Dnevni list Pobjeda 09.02.2023.

Četvrtak, 9. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20551 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Poruka iz Brisela uoči kontrolnog saslušanja i sjednice Skupštine na kojoj će se glasati o, populistički nazvanom, „anti-ma ja“ aktu

IZA KULISA: Menadžment Rudnika, mimo očiju javnosti, planira da nastavi štetan posao sa Elektroprivredom Srbije, raspisan tender o prevozu rude do Obrenovca

Tajno pripremaju novu prodaju uglja EPS-u

Pisonero: Evropska

Nakon formalno-pravne gimnastike, Tužilački savjet odredio ko će naslijediti Maju Jovanović

Begović nova v. d. vrhovne državne tužiteljke

Izvori Pobjede nijesu mogli da preciziraju da li je EPS platio uopšte prvih 40 hiljada tona imajući u vidu da je non-stop slao reklamacije, žaleći se na navodno loš kvalitet uglja. ,,U pitanju je tajni posao, mimo očiju javnosti, većine radnika, ali i članova Odbora direktora koji su isključeni iz odlučivanja“, saopštio je izvor Pobjede pozivajući se na razgovore sa članovima dijela Odbora direktora

U Ministarstvu nansija tvrde da postoji značajno interesovanje kreditora za nansiranje potreba budžeta, iz ISSP-a upozoravaju da će na zajam uticati i loše stanje javnih nansija

Crnogorske vlasti prikupljaju dokumentaciju za Podgoričanina zbog više krivičnih djela, podnijeće molbu Republici Turskoj

Ministarstvo pravde još nije tražilo izručenje Vujotića

Po nalogu VDT-a u Podgorici uhapšena grupa osumnjičena za trgovinu drogom Policajca i još nekoliko osoba

terete za uličnu prodaju heroina

Milan Lekić Miroslav Tomašević

IZA KULISA: Menadžment Rudnika, mimo očiju javnosti, planira da nastavi štetan posao sa Elektroprivredom Srbije, raspisan tender o prevozu rude do Obrenovca

Tajno pripremaju novu prodaju uglja EPS-u

PODGORICA - Menadžment Rudnika uglja Pljevlja, predvođen izvršnim direktorom Milanom Lekićem, uskoro planira da potpiše novi ugovor sa Elektroprivredom Srbije o isporuci uglja po cijeni od 42,8 eura po toni, saznaje Pobjeda.

U tu svrhu menadžment Rudnika uglja je raspisao tender kojim se traži kompanija koja bi realizovala usluge prevoza od Pljevalja do Obrenovca.

TAJNI TENDER

O tom tenderu šira javnost nije obaviještena, a Pobjeda je došla u posjed dokumenta koji pokazuje da su se prijavile tri kompanije i da je tenderski postupak počeo 29. i 30. januara i da je procijenjena vrijednost nabavke 600 hiljada eura.

– To znači da je po prvom ugovoru isporučeno sve, prvih 40 hiljada tona od ukupno 300 hiljada i očigledno je da se po cijeni prevoza nastavlja taj štetan ugovor, koji je kompaniju doveo na ivicu bankrota – saopštila su Pobjedi dva izvora iz kompanije.

Izvori nijesu mogli da preciziraju da li je EPS platio uopšte prvih 40 hiljada tona imajući u vidu da je non stop slao reklamacije navodno žaleći se na loš kvalitet uglja.

– U pitanju je tajni posao, mimo očiji javnosti, većine radnika, ali i članova Odbora direktora koji su isključeni iz odlučivanja – saopštio je izvor Pobjede pozivajući se na razgovore sa članovima Odbora direktora.

Pobjeda je u novembru prošle godine objavila informaciju da menadžment razmatra povećanje cijene uglja, upravo zbog pritiska javnosti i optužbi da je u pitanju kolonijalni ugovor koji ne štiti interes države Crne Gore. – Posmatrajući cijene uglja u regionu kao i na svjetskom tržištu, došlo se do zaključka da je cijena od 28,8 po toni niska i da bi trebala da bude podignuta. Čak je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio o trostruko većim cijenama uglja koje kupuje iz Bosne i Hercegovine. Na svjetskom tržištu cijena je i do 400 eura po toni sa prevozom, što je 15 puta više od trenutne cijene – rekao je

Izvori Pobjede nijesu mogli da preciziraju da li je EPS platio uopšte prvih 40 hiljada tona imajući u vidu da je non-stop slao reklamacije, žaleći se na navodno loš kvalitet uglja. ,,U pitanju je tajni posao, mimo očiju javnosti, većine radnika, ali i članova Odbora direktora koji su isključeni iz odlučivanja“, saopštio je izvor Pobjede pozivajući se na razgovore sa članovima dijela Odbora direktora

Novović ćuti o krivičnoj prijavi DPS-a

Demokratska partija socijalista podnijela je Specijalnom državnom tužilaštvu 14. novembra prošle godine krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića, zbog, kako su naveli, višemilionske štete koju je nanio tom preduzeću, ali se SDT još nije izjašnjavao o tome.

U krivičnoj prijavi se navodi da je sredinom maja u Pljevljima, svjestan svog djela čije izvršenje je htio iako je znao da je njegovo djelo zabranjeno, protivpravnim iskorišćavanjem i prekoračenjem granica službenog položaja, kao odgovorni, postupajući suprotno odredbama Zakona o privrednim društvima zaključio ugovor za nabavku dampera, proizvođača Belaz za potrebe Rudnika uglja, sa BPS Ugljevik iz Ugljevika na iznos od 3,5 miliona eura bez PDV-a.

izvor Pobjede iz te kompanije. Ovim ugovorom je predviđena isporuka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.

Cijena uglja iznosi 28,8 € (bez PDV-a) za kvalitet toplotne moći od 8.000 kJ/kg po toni, pri čemu se vrši korekcija cijene ponderisanjem u rasponu toplotne moći od 7.000 do 10.000 kJ/kg.

Da će cijena biti podignuta novim ugovorom potvrdio je u novembru i izvršni direktor RUP Milan Lekić.

– Cijena će biti podignuta sa 32, odnosno sa 34 sa prevozom na 42 eura – rekao je Lekić. On tvrdi i da je u pitanju povoljan posao po kompaniju jer se radi o niskokaloričnom uglju, kao i da je prodaja uglja poslovna strategija kompanije u 2024. godini zbog ekološke rekonstrukcije. Međutim, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović saopštio je tada da je i njegov stav da je cijena kojom se isporučuje ugalj tri puta niža od tržišne.

PRIZNANJE

Najavom podizanja cijene uglja za pedeset odsto, menadžment Rudnika uglja je

suštinski priznao da je prvobitni ugovor štetan po energetske resurse Crne Gore. I pored značajne povećane cijene uglja, ta cijena je i dalje upola niža od cijene u regionu, a 10 puta niža od one na svjetskom tržištu.

Kako je Pobjeda ranije objavila, trenutni ugovor o kupoprodaji mrko-lignitnog uglja između Elektroprivrede Srbije i Rudnika uglja a.d. Pljevlja je katastrofalan i štetan po interese države Crne Gore jer je cijena uglja od 28,8 eura dva i po puta niža od one koju EPS plaća mrki ugalj Rudniku Banovići iz Bosne i Hercegovine i gotovo 15 puta niža od one na svjetskom tržištu.

Ugovor o prodaji mrkog uglja Rudnika Banovići sa EPS-om je poslovna tajna i nikada nije objavljen, dok je ugovor Rudnika uglja Pljevlja sa EPS-om Pobjeda ekskluzivno objavila.

ŠTETA 100 MILIONA

Prosta matematička kalkulacija pokazuje da je ugovor sa EPS-om štetan i krajnje nepovoljan po državu Crnu Goru, da suštinski predstavlja raubovanje energetskih resursa, slično ugovorima kolonijalnih sila sa afričkim državama i Indijom.

– Gubitak zbog takvog posla je gotovo 100 miliona eura –kaže izvor Pobjede.

U ugovoru, koji je objavila Pobjeda, nijesu u dovoljnoj mjeri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima prevoza, koji su na nivou iz 2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo

svake prakse, prepuštena Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Mijo Lekić, inače predsjednik pljevaljskog Odbora Nove i vršilac dužnosti direktora EPS-a Miroslav Tomašević. Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trouglu između biznismena i funkcionera SNS-a Vladimi-

– On je to uradio iako je znao da to nije realna cijena dampera pri činjenici da su samo godinu ranije isti kupljeni za iznos od 2,5 miliona eura tako što je BPS iz Ugljevika pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od skoro milion eura i istovremeno Rudniku uglja pričinio štetu u istom iznosu – navodi se u saopštenju. Takođe, predmet krivične prijave je i ugovor štetan po interese Rudnika uglja, koji je Lekić sklopio sa Elektroprivredom Srbije.

U prijavi se navodi da je 20. maja u Pljevljima, svjestan svog djela čije izvršenje je htio iako je znao da je njegovo djelo zabranjeno, protivpravnim iskorišćavanjem i prekoračenjem granica službenog položaja, Lekić zaključio ugovor o kupoprodaji dobara mrko-lignitnog uglja sa Elektroprivredom Srbije za cijenu uglja 28,8 eura bez PDV-a iako je znao da to nije realna cijena uglja na koji način je EPS pribavio protivpravnu imovinsku korist u razlici ugovorene i stvarne cijene uglja, a Rudniku uglja pričinio štetu u istom iznosu.

ra Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića. Nenad ZEČEVIĆ

Najavom podizanja cijene uglja za pedeset odsto, menadžment Rudnika uglja je suštinski priznao da je prvobitni ugovor štetan po energetske resurse Crne Gore. I pored značajne povećane cijene uglja, ta cijena je i dalje upola niža od cijene u regionu, a 10 puta niža od one na svjetskom tržištu

Otvaranje ponuda za usluge prevoza uglja

Detalj sa potpisivanja ugovora

Predsjednici partija suverenističkog bloka još bez dogovora o zajedničkom kandidatu na predsjedničkim izborima, gotovo izvjestan izlazak u dvije ili više kolona

Stranački lideri u trci za šefa države

PODGORICA – Suverenističke stranke na predsjedničkim izborima neće nastupiti sa jedinstvenim kandidatom, a odustali su i od mogućnosti da na izborima kandiduju nestranačke ličnosti, već će se opredijeliti da to budu lideri partija, saznaje Pobjeda.

To su potvrdila dva izvora našeg lista koja su prisustvovala jučerašnjem sastanku lidera opozicionih stranaka, na kojem se razgovaralo o tome kako bi, i sa kojim kandidatima, opozicione stranke mogle da nastupe na predsjedničkim izborima koji su raspisani za 19. mart. Kako sada stvari stoje, izvjestan je izlazak stranaka suverenističkog bloka u dvije ili više kolona.

I predsjednik Liberalne partije Andrija Popović to je potvrdio juče nakon sastanka. On je kazao da je epilog razgovora takav da suverenistički blok vjerovatno neće na izborima nastupiti sa zajedničkim kandidatom.

– Ovo je jedan u nizu sastanaka suverenističkog bloka. Nastaviće se čitava priča za par dana. Uglavnom ono što smo konstatovali je da vjerovatno, nećemo imati zajedničkog kandidata. Biće ih više unutar suverenističkog bloka, to će uglavnom biti partijski lideri – istakao je Popović. Kazao je i da više nije aktuelna priča o nestranačkim kandidatima.

Ovo je jedan u nizu sastanaka suverenističkog bloka. Nastaviće se čitava priča za par dana. Uglavnom ono što smo konstatovali je da, vjerovatno, nećemo imati zajedničkog kandidata. Biće ih više unutar suverenističkog bloka, to će uglavnom biti partijski lideri – istakao je Andrija Popović iz Liberalne partije

didaturi lidera DPS-a kao najjače partije, ali još nemam odgovor. Pretpostavljam da ćemo ga imati za par dana –istakao je Popović.

Ukazao je i da su istraživanja javnog mnjenja pokazala da bi više kandidata suverenističkog bloka animirala više birača, nego što bi to učinio jedan kandidat, a rekao je i da će Liberalna partija brzo saopštiti hoće li imati svog kandidata na izborima.

– Teški momenti za Crnu Goru, ima puno kandidata koji su pod kapom Srpske pravoslavne crkve i nije korektno prema građanina čija je jedina domovina Crna Gora da nemamo svog kandidata. Svi rokovi cure, ali za nekoliko dana biće poznato sve – poručio je Popović.

Predsjednik Crne Gore razgovarao sa ambasadorom Republike Irske

Đukanović: Otvara se prostor za prijevremene izbore

PODGORICA – Vjerujem da je posao oko kompletiranja Ustavnog suda završen i da ostaje formalnost da poslanici svoj glas potvrde u plenumu. Time se stvaraju uslovi za regularnost predsjedničkih izbora i otvara prostor za odluku o skraćenju mandata parlamentu i odlazak na prijevremene parlamentarne izbore kako bi država konačno izašla iz krize - poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom sastanka sa ambasadorom Republike Irske Ronanom Garganom.

Razgovarali su, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, i o bilateralnim odnosima dvije zemlje i evropskoj perspektivi Crne Gore i regiona. Đukanović je pozdravio interesovanje ambasadora Gargana koje poklanja Crnoj Gori i iskazao osjećaj prijateljstva prema Irskoj, visoko cijeneći podršku te zemlje u ostvarivanju naših evropskih aspiracija što je posebno vrijedno u kontekstu jubileja 50 godina irskog članstva u EU koje se obilježava ove godine.

da na Crnu Goru, Đukanović je ocijenio da postoji prostor za dalje unapređenje odnosa dvije države posebno u oblasti ekonomije, turizma, ali i odbrane, bezbjednosti i pravde –ističe se u saopštenju.

Dodaje se da je Gargan iskazao snažnu podršku proširenju EU i priključivanju Crne Gore Uniji i evropskom sistemu vrijednosti.

On je naglasio da u godini kada obilježavaju pola vijeka članstva žele da druge zemlje poput Crne Gore osjete benefite članstva koje je i Irska imala.

Na toj liniji, iskazao je punu spremnost za pomoć Crnoj Gori kroz izgradnju kapaciteta za punopravno članstvo u EU, naglašavajući da Irska ostaje čvrsto pri stavu pojedinačnog napredovanja kandidata u skladu sa ostvarenim rezultatima.

Zajednički je ocijenjeno da će unapređenje avio konekcije između dvije zemlje, snaženje ugovorne baze i stvaranje uslova za liberalizaciju viznog režima dodatno približiti Crnu Goru i Irsku i pospješiti investicionu saradnju i transfer dobrih iskustava zemlje članice EU.

– Do kraja sedmice očekujemo konačnu odluku da vidimo sa koliko kandidata će ići suverenistički blok – rekao je Popović. Upitan očekuje li da se na

predstojećim izborima kandiduje aktuelni predsjednik Milo Đukanović, odgovorio je da očekuje da će se to desiti. – Ja sam insistirao na toj kan-

Centar za demokratsku tranziciju pozvao vlasti

Andrijevice i Nikšića da se ponašaju odgovorno

Kovačević: Hitno imenovati opštinske

izborne komisije u skladu sa zakonom

PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je skupštine opština Andrijevica i Nikšić da imenuju opštinske izborne komisije (OIK) u ovim gradovima u skladu za Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević kazala je da je izborni proces za predsjedničke izbore uveliko u toku, te da je od esencijalne važnosti da ga sprovode zakonito imenovane OIK u punom kapacitetu.

– Ovo predstavlja ozbiljan problem u izbornom procesu budući da su zakonski rokovi za obavljanje pojedinih poslova OIK-a već počeli da teku. Ne smijemo dozvoliti da se i ovoga puta političke igre i neodgovornost lokalnih samouprava negativno odraze na izborni postupak

– istakla je Kovačević.

Podsjetila je da u opštini Nikšić, gdje su izbori održani u martu 2021, još nije imenovana nova OIK.

– Prema saznanjima naših opštinskih koordinatora, radi se o političkim razlozi-

Podsjetimo, kandidaturu na predsjedničkim izborima do sada su najavili lideri Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić, Nove srpske demokratije Andrija Mandić i Demohrišćanske stranke Dejan Vukšić. Jedino je Mandić zvanično i predao kandidaturu koju je Državna izborna komisija i potvrdila na sjednici odžanoj u utorak. Ž. Z.

ma gdje se zbog partijskih interesa odlaže imenovanje ovog važnog organa. Izborne komisije imenuju se nakon konstituisanja novoizabrane skupštine, na vrijeme od četiri godine - kazala je Kovačević.

U opštini Andrijevica skupština opštine je imenovala opštinsku izbornu komisiju, ali, napominje Kovačević, nije pravilno primijenila Zakon o izboru odbornika i poslanika, pa za predsjednika nije imenovan predstavnik izborne liste koja je na lokalnim izborima osvojila najveći broj mandata.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, podsjetila je ona, opštinsku izbornu komisiju čine predsjednik i četiri člana u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosilaca izborne liste. Dva člana stalnog sastava opštinske izborne komisije imenuju se na prijedlog opozicije.

- Za predsjednika opštinske izborne komisije imenuje se kandidat političke partije, odnosno podnosioca izborne liste koja je na prethodnim izborima dobila najveći broj odborničkih mandata - zaključila je Kovačević.

Podsjetio je na značaj integracije regiona ZB u EU, kao uslova za njegovu stabilnost i prosperitet uz zahvalnost Irskoj što razumije i podržava region.

– Uz ponovljenu zahvalnost predsjedniku Higinsu na izrazima saučešća nakon tragične nesreće na Cetinju, što je potvrda pažnje s kojom Irska gle-

Odlazeći premijer sastao se sa zamjenikom komandanta NATO snaga za Evropu

R. P.

Irski ambasador je pozdravio pomake ka rješavanju funkcionalnosti Ustavnog suda uz najbolje želje Crnoj Gori da u narednom periodu uspostavi političku stabilnost, što je ključno za povratak Crne Gore na mjesto koje joj pripada u procesu integracija, ali i za jačanje direktnih stranih investicija.

Crna Gora će dostići planiranih dva odsto BDP-a za odbranu

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović primio je juče u Vili „Gorica“ zamjenika komandanta Savezničkih snaga za Evropu (DSACEUR), generala Tima Radforda.

Kako je saopšteno iz Vlade, Abazović je istakao važnost članstva Crne Gore u NATO, ocjenjujući tu odluku kao istorijsku i naglasio da je sistem kolektivne bezbjednosti ključni segment u zaštiti sigurnosti i stabilnosti za države poput Crne Gore. Istakao je da će ove godine, prvi put, Crna Gora dostići planiranih dva odsto BDP za odbranu, što potvrđuje kredibilnost našeg članstva u NATO. – U kontekstu agresije na Ukrajinu, Abazović je ocijenio

da je Crna Gora prva u regionu po broju primljenih izbjeglica, što govori da je naša zemlja sigurna luka i otvorena za sve kojima je sklonište potrebno, što je potvrđeno mnogo puta tokom istorije – navedeno je u saopštenju. Generala Radforda, uz odlazećeg premijera, dočekali su i ministar odbrane u tehničkom mandatu Filip Adžić i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević, zahvalio je gostu na podršci koju njegova jedinica pruža Vojsci Crne Gore, kako bi zajedno unaprijedili kapacitete u oblasti planinskog ratovanja. R.P.

Andrija Popović i Aleksandar Bogdanović dolaze na sastanak

PODGORICA – Aktuelni

izazovi u Crnoj Gori, na Kosovu i u Albaniji nametnuli su potrebu stvaranja zajedničke inicijative koja bi pripremala i promovisala projekte za dobrobit građana sve tri države – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu dr Nikola Šaban, predsjednik Asocijacije ,,Arbanaško vijeće 1703“, naglašavajući da je riječ o fer inicijativi koja će biti transparentna kad bude usaglašena.

Tokom prethodnog vikenda dr Šaban je predvodio delegaciju u kojoj su bili publicista Redžep Elezaj, prof. dr Baškim Selmani i ekonomista Deme Beriša, koja je imala odvojene susrete sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Kosova Albinom Kurtijem i liderom opozicije u Albaniji prof. dr Salijem Berišom

OPREDJELJENJE

ZA EU I NATO

Na pitanje zbog čega su se u Savezu albanskih intelektualaca u Njemačkoj ,,BISHM“ i Hrišćansko-arbanaške asocijacije ,,Arbanaško vijeće 1703“ odlučili za Đukanovića, Kurtija i Berišu, naš sagovornik kaže da nije bilo teško izdvojiti političke lidere koji ispunjavaju poželjni kriterijum onih čelnika koji su uvijek prednjačili kada je u pitanju odanost opredjeljenja za Evropsku uniju i NATO savez.

– Sastanci su ubjedljivo potvrdili da ova tri lidera zajedno mogu biti ključna, obećavajuća snaga za mir i ravnopravan državni razvoj kako se očekuje od Evropske unije, SAD i nas lično. Tri sata razgovora u tri dana sa liderima su pot-

Istaknuti intelektualci iz dijaspore razgovarali sa regionalnim liderima - Milom Đukanovićem, Albinom Kurtijem i Salijem Berišom

Inicijativa za mir i državni razvoj

Albaniji, Šaban je izdvojio zajedničku saglasnost da bi ubrzanje Berlinskog procesa znatno doprinijelo rješenju spornih pitanja, kao i da Francusko-njemački plan za Kosovo ima osnovu koja može da garantuje stabilan mir i dugoročno rješenje. – Gospodin Beriša je ocijenio da je ,,Otvoreni Balkan“ Vučićev antialbanski i anticrnogorski projekat kojim je želio da stavi pod kontrolu ekonomsko tržište Balkana. Time bi maksimalno ugrozio Kosovo i Crnu Goru sa namjerom da ih pokori i defunkcioniše njihovu državnost –kazao je Šaban.

U razgovoru sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem otvorena su mnoga pitanja u kojima je moguća konkretna saradnja, naročito u oblasti pravnih nauka i medicine, što bi bila saradnja koja bi mogla biti zajednička istovremeno sa Crnom Gorom i Albanijom.

vrdila da je bio ispravan naš izbor da odaberemo njih kao ličnosti koje mogu uticajno i

Izabran novi sastav Centralnog savjeta Građanske inicijative „21. maj“

Slijedi izbor

rukovodstva

PODGORICA – Članovi Građanske inicijative „21. maj“ neposrednim glasanjem izabrali su novi sastav Centralnog savjeta, sa mandatom od dvije godine.

Novi savjet izabran je nakon isteka mandata prethodnog. To tijelo je centralni organ GI „21. maj“ zadužen za donošenje ključnih programskih, personalnih i strateških odluka.

Neposrednim glasanjem izabrani su 51 član/ica Savjeta iz većine opština od čega je 41 odsto pripadnica ženskog pola.

Tokom mjeseca Savjet će izabrati novo rukovodstvo koga čine predsjednik, dva potpredsjednika i 15 članova centralnog Koordinacionog odbora, uključujući izvršnog koordinatora.

Za članove Savjeta izabrani su: Aleksandar Ćipranić, Amor Hasić, Ana Ivanović, Anđa Backović, Andrej Nikolaidis, Andrijana Klikovac, Anel Perezić, Anton Bilafer, Branko Baletić, Branko Nilević, Irma Marković, Iva Bogićević, Ivana Krivokapić, Ivana Vujović, Izudin Gušmirović, Janko Ljumović, Kanita Kadić, Lana Popivoda, Lena Ruth Stefanović, Ljiljana Kilibarda, Ljubomir Filipović, Malik Kovačević, Manja Simonović, Merdan Zejnelagić, Mersudin Međedović, Milovan Đukanović, Miodrag Živković, Mirjana Sindik, Mojaš Radonjić, Nada Bukilić, Nebojša Nikčević, Nenad Stevović, Nikola Belada, Orhan Grbović, Pavle Novović, Rade Bojović, Radmila Drašković, Rale Burić, Sanja Grbović, Sonja Lipovina, Svetlana Martinović, Tanja Perović, Tijana Todorović, Veselin Pavićević, Veselin Ivanović, Veseljko Koprivica, Vladana Perović, Vladimir Kavarić, Vladimir Šibalić, Vukota Vukotić i Zoran Jablan Po funkciji su članovi Savjeta i čelnici opštinskih inicijativa: Rade Ratković, Andro Martinović, Tatjana Kondanari, Zoran Đurović, Miodrag Backović, Slavko Raspopović, Rifat Zejnilović i Tomislav Celić R. P.

efektivno da riješe krizu, da razbistre dugo ukorijenjenu viziju ljudskog dostojanstva

kao vodeće stavke u razvoju društva, države i identiteta –rekao je dr Šaban. Ocijenio je da su uzburkane vode, u koje je Crna Gora ušla nakon 30. avgusta 2020. godine, dovele do mnogih iznova otvorenih pitanja, do velike institucionalne krize, podgrijane dugotrajnim neizborom sudija Ustavnog suda. Naglasio je da i oni iz dijaspore vide brojne totalno pogrešne poteze u ekonomiji i društvu i očigledne štetne odluke koje vode ka rasulu pojedinih segmenata. – Ohrabren sam činjenicom da predsjednik Đukanović ne odstupa ni milimetar od sta-

vova za nezavisnu Crnu Goru i njeno maksimalno čuvanje od svega što je može povrijediti. Obrazložio sam predsjedniku zašto smatram da su ožiljci iz posljednje dvije i po godine vidljivi, ali ne duboki, te da odlučnom procrnogorskom akcijom možemo sačuvati sve što smo ranije postigli i ni u kom slučaju ne smijemo dozvoliti da izgubimo matičnu državu i slobodu naroda – kazao je dr Nikola Šaban.

„OTVORENI BALKAN“ –ŠTETAN PROJEKAT

Iz razgovara sa Salijem Berišom, liderom opozicije u

Predsjednica Kosova okončala posjetu Crnoj Gori

PODGORICA - Predsjednica Kosova

Vjosa Osmani-Sadriu sastala se juče, drugog dana zvanične posjete Crnoj Gori, sa čelnicima opština Tuzi i Ulcinj.

Kako je saopšteno, na sastanku sa predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem izrazila je spremnost za saradnju između dvije države u obostranom interesu. Razgovarali su i o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji i sa razvojnim projektima koji su realizovani posljednjih godina.

Iz Opštine Tuzi su istakli da je saradnja sa Kosovom postala još jača otvaranjem fabrike čipsa, koju je predsjednica Osmani-Sadriu juče posjetila.

Na konferenciji za novinare Đeljošaj je rekao da se osjeća počašćeno, ali i uzbuđeno zbog posjete Osmani-Sadriu, ističući da će saradnja u narednim godinama biti još jača. Čestitajući predsjedniku Opštine na transformaciji koju čini gradu, a posebno na dovođenju novih investitora, OsmaniSadriu je izrazila spremnost za saradnju između država po pitanjima koja su od interesa za građane obje zemlje.

– Očigledno da vaše rukovodstvo ovdje vidimo kao izvanredan uspjeh, jer je nakon mnogo godina omogućeno da Opština Tuzi bude samostalna, a istovremeno vidimo divan posao urađen u ovom periodu za dobrobit svih građana. Vidimo i uspjehe ljudi koji su se školovali u Republici Kosovo – rekla je Osmani-Sadriu.

Predsjednica Kosova u Ulcinju je kazala da se u tom gradu osjeća kao u svojoj kući. – Zahvaljujem svima koji su 1999. godine

– U Njemačkoj sam naučio da je uvijek, a naročito u kriznim vremenima, vrlina sačuvati demokratski duh, čuti drugačije mišljenje i što realnije prepoznati sopstvene propuste. Ljudski je i pogriješiti i izviniti se i krenuti od novog početka. Crnogorska demokratija je još mlada, izazova je premnogo i svaki izbori se tretiraju kao sudbinski, a suština je da se sačuva država i doprinese njenom napretku – kazao je dr Šaban, ističući da su od sva tri lidera dobili poruke da čuvaju svoja prava stečena u dijaspori, ali i u matičnoj državi, uz opasku da je lako prepoznati demagoške, nedobronamjerne poruke. R.U.-I.

Osmani-Sadriu posjetila Tuzi i Ulcinj

otvorili svoje kuće i svoja srca za prognanike sa Kosova – istakla je ona.

U hotelu „Plaza“ Ambasada Republike Kosovo organizovala je juče svečani prijem za predstavnike albanske zajednice u Crnoj Gori. – Smatramo da treba poboljšati status Al-

banaca u Crnoj Gori, a Republika Kosovo će u tome pomoći – naglasila je Osmani-Sadriu.

Prijem je otvorio predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari, koji je ranije u svom kabinetu razgovarao sa predsjednicom Kosova. R. P.

Vjosa Osmani-Sadriu sa Nikom Đeljošajem

Nikola Šaban i Milo Đukanović

Delegacija kod Albina Kurtija

U Ministarstvu finansija tvrde da postoji značajno interesovanje kreditora za finansiranje potreba budžeta, iz ISSP-a upozoravaju da će na zajam uticati i loše stanje javnih finansija

Vlada će se zadužiti po lošijim uslovima nego lani zbog prekomjerne tekuće potrošnje

Na finalne uslove pod kojima će doći do zaduživanja utiče mnogo faktora, ali postoji značajno interesovanje finansijskih institucija za sklapanje ugovora sa Crnom Gorom i očekujemo da ćemo doći do optimalnog rješenja za finansiranje potreba budžeta, poručeno je iz resora na čijem čelu se nalazi Aleksandar Damjanović. Direktorica ISSP-a dr Jadranka Kaluđerović upozorila je da će Vlada, ukoliko ne uspije da se zaduži u planiranom iznosu, biti primorana da racionalizuje državnu potrošnju ,,za šta sigurno ima prostora“

PODGORICA - Izvjesno je da će uslovi po kojima će se Vlada zadužiti ove godine biti lošiji nego prethodnih godina, a pored eksternih dešavanja, ono što će dodatno pogoršati uslove zaduživanja Crne Gore je svakako veoma loše stanje javnih finansija uslovljeno prekomjernom tekućom potrošnjom, saopštila je Pobjedi direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Univerziteta

Donja Gorica (UDG) dr Jadranka Kaluđerović

Iz Ministarstva finansija je našoj redakciji saopšteno da taj vladin resor aktivno komunicira sa svim potencijalnim partnerima sa kojima bi moglo doći do sklapanja kreditnih aranžmana, vodeći računa prije svega o kredibilnosti institucija, ali i o uslovima na svjetskom tržištu kapitala. U toku su, kako kažu u Ministarstvu, razgovori sa domaćim i inostranim bankama, a svi detalji vezani za kreditore i same uslove zaduživanja biće poznati javnosti nakon zaključivanja i realizacije aranžmana.

– Imajući u vidu da su svjetska politička i ekonomska scena i dalje nestabilne i nepredvidive, da je inflacija i dalje visoka, a da tržište energenata i najveći inputi u proizvodnji i dalje trpe velike fluktuacije, ambijent u kojem pregovaramo svakako je dodatno otežan, a cilj nam je ostvarivanje što povoljnijih aranžmana sa kredibilnim partnerima koji će čuvati reputaciju Crne Gore kao pouzdane investicione destinacije – kazali su iz Ministarstva finansija. Zakon o budžetu za ovu godinu su definisana nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u tekućoj godini u nivou od 705 miliona eura. Najavljeno je da će se za finansiranje nedostajućih sredstava koristiti depoziti i sredstva iz postojećih kreditnih aranžmana, kao i sredstva iz novog zaduženja.

Definisano je da se država tokom ove godine može zadužiti do iznosa od 600 miliona eura putem kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i inostranim bankama, kroz emisiju državnih za-

Aranžman sa MMF-om

nerijetko podrazumijeva

smanjenje plata i penzija

Iz Ministarstva finansija ističu da sada ne postoji potreba za aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali ne isključuju ni tu mogućnost.

– U ovom trenutku ne postoji potreba zaduživanja kod MMF-a, ali, imajući u vidu da je međunarodno tržište i dalje nestabilno i nepredvidivo, u slučaju dodatnih šokova, razmotrićemo i tu mogućnost, što bi za crnogorske finansije unijelo dodatnu sigurnost za finansiranje svih potreba, ali i djelovalo kao pozitivan signal stranim partnerima o pouzdanosti Crne Gore – rekli su iz Ministarstva finansija.

Kaluđerović smatra da se aranžman sa MMF-om još uvijek tiho pominje, ali je, kako je kazala, to prije zbog činjenice da MMF postavlja stroge uslove prilikom aranžmana koji idu u pravcu racionalizacije potrošnje kako bi se konsolidovale finansije.

- To nerijetko podrazumijeva zamrzavanje i čak smanjenje izdataka za zarade u javnom sektoru, penzije, kao i smanjenje brojnih drugih oblika tekuće potrošnje. Pitanje je koliko je bilo ko u Crnoj Gori trenutno spreman da uđe u takav aranžman – upozorila je Kaluđerović.

pisa i obveznica na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana.

Uslovi zadUživanja

Iz Ministarstva finansija navode da će o konkretnim uslovima zaduživanja ( kamatna stopa, rok otplate, grejs period….), moći govoriti tek nakon zaključivanja i realizacije aranžmana ,,kako ne bi ugrozili pregovaračku poziciju“.

– Na finalne uslove pod kojima će doći do zaduživanja utiče mnogo faktora, od kojih su mnogi unaprijed determinisani (aktuelni globalni parametri, inflacija i sl.), ali postoji značajno interesovanje finansijskih institucija za sklapanje ugovora sa Crnom Gorom i očekujemo da ćemo doći do optimalnog rješenja za finansiranje potreba budžeta –poručeno je iz resora na čijem čelu se nalazi Aleksandar Damjanović

Direktorica ISSP-a Jadranka

Kaluđerović navela je da je veoma teško reći u ovom periodu pod kojim će se uslovima Vlada zadužiti ove godine, jer su, kako kaže, za takve analize potrebni detaljni podaci o nivoima glavnice, kamate, kamatnih stopa i rokova dospjeća sadašnjih kreditnih zaduženja.

- Osim toga je potrebna i procjena onog što bi bile raspoložive mogućnosti na bankarskom tržištu. U svakom slucaju, niže kamatne stope, veći gres period i duži period otplate jesu uslovi po kojima svaka zemlja želi da se zadužuje. Izvjesno je da će uslovi

po kojima će se vlada zadužiti biti lošiji, a pored eksternih dešavanja, ono što će dodatno pogoršati uslove zaduživanja Crne Gore je svakako veoma loše stanje javnih finansija uslovljeno prekomjernom tekućom potrošnjom – kazala je Kaluđerović.

Rast kamatnih stopa

Ona je dodala da dolazi do rasta kamatnih stopa globalno, pa je tako FED (Američka centralna banka, federalne rezerve) podigao kamatne stope, a prošle sedmice i Evropska centralna banka podigla je kamatne stope za 0,5 procentnih poena, a takođe i Banka Engleske.

- To znači da će generalno doći do povećanja kamatnih stopa i na kredite i na depozite u narednom periodu. Takođe, Evropska centralna banka je najavila da će biti i novog povećanja kamatne stope u martu. Ovo, naravno, utiče na rast kamatnih stopa i kod svih investitora i domaćih i stranih, tako da će se vjerovatno država zaduživati po lošijim uslovima od onih po kojima se zaduživala u prethodnom periodu –istakla je Kaluđerović. Ona navodi da će država vjerovatno uspjeti da se zaduži do predviđenog iznosa. - Čini se da drzava još nije u zoni u kojoj ne bi mogla da se zadužuje, ali je bitnije po kojim uslovima će se država zaduživati i da li će u toj namjeri da obezbijedi nedostajuća sredstva ostvariti najpovoljnije uslove zaduživanja koje može ostvariti – rekla je Kaluđerović.

Ona je dodala da je, prema podacima za devet mjeseci prošle godine, skoro 91 odsto državnog duga spoljni dug, a oko devet odsto domaći dug. Kaluđerović je saopštila da su od inostranih kreditora najveći povjerioci kineska banka, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Evropska investiciona banka (EIB). Ona je podsjetila da je Vlada u prethodnom periodu napravila i nekoliko bilateralnih kreditnih aranžmana. – Može se očekivati da će se i u narednom periodu nastaviti saradnja sa velikim međunarodnim kreditorima i da će oni i u novom zaduživanju imati dominantno učešće. Sa druge strane, domaće banke raspolažu značajnim iznosom likvidnih sredstava, tako da je moguće da se nastave i kreditni aranžmani sa domaćim bankama – kazala je Kaluđerović.

javne finansije

U Ministarstvu finansija smatraju da trenutno javne finansije nijesu ugrožene.

- U ovom trenutku, imajući u vidu stanje depozita, kao i naplatu prihoda tokom januara, možemo reći da ne postoji bojazan da javne finansije budu ugrožene, posebno ako imamo u vidu da smo prihodnu stranu budžeta za tekuću godinu planirali više nego konzervativno – tvrde predstavnici Ministarstva.

Kaluđerović je odgovarajući na pitanje da li postoji opasnost da crnogorske javne finansije mogu biti ugrožene ako Vlada ne uspije da se za-

duži u dovoljnoj mjeri, saopštila da bi mogla da servisira dugove koje ima u narednom periodu bitno je da Vlada vodi računa i o deficitu tekućeg budžeta i da ne dozvoli da on raste, odnosno, kako je navela, potrebno je voditi računa koje politike se donose i kakav je njihov uticaj na budžet.

- To je kategorija na koju Vlada sada može da utiče i da time ograniči buduća zaduženja jer na prethodna ne može da utiče. Stoga će, ukoliko ne uspije da se zaduži u planiranom iznosu, Vlada biti primorana da racionalizuje državnu potrošnju, za šta sigurno ima prostora – poručila je Kaluđerović.

Predstavnici Ministarstva finansija navode da je kreditna podrška od 160 miliona eura od Svjetske banke izvjesna.

- Treba ispuniti uslove koji su prilično zahtjevni, te realizaciju prve tranše od 80 miliona eura očekujemo tokom tekuće godine, a ostatak u narednoj godini – rekli su iz Ministarstva finansija.

Kaluđerović je istakla da je Svjetska banka jasna kada su u pitanju uslovi i ta finansijska institucija ,,prije svega želi ograničenje potrošnje i smanjenje deficita budžeta“.

- Institucije kreditori zahtijevaju jasnu fiskalnu disciplinu. Ti uslovi se, obično u situaciji kad se država nalazi u nepovoljnom finansijskom položaju i kada je ugroženo funkcionisanje javnih finansija, odnose na striktna ograničenja potrošnje, naročito potrošnje bez pokrića – rekla je Kaluđerović. s. popoviĆ

Jadranka Kaluđerović

Aleksandar Damjanović

Nastavljen postupak po tužbi Morskog dobra protiv Pomorskog saobraćaja

Sud opozvao rješenje o saslušanju Blaža Rađenovića

PODGORICA – Iako je na jučerašnjem ročištu pred Privrednim sudom trebalo da svjedoči predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra (MD) Blažo Rađenović u sporu koji ovo preduzeće vodi protiv Pomorskog saobraćaja (PS), do toga nije došlo, jer mu poziv suda nije uručen.

Ipak, sutkinja Radmila Perović odustala je od njegovog saslušanja ocjenjujući da to više nije potrebno nakon izvođenja pisanih dokaza. To je tražio advokat MD Miljan Jović navodeći da je sud odredio njegovo saslušanje kako bi se izjasnio o dvije odluke ovog preduzeća od 24. maja 2021. godine za koje iz Pomorskog saobraćaja tvrde da su različite sadržine. Jović navodi da se prostim uvidom u dokumenta jasno vidi da je riječ o istim odlukama u kojima su izreke kojim je odbijen prigovor PS na fakture, iste, te da je jedina razlika što u jednoj postoji obrazloženje, a u drugoj ne.

Tome se protivio advokat

Privrednog suda Darko Hajduković , ocjenjujući da je Rađenovićevo izjašnjenje neophodno, imajući u vidu da im je odluka o odbijanju prigovora donijeta u maju 2021. godine, uručena tek godinu i

mjesec kasnije i to kada je ovaj postupak već započeo. Pred Upravnim sudom osporavaju zakonitost tih odluka navodeći da su protivrječne, antidatirane, sa različitim uvodima i pozivima na propise, te da prva nije imala ni obrazloženje ni pravnu pouku. Jović tvrdi da taj postupak nije u vezi sa ovim, optužujući PS da su ,,pogrešno i sračunato“ u tužbi naveli da je MD donijelo dvije različite odluke na isti datum. Tvrdi da su dokazi uz

tu tužbu prikazani tako da se MD stavlja u lošiji položaj bez objektivnog prikaza, dodajući da se njihov zaključak u vezi sa umanjenjem zakupa za 70 odsto odnosi isključivo na kupališta. Hajduković pak tvrdi da upravo od tog postupka zavisi osnovanost njihovog prigovora na sporne fakture, zbog čega smatra da bi sa postupkom pred Privrednim sudom trebalo zastati do okončanja upravnog. Sutkinja Perović će, kako je navela, od Upravnog suda

Arbitražni postupak Adiko banke protiv Crne Gore

Donijeta odluka u korist države

tražiti informaciju u kojoj je fazi taj postupak kako bi odlučila da li će prekinuti ovaj. MD u ovom sporu traži 50,7 hiljada eura za korišćenje obale u Tivtu i Herceg Novom za period od jula 2020. do maja 2021. godine. Tvrde da je PS samoinicijativno prepolovio naknadu na osnovu vladinih mjera tokom pandemije.

Ukazuju da je to moglo da bude urađeno jedino na osnovu aneksa koji su, kako tvrdi Jović, PS nudili na potpis, što je

Država preuzima trajektnu liniju

Premijer Dritan Abazović je nakon sastanka sa predstavnicima Morskog dobra, Barske plovidbe i Uprave pomorske sigurnosti, te opština Herceg Novi i Kotor poručio da će država preuzeti trajektnu liniju Kamenari – Lepetani dodajući da vraćaju građanima ono što je njihovo i staju na kraj arčenju državne imovine. Predsjednik borda Morskog dobra Blažo Rađenović je izrazio spremnost da preuzmu ovaj posao dodajući da bi se time uvećali prihodi u odnosu na trenutni nepovoljni finansijski aranžman sa Pomorskim saobraćajem.

odbijeno. Sa svim ostalim zakupcima su, kako tvrdi, sproveli takvu proceduru, jer ih na to obavezuju ugovori. S druge strane, Hajduković smatra da je zaključak Vlade obavezujući te da MD, kao njen organ, nema pravo da ga mijenja niti određuje na koga će ga primijeniti, a na koga ne. Na prošlom ročištu je direktor PS Dejan Ban izjavio da je zaključkom Vlade i odlukom MD određeno da se svim zakupcima prepolovi naknada, navodeći da je to urađeno i njima za 2020. godinu. Tvrdi i da je potpisivanjem izvoda otvorenih stavki stanje usaglašeno, te da su se naknadno pojavile fakture koje se, kako je kazao, navodno odnose na 2020. godinu sa valutom iz 2021. Tada

je izjavio da se u 2021. godini ništa nije promijenilo, osim ljudi u ovom državnom preduzeću. Jović je na jučerašnjem ročištu, podsjećajući na tu izjavu, kazao da im je MD ukazivalo da ne mogu samoinicijativno smanjivati naknade i kada je na njenom čelu bio Predrag Jelušić. Ban je kazao da su istu fakturu dobili sa različitim brojevima prije i nakon što je pokrenut postupak izvršenja, te da su odluku o njihovom prigovoru na fakturu dobili tek na nalog suda i to drugačije sadržine od one koja im je uručena uz prijedlog za izvršenje. Tvrdi da je argument da se mjere Vlade nijesu mogle sprovesti bez aneksa ugovora isplivao tek tokom ovog postupka. M. Lk.

PODGORICA - U postupku Adiko banke protiv Crne Gore donijeta je odluka u korist države, koju je objavio Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID), saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Adiko banka pokrenula je 2017. godine arbitražni postupak protiv Crne Gore, na osnovu ugovora o bilateralnom ulaganju između Austrije i bivše republike Jugoslavije.

Banka je tada navela da je Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima (CHF) denominiranih u kredite u eurima iz 2015. godine, sa izmjenama i dopunama iz avgusta 2016, predstavljao kršenje međunarodnih zakonskih obaveza.

- Crna Gora je 2015. godine donijela Zakon o konverziji, kao rješenje velikih finansijskih poteškoća u kojima su se našli građani koji su bili suočeni sa naglim i neprihvatljivim

uvećanjima otplata po kreditima u švajcarskim francima, a nakon naglog rasta kursa švajcarskog franka u odnosu na euro u toj godini - objasnili su iz Ministarstva. Kako su naveli, prigovor Adiko banke je bio da su Vlada i zajmoprimci trebalo da preuzmu dio finansijskog rizika koji proizilazi iz fluktuacija valuta, kao i da je zakon nepravedno „projurio“ kroz parlamentarnu proceduru, bez propisnog razmatranja. Iz Ministarstva su podsjetili da je postupak počeo u septembru 2017. godine i da su ga činila dva kruga pisanih podnesaka i saslušanja u Parizu u decembru 2019. Tribunal je donio odluku u novembru 2021, odbacujući sve tužbe protiv države i naloživši Adiko banci da isplati većinu troškova Crne Gore. - Tribunal je ocijenio da je Zakon o konverziji bio razuman i proporcionalan odgovor crnogorske države, sa ciljem ublažavanja finansijskih poteškoća koje trpe zajmoprimci kredita u švajcarskim francima - navodi se u saopštenju. Odluka, kako su kazali, predstavlja potpuno opravdanje postupanja Skupštine i Vlade u krizi kredita u švajcarskim francima. Kriza kredita u švajcarskim francima podstakla je pravne postupke pred domaćim i međunarodnim sudovima i tribunalima širom regiona južne i istočne Evrope, uključujući arbitraže ICSID-a protiv Crne Gore, Hrvatske i Slovenije.

- Slučaj protiv Crne Gore je prva arbitraža ICSID-a koja je donijela zaključak i odlučila o stepenu poštovanja koje se državama daje u smislu međunarodnog prava, u odgovoru na situacije finansijske krize - rekli su iz Ministarstva. S. P.

Iz Strateks grupe upozorili Vladu

Ugovor o korišćenju Luke

Budva i dalje na snazi

PODGORICA - Ugovor o korišćenju Luke Budva, koji je 2017. godine zaključen između Javnog preduzeća Morsko dobro i kompanije Dukley marina, nije prestao da važi, saopšteno je iz Strateks grupe.

Iz Strateks grupe, u okviru koje posluje Dukley marina, podsjetili su da je premijer Dritan Abazović nedavno kazao da se Luka Budva koristi bez koncesije, što bi, prema njegovom mišljenju, trebalo riješiti do sljedeće sjednice. On je tada naveo i da je stvar Vlade hoće li država odlučiti da luku ustupi na privremeno upravljanje Opštini Budva, dok ne riješi status koncesije.

– U međuvremenu je, na adresu ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, stiglo mišljenje zaštitnice imovinsko-prav-

nih interesa Crne Gore Bojane Ćirović, koja decidno ističe da Lukom Budva ne može upravljati budvanska opština – navodi se u saopštenju.

Iz Strateksa su kazali da ugovor o korišćenju morskog dobra traje od potpisivanja, pa sve do regulisanja odnosa između korisnika i Morskog dobra ili završetka procedure za dodjelu koncesije.

Osim toga, predviđeno je da se ugovor može produžavati sporazumom stranaka, a što je i učinjeno zaključivanjem 14 aneksa.

– Ugovor prestaje sporazumnim raskidom stranaka ili završetkom procedure za dodjelu koncesije, međutim u konkretnom slučaju nema sporazuma stranaka o prestanku navedenog ugovora, niti dokaza da je završena procedura za dodjelu koncesije - tvrde u Strateksu. R. E.

Trajekt Pomorskog saobraćaja

Adiko banka

Institut za medije Crne Gore uputio prigovor ombudsmanki RTCG zbog priloga Seada Sadikovića

Pogrešan kontekst ozbiljnu temu pretvorio u ismijavanje

PODGORICA - Institut za medije Crne Gore (IMCG) uputio je prigovor ombudsmanki Radio-Televizije Crne Gore (RTCG) Danijeli Popović na prilog novinara Seada Sadikovića o osvetničkoj pornografiji sa zahtjevom da se razmotre primjedbe kojima se ukazuje na kršenje profesionalnih standarda. Oni su ocijenili da je autor priloga fotomontažom predsjednika Crne Gore činjenice stavio u pogrešan kontekst i skrenuo pažnju sa javne teme na ismijavanje predsjednika.

– Sadiković nije ponudio niti jednu činjenicu da predsjednik Crne Gore može biti stavljen u kontekst osvetničke pornografije i onlajn nasilja. Autor nije jasno i nedvosmisleno objasnio javnosti na koji to problem fotomontažom želi da ukaže. Naprotiv, takva intervencija unijela je konfuziju, u osjetljivu temu uvela neprimjerenu dosjetku, odvukla pažnju od suštine problema, a žene, sagovornice priloga i one koje su preživjele ovu vrstu nasilja, autor je time stavio u drugi plan i uskratio im puno poštovanje – ocijenili su u IMCG.

Smatraju da je na taj način obesmišljena dobra namjera autora priloga, da otvori temu o žrtvama osvetničke pornografije i onlajn nasilja, posebno u malim, tradicionanim sredinama.

– Smatramo da se Sadiković ogriješio o nekoliko članova Kodeksa novinara/ki Crne Gore, da je činjenice zloupotrijebio i stavio ih u pogrešan

kontekst, da nije jasno odvojio lični komentar i objasnio ga javnosti – podvukli su u IMCG.

Poručuju da je društvena kritika poželjna, a da su satira i humor kao njen provokativniji, grublji izraz, „po čemu Sadikovićev novinarski rad jeste autentičan“, dodatno zaštićeni konvencijama o slobodi govora.

Komentar

Da crkneš od smijeha

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Da je prilog imao zeru duhovitog sarkazma, danas bi mu rekli: svaka ti čast, majstore Sadikoviću, respekt crnogorskom Pajtonovcu. Ovako, urednik emisije ,,Gledajmo se“ je samo napravio još jedan prilog u kojem su žrtve iskorištene zarad primitivnog podizanja gledanosti, koja je, izgleda, jedini cilj. Marketing, loš i nikakav, humor na nivou TV Palme iz opskurnih 90-ih, emisija podobna za gledaoce Zadruge, a ne Javnog servisa

– Upotreba humora i satire u konkretnom prilogu, po našem sudu i iz navedenih razloga, nije u skladu sa profesiolanim standardima. To posebno, ako imamo u vidu osjetljivost teme i ranjivost žena i djevojaka koje su se suočile sa ovim problemomistakli su u IMCG.

Institut je naglasio da ne sugerišu zabranu upotrebe lika i djela predsjednika ili bilo koje javne ličnosti u poželjnoj društvenoj kritici i satiri. – Podsjećamo na to da su javne ličnosti u obavezi da trpe veći stepen kritike, čak i kada je ona ostrašćena, gruba, ali i na to je obaveza novinara da i u tim slučajevima poštuje ljudsko dostojanstvo i ne zloupotrebljava činjenice stavljajući ih u pogrešan kontekst – zaključili su iz IMCG. R. D.

Predsjednica Skupštine zakazala sjednicu na kojoj će se birati sudije Ustavnog suda

Čeka se dogovor Albanaca i Bošnjaka

Crne Gore – dobile su jednoglasnu podršku svih 13 članova Ustavnog odbora. Sutkinju Osnovnog suda u Kotoru Momirku Tešić podržalo je 12 članova Odbora, dok je uzdržan bio poslanik Liberalne partije, Kotoranin Andrija Popović Resulbegović, tužilac iz Ulcinja, dobio je podršku sedam poslanika Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Demokrata i GP Ure, dok je ostalih šest članova Odbora bilo uzdržano.

Iz Bošnjačke stranke promptno su reagovali i poručili da je prijedlog za dopunu nedostajućih sudija Ustavnog suda „kojim će se i ova sudska instanca ostaviti bez Bošnjaka, još jedna u nizu loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i nastavak etničkog čišćenja institucija“.

Ono što je Sead Sadiković uspio da uradi svojim prilogom o osvetničkoj pornografiji, malo kome je pošlo za rukom ovih dana: skrenuo je pažnju javnosti sa izbora, Ustavnog suda, zemljotresa u Siriji i Turskoj, skupoće i, na kraju, od teme kojom je namjeravao da se bavi... Umjesto priče o žrtvama maloljetničkih brakova, o mladim djevojkama kojima podmeću lažne slike mladoženja, Sadiković je otvorio temu, ne onu kojom je želio da se bavi, već raspravu da li je ili nije uvrijedio predsjednika, može li takva emisija i takav prizemni ,,humor“ da se nađe na Javnom servisu...

O žrtvama niko ništa, je li to bio cilj?

Nije baš da je najvažnije da li je Sadiković uvrijedio predsjednika Crne Gore, već što je suštinski se posprdao sa žrtvama o kojima je pokušao da ispriča priču, zloupotrijebio novinarsku ulogu i uvrijedio publiku koja, na kraju emisije, ne zna ni što je vidjela.

Prilog o tome kako pogrešno poklonjeno povjerenje život jedne djevojke ili žene može da uništi i upozorenja da se to sve češće dešava – bukvalno je zasjenilo lice Mila Đukanovića namontirano na ramena novinara Seja Sadikovića.

Što će sad predsjednik ovdje, ček da vratim da vidim šta je rekao, kakav je kontekst ove montaže, ima li veze sa predsjedničkim kandidatima na izborima... Naravno da – nema.

I tako, juče niko nije pričao o tim djevojkama koje su u malim sredinama prošle golgotu i bile stavljene na stub srama jer su svojim partnerima slale fotografije, koje su oni, u trenutku kada su postali bivši, iskoristili kao osvetu ili sredstvo za ucjenu.

Može se i o smrtno teškim temama govoriti na duhovit način. Kada je to smiješno, ironično, neka je i britanski sarkastično, priča stvarno bolje dopre do javnosti. Ljudi vole da se smiju kroz suze i to je uvijek bilo tako.

Samo, da je duhovit biti lako, duhovit bi bio svako. Da je prilog imao zeru duhovitog sarkazma, danas bi mu rekli: svaka ti čast, majstore Sadikoviću, respekt crnogorskom Pajtonovcu. Ovako, urednik emisije ,,Gledajmo se“ samo je napravio još jedan prilog u kome su žrtve iskorištene zarad primitivnog podizanja gledanosti, koje je, izgleda, jedini cilj. Naročito ako se sjetimo nekih ranijih priloga o kojima se raspravljalo i kod ombudsmana i kod Agencije za elektronske medije. Marketing, loš i nikakav, humor na nivou TV Palme iz opskurnih 90-ih, emisija podobna za gledaoce Zadruge, a ne Javnog servisa, suptilnost priloga i duhovitost presječenog panja.

Nije baš ni da je Javni servis kuća koja treba da pušta operu ili dokumentarce po cijeli dan, filmove Godara ili italijanske neorealiste ili nešto slično. I nije baš da predsjednička funkcija Đukanovića ne treba da bude „korištena“ i u duhovite svrhe, jer on mora da trpi više nego ostali.

Ali, ovdje nije riječ o (ne)poželjnoj kritici Đukanovića, već o nedostatku stila i odsustvu smisla za zdravi humor. Poenta je što je prilog napravljen tako da se o njemu ne govori zbog teme već zbog Mila, da se sluđena javnost odmah podijelila za i protiv, da su se kroz komentare ljudi opredjeljivali ko je opozicija a ko vlast, da je DPS stao u odbranu lika predsjednika...

A niko nije stao u odbranu građana. Onih koji izdvajaju oko 17 miliona godišnje za program RTCG, kako bi se platili novinari koji će da izvještavaju, otkrivaju, informišu, pa i da nasmiju ako su kadri.

PODGORICA - Sjednica parlamenta na kojoj će se birati sudije Ustavnog suda biće održana 27. februara, kazala je juče predsjednica Skupštine Danijela Đurović

Skupštinski Ustavni odbor utvrdio je listu četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda koji je u potpunoj blokadi od septembra prošle godine usljed nesposobnosti političke elite da u prethodnih dvije i po godine i pet raspisanih javnih poziva postigne dogovor oko izbora članova tog organa – čuva-

ra ustavne demokratije, koji odlučuje u situacijama kada ostali organi vlasti ne rješavaju sporove u skladu sa načelom vladavine prava.

Poslanici će u plenumu imati priliku da glasaju za kandidate Snežanu Armenko, Momirku Tešić, Draganu Đuranović i Faruka Resulbegovića, koji su na sjednici Ustavnog odbora dobili neophodnu podršku većine članova tog skupštinskog tijela.

Kandidatkinje Armenko, zamjenica ombudsmana, i Đuranović, bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa

U DPS-u očekuju da se do sjednice Skupštine na kojoj će se glasati o predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda Bošnjačka stranka i albanske partije dogovore o podršci četvrtom kandidatu Faruku Resulbegoviću: – Ustavni odbor je odredio četiri kandidata o kojima će se glasati na plenumu, a neophodno je da dobije 54 glasa, do tada valjda imaju vremena da se dogovore da BS prihvati Resulbegovća.

DPS onda neće imati ništa protiv togakazao je za Antenu M poslanik te partije Luiđ Škrelja. On je juče kazao da još nijesu odlučili da li će podržati Resulbegovića u slučaju da BS uskrati podršku tom kandidatu. D. M.

Dio emisije Seada Sadikovića je, suštinski, obična papazjanija – od forme, drame, kvazinovinarstva, samoreklamerstva koje je za proizvod izrodilo upravo ono što prema kodeksu novinara ne bi trebalo. Što je Sead Sadiković pogrešno uradio, osim neuspjelih pokušaja da bude smiješan?

Gledalac je doveden u zabludu jer ne zna kontekst, priča je obesmišljena i izgubila je pažnju javnosti; komentar ili stav autora nijesu isto što i novinarska tema i rade se posebno; pravo javnosti da zna je pogubljeno – jer na kraju javnost ne zna što treba da zna... Jesmo li za Mila ili Momira? Jesmo. Je li ovo smiješno?

Ne bi trebalo, ali je namrtvo dobra fora evo 30 godina.

Bilo bi poželjno, potrebno i društveno korisno da Javni servis, za naše pare, obezbijedi nešto stvarno smiješno, komentatora, satiričara ili nekog dovoljno lucidnog koji zna da koristi sarkazam, humor ili ironiju. I bilo bi dobro da ozbiljne teme budu ozbiljno tretirane a ne da se koriste kao prilika za podizanje sopstvene popularnosti.

Sead Sadiković

Skupština će odlučivati o listi kandidata za sudije koje je utvrdio Ustavni odbor

Anonimnom prijavom se traži da se ispita rješenje bivše ministarke prosvjete kojim je imenovan čelnik podgoričke škole ,,Marko Miljanov“

Inspekcija će provjeriti da li je Burzanović direktor po zakonu

PODGORICA – Uprava za inspekcije poslove ispitaće da li je direktor podgoričke Osnovne škole ,,Marko Miljanov“ Predrag Burzanović imenovan na tu funkciju u skladu sa zakonom, rečeno je Pobjedi iz te institucije.

Redakciji Pobjede stigla je anonimna prijava u kojoj je detaljno objašnjeno da je od inspekcije traženo u septembru da ispita je li bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić imenovala Burzanovića u skladu sa propisima. U prijavi je napisano da je sporno što je takvo rješenje donešeno tri mjeseca nakon konkursa, probijeni su rokovi. Upitani jesu li postupili po ovoj inicijativi, iz Uprave za inspekcijske poslove rekli su da im nije dostavljena takva prijava.

– Stoga ćemo Vaša pitanja zavesti kao inicijativu i proslijediti nadležnoj inspekciji na postupanje. Naknadno ćemo Vas obavijestiti o rezultatima inspekcijskog nadzora – naveli su oni. Objašnjavaju da im nije stigla anonimna prijava kada je poslata u septembru zbog sajber napada, jer nije bio moguć pristup mejlovima.

Redakciji Pobjede nedavno je, međutim, stigao mejl da je anonimno inspekciji poslata i 16. novembra urgencija, jer im nije odgovoreno na prvi mejl.

– Nakon naše urgencije obavijestili ste nas 14. 12. 2022. godine da ste našu inicijativu proslijedili nadležnoj inspekciji na postupanje. Od vašeg obavještenja proteklo je 45 dana, a u saznanju smo da se po našoj inicijativi nije postupalo i nama nije dostavljeno bilo kakvo obavještenje kao inicijatora nadzora. Smatramo da vašim nečinjenjem štitite i podržavate nezakonitost – navedeno je u anonimnoj prijavi.

,,Lični napad Vas i određene grupe L judi“

Direktor škole Burzanović kazao je kratko Pobjedi da ,,naravno da nije imenovan mimo zakona“. Rekao je da je imenovan kako je to urađeno i sa ostalim direktorima, te da ako je on imenovan mimo zakona, onda su i svi ostali.

– Smatram ovo ličnim napadom Vas i određene grupe ljudi na mene i ne želim više da dajem nikakve komentare – rekao je Burzanović.

U anonimnoj prijavi navedeno je da je Burzanović imenovan za v. d. direktora 12. 7. 2021. godine, sa mandatom u trajanju od šest mjeseci. Škola

Poruka iz Brisela uoči kontrolnog saslušanja

PODGORICA – Evropska

komisija je zabrinuta zbog potencijalnog usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću jer su ignorisane njene preporuke, poručila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez za Pobjedu, uoči kontrolnog saslušanja u matičnom skupštinskom odboru i sjednice parlamenta koja je zakazana za petak.

Pisonero: Zakona

je, kako dodaju, te godine, 15. novembra, raspisala konkurs za izbor direktora. Konkurs je zatvoren drugog decembra, a rok za rješavanje prijava traje 45 dana, do 17. januara.

– U navedenom periodu resorno ministarstvo ne rješava prijave kandidata po konkursu i ne bira direktora škole, već dana 13. januara 2022. godine ponovo imenuje Predraga Burzanovića za v. d. direktora škole na period od šest mjeseci – piše u prijavi. Dodaju da je 18. aprila, tri mjeseca nakon isteka roka za rješavanje konkursa, Bratić donijela rješenje kojim imenuje Burzanovića za direktora škole, sa mandatom u trajanju od četiri godine. Pozvala se na raspisani konkurs od 15. novembra. – Kako je navedenim radnjama ministarke prosvjete prekršen zakon, tražimo od vas da izvršite kontrolu i sprovedete zakonom propisane procedure u cilju otklanjanja nezakonitosti i pravilne primjene zakona, jer se izbor i imenovanje Burzanovića nije moglo sprovesti po raspisanom konkursu škole od 15. 11. 2021. godine, nakon isteka roka od 45 dana za njegovo rješavanje – navedeno je u anonimnoj prijavi koja je poslata Upravi za inspekcijske poslove. Navedeno je i da se inicijativa podnosi anonimno radi zaštite zaposlenih u školi.

sLična siTuaCija

Profesor Gimnazije ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću mr Aleksandar Vujković podnio je prošle godine tužbu protiv Ministarstva prosvjete tražeći da se poništi odluka o izboru direktora te škole koju je donijela bivša

ministarka Bratić. Sporni konkurs je raspisan 15. novembra pretprošle godine, a umjesto da se po njemu odluči u roku od 45 dana, Bratić je donijela odluku tek 15. aprila.

– Zakon je prekršen, probijeni su svi rokovi – rekao je tada profesor Vujković.

Deset dana prije izbora nove vlade, 18. aprila, ministarka Bratić donijela je rješenja o izboru direktora škole, pozivajući se na konkurs raspisan pet mjeseci ranije koji je, prema Zakonu o radu, morao u januaru biti zaključen ili izborom direktora ili poništavanjem konkursa.

iz MinisTarsTVa ne bi da koMenTarišu

Iz Ministarstva prosvjete nijesu odgovorili konkretno kako gledaju na slučaj imenovanja direktora Burzanovića. Izostao je odgovor i na upute planiraju li da reaguju, koliko su zabilježili još ovakvih slučajeva, da su direktori imanovani u periodu kada su probijeni rokovi. Rekli su kratko da po navedenoj prijavi protiv Burzanovića postupa Prosvjetna inspekcija, shodno zakonskim nadležnostima.

– Povodom anonimne prijave Prosvjetna inspekcija se nije obraćala Ministarstvu prosvjete za dodatna pojašnjenja ili eventualno dostavljanje određene dokumentacije. Kako se postupak ne vodi pred Ministarstvom prosvjete, već isto vodi Prosvjetna inspekcija, ovim putem ne možemo komentarisati niti sam tok postupka, ni njegove ishode – rekli su oni.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je ranije kazao Pobjedi da prate rad svih direktora i da su zbog određenih ne-

pravilnosti ranije smijenili njih četvoro.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović podnijela je prošle sedmice tužbu protiv bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić od koje se traži da isplati štetu koja je nastala zbog toga što je na ljeto prije dvije godine, mimo zakona, smijenila direktore vaspitno- obrazovnih ustanova. U tužbi nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to u konačnom odrediti vještak finansijske struke. Međutim, zaštitnica će naknadno, tačnije do momenta tog vještačenja predložiti određeni iznos, čeka se da se obuhvate i presude koje postanu pravosnažne u međuvremenu. Bratić je 12. jula pretprošle godine smijenila više od 140 direktora. U tužbi je navedeno da je do sada donešeno više od 30 pravosnažnih sudskih odluka u korist direktora. Zaštitnica je ranije najavila da će podnositi ovakve tužbe u više navrata, kako budu pristizale pravosnažne presude. Pominjala je kako se sada obuhvata period od pola godine. Nedavno je na sjednici Vlade saopšteno da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura.

Bivša ministarka Bratić juče je Pobjedi kazala da nema ništa protiv postupaka i da se ne plaši sudova ni tužilaca. Navodi da se radi o ljudima koji samo rade svoj posao. Nema straha od njihovog posla, jer je ,,radila sve po zakonu“. n. đ.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je prije nekoliko dana odlučio da danas organizuje konsultativno saslušanje povodom teksta pravnog akta kojeg predstavnici Vlade populistički nazivaju „anti-mafija“ zakon. Predsjednik Odbora, Demokrata Momo Koprivica na sjednici u ponedjeljak je predložio da konsultativnom saslušanju prisustvuju ministar pravde Marko Kovač, predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa i Agencije za sprečavanje korupcije, ali i direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković, Valentina Pavličić, kao i predstavnici Udruženja pravnika i Akcije za ljudska prava. Pisonero je u izjavi za Pobjedu podsjetila da je u skladu sa crnogorskom dobrom praksom konsultovanja o važnim nacrtima zakona, Evropska komisija 9. decembra dala najnovije smjernice o nacrtu zakona

o dopunama i izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama.

Ona je ovim još jednom potvrdila da su Ministarstvo pravde, ali i ministar Kovač, svjesno obmanuli javnost, jer su tada tvrdili da „pismo koje se pojavilo u medijima u vezi prijedloga zakona ne predstavlja mišljenje EK“. Kovač je, osim ove obmane, a nakon višemjesečnog skrivanja teksta nacrta od crnogorske laičke i stručne javnosti, tvrdio i da je taj prijedlog zakona u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije (EU). - Komisija je dala savjete o daljnjoj potrebi usklađivanja s pravnim tekovinama EU, standardima i definicijama i ukazala na rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u obliku nacrta, te preporučila da se zakon revidira kroz inkluzivni proces konsultacija. Zabrinuti smo da nacrt zakona koji će se glasati neće uzeti u obzir ove komentare – kazala je juče Pisonero Pobjedi.

Nakon formalno-pravne gimnastike,

Tatjana Begović vrhovne državne

Da bi izbjegla pravnu prepreku da bude određena za v. d. VDT-a, Begović je, na osnovu neformalnog dogovora i preovlađujuće većine u Savjetu, uoči nastavka jučerašnje sjednice, započete u ponedjeljak, dostavila ostavku na mjesto člana u Tužilačkom savjetu (TS). U suštini, ostavka je bila kratkog dometa – ona će sada biti predsjednica TS, jer to mjesto, po automatizmu, pripada čelniku, odnosno vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca

PODGORICA - Dosadašnja tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i članica Tužilačkog savjeta Tatjana Begović određena je za vršiteljku dužnosti vrhovne državne tužiteljke. Tu poziciju će pokrivati u narednih šest mjeseci umjesto Maje Jovanović, kojoj je nakon dva uzastopna mandata kon-

statovan prestanak funkcije u ponedjeljak. Da bi izbjegla pravnu prepreku da bude određena za v. d. VDT-a, Begović je, na osnovu neformalnog dogovora i preovlađujuće većine u Savjetu, uoči jučerašnjeg nastavka sjednice započete u ponedjeljak, dostavila ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu.

Osnovna škola ,,Marko Miljanov“ u Podgorici

saslušanja i sjednice Skupštine na kojoj će se glasati o, populistički nazvanom, „anti-mafija“

Pisonero: EK zabrinuta zbog Zakona o oduzimanju imovine

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kazala je za Pobjedu da u toj organizaciji smatraju da ne treba usvojiti ovakav zakon jer se njime ne mogu postići kvalitetna rješenja i predlaže izradu lex specialis zakona kojim bi se ovo pitanje regulisalo po ugledu na Italiju

Ćalović-Marković

Ona je istakla da je Crnoj Gori, kako bi poboljšala rezultate u oblasti konfiskacije imovine, ključno da ima snažan, dosljedan i efikasan pravni alat koji će služiti ovom cilju. Eksperti Evropske komisije su u analizi nacrta zakona po-

slatoj Vladi u decembru prošle godine ocijenili da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postojećih sistema, što će samo dovesti do više problema u prekograničnom oduzima-

nju imovine, te da će model koji su predložile crnogorske vlasti, gdje se imovina oduzima isključivo u građanskim parnicama, imati uticaj na uzjamnu pravnu pomoć u Evropi. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković kazala je

za Pobjedu da u toj organizaciji smatraju da ne treba usvojiti ovakav zakon jer se, kako navodi, njime ne mogu postići kvalitetna rješenja.

- Napraviće se konfuzija u pravnom sistemu, zbog čega ćemo preporučiti poslanici-

ma da ne usvajaju ovakvu verziju zakona – kazala je ona i dodala da je njihov prijedlog da se počne izrada posebnog lex-specialis zakona kojim bi se ovo pitanje regulisalo po ugledu na Italiju.

- Eventualno se može razmo-

prolaz, pribjeglo se, legitimnoj, ali alternativnoj metodi izbora v. d. – da se nakon konsultacija članova TS, sa liste svih državnih tužilaca koji ispunjavaju zakonske propozicije, odabere jedan koji bi obavljao naredni šestomjesečni mandat na čelu VDT-a.

triti mogućnost da se neka rješenja iz ovog nacrta, koja se odnose na proceduralne stvari u vezi sa finansijskim istragama, ali ne za oduzimanje imovine, implementiraju u lex specialis – kazala je Ćalović-Marković. Ona ističe da znamo da je mišljenje EK o tekstu ovog zakona bilo negativno, te da su njihovi eksperti ukazivali na brojne probleme koje će da stvori, uključujući i činjenicu da se njime uspostavlja jedinstveni sistem na svijetu zbog čega bi imali velikih problema sa međunarodnom saradnjom, odnosno pravnom pomoći. - Bolje je da nemamo zakon, nego da ga imamo ovakog. Čekali smo ga dovoljno dugo i možemo da sačekamo još kako bi dobili kvalitetan zakonski tekst, a ne da pošto-poto, zbog bilo čijih interesa, usvajamo zakon koji će nekima omogućiti da suštinski budu amnestirani – poručila je ona. Prema njenim riječima, postojeći organi nemaju kapaciteta da sprovedu ovaj zakon i procedure kako je predviđeno tekstom, kazala je ona. d.M - j.Đ.

kandidati za puni

Mandat

Savjet je to juče konstatovao, a na novoj sjednici, nastavljenoj odmah nakon što je zaključena prethodna, ocjena većine članova TS bila je da je taj manevar otklonio zakonsku barijeru da nju, kao članicu Tužilačkog savjeta, podrže za šestomjesečni mandat na mjestu v. d. VDT-a.

Muk jedini uzdržan

Formalno je Begović za novu

poziciju predložio član TS Filip

Jovović, što su prihvatili i podržali članovi TS iz reda advokata – Miloš Vuksanović, Siniša

Gazivoda, Borivoje Đukanović i predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović, kao i potpredsjednik TS – tužilac

Nikola Samardžić i tužiteljka

Đurđina Ivanović. Jedino je predstavnik nevladinog sektora u Tužilačkom savjetu Stevo

Muk bio protiv ovakvog rješenja i ostao uzdržan od odlučivanja, uz obrazloženje da ostavka

Begović uoči sjednice ne mijenja suštinski domet zakonske norme koja precizira da tužilac

ne može napredovati i biti biran u više tužilačko zvanje, ili za rukovodioca državnog tužilaštva, za vrijeme članstva u Tužilačkom savjetu, gdje je ona provela prethodnih godinu.

U suštini, ostavka je bila kratkog dometa, jer nova će v. d. VDT-a Tatjana Begović ponovo biti članica Tužilačkog savjeta, odnosno njegova predsjednica, jer to mjesto po automatizmu pripada čelniku, odnosno vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca.

Begović je u igru za mjesto v. d. VDT-a došla nakon što prethodno, u ponedjeljak, dvoje kandidata koji su na javni poziv TS pokazali interesovanje za mjesto v. d. VDT - specijalna tužiteljka

Sanja Jovićević i pravnik Milorad Marković - nijesu dobili potrebnu većinu od šest glasova na sjednici tog tijela, koliko je bilo potrebno za prolaz.

„diskvalifikacija“

Upravo je Sanju Jovićević na toj sjednici „diskvalifikovala“

činjenica što se kandidovala za v. d. kao članica Tužilačkog savjeta, što je, prema ocjeni većine članova TS, bilo u koliziji sa članom 27. Zakona o državnom tužilaštvu, koji precizira da tužilac ne može dok je u Tužilačkom savjetu napredovati i biti biran u više tužilačko zvanje. Navedeno je pritom da bi, potencijalno, drugačija situacija bila da je prethodno podnijela ostavku, što je tada apostrofirao advokat Siniša Gazivoda Za Jovićević su glas u ponedjeljak dale jedino Tatjana Be-

gović i Đurđina Ivanović koja je obrazložila da nije riječ o izboru, već određivanju vršioca dužnosti na koji ne bi trebalo primjenjivati navedenu zakonsku odredbu. Ostali su bili uzdržani. Sa druge strane, Markoviću, kao vrsnom pravnom stručnjaku, u ponedjeljak nije bilo dovoljno pet glasova, jer uz njega nijesu stali ostali članovi koji su bili u dilemi, ili eksplicite smatrali da v. d. VDT mora biti iz reda tužilaca. Budući da nijedan od zainteresovanih kandidata nije dobio

Na isti način je 5. februara prošle godine Maja Jovanović, sa pozicije u Višem tužilaštvu, izabrana za v. d. u prvom mandatu, budući da nijedan od dva tadašnja kandidata, tužilac Dražen Burić i advokat Aleksandar Kovačević nijesu imali većinu glasova Tužilačkog savjeta. Maji Jovanović je na njen zahtjev u ponedjeljak, odlukom TS omogućeno da ostane dalje da radi u Vrhovnom državnom tužilaštvu, a juče joj je određen pripadajući koeficijent od 22,48.

Budući da je prethodno, formalno podnijela ostavku na mjesto člana TS, ostaje mogućnost da i Tatjana Begović po isteku v. d. funkcije, zatraži da ostane u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Jučerašnjoj sjednici Tužilačkog savjeta nijesu prisustvovali Begović, kao ni Jovićević, dok je članstvo prestalo Maji Jovanović sa prestankom funkcije v. d. VDT.

VDT je u VD stanju otkada je Ivica Stanković 7. oktobra 2019. godine bio određen na tu funkciju, a nijedan od konkursa i pokušaja (posljednji u decembru prošle godine) nije doveo do izbora novog VDT-a u punom mandatu dvotrećinskom većinom poslanika, odnosno tropetinskom u drugom krugu. Uporedo, propao je manevar i pokušaj Vlade u tehničkom mandatu da, protivno stavovima Evropske komisije i Venecijanske komisije, u parlamentu progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži VD stanje na neograničeno.

Od toga je odustala tek nakon negativnog stava Zakonodavnog odbora Skupštine i povukla prijedlog izmjena Zakona o tužilaštvu kojim se nastojalo omogućiti da na taj način v. d. VDT-a Maja Jovanović ostane na toj funkciji do (neizvjesnog) izbora čelnika VDT u ponom mandatu.

Upravo dosadašnja v. d. VDT Maja Jovanović, zatim Milorad Marković, kao i Suzana Mugoša, koja već jednom nije dobila podršku parlamenta, pretenduju na mjesto čelnika VDT u punom mandatu i. periĆ

aktu

OVAKAV ZAKON BI UNIO KONFUZIJU: Vanja

IGNORISANE PREPORUKE EVROPSKE KOMISIJE: Ana Pisonero Hernandez

gimnastike, Tužilački savjet odredio ko će na dosadašnjoj poziciji naslijediti Maju Jovanović

Begović nova v. d. državne tužiteljke

Tatjana Begović

m. babović

d. malidžan

AKCIJA ,,LOVKA“: Po nalogu VDT-a u Podgorici uhapšena grupa osumnjičena za trgovinu drogom

Policajca i još nekoliko osoba terete za uličnu prodaju heroina

Policija je tokom trajanja ove višemjesečne aktivnosti oduzela ukupno 230 grama heroina, oko 120 grama marihuane, novac u iznosu od 23.345 eura, četiri vozila, 105 komada municije i dvije vage za precizno mjerenje

PODGORICA – Službenik polcije Dalibor Ljekočević (30), David Ljekočević (24), Damir Kuč (20), Stefan Stefanović (24) i Turkijan

Šutaj (27) iz Podgorice

uhapšeni su u akciji kodnog naziva „Lovka“ zbog ulične prodaje heroina na teritoriji glavnog grada.

Kako su saopštili iz policije, osumnjičeni se terete da su počinili tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje opojnih droga u promet. U odnosu na ovaj predmet u prethodnom periodu je podnijeta krivična prijava i protiv N. T. Iz policije je pojašnjeno da je akcija usmjerena na suzbijanje ulične prodaje droge trajala više mjeseci, a učestvovali su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zajedno sa službenicima Sektora za

borbu protiv kriminala u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici.

Policija je po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, pretresla stanove i vozila koje koriste osumnjičeni.

-Policija je tokom trajanja ove višemjesečne aktivnosti oduzela ukupno 230 grama heroina, oko 120 grama marihuane, novac u iznosu od 23.345 eura, četiri vozila, 105 komada municije i dvije vage za precizno mjerenje.

Sumnja se da pronađeni novac potiče od tzv. ulične prodaje narkotika – saopštili su iz policije.

Kako su naveli iz Višeg državnog tužilaštva, podnošenju krivične prijave prethodilo je sprovođenje većeg broja mjera i radnji Višeg državnog tužilaštva i policije.

-U ovom tužilaštvu navedena lica će biti saslušana u svojstvu osumnjičenih, a nakon toga će se preduzeti i druge mjere i radnje propisane zakonom –saopštili su.

Protiv Ljekočević je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo u junu prošle godine optužni prijedlog zbog

Postupak pred Osnovnim sudom zbog pozivanja na otpor

PODGORICA – Glavni pretres pred Osnovnim sudom u Podgorici u vezi sa navodnim nepoštovanjem mjera i pružanja otpora prilikom protesta protiv mjera Vlade Crne Gore u Tuzima 2021. godine, prekinut je po molbi predsjednika te Opštine

Nika Đeljošaja koji je kazao da se ne osjeća dobro i da ne može prisustvovati nastavku suđenja. Nastavak pretresa je zakazan za 14. mart.

Đeljošaj je, 24. februara 2021. godine, organizovao sastanak sa ugostiteljima iz Tuzi i pozvao ih da, suprotno naredbi Ministarstva zdravlja, kojom se određuje zabrana rada ugostiteljskih objekata, radi sprečavanja širenja i prenošenja novog korona virusa, otvore svoje ugostiteljske objekte, što su ugostitelji sjutradan i učinili.

U postupku koji se vodi pred ovim sudom protiv okrivljenog Nika Đeljošaja zbog krivičnog djela pozivanje na otpor i okrivljenih Redžepa Čunmuljaja i Enisa Medđonaja, zbog krivič-

nog djela pozivanje na otpor putem pomaganja, glavni pretres je bio zakazan za 8. februara, sa početkom u devet sati.

Na glavnom pretresu saslušana su tri svjedoka, službenika Uprave policije OB Podgorica. Suđenje je, potom, prekinuto na dva sata po molbi Đeljošaja kome danas u posjetu dolazi predsjednica Kosova Vljosa Osmani

Nakon saslušanja tri svjedoka okrivljeni Nik Đeljošaj tražio je odlaganje, zbog zdravstvenih razloga.

- U 13 sati, tj. dva sata nakon početka suđenja, okrivljeni Nik Đeljošaj je saopštio sudu da se ne osjeća dobro, da pije antibiotike i da je prije dva dana došao iz SAD, usljed čega je na njega djelovala vremenska razlika, zbog čega nije u mogućnosti da prati dalji tok današnjeg glavnog pretresa – saopšteno je iz Osnovnog suda.

U dijelu pretresa, kada su saslušani službenici OB Podgorica, stranke su postavljale svjedocima pitanja. Sud je jednom od njih zabranio odgovor na jed-

no pitanje, čemu se usprotivio Đeljošaj.

- Sud je saopštio Đeljošaju da se nema pravo posebne žalbe na procesne odluke, da sud upravlja postupkom i odlučuje koja su pitanja i odgovori od značaja za rasvjetljenje predmetne krivično-pravne stvari, a da se u slučaju nezadovoljstva može koristiti i pravnim sredstvom, tj. žalbom na presudu, jer je to njegovo zakonsko pravo, kako je to pitanje i uređeno samim zakonom –navedeno je u saopštenju. A. R.

sumnje da je počinio krivično djelo iznuđivanje iskaza. ODT Podgorica Ljekočevića sumnjiči da je ovo djelo izvršio na štetu Benjamina Mugoše kako bi ga natjerao da prizna učešće u bombaškom napadu na lokal ,,Grand“ i kuću policijskog funkcionera Duška Golubovića

ODT je ranije u martu 2022. u istrazi utvrdilo da je policajac Ljekočević vršio torturu nad Mugošom, protiv kojeg je istraga za bombaške napade obustavljena jer je utvrđeno da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela za koje se sumnjičio bio u pritvoru. Više tužilaštvo je u septembru prošle godine drugi put

naložilo da se ponovo otvori istraga protiv policajaca koji se sumnjiče da su mučili Jovana Grujičića u zgradi Centra bezbjednosti Podgorica, gdje je doveden 26. maja 2020. godine iz Specijalne bolnice u Kotoru, potvrdio je tada za Pobjedu advokat Damir Lekić. Na listi osumnjičenih za mučenje Grujičića bili su Miloš Vučinić, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije u CB Podgorica i Srđan Korać, rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković Naloženo je i da se ponovo utvrdi činjenično stanje protiv policajaca Danila Krgovića, Matije Kasalice i Aleksandre Knežević koji su prema krivičnoj prijavi porodice Grujičić nezkonito upali u njihov stan u Podgorici prije nego je Jovan Grujičić nezakonito i mimo procedura izveden iz Specijalne bolnice u Kotoru. A. R.

Lider PZP-a pozvao glavnog specijalnog tužioca Vladimira

Novovića da pokrene istragu

Medojević: Mašković smijenjen zbog istrage o vili Milojka Spajića

PODGORICA – Predsjednik PZP-a Nebojša Medojević tvrdi da je direktor policije Zoran Brđanin razriješio pomoćnika Sašu Maškovića jer je istraživao kupovinu luksuzne vile u Muu, kod Kotora, koju je, kako on navodi, trgovao jedan od lidera ,,Evrope sad“ Milojko Spajić

-Pozivam GST Novovića da pokrene istragu protiv direktora policije Zorana Brđanina, na okolnosti smjene svog pomoćnika Saše Maškovića, zbog pokretanja istrage protiv Milojka Spajića oko kupovine vile kod Kotora – kazao je Medojević. Direktor policije Brđanin bi morao, kao navodi Medojević, da objasni Novoviću zašto je sprječavao Maškovića u vršenju svojih službenih ovlašćenja i obustavio istragu oko korupcionaških aktivnosti Spajića. -Ko u policiji i tužilaštvu opstruira istrage protiv Spajića –pita Medojević. Prema nezvaničnim saznanji-

ma Pobjede iz bezbjednosnih službi, smjenu Maškovića inicirao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, navodno zbog njegove uloge u istrazi državnog šverca duvana.

Vlada Crne Gore je 12. januara 2023. imenovala za v. d. pomoćnika direktora za Sektor za finansijsko obavještajne poslove Aleksandra Radovića, dotadašnjeg koordinatora Grupe za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca u

Specijalnom policijskom odjeljenju.

Kako je tada saopšteno iz Uprave policije, Brđanin se sastao sa Radovićem i Maškovićem radi njihove primopredaje dužnosti. Naveli su i da će Mašković biti raspoređen na druge odgovarajuće dužnosti u Upravi policije. Šema državnog šverca duvana razotkrivena je prošle godine u međunarodnoj istrazi u koju su bili uključeni Agencija za nacionalnu bezbjednost i Specijalno tužilaštvo. Rezultirala je hapšenjem tadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, funkcionera Ure – partije odlazećeg premijera Dritana Abazovića

Uhapšeno je više službenika ove Uprave, a kraci istrage, osim do Miloševića, doveli su i do još nekih funkcionera Abazovićeve Ure, a pominje se i da je i sam odlazeći premijer bio upoznat sa šemom državnog šverca duvana.

I Filip Adžić je visoki funkcioner Abazovićeve Ure i njegov čovjek od povjerenja. A. R.

Đeljošaj prijavio da je bolestan, glavni pretres 14. marta

Zaplijenjena droga

Nik Đeljošaj

Nebojša Medojević

Ministarstvo pravde još nije tražilo izručenje

Milana Vujotića

Osumnjičenima za obljubu i dječju pornografiju 30 dana pritvora

BIJELO POLJE – Plavljanima E. Lj. (18) i E. H. (39) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da su izvršili obljubu nad djetetom u produženom trajanju.

E. H. se sumnjiči i za krivično djelo dječja pornografija.

U rješenju se navodi da im je pritvor određen zbog težine djela, uticaja na svjedoke i postojanja opasnosti od bjekstva, a sumnja se da su krivična djela izvršili dok je oštećena osoba imala 13 godina. Odluku o pritvotu je donio sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Boković postupajući po naredbi za sprovođenje istrage državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu

Hasana Lukača

PODGORICA – Ministarstvo pravde prikuplja dokumentaciju za podnošenje molbe Republici Turskoj za izručenje Milana Vujotića Crnoj Gori, radi vođenja više krivičnih postupaka, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva.

BIJELO POLJE – Više državno tužilaštvo Bijelo Polje utvrdilo je da nije bilo propusta medicinskog osoblja Jedinice za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u intervenciji nakon saobraćajne nesreće koja se dogodila na magistralnom putu Berane – Rožaje u tunelu Lokve, u kojoj su stradale dvije osobe, a jedna je povrijeđena.

U udesu, koji se tunelu Lokve dogodio 5. januara, poginuo je Senad Kalač (29) iz Rožaja, koji je je upravljao automobilom. Petnaest dana kasnije u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) povredama je podlegao Alen Cikotić iz Berana, suvozač u automobilu. Nakon udesa na društvenim mrežama pojavio se snimak sa mjesta nesreće, gdje okupljeni građani negoduju što vozilo Hitne pomoći, prema riječima osobe koja je snimala video-zapis, ne želi da preveze povrijeđenu osobu. Iz Zavoda za hitnu pomoć su tada kazali da je njihovo vozilo na mjesto nesreće stiglo na vrijeme, te da je policija pod pritiskom prisutnih, ,,prevezla lice kome je konstatovana smrt, što je u suprotnosti sa ustaljenom praksom da kad lice premine na licu mjesta, ono ostaje tu do dolaska ekipe za uviđaj i nadležnog tužioca“.

Povodom objavljenog snimka Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je spise predmeta i naložilo ovlašćenim policijskim službenicima OB Berane da prikupe potrebna obavještenja od prisutnih lica na mjestu događaja. Takođe, naredilo je vještaku sudske medicine da izvrši obdukciju tijela i da na osnovu medicinske dokumentacije ovom tužilaštvu dostavi nalaz i mišljenje. Po dobijanju svih traženih podataka, Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ocijenilo je da u radnjama medicinskog osoblja Jedinice za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, koje se nalazilo na mjestu događaja, radi ukazivanja ljekarske pomoći, nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. - Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizilazi da prilikom obrade zdravstvenog stanja K. S. nije bilo nesavjesnog liječenja, odnosno tom prilikom nije primijenjeno nepodobno sredstvo, nepodoban način liječenja, niti je uopšte nesavjesno postupano, jer je lice već bilo preminulo kada je medicinska ekipa stigla na mjestu saobraćajne nezgode. Smrt K. S. nije u nikakvoj vezi sa ljekarskim radom već je isključivo posljedica povreda nastalih u saobraćajnoj nezgodi – navedeno je u saopštenju VDT-a. Po rješenju Osnovnog suda iz Berana u pritvoru se nalazi Adnan Cikotić (31), koji je vozio automobil u kojem je bio i njegov brat, koji je podlegao povredama. A. R.

-U toku je prikupljanje i prevođenje obimne dokumentacije neophodne za podnošenje molbe Republici Turskoj za izručenje Vujotić Milana Crnoj Gori, radi vođenja više krivičnih postupaka. Prema dostupnim informacijama, navedeno lice se trenutno nalazi u pritvoru u Republici Turskoj, zbog krivičnog djela izvršenog na teritorji te države, naveli su.

Podgoričanin Milan Vujotić, koji je u bezbjednosnim službama označen kao visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen je u Turskoj krajem septembra prošle godine. Kako je Pobjeda tada objavila, Vujotić je uhapšen po međunarodnoj potjernici zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, šverca droge i ubistva. U oktobru prošle godine tamošnji portal hurriyet objavio je da je opsežnom istragom turskih vlasti i timova koji se bave organizovanim kriminalnim grupama utvrđeno da Vujotić nije povezan sa ubistvom vođe ,,škaljaraca“ Jovanom Vukotićem

Prema pisanju ovog portala, policija je otkrila da je Vujotić boravio u Istanbulu, u svojoj luksuznoj vili, nakon čega je izvedena akcija hapšenja 23. septembra, gdje je pronađen i uhapšen.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, vođe škaljarskog klana, u Šišliju 8. septembra oružanim napadom u saobraćaju, ekipe Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pokrenule su sveobuhvatnu istragu. Tokom akcije uhapšeno je 13 osumnjičenih. Utvrđeno je da je ubistvo plaćeno 1,5 miliona eura.

Ime Milana Vujotića pojavilo se na stupcima crne hronike 15. februara 2014. godine,

Odgođeno suđenje optuženima za pokušaj ubistva Igora Krstovića

PODGORICA – Suđenje

Dragiši Bulatoviću i Vidoju Stanišiću zbog učešća u pokušaju ubistva Igora Krstovića danas je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 28. februar na zahtjev jednog od okrivljenih, radi angažovanja branioca po izboru.

Prema navodima optužnice, Vidoje Stanišić i Dragiša Bulatović se terete da su u drugoj polovini 2018. godine postali članovi kriminalne organizacije u Crnoj Gori koju je formirala za sada nepoznata osoba.

Istragom je utvrđeno da su za sada dvije N. N. osobe sa ukradenim ,,golfom“ sa lažnim tablicama pratili Krstovića i iz vozila u pokretu ispalili najmanje 15 metaka u njegovom pravcu, nakon čega su pobjegli.

kada je u podne u Bloku pet, u Podgorici, aktivirana eksplozivna naprava ispod njegovog blindiranog automobila, dok je bio u obližnjem lokalu sa porodicom. Iako je tada javnost prvi put čula za njega, u policijskim evidencijama Vujotić se dovodio u vezu sa grupama koje su se bavile švercom narkotika. Istog dana, nakon ovog događaja, Vujotić je napustio Crnu Goru.

Toga dana u kasnim večernjim časovima u podzemnoj garaži na Novom Beogradu ubijen je Goran Radoman (37) sa Cetinja. U trenutku kada je Radoman parkirao blindirani BMW koji je vozio, ubica je sačekao da on izađe iz automobila i krene ka liftu, koji vodi do stana u potkrovlju u kojem je živio, i zapucao iz automatskog oružja. Radoman je bio prva žrtva obračuna između škaljarskog i kavačkog klana i jedan od odgovornih za nestanak 300 kilograma kokaina u Valensiji. A. R.

Bulatović i Stanišić pred sudom

28. februara

Napadači su se dovezli na Kakaricku goru gdje su ih po prethodnom obećanju sačekali okrivljeni Bulatović i Vidoje

Stanišić i zapalili automatsku pušku i vozilo iz kojeg je pucano na Krstovića. Optužbe Specijalnog tužilaš-

tva o povezanosti Stanišića i Bulatovića sa pokušajem ubistva Krstovića potkrepljuje i analiza pribavljenih listinga komunikacija ovih optuženih. Krstović je u napadu teško ranjen.

Stanišić i Bulatović su prilikom davanja odbrane kazali da nemaju nikakve veze pokušajem likvidacije Igora Krstovića.

Stanišić je optužio Specijalno policijsko odjeljenje i Specijalno tužilaštvo da su flašu sa njegovim i DNK tragovima optuženog Bulatovića podmetnuli na mjestu gdje je zapaljeno vozilo korišćeno u napadu na Krstovića. B. R.

B. Č.

Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju donio rješenje za dvojicu Plavljana

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju utvrdilo

Nije bilo propusta u radu medicinskog osoblja nakon nesreće u tunelu Lokve

Zatvor u Bijelom Polju

Milan Vujotić

MInistarstvo pravde

Sa uviđaja

Crnogorske vlasti prikupljaju dokumentaciju za Podgoričanina zbog više krivičnih djela, podnijeće molbu Republici Turskoj

t ivat: Željko Komnenović i Dijana Milošević potpisali sporazum

Mještani Grblja saopštili Vladi negodovanje zbog rekonstrukcije Jadranske magistrale

Umjesto bulevara predlažu obilaznicu

Grbljani smatraju da bulevar od Jaza do Tivta ne treba da predstavlja glavni tranzitni koridor na Crnogorskom primorju. Premijer poručuje da će moderna saobraćajnica pospješiti kvalitet života građana na tom području, ali i omogućiti veću protočnost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi…

Opština plaća tretman u Kakarickoj gori

TIVAT – Opština Tivat nastaviće da pruža materijalnu podršku korisnicima psihoaktivnih supstanci sa njene teritorije koji zatraže tretman u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Kakaricka gora u Podgorici.

To je predviđeno sporazumom koji su juče potpisali predsjednik Opštine Željko Komnenović i direktorica Javne ustanove Kakaricka gora Dijana Milošević Odluka o sufinansiranju tre-

tmana rehabilitacije usvojena je na zadnjoj sjednici aktuelnog saziva Skupštine opštine, decembra prošle godine. Njome je definisano da Opština pokriva i iznos koji je dužna da plati porodica, bez obzira na visinu. Novina je da to pravo mogu ostvariti i strani državljani sa stalnim boravkom u Tivtu. Prethodnom odlukom grad je pokrivao troškove rehabilitacije fiksnim mjesečnim iznosom od 230 eura.

Pored Danilovgrada, Tivat jedina opština u Crnoj Gori koja pruža tu vrstu materijalne podrške građanima. C. G.

Herceg Novi: Rekonstrukcija šetališta u Igalu

Radovi usporeni, kasni isporuka materijala

HERCEG NOVI – Prva faza rekonstrukcije šetališta od Titove vile u Igalu do restorana ,,Inex“ realizuje se sporije od planiranog, jer kotorskoj firmi ,,Briv konstrakšn“ kasni isporuka materijala.

PODGORICA – Mještane Grblja koji negoduju zbog izgradnje bulevara između Jaza i Aerodroma Tivat primio je juče premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.

Kapitalnim budžetom za ovu godinu predviđeno je za taj projekat sedam miliona eura, a kompletna investicija procijenjena je na oko 40 miliona.

PRIMJEDBE

Abazović je, saopšteno je nakon jučerašnjeg sastanka, izražavajući razumijevanje za ukazane probleme mještana, istakao da projekat izgradnje bulevara smatra veoma važnim za infrastrukturu Crne Gore. On je naveo da će izgradnja saobraćajnice sa 12 kružnih tokova, pet raskrsnica, obostranim trota-

rima i javnom rasvjetom, pospiješiti kvalitet života građana na tom području, ali i omogućiti veću protočnost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi, kao i povećanje bezbjednosti. On je izrazio spremnost da na poziv mještana posjeti Grbalj i sa njima obiđe trasu budućeg bulevara.

Kapitalnim budžetom za ovu godinu predviđeno je za taj projekat sedam miliona eura, a kompletna investicija procijenjena je na oko 40 miliona

Mještani su tokom razgovora u Vladi istakli da nijesu protiv rekonstrukcije saobraćajnice, već protiv rekonstrukcije na planirani način. Ukazali su na potrebu smanjenja broja saobraćajnih traka, povećanja broja pješačkih prelaza, raskrsnica i pasarela.

– Bulevar ne treba da predstavlja glavni tranzitni koridor na Crnogorskom primorju, već to treba da bude riješeno sistemom obilaznica – smatraju mještani Grblja.

TENDER

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Aleksandar Kovačević očekuje da izvođač, ipak, ispoštuje rokove. – Pauzu je uslovilo kašnjenje materijala, ali stiže kontingent za čitavu fazu, radovi će biti nastavljeni. Izvođač je ušao u posao prije dvadesetak dana. Po dinamici već je trebalo dostignuti određene ciljeve, te radove ćemo početi sjutra. Kasnimo otprilike sedam dana, ali stižemo, imamo dobru saradnju sa izvođačima – dodao je Kovačević za RTHN. Prema ugovoru je predviđeno da prva faza radova traje 120 kalendarskih dana, a da druga faza počne 1. oktobra. Posao vrijedan 2,8 miliona eura u cjelosti finansira Uprava za kapitalne projekte.

C. G.

Mještani su ranije u više navrata, preko nevladinih organizacija ,,Bulevar Jaz – Tivat“ i ,,Mrčevo polje – Jaz“, saopštili kako neće dozvoliti izgradnju te saobraćajnice koja prelazi preko njihovih imanja. Isticali su da projekat nije funkcionalan, niti ekonomski opravdan, te da je ideja političara, a ne struke jer ne rješava nijedan problem.

Bijelo Polje: Vodovod Bistrica primjenjuje od januara novi cjenovnik

Računi za vodu deset odsto manji

BIJELO POLJE – Građanima i pravnim licima usluge koje dobijaju od Vodovoda

Bistrica jeftinije su deset odsto. Tehnički rukovodilac tog preduzeća Marko Bulatović kaže da se umanjenje primjenjuje od januara na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima.

Nove cijene usluga za javno vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda fekalnog

porijekla Odlukom potvrdio i Odbor direktora.

– Za račune od januara 2023. godine, zaključno sa decembrom ove godine, u primjeni će biti nove cijene naših usluga, pa će fiksni dio cijene usluge za javno vodosnabdijevanje za pravna lica iznositi 3,9010 eura, za fizička lica 0,7725 eura, dok je fiksni dio za usluge prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda fekalnog porijekla za pravna i fizička lica isti i iznosi 0,6083

eura – naveo je Bulatović. Saopštio je i da cijena za varijabilni dio za javno vodosnabdijevanje po m³ isporučene vode za pravno lice sada iznosi 0,7709 eura/m³, dok je za fizička lica 0,2868 eura/m³.

– A varijabilni dio cijene usluge za prihvatanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda za pravna lica iznosiće 0,3688 EUR/m³, dok je za fizička lica 0,1373 eura/m³, dodao je tehnički rukovodilac DOO Vodovod Bistrica, napominjuću da

su iskazane cijene bez uračunatog PDV-a, koji iznosi sedam procenata. Korisnicima tuđe njege i pomoći, materijalnog obezbjeđenja porodice i lica sa invaliditetom, kako je naveo Bulatović, ukida se pravo korišćenja povoljnosti obračuna subvencije u visini od 50 odsto na varijabilni dio cijene usluga – kazao je Bulatović.

Bulatović je kazao da iz Vodovoda Bistrica poseban apel upućuju korisnicima koji ni-

jesu na vrijeme izmirili svoje obaveze za utrošenu vodu i kanalizaciju kako bi izbjegli

Prvi tender za izvođača radova propao je u februaru prošle godine. Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod su nakon toga raspisali novi na koji je pristiglo osam ponuda od kojih je najpovoljniju dao konzorcijum ,,Shandong Foreign Economics & Technical Cooperation Ltd i Shangdong Liquiao Group Co Ltd“ (Kina) koji je za rekonstrukciju magistrale, bulevar i paralelnu izgradnju 15 kilometara novog kraka regionalnog vodovodnog sistema (od Budve do Tivta), tražio ukupno 53.915.262 eura bez PDV-a. C. G.

eventualna isključenja i naplatu potraživanja putem javnih izvršitelja. B. Č.

Vodovod Bistrica

Abazović sa predstavnicima Grbljana

MještaNi NeZaDovoljNi ProjeKtoM: Grbalj

Komnenović i Milošević

Berane: NVO aktivisti i ribolovci ukazali na crnu ekološku tačku u Donjem Talumu

Na obali Lima deponija starih vozila, gore automobilske gume

BERANE – U naselju Donji Talum, na obali Lima, na svega kilometar od grada formirana je divlja deponija – saopštili su iz bjelopoljske nevladine organizacije Euromost.

Njeni aktivisti zajedno sa članovima Sportskog ribolovnog kluba Lim iz Berana juče su na poziv obišli i iz drona snimili lokaciju. Snimke su objavili na društvenim mrežama.

– Građani su nas informisali o divljoj deponiji pored rijeke. Na njihov poziv smo obišli i snimili lokaciju. Kao što se može vidjeti na snimcima, veliki broj starih atutomobila, zatim djelova od vozila i drugog otpada nalazi se pored rijeke Lim. Kad nivo rijeke poraste ponese i otpad koji potom pliva Limom. Osim što je deponovana ogromna količina otpada na snimku se može vi-

Bar: Festival vina i ukljeve ovog vikenda

Prema informacijama iz Državnog plana o upravljanju otpadom, u Beranama ima 27 neuređenih deponija na koje je odloženo 2.460 tona uglavnom miješanog i građevinskog otpada

djeti da su zapaljene stare automobilske gume – saopšteno je iz Euromosta. Iz te NVO najavljuju da će istu akciju nakon Berana sprovesti

u saradnji sa ribolovnim društvima (SRK Plavsko jezero, Lim, Fly Fishing, Lim 1) u Bijelom Polju, Plavu i Andrijevici. Obilaziće rijeke i javnost

DePOnIJa TIK UZ rIJeKU: Otpad u Donjem Talumu

informisati o crnim tačkama na obalama rijeka. Lim je jedna od najzagađenijih rijeka u Crnoj Gori. Prema informacijama iz Državnog plana

o upravljanju otpadom u Beranama ima 27 neuređenih deponija na koje je odloženo 2.460 tona uglavnom miješanog i građevinskog otpada. C. G.

KOLašIn: Izbore za čelnika MZ Manastir Morača pratila i originalna kampanja

,,Labuda za predsjednika“

Nije imao konkurenciju, ali su prijatelji osmislili kampanju da predstave Labuda Radovića i njegov rad. Iako funkciju obavlja volonterski, posvećeno brine o interesu mještana i najavljuje projekte za kraj koji voli

didovanje dodatno motivisala podrška prijatelja.

U konkurenciji za medalju 29 izlagača

BAR – Jubilarni 25. Festival vina i ukljeve biće održan ovog vikenda u Virpazaru, a otvaranje će započeti u 11 sati. Učestvovaće 29 izlagača iz Crne Gore. Kako je saopšteno iz Turističke organizacije Bar, festival ima takmičarski karakter.

– Na osnovu degustacije 54 uzorka, dodjeljivaće se zlatne, srebrne i bronzane medalje. Svi izlagači su poljoprivredna gazdinstva registrovali u Ministarstvu poljoprivrede i vinarije koje imaju dozvolu za puštanje vina u promet – kazali su oni.

Posjetioce festivala očekuje bogat kulturno-umjetnički i zabavni program.

– Prvog dana festivala goste će zabavljati KUD ,,Jedinstvo“, Danijel Alibabić, Nina Žižić i Nikola Bušković – navodi se u saopštenju. Festival vina i ukljeve tradicionalno organizuju MZ Crmnica, Udruženje vinara i vinograda ,,Crmnički vranac“ i NVO ,,Dani Skadarskog jezera“, pod pokroviteljstvom Opštine i Turističke organizacije. Podršku su pružili i AD Plantaže i Nacionalni parkovi Crne Gore.

– Turističko-poljoprivredna manifestacija Dani vina i ukljeve je prilika da domaći proizvođači posjetiocima ponude svoje proizvode i tako poboljšaju plasman. Organizatori su pripremili 200 litara besplatnog vina za degustaciju – saopšteno je u najavi. I. R.

BIJeLO POLJe:

SSŠ u projektu ,,Superschools“

Grade most prijateljstva sa vršnjacima u Albaniji

BIJELO POLJE – Srednjoj stručnoj školi je u okviru drugog poziva ,,Superschools“ odobren projekat pod nazivom ,,Most prijateljstva“, koji će realizovati u saradnji sa Srednjom stručnom školom ,,Kamez“ iz Albanije. Članovi projektnog tima su Rafet Mulić i Goran Joksimović. Oni su juče učestvovali su na sastanku koji je organizovala lokalna kancelarija Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) u Crnoj Gori, pod nazivom „Upoznajte superškole Crne Gore“.

– Aktivnosti predviđene projektom odvijaće se tokom drugog polugodišta, a planirane su dvije razmjene učenika od po sedam dana. Očekujemo da ovim programom razmjena, partnerske škole produbiti prošlogodišnju uspješnu saradnju koja je ostvarena u okviru prvog poziva projekta ,,Superschools“

– kazali su Mulić i Joksimović. B. Č.

SVaKI GLaS Je VaŽan: Plakat na saobraćajnom znaku

KOLAŠIN – Uoči izbora za čelnika Mjesne zajednice Manastir Morača svi značajniji objekti i lokacije na tom području oblijepljeni su plakatom „Labud za predsjednika“. Kako priliči pravoj kampanji, podržavaoci Labuda Radovića nosili su i kape na kojima piše „Labud“. Da kampanja nije bila uzaludna, potvrdio je i rezultat jučerašnje izborne sjednice na kojoj je su predstavnici svih 11 sela za predsjednika Mjesne zajednice Manastir Morača podigli ruku za Labuda Radovića. Na crtu mu nije izašao niko.

MANDAT

Radoviću (55) je to durgi mandat. Kaže da ga je za drugo kan-

Bare Radovića ili Bare Lakićevića

Labud Radović sa suprugom Milkom živi u selu Bare.

–Kao Radović bi trebao da kažem Bare Radovića, ali

bi me ispravili Lakićevići i rekli Bare Lakićevića –priča Labud. Ponosno dodaje kako ima troje djece, dvije kćerke i

od njih četvoro unučadi. Najmlađi je sin koji srednju školu uči u Podgorici. Drže jednu kravu a primarni poslovi su pro-

– Značila mi je dosta podrška prijatelja koje je predvodio Mile Ilić, organizujući predizborni marketing. I ostali su bili prava podrška, sjećali smo se brojnih akcija koje smo do sada imali i izrazili uvjerenje da ćemo to nastaviti. Ovo je volonterski posao, može ga raditi samo ko voli svoj kraj i ko ima ambicije da se situacija mijenja nabolje – kaže Radović.

PROJEKTI

On ističe da u mjesnoj zajednici, na čijem je čelu, postoje brojni problemi koje treba rješavati kao što su putevi koje je nedavno nevrijeme dodatno oštetilo. – Opština je reagovala, pročišćeni su glavni putevi, ali je to široka putna mreža. Neophodna su nam trajna rješenja. Insistiraćemo da zajedno utvrdimo kritične tačke na putevima i da se trajno riješe. Veliku štetu su imali naši voćnjaci, tako da ih treba obnoviti. Kada su u pitanju dugoročni razvojni planovi, svi se slažemo da ovo područje zaslužuje moderni pogon za preradu voća. Takođe su sazreli uslovi i za projekte turizma. U najavi je nekoliko primjera seoskog turizma. Uz sve ostalo, imamo kulturno-istorijski spomenik Manastir Moraču, tu su kanjoni Morače i Mrtvice. Vjerujemo u ulaganja onih koji su porijeklom odavde i želju da spoje ljubav prema zavičaju sa poslovnim ambijentom koji zajednički treba da stvaramo –kazao je Labud Radović.

D. DRAŠKOVIĆ

izvodnja povrća i voća. Naravno, neizbježna je šljiva i čuvena ,,rakija od ovog nebeskog moračkog dara“.

OSMIšLJena KaMPanJa: Labud Radović (srednji u gornjem redu) sa prijateljima

Izložba „Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“ večeras u Splitu

Ljepota zaliva u svim

godišnjim dobima

PODGORICA – Nakon sastanka predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maje Ćetković 19. januara, na kome je dogovoreno da će na prostoru atrijuma ljetnjikovca Buća umjesto fiksirane Male biti postavljana scena mobilno-demontažnog tipa, smirene su tenzije koje su podigli prije svega organizatori i učesnici festivala mediteranskog teatra Purgatorije.

Realizacija mobilne scene u atrijumu Buća u proceduru kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Sindik: Odugovlačenje blokira plan za Purgatorije

PODGORICA – „Boka

Kotorska okom fotografa Laforesta“ naziv je izložbe koja će biti otvorena večeras, u 18 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Izložba je dio programa Dani Boke u Splitu, a organizatori su Hrvatski pomorski muzej, Pomorski muzej Crne Gore i Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809“ iz Splita.

- Od 396 negativa na staklu koje su izradili članovi porodice Laforest, a donirala Lidija Laforest Čukvas, za ovu priliku izdvojen je 131 negativ na staklu, koji obuhvata panoramske fotografije Boke Kotorske i njenog neposrednog zaleđa. Na fotografijama vidimo Boku u svoj svojoj ljepoti, fotografisanu u svim godišnjim dobima. Svjetlopisci – porodica Laforest zabilježili su i ostavili za buduće naraštaje ljepotu netaknute prirode zaliva, srednjovjekovnu i savremenu arhitekturu, bro-

dove na jedra i parobrode u kotorskoj luci. Obuhvaćena su gotovo sva mjesta Bokokotorskog zaliva fotografisana u prvim decenijama 20. vijeka, tačnije do 1929. godine – istakla je autorka izložbe Jelena Karadžić, kustoskinja u Pomorskom muzeju Crne Gore.

Franz Thiard de Laforest rođen je u Beču 1838. godine. Od 1889. godine u njegovom ateljeu u Kotoru fotografisane su poznate osobe gradskog života, porodične fotografije, članovi Bokeljske mornarice. Radio je grupne portrete van ateljea, bilježio sve važne društvene događaje koji su se događali u Kotoru, kao i svakodnevni život grada. Njegovu umjetničku prirodu privlačili su predjeli i arhitektura Boke Kotorske, zaleđa Boke, Njeguši, Cetinje. Fotografije načinjene okom vještog fotografa zauvijek su sačuvane kao vrijedan dokument o ljudima i predjelima Boke Kotorske na razmeđi dva vijeka. A. Đ.

Otvaranje Hercegnovskog zimskog salona

Od figurativnog do apstraktnog

PODGORICA - Hercegnovski zimski salon biće otvoren večeras, u 18 sati, u galeriji „Josip Bepo Benković“. Selektor 56. Salona, čija je ovogodišnja tema ,,Od figurativnog do apstraktnog“, je crnogorski slikar Goran Ćetković.

Na Salonu će se predstaviti 34 autora iz zemlje i inostranstva sa po jednim radom. Pored crnogorskih autora, publika će biti u prilici da vidi i djela značajnih autora iz Njujorka, Zagreba, Beograda, Sarajeva, Berlina i Poreča. Na ovoj izložbi djela će predstaviti Dimitrije Popović, Željko Đurović, Muharem Muratović, Slavica Mijović, Nikola Marković, Petar Hranuelli, Branko Mrdak, Ivan Đurišić, Darko Đurović, Jelena Pavićević, Milija Stojanović, Željko Reljić, Ivana Živić, Dragan Šćepanović, Zoran Obrenović, Zoran Živković, Rajko Sušić, Mirjana Marsenić, Marko Petrović Njegoš,

Sastanku su, podsjetimo, prisustvovali i arhitekta-konzervator Srđan Marlović, arhitetka Gordana Ražnatović i direktorica JU Muzej i galerija iz Tivta Danijela Đukić. Direktoricu Centra za kulturu iz Tivta Dijanu Sindik na pomenuti sastanak niko nije zvao.

JOŠ BEZ PROJEKTA

Iako se očekivalo da će se u realizaciju pomenutog projekta krenuti odmah, na zadovoljstvo pozorišne publike, a posebno protestanata koji su digli glas protiv gradske uprave u Tivtu i uprave Muzeja i galerije koji su korisnici ovog kulturnog dobra, za prve korake potrebno je ispoštovati proceduru Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Đukić je ponovila za Pobjedu da je scena uklonjena, te da je devalvirala prostor kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković, zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra. Pobjedu je zanimalo i da li će u pripremi i implementaciji projekta montažno-demontažne scene učestvovati i Centar za kulturu.

- Odvajanjem muzejske zbirke u posebnu ustanovu 2017. godine, jedini pravni subjekt u postupku je JU Muzej i galerija Tivat, koja je tražila izdavanje konzervatorskih uslova za parterno uređenje prostora, edukaciju na otvorenom i programske aktivnosti primjerene funkciji muzeja – rekla je Đukić.

torije već moraju pripremati, Đukić nije dala informaciju. O učešću Centra za kulturu u ovom procesu nema pomena.

Rade Vujačić, Eugen Varžić, Marko Čakalović, Jelena Papović, Igor Bogojević, Milutin Obradović, Edin Kaplani, Mirko Dragović, Mišo Vemić, Rebeka Abdagić, Nada Kažić, Lidija Nikčević, Nataša Đurović, Aldemar Ibrahimović i Gordana Trebješanin U nedavnom razgovoru za Pobjedu Goran Ćetković je kazao da je koncept same izložbe, kao i selekcije umjetnika, u funkciji promocije univerzalnih likovnih vrijednosti.

- Izložena likovna djela karakteriše, pored individualnosti i originalnosti, i različiti pristup kao i stilska određenja, tako da imamo umjetnike koji se u svom radu kreću u domenu hiperrealizma, fantastike, nadrealizma, ekspresionizma, konceptualne umjetnosti do same apstrakcije – istakao je Ćetković.

On je pojasnio da je izabrao temu koja, iako zvuči moderno, ima utemeljenje na klasičnim, tradicionalnim umjetničkim i likovnim vrijednostima. A. Đ.

O tome kad će scena biti postavljena, budući da se turistička sezona i festival Purga-

- Obratili smo se Upravi za zaštitu kulturnih dobara, koja treba da izda konzervatorske uslove. Po tim uslovima pristupiće se izradi konzervatorskog projekta, na koji Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje saglasnost. JU Muzej i galerija Tivat će sačiniti sporazum, odnosno protokol o saradnji i korišćenju mobilne scene demontažnog tipa sa zainteresovanim stranama –objasnila je Đukić i dodala da cjenovnik usluga Muzeja i galerije još nije pripremljen, te da će odluke o tome ko će plaćati prostor i po kojoj cijeni donositi Sekreatrijat za društvene djelatnosti naknadno.

JU Muzej i galerija Tivat će sačiniti sporazum, odnosno protokol o saradnji i korišćenju mobilne scene demontažnog tipa sa zainteresovanim stranama – kazala je direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đurović

Ona je za Pobjedu rekla i da ne vjeruje da će se naplata odnositi na one manifestacije koje organizuje Opština i njene službe, poput pomenutog Festivala mediteranskog teatra.

KAPACITETI

Centar za kulturu Tivat još uvijek nije dobio poziv od uprave JU Muzej i galerija, niti od osnivača – Opštine Tivat, na sastanak povodom vraćanja Male scene u ambi-

Pritisci nad ljudima po pitanju

ostavke vrše se na dnevnom nivou

Dijana Sindik se za Pobjedu osvrnula i na pritiske da podnese ostavku na funkciju direktorice Centra za kulturu iz Tivta i izjavila da ne podržava da politika kreira kulturne sadržaje.

- Tragična je činjenica da je stara/nova vlast očekivala od mene da ću na pomen ukidanja Male scene ostati indolentna. Osim što je istupanje u javnost po pitanju Male scene bila moralna obaveza direkto-

ra ove institucije, bila je i moralna obaveza mene kao građanke ovoga grada. Nije tajna da se pritisci nad ljudima po pitanju ostavke vrše na dnevnoj razini, i to sve pod jednim geslom – do kraja radnog vremena podnesi ostavku u pisanoj formi. Je li to težnja stvaranja jednoumlja i lažne lojalnosti? Znamo da lojalnost i profesionalnot ne mogu zajedno uspješno poslovati – rekla je Sindik.

jentalni prostor Ljetnjikovca Buća-Luković, rekla je za Pobjedu Dijana Sindik. Jedan dio objašnjenja, prema njenim riječima, vjerovatno leži u činjenici da se čeka novo rukovodstvo Centra.

- Osim neozbiljnosti, ovaj neprofesionalni potez ugrožava i tok Purgatorija. Činjenica da ne znamo kapacitet te nove montažne scene nas dovodi u neizvjesnu situaciju –kako organizovati predstave za ovu sezonu? Da bi se jedna pozorišna predstava organizovala potrebno je iskoordinirati sa glumcima i pozorištima njihova zauzeća, ne samo u pozorištu već i za snimanja glumaca, dakle – organizacija festivala se ne događa u zadnji tren – rekla je Sindik.

Novoizabrani Savjet se po pitanju Male scene nije pozitivno izjasnio, što je zabrinjavajuće, jer po tome ispada da Savjet ne radi u korist Centra, smatra Sindik.

- Na upit da li postoji budžetsko odobrenje za izgradnju

Predstavljanje knjige Radoslava Tomića i zbornika o Sv. Jeronimu

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici“, autora Radoslava Tomića, biće pri-

ređeno večeras, u 19 sati, u dvorani pape Ivana Pavla II u Dubrovniku. Tom prlikom biće promovisan i zbornik radova povodom 1600. godišnjice smrti svetog Jeronima „Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i

spomenici“, čiji su urednici Emilio Marin i Katarina Horvat-Levaj. Ova izdanja sjutra veče, takođe u 19 sati, biće predstavljena i u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru, a u subotu, 11. februara u 18 sa-

ti, promocija će biti održana u župnoj Crkvi Sv. Jeronima u Herceg Novom. Organizatori promocije su Institut za povijest umjetnosti, Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, Kotor-

Kotor, 1905. godine

„Znakovi identiteta“ u Dubrovniku, Kotoru

Prostor atrijuma Buća u toku uklanjanja Male scene

Tivtu sačekaće dobara

Odugovlačenje Purgatorije

Male scene – odgovor im je da su odobrene finansije za Donju Lastvu, što opet dovodi u pitanje – zašto se o tome nije govorilo na sastanku kad je bila glavna rasprava o budžetu. Zaobilaženje sadašnjeg rukovodstva Centra, osim što nije profesionalno, destruktivno je po sam Centar, jer planove za Centar rade ljudi koji nijesu u domenu kulture i umjetnosti –objasnila je Sindik i napomenula da je scena u Donjoj Lastvi, sa postojećom i budućom infrastrukturom, u namjeni za Ljetnje kino.

- Moguće bi bilo izvesti i manje dječije pozorišne forme do dva glumca maksimalno, ali nikako i velike pozorišne predstave. Čak i da zaista imaju u planu Malu scenu i scenu u Donjoj Lastvi – opet bi morali znati kapacitet scene, kao i da li će imati propratne prostorije, koje moramo imati za izvođenje pozorišnih predstava – rekla je Sindik.

OBMANA

Prema riječima Sindik, izmještanje ozbiljnog kulturnog sadržaja iz centra grada je potez koji vodi degradaciji ove kulturne institucije, kao i samog grada.

- I dalje je nejasno zašto je uklonjena Mala scena iz Ljetnjikovca ako znamo da je ista bila podržana od Ministarstva kulture. Napominjem da je cijela opštinska konferencija bila jedna obmana u kojoj su se iznosile netačne informacije. Najprije, elaborat, na koji su se pozivali, ne samo što je pun netačnih informacija i

Novi pogled na odnose Knjaževine Crne Gore i Osmanskog carstva

PODGORICA – Studija

„Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879–1912“ istoričara Jovana Muhadinovića, koju je objavila Matica crnogorska, nastala je na osnovu dopunjenog rukopisa magistarskog rada odbranjenog na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću 2018. godine.

nedovršen, već mu je, čak i da jeste bio validan, istekao davno rok, baš po zakonu na koji se i Opština pozivala, što će reći da njih konkretne činjenice ne zanimaju. Sigurnost građana nikako nije mogla biti ugrožena Malom scenom, s obzirom na to da su profesionalne firme, koje su zadužene za tehničku sigurnost scene, redovno izdavale ateste za elektro-instalacije kao i za protivpožarni sistem.

Ono što je opštinski tim na konferenciji objavio su fotografije sa gradilišta – istakla je ona. Kao problem je podvučen i podatak da je Centar za kulturu prodavao ulaznice za programe, ali ništa od toga nije išlo galeriji.

- Istina jeste da su svi novci od prodatih ulaznica išli direktno u budžet Opštine, mi ih koristiti nijesmo mogli, a takođe je i istina da smo sve događaje galerije ispratili kako tehnikom tako i ljudstvom, i to sve – o našem trošku. Takođe, interesantna je izjava sa konferencije koju su nam kasnije ponovili i na sastanku novoizabranog Savjeta – da strateški partneri Opštine Tivat nijesu zadovoljni nama. Ja uistinu sumnjam da bi se Luštica Bay i Porto Montenegro, kao društva sa visokom etikom poslovanja, uopšte usudile da daju ovakve izjave. Što leži iza svega ovoga – ne znamo, ali da se možemo zabrinuti da će nekome pasti na pamet ideja o izmiještanju Purgatorija iz Centra za kulturu Tivat – i to je vrlo moguće – rekla je Sindik za Pobjedu. D. ERJAVŠEK

i Herceg Novom

ska biskupija i Župa Sv. Jeronima u Herceg Novom. Knjige će predstaviti akademkinja Željka Čorak, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić i autor akademik Radoslav Tomić.

Na promocijama će govori-

Ova knjiga predstavlja iskorak u naučnom rasvjetljavanju crnogorsko-osmanskih odnosa poslije 1879. godine i prikazuje situaciju u kojoj su se našli muslimani u tadašnjoj Crnoj Gori, navodi se u saopštenju izdavača. Ranija istraživanja su se bazirala na domaćim izvorima, dok Muhadinović zahvaljujući izvorima Vladinog Osmanskog arhiva iz Istanbula daje novi pogled na odnose Knjaževine Crne Gore i Osmanskog carstva u ovom periodu. Poslije međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu 1878. godine, Crna Gora i Osmansko carstvo, nakon viševjekovnog sukoba, uspostavljaju zvanične diplomatske odnose, da bi poslanstvo

već naredne godine bilo otvoreno na Cetinju. Zanimljivo je da Crna Gora svoje prvo diplomatsko predstavništvo otvara upravo u Carigradu 1863. go-

dine, što ilustruje koliko su bili važni odnosi sa Osmanskim carstvom, iako se u tom konkretnom slučaju radilo o konzularnoj agenciji koja je radila

Odlazak poznate dramske umjetnice i humanitarne radnice

Branka Veselinović preminula u 105. godini

PODGORICA – Najstarija glumica na svijetu, dobitnica mnogobrojnih nagrada i priznanja za svoj profesionalni i humanitarni rad – Branka Veselinović, preminula je u 105. godini, prenijele su agencije.

ti i Marijeta Radić, Katarina Horvat-Levaj, Davor Trupković. U Kotoru i Herceg Novom će im se pridružiti Robert Tonsati i Siniša Jozić biti govornik u Novom.

R. K.

Branka Veselinović rođena je 1918. godine u Novom Bečeju, a tokom svoje karijere, duge skoro osam i po decenija, glumila je u više od 100 predstava u pozorištu i više od 50 televizijskih serija i filmova. Studirala je Glumačku školu pri Narodnom pozorištu u Beogradu od 1936. godine. Sa tek 19 godina, otišla je na praksu Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu i igrala u predstavi „Karlova tetka“. U Novom Sadu je igrala do 1940. godine kada je prešla u Umjetničko pozorište u Beogradu. Samo godinu nakon toga, Njemačka je okupirala Beograd, a pozorište je zatvoreno. Poslije okupacije glumila je u Narodnom pozorištu, te Jugoslovenskom

dramskom gdje se pojavila i u prvoj predstavi „Kralj Betajnove“, 3. aprila 1948. godine. U narednim decenijama igrala je na scenama svih beogradskih pozorišta. Uloga Gine u „Ožalošćenoj porodici“ donijela joj je Sterijinu nagradu 1964. godine. U SAD je na engleskom igrala glavnu ulogu u predstavi „Majka hrabrost i njena djeca“. Bila je udata za glumca i prevodioca Mlađu Veselinovića (1915 – 2012). Vjenčali su se 30.

bez zvaničnog odobrenja Porte. Rad Osmanskog poslanstva je bio fokusiran na rješavanje problema nastalih pripajanjem novih teritorija Crnoj Gori i muslimanskog stanovništva koje je emigriralo ili ostajalo u svojim domovima. Poslanstvo je radilo i na uspostavljanju boljih ekonomskih relacija i trgovinske razmjene. Pogoršani odnosi nakon Malisorskog ustanka i izbijanje Balkanskog rata su doveli do prekida diplomatskih odnosa 1912. godine. Knjiga se sastoji iz uvodnog dijela i dvanaest poglavlja na ukupno 232 strane. Donosi izbor arhivskih dokumenata, priloge o osmanskim poslanicima na Cetinju, vicekonzulima akreditovanim u Crnoj Gori, izvore, literaturu i biografiju autora. U posebnom prilogu na tridesetak strana je dat izbor iz poglavlja na engleskom jeziku. Urednik ovog izdanja Matice crnogorske je Ivan Ivanović, a ispred izdavača je knjigu potpisao Dragan Radulović. Objavljivanje knjige je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. D. E.

septembra 1948. godine. U životu je, kako je govorila, žalila samo što nije rodila dijete. Sa mužem je osnovala i Fond za pomoć djeci sa invaliditetom, a humanitarni rad je bio ono po čemu je u javnosti bila prepoznata – „Čovjek sebe ne treba da voli zbog sebe, nego zbog drugih ljudi“. Od 1980. četiri godine je bila ambasadorka UNICEF-a. Osnovala je i glumačku nagradu „Branka i Mlađa Veselinović“ . Dobitnica je mnogih priznanja za glumački i humanitarni rad, poput Ordena rada sa zlatnim vijencem, Nušićeve nagrade za životno djelo, Vukove nagrade, kao i Nagrade Mali princ za životno djelo, koju dodeljuje Međunarodni festival pozorišta. Bila je poliglota – govorila engleski, ruski, njemački, francuski, češki, mađarski i italijanski jezik. Posljednjih nekoliko godina javno je, pred kamerama beogradskih TV kuća, proslavljala svoje rođendane. S. V.

PODGORICA – Program „Crnogorska književnost, XX vijek – Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ biće održan danas i sjutra u srednjim školama ,,Braća Selić“ u Kolašinu i „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu, kao i u gimnazijiama ,,30. septembar“ u Rožajama i „Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju, u organizaciji Sibila d.o.o. – knjižara ,,Karver“ iz Podgorice, uz podršku Ministasrtva kulture i medija. U prezentaciji programa učestvuju glumica i menadžerka projekta Varja Đukić i profesorica crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić - Program ,,Poetika zemlje –Moja Crna Gora“ razvijamo unazad pet godina. Ova već poznata veb-stranica sadrži preko 150 audio snimaka poezije i proze crnogorksih autora, klasika XX vijeka i savremenih autorica i autora, audio i video intervjue – saopšteno je iz knjižare ,,Karver“. R. K.

Dijana Sindik Danijela Đukić

Naslovnica knjige

Knjiga „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912“ objavljena u izdanju Matice crnogorske

Branka Veselinović

„Poetika zemlje“ na sjeveru

Hronika Podgorice

Svečanom sjednicom Skupštine opštine u Golubovcima obilježen Dan opštine Zeta

Svečanom sjednicom u sali Skupštine opštine u Golubovcima juče je obilježen 8. februar, Dan opštine Zeta. Svečanost je obilježilo i uručivanje najvećeg opštinskog priznanja Nagrade ,,8. februar“ za 2022. godinu, koju su dobili Aleksandra Vuković, Sreten Kaluđerović i Zarija Kračković

Pozdravljajući prisutne, predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ocijenio je da se Zeta se u prethodnom periodu nije razvijala u skladu sa svim svojim potencijalima, naglašavajući da je pred novim rukovodstvom lokalne samouprave zadatak da to stanje promijeni.

POTENCIJAL

- Naš prvi zadatak u čiju smo realizaciju krenuli je izrada statuta, formiranje preduzeća, sekretarijata i drugih službi kako bismo stvorili preduslove za privlačenje investicija kojih će i te kako biti i to, slobodan sam da već najavim, na desetine miliona i na stotine novih radnih mjesta u realnom sektoru – kazao je predsjednik najmlađe crnogorske opštine.

Kao jedan od problema sa kojim se suočavaju na početku mandata Asanović je označio privremeno finansiranje, koje im onemogućava normalno funkcionisanje, izražavajući očekivanje da će do sredine marta biti usvojen opštinski budžet. On je najavio ulaganja u poljoprivredu, turizam, nauku, sport i naročito zaštitu životne sredine. - Već smo, kao samostalna lo-

Najavljena milionska ulaganja i stotine novih radnih mjesta

kalna samouprava, tražili prenamjenu našeg zemljišta na lokaciji gdje je bio planiran kolektor, jer sigurno nećemo dozvoliti da sve loše ide Zeti, kao što je bilo u prethodnom periodu. Umjesto kolektora, raznih asfaltnih baza, želimo da gradimo pijace, vrtiće, sportske terene, igrališta za djecu i drugi sadržaj. Sve u svemu, Zetu i sve njene građane očekuje, siguran sam i stojim čvrsto iza toga, bolje i blistavije vrijeme. Obezbijedićemo svakom građaninu bolje uslove za život i opstanak ovdje, jer to je moj zadatak, koji su mi povjerili građani, i sigurni budite da ću ga i ispuniti, a vrijeme pred nama će to i pokazati – poručio je predsjednik Opštine Zeta.

TRADICIJA

Predsjednik SO Zeta Luka Krstović podsjetio je na 8. februar 1879. godine, kada je sporazumom između crnogorskih i turskih komesara, a na osnovu Berlinskog ugovora, crnogorska vojska počela zaposijedanje teritorije današnje Zete. – Dragocjena krvca naših rodoljuba, prolivena prije ovog

prisajedinjenja, kao i ona, jednako skupa, prolivena nakon ovog datuma obavezuje nas da se s pijetetom sjećamo i naklonom poštujemo svijetlu žrtvu naših predaka datu uzvišenoj želji i ideji za slobodom ovog blagorodnog kraja.

Našim precima je bastalo u onom vremenu, kada se Zeta smatrala najstarijom, da je u duhu i skladu sa prilikama toga vremena čuvaju i grade. Nama, pripadnicima ove generacije, kada se Zeta smatra najmlađom, i te kako basta da

je učinimo ljepoticom, dikom i ponosom našeg društva i države – kazao je Krstović. Svečanoj sjednici prisustvovali su predstavnici lokalne uprave, odbornici SO Zeta, kao i predstavnici više političkih partija i SPC. H. P.

Kračković: Posebna je čast dobiti nagradu od svog kraja

Nagradu koja se dodjeljuje povodom Dana opštine, 8. februara, profesorica Aleksandra Vuković dobila je za dostignuća ostvarena u oblasti prosvjete i obrazovanja, Sreten Kaluđerović za postignuto u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, dok je Zarija Kračković nagrađen za doprinos razvoju sporta. U ime dobitnika nagrade obratio se Zarija Kračković. – Čast mi je i privilegija da u ime nagrađenih zahvalim na dodijeljenim priznanjima. Dobiti nagradu za neko dostignuće u životu je zadovoljstvo, ali posebna čast je dobiti od svog kraja nagradu koja nosi pečat 8. februara, Dana opštine Zeta. Vjerujem da dijelim vaše mišljenje ako kažem da dobiti jedno ovakvo priznanje za svoj rad i pregnuće, osim ličnog zadovoljstva, predstavlja i putokaz nekim mlađim ljudima za posvećenost, privrženost, pregalaštvo, društveno-odgovoran odnos… da budu na kraju prepoznati i od društva priznati – poručio je dugogodišnji sportski radnik Zarija Kračković.

Zajednička akcija turističkih organizacija Podgorice i Žabljaka, NTO, Privredne komore i TC ,,Durmitor“

Besplatni ski bus subotom i do Žabljaka

Turističke organizacije Podgorice i Žabljaka, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora, u saradnji sa DOO Turistički centar ,,Durmitor“, organizuju besplatan autobuski prevoz od Podgorice do Ski

centra Savin kuk. Akcija je organizovana po uzoru na sličnu kojoj je destinacija Ski centar ,,Kolašin 1.600“, u cilju obogaćivanja ponude za turiste i građane Podgorice tokom zimskih mjeseci i generisanja što boljih rezultata

zimske turističke sezone. Organizovani polasci planirani su svake subote do kraja februara, u osam sati, kod hotela „Podgorica“, a uz vaučer za putovanje putnici dobijaju i popust od 25 odsto prilikom kupovine ski pasa.

Svi zainteresovani mogu se

prijaviti najkasnije dan prije polaska autobusa pozivom na broj telefona 020/667-535, svakog radnog dana od osam do 16 sati. Maloljetna lica mogu dobiti vaučer i koristiti prevoz isključivo uz pratnju odrasle osobe.

Ski bus na relaciji od Podgo-

rice do kolašinskih skijališta i nazad saobraća dva puta neđeljno, utorkom i četvrtkom, a ovaj projekat realizuju Turistička organizacija Podgorice, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore. H. P.

Vesna Maraš (predsjednica žirija za dodjelu Nagrade ,,8. februar“), Zarija Kračković, Sreten Kaluđerović, Luka Krstović i Aleksandra Vuković

Sastanak

predstavnika đačkih parlamenata više srednjih

Kad se mladi udruže, mogu dosta toga postići po pitanju unapređenja svojih prava i mjesta u društvu, ali mnogo više kroz saradnju sa nevladinim sektorom koji se bavi tim pitanjima – poruka je sa jučerašnjeg sastanka predstavnika đačkih parlamenata nekoliko srednjih škola iz Podgorice i Tuzi i NVO, koji je održan u svečanoj sali Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“.

U organizaciji đačkog parlamenta ETŠ ,,Vaso Aligrudić“, više od 70 učenika iz ove, SMŠ ,,25. maj“ iz Tuzi, SEŠ ,,Mirko Vešović“ i SSŠ ,,Spasoje Raspopović“ razgovarali su na teme koje se tiču mladih i od predstavnika NVO dobili neke smjernice na koji način mogu lakše ostvariti svoja prava.

SARADNJA

Domaćin druženja, maturant i predstavnik đačkog parlamenta u Elektro školi Matija Maraš, navodeći da je ovo jedna u nizu radionica koje je organizovao

đački parlament, kazao je da je cilj ovog sastanka upoznavanje učenika sa radom nevladinog sektora koji se bavi pitanjima mladih. Kao đački parlament, ističe on, nastoje da povežu učenike sa nevladinim organizacijama koje se bave poboljšanjem stanja mladih u društvu.

- Problem je što su mladi nezainteresovani. Ali, naša obaveza je da radimo na tome da ih zainteresujemo, kako bi učestvovali u donošenju odluka koje se tiču nas, jer u saradnji sa nevladinim sektorom možemo da uradimo puno više – poručio je Maraš. Ističući da je u tom smislu veoma važna i dobra saradnja sa institucijama, iskazao je zahvalnost zbog toga što imaju punu podršku uprave škole. Pedagogica Elektrotehničke škole Selma Šabotić, koja je i koordinatorka đačkog parlamenta, iskazala je veliko zadovoljstvo zbog entuzijazma i velikog interesovanja učenika za ovu temu, te poručila da su ovakve radionice dobra prilika da stiču nova prijateljstva i kroz saradnju i komunikaciju sa vršnjacima i nevladinim sek-

Foto-zum

škola iz Podgorice i Tuzi i predstavnika NVO

U saradnji sa civilnim sektorom lakše do ostvarivanja prava

U organizaciji đačkog parlamenta ETŠ ,,Vaso Aligrudić“, više od 70 učenika iz ove, SMŠ ,,25. maj“ iz Tuzi, SEŠ ,,Mirko Vešović“ i SSŠ ,,Spasoje Raspopović“ razgovarali su na teme koje se tiču mladih i od predstavnika NVO dobili neke smjernice na koji način mogu lakše ostvariti svoja prava

Mladi sve aktivniji

Generalna sekretarka Mreže za mlade Crne Gore Tamara Terzić iskazala je zadovoljstvo što su bili u prilici da učenicima predstave svoj rad, viziju, misiju i ciljeve, kao i projekte koje sprovode.

- Mreža radi već dvije godine, ima projekte koje su udružile nevladine organizacije kojih ima preko 40, sa mladima kroz omladinski parlament koji je prvi put sproveden u Skupštini Crne Gore. Imali smo omladinsku participativnu akademiju. Radimo na tome da spojimo sve te mlade ljude da zajednički stvaramo građansko društvo... Mreža je prvi put spojila civilni sektor i mlade iz političkih partija. Pored svih razlika koje imamo, imamo isti cilj da mladima bude bolje jer, kako je rekao jedan kolega, mi jesmo budućnost ove zemlje, ali smo i njena sadašnjost i moramo da se borimo za svoja prava – poručila je Terzić, uz napomenu da je primjetan sve veći aktivizam mladih, jer shvataju da na ovaj način mogu mnogo da doprinesu, kako sebi, tako i budućim generacijama. Problemi na koje najčešće ukazuju su, ističe, to što sve više mladih napušta našu zemlju.

- Četiri inicijative koje su iznijete na skupštini su uvođenje građanskog obrazovanja kao osnovni predmet u višim razredima osnovnih i svim razredima srednjih škola, reforma programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, zatim ekonomsko osnaživanje mladih sa razvojem preduzetništva i stambeni fond za mlade –zaključila je sekretarka Mreže za mlade.

torom unapređuju svoja prava u društvu. Generalna sekretarka Mreže za mlade Crne Gore (krovna organizacija saveza četrdesetak nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih) Tamara Terzić kazala je da joj je drago kada vidi da se mladi iz srednjih škola na ovaj način upoznaju i angažuju da rade ono što je u njihovu korist. Zadovoljstvo je, ističe, da može sa njima da dijeli iskustva koja im mogu biti od pomoći u daljem radu i usavršavanju. To cijeni

Ugrađuju sistem za

navodnjavanje zelenila na razdjelnim ostrvima

Radove na rekonstrukciji Bulevara knjaza Danila, ekipe Zelenila iskoristile su da izvrše ugradnju sistema za navodnjavanje zelenila na razdjelnim ostrvima. Druga faza rekonstrukcija jedne od najprometnijih saobraćajnica u gradu obuhvata dionicu od raskrsnice sa Studentskom ulicom do one sa Ulicom Vojislavljevića, vrijedna je 320.000 eura. H. P.

atmosferi

i Srđan Obradović iz Centra za stručno obrazovanje, kao i predstavnica đačkog parlamenta škole ,,25. maj“ Merita Dukaj, delegatkinja Unije srednjoškolaca Crne Gore i mlada evropska ambasadorka koja se omladinskim aktivizmom bavi već dvije godine. Stefan Vukmanović iz projekta ,,With me“, navodeći da je i sam bio učenik ove škole, iskazao je zadovoljstvo zbog dobro organizovanog sastanka i naglasio da se u ovoj školi rađaju velike ideje, poput pravljenja prvog

robota, drone, koje će biti veoma bitne za budućnost naše zemlje.

DONOŠENJE

ODLUKA

Predstavnik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore David Vukićević iskazao je nadu da će se nakon ovog druženja i prezentovanja rada nevladinih organizacija mladi dodatno zalagati za poboljšanje stanja u našem društvu. Snežana Nikčević iz NVO ,,35 milimetara“, predstavljajući rad ove organizacije koja se bavi medijima, ljudskim pravima

i digitalizacijom, naglasila je da su ovakve aktivnosti u školama veoma važne u doba kada mladi konzumiraju informacije na različite načine. - Iznenađujuće je kada ovako na terenu vidite koliko su mladi znatiželjni. Ovo je odličan način da im se objasni na koji način mogu da se uključe u kreiranje i donošenje odluka… Drago mi je što nas je đački parlament pozvao da im predstavimo svoj rad, jer obično mi idemo ka njima sa nekim konkretnim aktivnostima – kazala je Nikčević, uz napome-

Škole samostalno da regulišu upotrebu mobilnih telefona

Ministarstvo prosvjete smatra da bi korišćenje digitalnih uređaja u školskim ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja trebalo da regulišu kućnim redom na nivou ustanove. Odgovarajući na upit Pobjede, naglasili su da podržavaju upotrebu savremenih tehnologija isključivo u vaspitno-obrazovne svrhe.

- Imajući u vidu da je Strategija za digitalizaciju obrazovnog sistema usvojena u

decembru 2021. godine, smatramo da je smislena i adekvatna upotreba modernih tehnologija u vaspitno-obrazovnom procesu korisna, te predstavlja neizostavni dio nove vizije obrazovanja kojom pripremamo mlade za život i rad u društvu visokih kompetencija.

U saradnji sa Unicefom Ministarstvo prosvjete je razvilo koncept ,,Digitalna škola“ u okviru kojeg postoji veliki broj digitalnih sadržaja među kojima su i oni koji se odnose na bezbjednu upotrebu teh-

nologija – istakli su iz resora zaduženog za obrazovanje. Ministarstvo prosvjete, dodaju, promoviše i obuke unapređivanja vještina i znanja o važnosti prevencije sajber nasilja.

- Uvjereni smo da je značajno kontinuirano raditi na edukaciji i osnaživanju pravilne i bezbjedne upotrebe tehnologija u svrhu obrazovanja.

Dakle, podržavamo upotrebu savremenih tehnologija, ali na pravilan i bezbjedan način, sa odgovarajućim edukativnim sadržajima, isključivo

nu da je veoma važno da postoji kritična masa, jer na taj način se lakše skreće pažnja na neke bitne teme poput onih da je svaka peta mlada osoba u Crnoj Gori nezaposlena, svaki drugi učenik funkcionalno nepismen… Druženju sa srednjoškolcima dodatno su doprinijele predstavnice MNE spejs i MNE robotics Nina Drakulić i Biljana Krivokapić, koje su predstavile novog robota, zatim Jelena Jovanović iz NVO Prima, kao i Lana Lješković iz Unije srednjoškolaca Crne Gore. I. MITROVIĆ

u vaspitno-obrazovne svrhe jer to pozitivno utiče na kvalitet obrazovanja – poručuju iz Ministarstva.

Podgoričke osnovne škole ,,21. maj“ i ,,Savo Pejanović“ donijele su odluke da đaci telefone ostavljaju u numerisanim kutijama za vrijeme nastave. Na ovakav potez odlučili su se zbog, kako su kazali, prekomjerne upotrebe uređaja tokom časova, dekoncentrisanosti đaka, prepisivanja, te ometanja nastave snimanjem situacija u učionicama. Ovu ideju podržale su i uprave više drugih škola, ali su istakle da su im pri sprovođenju tog pravila potrebne preporuke i podrška resornog ministarstva. Nj. ŽIVANOVIĆ

Sastanak protekao u konstruktivnoj

I. MITROVIĆ

Stav Ministarstva prosvjete o korišćenju mobilnih uređaja u obrazovnim ustanovama

Rekonstrukcija Bulevara knjaza Danila

KATASTROFA: Broj nastradalih u razornom zemljotresu koji je pogodio djelove Turske i Sirije dostiže 12 hiljada

Na stotine hiljada ljudi ostalo bez krova nad glavom

ANKARA/DAMASK –

Broj žrtava zemljotresa koji je u poneđeljak pogodio jug Turske i sjever Sirije premašio je 11.700, što taj potres čini jednom od najrazornijih prirodnih katastrofa na svijetu u posljednjoj deceniji.

U Turskoj je broj poginulih juče porastao na 9.057, dok su sirijski zvaničnici i spasilačka grupa na sjeverozapadu te zemlje pod kontrolom pobunjenika navele da je, prema posljednjim podacima, nastradalo 2.662 ljudi.

Time je ukupan broj nastradalih u obje zemlje juče dostigao 11.719, a zvaničnici navode da će on i dalje rasti kako su budu raščišćavale ruševine.

APEL

Sirijska vlada je juče Evropskoj uniji, putem mehanizma civilne zaštite, uputila zahtjev za pomoć koji je Evropska komisija potom proslijedila državama članicama bloka i, kako se navodi, ohrabrila ih da daju svoj doprinos i pomognu stanovništvu Sirije.

– Jutros smo dobili zahtjev od Vlade Sirije za pomoć preko civilnog zaštitnog mehanizma. Ohrabrujemo zemlje članice da daju doprinos u pružanju pomoći – izjavio je juče komesar EU za upravljanje krizama Janez Lenarčič EU je nešto kasnije juče potvrdila da će poslati 3,5 miliona eura pomoći Siriji i još tri miliona Turskoj.

Evropska zajednica se u pružanje pomoći Siriji uključila nakon što je juče ministar inostranih poslova te zemlje Fajsal Mikdad izjavio kako ogromnu katastrofu koja je zadesila Siriju dodatno otežavaju zapadne sankcije zbog kojih humanitarna pomoć ne može da uđe u zemlju.

– Prema međunarodnom pravu, humanitarna pomoć ne podliježe sankcijama, ali u stvarnosti u Siriju ništa ne može da uđe zbog američkih sankcija – upozorio je sirijski šef diplomatije.

Spasioci iz Crne Gore daju sve od sebe

Spasioci iz Crne Gore, koji su otputovali u Tursku, sinoć su pretraživali ruševine u gradu Hataju, na granici sa Sirijom. Oni su u izjavi za RTCG rekli kako je situacija na terenu loša, a veze komunikacije otežane. Poručili su i da će, dok su tamo, dati sve od sebe da pomognu u potrazi za preživjelima.

Stanovnici Gaziantepa ispred ruševina

U pružanje pomoći Turskoj uključile su se brojne države širom svijeta, dok sa druge strane pomoć u Siriju pristiže tek od nekoliko zemalja. Sirijska vlada je juče pomoć tražila od Evropske unije, koja je taj zahtjev uputila državama članicama uz ohrabrenje da pomognu i stanovništvu Sirije i obećanje da će u tu zemlju uputiti 3,5 miliona eura i još tri miliona u Tursku

On je podsjetio da je Sirija odmah nakon potresa mobilisala sve svoje resurse i u pomoć pozvala Ujedinjene nacije, Crveni krst i druge relevantne organizacije.

– Mnoge bratske i prijateljske zemlje su reagovale na ovaj apel za pomoć – naveo je Mikdad, a prenio Rojters.

Na njegove navode da zapadne sankcije otežavaju slanje pomoći Siriji, reagovao je komesar EU za upravljanje krizama tvrdeći da evropske sankcije ne ugrožavaju dostavljanje humanitarne pomoći.

– Unija pojačava svoje napore u Siriji preko humanitarnih organizacija koje finansira EU i oni već preusmjeravaju svoje aktivnosti u organizovanje odgovora na zemljotres. Mi smo nametnuli sankcije 2011. godine, kao odgovor na nasil-

Iz ruševina u Siriji izvučena tek rođena beba, bračni par iz Sarajeva želi da je usvoji

U ruševinama kuće u sirijskom Janderisu, mjestu koje je teško pogođeno katastrofalnim zemljotresom, spasioci su pronašli živu, tek rođenu bebu koja je pupčanikom još bila vezana za majku koja nije preživjela.

Beba je izvučena iz ruše-

vina četvorospratnice i jedini je preživjeli član svoje porodice, dok su njeni roditelji, tri sestre, brat i tetka nastradali, prenio je AFP.

Ljekari u bolnici u kojoj je zbrinuta su joj dali ime Aja, što na arapskom znači čudo, a redakciji Avaza u Sarajevu juče se javio mladi

nu represiju sirijskog režima protiv naroda i upotrebu hemijskog oružja. Zbog toga postoje sankcije, a one su namijenjene režimu i onima koji ga podržavaju kao i nekim sektorima ekonomije od kojih režim profitira – rekao je komesar Lenarčič.

RUŠEVINE

Sirijski mediji izvijestili su da je gotovo 300.000 ljudi u toj zemlji prinuđeno da napusti svoje domove zbog zemljotresa, te da je porušeno na hiljade zgrada u širokom području od gradova Alepo i Hama do turskog Dijarbakira udaljenog više od 330 kilometara ka sjeveroistoku.

U Turskoj je u 10 južnih provincija pogođenih zemljotresom uvedeno vanredno stanje koje će trajati naredna tri mje-

bračni par iz tog grada koji je tražio informacije o djevojčici želeći da je usvoji. – Molimo vas da nam pomognete da dođemo do ovog djeteta i pružimo mu beskrajnu ljubav i utjehu. Objavite vijest da se zna da u Sarajevu postoji dvoje mladih ljudi koji trenutno nemaju svoje djece, a koji bi željeli da usvoje ovu bebu i pruže joj svu moguću ljubav ovog svijeta – kazala je novinaru Avaza mlada žena.

seca, a Uprava za krizne situacije te zemlje je objavila i da je instalirano 70.818 šatora za smještaj ugroženih.

Iz te uprave su saopštili i da je nakon prvog udara u poneđeljak rano ujutru u Turskoj do juče registrovano čak 648 naknadnih potresa. Agencija Anadolija prenosi da je 79.000 ljudi angažovano u spasilačkim operacijama, te da je u ugrožena područja upućeno i 5.402 teška vozila koja uključuju kamione, šlepere, bagere, dizalice, buldožere i grejdere.

Uspostavljen je i vazdušni most za prevoz ljudstva i materijala iz Istanbula, Ankare i Izmira u region pogođen zemljotresom.

Turski mediji prenose i da se na hiljade građana te zemlje žalilo na nedostatak resursa i slabu re-

akciju zvaničnika na katastrofu. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji je juče obilazio ugrožena područja, priznao je da je bilo određenih problema sa inicijalnom reakcijom na zemljotrese, ali i građanima poručio da slušaju isključivo informacije koje dolaze od vlasti, te da ignorišu „provokatore“.

Svjetska zdravstvena organizacija najavila je juče kako će u Siriju i Tursku poslati svoje medicinske timove i specijalne avione sa medicinskim zalihama.

– SZO će poslati delegaciju na visokom nivou da koordinira svoj odgovor, kao i tri leta sa medicinskim zalihama, od kojih je jedan već na putu za Istanbul. Zdravstvene potrebe su ogromne – izjavio je predstavnik te međunarodne orga-

nizacije za Siriju Iman Šankiti. U međuvremenu je zvaničnik Ujedinjenih nacija za Siriju Mostafa Benlamlih pozvao tamošnju vladu da olakša pristup pomoći područjima pod kontrolom pobunjenika na sjeverozapadu zemlje, upozoravajući da će zalihe pomoći uskoro biti iscrpljene.

POMOĆ

- Ostavite politiku po strani i pustite nas da radimo svoj humanitarni posao. Ne možemo sebi priuštiti da čekamo i pregovaramo. Dok pregovaramo, biće kasno - rekao je Benlamlih, a prenio Rojters.

U pružanje pomoći Turskoj do sada se uključilo više zemalja, među kojima su, između ostalih, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Australija, Indija, Rusija, Japan, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Irak, Španija, Njemačka, Poljska, Izrael, Grčka, Švajcarska, Norveška, Crna Gora, Srbija, Albanija...

Sa druge strane, u pomoć sirijskom narodu pristižu malobrojni među kojima su za sada samo Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Irak. Vlasti tih zemalja su u obje zemlje uputili svoje spasioce i medicinske timove. Epicentar zemljotresa, koji su u poneđeljak osjetili čak i stanovnici Egipta, Libana i Kipra, registrovan je sjeverno od turskog industrijskog grada Gaziantep u području na oko 90 kilometara od granice sa Sirijom.

Nakon prvog udara uslijedilo je na stotine naknadnih potresa, od kojih je jedan registrovan u distriktu Elbistan u provinciji Kahramanmaraš, bio gotovo iste jačine kao prvi. Elbistan se nalazi na oko 130 kilometara sjeverno od Gaziantepa.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

svojih domova

Beba izvučena iz ruševina u Siriji

Košarkaši Budućnost Volija doživjeli težak poraz u 14. kolu grupe B Evrokupa

,,Plavi“ bez odbrane u Parizu

Nakon tri odlične partije na defanzivnom planu (61,3 primljena poena u prosjeku), i tri pobjede u nizu na dva fronta, košarkaši Budućnosti Volija su, neočekivano, potpuno podbacili u Parizu i doživjeli težak poraz (103:87), koji ih je, vjerovatno, otpisao iz borbe za jedno od prva četiri mjesta u grupi B Evrokupa, koja donose prednost barem u prvoj rundi nokaut faze.

Zapravo, trener ,,plavih“

Vladimir Jovanović je više puta ove sezone govorio o nepredvidivosti svoje ekipe, koja može da odigra sjajno kad se ne očekuje i obrnuto. Posljednja izdanja su, tako, zavarala da crnogorski

šampion može do podviga u ,,gradu svjetlosti“, protiv ekipe koja je u ,,Morači“ slavila 77:74. Ako poraz i nije iznenađenje, onda jeste izdanje i nemoć ,,plavih“ koji su prvi put u sezoni primili ,,stotku“ u Evrokupu.

A kako su odigrali, posebno u odbrani, govori podatak da su u prve tri četvrtine

primili čak 86 poena, koliko ove sezone u Evropi nijesu ni na jednom drugom meču u regularnih 40 minuta. Više poena, ali nakon produžetka, protiv Budućnosti je ubacio Promiteas u ,,Morači“ (95:89).

Ovo kolo je bilo potpuno negativno za Budućnost, jer su pobijedila sva četiri tima sa kojima se Podgoričani bore za pozicije od dva do četiri, čime su im šanse da osiguraju prednost domaćeg terena u osmini finala svedene na minimum.

U Evrokupu je pauza do 7. marta, kada Budućnost (8-6) dočekuje Hapoel, protiv kojeg je slavila u Tel Avivu sa 70:64.

Izraelci dijele drugo mjesto u grupi B sa Turk Telekomom sa skorom 10-4 (prva je Gran Kanarija sa 11-3), dok Pariz i Promiteas imaju po devet pobjeda, jednu više

od Budućnosti, usput i bolji međusobni skor...

„PROMAJA“ U ODBRANI Iako je znala da mora drugačije, Budućnost je defanzivno mekano ušla u meč, pa je u prve dvije četvrtine primila po 27 poena, najviše u bilo kojoj četvrtini u posljednjih pet mečeva na dva fronta (prije toga je primila čak 38 u posljednjoj četvrtini u Skoplju protiv MZT-a). Loša odbrana je uslovila kompletan tok prve dionice, u kojoj su ,,plavi“ bili daleko od domaćina u svim elementima. Imali su slabiji procenat šuta za dva poena (50 – 61,5 odsto), ubacili su trojku manje (1-2) od Parižana, ali iz dva pokušaja manje. Domaćin je u toj fazi igre imao nešto bolji skok (10-9), više asistencija (7-3),

ukradenih lopti (3-0) i manje izgubljenih (0-3).

Nakon početnog vođstva Pariza (5:0), prvi je za goste pogodio Tre Bel-Hejns nakon 82 sekunde, ali su se ,,plavi“ mučili u napadu, pa je u prvoj polovini kvartala precizan bio još samo jednom Erik Grin (11:4). Ipak, Podgoričani su držali rezultatski priključak nakon osam minuta (18:14), ali su onda pali u posljednja dva minuta. Pariz je serijom 6:0 za minut igre stigao do dvocifrene prednosti (24:14), koju su imali i na 26:16, ali je Budućnost na kraju četvrtine imala osam poena minusa (27:19), uz jedino raspoloženog Grina sa 11 poena i bez promašaja iz igre (4-4 za dva, 1-1 za tri). Na početku druge četvrtine se činilo da su ,,plavi“ uspo-

stavili, kako to kaže Jovanović, ,,standard u odbrani“, jer nijesu primili koš u prva dva minuta i 20 sekundi, pa su smanjili zaostatak na pola koša (27:26), nakon sedam uzastopnih poena Grina (dvije trojke i dodatno bacanje). Podgoričani, međutim, nijesu iskoristili momentum da preokrenu, ali su u u naredna dva minuta bili u zaostatku ne većem od četiri poena. Trojkom Simsa i košem iz reketa Begarina, Pariz je ,,digao“ vođstvo na 37:28, a dvocifrenu razliku je vratio na četiri minuta prije odmora (42:31). Na isteku 19. minuta domaćin je imao i ,,plus 13“ (52:39), a dvocifrenu prednost je sačuvao do poluvremena (54:42).

Interesantno, Budućnost je na polovini meča imala

103 87

Rezultati i

– Slask 90:66, Hapoel – Gran Kanarija 92:70, London – Hamburg 83:66, Pariz – Budućnost Voli

kolo (7/8. mart): Turk Telekom – Promiteas, Budućnost Voli – Hapoel, Hamburg – Pariz, Slask – London, Gran Kanarija – Trento.

prednost u skoku (19-15), pa i ofanzivnom (7-4), ali to nije valorizovala zbog očajne odbrane. Podgoričani su zadržali potpuno iste procente za dva poena (50 odsto), a Pariz ih je nešto popravio (na 63,5 odsto). Oba tima su ubacila po četiri trojke, ali domaćin iz dva šuta manje (7-9). I dalje je Pariz imao prednost u asistencijama (107) i ukradenim loptama (4-2), kao što je Budućnost imala više izgubljenih lopti (7-2). Grin je postigao polovinu poena cijele ekipe (21), skoro bez promašaja iz igre (4-4 za dva, 6-4 za tri), ali ga niko nije pratio, pa mu je ,,najbliži“ bio Bel-Hejns sa šest poena…

RASPLET U TREĆOJ ČETVRTINI

Da defanzivno može još gore, Budućnost je pokazala

u trećoj četvrtini, u kojoj jeste ubacila 25 poena, ali je primila sedam više, odnosno najviše u jednoj četvrtini ove sezone u Evrokupu (prije toga je 25. oktobra prošle godine Promiteas u ,,Morači“ ubacio 29 poena u četvrtoj dionici). U ovom kvartalu je stao Grin (tri poena), Bel-Hejns (13) i Džej Džej O’Brajen (14) su stigli do dvocifrenog učinka, ali je sve to bilo uzaludno pri i te kako lošoj defanzivnoj igri. Pariz je u ovoj četvrtini uspostavio i ravnotežu u skoku (23-23), podigao razliku u procentima šuta za dva (71 – 54,1 odsto) i posebno tri poena (52,6 - 41,2 odsto), čuvajući prednost u asistencijama (18-13) i izgubljenim loptama (6-10), dok su Podgoričani jedino izjednačili po broju ukradenih (6-6).

Ova četvrtina je otklonila sve dileme, ako ih je uopšte i bilo. Pariz je odmah na startu drugog poluvremena poveo 17 razlike (59:42), Budućnost je u nekoliko navrata ,,prilazila“ na 13 poena (posljednji put na 66:53), da bi sredinom četvrtine prednost francuskog tima dostigla 20 poena (75:55), a u finišu četvrtine u dva navrata i maksimalnih 22 razlike (84:62, 86:64).

Budućnost je uspjela da dobije posljednji kvartal (u kojem je Pariz vodio i 23 razlike) i donekle ublaži poraz. S. JONČIĆ

Sa sinoćnjeg meča u Parizu

Sa 38 poena protiv Oklahome Lebron Džejms prestigao rekord legendarnog Džabara iz 1984. i postao najbolji poenter u istoriji NBA lige

,,Kralj“ je krunisan

PODGORICA – Još prije početka ove sezone znalo se da je samo pitanje vremena i utakmice na kojoj će ući u istoriju NBA lige. I taj trenutak je stigao na meču protiv Oklahome, koja ni pobjedom protiv njegovih Los Anđeles Lejkersa (133:130) nije mogla da pokvari magičan trenutak –Lebron Džejms je za 34 minuta igre ubacio 38 poena (uz sedam skokova i tri asistencije) i sa ukupno 38.390 postao najbolji strijelac u istoriji najjače košarkaške lige, pretekavši Karima Abdula-Džabara

Bivši legendarni centar Lejkersa je najbolji strijelac NBA lige bio od 5. aprila 1984. godine, a pet godina kasnije je završio karijeru sa 38.387 poena. Džejms je rekordni 38.388. poen postigao 10,9 sekundi prije kraja treće četvrtine, nakon čega je uslijedila kratka ceremonija.

- Hvala vam što ste mi omogućili da budem dio nečega o čemu sam oduvijek sanjao – rekao je 38-godišnji košarkaš Lejkersa.

Abdul-Džabar je lično odao poštovanje Džejmsu jer je došao na meč Lejkersa i Tandera u Los Anđelesu i prisustvovao jednom od najvećih događaja u istoriji NBA lige.

- Lebronova karijera je karijera čovjeka koji je planirao da dominira ovom igrom. I traje skoro dvadeset godina. Mora mu se odati priznanje zbog načina na koji je igrao i na tome koliko traje i dominira. On ima tu esenciju koju nije moguće definisati, a koja se zove – liderstvo – rekao je Abdul-Džabar.

Crnogorske košarkašice večeras (18 h) protiv Austrije

Dame zovu

U sjenci rekorda Lebrona Džejmsa, odigrano je još pet mečeva, a Čikago je u gostima poražen od Memfisa 104:89, pa su Bulsi prekinuli niz od tri pobjede.

Svijetla tačka u ekipi iz Ilinoisa bio je Nikola Vučević, koji je još jednom potvrdio da je u odličnoj formi. Meč je završio sa 28 poena, 17 skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte.

Zek Lavin je meč završio sa 24 poena i pet skokova, a zbog bolova u kuku nije bilo Demara Derozana. Kod

Memfisa je najefikasniji bio Dža Morant sa 34 poena, šest skokova i sedam asistencija. Džaren Džekson je meč završio sa 24 poena.

Čikago je u zoni plej-ina i nalazi se na devetom mjestu na Istoku sa 26 pobjeda i 28 poraza. Memfis je drugi na Zapadu sa skorom 33-21.

Džejms je za 20 sezona najjačeg košarkaškog takmičenja na svijetu odigrao 1.410 utakmica, igrajući dva puta za Klivlend, po jednom za Majami i Lejkerse, uz prosjek od 27,1 poen…

- Nijesam još završio sve, mogu da igram još nekoliko godina jer je moje tijelo u odličnom stanju i sve se svodi na moj um. Ukoliko sam i dalje motivisan i imam mogućnost da osvojim titulu ili titule, to ću i uraditi jer vjerujem da to mogu sa bilo kojim timom i u bilo kojoj franšizi jer je sve u glavi - rekao je Džejms. ,,Kralj“ je već odavno postao jedini igrač sa 30.000 poena, 10.000 skokova i 10.000 asistencija, i ostaje da se bidi da li će uspjeti da stigne do još impresivnije statistike od 40.000 + 10.000 + 10.000. Četiri šampionske titule, četiri MVP titule i četiri titule MVP finala, uz brojne rekorde, daju za pravo da ga zovu kraljem moderne košarke.

PODGORICA – Crnogorske košarkašice dva kola prije kraja kvalifikacija za Eurobasket imaju veliku šansu da se sedmi put uzastopno domognu plasmana na kontinentalnu smotru. Sa sedam seniorki i djevojkama koje igraju u mlađim kategorijama Crna Gora ima šansu da stigne do još jednog nastupa na smotri najboljih selekcija Evrope. Time bi se nastavio kontinuitet nastupa na šampionatima kontinenta i mlađim djevojkama dala još jedna šansa da napreduju i stiču rutinu da preuzmu lidersku ulogu. Našoj reprezentaciji potrebna je jedna pobjeda u posljednja dva meča, a već večeras (18 h) protiv Austrije imaju priliku da protiv Austrije taj cilj i ostvare. Savladali smo tu selekcjiu u gostima, ali niko u našem taboru ne očekuje lak posao. - Imamo dvije utakmice na domaćem parketu. Prva šansa da obezbijedimo Evropsko prvenstvo je protiv Austrije. Ne očekujemo laku utakmicu, imamo opet problem zbog povreda, nemamo Milicu Jovanović, ni Jovanu Pašić, a takođe smo oslabljeni i na poziciji pet neigranjem naturalizovane košarkašice. Biće teško, jer

Austrija igra atipičnu košarku, pa od starta moramo da postavimo naš ritam, da ne dozvolimo da uhvate neki njihov ritam i da igraju kako vole. Želimo da igramo našu igru i obezbijedimo odlazak na Eurobasket – kazala je selektorka Jelena Škerović.

Nekadašnja kapitenka Crne

Gore nada se da će i navijači biti velika pomoć njenim izabranicama. - Pozvala bih publiku da dođe da nam pomogne, da

bodre ove djevojke koje mogu sedmi put zaredom da se domognu Evropskog prvenstva. Kada pogledamo kakva je situacija u seniorskoj konkurenciji u ženskoj košarci, to je nevjerovatan rezultat. Generalno je ženska košarka u nekom ponovnom usponu u Crnoj Gori. Zato pozivam navijače da vide tu novu mladost crnogorske košarke, našu budućnost –dodala je Škerović.

Jelena Dubljević pokušaće

Poslije meča, u razgovoru sa Šekilom O’Nilom, rekao je da bi sebe uvijek izabrao za najboljeg košarkaša svih vremena.

- Pustiću druge da odluče ko je to, da razgovaraju o tome, to je dobra tema za ćaskanje. Lično, odabrao bih sebe prije i protiv bilo koga ko je ikada igrao ovu igru, ali svako će imati svog favorita, svako će odlučiti za sebe. Znam šta sam donosio i šta donosim svake večeri, šta mogu da uradim na terenu. Uvijek osjećam da sam najbolji koji je ikada igrao ovu igru, ali toliko je velikih igrača i samo sam srećan što sam dio tog cijelog putovanja.

Džejms priznaje da je mnogo razmišljao kako će postići taj rekordni poen.

- Mnogo ljudi mi je tražilo da izvedem horog i tako oborim rekord ili neko od mojih karakterističnih zakucavanja.

Ali i ,,fejdavej“ je, takođe, moj zaštitni znak – rekao je Lebron. S. J.

Pešić novi potpredsjednik, Erović ostaje selektor

PODGORICA – Igor Pešić novi je potpredsjednik Atletskog saveza, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici Upravnog odbora. Novi mandat dobio je selektor Osman Erović, kao i sekretar Milan Madžgalj, koji će te funkcije obavljati i u narednom četvorogodišnjem mandatu.

Imenovan je i stručni štab reprezentacije, koji će činiti Budimir Jestrović (sprint i štafetna trčanja), Dragoje Rajković (horizonzalni skokovi), Drago Musić (srednje i dugo trčanje), Marko Ristić (bacacke discipline), Branislav Ma-

slovarić (planinsko i cestovno trčanje), Danijela Vojinović (višeboji) i Ivan Popović (vetikalni skokovi). Upravni odbor je odlučio da glavni savjetnik predsjedika Milorada Vuletića za sportski sektor Saveza bude Gojko Banjević, koji će biti i koordinator za izgradnju atletskog stadiona u Podgorici, kao i kordinator za školski sport na nivou Crne Gore. Ofis menadžer saveza, kao i do sada, biće Milena Mudreša. Upravni odbor imenovao je i Takmičarsku, Disciplinsku, Marketing, Zdravstvenu i Anti-doping komisiju. Oformljerne su komisije i za proglaše-

nje najboljih u ASCG, prelaske atletičara, izdavanje sertifikata o ispravosti i dužina staza za trke na putu – cesti, priznavaje rekorda Crne Gore, vođenje statistike, dodjelu priznanja i stipendija u ASCG i načinu realizacije planova i programa najboljih atletičara Saveza. Formiran je i Sudijski odbor. Upravni odbor jednoglasno je donio odluku o visinama stipendija za sportiste Saveza po osnovu Konkursa za sufinansiranje iz budžeta za 2023. godinu Ministarstva sporta i mladih. Jednoglasno je u članstvo Saveza primljen Atletski klub Milenijum iz Podgorice. R. P.

Odlična partija Vučevića nije pomogla Čikagu

M. BABOVIĆ

Održana sjednica Upravnog odbora Atletskog saveza Crne Gore

Austrije imaju priliku da ovjere plasman na EP

na feštu

priliku da igramo pred našim navijačima. Sami dolazak što više ljudi bi bio motiv više i dodatan plus za ove mlade djevojke – istakla je Dubljević. Mlade reprezentativke su ljetos osvojile zlato na B prvenstvu Evrope do 20 godina. Tu su pokazale da posjeduju veliki talenat. Sada žele da ga potvrde i u seniorskoj reprezentaciji.

Jedan od aduta iz te selekcije svakako je mlada Baranka Zorana Radonjić, koja u dresu Budućnost Bemaksa potvrđuje sjajnu formu.

-S obzirom na to da nam je tim dosta podmlađen sigurna sam da ćemo od starta ući fokusirano i da će svaka od nas dati maksimum.

Uvjerena sam da ćemo mi mlađe iskoristiti svaku šansu i doprinijeti ostvarenju cilja, a to je plasman na Eurobasket - istakla je Zorana Radonjić.

Naše cure su spremne za mečeve odluke, a selektorku posebno raduje to što su u dobrom ritmu u klubovima.

sa još jednom generacijom da napravi uspjeh. Nema dilemu da sve zavisi od Crnogorki, ali takođe naglašava da bi navijači mogli da odigraju bitnu ulogu.

- Ovo je prva šansa da obezbijedimo Eurobasket sedmi put uzastopno, što nije mala stvar, kada pogledamo koliko igračica imamo i kakva je prva liga, tim je uspjeh još veći. Igrati protiv Austrije i Danske je teško jer su atipične, nepredvidive su. Kada

igraš protiv Španije i Francuske, uvijek otprilike znaš gdje će biti postavljene na terenu i kakav sistem igraju. Dobro je što nije prvi put da igramo protiv njih, poznajemo ih i sve zavisi od nas. Moramo da budemo fokusirane od prvog momenta, da im pokažemo da nemaju što da traže, pa da već oko 20 sati proslavimo plasman na Eurobasket. Pozvala bih i navijače, nemamo puno prilika da igramo kod kuće, nemamo

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju za žene

- Imamo sreće da i djevojke koje su u inostranstvu i djevojke koje su ovdje igraju puno. To je jedan veliki plus, u svojim ekipama su lideri, što se tiče fizičke spreme su na zavidnom nivou. Ostalo je da ostvarimo te naše taktičke zamisli. Neće biti lako, ali vjerujem da ćemo već nakon Austrije slaviti plasman na Eurobasket – zaključila je selektorka Škerović.

Meč u ,,Bemaks areni“ počinje u 18 časova, a ulaz je slobodan. R. PEROVIĆ

Basino zlatna, Šifrin srebrna

PODGORICA – Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju koje se održava u francuskom Meribelu nastavljeno je juče ženskim superveleslalomom – do najsjajnijeg odličja stigla je Marta Basino iz Italije.

Ona je do drugog svjetskog zlata u karijeri došla vremenom od 1:28,06 minuta. Srebrna medalja je pripala proslavljenoj Amerikanki Mikaeli Šifrin, koja je za pobjednicom zaostala 0,11 sekundi. Do bronze su došle dvije skijašice, Norvežanka Kajsa Vikhof Li i Austrijanka Kornelija Hiter, koje su za 26-godišnjom italijanskom skijašicom zaostale 0,33 sekunde. Branilac titule u ovoj disciplini Švajcarkinja

Lara Gut-Behrami zauzela je šesto mjesto sa 0,37 sekundi zaostatka za Basino. Svjetsko prvenstvo se nastavlja danas super-

veleslalomom za skijaše u Kurševelu. Skijašice će takmičenje nastaviti u subotu, kada je na programu spust. R. A.

Tur d’Frans 2024. kreće iz Italije

PODGORICA – Organizatori Tur d’Fransa saopštili su da će čuvena biciklistička trka 2024. godine po prvi put krenuti iz Italije. Protokol o saradnji potpisan je u francuskoj ambasadi u Rimu, na sastanku čiji je domaćin bio francuski ambasador Kristijan Mase Trka je prošle godine krenula iz Danske, ove godine počinje u Španiji (Bilbao), a sada je tu priliku dobila Italija i to

u čast toga što je prije sto godina Otavio Botekija postao prvi Italijan kao pobjednik ove trke. Potom ide etapa od 200 kilometara od Ćezenatika do Bolonje, da bi se italijanski dio trke završio etapom od Pjaćence do Torina u dužini od 225 kilometara.

Generalni menadžer trke Kristijan Prudom veruje da je to bila ,,prava anomalija“ što trka ranije nije počinjala iz Italije.

- Tur D’Frans je sport, ali i kul-

Novi broj časopisa „Komuna“ posvećen KK Budućnost Voli

Svi smo jedan tim

PODGORICA – Novi broj časopisa ,,Komuna“ na povećanom broju stranica u potpunosti je posvećen KK Budućnost Voli.

Broj počinje uvodnikom Dragana Bokana, predsjednika KK Budućnost Voli, koji ističe da je klub u svim segmentima osnažen i organizovan na način na kojem bi mu pozavidjeli klubovi iz mnogo razvijenih sredina.

OD HRONOLOGIJE DO AUTORSKIH TEKSTOVA

U tekstu ,,Decenije za ponos“ novinarka Radmila Uskoković-Ivanović podsjeća na istoriju i hronologiju Budućnosti od 1949. godine i amaterskih koraka preko ABA titule do fanatične Evrolige, o brojnim igračkim imenima Budućnosti raznih generacija, trenera, funkcionera i ostalih košarkaških radnika, kao i kultnom igralištu na obali Morače. U ovom posebnom tematskom broju ,,Komune“ publikovan je i ekskluzivni tekst trenera Rusmira Halilovića iz Zagreba koji je daleke 1980. godine uspio da uvede prvi put Budućnost u tadašnju I košarkašku ligu SFRJ. Za ovaj broj „Komune“ piše i Zoran Antić koji u tekstu pod naslovom ,,Zvuk Moračinih žutih stolica“ opisuje kako je Titograd osamdesetih godina prošloga vijeka živio za košarku i kada je svaka utakmica Budućnosti bila praznik za grad. Jedan od trofejnih trenera Budućnosti Živko Brajović piše o osvajanju prvog trofeja Budućnosti – osvajanju Kupa Jugoslavije kada je savladana ekipa beogradskog Partizana. Ekskluzivno u razgovoru za ,,Komunu“ iz SAD se javlja Dejan Milojević, nekadašnji košarkaš Budućnosti i trener, a sada član stručnog štaba NBA šampiona Golden Stejta, koji kaže da je u Podgorici osvojio ,,titule“ koje neće uspjeti nigdje da osvoji – ,,trofeje“ iskrenog i trajnog prijateljstva.

Dražen Drašković, koji je u ovom broju ,,Komune“ imao i ulogu gosta-urednika u tekstu pod naslovom ,,Igor, Poli i Gašo“ piše o tri ikone Budućnosti (IgoruPopoviću, pokojnom Goranu Bojaniću i Gavrilu Pajoviću) koji su ,,podijelili vrijeme sa svim svojim origi-

nalnostima, načinima života, sličnim odnosom prema sakupljanju prijatelja i uspomena, sa košarkaškim moćima i nemoćima“. U sociološkom tajm-autu pod naslovom ,,Dvokorak urbane svijesti“ Željko Rutović piše o zajedničkom stasavanju KK Budućnost, Titograda, Podgorice i ističe da je u širim državnim okvirima istorija tog sportskog kolektiva više od košarke i više od sporta.

MODERNA VREMENA

Novi broj donosi i tekst Milivoja Kovačevića o Luki Pavićeviću, djetetu Budućnosti i jednom od najuspješnijih košarkaša Podgoričana, kasnije i treneru. Tu je i razgovor Amera Ramusovića sa Vojinom Žugićem, članom Upravnog odbora KK Budućnost Voli. Novinar Stojan Stamenić u ovom broju ,,Komune“ piše o,,Crncima i Crnogorcima i huku pjesničke poruke u modernim vremenima i dvoranama“, a Nikola Nikolić o osvajanju ABA lige i proljeću 2018. godine kada je Podgorica disala za Budućnost Voli. Tu je i intervju Milivoja Kovačevića sa Vladimirom Jovanovićem, ak-

tuelnim šefom stručnog štaba Podgoričana pod naslovom ,,Imponuje biti dio istorije Budućnosti“.

Nezaobilazni su u ,,Komuni“ i tekstovi o navijačima Budućnosti – ,,Varvarima“, koji potpisuje Darko Skočko Ivanović, a tu je i tekst Aleksandra Sekulovića, koji ističe da je dolaskom na čelo kluba Dragana Bokana rukovodstvo kluba promijenilo strategiju koja je donijela dugo čekanu titulu i novo igranje u Evroligi.

Da dobar i moderan klub poput Budućnost Volija nije zamisliv bez stalnih ali posebnih navijača govori i tekst Dražena Draškovića o Pavlu Pepđonoviću, kao i razgovor Rajka Perovića sa ekonomom Batom Krstajićim i fizioterapeutom Predragom Mihajlovim u tekstu koji svjedoči kako, osim igrača, trenera i rukovodstva, Budućnost Voli čini cijeli sistem koji doprinosi renomeu i uspjesima kluba.

I ovaj broj ,,Komune“ uz svesrdnu pomoć gosta urednika Dražena Draškovića uredio je glavni urednik Amer Ramusović, dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen Voislav Bulatović. J. T.

tura, istorija, geografija, on iznad svega ujedinjuje. Svako može da vozi bicikl, a Tur bi trebalo da bude lokomotiva za održiviji životni stil. Početne etape biće duže nego obično kako bi se pokazale sve ljepote i divna mjesta Italije – rekao je Prudom.

Ove godine Tur d’Frans počinje prvog dana jula etapom od 182 kilometra u Bilbau, a trka se završava 23. jula u Parizu na Jelisejskim poljima. R. A.

Juniorski ITF turnir u Manakoru

Knežević zaustavljen na startu

PODGORICA – Mladi crnogorski teniser Simon Knežević eliminisan je na startu juniorskog ITF turnira u Manakoru, na Majorci.

Talentovani Nikšićanin je u prvom kolu poražen od Italijana Matea Kovata 2:1 (6:4,

4:6 i 6:4). Član Teniskog kluba ,,Nikšić“ bio je postavljen za šestog nosioca turnira. Kneževića u nastavku očekuje i nastup u dublu, u paru sa Britancem Rojem Kigenom. Za plasman u četvrtfinale igraće protiv švajcarsko-španskog para, Oskara Baumgartnera i Hoze Alehandra HernandezaFriasa

Knežević je završne pripreme za nastup na turniru odradio u akademiji Rafaela Nadala, koja se nalazi u Manakoru. R. A.

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Marta Basino

U Podgorici u toku 75. Pojedinačni seniorski šampionat Crne Gore

Četvorka na čelu tabele

Hrvatski trener Miroslav

Odlazak trenera

PODGORICA – Dva dana prije 88. rođendana, poslije duge borbe s kancerom, preminuo je Miroslav Ćiro Blažević, neponovljiva ličnost hrvatskog i jugoslovenskog fudbala.

NikčevićKadrić

U galeriji diplomatske kule ,,The Capital Plaza“ u Podgorici u toku je 75. Pojedinačni seniorski šampionat Crne Gore. Za veliki pehar ŠSCG i plasman na Evropski kup nadmeću se 54 igrača među kojima pet velemajstora i pet intermajstora.

Međutim, konkurencija bi bila mnogo jača da od turnira nijesu odustali prošlogodišnji prvak GM Nikola Đukić i njegov kolega po

tituli Milan Draško. Poslije četiri odigrana kola od predviđenih devet, na čelu tabele izdvojili su se Aleksandar Tomić, Dragiša Blagojević Nebojša Nikčević i Miloš Pečurica sa po 3,5 poena. Nagradni fond šampionata je 8.500 eura, mnogo bogatiji nego prethodnih godina, a najboljem će pripasti 2.000. Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji

Drašković – Mušović

Zoranu Peruničiću kome u dijeljenju pravde pomaže Milan Radonjić

Tabela poslije četvrtog kola: Tomić, Blagojević, Nikčević i Pečurica po 3,5, Anisimov Kalezić, Drašković, Podlesnik, Šuković, Kisić, Đurović, Draganić i Milović po 3 poena itd.

Važniji parovi petog kola koje je na programu danas od 16.30 časova: Blagojević – Pečurica, Nikčević – Tomić, Podlesnik – Anisi-

mov, Draganić – Drašković, Milović – Kalezić, Kisić – Đurović, Vujošević – Šuković, Vujačić – Kadrić, Nikač – Krstonijević...

Blažević je rođen 10. februara 1935. u Travniku, gdje je nakon skijaške počeo fudbalsku karijeru. Igrao je do 31. godine, nastupavši kao desno krilo za zagrebačke klubove Dinamo i Lokomotivu, Sarajevo, Rijeku, te švajcarske timove Sion i Mutije. U Švajcarskoj je počeo trenersku karijeru, vodeći Vevej, Sion, reprezentaciju te zemlje, Lozan Sport, da bi se 1979. vratio u SFR Jugoslaviju i preuzeo Rijeku. Sa timom sa Kantride stigao je do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova u kojem su eliminisani od Juventusa. Bio je to uvod u sjajnu trenersku priču šarmantnog

Travničanina, koji je Dinamu 1982. godine donio prvu titulu prvaka SFRJ nakon 24 godine. Briljantno je predvodio tim u kojem su igrali

Zlatko Cico Kranjčar, Marko Mlinarić, Velimir Zajec, Stjepan Deverić i mnogi drugi asovi, a članovi ,,zlatne generacije“ bila su i dva Crnogorca – Čedomir

Jovićević i Milan Ćalasan

CRNOGORCI BOLJI OD

HRVATA I SRBA

Proslavu titule Dinamo je ogranizovao tri kola prije kraja protiv Budućnosti (1:0, strijelac Kranjčar), koja im je u finišu jesenjeg dijela sezone u Titogradu nanijela

U Minhenu se igra Gran pri za žene

Kostenjuk vodi kolo

FIDE Gran pri za žene u Minhenu protiče u znaku Aleksandre Kostenjuk koja je nakon pete runde sakupila 4,5 poena. Ona je ostvarila četiri uzastopne pobjede i jedan remi i na dobrom je putu, obzirom na veliku prednost, da se domogne laskavog priznanja na jednom od najprestižnijih turnira u konkurenciji dama. Poredak ostalih učesnija je sljedeći: Hempfi Koneru i Nana Džagnidze po 3, Harika Dronavali, Marija Mušćuk, Alina Kahlinskaja Zongui Tan Ana Mušćuk i Elizabet Peč po 2,5, Jiner Cu 2,5, Zansaja Abdumalik 1,5 i Dinara Vagner 1 poen.

Pošto je odlučio da zbog sukoba sa Savezom (ŠSCG) odustane od odbrane titule na državnom prvenstvu, velemajstor Nikola Đukić je minulog vikenda nastupio na pozivnom beogradskom turniru koji je organizovan u znak sjećanja na stogodišnjicu rođenja legendarnog Svetozara

Gligorića

I ovoga puta je naš reprezentativac i standardni prvotimac podgoričke Budućnosti bio na visini zadatka i u žestokoj konkurenciji osvojio treće mjesto. On je nakon izvanredne igre u kvalifikacijama i slavlja od 2:0 protiv prvaka Srbije Velimira Ivića poražen u polufinalu od Miloša Perunovića sa 1,5:0,5. Zlatna medalja pripala je Turčinu Vahapu Sanalu koji je u finalnom meču pobijedio Perunovića sa 1,5:0,5. - Za svakog šahistu učešće na ovako prestižnom

Na turniru ,,Trofej Gligorića 2023“

Nikola Đukić treći

jedan od rijetkih poraza u pohodu na tron – 14. novembra bilo je 1:0 nakon autogola Bračuna Za Budućnost su te jeseni igrali Đukanović, Vlahović, Vorotović, Bakrač, J Miročević B Drobnjak Ž Vukčević, Ljumović, Radonjić Radinović Vujović, a s klupe je ušao D Brnović

Trener je bio Đorđe Gerum, koji je među rezervama imao i Nikitovića, Batrovića, Bićana i Janovića

- Pa to je bila neosvojiva tvrđava. Morao si biti jako spreman da bi tamo nešto izvukao. Ali to su bila lijepa vremena. Ma koliko god smo mi spremni da se suočimo sa stvarnošću današnjom ne smijemo zanemariti ono što je bilo lijepo kad smo bili mladi.

Pobjeda najavila, stigla i zvanična potvrda iz Slovačke

Krivokapić predstavljen u Dunajskoj Stredi

PODGORICA – Pobjeda je tokom vikenda najavila, a juče je stigla i zvanična potvrda iz Slovačke – Matija

Krivokapić novi je član Dunajske Strede.

takmičenju predstavlja veliku čast i zadovoljstvo. Poslije uspjeha na memorijalu ,,Ljubodrag Ljubo Đurović“ u Danilovgradu ovo je za mene još jedan podstrek

za predstojeće izazove na domaćoj i međunarodnoj sceni u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, naglasio je Đukić.

Crnogorski fudbaler dolazi iz Podgorice, a sa Dunajskom Stredom je potpisao ugovor do 2026. godine. Dunajska Streda je saopštila da će Krivokapić drugi dio ove sezone provesti na pozajmici u jednom timu iz Fortuna lige, ali nije saopšteno o kojoj ekipi se radi, a kako saznajemo u pitanju je Mičalovce, tim za koji nastup Zvonko Ceklić. Krivokapiću će saigrač u Dunajskoj Stredi biti crnogorski

reprezentativac Nikola Krstović, koji je u ovom klubu od 2021. godine.

-Razgovarao sam sa Krstovićem koji mi je preporučio Dunajsku Stredu. Imao sam druge opcije za transfer, ali mislim da je dolazak ovdje najbolja opcija. U narednih nekoliko mjeseci imaću priliku da upoznam ligu, način na koji funkcioniše. Vjerujem da ću se sa pozajmice vratiti u dobroj formi i da ću biti pojačanje za ekipu – rekao je Krivokapić nakon potpisivanja ugovora. Napadač je mladi reprezentativac Crne Gore, prošao je i ostale mlađe selekcije, a u Podgorici je potvrdio izuze-

Priredio: B. KADIĆ

trenera svih trenera

Iste godine vratio se u Dinamo, potom radio u Nantu i PAOK-u, prije novog mandata u Dinamu, odnosno tadašnjoj Kroaciji. Selektor Hrvatske postao je 1994. i četiri godine kasnije doveo ,,vatrene“ do bronze na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj.

Imao je što i da kaže. Kao na primjer:

- O ratu 90-ih: ,,Svaki čovjek u sebi nosi kvalitet ili glupost, a onda dođe vrijeme da se i glupi ispolje. I ispolje se na najgori način“.

- O političarima: ,,Vlast je slatka svakoj budali“.

Slovačke

To je naša mladost, ta moja generacija... – govorio je Blažević prije dvije godine za Antenu M o gostovanjima u Crnoj Gori i crnogorskim fudbalerima.

- Imam lijepe uspomene na sve njih, oni su jedni od najvećih igrača svih vremena ovog podneblja – Savićević, Mijatović, Petrović Sve su to igrači koje se ne smiju zaboraviti. Ovi mladi brzo sve zaborave, dođu drugi, ali je činjenica da Crna Gora može biti ponosna na svoje planetarne asove koji su došli iz tako male zemlje i osvojili fudbalski svijet. Imam mnogo prijatelja u Crnoj Gori, u mladosti sam se družio sa mojim Crnogorcima – pametnim, mudrim, vjernim, pravim drugarima.

Crnogorci su, po nekoj tradiciji, čak nadareniji za fudbal i od nas, i od Srba, i ostalih s

ovih prostora. Da sam imao priliku da vodim Crnu Goru, sigurno bih se odazvao pozivu – pričao je Ćiro. Blažević je s Dinamom naredne sezone osvojio Kup, potom otišao u Grashopers, da bi povratak u jugoslovenski fudbal obilježio opstankom s Prištinom u prvoj ligi 1985. ,,Trener svih trenera“, kako je sebe prozvao, bio je toliko obožavan da je – kako su svjedočili hroničari tog vremena – makar pola Prištine nosilo bijeli šal (njegov zaštitni znak) kad je Blažević došao na čelo istoimenog tima, te da su ga navijači nosili od stadiona do hotela jer su pod njegovim vođstvom ostali u tadašnjoj Prvoj ligi Jugoslavije. Prve zvijezde tog tima bili su naš Zoran Batrović i Fadilj Vokri

- Godina 1982. za mene je povijesna, tad sam bio prvak Jugoslavije sa Dinamom. To je moj najveći uspjeh u trenerskoj karijeri, veći i tog trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu – govorio je Ćiro. Vodio je još Iran, Osijek, Muru, Varteks, splitski Hajduk, Nojšatel, Zagreb, Bosnu i Hercegovinu, Šangaj Šenhuu, selekciju Kine do 23 godine, iranski Mes Kerman, tuzlansku Slobodu, a trenersku karijeru završio je u Zadru 2015. godine.

,,SINE MOJ, SLUŠAJ ŠTO TI ĆIRO KAŽE...“ Miroslav Ćiro Blažević oprobao se kao glumac, bio je i kandidat za predsjednika Hrvatske, u Francuskoj je privođen pa uz kauciju pušten nakon tvrdnji da je umiješan u namještanje utakmice, proglašavan je hrvatskim nacionalistom, a svojevremeno su osvanule umrlice s njegovim likom jer je pred izbore dao podršku predstavnicima Srba...

U svim situacijama ponašao se unikatno šarmerski, neponovljivo harizmatično i beskrajno privlačno čak i onima koji su govorili da većinu stvari radi proračunato.

I sve je počinjalo onim: ,,Sine moj, slušaj što ti Ćiro kaže...“.

- O nekadašnjem selektoru Crne Gore Cicu Kranjčaru: ,, Imao je šarm, gospoštinu, znao je da se ponaša, a kao fudbaler bio je izuzetno talentovan“.

- O tome da li se čovjek rađa sa šarmom: ,,Sve se u životu može naučiti, samo treba htjenje. Treba znati iskristalisati dobro od zla i slijediti ono dobro. Ne ulaziti ni u šta što bi ti moglo zakomplikovati život. Što ti je Bog dao, to moraš znati iskoristiti. I ako ti nije dao, onda se moraš truditi da dođeš na nivo koji će ti osigurati ono najvažnije – egzistenciju“.

- O tome zašto smatra da je najbolji trener na svijetu: ,,Kažem da sam bolji trener od Kapela, a onda me pitaju: kako to? Pa da su Kapelo ili Murinjo rođeni u Travniku, došli bi do Turbeta (mjesto pored Travnika). Neka oni krenu iz Travnika do samog vrha! Ma daj“.

- O Batistuti pred utakmicu protiv Argentine na SP 1998: ,,Ni Zvone Boban ni ja ne bismo dali Šukera za deset Batistuta. J..o te Batistuta“.

- O najboljem fudbaleru svih vremena s ovih prostora: ,,Safet Sušić“.

- O novinarstvu: ,,Nema ništa bolje od novinarskog posla. Imaš vlast, piješ ljudima krv na slamku i još te plaćaju za to“... Ne. K.

Povratak crnogorskog rukometaša među ,,crno-bijele“

Vuk Lazović u Partizanu

Crnogorski rukometaš Vuk Lazović novi je član Partizana, kluba u kojem je napravio prve profesionalne korake.

,,Crno-bijeli“ su trideset četvorogodišnjeg pivota predstavili kao ,,igrača svjetskog kalibra“

i najveće pojačanje u novijoj istoriji kluba.

- Reprezentativac Crne Gore biće bedem u odbrani ,,crno-bijelih“ i velika pomoć dvojici odličnih pivotmena koje već imamo. Defanziva je njegova specijalnost, a zbog kvaliteta

Katarina Bulatović nije sportska direktorica, već sportska menadžerka ,,plavih“

Želim da ,,izvezemo“

jednu zlatnu zvjezdicu iznad našeg grba

Naša proslavljena rukometašica obavljaće volontersku ulogu u podgoričkom klubu

PODGORICA – Katarina Bulatović, sportska direktorica Crnogorskog olimpijskog komiteta, od prije dva dana je zvanično sportska menadžerka ŽRK Budućnost Bemaks. Prvobitno je iz podgoričkog kluba objavljeno da je sportska direktorica, pa je juče Katarina pojasnila situaciju i njenu novu ulogu.

- Iako iznenađena pozivom uprave Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks da budem sportska direktorica kluba, čast mi je i zadovoljstvo da kao sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta, dam doprinos u narednoj sezoni klubu kome pripadam i u kome sam dosegla najveće sportske visine. Sa pozicije sportskog menadžera kluba želim da, dovođenjem novih igračica i motivisanjem već prisutnih, uz podršku uprave, sponzora i prijatelja, prizovemo onu atmosferu kad je ,,Morača“ bila neosvojiva tvrđava i da ,,izvezemo“ još jednu zlatnu zvjezdicu iznad našeg grba. Želim da napomenem da ovim svojim volonterskim angažmanom i kao član olimpijske porodice radim ujedno na ojačavanju ekipe koja će naredne godine u Parizu jurišati na medalju – kazala je Bulatović. Podgorički klub polako slaže kockice za narednu sezonu, a u ovoj je sigurni učesnik osmine finala Lige šampiona. ,,Plave“ očekuje još jedan duel u grupnoj fazi elitnog takmičenja, a u martu dva odlučujuća meča za prolaz među osam najboljih. A. M.

koje posjeduje ne iznenađuje što je na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu bio jedan od najboljih odbrambenih igrača – naveli su iz RK Partizan. Lazović je po odlasku iz Partizana igrao za Krško, Vardar, Slovan, Crvenu zvezdu,

tan potencijal.

-Matijin dolazak je dio projekta koji smo započeli prije predstojećeg prelaznog roka. Činjenica da mu je ugovor isticao olakšala nam je situaciju pri realizaciji transfera. Srećni smo što je potpisao, jer je riječ o jednom od najvećih talenata u svojoj zemlji. Do kraja sezone će biti na pozajmici kako bi se što lakše prilagodio slovačkoj ligi – poručio je sportski direktor kluba Jan van Dele. R. P.

Vojvodinu, Netelštet-Libek, Dunareu, a posljednjih godina nastupao je u Južnoj Ko-

Najbolji danski rukometaš prekinuo karijeru na neodređeno vrijeme

PODGORICA – Deset dana nakon što je s Danskom osvojio treću svjetsku titulu, proslavljeni lijevi bek Mikel Hansen (34) odlučio je da se zbog stresa povuče iz rukometa na neodređeno vrijeme. Odluka je saopštena iz njegovog kluba Olborga, koji je naveo da je stres reakcija na ,,izuzetno tešku godinu“ koju je Mikel imao.

Jedan od boljih rukometaša svih vremena u martu 2022. morao je da završi sezonu u Pari Sen Žermenu nakon što je obolio od upale vene u kombinaciji sa plućnom embolijom.

- Iza Mikela je naporna godina, počevši od krvnog ugruška u proljeće 2022, pa preseljenja s porodicom u Dansku nakon 10 uspješnih godina u inostranstvu, te ogromne potrošnje i fokusa na njega to-

kom cijele jeseni u vezi s povratkom u Olborg, zaključno sa Svjetskim prvenstvom u januaru – rekao je Jan Larsen, direktor Olborga.

- Nakon povratka kući sa finala SP pokazalo se da je čaša puna, a zajedno smo napravili jedini pravi izbor, gdje je fokus u potpunosti na tome da Mikel dobije potrebno vrijeme i stručnu podršku za oporavak. Iz danskog kluba su zamolili

reji i Kuvajtu. Partizan je trenutno četvrti u prvenstvu Srbije. Ne. K.

medije i druge da daju Hansenu i porodici neophodan mir, te da se suzdrže od kontakta s njima.

Hansen je u karijeri igrao za GOG Handbold, Barselonu, Kopenhagen, PSŽ i Olborg. Za reprezentaciju Danske odigrao je 252 utakmice i postigao 1.302 gola.

Osvojio je jedno olimpijsko, tri svjetska i evropsko zlato, a ima još pet medalja s velikih takmičenja.

Tri puta je proglašavan za najboljeg rukometaša svijeta (2011, 2015. i 2018). Ne. K.

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSIJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 4.

I pored sve pljačke Crna Gora će biti slobodna i nezavisna

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Crna Gora je bila nezavisna država, uprkos sukobima u kojima je učestvovala, jer je uvijek bila pobjednička, zbog čega uživa istorijsku reputaciju herojstva i hrabrosti. Istočna Evropa je u prošlosti bila veoma potresena. Nažalost, mnogi od njenih brojnih naroda imali su periode ekspanzije. Srbija daje primjer za to, zbog njene nezasite pohlepe; a to su potvrdile Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Bugarska. Srbi su ugušili i apsorbovali državu Crnu Goru, da bi konstituisali Veliku Srbiju, ne vodeći računa o volji tog naroda, čime se pred Zakonom i Moralom opravdava stalno suprotstavljanje tom činu sile i invazije, kako od strane crnogorskog stanovništva, tako i od strane njihovih časnih vođa, čiji su glasni protesti ugušeni savezničkim ćutanjem.

Makedonija, koju čine „Vilajeti“ (pokrajine) Solun, Monastir i Kosovo, takođe je bi-

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin

American Association

Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

la podijeljena između Srbije i Grčke na kraju njihovih posljednjih ratova. Njena teritorija je u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva; a moguće je da njen slučaj izazove velike komplikacije, zbog geografskih i etnoloških razloga. Makedonija je izazvala sukob sa Turskom, što je proizvelo drugi balkanski rat. Bugarska je tužila, ali su se umiješale Grčka i Srbija, nakon čega je nastao sukob 1913. godine. Taj sukob je primorao Bugarsku da se udruži sa Njemačkom, da bi oslobodila Makedonce srpskog jarma, pa su Srbi i Grci pokušali da unište Bugarsku. Neo-Grci sebe smatraju direktnim nasljednicima antičkih, što je izazvalo u njima želju da ponovo osvoje posjede iz vremena njihove prevlasti, ne samo Balkana, već i Male Azije i ostrva Sredozemnog mora. Oni bi htjeli da pripoje Carigrad, smatrajući ga drevnom grčkom prijestonicom. Uzgred, namjeravaju da zauzmu bugarsku obalu u Egejskom moru i tako se povežu sa Trakijom i drugim zemljama. Smatrajući neprikladnim ići u druge detalje, dovoljno je konstatovati da Čovječanstvo nikada nije imalo koristi od nove orijentacije kojom se namjerava promovisati međunarodni koncept raspodjele naroda, uz određivanje novih granica. To je utilitarna primjena poštovanog koncepta nacionalnog suvereniteta.

Na istoku se dešava isto što i u Starom svijetu: Japanci zauzimaju kinesku teritoriju, za koju je Njemačka ranije bila zainteresovana, Koreja je prešla sa Rusa na Japance, poslije borbe između dvije zemlje; a trenutno Japanci produžavaju sukob da bi dobili nove posjede u Kini.

I tako, kao što smo već rekli, narodi koji sebe nazivaju civilizovanim proglašavaju slobodu onih koji su potlačeni i potčinjeni od drugih. Sada smo u situaciji da se njihova uzaludna obećanja efektivno ostvare i ispune. Ambiciozni i egoistični cilj saveznika bio je lako uočljiv otkako je potpisan pakt Lige naroda. Niko od njih se nije usudio da privuče pažnju; zavladala je najapsolutnija tišina. Već se vidi da je slučaj od velikog značaja, jer se među više članova pomenutog pakta nalazi i deseti, koji kaže: „Visoke strane ugovornice se obavezuju da će poštovati i čuvati teritorijalni integritet i postojeću političku nezavisnost od spoljnih agresije, svih država članica Lige. U slučaju bilo kakve prijetnje ili opasnosti od takve agresije, izvršni savjet će

Srbi su ugušili i apsorbovali državu Crnu Goru, da bi stvorili Veliku Srbiju, ne vodeći računa o volji tog naroda, čime se pred Zakonom i Moralom opravdava stalno suprotstavljanje tom činu sile i invazije, kako od strane crnogorskog stanovništva, tako i od strane njihovih časnih vođa

nih kilometara. U srednjem vijeku Crna Gora se zvala Zeta. Naziv Crne Gore, Karadag (Crna Planina), koji su joj Turci nadjenuli nije zaživio zbog brojnih poraza koje su tu pretrpjeli. U srednjem vijeku, Hercegovina, Boka Kotorska i sjever Albanije, sa Skadarom, bili su dio te države. Invazija Turaka na Balkan dovela je do sporog nestajanja svih balkanskih država, uključujući i Srbiju; samo je Crna Gora ostala slobodna i nezavisna, zadržavši tu slobodu samo u planinskom dijelu svoje teritorije. „Orao gnijezdo vrh timora vije, jer slobode u ravnici nije.“ Mažuranić, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, rekao je za Crnogorce.

obezbijediti sredstva za ispunjavanje ove obaveze.“

Sigurno je da pomenuti član pakta pomenutog Društva aludira na Englesku, Francusku, Sjedinjene Države, Italiju i Japan, te ima za cilj da garantuje, bez agresije i u privatnom interesu, njihove posjede u raznim djelovima svijeta. Ovo još jednom pokazuje da su slobodarska obećanja koja su data narodima, tako pristrasna i nelojalna, prazni pojmovi koji su, na kraju krajeva, vazduh i koji završavaju u vazduhu.

I pored toga što se ove pljačke vrše u vrijeme kada se sloboda, pravda, čast i svi veliki ideali smatraju robom, Crna Gora će biti slobodna i nezavisna.

(U knjizi, na ovom mjestu stoji mapa Crne Gore s legendom: „Mi, sultan SELIM-EMITR-KAHAN, koji vlada od Neba do Zemlje, od Istoka do Zapada, car svih careva, ovim objavljujemo svim našim vezirima, pašama i kadijama, u Bosni, Hercegovini, Srbiji, Albaniji i Makedoniji, pokrajinama susjednim Crnoj Gori, da Crnogorci nikada nijesu bili potčinjeni našoj Visokoj Porti i da će stoga biti dobro primljeni na našim granicama, te da

očekujemo recipročne akcije s našim podanicima.“

Carigrad, Sultan Selim (Potpisano), 1798.)

CRNA GORA KROZ

ISTORIJU: NJENO UČEŠĆE U VELIKOM

RATU I STAV NJENIH

SAVEZNIKA

„Posljednji rat je razotkrio satansku prirodu civilizacije koja danas dominira Evropom. Svi zakoni javnog morala su prekršeni od strane pobjednika. Nijedna laž nije smatrana previše neplemenitom da bi se upotrijebila. Iza svih zločina postoji grubi materijalni razlog... Evropa nije hrišćanska: ona obožava Mamona“. Da Evropa, odnosno tri velike sile nijesu počinile nikakav drugi zločin, osim onog nad Crnom Gorom, bio bi u pravu da im tako sudi Mahatma

Gandi, mudri indijski apostol. Ali šta je, ukratko, Crna Gora?

To je mala država na jadranskoj obali Balkana. Ne broji više od osamsto hiljada stanovnika, a njena teritorija obuhvata oko sedamnaest hiljada kvadrat-

Nedavno je sa španskog jezika prevedena studija Jovana Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. godine. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

Uprkos hrabrosti i pobjedama nad Turcima, Crnogorci, ipak, nijesu uspjeli da sačuvaju cjelovitost svoje teritorije. U srednjem vijeku Turci su im uzeli Hercegovinu i njen glavni grad Skadar; Venecija je zauzela Boku Kotorsku. Poslije izvjesnog vremena mletačke dominacije, ova pokrajina je pripojena Crnoj Gori. Crnogorci su je branili od Napoleona, ali je na Bečkom kongresu 1815. godine oteta od Crne Gore i ustupljena Austriji; koja je stekla ovu teritoriju bez da izvuče mač. Iako smanjena, Crna Gora je odolijevala Turcima pet i po vjekova; branila je svoju nezavisnost u krvavim i neprekidnim borbama koje je vodila i sama je podigla zastavu slobode i hrišćanstva nad Balkanom, sve do zore XIX. vijeka, tokom kojeg su preostale balkanske države sukcesivno izranjale. Bilo bi nepravedno ove sekularne borbe Crne Gore smatrati nastojanjem da se izbori za sopstvenu slobodu. One su imale opštiji karakter i uvijek su preduzimane da osvoje slobodu ostalih balkanskih naroda. U svim ratovima koje su Rusi započinjali za oslobađanje hrišćana Balkana, Crna Gora im je uvijek bila saveznik. Uloga Crne Gore nije bila ograničena samo na to, materijalno je bila toliko mala da je na geografskoj karti jedva primijetna, u odnosu na druge zemlje. Njena nepokolebljiva sloboda bila je za potlačene balkanske narode, kao svjetionik usred nemirnog okeana. U junačkim djelima Crnogoraca potlačeni narodi nalazili su utješno ohrabrenje i nadu u bolju budućnost. (Nastavlja se)

Mapa Crne Gore iz Čubranovićeve knjige s legendom Mi, sultan SELIM-EMITR-KAHAN...

Jovan Mašanov Vukotić 1862.

Nikola Pekov Mijušković, plemenski kapetan, branilac Ostroga 1852.

Oglasi i obavještenja

Crna Gora

Glavni grad-Podgorica

Komisija za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku preduzetništva Broj: 01-018/23-693

Podgorica, 09. februar 2023. godine

Komisija za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku preduzetništvu, obrazovana Rješenjem broj: 01-018/23- 653 od 07. februar 2023. godine, objavljuje

KONKURS

za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku preduzetništvu

I-Pozivaju se pravna lice sa statusom malog preduzeća ili preduzetnici, sa prebivalištem odnosno sjedištem na teritoriji Glavnog grada koja planiraju proširenje kapaciteta u prostornom, tehničkom i da dostave svoje prijave na ovaj konkurs.

Izrazi koji se koriste u ovom Konkursu koriste se za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II- Ovim Konkursom Glavni grad stavlja na raspolaganje 70.000,00eura.

Maksimalan iznos koji jedan učesnik može dobiti je 3.000,00 eura.

IV- U zapečaćenoj koverti, preduzetnici prilažu:

1.prijavu (obrazac 1);

2.kopiju lične karte;

3.pismo namjere;

4.profakture i/ili dokaz o neizmirenim računima za kupovinu osnovnih sredstava za obavljanje djelatnosti u posljednjih 6 mjeseci; 5.rješenje o upisu krajnjeg korisnika u sudski registar, odnosno registar nadležnog opštinskog organa.

V-Ovim Konkursom neće se razmatrti:

a) neblagovremene prijave;

b) prijave koji se odnose na podršku preduzetnicima koji nijesu predmet ovog Konkursa;

c) prijave podnesene od strane lica koja nemaju sjedište na teritoriji Glavnog grada;

d) aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl;

e) prijave kojima se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći;

f) aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija) i

g) nemoralne i nelegalne aktivnosti.

VI- Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu Poslovnika o radu broj:01-018/23-692 od 08. februara 2023. godine.

VII-Lica koja dobiju sredstva dužna su da potpišu Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava i izvještavanje.

Ukoliko ne ispune ugovorene obaveze dužna su da vrate dodijeljena sredstva po ovom konkursu.

VIII-Prijava na Konkurs predaje se u zatvorenoj koverti na adresu: Glavni grad, Njegoševa broj 13, 81000 Podgorica, sa naznakom: Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Glavnog grada-Podgorica opredijeljenih za podršku preduzetništvu–NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA.

IX- Prijave na Konkurs podnose se u roku od 10 dana od dana objavljivanja Konkursa u dnevnom štampanom mediju i sajtu Glavnog grada.

Dodatne informacije o Konkursu mogu se dobiti na telefon: 625724 i/ili na e-mail: bojana.kalezic@podgorica.me.

X-Glavni grad ne snosi troškove koji su nastali povodom prijava na ovaj konkurs, konkursni materijal se ne vraća i ostaje u arhivi Glavnog grada.

Predsjednik Komisije Zekerija Fetić

Na osnovu člana 7 stav 1 Odluke o uslovima postupku finansiranja projekata programa nevladinih organizacija („Službeni list CG“, br. 47/20 i 9/22), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti u 2023. godini broj 01-018/23-563 od 03. februara 2023. godine Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija objavljuje

JAVNI POZIV za izbor dva nezavisna procjenjivača za 2023. godinu

Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata programa nevladinih organizacija Glavnog grada Podgorice objavljuje javni poziv za izbor dva nezavisna procjenjivača radi bodovanja projekata programa nevladinih organizacija prema kriterijumima utvrđenim Odlukom o uslovima postupku finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija.

Kandidat za nezavisnog procjenjivača može biti lice koje ima najmanje pet godina iskustva u pisanju, sprovođenju i ocjeni projekata; Nezavisni procjenjivač ne može biti lice:

-koje je dvije godine prije objavljivanja ovog javnog poziva bilo član ili po bilo kom drugom osnovu angažovan u radu nevladine organizacije iz Crne Gore (ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonteri);

-lokalni službenik, odnosno namještenik, zaposleni u javnim ustanovama I privrednim društvima čiji je osnivač država/lokalnu samoupravu, poslanik ili odbornik.

Kandidat za nezavisnog procjenjivača, uz prijavu podnosi sledeću dokumentaciju:

-fotokopiju lične karte, -biografiju sa opisom iskustva u pisanju, sprovođenju i ocjeni projekata, uz odgovarajuće dokaze o posjedovanju traženog iskustva;

-Izjavu da nije član ili po bilo kom osnovu angažovan(ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonter) u radu nevladine organizacije iz Crne Gore najmanje dvije godine prije podnošenja prijave na ovaj poziv;

-Izjavu da nije državni/lokalni službenik, odnosno namještenik, zaposleni u javnim ustanovama I privrednim društvima čiji je osnivač država/ lokalnu samoupravu, poslanik ili odbornik.

Zainteresovana lica koja ispunjavaju gore navedene uslove vršiće bodovanje nevladinih organizacija koji doprinose ostvarivanje realizacije utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Glavnog grada Podgorice, a u skladu sa Odluka o utvrđivanju prioritetnih oblasti, i to:

1. Socijalna i dječija zaštita

2.Zaštita lica sa invaliditetom

3.Aktivizam mladih

4.Zaštita ljudskih prava Roma

5.Borba protiv bolesti zavisnosti

6.Zaštita životne sredine

7.Borba protiv korupcije

Konkurs traje 15 dana od dana objavljivanja, a objavljuje se na internet stranici Glavnog grada i najmanje u jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji Glavnog grada.

Odluku o izboru procjenjivača donosi Komisija, u roku od 5 dana od dana završetka konkursa za izbor procjenjivača.

Zadatak procjenjivača je:

-Ocjenjivanje prijedloga projekata;

-Popunjavanje liste za ocjenu prijedloga projekata;

-Dostavljanje liste prijedloga projekata Komisiji.

Procjenjivači su dužni da prije ocjenjivanja kvaliteta projekta prijave eventualni konflikt interesa u svakom pojedinačnom slučaju i izuzmu se iz procesa ocjenjivanja pojedinog prijedloga projekta.

Naknada za rad procjenjivačima iznosi 30,00 € po jednom bodovnom projektu, odnosno programu, dok ukupna naknada za rad procjenjivača ne može prelaziti iznos od 2.000,00 €.

Odabrani nezavisni procjenjivači će naknadno biti obaviješteni o detaljima postupka.

Rok i prijava:

Prijavu i prateću dokumentaciju, potrebno je dostaviti poštom, najkasnije do 24.februara 2023. godine na adresu:

GLAVNI GRAD – PODGORICA SLUŽBA ZA OSTVARIVANJE IZVRŠNE FUNKCIJE GRADONAČELNIKA

Ulica Njegoševa, broj 20 81000 Podgorica

Prijave na Javni poziv treba dostaviti preporučenom pošiljkom na gornju adresu ili lično, u arhivu Gradske uprave, Ulica Njegoševa, broj 20, prizemlje (ulaz sa Trga Nezavisnosti).

Sa napomenom: „ZA JAVNI POZIV ZA PRIJAVU KANDIDATA ZA LISTU NEZAVISNIH PROCJENJIVAČA “

Prijava kandidata za listu nezavisnih procjenjivača za 2023. godinu biće razmatrana samo ako je dostavljena sa prijavom uz svu potrebnu dokumentaciju.

Prijave dostavljene nakon roka neće biti uzete u razmatranje. Eventualna pitanja u vezi sa ovim pozivom, mogu se dostaviti elektronskim putem, na adresu: Ivona.medjedovic@podgorica.me miroslav. boljevic@podgorica.me marija.jasovic@podgorica.me .

PREDSJEDNIK KOMISIJE Ivona Međedović

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 i ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 i br. 37/17) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 19.01.2023. godine, izvršni direktor dana 19.01.2023. godine, donosi sljedeća

P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ Mašina za sušenje veša Whirlpool FFT MM1

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „ MPM“ doo sa sjedistem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapređenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 13.02.2023. godine i traje do 12.04.2023. godine.

3. Ukupni fond nagrada Whirlpool mašina za sušenje veša FFT MM1 9x2BY EE 1kom

4. Nagradni fond sastoji se:

1 x Whirlpool mašina za sušenje veša FFT MM1 9x2BY EE

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 13.02.2023.. godine objavljivanjem u štampanim medijima (u dnevnim novinama „POBJEDA“), a završava se 12.04.2023. godine.

5.2. Pravo učešća imaju svi građani koji posjeduju Beauty Friend karticu (lojaliti kartica kompanije MPM doo). Uslov za učešće u nagradnoj igri je dvije trgovine koje nijesu ostvarene kod istog Beauty Friend partnera u trajanju nagradne igre. Korisnik Beauty Friend kartice učestvuje u nagradnoj igri registrovanjem Beauty Friend kartice prilikom trgovine kod Beauty Friend partnera preko, u ovu svrhu, specijalno dizajniranog softvera. Korisnik Beauty Friend kartice ima pravo da učestvuje neograničen broj puta kada je uslov ispunjen.

Informacije o Beauty Friend partnerima mogu se naci na sajtu www.cosmetics-market.com Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u TC BIG FASHION u Podgorici, 19.04.2023. godine u 15h kompjuterski, na osnovu slučajnog odabira. Izvlačenje će se vršiti iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „POBJEDA“, u najkracem mogucem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na facebook strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično uz lični dokument ili preko trećeg lica uz ovjereno punomoćje potpisano od strane dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika. Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rodjenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila : Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem u roku od 3 dana od dana nastanka nepredvidjene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ biće objavljena u dnevnim novinama „POBJEDA“ prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.

Četvrtak, 9. februar 2023. Oglasi i obavještenja

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Upravi za saobraćaj iz Podgorice, ul. IV Proleterske br.19, donijeto rješenje broj: 03-UPI1188/29 od 13.01.2023.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta na rijeci Tari, na KO Podbišće i KO Bjelojevići, u skladu sa smjernicama Prostornog plana područja posebne namjene „Bjelasica i Komovi“, Opština Mojkovac, koji je uradio „Medix“ d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje mosta, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Iv.br.992/2022; Iv.br.1022/2022; Iv.br.1023/2022

Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” a.d Podgorica, adr. ul. Moskovska br. 29, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Saša Andrić, adr. Peka Pavlovića br. 107, Cetinje i drugih, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojnih isprava, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Saša Andrić, adr. Peka Pavlovića br. 107, Cetinje, 2. Milorad Vujović, adr. Bajice b.b., Cetinje, 3. Igor Đurišić, Grahovska br. 1, Cetinje sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i to u predmetima Iv.br.992/2022; Iv.br.1022/2022; Iv.br.1023/2022 kao i Rješenja o troškovima izvršnog postupka u prednje navedenim predmetima od 01.02.2023.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 01.02.2023

Javni izvršitelj Vidak Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

Iv.br.650/2022; Iv.br.897/2022; Iv.br.898/2022; Iv.br.1008/2022; Iv.br.1209/2022; Iv.br.1288/2022; Iv.br.1289/2022 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM” A.D. Podgorica, adr. Moskovska 29, koga zastupa advokatica Marija Šofranac, ul. Slobode br. 60/IV, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jasne Jablan, adr. Crna Greda bb, Cetinje i drugih, radi namirenja novčanih potraživanja, na osnovu vjerodostojnih isprava, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Jasna Jablan, adr. Crna Greda b.b., Cetinje, 2. Gorica Martinović, adr. Humci b.b., Cetinje, 3. Zlatko Vujović, adr. Donji Kraj b.b., Cetinje, 4. Ana Ivanović, IV Jul, LAM.E/17, Cetinje, 5. Siniša Perunović, Baja Pivljanina br. 31, Cetinje, 6. Dragana Iličković, Bulevar crnogorskih heroja br. 191, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi, obrate postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i to u predmetima: Iv.br.650/2022; Iv.br.897/2022; Iv.br.898/2022; Iv.br.1008/2022; Iv.br.1209/2022; Iv.br.1288/2022; Iv.br.1289/2022; kao i Rješenja o troškovima izvršnog postupka u prednje navedenim predmetima od 01.02.2023.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 01.02.2023

Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8.

Iv.br.185/2022; Iv.br.186/2022; Iv.br.336/2022; Iv.br.1210/2022; Iv.br.1211/2022; Iv.br.1212/2022;Iv. br.1242/2021;Iv.br.1543/2021;

Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” a.d Podgorica, ul. Moskovska br. 29, Podgorica, koga zastupa adv. Petar Vukotić, ul. Novaka Miloševa 37/II, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dragane Perović Jovićević, ul. Balšića pazar I i II br. 14, Cetinje i drugih, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju se izvršni dužnici: 1. Jelena Đukanović Petrović, adr. Gruda-Donje Polje br.3, Cetinje, 2. Predrag Tišović, adr. Luke Ivanišević br.25, Cetinje, 3. AD “Kartonaža”, adr. Stankova gomila b.b., Cetinje, 4. Dragana Perović Jovićević, adr. ul. Balšića pazar I i II br.14, Cetinje, 5. Osman Šahović, adr. VI Jula, lamela B, Cetinje. 6. Özkan Çelik, adr. Grahovska br.4, Cetinje, 7. “Teatro MNE” D.O.O., adr. Mojkovačka br.52, Cetinje, 8. Aleksandra Perazić, adr. Veljka Mićunovića 4/4/8, Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i to u predmetima Iv.br.185/2022; Iv.br.186/2022; Iv.br.336/2022; Iv.br.1210/2022; Iv.br.1211/2022; Iv.br.1212/2022;Iv.br.1242/2021;Iv.br.1543/2021; kao i Rješenja o troškovima izvršnog postupka u prednje navedenim predmetima od 01.02.2023.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Cetinju, 01.02.2023

Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

Crna Gora

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 20 Zakona o elektronskim medijima ( “Službeni list Crne Gore’’, br. 46/10, 40/11, 53/11, 06/13, 55/16, 92/17, 82/20) i člana 27 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovorošću Lokalni javni emiter,,Radio Tivat“ ( “Službeni list Crne Gore-opštinski propisi’’, br.10/12, 07/18) , Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Tivat na sjednici održanoj dana 08.02.2023. godine, objavljuje

JAVNI POZIV

ovlašćenom predlagaču za podnošenja predloga za imenovanje tri člana Savjeta

DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“

1.Kandidata za člana Savjeta „Radio Tivat“ predlažu ovlašćeni predlagači i to:

- iz oblasti sporta ( registrovane sportske organizacije sa sjedištem u Tivtu) - jednog člana - iz oblasti obrazovanja ( javne vaspitno-obrazovne ustanove )- jednog člana - iz nevladinog sektora ( nevladine organizacije koje se bave : medijima, zaštitom ljudskih prava i sloboda, osobama sa invaliditetom, pravima pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, pravima djece, kulturom, ekologijom, umjetnošću, turizmom i slično ) – jednog člana

2.Predloženi kandidati za članove Savjeta biraju se iz reda afirmisanih stručnjaka iz oblasti koje su relevantne za obavljanje djelatnosti DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“, koji su crnogorski državljani sa prebivalištem u Tivtu i koji imaju najmanje visoku stručnu spremu.

3. Članovi Savjeta ne mogu biti:

1.poslanici i odbornici;

2.zaposleni u DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“

3.lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore ili Vlada;

4.izabrana, imenovana ili postavljena lica u organima lokalne samouprave;

5.funkcioneri političkih partija (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, članovi opštinskih odbora i opštinskih izvršnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri).

6.lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni,lica pod ugovorom i sl. imaju interesa u pravnim licima, koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa ili drugih audiovizuelnih medijskih usluga i sa njima povezanim djelatnostima (oglašavanje, elektronske komunikacije i sl.);

7.lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, korupcije, prevare ili krađe, bez obzira na izrečenu kaznu ili su pravosnažno osuđena za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne posljedice osude;

8.lica koja su bračni drugovi lica navedenih u tački 1 do 6 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravnoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstvu po tazbini.

Predlog za imenovanje člana Savjeta sadrži:

1.ime i prezime, adresu i kratku biografiju predloženog kandidata koji mora biti potpisan i ovjeren od strane ovlašćenog predlagača, odnosno ovlašćenih predlagača.

2.Predlog kandidata za člana Savjeta podnosi se na obrascu koji utvrđuje Odbor za izbor i imenovanje Skupštine Opštine Tivat.

Ovlašćeni predlagač dužan je da uz predlog kandidata za člana Savjeta dostavi :

1.dokaz da je predloženi kandidat državljanin Crne Gore i da ima prebivalište u Tivtu;

2.dokaz o stručnoj spremi predloženog kandidata;

3.izjavu predloženog kandidata o prihvatanju kandidature i da ne postoji smetnja iz tačke

3 ovog Javnog poziva za njegovo imenovanje za člana Savjeta.

Nevladine organizacije kao predlagači dužne su da dostave:

1.dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija kod nadležnog organa državne uprave;

2. osnivački akt i statut, u tekstu koji se nalazi kod nadležnog organa državne uprave;

3. izvještaje o radu i finansijske izvještaje za prethodne tri godine.

Nevladina organizacija može biti predlagač za imenovanje člana Savjeta, ako je kod nadležnog organa državne uprave registrovana najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva za podnošenje predloga za imenovanje Savjeta;

Predlog kandidata za člana Savjeta sa potrebnom dokumentacijom, ovlašćeni predlagač dostavlja Skupštini opštine Tivat u zatvorenoj koverti, Odboru za izbor i imenovanja, sa naznakom ,, Predlog za člana Savjeta DOO Lokalni javni emiter „Radio Tivat“, na adresu: Trg Magnolija 1, 85320 Tivat. Rok za podnošenje predloga za imenovanje člana Savjeta je 45 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu ,, Pobjeda’’. Ovaj javni poziv biće objavljen na web sajtu opštine Tivat i dnevnom listu ,, Pobjeda’’.

Obrazac predloga za imenovanje kandidata za člana Savjeta objaviće se na web sajtu opštine Tivat: www.opstinativat.me

Broj:03-016/23-35

Tivat, 08.02.2023. godine

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah.

Povoljno Vukčević

Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

Potreban kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje,paste,rizota,salate)

Hugo Bar Bokeska ulica

Tel. 067067163 4

NEKRETN i NE

PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545

Odbor za izbor i imenovanja Predsjednik, Dejan Piper

Potrebne higijeničarke za rad utržnom centru, plata 450 €.

067/210-157

od 08.00-21.00h

Četvrtak, 9. februar 2023.

D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi , ul.Sušćepan bb, St.br 374/20, mat.br: 02641909: reg.br:5-0345303:

žiro – račun : 530 – 30417 - 39 NLB Banka - Podgorica

Prijem službene pošte :Privredni sud CG, IV Proleterske br. 2 Podgorica, 09.02.2023. god.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi , na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br 374/20 od 28.04.2021. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A I javni poziv za prodaju cjelokupne imovine stečajnog dužnika

D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika,stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika

D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi koja se nalazi u mjestu Trebesin - Herceg Novi, LN 670 KO Herceg Novi, a koju imovinu čini :

I–zemljište: - Poljoprivredno zemljište - površine P – 3.841 m2 .......................početna cijena-183.638,21 € Ukupna cijena : 183.638,21 € Uslovi i postupak prodaje: Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu :PRIVREDNI SUD CRNE GORE - Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi-JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA-NE OTVARAJ, St.br. 374/20.Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca, odnosno koje se lično dostave do 13.03.2023.god. do 10,30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 14.03.2023.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 26 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude otvara stečajni upravnik. Uslovi za prodaju (unovčenje) imovine stečajnog dužnika, stekli su se donošenjem Rješenja Privrednog suda CG u Podgorici od 29.06.2021.god., kojim je proglašeno bankrotstvo stečajnog dužnika D.O.O. ’’ MONTENEST ’’ - u stečaju – Herceg Novi.

Početna vrijednost imovine je određena Izvještajem o procjeni imovine stečajnog dužnika i iznosi od 183.638,21 €.

Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži:

Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra,ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5% od procijenjene vrijednosti.

Za fizička lica:Potpisanu ponudu(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu ipotvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5% od procijenjene vrijednosti.

Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za kompletnu imovinu sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od procijenjene vrijednosti tj.ako budu niže od oglašene početne cijene. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530 – 30417-39. Predmetna imovina se prodaje u cjelini u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku. Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće seUgovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10(deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača,sa tim što je najpovoljiji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i imovinu dodijeliti drugorangiranom ponuđaču.Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili neodabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8 (osam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspješnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac,dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači.

Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon broj 069/183-043.

AD,, MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ

Na osnovu odluke Odbora direktora AD,, Mehanizacija i programat,, Nikšić oglašava JAVNU LICITACIJU

za prodaju kombinovane mašine CATERPILLAR model 428F, sa brojem šasije LBF00303, broj motora je CRS68610 snage 68 kw, koja posjeduje dvije kašike ( kašiku širine 305 mm kašiku širine 762 mm), godina proizvodnje je 2012, radni sati motora su 10550, po početnoj cijeni 20 000,00 eura sa uračunatim PDV-om.

Kombinovana mašina se prodaje u viđenom stanju može se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa , a nalazi se u krugu obračunske jedinice Transport i mehanizacija u Gračanici, u Nikšiću.

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja uplate 10% od početne cijene . Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.

Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane gubi pravo na povratak kaucije .

Porez na promet i ostale dažbine plaća kupac.Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.

Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja.

Licitacija će biti održana 17.02 2023 godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport i mehanizacija koja se nalazi u Gračanici u Nikšiću.

Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067-631-637, svakog radnog dana od 9 do 15 sati.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: Iv 4317/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vuksanović Jaglika iz Bara, Makedonska G-20, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 133,18 eura, dana 08.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Vuksanović Jaglika iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4317/22 od 30.12.2022. godine i rješenje o troškovima od 08.02.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 4332/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vitić Milenko iz Bara, Brca 16, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 115,64 eura, dana 08.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Vitić Milenko iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4332/22 od 30.12.2022. godine i rješenje o troškovima od 08.02.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 4333/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Meris

Tiganj iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost „Square Caffe“ Bar, Jovana Tomaševića 36, PIB 03404943, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 270,90 eura, dana 08.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Preduzetnik Meris Tiganj iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost „Square Caffe“ Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4333/22 od 30.12.2022. godine i rješenje o troškovima od 08.02.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovna oznaka I.br. 3315/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnih povjerilaca ‘’ Lunez

One S.R.O.’’doo sa sjedištem u Pragu, Republika Češka, ul.Moskovska br.1687/34 , koju zastupa Đukanović Dragoljub adv.iz Podgorice, adresa Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Lazar Janinović iz Podgorice, na adresi ul.Studenska bb., radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.02.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

izvršnom dužniku Lazar Janinović iz Podgorice, na adresi ul.Studenska bb., vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju od 20.12.2022. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Посљедњи поздрав драгој комшиници ГОРДАНА Маркова НИКОЛИЋ

Почивај у миру.

Од КОМШИЈА са улаза 154

Četvrtak,

9. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od naše drage sestre i tetke

OLGE – SONJE KUSTUDIJE

Počivaj u miru, plemenita dušo. VUJOVIĆI

Dana 8. februara 2023, u 70. godini iznenada je preminula naša draga

432 Посљедњи поздрав ВАСИЛИЈУ БОЉЕВИЋУ

С великом љубављу и поштовањем чуваћемо успомену на тебе.

Твоја унучад: ДУДА, МАРИЈА, ТАЊА, СОЊА, ТАМАРА, НИНА, ИВА, САЊА и ФИЛИП и праунучад: ПЕТАР, СТЕФАН, МАТЕЈА, ВУК, ЈАКОВ, ГАВРИЛО, ЛУКА, КОСТА, ТЕА и УНА

Sa velikim bolom opraštamo se od našeg dugogodišnjeg člana i prijatelja

BOSILJKA PEJOVIĆ-ANDRIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 8. februara od 14 do 16 časova i dana 9. februara od 10 do 13 časova, kada krećemo sa posmrtnim ostacima ka Gornjim Kokotima gdje će se u 14 časova obaviti sahrana.

Ožalošćeni: braća VESKO i VOJO, sestra ANKA, snahe SONJA i SNEŽANA, ujak DRAGO, ujna VUKICA, bratanići STEFAN, DANILO i IVAN, bratanične SANDRA i IVANA, sestričić IGOR, sestrična IRENA i ostala mnogobrojna rodbina

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

DŽEMAJLA NRECAJA

S puno poštovanja i ljubavi čuvamo uspomenu na tebe, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: supruga LJILJANA, sinovi AGIM, FATMIR, ADMIR, DAMIR sa porodicama i ćerka TEUTA sa porodicom

RADETA – ĆIĆA BOGDANOVIĆA

Bio je sekretar KK Mornar iz njegovih slavnih dana, kada je karta za košarkaške mečeve u dvorani „Jugoslavija“ bila prava dragocjenost. To su bili praznici košarke, kojima je pouzdani sekretar davao poseban pečat. Rade je do kraja života ostao odan Mornaru i zato mu neizmjerna hvala.

Tuguje za njim

Posljednji pozdrav dragom zetu i pašenogu

ĆIĆU BOGDANOVIĆU

Neka tvoja duša nađe mir pored tvoje voljene ćerke Ane. MIKA i PEKO SJEKLOĆA

Posljednji pozdrav dragom bratu

RADU – ĆIĆU BOGDANOVIĆU

Dragi brate, neka ti je vječna slava i hvala. Bio si brat koga bi svaka sestra poželjela. Slava ti.

Sestra CVIJETA

Posljednji pozdrav voljenom bratu

RADU – ĆIĆU BOGDANOVIĆU

Sestra RADMILA sa porodicom

KK MORNAR BARSKO ZLATO

Dana 7. februara 2023. poslije kraće bolesti, preminuo je u 72. godini života naš dragi

RADE – ĆIĆO

Filipov BOGDANOVIĆ

Saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Baru dana 8. februara od 11 do 16 časova i dana 9. februara od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden Brijeg u Baru.

Ožalošćeni: Supruga BRANKA – NJANJA, sin BOGDAN, kćerka IVANA, zet RANKO, unuke DRAGA i ĐURĐA, brat JOVAN, sestre CVIJETA i RADMILA kao i ostala porodica BOGDANOVIĆ i VUKSANOVIĆ

Posljednji pozdrav bratu

RADU – ĆIĆU BOGDANOVIĆU

RAJKO sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom suprugu, ocu i djedu

RADU – ĆIĆU BOGDANOVIĆU

Četvrtak, 9. februar 2023.

Hvala ti što si bio dobar, pažljiv i pun ljubavi prema nama i pružio nam lijep život. Pamtićemo te po vedrom duhu i dobroti koja nam je učinjela sve trenutke provedene sa tobom srećnim. Znamo da si sada sa našom Anom i da ćeš nastaviti da budeš naš anđeo čuvar. Neka ti je lako carstvo nebesko.

413

Supruga BRANKA – NJANJA, sin BOGDAN, kćerka IVANA

412

Posljednji pozdrav

RADE – ĆIĆO BOGDANOVIĆ

Dragi tata, Naša ljubav je bila posebna i jaka. Bio si mi čvrst oslonac i velika podrška u životu. Pružio si mi sve i omogućio mi da budem srećna i bezbrižna. Nedostajaćeš mi mnogo, ali znam da me gledaš sa nebesa i paziš mi djecu. Srce mi je puno da si ih upoznao i mnogo volio. Čuvaćemo te u srcima zauvijek.

Kćerka IVANA sa suprugom i djecom

Draga naša

Četvrtak, 9. februar 2023. Oglasi i obavještenja

OLGA KUSTUDIJA rođ. Vujović

Živjela si mirno i dostojanstveno i svima pružila ljubav i pažnju. Hvala ti na tvojoj nesebičnoj ljubavi.

Ostaćeš uvijek u našim srcima. Pamtićemo te po svemu lijepom što si učinila za nas.

POSLEDNJA ŽELJA MILANA MILANOVIĆA

Odavno nosim osamdeset leta. Burno živeh i ni za čim ne žalih. Vreme novo meni ne smeta, boem sam bio, jedan od pravih!

Kroz život, veselo i čilo, uz vino i pravog druga, sa malo se srećno bilo i dovoljno da odagna tuga!

Kao nekad i sad, srce, igraj, nek te nose lepe uspomene. I telo kad nađe smiraj, duša će sijati iz mene!

A kad dođe zadnja ura, šeretski na kraju u samoći, setiću se pesme i avantura, zadovoljan ću da odem jedne noći.

samo iskrenog druga, prijatelji bivši su poseban soj. Ne trebaju mi običaji i lažna tuga, završiću tiho život svoj!

Tvoja PORODICA

Dana 8. februara 2023. godine preminula je naša draga

Poslednji pozdrav u ime svih nas!

Porodica POPOVIĆ i KOLEKTIV AUTOSERVISA na Zlatici

423

OLGA KUSTUDIJA rođ. Vujović

Po želji pokojnice, sahrana će se obaviti 9. februara u 12 časova, u krugu porodice, na Cetinju.

Ožalošćena porodica KUSTUDIJA i VUJOVIĆ

Опраштамо се од драге и вољене ЗЛАТЕ

Судбина нас је повезала. Била си нам искрени пријатељ.

BOSILJKA PEJOVIĆ-ANDRIĆ

MILANU MILANOVIĆU

Ostavio si brojne uspomene po kojima ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Hvala za svu ljubav i pažnju.

Tvoji VOJO, SNEŽANA, IVAN i IVANA

DRAGAN MILANOVIĆ sa porodicom

427 Posljednji pozdrav voljenoj

417 Posljednji pozdrav dragom stricu

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našoj dragoj ZORKI – BELI KRIVOKAPIĆ

Bila si i ostaćeš uvijek sa nama.

BRANKO, SEKA i VANJA sa porodicama

Pet godina otkako nas je napustio naš dragi

BRANKO – ŠOLE Đurov PEJOVIĆ

Bio si i ostaješ naš uzor i ponos. Vole te i ne zaboravljaju, Tvoji NAJMILIJI

SJEĆANJE

MILORAD VUJAČIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje tugu i bol. Sjećanjem i dragim uspomenama čuvamo te od zaborava.

Дана 8. фебруара 2023. преминула је у 68. години живота наша

Danas je godina kako nije sa nama naš

Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 9. фебруара од 10 до 16 часова и 10. фебруара од 9 до 11 часова, када ће се обавити и сахрана на Новом градском гробљу у Будви.

Ожалошћени: син НИКОЛА, сестре ЈОВАНКА и МИЛИЦА, снаха ТАЊА, ђевер СРЕТЕН, ђеверичић МИКИ, сестрићи РАЈКО, ДРАГАН – ГАГА и СРЂАН и остала многобројна родбина

Dana 9. februara je 40 dana od smrti

BRANISLAV BRANO KALEZIĆ

9. 2. 2022 – 9. 2. 2023.

Bane, Baka, Đede, godina je kako nijesi sa nama fizički, ali Ti nijesi mrtav, Ti živiš u našim srcima. Voli te i pati,

NADA, MILENA i MILICA

ĐORĐA LAKIĆEVIĆA

Dragi Đorđe, Govorio si da ti se ne živi i otišao si...

Tvoj život bio je mnogo težak, kao mali ostao si bez majke i oca, siroče...

Probijao si se kroz život kako si znao i umio, bio si u bijelom svijetu.

Tvoje veliko srce i plemenita duša, častan i pošten život, a velika ljubav koju si mi pružao zaslužuje da te uvijek pamtim i pominjem. Sad si našao svoj mir.

Tvoja supruga COKI

Dana 9. februara 2023. dvije godine nije sa nama naš

MILORAD VUJAČIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu, ostaju nam sjećanja i lijepe uspomene na vrijeme provedeno s tobom.

Voljeni ne umiru, oni žive dok god ih se sjećamo, a ti ćeš vječno živjeti u našim srcima.

Tvoja PORODICA

Posljednji pozdrav dragom ujaku VASU BOLJEVIĆU

Od ŽELJKA, BILJANE i TANJE

Година дана је од када није са нама мој брат

БРАНО КАЛЕЗИЋ

НЕДОСТАЈЕШ У мом срцу празнина, али и понос што сам те имала за брата. Почивај у миру.

Твоја сестра БРАНКА РАДОВИЋ са породицом

Sjećanje na naše drage i voljene

JAGOŠ Marka MARIJA Jagoša ROVČANIN ROVČANIN

9. 2. 2004. 16. 12. 2018.

Dragi naši, vrijeme prolazi, sjećanja naviru na srećne dane provedene sa vama.

Ponosni na vas.

TANJA, ANA, ŽARKO, VLADAN i MILICA MARJANOVIĆ

Tvoja PORODICA

РАДМИЛА ПЕРИШИЋ

Četvrtak, 9. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Dana 9. februara navršava se godina dana od smrti supruga i oca

40 godina od smrti

LJUBOMIRA M. LATKOVIĆA

Dani što prolaze samo uvećavaju bol i prazninu za tobom. Bio si nam pravi borac, u bolesti snaga do poslednjeg dana tvog života. Pošao si tiho iz našeg doma, misleći da će biti bolje, ali nažalost ne bi tako. Sve lijepo, plemenito, ljudsko imalo je tvoje srce u kojem je mjesta bilo za sve nas. Ako nam je nešto za utjehu, onda su to sjećanja na tebe i tvoja djela koja si ostavio iza sebe. Počivaj u miru.

Supruga MIRJANA, sin PREDRAG – PEĐA LATKOVIĆ

Bolno sjećanje na moje voljene

majku TEREZU sestru BISERKU sestru MIRJANU 1934–2013. 1956–2013. 1955–2017.

Moje misli vas prate u tišini vječnog mira. Uspomene ostaju, a vaš lik je zauvijek u mom srcu. U bolu i tuzi vaša LIDIJA

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš dragi

415

MOMČILO OTAŠEVIĆ

Ostali smo bez našeg dobrog supruga, oca i đeda. Smjenjuju se sve slike iz našeg života: naših radosti, osmijeha i suza.

Ostadoše uspomene, bezgranična ljubav i bezgranična tuga. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji izjaviše saučešće: lično, putem telegrama i telefona kao i svima koji položiše cvijeće na odar našeg pokojnika.

PORODICA OTAŠEVIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti dragog kuma

MOMČILA OTAŠEVIĆA

Počivaj u miru, moj kume.

BORO STANIŠIĆ sa porodicom

399

Ove godine navršava se

35. godina od smrti našeg oca majke

MILOVANA

11 godina od smrti naše sestre

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

MIKA, GARA i STANKA

404

Dana 9. februara navršava se godina dana od smrti naše drage sestre i tetke

Na današnji dan prije 11 godina umrla je naša voljena majka

407

JELENE Dušana MARETIĆ

Otišla si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Tvojim odlaskom ostala je praznina i žal, ali i ponos na tvoj častan život. Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra STANKA BOJANIĆ sa porodicom

BILJANA

Prolaze godine, ali ne odnose našu bol. Nedostaješ nam!

Tvoja djeca IVANA, MINJA i JOVANA VUKAŠINOVIĆ

SJEĆANJE NA NAŠE DRAGE

SLOBODAN ZAGORKA VUKOTIĆ

Postojite i trajete kroz najljepše uspomene i našu neizmjernu ljubav koja vas čuva od zaborava, Vaši najmiliji: sin MLADEN, kćerka OLJA, snaha SLAĐA, unuka IVANA i unuk DEJAN

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Četvrtak, 9. februar 2023. • broj 358.

Slatki

zbog čega serija „Shrinking“

sa Džejsonom Sigelom i Harisonom Fordom obećava mentalnog zdravlja

Harisonom Fordom obećava odličnu zabavu, ali i pametno skockanu poruku o važnosti Str. 14. i 15.

A cappella

Sad i nekad

vikenda, uz onaj jaki sjeverni vjetar, proveo sam malo više vremena uz TV prijemnik. Vrteći programe, naletio sam na početak emisije „Nekad i sad“ na Javnom servisu. Emisija obrađuje opštu temu – crnogorsku muzičku scenu, od njenih začetaka, pola vijeka unazad, od Exodusa, Makadama, Muzičke radionice pa naovamo. Vrlo lijepo upakovana emisija i makar ta, prva epizoda u serijalu, izgleda dotjerano i umiveno, a vjerujem da nema razloga da tako ne bude i u nastavku.

Prethodnog

Urednice emisije Jelena Atanasković i Eva Papović (i urednice muzičkog programa u redakciji muzičkog programa televizije Crne Gore) uz režiserku Danijelu Popović, osim direktnih svjedočanstava aktera tog vremena, spakovale su zanimljiv sadržaj protkan pomalo zaboravljenim arhivskim snimcima muzičkih nastupa crnogorskih grupa tog vremena. Da podsjetim, a provlači se to i kroz priču Mirsada Serhatlića, frontmena grupe Makadam i jednog od najplodnijih crnogorskih kompozitora svih vremena: crnogorska muzička scena nije obilovala kvantitetom. No, prije pola vijeka, kvalitet koji je proizvodila bio je ravnopravan dio jugoslovenske pop-rok scene, u nimalo laganoj konkurenciji pomeđu Beograda i Zagreba, a svakako bi tu trebalo dodati Sarajevo, Ljubljanu i Skoplje u kasnijem jugoslovenskom periodu. Međutim, prvu epizodu serijala trebalo bi posmatrati i iz još jednog ugla. Baš je lijepo što je Javni servis ispratio i podsjetio na razvoj muzičke scene na ovim prostorima. No, kako epizode budu odmicale, postaćemo svjesni propasti crnogorske muzike danas, i to nas dovodi u pomalo apsurdnu situaciju – da Javni servis koji sa ponosom predstavlja crnogorsku muziku kao ravnopravnog činioca nekadašnje muzičke scene, upravo govori o sebi i svom nečinjenju danas, na istu tu temu. Da podsjetim, nekada je naš Javni servis imao dva funkcionalna muzička studija, veliki i mali. Veliki, bio je mjesto gdje su se snimala neka poznata izdanja iz jugoslovenskog perioda, Oktobar 1864, Bajaga i instruktori i drugi. Tokom devedesetih, isti taj Javni servis otkazao

je gostoprimstvo svim profesionalnim muzičarima koji su bili u radnom odnosu u RTCG i od tog momenta, kreće nizbrdična faza koja, nažalost, još traje i nalazi se u slobodnom padu. A dno se ne nazire. Dakle, uz iskrene komplimente na trudu i predanom radu urednicama koje su serijal osmislile i realizovale, poenta je da je upravo taj serijal tužan i bolan podsjetnik na učinak Javnog servisa u sadašnjosti i gle čuda, malo ko problematizuje to sada.

U jeku poluprazne priče o digitalizaciji „ničega“, u ovom trenutku postoje jasne indicije, a i emisija „Nekad i sad“ to

potvrđuje, da Javni servis nije svjestan sopstvenih obaveza u eri digitalizacije. Madonu je neko davno digitalizovao, ali što je još važnije, neko je proizveo i mi danas imamo tu zaostavštinu koju koristimo u svim mogućim digitalnim formatima.

Dakle, prevashodna je obaveza crnogorskog Javnog servisa da prvo proizvede, pa onda digitalizuje. Fina je to i pitka priča, ali esencija uloge Javnog servisa u nekom društvu, pogotovo ovom našem koje nema tržišno-komercijalni potencijal, jeste da stvori uslove da jednog dana, neki novi urednici muzičkog programa, imaju materijal da naprave neki novi serijal koji će svjedočiti vremenu koje sad živimo. Ako se ovako nastavi, o periodu nakon devedesetih do dan-danas, biće dovoljno reći – nije bilo nikakve produkcije. ***

Od pomenutih devedesetih pa zaključno sa današnjim datumom, Crna Gora je proizvodila muziku po kućama, privatnim muzičkim studijima ljudi kojima je muzika sve i koji su, u nedostatku adekvatnog prostora i studijske tehnike, pravili sopstvene kreativne prostore, kao ispomoć. I ta činjenica ide na dušu Javnom servisu, dominantno „onom“ unazad nekoliko decenija, ali ništa manje i „ovom“, navodno reformisanom i digitalizovanom.

Nažalost, bjelodano je da malo ko u ovoj zemlji razumije da je Javnom servisu hitno potrebna proizvodnja programa, a postojeći produkcijski učinak, osim procentualnog uvećanja u kvantitetu, nije donio kvalitativni pomak. Nedostatak uredničkih autoriteta, manjak standarda u izvođenju i produkciji muzičkih programa, razuđena muzička scena i izvođački amaterizam u prezentovanju tih programa na kanalima Javnog servisa, naš su zajednički problem.

Što prije dođemo u situaciju da te stvari popravljaju ljudi od struke i znanja, prije ćemo doći u situaciju, kako rekoh, da za 30 ili 50 godina, neki novi urednici Javnog servisa imaju o čemu da pišu u kontekstu vremena koje je prošlo „nekad“. A to njihovo „nekad“, naše je „sad“.

Piše: Vladimir MARAŠ

U jeku poluprazne priče o digitalizaciji „ničega“, u ovom trenutku postoje jasne indicije, a i emisija „Nekad i sad“ to potvrđuje, da Javni servis nije svjestan sopstvenih obaveza u eri digitalizacije

fokusu OSKARI 2023: Ko će osvojiti

Siguran trijumf

Njemci mrze, a Ameri

Naslovi poput Kuaronovog „Roma“ (2018) i „Parasite“ (2019) Bong Džunhoa pokrenuli su novi „trend“ koji je kategoriju najboljeg internacionalnog filma učinio jednom od najpredvidljivijih na Oskarima. Tako je međunarodnog pobjednika lako poznati po nominaciji i u najbitnijoj kategoriji – „best picture“. No, ove godine na spisku pet internacionalnih ostvarenja našao se naslov koji nema samo dvije ili tri, nego čak devet nominacija. Nje-

mački antiratni ep „All Quiet on the Western Front“ u režiji Edvarda Bergera čeka siguran trijumf u međunarodnoj kategoriji, a velike su šanse da će i u ostalim (adaptirani scenario, fotografija, originalna muzika, vizuelni efekti, zvuk, šminka i frizura, dizajn produkcije) osvojiti makar još jednog, tehničkog Oskara. Tog „tehničara“ za vjerovatno najprecjenjeniji film 2022. bismo nekako mogli oprostiti i zaboraviti... Ali, kip za najbolji internacionalni nećemo, dok

god budemo pamtili njegovog protivkandidata, irsko remek djelo „The Quiet Girl“. Dakle, nikad – a možda ni tad.

Djeca od porcelana

Pauza i premotavanje, pa ćemo se hejtu prema Njemcu i ljubavi prema divnoj irskoj coming of age priči vratiti kasnije. Prvo se bacamo na pregled ostalih kandidata, sva tri bolja od favorita „All Quiet on the Western Front“. Za najbolji internacionalni film nominovani su i: belgijski „Clo -

se“ (Lukas Dont), argentinski „Argentina, 1985“ (Santjago Mitre ) i poljski „EO“ ( Ježi Skolimovski).

O, kako je samo divna, krhka a moćna coming of age priča iz Belgije, koja je podijelila Gran pri u Kanu sa „Stars at Noon“

Kler Deni, te u magazinu IndieWire proglašena za najbolji film u prošlogodišnjoj selekciji festivala po izboru 75 kritičara... Priči o dvojici trinaestogodišnjih dječaka, čija bliskost puca pod pritiskom očekivanja vršnjaka, Dont je prišao

ALL QUIET ON THE WESTERN FRONT: Njemačka adaptacija Remarkovog antiratnog klasika - Netfliksov glavni adut

imdb.com

osvojiti priznanje za najbolji internacionalni film

ratnog epa koji

Ameri obožavaju

Film Edvarda

Bergera jeste zanatski ubjedljiv, tehnički ispoliran, atmosferičan i mučan. No, ne nudi ništa novo što već nijesmo vidjeli u ratnim epovima. Pritom, kao adaptacija, prilično je promašio duh i suštinu

Remarkovog

klasika

pažljivo i nježno, kao najfinijem porcelanu.

To ćete i pomisliti, mnogo puta, gledajući „Close“, da su njegovi Leo ( Eden Dambrin) i Remi (Gustav de Vaele ) napravljeni upravo od porculena... Ne samo zbog ekspresionističkih lica dječaka i izvrsne igre mladih glumaca, nego i zbog intimne kamere i strpljivosti kojom odišu svaki rez i kadar. Komplikovane teme poput „izlaska iz ormara“

tako mladih osoba, samoubistva, krivice preživjelih, traume zbog koje se nasilno odrasta i zauvijek gubi ta djetinja nevinost, bezbrižnost života –prikazani su sa mjerom i razumijevanjem u jednom od najboljih filmova 2022.

Drugog oskarovskog kandidata koji je takođe prikazan u Kanu, gdje je podijelio nagradu žirija sa „The Eight Mountains“ Feliksa van Groeningena, nažalost, nijesmo imali priliku da pogledamo... a ma-

lo je reći da jedva čekamo da vidimo „EO“ i omaž koji je legendarni Skolimovski napravio Bresonovom masterpisu

„Au Hasard Balthazar“ (1966). U poljskom filmu ceste, koji svjetski kritičari nazivaju „mašinom za empatiju“ i VR iskustvom tuđeg života, glavni junak je jedan magarac na putu od poljskog cirkusa do italijanske klanice. S obzirom na to da „EO“ ima 85 od 100 bodova na sajtu Metacritic, te da je dobio nagradu Udruženja njujorških filmskih kritičara, nominacija za Oskara ne čudi, iako jeste pomalo iznenađujuća kada pogledate koje je sve kandidate izgurao sa šortliste („Holy Spider“, „Saint Omer“... „Decison to Leave“?!). Opet, šansa da osvoji nagradu, ma koliko epohalan bio, vrlo je mala. Previše su eg-

zotični ovakvi filmovi za Američku akademiju...

Borba protiv subverzije

U odnosu na filmove Donta i Skolimovskog, malo je bolje pozicioniran kandidat Argentine, dostupan na striming servisu Amazon Prime. Mitreova istorijska drama već je pobijedila

„Close“ osvajajući Zlatni globus za najbolji internacionalni film, ostavljajući za sobom i „Decison to Leave“ i „RRR“, pa čak i „All Quiet on the Western Front“.

Iako je prethodno osvojila FIPRESCI nagradu u Veneciji, gdje je održana svjetska premijera, drama „Argentina, 1985“ ušla je gotovo neprimjetno u veliku sezonu uručenja nagrada – a onda se izborila za svoj dio kolača. I dobro je što je tako. Jer, što više ljudi treba da čuje za suđenje vojnim huntama, najbit-

nije i najtraumatičnije u istoriji Argentine. Da se ne ponovi, nunca más

Tokom posljednje vojne diktature (1976-1983) u Argentini, tokom „rata protiv subverzije“, vojne hunte ubile su više od 30.000 „nepodobnih građana“, većinom političkih neprijatelja, komunista, anarhista, peronista. U fokusu Mitreove drame je golgota, privatna i javna, koju je javni tužilac Hulio Sezar Strasera ( jedan i jedini Rikardo Darin) morao da prođe da bi zločinci bili osuđeni.

Iako je „Argentina, 1985“ na momente previše opterećena faktografijom, velike emocije ne izostaju. Stvar je samo u tome što su prigušene, kanalisane tako da se po svaku cijenu izbjegne potencijalni odlazak u pa-

THE QUIET GIRL: Magična coming of age priča irskog debitanta Kolma Barejda

tetiku. I podvuku dvije ključne teze: hiljade i hiljade smrti i mučenja tokom Prljavog rata nijesu bile ekscesi pojedinaca, nego dio sistemskog plana, stravični produkt djelovanja institucija države.

A kada je, nakon pada hunti, i nova vlast zakazala ne izvodeći zločince pred vojni sud, uvaljujući ih Straseri da im sudi kao običnim građanima, ne vjerujući ni sama da mogu biti osuđeni – pojedinac je bio taj koji je, uz „malo pomoći prijatelja“ sa terena, pobijedio sistem. Ako to nije priča, poenta, poruka bitna za sve nas u trenutku kada širom svijeta ponovo vampire fašizmi – onda ne znamo što jeste.

Braća po oružju

Pa, sa ratom u Ukrajini, relevantan je, reći ćete, ako ne i relevantniji, i „All Quiet on the Western Front“. Na to samo imamo reći: nažalost, ratni filmovi biće uvijek relevantni. Nepopravljivi smo i nedokazani, zvijeri smo mi, ljudska bića... Uvijek negdje i zbog nečega vodimo neki rat. Relevantnost ne mijenja činjenice, ni opšti utisak o Bergerovom epu. Njegov „All Quiet on the Western Front“ jeste zanatski ubjedljiv, tehnički ispoliran, atmosferičan i mučan film. No, ne nudi ništa novo u odnosu na prethodne epove o Prvom svjetskom ili bilo kojem ratu. Dobar je, i to je to. Ali ni primaći najboljim izdancima žanra. Da stvar bude gora, Berger jeste mogao da ponudi nešto novo, imao je šansu da zada nezaboravan filmski udarac. To morate znati, ako pamtite suštinu Remarkovog antiratnog klasika. Bergerovoj adaptaciji fali intimnosti i dubine; previše je tu spektakla i prolivanja krvi da biste osjetili egzistencijalni

Malo ljubavi

Kategorija dugometražnog dokumentarca uvijek je jedna od najnepredvidljivijih: često se zalomi da pobijedi nekakva „lijeva“, obično tipična američka priča, recimo, o dopingu ili prijateljskim hobotnicama - a ne Džošua Openhajmer. Dakle, izbor odveć lako padne na nešto što je okej, ali previše laganini... A ne na istorijski bitne filmove poput „The Act of Killing“ (2012).

Ove godine nijesmo preoduševljeni naslovima koji su predloženi, niti time što su neki izvanredni dokumentarci poput „Moonage Daydream“ o besmrtnom Dejvidu Bouviju izostali sa spiska nominovanih. Pritom, kod nas nije bio dostupan ni ključni favorit svjetskih kritičara „All the Beauty and the Bloodshed“ oskarovke Lore Pojtras, pa ćemo stoga skratiti obično dugu priču i prognozu u kategoriji najboljeg dugometražnog dokumentarca.

užas iole sličan onom koji budi roman. Jer, kod Remarka najgora stvar u vezi sa ratom nijesu samo košmarne smrti, stradanje braće po oružju, amputirani udovi... Već amputirana mladost. Vrijeme koje nemilosrdno prolazi dok se istorijski nebitne, neimenovane bitke nižu... I znaš da svakog trena možeš da pogineš, a nijesi ni počeo da živiš... Koliko je pogrešno oskarovsko ganjanje spektakla kod Bergera,… najbolji je dokaz dramatičan način na koji je na velikom platnu skončao glavni junak, totalno suprotan u odnosu na

njegovu mnogo efektniju i nimalo epsku smrt u knjizi. Zato, između ostalog, nije ni čudo što njemački kritičari i istoričari, posebno oni koji znaju Remarka napamet, ne mogu da smisle Bergerov film. I što komercijalno najuspješniji i na Zapadu najvoljeniji film iz Njemačke u rodnoj zemlji nazivaju nečim „napaljenim na Oskare“.

Više od fusnote

Da se razumijemo: ovako su za „All Quiet on the Western Front“ kritičari u Bergerovoj rodnoj zemlji pisali mnogo prije tih devet nominacija i pompe koja se podigla i prenijela preko okeana. Da li je tu riječ o ponavljanju scenarija „ne možeš biti prorok u sopstvenoj kući“, prosudite sami.

Što se nas tiče, prije će biti da su Njemci u pravu. Jer, dovoljno je pomisliti na jednu-jedinu scenu iz istinskog antiratnog remek djela poput, recimo, „Idi i smotri“ (Elem Klimov, 1985) – da znate da se za deset, 20 godina niko više neće sjećati filma „All Quiet on the Western Front“. A Oskar neka mu je srećan, kao i brojnim dobitnicima nagrade Akademije koji su ostali samo

Uz „All the Beauty and the Bloodshed“, članovi Američke akademije na 95. izdanju biraće između filmova: „Navalny“, „A House Made of Splinters“, „Fire of Love“ i „All that Breathes“.

„Navalny“ kanadskog režisera Danijela Roera, dostupan na servisu HBO Max, jedan je od onih dokumentaraca čiji utisak umnogome zavisi od toga koliko vam je poznata tema – trovanje Alekseja Navaljnog. I što uopšte mislite o Putinovom arhineprijatelju. Jer, ne postoji nijedan segment ovog dokumentarca kojim njegov subjekt nije dirigovao, a već je dokazao da majstorski

fusnote u istoriji sedme umjetnosti...

Pogledajte „The Quiet Girl“, ako već nijeste – i vidjećete da je to mnogo bolniji i teži film o amputaciji duha nego što bi Bergerov ikada mogao da bude. I ovo je spektakl – ali intime, pulsirajuće emocije, tankoćutnih istina što se skrivaju duboko ispod površine. Neki se drugačiji, bitniji ratovi vode u maestralnom debiju

CLOSE

ARGENTINA, 1985

ljubavi za Bouvija, mnogo za Loru Pojtras

koristi društvene mreže za mobilizaciju istomišljenika. Što manje znate o temi i opasno harizmatičnom Navaljnom, koji vrlo dobro zna kako da se dopadne (primjer: „Rick and Morty“ u avionu), to će vam film biti interesantniji – u narativnom smislu. Sa tehničke strane ne posjeduje ni jedan jedini element koji odskače, niti posjeduje išta vrijedno Oskara. Slično važi i za „A House Made of Splinters“, naturalistički dokumentarac Simona Lerenga Vilmonta o skloništu za nezbrinutu djecu u Donbasu, u Istočnoj Ukrajini, 20 kilometara od ratne zone. Poetska naracija vrlo je kitnjasta i manipulativna, a pitanje je i koliko film profitira od pristupa „mušica na zidu“ i nemiješanja režisera u život protagonista. Svaka je priča o stradanju djece sama po sebi mučna i teška za varenje, ali gledajući „A House Made of Splinters“ isključivo kao film – daleko je to od punokrvnog dokumentarca.

Poetičan pristup mnogo bolje funkcioniše u „Fire of Love“, doku-svjedočanstvu o životu i djelu Katje i Morisa Krafta, bračnog para francuskih vulkanologa koji su bili opsjednuti aktivnim vulkanima i naposletku stradali u erupciji jednog takvog. Pronalazeći nešto užasno romantično u činjenici da je nešto tako unikatno kao što je fascinacija vulkanima spojilo dvoje ljudi, režiserka Sara Dosa ispisala im je ljubavno pismo montirano isključivo od arhivskih snimaka. I totalno uhvatila njihovu harizmu i suštinu odnosa. Katja i Moris u filmu na momente liče na kamikaze, onako ubijeđeni da je bolje živjeti kratko i na ivici žileta, nego dugo a bez mrve

Kolma Barejda... Za očuvanje nevinosti, za spas djetinje duše. Komercijalno najuspješniji irski film svih vremena (!) i prvi naslov iz ove zemlje koji je nominovan za Oskara za najbolje internacionalno ostvarenjepredivan je dokaz da jednostavne, naizgled „male“ priče mogu da izmame ogromne emocije.

I zaista, na početku ne možete ni da naslutite koliko je „The

uzbuđenja. Tako da je teško sporiti da je film dirljiv kao proslava njihove ljubavi, iako ne nudi ništa posebno inovativno. Ubjedljivo najbolji od četiri pogledana dokumentarca jeste

„All that Breathes“ (HBO Max) Šaunaka Sena, u čijem su fokusu braća Nadim i Mohamad koji godinama, bez ičije podrške, u sopstvenom podrumu u Delhiju, zbrinjavaju povrijeđene divlje životinje, većinom jastrebove. Kroz njihovu odiseju u jednom od najzagađenijih gradova na svijetu, u kojem iz dana u dan sa neba pada sve više i više ptica, provlači se i priča o jednoj drugoj zatrovanosti Delhija: duboko podijeljenom i nesrećnom društvu.

Svaki kadar ovog duboko promišljenog i prelijepo snimljenog filma čini da osjetite da su se braća povezala sa životinjama na nekom gotovo mističnom nivou, i to ne samo zbog dijela u kojem govore o narodnim vjerovanjima i majčinim pričama o dubokoj vezi ptica i stanovnika Delhija. U mnogim dokumentarcima o

Quiet Girl“ slojevit; gdje će vas Barejd odvesti; niti koliko je suštinski angažovana skrivena oštrica njegovog filma, lukavo zaklonjena iza poetski snimljenog portreta jedne emocionalno zapuštene, roditeljske ljubavi žedne djevojčice.

Od fotografije i montaže, preko dizajna zvuka i muzike, do glume, sve u „The Quiet Girl“ usmjereno je ka tome da vas na-

zaštiti životinja mogli ste vidjeti ljude pune ljubavi prema njima, ali Nadim i Mohamad su neki sasvim novi, neobjašnjiv nivo. Tolika je njihova posvećenost; oni su sa jastrebovima jedno. I u životu, i u smrti.

U „All that Breathes“, Sen pronalazi ljepotu na najprljavijim, najbeznadežnijim mjestima, neprekidno pocrtavajući koliko je neraskidiva veza ljudi i životinja. I koliko smo, kao bića, nesvjesni koliko akcijom ili nečinjenjem – utičemo na njih. A i mi smo meso, reći će jedan od braće u jednom trenutku, samo smo to zaboravili... Srećom, tu je ovaj predivni film da nas na to podsjeti.

A Lora Pojtras? Sudeći prema kritičarima, koji takođe obožavaju „All that Breathes“, njen „All the Beauty and the Bloodshed“ mora osvojiti zlatni kip. Autorka Oskarom nagrađenog „Citizenfour“ (2014) ovog puta bavila se karijerom Nan Goldin, te direktnim uticajem koji je prkosna aktivistkinja i fotograf imala na pad moćne porodice Sakler, direktno

vede da uđete u srce i um jednog senzitivnog djeteta i osjetite to što ono osjeća, sasvim nevidljivo sopstvenim roditeljima. A Barejdove režiserke odluke su takve, da priča istovremeno radi i na metaforičkom nivou; tako da devetogodišnja Kejt (magična Katerin Klinč), što ćuti kao niko na svijetu, postane personifikacija ućutkanog, zanijemjelog, traumom zatočenog

odgovorne za epidemiju zavisnosti od opioida u Americi. Ako znamo da je „All the Beauty and the Bloodshed“ tek drugi dokumentarac u istoriji Venecijanskog filmskog festivala koji je osvojio Zlatnog lava; da je krajem prošle godine završio u vrhu top lista mnogih svjetskih kritičara; da opioidi jesu tema vrlo značajna za Amerikance; te da je Pojtras već oskarovka – jasno je zbog čega ga, iako nepogledanog, možemo smatrati apsolutnim favoritom. A dok ne stigne kod nas i ne uvjerimo se u to da je najmoćniji u ovogodišnjoj konkurenciji, naš glas ide za „All that Breathes“. Za najpoetičniji i najpaperjastiji, a istovremeno najborbeniji dokumentarac među ovogodišnjim (pogledanim) kandidatima.

TREBA DA POBIJEDI: All that Breathes

POBIJEDIĆE: All the Beauty and the Bloodshed

djeteta u svima nama. U filmu koji sigurno nije, niti će ikada moći da postane puka fusnota u istoriji kinematografije.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TREBA DA POBIJEDI:

The Quiet Girl

POBIJEDIĆE:

All Quiet on the Western Front

ALL THE BEAUTY AND THE BLOODSHED: Majstorija oskarovke Lore Pojtras apsolutni favorit kritičara

zerkalo „A Man Called Otto“: Još jedan dosadan

Režiser Mark Forster i scenarista Dejvid

Magi uspjeli su da uprskaju i najmanju šansu da vas potentna priča nasmije, a onda izmami makar suzicu, a kamoli vodopad iz oka

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Mama mi je uvijek govorila da je život kao kutija čokolade... Nikad ne znaš što ćeš iduće dobiti – izgovorio je te davne 1994. Forest Gamp, upisujući u istoriju i sebe, i Toma Henksa, i istoimeni film

Roberta Zemekisa. Taj citat ostao je, i dan-danas, jedan od savršenijih alata za podizanje morala palih optimista – ali i za nerviranje neizlječivih nihilista, hejtera i mizantropa.

B aš onih poput Ota Andersona (Henks), glavnog junaka dramedije „A Man Called Otto“ Marka Forstera.

Kutija tamalesa

E, to staro gunđalo i dežurno smaralo iz komšiluka ne bi vam -prepoznalo kutiju čokolade ni da ga njome pogodite u glavu. I toliki je opozit Forestu, da se „A Man Called Otto“ najpreciznije može i opisati kao obrnuti „Forrest Gump“. Nažalost, ne zbog kvaliteta, već samo zbog zapleta i činjenice da glavnu ulogu igra Henks.

Jer, riječ je o dramediji toliko benignoj i prevaziđenoj, da djeluje kao relikt davno prohujalih vremena. Ne, ozbiljno... Kako se ovom filmu dogodio jedan Henks?

Povratak na start: na početku filma, Ota zatičemo u rutinskoj inspekciji propisnog odlaganja smeća i nepropisnog parkiranja u komšiluku, koju prati energično prevrtanje očiju i mrmljanje „Idiot...“ zbog sva-

Benigna dramedija proćerdanim

kog živog bića koje sretne na ulici, od komšije do psa i mačke. Prethodno je bio u trgovini, gdje je zbog 30 centimetara (ne)željenog konopca napravio „starački“ eksces na kasi...

A stigao je i da se podžampa sa mnogo mlađim kolegama koje su mu pripremile tortu za srećan odlazak u penziju.

Onda je stigao kući, obavio telefonske pozive da otkaže snadbijevanje strujom i ga -

som, pa obukao odijelo i od kupljenog užeta napravio omču. Popeo se na stolicu, namakao ju je oko vrata... I spazio nepoznatu osobu kako pokušava da se paralelno parkira prekoputa njegove kuće. Naravno, jedna takva sitnica poput samoubistva ne bi mogla da spriječi dežurnog kvartovskog „policajca“ da smakne uže sa vrata, izađe ispred i propisno se izviče na „tog idiota“.

Pokazaće se da je vikanje, pa pomaganje Tomiju ( Manuel Garsija-Rulfo) da parkira i useli dvije kćerkice i trudnu suprugu Marisol (simpatična Mariana Trevinjo ) u svježe rentiranu kuću u Otovom komšiluku - ključna greška koju će gunđavi starac napraviti na putu da napusti ovaj svijet. Jedna kutija – tamalesa, ne čokolade – kao znak za-

Tom Henks atipičan i ne tako pogođen izbor za ulogu starog gunđala

Rijetke scene sa Trevinjo i Britonom u kojima

i predvidljiv američki rimejk evropskog hita

dramedija sa Henksom

(2004), Forster i scenarista Dejvid Magi uspjeli su da uprskaju i najmanju šansu da vas Otova priča nasmije, a onda raznježi i izmami makar suzicu, a kamoli vodopad iz oka, ma koliko da ste slabi na njemu slične likove. „A Man Called Otto“ je formulaičan, predvidljiv, dosadan film, čiji je svaki korak signaliziran, iritantno najavljen unaprijed, a svaka izmjena u odnosu na original djeluje kao površno i lijeno servisiranje sentimentalnijeg dijela publike, te politički korektnih i „woke“ vremena u kojem živimo. No, nije tu čak ni toliko bitno što se sve očekuje i unaprijed zna. Mnogo je divnih feel good dramedija koje nijesu bježale od oprobanih klišea, ali suštinski jesu uspjele da im uteknu pakujući opšta mjesta tako da izgledaju svježe. S „A Man Called Otto“ problem je upravo to – što Forster i Magi i ne pokušavaju da pobjegnu opštim bedastoćama. I to još podgrijavaju već viđeno kao da otkrivaju toplu vodu.

Preveliko srce

samo ovoliko: taj vam se neće najesti ‘ljeba od glume... Ako ćemo iskreno i pravo, čak je i veliki Tom ovdje opasno blizu miscast etiketi. „Džangrizavi Henks“ jeste totalni oksimoron. Govorimo o Forestu Gampu, za-bo-ga. Pa sigurno ne postoji američki glumac kojeg je teže zamisliti u ulozi namćora, niti čovjek sa dužom glumačkom listom simpatičnih dobričina koje volimo... Ali, da Henks može da pređe na „mračnu stranu“, dokaz je i njegova rola pukovnika Toma Parkera u Lurmanovom „Elvisu“ (2022).

Gunđ, gunđ

Dakle, nije do glumca, iako je stoput lakše u ulozi Ota zamisliti jednog Klinta Istvuda , ne samo zbog „otovski“ cinične pa iskupljujuće uloge u remek djelu „Gran Torino“ (2008). Do režisera je i scenariste, i njihove sposobnosti da usmjere i, ako ne da izvuku, onda makar da ne potiskuju u njegovoj izvedbi ono što je filmu i liku potrebno.

hvalnosti komšija, biće dovoljna da i drugo namicanje omče propadne... A onda, pogađate, i sva ostala koja slijede.

Opšte bedastoće

Ako ste gledali „A Man Called Uve“ (Hans Holm, 2015), originalnu adaptaciju sa nominacijom za Oskara za najbolji strani film, i/li čitali istoimeni bestseler Njujork tajmsa

(2012) švedskog pisca Fredrika Bahmana – onda znate koliko je ova grinčovska odiseja istinski simpatična i potentna. Zaista postoji nešto neodoljivo u tim pričama o džangrizalima zlatnog srca koja ipak uspiju da pronađu ljubav, mir i nadu u ovom beznadnom svijetu. Nažalost, ne i kod Forstera. U prvoj zajedničkoj saradnji nakon „Finding Neverland“

Ako snimate priču o tome kako male stvari prave veliku, ogromastičnu razliku, smiču konopac sa vrata, spašavaju, vade glavu iz torbe – a isti princip ne koristite da uzemljite sopstveni film, e onda morate da imate problem. Jedna dobra pjesma, tempirana kada valja i trebuje, izazvala bi više emocija nego cjelokupno, stalno forsiranje tužnih, pr etužnih melodija u skoro svakoj sceni. Jedna dobra fora „po glavi stanovnika“ filma – spasila bi niz malokrvnih likova, od glavnih do sporednih poput, recimo, Otovog komšije na kog je protraćen supertalentovani Kameron Briton („Mindhunter“). Na prste jedne ruke mogu se nabrojati scene u kojima humor iole proradi, većinom zbog njega i energične Trevinjo, posebno onda u bolnici, kad prsne od smijeha Otovom „prevelikom“ srcu. O jednom dobrom fleš-beku da i ne govorimo, jer skoro je svaki Forster očajno umetnuo, i to povjeravajući ključnu rolu mladog Ota Henksovom sinu Trumanu. Recimo

Ovako, najbolje što se može reći za Henksa jeste da je pristojan i sasvim proćerdan na film koji ga uopšte nije zaslužio. Jer, iako njegova gluma značajno ne uzdiže film, činjenica je da bi bez Henksa bio još veća katastrofa. Ovako, možda se može i skupiti nekih 16 od 126 minuta trajanja tokom kojih ne ispuštate iz sebe „gunđ, gunđ“, i ne kolutate očima. Još jedna činjenica: da Tom Henks ne igra u „A Man Called Otto“, i publika i kritičari bili bi mnogo, mnogo oštriji prema Forsterovom filmu (ovako nemaju srca da nemaju srca za Gampa) – ako bi ga uopšte i pogledali. Jer, svi otprilike znamo kako to ide s američkim „oživljavanjima“ velikih evropskih hitova. Pa sviknite se više da čitate titlove, majka mu stara... Poštedite nas ovakvih rimejka i takvih grešaka u koracima, da osjećate da se pretvarate u Ota dok ih gledate i lovite, i mrmljate sebi u bradu znate-većšto. Pa i nepopravljivi Forest Gamp bi prodžangrizao zbog ovakvih filmova...

Ocjena: 4/10

humor konačno proradi

CELULOID Franšizno razmišljanje ubilo kvalitet horora

Polovično zabavan

Ovo nije samo neka glupava atrakcija, već film koji barata sa mnogo žanrovskih referenci. No, režiseru fali hrabrosti da prigrli takvu, ne baš laskavu ,,treši“ etiketu i ponese je sa ponosom i ironičnim smiješkom, pa skreće u ozbiljnije vode i pritom zahvata suviše široko

Piše: Marko Stojiljković

Već smo se osvrnuli na fenomen „januarskog treša“: izbacivanja filmova sa skromnim (umetničkim) ambicijama u sezoni kojom vladaju oskarovski naslovi ili totalno mrtvilo, sve po sistemu „ako prođe – prođe“. Ma koliko neki fenomen na početku delovao autentično, jasno je da će pre ili kasnije postati model poslovanja ili makar faktor koji se obavezno uzima u obzir. Red je, dakle, da ispitamo najveći neočekivani hit ovogodišnje januarske sezone, horor „M3GAN“.

Čak i letimičan pogled na autorsku ekipu, i to više na scenariste (Džejms Van i Akela Kuper ) i producente (Van i Džejson Blum), nego na režisera Džerarda Džonstona koji nije uspeo da stvori momentum posle ingenioznog prvenca „Housebound“ (2014) - govori nam da je tu malo toga slučajnog.

Materijalni uspjeh

Tandem Van-Kuper napisao je scenario za još jedan „treši“ hit, „Malignant“ (2021); Van sam po sebi jeste prva asocijacija na savremene horor-franšize („Insidious“, „Conjuring“ i sve spin-of varijante istog), dok su Blum i njegova kompanija Bloomhouse izuzetno aktivni u žanru horora „visoke B“ i „niske A“ produkcije.

Sa takvim imenima „u sedlu“, ne treba da čudi činjenica da je sve u vezi sa „M3GAN“

pomno isplanirano (od bioskopskog termina, do jake i pr ecizno ciljane marketing-kampanje koja se vodila uglavnom u virtuelnom svetu), pa ni rezultati, ma koliko

NAUKA SE OTIMA KONTROLI: Glavna junakinja oslonjena na dobro poznat filmski kliše

theposterdb.com

horora „M3GAN“

treš

impresivni bili, zapravo nisu iznenađujući.

Film je, naime, utrostručio budžet već tokom prvog vikenda prikazivanja, dok mu je „total“ za sada na desetostrukoj vrednosti uloženih sredstava. Sad, prati li taj materijalni uspeh i onaj nematerijalni u smislu kvaliteta – e, to je već pitanje...

Ređanje klišea

Premisa na koju se „M3GAN“ oslanja je toliko stara, da nosi rizik asocijacija na starije, bolje i kultne filmove. Reč je, naime, o tome da „nauka poludi“, pa se izum otrgne kontroli. Dakle, Frankenštajn u bilo kojoj inkarnaciji (literarnoj ili nekoj od filmskih) ili možda originalni „Jurassic Park“.

Drugi deo premise, da je tu reč o lutki, takođe je kliše, od originalnog Čakija iz filma „Child’s Play“, pa do naslovne junakinje iz „Anabelle“ koji takođe spada u Vanov filmski „univerzum“. Pritom je i nadgradnja tog klišea, uvođenje veštačke inteligencije kao faktora, nešto već viđeno, i to u ne baš sasvim uspelom „rimejku“ „Child’s Play“, što takođe nije znak koji uliva mnogo poverenja. Poverenje ne uliva ni uvodna sekvenca koja zahteva žestoku suspenziju neverice, iako se i u njoj ređaju sami klišei. Porodica putuje na zimovanje automobilom, pa je uhvati mećava. Otac i majka se svađaju, a kćerka divlja po autu fokusirajući se više na igračku koja joj je ispala iz ruku nego na opasnost oko sebe. Na kraju se niotkuda pojavljuje ralica za sneg i udara ih.

Nakon toga se fokus seli na Džemu (Alison Vilijams, poznata iz serije „Girls“ i Pilovog filma „Get Out!“), inženjerku robotike zaposlenu u korporaciji za proizvodnju visokotehnoloških igračaka. Projekat na kojem radi sa dvoje kolega poslužio je za naslov filma (u pitanju je akronim od punog

naziva projekta, „Model 3 Generative ANdroid“), ali njihov šef i vlasnik korporacije Dejvid (Roni Čieng), razočaran cenom konačnog proizvoda, želi da kompletan poduhvat ukine.

Jedina prijateljica

Ni situacija kod kuće nije ništa bolja za Džemu. Naime, ono dvoje iz automobila su bili njena sestra i zet, oboje su poginuli, pa je njoj pripalo starateljstvo nad njihovom kćerkom Kejdi (Vajolet Makgro).

Džema pojma nema kako se podižu deca, a ni Kejdi nije baš neko lagano i nezahtevno dete, a pritom je i dalje pod intenzivnim udarom traume gubitka roditelja. Situaciji ne pomažu ni posete psihološkinje Lidije (Ejmi Ašervud), čiji je zadatak pre da proceni da li je Džema pogodna za staranje o detetu, nego da bilo kojoj od njih dve pruži neku smislenu psihološku pomoć.

I tu Džema dobija ideju da spoji lepo sa korisnim, te da sopstveni projekat, lutku u obliku devojčice Kejdinih godina, spoji sa sestričnom. Vic je u tome da Megan (efektima obrađeni stas Ejmi Donald i blago vokoderima „robotizovani“ glas Džene Dejvis) nije obična čovekolika lutka, niti običan android. Megan poseduje izrazitu emocionalnu inteligenciju i sposobnost neograničenog učenja i autonomije. Kao takva,

postaje više od igračke i sredstva za prevladavanje traume: pretvara se u Kejdinu jedinu pravu prijateljicu koja je zaista sluša i pomaže joj. (A ni sposobnost sviranja klavira i pevanja pop-hita „Titanium“ nisu zanemarive stvari.) Za Džemu, pak, takav spoj Kejdi i Megan znači enormni uspeh na poslu. Kako je to sve suviše lepo da bi bilo istinito, jasno nam je da će nešto poći po zlu. Štos je i u tome što je Megan „uparena“ sa Kejdi i razvija se u smeru toga da je štiti od svake pretnje, fizičke ili emocionalne. U tome ne samo da će Džema kao „ljudski staratelj“ biti istisnuta, već će Megan svoj zadatak shvatiti toliko ozbiljno, da pokolj - prvo oko kuće, a onda i u samoj kući - postaje prilično neizbežan.

Solidne reference

Reference, dakle, ne staju na Frankenštajnu, „Jurassic Park“ dinosaurusima, oživljenim horor-lutkama i poludeloj mehatronici iz zabavnih parkova, već idu u još najmanje dva pravca. Jedan su SF horori sa tehnološkom, socijalnom, pa i antropološkom potkom (od „The Terminator“ i „Robocop“, do parafraze „Aliens“ za kraj), a drugi trileri sa kraja osamdesetih i početka devedesetih u kojima se otkriva patologija u nečemu ispočetka lepom i nadahnju-

jućem, poput „Single White Female“ ili „Fatal Attraction“. Dakle, „M3GAN“ nije samo nekakva atrakcija i tupava zabava, već film koji barata sa mnogo referenci iz više žanrova, te progovara o nekim bitnijim temama današnjice, poput odrastanja, traume, razvoja nauke i tehnologije, ali i o opasnosti previše tesnog oslanjanja na iste, i to čini savremenim i razumljivim jezikom. U prilog tome govori i sasvim solidna izvedba na svim nivoima, od sigurne glume, preko gipke, kinetične režije, sve do dinamične montaže i fino odmerenih efekata koji balansiraju zaumnost premise s uverljivošću dubljih tema koje film u drugom planu otvara. Štos je, međutim, u tome da je „M3GAN“ i pored toga pre svega „treš“, ali nedovoljno zabavan. Razlog je verovatno nedostatak hrabrosti da se takva, ne baš laskava etiketa nosi sa ponosom i ironičnim smeškom, već se umesto toga skreće u ozbiljnije vode i pritom zahvata suviše široko. Mada, opet, i kreatore filma moramo razumeti; Džonston je samo egzekutor, sposoban, ali potrošan. Navikli su na franšizno razmišljanje, a za tako nešto je potrebna vrlo široka baza publike kojoj će pristup „za svakog ponešto“ biti sasvim funkcionalan dok se u isti ne udubi.

Ocjena: 2.8/5

Četvrtak, 9. februar 2023.

NAJBOLJA PRIJATELJICA: Lutka ima zadatak da štiti djevojčicu od svih fizičkih i emocionalnih prijetnji

ILI/ILI Mak Murtić, kompozitor i saksofonista

Jezik kojim govori hrvatski muzičar Mak Murtić je bogat, neobičan i primamljiv. Počiva na džezu, slovenskoj mitologiji, nademotivnom prožimanju zvuka i slike, riječima koje je njegov orkestar Mimika izvukao iz zaboravljenih škatulica ostrvske prošlosti, u melodijama koje ostanu na pola puta između otvorenog srca i nepca.

Ploča „Altur Mur“ završila je krajem prošle godine na svim važnim listama najboljih albuma, što je i učvrstilo uvjerenje da je orkestar Mimika jedan od najneobičnijih i najkvalitetnijih na regionalnoj sceni - ali i usmjerilo pažnju na Murtića kao na kompozitora na kog se uvijek može računati kada je riječ o širokom spektru žanrova.

Mak Murtić važi za jednog od najzapošljenijih muzičara u Hrvatskoj. Osim što radi sa matičnim, angažovan je u još nekoliko orkestara i na brojnim muzičkim projektima, a već je u nekoliko navrata bio podgorički gost u saradnji sa KIC-om „Budo Tomović“ i Jazzart-om. Dok ga ne ugostimo opet, ostavljamo vas da se raželite uz naš „Ili-ili“ upitnik, u kom Mak podsjeća na jednog zaboravljenog komičara i zanemareni film, te dokazuje zrelost izborom posebne pjesme Darka Rundeka.

Žena iz jugoslovenske pop muzike: Milena iz pjesme Novih Fosila ili Bajagina Tamara?

- Bajagina Tamara mi je svakako bliskija srcu, kako muzički tako i tematski, jer svakako me čekanje uvijek zamara, a i tad me zamaralo.

Pjesma Haustora: „Bi mogo da mogu“ ili „Šejn“?

- Teško mi je odlučiti između ta dva hita, sa „Šejnom“ sam odrastao i na svakom partiju mojih prijatelja s arhitektonskog faksa u Zagrebu (gdje sam studirao) našla se na repertoaru, i naravno da su se mnoge memorije oko nje gradile.

Sa druge strane, „Bi mogo da mogu“ je jedna od skladbi koje mi je Darko povjerio da aranžiram na nedavno izdanom

Filmski eurocentrik iz Šume Striborove

Mistični svjetovi Ivane Brlić-Mažuranić su me možda i inspirisali da počnem istraživati sve naše lokalne pripovijetke i bajke, a i da se nekad uplašim da mi se Domovoji / Domaći u kući ne razljute zbog potencijalnog nereda

albumu njegove suradnje sa Jazz Orkestrom Hrvatske Radio Televizije. Tada sam pjesmu zapravo prvi put ozbiljno preslušao, kontekstualizirao i moram priznati da mi je postala jako značajna, i svakako me je dovela i do divnih uspomena te suradnje. Morati ću izabrati zrelije od onih akademskih godina, stoga biram „Bi mogo da mogu“.

Orkestar: Doringo ili The Bodhisattwa trio?

- Ovo je teško pitanje jer u Doringu imam jednu ulogu, a sa Bodhisattwa trijom imam drugu. Naime, bend Doringo vodi Dinko Doringo koji sklada, aranžira, piše, te mi drugi relativno pozorno pratimo što on želi, mi smo njegovi svirači koji uživaju u njegovoj glazbi. Kod Bodhisattwe, koji je indijski skladatelj i gitarist, aranžirao sam skladbe za njegov novi album „Frontiers“ koji će uskoro izaći, a koji je bio suradnja jednog dijela Mimika

orkestra i njegovog trija. Mislim da na ovo pitanje ne mogu odgovoriti sa ili – ili, pogotovo zbog toga što nam dolaze nastupi i sa jednim i sa drugim ansamblom.

Kompozitor filmske muzike: Hauard Šor ili Hans Cimer?

- Uf, prije bih rekao Nino Rota , čiji je fenomenalan soundtrack za Felinijev „Satyricon“ (1969) i te kako inspirativan. Ili Eduard Artemijev koji je donio elektronski zvuk baroknoj eleganciji u filmu „Solaris“ (1972) Andreja Tarkovskog. Ipak sam više filmski eurocentrik, ili pak world-cinema centrik nego američki orijentiran. Doduše, ako baš moram, reći ću Hauard Šor pa da je barem malo manje „nabrijano“ nego Hans Cimer.

Š treber iz „The Big Bang Theory“: Šeldon ili Lenard?

- Nažalost, nisam gledao „The Big Bang Theory“, ali što nije Stiv Urkel („Family Matters“) ipak ultimativni štreber? A svakako bih spomenuo i Dekstera (i njegov laboratorij) jer bez njega ne bi imalo smisla imati sulude ideje.

Džoker: Hit Ledžer ili Hoakin Finiks?

- Finiks, odnosno Filipsov „Joker“ iz 2019. godine. Naime, ovaj film je kombinacija blokbastera i socijalne kritike, i kako se pojedinac snalazi u tom svijetu, odnosno ne snalazi. Što taj svijet čini od čovjeka ako mu je cijelo društvo iščupano. Iako je uzet poznati karakter, tu osobu poznajemo i viđamo svi, u sebi, u društvu koje je na jedan ili drugi način često na rubu egzistencije - i vrlo lako može zakazati.

Popularni saksofonista: Klarens Klemons ili King Kurtis?

- King Kurtis, radio je sa nekim od meni najzanimljivih glazbenika (od Lenona do Arete Frenklin), te uveo zvuk inspiriran ranim džez herojima poput Lestera Janga u svijet pop glazbe.

Filmska biografija: „Respect“ (Lizl Tomi, 2021) ili „Elvis“ (Baz Lurman, 2022)?

- „Respect“ mi je draži film od

eurocentrik borove

„Elvisa“ isključivo zbog toga što mi je bliskija Aretina glazba, iako su oba zabavna na svoj način, te je kod Lurmana fenomenalno opet gledati Toma Henksa kako briljira. Nažalost, nisam preveliki fan modernih američkih biopika, pa bih možda stavio jedan stariji na pladanj dražih mi filmova: „Round Midnight“ sa Deksterom Gordonom (i pomalo o njemu).

Uloga Kristijana Bejla: „Equilibrium“ (Kurt Vimer, 2002) ili „The Machinist“ (Bred Anderson, 2004)?

- „The Machinist“ je tematski zanimljiv, iako bi trebalo da se detaljnije prisjetim Bejla u njemu. Davno je to bilo kad sam ga gledao. Tih godina je izašao i odlični „American Psycho“ (Meri Haron, 2000), što je bila jedna sezona tih malo mračnijih američkih

psiho-drama sa početka ovog stoljeća. Vrijeme je da se podsjetim, čini se!

Album Džona Koltrejna: „Giant Steps“ ili „A Love Supreme“?

- „Love Supreme“. „Giant Steps“ je svakako album istraživanja standardne forme sa novim metodama i harmonijskim progresijama, ali i dalje to vidim kao istraživački rad dok je „A Love Supreme“ za mene jedan od prvih činova oslobođenja u svijet duha i prepuštanja prostoru. „Love Supreme“ mi je, naravno, bio izuzetno inspirativan dok sam živio u Londonu, te je jedan od divnih momenata i uspomena na taj album bila činjenica da je moj Mimika orkestar dobio prvu nagradu na „A Love Supreme Jazz Festivalu“ u Brajtonu gdje je svako jutro u vojničkom stilu na zvučnicima svirala jedna od skladbi sa tog albuma, te nas tako dovodila u novi dan.

Jadransko ostrvo: Korčula ili Brač?

- Moji Krčani će se razljutiti

ako ne kažem Krk. Naime, ja imam kuću na Krku, te upravo radimo novi krov. Otok je nevjerojatno raznovrstan i ovdje gajim jedan mali vrt/arboretum, pa ću svakako reći da i Korčulu i Brač volim posjetiti. Ali, moje srce je povezano sa Krkom, glazbom Krka, uvalama otoka, šumama oko Gradeca ali i pustinjama oko Stare Baške ili (Krčke) Vele Luke, te naravno s anđelom koji svira sopile na tornju katedrale.

Bajka Ivane Brlić-Mažuranić: „Ribar Palunko i njegova žena“ ili „Šuma Striborova“?

- „Šuma Striborova“, svijet staroslavenske mitologije, stvorenja za koja sam čuo još od dedinih priča iz Dalmatinske zagore. Mistični svjetovi „Šume Striborove“ su me čak možda i inspirirali da u jednom dijelu odraslog života krenem istraživati sve naše lokalne pripovijetke i bajke, a i da se nekad uplašim da mi se Domovoji / Domaći u kući ne razljute zbog potencijalnog nereda. Dragana ERJAVŠEK

ČEKANJE GA UVIJEK ZAMARA: Mak Murtić

Dobrilo Malidžan

Vjerovali ili ne, bilo je među nama onih koje „Ted Lasso“ nije osvojio na prvu loptu. No, sada, kada smo svi već dobro „zapekli“ vjeru u Svetog Teda Lasa Nadotočivog, zaštitnika svih pristojnih ljudi koji, ipak, prave grozne greške, malo je teže priznati da je bilo ko u startu mogao da ga posmatra samo kao puku zabavu (ha, ha, ha) i simpatičnu gomilu posprdavanja Britanaca sa „glupoćom“ Amera... Makar dok se nije dogodila ona nevjerovatna druga sezona u kojoj su uši otpadale od smijeha, ali se i podobro slanilo lice predivnim i beskrajno važnim lekcijama o važnosti brige o mentalnom zdravlju, o zajedništvu, o ljubavi prema Drugom. I koja je suštinski i zacementirala Tedov „svetački“ status u svijetu vjernika u vrhunsku televiziju.

Doktor na kauču

Ako volite Teda i učinili biste sve da zaštitite njega i one koje voli, vjerovatno ne moramo ni da vam govorimo sa kakvim smo nestrpljenjem čekali „Shrinking“, novu Apple TV+ dramediju u koje je prste upleo dio „Ted Lasso“ ekipe. I, pazite sad, Harison Ford. Han Solo, Indijana Džouns glavom i bradom – prvi put na komičnoj teritoriji, ako ne računamo „Morning Glory“ (2010) a ne računamo ga zaisto, poslije skoro šest decenija karijere!

Poslije tri emitovane od deset planiranih epizoda (2730 min), imamo jednu dobru, jednu lošu vijest. Počećemo, naravno, gorom: „Shrinking“

trenutno nije na nivou Eplovog velikog hita koji, u oblandi vrhunske zabave, prodaje punokrvnu (TV) terapiju. No, dobra vijest je da nakon klimave prve epizode postaje sve bolja i bolja, pa se čak možemo nadati, ako se ovako nastavi, da će poslije finiša prve sezone možda postati i prvi bitniji kandidat za ovogodišnju top listu.

A sad o seriji: „Shrinking“ je perfektno TV štivo za one koji su se ikada zapitali što rade terapeuti – onda kada je njima potrebna terapija. Ili kako uspijevaju da svakodnevno slušaju toliko (ne) rješivih problema, a da ostanu distancirani i ne upetljaju se, di-

Obećavajući početak Eplove TV

Slatki mali izvrnuti psihići

Veteran glume toliko je dobar u prvoj većoj komičnoj ulozi karijere, da bi novu dramediju „Ted Lasso“ ekipe vrijedilo gledati samo zbog Forda, pa čak i da se sve ostalo raspada

rektnom akcijom ili savjetom, u živote pacijenata.

Džimi ( Džejson Sigel ) želi da uradi upravo to: da svojim pacijentima vrisne u lice sve što misli o njihovim fobijama, nesigurnostima, stalnom kruženju oko jednog te istog problema kao da rješenje ne postoji. No, njegova ideja da postane „psihološki pravednik“ ili „osvetnik“ nije dočekana s entuzijazmom u ordinaciji koju dijeli sa dvoje kolega.

Gorivo melanholije

Dok ga Gabi ( Džesika Vilijams) dobrodušno podbada, suptilno ga odvraćajući od momenta „psihijatar bez granica“ – Pol (Ford) je vrlo i cinično izričit. Ako ćeš time da se baviš, aj ti lijepo u Avendžere. Dok radiš sa mnom, držaćeš distancu, nećeš odlučivati u ime pacijenata i pljačkati ih za autonomiju... I gutaćeš sva njihova sranja kao što i ja tr-

pim tvoja kad mi legneš na kauč. A da se razumijemo: dosta sam trpio.

I to je tačno, jer prošlo je više od godinu od kada je Džimi počeo da pravi žestoka sranja. Nakon smrti supruge, otuđio se od svih oko sebe. Sviranje

„vazdušnog“ klavira u tri ujutro, sa dvije prostitutke u bazenu i gomilom alkohola, „aderala“ i pereca na stolu (scena koja otvara seriju) – postalo je nešto normalno i očekivano od njega. Ko šljivi pacijente i njihovo mentalno zdravlje; očinsku figuru Pola sa tek otkrivenom dijagnozom Parkinsona; Gabin razvod; „sebičnu“ želju njegovog najboljeg prijatelja

Brajana (Majkl Uri) da nastave da se druže... Ili Alis (Lukita Maksvel), kćerku tinejdžerku koju od majčine smrti praktično podiže prva komšinica Liz (Krista Miler), zato što otac ne zna koji je dan u sedmici, a kamoli kako se o gubitku i boli priča sa sopstvenim djetetom.

Rekosmo li mi ono da je „Shrinking“ dramedija? E, u tome je kvaka, što kreatori Bil Lorens, Bred Goldstin (Roj Kent iz „Ted Lasso“) i Sigel žele da gomilu tako teških tema spakuju pitko, vedro i zabavno. U premijernoj epizodi, taj posao obavljaju prilično trapavo i neujednačeno, stvarajući utisak da previše žele da vam se dopadnu. No, već na početku druge osjećaj kojeg ste se u startu plašili, da će se „Shrinking“ plašiti da uprlja ruke i pretjerano zalijepiti za praznjikaviju verziju feel good serije – počinje da blijedi. Kod treće epizode već nesvjesno pjevušite besprekorno odabranu intro pjesmu Death Cab For Cutie, taj tužni poziv na zagrljaj na krilima radosne melodije... I jasno prepoznajete da smo stupili na „Ted Lasso“ teritoriju, da „Shrinking“ ima sličnu energiju, da će i njen humor biti zasnovan na gorivu predivne melanholije...

Savršeno sinhornizovana komična energija Forda i Sigela

TV terapije sa Džejsonom Sigelom i Harisonom Fordom

I što je najvažnije, da ćete svim srcem, ako već nijeste, zavoljeti njen predivni ansambl, šarmantan skoro kao Tedov.

Bokserski savjet

„Ted Lasso“ uistinu jeste ansambl šou, ali Džejson Sudejkis u naslovnoj ulozi ipak ima „centralniju“ rolu, bitniji je od ostalih. Sa „Shrinking“ stvari stoje malo drugačije: Džimi je samo naizgled glavni baja, mnogo više funkcioniše kao vezivno tkivo, kao stablo iz kojeg se granaju ravnopravno tretirane priče ostalih likova. Najbolji dokaz da je „Shrinking“ u tom smislu ipak malo više ansambl šou jeste činjenica da njeni kreatori prave razne kombinacije sa likovima, te da svaka varijanta sjajno funkcioniše, bez obzira na to ko je u kadru – Džimi, Gabi i Pol; Gabi i Liz; Džimi i Brajan; Pol i Alisa; pa čak i Alisa i Šon (Luk Teni), Džimijev pacijent i veteran sa PTSP sindromom

koji je našao krov nad glavom kod njih nakon što su ga roditelji izbacili iz kuće zbog problema sa bijesom. I loših ljekarsko-bokserskih savjeta njegovog terapeuta.

Svim tim novim njuškama bilo je prilično lako da nam se uvuku pod kožu kada pogledate kakvim su glumačkim facama povjereni. Majl Uri je sila prirode kao nepopravljivo entuzijastični a povrijeđeni Brajan; električna je i uzbudljiva svaka sekunda koju provede u kadru. Slično važi i za Vilijams u ulozi Gabi, čiji su „treći (terapeutski) put“, znatno drugačiji od Polovog i Džimijevog, te topao a duhovit način na koji brine o onima do kojih joj je stalo – savršen „protivotrov“ za sarkastična prepucavanja njenih kolega.

Kad smo već kod sarkazma: gospodar ironije sa srcem lukavo skrivenim na pravom mjestu - apsolutno je Fordov neodoljivi Pol. Štoviše, veteran

glume toliko je dobar u prvoj većoj komičnoj ulozi karijere, da bi „Shrinking“ vrijedilo gledati samo zbog njega, pa čak i da se sve ostalo raspada. Tu nije stvar samo u onome što već znamo zbog Indijane, Sola i drugih uloga, da je gunđavi Ford – najbolji Ford. U „Shrinking“, njegov osjećaj za komediju toliko je perfektan, da ćete momentalno zažaliti zbog toga što nije imao više ovakvih rola u višedecenijskoj karijeri. Fordova energija, Polov lik, njegov predivni odnos sa Džimijevom kćerkom – to su elementi zbog kojih „Shrinking“ najviše i obećava. Dok ga Parkinsonova stiska, Pol i dalje drži distancu i izigrava „tvrđavu samoće“, ali pukotine se već polako naziru. U jednom momentu, sigurno će biti raspakovana i istorija njegove porodice o kojoj tako uporno ćuti pred drugima.

A Sigel, glavni glumac i kokreator cjelokupnog šoua? „Fuck

you, Phoebe Bridgers!“ Ako mu progledate kroz prste zbog teturave uvodne epizode, pronaći ćete, ponovo, nakon „How I Met Your Mother“, „Dispatches form Elsewhere“ i „Freaks and Geeks“, nešto magično u još jednoj njegovoj ulozi „rmpalije sa velikim osjećanjima“. I naravno, u božanstvenoj hemiji i komičnoj energiji koju Sigel dijeli sa Fordom. - Grief’s a crafty little fucker. It sneaks upon you – kaže u jednom momentu Pol. E pa, s ovakvim timom malih slatkih izvrnutih psihića na našoj strani, ne treba se plašiti prolaska kroz ta vrata i otpakivanja svih gepekovanih osjećanja, strahova i trauma koje bi na površinu mogla da izmami „Shrinking“... Jedna od onih serija koja bi mogla da potcrta, duhovito a angažovano jako, da su nam suze potrebne isto koliko i smijeh.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.9/5

Džesika Vilijams i Majkl Uri, najelektričniji članovi izuzetnog ansambla

Oni koji nijesu doživjeli doba bez interneta, samo sa jednim ili dva televizijska kanala koji bude takvu lojalnost gledalaca, da nekoliko miliona duša prati i sluša jednu ili dvije serije sa jednostavnim zapletom, kao i sa samo jednim postavljenim setom, čitav sat - jer nemaju drugog izbora – smatraju to apsurdom. I nostalgijom koja ne može biti istinita.

Lude sedamdesete

Ipak, bilo je to istinito vrijeme u kojem su, prvo crno-bijeli a onda i likovi u boji, dobijali uvažavanje, čak i ljubav i obožavanje gledalaca. Jedna u njih u Velikoj Britaniji bila je Meg Mortimer, koje se sjećaju samo stariji od 45 godina, a koju je u sapunici „Crossroads“ od 4.510 nastavaka (!), oživjela i učinila popularnom Noel „Noli“ Gordon Upravo igrajući teško pogođenu vlasnicu motela u Midlendu, u Birmingemu, glumica vatrene kose postala je kraljica britanske sapunice.

Život Noel Gordon inspirisao je Rasela T. Dejvisa, poznatog po serijama „It’s A Sin“, „Years and Years“ i „Queer as Folk“, da napiše trodjelnu dramu sa Helenom Bonam Karter u naslovnoj ulozi. U Nolinom životu ništa nije bilo jednostavno, ali su je i kamera i publika voljeli do opsesije skoro 40 godina, kada je napustila veliku scenu. Dejvis je to pokušao da prenese novim naraštajima u mini-se -

Prekrasan omaž britanske sapunice

riji „Nolly“ - i uveliko u tome uspio.

Prva epizoda radosno nas je bacila u ludi svijet sapunica sedamdesetih godina otkrivajući unutrašnje tajne o tome kako je tada izgledalo kada glumci vježbaju i snimaju. U živahnim scenama Noli kao iskusna liderka diriguje na setu glumcima i ostatku ekipi sa režiserom Rodnijem (Tom Bel) na čelu. Ponaša se kao tiranin, mijenja scenario kako hoće, na probama niko ne smije da sjedi na njenoj stolici, ali opet je većina kolega voli zbog iskrenosti i dobrodušnosti.

N olin jedini „neprijatelj“ je producent Džek Barton ( Kon O’Nil ) koji je jedva dočekao ono što i postaje glavna tema serije: njeno dramatično otpuštanje. Tada je to bio nacionalni skandal, a ostao je misterija do dan-danas. Otpuštanje je du -

boko uticalo na Noli; sa njime se nije pomirila do smrti 1985, četiri godine nakon odlaska iz sapunice.

Feministička tema

Međutim, radnja Dejvisove mini-serije ne vrti se samo oko otpuštanja nakon 18 godina rada na sap unici. Tu je još mnogo detalja koji su zanimljivi za gledanje, poput Nolinog odnosa sa kolegama i detalja iz privatnog života. Tek kada u posljednjoj epizodi bude uhapšena u policijskoj raciji u Bangkoku, dobijemo odgovor na ključno pitanje i neočekivani kraj. Dejvis je tako pokušao da se „iskupi“, okaje grijehe predaka - i doda razlog zbog kojeg je Noli otpuštena, što u stvarnosti ona i javnost nikada nijesu saznali.

U ovoj „zemlji istine i fantazije“, u kojoj živi kraljica britanske televizije, Dejvis je istraživao

što se zapravo dogodilo kada je glavna zvijezda jedne sapunice „nogirana“, u želji da pruži objašnjenje koje Noli nikada nije dobila. Uz tu melodramu sa tragedijama koje su prethodno potresle glavnu junakinju, poput smrti majke i mladog kolege koji joj je u sapunici godinama igrao sina, ubacivao je stalno mnogo humora, kako bi održavao zanimljivi tempo, izbjegao suvoparnost i pronašao priču koja spaja televizijsku istoriju sa modernim trendovima, vizuelno je uljepšavajući.

U tri epizode u tome je poprilično uspio, a to se vidi po energiji koja veže gledaoca za priču kroz koju dobijamo pozadinu i biografiju jedne žene, za koju nam stvara i simpatiju. Za krajnji zaključak, da nam „Nolly“ nudi slavu života ljudi koji su otišli u zaborav, a ipak nijesu to

zaslužili.

serije Nolly Helena Bonam Karter briljira u trodjelnoj

U ovoj „zemlji istine i fantazije“, miješajući dramu i humor, Dejvis je istraživao zbog čega je glavna zvijezda „nogirana“

iz serije „Crossroads“, dajući objašnjenje koje Noli Mortimer i njeni fanovi nikada nijesu dobili

Posvećenost detaljima čini seriju savršenim materijalom za nostalgičare

Noli Mortimer, pala zvijezda hit sapunice „Crossroads“

trodjelnoj mini-seriji Rasela T. Dejvisa

omaž kraljici sapunice

Ipak, jedna druga tema sve to pomalo potiskuje u drugi plan, a to je seksizam. Dejvis stavlja akcenat na to kako je Noli živjela i borila se u pretežno muškocentričnom svijetu, u kojem je uništavala snove muškarcima u odijelima, nerijetko to potenci-

rajući kroz replike, dok su je ti sukobi na kraju i koštali. Takvi pogledi, omogućili su da serija dobije jednu drugu, feminističku konotaciju iskakajući iz jednog kolosijeka, a uskakajući u drugi.

Razoran portret

Jedna od takvih scena je ona u kojoj se Noli vozi autobusom samo da bi je pozdravili zanosni ženski obožavaoci i u kojoj ulazi u „konflikt“ sa jedinim muškim putnikom. Ovdje je ta Dejvisova feministička perspektiva najvidljivija do tog momenta. Kasnije je prigušena, ali i dalje se suptilno osjeća.

Onima koji osjećaju nostalgiju za vremenom koje serija prikazuje, „Nolly“ pruža puni užitak, jer je ekipa iza kamere mnogo pažnje posvetila detaljima. Tako su scenografija (namještaj, tapete), kostimografija (haljine,

džemperi, frizure), pa i muzika (simfonije) pomno usklađeni sa tim periodom. Zajedno stvaraju raskošnu sliku života Noli, mjesta i vremena u kojem je živjela. M eđutim, najzaslužnija za ubjedljiv portret Noli jeste Helen Bonam Karter, koja je savršena u toj ulozi. Mekana i topla kada se slomi i plače; zabavna i vrckava kad je kod kuće sa cigaretom i viskijem u ruci; čvrsta u pogledu na način na koji je voljela da radi na setu, pa su je zbog toga muškarci nazivali teškom. Još je bitnije, ima jasne nijanse tog preobražaja, vrlo vidljivog gledaocima. Helena Bonam Karter odlično radi na razotkrivanju javne slike Noli i projektuje razoran portret usamljene, ali pomalo smiješne figure kojoj je karijera prekinuta. Osim nje, tu je i Augustus Pru, koji glumi Nolinog najbližeg prijatelja Tonija Adamsa. Da-

je mu šarm i savršena je pratnja Noli sa kojom ima prekrasnu hemiju. Mnogo pažnje posvećeno je i razvoju manjih uloga, od glumaca na setu, preko obožavalaca u autobusu, do ostalih, među kojima je i Mark Gatis kao Lari Grejson, koji je bio jedan od najbližih Nolinih prijatelja. Njihov dijalog o krajevima karijere je nešto najbolje što ova mini-serija nudi. Čak je i Kon O’Nil, kao Nelin „neprijatelj“ uradio dobar posao počevši od strpljivih podnošenja Nolinih zahtjeva, do metamorfoze na kraju.

Ova serija se osjeća, prvenstveno zahvaljujući Heleni Bonam Karter. „Nolly“ je toliko lijep i iskren omaž jednoj televizijskog divi, da će se čak i oni koji za ovu sapunicu uopšte ne znaju ili je se ne sjećaju, zabaviti s ovim vremeplovom.

Ocjena: 3.8/5

Helena Bonam Karter fantastična u ulozi odbačene britanske zvijezde

Augustus Pru šarmantan kao Nolin najbolji prijatelj Toni

PREPORUKA Stevan Mandić, di-džej

ZGRABI

FILM

Volim filmove sa zvukom urađenim bez greške i nadam se da ću jednog dana potpisati takav film kao dizajner zvuka. Zbog toga je teško sa mnom gledati filmove: volim da se svaki šum čuje. S obzirom na to da govorimo o preporukama, moja se odnosi na „The Green Mile“ (Frenk Darabont , 1999). To je, jednostavno, iskustvo koje čovjek mora da doživi i o kojem ne treba trošiti mnogo riječi. Topla preporuka!

Od savremenijih filmova izdvajam „Interstellar“ ( Kristofer Nolan , 2014): pravi blokbaster sa do tada neviđenim skladom audio-vizuelnog prikaza svemira. Vrijedi gledati ga sa dobrim ozvučenjem, u zamračenoj prostoriji, radi najboljeg užitka.

TV

Mada je moja majka voljela da kaže, tjerajući me od ekrana, da ne gleda televiziju već pravi TV program, uspijevao sam da, kao i moji vršnjaci, uživam u serijama. Preporučujem „Fleabag“ koju je napisala Fibi Voler-Bridž, a ujedno igra i glavnu ulogu. Savršeno prikazuje sklad i nesklad jedne osobe, njena razmišljanja i mentalna stanja prouzrokovana različitim svakodnevnim situacijama. Sirova komedija/ drama koja ne krije ništa od publike.

MUZIKA

Odrastao sam uz oca koji je bio jedan od prvih di-džejeva u Budvi; izbor muzike je uvijek bio važan dio života moje porodice. Gitare, klavijature, brojne ploče i kasete, sve su to segmenti mog najranijeg pamćenja. Možda zbog toga uvijek idem ravno ka muzici.

Preporučujem za početak izvođača sa predivnim glasom za svaku priliku: Lijan la Havas. Zatim, Majkla Kivanuku – s akcentom na lajv izvedbu pjesme „Cold Little Heart“.

Ne bi trebalo preskočiti ni mo-

Volim da se čuje svaki šum

derni klasik Toma Miša – „It Runs Through Me (feat. De La Soul)“ koji mi već četiri godine stvara osmijeh kadgod je čujem. Uvijek sam volio da putujem mislima kada čujem nešto novo i drugačije. Takva je „Playing God“ benda Polyhia, pjesma koja donosi predivne melodije, savršenu tehniku sviranja i nezaobilazni ritam, sve upakovano u aranžman koji drži pažnju na način koji nijesam prije nije srijetao. Koncert koji je ostavio na me-

ne poseban utisak i koji bih preporučio jeste ThylacineARTE Concert Festival 2022. Savršen spoj elektronskih i klasičnih instrumenata.

ZAOBIĐI

FILM/MUZIKA

Bez dileme, „The Peripheral“ sa Kloi Grejs Morec. Iako se mnogi neće složiti, za mene je ovo ipak serija koju treba zaobići. Spriječite gubljenje vremena.

Prva i druga epizoda nude toliko toga za vidjeti, pa mi se činilo da će serija biti vrlo zanimljiva i interesantna, jedna od onih u kojoj ću uživati ne samo gledajući, nego i komentarišući je sa društvom. Činjenica je da nakon druge epizode radnja postaje razvodnjenija; dešavanja i dijalozi neuvjerljiviji; te da glumci sve manje drže pažnju... Baš šteta. Naravno da uvijek možete posegnuti za knjigom, pustiti neki instrumental smooth jazz i čitati, na primjer, „Scattered Minds“ Gabora Matea

Stevan Mandić: Za čitanje izdvaja knjigu „Scattered Minds“ Gabora Matea

MARKO GRBAVAC

DZUBOKS

Tjeskoban i promašen album slavnog gitariste

Pokvareni svemirski brod

Ovaj projekat bi se mogao opisati kao muzika za pokušaj kontrole uma. Ili nešto što uvodi u fazu između jave i sna, prije nego što oštrim frekvencijama izazove trnce u zubima

Još od 2019. i povratka u Red Hot Chili Peppers, Džon Frušante upinje se da dokaže da je mnogo više od gitariste planetarno prepoznatljivog zvuka.

Pa opet, sve što čini na solo teritoriji, više je skup promašaja nego pogodaka.

Frušante se godinama bavi elektronskom muzikom - što je u slučaju drill’n’bass albuma „Maya“ (2020), koji je skockao sa sjajnom muzičarkom iz Los Anđelesa Aurom T-09, bilo ne samo interesantno iznenađenje već i pun pogodak.

Zbog toga se i novi solo iskorak na terenu elektronike, album „://.“, iščekivao... Iako, zaista, fanovi Pepersa tu nemaju što da traže.

ShaniaTwain

Taman kao Doli Parton , Šanaja Tvejn uvijek je znala, da se pčele najbolje namame medom. Nema zato ni mrve gorčine na albumu „Queen of Me“; tu je samo jedna utemeljena osoba zahvalna na prekaljenom iskustvu koji joj je život servirao.

Džaba sav ultrastelarni status koji je, na horizontu pop-kantri-

Ovaj projekat bi se, u najkraćem, mogao opisati kao muzika za pokušaj kontrole uma. Nešto što uvodi u fazu između jave i sna, prije nego oštrim, režućim frekvencijama izazove trnce u zubima.

Takva je upravo „Blesub Dot“, a vjerujte, to čak nije ni najneprijatnije iskustvo Frušanteove elektronike na ovom albumu, daleko od toga... Bijeli šum sa kraja ove muzičke zamisli je ništa u odnosu na 16 minuta prigušene panike koja vam se prikrada, migolji u pjesmi „Frantay“. Slavni gitarista je, otprilike, želio da napravi atmosferu kosmičkog putovanja za usamljeničku posadu koje je, naravno, nešto bitno pošlo po zlu i zaglavilo

negdje mnogo daleko. A to „negdje daleko“ je i hladno i mračno mjesto, u takvoj atmosferi da krivicu, je li, naravno, mora da ponese cijeli ljudski rod. Uglavnom, ne pretjerano tematski originalno na polju elektronske muzike. Sa tim što momenti poput „Sluice“ zaista pojačavaju utisak da je tu sve, i muzički i idejno i svakako, pošlo po zlu.

Na ovom pokvarenom svemirskom brodu od albuma previše je tapkanja u mjestu, premalo muzičke progresije, ideje, driblinga. Kad do kraja prospe i u startu vrlo interesantni minimalizam iz „Pyn“, ostaje nam samo da se zapitamo: ,,Što nam šćaše ovo, Džone Frušante“? S. S.

Ocjena: 43/100

Neuhvatljivi galop

ja, Šanaja uživala krajem devedesetih (skoro kao Tejlor Svift deceniju i kusur) – uvijek je javnost dobrim dijelom percipirala kao „djelo lika iza zavjese“. Njen „čarobnjak iz Oza“ bio je Robert „Mat“ Landž, bivši muž i uber-producent. Lik nije samo kompletno osmislio one hitove, sa sve spotovima – već i producirao neke bitne rok albume ere kao što je AC/DC, „Back in Black“. Čisto da znate o kakvom se baji radi.

Lijepih se deceniju i po čekao povratnički album

„Up!“, a u međuvremenu

je Kanađanka oboljela od Lajmove bolesti, dva puta operisala glasne

Šanajin glas postao je dublji, hrskaviji... Na novom albumu, suštinski, vratila se onoj zadirkivačkoj, neuhvatljivoj, ispod površine maznoj sebi

žice, prošla i privatni džumbus... Od momenta kad žurku najavi uvodna „Giddy Up!“ znaćete da je „Queen of Me“, ipak, suštinski taj povratnički album. Onaj u koji je stao sav prkos žene i autorke kojoj nije potrebno ničije uvjeravanje ili potvrđivanje – jer zna da vrijedi.

Samo je Šanajin glas sada dublji, hrskaviji, kao očigledna posljedica onoga što joj je život nosio. Suštinski, vratila se onoj zadirkivačkoj, neuhvat-

ljivoj, ispod površine maznoj – sebi. U jedan seksi i neuhvatljiv galop, naslućen na omotu, grabi od sočnog momenta „Pretty Liar“. Upravo to je suštinski nastavak velikog hita „That Don’t Impress Me Much“.

Na liniji onog Bili Ajliš januarskog hita, Šanaja u naslovnoj pjesmi izgovara: „You can’t be king of everything, ’cause I’m busy being queen - queen of me“. Vrlo ciljano „Not Just a Girl“ nosi isto ime kao prošlogodišnji dokumentarac na Netfliksu, koji je otkrio njene traume... Pa ipak, ni u jednom momentu nije gorka; ovo je muzika ličnog trijumfa, čak i u najmekšim romantičnim momentima albuma poput „Waking Up Dreaming“. I Šanaja je zato, zbog te moći od radosne regeneracije, opet relevantna. S. S.

Ocjena: 75/100

Ploča „Queen of Me“ – dokaz da je kantri-pop diva ponovo relevantna

Prvi put u kinu sa Lepom Brenom

Nikola Rakočević, glumac

Nikola Rakočević: Pogodila ga je smrt Džona Lenona

Film koji Vas čini srećnim?

- „Amarcord“ (Federiko Felini, 1973).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nikada nisam poželeo da ubijem režisera.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Adaptaciju Njegoševog „Gorskog vijenca“.

Omiljeni filmski rivali?

- Jedini rivali za koje znam su Al Paćino i Robert de Niro.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Mnogo scena iz Džeksonove trilogije „The Lord of the Rings“ (2001-2003).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Nije mi baš drag, ali jeste jako upečatljiv: „Šta će ti oko, k’o da ćeš njime nišaniti!“ iz filma „Ljepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Minions.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Neki od filmova Lepe Brene. Možda „Hajde da se volimo“ (Aleksandar Đorđević, 1987).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Ima ih više, ali se ne sećam imena. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Ne bih voleo da me prati bilo čiji soundtrack. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle svakog koji prikazuje pejzaže i more.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Nemam potrebu da izvodim autore na piće.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pretpostavljam da bi bilo isto kao i u Americi. Temeljno i precizno.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Dejvid Bouvi, „Rebel Rebel“. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- The Beatles, „Hey Jude“. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Da moram da biram samo jednog, ne bih slušao nikoga. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Maroon 5, „Moves like Jagger“.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Smak sveta bih voleo da dočekam u tišini.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nemam je.

Odavno se sa nekim sagovornikom nijesmo jurili kao sa Nikolom Rakočevićem. Nije mu/nam ni čudo: jedan od najtraženijih mladih glumaca iz regiona non-stop je u pokretu. Ili snima i priprema nove projekte (predstava „Vatre“, koprodukcija Jugoslovenskog dramskog pozorišta i Nacionalnog teatra Katalonije iz Barselone) ili je na teatarskoj turneji, u okviru koje je posjetio i Crnu Goru. Rakočevića smo posljednji put gledali u decembru prošle godine na sceni Doma kulture u Baru, u predstavi „Audijencija“, komadu Vaclava Havela, u režiji Milana Neškovića Rakočević je član JDP-a od 2012. godine, a „Kaspar, Kralj Betajnove“, „Hamlet“, „Slučajna smrt jednog anarhiste“, „Unosno mesto“, „Zločin i kazna“, „Barbelo, o psima i deci“, „Poligraf“ – samo su neke od predstava u JDP produkciji kojima je zadobio poštovanje ljubitelja teatra. No, s obzirom na to da redakcijsku ekipu Objektiva prvenstveno čine filmski i televizijski zavisnici,

- Nema takvih.

S mrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Džona Lenona. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Twins, „Plavi slon“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Benda Guns ‘N’ Roses.

jasno je da je našu pažnju zaslužio izvedbama na velikom platnu i malim ekranima.

Sve je počelo sa filmom „Šišanje“ (Stevan Filpović, 2010), nastavilo se antiratnim masterpisom „Krugovi“ (Srdan Golubović, 2013), pa „Travelatorom“ (Dušan Milić, 2014)... A sa serijama „Jutro će promeniti sve“ (2018) i „Kosti“ (2020) naše zanimanje za novu regionalnu zvijezdu dosegnulo je vrhunac.

Tu, na malim ekranima, prvo kao Filip u ubjedljivo najboljoj, slojevito osmišljenoj balkanskoj dramediji o nesnađenosti milenijalaca s ovih prostora, a onda kao gnusni Mirko Kovač u briljantnom i uznemirujuće mračnom trileru o postratnim traumama Banjaluke – Rakočević je pokazao da ima skoposti da iznese najrazličitije uloge. Upravo ove njegove role nas i jesu navele da se zapitamo kakav je njegov umjetnički ukus, te koji mu filmovi, serije i pjesme najviše pomjeraju dugmiće.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne znam.

Serija idealna za kišni vikend?

- Nešto od Zdravka Šotre.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Bolji život“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Vere i zavere“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nema takvih.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Battlestar Galactica“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Poželeo sam psa posle „Srećnih ljudi“. Znam da nije predmet, ali toga se sećam.

Najdraži par iz serije?

- Katarina i Petar iz serije „The Great“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Auto-mehaničar.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Nekad za Toma, nekad za Džerija.

Četvrtak, 9. februar 2023.

Obožava Katarinu i Petra iz serije „The Great“

kalendar Petnaest godina od prvog televizijskog nastupa elektronskog

Što te ne ubije, samo te ojača. Album pariskog rok benda Darlin’ britanski je novinar Dejv Dženings, u kratkoj recenziji za magazin Melody Maker, opisao kao „šašavo panki smeće“ (eng. „daft panky trash“). Zbog te rečenice dvojica iz benda postaće Daft Punk. Mnogo prije nego što je postao omiljeni prdonja trač štampe, Kanje Vest čitao je Ničea (!) i stvarao mnogo ozbiljan komercijalni hip-hop.

Ona Ničeova krilatica o tome što nas ojača a što eventualno ubije bila je dijelom inspiracija za „Stronger“. Dijelom, jer je ključni zamajac, puls pjesme jedan Daft Punk sempl. Naravno, onaj udar iz haus klasika

„Harder, Better, Faster, Stronger“ s albuma „Discovery“ (2001). Samo osam godina od onog Dženingsovog teksta, duo Daft Punk imao je ploču ovjenčanu slavom jednog od najuticajnijih u modernoj muzici.

Udar hausa

Bila je to 50. dodjela Gremija, 10. februar 2008, i tek tada je, prvi put za 15 godina karijere i više od deceniju svjetske slave, Daft Punk nastupio uživo u TV prenosu. I to ne čak sa željom da bude u centru pažnje; već da upotpuni Kanjeov šou i nastup „Stronger“.

Nije to bio, na bilo koji način, nekakav čudački, nego sasvim promišljen potez, okarakterisan kao velikodušnost.

Kao izraz poštovanja, i za instituciju Gremija i za Kanjea samog. Ali, i mala posveta za onaj bend Darling’, na prvom koraku otpisivan, prije nego što je postao „stronger“. Prije nego što su Toma Bengalter i Gi-Manuel d’Omem-Kristo postali Daft Punk.

D’Omem-Kristo bio je unuk pjesnika i praunuk portugalskog vojskovođe i generala prognanog u Pariz. Bengalter – sin muzičkog producenta iz stare porodice francuskih Jevreja koji je od šeste godine već muzicirao i imao sve sintisajzere i ritam mašine u malom prstu.

Tomi i Gi-Manuelu nikad ništa nije falilo, zato i nijesu imali ni potrebu ni želju da pokažu lica... Ono što jesu željeli, bilo

Dolazak kosmičkih putnika

je samo to da ih puste da nastupaju i stvaraju muziku. Recimo, jedan haus koji će sredinom devedesetih potpuno skrajnuti jedan visoki i dugo dominantni eurodens talas... I pružiti cjelokupnoj elektronskoj muzici novu viziju.

Anime fascinacija

Kako je samo naivan djelovao i suštinski taj njihov mladalački bend Darlin’. U suštini, ti momci su, uz jednog rokera balkanskih korjena Lorana Brankovica (još aktivan u odličnom pariskom pop rok bendu Phoenix) tražili način

da kanališu jednu rok fascinaciju...

Ime benda tražili su dugo, dok nije pala onako klinački grandiozna odluka da ga nazovu po Beach Boys pjesmi koju su voljeli. Samo pola godine od osnivanja krajem 1992. i nakon one Dženingsove recenzije (o, daleko od toga da je bila jedina u sličnom tonu!) bili su rasformiran bend. Deceniju i po kasnije Daft Punk bio je elektronski projekat koji je Ameriku zaludio jednim sasvim evropskim zvukom. Otprilike u istom periodu kada je Kanje kontaktirao

Bila je to 50. dodjela Gremija. Poslije 15 godina karijere čarobnjaci elektronske muzike stupili su na male ekrane, i to ne sa željom da budu u centru pažnje, već da upotpune Kanjeov šou i nastup „Stronger“

njihovog agenta za korišćenje sempla, ona ista kritika ih je opisivala kao „senzaciju u Americi jedinu ravnoj onoj kao kada su Bitlsi drugu obalu Atlantika prvi put upoznali sa britanskim zvukom“!

Ne samo što su bili oduševljeni što ih se jedna hip-hop zvjerka sjetila; sami su pokazali inicijativu da potpuno, „pata-pata“ učestvuju u projektu. Pjesma je snimana u Tokiju (jer je Kanje, kao i oni, dijelio veliku anime fascinaciju), Njujorku i Los Anđelesu, sa kraja na kraj svijeta. Vest ju je miksovao više od 70 puta,

Kanje Vest sa čarobnjacima elektronske muzike 2008. godine

elektronskog dua Daft Punk

dok nije dobio „punoću“ i čvrstinu kojom je bio zadovoljan!

Roboti i Zemljani

Kanjeova pjesma suštinski se bavila potrebom da se nastavi nakon niza ličnih promašaja. Spekulisalo se da se pjesmom čak sveti Ember Rouz nakon raskida (o, kako sve to sada djeluje bezazlenije spram kardašijanskog lavirinta u koji se posle upleo). Potom ga je, navodno, njen dečko Viz Kalifa i fizički napao... Što su, naravno, obojica demantovali. Mnogo bitnije: „Stronger“ je Kanje na Gremijima izveo nekoliko mjeseci nakon mamine smrti.

I to je to ključno „nastavljanje“ o kom je govorio.

A Daft Punk? Njima dvojici „Stronger“ nije bila ni potrebna da dokažu da mogu biti na potpuno svoj i lud način svjetski poštovani. Bio je to projekat dvojice Parižana koji su do tada, kao i do sada, imali samo dvije turneje u cjelokupnoj karijeri – 1997. na početku uspona, i 2007. godine.

I koji su prvo nastupali pod maskama za Noć vještica – pa sve to zamijenili nekakvim kacigama za kosmička putovanja na kultnom albumu „Discovery“...

Do te noći na Gremijima, već su imali iza sebe i anime film u stilu sedamdesetih uz koje su odrastali. Fantastični „Interstella 5555“ (2003), jednočasovna animacija sa najvećim „Discovery“ hitovima, bio je priča o muzičkim vanzemaljcima zatočenim na Zemlji koji traže put kući. Potom su u Kanu predstavili i film koji su režirali, „Daft Punk’s Electroma“ (2007), u kom nema ni sekunde njihove muzike – ali ima priče o robotima koji pokušavaju da nekako postanu

Zemljani, pravi ljudi...

Jubilej Eltonove pjesme „Crocodile Rock“

Muzika za spas djeteta

U muziku je Elton Džon bježao i u njoj je sve za njega bilo lako. Kao tinejdžer sa gomilom slobodnog vremena, daleko od kuće, skliznuo je prvi put u svijet londonskog podzemlja. I otkrio sebe

Sve što je Eltonu Džonu bilo potrebno da pokori Ameriku, jeste da posveti pjesmu muzici djetinjstva. A ona ga je spašavala i usmjerila, da za život izabere ono što suštinski jeste.

Rok nostalgija

Prvi put je Elton dočekao vrh američke liste 3. februara 1973. sa pjesmom „Crocodile Rock“; a sve o čemu je pjevao bila je nostalgija za ranom rokenrol i pop erom pedesetih, vremenom koje je doživljavao kao mnogo slobodnije i radosnije. Tako je i jedan stih direktna aluzija na Bila Hejlija i njegov evergrin za đuskanje „Rock Around the Clock“. A muzička inspiracija, opet potpuno banalno – veliki australijski hit (koji nije mrdnuo ni makac od Australije) „Eagle Rock“ benda Daddy Cool. Dakle, ništa manje banalno – a dovoljno za hitčinu.

Za Eltona je sve ovo ipak bila intimna priča, jer muzikom se taj dječak Redžinald Kenet

Dvajt spašavao, mnogo prije nego što će postati Džon. Njegov otac bio je oficir kraljevske avijacije koji je u orkestru svirao trombon, a želio je- da mu sin postane bankar. Mama podjednako stroga – i sposobna na godinama krije aferu sa jednim umjetnikom, tamo u provinciji Midlseksa... Taj slikar Fred Ferbrader će godinama kasnije biti sjajna i brižna podrška i otac kakvog je, suštinski, uvijek želio.

Dvosjekli mač

U muziku je Redžinald bježao i u njoj je sve za njega bilo lako. Bio je takav talenat, da je sa 11 godina dobio stipendiju za Kraljevsku muzičku akademiju. Na prvom nastupu pred profesorom jednom je čuo i praktično „gramofonski“ za klavirom izveo komad Georga Hendla na četiri notne strane! I to što mu na akademiji praktično godinama nije bila potrebna ni vježba ni rutina, bio je mač sa dvije oštrice. Kao tinejdžer sa gomilom

slobodnog vremena, daleko od kuće, skliznuo je prvi put u svijet londonskog podzemlja. I otkrio sebe.

Sa 15 je već imao punu podršku mame i njenog novog muža; da svira klavir od četvrtka do nedelje veče u lokalnom pabu. Zvao se prosto Redži, svirao uglavnom Reja Čarlsa, poneku svoju pjesmu... Koristio je svaku malu priliku da uđe u svijet popularne muzike; recimo, odgovarao na oglase diskografskih kuća i dobijao koverte sa stihovima na koje bi potom studijima slao muziku. Skoro šest godina prije hita „Crocodile Rock“ upoznao je Bernija Topana, pjevača, producenta i tekstopisca koji će ga proslaviti.

A odakle Elton Džon? Negdje 1968. Redžinald je izmislio to ime, po dvojici muzičara iz malog bluz benda Bluesology za koji je ranije nastupao i koji je mnogo volio. Iz takve skromnosti i tolike muzičke ljubavi, lako je shvatiti i „Crocodile Rock“. S. S.

I tako su pričali o sebi; te 2008. svjetski poznat duo bio je „samo“ par osoba kojima niko u javnosti nije vidio lica. I tako, sve do prije koju godinu; i to im nije bilo potrebno da postanu kosmički bitni muzički putnici. Zbog toga, u najkraćem: zašto je Daft Punk tek 2008. prvi put nastupio uživo na televiziji, i to sa Kanje Vestom? Odgovor je jednostavan - jer im je moglo bit’. S.

STAMENIĆ

S Eltonovog nastupa 1973. u Kaliforniji

kalendar Devet decenija od rođenja nezaboravne

Kada je preko noći odlučila da promijeni ime, mladoj glumici iz Čikaga otvorio se neočekivano koloritan filmski horizont. Merilin postala je Kim Novak – i strpljivo ušetala u svijet sedme umjetnosti. Produkcijska kuća „Colombia“

željela je novu Ritu Hejvort, ali Novak je karijeru pretvorila u borbu individualizma i iz nje izašla kao pobjednik. Glumica koja ni po koju cijenu nije željela da postane jedna od mnogih Merilin Monro iz tog perioda (verzija ne tako iskrene plavuše), u zlatnom Holivudu postala je personifikacija misteriozno-kultnog brenda hladne i senzualne, ali duboko emotivne plavuše. Upravo je ovaj eksterni element bio ključan kada govorimo o ulogama za koje je pažljivo birana.

Iako Kim Novak nije imala mnogo kvalitetnih uloga, nesumnjivo je ostavila dovoljno vidljiv i zvučan pečat inspirišući mnoge režiserske i glumačke ikone starog Holivuda. U Objektivu, njen ćemo 90. rođendan obilježiti prisjećajući se najboljih.

Vertigo

U relativno dugoj filmskoj karijeri, Novak je imala centralnu ulogu u nekoliko klasika. Ipak, noarsko psihološka opsesija Alfreda Hičkoka zauzima posebno mjesto u njenom opusu. U inat komercijalizaciji koja se u tom holivudskom periodu mogla osjetiti, maestralni Hičkok skockao je „nesvjesnu“ opsesiju u kojoj je, pored revolucionarnih spiralnih motiva grafičkog dizajnera Sola Basa, centralnu ulogu odigrala hemija Kim i Džejmsa Stjuarta. Iako je „Vertigo“ (1958) dočekan na nož nakon premijere, talasasti psiho-triler zasluženo se pozicionirao kao jedan od kultnih filmova 20. vijeka.

Kiss Me, Stupid

Iako je željela da pobjegne od glumačkog figuriranja legendarne Monro, Kim je ipak prihvatila poziv Bilija Vajldera da odigra promiskuitetnu rolu „Poli pištolja“ u „Kiss Me, Stupid“ (1964), koja je bila napisana baš za Merilin.

S obzirom na to da je mome-

Fatalna plavuša zlatnog Holivuda

nat premijere vremenski bio prilično (ne)adekvatan, ova kvazierotska komedija dočekana je na nož i proglašena

„vulgarnom“. Štoviše, Vajlderov tekst i uloga Kim Novak toliko su iznervirali publiku, da se film pretvorio u jedno

od omiljenih štiva studenata i profesora etike, psihologije i sociologije – i postao dio konverzacije o tome na koji način

Kim NovaK: Sve samo ne „još jedna Merilin Monro“

plavuša Holivuda

Glumica koja ni po koju cijenu nije

željela da postane

jedna od mnogih

Merilin Monro iz

tog perioda, postala je personifikacija

misterioznokultnog brenda

hladne i senzualne, ali duboko emotivne žene

filmske slike i poruke poput onih u „Kiss Me, Stupid“ utiču na javnost.

The Man with the Golden Arm

Premingerova legendarna noarska drama, u kojoj je na izuzetno specifičan način predstavljena zavisnost od opojnih droga, stvorila je šansu da se relativno neiskusna

Kim oproba na kompleksnijem režiserskom tlu. S obzirom na to da je tokom snimanja filma „The Man with the Golden Arm“ (1955) mogla da uživa u talentu Frenka Sinatre i Elenor Parker, magičnoj muzici Elmera Bernstina i konciznom scenariju Voltera Njumana , Kim je iskoristila ovo dvosatno crno-bijelo druženje ne bi li se adekvatno spremila za naredne projekte.

The Notorious Landlady

Da je Novak na filmskim stepenicama znala i da se zabavi najbolje govori podatak da joj je režiser Ričard Kvin često nudio freške uloge pune pozitivne simbolike koje su glumicu pokazale u drugačijem svje-

tlu. Jednu od njih odigrala je i u simpatičnoj komično-misterioznoj filmskoj igri „The Notorious Landlady“ (1962). Tu je Novak, sa Džekom Lemonom i Fredom Asterom, uspjela da poveže nesavladiv scenario u kojoj kriminal i humor na prvi pogled nemaju zajdničku nit. Ovo je ujedno bio i treći naslov u kojem je Novak uspješno sarađivala sa Lemonom.

The Legend of Lylah Clare

Jedna od najzahtjevnijih uloga za već dokazanu Novak bila je ona u dramatičnom obrtu „The Legend of Lylah Clare“ (1968) u kojem je konstantno morala da se transformiše u različite ličnosti. Iza kulisa stajao je ma-

stralni Robert Oldrič koji je doveo Pitera Finča kao personifikovani dodatak kompleksnoj temi i smjestio Holivud na čvrsto tlo satire. Kim je za ovu filmsku priču, u kojoj (ne)talentovanu glumicu pojede Holivud (čitaj: pokvareni sistem), bila savršen izbor.

Pal Joey

Mjuzikl „Pal Joey“ ( Džordž Sidni , 1957) bio je unikatna prilika da Holivud vidi Kim Novak i u ovom žanru. Iako je stala na izuzetno kompetitivnu platformu, na kojoj su bili i Rita Hejvort i Frenk Sinatra, Kim je uspjela da personifikuje sopstvenu rolu i ostavi publici „fotografiju“ za pamćenje. Iako, na koncu, film nije uspio

Nevidljiva za Američku akademiju

Novak nije imala mnogo uspjeha kada govorimo o nagradama i međunarodnim filmskim festivalima. Jedna je od rijetkih iz t og zlatnog perioda Holivuda koja čak nije dobila ni nominaciju za Oskara (!). Z a BAFTA priznanje bila je nominovana samo jednom, za ulogu u filmu „Picnic“ (1955), a Zlatni globus osvojila je dva puta: za debi u „Phffft“ (1954), te kao počasnu nagradu, za cjelokupnu glumačku karijeru. Nakon što je počela da odbija uloge, filmskoj javnosti postalo je jasno da se njena karijera mora adekvatno zaokružiti. Očekivalo se da će joj počasnu nagradu dati Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti, ali to se nije dogodilo. Međutim, uobičajeno sljepilo Oskara ublažio je Berlinski filmski festival uručujući joj počasnog Zlatnog medvjeda.

da pobjegne istoimenom mjuziklu sa Brodveja, čiji je uspjeh bio nemjerljiv, ovaj glumački trio zabavio je usnuli Holivud. L. MURSELJEVIĆ

Kim Novak

Sa Sinatrom u kultnom noaru Ota Premingera

Holivudska diva kao promiskuitetna „Poli pištolj“ kod Bilija Vajldera

Ljubavnica sa Marsa

Prvo je bila „Vjerenica mača“, pa onda „Podzemna carica“. Zvalo se to tad, između dva svjetska rata – roman u slikama. Doba nevinosti stripa. A onda je mladić iz Crne Gore, prije približno 90 godina, radio i strip naučne fantastike! Zvala se „Ljubavnica sa Marsa“.

Ovolika je širina imena Andrije Maurovića: da mu je skučeno da stane u jedno „otac jugoslovenskog stripa“. Valjalo bi dodati i ovo – glumac iz nijemih filmova dvadesetih, pa sa pozorišnih dasaka... Pavelićev zatvorenik, partizanski junak. I još: četiri braka, četiri razvoda. I nešto što se tiče ličnog senzibiliteta – tad, pred Drugi svjetski rat, Andrija je najviše volio da radi vestern stripove.

A najbolje ovako – u život Andrije Maurovića stao je svaki onaj damar, kojim se jugoslovenski čovjek otvarao ka svijetu u 20. vijeku. I to je priča bez kraja; daleko od toga da joj je finalna destinacija jedna humka na zagrebačkom Mirogoju, tamo od početka osamdesetih... Ali joj se zna početak. Muo, kod Kotora, tu je Andrija rođen. U porodici slovenačkog doseljenika, oženjenog Bokeljkom, bilo je sedmoro djece. Samo je Andrija od njih zrelost dočekao. Godinama kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, govorio je o porocima; o ženama, o „desetak litara vina dnevno, po dva litra najjače rakije od ku’ruza“ – tek da oslika riječima ono što

mu je bilo važno reći. To, da je „u njega stala energija sedmoro djece Maurovića“.

Govorio je, u godinama kada bi se pokušavao potpuno posvetiti slikanju, „da ga slikarstvo odmara, a da ga je strip upropastio“. Realno, između ratova, Maurović je bio stripovska i autorska zvijezda, objektivno spram plate – bogataš. Sve je to isčašćavao, propio, noći bacio i darovao.

Tačno bi bilo reći i da je Andrija bio samotnjak; jedan dječak loših ocjena u Dubrovniku kojem su zbog divnog crtanja profesori sve praštali. Dijete u čijoj kući nije bilo nijedne slike, niti priče o crtanju i slikanju – pa je ipak znao, kuda i kako ide. Gladan i ozebao student u Zagrebu, koji se izdržavao crtežima za plakate i knjige... Da bi, zbog strogih pravila Akademije likovnih umjetnosti dobio ultimatum: ili ćeš prestati da zarađuješ tim „jeftinim crtanjem“ ili letiš sa katedre!

I mnogo je puta Andrija Maurović govorio, da je najbolja stvar koja mu se desila – odlazak s Akademije. „Jer bi samo uklopili u stege formi, pravila“... Zna se i njegov prvi objavljen crtež: u „Ježu“, bila je to Madam Pompadur, ona čuvena ljubavnica Luja Petnaestog... I tu je već pokazivao tako specifičnu širinu interesovanja i senzibiliteta. I naravno da je to bilo idealno za strip u zagrebačkim „Novostima“. Ona „Ljubavnica sa Marsa“ sredinom tridesetih

Zaglavi se

bila je saj-faj adaptacija romana Alekseja Tolstoja. U istom periodu je radio, recimo, istorijski spektakl – „Ognjem i mačem“ Henrika Sjenkjeviča! A pravu slavu dočekao vestern radovima „Sedma žrtva“ i „Trojica u mraku“. Sa kultnim junakom Starim Mačkom, čijim će „Povratkom“ i zaključiti stripovski opus sredinom sedamdesetih... U ratnim godinama, za zagrebački „Zabavnik“ uspijevao je da pronađe takav eskapizam, da završi djela poput „Groba u prašumi“ i „Ahuramazde na Nilu“ (!). A potom, nakon bijega u partizane, u Osmu kordunašku diviziju, radio zidne novine, plakate – i šest stripova partizanskog opusa i ciklusa „Sinovi slobode“.

Govorio je, da je imao 45 godina kada je, na samom kraju rata, shvatio da ga poroci vode pravo u ponor, „na ivicu rastrostva i kraha“. I do kraja živio asketski: u Zagrebu, na adresi Pantovčak 45, kao strogi vegetarijanac i rijetko u bilo kakvom društvu...

I da, sve je više slikao. I na tim ličnim prozorima, pogledima onih ljudi iz prerije, prašume, iz daleke istorije ili vizije budućnosti, nemirnih pustolova i neuhvatljivih žena, učio mladost Jugoslavije jednoj slobodi koja ni nema veze s ideologijom. Uz poneki obris zore iz Mua i Kotora, odakle je Andrija slikao, volio i životom grabio, za sedmoricu.

Crta: Srđan Ivanović

Stojan STAMENIĆ

Detalj sa naslovnice kultnog stripa Andrije Maurovića

U Hoknijevom svijetu

Uprkos jakoj konkurenciji, novo konceptualno zdanje „Lajtrum“ na putu je da postane jedno od najpopularnijih mjesta multimedijalnog karaktera u britanskoj metropoli. To je jasno već sada, mjesec prije otvaranja.

„Lajtrum“ je pozicioniran vrlo pažljivo, u samom srcu urbanog Londona, te osmišljen tako da reflektuje činjenicu da se tu nalaze ključne fakultetske opcije povezane s umjetnošću. Tako da, nije ni čudo što već sada ima „problem“ sa prevelikim brojem zahtjeva za booking. Naravno, za to nije kriv samo efekat „noviteta u gradu“. Jer, prva umjetnička „projekcija“ velikih razmjera, koja će iskoristiti ogroman prostor i revolucionarna rješenja tehničke prirode, biće izložba „Bigger and Closer“

Dejvida Hoknija, engleske insituticije moderne umjetnosti. U tipičnom londonskom stilu, gradskim tizerima izložbe koja će okupiti hiljade posjetilaca na otvaranju krajem februara, organizatori su otišli i korak dalje. U želji da dočaraju kreativni proces engleskog

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

genija, direktori izložbe Mark Grimer i Džastin Satklif pratili su Hoknija mjesecima dok je pripremao ovaj multidisciplinarni dezert, pa su širom grada osvanule fotografije ulovljene „iza kulisa“. Iako je krajnji cilj tizerovanja bila popularizacija predstojeće izlozbe, fotografije, koje su se našle na više lokacija u prvoj zoni Londona, ispričale su jednu intimnu storiju o

višedecenijskom radu britanskog umjetnika. Kao i o njegovoj sposobnosti da sa lakoćom prihvati sve prednosti i opcije „novih medija“.

Fotografski radovi, čija ja pozicija u londonskim ćoškovima ciljano osmišljena da privuče određenu klijentelu (čitaj: one koji bi mogli biti inspirisani Hoknijevim kreativnim procesom), uključuju vrlo intimne portrete - ali i osvrt na

Konceptualno zdanje „Lajtrum“ biće otvoreno krajem mjeseca izložbom jednog od najvažnijih umjetnika 20. vijeka. No, Londonci već mogu da naslute kako izgleda njegov kreativni proces zahvaljujući tizerima širom grada

umjetnikovo shvatanje moći ,,novih medija“. S obzirom na to da govorimo o jednom od najistaknutijih imena pop kulture na Ostrvu i najuticajnijih umjetnika 20. vijeka na evropskom tlu, ovi izložbeni radovi samo su mali dio najavljene „predstave“ velikog umjetnika. I samo odškrinut prozor u Hoknijev veličanstveni svijet. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Jedan od tizera izložbe u strogom centru Londona

Fotografije pružaju uvid u kreativni proces kultnog autora

Hoknijev portret kao najava za otvaranje „Lajtruma