Dnevni list Pobjeda 06.03.2023.

Poneđeljak, 6. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina

ALARMANTNO: Od kancera godišnje oboli više od 20 djece, Crna Gora još bez strategije za prevenciju i borbu protiv ove bolesti

U Udruženju „Feniks“

za Pobjedu kažu da roditelji čija se djeca liječe van zemlje i dalje imaju velikih nansijskih problema, te da je neophodno

formirati neku

vrstu fonda kojim bi upravljala država. Ključno je i praćenje nakon liječenja. Iz

Fondacije ,,Budi human“ pozivaju porodice koje imaju djecu oboljelu od karcinoma da im se jave jer, kako navode, u Fondaciji je na raspolaganju skoro

175.000 eura

Država roditelje ne čuje

Juče održani izbori u Tuzima, Đeljošaju apsolutna pobjeda

u

| pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo

Srpska crkva suštinski upravlja političkim procesima u Crnoj Gori

Zapad je potpuno obesmislio svoj mehanizam sankcija pa je praktično u ruke antievropskih i anti-NATO snaga, Srbije, Republike Srpske i jednog značajnog dijela političkih struktura u Crnoj Gori, prepustio ključne pozicije u sigurnosnom sektoru, tako da Rusija nema nikakav problem da penetrira bezbjednosni sektor u zemljama koje su kandidati za ulazak u EU ili imaju aspiraciju da postanu članice ili su već članice NATO-a

Crnogorski pokret poziva građanske organizacije, dijasporu, kao i pojedince, na zajedničko djelovanje

Crnogorski evropski savezplatforma za budućnost

Albanski forum osvojio 18, koalicija koju predvodi DPS 12 mandata

U Kotoru prvi put od 1926. cenzurisan časopis karnevala „Karampana“ zbog teksta o Dominiku Akrobati (tehničkom premijeru)

Izbrisali stavke o

Temeljnom ugovoru, ,,Otvorenom

Balkanu“ i Radu

Miloševiću

ZLATNA TRAKA: Simbol značaja Međunarodnog dana djece oboljele od raka

STR. 4.

Naslovnice prije i poslije cenzure

Lider DPS-a i kandidat za predsjednika Crne Gore u Danilovgradu poručio da je potrebno što prije staviti tačku na agoniju u kojoj se naša država nalazi

Đukanović: Pobjeda na izborima 19. marta nije manje važna od one 21. maja 2006.

PODGORICA – Lider DPS-a i kandidat za predsjednika

Crne Gore Milo Đukanović poručio je u Danilovgradu da „ćemo 19. marta slaviti još jednu pobjedu demokratske, građanske i evropske Crne Gore“, da će to biti najvažnija pobjeda Crne Gore u ovom vremenu, te da bitka 19. marta, kako je rekao, nije manje važna od one 21. maja 2006. kada smo na demokratskom referendumu obnovili crnogorsku nezavisnost.

Đukanović je obećao građanima da će Crna Gora postati članica EU do kraja njegovog sljedećeg predsjedničkog mandata i da ćemo tako ostvariti evropski nivo kvaliteta života. On je istakao da svoje poslove ne voli da ostavlja nezavršenim, a da mu je preostalo da Crnu Goru dovede do članstva u EU. Đukanović je kazao da je ove dvije i po godine na udaru bila i nezavisnost Crne Gore, te da su rezultate na izborima

2020. protivnici Crne Gore shvatili kao otvorena vrata za aneksiju.

– Potrebno je što je moguće brže staviti tačku na agoniju u kojoj se Crna Gora nalazi. Ovo su bile dvije godine ozbiljnog urušavanja tekovina savremene Crne Gore. Nemojte da se zanosimo, na udaru je bila i nezavisnost i članstvo u NATO i evropski put. Protivnici Crne Gore i zagovornici velikodržavnih nacionalizama u

PODGORICA - Profesor

Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić ocijenio je da će na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori 19. marta biti drugog kruga i da će se u njemu naći aktuelni predsjednik Milo Đukanović, ali da je neizvjesno ko će od ostalih kandidata u toj trci iz prvog kruga preći u drugi krug.

– Ono što je izvjesno je da će u drugi krug ići aktuelni predsjednik. Neizvjesnost kada je riječ o prvom krugu jeste ko je taj kandidat koji će preći taj prag, dovoljan, da uđe u drugi krug od preostalih kandidata, i ne mislim na bilo kog kandidata. Realnu šansu imaju Jakov Milatović, Andrija Mandić i Aleksa Bečić – rekao je Bešić za Tanjug.

On je kazao da je crnogorsko biračko tijelo prilično malo, i da kada neke stranke imaju čvrstu infrastrukturu to je veoma snažan zamajac, kako je rekao,

Crna Gora će biti članica EU tokom mog sljedećeg predsjedničkog mandata. Poznajući posao koji nam je preostao, siguran sam da to možemo završiti u godini u kojoj ćemo obilježiti dvadesetogodišnjicu naše nezavisnosti – rekao je Milo Đukanović

regionu su pobjedu na izborima 2020. shvatili kao otvorena vrata za novu aneksiju. Ta aneksija se nije dogodila ne zato što su Crnu Goru branile Krivokapićeva i Abazovićeva vlada. Suprotno, i jedna i druga su pomagale da do aneksije dođe. Ta aneksija se nije dogodila zato što je Crna Gora imala državno odgovornu opoziciju i što je imala jedan snažno rastući intelektualni građanski pokret – kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, najvažniji posao je sanacija ozbiljne štete koju su, kako je rekao, ove štetočine do sada napravile.

POSUSTALA EKONOMIJA

– Ekonomija je jako posustala. Institucije su postale nefunkcionalne. Javne finansije su urušene. Vitalni sistemi poput sistema zdravstvene zaštite i obrazovanja su na koljenima. Kompromitovan je sistem bezbjednosti. Pravosudni sistem će imati pune ruke posla da ustanovi krivično-pravnu odgovornost za sva kršenja zakona, i za sve zloupotrebe koje su se dogodile tokom ove dvije i po godine. Time će se baviti sudska grana vlasti. Mi se moramo baviti ozbiljnom politikom, ozbiljnom stabilizacijom institucija koje su prilično ruinirane. Moramo se bavi-

ti što bržom revitalizacijom važnih društvenih sistema, poput zdravstva i školstva da bismo mogli da pružimo građanima Crne Gore kvalitetan servis i moramo se pozabaviti pitanjem daljeg razvoja – kazao je Đukanović. Istakao je da pobjeda na predsjedničkim izborima garantuje pobjedu i na parlamentarnim. On je izdvojio tri prioriteta državne politike koju će voditi odgovorna vlada: sačuvati skladne međuvjerske i međunacionalne odnose među građanima, uspostaviti dinamičan ekonomski razvoj i doći do članstva u EU u nje-

govom sljedećem predsjedničkom mandatu. – Dobri međunacionalni i međuvjerski odnosi nijesu tekovina naše generacije. Radili su i naši preci podosta na tome i ostavili nam taj lijepi temelj u nasljeđe, treba kazati i da smo ga mi odgovorno čuvali u ovom vremenu, i da nam je vrijeme potvrdilo da Crna Gora zapravo jedino može opstati kao građanska država. Da bi Crna Gora bila građanska država, dakle, u središtu njene državne politike moraju biti jake građanske partije i jaka građanska koalicija. Sve dok je bilo tako do 30. avgu-

sta 2020. godine nije bilo onih zlokobnih povika iz Pljevalja, niti je bilo nedoumica u crnogorskom parlamentu je li se u Srebrenici dogodio genocid ili nije. Oni koji sada otvaraju te dileme dobro ih se treba paziti. Ubijeđen sam da svako ko ima tu dilemu taj je sklon da napravi novi genocid – kazao je Đukanović. Kao drugi prioritet, Đukanović je naveo dinamičan ekonomski razvoj i evropski životni standard. On je istakao kako su prethodne vlade rastjerale investitore i uništile biznise koji su punili budžet, napravile štetu za ko-

Profesor Fakulteta političkih nauka o predsjedničkim izborima

ju će nositi odgovornost. Đukanović je rekao da oni koji su rastjerivali investitore i rizikovali ogromne štete po budžet, moraju da snose krivično-pravnu odgovornost ukoliko Crna Gora bude na arbitražama prinuđena da plaća stotine miliona kazne.

OGROMNA ŠTETA – Napravili su ogromne štete, ne samo što su rastjerali investitore, poput Amana, ugasili Montenegro Airlines i na taj način desetkovali turistički razvoj Crne Gore. Oni su rizikovali ogromne štete po budžet Crne Gore. Danas su u toku arbitražni procesi u Londonu sa investitorima koje su potjerali, sume koje će ukoliko ti arbitražni procesi budu završeni onako kako su krenuli, sume koje će opteretiti budžet Crne Gore i poreske obveznike su oko 150-160.000.000 eura. Lako li se igrati sa državnim parama, lako li se igrati sa parama poreskih obveznika i obračunavati se sa svojim političkim protivnicima vjerujući da to tebe ne košta ništa, ali to je zabluda - koštaće ih. I te kako će ih koštati. Želim vrlo odgovorno da im to poručim sa ovoga mjesta: ako neko otuđi 5.000 eura iz neke državne firme ili iz budžeta, taj logično odgovara pred sudom. Ako neko otuđi zbog svojih političkih potreba i zbog svojih političkih obračuna 150.000.000 eura iz budžeta države ne može proći nekažnjeno – istakao je on. Đukanović je kazao da ne voli da svoje poslove ostavlja nezavršenim, zato se kandidovao na ovim izborima. –Ne samo da želim nego i obećavam – Crna Gora će biti članica EU tokom mog sljedećeg predsjedničkog mandata. Da budem još optimističniji i to realno optimističan. Dakle, poznajući posao koji nam je preostao, siguran sam da to možemo završiti u godini u kojoj ćemo obilježiti dvadesetogodišnjicu naše nezavisnosti – rekao je Đukanović. R. P.

Izvjesno da u drugi krug ide Đukanović, neizvjesno ko će biti drugi kandidat

naročito u svjetlu činjenice da te partije, a naročito Bečićeva i Mandićeva, participiraju u vlasti na lokalnim nivoima u određenom broju opština, i onda, ocjenjuje Bešić, imaju tu vrstu kapaciteta da toj organizaciji daju značajan doprinos. Ipak, dodao je Bešić, ničega toga nema kada je riječ o Pokretu „Evropa sad“ Jakova Milatovića.

– Imamo samo jedan mlad i poletan pokret koji je imao taj program koji se zvao „Evropa sad“, dok su bili ministri Milatović i Spajić, i to duplo povećanje plata koje građani sada gratifikuju. To je sve što ima „Evropa

sad“, čak i njihov politički autoritet, da tako kažem, u smislu harizme, ne odiše onim što bi trebalo nekakvi, vrlo talentovani politički lideri da imaju – kazao je on, prenosi portal Antena M.

On je ocijenio da je kampanja Andrije Mandića interesantna, jer kako je rekao, i on je u politici dugo, dvije decenije, i sada ide jezikom pomirenja, očito svjestan.

– Ovdje je sada ključna stvar to da Mandić može ući u drugi krug, ali matematički proračuni trenutno pokazuju da on nema šansi u drugom krugu. Prosto ovo što se zove građan-

ska javnost, ne srpska, ne DPS javnost, nego građanska javnost – to je ona što uglavnom podržava Bečića i Milatovića i imaju rezervu prema jednoj ekstremnijoj nacionalnoj politici koju zastupa Mandić – naveo je Bešić. Komentarišući prijedlog Demokratskog fronta da se napravi sporazum između ostalih kandidata ukoliko dođe do drugog kruga i podrže jedni druge protiv Đukanovića, Bešić je rekao da je Demokratski front time priznao ,,da ima problema u drugom krugu“. On smatra da i ako dva preostala kandidata prihvate tu ponu-

du i da pristanu da potpišu sporazum, i daju podršku, ne znači da će glasači to prihvatiti.

Komentarišući to što tehnički premijer Crne Gore Dritan Abazović još uvijek nikome nije pružio podršku, Bešić je rekao da je to jedna specifična situacija i da mu nije poznato da postoji slučaj da aktuelna vlada nema svog kandidata za predsjednika.

– Nijedna partija koja sačinjava vladu nema svog kandidata. Obično kada imate vladu imate vaše kandidate na predsjedničkim izborima. To pokazuje zapravo sav kapacitet te vlade, koja je u tehničkom, odnosno ma-

njinskom mandatu - rekao je on. Bešić je ocijenio da će Abazović podržati Bečića zbog toga što Pokret „Evropa sad“ „jede“ biračko tijelo Abazovićeve Ujedinjene reformske akcije. – Ona će, zapravo, nestati sa političke scene ukoliko ne naprave nekakav manevar. Mislim da će Abazović podržati Bečića sa dogovorom da sa njim ima predizbornu koaliciju kako bi uopšte preživio sljedeće izbore. On zaista ima problem da preživi sljedeće izbore, „Evropa sad“ trenutno grabi njegovo biračko tijelo na način da je on već sada na granici cenzusa – zaključio je Bešić. R. P.

Sa konvencije u Danilovgradu

Juče održani izbori u Tuzima, Đeljošaju apsolutna pobjeda

Albanski forum osvojio 18, koalicija koju predvodi

DPS – 12 mandata

PODGORICA – Albanski

forum (Albanska alternativa – Demokratski savez Albanaca – Nacionalna unija Albanaca) osvojio je apsolutnu vlast, odnosno 18 mandata na juče održanim izborima u Tuzima – pokazuju preliminarni rezultati.

Taj savez dobio je podršku 4.282 ili 51,83 odsto glasova.

Savez „Pravim putem“- DPS, DUA, BS, SD, dobio je podršku od 33,4 odsto ili 2.755 glasova, što znači da će imati 12 mandata.

Demokratska Crna Gora osvojila je 417 glasova ili pet odsto, što je jedan mandat. Savez SDP – PZT osvojio je 333 glasa ili četiri odsto, odnosno jedan mandat.

Prema preliminarnim rezultatima, ispod cenzusa ostali su Albanska koalicija „Zajedno“ (Forca – Demokratska partija), Socijalistička narodna partija i Stranka pravde i pomirenja. Albanska koalicija (DP, Forca) dobila je podršku 189 birača ili 2,29 odsto, SNP je dobila 160 glasova ili dva odsto, a SPP – 126 glasova ili 1,5 odsto.

Na izbore je izašlo 8.245 glasača ili 66,56 odsto. Nevažećih je bilo 69 listića.

Lider Albanske alternative

Nik Đeljošaj rekao je Pobjedi da su izbori protekli na demokratski i miran način, te da su građani odlučili da vrednuju ono što je urađeno. Najavio je da nastavljaju da ispunjavaju obećano.

– Mislim da je danas praznik demokratije za čitavu Crnu Goru i za Opštinu Tuzi – rekao je on.

Slavili uz zastave Albanije

Pobjedu su slavili u jednom restoranu, a Đeljošaj kaže da je pozvao i one koji su drugačije glasali da im se pridruže.

– Svi treba da poštujemo demokratske procese, onaj ko ima najviše glasova pobjeđuje. Svi nastavljamo da živimo zajedno – zaključio je Đeljošaj.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić saopštio je da ta partija izražava zadovoljstvo što su izbori u Tuzima prošli u atmosferi tolerancije i međusobnog uvažavanja političkih konkurenata.

– Rezultat koji je naša koalicija osvojila ukazuje da smo zadržali povjerenje naših birača i osvojili sličan broj glasova kao i na prethodnim izborima – saopštio je Nikolić.

Naveo je da činjenica da je nacionalna partija odnijela ap-

Pristalice Albanskog foruma odmah nakon proglašenja rezultata počeli su slavlje na ulicama Tuzi. Nosili su zastave Albanije, a u jednom od automobila u koloni vijorila se i zastava Velike Albanije. U restoranu ,,Troja“, u kojem su Đeljošaj i ostali lideri pobjedničke koalicije slavili, između zastava Albanije, vijorila se i zastava Oslobodilačke vojske Kosova (UCK). Kako je zabilježio naš reporter, pristalice su klicale Oslobodilačkoj vojsci Kosova. Bile su istaknute i dvije crnogorske zastave. Zanimljivo je da tokom slavlja na ulicama nije bilo crnogorskih zastava, ni bilo kojeg državnog simbola.

U Podgorici održan prvi promotivni skup kandidatkinje SDP-a za predsjednicu Crne Gore

Vuksanović-Stanković:

Nećemo dozvoliti

nikome da podvodi našu državu zarad mrvica sa Vučićevog stola

DPS i dalje smatra da je za našu lokalnu sredinu, a i za Crnu Goru, najbolji izbor politička ponuda koju personifikuju ljudi različitih vjera i nacija, ali sa vizijom kako da unaprijede, razvijaju i obogaćuju svoju sredinu. Zahvaljujemo svim biračima koji su nam ukazali povjerenje i obećavamo da ćemo sa još većim elanom raditi za dobrobit Tuzi i njenih građana – rekao je Miloš Nikolić

solutnu pobjedu u Tuzima pokazuje trend koji je prisutan već nekoliko godina i on, kako je rekao, ne iznenađuje.

– DPS i dalje smatra da je za našu lokalnu sredinu, a i za Crnu Goru, najbolji izbor politička ponuda koju personifikuju ljudi različitih vjera i nacija, ali sa vizijom kako da unaprijede, razvijaju i obogaćuju svoju sredinu. Zahvaljujemo svim biračima koji su

nam ukazali povjerenje i obećavamo da ćemo sa još većim elanom raditi za dobrobit Tuzi i njenih građana – dodao je Nikolić.

Lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da su ostvarili odličan rezultat na izborima. – Ostvarili smo rast od 80 odsto u odnosu na lokalne izbore 2019. godine i nekoliko puta uvećali svoj rezultat u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine. Nakon sjajnih rezultata u Petnjici i Ulcinju, nova potvrda naše iskrene i čiste građanske politike – naveo je Bečić.

Istakao je da je to „sjajna uvertira za nastupajuće predsjedničke izbore i odličan rezultat“ koji očekuju i u manjinskim sredinama.

Izborni dan protekao je mirno. Zabilježene su sitne nepravilnosti, među kojima su dva fotografisanja biračkih listića.

Pravo glasa imalo je 12.387 birača na 30 biračka mjesta. Ovo su bili drugi lokalni izbori nakon što su Tuzi postali samostalna opština 2018. godine. Na prošlim lokalnim izborima koji su održani 2019. godine Albanski forum imao je 16 mandata, Demokratska partija socijalista - 10, Bošnjačka stranka - četiri, a Socijaldemokrate i Demokratska Crna Gora po jedan.

PODGORICA - Nećemo nikome dozvoliti da nam ponižava državu i podvodi je tuđim interesima zarad neke mrvice sa stola Aleksandra Vučića. Jednako tako nećemo dozvoliti da neko grabi za sebe i svoje, a drugima uskrati slobodu, jednakost i pravdu i sve ono što nas čini ponosnim građankama i građanima Crne Gore – poručila je na prvom promotivnom skupu „Draginja srcem“ kandidatkinja SDP za predsjednicu Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković, održanom u Podgorici.

Kazala je da je Crna Gora na udaru onih iza kojih stoji pobijeđena prošlost koja se probudila pod barjakom i direktivom nacionalističkih snaga kojima se upravlja van Crne Gore.

– Ali neće nas odbraniti oni koji bi da sve vrate na staro – ono po kojem državu brani svemoćni pojedinac ili jedna partija. Državu ćemo braniti i odbraniti mi koji je volimo – odbranićemo je srcem, poštenim vladanjem i poštenim i iskrenim

odnosom prema svim građanima – naglasila je Vuksanović-Stanković.

Nije moguće ne primijetiti, ističe ona, u kojoj mjeri neki govore danas drugačije od onoga kako su ranije govorili. – Njihove milozvučne riječi i lažni patriotizam koji danas odjekuje nije ništa drugo nego mjera licemjerja i manipulacije. Neki sebe čak nazivaju građanskim snagama, a prošlost im je natovarena nacionalizmom i klerikalnim stavovima. Ja kao vaša kandidatkinja za predsjednicu, i partija koju predstavljam, uvijek smo bili na istom i pravom putu. To je put ljubavi prema vlastitoj zemlji. Nikada nijesmo ustuknuli, nikada se nijesmo predomislili, nikada se nijesmo mijenjali, i to će ostati tako. Ponosno smo nosili zastavu naše zemlje, hrabro smo se za nju borili u svakom trenutku i na svakom mjestu, beskompromisno smo ulazili u borbu sa svima koji ugrožavaju našu nezavisnost i pravo na slobodu –istakla je Vuksanović-Stanković. R. P.

Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“ kazao da je ponosan na svoj opozicioni glas

Milatović: Otac mi je jedan od osnivača SNP-a, glasao sam i za Demokrate

PODGORICA – Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović kazao je da je njegova porodica od 1997. godine bila opoziciono nastrojena, te da je njegov otac jedan od osnivača SNP-a. Osim za SNP, priznaje da je glasao i za Demokrate, kao i 30. avgusta 2020. za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, ističući da je ponosan na svoj opozicioni glas.

- Nekad sam glasao za SNP, i za Demokrate čini mi se, 30. avgusta 2020. sam glasao za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Apsolutno sam po-

nosan na svoj opozicioni glas. Dolazim iz porodice koja je od 1997. bila opoziciona. Moj otac je jedan od osnivača SNP-a, prošli smo i neke teške porodične dane zbog toga. Isto tako, uvažavam sve koji su svojim motivima glasali neke druge partije. Mi u Crnoj Gori nemamo previše prostora da sudimo jedni drugima i treba malo više da spustimo loptu i pokažemo veću dozu međusobnog poštovanja i povjerenja. Neki ljudi sa naše scene se moraju penzionisati i moraju biti pobijeđeni. Tu mislim na gospodina Mila Đukanovića - kazao je Milatović za Prvu TV. R. P.

Proslava u restoranu ,,troja“: Đeljošaj nazdravlja pristalicama

PoČela KaMPanju: Draginja Vuksanović-Stanković

s. vasiljević

Crnogorski pokret poziva građanske, proevropske organizacije, dijasporu, kao i pojedince, na zajedničko djelovanje

Crnogorski evropski savez – platforma za budućnost

PODGORICA - Crnogorski pokret pozvao je nevladine organizacije, crnogorske nacionalne institucije, udruženja građana, udruženja iseljenika i istaknute pojedince da se udruže na zajedničkoj platformi - Crnogorski evropski savez (CES).

Oni su ponudili političku platformu čiji je cilj, kako su naveli, da se omogući „svima - nezavisno od nacionalne pripadnosti, pola, rase, seksualnih opredjeljenja i političkih uvjerenjavjernicima, ateistima i agnosticima na cijeloj državnoj teritoriji, da se u njoj ośećaju kao ravnopravni građani u suverenoj Crnoj Gori članici EU i NATO-a“.

URUŠENE VRIJEDNOSTI

Tekst platforme prenosimo integralno.

„Godinama se dovode u pitanje sve vrijednosti na kojima počiva moderna Crna Gora - državni autoritet, građanski mir, međuvjerski i međunacionalni odnosi, osobena crnogorska kultura i nacionalne osobenosti, tekovine antifašističke borbe i društvo socijalne pravde. Obilježavaju ih uzurpacije svake vrste, otimanje javnih dobara i zloupotreba instrumenata vlasti za sticanje lične koristi. Tako je potkopano građansko društvo, što je uzrokovalo propast građanske klase, a zemlja je dovedena u stanje koje tendira haosu i dužničkome ropstvu. Građani koji su se obogatili neośetljivi su na ljudsku patnju i nezainteresovani za nacionalne i državne interese. Njihov primarni interes je da sačuvaju stečeno bogatstvo i još više se obogate i priklanjaju se svakoj vlasti koja im to može omogućiti.

Pohlepa i trgovina vitalnim cr-

Zalažemo se za – društvo socijalne pravde koje počiva na moralnim načelima, građanski karakter države, pravo svih naroda da budu svoji na svome, uzakonjenje prirodne i kulturne baštine u svojini države Crne Gore, te ekonomiju zasnovanu na evropskom poslovnom moralu - navodi se u ponuđenoj političkoj platformi

nogorskim interesima ugrozila je ustavni poredak i slomila patriotizam kod građana, dok je srpska velikodržavna ideja ključna ideološka i politička matrica koja ugrožava opstanak modernoga crnogorskoga društva i države. Posljedično je favorizovala političke snage koje promovišu velikosrpski san o velikoj srpskoj državi, koja bi zahvatala većinu Balkana i izlazila na dva mora - Egejsko i Jadransko. Podržavaju je istomišljenici u Banjaluci i Beogradu. Etnički Crnogorci lišavaju se vjerskih, kulturnih, svih drugih građanskih prava, sakralnoga nasljeđa i kulturne baštine koja je sad upisana u vlasništvo Srbije. Oblikovanje državnoga i nacionalnoga

identiteta u rukama je Srpske crkve i beogradskih naučnih i kulturnih institucija.

NAPADI NA CPC Crnogorska pravoslavna crkva napada se svim sredstvima i načinima, ciljano da se ukloni s duhovne scene i integriše unutar Srpske. A rijetke crnogorske nacionalne institucije iz političkih razloga opstaju na ivici egzistencije i odmaže im se na svakome koraku. Status crnogorskoga, kao službenoga jezika, opstruira se u svim medijima i institucijama.

Srbija cilja da uz podršku Moskve i dogovorom s Banjalukom anektira entitet BiH - Republika Srpska i prijeti aneksijom Crnoj Gori, da bi izašla na luke

Jadranskoga mora. Dok Vlada u interesu Srbije i Srpske pravoslavne crkve, manipulacijama i populizmom, ubrzano potkopava temelje naše države. Ugrožava državni suverenitet, a ratnohuškačkom retorikom prijeti građanskom karakteru društva i priziva zle duhove prošlosti. Na meti su nacionalne, vjerske i LGBTQ manjine kojima zagorčavaju život i prijete im postojanju. U zemlji egzistiraju i osnivaju se nova velikosrpska udruženja, oličena u takozvanim pravoslavnim bratstvima i zavjetnicima, bajkerima i četničkim organizacijama, koja su prijetnja državnosti i civilizaciji. Osamdeset četiri manastira u kojima se okupljaju, preuzela

su ulogu centara za raspirivanje mržnje prema Crnoj Gori. A opozicija ne pokazuje interes da se organizuje i organizovano suprotstavi takvoj politici. Crnogorci su postali predmet vladinoga nadzora i lišavanja elementarnih građanskih, vjerskih i nacionalnih prava. U posljednje tri decenije, 20.000 stranih građana dobilo je državljanstvo, a 63.746 stranih državljana su vladinom odlukom stekli pravo na njega. Dok iz biračkoga spiska Vlada namjerava da izbriše oko 40.000 naših državljana koji žive i rade vani, i tako etničkim inžinjeringom, na izborima, legalno promijeni crnogorski karakter države. Na izborima učestvuje i između 35 i 40 hiljada birača koji imaju dvojno državljanstvo, čijim glasovima se manipuliše iz Beograda u korist Beograda. Crnogorski slobodarski i odbrambeni refleks takvoj politici aktuelna vlast naziva crnogorskim ekstremnim nacionalizmom, izjednačavajući ga sa stvarnim velikosrpskim. Politiku kolaboracije s velikosrpskim nacionalistima na štetu naše zemlje i naroda naziva evropskom, a državu u kojoj su Crnogorci lišeni građanskih prava i oklevetani za navodni nacionalizam, građanskom. Sve ove okolnosti izazivaju košmar koji ubrzo može postati stvarnost, i zemlju uvesti u haos u kome bi i država i svi građani bili na ispitu. Naša država ima duboke korijene. Postojala je i opstajala zahvaljujući heroizmu i patriotizmu koji je nadahnjivao naše pretke i u miru i u ratovi-

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore poručio da dijaspora mora pomoći Crnoj Gori

Rastoder: Izbor vam je lak – za predsjednika broj 1

PODGORICA – Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Americi, pozvao je svu dijasporu da izađe na predsjedničke izbore 19. marta, ističući da je „izbor lak – za predsjednika broj 1 – Milo Đukanović“.

– Dijaspora mora pomoći Crnoj Gori - poručio je Rasto-

der. U anarhiji i agoniji koja je zadesila Crnu Goru, dijaspora mora preuzeti dio odgovornosti i pomoći Crnoj Gori da se ova njena agonija završi i na predsjedničkim i na vanrednim parlamentarnim izborima koji nas očekuju ubrzo. Ne smije se više dozvoliti smijenjenim ostacima apostola i eksperata iz (AP) sektora sa kojim se oni hvale, da nam

upropašćavaju državu - istakao je Rastoder. Pozvao je svu dijasporu Crne Gore cijelog svijeta da „digne svoj glas i uzmu svoj dio odgovornosti te u martu i kasnije na parlamentarnim izborima zaokruže za bolju budućnost Crne Gore, a ove crkvene pokusne kuniće pošaljemo u prošlost“.

– Zato 19. marta uzmite sud-

binu u svoje ruke za evropsku, građansku Crnu Goru, nemojte se bojati pritisaka, javno otiđite i glasajte svi vi koji imate pravo glasa. Izbor vam je lak – za predsjednika Crne Gore broj 1. Milo Đukanović - naveo je Rastoder. Poručio je da je uvjeren da nema suvereniste ni Bošnjaka koji će „glasati četničkog vojvodu Andriju Mandića“.

ma. Njena starina seže još od vremena ilirskog kraljevstva i dukljanske kraljevine. Vjere koje su se oplodile na crnogorskom tlu su katolička, pravoslavna i islamska. One su ucijepljene u narodu još od vremena duboke starine. Najstarija državna i nacionalna institucija je Dukljansko-barska nadbiskupija kao Katolička crkva u Crnogoraca katoličke vjere, Kotorska biskupija, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Jevrejska zajednica i protestantske vjerske organizacije. Pa su sve vjere, kulture i narodi koji žive u njoj njeni temelji. Stoga je borba za očuvanje državnoga suvereniteta, građanskoga društva u kome su svi narodi ravnopravni te mira i ljubavi među vjerama i nacijama obaveza svih koji se smatraju dostojnim predaka.

OTPOR

Zato mi ujedinjeni oko demokratskih ideala, principa i normi pozivamo nevladine organizacije, crnogorske nacionalne institucije, udruženja građana, udruženja iseljenika i istaknute pojedince da zajednički organizujemo Crnogorski evropski savez (CES). I građanskim sredstvima otpora stanemo u odbranu prava da živimo slobodni u sopstvenoj državi. Savez će biti utemeljen na načelima: Konstituenti zadržavaju osobnost i Savezom se kolektivno rukovodi.

Cilj je da omogućimo svimanezavisno od nacionalne pripadnosti, pola, rase, seksualnih opredjeljenja i političkih uvjerenja - vjernicima, ateistima i agnosticima na cijeloj državnoj teritoriji, da se u njoj ośećaju kao njeni ravnopravni građani u suverenoj Crnoj Gori članici EU i NATO-a.

Zalažemo se za - društvo socijalne pravde koje počiva na moralnim načelima, građanski karakter države, pravo svih naroda da budu svoji na svome, uzakonjenje prirodne i kulturne baštine u svojini države Crne Gore, te ekonomiju zasnovanu na evropskom poslovnom moralu.

Na kraju proglasa navode da će o mjestu i datumu održavanja konstitutivne śednice javnost biti pravovremeno obaviještena. K. K.

– Uvjeren sam da nema suvereniste a pogotovo Bošnjaka koji će glasati četničkog vojvodu Andriju Mandića za ko-

jeg svi znamo ko je i šta je bio, koji nam nudi

bolju budućnost sa vrećom krompira – zaključio je Rastoder. R. P.

Esad Rastoder

Građanskim otporom odbraniti pravo da živimo slobodno u sopstvenoj državi

S. VASILJEVIĆ

INTERVJU: Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo

SARAJEVO - Crna Gora je pod ruskim uticajem koji se poput metastaza proširio kroz djelovanje države Srbije i Srpske pravoslavne crkve, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo.

On tvrdi da je, ako se napravi istorijska retrospektiva, Crna Gora uspjela da napravi ključni zaokret. Međutim, prema njegovom mišljenju, i da je onog trenutka kada je imala namjeru da dovrši državotvorno zaokruživanje kroz zakon koji je Srpska pravoslavna crkva protumačila kao napad na sebe, ta vjerska organizacija pokazala da je najmoćnija organizacija u regiji, a istovremeno se potvrdilo i da je ta crkva od Bosne i Hercegovine, pa do Ukrajine, uvijek bila zapravo na strani agresora.

– Vrlo je očigledno da je SPC, u političkom životu u Crnoj Gori, neko ko suštinski upravlja tim procesima. Ono što je zanimljivo za Crnu Goru jeste način ruskog uticaja preko SPC, a da istovremeno imamo jednu „zapadnu diviziju“ međunarodne zajednice koja u regiji, pričajući o borbi protiv korupcije i to isključivo u područjima koja ne uključuju Srbiju, amnestirajući je na taj način, pomažu zapravo, vjerujem nenamjerno, snage koje su otvoreno proruske i otvoreno zagovaraju različite vrste istorijskog revizionizma – kazao je Turčalo za Pobjedu.

Prema njegovoj ocjeni, u Crnoj Gori taj istorijski revizionizam ide sve do 1918. godine. – Dakle, to nijesu samo ljudi koje mogu nazvati četnicima iz Drugog svjetskog rata, niti nekim ko je podržavao razne agresivne ratove tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Riječ je o ljudima koji zapravo imaju problem sa vlastitom državom, ne doživljavajući je kao državu uopšte, već samo kao neki prostor koji je privremeno proglasio i obnovio svoju nezavisnost, te treba da se vrati u okvire matice, a to bi trebala biti Srbija – kaže on.

POBJEDA: Crna Gora od Srbije i nosilaca njene politike doživljava sličnu stvar kao i Ukrajina, doduše na manjoj skali. Njoj se takođe poriče pravo na državnost, samobitnost, naciju... Ljudi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci predstavljaju se kao lopovi sa jednom rukom na srcu, a drugom u džepu, kao Srbi sa felerom...

TURČALO: Imate sličan diskurzivan i praktični politički pristup Srbije i proruskih političkih snaga i u Crnoj Gori i u BiH. I u Bosni se Bošnjaci, kao veća etnička grupa, pokušavaju desubjektivizirati kao politički narod, tretirajući se isključivo kao konfesionalna grupa. Pa ih tako, na primjer, sadašnji predsjednik Republike Srpske i bivši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik isključivo oslovljava samo kao

Srpska crkva suštinski upravlja političkim procesima u Crnoj Gori

„muslimani“. Negira se apsolutno bilo kakav istorijski kontinuitet BiH, svodeći je na neki teritorij.

To se radi na vrlo sličan način sa Crnom Gorom. Ono što je veoma slično, kada poredimo 2020. godinu kao prijelomni trenutak za Crnu Goru i BiH, su institucije u obje države koje su slabe i relativno krhke. One se još više prazne od neke svoje esencije i ostaju ljušture. Mi vidimo da te institucije ne mogu da funkcionišu, da se institucionalna memorija briše. Kada je riječ o Crnoj Gori, uklanjajući ljude koji su tu memoriju imali. Na sličan način se postupa i u BiH. Dodatna specifičnost Crne Gore je što je ona članica Sjevernoatlantskog saveza, ali je bukvalno dovedena u stanje da je to njeno članstvo neka vrsta zamrznutog članstva. Ponašanje proruskih snaga koje praktično vode državu, ne proizvodi nikakve konsekvence, jer Zapad još uvijek traži način kako da odgovori na to i onda kao odgovor nalazi ovu politiku udovoljavanja prema Srbiji i tim prosrpskim i proruskim snagama i u Crnoj Gori i u BiH.

POBJEDA: Koji je cilj takve politike, kako kažete „zapadne divizije“, udovoljavanja Srbiji?

TURČALO: Cilj te politike udovoljavanja je suštinski –stabilnost. Jer je ono što potenciraju Vučićev i Dodikov režim, pa i Demokratski front i slične političke strukture u Crnoj Gori – što smo jače proruski, to možemo tražiti više koncesija od Zapada. Što više možemo unijeti nestabilnosti, to više možemo dobiti za neku vrstu stabilnosti. Zapad je potpuno obesmislio svoj mehanizam sankcija, što je posebno vidljivo na primjeru BiH, gdje su ljudi koji su na crnim listama sada odjednom u državnoj vlasti i predstavljeni kao nekakve nove snage i niko od tih zapadnih aktera nije sporio njihov ulazak na ključne pozicije. Na taj način se praktično u ruke tih antievropskih i anti-NATO snaga, Srbije, Republike Srpske i jednog značajnog dijela političkih struktura u Crnoj Gori, prepuštaju ključne pozicije u sigurnosnom sektoru. Rusija više nema nikakav problem da penetrira bezbjednosni sektor u zemljama koje su kandidati za ulazak u EU ili imaju aspiraciju da postanu ili su već čla-

Zapad je potpuno obesmislio svoj mehanizam sankcija pa je praktično u ruke antievropskih i anti-NATO snaga, Srbije, Republike Srpske i jednog značajnog dijela političkih struktura u Crnoj Gori, prepustio ključne pozicije u sigurnosnom sektoru, tako da Rusija nema nikakav problem da penetrira bezbjednosni sektor u zemljama koje su kandidati za ulazak u EU ili imaju aspiraciju da postanu članice ili su već članice NATO-a

nice NATO-a. To je nešto što itekako može imati dugoročan negativni efekat. Koliko god taj scenario zvučao pesimistično, onog trenutka ukoliko bi Ruska Federacija, odnosno Vladimir Putin, osjetila da je njihovo nasljeđe na koljenima, spremna je proširiti front na Zapadni Balakan. U regiji ima minimalno četiri područja, Kosovo, Srbija u cjelini, Crna Gora i Republika Srpska, gdje može pokrenuti takvu akciju.

POBJEDA: Svjedoci smo da se grade različiti narativi. Tako je u Crnoj Gori, nasilno ustoličeni mitropolit Joanikije ubrzo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu nazvao Crnu Goru malom Ukrajinom, čime je nedvosmisleno stavio do znanja na koji način Crkva Srbije gleda na Crnu Goru. Takođe, imamo izgradnju narativa o takozvanom crnogorskom ekstremnom nacionalzmu, koji je kulmi-

nirao skandaloznim izvještajem BIRN-a u projektu mapiranja ekstremnih desničarskih i religioznih organizacija, u kojem su devet istaknutih boraca za ljudska prava, osvjedočenih antifašista i ljevičara, među kojima i dvije novinarke Pobjede, označeni kao desničari i vjerski fanatici. Koliko je opasna teza pravljenja kontrateže velikosrpskom nacionalizmiu i vještačkog balansiranja jednačine na ovaj način, preko jedne ozbiljne novinarske mreže kao što je BIRN?

TURČALO: I ovdje imate jednu vrstu sličnosti sa Bosnom i Hercegovinom. Način na koji se pokušava relativizovati velikosrpski nacionalizam u Crnoj Gori kroz označavanje onih koje žele izgradnju države Crne Gore kao ekstremnih crnogorskih nacionalista, jako je prisutan u BiH. Kod nas one koji se zalažu za izgradnju BiH kao građanske države, naziva-

ju građanskim nacionalistima i bošnjačkim unitraistima. Često se ta priča o izgradnji građanske države tretira na način da se „pojašnjava“ da ono što Bošnjaci žele jeste da iskoriste svoj demografski oportunizam, u smislu da ih je više od drugih etničkih grupa, pa da taj navodni nacionalizam žele da pokriju „građanskim nacionalizmom“. I u jednom i u drugom slučaju, u izgradnji države, velikosrpske institucije koje stoje iza tog narativa, a tu je SPC najozbiljnija u tom smislu, pokušavaju da taj svoj narativ objasne kao odgovor na ono što je nacionalizam „neke većine“. Da obesmisle u startu bilo kakvo kretanje ovih dviju država u smjeru ozbiljnih građanskih i liberalno-demokratskih država. Država koje na bilo koji način mogu dovršiti svoju potpunu integraciju u evroatlantski prostor.

POBJEDA: Prepoznajete li u BIRN-ovom izvještaju, prvenstveno za Crnu Goru, mehanizam hibridnog djelo-

vanja – ako ne direktno ruskog, a ono makar kopiranja njihovog „modus operandija“ plasiranja narativa o crnogorskom ekstremnom nacionalizma preko etabliranih medija?

TURČALO: Geopolitika Srbije, i njihova politika uopšte, u velikoj mjeri replicira ono što Rusi imaju u svojoj politici prema takozvanom „bližem inostranstvu“. Srbija i dalje Crnu Goru, BiH, pa i Kosovo koje je de facto nezavisno, smatra „privremenim“ tvorevinama gdje oni imaju pravo da se involviraju, kako bi pod okriljem koncepta „srpskog sveta“ navodno branili stanovništvo koje smatraju Srbima ili odricali uopšte mogućnost da postoje npr. Crnogorci. U velikoj mjeri možemo, ako pratimo kako je Rusija razvijala svoje različite geopolitičke instrumente, vidjeti kako ih je Srbija replicirala ovdje u regionu i nastavila ih primjenjivati.

Duško MIHAILOVIĆ

Sead Turčalo

Privrednici smatraju da bi svakodnevno onlajn objavljivanje informacija o prinudnoj naplati smanjilo nelikvidnost i međusobna dugovanja

Od 7. oktobra podaci o blokiranim kompanijama biće dostupni na dnevnom nivou

PODGORICA - Informacije

o kompanijama sa blokiranim računima treba da budu onlajn dostupne i to na dnevnom nivou umjesto na mjesečnom, što je dosadašnja praksa, poručeno je iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, Socijaldemokratske partije i kompanije Solvent Rating, koja se između ostalog bavi i tom problematikom. Sagovornici Pobjede smatraju da bi dnevno i javno dostupno objavljivanje blokada, kao što je to slučaj u državama regiona smanjilo nelikvidnost kompanija i međusobna dugovanja između preduzeća. Koliko bi to bilo značajno ukazuje i podatak da je ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa izvršnih dužnika premašilo milijardu eura. Iz Centralne banke (CBCG) od oktobra najavljuju obezbjeđivanje dnevnog uvida o podacima o blokadi računa preduzeća.

- Od 7. oktobra tekuće godine, kada na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, CBCG će biti u obavezi da, pored dosadašnjeg načina objavljivanja, obezbijedi i dnevni uvid u podatke o blokadi transakcionih računa svakog pojedinog izvršnog dužnika, koji na zahtjev može biti obezbijeđen i putem elektronskih sredstava komunikacije – kazali su Pobjedi iz Centralne banke.

Dosadašnja praksa je takva da vi možete izdati robu/uslugu tokom mjeseca firmi za koju ne znate da je u blokadi, upozorio je direktor kompanije Solvent Rating Slobodan Stamenković i istakao da Narodna banke Srbije informacije o blokadama ažurira na dnevnom nivou na svakih 30 minuta, a pored toga daje javno podatke i o nelikvidnosti po tekućem računu, koji mogu da najave blokadu preduzeća

slu koliko često, koliko dugo i koliko vrednosno je pravno lice, odnosno preduzetnik, bio u blokadu posljednjih šest godina, što je implicitni indikator u analizi kvaliteta njegovog poslovanja – pojasnili su iz CBCG.

Iz vrhovne monetarne institucije su podsjetili da je objavljivanje podataka o kompanijama sa blokiranim računima definisano Zakonom o platnom prometu, koji eksplicitno propisuje da CBCG objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate, i to nazive pravnih lica, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade računa.

- Član 65 , stav 5 Zakona precizno propisuje da CBCG navedene podatke objavljuje jednom mjesečno na svojoj internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva izvršnog dužnika – rekli su iz CBCG.

Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) navode da, pored ostalih aktivnosti, prate zakonsku regulativu i predlaže rješenja koja imaju za cilj stvaranje povoljnijeg i stimulativnijeg poslovnog ambijenta.

ma sa blokiranim računima na dnevnom nivou – poručili su iz CUP-a i dodali da u cilju obezbjeđenja većeg stepena informisanosti i zaštite povjerilaca, smanjenja troškova pribavljanja informacija blagovremenog pokretanja stečajnog postupka, kao i stvaranja podsticaja za redovno izmirenje dospjelih obaveza, očekuju da će CBCG kroz donošenje propisa koje su u njenoj nadležnosti obezbijediti dostupnost podataka na dnevnom nivou.

– U odnosu na kraj januara 2022. dug je povećan za preko 100 miliona eura, a u odnosu na 2021. povećan za oko 220 miliona eura, a u odnosu na 2020. za čak 365 miliona eura. Takođe, prema podacima CBCG, u blokadi je blizu 20 hiljada firmi i preduzetnik – naveo je Mugoša. On je dodao da SD već duže vrijeme predlaže konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti privrednih subjekata.

Istor

Ija prInudne naplate

Iz CBCG navode da je ta institucija u junu prošle godine dodatno unaprijedila način pristupa podacima koji se objavljuju u vezi sa postupkom prinudne naplate, na način što je korisnicima omogućen elektronski uvid u istoriju izvještaja raspoloživih podataka prinudne naplate i podataka o vrijednosti blokade pravnih lica, odnosno preduzetnika na individualnom nivou, i to na posljednji dan u mjesecu, počev od februara 2016. godine, zaključno sa posljednjim raspoloživim podacima. - Na ovaj način, ukucavanjem naziva ili matičnog broja se dobija najvažnija informacija o istoriji blokade pravnog lica, odnosno preduzetnika na individualnom nivou u posljednjih šest godina, na osnovu koga se može analizirati dugoročna likvidna pozicija pravnog lica, odnosno preduzetnika, u smi-

smanjenje troškova - Udruženje, vodeći se interesima privrede i u konačnom interesima društva u cjelosti, smatra opravdanim objavljivanje podataka o kompanija-

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podsjetio je da već duže vrijeme ukazuje da je nelikvidnost privrednih subjekata jedan je od najozbiljnijih izazova crnogorske ekonomije.

-Ono na čemu u SD insistiramo je da je potrebno da informaci-

je o blokadama privrednih subjekata budu onlajn dostupne i to na dnevnom nivou umjesto na mjesečnom što je dosadašnja praksa. Postoje kvalitetna brojna uporedna iskustva i u regionu i šire u ovom dijelu, koje možemo adekvatno implementirati kod nas. Vjerujem da bi takva mjera koristila privrednicima i mogla da doprinese poboljšanju likvidnosti privrede i smanjenju međusobnih dugovanja između privrednih subjekata u Crnoj Gori – istakao je Mugoša. Koliko je taj izazov ozbiljan, prema njegovim riječima, govori i činjenica da je na kraju januara ove godine ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi firmi i preduzetnika dostigli iznos od preko milijardu eura.

- Osim kreiranja povoljnih kreditnih linija za poboljšanje likvidnosti, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskalitefa, zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi koji poslanici SD-u za sada, nažalost bezuspješno, već nekoli-

ko puta predlažu u parlamentu, primijeniti institut multilateralne kompenzacije, odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata, bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike, kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse ,,besplatnog kreditiranja“ pojedinih privrednih aktera od dobavljača i podrške privrednim subjektima koji su pred gašenjem usljed problema naplate potraživanja nastalih metodom prisiljavanja na nerazumno duge rokove plaćanja – kazao je Mugoša.

Iskustvo u regIonu Direktor kompanije Solvent Rating Slobodan Stamenković smatra da je apsolutno potrebno da podaci o kompanijama sa blokiranim računima budu dostupni onlajn, na dnevnom nivou. - Imajući iskustvo i u drugim zemljama u regionu, gdje takođe Solvent Rating posluje, kao i bavljenje i razvojem poslovnih informacija u regionu koje je duže od deset godina, Crna Gora je jedinstvena po tome da blokade kao jednu od ključnijih informacija o poslovanju preduzeća, objavljuje jednom mesečno. Kako bi se stvorila dobra poslovna klima, koja bi prvenstveno zaštitila domaća preduzeća, tj. smanjila njihove rizične plasmane, privukla strane investicije i kompanije, neophodno je da izvori poslovnih informacija budu transparentniji i dostupniji. Svakodnevna

Slobodan Stamenković

Boris Mugoša

miliona eura

Ukupan broj blokiranih privrednih subjekata koji se u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) vode kao aktivni, a koji u Centralnom registru transakcionih računa imaju aktivne račune na kraju prošle godine bio je 57.784 od kojih je 16.102 ili 27,86 odsto bilo u blokadi.

- U poređenju sa 2021. godinom kada je na kraju te godine bilo 15.657 blokiranih privrednih subjekata (pravna lica i preduzetnici), broj blokiranih privrednih subjekata je veći za 2,84 odsto – precizirali su iz CBCG.

Ukupan dug po osnovu kojeg je izvršeno blokiranje

računa na kraju decembra prošle godine iznosio je 971,53 miliona eura i bio je veći za 13,33 odsto, odnosno za 114,27 miliona u odnosu na dug posljednjeg dana 2021. godine kada je taj iznos bio 857,26 miliona eura.

- Ističemo da je CBCG operater naloga za uspostavljanje

blokada na transakcionim računima izvršnih dužnika, koje uspostavlja na osnovu dostavljenih osnova za prinudnu naplatu od strane nadležnih izdavalaca – rekli su iz CBCG.

Prema podacima CBCG, 31. januara u blokadi je bilo 19.636 izvršnih dužnika, od čega su 16.183 činili privredni subjekti.

U vrijednosnom smislu, ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa izvršnih dužnika bio je

1,09 milijardi eura, a od ukupnog iznosa duga, na preduzeća se odnosilo 983 miliona eura.

– Koncentracija duga bila je relativno velika, tako da je deset najvećih blokiranih privrednih subjekata, odnosno 0,05 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvovalo sa 26,34 odsto u ukupnom iznosu blokade sa 266,02 miliona eura. Pedeset najvećih blokiranih privrednih subjekata, koji čine 0,26 odsto od ukupno evidentiranih dužnika, učestvovalo je u ukupnom iznosu blokade sa 47,10 odsto, odnosno sa 475,68 miliona eura – precizirali su iz vrhovne monetarne institucije.

dostupnost blokade računa privrednih društava u Crnoj Gori, kao jedan od krajnjih mehanizama za prinudnu naplatu, bez dileme doprinosi očuvanju zdravog poslovnog okruženja – poručio je Stamenković.

On je dodao da je to izazov sa kojim se preduzeće Solvent Rating susreće od kada su krenuli da posluju u Crnoj Gori, prije sedam godina.

-U više inicijativa pokušali smo da dođemo do odgovora, ali jednostavno Zakon o platnom prometu je takav, gdje je propisana obaveza CBCG da ove podatke objavljuje jednom mjesečno - rekao je Stamenković. Prema njegovim riječima, blokiran novac takođe zahtijeva dodatne troškove u vidu spornog potraživanja (troškovi advokata, izvršitelja, taksi), a postojanje dnevnih informacija o blokadama računa nesumnjivo bi smanjilo broj blokiranih preduzeća i blokiranog novca.

-I ne samo to, nego bi pospješilo da sav taj ,,rizičan novac“ može biti iskorišćen u razvoj domaćih kompanija, poboljšanje asortimana, razvoj kada su zaposleni u pitanju – naveo je Stamenković.

Smanjenje nelikvidnoSti

On smatra da bi dnevno i javno dostupno objavjivanje blokada smanjilo nelikvidnost preduzeća i međusobna dugovanja između preduzeća upravo pravovremenom reakcijom.

-Dosadašnja praksa je takva da vi možete izdati robu/uslugu tokom mjeseca firmi za koju ne znate da je u blokadi!? Takođe, način da provjerite da li je neka firma ranije imala blokade, njihov iznos i period, kao jedan od značajnih podataka kada je ne-

Zaposleni

Danas protest jer se ne osjećaju bezbjedno

PODGORICA - Zaposleni u pravosudnim institucijama za danas su najavili, u 11:30 sati, da će organizovati protest ispred Osnovnog suda kako bi nadležnima skrenuli pažnju na nebezbjednost sudova u kojima rade.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je za Portal RTCG da je protest način da skrenu pažnju nadležnima na nebezbjednost u osnovnim sudovima u državi.

– Ono čemu smo svjedočili u petak je posljednji poziv nadležnima da obezbijede sigurnost u zgradama osnovnih sudova, kako bi svi zaposleni, ali i građani,

Posljednji Poziv nadležnima da obezbijede sigurnost: Uviđaj nakon eksplozije bombe bili bezbjedni – rekao je Begović. On je pozvao sve građane da im se pridruže na protestu ispred Osnovnog suda u

Podgorici. Advokati, tužioci i svi zaposleni u pravosudnim institucijama pozivaju na podršku zbog događaja od prije

dva dana kada je M. B. aktivirao eksplozivnu napravu prilikom ulaska u zgradu Osnovnog suda i tužilaštva. R. P.

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju poručuju da se klima u Crnoj Gori mijenja

likvidnost i navika plaćanja firme u pitanju, nije lako uočljiv. Ako npr. trenutno stanje uporedimo sa podacima Narodne banke Srbije, koja informacije o blokadama ažurira na dnevnom nivou na svakih 30 minuta, a pored toga daje javno podatke i o nelikvidnosti po tekućem računu, koji mogu da najave blokadu preduzeća, svakako da prostor za unapređenje poslovne klime i te kako postoji – istakao je Stamenković. On je komentarišući najavu da će CBCG od 7. oktobra biti u obavezi da pored dosadašnjeg načina objavljivanja, obezbijedi i dnevni uvid u podatke o blokadi transakcionih računa svakog pojedinog izvršnog dužnika, naveo da svakako raduje činjenica da je prepoznat problem privrednika u Crnoj Gori, kao i spremnost da se dosadašnja praksa promijeni (mijenjanjem Zakona o platnom prometu).

- Ostaje nam da vidimo na koji način će tehničko rješenje CBCG biti implementirano i koliko i na koji način će informacije biti dostupne krajnjim korisnicima. Nadamo se da najavljena promjena rezultira svakodnevnim, onlajn, javnim obavještenjima svih zainteresovanih strana o iznosu blokada i blokiranim firmama. Treba takođe naglasiti da po uzoru na izvještavanje ovog tipa u regionu, postoje i dostupni izvještaji o samoj „strukturi blokade“, odnosno o svim povjeriocima koji su blokirali određeno preduzeće u tom trenutku. U svakom slučaju, kakve god promjene da se dese Solvent Rating će pravovremeno reagovati na njih i svoje usluge brzo prilagoditi novim rješenjima – kazao je Stamenković. S. PoPoviĆ

Ekstremne temperature,

PODGORICA – U Crnoj Gori, zbog promjene klime, treba očekivati češće ekstremne vremenske i klimatske pojave, poput toplotnih talasa, ekstremnih temperatura, suša, oluja i jakih kiša koje dovode do poplava. To je agenciji Mina kazala načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) Mirjana Ivanov

Ona je rekla da praćenja i ocjene pokazuju da se klima Crne Gore mijenja kao posljedica globalnih klimatskih promjena i varijabilnosti.

Prema riječima Ivanov, najtoplija dekada do sada u Crnoj Gori bila je od 2011. do 2020. godine.

– Od 2000. pa do sada, u sjevernom regionu je bilo više toplih perioda tokom godine nego što je uobičajeno za to područje, i manji broj mraznih dana – re-

kla je Ivanov. Ona je kazala da se vegetaciona sezona produžila, naročito na Žabljaku.

Ivanov je objasnila da su u središnjem i primorskom regionu evidentne pozitivne promjene u broju ljetnjih i tropskih dana, toplih dana i noći, dužine i broja toplotnih talasa.

– Trend je pozitivan, rastući s vremenom, dok za razliku od sjevernog regiona nema velikih promjena u broju mraznih dana niti u dužini vegetacione sezone – kazala je Ivanov i dodala da je izuzetak Bar gdje je broj mraznih dana znatno manji. Ona je rekla da su između 2000. i 2020. godine naročito bili izraženi veći dnevni intenziteti padavina u sjevernom i središnjem regionu.

–Ukupna godišnja količina padavina u danima jakih kiša bila je u ovom periodu povećana u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990 - navela je Ivanov.

Kako je kazala, suše praćene to-

plotnim talasima u Crnoj Gori u posljednje dvije decenije pogodile su naročito region Primorja, Zetsko-bjelopavlićku ravnicu, a zatim sjevernoplaninski region. – Uticale su ne samo na poljoprivredu i šume već značajno i na vodostaj važnih rijeka i jezera, poput rijeke Morače i Zete, kao i Skadarskog jezera, što je potom uticalo na ribarstvo, poljoprivredu i sektor energetike – rekla je Ivanov. Ona je kazala da su klimatske promjene uticale i na podzemne vode što, kako je navela, već predstavja potencijalan problem u budućnosti. Ivanov je pojasnila da deficit padavina znači i da je sadržaj vode u tlu znatno smanjen, zbog čega biljke otežano crpe vodu iz zemljišta i polako venu. Kako je kazala, hladnih talasa u Crnoj Gori će biti manje u odnosu na klimatološku normalu 1961-1990, a osmatranja pokazuju da će biti manje i mraznih dana.

– Ovakve prilike će naročito uticati na poljoprivredu, šumarstvo, zdravlje, turizam i hidrologiju, a preko hidrologije na ekonomiju koja od nje zavisi – rekla je Ivanov. Ona smatra da je crnogorska javnost dobro upoznata sa opasnošću od klimatskih promjena, zato što su održane brojne radionice na tu temu. R. P.

Samo 14 zemalja u svijetu ima zakone koji ženama daju ista prava kao i muškarcima

Crna Gora na 67. mjestu po rodnoj ravnopravnosti

PODGORICA - Samo 14 zemalja u svijetu ima zakone koji ženama daju ista prava kao i muškarcima. Prema indeksu ravnopravnosti na vrhu liste su Belgija, Kanada i Danska, prenosi portal Pobjede.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan, prema indeksu ravnopravnosti, najbolje je kotirana Srbija koja se nalazi na 34. mjestu, a iza nje su Kosovo, Albanija i BiH. Crna Gora nalazi se na 67. mjestu po ravnopravnosti polova, a iza naše države je Sjeverna Makedonija. U zemlje koje daju ista prava muškarcima i ženama ubrajaju se: Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Litvanija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Španija i Švedska.

PODGORICA - Mitropolit SPC Joanikije predvodio je juče litiju na Cetinju, tokom koje je opet govorio o komunistima koji su progonili crkvu, ali i o ,,svetoj Rusiji“,

prenosi Antena M. Litija je održana od Cetinjskog manastira do Ćipura, a povod je, kako je izvijestila SPC, bila Nedjelja pravoslavlja. Joanikije je kazao da je crkva

nepobjediva. – Pokazala se nepobjedivom i kada je bila gonjena od komunističkih vlasti, ponajviše u svetoj i velikoj Rusiji, a bilo je tog gonjenja i ovdje kod nas, i ubijanja sveštenika i monaha i vladika. Sve je to crkva pregrmjela i preživjela - poručio je, između ostalog, Joanikije.

R. P.

Na dnu liste su Sudan, Jemen i Zapadna obala i Gaza. Prema indeksu, žene ostvaruju 77 odsto zakonskih prava u odnosu na muškarce. Takođe, 2,4 odsto radno sposobnih žena širom svijeta nema ista prava kao muškarci. Indeks ravnopravnosti se obračunava na osnovu osam oblasti: ekonomska aktivnost, mobilnost, radno mjesto, plata, brak, roditeljstvo, preduzetništvo, imovina i penzija. R.P.

Za godinu dug po osnovu blokade porastao za 114,27

u pravosudnim institucijama reaguju nakon što je u podgoričkom Osnovnom sudu aktivirana ručna bomba

suša, jake kiše…

Mitropolit SPC saopštio da je crkva nepobjediva Joanikije predvodio litiju na Cetinju, govorio i o „svetoj Rusiji“

U Kotoru prvi put od 1926. cenzurisan humorističko-satirični časopis „Karampana“ zbog teksta o Dominiku Akrobati (tehničkom premijeru)

Uklonili stavke o Temeljnom ugovoru, ,,Otvorenom Balkanu“ i Radu Miloševiću

KOTOR - Nakon cenzure, tj. zabrane promocije knjige „Najveći zločin u istoriji“, autora Jovana Čubranovića, u Kotoru je uslijedila nova cenzura humorističko-satiričnog časopisa „Karampana“ koji izlazi od 1926. godine na dan održavanja karnevala. U njemu se u duhu karnevalske tradicije na humorističan i satiričan način oslikava lokalni duh i specifičnosti Kotora, ljudi, ali i političara i javnih ličnosti Crne Gore, događaja i pojava u društvu. Iako je bilo sporadičnih pritisaka vlasti da se utiče ili pokuša cenzurisati sadržaj „Karampane“, to se, prema kazivanju starih kotorskih feštađuna, do sada nije dešavalo.

Međutim, ove godine, prema pouzdanim informacijama Pobjede, uredništvu je „stigla naredba“ da se moraju mijenjati, odnosno izbaciti neke stavke u tekstu o suđenju karnevalu. Zbog toga je prvobitni tiraž časopisa, koji je štampan u štampariji „Dejli pres“ uništen, a u četvrtak veče je štampana nova izmijenjena verzija. Pobjeda je imala uvid u elektronska izdanja obje verzije časopisa gdje se jasno vidi da su iz prvobitnog teksta suđenja Kotorskome karnevalu Dominiku Akrobati zv. Tehnički, uklonjene stavke koje se odnose na trenutno aktuelne i važne društveno-politič-

Prema pouzdanim informacijama Pobjede, uredništvu je „stigla naredba“ da se moraju mijenjati, odnosno izbaciti neke stavke u tekstu o suđenju karnevalu. Zbog toga je prvobitni tiraž časopisa, koji je štampan u štampariji „Dejli presa“ uništen, a u četvrtak veče je štampana nova izmijenjenja verzija

jenjan jer su pojedine stavke optužnice očigledno nekome zasmetale.

U prvobitnoj verziji časopisa, u prvoj tačka optužnice se kaže da je optuženi „kriv jer je iz najbolje namjere potpisivanjem Konkordata dobro pomutio pomućeni narod“, dok u novoj verziji stoji „da je kriv jer je umjesto da miri pomutio već pomućeni narod“. Izmijenjena je i druga tačka optužnice koja kaže „da je radi fotelje (samo 4 odsto glasova) potpisao pakt sa Luciferom (čitaj DRPS)“, dok u novoj verziji stoji „da je radi fotelje potpisao pakt sa Luciferom“. Izmjenu je pretrpjela i treća tačka optužnice koja u prvobitnoj verziji glasi „da je svog bliskog saradnika postavio za šefa carine, a što je rezultiralo gubitkom jednog od dva šlepera cigara i jačanjem organizovanog kriminala“, dok u novom izdanju stoji samo „da je svog bliskog saradnika postavio za Capa Dogane“. Izmijenjena je i četvrta tačka optužnice koja je glasila „da sve čini da umjesto u EU nas uvede u lijepo društvo sa Srbijom, Albanijom i Republikom Srpskom“, dok sada ta tačka glasi „da sve čini da umjesto u EU nas uvede u lijepo drštvo sa još ljepšim ljudima“. Izmijenjena je i osma tačka optužnice koja je glasila „da pokušava da eliminiše respektabilne kompanije (Montenegro erlajnz i Pomorski saobraćaj), dok su u novom izdanju uklonjeni nazivi ovih kompanija.

ke događaje u Crnoj Gori, poput potpisivanja Temeljnog ugovora , ,,Otvorenog Balkana“, ali i slučaja hapšenja biv-

šeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića Inače, za ovogodišnjeg glavnog krivca Kotorana za sva

Za sva nedjela spaljen Dominik Akrobata

Velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom ulicom, potom suđenjem i spaljivanjem glavnog krivca Kotorana za sva nedjela i teška krivična djela u protekloj godini Dominika Akrobata zv. Tehnički, juče je završen tradicionalni Zimski kotorski karneval. U karnevalskoj povorci učestvovalo je 35 karnevalskih grupa iz Kotora, susjednih gradova, ali i regiona, od kojih je najbrojnija bila grupa kotorskih vrtića „Radost“, koja je imala 655 članova. Nakon spaljivanja krnja, karnevalska fešta je nastavljena u Starom gradu na glavnom gradskom trgu uz ansambl Toć i koncert Jelene Rozge

Dominiko Akrobata zv. Tehnički optužnicom se tereti „da je umjesto da miri pomutio već pomućeni narod, da je radi fotelje potpisao pakt sa Luciferom, da je svog bliskog saradnika postavio za Capa Dogane, da sve čini da umjesto u EU nas uvede u u lijepo društvo sa još ljepšim ljudima, da se nameračio da Crnogorsku plovidbu pripoji Barskoj, pa je preko resornog ministra smijenio profesionalnu upravu a doveo družinu s konca i konopca“.

- Umjesto fabrike čokolade sad hoće da se pravi destilerija votke kojoj će prodajna cijena biti kao i francuskom konjaku, počeo je da sprovodi svojevrsnu nacionalizaciju privatnih kompanija (Željezara, Luka Bar), pokušava da eliminiše razne respektabilne kompanije, da bi učinio što veću štetu sve čini da prolongira neizbježne republičke parlamentarne izbore - kaže se u optužnici.

Odbrana optuženog Dominika međutim tvrdi ,,da je on najmanje kriv što je kad je došao na vlast zatekao sprženu zemlju i bio prinuđen sa kompanjonima iz tadašnje vlade da se zaduže 780 meleona eura“.

U testamentu se navodi kome sve ostavlja svoju pokretnu i nepokretnu imovinu: „Svoj naučni rad ,,Kritika globalne etike“ ostavljam Filozofskom fakultetu u Nikšiću kako bi studenti mogli da prate nastavak Hegelove filozofije odnosno Kantove kritike čistog uma. Svoju frizuru ostavljam ćelavim poslanicima ali je uslov da je češljaju petardom. Bicikletu iz OUN ostavljam Ulcinjskim poštjerima kako bi djelovali

nedjela i teška krivična djela u protekloj godini proglašen je Dominik Akrobata zv. Tehnički, koji je nakon ceremoni-

jala suđenja po kazni spaljen. Na teret mu se stavilo devet tačaka optužnice, od kojih je sadržaj čak pet naknadno mi-

kosmopolitski. Svoju biblioteku ostavljam NVO Roma, Aškalija i Egipćana kako bi se što bolje pripremili za studije humanističkih nauka. Da se vrate Vladi otpremnine svih onih koji su se ponovo uvalili na državne jasle“.

Domeniko Akrobata zvani Tehnički je figura u odijelu i sa kravatom, na čijoj se diplomskoj kapi nalazi antena sa natpisima ,,TV Sputnjik“ i ,,TV Vučić“. Na postolju pored lutke je i kutija na kojoj, između ostalog, piše ,,Maliboro“ i ,,L&mali“, a iznad je ispisano: ,,Carina!!! Što imate? Samo neke sitnice“.

U desnoj ruci Domeniko Akrobata zvani Tehnički drži i ,,počasni doktorat“, iznad kog je helikopter ,,Air Travel Lovćen“. Ovim povodom oglasio se premijer u tehničkom mandatu Abazović i na Tviteru, ocijenivši da je ,,danas spektakl na karnevalu u Kotoru“.

- Sjajne aktivnosti u cilju promovisanja turizma preko cijele godine. ,,Spalimo“ sve loše iz prošlosti i gradimo budućnost punu osmijeha i zadovoljstva za sve građane naše države ali i brojne posjetioce. Crna Gora na pravom putu - poručio je Abazović na društvenim mrežama. Iv. K.

Izdavač „ Karampane“ je Kulturni centar ,,Nikola Đurković“, a glavni i odgovorni urednik advokat iz Kotora Boško Grgurević Grgurević je juče potvrdio Pobjedi ovu informaciju. - Apsolutno ste u pravu, samo što ja nemam informaciju i dokaza da li je tiraž uništen ili nije, međutim pod punom materijalnom, moralnom, krivičnom i svakom drugom odgovornošću izjavljujem da sam mijenjao tekst suđenja - kazao je kratko Grgurović. Iv. K.

Dominik Akrobata spaljen na lomači

Naslovnica poslije cenzure

ALARMANTNE BROJKE: Od kancera godišnje oboli više od 20 djece, nadležni poručuju da njihovo liječenje treba da bude nacionalni prioritet

Najmlađi oboljeli od raka ima samo sedam mjeseci

PODGORICA – U Crnoj Gori ne postoje precizni podaci koliko trenutno djece bije bitku sa opakom bolešću. Prema procjeni IARC - Međunarodne agencije SZO za istraživanje raka, prije tri godine registrovano je 23 oboljelih, od čega su njih 15 bili dječaci.

U NVO ,,Feniks“ za Pobjedu kažu da najmlađa osoba sa kancerom ima svega sedam mjeseci, te da je najčešći oblik maligniteta kod najmlađih leukemija - čak u 70 do 80 odsto slučajeva. Nakon toga, slijede maligni tumori mozga i limfomi.

Iz Instituta za javno zdravlje, povodom obilježavanja Međunarodnog dana djece oboljele od raka, poručuju da rano prepoznavanje simptoma i znakova omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unapređenje kvaliteta života djece i adolescenata.

Simptomi

Ključno je, kažu iz Instituta, da roditelji obrate pažnju na čvoriće naročito bezbolne, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima i testisima.

– Simptomi koji mogu da ukažu na malignitet su i neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bljedilo, pojava modrica, krvarenje, kao i uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje – navode iz Instituta.

Kako dodaju, sumnjive su i promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica kao i glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna i bolovi u kostima i zglobovima, zatim vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda. – Ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu

U Udruženju

„Feniks“ za Pobjedu

kažu da roditelji

čija se djeca liječe van zemlje i dalje

imaju velikih

finansijskih

problema, te da je neophodno

formirati neku

vrstu fonda kojim

bi upravljala

država. Ključno

je i praćenje

nakon liječenja

jer dvoje od troje

liječene djece

ima posljedice

kao što su bolesti

štitaste žlijezde, srca, sekundarni maligniteti

medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite – poručuju iz Instituta.

A jedan od glavnih problema roditelja oboljele djece, prema riječima izvršne direktorice NVO ,,Feniks“ Dijane Stojanović jeste nedostatak finansija za život posebno tokom liječenja van naše zemlje.

Ona kaže da su godinama od nadležnih tražili formiranje neke vrste fonda i predlagali više modela, ali da je odgovor svih ovih godina izostao. – Potrebno je osnovati neki fond namijenjen za te troškove, kojim bi država upravljala, a ne neko udruženje. Roditelji, iako Fond zdravstva snosi troškove liječenja, imaju mnogo drugih izdataka. Nerijetko, moraju da iznajme stan ako se liječe van zemlje, tu je i posebna ishrana – istakla je Stojanović.

praćenje

liječene djece

U planu je kaže i praćenje liječene djece nakon recimo deset godina, jer dvoje od troje kasnije razvije neke posljedice.

To su, ističe Stojanović, najčešće oboljenje štitaste žlijezde,

Odjeljenje hematoonkologije dobilo

novi aparat za uzorkovanje koštane srži

NVO „Feniks“ juče je Odjeljenju za hematoonkologiju u Institutu za bolesti djece donirala aparat citocentrifuga vrijedan 18.000 eura.

Stojanović je objasnila da je taj aparat sa dijelom za automatsko razmazivanje

i farbanje pločica sa uzorkom koštane srži i periferne krvi likvora. – U novembru prošle godine dobili smo od NLB banke donaciju od 25.000 od čega smo na popustu za 18.000 eura kupili ovaj aparat i donirali Odjeljenju

za hematoonkologiju koji je otvoreno prije šest godina – kazala je Stojanović.

Prema njenim riječima, u Podgorici se sada liječi veliki broj djece, a odjeljenje funkcioniše po sistemu poluintenzivne njege

Na računu Fondacije ,,Budi human“ 175.000

srca, kao i sekundarni kanceri. – Ljekari u našoj zemlji kao i van Crne Gore su pokazali volju da sarađuju sa nama. Intenzivno praćenje je potrebno i nakon reemisije za obavljanje različitih vrsta skrininga – kazala je Stojanović.

Sa druge strane, nadležni obećavaju da će novim strateškim dokumentima poseban fokus biti na prevenciji malignih oboljenja kod djece.

- Kroz novu Strategiju za hronične nezarazne bolesti, koju priprema stručni tim koji je formiralo Ministarstvo zdravlja, poseban segment opredijeljen je upravo za prevenciju i liječenje malignih neoplazmi, s naglaskom na oboljele u dječjem uzrastu – kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić

Iz Fondacije ,,Budi human“ pozivaju porodice koje imaju djecu oboljelu od karcinoma da im se jave jer, kako navode, u fondaciji je na raspolaganju skoro 175.000 eura koja su prikupljena u akciji Teleton 2017. godine. Iz Fondacije „Budi human“ podsjećaju da su sa šest televizija, 15. februara 2017. godine, organizovali prvi Crnogorski teleton, akciju koja je imala za cilj da se prikupe novčana sredstva za djecu koja boluju od karcinoma. – Do sada, ovim sredstvima pomognuto je 21 dijete i mi pozivamo sve porodice kojima je potrebna podrška u liječenju djece koja boluju od karcinoma da nam se obrate na broj 067/998-988, kao i putem e-mail-a budihuman.me@gmail.com, budući da akcija raspodjele sredstava i dalje traje – objasnili su iz Fondacije.

Kada je tretman djece oboljele od malignih bolesti u pitanju, Šćekić navodi da je na listi ljekova dostupna i terapija za mališane sa najtežim oboljenjima, i dodao da se u kontinuitetu radi i na obezbjeđivanju savremenih dijagnostičkih i terapijskih procedura, u cilju pravovremenog otkrivanja i liječenja ovih bolesti.

I predsjednica Skupštine Danijela Đurović poručila je da prevencija obolijevanja raka u djetinjstvu treba da bude nacionalni prioritet. – Odgovornost društva podrazumijeva i uspostavljanje

kvalitetnog sistema podrške brojnim porodicama i roditeljima koji imaju djecu obolje-

lu od malignih bolesti i koji su svoje živote podredili jednom osnovnom cilju - njihovom ozdravljenju – istakla je Đurović. Prema njenim riječima, svako dijete oboljelo od raka zaslužuje najbolju moguću njegu jer je to osnovno ljudsko pravo. – Umjesto igre i uživanja u djetinjstvu, djeca kod koje je dijagnostikovan rak nalaze se u zahtjevnoj situaciji koja ih na duži period izoluje od vršnjaka i prijatelja. Put borbe sa ovom bolešću obilježen je ogromnom patnjom i stresom i zato nijedno dijete ili porodica ne bi trebalo samostalno da prolaze kroz proces njegovog liječenja – navela je Đurović. Sl. radonjić

ROdiTELJi NEMAJu NOvcA zA LiJEčENJE u iNOsTRANsTvu: Dječija poliklinika

Dijana Stojanović

U granatiranju Hersona poginula žena i dvoje djece, Bahmut još nije pao

Vagner otvara regrutne centre u ruskim sportskim klubovima

KIJEV - Žena i dvoje djece ubijeni su u ruskom minobacačkom granatiranju sela u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, rekao je u nedjelju šef kabineta ukrajinskog predsjednika.

– Minobacačko granatiranje sela Poniativka u regiji Herson. Pogođena je privatna kuća. Ruski teroristi nastavljaju ubijati civile – objavile su vlasti.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane je objavilo da su njihove trupe eliminisale 930 ruskih vojnika u posljednja 24 sata.

U najnovijem izvještaju o ruskim gubicima, ukrajinsko ministarstvo odbrane navodi

Šolc: Putin mora shvatiti da neće pobijediti u Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je za CNN da ruski predsjednik Vladimir Putin mora shvatiti da neće pobijediti u Ukrajini i da je povlačenje njegovih trupa neophodno prije nego što se održe mirovni pregovori.

-Vjerujem da je Ukrajina spremna za mirrekao je Šolc. Odgovarajući na pitanje o mogućem dogovoru o okončanju rata

da je ubijeno ukupno 153.120 vojnika.

Takođe, ministarstvo je izvijestilo da su od početka rata uništena 302 vojna aviona, 2.071 dron i 6.692 borbena

tako što će Ukrajina priznati da neće povratiti Krim i djelove istočnog Donbasa, Šolc je rekao da se odluke mogu donijeti samo uz učešće Kijeva.

-Nećemo donositi odluke umjesto njih. Podržavamo ih, rekli smo Ukrajini da može dobiti članstvo u EU. Rade na tome da napreduju po svim bitnim kriterijumimarekao je njemački kancelar.

oklopna vozila. Ruska vojska pogodila je zapovjedni centar Azov u jugoistočnoj regiji Zaporožje, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Ministarstvo nije razradi-

Objavljene fotografije Marinke iz

Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je na Tviteru dvije slike grada

Marinke u istočnoj regiji Donjeck u Ukrajini. Ministarstvo je napisalo da je grad sravnjen sa zemljom.

Novinska agencija AP objavila je fotografije

Marinke snimljene dronom koje prikazuju slične scene. Artem Šus, šef policije u Marinki, rekao je da je njegov grad uništen.

-Marinka je potpuno evakuisana, u gradu nema nikog osim vojnika. Ne postoji način da tamo živi civilno stanovništvo. Ruske snage namjerno sravnjuju ruševine u gradu kako bi uništile sve zaklone, bez obzira na to je li riječ o civilnom skloništu ili vojnom objektu. Uništavaju sve jer svojom taktikom ne mogu poraziti naše trupe. Zato uništavaju sve živo- rekao je Šus za AP.

lo napad u svom dnevnom ažuriranju onoga što Moskva naziva ,,specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini, izvještava Rojters. Žena i dvoje djece ubijeni su u ruskom minobacačkom granatiranju sela u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, rekao je u nedjelju šef kabineta ukrajinskog predsjednika.

U jučerašnjim ruskim napadima u oblasti Donjeck poginule su dvije osobe, a sedam je ranjeno u Bahmutu, izvijestio je regionalni guverner Pavlo Kiriljenko, prenio je Indeks. Trinaest ljudi poginulo je u ruskom raketnom napadu na Zaporožje 2. marta, uključujući osmomjesečno dijete,

- Ruska privatna plaćenička vojska Vagner sa ruskim redovnim i jedinicama regrutovanim u Ukrajini otvorila je u posljednja tri dana najmanje tri nova regrutna centra u ruskim sportskim klubovima, naveo je američki Institut za proučavanje rata (ISW). Vagnerove vojnike čine i osobe sa kriminalnim dosjeom koji su regrutovani uz obećanja o slobodi nakon šestomjesečne dužnosti. ISW je citirao lokalne izvještaje koji su potvrdili Vagnerov angažman u Sportskom objektu Dinamo u Samari, sportskom klubu Antares u Rostovu i zgradi ruske bokserske federacije u Tjumenju, u skladu s nedavnom najavom osnivača Vagnera, Jevgenija Prigožina. Američki državni advokat Merik Garland ocijenio je da je Prigožin ratni zločinac.

Garland je to, između

Glavni štab ukrajinskih oružanih snaga objavio je u subotu uveče na Fejsbuku da ruske jedinice pokušavaju ali da ne uspijevaju opkoliti Bahmut, dodajući da su odbijeni brojni napadi u gradu i oko njega

izvijestila je državna služba za hitne slučajeve. Rusko napredovanje ,,ne sugeriše da će ruske snage uskoro moći opkoliti Bahmut, još manje da će moći zauzeti grad frontalnim napadima“, saopštio je Institut za proučavanje rata.

Ukrajinske snage koje brane Bahmut izložene su sve jačem pritisku ruskih snaga, izvijestila je britanska vojna obavještajna služba u subotu, dodavši da se u tom gradu i oko njega vode sve intenzivnije borbe.

Ukrajina na to područje ša-

ostalog, kazao na saslušanju u Senatu 1. marta, tokom pojašnjenja kako Ministarstvo pravosuđa SAD-a pomaže Ukrajini u istraživanju ratnih zločina koji su navodno počinjeni od početka ruske invazije, uključujući i zločine poluprivatne vojne grupe Vagner.

– Gospodin Prigožin, koji vodi tu stvar, je, prema mom mišljenju, ratni zločinac – ocijenio je Garland na saslušanju.

Prigožin je blizak saveznik ruskog predsjednika

Vladimira Putina i iako Vagner uglavnom dejstvuje nezavisno od ruske vojske, imao je ključnu ulogu u napadu na Ukrajinu.

SAD su u januaru zvanično označile Vagner kao transnacionalnu kriminalnu organizaciju, stavivši je u istu ravan sa italijanskim mafijaškim grupama i organizovanim kriminalnim grupama iz Japana i Rusije.

lje elitne jedinice, dok redovna ruska vojska i snage plaćeničke grupe Vagner prodiru još dublje u sjeverna predgrađa Bahmuta, grada na istoku Ukrajine, izvijestilo je britansko Ministarstvo odbrane u redovnom biltenu.

Glavni štab ukrajinskih oružanih snaga objavio je u subotu uveče na Fejsbuku da ruske jedinice pokušavaju ali da ne uspijevaju opkoliti Bahmut, dodajući da su odbijeni brojni napadi u gradu i oko njega.

Ukrajina planira da iskoristi više od 460 miliona dolara vrijednu imovinu zaplijenjenu od ruskih banaka za obnovu zemlje, rekao je premijer Denis Šmigal na konferenciji u Lavovu. Takođe, vlada radi sa saveznicima na razvoju sistema temeljenog na međunarodnom ugovoru, koji će pomoći u donošenju odluke o izdavanju odštete Ukrajincima. Sistem će uključivati međunarodni registar ratnih gubitaka, predstavništvo za razmatranje zahtjeva za odštetu i fond iz kojeg će se isplaćivati odštete, prenio je Indeks.

Ruske snage nastavljaju ubijati civile

drona: ,,Grad je sravnjen sa zemljom“

Jevgenije Prigožin

Slovački tenor Peter Dvorski za Pobjedu povodom filma koji govori o njegovom životu i karijeri

Od nacrtane klavijature do zvijezde milanske Skale

PODGORICA – Za sve je „kriv“ Evgenije Onjegin, objasnio je slavni slovački tenor Peter Dvorski u filmu koji je snimljen o njegovom životu i karijeri. Producentkinja Iveta Malahovska uspjela je ono što se niko nije usudio prije nje – da umjetnika prikaže kroz najupečatljivije operske uloge i da u isto vrijeme otkrije njegovu osjećajnost, smisao za humor, ljubav prema porodici i neposrednost.

Dvorski je „slovački brend“, tako ga najavljuju u kampanji koja prati film premijerno prikazan prošle godine. Ova priča novim generacijama približila je ne samo lik i djelo slavnog tenora, već i pobudila novo interesovanje za operu. Dvorski je rođen 1951. godine, u porodici koja je njegovala muziku. Čak četvorica od petoro braće Dvorski bili su inficirani operom. Od prve uloge Lenskog, profesionalni život je vodio ovog četvrtog tenora na svijetu, kako su kritičari jedno vrijeme o njemu pisali, od Slovačke nacionalne opere, preko milanske Skale, Metropolitan opere, pa sve do Japana i nazad u domovinu. Prošle sedmice bio je gost u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru proslave 30 godina nezavisnosti Slovačke Republike koju je organizovala slovačka ambasada u Podgorici. Za Pobjedu je tom prilikom govorio, između ostalog, o omiljenoj partnerki sa scene, o ulozi koja mu je ostala neispunjena želja, ali i o tome kakvu je njegova majka željela karijeru za svog sina.

POBJEDA: Koliko ste puta gledali film o Vama i je li svaki put sve bolji?

DVORSKI: Pogledao sam ga četiri puta. Nije mnogo. To nije film za mene, već za druge. Ja sam veoma dobro informi-

san od gospođe Malahovske šta će biti djelovi filma, jer sam morao to sve odobriti. Slutio sam, imao sam te obrise kako će to da izgleda. Veliki umjetnici koji su to gledali rekli su mi da treba da budem zadovoljan. Zaista. I jesam vrlo zadovoljan i vrlo sam srećan što je ovakvo nešto nastalo. Jer ova ponuda je došla kao jasan bljesak sa neba. I kad mi je gospođa Malahovska rekla šta hoće da radi o meni pitao sam je: „Zašto želiš to da radiš, zar nemaš dosta posla?“ A ona je rekla: „Imam puno posla, imam i druge ponude, ali ovakvo nešto niko se nije usudio da napravi, pa ću ja.“ To je vrlo hrabra žena, osim što je lijepa žena, zaista me je oduševila time što se posvetila meni, tako da sam joj vrlo zahvalan.

POBJEDA: Film je emotivan, i nije samo o muzici nego i o vašem privatnom životu. Je li Vam teško nakon toliko godina življenja unutar svih tih likova biti baš Vi, baš Dvorski da budete u tom filmu, da govorite o sebi, o porodici, da otkrivate intimnu stranu?

DVORSKI: Nije teško, jer je to ono što se mora, jer ja jesam ono što jesam, umjetnik uveče, ali preko dana sam i suprug i otac. A kad bih imao nastupe u večernjim satima, to je bilo tako da sam se već u popodnevnim satima prilagođavao za onaj viši nivo, bio sam između privatnog i umjetničkog i kako se bližio nastup i ulazio bih u taj drugi. I kad sam imao jako teške predstave kao što je Pučinijeva „Manon Lesko“ ili operski resital gdje sam pjevao 15 arija i onda kad mi je bilo potrebno da postignem onaj uspjeh koji sam želio, znao sam da budem jako sebičan. Moja porodica, dvije kćerke i supruga, one su znale da mi je potreban mir pred nastup i da mora biti mir u kući da bih se pripremio. A onda kad su

Ova ponuda za Podgoricu je došla brzo, pa nijesam uspio ni da potražim podatak da li ima opera, a ipak sam imao nadu da će biti bar neka mala opera – rekao je Dvorski za Pobjedu

stavu mi više nijesmo pričali o ulogama, već smo pričali o životu, porodicama, znači sve kompleksno. Ona je imala sve, bila je čovjek, umjetnica i kompleksna ličnost. Mirela Freni je ta svjetska pjevačica.

POBJEDA: Nijesam čula među pjevačima s kojima ste nastupali nijedno ime sa prostora bivše Jugoslavije. Da li ste ikad nastupali u centrima SFRJ koji su njegovali operu, recimo Zagrebu, Ljubljani i Beogradu? Podgorica nema svoju operu, kao što možda i znate.

DVORSKI: Pjevao sam u sva tri grada koja ste pomenuli. Sjećam se da sam u Zagrebu pjevao „Boeme“. Ova ponuda za Podgoricu je došla brzo, pa nijesam uspio ni da potražim podatak da li ima opera, a ipak sam imao nadu da će biti bar neka mala opera.

POBJEDA: Imamo izuzetne operske pjevače, posebno soprane.

DVORSKI: Tako je to u praksi, tu se rode dobri pjevači i onda idu po svijetu da pokažu svoj talenat.

POBJEDA: A u kakvoj ste sada pjevačkoj formi, koliko sad možete da pjevate? Znam da ste prešli na podučavanje.

djevojčice malo porasle, kad su stasale, one su shvatile šta ja tražim od njih i nije bilo više potrebe da ih upozoravam.

POBJEDA: Pomenuli ste „Manon Lesko“ i u filmu i sada, i rekli ste da je malo ko želio da igra tu ulogu. Je li baš toliko zahtjevna?

DVORSKI: Teško se savladava. Za „Manon Lesko“ lakše je bilo naći ženski vokal, sopran, ali kad je tenor bio u pitanju teško, jer za tenor je trebalo da bude liričan glas mladog studenta koji ostvaruje tu ulogu i tu se teško nalazio takav tenor. Svi intendanti u pozorištu uključeni u predstavu su znali da je to bila jako teška uloga baš zbog potrage za idealnim tenorom.

POBJEDA: Jednu ulogu nikad nijeste igrali, a željeli ste. U pitanju je Kalaf iz Pučinijeve opere „Turandot“. Je li to bila jedina neispunjena želja?

DVORSKI: Nije to bio samo Kalaf, bili su još i drugi koje sam pominjao i u filmu. Dešavalo se u životu da si se spremao za tu ulogu i da si čekao, ali u međuvremenu bi došla druga ponuda za drugu predstavu koja je isto tako bila lijepa i za koju je isto trebalo da se pripremaš tri mjeseca. I onda se tako nametnulo u životu da sam igrao u drugoj predstavi i nije se to ostvarilo.

POBJEDA: U filmu o Vašem životu ima mnogo momenata koji nasmiju, ali i onih koji dovode do suza. Suze nam je izmamila nacrtana klavijatura koju Vam je otac dao u djetinjstvu kad ste tražili klavir. Da li je to bio pedagoški pristup Vašeg oca ili ste pokušali da nam kažete da ipak nijeste bili imućna porodica, ali da je Vaš otac vjerovao u

POBJEDA: Je li vam simpatično što uvijek govore o Vama kao o četvrtom tenoru svijeta, a ne recimo da ste među pet najboljih?

DVORSKI: To nije bilo uvijek tako i kratko je ta priča trajala. To je bilo kada sam došao u Italiju. Bio sam zvijezda u usponu i pisali su o meni pozitivno, vrlo lijepe kritike, što je u Italiji vrlo dragocjeno. Kao u „Koriere dela sera“, kad su pisali „Zvijezda je rođena“, „Novi Rodolfo u Skali“ i tako dalje. To je bila za mene veća nagrada nego honorar. Onda su dolazile druge ponude iz drugih italijanskih pozorišta, ili je Skala išla na turneje sve do Japana i dirigent nije izabrao Pavarotija, nego je izabrao mene. To su bili prvi znaci nekog kvaliteta. Dvije ili tri godine kasnije je bila sljedeća turneja i ponovo su se igrali „Boemi“ i ponovo su izabrali mene. To su bili predivni momenti, jer pjevač ima želju i tu sreću da se tako predstavi javnosti i onda se na takvim testovima pokaže da li je dobar i da li ga prihvataju.

umjetnost i htio je da provjeri jeste li zaista ozbiljni u želji da svirate?

DVORSKI: Bio je to perfektan momenat kad je otac došao sa tom klavijaturom. To je bila njegova provokacija s jedne strane, i htio je možda da vidi da li će to da mi priraste srcu. Jer nakon toga je rekao da bi bilo dobro ako kupimo klavir da mu se i posvetim. A bilo nas je petorica braće, znali su da će se klavir iskoristiti. Otac je rekao: „Dobro, ali ja bih bio srećan da onda pokažeš neko umijeće na njemu.“ Roditelji su bili vrlo srećni što ih nijesam u ovom smislu iznevjerio. Mnogo puta sam kao trinaestogodišnji ili četrnaestogodišnji dječak počinjao da sviram i bio sam oduševljen klavirom, fanatizovan, a za to vrijeme ja nijesam svirao profesionalno klavir, ali sam mnogo bio posvećen. Sam sebe sam znao da pratim na klaviru, morao sam da učim ne-

ke pjesme. Nekad bih dugo sjedio za klavirom i u 11 ili 12 noću nijesu bili oduševljeni kad čuju da sviram u to gluvo doba. Otac je navijao za mene, pomagao mi je da ostvarim san da budem pjevač. Ali mama je htjela da budem zubar.

POBJEDA: Koja Vam je partnerka ili pak saradnja na sceni bila najdraža?

DVORSKI: Mogao bih pomenuti desetak njih, ali ona koja je bila posebna, petnaestak godina starija od mene, jeste koleginica Mirela Freni. Bila je gospođa i pjevačica za koju sam imao naklon do poda, ona mi je na neki način bila umjetnički uzor. Muškarci uvijek biraju da im uzor bude muškarac, ja sam s njom pjevao razne uloge, uvijek mi je bila uzor u tom pjevačkom dijelu, u disciplini i njenom pristupu umjetnosti, ali i kao osoba koji živi za svoju porodicu. Kad završimo pred-

DVORSKI: Držim samo ljetnje kurseve. Više ne pjevam, više se ne posvećujem glasu aktivno, ali tražim talente i mlade pjevače. Ako mogu da im pomognem prenošenjem svog iskustva, onda to radim. Imamo festival u Češkoj, u Jaromjeržicama na Rokitni. To je mali grad gdje već 25 godina postoji festival i tamo sam osam godina držao masterklasove. Dolazili su tamo pjevači iz raznih krajeva Evrope i to je imalo veliki uspjeh kod publike. Imao sam jednu pedagoškinju s kojom sam radio i napravili smo koncert sa njima, a publika je bila oduševljena, jer su to bili mladi pjevači koji su pokazali svoje umijeće. Za mene je to velika motivacija, jer mi pišu i komuniciram sa nekim mladim pjevačima koji me pitaju da li mogu da im se posvetim, da li mogu da ih saslušam. Zajedno sa gospođom Malahovskom ću u mjestu Pještjani raditi masterklas, ona to sprema, a ja ću to realizovati sa svojim bratom Miroslavom

POBJEDA: Jesu li ikad na sceni bila sva braća Dvorski zajedno?

DVORSKI: Zajedno smo pjevali koncerte, sva četvorica. Što se tiče operskih predstava, ne. Zanimljivo je da sam sa svojim bratom Jaroslavom u jednoj predstavi bio suparnik, imali smo malu porodičnu svađu na sceni u okviru predstave.

POBJEDA: Da li se Vaši potomci bave muzikom?

DVORSKI: Unuk obožava ozbiljnu muziku, operu, ali je inače slikar, studira likovnu umjetnosti. Moje kćerke se nikad nijesu posvećivale muzici, ali isto tako su oduševljene operom i često su dolazile na predstave i u pozorište sam ih vodio sa sobom, čak i u Japan. I još uvijek pominju šta su sve proživjele sa mnom. Ali sam zadovoljan što makar na ovaj način vole operu.

D. ERJAVŠEK

NIJE IZNEVJERIO RODITELJE: Peter Dvorski

Peter Dvorski i Lučano Pavaroti u Skali, 1975. godine

D. MIJATOVIĆ

Komplimenti su bili veća nagrada nego honorar

Uzbudljive teme za sve ljubitelje priče i pričanja

Piše: Prof. Veljko ĐukanoVić

Nedavno se u izdanju Pobjede pojavila izuzetno

značajna i dragocjena knjiga: ,,Priče i legende sa Lovćena“ koju je priredio Božidar Proročić, književnik i publicista. Vrijedan izdavački poduhvat Pobjede zaslužuje poštovanje i pažnju u očuvanju crnogorske kulturne baštine.

Gotovo da nema putopisca, botaničara, geografa ili običnog stranca kojeg je put nanio ovim prostorima, koji je u prošlosti posjetio Crnu Goru, a da nije izašao na Lovćen i divio se njegovoj nestvarnoj ljepoti. Kada se u vrelim ljetnjim danima nađete u hladovini stoljetnjih bukovih aluga, napijete se hladne vode s nekih od lovćenskih izvora, a pogled s vrhova ove čarobne planine vas ostavlja bez daha, poželite da tamo ostanete što duže i da uživate u čarima netaknute prirode crnogorskog Olimpa. Tako je bilo još od vremena kada su prvi pastiri koristili prostore Lovćena i njegove podgorine, prvo kao katune za ispašu svojih stada, kasnije kao trajne naseobine, pa sve do današnjih dana kada brojni turisti prosto hrle u zagrljaj ove planine.

ViŠe Sile

Međutim, Lovćen krije i onu drugu, nepredvidljivu stranu. To je planina đe može da se usred bijela dana smrači, da za samo nekoliko minuta tmurni i prijeteći oblaci prekriju plavo nebo, a munje i gromovi započnu svoju stravičnu igru na planini, pa se čovjeku uvuče strah u kosti da prosto ne zna ni đe se nalazi, ni što da radi. Ista stvar je i zimi kada se „ubiju“ vjetrovi pa se sniježna vijavica i mećava udruže protiv čovjeka i on se za tren oka nađe izgubljen u prostoru i vremenu i, nerijetko, strada. Razumljivo je da stanovnici ovih prostora u prošlosti nijesu umjeli da objasne pojedina dešavanja u prirodi pa su često pribjegavali da nekim višim,

Iako je knjiga „Legende i priče sa Lovćena“ po lokalitetu vezana za Lovćen i njegovu okolinu, ona daleko prevazilazi lokalni značaj. Mnoge od ovih priča i legendi imaju univerzalno značenje i žive nezavisno od vremena i prostora đe su nastale

natprirodnim silama ili bićima pripisuju određene radnje i na taj način nađu opravdanje za ono što se dešava. Zbog toga je ova planina bila idealno mjesto za nastanak velikog broja legendi, ali i priča koje se svojim sadržajem miješaju s legendama. Priče najčešće govore o nekom običnom čovjeku, ali su njegovi postupci nesvakidašnji, neobični i ponekad prevazilaze granice ljudskih mogućnosti. Zbog toga su one zanimljive, interesantne za slušaoce i čitaoce i lako se pamte. Ponekad je teško povući granicu između onoga što je realno, što se stvarno dogodilo i onoga što se moglo dogoditi i plod je stvaralačke mašte autora. Zato je priređivač zbirke „Legende i priče sa Lovćena“ dao zbirci ovaj naziv jer često dolazi do preplitanja motiva koji su karakteristični i za jednu i drugu književnu vrstu. Upravo taj prelazak iz realnog u nešto nerealno i natprirodno je i prelazak iz priče u legendu. Najpogodniji oblik za stvaranje legende je uvođenje mitskih i natprirodnih bića u tok radnje. To su najčešće vile, zbog svojih magijskih moći, ali tu su i zmajevi, morske sirene, đavoli, more i vjedogonje,

Kletva jača od zakonskog akta

Među narodnim vjerovanjima i ubjeđenjima značajno mjesto zauzima kletva. To nije nimalo slučajno, ako se zna da je riječ (kletva) Svetog Petra Cetinjskog imala veći uticaj u narodu nego bilo koji pisani zakonski akt toga vremena. Zbog teškog načina života, pojedinci su znali da prokunu nekoga, a nerijetko se dešavalo da se te kletve obistine. Takav je slučaj prikazan u legendi Đevojački do, a i Mara Kokotova je zbog pogibije dva sina na jednom izvoru, a da bi izbjegla dalja stradanja, bila prinuđena da zatrpa izvor i prokune svakoga ko bi pokušao da ga ponovo otvori.

ljudi rođeni u košuljici...

Da bi priča ili legenda mogla opstati i prenositi se s generacije na generaciju, ona je morala biti zanimljiva, nesvakidašnja, interesantna i pomalo mistična. Tokom vremena priče su dorađivane, uljepšavane, prilagođavane vremenu i predjelu na kojem su nastale i na kojem su pričane, ali je fabula priče ostajala ista. Jedan dio ovih priča i legendi zabilježili su razni hroničari, jedan dio i danas živi kod starijih pamtiša, a jedan dio je, nažalost, trajno zaboravljen. Zato je aktivnost Božidara Proročića i njegovih saradnika na sakupljanju i objedinjavanju legendi i priča sa Lovćena od neprocjenjivog značaja za njihov opstanak.

Veliki broj legendi i priča sa Lovćena vezan je za vile. Ono što je zajedničko za sve njih je da su vile opisane onako kako ih i mi danas zamišljamo: izuzetne ljepote, s dugim i zlatnim kosama koje se presijavaju na mjesečini, obično nastanjuju neobična mjesta kao što su planinski

vrhovi, nedostupne pećine i kupaju se u bistrim izvorima koje po potrebi otvaraju i zatvaraju i koriste samo za sebe. Po narodnom predanju vile obično pomažu ljudima u nevolji što je slučaj i u većini legendi sa Lovćena. Vila spašava crnogorskog vojnika od sigurne smrti u borbi za odbranu Lovćena 1916. godine (Gorska vila sa Štirovnika i crnogorski vojnik), izbavlja pastira s Pipoljevca od sigurne smrti u olujnoj noći, pomaže ljudima čistog srca da pronađu ljekovito bilje kako bi izliječili bolesne (Vila Planinka i čarobne moći biljke raskovnik).

DoBRo i Zlo

Za razliku od bajki, gdje su vile oličenje dobrote, u legendama sa Lovćena vile su prikazane i u drugom svjetlu. One su često ljubomorne na tuđu ljepotu. Ljubomoru vila srijećemo u jednoj od najljepših legendi ove zbirke „Jezero ispod Jezerskog vrha“, kao i u Legendi o vili Pima s Malog Bostura. Ponekad su sebične i ne dozvolja-

vaju drugima da koriste ono što smatraju svojim privilegijama (Legenda o nastanku izvora Soko, Legenda o osam grčkih majstora i Vilinim gredama). Bajke pretežno imaju srećne završetke, dok su legende mnogo realnije, često s tragičnim krajem i prikazom realnosti nemoguće ljubavi između vila i ljudi (Legenda o Vilinoj pećini i Markovom kamenu). Kao i u bajkama i u legendama i pričama postoji borba između dobra i zla. Iako dobro obično pobjeđuje kao u pričama Žanjevdoljska priča o sniježnicama, Legenda o katunu Vuči do – Njeguški, Priča o Đevojačkom mostu, Krstaška lavina Pava Ljesara i drugim, postoje i legende i priče u kojima zlo odnosi prevagu nad dobrom. Jedna od takvih priča je „Mletački klesar Franko i Vališta“. Iako je Franko čitavi život vrijedno i časno radio, dopao je ropstva i nikad više nije vidio svoju porodicu. U ropstvu je došao do spoznaje da mu je ropstvo donijelo slobodne misli, ali i smrt. Tu

je i priča o smrti šestogodišnje djevojčice u Legendi o nastanku Njeguške Trešnje, zatim Legenda o lovćenskom zvončiću i imenu Zlatarice, Đevojački do i druge. U ovim i sličnim pričama duše onih koji stradaju kasnije se javljaju kao zaštitnice porodica, katuna i sela, upozoravaju na opasnosti koje prijete ili predskazuju što će se dogoditi. Posebno su zanimljive legende o nastanku imena pojedinih toponima jer gotovo da nema mjesta na ovom lokalitetu koji nema specifičnu priču o nastanku njegovog imena. Pošto na Lovćenu postoji veći broj izvora, bez kojih život ne bi bio moguć, interesantne su priče o načinu njihovog „nastanka“. Jedan od najizdašnijih izvora na području Lovćena, Dobra voda s Koložunja, otkrivena je tako što se jednom mještaninu u snu pojavio đed koji mu je kazao đe će naći izvor. Izvori su vezani za kupanje vila, a izvor Soko je nastao zahvaljujući sokolovima koji su svojim pištanjem osujetili vile da na vrijeme, prije izlaska sunca, zatvore izvor. Navešću još nekoliko toponima za koje sam siguran da će čitaocima biti zanimljivo da otkriju kako su nastala njihova imena: Krstac, Vrba, Đevojački most, Vješala, Ledinac (Njeguši), Rujiški vrh, Svatovska trpeza, Soldatska pećina, Rogovi Živanovića, Turčinov grob, Zlatarice, Vuči do, Đevojački do i drugi. oBiČni ljuDi Veći dio legendi i priča vezan je za samu planinu Lovćen i selo Njeguše, ali postoji jedna cjelina priča koja je posvećena Poborima, Majinama i Brajićima, naseljima koja pripadaju podgorini Lovćena, a koja su u svojoj istoriji bila neraskidivo povezana s Crnom Gorom. Ove priče su karakteristične po tome što više govore o običnim ljudima koji su prikazani u neobičnim situacijama. Do izražaja dolazi njihova hrabrost i snalažljivost, ali i značaj zadate riječi. Svojom ljepotom izdvaja se Priča o tri hrasta Svetog Petra Cetinjskog, dok se u pričama Ploča – mjesto od pravde Pobora, Maina i Brajića i Legendi o toponimu Rogovi Živanovića opisuje način života, zabavljanja pastira, ali i svađe, sukobi, pomirenja i dogovori. Iako je knjiga „Legende i priče sa Lovćena“ po lokalitetu vezana za Lovćen i njegovu okolinu, ona daleko prevazilazi lokalni značaj. Mnoge od ovih priča i legendi imaju univerzalno značenje i žive nezavisno od vremena i prostora đe su nastale. Knjiga je namijenjena svima, od onih najmlađih kod kojih će rasplamsati maštu i uvesti ih u čudesni svijet književnosti do univerzitetskih profesora kojima može poslužiti za neka svoja proučavanja i dalja istraživanja ove tematike. Smatram da će legende i priče iz ove zbirke, svojom zanimljivošću, sažetošću, izborom tema i načinom pripovijedanja, naći čitaoce među svim ljubiteljima priče i pričanja, jer legende, upravo, i predstavljaju ono što je vrijedno da se o njemu priča.

Riječ više o knjizi „Priče i legende sa Lovćena“, priređivača Božidara Proročića, u izdanju Nove Pobjede

Naslovnica novog Pobjedinog izdanja

Ljubazno, pažljivo i stručno osoblje i nova poznanstva korisnicima

Doma za stare Podgorica novi životni ambijent čine ugodnim

Žive kao jedna porodica

Nije lako svoj dom zamijeniti drugim, kolektivnim, ali je sve puno lakše kad vas u novi dom dočekaju pažljivi i stručni ljudi i kada vrijeme provodite u prijatnom društvu.

Ovdje je opuštajuća atmosfera, na koju se lako navikavamo. Utisci su iznad očekivanja. Lijepo je, uredno, čisto… Najveći kvalitet je to što je osoblje ljubazno i dobro. Imamo apsolutnu slobodu. Ovo je kuća koja nam pravi odličan ugođaj – poruke su nekih od prvih korisnika novootvorenog Doma za stare Podgorica na Starom aerodromu. Iskazujući oduševljenje zbog odličnih uslova u ovoj ustanovi, smatraju da treba nastaviti sa gradnjom ovakvih objekata, jer je potreba za njima sve veća.

KVALITET

Vrijeme poslije večere za stolom u dnevnom boravku osamdeset četvorogodišnji Vukić Pulević provodio je sa prijateljima.

Navodeći da je već mjesec korisnik Doma za stare, žali što ovakvih institucija nema više u Crnoj Gori.

- Ovo je za Glavni grad pionirski potez, obavezno treba dalje nastaviti sa gradnjom ovakvih objekata, jer postoji velika opasnost da Crna Gora padne u socijalnu krizu, kada je u pitanju egzistencija starih – kaže Pulević.

Navodeći da u Domu ima poznanika od ranije, kaže da se raduje i novim poznanstvima.

- Lako se privikavam, prošao sam sve faze kolektivnog života, još od đačkih i studentskih dana. Osim građevinski i tehnički, ova institucija je i kadrovski savršena. Odavde možemo da izlazimo, viđamo se sa porodicom ili prijateljima.

Uživam u ovoj komociji ovdje – kaže akademik CANU prof. dr Vukić Pulević koji je, kada smo pomenuli ove titule, skromno rekao: ,,U Domu nema titula, ovdje smo svi jednaki“. Nikšićanin Ljubomir Bojović devedeseti rođendan proslavio je u Domu za stare.

- Moji utisci su iznad očekivanja, i kada je infrastruktura u pitanju, ali najveći kvalitet je

Prije 20 godina planirala sam da ću kada ostarim otići u starački dom. Psihički sam sebe pripremila na to, ali nijesam zamišljala da će biti ovako lijepo. Imam osjećaj kao da sam u hotelu. Svaka udobnost, poštovanje doktora, sestara i ostalog osoblja, ne zna se ko je bolji od koga – kaže osamdeset petogodišnja Baranka Stanka, koja je već mjesec korisnica Doma za stare na Starom aerodromu

lijepo vrijeme, izlazi da šeta u šumi pored Doma.

- Izađem i na terasu, imam lijep pogled na šumu i Ćemovsko polje. Volim da čitam – kazala je Stanka. Dok razgovaramo, medicinska sestra Marti Dubak donosi terapiju da popije, a ni ovdje ne izostaje prepoznatljivi Bjelopavlićki humor osamdeset šestogodišnje Marte.

- Mi se prilagođavamo njima, oni nama. Razvija se bliskost među nama. Prosto se vežemo za njih, što je i prirodno jer isto vrijeme provodimo sa njima ovdje koliko sa onima kući – kaže medicinska sestra Sanja Kovačević.

U Domu za stare na Starom aerodromu trenutno boravi 79 korisnika.

- Njih sedamdeset sedam se nalazi na odjeljenju gerijatrije, a dva korisnika su na odjeljenju demencije –kazala je direktorica Doma za stare Podgorica Jelena Šofranac

Prijem korisnika obavlja se svakog radnog dana, a do sada je na adresu Doma pristiglo 170 zahtjeva.

- Tim za prijem i otpust korisnika je od 12. decembra 2022. godine do sada primio 170 zahtjeva za smještaj. Od navedenog broja, realizovano je ukupno 79 zahtjeva. Određeni broj zahtjeva nalazi se na čekanju jer Dom još uvijek nije otvorio sva odjeljenja – kaže Šofranac.

Uvjek IMA teMA zA rAzgovor: Detalj iz dnevnog boravka

to što su ljudi ovdje ljubazni i dobri, jer bez toga ne vrijedi ništa – kazao je Bojović. Sedamdeset šestogodišnji Piper Veselin Filipović kaže da ukoliko se zadrži dosadašnji nivo ponašanja osoblja i samih korisnika, onda je to maksimum za naše prilike.

- Ovdje je opuštajuća atmosfera, na koju se lako navikavamo. Kada su prošli oni prvi dani kada mi se činilo da sam došao samo na vikend, shvatio sam da ovdje ostajem da živim i da sa ovim ljudima dijelim i dobro i zlo, u stvari zla nema nikakvog za sada. Ima naznaka da se čovjek ovdje može baviti i nekim djelatnostima koje ga čine vrijednim.

Ipak je mnogo važno da se čovjek osjeti korisnim u bilo kojoj situaciji. Nemamo razloga da se osjetimo zatvorenima. Imamo apsolutnu slobodu. Niko ne pravi problem kada se odlazi kući ili kada imamo posjetu. Poštuje se red. Ovo je dobra kuća koja nam pravi odličan ugođaj – poručuje Filipović.

Osamdeset osmogodišnji Podgoričanin Savo Martinović naglašava da u Domu imaju idealne uslove.

- Nadam se da će ovako i ostati. Družimo se lijepo. Volimo šalu, dobru pjesmu, sport. Najviše pratim naše rukometašice, „lavice“ – kazao je Martinović.

DRUŽENJE

Za stolom pored njih, osamdeset šestogodišnja Podgoričanka Marta Dubak svojom duhovitošću mamila je osmijehe novih prijateljica, osamdeset sedmogodišnje Vukosave iz Lješkopolja i osamdeset petogodišnje Stanke, koja je u Dom doselila iz Bara.

- Ovdje imamo svaku udobnost i sve što se može poželjeti. Nijesmo se nadale ovome. Lijepo, uredno i čisto. Osoblje je izvanredno. Ko nema dušu zaludu mu škola ili fakultet, a ovi ljudi ovdje su veoma velikodušni prema nama. Lako se naviknuti kad nam je dobro… Treba doći dok je čovjek mlađi, dok može „na noge“ –kaže Dubak, uz napomenu da joj porodica redovno dolazi u posjetu.

Godinu od nje starija Vukosava iz Lješkopolja je doselila u Dom za stare na Starom aerodromu. - Imam sina od šezdeset godina, unučad imaju tridesetak. Svi rade, a ja nemam više snage i gledam da ih rasteretim. Nije lako izaći iz kuće i sve promijeniti. Ali sve je lakše kad vas dočekaju kao ovdje fini i stručni ljudi i kada vrijeme provodite u prijatnom društvu – kazala je Vukosava. Osamdeset petogodišnja Stanka, koja već mjesec živi u ovoj ustanovi, kaže da je prije 20 godina planirala da će kada ostari otići u Starački dom. - Psihički sam sebe pripremila na to. Ali, nijesam zamišljala da će biti ovako lijepo. Imam osjećaj kao da sam u hotelu. Svaka udobnost, poštovanje doktora, sestara i ostalog osoblja, ne zna se ko je bolji od koga. Zaista pričam iskreno, jer ja slatkorječivo ne umijem –kaže Stanka. Kaže da svakoga dana, kada je

KAPACITET

Jovanović: Ovo nema ni u Briselu

Sedamdeset četvorogodišnja Podgoričanka Rajka Jovanović, iskazujući veliko zadovoljstvo zbog odličnih uslova u Domu i odnosom zaposlenih prema korisnicima, naglasila je: ,,Mislim da ovo nema ni u Briselu“.

– Vrhunsko osoblje brine o nama, imamo izvanredan komfor ovdje, sve je prilagođeno da nam bude ugodno. Prema svim korisnicima su brižni, bez razlike, svaka im čast – kazala je Jovanović, napominjući da je u Domu stekla nova poznanstva.

Dok razgovaramo sa njom, pažnju nam privlači ruka na njenom ramenu terapeutkinje koja je u kolicima dopratila do sobe.

- Kad se nešto voli onda nije teško. Ovo radimo od srca. Trudimo se da svim korisnicima izađemo u susret, kako bi im boravak ovdje bio što prijatniji – kazala je terapeutkinja Aida Kunica

Tim za prijem i otpust koji sačinjavaju socijalna radnica, psihološkinja, doktor i pravnik Doma, zasjeda svakog petka i razmatra nove zahtjeve.

- Svi koji su podnijeli zahtjev se nakon toga obavještavaju o statusu zahtjeva, da li je prihvaćen, da li je neophodna dopuna i koja je procjena stručnog tima u odnosu na odjeljenje gdje treba da budu smješteni - objašnjava Šofranac.

Podsjeća da je 20. februara otvoreno odjeljenje demencije.

- Ovo odjeljenje ima ukupni kapacitet 20, a prijemi će se organizovati, kao i za odjeljenje gerijatrije, svakog radnog dana – poručuje direktorica Doma za stare.

ka. Ustanova je podijeljena na odjeljenja demencije (kapacitet 20), odjeljenje privremenog boravka (kapacitet 20), odjeljenje palijativne njege (kapacitet 77), odjeljenje psihogerijatrije (kapacitet 78) i gerijatrije (kapacitet 79). Dom raspolaže sa 36 jednokrevetnih soba, 97 dvokrevetnih, 5 četvorokrevetnih i 12 apartmana koji su predviđeni za boravak dvije osobe. Svaka soba ima svoje kupatilo i terasu. Apartmani imaju malu kuhinju, dnevni boravak, sobu, kupatilo i terasu. Pored smještajnih jedinica, Dom sadrži dnevne boravke, trpezarije, kuhinju sa pratećim sadržajima, vešeraj, prostorije za upravu, multimedijalnu salu, salu koja je određena za vjerske aktivnosti korisnika, medicinski blok i prateće tehničke prostorije. Raspolaže sa 61 parking mjestom, ima dvije saobraćajnice, pješačke staze, plato za manifestacije različitih tipova i natkriveni prostor za sjedjenje i dio kompleksa koji je pod zelenim površinama. NJ. Ž. –

Stanka, Marta i Vukosava sa medicinskom sestrom Sanjom

U Domu trenutno boravi 79 korisnika

I. MITROVIĆ

Rajka Jovanović i Aida Kunica

Poništen tender za prevoz učenika Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“

Inspekcija je ustanovila formalne nedostatke u tenderskoj proceduri

Iz Ministarstva prosvjete poručuju da su već po objavi odluke o poništenju tendera ugovorili prevoz učenika primjenom jednostavne nabavke, te da će u periodu do donošenja konačne odluke po ovom postupku koji sprovodi škola, u saradnji sa Upravom škole, preduzeti da se obezbijedi kontinuitet prevoza

je istu poništila iz razloga što ona nije mogla biti donesena nakon otvaranja ponuda, te vratila proceduru naručiocu na ponovno odlučivanje –objašnjavaju iz Ministarstva. Napominju da je Ministarstvo prosvjete već po objavi odluke o poništenju ugovorilo prevoz učenika primjenom jednostavne nabavke, te da će u periodu do donošenja konačne odluke po ovom postupku koji sprovodi škola, u saradnji sa Upravom škole, preduzeti da se obezbijedi kontinuitet prevoza, što je svakako najbitnije u ovom momentu.

PREVOZ

Lokacija na kojoj se nalazio srušeni objekat OŠ ,,Vladimir Nazor“ danas, a da će djeca, kao i do sada, imati normalan prevoz do škola (,,Marko Miljanov“, ,,Luča“ i ,,Novka Ubović“) u kojima pohađaju nastavu do izgradnje novog objekta škole u Maslinama.

Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki vratila je na ponovno odlučivanje tender, vrijedan više od 220.000 eura, koji je bio raspisan za prevoz učenika Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“.

Iz Ministarstva prosvjete su izjavili za Pobjedu da su ustanovljeni formalni nedostaci u tenderskoj proceduri Škole kao naručioca, te da je Upravi ove vaspitno-obrazovne ustanove dat rok da otkloni nepravilnosti na koje su im ukazali.

Iz Uprave škole nam je rečeno da će se najpovoljnija ponuda izabrati najvjerovatnije već

ODLUKA – Ministarstvo prosvjete je i za ovu školsku godinu obezbijedilo sredstva za potrebe prevoza učenika OŠ ,,Vladimir Nazor“ do drugih ustanova na teritoriji glavnog grada, u kojima đaci pohađaju nastavu iz već poznatih razloga. Od Uprave škole, kao i pojedinih ponuđača obaviješteni smo da je u toku perioda za dostavlja-

nje ponuda došlo do žalbe na tendersku dokumentaciju, koju je državna komisija za postupke javnih nabavki ocijenila kao neblagovremenu, te do inicijative za inspekcijski nadzor prilikom kojeg je inspekcija ustanovila formalne nedostatke u tenderskoj proceduri škole kao naručioca – navode iz Ministarstva prosvjete. Kako dodaju, Uprava škole je u cilju otklanjanja nedostataka navedenih kroz inspekcijski nalaz, kao i ostalih primjedbi donijela odluku o poništenju postupka, kako bi ih otklonila u ponovljenom postupku.

– Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki

U toku održavanja Svjetskog kupa vaterpolo bazen zatvoren za korisnike

Kupalište će građanima biti

ponovo dostupno od 15. marta

Zatvoreni vaterpolo bazen u sklopu SC „Morača“ biće zatvoren za korisnike do 15. marta. – U toku održavanja Svjetskog kupa za vaterpoliste, zatvoreni vaterpolo bazen će u periodu od 6. marta zaključno sa 14. martom ove godine biti zatvoren za korisnike – saopšteno je iz Sportskih objekata d.o.o. H. P.

Gradonačelnik Vuković potpisao ugovore sa 163 dobitnika osmog ciklusa podrške za kupovinu bicikala i trotineta

Podsjećamo, redovna nastava u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuta je februara 2021. godine, kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Nakon toga paviljoni škole su porušeni. Osnovci iz ove škole od tada pohađaju nastavu u školama ,,Marko Miljanov“ i ,,Luča“, a od septembra prošle godine i u novoizgrađenoj školi u Tološima ,,Novka Ubović“. Prema najavama Ministarstva prosvjete, izgradnja novog objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“ trebalo bi da počne za nekoliko mjeseci, a planirani rok za završetak radova je 17 mjeseci. Ukoliko se ova najava obistini i ako sve bude išlo po planu, djeca iz Maslina mogla bi da uđu u novi objekat, tj. da se vrate u svoju školu u septembru 2024. godine.

I. MITROVIĆ

Isključenja struje

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: – Šujaci, dio Momišića (ulice Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina, 18. februara, Samački hotel i dio oko njega) – od 8.00 do 15.00 sati.

– Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, dio Bioča, Grudice, Crpna Bioči, Ras i Podsić – od 9.00 do 13.00 sati.

– Bazna stanica Lutovo, Bolje Sestre, Klopot, Lutovo, Orah, Pelev Brijeg, Potkrš, Seoštica, željezničke stanice Bioče i Lutovo – od 13.00 do 17.00 sati. H.P.

Sa potpisivanja ugovora

Zahvaljujući podršci Glavnog grada u Podgorici više od 1.800 novih dvotočkaša

Gradonačelnik Podgorice

Ivan Vuković potpisao je ugovore sa 163 dobitnika osmog ciklusa podrške za kupovinu dvotočkaša.

Vuković je kazao da ih je okupila realizacija osmog ciklusa projekta Glavnog grada ,,Podgorica na dva točka“, koji su pokrenuli 2019. godine sa ciljem da pokušaju da motivišu sugrađane da mijenjaju navike kada je prevoz u pitanju. – Svjedoci smo da u Podgorici postoji ogroman broj automobila, da su velike gužve u saobraćaju, da nemamo dovoljno parking mjesta i da sve to izaziva loše posljedice po zdravlje ljudi. Istovremeno, svi smo svjesni da je Podgorica bogomdana za biciklizam i da ono kako je naš grad izgledao prije tri-četiri godine ne mora da bude slučaj. Mi smo se baci-

li na posao i, na neki način motivisani praksama iz regiona i šire, pokušali da direktnom finansijskom podrškom utičemo na podizanje svijesti ljudi o značaju i afirmaciji zdravih stilova života, zaštiti životne sredine itd. Mislim da danas možemo da kažemo da smo postigli jednu pravu malu revoluciju kada je to u pitanju – kazao je Vuković.

Iz Glavnog grada podsjećaju da je zahvaljujući finansijskoj podršci Glavnog grada od preko 200.000 eura, Podgorica bogatija za 1.846 dvotočkaša.

– Učesnici konkursa su istakli značaj ove podrške, kako za njih, tako i za čitavu porodicu jer mnogi svoje slobodno vrijeme provode upravo uživajući u vožnji dvotočkaša, te se nadaju da će se nastaviti realizacija ovog projekta – navodi se u saopštenju PG biroa. I. M.

Radionica u Razvojnom centru Udruženja „Roditelji“

Podučavaće mališane kako da naprave osmomartovsku čestitku

Igračkoteka i Razvojni centar Udruženja „Roditelji“ danas u 18 sati organizuju kreativnu radionicu u toku koje će djeca tehnikom kolažiranja praviti čestitke za Osmi mart.

Realizuje se u saradnji sa Fakultetom vizuelnih umjetnosti, a namijenjena je djeci od pet do deset godina.

– Na interaktivnoj radionici povodom 8. marta, međunarodnog dana žena, djeca će uz pomoć prehrambenih proizvoda praviti zanimljive čestitke za svoju najdražu žensku osobu (majku, sestru, baku, tetku ili drugaricu).

Tehnikom kolažiranja mališani će na već započetom radu uz pomoć hrane (makarona, pirinča, pasulja i sl.), ali i boja

flomastera i tempera, dovršiti čestitke i dati im poseban sjaj. Na ovaj način vježbamo motoričke i socijalne vještine, družeći se sa vršnjacima – saopšteno je iz Udruženja „Roditelji“. Radionicu će voditi studenti Fakulteta vizuelnih umjetnosti: Ivana Ivezić, Bojana Krivokapić, Ksenija Kukalj i Damjan Tomić, sa mentorkom profesoricom mr Mašom Jovović. Biće održana u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice „Igračkoteka i Razvojni centar“. I. M.

Zatvoreni vaterpolo bazen u sklopu SC „Morača“

PODGORICA – Sutjeska je imala priliku da pobjedom protiv Budućnosti konačno napravi kakav–takav bijeg i jasno pokaže da je spremnija da ide do kraja.

Ali Nikšićani su produžili loš niz u međusobnim duelima protiv Budućnosti, a remi pod Goricom (1:1) ostavio je stvari kao i prije 23. runde, tako da je šampion još na ,,plus dva“ u odnosu na ,,plave“, koji imaju i meč manje. Samim tim može se reći da je najveći derbi produžio neizvjesnost i ostavio poruku da će se borba za titulu voditi do kraja.

- Rekao sam i u najavi da ovaj derbi sigurno neće ništa riješiti. Ostalo je još 13 kola, u mnogo ,,malih“ utakmica gubili su bodove i oni i mi. Svaki meč je izuzetno bitan, a možda će posljednji derbi odlučiti ko će osvojiti titulu – jasan je i trener

Sutjeske Nenad Brnović da borba tek slijedi.

Sa druge strane, Budućnost je imala minus, stigla do egala, ali na kraju ostala na istom zaostatku.

- I prije utakmice bilo je jasno da ovaj meč neće riješiti prvenstvo. Mogli smo pobjedom da dođemo u lakšu poziciju, ali derbi je nepredvidiv. U ovakvim situacijama ne smijemo da se zadovoljavamo bodom, već treba da napadamo, dajemo golove i pobjeđujemo. Pobjeda je jedini rezultat koji Budućnost hoće – bio je jasan Miodrag

Džudović, trener Podgoričana, iako se nekako sticao utisak da su remijem svi zadovoljni.

Sutjeska, nakon što se oporavio Vuk Striković, djeluje mnogo bolje u napadu – Striković je na svakom meču u proljećnom dijelu pogodio, ali Nikšićani u drugom dijelu sezone još

ODJECI 23. KOLA MERIDIANBET PRVE LIGE: Remi vodećih, Dečić proradio, Mornar ponovo u nišu do pobjede

Borba za titulu vodiće se do kraja

Mirka Todorovića, ali su i pored toga uspjeli na teškom terenu da naprave veliki rezultat. Sada više nema dilema – Arsenal ravnopravno konkuriše za Evropu.

- Iskra ima dobar tim. Savladala je Budućnost, Dečić, namučila Sutjesku, pokazala da može da igra sa svima. Ipak, uspjeli smo da pametnom igrom dođemo do rezultata. Ovo je za nas značajna pobjeda i sigurno da ćemo sada u lijepom raspoloženju imati priliku da se spremimo za meč protiv Budućnosti – rekao je Jasmin Muhović, strijelac gola za Tivćane protiv Iskre, kojoj je ostavio dosta briga oko opstanka. Sjajno otvaranje drugog dijela sezone ima Mornar. Barani su napravili rekonstrukciju tima, a iako je otišlo nekoliko standardnih prvotimaca, Mornar je od 12 osvojio 10 bodova u nastavku. Drugi put zaredom na ,,Topolici“ Barani su do trijumfa došli golom Bećiraja u nadoknadi.

nijesu završili meč bez primljenog gola. Očigledno da ima problema u formaciji sa dva špica, a rješenje se mora tražiti. Upravo duel Budućnost – Sutjeska obilježio je 23. kolo Meridianbet Prve fudbalske lige Crne Gore. Ali nakon ove runde konačno razlog za slavlje imaju

Tuzani. Dečić je nakon četiri vezana poraza (tri u drugom dijelu sezone), prilično debele crne serije (dvije pobjede u posljednjih 14 kola), uspio da savlada Rudar (1:0). Nekadašnji najbolji golgeter Tuzana Ilir Camaj očigledno će opet biti važan adut. Tuzani su pobjedom iskoristili remi

Petrovca, pa su sada na dva boda zaostatka od treće pozicije.

- Znali smo da će biti teško. Mi želimo da se vratimo u gornji dio, Rudar da izbjegne ispadanje, tako da očekivano tvrda utakmica. Ova tri boda znače mnogo i rezultatski i psihološki. Vjerujem da ćemo sada,

kada smo konačno probili led, djelovati mnogo bolje i da je ovo početak pozitivne serije – uvjeren je Camaj. Razlog za zadovoljstvo ima i Arsenal. Tivćani su bili bez iskusnog Ćetka Manojlovića, već nakon 15 minuta meča u Danilovgradu ostali i bez

Zeta srušila lidera, Podgorica ubjedljiva

hovac (od 46. Ondong Mba), Krstović, Globarević (od 46. Bogdan Milić).

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Radunović u 1, Pavlićević u 41, Ueda u 45+1. minutu. Žuti kartoni: Vukčević, Pavlićević (Podgorica), Milić, Vlahović, Krstović, Bulatović (Mladost DG).

PODGORICA: Radulović, Ueda, Rašo, Burzanović (od 57. Neto), Ivanović (od 81. Radusinović), Vukčević, Radunović, Božović, Pavlićević (od 57. Mrvaljević), Maraš (od 81. Krivokapić), Prelević (od 88. Mujović).

MLADOST DG: Đurović, Bogdan Milić (od 46. Mugoša), Ukšanović (od 46. Bulatović), Santos, Perović, Vlahović, Medojević, Bracanović (od 73. Badnjar), Ora-

Podgorica je uspjela da napravi sjajan rezultat na otvaranju sezone i ostvari ubjedljivu pobjedu protiv komšija iz Lješkopolja. Podgorica je odmah na startu povela golom Radunovića, da bi u finišu prvog poluvremena golovima Pavlićevića i Uede stigla do prednosti od 3:0, pa je imala priliku da lagano meč privede kraju. Pobjedom protiv Mladosti Podgorica je pokazala da je očigledno spremnija da se bori za gornji dio, dok će Lješkopoljci tražiti reakciju nakon slabog starta.

Kom 1

Otrant 2

PODGORICA – Stadion: Koma. Gledalaca:200. Sudija: Luka Pejović. Strijelci: Kneže-

vić u 57. (Kom), Pepić u 1. i 55. minutu (Otrant). Žuti kartoni: Krkanović (Kom), Banović, Orlandić, Golubović, M. Marstijepović, B. Marstijepović (Otrant Olimpik).

KOM: Milović, Bulatović, Ajković, Ljumović (od 61. Pavićević), Kažić, Radonjić (od 72. Radonjić), Radulović, Peličić (od 85. Krkanović), Golubović, Dujović (od 61. Radičković), Knežević.

OTRANT OLIMPIK: Agović, Banović, Orlandić, Golubović, M. Marstijepović, Pepić, Ajković (od 68. Alibegu), Redžović, Rudović (od 57. Harada), B. Marstijepović, Molabećirović (od 81. Sefa).

Otrant je krenuo u misiju opstanka na pravi način – Ulcinjani su uspjeli da savladaju Kom golovima Dejana Pepića. Renovirani tim Otranta pokazao je da će u nastavku biti znatno

jači, a to je prvi osjetio Kom.

Zeta 1

Berane 0

GOLUBOVCI – Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 400. Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Petar Vukčević u 84. minutu.

Žuti kartoni: Popović, Tuzović, Muratović (Zeta), Vukčević, Vukićević, Ni. Tmušić, Ne.Tmušić (Berane).

ZETA: Karadžić, Kalačević, Đ. Vukčević (od 45+2. A. Krstović), Popović, Tuzović, S. Krstović, P. Vukčević, Muratović, Peruničić, Keith (od 83. Lambulić), Berdegaj (od 70. Radusinović).

BERANE: Vukčević, Mugoša, Vulević, Muković (od 69. Bareto), Račić, Magdelinić (od 68. Nedić), Vučinić, Čađenović, Vukićević (od 46. Ćetković), Stojanović (od 63.

Ne. Tmušić), Ni. Tmušić (od 68. Vujačić).

Zeta je napravila iznenađenje na otvaranju drugog dijela. Tim iz Golubovaca šokirao je lidera golom Petra Vukčevića u 84. minutu i jasno pokazao da ne želi da se bori za opstanak. Sa druge strane, jasno je da nema izrazitog favorita i da će bitka za prvo mjesto biti totalno otvorena.

Grbalj 0 Igalo 1

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 100.

Sudija: Miloš Savović. Strijelac:Grbić u 2.minutu. Žuti kartoni: Gajić (Grbalj), Radović, A.Vujičić (Igalo).

GRBALJ: V. Popović, Vuković (od 58. Bigović), Vukčević, Gajić (od 58. M.Popović), Nijaveđi, Đukanović, Batuta

- U odličnoj smo seriji, pa smo u dobrom raspoloženju dočekali i Jedinstvo. Prokockali smo četiri dobre šanse u prvom dijelu igre, što nam se moglo osvetiti. Ipak, baš kao i protiv Sutjeske, vjerovali smo do kraja, napadali i to nam je donijelo rezultat, tako da imamo razloga za zadovoljstvo – objasnio je Andrija Kaluđerović, vezista Mornara. Kada je u pitanju duel Jezero – Petrovac oba tima su mogla do pobjede, ali je remi i jedne i druge usporio. Petrovac je treći, ali ga je stigao Arsenal, Dečić se primakao, dok je Jezero bodom ostalo u situaciji da je ugroženo. Jasno je da uzbuđenja i u gornjem i u donjem dijelu tek predstoje… R. P.

(od 85. Golub), Vilotijević, Pajović (od 75. Čavor), Petović, Ilić (od 46. Damjanović).

IGALO: Kulinović, Guzina (od 88. Šćepanović), Maraš,Bumbar, Radović (od 53. Kopitović, od 60. A.Vujičić), Dajević, Kordoba, Grbić, Koprivica, Petrović, Ačevedo (od 88. Dragaš). Igalo je u derbiju juga slavilo pobjedu golom Miloša Grbića, a baš ta tri boda biće od izuzetnog značaja u borbi za opstanak.

Priredio: R.

Sa subotnjeg derbija Budućnosti i Sutjeske

M. BABOVIĆ

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u Podgorici finišira pripreme za Svjetski kup

Od 8. marta

kreće spektakl

Rafinja postiže gol za Barselonu

La Liga (24. kolo)

Barsa slavila s igračem manje

PODGORICA - Vaterpolisti

Crne Gore završili su prvi dio priprema u Kotoru, sa radom će nastaviti u Podgorici, a 8. marta ih očekuje prvi meč sa Gruzijom na premijeri Svjetskog kupa.

,,Ajkule“ će u glavnom gradu igrati još sa Španijom, Australijom, Grčkom i Srbijom. Najbolje tri selekcije izboriće plasman na završni turnir koji se igra u SAD. U grupi A za prva

Težak posao čeka naš tim

tri mjesta boriće se Hrvatska (domaćin), Italija, Mađarska, Francuska, SAD i Japan. Selektor Vladimir Gojković od početka priprema nije mogao da računa na nekoliko internacionalaca (reprezentativci koji nastupaju u ekipama iz Srbije priključili su se naknadno), a od danas su svi na okupu (18 igrača). Golman Dejan Lazović odmaraće za ovu akciju, a zbog privatnih razloga nema ni Bogdana Đurđića A. M.

Barselona je poslije dva poraza ponovo uhvatila pravi ritam. Na trijumf nad Real Madridom u prvom meču polufinala Kupa kralja, lider prvenstva nadovezao je pobjedu nad Valensijom u 24. kolu španske La Lige – 1:0. Meč na stadionu ,,Kamp nou“ riješen je u 16. minutu kada je Serhio Buskets sjajno proigrao Rafinju, a Brazilac bio brži od Mamardašvilija Nije bilo više uzbuđenja u prvom poluvremenu, dok je drugo bilo interesantnije. Katalonci su u 55. minutu dobili penal, ali je Feran Tores pogodio stativu. Četiri minuta kasnije domaćin je ostao s igračem manje jer je crveni karton dobio Arauho, što gosti ipak nijesu iskoristili da stignu do izjednačenja. Valensiju čeka grčevita borba za opstanak jer ima dva boda manje od Sevilje koja je u sigurnoj zoni. Ne. K.

PODGORICA - Na terenima SC ,,Topolica“ u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva za sport i mlade, održan je 15. Zimski bacački kup Crne Gore.

U oktobru 2021. Mančester junajted je od Liverpula kod kuće primio pet pogodaka, u aprilu 2022. u gostima jedan manje, a da pritom nijednom nije tresao mrežu.

Juče je na ,,Enfild“ došao poslije serije od 11 mečeva bez poraza u svim takmičenjima, sa 10 bodova više od najvećeg rivala i u znatno stabilnijoj formi, te nakon pobjede u prvom međusobnom duelu ove sezone (2:1), uoči koje je u kontrolnom meču slavio čak 4:0. Niko na planeti sigurno nije mogao da pomisli da će sa ,,Enfilda“ petog martovskog dana 2023. otići ponižen i osramoćen više nego u pomenutim duelima. Više nego ikad – bilo je nestvarnih 7:0 za Liverpul! Kakva pobjeda za ,,redse“ i Jirgena Klopa, u kakvom momentu, 12 dana nakon što su na ,,Enfildu“ izgubili 5:2 od Real Madrida, u trenutku kada se nadvila velika sumnja nad mogućnošću da Mohamed Salah i drugovi izbore mjesto u Ligi šampiona. Sada su daleko samo tri boda od četvrtoplasiranog Totenhema, a pritom imaju meč manje. - Spektakularna utakmica, izvanredna. Igrali smo vrhunski fudbal protiv ekipe koja je u dobroj formi. U drugom poluvremenu početak i kraj bili su prilično dobri. To je fudbal, događa se. Ima još mnogo bodova u opticaju, a ovo izdanje je bilo savršeno – istakao je Klop. Još nevjerovatnije izgleda jučerašnja pobjeda Liverpula kada se uzme u obzir da je poslije prvog poluvremena bilo samo 1:0, i to nakon što

PREMIJER (24. KOLO): Liverpul ponizio

Epsko demoliranje

je Junajted imao šanse da povede.

Junajtedov brod počeo je da tone u 43. kada je Kodi Gakpo dobio vrhunski pas od Endija Robertsona i potom lijepo pogodio suprotni ugao. Postao je prvi igrač Liverpula nakon Danijela Staridža u sezoni 2013/14. koji je u jednoj takmičarskoj godini bio strijelac u domaćim mečevima s Junajtedom i

Mornar pobjednik

EPCG Superliga za odbojkašice (15. kolo)

I Luka Bar opravdala ulogu favorita

PODGORICA – Odbojkašice Luke Bar zaokružile su uspješan vikend favorita u 15. kolu EPCG Superlige.

Drugoplasirane Baranke su u posljednoj utakmici kola slavile protiv Jedinstva sa 3:0 za

13. pobjedu u prvenstvu. Ubjedljivo najbolja kod ,,sirena“ bila je Anastasia Petričenko sa 19 poena, dok se u poraženom timu istakla Andrijana Merdović sa 10 poena.

Rezultati 15. kola: Luka Bar – Jedinstvo 3:0 (25:23, 25:17,

25:14). Subota: Mediteran –Albatros 1:3 (12:25, 18:25, 25:21, 13:25), Galeb Liko Soho Group – Morača 3:0 (25:15, 25:9, 25:21). Petak: Herceg Novi – Budućnost volej 3:0 (25:14, 25:10, 25:8), Gimnazijalac –Akademija 2:3 (23:25, 25:20, 17:25, 25:16, 14:16).

Tabela: Herceg Novi 45, Luka Bar 37, Galeb Ligo Soho Group 37, Albatros 34, Akademija 18, Morača 16, Budućnost volej 15, Jedinstvo 13, Mediteran 4 (dvije pobjede), Gimnazijalac 6 (jedna pobjeda). S. J.

Takmičenje je okupilo 60 atletičara iz osam klubova (Podgorica, Rudar, Mornar, Jedinstvo, Tara, Tempo, Podgorički maraton i Orion). Van konkurencije nastupili su atletičari OAK Beograd iz Beograda i Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Pobjednici ovog takmičenja su atletičari Mornara iz Bara sa 119 bodova, drugo mjesto su osvojili atletičari Oriona iz Ulcinja sa 108 bodova, a treće mjesto atletičari Tare sa 82 bodova. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj, savjetnik predsjednika ASCG za sport Gojko Banjević, selektor reprezentacije Osman Erović i nacionalni treneri Marko Ristić i Budimir Jestrović, te predsjednik POK-a Igor Tomić. Pobjednici po disciplinama –MLAĐI JUNIORI – kugla: 1. Vuka Ražnatović (Mornar) 11,55, 2. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 10,43, 3. Zahid Murić (Orion) 9,73; disk: 1. Nikola Ću-

zović (Rudar) 35,92, 2. Radovan Sošić (Tara) 34,32, 3. Alan Dacić (Orion) 31,68; kladivo: 1. Michael Kuzmov (Podgorica) 40,65, 2. Zahid Murić (Orion) 32,00, 3. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 25,99; koplje (700gr): 1. Elijan Dervišević (Orion) 47,97, 2. Nikola Ćuzović (Ru-

dar) 45,24, 3. Michael Kuzmov (Podgorica) 43,85; JUNIORI

– kugla: 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 14,12, 2. Srđan Lunić (Mornar) 9,76; disk: 1. Haris Adrović (Jedinstvo) 37,28, 2. Marko Šofranac (Mornar) 21,35; koplje: 1. Marko Šofranac (Mornar) 33,27, 2. Srđan

Evertonom. Tek što je krenulo drugo poluvrijeme, počela je kanonada. Imao je Liverpul sreće ispred šesnaesterca gostiju, potom i unutar kaznenog prostora da lopta dođe u noge njegovih igrača, a napad je završio Darvin Nunjes na pas Harvija Eliota. Igrao se 47. minut, a već u 50. bilo je 2:0. Gakpo je povukao kontru i odigrao za Mohameda Salaha,

Lunić (Mornar) 24,82; SENIORI – kugla: 1. Tomaš Đurović (Podgorica) 18,47, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 18,27, 3. Tanasije Kujundžić (Podgorički maraton) 13,04; disk: 1. Danijel Furtula (Podgorica) 59,19, 2. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 44,38; kladivo: 1. Petar Tomić (Mornar) 46,03, 2. Ivan Pavlićević (Milenijum) 22,76; koplje: 1. Amir Papazi (Tempo) 47,72; MLAĐE JUNIORKE – kugla: 1. Kristina Kljajević (Tara) 10,43, 2. Suana Tafić (Orion) 9,43, 3. Mia Šofranac (Mornar) 9,43; disk:

1. Antonela Gazivoda (Orion) 31,89, 2. Nina Lašić (Tara) 26,49, 3. Kristina Kljajević (Tara) 26,38; kladivo: 1. Antonela Gazivoda (Orion) 35,88, 2. Nora Selčanin (Orion) 29,25,

3. Anastasija Golić (Mornar) 24,93; koplje (500gr): 1. Anđela Lašić (Tara) 35,81, 2. Nora Selčanin (Orion) 31,33, 3. Elazana Guberinić (Orion) 30,33;

JUNIORKE – kugla: 1. Vesna Kljajević (Tara) 13,36, 2. Aleksandra Zejak (Tara) 9,81; disk:

1. Kristina Kljajević (Tara) 32,56, 2. Aleksandra Zejak (Tara) 22,82; SENIORKE – kladivo: 1. Ana Bošković (Tara) 45,85; KOPLJE: 1. Ana Bošković (Tara) 39,45. R. P.

TWITTER/LIVERPOOL FC

Održan 15. Zimski bacački kup Crne Gore

Pobjednička ekipa Mornara

ponizio Junajted na ,,En ldu“

demoliranje

U Podgorici održan fajnal-for WABA lige za košarkašice do 17 godina

a onda ispratio kretnju

Egipćanina i majstorski

,,bocnuo“ loptu ispred Davida de Hee

Liverpul se ,,smilovao“ 16 minuta, nakon čega je Salah ,,poklopio“ loptu i poslao je pod prečku u još jednoj kontri domaćina i epilogu srećnog spleta okolnosti.

U 75. je bilo 5:0. Poslije prekida lopta je došla na lijevu stranu za Džordana Hendersona, koji je vratio loptu

u šesnaesterac, a tamo ju je glavom u mrežu spoveo Nunjes.

Roberto Firmino ušao je u igru u 79. minutu u svom posljednjem učešću u najvećem engleskom derbiju. Potrudio se da ga dugo pamti.

U novoj gužvi u šesnaestercu Junajteda više spretnosti imali su domaćini, Firmino je na kraju dodao do Salaha, koji je slabijom, desnom

SBbet Prva liga za rukometašice

nogom matirao nemoćnog De Heu.

Egipćanin je sa 129 pogodaka postao najbolji strijelac

Liverpula u istoriji Premijer lige. Jedan manje dao je Robi Fauler

- Posebna stvar za mene.

Ne mogu da lažem. Postići to u utakmici s Mančester junajtedom je nevjerovatno

– kazao je Salah i izabrao omiljeni od 129 golova.

- Posljednji – odgovorio je Mo. Da sve izgleda potpuno bajkovito, Firmino se na kraju upisao i u strijelce.

Liverpul je upisao najubjedljiviju pobjedu nad Junajtedom u takmičarskim mečevima, oborivši rekord iz oktobra 1895. kada je bilo 7:1 u drugoj ligi. S druge strane, Junajted je izjednačio negativan rekord kad su u pitanju porazi u takmičarskim mečevima. Gubio je 7:0 još tri puta – od Blekburna u aprilu 1926, Aston Vile u decembru 1930. i Vulverhemptona u posljednjem mjesecu 1931.

- Odigrali smo pristojno prvo poluvrijeme, u finišu nam se dogodila greška u organizovanju igre. U drugom poluvremenu ono jednostavno nijesmo bili mi. To nijesu naši standardi. Nijesmo igrali kao tim. Bilo je neprofesionalno. Da, ljut sam, definitivno –kazao je Erik ten Hag, koji je od dolaska u Junajted uradio mnogo dobrih stvari, ali mu ovaj poraz neće biti zaboravljen.

- Iznenađen sam jer sam posljednjih sedmica i mjeseci vidio koliko je ova ekipa snažna i ima pobjednički stav. Ovo je definitivno veliki neuspjeh i neprihvatljivo je. Stvarno sam razočaran i ljut zbog toga. Ne. K.

Rudar i Tivat u vrhu, Ulcinj treći

PODGORICA - Rukometašice Rudara i dalje su u dobrom nizu - filijala Budućnost Bemaksa savladala je Mornar 7 - 45:20 u 14. kolu SBbet Prve lige.

Ivana Vujadinović postigla je 12 golova, uz jedan promašaj, Maša Kuzmanović devet, a u barskom timu najraspoloženija bila je Hana Hot (osam golova).

I drugoplasirane Tivćanke očekivano su stigle do bodova. Andrijana Ivanović sa 10 golova

Aktuelni šampion Formule 1 napokon trijumfovao na VN Bahreina

Ferstapen dominantno do trona

Napokon je razbio maler, nakon pet odustajanja u prethodnih osam trka, Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Bahreina.

Aktuelni šampion je na otvaranju sezone ostavio iza sebe timskog kolegu iz Red Bula

Serhija Peresa, a na podijumu

je završio Fernando Alonso u Aston Martinu. Na startu sezone, zbog kvara na bolidu Ferarija odustao je Šarl Lekler i to kada je bio na poziciji tri! Ipak, odavno takva dominacija nije viđena na prvoj ovogodišnjoj trci, Holanđanin je od starta vodio, osim kada je izgubio tu poziciju kada je prvi

put otišao u boks. Vozači Red Bula bez problema stigli su do trona, ali je zato uzbuđenja bilo iza njihovih bolida. Utisak je bio da je Monegašanin sigurno treći, ali je njegov bolid stao u 41. krugu. Umjesto njega na poziciji tri došao je timski kolega Karlos Sains junior, ali Alonso je pokazao šam-

Bud. Bemaks 49 Janina 52

PODGORICA: Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 600. Sudije: Vladimir Marić i Mario Šutalo (Bosna i Hercegovina). Rezultat po četvrtinama: 10:6, 17:13, 12:21, 10:12.

BUDUĆNOST BEMAKS: Dragišić 5, Radević 10, Rakočević 4, Nišavić 11, Bulajić 17, Sekulić, Savović, Đukić, Bajčeta, Vukčević, Jelenić, Zuber 2.

JANINA: Kobilšek 9, Pobežin 9, L. Jerković 6, Medved, Turnšek 25, Blažun 3, Srimpf, Zumer, Lešnik, Gobec, H. Jerković, Čanzek. Košarkašice Budućnost Bemaksa vicešampionke su WABA lige za uzrast do 17 godina. Male ,,vučice“ odigrale su još jedan dobar meč, u prvom dijelu imale prednost, ali su u dramatičnom finišu poražene. Podgoričanke su pri rezultatu 50:49 imale napad, ali je Janja Dragišić izgubila loptu, da bi 18 sekundi do kraja tim iz Rogaške Slatine imao meč loptu. Ali Pobežin je promašila oba penala i tako ostavila šansu domaćinu. Radević nije uspjela ni da uputi šut, već je izblokirana, a onda su ,,plave“ propustile šansu da naprave odmah faul, koji je napravila Bulajić na samom kraju, pa je konačan rezultata postavila Tjaša Turnšek sa linije bacanja… Na taj način Budućnost Bemaks, koja je prošle godine bila prvak, sada je sa srebrom završila sezonu, čime je i sa ovom generacijom pokazala da u svojoj bazi ima igračice čije vrijeme tek dolazi. Ostaje žal što tim trenera Petra Stojanovića tokom cijele sezone nikada nije bio u najjačem sastavu. U početku nije bilo Jelene Bulajić, zatim

Zeta je praktično do odmora riješila sve dileme oko pobjednika - Maja Ceklić (8), Nikoleta Babić (7), Maja Đurović (6), Tamara Džarić (6) golgeterski su bile najraspoloženije u trijumfu protiv Komova (39:25).

U posljednjem meču kola, u festivalu golova, Ulcinj je savladao Levaleu 2010 (32:30). Sa ovim trijumfom Ana Radović i drugarice pretekle su Nikšićanke na tabeli i sada su treće sa sedam pobjeda, remijem i šest poraza.

U domaćem timu Radović je pogodila 11 puta, Sara Piraić dala je devet golova, a kod gošći Ana Smolović i Jelen Kuzman sedam puta bile su precizne. A. M.

pionski gen. I pored problema tokom vožnje, uspio je da nadmaši vozače Mercedesa Rasela i Hamiltona, a onda i Sainsa. Alonso je za pobjednikom zaostao 38,5 sekundi. Peres je za Holanđaninom zaostao 26,5, a Sains više od devet sekundi! Hamilton je bio tek peti, ispred Strola i Rasela, osmo mjesto osvojio je Valtri Botas, a u deset najboljih bili su još Pjer Gasli u bolidu Alpina i vozač Vilijamsa Aleksander Albon A. M.

Male ,,vučice“ bez

sreće u foto-finišu

Malo je nedostajalo za slavlje

Bulajić u idealnoj petorci

Najbolja igračica fajnal-fora je Tjaša Turnšek iz Janine, najbolji strijelac sa 35 poena je Lea Vukić iz Trešnjevke, dok su u idealnoj petorci pored Turnšek, njena klupska drugarica

Lina Jerković, Jelena Bulajić iz Budućnost Bemaksa, Lana Bilić iz Trešnjevke, te Ivona Šćekić iz Ježica. Pehare ekipama učesnicama završnog turnira uručio je, ispred WABA lige, Nadir Koredžija, dok je medalje za najbolje tri ekipe podijelila dr Nela Tatar, ispred Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

je problem sa povredom imala Ksenija Nišavić, a pred Top8 fazu tešku povredu doživjela je kapitenka Nađa Drobnjak. Na finalnom turniru ,,plave“ su bile bez Drobnjak, te Marije Dutine i Nikoline Bojanić, dok je van trenažnog procesa proteklih dana bilo još nekoliko igračica zbog virusa, pa su domaće bez jednog zajedničkog treninga odigrale fajnal-for. Sve to ostavilo je traga, ali su djevojčice i pored svega dale izuzetan napor za što bolji re-

zultat. Za najsjajnije odličje nedostajalo je tako malo…. A sam početak bio je savršen. U 14. minutu ,,plave“ su povele 22:9, ali je Janina drugo poluvrijeme otvorila serijom 11:0 za preokret – 30:27. Od tog trenutka krenula je drama. Igralo se koš za koš, timovi se često smjenjivali u vođstvu, a gošće je vodila Turnšek, koja je dominirala u reketu. I onda dramatičan finiš u kojem su već prilično istrošene domaće bile bez sreće… R. P.

Meridianbet Studentska liga u košarci

Šampion krenuo pobjedom

PODGORICA - Ovogodišnje izdanje Meridianbet

Studentske lige Crne Gore u košarci počelo je trijumfom ekipe PMF-a u derbiju grupe A protiv Mašinskog fakulteta - 52:43.

Otpor rivala šampion je slomio tek u drugom poluvremenu. Dvocifren učinak u pobjedničkoj ekipi imali su braća Đilas sa 15, odnosno 11 poena. U poraženom timu Vojinović je dao

13, Posuka 12 poena... U ostalim mečevima Pravni fakultet je savladao kolege sa FPN-a (80:21), dok je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje slavio protiv ekipe Građevinskog fakulteta rezultatom 64:42. U grupi B ETF je najavio ozbiljnu kandidaturu za visok plasman. Savladali su kolege sa Biotehničkog fakulteta 91:48. Interesantan podatak je da su svi igrači ETF-a koji su bili u protokolu za ovaj meč uspjeli da se upišu u strijelce. U ostalim mečevima grupe B Ekonomski fakultet je savladao Medicinski fakultet 61:38 dok je UDG slavio protiv ekipe Studentski dom NK rezultatom 78:32. R. A.

vodila je ekipu do pobjede u meču protiv Nikšića (32:24). Kod domaćina odskočila je Danila Radonjić sa 10 golova.

Dobar ritam Ulcinjanki

Budućnost Voli upisala tešku pobjedu protiv Zadra, Belgijanac Emanuel Lekomt za Pobjedu govori o meču u kojem je igrao 28 minuta

Znam da ću igrati sve bolje kako sezona bude odmicala

PODGORICA – Kada je Zadar u 16. minutu poveo 16 razlike (30:14), a imajući u vidu kako je Budućnost Voli igrala u prvoj četvrtini (jedan koš iz reketa) i više od polovine druge (imala i manje skokova), činilo se da je hrvatski tim na dobrom putu da se revanšira Podgoričanima za nevjerovatan poraz na domaćem terenu (104:103), kada je ispustio vođstvo od 102:92, na minut i 58 sekundi prije kraja.

Ključna su, vjerovatno, bila posljednja tri minuta prvog poluvremena, kada su izabranici Vladimira Jovanovića uspjeli da minus svedu na samo pola koša (40:39), a onda su u finišu, neizvjesnog drugog poluvremena, uspjeli da stignu do pete pobjede u nizu u ABA ligi (76:68), važne u borbi za treće mjesto. Igra „plavih“ u većem dijelu

meča nije bila na željenom nivou, prije svega napadački. Imali su slabih 40,3 odsto šuta iz igre, te samo tri pogođena šuta više iz reketa nego za tri poena (15-12), ali su pobjedom ostvarili cilj. Takvo izdanje u dobroj mjeri je, očigledno, posljedica troneđeljne pauze, tokom koje su Podgoričani odigrali i osvojili nacionalni Kup, ali sa samo četvoricom od 10 stranaca, a onda je zbog „prozora“ kvalifikacija za Mundobasket odsutno bilo devet igrača, zbog čega se ekipa ponovo okupila tek tri dana prije meča sa Zadrom... - Prije svega, zaista smo srećni zbog ove pobjede. Nikada nije lako vratiti se poslije tri nedjelje pauze i mislim da se to posebno pokazalo u prvom poluvremenu. Ono što je najvažnije, uspjeli smo da reagujemo na najbolji mogući način, sa velikom pozitivnom energijom i da to uradimo kao tim. Zaista

Mornar Barsko zlato večeras (20 h) gostuje Megi

Za kontinuitet treba pobjeda

sam srećan što smo, poslije tako duge pauze, uspjeli da pobijedimo dobro pripremljenu ekipu Zadra – kaže za Pobjedu plej Budućnost Volija Emanuel Lekomt Belgijanac je posljednje pojačanje ,,plavih“, stigao je početkom februara, sa ekipom je odigrao dva meča (prvi sa Igokeom) i imao tek četiri zajednička treninga. Protiv Zadra je imao i veliku minutažu (skoro 28 minuta), i zbog toga što nije igrao Kanađanin Tre Bel-Hejns (povreda prsta). Meč je završio sa 11 poena (7-3 za dva, 4-1 za tri), po dva skoka,

PODGORICA – Prije troneđeljne pauze, košarkaši

Mornara Barsko zlato ostvarili su važnu pobjedu (kod kući protiv MZT-a) u borbi za opstanak u ABA ligi.

Da bi došli do nekog kontinuiteta rezultata, Baranima večeras treba pobjeda u gostima protiv Mege (20 časova). Problem je, međutim, i to što je Mega u trci za plej-of, i igra odlično već neko vrijeme, ima pet pobjeda u posljednjih šest kola, pa je pred Mornarom veliki izazov da se revanšira za poraz u ,,To-

polici“ od istog rivala (101:85)… - Ova reprezentativna pauza nam je dobro došla, ali sada treba i da odreagujemo na pravi način. Mega je mlada ekipa koja godinama njeguje jako brzu, napadačku, igru. Kvalitetnom odbranom možemo se nadati dobrom rezultatu koji bi nas skoro i sigurno odvojio od zadnje pozicije do kraja sezone – rekao je Mihailo Pavićević, trener Mornara Barsko zlato, u čijem će timu danas debitovati posljednje, peto pojačanje, novozelandski bek Kori Vebster

terena uz zvuk sirene koji je je Budućnost smanjila na dena lopta u finišu meča pri

asistencije i ukradene lopte. Imao je nekoliko dobrih i važnih poteza, poput pogođene trojke sa polovine terena uz zvuk sirene koji je označio poluvrijeme, kojom je Budućnost smanjila na 40:39, kao što je bila i ukradena lopta u finišu meča pri rezultatu 71:68…

- Moja tranzicija u tim je bila veoma brza i za mene je bio izazov da se što brže prilagodim i potpuno integrišem sa timom. Treneri i moji saigrači su mi olakšali adaptaciju tako da mislim da za sada ide dobro.

Najvažnije mi je da napre-

dujem u svakoj utakmici i na treningu, kako bih se bolje integrisao u tim.

Što se meča sa Zadrom tiče, generalno mislim da je to dobra odskočna daska i znam da ću igrati sve bolje kako sezona bude odmicala – zaključio je Lekomt. S. JONČIĆ

Dobra energija potrebna za Hapoel

Budućnost Voli u utorak nastavlja takmičenje u Evrokupu, u ,,Moraču“ stiže izraelski Hapoel, kojeg Podgoričani moraju da pobijede da bi zadržali šanse da se domognu prednosti domaćeg terena u osmini finala.

Od šest pobjeda ove sezone, Mornar je dvije upisao u gostima, ali posljednju još 4. novembra prošle godine u Skoplju protiv MZT-a.

- Mega je izuzetno zahtjevna ekipa. Šutiraju iz svih pozicija, imaju dobro pokrivenu svaku poziciji, a u to smo se uvjerili i u prvom meču kada su nas porazili u ,,Topolici“. Moramo limitirati greške i odigrati vrlo disciplinovanu odbranu – rekao je Nemanja Vranješ, kapiten Mornara. Mega ima bolji međusobni skor u ABA ligi, sa sedam pobjeda i pet poraza, a taj odnos je ubjedljiviji u Beogradu – četiri pobjede u pet mečeva. Mornar je jedinu pobjedu u gostima protiv ovog rivala upisao prošle sezone (83:70).

- Nakon duge pauze čeka nas novi izazov u ABA ligi. Poslije dobrog rezultata na Kupu Radivoja Koraća, veliki broj igrača je otišao u reprezentacije, ili na prinudni odmor usljed povreda. Naša igra umnogome zavisi od nivoa utreniranosti i sigurno da nam je zbog svega ovoga priprema utakmice nešto teža. Mornar je tim koji je u odnosu na prvu utakmicu pojačan sa pet kvalitetnih igrača. Sa iskusnim trenerom i širokim rosterom, težak su protivnik svima. Da bismo zaustavili njihove izvanredne strijelce i došli u poziciju da pobijedimo, moramo da odigramo sa velikom energijom i fokusom – kazao je trener Mege Marko Barać S. J.

- Dolazi nam veoma dobar tim Hapoela iz Tel Aviva, biće to veliki izazov za nas. Ako odigramo sa dobrom energijom i samopouzdanjem, mislim da ćemo pobijediti u toj utakmici – rekao nam je

SC Derbi večeras (18h) gostuje Borcu u meču 20. kola Admiralbet ABA lige

PODGORICA – Da li je troneđeljna pauza prijala ili škodila košarkašima SC Derbija, a nakon ubjedljivog poraza kod kuće od Mege u prethodnom kolu, pokazaće večerašnji meč u Čačku protiv Borca (18 časova), u okviru 20. kola ABA lige.

Do meča sa Megom, izabranici Andreja Žakelja su bili u pozitivnoj seriji, sa pet pobjeda u šest mečeva (jedini i očekivan poraz su doživjeli od Partizana), ali su protiv beogradskog tima potpuno podbacili i propustili priliku da se još čvršće ,,smjeste“ u zoni plej-ofa, u kojoj su trenutno sedmi sa devet pobjeda i 10 poraza. Meč sa Borcem je pretposljednji u seriji mečeva sa ekipama približnog kvaliteta (u narednom kolu Podgoričani dočekuju Split), jer u posljednjih pet kola, izuzev posljednjeg sa Igokeom, ,,studenti“ igraju sa ekipama iz vrha. Zato je meč u Čačku bitan za konačan cilj…

- Čeka nas teško gostovanje u Čačku protiv iskusnog tima Borca koji igra dobru košarku, sa mnogo slobode u napadu. Na svom terenu igraju daleko bolje nego u gostima. Borac igra brzo, sa dosta šuteva za tri poena i uvijek su aktivni na ofanzivnom skoku. Iza nas je težak period, sa mnogo problema u rosteru i treningu ali i nama je utakmica bitna i napravićemo sve da utakmicu dobijemo – rekao je Žakelj. Borac se bori za opstanak, trenutno je u zoni ispadanja, pa mu je pobjeda imperativ. - Očekuje nas teška utakmica protiv Borca, veoma bitna i za njih i za nas. Pripremali smo se čitave nedjelje i mislim da smo se odlično spremili. Nadamo se povoljnom rezultatu, ali da bismo došli do pobjede potrebno je da zaustavimo njihove najbolje igrače. Ekipa Borca nije dobro počela sezonu, ali to nije mjerilo jer su oni ekipa koja sa svima može igrati što su u većini utakmica i

pokazali i daleko su kvalitetniji nego što to tabela pokazuje – rekao je Nikola Pavlićević, plejmejker SC Derbija.

SC Derbi je dobio meč u ,,Morači“ protiv Borca sa 93:84, a vodi 2-1 u pobjedama u ABA ligi. Prošle sezone su Podgoričani izgubili u Čačku 89:80… - U goste nam dolazi sjajna ekipa, koja igra fenomenalno ove sezone. Tim je sklop mladosti i iskustva. Uostalom, Studentski centar ima projekat razvoja mladih igrača u Crnoj Gori. Na poziciji pleja ima Džeksona, koji je u francuskoj ligi imao izuzetnu statistiku. Megi je odličan trojkaš, Drežnjak je kvalitetno nisko krilo. A tu se spisak dobrih igrača ne završava. Sve u svemu, riječ je o ekipi koja ima ogroman broj poena u rukama. Igra lijepu napadačku košarku. Od početka meča moramo igrati izuzetno agresivno. Prvi segment mora biti odbrana, gdje zalaganje mora biti ogromno. Svi moraju biti fokusirani u defanzivi, ali i energija mora biti velika. Biće potrebno da igramo ratnički protiv Studentskog centra. Svaka lopta biće bitna. Naravno, i napad mora biti na visini zadatka. Samo tako možemo do pobjede –rekao je Dejan Mijatović, trener Borca. S. J.

Emanuel Lekomt

,,Studenti“ na iskušenju

Sa meča dva tima u barskoj ,,Topolici“

Sa prvog meča dva tima u ,,Morači“

Nacisti su započeli masovno istrebljenje Poljaka i Jevreja

književnik i publicista

POLITIKA OKUPACIJE I

TERORA OD STRANE

NJEMAČKE - STRADANJE I

GERMANIZACIJA POLJSKE

Njemačka okupacija je donijela najveći stepen stradanja i terora koji su Poljaci pretrpjeli u svojoj istoriji. Najkatastrofalniji niz događaja bio je istrebljenje Jevreja, poznatog kao Holokaust. Oko jedne šestine poljskih građana izgubilo je živote u ratu, a većina civilnih gubitaka rezultat je različitih ciljanih, namjernih akcija. Njemački plan nije uključivao samo aneksiju poljske teritorije, već i potpuno uništenje poljske kulture i poljske nacije (Generalplan Ost). Prema odredbama dva Hitlerova dekreta (8. oktobar i 12. oktobar 1939.), velike oblasti zapadne Poljske su pripojene Njemačkoj. Među njima su bile sve teritorije koje je Njemačka izgubila u skladu sa Versajskim sporazumom iz 1919. godine, kao što su Poljski koridor, Zapadna Pruska i Gornja Šleska, ali i veliko, neosporno poljsko područje istočno od ovih teritorija, uključujući grad Lođ.

Anektirane oblasti Poljske bile su podijeljene na sljedeće administrativne jedinice:

1. Rajhsgau Varteland (u početku Rajhsgau Pozen), koji je obuhvatao čitavo Poznanjsko vojvodstvo, veći dio Lođskog vojvodstva, pet okruga Pomeranskog vojvodstva, i jedan okrug u Varšavskom vojvodstvu.

2. Preostalo područje Pomeranskog vojvodstva je inkorporirano u Rajhsgau Dancig-Zapadna Pruska (u početku Rajhsgau Zapadna Pruska).

3. Ćehanov okrug (Regierungsbezirk Zichenau) koji se sastoji od pet sjevernih okruga Varšavskog vojvodstva (Plock, Plonjsk, Sjerpc, Ćehanov i Mlava), koji su postali dio Istočne Pruske.

4. Okrug Katovice (Regierungsbezirk Kattowitz) ili, nezvanično, Istočna Gornja Šle-

Njemački plan nije uključivao samo aneksiju poljske teritorije, već i potpuno uništenje poljske kulture i poljske nacije. Istaknuti nacista Hans Frank je nadgledao izdvajanje Jevreja u geta u većim gradovima

U novoj studiji Božidara Proročića obuhvatno se rasvjetljava monstruozni zločin koji je sovjetska NKVD izvršila u Katinju 1940. godine nad zarobljenim Poljacima i pripadnicima drugih naroda

ska (Ost-Oberschlesien), koja je obuhvatala Šlesko vojvodstvo, okruge: Sosnovjec, Benđin, Hšanov, Osvjenćim, i Zavjerće, i djelove okruga Olkuš i Živjec, koji su postali dio provincije Gornje Šleske. Površina anektiranih teritorija bila je 92.500 km², a stanovništvo na njoj je brojilo oko 10,6 miliona, od kojih su većinu činili Poljaci. U Pomeranskim okruzima, krajem 1939. i početkom 1940. godine, njemački sudovi su osudili na smrt 11.000 Poljaka. Još 1939. tamo je pogubljeno 30.000 Poljaka, sa dodatnih 10.000 u Velikopoljskoj i 1500 u Šleskoj. Jevreji su proćerani iz anektiranih područja i smješteni u geta kao što su Varšavski geto ili Lođski geto. Katolički svještenici postali su mete masovnih ubistava i deportacija. Stanovništvo anektiranih teritorija bilo je podvrgnuto intenzivnom rasnom skriningu i germanizaciji. Poljaci su pretrpjeli konfiskaciju imovine i tešku diskriminaciju. 100.000 Poljaka je bilo uklonjeno iz lučkog grada Gdinje samo u oktobru 1939. godine. Tokom 19391940. mnogi poljski građani su deportovani u druga područja pod kontrolom nacista, posebno u Generalno gubernatorstvo, ili u koncentracione logore. Sa čišćenjem nekih regiona zapadne Poljske za njemačko preseljenje, nacisti su pokrenuli politiku etničkog čišćenja. Oko milion Poljaka je nasilno uklonjeno iz svojih stanova i zamijenjeno sa preko 386.000 etničkih Njemaca koji su dovedeni iz udaljenih mjesta.

U skladu sa Sporazumom Ribentrop-Molotov i Njemačko-sovjetskim sporazumom o granici, Sovjetski Savez je anektirao sve teritorije Poljske istočno od linije rijeka: Pise, Narev, Bug i San, osim područja oko Vilnjusa, koji je dodijeljen Litvaniji, i regiona Suvalki, koji je pripojen Njemačkoj. Ove teritorije su uglavnom bile naseljene Ukrajincima i Bjelorusima, sa manjinama Poljaka i Jevreja. Ukupna površina, uključujući i oblast koja je data Litvaniji, iznosila je 201.000 km², sa populacijom od 13,2 miliona. Mali dio zemlje, koji je bio dio Mađarske prije 1914. godine, dodijeljen je Slovačkoj. Nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez u junu 1941. godine, poljske teritorije koje su prethodno okupirali Sovjeti su organizovane na sljedeći način:

1. Bezirk Bjalistok (okrug Bjalistok), koji je obuhvatao: Bjalistok, Bjelsk Podlaski, Grajevo, Lomža, Sokolka, Vavkavisk, i Grodno, bio je „priključen“ (ali ne i pripojen) Istočnoj Pruskoj.

2. Bezirk Litvanija i Bjelorusija — poljski dio Bijele Rusije (današnja zapadna Bjelorusija) i provincija Vilnjus bili su inkorporirani u Rajhskomesarijat Ostland.

3. Bezirk Volinj-Podolje — poljsko Volinjsko vojvodstvo bilo je inkorporirano u Rajhskomesarijat Ukrajina.

4. Galicijski okrug, istočna Galicija, bio je inkorporiran u Generalnom gubernatorstvu i postao njegov deseti okrug. Preostali dio teritorije stavljen

je pod njemačku upravu pod nazivom Generalno gubernatorstvo (Generalgouvernement für die besetzten polnischen Gebiete), sa prijestonicom u Krakovu. Postao je dio Velike Njemačke (Grossdeutsches Reich). Generalno gubernatorstvo je prvobitno bilo podijeljeno na četiri okruga: Varšava, Lublin, Radom i Krakov, a potom su 1941. godine kao okruzi dodati Istočna Galicija i dio Volinije. Generalno gubernatorstvo je bilo najbliže njemačkom dijelu planiranog Lebensraum-a ili njemačkog „životnog prostora“ na istoku, i predstavljalo je početak implementacije nacističkog grandioznog i genocidnog ljudskog inženjerskog plana. Njemački advokat i istaknuti nacista Hans Frank, imenovan je za generalnog guvernera Generalnog gubernatorstva 26. oktobra 1939. godine. Frank je nadgledao izdvajanje Jevreja u geta u većim gradovima, uključujući Varšavu, i upotrebu

poljskih civila za prinudni rad u njemačkim ratnim industrijama. Neke poljske institucije, uključujući policiju (broj tzv. Plavih policajaca dostigao je 1943. godine oko 12.500), sačuvane su u Generalnom gubernatorstvu. Preko 40.000 Poljaka je radilo u administraciji Generalnog gubernatorstva, a nadgledalo ih je više od 10.000 Njemaca. Politička aktivnost je bila zabranjena i dozvoljeno je samo osnovno poljsko obrazovanje. Univerzitetski profesori u Krakovu poslati su u koncentracioni logor, a u Lavovu su strijeljani. Etnički Poljaci su postepeno eliminisani. Jevreji, koji su bili predviđeni za potpuno istrebljenje, bili su uvučeni u geta i strogo potisnuti. Jevrejski savjeti u getima morali su da slijede njemačku politiku. Mnogi Jevreji su pobjegli u Sovjetski Savez (bili su među procijenjenim 300.000 do 400.000 izbjeglica koje su stigle tamo iz okupirane Poljske) a neki su bili zaštićeni od

Univerzitetski profesori u Krakovu poslati su u koncentracioni logor, a u Lavovu su strijeljani. Etnički Poljaci su postepeno eliminisani. Jevreji su bili uvučeni u geta i strogo potisnuti. Mnogi Jevreji su pobjegli u Sovjetski Savez

strane poljskih porodica. Stanovništvo na teritoriji Generalnog gubernatorstva u početku je iznosilo oko 11,5 miliona na površini od 95.500 km², ali se to povećalo, jer je oko 860.000 Poljaka i Jevreja bilo protjerano iz područja koje je pripadalo Njemačkoj i „preseljeno“ u Generalno gubernatorstvo. Nakon operacije Barbarosa, površina Generalnog gubernatorstva bila je 141.000 km², sa 17,4 miliona stanovnika. Desetine hiljada ljudi ubijeno je u njemačkoj kampanji istrebljenja poljske inteligencije i drugih elemenata za koje se vjerovalo da se mogu pobuniti (npr. Operacija Tanenberg i Akcija AB). Katoličko svještenstvo je obično bilo zatvarano ili na drugi način progonjeno, a mnogi su završili u koncentracionim logorima. Desetine hiljada pripadnika otpora i drugi zatvorenici su mučeni i strijeljani u zatvoru Pavjak u Varšavi. (Nastavlja se)

Piše: Božidar PROROČIĆ,

Demarkaciona linija između Njemaca i Rusa u okupiranoj Poljskoj

Hans Frank

Leš Hansa Franka nakon izvršene kazne vješanjem za ratne zločine, 1946. godina

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Bronzane skulpture Simona Bolivara , vojskovođe i predvodnika pokreta za oslobođenje Južne Amerike od Španske imperije i Kristifora Kolumba, slavnog moreplovca koji je otkrio Sjevernu Ameriku, zajedno samuju okružene cvijećem daleko od zemalja koje su proslavili, stidljivo provirujući kroz krošnje drveća, gotovo sakriveni od prolaznika, u tišini Belgrave Squarea, jednog od najvećih i najprestižnijih skverova londonskih. Sazvežđe palata, okupanih umirujućom, otmjenom bijelom bojom, daje mu svečani ton, posebno kada se u XIX vijeku otvaraju prve ambasade. Od 1866. Austrougarska monarhija, a danas Republika Austrija, leprša svoju zastavu na istom zdanju, naslonjenom na prostranu Ambasadu Savezne Republike Njemačke. Jedinstveno diplomatsko gnijezdo tvore i ambasade Norveške, Belgije, Španije, Turske, Portugala, Bruneja. Veliki salon sa visokim svodom ukrašen skupocjenim kristalnim lusterom, čija diskretna svjetlost pravi ugodan ambijent u lijepom zdanju Ambasade Kraljevine Norveške, a naročito njihove diplomate, darovale su posebnu notu prijateljstva u saradnji s Ambasadom Crne Gore proljeća 2011. kada je na tom mjestu promovisana knjiga „Sinovi crnih planina“ Henrika Angela, norveškog oficira i

U srcu slavnog grada

avanturiste, opijenog crnogorskom borbom za nezavisnost, koji je krajem XIX vijeka vještinu skijanja iz nordijskih zemalja prenio na padine Lovćena i slobodarskih crnogorskih planina. Atraktivne, kitnjaste građevine, neposredna blizina Buckingham Palace, ali i aura jednog od najbogatijih Britanaca, vojvode od Westminstera, vlasnika većeg dijela zemljišta i vila na ovom skveru, njeguju tradiciju i udahnjuju aristokratsku aromu. Prijatna, na momente tajanstvena tišina, koju pokatkad para brektanje oldtajmera najčešće tamnozelenih „bentleya“, zaboravljenih „triumpha“, širi se i na okolne ulice i dopire do Eaton Placea, đe je Frederik Šopen održao koncert revolucionarne 1848. godine. U ljupkoj vili ukrašenoj cvijećem na Chester Squareu bila je rezidencija holandske kraljice Wilhelmine koja je tokom Drugog svjetskog rata, sa svojom vladom boravila u Londonu. Štab belgijskih dobrovoljaca tih godina bio je na elitnom Eaton Squareu. Iako su pomorandže mediteranska kultura, njihov miris prosto opija iz samog naziva Orange Square i razbija oblake i londonske kiše, a ukusne delicije iz poznate slastičarnice „William Curley“ poseban su užitak. Na ovom omanjem, ušuškanom skveru je statua Mocarta iz dječačkih dana, koji je živio u obližnjoj Ebury street 180, đe je komponovao svoju prvu simfoniju 1764. tokom boravka u Londonu. U istoj ulici živio je plemić Harold Nicolson, čuveni britanski diplomata, prijatelj Winstona Churchi-

la, i zagonetni Ian Fleming tvorac najpoznatijeg tajnog agenta James Bonda. Prema nekim napisima uzor mu je bio Sir Fitzroy Maclean, prijatelj maršala Tita i slavnih crnogorskih partizanskih komandanata. Subotom farmeri iz unutrašnjosti Engleske, sa svojim organskim proizvodima i štandovima sa cvijećem, za mušterije dobrostojeće Engleze iz komšiluka, osvježe okolne galerije, antikvarnice, restorane, poznatu radnju tapeta „Zuber“, i unesu umjerenu živost i žagor koji na momente podsjete na veselost tržnica gradova na moru. Rijetke turističke staze vode do ovih mjesta u užem jezgru Londona, ali putevi turista hrle obližnjem Kensingtonu, naročito glamuroznoj, možda najpoznatijoj svjetskoj robnoj kući „Harrods“, čija spoljašnost podsjeća na palate, dok su predvorja zakrčena blistavim ,,mercedesima“ sa šestoro vrata, moćnim ,,jaguarima“ i ,,rolls-royce“ sa livrejisanim vozačima, koji dovoze veoma bogatu klijentelu, Arape, Kineze, Japance, Amerikance. Portiri u zelenim uniformama uvijek predusretljivi i nasmijani otvaraju velika vrata od mesinga i stakla. Osoblje ,,Harrodsa“ ima bedževe na kojem pored imena stoji i zastava zemlje iz koje dolaze, a iz mnoštva jezika koji odzvanjaju uvijek će doprijeti i poznati govor sa prostora bivše Jugoslavije. Iako je u vlasništvu šeika iz Katara, britanska tradicija se njeguje i u ,,Georgian“ restoranu na četvrtom spratu, đe uz zvuke klavira i melodije evergrina gosti uživaju u ukusnim jelima. Rafinirana publika je

okrenuta muzejima u susjedstvu, čuveni Natural History Museum (Prirodnjački muzej), u kojem saznajete detalje od postanka svijeta, Victoria and Albert Museum, jedan od najvećih muzeja umjetnosti i dizajna, ali i glasovitom Royal Albert Hallu, nazvan po suprugu slavne kraljice Viktorije, koji predstavlja san vrhunskih muzičara. Mladi, a već svjetski priznat crnogorski gitarista Miloš Karadaglić održao je koncert u tom ovalnom zdanju. Kada je čudesni prah sa islandskih vulkana uplašio i prizemljio avione nad Evropom, znameniti hrvatski pjevač Oliver Dragojević, sa orkestrom iz Splita autobusom kreće za London, da održi koncert u Royal Albert Hallu za koji se pripremao godinama.

Prestižna Sloane street, sa sjajnim izlozima, pokatkad ekscentričnim enterijerima najpoznatijih robnih marki, lagodno se pruža do otmjenog Sloane Squarea, okruženog Royal Court Theatre i kultnom robnom kućom ,,Peter Jones“, koja i danas ima konture moderne građevine, iako je nepromijenjena od kada je sagrađena dvadesetih godina prošlog vijeka. Kremasta fasada zdanja vojvode od Jorka je primamljiv izložbeni prostor poznate galerije ,,Saatchi“ koja pruža šansu mnogim mladim umjetnicima, podstiče i afrmiše njihov rad. Vremešni britanski ratni veterani izviru iz decenijama toplog doma Royal Hospital Chelsea i ponosno šetaju u crvenim mundirima od čoje sa medaljama na lijevoj strani, crnim pantalonama i kapama, uz briž-

nu pažnju i poštovanje koje im se ukazuje svakim njihovim korakom Londonom. Od fontane na Sloane Squareu ka Chelsea pulsira dinamična Kings Road, jedna od najdužih londonskih ulica sa ekskluzivnim radnjama, pabovima, simpatičnim dućanima, antikvarnicama i sliva se u Fulham. Šoping u ovoj dopadljivoj ulici je ugodniji u manjim radnjama, smještenim u tipičnim engleskim kućama, za razliku od bučnog Oxford streeta ili mondenskog Knightbridgesa. Tokom noći živo je u modernim klubovima, koji otvaraju svoja skrivena vrata koja se preko dana i ne primijete. Kroz Chelsea prodire i Fulham Road, i gubi se u daljini, ostavljajući poseban šmek malih galerija i trgovina raritetima, i Chelsea and Westminster Hospital, čija je unutrašnjost osvježena lijepim, veselim, pastelnim bojama, đe se pokatkad može čuti i muzika s klavira i violine, na radost prisutnih, dok su prve zvuke rominjanja kiša i zrake blagog engleskog sunca pod svodovima prestižne zdravstvene ustanove osjetile i crnogorske bebe sa londonskim adresama.

Snažan razvoj gradskog jezgra Londona, tokom XIX i naročito XX vijeka, upija idilična sela, naselja, danas elitne četvrti na sjeveru Hampsted, na zapadu Chelsea se naslanja i stapa sa živopisnim Fulhamom; satkanim od brojnih nacija, prožet dobrim pabovima, brijačnicama, zanatlijama sa Orijenta. Dugačka Nort End Road načičkana je arapskim radnjama, sočnim plodovima Sredozemlja, delicija-

ma iz Libana, Grčke, Turske, Bliskog istoka, a posebno je lagodna atmosfera kod gostoljubivih trgovaca Alžiraca iz radnje ,,Al Manoor“. Ljupki kafe ,Monte“ u tihom Munster Roudu izdvaja se južnjačkim šmekom, raznobojnim enterijerom oplemenjenim drvetom, kao vesele kantine iz latinoameričkih gradova. Crnogorska vina i rakija ,,13. jul Plantaže“ posebno su istaknuta na vidnom mjestu i u karti pića, zahvaljujući menadžerima Nikoli Ninu Pejoviću, iz Podgorice i Primorcu Momu Medanu Gotovo tri decenije života u Londonu, nijesu usahle podgorički humor Pejovića, koji šaljivo kaže: ,,Kod mene može raditi jedino personal sa magistraturom, ili makar s fakultetom“. U razgovoru s osobljem ovog lokala, doznajete priče crnogorskih đevojaka i mladića koji upotpunjuju budžet za skupe školarine londonskih fakulteta. Veoma bogati Chelsea i umjereni, ali za življenje ugodni Fulham. Njihov rivalitet je posebno izražen kroz fudbalsku strast. Poznati stadion ,,Stamford Bridge“ premijerligaša Chelsea nalazi se u Fulhamu, đe zgrčen visi nad prugom tik do metro stanice Fulham Broadway. Temza zapljuskuje „Craven Cottage“ stadion Fulhama, koji nema glamur susjednog kluba, trofeje Arsenala, ratoborne navijače West Hama popularne ,,čekićare“, ali je par sezona imao lucidnog, neponovljivog Irca George Besta, čiji obožavaoci sa sjetom kažu: ,,Maradona Good, Pele Better, George Best“. (Autor je crnogorski diplomata)

Iz knjige „Londonski zapisi“

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

1

MALI OGLASI

NEKRETNINE

IZDAJEM poslovni prostor u Siti kvartu. Ul. Radoja Dakića 1/10, pored kafea ,,Plan B“ 53 m².

Tel. 067/821-067

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

Na osnovu člana 4 stav 1 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, broj 44/10), JU Osnovna škola „Dašo Pavičić“ Herceg Novi, o b j a v lj u e JAVNI POZIV, broj 441/ 2023 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup kino sale

I Predmet zakupa: kino sala u objektu matične škole na Toploj u Herceg Novom, Ul. Put Partizanskih majki br. 12, LN 463, kat parc.

1300/1 KO Topla.

-Kino sala, će se u zakup izdavati zainteresovanim korisnicima u periodu van izvođenja nastave, da se ne bi remetio vaspitno-obrazovni proces; za vrijeme neradnih dana; za vikend;

-Kino sala ima površinu od 300 m2;

-Namjena prostora – za održavanje proba raznih organizacija i udruženja iz oblasti kulture, stvaralaštva i obrazovanja, prvenstveno za učenike ove Škole;

-Pravo učešća imaju registrovane organizacije i udruženja, koja se bave kreativnim radom stvaralaštvom;

II Početni iznos cijene zakupa: za kino salu u iznosu od 15,00 eura za sat i po vremena sedmično;

III Period zakupa – dvije nastavne godine;

IV Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude – najviša ponuđena cijena zakupa

V Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost, cijena zakupa koju nudi izraženu u €;

VI Javni poziv za prikupljanje ponuda za uzimanje u zakup objaviće se na sajtu škole u Dnevnom listu „Pobjeda“, dana 06.03.2023. godine. Podnesene ponude ne mogu se mijenjati niti dopunjavati;

Rok, način vrijeme za podnošenje ponuda: deset (10) dana od dana objavljivanja javnog poziva, do zaključno 16.03.2023. godine u 12,00 sati, u zatvorenim kovertama, sa naznakom „Ponuda za zakup“, svakog radnog dana u Sekretarijatu Škole ili na adresu: JU OŠ „Dašo Pavičić“ Herceg Novi, Put partizanskih majki br. 12, 85340 Herceg Novi;

Mjesto vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači ili njihovi zastupnici, održaće se 16.03.2023. godine sa početkom u 12,30 sati, u kancelariji Sekretarijata Škole. Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

Na osnovu člana 4 stav 1 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, broj 44/10), JU Osnovna škola „Dašo Pavičić“ Herceg Novi, o b a v lj u j e JAVNI POZIV broj 443 - 2023

za prikupljanje ponuda za davanje u zakup prostora za školsku kuhinju

I Predmet zakupa: Uređeni dio hola prilagođen za školsku kuhinju, površine 25 m2, visine 3,40 m, u prizemlju matične škole na Toploj u Herceg Novom, Ul. Put Partizanskih majki br. 12, LN 463, kat parc. 1300/1 KO Topla.

Period zakupa: dvije nastavne godine.

Namjena prostora: za prodaju prehrambenih artikala za dječju užinu mliječnih i bezalkoholnih napitaka, učenicima i nastavnicima ove Škole.

Minimalni iznos cijene zakupa je 1000,00 € (hiljadueura) mjesečno.

Zakupac će troškove struje, vode i odvoženja smeća plaćati paušalno.

Pravo učešća imaju registrovane firme za proizvodnju i promet prehrambenih artikala, kao ugostiteljstva trgovine.

II Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude - najviša ponuđena cijena zakupa.

Zakupac će biti u obavezi da 4 puta godišnje vrši ispitivanje na mikrobiološke fizičko-hemijske pokazatelje kvaliteta i/ili zdravstvene bezbjednosti gotovih proizvoda kao da obezbjedi postupak deratizacije dezinfekcije na svakih 6 mjeseci.

Ponuda treba da sadrži: Opšte podatke o ponuđaču sa dokazom o registraciji za navedenu djelatnost; cijenu zakupa koju nudi izraženu u €; asortiman prehrambenih artikala sa cijenama; HACCP sertifikat, sertifikat o kvalitetu zdravstvenoj sigurnosti ISO 9000 ISO 22000, ponudu usluga sa cjenovnikom, kao reference o dosadašnjem radu, kao ovjerenu izjavu da će prostor uzeti u viđenom stanju. Takođe neophodna je izjava ponuđača da troškove eventualne popravke, adaptacije održavanja preuzima na svoj teret bez prava refundiranja po bilo kom osnovu, odnosno bez prava umanjenja mjesečne zakupnine po osnovu uloženih sredstava.

Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.

III Rok, način, mjesto vrijeme za podnošenje ponuda: 10 (deset) dana od dana objavljivanja javnog poziva, do zaključno 16.03.2022. godine u 12,00 sati, u zatvorenim kovertama, sa naznakom „Ponuda za zakup prostora za školsku kuhinju“, svakog radnog dana u sekretarijatu Osnovne škole „Dašo Pavičić“ Herceg Novi, adresa: Herceg Novi, Ul. Put partizanskih majki br. 12.

Ovaj javni poziv biće objavljen 06.03.2023. godine u dnevnom listu „Pobjeda“ na sajtu Škole: www. osdpavicic.me

IV Mjesto vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači ili njihovi punomoćnici, biće održano dana 16.03.2023. godine, sa početkom u 12,00 sati, u kancelariji sekretarijata. Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

I.br. 55/14

OSNOVNI SUD U BARU, izvršni sudija Srdjan Kosanić, u predmetu zvršenja izvršnog i ujedno založnog povjerioca Crnogorska Komercijalna banka ad Podgorica koju zastupa adv. kancelarija Velimirović & Partneri iz Podgorice, Serdara Jola Piletića br. 8/6, i založnog povjerioca Erste banke AD Podgorica, koju zastupa Leposavić Zoran, adv. iz Bara, protiv izvršnog dužnika Ilinčić Slobodana i hipotekarnog izvršnog dužnika Ilinčić Radojke, koje zastupa adv Milonja Raičević iz Bara, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.02.2023.godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

1.Odredjuje se XVIII prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Ilinčić Radojke, upisane u LN br. 697 KO Zaljevo, označena kao kat parc. 1796 po kulturi voćnjak II klase površine 500 m2 i na istoj kat parceli šuma IV klase povr 435 m2.

Na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka upisana 25.01.2007.godine na iznos od 25.000, 00 eura, u korist “Oportunity banke” AD Podgorica, sada “Erste” banka.

Takođe, na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka od 418.691,22 eura upisana 16.09.2010.godine, u korist “CKB” banke AD Podgorica.

Na predmetnoj nepokretnosti postoji hipoteka upisana 08.04.2011.godine na iznos od 66.055,00 eura u korist “Erste” banke AD Podgorica.

2. Vrijednost opisane nepokretnosti iznosi od 55.281,5o eura što je utvrđeno zaključkom o utvrdjivanju vrijednosti nepokretnosti od 09.4.2015.godine.

3. Pošto se nepokretnost nije mogla prodati na XI javnom nadmetanju, sud zakazuje novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50 % utvrdjene vrijednosti, a ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrdjene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 5.528,1 eura, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobodjeni su izvršni povjerilac založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrdjenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudjačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja osim II III ponudjaču. Kod prodaje neposredne pogodbom kupac polože jemstvo licu sa kojima je zaključio Ugovor neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnost koja je predmet prodaje može se razgledati u prethodnom dogovoru sa sudskim izvršiteljem.

5. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom sud će proglasiti da prodaja nepokretnosti tom ponudjaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponudjača da kupi nepokretnost a ako ni taj ponudjač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, sud će pozvati III ponudjača da kupi nepokretnost, a u slupčaju da sva tri ponudjača sa najvišom ponudom ne polože ponudjenu odnosno prodajnu cijenu u roku, sud će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemsta ponudjača izmiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku izmedju potraživanja postignute cijene.

7. Zaključak o prodaji objaviće se dnevnom listu “Pobjeda”.

8. XVIII ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 23.03.2023 .godine u 14.30 čas, u prostorijama ovoga suda, u sobi br. 13, na I spratu.

OSNOVNI SUD U BARU Dana, 23.02.2023. godine

Izvršni sudija, Srdjan Kosanić

Poneđeljak, 6. mart 2023. Oglasi i obavještenja

ZU DOM ZDRAVLJA KOLAŠIN

Broj:302

Kolašin, 03.03.2023.godine

Na osnovu člana 29 stav 1 i člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”br. 21/09, 40/11) , člana 4 stav 1 , člana 5, 29 I 31 Uredbe o prodaji I davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( “Sl.listCG”, br 44/10) ,Odluke direktora o davanju u zakup poslovnih prostora I opreme, Zaključka Vlade br. 07-011/2385/2od 26.01.2023.god. i Saglasnosti Ministarstva zdravlja CG br. 4-427/22-4108/6 od 08.02.2023.god., ZU Dom zdravlja Kolašin objavljuje:

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA RADI DAVANJA U ZAKUP PROSTORA

ZA STOMATOLOŠKE ORDINACIJE

Predmet prikupljanja ponuda je davanje u zakup sljedećih poslovnih prostora:

1.Poslovni prostor broj 1 sa stomatološkom opremom I inventarom, u okviru Stomatološke ordinacije broj

1, površine 12m2 sa srazmjernim dijelom korišćenja čekaonice I nus prostorija, koji se nalazi u zgradi Doma zdravlja Kolašin-list nepokretnosti 162 KO kolašin. Najniža početna cijena zakupa je 188,76 eura (sa PDV-om) mjesečno.

2.Poslovni prostor broj 2 sa stomatološkom opremom I inventarom, u okviru Stomatološke ordinacije broj

1, površine 12m2 sa srazmjernim dijelom korišćenja čekaonice I nus prostorija, koji se nalazi u zgradi Doma zdravlja Kolašin-list nepokretnosti 162 KO kolašin. Najniža početna cijena zakupa je 188,76 eura (sa PDV-om) mjesečno.

3.Poslovni prostor broj 3 sa stomatološkom opremom I inventarom, u okviru Stomatološke ordinacije broj

2, površine 12m2 sa srazmjernim dijelom korišćenja čekaonice I nus prostorija, koji se nalazi u zgradi Doma zdravlja Kolašin-list nepokretnosti 162 KO kolašin. Najniža početna cijena zakupa je 188,76 eura (sa PDV-om) mjesečno.

4.Poslovni prostor broj 4 sa stomatološkom opremom I inventarom, u okviru Stomatološke ordinacije broj

2, površine 12m2 sa srazmjernim dijelom korišćenja čekaonice I nus prostorija, koji se nalazi u zgradi Doma zdravlja Kolašin-list nepokretnosti 162 KO kolašin. Najniža početna cijena zakupa je 188,76 eura (sa PDV-om) mjesečno.

Prostor se izdaje na period od dvije (2) godine sa mogućnošću produženja Ugovora.

Prostor I oprema se izdaju u viđenom stanju.

U cijenu mjesečnog zakupa uračunati su troškovi grijanja, vode i odvoženja smeća, kao I korišćenje zajedničkih prostorija ( čekaonica, hol I nus prostorije).

Zakupac se obavezuje da zakupljeni prostor koristi isključivo u ponuđenu svrhu I namjenu.Davanje u podzakup nije dozvoljeno.

Mjesto, vrijeme I uslovi izdavanja u zakup poslovnih prostora :

Pravo učešća imaju pravna I fizička lica registrovana za obavljanje pomenute djelatnosti o čemu su dužni priložiti dokaz, pravna lica izvod iz CRPS a fizička lica ovjerene kopije lične karte i licence za rad.

Ponude dostaviti ili neposredno predati na arhivu ZU Dom zdravlja Kolašin, ul Dunje Đokić br.8 Kolašin, u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama, u zatvorenoj koverti sa naznakom “ Ponuda za javni poziv za zakup poslovnih prostora.Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda”. Javno otvaranje ponuda će se održati 15.03.2023 godine u 12 h u kancelariji sekretara za pravne I kadrovske poslove.

Komisija će rangirati ponude I utvrditi rang listu u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda.Izbor najpovoljnije ponude će se vršiti na osnovu najviše ponuđene mjesečne cijene zakupa izražene u eurima. Nepotpune I neblagovremene ponude neće se razmatrati.

Kontakt telefon: 020/865-140, 067/345-960

Дана 4. марта 2023. преминуо је у 78. години, након кратке и тешке болести, наш драги др СЛОБОДАН Велише ВУКЧЕВИЋ

доктор техничких наука

Саучешће породица прима у градској капели на Чепурцима 5. марта од 11 до 15 часова, као и 6. марта од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити у породичној гробници у селу Српска у 14 часова.

Ожалошћени: супруга БРАНКА – БЕЛА, син МИРКО, кћерке МИЛИЦА и НЕВЕНА, сестра БОСИЉКА, снаха СВЕТЛАНА, унучад СТЕФАН, СИМОН, СТАША, МАРИЈА и СРНА, зетови САША и ВЕЛИША, сестрићи, братанићи и остала многобројна породица ВУКЧЕВИЋ и ФИЛИПОВИЋ

Тужним срцем јављамо да је дана 5. марта 2023. у 72. години живота умрла наша вољена СОФИЈА – СОЊА Миланова БОЉЕВИЋ

рођена МАЛЕШЕВ

Саучешће за нашом драгом покојницом примамо у капели Доња Горица дана 6. марта од 11 до 18 часова

и 7. марта од 10 до 14 часова када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени:

син СТАНКО, кћерке ЉУБИНКА и МАРИНА, снаха СВЕТЛАНА, унучад, ђеверичићи РАНКО и БРАНКО са породицама, тетка МАРА са породицом, браћа од стрица НЕМАЊА и РАДОВАН, снаха БИЉАНА, ујчевина НИКЕЗИЋ, заовичићи, заовичне и остала родбина БОЉЕВИЋ и МАЛЕШЕВ

Дана 5. марта 2023. у 73. години преминула је наша драга ОЛГА Милана ЧЕЛЕБИЋ рођена Суботић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 6. марта од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на старом градском гробљу. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени:

син МЛАДЕН, кћерка МАРИЈА, сестра НЕВЕНКА БЕБА, снаха СТАНА, унук ДАНИЛО и остала родбина

271

Дана 5. марта 2023. у 94. години преминула је наша

драга

МИЛЕВА Радоја РАДОЊИЋ 1930–2023

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 6.

марта од 9 до 14 часова.

Сахрана ће се обавити на Толошком гробљу у 15

часова.

Ожалошћени: сестра ЈЕВРОСИМА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, брат од стрица, сестре од стрица, брат од тетке, сестре од тетке, унучад, снахе и остала многобројна родбина РАДОЊИЋ

267

Oglasi i obavještenja

LUKA DOBROVIĆ

Čuvaćemo uspomenu na sve srećne trenutke provedene s tobom.

Živjećeš u našim srcima zauvijek.

MILENKO KOLJENŠIĆ

Sa žaljenjem i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog komšije

STANARI ULAZA VIJENAC KOSOVSKIH JUNAKA BR 1

Tvoj zet SLAVKO, sestra PERSA, sestrić RANKO – BAĆKO, sestrične LIDIJA i DRAGANA

Nedostajaćeš mi, moj dragi brate

LUKA DOBROVIĆ

Nedostajaće mi tvoj glas, tvoj pogled, tvoj osmijeh... Počivaj u miru, a ja ću vječno čuvati uspomene na tebe. Tvoja sestra PERSA ĐUKANOVIĆ

Sa beskrajnom tugom rastajemo se od naše

259

250

Danas se navršava pola godine od kada nas je napustio naš brat, stric, ujak i đever

DARKO M. VUJOŠEVIĆ

Njegovi brat NIKICA, sestre DARKA i ZORICA sa porodicama

251

Našim voljenim

četiri godine od smrti jedna godina od smrti

268

SNEŽANA MILI

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Voljena majko

Hvala ti za svu ljubav. Zauvijek te čuvamo u srcima.

IVONA, RAJKO, DANILO i IRINA

Посљедњи поздрав нашем вољеном

263

Svojom ljubavlju, dobrotom i osmijehom ostavili ste neizbrisiv trag u našim životima. Vrijeme prolazi, ali uspomene na vas neće nikada.

Vaši: NINO, NIKOLA, MARIJA, LANA, LUKA i SAVA

262

DRAGICA GARDAŠEVIĆ

Teška godina tuge i praznine, ali ljubav i sjećanje na tebe ne umiru.

Tvoji ANDRIJA i ŽELJKA sa porodicama

Прије шест година преселила се у вјечност наша драга ЈУЛКА СОЊА БАДЊАР

Твоје вјечно боравиште нам је незаборав.

253

др СЛОБОДАНУ ВУКЧЕВИЋУ Тата, хвала ти за све.

Воле те твоји: НЕВЕНА, СИМОН и ВЕЛИША

264 Посљедњи поздрав најбољем тати, деди и тасту др СЛОБОДАНУ ВУКЧЕВИЋУ Хвала ти за сву љубав и подршку коју си ми давао од рођења. Поносна што сам

твоји: МИЛИЦА, СТАША, СРНА и САША

АНЂЕЛКА, ТИЈАНА и ЛУКА

Šest godina je prošlo od kada nije sa nama naš voljeni

BRANKO Vasov

PETRIČEVIĆ

Ostaju nam uspomene koje bude sjećanja na tvoj plemeniti život. Čuvaćemo te od zaborava.

247

Poneđeljak, 6. mart 2023. Oglasi i obavještenja

244

Četrdeset je dana otkad nas je napustio voljeni suprug i otac

Danas je 2 godine od smrti našeg voljenog

SLOBODAN USKOKOVIĆ

Naša okupljanja više nisu ista. Mnogo nam nedostaješ. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

RADOVAN RAJO VUJAČIĆ

MILA, VESKO, DUŠKO i GINA sa porodicama

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i sjećanju.

246

Danas se navršava tužnih četrdeset dana otkako nas je iznenada napustila naša voljena

PORODICA VUJAČIĆ

SVETLANA BORIČIĆ

Kad ovako jako, iznenada, zaboli i srce se slomi po pola i poteknu suze bespomoćnosti i velike tuge zbog nedorečenosti, a šta se sve još lijepo htjelo reći, stanu riječi, najdraža naša Svetlana.

Počivaj u miru, dobra neprežaljena dušo.

Porodica je posjetila Svetlaninu vječnu kuću i umjesto pomena donirala novčana sredstva za održavanje groblja Čepurci.

Majka DANOJLA, sestra ZORICA ZEC i sestrična LIDIJA ZEC 248

SJEĆANJE

JOZO PRALAS

6. 3. 2008 – 6. 3. 2023.

Voljeni ne umiru dok ima onih koji ih vole.

258

Devetnaest je godina tužnih i toplih sjećanja na mog voljenog oca SAVA ULIĆEVIĆA Volim te i tugujem za tobom.

TUŽNO SJEĆANJE KOVAČEVIĆ

RATKO 6. 3. 2015 – 6. 3. 2023

Dvije su godine od smrti naše

245

JELENE

Vrijeme brzo prolazi, a mi nikako da se pomirimo da smo te zauvijek izgubili.

Naš veliki osloncu, otišla si prerano u najljepšoj mladosti, a trebala si još dugo da živiš.

Nedostaje nam tvoja toplina i pažnja, dobrota, iskrenost i požrtvovanost.

Živiš u svakom našem razgovoru, ostaješ u svakoj suzi, a vječno ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama.

Vrijeme će i dalje teći, dani prolaziti, a bol za tobom će vječno trajati.

Ponosni što smo te takvu imali.

Tvoji: ćerke MARIJA i KATARINA, otac BAĆA, majka MIRA, brat BLAŽO i sestra ANA

ZORKA 12. 2. 2002 – 6. 3. 2023.

S tugom i poštovanjem, PORODICA

TVOJI NAJMILIJI