Dnevni list Pobjeda 09.03.2023.

PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA: Lider Ujedinjene Crne Gore poštuje raniji dogovor parlamentarne većinene želi da odlazeći premijer prolongira opstanak na čelu izvršne vlasti

Danilović odbio da Lekić vrati mandat i da novi mandatar

bude Abazović

Izvori Pobjede su kazali da je Abazović nakon sastanka u utorak najbližim saradnicima rekao da ne vjeruje da će se Danilović predomisliti i da su izbori sigurni. Prema istim izvorima, Abazović ima i rezervnu opciju - rekonstrukciju Vlade. Već je obećao, osim DF-u, i Demokratama pet ministarskih funkcija kao i podršku njihovom predsjedničkom kandidatu

dobro trgovalo svoj prvi trajekt po hitnoj proceduri i bez oglašavanja

„Priznu“ staru 53 godine platili 569 hiljada eura!

Agencija ABM bila je jedini ponuđač u postupku javne nabavke JP Morskog dobra, bez prethodnog oglašavanja. JP Morsko dobro je u toj transakciji uspjelo da dobije cijenu nižu od svoje početne: sa 570 na 569 hiljada eura, bez PDV-a, i tako dobije svoj prvi trajekt. Čudan osjećaj za biznis imaju Vlada i menadžment

JP Morsko dobro: hrvatska ,,Jadrolinija“ tri puta je lani oglašavala prodaju ,,Prizne“, u maju, junu i avgustu, i svaki put po najnižoj cijeni od 80 hiljada eura

OSVRT:

Kako je predsjednik apostolske Vlade završio na fresci

Vo vjeki vjekov...

Piše: Igor PERIĆ

Više desetina građana tvrdi da su im falsi kovani potpisi podrške kandidatima za predsjedničke izbore, iz Državne izborne komisije poručili da se obrate Tužilaštvu

KOMENTAR

Teroristkinje, srećan 8. mart!

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Posebno čestitam našim BIRN-ovim ekstremističarkama-aktivistkinjamateroristkinjama-novinarkama, u stvariposljednjoj liniji odbrane naše slobode i otadžbine. Zašto im čestitam devetog marta? Zato jer one marširaju za prava svih nas svakodnevno

STR. 3.

STR. 5.

STR. 9.

STR. 7.

STR. 2.

I. MANDIĆ

I. KOMNENIĆ

PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA: Lider Ujedinjene Crne Gore poštuje raniji dogovor parlamentarne većine – ne želi da odlazeći premijer prolongira opstanak na čelu izvršne vlasti

Danilović odbio da Lekić vrati mandat i da novi mandatar bude Abazović

Izvori Pobjede su kazali da je Abazović nakon sastanka u utorak najbližim saradnicima rekao da ne vjeruje da će se Danilović predomisliti i da su izbori sigurni. Međutim, nezvanična saznanja Pobjede govore da Abazović ima „win- win“ opciju budući da će Ustavni sud gotovo sigurno proglasiti neustavnim izmjene Zakona o izboru predsjednika pa on ostaje na čelu Vlade u bilo kojem slučaju. Prema istim izvorima, Abazović je obećao Demokratama pet ministarskih funkcija kao i podršku njihovom predsjedničkom kandidatu. Ipak i pored najava, ta podrška je još uvijek izostala

Medojević: Bila je dogovorena vlada - oročena na šest mjeseci

Medojević je sinoć u izjavi za Pobjedu, upitan zbog čega je prihvatio da Abazović bude mandatar a ranije ga optuživao za kriminal, kazao da je bila dogovorena vlada koja bi pripremila izbore i koja bi bila oročena na najviše šest mjeseci.

– U političkom smislu, to je vlada koju zovemo tehnička i koja bi pripremila izbore. Ideja je bila da se bavim biračkim spiskovima i koordinacijom službi bezbjednosti. Ne znam zašto je odbio to Danilović, možda ima dogovor sa nekim drugim – rekao je Medojević.

Dodao je da je bilo planirano da je vlada oročena na šest mjeseci i zbog pritiska Amerikanaca i drugih zapadnih partnera koji su tražili izbore kao rješenje za političku krizu.

PODGORICA - Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović odbio je na sastanku lidera parlamentarne većine, održanom u utorak, daleko od očiju javnosti u prostorijama parlamenta, inicijativu da aktuelni mandatar Miodrag Lekić vrati mandat Skupštini i da pozicija mandatara odlukom 41 poslanika ,,većine od 30. avgusta 2020. godine“ pripadne sadašnjem premijeru u ostavci Dritanu Abazoviću, koji je tokom tajnih pregovora garantovao da može vladu sastaviti za sedam dana.

Danilović je juče u javnom obraćanju potvrdio informaciju da nema dogovora i da je odbio inicijativu da novi mandatar bude Dritan Abazović jer smatra da upravo Miodrag Lekić, kojem je 41 poslanik 29. decembra prošle godine dao mandat, treba da sastavi 44. vladu Crne Gore.

SASTANAK

– Juče (utorak) u 9 sati smo se sastali u Skupštini Crne Gore. Mi, predstavnici parlamentarne većine, razgovarali smo sat ili nešto kraće. Predloženo je da mandatar Lekić vrati mandat jer nema podršku 41 poslanika, što je on bio spreman da uradi i da se mandat za sastav

nove vlade da Dritanu Abazoviću koji bi sve to morao da uradi za sedam dana. Istina je da su to prihvatili svi predstavnici stranaka, a da ja nijesam – rekao je Danilović.

Da je održan sastanak i da su iz stare parlamentarne većine, izuzev Danilovića, prihvatili vladu na čelu sa Abazovićem prvi je otkrio, ranije juče, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević – Četrdeset poslanika parlamentarne većine se saglasilo da se formira tehnička vlada za pripremu izbora. Ja sam trebao da koordiniram službe i čišćenje biračkih spiskova. Samo Danilović nije to podr-

žao. Izgleda da sam ja problem. Duvanska mafija ne sjedi skrštenih ruku – napisao je Medojević.

O tom scenariju je prvo pisala Pobjeda 1. marta. Prema informacijama našeg lista, plan je bio da Abazović izloži Lekiću ,,ponudu koja se ne odbija“: da se povuče i vrati mandatarsku poziciju Skupštini, a da Demokratski front i ostatak parlamentarne većine podrže prijedlog da Dritan Abazović bude novi-stari premijer. Zauzvrat, zauzeli bi znatan broj ministarskih fotelja.

A Lekiću bi, zbog ,,izuzetnog diplomatskog i političkog iskustva“, trebalo da pripadne mje-

Danilović je pak juče kazao, ne pominjući tehničku vladu, da mu je čudno da je Medojević glasao da bude u nekoj novoj rekonstruisanoj vladi na čijem je čelu Abazović za kojeg je govorio do juče da je ,,uzeo 21 milion“ i da je na čelu mafije, te da bi Novović morao da ga uhapsi.

sto ministra vanjskih poslova, možda i potpredsjednika, dok bi Demokratski front mogao da računa na nekoliko ministarskih mjesta, kao i da Nebojša Medojević bude koordinator reformi u bezbjednosnom sektoru.

Tada je Medojević, upravo za

Kalezić: Priča o ,,tehničkoj vladi“ je politički igrokaz parlamentarne većine

Saradnik na Univerzitetu Crne Gore, doktorand na Univerzitetu Lojola u Čikagu Danilo Kalezić upozorio je da Ustav Crne Gore ne predviđa termine tehničke, ni privremene, ni prelazne vlade, već da prepoznaje samo - vladu kao izvršni, politički organ. Komentarišući izjavu lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da se 40 poslanika usaglasilo oko formiranja tehničke vlade

koja bi pripremila izbore, Kalezić je ocijenio da je riječ o još jednom političkom igrokazu tzv. parlamentarne većine. – Koja po svaku cijenu bježi od izbora i pokušava novom političkom i logičkom gimnastikom da doskoči crnogorskom političkom sistemu. Nakon što su usvojili neustavne izmjene Zakona o predsjedniku oni, ne samo što njih ne poštuju, nego sad ulaze u novu vrstu kršenja Ustava tako što pokušavaju

da rekonstruišu Vladu koja je izgubila povjerenje – kazao je Kalezić Pobjedi. Ukoliko su tačni navodi o rekonstrukciji Vlade, dodao je, onda na sceni imamo vrhunac političkog apsurda koji nije zabilježen u savremenim demokratijama.

– Ovakva postupanja su isključivo u svrhu predizborne kampanje, jer je sada potrebno osnažiti i podstaći to biračko tijelo koje se već duže vrijeme nalazi u ozbiljnoj krizi

Na drugoj strani, Danilović je, obrazlažući zašto je protiv novog-starog mandatara, rekao da je ,,UCG dala pisanu podršku Lekiću“, ponovio da su glasali u Skupštini za to, i naglasio spremnost da – ,,ako Lekić predloži kabinet u narednih sedam dana da bez ucjenjivanja glasamo novu vladu“.

PISANA PODRŠKA – Rekao sam da rekonstrukciju nećemo podržati jer smo tu izjavu dali davno, da iza toga stoje stranački organi i ja lično, da ja neću rekonstruisati vladu koju smo oborili jer je izabrao DPS i da ne možemo podržati da se mandat ponovo, i to u preostalih šest dana, da Dritanu Abazoviću – rekao je Danilović ne pominjući termin tehnička vlada.

Prije ovog sastanka koji se dogodio u utorak, a kako je naveo Danilović, o stavu UCG je obavijestio i Abazovića – koji je to prihvatio i rekao ,,da razumije i da nije lako“, ali da će ,,pokušati da nađe 41 poslanika“.

Nezvanične informacije Pobjede govore da je pokušan razgovor sa predstavnicima manjinskih partija, ali da njima, makar za sada, apsolutno nije bio prihvatljiv ulazak u Vladu predstavnika Demokratskog fronta, čiji ulazak u izvršnu vlast ne žele ni uticajni ambasadori država Zapada.

Pobjedu, isticao da se protivi ideji da Abazović - koga je lider PZP-a direktno prozivao za učešće u organizovanom kriminalu – bude prvi čovjek izvršne vlasti. Juče je donekle promijenio poziciju, govoreći o ,,oročenom trajanju tehničke vlade“.

– istakao je Kalezić. Ukazao je i da svjedočimo, ne samo političkoj agoniji, već i, kako je rekao, jednom kanibalizmu konstituenata avgustovske parlamentarne većine u koji se uključuje i vanparlamentarna „Evropa sad“, koja još uvijek traži svoj politički identitet.

– To je apsurdno, besprizorno, to je pokušaj manipulisanja javnim mnjenjem, a sve u svrhu stvaranja neke za njih pozitivne klime uoči predsjedničkih izbora na kojima oni nastupaju u više kolona – naglasio je Kalezić. Ž. Z.

Izvori Pobjede su i kazali da je Abazović nakon sastanka u utorak najbližim saradnicima rekao da ne vjeruje da će se Danilović predomisliti i da su ,,jedino izbori sigurni“. Međutim, prema informacijama Pobjede, Abazović ima ,,win-win“ opciju budući da će Ustavni sud gotovo sigurno proglasiti neustavnim Izmjene Zakona o izboru predsjednika. Ustavni sud, prema saznanjima našeg lista, zbog procedure neće o ,,inoviranom“ Zakonu o predsjedniku glasati do završetka predsjedničke kampanje, čak ni okončanja drugog kruga izbora 2. aprila. Što, prevedeno na crnogorsku političku kombinatoriku, znači da Abazović ostaje premijer. A ukoliko, kako očekuju pravni stručnjaci, Ustavni sud proglasi izmjene Zakona neustavnim, Abazović će moći da se posveti ideji ,,rekonstrukcije Vlade“.

Prema istim izvorima, Abazović je ,,čvrsto“ obećao Demokratama pet ministarskih funkcija kao i podršku njihovom predsjedničkom kandidatu, ali i ministarska mjesta za Demokratski front. Ipak, i pored najava lidera Ure, podrške Bečiću još nema. A priča o rekonstrukciji i ulasku DF-a na velika vrata u izvršnu vlast je – na čekanju. Što, opet, ne znači da se ,,principijelni pregovarači“ neće narednih dana ponovo dogovarati, jer očito da vanredni parlamentarni izbori, naročito u slučaju da Đukanović pobijedi u predsjedničkoj utrci, neće biti baš najradosniji izbor ,,stare parlamentarne većine“. N. ZEČEVIĆ / D. ĐURANOVIĆ

ZA SADA BEZ DOGOVORA: Sa jednog od sastanaka stare parlamentarne većine

I.

Zakazana sjednica Ustavnog suda

Danas odlučuju o izbornim žalbama

PODGORICA – Ustavni sud danas će održati prvu sjednicu nakon izbora tri nove sutkinje, a na dnevnom redu biće više ustavnih žalbi koje se odnose na lokalne izbore održane 23. oktobra prošle godine, a koje blokiraju formiranje vlasti u Podgorici, Plavu i Pljevljima.

Najviša sudska instanca u državi danas će odlučivati, između ostalog, o izbornoj žalbi

Svetosavske srpske liste koja je podnijeta nakon lokalnih izbora održanih u Glavnom gradu. Ustavni sud odlučiće i o izbornoj žalbi podnosioca izborne liste „Dragan Krapović – Demokrate - Ustani! Odbrani! Pobijedi! – Nema izdaje!“ i predsjednice Opštinskog odbora

Demokratske partije socijalista

Kolašin Marte Šćepanović.

Konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici, Plavu i Pljev-

Ustavni sud

ljima još nijesu proglašeni zbog izbornih žalbi koje su izjavljene protiv rješenja Državne izborne komisije, a zato što

je Ustavni sud bio u blokadi od sredine septembra prošle godine. Ova institucija odblokirana je

Nezavisna odbornica u SO Nikšić žestoko reagovala na izjavu kandidata za predsjednika Crne Gore Gorana Danilovića da nikada ne bi mogao da navija za žensku rukometnu reprezentaciju naše zemlje

Knežević-Perišić: Kako vas, čovječe, nije sramota!

PODGORICA – Nikada „lavice“ nijesu bile „političke“, a vas, ostrašćenoga, boli što tako nesebično vole Crnu Goru. Jer je vama i vama sličnima, Crna Gora samo interes. I najtragičnije, ne samo vaš lični, pizmatični, sitnopartijski, već tuđi, kako bi sprovodili tuđe politike, koje bi sveli na krajnji cilj: zatiranje svega crnogorskog u crnogorskoj državi – poručila je nezavisna odbornica u SO Nikšić Tanja

Knežević-Perišić, reagujući na izjavu kandidata za predsjednika Crne Gore Gorana Danilovića da on ne može da navija za žensku rukometnu reprezentaciju jer su one „politička reprezentacija“.

Knežević-Perišić je istakla da se Danilović, kako bi se „domogao glasova na predstojećim predsjedničkim izborima, pokušavajući da bude ‘veći Srbin od Srbina’, na bestijalan način ostrvio na žensku rukometnu reprezentaciju Crne Gore“. – Po strani što i „lavice“, a i hiljade nas „uvo zabolje“ što Danilović ne bi navijao za njih, već što se radi o nevjerovatnom sklopu ličnosti, koja sa ovakvim stavovima, ipak želi u fotelju predsjednika Crne Gore! Za koga bi, onda, trebalo da navijaju građani Crne Gore, ako ne za svoju reprezen-

Komentar Teroristkinje, srećan 8. mart!

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Sretan Osmi mart svim ženama svijeta, pa čak i onim koje botoksiranim usnicama stalno nešto kukaju oko inkluzije i protiv mizoginije.

Ali, ne mogu da ne izdvojim Ukrajinke koje se bore protiv agresije, Iranke koje se bore protiv brutalnog religiozno zatucanog terora nad njima, žene iz Turske i Sirije koje trpe posljedice strašnog zemljotresa i nebrojene druge, bezimene, žene širom svijeta koje se u siromaštvu i nemaštini bore za opstanak svojih porodica.

Ipak, da se vratimo ovim našima: posebno čestitam našim ekstremističkim BIRN-aktivistkinjama-teroristkinjama-novinarkama, posljednjoj liniji odbrane naše slobode i otadžbine, dok muški dio populacije kalkuliše, spekuliše i vježba prelet i mijenja državljanstva, strane i ideologije vjere, nacije i stranke. Zašto im čestitam devetog marta? Zato jer one marširaju za prava svih nas svakodnevno.

Čast mi je što poznajem Kaćušu Krsmanović, Pobjedinu višecijevnu lansirku ubojitih članaka, i Tanju Šuković, sjajnu autorku koju, valjda zato, šikanira menadžment RTCG i Tanju Pavićević, urednicu kultnog Kulta Pobjede, i Tinku Đuranović, moju saučesnicu na svim mogućim protestima...

27. februara izborom Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Miomirke Tešić za sutkinje. Ž. Z.

CEMI će nadgledati predsjedničke izbore Nenezić:

A da, ne zaboravljam ni Amazonke sa Gradske TV predvođene Tamarom Nikčević, koju od milošte zovem Kalamiti Džejn Nadam se da ću upoznati i ostale ženske zvijezde građanskog i antifašističkog otpora. Molio bih ih da me, vanredno kao počasnog člana, prime u Afeže jer mi se pomalo gadi bitisati u muškom tihujućem, pametujućem, kohabitujućem i prevrtljivom krdu.

Sve one, svaka na svoj način, u osvit 8. marta razgolitiše, ma šta razgolitiše, razgaćiše, francuskog ambasadora Timonijea i lukavo euroatlantsko kvintašenje prema našoj otadžbini. I dadoše mi strašnu spoznaju o mogućoj sudbini naše zemlje. Na pamet mi pade njihova meka moć i podlo podmetnuto demokratsko „Arapsko proljeće“ od kojega umalo ne izgore sva južna obala Sredozemlja. Srećom, Alžir i Maroko odjebaše odmah tu novu krstašku demokratsku ujdurmu, Tunis i Egipat se vratolomijama spasiše, uz obavezni rukoljub NATO-u, a Libija i Sirija nastradaše. Zavlada plemensko-klanovsko-mafijaška demokratija i zemlja se podijeli, ali u okviru postojećih granica.

PODGORICA – Centar za monitoring i istraživanje nadgledaće predsjedničke izbore u Crnoj Gori sa dugoročnim i hiljadu kratkoročnih posmatrača, a pratiće rad Državne i opštinskih izbornih komisija, saopštila je šefica posmatračke misije Ana Nenezić

taciju, sastavljenu od sportista svih vjera i nacija? Kako te reprezentacije, Daniloviću, treba da se ponašaju kada igraju za svoju državu? Da sjede na himnu? Da je zapale – pita Knežević-Perišić.

Ističe da je „nevjerovatno da ovaj čovjek nema poštovanja prema ogromnim rezultatima ženske rukometne reprezentacije“.

– Zar je malo biti drugi na Olimpijskim igrama, prvi i treći u Evropi? Zar ne poštovati to što su svoje najljepše dane, mladost i godine posvetile sportu, nauštrb svega što ide mladosti? Što su toliko ponosne kada igraju za državu? Što zaplaču kada pobijede? Šta je tu „političko“? Kako vas, čovječe, ni-

je sramota – poručila je ona. Uvjerena je da Daniloviću „gore obrazi od bijesa kada ona ljepota i mladost u crvenim i zelenim dresovima, od kojih očito dobija groznicu, slave pobjede na terenu, pjevaju crnogorske pjesme, raduju se podizanju pobjedničke crnogorske zastave“. – Srećom, Danilović nikad predsjednik Crne Gore neće biti. Jer se, kako kaže, ježi od zelene boje, jer je, o Bože, progonjen, jer mu je Crna Gora bila maćeha… jer je u cijelom nizu zbrda-zdola sklepane priče, uspio da se predstavi u pravom svijetlu: kao obični, mali, frustrirani nacionalista. I ništa više! A „lavicama“ ljudska poruka: samo glavu gore! Vi ste ponos Crne Gore – zaključila je Knežević-Perišić. K. K.

Ona je na konferenciji za novinare rekla da će CEMI pratiti rad izbornih komisija, u odnosu na pravilnu primjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika i biračkom spisku. – Pratićemo rad Agencije za sprečavanje korupcije u vezi implementacije Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i zloupotrebe državnih resursa u predizbornom periodu –rekla je Nenezić.

Kako je kazala, pratiće izvještavanje medija tokom predizborne kampanje, sistem elektronske evidencije birača, a učestvovaće i u radu Koordinacionog tijela za praćenje implementacije izbornog zakonodavstva.

Nenezić je kazala da će CEMI angažovati dugoročne posmatrače, koji će pratiti čitav izborni proces, čiji izvještaji će biti periodično objavljivani. R. P.

Nema kod Zapada trte-vrte, poubijajte se demokratski, ali u okviru kolonijalnih granica koje smo mi ostavili. A nafta nesmetano teče na zapadnjačke tankere i to po nižim cijenama nego za vakta diktatora Gadafija. Naravno, svrgavanje košta, morali su naplatiti gorivo i municiju i troškove trupa. I sve to traje do danas i niko ne vidi mane pravednome demokratskom rješenju u Libiji.

I sad ćete me pitati: kakve to veze ima sa nama?

Ima. Prvo, Zapad je krenuo da nas demokratizuje, usreći i oslobodi korupcije, a uveo nam haos pomoću svojih pulena, a u međuvremenu, postali smo spy and gangsta’s paradise i strahovito izdijeljeni. Krenuo je libijski scenario kojega je 2011. godine poveo Sarkozi sa pozicije Predsjednika Francuske Republike...

Ali, pošto smo mi manji i nebitniji od Libije i nemamo naftu, dovoljan je i francuski ambasador i mađarski EU funkcioner Varhelji pa da stvori taj čuveni miks i stvar krene. Naravno, tu je i Karen Medoks iz Velike Britanije, Džudi i mačo Gabrijel iz SAD i brojni EU misionari...

Neće nas napasti NATO jer smo zemlja članica, već će stvar dovršiti nacionalistički influenseri iz Albanije i Srbije, demokratskih zemalja neopterećenih, dakako, korupcijom i kriminalom, a sve uz sodejstvovanje brojnih domaćih izdajnika koji su se strašno namnožili u ovako pogodnoj klimi. Na kraju ćemo se mi početi mlatiti između sebe, ali u okviru zacrtanih granica. I tako jedno trideset godina, a onda ćemo kao Bosna dobiti neki svoj Dejtonski mir, koji ništa neće riješiti, već samo smanjiti buku da bi demokratski Zapad mogao da razmišlja. Sad ćete vi, dragi čitaoci, reći da sam skrenuo u fikciju i u apokaliptiku. Nije ovo ništa nevjerovatniji scenario od ovih „pomirenja“, „časti“, „Evrope sad“, ,,Otvorenog Balkana“ i sličnih.

I što je rješenje? Rješenje je – Otpor, pučino grdna! Zar je teško i zar vas je strah slobodno ucrtati kružić oko jedina dva crnogorska kandidata na crnogorskim izborima. Da, kružić oko Milovog ili Draginjinog imena, i to masovno. Pobjeda na kraju predsjedničke balade ubrzava parlamentarne izbore. A onda ponoviti istu stvar oko procrnogorske liste. Dva su puta: predaja i novovjekovno ropstvo ili pobuna i starozavjetni Belvederi. Ako nas ima, naravno. Opet, ako vam je svejedno, onda – ništa: trpite, patite i kukajte po društvenim mrežama... Sve dok se ne izgubi identitet države u kojoj živite.

Tanja Knežević-Perišić

Angažujemo hiljadu kratkoročnih posmatrača

m. babović

Predsjednik Crne Gore govorio na izbornim tribinama u Herceg Novom i Plužinama

Đukanović: Pobijediću sve protivkandidate koji baštine anticrnogorske i antievropske ideje

HERCEG NOVI / PLUŽINE

- Pobijediću sve protivkandidate koji baštine anticrnogorske i antievropske ideje, poručio je Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista i kandidat te partije na predstojećim izborima zakazanim za 19. mart, obraćajući se na tribini u Herceg Novom.

On je rekao da se legitimiše sačuvanim mirom u Crnoj Gori na početku devedesetih godina, uspostavljenom ekonomskom samoodrživošću Crne Gore 1994. godine, kada smo kazali da ,,ne želimo da nas niko dotira“.

On je ukazao da se u ovoj, kako je opisao, opštoj papazjaniji tokom predizborne kampanje može čuti i pročitati svašta.

– Tako čitam izjave jednog od mojih protivkandidata, mlađanoga do-lidera Pokreta ,,Evropa sad“ koji kaže da Đukanović šeta Crnom Gorom punih džepova i praznih obećanja - rekao je Đukanović.

Đukanović se osvrnuo i na ostale protivkandidate.

– Dakle, oni su bili na drugoj strani. Oni se danas kandiduju da budu predsjednici države, ne govorim naravno o svima, ne naravno o kandidatkinji SDP-a, ni o nekim potpuno novim i mladim ljudi-

ma, govorim o lideru DF-a i o onima koji ponosno ističu svoje SNP-ovsko porijeklo, a znamo da je SNP bila politička artikulacija svih anticrnogorskih i antievropskih ideja – kazao je Đukanović. Aktuelni predsjednik i kandidat DPS-a na izborima poručio je na tribini u Plužinama da je nova vlast tokom dvije i po godine pokušala da manipulacijama predstavi politiku koja kao nudi nešto novo. – Manipulacije su se uglavnom kretale na tri teme. Prva je bila da zatiču sprženu zemlju, a prema svim zvanič-

nim evropskim statistikama Crna Gora je bila najdinamičnija ekonomija Jugoistočne Evrope u tom periodu – rekao je Đukanović. Kao drugu, predsjednik je naveo manipulaciju da je prethodna vlast kriminalizovana, da su ljudi na čelu sa njim počinili težak kriminal, te da ih zbog toga treba sankcionisati.

– Sve to skupa je zapravo samo svjedočilo teškim kompleksima. To su ljudi koji su vrlo negdje duboko svjesni svoje nekonkurentnosti, nedoraslosti, nesposobnosti. Činili su najteže nepravde. Da nije

Predsjednički kandidat Demokratskog fronta u Danilovgradu

Sedam posmatrača Evropskog parlamenta na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori

Picula šef misije

PODGORICA - Izvjestilac Evropskog parlamenta za

Crnu Goru Tonino Picula biće šef misije EP koja će posmatrati sprovođenje predsjedničkih izbora zakazanih za 19. mart.

Iz kabineta Picule saopštili su da sedmočlana misija EP u Crnu Goru stiže 16. marta.

Kako su naveli, članovi misije u Podgorici će održati sastanke sa Kancelarijom za demokratske institucije i ljudska prava i ambasadorkom Evropske unije u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom

Iz Piculinog kabineta rekli su da će se članovi misije sastati i sa ambasadorima zemalja članica EU akreditovanim u Crnoj Gori i sa predstavnicima drugih međunarodnih organizacija, kao što je misija Savjeta Evrope.

Picula je ocijenio da će izbori, koji će za nešto više od dvije sedmice biti održani u Crnoj Gori, zasigurno biti obilježeni polarizacijom koja, kako je kazao, već više od dvije godine paralizuje politički život naj-

naprednije zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. – Na nama je, kao misiji, da pratimo legalnost sprovođenja izbora, kao i okolnosti njihovog sprovođenja – kazao je Picula.

Kako je saopšteno, sa predstavnicima lokalnih i međunarodnih organizacija Picula i članovi misije održaće sastanak na teme izbornog zakonodavstva i praćenja sprovođenja izbornog procesa, analiziraće i kampanje kandidata, kao i medijsko praćenje izbora. R. P.

Predsjednički kandidat Demokrata u Herceg Novom i Kotoru

ničeg drugog, do ovog što je tako očigledno u velikim sistemima kakav je Elektroprivreda, Rudnik uglja, Cedis itd – kazao je Đukanović. On je ukazao da je treća manipulacija ona o navodno ugroženom srpstvu.

- Evo dugo sam u politici i pokušavam da se sjetim ko je to u Crnoj Gori na bilo koji način bio prikraćen i odgovarao svejedno javno, politički, krivično, bilo kako, zbog toga što je pripadnik ovog a ne onog naroda, ove a ne one vjere? Ne, nema od toga ništa – kazao je Đukanović. R.P.

Mandić bi da demokratski ukloni

Đukanovića sa mjesta predsjednika

PODGORICA – Skupština

i Vlada oslobođene su od bivšeg režima i ostalo je još jedno uporište koje se zove predsjednik Crne Gore, kazao je predsjednički kandidat Demokratskog fronta Andrija Mandić.

On je, na skupu u Danilovgradu, istakao da se Milo Đukanović mora demokratski ukloniti sa mjesta predsjednika i da je siguran da će građani glasati kao 30. avgusta i na lokalnim izborima širom Crne Gore. – Tražimo da budemo mnogo bolja i poštenija vlast nego što je bila ona koju je imao Đukanović, to je naša osnovna ideja – rekao je Mandić.

Kako je naveo, želja politike koju predstavlja je da se uposli čitava Crna Gora. – Postavili smo nekoliko ambicioznih projekata, posebno

u gradovima gdje postoje velika preduzeća, poput Pljevalja i Nikšića. Tražili smo da u tim gradovima, do narednih lokalnih izbora, nijedan čo -

Bečić: Veliki smo i najjači kada smo zajedno

vjek ne bude na birou. Imamo mnogo ideja kako da otvaramo nova radna mjesta – istakao je Mandić.

On smatra da je poštenom politikom i bez korupcije moguće privlačenje investitora.

Mandić je kazao da je pomirenje prvi moralni stub na kome treba da se obnovi Crna Gora.

Rekao je da ljudi u nekoj zajednici moraju prvo imati dobre odnose i da je DF pružio ruku i pozvao sve ljude koji su glasali Demokratsku partiju socijalista da se pomire, „za razliku od tih što su oni glasali godinama i koji su se trudili da nas povrijede i diskriminišu“.

PODGORICA – Predsjednički kandidat Demokrata

Aleksa Bečić održao je konvenciju u Herceg Novom i Kotoru.

U dvorani ,,Park“ u Herceg Novom kazao je da će kao predsjednik obezbijediti da „naša politika bude časna, ali ujedno i snažna“.

– I mi ovakvi, ovjenčani istinom i čašću, nijesmo po mjeri onih od kojih se Crna Gora 34 godine branila. Samo je jedan čovjek, odjednom, postao patriota i to nakon što je za 34 godine njegove vladavine uništena privreda, rasprodata imovina, zadužena zemlja, a narod ostao bez dostojanstva i pristojnog života. Svi su, po njemu, samo u različitim decenijama bili izdajnici, samo je on bio patriota – saopštio je Bečić. Kazao je da je kojim slučajem činio ono što je radila prethodna vlast, porodica u kojoj je stekao karakter i integritet, otac i đedovi mu nikada ne bi oprostili.

Istakao je da ne živi za materijalna dobra već za „riječ i čast svojih predaka i za budućnost svojih potomaka“. U njegovoj biografiji, kako je rekao, nećete naći riječi kojima je vrijeđao druge ljude ili ih dijelio po vjerskom, nacionalnom ili bilo kom drugom aršinu, već da je uvijek držao do svoje riječi. Kazao je da je Crna Gora mala zemlja, ali veliki narod. – Veliki smo i najjači smo kada smo zajedno, kada se složimo i kada se časno borimo za iste ciljeve i iste ideale – zaključio je Bečić.

Predsjednički kandidat Demokrata posjetio je i Kotor i tom prilikom kazao da je „važno da ne dopustimo da nas podijele i razdvoje, da ne dopustimo da nam se nametnu tuđe ideje i interesi, da ne dozvolimo da proganjaju našu kulturu, tradiciju i istoriju, da ne dozvolimo da diraju naše nasljeđe“. Kazao je da će biti takav predsjednik, ali da to ne može uraditi sam. R. P.

Milo Đukanović na tribini u Herceg Novom

Tonino Picula

Sa skupa predsjedničkog kandidata DF-a u Danilovgradu

Sa skupa predsjedničkog kandidata Demokrata u Herceg Novom

Više desetina građana tvrdi da su im falsifikovani potpisi podrške kandidatima za predsjedničke izbore, iz Državne izborne komisije poručili da se obrate Tužilaštvu

Rovčanin: Institucije ozbiljnije da se pozabave zloupotrebama

PODGORICA – Nakon što je počeo da radi sajt Državne izborne komisije putem kojeg građani mogu provjeriti da li se njihovi podaci nalaze u bazi potpisa podrške predsjedničkim kandidatima, desetine njih na društvenim mrežama objavilo je da su njihovi podaci zloupotrijebljeni i da nijesu dali potpis kandidatima koji se nalazi u bazi.

Jedna od njih je i novinarka portala Dnevno Violeta Rovčanin. Unošenjem matičnog i broja lične karte u aplikaciji Državne izborne komisije ona je saznala da su njeni podaci zloupotrijebljeni i iskorišćeni za davanje podrške predsjedničkom kandidatu, influenseru Jovanu Raduloviću. Objavila je i fotografiju koja to potvrđuje.

Rovčanin je Pobjedi kazala da je odlučila da provjeri jesu li njeni podaci zloupotrijebljeni nakon što je vidjela da građani na društvenim mrežama pišu da im se to dogodilo.

REVOLT

– Nakon što sam ukucala matični broj i broj lične karte, dočekalo me je iznenađenje. Iako nikome nijesam dala potpis, pisalo je da je podršku dobio kandidat Jovan Radulović.

Malo je reći da sam izrevoltirana, jer je ovo klasična krađa podataka. Ukoliko su mi matični broj i broj lične karte zloupotrijebljeni sada i na ovaj način, pitanje je što mogu da očekujem sljedeće. Hoću li možda sjutra da vraćam i kredite koje nijesam podigla?

Postavlja se, takođe, pitanje ko je ustupio moje podatke u cilju davanja potpisa predsjedničkim kandidatima – naglasila je Rovčanin.

Iako još uvijek nije prijavila falsifikovanje, ona će to uraditi. – Ovakve stvari ne smiju da se tolerišu. Ne smijemo ćutati na svaku zloupotrebu i nepravdu u društvu. Danas ovo, a što sjutra? – poručila je sagovornica Pobjede.

Kazala nam je da će se obratiti Državnoj izbornoj komisiji

Sistem verifikacije kandidatura nije dobar, potrebno je mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika, a dobra rješenja su već ponuđena donosiocima odluka. No, za to je potrebna politička volja da se sprovede izborna reforma, a te volje trenutno nema ni na jednoj strani političkog spektra – kazala je Pobjedi programska direktorka CDT Milica Kovačević

i Tužilaštvu i da će insistirati da se proces dovede do kraja.

– Očekujem da državne institucije napokon počnu da rade svoj posao u interesu građana ove države i da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem, jer je očigledno da ja nijesam izolovani slučaj, već je još onih čiji su matični i brojevi lične karte zloupotrijebljeni. Smatram da o ovome ne smije i ne treba da se ćuti – kategorična je Rovčanin. Smatra i da se zakasnilo sa sistemom provjere i ističe da je on trebalo da bude u funkciji i prije potvrđivanja kandidatura.

– Ovako su ljudi dobili priliku da se nadmeću na predsjedničkim izborima, a pod znakom pitanja je i kako su dobili te potpise koji su im omogućili da uđu u izbornu trku... Mislim da je tragikomična situacija u kojoj imate priliku da glasate za ljude koji su dobili podršku na jedan nečastan, nezakonit način i da vjerujete da će sjutra časno voditi državu – naglasila je Rovčanin. Aplikacija za provjeru potpisa podrške počela je da radi prekjuče, a predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je Pobjedi da im se već javilo više birača koji su ih

obavijestili da je njihov potpis zloupotrijebljen.

NADLEŽNOSTI

– Napominjem da je Državna izborna komisija prilikom provjere potpisa cijenila da li se na propisanim obrascima potpisa podrške kandidatima nalaze svi propisani elementi (ime i prezime, datum rođenja, JMB, broj lične karte ili pasoša i potpis) – rekao je Mugoša.

Podsjetio je da su prije aktiviranja aplikacije pojasnili da se prilikom provjere ne može cijeniti autentičnost potpisa, jer ta radnja može biti predmet grafoloških tumačenja, što nije nadležnost DIK-a. – Dakle, DIK nije mogao utvrditi da li je potpis podrške zloupotrijebljen, već samo da li se na obrascu nalaze svi propisani elementi. Građani koji smatraju da im je potpis podrške zloupotrijebljen, mogu se obratiti nadležnim državnim organima, odnosno Tužilaštvu. Podsjetiću da je ovaj problem postojao i na predsjedničkim izborima 2018. godine, ali postupci koji datiraju iz tog perioda nijesu još uvijek imali svoj pravni epilog – istakao je Mugoša.

Osim Državnoj izbornoj komisiji građani su se zbog zloupotreba obratili i Centru za demokratsku tranziciju. To je Pobjedi kazala programska direktorka CDT-a Milica Kovačević – Centru za demokratsku tranziciju su se od preksinoć,

GI „21. maj“: ODT da reaguje po službenoj dužnosti

Građanska inicijativa „21. maj“ pozvala je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici da reaguje po službenoj dužnosti povodom, kako su istakli, sve veće i očiglednije pojave falsifikovanja potpisa podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore. – Sve je više građanki i građana Crne Gore koji tvrde da su sebe, sa svojim ličnim podacima, pronašli među onima koji su navodno podržali predsjedničkog kandidata iako to nijesu uradili. Već je nesporno da su zloupotrijebljeni lični podaci i falsifikovani potpisi za podršku – naglasili su.

otkad je postala funkcionalna aplikacija za provjeru potpisa DIK, javile desetine građana obavještavajući nas da su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni, te da oni nijesu dali potpise podrške kandidatima. Dakle, imamo ponovljenu situaciju sa predsjedničkih izbora 2018. godine, kada nam je blizu hiljadu građana prijavilo ovaj isti problem – istakla je Kovačević.

Ukazala je i da je u ovom izbornom procesu DIK u saradnji sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, suprotno zakonu, međunarodnim standardima i prethodnim praksama, odlučila da onemogući ovlašćenim posmatračima uvid u potpise.

– AZLP je izabrala da „štiti“ lične podatke građana od posmatrača, umjesto od onih koji te podatke zloupotrebljavaju.

Vjerujemo da je nakon ove situacije svima jasno zašto nam je uskraćen uvid – naglasila je Kovačević.

Podsjetila je da je Tužilaštvo 2018. godine pozivalo građane, uzimalo izjave, kao i da su sprovođena grafološka vještačenja.

BEZ ISHODA

Pozvali su i građane čiji su podaci zloupotrijebljeni da se u komunikaciji sa ODT pridruže krivičnom gonjenju i istaknu odštetni zahtjev.

CDT, dodala je, apeluje na Tužilaštvo da energično i efikasno pristupi ovom problemu, jer je, kako je kazala, njegova uloga da štiti slobode i prava građana, ustavnost i zakonitost.

– I na osnovu toga će se mjeriti uspjeh i ocjenjivati kredibilitet tužilačke organizacije. Konačno, sistem verifikacije kandidatura nije dobar, potrebno je mijenjati Zakon o izboru odbornika i poslanika, a dobra rješenja su već ponuđena donosiocima odluka. No, za to je potrebna politička volja da se sprovede izborna reforma, a te volje trenutno nema ni na jednoj strani političkog spektra – zaključila je Kovačević. Pobjeda je juče pitala i Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici jesu li dobili prijave građana, što su preduzeli po tom pitanju, kao i što se dogodilo sa procesima koji su zbog zloupotreba potpisa započeti 2018. godine, ali odgovor do zaključenja ovog broja nijesmo dobili.

Savez asocijacija Crne Gore u Njemačkoj saopštio je juče da im aktuelna vlast u Crnoj Gori onemogućava pristup internet stranici www.biraci.me sa teritorije Evropske unije, jer, kako navode, strahuju da će iskoristiti zakonom garantovano biračko pravo. – Ovakvim aktivnostima nastoje nas spriječiti da provjerimo podatke o biračkim

mjestima na kojima glasamo, kako ne bismo izašli na izbore i iskoristili naše Ustavom garantovano pravo da biramo i budemo birani. Naivno potcjenjuju našu ljubav prema Crnoj Gori i brigu za naše porodice i domovinu – istakli su.

Apelovali st na sve crnogorske državljane u Njemačkoj da budu istrajni i hrabri, da do-

đu u Crnu Goru i olovkom i papirom zajedno vrate stabilnost, kako su rekli, našoj jedinoj domovini .

Ocijenili su i da su predsjednički izbori šansa da se Crna Gora vrati u normalne tokove i kazali da je njihovog povjerenja vrijedan jedino aktuelni predsjednik države Milo Đukanović

– Međutim, ovaj proces nije doveo ni do kakvog pravnog ishoda. Tužilaštvo je na ovaj način omogućilo da se ista zloupotreba ponovi i da kandidati nastave sa istim nezakonitim praksama u uvjerenju da će ostati nekažnjeni – rekla je Kovačević.

Javnosti nije poznato da je ijedan proces koji je po prijavi građana započet 2018. godine dobio epilog. I tada su građani masovno ukazivali da su njihovi potpisi falsifikovani. Među njima je bilo i dvoje novinara Pobjede koji su slučaj prijavili Tužilaštvu, ali proces nije doveden do kraja. Ž. ZVICER

Milica Kovačević

Zloupotrijebljeni lični podaci građana i prije zvanične izborne kampanje

Savez asocijacija Crne Gore u Njemačkoj tvrdi da im je onemogućen pristup stranici biraci.me

m. babović

d. malidžan

Predstavnici Vlade i EU potpisali memorandum za podršku za prevazilaženje posljedica energetske krize

Stigla prva tranša od 27 miliona eura

PODGORICA - Paket energetske podrške Evropske unije Crnoj Gori, vrijedan 30 miliona eura, od izuzetne je važnosti za građane, kazao je juče premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović u Vili „Gorica“, gdje je ozvaničena isplata prve tranše od 27 miliona. On je naveo da će Vlada učiniti sve kako bi se pomoć stanovništvu što prije dodijelila, te da su partneri iz EU uvijek tu da iskažu pomoć građanima. – Sama činjenica da će se pomoć, u jednom od tri segmenta, odnositi na 45 hiljada građana, ukazuje na značaj ove donacije. Kroz dvije druge komponente pomoći će se mala privreda i energetska zajednica – rekao je Abazović. U prisustvu Abazovića i ambasadorke EU u Crnoj Gori Oane Kristine Pope, koordinatorka Ministarstva evropskih poslova Ana Novaković-Đurović i šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU Ingve Engstrom potpisali su memorandum za podršku za prevazilaženje posljedica energetske krize. Uplata druge tranše od tri miliona eura očekuje se početkom naredne godine. Kroz ovaj paket pomoć od 150 eura dobiće 40,55 hiljada korisnika najniže penzije, 219 ko-

Po 150 eura dobiće 40,55 hiljada korisnika najniže penzije, 219 korisnika privremene nadoknade Fonda PIO i 454 korisnika materijalnog obezbjeđenja boraca, dok će 6,35 hiljada korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice dobiti po 350 eura

Ministar finansija se tješi zbog uslova kredita

Kamata jeste visoka, ali je niža od inflacije

PODGORICA - Kamatna stopa po kojoj se država zadužila kod Dojče banke jeste visoka, ali je ispod nivoa inflacije u Crnoj Gori, kazao je juče ministar finansija Aleksandar Damjanović i dodao da nema opasnosti po javne finansije.

On je kazao da se radi o projektovanom zaduženju, a da su kamatna stopa i uslovi posljedica globalnih dešavanja na koje Crna Gora ne može da utiče.

– Volio bih da su uslovi na međunarodnom tržištu bolji, da je kamata niža, pa i da mi kreditiramo druge države, ali realnost je takva – rekao je Damjanović novinarima nakon ceremonije početka sprovođenja paketa energetske podrške EU za Crnu Goru. Ministarstvo finansija je od Dojče banke pozajmilo 100 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,9 odsto plus šestomjesečni euribor, što je već sada dostiglo 9,2 od-

sto plus naknada za obradu kredita od 1,35 miliona eura. – Nominalna kamatna stopa jeste visoka, ali u relativnom smislu je mnogo niža nego neke kamatne stope i uslovi koji su bili ne tako davno kada se država zaduživala – rekao je Damjanović, kojem ove godine fali ukupno 705 miliona eura, ali mu aktuelni zakon omogućava zaduženje od 600 miliona – do rebalansa. S. P.

Komnenovića

risnika privremene nadoknade Fonda PIO i 454 korisnika novčane nadoknade materijalnog obezbjeđenja boraca, dok će 6,35 hiljada porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja dobiti po 350 eura. Za unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima i privredu opredijeljeno je 13 miliona eura, a predviđena je i podrška malim i sred-

njim preduzećima. Abazović očekuje da će Ministarstvo finansija prevazići sve administrativne prepreke, kako bi uplata sredstava što prije krenula prema građanima. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da nijesu u pitanju administrativne prepreke, već zakonska procedura o prihodovanju sredstava, koja nijesu planira-

Ibrahimović: Pomoć najugroženijima i manji uvoz

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je Mini biznis da je Crna Gora, zahvaljujući dodijeljenom paketu podrške EU, u prilici da pomogne socijalno najugroženije kategorije stanovništva i smanji

uvoz struje. Prema njegovim riječima, MKI je nadležan za koordinaciju i implementaciju tog paketa i do sada je ostvarivalo široki spektar konsultacija sa svim zainteresovanim stranama.

na ovogodišnjim budžetom.

– Probaćemo da osam miliona namijenjenih penzionerima i građanima u statusu socijalne potrebe, realizujemo brzo iz postojećih sredstava, ako nam to dozvoli tekuća rezerva – najavio je Damjanović.

Popa je objasnila da su ovih 30 miliona dio regionalnog paketa od milijardu eura namijenjenog zemljama Zapadnog Balkana za rješavanje energetske krize uzrokovane ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine.

– Pola milijarde opredijeljeno je kroz ubrzani postupak kao budžetska podrška – objasnila je Popa i naglasila da ova direktna podrška ima cilj da zaštiti najugroženije grupe stanovništva i pomogne povećanju energetske bezbjednosti države.

S. P.

Ostrvo Sveti Marko nude za 80 miliona

PODGORICA - Kompanija Ostrvo Sveti Marko ponovo je oglasila prodaju istoimenog ostrva po početnoj cijeni od 80 miliona eura – kazao je Radiju Tivat predsjednik opštine Željko Komnenović dodajući da je prošle godine platila 700.000 eura poreza na nepokretnost za 2020.

Naveo je da Opština nema velike ingerencije nad tim lokalitetom, dodajući da je riječ o jednom od najvećih resursa za turistički razvoj. Ukupna površina ostrva je

Odluku o izboru petog senatora Odbor će donijeti na nekoj od idućih sjednica

skoro 340.000 kvadrata. Na ostrvu je nekada u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.

Tivatska fima „Ostrvo Sveti Marko“ formirana je 2007. godine, kada je beogradski ,,Putnik“ prodao ostrvo ruskoj grupacije ,,Metropol“, vlasništvo Mihail Slipenčuka, koji je, prema pisanju medija, djelove imovine ,,Metropola“ razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed of-šor kompanije Stala Property Holdings Ltd registrovane u Hong Kongu. R. E.

Revizori hoće da budu uključeni u izradu konačnog nalaza

PODGORICA - Državni

revizori Milan Popović i Siniša Čađenović, zaposleni u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) su na jučerašnjem intervjuisanju za senatora pred skupštinskim Odborom za ekonomiju iznijeli brojne kritike na sistem funkcionisanja u ovoj instituciji. Svoju kandidaturu predstavile su i Neli Ćuković i Dubravka Mihailović iz

Revizorskog tijela Crne Gore.

– DRI pati od koncentracije moći i ovlašćenja, jer zakonom nijesu jasno definisane nadležnosti Senata, koji ih ši-

ri kroz poslovnik. Danas nijesam došao da radim na svojoj kandidaturi koliko da se čuje glas revizora. Ko vrši revizije, senatori ili državni revizori? Zakon je nejasan, jer kaže da kolegijum prati reviziju i

Mobing

odgovoran je za nju, čime je spojena nadzorna funkcija sa obavljanjem revizije – ukazao je Popović. Objasnio je da, iako utvrdi nepravilnost, izvještaj ne radi revizor, već kolegijum se-

Zanimljivo je da su i Popović i Čađenović pokretali postupak za zaštitu protiv mobinga u DRI-ju. Popović nije precizirao na šta se tačno odnosilo, dok je Čađenović naveo da je 2018. godine odbio nalog nadređenog da u reviziji jedne političke partije, ne želeći da kaže koje, postupi suprotno dotadašnjoj praksi, zbog čega je protiv njega pokrenut disciplinski postupak. Tvrdi da ni nakon četiri godine nije dobio nikakav dokument u vezi tog postupka.

natora na osnovu njihovog zapisnika.

Taj stav dijeli i Čađenović koji ukazuje da je izricanje mišljenja neodvojiv dio izvještaja te da bi onaj ko je radio reviziju trebalo da ga donese u saradnji sa drugim angažovanim kolegama.

Popović je problematizovao stalnost funkcija senatora, pri čemu se načelnici biraju na mandat i to bez konkursa, ukazujući da bi svi trebalo da imaju mogućnost da konkurišu na ta radna mjesta. Čađenović smatra da je stalnost funkcije senatora neustavna, ali da prilikom ograničenja mandata trebalo voditi računa da period bude dovoljno

dug radi zaštite od političkog uticaja. Mihailović je ukazala da je intencija zakonodavca bila da se omogući da niko ne može uticati na rad senatora, te da je prilikom ograničavanja mandata potrebno dobro izvagati.

Popović je problematizovao i to što je u DRI na osnovu pravilnika za rješavanje stambenih pitanja, koje je kasnije oborio Ustavni sud, podijeljeno milion eura, ali da ovaj sud nije iskoristio mogućnost da traži povraćaj tih sredstava. - Svjedoci smo da je šira društvena zajednica i EK prepoznala naglašen politički uticaj kod izbora članova Senata, zbog čega smatram da bi odre-

đeni broj senatora trebalo da bude biran iz redova državnih revizora, kao što je slučaj sa sudskim i tužilačkim savjetom – smatra Čađenović dodajući da je neophodno omogućiti da se tužilaštvu dostavljaju zapisnici, koji su trenutno pod oznakom interno, a koji su značajan resurs neregularnosti. Ćuković je ocijenila da je potrebno uticati na veću odgovornost subjekata revizije, te voditi računa da se prilikom planiranja godišnjih revizija osluškuje javnost. Ocijenila je da bi DRI, bez obzira na svoju nezavisnost, trebalo da prihvata sugestije Odbora prilikom planiranja revizija. M. Lk.

Potpisivanje memoranduma u Vili ,,Gorica“

Aleksandar Damjanović

Prema najavama tivatskog gradonačelnika Željka

PODGORICA - Morsko

dobro organizovalo je prevoz trajektom na relaciji Kamenari – Lepetane od 18. februara iako, po statutu, time nije moglo da se bavi. To nije smetalo ministarki ekologije Ani Novaković-Đurović da im tog dana izda naredbu da preuzmu upravljanje tom linijom, a Morsko dobro istog dana organizuje prevoz trajektom ,,Vasilije“.

Tek 24. februara u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) izvršena je promjena statuta, pa Morsko dobro i zvanično osnovnoj djelatnosti upravljanja nekretninama za naknadu dodaje i pomorski saobraćaj.

Deset dana nakon toga, JP Morsko dobro kupuje trajekt ,,Prizna“ za 569 hiljada eura od hrvatske turističke agencije ABM Tours.

CIJENA

I to ne bi bilo čudno da trajekt ,,Priznu“ ABM Tours nije kupila na tenderu ,,Jadrolinije“ prošle godine. ,,Jadrolinija“ je, naime, tri puta oglašavala lani prodaju ,,Prizne“ i to u maju, junu i avgustu i svaki put po najnižoj cijeni od 80 hiljada eura.

,,Prizni“ je, izgleda, suđeno da je prometuju jedini ponuđači. Tako je 4. marta ove godine agencija ABM bila jedini ponuđač u postupku javne nabavke JP Morskog dobra, bez prethodnog oglašavanja. JP

Morsko dobro je u toj transakciji čak uspjelo da dobije cijenu nižu od svoje početne za cijelu hiljadu eura, odnosno

569 hiljada eura bez PDV-a i dobije svoj prvi trajekt. Odluku da se ,,Prizna“ trguje bez oglašavanja i po hitnom postupku omogućila im je Vlada

24. februara, koja je procijenila da se radi o nabavci u javnom

JP Morsko dobro trgovalo svoj prvi trajekt po hitnoj proceduri i bez oglašavanja

„Priznu“ staru 53 godine platili 569 hiljada eura!

Agencija ABM bila je jedini ponuđač u postupku javne nabavke JP Morskog dobra, bez prethodnog oglašavanja. JP Morsko dobro je u toj transakciji uspjelo da dobije cijenu nižu od svoje početne: sa 570 na 569 hiljada eura, bez PDV-a, i tako dobije svoj prvi trajekt. Čudan osjećaj za biznis imaju Vlada i menadžment

JP Morsko dobro: hrvatska ,,Jadrolinija“ tri puta je lani oglašavala prodaju ,,Prizne“, u maju, junu i avgustu 2022. i svaki put po najnižoj cijeni od 80 hiljada eura

zu na trajektnom pristaništu Kamenari između 6. i 15. marta ove godine.

UGOVOR

– U cilju zaštite opšteg značaja i javnog interesa kao i nesmetanog i kontinuiranog obezbjeđivanja linijskog prevoza putnika i vozila na pomenutoj relaciji ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma daje naredbu kao u dispozitivu - dodaje se u naredbi.

NAREDBA

interesu. Jer je Vlada prethodno 9. februara na elektronskoj sjednici zaključila da treba raskinuti ugovor sa Pomorskim saobraćajem, jer nemaju koncesiju. Morsko dobro je 17. februara postupilo po naređenju i o raskidu ugovora obavijestilo Pomorski saobraćaj.

Inicijalna ponuda ABM Toursa Morskom dobru je do-

Kada je 18. februara donijela Naredbu ,,u cilju zaštite opšteg značaja i javnog interesa“ ministarka Novaković-Đurović je ,,zaboravila“ da je Morsko dobro dan ranije, 17. februara - prije odluke Pomorskog saobraćaja da obustavi saobraćaj sa svojim trajektima - donijelo Odluku kojom jednostrano raskidaju ugovore o korišćenju morskog dobra od 18. februara 2004. i aneks ugovora od 6. avgusta 2019. godine, koji je bio zaključen sa Pomorskim saobraćajem

stavljena 2. marta ove godine. Prema odluci o izboru najpovoljnije ponude, u koju je Pobjeda imala uvid, ne plaća se PDV na ovu transakciju, a Morsko dobro je dužno da prodavcu na račun Erste banke uplati punu sumu od 569 hi-

ljada eura, bez odbijanja bankarske provizije. Svi troškovi pregleda broda padaju na račun kupca. Ugovoreno je da će brod biti fizički isporučen i preuzet u sigurno plutajućem stanju na sigurnom i pristupačnom ve-

Prodavac ima pravo da jednostrano raskine ugovor, ako mu JP Morsko dobro ne bude uredno i na vrijeme plaćalo rate za brod. Ugovoreno je da se primjenjuje u eventualnom sporu zakon o obligacijama i pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi Crne Gore i da za eventualne sporove nadležan bude Privredni sud u Podgorici. Ugovor, u koji je Pobjeda takođe imala uvid, potpisali su direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj 4. marta ove godine i Ante Milolović, vlasnik ABM Toursa, dva dana kasnije. Novaković-Đurović je u naredbi navela i da je preduzeće Pomorski saobraćaj 17. februara obavijestilo javnost putem sredstava javnog informisanja da neće obavljati linijski prevoz putnika i vozila na relaciji Kamenari – Lepetane počev od 18. februara.

Novaković-Đurović pri tome zaboravlja da je Morsko dobro 17. februara prije odluke Pomorskog saobraćaja da obustavi saobraćaj sa svojim trajektima, donijelo odluku kojom se raskidaju ugovore o korišćenju morskog dobra od 18. februara 2004. godine i aneks ugovora od 6. avgusta 2019. godine, koji je bio zaključen sa Pomorrskim saobraćajem. – Odluka je konačna i stupa na snagu danom donošenja –navode se u odluci Morskog dobra.

Istog dana su obavijestili Pomorski saobraćaj o raskidu ugovora, nakon čega je preduzeće Pomorski saobraćaj bilo praktično primorano da obustavi sobraćaj. Prethodno je Vlada zaključcima od 9. februara bila zadužila Morsko dobro da u što hitnijem roku, ne dužem od 45 dana, preuzme obavljanje djelatnosti linijskog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane, do završetka postupka za davanje koncesije. Nakon toga je 15. februara UO Morskog dobra donio zajljučke kojima se obavezuje direktor Morskog dobra da raskine ugovore sa Pomorskim saobraćajem i da u roku ne dužem od 45 dana sprovede preuzimanje obavljanje djelatnosti i sve potrebne aktivnosti za nesmetano funkcionisanje saobraćaja na relaciji Kamenari –Lepetane.

Prethodno je još u martu 2022. godine UO Morskog dobra proslijedio Vladi informacije i zaključke, sa suštinskim zahtjevom da Vlada stavi ,,van snage“ zaključak Vlade iz 2019. koji je bio podsticajna osnova za Morsko dobro da potpiše aneks osnovnog ugovora koji je istekao.

Još u maju prošle godine zaštitnik je upozorio Anu Novaković-Đurović o mogućoj šteti koja bi mogla nastati po državu u slučaju ovakvog raskida ugovora. Nakon ovakvog stava zaštitnika, zvanično je nastupilo zatišje u aktivnostima Vlade i Morskog dobra po ovom predmetu. Nezvanično su se, međutim, odvijale žive aktivnosti, koje su rezultirale odlukom ABM Toursa da na trećem tenderu ,,Jadrolinije“ ipak kupi ,,Priznu“.

S. POPOVIĆ – J. RABRENOVIĆ

„Prizna“ u Zelenici

Stav nekadašnjeg člana Odbora RAE Branka Kotrija o projektu

Solari

Zaposlili 553 radnika i završili manje od trećine posla

PODGORICA - Izgradnja

solarnih elektrana na krovovima ukupne snage 30 MW trebalo je da bude završen za tri mjeseca angažovanjem 553 radnika, od čega 465 montera zaposlenih u EPCG - Solar gradnja (SG). Nakon sedam mjeseci, zaključno sa januarom ove godine, realizovano je samo 8,56 MW ili 28,5 odsto od projektovanog, naveo je u autorskom tekstu za Antenu M nekadašnji član Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branko Kotri.

Naveo je da Solar gradnja nije htjela da odgovori na njegova pitanja, pa je koristio dostupne izvore, kao što je studija izvodljivosti Solari 5000+, informacije za javnost zvaničnika EPCG i SGi informaciju Ministarstva kapitalnih investicija iz oktobra prošle godine o stanju u energetskim kompanijama.

STuDiJa iz VODLJiVOSTi Studiju izvodljivosti je u decembru 2022. izradio beogradski NETINVEST koji navodi da jedan zaposleni elektromonter u jednom danu može instalirati jedan kW, što je ,,ključni input“ u analizi potrebnog broja radnika za implementaciju ovih projekata, da je ,,podatak validan s obzirom na to da je formiran na bazi stvarnih učinaka zaposlenih koji trenutno rade na implementaciji fotonaponskih sistema u okviru Solari 3000+ i da je učešće broja elektromontera u broju zaposlenih 84 odsto. S tim u skladu 465 montera zaposlenih od oktobra 2022. u SG za jedan radni dan može da instalira 465 kW, odnosno MW za 65 radnih dana ili 13 sedmica.

Od juna do septembra 2022. godine ima 71 radni dan, koliko je potrebno da se instalira svih 30 MW, a realizacija je svega 1,3 odsto. Na početku

OSMOMARTOVSKI MARŠ: Nasljeđe AFŽ-a i otpor

PODGORICA - Suočeni sa neefikasnošću institucija u omogućavanju pristupa pravdi žrtvama rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, sa ugrožavanjem radnih prava i sve većom nacionalnom i klasnom segregacijom našeg društva, podsjećamo na značaj solidarnog otpora kršenju naših ljudskih prava i dostojanstva – poručeno je u proglasu Centra za ženska prava (CŽP) koji je juče osmi put organizovao osmomartovski marš u Podgorici.

Oni su pozvali na otpor vladavini nasilja, nekulture i neznanja, koje nas, kako poručuju, drže u siromaštvu i konstantno guraju sve dublje u podjele.

Gubitak

Problem ima i finansijsku dimenziju na koju je dijelom ukazalo i Ministarstvo održivog razvoja. Ako je tada bio gubitak u poslovanju 1,8 miliona eura, šta će pokazati izvještaj do kraja marta? EPCG kao osnivač društva i EPCG – Solar gradnja u najmanju ruku treba da informišu javnost i makar da pokušaju da djelom pokažu da ovo nije zloupotreba resursa u partijske svrhe.

tog perioda bila su 174 radnika, od čega 102 obučena elektromontera, a na kraju 340 zaposlenih, od čega 286 montera (84 odsto po kriterijumima studije), a izgrađeno je 200 solarnih elektrana ukupne snage jedan MW (1.000 kW) ili svega 3,3 odsto od projektovanog kapaciteta. Za ovaj obim realizacije je za 71 radni dan bilo dovoljno angažovanje 14 zaposlenih montera. Iz drugog ugla, 102 montera na početku perioda mogli su da instaliraju 1.000 kW za deset radnih dana ili dvije sedmice. Nesporno je da se radi o periodu kada je sprovođen program obuke, ali to ne može opravdati ovako dug zastoj.

Ako je utvrđeno da 1.000 kW 102 montera treba da instali-

Feminizam najduža revolucija

raju za deset radnih dana ili dvije sedmice, pitanje je koje su to radne aktivnosti postojale u SG u preostalih 61 radnih dana ili 12 sedmica perioda.

U drugom periodu od oktobra 2022. godine do januara ove godine bilo je 80 radnih dana, a realizacija je bila svega 25,2 odsto. Broj zaposlenih već na početku perioda je bio 553, od čega 465 (84 odsto) elektromontera i održao se nepromijenjen do kraja. Dostignuta je puna zaposlenost po sistematizaciji.

Za tih 80 radnih dana, ili četiri mjeseca, izgrađeno je 7.559 kW, odnosno 25,2 odsto od projektovane snage. Za ovaj obim realizacije je bilo dovoljno 95 zaposlenih ili 20 odsto od postojećeg broja montera.

rEaLizaCiJa

U oba ova perioda izgrađene su solarne elektrane ukupne snage 8.559 kW, što je 28,5 odsto realizacije projekta, odnosno 3,5 puta manje od projektovanog. Preostalo je za realizaciju 21.441 kW ili 71,5 odsto projektovane snage, za šta će, ako se nastavi dinamikom od 100 prosječno angažovanih montera, trebati deset mjeseci. Angažovanjem svih raspoloživih 465 montera, što je sa tehničkog i ekonomskog stanovišta jedino ispravno, ostatak projekta se može završiti za dva mjeseca. EPCG i SG ne smiju nastaviti urušavanje ovog vrijednog projekta. S. P.

Prijedlog Unije slobodnih sindikata ministru finansija

Smanjiti akcize na gorivo

PODGORICA - Unija

slobodnih sindikata (USSCG) pozvala je Ministarstvo finansija da u ovom kriznom periodu predloži Vladi da ponovo donese odluku o umanjenju akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, u iznosu ne manjem od 40 odsto, imajući u vidu da ranija odluka ne važi od kraja februara.

U obraćanju ministru finansija Aleksandru Damjanoviću, generalni sekretar USSCG Srđa Keković je naveo da se zaposleni i građani nalaze u složenom ekonomsko-socijalnom trenutku zbog inflacije koja obezvređuje njihova primanja. Ukazuje da su cijene nafte i njenih derivata nastavile da rastu i ponovo dostigle enormni iznos. – Pored toga, povećane su

i akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju, alkoholna pića, proizvode od šećera, kakaoa i sladoled, kao i na duvanske proizvode - rekao je Keković dodajući da najveći broj domaćinstava iz redovnih prihoda ne može zadovoljiti minimum porodičnih potreba i obaveza prema državi. r.E.

– Ujedinjeni u otporu gradimo pravedno društvo – poručili su organizatori marša koji je ove godine održan pod sloganom „Otpor sili i nepravdi“. Okupljeni na Trgu nezavisnosti u centru Podgorice, odakle su krenuli u protestni marš Ulicom slobode - pored Skupštine Crne Gore i zgrade Predsjednika – Ulicom Stanka Dragojevića, pored Ministarstva vanjskih poslova, Bokeškom pored zgrade Opštine, nosili su transparente sa porukama: „Otpor nepravdi“, „Emancipacija u duši“, „Ne igram uz ritam taj“, „AFŽ is back“, „Otpor mizoginiji“, „Otpor klerikalizmu“...

mrš fašizmu

Aktivistkinja i umjetnica, koordinatorka Programa za kulturu CŽP Tanja Markuš, pred okupljenima je poručila: „Mrš fašizmu“.

– Iskustvo dvije hiljade žena koje su se Centru za ženska prava obratile posljednjih godina govore da naš pravni sistem i dalje ignoriše nasilje nad takozvanim nježnijim polom. Čak ni brutalna ubistva žena nijesu ubijedila institucije da treba da rade svoj posao. Zbog toga smo danas ovdjeda se odupremo toj brutalnosti i da odlučno kažemo „mrš“ sistemu koji funkcioniše po onome - koliko moći toliko i prava - i da ukinemo diktaturu patrijarhata koja žene drži na distanci od svojih osnovnih prava – kazala je Markuš. Dodala je da su se okupili kako bi probudili društvo koje se, jednako sistematski, drži podalje od kulture, umjetnosti i znanja i tako postaje plodno tlo za bujanje nasilja.

- Učeći iz narodnooslobodi-

PODGORICA – U Domu starih u Podgorici korona virusom zaraženo je osam korisnika, a kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, oni imaju simptome infekcije respiratornog sistema i trenutno su dobrog opšteg stanja.

Iz te zdravstvene ustanove navode da je „Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti danas obaviješten o registro-

Kroz našu istoriju žene su posvećeno radile i borile se za dobrobit društva, jednakost, slobodu, pravdu i mir nesalomivim duhom - što dokazuju djela i nasljeđe Antifašističkog fronta ženapokreta koji je promijenio sudbinu svih nas u Crnoj Gori - poručila je sa protesta grafička dizajnerka Milena Blagojević

lačke borbe kako su se umjetnici i revolucionari ujedinili u otporu fašizmu i shvatili umjetnost i kao izraz borbenog duha i kao kanal za prenošenje znanja, mi formulišemo korake i principe našeg otpora. Sintezom feminističkih i antifašističkih ideja težimo društvenim promjenama i u privatnoj i javnoj sferi života - poručila je Markuš.

Rekla je da su tu da bi razbili fašizam, mizoginiju, nacionalizam i sve podjele i da probude svijest da je pravda opipljiva i dostupna svima, svijest koja se danas „nakon lobotomije devedesetih nalazi samo u tragovima i u društvu koje funkcio-

niše na ivici zdravog razuma“. Britanska ambasadorka Karen Medoks poručila je da Osmi mart ne predstavlja poklanjanje cvijeća.

- Ovaj marš jer ono što bi Međunarodni dan žena trebalo da bude - riječ je o zahtjevu da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Nalazimo se u eri u kojoj ljudi imaju toliko slobode da se izraze, ali to nikada ne bi trebalo značiti slobodu da se naudi ljudskim pravima drugih. U mojoj zemlji, kao i ovdje, vidimo toliko primjera mizoginije - otvoreno izraženih. Možda se, nažalost, nikada nećemo osloboditi svijeta mizoginije, ali možemo uti-

date preporuke

Zaraženo osam

vanju povećanog broja slučajeva infekcije među korisnicima te ustanove“.

– Svi korisnici i zaposleni u Domu testirani su na korona virus. Epidemiološko istraživanje i pojačan epidemiološki nadzor su započeti i date su preporuke za sprečavanje i suzbijanje širenja infekci-

je među korisnicima Doma i zaposlenima – kazali su iz Instituta.

Iz IJZ-a su apelovali na građane, posebno na grupe u povećanom riziku od razvoja teških kliničkih formi bolesti, da se vakcinišu i pridržavaju mjera održavanja fizičke distance i izbjegavanja kontakta sa oso-

Branko Kotri

„Ujedinjeni u otporu za pravedno društvo“

Korona ,,ušla“ u Dom starih u Podgorici, iz IJZ ističu da su

vladavini nasilja, nekulture i neznanja

Feminizam je revolucija

nas u Crnoj Gori. Oslobođenje žena od okupatora, ali i njihovog neravnopravnog položaja u društvu, pravna emancipacija žena, su neka od dostignuća koja su obilježila njihov rad - rekla je Blagojević.

Da bi prepoznali njihova dostignuća, poručuje Blagojević, moramo prepoznati da još uvijek nijesmo dostigli potpunu rodnu ravnopravnost za koju se borimo godinama.

Osvrt

Piše: Igor PERIĆ

Kako je predsjednik apostolske Vlade završio na fresci

SA NAŠIM ĐEDOM UVIJEK I SVUDA! – tvitnuo je bivši premijer i bivši političar Zdravko Krivokapić, prezentujući javnosti fotografije freskopisa u izradi, u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, na kojem se on nalazi među vjernicima i sveštenstvom na sahrani mitropolita

Amfilohija

Kako se uočava na fotografijama, pozicija odra pokojnog mitropolita je još u formi skice, kao i Krivokapićevo poprsje, ali je njegov portret dovršen.

Vo vjeki vjekov...

njegov kabinet ima 12 ministarstava, srazmjerno broju apostola, a takvu je semantičku paralelu sam plasirao u javnosti.

cati na to kako naša društva i vlade reaguju na to - poručila je Medoks.

S olidarnoSt

Izvršna direktorica NVO Poligon za žensku izuzetnost „Sofja“ iz Berana Rebeka Čilović poručila je da se danas prisjećamo naših borkinja koje nas opominju na oprez, ali i opominju na krilaticu da žena ženi mora biti solidarna.

Kazala je da i danas „u ovoj ženskoj zemlji žive žene koje su nevidljive“ i upitala se da li nas sistem uči da zaboravimo na empatiju i solidarnost i pokazuje da je poželjno okrenuti glavu i reći „ne tiče me se“?

Grafička dizajnerka Milena

Blagojević je poručila da su okupljeni kako bi odali počast svim dostignućima žena širom svijeta.

– Kroz našu istoriju žene su posvećeno radile i borile se za dobrobit društva, jednakost, slobodu, pravdu i mir nesalomivim duhom - što dokazuje djelo i nasljeđe Antifašističkog fronta žena - pokreta koji je promijenio sudbinu svih

preporuke za

– Svi smo svjedoci činjenice na koliko načina nas je sistem napustio, pogotovo kada su u pitanju žrtve nasilja. Baš zbog toga se danas nalazimo ovdje. Svako od nas stremi ravnopravnosti i trudi se da ostavi trag u ovoj borbi. Borba za rodnu ravnopravnost je konstantna i neophodna za napredak društva. Naš glas je otpor i on je ujedno i glas svih naših pretkinja. Zato, ne samo danas, već svakim danom želim da borbenim ritmom nastavimo ovu borbu - poručila je Blagojević. Umjetnica i aktivistkinja Ivana Stanić je poručila da ženama nijesu potrebne ruže i pokloni.

– Ovo je dan koji simbolizuje našu snagu, hrabrost i borbune za moć i dominaciju već za ravnopravnost. Ne smijemo dozvoliti da patrijarhat koji nam oduzima osnovna ljudska prava, nastavi tim tempom. Ako se budemo borili za ovo u šta vjerujemo na kvalitetan i jasan način i da svi razumiju, onda će nam se i pridružiti. Okupimo žene oko sebe i dajmo im podršku. Osnažimo jedna drugu. Ne saplićite svoje sestre – poručila je Stanić. Osmomartovskom maršu prisustvovala je i poslanica i predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković, poslanice Pokreta za promjene i Građanskog pokreta Ura Branka Bošnjak i Božena Jelušić, poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović i šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa d.m. - a.i.

sprečavanje i suzbijanje širenja infekcije

korisnika

bama koje imaju simptome respiratorne infekcije.

U Crnoj Gori juče je registrovano 70 novih slučajeva infekcije korona virusom, a preminulih nije bilo.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagno-

Bivši premijer je postavio tri fotografije: široki plan freske, zatim bliži, a potom i svoj zumirani lik. Objavu je naslovio propratnom porukom koja zrači neskrivenim ponosom što će za vjeki vjekova posmatrati vjerujući narod sa zida Hrama.

A kako i ne bi – upravo zaslugom pokojnog mitropolita formirana je 42. ekspertska Vlada Crne Gore u kojoj je Zdravko Krivokapić viđen kao bogomdano rješenje koje će premostiti međusobice i raznorodnost članica širokog političkog spektra koji je odnio prevagu na izborima 30. avgusta 2020. godine. Pod utiskom ukazane prilike, Krivokapić je prilikom formiranja Vlade gledao da

Sadržaj i forma Centralno mjesto na fresci zauzimaju visoki oci, a sudeći prema fizionomiji, naziru se likovi aktuelnog patrijarha srpskog Porfirija Reklo bi se da je tu i sadašnji mitropolit Joanikije, čija je jurisdikcija, odlukama Svetog sinoda SPC, prije njegove intronizacije, izgubila dotadašnje atribute, koji su jedino ostali zapisani na Amfilohijevom grobu (arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski i egzarh Svetog trona pećkog). Moguće da upravo zbog te okolnosti, kao i oktroisanja Temeljnog ugovora iz Beograda, Krivokapić nije bio taj koji je stavio potpis na dokument koji svodi Mitropoliju u ravan sa ostalim eparhijama. Ali jeste Dritan Abazović, kojeg nema na fresci. Za razliku od novofreskopisanih zidova širom bogomolja u Crnoj Gori, Amfilohijev ispraćaj je prikazan prilično vjerno, tako da se daje prepoznati veći dio onih koje je freskopisac trebalo

da stavi u prvi plan. Osim vrha Srpske pravoslavne crkve, tu je i Dragan Mitrović, nekadašnji starješina Hrama, inače brat jednog od ministara u Krivokapićevoj vladi. Za neke se može nagađati ko su, dok mnogih koji bi moguće i željeli da se

nađu na zidu – nema. Sa Krivokapićem nema dileme, prepoznatljivi lik nekadašnjeg premijera definitivno pripada njemu. Među naslikanim likovima, nazire se fizionomijom neuhvatljivi, ali pozicijom i stajlingom markantni prikaz književnika Matije Bećkovića Upravo je Bećkovićev autoritet bio presudan što je svjetlo dana ugledalo Krivokapićevo autorsko djelo – knjiga „Blagoš“ promovisana 3. juna 2022. godine, upravo u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja.

To je na promociji potvrdio sam Krivokapić, navodeći da knjiga nije prošla na dva konkursa, ali je rečeno da će biti objavljena nakon što je pročitao Bećković.

stikom infekcije korona virusom tokom utorka završile analizu i dostavile rezultate za 792 uzorka. Novootkriveni slučajevi su: iz Podgorice 30, Nikšića 14, Kotora pet, sa Cetinja i iz Pljevalja po četiri, Bara, Berana i Budve po dva, i po jedan iz Herceg Novog, Kolašina, Mojkovca, Rožaja, Šavnika, Tivta i Ulcinja. U Crnoj Gori trenutno je aktivno 430 slučajeva. Sl.r.

iStorijSka ličnoSt Za svoju knjigu bivši premijer je kazao da je štivo koje se mora pročitati dvaput da bi se razumjelo, dok je episkop budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić tada kazao da je profesor Krivokapić taj koji je izveo narod na pravi put kad je narod bio, kako tvrdi, zbunjen. – Kada se narod koleba, uvijek se nađe jedan čovjek preko koga se desi prosvjetljenje. To Bog odabere. Naš cijenjeni profesor je istorijska ličnost jer je najvažnije to što je u istorijskom trenutku bio od Boga odabran da predvodi narod za koji su mnogi mislili da neće pobijediti i da je neuspjeh zagarantovan. Tu je stao ispred svih – istakao je tada Metodije.

Ako je već crkva rekla da je Krivokapić od Boga odabran, onda je Krivokapić na fresci božja volja.

Zdravko Krivokapić na živopisu u Hramu Hristovog vaskrsenja

Fotografiju nedovršenog živopisa Krivokapić objavio na Tviteru

m. babović

Udruženje ,,Roditelji“ nakon učestalih slučajeva brutalnog vršnjačkog nasilja najavili u subotu protest ispred Vlade Crne Gore

Tražiće promjenu stanja, neće da žive u strahu

Protest će biti odgovor roditelja na sve učestalije i brutalnije slučajeve nasilja. Javnost je ove sedmice kritikovala donosioce odluka jer su zabilježeni slučajevi nasilja koje su počinili povratnici. Negoduju stručnjaci što se neozbiljno pristupa ovoj pojavi i navode da su počinioci nasilja bili zaštićeni

PODGORICA - Udruženje „Roditelji“ organizovaće u subotu na Trgu nezavisnosti u Podgorici protest sa kojeg će zatražiti od nadležnih da zaštite djecu u Crnoj Gori od nasilja. Poručuju da neće da žive u strahu.

Okupljanje će početi u 11.55 sati. Smatraju da se nasilje mora zaustaviti, da je postalo naša svakodnevica, što je opasno. Negoduju što ne odgovaraju nasilnici koji su povratnici. Planiraju da šetaju do zgrade Vlade gdje će predočiti zahtjeve i pisma roditelja koji su ukazivali na visok stepen nasilja u školama.

odgovor na nasilje

Protest će biti odgovor roditelja na sve učestalije i brutalnije slučajeve nasilja. Javnost je ove sedmice kritikovala donosioce odluka, jer su zabilježeni slučajevi nasilja koje su počinili povratnici. Negoduju stručnjaci što se neozbiljno pristupa ovoj pojavi i navode da su počinioci nasilja bili zaštićeni. Pobjeda je pisala da su i osumnjičeni i povrijeđeni sinovi službenika policije.

Dva slučaja vršnjačkog nasilja su objelodanjena juče. Snimljeno je kako trojica mladića tuku rukama, nogama i palicom jednog dječaka ispred podgoričke Osnovne škole ,,Sutjeska“. Incident je nastao prije godinu, a policija je rea-

govala nakon što je objavljen snimak u medijima. Potvrđeno je da se radi o istim mladićima koji su prije dva dana brutalno pretukli dječaka u Moskovskoj ulici. Drugo nasilje je zabilježeno u Nikšiću. Objavljeno je prekjuče, a napad se desio 3. marta. Uprava policije je saopštila da su četvorica osamnaestogodišnjaka osumnjičena da su lakše povrijedili vršnjaka u holu Gimnazije „Stojan Cerović“. Povrede su konstatovane u medicinskoj dokumentaciji, a napadači su A. S, P. M, V. K. i Z. Š. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem su nalogu prikupljena obavještenja od pomenutih lica, nakon čega je izvršena kvalifikacija krivičnog djela – nasilničko ponašanje. A u Podgorici je Uprava policije od napadača Lazara

Radulovića (18) i Obrena Kovačevića (19) prikupila obavještenja. Oni su se već nalazili u prostorijama policije jer su uhapšeni ove sedmicezbog drugog djela vršnjačkog nasilja. Treći počinilac nasilja, koje se prije godinu dana odigralo ispred škole, Stefan Peruničić nalazi se u ZIKS-u na izdržavanju kazne zatvora.

Državna tužiteljka Maja Knežević saopštila je da mladićima, koji su akteri snimka nasilja kod podgoričke škole „Sutjeska“, prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Kako je kazala u „Mreži“ RTCG, njima je određeno zadržavanje od 72 sata, a podnijet je i prijedlog za određivanje pritvora. Knežević je istakla da tužilaštvo nije obaviješteno o nasilju od prošle godine, čiji se snimak juče pojavio.

Iz policije kažu da je snimak od prošle godine, a iz Mini-

starstva prosvjete navode da su u komunikaciji sa direktorom škole u saznanju da se incident desio prije dvije godine.

Na snimku se vidi kako žrtva nasilja hoda pored škole sa jednom djevojčicom. Prilaze mu dva dječaka, koji nose tamne dukserice sa kapuljačama i medicinske maske. Jedan se pozdravlja sa djevojčicom, a potom dječaku zadaje udarac u glavu. Drugi napadač mu prilazi sa leđa i tuče ga palicom. Žrtva pokušava da bježi, kreće se unatrag, ali ga napadači, njih trojica, sustižu i zadaju mu udarce rukama, nogama... Vidi se u jednom momentu i da razgovaraju sa njim. ne uključuju roditelje

Ove sedmice su Radulović, Kovačević i Aleksa Grgović uhapšeni zbog nasilničkog

ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda u Moskovskoj ulici u Podgorici. Osumnjičenima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda. Radulović je prišao D. R. i tražio da skine majicu sa obilježjima FK Crvena zvezda. Kada je mladić odbio, osumnjičeni su ga tukli palicama, a onda iscijepali majicu koju je nosio i pobjegli su. Povrijeđenom su konstatovane teške povrede. Da se vršnjačko nasilje ponavlja i sve je brutalnije, kazala je Pobjedi socijalna radnica Violeta Golubović . - Problem je, pored ostalog, što se do kraja ne obavlja resocijalizacija ponašanja počinitelja nasilja, ne uključuju se roditelji koji dijelom snose odgovornost za ponašanje djeteta, odnosno imaju odgovornost da se takvo ponašanje

promijeni uz pomoć stručnjaka - istakla je ona. Ombudsman je prekjuče saopštio da je zabrinut zbog posljednjeg slučaja brutalnog nasilja nad tinejdžerom u Podgorici. Najavili su da će pokrenuti postupak. Apeluju da svi koji su u saznanju prijave slučajeve vršnjačkog nasilja. Predsjednica Prosvjetne zajednice mr Olivera Leković govorila je o problemu što u 260 škola ima manje od 90 psihologa. Oni su u više navrata apelovali da se vrate školski policajci, ali to nije učinjeno. Odgovorili su da ne može da se realizuje jer ne mogu da odrede ko bi plaćao školskog policajca – MUP ili Ministarstvo prosvjete.

istorija nasilja

Pobjeda je prošle godine pisala o zabilježenim slučajevima vršnjačkog nasilja. Tada su evidentirana četiri ozbiljna slučaja koja su prijavljena, za samo dvije sedmice. Česti sukobi, svađe i čarke vršnjaka, učenika osnovnih i srednjih škola su dio svakodnevice školskog života, ali je očigledno da nasilje i fizički obračuni postaju način rješavanja problema koje djeca imaju među sobom. U Prvoj srednoj stručnoj školi u Nikšiću prošle godine je došlo do upotrebe biber spreja zbog čega je osmoro učenika završilo u Hitnoj pomoći.

U Baru su prijavljena dva slučaja. U jednom je grupa od šest sedamnaestogodišnjaka nasrnula na svog školskog druga.

Nasilnici su ga udarali pesnicama i nogama. Dok je ležao na pločniku, nasilnik je od povrijeđenog mladića tražio da mu poljubi patike.

Drugi slučaj se dogodio, takođe, u Baru, ali u osnovnoj školi, među četrnaestogodišnjacima. Osnovac je pesnicom slomio nos učeniku.

Prošle godine je došlo i do fizičkog obračuna u Zeti, kada je nakon prijetnji jedan dječak osmog razreda napao godinu starijeg đaka u blizini škole i zadao mu nekoliko udaraca. On je nakon toga završio u Urgentnom centru. n. Đ.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost zadužilo policiju da nastavi obezvjeđivanje sudova dok se ne primijene odredbe zakona

Odlučili da radnom grupom ubrzaju trajno rješenje

PODGORICA - Ministarstvo pravde zaduženo je da obrazuje međuresorsku radnu grupu za implementaciju odredbi Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužilaštvu, koje se odnose na poslove obezbjeđenja i za unapređenje bezbjednosti objekata pravosudnih institucija - odluka je sa pete sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Na sjednici, koja je sazvana povodom tragičnog događa-

ja na ulazu Osnovnog suda u Podgorici, kada je Mladen Bulatović aktivirao ručnu bombu i stradao, zaduženi su i Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost da, u koordinaciji sa pravosudnim institucijama i radnom grupom, nastave obezbjeđivanje pravosudnih institucija.

-Vijeće pruža snažnu podršku zaposlenima u pravosudnim organima, a posebno u Osnovnom sudu u Podgorici u kontekstu posljednjeg nemi-

log događaja i predlaže Vladi da na odgovarajući način konkretizuje pomenutu podršku - istakli su iz Vlade.

Na sjednici je razmotren izvještaj o preduzetim aktivnostima povodom rješavanja sajber napada Savjeta za informacionu bezbjednost i izvještaji američke Agencije za istraživanje (FBI) i francuske Nacionalne agencije za sajber bezbjednost (ANSSI).

- Konstatovano je da usljed specifičnosti i složenosti sajber napada nije utvrđena nje-

gova atribucija (karakteristiku koja bi ukazala ko stoji iza napada) - navedeno je u saopštenju.

Izvještaji, kako dodaju, sadrži veliki broj podataka od značaja za unapređenje sajber bezbjednosti u Crnoj Gori.

Vijeće je razmatralo i pitanja mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i borbe protiv organizovanog kriminala, a tim povodom date su konkretne smjernice Birou za operativnu koordinaciju.

To uključuje i smjernicu o

ažuriranju podataka dokumenta - Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA).

U okviru borbe protiv organizovanog kriminala, Vijeće je donijelo zaključak kojim

se zadužuje Biro za operativnu koordinaciju da obrazuje međuresorski radni tim povodom prikupljanja podataka u odnosu na lica koja se nalaze na nacionalnim i međunarodnim potjernicama. r. d.

Policija ispred Osnovnog suda nakon tragedije

Skaj komunikacije otkrile da je pripadnik kavačkog klana trebao likvidirati Jovana Vukotića na sahrani Alana Kožara

SDT podiglo optužnicu protiv Petra Mujovića

Specijalno tužilaštvo

PODGORICA – Specijalno

tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Nikšićanina

Petra Mujovića (23) jer je kao pripadnik kriminalne organizacije Radoja

Zvicera prihvatio da ubije vođu suprotstavljenog škaljarskog klana Jovana

Vukotića.

Skaj komunikacije razotkrile su da je Mujović po nalogu

Zvicera i Slobodana Kašćelana trebao da ubije Vukotića 31. jula 2020. u Baru, i to na sahrani njegovog kuma i vođe barske grupe Alana Kožara, koji je sedam dana ranije likvidiran na Krfu. Vukotić je tri dana prije sahrane Kožara izašao iz pritvora pošto je usljed nedostatka dokaza oslobođen optužbi da je pokušao ubistvo Miloša Radonjića i Vojina Stupara ko-

ji slove za pripadnike kavačke grupe.

Međutim, plan je propao jer Vukotić nije izlazio na groblje i prisustvovao sahrani kuma već je, kako se navodi u optužnici, boravio u kući porodice Kožar gdje im je izjavio saučešće.

novi plan

Uslijedio je novi plan prema kojem je Mujović trebao pucati u Vukotića prilikom glasanja na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine.

Plan ,,kavčana“ propao je i ovog puta jer Vukotić nije došao na glasanje.

Mujović je bio dio i trećeg plana likvidacije Vukotića koja takođe nije uspjela.

On je u oktobru 2020. godine ispred zgrade kotorske policije trebao iz češke ,,zbrojev-

Odluka Vrhovnog suda

ke“ da ispali smrtonosne hice u vođu ,,škaljaraca“, ali u nije uspio u tom naumu jer je uhapšen. Mujoviću su tada stavljene lisice na ruke pošto je policajcu koji se nalazio ispred zgrade policije bilo sumnjivo njegovo ponašanje. Iako je oktobra 2020. godine inspektorima priznao da je naoružan čekao da ubije Vukotića, Mujović se pred tužiocem branio ćutanjem, a pred sudijom za istragu ustvrdio da je pištolj nosio zbog svoje bezbjednosti. Mujović je 14. januara 2021. godine osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja. Godinu kasnije, analizom Skaj komunikaciji koje su pravosudni organi Francuske dostavili Crnoj Gori, pronađene su komunikacije Zvicera, Kašćelana i Vujotića čiji je sa-

držaj potvrdio prvobitno priznanje Mujovića. Specijalno tužilaštvo je posljednjeg dana decembra prošle godine zbog planiranja ubistva Vukotića i ubistva Milana Lepoje podiglo optužnicu protiv Zvicera i članova njegove grupe: Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Ljuba Milovića i Petra Lazovića, Radoja Živkovića, Nikole Spasojevića, Duška Roganovića, Radovana Mujovića, Radovana Pantovića i Nikše Perovića opTUŽniCa Prema navodima optužnice, koju potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Crnoj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja. Zvicer se, između ostalog, tereti i da je početkom novembra 2020. godine naložio ubistvo Milana Lepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu. Kotoranin Jovan Vukotić ubijen je 8. septembra prošle godine u istanbulskom naselju Šišli.

Vukotić je stradao u oružanom napadu dvojice napadača na motoru, dok su njegova supruga, dijete i vozač preživjeli napad.

Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića organizovao Radoje Živković, preko svojih veza u Turskoj. B. R.

Povrijeđene tri osobe

PODGORICA – Tri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se, juče oko 13.35 sati, dogodila u podgoričkom naselju Zlatica, saopšteno je Pobjedi iz OKC-a. Do nezgode je došlo kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarila dva automobila. Pričinjena je veća materijalna šteta. Povrijeđeni su prevezeni u Urgentni blok Kliničkog centra, a u OKC-u nijesu imali informaciju o stepenu povreda. C. H.

U ,,golfu“ prevozio 85 kilograma marihuane

BIJELO POLJE – Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu koju je državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu Hasan Lukač podnio protiv Marka Konatara (22) iz Bijelog Polja zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U optužnici se navodi da su pripadnici Uprave policije CB Bi-

jelo Polje 4. decembra prošle godine, oko 9.20 časova, u mjestu Ravna Rijeka izvršili kontrolu vozila marke „golf 5“, barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao okrivljeni Konatar. - Kontrolom vozila policija je pronašla i oduzela više pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se ustanovilo da je opojna droga marihuna, ukupne težine oko 85,1 kilogram – navodi se u optužnici. B. Č.

Saši Čađenoviću produžen pritvor dva mjeseca

PODGORICA – Bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću produžen je pritvor dva mjeseca zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke u istrazi koja je pokrenuta protiv njega zbog sumnji da je kao pripadnik kavačke grupe u četiri navrata zloupotrijebio položaj specijalnog tužioca u korist ove kriminalne organizacije.

Odluku o produženju pritvora donijele su sutkinje Vrhovnog suda Milenka Žižić, Vesna Vučković i Seka Piletić Advokat Lazar Aković je ranije, komentarišući razloge zbog kojih je Čađenoviću određen pritvor, kazao da je nerealno

da nekadašnji specijalni tužilac očekuje pomoć ukoliko se da u bjekstvo od osoba protiv kojih je, kao specijalni tužilac, podizao optužnice.

- Nerealno je i da utiče na svjedoke koji su u ovom slučaju ljudi od kojih je sebi stvorio neprijatelje kroz obavljanje tužilačke funkcije – kazao je tada advokat Aković.

Čađenović je uhapšen 9. decembra prošle godine na radnom mjestu. Negirao je da je kao specijalni tužilac radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima

njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni, kojima je on navodno činio ustupke, završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrene krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Ra-

dulovića koju je on podigao. On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. Sa druge strane, prema navodima naredbe o pokretanju istrage koju potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić, Čađenović se sumnjiči se da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije Kotoranina Radoja Zvicera koja prema dokazima SDT–a funkcioniše u Crnoj Gori i na pet kontinenata – Južnoj Americi, Africi, Evropi, Aziji i Australiji. B. R.

Saobraćajna nezgoda u podgoričkom naselju Zlatica

Sa mjesta udesa

Bjelopoljcu potvrđena optužnica za krijumčarenje droge

Viši sud u Bijelom Polju

Sa privođenja Saše Čađenovića

d. mijatović

Ćazim Alković o odluci Vlade da objektom u Starom Baru upravlja Opština

Bez maslinara nema

uspješne Kuće maslina

Zabrinjava da se valorizacija tako vrijednog objekta dogovarala bez maslinara, posebno bez Društva maslinara koje je ,,disalo“ sa tim projektom. Brine i činjenica da se bez maslinarskih organizacija pregovaralo o nacionalnom udruženju, što smo takođe saznali iz medija, osim ako se ne planira neko politički ili partijski podobno nacionalno udruženje – kaže Alković

PODGORICA/BAR – Bila

bi šteta da se Kuća maslina pretvori u projekat politike, da se njeno upravljanje kadrira sa političkih i partijskih osnova. Ovo je isuviše ozbiljan i vrijedan projekat da bi bio dio bilo kakvih ,,koalicionih sporazuma“ i partijskih dogovora – kaže predsjednik Udruženja maslinara Bar Ćazim Alković povodom odluke Vlade da tim objektom u Starom Baru upravlja Opština Bar

Veliki dio crnogorskih građana je, kaže on, uključen u neku vrstu politike, ali Kuća maslina je projekat koji nadilazi sve to i ne bi valjalo da bude degradiran sitnim političkim interesima.

REALIZACIJA

Vlada je saopštila da je odluka o upravljanju donijeta nakon pregovora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Opštine Bar. Alković dodaje kako su za pregovore saznali iz medija.

– Zabrinjava nas to da se valorizacija tako vrijednog objekta dogovarala bez maslinara, posebno bez Društva maslinara koje je ,,disalo“ sa tim projektom. Ne znamo što se desilo na kraju, ali tvrdimo da je, a to potvrđuju mnogobrojni dokumenti, Društvo od ideje do samog otvaranja bilo dio ovog projekta. Smatramo i da nije fer da sada kada smo sve odradili budemo tek tako eliminisani, što, naravno, nećemo tek

tako prihvatiti i nadamo se da će nadležni imati sluha i svijesti da bez maslinara nema uspješne Kuće maslina – kaže Alković.

Izgradnja Kuće maslina počela je u oktobru 2019. godine, a radovi vrijedni skoro milion eura, koje je finansirala država, završeni su početkom decembra 2020. Površina objekta je 621 m². Prema projektu sadrži: prostor za preradu i proizvodnju ulja prema standardima Evropske unije, pakovanje i etiketiranje ulja, prostor za održavanje radionica, seminara, prodajni i izložbeni prostor.

Otvoren je u aprilu prošle godine ali još nije stavljen u funkciju. Fali oprema, a iz resornog Ministarstva saopštili su

Promocija u Hrvatskoj

Predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković će na manifestaciji ,,Noćnjak“, koja se početkom aprila održava u Tučepima, na naučno-stručnom skupu pred-

kako očekuju da će je nabaviti za mjesec.

UDRUŽIVANJE

Ćazim Alković dodaje da su, takođe, iz medija saznali da se pregovaralo i o formiranju nacionalnog udruženja

maslinarskih organizacija.

– Nije nam baš jasno kako to da se bez maslinarskih organizacija pregovaralo o nacionalnom udruženju osim ako se ne planira neko politički ili partijski podobno udruženje, koje, nadam se da se slažemo, neće služiti svrsi – konstatuje Alković. Sagovornik Pobjede objašnjava da je Društvo maslinara Bar inicijator osnivanja Nacionalnog udruženja, ali da nije lako definisati odnose u takvom udruženju.

Lugari otkrili bespravno posječeno drveće u Rožajama i Petnjici

Zaplijenili 13 čamovih stabala i 28 trupaca

ROŽAJE – Službenici

Uprave za šume otkrili su bespravno posječena stabla u Rožajama i Petnjici. Podnijeli su krivične prijave protiv N. N. lica, o čemu je obaviješteno i Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, a predmet proslijeđen na dalje postupanje.

Uprava za šume saopštila je da je 5. marta lugar otkrio bespravnu sječu u GJ „Županica“, u odjeljenju 39, kao i lagere na kojima su se nalazili bespravno posječeni drvni sortimenti. – U ranim jutarnjim časovima rejonski lugar otkrio je bespravnu sječu 13 čamovih stabala 23,58 m³, u području koje se nalazi uz samu granicu sa opštinom Petnjica. Nakon toga, u naredna dva dana, službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima PJ Rožaje detaljno su obišli cijelu teritoriju GJ „Županica“, kao i susjedne opštine Petnjica, prateći tragove guma, vuče i transporta, koje su pronašli na terenu. Evidentno je da je posječena građa izvučena uz pomoć džipova i to u kasnim noćnim satima, s obzirom na to da se nalazila u blizini ka-

mionskog puta, što se moglo vidjeti i na mjestu gdje je utovarena građa. Detaljna pretraga terena i praćenje tragova rezultiralo je time da je 7. marta rejonski lugar pronašao u mjestu zvanom „Stupe – Trpezi“, u opštini Petnjica, dva lagera sa bespravno posječenim drvnim sortimentima, koji su rastovareni na državnom zemljištu, a na kojima je bilo ukupno 28 trupaca – navedeno je u saopštenju. Odmah po pronalasku lagera lugar je, dodaju, pozvao policiju za asistenciju, kao i šumarskog inspektora, koji su izašli na lice mjesta. Bespravno posječena građa je zaplijenjena i čuvaju je policijski službenici do transportovanja u rasadnik Uprave za gazdovanje šumama i lovištima „Županica“.

– Danas će na lice mjesta izaći i krimitehničar, koji će detaljno pretražiti mjesto kako bi se lakše utvrdio počinilac ovog krivičnog djela. Očekujemo da će na osnovu prikupljenih dokaza sa terena nadležne institucije brzo utvrditi počinioca krivičnog djela, procesuirati ga i sankcionisati – saopšteno je iz Uprave. C. G.

staviti stručni rad na temu „Kuća maslina kao centar crnogorskog maslinarstva“.

– Posebna nam je čast da maslinari i stručnjaci za maslinarstvo regiona imaju

priliku da čuju izvorni koncept funkcionisanja Kuće maslina. A to je da to bude centar crnogorskog maslinarstva odakle bi se radilo na unapređenju maslinarstva i promociji naših autohtonih proizvoda – kaže Alković.

– Nije lako iz razloga što treba udružiti organizaciju koja formalno postoji duže od 20 godina, organizaciju koja ima brojne prekogranične projekte iza sebe sa recimo organizacijom koja je formirana prije godinu ili dvije za koju se ne zna koliko ima članova, a da ne govorimo o EU projektima. U svakom slučaju, mi smo spremni za udruživanje, promovišemo udruživanje, naši projekti su pretežno bazirani na sve crnogorske maslinare, a ne samo barske. Ali naravno, nijesmo spremni da se o našem udruživanju odlučuje bez nas – poručuje Alković. D. Š.

Mještani na dva sata zaustavili saobraćaj na putu Rožaje – Špiljani

Traže da se hitno okončaju radovi

ROŽAJE – Mještani Baća, Besnika i sela koja gravitiraju magistralnim putem Rožaje – Špiljani juče su od 11 do 12 časova blokirali saobraćaj zato što nijesu okončani radovi na toj saobraćajnici.

Oni su kazali da im je rekonstrukcija puta poremetila svakodnevno funkcionisanje, te da im je ugrožena bezbjednost i da trpe ogromne eko -

nomske posljedice. Uputili su apel nadležnim državnim organima da ubrzaju i u što skorijem roku okončaju radove. Uprava za saobraćaj i austrijska kompanija Štrabag zaključili su ugovor o izvođenju radova na rehabilitaciji i unapređenju dionice puta M – 2 Rožaje – Špiljani, vrijedan 20 miliona eura u januaru 2020. godine. Rok završetka radova je bio 24 mjeseca. Iz

Ministarstva kapitalnih investicija saopštili su nedavno da će radovi biti okončani u maju.

Juče su iz tog Vladinog resora kazali da intenzivno prate rekonstrukciju magistralnog puta na relaciji Rožaje – Špiljani. – U Upravi za saobraćaj i Ministarstvu kapitalnih investicija smatramo da je zadnji definisani rok za završetak radova, maj 2023. godine krajnji u okviru kojeg se moraju završiti svi

radovi i put u potpunosti pustiti za saobraćaj i s tim u vezi u narednim mjesecima dodatno ćemo pratiti dinamiku izvođenja radova. Ukoliko radovi ne budu završenu u ugovorenim rokovima, MKI će inicirati da Uprava za saobraćaj, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrene ugovorne mehanizme u cilju zaštite interesa investitora, to jest države – navedeno je u saopštenju. C. G.

POČINIOCI NEPOZNATI: Zaplijenjena građa

OPREMA JOŠ NIJE NABAVLJENA: Kuća maslina

Ćazim Alković

Vlada odobrila izradu izmjena i dopuna planskog dokumenta za centar Kolašina

DUP pao na ispitu urbanizacije i zaštite graditeljskog nasljeđa

Na osnovu plana vrijedne realizacije su rekonstrukcija dva gradska hotela, ,,Bjanka“ i ,,Lipka“ i uređenje gradskog trga. Sa druge strane, nije ostvarena planska smjernica zaštita i rekonstrukcija starih objekata jer privatni vlasnici nijesu pokazali interesovanje za zaštitu vrijednog graditeljskog tkiva – navedeno je u programskom zadatku

PODGORICA/ KOLAŠIN

– Vlada je dala saglasnost za pripremu izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Kolašin – centar“ koji je izrađen prije deceniju i po kako bi se ,,stvorio kvalitetan prostor u ambijentalnom, funkcionalnom i arhitektonskom smislu, kao i planske pretpostavke za realizaciju predviđenih sadržaja“.

U programskom zadatku navodi se kako je osnovni cilj koji treba da se postigne obezbjeđivanje planskih preduslova za uređenje i izgradnju kroz sveobuhvatno i racionalno sagledavanje značaja prostora i utvrđivanje optimalnog opsega izgradnje, a na osnovu planskih opredjeljenja, smjernica i kriterijuma sadržanih u planskoj dokumentaciji višeg reda.

HOTELI

Postojeći DUP ,,Kolašin – centar“, površine 15 hektara, uradila je firma ,,Montplan“ sa kojom je Opština potpisala ugovor 2007. godine i aneks 2009. godine. U Vladinom obrazloženju da se pristupi izmjenama i dopunama tog planskog dokumenta, navodi se da nije realizovan u potpunosti. – Ostvarena realizacija se ogleda u izgradnji objekata za stanovanje i manjih objekata za smještaj turista. Planski vrijedne realizacije su uspje-

la rekonstrukcija dva gradska hotela, ,,Bjanka“ i ,,Lipka“, i uređenje gradskog trga – konstatovano je. Sa druge strane, nije ostvarena planska smjernica zaštita i rekonstrukcija starih objekata sa karakterističnom gradskom arhitekturom. – Razlog tome je nezainteresovanost privatnih vlasnika za zaštitu vrijednog graditeljskog tkiva i nemogućnost Opštine da ih otkupi i uspješno rekonstruiše. Cilj koji, takođe, nije ostvaren jeste podizanje nivoa urbaniteta (gradnja uz ulicu, ulični blokovi, trgovi,

podzemne garaže, raščišćavanje unutrašnjosti blokova) – navodi se u odluci. Da postojeći DUP za centar Kolašina treba mijenjati čulo se i na nedavnoj sjednici lokalnog parlamenta, kada su i vlast i opozicija izrazili saglasnost da ,,predimenzionirana gradnja urušava srce grada“. Prema programskom zadatku cilj uspostavljanja prostorne organizacije treba da bude unapređenje infrastrukturne mreže urbane strukture grada, standarda stanovanja za stalne i povremene stanovnike grada, turističkih kapa-

citeta i podizanja nivoa turističkih usluga, uz racionalno korišćenje površina za potrebe razvoja grada.

– U narednom planskom periodu akcenat treba dati na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa (društvene djelatnosti, infrastruktura, gradska pijaca, gradska bolnica). Posebna pažnja mora biti posvećena uređenju javnih površina (uređenje glavne ulice, gradski parkovi i slično) – navedeno je u preporukama.

U toku je izrada izmjena i do-

puna Prostorno urbanističkog plana Kolašin koje je lokalna uprava inicirala još prije četiri godine. U programskom zadatku sugerisano je da se izrada DUP-a ,,vršiti paralelno i sinhronizovano sa planom višeg reda, radi izbjegavanja neregularnosti i obezbjeđivanja optimalnog planskog rješenja“.

PODLOGE

Taskođe, navodi se da izmjenama i dopunama DUP-a treba urediti maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg zelenila u nova urbanistička rješenja, uspostavljanje opti-

DANILOvg RAD: Program uređenja prostora za 2023. vrijedan 1,34 miliona na javnoj raspravi

malnog odnosa između izgrađenih i slobodnih zelenih površina, kao i linijsko zelenilo duž svih javnih komunikacija. – Za početak izrade izmjena i dopuna DUP-a neophodno je obezbjeđivanje kvalitetnih geodetskih i katastarskih podloga – navedeno je u dokumentu.

Radnoj grupi koja će pripremiti izmjene i dopune DUP-a ,,Kolašin – centar“, a kojom će rukovoditi Sonja Radović-Jelovac, pripada naknada u iznosu od 25.000 eura. Rok za pripremu dokumenta je 11 mjeseci. I. RADONJIĆ

Za treću fazu Martinićkog puta 240.000 eura

DANILOVGRAD – Opština je pripremila program uređenja prostora za 2023. godinu, planirane su aktivnosti procijenjene vrijednosti 1,34 miliona eura. Dokument je na javnoj raspravi do 21. marta.

Planirana je izrada i revizija glavnog projekta za rekonstrukciju cjevovoda u Slatini i zone sanitarno-tehničke zaštite za izvorišta: Žarića jama, Brajovića jama, Milojevića vrelo, Viški bunar i Slatina za koje je predviđeno 10.000, odnosno 20.000 eura.

Stavka ,,kapitalni izdaci“ je vrijedna 260.000 eura. Od toga je za održavanje i izgradnju rasvjete u zahvatu GUR-a i seoskih područja predviđeno 20.000 eura a za eksproprijaciju nepokretnosti za re

konstrukciju lokalnog puta Danilovgrad – Spuž (preko Martinića), dionica ,,Gorica – Burum“ III faza 240.000 eura. Izdaci za građevinske objekte planirani su na 493.000 eura. Na spisku predviđenih projekata su uređenje užeg dijela Spuža (10.000 eura), održavanje fasade na stambenim zgradama u užem gradskom jezgru (50.000), rekonstrukcija cjevovoda sa izvorišta Slatina (100.000), nabavka i ugradnja hlorne pumpe za vodovod Zagreda (4.000), nabavka i ugradnja hlorne pumpe za naselje Rova (4.000), rekonstrukcija cjevovoda u naselju Šabov Krug (10.000), rekonstrukcija cjevovoda u naselju Kopito Spuž, kod Mlina (35.000), Grbe Stologlav (30.000), zatim rekonstruk-

cija cjevovoda u sklopu rekonstrukcije Martinićkog puta (100.000). Lokalna uprava planira i opremanje istražno-eksploatacionog bunara kod izvorišta Žarića jama sa potrebnim ispitivanjem iz-

dašnosti bunara (50.000). Za uspostavljanje zona sanitarno-tehničke zaštite na svim vodoizvorištima (Oraška jama, Milojevića vrelo, Viško vrelo, Žarića jama, Brajovića jama i Slatinski izvori)

predviđeno je 40.000 eura a za rekonstrukciju cjevovoda u naselju Gradinska džada –Martinići 60.000. Investiciono održavanje koštaće budžet 541.000. Planirana je nabavka sadnica za zelene površine i novogodišnjih ukrasa (po 10.000), nabavka i ugradnja komunalnog mobilijara, zaštitne ograde i slično (15.000). Najviše novca, 325.000 eura, namijenjeno je za održavanje opštinskih i nekategorisanih puteva, asfaltiranje opštinskih puteva, nasipanje puteva, sanaciju trotoara, postavljanje vertikalne i obnavljanje horizontalne saobraćajne signalizacije, okresivanje šiblja i drugog rastinja pored dijela opštinskih puteva. Održavanje deponije koštaće 90.000, zakup za odlaganje

kabastog otpada 3.000, prevoz kabastog materijala od eksternih firmi 1.500, održavanje čistoće – čišćenje ulica, odvoz kontejnera 24.000, održavanje puta do deponije Pješivci 2.500, a nabavka polovnog specijalnog vozila za komunalni otpad 60.000.

Za zaštitu životne sredine predviđeno je 3.000 eura koliko je namijenjeno za nabavku i instaliranje solarnih uređaja na katunima.

– Sredstva potrebna za realizaciju programa obezbijediće se iz budžeta opštine, donacija, sredstava javnih preduzeća, Vlade, zatim zainteresovanih korisnika prostora, te prihoda ostvarenih od naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i drugih izvora – navedeno je u dokumentu. D. Š.

KAPITALNI PROJEKAT: Sa Martinićkog puta

gRADITELJSKO NASLJEĐE PROPADA: Kuća Marića

USPJEŠNO REALIZOvAN PROJEKAT: Trg u Kolašinu

Rađenović na

Forbsovoj listi „Umjetnost i kultura“

PODGORICA – Sopranistkinja Tamara Rađenović postala je dio liste prestižnog američkog magazina Forbs „30 Under 30 Europe“ u kategoriji „Umjetnost i kultura“. Radi se o listi koja okuplja 30 perspektivnih ličnosti raznih profesija na Starom kontinentu u 2023.

Crnogorska operska diva sa britanskom adresom je na ovoj listi u društvu stilista, modela, slikara, dizajnera, ali i osnivača sopstvenih kompanija koje imaju dodira s umjetnošću i kulturom.

U objašnjenju odluke, uredništvo Forbsa je poručilo da pojedinci koji su našli mjesto na ovoj listi kreiraju budućnost umjetnosti i kulture, a iz biografije naše sopranistkinje su izdvojili da je nastupala u 15 država, uključujući američki ,,Karnegi Hol“ gdje je debitovala sa 23 godine,

Glumica Jelena Đukić povodom predstave „Suton u javorovom vrtu“,

Gladnih usta i otrovanih „vječitom gradilištu“ od

Predstava preispituje mogućnost promjena, a čini mi se da se nikad nijesmo više bavili preispitivanjem da li su one moguće i kako i ko ih donosi – kazala je Đukić

PODGORICA – Pitanje

kao i da je osvojila brojne nagrade. Pomenuli su i da je bila posljednja učenica Montserat Kabalje

- Oduševljena sam što sam izabrana. Kada sam primila imejl, nijesam mogla da vjerujem svojim očima. Zaista je motivišuće i inspirativno biti dio tako velike liste koja okuplja kreativne ljude koji vrijednim radom grade svoje snove. Hvala puno Forbsovom timu, zaista sam počastvovana – poručila je Rađenović na svom Instagram nalogu.

šta nama danas znači demokratizacija društva i jesmo li je dosegli, jedno je od osnovnih pitanja koje postavlja predstava „Suton u javorovom vrtu“, nedavno premijerno izvedena u Kolašinu. Kao glas svoje, ali i brojnih drugih generacija, u njoj progovara Nina, u izvođenju mlade crnogorske glumice Jelene Đukić.

„Suton u javorovom vrtu“ posljednja je premijera koju je u produkciji Korifeja na scenu postavio Zoran Rakočević, a Đukić je ovo druga glavna ženska uloga u njegovim inscenacijama. Prethodno je dva puta nagrađena za rolu u „Ifigeniji“ – na festivalima u Velesu i Prištini. Mlada glumica iza sebe ima veliki broj uloga, kako u institucionalizovanim kućama, tako i na nezavisnim scenama, te na filmu i televiziji. O posljednjoj predstavi, mladim ljudima u vremenu tranzicije, te položaju žena u našem društvu, Đukić je govorila za Pobjedu.

POBJEDA: Ako su promjene nešto čemu se teži, da li je neophodno krenuti od sebe i na koji način, u odnosu na predstavu „Suton u javorovom vrtu“, progovara Vaš lik?

Lijep kutak za djecu

PODGORICA – Treća Podgorička knjižara, koja je namijenjena djeci, otvorena je juče na Trgu Nikole Kovačevića, u Bloku pet. Knjižaru je otvorio gradonačelnik Ivan Vuković, a potom je učiteljica Maja Petričević sa učenicima odjeljenja V-1 OŠ „Pavle Rovinski“ čitala odlomke iz knjige „Velika tvornica riječi“.

- Počeli smo sa knjižarom u Ulici Slobode, nešto više od mjesec nakon toga otvorili smo knjižaru u dijelu grada Preko Morače, evo danas smo u Bloku pet u knjižari koja je posebna po tome što je u potpunosti prilagođena đeci i mladima i što postoji jedan poseban segment za đecu sa posebnim potrebama. To je kuriozitet i to je nešto što nijesmo imali, ni u Podgorici, a koliko znam ni u Crnoj Gori –istakao je Vuković. On je podsjetio da se u blizini nove knjižare u Bloku pet nalaze vrtić i škola.

- Nadam se da ćemo na ovaj način motivisati najmlađe da se već od vrtića, osnovne škole počnu družiti sa knjigom, da se zaljube u književnost. Od toga će i njima i svima nama kao društvenoj zajednici biti samo bolje – kazao je Vuković. Podsjetimo, otvaranje Podgoričke knjižare, najvažniji je segment rada NB ,,Radosav Ljumović“. Iz ove ustanove su podsjetili da podsticaj za otvaranje treće knjižare namijenjene djeci, između ostalog, jeste i rad prethodne dvije knjižare.

- Ali, prije svega taj podsticaj je potekao iz brojnih programa koje je Biblioteka organizovala protekle dvije godine, a koji su bili namijenjeni djeci i mladima i koji su bili veoma posjećeni. Namjera Podgoričke knjižare 3 je da sadržajima pridobije mlade čitaoce, da ih oblikuje i usmjeri na svijet mašte, fantastike, kroz odabranu literature, ali i radionice koje će se odvijati upravo u knjižari – navodi se u saopštenju. A. Đ.

ĐUKIĆ: Nina ne vjeruje u mogućnost promjene, pogotovo ne u onu koju donosi kolektiv (sistem). Moguće da ne vjeruje ni u promjenu koju pojedinac nosi sobom, ali vjeruje u konkretnog pojedinca (Ognjena). Vjeruje u njegovu ispravnost i kvalitet, voli njegovu naivnost „posljednjeg koji u nešto vjeruje“ i cijeni njegovu hrabrost da se suoči sa sopstvenim demonima. To je jedina promjena koja je kod Nine moguća, da povjeruje u jednog čovjeka. To i odlazak odavde.

POBJEDA: Šta je to što u širem dijapazonu, ali i kroz Vašu ulogu, donosi ova predstava?

ĐUKIĆ: Ogledalo? Zvuči banalno, ali nekako imam osjećaj da je tako. Ako uzmete samo uzorak porodice (gubitnika tranzicije kako ih naziva pisac) prepoznaćete svaku ili da se ogradim – gotovo svaku crnogorsku porodicu, u smislu pozicija, odnosa i funkcija svakog od njenih članova. Sa druge strane predstava preispituje mogućnost promjena, a čini mi se da se nikad nijesmo više bavili preispitivanjem da li su one moguće i kako i ko ih donosi. Nina je svojim cinizmom malo radikalnija, ali baš kao i onima na sceni i onima u gledalištu nazove stvari pravim imenom, pa je možda i dobro da neko takav odgovori na ta pitanja. (Njen odgovor je ne). POBJEDA: Čini se da je tranzicija, naročito za generacije rođene tokom ili

nakon 90-ih, postala jedna od prvih riječi koje nauče. Da li mi suštinski znamo njeno značenje i jesmo li je prošli ili živimo i dalje njene procese?

ĐUKIĆ: Ne znamo njeno značenje, a kad na internetu pročačkamo ne piše njeno stvarno značenje. Svakako ne piše ni „izgovor za krađu“, „kuka-

vičluk da se suočimo sa sopstvenim odgovornostima“ ili „nesposobnost da iznjedrimo sistemska rješenja“, a opisuje je, velikim dijelom. Nijesmo prošli njene procese, jer da jesmo ne bi nam svakodnevno svi (toliko različiti među sobom) političari govorili kako još uvijek „gradimo ovo društvo“. I tako mi prelazimo sa skele na skelu, u ovom vječitom gradilištu od države, prljavih ruku, očiju punih prašine, gladnih usta i otrovanih glava.

POBJEDA: Predstava „Suton u javorovom vrtu“ u jednoj liniji, kroz globalnu sliku društva prati i porodične odnose. Mogu li mladi ljudi danas da se otrgnu od jedne vrste nasljeđa, koja kao da diktira kako misliti i živjeti? ĐUKIĆ: Pa dok god smo opterećeni prošlošću, dok god patimo za „onim savršenim i društvom i vremenom“ ne možemo. Tu se negdje sla-

Poziv KotorArta za podnošenje prijedloga za nagradu „Darinka Matić-Marović“

PODGORICA – Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike uputio je poziv organizacijama, udruženjima, ustanovama, kao i pojedincima iz oblasti muzičke umjetnosti da podnesu prijedloge za nagradu „Darinka Matić-Marović“.

KotorArt je 2021. godine uspostavio bijenalnu nagradu u čast jedne od najznačajnijih predstavnica muzičke umjetnosti u regionu – Darinke Matić-Marović. Nagrada se dodjeljuje istaknutim umjetnicama za djela ili ostvare-

Podsticaj umjetnicama za dalje usavršavanje

nja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za stvarateljke porijeklom sa ovog prostora.

Međunarodni žiri, koji će kao i prve godine odlučivati o dodjeli nagrade „Darinka Matić-Marović“, sačinjen je od renomiranih umjetnica iz polja muzičke umjetnosti. Na-

grada će biti uručena u Kotoru tokom trajanja festivala (13. jul – 14. avgust), a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada. Organizacije i pojedinci iz oblasti muzičke umjetnosti mogu da pošalju svoj prijedlog za dodjelu nagrade, popunjavanjem onlajn formulara na veb adresi festivala (kotorart. me/nagrada). Pored osnovnih

podataka o organizaciji ili pojedincu koji podnosi prijedlog, kao i njihovoj kandidatkinji za dodjelu nagrade, prijedlog mora biti obrazložen i potkrijepljen prilozima koji potvrđuju njen doprinos razvoju u oblasti muzičke umjetnosti. Poziv je otvoren do 15. maja. Prva dobitnica ove nagrade je Dragana Jovanović, vanredna profesorka Fakulteta mu-

Veliko priznanje za crnogorski sopran

Tamara Rađenović

Jelena Đukić

Jelena Đukić u predstavi „Suton u javorovom vrtu“ D.

U Bloku pet otvorena Podgorička knjižara 3

Sa otvaranja Podgoričke knjižare

Zorana Rakočevića

otrovanih glava u od države

Moć nije u rukama žena i za to se niko ne izvinjava

POBJEDA: Javnosti nijesu nepoznati Vaši angažmani u borbi za ženska prava. Budući da je juče obilježen 8. mart, u kakvoj je poziciji žena danas u Crnoj Gori – u umjetničkom, ali i generalnom smislu?

ĐUKIĆ: Dok god uz izraz „feministkinja“ ide neka vrsta izvinjenja ili sa druge strane preispitivanja ispravnosti deklarisanja jasna je pozicija žena. Ako živimo u društvu u kom moram da se pravdam zato što želim da imam pravo da biram šta ću činiti i željeti od svog života i tijela jasna je pozicija žena. Ako živimo u društvu u kom moram da se izvinjavam što želim isti tretman kao moj kolega jasna je pozicija žena. Ako me strah u kasnim satima, u mračnoj ulici, ali i u podne, u sopstvenoj kući, samo zato što sam žena, a sa druge strane se preispituje samo i isključivo moj povod i krivica tome, jasna je i moja i pozicija svih djevojčica i žena u ovoj zemlji. Ako u najvećem strahu za sopstveni život mnoge žene ove zemlje nijesu našle pomoć i zaštitu institucija kojima je to primarna svrha i dužnost, jasna je pozicija moći u ovoj zemlji. Ona nije u rukama žena. I za to se, čini mi se, niko ne izvinjava.

žem sa likom Nine. Dok god se objektivno ne sagleda i ne imenuje stvarnost (i prošla i sadašnja), samo ćemo ciklično ponavljati i greške mišljenja i greške djelanja. A dok god ne prihvatimo zadate uloge i njihove odgovornosti, u nasljeđe ćemo djeci koja dolaze ostavljati još veći teret.

POBJEDA: Može li iz „sukoba generacija“ da se iznjedri neka promjena?

ĐUKIĆ: Može, na nekom individualnom nivou. Ali ja ne mislim da je to malo. U tim razlikama jeste ključ produktivnog funkcionisanja i neko naravoučenije koje kao da propuštamo. Ali ako ga naziremo, nekako ćemo lakše pokupiti smeće, očistiti prilaz, zasaditi biljku, reći nekom „dobar dan“ i razumjeti i poštovati što je njegov odgovor drugačiji.

POBJEDA: Ovo Vam nije bila prva predstava u Korifeju, a za ulogu u „Ifigeniji“ više-

zičke umjetnosti u Beogradu na katedri za dirigovanje i dugogodišnja saradnica prof. Darinke Matić-Marović. Primarni cilj je, saopštili su organizatori, da se podstaknu sve umjetnice na dalji rad i usavršavanje.

- Ime Darinke Matić-Marović vezujemo za neiscrpnu energiju, perfekcionizam, upornost, marljivost, autoritet i muzikalnost. Bila je revolucionarka borbenog duha i nevjerovatne radne etike koja je podstakla mnoge žene na dalji rad, usavršavanje i razboritost. Upravo zbog toga planiramo da, pored nagrade sa

Roman Ilije Đurovića nominovan za Evropsku nagradu za književnost

„Sampas“ među 13 najboljih

PODGORICA – Roman „Sampas“ Ilije Đurovića nominovan je za Evropsku nagradu za književnost

(EUPL – The European Union Prize for Literature) za 2023. godinu, koju dodjeljuje Evropska unija posredstvom programa „Kreativna Evropa“.

Za ovogodišnju Evropsku nagradu za književnost nominovano je 13 kandidata, a ime laureata će biti saopšteno 28. aprila na Sajmu knjiga u Lajpcigu. Pored nagrađenog romana, prema novim pravilima ove nagrade, biće izdvojeno još pet djela iz ovog izbora. - U roman „Sampas“, napisan u svojevrsnoj eksperimentalnoj formi romana-rečeni-

Ilija Đurović je originalno, vrlo vješto i estetski uspjelo, ugradio kvalitete različitih književnih rodova i žanrova te postmodernističkih literarnih tehnika

ce koji se bez tačke razvija na stotinu strana, Ilija Đurović je originalno, vrlo vješto i estetski uspjelo, ugradio kvalitete različitih književnih rodova i žanrova te postmodernističkih literarnih tehnika. Pred čitaocem je „priča puta“ ili kako stoji u podnaslovu „poema pu-

ta“ – koja tekst stilski, ritmički i po bogatstvu poetskih slika približava jeziku poezije. Istovremeno, ovo je roman sa jasnim kontekstom aktu-

elnog društveno-političkog i egzistencijalnog trenutka u Crnoj Gori, u okviru kojega se suočavanje mladih ljudi sa nekim ukorijenjenim paradigmama, za njih neprihvatljivim, razrješava u odluci da se bude nesputan i slobodan, makar uz svijest o nedostatnosti sopstvene snage da se donesu željene promjene ili pronađe idealno mjesto za samorealizaciju – navodi se u obrazloženju Foruma mladih pisaca koji je odabran kao nacionalni žiri u Crnoj Gori od strane organizatora Evropske nagrade za književnost, odnosno tijela koja je realizuju (FEP – Federation of European Publishers i EIBF – the European and International Booksellers Federation). D. E.

„Union music“ u Zetskom domu

struko ste i nagrađeni. Koliko je nezavisna scena prilika za mlade glumce i koliko naše društvo prepoznaje važnost ove scene?

ĐUKIĆ: Čini mi se da naše društvo nedovoljno prepoznaje važnost i premalo resursa usmjerava u postojanje, održavanje i unapređivanje nezavisne scene. Sa druge strane, upravo u tom nezavisnom odnosu sa institucijama je ključ sa druge strane potpuno slobodnog umjetničkog idejno-tematskog okvira. Za glumce svih generacija važno je teatarsko istraživanje i eksperimentisanje kakvo nudi nezavisna scena. A za društva kakvo je ovo naše potrebno je malo istine „nenašminkane, neispeglane, nepočešljane, sirove i surove“ kakva, čini mi se, samo nezavisna produkcija zna biti. Ili bi trebala biti... Jedno od to dvoje. Ili oboje. S. VIŠNJIĆ

Šest ostvarenja će predstavljati akademiju

PODGORICA – Kratki ispitni diplomski filmovi mladih reditelja, glumaca i producenata sa Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja biće prikazani večeras od 19 sati u Subotici, u okviru programa predstavljanja akademija, u saradnji sa Udruženjem građana „Klara i Rosa“.

Na repertoaru, u ukupnom trajanju od 90 minuta, biće prikazano šest ostvarenja: „Ječam žela“ Andrije Mugoše, „Velika dostignuća“ Nikole Vučinića, „U koliko krećemo sjutra“ Matije Jovanovića, „Sve

u svoje vrijeme“ Davida Todorovića, „Pismo ili glava“ Dušana Vojinovića i „Štetočine“ Ilije Zekovića

Nakon projekcije biće upriličen razgovor sa saradnikom u nastavi mr Seadom Šabotićem. Prisutni će imati prilike da se informišu o načinu, modulu i nivoima studiranja na fakultetu, studijskim programima i nastavnom osoblju.

Filmovi su nastali kao završni ispitni diplomski radovi na studijskom programu „Film i mediji“, na osnovnim odnosno na studijskom programu „Režija“ na master akademskim postdiplom-

skim studijama. Mentorstvo potpisuju: redovni prof. dr Nikola Vukčević, redovna profesorica Marija Perović, redovni prof. Sehad Čekić, docent Dušan Kasalica, saradnica u nastavi dr Jelena Mišeljić i saradnik u nastavi mr Sead Šabotić. Šest kratkih filmova nastali su zahvaljujući saradnji Fakulteta dramskih umjetnosti, Filmskog centra Crne Gore i Univerziteta Crne Gore, kroz konkurs za finansiranje studentskih filmova iz fonda koji su, na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, zajednički pokrenuli

FDU, FCCG i UCG. S. V.

PODGORICA – Koncert kvinteta „Union music“ biće održan večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Na programu su djela Gustava Malera („Klavirski kvartet u a-molu“), Alekseja Kurbatova („Trio br. 4 u d-molu za violinu, violončelo i klavir“), Nine Perović („Gudački kvartet Gusle“) i Kurta Aterberga („Klavirski kvintet Op.31a“). „Union music“ čine violinistkinje Nadežda Artamonova i Marija Đuranović, violistiknja Mirjana Jovanović, violončelista Dmitrij Prokofjev i pijanista Aleksej Kurbatov Ansambl je oformljen 2022. godine u Podgorici s namjerom da crnogorskoj publici predstavi muziku domaćih i inostranih kompozitora 20. i 21. vijeka.

Ulaz je besplatan. D. E

PODGORICA – Umjetnički program „Naše veče“, glumca Ivana Bosiljčića, biće održan večeras, u 20 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

njenim imenom, organizujemo i niz programa o ženskim pravima, inspirisani Darinim likom i i djelom – saopštili su iz PR službe festivala. D. E.

PODGORICA – Knjiga „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879–1912“ istoričara Jovana Muhadinovića biće promovisana večeras, u 18 sati, u prostorijama izdavača, Matice crnogorske.

O knjizi će govoriti istoričari Jadranka Selhanović, Adnan Prekić i Ivan Tepavčević, urednik izdanja Ivan Ivanović i autor.

Ovo djelo predstavlja iskorak u naučnom rasvjetljavanju crnogorsko-osmanskih odnosa

poslije 1879. godine i prikazuje situaciju u kojoj su se našli muslimani u tadašnjoj Crnoj Gori, navodi se u saopštenju izdavača. Objavljivanje knjige je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. D. E.

Poznati glumac interpretiraće poeziju Sergeja Jesenjina , Konstantina Simonova, Bulata Okudžave, Šarla Bodlera, Milana Rakića, uz muzčku pratnju. Program podrazumijeva kombinaciju različitih umjetničkih formi, uz obradu popularnih muzičkih tema od 60-tih godina do danas. Pored poezije, biće tu i filmske muzike, ruskih romansi, savremene pop muzike. R. K.

KotorArt

Darinka Matić-Marović

Naslovnica romana „Sampas“

Kadar iz filma „Ječam žela“ Andrije Mugoše

Predstavljanje filmova studenata FDU sa Cetinja večeras u Subotici

„Osmansko poslanstvo“ večeras u Matici crnogorskoj

„Naše veče“ u KIC-u

Zahvaljujući Prazniku žena juče zabilježen uvećan

tržnim centrima i ugostiteljskim objektima

Formiraće mrežu gradskih projektnih timova za Zapadni Balkan

Delegacija Glavnog grada, koju je predvodila sekretarka za saobraćaj Lazarela

Kalezić, boravila je u Sarajevu gdje je potpisan Memorandum o razumijevanju o uspostavljanju mreže gradskih projektnih timova za Zapadni Balkan.

Mreža gradskih projektnih timova radiće na osnaživanju gradskih uprava u procesu pristupanja EU i drugim fondovima i rezultiraće zajedničkim apliciranjem i projektima koji su od koristi za sve građane. Inicijativa je finansirana od Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a implementira je Njemačka razvojna agencija (GIZ), uz tehničku podršku Mreže lokalnih zajednica Jugoistočne Evrope (NALAS).

Memorandum su potpisali gradonačelnici Bara, Leskovca,

Svetog Nikole, Elbasana, Mostara i Sarajeva, te predstavnici Podgorice, Prištine i Novog Pazara, a svečanosti su prisustvovali predstavnik Ambasade SR Njemačke u Sarajevu Daniel Stinski i direktorica kancelarije GIZ-a u Sarajevu Natalia

El Hage

Gradonačelnici i predstavnici ovih gradova složili su se da Mreža ima veliki potencijal da doprinese razvoju regije Zapadnog Balkana, budući da se gradovi suočavaju sa sličnim izazovima i problemima, a dostupni međunarodni fondovi doprinose unapređenju kvaliteta života u našim zajednicama. U planu su konkretne mjere za jačanje transparentnosti, vladavine prava i kvaliteta javne uprave u različitim oblastima. Stvaranjem Mreže gradova, ova inicijativa okuplja projektne timove i donositelje političkih odluka u

okviru uzajamnog učenja, razvija i implementira zajedničke projektne prijedloge, te jača partnerstva i razmjenu s drugim pobratimskim gradovima u Srednjoj i Zapadnoj Evropi. Kapacitet povlačenja sredstava iz fondova od strane lokalnih vlasti ostaje jedno od relevantnih pitanja u procesu pristupanja EU, kao potencijal za poboljšanje lokalnih javnih usluga. Učenjem i saradnjom gradovi mogu osnažiti svoje timove i iskoristiti raspoložive resurse u korist svojih građana.

U Sarajevu je održan i radni sastanak na temu ,,EU projekti, gradska mreža za Zapadni Balkan“, tokom kojeg je delegacija Glavnog grada prezentovala dosadašnje aktivnosti koje je na ovom planu sproveo tim koji se bavi apliciranjem i sprovođenjem EU projekata, kao i planove za naredni period. H. P.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala tender za nastavak izgradnje Bulevara Pera Ćetkovića

Produžiće vezu između

Konika i Starog aerodroma

Mjesto budućeg nastavka Bulevara Pera Ćetkovića

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za izgradnju nastavka Bulevara Pera Ćetkovića (I faza). U prvoj fazi biće izgrađeno 600 metara bulevara – širina kolovoza iznosiće 14 metara (dvije trake po sedam metara), a predvi-

đeno je i razdjelno ostrvo širine 4,5 metara. Uz ivice kolovoza planiran je zeleni pojas promjenljive širine, do tri metra, s obje strane projektovane su biciklističke staze širine po metar, kao i trotoari širine od 1,5 do dva dva metra.

Od prateće komunalne infrastrukture planirana je izgradnja atmosferske i fekalne kanalizacije, vodovoda, TK kanalizacije i javne rasvjete. Procijenjena vrijednost pomenutih radova iznosi 1.000.000 eura sa PDV-om, a otvaranje ponuda biće održano 10. aprila 2023. godine. H. P.

promet

Muškarci za poklon cvijeće, a žene nakit

Na zelenoj pijaci Pobrežje bio je upriličen Osmomartovski bazar, dok je u holu tržnog centra Mol of Montenegro na velikom broju štandova bila raznovrsna ponuda rukotvorina.

Štandovi sa prigodnim poklonima prethodna dva dana bili su postavljeni i ispod kolonada na Trgu nezavisnosti

Zahvaljujući međunarodnom prazniku žena juče su bile znatno veće gužve nego obično u cvjećarama, parfimerijama, tržnim centrima… Na zelenoj pijaci Pobrežje bio je upriličen Osmomartovski bazar, dok je u holu tržnog centra Mol of Montenegro na velikom broju štandova bila raznovrsna ponuda rukotvorina. Štandovi sa prigodnim poklonima prethodna dva dana bili su i ispod kolonada na Trgu nezavisnosti. U ponudi su nakit, kozmetika, rukotvorine, prirodna kozmetika, cvijeće, ukrasi… Izlagači su, uglavnom, zadovoljni prodajom. Kažu da muškarci ljepšim polovinama uglavnom kupuju cvijeće, a žene dragim osobama nakit ili

kozmetiku. Kupci su bili zadovoljni ponudom i nijesu imali zamjerke na cijene.

PAŽNJA

Prostor ispod kolonada po obodima glavnog gradskog trga juče je bio uljepšan šarenilom raznog cvijeća, nakita, ukrasa… Oko 12 časova na tom mjestu zatekli smo i veliki broj posjetilaca. Mira Knežević, koja je prodavala cvijeće, bila je zadovoljna dobrom prodajom. - Kupuje narod, zadovoljna sam. Muškarci dragim osobama uglavnom uzimaju ruže, to je klasika. Jedna je dva i po eura, dok buket tri ruže košta osam eura – kazala je Knežević, uz napomenu da je buket ljiljana 12 eura, a korpice sa raznim cvijećem desetak eura.

Šesnaestogodišnji gimnazijalac Radivoje Durutović bio je zadovoljan ponudom poklona na glavnom gradskom trgu. - Odlična je ponuda danas ovdje na trgu. Kupio sam majci kutiju za nakit, a tetki orhideju – kazao je Radivoje, napominjući da se većina uglavnom 8.

Kavaljeri iz II-12 Ekonomske škole

Da još uvijek ima mlađanih kavaljera, koji pored svojih majki, sestara ili baba, nastoje da prigodnim poklonom iznenade i svoje drugarice, dokaz su sedam-osam učenica Ekonomske škole ,,Mirko Vešović“, koje smo sa crvenim ružama u rukama sreli u Ulici slobode. Prva pomisao bila je da su one

cvijeće kupile profesoricama. Prijatno nas je iznenadilo kada su nam rekle da su ruže dobile od drugova iz odjeljenja II-12 ove škole. - Kupili su po ružu za sve učenice u razredu. Osjećaj je predivan, drago nam je da su pažljivi i prema nama – kazala je Lana Uzelac, sa kojom su bile saglasne i ostale drugarice. Da još uvi-

jek ima mlađanih kavaljera, koji pored svojih majki, sestara ili baba, nastoje da prigodnim poklonom iznenade i svoje drugarice, dokaz su sedam-osam učenica Ekonomske škole ,,Mirko Vešović“, koje smo sa crvenim ružama u rukama sreli u Ulici slobode. Prva pomisao bila je da su one cvijeće kupile profe-

Ambasada Narodne Republike Kine obilježila

Dan žena

Osmi mart je dan svih nas

Danas nije toliko dan žena, koliko je dan svih nas. Svi danas slavimo majku, suprugu, kojoj ovaj praznik pripada. Danas je jedan veoma važan i poseban dan – kazao je ambasador Narodne Republike Kine Fan Kun, na svečanoj proslavi 8. marta, Dana žena, upriličenoj sinoć u hotelu Hilton.

Putem video-bima gosti su imali priliku da uživaju u plesnom nastupu ansambla ,,Avalokitešvara sa hiljadu ruku“, koji nosi ime po jednom od simbola sreće u budizmu.

- Posebna snaga ovog nastupa je u tome što učestvuje 21

gluvonijema umjetnica – one plešu uz muziku čiji ritam ne čuju već osjećaju kroz vibracije tla i prate uputstva njihovih instruktorki plesa. Njihova upornost, posvećenost i snaga ilustrovana je ovim nastupom, i to nije samo upornost, posvećenost i snaga kineskih žena, već žena cijelog svijeta – kazao je Kun.

Potpredsjednica Skupštine

Crne Gore Branka Bošnjak kazala je da 8. mart nije samo dan za poklanjanje ruža.

- Osmi mart je simbol nastavka najduže revolucije u istoriji, revolucije koja bi, poštujući prirodu ženskog bića, trebala da usmjeri civilizaciju ka na-

pretku u pogledu dostizanja empatije kao najljepše etičke vrijednosti i regulatora društvene zajednice – kazala je Bošnjak.

Ona je dodala da je patrijarhalni model društva, i pored svojih prednosti i duge tradicije, nažalost pokazao niz manjkavosti koje su kroz dugu istoriju ne samo unižavali i pokoravali žene, već su bili uzroci brojnih stradanja žena.

- Sigurna sam da je ovaj vijek vrijeme u kojem će feministička borba ne samo dostići svoj vrhunac, već će dati brojne plodove na dobrobit čitavog čovječanstva – poručila je Bošnjak. Nj. ŽIVANOVIĆ

Delegacija Glavnog grada učestvovala na regionalnom samitu u Sarajevu

Učesnici samita u Sarajevu

promet

poklon uglavnom birali nakit ili kozmetiku

Starovlah: Žene treba poštovati 365 dana u godini

Vodoskoka neće biti još najmanje mjesec

marta sjeti da poklonom iznenadi drage osobe, a da bi to trebalo raditi tokom cijele godine.

RADOST

Izlagačica srebrnog nakita na zelenoj pijaci Pobrežje Sanela Đoković kazala je da je juče dobro prodavala.

soricama. Prijatno nas je iznenadilo kada su nam rekle da su ruže dobile od drugova iz odjeljenja II-12 ove škole.

- Kupili su po ružu za sve učenice u razredu. Osjećaj je predivan, drago nam je da su pažljivi i prema nama – kazala je Lana Uzelac, sa kojom su bile saglasne i ostale drugarice.

- Već tri dana ovdje izlažem, interesovanje je veliko. Povodom praznika žena nudim popust na proizvode u iznosu od 30 odsto. Ljudima se to sviđa, a i ja sam zadovoljna. Naušnice se mogu kupiti od pet do 20 eura, narukvice i lančići su od 15 eura pa naviše. Na mom štandu više kupuju. Žene inače više vole nakit, pa ga i poklanjaju dragim damama – kazala je Đoković, koja je nudila poklon vaučere u iznosu 10, 15, 20 eura, koje kupac može da kupi i pokloni dragoj osobi. Na štandu kod proizvođača cvijeća Sava Rakovića i njegove supruge za tri eura mogle su se kupiti ruže, ljubičice, begonije, muškatle…

- Danas je znatno veća prodaja nego obično. Muškarci pretežno kupuju cvijeće, klasika –kazao je Raković.

Za one koji vode računa da im draga osoba ima lijepu i njego-

Osamdeset jednogodišnji Radoman Starovlah sa zelene pijace na Pobrežju pošao je doma sa crvenom ružom, koju je kupio svojoj voljenoj supruzi.

- Dame treba poštovati 365 dana u godini, a ne samo danas. Ovaj praznik nam dođe kao svojevrstan podsjetnik, da ne zaboravljamo da treba da budemo pažljivi svakoga dana. Žena ljude rađa – nema nas ako nema njih. Bitan je taj mali znak pažnje, karanfil ili ruža, buket, čokolada... kako ko misli i osjeća –kazao je Starovlah.

vanu kožu, kod Ljubinke Jelić mogli su, po cijeni od pet do 10 eura, kupiti neki od melema koje ona sama pravi od maslinovog ulja, voska i raznog bilja, poput smilja, nevena, lavande… I. MITROVIĆ

Fontana na Trgu Argentina ispred južne tribine Gradskog stadiona nije u funkciji duže od četiri mjeseca, a neće biti još najmanje mjesec.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz preduzeća Vodovod i kanalizacija naveli su da ova fontana nije u funkciji usljed većeg kvara na elektromašinskom postrojenju.

Oštećena kaldrma i polomljene klupe

- Naručeni su novi pumpni agregati i komandni ormari koji će stići za 30 dana, nakon čega će fontana biti puštena u rad – poručili su iz tog gradskog preduzeća, uz napomenu da su u funkciji sve ostale fontane i česme koje su njima date na održavanje. Podsjećamo, iz Vodovoda i kanalizacija su 7. novembra prošle godine izjavili za Pobjedu da je pumpa centralnog mlaza na popravci, te da očekuju da će te sedmice fontana biti u funkciji. Međutim, prošlo je tačno četiri mjeseca, a ona, prema najnovijim prognozama, neće raditi najmanje još mjesec. U nadležnosti ovog gradskog preduzeća je osam fontana u gradu i 52 javne česme, a za njihovo održavanje utroši se oko 20.000 eura na godišnjem nivou.

Prostor na javnim trgovima nerijetko je na udaru nesavjesnih pojedinaca, a takav slučaj je i oko fontane na Trgu Argentina.

Na nekoliko mjesta iščupane su kamene kocke kojima je kaldrmisana površina oko vodoskoka, na jednom mjestu površine skoro metar kvadratni. Takođe, polomljeno je nekoliko mermernih ploča na klupama za sjedjenje, pa bi i to trebalo sanirati.

Fontane koje su date na održavanje ovom društvu nalaze se u parku kod Univerziteta, na Trgu nezavisnosti, Bulevaru Džordža Vašingtona (prekoputa kružnog toka), iza Dvorca kralja Nikole na Kruševcu, na Trgu Argentina, zatim u parkovima Pobrežju i Kraljevom i na Marezi. I. M.

Aktivnosti gradskog privrednog društva Putevi

Ekipe privrednog društva Putevi počele su sanaciju Ljubljanske ulice.

Juče su radovi izvođeni na potezu od raskrsnice kod Atlas kapital centra ka Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Osim sanacije podloge i ugradnje novog asfaltnog sloja, biće ugrađeni šahtovi atmosferske i fekalne kanalizacione mreže, nakon čega će biti obilježena horizontalna i postavljena vertikalna saobraćajna signalizacija. Vrijednost ovih radova je oko 100.000 eura.

Iz Puteva je navedeno da bi pomenuti radovi trebalo da budu završeni za 10 radnih dana, u zavisnosti od vremenskih uslova.

Započela sanacija Ljubljanske ulice

Fontana na Trgu Argentina nije u funkciji duže od četiri mjeseca

Fontana na Trgu Argentina

Oštećena kaldrmisana podloga oko fontane

žena prigodnom svečanošću u hotelu ,,Hilton“

u cvjećarama, parfimerijama,

Radoman Starovlah

Ambasador Narodne Republike Kine Fan Kun na svečanosti

d. malidžan

TBILISI – Gruzijski parlament usvojio je juče, uprkos protestima opozicije, zakon o stranim agentima

za koji kritičari kažu da je rađen po uzoru na pravno rješenje koje ima Rusija i koje podrazumijeva da

Gruzijski parlament usvojio sporni zakon o stranim agentima

organizacije, koje više od 20 odsto finansija dobijaju iz inostranstva, budu registrovane kao strani agenti i da budu podvrgnute nadzoru Ministarstva pravde. Nakon usvajanja ovog zakona ispred parlamenta u Tbilisiju uslijedili su protesti pristalica opozicije koji su blokirali saobraćaj na centralnoj aveniji Rustaveli i koje je policija rastjerala upotrebom

suzavaca i vodenih topova. Tokom debate o ovom zakonu, koja je održana u ponedjeljak pred parlamentarnim odborom za pravna pitanja, došlo je i do fizičkog obračuna poslanika vlasti i opozicije. Vladajuća koalicija „Gruzijski san“ je još prošlog mjeseca najavila da će podržati prijedlog ovog zakona.

Njime se od organizacija čiji je budžet sačinjen od novca

Navršeno devet godina od nestanka malezijskog aviona sa 239 putnika

Najveća misterija u istoriji avijacije

KUALA LUMPUR – Na jučerašnji dan prije devet godina, na letu od Kuala Lumpura ka Pekingu, nestao je „boing 777“ kompanije „Malejža erlajnz“ u kojem se nalazilo 239 putnika i koji do danas, uprkos obimnoj i dugotrajnoj pretrazi, nije pronađen, zbog čega se taj slučaj smatra najvećom misterijom u istoriji avijacije.

Porodice putnika kobnog leta zatražile su, uoči godišnjice nestanka aviona, da malezijska vlada kompaniji za pretraživanje morskog dna „Infiniti oušn“ odobri nastavak potrage za letilicom.

Ta kompanija je, nakon nestanka aviona, pretražila čak 120 hiljada kvadratnih kilometara Indijskog okeana zbog čega se ta potraga, takođe, smatra jednom od najskupljih u istoriji avijacije.

Pojedini djelovi nestalog „boinga“ nalaženi su čak na Madagaskaru, ali sam trup aviona nikada nije pronađen.

Zvanična potraga, u kojoj su

Prvih 40 minuta leta MH-370 proteklo je uobičajeno. Kontrola leta je prije izlaska letilice iz malezijskog vazdušnog prostora, oko 1:19 sati, posljednji put komunicirala sa posadom tražeći da se let preusmjeri ka Ho Ši Minu. Pilot je na taj zahtjev odgovorio riječima „Laku noć. Malezijski 370“ i to je bio posljednji kontakt posade sa kontrolom leta

učestvovali timovi iz Australije, Malezije i Kine, okončana je u januaru 2017. godine.

Na kobnom letu bila su 153 putnika iz Kine i 38 iz Malezije, dok su preostali bili državljani Irana, Amerike, Kanade, Indonezije, Australije, Indije, Francuske, Novog Zelanda, Ukrajine, Rusije, Tajvana i Holandije. Na letu je, takođe, bilo 12 članova posade iz Malezije.

Avion je 8. marta 2014. godine, par minuta nakon ponoći, poletio sa aerodroma u Kuala Lumpuru i skrenuo na sje-

veroistok prema Južnom kineskom moru.

Prvi oficir na letu bio je 27-godišnji Farik Hamid, koga je od pune sertifikacije dijelio samo jedan trenažni let. Kapetan leta bio je 53-godišnji Zahari Ahmad Šah, jedan od najstarijih i najcjenjenijih pilota kompanije „Malejža erlajnz“.

Posadu je činilo još 12 maležanskih stjuardesa.

Prvih 40 minuta leta MH-370 proteklo je uobičajeno. Kontrola leta je prije izlaska letilice iz malezijskog vazdušnog prostora, oko 1:19 sati posljed-

nji put komunicirala sa posadom tražeći da se let preusmjeri ka Ho Ši Minu. Zahari je na taj zahtjev odgovorio riječima „Laku noć. Malezijski 370“ i to je bio posljednji kontakt posade sa kontrolom leta. Kasnije je utvrđeno da posada nikada nije uspostavila kontakt sa vijetnamskom kontrolom leta i da je avion sa radara nestao svega nekoliko minuta nakon ulaska u vijetnamski vazdušni prostor. Svi naredni pokušaji uspostavljanja kontakta sa posadom bili su neuspješni. Nakon što su Malezija, Kina i Australija u januaru 2017. godine okončale dvogodišnju neuspješnu podvodnu pretragu koja je koštala 135 miliona dolara, vlada u Kuala Lumpuru je 2018. godine, za potrebe traganja za nestalim avionom u Indijskom okeanu, angažovala kompaniju „Oušn infiniti“, nudeći joj 70 miliona dolara nagrade ukoliko pronađe trup letilice, što se nikada nije desilo.

Istražitelji, koji raspolažu sa vrlo ograničenim informacijama o posljednjim satima leta, navode kako bi pronalazak aviona ili bar više djelova olupine moglo biti ključno za dalju istragu. To bi, kako kažu, moglo da da i odgovor na pitanje da li je avion ostao pod komandom pilota ili je u more pao van kontrole posade. Jedna od teorija je bila da je pilot svjesno oborio avion, ali su tu mogućnost ubrzo odbacili australijski istražitelji.

Istražitelji su kao jednu od mogućnosti razmatrali i tehnički kvar aviona, ali to bez pronalaska olupine ili crnih kutija i zabilješki o letu nikada nijesu mogli da dokažu. O nestanku aviona kompanije „Malejža erlajnz“ Netfliks je snimio dokumentarni film i okarakterisao taj slučaj kao najveću misteriju u istoriji avijacije.

iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao „strani agenti“ i da se podvrgnu nadzoru Ministarstva pravde ili će im, u suprotnom, biti izrečene novčane kazne.

Kritičari ovaj zakon porede sa ruskim pravnim aktom iz 2012. godine, koji se, kako navodi Rojters, koristio za obračun sa civilnim društvom i nezavisnim medijima.

Gruzijska predsjednica Sa-

lome Zurabičvili najavila je da će uložiti veto na zakon, za koji smatra da će ugroziti nade Gruzije da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u. Gruzijski parlament, međutim, uprkos vetu, može da izglasa sporni zakon.

Prošlog mjeseca je više od 60 organizacija civilnog društva i medija u Gruziji poručilo da se neće pridržavati zakona ukoliko on bude usvojen.

Njujork tajms objavio da iza sabotaže „Sjevernog toka“ stoji proukrajinska grupa

Stoltenberg: Istraga

NJUJORK - Nakon što je Njujork tajms objavio članak u kome, pozivajući se na američke obavještajne podatke, navodi da je za prošlogodišnju sabotažu gasovoda „Sjeverni tok“ odgovorna proukrajinska grupa, oglasio se generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ističući da taj slučaj još nije razjašnjen i da istrage na nacionalnom nivou tek treba da budu zaključene.

- Znamo da je bilo napada na gasovode „Sjeverni tok“, ali nijesmo bili u mogućnosti da utvrdimo ko stoji iza toga - rekao je Stoltenberg uoči sastanka sa ministrima odbrane EU u Stokholmu, a prenio Rojters. Američki dnevnik Njujork tajms objavio je kako novi obavještajni podaci, koje su pregledali američki zvaničnici, sugerišu da je proukrajinska grupa izvela napad na gasovode „Sjeverni tok“ prošle godine. List navodi i da nema dokaza da su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi najviši saradnici u Kijevu bili umiješani u tu operaciju ili da su počinioci djelovali po nalogu bilo kog ukrajinskog vladinog zvaničnika. U izvještaju se navodi i da su zvaničnici koji su pregledali obavještajne podatke rekli da nijedan američki ili britanski državljanin nije umiješan u operaciju i da vjeruju da su saboteri najvjerovatnije ukrajinski ili ruski držav-

List navodi i da nema dokaza da su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi najviši saradnici u Kijevu bili umiješani u tu operaciju ili da su počinioci djelovali po nalogu bilo kog ukrajinskog vladinog zvaničnika

ljani ili kombinacija to dvoje. Povodom tih navoda juče se oglasio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov ističući da su saznanja Njujork tajmsa dio koordinisanog širenja dezinformacija u medijima. On je podsjetio da Rusiji i dalje nije dozvoljeno da učestvuje u istrazi i da je Moskva prije nekoliko dana o tome obaviještena iz Kopenhagena i Stokholma.

- To sve ne samo da je čudno, to miriše na monstruozan zločin – rekao je Peskov.

Povodom navoda Njujork tajmsa oglasio se i njemački ministar odbrane Boris Pistorijus upozoravajući na preuranjene optužbe.

- To može biti i lažna operacija inscenirana kako bi se okrivila Ukrajina, što je mogućnost koja je takođe pomenuta u medijima - rekao je Pistorijus tokom sastanka ministara odbrane EU u Stokholmu i dodao da je za obje opcije vjerovatnoća podjednaka.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Porodice putnika zahtijevaju novu potragu

Baltičko more nakon eksplozije na cijevi gasovoda

KVALIFIKACIJE ZA EP: Rukometaši Crne Gore večeras dočekuju Sloveniju na debiju selektora Vlada Šole

Veliki ulog u grotlu ,,Morače“

IHF PODGORICA - Četrdeset šest dana nakon ubjedljivog poraza u posljednjem kolu glavne runde Svjetskog prvenstva (31:23), crnogorski rukometaši imaju priliku da se revanširaju reprezentaciji Slovenije.

Trijumf nad ,,deželom“, večeras od 18 sati u dvorani ,,Morača“, bio bi višestruko koristan. ,,Lavovi“ bi obezbijedili plasman na Evropsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj, uoči revanša u neđelju bili bi bliži prvom mjestu u kvalifikacionoj grupi 7 koje donosi bolji šešir na žrijebu, a pobjeda bi predstavljala i sjajan početak mandata novog selektora

Vlada Šole

Hrvatski stručnjak u poneđeljak je promovisan kao nasljednik Zorana Roganovića koji se povukao poslije 18. mjesta na SP, i s novim izabranicima radio je samo tri dana, nedovoljno da unese ,,nešto svoje“.

- Premalo vremena za kvalitetno upoznavanje, ali vrlo sam zadovoljan iz više razloga. Oduševila me energija koju igrači pokazuju na treninzima i motivacija kojom su došli na okupljanje – rekao je Šola.

Na debiju će ga vjerovatno dočekati pakleni ambijent jer se očekuje da tribine najveće crnogorske dvorane budu ispunjene. Ulaz je slobodan.

- Pretpostavljam da će atmosfera biti odlična i da ćemo se uklopiti u to. Što se tiče meča, igra će biti vjerovatno vrlo tvrda zato što su Slovenci ozbiljna reprezentacija i moramo im se suprotstaviti taktički onako kako smo to pripremali posljednjih 15 dana putem videa. Ako to uspijemo da sprovedemo, imaćemo kvalitetan odgovor na njihovu igru – dodao je Šola.

KONTROLA EMOCIJA

Prije 11 mjeseci, u revanšu baraža za Svjetsko prvenstvo protiv Grčke, u ,,Morači“ je viđena nezapamćena atmosfera na mečevima nacionalnih timova. Šola kaže da huk s tribina može da bude ,,mač s dvije oštrice“ za ekipu.

- Naglasiću igračima da u svakom trenutku kontrolišu emocije jer bojim se da nas atmosfera koja će se napraviti u dvorani ne ponese do te mjere da se ne možemo iskontrolisati. Ključ u ovakvim mečevima inače je u kontroli emocija i u tome da treba zadržati prisutnost i odgovornost u svakoj sekundi – istakao je Šola. Kontrola emocija ne bi trebalo da plaši nekadašnjeg svjetskog i olimpijskog šampiona s reprezentacijom Hrvatske, jer su ,,lavovi“ više puta uspješno izlazili na kraj s tim i od ,,Morače“ napravili gotovo neosvojivu tvrđavu.

Dragašević: Što bismo igrali ako ne vjerujemo u pobjedu

Dvadesetogodišnji lijevi bek Arsenije Dragašević zbog povrede nije bio na prethodnim akcijama s reprezentacijom, sada je spreman i mogao bi da odigra bitnu ulogu u dvomeču sa Slovenijom jer igra odlično u švajcarskom Fadi Vinterturu.

- Drago mi je da sam se vratio poslije dugo vremena i sad bi trebalo da debitujem. Nadam se da će sve biti kako treba, mislim da imamo velike šanse da pobijedimo – kazao je talentovani Pljevljak.

Dragašević je, zajedno sa sugrađaninom Radojicom Čepićem, 2020. iz Rudara otišao u slovenačko Celje.

- Imam dosta prijatelja u Sloveniji. I oni će ići na pobjedu, znamo da neće biti lako. Nama je publika vjetar u leđa, u takvom ambijentu padale su i veće reprezentacije od Slovenije. Što bismo igrali ako ne vjerujemo da možemo i njih da pobijedimo – poručio je Dragašević.

DOLENEC: I najbolji su ostajali praznih ruku u Crnoj Gori

Uroš Zorman je na klupi Slovenije naslijedio Ljubomira Vranješa, koji je smijenjen poslije poraza od Crne Gore na Evropskom prvenstvu u januaru 2022.

Vodio je ekipu u pobjedama nad BiH i Kosovom na startu aktuelnih kvalifikacija, kao i na SP u Poljskoj i Švedskoj ove godine gdje je ,,dežela“ pobijedila Poljsku, Saudijsku Arabiju, Iran i Crnu Goru, a izgubila od Francuske i Španije, i zauzela 10. mjesto

- Uvijek je lijepo igrati pred punim tribinama. Kad sam bio igrač uživao sam u tome, uživam i sada kao trener, samo je vrlo teško onda komunicirati s ekipom. Pričali smo o tome da srednji bek do kraja vodi igru jer će biti veoma teška komunikacija između njega i mene, osim kad dođe na klupu pa podijelimo zadatke – istakao je Šola. Slovenci su u Podgoricu došli bez Deana Bombača i Bo-

u konkurenciji 32 reprezentacije.

Zormanu za mečeve s našom selekcijom nedostaju srednji bek Dean Bombač i lijevi bek Borut Mačkovšek, pa je naknadno pozvao organizatora igre njemačkog Kila Mihu Zarabeca

- Crnogorci su nedavno promijenili selektora, ali ne očekujem drastične promjene.

Nakon dva treninga niko ne može mnogo da promijeni

ruta Mačkovšeka, ali imaju toliko bekova da odsustvo dva vrlo bitna ne bi trebalo mnogo da se osjeti.

- Kad zamijene srednjeg beka ne znaš jesi li u prednosti ili na gubitku zato što si se spremao za jednog, a dođe drugi koji je vjerovatno na istom nivou kvaliteta i sve iz početka moraš da pripremaš. Ali Slovenci manje-više svi igraju po istom principu, pa ćemo se na taktički dio adaptirati, a pi-

igru – rekao je Zorman.

- Najvažnije je da nastavimo putem kojim smo krenuli u Poljskoj. Imamo određenih kadrovskih promjena, ali svaki novi igrač moraće se prilagoditi reprezentaciji i našoj igri, a ne obrnuto. Kapiten Jure Dolenec upozorio je na atmosferu u ,,Morači“.

- Kvalifikacije imaju svoje zakonitosti, nekada su i najbolje reprezentacije ostajale praznih ruku u Crnoj Gori ili

tanje je koliko ćemo na individualni nivo i fizičke osobine nekog od njih – poručio je Vlado Šola.

DA SE PONOVI GRČKA

Lijevo krilo Miloš Vujović smatra da poraz od Slovenije prethodnog januara neće uticati na pripremu za današnji meč.

- Izgubili smo tada velikom razlikom, ali to nas neće obeshrabriti. Imamo dobru eki-

Sjevernoj Makedoniji. Iznenađenja su u kvalifikacijama uvijek moguća. Čekaju nas dvije utakmice s motivisanom reprezentacijom, koja će na raspolaganju imati petoricu glavnih igrača koji su nedostajali kad smo se sastali u Krakovu – istakao je kapiten Jure Dolenec - Znamo što nam donose ova dva meča. Cilj nam je pobijediti u oba, ali tako razmišljaju i u crnogorskom taboru.

pu, mladu, momci su željni dobrih partija, posebno pred našom publikom.

Član njemačkog Fukse Berlina podsjetio je i na trijumf ,,lavova“ na Evropskom prvenstvu 2022. godine (30:27)

kada su Slovence poslali kući nakon preliminarne runde.

- Slovenija je veoma jak protivnik, unazad pet-šest godina igra na visokom nivou. Pobijedili smo ih prošle godine i to nam daje vjetar u leđa jer

znamo da možemo da igramo dobro s njima. Moramo da ostanemo mirni, nije bilo vremena za ekstra uigravanje i promjene, cilj je da zadržimo ono što smo imali i izađemo hrabro na teren. Nadam se da ćemo slaviti, kao što smo i protiv mnogo jačih ekipa nego što je Slovenija – naveo je vihorni Cetinjanin.

I on se nada velikoj podršci navijača.

- Protiv Grčke je bilo nevjerovatno i svima je ostalo u vrlo lijepom sjećanju. Nadam se da će se to ponoviti, ova ekipa zaslužuje da publika dođe u što većem broju. Izvanredan je osjećaj igrati u takvom ambijentu, protiv svakog možemo da igramo na visokom nivou – poručio je Miloš Vujović. Ne. K.

Miloš Vujović na meču sa Slovenijom na SP

Vaterpolisti Crna Gore u nišu stigli do pobjede nad Gruzijom na startu Svjetskog kupa

,,Ajkule“ slave

Đura Radovića

Crna Gora 13

Gruzija 12

PODGORICA - Bazen SC

,,Morača“. Gledalaca: 600. Sudije: Debreceni (Mađarska) i Franulović (Hrvatska). Igrač više: Crna Gora 8-5, Gruzija 11-8. Peterci: Crna Gora 3 (3), Gruzija 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 1:3, 5:5, 3:0, 4:4.

CRNA GORA: Andrić, Tešanović (devet odbrna), D. Radović 1 (1), Mačić, Averka 2, Čučković, Popadić, Đ. Radović 4 (1), Ukropina, Perković 1, Ćetković 1, Matković 2 (1), V. Radović 2.

GRUZIJA: Razmadze (15 odbrana), Akvalediani 2, Dadvani, Sušiašvili 3, Bittadze 1, Jelača 2, Jakhaia, Sarić, Imaišvili 1, Adešvili, Vasić 3 (1), Džikshiarenka, Gvtadze. Đuro Radović spriječio je senzaciju na premijeri vaterpolo Svjetskog kupa, osam sekundi prije kraja utakmice postigao je gol za pobjedu Crne Gore protiv Gruzije (13:12). Ljevoruki crnogorski reprezentativac je u velikom stilu počeo i završio utakmicu (dao četiri gola, dva u posljednjih 60 sekundi), nakon što je u oktobru 2021. godine suspendovan od strane FIN-e… Priželjkivao je i dočekao svojih pet minuta i upravo je izdanje sjajnog igrača najveća dobit za nacionalni tim. Pamtiće se pobjeda, igra u trećoj četvrtini i u finišu, sve drugo je za zaborav.

- Imali smo veliki broj pogrešnih odluka u prve dvije četvrtine, neiskorišćenih prilika, a slab je bio igrač manje. Ali možemo biti zadovoljni rezultatom. Pokazali smo dobar karakter u teškim momentima kada smo ostali bez bekova. Da smo radili stvari organizovano i logično kao u posljednje dvije četvrtine, dali bi više golova do odmora. Dominirali smo fizički, ali nijesmo koristili šanse, a i odbrana u prve dvije četvrtine nije bila na tom nivou. Moglo je da bude bolje – kazao je selektor Vladimir Gojković Loš početak, prvi gol u finišu prve dionice iz peterca, prije toga čak šest neiskorišćenih napada, bila je uvertira za

OSMINA FINALA LIGE ŠAMPIONA: Milan i Bajern u četvrt nalu

Novi krah PSŽ-a

Stadion: Alijanc arena

Sudija: Danijele Orsato (Italija)

Golovi: 1:0 Šupo-Motin u 61, 2:0 Gnabri u 89.

Žuti karton: Hakimi (PSŽ)

Zomer Stanišić Upamekano De Liht Dejvis Gorecka Kimih Koman (od 86. Gnabri)

Miler (od 86. Kanselo) Musijala (od 82. Mane) Šupo-Motin (od 68. Sane)

Rezultati

Australija-Srbija 6:10

Španija-Grčka 11:8

Crna Gora-Gruzija 13:12

Danas 17.30 - Crna Gora-Španija 19.30 - Gruzija-Australija

Lijepo je ponovo biti sa ljudima sa kojima sam odrastao

Đuro Radović je od oktobra 2021. godine čekao na povratak u bazen. I dočekao je i vrhunski odigrao meč.

- Bilo je teško, jedna od težih utakmica, posebno jer nijesam dugo bio u bazenu. Lijepo je ponovo biti sa ljudima sa kojima sam odrastao – kazao je Radović.

Proglašen je za igrača utakmice.

- Lijepa nagrada za povratak, ali ovo je zajednička nagrada.

Naš reprezentativac smatra da je najteže igrati unaprijed dobijene utakmice, teže i od derbija.

- Teška utakmica, loše smo otvorili meč, ulazili iz greške u grešku. Ali, najvažnija je pobjeda. Okrećemo se Španiji, nadam se da će biti bolje. Očekujem da ćemo ispraviti greške, igramo kod kuće i nadam se trijumfu – poručio je Radović.

uzbuđenje. Gruzijci su vodili 3:1, imali su prednost od ,,plus dva“ u trećoj četvrtini, sjajno su koristili igrača više (kod 5:3 šutirali su 4-4) i odlično izdanje centara. Dugo je trebalo našem timu da se razbudi, a kada su se igrači trgli – stigao je i rezultat – 9:8 (serija 3:0). U posljednjih osam minuta gosti su ponovo prijetili i uspjeli da izjednače (10:10, 11:11, 12:12)… A. M.

PODGORICA - Razočaranjima se više ne zna broja. Ko zna koji put otkad su katarski milioni stigli na ,,Park prinčeva“, Pari Sen Žermen je evropsku avanturu završio krahom – ove sezone već u osmini finala, peti put u posljednjih sedam godina. Uzalud Lionel Mesi i Kilijan Mbape u napadu, Đanluiđi Donaruma na golu, Serhio Ramos, Hakimi, Marko Verati i svi ostali u timu. Nije opravdanje ni što je Nejmar van terena zbog povrede, jednostavno – Bajern Minhen je u oba meča bio bolji. Četrnaestog februara Bavarci su u Parizu slavili 1:0, sinoć je na ,,Alijanc areni“ bilo 2:0. U četvrtfinale ide i Milan, koji je nakon 1:0 na svom terenu odigrao 0:0 na gostovanju Totenhemu.

Milan će prvi put poslije 11 godina igrati u četvrt nalu Lige šampiona

Prvih 45 minuta revanša u Minhenu obilježio je Matajs de Liht, koji je dva puta spriječio goste da povedu – prvo je blokirao šut Mesija, potom intervenisao s gol linije kada je Vitinja šutirao nakon greške golmana Zomera Drugo poluvrijeme počelo je s dvije propuštene šanse Erika Maksima Šupo-Motina, potom mu je poništen pogodak, ali je sve naplatio u 61. kada je Verati pogriješio na 16 metara od gola, Leon Gorecka asistirao Kameruncu kojem nije bilo teško da pogodi.

PSŽ je šansu za izjednačenje imao preko Serhija Ramosa, ali se Zomer iskupio za ,,avanturu“ iz prvog poluvremena. Sve je riješeno u 89. minutu –Serž Gnabri je lijepo krunisao kontru Bajerna. Totenhem je u Londonu uradio premalo da bi nadoknadio zaostatak iz prvog meča s Milanom.

,,Pijevci“ su imali dva šuta u okvir gola, a od 77. minuta imali su igrača manje jer je Kristijan Romero dobio dva žuta kartona.

Najveću šansu stvorili su u nadoknadi kada je golman Mainjan sjajno odbranio udarac glavom Harija Kejna

Milan je mogao do pobjede jer je imao veliku šansu u kontri koja je uslijedila – Divok Origi je pogodio stativu. Ne. K.

Donaruma Pereira Ramos Markinjoš (od 36. Mukiele, od 46. Bišjabu) Hakimi Mendeš (od 81. Bernat)

Vitinja (od 81. Ekitike) Verati Ruis (od 76. Zair-Emeri)

Klemon Turpan (Francuska)

kartoni: Romero, Langle, Skip

70. Rišarlison)

53. Poro)

83. Sančes)

OSMINA FINALA LIGE EVROPE: Juventus čeka Frajburg, Arsenal u Lisabonu

56. Salemakers)

Junajted protiv Betisa ,,vadi fleke“ iz derbija

PODGORICA - Mančester junajted je u derbiju šesnaestine finala eliminisao Barselonu i time postao prvi kandidat za osvajanje Lige Evrope.

I na žrijebu osmine finala dobio je španskog rivala – Betis, ima ulogu (izrazitog) favorita, ali je napravio i najlošiju moguću uvertiru za okršaj sa ,,zeleno-bijelima“.

Junajted je u neđelju pretrpio sramotan poraz od Liverpula (7:0), Erik ten Hag upisao najveću mrlju otkad je na klupi ,,crvenih đavola“ i sada će imati težak posao da vrati povjerenje.

- Moramo da se ,,resetujemo“ i oporavimo. Napravili smo ,,nered“ u neđelju, ali na istom smo brodu. Zajedno pobjeđujemo i zajedno gubimo – rekao je Ten Hag. Trener Betisa je Manuel Pele-

grini, koji je vodio Mančester siti i dobro zna koliko bole porazi u velikim derbijima engleskog fudbala.

- Ono je bilo nevjerovatno – odgovorio je Pelegrini na pitanje da prokomentariše poraz Junajteda od 7:0.

- Gledao sam samo prvo poluvrijeme jer smo igrali s Re-

al Madridom, tako da nijesam vidio preostalih šest pogodaka Liverpula. Sigurno im nije lako jer znam kakvo je njihovo rivalstvo s Liverpulom. Ali ja sam navijač Mančester sitija, tako da nijesam bio previše tužan zbog svega što se dogodilo. Iskusni stručnjak ne vjeruje da će poraz Junajteda od Liverpu-

Liga konferencija: ,,Čekićari“ u Larnaki

Večeras se igra i sedam mečeva osmine finala Lige konferencija. Prvi je odigran prije dva dana, kada je Lacio našeg Adama Marušića

poražen u Rimu od AZ Alkmara (2:1). Raspored: AEK Larnaka – Vest Hem (18.45 h), Anderleht – Viljareal (18.45), Šerif

– Nica (18.45), Bazel – Slovan (21), Fiorentina – Sivaspor (21), Gent – Istanbul Bašakšehir (21), Leh – Đurgarden (21).

Raspored

la olakšati posao njegovom timu večeras.

- Zavisi kako će Junajted reagovati nakon poraza. To je samo jedan meč, koji se u fudbalu može dogoditi, i ne mislim da ćemo ih pobijediti 7:0. Ipak su oni Mančester junajted. Ne mislim da će izaći na teren misleći o prošlom meču, tako da ćemo morati da odigrati na najvišem nivou da bismo ostvarili dobar rezultat – dodao je Pelegrini. I ostalih sedam parova osmine finala obećavaju dobar fudbal. Arsenal gostuje lisabonskom Sportingu, Juventus dočekuje Frajburg, a Roma Sosijedad. Bajer u Leverkuzenu igra s Ferencvarošem, Fenerbahče je gost Sevilje, a u Berlinu se sastaju Union i belgijski Union Sen Žiloaz. Ukrajinski Šahtjor se u Varšavi sastaje s Fejnordom. Ne.

ODLUČIO UTAKMICU: Đuro Radović blistao na premijeri Svjetskog kupa

Šupo-Motin proslavlja prvi pogodak Bajerna

Fudbaleri Junajteda žele ,,resetovanje“

PODGORICA - Stanje na vrhu Meridianbet 1. CFL ostalo je nepromijenjeno poslije 24. kola – Sutjeska je nakon remija Budućnosti s Arsenalom (1:1) imala šansu da odmakne na ,,plus 4“, ali je s Dečićem odigrala takođe 1:1, pa je razlika ostala dva boda u korist Nikšićana, koji imaju i meč više.

Jedinstvo je pobjedom nad Iskrom (2:1) izašlo iz opasne zone i ima dva boda prednosti u odnosu na osmoplasirano Jezero koje je odigralo bez pogodaka s Mornarom.

Rudar je u zanimljivom meču upisao važnu pobjedu na gostovanju Petrovcu (3:2).

SUTJESKA PROKOCKALA ŠANSU

Sutjeska je mogla da poveća bodovnu prednost u odnosu na Budućnost, ali nije uspjela.

Nikšićani su pred svojim navijačima odigrali samo neriješeno protiv Dečića 1:1 (0:0). Prvi dio nije bio posebno sadržajan, ali su oba tima mogla do prednosti - za domaće su pokušali Krstović i Matanović, a za goste Cmiljanić i Šarkić

Najbolje prilike ipak su imali Božović, koji je priprijetio u 25. minutu iz slobodnjaka, a deset minuta kasnije nakon dobre asistencije Erakovića, Matanović pokušao. Sutjeska je počela mnogo ofanzivnije u nastavku, a u 58. minutu vidjeli smo najveću priliku do tada – Konrad je odlično šutirao, ali je Marković još bolje odbranio. Nakon toga bilježimo i jednu spornu sudijsku odluku, Nikšićani su tražili igranje rukom u kaznenom prostoru gostiju, ali je Radovanović odmahnuo rukom. Nastavili su Nikšićani da pritiskaju i to im se isplatilo u 78. minutu. Vuković je povukao kontranapad, lopta je došla do Sahlija, koji je sa petnaestak metara iskosa odlično šutnuo i smjestio loptu u lijevi donji ugao Markovićevog gola. Odmah nakon toga Konrad je mogao da ,,zaključa” meč, ali su se Tuzani odbranili.

Tuzani se, međutim, nijesu predavali pa su u 85. minutu poravnali. Đeljaj je ubacio loptu u šesnaestetac Sutjeske, primio je rezervista Pešukić koji je proslijedio do Draška Božovića na ivici peterca, koji iz takvih situacija ne promašuje.

Fudbaleri Sutjeske su na teren izašli sa majicama na kojima je pisalo „Nera“, a sve u slavu dugogodišnjeg fudbalera nikšićkog prvoligaša Milenka Nerića, koji je preminuo prije dva dana, u 36.godini života.

,,PLAVI“ SPAŠAVALI BOD

Budućnost nije zaslužila više od boda pred praznim tribinama u Radanovićima, čak može da bude zadovoljna remijem nakon anemične igre u drugom poluvremenu.

Arsenal je poveo u 28. minutu, kada je poslije prekida i ,,glavometa“ u šesnaestercu Budućnosti, Zoran Petrović u gužvi ramenom savladao svog golmana Miloša Dragojevića

Petrović je nedugo prije autogola mogao da zatrese mrežu

MERIDIANBET 1. CFL (24. KOLO): Budućnosti bod protiv Arsenala, kiksala i Sutjeska u meču s Dečićem

Vodeći ostali na istim pozicijama

Sutjeska 1 0

1 Dečić 0

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 400. Sudija: Predrag Radovanović.

Golovi: 1:0 Sahli u 78, 1:1 Božović u 88. Žuti karton: Ličina (Sutjeska).

Sutjeska Dečić

Giljen (od 46.

na drugoj strani, gdje su šanse imali i Damjan Dakić i Balša Sekulić

Drugi od njih iskupio se u 44. kada je natrčao na odbijenu loptu poslije šuta Petrovića i pored nekoliko defanzivaca Arsenala upisao se u strijelce.

U nastavku mnogo lošija Budućnost, mnogo angažovaniji Arsenal. Četiri šanse imao je tim Radisava Dragićevića, od čega tri velike.

Tri puta se u centru pažnje našao Ivan Bulatović. Prvom prilikom je loše zahvatio loptu, potom je nakon odigravanja glavom Montenegra šutirao, ali mu je odbranio Miloš Dragojević, da bi u idealnoj poziciji nakon kornera glavom poslao loptu pored stative.

Najzad, priliku je imao i Montenegro, međutim, Dragojević mu je ,,ušao u šut“ i odbranio bod ,,plavima“.

U nadoknadi je lako moglo da dođe do kazne za promašaje

– Vasilije Adžić je izveo slobodan udarac, na drugoj stativi sam je bio Petar Sekulović, ali je nespretno reagovao i ostalo je 1:1.

PREOKRET U PETROVCU

Nevjerovatan meč viđen je pod Malim brdom. Nakon dva

potpuna preokreta, Rudar je slavio nad Petrovcem, iako je vodio do 84.minuta.

Pljevljaci poveli u osmom minutu preko Šahmana. No, Petrovac je do odlaska na odmor uspio da preokrene. Prvo je, nakon prekida, u 35. minutu Balša Boričić centrirao sa lijeve strane, a gol za izjednačenje postigao je Radenović Osam minuta kasnije, opet je Boričić bio u ulozi asistenta, a strijelac je bio Babić. Vrijeme je odmicalo i djelovalo je kako će Petrovac upisati nova tri boda. No, u finišu je uslijedio šok za navijače domaćih.

Prvo je u 84. minutu izjednačio rezervista gostiju - Luka Boričić, a samo četiri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Tumbas.

Rudar se poslije prvih bodova u 2023. na začelju tabele izjednačio s Iskrom. Jedistvo je ostvarilo važnu pobjedu u borbi za opstanak – u Bijelom Polju savladana je Iskra (2:1), koja kao pretposljednja sada zaostaje šest bodova za jučerašnjim rivalom. Golove su postigli Bojan Vlaović u 12. i Alija Krnić u 32. za Jedinstvo, te Danilo Rađen u 84. minutu za Iskru. Meč je otvoren prilikom Jan-

LISTA STRIJELACA

15 – Konrad (Sutjeska)

8 – Mendi (Petrovac), Striković (Sutjeska)

7 – Bećiraj (Mornar)

6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo), Faust (Petrovac)

kovića u šestom minutu, ali je golman domaćih Joksimović bio izvanredan. Četiri minuta kasnije, Jedinstvo je stiglo do prednosti - nakon sjajne akcije, koja je počela na sredini terena, između suparničkih defanzivaca se u kaznenom prostoru najbolje snašao Vlaović i pogodio. Većih uzbuđenja nije bilo do 33. minuta, kada su Bjelopoljci udvostručili vođstvo. Gostujući defanzivci neshvatljivo su zaboravili na Krnića u kaznenom prostoru, koji je to znao da iskoristi.

U drugom dijelu utakmice, djelovalo je kako domaći bez većih problema čuvaju prednost, sve do 84. minuta, kada su fudbaleri Iskre smanjili na 2:1 preko Rađena. Iako su Da-

Teren Grblja u Radanovićima.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Savović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Petrović (ag) u 28, 1:1 Sekulić u 44.

Žuti kartoni: Sekulić, Đuričković (Budućnost)

Nikić

Dragićević (od 83. Mirković)

Manojlović

Živković

Čelebić

Mališić

63. Da. Marković) Šofranac

Božović

Tući (od 63. Ljuljđuraj)

Drešaj

Đeljaj

Petrovac 2 2

Bakić

Montenegro (od 64.

Jezdović)

Muhović (od 90+3.

Đorđević)

3

Rudar 1

Stadion: ,,Mićo Goliš“. Gledalaca: 350.

Sudija: Manojlo Sekulić.

Golovi: 0:1 Šahman u 9, 1:1 Radenović u

35, 2:1 Babić u 44, 2:2 Boričić u 84, 2:3

Tumbas u 89. Žuti kartoni: Pejović, Peličić (Rudar).

Petrovac Rudar

Jelovac

Malešević

Boljević

Mendi (od 80. Carević)

Augusto

Dubljević (od 48. Adžović)

Babić (od 80. Faust)

Radenović

Perović (od 80. Zvrko)

Boričić (od 64. Brnović)

Mikijelj

Jedinstvo 2 2

1 Iskra 0

Gradski stadion u Bijelom Polju.

Gledalaca: 400

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Vlaović u 9, 2:0 Krnić u 33, 2:1

Rađen u 84. Žuti kartoni: Mrđa, Dacić, Krulanović (Jedinstvo)

Muminović

Kartal

Radojičić (od 62. Javorčić)

Janketić (od 62. Boričić)

Šahman

Pejović

Bakrač

Talović (od 69.

Kovačević)

Peličić

Bojović (od 46. Tumbas)

Gašević

Jedinstvo Iskra

Joksimović

Dacić

Dulović

Alić

Cvijović

Idrizović

Banda (od 65. Krulanović)

Krnić (od 74. Mušović)

Đorđević (od 82. Kolić)

Mrđa (od 74. Blagojević)

Vlaović (od 65. Kovačević)

Kordić Mitrović (od 46. Vukotić)

Pupović

Šaletić (od 67. Kolundžić)

Rađen

Janković

Boljević (od 55. B. Obradović)

Kalezić (od 46. Nikač)

Muharemović Popović

Sentoku (od 55. Đoljaj)

nilovgrađani u finišu nadoknade mogli i do poravnanja.

U Beranama nije bilo golova, a meč nije donio ništa posebno. Poslije više polušansi, domaćin je bio nešto ofanzivniji u nastavku, a pobjedu domaću mogao je donijeti Škrijelj u nadoknadio vremena.

Ra. P – Ne. K – R. P.

Gradski stadion u Beranama. Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Žuti kartoni: Vuković (Jezero), Kaluđerović, Božanović, Ljutica, Vukotić (Mornar)

Jezero

Asanović

Stijepović

Dedić

Pajović

Vuković (od 63. Radunović)

Kato

Pavlović

Kontić

Bošnjak (od 89. Radenović)

Kojašević (od 79. Škrijelj)

Marković (od 63. Tošković)

Popović

Stevanović

Ljutica

Cvijović (od 76. Seratlić) Vukotić Božanović

Reakcija Konrada nakon promašene šanse Sutjeske

FSCG

U Vrnjačkoj Banji je u toku pojedinačno EP za muškarce

Solidni rezultati crnogorskih predstavnika

U Vrnjačkoj Banji u toku je pojedinačno Evropsko prvenstvo u muškoj konkrenciji na kojem su uzela učešće 484 igrača iz 40 zemalja Starog kontinenta.

Podatak da je među njima preko 120 velemajstora i oko dvjesta intermajstora i FIDE majstora dovoljno govori o žestokoj konkurenciji u borbi za laskavo priznanje i nagradni fond od 100.000 eura.

Crnu Goru na ovom prestižnom međunarodnom takmičenju reprezentuju GM

Denis Kadrić (2.583), GM

Nikola Đukić (2.514), GM

Luka Drašković (2.510), IM

Blažo Kalezić (2.415), FM

Andrej Šuković (2.322),

FM Božidar Kisić (2.283),

MK Vuk Miletić (2.231) i MK

Zoran Lakušić (1.641), dok

je MK Aleksandar Plamenac odustao od turnira uoči prvog kola. Prema riječima

Kalezića, standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti, vodi se velika borba na svim stolovima i veoma je teško prognozirati kome će pripasti laskavo priznanje, tim prije jer za titulu konkuriše najmanje

Korobov 1 – 0 Ponomarjov

50 velemajstora. - Za sada najveće šanse imaju Ukrajinac Anton Korobov i Grk Stamatis Kourkulos koji su se izdvojili na čelu tabele sa po 5,5 poena. Međutim, do kraja turnira ima još šest rundi

Igrom i lakom pobjedom protiv Hapoela

PODGORICA – Moguće je da sjajna pobjeda protiv Hapoela u ,,Morači“ (89:79), druga protiv izraelskog tima (u Tel Avivu je bilo 70:64), ne bude dovoljna za jedno od prva četiri mjesta koja donose prednost domaćeg terena u prvoj rundi nokaut faze Evrokupa.

Kadrić 1 Šošin 0

pa nije isključeno da i njima neko pomrsi račune, a takođe postoji mogućnost da njihov međusobni duel odluči pobjednika. Tačnije, švajcarski sistem ne trpi oscilacije i samo jedan kiks može da pokvari čitav prethodni trud.

A, što se tiče naših rezultata mislim da su solidni i u skladu sa ličnim rejtingom.

Denis Kadrić igra vrlo inventivno i trenutno je među najboljima na šampionatu sa četiri jedinice i jednim neriješenim ishodom i to protiv legendarnog izraelca Borisa Geljfanda. Nikola je bez poraza sa dvije pobjede i četiri remija odnosno četiri osvojena poena, dok se mi ostali još uigravamo i vjerujem da ćemo podići formu u drugom dijelu turnira, prvi je raport Kalezića iz Vrnjačke Banje.

U okviru ŠK „Prosvjeta“ počela sa radom šahovska sekcija

Dolaze mlade snage

U životopisu crnogorskog

šaha i premijerligaša ŠK ,,Prosvjeta“ 25. februar tekuće godine donio je mnogo radosti.

Tog dana obznanjen je početak rada šahovske

škole ovog uzornog kolektiva koja će se do kraja nastavne godine odvijati u prostorijama našeg najtrofejnijeg kluba – ŠK ,,Budućnost“.

- Za odličnu saradnju sa komšijama zahvalnost

dugujemo Aleksandru

Radunoviću, Srećku Đukanoviću i Nikoli Đukiću koji su nam prijateljski ustupili svoje prostorije a

mi ćemo sve učiniti da naša nova adresa od jeseni bude

srednja Stručna medicinska škola ili neka druga vaspitno-obrazovna ustanova

koja će nam obezbijediti jedan skroman kutak za mlade polaznike. Takođe, nadamo se i podršci Ministarstva prosvjete i nauke u

Izraelci kako treba

B. KADIĆ

interesu razvoja i afirmacije drevne igre kod talentovanih i ambicioznih osnovaca i srednjoškolaca. Zato, draga djeco, dobro došli u čarobni svijet šaha. Čeka vas puno lijepih priča, poteza, radosti i takmičenja, istakao je na otvaranju sekretar ŠK „Prosvjeta“, prof. Dragan Čađenović. Prema riječima predsjednika Željka Sekulovića, na ovaj način uprava po planu i programu realizuje zacrtane aktivnosti. - Naš cilj je da omasovimo sopstveni regrutni centar iz kojeg će najdarovitiji polaznici u skorijoj budućnosti popunjavati redove najboljeg sastava, naglasio je Sekulović. Za šahovsku edukaciju mališana staraće se licencirani trener, profesor matematike Velimir Jeknić

To je, vjerovatno, i najveća žal nakon igre i trijumfa protiv tima koji je do gostovanja u ,,Morači“ nanizao sedam uzastopnih pobjeda u ovom takmičenju. Na tri kola prije kraja ligaškog dijela, naime, Budućnost je na diobi četvrtog mjesta grupe B, sa Parizom i Promiteasom (96), koji su međutim, bolji međusobno od Budućnosti. Ispred su Gran Kanarija (12-3), Turk Telekom (11-4), te Hapoel i Pariz (po 10-5). Da bi se našli među prva četiri tima, zapravo da bi se domogli četvrtog mjesta, Podgoričani bi morali da pobijede u sva tri preostala meča, u gostima protiv Trenta i Turk Telekoma, te kod kuće proitiv Gran Kanarije… Pobjeda, možda, ne znači ništa, sem na psihološkom planu. - Iskreno, ne razmišljam uopšte o četvrtom mjestu, već razmišljam samo od utakmice do utakmice. Kad god sam napravio neki plan, a to je bilo dok nijesam naučio lekciju, to je išlo u kontrasmjeru. Mi sada imamo utakmicu protiv Cibone, i moramo da budemo super koncentrisani ako hoćemo da odigramo dobro i dobijemo. Suvišno je sad pričati o narednom rivalu, Trentu, koji ne ide dalje, ali koji ima neki igrački kvalitet na domaćem terenu i ako ne uđemo u taj meč kao protiv Hapoela, možemo da se oklizamo. Mi u svakoj utakmici moramo da budemo kao protiv Hapoela, ili približno. Neki put će da uđe sve kao u prvom poluvremenu protiv Hapoela, neki put neće, ali pristup mora biti takav. Ponavljam, stvarno ne razmišljam o četvrtom mjestu. Znam koji smo na tabeli, znam ostale rezultate, i to je to. Ako budu postojale izgledne šanse da se to uradi, sigurno ću to iskoristiti da motivišem ekipu da to i uradimo. Jer, oni su željni pobjeda, željni su rezultata – ističe trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović

OČEKIVANONEOČEKIVANO

Za razliku od mučenja u prvom poluvremenu meča ABA lige protiv Zadra (gosti vodili

16 razlike), košarkaši Budućnost Volija su Hapoel u Evrokupu savladali mnogo lakše od očekivanog. Izraelci u ,,Morači“ nijednom nijesu vodili a neriješen rezultat su imali samo dva puta (6:6, 8:8). Budućnost je bila bolja u svim elementima, a meč je, praktično, odlučila u drugoj četvrtini, u kojoj je naprije serijom 17:0 povela 36:18, a onda je imala i ,,plus 19“ (42:23), da bi početkom posljednjeg kvartala bilo i 20 razlike (73:53).

Budućnost je popustila u finišu, dozvolila gostima da dođu do pristojnijeg poraza, ali to nije promijenilo sliku u ovom meču u kojem su Podgoričani odigrali bolje nego što se moglo očekivati nakon Fibinog ,,prozora“, koji, tradicionalno, uzme danak ,,plavima“ na planu igre i rezultata… - Nadao se jesam, ali nijesam očekivao takvu igru protiv Hapoela, iako sam očekivao bolju utakmicu u odnosu na Zadar. Međutim, ovo je do pristupa, momcima je stalo, to se vidi. Od prvog trenutka su ušli u meč ja-

NBA: Dončić i Irving uhvatili pobjednički ritam, Milvoki Golden Stejtu

PODGORICA - Aktuelni

NBA šampion ponovo je razočarao, Golden Stejt Voriorsi poraženi su u gostima autsajderu Oklahoma Siti Tanderu 137:128.

Od prve dionice ,,ratnici“ su juruli dvocifren zaostatak 40:30 i nijesu uspjeli da preokrenu. Nije pomoglo ni to što je povratnik, velika zvijezda Stefon Kari, postigao 40 poe-

ne pomaže

na (trojke 16-10) uz sedam asistencija i šest skokova. ,,Gromove“ je do pobjede predvodio Šaj Gildžus-Aleksander koji se profiliše kao jedan od najboljih šutera u ligi, sa 33 poena i šest asistencija uz šut iz igre 24-14. Pobjednička ekipa imala je niz raspoloženih igrača: Dort je upisao 18, Gidi 17, Vilijams 15 a hrvatski krilni centar Šarić 14 poena. Za Golden Stejt

Sa Evropskog prvenstva u Vrnjačkoj Banji

Priredio:

Erik Grin u meču protiv Hapoela u „Morači“

D.

MALIDŽAN

Budućnost Voli najavila dobre stvari u nastavku sezone

putokaz treba dalje

Bilo bi teško protiv Cibone i da nije dobila Crvenu zvezdu

Budućnost u subotu očekuje neugodno gostovanje Ciboni, koja je prošlog vikenda iznenadila Crvenu zvezdu.

GRIN: Velika noć

Erik Grin je kazao da je protiv Hapoela ,,bila sjajna timska pobjeda i velika noć“.

- Igrali smo sjajnu odbranu, pogađali šuteve i imali dobar protok lopte. Moramo da nastavimo i da se nadovežemo na ovo i nastavimo da pobjeđujemo kako bismo mogli da napredujemo na tabeli Evrokupa – rekao je Grin.

ko koncentrisano, izuzev nekoliko minuta treće četvrtine, kada smo bili poprilično konfuzni što se tiče napada. Međutim, ostali dio utakmice smo, stvarno, kontrolisali – rekao je Jovanović, i osvrnuo se na meč protiv Zadra.

- Protiv Zadra sam bio miran skoro cijelu utakmicu, koliko je to moguće na ,,minus 16“, ali sam znao da će tako da bude. Nije bilo realno da bude drugačije. Mi smo se jedva skupili tri dana pred Zadar, jedan igrač se vratio iz Afrike, drugi iz Belgije, treći iz Južne Amerike, itd..

To je nevjerovatno, ne možeš sa njima da radiš kako treba, jer su ljudi umorni… Onda se u četvrtak povrijedio Bel-Hejns, a

u subotu Grin. Zato sam znao da će da bude onako protiv Zadra, i moram da pohvalim igrače jer su izvukli tu utakmicu, jer Zadar uopšte nije naivna ekipa zbog načina na koji igraju, atipični su za sve u ABA ligi.

POJAČANJA NA NIVOU

Dvojac koji je stigao nakon nove godine, Erik Grin i Džej Džej O’Brajen, igra sve bolje, posebno Grin, koji je bio najefikasniji protiv Hapoela sa 21 poenom.

Za Emanuela Lekomta je još rano za konačne ocjene, ali i on daje doprinos u pobjedama…

- Doveli smo ih u senzitivnom dijelu sezone, poslije Nove godine, gdje se svaka utakmica lomi. Mi smo već neke greške, što

pokazao da igra sve uigranije nakon velikih kadrovskih promjena u februaru.

- I da se to nije desilo, bila bi teška utakmica. Stalno ponavljam, jer neki pežorativno komentarišu ABA ligu, pričaju o kvalitetu, nekim stvari koje se ne tiču direktno košarke. Moram da pohvalim i klubove i sve moje kolege, jer se u ABA ligi igra ozbiljna košarka. Normalno, Partizan i Zvezda su se odvojili budžetima, imaju najbolje igrače, ali i na drugim mjestima igrači i mladi igrači pokušavaju da naprave dobre timove. I imate timove, a to se ne tiče Cibone koja ima i prvenstvo Hrvatske, ali koje je slabijeg kvaliteta, koji imaju prostora da spreme utakmice protiv favorita. I ti timovi su jako opasni. Vidjeli ste Split protiv nas, pa onda Cibona…Protiv svakog takvog tima, ukoliko nijesi spreman i motivisan, može da bude opasna utakmica – rekao je trener Jovanović

se tiče poraza, napravili, i pod velikim pritiskom od sebe samih ulazimo u svaku utakmicu ABA lige. Te prve utakmice, možda, nijesu bile njihova prava slika, s obzirom na to da je Erik Grin imao neku pauzu dok nije počeo sa nama da igra i našao pravi ritam. Takođe i O’Brajen. Ali, ono što je najvažnije, moraju da se sažive sa timom, a za to ne postoji drugi način osim treninzi i utakmice. A sada su, praktično, neizostavni dio i ličimo na tim koji je trebao da počne sezonu, možda i da bude ovakav u novembru. Ali, šta ćete, takva je sezona. Mislim da su ljudi u klubu napravili dobar posao – zaključio je Jovanović. S. JONČIĆ

WABA LIGA, TOP 8 FAZA: Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Orlove, danas (17 h) igraju protiv istog rivala

,,Plave“ i teoretski ovjerile pol poziciju

Orlovi 53 Bud. Bemaks 116

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 200.

Sudije: A. Dimovski, M. Jolović, F. Ilić (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 17:38, 17:28, 9:27, 10:23.

ORLOVI: Ristić 7, Tadić 3, Šipka 14, H. Predojević 11, Kondić 5, Vulić 3, Mitrović 10, Devura, J. Predojević, Krakić.

BUDUĆNOST BEMAKS: Radonjić 20, Stefanović 9, Živković 16, Ma.Bigović 7, Leković 11, Drobnjak 19, Mi.Bigović, Baošić 7, Vukčević 3, Marković 11, Šćepanović 11, Bulajić 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa sa prvog mjesta dočekaće fajnal for WABA lige, koji se 25. i 26. marta igra u Podgorici. ,,Plave“ su još prije dva kola pobjedom protiv Celja prak-

tično osigurale lidersku poziciju, a teoretski je sve poznato nakon trijumfa protiv Orlova (116:53) u odloženom meču 4. kola Top 8 faze. Duel nije donio nikakvu dramu, osim što je na kraju domaćin i definitivno ovjerio pol poziciju pred završni turnir. Isti timovi odigraće i danas (17 h) u ,,Bemaks areni“ meč 8. kola, koji će domaćinu poslužiti kao priprema za dva najvažnija meča u sezoni.

Što se tiče samog sadržaja bio

je to meč u jednom smjeru tokom svih 40 minuta. ,,Plave“ su otvorile duel serijom 10:3, da bi već u sedmom minutu bilo 27:8. Razlika je rasla, a Orlovi nijesu mogli da brane gotovo ništa, da bi Budućnost nakon dvije vezane trojke Anastasije Drobnjak (ubacila ukupno pet) već nakon 10 minuta stigla do brojke 38, čime je bilo jasno da će ovo biti šuterski trening za izabranice Vladana Radovića Tim iz Banjaluke očigledno je umoran nakon završnog turnira Kupa Bosne i Hercegovine, ali i bez posebne želje nijesu mogle da priprijete rivalu, koji je već do poluvremena imao ogromnih 66:34. U nastavku je tek viđena agonija Orlova, koji su za 20 minuta postigli 19 poena, imali čak 32 izgubljene lopte (od čega čak 10 u posljednjoj dionici), pa su ,,vučice“ u laganom ritmu uvećavale razliku do rekordnih ,,plus 63“ na kraju. R. P.

Održan žrijeb za Evropsko prvenstvo u ženskoj košarci

Teška grupa za Crnogorke

PODGORICA – Crnogorske košarkašice igraće u grupi A Eurobasketa.

Rivalke izabranicama Jelene Škerović biće reprezentacije Španije, Grčke i Letonije. Eurobasket će se održati od 15. do 25. juna u Sloveniji i Izraelu. Tel Aviv će biti domaćin mečeva naše grupe.

je Tompson dodao 23 a Kuminga 21 poen. Drugim uzastopnim porazom Golden Stejt pao je na šesto mjesto Zapada i ponovo ugrozio direktan plej-of plasman.

Sada ima učinak 34-32, samo poraz manje od Klipersa na sedmom mjestu, uz odigrani meč manje.

Dalas (34-32) je sada šesti, u važnom meču savladao je Jutu na svom terenu 120:116 i

Novajlija, proslavljeni kombo-bek Kajri Irving je blistao za teksašku ekipu sa 33 poena uz osam asistencija i dobar šut iz igre 18-10. Ekipa sa najboljim učinkom u ligi Milvoki (47-18) pokazala je da može lako da pobjeđuje i bez prve zvijezde Adetokumba Orlando je savladan 134:123 u gostima. Ovog puta odgovornost je preuzeo centar Bruk Lopez, koji je obilježio meč sa 26 poena

i šest skokova. Filadelfija je definitivno u borbi za makar drugo mjesto Istoka, nakon pobjede nad Minesotom u gostima 117:94. Sada ima skor 4322, samo poraz više a dvije pobjede manje od Bostona koji je trenutno drugi u konferenciji. Novo izuzetno napadačko izdanje imao je centar Džoel Embid – rođeni Kamerunac je pored 39 poena dodao sedam skokova. Maksi je u trijumfu upisao 27 poena. Neinspirisanu Minesotu predvodio je bek Edvards sa 32 poena uz sedam skokova. S. S.

Naša selekcija je u kvalifikacijama izborila sedmi uzastopni plasman na šampionat Starog kontinenta.

Poznato je da domaćini Evropskog prvenstva imaju pravo da izaberu po jednu partnersku reprezentaciju koja će se takmičiti u grupi u njihovoj zemlji, pa je Slovenija izabrala Srbiju, što znači da će naše najbolje košarkašice igrati u grupi u Ljubljani, ali nijesu mogle da budu u istoj grupi sa Slovenkama. Izrael se odlučio za Češku, i to da igraju u istoj grupi. Sistem takmičenja će biti isti kao i prethodnih godina. U grupi igra svako sa svakim, a samo prvoplasirane ekipe direktno

će u četvrtfinale poslije tri odigrana meča. Drugoplasirane i trećeplasirane reprezentacije u grupama igraće jedan kvalifikacioni meč za mjesto u četvrtfinalu.

Karte za utakmice ženskog

Evropskog prvenstva biće puštene u prodaju 15. marta, tačno tri mjeseca prije početka šampionata.

Učesnici ženskog Eurobasketa su bili raspoređeni u četiri šešira. R. P.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

409

Dana 8. marta 2023, poslije duge i teške bolesti, iznenada je preminuo u 65. godini naš dragi brat

JOKO M. ĐUROVIĆ

Saučešće primamo dana 9. marta od 10 do 12 časova u gradskoj kapeli na Cetinju, kada krećemo za rodno mjesto Markovina gdje će obaviti sahrana u 15 časova

Ožalošćena porodica: braća MILIĆ, VUKAŠIN, IVAN, MANOJLO, RAJKO i sestre RADOJKA, ANĐA i ostala rodbina

419

Dana 8. marta 2023. godine upokojio se u Gospodu naš dragi otac, brat i đed

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće MI „Goranović“ d.o.o. Nikšić, Straševina bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat dogradnje agroindustrijskog objekta- poslovne zgrade u privredi objekat broj 1, za potrebe mašinske obrade pakovanja mesa, na lokaciji Vukov most, na katastarskim parcelama broj 780, 763 i 764 KO Nikšić, u obuhvatu Prostornog urbanističkog plana Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u zgradi JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), dana 30.03.2023.godine u 11.00 časova.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je DOO „Konstruktor Group“, Rasovo bb, Bijelo Polje, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za površinsku eksploataciju tehničko-građevinskog kamena iz ležišta „Kurilo“, koje se nalazi na području mjesta Zminac u Opštini Bijelo Polje, na katastarskim parcelama br. 224, 39/2 KO Boljanina u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Opštine Bijelo Polje i Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Bijelo Polje. U vezi sa navedenim obavještavamo zainteresovanu javnost da je uvid u dostavljenu dokumentaciju omogućen u kanc.br.32, zgrada Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 8-11h. Elaborat se može preuzeti sa sajta Opštine Bijelo Polje www.bijelopolje.co.me

Rok trajanja javne rasprave, dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za ruralni održivi razvoj, Sportska hala »Nikoljac« je do 10.01.2023.god. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u velikoj sali Opštine Bijelo Polje, dana 17.01.2023. godine, sa početkom u 11h časova. Primjedbe sugestije slati na mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me

Pos. Br. I.br.1024/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MIODRAGA MARTI- NOVIĆA, ul. Bajice br. 49, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donosi

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik MIODRAG MARTINOVIĆ, ul. Bajice br. 49, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka o prodaji usmenim javnim nadmetanjem od 07.03.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Pravna pouka: Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen prigovor.

U Cetinju, 07.03.2023.godine Javni izvršitelj Vidak Latković

ZORAN Radivoja – Raška MIJOVIĆ 1954–2023.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 9. marta od 9 do 12 časova, kada krećemo za seosko groblje Kosor – Kuči, gdje će se primati saučešće od 13 do 15 časova, gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi DAVOR i DALIBOR – MIĆA, brat DRAGOLJUB – BATO, sestre NADA i BOŽIDARKA –BEBA, bratanići DEJAN i BOBAN, snahe RADMILA, MILKA i JELENA, unučad LAZAR, VUK, KALINA i STAŠA, sestre od ujaka, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MIJOVIĆ

411

Обавјештавамо рођаке, пријатеље и кумове да је умро наш драги БРАНКО Николин МИРАНОВИЋ 1949–2023.

Саучешће примамо у капели Доњи Кокоти дана 9. марта 2023. године од 8 до 16 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћена породица:

супруга НАДА, синови ГОРАН и МИЛАН, снаха ТАМАРА, унука ЛАНА, сестре МИЛКА, СЛАВКА, РАДМИЛА, ДОБРИЛА, ЈУЛКА и ВЕРА, зет РАДЕ, браћа и сестре од стричева, браћа и сестре од ујака, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

401 Posljednji pozdrav dragoj

STANKI

LJUBA pokojnog Idža

402 Draga ujna

STANKA DRAŠKOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

DRAGANA sa porodicom

381

Дана 8. марта 2023. у 86 години живота преминула је наша вољена

СТАНКА Игњата СРДАНОВИЋ

рођена ПОПОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Загорич дана 9. марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: кћерка МАРИНА, синови ИВИЦА и ДУШКО, сестра ДАРА, ђеверичић ЗОРАН, снахе НИНА и САЊА, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

Тужним срцем и с болом у души јављамо да је послије краће болести изненада у 36. години преминуо наш драги МИЛЕНКО Николин НЕРИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу

дана 8. марта 2023. од 11 до 16 часова и 9. марта од 11 до 14 часова.

Сахрана ће се обавити на гробљу у Глибавцу у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ТАЊА, ћерке СОФИЈА и ИВА, мајка РАДА, отац НИКОЛА, браћа ОГЊЕН и СТАНКО, сестре МИЛИЦА и МИЛЕНА са породицама, снаха ДИЈАНА, стриц ЖАРКО са породицом, тетке БРАНКА, СТАНКА и ДАРА са породицама, ујаци МИЛАН, МИЛЕТА и МИЛОШ са породицама и остала многобројна породица НЕРИЋ и ТЕРИЋ

Posljednji tužni pozdrav dragoj RANKI

RANKI

Ostaće uspomene na tvoj nasmijani lik zauvijek u našim srcima. Čuvamo te od zaborava.

SVETLANA VUKSANOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Poslednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

RANKI

Čuvaćemo uspomenu na tebe.

ĐORĐE i MARINA ĐURIČIĆ

415

Od JANKA, DARKA, JELENE i MILENE

Posljednji pozdrav

RANKI JOKANOVIĆ

Usnule su oči jedne plemenite majke, zaćutalo veliko srce jednog neustrašivog borca – neka su ti laki onostrani putevi, lijepa Ranka, dugo si trnje uz osmijeh gazila.

KOLEKTIV MFI MONTENEGRO INVESTMENTS CREDITA

410 Draga

RANKA

Čuvam te u najljepšim đačkim uspomenama.

Tvoja drugarica iz klupe MAŠA

RANKI LAZAR i OLJA

418

Posljednji pozdrav

385

RANKI

Bila si više od prijatelja, svima nama. Počivaj u miru a mi ćemo se sjećati i pominjati te.

MIHAILO VUKSANOVIĆ

414

RANKA

Žao mi je, drugarice, što te više neću sresti. Al’ ću vječno nositi u srcu naše bezbrižne dane kada smo vozile rošule ispod tvog prozora, bose igrale lastike, školice, klizale se po mokrim tepisima, krale džanje iz susjednog dvorišta… I tvoje loknice. Hvala ti.

MAJA ĐURKOVIĆ

420

RANKICE

Tvoja bol za Mikom je bila jača od volje za životom. Počivaj u miru, mezimice komšiluka.

Vole te AĆIMIĆI i MILOŠEVIĆI

Posljednji pozdrav

Najboljoj mamici

I ti me ostavi moja

Draga naša

tetkić RANKIĆ

Teško je povjerovati da više nisi sa nama, da se raduješ našim uspjesima i da uživaš u odrastanju svojih i tetkinih ljepotana – kako si ih samo ti zvala.

Čuvaju te od zaborava tvoji: VUK, BALŠA, ANA i MILENKO

LJUPKO Voli te tvoj SREĆKO! 429

426

RANKICE

Tvoja lavovska borba i želja za pobjedom mi daju motiv i snagu da nastavim dalje i da budem najbolji ujo Batica.

Počivaj u miru pored naše Mike.

RANKI Njene ljubavi DUNJA i ALEKSA 431

Posljednji pozdrav dragoj

RANKICE

Borila si se lavovski zajedno sa tvojim Radom do samog kraja, ali je bolest pobijedila. Odmori svoje napaćeno tijelo i pođi Miki u zagrljaj a tvoja će majka plakati i za vas.

Za tobom neutješni majka CACA i tata RAJO

RANKI

Najdraži tetkiću Rankiću, teško je prihvatiti da više nema tvog osmijeha, ljubavi i pažnje. Ostale su sve one neispričane priče koje smo trebali da dijelimo sa tobom.

ANDREJ i VLADO

MILENKO NERIĆ

Kume...

Volio bih da mi sad daš savjet… kao što si uvijek radio… to si najbolje znao… Volio bih da me sad naučiš kako treba… ali neću puno, kume, jer riječi sad tako malo znače... moj zauvijek iskreni prijatelju...

Sjećam se kao da gledam... sunce… žubor Bistrice… miris sa Pivare i pitanje ko je dao gol…?? NERA 9… uvijek si bio pobjednik, a i sad si, kume… iza sebe imaš dvije zlatne medalje…

Kume, SILO LJUDSKA VELIČINO… oprosti mi, kume, što nisam sad tu jer si ti za mene uvijek bio, ali ću održati obećanje koje sam ti dao… ja ti se kunem dok budem koračao i dok moje srce bude kucalo živjećeš sa mnom...

Nek te, kume, nose anđeli na krilima svojim, a ja i ti, kume, ćemo opet stopirati posle treninga…

I još nešto, PONOSU SVIH, za medalje ne brini one će uvijek da sijaju…

NEKA TI JE VJEČNA SLAVA… VOLI TE KUM KALEZA.

BOJAN KALEZIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

ILIJA MANDIĆ

Kroz najljepše uspomene i sjećanja, sa ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava

VLADIMIR i JELENA

Danas su dvije godine od kada nije sa nama

DANICA Nikole ĐUROVIĆ

Kako vrijeme prolazi sve mi više nedostaješ… Kćerka

Pet

NEVENKA – BERE STEVOVIĆ

Rođ. SMILJANIĆ

Živiš u našim srcima i sa ponosom te čuvamo od zaborava. TVOJA PORODICA

Dvije godine su od smrti moga supruga

RATKO CEROVIĆ

Teško je živjeti u praznoj kući. Tuga i bol kao prvog dana.

Tvoja ZORICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

413

NIKOLA DESA JOVIĆEVIĆ JOVIĆEVIĆ

1993–2023 2022–2023

S ljubavlju i poštovanjem,

400

Četvrtak, 9. mart 2023.

SJEĆANJE

9. 3. 2012 – 9. 3. 2023.

VELIZAR MIJAJLOVIĆ

Čuvamo uspomene na tebe.

377

Tvoja PORODICA

378

Zauvijek u našim srcima i sjećanjima.

Tvoji: stric MILUTIN, strina NEVENKA, sestre od strica GORDANA, MARIJA i IVANA sa porodicama

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

VESKA SIMONOVIĆA

Puno nam nedostaje tvoj vedri lik i pažnja koju si nam nesebično pružao.

Nikada te neće zaboraviti

RANKO, DARKA, NIKOLA, MILOŠ, NINA, DIJANA i IRINA

382

29. 1. 2023 – 9. 3. 2023.

VESKO SIMONOVIĆ

Ljubav i sjećanje ne umiru nikada.

NACA, JELENA, MARKO i BLAŽO sa porodicama

387

7 godina nijesi sa nama

384

IVANE

Svaki tren našeg života je posvećen tebi. Vječna tuga, patnja, bol... Ponos na tebe što smo te imali takvog. Čuvamo te i nosimo u srcu, anđele, do kraja života.

Otac DRAGO, majka LJILJA, sestra IRENA

Dana 9. marta 2023 navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

VESKA SIMONOVIĆA

Zaborav ne postoji jer si na svakom koraku ostavio lijepe uspomene, kao uzoran sin i brat.

Sa ponosom i ljubavlju, Majka ZORA, brat MIŠKO i sestra BERA

383

398

Baba

SLAVKA LIPOVINA

Bez tebe je svaki dan kao godina, a ova godina se čini kao vječnost.

Nijesmo bile toliko velike da ti vratimo onoliko koliko si ti nama pružala.

Tvoje srce je bilo prepuno ljubavi za sve, a naša su bogatija jer si ti u njima vječno.

Vole te tvoje unuke NINA, IVA i KSENIJA

SLAVKA LIPOVINA

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Vole te tvoji ANA i JOVAN

390

Sedam godina je od kada nije sa nama naš

389

Naša sreća, naš ponos, naš život.

391

Majko

SLAVKA LIPOVINA

Prošla je samo godina dana od tvoje smrti. Nema dana da ne pomislim na tebe.

Svakim danom sam svjesnija da nisi tu da te nazovem i pitam kako si. Borila si se, ali tvoje već dovoljno ranjeno srce ne izdrža.

Šćer NEVENKA sa porodicom

432

Navršava se bolnih

6 mjeseci od smrti 21 mjesec od smrti naše voljene supruge, našeg voljenog sina, majke, babe i svekrve supruga, oca, brata i ujaka

Tvoji najmiliji: majka SNEŽANA, otac MIKAN i brat LAZAR sa porodicom

380

NADE DANILA

Vaskove Vaskovog

VUKOTIĆ

Vrijeme nije lijek, već tiha patnja i vječna tuga za vama. Ne postoji trenutak koji donosi zaborav, niti sjećanje u kojem vas nema. Vaša upražnjeno mjesto bolno nas podsjeća na veliki oslonac koji smo izgubili. Snagom kojom ste živjeli, žarom kojim ste stvarali, ljubavlju i vječitom podrškom ostavili ste trag, zauvijek živ, koji jasno blista i jeste nam utjeha pred ovim najtežim bolom i melem za teške rane u duši. Nadamo se da je vaša bol utihnula zbog dana kada ste se ponovo sreli u vječnom životu.

Vječno ćete živjeti u svakoj našoj suzi, jecaju, priči i uspomenama.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dragi roditelji, svojim časnim i poštenim životom, ljubavlju, pažnjom i brigom bili ste i ostaćete upamćeni da sa ponosom pominjemo vaša imena.

Sin i šćer NEBOJŠA i NEVENKA

388

Sedam godina od smrti našeg kuma

MILOŠA PAVIĆEVIĆA

Vrijeme prolazi, ali uspomene na tebe nikad. TOMO i VOJO

Dana 9. marta 2023. je 40 dana od smrti naše majke, a 15. marta je 35 godina od smrti našeg oca

376

MAJKO

379

RADMILA M. LAKIĆ rođ. Boljević 9.3. 1999 – 9. 3. 2023.

Već 24. godine živimo bez tvoje ljubavi, dobrote... Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji NAJMILIJI

LUČIĆ

Vrijeme prolazi, a želja raste da čujemo vaš glas i vidimo vaš osmijeh. U našim srcima i našim dušama je doživotna praznina, koja je nastala vašim odlaskom. Počivajte u miru!

Vaša djeca: MIROSLAV, MIRJANA i BILJANA sa porodicama

MARICA Vasova BRANKO Ilije rođena Ninković 1918–1988. 1921–2023.

9. 3. 2022 – 9. 3. 2023. 24. 3. 2002 – 24. 3. 2023.

SLAVKA NIKOLA LIPOVINA

9. 3. 2022 – 9. 3. 2023.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta, Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., donijeto Rješenje, broj: 03-UPl1715/9 od 14.02.2023. godine, kojim se utvrduje da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju saobraćajnice radnog naziva „nastavak jugozapadne obilaznice od kružnog toka radnog naziva Krug 2 — Glavnog projekta rekonstrukcije magistralnog puta M 2.3 Podgorica — Cetinje do Komanskog mosta, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrdeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za odredivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o., je dužna, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

OBAVJEŠTENJE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“SI.Iist CG”br .75/18) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Uprava za kapitalne projekte podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za lokalni objekat od opšteg interesa: Vodovodni sistem kojim se obezbjeduju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe. protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski staza planinskih centara „Kolašin 1600” i „Kolašin 1450”, u opštini Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu životne sredine, zgrada Centra za kulturu, radnim danima od I I do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kolašin-Buda Tomovića bb, kao i na e-mail: kolasin.urbanizam@gmail. com je, shodno članu 13 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, pet radnih dana od dana prijema odnosno objavljivanja obavještenja.

I.1024/2017 Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MIODRAGA MARTINOVIĆA, ul. Bajice br.49, Cetinje, u skladu sa čl. 169-192 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, u ponovnom postupku, donosi ZAKLJUČAK

I Određuje se šesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem na nepokretnostima izvršnog dužni- ka MIODRAGA MARTINOVIĆA, ul. Bajice br.49, Cetinje, a koje su upisane u listu nepokretnosti broj 2376 KO CETINJE I, na kat.parceli broj 3367/1, broj zgrade 1, stambeni prostor PD3, površine P1 36 m2 , koja je u svojini izvršnog dužnika i to u obimu prava 1/1. II Šesto javno nadmetanje za prodaju predmetne nepokretnosti održaće se dana 06.04.2023. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Navedena nepokretnosti izvršnog dužnika iz stava I Zaključka, predmet je prodaje po pravosnažnom Rješenju gornje posl. ozn. od 29.09.2017. godine, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca i to na ime glavnog duga iznos od 60.491,84 € sa pripadajućom kamatom počev od 19.07.2017.godine, pa do konačne isplate, te troškova izvršnog postupka do dana donošenja ovog Zaključka u iznosu od 3.858,18 €.

III Nepokretnosti navedene u st. I ima evidentirane terete upisane u LN-u br. 2376 KO CETINJE I.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 30.06.2018. godine, u smislu čl. 168. ZIO i ista iznosi 22.860,00 €.

V Na šestom javnom nadmetanju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica i to u iznosu od 2,286.00 €, koje predstavlja 10% utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika koja je upisana u LN-u 2376 KO Cetinje I.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama i založnim povjeriocima.

U Cetinju, dana 07.03.2023.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

Pleše kao slon, ubada kao muva

A cappella

Loše, baš loše

Kako je to loše, brate... E ovako nam đeca pričaju po ulicama. Kao ludak željan normalnih životnih okolnosti, u rijetkim trenucima kada sam u prilici da prođem centrom na obje noge, osluškujem bilo grada, puls ljudi, gledam im lica i pokušavam da dokučim energiju. Gledam da se nekako povežemo, kao nekada. E sad, možda je do godina (mojih, svakako)... ali bilo kako bilo, sve te pojedinačne energije naših sugrađana „ugurane“ su u sopstvene male svjetove, mikro-prostore iz kojih se čak ne naziru ni obični, ljudski pogledi. Eto, toliko je loše.

Reći ćete, bivalo je i grđe. Jes’, no opet, kako se uzme. Čak i u tom grđem, vremenu ludila i ideoloških opijenosti, bilo je haosa, ali ipak - kontrolisanog haosa. Kao djeca tada, znali smo za zamke, izbjegavali mjesta na kojima može doći do incidenata i upotrebe oružja. Ili jednostavno, znali smo đe nam je mjesto. Naravno, komad sreće bio je potreban da prođemo „lišo“ tih godina, jer su se glave u urbanoj sredini gubile prostim sticajem okolnosti, dakle, nije vam trebala nikakva pamet, nego samo i jedino – sreća. Ali tako to ide. Da li smo sada napredovali na polju opšte sigurnosti? Mislim da smo komad dalje. Nema dana da ne pročitamo da se neđe po centru grada nije dogodio neki incident sa lakim ili teškim tjelesnim povredama. E to je loše, loše, da gore ne može biti. Tenzije u vezi sa predsjedničkim izborima u Crnoj Gori naizgled nijesu kao nekada. Privid normalnosti i kampanje koje, makar u ovoj fazi, priliče nekim mnogo uređenijim društvima, neka vas ne zavaraju. Iza sve te demokratske i građanske finoće stoje isti oni ljudi i politike koju su nas dovele do ove, skoro beznadežne situacije u razvoju demokratije. Zapeli smo, pa smo zapeli. Loše, baš loše. I gle čuda, opet nekako ispadne onako kako većini u Crnoj Gori ne odgovara: stari vukovi u odbrani državnih interesa (već viđeno), protiv novih a starih vukova, kamufliranih u jagnjeće kože. Kako da ne. Za razliku od svih kandidata koji nas podsjećaju da se radi o presudnim izborima, možda prvi put,

Što nam ostaje? Da mislimo jedno, zarad nacionalnih interesa glasamo drugo ili treće, i tako opet, do nekih novih izbora?

Grdan je to život u Evropi, u debelo zagaženom 21. vijeku

spreman sam da to i potpišem. No, motivi ili razlozi, kako vam volja, ni približno nijesu isti.

Što se mene tiče, dosta mi je i jednih i drugih. Ovi srednji daleko su od poželjnih, štoviše, pokazali su prethodnih godina da nijesu dorasli odgovornosti.

E tek kad ovako postavimo stvari, vidimo koliko je sve loše, baš loše. Dakle, izbor nikad lakši – za nekoga ko nema problem sa sjećanjem, bližim i daljim. Svi su zaslužili jedno veliko, građansko: „Mrš!“

Što nam ostaje? Da mislimo jedno, zarad nacionalnih interesa glasamo drugo ili treće, i tako opet, do nekih novih izbora? Grdan je to život u Evropi, u debelo zagaženom 21. vijeku. Za

sve ono od 2006. naovamo, znam ko mi je kriv i nije to problem. Ali ne mogu da se čudu načudim, kako je u posljednje dvije i po godine propuštena šansa, ne da se velike stvari poprave astronomskom brzinom, nego da se uradi mnogo malih koje ulivaju nadu i šalju jasnu poruku svakom normalnom čovjeku u ovoj zemlji, da nade ima. Da će trajati duže nego što želimo, da će biti bolno, to smo znali - ali da će opet, nakon svega, biti loše, baš loše... E tome se nije nadao niko nakon izbora 2020. godine. Još jedan paradoks evidentan je u komunikaciji sa poznanicima: ima ljudi koji nijesu glasali za promjenu vlasti 2020, ali su se tiho poradovali novim okolnostima. Dakle, uopšte ne ulazim u razloge, ali činjenica da glasate jedno a intimno želite drugo, tačno je ono što nam se desilo na tim izborima. I u tome se nijesu snašli ni političari nove većine, ni nova opozicija, a narod je, da prostite, potpuno izludio. A tako je malo bilo potrebno da se neke stvari dovedu u red, makar funkcionalni. Ali avaj, ispade loše, baš loše...

I? Što ćemo sad? Opet, ko zna koji put, da biramo iskusne igrače koji su nas vrćeli oko malog prsta decenijama, ili jedinu damu koja je igrom slučaja, u jednoj ne tako davnoj fazi, sa partijom kojoj pripada bila žrtva istih tih iskusnih igrača? Ili ovjekovječene borce za nepoštovanje svoje države, njenih simbola, zvučnih i vizuelnih? Ili nove mlade i lijepe, bez džempera, sa sakoima krojenim po mjeri, koji su već, makar većina njih, činjenjem već pokazali potpuno odsustvo svijesti o tome što narod u Crnoj Gori misli ili želi?

Pa, majku mu, ako nijesmo za bolje, neka nam ga taman to. Ovo dijeljenje karata je jedno od onih koje će se sigurno zaboraviti, kakvi god rezultati bili. S ovakvim stanjem u državi, uzaludno je. Svi oni zajedno, neko sa više staža i namjerno, a neko sa manje staža i više neznanja i svojeglavosti, ućerali su nas u torove iz kojih se teško izlazi. Loše, baš loše...

Piše: Vladimir MARAŠ

U FOKUSU OSKARI 2023: Najveće šanse da ulovi nagradu

Trofej zaslužen u svim

Niko ne prevesla kao Američka akademija... Evo i ovu, sedmu godinu zaredom kada pišemo detaljne prognoze dobitnika u svim kategorijama, krenusmo da otvorimo tekst istom procjenom/ocjenom stanja: „Ove godine Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti ima priliku da ispiše istoriju i pokaže da se nešto u vezi s Oskarima bitno promijenilo...“ Ili ne?

Spuštavasmo se na to uže mnogo puta, oduševljeni što neke promjene nakon širenja članstva zaista počinju da se osjećaju – makar kad je riječ o nominacijama. No, rijetko bi nam se i dogodilo, mimo onog istorijskog i beskrajno važnog trijumfa korejskog „Parasite“

(Bong Džun-ho, 2019), da se to uže ne pretrgne... I da se još jednom ne strmoglavimo u naručje njunjavog filma koji nije zaslužio zlatni kip za „best picture“.

Savijanje žanrova

Pogađate, i ova godina je „ključna“ za promjenu imidža Akademije i načina na koji posmatra i nagrađuje bitne filmove. Slična meta, slično odstojanje –i opet vrti-vrti ukrug sa nagađanjem hoćemo li opet završiti sa konzervativnim i sentimentalnim dobitnikom, ili će neko konačno lupiti šakom o sto i predati Oskara „rizičnom“ igraču koji je to istinski zaslužio.

Naravno, mislimo na naučno-fantastično multiverzumsko filmsko čudo „Everything Everywhere All at Once“ u režiji Danijela Kvana i Danijela Šajnerta koji vjerovatno nijesu mogli ni da sanjaju da će ih obožavati i publika i kritika, te da će pokupiti gomilu bitnih priznanja u sezoni najvažnijih filmskih nagrada, uključujući čak 11 nominacija za Oskare...

I pritom ostvariti globalnu kino-zaradu od 107+ miliona dolara.

Ako to nije bioskopsko čudo u postkovid eri, onda ne znamo što jeste. No, pitanje nije da li to

Čak i ako naklonost publike i kritike ostavimo po strani, činjenica je da feel good osjećaj koji ostaje nakon gledanja filma punog empatije i nježnosti, takođe odgovara vajbu koji obično nagrađuje Američka akademija

znaju i članovi Američke akademije, nego koliko su spremni da i sami priznaju jedan toliko uvrnut i nenormalan film što prkosi, savija i sabija u sebe sve moguće žanrove.

Sa druge strane, koliko god film dva Danijela i fantastičnog Studija „A24“ možda izgleda kao nemoguć izbor za „best picture“ pobjednika, mnogo toga što se dogodilo uoči nedjelje, 12. marta, kada će se u Dolbi teatru u Los Anđelesu održati 95. ceremonija uručenja Oskara – ide u prilog tome da je „Everything Everywhere All at Once“ ipak glavni favorit u ovoj najbitnijoj kategoriji.

Pored publike, kritike i debelog buđelara, Danijeli su već osvojili PGA, DGA i SAG nagrade – ključne indikatore i za dobitnike Oskara. Možda postoji samo jedan slučaj („Apollo 13“) u cjelokupnoj istoriji Američke akademije kada oskarovska pobjeda nije koindicirala sa već osvojenim priznanjima udruženja američkih producenata, režisera i glumaca/glumica. A činjenica je da feel good osjećaj koji ostaje nakon gledanja tako ludog a filma punog empatije, nježnosti i spremnosti da nas

uzme za ruku i pokaže nam kako i koliko možemo da volimo jedni druge, uprkos svemu – takođe odgovara vajbu koji obično nagrađuje Američka akademija...

Ozbiljniji kandidat

Na strani filma „Everything Everywhere All at Once“, ipak, nije jedna takođe bitna stvar: BAFTA. Malo je reći da su poslije deset nominacija, te samo sa jednim osvojenim priznanjem Britanske akademije filmskih i TV umjetnosti, onim za montažu – prošli ispod svih očekivanja.

I tu je lako reći: „Dobro, što ćemo, takvi su... Ali, i to su samo Britanci.“ Eto, uspjeli su čak da iskuliraju i (koliko-toliko) svog Kolina Farela, za najbolju ulogu karijere u Makdoninom „The Banshees of Inisherin“. No, može ta jedna osvojena BAFTA ipak biti i vrlo loš pokazatelj – da je neameričko članstvo Američke akademije ipak raspoloženije da nagradi malo „ozbiljnije“ filmsko iskustvo iz 2022. godine. Recimo, Stivena Spilberga ili Edvarda Bergera, čiji je „All Quiet on the Western Front“ počistio BAFTA nagrade.

Trijumf bilo kojeg drugog filma, mimo Spilbergovog, bio bi veliki šok

goldderby.com

ima uvrnuto saj-faj čudo „Everything Everywhere All at Once“

svim multiverzumima

Filmovima oba režisera ostale nagrade izmicale su većinom u korist Danijela.

Na Spilbergovoj strani su, naravno, reputacija i nostalgija. Ta dva elementa uvijek mogu da prevagnu kad je riječ o Oskarima. No, „Everything Everywhere All at Once“ u globalu stoji toliko čvrsto, da se čini da ovi faktori mogu da odigraju u Spilbergovu korist isključivo u kategoriji najboljeg režisera. I po tome je Američka akademija poznata, po sistemu „jedna velika nagrada po filmu“. Tako se odavno nije dogodilo da film koji osvoji Oskara u „best picture“ kategoriji, zgrabi zlatni kip i za svog režisera. Tako da scenario u kom Spilberg osvaja priznanje za režiju, a „Everything Everywhere All at Once“ za najbolji film – djeluje još realnije.

Bergerov problem

„best picture“ ne može da se nada, kao ni onom za režiju. I činjenica je da je Martin mnogo bolji scenarista nego režiser, a Američka akademija od starta ga i tretira tako.

Veća šteta od toga što „The Banshees of Inisherin“ neće osvojiti za režiju i najbolji film jeste to što će Oskar izmaći Farelu, najvjerovatnije u korist Ostina Batlera („Elvis“); a u kategoriji sporednih uloga i njegovim bravuroznim partnerima: Keri Kondon, Bariju Koganu i Brendanu Glisonu. A ne zna se, odista, ko je tu bolji od koga...

U suštini, spilbergovski „The Fabelmans“ (sedam nominacija) i antiratni ep iz Njemačke (devet) jedini su od još devet nominovanih čija pobjeda ne djeluje apsolutno nemoguće. Mnogo je faktora u igri, a koliko god Oskari djelovali predvidljivo, ipak se nekada desi da debelo iznenade.

Opet, bio bi pravi šok, da ne kažemo eksces, da u „best picture“ kategoriji trijumfuje neko mimo pomenute trojke. Od „The Banshees of Inisherin“ (devet nominacija), „Tar“ (šest), „Women Talking“ (dvije) i „Triangle of Sadness“ (tri), preko „Elvisa“ (osam), do no -

minovanih blokbastera „Top

Gun: Maverick“ (šest) i „Avatar: The Way of Water“ (četiri). No, hajde da im ipak svima, kao i filmu dvojice Danijela, izmjerimo šanse.

Filmski veterani imaju prednost: što se kategorije „best picture“ tiče, Spilbergova kvazibiografska drama „The Fabelmans“ trijumfovala je samo na Zlatnim globusima, koji i nijesu toliko ključan indikator, budući da se priznanja uručuju u dvije kategorije. Stiven je ugrabio statuetu za najbolju dramu, a Makdonin „The Banshees of Inisherin“ nagrađen je u sekciji komedije/mjuzikla.

Dalje, iako je obrisao pod sa protivkandidatima na uručenju BAFTA nagrada, Berger ima veliki problem s Oskarima: i pored devet nominacija za „All Quiet on the Western Front“, nije uspio da se ugura na listu kandidovanih režisera, što je takođe bitan indikator za „best picture“ kategoriju. Pravovremenost (anti)ratne teme, nažalost, na strani je njegovog filma, a trebalo bi i da nekome nešto znači ime Eriha Marije Remarka, čiji je klasik adaptirao. Opet, Berger će vjerovatno morati da se zadovolji trijumfom u kategoriji najboljeg internacionalnog filma, te još nekim „tehničkim“ Oskarom – ako akademici ne polude i časte ga i za adaptirani scenario. Tu je Berger igrač iz sjenke, a favorit je Sara Poli za „Women Talking“, koji apsolutno zaslužuje priznanje u ovoj kategoriji. Čak ne zbog sopstvene izvrsnosti, iako je tekstu ne fali, koliko zbog prilično slabe ovogodišnje konkurencije... Slično kao i Poli za adaptirani, Makdoni ne gine Oskar za najbolji originalni scenario za fekin briljantni „The Banshees of Inisherin“, pa priznanju za

Za „Tar“ i Toda Filda prava je šteta: Kejt Blančet toliko je zasjenila fiktivnu biografiju Lidije Tar, da su i film i režiser ostali u zapećku. Njoj je Oskar zagarantovan, a onima koji za „Tar“ od srca navijaju ostaje samo da uživaju u igri koju je ovaj hipnotišući film pokrenuo u stvarnom životu. Recimo, u zvaničnom saopštenju Fondacije Leonarda Bernštajna, čuvenog kompozitora kog je Fild zamislio kao Lidijinog mentora, a onda dao intervju u kojem kaže da je možda pogriješio, te da joj vjerovatno nije mogao predavati budući da je bio na zalasku života, a ona previše mlada da bi je podučavao. I onda dočekao zvaničnu izjavu u kojoj oni najstručniji, zaduženi za očuvanje njegove zaostavštine, tvrde i daju podatke u korist tvrdnje da mu je bila jedan od najboljih đaka. Teško da ima ljepšeg dokaza koliko je lako izbrisiva i podesiva ta tanka linija između stvarnosti i fikcije, te koliko je fantastično kad gledaoci tako raspoloženo prihvate jednu filmsku igru.

Nazad do nominovanih: „Elvis“ Baza Lurmana ima osam nominacija i najbolje šanse za sporedne kategorije, poput frizure i šminke, te kostimografije. Batler je vrlo ozbiljan igrač i na spisku najboljih glavnih glumaca – i to je sve če-

mu Lurman može da se nada. Slična stvar stoji i sa blokbasterima - „Top Gun: Maverick“

Jozefa Kosinskog i „Avatar: The Way of Water“ Džejmsa Kamerona . Da su srećni da jednom ili dvije nagrade u tehničkim kategorijama, i či-

njenicom da su uopšte završili među finalnih deset nominovanih. A „Triangle of Sadness“ Rubena Ostlunda što čini među njima, ‘tice znaju; šanse su mu precrtana nula. Valjda je za to kriva ta potreba za „egzotikom“ koju povremeno

demonstrira Američka akademija...

Sve u svemu, u noći između nedjelje, 12. marta i ponedjeljka, 13. marta, negdje izmđu jedan i dva ujutro po našem vremenu, čekamo se u famoznom Dolbi teatru. Pa da vidimo ho-

će li Američka akademija ići na stare dobre konzervativne fore ili će, aman, nagraditi „Everything Everywhere All at Once“ – film koji je zaslužio Oskara u svim mogućim multiverzumima. Marija IVANOVIĆ-

Prognoza u 23 kategorije

REŽIJA

Martin Makdona (The Banshees of Inisherin)

Danijel Kvan i Danijel Šajnert (Everything Everywhere All at Once)

Stiven Spilberg (The Fabelmans)

Tod Fild (Tar)

Ruben Ostlund (Triangle of Sadness)

GLAVNI GLUMAC

Ostin Batler (Elvis)

Kolin Farel (The Banshees of Inisherin)

Brendan Frejzer (The Whale)

Pol Meskal (Aftersun) Bil Naj (Living)

GLAVNA GLUMICA

Kejt Blančet (Tar)

Ana de Armas (Blonde)

Andrea Rajzboro (To Leslie)

Mišel Vilijams (The Fabelmans)

Mišel Jeo (Everything Everywhere All at Once)

SPOREDNI GLUMAC

Brendan Glison (The Banshees of Inisherin)

Brajan Tajri Henri (Causeway)

Džad Hirš (The Fabelmans)

Bari Kugan (The Banshees of Inisherin)

Džonatan Ke Kvan (Everything Everywhere All at Once)

SPOREDNA GLUMICA

Andžela Baset (Black Panther: Wakanda Forever)

Hong Čau (The Whale)

Keri Kondon (The Banshees of Inisherin)

Džejmi Li Kertis (Everything Everywhere All at Once)

Stefani Šu (Everything Everywhere All at Once)

TREBA DA POBIJEDI: Everything Everywhere All at Once

POBIJEDIĆE: Everything Everywhere All at Once

MOGUĆE IZNENAĐENJE: The Fabelmans

ADAPTIRANI SCENARIO

All Quiet on the Western Front Glass Onion: A Knives Out Mistery Living Top Gun: Maverick Women Talking

ORIGINALNI SCENARIO

The Banshees of Inisherin Everything Everywhere All at Once

The Fabelmans Tar Triangle of Sadness

MEĐUNARODNI FILM

All Quiet on the Western Front Argentina, 1985 Close EO

The Quiet Girl

DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARAC

All that Breathes All the Beauty and the Bloodshed

Fire of Love

A House Made of Splinters Navalny

ORIGINALNA

PJESMA

Applause (Tell It Like a Woman) Hold My Hand (Top Gun: Maverick)

Lift Me Up (Black Panther: Wakanda Forever)

Naatu Naatu (RRR)

This is a Life (Everything Everywhere All at Once)

KRATKOMETRAŽNI DOKUMENTARAC

The Elephant Whisperers

Haulout

How Do You Measure A Year?

The Martha Mitchell Effect Stranger at the Gate

DUGOMETRAŽNA

ANIMACIJA

Guillermo Del Toro’s Pinocchio

Marcel the Shell with Shoes On Puss in the Boots: The Last Wish

The Sea Beast Turning Red

KRATKOMETRAŽNA

ANIMACIJA

The Boy, the Mole, the Fox, and the Horse

The Flying Sailor Ice Merchants

My Year of Dicks

An Ostrich Told Me the World Is Fake and I think I Believe It

MONTAŽA

The Banshees of Inisherin

Elvis

Everything Everywhere

All at Once

Tar

Top Gun: Maverick

FOTOGRAFIJA

All Quiet on the Western Front Bardo, False Chronicle of A Handful of Truths

Elvis Empire of Light Tar

ORIGINALNA

MUZIČKA TEMA

All Quiet on the Western Front

Babylon

The Banshees of Inisherin

Everything Everywhere

All at Once

The Fabelmans

DIZAJN PRODUKCIJE

All Quiet on the Western Front

Avatar: The Way of Water

Babylon

Elvis

The Fabelmans

KOSTIMOGRAFIJA

Babylon Black Panther: Wakanda Forever

Elvis

Everything Everywhere

All at Once

Mrs. Harris Goes to Paris

ŠMINKA I FRIZURA

All Quiet on the Western Front

The Batman Black Panther: Wakanda Forever

Elvis

The Whale

VIZUELNI EFEKTI

All Quiet on the Western Front

Avatar: The Way of Water

The Batman Black Panther: Wakanda Forever

Top Gun: Maverick

ZVUK

All Quiet on the Western Front

Avatar: The Way of Water

The Batman

Elvis

Top Gun: Maverick

NAjbOljI fIlM

ZERKALO Previše predvidljivi filmski krošei nokautirali gledljivu

Piše: Marija IvanovIćnIkIčevIć

Jednom strastvenom i pošteno urađenom projektu, čiji autori očigledno nose srce na reveru, najteže je reći da – ne valjaju. Ne moraju da budu čak ni loši; dovoljno je da su pristojni ili jedva gledljivi, pa da vas napadne griža savjesti. I da se jednostavno osjetite kao loša osoba zbog toga što im spočitavate mane. No, tako je kako je... Jer, „Creed“, bokserska franšiza koja je opasno obećavala 2015. kada ju je načeo Rajan Kugler, stigla je do trećeg dijela koji jeste pun ljubavi, pažnje i poštovanja prema svijetu iz kojeg je iznikao – ali i koji je sve, samo ne opasan.

Unutrašnji demoni

Pleše kao slon, ubada kao muva

U samouvjerenom režiserskom debiju, Majkl B. Džordan previše se oslanja na staru „Rocky“ formulu – a ima suvo zlato, sjajnog antagonistu i originalan motor za restart sopstvene franšize

Da se razumijemo: nije ni drugi dio iz 2018. u režiji Stivena Kejpla Džuniora bio neka cvjećka. Štoviše, već tu je priča o Adonisu Doniju Kridu (Majkl B. Džordan), nasljedniku velikog Apola (Karl Veders), počela da se ljulja. Pokazalo se da njeni autori nijesu spremni da se odlijepe od oprobane formule i nasljeđa „očeva“, kako bi obezbijedili potentnom novom protagonisti da izgradi sopstvenu zaostavštinu...

A priča nošena ludom Džordanovom energijom pucala je od mogućnosti, na svakom ćošku. E, tu dolazimo i do glavnog problema filma „Creed III“: činjenice da je (tek) sada, osam godina nakon prvog uzdizanja Adonisa, njegova priča konačno oslobođena teškog tereta „Rocky“ serijala – i, nažalost, povjerena ljudima koji nijesu znali da je napišu i usmjere. I ne, sa trećim dijelom nije problem odlazak na „premračnu teritoriju“, o čemu ste možda mogli čitati u intervjuima Silvestera Stalonea, u kojima je objašnjavao zbog čega je odustao od režije i glume u „Creed“ nastavcima (ovdje je potpisan samo kao producent). Problem je nedovoljno razrađen mrak, a ne sami izbor da se Adonis suoči sa mnogo opasnijim unutrašnjim demonima od zaostavštine bokserskih legendi. Štoviše, ta odluka je, ironično, ono zbog čega je „Creed III“ i žalosni promašaj, ali i ogroman

Dejm (Mejdžors) i Adonis (Džordan) u ringu bez iznenađenja

theposterdb.com

gledljivu boksersku dramu „Creed III“

pogodak ako ga gledamo kao stepenik franšize koja će se nesumnjivo nastaviti.

Kad smo kod mraka: „Creed III“ otvara tenzični skok u prošlost i doba kada se budući svjetski prvak Adonis družio sa malo starijim Dejmijenom, bokserskim fenomenom, vunderkindom, „budućom velikom pričom“ ovog sporta. Doni i Dejm bili su više od drugova, bili su braća po izboru. A onda se dogodilo nešto što će ih razdvojiti, zauvijek. Nedovršen fleš u kojem se nagovještava razlaz prijatelja prekinut je skokom 10+ godina u budućnost i prikazom Adonisovog posljednjeg pobjedničkog meča u kojem je iskoristio jednu Dejmovu foru. I na koncu, eto nas u sadašnjosti, sa Donijem u kostimu zelene žabe, na popodnevnoj čajanci sa kćerkicom (Mila Dejvis-Kent), kako uživa u pošteno zarađenoj penziji. Sve dok mu se, ispred starog kluba u kom trenira buduće prvake poput Feliksa Čaveza (bokser Hose Benavides), na skupocjeni automobil ne nalakti onaj isti Dejm (Džonatan Mejdžors), svježe izašao iz zatvora poslije 18 godina robije...

Izgubljeni brat

Dejmijen Anderson, što zbog lika, što zbog sjajne energije Džonatana Mejdžorsa, najjači je napola iskorišćeni adut i potencijal filma „Creed III“. Jer, Dejm nije nekakav vještački ubačen antagonista, poput sina Ivana Draga (Dolf Lundgren) iz drugog dijela franšize, neko za koga znate da je tu da bi vam pomjerio fanovske dugmiće i zaigrao na kartu nostalgije.

Dejmijen je, kao što mu i ime kaže, krotitelj, onaj koji se ne potčinjava, neko koga je nemoguće pripitomiti. A kao mali demijurg, u Adonisu je – sve vrijeme. Toliko ga boli prošlost podijeljena sa njim, da je potpuno paralizovan svojim „sada“ i bilo kakvom mišlju o budućnosti. Brat kojeg misli da je izdao najveća je Adonisova trauma; ključna stvar koja ga definiše. I džaba sve titule, novci, moć, ljubav, poštovanje, lijepa porodica... Ni u čemu ne može da uživa jer misli da ništa nije ni zaslužio. Adonis vjeruje da živi život koji je Demijen zaslužio, a nikome, čak ni voljenoj Bjanki (Tesa Tompson), o tome

ne govori, niti se suočava sa tim. Poenta: nakon osam filmova i čak 47 godina provedenih u svijetu koji je definisan Rokijevim nasljeđem, „Creed III“ konačno stupa na teritoriju u kojoj Adonisa ne definišu „očevi“, nego faktor haosa: borac koji ne pripada njihovom svijetu, njegov unutrašnji demon, osoba sa kojom je podijelio formativno iskustvo bitnije od ičega što će doživjeti do trenutka kada mu ponovo uđe u život.

Kamionske gume

Aleluja! Jer, nije li poenta cijele „Rocky“ priče upravo to – da niko nikome ne duguje ništa? Da svako iz ovog fajterskog svijeta nosi u sebi klicu posvađanosti sa samim sobom? I da je upravo u njoj štos; da se nakon poraza i teškog pada, prvo mora pobijediti sopstvo da bi se ostvarila pobjeda u ringu?

Eh, da je samo i scenario Kinana Kuglera i Zeka Bejlina bio u vrhunskoj formi, kao Džordan i Mejdžors, kao dva naša filmska boksera u ringu... Da nije plesao poput slona i ubadao poput muve, kakav je to samo film mogao da bude. Sigurno bolji od onog koji smo dobili, svedenog na zamornu i poprostačenu mačo-melodramu o dvojici toksičnih muškaraca što svaki životni problem rješavaju pesničenjem. A terapeut je sve što im je potrebno...

Sve okej: ako pitate mnoge fanove, od ove franšize ne traži se pretjerana dubina. Dajte rokanja; dajte krvi i znoja; dajte još jednog „anderdoga“ svjetskog šampiona. Direkt-kroše-aperkat; sviraj sudija, sviraj, milu li ti majku... Ali, koliko god serijal vozio na auto-pilotu, naročito u kasnijim nastavcima, „Rocky“ (1976) je nešto posebno. Srce ubrza od same pomisli na one stepenice i pesnice dignute uvis, a brk se nasmije na Slaja koji boksa obješene butove u mesari, kao da je lice u lice sa pravim svjetskim šampionom.

Džordan pokušava da rekreira taj osjećaj, u poštenom i vrlo samouvjerenom režiserskom debiju. No, previše se oslanja na staru formulu – a ima suvo zlato, sjajnog antagonistu i originalan motor za restartovanje sopstvene franšize. Zbog toga je šteta što

REŽIJA:

Majkl B. Džordan

ULOGE:

Majkl B. Džordan, Džonatan Mejdžors, Tesa Tompson, Hose Benavides

TRAJANJE: 117 min

je „Creed III“, posebno od momenta kada se (o, kako neočekivano!) nekadašnji svjetski prvak mora vratiti u ring da obriše pod s aktuelnim, „zlim“ šampionom, sveden samo na već viđeno i dobro utvrđeno. Na nabrijan soundtrack; na montaže treninga sa vučom aviona i kotrljanjem kamionskih guma u zalazak sunca. Ma, dajte... Činjenica je da Džordan poznaje ovaj svijet, da se tu vrlo komotno osjeća, da se jednostavno baškari u njemu. Lako ga je zamisliti kako bindžuje sve „Rocky“ filmove, gleda čuvene boks-mečeve na Jutubu, hvata bilješke, strastveno kupi fore... I sve je to lijepo i vjerovatno bi funkcionisalo, da je skript napisan, a noviteti skockani kako treba.

Izostali nokaut

Sa njegovom režijom najveći problem je to što ili vozi na ler, ili baš pretjeruje. Recimo, totalno drugačija vizuelizacija finalnog meča, nešto što Staloneu ne bi palo na pamet ni u ludilu, totalno ide uz karakterizaciju Adonisa i Dejmijena. No, u praksi, zbog svega što prethodi i budženja đe mu nije mjesto, nikako ne funkcioniše. Čak djeluje i smiješno... Većina borbi u ringu, naročito Dejmov okršaj sa Čavezom, djeluje super. Opet, mnogo je film-

skih krošea mimo kocke i kanapa ispucano uprazno, a moglo se ići na nokaut u posljednjoj rundi. Sigurno ne bi izostao da su se scenaristi znatno više zadubili u odnose likova.

Jer, porodični problemi, od Bjankinog gubitka sluha, preko zdravstvenog stanja Adonisove majke Meri En (Filis Rašad), do agresije kćerke i buđenja njene želje da se bavi boksom (teško li je predvidjeti temu jednog od nastavaka franšize), samo su ovlaš dotaknuti. Treba li da govorimo o tome da je u tome sva caka, te da ovakve bokserske priče ne mogu da opstanu bez likova u čije ćete drame vjerovati, svim srcem...

Da sumiramo: daleko od toga da je „Creed III“ kataklizma od filma ili ne-daj-Bože nešto što iznevjerava Rokijevu i Kridovu legendu. Naprotiv... Loše je samo to što je franšiza davno trebalo da dođe do ovog momenta, kada Adonis izlazi iz sjenke. I tako se ponovo vraćamo na isto, da držimo palčeve i navijamo da nastavke povjere sposobnijim piscima. Onima koji će znati da plešu kao leptiri i ubadaju kao pčele, kao jedan od najvećih, ako ne i najveći u boksu, kojem uporno šalju ova manjkava filmska pisma puna ljubavi...

Ocjena: 5/10

Nedovoljno razrađeni a zanimljivi problemi porodice Krid

CELULOID Bil Naj briljira u Hermanusovoj drami „Living“

Krajnji rezultat je pametno prostudiran i precizno izveden film koji povišeni emotivni naboj dovodi blizu granice patetike, ali tu liniju ne prelazi zbog diskretnosti i britanskog „anderstejtmenta“

Iakoni u kojem slučaju nije remek-delo, film „Living“ Olivera Hermanusa, južnoafričkog režisera i miljenika pojedinih festivala, privukao je mnogo pažnje. To pokazuje i činjenica da se prilično dugo zadržao na festivalskom ciklusu, od premijere na prošlogodišnjem Sandensu do projekcije na ovogodišnjem Festu. Konačni rezultat te pažnje su dve „velike“ nominacije za Oskara, za glavnog glumca i adaptaciju scenarija, a ostaje nam da vidimo hoće li se one i „pozlatiti“, premda šanse nisu velike. Osim scenariste, nobelovca Kazua Išigure i glavnog glumca Bila Naja, još je jedan kapitalni faktor tu u igri. „Living“ je, naime, „rimejk“ filma „Ikiru“ (1952), jedne od najrealističnijih i najemotivnijih Kurosavinih drama koja se pomalo i zaboravlja kada se spominje japanski velikan, a koja je opet adaptacija novele „Smrt Ivana Iljiča“ Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Pristojni birokrata

Išiguro i Hermanus su, pak, priču iz posleratnog Japana prebacili u posleratnu Englesku, insistirajući na bazičnim fundamentalnim sličnostima tih okruženja (materijalna obnova i emocionalni oporavak nakon rata, razaranja i trauma) i kultura (svojevrsni asketizam i konzervativizam), ali podvlačeći i određene razlike između njih. Kao i u japanskom originalu, i ovde u središtu zbivanja imamo pristojnog ali relativno hladnog birokratu, službenika gradske uprave koji, nakon dijagnoze terminalne bolesti, reši da promeni ono života što mu je ostalo. Kako dotičnom gospodinu Vilijamsu (Naj) hedonizam ne ide – ni na moru u društvu razbarušenog vagabunde Saterlenda (Tom Burk ), ni u samom Londonu, uz ručak u finom restoranu sa mladom koleginicom, gospođicom Haris (Ejmi Lu Vud) – donosi odluku da makar zapne na poslu i ostavi nešto konkretno iza sebe. Tu je reč o parkiću koji treba da nikne na zapuštenoj parceli između zgrada, za šta agituju tri gospođe iz komšiluka koje su Vilijams i načelnici drugih gradskih službi prethodno „šetali“ ukrug po kancelarijama praveći se da je to problem nekog drugog.

Bravura u britanskom maniru

Perspektiva iz koje Išiguro i Hermanus pripovedaju, pak, nije jedinstvena, niti je njihovo izlaganje linearno. Vilijams je zapravo glavni junak filma zato što je ključni protagonista tuđih priča i sećanja od kojih su najzastupljenija ona njegovog kolege Vejklinga (Aleks Šarp) koji je poslednji došao u kancelariju. No, tu se prostora nađe i za perspektivu njegovog sina, pa čak i za ugao policijskog pozornika koji ga je video nekoliko dana pred smrt.

Kockasti format

Bil Naj jedan je od aktivnijih i plodnijih britanskih glumaca s ogromnim iskustvom i više od 150 uloga u dugometražnim i kratkim filmovima, kao i na televiziji. Ovde, igrajući gospodina uglađenih manira koji se suočava sam sa sobom i dosadašnjim životom, uspeva da odigra verovatno

najbolju u karijeri. Ostatak ansambla mu u tome pomaže i sarađuje, a Burk, Vud i Šarp takođe imaju i koriste prilike da engleski nepretenciozno zabriljiraju.

I vizuelna rešenja, koja Hermanus bira s ekipom iza kamere, dobro funkcionišu. To je posebno slučaj sa fotografijom Džejmija Remzija u starom, „kockastijem“ formatu koji priziva duh prošlih vremena, te neoklasičnom orkestracijskom muzikom Emili Levianez-Faruk i bogatom scenografijom Helen Skot

.

Krajnji rezultat je vrlo britanski, pametno prostudiran i precizno izveden film koji povišeni emotivni naboj dovodi blizu granice patetike, ali tu liniju ne prelazi zbog diskretnosti i britanskog „anderstejtmenta“. „Living“ možda nije remek-delo, ali sigurno jeste solidan film. M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.4/5

Bil Naj nominovan za Oskara za najbolju ulogu karijere

SMO NA FESTU: Drama

Piše: Marko Stojiljković

Svakom filmofilu mora biti toplo oko srca kada kvalitetan, umetnički film rasproda projekcije. Sa druge strane, svako sa kartom ima prava da pošizi kada iz nepoznatih razloga dođe do prebukirane projekcije, pa mu ni ulaznica više ne garantuje sedište, a lov na komad poda sa čistim pogledom na ekran postane poduhvat za sebe. „Return to Seoul“ bio je vredan i te žrtve na beogradskom Festu.

Pohvale i aplauzi

Od premijere u Kanu, u takmičarskom programu „Un certain regard“, film Davija Čoua obilazi festivale, žanje nagrade i nominacije, uključujući i kambodžansku nacionalnu za Oskare (iako sa Kambodžom ima malo produkcijskih i nimalo tematskih poveznica), a kritika i publika ga dočekuju s unisonim pohvalama i aplauzima. Svakako, u „Return to Seoul“ Čou je na tragu nečeg važnog. I to nešto važno uspeva da iskreno obuhvati i znalački ispripoveda. Protagonistkinja koju pratimo je Fredi (Park Đi-min), dvadesetpetogodišnja Francuskinja korejskog porekla koja je, čini se, sasvim impulsivno došla u rodnu zemlju da potraži biološke roditelje (znamo iz dokumentaraca i igranih filmova poput Kore-edinog „Brokera“ da je usvajanje biznis u Južnoj Koreji).

Fredi je silovita i izrazito samostalna, zbog čega lako stiče seks-partnere ili prijatelje poput Tene (Han Guka), službenice u hostelu koja joj postaje prevoditeljka i pomagačica. No, takvo ponašanje može je uvaliti u kulturološki uslovljene nevolje, ponekad benignije (recimo, kada sama sebi sipa piće, što se u Koreji smatra nepristojnim), a ponekad i opasnije.

Preko agencije za usvajanje, Fredi uspeva da pronađe oca (O Kvang-rok) koji sada ima svoju porodicu, ali i grižu savesti što se odrekao prve kćeri. Zbog toga ima fantazije o iskupljenju u vidu „preslagivanja“ života i kulturnog identiteta za

Elokventna potraga za identitetom

Priča se pripovijeda vrlo inteligentno promišljenim a ipak jasno emotivnim filmskim jezikom, već od „godarovske“ uvodne scene u baru. Autor bez pompe prati kako se protagonistkinja u procesu samospoznaje i samorealizacije mijenja

Fredi. Kao zapadnjačka individualistkinja, ona takve ponude odbija, ponekad i grubo, zbog čega joj otac šalje patetične pijane poruke i mejlove. Sa druge strane, biološka majka ostaje eluzivnija, što Fredi gura dublje u krizu identiteta.

Djelić životopisa

Identitet je ipak nešto što se pre gradi nego što se traži u zadatostima, što ćemo otkriti nakon ekspozicije koja zauzima pola filma. Drugo poglavlje počinje dve godine kasnije, u njemu Fredi izgleda drugačije, živi u Seulu, bolje govori korejski, radi kao konsultantkinja za francusku kompaniju i jednako dobro se snalazi u „japijevskom“ i „andergraund“ okruženju. No, još traži majku i posledično sebe. U još dva kratka poglavlja ćemo videti kako će se to rasplesti. Nema sumnje da u priču o Fredi i njenoj potrazi za identitetom Čou učitava delić vlastite autobiografije. Doduše, rođen je i odrastao u Francuskoj, ali

je kambodžanskog porekla, a u sebi nosi senku tragedije iz prošlosti. Njegov deda, jedan od vodećih producenata, nestao je 1969. godine.

Kao i Fredi, i Čou se kao obrazovani umetnik vratio u zemlju predaka i tu snimao dokumentarne, kratke i igrane filmove, te osnovao prvi azijski festival filmova o kulturnom i inom nasleđu. Iako Kambodža i Koreja nisu iste kulture, niti je ista pozicija nekog usvojenog u inostranstvu i nekog rođenog u imigrantskoj poziciji, pitanja ličnog i (inter)nacionalnog i (inter)kulturnog identiteta ostaju ista.

Oko za detalje

Sve to je ispripovedano vrlo elokventno, inteligentno promišljenim a ipak jasno emotivnim filmskim jezikom, od „godarovske“ uvodne scene u baru u kojem Fredi ima svoj prvi „šou“ (ili možda „tantrum“), pa nadalje. Autorovo oko za detalje je izuzetno, što mu omogućava da bez pompe

prati kako se protagonistkinja u procesu samospoznaje i samorealizacije menja.

U tome može da se osloni na pomoć direktora fotografije Toma Favela koji strpljivo hvata boje i senke u kojima Fredi obitava, po pravilu u srednjim planovima sa fokusom na njenu figuru; ali i na muziku Žeremija Araša i Kristofa Musea koja varira od hipijevskog prog-roka do elektronike s izraženim basovima i više oslikava identitetske promene nego samo promene u raspoloženju; kao i na montažu Dunje Sičov koja hipnotiše gledaoce.

Jednako hipnotičko je i glumačko ostvarenje debitantkinje Park Đi-min koja svim srcem ulazi u lik, ispunjava ga energijom i boji onako kako to samo naturščik može. Iz te sinergije glumice, ostatka ansambla koji joj sekundira i ekipe pod komandom režisera koji tačno zna šta hoće - nastaje jedan izuzetan film.

Ocjena: 4.4/5

Park Đi-min ulazi u lik svim srcem, kako to samo naturščik može

ILI-ILI Željko Belinić, čovjek-časopis

Ako je internet spasio poeziju, kao što je svojevremeno izjavio književnik Pero Zubac, onda joj je Željko Belinić „vidao rane“ i hranio je velikom kašikom da ojača i ponovo postane trend. U skromnim razmjerama, jer tako je to sa poezijom - rijetko iznjedri zvijezde. Ali, iskričavoj prašini Belinić pronašao je dom na svom Fejsbuk nalogu pod imenom Čovjek-časopis i na istoimenom blogu.

Nepretenciozno, posvećeno, sa ljubavlju, Belinić sakuplja, ažurira, procjenjuje, preporučuje i brine da svako dobije svoj „komad“ poezije na sedmičnom nivou. Brine o različitostima, o estetici, o dometima, potpuno nekomercijalno, čak i ovih dana dok gastarbajteriše u Njemačkoj, jer od poezije ne žive ni autori, ni virtuelni časopisi.

Iako komforan jedino ako „operiše“ iz književne sjenke, nakon što je probio medijsku santu leda kada su ga čitaoci hrvatskog „tportala“ nominovali za vizionara godine, odlučio je da i za Objektiv ispriča neke od svojih tajni. Odbacivši plašt skromnosti (da ne kažemo stidljivosti) Belinić je, između ostalog, otkrio zašto se nekada pravio da voli Ujevića, kakav je s Oliverom Mlakarom i kojem je slavnom muzičaru porijeklom iz Crne Gore osnovao fan klub.

Filmska zlobnica: Grdana (Andželina Džoli, „Maleficent“) ili Kruela de Vil (Ema Stoun, „Cruella“)?

- Keine ahnung, što bi rekle Švabe. Koja je zločestija? Moje simpatije često su na strani zlobnica i zlobnika jer oni su prema pravilu mnogo kreativniji i zanimljiviji od dobrica, a to je slučaj i u književnosti. Iza genijalno zločestih tekstova redovito stoji neki očaravajuće frustrirani, u duši dobar, nesretnik. Jedva čekam da pročitam novog Uelbeka, premda više nije tako pokvaren kao nekad.

Pjesnik: Tin Ujević ili Branko Miljković?

- Miljković, jer njega sam čitao dobrovoljno, u nekim životnim fazama i pojačano, a Uje-

Đe ćeš bolje i hrišćanskije od Čole

Jedina Emili koju sam sreo bila je štićenica ženskog popravnog doma u Bedekovčini. Javila se na moj oglas „želim se dopisivati sa vršnjacima iz cijele Jugoslavije“. Nakon nekoliko pisama, našli smo se u Zagrebu i ja sam, kao uzoran učenik, bio šokiran uvidjevši da pije crnu kavu, puši cigarete i psuje kao kočijaš

vić je tokom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja bio pod moraš, što se meni, kao nesimpatizeru nametnutih stvari, autoriteta i kanona, nimalo nije dopadalo. Pred profesorom hrvatskog, koji je bio rodom iz Dalmatinske zagore, pretvarao sam se da obožavam Ujevića, baš kao i on, a sve za bolju ocjenu.

Žena iz pjesme Zdravka Čolića: Kristina ili Emili?

- Mnogobrojne Kristine koje su u raznim ulogama prodefilirale kroz moj život bile su i jesu dobre žene, baš kao i ta Čolićeva, koja mu je „prišla i od srca pružila čašu crnog vina“.

Đe ćeš bolje i kršćanskije, mada ja preferiram svijetlo pivo.

Jedina Emilija zvana Emili koju sam u životu sreo bila je štićenica ženskog popravnog doma u Bedekovčini. Javila se na moj oglas „želim se dopisivati sa vršnjacima iz cijele Jugoslavije“, objavljen u tada popularnom časopisu „ITD“.

Nakon nekoliko pisama, našli

smo se u Zagrebu i ja sam, kao uzoran učenik osmog razreda Osnovne škole Bratstvo-jedinstvo i predsjednik omladinske organizacije, bio šokiran uvidjevši da pije crnu kavu, puši cigarete i psuje kao kočijaš. Sada, 36 godina kasnije, kad pušim dvije kutije dnevno, pijem kavu na hektolitre i mrmljam sočne psovke sebi u bradu, volio bih znati što je sa tobom, Emili, vršnjakinjo, da li je život u nastavku programa bio prema tebi milosrdniji ili si zaglavila u ženskom zatvoru u Požegi. Ja sam već dugo „čovjek-časopis“ i, stjecajem životnih okolnosti, gastarbajter u Njemačkoj, pa ako čitaš Pobjedu i Objektiv, javi mi se da se ponovo nađemo i popričamo o našim životnim pobjedama i porazima. Ako si sklonija svoju životnu priču pretočiti u poetski ili prozni tekst, rado ću ga objaviti na stranicama „čovjek-časopisa“, pod pretpostavkom da zadovoljava elementarne umjetničke kriterije.

Kviz: „Brojke i slova“ ili „Kviskoteka“?

- Ipak TV Slagalica, kao uspješan spoj tih dvaju antologijskih kvizova. Sa pojačanim je zanimanjem pratim od kada je vodi Kristina Radenković, koja briljira i u kvizu „Stigni me ako znaš“. Velika mi je želja pojaviti se kao takmičar u „Slagalici“, no kako u njoj sudjeluju samo državljani Republike Srbije, nadam se da i Kristina, a ne samo Emili, čita Pobjedu i da će meni, Hrvatu čija je ćirilica zahrđala kao ruzinavi brod iz pjesme Daleke obale i koji pri uređivanju „čovjek-časopisa“ sve ćirilične tekstualne priloge ubacuje u ćirilično-latinični konverter, srediti učešće mimo propozicija. Šalu na stranu, izvrstan sam enigmatičar i anagramist. Ko želi, može me izazvati na dvoboj u internetskoj igrici, aplikaciji „Slagalica“.

Ovdje moram dodati i da mi je Oliver Mlakar s onom uglađenošću i nepogrešivom dikcijom išao na jetra, dok je Vedrana Međimorec bila voditeljka baš po mojoj mjeri. I dan-danas čuvam njen autogram, koji sam dobio na snimanju „Brojki i slova“, kada sam bio dio razdragane publike u studiju.

Filmski nastavnik: profesor Kiton iz „Dead Poets Society“ (Piter Vir, 1989) ili Sem Lombardo iz „Wild Things“ (Džon Maknoton, 1998)?

- Svaki nastavnik, i filmski i nefilmski. I sam sam godinama

bio učitelj i nastavnik na zamjenama pa znam kako je to i duboko suosjećam s obrazovnim kadrom. Nema težeg i izazovnijeg rada od onog sa ljudima, svih životnih dobi. Iako sam introvert po prirodi, život mi konstantno nameće interakcije sa ljudima, kojih mi je već puna kapa, da vam budem maksimalno iskren. U budućnosti priželjkujem rad sa životinjama, u nekom zoološkom vrtu, azilu, hotelu, džungli, na planinskom pašnjaku, igdje.

Pobjednik Eurosonga: Loreen, „Euphoria“ ili Maneskin, „Zitti e buoni“?

- Priznajem samo Evrovizije sa „grin rumovima“ u kojima se Kristina Radenković kao suvoditeljka družila s izvođačima, a to je bio slučaj na Eurosongu 2008, kada je domaćin bila Srbija. Mislim da je ovim odgovorom moje učešće u „TV Slagalici“ sada zagarantirano, hahaha.

Od evrovizijskih pobjednika više su me impresionirali neki slabije plasirani izvođači: Sofija Vosu, „I anixi“, Grčka (1991, 13. mjesto, 36 poena); Justina Stečkovska, „Sama“, Poljska (1995, 18. mjesto, 15 poena); Boaz Mauda, „The Fire

In Your Eyes“, Izrael (2008, 9. mjesto, 124 poena); ByeAlex, „Kedvesem“, Mađarska (2013, 10, 84); Franćeska Mikelin, „No Degree of Separation“, Italija (2016, 16, 124) i još 277 ostalih s moje top-liste najdražih evrovizijskih pjesama. Evroviziju pasionirano pratim od djetinjstva, 1983. godine, kada sam u rodnoj Moslavini osnovao fan club Danijela Popovića i sestara Barudžija. Moja evroviziomanija je u međuvremenu uznapredovala toliko da gledam i nacionalna prednatjecanja, primjerice albanska, moldavska, gruzijska. Nakon mnogo vremena, zadovoljan sam hrvatskim predstavnicima i siguran sam da će Let 3 odlično reprezentirati Hrvatsku u Liverpulu. Navijam i za povratak Crne Gore na Eurosong. Odvedite nas ponovo na igranku, na monetarni brejkdens, u spejs, zašto ste rekli adio?

Animirani pas: Lunja („Lady and the Tramp“) ili Grom („Bolt“)?

- Svi psi i sve mačke, sve životinje. kao što rekoh gore, no osjećam potrebu nagla -

siti nešto što sam propustio u prethodnom pitanju: kad ne pratim Eurosong, slušam „normalnu“ muziku - MGMT, Manic Street Preachers, Bendžamina Klementina, Smashing Pumpkins, takve izvođače. Evrovizija je slatki grijeh i top sikret, ali šta mogu kada ste me povukli za jezik.

Režiser: Dalibor Matanić ili Srdan Golubović?

- Iako je Matanićev filmski opus bogatiji i raznovrsniji, biram Golubovića jer je režirao

tri veoma važna filma – „Klopku“ (2007) sa neprežaljenim Nebojšom Glogovcem i maestralnom Natašom Ninković, divne i pretužne „Krugove“ (2013) i jednostavno savršenog „Oca“ (2020).

Pjesma R.E.M-a: „Überlin“ ili „Drive“?

- „Drive“ je himničnija i bolja, no ipak „Überlin“ jer u video-spotu mladi glumac Aron

Džonson hoda ulicama londonskog Ist Enda (mislio sam da je to Berlin) i pritom ple -

še, đipa i izvodi akrobacije. Divim mu se kako to radi jer imam dvije lijeve noge i totalni sam antitalent za sve plesno, gimnastičko, atletsko, sportsko. Evo, kad bih sada pokušao tu pred vama napraviti kolut unazad, vjerojatno bih završio u traumatološkoj bolnici, sa višestrukim prijelomima svih kostiju i koščica. Zato je bolje da ne pokušavam. Nema potrebe da razmičemo namještaj.

Dragana ERJAVŠEK

Željko Belinić: Evroviziju pasionirano prati od 1983. godine

Privatna arhiva

Vensan Kasel i Eva Grin jedini

Na papiru, ova mini-serija imala je sve. U realnosti je stvar malo drugačija. Kasel i Grin, ma koliko imali jaku hemiju, ne mogu da sačuvaju „Liaison“ od osjećaja rutine i neinventivnosti

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Sve je više velikih glumačkih zvijezda koje vide TV serije kao šansu da povrate slavu ili je učvrste. Zbog toga vijest o „vrućem“ kastingu Eplove nove serije „Liaison“ vjerovatno i nije bila preveliko iznenađenje. Noseće zvijezde ovog miksa političkog i špijunskog trilera jesu velikani francuske kinematografije Vensan Kasel i Eva Grin, a u sporednoj ulozi pojavljuje se i iskusna Ajrin Džejkob . I kreatorka serije Viržini Brak takođe je Francuskinja, a „Liaison“, koji je zamišljen kao mini-serija od šest epizoda, režirao je Britanac Stiven Hopkins

Špijunska igra koja ostavlja hladnim

Vruća informacija

Produkcija je, dakle, francusko-britanska, a priča obuhvata više zemalja i jezika, prikazujući zastrašujuću stvarnost sajber terorizma i korupcije, uz koju dodaje i slojeve u obliku romanse.

Romansa koju grade Kasel i Grin nadjačava političke i špijunske tenzije na ekranu

jedini uzbudljiv element Eplovog internacionalnog trilera

Iako je već na početku, poslije dvije emitovane epizode, jasno da ne izmišlja ništa novo kada su u pitanju trileri i antiterorističke priče, od Eplove „Liaison“ je teško odustati, najviše zbog hemije Kasela i Grin.

Svijet trilera „Liaison“ je poznata, zastrašujuća stvarnost u kojoj su mnogi na pozicijama moći uprljali ruke, bilo da se radi o ličnostima koje djeluju u skladu sa vlastitim interesima ili o kriminalcima. Ignorisanje znakova upozorenja prije predstojeće katastrofe takođe nije nova vijest. Kada dva sirijska hakera Valid ( Marko Horanieh ) i Samir (Aziz Djab) provale u policijski server, dolaze do povjerljivih informacija koje će im ugroziti živote. Svjesni da im eksplozivni podaci u vezi sa predstojećim terorističkim napadom mogu doći glave, podnose zahtjev za azil u francuskoj ambasadi, ali stvari krenu po zlu. Jer, pola svijeta traži baš tu informaciju.

Među onima koji jure podatke je i Gabrijel Delaž (Kasel), bivši legionar, kojeg je francuska kompanija unajmila da se domogne „paketa“. Njegov put ukršta se s Alison Rovd (Grin), sa kojom je prije mnogo godina bio u vezi i koja se očigledno nije završila po njegovoj volji. Ona sada radi za britansku vladu i odgovara ministru sigurnosti Ričardu Benksu (Piter Mulan) i u vezi je s advokatom Albertom ( Daniel Fransis ), koji juri Gabrijela. Tako da, pretpostavljate, njihovi putevi će se ponovo ukrstiti...

Tema sajber napada je veoma aktuelna i često se njome manipuliše na razne načine, a beskrajne su i mogućnosti

njene upotrebe. Kreatorka serije „Liaison“ zna kako da je ilustruje, ali joj fali ideja o tome što bi se moglo reći „oko“ nje. Postoji nekoliko zaokreta, ima tu i uzbudljive akcije koja budi radoznalost... No, prvi utisak je prilično slab zbog toga što je uvodna epizoda rasuta, nedovoljno usmjerena, širi se i odmah razvija u mnogo pravaca... Tek u drugoj, kad radnja postane malo fokusiranija, zadobija vašu punu pažnju.

U nastavku broj dva, kadrovi su snimljeni dronom, napetost i drama vođeni su sa dva karaktera u sredini, a cijela priča pikantnije je začinjena politikom i ljubavnom storijom. No, opet imamo nekoliko drugih sporednih staza zbog kojih serija gubi fokus. Poslije dvije epizode, utiasak je sljedeći: ovo je serija koja (još) nije uspjela da pronađe identitet i nešto po čemu bi mogla da se istakne.

Diplomatske zavrzlame

Kreatorka serije sagledava događaje onakvima kakvi jesu, ali i metaforički: Alison i Gabrijel su razdvojeni i na suprotnim stranama La Manša, a Velika Britanija je prekinula veze s Evropom nakon Bregzita. Ipak, scenario se neprestano oslanja na veliki broj usiljenih klišea, hladan je i prečesto u ravnoj liniji, fali mu oštrine... Sporednih likova ima mnogo i većinom su dvodimenzionalni, stopljeni sa takvim serijskim ambijentom. Stereotipni elementi kao što je ideološki sukob u pravcu istok-zapad sada valjda treba i mora da se posmatra na mnogo drugačiji način, a ovdje je vidljiva vrlo konzervativna narativna

struktura sa neznatno izmijenjenim parametrima. Serija ne uspijeva prenijeti ni osjećaj prijetnje onako kako bi trebalo, a političke zavrzlame između Londona, Pariza i Brisela, iako nijesu totalno „mrtve“, mogle su da djeluju uzbudljivije. Ima tu preokreta i činjenice jesu dozirane postepeno u pozadini sa dvoje protagonista, ali sve skupa nedovoljno da bi se u potpunosti animirala naracija i da bi se „Liaison“ postavio na jedinstven način u odnosu na ostale naslove ovog tipa.

U suštini, špijunska priča je ovdje samo izgovor da se ispričaju različiti sentimentalni odnosi između likova, a sam naslov zapravo predstavlja zajedničku nit koja se provlači kroz sve i precizno upravlja svakom figurom, kao da su marionete.

Kao i prve riječi kultne pjesme „Teardrop“ koja se provlači kroz seriju (Love, love is a verb / Love is a doing word / Fearless on my breath) grupe Massive Attack, tajanstvena i harizmatična Grin i Kasel, koji ima nešto posebno na licu (nije klasično lijepo, ali je fascinantno), zajedno razvijaju nevjerovatnu hemiju. Njihova zajednička pozadina je jedina zaista zanimljiva stvar, koja se, pak, otkriva frustrirajuće sporo.

Više pažnje poklanja se Alisoninom karakteru, ali s obzirom na to ko je igra, to možda i nije loše. Grin spretno oživljava junakinju koja se ruši pod teretom prošlosti koja je proganja, a njena je ekspresivnost intenzivna. Međutim, to je nedovoljno iskorišćeno u narativnom smislu, što i ograničava ogroman potencijal njene Alison.

Misterija je karakteristika Kaselovog grubog i uglađenog Gabrijela, čija tvrda spoljašnjost postepeno omekšava. Prevladan emocijama, krivicom i mržnjom prema sebi, glumac već na početku nagovještava vrlo upečatljivu evoluciju karaktera.

Ekspresivka i grubijan

Sa druge strane, glavni likovi predstavljaju i Francusku i Veliku Britaniju, dva suprotna pola koji, uprkos stalnim razdvojenostima, održavaju međusobnu privlačnost koja njihovu vezu čini neraskidivom. Kasel i Grin su jaki zajedno, koliko i odvojeno. Oni izgledaju kao da naiđu jedno na drugo na pravom mjestu u pravo vrijeme, ali ostavljaju utisak da odluke koje donose ne dolaze prirodno od toga ko su oni, već od onoga što narativ treba da bude. Osim njih dvoje, sjajni Mulan vješto interpretira moćnog političara sa 1.000 lica; šarmantna Džejkob odlična je kao snažna i inteligentna žena u vječnoj borbi u muškocentričnom svijetu, a Tjeri Fremon klasičan je Tjeri Fremon bez obzira na to koju ulogu treba odigrati. Na papiru, ovaj međunarodni špijunski triler imao je sve. U realnosti je stvar malo drugačija. Dva glumca, dvije glavne karike, ne mogu u potpunosti spasiti seriju od osjećaja rutine i neinventivnosti. Iako „Liaison“ lucidno sagledava trenutne događaje i istražuje dugoročne posljedice Bregzita, nažalost, s ovakvim skriptom ne podržava priču na adekvatan način. Ključni utisak je da „Liaison“ jedva plovi u vodama pop-kulturne špijunaže. I da preostale četiri epizode imaju male šanse da poprave utisak o kompletu.

Ocjena: 2.9/5

ISKUSNI SPOREDNI IGRAČI: Izvrsni Piter Mulan, Ajrin Džejkob i Tjeri Fremon

SERIJE Početak treće sezone slika i prilika roditeljstva u hiperpolitizovanom The

Zamislite Mandalorijanca u jednom svijetu đe je, recimo, postalo sasvim prirodno i jednostavno se očekuje da on i svako zna, ko sve i sa koliko glasova ima većinu u Državnoj izbornoj komisiji. Ili, da je potpuno upoznat o tome što su i po kom članu Ustava nadležnosti predsjednika. Ili, da ima i da zauzme stav – o dvojnom državljanstvu, o bjeloruskim sportistima na Olimpijadi, o manjinskom predstavniku u Ustavnom sudu, o rastu plata u državnom a ne i u privatnom sektoru... Pa o godinama staža novog trajekta, o tome okle Jodžiru 250.000 pratilaca na Instagramu i, naravno ono „koje caki lekic“ iz ko zna koje SKY komunikacije.

Kosmički izgnanik

E, u sličnoj situaciji, na početku treće sezone serije „The Mandalorian“, našao se Din Džarin (Pedro Paskal), alias Mandalorijanac, takođe poznat i kao najopasniji baja u dalekoj galaksiji: politika, lokalna i kosmička, počela je da mu se, užasno i iritantno, previše bavi životom. I još žešće, on je prinuđen da bira strane, jer u suprotnom bi ostao parija, uljez i užasno izopšten, sam. A to je još crnje onda kad ste roditelj; pogotovo kada ste roditelj. Mandalorijanac na početku treće sezone mora da bira da bude nečiji, a ne samo svoj, a sve zbog (budućnosti) svog djeteta. I već u 38 minuta prve epizoda mi znamo (o, zna li to iko bolje od nas!), koliko je sve to ironično.

Živa voda moderne televizije

Momenat tihog putešestvija

Mandalorijanca i Grogua nekom

nezamislivom brzinom u hipersvemiru, ključni je za razumijevanje čak i cijele dosadašnje serije. Ili makar, jasno oslikava

koliko su tu ulozi ozbiljni i stvarni

Mini-rekapitulacija: u spektakularnoj i sasvim neočekivanoj završnici serije „The Book of Boba Fett“, među „Star Wars“ fanovima poznate i kao „The Mandalorian 2.5“ –Mandalorijanac je dočekao ponovni susret i putovanje sa Groguom. Ako je prethodna avantura Din Džarina bio put potrage za „bebom Jodom“, sada je na startu treće sezone ulog mnogo veći.

Njih dvojica, roditelj i dijete, treba da pronađu način da žive zajedno u jednom negostoljubivom i ciničnom svijetu. A to je užasno teško u ambijen-

tu kosmičkog Divljeg zapada i spram činjenice da je Din sada – izgnanik. Da je, samo zato što je otkrio lice pred djetetom, izgubio pravo da sebe naziva Mandalorijancem.

Istina je: „The Mandalorian“ na startu treće sezone igra na gomilu starih trikova i karata, uglavnom na Groguovu slatkoću i Din Džarinovu poslovično brižnu muževnost. Ali, taj ples roditeljstva je sada za klasu produbljen i, ako hoćete, mnogo stvarniji. U kakve se samo trice i kučine zapleo Din Džarin, onda kada je povjerovao i sebe ubijedio, da će biti

bolji roditelj samo ako osigura pravo da (ponovo) bude Mandalorijanac!

I koliko je sve to realno: njegova potreba da se identitetski odredi, da pripada, da bude dio jedne partije, ili jednog planetarnog reda (čak će mu sjajna Kati Sakof kao Bo-Katan direktno reći: to ti je, bre, kult, sekta)... jer u tome mu je sav integritet, kičma, čak i muškost; u tome „Mandalorijanac“ mu je čast i sve ono što ga, kao, čini dostojnim roditeljstva jednog Grogua.

Sićušni mehaničar

A Grogu? Ako kojim slučajem (što je teško povjerovati!) nijeste još vidjeli premijeru treće sezone, garantujemo da će vas potpuno razoružati dok se budete pitali, planira li on da zagrli, ili pojede (ili oboje, ili nešto gore n’o oboje!) jednog sićušnog mehaničara. Grogu je postao mala napast koja bi da sve proba i u svemu pronađe avanturu – jer, jednostavno, ima savršenu sigurnost u naručju svog tate Mandalorijanca.

I to su, otprilike, njihovi zadaci, sada u trećoj sezoni: Dina Džarina, da ponovo dostigne čast i zvanje pripadnika jednog strašnog kosmičkog reda. Da bezbjedno brodi galaksijom kao najbolji kosmički kapetan. A Groguov je da „samo“ polako odrasta. A to je užasno teško, kad ste „obilježeni“ talentom najboljeg nesuđenog Džedaja, a sve te Sile i zvanja ste se već kao dijete odrekli.

STARI TRIK Favro i dalje igra na bebeću slatkoću

DJETINJI STRAH I SIGURNOST: Ključna scena za razumijevanje suštine cijelog Diznijevog serijala FOTO: imdb.com

prilika stvarnog

hiperpolitizovanom svijetu

Fanovi serije i dio kritičara žale se da je premijerna epizoda, sa 38 minuta, kraća od prethodnih uvertira u prvu i drugu sezonu. To je ispalo kao sasvim ciljana odluka kreatora Disney TV+ serije: radnja samo dobija na urgentnosti, kosmos djeluje još opasnije i negostoljubivije u svim tim brzim i vrtoglavim promjenama – a narativ teče sasvim pitko. I nećete vjerovati što će se u vezi sa radnjom, ali i na internom planu dvojbe glavnog junaka, ovdje već sve izdešavati.

Zato je jedan momenat, tihog putešestvija Mandalorijanca i Grogua, nekom nezamislivom brzinom u hipersvemiru, ključan za razumijevanje čak i cijele dosadašnje serije. Ili makar, jasno oslikava koliko su tu ozbiljni ulozi. Dok Grogu iz kokpita njihove male letilice posmatra cijelo jedno kosmičko čudo koje se vani dešava – lako je uhvatiti i strah i zadivljenost djeteta, pred nepoznatim, pred onim strašnim i divnim što tek treba da proživi i nauči, a što je život. I sve što Grogu, kao bilo koja beba, zna da uradi u tom momentu, jeste da traži sigurnost u roditeljskom naručju.

Mjera patriotizma

Ako ostavimo po strani to što se radi i o ključnoj najavi za „Ahsoku“, naredni šou Džona

Favroa : u tom momentu lako shvatite, zbog čega je Dinu

Džarinu toliko bitno da ponovo postane „pravi“ Mandalorijanac, po besmislenim pravilima tamo nekog reda, kulta ili partije.

Ili, zbog čega je bitno i da zna i da zauzme stav stranu o, na primjer, pravima vjerskih zajednica, nekom ratovanju prije vijek i kusur - ili o tome, da li je dovoljna ili prava mjera patriotizma redovno plaćanje računa i poreza. I zbog čega je spreman da traži nekakve žive vode Mandalora, pa da u njima spere grijehe za koje zna, bolje od svih nas, da ih nikad nije ni učinio.

Konačno, taj i takav momenat, koliko god igrao na sigurnu kartu, jeste dovoljan da znamo:

„The Mandalorian“ je živa voda, ma hipersvemir moderne televizije. Jer nas gađe tamo gdje je koža najtanja, jer udara pravo iz daleke galaksije tako blizu kućnog praga – samo zato je prokleto stvaran. Pa nebitno što je sve to nekakav svemirski vestern, koji je, uz sve to, jedan sporedni rukavac central-

ne radnje „Star Wars“ franšize. I zato vrijedi nestrpljivo čekati naredne epizode: da saznamo, konačno, kakve su to žive vode Mandalora, je li to stvarno samo nekakvo radioaktivno blato svijeta koji je pošao po zlu – ili osvit nove svemirske avanture. Sa junacima, koji su nam potpuno bliski i naši, svemirskim kaubojima što jašu ka tihom zalasku hipersvemira. S. S.

Ocjena: 4.1/5

SAMI PROTIV HIPERSVEMIRA: Mandalorijanac i Grogu u novom poglavlju avanture roditeljstva

PREPORUKA Jovana Maraš, pjesnikinja, istoričarka i teoretičarka umjetnosti

Golicavi holandski barok

ZGRABI

FILM

Ruben Ostlund jedan je od mojih omiljenih režisera, pa moram izdvojiti „The Square“ (2017), zatim „Force Majeure“ (2014) i „Triangle of Sadness“ (2022). Jasno prikazujući probleme u kojima se nalazimo kao cjelokupno društvo ali i njihov uticaj na pojedince, na realističan i u nekim slučajevima komičan način, ostavlja nas u razmišljanju.

Takođe, kao istoričarka i teoretičarka umjetnosti pomenula bih i film „Girl with a Pearl Earring“ (Piter Veber, 2003). I dan-danas budi potrebu da sve dublje zalazim u detalje baroknih slika i inspiriše da neprestano tragam o holandskoj umjetnosti i o svakom prikazanom detalju koji je čini misterioznom i dovoljno interesantnom. Svakom ko ga pogleda, ovaj film golica maštu da istraži više o tome.

Izdvajam i „Tulip Fever“ (Džastin Čedvik, 2017), takođe zasnovan na priči iz doba holandskog baroka, kao i režisere Ingmara Bergmana i Belu Tara, čije filmove uvijek uživam gledati iznova.

U posljednje vrijeme zainteresovana sam za savremenu njemačku i francusku komediju i dramu koje, pored priče, donose i njihove običaje, jezik i kulturu. Takva je „My Blind Date With Life“ („Mein Blind Date mit dem Leben“, Mark Rotemund, 2017) koja mi je bila vrlo interesantna, a iz Francuske se, naravno, ne može zaobići „Intouchables“ (Olivije Nakače, Erik Toledano, 2011).

TV

Kao zaljubljenik u nordijsku mitologiju, pa i sve vezano za te zemlje, jedna od emisija koje redovno pratim je „Div-

lje nordijske zemlje“ na televiziji National Georgraphic, a preporučila bih i „Izgubljena blaga Egipta“ i „Isušivanje okeana“ kojom se otkrivaju najveći tragovi podvodnih misterija, kao i „Strangest Things“ na Viasat History. Volim „Lupin“, Netfliksovu seriju inspirisanu serijalom knjiga Morisa Leblana, koju od prve do posljednje epizode, gotovo bez daha, vodi intrigantna priča o Asanu koji, istražujući misteriju

o sopstvenom ocu, i sam upada u nju. Kreatori Žorž Kej i Fransoa Uzan posvetili su se akciono-avaturističkom dijelu priče, ali i porodičnoj drami, što je seriju i učinilo realnijom i bližom publici. Preporučujem i „Unbelievable“ i „Innocent“, a posebno bih izdvojila islandsku seriju „Trapped“, rađenu po ključu nordijskog noara, u kojoj glavnu ulogu, lokalnog šefa policije, igra Olafur Dari Olafson. Režiser Baltazar

Kormakur stvara odličnu fotografiju, kao i divlje ledene pejzaže malog ribarskog mjesta s Islanda, definitivno izazivajući gledaoce da istraže sve moguće scenarije u vezi sa zapletom, uvodeći u konfuziju i napetost neistraženog nordijskog svijeta.

MUZIKA

Kada je muzika u pitanju, zvuk usne harmonike i saksofona uvijek mi mnogo prija, tako da su džez i bluz žanrovi koji mi, pored popa i roka osamdesetih i devedesetih, najviše odgovaraju dok čitam knjigu, radim ili putujem.

Običaj mi je da svakom momentu u toku dana dodam pozadinsku muziku, pa bih izdvojila Bili Holidej, Ninu Simon, Howlin’ Wolf, The Brecker Brothers, Lehmanns Brothers... Fank i soul takođe, te bih naglasila i Džejmsa Brauna, Otisa Redinga, kao i Bo Didli u čije sam muzičke tranzicije zaljubljenik, od bluza do rokenrola. Pored toga, bend Black Pumas je u posljednjem periodu često na mom repertoaru, kao i pjesme „Zanzibar“ (Kamaliza) i „Tadow“ (Masego & FKJ).

ZAOBIĐI

FILM/TV/MUZIKA

Što se tiče TV programa, smatram da imamo kvalitetne emisije koje se osvrću na vrijedne umjetničke teme, ali da bi trebalo da ih bude više kako bi se kultura što više stavila u fokus, i kako bi se skrenula pažnja na segment kulturne djelatnosti u svakodnevnom životu. Što se tiče muzike i filma, naravno, mnogo toga preskačem, vodeći se mišlju da svakako treba da budemo savremeni ali i da se držimo okvira onoga što je primarno dobro, nevezano za ukus.

JOVANA MARAŠ: Uvijek joj prija zvuk usne harmonike i saksofona

Miroslav Jovović

DZUBOKS v

VojkoV

„DVOJKO“: Vrsan katalog ličnih i regionalnih apsurda

Ego je pola zdravlja

Negdje usred ludila i vrtloga turneje koja ga je i katapultirala do albuma „Dvojko“, Vojko V, na jednom od prvih solo nastupa u Crnoj Gori, dobro je zapamtio kako se sa bine silazi i ogorčeno, i malo poniženo.

Što zbog reakcije publike, što zbog satnice koja se prilično zori primicala – tek, Andrija Vujević naučio je, jednostavno, da se takve stvari ne rade.

Sartrova mučnina

E, „Dvojko“ je katalog takvih, često totale apsurdnih ali sasvim istinitih iskustava. A to iskustvo je Vojku jebeno bitno.

Ako je nešto njegova publika naučila, to je da nikad nije bio lažno skroman. Andrijina žena kaže da je bio ego-manijak

i kad je bio anonimni klošar. A Vojko kaže da je zdrav ego bitna komponenta psihe...

I u takvim dvojbama stanuje „Dvojko“; kao da je cijeli album jedna partija vimbldonskog finala u kojoj su, umjesto Gorana Ivaniševića, ovog puta Splićani s obje strane mreže. Jedan Vojko i jedan Andrija, koji jedan drugom serviraju i riterniraju jedan isti ego, pa opet, pa opet...

I naravno - što duža partija, to je prekaljenija forma jednog pjesnika i jednog repera.

Znate kakav je naš Dvojko?

Glavni i odgovorni junak i lik albuma apsurdniji je čak i od svijeta u kom živi. Posjeduje tu rijetku sreću da je apolitičan – jer, zamislite, ima taj luksuz da je do duše u vlastitim gov... mukama. Razapet je u nekom međuprostoru i limbu, sa nogama raširenim iznad dubokog ambisa - isključivo zato što zna da bi mu, s obje noge na jednoj od strana, bilo podjednako i nepodnošljivo muka. I tako svakodnevno!

E to svakodnevno, to je stalo u dvadesetominutnu pjesmu

„Tour Life“ koja se ludo opire svakoj tržišnoj muzičkoj logi-

Glavni i odgovorni junak i lik albuma bizarniji je čak i od svijeta u kom živi. Posjeduje tu rijetku sreću da je apolitičan, jer, zamislite, ima taj luksuz da je do duše u vlastitim gov... mukama

ci – pa ipak uspijeva da je predribla ocrtavajući mapu velike „turneje“ naših života, sa kraja na kraj regiona. Ta vožnja je, vjerujte, ravna Sartrovoj mučnini, ili onoj koja na putu za Biograd hvata Boru Stjepanovića u „Volim i ja nerandže...“, ili... Tako, da je njemu potpuno užasno i mučno da bude sasvim Vojko, ili sasvim Andrija, nebitno. I što mu preostaje? Da bude nešto između, da bude kvantno stanje, da bude sve ili da bude ništa – pa đe ga ži-

vot ponese. A nosi ga onako kako, naravno, nosi bilo koga od onih koji su prošle sedmice hipnotisano vrtjeli i gazili „Tour Life“.

Antivakseri i narkomani Naravno, Vojku možemo na albumu da povjerujemo sve, osim da je bezvrijedan ili „lik koji je stalno u kurcu“. Kao dokaz nećemo potezati ranije izbačene i publici već dobro poznate singlove „TT-33“ ili „Evo me opet“ – već, recimo, „Nikoliko“ koja će izvjesno biti velika koncertna ili festivalska hitčina. Ili „Vino“ sa vrlo bezobraznim, čak kontroverznim društvenim eksperimentom spakovanim u svega dva minuta, u kojoj Andrija na juriš ogleda antivaksere i narkomane u istom

ogledalu. Ili „Ela“ sa svojom beskrajnom igrom iste rime... I, naravno, „Sharebedžiju“ –koja i nema neke veze sa velikom glumačkom facom, koliko sa činjenicom da Vojko zna da napravi zvek pjesmu i o tome kako mu niko neće saplesti nogu, kao on sam sebi.

Konačno, lik koji je prošle godine bio spreman i sposoban da natjera i neke Nikšićane da mu rade skleklove na koncertnoj bini (zašto? Eto tako!), i nema neki odgovor za lični ili regionalni besmisao. Osim toga što, naravno, smatra i da traganje za svim tim podjednako nema smisla.

No, umjesto odgovora – evo je umjetnost, evo ga „Dvojko“ i jedna turneja u 20 minuta, sa kraja na kraj jednog prostora gdje je Andrija i svoj, i svačiji, i ničiji. Pa da nam tu, uz ploču „Tour Life“, proradi sasvim pristojan ego i vrati zdravu boju u lice. S. S.

Ocjena: 85/100

Vojko V

crorec.hr

OBRTAJA Nikol Ćaćić, muzičarka

Srceparajuća istorija letećeg bizona

Prema mišljenju mnogih regionalnih kritičara, album „Bitke na makovim poljima“ hrvatske muzičarke i content kreatorke Nikol Ćaćić, koju obožavamo kroz pjesme benda NLV, jedan je od najboljih muzičkih projekata iz minule godine. Njen božanski glas upoređuju sa prepoznatljivim izrazom Florens Velč, a umjetnica poznatija kao ETHER ovih dana uživa u zasluženom uspjehu kojim je zaokružila 2022.

Film koji Vas čini srećnom?

- Kad sam bila mala na poklon sam dobila kazetu „Anastasia“ (1997). Taj crtić mi je obilježio djetinjstvo i svako malo toliko dobijem želju isponova ga pogledati. Odmah dobijem osjećaj doma. Obožavam pjesme iz filma, obožavam animaciju i obožavam priču. Mislim da je vrijeme da ga uskoro opet pogledam. Morala sam njega spomenuti jer sam ga baš noćas i sanjala. ❤

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Sada sam nekako njonjava, pa će odgovori biti jako, kako da kažem... mlohavi. Tako da, definitivno film „The Fault in Our Stars“ ( Džoš Bun , 2014). Zapravo, tu ne bi trebalo ubiti režisera nego autora knjige, Džona Grina. Jednostavno je užasno kako se raspadneš čitajući je. Jednom sam onlajn vidjela sliku, kako je netko stavio tu knjigu u kut sobe sa natpisom: „Tu budi - i da mi se više nisi približila.“ ��. Priča je jednostavno preteška. Pa tako i film. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Hrvatski triler „Ćaća“ (Dalibor Matanić, 2011). Sjećam se da sam ga gledala u Puli i da sam izašla sa projekcije totalno zbu-

Naša gošća dobitnica je „Nezavisne glazbene novinarske nagrade Rock & Off“ za elektro-izvođača godine, a njen novi singl i spot objavljen prije mjesec, već je hit. Bajkovita oda proljeću „Miris cvijeća“, takođe se ugnijezdila na „makovim poljima“. Spot koji je sama režirala, montirala i producirala slikovito dočarava poruku da se unutrašnji nemiri i patnje, zaogrnuti opijenošću buđenjem, cvjetanjem, ljubavlju, ne mogu sakriti čak ni ružičastim naočarima.

Ćaćić je i te kako bila raspoložena da za „Objektiv“ otkrije djelić sebe. Otvorila nam je vrata djetinjstva; podsjetila na voljeni crtać „Anastasia“; šapnula u kog čarobnjaka je bila zaljubljena... I na kraju odvela u avanturu u jednu zadimljenu kafanu sa velikim filmskim šarmerima.

njena. Niti sam išta shvatila o čemu se radi, niti mi je itko mogao pojasniti što se dogodilo. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- S obzirom na to da se bavim muzikom, mislim da bi bilo baš interesantno da se snimi dokumentarni film o razvoju muzičke scene na Balkanu u posljednjoj deceniji.

Omiljeni filmski rivali?

- Hari Poter i Voldemor! Ja sam dijete koje je odraslo uz taj serijal. I naravno, da sam bila zaljubljena u Harija kad sam bila mala.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ovdje ću se morati referirati na animiranu seriju „Avatar“. Ima scena di se opisuje što je

Appa, Angov leteći bizon, sve prošao. Opet jako srcedrapajuće.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „‘Ajmo sad polako napolje... brzo!“ iz „Munja!“ (Radivoje Andrić, 2001). Podsjeća me na profesora fizičkog iz škole. Njegova je bila: „Požuri, polako“. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Princ Zuko, takođe iz „Avatara“. Zanimljivo mi je kako je savršeno prikazana problematika neobrađenog bijesa, i to u seriji za djecu. Dakle, sadržaj je napravljen za klince, a teme za odrasle. Prekrasno prikazano.��

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Nisam sigurna ali mislim da je bio „The Lion King“ (1994).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Evo opet jedna limunada. Ali, nisam ja kriva što sam odrasla uz to! Soundtrack filma „Twighligh“ je jako prikladan uz moj život. Jako indie, jako lijepo. ��

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije „Avatara“, ovog puta filma, Kameronovog. Očarao me je prvi dio kad sam ga gledala.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kjubrik, Tarantino i Linč Pili bismo dobar viski u bilo kojoj zadimljenoj kafani. I pričali o nebuloznim idejama i koji kadrovi bi ih najbolje dočarali. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi bilo mnogo rakije na setu. Zvijezde bi mislile da se mogu sa rakijom nositi, pa bi bilo i mnogo bijelog na stolu. S obzirom na to da bi živjeli poročan život do jaja, morali bi sve

to utopiti u masnim čevapima. Snimanje vjerojatno ne bi bilo uspješno. Tako da bi se vratili kući nezadovoljni poslom, a jako zadovoljni provodom. Vratili bi se opet jer neće nikad moći nadomjestiti tako lijep provod.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „She’s Like a Rainbow“, The Rolling Stones. Što bi drugo bilo simbol slobode, kad ne bi bila žena.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Respect“, Areta Frenklin Tu razvaljujem. ��

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Stromae. Ne kužim ga ništa jer ne znam francuski, ali jednostavno ga obožavam. Savršen pop. Nevjerojatno me inspirira. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Masterpiece“, Big Thief. Podsjeća me na najbolju prijateljicu koja živi u Sijetlu. Ali podsjeća me još mnogo pjesama na nju.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Sada sam u fazi kada ga k’o poludjela slušam, tako da bi soundtrack bio „Starboy“, The Weeknd

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Nikol? Haha... Šalim se. „Layla“, Erik Klepton

- Još se nije dogodilo da me nečija smrt pogodila baš toliko da moram naglasiti.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ufff, ne, ne postoji. Imam taj problem, kad mi je nešto loše onda me uhodi, ne mogu zaboraviti melodiju i stalno mi je u glavi. Tako da moram biti pažljiva sa time što slušam.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- P!nk, ali u osnovnoj školi. U srednjoj sam poskidala sve sa zidova. ��

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ovo ne želim odgovoriti. �� Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ma, hoće. Vidi ga. U najboljim godinama je.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Game of Thrones“. Nemojte me mrziti zbog toga. Jednostavno nisam mogla. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne pada mi stvarno ništa na pamet. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

Serija idealna za kišni vikend?

- „The Queen’s Gambit“ mi prva pada na pamet. Zanimljiva je, dobro napravljena ali ne i opterećujuća, prema mom mišljenju.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Esmeralda“. Jadna, bila je slijepa. ��

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Netfliksova „1899“. Ukinuli su je odmah nakon prve sezone zato što nije bila dovoljno gledana.

- Oni mali mobiteli, kalkulatori ili šta je već koja imala Mjesečeva ratnica iz „Sailor Moon“. Ili... Htjela sam živjeti kao dijete u kući Teletabisa. To mi je bio skriveni san. Najdraži par iz serije?

- Nik i Džes iz „New Girl“ ili Pem i Džef iz „The Office“. Ne znam ko mi je od njih draži. Ali da mogu, bila bih i ja zajedno sa njima. ��

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Skroz bih se družila s Abedom i Trojem iz „Community“ i snimala fimove sa njima. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Džeri. Ipak je manji.

M. ČAVIĆ

Nikol ĆaĆiĆ: Animirani film „Anastasia“ instant joj budi osjećaj doma

kalendar Četrdeseti rođendan kultne filmske

U slavu božanstvene

Jedan jedini put Kventin Tarantino nije uspio da ne skrene pogled sa bioskopskog platna. Utrobu i život mu je naglavačke prevrnula scena iz „Monty Python’s The Meaning of Life“ (1983) Terija Džonsa, u kojoj debeljko nekontrolisano i dugo povraća po jednom ludom restoranu.

Prodaja djece

Kventin se kleo da je tu i tog dana u bioskopu praktično mogao da osjeti miris te proklete povraćke; sama pomisao na tu scenu mu i godinama kasnije donosi blagu vrtoglavicu... „Bilo je, jednostavno, previše“. I naravno da to misli kao najveći kompliment.

Sva suština filma „Monty Python’s The Meaning of Life“, njegovog postojanja i svrhe: to je djelo koje drhti od želje da –pretjera. Da nas pritjera u onaj ćošak u kom pomislimo da je vrag odnio šalu; da se nađemo uvrijeđenim, da nas cimne lično.

Na stranu za sekund sva priča „o smislu života i besmislu traženja tog smisla“; film vas tjera da pred njim položite koplja u momentu kad shvatite da jedna šala više nije toliko zabavna, a nije samo zabavna zato što je napravljena (i) na vaš račun! I znate što, Pajtonovci se nijesu plašili da potroše i cijele galone povraćke da bi vas iznervirali, u sprdnji na račun nečeg što je u toj sceni tako banalno i besmisleno kao što je – starost.

Poentu ćete uhvatiti u momentu kad se nađete u onom restoranu, u kom je pet riba u akvarijumu prethodno objašnjavalo što im postojanje znači.

A to je, da nema veće gluposti i gluplje potrošenog vremena od razmišljanja o smislu života

Još malo o pretjeranosti: gomila skečeva koje je pajtonovska šestorka prikupljala za „Meaning of Life“ nikad nije ni ostala iskorišćena, samo zato da bi film ipak sačuvao neku, kakvu-takvu, labavu strukturu i narativnu nit. A ta nit je, naravno, nekakva priča o traganju za smislom života. I svako kome su Pajtonovci na srcu bi sada, prije svega, poželio da vidi te nesnimljene skečeve. Toliko o tome da se u filmu „Monty Python’s Meaning of Life“ nešto pretjeralo...

Pajtonovska šestorka na lmskom plakatu

amazon.com

filmske sprdačine „Monty Python’s The Meaning of Life“

božanstvene pretjeranosti

Recimo ovako: jedan katolički sveštenik je, nakon otkaza u „firmi“, spreman da mirne duše proda svoju brojnu dječicu u djelove za svakakve naučne eksperimente. Protestantski kolega će mu na to ponosno istaći koliko je ispravno to što je u protestantskoj dogmi dozvoljena i kontracepcija, i brak za sveštenike, pa na kraju – i taj đa’olji seks kao zadovoljstvo... Prije nego što mu gospođa popadija zaklopi usta i natutne da njih dvoje to svakako nikad ni ne čine. I dalje: sred rovovske bitke na Verdunu i Prvog svjetskog rata, britanski oficir pokušava da natjera mladiće u juriš; umjesto toga, oni mu daruju poklone za rastanak. I još: negdje na položajima Anglo-Zulu rata, jedan vojnik na položaju saznaje – da mu je noga, prosto, pojedena. Usred istrage u kojoj se sumnja na tigra, vojnici pronalaze samo gomilu nekih ljudi prerušenih u tigrove...

Mislite da je apsurdno? Ne onda kad Pajtonovci tu uče neke gorke lekcije mladosti, recimo o tome koliko je skupa cijena i efikasnost stvarnog bunta, ili koliko je čovjek najopasnija od svih zvjerki.

Šest riba

I tu su tek počeli, tu tek Teri Džons u režiserskoj stolici vodi jedan filmski brod na skeč-putovanju do onog ludog restorana. I to samo zato što se, na početku, šest riba u akvarijumu okupi nakon drugog vremena – prije nego jedna od njih, naprečac i potpuno ludo, završi na nečijem tanjiru. Pa preostalih pet meditiraju i lamentiraju nad smislom života.

Počev od ovoga: u „Čudu rođenja“ ginekolozi potpuno ignorišu jednu porodilju, samo zbog prilike da dobiju malo pažnje bolničkog direktora. I na kraju, u „Smrti“; kad se Kosac usred jednog doma sa gomilom gostiju dobro iznervira jer ne može da ih ubijedi da su već mrtvi...

A sve između je, naravno, život:

jedno „Srednje doba“ sa posjetom restoranu gdje američki par za naručenu ribu dobije i konobara koji nudi razgovor o filozofiji i smislu života. Pa jedna žena koju tu svako i na razne načine ubjeđuje da treba da donira jetru – jer čovječanstvo i život, svakako, nemaju nikakvog značaja spram kosmičke veličine. A ni najbogatije njuške u upravnom odboru američke korporacije ne dobiju mnogo oduška za debatu o smislu života – jer će ih, usred tog sastanka, prekinuti racija potpuno lude osiguravajuće kuće!

Konobar filozof

U momentu kad, na početku „Doba jeseni“, jedan muzičar u francuskom restoranu počne da ubjeđuje svijet koliko je sretan jer, je li, ima penis – i prije nego vas ta i takva besmislena starost zgadi onom povraćkom – više se nećete pitati kuda vas sve vrti taj film, riješen da bude ništa više i ništa manje od gomile skečeva.

Kad Erik Idl zapjeva „Meaning of Life“ pjesmu, kad Džon Kliz mrtav-ladan izgovara lekcije onog konobara filozofa ili famoznog doktora Spensera, kad Grem Čepmen istupi u ruhu tranvestita ili imitira Tonija Beneta, ili kada Kliz ponovo stupi na scenu kao Smrt glavom i bradom – znaćete, svaki put, koliko taj film gađa lično.

Zato „Monty Python’s The Meaning of Life“ nije pretjeran, ma ni kapi jedne; to je „samo“ jedno ludo djelo kao-fol komedijaške trupe, u namjeri da postane „Titanik“ ili „Ben Hur“ ili „Gospodar prstenova“ među skeč-filmovima. Eto toliko gabaritan, glomazan i velik. A zašto? Zato što mu može biti, zato što je i to smislenije od traženja bilo kakvog smisla života.

Tu je neđe i poenta filma, koju ćete uhvatiti otprilike u momentu kad se nađete u istom onom restoranu (havajskom, sa sve tematskom cjelinom sprava za srednjovjekovna mučenja!)

u kom je pet riba objašnjavalo što im postojanje znači. A to je, da nema veće gluposti i gluplje potrošenog vremena od razmišljanja o smislu života. Jedino što ćete od toga dobiti je, vjerujte, okrnjen ego zbog nečeg tako banalnog kao što je uvreda zbog neke i nečije šale. Osim što su, naravno, Pajtonovci krajnje pošteni – pa pred kraj zaista i otkriju smisao života. Recimo onda kad vas Džon Kliz, onaj koji „otključava“ onu najbitniju, srednju i restoransku fazu živ... ovaj, filma, povede kod mame. A Teri Gilijam, u roli glasnika svih životnih doba, pompezno izvuče jednu kovertu u kojoj piše ovako: „Pokušajte i budite pristojni prema ljudima, izbjegavajte jesti masno, pročitajte

knjigu tu i tamo, priuštite sebi šetnju i pokušajte da živite bre zajedno i u miru i harmoniji sa svim i svakakvim ljudima“. I to je to. Zavjesa.

Još kad bi nas, četiri decenije od onog 31. marta kad je film distribuiran američkoj publici i lude evropske premijere u maju u Kanu, Pajtonovci naučili: nije li ovakav film zaista najrealnija i kao takav, najljepša slika smisla i besmisla života. Ili je film, ili je umjetnost i „Monty Python’s The Meaning of Life“ od života ipak nešto za komad više i uzvišenije... Onda kad položite koplja pred nekom, kao, neslanom šalom, onda kad je sve to pretjerano lično, onda kad vas Pajtonci učine nekim divnim gubitnicima. S. STAMENIĆ

Režiser Teri Džons, „junak“ famozne scene sa povraćkom

Pokloni za ratnog komandanta važna lekcija mladosti

kalendar Jubilej Vajlerove melodrame „Jezebel“ sa maestralnom

Uklinču s arogantnom

južnjačkom ljepotom

Zahvaljujući

izvanrednom

dizajnu produkcije, koji je senzibilno usklađen sa nesigurnošću popularne mlade djevojke u krajnje patrijahalnom društvu, prilično jednostavna priča pretočena je u vrijednu studiju karaktera

Zlatno doba Holivuda, nakon adaptiranja primamljive montaže zvuka sa slikama, obilježile su brojne zvijezde crvenog tepiha. Tridesetih godina prošlog vijeka takav status uglavnom su dobijale glumice koje su iskoristile „brodvejski“ scenario i sa lakoćom zamijenile teatarske daske filmskim platnom. Jedna od njih sasvim sigurno je i multitalentovana Beti Dejvis, koja je neobičnu ljepotu uspjela da „prošeta“ kroz približno 100 filmskih ostvarenja u gužvi različitih žanrova. I dok sasvim sigurno prva asocijacija na nju ne bi bila južnjačka melodrama „Jezebel“ (Vilijam Vajler, 1938), njen potret narcisoidne i krajnje arogantne „antebellum“ debitantkinje jedan je od najekspresnijih iz tog holivudskog perioda.

Kao i mnogi filmovi iz tridesetih, melodrama „Jezebel“,

Film koji je snažno uticao na cijeli žanr melodrame

pinterest.com

arogantnom ljepotom

premijerno prikazana 10. marta prije osam i po decenija, počela je kao pozorišni komad zahvaljujući dobitniku

Pulicera Ovenu Dejvisu, koji je tekst završio 1933. godine. Iako je brodvejska verzija bila krajnje haotična, Vilijam Vajler osjetio je njen veliki potencijal.

Koncizna hemija

Iako je za njega bilo potpuno uobičajeno da radi na scenariju, režiser se „povukao“ i pustio scenaristički trojac da radi predvođen maestralnim Džonom Hjustonom (sarađivao sa Vajlerom više puta početkom tridesetih). Vajler i Hjuston završili su istoimeni komad 1938, pa je pokretna ilustracija narcisoidnog ponašanja jedne južnjačke ljepotice stigla u američke bioskope.

Zahvaljujući izvanrednom dizajnu produkcije, koji je senzibilno usklađen sa nesigurnošću popularne mlade djevojke u krajnje patrijahalnom društvu, film „Jezebel“ uspio je da, od relativno simplificirane priče, dođe do vrijedne studije karaktera. Pri-

Zlatni kip u Spilbergovom džepu

Na 11. izdanju Oskara, 1939. godine, melodrama „Jezebel“ bila je apsolutni favorit u svih pet kategorija u kojima je nominovana. Ipak, uzela je samo dva priznanja: Dejvis je nagrađena za najbolju glavnu žensku ulogu, a Fej Bejtner za sporednu. Vajler je zlatni kip za „best picture“ izgubio od Frenka Kapre („You Can’t Take It with You“), a film je izvisio i u kategorijama fotografije i muzike. Međutim, priča oko Oskara mlade Dejvis ostala je posebno zanimljiva.

ča o zločestoj i tvrdoglavoj djevojci, koja uspijeva za vrlo kratko vrijeme da pokvari temeljne veze sa ljudima oko sebe, takođe je uspjela i zahvaljujući konciznoj hemiji koju su Dejvis, Henri Fonda i Džordž Brent podijelili na ekranu.

Ovaj holivudski klasik, čija se radnja odvija sredinom 19. vijeka u Nju Orleansu, tipičan je predstavnik tog filmskog perioda s obzirom na to da potencira krajnje problematične segmente koji na određen na-

Nakon smrti glumice, godine 2001. Fondacija

Beti Dejvis stavila je njen zlatni kip na aukciju i prodala ga je za više od pola miliona dolara. Kupovina je trebalo da ostane anonimna, ali šuškanja su vrlo brzo potvrdila da je kupac bio jedan i jedini Stiven Spilberg. S obzirom na to da je slavni režiser povukao isti potez 1996. s Oskarom Klarka Gejbla, koji je glumac osvojio za „It Happened One Night“ (Kapra, 1934), zaključak nije bilo teško donijeti. Tako su oba Oskara vraćena Akademiji.

čin reflektuju i američku sadašnjost: privilegovane, krajnje razmažene i arogantne mlade dame sa jedne, te očiglednu rasnu nejednakost sa druge strane.

Satenska haljina

I dok sada sasvim sigurno možemo da izdvojimo barem nekoliko lekcija baziranih na Vajlerovom filmu, bilo je potrebno vrijeme da se „Jezebel“ prihvati i kao svojevrsan feministički odgovor. Da li je rola Beti Dejvis zapravo reflektovala žensku nezavisnost? Posebno važan segment je kraj filma koji je Vajler „zatvorio“ jednim specifičnim potezom iskupljenja protagonistkinje. I u tipičnom režiserskom šmeku, ostavio osjetan transcendentalni okvir.

Da li možemo sami zaključiti gdje je jedan herojski poduhvat odveo glavnu junakinju? Sasvim sigurno. Opet, Vajler nas je istovremeno podsjetio da se jedno ne tako jednostavno osjećanje može prikazati na krajnje inovativan način.

„Jezebel“ se, naravno, smatra i Vajlerovim odgovorom na klasik koji će obilježiti tridesete, „Gone With the Wind“ koji su Dejvid O. Selznik i Viktor Fleming lansirali godinu kasnije. Ipak, iako dijele sličnu platformu, oba filma su na drugačiji, individualniji način uticali na razvoj melodrame. Ovdje je posebno važna uloga Vajlera koji je maestralno uspio da fragmentuje jedno društvo haosom koji je izazvala „crvena satenska haljina“, zahvaljujući holivudskom kostimografu Oriju Keliju, čiji će nastavak karijere obilježiti tri Oskara. Film „Jezebel“, pak, sada sasvim sigurno ne bi imao ni iole sličnu publiku (a time ni popularnost), koja bi na bilo koji način reflektovala tadašnje krajnje čudnjikavo holivudsko doba. Od tragičnosti likova do romantizacije etičkih dilema, ova monohromna melodrama bi za modernu publiku bila samo jedno od već viđenih vizuelnih pokušaja romantizacije ogoljenosti kompleksnog društva. L. MURSELJEVIĆ

Beti Dejvis, jedna od najneobičnijih ljepotica Holivuda

Kadar iz ostvarenja nošenog snažnom hemijom glumačke ekipe

č ARENJE

Let iznad Kastrovog gnijezda

Bezbjedna visina niskog leta nad Sijera Maestrom čuvala je jednom Baroviću pogled kakav niko više nije imao: na prve dane revolucije Fidela Kastra. I prve planinske borbe revolucionara protiv diktatora Batiste, na jugoistoku Kube. I zamislite, odatle prelijeće priča o prvoj crnogorskoj, a možda i jugoslovenskoj košarkaškoj zvijezdi. Recimo ovako, pa još uz obećanje da ćete do kraja biti ubijeđeni da ovo ne zvuči ofucano: Džon Barović bio je veći od života. I dobra je opklada da je skoro svako u Montani, tamo u šumama na sjeverozapadu Sjedinjenih Država, čuo za njega. Što se sigurno ne bi desilo, da je prihvatio očev zahtjev da se vrati u Crnu Goru – i postane sveštenik. Sve su to Amerikanci fino dokumentovali. Da je rođen u Nikšiću, u osvit Prvog svjetskog rata, 3. februara 1914. Da je Džon

bio strašno ponosan na oca, koji je prethodno sticao u rudnicima i na radovima na širenju željeznice u Nevadi, dakle na Divljem zapadu – jer se tata Simo na prvi glas o početku Balkanskog rata vratio iz Amerike kući. Da su u Birkrik, rudarski grad u Montani, emigrirali 1921; da se sedmogodišnji Džon (pretpostavljamo Jovan, ali to ne možemo potvrditi) izgubio među hiljadama djece u imigracionom centru na ostrvu Elis kraj Njujorka... I da su ga roditelji našli tek nakon tri dana. Imigracione arhive takođe otkrivaju da su Simo i Mileva te 1921. stigli u Ameriku sa djecom upisanom kao Džon, Majk i Margaret. Birkrik je bio njihova sreća, sigurnost i crna sudbina: Simo je poginuo 1943. u rudokopu u kom je radio decenijama. O Džonu znamo da je košarka za njega bila već srednjoškolska opsesija; da je u tom uzrastu bio

Zaglavi se

zvanično najbolji centar u cijeloj Montani, dakle već krajem dvadesetih i početkom tridesetih! I onda bum – ponuđena stipendija čuvenog Stenford univerziteta, koju odbija zbog Denvera... Želio je što dalje od kuće i očevog nadzora, upravo u tom periodu čuo je onu tvrdu tatinu želju o povratku u Nikšić (jer, sa mamine strane svi najstariji sinovi postajali su – popovi).

Povreda na meču američkog fudbala (!) mu je tridesetih kratko prekinula školovanje. Nastavio ga je na koledžu „Montana Stejt“, bio u predratnom periodu glavna faca u timu...

Diplomirao je, ali je diplomsku ceremoniju preskočio – da bi tog ljeta 1936. bio sa Meri Stimpson. Vjenčali su se, bila je ljubav njegovog života.

I tek kreće životna odiseja: 1938. je košarkaški trener i koordinator atletskog tima srednje škole u Kolumbusu – ali i pro-

fesor istorije i hemije (!). Pa je četrdesetih razvio sjajan biznis prodajući polise osiguranja; kad se već velika porodica preselila u Majls Siti, pazario je prvi mali avion. Početkom pedesetih kupuje dvije farme i restoran; pilotira sa kraja na kraj Amerike samo da bi prodavao pouzdane polise. Pa postaje gazda velikog polo ranča u Big Hornu u Vajomingu - gdje je, pod sjenom planina, već bogata porodica uživala u velikoj farmi konja, na teniskim terenima...

A pilotske avanture tokom narednih decenija, do duboke starosti, već su dio legende tamo na sjeverozapadu. Svaki je let skoro za Džona Barovića bio rizik, poput onog na Kubi dok su Amerikanci još mogli tamo razvijati biznis; i toliko često je letio skoro bez goriva u avionu, pa previše nisko da bi izbjegao radare i tako na vrijeme stizao na biznis sastanke...

Tako je Džon Barović jednom uspio i da, nepovrijeđen, pokida četiri voda dalekovodne mreže i izazove nekoliko sati nestašice struje u cijeloj državi Ajdaho! A aterirao bi najčešće na drumu auto-puta, nečijoj farmi, polju... I do kraja života bio pasionirani golfer. I da, pomagao rodbini sa kraja na kraj Jugoslavije. Preminuo je 2. juna 2006. u dubokoj starosti u porodičnom domu. U brojnim onlajn dostupnim oproštajima ovako piše: legenda Montane. Veći od života.

Crta: Srđan Ivanović

Stojan STAMENIĆ

Džon Barović na golf terenu u 91. godini

Ljubav, tijelo, um i seksualnost

Najsnažniju poruku sa LGBTQIA+ festivala „Flare“ poslao je kratkometražni film „After the After Party“. Prekrasna animacija, koja istražuje emocije nakon prvog poljupca, perfektno je zaokružila ovogodišnju smotru

judice & Pride: Swedish Film

Proljećni

filmski miks tradicionalno je zatresao

LGBTQIA+ zajednicu u Londonu u okviru festivala „Flare“ koji organizuje Britanski filmski insitutut. Na zadovoljstvo mnogih fanova smotre, jedanaestodnevni program reflektovao je bogatu vizuelnu kreativnost kroz filmske radove na temu „tijela“, „ljubavi“, „uma“ i položaja starijih generacija.

Središte ovogodišnjeg festivala u Sautbenku, na jugu grada, zauzela je sekcija „specijalnih projekcija“ u okviru koje je prikazan nestrpljivo očekivani film „The Stroll“, freško došetao s ovogodišnjeg Sandensa. No, personalni dokumentarni uvid u život trans-žena afroameričkog porijekla u Njujorku, u režiji Kristen Lovel i Zakarija Drakera, bio je samo početak jed-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

nog divnog filmskog iskustva. Specijalne projekcije tematski su šetale od Evrope do Afrike. Tako su posjetioci festivala mogli da pogledaju i „Drifter“ Hanesa Hirša, film o mladiću u Berlinu koji se prvi put suočava sa sopstvenom seksualnošću; kao i koncizan portret dva interseksualna Južnoafrikanca i izazove

sa kojima se suočavaju prihvatajući „pravila“ binarne seksualnosti i rodnih sistema u „Who I Am Not“ u režiji Tunde Skorvan. U okviru sekcije koja je fokusirana na refleksije o umjetnosti i politici, i njihovom uticaju na LGBTQIA+ zajednicu, festivalska publika imala je priliku da vidi fascinantni miks „Pre-

Queer“ autorke Eve Beling koja je pokazala kako su pripadnici seksualnih manjina prikazivani u filmovima švedske produkcije. Očekivano, ovaj doku-format obuhvatio je analizu nekih od najpoznatijih djela iz ovog skandinavskog ćoška poput radova Ingmara Bergmana i Lukasa Mudisona. Sa druge strane, najveću pažnju Londonaca zaokupirao je Stiven Fraj filmskim istraživanjem života holandskog homoseksualca i lezbejke koji su bili dio antinacističkog otpora u „Willem & Frieda“ režisera Džona Heja Uvijek zanimljiva sekcija „Kratki film“ ove godine obuhvatila je radove iz svih ćoškova svijeta. Najpopularnija tema bila je ona o starijim LGBTQIA+ generacijama i njihovim izazovima. Na primjer, miks vizualizacije različitih etničkih pripadnosti i orijentacija prikazan u filmu „Where Do All the Old Gays Go?“ Kati Dan – zahtijevao je čašicu razgovora nakon projekcije.

Ipak, najsnažniju poruku sasvim sigurno poslao je kratkometražni rad „After the After Party“ režisera Džesa Mauntfilda . Prekrasna animacija, koja istražuje emocije nakon prvog poljupca, perfektno je zaokružila ovogodišnju smotru. Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Kadar iz magičnog filma Džesa Mauntfilda

O interseksualnosti u dokumentarcu „Who I Am Not“

bfi.org.uk