Srijeda, 9. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20724 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Suspendovan pretovar kontingenta azotnog đubriva iz Bara u Azotaru Pančevo jer se teret pretvorio u grudve
Pretovar amonijum-nitrata na terminalu Luke Bar počeo je juče ujutro, pa ubrzo stopiran nakon što je utvrđeno da se teret ugrudvao, iako je radi bezbjednog i adekvatnog tranzita trebalo da, prema speci kaciji, stigne u vidu rasute forme, odnosno sitnih granula. To je Pobjedi potvrdilo više izvora uključenih u realizaciju ugovorenog posla između Luke i pančevačke Azotare, koja je đubrivo uvezla iz Rusije
SKANDALOZNO: Fašistički napad neregistrovanog portala IN4S, u suvlasništvu rektora Univerziteta Crne Gore, na čelnika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića
Nepoznatom autoru na portalu IN4S najviše je zasmetala Vuksanovićeva ocjena koji je – govoreći o osnovama za akciju ,,Oluja“ – konstatovao da je ,,Hrvatska imala prirodno, legitimno i legalno pravo da oslobodi svoj teritorij i donese slobodu svojim građanima“
Tužilački savjet odlučivao o jedinom prijedlogu za vršioca dužnosti najviše tužilačke instance
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović poništilo rješenje inspektora o stopiranju gradnje na poslovnoj zgradi Rudnika uglja
Nakon što je sredinom jula zgrada zapečaćena, građevinskoj inspekciji u Pljevljima je odmah stigao nalog od predsjednika Opštine Darija Vraneša, partijskog kolege Milana Lekića, da se seli navodno zbog hitne adaptacije prostorija. Ta informacija je Pobjedi potvrđena iz resornog ministarstva i podsjeća na nedavno seljenje DPS-a iz prostorija u centru grada iz revanšističkih razloga
Vlada ocijenila da Ustavni sud ne bi trebalo da ispituje ustavnost oporezivanja pozajmica koje rme daju zaposlenima
U inicijativi Ustavnom sudu Mila Kasalica navela je da zajam/pozajmica nemaju tretman dividendi ili udjela u dobiti, te da izmjenama zakona nije definisano kako se postupa kad pojedinac vrati preduzeću pozajmljeni novac
Uhapšene četiri osobe, za dvije se traga, zbog utaje doprinosa i poreza
Ratko Gojković (72) uhapšen je juče ujutro zbog sumnje da je sa još pet osoba poslujući preko tri firme, utajom poreza i doprinosa, crnogorski budžet
PODGORICA - Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kojim rukovodi Ana Novaković Đurović poništilo je rješenje urbanističko-građevinskog inspektora, koji je menadžmentu Rudnika uglja stopirao i zapečatio gradnju poslovne zgrade na, dijelom, opštinskom zemljištu.
Ministarstvo je ovu odluku donijelo nakon što je menadžment predvođen izvršnim direktorom Milanom Lekićem uložio žalbu na rješenje koje je urbanističko-građevinski inspektor donio početkom jula ove godine.
PING -PONG
– Drugostepeni organ ovog ministarstva je poništio prvostepeno rješenje urbanističko-građevinskog inspektora zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja - identifikacije katastarskih parcela. Prvostepeni organ je u skladu sa zakonom predviđenim pravilima dužan da donese novo zakonito rješenje u ovoj upravnoj stvari – navodi se u odgovoru resornog ministarstva Pobjedi.
Izvor Pobjede blizak Rudniku uglja tvrdi da je očigledno da resorno ministarstvo štiti menadžment Rudnika uglja.
– U pitanju je politička zaštita kadrova Nove od strane premijera i ministarke. Nejasan je pravni osnov jer je inspektorka uradila sve po zakonu –kategoričan je izvor Pobjede. Građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zapečatila je sredinom jula sporni objekat koji gradi Rudnik uglja u Pljevljima.
– Menadžment nije imao nijedan validan dokument da pokaže. Sad intenzivno ,,kopaju“ da bi je prikazali da je u okviru eksploatacionog polja, što blage veze nema, jer bila ili ne bila u okviru eksploatacionog polja ili koncesionog područja - mora imati sve potrebne dozvole. Moja saznanja su da
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović poništilo rješenje inspektora o stopiranju gradnje na poslovnoj zgradi
Nakon što je sredinom jula zgrada zapečaćena, građevinskoj inspekciji u Pljevljima je odmah stigao nalog od predsjednika Opštine Darija Vraneša, partijskog kolege Milana Lekića da se seli iz prostorija, navodno zbog hitne adaptacije prostorija. Ta informacija je Pobjedi potvrđena iz resornog ministarstva i podsjeća na nedavno seljenje DPS-a iz prostorija u centru grada iz revanšističkih razloga
Rudnika ugljalja – navodi se u odgovoru Ministarstva Pobjede. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ranije je nakon pisanja Pobjede saopštilo da je u toku inspekcijski nadzor objekta koji u Pljevljima gradi Rudnik uglja.
– Kod Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – Direktorata za inspekcijski nadzor, u toku je upravni postupak u odnosu na subjekta nadzora Rudnik uglja AD Pljevlja, u vezi sa izgradnjom objekta na katastarskim parcelama 4857 i 4335/7 KO Pljevlja, u kojem postupajući urbanističko-građevinski inspektor preduzima upravne mjere i radnje propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekta i Zakonom o inspekcijskom nadzoru u skladu sa ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora. Iz menadžmenta Rudnika uglja su Pobjedi ranije kazali da se objekat nalazi na njihovom i dijelom na opštinskom zemljištu pa su spremni, ako treba, i da doplate.
je na granici koncesionog područja, koje je mnogo šire od eksploatacionog polja. Traže zaštitu na sve načine da ne bi krivično odgovarali – saopštio je izvor Pobjede, blizak Rudniku uglja.
Nakon što je sredinom jula zgrada zapečaćena, građevinskoj inspekciji u Pljevljima je odmah stigao nalog od predsjednika opštine Darija Vraneša, partijskog kolege Milana
Lider Demokratske unije Albanaca saopštio da ga Spajić nije zvao na razgovore
PODGORICA - Predsjednik Demokratske unije
Albanaca Mehmet Zenka kazao je da ga lider PES-a Milojko Spajić nije kontaktirao u vezi sa formiranjem vlade, a na pitanje da li bi DUA ušla u vladu ukoliko bi bila ponuđena, kazao je da to zavisi od više faktora.
– Ja sam član koalicije koja je dobila 21 mandat, unutar koje DUA ima jedan mandat. Sve zavisi od dogovora, jer mi nijesmo partija koja bi dojučerašnjim saveznicima rekla – sad nas više ne interesuje-
te. Sve bi bilo stvar dogovora – kazao je Zenka u razgovoru za Standard.
Navodi da Spajić nije na nekoj zavidnoj poziciji, ali da svi indikatori pokazuju šta bi bilo dobro za Crnu Goru.
– Samo treba smoći hrabrosti da bi se išlo u smjeru koji je logičan, a to je formiranje vlade sa PES, koalicijom ,,Zajedno“ i manjinama. U tome što je pregovarao i razgovarao sa Mandićem i Kneževićem ne vidim ništa loše.
Mandatar može i treba da razgovara sa svim učesnicima izbora, ali za put u Evropu se zna koje su to partije
Crnoj Gori otvorile širom vrata Evropske unije, ko je napravio te povoljne pozicije za ulazak u EU i ko je doprinio učlanjenju Crne Gore u NATO – rekao je Zenka. Ističe da bi vlada sastavljena od PES-a, koalicije ,,Zajedno“ i manjina bila stabilna i najbolja solucija.
Kaže da i Crnu Goru očekuje težak period.
– To su sve mladi ljudi koji nemaju nikakav teret prošlosti koji bi stvorili pozitivnu atmosferu u Crnoj Gori i koji bi se bavili problemima koji nas očekuju – rekao je Zenka. R. P.
Lekića, da se seli iz prostorija, navodno zbog hitne adaptacije prostorija.
Ta informacija je Pobjedi potvrđena iz resornog ministarstva i podsjeća na nedavno seljenje DPS-a iz prostorija iz centra grada iz revanšističkih razloga.
– Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma obaviještena je od strane Opštine Pljevlja,
kao nosioca prava svojine na poslovnom prostora u zgradi ,,Tepča“ u Ulici Tršova, upisan u LN3164 KO Pljevlja, da ista planira adaptaciju navedenog prostora, te da su za potrebe urbanističko-građevinske inspekcije koja koristi dio navedenog prostora obezbijeđene druge prostorije, iz kog razloga je potrebno da se inspekcija iseli i samim tim preseli u drugi odgovarajući prostor, obezbijeđen od strane Opštine Pljev-
– Ako je negdje neki metar kvadratni opštinski zauzet ili ,,pritisnut“ tom zgradom, nema nikakvog problema – preduzeće je u vlasništvu države koja je vlasnik i opštinske imovine. Nijesmo napravili štetu, ali ne izbjegavamo da obeštetimo bilo koga ako se utvrdi da je šteta napravljena –rekao je ranije Pobjedi Lekić. Bespravna gradnja je krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, legalizacija objekta dozvoljena je jedino ako je bespravni objekat predviđen planskim dokumentom. Sprovođenje postupka legalizacije ne abolira vlasnike tih objekata od krivične odgovornosti za djela građena bez građevinske dozvole ili suprotno građevinskoj dozvoli, ukoliko se ista utvrdi u sudskom postupku. Nenad ZEČEVIĆ
Iz kabineta predsjednika saopšteno da su konsultacije odgođene iz objektivnih razloga
PODGORICA - Nastavak konsultacija predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predstavnicima Ujedinjene Crne Gore, Albanske alternative i Demokratskog saveza Albanaca odgađa se za danas.
Kako su saopštili iz Službe za informisanje predsjednika, nastavak konsultacija je odložen iz objektivnih razloga.
Milatović će, razgovorima sa predstavnicima tih partija, za-
vršiti konsultacije o mandataru za sastav vlade koje su počele 31. jula. On je u ponedjeljak na Cetinju razgovarao sa predstavnicima Albanske alijanse, Demokratske unije Albanaca i CIVIS-a.
Milatović je prošle sedmice obavio konsultacije sa predstavnicima Pokreta ,,Evropa sad“, Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije.
Milatović je, u okviru konsultacija, razgovarao i sa predstavnicima Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta Ura, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative, kao i liste Socijalističke narodne partije i Demosa.
Konsultacije o mandataru za sastav vlade počele su 31. jula. Milatović je ranije rekao da, iako ima rok od 30 dana, očekuje da će konsultacije završiti za 15 dana. R. P.
SKANDALOZNO: Fašistički napad neregistrovanog portala IN4S, u suvlasništvu rektora
Univerziteta Crne Gore, na čelnika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića
PODGORICA - Portal
IN4S, koji nije registrovan u Crnoj Gori, a čiji je suvlasnik rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, objavio je monstruozni napad na lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, poistovjećujući njegove stavove sa politikom ustaškog poglavnika Ante Pavelića i bivšeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana.
Vuksanovićevu izjavu, povodom medijskih napada na njega što je 5. avgusta čestitao državni praznik Hrvatske, IN4S je u nepotpisanom tekstu - naslovljenom ,,Sikter bre, Tuđmanovo i Pavelićevo klepetalo!“ - iskoristio za bestidno crtanje mete poslaniku u Skupštini Crne Gore, proglašavajući Vuksanovića mrziteljem Srba ,,koji je likovao nad zločinačkom ‘Olujom’, veselio se i provocirao na tako morbidan način stotine hiljada srpskih žrtava“. Nepoznatom autoru na portalu IN4S najviše je zasmetala Vuksanovićeva ocjena koji je – govoreći o osnovama za akciju ,,Oluja“ – konstatovao da je ,,Hrvatska imala prirodno, legitimno i legalno pravo da oslobodi svoj teritorij i donese slobodu svojim građanima“. – Samo da je ovu rečenicu napisao Vuksanović bilo bi dosta da se pokaže o kakvom se, ponavljamo, Tuđmanovom i Pavelićevom „klepetalu“ radi. Jer, samo su Pavelić, a poslije njega i Tuđman, legalizovali i legitimisali ubijanje, deportacije i zločine nad civilima – Srbima, u ime, tobož, višeg cilja. A, znamo, Vuksanoviću, ko je arhiotac takve ideologije, koliko je grobnica i koncentracionih logora proizvela takva ideologija i kako je, na koncu, skončala – zaključuje neznani autor paškvile.
Nepoznatom autoru na portalu IN4S najviše je zasmetala Vuksanovićeva ocjena koji je – govoreći o osnovama za akciju ,,Oluja“ – konstatovao da je ,,Hrvatska imala prirodno, legitimno i legalno pravo da oslobodi svoj teritorij i donese slobodu svojim građanima“
– Nećemo zaboraviti, takođe, ko je sve osporavao i Srbima u Crnoj Gori istorijsko pravo na svoju pravoslavnu crkvu i svetinje, Vuksanoviću. Isti oni, gle čuda, koji osporavaju Srbima pravo na život u Hrvatskoj – kaže se u prijetećem zaključku teksta. Morbidnu objavu IN4S-a nije pratila reakcija šire javnosti. Jedino se, do časa kada se piše ovaj tekst, oglasio nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore, aktuelni predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava Miodrag Vlahović – Čestitke, rektore Božoviću, a posebno onima koji godinama ćute i trpe aktivnosti ove neregistrovane nacional-šovinističke propagandne platforme i agenture. Tako nam i treba: razvaljujte, pljujte, napadajte, širite mržnju - sve nekažnjeno – sarkastično je komentarisao Vlahović.
Očito je da uredništvo portala IN4S ne želi da prizna ono što su konstatovali relevantni međunarodni činioci: da je operacija ,,Oluja“ bila državna akcija u kojoj su hrvatska vojska i policija u periodu od 4. do 7. avgusta oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske na kojima je bila uspostavljena paradržavna tvorevina ,,Republika Srpska Krajina“ koju nikada nije priznala međunarodna zajednica.
,,Oluja“ je bila ključna akcija koja je dovela do kraja takozvanog Domovinskoga rata u Hrvatskoj. U operaciji je oslobođeno 10.400 kvadratnih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske koja je bila zaposjednuta od pripadnika paravojske ,,Republike Srpske Krajine“ koju je finansirao i logistički podržavao zvanični Beograd u doba Slobodana Miloševića Uredništvu portala IN4S je nedavna Vuksanovićeva če-
stitka za hrvatski državni praznik poslužila ne samo za političko targetiranje, već i za prijeteće poruke.
Pobjeda je još prije nekoliko godina objavila da je jedan od osnivača internet stranice i istoimene nevladine organizacije - IN4S, koju je Stejt department u svojim izvještajima označio dijelom mreže ruskog propagandnog sistema – upravo aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović. Za rektora UCG izabran je u vrijeme 42, takozvane „apostolske“ Vlade Zdravka Krivokapića Portal IN4S nije registrovan kao medij u Crnoj Gori, na sajtu stoji lažna adresa na Ku-
Čestitke, rektore Božoviću, a posebno onima koji godinama ćute i trpe aktivnosti ove neregistrovane nacional-šovinističke propagandne platforme i agenture. Tako nam i treba: razvaljujte, pljujte, napadajte, širite mržnju – sve nekažnjeno – sarkastično je komentarisao na Tviteru predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta za ljudska prava Miodrag Vlahović
Centar za demokratsku tranziciju pripremio 35 preporuka za izbornu reformu
PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju u okviru 35 pripremljenih preporuka za izbornu reformu zalaže se za uvođenje otvorenih izbornih lista.
Kako ističu, iako se u javnom diskursu u Crnoj Gori otvorene liste često pominju, najčešće nije jasno što oni koji kritikuju ili zagovaraju podrazumijevaju pod tim konceptom.
– Sintagma otvorena lista opisuje širok spektar opcija u okviru proporcionalnih izbornih sistema u kojima se biračima daje određeni uticaj na izbor stranačkih kandidata/kinja i mogućnost da biraju pojedince/ke, a ne partije. Različiti modeli daju biračima različitu količinu uticaja, od jednog preferencijalnog glasa za jednog kandidata/ kinju na jednoj listi do više glasova koji se mogu dati ra-
zličitim kandidatima/kinjama na različitim listama – poručuju iz CDT. Napominju da otvorene liste mogu da osnaže princip neposrednosti izbora, ojačaju reprezentaciju građana/ki, povećaju odgovornost izabranih, utiču na unutrašnju demokratizaciju partija i jačanje komunikacije sa glasačkom bazom. Postoje i izazovi za implementaciju mjera afirmativne akcije za
podzastupljene grupe, ali i rizici skopčani sa prisutnim klijentelizmom, zbog kojih treba voditi računa o zaštitnim i korektivnim mehanizmima.
– CDT je u prethodnom periodu, kao doprinos dijalogu o otvorenim listama, a imajući u vidu slične pravne i institucionalne tradicije i stepen razvoja demokratije, pripremio analizu modela otvorenih lista koji se koriste u regionu.
bi, tekstovi koji se objavljuju su najčešće nepotpisani – poput ovog o Vuksanoviću – dok su podaci o vlasniku domena zaštićeni uslugom privatnosti. – Sve to je „nadležnim organima“ do sada služilo kao izgovor da ne procesuiraju mnogobrojne tužbe i prigovore na rad ove opskurne propagandne platforme, jer navodno nijesu u saznanju ko stoji iza nje – upozoravala je ranije Pobjeda. Pisali smo i o elementima govora mržnje u tekstu ,,Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ koji je 6. aprila ove godine za IN4S napisao Ognjen Femić, sveštenik Crkve Srbije. Pišući o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori, Femić je ocijenio da je proces ujedinjenja srpskog naroda počeo prije tri godine i da je on nezaustavljiv, praktično izlažući koncept nove Crne Gore u kojoj neće biti prostora za Crnogorce ili manjine. Femić je u tekstu ,,Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ bez zazora ocijenio da je sadašnja Crna Gora „nastala na antidržavnim elementima“, te da je ona ,,antipod države“.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je 7. aprila samoinicijativno predmet povodom Femićevog teksta objavljenog na portalu IN4S i dalo nalog Upravi policije za prikupljanje potrebnih obavještenja.
Četiri mjeseca kasnije, predmet u Višem tužilaštvu je i dalje otvoren, bez informacija da li se i što preduzima.
Da li će i fašistički napad na Adrijana Vuksanovića ostati zaboravljen ili ,,vječito“ otvoreni predmet ili će se naći neki tužilac u crnogorskom tužilaštvu koji će sankcionisati govor mržnje i otvorene prijetnje? D. ĐURANOVIĆ
Cijeneći da društvo naviklo na zatvorene partijske liste reforme mora uvoditi postepeno, u analizi upućujemo na izbor ovih „manje otvorenih“ modela. Pred Skupštinom Crne Gore je zadatak da u predstojećoj izbornoj reformi, uz inkluzivan pristup i razmjenu mišljenja sa stručnom javnošću, pripremi konkretan model otvorenih lista koji bi mogao biti korišćen u Crnoj Gori. Većina političkih
partija se u prethodnom periodu javno izjasnila za uvođenje otvorenih lista. Međutim, niko nije napravio ni korak u predlaganju modela, pa sve više liči na zvučno obećanje koje se može odlagati unedogled - ističu iz CDT. Navode da, pored toga što vjeruju da je ovo izuzetno važno pitanje za demokratski razvoj našeg društva, treba imati na umu da nas u bližoj ili daljoj budućnosti čekaju izbori za Evropski parlament za koje bi bilo važno imati pripremljen neki od modaliteta preferencijalnog glasanja. R. P.
Vlada ocijenila da Ustavni sud ne bi trebalo da ispituje ustavnost oporezivanja pozajmica koje firme daju zaposlenima
PODGORICA – Stav bivše državne sekretarke u Ministarstvu finansija Mile Kasalice, koja je pokrenula inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, suprotan je praksi Ustavnog suda, na osnovu koje je Skupština nadležna za cjelishodnost uvođenja nekog poreskog oblika, utvrđivanja njegovih elemenata, a posebno utvrđivanja predmeta oporezivanja –stoji u mišljenju premijera Dritana Abazovića koje je uputio Ustavnom sudu na inicijativu Kasalice.
Spornim izmjenama propisano je da je poreski obveznik dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma, odnosno pozajmice do pet hiljada eura na godišnjem nivou, a koje nema status povezanog lica iz člana 38 ovog zakona.
Za Kasalicu su, kako je navela, sporni termini ,,isplate“ i ,,izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice“, jer računovodstveno, ekonomski, pravno, ugovorno, obligaciono ne pripadaju odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća.
– Poreski sistem se bazira na oporezivanju transakcija u vezi imovine, potrošnje i dohotka. Oporezivanje novčanih tokova bilo kojeg poreskog obveznika je suprotno
U inicijativi Ustavnom sudu Mila Kasalica navela je da zajam/pozajmica nemaju tretman dividendi ili udjela u dobiti, te da izmjenama zakona nije definisano kako se postupa kad pojedinac vrati preduzeću pozajmljeni novac
ta izvršena povezanom licu. Takvim odsustvom zaokruženja norme, kako je zaključila, Vlada i resorno ministarstvo i Skupština dokazali su da reketiraju poreske obveznike, ne poštujući formu i duh Zakona.
ODGOVOR
U mišljenju Vlade stoji da su navodi Kasalice neosnovani i da Ustavni sud ne bi trebalo da usvoji njenu inicijativu.
– Vlada smatra da cjelishodnost uvođenja određenog poreskog oblika ne može biti predmet ocjene ustavnosti, jer je to nadležnost Skupštine – stoji u mišljenju uz napomenu da o tome govori i praksa Ustavnog suda.
PODGORICA - Poreski inspektori su od 1. maja do 6. avgusta obavili 2,86 hiljada provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 250 obveznika.
- Po tom osnovu izdato je 326 prekršajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1,04 miliona eura - navodi se u saopštenju UPC. Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 791,9 hiljada, od čega je naplaćeno 516,8 hiljada ili 65,2 odsto. Za devet poreskih obveznika preduzete su mjere privremene zabrane rada. R. E.
Danas susret ministara finansija Crne Gore i Srbije u Beogradu
odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Poreski sistem se ne može proširivati odokativno, a saglasno političkim ciljevima metodoloških smandrljavanja, koji su suprotstavljeni normama poreza na dobit preduzeća – navela je Kasalica u inicijativi.
Ukazala je da se poreski sistem ne smije ustavno rušiti zbog neznanja šta je iskaz o rezultatu (bilans uspjeha), a šta iskaz o imovini i obavezama (bilans stanja).
– Usvojene izmjene Zakona u vezi sa oporezivanjem (po odbitku) zajma/pozajmice prav-
Ustavni sud nema ovlašćenja da ocjenjuje pravo Skupštine da odredi predmet oporezivanja i poreske olakšice, tvrde iz Vlade
nih lica prema fizičkim licima urađene su suprotno odredbama o porezu na dobit pravnih lica, što povlači utvrđivanje narušene ustavnosti u ekonomskom sistemu Crne Gore – stoji u inicijativi Kasalice. Ukazuje da Zakon o obligacionim odnosima uređuje šta je zajam/pozajmica te da su i Vlada i Skupština prekršile Ustav ako prethodno nijesu dopunile i potpunije precizi-
rale ugovorni okvir. Kasalica je navela da zajam/pozajmica računovodstveno, ekonomski, regulatorno nemaju tretman dividendi ili udjela u dobiti, što su dva zakonski utvrđena osnova za usklađivanje prihoda. Pita se je li tu normu Vlada kvalitetno osmislila, te kako se zakonski postupa kad zajam/pozajmica pojedinac vrati preduzeću, nezavisno od činjenice da li je ili nije ispla-
Iz Ustava, kako se navodi, proizilazi da je obaveza plaćanja poreza ustavna obaveza, da je svako dužan da ga plaća te da se uvodi zakonom. Pozivaju se na raniju odluku Ustavnog suda iz 2010. godine u kojoj se, između ostalog, navodi da nema ovlašćenja da ocjenjuje cjelishodnost zakonodavca u oblasti oporezivanja. Isto se odnosi i na pravo Skupštine da odredi predmet oporezivanja i poreske olakšice.
– Ocjena podnosioca inicijative da određena transakcija ne treba biti predmet oporezivanja predstavlja kršenje ustavnog načela iz člana 142 – kažu iz Vlade dodajući da su porezi po odbitku posebna vrsta poreza koja nije istovjetna sa porezom na dobit. M. Lk.
PODGORICA – Ministri finansija Crne Gore i Srbije Aleksandar Damjanović i Siniša Mali danas bi trebalo da u Beogradu razgovaraju o potraživanju Jugobanke u stečaju od Instituta Igalo i o uspostavi direktnog platnog prometa.
– Uspostavljanje direktnog platnog prometa će rezultirati eliminisanjem biznis barijera i smanjenjem troškova građanima i privredi – navodi se u platformi o posjeti Damjanovića.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić smatra da bi država, nakon što iz Srbije na 30 dana odblokiraju račun Instituta, trebala da pomogne kako bi se radnicima isplatile makar dvije od tri plate, jer se ne smije dopustiti da radnici Instituta odu. M. Lk.
KOTOR – Ovo je prvi korak da u saradnji sa UNESCO i Međunarodnom asocijacijom kruzing industrije (CLIA) izradimo studiju održivosti turizma u Kotoru, izjavio je predsjednik te opštine Vladimir Jokić nakon sastanka sa Nikosom Mertzanidisom, direktorom Ports&Destinations and Taxatio CLIA-e.
– Iako je danas u fokusu bio kruzing turizam, govorimo o sagledavanju ukupne destinacije, od uticaja kruzing i drugih oblika turizma do načina upravljanja destinacijom tako da budu bolje mjesto za život lokalnom stanovništvu, što je glavni cilj– kazao je Jokić no-
vinarima nakon sastanka, istakavši da je to jedan u nizu koraka koje Opština preduzima
kako bi „matematički, naučno i tačno dolazila do rješenja u poboljšanju infrastruktu-
re i upravljanja kruzing turizmom“.
– Izrada studije počeće ove godine, a početkom naredne godine bi trebala biti završena, tako da do naredne sezone možemo implementirati neke mjere. Uz to i drugu fazu saobraćajnih rješenja narednog ljeta ćemo bolje upravljati destinacijom na zadovoljstvo građana i turista – najavio je Jokić.
Pomoćnik direktora Luke Kotor Ljubo Radović je kazao da je Luka nosilac kompletne kruzing industrije i da je uspjela da obezbijedi da Kotor bude treća destinacija na Jadranu, poslije Dubrovnika i Venecije.
– Luka Kotor će aktivno uče-
stvovati u izradi ove studije –najavio je Radović.
Predstavnik CLIA-e Nikos Mertzanidis najavio je da će predstavnici Globalnog savjeta za održivi turizam, ogranka Ujedinjenih nacija doći u Kotor da izrade procjenu destinacije. Na pitanje Pobjede da ocijeni sadašnje stanje Kotora kao kruzing destinacije, istakao je da se radi o važnoj destinacii na Mediteranu.
– Broj dolazaka kruzera i ljudi koji žele posjetiti ovu destinaciju je veći nego na mnogim drugim destinacijama na Mediteranu. I u takvoj situaciji vaše lučke i opštinske vlasti susrešće se sa izazovom u smislu upravljanja situacijom.
Od 2010. do 2015. nije bilo značajnijih incidentnih situacija u Kotoru, što znači da Luka Kotor radi izvanredan posao u smislu olakšavanja pristupa i prustupačnosti destinacije. U skladu sa klimatskim promjenama i uz intenziviranje putovanja u budućnosti jer ljudi će više putovati, odlučili smo da uđemo u ovaj partnerski posao ovako rano, kako bismo bili spremni na vrijeme i kako bismo izbjegli sve moguće probleme koje u ovom trenutku možemo da predvidimo –kazao je Mertzanidis i ocijenio da je Luka Kotor na prilično dobrom nivou, te da očekuje da će planirana studija omogućiti da se destinacija organizuje na pravi način. Iv. K.
Agencija za zaštitu životne sredine donijela rješenja o pričinjenoj šteti za Bemaks, Montenegro petrol, Cijevnu komerc i Beton Montenegro
PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine je prošle nedjelje donijela rješenja kojim je utvrđeno da su kompanije Bemaks, Montenegro petrol, Cijevna komerc i Beton Montenegro ,,grubom nepažnjom pričinile štetu životnoj sredini devastirajući prirodne vrijednosti u koritu Morače na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta“.
Time je, kako se navodi u rješenjima, pričinjena šteta zaštićenim vrstama i njihovom prirodnom staništvu, ali i izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre sa kojeg se napaja Crnogorsko primorje.
Iz Agencije je Pobjedi rečeno da iznos štete i njena naknada još nije definisana, te da će to biti urađeno tokom daljeg postupka, o čemu će javnost obavijestiti blagovremeno. Ove kompanije su dužne, kako se navodi u rješenjima, da u roku od 45 dana od prijema rješenja, Agenciji dostave prijedlog mjera remedijacije na saglasnost. Ovi postupci pokrenuti su po službenoj dužnosti.
RJEŠENJA
– Eksploatacijom u donjem toku Morače se utiče na riblja staništa, bilo da se uništava pogodan supstrat za mrijest ili se uništava stanište u kojem se razvija druga fauna koja služi ribama kao hrana. Prilikom ek-
Iz Agencije je Pobjedi rečeno da iznos štete i njena naknada još nijesu de nisani, te da će to biti urađeno tokom daljeg postupka, o čemu će javnost obavijestiti blagovremeno
stre procjenjuje se na oko 1,42 kvadratna kilometra shodno analizi podataka dobijenih iz prikaza ove zone na snimku iz 2007. godine – navodi se u rješenjima, dok je ta površina prema snimku iz 2018. godine povećana na 1,8 kvadratnih kilometara.
sploatacije dolazi do znatnih promjena u kvalitetu vode, a vrlo često i do takvih zamućenja i podizanja krupnih suspendovanih materija u kojima riblje vrste ne mogu da egzistiraju –stoji u rješenju Agencije. Navodi se da je usljed eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače došlo do narušavanja kvaliteta uslova zbog prisustva ljudi i mašina, jake buke te lokalnog zagađenja vazduha zbog prašine i izduvnih gasova. To je, kako se navodi, dovelo do uznemiravanja i potencijalnog
uništavanja betonskih zajednica koje su koristile ovaj prostor u koritu Morače, pa su riblje zajednice migrirale uzvodno ili nizvodno, dok su sesilni bentonski organizmi nestali uklanjanjem njihovog staništa. Korito Morače je, kako se navodi, nakon dugogodišnje eksploatacije pijeska i šljunka devastirano, posebno desna obala, gdje su se na pojedinim mjestima stvorile nove vodne površine jezerca, sa promjenjivim nivoom vode, koje su zbog zamućivanja dovele do promje-
ne fizičko-hemijskih svojstava vode. Eksploatacija šljunka je, kako se navodi, prilikom izvođenja radova na regulaciji toka Morače uslovila smanjenje izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, što je utvrđeno prije dvije godine u studiji Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.
BOLJE SESTRE – Površine devastacije prirodnog staništa unutar definisanog obuhvata uže zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje se-
– U široj zoni obuhvata devastirano područje izvan definisane zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, jasno se uočava povećanje polja devastacije za dodatnih 0,65 kilometara kvadratnih 2007. godine i uvećanje od oko 1,5 kilometara kvadratnih koja predstavlja područja sa kojih je eksploatisan šljunak sa snimka 2018. godine u neposrednoj blizini definisane zone sanitarne zaštite vodoizvorišta Bolje sestre – navodi se u rješenjima Agencije.
PROCJENA
Procjena obuhvata uticaja nelegalne eksploatacije prirodnog materijala iz korita Morače prelazi granice definisane zonama sanitarne zaštite vodoizvorišta i procjenuje se da je devastirano preko 3,5 kilometara kvadratnih uz lijevu i desnu obalu. – Predstavnici Agencije su jedinstveni u stavu da je potrebno uzeti u razmatranje kompletan potez, odnosno vidljivu
devastaciju i direktan uticaj nelegalne eksploatacije riječnost nanosa na predmetnom zahvatu, lijevu i desnu obalu Morače, kao i njegov kumulativni uticaj koji je moguće pratiti preko Google earth timeline alata i iste površine procijenili na zahvat od preko 3,5 kvadratnih kilometara – navodi se u rješenjima. Ukazuju da su problemi zaštite vodoizvorišta bili prisutni i prije eksploatacije šljunka i građevinskog materijala i da su tretirani sa odgovarajućim značajem kroz projektnu dokumentaciju, ali da su uslovi u koritu Morače bili značajno drugačiji od preporuka predviđenih projektom. Tako je utvrđeno i da je ovaj prostor pretrpio velike hidromorfološke promjene, jer je nivo vode u plitkim bunarima u Grbavcima pao za više od tri metra, a mnogi su i presušili između 2007. i 2021. godine. Simultanom hidrometrijom na vodotoku Morače otkriveni su gubici vode iz korita u Lekićima do ušća Cijevne koji se kreću između 0.1 do 3.5 kubika u sekundi što, kako navode, potvrđuje prihranjivanje obližnjeg aluvijuma.
Zaključuju da i nakon obustavljanja eksploatacije, ne postoji mogućnost brzog vraćanja staništa u stanje prije eksploatacije i regulacije vodotoka.
- Šteta je nastala kršenjem zakona i profesionalnih standarda, po pitanju iskopavanja šljunka, gdje se nije smjelo ići ispod apsolutne kote 10 m nadmorske visine koja je utvrđena kao referentna, na osnovu zaključka ekspertskog tima za sagledavanje i predlaganje odgovarajućih mjera u cilju zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, a sve kako bi se zaštitio vodoodrživi sloj gline koji se nalazi ispod sedimenata šljunka i pijeska - kažu iz Agencije.
Bemaks: Radove nadzirala Uprava za vode, inspekcija potvrdila zakonitost poslova
Iz Bemaksa je Pobjedi rečeno da im ovo rješenje još nije uručeno. Ukazuju da su još 2014. godine potpisali ugovor sa Upravom za vode radi uklanjanja viška materijala iz osnovnog prostora korita Morače po projektovanoj trasi u skladu sa glavnim projektom regulacije na dionici od ušća Sitnice u Botunu do Ponara. Rok za izvođenje radova aneksima je produžen do oktobra 2022. godine zbog izmjena glavnog projekta u dijelu izgradnje
obaloutvrde, neriješenih imovinsko-pravnih pitanja, protesta mještana koji su ometali izvođenje radova, postojanje deponija na trasi projektovanog korita koje trebaju biti uklonjene da bi se projekat realizovao. - Na realizaciji navedenog ugovora angažovan je stručni nadzor i obavljene su brojne inspekcijske
kontrole. Na osnovu Rješenja o konačnom obračunu i uplati naknade za izvađeni višak materijala iz vodotoka Morače od
2015. do 2020. godine Upravi za vode je redovno uplaćivana naknada za izvađeni višak materijala. Iznos je dobijen na osnovu količina koje su upisane u građevinskoj knjizi i građevinskom dnevniku, a provjerene i odobrene od strane stručnog nadzora – kazali su Pobjedi iz Bemaksa. Navode da su radove izvodili u skladu sa odobrenim glavnim projektom regulacije, a Uprava za vode je kao investitor angažovala
stručni nadzor koji je redovno kontrolisao izvedene radove.
– Sve izvršene aktivnosti, kao i količine materijala su se redovno bilježile u građevinskom dnevniku u skladu sa ugovorom, aneksom i zakonom. Sve količine su geodetski provjeravane na svaka tri mjeseca kako je to ugovorom definisano, a nadzorni organ ih je prosljeđivao investitoru, odnosno Upravi za vode –kazali su iz Bemaksa dodajući da inspekcijski organi
u toku izvođenja radova nijesu konstatovali nijedno kršenje zakona, profesionalnih standarda ili internih pravila poslovanja, već suprotno.
Navode da su u sklopu ovog projekta izgradili sve brane i obaloutvrde na lijevoj obali rijeke za sela Botun i Grbavci, a da su sve radove obustavili početkom decembra 2020. godine kada je Uprava za vode izdala nalog za privremeno zaustavljanje radova na projektu regulacije Morače. Od tada, kako navode, nijesu izvodili nikakve radove na ovom dijelu, što su utvrdile i inspekcijske službe.
Projektna dokumentacija regulacije korita Morače je izmijenjena 2017. godine i prilagođena zbog promjena na terenu koje su posljedica nekvalitetne regulacije riječnog toka, kao i nelegalne eksploatacije. Iz Agencije ukazuju da se tokom vremena pojavilo veliko horizontalno pomjeranje korita, što je zahtijevalo rad na izmjeni glavnog projekta na osnovu novih geodetskih podataka. Izvještaji nadzornih organa na projektu regulacija pokazuju da je količina izvađenog viška materijala mnogo manja nego što se na terenu realno vidi. Sve četiri kompanije na ova rješenja Agencije imaju pravo da se žale Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
M. LEKOVIĆ
Odbor mještana Njeguša i Lovćena revoltiran zbog ćutanja države na, kako tvrde, devastaciju padina Nacionalnog parka izgradnjom žičare Kotor-Lovćen
PODGORICA - Odbor mještana Njeguša i Lovćena tvrdi da medijskim istupima kompanija Žičara Kotor – Lovćen neuspješno, uz prećutnu saglasnost vlasti, pokušava da negira devastaciju padina Štirovnika, Kuka, kao i katuna Bižaljevac i Zlatarica na Lovćenu, dok uporedo nadležne državne institucije ne daju podatke o nadzoru same gradnje, čekajući da prve vožnje posjetilaca doprinesu da prašina padne na, kako tvrde mještani, brojne nezakonitosti i zloupotrebe.
Kako je u ime Odbora kazao član Dragan Duda Čavor, reagujući na podatke koje je PR kompanije Ana Ivanović-Dedović saopštila Pobjedi u ponedjeljak, devastacija se nastoji prikriti izjavama da se izvođač pridržava projektne dokumentacije, iako se, navodi on, „pri izradi pojedinih elaborata a koje su dale pojedine državne institucije ne dozvoljava ovako nesavjesna degradacija štićenih prostora“.
Putevi do dalekovoda
mimo Plana
Kao primjer navedeno je da „probijanje pristupnih puteva do dalekovoda ne prati nikakva dokumentacija, sve je rađeno mimo planskih dokumenata i elaborata“.
Iako obraćanja mještana državnim institucijama traju od proljetos, a na upitno saglasje ovog tipa gradnje sa zaštićenim područjem je ukazivao i nevladin sektor, iz vladinih resora nije bilo zvaničnih stavova, odgovora, niti potvrda o sprovedenom inspekcijskom nadzoru koji bi potvrdio da se projekat odvija po procedurama i pravilima.
Iz kompanije Žičara Kotor – Lovćen, koja će upravljati
Komentarišući podatke kompanije da je polazna stanica Dub izmještena iz zone UNESCO, Čavor je kazao da je to tačno, ali su, prema njegovim riječima, iz Žičare zaboravili da kažu da je i Žanjev do, u okviru kojeg je probijan put za dalekovode, u zoni UNESCO. Stav o devastaciji će, smatra, u septembru zauzeti stručnjaci te organizacije
objektom koji proteklih 13 mjeseci izvodi konzorcijum Novi Volvoks – Leitner na osnovu koncesionog ugovora potpisanog u decembru 2021. godine su prije nekoliko dana u odgovorima Pobjedi poručili da se svi sadržaji u okviru NP Lovćen realizuju u skladu sa relevantnim propisima.
Kako su iz te kompanije odgovorili Pobjedi, nijedan prateći sadržaj same žičare ne odstupa od planova i projekata kao i ukupne odobrene dokumentacije koju su pratile adekvatne procjene koje su koncipirale nadležne državne institucije. Čavor je kazao da predstavnici Žičare zaboravljaju da su, kako je naveo, „pod uticajem različitih političkih i društvenih faktora i pritisaka mnoga odobrenja dobijena ad hoc kako bi se investitoru omogućilo često da bez ozbiljne analize nastavi sa planiranim radovima“. – Posljedice toga vidimo svaki dan na terenu i gradilištu same žičare đe su registrovane evidentne i brojne nepravilnosti o čemu svjedoči bogata foto-dokumentacija. Pored toga, evidentan je zid ćutanja nadležnih institucija zaduženih za boravak i obilazak terena. Oni sa nestrpljenjem čekaju otvaranje žičare kako bi ova priča prestala. Ipak, zaboravljaju da su veoma opasna krivična djela počinjena u produženom trajanju. Neće biti amnestirani za svoju nepravovremenu reakciju. Kada klupko počne da se odmotava, pašće sve maske – tvrdi Čavor.
ZlouPotrebe
Čavor upozorava da će zbog zloupotreba odgovarati svi, počev od Agencije, Uprave JP Nacionalni parkovi, Cedis i Elektroprivreda, „ali i izvođači radova i sam investitor“ iz konzorcijuma
Novi Volvoks – Leitner
On, u ime Odbora mještana, upozorava da će zbog zloupotreba i pokušaja da se prikrije činjenje, koje je protivno pozitivnim aktima države, odgovarati svi, počev od Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave JP Nacionalni parkovi, Cedis i Elektroprivreda, „ali i izvođači radova i sam investitor“ iz konzorcijuma Novi Volvoks – Leitner. Nada se da će pred tužilaštvom biti razriješen, kako je rekao, ,,Gordijev čvor“ i utvrđeno ko je sve pre-
skočio svoje obaveze i dozvolio devastaciju.
Komentarišući podatke kompanije da je polazna stanica Dub izmještena iz zone UNESCO, Čavor je kazao da je to tačno, ali su, prema njegovim riječima, iz Žičare zaboravili da kažu da je i Žanjev do, u okviru kojeg je probijan put za dalekovode, u zoni UNESCO. Stav o devastaciji će, smatra, u septembru zauzeti stručnjaci te organizacije.
Naveo je da su potvrdom gradnje pratećih sadržaja, iz kompanije zapravo dokazali da će se raditi nešto što će, prema ocjeni mještana, dodatno urušiti ambijentalne cjeline NP Lovćen i štićenih područja.
Upozorio je da ako je investitor dobio saglasnost i od Uprave za kulturna dobra, onda je državna institucija zaboravila da su na području Bižaljevca „ublovi sa živim vodama spomeničko nasljeđe crnogorske arhitekture na kojem su nasuti nanosi pijeska, kamenja i različitog otpada koje vi-
štanima, ali to nijesu učinili i pored brojnih apela mještana, pisama, kontakata, autorskih članaka, televizijskih priloga…
administracija
saglasna
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta. Kamen-temeljac za ovaj projekat postavljen je 13. jula prošle godine, a godinu kasnije izvedena je probna vožnja, ali je otvaranje i pokretanje kabla koji će turiste podići uz padine Lovćena sa pogledom na Boku odgođeno za mjesec. Otvaranje Žičare Kotor –Lovćen za komercijalne vožnje planirano je za 14. avgust do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističko-infrastrukturnom projektu.
Do Kuka će, sa cetinjske strane, voditi pristupni put koji je probijen, ali još nije finiširan, dok je u njegovoj blizini i velika trafostanica sa koje će se električnom energijom napajati sama žičara i prateći objekti. Prema najavama, poslužiće i za poboljšanje napajanje električnom energijom cijelog područja.
PODGORICA – Brod sa 32.000 tona amonijum-nitrata iz Rusije namijenjenog Azotari Pančevo sinoć je pod punim teretom napustio barsku luku jer je odlučeno da se odustane od pretovara zato što je ustanovljeno da je teret promijenio stanje i pretvorio se u „grudve“.
Đubrivo je očvrsnulo najvjerovatnije zbog kontaminacije vlagom ili zbog nekog drugog razloga koji je mogao da dovede do slabljenja i raspršivanja granula amonijum-nitrata.
vijeĆali kako dalje Prije 28 dana teret je brodom „Blue one“, koji plovi pod liberijskom zastavom, isplovio iz Rusije, a azotno đubrivo proizvođača „Minudobrenija JSC“ iz Voronješke oblasti, trebalo je da se u luci pretovara u željezničke vagone i transportuje do pogona uvoznika - HIP „Azotare Pančevo“. Za tu potrebu bila je pripremljena kompozicija od početnih 26 namjenskih vagona koji su sinoć bili parkirani na Virpazaru.
si nad njima i prijeti njihovom urušavanju“.
Pozvao je da se javnosti objasni koje su to stare pješačko-rekreativne staze koje se obnavljaju ukoliko, kako kaže, ne računaju „bagere i građevinske mašine koji probijaju pristupne puteve do dalekovoda, to nijesu staze i to biste valjda morali znati“.
On je ukazao da se u II zoni zaštite, odnosno zonama sa režimom zaštite II stepena sprovodi aktivna zaštita, i u tim područjima se mogu vršiti: intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog prirodnog dobra; kontrolisano korišćenje prirodnih resursa u zaštićenom prirodnom dobru, bez posljedica po primarne vrijednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obilježja predjela i objekata geonasljeđa.
Čavor je kazao da su iz kompanije imali vremena i prostora da pokažu deklarativnu spremnost da razgovaraju sa mje-
Podsjetimo, iako su naglasili da nijesu nadležni za izdavanje dozvola i uslova za izvođenje radova koji su izgradnjom žičare obuhvatili Nacionalni park Lovćen, u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore tvrde da je investitor Žičara Kotor – Lovćen d.o.o. u potpunosti zadovoljio sve potrebne administrativne korake u vezi sa projektom. Ističu i da je investitor ispunio sve zahtjeve i dobio saglasnost za gradnju. Odgovarajući na naše pitanje da li je na štićenim područjima (Štirovnika, katuna Bižaljevac i katuna Kuk sa Zlataricama) uopšte dozvoljeno izvođenje radova, u NP su kazali da se investitor obratio Agenciji za zaštitu životne sredine kako bi pribavio sve potrebne dozvole i saglasnosti za projekat. – Investitor je ispunio sve zahtjeve i preduzeo korake u skladu sa zahtjevima Agencije, a nakon pažljive procjene i ocjene uticaja na životnu sredinu, dobio je potrebnu saglasnost – kazali su u NPCG.
Pretovar amonijum-nitrata na terminalu Luke Bar počeo je juče ujutro, pa ubrzo stopiran nakon što je utvrđeno da se teret ugrudvao, iako je radi bezbjednog i adekvatnog tranzita trebalo da, prema specifikaciji, stigne u vidu rasute forme, odnosno sitnih granula. Brod je nakon toga izveden iz luke i sinoć usidren van luke.
To je Pobjedi potvrdilo više izvora uključenih u realizaciju ugovorenog posla između Luke i pančevačke Azotare, koja je đubrivo uvezla iz Rusije. Uslijedio je cjelodnevni sastanak predstavnika menadžmenta Luke Bar i predstavnika službi bezbjednosti da se u komunikaciji sa čelnicima Azotare i eksternim kontrolorom posla precizira što dalje, a sinoć je zasijedao i bord direktora Luke.
Do zaključenja lista nije bilo zvaničnih informacija iz Luke Bar i Azotare, što će se dalje odvijati sa teretom.
Čekao na sidru 12 dana
Brod sa teretom je 27. jula stigao na sidrište ispred Bara nakon 15 dana putovanja od ruske baltičke luke u Sankt Peterburgu, a pretovar je čekao dovršavanje procedura, kao i oslobađanje prostora zbog utovara boksitne rude. U ponedjeljak je, poslije 12 dana provedenih na sidrištu
pretovar kontingenta azotnog đubriva iz Bara u Azotaru Pančevo jer se teret pretvorio u grudve
ispred Bara pristao u luku, ali za kratko. Već nakon punjenja jednog vagona utvrđeno je da takav sadržaj ne odgovara traženim specifikacijama.
Pošiljka azotnog đubriva bila je vrijedna sedam miliona dolara. Uvoznik - Azotara - je na osnovu ugovora bila zadužena i za nadzor nad čitavim poslom kao i kontrolu uslova u kojima se odvija pretovar tereta koji se, prema UN klasifikaciji opasnosti ubraja u 5.1 razred – oksidirajuće materije. Čitav posao je od početka pratila netransparentnost lučkih vlasti, koje do dana uplovljavanja broda nijesu obavještavale javnost o planiranom poslu, iako je bilo puno nepoznanica o tome da li postoje uslovi za ovu vrstu pretovara, odnosno da li amonijum-nitrat može da ugrozi luku i grad.
Podozrenje zbog rada sa amo-
Pretovar amonijum-nitrata na terminalu Luke Bar počeo je juče ujutro, pa ubrzo stopiran nakon što je utvrđeno da se teret ugrudvao, iako je radi bezbjednog i adekvatnog tranzita trebalo da, prema specifikaciji, stigne u vidu rasute forme, odnosno sitnih granula. To je Pobjedi potvrdilo više izvora uključenih u realizaciju ugovorenog posla između Luke i pančevačke Azotare, koja je đubrivo uvezla iz Rusije
nijum-nitratom podignuto je nakon tragedije u Bejrutu 2020. godine i eksplozije 2.750 tona ove materije lagerovane u nepropisnim uslovima više od sedam godina.
ŠTO JE ČIJA NADLEŽNOST
Iako u Baru nije bio planirano skladištenje, već pretovar i tranzit, saopštavanje informacija na kašičicu, uz nedoumicu državnih organa i inspek-
cija u pogledu nadležnosti i ingerencija nadzora pretovara, pojačale su nepovjerenje lokalne uprave i javnosti, kao i mještana koji već imaju pritužbe na dosadašnji tranzit bakarne rude.
Na potrebu da se jasno precizira o kakvom je poslu riječ, odnosno o svemu izjasne relevantne državne institucije apelovao je i predsjednik barske opštine Dušan Raičević.
Osim saopštenja za medije, objavljenog dva dana nakon što je brod sa amonijum-nitratom stigao na sidro kod „crvene bove“ ispred Bara, lučki menadžment se više nije oglašavao.
Zvaničnici Azotare saopštili su da pod njihovim nadzorom i uz pripreme koje je odradila luka, nikakvih problema ne može da bude, jer je riječ o azotnom đubrivu koje je tako dizajnirano da njegove granule mogu da izdrže više pretovara.
Pritom su najavili da ukoliko posao bude realizovan kako
treba, ozbiljno planiraju da u Baru imaju stalni centar pretovara za amonijum-nitrat i druga đubriva, kao alternativu za dosadašnji tranzit koji je išao kamionima iz albanske Luke Drač preko crnogorske teritorije.
To je Pobjedi za vikend potvrdio jedan od direktora i suvlasnika Azotare Pančevo Danilo Tomašević Od njega smo dobili zvanične podatke o sadržaju brodskog tereta, vrsti amonijum-nitrata, kao i planiranom načinu transporta.
Tada je kazao da iskreno shvata strah i zabrinutost javnosti zbog transporta i pretovara amonijum-nitrata za potrebe te firme preko Luke Bar, ali uvjerava da je riječ o bezbjednom poslu direktnog prevoza, koji se ne može uporediti sa skladištenjem te vrste materije koja iziskuje posebne uslove i odgovarajuće kapacitete. Realizaciju čitavog posla sa Lukom Bar trebalo je da nad-
amonijum-nitrata preko kojeg je trebalo da budu punjeni vagoni
Bord i menadžment Luke Bar su, kasno sinoć, zaključili da je neophodno izvršiti dodatne konsultacije sa kontrolnom kućom iz inostranstva, koja je radila plan bezbjednosti pretovara, da li je moguće na siguran način izvršiti pretovar amonijum-nitrata.
-Zbog sigurnosti i bezbjednosti, jer smo i mi građani Bara, tražili smo dodatna uvjeravanja
gleda tim ljudi i stručnjaka iz njegove kompanije sa, kako kaže, više od 20 godina iskustva u toj vrsti biznisa, bez istorije akcidenata, uz interes da kvalitet robe bude sačuvan, odnosno da ne dođe do bilo kakve kontaminacije amonijum-nitrata, jer bi time samo gubili i poskupili dalji plasman i preradu. Tomašević je pojasnio da je uvezeni amonijum-nitrat trebalo da bude proizvod bijele boje koji ne smije da se isprlja ili kontaminira. U tom slučaju ga ne mogu plasirati na tržište već bi mogli samo da ga otapaju, prerađuju i od njega proizvedu nešto drugo.
eksperata da se teret može pretovariti na apsolutno bezopasan način, siguran za ljude i okolinu – potvrđeno je iz Luke Radio Baru.
Brod će do tada, kako je navedeno, ostati na sidru. -U međuvremenu radnici Luke Bar će raditi pretovar svih drugih tereta u redovnoj proceduri – saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz borda direktora.
- To je važan momenat, zato je, između ostalog, Azotara i prisutna u nadzoru. Kao u svakom poslu u nekom obimu mora doći do kaliranja, odnosno rasipanja, ali je naš zadatak da i takvu količinu pokupimo, stavimo je u poseban kontejner i da je kasnije u proizvodnom procesu preradimo u neku drugu vrstu đubriva – ističe Tomašević. Povodom toga, kako je dodao, ukazali su lučkoj upravi i na potrebu obezbjeđivanja adekvatnih higijenskih uslova, čega su kako kaže i u Luci Bar bili svjesni i rade na ispunjenju tih standarda do početka pretovara. Igor PERIĆ foto: S. VASILJEVIĆ
PODGORICA - Tatjana Begović i u narednih šest mjeseci biće vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke, odlučio je juče, sa sedam glasova za i dva glasa protiv, Tužilački savjet. Protiv izbora Begović, kojoj je juče istekao prvi šestomjesečni v. d. mandat, glasali su predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović i predstavnik civilnog sektora u TS-u Stevo Muk
Božović je uoči glasanja o prijedlogu da se na poziciju v. d. VDT-a ponovo izabere Begović, što je bio i jedini prijedlog na jučerašnjoj sjednici, a koji je zvanično saopštio zamjenik predsjednice TS-a tužilac Nikola Samardžić, kazao da su u resoru pravde protiv njenog izbora u drugi mandat v. d. VDT-a.
On je rekao da iz Ministarstva apeluju na brže rješavanje problema u tužilačkoj organizaciji i ukazao na kritike Evropske komisije u non pejperu po pitanju prvobitnog izbora Begović na poziciju v. d. VDT-a.
– Treba biti iskren i reći da Begović ni sama nije htjela da se prihvati ove funkcije, već da je to uradila uz konsultacije sa dijelom TS-a – kazao je ipak Božović.
Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk kazao je na sjednici da bi podrškom tog prijedloga učestvovao u ozakonjavanju nečega što je nezakonito bilo još prije šest mjeseci, kada je Begović na v. d. poziciju izabrana prvi put.
IZIGRAVANJE ZAKONA
Begović je na sjednici TS-a prije pola godine imenovana na ovu poziciju sa sedam glasova za, uz jedan glas pro-
tiv. Međutim, njen izbor je bio kontroverzan jer je na početku sjednice podnijela ostavku na poziciju člana TS-a, kada je zakazana nova sjednica na kojoj je izabrana nakon samo desetak minuta. Razlog za to je bio član 27 Zakona o državnom tužilaštvu koji sprečava da član Tužilačkog savjeta bude biran na neku poziciju u državnom tužilaštvu, dok god je formalno i dalje član ovog tijela. Da kontroverza bude veća, Begović je na sjednici koja je održana dva dana ranije učestvovala u glasanju za izbor kandidata v. d. VDT kada potrebnu većinu nijesu dobili pravnik Milorad Marković i specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, kojoj je pored profesionalnih referenci, ograničavajući faktor upravo bilo navedeno zakonsko rješenje.
Iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) tada su se oglasili ocjenjujući da Tužilački savjet nije smio da razmatra njen izbor sa liste tužilaca koji imaju najmanje 15 godina tužilačkog iskustva, jer je u vrijeme sastavljanja liste bila članica Tužilačkog savjeta, bez obzira što desetak minuta prije.
HRA je tada saopštio da smatra da podnošenje ostavke neposredno prije izbora na rukovodeću funkciju formalistički izigrava zabranu, čiji je cilj upravo da spriječi da osobe koje djeluju u tužilačkoj ili sudskoj „vladi“ zbog toga uživaju prednost prilikom izbora na rukovodeću funkciju, odnosno drugu funkciju koja se smatra napredovanjem. Muk je i na jučerašnjoj sjednici podsjetio da je Begović prilikom prvobitnog izbora u v. d. bila u sukobu interesa jer
je odlučivala o „protivkandidatima“, te da nije mogla biti izabrana ni zbog zabrane napredovanja u tužilačkoj organizaciji dok je članica TS-a. – Begović je nastavila i sa lošom praksom da se članovi TS, koji nijesu članovi disciplinskog vijeća, neblagovremeno upoznaju sa predmetima, već se upoznaju sa cjelovitom informacijom kada i opšta javnost, sa sajta, što je neprihvatljivo i nedopustivo – rekao je Muk.
– O tome da smo kao kolektivno tijelo zakazali, govori i činjenica da se na vajber listi, koja se zove elektronske sjednice TS-a, potpuno neovlašćeno i dalje nalazi bivša v. d. VDT-a Maja Jovanović, a da aktuelna v. d. i predsjednica TS-a Begović, sa tim nema nikakav problem – kazao je Muk.
Član TS-a, advokat Siniša Gazivoda je kazao da je dijelom saglasan sa Mukom i Božovi-
Reagovanje NVO Crnogorski bezbjednosni forum
PODGORICA – Povodom teksta objavljenog u Pobjedi pod naslovom „Država ponovo finansira NVO osuđivanog nasilnika“, redakciji se obratila NVO Crnogorski bezbjednosni forum, a njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti. „Kako ste senzacionalistički objavili u potpunosti neistinitu vijest da je Mitar Radonjić izvršni direktor Crnogorskog bezbjednosnog foruma, najmanje što očekujemo od dnevne novine koja baštini višedecenijsku medijsku istoriju je da objavite izvinjenje Crnogorskom bezbjednosnom forumu kao i crnogorskoj javno-
sti jer je istina sljedeća: Mitar Radonjić je bio direktor CBF-a do 9. 2. 2023. godine kada je prešao na drugo radno mjesto koje nema nikakve veze niti sa licenciranjem usluge za stara lica o kojoj je riječ u članku, niti sa bilo kojim projektom koji Crnogorski bezbjednosni forum sprovodi i to na lični zahtjev, a zbog prelaska na potpuno drugo radno mjesto. Dalje, nema ništa „znakovito“ u datumu izdavanja licence Crnogorskom bezbjednosnom forumu već je Crnogorski bezbjednosni forum ispunio svaki uslov koji je potreban za izdavanje licence
ćem, ali je istakao okolnost da u momentu kada je formiran TS nijesu zatekli organizovanu tužilačku organizaciju.
– Smatram da se neke stvari jesu promijenile na bolje. Jedna stvar u kritici koja se gubi iz vida je ogromni deficit državnih tužilaca. Objektivno, od nekih ljudi ne možete tražiti više kada već daju svom maksimum – kazao je Gazivoda.
On je rekao da je njegov utisak da kadrovska struktura u tužilačkoj organizaciji nije takva da može garantovati dovoljan broj kadrova za najodgovornije funkcije.
– Nemamo mnogo ljudi koji ispunjavaju sve zakonom predviđene uslove, a da nemaju neku hipoteku iza sebe – zaključio je Gazivoda.
Muk je nakon sjednice novinarima kazao da smatra da izbor
Begović za v. d. VDT-a nije dobra odluka. – Mi, i ne samo mi nego i Evropska komisija, i relevantne NVO ukazali su na niz kontroverzi u vezi sa njenim određivanjem za v. d. VDT-a. Nastavljeno je sa negativnim praksama iz ranijeg perioda, izostao je reformski entuzijam, proaktivnost i mislim da ova odluka nije dobra i ona doprinosi nečemu što je održavanje naslijeđenih loših praksi u tužilaštvu – kazao je Muk novinarima nakon sjednice TS. On je rekao da oglas iz 2021. za izbor državnih tužilaca u VDT i dalje stoji u fioci Begović, i nikako ne dolazi na dnevni red. Upitan zašto juče nije bilo nijednog drugog prijedloga za v. d. VDT-a, rekao je da je to dokaz da Stevo Muk nema nijednog svog kandidata.
– Ono što radim, radim jer se zalažem za principe, načela i
želim da doprinesem integritetu ovog procesa i konkurentnosti jer da je suprotno ja bih imao nekog svog. Vi se sjećate da sam glasao protiv prijedloga da Maja Jovanović bude VDT u punom mandatu. Nijesam neko ko smatra da bi bilo ko, i po svaku cijenu, trebao da bude izabran, jer time nećemo riješiti suštinski ovu dilemu. Na Skupštini je i mi ćemo to poštovati – kazao je Muk napominjući da je primarna obaveza novog skupštinskog saziva da se krene u novi izborni postupak VDT-a u punom mandatu. On je stava i da na čelo tužilačke organizacije treba da dođe neko van samog tužilaštva. – Naravno, ne bilo ko, već neko ko ima autoritet. Ko je bez istorije odnosa sa državnim tužiocima i bez obaveze prema njima – zaključio je Muk. Član TS-a i zamjenik predsjednice tog tijela, tužilac Nikola Samardžić, na pitanje novinara da li su uzimali u obzir kritike Evropske komisije kada je u pitanju reizbor Begović, kazao je da jesu. – To je bio jedini prijedlog o kojem smo mi glasali i taj prijedlog je usvojen – naveo je Samardžić.
Komentarišući to što je prijedlog EK da izbori budu transparentniji u tužilaštvu, odnosno da se ljudi biraju na javnim konkursima, kazao je da se upravo svi i biraju putem javnih konkursa, dok je na konstataciju da ovog puta za izbor v. d. VDT-a nije bilo javnog poziva, istakao da zakonom nije propisana takva procedura za izbor vršioca dužnosti.
Komentarišući činjenicu da Begović prilikom prvog izbora u v. d. dužnost nije bila član TS svega 10-ak minuta, a nakon čega je izabrana za vršiteljku dužnosti vrhovne državne tužiteljke, te na pitanje novinara da li je u pitanju izigravanje zakona sa najviše tužilačke instance u državi, Samardžić je kazao da „ne zna što očekujete da kažem“. – Svako ima pravo da bude izabran ko nije član Tužilačkog savjeta. Takva je forma – rekao je Samardžić.
D. MIHAILOVIĆnije direktor CBF-a
i to već samim podnošenjem zahtjeva za izdavanje licence i to 12. 4. 2023. što je puna dva mjeseca nakon što je Mitar Radonjić napustio Crnogorski bezbjednosni forum, a problematizovanje lika Mitra Radonjića u cijelom članku je potpuno bespredmetno jer on ni na koji način nije učestvovao kako u procesu licenciranja, tako ni u procesu apliciranja na javni konkurs na koji, podsjećamo, svaka NVO u Crnoj Gori ima pravo da se prijavi, pa tako i CBF. Dakle, aktom broja 01-056/23283/3 Ministarstva javne uprave od 16. 2. 2023. je evidentirano da Mitar Radonjić
više nije lice za zastupanje Crnogorskog bezbjednosnog foruma, a što se vrlo lako mogli provjeriti da ste umjesto postupanja po lažnoj informaciji koja Vam je dostavljena putem mejla, se obratili najobičnijim dopisom Ministarstvu javne uprave i ne biste došli u situaciju da objavite potpunu neistinu.
Takođe, u aktu broja UPI01109/23-45/6 - Rješenju o izdavanju licence Ministarstva rada i socijalnog staranja ste mogli provjeriti da je Zahtjev za licencu predat 12. 4. 2023. kako već rekosmo - puna dva mjeseca nakon odlaska Radonjića, tako da zaista vjerujemo
da je samom novinaru sada jasno koliko je pogriješio kada je objavio netačnu informaciju da je NVO Crnogorski bezbjednosni forum pod rukovodstvom Mitra Radonjića.
U daljem, kada je riječ o licenciranju usluge i samom finansiranju podsjetićemo da je Zakon o NVO jasan i da ne može ni ministar, ni niko iz samog Ministarstva da odlučuje o tome koji će projekti biti finansirani već se to radi na osnovu procjene nezavisnih procjenitelja za koje NVO koje se prijavljuju na konkurs nemaju informaciju ko su, tako da „znakovitost“ koju novinar pokušava spočitati je ap-
solutno irelevantna u cijeloj ovoj situaciji.
Crnogorski bezbjednosni forum ostaje otvoren za bilo koje pitanje novinara i nadležnog ministarstva kao i do sada, nastavićemo svoj rad u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore kao i do sada, a očekujemo od medija da se ponašaju i izvještavaju u skladu sa Zakonom i principima istine, a ne da ponešeni senzacionalizmom i lažnim informacijama koje im plasiraju osobe neostvarenih zahtjeva, objave neistinu.“ Goran RAKETIĆ, izvršni direktor Crnogorskog bezbjednosnog foruma R.D.
BEOGRAD - Vidio sam da je 56 parlamentaraca potpisalo pismo u kom sam napadnut jer pomažem narodu u Republici Srpskoj, BiH i Bog zna što radim sa Srbima u Crnoj Gori - pismo je samo formalno naslovljeno na mene, a ono je protiv Srbije - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare. Konstatovao je da je on kriv što ne priznaje Kosovo i zato što se zalaže za srpski narod u BiH i Republici Srpskoj, ali i ponosan što ga napadaju kad vidi ko ga napada.
Predsjednici spoljnopolitičkih odbora parlamenata
SAD, Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine, Litvanije, Irske, Islanda, Letonije, Češke i Estonije, kao i nekoliko poslanika Evropskog i britanskog parlamenta i dva američka kongresmena i senator Robert Menendez traže da EU i SAD pooštre svoju politiku prema Beogradu jer je sadašnja politika isuviše blaga.
Ukrajina i kosovo
Vučić se posebno osvrnuo na mogućnost da Ukrajina prizna Kosovo i ocijenio da će Ukrajina izgubiti spoljnopolitički kredibilitet ako to uradi.
-Mislim da je predsjednik Zelenski mnogo mudriji i pametniji od šefa spoljnopolitičkog odbora Ukrajine – rekao je Vučić.
On je konstatovao da je pet zemalja EU koje nijesu priznale Kosovo izloženo velikom pritisku da to učine, jer je nakon 2012. godine više zemalja koje su otpriznale Kosovo nego koje su ga priznale kao nezavisnu državu.
ko mU se ne javlja Na spekulacije da se strani državnici više ne javljaju Vučiću, on kaže da mu se javljaju u svim kabinetima, ali da on rijetko koga zove, odnosno da zove
„samo kada je nešto potrebno za Srbiju, a ne da se slika“.
-Ako u ponoć pozovem Makrona, razgovaraćemo. Imaću u avgustu više susreta sa svima nego što su neki (državnici) imali u cijelom svom mandatu - naveo je Vučić.
Istakao je da ne postoji državnik sa kojim se nije sreo.
-Nijesam se naročito uznemirio, jer to je bio očajnički pokušaj onih koji hapse naše ljude na Kosovu. Oni žele da izazovu sukob i da nas uvuku u svoje ratove i ispunjavaju svoju enverističku agendu - rekao je Vučić komentarišući to što su neki političari sa Kosova podržali pismo parlamentaraca, među kojima je i srpski političar Boban Bogdanović
-Bogdanović je Kurtijev potrčko, a bio je i narko diler - rekao je Vučić.
Špigl
Osvrćući se na pisanje nemačkog Špigla da je stav Beograda povodom Kosova „hod po žici“, Vučić je rekao:
-Oni ne razumiju jednu stvar i stalno se osvrću na to da Vučić
neće moći da sjedi na dvije ili tri stolice. Ponavljam – zalažem se za samostalnu i nezavisnu Srbiju na evropskom putu koja čuva tradicionalne veze. Ne interesuju nas vaše stolice - mi želimo svoju stolicu i svoju slobodarsku pozi-
ciju. Metaforično, hoćemo da budemo pleme u Evropi koje hoće da samostalno donosi odluke. Da li neko hoće da me sruši, pa šta, jer nam vladu nijesu sastavljali ni Mišković ni Kamerun Manter (bivši ambasador SAD u Beogradu)
Šteta izazvana nevremenom u Sloveniji mjeri se milijardama eura Aktivirano
od 200 klizišta
LJUBLJANA – Obilne padavine, koje su prethodnih dana zabilježene u Sloveniji, aktivirale su više od 200 klizišta širom zemlje, dok se pričinjena šteta mjeri milijardama eura.
Slovenački mediji javljaju da je dijelu stanovništva Koroške Bele juče naređena evakuacija, dok se vlasti u tom mjestu pripremaju na mogućnost aktiviranja velikog klizišta koje bi moglo ugroziti objekte i infrastrukturu.
Obilna kiša je u proteklih nekoliko dana, prema informacijama koje još nijesu konačne, aktivirala više od 200 klizišta u zemlji, a službe spašavanja upozoravaju da je moguća i pojava novih.
U Hrvatskoj su zabilježeni rekordni vodostaji rijeka, a trenutno je najteže pogođena
Podravina, gdje se izlila Drava i poplavila nekoliko kuća. Spasilačke službe rade na ojačavanju nasipa kojim se brani više stotina objekata i oko hiljadu stanovnika tog područja.
Načelnik opšine Drnje Petar
Vlada u Ljubljani najavila je raspravu o aktuelnom stanju u zemlji, te paket hitnih mjera
Dombaj izjavio je da je situacija u toj opštini pod kontrolom, ali da je teško procijeniti kada će doći do vrhunca vodenog talasa.
Naveo je i da predviđeni vrhunac vodostaja iznosi oko 650
za sanaciju štete.Prema predviđanjima premijera Roberta Goloba, uz mjere pomoći firmama i obnovu osnovne infrastrukture, razgovaraće i o pomoći ugroženima.
Ni tri dana nakon katastrofalnih poplava, neki građani još nijesu izvukli vodu iz kuća, javili su slovenački mediji. U Savinjskoj dolini zabilježene su tone mulja, pijeska i blata koje su poplave ostavile za sobom. Premijer Golob je saopštio da je pomoć Sloveniji počela da stiže i iz inostranstva i da je trenutno najpotrebnija teška mehanizacija, kao i montažni mostovi.
centimetara, a da je trenutni nivo oko 620 centimetara.
Načelnica Opštine Hlebine Božica Trnski kazala je kako se čini sve da bude spriječen najgori scenario, odnosno da voda probije nasip.
re u Beogradu, predsjednik Srbije kaže da mu izbore niko nije tražio, iako ih je on nudio 50 puta.
-Mogu beogradski izbori, a da li će biti još neki – e, pa to nije vaše pitanje, valjda se pita još neko. Slušao sam da neće nijedne izbore - naveo je Vučić i podsjetio da je od sadašnjih opozicionara, kada su bili na vlasti, njegova stranka SNS „molila izbore na republičkom nivou, a oni su rekli - ne damo“.
Šteta od nevremena
Povodom šteta od nevremena koje je proteklih dana zadesilo Srbiju, premijerka Ana Brnabić je navela da je Vlada već isplatila pomoć dijelu građana od 24 miliona dinara, kao i da će prioritet u obnovi u postradalim područijima biti stambeni objekti, škole i vrtići. Kada su u pitanju protesti ljudi u Bačkoj Palanci koji traže odgovornost radnika EPS-a koji nijesu sklonili električne kablove sa puta, nakon čega su poginuli 13-godišnji dječak i njegov deda, Vučić je rekao da će „sagledati sve zahtjeve građana, osim profesionalnih demonstranata koji se samo pojavljuju na mjestima da bi pravili gluposti“.
eXpo
već smo je sastavljali sami i to je politika budućnosti koja će biti dominantna za deset godina u svijetu - tvrdi Vučić.
izbori i opozicija
Povodom izjava više opozicionih lidera da su tražili izbo-
Konferenciju za medije premijerka i predsjednik počeli su prezentacijom što sve Srbija treba da uradi do 2027. godine, kada će biti domaćin svjetske izložbe EXPO. Premijerka je govorila da je trenutni fokus na sektoru informacionih i komunikacionih tehnologija, dok je predsjednik precizirao što će se sve izgraditi u narednih nekoliko godina i da će to koštati 12 milijardi eura, kao i da u projektu izgradnje nacionalnog stadiona učestvuje arhitekta Mark Fenvik, koji je gradio stadione u Kataru. violeta cvejiĆ
PETSTO TRIDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: U napadu na Pokrovsk nastradalo sedam osoba, na desetine povrijeđeno
KIJEV/MOSKVA – U
raketnom napadu ruskih snaga na grad Pokrovsk u Donjeckoj oblasti nastradalo je sedam osoba, dok ih je 67 povrijeđeno, saopštio je juče ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
- Poginulo je sedam osoba, a povrijeđeno je 67, uključujući 29 policajaca, sedmoro spasilaca i dvoje djece – napisao je Klimenko na Telegramu. U napadu u ponedjeljak pogođeno je nekoliko stambenih zgrada u Pokrovsku, gradu koji se nalazi na oko 70 kilometara sjeverozapadno od Donjecka koji kontrolišu ruske snage.
Klimenko je objasnio da je prečišćavanje ruševina tokom noći sa ponedjeljka na utorak bilo obustavljeno zbog mogućnosti ponovnog raketiranja, te da su spasilačke operacije nastavljene u utorak. Juče se oglasio i portparol Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrij Kovaljev koji tvrdi da ruske snage bezuspješno pokušavaju da napreduju na istočnom frontu i da trpe značajne gubitke u ljudstvu.
- Neprijatelj je izveo neuspješne ofanzivne operacije u oblasti Avdijevke, Marinke, jugoistočno od Male Tokmačke i sjeverno od Robotinova - rekao je Kovaljev .
PODGORICA – Specijalno
tužilaštvo istražuje da li je Kotoranin Jovan Jovanović, koji slovi za visokopozicioniranog pripadnika škaljarskog klana, ubijen u inostranstvu, saznaje Pobjeda.
– Specijalno tužilaštvo je formiralo predmet u cilju prikupljanja podataka i provjere dobijenih informacija o mogućnosti da je Jovan Jovanović lišen života van Crne Gore – navodi se u dokumentu Specijalnog tužilaštva. Prema posljednjim operativnim podacima kojima raspolaže crnogorska policija, Jovanoviću se svaki trag gubi početkom novembra 2020. godine.
Kako je za Jovanovićem raspisana plava potjernica kojom se prati kretanje lica van Crne Gore, 6. novembra 2020. godine slovenačka policija je proslijedila podatak našim državnim organima da su kontrolisali Jovanovića nakon što je uhvaćen u ilegalnom prelasku granice.
U aprilu i maju 2020. godine saznali su da se meta ponovo nalazi u Kotoru i da boravi u stanu jedne stambene zgrade. Ipak, i od ovog plana se odustalo zbog građana, ali i smanjene vidljivosti usljed mraka.
Jovanović je u žižu javnosti dospio decembra 2016. godine, nakon što je pobjegao komandiru policijske stanice u Kotoru dok ga je iz betonjerke vodio u toalet.
Jovanović je velikom brzinom nestao u naselju Muo, gdje mu se izgubio svaki trag.
Tadašnji direktor policije Slavko Stojanović je odmah smijenio komandira Stanice policije Kotor Marka Miškovića, dok je policajcu kome je Jovanović pobjegao naređeno da razduži službeni pištolj i značku.
INTERPOL
Ljubljana obavijestio je nacionalnu kancelariju INTERPOL-a u Crnoj Gori da je Jovanović tada zaustavljen i kontrolisan u mjestu Ljutomir te da su nadležni državni organi Republike Slovenije prema njemu preduzimali od-
Viši sud odobrio predsjedniku budvanske opštine da potpiše dokumenta u pritvoru
govarajuće radnje zbog ilegalnog prelaska državne granice. Komunikacije preko Skaj aplikacije su crnogorskim istražiteljima do sada otkrile nekoliko planova suprotstavljene kavačke grupe, na čijem čelu je Kotoranin Radoje Zvicer,
da likvidiraju Jovanovića, ali su ih okolnosti, odnosno policija spriječili u tome. Prvobitna ideja bila je da ga ubiju na sedmodnevnom, odnosno četrdesetodnevnom pomenu pokojnom Igoru Dedoviću, ali se i od toga odustalo.
Policija pretresla tri lokacije u Bijelom Polju
Sa privođenja Mila Božovića
PODGORICA – Predsjednik
podgoričkog Višeg suda Boris Savić odobrio je zahtjev da pritvoreni predsjednik
Opštine Budva Milo Božović u Istražnom zatvoru potpiše neophodna dokumenta za isplatu plata zaposlenima u toj opštini, potvrdila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Dokumentacija je upućena u UIKS gdje je Božoviću omogućeno da potpiše zarade.
Zbog toga što je predsjednik
Opštine Budva u pritvoru od sredine aprila, funkcionisanje grada je bilo u blokadi.
Božović je uhapšen 13. aprila u porodičnoj kući u Budvi zbog sumnje da je organizovao kri-
minalnu grupu odgovornu za najmanje tri transporta kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Božović se sumnjiči da je 2019. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je Mileta Ojdanić iz Tivta formirao sa policajcem Ljubom Milovićem koji je nedostupan državnim organima.
Pored Božovića, kao pripadnici ove grupe sumnjiče se Dejan Knežević, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novaković, Milan Popović, Božidar Jabučanin, Miloš Mišurović, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Goran Stojanović, Dražen Milović, Filip Zindović, Ivan Nikolić, Tihomir Adžić i više N. N. lica. B. R.
BIJELO POLJE - Bjelopoljska policija pronašla je i oduzela oružje i municiju na tri lokacije u tom gradu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako se navodi u saopštenju policije, Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje izvršilo je pretres na tri lokacije sa ciljem pronalaska oružja u ilegalnom posjedu.
-Postupajući po naredbama nadležnog sudije, bjelopoljska policija je izvršila pretrese objekata na tri lokacije i pronašla i oduzela: dvije puške M48, pištolj marke „crvena zastava“ cal. 7,67mm, ma-
lokalibarsku pušku, lovački karabin, harpun, gasni pištolj marke „blow“, dva bajoneta, dva noža, 155 komada municije različite vrste i kalibra, pribor za čišćenje oružja, dva okvira za pištolj i druge predmete – kazali su iz policije. Oružje i oduzeti predmeti, kako dodaju, biće upućeni u Forenzički centar Uprave policije radi vještačenja.
-O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji će se nakon izvršenih vještačenja izjasniti o pravnoj kvalifikaciji događaja – naveli su iz Uprave policije. B. R.
Krajem oktobra 2014. godine
Jovanović je sa Daliborom Đurićem poslat u zatvor u Spužu, nakon što se sumnjalo da su u maju te godine na silu i uz prijetnje od sugrađanina
Marjana Netzmeskala oteli automobil ,,mercedes“ i ča-
mac ,,faeton“, vrijednosti preko 20.000 eura. Zbog toga je Jovanović osuđen na godinu i osam mjeseci robije. Tokom boravka u spuškom zatvoru, Đurić je ubijen hicem iz snajpera koji je ispaljen sa obližnjeg brda. U julu 2016. godine, u Istražnom zatvoru u Spužu, Jovan Jovanović je vrelim uljem polio Igora Božovića, koji slovi za jednog od visokopozicioniranih članova kavačkog klana. Dok se Jovanović još nalazio u bjekstvu, nakon što je pobjegao iz policijske stanice u Kotoru, njegovo ime našlo se na optužnici zbog sumnje da je, zajedno sa braćom Vukotić, pokojnim Jovanom i Igorom, inače vođama škaljarskog klana, nedozvoljeno držao pištolj. Takođe, optuživani su da su u julu 2012. u tivatskoj diskoteci „Madam Coco“ ranili radnika obezbjeđenja.
Jovan Vukotić je oslobođen tih optužbi, a zbog istog događaja, Vukotićev brat, Igor osuđen je na osam, a Jovanović na 14 mjeseci zatvora.B.R.
GSS apeluje: Nakon poziva za pomoć ne napuštati poziciju
ŽABLJAK - Državljanka
Izraela, a ne Rusije kako je bilo prvobitno saopšteno, za kojom se od ponedjeljka veče tragalo u reonu Mali međed, vratila se juče ujutro na Žabljak, živa i zdrava, saopštila je Gorska služba zaštite i spašavanja (GSS).
-Ona je očigledno nakon poziva za pomoć napustila lokaciju na kojoj se nalazila i sa koje je uputila poziv i time svakako i našu akciju otežala. Kako je kazala po dolasku na Žabljak, ona je u jednom trenutku uočila spasioce ali nije uspjela da ih dozove jer je bila daleko od lokacije sa koje je uputila poziv – navodi se u saopštenju GSS.
Iz Gorske službe su apelovali na sve kojima je u datom trenutku potrebna pomoć spašavanja da nakon poziva za pomoć i slanja pozicije na kojoj se nalaze istu ne napuštaju.
Pripadnici GSS-a su u ponedjeljak veče započeli spasilačku akciju na Durmitoru u
reonu Mali međed. U utorak u ranim jutarnjim satima saopštili su da državljaka Izraela, koja je ostala zaglavljena u stijeni u reonu Mali međed, nije locirana. Podsjetili su da je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje. B. R.
Pronađene puške, pištolji, noževi
Izraela za kojom se tragalo sama se vratila na ŽabljakKoordinata sa koje je upućen poziv za pomoć
Uhapšene četiri osobe, za dvije se traga, zbog
PODGORICA – Ratko Gojković (72) uhapšen je juče ujutro zbog sumnje da je sa još pet osoba poslujući preko tri firme, utajom poreza i doprinosa, crnogorski budžet oštetio za skoro milion eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu, Gojkoviću je određeno zadržavanje do 72 sata. Kasnije tokom jučerašnjeg dana, kako je saopšteno iz policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici lišili slobode J. M. (42), D. B. (34) i M. B. (43) za kojima se tragalo zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, naglašavajući da policija i dalje traga za D. M. (41) i O. Š. (54). Branilac D. B. i M. B., advokat Mihailo Volkov je za Pobjedu kazao da njegovi klijenti nijesu uhapšeni već da su dobrovoljno došli u policiju.
On je dodao da se D. B. i M. B. nijesu nalazali u bjekstvu, kako je to navedeno u prvom saopštenju policije, već su se nalazili na Crnogorskom primorju gdje su odmarali sa svojim porodicama.
Advokat Volkov je pojasnio i da su njegovi klijenti odmah nakon što im je policijski službenik poslao SMS poruku da se jave u podgoričku policiju, prekinuli odmor i krenuli ka Podgorici.
Volkov je dodao da su D. B. i M. B. zadržani u zgradi policije do saslušanja u Osnovnom dr-
Sumnja se da su M. B. (43), D. B. (34) i O. Š. (54), ovlašćena lica u firmi Monte kvant i J. M. (42), ovlašćeno lice u kompaniji Electro team d.o.o. u periodu od 2018. do 2021. godine preko fiktivnih faktura koje im je izdavala firma PPS d.o.o. izvlačili gotovinu sa žiro računa
Saobraćajna nesreća na magistralnom putu
Bijelo Polje – BeraneBIJELO POLJE - Biciklista M. B. (67) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u 10.40 časova na magistralnom putu Bijelo Polje - Berane, u mjestu Zaton.
Tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Danijela Đuković saopštila je da su u saobraćajnoj nesreći učestvovali vozač kombija S. B, koji se kretao iz Bijelog Polja prema Beranama i M. B, koji je vozio biciklo iz suprotnog smjera.
- Nakon vještačenja tragova koji su izuzeti sa lica mjesta biće poznati razlozi ove nezgode. Naloženo je da se obdukcija stradalog obavi u Kliničkom centru Crne Gore – kazala je tužiteljka Đuković.
Pored tužiteljke Đuković u uviđaju su učestvovali vještak za saobraćaj Milenko Čabarkapa, vještak mašinske struke Saša Brakočević i ovlašćeni službenici policije. Saobraćaj na tom dijelu puta bio je obustavljen do završetka uviđaja. B. Č.
BAR - Baranin I. C. (42)
Uprava policije
žavnom tužilaštvu u Podgorici, koje je zakazano za danas. Povodom podnošenja krivične prijave protiv šest osoba i tri firme, iz policije su, između ostalog, naveli kako se sumnja da je Gojković bio stvarni vlasnik firme ,,PPS“, iako se u Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač i izvršni direktor vodio Dragan Marković
– Ova lica se sumnjiče da su izvršila krivično djelo utaja poreza i doprinosa, te na taj način stekla protivpravnu imovinsku korist i pričinila štetu državnom budžetu Crne Gore za iznos utajenog poreza od 972.350 eura. Sumnja
se da su M. B. (43), D. B. (34) i O. Š. (54), ovlašćena lica u pravnom licu ‘Monte kvant’ d.o.o i J. M.(42), ovlašćeno lice u pravnom licu ‘Electro team’ d.o.o. počinila krivično djelo koje im se stavlja na teret, na način što su u periodu od 2018. do 2021. godine primili fakture koje su izdate od pravnog lica ‘PPS’ d.o.o u ukupnom iznosu od 2.880.905 eura i proknjižili ih u svom knjigovodstvu – saopšteno je iz policije. Po tom osnovu su, dodaju, izvršili prenos novca na žiro račun firme ,,PPS“ u iznosu od 2.205.762 eura, a sve po osnovu fiktivno prikazanih poslovnih odnosa.
UP podnijela krivične prijave protiv osumnjičenog za pokušaj ubistva
PODGORICA - Podgorička policija podnijela je u redovnom postupku krivičnu prijavu protiv sugrađanina
Marka Jovovića (31) zbog sumnje da je ranio Stefana
Milića (23) u pucnjavi 29. jula, u podgoričkom naselju Donja Gorica.
Krivična prijava podnijeta je i protiv Danilovgrađanina
M. M. (23), zbog sumnje da je počinio krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivčnog djela.
Jovović se dva dana nakon incidenta predao policiji, a
prilikom saslušanja pred tužiteljkom Dankom Ivanović-Đerić priznao je da je ranio Milića. Nakon što je do detalja ispričao kako je došlo do obračuna u kome je korišten i pištolj, Jovović je pušten da se brani sa slobode od optužbi za pokušaj ubistva.
Povod za obračun između dvojice mladića bili su neraščišćeni odnosi zbog djevojke.
Jovović je u tužilaštvu ispričao da je Milić u bijesu izvadio pištolj i tada njihova verbalna svađa i vrijeđanje prerastaju u fizički obračun. Jovović je naveo da je dva pu-
ta pesnicom udaio Milića u glavu, a potom na njega bacio i kamen koji je našao u blizini. U čupanju mladića, Jovović je rukama istrgao pištolj od Milića. Pošto je opalio metak koji je završio u desnoj potkoljenici Milića, Jovović je pobjegao. Stefan Milić je u prvom navratu tvrdio da se sam ranio, ali policijski inspektori posumnjali su u njegovu izjavu.
Analize su pokazale da su sumnje policije bile opravdane, a na osnovu izjava građana i dokaza prikupljenih sa terena policija je kao napadača identifikovala Jovovića. B. R.
– Navedeni novac je nakon podizanja sa žiro računa pomenutog pravnog lica po osnovu navodnih materijalnih troškova R. G. vraćao u gotovini uplatiocima, umanjen za proviziju koju je uzimao za učinjene usluge. Policija je tokom izviđaja došla do sumnje da je R. G. u pravnom licu ‘PPS’ d.o.o bio stvarni vlasnik, a u CRPS-u se kao osnivač i izvršni direktor vodio D. M. – zaključuje se u saopštenju. Pobjeda saznaje da je Gojković do februara 2019. godine evidentiran kao osnivač i odgovorno lice u ,,PPS“, a kada je, prema dokumentaciji, kormilo ove firme preuzeo. D. M. B. R.
uhapšen je u ponedjeljak nakon što je policija pretresom stana koji koristi pronašla manje količine heroina i kokaina namjenjene za dalju prodaju.
U istoj akciji uhapšen je i M. C. (72), otac I. C. koji je prilikom dolaska pripadnika policije u stan uspio da uništi dio droge tako što je prosuo u sudoperu i uništio vodom.
-I. C. iz Bara uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok je M. C. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo sprečavanje dokazivanja –pojasnili su iz policije.
O događaju je, kako su kazali iz policije, obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji
je naložio njihovo hapšenje. -Osim toga, barska policija je prethodnih dana izvršila sedam zapljena narkotika i protiv sedam lica podnijela prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga – podsjetili su iz policije. B. R.
Plavski policajci hapsili zbog nasilja u porodici, pucanja na javnom mjestu, teške krađe i vožnje u pijanom stanju
PLAV – R .R. (52) iz Plava sa prebivalištem u Cirihu uhapšen je zbog nasilja u porodici dok je M. R. (31) iz Gusinja uhapšen nakon što je pucao na javnom mjestu. Plavski policajci su u saradnji sa kolegama iz Podgorice uhapsili azilanta M. M. (68) iz Alžira zbog teške krađe, a sugrađane L. L. (32), F. K. (28) i A. M. zbog vožnje u alkoholisanom stanju. R. R. je završio sa lisicama na rukama jer je, kako se sumnja, supruzi upućivao riječi uvredljive sadržine, a potom joj zadao i udarac u predjelu glave.
M. R. (31) iz Gusinja odgovaraće za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je, kako se sumnja, 7. avgusta, dok je upravljao vozilom u svatovskoj koloni iz vatrenog oružja ispalio šest hitaca u vazduh. Policija je od njega oduzela pištolj, dva okvira i 14 komada municije. Osim toga, plavska policija je u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Podgorica lišila slobode M. M. (68) iz Alžira, koji je posjedovao ličnu kartu za azilante. On je, kako se sumnja, u ranim jutarnjim časovima nasilno ušao u jednu porodičnu
kuću u selu Komarača iz koje je otuđio četiri komada zlatnog nakita, 70 eura i mobilni telefon. Uhapšen je u Podgorici. Plavska policija uhapsila je i sugrađane L. L. i A. M. nakon što su izazvali saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom. Alkotestiranjem je utvrđeno da je L. L. upravaljao vozilom pod djestvom alkohola u koncentraciji od 3,05 g/kg, a A. M. 1,70 g/kg. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola lišen je slobode i F. K. (28) iz Plava. On je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,80 g/kg. B.R.
utaje doprinosa i porezaAkcija barske policije na suzbijanju ulične prodaje narkotika
Nikšić: Aktivnost UBNOR-a i antifašista u grahovskom selu Nudo
kOLA ši N: Istorijski objekat u centru grada dočekao građevince
I pored svih laži, obmana i prekrajanja istorije kojima svjedočimo ovih dana, još ima posjetilaca koji obilaze ovakva mjesta pa smo se potrudili da ih ova kuća dočeka uredno i gostoprimno kako i doliči. ,,Novi oslobodioci“ ukinuli su finansiranje naših aktivnosti, ali ljubav, njegovanje i poštovanje prema antifašističkim tradicijama ne mogu nam ukinuti – poručuju UBNOR i antifašisti
NIKŠIĆ – Pripadnici Udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšića uredili su dvorište i prilaz kući Save Kovačevića u grahovskom selu Nudo u Nikšiću.
U slavnoj bici na Sutjesci 13. juna 1943. godine iz porodice Kovačević učestvovalo je sedam članova, Blagoje sa sinovima Savom i Jankom, snahom Ljubicom i unucima Mitrom-Mujom, Draganom i Vjerom. Stradali su otac Blagoje, sinovi Sava i Janko i unuk Dragan, o čemu svjedoči i spomen-ploča ispred ulaznih vrata kuće.
Iz UBNOR-a saopštavaju da su obišli kuću, sredili dvorište i okolinu, počistili i pokosili. – Nažalost, dolaskom ,,novih oslobodilaca“ 2020. godine počinju da se zatiru sve aktivnosti koje propagiraju i vezane su za slavnu narodnooslobodilačku borbu, a finansiranje planiranih antifašističkih aktivnosti koje je sprovodio UBNOR i antifašisti Nikšića je ukinuto. Ali ljubav, njegovanje i poštovanje prema antifašističkim tradicijama nam ne mogu ukinuti već nastavljamo sa većim žarom. I pored svih laži, obmana i prekrajanja istorije kojima svjedočimo ovih dana, još ima posjetilaca
BAR: Opština raspisala javni poziv Zanatlijama 20.000 eura iz budžeta grada
BAR – Opština Bar raspisala je drugi javni poziv za podršku razvoju zanatstva. Za tu namjenu opredijeljeno je 20.000 eura u budžetu grada. Jedan zanatlija može dobiti najviše 2.000 eura.
Kako se navodi u javnom pozivu, pravo da se prijave imaju zanatlije koje su registrovane u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, odnosno, preduzetnici i privredna društva u skladu sa Zakonom o zanatstvu, kojima je pretežna djelatnost obavljanje jednostavnog ili složenog zanata, odnosno, registrovane zanatlije koje imaju prijavu za obavljanje zanatske djelatnosti podnijetu Sekretarijatu za privredu Opštine Bar, kao i nezaposlena lica sa prebivalištem u opštini Bar.
– Ukoliko u osnivačkoj strukturi preduzeća u vlasništvu učestvuju osobe ženskog pola i/ili osobe koje imaju do 30 godina starosti, odobreni projekat se finansira u iznosu od 100 posto opravdanih troškova. Javni poziv za učešće u Programu otvoren je 30 dana od dana objavljivanja – naveli su u pozivu. I.
koji obilaze ovakva mjesta, pa smo se potrudili da ih ova kuća dočeka uredno i gostoprimno kako i doliči kući Kovačevića. Ispred kuće leprša se crnogorska zastava, ,,Barjak časti i slobode“ – saopštili su oni.
Kuća je građena u 19. vijeku i dva puta je gorjela u Prvom i Drugom svjetskom ratu. – Poslije oslobođenja 1945. godine je obnovljena. Zub vremena je učinio svoje, kuća je počela da propada, pa je na inicijativu UBNOR-a i antifašista Nikšića, Ministarstvo kulture 2016. godine kuću obnovilo sa ciljem da bude mjesto okupljanja mladih generacija gdje će se održavati
istorijski časovi i govoriti o našoj slavnoj istoriji u kući koja je sve dala što je mogla za slobodu svog naroda. Na guvnu iznad kuće održavani su susreti učenika i izviđača iz raznih krajeva Crne Gore, a planirano je bilo i da kuća bude istureno odjeljenje Nikšićkog muzeja – kazali su oni. Na spomen-ploči koja je postavljena 1983. godine ulaznih vrata između ostalog piše da su u kući stasale tri generacije Kovačevića, koje su „sustigle jedna drugu da u slavnoj bici na Sutjesci izginu 13. juna 1943. godine – otac Blagoje, njegovi sinovi Janko i Sava i unuk Dragan“. I. R.
KOLAŠIN – Juče je počela adaptacija Spomen-doma, objekta u centru grada koji je izgrađen 1976. godine i posvećen istorijskom zasjedanju ZAVNO-a u Kolašinu, kada su novembra 1943. donesene odluke kojima je počelo vraćanje državnosti Crne Gore. Pored kulturnog i muzejskog dijela, koji odavno nije u funkciji, u Spomen-domu su i kancelarije lokalne uprave, ali i određenih državnih organa. Početku radova su prisustvovali predsjednik Opštine Vladimir Martinović, predsjednik SO Vasilije Bulatović, kao i potpredsjednici Opštine Miodrag Bulatović i Vasilije Ivanović Martinović je naglasio da je to
U prvoj fazi biće riješen problem hidroizolacije. Slijedi saniranje unutrašnjosti objekta, a posebna pažnja biće posvećena velikoj kongresnoj sali koja godinama nije u funkciji – najavio je Vladimir Martinović
značajan dan za sve građane Kolašina jer počinje adaptacija objekta koji je simbol grada, a značajan je na lokalnom, ali i državnom nivou. – Radi se i o spomeniku kulture koji od kada je izgrađen nije imao potrebnu građevinsku brigu za održavanje i funkcionalnost. Brojne kancelarije lokalne uprave, kao i državnih organa kao što je katastar, su u lošem stanju i nefunkcionalne zbog nemara onih koji trebalo je proteklih decenija da o tome vode računa. Prva građevinska faza biće rješavanje problema hidroizolacije. Nakon toga predstoji saniranje unutrašnjosti objekta, a posebna pažnja biće posvećena velikoj kongresnoj sali koja godinama nije u funkciji – kazao je Martinović. Spomen-dom je originalni kulturno-istorijski spomenik jugoslovenske arhitekture. Njegov projektant Marko Mušič dobio je tada prestižnu „Borbinu nagradu“ za projektovanje. Međunarodno priznanje autoru stiglo je od platforme World Monuments Fund koja je Spomen-dom svrstala među 30 najatraktivnijih oblika arhitekture u svijetu. Dr. D.
BIJELO POLJE – Mještani Sutivana apeluju na nadležne da hitno saniraju podvožnjak u tom naselju. Kažu da taj prolaz koriste samo najhrabriji jer je u mraku – nema sijalica koje su vjerovatno oštetili vandali, a veći dio godine je pod vodom koja je zagađena fekalijama i otpadom. Podsjećaju da se približava školska godina te da je prolaz najviše koriste đaci Osnovne škole ,,9. maj“.
– U ovakvom stanju, naročito kada su padavine obilne, prolaz nije bezbjedan i što prije ga treba sanirati. U suprotnom će đaci, ali i svi koji žele da ga koriste, a ne mogu, rizikovati da prelaze prugu ili idu kroz privatna imanja – upozoravaju mještani. Nije prvi put da žitelji Sutivana traže reakciju nadležnih povodom prolaza koji je izgrađen 2012.godine. U nekoliko navrata prolaz je saniran, ali su uglavnom preduzimane mjere čiji je efekat kratko trajao. B. Č.
Neformalna odlagališta i dalje među najizazovnijim ekološkim problemima u Crnoj Gori
PODGORICA – Povećava se broj neuređenih odlagališta u Crnoj Gori. U 2021. godini bilo ih je 348, a godinu ranije 334. Na njih je odbačeno oko 1.520.864 kubnih metara mješovitog komunalnog i građevinskog otpada, odnosno 4.900 m³ više nego 2020. godine. Neformalnih deponija najviše ima u Bijelom Polju – 106, a najveće količine nepropisno su odložene u Nikšiću – 909.850 kubnih metara.
Te podatke Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizama je objavilo u Infomaciji o stanju životne sredine za 2022. godinu.
STATISTIKA
Na neformalnim ili neuređenim deponijama (za razliku od sanitarnih) se odlažu sve vrste otpada (opasan, neopasan, inertni), bez ikakve selekcije i zaštitnih mjera po životnu sredinu Na takvim odlagalištima u Bijelom Polju odloženo je 1.603 m³ miješanog otpada. U Beranama je evidentirano 39 takvih odlagališta sa 5.780 m³ smeća, najveća sa 3.000 m³ je kod obilaznice – nekadašnji park Šuntić. Petnjica je evidentirala 30 (258 m³) a Andrijevica 12 (3.550 m³) smetlišta. U Plužinama je na 13 deponija odbačeno 3.575 m³ otpada. Najveća je u Donjoj Brezni (pilana) sa 3.500 m³ drvnog otpada. Plav ima devet smetlišta (150 m³), Rožaje osam (325 m³), Kolašin i Mojkovac po sedam (620 m³, 78 m³), Žabljak i Pljevlja po šest (280 m³, 70 m³) i Šavnik tri (400 m³). Gusinje ima pet deponija na koje je odbačeno 25.007 m³ otpada, gotovo čitava količina (25.000 m³) završila je u koritu Grnčara.
Na Cetinju postoji 20 neuređenih odlagališta sa ukupno 194 m³ otpada. Najveće je u Njegušima (Vrba) na kojem se nalazi 25 kubika. U Danilovgradu, prema podacima navedenim u informaciji postoje dva neuređena odlagališta (100 m³). Nikšić ima 12 divljih odlagališta i rekorder je po količini otpada koji je na njima neselektivno odložen.
Na privremenoj deponiji Mislov do kod Budoša (otvorena 2003. godine i trebalo da bude zatvorena nakon pet godina) odbačeno je 300.000 kubika miješanog komunalnog i građevinskog, a na lokaciji
Halda u naselju Rubeža duplo više – 600.000 kubika industrijskog otpada. Čak tri divlje deponije formirane su na obalama Gračanice, Bistrice i Mrkošice.
Na 348 neuređenih odlagališta kojih ima širom Crne Gore (podaci iz 2021. godine) odbačeno je najmanje 1.520.864 kubnih metara mješovitog komunalnog i građevinskog otpada, 4.900 m³ više nego godinu ranije. Nacrtom državnog plana za upravljanje otpadom predviđeno je zatvaranje i sanacija svih smetlišta do 2028. godine
njarevo (tzv. Lovanja, nekadašnje gradsko odlagalište) sa 150.000 m³ i Grabovac sa 100.000 m³.
jeke Gračanice i romsko naselje kod rampe Boksita), Tuzi (četiri duž magistralnog Tuzi-rijeka Cijevna, obala rijeke Cijevne, Kuće Rakića, Vranja i Vladne), Danilovgrad (kod željezničke stanice), Zeta ( Balabani), Cetinje (Njeguši) i Budva (Brajići).
TAKSE, POREZI
Problem neuređenih odlagališta prepoznat je i u Nacrtu državnog plana upravljanja otpadom (2023 – 2028).
–U Podgorici su identifikovana 23 neuređena odlagališta i na teritoriji Opštine Golubovci u okviru Glavnog grada osam (sva su sanirana) – navedeno je u informaciji. Od primorskih opština najviše divljih deponija ima u Kotoru – 20 sa 3.720 m³ miješanog otpada. Ta brojka nije precizna jer nije navedeno koliko smeća ima na deset lokacija među kojima su regionalni put Kotor-Njeguši kod 10. krivine, privredna zona ,,Stara deponija“, Gornji i Donji Grbalj, magistralni put Lipci-Knez Laz, stari put Risan Nikšić kod Smokovca, ispod mosta u Nalježićima... U Ulcinju je evidenti-
Iskustva mnogih zemalja su pokazala da uvođenje takse ili poreza na deponije može doprinijeti preusmjeravanju otpada sa deponija na reciklažu, tj. više cijene za deponovanje će uticati na donošenje odluka proizvođača otpada da recikliraju ili minimiziraju količine otpada koje deponuju – ocijenjeno je u Nacrtu državnog plana upravljanja otpadom 2023-2028.
rano 19 neuređenih deponija (151.111 m³). Najveće su bivša gradska odlagališta Hije i Bratica na kojima je 100.000, odnosno 50.000 kubika miješanog otpada. Bar ima 11 neformalnih deponija (4.200 m³) od kojih je najveća u Kufinu, Herceg
Novi i Tivat po pet (152.800 m³, 250.650 m³) i Budva tri ( 6.500 m³ građevisnkog otpada). Najveća deponija u Herceg Novom je u Igalu (Sutorinska rijeka) gdje je odbačeno 150.000 m³ otpada. U Tivtu crne ekološke tačke kada je otpad u pitanju su Si-
U informaciji koju je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine navodi da se da je u toku sanacija privremene deponije komunalnog otpada na lokaciji „Zakršnica“ u Mojkovcu. U međuvremenu sanirana su velika neuređena odlagališta kao što su ,,Čarkovo polje“ na Žabljaku (krajem 2017. godine), ,,Vrtijeljka“, na Cetinju (u junu 2018. godine), ,,Vasove vode“ u Beranama (krajem oktobra 2018. godine), ,,Zauglina“ u Šavniku (krajem oktobra 2018. godine) i ,,Komorača“ u Plavu (krajem 2019. godine). Realizovano je nekoliko akcija čišćenja. U Podgorici vodoizvorište Bolje sestre (veći broj manjih neuredjenih odlagališta u selu Grbavci i duž lokalnog makadamskog puta na obali Morače), Bijelom Polju (tri pored Lima), Beranama (dvije, romsko naselje kod ,,Kipsa“ i Riversajda na Talumu), Nikšiću (dvije, obala ri-
Tim dokumentom ( u toku je javna rasprava) predviđeno je da sve neformalne deponije budu zatvorene i sanirane do 2028. godine. Navodi se da ,,uprkos aktivnostima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i velikog broja jedinica lokalnih samouprava, lista neuređenih deponija nije adekvatno razrađena“. Autoro procjenjuju da osim 348 postoji i značajan broj neevidentiranih. Rješenje problema, odnosno smanjenja količina otpada koji završava odbačen, između ostalog vide u uvođenju taksi-poreza na deponije. – Iskustva mnogih zemalja su pokazala da uvodenje takse ili poreza ima velike efekte na količinu otpada koji se odlaže na deponije. Oni mogu doprinijeti preusmjeravanju tokova otpada, tj. više cijene za deponovanje će uticati na donošenje odluka proizvođača otpada da koriste opcije reciklaže ili minimiziraju količine koje deponuju. Efikasnost ekološkog podsticaja taksi na deponiju zavisi od poreske stope. Razlika je u tome što bi porez išao direktno u državni budžet, a prihod od takse usmjeren u odredene svrhe. Budući da su potrebna velika ulaganja za pretvaranje neuređenih deponija u uređene, poželjnija opcija bi bila uvođenje takse i usmjeravanje dobijenih prihoda u nove uređene deponije, kao i druga ulaganja u sistem upravljanja otpadom – piše u Nacrtu. Većina zemalja su uz takse poreze na deponije istovremeno uvele instrumente kao što su zabrana odlaganja određenih supstanci ili ambicioznije standarde. –Uvođenje poreza na deponije imalo je trenutni efekat u smislu odvojenog sakupljanja reciklažnog materijala i preusmjeravanja na dalju reciklažu. Kao i kod većine ekoloških poreza, administrativni troškovi za poreze na deponije su uporedivo niski. Da bi se izbjegli negativni ekonomski efekti i narušavanje tržišta, takve poreze i/ili takse treba uvoditi postupno na predvidljiv način (da se ekonomskim operaterima da dovoljno vremena da prilagode aktivnosti) – predloženo je u Nacrtu državnog plana upravljanja otpadom.
U Crnoj Gori postoji 19 operativnih kontrolisanih odlagališta a samo dvije deponije su sanitarne. Dragica ŠAKOVIĆ
PODGORICA – Film „Falsifikator“, u režiji Megi Peren, proglašen je za najbolje ostvarenje Linden film festa, koji je ove godine drugi put realizovan na Cetinju, od 1. do 7. avgusta.
Odluku o nagrađenom filmu donio je žiri, koji su činili predsjednica Ana Vučković i članovi Dejan Dabić i Aleksandar Radunović. Nagrađeni film nastao je u produkciji Dreifilm, Armour fou i Network Movie Film.
- Ovaj uzbudljivi film, zasnovan na istinitoj priči iz Drugog svjetskog rata, doprinos je prevazilaženju predrasuda o jednom mračnom vremenu kada nije bilo dovoljno samo ostati čovjek – navedeno je u obrazloženju.
Žiri je odlučio da dodijeli i Specijalno priznanje mladoj rediteljki Nini Ognjanović za, kako je navedeno, inovativan rediteljsko-dramaturški pristup u filmu „Ovuda će proći put“, u produkciji Pointless films, FDU i RTS. O najboljim ostvarenjima u dokumentajnoj formi odlučivali su Bojana Radulović, Milorad Milatović i Petar Komnenić, a glavna nagrada pripala je filmu „20 dana u Marijupolju“ koji je režirao Mstyslav Chernov. U kategoriji kratkometražnih dokumentarnih filmova nagrađen je „Baba Janja“, u režiji Anta Zlatka Stolice. Specijalno priznanje dodijeljeno je Srđanu Perkiću za film „Svjetla Sarajeva“ i Vladimiru Peroviću za film „Procenti života“. S.V.
Na „Barskom ljetopisu“ otvorena izložba fotografija
PODGORICA - Iako je zbog loših vremenskih prilika izostalo svečano otvaranje izložbe „Crno-bijeli Bar u koloru“ autora Željka Milovića i Semira Karastanovića, nije izostalo izuzetno interesovanje Barana i njihovih gostiju. Na barskom korzou postavljeni su, u sklopu programa bARS manifestacije „Barski ljetopis“, panoi sa kolorizovanim crno-bijelim fotografijama Bara iz prve polovine XX vijeka. Otud i naslov izložbe. Milović je kazao se ovom postavkom zaokružuje predviđeni trogodišnji triptih vremeplova, odnosno, izložbi starih fotografija Bara. - Nakon ,,Bar. Ljudi.“, u saradnji sa Ćazimom Petovićem, zatim ,,Bar. Događaji.“ sa Antom Bakovićem, krug zatvara ,,Crno-bijeli Bar u koloru“ sa Semirom Karastanovićem. Tri godine - tri barska fotografa. Ovoga puta odlučili smo se za nešto složenije i nesvakidašnje - umjesto pukog prezentovanja usnimljenog, na panoima su 52 retuširane i kolorizovane fotografije, nastale između 1900. i 1941. godine - istakao je Milović. Milović je kazao da najviše pažnje, vjerovatno, izazivaju kolorizovani radovi Rudolfa Mosingera iz 1910. na kojima se jasno vidi kako su izgledali
PODGORICA - Izložba slika ,,Gravitacije budućnosti“ likovnog umjetnika Mila Albijanića otvorena je preksinoć u galeriji ,,Josip Bepo Benković“. U Herceg Novom, za jubilarnu tridesetu izložbu, Albijanić je objedinio dva ciklusa koja uporedo razvija - „Gravitacije budućnosti“ i „Veliki karneval“. Pošto je prvi primaran, to je ostao i naziv izložbe.
Postavku čini 40 ulja na platnu srednjeg i većeg galerijskog formata.
- Sasvim dovoljno, možda i previše slika da bi se lako mogle sagledati. Tema je stvarnost koja nas okružuje, stvarnost kod nas i u svijetu, globalno. Stvarnost koja je toliko inspirativna da je neiscrpan rudnik za svakog posmatrača i za svakog ko je živi na aktivan način - istakao je Albijanić za Pobjedu.
Umjetnik se u postavci, između ostalog, bavi razvojem tehnologije koju je, kako se čini, teško ili nemoguće pratiti.
- Odnos između čovjeka i ubrzanog tehnološkog razvoja umnogome zavisi od pojedinca, njegovih stečenih predis-
pozicija. Neko ima strah od svega novoga, neko otvoreno prihvata sve novo što stiže, bitno je izabrati i pravilno dozirati upotrebu. Naša djeca nemaju apsolutno nikakav problem sa tim. Jednostavno, kao da se rađaju sa kompjuterom. Svjedoci smo pojave i objave jednog „supermonstruma“ (nazvao bih ga tako iako nije baš tako zastrašujući „monstrum“, dok god ga možemo kontrolisati) kojeg je napravio čovjek, a to je vještačka inteligencija. Danas možete slobodno uživati u skoro apsolutno realnom višedimenzionalnom svijetu i družiti se, na primjer, sa dinosaurusima. Možemo da ih vidimo, čujemo, samo još nije uključe-
no čulo dodira, ne možemo, na primjer, osjetiti da nas neka od tih prividnih živuljki dotakne.
Znači sve, apsolutno sve što je ikad iko izmaštao sada može da se ostvari kao „realna“ fo-
tografija ili 3D film - istakao je Albijanić.
dvorac i njegova okolina. - Zatim, svima poznata crno-bijela fotografija Pristana sa obeliskom i hotelom ,,Marina“ iz 1936. koja tek sad dobija pravi smisao, te snimci nastali tokom izgradnje pruge Bar – Vir, 1907... Tu su i uvijek zanimljive skupne fotografije Duvačkog i Tamburaškog orkestra, fudbalskih klubova ,,Crnojević“ i ,,Soko“, sa Aeromitinga 1935. godine, ali i privatni porodični snimci koji pokazuju duh vremena - rekao je Milović. On je koncipirao postavku, sakupio i odabrao fotografije, a Karastanović potpisuje obradu materijala, dizajn i izradu foto-panoa.
- Bio je ovo prilično izazovan projekat. U širem Željkovom izboru je bilo blizu stotinu fotografija, ali su mnoge, iako atraktivne, morale biti eliminisane zbog lošeg kvaliteta i slabe očuvanosti. Naravno, najlakše je bilo raditi sa snimcima dvorskih fotografa ili profesionalaca koji su slikali za razglednice, mada je posebnu draž imao posao sa porodičnim fotografijamaod proučavanja kakve su boje bila odijela ili kapa koje su nosili, do činjenice da su na njima preci ljudi koje poznajem, njihovi djedovi i babe, očevi i majke - rekao je Karastanović.
R. K.Mile Albijanić je u jednom intervjuu ocijenio da je dužnost svakog umjetnika ,,da bude kritički raspoložen, da posmatra, upija, prežvaće i ispljune istinu u oči, karikaturu, satiru, opomenu“.
– Na nama umjetnicima je da živimo širom otvorenih oči-
KOLAŠIN – Počeo je „Korifej“, počela je naša komunikacija. Nastali smo sa željom da, ne ilustrativnim, nego univerzalnim teatarskim jezikom i konkretnim angažovanim teatarskim sredstvima, komuniciramo sa publikom, kazao je Zoran Rakočević, umjetnički direktor „Korifeja – Internacionalnog festivala alternativng teatra“ koji se deveti put održava u Kolašinu.
Festival je preksinoć otvoren predstavom „Obožavateljka“ Ane Vukotić. Pozdravljajući publiku koja je napunila salu Doma kul-
ju. Trebalo bi da budemo savjest svakog društva, potpuno angažovani na sagledavanju stvarnosti i kritički, pozitivno kritički, raspoloženi prema devijacijama. Ali, bez straha i podilaženja od političara i političarima. Pa moje opomene, da ih tako nazovemo, sve su
ovo o čemu sam do sada govorio – potreba mijenjanja, ne samo društva u cjelini već prije svega mijenjanja nas samih. Jer i tehnologija i sve što smo stvorili, pregaziće nas i samljeti ukoliko svemu ne damo humaniju notu, ukoliko ne radimo na savjesti i svijesti, moralnijem svijetu, ukoliko ne očovječimo naše delanje i međusobne odnose – kazao je Albijanić.
Komentarišući da li se posmatrači preko njegovih radova suočavaju sa sobom, Albijanić je istakao da jedna od njegovih slika nosi naziv „Pubertet Introspekcije“.
- Samoposmatranje je, iako veoma stara „disciplina“, još uvijek mlado, skoro pa u pubertetu i, naravno, ima pubertetske probleme. Svi mi smo dužni prvo sebe kritički i što realnije sagledati, pa tek onda suditi o drugima. Ne znam šta tačno osjeća gledalac i koliko ja mogu uticati na takav razvoj svijesti, ali to je jedna od osnovnih poruka, ove i mnogih slika iz ove postavke - rekao je Albijanić.
ture, Rakočević je kazao da je vrlo bitno što je Festival posljednjih godina našao svoje utočište u budžetu Opštine Kolašin. - U početku smo radili „gerilski“ uz pomoć Društva prijatelja Kolašina. Trebalo je sve to podići na nivo i od malog amaterskog ansambla doći do udruženja koje je ozbiljno i koje ima profesionalce, akademske umjetnike koji su učesnici velikih regionalnih projekata. Smatramo da „Korifej“ treba da raste i nađe još značajnije uporište u lo-
kalnoj upravi, iako smo zadovoljni i sadašnjim odnosom. Ali koračanje naprijed i prihvatanje novih izazova su naše obaveze - kazao je Rakočević.
Festival je zvanično otvorio Vladimir Martinović, predsjednik Opštine, ističući zadovoljstvo devetim izdanjem Festivala koji je i te kako značajan za Kolašin i koji je svojim trajanjem prolazio kroz brojna umjetnička, finansijska i druga iskušenja.
- Kolašin ima potencijal da prepozna prave i potrebne
kulturne učinke. Raduje me što Opština u mjeri svojih mogućnosti daje doprinos ovakvim manfestacijama. „Korifej“ je jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija ne samo na sjeveru Crne Gore već i šire. Odavno ima međunarodni karakter, ove godine će biti izvedeno 20 predstava. Sve to znači da su oni koji su ovaj projekat započeli prije devet godina dostigli zavidni nivo kvalitetom i originalnošću svoje produkcije, kazao je Martinović. Istina je potrebna kako bi
bi trebalo da budu savjest društva
Otvoren deveti „Korifej – Internacionalni festival alternativnog teatra“
je
Gori. Tako je jednom prilikom kazao da je ,,toliko mnogo vrhunskih umjetnika prinuđeno da za života, maltene, preživljava“.
- Prepušteni smo sami sebi, da živimo, životarimo, kako se ko snađe. Nema jasne politike ni dobrih zakona vezanih za kulturu. Previše svedena na uže interesne grupacije. Mislim da se nedovoljno ulaže u kulturu. Umjesto da je pored ekologije, razvoja poljoprivrede i proizvodnje, glavno strateško ulaganje upravo u kulturu, u tog najboljeg, najfinijeg i najprestižnijeg ambasadora svake države - rekao je Albijanić.
KVALItEt
Osvrćući se na to šta je na crnogorskoj likovnoj sceni dobro, a šta loše, umjetnik je istakao da je i više nego dobro to što smo bogati raznovrsnim, veoma kvalitetnim i talentovanim umjetnicima.
Prikaz knjige „Litije u doba korone“ Milorada Popovića u izdanju OKF-a i Pobjede
Piše: Zoran VULEVIĆ
PODGORICA - Nova knjiga, a staro umjeće i literarno majstorstvo Milorada Popovića, pisca snažne, uzbudljive naracije. Knjigu „Litije u doba korone“ čini zbirka eseja, intervjua i polemičkih tekstova, nastalih u posljednjoj deceniji. Podijeljena je u tri poglavlja uklopljena u skladnu cjelinu. I što je izuzetno važno, ova knjiga se čita „u jednom dahu“, što i nije baš karakteristično za ovaj književni rod.
ANALIZA I POZIV
Albijanić figuraciju donosi na poseban način. Građenjem specifičnih izraza lica svojih junaka na platnima umjetnik ističe njihovu usamljenost i otuđenost.
- Vrijeme skoro pa potpune otuđenosti je odavno došlo, ono je tu sa nama, živimo ga. Karikaturalna iskrivljena lica ljudi, životinja, čak i predmeta, koja namjerno pravim, izražavaju tjeskobu izazvanu upravo otuđenošću. Životom robova, robovanjem materijalnom umjesto duhovnom svijetu - rekao je Albijanić.
POLOŽAJ
Albijanić često u intervjuima ističe nezavidan položaj likovnih umjetnika u Crnoj
razgrnula mrak, kazala je glumica Branka Femić-Šćekić, gošća Festivala.
Oko istine se vrti kompletan proces stvaranja i djelanja. Strah za lični opstanak čini da sistem sprovodi cenzuru. Sa druge strane, stvaralac da bi razgrnuo mrak i pokazao pravac napretka govori istinu. Kada se cenzuriše umjetničkog djelo, potvrđuje se da sistem osjeća opasnost od njega. To je kompliment za umjetničko djelo, jer znači da utiče na stvarnost. U Crnoj Gori su kroz istoriju za-
- Dobro je, na primjer, veoma dobro i pohvalno, gdje god se dešava da opština da umjetnicima prostore na korišćenje, dobri su konkursi za sufinansiranje, dobra je svaka vrsta pomoći. A fali ili je veoma loše što se pojedincima, svim ljudima koji se bave aktivno umjetnošću ne omogući donekle lakši život, niko se ne sjeti da, makar u galerijama koje nijesu privatne, obavezno na izložbama otkupi jedan dobar rad od svakog umjetnika, da opština svakom umjetniku omogući radni prostor, a ima bezbrojne prostore, na primjer, bivših vojnih kasarni ili propalih preduzeća, da mu, eventualno, plaća makar mjesečne režije i tako mu omogući lakše i trivijalnostima neometano stvaralaštvo - istakao je Albijanić. A. Đ.
branjivani filmovi, pozorišne predstave, plakati, a posljedice cenzure su snosili čak i autori tekstova na društvenim mrežama. U konglomeratu kanala komunikacije baziranih na kvazislobodi koju nosi liberalni kapitalizam čini se da je danas teško išta zabraniti. Ali kanali komunikacije, kolko god da su raznovrsni, nekada nijesu u stanju da prenesu suštinu i doživljaj umjetnosti. Zbog toga je učešće na festivalima kao što je „Korifej“ važno, podsticajno i treba ga njegovati - kazala je Femić-Šćekić i poželjela da „Korifej“ bude predvodnik u borbi za istinu, u davanju umjetničke, stvaralačke, duhovne i misaone slobode.
Dr. DrAšKOVIĆPrvi dio „Na razvalinama crnogorske nacije“ je najobimniji i predstavlja nastavak Popovićevih višedecenijskih interesovanja vezanih za crnogorsko pitanje koje razmatra na ubjedljiv, sugestivan i argumentovan način. I u kontekstu prošlih i savremenih zbivanja na crnogorskoj političkoj sceni, s futurističkim osvrtom na dalji tok događaja. Popović opominje, upozorava, ukazuje na opasnosti i greške koje su po pitanju snaženja Crne Gore kao nezavisne države napravljene, a koje aktuelna vlast svjesno i planski koristi u cilju njenog obesmišljavanja kao sekularne, antifašističke države. Autor predlaže strateške pravce kojima treba ići da bi u što skorijoj budućnosti Crna Gora učvrstila poziciju nezavisne, građanske države koja joj je posljednjih nekoliko godina ozbiljno ugrožena. No, izražava i priličnu rezervisanost i upitnost da li će se stvari odvijati u tom pravcu. Zato Popović i poziva na jedinstvo independista i svih progresivnih snaga u Crnoj Gori i njihovo kontinuirano djelovanje kroz odgovarajuće aktivnosti bez zastoja, ako želimo spasiti Crnu Goru od upornih velikosrpskih nasrtaja. Ovi eseji su djelo iskusnog, mudrog pisca i, bez dileme, pripadaju ponajbolje napisanim na ovu temu.
Drugi dio „Bosanski stećak“ je najkraći tematski odjeljak, ali duboko misaono i zanimljivo interpretiran. U njemu je sjajna besjeda koju je Popović upriličio povodom dodjele međunarodne pjesničke nagrade „Bosanski stećak“ koja mu je svečano uručena u Sarajevu.
Veoma je zanimljiv i intrigantan intervju koji je pisac dao sarajevskom književnom časopisu „Život“, prepun vrcavih, vizionarskih odgovora od kojih bi se, svaki za sebe, veoma lako, mogao pretočiti u poseban esej. U ovom dijelu knjige je i
esej o istaknutom bosanskohercegovačkom piscu i intelekualcu Ivanu Lovrenoviću, pisan s iskrenim poštovanjem prema njegovom djelu i njegovoj ličnosti.
OMAŽI
„Dragi duhovi“ su treći, poetski naslovljen, dio knjige „Litije u doba korone“. Čine ga uzbudljivi, piščevim umjećem i ljudskošću intonirani omaži Mladenu Lomparu i Sretenu Asanoviću, kao i omaž lirski obojen, pisan s puno emocija prema odanoj prijateljici, makedonskoj poestesi Ljiljani Dirjan s kojom je autor izgradio, kako kaže, „nježno prijateljstvo“. Čini se da je baš u ovom omažu najviše do izražaja došao Popovićev pjesnički senzibilitet uspješno pretočen u prozni iskaz. U ovom odjeljku su, takođe, dati i tekstovi napisani povodom smrti filozofa Slobodana Tomovića i sineaste Branka Barona Živkovića. Zanimljivo i dragocjeno svjedočanstvo o ljudima koji
su, svaki na svoj način, obilježili jedno vrijeme.
Od brojnih visprenih misli kojima vrvi ova knjga, posebno mi je ostala u memoriji piščeva konstatacija da je „populizam fašizam 21. vijeka“. Meni, makar, nije poznata oštrija, pa i misaonija definicija ovog, samo naizgled empatičnog, u suštini demagoškog načina pridobijanja „narodnih masa“ koji, posebno na ovim prostorima, redovno, neumjereno i neumorno rabe političari u svojim javnim obraćanjima, programima i slično, što u suštini nalazi pribježište u manihejskom stavu gdje postoji samo narod i elita koja upravo želi da ostvari svoje interese na račun onih o kojima tobože brine, to jeste naroda. Jer, sugeriše Popović, fašizam ne znači samo brutalno, nasiljem i ratom fundirano stanje, već se ono može uspostaviti i nenasilnim putem, kroz perfidne, obmanjujuće poruke građanima od strane političkih partija, u cilju ostvarenja svojih egoistič-
Autorski projekat Enesa Tahirovića večeras u Podgorici
Zato Popović i poziva na jedinstvo independista i svih progresivnih snaga u Crnoj Gori i njihovo kontinuirano djelovanje kroz odgovarajuće aktivnosti bez zastoja, ako želimo spasiti Crnu Goru od upornih velikosrpskih nasrtaja
kih, krajnje koristoljubivih ciljeva. Zato, smatra Popović, aktivnosti onih koji se zalažu za usvajanje evropskih vrijednosti, moraju biti uporno, odvažno i u kontinuitetu sprovođene.
KLASIK
Kao što sam na početku kazao, i ovo Popovićevo djelo je na nivou njegovih najboljih ostvarenja esejističkog karaktera, što je samo još jedna potvrda opravdanosti mišljenja onih koji Popovića smatraju našim najboljim živim piscem. I to ne zato što je Milorad Popović laureat najvećih domaćih i regionalnih nagrada kako za poeziju, tako i za prozu, što je samo po sebi kuriozitet, ne samo u savremenoj crnogorskoj književnosti. Već zbog istinske vrijednosti njegovog obimnog i raznovrsnog književnog djela, pa nagrade dođu kao logična posljedica te činjenice. Usudio bih se čak reći, da Milorad Popović kao savremeni pisac, više od svih drugih liči na književne klasike. Njegov stil i izraz posjeduje onu zavodljivu, lalićevsku narativnu snagu koja plijeni i osvaja. Dragocjeni dar rijetkih pisaca i njihovog posebnog talenta je da podstiču znatiželju i čitalačko nestrpljenje da se „što prije okrene sljedeća stranica“. Popović je sve te osobine velikog pisca, ispoljio i u ovoj svojoj najnovijoj knjizi koju je, zaista, pravi užitak pročitati.
Izdavači knjige su „OKF“sa Cetinja i Pobjeda iz Podgorice, izdavači su Goran Martinović i Draško Đuranović, urednica je Dragana Tripković, grafičko oblikovanje je djelo Suzane Pajović, a knjiga je štampana u Pobjedi.
PODGORICA - Crnogorski džez pijanista i kompozitor Enes Tahirović predstaviće večeras u 21 sat na Ljetnjoj sceni u Staroj varoši autorski projekat ,,Emina – džez interpretacija Himza Polovine“ inspirisan životnim djelom legendarnog Himza Polovine.
- Cilj projekta je prožimanje svjetske džez kulture s čistim duševnim izrazom sevdah muzike, smještanje darovitih mladih muzičara iz regiona s različitim muzičkim pozadinama pod isti kreativni krov, kao i povezivanje različitih generacija kroz muziku. Sat ori-
ginalnih aranžmana izvodiće vokalisti uz pratnju bogatog instrumentalnog sastava, koji čine izvođači s pozadinom u izvornoj, klasičnoj i džez muzici, kao i nekoliko specijalnih gostiju. Bend čine: Marko Prentić, Lana Bojanić, Hana Rastoder - vokali; Enes Tahi-
rović - klavir; Stefan Pavićević - klarinet; Sava Vujačićharmonika; Tin Džaferović - kontrabas; Slaven Ljujićbubnjevi i perkusije. Specijalni gost na koncertu biće muzičar Ivan Marović. Koncert je dio programa ,,Podgoričkog kulturnog ljeta“. A. Đ.
NVU Biciklo.me angažovano na izradi Analize biciklističke mreže u glavnom gradu
Analizom je bilo obuhvaćeno sedam koridora u gradu koji su analizirani sa aspekta bezbjednosti, udobnosti, povezanosti i usklađenosti sa opštim načelima projektovanja biciklističke infrastrukture
Nevladino udruženje Biciklo.me bilo je angažovano na izradi Analize biciklističke mreže u glavnom gradu, dokumenta koji je rađen u protekla dva mjeseca u okviru projekta SUMP-UP, koji je podržan kroz širi regionalni projekat SMART Balkan, koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Analizom je bilo obuhvaćeno sedam koridora u gradu koji su analizirani sa aspekta bezbjednosti, udobnosti, povezanosti i usklađenosti sa opštim načelima projektovanja biciklističke infrastrukture. Gostujući na Radiju Crne Gore, Stefan Bulatović iz NVU Biciklo.me kazao je da je utvr-
đeno kako je infrastruktura u nekim djelovima grada zadovoljavajućeg kvaliteta, ali i da je na mnogim mjestima nebezbjedna, neudobna i nepovezana. Kao pozitivan primjer, Bulatović je pomenuo biciklističku stazu duž Bulevara revolucije, koja je zelenim pojasom fizički odvojena od kolovoza, odnosno prostora namijenjenog za saobraćaj motornih vozila.
PRIMJERI
- Ta staza ne stvara konflikt između biciklističkog i pješačkog saobraćajai i dobrim dijelom je natkrivena gustim drvoredom, koji u ljetnjim mjesecima pravi hladovinu i čini vožnju prijatnom – naglasio je Bulatović.
Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković“ raspisala tender vrijedan 145.600 eura
On je napomenuo da na gotovo svim biciklističkim koridorima postoje rampe kojima se biciklistička staza spušta na kolovoz, s tim da su one uglavnom loše izvedene, pa su biciklistički prelazi preko raskrsnica vrlo neudobni.
- Pored toga, naišli smo na brojne prekide biciklističkih staza, kao što je recimo ona kod bivšeg hotela ,,Ljubović“, gdje investitor koji je gradio zgradu na toj parceli već više od tri godine nije sanirao veliko oštećenje na biciklističkoj stazi i trotoaru, zbog čega je na tom mjestu direktno ugrožena bezbjednost korisnika biciklističke staze i pješaka - naveo je Bulatović. On je ukazao da je kretanje biciklom na nekim dionicama izuzetno opasno jer jedan dio
Oštećenje na biciklističkom koridoru u Ulici kralja Nikole
mreže čine putevi za mješoviti saobraćaj, gdje su biciklisti obavezni da se kolovozom kreću zajedno sa motornim vozilima. Takav je slučaj u Moskovskoj ulici i na mostu Milenijum, gdje ne postoji fizički odvojena biciklistička staza. To je, između ostalog, razlog koji ljude obeshrabruje da koriste biciklo.
- Osim toga, na stazama smo naišli i na brojne prepreke, pa tako na jednoj od raskrsnica na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog postoji semaforski stub postavljen nasred staze, čime se remeti biciklistički saobraćaj - ukazao je Bulatović.
USKLAĐIVANJE
On je naglasio da postojeću biciklističku mrežu tre -
NVU Biciklo smatra da treba iznivelisati rampe na biciklističkim prelazima i izraditi ih od asfalta ili betona, ali ne na način da se spuštaju ivičnjaci kao do sada.
Srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković“ planira da adaptira kotlarnicu kako bi unaprijedila sistem grijanja, pa je za odabir izvođača radova raspisan tender vrijedan 145.600 eura.
Kako je navedeno u tenderu, koji je otvoren do 5. septembra, adaptacija će obuhvatiti mašinske, građevinske i elektroradove. Radovi će obuhvatiti demontiranje toplovodnog
kotla, crijevne mreže, cirkularne pumpe i ostale prateće opreme, zatim elektroinstalacija i rasvjete, te rušenje postojećeg poda. Radovi obuhvataju nabavku i ugradnju novih pumpi, montažu ventila, slavina i cijevi, isporuku i montažu termičke izolacije, izgradnju novog betonskog poda i podloge za kotao, drvenih i protivpožarnih vrata, kao i nove rasvjete.
Tenderom je predviđeno da je rok izvođenja radova minimum 50 dana, a maksimum 70 dana od dana uvođenja izvođača u posao, a rok uvođenja izvođača u posao je najkasnije 30 dana od dana zaključivanja ugovora. Nj. Ž.
Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz povremeno malu do umjerenu, visoku oblačnost. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 17 stepeni, najviša dnevna 31. H. P.
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:
- od 8 do 14 sati: Manastirska i Ulica ruža;
- od 8 do 15: Farmaci (ispod magistrale) i Radan. H. P.
ba uskladiti sa Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi, koji je usvojen 2021. godine. U okviru analize preporučeno je saniranje oštećenja na postojećim stazama, kako bi vožnja biciklom bila bezbjedna, a onda i prijatna.
- Tu prije svega mislim na oštećenja kod bivšeg hotela ,,Ljubović“, kod zgrade ,,Šofranac“ ili kod hotela ,,Premijer“ – kazao je Bulatović.
Dio Analize biciklističke mreže u glavnom gradu su brojne preporuke za unapređenje ovog segmenta saobraćaja u Podgorici, a iz NVU Biciklo. me najavljuju da će njene rezultate podijeliti sa predstavnicima Glavnog grada i drugim relevantnim akterima na
- Zaista je potrebno da inženjeri koji projektuju odnosno izvode biciklističke staze unaprijede svoja znanja. Zato smo u okviru Analize naveli i neke korisne materijale, koji će stručnjacima koristiti da se edukuju po pitanju izvođenja biciklističke infrastrukture. Po našem mišljenju, Glavni grad treba da šalje stručna lica na studijske posjete, kako bi inženjeri i ostali u lancu projektovanja i izvođenja vidjeli kako se biciklistička infrastruktura radi u drugim gradovima. I ne moraju ići daleko – za početak, mogu poći u Novi Sad i vidjeti na koji način se tamo projektuju i izvode staze – preporučio je Bulatović.
polju mobilnosti i saobraćaja. Uvjereni su da će Analiza biti od koristi u ocjeni trenutnog stanja biciklističkog saobraćaja, na kojoj radi komisija koju je formirao Glavni grad, ali i u pripremi Strategije razvoja biciklističkog saobraćaja, čija je izrada u toku. H. P.
Završeni radovi na izgradnji još jedne saobraćajnice na Zabjelu
Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice kao investitor, odnosno kompanija ,,Geo-put Project“ kao izvođač radova, priveli su kraju radove na izgradnji saobraćajnice Nova 3 na Zabjelu - potez od OŠ ,,Oktoih“ do Ulice Vojislavljevića. Riječ je o saobraćajnici dužine 180 metara, sa obostranim trotoarima i parking prostorom sa 51 parking mjestom.
Zamjenici gradonačelnice Danilo Šaranović i Luka Rakčević, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Dragan Senić, kao i predstavnicima gradskih preduzeća Zelenilo, Putevi i Komunalne usluge, obišli su juče novoizgrađenu saobraćajnicu. Senić je istakao da je veoma zadovoljan kvalitetom i dinamikom izvođenja radova, podsjećajući da je vrijednost radova iznosila 183.683 eura. Pored asfalterskih radova, izrađena
je atmosferska i TK kanalizacija, postavljena saobraćajna signalizacija i javna rasvjeta. Gradsko preduzeće Zelenilo bilo je zaduženo za pejzažno uređenje prostora - formiran
je novi drvored sa odraslim sadnicama ukrasnog kestena, posađena je živa ograda, a planirano je formiranje travnjaka i ugradnja sistema za navodnjavanje. H. P.
,,Oktoih“ sa Ulicom Vojislavljevića
Izgradnja Bulevara kroz
Gornju Goricu, na dionici od Komanskog mosta do raskrsnice kod groblja u tom naselju, nastavljena je juče. Radovi su, naveli su iz Uprave za saobraćaj, nekoliko dana bili prekinuti zbog loših vremenskih uslova.
- Radove smo počeli prošle nedjelje, pa smo ih prekinuli na tri dana, zbog loših vremenskih uslova, odnosno kiše koja je padala proteklih dana. Danas smo nastavili radove. U planu je tamponiranje asfalta, nakon čega će uslijediti i asfaltiranje – kazala je za Pobjedu Svetlana Janjević iz Uprave za saobraćaj.
NASTAVAK
Radovi u dužini od 900 metara na dionici od Komanskog mosta do raskrsnice kod groblja biće završeni za desetak dana.
- Nakon tamponiranja i asfaltiranja, slijedi postavljanje saobraćajne horizontalne i vertikalne signalizacije, šahtova i slivničkih rešetki – kazala je Janjević.
Izgradnja ovih 900 od ukupno 1.700 metara bulevara kroz Gornju Goricu biće završena
za desetak dana, dok završetak preostalih 800 metara (od groblja prema cetinjskoj raskrsnici) zavisi od toga kada će biti završena izmjena planske i projektne dokumentacije, kao i eksproprijacija. Janjević ističe da to nije u njihovoj nadležno-
sti, te da još uvijek čekaju ishod, kako bi pristupili i tim radovima i kompletirali bulevar. Kada budu usvojene izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma
Uprava za saobraćaj i kompanija Tehnoput MNE potpisale su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji dionice magistralnog puta Podgorica – Nikšić, vrijednosti 4.359.819 eura. Riječ je o zajedničkom projektu
je dalo saglasnost da saobraćajna struka predloži rješenje koje bi bilo optimalno za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, nastavilo bi se sa radovima i na preostaloj dionici u dužini od 800 metara. Podsjetimo, Nacrtom izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, MEPPU dalo je saglasnost da saobraćajna struka predloži rješenje koje bi bilo na neki način optimalno za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, na dijelu bulevara koji se gradi od kružnog toka sa Cetinjskim putem do Komanskog mosta na drugoj strani. Međutim, izmijenjeni plan projekta prema kojem je pla-
Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, a odnosi se na izgradnju prve faze bulevara nedaleko od raskrsnice (kružnog toka) Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta, u dužini od 1,7 kilometara. Glavni grad, od
nirana izgradnja kružne raskrsnice još nije usvojen, što je prvi od preduslova za nastavak radova na drugoj dionici.
PLAN
- Taj plan još uvijek nije usvojen. Potrebna je saglasnost svih nadležnih institucija kako bi bio objavljen u ,,Službenom listu Crne Gore“. Tek tada može se pristupiti izmjeni glavnog projekta, rješavanju eksproprijacije, ukoliko novo rješenje to zahtijeva, pa da se nastave radovi na preostalih 800 metara (od groblja u Gornjoj Gorici prema kružnoj raskrsnici Podgorica – Nikšić –Cetinje). Ukoliko to ne bude završeno u dogledno vrijeme, onda ćemo ovaj dio bulevara
ukupnog iznosa, finansira 1.273.669 eura. Radovi na ovoj saobraćajnici trebalo je da traju 240 kalendarskih dana (osam mjeseci) od dana uvođenja izvođača u posao, u oktobru 2020. godine.
od 900 metara uklopiti u postojeće stanje – kazala je ranije Janjević Pobjedi. Dvosmjeran saobraćaj se trenutno odvija na desnoj bulevarskoj traci (iz pravca Podgorice), bez stvaranja gužve. Mještani Gornje Gorice su na centralnoj javnoj raspravi održanoj 22. decembra prošle godine iskazali zadovoljstvo zbog toga što je MEPPU izašlo u susret njihovim zahtjevima za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, zbog čega su prethodno organizovali više protestnih okupljanja jer na toj lokaciji prvobitnim planom nije bila predviđena izgradnja priključnih puteva na bulevar. Nj. ŽIVANOVIĆ
u setovima.
KOLAŠIN - SC ,,Kolašin“. Gledalaca: 200. Sudije: Dragana
Vučinić, Anja Kaluđerović
Rezultat po setovima: 26:24, 17:25, 25:19, 23:25, 7:15.
CRNA GORA: Minić 5, Ćinćur, Babić 4, Zvicer 12, Peruničić 11, Ćaćić 7, Hadžisalihović (libero), Joksimović, Rovčanin (libero), Petrović 1, Delić 9, Milić 7, Strugar 5, Jovović 5, Đurović 7, Dubak, Milenković 1.
IZRAEL: Osokin 4, Kacenelson 1, Herško 8, Liberman 4, Šološ (libero), Goldrin 20, Genis 3, Ariel 1, Hazan, Roitman (libero), Enoš, David 16, Haver 1, Sokolov 17, Rura 7. Izrael se revanširao crnogorskim odbojkašima istom mjerom – jedan od četiri domaćina predstojećeg Evropskog
prvenstva je slavio sa 3:2, u drugom prijateljskom meču u Kolašinu. Crna Gora je istim rezultatom slavila u prvom meču, pa će ovih 10 setova biti od velikog značaja za selektora Ivana Joksimovića i njegovu ekipu da vide na čemu treba raditi u nastavku priprema za šampionat Starog kontinenta. Prvi set riješen je mini-serijom
Promjena na klupi šampiona Crne Gore u odbojci
Uslijedila je ekspresna reakcija crnogorskih odbojkaša, praktično istom mjerom, koji su dobili treći set 25:19 za vođstvo od 2:1, kada se činilo da su ,,crveni“ uhvatili zalet za novu pobjedu.
Međutim, drugi parni set pripao je Izraelcima, koji su od početka bili u prednosti ali je domaćin uspio da sustigne rivala i izjednačili na 21:21. Ipak, Izrael je odigrao bolje u završnici i izborio taj-brek.
PODGORICA - Miljan
Bošković je novi trener odbojkaša Budve, pa će mladi trener klupu vicešampiona Budućnosti zamijeniti klupom petostrukog uzastopnog šampiona.
Sa aktuelnim osvajačem duple krune je potpisao ugovor na dvije plus jednu godinu.
On će na klupi Budvana naslijediti Miloša Markovića, koji je nakon tri sezone i sedam trofeja (tri titule i četiri kupa)
odlučio da potraži novi trenerski izazov u karijeri.
Bošković je prošle sezone prvi put samostalno vodio Budućnost i vodio je do dva finala, u kojem su ,,plavi“ zaustavljeni upravo od Budve.
- Nakon mog dugogodišnjeg rada i truda u odbojkaskom klubu Budućnost, od mlađih kategorija do prvog tima, moj rad je prepoznala ekipa Budve. Odlučio sam da prihvatim koncept rada Budve sa mlađim igračima i viziju na duže staze i postanem trener te ekipe. Želim da se zahvalim Budvi na ukazanom povjerenju, nadam da ću ga i opravdati. Moj cilj je da napravim dobru ekipu, sa kojom ću prvo izgraditi odnos povjerenja, dogovora i poštovanja, a uz te atribute će sigurno doći i dobra igra. Startujemo od septembra i radujem se novom iskustvu. Ovom prilikom želim da zahvalim upravi Buducnost Voleja, budućim trenerima i igračima da poželim sve najbolje u budućem radu – kazao je Bošković za Pobjedu.
Miljan Bošković, inače selektor mlađe seniorske reprezentacije, trenutno je u Kolašinu sa seniorskom reprezentacijom (na pripremama za Evropsko prvenstvo), kao jedan od pomoćnika Ivana Joksimovića, Budvu su ljetos napustili i neki igrači, kao što su Aleksandar Gmitrović (Mladi radnik, Srbija), Urban Toman (Arkada Galaci, Rumunija), Veljko Bjeljac (Borac Banjaluka, BiH)… S. J.
crnogorskih odbojkaša u posljednja tri poena. Iako je naša selekcija vodila 22:19, gost je prvi imao set loptu na 24:23. Međutim, ,,crveni“ su odigrali najbolje kad je bio najpotrebnije za 26:24 i vođstvo od 1:0. Izrael je uzvratio mnogo boljom igrom u drugom setu, sve je bilo jasno na 18:11, a na kraju je bilo ubjedljivih 25:17 i 1:1
Za razliku od prvog meča, Izrael je u petom setu bio ubjedljiv. Pri vođstvu našeg tima 4:2, gosti su serijom od 5:0 preokrenuli i uhvatili zalet za pobjedu, koji je proslavio pobjedu sa svojim navijačima, koji su bili prisutni u velikom broju u SC ,,Kolašin“. Selekciju Crne Gore očekuje nastavak treninga u Kolašinu, a test utakmice sa Japanom, pred polazak za Skoplje, zakazane su za 23. i 24. avgust. S. J.
Nemoć „ajkula“ na EP za vaterpoliste do 17 godina
PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Mađarske 11:6 (4:1, 2:2, 3:2, 2:1) na startu Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, koje se održava u turskoj Manisi. Mlade ,,ajkule“ su loše počele utakmicu, nakon osam minuta imale zaostatak od 4:1, potom i 6:1 i tada je meč bio prelomljen.
Spektakularno izdanje imao je kapiten Mađarske Botond Balog koji je postigao čak osam pogodaka, od čega tri iz peterca. U crnogorskom sastavu tri je upisao Tim Perov, po jedan Strahinja Gojković, Srđan Janović i Ivan Marković Crna Gora danas od 17 sati igra protiv Hrvatske, koja je na startu izgubila od Španije 13:12. Ne. K.
Izazov za našeg paradžudistu u Roterdamu
PODGORICA - Paradžudista Mirnes Ramović nastupiće danas na Evropskom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u Roterdamu.
Biće to njegov drugi nastup na šampionatima Evrope, nakon što je prošle godine u Kaljariju izgubio borbu za medalju i debi u tom sportu na zvaničnim takmičenjima završio kao petoplasirani. Ramović će se takmičiti u kategoriji do 90 kg. u klasi J1 (osobe bez vida). On je voljom žrijeba, slobodan u prvom kolu, dok ga u drugom očekuje Jasin Đimđiler iz Turske.
U Ramovićevom dijelu kostura je i Moldavac Oleg Kretul, osvajač zlatne medalje u Kaljariju. Ramović je, kao dobru uvertiru za šampionat u Roterdamu, imao čelendž turnir u Lahtiju, na kojem je osvojio bronzanu medalju.
U meču za pobjedničko postolje pobijedio je Mađara Norberta
PODGORICA - Od juče je i zvanično - crnogorska paraatletičarka Maja Rajković biće učesnica Paraolimpijskih igara u Parizu. Svjetska paraatletska federacija obavijestila je krovnu asocijaciju crnogorskog sporta osoba sa invaliditetom da je Rajković izborila olimpijsku vizu za nastup u bacanju koplja, u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice).
Rajković je debi na Paraolimpijskim igrama obezbijedila osvajanjem četvrtog mjesta na Svjetskom prvenstvu u Parizu.
Prema propozicijama Svjetske paraatletske federacije, četvrto mjesto sa Svjetskog prvenstva garantuje direktan plasman (slot) na Paraolimpijske igre.
Rajković je u Parizu debitovala na SP, nakon što je bila učesnica kontinentalnih šampionata. Najznačajniji rezultat ostvarila je 2021. godine u Bidgošću, kada je bila bronzana.
Medalja joj je, dvije godine ranije u Berlinu, izmakla u posljednjoj seriji, naveli su iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore (POKCG).
- Ponosan sam na Maju Rajković, uspjela je da u veoma strogom kriterijumu, na prvom sankcionisanom kvalifikacionom takmičenju, izbori direktan plasman na Paraolimpijske igre u Parizu. To je veliki rezultat za crnogorski parasport i siguran sam da će njenim stopama nastaviti i ostali crnogorski paraolimpijci. Siguran sam da će Crna Gora i u Parizu imati reprezentativan tim koji će, nadam se, uspjeti da ponovi istorijski rezultat iz Tokija, kada je Filip Radović donio Crnoj Gori prvu paraolimpijsku medalju - rekao je predsjednik POKCG Igor Tomić Paraolimpijske igre u Parizu biće održane od 28. avgusta do 8. septembra 2024. godine. Ne. K.
Hrvatska pobijedila Crnu Goru Evropskom prvenstvo za rukometašice
Forisa, koji će se takmičiti i u Roterdamu, naveli su iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. - Naporno sam trenirao i spreman sam za nastup na šampionatu. Od januara sam u trenažnom procesu, trenirao sam svaki dan, u posljednje vrijeme i dva puta dnevno. To je rezultiralo mojim dobrim nastupom u Lahtiju, gdje sam bio treći. Poslije Lahtija sam nastavio još jače.
U Kaljariju sam izgubio borbu za medalju. Nadam se da će sada biti bolje. Za šampionat sam se pripremao sa trenerom Ilijom Vukotićem i momcima iz njegovog kluba. Puno su mi pomogli da što spremnije dočekam EP u Roterdamu. Nadam se najboljem rezultatu, vjerujem da uz njihovu pomoć mogu do neke od medalja - izjavio je Ramović. Roterdam će do 20. avgusta bi-
ti domaćin multisportskog takmičenja, u projektu Evropski šampionati, koji će okupiti preko 1.500 sportista iz 44 države. Sportisti će se takmičiti u deset sportova, a svi rezultati sa tih takmičenja, zvaničnih evropskih prvenstava, su ujedno i kvalifikacioni za plasman na Paraolimpijske igre u Parizu.
Crna Gora će u Roterdamu, osim Ramovića, prvi put imati i predstavnika na šampionatu Evrope u parastreljaštvu. Debitovaće Milan Đinović, 18. avgusta u disciplini vazdušna puška – 10 metara R3 mmix. Ne. K.
PODGORICA - Crnogorske rukometašice poražene su od Hrvatske (27:25) na startu glavne runde Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina u Podgorici.
Izabranice Tatjane Jeraminok dugo su parirale selekciji koja na ovom EP ima maksi-
Svjetsko prvenstvo za
rukometaše
PODGORICA - Rukometaši Crne Gore igraće za plasman od 17. do
Slovenija 104
Crna
LJUBLJANA – Dvorana: ,,Stožice“. Gledalca: 11.500. Sudije: Grbić, Španič, Krajnc. Rezultat po četvrtinama: 32:22, 23:31, 26:20, 23:27.
SLOVENIJA: Samar, Nikolić 3, Prepelič 17 (8-6), Tobi 3 (2-1), Blažič 8, Kunc, Hrovat 4, Morgan 10, Dimec 5 (1-1), Dragić 5 (2-1), Prepelič 10, Glas, Čebašek 5, Dončić 34 (15-8).
CRNA GORA: Mihailović 26 (4-4), Vučević 11 (4-4), Slavković 2, Radončić 21 (2-2), Hadžibegović, Radović 4 (22), Dubljević 5, Simonović 3, Ivanović 12 (4-4), Drobnjak, Popović 10 (7-5), Peri 6 (4-2). Košarkaši Crne Gore doživjeli su i drugi poraz u sklopu priprema za Mundobasket – u meču u kojem su odbrane bile u drugom planu, izabranici Boška Radovića su u Ljubljani izgubili od Slovenije 104:100. Crna Gora je odigrala bolje u odnosu na prvi meč sa Francuskom (69:80), ali nije uspjela da pobijedi ni u drugom duelu sa jednom košarkaškom velesilom, predvođenom Lukom Dončićem Slovenija je otvorila meč sa 7:0, Crna Gora je nakon trojke Vladimira Mihailovića smanjila na 22:25, a domaćin je četvrtinu završio dvocifrenom prednošću (32:22).
Naša selekcija je uzvratila u drugoj četvrtini (31:23), u kojoj je nakon tri i po minuta igre preokrenula na 38:36, pošto je Mihailović pogodio oba slobodna bacanja. Slovenija je, uglavnom, vodila do kraja poluvremena, do šest poena (50:44), ali je Crna Gora na odmoru imala samo posjed minusa (53:55).
Slovenija je u trećoj četvrtini povratila dvocifrenu prednost (81:71), nakon sjajnih minut i po u posljednjoj dionica i maksimalnih 12 razlike (85:73).
Goru na kadetskom rukometašice (U17)
malan učinak, ali su na kraju prokockale veliku priliku da se približe plasmanu u polufinale.
Crna Gora je protiv Hrvatica na startu imala dva gola prednosti, da bi gošće preokrenule i došle do tri gola viška (10:7) u 18. minutu. Nakon prvih 30 minuta Hrvatska je
rukometaše do 19 godina
Rivali Crne Gore u grupi u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2025. godine biće Njemačka, Bugarska i Švedska, odlučeno je žrijebom u Minhenu.
I prije žrijeba znalo se da rivali naše selekcije ne mogu doći iz prvog šešira (Španija, Francuska, Srbija, Slovenija), pa je najtežeg rivala Crna Gora dobila iz drugog, u kojem su, osim Njemačke, potencijalni rivali bili su Litvanija, Grčka i Italija. Iz šestog šešira Crna Gora je dobila Bugarsku, koju predvodi Saša Vezenkov, ali koji najvjerovatnije neće igrati kvalifikacije jer je ovog ljeta iz Olimpijakosa otišao u NBA ligu, u Sakramento. Najslabiji rival na papiru je Švedska koja je stigla iz sedmog šešira.
Za Crnu Goru je dobro da nije završila u grupi sa jednim od domaćina šampionata Starog kontinenta, pa će za plasman na EP biti potrebno da bude jedna do tri prvoplasirane selekcije. Naime, iz grupa u kojima se nalaze domaćini, uz njih dalje prolaze još samo dvije najbolje reprezentacije. Kvalifikacije za Eurobasket, čiji su domaćini Letonija, Kipar, Finska i Poljska, igraće se u tri ,,prozora“ – u februaru i novembru 2024, kao i u februaru 2025. Godine.
Evropsko prvenstvo zakazano je od 27. avgusta do 14. septembra 2025.
Međutim, Crna Gora se nije predavala, trojkom Mihailovića u 37. minutu je izjednačila na 90:90, a potom bacanjima istog igrača i preokrenula na 92:91.
Na scenu je tada stupio Dončić, koji je već u 28. minutu stigao do tripl-dabla. Pored toga što je maksimalno koristio sve rupe u odbrani rivala i sjajnim pasovima razigravao cijelu ekipu, as Dalasa je i kreirao seriju 6:0, kojom je Slovenija najavila trijumf - prvo je ubacio, a potom i asistirao Jaki Blažiču za pogodak iza linije 6,75 i ,,plus pet“ (97:92).
Nakon što je Dončić, ipak, pro-
mašio dva bacanja, Mihailović je svojom šestom trojkom iz osmog pokušaja poravnao na 97:97, na 49 sekundi do kraja. Najbolji slovenački košarkaš je uzvratio na isti način, a Nikola Vučević smanjio na 100:99.
Na drugoj strani je Klemen Prepelič iskoristio četiri bacanja, između njih Kendrik Peri samo jedno, pa je na 9,8 sekundi do kraja sve bilo riješeno.
Mihailović je bio najefikasniji u našoj selekciji sa 26 poena, Dino Radončić je dodao 21 poen, Vučević 12, uz 14 skokova i šest asistencija, a dvocifren učinak su imali i Nikola Ivanović (12, sve u prvom
poluvremenu) i Petar Popović (10).
Dončić je meč završio sa 34 poena, 14 asistencija i 13 skokova, Prepelič je dodao 17 poena i pet asistencija…
Crna Gora naredne mečeve igra na turniru u Gruziji, 12. i 13. avgusta, kada igra sa domaćinom i Iranom.
Košarkaši za Filipine, gdje će igrati grupnu fazu Mundobasketa, putuju 16. avgusta, a četiri dana kasnije će sa Filipinima igrati posljednju kontrolnu utakmicu.
Crna Gora će na SP igrati u grupi sa Litvanijom, Meksikom i Egiptom. S. JONČIĆ
vodila 16:13. Crnogorke su u nastavku od 13:17 došle do prednosti od 19:18 u 44. minutu, ali su Hrvatice predvođene tandemom Vuković – Fratnik došle do pobjede vrijedne plasmana u polufinale.
Nina Ramusović je bila najefikasnija u našem timu sa šest golova, dok je Anđela Guberinić postigla pet. Teodora Rončević je upisala 11 odbrana.
,,Lavice“ danas od 18 sati igraju sa Srbijom.
Grupa A: Slovenija, Ukrajina, Izrael, Portugal; Grupa B: Italija, Turska, Mađarska, Island; Grupa C: Španija, Letonija, Belgija, Slovačka; Grupa D: Njemačka, Crna Gora, Bugarska, Švedska; Grupa E: Francuska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kipar; Grupa F: Grčka, Češka, Holandija, Velika Britanija; Grupa G: Srbija, Finska, Gruzija, Danska; Grupa H: Litvanija, Poljska, Estonija, Sjeverna Makedonija
Nova kontroverza u odnosima klubova regiona
PODGORICA - Crvena zvezda, evroligaš i vicešampion ABA lige, neće učestvovati na Superkupu ABA lige u Podgorici krajem ljeta.
vića slavili su i protiv Čilea (24:21) u drugom meču Predsjedničkog kupa.
To je treća pobjeda naše selekcije na planetarnoj smotri, nakon što je u preliminarnoj rundi savladala Gruziju, a doživjela poraze od Sjeverne Makedonije i Norveške. Do pobjede protiv Čilea crnogorsku reprezentaciju
predvodili su Darko Đurković i Milorad Bakić sa po šest pogodaka, dok je Todor Bulatović postigao četiri. Naredni protivnik ,,lavova“ biće Švedska, koja je osvojila prvo mjesto u grupi 4 Predsjedničkog kupa, ispred Argentine, Sjedinjenih Američkih Država i Burundija. Ne. K.
Na definitivnom spisku učesnika nema beogradskog kluba. Povratničko izdanje Superkupa ABA lige održaće se u našem glavnom gradu od 18. do 20. septembra. Domaćin će biti naš šampion i najveći klub Budućnost Voli. Na spisku učesnika, pored naših Budućnost Volija i SC Derbija, su i evroligaš i ABA šampion Partizan, te Cedevita Olimpija, FMP, Igokea, Me-
ga, Zadar i FMP. Svaka od ekipa odigraće tri meča u tri dana i imati odlične pripreme pred početak sezone. Poznato je da će u četvrtfinalu Budućnost Voli igrati protiv Zadra, a SC Derbi protiv FMP-a. Ti mečevi biće odigrani 18. septembra. R. A.
Aktivnosti u nišu prelaznog roka
PODGORICA - Prelazni
rok za fudbalere u Crnoj Gori završen je u poneđeljak veče, a u ,,minut do 12“ obavljeni su neki zanimljivi i neočekivani poslovi.
Šampion države Budućnost angažovao je Tonćija Mujana, dvadeset osmogodišnjeg fudbalera iz Šibenika i nekadašnjeg talenta Hajduka.
Mujan je za prvi tim splitskog kluba debitovao kada je imao 17 godina, u maju 2013, zanimljivo – kao zamjena nekadašnjem fudbaleru Budućnosti, Ivanu Gigi Vukoviću, u lokalnom derbiju sa Splitom.
Potom je bio na pozajmici u drugom timu Deportiva iz La Korunje, igrao je za Zadar i rezervni sastav Hajduka, a nosio je i dres Krška i Domžala, te turskog Umranijespora, slovenačkog Aluminija, Širokog Brijega i vijetnamskog Hanoija.
Nastupao je za mlađe selekcije Hrvatske. Ovog ljeta dovodio se u vezu sa sarajevskim Željezničarom.
Među ,,plavo-bijele“ stigao je i Veljko Batrović, dvadeset devetogodišnji vezista koji je u karijeri promijenio mnogo klubova. U mlađim kategorijama bio je u Bubamari, Partizanu i Mogrenu, a potom je nosio dres Zete, poljskog Vidzeva, slovenačkih timova
Zavrč, Domžale i Krško, bugarskog Etara i Septemvrija, niškog Radničkog, a od 2020. je bio u Grčkoj kao fudbaler
Panahaikija, Olimpijakos Volosa, Asterasa iz Vlahiotisa, Iraklisa iz Larise i Anagenisija.
Sin je nekadašnjeg fudbalera Budućnosti, Zorana Batrovića.
Budućnost je dovela i ofanzivca Rudara Ivana Bojovića, dok je u Pljevlja stigao Vasko Kalezić, krilni fudbaler čiji je posljednji klub bio švajcarski Iverdon.
,,Plavi“ su u smiraj prelaznog roka napravili i donekle neočekivanu trampu jer su u FK
Mladost Donja Gorica ,,poslali“ svoju dugogodišnju ,,jedinicu“ i jednog od trofejnijih igrača u klupskoj istoriji Miloša Dragojevića, a u suprotnom smjeru je otišao Ljubomir Đurović koji će pod
Goricom biti zamjena Đorđiju Pavličiću Vladimir Perišić je pozajmljen Komu, a Jovan Dašić ponovo Arsenalu...
Sutjeska je u finišu prelaznog roka registrovala Darjana
Šušića (22), koji je minule sezone igrao za Internacional u trećem rangu crnogorskog fudbala i izborio ulazak u Drugu ligu.
Šušić je nastupao i za Titograd, Bokelj, Otrant Olimpik, Polet stars...
Aktivan je bio i Dečić, koji je ozvaničio dogovor sa Brazilcem Patrikom Karvaljom Nonatom (26), doskorašnjim fudbalerom albanskog Erzenija.
Prethodno je igrao za manje poznate klubove u Južnoj Americi.
Crnogorski klubovi do kraja avgusta imaju pravo da angažuju ,,bonus“ igrača koji je u momentu početka prelaznog roka bio bez ugovora. Ne. K.
Čelzi bez velikog pojačanja do kraja oktobra
Teška povreda Nkunkua
PODGORICA – Kristofer
Nkunku neće moći da nastupa za Čelzi dva i po mjeseca zbog teže povrede, potvrđeno je iz kluba.
Francuski polušpic, veliko po-
PODGORICA - Fudbaleri
Budućnosti i Dečića večeras pod Goricom (20 h) igraju zaostalu utakmicu drugog kola Meridianbet Prve crnogorske lige, a oba tima na startu prvenstva imaju polovičan učinakpobjedu i poraz.
,,Plavi“ su napravili bolju uvertiru pred komšijski derbi jer su u subotu lako savladali Rudar u Pljevljima (4:0), dok su Tuzani dan kasnije kao nominalni domaćini u Podgorici izgubili od Petrovca (2:1). - Imali smo druge planove,
željeli smo ove sedmice da više radimo, ali program je takav da moramo da odigramo ovu utakmicu. Nijesmo imali mnogo vremena, ali iskreno nije ni Dečić jer je igrao dan poslije nas – rekao je trener Budućnosti Mladen Milinković za klupski sajt. Dečić je posljednjih godina težak rival za ,,plave“, koji su poraženi dva puta u posljednja tri prvenstvena okršaja pod Goricom. - Čeka nas derbi koji je uvijek neizvjestan, to su utakmice od kojih se dosta očekuje - posebno kada i jedna i dru-
Defanzivac važno pojačanje šampiona Serije A
PODGORICA - Natan (22), brazilski fudbalski talenat, potpisao je za Napoli i biće bitno pojačanje na poziciji štopera.
Prvak Serije A je platio deset miliona eura za potpis defanzivca iz Red Bul Bragantina, brazilskog kluba. Prethodno, Natan je igrao za slavni Flamengo.
Već 19. avgusta, na gostovanju
Frozinoneu, Napoli će započeti kampanju za odbranu trona u italijanskom šampionatu. Dovođenjem Natana riješeno je pitanje deficitarne pozicije u defanzivi. Fudbaler je zvanično predstavljen kao pojačanje. R. A.
Brazilac ima odlične ponude na stolu
ga ekipa imaju visoke ambicije u prvenstvu. Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu. Detalji će odlučivati, malo mečeva između Budućnosti i Dečića je riješeno ubjedljivom pobjedom – kazao je Milinković.
Dečić je i ovog ljeta napravio brojne promjene u sastavu.
- Bez obzira na njihov poraz protiv Petrovca ostavili su dobar utisak, imaju kvalitet, ali i ono što Sutjeska, Arsenal i mi nijesmo mogli - odradili su pravi pripremni period. Sigurno da je to njihova prednost, jer se vidjelo da su dobro
fizički pripremljeni - naveo je trener Budućnosti, koja je imala još jedno razočaravajuće evropsko ljeto. Uspjesi na domaćoj sceni neće izbrisati mrlje iz kvalifikacija, ali ,,plavi“ su u obavezi da pobjeđuju.
- I ranije sam govorio da uvijek idemo na pobjedu, ali nikad ne znate što nosi utakmica. I u Pljevljima smo loše počeli, ko zna što bi bilo da je Rudar poveo. Fudbal je igra koncentracije, strpljenja i kvaliteta. Moramo da budemo i strpljivi i istrajni svih 90 minuta kako bismo obradova-
Prvi na listi vezista Fiorentine Amrabat
PODGORICA - Mančester junajted do kraja mjeseca želi da kompletira još dva važna pojačanja, objavio je londonski Independent.
Prije svega, gigant Premijer lige planira da kompletira transfer defanzivnog veziste Sofijana Amrabata iz Fiorentine. Već nekoliko sedmica Marokanac otvoreno lobira za transfer u redove Junajteda.
Takođe, očekuje se da mančesterski klub dovede novog štopera – nakon što proda bivšeg
kapitena Harija Megvajera
Skoro je izvjesno da će Englez pojačati Vest Hem junajted u
narednim danima. Sveukupno, u klubu su izuzetno zadovoljni transfer rokom, budući da su planovi ,,tretiranja“ osjetljivih pozicija u ekipi ostvareni. R. A.
jačanje ovog ljeta, je na pripremnom meču doživio povredu za koju se prvobitno mislilo da nije ozbiljna. Oštetio je medijalni ligament i potrebno je da duže miruje.
Klub iz Premijer lige je za zvijezdu RB Lajpciga platio obeštećenje od 60 miliona eura.
Nkunku (25) iza sebe ima dvije sjajne sezone u Bundesligi, a u prethodnoj je postigao 23 gola u svim takmičenjima. Takođe se ističe kao odličan organizator igre. R. A.
PODGORICA - Velika brazilska zvijezda Nejmar (31) biraće između ponuda Čelzija i jednog od klubova Saudi Pro lige ovog mjeseca.
Sve je izvjesnije da će slavni ofanzivac napustiti Pari Sen Žermen i francusku Ligu 1, nakon što je poslao zvaničan zahtjev za transfer.
Po informacijama iz Italije, neimenovani klub iz Saudi Pro
lige ponudio je Nejmaru fantastičnu platu ukupne vrijednosti između 300 i 400 miliona eura.
Međutim, pariski mediji javljaju da su njegovi agenti u intenzivnim pregovorima sa Čelzijem u vezi prelaska u Premijer ligu, makar na sezonu. Opcija povratka u domovinu sada nije realna, kao ni povratak u Barselonu, što ne želi veliki katalonski klub. R. A.
(4-2-3-1) (4-2-3-1)
Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: A. Đikanović i N. Vujović. Početak: 20 sati
li naše navijače. Želimo kontinuitet dobrih rezultata - zaključio je Milinković.
Dečić na naš najveći stadion
dolazi poslije poraza od Petrovca nakon preokreta, sa željom da protiv šampiona popravi utisak.
- Po svemu prikazanom nijesmo zaslužili poraz od Petrovca, iako nijesmo igrali baš najbolje nakon postignutog pogotka. Protivnik je to iskoristio i ostaje žal za ispuštenim bodovima. Čeka nas Budućnost, maksimalno smo motivisani i vjerujemo da možemo do tri boda, a znamo da
će kao i uvijek biti teško – rekao nam je Kristijan Vuljaj Tuzani su prošlu sezonu počeli ambiciozno, a završili razočaravajuće – što može da se očekuje u aktuelnoj?
- Već nekoliko godina naš klub postavlja visoke ciljeve, što je i normalno s obzirom na igrački kadar. Međutim, idemo meč po meč, da bilježimo što više pobjeda, pa ćemo vidjeti za što će to biti dovoljno – naveo je Vuljaj, ofanzivac Dečića.
Cijena ulaznice za večerašnju utakmicu iznosi tri eura. N.
AEK optužio Dinamo i policiju za dio odgovornosti zbog smrti navijača u huliganskom obračunu
PODGORICA - Odgovornost policije, Dinama, možda i samog AEK-a – tek treba da budu do kraja utvrđeni, nakon tragične smrti navijača atinskog kluba Mihalisa (29) u obračunu sa huliganima i navijačima gostujuće ekipe, u noći između ponedjeljka i utorka.
Trenutno nije ni izvjesno kada će se i da li će se dvomeč u kvalifikacijama za Ligu šampiona između AEK-a i Dinamo Zagreba uopšte održati. Duel koji je prvobitno trebao da se održi u utorak veče je odložen. Iz Evropske fudbalske unije (UEFA) kao termin se pominje 15. avgust u Zagrebu za prvi meč – da bi u Atini revanš bio organizovan tri ili četiri dana kasnije...
OŠTRO IZ AEK-A
Međutim, nakon smrti navijača, iz AEK-a je zagrebački klub otvoreno optužen za odgovornost u tragediji. U takvim okolnostima, teško je očekivati da se utakmice odigraju, pa i pred praznim tribinama...
Šta se zapravo desilo u Atini?
Jedan od svjedoka sa lica mjesta prepričava scene i pojašnjava kako je došlo do haosa. - Bio sam u kafiću s još tri prijatelja. Pili smo kafu i tip koji je vlasnik kafića nas je obavijestio da dolaze neki ljudi da prave frku. „Ustanite i odlazite. I mi ćemo zatvoriti lokal jer postoji velika opasnost“, rekao nam je. Vidjeli smo da 250 ljudi trči, sa palicama, Molotovljevim koktelima i počinju da lome sve ispred sebe i pale. Bili smo prestravljeni - priča očevidac.
Zatim je pojasnio koliko je ranjenih ljudi vidio.
- Sakrili smo se u kafeteriju kada je ušlo dijete koje je ubodeno u stomak, a drugo u ruku. Moj blizak prijatelj kojeg sam doveo iz Peristerija je navijač Panatinaikosa, nije huligan, uzeo je palicu i odsjekli su mu uvo. Zašto se ovo dešava? Poslije 25 mintuta je došla policija, 20ak ljudi nas je gađalo suzavcem, nijesmo mogli da dišemo. Povrijeđen je bio muškarac sa 13-godišnjim ćerkom. Ovo je bila noć terora. Nikada prije nije vidio ništa slično.
- Ovakvih napada nema ni na televiziji. Nikada se ranije ovako nešto nije desilo. To su bile ubice, svi obučeni u crno i sijali su paniku - priča prestravljeni Grk.
cegovačkim klubom potpisao ugovor do kraja sezone.
Borac se našao u problemu nakon povrede dvojice golmana i našao je odlično rješenje. U Banjaluku je stigao pouzdani čuvar mreže, čiji je posljednji klub bio saudijski Al Adalah.
PODGORICA - Prvi golman crnogorske fudbalske reprezentacije Milan Mijatović ima novi klub – trideset šestogodišnji Pljevljak postao je član banjalučkog Borca. - Dogovorili smo se veoma brzo. Znam da je klub zadesio problem na golmanskoj poziciji, dobio sam poziv i dileme nije bilo. Znam da je Borac veliki klub i da ima najviše ambicije u novoj sezoni. U punom sam treningu i spreman sam da se odmah priključim ekipi - rekao je za klupski sajt Mijatović, koji je sa bosanskoher-
Branio je i za Rudar, iranske timove Mes Kerman i Zob Ahan, te Bokelj, Dečić, Budućnost, Levski iz Sofije i MTK iz Budimpešte.
Dres crnogorske reprezentacije nosio je 31 put.
- Milanu bih poželio dobrodrošlicu i uvjeren sam da smo napravili pravi potez njegovim dolaskom. Iskusan je golman i spreman je odmah da se uhvati u koštac sa svim izazovima koji nas čekaju – kazao je Aleksandar Mićić, direktor FK Borac, čiji je član ovog ljeta postao i dugogodišnji vezista Budućnosti Vasilije Terzić Ne. K.
- Mihalisova porodica tuguje zbog preranog gubitka djeteta. Porodica AEK oplakuje tragični gubitak veoma dragog člana, mladića. Ovaj gubitak nas je uništio. Ne možemo da vjerujemo da smo ga na ovaj način izgubili zbog hrvatskih kriminalaca i njihovih grčkih saučesnika. Mihalis je brutalno ubijen, ima i djece koja su teško povrijeđena, u kritičnom stanju.
Zločinci koji su ubili Mihalisa moraju odmah da se identifikuju i skupo da plate za svoju brutalnost. Izvršioci, Hrvati i Grci. Nećemo mirovati, nećemo prestati to da tražimo. Zahtijevamo hitno rasvjetljavanje slučaja, odgovornost. Nezamisliva je i najmanja pomisao na prikrivanje zločina počinjenog nad grčkim državljaninom. Očigledno je da postoje konkretne odgovornosti za nečinjenje koje je imalo presudnu ulogu u ovom zločinu.
Predvidjeli smo što će se dogoditi i sve naše informacije,
Po informacijama iz grčke policije, uhapšeno je 82 huligana iz Hrvatske, po jedan iz Njemačke, Albanije, Austrije i BiH – kao i 12 Grka.
Na bolničkom liječenju su pet grčkih i trojica hrvatskih navijača. Neki od njih su u kritičnom stanju.
uključujući i video-materijal, nekoliko sati prije toga, poslali nadležnim organima. Činjenica da danas ne oplakujemo više žrtava je isključivo zbog brze intervencije obezbeđenja stadiona i građana.
Na kraju se obraćamo našim navijačima. Sa vama smo u žalosti za Mihalisom. Potrebna je smirenost, uzdržanost i poštovanje sjećanja na heroja Mihalisa. Posvetimo se isključivo borbi da krivce privedemo pravdi – stoji u saopštenju AEK-a.
Odgovornost snosi i atinska policija – već sedam lokalnih šefova policije podnijelo je ostavke, dan nakon tragičnih nereda u atinskom predgrađu Nova Filadelfija.
Grčki mediji su postavili racionalno i jasno pitanje: na koji način je dozvoljeno da grupa od 100 do 140 huligana iz šest zemalja, navijača Dinama, prvo pređe granicu, prođe sve kontrole, a potom pređe i nekoliko stotina kilometara do Atine... U incidentima huligani su koristili palice, dimne bombe, rakete, noževe...
U AEK-u smatraju da su u Dinamu znali da dolazi tolika grupa huligana, iako je dan pred meč najavljeno da će na stadion ući oko 30 pristalica zagrebačkog kluba. Takođe, atinski mediji su došli do informacije da je policija imala podatak koliko je huligana ušlo u zemlju dan pred meč... Iz Dinama su odgovorili prije svega u trezvenim i miroljubivim tonovima.
- Dinamo snažno osuđuje ne-
FS
Fudbalski savez Hrvaske oglasio se saopštenjem nakon tragičnih nereda i nasilja u Atini. - FS Hrvatske (HNS) pažljivo prati događaje u Atini gdje je, prema do sada potvrđenim informacijama, smrtno stradao jedan grčki državljanin, dok je još nekolicina navijača ozbiljno povrijeđena. Nakon nasilnih sukoba, uhapšeno je više osoba. HNS najoštrije osuđuje ovakvo nasilje te izražava duboko žaljenje zbog ovog incidenta u kojem su sudjelovali hrvatski državljani. Nažalost, zbog huligana je izgubljen (barem) jedan ljudski život, a Savez izražava najdublje saučešće porodici preminulog grčkog državljanina. Huligani su pritom nanijeli značajnu štetu reputaciji Hrvatske, grada Zagreba i Dinama, kao i svih navijača u Hrvatskoj koji na primjeren način bodre svoje klubove – stoji u saopštenju.
mile događaje u Atini. U ime kluba i svoje lično ime izražavam najiskrenije saučešće porodici i roditeljima poginulog mladića. Takođe, izražavam saučešće i žaljenje našim sportskim prijateljima u AEK-u. Moram istaći da će Dinamo uporno dalje sarađivati sa Uefom da se ovakvi događaji, ne samo spriječe, nego da se i ne pomišlja na ovakve nerede. Uvjeren sam da ćemo u tome uspjeti, a saradnja s Uefom daje nam podsticaj da u tome istrajemo – poručio je predsjednik kluba Mirko Barišić Po spekulacijama hrvatskih medija, Dinamu ne prijeti izbacivanje iz evropskih takmičenja, jer su se neredi desili van kompleksa stadiona i van termina meča... Ali kao da je sada to uopšte bitno, nakon tragične smrti mladića... R. A.
U Statutu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, između ostalog, piše: da CANU daje inicijative, predloge i mišljenja državnim organima i drugim nosiocima ekonomskog, obrazovnog, kulturnog i javnog života radi što uspješnijeg rješavanja pojedinih dugoročnih i aktuelnih problema društvenog razvitka. Da njeguje, unapređuje i podstiče umjetničku djelatnost, afirmiše duhovnu i nacionalnu tradiciju Crne Gore i svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore.
Dakle, CANU nema samo moralnu već i statutarnu obavezu da djeluje, podstiče i afirmiše.
U kojoj mjeri i koliko bilo šta od ovoga radi CANU pitanje je na koje se može odgovoriti jednom imenicom ili u ovom slučaju trpnim stanjem glagola reći - TIŠINA.
Ukoliko izuzmemo onih par akademika koji u lično ime aktivno učestvuju u društvenom životu i bore se protiv socio-političkih anomalija, moramo svim ostalim članovima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti postaviti pitanje: Da li vam je makar malo neprijatno?
Dok veleprodaja crnogorske kulture, istorije, umjetnosti i zemlje radi punom parom vi ćutite. Ne može vas iz vašeg finansijskog stoicizma pomjeriti ni donošenje Temeljnog ugovora i pišanje po spomeniku Ljuba Čupića. Nije vas ni „zatresla“ animalistička predstava u Nikšiću nad crnogorskim simbolima. Neka vas, avgust je i vrućine su, nemojte da vas budimo ni zbog novog istupa Nemanje Kusturice. Pljuje po nama ko želi i ko stigne a vi ni maramicu da izvučete, da nam makar malo obrišete lice.
Što mi da radimo dok oni uporno ne progovaraju?
Ukoliko ne umijete nije sramota, pitajte pa će vam se samo kazati. Ne morate puno dumati šta vam je za činjeti. Potražite šta su vaše „kolege“ radile u sličnim situacijama i nećete pogriješiti. Možete kao bosansko-hercegovački akademik Abdulah Sidran, koji je kao lični poraz doživio djelovanje Emira Kusturice od rata naovamo,odlučio da poznatog režisera proglasi mrtvim. Tvrdi Sidran da je Kusturica poginuo na Trebeviću još 1994. godine braneći Sarajevo, jer je lakše ostarjelom akademiku da ga vidi mrtvog nego da ga gleda u šta
se živ pretvorio. I sve je lakše od ćutanja.
Marc Chagall, francuski slikar, je i pored toga što su mu nacisti zabranili da slika ipak nastavio da to radi. Rizikovao je život slikajući i dižući glas protiv nacizma, jer je znao da nije ni akademski, a ni ljudski, ćutati.
Dok veleprodaja crnogorske kulture, istorije, umjetnosti i zemlje radi punom parom vi ćutite.
Isto je uradio i Pablo Picasso koji je odbio da njegovu umjetnost iskoriste u propagande svrhe, ostao je u okupiranoj Francuskoj, iako to ni-
je morao, i nastavio da se bori svojim djelima, koja nimalo nisu ćutala.
A i ne morate primjere po Evropi tražiti, imate ih kod nas sasvim dovoljno. Akademije nauka i umjetnosti, kao i ona prva napuljska, nastajale su na antičkim učenjima i korjenima. Čuveno atinsko Vijeće staraca je prva institucija u kojoj su se okupljali iskusni i mudri. Ne uvijek i hrabri.
A imamo i mi naše, crnogorsko vijeće staraca. Istini za volju ovo naše su zvali „ispisnici“ i formirali su se samo jednom i trajali kratko, ali dovoljno
Da formiramo novu, paralelnu Akademiju? Još jednom? Ili da i mi poput Sidrana odlučimo da svoju sramotu sahranimo? Lakše će biti nama a njima sigurno neće smetati. Ako je Kusturica poginuo, braneći Sarajevo 94’, onda neka bude da je naša CANU „pala“ braneći Cetinje 2021. Na Belvederu. Sve ljepše zvuči od ove gromoglasne tišine
jer su poput feniksa sagoreli u živoj vatri. Sagoreli i postali vječni. Tokom opsade brda Taraboš, u Prvom balkanskom ratu, crnogorska vojska zbog brisanog i teškog reljefa nikako nije uspijevala da se probije do vrha i zauzme taj strateški položaj. Stariji borci vidjevši ka-
ko im omladina u jurišima gine odlučuju da formiraju četu ispisnika-staraca koja će pred njima svjesno poginuti i tako mlađima otvoriti put. Bezmalo se nijedan od njih nije živ vratio u četu. Mještani kažu da se i danas, u hladnim februarskim noćima, čuju radnosni pokliči staraca koji idu da poginu. Siguran sam da akademici znaju za još puno primjera kako treba i kako jedino mora biti, ali ipak su se odlučili da ćute i prometejski trpe budžetska izdvajanja. Ukoliko ih nije strah od gubitka raznih pogodnosti, finansijskih na prvom mjestu, onda je sigurno u pitanju neki zavjet ćutanja. A znate li da to, ukoliko malo razmislite, ima smisla. Dok stvarate mentalnu sliku predśednika CANU-a, Dragana Vukčevića, koji u „jetijevskim“ pojavljivanjima u medijama, zamišljeno i pogledom odsutno vrti svoju brojanicu na ruci morate se zapitati o dubljim značenjima i simbolici tog čina. Zbog čega brojanica i šta to broji prvi akademik? Naime, brojanica je, kažu neki, lanac povezanih kuglica koje se koriste za molitvu kod pravoslavaca. Obično tih kuglica ima tačno 33, simbolički koliko i Isusovih godina. Koriste je, tvrde, najčešće monasi da bi lakše brojali molitve koje u sebi izgovaraju, moleći se u totalnoj TIŠINI. Dakle nije do akademika, kriva je brojanica. Ona prosto zahtijeva tišinu i zavjet ćutanja. Da inače nije toga čuli biste vi njihov glas. Glas struke i nauke. Nego šta mi da radimo dok oni uporno ne progovaraju?
Da formiramo novu, paralelnu Akademiju? Još jednom?
Ili da možda i mi poput Sidrana odlučimo da svoju sramotu sahranimo? Lakše će biti nama a njima sigurno neće smetati. Ako je Kusturica poginuo braneći Sarajevo ’94, onda neka bude da je naša CANU „pala“ braneći Cetinje 2021. Na Belvederu. Sve ljepše zvuči od ove gromoglasne tišine. •
Piše: Slobodan ČUKIĆ
Crnogorski gospodar je došao u austrijsku prijestonicu početkom januara 1837. godine s namjerom da produži za Rusiju, pa se pismom obratio ruskom caru. Njegov zahtjev je odbijen i sugerisano mu je da se vrati u Crnu Goru. To mu je saopštio ruski knez Gorčakov, koji je zamjenjivao ruskog poslanika Tatiščeva. Ovo se zbivalo u momentu kada su se oko Njegoša ispredale intrige i teške optužbe koje je Ivan Ivanović (Vukotić) pokrenuo nekoliko mjeseci ranije, a koje su se proizvele sumnjičavi odnos ruske diplomatije prema crnogorskom vladici.
Kad je vladika uvidio da ne može za Rusiju, pokušao je da otputuje u Pariz. Isprva se u vezi toga obratio austrijskom državnom sekretaru, knezu Klemensu Vencelu fon Meternihu, koji je odbio da mu izda pasoš za Francusku. Njegoš se nakon toga za vizu obratio francuskoj ambasadi u Beču. Kada su Austrijanci i ruski diplomatski predstavnici shvatili da Njegoš ozbiljno namjerava da ide za Francusku, odmah su promijenili mišljenje.
„Zabrinutost je utoliko bila veća jer je sami Meternih procjenjivao da je Petar Drugi slobodouman duh, sklon liberalnim idejama, pa bi odlaskom u metropolu bujanja antilegitimizma on i njegova
Reakcionarni Meternih je u februaru 1837. pisao baronu Štirmeru: „Jedno putovanje u Pariz, preduzeto od jednog tako mladog i neiskusnog čovjeka, kao što je on, koji nikad nije krio svoju naklonost prema vladajućim idejama svog stoljeća, izložio bi ga neminovnoj opasnosti, da zapadne u ruke revolucionarne stranke”
zemlja mogli biti zauvijek izgubljeni u političkoj kombinatorici prijateljskih dvorova Beča i Petrograda” (D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, 417).
Reakcionarni Meternih je u februaru 1837. pisao baronu Štirmeru: „Jedno putovanje u Pariz, preduzeto od jednog tako mladog i neiskusnog čovjeka, kao što je on, koji nikad nije krio svoju naklonost prema vladajućim idejama svog stoljeća, izložio bi ga neminovnoj opasnosti, da zapadne u ruke revolucionarne stranke”. Meternih je ovo podvukao riječima: „Eto to je razlog zbog čega smo sve učinili, što je zavisilo od nas, da bismo ga spriječili da pođe u Francusku”. Sličnu informaciju poslao je 15. februara 1837. svome poslaniku u Petrogradu fon Fiklemenu (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, 2004).
Njegoš je nakon ovoga dobio vizu i krenuo za Rusiju. Ruski car je, međutim, naredio da se po dolasku zadrži izvjesno vrijeme u Pskovu. Ruski vicekancelar Neseljrode je čak bio izdao zapovijest da se u Pskov pošalje odred žandarma sa zadatkom da posluži kao pratnja crnogorskom vladaru. U instrukciji datoj zapovjedniku žandarmerijskog odreda Rakjejevom sa-
opšteno je i da bi vladika crnogorski, kad sazna za odluku o zadržavanju u Pskovu, mogao riješiti da se vrati nazad u Crnu Goru, pa bi u tom slučaju to trebalo po svaku cijenu spriječiti.
Dakle, crnogorski gospodar je izvjesno vrijeme u Pskovu bio u nekoj vrsti zatočenja. Rakjejev je Njegošu predao Neseljrodeovo pismo. Vicekancelar mu je poručivao: Umjesto da se vratite u Crnu Goru „obratili ste se austrijskom ministarstvu da Vam izda pasoš za odlazak u Pariz, a kad ste tamo dobili negativan odgovor, pošli ste u francusku misiju, đe ste snabdjeveni istim, potom ste izrazili želju da pođete ovamo. Dok se ne ustanovi istina, Gospodin Imperator ne može da vas primi. Imperatoru bi bilo drago da se vi na putu za Pskov zadržite kod tamošnjeg vladike, dok mi ne dobijemo izvještaj iz Crne Gore. Čim dobijemo taj izvještaj…” (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, 2004). Očekivani izvještaj je trebalo da podnese ruski konzul u
Njegoš je tokom boravka u Pskovu „Rakjejevu otvoreno rekao da će, u slučaju ako mu se pozitivno ne odgovori na njegove molbe, biti prinuđen da zatraži pokroviteljstvo i zaštitu neke druge evropske velike države, o čemu je odavno već imao ponuda”
Dubrovniku, Jeremija Gagić, koji je dobio instrukciju da pođe na Cetinje i provjeri istinitost optužbi protiv Njegoša. Gagić je na Cetinju boravio u martu 1837. kada je sazvan i Opštecrnogorski zbor. Nakon opsežnog ispitivanja utvrdio je da ništa od iznesenih optužbi nije tačno i da glavari jednodušno stoje uz svoga gospodara.
„Čini se – piše Dragoje Živković - da je Gagić, s obzirom na intrige koje su kolale u susjednoj austrijskoj sredini i u zainteresovanim ruskim političkim krugovima, bio iznenađen jednodušnošću Zbora, koji je s punim odobravanjem stajao iza svih mjera i akcija koje je Petar II preduzimao prije odlaska na put… Za vla-
Jeremija Gagić je dobio instrukciju da pođe na Cetinje i provjeri istinitost optužbi protiv Njegoša. Gagić je na Cetinju boravio u martu 1837. kada je sazvan i Opštecrnogorski zbor. Nakon opsežnog ispitivanja utvrdio je da ništa od iznesenih optužbi nije tačno i da glavari jednodušno stoje uz svoga gospodara
diku su svi prisutni izjavili da svim svojim bićem služi interesima zemlje i naroda, da su mu bezrezervno privrženi i da u njega polažu velike nade” (Istorija crnogorskog naroda, 1992, 417-418).
Njegoš je tokom boravka u Pskovu „prilikom svakog razgovora s Rakjejevom otvoreno osuđivao postupak carske vlade prema jednom slobodnom vladaru, slobodne i nezavisne zemlje (…) Tom prilikom je Rakjejevu otvoreno rekao da će, u slučaju ako mu se pozitivno ne odgovori na njegove molbe, biti prinuđen da zatraži pokroviteljstvo i zaštitu neke druge evropske velike države, o čemu je odavno već imao ponuda” (Istorija crnogorskog naroda, 1992, 417-418).
Iz straha da vladičina srdžba ne dobije opasne razmjere, rusko Ministarstvo inostranih poslova je uputilo u Pskov direktora Azijatskog departmana Rodofinikina, koji je inače najviše pridavao značaj izvještajima i optužbama Ivana Ivanovića (Vu-
kotića). Njegošu se konačno ukazala prilika da demantuje sve optužbe i glasine koje su o njemu širene u Rusiji. Objasnio je detaljno Rodofinikinu svu složenost i potrebe crnogorske društveno-političke situacije, kao i razloge zbog kojih je krenuo za Rusiju. Pored ostalog, saopštio mu je „ da u momentu kad je saznao od Gorčakova da se njegovoj molbi za putovanjem u Rusiju ne može izaći u susret, nije mu preostajalo ništa drugo nego „da se preda volji sudbine, i da ne bi bio posmatrač teških prevrata”, riješio je „ne vraćati se u Crnu Goru, već poći za Njemačku i Francusku, nastaniti se gdje bilo i posvetiti se svom obrazovanju”. I baš kad je bio na ivici odluke da ovu zamisao i ostvari, ruski otpravnik poslova (u Beču) saopštio mu je da su „vrata Rusije otvorena” te je zbog toga i promijenio svoju odluku i krenuo na put za Petrograd, u želji da „opet preda sebe i narod crnogorski volji pravoslavnog gospodara Imperatora” (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, 2004). Nakon iscrpnog razgovora s Njegošem, Rodofinikin se vratio u Petrograd i podnio objektivan izvještaj Neseljrodeu. Sa time je odmah bio upoznat i ruski car. Bio je to početak obrta. Nakon dvanaest neđelja zatočenja u Pskovu, Njegoš je konačno mogao da otputuje za Petrograd, đe se odbranio od svih sumnjičenja i optužbi i ostvario najveći dio svojih zamisli. Na prijemu kod ruskog cara crnogorskom vladaru su, pored ostalog, upućene riječi prijekora zbog njegovih izjava i ponašanja u Beču za vrijeme priprema za odlazak za Rusiju. Naime, ruskim vrhovnim zvaničnim organima i ruskom suverenu nije bilo pravo što se njihov štićenik zanosio mišlju da putuje za Pariz (Istorija Crne Gore, Knjiga četvrta, 2004).
Ta vladičina namjera je, bez sumnje, imala efekat iskusnog političkog manevra, iako on, najvjerovatnije, prilikom traženja francuske vize, nije imao na umu nikakvo manevrisanje.
Njegošev boravak u Petrogradu 1837. godine doveo je do bitne promjene ruskog stava prema njemu i boravka potpukovnika Jakova Ozereckovskog (1837) i Jegora Kovaljevskog (1838) u Crnoj Gori, koji su rezultirali panegiričkim izvještajima o crnogorskom gospodaru. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br.2110/2016
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,B2 KAPITAL,, DOO Podgorica, koga zastupa advokat Gligorović Radoslav iz Podgorice, ul. Marka Đukanovića br.9, protiv izvršnih dužnika 1.Milović Željko, NIKŠIĆ, Obala Bistrice bb, 2.Milović Veljko, NIKŠIĆ, Ćemenca bb, 3.Milović Miodrag, KOTOR, Dobrota bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 32.986,89 eura, na osnovu izvršne isprave -Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.12471/2008 od 03.09.2008. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnim dužnicima I reda Milović Željku iz Nikšića, Obala Bistrice bb, II reda Milović Veljku z Nikšića, Ćemenca bb, vrši se dostavljanje Podneska od 16.03.2018.god. sa prilozima, Zaključka o I prodaji
nepokretnosti poslovne oznake I.br.2110/2016 od 14.06.2023. god, Zapisnika o odlaganju prodaje poslovne oznake I.br. 2110/2016 od 08.08.2023. godine.
Izvršnom dužniku III reda Milović Miodragu iz Kotora, Dobrota bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju I prodaje poslovne oznake I.br. 2110/2016 od 08.08.2023. godine.
Izvršni dužnici I, II III reda se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice
Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Podneska od 16.03.2018.god. sa prilozima, Zaključka o I prodaji nepokretnosti poslovne oznake
I.br.2110/2016 od 14.06.2023. god, Zapisnika o odlaganju I prodaje poslovne oznake I.br. 2110/2016 od 08.08.2023. godine.
Upozoravaju se izvršni dužnici I, II i III reda da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 08.08.2023. godine.
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje
Caffe bar-u 697
potreban konobar/ica. Sve informacije na 067 571 591.
RAZNO
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Iv.br.293/2022 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O.MFI,,Monte Credit” Podgorica, ul.8.Marta br.52,Podgorica,protiv izvršnih dužnika Slavko Jović I drugi svi iz Bijelog Polja a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 4.305,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 08.08.2023. godine,
Izvršnom dužniku Slavku Joviću sa poslednjom poznatom adresom u Bijelom Polju, Rasovo b.b.Bijelo Polje,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br.293/2022 od 04.02.2022 godine sa prilozima.
Izvršni dužnik Slavko Jović može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 08.08.2023.godine
Javni izvršitelj Dejan Čogurić
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
2
Poslovni broj : Iv.br.506/23
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Montenomaks C&L doo Danilovgrad, PIB:02378426, adresa Ćurilac bb, protiv izvršnog dužnika Grafički atelje CG, PIB:03346013, Podgorica, adresa Dahna bb, adresa prijema pošte Ksenije Cicvarić 64, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 380,33€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 08.08.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Grafički atelje CG, PIB:03346013, Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Dahna bb, adresa prijema pošte Ksenije Cicvarić 64, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.506/23 od 04.04.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima Rešenje o troškovima od 07.08.2023.godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 08.08.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
KUPUJEM umjetničke slike od slikara Lainović Cvetko, Gvozdenović, Braunović Savo, Dado Đurić, Stanić. Prodajem kanarince pjesme. Imam slike za prodaju. Tel. 069/051-526
3
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine.
Tel. 069/ 032-380
4
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 5. avgusta 2023. u Osijeku preminuo je naš dragi
Sahrana će se obaviti 10. avgusta na Gornjogradskom groblju (Anino) u Osijeku Kuća žalosti: Antuna Kanižlića 70, Osijek.
Ožalošćeni: djeca ALEKSANDAR i MAJA s porodicom, brat i sestre SREĆKO, DANICA-NINA i OLGA-NURA sa porodicom, i potomstvo pokojnih JOVANKE, VOJA, ŽARKA, GOJKA, DESE i PERA
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Dana 8. avgusta 2023. preminuo je, u 83. godini života
Saučešće primamo u kapeli Kočani – Nikšić, dana 8. avgusta od 11 do 16 časova i dana 9. avgusta od 10 do 13 časova, kada se kreće za Banjane – Klenak, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Ožalošćena: supruga MILOSAVA -MILOJKA, sin VLADIMIR-VLADO, sestre KRSTINJA-KIĆA, SLAVKA i STANKA, sinovci MILOVAN-CAJO, VESKO, NEĐO, RANKO, ALEKSANDAR-SAŠA, RATKO, JUGOSLAV i MIODRAG, sinovica BILJANA, snahe RADOJKA-RADA, RADOMIRKA-RADA, LJILJANA, NADA, DUŠKA, BOJANA i MILIJANA, unučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 8. avgusta 2023. poslije duge i teške bolesti, umro je u 64. godini života, naš dragi
Porodica će primati saučešće u kapeli na Čepurcima dana 9. avgusta od 10 do 15 časova i 10. avgusta od 9 do 12 časova.
Nakon toga, pogrebna povorka kreće za selo Bobiju gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Kuća žalosti: Trg Nikole Kovačevića br. 9, Podgorica.
Ožalošćena porodica: supruga DAJANA, sin NIKOLA, ćerke IVA i NINA, unuke KLARA i UNA, snaha DARIJA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, stric SLOBO sa porodicom, strina NADA, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 8. avgusta 2023. u 72. godini života, preminula je naša draga
RAJKA Žarkova MILUNOVIĆ rođena Pavićević
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 8. avgusta od 13 do 16 časova i 9. avgusta od 9 do 14 časova.
Sahrana će se obaviti u 14 30 časova na Novom groblju u Podgorici.
Kuća žalosti: Oktobarske revolucije br. 120, Podgorica.
Ožalošćeni: sinovi BORIS i RADOSAV-DADO, sestre DRAGICA, MIRA, STANISLAVA-TANJA, LJILJANA, snahe RADMILA-DRAGANA i BORKA, jetrve LIDIJA-SONJA i STANKA, unučad KOSTA, IVA, HAJDANA i TARA, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične i ostala rodbina MILUNOVIĆ i PAVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi
VERI SEFEROVIĆ
Tvoj odlazak neće prekinuti sjećanje na tebe. Pažnja koju si nam poklanjala je nezaboravna
Porodica VUKČEVIĆ
Posljednji pozdrav zaovi i tetki
ANĐELINA-GINA ŠOFRANAC
Počivaj u miru. MILEVA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj kumi RAJKI
Čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu. Porodica VUKMIROVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Od FRIZERSKOG SALONA SANJAMIA
377
Opraštamo se od naše voljene majke, svekrve, babe
375
Čuvaćemo te s tugom u srcu od zaborava, ponosni na tvoju dobrotu, hrabrost i toplinu koje će nam zauvijek nedostajati. Počivaj u miru.
396
Dragoj sestri i tetki
Smjenjuju se osjećaji praznine i ponosa, tuge i ljubavi, koji nas obavezuju da ih otmeno podnosimo. Nosićemo najljepše uspomene na tvoju dobrotu, nesebičnu ljubav i nježnost koju si nam pružala.
394
Tvoji: BORIS, DADO, DRAGANA, BORKA, KOSTA, IVA, HAJDANA i TARA
392
Ostavila si nam puno lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo. Sve što je bilo časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi opraštamo se od tebe.
Tvoja sestra LJILJANA i sestrične TAMARA, KATARINA, MILICA i ANA
Посљедњи поздрав драгој и уваженој куми РАЈКИ
397
Iskreno tužna opraštam se od moje voljene sestre
RAJKE MILUNOVIĆ
S ljubavlju i ponosom što sam te imala čuvaću uspomenu na tebe, na tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si pružala, jer plemenite osobe nikada ne odlaze.
395
Posljednji pozdrav dragoj sestri
Neizmjerno će nam nedostajati tvoja ljubav, podrška i snaga kojom si nas uvijek okruživala. Pamtićemo svaki trenutak proveden sa tobom.
Sestra MIRA sa porodicom
384
Sestra DRAGICA MIHAILOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj sestrični
393
Ponosni smo na tvoj životni put pun dostojanstva, čojstva, radosti i hrabrosti. Ostaju ljubav, tuga i sjećanje.
385
Ujak BOGDAN, tetke RADA i OLGA
Srijeda, 9. avgust 2023.
Sa osjećanjem dubokog poštovanja i iskrene tuge opraštamo se od redovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti
MILICE KOSTIĆ
Akademika
Svojim djelom u ekonomskoj nauci i svojom ličnošću doprinijela je razvoju i ugledu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, na čemu smo joj veoma zahvalni. Datum održavanja Komemorativne sjednice Crnogorske akademije nauka i umjetnosti biće naknadno objavljen.
376
Posljednji pozdrav našem voljenom stricu
379
Dana 9. avgusta navršava se osamnaest godina od prerane smrti naše drage
Tvoj plemeniti lik zauvijek će ostati u našem sjećanju
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već potvrđuje bolnu istinu da si nas napustila. Ostaćeš u našim srcima voljena i nikad zaboravljena.
373
CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
387
Posljednji pozdrav dragoj koleginici
Dugogodišnje prijateljstvo i zajednički rad u bivšem Institutu na svestranom prosperitetu Crne Gore nikada neće biti zaboravljeni.
Naša poštovana komšinica
MILICA KOSTIĆ
VALENTINA i SANJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ujaku BRANKU
Bio si mi ne kao ujak, nego kao roditelj. Hvala ti na svemu. PERO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom BRANKU
Vječno zahvalni na iskrenoj ljubavi, pažnji i poštovanju. KOVA, BANJO i JELENA ĐUKANOVIĆ
9. 8. 2020 – 9. 8. 2023.
DANIJELA MIJOVIĆ
Prošlo je tri godine od kako te nema. Uvijek ćeš nam nedostajati kao i prvog dana. Mama, volimo te.
Tvoje MIA i IRA
381
Zahvalna porodica ALIBALIĆ
389
Navršava se godina dana od smrti naše voljene majke i 15 godina od smrti voljenog oca
388
Vaš plemeniti lik, dobrota i posvećenost porodici zauvijek ostaju u našim srcima.
382
Pridružila se svome Branku.
Dijelimo tugu porodice Kostić.
STANARI MOSKOVSKE 16
390
Vaši NAJMILIJI
391
9. 8. 2020 – 9. 8. 2023.
DANIJELA MIJOVIĆ
Živjećeš zauvijek u našim sjećanjima.
Tvoji MIJOVIĆI
Tužno sjećanje na naše drage 30 godina 13 godina
BOŽA i JELENU
ĐURĐEVAC
Prošlo je toliko godina, ali one nijesu umanjile nedostajanje. Čuvamo uspomene, grlimo sjećanja, ponosni na vas. Vaša PORODICA
386
SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:
WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku
POPUST 50%
POKLANJAMO knjigu
NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
POPUST 30%
Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
