Dnevni list Pobjeda 08.02.2023.

Predsjednik države primio u zvaničnu posjetu predsjednicu Kosova Vjosu Osmani-Sadriu

Đukanović: Brzo

ćemo saopštiti ime kandidata

Razgovaramo unutar saveza, koji se danas smatra opozicionim, ali koji predstavlja 40 poslanika u parlamentu i ubijeđen sam da ćemo doći do jednog ili više kandidata koji će učestvovati na izborima, kazao je Đukanović koji je, u razgovoru sa predsjednicom Kosova podržao dijalog Srbije i Kosova kao jedini put ka mirnom rješavanju problema

Prije 23 godine ja sam u Crnu Goru išla kao izbjeglica, a sada dolazim kao predsjednica jedne nezavisne zemlje. Hvala Vam na podršci koju ste nam ukazali ‘99. To kažem u ime svih naših građana – istakla je Osmani Sadriu

POMOĆ CRNE GORE: Tim specijalizovan za traganje i spašavanje iz ruševina sinoć otputovao u Tursku, Crveni krst otvorio račun

Građani nijesu

ostali nijemi na slike kataklizme

Viši sud odbio žalbu zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa na raniju presudu Osnovnog suda

Vlahović,

Gegaj i Musić nezakonito

smijenjeni

Crnogorski fudbaler Vukan Savićević, član Giresunspora, za Pobjedu priča o stravičnom zemljotresu koji je pogodio Tursku

Tri teze za Holivud

U reagovanju osnivača NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, koja se sada zove Ženska asocijacija na tekst Pobjede objavljen 2. februara pod naslovom „Radonjiću 56.000 eura da pomaže žrtvama nasilja“, Mitar Radonjić iznosi tri teze koje se uopšte ne pominju u članku na koji reaguje

Odgovor novinara Duška Mihailovića na reagovanje Mitra Radonjića

Slike strahote, porušenih gradova, beživotnih tijela, suza, očaja i straha smjenjuju jedna drugu nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju

I. MANDIĆ

Nikola Gegaj

Predsjednik države primio u zvaničnu posjetu predsjednicu Kosova Vjosu Osmani-Sadriu

Đukanović: Brzo ćemo saopštiti kandidata za predsjedničke

Razgovaramo unutar saveza, koji se danas smatra opozicionim, ali koji predstavlja 40 poslanika u parlamentu i ubijeđen sam da ćemo doći do jednog ili više kandidata koji će učestvovati na izborima, kazao je Đukanović koji je, u razgovoru sa predsjednicom Kosova podržao dijalog Srbije i Kosova kao jedini put ka mirnom rješavanju problema Nema drugih uplitanja osim onog iz Rusije koji je ušao preko Srbije. To je rizik, ali mi ćemo nastaviti nepokolebljivo da radimo. I to je strateški cilj EU, da se sve zemlje učlane. Vjerujemo da nam Crna Gora može mnogo pomoći jer je napravila važne korake ka EU, kazala je Osmani-Sadriju

PODGORICA – Predsjednik države, lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović istakao je da će stranka koju predvodi brzo saopštiti ime kandidata sa kojim će nastupiti na predsjedničkim izborima, a uvjeren je da će kroz razgovor sa drugim partijama opozicionog bloka ubrzo dogovoriti hoće li na izborima nastupiti sa jednim ili više kandidata koji su posvećeni nacionalnim interesima Crne Gore i daljoj afirmaciji evropskog sistema vrijednosti.

Na konferenciji za medije koju je održao sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani-Sadriu, koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, Đukanović je ukazao da to što još uvijek nijesu saopštili ime kandidata ne znači da na njegovom definisanju ne rade.

RAZGOVORI

– Kao predstavnici ozbiljne politike trudimo se da sagledamo sve aspekte, ne samo domaće nego i regionalne i

šire političke aspekte i nakon toga izađemo sa kandidatom za kojeg vjerujemo da može pobijediti na izborima i istovremeno kandidatom koji će, uz promjenu koja će uslijedi-

ti nakon parlamentarnih izbora, doprinijeti konsolidaciji državne politike Crne Gore, konsolidaciji izvršne vlasti, a što je nužan uslov da bi se Crna Gora vratila na put uspješnog

demokratskog i ekonomskog razvoja i evropske integracije – naglasio je Đukanović.

O tome hoće li taj kandidat biti stranački ili nestranački, dodao je, razgovaraju ne samo

unutar DPS-a, nego i unutar koalicije.

– Jasno je da nakon već nekoliko istaknutih kandidatura koje nastupaju sa drugog pola političke scene, suprotstavljene nama, želimo da obogatimo ponudu na predsjedničkim izborima kandidatima

koji će ponuditi jasne i uvjerljive argumente, ne samo obećanja, na bazi onoga što smo do sada uradili, argumente u prilog punoj posvećenosti nacionalnim interesima Crne Gore i daljoj afirmaciji i dostizanju evropskog sistema vrijednosti – pojasnio je Đukanović.

Poručio je i da za njih ne postoji važniji interes Crne Gore od daljeg napretka na putu implementacije evropskog sistema vrijednosti, kao i da imaju i stranačke i nestranačke kandidate koji dijele takve vrijednosti.

– Razgovaramo unutar saveza, koji se danas smatra opozicionim, ali koji predstavlja 40 poslanika u parlamentu i ubijeđen sam da ćemo doći do jednog ili više kandidata koji će učestvovati na izborima.

Podrazumijeva se da u slučaju eventualnog drugog kruga nema sumnje da je to savez koji ostaje privržen tim vrijednostima i da nije sklon kompromisima kada je u pitanju građanska i evropska Crna Gora – kategoričan je Đukanović. Komentarišući više puta ponovljenu izjavu odlazećeg premijera Dritana Abazovića da je poželjno da on više ne bude predsjednik države, kazao je da Abazović nije ni prvi, ni posljednji koji ima takve želje. „ČIŠĆENJE

TERENA“

Upitao je, zatim, kome u Crnoj Gori može biti tako važno da na izborima eliminiše nekog ko je, kako je rekao, personifikacija i očuvanog mira, unapređenja multietničkog sklada, zaštićene Crne Gore od bombardovanja, obnovljene nezavisnosti, ulaska u NATO i dolaska u predvorje Evrope. – Kome i zašto? Logičan odgovor – onome ko želi da poništi ta dostignuća. Ne želim da idem dalje u elaboraciju, umjesto toga reći ću jednostavnije – to nije prvi put da

Onaj koji uspostavlja simetriju između DPS-a i DF-a ili je neprijatelj ili ništa ne zna

– Politika prethodne vlasti koja je bila do 30. avgusta 2020. godine u ovoj zemlji je sačuvala mir, Crna Gora je bila jedina jugoslovenska država u kojoj nije bilo rata, ta politika je uspostavila ekonomsku održivost, sačuvala zemlju od NATO bombardovanja – naglasio je predsjednik države Milo Đukanović govoreći na panel diskusiji „Razvoj dešavanja na Zapadnom Balkanu: Izazovi miru i stabilnosti u svjetlu regionalne i globalne krize“ koju je organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori, a na kojem je učestvovala i predsjednica Kosova

Vjosa Osmani-Sadriu

Ukazao je i da je njihova politika dovela do obnove nezavisnosti, na miran način, bez sekunde nestabilnosti i uz poštovanje evropskih, demokratskih pravila. Ta politika je dovela do član-

stva u NATO, dovela je Crnu Goru u predvorje Evrope. Zato je i onaj koji, kako je rekao, pokušava da uspostavi simetriju između takve politike i proruskog Demokratskog fronta ili neprijatelj ili ništa ne zna.

– Jer sve vrijeme smo imali DF na suprotnoj poziciji –organizovali su proteste protiv ulaska u NATO, nijesu bili za nezavisnost, provocirali su bombardovanje.

Povlačiti znak jednakosti između toga je nemoguće –istakao je Đukanović. Ukazao je da prilikom promjene vlasti 2020. godine ni Crna Gora, ali ni zapadni partneri nijesu registrovali uplive u politički izborni proces.

– Mi smo tada diskutovali da li su ugrožena vjerska prava vjernika SPC, a propustili smo da vidimo da je ona tada dio najopakijeg instru-

mentarija meke moći Rusije na Zapadnom Balkanu. Danas to vide i Podgorica i Brisel – ali, ne samo da nemamo odgovor na to, nego nemamo ni izvinjenje za pogrešno stanovište –kategoričan je Đukanović. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu govorila je o odnosima te zemlje sa Srbijom i istakla da bi, da imaju sagovornike kao što su imali Crnu Goru prije 25 godina, do sada riješili probleme, ali da, nažalost, za sagovornika imaju aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je nedavno izjavio da žali što su sadašnji premijer Kosova i drugi zarobljenici rata pušteni iz zatvora.

– Nesrećno je što imamo takvu situaciju i to mi ne uliva nadu po pitanju toga kakvu će poziciju da zauzme Srbija, jer u svakom dijalogu

morate da imate konstruktivnost i doprinos. Znam da Vučić koristi različite taktike, ali gorka istina za sve nas je

da, dok on možda mijenja strategije, ne mijenja svoje ciljeve. Nekad ih on kaže jasno, nekad ljudi oko njega

– za njih su naše zemlje privremene države i hoće da ih uništi – naglasila je Osmani-Sadriu.

i. mandić

i. božović

Vjosa Osmani-Sadriu i Milo Đukanović

Sa panela

saopštiti ime

izbore

Osmani: Prije 23 godine

sam u Crnu Goru došla

kao izbjeglica, danas

kao predsjednica, hvala vam

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani Sadriu rekla je da država na čijem je čelu i Crna Gora dijele jedinstveno prijateljstvo, ističući da su ti odnosi „još posebniji kao rezultat angažmana albanske zajednice u Crnoj Gori i crnogorske zajednice na Kosovu“.

- Prije 23 godine ja sam u Crnu Goru išla kao izbjeglica, a sada dolazim kao predsjednica jedne nezavisne zemlje. Hvala Vam na podršci koju ste nam ukazali ‘99. To kažem u ime svih naših građana – istakla je Osmani Sadriu.

prisustvujemo demonstraciji jednog provincijalnog političkog nazora – istakao je Đukanović.

Cilj takvih nastupa je, dodao je, da „očiste teren“, jer se tako, kako je pojasnio, „manje vidi politička marginalnost, kratkotrajnost i prolaznost“. Govoreći o navodima bivšeg premijera Zdravka Krivokapića da će DPS dati glasove kandidatu Demokratskog fronta kako bi se iz izborne trke eliminisao predsjednik Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić, ocijenio je da je teško povezati sve što je Krivokapić pričao.

– Najbolje je, da kažemo tako, da ga ostavimo u njegovom virtuelnom svijetu, neka on pretpostavlja što se sve može dogovoriti. Ne postoji komentar koji bi racionalan čovjek, a sebe svrstavam u grupu racionalnih ljudi, mogao dati kao valjan odgovor – rekao je Đukanović.

Sa Osmani-Sadriu razgovarao je o, kako je rekao, bilateralnim pitanjima, prioritetima za unapređenje međudržavne saradnje, ekonomskoj saradnji, a uvjeren je i da će njena posjeta učvrstiti povjerenje između dvije države.

ODNOSI KOSOVA I

SRBIJE

– Sa pažnjom pratimo sve što se događa u pregovorima između Kosova i Srbije i snažno podržavamo dijalog kao put bez alternative. Vjerujemo da je uspješno počeo i da može dobiti novu dinamiku, kvalitet. Mi smo uvjereni da je moguće doći do pravno-obavezujućeg dugoročno održivog sporazuma – rekao je Đukanović.

Osmani-Sadriu bila je saglasna da je u interesu Crne Gore i Kosova da nastave put ka

Viši sud odbio žalbu zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa na raniju presudu Osnovnog suda

Vlahović, Gegaj i Musić nezakonito smijenjeni

Očigledno je da se Krivokapićeva vlada, prilikom donošenja odluke o smjeni predsjednika Savjeta i dvojice članova tog tijela, vodila potrebom za revanšizmom i političkim zapošljavanjem. Za ocjenu da tri člana Savjeta nijesu adekvatno sprovodila politiku Vlade tokom rada u Savjetu nema konkretnih dokaza, niti obrazloženja kojim bi ovi članovi Savjeta bili smijenjeni prije isteka mandata

PODGORICA – Viši podgorički sud donio je presudu kojom je, kao neosnovana, odbijena žalba zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa i poništeno rješenje Vlade Crne Gore iz 2021. godine, kojom su tadašnji predsjednik Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo Vojin Vlahović i članovi tog tijela Nikola Gegaj i Abidin Musić smijenjeni prije isteka mandata, saznaje Pobjeda.

punom članstvu u evropskim strukturama.

– Nažalost, ne dijele svi naši susjedi to, rukovodstvo jedne države je otvorilo vrata ruskom uticaju. Jedan lider vjeruje da su Kosovo i Crna Gora privremeni projekti, ali iako on drži sebe u zabludi, Crna Gora i Kosovo su nezavisne, suverene države, miroljubive i kao takve će nastaviti da postoje u vječnosti – poručila je Osmani-Sadriu.

Upitana da li je dobila garancije da će Crna Gora podržati Kosovo, kazala je da postoji samo jedna država koja ne želi dobre međususjedske odnose.

– I ta država je Srbija. Nema drugih uplitanja osim onog iz Rusije koji je ušao preko Srbije. To je rizik, ali mi ćemo nastaviti nepokolebljivo da radimo. I to je strateški cilj EU, da se sve zemlje učlane. Vjerujemo da nam Crna Gora može mnogo pomoći jer je napravila važne korake ka EU – navela je Osmani-Sadriu.

Upitana o zajednici srpskih opština, kazala je da je njihov stav da u državi ne mogu imati monoetničke strukture.

– To je suprotno sa principom multietničnosti koji je sadržan u našem Ustavu. To može da dovede do stvaranja entiteta poput RS i treće - ne možemo imati model koji je osuđen na propast – zaključila je Osmani-Sadriu. Đukanović je Osmani-Sadriu dočekao uz najviše državne počasti. Nakon ceremonije dočeka, upisivanja u knjigu gostiju, oni su imali i têt-à-têt razgovor nakon čega je uslijedio sastanak delegacija dvije države. Osmani-Sadriu juče se sastala i sa odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem, a danas će posjetiti Tuzi i Ulcinj. Ž. ZVICER

Podgorički Viši sud je rješenjem donijetim 17. januara, potvrdio i raniju presudu Osnovnog suda u Podgorici koji je, takođe, utvrdio da su Vlahović, Gegaj i Musić nezakonito smijenjeni.

Vlada Crne Gore, kojom je tada predsjedavao Zdravko Krivokapić, je 30. jula 2021. godine donijela odluku o razrješenju petočlanog Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo godinu i osam mjeseci prije isteka mandata i imenovala novi Savjet. Odlučujući po tužbi Vlahovića, Gegaja i Musića, Osnovni sud u Podgorici je 18. novembra 2021. godine utvrdio da je njihova smjena bila nezakonita, ali se na tu odluku potom žalio zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa koji zastupa Vladu.

Da je odlukom Višeg suda ta žalba odbijena i poništeno rješenje o njihovoj smjeni, Pobjedi je juče potvrdio i Gegaj.

– Advokat Mihailo Volkov, koji me zastupa, obavijestio me danas da je Viši sud, na sjednici održanoj 17. januara 2023. godine, donio presudu

kojom se odbija kao neosnovana žalba zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa i potvrđuje presuda Osnovnog suda. U obrazloženju je navedeno da se usvaja naš tužbeni zahtjev i poništava rješenje Vlade – naveo je Gegaj u izjavi za Pobjedu.

Gegaj dodaje i da je tužilac trećeg reda u odgovoru na žalbu istakao da su žalbeni navodi zaštitnika imovinskopravnih odnosa u potpunosti neosnovani, te predložio da Viši sud tu žalbu odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostepenu presudu. - Ja sam bio ubijeđen da je to što je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić naveo u obrazloženju o razrješenju predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo neutemeljeno u zakonu i da je to rješenje nezakonito – naveo je Gegaj.

Vlada je, u obrazloženju rešenja o razrješenju članova Savjeta prije isteka mandata, tvrdila da Vlahović, Gegaj i Musić nijesu adekvatno sprovodili politiku Vlade.

Gegaj, međutim, podsjeća na član 11. Zakona o vazdušnom saobraćaju kojim je propisano da Vlada članove Savjeta prije isteka mandata može razriješiti ako podnesu ostavku, ako su osuđeni za djelo koje ih čini nedostojnim za vršenje dužnosti, ako posao obavljaju suprotno zakonu, nestručno i nesavjesno, ako svojim ponašanjem i radom dovede u pitanje ugled ili rad Agencije ili ako trajno izgube sposobnost za obavljanje poslova. U presudi Višeg suda piše da su neosnovani žalbeni navodi da ministar kapitalnih investicija ima diskreciono pravo da predloži imenovanje i razrješenje članova Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, odnosno da predloži razrješenje ako nije zadovoljan njihovim radom. U presudi se, takođe, navodi da Vlada ima pravo da razrijesi članove Savjeta i prije isteka mandata ako poslove obavlja suprotno Zakonu, nestručno ili nesavjesno.

To, međutim, kako navodi Gegaj, ne znači da se može samo verbalno ocijeniti da tri

člana Savjeta nijesu adekvatno sprovodila politiku Vlade prilikom rada u Savjetu, već da se to mora i konkretizovati određenim slučajem.

- Dakle, u presudi piše da rješenje ne sadrži obrazloženje na osnovu koga bi se moglo ispitati da li su se stekli uslovi za razrješenje članova Savjeta prije isteka mandata, budući da tokom postupka isto nije dostavljeno sudu, što navode u žalbi čini neprihvatljivim –kaže Gegaj.

Ističe i kako je očigledno da se tadašnja, 42. Vlada Crne Gore, prilikom donošenja odluke o njihovoj smjeni, vodila potrebom za revanšizmom i političkim zapošljavanjem.

- Bivši Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo se, po meni, isključivo rukovodio poštovanjem zakona i međunarodnih standarda u očuvanju sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja. Očigledno je da se radi o revanšizmu i političkom zapošljavanju kadrova koji podržavaju ovu i prethodnu vladu Zdravka Krivokapića – zaključio je Gegaj. Đ. ĆORIĆ

Koalicija DPS, SD, BS i DUA predala izbornu listu: „Pravim putem - Rrugës së drejtë“

PODGORICA - Koalicija DPS, SD, BS, DUA sinoć je predala izbornu listu pod nazivom „Pravim putem - Rrugës së drejtë“ za predstojeće lokalne izbore u Tuzima koji će se održati 5. marta, saopšteno je iz DPS-a.

– U protekle četiri godine našom opštinom je upravljala vlast koja nije uspjela da obez-

bijedi prosperitet i bolji život našim sugrađanima. Nasuprot tome, naša koalicija ima želju i viziju da doprinese promjenama koje su Tuzima prijeko potrebne. Upravo garant svega toga je naša izborna lista „Pravim putem - Rrugës së drejtë“, koju sačinjavaju sposobni, kadri ljudi, spremni da svojim radom i pregalaštvom doprinesu daljem napretku i razvoju naše opštine – navo-

de u saopštenju. Prvi na listi je Elez Niković, slijede Simon Ivezaj, Mevludin Dizdarević, Emira Frljučkić, Emin Ljuljanović, Samir Adžović, Adnan Pepić, Almedina Škrijelj, mr Enis Gjokaj, Halil Duković, Demir Drešević, Amina Nikaj, Mirza Pepić, Edin Turusković, Aldan Ramović, Adaleta Pecević, Anton Gojčaj, Enis Hadžaj, Armin Kalač,

Samra Đoković, Enis Ljuljanović, Bahrudin Lekić, Rasim Drešaj, Jasmina Adžović, Mustafa Pepić, Refik Đoković, Katarina Ljucović, Lejla Krnić, Emin Begaj, Elvira Hasani, Ivana Đurašević i Amera Brković Pravo glasa na izborima u Tuzima ima 12.290 birača, 139 više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2021. godine. R. P.

U susret lokalnim izborima u Tuzima

Nikola Gegaj Abidin Musić Vojin Vlahović

Služba DIK-a provjerila potpise podrške predsjedničkom kandidatu DF-a

Medojević: Spajić ogrezao u korupciji, zašto ćuti specijalni tužilac Novović

PODGORICA - Privatna

farmaceutska kompanija

Glosarij finansira Pokret

„Evropa sad“, kazao je jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević u emisiji „Press plus“ sa Rajkom Raičević.

On tvrdi da je ta firma, kada je ministar finansija bio Milojko Spajić, za samo godinu za 16 miliona eura povećala udio u poslovima sa državom. Kako je rekao za TV Adrija, otvara se pitanje finansiranja Pokreta „Evrope sad“.

– Glosarij je imao privilegovan tretman kod Spajića, ima apsolutni monopol. Ranije sa DPS-om, a sada sa Spajićem još više. Zato kupujemo najskuplje ljekove u regionu. Ova firma je nekada bila finansijer DPS-a, sada „Evrope sad“ – naveo je Medojević.

Njihov udio u poslovima sa državom bio je veći za vrijeme kada je Spajić bio ministar, dodaje, nego za vrijeme Vlade Duška Markovića

– Da li ste nekad čuli da MANS

pita ko je njih finansirao. Došlo je do prelijetanja finansijera iz DPS-a u „Evropu sad“, ustvrdivši da slični poslovi Spajića postoje i sa firmom ,,Kroling“.

Medojević je sinoć kazao da Spajić 2018. godine nije imao centa i da nije mogao da kupi stan u ekskluzivnom naselju Beograd na vodi. – Motao se oko Crkve i grebao od Ratka Mitrovića. Nije imao nikakav posao. Ni auto, ni garsonjeru. Pokušavao je neke privatne poslove sa sinom Mitrovića, ali bez uspjeha. Spajić može jednostavno da dostavi zahtjev koji je preko notara uputio katastru da se stan uknjiži kao vlasništvo 2018. godine. Stan od 88 kvadrata Spajić je kupio tek 2022. godine, i to najvjerovatnije od fiktivnog kredita od jedne banke za

– Ja protiv Spajića nemam ništa lično. Kada se mlađani Spajić pojavio, imao sam simpatije, on je iz mog rodnog grada, bio je simpatičan, školovao se na Zapadu. Htio sam da dam podrš-

koji je dao keš kao kolateral – rekao je on. Stan je, kako je naveo, prvi put uknjižen na Vesnu Marinković, Spajićevu vanbračnu partnerku, odmah nakon kupovine 2022. godine. – Spajić uknjižava stan na svoje ime 27. decembra 2022. godine nakon što sam ja javno objavio da Spajić ima stan u Beogradu na vodi koji se vodi na ime Marinković. Vjerovatno zbog problema koje je Marinković imala sa EU za koju radi, primorala je Spajića da stan uknjiži na svoje ime. Spajić je kupio nekretnine u Beogradu u vrijednosti od milion eura i vilu u naselju Muo vrijednosti preko milion eura, a tek u 2022. kad su pristigli prljavi milioni eura od šverca, korupcije i pljačke države Crne Gore –rekao je Medojević.

Potvrđena kandidatura Andrije Mandića

PODGORICA - Državna izborna komisija jednoglasno je, na jučerašnjoj sjednici, potvrdila kandidaturu lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića na predstojećim predsjedničkim izborima 19. marta.

Služba Komisije je prethodno, kako je naveo predsjednik tog tijela Nikola Mugoša, provjerila potpise podrške Mandiću i utvrdila kako postoji dovoljan broj validnih potpisa da bi kandidatura bila potvrđena.

Državna izborna komisija zasijedala je juče nakon što članovi tog tijela na prethodnoj sjednici u petak, zbog nepotpune dokumentacije, nijesu uspjeli da potvrde Mandićevu kandidaturu. Tada je traženo da se kandidatura vrati na doradu, jer na obrascima na kojima su dostavljeni potpisi podrške nije bilo imena Andrije Mandića i njegovih podataka.

DIK se u petak obratio i Republičkoj izbornoj komisiji u Srbiji sa zahtjevom da im dostave informaciju da li Mandić i predsjednički kandidat „Evrope sad“ Milojko Spajić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi.

ku da dođu mladi, obrazovani ljudi. Međutim, sve se promijenilo kada je na samom startu zadužio državu 750 miliona eura i to prije nego što je postao ministar – dodaje Medojević. Medojević podsjeća da je sve odrađeno bez saglasnosti Vlade i Skupštine, a da sav novac nije došao u zemlju, odnosno da je nedostajalo pet miliona. – Ja sam dobio informaciju da se formirala ,,trebinjska grupa“. Gdje je pet miliona eura, treba SDT da provjeri. Prema mojim saznanjima, novac je završio kod „trebinjske grupe“, trag vodi do Pariza, do Beograda – rekao je on. Medojević navodi da sudar sa Spajićem nema veze sa „Evropom sad“, već kada je Spajić, kako podvlači, tajno zadužio zemlju 750 eura, kršeći sve moguće zakone i pravila. Đ.Ć.-N.Z.

Inžinjer i naučnik iz Kolašina najavio kandidaturu za predsjednika Crne Gore

Republička izborna komisija Srbije u ponedjeljak je uputila dopis u kojem se navodi da će se provjeriti navodi o državljanstvu Mandića i Spajića. Đ. Ć.

Počasni predsjednik SDP-a o predsjedničkim izborima

Krivokapić: Volio bih da predsjednički kandidat bude Milica Pejanović-Đurišić

PODGORICA - Počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da bi volio da vidi Milicu Pejanović-Đurišić kao kandidata ujedinjene opozicije na predsjedničkim izborima

19. marta.

On je novinarima kazao da su

Ilinčić: Dobri ljudi moraju preduzeti

nešto kako bi se zlo zaustavilo

KOLAŠIN - Zoran Ilinčić, mašinski inžinjer, inovator, poslovni čovjek iz Kolašina, najavio je da će se kandidovati za predsjednika Crne Gore i naglasio da ima dovoljno znanja i iskustva da taj posao radi pošteno i uspješno.

– Želim da pokušam da pozitivno utičem na društvene odnose i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori. Poznati irski filozof Edmund Burke je jednom prilikom kazao:

„Da bi zlo napredovalo, dobri ljudi treba samo da ne čine ništa“. Da bi zaustavili zlo koje kod nas ne napreduje nego buja, svi dobri ljudi moraju preduzeti nešto kako bi se zlo zaustavilo i iskorijenilo – rekao je Ilinčić koji nije član ni jedne partije Smatra da je najveći problem nezavisnim kandidatima sakupiti preko osam hiljada potpisa. To je, kako kaže, nepotreban uslov koji u neravnopravan položaj stav-

lja kandidate partija i kandidate grupe građana. Zalagaće se da se to promijeni i da se u izborni sistem uvedu „otvorene liste“ da se na važne pozicije u društvu ne bi i dalje „švercovali“ nedovoljno spodobni i nedovoljno pošteni. Nakon niza rukovodećih funkcija u društvenim preduzećima, Zoran Ilinčić je 1989. godine osnovao proizvodno privatno preduzeće Mašinogradnja Iling. Tako je u saradnji sa parnerima

u toku konsultacije sa DPSom, te da bi voljeli da vide nadstranačkog kandidata. – Ukoliko ne dođe do dogovora, SDP će imati svog kandidata – rekao je Krivokapić. On je poručio da su u Crnoj Gori svi mogući kandidati, pa i on. R. P.

počela proizvodnja specijalnih mašina, parketa, bicikala, traktora u kooperaciji sa firmom Goldoni. Bio je zastupnik Škode za SRJ a svojim naučnim konstrukcijama počinje uspješnu saradnju sa brojnim poznatim svjetskim firmama, između ostalih sa Boshom i Simensom, Gorenjem a za „zupčaste pumpe promjenjivog protoka“ zainteresovala se poznata firma Casappa iz Italije. Do sada je prijavio preko 200 pronalazaka i dobio 18 patenata za pronalaske. Dobitnik je brojnih diploma i medalja na najprestižnijim naučnim smotrama u Evropi kao i priznanja za priznanja za društvena, ekonomska i sportska dostignuća.

D. DRAŠKOVIĆ

Lider Pokreta za promjene ponovo iznio optužbe na račun bivšeg ministra finansija i potencijalnog predsjedničkog kandidata

Medojević sinoć u studiju TV Adrije

,,Laži oko stana u Beogradu“

DRI kontrolisala dokle se stiglo sa realizacijom preporuka iz revizije za 2020. godinu

Tužilaštvo i dalje pod lupom revizora

Lista potraživanja Uniprom enerdžija u stečaju konačna

PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) je trećom kontrolom Tužilaštva utvrdila da je od ukupno 38 preporuka iz revizije finansija i poslovanja za 2020. godinu kada je na čelu VDT-a bio Ivica Stanković, preostalo da realizuju još četiri, zbog čega za pola godine očekuju novi izvještaj.

Inicijalno je utvrđeno da je tužilaštvo realizovalo 30, dok je prethodnom kontrolom prošlog ljeta konstatovano da ih je preostalo još osam, što znači da su u međuvremenu realizovane četiri.

Tako na realizaciju i dalje čeka preporuka koja se odnosi na evidenciju pokretne i nepokretne imovine u poslovnim knjigama i njihov popis,

imajući u vidu da revizorima nijesu prezentirani dokazi za opremu ustupljenu VDT-u i SDT-u ukupne vrijednosti 20 hiljada eura. Status djelimično realizovane preporuke je ostao nepromijenjen i nakon treće kontrole, jer još

nije istekao zakonski rok za predaju popisa Upravi za imovinu, zbog čega će nastaviti sa praćenjem. Imajući u vidu da je jedna osoba obavljala poslove koji nijesu bili sistematizovani, ali jesu iz redovnih aktivnosti, iako ima pomaka

u smanjenju broja ugovora o djelu, na koje su revizori ukazali, ova preporuka se i dalje tretira kao djelimično realizovana. Revizori se nijesu mogli uvjeriti da li je u tužilaštvu realizovana preporuka koja se odnosi na evidentiranje jednostavnih nabavki u skladu sa zakonom. Iako je ispoštovana preporuka u vezi pravdanja troškova za službena putovanja, zbog neadekvatnog obračuna prilikom korišćenja sopstvenog vozila u službene svrhe, revizori očekuju dodatno izjašnjenje. Revizijom finansija i poslovanja za 2020. godinu kojom je rukovodio senator Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem, utvrđeno je da je, osim više isplata sa neodgovarajućih pozicija na osnovu nepotpune dokumentacije te neevidentiranja obaveze posebnog doprinosa za lica sa invaliditetom, mali broj propisa sa kojima je rad tužilaštva te godine bio usklađen. Utvrđeno je, između ostalog, da je za dežurstva i pripravnost isplaćeno preko pola miliona eura bruto na osnovu članova odluke koju je Ustavni sud ukinuo četiri godine ranije. Nezakonito su isplaćivali specijalne dodatke na platu licima na bolovanju, a pojedinima je preko ovog dodatka od 45 odsto, isplaćivano i od deset do 11 hiljada eura mjesečno za druge dodatke. Varijabile su isplaćivane bez jasnih kriterijuma, pa su pojedini dobijali od 35 pa do preko tri hiljade eura, koliko je jednom licu isplaćeno za više mjeseci odjednom. M.Lk.

Ministar kapitalnih investicija se susreo sa ambasadorkom Karen Medoks

Interesovanje britanskih investitora za razvoj aerodroma

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović razgovarao je juče sa britanskom ambasadorkom

Karen Medoks o mogućim investicijima i projektima

Dug blizu 11 miliona

PODGORICA – Stečajni sudija Privrednog suda Nemanja Popović je na ročištu usvojio konačnu listu potraživanja Uniprom enerdžija, u kojoj Veselin Pejović ima 40 odsto udjela. Time je potvrđena ranija odluka upravnice Zorice Šoć da prizna gotovo sva od ukupno 11 miliona eura potraživanja, osporivši 311.000 eura. Na njenu listu prigovorili su IRF zbog uslovno priznatog potraživanja od 7,5 miliona eura i UPIC, jer im je od preko 300.000 eura priznato samo 14,8 hiljada. Kompaniji sa Britanskih djevičanskih ostrva Solibay Capital Partners (SCP) koja je i inicirala stečaj zbog nevraćenog zajma, razlučno pravo priznato je na 583.000 eura, a preostalih 2,54 miliona svrstano je u treći isplatni red. Njihovi advokati osporili su potraživanje IRF-a u cjelosti, ali i negodovali na izvještaj Šoć za koju tvrde da nije preduzela ništa kako bi naplatila potraživanja. Zanimalo ih je i da li upravnica razmatra mogućnost prodaje Uniprom enerdžija kao pravnog lica, te da li će utvrditi validnost i eventualno pokrenuti postupak provjere cesija i kompenzacija. Šoć je kazala

da se izjasnila na sva njihova pitanja, a da pomenute aktivnosti nije mogla preduzimati prije nego lista bude konačna. Belgijskoj kompaniji Fluxys Šoć je priznala 19.500 eura dok je 20.500 eura osporila, jer su fakture ispostavljene nakon otvaranja stečaja. Osmorici radnika priznato je 16.000 eura za dvomjesečne zarade i neiskorišćene odmore. U treći isplatni red svrstana su i potraživanja Glavnog grada od 3.700 eura.

Uniprom enerdži registrovan je prije pet godina za nabavku, skladištenje i prodaju prirodnog gasa u komprimovanom i tečnom stanju kojim je snabdijevao Uniprom KAP. Prema podacima iz katastra kompanija nema nepokretnosti, a vlasnik je pet vozila. Ova kompanije je godinama negativno poslovala, a za tri godine dug je za 183,9 hiljada eura došao na preko pola miliona eura. Kod SCP se zaduživao tokom 2018. godine, a polovina duga odnosi na pozajmice koje im je u više navrata davala kiparska kompanija Estpro Consulting Associates, a od kojih je SCP preuzela potraživanje. Stečaj je otvoren u oktobru 2021. godine. M. Lk.

Podaci Monstata za četvrti kvartal 2022. godine

koji bi bili interesantni za ulazak britanskih kompanija na crnogorsko tržište, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Kako je ukazala ambasadorka Medoks na početku razgovora, postoji interesovanje in-

vestitora iz Velike Britanije za ulaganja u Crnu Goru, koja je prepoznata kao rastuće turističko tržište.

– Investitori su u prvom redu zainteresovani za strategiju i razvojne planove Crne Gore kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, to jest razvoj nacionalnih vazdušnih luka i civilnog vazduhoplovstva generalno. Britanske kompanije u ovoj oblasti imaju značajno iskustvo i posluju širom Evrope i svijeta i razvoj svog poslovanja u ovom regionu vide kao dobru poslovnu priliku - istakla je Medoks. Ibrahimović je kazao da ga raduje da strani investitori prepoznaju Crnu Goru kao državu sa značajnim razvojnim potencijalima, ujedno sam saglasan

da je turistička privreda srž razvoja ekonomije naše države. - U tom smislu u Ministarstvu kapitalnih investicija radimo na razvoju svih oblasti saobraćaja i energetike, usklađivanjem pravnog okvira i usvajanjem standarda EU želimo da stvaramo povoljan poslovni ambijent za privlačenje stranih investicija - istakao je Ibrahimović.

Ibrahimović je istakao da Crna Gora mora raditi na modernizaciji postojećih aerodroma, ali da mora razvijati i nove vazdušne luke, iskoristio je priliku i upoznao ambasadorku sa određenim interesovanjima stranih kompanija za ulazak na naše tržište, ali je ukazao na neophodnost izrade studija, analiza i plansko-projektne dokumentacije. Kako je naglasio, u pitanju su kapitalni razvojni projekti za čiju su realizaciju potrebni značajan kapital, ali i znanja i iskustva. R. E.

Sektor prerađivačke industrije bilježi rast od 9,5 odsto

PODGORICA - Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u Crnoj Gori u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu su, u odnosu na isti period 2021, porasle 9,5 odsto, pokazuju podaci Monstata. Statističari su kazali da, u poređenju sa četvrtim kvartalom 2021. godine, sektor vađenje ruda i kamena bilježi rast 1,3 odsto, a prerađivačka industrija 9,5 odsto. – Cijene industrijskih proizvoda iz uvoza u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu u odnosu na treće tromjesečje bilježe rast 0,1 odsto - navodi se u saopštenju. Iz Monstata su rekli da, u poređenju sa trećim kvartalom prošle godine, sektor vađenje ruda i kamena bilježi rast 0,3 odsto, a prera-

đivačka industrija 0,1 odsto. Statističari su kazali da su cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2021, porasle 8,9 odsto.

- U poređenju sa četvrtim kvartalom 2021, sektor vađenje ruda i kamena bilježi r ast 16,8 odsto, a prerađivačka industrija 7,3 odsto - navodi se u saopštenju. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda za izvoz su u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na treće tromjesečje, pale devet odsto.

- U poređenju sa trećim kvartalom, sektor vađenje ruda i kamena bilježi pad pet odsto, a prerađivačka industrija 9,8 odsto - dodaje se u saopštenju. R. E.

Veselin Pejović

Zgrada VDT

Ivica Stanković

Sa jučerašnjeg sastanka

m. babović

Postignut dogovor o zapošljavanju u EPCG - Željezari

Ugovor o djelu za 197 radnika do 23. februara

PODGORICA – Predstavnik bivših radnika nikšićke željezare Ivan Vujović potvrdio je Pobjedi da je sa Elektroprivredom (EPCG) dogovoreno da će najkasnije 23. februara u novu EPCG – Željezaru ući 197 radnika.

Svi će, kako je objasnio Vujović, za početak biti angažovani na osnovu ugovora o djelu, imajući u vidu da je prvo neophodno obezbijediti i očistiti fabrike, pogone i kancelarije, te popisati pokretnu i nepokretnu imovinu. Taj posao će, kako procjenjuje, trajati najmanje mjesec, a očekuje da bi 1. marta trebalo da bude i raspisan konkurs na osnovu sistematizacije čija je priprema u toku.

Datum njihovog ulaska u pogone zavisi od plaćanja druge rate, imajući u vidu da je krajnji rok za to 15. februar, te da po ugovoru imovinu mogu preuzeti osam dana nakon toga. Ipak, nada se da bi ta uplata mogla biti ranije, a samim tim i

Podaci EKIP-a o pristupu internetu Na kraju decembra

196,27 hiljada priključaka

PODGORICA - Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju decembra, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 196,27 hiljada, što je 1,05 hiljada, odnosno 0,54 odsto više nego u novembru.

U odnosu na isti period 2021. godine, broj širokopojasnih priključaka u decembru je bio veći 3,56 odsto.

Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu iznosio je 90,33 hiljade, što je 897 više u odnosu na novembar.

Preko kablovskog distributivnog sistema (KDS) je u decembru internetu pristupilo 52,33 hiljade korisnika, što je 221 više u odnosu na novembar.

Broj VDSL priključaka iznosio je 31,79 hiljada, a ADSL 19,14 hiljada. Prema podacima

EKIP-a, Wi-Fi priključaka je u decembru bilo 2,34 hiljade. Broj ostalih priključaka (satelitski internet, MPLS, iznajmljene linije) iznosio je 333, tri više u odnosu na novembar. R. E.

Željezara

početak njihovog angažmana. Konkurs će, kako je kazao Vujović, biti otvoren za sve, ali smatra da su bivši radnici željezare najobučeniji za taj rad. – Mislim da je ovo dosta ko-

rektan dogovor, jer smo počeli sa mnogo manjim brojem radnika. Mi smo i dalje na krovu i tu ostajemo dok ne uđemo u proizvodni pogon. Kad smo izdržali gore već šest mjese-

ci, možemo izdržati i najkasnije do 23. februara – kazao je Vujović.

Upitan na osnovu čega će odlučiti ko će od njih 229 biti u toj grupi od 197, Vujović je kazao da će to odrediti interno te da tu problema neće biti. Još, kako je kazao, ne znaju kolike će naknade primati na osnovu ugovora o djelu, ali ukazuje da im je najvažnije da počnu da rade.

Premijer Dritan Abazović saopštio je 24. januara na sastanku sa bivšim radnicima da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika željezare. EPCG je prošlog mjeseca osnovala ćerku firmu EPCG - Željezara čiji će direktor biti dosadašnji rukovodilac nikšićkog Sekretarijata za uređenje prostora inžinjer metalurgije Đorđije Manojlović, dok je za predsjednika odbora direktora imenovan Marko Perunović, bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija tokom mandata Mladena Bojanića

Posljednjih dana prošle godine iz EPCG je saopšteno da je postignut dogovor sa turskom Tosjali grupom da se imovina Željezare kupi za 20 miliona.

Prva rata od 15 miliona isplaćena je polovinom januara, a rok za uplatu preostalih pet miliona eura ističe 15. februara. Prema nedavno prezentovanom biznis planu, u željezari će biti aktivirane četiri djelatnosti i to solarna elektrana, konstrukcija, podkonstrukcija i kovačnica za šta su predvidjeli 304 radnika. M. Lk.

Ocjena izvršnog direktora hotelske grupe ,,Casa del Mare“

Dolazak Hajata i Meriota doprinosi konkurentnosti destinacije

PODGORICA - Dolazak svjetski poznatih hotelskih brendova na ove prostore, poput IHG-a, Hajata i Meriota, doprinosi konkurentnosti destinacije i podizanju kvaliteta rada u turističkoj privredi, ocijenio je izvršni direktor hotelske grupe ,,Casa del Mare“ Nikola Milić.

– Upravo su oni ti koji nas tjeraju da budemo bolji i reper su svjetskih standarda ove industrije. Vizija koju smo stvorili prije nekih desetak godina, kada smo sanjali da osnujemo grupaciju, stvorena je upravo kroz sve ono što smo naučili i kako su rasli IHG, Hajat, Meriot i svi ostali veliki hotelski brendovi – kazao je Milić za Radio Kotor. Milić, koji je prošlogodišnji dobitnik godišnje nagrade Privredne komore (PKCG) za unapređenje menadžmenta, ocijenio je da je za destinaciju od velike važnosti što će svi oni biti kod nas, pogotovo kada se govori o mikrolokaciji, u zalivu. Hajat je već potpisao ugo -

Potpisan sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj

PODGORICA - Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović, rezidentni koordinator UN Piter Lunberg i ambasador Švajcarske u Crnoj Gori Urs Šmid potpisali su juče sporazum o opredjeljivanju sredstava za Fond za ubrzani razvoj Crne Gore. Riječ je o finansijskom alatu nove generacije koji su uspostavile Ujedinjenje nacije u zemlji, a čiji je cilj objedinjavanje donatorskih sredstava koja će se usmjeriti ka razvojnim inicijativama.

Vlada je opredijelila milion eura za Fond za ubrzani razvoj, dok je Vlada Švajcarske podržala ovu inicijativu sa 1,5 miliona eura. Prethodno, kontribuciju za Fond opredijelila je i Vlada Luksemburga. – Ideja i vizija ove vlade je da Crnu Goru učinimo zelenom destinacijom. To nije lak posao, jer mnogo toga moramo promijeniti, a moramo da imamo i održive projekte. Više sam nego siguran da će nam ovaj fond dati šansu da nađemo dobar projekat i da ćemo nakon njegove implementacije imati mnogo bolju situaciju po pitanju održivog razvoja – kazao je Abazović. Crnogorska kontribucija za održivi razvoj kroz ovaj mo-

vor i od predstojeće sezone se očekuje da bude frašizer u Stolivu, u Kotor Bayu. – Meriot je u izgradnji, na jednoj izuzetnoj važnoj lokaciji u Kotoru i mislim da će dosta doprinijeti gradu i razvoju turizma i podići ga na daleko veći nivo. Accor je kroz brend Movenpick, ovdje u Risnu, tako da su to sve dobre stvari koje će i nas, male hotelijere, tjerati da budemo bolji, da više razmišljamo strateški i o standardima i procedurama. Na neki način, olakšaće i našu konkurentnost destinacije i njen razvoj u budućnosti - smatra Milić.

Ako svi oni, kako je rekao, budu ovdje, šalje se jasna slika da smo potencijalno interesantna destinacija za turiste visoke platežne moći, što je i opredjeljenje kroz strategiju turizmada Crna Gora bude destinacija luksuznog turizma. – Samo sa dobrim brendovima, kao ovi koje smo spomenuli, i mnogi drugi, mi koračamo ka tom putu – kazao je Milić. R. E.

Vlada Švajcarske podržala inicijativu

sa 1,5 miliona

carske koja je za sada najveći donator Fonda, istakao je da su bilateralni odnosi između Švajcarske i Crne Gore veoma dinamični i da je Švajcarska među pet najvećih stranih investitora u Crnoj Gori sa oko 800 miliona eura uloženih od 2003. godine.

dalitet finansiranja je posebno značajna kada se stavi u perspektivu veličine zemlje i ekonomije. Crna Gora ovim ulaže 1,3 eura po glavi stanovnika u održivi razvoj kroz instrumente Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore, što je više od svih zemalja regiona, ali i jasan indikator strateškog opredjeljenja Crne Gore ka održivom

razvoju i saradnji sa Ujedinjenim nacijama. Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Piter Lundberg istakao je da je Fond za ubrzani razvoj Crne Gore osmišljen kao snažan katalizator za ubrzanje ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja u zemlji. – Fond je zajednička vizija ubrzanog ostvarivanja Ciljeva odr-

živog razvoja. S obzirom na ogromni razvojni potencijal, Fond može biti važan faktor

razvoja Crne Gore i ostvarivanja nacionalnih prioriteta, na prvom mjestu pristupanja zemlje Evropskoj uniji – kazao je Lundberg dodajući da je Fond rezultat istinskog razvojnog partnerstva.

Urs Šmid , ambasador Švaj -

Konsolidacijom i usmjeravanjem sredstava ka ciljanim razvojnim intervencijama, Fond ima za cilj da, kao katalizator ubrzanja Agende 2030, ujedno doprinese i ubrzanju učlanjenja Crne Gore u EU, s obzirom na visok stepen usklađenosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja EU. Fond je osmišljen kao podrška strateškim inicijativama u tri prioritetne oblasti Okvira saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za period 2023–2027: inkluzivni ekonomski razvoj i ekološka održivost; razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti, socijalna uključenost i društvena kohezija, upravljanje po mjeri čovjeka, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava. N. K.

Sa jučerašnjeg potpisivanja sporazuma

Jednoglasna podrška za Armenko i Đuranović, za Tešić 12 glasova, Resulbegovića podržali samo poslanici DF, SNP, DCG i Ure

Ustavni odbor podržao četvoro kandidata

PODGORICA – Skupštinski Ustavni odbor utvrdio je juče listu četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda koji je u potpunoj blokadi od septembra prošle godine usljed nesposobnosti političke elite da u prethodnih dvije i po godine i pet raspisanih javnih poziva postigne dogovor oko izbora članova tog organa - čuvara ustavne demokratije, koji odlučuje u situacijama kada ostali organi vlasti ne rješavaju sporove u skladu sa načelom vladavine prava.

Poslanici će u plenumu imati priliku da glasaju za kandidate

Snežanu Armenko, Momirku Tešić, Draganu Đuranović i Faruka Resulbegovića, koji su na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora dobili neophodnu podršku većine članova tog skupštinskog tijela. Kandidatkinje Armenko, zamjenica ombudsmana, i Đuranović, bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – dobile su jednoglasnu podršku svih 13 članova Ustavnog odbora.

Sutkinju Osnovnog suda u Kotoru Momirku Tešić podržalo je 12 članova Odbora, dok je uzdržan bio poslanik Liberalne partije, Kotoranin Andrija Popović

Resulbegović, tužilac iz Ulci-

Ambasadori Kvinte i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pozdravili odluku Ustavnog odbora i pozvali Skupštinu da sazove plenarnu sjednicu u najskorijem mogućem terminu, u cilju hitnog okončanja procedure izbora

garantovanih i degradaciju već ostvarenih prava. - Pripadnik bošnjačkog naroda ne može biti član Sudskog savjeta, ne može ući u Tužilački savjet, ne može biti izabran za sudiju Vrhovnog i Apelacionog suda, a od danas zvanično ne može ni u Ustavni sud. Ovakav odnos prema pripadnicima bošnjačkog naroda je poraz građanske i multietničke Crne Gore – poručili su u Bošnjačkoj stranci.

većina za izbor i četvrtog kandidata na osnovu dogovora BS i albanskih partija oko podrške Resulbegoviću ili predsjedniku Suda za prekršaje iz Bijelog Polja Aliji Beganoviću, do kojeg očigledno nije došlo. Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa pozdravila je odluku Ustavnog odbora da predloži listu od četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda i pozvala Skupštinu Crne Gore da sazove plenarnu sjednicu u najskorijem mogućem terminu, u cilju hitnog okončanja procedure izbora.

- Potpuno funkcionalan Ustavni sud ključan je kako bi se osigurao pristup pravdi i poštovanje temeljnih prava svih građana - istakla je Popa na Tviteru.

nja, dobio je podršku sedam poslanika Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, Demokrata i GP Ure, dok je ostalih šest članova Odbora bilo uzdržano.

Iz Bošnjačke stranke promptno su reagovali i poručili da je prijedlog za dopunu nedostajućih sudija Ustavnog suda „kojim će se i ova sudska

instanca ostaviti bez Bošnjaka, još jedna u nizu loših poruka koje parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine šalje Bošnjacima u Crnoj Gori i nastavak etničkog čišćenja institucija“.

– Značajan dio političkog kapitala Bošnjačke stranke i postignutih međunarodnih standarda u oblasti zaštite ma-

njinskih prava sadržan je u ustavnim odredbama o pravu na srazmjernu zastupljenost i afirmativnu akciju – navedeno je u saopštenju BS-a.

U toj partiji su istakli da je predlaganje sastava Ustavnog suda, koji ne uvažava ove ustavne mehanizme apsolutno neprihvatljiv, te da predstavlja kršenje Ustavom za-

Iz kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) ukazali su da, „kako smo svjedočili različitim stavovima između predstavnika albanskih partija i Bošnjačke stranke oko toga ko treba da bude manjinski kandidat“, neće arbitrirati u ovom slučaju već će na plenumu podržati onog kandidata oko kog manjinske partije postignu zajednički dogovor i konsenzus. Prethodne sedmice na sastanku Kolegijuma Skupštine i Ustavnog odbora postignuta je saglasnost oko izbora tri kandidatkinje za sudije Ustavnog suda a, kako je tada saopšteno, do sjednice Ustavnog odbora trebala je biti postignuta saglasnost i potrebna

Sindikalci traže hitne izmjene granskog kolektivnog ugovora, pokrenuli peticiju

Popa je poručila da, radi napretka u pristupanju Evropskoj uniji, svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih instituticja i pravilno funkcionisanje vladavine prava. Odluku Ustavnog suda pozdravili su i ambasadori Kvinte koji su na Tviteru poručili da su ohrabreni time što su stranke iz širokog političkog spektra radile zajedno i postigle dogovor oko troje kandidata. Kako su kazali, sada je na parlamentu da na plenarnoj sjednici preduzme završne korake u tom produženom procesu.

- Hitno ponovno uspostavljanje u potpunosti funkcionalnog Ustavnog suda je neophodno za funkcionisanje demokratije u zemlji i u interesu je svih građana. To bi bio važan korak za izlazak iz ustavne krize i korak ka neophodnim reformama koje će omogućiti zemlji da krene naprijed na putu evropskih integracija - poručili su ambasadori Kvinte. D. MIHAILOVIĆ

Zaposleni

u zdravstvu traže novo hitno povećanje zarada

PODGORICA – Dio zaposlenih u zdravstvu je juče tražio hitnu korekciju granskog kolektivnog ugovora koja bi podrazumijevala uvećan koeficijent za 7,5 odsto.

Posljednje povećanje zaposlenima u zdravstvu je uslijedilo nakon potpisivanja granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koje su sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem potpisali predstavnici Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore i Sindikata zaposlenih u zdravstvu.

Tada je nemedicinskom osoblju povećan koeficijent za 12,5 odsto čime su se izjednačili sa medicinarima, koji su to povećanje dobili godinu dana ranije.

NeMA pregOVOrA

Ipak, predstavnici nereprezentativnih sindikata su juče zahtijevali hitno novo uvećanje. Nezavisni sindikat Kliničkog centra, SO Instituta za javno zdravlje Crne Gore, SO Zavod

za transfuziju, SO Specijalna bolnica za bolesti pluća Brezovik, SO Bolnica Meljine i Sindikat zdravstva Crne Gore su juče kazali da sad kada su plate u javnom sektoru u Crnoj Gori dosegle povećanje do najmanje 20 odsto, zahtijevaju hitnu korekciju zarada.

Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore Vladimir Pavićević je naglasio da o zahtjevu za korekciju koeficijenata, pregovora nema.

Predsjednica Nezavisnog sindikata

Kliničkog centra Ratka Prodanović kazala je da će medicinska sestra koja radi na najsloženijim poslovima u operativnim zahvatima u KCCG-u imati za 20 eura veću platu od nemedicinskog kadra koji radi na poslovima održavanja čistoće i obezbjeđenja.

Sindikati su kazali da su sa problemom upoznali nadležne u Ministarstvu zdravlja i menadžment KCCG, koji, ističu, za to nije imao sluha.

Predsjednica SO Instituta za jav-

no zdravlje Crne Gore Biljana Popović-Kolašinac je kazala da su se obraćali nadležnim ministarstvima da se formira velika radna grupa te da se napravi dokument koji je od krucijalne važnosti i koji je vodilja u sistemu zdravstva.

Vladimir Pavićević nije optimističan po pitanju formiranja radne grupe,

jer su sindikati u zdravstvu izuzetno podijeljeni.

U MeLjINAMA zAbrINUtI Zaposleni u bolnici, odnosno Sindikat zdravstva traži hitan sastanak sa premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem i ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem

– Sigurno nećemo dozvoliti da se ne napravi dobar socijalni program i prekvalifikacija dokvalifikacija, sve što treba da naše kolege i koleginice budu zadovoljni – rekao je predsjednik Sindikata zdravstva Vladimir Pavićević.

Kazao je da su i Abazović i Šćekić govorili da će problem sa bolnicom Meljine biti riješen, ali da situacija na terenu to ne pokazuje.

– Kad raspišete konkurs za 89 zaposlenih, a imate 150 zaposlenih, to znači da će 60 ljudi ostati bez posla bez ikakvog socijalnog programa. Želimo da čujemo konkretna rješenja za bolnicu – poručio je Pavićević. Predsjednica SO Bolnica Meljine Slavica Drobnjak rekla je da bolnica Meljine neće biti „stacionar, nekakvo istureno odjeljenje bolnice Kotor“. Saopštila je da je direktorica te ustanove na razgovoru u Ministarstvu zdravlja.

– Smatram da se tu mnogo šta neće popraviti, da će mnogo radnika ostati bez posla, naročito nemedicinski kadar koji tamo godinama radi i bori se za bolnicu - rekla je Drobnjak. Bolnica Meljine, ističe, ne bi danas postojala da nema njenih radnika. - Stavilo se sve na papir, shvatilo se da nema novca za svih 150 radnika, skinuo se dio radnika i ostalo je što je ostalorekla je Drobnjak. K. jANKOVIĆ

Sa jučerašnje sjednice Ustavnog odbora

SKUPŠTINA

CRNE

GORE

Analiza DPNCG-a o napadima na novinare ukazuje da institucije nijesu radile ono što im je deklarativni prioritet

Državni tužioci

pokazali pasivnost i nezainteresovanost

PODGORICA – Vrhovno

državno tužilaštvo i rukovodioci državnih tužilaštava treba da izvrše uvid u spise svih predmeta napada na novinare i da utvrde propuste u dosadašnjim istragama, bez obzira na mogućnost pokretanja postupaka odgovornosti zbog protoka vremena i nastupanja eventualne zastarjelosti.

To se, između ostalog, navodi u preporukama sadržanim u analizi pod nazivom „Propusti u istragama: prioriteti koji to nijesu“ koju je uradilo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore.

Daleko je pravDa -Iako su deklarativno istrage napada na novinare i njihovu imovinu godinama prioritet nadležnih državnih organa, i dalje u većini slučajeva ne postoji zadovoljenje pravde. To se tiče i jednog ubistva i više predmeta nanošenja teških tjelesnih povreda novinara, koji su različito krivično kvalifikovani – saopšteno je iz DPNCG-a.

Analiza ukazuje da su u najtežim predmetima državni tužioci pokazali neprihvatljivu nezainteresovanost i pasivnost, pa nijesu izlazili na lice mjesta, nijesu prisustvovali uviđaju, nijesu prisustvovali saslušanjima osumnjičenih, neke od osumnjičenih saslušavali su sa kašnjenjem od više godina, a neke osumnjičene nikada nijesu ni saslušali. Sa vještačenjem povreda oštećenih i njihovim saslušanjem takođe se neprimjereno kasnilo.

-U svim ovim slučajevima istrage su bile nedjelotvorne, vođene su uz brojne propuste, nijesu okončane u razumnom roku i postupalo se neblagovremeno, a što je onemogućilo otkrivanje svih izvršilaca i nalogodavaca. Takve istrage suprotne su evropskom standardu koji zahtijeva da ona mora biti vođena hitno i ekspeditivno, na način podoban da dovede do otkrivanja i kažnjavanja

PODGORICA – Idu kao crnogorski, a vratiće se i kao turski i kao crnogorski junaci –poručio je Bariš Kalkavan, ambasador Turske u Crnoj Gori, sinoć tokom ispraćaja 23 člana nacionalnog spasilačkog tima u njegovu državu koju je pogodio katastrofalni zemljotres.

svih odgovornih lica, uključujući nalogodavce – navodi se između ostalog. Takođe, konstatuje se da se istrage nijesu bavile utvrđivanjem povezanosti napada na novinare sa njihovim radom. Tokom istrage oštećenima nije omogućeno da aktivno učestvuju u postupku i koriste prava koja im zakon garantuje.

oD ubistva, napaDa, Do prijetnji smrću U analizi su obrađeni ubistvo Duška Jovanovića 2004. godine, ujedno najteži napad na novinare i medije u Crnoj Gori, zatim prebijanje novinara Tufika Softića iz Berana, koje je tek pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti prekvalifikovano u pokušaj ubistva. Ukazano je i na slučaj napada na sportskog novinara Mladena Stojovića, i činjenicu da je 10 godina kasnije policija saslušala osobe koje je on u tekstu, za koji se smatra da je povod napada, pominjao u kontekstu „fudbalske mafije“. Jedan od slučajeva su i prijetnje, napadi i ranjavanje, odnosno pokušaj ubistva Olivere Lakić (u periodu od 2011. do 2018. godine) zbog serije tekstova o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta i povezanosti bezbjednosnih stuktura sa tim nelegalnim poslovima. Naveden je i napad na novinara Seada Sadikovića tokom uličnih protesta 2021. godine, kada, kako se ističe, tužilaštvo nije preduzelo sve kako bi pocesuiralo sve napadače. Analiza se zaključuje sa slučajem prijetnji smrću urednici M portala Danici Nikolić poslije objave transkripta razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog kriminalnog klana sa Skaj aplikacije u kojima se pominju i premijer Abazović i njegovi saradnici. Tužilaštvo u ovom slučaju još nije kvalifikovalo krivično djelo.

Analiza koju su uradili advokat Veselin Radulović i novinarka Svetlana Đokić nastala zahvaljujući projeku ,,Mediji za odgovorno društvo“ koji je podržan u okviru programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE.

Tužioci nijesu izlazili na lice mjesta, nijesu prisustvovali uviđaju, saslušanjima osumnjičenih, neke od osumnjičenih saslušavali su sa kašnjenjem od više godina, a neke osumnjičene nikada nijesu ni saslušali

Ministarstvo unutrašnjih poslova je u saradnji sa opštinskim službama zaštite i spašavanja i uz saglasnost opština i vatrogasaca-spasilaca, pripremio tim za traganje i spašavanje iz ruševina - light USAR, koji broji 18 vatrogasaca-spasilaca i pet pripadnika Direktorata za zaštitu i spašavanje. Kalkavan je kazao da je Turska dosad izgubila 3.500 ljudi, da ima preko 20.000 ranjenika koji su izvučeni iz ruševina te da je veliki broj onih koji se nalaze pod ruševinama.

– Od momenta kada se desio zemljotres, Crna Gora je kao država i kao narod priskočila u pomoć i dijeli našu bol. Telefon Ambasade ne prestaje da zvoni, do ranog jutra naši prijatelji iz Crne Gore nas zovu i naravno prvi koji su prešli u akciju su ljudi koji su profesionalci u ovom poslu, dakle Direktorat za vanredne situacije i večeras ih pratimo u Tursku – rekao je ambasador na ispraćaju crnogorskih spasilaca.

On se od srca zahvalio i kazao da im je utjeha sva pomoć koju je crnogorski narod do sada pokazao.

– Sa svih strana zemlje pristigla je pomoć, napunili smo naše depoe i sjutra ćemo je poslati u Tursku. Koristim ovu priliku da se u ime turskog naroda i države zahvalim crnogorskom narodu na pomoći i podršci koju su do sada pokazali – kazao je ambasador Bariš Kalkavan.

Građani slali pomoć Crveni krst je juče građane pozvao na strpljenje i da prevashodno daju novčane donacije, u dogovoru sa kolegama iz Crvenog polumjeseca.

Ipak, na slike kataklizme građani nijesu mogli da ostanu nijemi, pa je juče iz cijele Crne Gore u Podgoricu stizala pomoć. Zejnep Supčeler koja živi u Crnoj Gori je organizovala humanitarnu akciju.

– Osjetila sam potrebu da makar na neki način pomognem svojim građanima, pa sam or-

Građani nijesu ostali nijemi slike kataklizme

Rađena je na bazi javno dostupnih podataka, kontakata sa izvorima i uvida u pojedine predmete, obrađuje nekoliko najtežih neriješenih napada na novinare.

U preporukama i zaključcima koji će biti upućeni Državnom tužilaštvu i ostalim nadležnim institucijama očekuje se da svi napadi na novinare i imovinu medija budu pravosnažno okončani. i. p.

ganizovala akciju. Još juče smo pokrenuli akciju. U stalnoj smo komunikaciji sa Ambasadom Turske, koja je do kraja dala svoju podršku. Ostvarili smo komunikaciju i sa direktoratom Turkish airlines, koji nam je izašao u susret i koji će izvršiti transport robe odavde do Turske – kazala je Supčeler Pobjedi.

Akcija, ističe ona, podrazumijeva prikupljanje jorgana, ćebadi, garderobe za muškarce, žene i djecu, pelene, higijenska sredstva.

Mehmet Ozgun je Pobjedi kazao da je donirao garderobu i ćebad, jer zna da će to značiti ljudima.

- Želim im brzi oporavak u svakom smislu – kazao je Ozgun.

Marija Kovačević donirala je opremu za bebe.

- Srce mi se cijepa kad vidim prizore. Preko noći ostati bez porodice, nemam riječi... – kazala je ona.

Supčeler je kazala da će možda organizovati još neku akciju, u zavisnosti od potreba ugroženog stanovništva.

- Mislim da su im sad najpotrebniji šatori i grijalice. Već su određene firme u komunikaciji sa Ambasadom Turske, tako da će oni preko njih izvršiti transport – kazala je ona.

spasioci, ponos crne Gore Milan Radović, vođa tima za spašavanje, je sinoć pred polazak u Tursku kazao da je njegov zadatak i težak i lak.

– Težak je jer u ovom teškom momentu tim koji je sastavljen od spasilaca koji su prošli mnogo edukacija i realnih situacija i koji će pružiti pomoć Turskoj, a lak mi je zato što znam da će ovi momci, bez obzira na sve poteškoće pružiti svoj maksimum, u skladu sa svim procedurama, da se pruži ta pomoć i da se nakon sedam dana vratimo kući, svojim porodicama – kazao je on. Zahvalio se kolegama koji su im pomogli, kao i svim lokalnim samoupravama koje su dale saglasnost „da ovi momci budu danas na ponos Crne Gore, dio ovog nacionalnog tima“.

Filipu Latkoviću, članu tima za spašavanje, je ovo prva akcija. – Meni je prvi put da idem u drugu državu da pomažem, ali osjećaj povodom toga je dobar.

Tim specijalizovan za traganje i spašavanje iz ruševina, 23 hrabra momka

Crnogorski spasioci, njih 23 sinoć pošli na zadatak za koji su rekli da je u isto vrijeme i težak i lak

U Podgoricu juče stizala pomoć građana iz cijele Crne Gore

i. mandić

d. malidžan

otputovala u Tursku, Crveni krst otvorio račun

nijesu na kataklizme

Odgovor novinara na reagovanje osnivača ISOP-a Mitra Radonjića

Tri teze za Holivud

Reakcija porodice je neopisiva, nije im svejedno – kazao je on. U akciju spašavanja su krenula i trojica Kotorana.

Božidar Belan (38), Mario Marković (36) i Nikola Banićević (28) idu u Tursku da pomognu tamošnjim spasilačkim snagama i narodu u potresu razorenom Gaziantepu - gradu pobratimu Kotora.

Belanu i Markoviću ovo nije prvi put da idu u drugu državu i pomažu u sličnim situacijama. Sa njima smo razgovarali dok su sa ostalim kolegama obavljali posljednje pripreme pred odlazak.

Božidar Belan kaže da ima iskustva, jer je prije par godina bio u Albaniji kada je tu zemlju pogodio zemljotres.

– Mi smo dio Nacionalnog tima

Crne Gore koji reaguje u slučajevima potresa i naša je dužnost kad su ovakve situacije da se odazovemo i pružimo pomoć, tako da nije bilo dileme da li ići ili ne – kaže Belan, koji priznaje da im nije svejedno.

– Porodici je bilo teško kada su čuli da idemo, osjećaj je maltene kao da idemo u rat. Ni nama nije svejedno, ali ovo je naš poziv za koji smo se opredijelili, a prije svega radimo jedan humani posao - kaže Belan.

Adžić: Spremna policija, vojska i ljekari

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić izrazio je saučešće ambasadoru Turske, predsjedniku Erdoganu i cjelokupnom turskom stanovništvu, uz želju da njihova zemlja što prije izađe iz situacije koja je zadesila. Timu za pretragu i spašavanje iskazao je veliko poštovanje. – Želim da vam kažem da niko od nas ne sumnja u vašu hrabrost i plemenitost koju ste samim izborom svog zanimanja pokazali, ali prije svega vas molim da tamo mislite na svoju bezbjednost. Ljudi koji ostaju ovdje da vas čekaju nemaju nikog bližeg od vas i ničiji život im nije vredniji od vašeg. Budite mudri, odmjereni, pazite se, gledajte da pomognete. Siguran sam da ćete Crnu Goru predstaviti na najbolji mogući način – poručio je Adžić. Ministar se takođe zahvalio i svima onima koji su izrazili želju da pomognu i koji su i dalje u pripravnosti jer će ova teška situacija potrajati i biće rotacija timova. Predstavnici Uprave policije, timovi obučeni za posebne namjene su spremni da krenu, kao i službenici Vojske Crne Gore.

– Imamo značajan odziv i spremnost kada su u pitanju medicinsko osoblje i ljekari. Kompletna Crna Gora je stala uz Tursku i turski narod – istakao je ministar Adžić.

I Nikola Banićević kaže da njegovoj porodici nije bilo baš drago što ide.

- Naravno da je sve ovo stresno za njih, ali šta je tu je, znaju kakav mi je posao, znaju da ja volim svoj posao i to je to. Spremni smo, čekamo da krenemo - kaže Banićević kojem će ovo biti prvo iskustvo jer je do sada samo išao na vježbe i obuke. Mario Marković je bio 2019. godine u Albaniji da pomaže nakon zemljotresa.

– Što se tiče iskustva, ništa tamo nećemo raditi što već ovdje nijesmo radili i što radimo svakog dana. Iskustva imamo, svakodnevno se susrijećemo se raznim situacijama gdje imamo mrtve, povrijeđene, teško povrijeđene, spašavamo živote, tako da nam ovo nije ništa novo. Međutim, ono što je novo i sa čim ćemo se prvi put susresti je nešto drugo. Tamo ćemo spavati pod šatorima, u vreći za spavanje na minus stepeni, bez tableta i ostalih osnovnih stvari. Zatim, obaviješteni smo da tamo već haraju neke zarazne bolesti, poput kolere, tako da moramo dobro voditi računa i od te vrste opasnosti. Zatim tu je i opasnost jer se radi o području na granici sa Sirijom i tamo je situacija takva da vas neko bukvalno za jednu jaknu može upucati. To su neke stvari sa kojima se do sada nijesmo susretali i sa kojima nijesmo imali iskustva - ističe Marković. Takođe, prema izvještajima Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog

PODGORICA – U reagovanju osnivača NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, koja se sada zove Ženska asocijacija, pod naslovom „Strah NVO sektora od mene prelazi u opsesiju mnome“ na tekst Pobjede objavljen 2. februara pod naslovom „Radonjiću 56.000 eura da pomaže žrtvama nasilja“, Mitar Radonjić se bavi sa tri teze koje se uopšte ne pominju u članku na koji reaguje. Radonjić u reagovanju kaže: „Istina je sljedećaniti sam ja direktor Instituta od 7. jula 2022. što je evidentirano rješenjem Ministarstva javne uprave br. 3/1177-22/056-01 od 19. jula 2022...“ U tekstu Pobjede apsolutno ni na jednom mjestu ne piše da je Radonjić aktuelni direktor navedene NVO. Naprotiv, u prvoj rečenici se navodi: „NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP), kojom je rukovodio za nasilje i samovlašće više puta pravosnažno osuđivani Mitar Radonjić, promijenio je ime u Ženska asocijacija pa će prihvatilištem-skloništem za djecu i odrasle, žrtve trgovine ljudima i SOS li-

Donacije preko Crvenog krsta

Crnogorski Crveni krst je otvorio SMS liniju 15888 i žiro račun 520-5188-31 kod Hipotekarne banke za prikupljanje novca, što je prioritet, kako bi se izbjegle komplikovane logističke procedure skupljanja ostale pomoći. To je dogovoreno sa kolegama iz Crvenog polumjeseca koji je apelovao na sve da se za sada suzdrže od slanja humanitarne pomoći kako se ne bi ometao proces spašavanja ljudi iz ruševina.

polumjeseca, izvjesno je da će Turskoj i Siriji biti potrebna međunarodna pomoć, imajući u vidu dugoročne potrebe pogođenog stanovništva pa se iz toga razloga već finalizuju hitni apeli za prikupljanje pomoći čija se vrijednost procjenjuje na 70 miliona švajcarskih franaka. Crveni krst Crne Gore moli za strpljenje sve koji su se javili sa željom da pomognu jer je sada akcenat na spašavanju ljudskih života od strane specijalističkih jedinica i tek će se raditi procjene dugoročnih potreba.

I.R-Iv.K-Nj.B.

nijom za žrtve nasilja nastaviti da upravlja pod novim „brendom“.

Što će reći da ne stoji ni druga Radonjićeva teza u kojoj kaže „niti sam ja, kako je u članku navedeno, mijenjao ime Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku...“

Što se tiče Radonjićeve treće teze: „...niti je meni dat bilo kakav novac na konkursima koji su bili u decembru 2022…“, citiraću, ponovo, dio objavljenog članka u kojem piše „...da je ISOP, pod novim nazivom Ženska asocijacija, na osnovu objavljenih odluka Ministarstva rada i socijalnog staranja o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija u programima Zaštita od nasilja nad ženama i nasilja u porodici i Društvena briga o djeci i mladima, već inkasirala oko 56.000 eura državnog novca. Za projekat „Zajedno nad prevencijama nasilja nad ženama i djecom“ Ministarstvo je odobrilo 31.768,81 eura, a za realizaciju projekta „Zajedno do prevencije nasilja nad djecom i mladima“, 24.300 eura. Duško MIHAILOVIĆ

Ombudsman utvrdio propuste u Prihvatilištu za strance nakon što su dvije državljanke Indije prijavile da su bile žrtve nedoličnog ponašanja

Ponovo da ispitaju je li službenik seksualno zlostavljao

PODGORICA – Zamjenica ombudsmana Mirjana Radović utvrdila je da je Prihvatilište za strance učinilo propust zato što nije temeljno ispitalo ozbiljne navode dvije državljanke iz Indije, koje tvrde da je policijski službenik u toj ustanovi pokušao seksualno da ih zlostavlja. Zatraženo je od Prihvatilišta za strance i Centra za primjenu blažih mjera da preispitaju postupanje službenika i preduzmu mjere u skladu sa zakonom. Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda rečeno je Pobjedi da još nijesu dobili odgovor nadležnih šta su konkretno učinili. Ombudsmanu je prijava o ovom slučaju stigla putem elektronske pošte 17. avgusta prošle godine. Indijke su prijavile službenici u Prihvatilištu navodno nedolično ponašanje policajca koji je bio u alkoholisanom stanju. Ispričale su da je bio ispred njihove sobe, u hodniku, i da je rukama gestikulirao u pravcu sobe u kojoj se nalazio mlađi muškarac. To su protumačile ,,kao da on navodi na zbližavanje njihovo sa mlađim muškarcem i eventualni seksualni odnos“. Policijski službenik je negirao njihove optužbe. Kazao je da su mu navodno Indijke pokazivale rukom, gestikulirajući u njegovom pravcu i da ih je shvatio da ga pitaju koliko je sati. Rekao je da je kroz zatvorena vrata sa staklom okrenuo i pokazao telefon, da bi vidjele koliko je sati. Negirao je navode da je bio pijan. Tog dana je vođa smjene bila mlađa policijska inspektorka koja je negirala osnovanost prijave strankinja. U njenoj izjavi je navedeno i da

je kontrolisala sigurnosne kamere i da nije konstatovana nijedna nepravilnost.

Ombudsmanu je tokom istraživanja ovog slučaja rečeno da je prostor gdje su se nalazile Indijke bio pokriven video nadzorom. Po navodima službenika Odjeljenja za telekomunikacione i elektronske tehnologije, video snimak sa nadzorne kamere, ipak, nije bilo moguće očitati. Kažu da su ustanovili da je hard disk neispravan. Radović je zato zatražila da bez odlaganja stave u funkciju video nadzor i obezbijede odgovarajuće skladištenje i dostupnost video zapisa.

Zaključila je da Prihvatilište nije bez odlaganja sprovelo zakonit postupak ispitivanja svih navoda ovog slučaja. Ukazala je i da odgovorno lice u Prihvatilištu ne smije donositi odluke samo na osnovu dokumenata ili informacija koje mu dostave policijski službenici, koji su pod sumnjom da su učestvovali u radnjama na štetu žrtve takvog postupanja, već mora pokazati da ih je kritički ispi-

tao. Kako se radi o djelima koja se gone po službenoj dužnosti, prema njenim riječima, obaveza sprovođenja istrage postoji i bez krivične prijave ili tvrdnje o zlostavljanju kada postoje druge dovoljno jasne indicije koje ukazuju da je do toga došlo. Radović je zaključila da je propustom Prihvatilišta da preduzme temeljne, blagovremene i razumne mjere kako bi ozbiljni navodi o zlostavljanju bili ispitani, prekršen proceduralni aspekt člana 3 Evropske konvencije, a u vezi sa članom 31 Ustava Crne Gore na štetu podnositeljka pritužbe.

-U trenutku uzimanja izjava od službenika, podnositeljke pritužbe su već bile prinudno udaljene, tako da izjavu od njih nije bilo moguće uzeti. Državni službenici (uključujući policijske i zatvorske službenike), koji rade u ovim jedinicama imaju dužnost da vode računa o svim licima smještenim u Prihvatilištu. Ovo podrazumijeva i dužnost da o indicijama o zlostavljanju bez odlaganja obavijeste i nadležni organi – navela je ona. N. Đ.

Tim se sprema za ukrcavanje na avion

Prihvatilište za strance

Apelacioni sud ukinuo presudu optuženima za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je planirala likvidaciju pripadnika jednog od zaraćenih klanova

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu kojom su Podgoričanin Goran Brajović (28), Aleksandar Kostana Kaso Hose (46) i Kaisedo Bandoj Huan Davido (32) iz Kolumbije osuđeni na ukupno osam godina robije zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je formirana radi izvršenja neodređenog broja teških krivičnih djela, potvrdila je za Pobjedu advokatica Aleksandra Rogošić

Brajović i David Kaisedo osuđeni su na po dvije i po godine zatvorske kazne dok je Aleksandar Kostana dobio tri godine robije. Po nalogu drugostepenog suda zakazan je početak ponovnog suđenja za 13. februar.

Proces će voditi sudija Višeg suda Goran Šćepanović koji je izrekao prvostepenu presudu. Apelacioni sud je, obrazlažući ukidno rješenje, ukazao da se u prvostepenoj presudi navode uopštene formulacije kada je u pitanju radnja izvršenja krivičnog djela – stvaranje kriminalne organizacije bez konkretizovanja radnji koje čine to krivično djelo.

- Potrebno je da se konkretizuje radnja koja čini krivično djelo, sa činjenicama i okolnostima koje čine obilježja krivičnog djela izvršioca, i činjenicama koje su važne za identifikaciju krivičnog djela i njegovo razlikovanje od svakog drugog krivičnog djela (vrijeme, mjesto, način, sredstvo i sl), a što sve predstavlja činjeničnu osnovicu presude –precizirale su sudije Apelacionog suda.

Brajoviću i Kolumbijcima će se ponovo suditi

Prema navodima presude, Brajović i Kolumbijci su postali članovi kriminalne organizacije koju je N. N. lice formiralo na teritoriji Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Turske i Kolumbije, u cilju izvršenja krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 4 godine i teža kazna.

Kolumbijci su, kako je jedan od njih priznao u istrazi, preko nekih momaka i jednog gospodina koji pripadaju ,,nekoj velikoj organizaciji“ u Kolumbiji vrbovani da postanu članovi kriminalne organizacije.

Oni su trebali da dođu u Crnu Goru i izvrše ubistvo i tri dana nakon toga napuste Crnu Goru. Njima je za ubistvo zbog ,,nekog rivalstva“ obećana novčana nadoknada od 25.000 eura.

Oni su preko Istanbula, Beča, Splita, a potom ilegalnim putem preko BiH ušli u Crnu Goru gdje ih 1. avgusta 2020. godine sačekao Brajović.

Sud je priznanje Kolumbijaca prilikom ispitivanja u nikšićkoj policiji a kasnije i pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem ocijenio kao vjerodostojan iako su ovi optuženi u sudu tvrdili da se radi o lažnom i iznuđenom priznanju.

Međutim, u sudskom postupku je priznanje Kolumbijaca potvrđeno drugim materijalnim dokazama.

Jedan od njih je i analiza listinga na osnovu kojeg je utvrđeno da se Brajović iz noćnog provoda u Budvi u Podgoricu vratio preko Vilusa, a ne preko Cetinja, znatno kraćim putem.

Inspektor Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Boris Anđušić je, svjedočeći

pred sudom, pojasnio da optuženi Kolumbijci prilikom saslušanja nijesu mogli biti prisiljeni šta da kažu, jer to što su priznali, tek mjesec ili dva kasnije potvrdile su partnerske službe. Istakao je i da nije bilo logike da se na njih vrši bilo kakav pritisak jer su na samom početku saslušanja pokazali kooperativnost. On je naveo da je sama činjenica da su dva stranca granicu prešla ilegalno i da su kod njih pro-

nađeni kriptovani telefoni ukazivala na veze sa kriminalnim grupama, zbog čega je pozvan u nikšićki Centar bezbjednosti, gdje je u svojstvu građanina saslušao jednog od privedenih Kolumbijaca.

- Aleksandar mi je na samom startu kazao da je u Kolumbiji osuđivan za ubistvo i da je u Crnu Goru došao da ubije neku osobu koja je odgovorna za nestanak tone kokaina. On je poja-

snio i da mu je u Kolumbiji osoba sa imenom Pasija ponudila 25.000 eura da počini ubistvo u Crnoj Gori. Pasija ga je povezao sa optuženim Davidom, sa kojim je krenuo u našu zemlju, pojašnjavajući putanju kojom je došao u Crnu Goru. Opisao je i kako je stupio u kontakt sa optuženim Brajovićem – kazao je inspektor Anđušić.

On je ukazao sudu da nije bilo moguće da Aleksandru naloži šta da kaže ,,jer ono što je on rekao vezano za putanju kojom je došao do Crne Gore i da je osuđivan potvrdile su kasnije službe granične policije i Interpol“. - Kako sam ja u tom trenutku mogao znati da je on osuđivan za ubistvo? Nije bilo logike da na njih bilo ko vrši pritisak jer su bili kooperativni. Dali su pasvord svojih kriptovanih telefona i bili decidni prilikom davanja izjava – kazao je tada Anđušić, tvrdeći da mu nije poznato da je bilo ko od kolega vršio pritisak na optuženog Aleksandra.

Ovaj svjedok je naveo i da mu je Aleksandar prilikom saslušanja kazao da je crnogorska policija korektna i da bi ga u Kolumbiji, kada bi ga uhvatili u namjeri da izvrši teško krivično djelo protiv života i tijela, ubili u nekoj faveli. B.

Prodaja Geneks kule u Beogradu za 20 miliona eura otkriva nastavak veze vladajućih struktura u Srbiji sa kriminalcima U Tirani uhapšen bjegunac Mindija Lavasogli

„Zapadna kapija Beograda“ prodata saradniku Belivuka i Rankovića

PODGORICA - Medijska

mašinerija Aleksandra

Vučića u Srbiji i regionu

mjesecima zamajava javnost

tumačenjem izjava sa suđenja grupi Veljka Belivuka, posebno glavnog svjedoka saradnika u ovom procesu

Srđana Lalića, piše M portal.

Vučić je tvrdio da Lalić ,,spašava sebe govoreći istinu“.

Njegova izjava se odnosila na Lalićev iskaz o tome kako je Belivukova grupa, po nalogu

vođe kavačkog klana Radoja

Zvicera, pripremala jedan od mnogobrojnih navodnih

atentata na predsjednika Srbije, i to uz pomoć pojedinih

agenata crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Međutim, svega nekoliko dana

nakon Lalićevog iskaza i Vučićevog zastupanja Lalića, srpska Agencija za licenciranje

stečajnih upravnika (ALSU)

prodala je Geneks kulu, jedan od simbola Beograda – osobi koja je, prema sumnjama istražitelja, prala novac za Veljka Belivuka. ,,Zapadnu kapiju Beograda“, kako popularno nazivaju Ge-

neks kulu, kupio je Aleksandar Kajmaković, poznat kao Aca Bosanac, preko svoje firme ,,Eureka bar“ za 20 miliona eura. Geneks kula je od 2021. godine zaštićeno kulturno dobro. Zvanično nije poznato da li je ALSU prije prodaje Geneks kule Kajmakoviću provjeravala porijeklo novca kojim je zgrada kupljena. Kajmaković je saslušavan u svojstvu građanina u februaru 2021. godine, nakon hapšenja Belivukove grupe, u sklopu istrage o finansijskom poslovanju vo-

đe navijačke grupe „Principi“. Sumnja se da je Kajmaković bio fiktivni vlasnik nekih lokala, te da je na svoje ime otvarao firme preko kojih je Belivuk prao novac.

Prema pisanju srpskih medija, Kajmaković je policiji tri sata objašnjavao svoje veze sa Belivukom, ali i sa Dijanom Hrkalović, bivšom državnom sekretarkom MUP-a Srbije, koja se sumnjiči da je pripadnica Belivukove grupe i da je zloupotrebom službenog položaja ometala istrage protiv nje-

ga i ostalih pripadnika klana. „Novosti“ su tada pisale da je Kajmaković u poslovnim odnosima sa Belivukom i Markom Miljkovićem i da su zajedno ulagali pare u prijestoničke lokale, kao i da je u vezi sa tim pronađena dokumentacija prilikom pretresa objekata koje su koristili članovi Belivukove grupe. Kajmaković je tada policiji kazao da ga je sa Belivukom povezao Slaviša Kokeza, bivši predsjednik Fudbalskog saveza Srbije, koji ga je navodno ubjeđivao da obezbjeđenje svojih lokala prepusti navijačima FK Partizan, kojima pripada i Belivukova grupa „Principi“. Kokeza je dugo godina bio jedan od najbližih saradnika Aleksandra Vučića i visoki funkcioner njegove Srpske napredne stranke. On je takođe saslušavan krajem februara 2021. upravo zbog Kajmakovićevih navoda da ga je Kokeza povezao sa Belivukom. Mjesec dana nakon saslušanja Kokeza je podnio ostavku na mjesto predsjednika FSS i od tada se ne zna ništa o njemu. Ipak, firme „Prointer web“ i „Proin-

ter sistem“ koje su povezane sa njim, od 18. januara 2022. godine do 9. januara 2023. dobile su čak 39 poslova od državnih preduzeća i institucija u vrijednosti od oko 13,69 miliona evra (bez PDV), pišu srpski mediji. Kajmaković je tokom 2020. godine više puta snimljen okolnim kamerama kako dolazi na stadion FK „Partizan“ u Humskoj ulici, u takozvani „Belivukov bunker“, koji su pripadnici kriminalne grupe koristili za proslave. Kajmaković se dovodi u vezu i sa kontroverznim biznismenom Peconijem, Predragom Rankovićem, neformalnim vlasnikom Televizije Hepi, i važi za njegovog najbližeg saradnika. Naime, kada je 2017. godine Željko Rutović ranio Predraga Rankovića Peconija u beogradskom hotelu „Prag“, otkriveno je da je povod za pucnjavu bila kupovina restorana „Venecija“ u Zemunu. Za restoran su bili zaintresovani

Peconi, Rutović i Joca Amsterdam. Ranković je želio da uzme „Veneciju“, a kupovina je trebalo da ide upravo preko Aleksandra Kajmakovića. Kajmaković se našao na meti 11. avgusta 2002. godine u Budvi u 5 ujutru kada je ispod njegovog „mercedesa CLK 230“ sa kruševačkim tablicama podmetnuta bomba velike razorne moći. C. H.

Crnogorska policija

R.

učestvovala u lociranju vođe kriminalne grupe iz Gruzije

PODGORICA - Albanska policija je uz pomoć informacija crnogorske policije uhapsila vođu kriminalne grupe iz Gruzije Mindija Lavasoglija (42), pišu tamošnji mediji. Lavasogli je međunarodno traženi bjegunac, a prema navodima albanskih medija, u Tirani je koristio lažni pasoš na ime ukrajinskog državljanina.

– Uspješno je razrađena i realizovana tajna policijska operacija ‘Kryesori’, u okviru koje je pronađen i uhapšen gruzijski državljanin Mindija Lavasogli, star 42 godine, koji će biti izručen Gruziji – saopštila je policija Albanije.

On je 2018. godine u Gruziji osuđen na 12 godina zatvora zbog više krivičnih djela, a trenutno rade na njegovom izručenju. A. I.

Apelacioni sud

Aleksandar Kajmaković, zvani Aca Bosanac

d. mijatović

Francuski sindikati pokrenuli treći talas masovnih štrajkova

Makron pod pritiskom da povuče penzionu reformu

ANKARA/DAMASK

U razornom zemljotresu koji je u poneđeljak ujutru pogodio Tursku i Siriju nastradalo je, prema posljednjim podacima, više od 5.000 ljudi, dok je broj povrijeđenih premašio 24 hiljade. Potres je urušio i na hiljade objekata među kojima su i arheološki lokaliteti, tvrđave, džamije i putevi.

Agencije prenose da je broj nastradalih u Turskoj premašio 3.540, a Siriji 1.700, dok je još na desetine hiljada ljudi povrijeđeno.

RASTE BROJ ŽRTAVA RAZORNOG ZEMLJOTRESA:

Patnja je neopisiva

PARIZ – Francuski sindikati pokrenuli su treći talas masovnih štrajkova širom zemlje zbog reformi penzionog sistema i podizanja starosne granice za odlazak u penziju, koji je najavila administracija predsjednika Emanuela Makrona. Zbog štrajka su širom zemlje otkazane usluge željezničkog saobraćaja, škole neće raditi, a rafinerije su obustavile isporuke energenata, jer su radnici proglasili obustavu rada.

Sindikati su ponovo pozvali zaposlene da u velikom broju izađu na ulice francuskih gradova.

Rezultati anketa pokazuju da Francuzi, u poređenju sa većinom penzionera iz drugih zemalja, provode najduži vre-

menski period u penziji, što je privilegija koje većina u Francuskoj ne želi da se odrekne. Ministar rada Francuske Olivije Diso odbacio je optužbe opozicije da je vlada poricala razmjere uličnih protesta koji su prošlog mjeseca organizovani širom zemlje i ponovio da su promjene penzionog sistema neophodne. - Penzioni sistem Francuske je gubitaš i ako nam je stalo do tog sistema, mi ga moramo sačuvati - rekao je ministar Diso. Lider ljevičarskog sindikata Filip Martinez upozorio je da predsjednik Makron igra „opasnu igru“ i uvodi duboko nepopularnu reformu penzionog sistema u trenutku kada se Francuzi suočavaju sa visokom inflacijom.

Poslanik SPS-a gledao porno film na telefonu tokom sjednice Skupštine Srbije Stević

BEOGRAD - Poslanik socijalista Zvonimir Stević (66) podnio je ostavku na mjesto poslanika nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem se vidi kako gleda porno film za vrijeme sjednice o Kosovu u Skupštini Srbije.

– Podnio sam ostavku na mjesto poslanika prije pola sata. Ne mogu više da pričam, pozovite ponovo za dva sata – kazao je kratko Stević.

Stević je bio član skupštinskog Odbora za KiM, kao i zamjenik člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i zamjenik člana Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Ujedno, predsjednik je pokrajinskog odbora socijalista za KiM sa prebivalištem u Pri-

štini. Takođe, Stević je i član skupštinske grupe prijateljstva sa Angolom, Dominikanskom Republikom, Irakom, Turskom, Kazahstanom, Kamerunom, Kanadom, Komorima, Filipinima, Lesotom, Luksemburgom, Meksikom, Peruom, Finskom, Bjelorusijom, Libijom i Argentinom. Stević se posljednjih godina rijetko kad pojavljivao u javnosti. Poznato je da je 2016. godine kao narodni poslanik zatražio od Ministarstva kulture i informisanja i Kancelarije za KiM odgovor na pitanje šta će preduzeti da spriječe gašenje ,,Jedinstva“ kao jedinog srpskog glasila na Kosovu?

Tom prilikom Stević je otkrio da je nekada radio kao novinar ,,Jedinstva“. - S obzirom na to da sam prvo radno angažovanje imao upravo u tom listu kao novinar duboko sam potresen i samom pomisli da bi „Jedinstvo“ moglo biti ugašeno. Koliko ja znam, javno preduzeće ,,Panorama“ je zakonski, legalno i uspješno transformisano u ustanovu sa obavezom da izdaje ,,Jedinstvo“ i časopis za književnost i kulturu Stremljenja. Dakle, Vlada je svojom odlukom pronašla pravo, jedino i pravno korektno rješenje za opstanak ,,Jedinstva“.

Po nalogu turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana juče je u 10 provicija razorenih potresom uvedeno vanredno stanje koje će trajati naredna tri mjeseca. Epicentar zemljotresa, koji su osjetili čak i stanovnici Egipta, Libana i Kipra, registrovan je sjeverno od turskog industrijskog grada Gaziantep u području na oko 90 kilometara od granice sa Sirijom. Nakon prvog udara uslijedilo je još 120 naknadnih potresa,

Po nalogu turskog lidera Redžepa Tajipa Erdogana juče je u 10 provincija razorenih potresom uvedeno vanredno stanje koje će trajati tri mjeseca. Kada je riječ o Siriji, iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da postoji velika potreba za humanitarnom pomoći toj zemlji, koja je i inače pogođena krizama

od kojih je jedan, registrovan u distriktu Elbistan u provinciji Kahramanmaraš na oko 130 kilometara sjeverno od Gaziantepa, bio gotovo iste jačine kao prvi.

RUŠEVINE

Agencija UN za djecu UNICEF saopštila je da su u zemljotresu i naknadnim potresima vjerovatno stradale i

hiljade djece, ali nije precizirano o kom broju je riječ. Turske vlasti saopštavaju da je u zemljotresu porušeno više od 6.000 zgrada i da je na desetine hiljada ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Pojedini su, kako prenosi agencija Rojters, utočište pronašli u tržnim i opštinskim centrima i na stadionima, a skloništa su ponudile i džamije.

Potragu za preživjelima otežavaju loši vremenski uslovi praćeni kiše i izuzetno niskim temperaturama.

Pomoć u potrazi i spašavanju Turskoj je, kako je saopštio Erdogan, ponudilo više od 70 zemalja. Nešto kasnije je potpredsjednik Turske Fuat Oktaj saopštio kako vremenski uslovi otežavaju da ponuđena pomoć stigne u tu zemlju.

-Ovaj potres direktno je pogodio 13,5 miliona naših građana - rekao je ministar urbanizma Murat Kurum u utorak. Neke ceste i putevi nijesu prohodni i radi se na tome da budu osposobljene.

- U nekim područjima nema vode, rekao je, te se nastoji što prije popraviti kvar i omogućiti snabdijevanje. Patnja je neopisiva - rekao je ministar Kurum i dodao da je svaki sat dragocjen. Pokušao je da ohrabri građane naglašavajući da su nakon ranijih potresa ljudi bili spašeni čak i nakon 100 sati. Kada je riječ o Siriji, predsjednik te zemlje Bašar al Asad naredio je mobilizaciju svih vojnih jedinica i resursa za pomoć stanovništvu.

Agencija Sana prenosi kako je od ukupnog broja nastradalih u Siriji, 812 registrovano u provicijama Alep, Latakija,

KIJEV/MOSKVA –

Ruske snage preuzele su kontrolu nad selom Nikolajevka u Donjeckoj i nastavila napredak ka Harkovskoj oblasti, a zeštoke borbe nastavljene su oko strateški važnog grada Bahmuta.

Moskva je, takođe, pojačavajući napade na istoku Ukrajine na ratište dovela, kako prenose agencije, na desetine hiljada tek mobilisanih vojnika.

Rusija tvrdi i da je proteklih nedjelja eliminisala veliki broj ukrajinskih vojnika, dok zvanični Kijev, sa druge strane, navodi kako su posljednje borbe bile najsmrtonosnije za ruske trupe do sada.

Agencija Rojters, međutim, navodi da ukrajinske tvrdnje nije mogla potvrditi iz nezavisnih izvora, budući da Kijev nije ponudio više detalja o posljednjim borbama.

Međutim, tvrdnja da su borbe bile najsmrtonosnije do sada, kako navodi Rojters, odgovaraju navodima obje strane da

TRISTA ČETRDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:

Moskva pojačava

Kijev čeka zapadne

Klimenko imenovan za ministra unutrašnjih poslova

Vrhovna rada Ukrajine imenovala je juče Igora Klimenka za novog ministra unutrašnjih poslova te zemlje, nakon što prethodni ministar Denis Monastirski nastradao u nedavnom padu padu helikoptera u Kiijevskoj oblasti.

Klimenko je imenovan na prijedlog ukrajinskog premijera Denisa Šmigala, a njegovo postavljenje na funkcije podržao je 321 od ukupno 450 poslanika u Vrhovnoj radi. Klimenko je, nakon pogibije Monastirskog, obavljao funkciju vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova.

se sve više koristi strategija rovovskog ratovanja, zbog kojeg je ratište na istoku Ukrajini prekriveno leševima.

Prema podacima ukrajinske vojske, broj ruskih žrtava je

preko noći porastao za 1.030 na 133.190 što je, kako je saopšteno, najveći rast od početka rata. Rusija je saopštila da je u januaru bilo 6.500 ukrajinskih žrtava.

Rat u Ukrajini uskoro ulazi u drugu godinu. Moskva pokušava da preuzme zamah, dok Kijev čeka zapadne tenkove za novu kontraofanzivu tokom ove godine.

podnio ostavku

Sa protesta u Parizu

Spasioci u Hataju iz ruševina izvlače djevojčicu

Zvonimir Stević

ZEMLJOTRESA: Više od 5.000 mrtvih i 24 hiljade povrijeđenih u Turskoj i Siriji

neopisiva

EU angažovala 1.200 spasilaca

Evropska komisija najavila je da produžava pomoć Turskoj i Siriji nakon zemljotresa koji je pogodio ove dvije zemlje.

Nakon što je Turska aktivirala Mehanizam civilne

zaštite EU, 19 država članica bloka je turskim vlastima ponudilo svoje timove za hitne slučajeve, saopštila je Evropska komisija.

- Čak 25 timova za potragu i spašavanje kreće u najteže pogođena područja u Turskoj da pomognu na terenu, a 11 od ovih timova je već stiglo. Pored toga, dva medicinska tima su poslata preko Mehanizma civilne zaštite EU da pruže hitnu zdravstvenu pomoć pogođenim osobama.

Hama, Idlib i Tartous, koje su pod kontrolom vlade.

U sjeverozapadnim djelovima Sirije, koji su pod kontrolom opozicije, stradalo je najmanje 790 ljudi, a 2.200 je povrijeđeno.

– Očekuje se da će taj broj dramatično rasti – saopštio je spasilački tim Bijelih šljemova.

KAPACITETI

U zemljotresu je urušeno na hiljade zgrada, uključujući stambene blokove i bolnice.

- Ističe vrijeme da spasimo stotine porodica koje su zarobljene ispod urušenih zgra-

Ukupno je iz evropskih

zemalja ponuđeno 1.185 spasilaca i 79 pasa tragača – navode iz EK. Koordinacioni centar EU za reagovanje u vanrednim situacijama takođe je sastavio tim EU za civilnu zaštitu od stručnjaka iz 11 država članica, koji su raspoređeni u Turskoj da podrže operacije. Što se tiče Sirije, EK navodi da je Brisel u kontaktu sa svojim humanitarnim partnerima na terenu i da finansira humanitarne organizacije koje sprovode operacije potrage i spašavanja i istovremeno distribiraju ćebad i higijenske potrepštine u pogođena područja.

da – rekao je za Rojters čelnik službe civilne odbrane pod kontrolom sirijske opozicije Raed el Saleh Visoki zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije saopštili su da postoji velika potreba za humanitarnom pomoći toj zemlji, koja je i inače pogođena krizama. Zvaničnica SZO za vanredne situacije Adelajd Maršang navela je kako Turska ima jak kapacitet da odgovori na krizu, ali ne i Sirija, koja je već razorena ratom, bolestima i višegodišnjom humanitarnom krizom.

- Širom Sirije, potrebe su naj-

veće nakon gotovo 12 godina dugotrajne, složene krize, a humanitarno finansiranje nastavlja da opada - upozorila je ona.

Upozorila je i da će oko 23 miliona ljudi, uključujući 1,4 miliona djece, biti ugroženo u obje zemlje.

- Sada je trka sa vremenom. Svakog minuta, svakog sata koji prođe, šanse da se pronađu preživjeli se smanjuju

- rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus

Sirijski Crveni polumjesec saopštio je kako je ta organizacija spremna da dostavi pomoć u sve regione, uključujući one koji su pod kontrolom opozicije. Pomoć će, kako su naveli, biti dostavljena preko

UKRAJINU: Najžešće borbe na frontu i dalje se vode oko Bahmuta

napade dok zapadne tenkove

Prema navodima Kijeva i zapadnih zemalja, Rusija je proteklih nedjelja poslala veliki broj vojnika i plaćenika u istočnu Ukrajinu u nadi da će osvojiti novu teritoriju na godišnjicu invazije 24. februara. Ruske snage su proteklih nekoliko nedjelja ostvarile prve uspjehe za pola godine. Međutim, napredak je postepen, a Moskva još nije osvojila ni jedan veliki gradski centar tokom zimske vojne kampanje uprkos velikim žrtvama. Borbe se mjesecima vode oko Bahmuta u regionu Donjecka, grada u kojem je prije rata živjelo oko 75.000 stanovnika. Ruske trupe su ga opkolile sa

sjevera i juga, ali Kijev kaže da njihove jedinice još ne posustaju. Moskva takođe napada Vuledar, koji je na ključnom raskršću između istočnog i južnog fronta.

Od Nove godine, zapadne zemlje obećale su Ukrajini stotine tenkova i oklopnih vozila kako bi mogla da probije ruske linije i povrati okupirane teritorije.

U novom paketu američke pomoći, kako se očekuje, biće rakete dugog dometa što će Ukrajini omogućiti da gađa ruske lance snabdijevanja na svim okupiranim teritorijama, uključujući i djelove poluostrva Krim.

Međutim, biće potrebni mjeseci da stignu, a Ukrajina je u međuvremenu suočena sa novim ruskim snagama. Moskva ističe da će zapadne zalihe oružja samo proširiti i produžiti konflikt.

- SAD i njihovi saveznici pokušavaju da produže sukob što je više moguće. Da bi to uradili, počeli su da šalju teško ofanzivno oružje i da otvoreno pozivaju Ukrajinu da zauzme našu teritoriju. U stvari, takvi potezi uvlače NATO zemlje u sukob i mogli bi dovesti do nepredvidljivog nivoa eskalacije

- rekao je juče ruski ministar odbrane Sergej Šojgu

U redovnom izvještaju o ratu u Ukrajini, britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da Rusija od početka januara pokušava da ponovo pokrene veliku ofanzivu i zauzme djelove Donjecka pod ukrajinskom kontrolom, ali da do sada nije ostvarila značajan napredak. Rusima, kako se navodi u tom

agencija Ujedinjenih nacija. U međuvremenu su iz Kancelarije UN za humanitarna pitanja saopštili da je prekogranična pomoć iz Turske u Siriju zaustavljena, te da se ne zna kada će se nastaviti zbog logističkih razloga.

POMOĆ

Ujedinjene nacije saopštile su i da je zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale, koji je pogodio Tursku, bio najsnažniji potres u toj zemlji u više od 80 godina.

- Ovo je najsnažniji zemljotres u Turskoj zabilježen od 1939. godine - navodi se u izvještaju koji je u objavila Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova,a kojiprenosi CNN. Navodi se i da su timovi za hit-

Tlo juče treslo i u centralnoj Turskoj

Nakon snažnog udara koji se dogodio u poneđeljak na granici sa Sirijom, centralnu Tursku je juče ujutru pogodio još jedan slabiji potres jačine 5,6 jedinica Rihtera. To je, kako prenosi Rojters, saopštio Evropsko-mediteranski seizmološki centar, navodeći i da se potres dogodio na dubini od dva kilometra.

ne reakcije Ujedinjenih nacija za procjenu i koordinaciju katastrofa, Međunarodne savjetodavne grupe za potragu i spašavanje i timovi hitne medicinske pomoći Svjetske zdravstvene organizacije mobilisani u Turskoj kako bi pomogli u humanitarnim akcijama. Turska se inače nalazi u jed-

noj od najaktivnijih seizmičkih zona na svijetu u kojoj je 1999. godine, u zemljotresu jačine 7,4 stepena Rihterove skale, nastradalo 17 hiljada ljudi. U oktobru prošle godine zemljotres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, ubivši 116 i ranivši više od hiljadu osoba uglavnom u Izmiru.

izvještaju, nedostaju municija i manevarske jedinice potrebne za uspješnu ofanzivu. - Ruski lideri će vjerovatno nastaviti da zahtijevaju velike dobitke. I dalje je malo vjerovatno da Rusija može da prikupi potrebne snage da značajno utiče na ishod rata narednih nedjelja - navodi britansko ministarstvo.

Ukrajinski zvaničnici navode da bi Moskva mogla da gomila oružje i rezerve za još veću ofanzivu narednih sedmica. Ukrajinski guverner Luganska predvidio je početak velike ruske ofanzive za 15. februar.

U međuvremenu se oglasio i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Oleksij Danilov navodeći

kako je „pitanje vremena“ kada će ta zemlja dobiti borbene avione F-16 američke proizvodnje.

- Samo je pitanje vremena kada ćemo dobiti F-16. Sigurno će biti isporučeni. Nažalost, sada gubimo ljude - rekao je Danilov u izjavi za CNN.

Ruševine stambenih zgrada u Alepu u Siriji

Ukrajinske trupe u blizini Bahmuta

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

PLJEVLJA: Menadžment RTV ponovo isključio struju i grijanje u zgradi

Miličić: Muzička škola nije platila za četiri godine ni cent troškova

Na ovu nepopularnu mjeru prinuđeni smo jer je za struju potrošeno oko 65.000 do 70.000 eura a Muzička škola nije učestvovala u plaćanju. Informisali smo Vladu o problemu, ali još nijesmo dobili odgovor – kaže direktor RTV „Pljevlja“ Dejan Miličić

PLJEVLJA – Lokalni javni emiter Radio-televizija

Pljevlja juče je na satu, drugi put za proteklih nekoliko dana, isključio grijanje i struju. Menadžment te medijske kuće saopštio je kako je to urađeno u znak protesta što godinama snose troškove grijanja Muzičke škole koja se nalazi u istoj zgradi.

Direktor RTV „Pljevlja“ Dejan Miličić objasnio je za PV Portal da su za protekle četiri godine od kada sa Muzičkom školom koriste zgradu nekadašnjeg Akademskog centra potrošili oko 65.000 do 70.000 eura, ali da Muzička škola nije ni cent uplatila po tom osnovu. Po njegovim riječima, u više navrata obraćali su se za pomoć Ministarstvu prosvjete, ali nijesu dobili povratnu reakciju.

– Na sve dosadašnje naše apele i dopise niko nije odgovorio niti nas je nazvao da nam se makar zahvali što ovo radimo. Znači, i pored teške finansijske situacije u kojoj se nalazimo, imamo dodatni neopravdani trošak – kazao je Miličić. Dodaje da je o problemu koji

otežava ionako kompleksnu situaciju RTV Pljevlja upoznao i premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića prilikom nedavne posjete Pljevljima. Ali, ništa još nije preduzeto. – Neki je kontakt ostvaren, ali sve to sporo ide. Ne možemo

čekati da kasnimo sa isplatom još jedne plate ili više plata. Da se vratimo u 2010. kada smo kasnili deset zarada ili 2016. kada smo šest plata bili u zaostatku. Ovo je možda nepopularan potez zbog đaka, ali mislim da će se nastava odvijati normalno. Ovo je samo jed-

nočasovno isključenje – kazao je Miličić. On, ipak, očekuje da problem ubrzo bude riješen. RTV ,,Pljevlja“ koristi prostorije u zgradi Akademskog centra nakon što je gotovo sva oprema dog medija izgorjela u požaru 2018.godine. C.G.

NIKŠIĆ: SO upućena inicijativa

Ulicu nazvati po

Draganu Raduloviću

NIKŠIĆ – Klub odbornika ,,Demokrate – Demos – Ne damo Nikšić“ podnio je Skupštini opštine prijedlog da ulica od Ulice Voja Deretića do hotela ,,Trebjesa“, koja prolazi kroz vjerovatno najljepši i najpoznatiji dio grada – Trebjesu, nosi ime Dragana Radulovića, poznatog dječjeg pjesnika.

– O Draganu Raduloviću ne treba posebno govoriti, naročito ne u njegovom rodnom gradu i njegovoj

Crnoj Gori, gdje nema nijednog čovjeka koji nije odrastao uz njegove stihove. Odavno je ušao u čitanke, a njegova pjesnička zadužbina mjeri se desetinama zbirki pjesama. Osim pjesništva, bavio se slikarstvom, fotografijom, a organizovao je i muzičke i književne festivale za djecu i omladinu – piše u obrazloženju.

Naš Nikšićanin, navode, postao je poznat i po televizijskim emisijama za najmlađe koje je uređivao, a koje bi se znale i te kako dotaći srca mnogobrojnih gledalaca bez obzira na godine. Takođe, dobitnik je Trinaestojulske nagrade, Nagrada oslobođenja

Nikšića, Zmajeve nagrade, Ratkovićeve nagrade, Nagrade oslobođenja Titograda za najbolje ostvarenje u oblasti umjetnosti, nagrada UNICEF-a i mnoge druge.

– Iza kompletnog Draganovog stvaralaštva uvijek će sijati njegova dobra duša i vedri duh, ali i briga za male ljude i njihove ne male probleme. Jer ko bi ih bolje mogao i razumjeti nego onaj koji „neće da poraste“ već želi da ostane „vječiti dječak“. Izabrao je najteži zadatak — da piše i stvara za djecu, ali je najljepša nagrada za trud i ljubav koju je uložio zahvalnost svakog djeteta koje je poraslo, a sačuvalo dijete u sebi, jer mu je djetinjstvo bilo obojeno Draganovim stihovima, pričama i emisijama. Nikšić, grad pjesnika i umjetnika, zaslužuje da jedna ulica nosi ime našeg velikog pjesnika, ulice kojom će koračati budući mali veliki ljudi i recitovati Draganove bezvremenske stihove, a Dragan je to svojom posebnošću odavno zaslužio – zaključuje se u inicijativi. Ra. P.

BAR: Akcija Društva maslinara AMSCG: Izmijenjen režim saobraćaja na pojedinim saobraćajnicama

Prikupljaju ulje za Narodnu kuhinju

BAR – Društvo maslinara Bar pozvalo je maslinare da pomognu rad Narodne kuhinje u tom gradu tako što će donirati makar po pola litra ulja.

Narodna kuhinja koju vodi NVO Žene Bara, dnevno pripremi po 250 obroka. Odluku o pokretanju humanitarne akcije je donio Upravni odbor Društva maslinara Bar.

– Društvo maslinara Bar je najveća maslinarska organizacija u Crnoj Gori, koja realizuje mnogobrojne projekte i aktivnosti, te je stoga odlučeno da se pozovu barski, odnosno crnogorski maslinari da za podršku rada Narodne kuhinje doniraju bar pola litra maslinovog ulja –saopšteno je iz Društva maslinara.

Kako dodaju, crnogorski maslinari su imali dobar rod i

Putevi Rožaje – Kula – Peć i Šavnik – Žabljak samo za putnička vozila

– Maslinari su nebrojeno puta pokazali svoju solidarnost, pa ne sumnjamo da će i sada, kada imaju priliku pomoći da se nahrane oni kojima je hrana prijeko potrebna - saopšteno je iz Društva maslinara

proizveli značajne količine vrhunskog maslinovog ulja. – Maslinari su nebrojeno puta pokazali svoju solidarnost, pa ne sumnjamo da će i sada, posebno kada imaju priliku pomoći da se nahrane oni kojima je hrana prijeko potrebna – piše u saopštenju Društva maslinara. C. G.

PODGORICA – Na putevima Rožaje –Kula – Peć i Šavnik - Žabljak od juče je dozvoljen saobraćaj za putnička vozila, a kretanje je i dalje zabranjeno kamionima sa prikolicom i šleperima. Na regionalnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina, saobraćaj je i dalje u prekidu za sve kategorije vozila – saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.

Dodaju da je za vrijeme sniježnih padavina zabranjen saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tunel Vrmac ( Kotor-Krtolska) zatvoren je za saobraćaj do 14. februara zbog radova na sanaciji kanalizacionog kolektora. Za to vrijeme može se koristiti alternativni putni pravac Kotor – Trojica - Radanovići. Usljed rekonstrukcije izmijenjen je režim saobraćaja na pojedinim dionicama.

– Na dijelu puta M-4 dionica centar Tuzi (od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1) došlo je do totalne

obustave saobraćaja za sve vrste vozila, pa se odvija lokalnim putevima. Na magistralnom putu Podgorica – Bioče do početka marta saobraća se jednim smjerom, obustava traje do 15 minuta zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka - skretanje za auto-put) – saopštili su iz AMSCG-a. I dalje traju radovi na dionici naspram Ko-

mandnog centra tunela Sozina zbog čega se povremeno saobraća naizmjenično. Isti režim važi na putu Rožaje –Berane u mjestu Baza kao i Rožaje – Špiljani. Do kraja aprila na magistralnom putu M-11 Lepetani – Tivat – Krtolska raskrsnica u mjestu Donja Lastva saobraćaj se odvija jednim smjerom zbog izvođenja radova, kao i od od raskrsnice Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mosta. I. R.

SPORNO PLAĆANJE RAČUNA: Zgrada u kojoj su prostorije Muzičke škole i RTV

Dragan Radulović

SAMO ZA PUTNIČKA VOZILA: Rožaje – Kula – Peć

CETINJE: Fond za aktivno građanstvo uručio deset nagrada ,,Iskra“ za filantropiju

Priznanje ljudima velikog srca

Nagrade su dobili Hilal fond, Hajrudin Ledinić, Gordana Sarić, „Ana Đoković - in memoriam“, Rasema Hekalo, Aleksandar Vuković, Sait Latić, te kompanije Put-Gros iz Bijelog Polja i Coca Cola HBC

Dr Dušanu Kosoviću ,,Iskra“ za dobročinstvo

Nagrada za dobročinstvo posthumno je dodijeljena dr Dušanu Kosoviću, poznatom neuropsihijataru i psihoanalitičaru.

– Kosović je osnovao prvo odjeljenje neuropsihijatrije u Podgorici, 1960. godine, a potom otišao u Kanadu na specijalizaciju, odakle se preselio u SAD. Njegova supruga Rukako Kosović osnovala je fondaciju koja nosi ime doktora Kosovića i donirala 200.000 eura za izgradnju klinike za mentalno zdravlje, koja će takođe nositi njegovo ime, a čija je izgradnja počela u julu prošle godine – piše u obrazloženju odluke.

CETINJE – Fond za aktivno građanstvo dodijelio je, 14. put, godišnje nagrade i priznanja za filantropiju

„Iskra“ za 2022. godinu. Na svečanosti u Zetskom domu na Cetinju uručeno je 10 „Iskri“: sedam specijalnih priznanja i tri nagrade, od kojih je jedna posthumna. Zahvaljujući desetogodišnjem predanom radu i humanosti, koja je prepoznata širom Balkana, specijalno priznanje je dobio Hilal fond.

– Protekle godine njihovi volonteri su prikupljali i distribuirali pomoć u novcu, namirnicama i garderobi siromašnim porodicama i djeci bez jednog ili oba roditelja u Bijelom Polju. Po-

TIVAT: Donacija kompanije ,,BMS Group“

Službi zaštite oprema vrijedna 6.000 eura

TIVAT - Kompanija ,,BMS Group“ i njen izvršni direktor Novica Radojičić donirali su Službi zaštite opremu za medicinsku pomoć i spašavanje u vrijednosti 6.000 eura.

Milorad Giljača, komandir Službe, je kazao da se radi o opremi za kopno i more.

– Oprema je u dosta dobrom stanju, a bila je želja da se pomogne kako nama, tako i ekipama Hitne pomoći, Doma zdravlja u Tivtu. Mi smo kao služba neizmjerno zahvalni na donaciji – kazao je Giljača. I. R.

krenuli su inicijativu za izgradnju Humanitarnog centra u Bijelom Polju, i prikupili 300.000 eura, čime su premašili potrebna sredstva, pa su 60.000 eura donirali Ginekološkom odJeljenju Opšte bolnice u Bijelom Polju. Zajedno sa fondacijama „Hemias“ i „Budi human“, inIcijatori su velike humanitarne akcije „Srcem za Crnu Goru“, u okviru koje su se prikupljala sredstva za teško oboljele osobe i socijalno ugrožene porodice – piše u obrazloženju.

POJEDINCI

Dobitnik nagrade za individualni doprinos je učesnik i pokretač mnogih akcija dijaspore iz Njemačke - Rožajac Hajrudin Ledinić. Prikupljanje pomo -

ći građanima Crne Gore prilikom pandemije kovid-19 kada je donirao 10.000 eura, izgradnja mosta za mještane svog rodnog sela u vrijednosti preko 70.000 eura, samo su neki od razloga zbog kojih je dobitnik priznanja. Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru uručeno je Gordani Sarić, profesorici francuskog i latinskog jezika. Sarić je autorka 22 knjige ljubavne i dječije poezije, a njene pjesme uče se u osnovnoj školi. U Nikšiću, a i šire, prepoznata je kao volonterka i organizatorka brojnih priredbi, kulturnih manifestacija, književnih večeri, koncerata. Isto priznanje dobila je i humanitarna grupa „Ana Đokovićin memoriam“, koja prikuplja

sredstva za one kojima je pomoć neophodna, bilo da je u pitanju bolest ili teška materijalna situacija.

– Grupa je pomogla u liječenju više od 30 osoba, a na stotine porodica dobili su hranu, odjeću, obuću, bolje uslove stanovanja ili jednokratnu novčanu pomoć. Nosi ime po prerano preminuloj Ani Đoković, u javnosti poznatoj kao „majka hrabrost“. Ana, vođena nesebičnom ljubavlju, odlučila je da uprkos teškoj dijagnozi kancera, podari novi život, a svoj je izgubila dvije godine kasnije – navedeno je u obrazloženju. Višedecenijski rad Raseme Hekalo, jedne od osnivačica Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju „Oaza“

KOLA šIN: Volonteri Crvenog krsta imaju pune ruke posla

iz Bijelog Polja, na polju unapređenja uslova djece sa smetnjama u razvoju nagrađen je ,,Iskrom“ za građanski doprinos opštem dobru. Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru uručeno je Cetinjaninu Aleksandru Vukoviću. On je pokrenuo brojne humanitarne akcije: Stazama predaka – promocija sela i razgovori sa starijima kroz Fejsbuk stranicu Visit Cetinje; Prva biblioteka na otvorenom u parku 13. jul; Za nove cetinjske lipe – prikupljeno 400 eura, ali i posađene nove lipe i mnoge druge. Specijalno priznanje za doprinos dijaspore dobio je Sait Latić koji živi u Švajcarskoj. Poznat je po dobročinstvu i brojnim dobrotvornim akcijama, a donirao je 20.000 eura za izgradnju mosta u Lagatorima, u Petnjici.

KOMPANIJE

Preduzeće Put-Gros iz Bijelog Polja dobilo je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici. Brojne akcije ovog preduzeća usmjerene su na mlade i njihovo obrazovanje, pa je ovo preduzeće opredijelilo više od 30.000 eura za stipendiranje mladih. Samo u novembru prošle godine dodijelili su 28 stipendija. Specijalno priznanje za podršku mladima uručeno je kompaniji Coca Cola HBC. Ta kom-

Hajrudin Ledinić je poklonio 70.000 eura za izgradnju mosta u Rožajama, a Sait Latić 20.000 za izgradnju mosta u Petnjici

panija je podržala projekte usmjerene na mlade vrijedne skoro 25.000 eura. Više od 2.000 mladih učestvovalo je i prošlo neformalnu edukaciju kroz projekat „Coca Cola - podrška mladima“ u posljednjih šest godina. Značajan iznos odvojen je i za donaciju Dnevnom centru za djecu i porodicu „Defendologija“ u Nikšiću u iznosu od 20.000 eura, a za akciju sadnje drveća u Ulcinju obezbijeđene su sadnice vrijednosti 7.000 eura. Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje Fond za aktivno građanstvo uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“. Ceremoniji na Cetinju prisustvovali su programska menadžerka u Fondu za aktivno građanstvo Nađa Dragović i zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Miloš Mudreša C. G.

Najviše poziva iz Gornje Morače i Rovaca

KOLAŠIN – Mještane pojedinih sela i zaselaka zatekle su niske temperature koje su uslijedile nakon neuobičajeno toplog decembra i januara. Zbog toga se u velikom broju obraćaju za pomoć Crvenom krstu pa volonteri te humanitarne organizacije imaju pune ruke posla.

Jedan od njih Boško Medenica kaže kako imaju povećan broj poziva za dostavu namirnica ali i hrane za stoku. Do svih domova nije lako doći. – Svima smo izašli u susret, koristili smo motorne sanke da bi došli bliže kućama. Nekada smo i nosili ali to nam ne smeta, to je naš posao. Navikli smo naše udaljene Kolašince da se mogu osloniti na svoj Crveni krst i uvijek smo tu da im pomognemo – kaže Medenica. Dodaje da su najčešće išli u Gornju Moraču i Rovca.

U nekoliko domova donijeli i nove šporete koje su ,,dobili od nadležnih institucija da lakše prebrode zimu“.

Dr.D.

PRUŽILI RUKU KAD JE NAJPOTREBNIJE: Dobitnici priznanja „Iskra“

Borba u kojoj je u igri opstojnost naše domovine

U dijelu tekstova uvrštenih u ovu knjigu neizbježno je sadržana i geneza srpskocrnogorskih odnosa u vrijeme socijalizma

PODGORICA – Knjiga

„Otimanje države“ crnogorskog publiciste, književnog kritičara i televizijskog autora Rajka Cerovića, objavljena je nedavno u Hrvatskoj, u izdanju Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i sa kućom Disput kao suizdavačem.

U knjizi se Cerović, kako su istakli izdavači, analitički uhvatio u koštac sa savremenom silno zaoštrenom crnogorskom i identitetskom i državnom dramom.

Najveći dio tekstova zastupljenih u knjizi „Otimanje države“, koji su nastajali tokom više od tri decenije, odnosi se na postreferendumsko vrijeme koje je, kako navodi Cerović u predgovoru, ispunjeno „brutalnim asimilacionim jurišima na građansko, istorijsko i državno biće Crne Gore, nacionalni i kulturni identitet Crnogoraca, čak sve do posljednjih poznatih ostataka crnogorske tradicije i kulturne baštine.“

– Crnogorska, ne baš uvijek realna, nadanja u pomoć međunarodne zajednice, posebno Evropske unije, nerijetko su – posebno zbog evropskog višedecenijskog favorizovanja Srbije kako u jugoslovenskim ratovima devedesetih, tako i u poslijeratnom vremenu – nailazila na hladnu reakciju i obeshrabrujuće ignorisanje – navodi Cerović u predgovoru. Ako se komplikovanim odnosima, smatra on, doda i otvoreni interes Moskve da do kraja „obesmisli i destruira“ Crnu

Vizuelni umjetnik Damir Murseljević za Pobjedu o izložbi „Analogue

Urbanistička ekspanzija prijetnja prirodnim

PODGORICA – Treća

likovna kolonija pod nazivom „Lovćenački koloriti“ biće održana narednog vikenda uz učešće više akademskih slikara iz crnogorske zajednice iz Srbije, kao i gostiju iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Završnog dana, u nedjelju 12. februara, u galeriji Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu biće otvorena izložba umjetničkih radova nastalih na koloniji. Organizator likovne kolonije je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca, uz podršku Uprave za saradnju sa dijasporom

Goru i spriječi njen ulazak u NATO i okretanje Zapadu, današnji je položaj Crne Gore jasan. U dijelu tekstova uvrštenih u ovu knjigu neizbježno je sadržana i geneza srpsko-crnogorskih odnosa u vrijeme socijalizma (od kraja 1945. do 1989. godine), a ima i ranijih. Tekstovi su izdabrani iz gomile publicističkih tekstova u kojima dominira Cerovićeva radikalni otpor režimu Slobodana Miloševića i zalaganje na polju stvaranja nezavisne

Crne Gore, kao i afirmisanja modernog građanskog društva u njoj. Dio tekstova je ranije objavljen u njegovoj knjizi „Riječ“, a zastupljeni su i tekstovi pisani u doba aktuelne krize koja je započela 2020. godine. Cerović je uvjeren da će u knjizi „Otimanje države“ čitalac naći autentično svjedočanstvo njegovih „analitičkih nastojanja i vrednosnih opredjeljenja u borbi u kojoj je u igri i sama opstojnost naše domovine“. D. E.

Ove kompozicije se mogu posmatrati kao svojevrsno upozorenje na izazove kojim svjedočimo. Takođe, otvaraju vrata diskusije o ljudskoj manipulaciji svega što nas okružuje – kazao je Murseljević

PODGORICA – Izložba fotografija „Analogue Troublebath“ vizuelnog umjetnika i radijskog producenta Damira Murseljevića otvorena je sinoć u galeriji hotela CUE. Radovi su rađeni analognom kamerom, tehnikom višestruke ekspozicije. Izmještanje ljudi i situacija sa jednog na drugo mjesto, iz jednog u drugo vremensko razdoblje za autora je poseban izazov koji rezultira karakteristič-

nim „filmskim“ fabulama u kojima su nasumični glumci zapravo situacioni igrači jednog vremena.

Murseljević je za Pobjedu kazao da je većina radova predstavljenih na ovoj izložbi novijeg datuma, a neki su i po prvi put prikazani.

- Naziv postavke je u suštini parafraza muzičke numere engleskog elektronskog muzičara Aphex Twin-a – ,,Analogue Bubblebath“, s tim što ovdje nemamo „bubblebath“ već slike kreiraju paralelni univerzum pomoću dva ili tri preklopljena kadra koje uglavnom predstavlja „utapanje“ jednog kadra u drugi. Otud imamo vodu, pustinjski pijesak ili jednostavno zemlju s kojim se likovi stapaju izmješteni iz jedne sredine u drugu, s jedne na drugu tačku planete. Likovi i motivi su smješteni gdje nijesu bili, a vjerovatno neće ni biti – istakao je Murseljević.

UPOZORENJE

Autor na fotografijama stavlja akcenat na odnos prirode i urbanizma pa tako na radovima preklapa motive iz urbanih sredina poput Pariza, Rima, Dubaija… sa motivima prirodnih predjela.

Damir Murseljević ističe da su njegove fotografije neka vrsta apela da vrijeme koje dolazi moramo iskoristiti da se adekvatnije adaptiramo sa onim čime smo okruženi.

- Svaki organizam na planeti Zemlji ima svoj ekosistem koji je podložan promjenama. Te promjene zahtijevaju svakodnevnu adaptaciju. I dok za neke organizme ta adaptacija može biti laka i brza, tre-

nutna situacija ukazuje na to da mi nismo pronašli još uvjek najbolji mehanizam da se adaptiramo i da moramo naučiti da slušamo šta nam poručuje priroda. Ostaje pitanje da li nam je ostalo dovoljno vremena da brzo odreagujemo ili će jedna od ovih mojih fotografskih kompozicija „forsiranog“ sudara okoline i urbanizma postati stvarnost – kazao je Murseljević.

- Preklapanjem ovih kadrova, u kojima slike modernog urbanizma plešu zajedno sa nježnošću okoline, otvaramo sveprisutno pitanje - u kojoj mjeri je naša ,,intervencija“ na planeti Zemlji uticala na njen trenutni status, kao i u budućnosti? U mojim radovima ovo mijenjanje realnosti u kojoj priroda osvaja urbanističke elemente gradova izuzetno je uzbudljivo i meni ko autrou i vama koji percipirate moj vid umjetničkog iskaza. Ponuđen vam je scenario koji vam ne izgleda realistično i na neki način se može posmatrati kao paralelni univerzum. Pitanje je da li smo zaista daleko od ovog scenarija s obzirom na globalno zagrijevanje… – istakao je on.

Njegovi preklopljeni kadrovi uglavnom nijesu namjenski smišljeni jer, kako kaže, više voli da se iznenadi.

- Međutim, s obzirom da kreiram na nivou podsvjesti, često računam koji rezultat bih mogao dobiti preklapanjem tog i tog kadra, ali ne i izgled finalne kompozicije. Ne bi bilo inspirativno da tačno znam koji kadar će ići preko nekog drugog.

Ali, uvijek znam i razmišljam o tome šta se nalazi na iskorištenom filmu koji vraćam u aparat, pa tako biram koje gradove ili likove ću da preselim u neki drugi scenario – rekao je Murseljević.

Prema njegovim riječima, u ovoj postavci uglavnom ima nekoliko kadrova svjetskih metropola Pariza, Rima, Dubaija koji se provejavaju kroz vizuru nekog tipičnog crnogorskog pejzaža, kao i nekih suprotnosti u samoj prirodi planete Zemlje – pustinja/ snijeg, planina/more, itd. Na Murseljevićevim fotografijama vidi se svojevrsnu ,,sudar“ prirode sa urbanim sredinama. Na pitanje, da li time želi da ukaže na činjenicu da nas priroda svakodnevno upozorava koje su posljedice nagle globalizacije i urbanizacije, Murseljević jasno odgovara. - Bez sumnje – ove kompozicije se mogu posmatrati kao svojevrsno upozorenje na izazove kojim svjedočimo. Takođe, otvaraju vrata diskusije o ljudskoj manipulaciji svega što nas okružuje kao i to koliko masovna urbanistička ekspanzija zapravo predstavlja direktnu

– iseljenicima Crne Gore i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i saradnju sa vjerskim zajednicama. R. K.

PODGORICA – U trenutku vršenja inspekcijskog nadzora u Manastiru Župa, nije zatečeno izvođenje nikakvih radova, te se zato nijesu preduzimale mjere, jer u okviru zakonskih nadležnosti inspekcije za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine nije bilo osnova za to – odgovoreno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP), na dopunsko pitanje o oslikavanju fresaka u Crkvi Sv. Luke u Manastiru Župa. Iz Uprave ne pojašnjavaju šta je sa ranije evidentiranim ra-

Iz Uprave za inspekcijske poslove odgovorili Pobjedi na dopunsko

Nema freskopisaca, pa

dovima, odnosno oslikanim zidnim površinama u manastirskoj crkvi, koje je u decembru konstatovala Uprava za zaštitu kulturnih dobara i tim povodom sačinila izvještaj i donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje. Dakle, ne pojašnjavaju zašto nema kaznenih mjera zbog već evidentiranih radova, bez obzira

na to što u trenutku inspekcijskog nadzora inspektorka za kulturna dobra nije vidjela kako freskopisci na skelama oslikavaju zidove. Ovo je jedno od logičnih pitanja, tim prije što je inspektorka donijela prekršajne naloge za montiranje scenografije na utvrđenju na Žabljaku Crnojevića i prekršajne naloge za obimne građevinske rado-

ve na Manastiru Ćelija piperska, iako u trenutku inspekcijskog nadzora takođe nije zatekla radnike, niti građevinske mašine.

- Izvještaj dostavljen od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u kojem su pobrojani radovi, smatra se sastavnim dijelom inicijative koju je navedeni organ dostavio, te je na osnovu to-

Nova knjiga Rajka Cerovića „Otimanje države“

Za vikend kolonija „Lovćenački koloriti“

Damir Murseljević

Ostaje pitanje da li nam je ostalo dovoljno vremena

ekspanzija je resursima

PODGORICA – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u cilju približavanja knjige čitaocima u svim djelovima grada, ali i s namjerom da čitanje ponovo učini popularnim, ovih dana kreće u realizaciju dva ranije najavljena projekta.

Prvi je tzv. BiblioBus pod nazivom „Podgorica čita“, pokretna biblioteka koja će omogućiti korisnicima pristup znanju, informacijama i zabavi upotrebom knjiga i drugih medija, u onim djelovima grada u kojima nema uslova za druge oblike djelovanja Biblioteke. Drugi je Podgorička knjižara 3 koja će uskoro biti otvorena u Bloku V.

POKRETNA BIBLIOTEKA

Biblioteka ,,Radosav Ljumović“ je smještena u centru Podgorice, sa područnim odjeljenjima u naseljima preko Morače, u Maslinama i Golubovcima. Naravno da je otvaranje tzv. područnih odjeljenja, prije svega bilo u cilju približavanja i fizički same knjige čitaocu i korisniku, rekla je za Pobjedu zamjenica direktora ove ustanove Sanja Vojinović.

prijetnju prirodnim resursima – smatra Murseljević.

TEHNIKA

Komentarišući prednosti korišćenja analognog foto-aparata, Murseljević je kazao da su restriktivna pravila koja donosi analogna fotografija inspirativnog karaktera.

- Dok nam je sa digitalnim formatom dozvoljeno da fotografišemo dok ne iscrpimo memoriju kartice, a i odmah možemo vidjeti rezultat rada, kod filma smo svjesni da imamo samo određeni broj pokušaja, 36, 24... Kod duple ili trostruke ekspozicije čak i manje. Ta ograničenost nas tjera na fokusirano-brzu kreativnost koja će za rezultat imati autentičniji kadar od onog digitalnog. Jedna od najvećih prednosti filma u odnosu na digitalni format

je prirodna svjetlost finalnog rada, slojevitost boja, gradacije filma, vibrantnost kadrova… Kontrola preloma svjetlosti kod analogne fotografije realniji je prikaz stvarnosti kadra koji hvatate – istakao je on. Murseljević kaže da mu se vrlo često dešava da kada razvija film vidi nešto što nije očekivao.

- To je nešto i na šta računam u toku samog rada. Želim vidjeti nešto što nisam očekivao. Lijepo je biti iznenađen. Iako često planiram koje ću kadrove da ,,uparim“, rezultati koje dobijem slučajnim preklapanjem ili čak kada film ,,pogriješi“, su često efektniji od onih planiranih. Slučajnost kompozicija je jedno od najljepših djelova vizuelne umjetnosti. Sve drugo bi bilo monotoni šablon – rekao je Murseljević. A. Đ.

- U godinama kada se govori da se čita sve manje i da je knjiga izgubila svoju vrijednost, razni su načini i modeli kojima pronalazimo put ka potencijalnim čitaocima. Upravo na to se i misli kada se kaže da su to „djelovi grada koji nemaju pristup biblioteci“ –objasnila je Vojinović. BiblioBus, pokretna biblioteka, je projekat koji je u gradovima regiona prisutan više od pola vijeka.

- Podgorica BiblioBus-om NB „Radosav Ljumović“ otvara nove horizonte djelovanja sada zaista u onim djelovima našega grada u kojima nije prisutna knjiga. Prije svega, to su

naselja na periferiji grada, zatim ruralna područja koja teritorijalno pripadaju Podgorici, područne škole, zatim sve škole u Podgorici, ali i uže jezgro grada, sa namjerom da bibliotečke usluge učinimo svima dostupnim. BiblioBus će imati raspored obilazaka tokom sedmice sa tačno naznačenim mjestima zadržavanja i vremenskim okvirom u kojem će zainteresovani sugrađani moći da se učlane, posude ili vrate knjigu, raspitaju se o dostupnoj literaturi ili naruče nešto od naslova koje bi željeli da pročitaju – objasnila je Vojinović.

Otvaranje dvije Podgoričke knjižare je, prema riječima Vojinović, najvažniji segment

PODGORICA – Predstava „Ana Karenjina“, koju je prema romanu L. N. Tolstoja na scenu postavio Mirko Radonjić, biće odigrana večeras u 19 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Predstava je nastala u koprodukciji Zetskog doma i Dramskog studija „Prazan prostor“, a uloge tumače Sanja Vujisić, Aleksandar Gavranić i Pavle Prelević.

Karte su dostupne na biletarnici Zetskog doma, a broj za informacije je: 067/428-655. S. V.

rada Biblioteke. Prva Podgorička knjižara je otvorena 19. oktobra u Ulici slobode, u glavnoj ulici centra grada, s namjerom da vrati duh kulture i simblično podsjeća na dane kada je jedna knjižara bila mjesto raznih okupljanja upravo u toj ulici. Podgorička knjižara sadrži razne kategorije knjiga – naučna i publicistička djela, biografije, monografije, poeziju, prozu, dramu, djela klasika i svjetske književnosti, knjige za najmlađe. Poseban segment posvećen je crnogorskim autorkama i autorima. U Podgoričkoj knjižari u ponudi su i stripovi, kao i strane knjige. Segment za čitanje – nazvan Podgorička čitaonica asocira na 1881. godinu , godinu u kojoj

Do

je upravo pod ovim imenom osnovana današnja Biblioteka. Druga knjižara je otvorena 9. januara u blizini Pravnog i ekonomskog fakulteta, u jezgru akademske zajednice, s manje ili više istom ponudom i s istim ciljevima. - Nakon utisaka naših sugrađana a i činjenice da smo otvaranjem knjižare dobili još jedan kulturni kutak u gradu, smatrali smo obavezom da otvorimo još jedan objekat u drugom dijelu grada, pa je početkom ove godine uslijedilo otvaranje Podgoričke knjižare 2 u Ulici serdara Jola Piletića – rekla je Vojinović.

POTREBNA GRADU

Dobar rad dvije knjižare je samo jedan razlog zbog kojeg se uskoro otvara treća, namijenjena djeci. Onaj drugi je proizišao, kako tvrdi Vojinović, iz brojnih programa koje je Biblioteka organizovala u protekle dvije godine a koji su bili namijenjeni djeci i mladima i koji su bili veoma posjećeni.

ga inspektorka izvršila inspekcijski nadzor, a donošenje mjera zavisi isključivo od stanja koje se konstatuje inspekcijskim nadzorom na licu mjesta. Obavještavanje subjektu nadzora o datumu i vremenu vršenja inspekcijskog nazdora, u skladu je sa članom 13 stav 1 tačka 2 Zakona o inspekcijskom nadzoru, te u predmetnom slu-

čaju se smatralo da ne može uticati na efikasnost inspekcijskog nadzora, obzirom na to da su od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara već donijeli rješenje o obustavi radova – navodi se u odgovorima UIP-a. Na dodatnu konstataciju novinara o postojanju realne mogućnosti da Eparhija budimljansko-nikišćka nastavi

radove na oslikavanju manastirske crkve, budući da je u Republici Srpskoj već organizovala dva donatorska koncerta za freskopisanje ovog kulturnog dobra, iz UIP-a su podsjetili da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, u postupku započetom prije dostavljanja inicijative/izvještaja inspekciji za kulturna dobra, donijela rješenje kojim je naložila obustavljanje radova i vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje.

U skladu sa tim, kako ističu iz

Uprave za inspekcijske poslove, kolege iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara trebale bi „vršiti redovne kontrole kako bi ispratili (ne)postupanje u odnosu na naređenu mjeru“.

- Inspektorka će i ubuduće kontrolisati predmetno kulturno dobro, kroz redovne inspekcijske kontrole, te na osnovu eventualnih inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora – saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove. J. N.

- Dakle, jedna ovakva knjižara potrebna je gradu, potrebna je roditeljima, potrebna je najmlađima. Smatram da je ovo pravi trenutak i da je sazrelo vrijeme da grad, odnosno Biblioteka pokrenu jednu ovako lijepu ideju. Namjera Podgoričke knjižare 3 – knjižare za đecu je da sadržajima pridobije mlade čitaoce, da ih oblikuje i usmjeri na svijet mašte, fantastike, kroz odabranu literaturu ali i radionice koje će se odvijati upravo u knjižari – poručila je Vojinović.

D. ERJAVŠEK

CETINJE – Narodni muzej Crne Gore produžio je do kraja februara akciju besplatne posjete stalnim postavkama. Svi zainteresovani mogu besplatno posjetiti Njegošev muzej – Biljardu, Muzej kralja Nikole, Istorijski, Umjetnički i Etnografski muzej. Radno vrijeme muzeja za posjete je: ponedjeljak – petak, od 9 do 15 sati. Iz Narodnog muzeja podsjećaju da su Njegoševa rodna kuća na Njegušima, Njegošev mauzolej na Lovćenu i Crnogorska galerija umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ u zimskim mjesecima zatvoreni za posjete. R. K.

„Ana Karenjina“ u Zetskom domu

Hronika Podgorice

MEPPU

poništilo datu saglasnost kompaniji ,,Okov“ za izgradnju objekta u Beogradskoj ulici

Nakon što je Urbanističko-građevinska inspekcija

Direktorata za inspekcijski nadzor (Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma – MEPPU) 27. januara zapečatila gradilište kompanije ,,Okov“ u Beogradskoj ulici, Direktorat glavnog državnog arhitekte poništio je 3. februara rješenje kojim je investitoru data saglasnost (29. juna prošle godine) na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju višespratnog objekta pod Goricom.

SAGLASNOST

Direktorat glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture donio je odluku kojom se obavezno poništava rješenje br. UP Il 09042/22-5115 od 29. juna 2022. godine, kojim je Okov d.o.o. iz Podgorice data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta višespratnog stanovanja u zahvatu DUP „Nova varoš 2“, projektovanog od strane „Smart studio“ iz Podgorice. U obrazloženju odluke podsjeća se da je rješenjem MEPPU (od 29. juna 2022. godine) data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta višespratnog stanovanja na navedenoj parceli. Naglašava se da su, postupajući po službenoj dužnosti, utvrdili da je obrazloženje rješenja u suprotnosti sa dispozitivom, jer ono treba da prati odluku datu u dispozitivu,

Utvrđena neusklađenost

idejnog rješenja sa propisima

Nakon naknadnog uvida u sporno idejno rješenje, utvrđeno je da je zid podrumske etaže objekta postavljen na ivicu urbanističke parcele, odnosno na regulacionu liniju. Za građevinsku liniju podzemne etaže se navodi da ista može biti na jedan metar od susjedne parcele i zaključuje da idejnim rješenjem na koje je data saglasnost nije poštovan planom propisan odnos prema građevinskoj liniji ispod zemlje

a ne suprotno tome, da se odluka daje u obrazloženju rješenja bez navođenja iste u dispozitivu. - U rješenju koje se poništava odlučeno je pozitivno, tj. data je saglasnost na idejno rješenje podnosioca zahtjeva, dok se u dispozitivu nijednim stavom ne konstatuje ta odluka. Tek u obrazloženju istog, konstatuje se da su se stekli uslovi za davanje saglasnosti na idejno rješenje – navode iz Direktorata, uz zaključak da utvrđeni propust čini da ovo rješenje nije sačinjeno u skladu sa članom 22 stav 7. Zakona o upravnom postupku. Nakon naknadnog uvida u sporno idejno rješenje, utvrđeno je da je zid podrumske etaže objekta postavljen na ivicu urbanističke parcele, odnosno na regulacionu liniju.

- Shodno smjernicama iz planskog dokumenta definisano je da regulaciona linija dijeli javnu površinu od površina namijenjenih za druge namjene.

U obrazloženju rješenja MEPPU podsjeća se da je opštim uslovima za pejzažno uređenje predviđeno maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u nova urbanistička rješenja. - Uvidom u predmetno idejno rješenje, konstatuje se da nije ispoštovana smjernica iz planskog dokumenta koja se tiče pejzažnog uređenja, jer nije urađena prethodna

inventarizacija, taksacija i valorizacija postojećeg zelenila, što je bila obaveza prilikom izrade projektne dokumentacije, a koja, u zavisnosti od stanja zelenog fonda na konkretnoj lokaciji, utiče na pozicioniranje objekta i na projektovanje funkcije, volumena i oblikovanja objekta – navodi se u obrazloženju odluke kojom je poništeno rješenje od 29. juna prošle godine, kada je

ISKLJUČENJA

STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati zgrada policije u Jerevanskoj ulici i ,,Ljetopis Automotive“; dio Zlatice oko stadiona FK ,,Kom“. H. P.

Pretežno sunčano

Dalje se navodi da je građevinska linija za nove objekte linija do koje je dozvoljena gradnja i unutar koje se objekat razvija i

oblikuje, kao i da je definisana u odnosu na saobraćajnicu, što omogućava očitavanje neophodnih elemenata za prenoše-

investitoru data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta.

Takođe, ukazano je i na odstupanja u dijelu saobraćajne infrastrukture, odnosno da je saobraćajni priključak za urbanističku parcelu broj 46a obezbijeđen isključivo sa sjeverozapadne strane putem interne saobraćajnice paralelne sa Beogradskom ulicom.

- Sagledavajući predmetno

idejno rješenje, konstatuje se i da su istim projektovana dva saobraćajna priključka urbanističkoj parceli i to jedan sa sjeverozapadne strane za ulaz u garažu i drugi sa istočne strane (za jedno parking mjesto), što nije u skladu sa planskim dokumentom – navodi se u dokumentu, uz napomenu da ni vertikalna komunikacija stepeništa nije projektovana u skladu sa pravilima struke.

nje na teren. Za građevinsku liniju podzemne etaže se navodi da ista može biti na jedan metar od susjedne parcele ili na manjoj udaljenosti uz prethodnu saglasnost susjeda, ali ne može biti veća od 80 odsto površine urbanističke parcele – navedeno je u dokumentu MEPPU.

ODSTUPANJA

Uvidom u grafički prilog projekta konstatovano je, međutim, da se katastarske parcele broj 2325/2 i 2326/2 KO Podgorica II, ne nalaze u okviru urbanističke parcele već su dio javne saobraćajnice. Napominje se da građevinska linija koja je orijentisana prema javnoj površini mora biti prikazana grafički sa numeričkim podacima i opisno, a građevinske linije prema susjednim parcelama mogu biti definisane samo opisno.

Gradonačelnik Ivan Vuković sastao se sa ambasadorkom Belgije Keti Bugenhout

- Zaključuje se da se javna saobraćajnica smatra javnom površinom i ne može se smatrati susjednom parcelom. Građevinska linija zadata planskim dokumentom se odnosi na cjelokupni objekat i postavljena je u odnosu na saobraćajnicu, dok je za dio objekta ispod zemlje, data mogućnost da se objekat postavi na jedan metar od susjedne parcele ili na manju udaljenost uz saglasnost susjeda. To znači da se objekat na i ispod zemlje u dijelu prema saobraćajnici postavlja do građevinske linije zadate planskim dokumetnom koja je u ovom slučaju udaljena tri metra od regulacione linije. Shodno navedenom, zaključuje se da idejnim rješenjem na koje je data saglasnost nije ispoštovan planom propisan odnos prema građevinskoj liniji ispod zemlje – navedeno je u obrazloženju odluke Direktorata glavnog državnog arhitekte. Dozvolu za početak izgradnje objekta višeporodičnog stanovanja (tri sprata i potkrovlje, sa ukupno šest stanova) u Beogradskoj ulici izdalo je MEPPU u decembru prošle godine, a bilo je planirano da objekat bude završen u decembru ove godine. Urbanističko-građevinska inspekcija zapečatila je gradilište 27. januara, nakon što je utvrđeno da glavni projekat nije u skladu sa idejnim rješenjem u dijelu izgradnje objekta. Građevinski inspektor utvrdio je nedostatke u dijelu udaljenosti podzemnog dijela projektovanog objekta (garaže) od granice parcele prema javnoj površini (ulici), i projektovanih dimenzija parking prostora u podzemnoj garaži.

I. M.

Istaknut dinamični razvoj Podgorice

Gradonačelnik Ivan Vuković sastao se juče sa nerezidentnom ambasadorkom Belgije Keti Bugenhout, koja je boravila u prvoj zvaničnoj posjeti Podgorici. Na sastanku je bilo riječi o dinamičnom razvoju koji je Podgorica ostvarila tokom prethodnih godina, čime se umnogome približila evropskom kvalitetu života i savremenim urbanim i održivim standardima.

Gradonačelnik Vuković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim sadržajnim odnosima, ukazavši na spremnost gradske uprave da dodatno unaprijedi saradnju. Na sastanku je razgovarano o aktuelnom političkom trenutku u Crnoj Gori i ukaza-

no na važnost deblokade institucija u cilju prevazilaženja postojećih problema koji predstavljaju značajnu prepreku procesu evropske integracije Crne Gore. Istaknut je značaj kontinuiranog unapređivanja demokratskih institucija, kao i kreiranja otpornosti građanskih snaga na retrogradne fenomene koji predstavljaju prepreku evropskim integracijama i održivom socio-ekonomskom progresu.

Ambasadorka Bugenhout izrazila je punu podršku evropskom putu i reformskim procesima koji su od najvećeg značaja za dalji razvoj naše države, te istakla važnost funkcionalnog Ustavnog suda za deblokadu evropskog puta Crne Gore.H. P. Keti Bugenhout i Ivan

Vuković

Nijesu poštovane smjernice za pejzažno uređenje, izgradnju saobraćajnih priključaka...

Gradilište u Beogradskoj ulici

I.MITROVIĆ

Za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno uz dosta sunčanih perioda. Jutarnja temperatura vazduha oko -2, najviša dnevna do sedam stepeni. H. P.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (20.30 h) gostuju Parizu u 14. kolu grupe B Evrokupa

Odbranom do nastavka serije u ,,gradu svjetlosti“

PODGORICA – Drugi put u sezoni, košarkaši Budućnost Volija su u seriji od tri pobjede, računajući mečeve u ABA ligi i Evrokupu (Cedevita Olimpija, London, FMP). Prvi put su takav niz imali u oktobru prošle godine, kada su upisali pobjedu više u pozitivnoj seriji (MZT, Slask, Cedevita Olimpija, Promiteas).

Da bi ponovili rezultat od prije skoro četiri mjeseca i iskoristili dobar trenutak forme, posebno defanzivno, ,,plavi“ trebaju večeras u gostima da pobijede Pariz (20.30 časova), u 14. kolu grupe B Evrokupa. Ako bi uspjeli u tome, osim što bi se primakli jednom od prva četiri mjesta u grupi i šansi da igraju kod kuće u prvoj rundi nokaut faze, Podgoričani bi, realno, imali šansu da uđu u najbolju seriju u sezoni, pošto im u subotu u goste dolazi Igokea, u meču regionalnog takmičenja…

ODBRANA PROTIV

NAPADA

Pred večerašnji okršaj, dva tima imaju isti skor na tabeli (8-5), ali je Pariz u prednosti zbog pobjede u ,,Morači“ sa 77:74. Zato bi pobjeda u ,,gradu svjetlosti“, po mogućnosti sa razlikom od barem četiri poena, mogla biti ključna u trci za jedno od prva četiri mjesta. U slučaju poraza, Pariz bi imao stekao veliku prednost u odnosu na Podgoričane.

Budućnost meč sa Parizom očekuje sa odličnom defanzivnom formom (61,3 primljena poena u posljednja tri meča), a inače je tim sa najmanje primljenih poena u Evrokupu (70,4 po utakmici). Pariz je, sa druge strane, druga najefikasni-

Kaba juri rekord po broju skokova

Sa 11,4 uhvaćene lopte po meču, Alfa Kaba je trenutno najbolji skakač Evrokupa. Uz 12,3 poena i prosječnim indeksom korisnosti od 20,6 (treći najbolji u takmičenju), 27-godišnji centar

Budućnost Volija igra odličnu sezonu na evropskoj sceni, i ima šansu da obori i jedan rekord. Naime, još od Holanđanina Gerita Haminka, koji je u sezoni 2003/04. u dresu Kelna prosječno bilježio 15,3 poena i 11,5 skokova, nijedan drugi igrač nije u Evrokupu bilježio 11 i više poena i 12 i više skokova. Ako nastavi u ovom ritmu, Kaba može da obori rekord Vladimira Golubovića po broju skokova u jednoj sezoni. Bivši crnogorski reprezentativac je u sezoni 2013/14. u dresu Ankare imao ukupno 202 skoka, dok je Kaba trenutno na brojci od 137. Već je popravio učinak iz sezone 2020/21, kada je na 15 utakmica u dresu Nantera imao 127 skokova (8,47 po meču).

U toj sezoni je Alan Viljams iz Lokomotive Kubanj prosječno bilježio 12,5 skokova ali, zbog povrede, odigrao je samo osam utakmica i nije uspio da uradi ono što Kaba radi u ovoj sezoni, u kojoj je centar Podgoričana, praktično, osigurao prvo mjesto u kategoriji najboljih skakača. Iza njega su daleko Alen Omić (9,4) i Ismael

Kamagate (9,3).

Omić je, inače, najbolji skakač u istoriji Evrokupa sa 859 uhvaćenih lopti, ispred našeg Bojana Dubljevića (764). Kaba trenutno ima 387, i do kraja sezone može da uđe u Top10, jer je na 10. mjestu bivši igrač Budućnosti Melvin Edžim (451).

Parovi 14. kola

ja ekipa u grupi B, treća najefikasnija u Evrokupu (85,6 poena po meču), ali su samo Hamburg i Slask primili više poena od francuskog tima (84,3 po meču).

Gran Kanarija je u prošlom

kolu do vrha napunila koš Pariza (118:99), pa je jasno da će se za pobjedu večeras boriti dva tima sa potpuno razičitim karakteristikama, posebno u fizičkom smislu… - Pariz je pretrpio promjene u prethodnom periodu. Sada su kompletni, prije svega zbog igranja Valasa u ovom dijelu sezone. Radi se o fizički jako potentnom timu na svim pozicijama. Takvu košarku i igraju na obje strane terena, i što se tiče odbrane i posebno napada, u

visokom ritmu, od prvog do posljednjeg minuta. Ništa im ne znači ako vode ili gube 10-15 razlike. Igraju u svom ritmu i od toga ne odustaju – kazao je u najavi meča trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović

Budućnost je ove sezone bila uspješnija u gostima (četiri pobjede i dva poraza), dok Pariz ima dosta problem ana domaćem terenu (po tri pobjede i poraza).

- Kao i na svakom meču, tako i na ovom idemo na

pobjedu. I ova utakmica je bitna, naročito kada je riječ o borbi za što bolji plasman na tabeli – rekao je centar ,,plavih“ Alfa Kaba, koji je u prvom meču sa Parizom upisao 17 poena i 16 skokova, ali i tri ukradene lopte.

PARIZ U LOŠOJ FORMI

Francuski tim je projekat napravljen sa ciljem da u skorijoj budućnosti postane Evroligaš s licencom. Iza cijele priče stoji Dejvid Kan bivši predsjednik Minesote,

koji je pokrenuo tim 2018. godine sa ciljem da do 2022. igra Evroligu. S obzirom na to koliki novac ulažu, samo je pitanje vremena prije nego stigne pozivnica. Fizički jaka ekipa sa talentovanim igračima ima nekoliko sjajnih individualaca. Zbog povrede, međutim, već nekoliko mečeva nema lidera ekipe Kajla Almana (18,7 poena), zbog čega je krajem januara stigao Amerikanac sa tunižanskim pasošem Makl Rol, bek šuter sa evroligaškim iskustvom, koji je u prošlom kolu protiv Gran Kanarije ubacio 17 poena, uz pet asistencija.

Američki bek Tajron Valas (15,2 poena po meču), igrač sa NBA iskustvom (Los Anđeles Klipers i Nju Orleans), zbog povrede nije igrao u ,,Morači“, ali u posljednjih pet mečeva ima konstantno dvocifren poenterski učinak (17,6 u prosjeku). Tu je i iskusno krilo Aksel Tupan (8,8 poena), koji je došao iz razvojne ekipe Golden Stejt Voriorsa, igrao je i za Milvoki, a ima evroligaško iskustvo sa Žalgirisom i Olimpijakosom.

Džeremi Evans (7,7 poena, šest skokova po meču) je dvostruki osvajač najboljeg zakucavanja tokom NBA Ol-stara, a u ekipi je jedno poznato lice iz ABA lige, bivši univerzalac Cibone, reprezentativac Bosne i Hercegovine Amar Gegić (12,5 poena).

Parizu ide loše u prvenstvu, gdje je na 12. mjestu, van zone plej-ofa, sa osam pobjeda i 12 poraza. Na dva fronta je upisao pet poraza u posljednjih šest mečeva.

- Mi smo prvu utakmicu protiv njih, ne cijelu, odigrali dosta kvalitetno i pametno. Jedino tako može da se igra sa njima, i ako budemo pokušali da odigramo u njihovom ritmu, to ne bi izašlo na dobro. U tom prvom meču smo nalazili dobra rješenja. Sada moramo da zaustavimo kontranapade, odnosno tranziciski napad. Igraju brzo čak i pozicione napade, koje rješavaju od osam do 10 sekundi, zbog čega će na nama da bude još veći pritisak. To znači da tih 10 sekundi moramo da budemo maksimalno koncentrisani, da se poslije napada vratimo i odbranimo taj njihov prvi udar – zaključio je Jovanović. S. J.

Alfa Kaba na prvom meču sa Parizom u ,,Morači“

Vuković preskočila

187 centimetara

PODGORICA – Crnogorska atletičarka Marija Vuković završila je dvoranski miting u češkom Trinecu na diobi drugog mjesta sa preskočenih 187 centimetara.

Naša najbolja sportistkinja nastup je otvorila sjajno – iz prvog pokušaja savladala je

visine 180, 184 i 187, da bi potom tri puta rušila letvicu na 190. Ali, nije uspjela da ponovi najbolji rezultat ove sezone iz njemačkog Kotbusa kada je preskočila 190 centimetara. Drugu poziciju podijelila je sa Ukrajinkom Julijom Čumačenko, dok je pobijedila njena

Žoao Mendeš ide očevim stopama

Ronaldinjov sin dolazi u Barselonu

zemljakinja Irina Geraščenko sa preskočenih 190. Ukrajinka je zatim ostala sama na zaletištu, ali je sva tri puta bila neuspješna na 195 centimetara. Već za dva dana Marija će skakati u Udinama, a 15. februara čeka je nastup u Banskoj Bistrici. R. P.

PODGORICA – Žoao de Azis Moreira, ili Žoao Mendeš kako mu glasi nadimak, sin legendarnog Brazilca Ronaldinja, mogao bi da krene očevim stopama jer je legendarni fudbaler potvrdio da je njegov sin na pragu potpisa za Barselonu.

Sedamnaestogodišnjak koji je nedavno raskinuo ugovor s brazilskim Kruzeirom igra na poziciji napadača, ima španski pasoš, a zastupa ga njegov stric Roberto de Azis U razgovoru na RAC-1, Ronaldinjo je najavio dolazak njegovog nasljednika na ,,Kamp Nou“.

- Nikada nijesam bio van kluba, Barselona je dio mog života. Gdje god idem, nosim Barselonu sa sobom. Dolaskom sina u Barselonu biću prisutniji nego ikada – rekao je Ronaldinjo u emisiji ,,Tu Diràs“. Ne. K.

Crnogorski fudbaler Vukan Savićević, član Pobjedu priča o

Užas koji se teško

PODGORICA – Slike strahote, sveopšteg užasa, porušenih gradova, beživotnih tijela, suza, očaja i straha smjenjuju jedna drugu nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju. Mnoge zgrade, kuće, fabrike, bolnice i drugi objekti sravnjeni su sa zemljom, a do sada je evidentirano preko pet hiljada žrtava. Za velikim brojem ljudi i dalje se traga. Među poginulima nema crnogorskih državljana, a na sigurnom je i član našeg nacionalnog fudbalskog tima Vukan Savićević, koji sa porodicom živi u Giresunu, gdje nastupa za istoimenog prvoligaša. Iskusni vezista u razgovoru sa Pobjedu kaže da je ovaj dio Turske zaobišla prirodna katastrofa, ali i da su se osjetili potresi, uprkos udaljenosti od oko 300 kilometara vazdušne linije od pogođene regije.

- Sreća u nesreći je da među žrtvama nema crnogorskih državljana. Tuga je neopisiva, zemlja je u neizmjernom bolu. Ogroman je broj nastradalih, a mnogi su ostali pod ruševinama. Konstantno pristižu slike strave i teških informacija sa mjesta koja su uništena. Osjećaj je jako, jako loš – priča Savićević, koji nastavlja: - Bila su dva zemljotresa. Prvi nijesmo osjetili u Giresunu, ali drugi jesmo. Konkretno ja nijesam, jer sam bio u karantinu, u klupskom kampu, spremali smo se za utakmicu. Ali, jeste moja žena koja je sa kćerkicom bila u stanu. Živimo na devetom spratu zgrade koja se zatresla. U panici je zgrabila dijete i sjurila se napolje. I familije ostalih igrača žive u istom kvartu. Odmah smo došli po njih i odveli ih u kamp. Tamo je sigurnije, prizemlje je i nije

Golden Stejt ubjedljiv protiv Oklahome, Tompson ubacio 12 trojki iz 16 pokušaja

Vučević blistao u novoj pobjedi Čikaga

PODGORICA - Košarkaši

Čikaga su u dobrom ritmu, protiv San Antonija su upisali treću pobjedu u nizu (128:104), a četvrtu na posljednjih pet mečeva. Krajem treće četvrtine je bilo 85:85, a onda su Bulsi parcijalom 23:3 stigli do ubjedljive pobjede. Nikola Vučević je bio najbolji u Čikagu sa 22 poena, 12 skokova i četiri asistencije. Andre Dramond je dodao 21 poen i 15 skokova, Zek Lavin 20 poena i četiri skoka, a Demar Derozan 19 poena i pet asistencija. Kod San Antonija, koji je doži-

vio deveti uzastopni poraz, najefikasniji je bio Keldon Džonson sa 21 poenom, a Malaki Branam dodao je 15.

Bulsi su deveti na Istoku sa 26 pobjeda i 27 poraza, dok su Sparsi 14. na Zapadu sa skorom 14-40.

Košarkaši Golden Stejta pobijedili su Oklahomu sa 141:114 i ostvarili drugu uzastopnu pobjedu.

Aktuelne šampione predvodio je Klej Tompson sa 42 poena, uz čak 12 trojki iz 16 pokušaja. Džordan Pul postigao je 21 poen, uz 12 asisten-

cija, Endru Vigins 18 poena, a Donte Devinćenco 14 poena, uz sedam asistencija. U ekipi Oklahome najefikasniji su bili Šej Gildžes-Aleksander sa 20 poena, Aron Vigins sa 19 i Tre Man sa 18 poena. Džoš Gidi dodao je 15 poena, osam asistencija i sedam skokova. Boston je pobijedio Detroit sa 111:99 i zadržao najbolji skor u ligi. Seltikse je predvodio Džejson Tejtum sa 34 poena, 11 skokova i šest asistencija, nakon što je promašio prvih pet šuteva na utakmici. Derik Vajt postigao je 23 poena, uz sedam skoko-

va i sedam asistencija, a Malkolm Brogdon 16 poena. U ekipi zbog povreda i bolesti nije bilo Džejlena Brauna, Markusa Smarta i Kuka Kornea U ekipi Detroita, koja je izgubila osmi put u posljednjih 10 utakmica, Bojan Bogdanović bio je najefikasniji sa 21 poenom, Kilijan Hejs postigao je 17 poena uz devet asistencija, a Sadik Bejk i Džejden Ajvi dodali su po 14 poena. Boston je najbolja ekipa lige sa 38 pobjeda i 16 poraza, a Detroit druga najlošija sa 14-41.

Košarkaši Los Anđeles Kli -

tolika opasnost. Tamo smo prespavali. U našem gradu je situacija mirna i vratili smo se u svoje domove – rekao je dvadeset devetogodišnji igrač sredine terena. U Turskoj je stradalo više hiljada građana, a život je izgubilo i nekoliko sportista.

Tamošnji mediji javili su da je poginuo bračni par, odbojkašica i odbojkaš – Badretin i Betul Čoban Čakir Ispod ruševina je izvučeno i beživotno tijelo golmana Fudbalskog kluba Malatija –Ahmeta Ejupa

- To su najtužnije vijesti. Sportsti, mladi ljudi, strašno. Ima i nastradale djece. Užas koji je teško opisati riječima. Nažalost, ovo nije konačan broj žrtava – sa gorčinom u glasu govori Savićević.

Rezultati

Detroit - Boston 99:111

Vašington - Klivlend 91:114

Bruklin - Los Anđeles Klipers 116:124

Čikago - San Antonio 128:104

Hjuston - Sakramento 120:140

Juta - Dalas 111:124

Golden Stejt - Oklahoma 141:114

Portland - Milvoki 108:127

persa pobijedili su Bruklin sa 124:116 i ostvarili osmu pobjedu u posljednjih 10 utakmica. Pol Džordž predvodio je Kliperse sa 29 poena, a Kavaj Lenard postigao je 24 poena uz šest asistencija. Ivica Zubac pobjedi je doprinio sa 19 poena i 12 skokova, a Terens Man sa 12 poena i devet skokova.

U ekipi Bruklina najbolji je bio Kem Tomas sa 47 poena, u utakmici u kojoj je prvi put

Turska je u totalnom haosu. Neki aerodromi su zatvoreni za odlazni saobraćaj, a na nekima pristižu avioni pomoći, u vidu ljudske snage, hrane, garderobe, medikamenata.

Problem da napusti zemlju imala je i ekspedicija Dečića, koja je boravila u Antaliji, a kući se vratila autobusom. - Vidio sam slike aerodroma čija je pista unakažena. Jednostavno nije za upotrebu. Pored svega što se desilo, čak i loše vremenske prilike u pojedinim gradovima otežavaju život. Turska je paralisana, ali non-stop stiže pomoć. Mnoge države poslale su svoje vatrogasce, spasioce i specijalne službe kako bi pomogli stanovništvu ovdje. Pristižu takođe i hrana,

bio starter. Nik Klakston dodao je 15 poena i 16 skokova, a 15 poena postigao je i Rojs O’Nil. Utakmicu su zbog povreda propustili Kevin Djurent, Set Kari i Ben Simons. Uoči utakmice Bruklin je obja-

Crnogorska atletičarka nastup u Češkoj završila na diobi drugog mjesta

Giresunspora, za

pogodio Tursku

teško opisuje

JESU LI ,,GRAĐANI“ VARALI: Sporna primanja Manćinija, Gvardioline moguće zablude i ostale dileme

Kazna za Siti mijenja fudbalski poredak?

PODGORICA – Mančester siti je pod istragom Premijer lige zbog kršenja finansijskog fer-pleja, i dalje je to fudbalska tema ,,broj 1“ u Evropi, a juče je objavljeno i kako je italijanski stručnjak Roberto Manćini prihodovao dok je bio trener ,,građana“ od 2009. do 2013. godine. Po pisanju njemačkog Špigla, Manćini je tokom mandata u Sitiju zarađivao 1,6 miliona eura, ali i – što bi moglo da bude sporno – dodatnih 1,9 kao savjetnik Al Džazire iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Italijan je imao obavezu da četiri puta godišnje održi treninge u klubu iz UAE.

Istraga i protiv PSŽ-a

Afera oko finasijskih malverzacija trese Englesku, a mogla bi i Francusku – tužilaštvo Pariza pokrenulo je istragu protiv predsjednika PSŽ-a NaseraAl-Kelaifija i tog kluba zbog navodnog prikrivenog poslovanja, objavio je L‘Ekip.

Istraga je pokrenuta nakon što je nekadašnji savjetnik Al-Kelaifija, HikimBuajila, prijavio svoj nekadašnji klub krajem 2022. Buajila tvrdi da nije sve rađeno po zakonu kada je isplaćivan za poslove na kojima je bio privremeno angažovan, odnosno da je dobijao novac preko teniske akademije Smeš, smještene u Dohi, sa kojom nije imao nikakve veze, niti je –kako je naveo – ikada igrao tenis.

Francuski klub je navodno 2015. s njim potpisao ugovor na neodređeno vrijeme na mjesto teniskog trenera.

L’Ekipu je iz PSŽ-a odgovoreno da je „Buajila nikada nije bio zaposlen u Pari Sen Žermenu ili beINu“.

ćebad, odjeća, ljekovi. Letovi se preusmjeravaju upravo i iz razloga što pomoć pristiže u velikim količinama – kazao je Savićević.

Trenutno je mirno, ali...

- Skoro svi imamo aplikaciju pomoću koje pratimo zemljotres. Na svakih 10 do 15 minuta desi se novi potres od četiri-pet stepeni Rihterove skale u pogođenim oblastima. Zaista zla sudbina je zahvatila Tursku. Svi se nadamo da neće biti nove, dodatne katastrofe.

Stao je i sport. Konkretno –najmanje 10 dana neće biti fudbala.

- Proglašeno je 10 dana žalosti, a u porušene regije uvedena je vanredna situacija u trajanju od tri mjeseca.

Pitanje je koliko će trajati

pauza u sportu. O fudbalu sada niko i ne razmišlja –ističe Savićević, nekadašnji član Crvene zvezde, Slovana iz Bratislave, posljske Visle i Samsunspora. Ljetos se preselio u Giresunspor za koji je od početka sezone odigrao 18 ligaških mečeva i postigao jedan gol. Klub se bori za opstanak u elitnog rangu Turske...

- Kada dođe vrijeme, ponovo ćemo se posvetiti obavezama u klubu. U posljednje vrijeme nemamo najbolje rezultate, ali imamo dobru ekipu. Deset ekipa se bori za opstanak, a među njima smo i mi. Vjerujem da ćemo sačuvati prvoligaški status –nadovezao se Savićević. Momak rođen u Beogradu brani boje crnogorske ,,A“

stojećim draftovima.

Trener Dalasa Džejson Kid ocijenio je da ekipa može da se bori za titulu u NBA ligi dolaskom Irvinga.

- Smatramo da će nas njegov talenat i njegove sposobnosti učiniti boljim. Njegov dolazak pomoći će nam da dođemo u poziciju da osvojimo titulu. Kada pogledate njegove rezultate u drugim ekipama, pobjeđivao je – rekao je Kid.

reprezentacije.

Krajem marta kreću kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. ,,Hrabri sokoli“ otvaraju takmičarski ciklus duelima sa Bugarskom u gostima i Srbijom pod Goricom.

vio da je završen dogovor o razmjeni igrača sa Dalasom i da su Kajri Irving i Markif Moris napustili klub, u zamjenu za Spensera Dinvidija, Dorijana Fini-Smita i nekoliko izbora prve i druge runde na pred-

Irving je 2016. godine osvojio titulu sa Klivlendom i osmostruki je učesnik ol-stara. On je u posljednje tri i po godine u Bruklinu imao problema sa povredama, suspenzijom i neigranjem zbog odbijanja da se vakciniše protiv korona virusa. S. J.

- Uvijek sam uzbuđen kada dolaze obaveze u reprezentaciji. Svi momci jedva čekaju utakmice u martu, taj početak novih kvalifikacija. Nadam se da će nas povrede mimoići i da će selektor Radulović biti u prilici da ima na raspolaganju sve igrače. Očekujem i da navijači budu uz nas, da će doći u velikom broju i nositi nas do novih pobjeda. Sigurno je da ćemo dati sve od sebe da izborimo odlazak na veliko takmičenje – zaključio je Savićević.

Špigl je objavio kako je Manćinijeva firma ,,Italy International Services“ slala tromjesečne fakture Mančester sitiju, a oni bi uplatili novac Abu Dabi Junajted grupi, koju vodi vlasnik Sitija šeik Mansur bin Zajed Al Nahjan. Dalje, ta grupa prenijela bi novac na račun Al Džazire, koja ih je uplaćivala Manćiniju. Navodno, Manćini je imao bonus od 4,5 miliona eura za osvajanje titule Premijer lige 2012. godine, a da je osvojio Ligu šampiona dobio bi još 3,3 miliona. Priča o mogućim malverzacijama u vezi Manćinija samo je ,,kap u moru“ stvari koje se stavljaju na teret engleskom šampionu budući da je Premijer liga optužila Siti da je u periodu od 2008. do 2018. godine čak 100 puta prekršio pravila finansijskog fer-pleja.

Iz Sitija su rekli da su ,,iznenađeni informacijama o istrazi“ i vjeruju da će se sve okončati (slično) kao 2020. kada je UEFA zbog kršenja finansijskog fer-pleja kaznila ,,građane“ dvogodišnjom zabranom igranja u Evropi i 30 miliona eura, ali engleski klub se žalio Sudu za sportsku arbitražu u Lozani i zabrana je poništena, a kazna smanjena na 10 miliona eura.

nja ili da je došlo do zastarjelosti tih optužbi. Premijer liga ne poznaje zastarjelost, pa to ne može biti nada za velikana iz Mančestera, koji se potencijalno suočava i s odlaskom menadžera Pepa Gvardiole, možda i prije nego proces dobije epilog.

- Ako branim ljude i klub, to je zato što radim sa njima i vjerujem im. Pitao sam ih, rekao da mi kažu ako smo nešto pogrešno uradili... Poručio sam ovako: ako me lažete, dan nakon što odem odavde više mi nijeste prijatelji. Ali gledam ih u oči i vjerujem im 100 odsto od prvog dana – kazao je Gvardiola prije dvije godine, dok se čekalo na pomilovanje Suda za sportsku arbitražu. Kad je odluka Suda ozvaničena, španski stručnjak pozvao je javnost da se izvini.

su da varamo i lažemo bez pretpostavke nevinosti.

Prema pravilima Premijer lige Siti može da bude izbačen iz Premijer lige, ali bi u ovom slučaju to bila ekstremna kazna. Takođe, mogu mu biti oduzeti i bodovi u tekućoj sezoni. Siti se suočava s nekoliko potencijalnih kazni – od ,,podnošljivih“ do drastičnih.

Nezavisna komisija može da izbaci Siti iz Premijer lige, da mu oduzme bodove, a kao nemoguća misija izgleda opcija da se neke utakmice ponove.

D. KAŽIĆ

Vijeće je tada na ročištu zaključilo da nije bilo nikakvih krše-

- Nevjerovatno sam srećan zbog odluke. To pokazuje da su sve bile neistine. Odbranićemo na terenu ono što smo dobili u sudnici. Da smo uradili nešto loše prihvatili bismo odluku Uefe. Ovako, mislim da zaslužujemo izvinjenje. Nijesam očekivao da nas brane Liverpul, Totenhem, Arsenal, Čelzi... Međutim, imamo pravo sami da se branimo. Uostalom trojica nezavisnih sudija rekli su da nijesmo krivi. Ljudi su bili surovi, govorili

Tuzani nakon dosta peripetija stigli sa priprema iz Antalije

Fudbaleri Dečića nakon 23 sata autobusom doputovali kući

PODGORICA – Fudbaleri i članovi stručnog štaba Dečića doputovali su sinoć, oko 19 časova, ispred stadiona u Tuzima, nakon tačno 23 sata putovanja autobusom.

Nakon serije zemljotresa u Turskoj vlada totani haos. U takvom stanju zatekli su se i fudbaleri Dečića, koji su prije tri dana odigrali protiv Rige posljednji meč u okviru pri-

prema u Antaliji, a umjesto avionom crnogorski tim morao je da se vrati autobusom. Ekspedicija prvoligaša iz Tuzi krenula je u neđelju uveče iz Antalije avionom ka Istanbulu, a onda je tu ostala jer su zbog lošeg vremena, ali i zemljotresa koji je pogodio Tursku, otkazani svi letovi. Tri puta se pomjerao let za Tiranu, Tuzani planirali da ostanu u hotelu i sačekaju, ali se situacija komplikovala. Na kraju, kada na ae-

rodromu u Istanbulu nijesu mogli garantovati da će avion odletjeti ni u utorak veče, Tuzani su ka Crnoj Gori krenuli autobusom.

- Čekali smo na aerodromu u Istanbulu nekoliko sati i rečeno nam je bi let trebali da imamo večeras oko 22 sata, ali ni da on nije siguran. Odlučili smo se za drugu varijantu, iznajmili smo autobus i njime krenuli ka Crnoj Gori – rekao je direktor Dečića Marko Camaj.

Moguće i da Sitiju bude zabranjeno da registruje igrače ili dovodi pojačanja, ali i da prođe gotovo bezbolno – s uslovnom kaznom ili plaćanjem troškova. Kako god da se završi istraga koja traje duže od četiri godine, reputacija Sitija biće vjerovatno poljuljana, ostvareni rezultati manje cijenjeni, a mogao bi da se promijeni cijeli fudbalski poredak i donekle stane na put velikom jazu između najbogatijih i klubova ,,srednje“ i ,,niže“ klase.

Nezavisnu komisiju činiće tri člana, koje će izabrati Marej Rozen, predsjedavajući Sudskog vijeća Premijer lige.

Siti će imati pravo na žalbu, a razmatrali bi je novi članovi. Rozen bi birao i članove tog vijeća. Ne. K.

Tuzani su tako nakon pravog putešestvija doputovali iz Antalije, gdje su obavili dvoneđeljne pripreme, a nema sumnje da će nakon svega trebati par dana odmora, kako bi se se oporavili od napornog puta. Već idućeg vikenda nastavlja se šampionat na domaćoj sceni, a Tuzani na startu igraju protiv Iskre. R. P.

Konferencija za medije povodom uspjeha IM Predraga Nikača na šahovskoj Paraolimpijadi u Beogradu

Pozlatio drevnu igru u Crnoj Gori

PODGORICA – Povodom

velikog uspjeha intermajstora PredragaNikača i osvajanja zlatne medalje na prvoj šahovskoj Paraolimpijadi koja se odigrala u Beogradu, održana je konferencija za medije na kojoj se naš istaknuti sportista zahvalio svima na, kako je kazao, ogromnoj podršci koju je imao tokom ovog prestižnog takmičenja. - U našoj ekipi od prvog dana vladala je sjajna atmosfera i svi smo se trudili da pružimo maksimum. Takođe, mnogo nam je značila pažnja i razumijevanje rukovodstva Šahovskog saveza Crne Gore, zatim briga Paraolimpijskog komiteta i drugih državnih subjekata, te objektivno i afirmativno izvještavanje medija koji su nas pratili praktično od prvog poteza – rekao je popularni Nile, ističući da je FIDE u pravom trenutku prepoznala značaj nadmetanja za tablom osoba sa invaliditetom.

Njemu je na ostvarenom rezultatu na čelnoj ploči čestitao ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević sa željom da nastavi istim tempom i da nas ponovo obraduje na nekom narednom, domaćem ili međunarodnom turniru, možda već na 75. Pojedinačnom seniorskom prvenstvu naše zemlje koje je u toku. - Nema većeg zadovoljstva nego biti u društvu vrhunskih sportista. Nikač je najljepši primjer kako se u maloj državi kao što je Crna Gora rađaju

i stasavaju vrijedni i ambiciozni talenti koji zahvaljujući ogromnom trudu postižu rezultate za respekt i na radost čitave društvene zajednice. On je osvajanjem prvog mjesta na Olimpijadi za slijepa i slabovida lica u Ohridu 2017, te šampionskim peharom sa Svjetskog prvenstva u istoj kategoriji u Kaljariju dvije godine kasnije i dominacijom u Beogradu pozlatio drevnu igru u Crnoj Gori - rekao je Lalošević i zaključio obraćanje riječima da se država mora odužiti takvim reprezentima kroz buduće izmjene zakona o sportu. Ministar je pohvalio nastup i ostalih članova naše selekcije – MilanaIvanovića, RadovanaDamjanovića, Radenka Lacmanovića i jedine dame u ekipi Vere Jovanović, koja je upisala prvu pobjedu na Olimpijadi.

Novi bolid Alfa Romea

PODGORICA - Alfa Romeo juče je predstavio novi bolid C43 kojim će se takmičiti ove sezone u šampionatu Formule 1.

Na predstavljanju u Cirihu i sjedištu Zaubera u obližnjem Hinvilu, ekipa je predstavila bolid crveno-crne boje, za razliku od prethodnih koji su

bili crveno-bijeli. - Mislim da je bolid zadivljujuć i dobra evolucija u odnosu na prošlu godinu – rekao je vozač Alfa Romea Valteri Botas, koji će i ove sezone za Alfa Romeo voziti zajedno sa DžouGvanjuom Ekipa je prošle godine bila šesta u konkurenciji konstruktora.

Za predsjednika ŠSCG JovanaMilovića trijumf Nikača na početku nove sezone znači vjetar u leđa Savezu i ogromni podstrek narednim aktivnostima i šahovskim događajima koji su zacrtani godišnjim planom i programom.

- Bilo je ovo još jedno fantastično izdanje Nikača, igra njegovih kolega i koleginice na zavidnom nivou uz nesebično požrtvovanje u svakom meču sa profesionalnim odnosom prema dresu sa državnim grbom. Oni su primjer sadašnjim i generacijama koje dolaze kako se izgara na veoma zahtjevnim i kvalitetnim takmičenjima. Samim tim bila je ovo lijepa uvertira za ono što slijedi i što treba realizovati u narednom periodu. Ponosimo se istorijskim uspjehom muške reprezentacije i osvajanjem 22. mjesta na Olimpijadi u indijskom

Čenaju, velemajstorskom titulom LukeDraškovića i promocijom AleksandraTomića u intermajstora i drugim rezultatima u prethodnoj godini, ali tek predstoje velike obaveze i zadaci, a prije svega organizacija dvije značajne evropske manifestacije, u martu pojedinačno prvenstvo za dame i u oktobru ekipno za muškarce i žene – podsjetio je Milović. Nije štedio komplimente na račun Nikačevog slavlja ni predsjednik Paraolimpijskog komiteta IgorTomić, dok je Nikačev klupski (ŠK Zora) i drug iz reprezentacije Radovan Damjanović insistirao kod državnih institucija da mu se dodijeli status vrhunskog sportiste.

Konferenciji za medije prisustvovao je i generalni sekretar COK-a IgorVušurović

B. KADIĆ

Povratak rukometne legende

Katarina Bulatović sportska direktorica Budućnost Bemaksa

PODGORICA – Katarina

Bulatović vraća se u klub sa kojim je kao igračica osvojila dva trofeja Lige šampiona.

Nekada jedna od najboljih rukometašica svijeta od juče je nova sportska direktorica Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks.

Na taj način, podgorički klub se uz formiranje tima za narednu sezonu, i organizaciono priprema za naredni period u kojem će i ambicije kluba biti na većem nivou.

Bulatović, koja je igračku karijeru završila u julu 2020. godine, u tri navrata je nosila dres Budućnosti – od 2008. do 2012, od 2014. do 2017, te u sezoni 2018/19.

U izuzetnoj igračkoj karijeri, osvojila je četiri trofeja Lige šampiona, a sa reprezentacijom Crne Gore ima dvije medalje iz nezaboravne 2012. godine – srebrnu olimpijsku medalju u Londonu i titulu prvaka Evrope u Beogradu, takmičenja na kojima je bila najbolji strijelac turnira. A. M.

Na prijedlog trenerske komisije Odbojkaškog saveza Crne Gore

Imenovani selektori

mlađih kategorija

SVJETSKO PRVENSTVO: Alpska kombinacija

Panturo svjetski šampion

PODGORICA – Francuz AleksisPanturo osvojio je zlatnu medalju u alpskoj kombinaciji na Svjetskom prvenstvu u Kurševelu.

Panturo, koji je u istoj disciplini slavio i prije četiri godi-

ne u Oreu, do pobjede je došao u vremenu minut, 53 sekunde i 31 stotinku.

On je deset stotinki bio brži od drugoplasiranog Austrijanca MarkaŠvarca, zlatnog iz Kortine prije dvije godine.

Kao trećeplasirani završio je Austrijanac RafaelHaser, sa 44 stotinke zaostatka, kome je to bio debitantski nastup na svjetskim prvenstvima. Njegova sestra u poneđeljak je bila bronzana u istoj disciplini. Šampionat će biti nastavljen danas superveleslalomom skijašica. R. A.

PODGORICA – Na prijedlog trenerske komisije, a nakon što su Svjetska odbojkaška federacija (FIVB) i Evropska odbojkaška konfederacija (CEV) izvršile ažuriranje godišta i selekcija, Upravni odbor Odbojkaškog saveza Crne Gore je imenovao selektore mlađih selekcija u obje kategorije, saopšteno je iz OSCG.

Kod muškaraca, trener Jedinstva Darko Prebiračević će voditi pionirsku (U17) i kadetsku (U18) selekciju (2007. godište i mlađi), selektor juniora (U20, 2005. godište i mlađi) je trener Budve Miloš Marković, dok će i dalje selektor mlade (U22, 2003. godište i mlađi) biti Balša Radulović, trener iranskog Sepahana.

Trener Galeba Liko Soho Group Petar Koković će biti selektor ženske pionirsku (U17) i kadetsku (U18) selekciju (2007. godište i mlađe), trener Jedinstva Mladen Miladinović će voditi juniorke (U20, 2005. godište i mlađe), dok je selektor mlade selekcije (U22, 2003.godište i mlađe) Marko Radusinović, trener Morače. Kako se navodi u saopštenju, Upravni odbor je usvojio Odluku o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu izbora stipendista OSCG.

-Upravni odbor je takođe odlučio da za disciplinskog sudiju OSCG ponovo imenuje advokata mr Matiju Vučićevića iz Podgorice, koji će tu funkciju obavljati i u narednom četvorogodišnjem mandatu – saopšteno je iz OSCG. S. J.

Sa jučerašnje pres konferencije u Podgorici

D. MALIDŽAN

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSIJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 3.

Crna Gora je bila saveznik, ali je svedena na ratni plijen

Nedavno je sa španskog jezika prevedena studija Jovana Čubranovića

„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. godine. Čubranović je sav

svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

je uhvaćen i osuđen na vješanje nakon suđenja po kratkom postupku.

Katastrofa je počela 1918. i nastavila da ometa taj nesrećni narod. Na ogromnoj ruskoj teritoriji pojavilo se šezdesetak različitih nacionalnosti koje su tražile svoju nezavisnost i koje su, o, Makijaveli! „zavadi pa vladaj“, oslabile vojnu moć Moskovlja. Tako se može primijetiti da je Savjet komesara njihove provincije priznao autonomiju Jermena; insinuiran je Ustav Republike Turkestan; proglašena je nezavisnost takozvane Rade Ukrajine; Litvanije i Estonije; Formirane su Zakavkaska i Kazanjska Republika. Pored toga, na pomenutoj teritoriji bilo je i drugih sličnih kretanja koja se ne mogu precizirati; te okolnosti Njemci su iskoristili da formulišu Brest-Litovski mir. U međuvremenu su Centralne sile uklonile sa teritorije Rusije ogromne količine ratnog materijala koji su akumulirale protiv svojih drugih neprijatelja.

Kada su saveznici izgubili Rusiju, dobili su savez Sjedinjenih Država. Tako se balansirala ravnoteža borbe. Neprijatelj saveznika nastavio je da praktikuje svoju politiku solventne akcije, u cilju njihovog slabljenja, napadajući rasne osnove francuskog naroda, protiv njihove vlade, iz čega je proizišlo buđenje regionalnih nacionalnosti. Sa Engleskom se desilo nešto žalosno. Indijsko carstvo je tražilo svoju nezavisnost kako bi ispoštovalo pozivanje na međunarodno pravilo rasne autonomije koje su proglasili borci. Narodi Hindustana su ustali tražeći svoju ekonomsku, političku i intelektualnu autonomiju. Sinfeinisti Irske, odlučili su da traže svoja drevna prava, koristeći mnoga sredstva, uz saradnju Sin Feina. Od 1915. Irska se spremala za borbu, a 1916. ustanici su zauzeli strateška mjesta u Dablinu; vjerujući da ih je Njemačka subvencionisala, proglašeni su za izdajnike britanskog kraljevstva, a vođa pobunjenika, Rodžer Kejsment

Sa druge strane, Engleska i drugi saveznici priznali su autonomiju Čeho-Slovaka, grupe formirane od strane snaga koje su pripadale Austrijskom carstvu, koje su, iskoristivši oružje dobijeno od njega, izdale svoju vladu, boreći se pod zastavom saveznika. Zbog ove nepoželjne činjenice priznaju im se ratobornost odnosno predispozicija za ratovanje s kapacitetom nezavisnih građana, dok su Irci, prosto pokoreni narod, za ostvarivanje prava na borbu za svoju nezavisnost proglašeni za izdajnike i dostojne vješala. U Egiptu, koji se bori pod dominacijom Engleza, bile su raširene ideje nezavisnosti, za otcjepljenje od Velike Britanije i dobijanja autonomije, potpomognuti Turcima, čiji ih je vođa, kako se kaže, podstakao na ustanak, ali zbog moći engleskih snaga, ustanak je ugušen, a određen je Kediv po njihovom ukusu. Međutim, postoji moćna Nacionalistička partija koja nastavlja svoj rad, u korist nezavisnosti, čiji su veliki dio osvojili pod vladom kralja Fuada Kanada je odbila da pruži novi i veći kontingent u ljudstvu za britansku vojsku.

Unutar imperije Sjedinjenih

Sjevernih Država, Filipinci se bezuspješno bore za svoju nezavisnost, koju su uporno tražili pred Vladom Vašingtona, a da je nijesu dobili. Ali, moguće je da će je dobiti od nove i progresivne američke administracije.

Svi su bili dirnuti kada su se Saveznici pozivali na princip autonomije i poštovanja nacionalnosti, a nerijetko je dolazilo

i do anarhije prilikom njegovog proglašavanja. Saveznici su se umorili od korišćenja takvog principa, kao zamke ili lovačkog mamca da bi stekli sopstvene ekskluzivne koristi, ali, na kraju krajeva, to je nož sa dvije oštrice; pruža odbranu, a istovremeno može biti opasan instrument napada. Koliko puta se ideja autonomije širila u Univerzumu, bilo je teško spriječiti i obuzdati njene posljedice, jer to nije neka mrska privilegija, već osnovni princip prirodnog prava. Slaže se i poznati francuski istoričar sa ovim, koji misli da bi Engleska morala da promijeni svoj oblik vladavine; i Francuska i Belgija, možda bi nestale sa mape, ili bi joj bile veoma blizu, da su saveznici izgubili Veliko Takmičenje, jer bi se u slučaju

Meksički političar Kasimiro E. Almeid Riječ piše da Čubranovićevo djelo javnosti otkriva dokumente i činjenice, koje je „do sada pažljivo skrivala Liga naroda, a koja odlično poznaje višestruke uzroke što su izazvali i produžili krvavi sukob“

da je pobjeda bila uperena u korist Centralnih imperija, dobilo mjesto za izradu gigantskog plana, koji se sastoji od ostvarenja oslobođenja Irske i Persije, od engleske dominacije; dinastija Mandžu bi bila ponovo uspostavljena u Kini; nova orijentacija bi se desila u Abesiniji; Germansko carstvo bi podvrglo Finsku, Ukrajinu i regione Baltičkog mora svom uticaju. Jasno je da su Engleska, Francuska, Italija i Belgija imale najmanje sreće u ovom ciklonu, sa svim njegovim komplikacijama

koje je bilo gotovo nemoguće predvidjeti. Saveznici su sigurno htjeli, pozivajući se na princip autonomije naroda, kada je rat počeo, da ga i njihovi protivnici ne usvoje. Oni bi, takođe, željeli, da se ne pređu granice koje su naznačili njihovi inicijatori; ali kako su ih i Centralne imperije držale među glavnim borbenim oružjem, kada je sjeme posijano, moralo je da urodi plodom u Evropi, Aziji, Africi, pa čak i kod neutralnih naroda Amerike. Amerika zbog slabosti svojih izolovanih nacija, u odnosu na druge jake sile stare strukture, i godinama obučena u vještini ratovanja, i dalje je u stanju usijanja, jer su glavne nacije monopolizovale žive si-

le destruktivnog, fizičkog, moralnog i međunarodnog i političkog poretka.

Ne smijemo zaboraviti da sve nevolje vlada, državnika i potlačenih naroda izviru iz Balkana. Nadajmo se da ćemo imati sreće da ne dođe odatle iskra koja bi proizvela još jednu i još strašniju vatru koja proždire Stari svijet.

Zbog politike koju su razvili Saveznici, ali i Društvo naroda, balkanski narodi su sa tugom posmatrali uništenu mapu koja je označavala njihove granice, jer nijesu htjeli da ih definišu u okviru političko-geografskog poretka, podjelom tih teritorija, u okviru proizvoljnog i jednostranog kriterijuma, što je prilično uvredljivo, budući da se gruba sila uvijek zloupotrebljavala protiv malih država, koje se procjenjuju kao slabe i nemoćne.

Nekoliko njih, poput Crne Gore, smatrane su ratnim plijenom, a njihova teritorija potčinjena; takva je bila njena nagrada nakon što je bila njihov saveznik u kritičnim trenucima.

Kao neizbježna posljedica rata, balkanske države su ušle u parnice oko formiranja novih država na čijoj teritoriji obiluju Njemci, Mađari, Bugari, Albanci, Turci, Tatari i drugi. Već sada možemo da razmotrimo koji se mješoviti jezici govore u tim zemljama, kao što se desilo u regionu Nubije, duž Plavog Nila. Ovaj slučaj podsjeća na Vavilonsku kulu, koju su Nojevi potomci željeli da sagrade da bi se popeli na nebo. Rečeno je da je Bog kaznio njihovu drskost pometnjom njihovog jezika, ali, nažalost, oni koji su izazvali rat nijesu iskupili svoju krivicu.

Ti srednjoevropski narodi živjeli su u granicama Rusije, Austrije i Njemačke i, nakon pobjede saveznika, Rusija se raspala, veliki broj njih je proglasio nezavisnost i održavali su opsesiju osnivanja novih država, za koje do danas, nijesu uspjeli da urede svoje granice.

Srbija je uz pomoć francuske vojske od nekoliko milijardi franaka, koje su pozajmile Francuska, Engleska i Sjedinjene Države, uvećala svoju teritoriju na račun Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i dijela Bugarske

Kao što se istorija, umorna od stvaranja, ponavlja; Srbija je, koristeći efekte Velikog Takmičenja, i uz pomoć francuske vojske od nekoliko milijardi franaka koje su pozajmile Francuska, Engleska i Sjedinjene Države, uvećala svoju teritoriju na račun Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i dijela Bugarske. Tako su to činile druge nacije u raznim epohama sa manjim narodima, bez previše osnova, na silu i u ime dekantiranog i ukaljanog principa suverenosti naroda. (Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Milorad Mihailović (u sredini) zapovjednik srpske okupacione vojske u Crnoj Gori

Rodžer Kejsment Kralj Aleksandar Karađorđević

Oglasi i obavještenja

JAVNI POZIV

ZA IZNAJMLJIVANJE POSLOVNOG PROSTORA U PODGORICI

Predmet Javnog poziva je prikupljanje ponuda za iznajmljivanje poslovnog prostora u zakup prikupljanjem ponuda na period od jedne godinu, sa mogućnošću produžetka.

OPŠTI USLOVI

1. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti, radnim danima od 08.00 do 16.00 časova zaključno sa 21. februarom 2023. godine, neposredno na Arhivu „PUTEVI” d.o.o. Podgorica,Ulica Bohinjska br. 29, sa navođenjem Javnog poziva na koji se odnosi, naznakom: “Ne otvarati prije zvanične sjednice Komisije”.

2. Maksimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 24.198,79 eura sa uračunatim PDV-om.

Predmet Javnog poziva je prikupljanje ponuda dostupnih poslovnih prostora, za mogućnost zakupa od strane „PUTEVI” d.o.o. Podgorica. Specifikacija traženog prostora:

- Lokacija: Podgorica, maksimalna udaljenost od centra grada 2,5 km.

- Korisna površina: min. 290 m2 (prostor mora biti jedinstvena funkcionalna cjelina na istom ili različitim nivoima),

- Namjena: kancelarijsko poslovanje,

- Poslovni prostor mora biti u blizini poslovnih banaka (minimum dvije banke),

- Instalacija (voda, struja, klima, video nadzor sa alarmom),

- Telefonska i internetska mreža,

- Mokri čvor (dva),

- Mini kuhinja,

- Minimum dva parking mjesta,

- Direktna dva ulaza sa ulice u poslovni objekat.

3. Ponuda treba da sadrži:

- tačan naziv i adresu ponuđača (opis objekta, opis lokacije, prostora u objektu, površina prostora, fotografije prostora, a u skladu sa specifikacijom koja je navedena u Javnom pozivu),

- skicu sa rasporedom i dimenzijama prostora,

- ponuđenu cijenu zakupa poslovnog prostora izraženu u eurima sa uračunatim pdv-om za perod od jedne godine,

- pečat i potpis ovlašćenog lica.

4. Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti:

a) za fizička lica: ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta, matični broj i broj lične karte, b) za pravna lica: naziv i sjedište pravnog lica i potvrdu o registraciji iz CRPS-a, c) dokaz o vlasništvu,(List Nepokretnosti)

5. Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

6. Ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu, s tim što nijedan od dokumenata koji se dostavljaju uz ponudu ne može biti stariji od 6 mjeseci prije dana objavljivanja Javnog poziva.

7. Nepotpune neblagovremene ponude neće se razmatrati.

8. Prilikom odabira najpovoljnijeg ponuđača, cijeniće se i bodovati:

- najniža ponuđena cijena........................................................................................100 bodova (ponuđač sa većom ponuđenom cijenom dobija bod manje).

9. U slučaju da najpovoljnije ponude imaju isti broj bodova, izbor najpovoljnije ponude će se izvršiti žrijebanjem.

NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

1. Sa najpovoljnijem ponuđačem zaključiće se Ugovor o zakupu u roku od 30 dana od dana konačnosti odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

2. Plaćanje zakupnine vršiće se po ispostavljanju fakture na žiro račun Zakupodavca.

SPROVOĐENJE POSTUPKA

1. Javno otvaranje pristiglih ponuda održaće se dana 23. februara 2023. godine u prostorijama „PUTEVI” d.o.o. Podgorica, Ulica Bohinjska br. 29. u 12.00 h.

2. Učesnici na nadmetanju će biti obaviješteni o ishodu istog najkasnije u roku od 3 dana od dana javnog otvaranja pristiglih ponuda.

3. Bliže informacije, zainteresovani ponuđači mogu dobiti svakog radnog dana počev od 13. februara do 17.februara 2023. godine, u vremenskom intervalu od 10.00 do 13.00 časova.

Kontakt osobe: Branka Aničić - 067/222-818 i Miloš Vučelić - 067/633-976.

OPŠTINA DANILOVGRAD

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 075/18), Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, „KOBRA“ DOO Budva, izdato Rješenje broj: up 06 – 322/23 – 26/2 od 6. 2. 2023. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat EKSPLOATACIJA ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKOG

KAMENA - POVRŠINSKI KOP „JOVANOVIĆI“ na katastarskim

parcelama broj 3741, 3742, 3743, 3745, 3746/1, 3801, 3802, 3803, 3804 KO Brijestovo I, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana

Opštine Danilovgrad

Poslovni broj: Iv. br. 632/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Šoljanin Elma iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11005526, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šoljanin Elma iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11005526. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.04.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević. Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

Potreban kuvar -ica sa isku stvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota, salate) Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163 4

NEKRETNINE

PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883 , 068/060-545 5

Potrebne higijeničarke za rad utržnom centru, plata 450 €. 067/210-157 od 08.00-21.00h

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam, stambeno –komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac

O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost

da je DOO „ALWIR“ , Junaka Mojkovačke bitke bb, Mojkovac donijeto Rješenje broj UPI. 09/1-322/23-9 od 07.02.2023.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Poslovni objekat – postrojenje za hladno izvlačenje žice”, u zahvatu DUP-a “Babića polje 2 – dio biznis zona”, na urbanističkim parcelama UP5 i UP6, odnosno na katastarskim parcelama broj 425/13 i 425/8 KO Gornja Polja.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da će se izradom Elaborata o procjeni uticaja detaljno analizirati mjere i razlozi za izbor određenih rješenja, prikupiće se neophodni podaci i predvidjeti neposredni i posredni uticaji navedenog projekta na životnu sredinu i zdravlje ljudi i utvrditi odgovarajuće mjere za sprečavanje i otklanjanje negativnih uticaja sa programom monitoringa, u toku izgradnje i funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta. Nosilac projekta, DOO „ALWIR“, Junaka Mojkovačke bitke bb, Mojkovac, shodno odredbama člana 15 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, može podnijeti Sekretarijatu za urbanizam, stambeno – komunalne poslove i saobraćaj opštine Mojkovac zahtjev za određivanje obima i sadržaja Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta je dužan podnijeti Sekretarijatu za urbanizam, stambeno – komunalne poslove i saobraćaj opštine Mojkovac zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Mojkovac, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju Rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koji izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta. Žalba se podnosi preko ovog Sekretarijata taksirana sa 3,00€ administrativne takse.

Poslovni broj: Iv. br. 1891/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Milanović Doroteja iz Bara, 24. Novembra, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11080965, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milanović Doroteja iz Bara, 24. Novembra, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11080965. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o zvršenju sa predlogom prilozima od 01.12.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1818/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ljujić Milun iz Bara, Đuričine vode bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11095654 za period od 02.01.2022. do 02.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ljujić Milun iz Bara, Đuričine vode bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11095654 za period od 02.01.2022. do 02.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 07.11.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1496/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Anđelković Slađana iz Bara, Bjeliši 13, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11021329, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Anđelković Slađana iz Bara, Bjeliši 13, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11021329. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1268/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Komarova Anastasie iz Bara, Zeleni pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11048405, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Komarova Anastasie iz Bara, Zeleni pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11048405. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o zvršenju sa predlogom prilozima od 07.12.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1892/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, koje zastupa Petar Vukotić, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radojković Darko iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11072482, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radojković Darko iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11072482. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 01.12.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.02.2023. godine.

Oglasi i obavještenja

Crna Gora Vlada Crne Gore

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Preduzeću, „Luka Bar“ AD, Bar, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1687/7 od 30.01.2023.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju skladišnog objekta u okviru terminala za robu široke potrošnje – fazna gradnja, Opština Bar.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Srijeda, 8. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Дана 7. фебруара 2023. у 84. години живота преминуо је наш драги

МИЛОРАД – ШУЋО Живков ВУЧИНИЋ

Саучешће примамо у капели Страшевина дана 7. фебруара

од 11 до 16 часова и 8. фебруара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Страшевина.

Ожалошћени: супруга МИЛИЈАНА, синови РАЈКО и РАДОМАН, шћери БОЖИДАРКА и АНА, унучад и праунучад

Дана 7. фебруара 2023. године у 82. години представила се Богу наша драга

Дана 7. фебруара 2023. преминуо је у 97. години наш драги ВАСИЛИЈЕ – ВАСО Петков БОЉЕВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 8. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: син МИЛАН, ћерке РУЖИЦА и ЉИЉАНА, унучад, праунучад, братанић, братанична, сестрић, сестричне и остала родбина

Dana 6. februara 2023. u 92. godini umrla je

БРАНИСЛАВКА - БРАНКА Миодрага-Микице ДАМЈАНОВИЋ

рођена БАЈОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Страшевини 8. фебруара 2023. године од 11 до 16 часова и 9.фебруара 2023. од 10 до 12 часова, када се полази за мјесно гробље Баљиновац под Острогом , гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ:

кћерка НАТАША, син НЕБОЈША , унучад: САВА, ЈЕЛЕНА, МИЛИЦА, МАРКО и МИРЈАНА, снаха НАДА, ђевер МИРОСЛАВ, заове: ДРАГИЦА и ДУШАНКА, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала породица ДАМЈАНОВИЋ и БАЈОВИЋ

STANKA Mitrova BANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 8. februara od 10 do 12 časova, kada posmrtni ostaci kreću za selo Prekornica, đe će se obaviti sahrana u 13 časova.

Ožalošćeni: porodica BANOVIĆ, sestrić RADOMIR –BATO, sestrična JELENA – BEBA sa porodicama i ostala rodbina

Prof. dr NOVO LABUDOVIĆ

Posjedovao si osobine što čovjeka čine čovjekom.

Žale te tvoji BULATOVIĆI RADMILA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

BELI

Vrijeme će i dalje teći, godine prolaziti, a tvoj lik, dobrota i veliko srce ostaće vječno u meni.

Tvoja sestra LOLA

Posljedni pozdrav dragoj tetki

BELI

Bila si primjer dobrote, plemenitosti i tople ljudske pažnje riječi i savjeta.

Ponosni na tvoj časni život, veliko srce, iskrenu dušu vječno ćemo pamtiti i čuvati od zaborava. PEĐA i MARINA ROGANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BELI

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično oduvijek pružala. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe. BOBO ROGANOVIĆ sa porodicom

Дана 7. фебруара 2023. године преминула је наша драга

ЗОРКА – БЕЛА Милорада КРИВОКАПИЋ

рођена Ђуровић 1947 – 2023.

Саучешће примамо у капели под Требјесом дана 7. фебруара од 11 до 16 часова и 8. фебруара од 11 до 14 часова када полазимо за Глибавац гдје ће се обавити сахрана у 14.30 часова. Кућа жалости: Ул. Вука Караџића бр. 6. Ожалошћени: ћерке СОЊА, АНА и ДРАГИЦА, сестра ЛОЛА, браћа БРАНКО и ЖАРКО, ђевер ЂУРО, заова БОЖАНА, унучад, зетови, снахе, јетрве, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина КРИВОКАПИЋ и ЂУРОВИЋ

Srijeda, 8. februar 2023.

Prošlo je četrdeset dana od kada je preminula naša voljena

ZLATKA Miloradova LEKIĆ

i pošla u zagrljaj svom sinu i mužu, a nama ostavila tugu i bolno sjećanje na dane koje je ispunjavala radošću.

387

ZVEZDAN, IRENA, LUKA i ISKRA

390

393

Opraštamo se od našeg dragog đevera i strica

Sjećanje na voljene roditelje

NOVA LABUDOVIĆA

S ljubavlju i velikim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

STANKA, SAŠA, MARKO, TANJA i NATAŠA LABUDOVIĆ

Posljednji pozdrav prof. NOVU LABUDOVIĆU

Našem dragom i poštovanom komšiji.

KOMŠIJE IZ ULAZA

BUL. SVETOG PETRA CETINJSKOG 111

KSENIJA BORISLAV 8. 2. 2020. 28. 7. 2008. ĐURAŠKOVIĆ

Ponosne na Vas i Vaš častan život.

ANĐELA i BORKA sa porodicama

392

Poslovna oznaka I.br.18-1/2022 Veza br. 878/12

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca B2 KAPITAL DOO Podgorica, Trg nezavisnosti 1/1 ( Hypo Alpe Adria Banka ad Podgorica promijenila je naziv u Addiko banku AD Podgorica, koja je zaključila Ugovor sa B2 Kapital doo Podgorica UZZ 354/18 dana 09.04.2017.godine), koje po punomoćju zastupa advokat Dejan Vuković, sa sjedištem u Beogradu, ul. Teodora Drajzera br.34, protiv izvršnog dužnika Jasminko Šabović iz Bara, Zaljevo bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

izvršnom dužniku Jasminko Šabović iz Bara, Zaljevo bb,, vrši se dostavljanje rješenja kojim se dopunjavaju predmeti izvršenja sa obrazloženjem od 26.10.2022.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici objavljivanjem u dnevnom

štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovna oznaka I.br.619/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Ivan Kuč, ul. Moskovska bb, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.02.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

izvršnom dužniku Ivanu Kuč, ul. Moskovska bb, Podgorica a, vrši se dostavljanje zaključka o sprovođenju posl.oznk. I.br.619/2022 od 22.03.2022.godine rješenje Osnovnog suda u Podgorici posl.oznk.1/22 od 07.02.2022.godine, isticanjem na oglasnoj tabli

Osnovnog suda u Podgorici objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 36, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl list CG” br.21/09 i 40/11), člana 31 Uredbe o prodaji i davanju uzakup stvari u državnoj imovini (“Sl list CG” br.44/10 ), Odlukom Školskog odbora br. 1182/1 od 30. 09. 2022. godine a po Zaključku Vlade Crne Gore br. 07011/23-239/2 od 02.02.2023. godine, JU Osnovna

škola „Jugoslavija“ Bar:

O B J A V LJ U JE

Javni poziv za prikupljanje ponuda radi davanje u zakup školskih prostorija

I Prostor za rad sa djecom sa posebnim potrebama, površine 63,93m2, na period od 60 mjeseci.

-Početna cijena mjesečne zakupnine je 40€

-Zakupnina se plaća godinu dana unapred.

-Prostor nije adaptiran

Ponuda treba da sadrži: Naziv, adresu i broj telefona ponuđača, potvrdu o registraciji, da je organizacija od posebnog društvenog značaja i na budžetu Opštine i iznos zakupnine.

Ponude se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja poziva u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA ZA ZAKUP PROSTORA ZA

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA“

neposredno ili poštom na adresu JU OŠ „ Jugoslavija“ Bar, Rista Lekića br. 14.

Otvaranje ponuda obaviće se tri dana po zaključenju poziva u prostorijama JU Osnovna škola „Jugoslavija“ .

Kontakt telefon: 030/312-282

Iv. broj 2157/22

Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Rosandić Dragana, Tunjevo bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 137,20 €, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda od 17.11.2022. godine, za period 02.03.2022. godine do 02.09.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 07.02.2023. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Rosandić Draganu vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv. broj 2157/22-2, od 13.12.2022. godine, kojim je isti obavezan da na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 137,20 €.

Izvršni dužnik Rosandić Dragan može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja rješenja o izvršenju Iv. broj 2157/22-2, od 13.12.2022. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Rosandić Dragan da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Javni izvršitelj Siniša Milačić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.Njegošev trg bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogrski Telekom AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika radi naplate novčanog potraživanja, shodno članu 45. ZIO – a, dana 06.02.2023. godine, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Rješenja Iv. br. 810/2022 od 01.04.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Zoranu Živaljeviću iz Plava, Rješenja Iv. br. 1275/2022 od 18.07.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Danilo Šćekić iz Berana, Rješenja Iv. br. 1841/2022 od 20.07.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Zifija Krasnic iz Berana, Rješenja Iv. br. 1843/2022 od 20.07.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Elviri Abazi (Imeri) iz Berana, Rješenja Iv. br. 2024/2022 od 08.11.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Muhamed Hot iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2075/2022 od 05.08.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Bilsena Kolašinac iz Berana, Rješenja Iv. br. 2270/2022 od 27.09.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Demir Murić iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2271/2022 od 27.09.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ranko R. Čampar iz Berana, Rješenja Iv. br. 2546/2022 od 13.09.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Maksum Zizaku iz Berana, Rješenja Iv. br. 2582/2022 od 27.09.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Mustafa Šahmanović iz Plava, Rješenja Iv. br. 2655/2022 od 11.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Amer Dautović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2656/2022 od 11.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Armin Adrović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2657/2022 od 11.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Vladan Raković iz Berana, Rješenja Iv. br. 2718/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Božo joksimović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2719/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Džavid Dudešaj iz Plava, Rješenja Iv. br. 2720/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Bahrija Ulaj iz Plava, Rješenja Iv. br. 2721/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dragan Otović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2722/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ganimete Krasnići iz Berana, Rješenja Iv. br. 2726/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ismir Ahmatović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2729/2022 od 17.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Eldina Agović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2736/2022 od 18.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Elsan Kurpejović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2763/2022 od 25.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Nikola Kaluđerović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2788/2022 od 27.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ruždija Palavrtić iz Plava, Rješenja Iv. br. 2792/2022 od 31.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Kristijan Ćirović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2793/2022 od 31.10.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Selma Tarhaniš iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2896/2022 od 11.11.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ratko Dašić iz Plava, Rješenja Iv. br. 2904/2022 od 01.12.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Adisa Čolović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2905/2022 od 01.12.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Jasmin Fetahović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 2906/2022 od 02.12.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Doo „Slonce“ iz Plava, Rješenja Iv. br. 3358/2022 od 09.12.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Predrag Delević iz Berana, Rješenja Iv. br. 3436/2022 od 05.01.2023. godine sa prilozima izvršnom dužniku emir Kajević iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 3445/2022 od 17.01.2023. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ragip Gocaj iz Plava, Rješenja Iv. br. 3449/2022 od 17.01.2023. godine sa prilozima izvršnom dužniku Irma Dacić iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 3472/2022 od 26.12.2022. godine sa prilozima izvršnom dužniku Valjdrin Huseinović iz Plava.

Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Milačić Siniši, na adresi Njegošev trg bb, Berane, u roku od 5 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznačenih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Berane, 06.02.2023. godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Siniša Milačić, s. r.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank