KATASTROFALAN ZEMLJOTRES RAZORIO DJELOVE TURSKE I SIRIJE: Sravnjene stambene zgrade, bolnice, škole i objekti pod zaštitom Uneska
3.000, povrijeđeno oko 15.000 ljudi
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
UTICAJ SA STRANE: Analitičari smatraju da je Crkva Srbije davno odabrala koga će podržati na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori
Aleksandar Olenik: SPC ne samo da se miješa u izbore u Crnoj Gori, što je i najvidljivije, nego učestvuje na njima kao svaki drugi politički subjekt Jakša Šćekić: U pojedinim medijima u Srbiji već imate otvorene naslove – kad dođe prosrpska vlast u Crnoj Gori povući će odluku o nezavisnosti Kosova i Crna Gora kao članica Alijanse će staviti veto na ulazak Kosova u NATO
O dobijenim odgovorima nadležnih organa obavijestićemo vas elektronskom poštom na adresu Državne izborne komisije, piše u odgovoru koji je potpisao predsjednik
Republičke izborne komisije Srbije
Vladimir Dimitrijević
revizorske institucije za 2021. godinu tokom mandata Dragoslava Šćekića
Dug FZZO je od 2016. godine, kada je iznosio 7,4 miliona eura za pet godina, narastao gotovo devet puta, odnosno na 65,7 miliona eura. Ministar zdravlja i bivši direktor FZZO Dragoslav Šćekić saopštio je da je riječ o sistemskom problemu i godinama akumuliranom dugu STR. 5.
nijesu dobili potrebnu većinu
UTICAJ SA STRANE: Analitičari smatraju da je Crkva Srbije davno odabrala koga će podržati na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori
PODGORICA - Episkopima
SPC je zabranjeno da se miješaju u izbore, Sinod im je polovinom januara uputio pismo u kojem stoji da je nedopustivo bilo kakvo učešće u stranačkim nadmetanjima, davanje izjava u korist ili na štetu pojedinih stranaka ili kandidata. Međutim, zabranu je prvi prekršio mitropolit Joanikije izjavom da je vrijeme da Milo Đukanović ode sa funkcije, čime je crkva ponovo odabrala političku stranu na predstojećim predsjedničkim izborima.
Gotovo je svima jasno šta je cilj ponovnog uplitanja SPC u politiku i predsjedničke izbore, gdje imaju i svog kandidata koji dolazi iz stranke bivšeg premijera prof. dr Zdravka Krivokapića – kojeg je SPC postavila na svjetovnu funkciju.
Pored njega Crkva Srbije će dati, manje ili više otvorenu, podršku i svima onima koji se suprotstave suverenistima.
BORBA ZA MOĆ I PARE
– Što se tiče Crne Gore, SPC hoće da bude faktor vlasti i da učestvuje u njoj i za to će dobiti veliku potporu iz Beograda.
U pojedinim medijima u Srbiji već imate otvorene naslove – kad dođe prosrpska vlast u Crnoj Gori otpriznaćemo nezavisnost Kosova, i Crna Gora kao članica NATO će staviti veto na ulazak Kosova u NATO – rekao je Pobjedi Jakša Šćekić, novinar.
On naglašava da tu nema velike misterije jer dovođenje prosrpske opcije na vlast u Crnoj Gori najlakše može da se ostvari kroz uticaj SPC.
Aleksandar Olenik: SPC ne samo da se miješa u izbore u Crnoj Gori, što je i najvidljivije, nego učestvuje na njima kao svaki drugi politički subjekt
Jakša Šćekić: U pojedinim medijima u Srbiji već imate otvorene naslove – kad dođe prosrpska vlast u Crnoj Gori povući će odluku o nezavisnosti Kosova
i Crna Gora kao članica Alijanse će staviti veto na ulazak Kosova u NATO
Ocjenjujući da je SPC u posljednje tri ili četiri godine prestala da bude vjerska organizacija i postala otvoreno politička organizacija, Aleksandar Olenik, advokat i narodni poslanik, naglašava da je Crkva Srbije akter na izborima u Crnoj Gori. – SPC ne samo da se miješa u izbore, u Crnoj Gori je to najvidljivije, nego učestvuje na njima kao svaki drugi politički subjekt, suštinski, formalno ne. Imaju kandidate koje oni predlažu i o tim kandidatima se glasa. Ako je Krivokapić postavljen po odluci SPC, onda je SPC u Crnoj Gori običan politički subjekt. Dakle, SPC u Crnoj Gori učestvuje u političkom životu tako što zloupotrebljava najtananija vjerska osjećanja građana Crne Gore koji nijesu ni svjesni u najvećem dijelu da su zloupotrijebljeni od strane crkve u jednoj političkoj borbi. To što radi crkva u Crnoj Gori nema nikakve veze sa pravoslavljem, vjerskim obredima, pravima građana niti vjerskim opredjeljenjem nego je čista politička borba za moć i finansije – kaže Olenik.
KAKO JE SPC OJAČALA
Na pitanje šta se desilo i kako je crkva dobila toliku moć i gdje je društvo pogriješilo: u politici, vođenju države, zakonima…, ili je greška u nepoštovanju zakona, naši sagovornici ocjenjuju da je problem nastao nakon sloma socijalizma.
Olenik ocjenjuje da je greška većim dijelom u nepoštovanju i neprimjeni zakona u odvajanju crkve od države.
– Suštinski, problem je nastao
– SPC hoće da nastavi ono što je radila kada su krenule litije. Jedan od velikih problema je što je DPS potcijenio uticaj SPC, litija i Amfilohija Radovića. Da je tu uspio da postigne kompromis, DPS bi i dalje bio na vlasti – ali oni su potcijenili SPC, a precijenili svoju snagu. SPC hoće da kontroliše i bude faktor vlasti, samo je pitanje kako će ko da drži SPC: Milošević ih je držao pod kontrolom, to danas radi i Aleksandar Vučić time što im dodjeljuje novac za sve moguće, a od njih je dobio kooperativnost do sada - vidjećemo šta će biti kada krene rješavanje kosovskog problema – smatra Šćekić.
da bi papa odavno došao u posjetu Srbiji da SPC nema zabranu od Ruske crkve. To je jako veliki problem, jer ako ovaj papa ne može da dođe u Srbiju, ne znam koji papa može – kaže Šćekić.
ODBRANA
Joanikije u Nikšiću
– Nacionalizam i nacionalisti koji su došli na vlast nakon sloma Jugoslavije koristili su crkvu, misleći da crkva njima služi, ali, poslije 30 godina, situacija je obrnuta – nacionalisti u svim državama, pa i u Crnoj Gori, sada služe crkvi. Sada crkva određuje ko će biti
nakon sloma socijalizma, odnosno komunizma u Jugoslaviji – jer niko osim crkve nije ponudio neki sistem vrijednosti koji bi mogao da popuni prostor koji je nastao nakon sloma socijalizma. Ostala je velika društvena praznina, crkva je bukvalno zloupotrijebila tu situaciju i nametnula se kao bitan politički faktor - kaže Olenik.
Šćekić kaže da je pogriješio i
Nacionalizam i nacionalisti koji su došli na vlast nakon sloma Jugoslavije koristili su crkvu, misleći da crkva njima služi, ali, poslije 30 godina, situacija je obrnuta – nacionalisti u svim državama, pa i u Crnoj Gori, sada služe crkvi. Sada crkva određuje ko će biti premijer, a ne nacionalistički krugovi iz Beograda ili iz Crne Gore, ocjenjuje advokat Aleksandar Olenik
premijer, a ne nacionalistički krugovi iz Beograda ili iz Crne Gore... Crkva na jedan način i kupuje uticaj u društvu time što raspolaže hotelima, nekretninama, odmaralištima, a da ne pominjem i najbolji i najskuplji vozni park, zlato i ostalo – kaže Olenik.
DPS jer je precijenio sebe, a potcijenio SPC.
Olenik odgovara da je „bila pogrešna odluka da se na litije ne odgovori uobičajenim sredstvima u političkoj borbi i da se postupa na mlak i pasivan način dok su one trajale“.
Podsjećajući da je Crna Gora bila najozbiljniji kandidat za ulazak u EU sa otvorenih 35 poglavlja i da je trebalo krenuti u proceduru zatvaranja tih po-
glavlja, Šćekić konstatuje da je crnogorsko društvo dovelo sebe u situaciju da bude posljednje u redu za ulazak u EU. – EU ima jako veliku zazornost prema Crnoj Gori, što se tiče
NATO-a: u slučaju ponovnog dolaska prosrpskih snaga na vlast za NATO će Crna Gora biti bezbjednosno iskompromitovana zemlja, jer svi znamo da su prosrpske političke opcije direktno vezane za Moskvu. Znamo
Na pitanje da li ima odbrane od takvog djelovanja SPC ili smo zakasnili, sagovornici Pobjede ocjenjuju da nikad nije kasno. – Crkvi se mora prići ne kao vjerskoj zajednici, nego kao svakoj drugoj političkoj partiji. Kako se politički subjekti sukobljavaju na jedan ustavan i zakonit način, tako isto treba da se odnose i prema crkvi. Kada joj to odgovara crkva pokušava da bude vjerska organizacija: recimo kada treba da trpi političke udarce normalne, zakonite i na izborima. Sa druge strane, kada hoće da donosi odluke kao vlast nije više vjerska organizacija nego je politička. Crkvu Srbije u Crnoj Gori treba posmatrati i prema njoj se odnositi kao prema svakoj drugoj partiji – to znači i naplaćivanje poreza ili, kada dođu izbori, ako hoće i na njima da učestvuje, za nju treba da važe sva pravila koja važe i za partije, ili neće uopšte učestvovati na izborima. A sada ne važe pravila, ali (crkva) ipak učestvuje na izborima - objašnjava Olenik. Šćekić smatra da će odbrana od takvog djelovanja SPC biti teška zato što je sve pomiješano od religioznih osjećanja do velikosrpskog nacionalizma. – Crnogorsko društvo samo može da se bori kao što i svako društvo treba da se bori protiv nacionalizma - što prije ulaskom u EU i zatvaranjem tih poglavlja, za šta se bojim da je kasno. Sada treba polako, trezveno i bez mnogo strasti (jer jedna strast izaziva drugu) objašnjavati koji su ciljevi i zadaci SPC i velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori – zaključuje Šćekić. Violeta CVEJIĆ
Nacionalisti služe crkvi koja određuje ko će vladati
Demokratski front reagovao nakon što je Državna izborna komisija vratila na doradu kandidaturu Andrije Mandića za predsjednika Crne Gore
PODGORICA – Nakon što je Državna izborna komisija donijela zaključak da prijedlog za kandidaturu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića za predsjednika države treba doraditi, iz Demokratskog fronta su ocijenili da „opstrukcije“ te institucije predstavljaju posljednji trzaj u političkoj nespremnosti Mila Đukanovića da donese odluku o ulasku u predsjedničku trku.
Na sjednici održanoj u nedjelju veče Državna izborna komisija je donijela zaključak da prijedlog za kandidaturu Andrije Mandića za predsjednika Crne Gore treba doraditi. Kako je objašnjeno, na obrascima na kojima se prikupljaju potpisi nije bilo imena Mandića i njegovih podataka.
– Nakon što su predstavnici DPS-a u DIK-u zatražil da se od RIK-a provjeri da li Andrija Mandić ima prebivalište i biračko pravo u Srbiji, sad vraćaju i na doradu njegovu kandidaturu iz banalnih i upitnih razloga – naveli su iz DF-a. Ukazali su da su za manje od nedjelju dana prikupili više od 15 hiljada potpisa podrške za kandidaturu Mandića, ali i da ta akcija i dalje traje.
– Ovo najbolje pokazuje da smo spremni odgovoriti na svaki vid opstrukcije od strane DPS-a, i samo želimo da im poručimo, ako bude trebalo pravnim „čistuncima“ iz DIK-a, dostavićemo i 100 hiljada potpisa podrške – naglasili su.
Poručili su i da je pobjeda Mandića na izborima neupitna.
– Jer, dok drugi tumaraju tražeći njegovog protivkandidata, DF je već na terenu, pošto za razliku od kandidata mafije i ambasada, mi imamo kandidata naroda, zato i znamo da pobjeđujemo – zaključili su.
Ž.
Povodom dopisa koji je Državna izborna komisija
Crne Gore poslala Republičkoj izbornoj komisiji Srbije, a u vezi sa kandidaturama
Andrije Mandića i Milojka Spajića, stigao je odgovor iz te institucije.
-Poštovani gospodine predsjedniče, povodom dopisa Državne izborne komisije Crne Gore od 3. februara 2023, obaveštavamo Vas da smo se, u cilju dobijanja informacija koje ste zatražili u navedenom dopisu, obratili organima Republike Srbie nadležnim za vođenje jedinstvenog biračkog spiska i evidencije o prebivalištu građana, odnosno Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstvu unutrašnjih poslova. O dobijenim odgovorima nadležnih organa obavijestićemo vas elektronskom poštom na adresu Državne izborne
Piše: Milorad PUSTAHIJA
Palanka, primitivizam i političko-istorijski iluzionizam nikad ne umiru, kako u Srbiji, tako i kod nas. Za sve ove kadrove koji rasturiše svaki trag razuma, demokratije i zakonitosti nijesu krivi samo Srbi, Rusi, NATO i EU koji su ih doveli, nego i mi kojima možeš dovesti i instalirati takve. I još da traju
Neobrazovani, nezakonito ustoličeni, nedaroviti i arogantno ambiciozni tip iz NVO sektora, izvjesni Raonić, generalni direktor RTCG zvane Javni servis i posluga, odlučio je da gospođu Tanju Šuković degradira na bizarno radno mjesto u arhivi. Svi znamo ko je Tanja Šuković, jedno od najvećih imena našega TV novinarstva i blistava zvijezda RTCG-a, dok kuća nije oburdana. Pri tome, Tanja je obrazovana, talentovana, skromna i kulturna osoba, kojoj svi ovi epiteti nikada nijesu mogli umanjiti borbenost i angažovanost. I sad ja neću da plačem i kukumavčem u protestnom tekstu i da u njemu nekoliko puta, uz njeno, pominjem tamonjegovo ime i molim za milost prema gospođi Šuković. Tako bih ga spasio od zaborava u koji će brzo, nužno i duboko pasti. A degradirao ju je brutalnom kadrovskom AB metodom, po modelu: Abazović-Bratić. Takvoga tipatnjaka može dirnuti samo šamar, figurativno mislim, u smislu smjene i degradacije njega.
Ali, ko da mu zada taj simbolički šamar? Da li onaj minorni procenat zaposlenih u RTCG koji se pobunio ili mi rodoljubivi mahači zastavama po ulicah. Da kojim slučajem mi dođemo na vlast i pođemo čistiti velike klerikalističke i velikosrpske nakupine kadrova u RTCG, plamćele bi ulice od ikona, krstova, popova i četnika i pseudo građanskih po-četnika iz srbo-proeuropskih stranaka.
U TV emisiji „Crveni karton“ Svetislava Basare, veliki Ivan Čolović je rekao da nije Slobodan Milošević učinio Srbiju onakvom nazadnom, nego je ona njega učinila onakvim kakav joj je trebao. Palanka, primitivizam i političko-istorijski iluzionizam nikad ne umiru, kako u Srbiji, tako i kod nas. Za sve ove kadrove koji rasturiše svaki trag razuma, demokratije i zakonitosti nijesu krivi samo Srbi, Rusi, NATO i EU koji su ih doveli, nego i mi kojima možeš dovesti i instalirati takve. I još da traju. Najveća greška nam je što se poslije Belvedera raziđosmo kao mačke sa jebališta i što nijesmo uzvratili još grublje. Ovako smo to ostavili đeci i unucima.
Izgubili smo i običaje i nagon ka slobodi i pravdi i dostojanstvo. Serdaru Jolu Piletiću nije trebao Ustav, da na krvnoj večeri u kući mladića ubijenog od strane jednoga Piletića, kojega nije imao ko da sveti, izjavi svojima plemenicima: Ako za ubistvo ovoga mladića ne plate kao za najbolju crnogorsku glavu, on će da ga osveti. Vojvoda Marko Miljanov je sudio, ne samo nama nego i Albancima po zakonu Leke Dukađina, bez izbornih peripetija i pametluka. Svi su tražili njega zbog njegovog legendarnog čojstva, junaštva i pravičnosti. Čuveni Valtazar Bogišić je ustvrdio da od svih slovenskih naroda samo Crnogorci imaju svoje autentično pravo...
komisije, piše u odgovoru koji je potpisao predsjednik RIK Vladimir Dimitrijević. Podsjetimo, prije tri dana Državna izborna komisija odlučila je da se Republičkoj izbornoj komisiji Srbije obrati radi dostavljanja dokumentacije u vezi sa predsjedničkim kandidaturama lidera Pokreta „Evro-
Predsjednica Kosova naredna dva dana u našoj državi
pa sad“ Milojka Spajića i Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića zbog njihovog prebivališta i prava glasa u Srbiji. U odluci DIK-a, podsjeća se da je ona dužna da utvrdi da li osobe koje podnose kandidaturu za predsjednika države, ispunjavaju uslove za to.
PODGORICA - Predsjednica Kosova
Vjosa Osmani Sadriu boraviće naredna dva dana u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Mila Đukanovića.
Đukanović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Osmani Sadriu dočekati u Vili „Gorica“, uz najviše državne počasti. – Nakon upisivanja u knjigu gostiju, têt-
à-têt razgovora koji će nastaviti susretom sa delegacijama, Đukanović i Osmani Sadriu će imati izjave za javnost – navodi se u saopštenju. Dodaje se da će Đukanović i Osmani Sadriu istog dana učestvovati na predsjedničkom panelu „Razvoj događaja na Zapadnom Balkanu: izazovi za mir i stabilnost u svjetlu regionalne i global-
ne krize“, u organizaciji Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
– U nastavku posjete, Đukanović će u Podgorici prirediti i svečanu večeru u čast visoke gošće, kojoj će prisustvovati lideri albanskih političkih partija u Crnoj Gori – kaže se u saopštenju. Kako je najavljeno, Osmani Sadriu će u srijedu posjetiti Tuzi i Ulcinj. R. P.
I sada ne znamo izabrati Ustavni sud niti poštovati Ustav i zakone. Mi kao ne znamo da biti sudija Ustavnog suda je vrh i kraj jurističke karijere, čega su dostojni samo najveći i najčasniji i najpametniji iz te djelatnosti. Oni mogu da ponište odluke predsjednika države i premijera i Skupštine. I gle čuda, u pet-šest iteracija izbora sudija prijavilo se pedeset-šezdeset kandidata koji kao ispunjavaju uslove. Vjerovatno bi konkurisao i Raonić da je ranije nabavio diplomu Pravnog fakulteta. I onda kreću pogađanja i trgovine kvarnih političkih stranaka, koga od kadrovskih bisera našega korumpiranog pravosuđa mogu da prihvate. I ne uspijevaju u dogovorima i po cijenu raspada države.
Tada ulijeću pedagozi iz EU i SAD da ih nauče da je obavezno formiranje suda ili slijede kazne. To mi liči na dresiranje unučića da moraju da piške u tutu, a ne u krevet. I najzad mirakul, dogovore se naši umovi i prihvate troje, a manjinske će stranke dati četvrtog kandidata. I odmah reakcija u svim medijima čuvene Pisonero iz EU, nešto u stilu: ,,Blavo, blavo, blago tetki Pisonero“.
Doduše, kad se uporede sa našim članovima vlade, Skupštine i lumenima po širini, visini i dubini ove tri kandidatkinje imaju nekoga šarma i smisla.
Zemlja nam se raspada. Pod većim smo uticajem stranih diplomatija nego nakon Berlinskog kongresa krajem 19. vijeka. To je završilo prodajom Crne Gore od strane velikih sila i Podgoričkom skupštinom. Izdajnika je ovdje sada više nego tada. Ko zna, možda je rješenje da dobrovoljno uđemo u Srbiju i iznutra je rasturimo našim kvarnjaštvom i akcionom impotencijom. Pa opet nezavisnost za sto godina.
Poznati advokat ocijenio da najava lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića da bi kao šef države provjeravao da li budući predsjednik vlade dijeli njegove ciljeve prekoračuje ovlašćenja koja garantuje Ustav
PODGORICA – Iako je lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić u subotu „najavio“ da bi, ukoliko bude izabran za predsjednika države, imenovao mandatara za sastav vlade nakon što provjeri da li dijeli njegovu viziju i uspješno prođe test koji bi pokazao da li stvarno može i da sprovede tu viziju, to, kako je Pobjedi objasnio advokat Veselin Radulović, prekoračuje ovlašćenja predsjednika države koja su propisana Ustavom.
– To nijesu nadležnosti predsjednika države. Predsjednik države predlaže mandatara kako to definiše Ustav – na osnovu razgovora koje obavi sa predstavnicima političkih partija u parlamentu – istakao je Radulović.
Razgovori koje, shodno Ustavu, predsjednik države obavlja sa predstavnicima političkih partija, ukazao je Radulović, uglavnom pokazuju da je većina u parlamentu već postigla dogovor i saglasnost oko imena mandatara.
– Ali ne samo oko imena mandatara, nego uglavnom i oko programskih ciljeva buduće vlade. Parlament je taj koji bira mandatara, parlament je taj koji odlučuje o programu koji vlada i mandatar predsta-
Parlament je taj koji bira mandatara, parlament je taj koji odlučuje o programu koji vlada i mandatar predstave. Tu predsjednik države nema ovlašćenja, niti bi mogao – naglasio je Radulović
vrsta nestabilnosti i potrebno je našoj zemlji i u predstavljanju naše zemlje naročito stranim investitorima da imamo neku vrstu stabilnosti i da se to projektuje na način... Evo, recimo, kao predsjednik ja ću biti u mogućnosti da pitam mandatara, minimum dva mandatara, da li se oni slažu sa ekonomskom vizijom Crne Gore – ustvrdio je Spajić. Potom je pojasnio da program koji su zamislili podrazumijeva da iznos prosječne zarade u Crnoj Gori do 2030. godine bude 1000 eura, minimalne 700, minimalne penzije 450 eura, kao i da se ostvari puna zapošljenost.
Na konstataciju novinara da su to nadležnosti vlade, Spajić je ukazao i kako bi se to on sa pozicije predsjednika postarao da izvršna vlast slijedi njegove zamisli.
ve. Tu predsjednik države nema ovlašćenja, niti bi mogao, u toj nekoj hipotetičkoj situaciji, da mandatara uslovljava svojim vizijama i viđenjima ekonomskog ili bilo kog programa koji je u nadležnosti vlade – naglasio je Radulović. Smatra je i da je izjava Spajića u službi sticanja političkih poena.
– To je ili politička izjava iznešena radi sticanja poena ili se radi o nepoznavanju ustavnih nadležnosti pred-
sjednika države što je funkcija za koju se gospodin Spajić kandiduje – ocijenio je Radulović.
Ustav, najviši pravni akt Crne Gore, kako je pojasnio Radulović, precizno definiše ovlašćenja predsjednika države u postupku imenovanja mandatara.
Tako, u članu 95 stavu 5 propisuje da predsjednik države predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade, nakon obavljenog razgovora sa
predstavnicima političkih partija zastupljenih u parlamentu.
Ni sporne izmjene Zakona o predsjedniku koje je „stara“ većina usvojila kako bi omogućila da lider Demosa Miodrag Lekić dobije mandat za sastav nove vlade ne daju mogućnosti koje je najavio Spajić. Podsjetimo, on je u subotu na Televiziji Vijesti saopštio da oni predsjedničke izbore posmatraju kao referen-
Predsjednik DUA smatra da je strateški cilj parlamentarne većine da jedina otvorena vrata Crnoj Gori budu prema istoku
Zenka: Abazovićeva vlada više
učinila za velikosrpsku politiku nego
srpske stranke za sedam decenija
PODGORICA - Iako su aktuelnoj parlamentarnoj većini puna usta Evrope, oni rade sve suprotno od onoga što upravo EU preporučuje Crnoj Gori, ocijenio je predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka. Ističe da je njihov strateški cilj skretanje sa puta evropskih integracija.
– Upravo im je cilj da jedina otvorena vrata Crnoj Gori budu prema istoku, prema Srbiji i prema Rusiji. I da budemo zatvoreni naspram Evrope – rekao je lider DUA-e, u emisiji „Aritmija“ Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević Abazovićeva vlada je, kako dodaje, izigrala povjerenje koje joj je dato nakon formiranja, i ona je za sedam mjeseci više uči-
nila za velikosrpsku politiku nego srpske stranke za sedam decenija.
– Nama se za predsjednike kandiduju strani državljani, donosimo neustavne zakone, gazimo po zakonima i ne odgovaraju nam više ni poruke koje šalje Evropa – ističe Zenka. Poručuje da je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jedini izlaz iz krize.
Uvredljiva i prijeteća retorika Aleksandra Vučića, dodaje, dobro je poznata od ranije. Njemu bi bilo najslađe da Albanci ne postoje na ovim prostorima, ali, na njegovu žalost a na našu radost, mi smo tu, kazao je Zenka, osvrnuvši se na nedavno Vučićevo izlaganje o albanskom narodu.
To je, kako ističe, ista politika kao unazad sto godina, kada su postojali razni planovi za istrebljenje Albanaca i kada su oni bili protjerivani sa ovih prostora. – Taj odnos nemaju samo prema Albancima već prema svim narodima koji se nalaze na prostoru Velike Srbije koju oni predviđaju. Momentalno su u fokusu Albanci i Crnogorci, koje Aleksandar Vučić želi da predstavi svijetu u najgorem mogućem svjetlu, ali mi smo navikli na takve njegove poteze i to nas ne iznenađuje. Više bi trebalo da se zabrinu zbog toga iz međunarodne zajednice, da shvate sa kim pregovaraju i kakvu on politiku predstavlja za narode sa ovih prostora –naglašava Zenka. R. P.
dumsko pitanje na kojima će se građani izjasniti da li su za viziju „Crna Gora 2030“, odnosno, kako je rekao, „viziju ekonomski razvijene, moderne, evropske države Crne Gore 2030“. – Znamo da je to dugoročan cilj, za takve dugoročne ciljeve treba vam neka vrsta strateškog razmišljanja. Mislimo da je predsjednička funkcija ta koja može, jer mi vidimo da se vlade smjenjuju skoro svake godine i da postoji jedna
– Spomenuo sam da kao predsjednik imate pravo da svakog mandatara, a u vašem mandatu od pet godina, imaćete pravo minimum dva, možda čak i tri puta, da se susretnete sa crnogorskim mandatarima i da im date mandat ukoliko prvo provjerite da li oni dijele vašu viziju i vaše ciljeve, a onda moraćete da sprovedete neku vrstu testa da vidite da li oni stvarno mogu da sprovedu tu jednu viziju – naveo je Spajić. Ž. ZVICER
Demokrate formirale izborni štab za predsjedničke izbore
PODGORICA - Demokrate su u susret predsjedničkim izborima formirale Centralni izborni štab predsjedničkog kandidata.
Najavili su za danas konstitutivnu sjednicu štaba. Centralni izborni štab, kako su dodali, sprovešće završne faze podizanja partijske infrastrukture na svim nivoima organizovanja.
– I formiraće svoje radne grupe za svaki segment izborne kampanje. Prikupljanje potpisa podrške predsjedničkom
kandidatu Demokrata je pri samom kraju, a svi opštinski i mjesni odbori partije formiraju i svoje mini izborne štabove po biračkim mjestima –istakli su oni.
Lider Demokrata Aleksa Bečić koordiniraće, kako su odlučili, radom Centralnog izbornog štaba, a ako on bude kandidat onda će to raditi potpredsjednik stranke.
Za šefa Centralnog izbornog štaba izabran je Nikola Rovčanin, njegovi zamjenici su Novica Obradović i Aleksandar Klarić R. P.
Fond za zdravstvo dobio duplo negativno mišljenje Državne revizorske institucije za 2021. godinu tokom mandata Dragoslava Šćekića
PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) dala je duplo negativno mišljenje na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Fonda za zdravstveno osiguranje (FZZO) za 2021. godinu, kada je na njegovom čelu, od polovine marta, bio aktuelni ministar zdravlja Dragoslav Šćekić (SNP). U skladu sa protokolom koji je DRI potpisala sa Vrhovnim državnim tužilaštvom 2018. godine, DRI će i ovaj izvještaj dostaviti tužilaštvu. To je urađeno i sa izvještajima u kojima su duplo negativno mišljenje revizori dali na završni račun budžeta za 2021. godinu, tokom mandata tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za vrijeme mandata Vesne Bratić, kao i na završne račune Plantaža, Opštine Herceg Novi, Fonda za manjine i Stranke pravde i pomirenja. Prilikom potpisivanja protokola tadašnji VDT Ivica Stanković je ukazao na složenost ovih izvještaja i potrebu da se tužilaštvo obavijesti o svakom osnovu sumnje na krivično djelo, kako bi dobilo valjan osnov za dalje istraživanje. Kolegijum senatora dr Milana Dabovića i Zorana Jelića dao je ukupno 49 preporuka, od čega se veći dio odnosi na zakonitost poslovanja. Utvrdili su da od 2019. godine FZZO nije usklađivao poslovne knjige sa glavnom knjigom trezora, čime je dovedena u pitanje istinitost svih računovodstvenih pozicija u glavnoj knjizi. - Podaci iskazani u izvještaju o novčanim tokovima (INT) ne odgovaraju podacima iskazanim u konsolidovanom izvještaju za iznos od 1.709.094 eura. Ovaj izdatak, prema podacima iskazanim u konsolidovanom izvještaju, predstavlja povećanje depozita, dok su u INT iskazani kao izdatak. Na ovaj način stvara se prostor za diskrecionu potrošnju, jer za isti iznos nijesu stornirani izdaci u završnom raču-
Dug FZZO je od 2016. godine, kada je iznosio 7,4 miliona eura za pet godina, narastao gotovo devet puta, odnosno na 65,7 miliona eura. Ministar zdravlja i bivši direktor FZZO Dragoslav Šćekić saopštio je da je riječ o sistemskom problemu i godinama akumuliranom dugu
nu budžeta i iskazani depoziti na klasi 1 – stoji u izvještaju.
DUG
Dug FZZO je od 2016. godine, kada je iznosio 7,4 miliona eura za pet godina narastao gotovo devet puta, odnosno na 65,7 miliona eura. Ukazujući da je Vlada 2015. godine sa 36 miliona eura izmirila obaveze FZZO, javnih zdravstvenih ustanova (JZU) i Instituta za javno zdravlje, revizori su stava da je potrebna sveobuhvatna analiza uz podršku Ministarstva finansija za buduće planiranje njihovih budžeta. Revizori su utvrdili da je izmjenom ugovora neophodno obavezati JZU da pravdaju uplaćena sredstva koja su 2021. godine premašila 220 miliona eura, od čega 88,6 miliona eura nije pravdano fakturama. Tu prednjače Klinički centar sa 37 miliona, Specijalna bolnica Brezovik sa devet miliona, te bolnice Bijelo Polje, Nikšić i Risan sa neopravdanim iznosima od 3,5 do sedam miliona eura. Tokom 2021. godine prekršeni su brojni zakoni, među njima krovni, a onda i o budžetu, državnoj imovini, porezima, javnim nabavkama i unutrašnjim kontrolama. Imajući u vidu nepravilnosti, DRI će sa izvještajem upoznati ministra Šćekića, aktuelnog direktora FZZO Vuka Kadića, premi-
Dug FZZO na kraju 2016. godine bio je 7.392.365 eura, iduće godine uvećan je za 275 posto na 27.705.581 eura. Na kraju 2018. godine dug je uz odnosu na prethodnu uvećan za 27 odsto na 35.126.956 eura. Uslijedilo je uvećanje za 42 odsto pa je na kraju 2019. godine dug bio 49.794.535 eura, a godinu kasnije nešto niži i to 48.411.283 eura. Stanje duga u 2021. godini je u odnosu na godinu prije uvećano za 36 odsto i iznosilo je 65.748.218 eura. Prije Šćekića, od 2016. godine do početka 2021. direktor FZZO bio je Sead Čirgić, a trenutno je na ovoj poziciji od polovine prošle godine Vuk Kadić. Revizorima su, kako je navedeno, zaposleni ukazivali da su dugovanja umanjivana intervencijama Vlade, ali im ti zaključci, iako su tražili, nijesu dati na uvid.
jera, predsjednicu Skupštine i resorni odbor, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kao i Vrhovno državno tužilaštvo. FZZO mora u roku od mjesec da dostavi plan o realizaciji preporuka, a za pola godine da izvijesti DRI o rezultatima.
BUDŽETIRANJE
Revizori su ukazali na više nelogičnosti prilikom planiranja budžeta, imajući u vidu da su pojedine budžetske jedinice dobijale veći iznos nego što
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić sazvao je vanrednu konferenciju za medije kako bi poručio da nalaz DRI-ja ne može biti vezan za njegovo rukovođenje koje je, kako je ocijenio, doprinijelo unapređenju javnog zdravstva i zaustavilo odliv sredstava. Kazao je da je problem knjiženja prisutan još od 2016. godine dodajući da je riječ o sistemskom problemu koji još ne može biti riješen. – Sistem je pogrešno postavljen. Problem je tehničke prirode, treba da se sjedne i nađe rješenje kako treba da se knjiži – naveo je Šćekić dodajući da je zbog toga problema imao i on, i njegov prethodnik, kao i aktuelni direktor Fonda.
Naglasio je da je više puta upozoravao na taj problem i slao urgencije zdravstvenim ustanovama kako bi ažurnije dostavljali podatke o sredstvima koja im se avansno uplaćuju. Na pitanje
Pobjede da li je problem u lošim propisima ili njihovom nepoštovanju, kada je riječ o problematičnom knjiženju, Šćekić je odgovorio da bi neke ustanove morale biti ukinute kada bi se knjižilo na predviđen način, jer npr. ustanove u Plužinama, Andrijevici i Cetinju na osnovu usluga ne bi mogle da dobiju sredstva neophodna za funkcionisanje. To, kako je naveo, zahtijeva određene zakonske promjene, što je pitanje i za Ministarstvo finansija i sve činioce koji rješavaju sistemska pitanja. Naveo je da se u medijima ne mogu vidjeti informacije da su urađene tri klinike, da su stvoreni uslovi za uštedu
je tražen, te da je prilikom privremenog finansiranja u prvoj polovini 2021. godine FZZO-u odobreno 160,3 miliona eura što je preko devet miliona eura preko zakonskog limita. Inicijalno je budžetom FZZO za 2021. godinu odobreno 303,9 miliona eura, a preusmjeravanjima dodijeljeno još 29,1 milion, od čega na druge jedinice preusmjereno preko sedam miliona. Time su ukupna sredstva FZZO za tu godinu iznosila 325,8 miliona eura. Zaključak revizora je da uprava FZZO budžetskim za-
preko deset miliona eura uprkos borbi koju je vodio sa „zdravstvenim tajkunima“. Kazao je da se o ovom problemu nije pisalo, iako godinama postoji, dodajući da mu se sada pojedinci svete nezadovoljni načinom na koji je u medijima predstavljen izvještaj DRI-ja. – Govorim o jednoj privatnoj bolnici, koja je bila dio mreže zdravstvenih ustanova, a kojoj je za 2020. i 2021. godinu po ranijim ugovorima plaćeno blizu sedam miliona eura. U prošloj godini toga nema, tako da je sedam miliona preusmjereno u javno zdravstvo – kazao je Šćekić dodajući da je preko deset miliona eura ušteđeno time što je smanjen broj privatnih apoteka u kojima su se ljekovi mogli uzimati na recept. Na pitanje da li oče-
htjevom za 2021. godinu nije realno procijenila potrebe posebno kada je riječ o ljekovima, liječenju van sistema javnog zdravstva te refundacija za bolovanja, na šta je takođe uticalo i povećanje troškova liječenja izazvanih koronom.
BOLOVANJA
Bolovanja crnogorskih građana budžet su koštala preko šest miliona eura, ali su revizori ukazali da zbog u potpunosti neevidentiranih obaveza, nijesu mogli utvrditi istinitost obaveza. U Podgorici je angažova-
kuje reakciju tužilaštva imajući u vidu duplo negativno mišljenje revizora, Šćekić je izrazio spremnost da se odazove njihovom pozivu.
– Ne osjećam ni najmanji dio krivice, već smatram da sam unaprijedio stanje i odnos prema javnom zdravstvu. Pozivam tužilaštvo da se obavezno usmjeri na sagledavanje situacije, ne u ovom dijelu, ovo su tehničke stvari. Govorim o tome kako su angažovane neke privatne ustanove, kako su se tenderi za
ljekove prebacili iz Fonda u Montefarm i kako je čitav taj sistem zamotan– kazao je Šćekić. Odgovarajući na pitanje ko je onda odgovaran za ovakav izvještaj za 2021. godinu, Šćekić je ponovio da je riječ o akumuliranom višegodišnjem dugu.
– I prethodni direktor je takođe pozivao da se sistemski riješi ovaj problem što se knjiženja tiče. Svi koji su radili na tome prethodnih sedam-osam godina treba da daju odgovor na to – kazao je Šćekić.
no samo dvoje zaposlenih na evidentiranju zahtjeva za skoro trećinu Crne Gore. Revizori su dali preporuku da se izmijeni pravilnik kako bi se prilikom obračuna naknade zarada tokom bolovanja kao osnov uzimao obračun od poreskog organa, a ne od poslodavaca, kao što je bila praksa. Za liječenje crnogorskih građana u inostranstvu potrošeno je 7,2 miliona eura, dok je u ustanovama u Crnoj Gori van javnog sistema potrošeno skoro deset miliona, iako je bilo planirano 7,7 miliona. Na ortopedske sprave i pomagala, naknade za bolovanja i putne troškove potrošeno je 11,3 miliona eura. Privatnim apotekama isplaćeno je 16,7 miliona eura za nabavku ljekova, od čega najviše apotekama Tea medika 3,8 miliona i Benu 2,8 miliona eura. Montefarm je tokom 2021. godine od FZZO potraživao 112,8 miliona eura, od čega je na kraju te godine ostao dug od skoro 30 miliona eura.
ZAPOŠLJAVANJA
Revizori su dali preporuku Ministarstvu zdravlja da procijeni broj zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, imajući u vidu da bruto zarade u strukturi ukupnih troškova čine 41,25 odsto. Osim toga, utvrđeno je da je u decembru 2021. godine u JZU bilo zaposleno 9.353 lica, što je za 555 više nego što ih je bilo početkom te godine. U FZZO je tokom pretprošle godine zaposleno 14 novih osoba. Na zarade u zdravstvu potrošeno je skoro 134 miliona eura, od čega su neto zarade bile 81,6 miliona, a ostalo porezi i doprinosi. To je u odnosu na plan skoro 16 miliona eura više. Najmanje je za plate potrošeno u Domu zdravlja u Andrijevici 317,3 hiljade, dok su plate u Kliničkom centru Crne Gore koštale preko 25 miliona eura.
M. LEKOVIĆOve godine najavljene investicije od 26 miliona eura, a 2021. uložen 51 milion eura u razvoj mreže
PODGORICA - Prema trenutnim procjenama, telekomunikacione kompanije su lani u taj sektor uložile 33 miliona eura, saopšteno je Pobjedi iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). U Agenciji kažu da i pored određenih barijera, operatori u Crnoj Gori konstatno ulažu u razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija i servisa za korisnike. Najavili su ove godine investriranje 26 miliona eura.
Crnogorski Telekom
lani u martu prvi pustio u komercijalni rad 5G NR mrežu, čiji je signal sada dostupan za 70 odsto stanovništva. Ovu mrežu u komercijalni rad pustio je još i One
Ulaganje
– U prethodnih deset godina operatori su investirali 600 miliona eura, od čega u prethodnih pet godina skoro 400 miliona. Višegodišnji trend visokih investicija potvrđuje da u Crnoj Gori imamo stabilan i predvidiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu – kazali su iz EKIP-a i dodali da su u toku 2021. godine u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i servisa operatori uložili 51 milion eura, što je doprinijelo daljem povećanju dostupnosti savremenih usluga visokog kvaliteta na cijeloj državnoj teritoriji.
Iz EKIP-a poručuju da u sektoru elektronskih komunikacija izostanak ulaganja nije prihvatljiv jer će to negativno uticati na poslovanje u budućnosti.
– Česte promjene i tehnološke inovacije nameću potrebu ulaganja u istraživanje i razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija. Operatori su svjesni toga pa su posvećeni investicijama čija visina u posljed-
Iz EKIP-a ističu da rezultati istraživanja pokazuju visok stepen korišćenja i visok nivo zadovoljstva kvalitetom i cijenama elektronskih komunikacionih usluga. – Generalni nivo zadovoljstva korisnika kvalitetom se kreće od 78,5 odsto do 84 odsto, a cijenama od 61,9 odsto do 71,7 odsto u zavisnosti od usluge. – I ovi statistički pokazatelji ukazuju na kontinuirani razvoj tehnologija i dostupnost najmodernijih servisa i njihovog korišćenja od strane građana Crne Gore bez obzira na njihovu geografsku lokaciju, starost, pol –saopšteno je iz EKIP-a.
njim godinama nas čini više nego zadovoljnim – istakli su predstavnici EKIP-a.
Objasnili su da posljednjih godina operatori najviše ulažu u mobilnu telefoniju i internet servise, a lani je najviše uloženo u distribucije audio vizuelnih sadržaja.
Podsjetili su da je lani, u martu, Crnogorski Telekom prvi od operatora pustio u komercijalni rad 5G NR mrežu, kao i da je već sada taj signal dostupan za 70 odsto stanovništva.
Osim Crnogorskog Telekoma,
Objavljen javni poziv za dodjelu sredstava u okviru IPARD-a II
Poljoprivrednicima na raspolaganju 5,56 miliona
PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče javni poziv za dodjelu sredstava finansijske podrške za Mjeru 3 - Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva.
Poziv je objavljen u sklopu Programa razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD-a II 2014-2020. Zahtjev za dodjelu podrške podnosi se do 6. marta. Tim povodom juče su Privredna komora i Ministarstvo poljoprivrede organizovali radionicu na kojoj su pojašnjeni kriterijumi koji se moraju ispuniti radi apliciranja za objavljeni javni poziv.
- Predmet javnog poziva su investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva i prihvatljivi troškovi - navodi se u pozivu. Finansijska podrška za ovaj
javni poziv sastoji se od 75 odsto sredstava obezbijeđenih kroz Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj Evropske unije (IPARD), shodno finansijskom sporazumu za IPARD II 2014-2020 i
operator One je takođe pustio 5G NR u komercijalni rad.
5g
Iz Agencije su podsjetili da je prva faza dodjele spektra za uvođenje 5G uspješno završena dodjelom odobrenja iz opsega 900 MHz, 1800 MHz, 2 GHz i 2,6 GHz početkom prošle godine. Druga faza je podrazumijevala dodjelu radio-frekvencija iz tzv. pionirskih 5G opsega (700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz), koja je započela 20. decembra, a završena 27. de-
25 odsto nacionalnih sredstava obezbijeđenih iz budžeta Vlade.
Iznos raspoloživih sredstava za Mjeru 3 - Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva za period implementacije IPARD II programa 2014-2020, iznosi 23,17 miliona eura, dok ukupan iznos raspoloživih sredstava za ovaj javni poziv iznosi 5,56 miliona eura.
Sredstva podrške iz Mjere 3 mogu se koristiti za proizvodnju poljoprivrednih i proizvoda ribarstva propisanih uredbom iz sektora prerade mlijeka, prerade mesa, prerade voća, povrća i ratarskih kultura (uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje), proizvodnje vina, prerade maslina, prerade ribe i proizvoda akvakulture.
Sredstva podrške za sprovođenje Mjere 3 mogu se dodijeliti za investicije čija ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi od 40 hiljada eura do 1,5 miliona eura. S. P.
cembra prošle godine, pa će EKIP odobrenja za korišćenje tih radio-frekvencija izdati u prvom kvartalu 2023.
Iz Agencije navode da je, kao i na prethodnim aukcijama, propisan niz zahtjeva u pogledu obima, dinamike pokrivanja i razvoja 5G mreže sa kontrolnim tačkama, koje će kontrolisati na kraju 2024, 2026. i 2030. godine, a koje su dio Strategije digitalne transformacije, donesene 2021. godine.
– EKIP će u kontinuitetu kontrolisati i pratiti aktivnosti operatora na putu ispunjavanja propisanih zahtjeva, a u skladu sa nacionalnom regulativom davati doprinos na uklanjanju eventualnih barijera –kazali su iz EKIP-a i podsjetili da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma radi strategiju razvoja 5G mobilnih mreža.
- Donošenjem ovog strateškog dokumenta, uz ona koja su već donijeta od strane Vlade sa akcionim planovima implementacije do 2026/2027. godine, te uz usklađivanje postojećeg regulatornog okvira elektronskih komunikacija sa Evropskim zakonikom o elek-
tronskim komunikacijama, unaprijediće se uslovi za dalji ubrzani razvoj elektronskih komunikacija, uključujući i razvoj 5G mreža, koje su prepoznate kao jedan od najznačajnijih pokretača ukupnog razvoja ekonomije i društva –poručeno je iz EKIP-a.
Na kraju oktobra 2022. godine registrovano je 1,32 miliona mobilnih priključaka, što je za 6,5 odsto više na godišnjem nivou. Ukupan broj priključaka fiksne telefonije bio je 190.296, što je porast od 0,17 odsto. Usluge pristupa internetu na fiksnoj lokaciji 2022. godine je pružalo 12 operatora. Ukupan broj širokopojasnih priključaka bio je 194.720, što je porast od 3,36 odsto.
- Operatori u Crnoj Gori nude uslugu mobilnog pristupa internetu sa brzinama koje su uporedive pristupu u fiksnim mrežama. Internetu preko mobilnih mreža tokom oktobra 2022. godine pristupilo je 656.641 korisnik. Ovaj broj je za 12,9 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine – rekli su iz EKIP-a. S. POPOVIĆ
Potpredsjednica Skupštine se sastala sa predstavnicima Sindikata banaka
PODGORICA - Usvajanje granskog kolektivnog ugovora u bankarskom sektoru je neophodno u cilju poboljšanja uslova rada njihovih zaposlenih, saopšteno je na sastanku predstavnika sindikalnih organizacija i potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak
Ona se juče sastala sa predsjednicom Sindikata banaka Crne Gore Lidijom Pejović i predsjednikom Sindikalne organizacije Adiko banke Igorom Lainovićem. Navedeno je da je u jednoj od najprofitabilnijih društvenih djelatnosti - bankarskom sektoru, slična situacija kao i u Telekomu, ali i u mnogim dru-
gim institucijama, u kojima se određena prava zaposlenih zanemaruju, ne realizuju ili ukidaju, čime se krše ujedno i EU standardi.
- Kako bi se poboljšala prava i uslovi rada zaposlenih u bankarskom sektoru proporcionalno opštem prihodovanju banaka kao i menadžmenta banaka, Sindikat banaka je pokrenuo inicijativu za usvajanje granskog kolektivnog ugovora kao neophodnu mjeru u trenutnoj situaciji – navodi se u saopštenju. Pejović je kazala da je sadržaj granskog kolektivnog ugovora doveden do kraja, ali da je ostao bez potpisa, jer Udruženje banaka Crne Gore ne želi socijalni dijalog. R. e.
Tužilački savjet bez odluke o vršiocu dužnosti VDT-a, kandidati Milorad Marković i Sanja Jovićević nijesu dobili potrebnu većinu
PODGORICA – Tužilački savjet odlučiće u srijedu ko će sa spiska državnih tužilaca biti određen za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, budući da na jučerašnjoj sjednici nijedan od dva zainteresovana kandidata - pravni stručnjak Milorad Marković i specijalna tužiteljka Sanja Jovićević - nijesu dobili potrebnu većinu da naslijede Maju Jovanović kojoj je konstatovan prestanak v. d. funkcije nakon dva mandata na toj poziciji.
Potpredsjednik TS Nikola Samardžić, koji je umjesto Jovanović predsjedavao radom savjeta - konstatovao je da će sjednica biti nastavljena sjutra u 14 sati: do tada bi članovi trebalo da razmotre potencijalna rješenja i usaglase ko bi sa spiska tužilaca najbolje, u VD mandatu, vodio Vrhovno državno tužilaštvo dok se u posebnom postupku u Skupštini, na šta se čeka od 2019. godine, izabere čelnik ove tužilačke institucije u punom kapacitetu.
Prema propozicijama Zakona o državnom tužilaštvu, u članu 43, da bi neko bio određen, odnosno izabran za rukovodioca VDT, pored opšteg uslova za državnog tužioca, mora da ima najmanje 15 godina tužilačkog radnog iskustva ili 20 godina
Sjednica TS nastavlja se sjutra u 14 sati do kada bi članovi trebalo da razmotre potencijalna rješenja, a potom usaglase ko bi sa spiska tužilaca najbolje, u VD mandatu, vodio Vrhovno državno tužilaštvo dok se već gotovo tri godine čeka da se u posebnom postupku pred parlamentom izabere čelnik ove tužilačke institucije u punom kapacitetu
na drugim pravnim poslovima, kao i da ga odlikuje profesionalna nepristrasnost, visoki stručni i moralni kvaliteti. Neformalno, za tu poziciju kao naizglednije rješenje slovi čelnik ODT u Podgorici Duško Milanović, ali su i prognoze uoči jučerašnjeg glasanja pokazale da se do rješenja teško dolazi.
Sporna pozicija u TS
Za određivanje novog vršioca dužnosti VDT-a bilo je potrebno šest od 11 članova koliko broji Tužilački savjet. Marković je dobio pet glasova, dok su za Jovićević glasala dva člana Tužilačkog savjeta. Odlučivanju nijesu prisustvovali Maja Jovanović, zbog isteka mandata na mjestu v. d. VDT-a (koje je po automatizmu delegira u TS), kao ni tužiteljka Sanja Jovićević, zbog toga što su se članovi izjašnjavali o njenoj kandidaturi.
Članovi Tužilačkog savjeta potencirali su da oba kandidata imaju zavidne profesionalne i stručne reference i uvažili činjenicu što su pokazali interesovanje i spremnost da preuzmu VD funkciju. Pozicija u
Tužilačkom savjetu je, međutim, i pored nespornih profesionalnih kvaliteta, doprinijela da većine članova TS iskaže dilemu da bi određivanje Sanje Jovićević za vršiteljku dužnosti bilo u koliziji sa odredbom člana 27 Zakona o državnom tužilaštvu.
Nakon jučerašnjeg razvoja situacije, Crna Gora je ponovo formalno bez prvog čovjeka tužilaštva: po zakonu Maji Jovanović, nakon isteka drugog VD mandata funkcija nije mogla biti produžena, Marković i Jovićević nijesu prošli, dok VDT u punom mandatu nemamo već dvije i po godine. Prethodna takva situacija de-
PODGORICA – Djevojčica iz Budve je nedavno u školi ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ koristila psihoaktivne supstance, što je u suprotnosti sa njenim pravom na zaštitu od svih vrsta zloupotreba, pravom na zdravlje – proizilazi iz mišljenja zamjenice ombudsmana
Snežane Mijušković.
Mijušković je izradila mišljenje o ovom slučaju nakon što su mediji pisali da je djevojčici pozlilo u školi i da je ispri-
sila se kada je tadašnjem vršiocu dužnosti VDT Draženu Buriću 10. decembra 2021. godine istekao mandat, a nije mu bio produžen. Pat pozicija trajala je do 5. februara prošle godine, i izbora Maje Jovanović sa spiska tužilaca. Prethodno, nijedan zainteresovani kandidat za VD mandat, koji su se odazvali na javni poziv Se-
kretarijata Tužilačkog savjeta, nije izabran 24. januara prošle godine. Tada su se javili Dražen Burić i advokat Aleksandar Kovačević Burić je prethodno v. d. funkciju obavljao od 10. juna 2021. godine nakon što je prethodni v. d. Ivica Stanković penzionisan. Podsjetimo, 12. maja 2021. go-
Ta odredba precizira da za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu, „član TS iz reda državnih tužilaca ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva“.
To je u značajnom dijelu opre-
dine u parlamentu su glasovima predstavnika većine od 30. avgusta 2020. usvojene promjene u Zakonu o Državnom tužilaštvu. Njime je promijenjen sastav Tužilačkog savjeta, tijela koje bira specijalnog tužioca i ostale tužioce. Usvojenim izmjenama definisano je da ima 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i ,,uglednih pravnika“ koje bira Skupština prostom većinom i jedan predstavnik Ministarstva pravde.
dijelilo i ishod prilikom glasanja članova TS o određivanju novog vršioca dužnosti VDT. Članica TS Đurđina Ivanović potencirala je da u ovom slučaju nije riječ o izboru u tužilačko zvanje, već određivanje na funkciju v. d. ali, osim Tatjane Begović, ostali članovi su ipak bili pri tome da se ulazi u zonu potencijalne situacije da određivanje Jovićević bude oborivo, ili nezakonito, iako je nesporno riječ o vrsnoj karijernoj tužiteljki na čiji rad nemaju zamjerki. Zbog toga su za Markovića glasali članovi Savjeta iz reda pravnika Miloš Vuksanović, Filip Jovović i Borivoje Đukanović, zatim Stevo Muk, Bojan Božović, predstavnik Ministarstva pravde. Za Jovićević su glasale članice TS iz reda tužilaca Đurđina Ivanović i Tatjana Begović. Nije bilo glasova protiv Jovićević,
čala ljekarima kako je koristila drogu. Djevojčica je, kako je zamjenica ombudsmana utvrdila, usljed toga fizički napala dežurnu učenicu. Učenici je izrečena vaspitna mjera. Školski psiholog joj pruža psihosocijalnu podršku, u saradnji sa centrom za socijalni rad. Uspostavljena je saradnja sa njenim roditeljima i organizovan je savjetodavni rad kod psihologa.
Mijušković je došla do saznanja da se u toj školi odvijaju radionice na temu preventivnog programa, između ostalog, uključena je i oblast narkomanije. Zatražila je od škole da inicira sastanke sa relevantnim organima u lokalnoj samoupravi kako bi se u međusobnoj saradnji uspostavilo bezbjedno školsko okruženje. Preporučila im je i da donesu preventivne programe ko-
jim bi se podizala svijest djece o zdravim stilovima života, te obezbijedila njihova veća uključenost u različite sportske aktivnosti. Ombudsman je ranije istraživao u kojoj mjeri se koriste psihoaktivne supstance u školama. Stekli su utisak da raste broj uživalaca droga, pogotovo među mladima, srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima i da dolazi do zavisnosti.
već je sedam članova bilo uzdržano. Advokat Siniša Gazivoda je bio uzdržan u odnosu na oba kandidata, kao i Nikola Samardžić
produženo STanje
Tužilački savjet je na početku jučerašnje sjednice odlučio da Maja Jovanović, nakon prestanka VD mandata, na njen zahtjev, nastavi da obavlja prethodnu funkciju kao tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
VDT je u VD stanju otkada je Ivica Stanković 7. oktobra 2019. godine postavljen na tu funkciju, a nijedan od konkursa i pokušaja (posljednji u decembru prošle godine) nije doveo do izbora novog VDT u punom mandatu dvotrećinskom većinom poslanika, odnosno tropetinskom u drugom krugu.
Uporedo, propao je manevar i pokušaj Vlade u tehničkom mandatu da, protivno stavovima Evropske komisije i Venecijanske komisije, u parlamentu progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži VD stanje na neograničeno.
Od toga je odustala tek nakon negativnog stava Zakonodavnog odbora Skupštine i povukla prijedlog izmjena Zakona o tužilaštvu kojim se nastojalo omogućiti da na taj način vršiteljka dužnosti VDT Maja Jovanović ostane na toj funkciji do (neizvjesnog) izbora čelnika VDT u punom mandatu. Upravo dosadašnja v. d. VDT Maja Jovanović, zatim Milorad Marković, kao i Suzana Mugoša, koja već jednom nije dobila podršku parlamenta, pretenduju na mjesto čelnika VDT u punom mandatu. i perić
stavni predmet zdrave stilove života, ili da to realizuje na neki drugi način.
Ukazali su na zabrinutost što su psihoaktivne supstance dostupne u najbližem školskom okruženju. Zato se, kako je navedeno, predlaže da se uvede policajac u školama, koji bi se bavio i bezbjednošću školskog okruženja.
Od Ministarstva prosvjete je zatraženo da obezbijedi edukaciju za učenike o štetnosti droge, alkohola, duvana tako što bi uveli kao obavezni na-
Slučaj u Budvi je početkom decembra prošle godine uznemirio javnost. Trinaestogodišnjoj djevojčici je pozlilo u školi, nakon čega su ljekari ustvrdili da se to dogodilo zbog konzumiranja droge.
U dvorištu iste škole sredinom novembra su zbog posjedovanja narkotika uhapšena tri lica čiji uzrast i identitet policija nije saopštila. n. Đ.
Ni v. d. ni VDT u punom mandatuNakon što je u Budvi prijavljen slučaj zloupotrebe droge u osnovnoj školi, ombudsman zatražio da se učenici bolje edukuju m. babović
PODGORICA - Lijeka
za dijabetičare, insulina „Insuman Basal“ nema u crnogorskim apotekama zbog problema u proizvodnji, a može se očekivati u trećem kvartalu ove godine, rečeno je Pobjedi iz Montefarma.
Čitaoci su se tokom prethodnog perioda javljali redakciji Pobjede zbog nestašice ovog insulina, a iz Montefarma je odgovoreno da je proizvođač, SANOFI (Francuska), saopštio da imaju problem u proizvodnom lancu i najavio da očekuju stabilizaciju isporuke u trećem kvartalu tekuće godine.
– Montefarm je navedenu izjavu proizvođača proslijedio svim JZU i apotekama koje posluju u našem sastavu, tako da su svi zdravstveni profesionalci upoznati sa ovim problemom kao i informacijom da je, što se tiče ostalih insulina, dobavljač najavio uredno snabdijevanje –saopšteno je iz Montefarma. Naglasili su da su ljekari upoznati sa ovim problemom te da će pacijentima, shodno njihovoj dijagnozi i stanju, prilagoditi terapiju odgovarajućim raspoloživim insulinima, odnosno zamjenskom terapijom.
Nestašice ljekova u Crnoj Gori već duže vrijeme stvaraju probleme pacijentima kojima u trenutku kada su im potrebni nema i ne zanima ih da li je razlog proizvodnja, kašnjenje tendera ili loše planiranje nabavki.
Kako bi izbjegla nestašice, ali i uštedjela oko 4 miliona eura, Vlada Crne Gore je sjednici 30. decembra prošle godine donijela odluku da se na osnovnu i doplatnu listu uvrsti 18 generičkih ljekova (zamjenskih terapija).
Vlada nije objasnila da li će neke ljekove ubuduće morati da plaćaju građani ili su dosadašnje terapije sa besplatne liste zamijenjene nekim dru-
Nestašice ljekova se ponavljaju, nema insulina zbog problema u proizvodnji, originalni lijek za epilepsiju sklonjen sa liste
-
Prelazak na jeftiniji generički antiepileptik može dovesti do uštede u planiranoj potrošnji za ljekove, ali ta ušteda je u drugom planu imajući u vidu rizik za sigurnost pacijenata – naglasili su iz Komisije. Oni su apelovali na Ministarstvo zdravlja da odmah povuče nestručnu i katastrofalnu odluku i omogući liječenje pacijentima oboljelim od epilepsije na način kako je to bilo godinama unazad
gim za liječenje iste bolesti. Zbog promjene osnovne liste ljekova i davanje zamjenskih ljekova, za koje određeni broj pacijenata, ali i ljekara tvrdi da nemaju jednak učinak kao onaj koji je pacijent koristio i ispostavio se kao odlična terapija, reagovala je juče Komisija za zdravstvo DPS-a, navodeći primjer lijeka za epilepsiju. Oni su kazali da su odlukom Ministarstva zdravlja pojedini ljekovi za liječenje epilepsije koji se godinama unazad nalaze na osnovnoj listi ljekova prebačeni na tzv. dopunsku listu.
– To praktično znači da lijek, koji pacijenti sa epilepsijom godinama koriste, sada moraju da doplate ili da promijene lijek i da nastave da koriste besplatni generički lijek. Posebna pogodnost lijeka originatora kod epilepsije jeste visoka efikasnost, odnosno dobra kontrola napada, te manji procenat neželjenih reakcija – istakli su iz Komisije za zdravstvo DPS-a.
Oni ističu da je prelazak sa originalnih ljekova na jeftini-
je generičke ekvivalente bez konsultacije sa strukom očigledan signal da će građani morati da plaćaju promašenu ekonomsku politiku prethodne dvije vlade.
- Prelazak na jeftiniji generički antiepileptik može dovesti do uštede u planiranoj potrošnji za ljekove, ali ta ušteda
je u drugom planu imajući u vidu rizik za sigurnost pacijenata – naglasili su iz Komisije. Oni su apelovali na Ministarstvo zdravlja da odmah povuče nestručnu i katastrofalnu odluku i omogući liječenje pacijentima oboljelim od epilepsije na način kako je to bilo godinama unazad.
Odluke o utvrđivanju osnovne i doplatne liste ljekova pri čemu je na nju stavljeno više od 30 različitih ljekova. Institut za ljekove i medicinska sredstva je dužan da jednom godišnje revidira maksimalne cijene ljekova, a ove godine će to biti u martu. Novom listom predviđeno je uvođenje generičkih ljekova, odnosno takozvanih zamjena. Kako je za Pobjedu ranije rekao direktor Montefarma Goran Marinović, ona će donijeti uštede i širu ponudu ljekova.
Prema njegovim riječima, takozvane paralele su takođe prošle stroge kontrole i koriste se širom svijeta, a pacijenti se sa njima uspješno liječe.
- Ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama ljekovi koji se decenijama koriste nijesu svi brendirani niti od istih proizvođača –rekao je Marinović.
Prema mišljenju farmaceuta i trodecenijskom iskustvu Montefarma, kako je tada rekao, originalni lijek i paralela imaju isti generički naziv, samim tim i dejstvo.
Iz Vlade je početkom godine saopšteno da je njihova procjena da će se uštede u iznosu od 200.000 eura ostvariti usklađivanjem svih cijena ljekova istog ili sličnog oblika i iste jačine na listi. Ukupni finansijski efekat na potrošnju ljekova koji proističe iz prethodno navedenih izmjena u odnosu na važeću odluku predstavlja uštedu u odnosu na potrošnju ostvarenu u 2022. godinu u iznosu od 3.710.000 eura.
Građanima Crne Gore je ovo siguran signal da se sprema nestašica ljekova u Crnoj Gori i da ukoliko namjeravaju da se liječe da spreme svoje novčanike – saopšteno je iz Komisije za zdravstvo.
Vlada je na sjednici koja je održana krajem decembra donijela Odluku o izmjeni
Od 26. septembra od HPV, glavnog uzročnika raka grlića materice, zaštićene 1.132 devetogodišnjakinje
Sa nove liste ljekova povučeno je 11 medikamenata zbog prestanka proizvodnje i neprofitabilnosti. Ipak, iz Ministarstva zdravlja tvrde da se u narednom periodu ne mogu očekivati nestašice, jer svi ti ljekovi osim jednog imaju terapijske paralele, odnosno takozvane zamjene.
PODGORICA - Od početka imunizacije protiv HPV-a 26. septembra prošle godine, 1.132 devetogodišnjakinje su vakcinisane, kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Milko Joksimović.
On je od marta najavio i postepeno proširenje programa imunizacije, pa će od opasnog virusa, koji je glavni uzročnik raka grlića materice, biti zaštićene i starije generacije.
On je agenciji Mina rekao da su do sada HPV vakcinu mogle da prime djevojčice rođene 2013. godine i manji broj rođenih u posljednja tri mjeseca 2012, koje su mogle biti vakcinisane prije desetog rođendana. Obuhvat vakcinacijom, kako je naveo Joksimović, tre-
nutno iznosi 22,7 odsto. On je podsjetio da ta vakcina nije obavezna i da ne postoje kaznene odredbe za nekoga ko
odbije da njom zaštiti dijete. Dr Joksimović je istakao da su, kada je u pitanju odaziv na HPV vakcinaciju, najbo-
lje rezultate ostvarile opštine Berane i Kolašin, u kojima obuhvat vakcinacijom iznosi 36 odsto, Cetinje – 34 odsto, Danilovgrad – 31 odsto, Herceg Novi – 29 odsto, Rožaje – 27 odsto i Ulcinj i Podgorica gdje je obuhvat 26 odsto.
Najlošije rezultate ostvarile su opštine Pljevlja – 14 odsto i Bar – sedam odsto, u kojima je obuhvat znatno ispod prosjeka na nivou države, a ispod prosjeka su i Bijelo Polje i Nikšić, u kojima obuhvat HPV vakcinacijom iznosi 19 odsto.
- U narednom periodu pažnju treba posvetiti i malim opštinama poput Žabljaka, Šavnika, Petnjice, Plužina za koje podaci u ovom momentu nijesu relevantni da bismo ih poredili sa drugim opštinama, zbog, nažalost, malog broja djece u ciljnom uzra-
stu za HPV vakcinu - kazao je Joksimović agenciji Mina. On je poručio da je HPV vakcina bezbjedna, djelotvorna i da štiti od raka na nekoliko lokalizacija u ljudskom ogranizmu.
Joksimović je kazao da postoje dokazi da samo jedna doza vakcine pruža dugotrajnu zaštitu u trajanju od najmanje deset godina.
- Takvu preporuku prati i naše nacionalno Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju koje je prije nekoliko dana Ministarstvu zdravlja preporučilo da se pređe na vakcinisanje samo jednom dozom vakcine i da se primarna grupa za vakcinaciju, osim devetogodišnjih djevojčica, proširi i na uzrast od deset do 14 godina – rekao je dr Joksimović.
Dr Joksimović je kazao da se mora raditi na jačanju i unapređenju Registra za maligne neoplazme kako bi podatke bilo moguće objavljivati u redovnijim vremenskim intervalima, čime bi slika o opterećenju tim oboljenjem u populaciji bila još jasnija.„Dodatno, potrebno je poboljšati prijavljivanje obolijevanja od genitalnih bradavica (kondiloma) i poboljšati obuhvat skrining programom raka grlića materice da bismo kroz šire testiranje mogli da pratimo učestalost i kretanje HPV infekcija visokorizičnim tipovima kroz vrijeme – kazao je on I dodao da je bez kvalitetnih podataka vrlo teško kreirati zdravstvenu politiku i evaluirati preventivne aktivnosti.
Reagovanje osnivača ISOP-a na tekst „Radonjiću 56.000 eura da pomaže žrtvama nasilja“
Mitar RadonjićPODGORICA – Mitar Radonjić, osnivač NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, dostavio je redakciji Pobjede reagovanje na tekst „Radonjiću 56.000 eura da pomaže žrtvama nasilja“.
Radonjić tvrdi da je naslov senzacionalistički i da nije istina da je njemu lično dodijeljeno 56.000 eura da pomaže žrtvama nasilja.
- NVO vedete su, po ko zna koji put, iznijele neistinu iz paničnog straha od mene koji je već prerastao u opsesiju mojim likom i djelom, pa im se pričinjavam i tamo gdje me više nema, pa su novinaru ovog lista dali netačne informacije. Istina je sljedeća - niti sam ja direktor Instituta od 7. jula 2022. što je evidentirano rješenjem Ministarstva javne uprave br. 01-056/22-1177/3 od
19. jula 2022, niti sam ja, kako je u članku navedeno, mijenjao ime Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku već je to urađeno od strane Upravnog odbora na sjednici 27. oktobra 2022. i evidentirano je rješenjem Ministarstva javne uprave od 4. oktobra 2022, niti je meni dat bilo kakav novac na konkursima koji su bili u decembru 2022, a ja od 7. jula 2022. nijesam direktor Instituta.
Dakle, neistinitim tvrdnjama
PODGORICA – Ministarstvo finansija je isplatilo 21.159,24 eura za alimentacije i zatražili su od dužnika, od očeva i majki koji izbjegavaju obavezu plaćanja izdržavanja djece, da državi vrate taj novac.
Iz resora kojim rukovodi ministar Aleksandar Damjanović rečeno je Pobjedi da do sada dužnici nijesu uplatili novac Alimentacionom fondu.
Rješenja o povraćaju provremenog izdržavanja su poslata dužnicima, kažu oni. Pojedina
o meni i o tome da je meni dat bilo kakav novac ste, osim Zakona, prekršili i osnovno načelo novinarske etike - načelo istinitosti i načelo činjeničnog stanja, a istina je da ja od jula mjeseca prošle godine nemam nikakve veze ni sa Institutom za socijalnu i obrazovnu politiku niti sa predmetnom Ženskom asocijacijom. Član 1 Kodeksa novinara Vam nalaže da poštujete istinu a član 2 Vam nalaže da se bavite samo činjenicama i da ih stavljate u pravi kontekst, što Vi nijeste uradili već ste, vjerujući glasinama i pretpostavkama onih kojima je Mitar Radonjić opsesija, objavili neistinite informacije, a o čemu svjedoče zvanična dokumenta Ministarstva javne uprave. Ali normalno je da će uvijek biti „kritičara“ sa jedne strane i podržavaoca mog rada sa druge strane, ali nije normalno da se „kritičari“ služe neistinama protiv mene a onda iskoriste novinara za svoj bestijalni naum. Mada razumijem tu potrebu „kritičara“ jer kako to Matija Bećković lijepo reče - ,,A šta bi pričali da ne lažu; Da zbore što znaju dovijek’ bi ćutali.“ – piše u reagovanju Mitra Radonjića koje smo objavili u cjelosti Odgovor novinara u sjutrašnjem broju
J. M.PODGORICA – Ustavni odbor Skupštine danas utvrđuje prijedlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda, pa bi Crna Gora u dogledno vrijeme mogla da očekuje da ta institucija profunkcioniše te da se razriješi institucionalna kriza koja traje od 4. septembra prošle godine. Ustavni sud, od ukupno sedam, od tada ima samo troje sudija jer je penzionisan sudija Miodrag Iličković i od tada nema kvorum za odlučivanje. Zbog toga, Ustavni sud ne može da donosi odluke o ustavnim žalbama niti mogu da se okončaju izborni procesi. Prošle nedjelje su se šefovi poslaničkih klubova i članovi Ustavnog odbora usaglasili za izbor tri kandidata za sudije Ustavnog suda. Tri kandidatkinje oko kojih je postignuta saglasnost su zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, nekadašnja sutkinja Višeg suda Dragana Đuranović – LP nije učestvovala u dosadašnjim pregovorima, na sjednici Ustavnog odbora ćemo podržati najmanje osam kandidata za sudije Ustavnog suda, koji stručnošću i ugledom zaslužuju te pravosudne funkcije – najavio je za Pobjedu lider Liberalne partije Andrija Popović
Četvrtog kandidata iz reda manjinskih naroda predložiće manjinske stranke, kako ne bi došlo do preglasavanja.
Poslanici, prema informacijama Pobjede, nijesu mogli da se usaglase oko toga ko bi bio kandidat iz reda manjinskog naroda. Građanski pokret Ura zahtijevao je da to bude Faruk Resulbegović, no to nije bilo prihvatljivo Bošnjačkoj stranci koja se zalagala za Aliju Beganovića Bošnjačka stranka insistiraće da četvrti sudija Ustavnog suda bude iz redova bošnjačkog naroda, jer im to pravo pripada kao trećem najbrojnijem narodu u Crnoj Gori, kako je kazao juče Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke. Posljednji javni konkurs za četvoro sudija Ustavnog suda je raspisan 25. decembra, a na njega se prijavilo 26 kandidata. Ovo je šesti pokušaj izbora sudija, a crnogorski poslanici, u
KRAJ SAGE: Ustavni odbor Skupštine danas o četvoro kandidata za sudije Ustavnog suda
prethodnih pet, koji su raspisivani od ljeta 2020. godine do jeseni 2022. godine nijesu uspjeli da se dogovore ni oko jednog kandidata. Izostanak dijaloga među političkim subjektima i kršenje prethodno postignutih dogovora, koji su najavljivani u javnosti je obilježio posljednje dvije godine. Kriza sa Ustavnim sudom je mogla biti riješena u nekoliko navrata. Još je 7. avgusta 2020. godine tadašnji sastav Ustavnog odbora raspisao javni poziv za dvoje sudija Ustavnog suda jer se očekivalo da početkom naredne, 2021. godine, u penziju odu sudije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović No, kako je 30. avgusta 2020. došlo do promjene vlasti i konstituisanja novog saziva Skupštine Crne Gore, na čelo Ustavnog odbora došla je poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić, a to skupštinsko tijelo je o ovom konkursu, na koji
se prijavilo 12 kandidata, odlučivalo gotovo godinu kasnije. Ustavni odbor je tek sredinom jula 2021. godine poništio prethodni konkurs uz obrazloženje da je prethodni objavljen prije smjene vlasti. Na ponovljeni konkurs se od 1. septembra 2021. godine prijavilo svega devet kandidata, a Ustavni odbor o njemu je odlučivao čitavih 11 mjeseci kasnije, odnosno 28. jula prošle godine. U međuvremenu, kako je još jednom sudiji Ustavnog suda Dragoljubu Draškoviću mandat zbog odlaska u penziju istekao 1. januara prošle godine, a drugom, Miodragu Iličkoviću, iz istog razloga u septembru, pa je skupštinski odbor raspisao još dva konkursa za izbor po jednog sudije. Prvi, 25. januara, sa zakašnjenjem jer je Drašković već bio penzionisan, a drugi 27. maja.
Na glasanju u Ustavnom odboru 28. jula prošle godine, na ko-
treba da vrate državi 21.159,24 eura
su već i primljena, ali nije istekao paricioni rok od osam dana, u okviru kojeg se dužnicima nalaže da izvrše uplatu. Kažu da će u narednom periodu vidjeti da li će dužnici u ostavljenom roku dobrovoljno uplaćivati ovo potraživanje, pa ćemo shodno tome preduzeti adekvatne korake.
– Ukoliko ne bude uplate, ta rješenja će sa potvrdom izvršnosti biti dostavljena zaštitniku imovinsko-pravnih interesa na dalje postupanje – naveli su oni.
Ukoliko dužnik ne isplati novac, Fond je dužan da rješenje
sa potvrdom izvršnosti dostavi zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore radi pokretanja postupka izvršenja.
Ministarstvo finansija je do sada primilo 30 rješenja centara za socijalni rad. Isplatili su po 21 rješenju 23.159,24 eura.
Preostalih devet rješenja pripremljena su za isplatu i po njima će narednih dana biti isplaćen iznos od 14.376,16 eura.
Upitani da li se suočavaju sa određenim poteškoćama i da li je nužno promijeniti zakon u nekom dijelu, kažu da je planirana posjeta Javnom stipen-
dijskom, razvojnom, invalidskom i alimentacionom fondu Slovenije, koji ima višegodišnje iskustvo u ovoj oblasti. Razgovaraće o njihovim zakonskim rješenjima i modelima naplate privremenog izdržavanja, a sve kako bi najbolju uporednu praksu mogli primijeniti i na naš zakonodavni okvir. Alimentaciju isplaćuju iz budžetske pozicije, koja je predviđena za ovu namjenu i u pitanju je iznos od 500.000 eura.
– Naravno, ukoliko u narednom periodu centrima za socijalni
rad pristigne još više zahtjeva, sredstva su obezbijeđena iz drugih izvora finansiranja propisanih članom 29 Zakona o privremenom izdržavanju djece – naveli su iz Ministarstva. Pravo na retroaktivnu isplatu alimentacije limitirano je na period od 12 mjeseci. Preciznije, zahtjev za korišćenje prava iz Zakona o privremenom izdržavanju djece mogu podnijeti osobe kojima u prethodnih godinu dana, najmanje dva mjeseca neprekidno, u cjelosti ili djelimično, nije isplaćena alimentacija. N. Đ.
jem su objedinjena tri konkursa za izbor kandidata za četvoro sudija Ustavnog suda – iz septembra 2021. godine i januara i maja ove – od 18 kandidata nijedan nije dobio većinu potrebnu da dođe do glasanja u plenumu. Tom prilikom poslanica Ure Suada Zoronjić bila je uzdržana 18 puta čime je onemogućila slanje liste sa makar dva kandidata za sudije poslanicima na izjašnjenje.
Nakon četiri propala konkursa tokom dvije godine, Ustavni odbor raspisao je i peti na koji se prijavilo 17 kandidata. Kako nije bilo dogovora sa opozicijom, imena koja je predložila parlamentarna većina – nijesu prošla jer nije bilo dvotrećinske većine za glasanje u plenumu. Predstavnici međunarodne zajednice su u više navrata insistirali da se ovoga puta sastav Ustavnog suda kompletira i postigne kompromis bez parcijalnih rješenja. J.MARTINOVIĆ
Iz VINJ e NJ e
U jučerašnjem izdanju Pobjede na osmoj strani je tehničkom greškom objavljeno neredigovano saopštenje sa naslovom „Željeznička infrastruktura Crne Gore: Spriječeno osnivanje nove sindikalne organizacije“, koje u ovoj formi nije trebalo da bude objavljeno. Izvinjavamo se osobama pomenutim u negativnom kontekstu u saopštenju i našim čitaocima.
Urednica vikend izdanja Marija JOVIĆeVIĆ
,,Strah NVO sektora od mene prelazi u opsesiju mnome“Sa posljednje sjednice Ustavnog odbora Ministarstvo finansija isplatilo alimentacije na osnovu 21 rješenja m. babović
su zgrade napravljene etažno.
Julija i ja nijesmo ništa vidjeli sa pozicije gdje smo se nalazili. Čuo sam nekoliko hitaca. Otrčali smo gore. Vidio sam dva momka sa kacigama na glavama da su otišli na motoru, gore iznad prema nekim kućama – kazao je Samardžić.
Julija je, prema riječima svjedoka, potrčala za tim motorom. - I ja sam pošao za njom do kuće „dva lava“. Kada sam prišao, vidio sam momka da leži u krvi, na lijevom boku. Imao je crvene patike i zelenu ili žutu majicu – kazao je Samardžić.
Ove sedmice počinje procedura za imenovanja čelnika u policijskoj organizaciji po novoj sistematizaciji
PODGORICA - Načelnik
Odjeljenja bezbjednosti
Uprave policije Ulcinj Arben Tagani je na godišnjem odmoru i nije smijenjen sa te funkcije kako su to objavili pojedini mediji, potvrđeno je Pobjedi iz pouzdanih izvora.
Pojašnjeno nam je da za vrijeme Taganijevog odsustva ulcinjskom policijom rukovodi njegov zamjenik.
PODGORICA – Ubistvo
Stefana Šarovića nije zabilježila nijedna od osam kamera koje su pokrivale okolinu stambenog kompleksa ,,Akacija hil“ jer nijesu radile tog dana, kazala je juče u podgoričkom Višem sudu menadžerka ovog kompleksa, svjedokinja Julija Marić
Za ubistvo Šarovića optuženi su Dušan Šilj i Nikola Ivović Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 časova, kod vile ,,Akacija“ u Đenovićima.
Prema navodima optužnice, okrivljeni su dolaskom u dvorište kompleksa „Akacija“, iz prethodno pripremljenog oružja, u Šarovića ispalili više hitaca, zatim su se motociklom uputili lokalnim putem i pobjegli.
Svjedokinja Marić je kazala da nije bila očevidac ubistva i da se u vrijeme događaja nalazila na parkingu koji je niže u odnosu na mjesto događaja.
- Prvo sam čula zvukove, odnosno pucnjavu. Vlasnici stanova su od mene zatražili da pozovem hitnu pomoć i policiju.
Međutim, nijesam ništa vidjela. Zgrade su nam zaklanjale pogled. Ja sam se nalazila na parking prostoru koji je niže u odnosu na mjesto ubistva. Stajala sam sa Draganom Samardžićem. Učinilo mi se da sam čula dva hica – kazala je Marić. Ona je navela da je video-nadzor radio dan ranije ali da su na dan ubistva sve kamere bile pokvarene.
- Otprilike imamo osam kamera koje su pokrivale čitav
kompleks. Kamere su bile vidljive, znači nijesu bile sakrivene i samo su snimale javni prostor kompleksa. Video-nadzor nije radio što je konstatovao i električar stabenog kompleksa Dragan Samardžić, nakon čega je svjedokinja pozvala servis „Elektronika centar“. Samardžić je potvrdio izjavu menadžerke Marić.
- Nalazio sam se na donjem niovu, na parkingu. Ubistvo se dogodilo iznad moje pozicije, jer
Stefan Šarović preminuo je pet minuta nakon ranjavanja a koban po njegov život bio je metak koji ga je pogodio u grudni koš, kazala je vještak sudske medicine doktorica Ivana Čurović Šarović je pogođen i sa tri projektila u desnu potkoljenicu.
- Na osnovu sudsko medicinskih karakteristika, može se reći da je rana grudnog koša nanijeta posljednja. Da je Šarović zadobio samo ovu povredu grudnog
Presuda Višeg suda u Bijelom Polju
BIJELO POLJE – Beranka
Danojla Joksimović (51)
osuđena je na dvije godine zatvora zbog pokušaja ubistva nevjenčanog supruga
Mirka Radovanića (55). Odluku je donijelo Vijeće sudije
Dragana Mrdaka
Istom presudom Radovanić je osuđen na tri mjeseca zatvora zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Prema navodima optužnice, Joksimović je 16. januara 2020. u porodičnoj kući u mjestu Donja Ržanica kod Berana, pokušala da ubije Radovanića sa kojim živi u vanbračnoj zajednici. Navodi se da ga je nožem, sječi-
va dužine 20 cm, jednom ubola u predjelu lijeve bočne strane grudnog koša, usljed čega je zadobio laku tjelesnu povredu. Radovanić se tereti da je u isto vrijeme i na istom mjestu primjenom grubog nasilja narušio tjelesni i duševni integritet člana svoje porodice, vanbračne supruge sa kojom ima zajedničko dijete.
Nakon što je zadobio povredu od supruge i kada je ona krenula ka izlaznim vratima, istu je povukao i oborio na pod a zatim pesnicom i otvorenom šakom više puta udario, te rukom stezao za vrat, usljed čega je zadobila lake tjelesne povrede. B. Č.
Ovaj svjedok je za razliku od svjedokinje Marić kazao da su neke od kamera radile ali ne i ona koja je pokrivala mjesto ubistva. - Tu gdje se dogodilo ubistvo, kamera nije radila. Tri dana ranije sam obavijestio pretpostavljenu Juliju da kamere ne rade. Da li je Julija prijavila firmi „Pluto kapital“ da kamere ne rade, ne znam. Zašto nijesu popravljene ne mogu da se izjasnim. Da je kamera radila, ubistvo bi bilo snimljeno. Tačno ispod kamere se dogodilo ubistvo - kazao je svjedok navodeći da postavljene kamere nijesu nekog kvaliteta i da često kvare. B. R.
koša, došlo bi do smrti - kazala je doktorica Čurović.
Vještak balističar Milovan Mihailović je kazao da je na mjestu ubistva pronađeno šest čaura, i to pet - kalibra 7,65 i jedna kalibra 7,62 milimetra. Karakteristika 7,62 je to što se jedino ispaljuje iz ,,CZ M 57“, poznatiji kao „tetejac“, koji je urađen po modelu ruskog pištolja „tokarev“, dok se municija kalibra 7,65 mm, ispaljuje iz različitih vrsta oružja i slabije je kinetičke energije.
Kako saznajemo, u toku ove sedmice prvi put će biti raspisan interni oglas za načelnike odsjeka četiri regionalna centra bezbjednosti (sjever, jug, zapad i centar) i odjeljenja bezbjednosti i komandanata jedinica. Pravilnikom o sprovođenju internog oglasa unutar policije, koji je stupio na snagu 28. januara, kandidati za čelne pozicije bezbjednosnih službi, između ostalog, moraće da prođu testove znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, kao i provjere psihologa.
Prema članu 131 Zakona o unutrašnjim poslovima za vrijeme sprovođenja internog oglasa unutar policije i u slučaju da po sprovedenom oglasu nije izabran nijedan kandidat, radna mjesta popunjavaju se raspoređivanjem policijskog službenika koji ispunjava uslove propisane za to radno mjesto, najduže do šest mjeseci.
Odluku o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta
donosi direktor policije. Interni oglas unutar policije objavljuje se na oglasnoj tabli i na internet stranici Ministarstva, nakon donošenja odluke o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta. Odluku o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta u finansijsko-obavještajnoj jedinici donosi direktor policije, na prijedlog rukovodioca finansijsko-obavještajne jedinice. Ministarstvo sačinjava listu kandidata koji podliježu provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina. Komisiju čine dva policijska službenika od kojih je jedan neposredni rukovodilac ako je to moguće, u istom ili višem policijskom zvanju od onog za koji je raspisan oglas i predstavnik Ministarstva. Na osnovu izvještaja o provjeri Ministarstvo, u roku od tri dana, sačinjava rang listu za izbor kandidata i dostavlja je direktoru policije. - Lista za izbor kandidata sadrži tri najbolje ocijenjena kandidata, a može da sadrži i više kandidata ako su isto ocijenjeni. Poslije obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor kandidata, direktor policije u roku od 15 dana od dana dostavljanja rang liste za izbor kandidata, donosi odluku o izboru kandidata, uz prethodnu saglasnost ministra – piše u članu 132 Zakona o unutrašnjim poslovima. A. R.
Apelacioni sud odlučio da optuženi za pripadništvo kavačkoj kriminalnoj organizaciji ostaju u Istražnom zatvoru
PODGORICA – Službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović i Radovan Pantović do daljnjeg ostaju u Istražnom zatvoru u Spužu zbog opasnosti da bi mogli pobjeći ukoliko bi se našli na slobodi, kazali su iz Apelacionog suda koji je potvrdio odluku Višeg suda od 5. januara da se ovoj dvojici okrivljenih produži pritvor nakon podizanja optužnice.
- Apelacioni sud Crne Gore je na sjednici vijeća održanoj 6. februara donio rješenje kojim je odbio kao neosnovane žalbe branilaca okrivljenih Petra Lazovića i Radovana Pantovića, izjavljene protiv rješenja Višeg suda u Podgorici od 5. januara 2023. godine o produženju pritvora nakon podizanja op-
tužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Određeno je da će pritvor trajati do dalje odluke suda – navodi se u saopštenju Apelacionog suda.
Iz ovog suda su pojasnili da je Lazoviću i Pantoviću pritvor produžen zbog postojanja okolnosti koje u svojoj ukupnosti ukazuju na opravdanu bojazan od bjekstva okrivljenih ukoliko bi se našli na slobodi, na koji način bi ometali dalje vođenje krivičnog postupka.
Lazović i Pantović su označeni kao pripadnici 11-člane kriminalne organizacije koju predvodi Kotoranin Radoje Zvicer
Vanraspravno vijeće je krajem januara odbilo jemstvo od 6,2 miliona eura koje je porodica ponudila za slobodu Petra Lazovića.
Sutkinja za istrage Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša je do sada tri puta prihvatila garancije za ukidanje pritvora Petru Lazoviću a vanraspravno vijeće ih ukidalo i posljednje preinačilo po žalbi Specijalnog tužilaštva. I pored ponuđenih vrijednosti koje premašuju milionski iznos odbrana Lazovića je u prijedlozima za jemstvo ukazala da je najveći garant u ovom slučaju porodični
status, ljudski i profesionalni profil ovog okrivljenog. Odbrana je u prijedlozima za jemstvo isticala da se sada pritvoreni Lazović svaki put uredno odazvao pozivu tužioca, čak i na telefonski poziv u fazi kada je pokrenut krivični postupak protiv njega i kada je bio u prilici da se nesmetano da u bjekstvo.
Lazović je uhapšen 18. jula prošle godine nakon čega je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita sumnje protiv njega. B. R.
Šarović preminuo od metka koji ga je pogodio u grudni koš
ANKARA/DAMASK –Razorni zemljotres jačine
7,8 jedinica po Rihteru usmrtio je juče ujutru
najmanje 3.000 ljudi u Turskoj i sjevernoj Siriji, a očekuje se da će broj žrtava i dalje rasti budući da se procjenjuje da je na stotine ljudi ostalo zarobljeno u porušenim objektima.
Epicentar zemljotresa, koji su osjetili čak i stanovnici Egipta, Libana i Kipra, registrovan je sjeverno od turskog industrijskog grada Gaziantep u području na oko 90 kilometara od granice sa Sirijom.
Nakon prvog udara uslijedilo je još 120 naknadnih potresa, od kojih je jedan registrovan u distriktu Elbistan u provinciji Kahramanmaras, bio gotovo iste jačine kao prvi. Elbistan se nalazi na oko 130 kilometara sjeverno od Gaziantepa.
Turske vlasti su saopštile da je u 10 turskih pokrajina poginulo više od 1.760 ljudi, dok ih je 12.000 povrijeđeno. Sirijski zdravstveni zvaničnici navode da je i u regionima te zemlje, koje kontroliše vlada predsjednika Bašara al Asada, najmanje 1.240 ljudi nastradalo, a da je više od 3.000 povrijeđeno.
Vlasti vjeruju da je na stotine ljudi ostalo zarobljeno u ruševinama i da će broj žrtava rasti kako spasilačke ekipe budu raščišćavale porušene objekte u mjestima širom pogođenog područja.
Reporteri agencija AP sa lica mjesta prenose da se snažan potres osjetio sa obje strane granice, te da su građevine u najpogođenijim područjima sravnjene sa zemljom.
uništenje
To je kasnije potvrdio i šef turske Agencije za upravljanje
katastrofama i vanrednim situacijama Orhan Tatar, navodeći da su samo u provinciji Kahramanmaraš uništene
2.834 zgrade.
Tatar je upozorio i kako postoji ozbiljna aktivnost zemljotresa u regionu, te da se procjenjuje da će se potresi nastaviti još najmanje godinu. Objekti koji nijesu uništeni sada mogu biti urušeni u naknadnim potresima. Stoga je najvažnije da molimo građane da ne ulaze u oštećene objekte – rekao je Tatar.
Na društvenim mrežama kruže video snimci urušavanja zgrada, koje nestaju za svega nekoliko sekundi.
Jedan od tih objekata je i bol-
KATASTROFALAN ZEMLJOTRES RAZORIO DJELOVE TURSKE I SIRIJE: Sravnjene stambene zgrade, bolnice, škole i objekti pod zaštitom Uneska
Turski lider Redžep Tajip Erdogan proglasio je sedmodnevnu žalost u zemlji i građane pozvao na jedinstvo i solidarnost. Njegov sirijski kolega Bašar al Asad naredio mobilizaciju svih jedinica sirijske vojske i resursa, kako bi učestvovali u potrazi za preživjelima i ukazivanju pomoći povrijeđenima
Erdogan, koji je građane pozvao na jedinstvo i solidarnost, ali i proglasio sedmodnevnu žalost u zemlji.
mobilizacija
Telegrame saučešća turskim i sirijskim zvaničnicima uputilo je više crnogorskih zvaničnika među kojima su predsjednici države Milo Đukanović, Skupštine Danijela Đurović i Vlade Dritan Abazović Predsjednik Đukanović je na Tviteru napisao da je užasnut vijestima i slikama stradanja iz Turske i Sirije.
– Crna Gora je u mislima sa porodicama žrtava i hiljadama povrijeđenih. Najdublje saučešće prijateljima i saveznicima i želje za brz oporavak povrijeđenih – naveo je Đukanović. Đurović je saopštila kako je sa velikom tugom primila vijest o razornom zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju.
- U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodicama poginulih, a povrijeđenima želim brz i uspješan oporavak – navela je ona. Abazović je, putem Tvitera, najavio kako je Crna Gora svojim prijateljima spremna da pruži svu neophodnu pomoć.
nica u gradu Šanlirufa na jugu Turske u čijim su ruševinama, kako prenose agencije, ostali zarobljeni pacijenti, ljekari i medicinsko osoblje.
U razornom zemljotresu u Republici Turskoj nema poginulih niti povrijeđenih crnogorskih građana, saopšteno je iz našeg Ministarstva vanjskih poslova. Iz tog resora navode da Ambasada Crne Gore u Ankari i Generalni
konzulat u Istanbulu prate situaciju i da su u kontaktu sa našim građanima i nadležnim organima u Republici Turskoj. Ističu i da DKP Crne Gore ostaju na raspolaganju crnogorskim građanima u Turskoj.
- Šokirani smo potresnim scenama razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju. Dijelimo bol i saosjećanje sa porodicama nastradalih, a povrijeđenima upućujemo želje za brz oporavak – napisao je Abazović.
Spremnost da, slanjem specijalizovanih
ekipa Službe zaštite i spašavanja, pruži pomoć u saniranju posljedica zemljotresa iskazao je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković
- Duboko smo potrešeni viješću o katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju. Naše misli su sa porodicama žrtava i hiljadama povrijeđenih. Upućujemo izraze najiskrenijeg saučešća - saopšteno je iz službe Glavnog grada.
Izraze saučešća uputili su i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, Demokrata Aleksa Bečić, Socijaldemokrata Damir Šehović i Force Genci Nimanbegu
Tvrđava u Gaziantepu, koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine, teško je oštećena u potresu.
Turski mediji prenose da su se, prilikom potresa, urušili potporni zid tvrđave, kao i bastioni na istočnom, južnom i jugoistočnom dijelu zamka.
Utvrđenje u Gaziantepu izgrađeno je tokom Rimskog carstva, a rekonstruisano za vrijeme Osmanske imperije.
Potres je izazvao i eksploziju na gasovodu u selu Topbogazi, u okrugu Kirikhan, zbog čega je obustavljen dotok prirodnog gasa u provincije Gaziantep, Hataj i Kahramanmaraš i okruge Pazarčik, Narli, Besni, Golbaši, Nurdagi, Islahi-
– Nadamo se da ćemo ove katastrofalne dane ostaviti za nama u jedinstvu i solidarnosti kao zemlja i nacija. Nadamo se da ćemo zajedno prebroditi ovu katastrofu što je prije moguće i uz najmanju štetu –napisao je Erdogan na Tviteru. Na hiljade zgrada urušeno je na područjima od sirijskih gradova Alepo i Hama do turskog Dijarbakira udaljenog više od 330 kilometara ka sjeveroistoku. Sirijsko-američko medicinsko društvo saopštilo je da su hodnici njihove bolnice u Siriji „pretrpani pacijentima“. - Mnoge bolnice su pune, a neki kritični objekti, uključujući i bolnicu Al Dana, morali su da evakuišu pacijente nakon što su pretrpjeli ozbiljnu štetu od zemljotresa. Takođe, porodilište Idleb bilo je prinuđeno da svu novorođenčad prebaci u obližnju bolnicu - navodi se u saopštenju grupe. Sirijski predsjednik Bašar al Asad predsjedavao je hitnom sjednicom vlade, sazvanom zbog razornog zemljotresa i naredio mobilizaciju svih jedinica sirijske vojske i resursa, kako bi učestvovale u potrazi za preživjelima i ukazivanju pomoći povrijeđenima. U sjeverozapadnom dijelu Sirije, zemljotres je dodatno pogoršao situaciju u enklavi pod kontrolom opozicije oko pokrajine Idlib, koja je pod višegodišnjom opsadom, sa čestim vazdušnim napadima ruskih i vladinih snaga.
Ta teritorija inače u potpunosti zavisi od Turske, koja tu doprema hranu i medicinske potrepštine.
je, Reihanli, Kirikhan i Hasa. Da će broj mrtvih i ranjenih narednih dana rasti, potvrdio je i turski lider Redžep Tajip
Opoziciona Sirijska civilna odbrana opisala je situaciju kao „katastrofalnu“, navodi AP. Turska pokrajina u kojoj je
registrovan epicentar potresa dom je za stotine hiljada sirijskih izbjeglica i interno raseljenih ljudi.
Ta zemlja se inače nalazi u jednoj od najaktivnijih seizmičkih zona na svijetu u kojoj je 1999. godine, u zemljotresu jačine 7,4 stepena Rihterove skale, nastradalo 17 hiljada ljudi.
U oktobru prošle godine zemljotres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, ubivši 116 i ranivši više od hiljadu osoba uglavnom u Izmiru.
Vlada u Ankari proglasila je uzbunu četvrtog nivoa, što podrazumjeva da zemlja traži međunarodnu pomoć.
Na taj poziv već su se odazvale spasilačke službe iz više zemalja među kojima je i Crna Gora. Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je da je predsjednik Džozef Bajden naložio američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID i drugim federalnim partnerima „da procijene opcije odgovora SAD za pomoć onima koji su najugroženiji“.
- Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o današnjem razornom zemljotresu u Turskoj i Siriji. Spremni smo da pružimo svu potrebnu pomoć - naveo je Salivan u saopštenju.
pomoć
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je kako SAD već pomažu Turskoj. – Naša početna pomoć Turskoj se već realizuje, a humanitarne organizacije u Siriji koje podržavaju SAD reaguju na posljedice zemljotresa širom zemlje. Odlučni smo da uradimo sve što možemo da pomognemo pogođenima zemljotresom u danima, nedjeljama i mjesecima pred nama – poručio je Blinken u saopštenju.
Evropski komesar za krizno upravljanje Janez Lenarčič saopštio je da su spasioci iz Holandije i Rumunije već na putu ka Turskoj. On je rekao da Koordinacioni centar za hitno reagovanje Evropske unije upravlja raspoređivanjem spasilačkih ekipa iz Evrope.
Spasilački tim od 370 ljudi, kao i medicinsku opremu šalje i Azerbejdžan, a pomoć su najavili i Izrael, Indija, Pakistan, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt Rusija, Srbija i Hrvatska.
Priredila: Đurđica ćoRić
Gradske službe primorskih opština saniraju posljedice štete koju je tokom vikenda izazvalo nevrijeme
U prekidu je saobraćaj putevima Rožaje – Kula – Peć i Mojkovac – Đurđevića Tara. Iz CEDIS-a je saopšteno da je jak vjetar uzrokovao oštećenja na mreži i stubovima i dok su vremenski uslovi nepovoljni sanacija mreže je u većem broju slučajeva privremena
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju najavio je da će danas u južnim predjelima biti sunčano vrijeme uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru uglavnom suvo, ujutru magla ili niska oblačnost, tokom dana sunčani periodi. – Duvaće umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do jedan, najviša dnevna od minus šest do osam stepeni – navedno je u prognozi za 7. februar. Za sjeverni i centralni dio države je izdat narandžasti meteo alarm (veća opasnost) a za južni žuti (potreban oprez).
PODGORICA – Olujni vjetar koji je tokom vikenda dostizao brzinu i do 120 km/h napravio je veliku štetu u nekim primorskim opštinama. Gradske službe uklanjaju drveće sa puteva i trotoara, oštećena vozila, ali mnoge intervencije sačekaće stabilizaciju vremena, odnosno da vjetar sasvim stane.
Na snazi je upozorenje građanima da vode računa gdje parkiraju vozila, da se ne kreću parkovima i ispod drveća jer postoji mogućnost da otpadnu grane.
Iz CEDIS-a je saopšteno da je jak olujni vjetar uzrokovao oštećenja na mreži i stubovima, što je za posljedicu imalo nestabilnost u napajanju električnom energijom. Osim u Ulcinju evidentirani su prekidi na području hercegnovske op-
BIJELO POLJE – Riješen je problem grijanja pa đaci Srednje stručne škole od juče nastavu prate u učionicama. Prvu sedmicu drugog polugodišta časovi su držani onlajn jer je objekat škole isključen sa sistema koji je bio vezan sa kotlarnicom susjedne OŠ ,,Dušan Korać“. Kad je počelo rušenje objekta te škole prekinuto je grijanje SSŠ.
Direktor Srednje stručne škole Zoran Vuković saopštio je
štine, Grblja, Luštice, Sutomora … U nedjelju je intenzivan sjeveroistočni vjetar pogodio i centralni dio Crne Gore, zbog čega je povremeno bilo problema u napajanju Danilovgrada, dijela Zete, Tuzi i podgoričkog naselja Zagorič, kao i u rovačkim selima.
– Dok su vremenski uslovi nepovoljni sanacija mreže je u većem broju slučajeva privremena, tako da danima nakon stabilizacije meteo uslova ekipe CEDIS-a rade na dovođenju mreže u prvobitno stanje. Ekipe su i danas na terenu i očekujemo da će biti i nared-
Vlada o pristaništu u Tivtu
nih dana, kako bi sanirane dionice u potpunosti odgovorale propisanim standardima – saopšteno je iz CEDIS-a.
Iz Auto-moto saveza saopšteno je da je zbog sniježnih padavina ponovo u prekidu saobraćaj na putu Rožaje – Kula – Peć, za sve kategorije vozila. Zbog odrona izazvanog obilnim padavinama, u mjestu Dobrilovina, od 21. januara u prekidu je saobraćaj na regionalnom putu Mojkovac – Đurđevića Tara. Zbog toga je Dobrilovina odsječena. C. G.
PRISTANIŠTEM UPRAVLJALO KOMUNALNO: Pine
TIVAT – Pristanište Pine Vlada će ustupiti na korišćenje Opštini Tivat, odlučeno je na sastanku premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Blaža Rađenovića. – Nakon određenog perioda bez upravljača ovim pristaništem i brojnim administrativno-pravnih problema koji su pratili ovaj slučaj, Vlada se odlučila na ovaj potez – navedeno je u saopštenju Vlade.
U avgustu 2021. godine Upravni odbor JP Morsko dobro donio je odluku po kojoj se pristanište Pine površine 365 m2 ustupa, na godinu, Komunalnom preduzeću Tivat, uz naknadu od 32.000 eura. C. G.
BERANE: Novo savjetovalište za žene
BERANE – U Beranama je otvoreno savjetovalište za žene žrtve nasilja, kojim će, uz podršku LGBT Forum Progresa, rukovoditi NVO Poligon za žensku izuzetnost – Sofija.
Izvršna direktorica NVO Poligon za žensku izuzetnost –
BIJELO POLJE: Srednja stručna škola dobila novi sistem grijanja
Investiciju je nansiralo Ministarstvo prosvjete sa blizu
18.000 eura. Od toga 12.500 eura je bilo dovoljno za novi kotao na električni pogon, dok je za zamjenu elektro instalacija opredijeljeno dodatnih 5.000 eura – kazao je Zoran Vuković
da je krajem protekle sedmice uspostavljen novi sistem grijanja, čime je omogućena redovna nastava. Prema njegovim riječima investiciju je finansiralo Mi-
nistarstvo prosvjete sa blizu 18.000 eura.
– Opredijeljena su sredstva u iznosu od 12.500 eura što je bilo dovoljno da se postavi kotao na električni pogon i pokre-
ne sistem za grijanje, dok je za zamjenu elektro instalacija resorno ministarstvo opredijelilo dodatnih 5.000 eura –kazao je Vuković. Vuković je naveo da će novi
kotao na električni pogon koji sada grije školu biti primarni izvor energije do završetka kotlarnice u novoj školi ,,Dušan Korać“.
– Time će Srednja stručna škola dobiti još jedan izvor toplotne energije. Novi sistem grijanja u OŠ ,,Dušan Korać“ na lož ulje znatno je ekonomičniji od električne energije koju sada koristi škola. Prela-
Sofija Rebeka Čilović kazala je da će pružati pravnu, psihološku i socijalnu podršku i pomoć svim ženama kojima je ona potrebna, besplatno. Savjetovalište se nalazi se u Ulici Voja Maslovarića. Otvoreno je u okviru projekta „Program savjetovališta za višestruko marginalizovane žene žrtve nasilja“, uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja. Termin se može zakazati na broj 068-748-448 ili putem društvene mreže Fejsbuk (Nvo Poligon za žensku izuzetnost – Sofija Berane). C. G.
17.500
eura koštalo je uspostavljanje novog sistema grijanja u Srednjoj stručnoj školi u Bijelom Polju
skom na novi sistem grijanja naša škola zadržaće sadašnji, kako bi imala potpunu energetsku sigurnost – saopštio je Vuković. B. Č.
Kotor: Po rješenju inspekcije srušen spoljni dio objekta restorana ,,Risan“, zakupac tvrdi da Mjesna zajednica protiv njega vodi harangu
KOTOR – Terasa restorana ,,Risan“ u Risnu, čiji dugogodišnji zakupac je Nikšićanin Vladimir Mrvaljević, a čije rušenje je tokom prošle godine tri puta odlagano, srušena je juče.
Nadležne opštinske službe, Komunalna inspekcija, Komunalna policija, Komunalno preduzeće uz asistenciju policije izvršili su pravosnažno rješenje o rušenju terase površine oko 100 metara kvadratnih jer, kako navode, zakupac nije imao dozvolu za istu.
Nakon uklanjanja inventara, bager podgoričke firme koja je angažovana za ovu namjenu, srušio je terasu restorana „Risan“.
Rušenju terase prethodilo je upozorenje zakupca, 75-godišnjeg Vladimira Mrvaljevića da će izvršiti samoubistvo. Nakon razgovora sa njim i intervencije ekipe Hitne pomoći koja je trebalo da prekontroliše njegovo zdravstveno stanje, Mrvaljević je napustio objekat, uz konstataciju „ izvolite, rušite, ali za ovo će neko odgovarati“.
– Sve one koji su učestvovali u ovoj hajci protiv mene, pitao bih imaju li oni familije. Ja je imam, a oni mi je urušavaju i ćeraju me na samoubistvo. Neka malo razmisle. I mislim, ako budu pametni, a nijesu pametni, nažalost, bogami neće baš dobro spavati – kazao je Mrvaljević.
VALIDNOST
On je ustvrdio da kotorska vlast hoće bespravno, nasilno i bahato da ruši restoran ,,Risan“, te da je u pitanju haranga protiv njega koja je pokrenuta dolaskom novog rukovod-
stva u MZ Risan koje je, kaže, sve ovo iniciralo.
– Tačno je da nemam rješenje za terasu, ali inspekcija mi odjednom traži UT uslove, iako 16 godina mi to niko nikad nije tražio. U nadležni sekretarijat za urbanizam mi kažu da niko nema UT uslove za terasu u cijeloj Boki. Suština je da oni hoće po cijenu svega da zatvore ovaj restoran.
Ovo je zločin, a sve ovo sam shvatio i malo šire, a to je da i
Ulc INJ: Akcija udruženja ,,Valdanos“
Vladimir Mrvaljević potvrđuje da nema rješenje za terasu, ali ističe da mu inspekcija tokom proteklih 16 godina nikad nije tražila urbanističko-tehničke uslove. Iz Opštine objašnjavaju da Mrvaljević
nema potpisan ugovor o zakupu poslovnog prostora te da ga koristi bez pravnog osnova
ULCINJ – Maslinari i voćari po povoljnim cijenama mogu nabaviti sadnice maslina i citrusa. Obezbijedilo ih je Udruženje za održivo regionalno maslinarstvo „Valdanos“ u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede. – Zainteresovani moraju imati zemljište za sadnju sadnica maslina/citrusa i moraju biti upisani u Registar gazdinstava. Kontrolu sadnje sadnica vršiće Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – saopšteno je iz ovog udruženja. C. G.
oni i te male punktove, poput ovog restorana, hoće da zatvore, umjesto da kažu - gospodine Mrvaljeviću, kako možemo da vam pomognemo. Ovo nije moralo ovako da se završi, ali ovo je u sklopu procesa rušenja Crne Gore, jer sam ja Crnogorac i to je problem – kazao je Mrvaljević. On pojašnjava da je rekao da će izvršiti samubistvo, „da bi se napokon shvatilo šta se dešava u ovoj našoj Crnoj Gori“.
– Ne mogu da vjerujem da se ovo dešava u našoj Crnoj Gori, građanskoj Crnoj Gori, koja hoće da uđe u Evropu. Ovo je zločin, direktni zločin protiv države. Mi svi znamo koliko je nelegalnih objekata u Boki Kotorskoj i to ,,preozbiljnih“ objekata, ali su se okomili na taj moj mali objekat, jer sam Crnogorac. Nažalost, izgleda da je to najveći problem, a ja se se ponosim što sam Crnogorac i biću to do kraja svog postojanja – kaže on. Mrvaljević je ponovio da ima dokumentaciju između ostalog i Ugovor o zakupu koji je validan još osam godina. On je podsjetio da je na molbu MZ Risan prije 17 godina, da kao ugledni privrednik, inženjer, pokuša revitalizovati ruinirani poslovni prostor, krenuo u realizaciju te investicije. Poslije dvije, tri godine, kaže Mrvaljević, shodno zakonu dolazi do promjene vlasništva navedenog prostora i on prelazi u vlasništvo SO Kotor.
– Opština Kotor mi tada aneksom nudi produžetak ugovora u već definisanom vremenu. U tom ugovoru nije bila naznačena parcela, a u aneksu ugovora bila je upisana parcela br. 568 KO Risan I, koja je sporna, ali ja nijesam mogao ni pomisliti da je to bila neka greška. Po isteku 10 godina, neko vrijeme radim bez ugovora, a onda se raspisuje
Ovo je zločin, direktni zločin protiv države. Svi znamo koliko je nelegalnih objekata u Boki Kotorskoj i to ,,preozbiljnih“, ali su se okomili na moj mali objekat, jer sam Crnogorac – tvrdi Mrvaljević
tender sa jasno definisanim pravilima. Na tri raspisana tendera niko se nije javio. Na četvrtom tenderu se prijavljujem, potpisujem ugovor o zakupu u trajanju 5 + 5 godina– kaže Mrvaljević.
Naglašava da je na svim ten-
derima broj parcele restorana bio kao i u aneksu ugovora prije otprilike 10 godina. Takođe, dodaje da je SO Kotor raspisivala tendere i određivala uslove, da on nije mogao ni pomisliti da tu može biti neka greška, koja se odnosi na spornu parcelu, te da je zbog toga u toku sudski postupak.
OPŠTINA
Iz Opštine Kotor tvrde da Mrvaljević nijednog trenutka nije imao ugovor o zakupu prostora u kom se nalazi restoran ,,Risan“, što znači da se nalazi u opštinskom prostoru bez važećeg ugovora, da nema dozvolu za postavljanje terase kao ni dozvolu da obavlja privrednu djelatnost.
Pobjedi je ranije iz kabineta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića saopšteno da Mrvaljević nema potpisan ugovor o zakupu poslovnog prostora za objekat na kat. parc. 600 KO Risan I (objekat koji nije ni mogao biti predmet zakupa i iskorišćavanja u privredne svrhe, s obzirom na to da nema građevinsku dozvolu), iz kog razloga se u njemu nalazi bez pravnog osnova. Mrvaljević negira ove navode, tvrdeći da Opštine Kotor obmanjuje javnost i kaže da nije njegova greška što je neko nekad napravio grešku sa brojem katastarske parcele. Ivana KOMNENIĆ
Resorno ministarstvo o rekonstrukciji puta Bar - Kamenički most – Krute
ne, a u kapitalnom budžetu za tu namjenu predviđeno je 1,3 miliona eura.
PODGORICA – Da bi se ubrzao početak rekonstrukcije regionalnog puta Bar -Kamenički most – Krute treba razmotriti opciju proglašavanja tog projekta javnim interesom – predložio je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović.
O tom projektu Šahmanović je juče razgovarao sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem i predstavnicima opština Bar (potpredsjednik Damir Ra-
šketić ) i Ulcinj (v. d. sekretara za investicije Minir Karamanga).
Raspisivanje tendera za izvođača radova bilo je planirano za četvrti kvartal prošle godi-
Šahmanović je dodao da sve institucije, ali i lokalne samouprave, moraju u saradnji sa relevantnim državnim organima, sa jedne, kao i sa mještanima Mrkojevića, sa druge strane, raditi na otklanjanju prepreka koje se prvenstveno odnose na neriješene imovinsko-pravne odnose, te omogućiti početak radova.
Na sastaku koji je u julu prošle godine održan istim povodom saopšteno je da je Opština Bar uplatila novac za rješavanje imovinsko-pravnih odnose (eksproprijaciju) dok Ulcinj nije, čime nijesu stečeni uslovi da se uđe u realizaciju rekonstrukcije puta. C. G.
Rad Veska Gagovića u galeriji ,,B2“
Objavljen prvi dvobroj crnogorskog časopisa za fantastiku u književnosti i umjetnosti
PODGORICA – Prvi crnogorski časopis za fantastiku u književnosti i umjetnosti pod nazivom „Athanatik“, luksuzno izdanje na 250 strana, izašao je iz štampe prije dvije sedmice i odmah je zainteresovao ne samo ciljanu publiku u našoj državi i regionu, već i one koji su mislili da sa naučnom fantastikom nemaju zajedničkih sadržalaca.
PODGORICA – Umjetnik
Vesko Gagović predstavio se na grupnoj izložbi radova, pod nazivom ,,Prošireno polje. Godina iza nas“, koja je nedavno otvorena u galeriji ,,B2“ u Beogradu. Gagović je izložio rad naslovljen ,,Sarajevski kolekcionar“ (značke na platnu, 50X50 cm, 2022).
Gagović je za Pobjedu kazao da je ovo djelo posvećeno čovjeku čiji je omiljeni hobi bio skupljanje značaka. – Tokom 90-ih godina, tokom rata koji je zahvatio naše zemlje nakon raspada Jugoslavije, izbjegao je iz Sarajeva u Podgoricu. U koferu sa najdragocjenijim stvarima bilo je mjesta i za značke koje sam kasnije dobio na poklon. Skupljanje značaka nekada je bio veoma popularan hobi, posebno u vrijeme komunizma. Ima ljudi koji svoje kolekcije i dalje čuvaju kao blago. Značke su male oznake različitih oblika i dimenzija, koje služe za identifikaciju ili u marketinške svrhe.
Motivi na značkama su bili različiti, iako su, uglavnom, imali onaj društveno-kulturno-prosvjetni prizvuk: Olimpijada, drug Tito sa potpisom, drug Tito bez potpisa, sa petokrakom, bez zvijezde petokrake, vojska, zastave, Kumrovec i druge… –istakao je Gagović. Postavka ,,Prošireno polje. Godina iza nas“ osvrće se na prethodnu godinu i izložbe koje su priređene u galeriji ,,B2“. Pored Gagovića, na izložbi su predstavljena i djela Ere Milivojevića, Juraja Dobrovića, Čedomira Vasića, Miomira Grujića Fleke, Zdravka Joksimovića, Ratka Vulanovića, Ive Kuzmanović, Ane Knežević i Marije Ilić Tema proširenog polja došla je kao posljedica istraživanja svjetla u 2019, onda prostora inspiracije u 2020, pa nakon toga i fizičkog prostora koji zauzima sam predmet u 2021. U 2022. na temu proširenog polja publika je imala priliku da vidi djelo gde se ne pravi razlika između umjetnosti i života. A. Đ.
Moram priznati da veliki broj crnogorskih pisaca nije želio da sarađuje, a jedan dio je bio veoma skeptičan ili nije vjerovao u ozbiljnu koncepciju „Athanatika“ – rekla je Marijana Terić
Već sama naslovnica privlači pažnju. Na njoj se nalazi zmajoliko biće Arna’el koje je stvorio Ivan Cakić i napisao pjesmu o njegovom rađanju. Urednica i idejna tvorkinja ovog časopisa je Marijana Terić, prva doktorka iz oblasti fantastičke literature u Crnoj Gori, a regionalnu redakciju, između ostalih, čine prof. dr Budimir Aleksić (Nikšić), prof. emeritus dr Sava Damjanov (Novi Sad), prof. dr Zoran Živković (Beograd), prof. emeritus dr Pavao Pavličić (Zagreb) i drugi. Izdavač je podgorička kuća ,,Ouroboros“.
TEMELJI
Pozitivne ocjene čitalaca se, prema riječima Terić, odnose i na bogatu tematsku raznovrsnost objavljenih priloga. Pored književnosti, u časopisu „Athanatik“ zastupljene su i likovna umjetnost i filmska kritika.
Terić je za Pobjedu objasnila da se ideja o pokretanju časopisa pojavila prije nekoliko godina, ali je bilo potrebno sačekati pogodan period za njenu realizaciju. Nakon publikovanja prvog izbora crnogorskih fantastičnih priča druge polovine 20. vijeka „Fantastica Montenegrina“ (koji ukazuje na mnoge crnogorske stvaraoce fantastičkog usmjere-
nja), shvatila je da je sazreo trenutak da upravo „Athanatikom“ udari temelje fantastike u Crnoj Gori i zajedno sa timom saradnika obogati književno-kulturni život i doprinese sticanju crnogorskog međunarodnog ugleda kada je ovaj vid literarnog stvaranja u pitanju.
– Crna Gora je plodno tlo za fantastičko stvaranje čemu ide u prilog postojanje velikog broja autora koji pišu djela iz oblasti fantastike ili djela koja
se graniče sa ovim žanrom. Pojedine autore tek otkrivamo, a zahvaljujući ovom časopisu njihov rad može biti promovisan izvan naše zemlje. Cilj nam je da okupimo domaću snagu koja će biti potpomognuta zrelim piscima fantastike iz regiona i Evrope – rekla je Terić.
Iako je baza časopisa u Crnoj Gori, veoma mali broj autora iz naše zemlje je zastupljen u prvom broju. Terić je objasnila da su, kada su dobili finansij-
sku podršku Ministarstva kulture i medija krajem avgusta prošle godine, imali svega nekoliko mjeseci da sakupe priče autora i publikuju dvobroj. – Poziv smo uputili svim crnogorskim piscima koje smo poznavali, ali moram priznati da veliki broj njih nije želio da sarađuje, a jedan dio je bio veoma skeptičan ili nije vjerovao u ozbiljnu koncepciju „Athanatika“. Za razliku od većine naših autora, pisci iz regiona su jednoglasno pristali da budu dio zamišljenog projekta, pa su istinski podržavali njegovo nastajanje na čemu sam im beskrajno zahvalna – rekla je Terić.
BESMRTNOST
Članove redakcije i autore u prvom broju časopisa čine eminentni stručnjaci iz svijeta fantastičke književnosti sa prostora bivše Jugoslavije, i Terić smatra nezahvalnim izdvajanje bilo koga od njih, kao i bilo kog teksta. – Smatram da je velika privilegija svakog autora što isti umjetnički prostor dijeli sa najistaknutijim imenima ovoga žanra. Zahvalna sam akademiku Darku Suvinu koji je svojim radom o čuvenoj autorki SF proze Ursuli Legvin podržao „Athanatik“, jer je riječ o istaknutom međunarodnom teoretičaru naučne fantastike. Podjednaku zahvalnost dugujem svim autorima priloga koji su se radovali pokretanju časopisa i učestvovali u njegovoj izradi – rekla je Terić. „Athanatik“ je zamišljen kao polugodišnja publikacija koja će izlaziti sredinom i kra-
PODGORICA – Izložba fotografija „Analogue Troublebath“, autora Damira Murseljevića, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji hotela ,,CUE“ u Podgorici.
Nakon izložbe, Murseljević će u ,,The Living Room“ od 20 sati za goste prirediti
„Mish Mash Vinyl Sesion“.
Damirovi radovi rađeni su analognom kamerom, tehnikom višestruke ekspozicije.
Taj tip fotografije počeo je da istražuje na početku studija, podstaknut radom Man
Ray-a, David Lynch-a ili Stan Brakhage-a, kao i određenim video-spotovima iz zlatnog doba MTV-a ’90-ih. Upoznajući njegov mikrokosmos na fotografijama, publika će vidjeti kako izgleda sudar prirode sa urbanim sredinama, što na svojevrstan način odražava važnu sociološku ulogu umjetnosti u 21. vijeku. Kroz taj
ARHIV: Hrvatsko narodno kazalište prvi put gostovalo u Zetskom domu 1910. godine
vid simbolične kreativnosti i višestruku ekspoziciju, kako ističe autor, priroda upozorava koje su posljedice nagle globalizacije i urbanizacije, što se može posmatrati kao apel da vrijeme koje dolazi moramo iskoristiti da se adekvatnije adaptiramo na ono čime smo okruženi. Izložba će biti otvorena do kraja februara. A. Đ.
PODGORICA – Potencijali saradnje Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Hrvatskog narodnog kazališta – HNK iz Zagreba u narednom periodu, minule sedmice bili su u fokusu razgovora rukovodstava dvije teatarske kuće. I dok je danas riječ o institucijama koje pripadaju Evropskoj teatarskoj konvenciji, radi se o dva pozorišta čija saradnja datira još iz 1910. godine.
Kako je saopšteno iz cetinjskog teatra, na početku prošlog vijeka Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba, koje je u
to doba nosilo naziv Zemaljsko hrvatsko narodno kazalište, gostovalo je u Zetskom domu, što je bilo prvo gostovanje jednog pozorišta sa strane u istoriji Crne Gore, u koje bi sve do tada tek povremeno dolazile putujuće trupe. Gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta pratila su dva jubileja – na Cetinju je proslavljano 50 godina vladavine knjaza Nikole, dok je u Hrvatskoj obilježavano 70 godina od početka pozorišnog profesionalizma. Posebno zanimljivo je to da je zagrebački teatar pripremio upravo komad knjaza Nikole „Balkanska carica“, čija je premijera upriliče-
na u Zetskom domu. Kasnije, ta predstava će u nekoliko navrata biti prikazana i na matičnoj sceni HNK u Zagrebu. Ansambl Hrvatskog narodnog kazališta turneju na Cetinju počeo je 13, a završio 18. avgusta 1910. godine, pri čemu je izvedeno šest predstava, uz jednu prateću komediju u jednom činu. Na samom početku, 13. i 14. avgusta, zagrebački ansambl predstavio je publici u Zetskom domu do tada nepoznate komade „Ekvinocijo“ (Ivo Vojinović) i „Bezdušnu šalu“ (Sem Beneli). Potom, 15. avgusta, upriličena je premijera „Balkanske carice“. U predstavi, čiji je re-
ditelj bio Josip Bah, uloge su tumačili Andrija Fijan, Franjo Sotošek, Bogumila Vilhar, Mila Dimitrijević, Josip Papić, Josip Anić, Milivoj Barbarić, Stjepan Lijanka, Andrija Gerašić, Franjo Stipetić i Vjekoslav Velić. Dan kasnije, uslijedilo je izvođenje Šekspirovog „Hamleta“, a 17. avgusta „Elektre“, uz komediju u jednom činu „Ono Nešto“. Turneja HNK na Cetinju završena je predstavom „Moral gospođe Dulske“, koja je izvedena 18. avgusta. Rukovodstvo i ansambl zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta primili su kralj Nikola i kraljica Milena. Kralj
,,Sarajevski kolekcionar“ na izložbi
Damir Murseljević izlaže večeras u hotelu ,,CUE“Naslovnica prvog broja časopisa „Athanatik“ Privatna arhiva
Kao prva naučnica koja je doktorirala na temama iz naučne fantastike, Marijana Terić se u prvom broju časopisa „Athanatik“ bavila Rejom
jem godine. Prvi broj je zapravo dvobroj, zato što je odluka Ministarstva kulture i medija da podrži ovaj projekat donesena u avgustu prošle godine, pa se na taj način izbjeglo preklapanje brojeva u 2023. godini. Terić se suzdržava od najavljivanja izdavačkog kontinuiteta, budući da zavise od finansiranja putem projekata. – Ali ja želim da vjerujem u „besmrtnost“ „Athanatika“. U tom smislu, naslov nije slučajno odabran. Naglasila bih da je publikovanjem prvog broja važno predočiti put kojim će se fantastika razvijati u našoj zemlji.
Uz vidljiv kvalitet časopisa želimo ići u pravcu sve uspješnijeg povezivanja sa evropskom
zajednicom pisaca SF&F literature – zaključila je Terić. Zainteresovani čitaoci mogu potražiti primjerak časopisa u izdavačkoj kući „Ouroboros“ u Podgorici, kao i na njihovom Fejsbuk profilu i Instagram stranici. Prva zvanična promocija časopisa „Athanatik“ biće održana u martu u Muzeju grada Zenice (Bosna i Hercegovina), a redakcija vjeruje da će i crnogorski centri kulture biti zainteresovani za predstavljanje ovog, veoma značajnog, časopisa za našu zemlju. D. ERJAVŠEK
Predstava Gradskog pozorišta „Bez portfelja“ zatvorila Ruta festival u Ljubljani
PODGORICA – Predstava „Bez portfelja“, koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta i Barskog ljetopisa, u režiji Branislava Mićunovića, zatvorila je minulog vikenda veče slovenačkog izdanja festivala Ruta grupa Triglav.
Slovenačka publika višeminutnim ovacijama pozdravila je izvođenje predstave, među kojom su u punoj sali Mestnog gledališča ljubljanskog bili i mnogobrojni predstavnici kulturnog i javnog života Ljubljane.
Nakon predstave, održan je i okrugli sto, na kom su govorili glumci, reditelj i direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, koji je i autor teksta ovog komada. U predstavi, kako je rekao Koprivica, riječ je o regionalnoj dijagnozi društva, sa jedne strane, a sa druge, jedan krik, vapaj, ne bi li se napravio neki iskorak ka dostojanstvu, ako ničemu drugom.
Bredberijem kao jednim od najizrazitijih predstavnika žanra i romanom „Srce od kostiju“ Adnadina Jašarevića – Ličnost i djelo Reja Bredberija veoma su zahvalni za naučno sagledavanje, jer je riječ o velikanu svjetske fantastike, dok me je roman bosanskohercegovačkog književnika i strip autora Adnadina Jašarevića „Srce od kostiju“ posebno inspirisao da analiziram najznačajnija obilježja sufijske tradicije u okviru koje opisujem duhovno sazrijevanje glavnog junaka, učenika Hamze, na putu ka istini. Njegov put ispunjen je tajanstvenim događajima, preplitanjem snova i realnosti, da bi na kraju djela Hamza spoznao istinu za kojom traga. Posebnu pažnju privlači motiv tišine u kojoj se nalazi najveća istina, jer tišina govori više od svega izgovorenog i napisanog – rekla je Terić za Pobjedu.
– Nušić jeste premisa, ali je bio lociran u drugo vrijeme, državu, okolnosti, sisteme, a mi smo tu njegovu inicijaciju o opčinjenosti vlašću prebacili na ovo naše. To su koordinate po kojima se predstava kreće i koje je reditelj Mićunović artikulisao spram teksta koji mu je ponuđen, a sa druge strane, ovo su sociološki, politički i ideološki okviri koji su odredili ovaj put – rekao je on.
Glumačku ekipu predstave čine: Dubravka Drakić, Dušan Kovačević, Simo Trebješanin, Ivana Mrvaljević/ Vanja Jovićević, Jelena Nenezić-Ra-
kočević, Miloš Pejović, Omar Bajramspahić, Ivona Čović-Jaćimović i Vahidin Prelić Kovačević je podsjetio na važnost regionalnog igranja predstava i umjetničkog povezivanja.
– Važno je da igramo na drugim scenama, pozorištima, pred drugom publikom. Ponosni smo na našu Rutu koja nam omogućava kulturnu razmjenu eminentnih regionalnih pozorišta. Važno je igrati i predstave koje nose univerzalnu priču –rekao je Kovačević.
Salman Ruždi danas objavljuje novi roman, šest mjeseci nakon što je ranjen u napadu
Promjene, kako je rekla Drakić, dešavaju se onda kada svi vjerujemo u njih. – Moram da zahvalim što ste u ovako velikom broju ostali da razgovarate sa nama. Vaša publika je divna. Kao što ste i vidjeli, dok ne budemo zajednički vjerovali u nešto što jeste demokratija, stvarna promjena u našim malim plemenskim društvima neće biti moguća – kazala je Drakić.
Naredno izdanje Ruta Triglav festivala biće upriličeno u Podgorici, sredinom aprila. S. V.
je tom prilikom uručio ordene za nezavisnost Crne Gore i Zlatnu medalju za revnost,
uz
NJUJORK – Šest mjeseci nakon što je izboden nožem, britanski pisac Salman Ruždi danas će objaviti svoj novi roman „Grad pobjede“, „epsku priču“ o ženi iz 14. vijeka, koja prkosi patrijarhalnom svijetu kako bi vladala gradom.
Napisan prije američkog napada nožem, koji je umalo odnio život autora rođenog u Indiji, roman čini se da predstavlja prevod istorijskog epa izvorno napisanog na sanskritu. Dugo iščekivano djelo govori o mladoj djevojci, siročetu Pampi Kampani, koju je boginja obdarila magičnim moćima i koja je utemeljila grad u današnjoj Indiji,
Bisnagu, što se prevodi kao Grad pobjede.
Ruždi (75) neće promovisati svoj 15. roman zbog zdravstvenog stanja, iako je njegov agent Endru Vajli rekao za Gardijan da njegov „oporavak napreduje“. Napadnut je dok je trebalo da govori na konferenciji u Čautakvi u sjevernom dijelu Njujorka, u blizini jezera Iri, 12. avgusta. Autor se godinama skrivao nakon što je bivši iranski vrhovni vođa ajatolah Homeini naredio njegovo ubistvo zbog, kako je smatrao, bogohulne prirode „Satanskih stihova“. Osumnjičeni za napad, Hadi Matar (24) iz Nju Džersija, porijeklom iz Libana, uhapšen je odmah nakon napada i nakon toga se izjasnio da ni-
je kriv za optužbe. Ruždi, naturalizovani Amerikanac koji živi u Njujorku 20 godina, izgubio je vid na jedno oko i sposobnost korišćenja jedne ruke, rekao je Vajli u oktobru. Napad je šokirao Zapad, ali su ga pozdravili ekstremisti u muslimanskim zemljama, poput Irana i Pakistana. Iako lično ne promoviše knjigu, Ruždi je počeo da komunicira putem društvene mreže Tviter, najčešće kako bi podijelio novinske recenzije svog novog romana. Planirano je i nekoliko događaja koji će propratiti njegovo objavljivanje, uključujući konferenciju sa piscima Margaret Etvud i Nilom Gejmanom, koja će biti prenošena onlajn. Ikona slobode govora, otkako je bio podvrgnut fetvi koja ga je prisilila na skrivanje, Ruždi je još uvijek otvoreni branilac prava na riječi. Njegovo novo djelo prati junakinju na misiji da „pruži ženama jednaku slobodu djelovanja u patrijarhalnom svijetu“, prema sažetku izdavača Penguin Random House. Knjiga govori o stvaranju grada i njegovoj propasti. – Tokom sljedećih 250 godina, život Pampe Kampane postaje duboko isprepleten s Bisnaginim, od doslovnog sijanja iz vrećice čarobnog sjemena do tragične propasti na najljudskiji način – zbog oholosti onih na vlasti – dodaje se. Roman završava izjavom –„Riječi su jedini pobjednici“. U SAD će biti objavljen danas, u Britaniji u četvrtak. R. K.
PODGORICA – Predstava „Šćeri moja“, koju je po tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine na Velikoj sceni. Glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović. Pored činjenice da se i nakon šest godina, za predstavu „Šćeri moja“ uvijek traži karta više, o njenom kvalitetu svjedoče i brojne nagrade – navodi se u saopštenju CNP-a. R. K.
Upisano je osmoro djece vrtićkog uzrasta i dvoje jaslenog, od kojih mlađe ima svega devet mjeseci.
Vrtić će raditi od šest ujutro do 17 sati, obuhvata poludnevni i cjelodnevni boravak, isti program rada sa djecom, aktivnosti, isti jelovnik, sve po propisu Ministarstva prosvjete, jednako kao sve ostale vaspitne jedinice koje su na teritoriji grada – poručila je direktorica JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić
U sklopu kampanje ,,Svi u vrtić“ Javna predškolska ustanova ,,Ljubica Popović“ juče je otvorila vrata još jedne vaspitne jedinice. Jedanaesta po redu, VJ ,,Maslačak“, radiće u okviru područnog odjeljenja OŠ ,,Vlado Milić“ u Grbavcima. Povodom otvaranja novog vrtića priređen je prigodni kulturno-zabavni program u kojem su specijalni gosti bila djeca iz vaspitne jedinice ,,Zvjedice“ iz Farmaka i Radojica Stanković, mališanima poznatiji kao Šanta Panta. Upisano je 10 djece vrtićkog i jaslenog uzrasta, a ima mjesta za njih 60, što zadovoljava potrebe ovog sela u Zeti.
DRUŽENJE
Direktorica JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić iskazala je veliku zahvalnost upravi Osnovne škole ,,Vlado Milić“, na čelu sa direktoricom Ivanom Milić, koja je prepoznala značaj povezivanja predškolskog vaspitanja sa školskim. Otvaranje nove vaspitne jedinice u Grbavcima, istakla je,
rasteretiće vrtić u Farmacima, koji, takođe, radi u okviru područnog odjeljenja te škole, a do septembra očekuju da će još jedno (treće u okviru područnog odjeljenja OŠ ,,Vlado Milić“) biti otvoreno u Berima.
Iz JPU ,,Ljubica Popović“ pozivaju roditelje djece iz Grbavaca da upišu djecu u ovaj vrtić jer, kako ističu, imaju iste uslove kao i djeca u vrtićima u gradu.
- Upisano je osmoro djece vrtićkog uzrasta i dvoje jaslenog, od kojih mlađe ima svega devet mjeeci. Vrtić će raditi od šest ujutro do 17 sati, obuhvata poludnevni i cjelodnevni boravak, isti program rada sa djecom, aktivnosti, isti jelovnik, sve po propisu Ministarstva prosvjete, jednako kao sve ostale vaspitne jedinice koje su na teritoriji grada – poručila je Nikolić.
Vrtić je smješten u prostoru koji je adaptiran u okviru područnog odjeljenja Osnovne škole ,,Vlado Milić“. Ime mu je dao Radojica Stanković, navodeći da ga maslačak asocira na radost i osmijeh. Direk-
torica JPU ,,Ljubica Popović“ kaže da je riječ o zajedničkoj inicijativi direktorica škole i vrtića, kojima je cilj da djeci sa prigradskog područja omoguće iste uslove kao onoj u gradu. - Predškolsko vaspitanje i obrazovanje veoma je važno, jer to nije samo čuvanje djece, nego i razvoj, socijalizacija, postizanje ostalih vještina koje dijete treba
da savlada prije nego što krene u školu. Prema anketiranju koje smo sproveli oktobra prošle godine, u Grbavcima ima šezdesetak mališana predškolskog uzrasta, od kojih svega desetak pohađa vrtić u Farmacima, koji je udaljen sedam kilometara i prebukiran je. U razgovoru sa roditeljima došli smo do podataka da veliki broj njih radi na
Aktivnosti gradskog Zelenila
Ekipe gradskog Zelenila započele su uređenje površine u blizini vrtića ,,Simba“ i parkinga koji se gradi u Bloku šest. Novi parking čija je izgradnja u toku, biće linearno ozelenjen drvećem i živom ogradom, dok će prostor između parkinga i vrtića, ukupne površine 1.000 kvadratnih metara, biti uređen u parkovskom stilu. Devet postojećih platana biće presađeno, a biće posađeno i 18 novih sadnica drveća, 35 sadnica žbunja i oko 100 metara žive ograde. I.M.
Gradska preduzeća izvode radove u Ulici Miloša Obilića
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija u Ulici Miloša Obilića izvodi radove na atmosferskoj kanalizaciji u dužini od 180 metara. Iz tog preduzeća saopšteno je da će biti ugrađeno osam slivničkih rešetki, kao i da bi radovi trebalo da budu okončani sredinom februara.
Realizacijom ovog projekta biće riješen
problem sakupljanja atmosferskih voda na toj saobraćajnici. Nakon izgradnje atmosferske kanalizacije, gradsko preduzeće Putevi pristupiće formiranju privremenog parking prostora, a na toj lokaciji uskoro će početi i radovi na formiranju parkovske površine od 2.600 kvadratnih metara. Biće izgrađeno igralište sa kombinovanom dječjom spravom, njihali-
com, vrteškom i klackalicom na podlozi od tartana i dječja biciklistička staza, a od sportskih sadržaja planiran je poligon za basket, teretana na otvorenom i sto za stoni tenis.
Biće postavljen parkovski mobilijar i posađeno 40 stabala, kao i niže ukrasno rastinje, a planirana je i ugradnja sistema za navodnjavanje i parkovske rasvjete.H. P.
selu ili na poljoprivrednim gazdinstvima, te da im je komplikovano da svakodnevno odvoze i dovoze djecu do vrtića u Farmacima, odnosno, da bi upisali djecu u vrtić ukoliko bi on bio u Grbavcima – kazala je Nikolić.
ULAGANJE
U okviru JPU ,,Ljubica Popović“ ove vrtićke godine
otvorena je i vaspitna jedinica ,,Simba“ u Bloku šest, kao i dva interaktivna punkta (na Barutani i Drezgi) i kraći program u Berima. Program razvoja JPU ,,Ljubica Popović“ je da se do 2025. godine u skladu sa srategijom za rano i predškolsko vasitanje i obrazovanje vrtić učini dostupnim u svim područjima, a ne samo u gradskoj sredini. U cilju smanjenja brojnosti grupa, zajedno sa Ministarstvom prosvjete kontinuirano rade na širenju kapaciteta, što je preduslov za unapređenje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. Kao rezultat dobre komunikacije i saradnje sa Ministarstvom prosvjete i RTCG-om do septembra bi trebalo da bude adaptiran prostor koji će im ustupiti Javni servis. Riječ je o prostoru od 510 kvadratnih metara koji će nakon adaptacije biti spreman za osam vaspitnih grupa, kao i o 750 kvadrata dvorišta, gdje će moći da boravi više od 150 mališana.
I. MITROVIĆPoznati dobitnici Nagrade ,,8. februar“
Dobitnici najvećeg priznanja Opštine Zeta, Nagrade ,,8. februar“, za 2022. godinu su profesorica Aleksandra Vuković, Sreten Kaluđerović i Zarija Kračković Nagradu koja se dodjeljuje povodom Dana opštine, 8. februara, profesorica Vuković dobila je za dostignuća ostvarena u oblasti prosvjete i obrazovanja, Sreten Kaluđerović za postignuto u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, dok je Zarija Kračković nagrađen za doprinos razvoju sporta. Žiri za dodjelu Nagrade ,,8. februar“ činili su predsjednica Vesna Maraš i članovi Zorica Rakčević, Dragica Dobrović, Goran Škatarić i Branko Rašović. Nagrada će biti uručena na svečanoj sjednici Skupštine opštine Zeta, koja će biti održana sjutra u sali KIC-a ,,Zeta“. H. P.
Čekamo poziv i u roku od sat vremena spremni smo da krenemo. Kako god odluče turske vlasti, tu smo - poručio je komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Goran Janković
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je gradonačelnici Gaziantepa Fatmi Sahin pismo u kome je predložio da Kotor primi grupu učenika iz tog pobratimskog grada, koji su u potresu izgubili svoje domove.
Nakon katastrofalnih zemljotresa koji su juče ujutro pogodili jug Turske Crna Gora je u rekordnom roku bila spremna da pruži doprinos u pružanju pomoći na razorenom području. Vlada Crne Gore donijela je odluku o slanju tima za traganje i spašavanje iz ruševina, a iz više crnogorskih opštinskih službi za zaštitu i spašavanje sastavljen je tim od pedesetak vatrogasaca-spasilaca koji su sinoć bili spremni da krenu u Tursku.
SPASIOCI
Oko 50 vatrogasaca-spasilaca iz više crnogorskih opština, koju su bili spremni da otputuju u Tursku kako bi pružili pomoć tamošnjim kolegama nakon razornih zemljotresa koji su u poneđeljak ujutro pogo-
dili tu zemlju, sinoć ipak nijesu polećeli prema evropskom jugoistoku. Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Goran Janković kazao je da je odlazak vatrogasaca privremeno odložen po zahtjevu Ambasade Turske, te da se očekuje da će to biti realizovano danas ili śutra.
- Polazak je odložen na zahtjev Ambasade Turske, nakon intenzivne komunikacije sa Glavnim gradom i Turkiš erlajnzom. Saopšteno nam je da se polazak odlaže privremeno, nakratko, te da ćemo biti obaviješteni kada ćemo krenuti. Izvjesno je da je sve rađeno u koordinaciji sa tamošnjim službama, što je razumljivo jer je situacija tamo izuzetno teška, a spasioce koji dolaze da pružaju pomoć treba organizovati, rasporediti,
što nije lako. Uglavnom, sve kolege su spremne, čekamo poziv i u roku od sat vremena spremni smo da krenemo. Kako god odluče turske vlasti, tu smo - poručio je komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Goran Janković
On je naglasio da je odziv pripadnika službi zaštite i spašavanja bio izuzetan, te da je sinoć bio spreman tim od pedesetak ljudi iz Podgorice, Nikšića, Kotora, Plava, Gusinja, Rožaja, kao i tim od 23 spasioca koji šalje Vlada Crne Gore.
- Opštine su nezavisno od Vlade ponudile pomoć. Predsjednici opština su ponudili pomoć, ali su zamoljeni da se sačeka dan-dva da bi se u Turskoj stvorili uslovi za prihvat ekipa iz drugih zemalja, jer je tamo stanje izuzetno teško -
rekao je komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice.
VLADA
Vlada Crne Gore juče je donijela odluku da Republici Turskoj bude upućen tim za traganje i spašavanja iz ruševina. Saopšteno je da je Vlada Republike Turske putem Mehanizma unije za civilnu zaštitu, NATO i UN uputila zahtjev za pomoć radi spašavanja stanovništva od zemljotresa.
- Operativno-komunikacioni centar Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je operativna kontakt tačka sa Centrom za koordinaciju odgovora na vanredne situacije (ERCC) Generalnog direktrorata za evropsku civilnu zaštitu i aktivnosti humanitarne pomoći Evropske komisije (operativ-
- Kao prijateljski, pobratimski grad želimo pružiti podršku građanima Gaziantepa, te nudimo da uputimo našu jedinicu Službe zaštite i spašavanja kako bismo pomogli u pronalaženju preživjelih, zbrinjavanju građana i otklanjanju posljedica zemljotresa. Takođe, pozivamo da primimo grupu djece školskog uzrasta koja je izgubila svoje domove. To bi mogao biti jedan razred zajedno sa učiteljima, kako bi nastavu mogli imati i ovdje na svom jeziku i po svom programu, dok se ne stvore uslovi za bezbjedan povratak i nesmetano odvijanje nastave u Gaziantepu. Grad Kotor bi obezbijedio smještaj, hranu i prostor za izvođenje nastave. Na raspolaganju smo i za svaku drugu vrstu pomoći u okviru naših mogućnosti i kapaciteta – naveo je Jokić. Đ. Ć.
no tijelo Mehanizma Unije za civilnu zaštitu) primio je zahtjev za pomoć u vidu timova za traganje i spašavanje iz ruševina (lakog, srednjeg i teškog) i medicinskih timova za prvu pomoć i zbrinjavanje stanovništva. Pomoć je zatražena i preko NATO i UN organizacija - saopšteno je iz Vlade. U skladu sa dostavljenim zahtjevom za pomoć, MUP je u saradnji sa opštinskim službama zaštite i spašavanja i uz saglasnost opština i vatrogasaca-spasilaca, pripremio tim za traganje i spašavanje iz ruševina tzv. Light USAR, koji broji
18 vatrogasaca-spasilaca i pet pripadnika Direktorata za zaštitu i spašavanje. Obezbijeđena je potrebna lična oprema, kompleti za pružanje prve pomoći, sredstva za komunikaciju – TETRA radio-stanice, dva modema i dron. Iz Vlade je saopšteno da je Republika Turske uputila i zahtjev za slanje medicinskih timova, ali je Ministarstvo zdravlja obavijestilo Direktorat za zaštitu i spašavanje da u ovom trenutku nijesu u mogućnosti da pošalju pomoć u vidu ljekara i nižeg medicinskog osoblja. N. S.
SC Derbi lako izašao na kraj sa Mornarom i stigao do devete pobjede u sezoni ABA lige, pa je korak bliže velikom uspjehu
PODGORICA – Iako debitanti, košarkaši SC Derbija su prošle sezone bili najprijatnije iznenađenje ABA lige, koju su okončali na sedmom mjestu (sa 12 pobjeda i 14 poraza), jednom ispod zone plej-ofa. Bez obzira što je uvijek teže ponoviti uspjeh, ,,studenti“ su na najboljem putu da i ove sezone ponovo budu najprijatnije iznenađenje, ako se o iznenađenju više i može govoriti. A u podgoričkom klubu više i ne kriju da opstanak nije jedini cilj.
Nakon ubjedljive pobjede protiv Mornara Barsko zlato (94:74), ukupno devete u 18 kola, a pete u posljednjih šest, izabranici Andreja Žakelja su na tabeli na diobi šestog mjesta sa Zadrom, takođe ekipom koja je prijatno iznenadila u ovoj sezoni.
SC Derbi je lani nakon 18 kola imao skor 8-10, a u ovoj sezoni je za pobjedu bolji. Pošto će plej-of da igra prvih osam timova (prošle sezone šest), Podgoričani su na najboljem putu da ostvare istorijski rezultat i zaigraju u doigravanju. A nije isključeno, ako budu šesti, a Budućnost Voli treća, da se u četvrtfinalu plej-ofa igra i podgorički derbi u regionalnom takmičenju…
- Mi želimo u plej-of, to je sigurno. Borimo se za to. Svaki put imamo novi cilj, što veći, i treba tako i da bude. Baš želimo to, a da li ćemo da uspijemo, to ćemo da vidimo. Međutim, radimo na tome –kaže trener ,,studenata“ Andrej Žakelj.
A put do cilja vodi i preko Me-
SC Derbi je dobio duel sa Mornarom i bez jednog od najboljih igrača Flečera Megija, koji je bio u sastavu, ali nije ulazio u igru.
- Megi nije trenirao nekoliko dana zbog leđa. Dobio je neke terapije, probao je i na zagrijavanju, ali nije mogao da igra. Ja nijesam htio ništa da rizikujem, on je bitan igrač za nas, trebaće nam u narednim utakmicama –rekao je Andrej Žakelj 4
trojke je ubacio Mornar u meču protiv SC Derbija, i time izjednačio negativni rekord u sezoni iz meča sa Partizanom u 4. kolu
ge u ,,Morači“, u narednom kolu, posljednjem meču prije pauze zbog Fibinog ,,prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket…
- Imamo još utakmicu protiv Mege, a onda slijedi pauza, koja će za nas da bude baš nezgodna. Bićemo bez sedam igrača, i vidjećemo kakvi ćemo biti poslije pauze. Ali nema veze, radićemo sa igračima koji su tu, i sigurno ćemo biti motivisani i na sljedećim utakmicama - dodaje Žakelj
Ako se izuzme pad u u prvoj polovini treće četvrtine, kada je Mornar prišao na četiri razlike (56:52), ostatak meča protiv Barana je protekao u apsolutnoj kontroli SC Derbi-
PODGORICA – Crnogorske košarkašice igraće 9. i 12. februara u ,,Bemaks areni“ protiv Austrije i Danske, a samo jedna pobjeda i definitivno bi našim damama čekirala mjesto na Eurobasketu, koji se ove godine igra u Sloveniji i Izraelu.
Jasno je da su ,,crvene“ u idealnoj situaciji, jer posljednja dva meča igraju na svom terenu (,,Bemaks arena“), a pobjedu će tražiti protiv Austrije ili Danske, selekcija koju su već savladale u gostima. Baš zbog toga u taboru naše reprezentacije vlada sjajna atmosfera, a đevojke su uvjerene da, iako nikad mlađe, mogu zadržati kontinuitet i da će Crna Gora sedmi put uzastopno biti na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta.
- U dobroj smo situaciji dva kola prije kraja. Treba nam jedna pobjeda, a oba meča igramo u Podgorici, tako da sve zavisi od nas. Vjerujem da ćemo u oba meča slaviti i tako pokazati kvalitet i da zaista zaslužujemo da budemo na prvenstvu Evrope – kazala je kapitenka Budućnost Bemaksa Dragana Živković, koja je sada već sa ozbiljnom ulogom u nacionalnom timu.
Crna Gora je slavila na gostovanjima Austriji i Danskoj, ali
su oba meča bila prilično teška, zbog čega su u našoj reprezentaciji oprezni.
- Znamo da nam neće biti lako. Igrali smo u gostima i protiv Austrije i protiv Danske, oba meča smo riješile u svoju korist, ali nije bilo lako. Međutim, domaći teren trebalo bi da bude važan adut, a sigurno da ne smijemo da se opustimo.
Austrija nema kvalitet poput Danske, ali igra atipičnu košarku i zbog toga smo oprezne – objasnila je Živković, ali istakla da je atmosfera takođe dodatni adut.
- Uvijek imamo dobru atmosferu. Nema pritiska i u dobrom raspoloženju očekujemo mečeve odluke – dodala je Živković.
NBA liga
ja, u svim segmentima igre. Na kraju se devet igrača upisalo u strijelce, od 11 koliko ih je igralo, a petorica su imala dvocifren poenterski učinak.
- Početak treće četvrtine, kada imaš neku prednost, je najbitniji. O tome smo pričali u svlačionici, da moramo da kontrolišemo skok i njihov šut za tri poena. Skok nijesmo kontrolisali, uslijedio je pad početkom treće četvrtine, mislim da je u pitanju koncentracija, ali smo se poslije tajm-auta digli i održali prednost koju smo imali. SC Derbi je, možda, i lakše od očekivanog dobio duel sa Mornarom, čiji igrači, u najvećem dijelu meča, nijesu igrali kao tim koji se bori za opstanak. - Iskreno, ne bavimo se toliko protivnicima, koliko svojom igrom. Počeli smo agresivno, možda smo sa tom odbranom malo zaustavili i smirili Mornar, pa nije krenulo kako su, vjerovatno, očekivali. Utakmica je bila malo čudna, ali mi smo bili solidni, dobri i zasluženo se tako završilo - zaključio je slovenački stručnjak. S. J.
Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju
PODGORICA - Italijanska skijašica Federika Brinjone
osvojila je zlatnu medalju u alpskoj kombinaciji, prvoj disciplini Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju, čiji je domaćin Kurševel Meribel.
Za kombinaciju računati su zbirni rezultati superveleslaloma i jedne trke slaloma.
Brinjone je bila vodeća i nakon superveleslaloma, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 57 sekundi i 47 stotinki.
To je njeno drugo svjetsko odličje u karijeri, nakon što je 2011. godine u Garmiš-Partenkirhenu bila srebrna u veleslalomu.
Italijanka je sekundu i 62 stotinke bila brža od srebrne Švajcarkinje Vendi Holdener
Ona je prije četiri godine u Oreu bila zlatna u kombinaciji. Pobjedničko postolje kompletirala je Austrijanka Rikarda Haser sa dvije sekunde i 26 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Ramona Zibenhofer, peta je bila Franciska Grič, a šesta Mišel Žisin Amerikanka Mikaela Šifrin, zlatna iz Kortine prije dvije godine, napravila je grešku u slalomu i ostala bez plasmana.
Šampionat će biti nastavljen danas kombinacijom skijaša. R. A.
Košarkaši Minesote pobijedili su na svom terenu ekipu Denvera sa 128:98 i tako prekinuli niz od tri vezane pobjede gostujućeg tima u NBA ligi. Denver je bio oslabljen neigranjem dvostrukog uzastopnog MVP-ja Nikole Jokića, kao i još trojice startera (Aron Gordon, Džamal Marej i Kentavijus Koldvel-Poup).
Pitanje pobjednika riješeno je sredinom druge četvrtine, kada je domaći tim poslije serije 26:5 poveo sa 51:26. Entoni Edvards bio je najefikasniji u pobjedničkoj ekipi sa 20 poena, Dianđelo Rasel je ostvario dabl-dabl učinak sa 18 poena i 10 asistencija, dok su po 16 poena dodali Rudi Gober (osam skokova) i Džejlen Nauel. Bolji od ostalih u timu iz Kolorada bio je Majkl Porter sa 22 poena, Kristijan Braun je upisao 19 poena i pet uhvaćenih lopti, a Brus Braun je postigao 16 poena i sedam asistencija. Denver je prvi na tabeli Zapadne konferencije sa 37 pobjeda i 17 poraza, dok Minesota zauzima sedmo mjesto sa skorom 29/27.
basket – kazala je Kovačević. Ipak, Crna Gora je u posljednjem novembarskom ciklusu u Kopenhagenu umalo prosula veliku razliku protiv Danske, a taj meč posebno je motivisao ,,crvene“.
Važnu ulogu u reketu već neko vrijeme u našem timu ima Bojana Kovačević, koja ove sezone ima dobru minutažu i u elitnoj diviziji Španije i u Evrokupu.
- Želimo da ponovo savladamo Austriju i Dansku, odnosno da u ovim mečevima odluke dođemo do pobjede kako bismo osigurale plasman na Euro-
- Taj meč u Kopenhagenu treba da nam bude škola. Bilo je dosta oscilacija, mogle smo da slavimo i većom razlikom, ali svakako da je dokaz da ne smije biti opuštanja. Prvo nas čeka duel protiv Austrije, za koju dobro znamo da su specifična reprezentacija, koja igra brzu i atipičnu košarku. Moramo da postavimo naš ritam, a onda će sve biti lakše i nadam se da već u tom duelu odradimo ono što se očekuje od nas – naglasila je Kovačević. Jedna od rijetkih crnogorskih košarkašica koja je tokom sezone mijenjala klub je Sofija Živaljević, koja je iz Mađarske stigla u Poljsku i to baš u Gdinji, gdje je trener Jelena Škerović. Živaljević je u finišu meča protiv Danske postigla neke važne poene, pa se očekuje i sada njen doprinos. - Lijepo je biti ovdje nakon uspješnog prošlog ciklusa. Očekuju nas dva meča i sigurno da imamo čemu da se nadamo. Vjerujem da možemo do sedmog uzastopnog plasmana na Eurobasket, mada neće biti lako. Sigurno da moramo bi-
ti fokusirane svih 40 minuta. Dobro se sjećamo meča protiv Danske kada je bilo pada u nastavku. Ali nema pritiska, većina nas igra u inostranstvu i sve jedva čekamo da igramo pred svojom publikom – naglasila je plejmejkerka Gdinje. Mečevi odluke igraju se u ,,Bemaks areni“ – 9. februara Crna Gora od 18 časova igra protiv Austrije, dok 12. februara od 20 časova dočekuje Dansku za kraj kvalifikacija. Na spisku za ove mečeve su: Jelena Dubljević, Božica Mujović, Sofija Živaljević, Bojana Kovačević, Jelena Vučetić, Dragana Živković, Marija Leković, Zorana Radonjić, Ksenija Šćepanović, Milena Jakšić, Maja Bigović i Lana Vukčević. Zbog povreda mečeve će propustiti Milica Jovanović i Jovana Pašić Selektorki Jeleni Škerović u radu pomažu: treneri Alberto Antunja, Vladan Radović i Miroslav Škara, doktorka Snežana Ćorac, fizioterapeut Petar Stojović i tim menadžerka Nikolina Popović. Dodatan podstrek za naše košarkašice pred završni prozor stigao je i iz FIBA. Crna Gora je, prema rangiranju košarkaške federacije, osmi favorit nakon dosadašnjeg toka kvalifikacija. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Prvi put u istoriji Košarkaši savez Crne Gore odlučio je da završnica Kupa Crne Gore za košarkaše i košarkašice bude organizovana zajedno, a domaćin finalnog turnira biće ,,Bemaks arena“ od 14. do 16. februara.
Toronto je na gostovanju savladao Memfis sa 106:103, nakon što su nadoknadili 15 poena zaostatka krajem treće četvrtine. Igrač domaće ekipe
Džaren Džekson je 5,2 sekunde prije kraja šutirao za izjednačenje, ali je promašio, pa je kanadski tim ostvario drugu uzastopnu pobjedu. Najbolji učinak u ekipi Toronta imao je Paskal Sijakam sa 19 poena, šest skokova i pet asistencija, Kris Buše je zabilježio dabl-
dabl sa 17 poena i 10 skokova, a Skoti Barns je postigao poen manje, uz sedam uhvaćenih lopti.
Za Memfis zbog povrede desnog zgloba nije igrao Dža Morant, a najefikasniji je bio
Desmond Bejn sa 26 poena.
Džekson je dodao 18 poena, uz osam skokova, dok je Santi Aldama upisao 15 poena i šest skokova. Memfis je drugi na Zapadu sa učinkom 32/21, a Toronto je
na 11. mjestu Istočne konferencije sa 25 pobjeda i 30 poraza. Njujork Niksi su na svom terenu bili bolji od Filadelfije sa 108:97.
Gosti su tokom prve četvrtine vodili sa 21 poenom razlike (33:12), da bi Niksi u nastavku preokrenuli i prekinuli niz od osam uzastopnih pobjeda Filadelfije na gostovanju.
Džulijus Rendl je vodio Nikse do pobjede sa 24 poena, devet skokova i sedam asistencija, Džejlen Branson je postigao 21 poen, uz sedam asistencija i pet skokova, a Evan Furnije je zabeležio 17 poena.
Dabl-dabl učinak u gostujućem timu ostvario je Džoel
Embid sa 31 poenom i 14 skokova, Tobajas Heris je postigao 14 poena i 10 skokova, a 14 poena je upisao i Dentoni Melton.
Filadelfija je na trećem mjestu
Istoka sa 34 pobjede i 18 poraza, dok se Niksi nalaze na sedmom mjestu sa 29 pobjeda i 26 poraza. Nju Orleans je na svom terenu savladao Sakramento sa 136:104, uz rekord sezone Treja Marfija trećeg (30 poena). Na gostovanju je do drugog vezanog trijumfa došao Klivlend, koji je bio bolji od Indijane sa 122:103.
Tim povodom juče je u prostorijama Košarkaškog saveza Crne Gore održan žrijeb, a prvi put u ženskoj konkurenciji parovi polufinala nijesu određeni prema rasporedu na tabeli, već je i u ženskoj konkurenciji žrijebom odlučeno ko će igrati u polufinalu. Voljom žrijeba odlučeno je da samo devet dana nakon duela u Admiralbet ABA ligi, koji su domaći dobili 94:74, SC Derbi i Mornar igraju opet u Podgorici, ali ovog puta u okviru četvrtfinalnog turnira Kupa. Ko god da izbori prolaz u polufinale čeka ga, čini se, nemoguća misija, a po mnogima i duel finala prije finala, jer će se pobjednik duela „studenata“i Barana sastati sa
boljim iz duela branioca pehara Budućnost Volija i Sutjeske, koji čine drugi četvrtfinalni par. Na drugoj strani ,,kostura“ ostali su ABA2 ligaš Podgorica, koja će imati priliku da se osveti Dečiću za nedavni poraz u prvenstvu, te Milenijum – Pljevlja. Jasno je da je Podgorica favorit i da ima lijepu priliku da se domogne finala. Pehar brani Budućnost Voli, koja je prošle godine, takođe u ,,Bemaks areni“ savladala Mornar 89:77, čime je stigla do 15. trofeja Kupa Crne Gore. U ženskoj konkurenciji, nakon dvije sezone finale, neće igrati Budućnost Bemaks i Podgorica, a prvi put nakon devet godina ,,plave“ u finalu neće za rivala imati svoju filijalu (od 2014. do 2021. to je bio Lovćen, a posljednje dvije sezone Podgorica). To je odlučeno žrijebom, koji je spojio dva kluba (Budućnost Bemaks i Podgoricu), dok će drugo polufinale činiti Nikšić, koji je ambiciozno krenuo u novu sezonu, kao debitant u WABA ligi i Herceg No-
Utorak, 14. februar
Četvrtfinale (m)
1. SC Derbi – Mornar
2. Budućnost – Sutjeska
3. Milenijum – Pljevlja
4. Dečić – Podgorica
Srijeda, 15. februar
Polufinale (m)
Pobjednik meča 1 – Pobjednik meča 2
Pobjednik meča 3 – Pobjednik meča 4
Polufinale (ž)
Budućnost Bemaks – Podgorica
Nikšić – Herceg Novi
Četvrtak, 16. februar
FINALE (ž)
FINALE (m)
vi, koji je nakon angažovanja tri reprezentativke (Jovana Pašić, Jelena Vučetić i Aleksandra Mužević) pokazao da želi da bude osvježenje za domaću scenu kada je u pitanju ženska košarka.
Ipak, jasno je da bi sve osim novog trofeja Budućnosti, koja od 2012. drži totalnu dominaciju u Crnoj Gori, bilo ravno senzaciji. R. P.
Budućnost Voli potvrdila dovođenje Belgijanca
Lekomt: Ne govorite ne ovakvim ponudama
PODGORICA - Sada je i zvanično - reprezentativac Belgije Emanuel Lekomt je novi košarkaš Budućnost Volija, saopšteno je iz crnogorskog kluba.
Na pitanje šta navijači mogu očekivati Lekomt je rekao: - Nekoga ko će dati sve od sebe da pomogne timu, timu koji je već jako dobar što govori i tabela i u ABA ligi i u Evrokupu. Mogu očekivati da dam svoj maksimum, da iskoristim svoju brzinu bilo da je u pitanju odbrana ili napad, da pokušam da kreiram mogućnosti svojom brzinom i vizijom. Veoma sam uzbuđen što ću imati priliku da pomognem timu da bude bolji u nastavku sezone – iskreno će novi bek Podgoričana. Plejmejker (27 godina, 180 cm) je stigao iz izraelskog Hapoel Eilata, u kojem je prosječno bi-
lježio 13,7 poena i 5,9 asistencija. Na koledžu je prve dvije godine proveo u Majamiju, a onda je igrao za Bejlor. Profesionalnu karijeru je počeo u razvojnoj ekipi Los Anđeles Klipersa gdje je bilježio 14,1 poen i 4,4 asistencije po meču. U Evropi je nastupao za špansku Manresu i Gran Kanariju, u Njemačkoj za Skajlajnerse, a u Francuskoj za Po Ortez. Prethodne dvije sezone je igrao za litvanske Prijenai i Jonavu. Na pitanje, da li je dugo razmišljao kada je stigao poziv iz Podgorice odgovara: - Iskreno nije bilo razmišljanja. Imao sam opciju u kratkoročnom ugovoru u Izraelu, menadžer me pozvao i jednostavno ne govorite ne ovakvim ponudama. Poznajući istoriju kluba i najviše što mi se sviđa je izazov igranja za veliki klub
i sjajna šansa da igram u Evrokupu. Imam evropskog iskustva ali nijesam nikada igrao u Evrokupu, kao ni u ABA ligi. Tako da nijesam morao da razmislim dva puta o ponudi- zaključio je u izjavi za klupski sajt Emanuel Lekomt. Standardni je član belgijske reprezentacije za koju je nastupao na dva eurobasketa. Na Eurobasketu održanom prethodnog ljeta Lekomt je prosječno postizao 14 poena uz 3,3 asistencije i 3,3 skoka. U porazu Belgije od Crne Gore upisao je 10 poena, uz šut iz igre 8-3. R. P.
Crnogorska teniserka 64. na WTA listi
PODGORICA - Najbolja crnogorska teniserka Danka
Kovinić napredovala je tri pozicije na WTA listi i od juče zauzima 64. mjesto na svijetu.
Kovinić je imala pad na rang listi nakon eliminacije u prvom kolu Australijan opena, ali je poslije četvrtfinala na turniru u Lionu došlo do uspona.
Najviše je napredovala Alisija Parks, Amerikanca koja je eliminisala Novljanku u Lionu i kasnije osvojila trofej - došla je sa 79. na 51. mjesto.
Među vodećim nije bilo promjena. Prva je i dalje Iga Sfjontek sa 10.485 bodova, 4.385 više od šampionke Australijan opena Arine Sabaljenke Ne. K.
Matković osvojio je prvi trofej u 2023. godini. Naš reprezentativac, u kapici Barselonete, podigao je prestižni pehar Kupa kralja i to nakon neizvjesne borbe sa Sabadeljom, koja je završena petercima. Španski gigant je na tri sekunde prije kraja dao gol za 9:9, a zanimljivo da je u protivničkoj ekipi - Konstantin Averka, takođe crnogorski vaterpolo reprezentativac, postigao posljednji gol u regularnom dijelu (ukupno tri, dok je centar Dušan Banićević postigao jedan).
Matković je u penal ruletu bio planiran da šutira u petoj seriji. - Nažalost ili sreću nijesam imao priliku da šutiram jer je naš golman odbranio posljednja dva peterca. Mislim da je u regularnom dijelu trebalo da riješimo utakmicu, ali na kraju smo morali da stižemo minuse
i na tri sekunde do kraja izborimo peterce. Sve u svemu, odlično nam ide i zadovoljni smo - kazao je Matković. Barseloneta odlično gura u Ligi šampiona. Pred sjutrašnji okršaj u Francuskoj sa Marsejom ovaj tim je nakupio 15 bodova (nakon šest kola) kao i Pro Reko i Olimpijakos. Jedini poraz u dosadašnjem dijelu sezone (na svim frontovima) Barseloneta je doživjela u prošlom kolu od
Evropsko prvenstvo koje je bilo zakazano za oktobar u Izraelu pomjeriće se za januar naredne godine. Prvo je bilo određeno da Tel Aviv ugosti najbolje reprezentacije Evrope, ali očigledno da domaćin nije uspio u organizacionom dijelu da završi posao. Sa zvaničnih adresa još nema konkretnih informacija, ali nezvanično - Beograd je najbliži da preuzme organizaciju ovog takmičenja.
italijanske ekipe. Najvredniji trijumf ostvaren je u Grčkoj protiv Olimpijakosa.
- Cilj je da sve utakmic LŠ koje imamo do kraja pobijedimo i sa bolje pozicije odemo na F8. Neće biti jednostavno, kalendar je zgusnut, posebno sa reprezentativnim obavezama i domaćom ligom. Biće zahtjevno i izazovno. Kada je stigao iz Primorca u španski klub Matković je priželjkivao prije svega da se što bolje uklopi u sistem, a onda i nametne stručnom štabu.
- Polako se uklapam, momci su me odlično prihvatili i nemam zamjerki. Generalno sam zadovoljan prikazanim i sa minutažom. Mislim da sam se na pravi način pokazao i dokazao trenerima. Naravno, znam da mogu još bolje i potrudiću se. Mogu još da dodam da sam srećan,
odnosno presrećan u Španiji. Naš internacionalac će vrlo brzo u Crnu Goru. Obaveze zovu, prva je od marta u Podgorici kada je zakazan kvalifikacioni turnir Svjetskog kupa.
- Dolazim ranije zbog priprema koje ćemo imati u Kotoru sa Australijom. Bio sam kod kuće za novogodišnje praznike i mislim da je to vrijeme koje sam proveo dolje bilo sasvim dovoljno. Kao i svi standardni i potencijalni reprezentativci i Matković sanja olimpijsku vizu. ,,Ajkule“ će imati tri pokuša-
ja da odu u Pariz. - Biće teško sa jedne strane, a sa druge lakše, ako mogu tako da kažem, jer ćemo imati priliku da do vize dođemo kroz tri kamičenja. Očekuje nas na ljeto Svjetsko prvenstvo, a naredne godine u januaru i februaru prvenstvo Evrope i ponovo prvenstvo svijeta. Smatram da imamo izuzetno dobre šanse da odemo u Pariz, a inače naš cilj, odnosno prioritet, je upravo olimpijska viza. Ali polako, vidjećemo kako će stvari da se odvijaju - istakao je Matković. A. MARKOVIĆ
POVRATAK SA CRNOGORSKOG PRIMORJA: Budućnost u svom kampu nastavila pripreme za proljećnu polusezonu
PODGORICA - Budućnost će do početka proljećne polusezone u Meridianbet 1. CFL trenirati u klupskom kampu na Starom aerodromu.
Nakon završenih priprema na Crnogorskom primorju, trener Miodrag Džudović dao je fudbalerima slobobodan vikend, dok su se juče vratili redovnim obavezama.
Radna sedmica započeta je jutarnjim vježbanjem u teretani, a popodne na terenu.
- Hotel i uslovi za rad su bili sjajni. Iz dana u dan zajednički smo stvarali radnu atmosferu, igrači su odgovorili na sve zadatke, a disciplina je bila na najvišem nivou. Sa kondicionog aspekta smo odradili skoro sve što smo planirali, a jedino što je izostalo to je rezultat na dvije prijateljske utakmice – protiv Arsenala i Metalca – rekao je Džudović, koji je dodao:
- Rezultat je izostao, mada je bio u drugom planu. Međutim, smatram da je važan elemenat u daljem radu kada ekipa ima pozitivan učinak i na prijateljskim utakmicama – poručio je šef sruke ,,plavih“.
Dvije pobjede (Rodanž u Podgorici (4:0), Jezero u Radanovićima (3:1)) i dva poraza (Arsenal u Tivtu (3:1), Metalac Gornji Milanovac u Radanovićima (2:1)) je bilans podgoričkog tima u dosadašnjem dijelu priprema. Svaki prijateljski susret je do tančina analiziran i predočen prvotimcima.
- Moglo je bolje što se tiče epiloga, jer mislim da smo u određenim utakmicama surovo kažnjeni i da smo napravili greške u odbrani koje nas nijesu krasile ranije. Sigurno je igra pod opterećenjem i umorom dala svoj danak što se tiče koncentracije i tu smo negdje – „omanuli“ – po-
ručio je Džudović. Kormilar Budućnosti se potom nadovezao na pozitivne stvari...
- Ponoviću se, zalaganje je bilo sjajno, atmosfera za rad dobra, momci su na svakom treningu bili motivisani i željni dokazivanja kako bi ispunili sve obaveze. Mi smo ispred sebe postavili neke više ciljeve, a prvi je taj 18. februar i nastavak prvenstva – želimo da ga dočekamo uigrani, da dovedemo sve u red i tu utakmicu da pokušamo da riješimo u svoju korist – ističe Džudović.
Podgoričani će u 20. kolu domaćeg šampionata gostovati Petrovcu.
Do tada, tačnije 11. februara, ostalo je da odigraju ,,generalku“ – protiv Zlatibora na Starom aerodromu (13 h).
- Za ponedjeljak i utorak su predviđena po dva treninga, a u srijedu krećemo sa jednim treningom. U subotu igramo sa Zlatiborom. Nakon toga, ulazimo u nedjeljni mikrociklus pred meč sa Petrovcem i spremamo se za nastavak – jasan je Džudović.
Na samom početku drugog dijela šampionata, „plavi“ na papiru imaju težak raspored, ali u svlačionici je zavladalo geslo ,,meč po meč“...
- Start je važan, ali nije najbitniji. Pred nama je još 17 kola, svaka utakmica će biti bitna i mora se igrati na rezultat. Važno je da i na psihološkom planu budemo spremni što se tiče nastavka sezone, a i odgovora na svakom meču. Moramo da budemo psihološki jaki, jer u slučaju eventualnog neuspjeha moramo da idemo dalje, da se brzo oporavljamo i rješavamo probleme, jer nas čeka „paklen“ prvi dio drugog dijela sezone – do 18. marta ćemo odigrati šest utakmica – zaključio je Džudović.D. K.
PODGORICA - Razorni zemljotresi u Turskoj i Siriji ugasili su nekoliko hiljada života do sada, a nema sumnje da će brojka samo rasti kako se budu otkopavale ruševine. Nažalost, nezapamćena tragedija nije mimoišla ni sportiste i sportske timove. Prema informacijama lokalnih medija, ženski odbojkaški klub Hataj praktično više ne postoji pošto je 14 igračica zatrpano u ruševinama. Njihova sudbina je za sada nepoznata. Jednako je nepoznata sudbina i muškog odbojkaškog kluba Malatija Metropolitan. Spasioci su za sada uspjeli da pronađu i evakuišu trojicu odbojkaša. U gradu Karamanmaras jedna dvorana je potpuno sravnjena sa zemljom u trenutku kada se u njoj nalazilo između 30 i 40 sportista. Pod ruševinama se nalazi i ekspedicija od 28 odbojkašica i odbojkaša iz Kipra koji su učestvovali na takmičenju u Adijamanu. Još uvijek nije poznata ni sudbina sportskog direktora Hatajspora Tanera Savuta te golamana Jeni Malatjaspora Ejupa Tarkaslana. Jedino se zna da su pod ruševinama.
Sve veći pritisak na Grema Potera zbog loše igre i rezultata londonskih ,,plavaca“
PODGORICA - Bivši selektor Španije Luis Enrike mogao bi da preuzme klupu Čelzija – piše ,,Goal“.
Mediji na Ostrvu jav ljaju da su čelnici lon donskih ,,plavaca“ nezadovoljni rezultatima, igrom i načinom na koji Grem Poter vodi ekipu.
Rukovodstvo je spiskalo 600 miliona eura na pojačanja, ali opet ne ide – sastav sa ,,Stamford bridža“ je tek deveti u Premijer ligi, čak 20 bodova iza vodećeg Arsenala, odnosno 10 od zone Lige šampiona. Čelzi se muči na terenu, igra loš i neefikasan fudbal. Alarm u klubu upaljen je nakon posljednjeg izdanja i remija bez golova sa Fulamom pred svojim navijačima. Ovakvim ritmom tim neće izboriti Evropu, a to znači finansijski udarac i nemo-
Sumnje u finansijske malverzacije Sitiju prijeti
gućnost dovođenja velikih imena.
Poter je u septembru prošle godine naslijedio Tomasa Tuhela, a njegovo mjesto sada bi mogao da zauzme Enrike.
Španski stručnjak trenutno je bez angažmana nakon nedavnog odlaska sa kormila ,,crvene furije“. Enrike je podnio ostavku poslije eliminacije od Maroka na penale u osmini finala Mundijala u Kataru. Sada bi mogao da se vrati klupskom fudbalu. Ranije je vodio Seltu i Barselonu, kao i Romu u Italiji.
Katalonci su pod njegovim vođstvom osvojili dvije nacionalne titule, tri puta su podizali Kup Kralja, a po jednom osvajali Ligu šampiona i Superkup Evrope. Engleski mediji, takođe, javljaju da je moguće čak i da se Žoze Murinjo vrati u Čelzi. D. K.
PODGORICA - Mančester siti mogao bi da se suoči sa kaznom nakon što je Premijer liga (EPL) poslije četvorogodišnje istrage optužila engleskog šampiona za kršenje pravila finansijskog fer-pleja.
Rukovodstvo najjače lige na svijetu saopštilo je da je slučaj proslijeđen nezavisnoj komisiji.
Što se stavlja na teret Sitiju? Optužbe se odnose na informacije u vezi sa prihodima, detaljima o plaćanju menadžera i igrača, propisima Uefe, profitabilnost i održivosti, kao i na saradnju sa istražnim organima takmičenja, naveli su engleski mediji. Ukoliko se optužbe ispostave kao tačne, Sitiju bi mogli da budu oduzeti bodovi, što bi moglo da mu ugrozi plasman u Ligu šampiona. ,,Građani“ će i bez potencijalne kazne teško do od-
Trener ekipe iz Plava Rade Petrović zadovoljan pripremama na Crnogorskom primorju
PODGORICA - Nakon Damira
Kojaševića, još jedan dojučerašnji fudbaler Iskre preselio se u klub iz Plava – Danilo Marković nosiće dres Jezera do kraja sezone.
Riječ je o dvadeset četvorogodišnjem zadnjem veznom koji je jesenas upisao
13 nastupa u Meridiabet 1. CFL. Bio je to drugi mandat Markovića u danilovgradskom timu u koji se vratio poslije polugodišnjeg perioda u grčkom Rodosu.Bio je član Dečića i Rudara, dok je profesionalnu karijeru započeo u podgoričkoj Budućnosti. Iz tog vremena poznaje se sa sadaš-
njim trenerom Jezera – Radom Petrovićem, koji je tada bio asistent u stručnom štabu ,,plavih“. Sarađivali su i u mladoj reprezentaciji Crne Gore, a sada su im se putevi ponovo sreli. - Vjerujem da je Marković igrač koji može da nam pomogne. Znam njegove kvalitete i očekujem da se nametne.
Njegovim dolaskom riješili smo poziciju zadnjeg veznog, ali do kraja prelaznog roka pokušaćemo da angažujemo još jednog igrača sredine terena, samo sa ofanzivnijim karakteristikama. Tražimo i špica – kaže Petrović. Plavljani su završili pripreme na Crnogorskom primorju. U neđelju su pobijedili Podgoricu (1:0) u kontrolnom testu, a potom je ekipa dobila dva slobodna dana. Odlučujuči gol protiv drugoligaša iz Lješkopolja postigao je Julević. - Zadovoljan sam urađenim tokom
brane titule jer zaostaju pet bodova za Arsenalom, uz meč više. Velikan iz Mančestera je, kako se sumnja, imao fiktivne sponzore. Konkretno, pominje se kompanija ,,Vega“, koja se navodno bavi kripto valutama, a u stvari nema nijednog zaposlenog i očigledno je služila da se na prevaran način ,,upumpa“ državni novac iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u engleski klub.
Iz Sitija su se oglasili i poručili da su iznenađeni informacijom. - Mančester siti je iznenađen objavljivanjem navodnih kršenja pravila Premijer lige, posebno imajući u vidu veliki angažman i ogromnu količinu detaljnog materijala koji smo dostavili EPL-u. Klub pozdravlja razmatranje ovog pitanja od strane nezavisne komisije, kako bi nepristrasno razmotrila sveobuhvatan korpus nepobitnih dokaza koji postoje u prilog našem stavu. Zbog toga, radujemo se što će na ovo pitanje biti stavljena tačka zauvijek - piše u saopštenju Sitija. Ne. K.
glavne faze priprema. Poslužilo nas je vrijeme, odigrali smo dovoljan broj utakmica, momci su radili profesionalno. Malo su nas poremetile lakše povrede Bošnjaka i Redžepagića, koji su odmorili par dana, s tim što bi od srijede trebalo da budu ponovo u pogonu. Imamo kraći predah, pa nastavljamo trenažni proces u Podgorici. Boravićemo u glavnom gradu do prvog proljećnog kola i duela sa Sutjeskom – kazao je Petrović.
Jezero je u dosadašnjem dijelu zimskog ,,mercata“ angažovalo Petra Vukovića i Marka Šimuna, te dvojac iz Iskre – Markovića i Kojaševića. D. K.
u Turskoj ugasio dva tima, više desetina takmičara u hali koja je sravnjena sa zemljom
Nedavno je sa španskog jezika prevedena studija Jovana Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. godine. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja
Francuska, nezadovoljna porazom, nikada nije prihvatila sakaćenje kao riješenu stvar; čekajući priliku za osvetu, sa dobro pripremljenim oružjem. Tako je prošlo nešto više od četrdeset godina. Nastali su sukobi, koji su bili na ivici rasplamsavanja strasti i izazivanja rata. To je dovelo do formiranja vojnih saveza na obije strane, što je izazvalo teške i ubrzane situacije u Evropi. Kasnije je rusko-turski rat, sa svojim diplomatskim efektima, pogoršao situaciju. Rusija je 1877. godine stala u odbranu Crne Gore, Bugarske i Srbije, u pobuni protiv Turske imperije, u koju su bili uključeni. U teškoj borbi u kojoj su se Turci hrabro i lukavo borili protiv Rusa, Rusi su, međutim, nadmoćnom silom zauzeli Plevnu. Vojske pobjednika krenule su na Carigrad, koji je bio blizu pada. Visoka Porta se predala i car je formulisao mirovni ugovor iz San Stefana, kojim je sultan Osman izgubio vlast nad većinom svojih hrišćanskih podanika; balkanske države su emancipovane, a Osmansko carstvo svedeno na gotovo beznačajnu teritoriju, sa samo četiri i po miliona stanovnika. Rusija, prinuđena od drugih velikih sila, intervenisala je između
poraženih i pobjednika, poništila Sanstefanski ugovor i zamijenila ga Berlinskim, u kome su te teritorije uređene, uz ogromne ustupke za Tursku, zadržavajući njen suverenitet nad ratom emancipovanim narodima. Kao takav, Balkan je postao bure baruta, jer je od potpisivanja ovog ugovora Istočna Evropa bila potresena i s ogorčenjem se borila. Srbija i Bugarska su se borile. Bugari su zauzeli Rumeliju. Grci, Bugari, Srbi i Crnogorci ratovali su protiv Turske; i Grci i Srbi protiv Bugarske, sve dok nije izbio svjetski rat koji je sve ove probleme zahvatio vatrom.
U rusko-turskom ratu, car je želio da stigne do Carigrada, tvrdeći da brani slabe narode slovenskog porijekla, jer se pretpostavlja, da u venama balkanskih naroda teče moskovska krv. Ocijenjeno je da ove razlike proizilaze iz atentata na Franca Ferdinanda, prijestolonasljednika austrijskog prijestola, izvršenog u Sarajevu, jer je optuženi Gavrilo Princip bio bosanski student, u službi Beograda, koji je vjerovao da je Srbin, a, nadalje, zato što je Bosna i Hercegovina pripojena Austrougarskom carstvu, na inicijativu Fransiska Hosea, kao pokrajine sa stanovništvom sličnog porijekla. Evropom se proširila panika; u Beču je vladalo ogorčenje, u Srbiji strah, a drugdje tragične slutnje.
Nestrpljenje nihilista je ubrzalo atentat na ruskog monarha, njegovu ženu i njihovu djecu, pod izgovorom liberalnih ideja. Do danas je nepoznato ko je bio krivac, podstrekač ruske revolucije da počini tako beskoristan zločin
Fransisko Hose je znao da je ideja zločina kreirana i smišljena u Srbiji, što je i dokazano, po priznanju potpredsjednika Savjeta ministara Srbije, Ljube Jovanovića. Austrija je tražila satisfakciju; Srbija je ponudila da ispita slučaj i kazni krivce, ali je Austrija, sumnjajući u moguću istinitost ponuđene istrage, htjela da postavi svoje sudije, da to saznaju na teritoriji Srbije. Osjećajući se krivom, Srbija je to odbila, znajući da je štite Rusija i Francuska. Petar I, kralj Srbije, suprotstavio se i mobilisao svoje snage protiv Austrije. Rusija je kritikovala stav Austrije, što je primoralo Njemačku da posreduje u razlikama, uključujući Belgi-
ju. Engleska je intervenisala; Francuska je bila ogorčena i, nakon što su prepiske, bilješke i poruke protesta prešle preko svih sila, nastao je veliki univerzalni rat koji je, sa takvim užasom, učinio da granice Univerzuma vibriraju više od četiri godine u najstrašnijoj tragediji koju pamtimo. Krvave stranice istorije dovode nas do uvjerenja da je istinsko porijeklo svih međunarodnih ratova, pored naglašene ekspanzionističke ambicije nad stranim teritorijama, uglavnom posljedica odbrane koncepata koji podrazumevaju nezavisnost naroda. Godine 1917. ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Parizu, gospodin Šarp, pitao je u ime predsjednika Vilsona kakav je cilj saveznica u nastavku borbe. Šef francuskog kabineta, gospodin Brijan, odgovorio je jasno, bez sumnje, u ime svoje vlade, da oni brane priznavanje principa nacionalnosti. Francuska je rekla istu stvar 1914, dajući izjave koje su imale reperkusije ši-
Svi saveznici su imali istu ideju kao borbeno oružje. S obzirom na to da su Njemačka, Austrija, Turska i Bugarska bile povezane, mislilo se na njihovo slabljenje, ali pošto je Germansko carstvo, čvrsto konstituisano svojom homogenošću, bilo neosvojivo, bilo je pristupačnije oslabiti ostale tri nacije jer su ih sačinjavali fragmenti naroda, koji su imali priliku da se odvoje od glavne grupe i ostvare svoju nezavisnost. U Austrougarskoj se čeho-slovačka grupa izjasnila u korist saveznika, nadajući se, možda, oslobođenju svojih drugova po porijeklu a njihovu ratobornost priznale su Velika Britanija, SAD i Francuska. Bosanci i Hercegovci su se pobunili u Sarajevu, da se oslobode austrijskog jarma. Turci su pretrpjeli ustanak Arapa islama, povezujući svog šefa sa neprijateljima Visoke Porte i proglašavajući se za kralja Hedžaza.
Centralne sile su odlučile da uznemire saveznike, jer su bile u posjedu Belgije, potiskujući ime ove nacije i mijenjajući ga u „Flandrija i Valonija“, s motivom da bude konstituisana od flamanske i valonske grupe koje, živeći povezane posebno vjerskim vezama, nijesu namjeravale da se odvoje.
Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević
rom svijeta. Istovremeno, Turska je protestovala protiv vjerovatne okupacije Carigrada od strane Rusa, skrivajući se iza principa svoje nacionalne nezavisnosti. U Sjedinjenim Državama, predsjednik Vilson je branio iste principe, kao što se jasno vidi u njegovih četrnaest tačaka, posebno u devetoj, desetoj i jedanaestoj.
Ali, s obzirom na široko rasprostranjene ideje nacionalizma, Flamanci su, počevši od 1876. godine, započeli rad na organizovanju autonomne države, zadatak koji su nastavili da razvijaju u budućnosti. Godine 1903. i Valonci su imali ideju da se osamostale, zbog čega su se udaljili od Flamanaca. Njemci su, uprkos zajednič-
Fransisko Hose je znao da je ideja zločina kreirana i smišljena u Srbiji, što je i dokazano, po priznanju potpredsjednika Savjeta ministara Srbije, Ljube Jovanovića. Austrija je tražila satisfakciju; Srbija je ponudila da ispita slučaj i kazni krivce, ali je Austrija, sumnjajući u moguću istinitost ponuđene istrage, htjela da postavi svoje sudije, da to saznaju na teritoriji Srbije
kom frontu belgijskog otpora, odlučili da unište Belgiju. Svim poznatim sredstvima, upornošću i inteligencijom, osvojili su sljedbenike, posebno među Flamancima. Zbog etničkog stanja savezničkih zemalja, njihovi neprijatelji su tražili načine da ih oslabe, jer je Rusija bila najranjivija tačka za akciju rastapanja; jer je integrisala populaciju od sto šezdeset miliona duša, koju čine mnogi narodi: jedni istog porijekla, drugi srodni, a neki više bez srodstva sa prethodnim. Održanom pod dominacijom careva, dugi niz godina je njihovo stanje korišćeno za postizanje željene svrhe. Iako se radi o narodu nesumnjivo najvelikodušnijem na svijetu, po mišljenju mnogih kompetentnih pisaca o ovoj temi, rezultat je bio poznat vrlo brzo, jer nije bio pripremljen za praksu naprednih ideja i, posljedično, pao je pod uticaj komunističkih teorija. Prethodno, poslije epohe tiranije, posljednji car je promovisao Hašku konferenciju; predložio je opšte razoružanje Sila; pokrenuo je integraciju Suda mira, kome bi razlike država morale da se potčine, da bi se spriječio rat. Uprkos njihovoj dobroti, već poznati pisci neumorno su propovijedali pobunu seljaka, protiv šefova Vlade, da ih oslobode ropstva i dobiju kontrolu nad zemljom, ne razmišljajući da je takvom izmiješanom narodu potrebna jaka vlast, koja nastavlja tradiciju, usvajanjem modernijih sistema vlasti, u okviru mogućih sredstava i svojih specifičnosti. Ali, nestrpljenje nihilista je ubrzalo atentat na monarha, njegovu ženu i njihovu djecu, pod izgovorom liberalnih ideja. Do danas je nepoznato ko je bio krivac, podstrekač ruske revolucije da počini tako beskoristan zločin. Saveznici i drugi snažni narodi su ćutali, nadajući se da će iskoristiti tu nekontrolisanu pobunu. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br. 1602/2021 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Milić Rose iz Plužina, Plužine bb, koga zastupa advokat Mijanović Vera, ul. VI Crnogorske T-6, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika Radoičić (Spasoje) Radivoja, ul. Ilije Plamenca br.2/7, PODGORICA, koga zastupa advokat Zečević Dejan iz Podgorice ul. Marka Radovića br.47, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 4.125,00 eura, dana 06.02.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1602/2021 od 12.10.2022.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 888/19-16 od 09.03.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se prva prodaja idealnog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 54 KO Plužine PJ Plužine, i to: katastarska parcela broj 83, podbroj 3, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 46 m2- u obimu prava susvojine izvršnog dužnika ¼.
II Ročište za prvu prodaju idealnog dijela navedene nepokretnosti održaće se dana 06.03.2023.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost idealnog dijela nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 6.497,50 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1602/2021 od 12.09.2022.godine.
IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem idealni dio nepokretnosti se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 649,75 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača.
U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji evidentirana zabilježba spora pred Osnovnim sudom u Nikšiću P.br.1258/16 po zahtjevu advokata Mijanović Vere. Dana 06.02.2023.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Na osnovu člana 116 stav 4 i člana 117 stav 1 Zakona o sportu ( “Službeni list Crne Gore”, broj 44/18, 123/21) a u vezi sa članom 7 Odluke o finansiranju sporta, (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, br. 032/19, 019/21), Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi raspisuje:
J A V N I K O N K U R S za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2023. godinu
Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta opštine Tuzi za 2023. godinu za: sufinansiranje programa rada sportskih klubova, sportsko-rekreativna društva, školska sportska društva i sportske organizacije lica sa invaliditetom.
Pravo učešća na konkursu imaju pravna i fizička lica (preduzetnici i sportske organizacije) registrovane kod nadležnog državnog organa u Crnoj Gori za obavljanje sportske djelatnosti, sa sjedištem u Tuzi, a nakon godinu dana od dana osnivanja sportske organizacije.
Sportska organizacija na konkurs prijavljuje program za period od godinu dana, sa procjenom iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljnim planom trošenja sredstava.
Uz prijavu na konkurs sportska organizacija podnosi:
•Rješenje o upisu u registar sportskih organizacija u skladu sa Zakonom o sportu iz 2018.godine;
•Finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima dobijenih iz Budžeta Opštine za prethodnu godinu;
•Program rada za period od godinu dana sa procjenom iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa i detaljnim planom trošenja sredstava- opisno i troškovno po svakoj stavci;
•Potvrdu da nema blokadu poslovnog računa i poreske dugove;
•Potvrdu Saveza da sportska organizacija učestvuje u takmičarskoj sezoni.
Procjena programa i utvrđivanje visine sredstava koja se dodjeljuju sportskoj organizaciji vrši se na osnovu sljedećih kriterijumima:
•Masovnost;
•Tradicija postojanja kluba;
•Organizacija državnih i međunarodnih takmičenja;
•Bodovanje ekipnih sportova (rang takmičenja, bodovanje broja liga po nivoima takmičenja, ostvaren uspjeh seniora na državnom prvenstvu, ostvaren uspjeh mlađih kategorija na državnom prvenstvu, ostvaren uspjeh svih kategorija u Kup-u Crne Gore);
•Bodovanje pojedinačnih sportova (ostvaren uspjeh na državnom prvenstvu, ostvaren uspjeh u Kup-u Crne Gore);
•Broj reprezentativaca u godini koja se boduje;
•Bodovanje ostvarenog uspjeha reprezentativaca na međunarodnim takmičenjima u ekipnim i pojedinačnim sportovima;
•Bodovanje olimpijskog sporta.
Prijava na konkurs sa svim traženim uslovima dostavlja se u arhivi opštine Tuzi sa naznakom za “Javni konkurs za sport”.
Obrazac koji je sastavni dio konkursa može se preuzeti na web sajtu opštine Tuzi: www.tuzi.org.me i neposredno u arhivi opštine Tuzi.
Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu “Pobjeda”, na internet sajtu opštine Tuzi i oglasnoj tabli. Koverte sa dokumentacijom će otvarati Komisija za procjenu programa i utvđivanje visine sredstava koja se dodjeljuju sportskoj organizaciji (u daljem tekstu: Komisija), nakon završetka konkursa. Komisija neće uzeti u razmatranje neblagovremene prijave na konkurs kao i prijave koje nijesu sačinjene na propisanom obrascu.
Opština Tuzi Sekretarijat za lokalnu samoupravu
Дана 6. фебруара 2023. преминуо је у 81. години живота наш драги
СРЕТЕН Војина ПОПОВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 7. фебруара од 11.30 до 16 часова и 8. фебруара у Пољу Црквичком до 14 часова када ће се обавити сахрана.
Ожалошћени: синови НЕНАД, ГАВРИЛО, СЛАВКО, СТАНКО и ЈОВАН, ћерке СЛАВИЦА, ЗОРИЦА, ВЕРИЦА и ЈОВАНА, брат САВО, сестре ЉЕПОСАВА и ЗАГОРКА, унучад и остала родбина ПОПОВИЋ
VELJKO ČAVOR
Moj Veliša, moram ti se obratiti za našu godišnjicu braka. Obavezuju me naše godine provedene zajedno, pune ljubavi, poštovanja i razumijevanja.
Pune se 46 god ali 21 bez tebe. Još živim od uspomena.
Voli te i poštuje tvoja SENKA
Посљедњи поздрав
386
МИЛАНУ
Драгом пријатељу. Са поносом и тугом.
Današnjim danom bit će sahrana naše sestre na danilovgradskom gradskom groblju pred crkvom „Sveta Ćekla“
ВЕСКО и ДАЈАНА КОСТИЋ са дјецом
Draga sestro, sa velikom tugom i žalošću opraštamo se od tebe.
Nikad te nećemo zaboraviti tvoju plemenitost i sve najljepše osobine koje krase čovjeka, i tradiciju bratstva Brajovića. Sa poštovanjem i bolom u srcu i duši opraštam se od tebe, draga naša sestro.
Draga naša i moja sestro,
369
U vječnoj žalosti
Pokojnica će biti izložena u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 8. februara od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.
Ožalošćeni: sin VESKO, kćerka VESNA, sestre NATA i JEKA, snaha SAVA, zet PERO, unučad, praunučad i mnogobrojna porodica VULETIĆ i BANJEVIĆ
Tužni pozdrav dragim
Тужним срцем јављамо да је дана 6. фебруара 2023. изненада преминуо у 49. години наш вољени ЖЕЉКО Владимира СТОЈАНОВИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 6. фебруара од 12 до 15 часова и дана 7. фебруара од 10 до 14 часова када крећемо за Пипере на сеоско гробље Завала гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени: мајка РАДМИЛА, супруга РАЈКА, ћерке КРИСТИНА, ТЕОДОРА и ТИЈАНА, унуке ХЕЛЕНА и МИЛА, сестра МИЛЕНА, браћа ДРАГАН и МИЛИЈА, снаха ИВАНА, братанична МИА, братанић ВУК, стриц ВОЈИСЛАВ, стрина РАТКА, ујак БРАНКО, ујне ПОЉКА и ВЕРА, сестре и браћа од стричева, ујака и тетака и остала многобројна родбина.
Posljednji pozdrav dragom kolegi
Od
MARI i ILIJI ĆUPIĆ
RIFO i SLAVICA MURATAGIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
LJUBICI PAVLOVIĆ
Hvala ti na dugogodišnjem iskrenom prijateljstvu. DESA DRAŠKOVIĆ sa porodicom
384
Utorak, 7. februar 2023.
Dana 6. februara 2023. poslije kraće bolesti u 87. godini preminula je naša draga
LJUBICA Miloša PAVLOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 6. februara od 11 do 15 časova i dana 7. februara od 10 do 14 časova, kada povorka kreće za Sutomore gdje će se obaviti sahrana na groblju Sveta Tekla u 15 časova.
Ožalošćeni: sin DRAGOLJUB, snahe LJILJANA i VESNA, unučad NAĐA, TAMARA i MILOŠ i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijatelji
Dana 5. februara 2023. preminula je u 89. godini naša draga
Opraštamo se od naše drage
JELENA Slobodana RADOVIĆ rođena Đukanović
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice dana 6. februara na gradskom groblju Čepurci.
Dana 6. februara 2023. u 98. godini preminuo je naš dragi
Pokojnik će biti izložen u kapeli u Kočanima dana 7. februara od 11 do 14 kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Kočanima.
Ožalošćena porodica: supruga MILEVA, sinovi JOVAN i VUKAŠIN, ćerke NADA, STANKA i VESELINKA, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragom
Ožalošćeni: sinovi RAJKO i NEBOJŠA sa porodicama i ostala rodbina RADOVIĆ i ĐUKANOVIĆ.
Posljednji pozdrav voljenoj sestri JELENI RADOVIĆ
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Brat BRANISLAV, sestre SLAVKA i RADMILA sa porodicama
Posljednji pozdrav strini i babi
JELENI Slobovoj RADOVIĆ
JELENE RADOVIĆ
Ostaješ u našim najljepšim sjećanjima.
Sin NEBOJŠA, unučad JOVAN, BOJAN i NIKOLA, snahe MILA, JELENA i MARIJA i praunuke STELA i INES
Posljednji pozdrav našoj dragoj
JELENI RADOVIĆ
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoji: sin RAJKO, unučad SLOBODAN, MAJA i DARKO, snahe EMINA i PETRA i praunuk MATIJA
Posljednji pozdrav dragoj strini
JELENI RADOVIĆ
Pamtićemo i čuvati svaki trenutak proveden sa tobom.
Tvoje stare kolege iz Vrhovnog suda: VOJO, MILO, ZORAN, MIJO, DUŠKO, STANKA, MIRA J., RAJKA, MARINA, ŽANA, NADA, INDIRA, DEJA, MIRO O., TANJA, SEKICA, GOCA, BISA i SNEŽA B.
Od IVANA i VIDA RADOVIĆA sa porodicama
Od RADMILE
Posljednji pozdrav dragoj strini
JELENI RADOVIĆ
Od RADA sa porodicom
Dana 29.
Tužno sjećanje na našeg sina i brata
Sahrana je obavljena uz prisustvo njezine đece na Gradskom groblju Čepurci u Podgorici.
Dobra majko, Hvala Ti.
OŽALOŠĆENI tvoja đeca LOLITA i SAŠA
Voljenom ocu i đedu
7. 2. 2017 – 7. 2. 2023.
Dragi naš Bole, Nižu se godine tužne, svaka tužnija i teža od prethodne, a na duši tvojih najdražih sve dublji ožiljak neopisivo boli.
Ali dragi naš sine i voljeni brate...
Sudbina nas je postavila na ovu stazu, za drugu ne znamo i koračat ćemo po njoj dok u nama snage ima.
Valjda tako treba... to je naš zadatak i naša životna svrha.
Ne pitamo da li je pravedna, jer znamo da nije, ali naša je...
Zlatni naš dječače, divni i dostojanstveni momče, nije ovo rastanak naš, ovo je samo ,,Do viđenja“.
Volimo te, Anđele naš!
Zauvijek Tvoji: DAGI, JECKA, KIKA, BAKI i MATIKA
373
S velikom tugom u srcima i dubokim poštovanjem obavještavamo da je dana 5. februara 2023. godine preminuo naš voljeni
Iako više nisi među nama, uvijek ćeš ostati u sjećanju kao neko ko je bio naš oslonac i snaga u dobru i zlu. Hvala ti na svemu.
Tvoji: MILA, IVICA, KSENIJA i MILICA
Posljednji pozdrav bratu ŽELJKU
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. LJILJA i STEVO MARTINOVIĆ sa porodicom
Voljenom ŽELJKU ABRAMOVIĆU
Sati i dani će prolaziti, a tuga i bol za tvojom ljubavlju i pažnjom neće proći dok sam živa.
Tvoja tetka DARE
Sahrana je po želji pokojnika obavljena u krugu porodice dana 6. februara.
Kuća žalosti: Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 111.
Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i dedi
Učio si nas da je život jedna velika knjiga, koja ima svoj početak i kraj, da dostojanstveno koračamo kroz njega. Tvoja priča, savjeti, ljubav zauvijek će biti u našim srcima.
Kćerka BRANKA, zet PREDRAG, unuke JOVANA i MARIJA i unuk PAVLE POPOVIĆ
Voljenom našem
Ožalošćeni: supruga ANKA, ćerke VESNA, MILA, BRANKA i DARKA, sestre DRAGANA i DRAGICA, snahe STANKA i NEVENKA, bratanići, sestrići, zetovi IVICA KONTIĆ i PREDRAG POPOVIĆ, unučad i ostala rodbina LABUDOVIĆ
Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi. U našim srcima ostaćeš vječno, a mi ćemo ponosno nastaviti da slijedimo tvoj časni put. Počivaj u miru.
Tvoje: ANKA, VESNA, MILA, BRANKA i DARKA
Utorak, 7. februar 2023. Oglasi
Navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naša
BOŠKO VUŠUROVIĆ
Uvijek u našim srcima i mislima.
Tvoju ljubav, toplinu i nesebičnu ljubav za sve nas, nećemo nikad zaboraviti.
Tvoji: sin MLADEN, snaha MANJA, unučad FILIP, NINA, ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO
TVOJE IV-2 SA RAZREDNOM
Dragom
BOŠKU VUŠUROVIĆU
Dugih 6 godina bez tebe, nedostaješ. LAZAR NEDOVIĆ
40 dana nije sa nama moja majka
366 Tužno sjećanje
BOŠKO VUŠUROVIĆ
S ponosom čuvamo sjećanje na tebe.
Tvoji drugovi IVAN i NIKOLA
Posljednji pozdrav
IVANA MILOVIĆ
Danas se navršavaju dvije godine od tvoje smrti, a naša tuga i bol ne jenjava. Počivaj u miru. Tvoji NELA i JOVANA
Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog
SJEĆANJE
VASO BOSE 2017–2023. 2012–2023. JOVANOVIĆ
Živite u našim srcima. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na Vas. Počivajte u miru.
Vaši MARIJA, BAJO i JULKA sa porodicom
Našim roditeljima
Počivaj u miru, mama. S nama si u pričama i sjećanjima.
SEKA, MIŠKO, ĐORĐIJE i VUK
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol, tugu i prazninu koja je ostala posle tebe. Stalno si u našim srcima, sjećanjima i mislima. Hvala ti za ljubav i radost kojom si nas nesebično obasipao.
Babi
Danas je četrdeset dana od smrti našeg dragog
VASU BOSI JOVANOVIĆ
Uvijek ćete biti dio nas i naš ponos. Hvala Vam za ljubav, radost i sreću koju ste nam pružali.
SLAVICA, VJERA i BRANKA sa porodicama
VASU BOSI JOVANOVIĆ
Nedostaju nam ljubav, mir i sigurnost koju smo imali uz Vas. S nježnošću Vas nosimo u našim srcima.
VANJA i MITAR
SLOBODANA Pavlovog MARKOVIĆA
Tvojim odlaskom ostala je tuga u našem domu i našim srcima.
TVOJA PORODICA
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć
-N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
I. br. 2477/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa punomoćnik Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa punomoćnik Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 06.02.2023. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se XVII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u:
LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €;
II Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 24.02.2023. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.
III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom
i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici.
IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.
V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.
VI Na sedamanestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedamnaestom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.
VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.
VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
U Baru, dana, 06.02.2023. godine.
Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 3
Potrebne higijeničarke za rad utržnom centru, plata 450 €. 067/210-157 od 08.00-21.00h
JAVNI IZVRŠITELJ
Veselin Šćepanović s.r.
NEKRETNINE PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 4
