Dnevni list Pobjeda 05.03.2023.

AKTUELNO: Koliko je najavljena izgradnja mosta na Bojani realna i održiva investicija i da li ima značaja za crnogorski turizam

Kad političari grade ne mareći za struku

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, kandidatkinja SDP-a za predsjednicu Crne Gore i poslanica

Braniću vrijednosti Crne Gore srcem

Po riječima prof. dr Mihaila Burića ovo je visoko osjetljiva geološko-hidrološka lokacija i projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih, bioloških i drugih podloga. Upozorava da Crna Gora sa Albanijom nema usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo i smatra da ovako predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički

Već sam počela razgovore sa predstavnicima partija manje brojnih naroda. Zaslužujem snažnu podršku njihovih birača. Kada je bilo najteže mi smo bili srcem uz one koji su proganjani jer se drugačije zovu, ili se drugačije zove bog kome se mole – poručila je Draginja Vuksanović-Stanković

Grupa građana pisala še ci Delegacije EU Oani Kristini Popi, održan šesti protest

Dok se u javnosti potencira potreba nabavke specijalizovanih aviona, MUP nastoji da do sezone požara osposobi otu AHJ

Zašto nema reakcije na diskriminacije novinara u Javnom servisu

„Kanaderi“ van dometa, mnoge zemlje traže alternativu za njih

ARHITEKTONSKI PRIKAZ BUDUĆEG MOSTA NA BOJANI: Planiraju neizvodljivo da stubove fundiraju kroz živi pijesak

Hrvatski kanader ,,skuplja” vodu u tivatskom zalivu

Predsjednik DPS-a i kandidat za predsjednika Crne Gore poručio da je pobjeda na predsjedničkim izborima imperativ

riorno, jer je zajedno sa građanima ostvario istorijska dostignuća savremene Crne Gore.

Đukanović: Ulog je država

PODGORICA – Predsjednik DPS-a i kandidat za predsjednika Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je pobjeda na predstojećim predsjedničkim izborima imperativ, ističući da je ulog država, te da mladi imaju obavezu da odbrane ono što su im prethodne generacije ostavile. On je, govoreći pred članovima Savjeta mladih DPS i Alijanse žena iz Nikšića, pozvao mlade da na izborima aktivnim učešćem, sačuvaju vrijedan kapital koji su im prethodne generacije ostavile – vrijednosti savremene Crne Gore.

- Da odbranimo svoju šansu i da odbranimo šansu generacija koje će se tek roditi i koje će nastaviti da baštine ove vrijednosti savremene Crne Gore, da dalje izgrađuju državu i da je čine onakvom kakvom svi želimo da bude. Živimo možda na najljepšem kutku Evrope.

Ima ogromnog potencijala da se ova zemlja razvije, samo ako bude pameti i ako bude odgovornosti – rekao je Đukanović.

Kazao je prisutnima da je njihova pozicija ipak bolja nego što je bila njegova generacija i generacija njihovih roditelja.

- Za razliku od nas koji nijesmo imali svoju državu, a nijesmo onda mogli imati stratešku magistralu kretanja, i nijesmo na toj magistrali uočili izgledne šanse – vi to sada sve imate.

Imate svoju državu, imate je već u NATO-u, imate je pozicioniranu u predvorju Evrope, imate je doduše i napadanu sa svih strana iz klasičnih balkanskih slabosti, ali nijesmo ni mi ni u kom slučaju inferiorni nego smo vrlo spremni, vrlo odlučni i sposobni da odbranimo ono što su tekovine savremenog razvoja Crne Gore. Dobili smo jedan vrijedan kapital i sada je negdje na vašoj generaciji da pokušate da to sačuvate. Vjerujem da ste vrlo ponosni na ono što su vaši roditelji učinili. Dakle, ta generacija je napravila velika djela za Crnu Goru – istakao je on.

Đukanović je objasnio šta je „ulog“ na ovim izborima i zašto je prihvatio kandidaturu.

- Ne smijemo saginjati glavu pred bilo kim ko je očigledno iskompleksiran, ko je očigledno strastveni revanšista nespreman da se suoči sa svojim ograničenjima i sa svojim slabostima. Želi da pokazuje svoju snagu tako što će se obrušavati na nas. Ne, nikada pred tim se nijesam povukao ni milimetar nazad. Naprotiv, osjećam se superiornim, osjećam se da sam za to vrijeme u kojem sam se bavio ovim poslovima zajedno sa svima vama i zahvaljujući vašoj podršci, ostvario neke stvari koje ja mislim da predstavljaju istorijska dostignuća savremene Crne Gore – naglasio je Đukanović.

INTERVJU: Draginja Vuksanović-Stanković, kandidatkinja

Braniću vrijednosti Crne Gore svim

Već sam počela razgovore sa predstavnicima partija manje brojnih naroda. Zaslužujem snažnu podršku njihovih birača. Kada je bilo najteže mi smo bili srcem uz one koji su proganjani jer se drugačije zovu, ili se drugačije zove bog kome se mole – poručila je Draginja Vuksanović-Stanković

- Ulog je država! I ulog je ono što je naše životno djelo. Moja generacija, generacija vaših roditelja je kao najvrednije životno djelo, istorijsko životno djelo stvorila savremenu državu Crnu Goru. Pokušajte da zamislite sada svoj život i da se zapitate da li se može nešto u životu vrednije napraviti od svoje države. Mi smo to uradili. Ako je to sad dovedeno u pitanje, pa ko ima pravo na privatne planove. Niko, sem neodgovoran čovjek. Znači, ako propustimo ovu priliku imaćemo čitavog života grižu savjesti da nijesmo dovoljno uradili da sačuvamo ono što je najvrednije za sve nas – naglasio je Đukanović. Rekao je da je pobjeda na predsjedničkim izborima imperativ.

- Treba da odlučimo da li ćemo nastaviti da se Crna Gora razvija kao uređena evropska država, onako kako se razvijala do 30. avgusta 2020. godine, ili ćemo dozvoliti da se ova politička avantura koja traje posljednje dvije i po godine dalje nastavi, i da dovede do kompletnog ruiniranja i propasti cijelog crnogorskog društva. I do uništavanja svih onih vrijednosti koje smo mukotrpno stvarali u periodu od 21. maja 2006. pa do 30. avgusta 2020. godine. Pobjeda na predsjedničkim izborima je imperativ, jer nam ona daje dobru poziciju na parlamentarnim izborima koji slijede – kazao je Đukanović.

Rekao je da se pred strastvenim i iskompleksiranim revanšistima ni pedalj ne treba povlačiti i da se pred takvima osjeća supe-

Poručio je da je iznenađen ovoliko lošom vlašću u posljednje dvije i po godine. - Šta smo dobili u ove dvije i po godine? Dobili smo jad i bijedu... Nije mene iznenadilo to što je velikosrpski nacionalizam taj rezultat izbora shvatio kao priliku da ponovno anektira Crnu Goru. To me ne izneneđuje, ja to znam, to je strategija velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori. Iznenađuje me ovoliko neznanje, ovolika nedobronamjernost i ovolika neposvećenost državnim interesima Crne Gore od dvije vlade koje su vladale Crnom Gorom, jedna još uvijek vlada, makar u tehničkom mandatu, tokom posljednje dvije i po godine – kazao je Đukanović.

On je govorio o posljedicama politike od 30. avgusta 2020, a posebnu pažnju je posvetio obrazovanju koje sve više upućuje đake i studente, kako je rekao, na srednjovjekovni, zatucani vjerski fanatizam.

- Obrazovanje je dobro ako vas kvalifikuje da možete biti konkurentni i ovdje i u Minhenu, i u Londonu, i u Briselu, itd. Umjesto da se Ministarstvo prosvjete, direktori ustanova pozabave kako da naprave takvu obrazovnu ponudu za mlade ljude, oni su postali ljudi koji upućuju đake, studente na jedan srednjovjekovni, zatucani, vjerski fanatizam. Dakle, vraćaju Crnu Goru u srednji vijek – kazao je.

Đukanović je rekao da pobjeda na predsjedničkim znači dobro pozicioniranje na parlamentarnim izborima, a u suprotnom slijedi još najmanje četiri godine agonije. R. P.

Ne možemo glasati za one koji izdaju svoju državu

- Možemo se razlikovati koliko god hoćemo, možemo pripadati ovoj ili onoj partiji, možemo jedni o drugima misliti loše, ali sam potpuno siguran ako smo samo odgovorni roditelji ništa više od toga, ako, dakle, odgovorno mislimo o svojoj djeci, o svom potomstvu onda ne možemo dati glas onima koji izdaju našu državnu kućukazao je Đukanović prlikom posjete mjestu Mrkojevići kod Bara.

Na kraju svog obraćanja on je iskazao svoje ubjeđenje da će se 19. marta slaviti još jedna velika pobjeda građanske i evropske Crne Gore.

PODGORICA – Glasom građana na predstojećim izborima bira se smjer u kojem zemlja ide. Odlučuje se da li pravimo društvo pravde, prava i jednakosti, zemlju koja će biti članica Evropske unije ili ćemo da tavorimo podijeljeni i posvađani, pod pritiskom regionalnog ili šireg nacionalističkog projekta srpskog – ruskog sveta – poručila je Draginja Vuksanović-Stanković, kandidatkinja SDP-a za predsjednicu Crne Gore i poslanica.

Istakla je da je da očekuje da će građani prepoznati „da potrošene godine na agresivne nacionalističke i klerikalne velikodržavne projekte nikome ne donose ništa dobro“.

- Zato pozivam one, svih vjera i nacija, kojima je kao i meni Crna Gora jedina domovina, da stanemo zajedno u odbranu njenih vrijednosti – kazala je Vuksanović-Stanković.POBJEDA: Još jednom ste u izbornoj trci za predsjednicu Crne Gore. Šta očekujete ovoga puta i na čemu ćete bazirati kampanju?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Od našeg glasa na predsjedničkim i ubrzo na parlamentarnim izborima zavisiće budućnost ove

zemlje i generacija koje dolaze. Biti puki posmatrač, sa strane gledati šta se sve naopako dešava, za mene i za SDP nije opcija. Kao i 2018, i sada želimo da stvari mijenjamo nabolje, da se borimo za prave vrijednosti, za reforme i napredak društva. Da su više slušali naše poruke i kritike kada smo izlazili iz Vlade 2015-te i dok smo bili u opoziciji, ne bi se zemlja našla u ovako teškoj situaciji. Ja sam borac, kad mislim da je nešto ispravno i dobro za našu zemlju, onda u to ulazim iskreno, punim srcem. Dobra je prilika i kroz predsjedničke izbore i kampanju oduprijeti se pogrešnim politikama i pogrešnim izborima koji se nude.

Očekujem da će građani prepoznati da potrošene godine na agresivne nacionalističke i klerikalne velikodržavne projekte nikome ne donose ništa dobro. Želim da pozovem da svi treba da se okrenemo svojoj zemlji, da zajednički gradimo progresivno, moderno društvo. Da gradimo državu u kojoj ima mjesta za sve ljude dobre volje. Koji vole zemlju u kojoj žive, i u kojoj ima mjesta za sve ljude dobre volje, koji su spremni da se međusobno uvažavamo i poštujemo uz sve naše razlike. Zato pozivam one, svih vjera i nacija, kojima je kao i meni takva Crna Gora

jedina domovina, da stanemo zajedno u odbranu njenih vrijednosti. Pored toga, nažalost, to što sam jedina žena među šest drugih kandidata muškaraca, dobra je prilika i da se osvrnemo na nejednak tretman žena u društvu, politici, u poslu... Takođe, i na druge društvene grupe, koje su zanemarene od silne političke buke, partijskih svađa i velikih političara, koji ne stižu da brinu za one koji su zapostavljeni, za lica sa posebnim potrebama, građane koji žive u ekstremnom siromaštvu, LGBT populaciju... mlade koji sve više napuštaju zemlju. Želim biti i njihov glas u ovoj kampanji.

POBJEDA: Šta za Crnu Goru znače ovi predsjednički izbori? Da li će oni odrediti put kojim će država nastaviti dalje?

VUKSANOVIĆ-STANKO-

VIĆ: Veliki izazovi su pred nama. Sa jedne strane stoji prošlost koja se ponovo javlja pod direktivom nacionalističkih i klerikalnih snaga kojima se upravlja van Crne Gore. Po njima treba da idemo nazad u tradiciju i to tradiciju kakva nikad nije bila, kako je oni pogrešno tumače i predstavljaju. U kojoj se sve civilizacijske vrijednosti, poštovanja ljudskih prava i sloboda negiraju. Oni bi još da „ćeraju“ svakoga ko je naci-

Milo Đukanović

Draginja Vuksanović-Stanković

kandidatkinja SDP-a za predsjednicu Crne Gore i poslanica

vrijednosti svim srcem

onalno, vjerski ili po drugom osnovu različit... i da se „leleče“ kuda oni prođu.

Sa druge strane je pokušaj da sve ostane na starom – ono po kojem državu opredjeljuje moćni pojedinac ili jedna partija, po kome institucije tavore pod pritiskom neodgovornih i neznavenih. Vidimo kako su „reformatori“ i „oslobodioci“ sa posljednjih parlamentarnih izbora rado prigrlili sve naopake prakse i slabosti od ranije, pa ih još dobro unapređuju. Dakle, glasom građana na predstojećim izborima, bira se smjer u kojem zemlja ide. Odlučuje se da li pravimo društvo pravde, prava i jednakosti, zemlju koja će biti članica Evropske unije. Ili ćemo da tavorimo podijeljeni i posvađani, pod pritiskom regionalnog ili šireg nacionalističkog projekta srpskog – ruskog sveta. Da li ćemo da uz pomoć prijateljskih država gradimo zemlju i demokratski i ekonomski i infrastrukturno ili ćemo da budemo šegrt diktatoru koji režira ratove na tlu Evrope. Mi mislimo, i ja mislim, da ne treba Crnu Goru da prepustimo ni jednima ni drugima. Ni primitivnim, otvorenim ili pritajenim, osvajačkim nacionalističkim politikama koje negiraju sve crnogorsko i građansko; ni korupciji, pohlepi i kriminalu, koji razjedaju društvo i državne institucije čine slabim i nemoćnim pred svim izazovima.

Moja poruka je jasna: Ne damo Crnu Goru takvima! I jednim i drugim se moramo žestoko suprotstaviti. Izbori su prva prilika za to. Čvrsto vjerujem da veliki broj građanki i građana dijeli ovaj pogled.

POBJEDA : Očekujete li uplitanje trećih strana u ove izbore kao što je bio slučaj sa prethodnim izbornim ciklusima?

VUKSANOVIĆ-STANKO-

VIĆ:

Oni su stalno prisutni, finansijski, medijski, javnim i tajnim mrežama raznih ,,nevladinih“ i ,,vladinih“ organizacija na terenu. Njihova se aktivnost samo pojača u izbornom periodu. Tako da neće preskočiti ni ove izbore, upravo zbog značaja odluka o putu kojim će zemlja krenuti. Na nekim prethodnim, kao u Nikšiću, torbe novčanica je presrijetala policija, a pravosudne institucije nijesu ništa preuzele povodom toga niti se u medijima dovoljno priča.

POBJEDA: Nakon izbora troje sudija Ustavnog suda, očekujete li da će među prvim odlukama tog suda biti ocjena ustavnosti Zakona o predsjedniku i da li će biti osporena ustavnost tog akta?

Primijetila sam prethodnih dana kako mediji, čiji su vlasnisci van Crne Gore, otvoreno i direktno forsiraju svoje kandidate. Čak i međusobno protiv kandidata koji su se podržavali nakon izbora 2020. Ako znamo da su četiri od pet TV stanica u vlasništvu biznisa i politike iz Srbije, možemo pretpostaviti kakav je i koliki to uticaj „trećih strana“ na demokratičnost ovih izbora. Ali srce i ljubav prema Crnoj Gori se ne predaju i nije ih lako pobijediti.

POBJEDA: Analitičari procjenjuju da će Đukanović i Mandić ući u drugi krug izbora. Da li ćete pozvati birače da daju podršku Đukanoviću u drugom krugu, ako do njega dođe, i ako Vi ne osvojite dovoljno glasova za drugi krug?

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Ja sam kandidatkinja one Crne Gore koja je više od tri decenije na pravoj strani istorije, bez čije borbe ne bi bilo ni 21. maja 2006. godine. Zato vjerujem da će mi dovoljan broja građana dati glas za prolaz u drugi krug. Iskrenim suverenistima, borcima za građansku, multietničku, modernu i evropsku Crnu Goru treba nova snaga. Novu energiju nosi moja generacija, a ne oni koji su više od tri decenije u politici i koji, pored zasluga, nose mnoge teške terete koji danas i previše smetaju Crnoj Gori. Ja ne želim i dalje stare nacionalističke i partijske politike. Postoji put slobode, pravde i jednakosti i on će na ovim izborima dobiti veću podršku. Ako ipak pritisak propagande, medija i „novca sa strane“ budu snažniji od vrijednosti, odluke ćemo donositi mudro i spram interesa građana Crne Gore. Ono što je sigurno, Andriju Mandića, bez obzira što se „maskira“ u neko novo ruho, nećemo podržati. Proevropsko i pro-NATO opredjeljenje, građanske, sekularne i multietničke vrijednosti biće naša ideja vodilja za odluku.

POBJEDA: Uputili ste Bošnjačkoj stranci, Hrvatskoj građanskoj inicijativi, Forci i jednom broju albanskih partija pismo kojim predlažete razgovore o predsjedničkim izborima. Jesu li prihvatili Vas poziv i šta planirate da im kažete na sastanku? Očekujete li podršku manjinskih partija na izborima?

VUKSANOVIĆ-STANKO-

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ: Sud treba da opravda veliku odgovornost i očekivanja koje ukupna javnost ima. Nijesam zadovoljna kvalitetom svih izabranih sudija. Bilo je i boljih kandidata. Ali ipak očekujem da će suditi stručno, brzo i efikasno kako bi se razriješili brojni predmeti koji čekaju, posebno oni koji svojim sadržajem izazivaju ustavnost i poredak ustanovljen Ustavom i zakonima na najgrublji mogući način.

Nadam se da će sve sudije, a posebno novo izabrane na početku svog rada nezavisnošću i profesionalizmom opravdati izbor u tako visoku sudsku instancu.

Što se tiče ovog zakona, ne vjerujem da će imati mnogo posla, pa i sami predlagači i oni koji su ga glasali su govorili da ima ustavnih spornosti. Za mene kao profesoricu Pravnog fakulteta nema dileme, zakon je suprotan Ustavu.

Zato je značajno da svima pokažu na početku ovog ,,novog“ saziva, da politika, partijski ili bilo kakvi drugi interesi u sudu ne mogu imati prednost nad pravom i pravdom.

Očekivano ukidanje zakona doprinijeće stabilizaciji političkih prilika i odnosa među institucijama, pa samim tim i u mirnijoj atmosferi okretanjem važnim problemima koji stoje pred našom zemljom.

VIĆ: Već sam počela razgovore sa predstavnicima partija manje brojnih naroda. Zaslužujem snažnu podršku njihovih birača. Kada je bilo najteže mi smo bili srcem uz one koji su proganjani jer se drugačije zovu, ili se drugačije zove bog kome se mole. Tada smo bili manjina, ali smo pobijedili. Danas se borimo protiv novog talasa te loše politike. I sada smo zajedno i zajedno ćemo ponovo pobijediti. Znam da njihovi birači cijene moje političko djelovanje, politiku SDP-a, čiji sam kandidat. Dijelimo slična politička zalaganja. U vremenu ratnih dešavanja u okruženju sjećaju se uloge SDP-a i našeg jasnog zalaganja za prava manje brojnih naroda. U trodecenijskom trajanju nema perioda kojih bih se trebala stidjeti. To nas čini jedinstvenim na ovim izborima.

POBJEDA: Jedina ste žena među kandidatima za predsjednika Crne Gore. Kako to komentarišete, da li se partije i dalje samo deklarativno zalažu za rodnu ravnopravnost?

VUKSANOVIĆ-STANKO-

VIĆ: Ne mogu reći da nema pomaka u prisutnosti žena u crnogorskoj politici, ali još nedovoljno koliko zaslužuju svojom hrabrošću i znanjem. Zato mi nije drago što sam jedina jer ih je bilo još puno koje su za kandidaturu i samu funkciju sposobne ne manje od njihovih partijskih kolega. Mi u SDP-u imamo očigledno drugačije shvatanje i pristup za ulogu žene u partiji i politici.

To što sam jedina kandidat-

Državna izborna komisija

kinja na predsjedničkim izborima dodatni je zadatak – nastavak prije više od sto godina započete borbe za ravnopravnost žena u društveno-političkom životu Crne Gore.

Moram reći da me čini ponosnom i srećnom što sam u borbi za ovakvo društvo zajedno sa velikim, i sve većim brojem, hrabrih, pametnih žena. Vidim nas na protestima protiv ponižavanja i urušavanja građanske Crne Gore, u politici, parlamentu i SDP-u, vidim nas u obrazovanju, zdravstvu, privredi. A tek u sportu... koliko su postigle naše reprezentativke u gotovo svim sportovima... to je za ponos. Strategije, zakoni i odluke se donose, no istina je takva da i dalje nijesmo ravnopravne. Naš glas se još nedovoljno čuje, manje smo plaćene za iste poslove od muškaraca. I dalje nas je malo na rukovodećim mjestima, previše žena i dalje trpi nasilje, jednostavno kao društvo jednakost žena još nijesmo u potpunosti dostigli, pa ni prihvatili. Posljednjih godina status žena u našem društvu po nekim pitanjima se čak i pogoršava. Konzervativni, vjerski krugovi ponovo otvaraju teme i prava žena za koje smo smatrali da su riješena, kao što je pravo na prekid trudnoće npr. Žele nas smjestiti samo u ulogu majke i supruge. Naravno, ja i to sa radošću u srcu prihvatam. Ali ne prihvatam da nas ponovo vraćaju u srednji vijek, umjesto da zauzmemo svoje mjesto kao stub moderne demokratije i ekonomije. I. KOPRIVICA

Sa sjednice DIK-a

Žrijebom utvrđen

redosljed na listi predsjedničkih kandidata

PODGORICA – Državna izborna komisija utvrdila je juče žrijebom redosljed na listi kandidata za predsjedničke izbore koji će biti održani 19. marta.

Po redosljedu na listi predsjedničkih kandidata prvi je lider DPS-a Milo Đukanović, drugi je zamjenik predsjednika Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović, dok je na trećem mjestu lider Demokratskog fronta Andrija Mandić. Influenser Jovan Radulović je na četvrtom mjestu, dok je na petom predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. Šesti je lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, dok je na sedmom mjestu poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković

Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su svi predsjednički kandidati odredili svoje predstavnike u radu Komisije. Predsjednički izbori 19. marta biće četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema. Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova, održava se drugi krug izbora za 14 dana – 2. aprila. U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Za predsjednika će, u drugom krugu, biti izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača. Predsjednik države bira se na pet godina.

Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović R. P.

Poruka jednog od lidera DF-a premijeru u tehničkom mandatu

Knežević: Abazović ima priliku do 16. marta za dogovor o formiranju vlade

PODGORICA – Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ima priliku do 16. marta za dogovor o formiranju 44. vlade.

- Mi smo imali dogovor sa Dritanom Abazovićem da formiramo 44. vladu koja je trebalo da broji 20 ministarstava, a za mandatara izabrali smo Miodraga Lekića. Međutim, Dritan Abazović je bio odlučan da ne ispoštuje taj dogovor jer je bio nezadovoljan činjenicom da će doći do određenih kadrovskih promjena u toj vladi i onda je 4. januara odustao od

realizacije tog dogovora - kazao je Knežević, prenosi Portal RTCG.

Knežević je u intervjuu jednoj beogradskoj televiziji rekao da Abazović i dalje ima priliku da se do 16. marta napravi dogovor.

- Nije do nas. Mi smo u toj vladi pristali da imamo tri ministarstva od 20, a imamo 21 poslanika, a većina je 41. Ne znam šta još treba da uradi DF, osim da se samospalimo - kazao je on. Kazao je da je siguran da je nemoguće da Milo Đukanović bude ponovo izabran za predsjednika.

- To je pokazao i 30. avgust 2020. godine - kazao je Knežević. R. P.

Ukidanje Zakona o predsjedniku doprinijeće stabilizaciji političkih prilika

Uprkos istraživačkim naporima analitičara i uvjeravanjima domaćih političkih vidovnjaka, niko ne zna zasigurno šta donosi novi dan i kakva politička i društvena nevera očekuje Crnu Goru po okončanju skorih predsjedničkih izbora. Nezahvalno je predviđati, jer početkom aprila crnogorsko političko more može biti ,,malo, do umjereno valovito“, ali nije nemoguće da se iznad njega sastave i ukrste primorska bura i podgorički sjever, koji jednako strastveno smrzavaju do kosti.

Ono što je moguće i potrebno jeste iznova skicirati neke od elemenata koji čine realnost našeg urušenog društva i ukazati na egzistencijalnu prijetnju državnoj suverenosti i ekonomskom poretku, kao i evropskoj budućnosti Crne Gore. Takođe je neophodno da se naša očekivanja, nade i pretpostavke pozicioniraju u odnosu na političku i geostratešku realnost na terenu, i ponoviti kakva su moguća rješenja duboke krize u Crnoj Gori.

PESIMISTI, OPTIMISTI I UMJERENI OPTIMISTI...

Od vremena promjene vlasti u jesen 2020. godine, vječiti optimisti tvrde da nije sve izgubljeno. Uvjeravaju nas da će, prije nego što vladajući orkestar za političke svadbe i državotvorne sahrane odsvira u crnogorskoj Skupštini završnu partituru svojeg rekvijema, naše epsko čojstvo i naš poslovični inat nekako iščupati suverenu i nezavisnu Crnu Goru iz samrtnog zagrljaja njenih političkih vođa i njihovih nalogodavaca.

Umjereni optimisti, u koje spada i potpisnik ovih re-

ANALIZA

Rekvijem za Crnu Goru

Osim slabe i rasparčane odbrambene linije, suverena Crna Gora ima i problem definisanja i uokviravanja kapaciteta za odbranu. Koje su to nove ideje i nove reformatorske snage u državi; da li se one mogu konstituisati kao izborno efikasne strukture izvan postojećih partijskih okvira?

dova, žale za mnogim propuštenim prilikama da se, od vremena obnavljanja nezavisnosti, izgrade snažne, nezavisne i profesionalne institucije i državna birokratija koje bi bile otporne na izazove promjene struktura na vlasti, atavističke nagone regionalnih kleronacionalista, apetite lokalnih kleptokrata, i snove o neograničenoj moći ambicioznih partitokrata.

Umjereni optimisti zagovaraju konstituisanje građanskog jezgra koje bi moglo učiniti otklon od postojećih partitokratskih struktura u nadi da NATO i politički Zapad ipak neće Crnu Goru puštiti niz poslovičnu ,,mutnu Maricu“ Ponavljaju i ranija upozorenja da pro-srpski kleronacionalistički politički subjekti kakav je, između ostalih, Demokratski front nijesu i ne mogu biti partneri Zapada.

Kao što je poznato, emotivni

ankeri, simbolički efekti i motivacioni dometi optimizma su značajni i delekosežni. Na nivou teorije, optimizam može djelovati na različite načine. Nepresušni optimizam može biti snažna motivacija da se izdrži pritisak pod kojim se određeno društvo nalazi. U svojoj najboljoj izvedbi, u društvima koja, poput crnogorskog, proživljavaju sistemsku i institucionalnu krizu, optimizam može kreirati tačku okupljanja novih reformatorskih ideja i snaga, kako bi se društvo spasilo od potpunog rastakanja.

Takođe, optimizam može biti okvir u kojem se racionalizuje nemoć i eventualni poraz, tako što se normalizuje konstatacija da ,,smo uradili sve što je bilo u našoj moći“. Ovim se ocrtavaju limiti odbrambenih napora i sposobnosti (volje?) kolektiva da se ujedini oko zaštite zajednič-

kih vrijednosti, a protivničko djelovanje se prikazuje kao kataklizmični cunami kojem ni brojnije i bogatije zajednice ne bi mogle odoljeti.

Iako potpisnik ovih redova odavno zagovara potrebu da se osmisli i definiše ta nova tačka okupljanja, činjenica je da se oba pomenuta nivoa optimizma lome o poslovične hridi crnogorske i regionalne političke, ekonomske i društvene realnosti, koja neumoljivo ukazuje na slabašnost i plitke temelje naših nadanja.

OFANZIVA I ODBRANA

Optimizam je za svaku pohvalu, ali nije dovoljan da bi se savremena Crna Gora oduprla ofanzivi velikosrpskog kleronacionalizma. Neophodno je organizovati efektnu odbranu koja ne bi smjela potpuno zavisiti od dobre volje inostranih partnera, već treba da bude utemeljena prvenstveno na domaćim snagama i kapacitetima.

Nadanje u NATO strukturu koja će braniti svoju članicu ima utemeljenje u povelji ove vojno-političke organizacije. Ova premisa odbrane je bazirana na slučaju vojnog napada na državu članicu.

Ono što često izmiče našoj

pažnji je činjenica da bilo koja slabašna država, pa i država-članica NATO saveza može izgubiti suverenitet, promijeniti državno-pravni status ili biti pretvorena u ekonomsku i političku koloniju bez ispaljenog metka u sukobu sa nekim spoljašnjim neprijateljem. Sve ovo, i mnogo više, mogu da oposle domaći politički predatori.

Kolonizatorsku mobu takvih domaćih štetočina u Crnoj Gori podržava američka administracija kroz okvir poznat kao Otvoreni Balkan i kroz, de facto, podršku Dritanu Abazoviću koji trenutno dekonstruiše sopstvenu državu. Imajući ovo u vidu, nije sasvim jasno od čega bi, zašto, i kako NATO trebalo da odbrani Crnu Goru. Kada je u pitanju povjerenje u zadatu riječ izaslanika političkog Zapada i njihovu kritiku DF-a, moramo obratiti veću pažnju na to šta oni rade, a manju na to šta govore.

ZAPAD I MI

Kako će administracije u Vašingtonu, Briselu i Berlinu reagovati na moguću izbornu pobjedu Andrije Mandića ili moguću kasniju parlamentarnu pobjedu koalicije

Kako će administracije u Vašingtonu, Briselu i Berlinu reagovati na moguću izbornu pobjedu Andrije Mandića ili moguću kasniju parlamentarnu pobjedu koalicije prosrpskih kleronacionalista i para-zelenih kleptokrata u Crnoj Gori?

Što će uraditi ako ove moguće izborne pobjede pokažu značajnu procentualnu podršku DF-u i njegovim satelitima u Crnoj Gori, kako će politički Zapad reagovati na ovakve ,,izraze volje građana“?

prosrpskih kleronacionalista i para-zelenih kleptokrata u Crnoj Gori? Što će uraditi ako ove moguće izborne pobjede pokažu značajnu procentualnu podršku DF-u i njegovim satelitima u Crnoj Gori; kako će politički Zapad reagovati na ovakve ,,izraze volje građana“?

Možemo li vjerovati da bi u situaciji rata u Ukrajini i u trenutku kada Zapad ulaže velike napore da udovolji Aleksandru Vučiću kako bi se pacifikovali srpsko-albanski odnosi, zapadne vlade bile spremne da izoluju Crnu Goru, prekinu diplomatske odnose, zavedu sankcije ili urade nešto slično zato što su vlast i formalno preuzeli Vučićeva politička pješadija iz DF-a?

Ko još uzima za ozbiljno upozorenja o zatvaranju procesa evropskih integracija ako bi na vlast došli oni kojima svakako nije stalo do EU integracija i čija ujediniteljska stremljenja su okrenuta ka Beogradu i Moskvi?

Istorija se zaista ponavlja i ostaje da vidimo da li će u slučaju Crne Gore to ponavljanje biti farsično ili tragično.

Očigledno je da Zapad Crnu Goru tretira kao monetu za potkusurivanje u globalnom natjecanju sa Rusijom i zato što je ona podijeljena, ekonomski iscrpljena i opljačkana, politički nestabilna i vjerski radikalizovana. Istorija nam govori da je slične situacije i probleme širom svijeta Zapad, kao po pravilu, ostavljao na rješavanje i pacifikaciju nekom lokalnom ili regionalnom hegemonu koji je privremeno bivao pretvo-

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Optimizam je za svaku pohvalu, ali nije dovoljan da bi se savremena Crna Gora oduprla ofanzivi velikosrpskog kleronacionalizma

Goru

ren u partnera za dijalog. Savremena dešavanja jasno pokazuju da Aleksandar Vučić danas ima ulogu ovakvog hegemona.

ŠIROM ZATVORENIH

OČIJU

Politički Zapad žmuri pred dvijema činjenicama.

Prva je da je najznačajniji politički akter u Crnoj Gori, u stvari, Crkva Srbije. Svi politički potezi partijskog sazvježđa koje naseljavaju

Demokratski front, Evropa sad, SNP, Demokrate Alekse

Bečića, i Ura Dritana Abazovića su koordinisani od strane ove vjerske organizacije iz Srbije.

Važno je pomenuti tijesne veze Crkve Srbije sa njenim pandanom u Moskvi.

Druga je zabluda da Dritan

Abazović može da bude faktor koji marginalizuje uticaj Crkve Srbije tako što drži DF na korak od formalnog preuzimanja svih poluga vlasti. Zapadni emisari ne prepoznaju (ili ne žele da prepoznaju) istinsku ulogu Abazovića kao populiste koji je vođen materijalnim interesima, i koji je samo izvođač radova na gradilištu savremene srpske Sparte.

Za zapadne centre moći nije važna činjenica da je Abazović uradio više na urušavanju države čiji je formalni predsjednik vlade, nego što je to uradio Savo Fatić kao potpredsjednik Podgoričke skupštine 1918. godine.

Zapad je u zabludi i kada vje-

Niko osim nas samih neće promijeniti i popraviti sadašnju tešku situaciju. Građansku Crnu Goru tek treba razvijati, i neophodna je mobilizacija onih koji još uvijek gaje nadu da se budućnost države i društva može i treba graditi paralelno, ali nezavisno od rigidnih okvira samodovoljnosti političkih partija koje već tri decenije privatizuju ideju građanske Crne Gore

ruje da su povremena verbalna kritika kleronacionalističkog DF i tolerisanje (podrška?) premijerske štetočine Abazovića istovremeno podrška savremenoj i evropskoj Crnoj Gori. Cijenu te zablude plaćaju svi građani Crne Gore. Na našu nesreću, kao što vidimo iz svakodnevnih dešavanja u Crnoj Gori, država je rastočena naočigled i uz prećutnu podršku političkog Zapada. Nekadašnji zapadni partneri suverene Crne Gore su postali aktivni učesnici u njenoj klerikalizaciji i u velikodušnom otvaranju vrata ruskom uticaju u Jugoistočnoj Evropi. Zaustavljanje ovakve predatorske ofanzive na Crnu Goru se ne može oslanjati samo na stare zasluge i bivše političke aferime.

Za zapadne centre moći nije važna činjenica da je Dritan Abazović uradio više na urušavanju države čiji je formalni predsjednik vlade, nego što je to uradio Savo Fatić kao potpredsjednik Podgoričke skupštine 1918. godine. Zapad je u zabludi i kada vjeruje da su povremena verbalna kritika kleronacionalističkog DF-a i tolerisanje (podrška?) premijerske štetočine Abazovića istovremeno podrška savremenoj i evropskoj Crnoj Gori. Cijenu te zablude plaćaju svi građani Crne Gore

IMA LI SUVERENISTIČKOG BLOKA

Davnošnji dostojanstveni i snažni suverenistički plamen je tokom posljednje dvije decenije recikliran i deformisan do mjere u kojoj je pretvoren u plamičak što podgrijeva partijske interese i izborne projekcije. I najnevjernije Tome danas priznaju da ne postoji ono što se bezrazložno naziva suverenističko političko tijelo. Ono se, iskreno govoreći, nikada nije konstituisalo kao vanpartijska, stabilna, ideološki profilisana, brojčano snažna i politički efektna struktura, jer nije bilo uslova da se razvija u okvirima istinske građanske opcije.

Nakon odlaska LSCG s političke scene u Crnoj Gori, ostao je suverenistički slogan na kojem su druge partije gradile svoje utemeljivačke narative. Ti narativi su prvenstveno bili stavljeni u funkciju osvajanja predizbornih partijskih titula suverenističkog šampiona. Takmičenje za taj pehar još uvijek traje.

Zato danas prepoznajemo komadiće ove retorike u savremenim predizbornim narativima partija koje su do jeseni 2020. godine vršile vlast u državi. Neefikasnost i partijska zavisnost svih popularnih pokušaja da se tokom posljednje

dvije godine animira crnogorska javnost povrđuju utemeljenost ove depresivne konstatacije. Osim slabe i rasparčane odbrambene linije, suverena Crna Gora ima i problem definisanja i uokviravanja kapaciteta za odbranu. Koje su to nove ideje i nove reformatorske snage u državi? Da li se one mogu konstituisati kao izborno efikasne strukture izvan postojećih partijskih okvira?

U POTRAZI ZA NOVIM IDEJAMA

Ovo su rješenja na kojima se mora raditi. Trošimo se u diskusijama oko toga koja od postojećih partijskih struktura ili međunarodnih adresa može i treba pomoći. Bilo bi korisnije da se ta energija iskoristi kao pogonsko gorivo za formulisanje novih ideja i snaga koje bi očuvale ono što se od državne nezavisnosti i suvereniteta može očuvati.

Vraćajući se na nadu, inat i umjereni optimizam s početka ovog teksta, težina i kompleksnost trenutne situacije u Crnoj Gori nalaže da se fokusiramo na definisanje tih novih snaga i novih političkih izraza. To je najbolji, ako ne i jedini način da nove snage dođu u poziciju da vode postDPS i post- Ura/DF Crnu Goru ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Predsjednički izbori su važan, ali samo jedan u nizu predstojećih testova naše spremnosti da definišemo taj novi politički izraz, a njegovu snagu uobličimo i konkretizujemo kako bi mogao da igra značajnu ulogu u nastupajućim parlamentarnim izborima, i nakon njih. Na kraju, niko osim nas samih neće promijeniti i popraviti sadašnju tešku situaciju. Građansku Crnu Goru tek treba razvijati, i neophodna je mobilizacija onih koji još uvijek gaje nadu da se budućnost države i društva može i treba graditi paralelno, ali nezavisno od rigidnih okvira samodovoljnosti političkih partija koje već tri decenije privatizuju ideju građanske Crne Gore.

Poslanik EP i izvjestilac za Crnu Goru očekuje da će građani pokušaj ruskog uticaja učiniti manje uspješnim

Picula: Izbori će biti reakcija građana na dešavanja u prethodne dvije godine, očekuje se miješanje Kremlja

Osjeća se da i vlast koja je smijenjena prolazi kroz krizu identiteta i predsjednički izbori, koji će se desiti 19. marta, biće reakcija građana na okolnosti u kojima žive protekle dvije godine – rekao je Picula

PODGORICA – Poslanik

Evropskog parlamenta i izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da će predsjednički izbori u Crnoj Gori biti reakcija građana na okolnosti u kojima žive protekle dvije godine. Očekuje i pokušaj Kremlja da drži Crnu Goru nekoj vrsti krizne situacije.

- U proteklih 20-25 godina politički događaji, uopšte jedna vrsta stabilnosti Crne Gore, se znala izraziti u jednoj krilatici kolega iz stranke Mila Đukanovića koja glasi: ,,Bilo kako bilo, pobijediće Milo“. Međutim, nakon 30. avgusta 2020. godine stvari u Crnoj Gori se, ipak, mijenjaju. Tada je na vlast došla koalicija koja je izrazito heterogena što se dalje pokazalo u djelovanju, jer oni nijesu bili u stanju da održe unutrašnju koherentnost kako bi nastavili proevropsku agendu na način na koji je to radila vlast do 30. avgusta. Međutim, osjeća

se da i vlast koja je smijenjena prolazi kroz krizu identiteta i predsjednički izbori, koji će se desiti 19. marta, biće reakcija građana na okolnosti u kojima žive protekle dvije godine – rekao je Picula, gostujući u emisiji ,,Intervju tjedna“ Hrvatskog radija.

Riječ je, kako kaže, ne samo o krizi političkih stranaka ili pojedinih političara, već krizi institucija u Crnoj Gori.

- Mislim da će to izazvati potrebu da se vrlo brzo nakon predsjedničkih raspišu i vanredni parlamentarni izbori kako bi došlo do formiranja, ako je moguće, stabilnog sastava Skupštine koja mora, zbog građana, ne zbog EU, odgovoriti na cijeli set onoga što je kriza izbacila na površinu protekle dvije godine – istakao je Picula. Na pitanje očekuje li miješanja Rusije u izborni proces, Picula je rekao da je opšta procjena da Ruska Federacija nema snage da ozbiljno interveniše u prilike na Zapadnom Balkanu, ali da iritira, odnosno da svojim mehanizmima, preko medija ili određenih zamjenskih ili proksi igrača, utiče i pokušava da komplikuje odnose i destabilizuje prilike.

Ne vjerujem da će Kremlj propustiti priliku da, preko nekih političkih grupa, pokuša da i dalje drži Crnu Goru u nekoj vrsti krizne situacije. Da ne zaboravimo, Crna Gora je najnapredinija država na tim prostorima ka članstvu u EU i članica NATO – naglasio je Picula

- Ne vjerujem da će Kremlj propustiti priliku da, preko nekih političkih grupa, pokuša da i dalje drži Crnu Goru u nekoj vrsti krizne situacije. Da ne zaboravimo, Crna Gora je najnaprednija država na tim prostorima ka članstvu u EU i članica NATO – naglasio je Picula.

Ipak, kako dodaje, vjeruje da je svijest građana da se treba boriti narasla i da će učiniti pokušaj ruskog uticaja manje uspješnim. R. P.

Dritan Abazović i Gabrijel Eskobar

Vlada za investicije u januaru izdvojila

400.000, Glavni grad 1,4 miliona eura

AKTUELNO: Koliko je najavljena izgradnja mosta na Bojani

realna

Kad političari grade ne mareći za struku

Ivan Vuković

Vuković: Crna Gora

nije na pravom, već na putu propasti

PODGORICA - Gradona-

čelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je da je Vlada Crne Gore u januaru 2023. potrošila svega 400.000 eura na investicije. Prema njegovim riječima, za

Po riječima prof. dr Mihaila Burića, ovo je visoko osjetljiva geološkohidrološka lokacija i projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih, bioloških i drugih podloga. Upozorava da sa Albanijom Crna Gora nema usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo i smatra da ovako predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički

isti period, Glavni grad je investirao 1,4 miliona eura. - Crna Gora je ne na pravom već na putu propasti. Bez investicija. Bez novih projekata. Bez razvoja. Bez perspektiveporučio je Vuković.

Novi udar na džep potrošača, donosioci odluka nemaju sluha za privatni sektor

Ugostitelji CG: Vlada

PODGORICA - Nakon zajedničke sjednice crnogorske i albanske vlade, u ponedjeljak potpisan je bilateralni sporazum o izgradnji mosta na rijeci Bojana. Najavljeno je da će biti gotov iduće godine, međutim naša vlada malo što zna o projektu osim da će dati pola novca za izgradnju.

Projekat je, kako smo saznali iz albanskih medija, već gotov, zna se i da će ukupna dužina mosta biti 310 metara, raspon između dva noseća stuba biće 139 metara. Most će biti širok 17 metara, imaće dvije saobraćajne trake od po 3,75 metara, dva trotoara od po dva metra i dvije biciklističke trake od po 1,25 metara. Trenutna udaljenost između Ulcinja i Velipoja iznosi 73 km, dok će izgradnjom mosta biti smanjena na samo jedan kilometar. Visina mosta u odnosu na nivo rijeke biće 10 metara, kako ne bi ometao saobraćaj na rijeci. Gradiće se i granični prelaz Sveti Nikola - Pulaj.

PODGORICA - Nevladino

udruženje Ugostitelji Crne Gore iznenađeno je odlukama Vlade da predloži, a potom i Skupštine koja je usvojila, set finansijskih i poreskih zakona, a da se pritom ne konsultuju sa predstavnicima privrede.

Ovo je, kako navode ugostitelji, još jedan dokaz da nadležni u ovoj državi ne uvažavaju privatni sektor koji finansira javnu upravu.

Povećanje akciza na određene proizvode dovešće do rasta cijena i time se, ističu, svjesno povećava inflacija koja je prošle godine u našoj zemlji bila najveća u regionu.

- Neshvatljivo je da država, umjesto da suzbija inflaciju, nepromišljenim odlukama samo povećava i na taj način otvara prostor za sivo tržište protiv koga se, navodno, godinama borimo - navodi se u saopštenju Ugostitelja Crne Gore.

Ističu da je čestim izmjenama akcizne politike Crna Gora postala država sa najvećim nametima u regionu.

- Od nekada konkurentne destinacije danas smo zemlja koja polako gubi trku sa konkurencijom - naglašeno je u saopštenju. Ugostitelje posebno čudi to što je ovaj set zakona usvojen upravo u trenutku kada se polako počelo sa pripremama ljetnje turističke sezone ,,od koje ista ta vlada očekuje mnogo“.

- Zato žalimo što će se zbog ovakvih odluka teret prebaciti na potrošače jer će oni morati da plaćaju skuplje određene proizvode. Posebno žalimo zbog toga što donosioci odluka nikako da shvate da prilikom donošenja zakona, pravila i procedura koji se tiču poslovanja privrede treba da čuju glas privatnog sektorazaključeno je u saopštenju.

Projekat je najavljen prošle godine u junu na samitu ,,Otvorenog Balkana“ u Ohridu. Tada je rečeno da će most biti završen do avgusta iduće godine i da će koštati devet miliona (top-channel.tv, www.albinfo.ch, sinjali.com)

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore ne zna ništa o projektu, ne zna se ni da li je uključena struka ili su političari projektanti.

Visoko rizična

lokacija

Po riječima prof. dr Mihaila Burića, ovo je visoko osjetljiva geološko- hidrološka lokacija i projektovanje apsolutno

nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih i bioloških i drugih podloga.

- Vjerovali ili ne, mi nemamo sa Albanijom usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo - ističe Burić koji smatra da ovako predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički.

- Most na rijeci Bojani je kompleksan projekat koji obuhvata javnost, politiku, zakonodavsto i struku. Bez svih tih dimenzija projekat može biti samo propagandno-politički, ali ne i realan stručno-zakonski.

Kako naglašava prva dimenzija najavljenog projekta je politika.

- Zbrka pojmova koja je dohujala prije tri godine uvela je državu u haos. Od kako su pokradena crnogorska gro-

blja i crkve, od kada popovi postaviše vladu i liječiše koronu zvonima, od kada kandidat za budućeg predsjednika Crne Gore ne zna svoje državljanstvo, od kada se sva država pretvori u partije i ništa drugo, od tada nenormalno postade normalno. Svaku iskrenu i poštenu ideju o saradnji, miru i mostovima treba poštovati. Ali dohujali tereti nenormalnosti mogu uništiti sve ideje, pa i mostove - smatra Burić. On se pita otkuda legalitet smijenjenoj-nelegitimnoj vladi da donosi odluke koje joj ne pripadaju.

- To što nema zakona o smijenjenoj vladi, ili kako joj tepaju vladi u tehničkom mandatu, nikako joj ne može obezbijediti nezakonito ponašanje. Takva vlada (niti ijedan član vlade) ne može na konferen-

U duhu ,,Otvorenog Balkana“

Projekat našeg lijepog mosta je već predstavljen, još juna prošle godine u Tirani, u prisustvu Abazovića koji, kako ističe Burić, ,,slučajno“ i neovlašćeno pomenu ,,Otvoreni Balkan“.

- Za koga to treba da bude otvoren? Za Ramu i Dritana ili za države koje o tome treba da odluče. Bilo bi korisno da Rama i Dritan shvate na vrijeme da Crna Gora nije

ničija prćija, a najmanje njihova. Vrijeme je da se kod nas ostvari stabilizacija sa ,,drugom“, a ako može i sa ,,trećom stranom“. Na takvu mogućnost ukazuju ,,liberali“ Radulović i Medojević, koji su članovi te druge strane, sa jasnim državnim opredjeljenjem, uz nadu bez budućih oscilacija. A vremenom će se razjasniti i to ko su naši prijatelji Albanci a ko ,,stranci“ - poručuje Burić.

cijama za štampu da licitira sa krupnim državnim projektima i parama i da izdvaja, ,,kako joj padne na pamet“ iz državnog budžeta 10, ili kako Rama ,,naredi“ (što je još skarednije) svih 20 miliona eura iz našeg budžeta za most. Pošto nam je, čoče, on poklonio njegov projekat, a mi samo da platimo za izgradnju. Vala ako je i od Rame mnogo je. Čudo neviđeno što čini Rama i naša smijenjena vlada - poručuje Burić pitujući ,,da neće i Rama da se kandiduje za našeg predsjednika, pošto ispade da ,,stranaca i kandidata imamo više nego naših državljana“.

- Čudan aktuelni politički predizborni marketing. Politika je jedina djelatnost koja ne zahtijeva dokazanu sposobnost i reference za obavljanje posla. Opasno je to. Za svaku drugu vrstu posla zahtijevaju se reference - iskustvo, znanje, sposobnost i zakonitost. Ovo je prva (i za sada jedina) dimenzija aktuelnog projekta mosta - kaže Burić.

Planska dokumentacija

Druga dimenzija projekta ,,njihovog“ mosta je, kako ističe Burić, da planove i projekte prezentiraju stručnjaci. - Kod nas to rade političa -

Edi Rama i Dritan Abazović promovišu nerealni projekat u okviru incijative Otvoreni Balkan

nepromišljenim odlukama samo povećava inflaciju

Iz jednog od podgoričkih kafića

realna i održiva investicija i da li ima značaja za crnogorski turizam

grade struku

ri. Naši političari evo uvode neku novu marketing modu. Prosto kao da imaju pretenzije da budu projektanti. Gledao sam nevjerovatnu sjednicu na kojoj vlada ,,projektuje“ regulaciju rijeke Bojane. Morao sam da vratim ponovo da se uvjerim, jer mi je bilo nerealno. Ovaj projekat liči kao da je dio toga stila, mada bi bolje bilo da nije - ocjenjuje prof. Burić.

On tvrdi da u prvom koraku ovakav međudržavni projekat mora biti dio državnog planskog dokumenta.

- Nadati se da jeste, jer ako nije onda ne može da važi. Čak i ako se planira ovuda jadransko-jonski auto-put, to moraju utvrditi planeri, a ne političari. Problem pozicije ove trase inače traje od ranije. Prije svega zbog toga što mi trebamo planirati trasu kroz Crnu Goru na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Albanijom, zasnovanog na sporazumu o zajedničkim veznim tačkama - tvrdi Burić dodajući da projekat mosta može da postane projekat tek kada je dio stručne (ne samo političke) planske dokumentacije, međurdržavno usvojene.

- Ako to eventualno nije tako, treba prethodno obezbijediti da bude - poručuje Burić. Međudržavna recenzentska koMisija?

Treća dimenzija ove teme je, kako ističe, sam projekat mosta.

- On je naravno moguć, ali samo u skladu sa standardima struke i zakona, ravidovan i potvrđen od stručne međudr-

žavne recenzentske komisije. Ovako kako je sada predstavljen projekat ne može imati realan život, već samo politički. Bez obzira da li se radi o idejnom ili glavnom projektu, Crna Gora mora formirati ozbiljnu stručnu komisiju za recenziju ovog velikog projekta, sastavljenu od velikog broja stručnih članova: planera, geodeta, geologa, potamologa/ hidrologa, građevinaca/statičara/hidrotehničara, seizmologa (zona 9 MCS skale), biolo -

ga, eksperata životne sredine, pravnika, ekonomista…smatra Burić. Podsjeća da je most planiran sa dva stuba - stope direktno u korito Bojane, i sa stubovima na obalama rijeke, radi postizanja nivelacije.

- To znači da bi bio fundiran kroz živi pijesak, moguće sa tendencijom temeljenja na osnovnoj stijeni. Nije poznato da li je predviđeno temeljenje kroz pjeskove do osnovne stijene (namanje dubine od 70 i više metara) ili je predviđeno

Po riječima Burića malo i skoro zabavno djeluje kada se premijeri javno bez ovlašćenja pogađaju ko će koliko da plati za izgradnju mosta, po specifikaciji koja revizijom još nije usvojena.

- Kako projekat na putu od Tirane, gdje je

Kakav onda to može biti projekat? Klimatske promjene o kojima malo ko što zna, a neće da sluša, su veoma ozbiljan faktor sa kojim treba računati u životu Bojane, i svega što je u vezi sa njom - ističe Burić koji ima poštovanja prema namjerama političara, ali je mišljenja da ipak treba ovaj zadatak povjeriti našim stručnjacima

promovisan prošle godine na devet miliona, ,,poskoči“ na 20 miliona eura ove godine u Podgorici. Vrlo interesantno. Pa to ne bi mogli ostvariti ni šleperi cigareta, a kamoli jedan projekat mosta - kaže Burić, poručujući da nam ,,ostaje da se dovijamo o čemu se radi“.

Bez obzira da li se radi o idejnom ili glavnom projektu, Crna Gora mora formirati ozbiljnu stručnu komisiju za recenziju ovog velikog projekta, sastavljenu od velikog broja stručnih članova: planera, geodeta, geologa, potamologa/ hidrologa, građevinaca/ statičara/hidrotehničara, seizmologa (zona 9 MCS skale), biologa, eksperata životne sredine, pravnika, ekonomista… - smatra Burić

neko drugo tehničko rješenje. U svakom slučaju to je ozbiljan problem projekta. Rezultati istraživanja Anamalskog polja, a posebno projekat regulacije rijeke Bojane, koje je radilo veoma davno vodoprivredno preduzeće ,,Zeta“ (čuva se u Vodovodu Podgorice)

sadrže osnovne geološke podatke o geološkoj sredini, na kojoj će se graditi most - objašnjava Burić.

Smatra da bi bilo veoma čudno ako ispadne da je ovako veliki projekat urađen bez prethodnih istraživanja i podloga. - Čudno i neprihvatljivo - nije

Hodžić: Mogućnost za privlačenje turista sa dalekih destinacija

izgradnjom mosta ulcinj i velipoja će biti udaljeni samo nekoliko kilometara. ova dva područja zajedno imaju oko 34 kilometra pješčanih plaža. takođe, aerodrom tirana biće samo na 75 minuta i u tome turistički poslenici vide šansu za povećan broj dolazaka turista.

Direktor Turističke organizacije Ulcinj

Ćazim Hodžić kazao je Pobjedi da Ulcinjani sa velikom nadom očekuju izgradnju mosta zbog mnogo razloga. - Otvaraju se mnogo veće šanse za iskorišćavanje naših kapaciteta i potencijala.

Pored ekonomskih olakšica ovaj most nije važan samo zbog smanjenja puta koji spaja dva grada i dvije države, kojim će se dodatno smanjiti gužve, naročito u ljetnjim mjesecima na zajedničkom GP Sukobin – Murićan, između Ulcinja i Skadra, koji je već godinama najfrekventniji prelaz u državi, nego mi gledamo na

izgradnju ovog mosta više kao mogućnost za Ulcinj i razvoj turizma - smatra Hodžić dodajući da je ovo šansa da se napraviti novi turistički proizvod za Ulcinj i Crnu Goru.

- Skraćenje puta do aerodroma u Tirani na samo 75 minuta je nova mogućnost za dolazak turista na ulcinjsku rivijeru kao i potencijalna mogućnost izgradnje novih hotela i dolazak novih investitora koji će prvenstveno gledati blizinu aerodroma do odredišne destinacije. Znamo da prvenstveno, pored turista iz Evrope, turistima sa Dalekog istoka je jako važna blizina aerodroma i oni su turisti koji na svojim odmorima provedu i do 10 dana i za svaku državu se opredijele po dva tri dana - kaže Hodžić po čijem viđenju je ovo mogućnost za privlačenje turista iz dalekih destinacija.

- Smatramo da je ovo nova vizija koja treba da bude pokretanje velikog inve-

sticionog ciklusa, naročito u dijelu Velike plaže i Ade Bojane - ističe Hodžić koji vjeruje će se preduzeti mjere i novi koraci da se omogući nesmetano kretanje plovnih objekata rijekom Bojanom.

- Tako da se igradnjom ovog mosta otvaraju šanse za organizaciju jednodnevnih izleta za turiste kroz Bojanu i samim tim povezivanje sa Skadarskim jezerom kao veoma zanimljive turističke atrakcije - poručuje Hodžić i napominje da se ovim takođe otvaraju putevi za apliciranje za nove IPA projekte između Crne Gore i Albanije i nova šansa svih relevantnih institucija da se uključe što više u tome kako bi došlo do realizacije novih projekata. Ekološki aktivista Dželal Hodžić takođe se raduje projektu. Kaže i da je začuđen da tako malo košta. Takođe tvrdi da ovaj projekat neće poremetiti ekologiju ovog kraja.

- Ovo je mnogo koristan projekat za sve nas. Ne smatram da će ekološki štetiti.

Više nam šteti smeće koje je sada prisutno u rijeci - kazao je Hodžić.

Izgradnja mosta preko Bojane i povezivanje dva velika turistička centra biće od izuzetnog značaja za Ulcinj i za razvoj turizma, rekao je za Radio Slobodna Evropa ulcinjski građanski aktivista Džemal Perović

Pored značajnog skraćenja puta između obala dvije zemlje, Perović ističe približavanje turističkih tržišta Albanije, Grčke, Kosova i šire.

- Savremeni turizam je turizam putnika. Turisti sa Zapada i Istoka Balkan vide kao jedinstvenu destinaciju. Kada planiraju, sada ostaju na jednom mjestu mnogo kraće, želeći posjetiti što više destinacije.

U tom kontekstu, kaže Perović, savremeni putevi dobijaju na značaju. n k.

valjada da se radi samo o kompjuterskoj propagandnoj animaciji. Most će imati uticaja na režim tečenja rijeke Bojana, a posebno na poremećaje korita rijeke i ostrva Ada, tokom i nakon izgradnje - kaže prof. Burić naglašavajući da je ovo visoko osjetljiva geološko- hidrološka lokacija, a time i veliki izazov za projektni tim.

- Ovakvo projektovanje apsolutno nije moguće bez prethodnih geodetskih, geoloških, hidroloških, seizmičkih i bioloških i drugih podloga. Vjerovali ili ne, mi nemamo sa Albanijom usaglašene čak ni geodetske repere, a kamoli što drugo. Kakav onda to može biti projekat? Klimatske promjene o kojima malo ko što zna, a neće da sluša, su veoma ozbiljan faktor sa kojim treba računati u životu Bojane, i svega što je u vezi sa njom - ističe Burić koji ima poštovanja prema namjerama političara, ali je mišljenja da ipak treba ovaj zadatak povjeriti našim stručnjacima.

- Drugačiji pristup može dovesti u nezgodu i same političare. U svakom slučaju, prethodno treba uraditi novi plan i projekat regulacije rijeke Bojane i Skadarskog jezera, zato što je to primarni i kapitalni projekat dvije države. Bio sam član Savjeta za PPCG i međudržavne komisije o regulaciji Skadarskog jezera. Nešto je apostolima smetalo kod mene, te su me isključili iz svih državnih poslova - kaže Burić, iako je, dodaje on, bio spreman na rad za interes države, bez obzira ko je na vlasti. n. kovačević

ARHITEKTONSKI PRIKAZ BUDUĆEG MOSTA NA BOJANI: Planiraju neizvodljivo da stubove fundiraju kroz živi pijesak

Projekat od prošle godine ,,skočio“ sa devet na 20 miliona

Mihailo Burić

Kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu smatra da je zabrinjavajuće što se ne primjenjuju zakonske odredbe o formiranju sudske straže Rakočević:

Za tragediju odgovorna aktuelna vlast i svi koji nijesu sproveli mjere obezbjeđenja sudova

PODGORICA – Za tragediju koja se desila u petak u Osnovnom sudu odgovorna je aktuelna vlast i svi koji nijesu sproveli mjere obezbjeđenja sudova –ocijenio je za Televiziju E kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Velimir Rakočević

Mitropolit Crkve Srbije se u Cetinjskom manastiru moli za Kosovo

Smatra da je zabrinjavajuće što se ne primjenjuju zakonske odredbe o formiranju sudske straže, odnosno profesionalne službe koja bi brinula o bezbjednosti crnogorskih sudova. Komentarišući tragični događaj koji se desio u petak, kada je u eksploziji bombe u zgradi Osnovnog suda u Podgo-

rici jedna osoba poginula a sedam povrijeđeno, rekao je da je odgovorna aktuelna vlast, kao i svi koji su bili dužni da implementiraju zakon, zato što nijesu preduzeli mjere. Podsjetio je da ima više vrsta odgovornosti, od disciplinske, do objektivne, odnosno moralne, političke odgovornosti, čak

i krivične odgovornosti.

- Ovaj tragičan događaj je ogolio slabosti sistema. Nezamislivo je da jedna pravosudna institucija nema sistem nadzora. Svi nosioci javnih funkcija moraju da shvate da su građani i njihova bezbjednost prioritet i da ne odugovlače hitnu primjenu rješenja koja

će sudovima obezbijediti elementarne uslove za rad – naveo je Rakočević. On se založio za što hitnije formiranje pravosudne policije.

- Neophodno je hitno sudove i tužilaštva obezbijediti, a onda kroz sinhronizovane aktivnosti dovesti do tog nivoa da se eliminiše opasnost po za-

poslene u tim institucijama i da se obezbijedi njihovo nesmetano funkcionisanje – rekao je Rakočević. r. p.

Pojedine sugrađanke se žalile da ne mogu zakazati za digitalni mamograf u Kliničkom centru, iz te zdravstvene ustanove tvrde da se na tu dijagnostičku proceduru ne čeka duže od mjesec

PODGORICA – U Kliničkom centru prošle godine urađeno je 1.555 dijagnostičkih mamografija, a za prva dva mjeseca njih 236 – kazali su Pobjedi iz Kliničkog centra, ističući da je u prošloj godini urađeno i 410 biopsija na osnovu kojih je kod 177 žena utvrđen karcinom dojke. Godinu ranije ova dijagnoza postavljena je kod 130 žena.

Redakciji Pobjede požalilo se par sugrađanki da kod izabranog doktora ne mogu zakazati termin za digitalnu mamografiju u Kliničkom centru. Ipak, na sajtu te zdravstvene ustanove stoji da je prvi slobodan termin 4. maja. To su potvrdili i iz ove najveće zdravstvene ustanove ističući da se na tu dijagnostičku proceduru okvirno ne čeka duže od mjesec.

PODGORCA - Mitropolit

Crkve Srbije Joanikije služio je prekjuče u Cetinjskom manastiru moleban za Kosovo. On je, nakon službe, kazao da ga se Srbi nikada neće odreći.

- U ovim vremenima najvećeg pritiska velikih sila da se Srbiji i srpskom narodu otme Kosovo i Metohija, i da se otmu svetinje i obriše pamćenje zaista nije lako! Zato mi imamo molitvu: ,,Pomozi jaki nejakome“. Nijesmo jaki da se odupremo velikim silama. A to je naš patrijarh, blaženopočivši Irinej rješavao vrlo jednostavno, tu našu nejakost pred velikim silama, riječima: ,,Kosovo neka sila može oteti, ali ga se odreći nećemo, ni posredno ni neposredno“. Vrlo jednostavno, ali mudro. A onaj koji ga se nije odrekao, a to Srbi sigurno neće nikada, on će ga i sačuvatiporučio je Joanikije.

Prema njegovim riječima, ovdje su imali ,,jednu malu Kosovsku bitku“ kada su se borili za svetinje.

- I tada smo bili veoma usamljeni. Ali Bog je bio sa nama - rekao je Joanikije.

Treba da se, kako kaže, uvijek sjetimo i Njegoševih riječi da ,,čast i bruka žive dovijeka“.

- Ko se jednom obruka – to je vrlo opasno! A to ne priliči potomcima onih koji su njegovali kosovsku misao i koji su se vezivali za kosovske svetinje. To ne priliči potomcima Svetoga kneza Lazara i Njegoša - poručio je mitropolit Crkve Srbije. r. p.

Rak dojke u prošloj godini potvrđen kod 177 žena

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Ivana Živković za Pobjedu je kazala da će beranska bolnica dobiti digitalni mamograf krajem narednog mjeseca, a u Kotoru je tenderski postupak u toku

- Krajem svakog mjeseca otvaraju se i dopunske ambulante za mamografiju (tri nedjeljno) tako da u prosjeku bude dostupno dodatnih oko 100 novih termina – naveli su oni.

Konzilijum svaKog četvrtKa

Iz Kliničkog centra objašnjavaju da se na Odjeljenju za dijagnostiku bolesti dojke (stara zgrada Onkologije) svakog četvrtka održava konzilijum radiologa koji obavlja trijažu i određuje vrstu dijagnostičke metode za patologiju dojke.

- Kod pacijentkinja kod kojih se sumnja na karcinom, u roku od sedam dana se zakazu-

je biopsija u Odjeljenju za dijagnostiku dojke. Onkološki pacijenti ne moraju da dolaze na konzilijum radiologa za dijagnostiku bolesti dojke za ekspertski ultrazvuk i digitalnu mamografiju osim u slučajevima kada je neophodan magnet dojki. Njima potreban pregled zakazuje izabrani ljekar ili ordinirajući onkolog – naveli su iz Kliničkog centra.

Međutim, ističu iz KCCG, najveći broj žena koje imaju neki problem sa dojkom pripadaju primarnom nivou zdravstvene zaštite što znači da ultrazvuk dojke i mamografiju rade

Mamografija se najčešće radi nakon 40. godine, ali može i ranije

Najvažnije metode za pregled i dijagnostikovanje patologije na dojkama, kako ističu iz Kliničkog centra, su ultrazvuk i mamografski pregled dok su indikacije za magnet vrlo specifične.

- Mamografija nema ograničenja prema životnoj dobi, najčešće se radi nakon 40. godine, ali može i ranije ukoliko ljekari, radiolog ili onkolog, smatraju da je potrebna.

Mamografija i ultrazvuk su dijagnostičke metode koje ne isključuju već dopunjavaju jedna drugu i pouzdanost obje metode je visoka – naglašavaju oni.

Na pitanje kada nakon prve mamografije treba uraditi ponovo kontrolu, iz Kliničkog centra ističu da je razmak između dva mamografska pregleda najčešće dvije godine, mada zavisno od problema može i češće.

U KCCG se, pored mamografije, radi biopsija dojke, ekspertski EHO i magnet dojki.

u određenom domu zdravlja. A u Podgorici je mamografiju, osim u Kliničkom centru, moguće uraditi i u Domu zdravlja na Starom aerodromu. Iz ove zdravstvene ustanove kažu da se svakim radnim danom obavljaju mamografski pregledi. Oni tvrde da čekanje nije duže od 15 dana i to zavisno od ciklusa žene jer je preporuka da se pregled obavi od petog do 11. dana ciklusa.

- U prosjeku na mjesečnom nivou se obavi oko 140 mamografskih pregleda, kako prošle godine tako i tokom januara i februara - naveli su iz Doma zdravlja.

Kažu da nerijetko zakažu mamografiju ženama i koje ne dobiju termin od izabranog doktora, jer im, kako ističu, svakodnvno dolaze sa objašnjenjem da ih izabrani doktori za odrasle ne mogu zakazati u Kliničkom centru.

- Radi boljeg funkcionisanja skrining programa često molimo pacijentkinje da se ponovo obrate izabranim doktorima te da nam koordinatori za taj program govore da se svaka žena može zakazati – naveli su iz Doma zdravlja.

Oni napominju da u okviru Nacionalnog programa za rano otkrivanje karcinoma dojke sve zdrave žene u dobi između 49 i 69 godina bi trebalo da obave mamografski pregled u okviru tog skrining programa.

Podsjetimo, Vrhovna držav-

na revizija (DRI) objavila je u septembru prošle godine da zdravstveni sistem Crne Gore nije obezbijedio osnovne preduslove za uspješno sprovođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke. U tom izvještaju, između ostalog. se navodi i da skrining nije sproveden na nacionalnom nivou, kao ni da nije obezbijeđeno da 70 odsto populacione grupe bude pozvano. Nije određen ni dovoljan broj motivisanih i edukovanih izabranih ljekara koji bi učestvovali u skrining program, a u tom periodu nije bilo ni oformljeno Koordinaciono tijelo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvaliteta programa mamografskog skrininga.

obuhvat još nije postignut

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Ivana Živković za naš list kaže da očekivani obuhvat od 70 odsto još uvijek nije postignut jer se skrining i dalje sprovodi u četiri opštine u Crnoj Gori (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin).

Ipak, kako naglašava očekuje da će se ta barijera prevazići uključenjem bolnica u Beranama i Kotoru.

- Svi ljekari iz ove četiri opštine aktivno učestvuju u sprovođenju skrining programa raka dojke, ali su kapaciteti mamografskih snimanja žena ograničeni jer se još uvijek radi na samo jednom digitalnom mamografu, koji se nalazi u Kliničkom centru – navela je Živković. Vlada je, podsjeća ona, na prijedlog Ministarstva zdravlja,

odobrila nabavku dva nova digitalna mamografa iz sredstava NKT-a, vrijednosti 387.200 eura. Ovi dijagnostički aparati instaliraće se u Opštoj bolnici Kotor, za sprovođenje skrining programa za cijelu južnu regiju i Opštoj bolnici Berane, čime će se obuhvatiti sjeverni dio države.

- Obje ustanove već su pokrenule tenderski postupak za nabavku mamografa, tako da se do kraja marta očekuje da aparat bude isporučen beranskoj bolnici, dok je u kotorskoj bolnici tenderski postupak u toku – kazala je Živković.

Nabavkom dva nova mamografa, prema njenim rječima, stvoriće se uslovi da se ovaj program proširi na cijelu državu, s krajnim ciljem da se što više žena uključi u skrining, kako bi se ova maligna bolest otkrila u ranoj fazi, kada je uspješnost liječenja značajno veća. Živković je navela i da je Ministarstvo zdravlja u martu prošle godine obrazovalo Koordinaciono tijelo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvaliteta skrining programa raka dojke, - Svakako ohrabruje podatak, sa kojim Koordinaciono tijelo raspolaže, da je broj žena koje su pozvane na skrining mamografiju i koje su snimljene u toku 2022. godine veći u odnosu na prethodni period. Razlozi za to su stabilizovanje epidemiološke situacije izazvane kovid-19 pandemijom, ali i pojačana javno zdravstvena kampanja o značaju skrining pregleda – navela je Živković. sl. raDonjiĆ

Najsavremeniji mamograf u Kliničkom centru

Mitropolit Joanikije

Velimir Rakočević

Grupa građana pisala šefici Delegacije Evropske unije Oani Kristini Popi

Iznenađeni smo nereagovanjem na sve grublje slučajeve diskriminacije novinara u Javnom servisu

PODGORICA - Grupa slobodnih novinara i građana poslala je pismo šefici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oani Kristini Popi u kome ističu da su iznenađeni nereagovanjem Delegacije EU na sve grublje slučajeve diskriminacije novinara u Javnom servisu.

Oni su u pismu poručili da se okupljaju ispred sjedišta Delegacije EU kako bi skrenuli pažnju na ove pojave i podstaknuli je na principijelno reagovanje.

- Grupa slobodnih novinara i građana koji podržavaju pravo novinara na slobodan rad i ljudsko dostojanstvo protestovala je i prošle subote, ispred zgrade Delegacije EU u Podgorici. Vjerujemo da su naše poruke stigle i do Vas, iako nije bilo nikoga da ih primi, a objavio ih je samo dio crnogorskih glasila - navedeno je u pismu. Nijesu, kako kažu, iznenađeni činjenicom da se, do danas, nije oglasila savjetnica za odnose sa medijima Nadežda Dramićanin, kojoj je dio poruka sa toga protesta upućen.

- Nijesmo iznenađeni s obzirom na to da ona, tokom gotovo pet godina rada u Delegaciji EU, komunicira sa veoma uskim krugom medijskih kuća i novinara. I to upravo sa onima koji su ignorisali protest ispred zgrade Delegacije EU, kao i sve prethodne - ističe se u pismu.

Smatraju da Delegacija EU nema pravo na selektivan tretman slučajeva ugrožavanja novinarskih sloboda i progona novinara.

- Zato smo iznenađeni vašim nereagovanjem na sve češće i sve grublje slučajeve diskriminacije novinara u Javnom servisu Crne Gore. Tim prije što se, do ne tako davno, Delegacija EU, kao i druge ambasade zapadnih država, redovno i rezolutno oglašavala povodom

Šuković: EU i SAD uvijek imale favorite među crnogorskim medijima, ne znam da li im je jasno koliko su griješile u tom izboru

- Grupa građana okupila se i juče u 12 h ispred Delegacije Evropske unije u Podgorici, zbog politike mobinga i diskriminacije novinara i novinarki, kao i širenja straha i prijetnji svima onima koji pokazuju svoje neslaganje za postupanjem menadžmenta Javnog servisa RTCG.

Šesti protest građana ispred delegacije EU

Da ne podsjećamo kakve je kobne posljedice po mir i živote građana moglo imati objavljivanje dezinformacija sa protesta na Belvederu - naglašeno je u pismu

ugrožavanja novinarskih sloboda - ističe se u pismu.

Kao, kako kažu, slobodni ljudi i novinari profesionalci koji se godinama i decenijama zalažu za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, razočarani su što sve teže prepoznaju stvarnu podršku briselske administracije uspostavljanju demokratskih vrijednosti u našoj zemlji, pa i u oblasti novinarstva.

- Zapanjeni smo da u vašim izvještajima nema ni konstatacije činjenice da je Crna Gora postala gotovo sasvim medijska kolonija, jer je ubjedljiva većina medijskih kuća u vlasništvu stranaca. Jednako nam je neobjašnjivo što se tek uzgred pominje kako je uređivačka politika u tim glasilima, gotovo bez izuzetka, latentno ili otvoreno proruska i probeogradska - naglašeno je u pismu.

Posebno je, ističu, teško shvatiti ocjene o većoj izbalansira-

Udes na putu Kolašin - Mojkovac, poginuo Danilovgrađanin

DANILOVGRAD - Danilovgrađanin R. S. poginuo je u udesu koji se, oko 13.20 sati, dogodio na saobraćajnom putu Kolašin - Mojkovac, u mjestu Sjerogošte. U OKC-u nijesu mogli da nam saopšte kako je došlo do udesa. Kako nezvanično saznajemo, R. S. je upravljao automobilom i iz, za sada, neutvrđenih razloga, sudario se sa teretnim motornim vozilom. Saobraćaj na putu Kolašin - Mojkovac je bio obustavljen do okončanja uviđaja. R. P.

nosti u izvještavanju RTCG, ,,imajući u vidu da je medijska kuća čiji je slogan ,,Javni servis evropske CG“ zapravo pod snažnim uticajem ključnih poluga ruskoga uticaja u našoj državi - Crkve Srbije / SPC i Demokratskog fronta, uz apsolutno nekritički odnos prema premijeru Abazoviću, njegovoj vladi i partiji koju predvodi“.

- Da ne podsjećamo kakve je kobne posljedice po mir i živote građana moglo imati objavljivanje dezinformacija sa protesta na Belvederu - naglašeno je u pismu.

Čak ni, kako navodi grupa građana i novinara, najnoviji slučajevi progona novinara zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava da govore jotovanom varijantom crnogorskog jezika, revanšističkog dezavuisanja uglednih novinara raspoređivanjem na neadekvatna, ponižavajuća radna mjesta, nijesu bili do -

voljan razlog da se Delegacija EU oglasi.

- Možda biste reagovali, kad biste imali informaciju da ovakvi slučajevi nijesu rijetkost?! Rijetkost su samo ljudi koji su imali hrabrost da javno progovore o progonu kojem su izloženi. Možda će vam nešto značiti podatak da je u medijskoj kući sa oko 750 zaposlenih, novi menadžment podijelio preko 250 novih rješenja zaposlenima. A „pojačanja“ doveo uglavnom iz glasila poznatih po otvorenom promovisanju ,,proputinovske i provučićevske“ politike. U namjeri da vam skrenemo pažnju na ove pojave i podstaknemo vas na principijelno reagovanje, okupili smo se i ove subote pred zgradom Delegacije EU. Do sada smo striktno vodili računa da broj okupljenih ne pređe 20, kako ne bismo sebi i policiji pravili proceduralne probleme. Jedini cilj bio nam je da javno pošaljemo poruke. Još ovoga puta pružamo Vam šansu da pokažete da ste naše poruke primili, a spremni smo da Vam ih u direktnom razgovoru i pojasnimo - zaključeno je u pismu Popi. R. P.

Ovo je šesti protest grupe građana, a oni su se prethodnih sedmica okupljali ispred Direktorata za medije, kao i ispred zgrade RTCG. Glavni i odgovornik urednik portala i radija Antena M Darko Šuković kazao je sa skupa ispred Delegacije EU da su Evropska unija i SAD uvijek imale favorite među crnogorskim medijima. - I nije ih birala po profesionalnim kriterijima, nego po spremnosti da prenose poruke vlastima u Podgorici koje Brisel nije mogao zvanično da saopšti. To mi je otvoreno priznao jedan Popin prethodnik - rekao je Šuković.

Kako je dodao, ne zna da li im je i danas jasno koliko su griješili u tom izboru i da li ih uopšte zanima što su njihovi favoriti kasnije bili otvoreni promoteri teze o Crkvi Srbije kao faktoru emancipacije crnogorskog društva i kao glavni kanali proruske i prosrpske politike.

- Treba li da podsjetim da je Evropski parlament tu istu Crkvu Srbije označio kao ključnu polugu za ostvarivanje ruskih ciljeva u Crnoj Gori. Možda je najbolja ilustracija načina rada EU u oblasti medija to što ja do prošle subote nijesam čuo za Nadeždu Dramićanin niti do danas znam kako izgleda ta osoba, koja je skoro pet godina savjetnica za medije u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori - kazao je Šuković ukazujući na odsustvo reakcije Delegacije kada je u pitanju diskriminacija novinarki i novinara u Crnoj Gori. Okupljeni na protestu su i juče, putem transparenata poslali poruke - ,,Imamo pravo da se izražavamo na svom jeziku“ i ,,Progon crnogorskih novinara mora stati“.

Akcija „Skok“: Uhapšeni Podgoričani i Cetinjani, oduzeti heroin, marihuana...

PODGORICA - Kriminalistička policija realizovala je višemjesečnu akciju „Skok“ u kojoj je uhapšeno 11 osumnjičenih za uličnu prodaju narkotika. Po naredbama nadležnih sudija za istragu izvršeni su pretresi na sedam lokacija u Podgorici i na Cetinju i tom prilikom je oduzeto oko 240 grama ma-

rihuane, 66 grama heroina i određeni broj tableta sa liste opijata, kao i veći broj mobilnih telefona, vaga za precizno mjerenje i predmeti namijenjeni za prepakivanje opojnih droga.

Uhapšeni su Cetinjani S. M. (43), M. D. (32), M. I. (36) i Podgoričani S. S. (26), D. R. (37), D. V. (33), F. LJ. (27), K.

O. (60), S. O. (30), M. M. (43) i N. R. (24) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i oni su uz krivičnu prijavu privedeni državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Tokom sprovođenja ovog predmeta policija je još pro -

tiv 14 osoba iz Podgorice i sa Cetinja podnijela prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. - Uprava policije će i u narednom periodu sprovoditi aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju ulične prodaje narkotika - poručuju u policiji. R. P.

Dok se u javnosti potencira potreba nabavke specijalizovanih aviona, MUP nastoji da do sezone požara osposobi flotu AHJ

„Kanaderi“ van dometa, mnoge zemlje traže alternativu za njih

Zbog propusta izvršne vlasti od prije godinu i po Crna Gora još uz velike napore pokušava da nadoknadi izgubljeno vrijeme i uoči požarne sezone stavi u funkciju ukupno pet vazduhoplova (aviona i helikoptera) iz sastava Avio-helikopterske jedinice

PODGORICA – Iako je decenijama „vodena bomba“ koju na predjele u plamenu ispuštaju „kanaderi“ prva asocijacija na efikasan odgovor za požare, cijena njihove nabavke i održavanja, potreba upotrebe više od jedne letilice i brojni drugi aspekti, dovode u pitanje opravdanost investicije koja je upitna za malu zemlju kao što je Crna Gora, smatra v. d. direktora Direktorata za vanredne situacije MUP-a Miodrag Bešović.

Prema njegovim riječima, i mnogo bogatije i veće države traže alternative kroz nabavku drugih tipova aviona i helikoptera, dok naša zemlja - zbog propusta izvršne vlasti od prije godinu i po - još uz velike napore pokušava da nadoknadi izgubljeno vrijeme i uoči požarne sezone stavi u funkciju ukupno pet vazduhoplova (aviona i helikoptera) iz sastava Avio-helikopterske jedinice.

Koje su opcije Ideja o potrebi da se nabave „kanaderi“ inovirana je nedavno iz nevladinog sektora, a NVO Ozon je prepoznala Nikšić i Kapino polje kao adekvatnu bazu za tu vrstu namjenskih vazduhoplova, zbog jezera pogodnih za prihvat vode. Iz Direktorata ne spore mnogo puta dokazane efekte ovih letilica, ali ukazuju i na druge aspekte.

Bešović ističe da je proizvodnja „kanadera“ u jednom momentu bila i obustavljena, pa ponovo pokrenuta, a cijena, zavisno od modela, dostiže i do 35 miliona eura, a njegovo godišnje održavanje je oko milion i po eura.

- Opslužuje ga devet članova posade, što uključuje pilote, inžinjere... Nikada se ne kupuje jedan avion, već makar dva, zbog kontinuiteta djelovanja na terenu i perioda naleta. Sve bi to za našu zemlju predstavljalo veliko ulaganje. Ne bismo mogli da ih kupimo, niti održavamo, o čemu svjedoče iskustva zemalja koje ih već imaju od ranije, a flota je svedena na svega nekoliko i nerijetko se kuburi sa ispravnošću starijih aviona – navodi Bešović. Napominje da su idealno rješenje za zemlje koje imaju dugu liniju obale, poput Hrvatske, Italije, Grčke... Naglašava da, prema sadašnjim tendencijama i kretanjima na tržištu, što su prepoznale zemlje poput Grčke i drugih, kao alternativu prepoznaju „er traktor“, tip aviona koji je i Crna Gora ranije uključila u sastav svoje flote, modifikaciju postojećih helikoptera, ili nabavku specijalizovanih višenamjenskih helikoptera kakve je u oktobru prošle godine nabavila Srbija, tipa ,,kamov“ (Ka-32). Kapacitet rezervoara za vodu „er traktora“ je oko 3.000 litara, što je nekih 50-60 odsto u odnosu na kanader. Ali cijena iznosi tri miliona eura, dakle deseti dio kanadera. Ta je, kako kaže, firma prebukirana narudžbama, jer mnoge zemlje su naručivale po 10-15 letilica. Ali svakako, procjena je da bi u perspektivi trebalo razmišljati o tom rješenju, kao i adaptiranju helikoptera pratećom opremom za nošenje specijalnog vedra sa vodom.

Sa druge strane, letilice, poput helikoptera KA 32, zbog manevarskih sposobnosti, velikog kapaciteta vode

(5.000 litara) i pogodnosti za upotrebu u brdovitim i planinskim predjelima su idealna opcija, a njihova cijena je trećina „kanadera“.

GrešKe u Koracima

Bešović ističe da Crna Gora ulaže velike napore da u potpunosti osposobi pet vazduhoplova za koje je procijenjeno da je ulaganje opravdano.

Kako kaže, kako se prije godinu i po nije reagovalo na vrijeme u međuvremenu su se, od početka rata u Ukrajini, prilike na tržištu usložile, mnogo teže se uspostavljaju pokidane karike u nabavci materijala i djelova. Cilj je da planirana flota bude kompletirana, odnosno operativna i stavljena u punu funciju.

- Procjene su da, ukoliko ne dođe do komplikacija u realizaciji ugovora, na koje bi mogle da utiču promjena cijena u reprolancima vezanim za avio-industriju, početkom jula 2023. godine možemo očekivati da budu funkcionalna dva helikoptera i tri protivpožarna aviona, odnosno svi vazduhoplovi Ministarstva unutrašnjih poslova koji se planiraju za dalju upotrebu – potvrdio je Bešović.

Kako je Pobjeda pisala, krajem prošle godine, trenutno je funkcionalan helikopter ,,augusta bel“ AB 412 d, očekuje se vraćanje jednog protivpožarnog aviona tipa „er traktor“ u operativno stanje, nakon redovnog remonta propelera. Prošlogodišnja situacija sa

EU formira vlastitu flotu „kanadera“ na prijedlog članica

Nekoliko članica Evropske unije - Hrvatska, Portugal, Španija, Francuska, Italija i Grčka – pokrenule su inicijativu da Evropska unija u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (rescEU) formira vlastitu flotu aviona za gašenje tipa „kanader“. Kako su ranije pisali hrvatski i slovenački mediji, riječ je o aranžmanu

prema kojem bi EU do 2029. godine trebalo da dobije 12 „kanadera“ u svom vlasništvu, a prvi avioni bi trebalo da budu operativni ne prije 2026. godine. Ovaj ugovor bi, kako je tada najavljeno, trebalo da doprinese pokretanju proizvodnje ,,kanadera“ koja je bila u zastoju.

Veliki požari širom Evrope istovremeno, prošle godine su doveli do složenih problema za nacionalne mehanizme borbe protiv vatrene stihije. To je predstavljalo veliko opterećenje za nacionalne kapacitete i brojne zahtjeve da EU podrži zemlje koje nemaju ,,kanadere“ u nacionalnom vazduhoplovstvu.

nje u AHJ zvanično prezentovao Vladi. Zbog nepravovremenog odobravanja sredstava tokom 2021. godine propušteno je blagovremeno sprovođenje tendera za osnovne stavke potrebne za osposobljavanje, odnosno održavanje u letnom stanju aviona i helikoptera kojima raspolaže MUP. To je dovelo do toga da minula požarna sezona bude dočekana bez upotrebljivih letilica, a Direktorat i službe zaštite i spašavanja na terenu mogle su jedino da se oslone na dva helikoptera Vojske Crne Gore.

procedure

Odobravanja sredstava za potrebe AHJ za vrijeme Krivokapićeve vlade kasnilo je zbog kalkulisanja Ministarstva finansija da, na osnovu informacija MUP-a o stanju u tom sektoru, blagovremeno predvidi i odobri novac

požarima ukazala je u kojoj mjeri nesinhronizacija državnih organa može negativno da utiče na spremnost i kapacitete službi za adekvatno reagovanje.

Odobravanja sredstava za potrebe AHJ za vrijeme Krivokapićeve vlade kasnilo je zbog kalkulisanja Ministarstva finansija da, na osnovu informacija MUP-a o stanju u tom sektoru, blagovremeno predvidi i odobri novac. Krivicu za to potom je resor ministra Milojka Spajića prebacivao na ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i pored činjenice da je MUP tokom 2021. godine u nekoliko navrata sta-

Bešović je ponovio da zbog prilično komplikovanih procedura postupka javnih nabavki, svako neblagovremeno reagovanje i kašnjenje u opredjeljivanju sredstava i pokretanju procedura za popravku vazduhoplova izaziva dodatno kašnjenje u stavljanju ove jedinice u puno operativno stanje, što se potvrdilo tokom minule dvije godine. - Vrijeme propušteno u prethodnim godinama, kao i problemi sa nefunkcionisanjem elektronskih javnih nabavki po dobijanju sredstava tokom 2022. godine pokušali smo intenzivnim radom da nadomjestimo. Potpisani su ugovori za popravku protivpožarnih aviona. Pokrenut je tender za servisiranje helikoptera AB 212, a 30. decembra pokrenut je i postupak za servisiranje motora protivpožarnih aviona, čime su zaokruženi postupci nabavki vezanih za osposobljavanje vazduhoplova – kazao je Bešović. Napominje se da je u budžetu za 2023. godinu za održavanje vazduhoplova opredijeljeno 2.100.000 eura za šta je navedeno da je „dovoljno za dovođenje pet vazduhoplova u plovidbeno stanje, odnosno u operativnu upotrebu, ukoliko ne dođe do nepredviđenih neispravnosti“. i. periĆ

s. vasiljević

Miodrag Bešović

Vatrogasni avion „er traktor“ gasi požar na Luštici

s. vasiljević

Hrvatski „kanaderi“ pomagali u gašenju u Crnoj Gori

POVODI: Šta predviđa francusko-njemački

sporazum o odnosima Beograda i Prištine

Srbija priznaje Kosovo primjenom sporazuma

BEOGRAD – Na pitanje da li je Srbija usmenim prihvatanjem francusko-njemačkog plana za Kosovo zapravo priznala kosovsku nezavisnost, većina pravnika će odgovoriti negativno jer se ne radi o međunarodno verifikovanom ugovoru. Činjenica je da je Kosovo izgubljeno 1999. godine potpisivanjem Kumanovskog sporazuma koji je predstavljen kao pobjeda Srbije i toga se danas drže svi desno orijentisani političari.

Istoričar Milivoje Bešlin nedavno je podsjetio da je Kosovo ušlo u sastav Srbije 1913. godine „pobjedom u ratu, ratnim zločinima i međunarodnom konferencijom, a otišlo je 1999. godine gubitkom u ratu, ratnim zločinima i voljom velikih sila“.

Šta je prihvaćeno

Ovaj sporazum ka kome se ide će, u nekom trenutku, zaista postati međunarodni sporazumim samim tim što se ratifikuje u Skupštini Srbije – objasnio je za Pobjedu Milan Antonijević, pravnik i ekspert za ljudska prava.

Antonijević dalje kaže da pretpostavlja da će to biti logičan nastavak samih dogovora i dijaloga.

-Što se tiče priznanja, on nije eksplicitno odgovorio na to, sam sporazum nema nijedan element koji eksplicitno govori o priznanju od strane Republike Srbije – već o normalizaciji odnosa koji su potpuni i na onim nivoima koje imaju međunarodno priznate države. Stoga se dolazi do jednog rješenja koje zaustavlja konflikt i njegove mogućnosti i koje dovodi do mogućnosti podizanja saradnje u svim oblastima, od ekonomskih do onih koje su životno važne –istakao je Antonijević.

Odgovarajući na pitanje da li je sporazum faktičko priznanje Kosova od strane Srbije, kako

Odlazak mladih problem regiona

Kosovo je već odavno faktički nezavisno, samo će proći još vremena da to Srbija i formalno prihvati, kao i pet članica EU i još mnoge zemlje u svijetu – konstatuje dr Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji, dok pravnik i ekspert za ljudska prava Milan Antonijević poručuje da sporazum nema nijedan element koji eksplicitno govori o priznanju od strane Srbije već o normalizaciji odnosa koji su potpuni i na nivoima međunarodno priznate države

- Kosovo i Srbija imaju isti problem kao i cio region – odliv mladih ljudi koji odlaze i sa sjevera Kosova. To se jedino može zaustaviti nekim pozitivnim političkim promjenama: da ljudi osjećaju da imaju perspektivu na Kosovu bez obzira da li žive sjeverno ili južno od Ibra. Mislim da ovaj sporazum nakon ratifikacije unutar Narodne skupštine Republike Srbije ima potencijal da to i uradi –naveo je Antonijević

se predstavlja u javnosti, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji dr Jelica Minić podsjeća da su visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Žozep Borelj i glasnogovornik EU Peter Stano, saopštili da su dvije strane prihvatile sporazum. Premijer Kosova Aljbin Kurti je izjavio da je bio spreman da potpiše sporazum, ali da druga strana nije. A predsjednik Vučić je naglasio da je samo ,,podržao“ sporazum. On i dalje tvrdi da nema prihvatanja nezavisnosti Kosova, ili njegovog članstva u UN, a premijer

Kurti odbija mogućnost uvođenja zajednice srpskih opština pod ovim nazivom i u prethodno dogovorenom formatu. -Semantičke igre i igre sa detaljima se, dakle, nastavljaju, ali francusko-njemački sporazum već živi svoj život kao usvojeni dokument koji ovog mjeseca ulazi u fazu implementacije. Kosovo je već odavno faktički nezavisno, samo će proći još vremena da to Srbija i formalno prihvati, kao i pet članica EU i još mnoge zemlje u svijetu. Važno je samo otkloniti konfliktni potencijal ovog međuprostora

Ruska „briga“ za Srbe

- Izjava Lavrova je u funkciji politike koja izjednačava ,,sudbine“ Srbije i Rusije, koje su uvijek usamljene naspram neprijateljskog Zapada, koji ne razumije njihove ,,pravedne ratove“ , u kojima im je izgleda ,,suđeno“ da gube. Budući da sporazum od dvije strane traži poštovanje vrijednosti definisane u članu 21 o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, prema Ugovoru o Evropskoj uniji pa, dakle, pokreće pridruživanje Srbije uvedenim sankcijama zbog rata u Ukrajini, ovaj dokument iz više razloga nije u Rusiji primljen sa odobravanjem – objasnila je dr Minić.

u kome svi građani Kosova plaćaju visoku cijenu, a Srbi najveću – kaže dr Minić Pobjedi. Šta znači sporazum

Prema riječima dr Minić sporazum iza kojeg su stale EU i SAD predstavlja veliki prodor u već godinama zategnutim i praktično zamrznutim odnosima Beograda i Prištine.

- To je svakako dobra vijest za čitav region Zapadnog Balkana, koji djeluje po principu spojenih sudova, a utiče i na šire susjedstvo, koje je već dio Evropske unije i NATO saveza – kaže dr Minić i na pitanje koliko smo blizu konačnom rješenju problema odgovara:

-Zavisiće u velikoj mjeri od toga kako će se i u kojoj mjeri formalizovati ponuđena rješenja u ovom sporazumu i kako će teći njegova implementacija – kaže Minić i navodi da se insistira da su dvije strane dužne da do kraja ispune sve odredbe Briselskog sporazuma iz 2013. godine i sve njegove kasnije dopune i razrade.

Ona kaže da ne treba zaboravi-

ti da je ovoj ,,udruženoj“ akciji najkrupnijih aktera na evropskoj političkoj sceni najviše doprinio rat u Ukrajini i realna prijetnja da se otvore nova žarišta sukoba u većem dijelu regiona.

-Faktor bezbjednosti je u ovom trenutku dominantan, ali održivost ponuđenih rješenja je glavno mjerilo za budućnost. Mogu

li Srbi i Albanci dugoročno živjeti jedni pored drugih i sarađivati u ostvarivanju zajedničkih ciljeva stabilnosti i razvoja, ili će kontrola i širenje teritorija, uz dominaciju politike revandikacija biti neizbrisive karakteristike njihovih odnosa, koje će pogađati čitav region? Francuska i Njemačka su poslije Drugog svjetskog rata ponudile uspješan model, koji je obezbijedio gotovo 80 godina mira i prosperiteta u Evropi. Uključivanje Srbije i Kosova u EU i NATO bi sigurno i njih priveo u stanje normalne saradnje, ali bez stvarnog pomirenja i oproštaja koji se ni na jednoj strani, ni u jednom trenutku, nijesu iskreno podsticali i za-

govarali. Možda će to donijeti neke nove generacije, koje će biti u stanju da razviju evropski identitet, koji miri mnoge neraščišćene račune u čitavoj Evropi, gdje neće morati da budu svi Srbi i svi Albanci svako u svojoj državi da bi mogli da dobro žive kao građani bilo gdje –objašnjava Minić.

opet rusko mije Šanje

Iako ih niko nije pomenuo i ništa pitao povodom sporazuma Rusi su se sami pozvali da govore o Kosovu. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da zapadne zemlje neće da ispune sporazum iz Minska i nemaju namjeru da sprovode sporazum u vezi sa Srbima na Kosovu.

-Rusija se sve eksplicitnije i glasnije miješa u spoljnu politiku Srbije. Posebno su glasni i sveprisutni ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan Harčenko i glasnogovornica Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Tako da izjava gospodina Lavrova, kojom se minimizira efekat upravo obavljenih pregovora oko francusko-njemačkog sporazuma, i koja samo uvećava nepovjerenje i sumnje oko njegovih najvažnijih odredbi koje u Srbiji već postoje, sasvim očekivano – smatra dr Minić.

violeta Cvejić

Jelica Minić

Milan Antonijević

Kada je 25. februara 2023. godine održana u Beranama priredba Srpske pravoslavne crkve u gradskom Kulturnom centru posvećena slavi Sv. Simeona „Mirotočivog“- velikom raškom županu Stevanu Nemanji, i izgradnji bazilike Sv. Simeona u ovom mestu, ispunila nam se želja da čujemo kako kir Metodije Ostojić, episkop budimljansko-nikšićki, poima hristologiju, istoriju Nemanjića, sintagme o naciji i narodu, i poželjne oblike crkvene propagande.

I ko god osim nas želi da čuje u čemu je razlika između stvarnih istorijskih Nemanjića i lažnog crkvenog kulta o Nemanjićima, i u čemu je razlika između stvarnog Hrista i lažnog Hrista, neka ide po crkvenim doksologijama sve dok se ne uveri u to da je Srpska pravoslavna crkva iskopala nepremostivi ambis između degenerisane hristološke i političke interpretacije Novog zaveta i istinitog jezgra Hristove epifanije.

ŠTO KAŽE

KIR METODIJE

Ovo kaže kir Metodije Ostojić:

„Jevanđelje koje se čita na današnjoj slavi ovog svetog hrama (bazilike Sv. Simeona u Beranama – prim D.V.), govorilo je o tome kako je Hristos govorio svojim učenicima: Ko hoće za mnom da ide neka uzme svoj krst na pleća svoja i neka ide za mnom“ .

Ovo Isus nije nikada rekao. I to ne samo zbog toga što apostolima nije mogao staviti u ruke krst pre nego što je sam na krstu završio, jer oni za krst još nisu znali, već zbog onoga kako je on uistinu pozvao učenike da mu se pridruže.

Sada pažljivo čitajmo Njegove reči, kojih se nebeski padobranac Metodije, izgleda, ne seća: „Ako ko dođe k meni a ne mrzi na svojega oca, i na mater, i na ženu, i na djecu , i na braću , i na sestre i na samu dušu svoju, ne može biti moj učenik“

Dakle: samo onaj koji mrzi svoj rod i sebe samog može biti Isusov student. Ovo smo naveli ne zbog toga da bismo podstakli u vama želju da istražujete socio-patološku Isusovu misiju, iako nemamo ništa protiv toga, već da bismo ukazali da Crkvi nije strano falsifikovanje Hrista radi izgradnje neistinitog kulta kojim ona opravdava svoju egzistenciju. Njen Hrist nije Hrist, prevara je.

GREŠKA SA SAVINOM BIOGRAFIJOM „MIROTOČIVOG“

Gotovo je neobjašnjivo zašto beranski episkop Metodije previđa da je Savina biografija svog navodno mirotočivog oca potpuno suprotna stvarnoj bi-

POGLED SA STRANE

Episkopske neistine

Ko god želi da čuje u čemu je razlika između stvarnih istorijskih Nemanjića i lažnog crkvenog kulta o Nemanjićima, i u čemu je razlika između stvarnog Hrista i lažnog Hrista, neka ide po crkvenim doksologijama sve dok se ne uvjeri u to da je Srpska pravoslavna crkva iskopala nepremostivi ambis između degenerisane hristološke i političke interpretacije Novog zavjeta i istinitog jezgra Hristove epifanije

ografiji Stevana Nemanje koju je napisao kralj Stevan Prvovenčani, srednji Nemanjin sin, stariji Savin brat. Metodije tvrdi da Nemanjina nauka nije bila ništa drugo do anđelština, „Jevanđelje“, skup memoara Isusovih studenata i Pavlovih deduktivnih tekstova o Hristovom „učenju“. Teško da je tako - ne zbog toga što Stevan Nemanja nije znao da čita i piše, i što je Biblija za njega bila debeo predmet od kože, već zbog toga što je tri godine nagovarao katoličkog Fridriha Barbarosu da zajedno napadnu pravoslavni Carigrad i podele plen, i što je u moru krvi razarao slovenske gradove poput Niša, Stoba, Gradca, Skoplja, Prizrena, Svrljiga i drugih, i što je vodio, zajedno sa Savom, papski krstaški rat protiv slovenske bogumilske braće. Nemanja ni slučajno nije okupljao Srbe, kako to misli Metodije Ostojić, jer za Srbe nije ni znao. Kako bi i mogao kada oni nacionalno ne postoje u 13. veku kako u građanskom tako i u etničkom smislu. Stevan nije širio Srbiju već Rašku kao privatnu teritoriju Nemanjića i savezničkog plemstva.

I on ni slučajno nije bio otac srpske države kako to opet otkriva Metodije, već je bio novi vladalac raške županije koja je postojala već sto godina pre njega.

I suprotno svetosavskim neistinama iz 20. veka sa Bogoslovskog fakulteta u Beogradu koje Metodije ritmično ponavlja kao što divlje guske podjednako klikću na padobranskim visinama, Sava nije nikada rekao da je Srbin, nije nikada izgovorio reč „pravoslavlje“, nije nikada rekao da je arhiepiskop svih srpskih zemalja, nikada nije izgovorio sintagmu „sve srpske zemlje“ i nikada nije kazao da su Bosna i Hercegovina njegova dedovina. Uzaludni falsifikati koji se o tome u tajnosti pišu u podrumu Patrijaršije izazivaju u akademskoj javnosti jedino prezir.

Sveti Sava nije o Stevanu Nemanji napisao nikakvu biografiju već hagiografski panegirik o nepostojećim moralnim osobinama svog oca, kog je opisao kao živog anđela na zemlji bez faktografskih dokaza. Ali nigde nije rekao, poput beranskog episkopa Metodija, da je njegov otac Stevan Nemanja „otac srpskog naroda i nacije“.

A potpuno suprotno od Save, činjeničnu biografiju o Stevanu Nemanji je dao Stevan Nemanjić (i pomalo monah Domentijan), sin mu i kralj Rašana, koji je metodično opisao sva ona dela očeva i karakterne osobine koje je upravo Isus i zahtevao za svoje sledbenike: mržnja, razaranje, nemilosrdno osvajanje.

U tome stari Nemanja nije bio nikakav izuzetak u ondašnjoj Evropi, svi evropski vladari su, u stvari, zaista bili ne manji Isusovi sledbenici od raškog župana. Ali Crkva ne uči narod po kralju Stevanu Nemanjiću, već po patrističarskom mističaru Savi.

METODIJE, POZNAVALAC

TEORIJE NACIJE

Kir Metodije je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Po-

dgorici i na Bogoslovskom fakultetu u Foči.

O Fočanima ništa ne znamo, ne znamo ni za kakvog tamošnjeg teologa koji je poznavao genezu evropskih nacija – što ne znači da ga nema - ali zato znamo da tokom 90-ih godina 20. veka Ljubiša (monah Metodije) Ostojić na podgoričkoj ekonomiji, osobito od profesora sociologije, nije mogao dobiti obaveštenje da je Stevan Nemanja bio Srbin nalik političkoj ideologiji stvarnih Srba od 17. veka na ovamo, od Banata do Crne Gore.

Ali episkop Metodije je odnekud usvojio nepoznati aksiom da je župan Nemanja kao „otac srpskog naroda i nacije“ bio u „hrišćanskom i savremenom smislu objedinitelj i ujedinitelj srpskog naroda“. Metodije očigledno još ne zna da, bar za sada, postoje jedino izgrađeni pojmovi etničke krvne nacionalne zajednice koja nije zavisna od religije ma koliko ljudi bili religiozni (etnički Srbin je iznad religije), i pojam građanske nacije kao sistem jednakosti svih ljudi pred zakonom bez obzira na religiju, naciju, klasu i ideološku struju.

Stevan Nemanja nema veze ni

Politika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je program građanskog rata, apsolutnog cijepanja stanovništva na dvije vojske jedne te iste krvi i žile, radi njene vlasti i njenog učvršćenja. Koliko glava će pasti i koliki kulturni poraz će narod pretrpjeti, i to obje strane, zbog vlasti Crkve, nju uopšte ne brine niti saosjeća sa žrtvama. To je tipično za fanatika, čovjeka gluvog za dijalog i saradnju. Ta ratna politika neće zaštiti crnogorske Srbe od duhovne propasti ma koliko oni palili tamjan i pili na liturgiji Isusovu krv, jer im episkop iz Berana neće preporučiti da odu u univerzitetsku i narodnu biblioteku da uče o svojoj stvarnoj prošlosti, stvarnim Slovenima i Srbima. I da uče o drugačijem hrišćanstvu, i da uče kako se kuju programi za novi život

sa jednom niti sa drugom nacijom. On je prednacionalan.

METODIJE, POZNAVALAC DJEČJE PROSVJETE NEMANJIĆA

Episkop Metodije je o Nemanji i Nemanjićima rekao: „Ono o čemu se najviše brinuo, pa zbog toga najveće plodove je imao srpski narod, između ostalog, je to što se Sveti Simeon i Nemanjići brinuli o vaskolikom pitanju, odnosno vaspitanju, hranjenju djece i omladine srpskog naroda…“ . Da je dijete Ljubiša Ostojić živelo u 13/14. veku pod Nemanjićima, ne bi znalo ni da piše, ni da čita, a ne bi smelo ni da se igra van svog sela, niti ribu da peca, a ni zeca da uzamkari; radilo bi na njivi i kosilo seno na livadi, a i težačilo bi u štali od jutra do mraka. Nemanja ne samo da nije osnovao nijednu školu, jer za njih nije ni znao – mada ih je u gradskoj crkvenoj i esnafskoj Evropi

Kir Metodije Ostojić kaže: ,,Jevanđelje koje se čita na današnjoj slavi ovog svetog hrama govorilo je o tome kako je Hristos govorio svojim učenicima: ’Ko hoće za mnom da ide neka uzme svoj krst na pleća svoja i neka ide za mnom’“. Ovo Isus nije nikada rekao. I to ne samo zbog toga što apostolima nije mogao staviti u ruke krst prije nego što je sam na krstu završio - jer oni za krst još nijesu znali - već zbog onoga kako je on uistinu pozvao učenike da mu se pridruže

bilo - nego nije osnovao nijedno sirotište za „srpsku“ decu svojih pobijenih protivnika, nijednu bolnicu i sirotište za decu pomrlih roditelja od gripa, nije osnovao nijednu dečju kuhinju za decu, i nijednom detetu nije poklonio bajku da mašta o boljem životu.

A nijednu školu nije osnovao ni njegov sin Sava – jer je Sava osnivao manastire sa nesvetovnim patrističkim znanjem (Sava nije stigao ni do Abelardove metafizike), niti je osnovao školski sistem – pogotovo nije osnovao trostepeni islamski školski sistem sa diplomama koji će Evropa da preuzima tek od kraja 18. veka, niti je napisao ijedan udžbenik, niti je formirao nastavne predmete i učila, niti je proizveo profesore i naučne diplome, niti je održao ijedno predavanje na tadaš-

Piše: dr Dragan VESELINOV

Kir Metodije Ostojić

Politika SPC je program građanskog rata

TrisTa sedamdese T T reći dan ruske invazije na u krajinu: Rusija nije preuzela kontrolu nad Bahmutom

neistine u Beranama

njim univerzitetima u Evropi, severnoj Africi i na Bliskom istoku gde se kao princ kretao. A univerziteta na sistemu artes liberales je van Evrope i u Evropi bilo na desetine. Prvu biblioteku je u 14. veku osnovao tek Dušan Nemanjić, ali ne u Raškoj, ne ni u Beranama - već u Dubrovniku, da tamo školuje plemićku mladež za državne poslove. To je bilo sto godina posle Save.

A u Evropi jeste bilo da se pod zemlju zakopa svako ko od popa drugačije misli, što je i Sava prokletstvom i mačem činio u svojoj „Žičkoj besedi“.

Ko Je osnoVao

ProsVJeTU

Nisu Nemanjići i Rašani osnovali nikakvu prosvetu, već vojvođanski Srbi u 18/19. veku, u Sent Andreji, Zemunu, Segedinu, Karlovcima, Somboru, Novom Sadu, Pešti i na drugim mestima. I štitili su od 16. do 19. veka u sremskom Irigu laičku guslarsku slepačku akademiju da bi čak i slepcima dali „školsko“ zanimanje i zaradu po srpskom svetu a narodu dali mitove i kultove kojima ih nisu učili popovi.

Ali ih nisu ni odbacivali – ka-

že sremski književnik Borislav Mihajlović Mihiz iz svešteničke familije, jer su svuda na svetoj Fruškoj gori u blizini

Iriga manastiri Krušedol, Hopovo, Grgeteg, vrdnička Ravanica, obe Remete i Rakovac gde se imalo šta čuti. Uroš Predić je 1882. godine nacrtao grafiku „Guslar“ gde guslar okružen decom besedi narodne bajke, dok mirotočivog Simeona i Savu niko, ni na jednoj slici, ikoni, nije video sa srpskim porodom.

A irišku „akademiju“ je posle bečke zabrane rada iz 1780. godine preuzeo Slankamen u privatnoj guslarskoj školi tokom celog 19. veka. Poslednji veliki srpski guslar tok doba Pera Dmitrov umro je 1926. godine.

A seoski beranski biskupi i laički popovi koji čim progovore odmah osete da su prvo Srbi, a potom misle da su hrišćani - neka znaju da nisu hrišćani. Ovo

smo im rekli polemičkim jezikom Srba iz 19. veka.

I dodajemo ovo: Hrišćani su prva nadnarodna i nadnacionalna interkontinentalna nacija na svetu. Hrist se oslobodio etno-filetizma i jevrejstva da bi zaživeo u svakom narodu. Nije Jevrejin predsednik sveta, već Hrist, anti-nacionalist i građanin, svih ljudi podjednako.

ČeMU neisTine

Neistine iz Berana da je Srbin samo onda Srbin ako je patristički sledbenik beogradskog pravoslavlja i lažnih kultova Srpske pravoslavne crkve o Nemanjićima, i da Srbina van ove vere nema, najviše vode Crnogorce ka trajnom raskolu kome sutra ništa neće biti strano, čak ni punjenje kubura barutom. Da kažemo tajnim guslarskim šatrovačkim jezikom, njihovim „gegavačkim“ argoom, pobiće nam se „keve“ – uistinu je to njihova reč za majke, preuzesmo je do danas.

Politika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je program građanskog rata, apsolutnog cepanja stanovništva na dve vojske jedne te iste krvi i žile, radi njene vlasti i njenog učvršćenja. Koliko glava će pasti i

koliki kulturni poraz će narod pretrpeti, i to obe strane, zbog vlasti Crkve, nju uopšte ne brine niti saoseća sa žrtvama. To je tipično za fanatika, čoveka gluvog za dijalog i saradnju. Ta ratna politika neće zaštiti crnogorske Srbe od duhovne propasti ma koliko oni palili tamjan i pili na liturgiji Isusovu krv, jer im episkop iz Berana neće preporučiti da odu u univerzitetsku i narodnu biblioteku da uče o svojoj stvarnoj prošlosti, stvarnim Slovenima i Srbima.

I da uče o drugačijem hrišćanstvu, i da uče kako se kuju programi za novi život.

I teško je shvatiti kako se iko odvažava u Crnoj Gori da osniva „demohrišćansku stranku“, poput Krivokapića, a da pre toga ne pita demohrišćane Evrope - recimo Hrišćansko-demokratsku uniju u Nemačkoj - zašto su u njenom članstvu ne samo katolici, već i protestanti, pravoslavni, muslimani i ateisti, i zašto je moguće da u demohrišćanskoj Demokratskoj internacionali centra bude član Erdoganova turska Partija razvoja i pravde, kao i Kosovska demokratska liga Ibrahima Rugove? I to sve do danas. Što će njima integracija u zemlji i van nje, a nama ne, nama je međusobni rat draži?

gDJe Je Kra J

Kada vidite šta politika Velike Srbije i pravoslavnog srpstva čini Srbima u Crnoj Gori zahtevajući beogradskom patrijarhatu šampionsko mesto u definiciji modela srpstva i srpskih interesa, onda razumete da to dovodi u pitanje državnu stabilnost kako u Crnoj Gori, tako i međunarodnu stabilnost Srbije. Time je Srpska pravoslavna crkva gotovo prešla granicu uživanja demokratske slobode na svoj politički rad.

A kada se to dogodi, onda možemo na primeru Rusije da uočavamo zašto su ruski carevi i

Suprotno svetosavskim neistinama iz 20. vijeka sa Bogoslovskog fakulteta u Beogradu koje Metodije ritmično ponavlja kao što divlje guske podjednako klikću na padobranskim visinama, Sava nije nikada rekao da je Srbin, nije nikada izgovorio riječ „pravoslavlje“, nije nikada rekao da je arhiepiskop svih srpskih zemalja, nikada nije izgovorio sintagmu „sve srpske zemlje“ i nikada nije kazao da su Bosna i Hercegovina njegova djedovina. Uzaludni falsifikati koji se o tome u tajnosti pišu u podrumu Patrijaršije izazivaju u akademskoj javnosti jedino prezir

boljševici tu slobodu oduzeli Moskovskom patrijarhatu. Nije patrijarh u Rusiji najveći Rus, već je to car, i ne sme patrijarh da svojom politikom podigne veću zastavu od njega .

Ivan Kalita Grozni je oduzimao manastirsku imovinu Ruskoj crkvi, Petar Veliki je 1700. godine ukinuo ruski patrijarhat, a vladike je postavljao Kremalj što će se ukinuti tek za vreme februarske revolucije Aleksandra Kerenskog 1917. godine, carica Katarina Velika je nacionalizovala svu imovinu Ruske crkve i pretvorila sve popove u državne službenike sa zakletvom na vernost kruni, a Aleksandar Prvi Romanov je početkom 19. veka otvoreno podsticao različite verske struje neprijateljske prema Ruskoj crkvi. Boljševici su gotovo potpuno razorili Rusku crkvu, čiji će rad oni i da oprezno obnove zakonima Gorbačova i Jeljcina

Ali koju vlast u Rusiji jedino hvali Srpska pravoslavna crkva: jedino hvali Putinovu vlast, jer on finansira budžetom Moskovski patrijarhat radi ratne obnove vlasti Moskve nad svim slabim evro-azijskim narodima. To isto podržava programom Velike Srbije i beogradski patrijarhat u jugoslovenskom prostoru.

I zato toj politici nisu potrebni novi teolozi i moderni konstruktori nove crkvene politike u savremenoj Crnoj Gori i Evropi. Zato joj je dovoljan padobranac iz Berana, koji o hrišćanstvu malo zna, ali zna da ratuje. I zna da naduva „srpski“ balon da leti iznad Crne Gore, a da dole osim Srba ne vidi druge ljude i pravo na sreću svih njih.

Predsjednica EP poziva na pregovore o ukrajinskom članstvu ove godine

LAVOV/BAHMUT – Rusija nije preuzela kontrolu nad istočnim gradom Bahmutom, rekao je portparol ukrajinskih oružanih snaga za CNN.

- Borbe u Bahmutu su više na periferiji, a grad kontrolišu ukrajinske odbrambene snage: Oružane snage Ukrajine, granična straža i nacionalna garda – rekao je Serhij Čerevatji, portparol istočne grupe oružanih snaga.

Ukrajinske trupe rotiraju položaje u Bahmutu u kontrolisanim, planiranim rotacijama, rekao je odgovarajući na izvještaje o povlačenju nekih jedinica.

- Nema masovnog povlačenja ukrajinskih trupa – rekao je. U Ukrajini je do sada ubijeno najmanje 462 djece, izvijestio je kabinet glavnog tužioca te zemlje.

Naveli su da je 930 djece povrijeđeno, prenio je Index. Ove brojke dolaze nakon što su ukrajinske vlasti objavile najnovije podatke o broju ratnih zločina počinjenih od početka ruske invazije.

Tvrde da je dosad ukupno prijavljeno 72.620 krivičnih djela agresije i ratnih zločina te 16.855 krivičnih djela protiv nacionalne bezbjednosti. Dodaje se da je identifikovano 639 osumnjičenih, a čine ih ruski ministri, zamjenici, zvaničnici vojnog zapovjedništva, čelnici snaga za sprovođenje zakona i propagandisti Kremlja.

Kazna za agresora

Na međunarodnoj konferenciji u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu ovog vikenda trebalo bi da bude preduzet značajan prvi korak ka traženju odgovornosti Rusije za ratne zločine.

- Sporazum o ustanovljenju

novog Međunarodnog centra za gonjenje zbog zločina agresije (ICPA) će biti potpisan na konferenciji – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen On bi trebalo da obezbijedi dokaze za buduće krivične postupke, a biće smješten na lokaciji Agencije EU za saradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), u Hagu.

Zelenski: Pravda će biti zadovoljena

Pravda će biti zadovoljena kada rusko državno i vojno rukovodstvo budu odgovarali za rat koji su započeli protiv Ukrajine, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na međunarodnoj konferenciji održanoj u Lavovu.

-A kada će biti pozvani na odgovornost, pravda će biti ostvarena – rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. Zelenski je naglasio ,,odgovornost Rusije i ličnu odgovornost njenog vođstva za agresiju i teror protiv naše zemlje i našeg naroda“.

- Rusija i Vladimir Putin moraju biti pozvani na odgovornost za stravične zločine protiv Ukrajine – poručila je Fon der Lajen u video obraćanju, prenosi DPA.

Navela je da postoji sve više dokaza o direktnim napadima na civilno stanovništvo, energetske zalihe i drugu infrastrukturu.

- Mučenje, loš tretman, seksualno nasilje, pogubljenja po skraćenom postupku – sve to su činile ruske snage. Čak ni djecu nijesu štedjeli – istakla je Fon der Lajen.

- Moramo učiniti sve što je u našoj moći da privedemo počinioce pravdi – dodala je ona.

Bliži eU

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola pozvala je tokom posjete Ukrajini, da se toj zemlji omogući početak pregovora o članstvu u EU ove godine.

-Nadam se da pregovori o pristupanju mogu započeti već ove godine – rekla je ona u Lavovu i poručila da je budućnost Ukrajine u Evropskoj uniji.

Roberta Mecola i Volodimir Zelenski

Stefan Nemanjić

NAŠA TEMA: Savremeno dramsko stvaralaštvo u Crnoj Gori bez kontinuiteta i sigurnije

PODGORICA – Savremeno dramsko stvaralaštvo u Crnoj Gori je na prilično nezavidnom nivou. Malo je dobrih dramskih tekstova i pisaca koji „bez dlake na jeziku“ umiju da zahvate i najbolnije i najosjetljivije teme iz naše stvarnosti, a ni pozorišta baš nijesu bogzna kako raspoložena da motivišu dramske autore, niti da se bave našom dramskom baštinom.

Sa druge strane, Crnogorsko narodno pozorište već godinama njeguje konkurs za savremeni dramski tekst, a Gradsko pozorište iz Podgorice nedavno je imalo premijeru po tekstu crnogorskog pisca Stefana Boškovića. Ni Kraljevsko pozorište Zetski dom nije zatvaralo vrata domaćim piscima, pa je i na sceni najstarijeg teatra bilo dobrih, po svemu domaćih, predstava. Međutim, u svemu tome nema kontinuiteta, nema sistema i nema sigurne podrške institucija i države, pa Crna Gora već decenijama zaostaje za dramskom scenom u regionu, iako ima i katedru dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

O tome u kakvoj je poziciji savremeno dramsko stvaralaštvo kod nas, da li se domaća dramska djela postavljaju dovoljno na teatarske scene, za Pobjedu su govorili pisci Maja Todorović, Stevan Koprivica i Stefan Bošković, kao i reditelj Blagota Eraković

NEZAVIDNO

Dramski pisci su, prema riječima Koprivice, u nezavidnom položaju, ali to i nije neka novina.

- Savremeni pisac je vječito na muci sa dokazivanjem spram stranih pisaca, klasičnih pisaca i pisaca iz okruženja, što je ponekada i inercija prvenstveno reditelja, ali i uprava kuća koje prihvataju reditelje koji „u paketu“ sa svojim angažmanom donose i tekst. Da je sreće, kao što nije, u pozorištu bi se počinjalo od teksta, pa na osnovu usvojenog teksta, prema afinitetima i znanju, tražiti reditelja.

U praksi nije tako – rekao je on. Pored toga, kako je dodao, prečesto ćemo se uhvatiti za klasične, odavno mrtve pisce kojima ne trebaju honorari i tantijeme, pa je to privid uštede, a prilika reditelju da, često devastirajući klasika, vrši „radikalne i slobodoumne“ adaptacije u kojima se klasik i ne prepoznaje. - No, i aktuelna ponuda savremenih tekstova nije prevelika, često je nepoznavanje zanata i bježanje u eksperiment koji često prikriva nepoznavanje vještine dramskog pisanja, mada ova zemlja i te kako ima pisce koji poznaju pozorište, a na značenjskom nivou imaju šta da kažu. Dodajmo još da postoje samo tri profesionalna pozorišta sa stalnom produkcijom, a da televizijska produkcija serijskog i dramskog programa, gdje se svuda u okruženju angažuju pisci, ne postoji ili je na ni-

Vrijeme prepuno tema, ali pisci umorni od odbijanja

nina, ili o količini talenta u jednom stvaraocu su zlonamjerne, trule i beskorisne objave u cilju relativizovanja napora da se društvo pokrene ka boljem. Jer je za to potrebno vrijeme, mnogo duže od političkog mandata. Da smo najinteligentnija nacija, ne bi se uočila velika razlika, jer su država i njeni mehanizmi slabi – kazao je on.

TODOROVIĆ: Ljudi me često pitaju zašto ne pišem više za pozorište. Iskreno, zato što sam se umorila da pišem i da onda molim nekoga da pročita

KOPRIVICA: Ova zemlja i te kako ima pisce koji poznaju pozorište, a na značenjskom nivou imaju šta da kažu

Vrline bilo kojeg društva, prema njegovim riječima, nikad nijesu uspostavljene inteligencijom pojedinaca ili građana. - Izgleda da ni kritika nije učinila svoje, niti se pokazala relevantnom u mjeri u kojoj bi trebalo da bude. Kritika nema antipod. Progres je jedva vidljiv. U svim različitostima postoji nešto zajedničko, što je antipod crnogorskom duhu uživanja u tuđoj propasti i bijedi. Taj pojam ka zajedničkom je u Crnoj Gori zakopan. Ili je izrabljen političkim iluzijama zasnovanim na pogrešnim premisama. Nema održive ideje o jedinoj niti koja bi na afirmativan način udružila ili spojila kulturne radnike, umjetnike, scenu… Iz toga izbija posebnost crnogorske poetike paradoksa, koju pojedini individualci umiju da integrišu u svoj poetski izraz, i to je naša autentičnost. Dragocjena i tužna u isti mah – smatra Bošković. Savremeno dramsko stvaralaštvo u Crnoj Gori je, prema riječima Erakovića, u nezavidnoj poziciji.

BOŠKOVIĆ: Iz ugla autora se tekstovi nedovoljno postavljaju. Iz ugla umjetničkih direktora pozorišta i samih pozorišta je drugačija situacija

vou nekakvog ogleda – rekao je Koprivica. Sličan pogled ima i Todorović.

- S obzirom na to da veći dio godine ne živim u Crnoj Gori, ne mogu da kažem da sam redovni posjetilac pozorišta, ali vidim repertoare. Nažalost, ne znam šta sve ima u fiokama autora, ali ako moramo da slažemo po fiokama – to je već znak da nešto nije u redu. Kultura nam, ge-

neralno, nije u najboljoj poziciji, pa samim tim su i stvaraoci ugroženi – smatra ona.

To nije, prema njenim riječima, problem samo Crne Gore. Podsjetila je da su u gotovo svim zemljama u okolini budžeti za kulturu na nivou statističke greške, a i interesovanje za kulturu nije baš na zavidnom nivou.

- Međutim nijesu samo ma-

ERAKOVIĆ: Drame se ne štampaju. Fenomen je ako se negdje pojavi odštampan dramski tekst

li budžeti problem. Da bi interesovanje za kulturu moglo da postoji, mora da postoji i adekvatno obrazovanje i sistem vrijednosti – rekla je Todorović.

Pisac Stefan Bošković, čija je drama „Samo da je po redu“ nedavno izvedena u Gradskom pozorištu, naglasio je da kada bi se ocjenjivalo dramsko stvaralaštvo jedne zemlje, moralo bi

da se poredi u odnosu na stvaralaštvo druge zemlje.

- To je nepresušno pitanje, gdje su oni, a gdje smo mi? Nekad mi se čini da nijesmo toliko udaljeni, kad iskoči pojedinac ili djelo, a onda se vratim u tvrdnju da smo udaljeni svjetlosnim godinama od bilo kakvog uređenog stvaralačkog ambijenta. Te statističke procjene o koeficijentu inteligencije prosječnog građa-

- Drame se ne štampaju. Fenomen je ako se negdje pojavi odštampan dramski tekst. Ranije smo imali naš časopis „Gest“, koji izdavalo Udruženje dramskih umjetnika Crne Gore, a koji je u svakom broju objavljivao po jedan dramski tekst. Sada časopisa nema, a ni bilo kojeg drugog časopisa koji bi mogao da objavi dramski tekst – rekao je on.

POZORIŠTA

Koprivica objašnjava da nijedno pozorište nema formalnu obavezu da na repertoaru ima bar jedno djelo domaćeg dramskog autora, mada svaki teatar ima zadatak da, na nivou kulturološke misije, njeguje domaći dramski tekst.

- Ja se nalazim u delikatnoj poziciji da sam, prvenstveno, dramski pisac, profesor dramaturgije, ali i direktor Gradskog pozorišta, pa često moram da arbitriram o odlukama povodom tekstova koje rade moje kolege. Nije uvijek ugodno. Mali pregled igrajućeg repertoara naših pozorišta reći će nam da se domaći pisac igra –Zetski dom, Gradsko pozorište, CNP ima stalni konkurs iz kojeg će se iznjedriti i realizacija. Nedovoljno sigurno, potrebna

Scena iz predstave „Samo da je po redu“ Gradskog pozorišta, posljednje postavljene po domaćem dramskom tekstu

D. MILJANIĆ

M. OBRADOVIĆ

podrške države

Dostigli smo nivo svijesti da žene ne pišu samo za žene

Kada je u pitanju žensko dramsko stvaralaštvo, kako je Maja Todorović objasnila, stvari se polako mijenjaju i sve je više autorki koje uspijevaju da privuku pažnju svojim djelima, pogotovo u književosti, a to je onda otvorilo put i dramskim spisateljicama.

- Valjda smo dostigli i taj nivo svijesti da žene ne pišu samo za žene, ne bave se samo temama koje su važne ženama, mogu i muškarci slobodno da čitaju i gledaju to što rade žene. Sad malo karikiram,

je sinergija, uprave da podstiču pisce, a pisci da ne budu sami sebi dovoljni – objasnio je Koprivica.

Todorović je mišljenja da bi na repertoaru trebalo da bude više ovakvih tekstova. - Evo, da idemo na konkretan primjer – na repertoaru CNP-a ovog mjeseca od domaćih pisaca sam ja sa predstavom „Šćeri moja“, koja je izašla 2016. godine. Ne kažem ovo da istaknem sebe, mogao je da bude i neko drugi, ali nije logično da to bude jedini „domaći“ naslov u jednom mjesecu. Mislim da je obaveza prije svega nacionalnog teatra da ima domaće autore na repertoaru – i da ih ne traži samo putem raspisivanja konkursa, već i da naručuju tekstove. Ali ne po principu „samo ti piši pa ćemo vidjeti“. Upravnici i umjetnički direktori moraju da preuzmu odgovornost i pozovu autore sa konkretnim ponudama. Ja smatram da bi bilo skroz u redu i da se postave iskreno i otvoreno i kažu šta im konkretno treba za repertoar, za ansambl, za publiku –rekla je ona.

Sve je bolje od toga da nema komunikacije.

- Mene ljudi često pitaju zašto ne pišem više za pozorište. Iskreno, zato što sam se umorila da pišem i da onda molim nekoga da pročita ili slažem tekstove u fioke. Nažalost, svi moramo da živimo od nečega, ja konkretno živim od pisanja, nemam drugi izvor prihoda. Tako da ukoliko ne dobijem konkretnu narudžbinu od pozorišta, ne mogu da odbijem film ili seriju i posvetim se pisanju drame koju će možda neko pročitati – objasnila je Todorović.

Prema riječima Boškovića, na ovo pitanje se može gledati iz različitih uglova.

- Iz ugla autora se tekstovi nedovoljno postavljaju. Iz ugla umjetničkih direktora pozorišta i samih pozorišta je drugačija situacija. Nekad sam mislio da se crnogorski tekstovi nedovoljno postavljaju. Danas, više nego ikad, čitam domaće dramske tekstove, neke kroz konkurse, neke kroz ulogu urednika dramskog stvaralaštva u časopisu, čitam prije svega jer me interesuju. Najveći broj tekstova je nedovoljno dobro izveden u smislu pisanja. Kroz čitanje se lako ocijeni količina rada potrošena na stvaranju teksta. Nije nužno ni da je dramski tekst

ali zaista se do skoro sve što pišu žene karakterisalo kao „ženska priča“ ili „ženski film“, što je stvaralo otklon muškog (a često i ženskog) dijela publike. Mislim da nisam nikad čula da se nešto karakteriše kao „muška priča“ i „muški film“. Uz to, hiperprodukcija serija je stvorila prostor i potrebu za piscima, pa mi se čini da se polako prevazilazi pitanje pola kao nešto što određuje konkretno djelo. Ili sam ja u zabludi pa: „što je babi milo, to joj se i snilo“ – rekla je ona.

jedini predložak za pozorišnu predstavu. Danas tekstualni predložak može da bude bilo koji književni ili vizuelni žanr. Čini mi se da reditelji i više insistiraju na tome, nego na klasičnom dramskom tekstu – rekao je on.

Savremeni dramski tekstovi se, kako je rekao Eraković, veoma teško postavljaju na scene crnogorskih pozorišta.

- To znam i iz iskustva, koliko sam se borio za domaće savremene dramske tekstove od prvih dana mojih režija, odnosno od 70-ih godina prošlog vijeka. Stajao sam iza njih, ulazio u razne afere koje su drmale ondašnju Jugoslaviju, skidane su predstave sa repertoara. Od „Svečanost se odlaže“ do „CK Crne Gore“. Sada se stvari ponavljaju. Više nemamo CK. Ali imamo razne partije, koje se, ako im nije po volji, obruše na dramske pisce, pozorište, predstave. Pozorišta bi trebalo da imaju svake godine, a ne jednom u tri, na repertoaru jedan savremeni dramski, domaći tekst. U CNP-u ima dovoljno scena i holova gdje bi mogle da se izvode predstave. Sva četiri pozorišta imaju obavezu to da rade – kazao je on.

MOTIVI

Tema za pisanje, saglasni su Pobjedini sagovornici, ima dovoljno.

- E tu nam je ovo vrijeme ponudilo izobilje tema i motiva. Teško bi bilo fokusirati neke određene, ali je sigurno da bi mitomanija, glupost, mimikrija, laž, opsjene i obmane nametnuli svoju dominaciju. Zapravo, ništa novo, pisali su o tome i antičari i Molijer, Gogolj, Bulgakov, Sartr, ali mi ovdje imali bismo „licence specifike“ koje bi apsurdnošću i zaumljem nadmašili velike literarne uzore, bar kada su teme u pitanju – kazao je Koprivica. Tema nam, smatra i Todorović, ne manjka sigurno, s obzirom na to koliko problema imamo na svim nivoima.

- Ako bi krenula sad da nabrajam, plašim se da bi mi cijela Pobjeda bila mala. Ja konkretno imam teme koje su meni važne, bolne i one su mi prioritet, ali to ne znači da mogu da pišem samo o njima. Pisanje podrazumijeva uvijek i istraživački rad, osluškivanje okoline, pronalaženje pravog načina da se o određenoj temi govori… Ne mislim da našim piscima nedostaje tema. Mislim da

Predstava

nam nedostaje prostora i mogućnosti da se njima bavimo –kazala je ona.

To je, kako je rekao Bošković, posljednja stvar koja se kaže ili preporučuje.

- Stvaranje funkcioniše na osnovu individualnog i intimnog refleksa, osjećaja i promišljanja. Svijet nikad kao danas nije imao toliku raznovrsnost u aktuelnim temama –ocijenio je on.

KATEDRA

Fakultet dramskih umjetnosti je, kako je Koprivica rekao, imperativna institucija jer on, bar bi tako trebalo, mlade dramatičare uči zanatu. Onome „znati kako“.

- Primjećujem da postoji tendencija da se umjetnost koja nije nauka, jer da je nauka ne bi se zvala umjetnošću nego naukom, podvede pod isključive teorijske diskurse i citatne reference, obilje naučne građe koja zna da preoptereti buduće pisce, reditelje, glumce. Katedra za teoriju pozorišta bila bi primjerenija toj vrsti edukacije, a prioritet u ovoj vrsti škole morao bi da ima praksis. Uprkos ovim primjedbama, evidentno je da FDU Cetinje ima neprikosnovenu funkciju u stasavanju novih pozorišnih stvaralaca i da bez njega prijeti ospasnost od diletantizma što je pošast širih razmjera u današnjem obrazovanju – rekao je on. Odsjek dramaturgije na Cetinju, smatra Eraković, iznjedrio je nekoliko sjajnih dramskih pisaca.

- Katedra je ispunila funkciju, dovoljno je da su se pojavila dva-tri dobra pisca, ali bojim se da ne izgube dah, motivaciju da pišu – rekao je on. Bošković pripada prvoj generaciji dramaturga na Fakultetu dramskih umjetnosti i to mu je, kako je rekao, bio dobar pogon uz dosta optimizma prema budućnosti struke.

- Od tog trenutka do sada je diplomiralo mnogo dramaturga i nije da baš pratim statistiku, ali se susrećem s vidljivim padom, prije svega u jednom nonšalantnom odnosu prema profesiji. Fakultet dramskih umjetnosti je, čast izuzecima, odlučio da u svoje redove učlani najslabije kandidate, koji sada stvaraju i obrazuju nove generacije. Nije ni da fakultet ima presudnu ulogu u individualnom stvaranju umjetnosti – kazao je on.

S. VIŠNJIĆ

Ko smo mi ako ne počnemo da razmišljamo

PODGORICA – Jedan od likova u predstavi „Ujka Vanja“ Mirka Radonjića, koja je premijerno u petak veče izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu, kaže da, između ostalog, prestanemo da slušamo kako da mislimo već da počnemo da mislimo. A ako bi u kratkim crtama mogla da se sažme ova predstava, jedan od njenih ključeva stoji u ovoj rečenici.

U potpunoj dekonstrukciji Čehovljevog djela, reditelj Radonjić je u svom autentičnom čitanju na scenu postavio savremenu predstavu – bez klišejnog potcrtavanja da nas se tiče ovdje i sada, već pozorišnim jezikom jednako duhovitim, razumljivim, te u dubinskom smislu, bolnim.

SADAŠNJOST

Neposredno prije premijere, autorski i glumački tim kazao je da je osnovno pitanje koje ih je vodilo u radu na „Ujka Vanji“ sada i ovdje bilo to šta nama Čehov znači danas. I, činjenica je da su uspjeli da dođu do različitih odgovora – jer je prva predstava postavljena na sceni nacionalnog teatra u ovoj godini svojevrsno ogledalo našeg društva, ne samo u cjelini, već i individualno. U donekle filmičnim scenama, likovi su zadržali imena iz poznatog dramskog teksta, ali su replike Ilije Đurovića prilagođene svakodnevnim situacijama od kojih okrećemo glavu, a koje živimo. Mnogo je pitanja

koje ova inscenacija otvara, pokreće, sa humorom koji ne koketira sa publikom već zadire u suštinu, a smijeh odzvanja kao olakšanje. I dok se, kako se ističe u predstavi, živi u prošlosti, govorimo o stvarima koje ne postoje, principi bez logike daju odgovor na to po čemu će, te da li će nas da pamte. „Ovdje se ili ćuti o važnim stvarima ili brblja o nebitnim“, a biramo da ne razmišljamo kada smo već lijeni da se borimo. Kroz prolog o istoriji pozorišta, dolazi se do suštine u kojoj je naša stvarnost takva da se upravo u teatru jedino govori o onome što je zbilja – da fabrika nema, da ratovi bukte, da je svijest o ekologiji tek slovo u Ustavu, da mladi odlaze ili nestaju, da je nacionalna penzija Olimp svih htjenja – u krajnjem, da smo naviknuti na to da jedni druge iskorišćavamo, a oni koji žele da se pomjere, budu ugašeni. U radu na predstavi, kako je reditelj Radonjić kazao nakon premijere, sve vrijeme su računali na to šta će biti reakcija.

- Već u najavama sam rekao da smo mnogo vremena na probama potrošili na motivaciji. Umjesto da se bavimo karakterima, time šta likovi osjećaju, zašto reaguju na određene načine, došli smo do toga zašto bi danas bilo važno da pričamo o tome. Tako se i taj materijal dalje odvijao, niz asocijacija koje su proisticale od Čehova – iz njegovog pisma, a istovremeno su se ticale samo nas. Individualno da, ali ne privatno. Nas svih zajedno, lično i

intenzivno. Drago mi je da se to prelilo na publiku – rekao je on. Čehovljeve teme su toliko vječne, da bi potcrtavanje te vječnosti nekom inscenacijom bilo očigledno.

- Ne kažem da je to pogrešno, postoje predivne predstave koje su rađene po tom ključu, neke od njih sam gledao u ovom pozorištu, inspirisale su me da se bavim ovim poslom. Ali, sve je to već tu, a ja uvijek tražim sloj iza, a to pitanje režije je uvijek pitanje konteksta. Elementarnog – ne zato što smo mislili da popravljamo Čehova, jer ga svakako ne možemo ogrebati, nanijeti bilo kakvu štetu tom materijalu. Željeli smo da vidimo šta možemo sa tim materijalom, da stojimo iza njega iskreno, onako kako je on stajao iza stvari koje je pisao –objasnio je Radonjić.

BEZNAĐE

Glumačku ekipu predstave čine: Aleksandar Gavranić, Jelica Vukčević, Anja Misović (studentkinja II godine glume na FDU), Tihana Ćulafić, Pavle Prelević, Ivan Bezmarević, Ilija Gajević i Jelena Laban. Glavno pitanje u predstavi, prema riječima Vukčević, beznađe je u kome se svi likovi nalaze. - Sve scene koje je publika imala da pogleda bile su naši istinski doživljaji, istraživanje šta nama Čehov danas znači. Šta je to što je htio da nam kaže, da nam poruči. U suštini, ostala je samo jedna velika tema tog komada, a ostalo su naša pomagala da do toga dođemo. Pitanje je kako danas pucati u to što nam uništava život, te ako upucamo hoćemo li uspjeti to da ubijemo.

Ideje koje se lansiraju, te kroz koje progovara i lik Ćulafić, tiču se toga kako živjeti, razmišljati. - Danas imamo toliko platformi, prostora koji ispostavlja razna mišljenja i parole. Danas je vrijeme plasiranja raznih ideja – rekla je ona. S. VIŠNJIĆ

Fotografije Katice Nišavić u KIC-u

PODGORICA – Izložba crno-bijelih fotografija ,,Svijet u meni i oko mene, kroz otvorenu blendu“ Katice Nišavić biće otvorena sjutra u 19 sati, u KIC-u ,,Budo Tomović“.

Izložbu će otvoriti fotograf Dejan Kalezić.

Postavka obuhvata autorkine fotografije sa putovanja koje su napravljene u različitim vre-

menskim periodima i podnebljima, tokom nekoliko proteklih godina. Koliko radovi nose ime određenog stanja ili emocije, toliko predstavljaju i refleksiju unutrašnjeg stanja same autorke, kao i razvojni proces koji je prošla tokom putovanja, istražujući i upoznavajući različite kulture i običaje.

Izložba će moći da se pogleda do 16. marta. A. Đ.

„Ujka Vanja“ Mirka Radonjića premijerno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu

Sa izvođenja ,,Ujka Vanje“ u CNP-u

Osamdeset je godina otkad su u Bici kod Konjica poginuli narodni heroj i komandir voda

Zarija Vujošević, komesar čete Savo Popović i sekretar SKOJ-a Branko Mijović

Neustrašivi ratnici pod barjakom slobode

Stravična Bitka za Konjic trajala je četiri dana i četiri noći bez prekida, po sniježnoj oluji i debelom minusu, a partizani su bili u obruču između četnika, Italijana i Njemaca. Hrabri proleteri Zarija, Branko i Savo poginuli su ne želeći živi da napuste zaposjednuti značajni položaj

Među prvim narodnim herojima iz Crne Gore

PODGORICA - Sniježna kora, smrznuta od mraza i vjetra, nemilosrdno je grebla ranjene potkoljenice boraca Prve čete Četvrtog bataljona Pete crnogorske proleterske brigade. Svaki naredni korak donosio je ratnicima u koloni novu bol, teški hod kroz ledenu bjelinu bio je još jeziviji zbog strahota i neizvjesnosti koje su prijetile cijeloj četi.

Od tih dana do danas prošlo je osam decenija, a kraj februara i početak marta prilika su da se podsjetimo junaštva Zarije Ilijinog Vujoševića, Sava Ilijinog Popovića i Branka Mašovog Mijovića, prvoboraca slav-

ne Pete crnogorske, koji su do pogibije držali jako vojno utvrđenje zloglasnih SS odreda blizu Konjica i time pomogli proboj boraca, ranjenika i bolesnika ka Neretvi.

Brutalni napadi

Za vrijeme nekoliko uzastopnih napada na Konjic, u februaru 1943. godine, kad god bi partizanske snage kretale u juriš, četnici bi napadali s leđa i prvo je trebalo odbiti njihov atak. Ustaške i njemačke snage u Konjicu bile su tada jake, partizanska četa je noću izvršila napad i stigla do grada, pa su počele i borbe za grad.

- Nijemci su otvorili strahovitu vatru, a četnici, kao i obič-

no, napadoše nas s leđa. Morali smo se opet okrenuti da rastjeramo četnike. Zarija je, sa četiri do pet boraca, ostao u rovu iznad samog grada, jer je znao da ćemo, čim malo dalje odbacimo četnike, ponovo napasti Nijemce. Žao mu je bilo napustiti s mukom dostignute položaje, jer je za njihovo ponovno zauzimanje trebalo dati nove žrtve – zapisao je narodnih heroj Velimir Veco Radičević svjedočeći o junaštvu Zarije Vujoševića u knjizi ,,Peta proleterska“, objavljenoj 1972. godine u izdanju Vojno-izdavačkog zavoda u Beogradu.

Zarija Vujošević rođen je 20. marta 1903. godine u Matagužima. Poslije odsluženog vojnog roka stupio je u žan-

Savo Popović i Branko Mijović

Savo Ilijin Popović rođen je 1922. godine u selu Stijena u Piperima. Studirao je agronomiju. Kao omladinac pripadao je naprednom omladinskom pokretu i aktivno radio na zadacima koje je postavljala KPJ. Zbog te aktivnosti isključen je iz podgoričke gimnazije pa je školovanje nastavio na Cetinju. U SKOJ je primljen 1939, a u KPJ 1941. godine. Aktivno je učestvovao u pripremama narodnog ustanka. Isticao se u radu sa

omladinom i u prikupljanju oružja i municije. Tokom Trinaestojulskog ustanka aktivno je učestvovao u borbi i pripadao je bataljonu ,,Jole Piletić“, gdje je ostao sve do povlačenja naših snaga za Bosnu. Stupio je u redove Pete crnogorske brigade. Branko Mašov Mijović rođen je 1922. godine u selu Bistrica u Zeti. Završio je osnovnu školu, a potom izučio pekarski zanat. Radio je u Novom Sadu i pripadao je naprednom radničkom pokretu. Učestvovao je u akcijama koje su organizovali Partija i sindikati i zbog toga hapšen nekoliko puta u Novom Sadu. Nakon kapitulacije bivše države, a poslije izbijanja ustanka u julu 1941, postao je borac Bjelopoljsko-bistričke čete Zetskog bataljona. Ranjen je u martu 1942. godine. Sa Zetskim partizanskim bataljonom povlačio se preko Dobrske Župe i

učestvovao u borbama sve do formiranja Pete crnogorske proleterske brigade u junu 1942, kada je ušao u sastav Prve čete njenog četvrtog bataljona. Učestvovao je u svim borbama koje je Peta brigada vodila od formiranja do napada na Konjic. Isticao se hrabrošću u mnogim borbama.

(Iz knjige Revolucionarni pokret u opštini Titograd 1919-1945, u izdanju Opštinskog odbora SUBNOR-a Titograd)

darmeriju, u kojoj je ostao do Aprilskog rata 1941. godine, a nakon toga se aktivno uključio u pripreme Trinaestojulskog ustanka. U ustanku je prvo bio borac gerilskog odreda u svom selu, a kasnije Mataguške partizanske čete. Krajem novembra postao je borac Zetskog bataljona Crnogorskog NOP za operacije u Sandžaku i sa njim 1. decembra 1941. učestvovao u napadu na Pljevlja u kojem je iskazao veliko junaštvo i primljen je u KPJ. Početkom marta 1942. vratio se u Zetu i ušao u Zetski partizanski bataljon, a u junu 1942. taj bataljon ušao u sastav Prve čete Četvrtog bataljona Pete proleterske crnogorske udarne brigade, a ubrzo Zarija je postao komandir voda u svojoj četi. Njegovo ime postalo je sinonim za borbenost i neustrašivost. Iako komandir, vrlo često bi se isturao ispred stroja i tukao neprijatelja. Prilikom napada na Prozor, za vrijeme Četvrte neprijateljske ofanzive, njegov vod je dobio zadatak da vatrom neutrališe veliki bunker, ali ne i da ga zauzme jer su bili mali izgledi za uspjeh. Čim je počeo napad, Zarija je vještim manverom uspio da se približi bunkeru i da ga uništi.

Vojnička hraBrost

- Pretjerano junaštvo, tako shvaćeno, kao rukovodiocu mu je bila mana. Šteta, jer da nije bio takav bio bi dobar komandir. I za bunkere je bio pravi majstor. Mnogo je uspjeha Prva četa našeg Četvrtog bataljona postigla zahvaljujući samo Zariji i njegovom vodu - ostalo je zapisano u svjedočanstvima o Petoj proleterskoj. Stravična Bitka za Konjic trajala je četiri dana i četiri noći bez prekida, po sniježnoj oluji i debelom minusu, a partizani su bili u obruču između četnika, Italijana i Njemaca. Ostalo je zapisano da su jurnuli za četnicima, ne znajući da sa druge strane stižu njemačke trupe. Zetska četa ostala je ukopana u rovu i svi su poginuli.

- Vojnički hrabro i ratnički vješto osvojili su važno fašističko vojno utvrđenje kod Konjica, uspjeli su da ga zadrže dugo vremena pri tom nanoseći ogromne gubitke fašističkim vojnicima i značajno pomogli proboju proleterskih jedinica sa ranjenicima, bolesnicima i izbjeglicama. Hrabri proleteri Zarija, Branko i Savo poginuli su ne želeći živi da napuste značajni položaj. Zloglasni SS vojnici polili su

Zarija Vujošević proglašen je za narodnog heroja 30. aprila 1943. godine odlukom Vrhovnog štaba NOV i POJ, na prijedlog partijske organizacije Četvrtog bataljona Pete crnogorske udarne brigade. U Biltenu Vrhovnog štaba broj 23-27 o njegovom proglašenju za narodnog heroja piše: - Na osnovu rješenja Vrhovnog štaba daje se naziv narodnog heroja drugu Zariji Vujoševiću, vodniku u Prvoj četi Četvrtog bataljona Pete crnogorske brigade, koji se u toku svih borbi kroz dvije godine isticao svojim junaštvom i odanošću narodnoj borbi. Drug Vujošević bio je žandarm u bivšoj Jugoslaviji, ali je od prvog dana prišao narodnoj borbi, u kojoj je dao svoj život za slobodu naroda. Drug Vujošević poginuo je herojskom smrću, u borbi kod Konjica februara mjeseca ove godine – navodi se u rješenju od 30. aprila 1943. koje potpisuje vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito Vujošević je prvi borac Četvrtog bataljona Pete brigade koji je proglašen narodnim herojem. Među narodnim herojima iz Crne Gore, prije Vujoševića proglašeni su samo Špiro Mugoša i Đuro Petrović (7. avgusta 1942), a istog dana kad i Zarija i Petar Pero Ćetković, komandant Treće udarne divizije. Slavna Peta proleterska ovjenčana je Ordenom narodnog heroja 1958. godine.

benzinom i zapalili njihove posmrtne ostatke i ratnu zastavu.

Plamen se digao u obliku barjaka časti i slobode, a plamene iskre sa njihovih tijela nosile su po bojištu i širili riječi slavne proleterske pjesme: ,,Vi padoste hrabro, vi dadoste sve, krv, život i mladost radi slobode“. Njihovi besmrtni podvizi, zemni prah i pepeo barjaka časti i slobode ostaju vječni uzor partizanskog dostojanstva i vojničkih vrlina. Sniježna kora, smrznuta od mraza i vjetra, nije više grebla ranjene borce. Umjesto njihovih koraka ostali su krvavi tragovi po ledenoj bjelini, kao spomen na nenadmašne bunkeriste, istinske patriote i neustrašiva srca kojima je život drugova bio ispred sopstvenih. Srca koja su krvlju, prkosom i ponosom odbranila domovinu i slobodu. r.uskokoViĆ-iVanoViĆ

NEZABORAVNE RATNE STAZE: Borci Pete proleterske

Zarija Vujošević

Budućnost Voli protiv Zadra nadoknadila ,,minus 16“ i stigla do pete uzastopne pobjede u ABA ligi

,,Plavi“ spriječili iznenađenje

Nakon troneđeljne pauze zbog nacionalnog Kupa i posljednjeg ,,prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket, zbog kojeg je odsutno bilo devet igrača, najvažnije je bilo pobijediti Zadar, pa makar i na mišiće.

Tako je i bilo, jer je Budućnost Voli, očekivano, bila daleko od željene igre, mučila se tokom čitavog meča u ,,Morači“, ali je na kraju došla do važne pobjede (76:68), koja je bila ubjedljivija u odnosu na ono što je viđeno tokom 40 minuta, posebno imajući u vidu da je Zadar u drugoj četvrtini vodio i 16 razlike.

Podgoričani su došli do pete vezane pobjede u ABA ligi, drugi put su pobijedili tim koji je u Podgoricu stigao bez jednog od najboljih igrača Antonija Jordana, koji je zbog neisplaćenih plata napustio klub i otišao u Francusku.

Ali je i Budućnost bila oslabljena, zbog povrede prsta nije igrao Kanađanin Tre

Bel-Hejns, koji će, moguće, preskočiti i naredni meč, u utorak sa Hapoelom u Evrokupu. To je otvorio prostor

Emanuelu Lekomptu, za koga se vidi da još nije uigran sa ostatkom ekipe, ali je dao doprinos sa nekim važnim koševima i potezima… Odličnom završnicom druge četvrtine, posebno u posljed-

nja tri minuta, Podgoričani su uspjeli da ,,ispeglaju“ očajnih prvih 15 minuta meča, pa su na poluvremenu imali samo pola koša minusa (39:40), što je premija imajući u vidu kako su odigrali u prvoj i do polovine druge dionice. Zadar je na 79 sekundi prije kraja četvrtine poveo 21:7. Posljednje poene u ovom kvartalu, za 23:13, ubacio je Jagodić-Kuridža (koš i dodatno bacanje), što je bio prvi koš Budućnosti iz reketa. Oba tima su do sredine druge četvrtine nastavila da igraju u istom ritmu, pa je Zadar nakon dva minuta i 20 imao i ,,plus 16“ (30:14), a dvocifrenu prednost su gosti

posljednji put imali nepuna tri minuta prije kraja, kada je Drežnjak pogodio dva bacanja za 38:28. Uslijedio je bolji finiš Podgoričana, koji su konačno odigrali odbranu kako treba, pa su do poluvremena istopili zaostatak na pola koša, zahvaljujući i pogođenoj trici Lekompta sa pola terena uz zvuk sirene. Lekompt je sa linije bacanja završio mini-seriju ,,plavih“ od 6:0 za prvo vođstvo na meču sa 45:43, nakon skoro tri minuta igre u drugom poluvremenu. Zadar je odmah vratio vođstvo i čuvao ga nešto više od dva minuta prije kraja (54:53), kada je prvo pogodio Jago-

Rezultati i raspored

dić-Kuridža za dva, a onda Popović trojku za 58:54. Kada je Grin trojkom završio četvrtinu (61:56), činilo se da je Budućnost uhvatila ritam za pobjedu, ali se Zadar nije predavao. Božić je trojkom preokrenuo 64:63, ali je Rejnolds u dva vezana napada pogodio iza linije 6,75 za 69:66. Podgoričani su čuvali minimalno vođstvo od 71:68, na minut i 55 sekundi, a onda je Lekomt ukrao loptu Božiću, ali je promašio obruč na drugoj strani na šutu za tri poena. Srećom po njega i ekipu, akciju je odlično pratio O’Brajen koji je ispod koša uhvatio loptu i praktično riješio sve dileme (73:68)… S. J.

Rejnolds 14 Atić 8 Kaba 2 Lekomt 11

76 68

5

JOVANOVIĆ: Pokazali smo reakciju poslije dvanaestog minuta

Trener Budućnost Volija

Vladimir Jovanović je nakon meča podsjetio na sve probleme sa kojima se susreo od prethodnog meča sa Igokeom (11. februara), počev od toga da je samo dio ekipe igrao Kup (zbog ograničenja broja stranaca na četiri), pa do pauze zbog ,,prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket, zbog čega dugo nije imao čak devet igrača.

- Očekivao sam vrlo tešku utakmicu zbog toga, ali i činjenice da Zadar igra dobru i atipičnu košarku, sa pet igrača koji su iza lini-

Veliki preokret Bruklina protiv Bostona

je za tri poena. Veliki su na svim pozicijama, pogotovo na jedan, dva i tri, mogu da naprave problem na niskom postu... U odbrani otvaraju dosta situacija rivalu za tri poena. Ako ih date, onda je super, ako promašite ulazite u problem sa samopouzdanjem. Drago mi je da smo pokazali reakciju poslije 12. minuta, natjerali rivala na teške šuteve. Sveli smo Zadar na mali broj poena, a na drugoj strani pogodili neke teške šuteve, mada smo mogli da nađemo lakša rješenja – rekao je Jovanović.

Fajnal-for WABA lige za košarkašice do 17 godina

„Vučice“ u finalu

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 600.

Sudije: Božidar Radanović i Asmir Kajan (Bosna i Hercegovina). Rezultat po četvrtinama: 18:12, 11:11, 17:7, 9:15.

BUDUĆNOST BEMAKS: Sekulić, Savović, Dragišić 9, Radević 11, Đukić, Rakočević 10, Nišavić 6, Bajčeta, Vukčević, Jelenić, Zuber 2, Bulajić 17.

JEŽICA: Zadravec 6, Lazarević 4, Belc 12, Nina Hribar 3, Nika Hribar, Pokleka 2, Jakupović, Klep 7, Gorse, Podgoršek 2, Ivanuša, Šćekić 9. Ekipa Budućnost Bemaksa do 17

godina igraće danas (15 h) protiv Janjine za trofej WABA lige. Podgoričanke su imale velikih kadrovskih problema, a do pred sam početak utakmice protiv Ježice iz Ljubljane mladi trener Petar Stojanović nije znao ko će biti u ekipi. Ali, nakon velikih napora fizioterapeuta Petra Stojovića koji je odradio gotovo nevjerovatan posao kako bi „plave“ bile na okupu i uspjele da zaigraju polufinalni meč.

Domaćin je bolje otvorio meč i nošen Jelenom Bulajić, koja je u prvih pet minuta pogodila tri trojke, uspio da povede 13:8, da bi sjajno otvaranje kompletirala i Atina Radević (16:8).

Ipak, Slovenke su uspjele u 15.

minutu da naprave preokret (23:20) i najave da će biti drame. Nakon tajma Stojanovića male „vučice“ su odreagovale na pravi način, a četvrtom trojkom Bulajić je omogućila svom timu prednost na velikom odmoru – 29:23.

Najvažniji posao „plave“ su odradile početkom nastavka –serijom 10:0 povele su 39:23, da bi nakon Janje Dragišić u 27. minutu bilo čak 44:26. Bili su to momenti kada se pokazalo koliko bitnu ulogu ima Anđela Rakočević, koja je na kraju imala dabl-dabl, jer je pored 10 poena imala čak 19 skokova. Ipak, serijom 12:2 gošće su se vratile i na 3,47 prije kraja najavile da mogu napraviti veliki obrt (48:42), da bi zatim bilo 50:45. Baš tada „proključala“ je dobro popunjena „Bemaks arena“, a odličan ambijent pogurao je domaće. Radević i Bulajić pogodile su važne šuteve, dok su gošće posljednja dva i po minuta bile bez poena… R. P.

Čikago je bio nemoćan u svom „Junajted centru“ protiv Finiksa, pa je poražen sa rezultatom 125:104. Bulsi su i dalje van zone plej-ina, sa pobjedom manje i dva meča više od desetoplasiranog Vašingtona na Istoku.

Nikola Vučević je imao sličan učinak kao na prethodnom meču (poen manje), upisao je 13 poena (put iz igre 15-6), devet skokova, dvije asistencije i jednu ukradenu loptu. Najviše poena u Čikagu je postigao Demar Derozan – 31 poen, Zek Lavin je dodao 27. Najefikasniji u Finiksu bio je Devin Buker sa 35 poena, uz pet skokova i šest asistencija, Džoš Okođi je dodao 25 poena, Kevin Durent 20 poena, devet skokova i šest asistencija. Kris Pol je imao 11 poena, 10 asistencija i šest skokova, a Dejmion Li 10 poena.

Denver je pobijedio Memfis

113:97 i još jednom pokazao da je najbolji tim Zapada, pošto je velikom razlikom savladao drugoplasirane Grizlise i

tako dodatno učvrstio poziciju broj jedan. Nikola Jokić je još jednom vodio tim do pobjede učinkom od po 18 skokova i 10 asistencija. Kao po običaju, Denver uvijek pobjeđuje kada Jokić ostvari tripl-dabl, a nakon nedavno ostvarenog jubileja ovo je srpskom centru bio 101. tripl-dabl u karijeri...

Boston je počeo da posustaje, upisao je drugi poraz na posljednjih pet mečeva, a posljednji je doživio od Njujorka sa 115:105. Ovaj posebno boli jer je došao poslije vođstva od 28 poena razlike! Naime, po-

slije prve četvrtine Seltiksi su vodili sa 37:15, na osam minuta prije kraja drugog kvartala razlika je iznosila ogromnih 28 poena, a onda su „Kelti“ naprasno stali i potpuno se raspali do kraja, pa je Bruklin napravio sjajan preokret. Najefikasniji u Bruklinu je bio Mikal Bridžis sa 38 poena i 10 skokova, Kem Džonson je dodao 20, Dorijan Fini Smit 17, koliko je postigao i Spenser Dinvidi, a 10 poena imao je Rojs O Nil

Što se tiče Bostona, Džejlen Braun je zabilježio 35 poena, Džejson Tejtum 22 poena i 13 skokova, Derik Vajt je ubacio 16 poena, a Markus Smart 13, uz osam asistencija. S. J.

M. BABOVIĆ

Nikola Vučević

MERIDIANBET 1. CFL (23. KOLO): Dečić konačno pobijedio, remi Budućnosti i Sutjeske

Bez promjene nakon derbija

Treće izdanje najvećeg crnogorskog fudbalskog derbija ove sezone nije donijelo promjenu u trci za šampiona Meridianbet Prve lige – Budućnost i Sutjeska remizirali su 1:1, pa je aktuelni prvak iz Nikšića ostao na dva boda prednosti, s tim što ima utakmicu više.

Pod Goricom je domaćin prekinuo niz od pet pobjeda nad najvećim rivalom u oba domaća takmičenja, ali nema razloga da bude previše nezadovoljan s obzirom na to da je gubio nakon prvog poluvremena. ,,Plavi“ su do boda stigli u 48. minutu i u zaostalom meču s Rudarom moći će da se vrate na vrh.

Derbi pred skoro tri hiljade gledalaca otvoren je lijepim pokušajem Petra Grbića u četvrtom minutu, kada je želio da plasira loptu u suprotni ugao, ali je završila pored gola.

Budućnost je uglavnom igrala po lijevoj strani, pokušavajući da iskoristi prodornost Grbića i centaršuteve Andrije Ražnatovića, ali je nakon odigravanja s tog boka u sredinu došlo do greške koja je otvorila prostor Sutjesci da povede.

Mladi vezista Vasilije Adžić bio je u malom raskoraku nakon ne baš idealne povratne lopte iz napadačkog reda, nije se najbolje snašao, što je iskoristio Marko Matanović da pokrene kontru i proigra Vuka Strikovića koji je napravio mini-šou u šesnaestercu domaćina i pogodio za vođstvo. Publika pod Goricom imala je što da vidi i u nastavku poluvremena jer je na obje strane moglo da dođe do promjene rezultata. Prvo je u 24. Novica

Eraković poslije lijepe kombinacije Sutjeske šutirao u golmana Miloša Dragojevića , da bi u 28. na drugoj strani Vasilije Adžić dobio šansu da se iskupi, ali ni on nije namučio golmana, u ovom slučaju Vladana Giljena

Poslije kratkog zatišja u prilikama - tri su se dogodile u roku od četiri minuta, Dušan Živković se u 37. stuštio ka golu Budućnosti, ušao u šesnaesterac, ali je iz dobre pozicije šutirao preko gola.

Uzvratila je Budućnost: minut kasnije Balša Sekulić je uputio bezopasan udarac, da bi u 41. izazvao sjajnu reakciju Giljena – centimetri su nedostajali da lopta ode pod prečku.

Sutjeska je imala prednost na odmoru, ali se osjećalo da je Budućnost blizu izjednačenja. Do njega je došla tek što su se ekipe vratile na teren. Vasilije Adžić izveo je korner s desne strane, njegov prezimenjak Vladan nadskočio Amira Bila-

Budućnost 1 0

1 Sutjeska 1

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Žuti kartoni: Ražnatović, Mirković, Vl. Adžić, Petrović (Budućnost), Grivić, Nikolić, Sahli (Sutjeska)

BudućnostSutjeska

Dragojević Ignjatović

Vl. Adžić

Dakić

Ražnatović

Va. Adžić (od 72. Pavlovski)

Terzić (od 81. Mirković) Đuričković

Knežević (od 81. Lusero)

Grbić (od 72. Perišić)

Sekulić (od 60. Petrović)

Dečić

1 0

Giljen Grivić

Babić

Bilali

Stijepović

Krstović

Matanović

Živković (od 60. Sahli)

Eraković (od 60. Tučević, od 74. Nikolić)

Konrad (od 90. Vučić)

Striković (od 74. Vuković)

LISTA STRIJELACA

8 – Striković (Sutjeska), Mendi (Petrovac)

7 – Bećiraj (Mornar)

6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Faust (Petrovac), Korać (Jedinstvo)...

lija i glavom matirao Giljena. Za igru je ostalo bilo cijelo poluvrijeme, ali je ritam splasnuo, utakmica se prerano ,,ugasila“. Miodrag Džudović i Nenad Brnović ubacili su ,,svježu krv“, ali nije bilo ,,vatre“ – kao da su oba tima zadovoljna remijem, koji 13 kola prije kraja ostavlja trku potpuno otvorenom.

- I prije utakmice bilo je jasno da ovaj meč neće riješiti prvenstvo. Mogli smo pobjedom da dođemo u lakšu poziciju, ali derbi je nepredvidiv. Dobro smo ušli u meč, imali kontrolu, 90 minuta smo bili napadački orijentisani. Igrali smo protiv ozbiljnog rivala, a uz malo bolju realizaciju slavili bismo s više golova razlike. Nijesmo u tome uspjeli, međutim, raduje me što smo uspjeli da se vratimo i reagujemo dobro početkom drugog poluvremena kad smo izjednačili – ocijenio je Džudović.

- Ipak, kao da smo se zadovoljili time, napravili smo 10-15 minuta pauze u stvaranju šansi, a protivnik nije ni napadao i stajao je na svojoj polovini. U ovakvim situacijama ne smijemo da se zadovoljavamo bodom, već treba da napadamo, dajemo golove i pobjeđujemo. Pobjeda

M. BABOVIĆ

Rudar 0

Stadion Titograda. Gledalaca: 300.

Gol: 1:0 Camaj u 70. Žuti kartoni: Drešaj (Dečić), Kartal, Tumbas (Rudar)

DečićRudar

Du. Marković

Petraci (od 46. Marušić)

Šarkić

Camaj Šofranac Stanišić (od 46. Bajović)

Ćuković (od 29. Ujkaj)

Božović

Pešukić (od 74. Jovanović)

Ljuljđuraj Drešaj

Muminović Kartal (od 84. S. Golubović) Janketić (od 78. Tumbas) Bakrač Pejović Šahman Boričić (od 71. Radojičić) Talović Bojović Peličić (od 84. A. Golubović)

Rezultati Jezero – Petrovac 1:1 Dečić – Rudar 1:0 Iskra – Arsenal 0:1 Mornar – Jedinstvo 1:0 Budućnost – Sutjeska 1:1 1. Sutjeska 23 13 5 5 48:20 44 2. Budućnost 22 12 6 4 31:19 42 3. Petrovac 23 8 9 6 30:30 33 4. Arsenal 23 9 6 8 27:29 32 5. Dečić 23 8 7 8 28:25 31 6. Mornar 23 8 5 10 22:27 29 7. Jezero 22 6 8 8 22:26 26 8. Jedinstvo 22 7 5 10 21:29 26 9. Iskra 23 6 5 12 21:32 23 10. Rudar 22 4 8 10 15:28 20 U narednom kolu (8. marta) sastaće se: Petrovac – Rudar, Sutjeska –Dečić, Arsenal – Budućnost, Jedinstvo – Iskra, Jezero – Mornar. Tabela

je jedini rezultat koji Budućnost hoće – istakao je Džudović. Djelimično zadovoljstvo i u Sutjesci, koja pod Goricom nije slavila od 18. septembra 2019.

- Dosta dobro prvo poluvrijeme, intenzivno s obje strane i s mnogo šansi. Postigli smo pogodak, imali i zrelu šansu za 2:0 i da smo je realizovali lakše bismo kontrolisali meč. Za razliku od Budućnosti, mi smo igrali u utorak, što se odrazilo na našu igru u drugom poluvremenu. Nesmotrenost u odbrani i loše branjenje prekida vratilo je meč u egal, u tom trenutku ritam je pao s obje strane i remi je možda najpravedniji ishod –kazao je trener Nenad Brnović.

- Rekao sam i u najavi da ovaj derbi sigurno neće ništa riješiti. Ostalo je još 13 kola, u mnogo malih utakmica gubili su bodove i oni i mi. Svaki meč je izuzetno bitan, a možda će posljednji derbi odluči-

Jezero 1 Petrovac

Gradski stadion. Gledalaca: 250.

Sudija: Predrag Radovanović.

0

Golovi: 1:0 Pajović u 28, 1:1 Adžović u 49.

Žuti kartoni: Zvrko, Radenović (Petrovac)

Kastratović

Kato

Vuković

Kojašević (od 79.Radunović)

Škrijelj (od 70. Bošnjak)

Pavlović

Tošković (od 79. Redžepagić)

Pajović

Stijepović Kontić

Jovićević

Radošević Brnović (od 90. Boričić)

Malešević Adžović (od 66. Dubljević)

Boljević

Augusto

Faust (od 66. Babić) Mendi

Radenović Zvrko (od 61.Vujović)

ti ko će osvojiti titulu – naveo je Brnović.

KONAČNO DEČIĆ, REMI U BERANAMA

Dečić je napokon slavio i prekinuo niz od četiri poraza. Prvu pobjedu u drugom dijelu sezone i prvu sa novim trenerom VladimiromGaćinovićem donio je povratnik IlirCamaj

Trenutak odluke u meču s Rudarom dogodio se u 70. minutu - DraškoBožović je počeo akciju, nastavio PjetarLjuljđuraj koji je šutirao, a golman Rudara AzirMuminović loše reagovao, tako da se lopta odbila do Camaja kojem nije bilo teško da zatrese mrežu.

Pljevljaci su ostali prikovani za dno, dok je Dečić prišao na bod Petrovcu, koji je igrao neriješeno u Beranama sa Jezerom (1:1).

Plavljani su poveli u 33. minutu kada je Jovan Pajović glavom nakon kornera postigao gol.

Striković postiže gol za Sutjesku

Iskra 0

Stadion: „Braća Velašević“. Gledalaca: 300.

IskraArsenal 1 Arsenal 0

Kordić

Rađen

Kalezić Sentoku (od 46. Pavlićević)

Janković

Mitrović

Nikač (od 83.

Koludžić)

Popović (od 68. Boljević)

Muharemović (od 71. Đoljaj)

Šaletić

Obradović

Mornar 1 0

Sudija: Dalibor Vujisić.

Nikić

Rudović (od 71. Đorđević)

Živković

Ćetković

Čavor

Čelebić

Bakić

Bulatović (od 76.

Jezdović)

Muhović

Montenegro

Todorović (od 16. Mališić)

Ipak, totalna ofanziva gostiju se isplatila i već početkom nastavka stigli su do egala. Aldin

Adžović je iz slobodnog udarca u 49. minutu pogodio za 1:1, ali ,,nebo-plavi“ nijesu mogli do totalnog preokreta.

BEĆIRAJ LANSIRAO

MORNAR

Mornar je na ,,Topolici“ slavio protiv Jedinstva rezultatom 1:0. Barani su do trijumfa došli u utakmici koja će se vjerovatno brzo zaboraviti, a koju je odlučio Fatos Bećiraj u četvrtom minutu nadoknade.

Duel u Baru obilježilo je zanimljivo prvo poluvrijeme, u kojem su domaći imali nekoliko stopostotnih prilika, ali pogodaka nije bilo.

Jedinstvo je bilo opasnije u nastavku, Krnić je pogodio prečku, ali mreže se nijesu tresle – sve do četvrtog minuta nadoknade, kada je LazarLambulić

0

Popović

Božanović

Bećiraj

Vukotić (od 58.Seratlić)

Baošić

Vujačić (od 79. Lambulić)

Ljutica

Stevanović Ćetković (od 52. Cvijović)

Kaluđerović (od 79.Raičević) Škrijelj (od 79.Gazivoda)

Gol: 1:0 Bećiraj u 90+4. Žuti kartoni: Baošić, Škrijelj (Mornar), Korać (Jedinstvo).

Rosandić Muzurović Krnić (od 87. Dulović) Đorđević (od 79. Vlaović) Alić

Kovačević (od 79. Kolić)

Idrizović (od 90.Mušović) Korać Dacić Banda Cvijović 0 Jedinstvo

uposlio Bećiraja, a igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Crne Gore glavom poslao loptu u mrežu Bjelopoljaca.

BREJK TIVĆANA

Ekipa Arsenala u Danilovgradu je u finišu preko Jasmina Muhovića stigla do pobjede nad Iskrom (1:0).

U prvom poluvremenu nije bilo većih šansi, premda je Iskra imala inicijativu. Nastavak je otvoren lijepom šansom za Montenegra u 55. minutu, a nakon toga je viđeno nekoliko ozbiljnih pokušaja pred oba gola. Iskra je kolosalnu priliku imala u 85. minutu, kada je u odličnoj poziciji bio Boljević, ali nije bio precizan. Za taj su promašaj Danilovgrađani ubrzo kažnjeni. U 87. minutu je Montenegro sjajno poslao loptu ka Jasminu Muhoviću, a on je još ljepše smjestio pod prečku gola domaćih. Ne. K – R. P.

Milija Savović predstavljen kao trener Al Itihada iz Libije

Cilj je još jedna zvjezdica iznad grba

Crna Gora nema mnogo fudbalskih trenera vani, ali brojku je nedavno popravio

Milija Savović koji je dobio posao u Libiji.

Četrdeset četvorogodišnji

Podgoričanin potpisao je ugovor sa tamošnjim šampionom – Al Itihadom iz Tripolija, a prije dva dana predstavljen je javnosti zajedno sa najbližim saradnikom

Dejanom Jelenićem

- Drago mi je da smo dobili priliku da radimo u ovako velikom klubu. Željno smo iščekivali momenat kada ćemo doći, a od dana kada se pojavila priča o angažmanu ovdje – saznao sam mnogo toga o Al Itihadu. Ovo je najtrofejniji klub u Libiji, sa ogromnim brojem navijača i sve to nas motiviše da nastavimo stazom uspjeha – rekao je Savović na pres konferenciji.

Savović je dugo prisutan na našoj fudbalskoj sceni – od mlađih kategorija Budućnosti, do rada sa seniorskim ekipama Koma, OFK Bara, Iskre, Deči-

ća, Otranta i Jezera. Najveći uspjeh u karijeri ostvario je sa Sutjeskom sa kojom je prošle sezone stigao do titule.

Jesenas je napustio Nikšić i čekao novi izazov. Libija je prvi trenerski angažman van Crne Gore.

Riječ je o klubu koji je 18 puta

bio šampion. Osvajao je tron posljednje dvije sezone, a ove je nakon 11 kola upisao sedam pobjeda, tri remija i poraz.

Učinak bi bio još bolji da Al Itihad nije kažnjen od Saveza oduzimanjem tri boda.

Savović je ekipu preuzeo desetak dana nakon što je otišao

Mohamed Kuki - Upoznat sam sa kvalitetom ekipe. Odgledao sam veliki broj utakmica i smatram da ću raditi sa najboljim igračima u Libiji. Očekivanja su jasna – ovo je šampionski klub i priznaje samo trofeje. Vjerujem da ću ispuniti očekivanja navijača i svih ljudi zaposlenih u klubu. Cilj je da dodamo još jednu zvjezdicu iznad grba Itihada. Zahvalnost dugujem menadžeru Haferu Alagoriju koji je omogućio da dođe do saradnje – poručio je Savović. Crnogorski kormilar debitovaće na klupi narednog petka na gostovanju Al Medinu. - Žao mi je što se povrijedio jedan od naših najboljih igrača, ali njegovo prisustvo značiće nam i van terena. Očekujem da ekipa brzo prihvati moj sistem rada i razmišljanja. Osjetio sam pozitivnu energiju od samog dolaska i nadam se da će nas to pratiti u budućnosti – zaključio je Savović, koji je sa Itihadom potpisao ugovor na godinu i po. D. K.

Danas se nastavlja takmičenje u Drugoj ligi

Bitka za elitu i opstanak

PODGORICA – Nakon velike pauze došlo je vrijeme da na teren izađu i drugoligaši. Specifična situacija, nakon odustajanja Nikšića, donijela je promjene u izgledu tabele, ali svakako slijedi velika bitka za elitu, kao i za opstanak. Berane je prvi favorit, a danas gostuje Zeti. Berane je, kao i mnogi timovi, doživjelo dosta promjena tokom pauze, ali želi da zadrži prvo mjesto i domogne se elite. Kom će ugostiti Otrant. Domaćin juri baraž, a gosti nakon silnih pojačanja žele da naprave nešto što se činilo da je nemoguće, odnosno, da izbore opstanak. U Podgorici će se igrati i gradski derbi. Podgorica će protiv Mladosti na ,,Dg areni“ imati priliku da zadrži korak za vodećim, dok Mladost ima cilj da brejkom

Raspored i tabela

sačuva nadu da može do baraža, tako da će gradski derbi biti od posebnog značaja. Derbi igraju i Grbalj i Igalo. Oba tima bore se za spas, a Igalo je nakon odustajanja Nikšića izgubilo najviše bodova, pa se neočekivano našlo u teškoj situaciji. R. P.

PODGORICA – Dvorana hotela ,,VOCO“. Sudije: Alehandro Martinez Flores, David Urdanoz, Havijer Reina (Španija). Golovi: 0:1 Turk u 3, 0:2 Suban u 14, 0:3 Duščak u 25, 1:3 Kostić u 28, 1:4 Čeh u 38. minutu. Žuti karton: Bukovec (Slovenija).

CRNA GORA: Sekulić, Ćorović, Mugoša, Spasojević, Obradović.

Igrali su još: Đurković, Cimbaljević, Marković, Bulatović, Delić, Kostić, Vidaković, Vuletić, Miličić.

SLOVENIJA: Berželak, Turk, Totošković, Osredkar, Hozjan.

Igrali su još: Peček, Suban, Vesel, Đurić, Bukovec, Janež, Duščak, Čeh, Fideršek. Futsal reprezentacija Crne Gore porazom od Slovenije završila je nastup u glavnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Gosti su u dvorani hotelskog kompleksa ,,VOCO“ slavili rezultatom 4:1 i tako nanijeli našoj selekciji četvr-

ti poraz u grupi 5. - Rano smo primili prvi gol, zatim iz greške primili i drugi, a to kvalitetna reprezentacija kao što je Slovenija ne propušta da kazni. Imali smo nakon toga i nekoliko pogođenih prečki i stativa, međutim, lopta u tim trenucima nije htjela u mrežu. Nije nas iznenadila Slovenija, više smo sami sebe pobijedili. Završili smo nastup u ovoj fazi kvalifikacija, u kojoj je i samo igranje bilo uspjeh, koji nijesu postigle ni neke mnogo veće i jače reprezentacije od nas – kazao je selektor Sveto Ljesar Slovenija je pobjedu u ovom duelu najavila već u trećem minutu igre, kada je Teo Turk iskoristio prostor koji mu se ukazao. Ubrzo je Crna Gora zaigrala konkretnije, pa je u šestom i sedmom minutu Marko Vidaković pogađao prečku. Blizu pogotka bio je i Janko Bulatović u 10. minutu.

Prvu sljedeću veliku šansu Slovenija je pretvorila u gol – odbrana Crne Gore je loše reagovala, a Jure Suban sa nekoliko metara sproveo loptu u mrežu. Do kraja prvog poluvremena Ilija Mugoša je pogodio stativu, dok su poslije pet minuta igre u nastavku gosti došli do novog gola, ovog puta precizan je bio KlemenDuščak. U 28. minutu LazarKostić je zatresao mrežu Slovenije poslije asistencije Aleksandra Obradovića, da bi konačan rezultat postavio ŽigaČeh u 38. iz kaznenog udarca. R. P.

PREMIJER (26. KOLO): Siti savladao Njukasl, Arsenal od 0:2 do 3:2

Preokret koji može da donese titulu

Veliki preokret u Londonu, ispostaviće se možda i ključni momenat u šampionskoj trci u engleskoj Premijer ligi – Arsenal je od 0:2 došao do pobjede od 3:2 nad Bornmutom, te ostao na ,,plus 5“ u odnosu na Mančester siti koji je savladao Njukasl (2:0). Arsenal je klizio ka porazu nakon što je Filip Biling mrežu domaćina zatresao već u prvom, a Markos Senesi u 57. minutu. ,,Tobdžije“ nijesu odustajale, imale su mnogo više šuteva ka golu, a tri su završila tamo gdje su željeli. Pet minuta trebalo im je da smanje zaostatak – Tomas Parti je u 62. savladao Neta, koji nije mogao da spriječi ni pogodak Bena Vajta u 70. Mreža se nije zatresla, ali je lopta preš-

la zamišljenu gol liniju. Arsenal je nastavio da napada, imao šanse preko Sake i Martinelija, tražio je i penal, a sve je naplatio u sedmom minutu nadoknade. Junak je bio Reis Nelson koji je primio odbijenu loptu na-

kon kornera i efektno je poslao u gornji lijevi ugao gola Bornmuta.

Siti je u prvom meču dana poveo preko Njukasla golom Fila Fodena u 15. minutu, potom preživio šanse ,,svraka“, da bi tačku stavio Bernardo Silva

sjajnim golom u 67. Totenhem je zastao u borbi za Ligu šampiona porazom na gostovanju Vulverhemptonu (1:0). Jedini gol dao je Adama Traore u 82. i ostavio ,,pijevce“ na četiri boda prednosti u odnosu na Njukasl, koji ima dva meča manje. Liverpul ima šest bodova i dva meča manje od Totenhema.

Četvrtom mjestu još se koliko-toliko nada Čelzi, koji je zahvaljujući Vesliju Fofani pobijedio Lids (1:0) i sada je na ,,minus 11“ u odnosu na ,,pijevce“.

Aston Vila je savladala Kristal Palas (1:0), istim rezultatom Sautempton slavio protiv Lestera, dok je Brajton deklasirao Vest Hem (4:0). Ne. K.

Liverpul – Junajted: Derbi velikana različitih ambicija

Nova epizoda najvećeg engleskog derbija od velikog je značaja za oba tima – Liverpul danas od 17.30 sati dočekuje Mančester junajted, koji je pobijedio u posljednja dva međusobna okršaja, računajući kontrolni meč u predsezoni. ,,Redsi“ igraju promjenljivo ove sezone, više loše nego dobro, ali su u igri za plasman u Ligu šampiona – pobjedom bi prišli Totenhemu na tri boda, a trenutno

imaju dva meča manje. - Važna stvar kod potjere za vodeća četiri tima je da to nije ,,jednodnevni izlet“, već morate da se potrudite na duže staze – opisao je Jirgen Klop, trener Liverpula.

- Nijesmo ,,nestali“ iz te trke, tu smo, nije da smo na ničijoj zemlji, mada pozicija nije nimalo laka. Ne treba da razmišljamo o tome koliko će mečeva naši konkurenti završiti u svoju korist do kraja sezone. Moramo da idemo

od meča do meča i damo pun gas. Pokušati da iskoristimo dobre trenutke i da ne patimo zbog manje dobrih.

,,Redsi“ nijesu primili pogodak u posljednja četiri prvenstvena meča, ali protiv Reala u Ligi šampiona jesu čak pet, i to kod kuće.

- Mnogo se dobrih stvari dogodilo u posljednje vrijeme, čak iako se zbog meča s Realom ne čini tako. Idemo u dobrom smjeru, ali moramo napraviti još koraka naprijed.

Ne letimo, ali smo dobri. Junajted dolazi na ,,Enfild“ kao tim koji je 11 mečeva bez poraza u svim takmičenjima i sigurno drži treće mjesto, a ima 14 bodova i dva meča manje od vodećeg Arsenala. - Znam da će moji igrači biti spremni i boriti se, da će izaći puni samopouzdanja, ali svjesni smo da će biti teško. Jasno nam je da moramo patiti i žrtvovati za dobar rezultat – istakao je menadžer Erik ten Hag

Dejan Jelenić i Milija Savović pred velikim zadatkom

Krenula Formula 1, dominirao Holanđanin

Prvi pol za Ferstapena

Maks Ferstapen startovaće sa pol pozicije na Velikoj nagradi Bahreina. Aktuelni šampion Formule 1 obilježio je početak nove sezone, a na stazi „Sakir“ je došao do 21. trijumfa u kvalifikacijama. Krugom od 1:29,708 minuta, ostavio je iza sebe timskog kolegu Serhija Peresa. Slobodni treninzi nagovještavali su drugačiju priču, ali Ferstapen je pokazao da je najbolji, iako je Fernando Alonso u Aston Martinu bio najbrži na dva od tri slobodna treninga. Holanđaninu je bio najbliži Lekler, ali je ranije završio kvalifikacije, dok je u finišu Karlos Sains Junior stigao do četvrte pozicije i to ispred Alonsa. Šesto mjesto osvojio je Džordž Rasel, koji je ponovo bio bolji od timskog kolege iz Mercedesa Luisa Hamiltona Lens Strol je bio osmi, a najboljih deset kompletirali su još Esteban Okon i Niko Hilkenberg u bolidu Hasa. - Početak vikenda je bio zahtjevan. Nijesam zadovoljan tempom koji smo imali tokom trećeg treninga, ali smo u kvalifikacijama nastupili u najboljem izadnju. Veoma sam srećan zbog osvajanja pol pozicije. Radujem se sjutrašnjoj trci – kazao je Ferstapen. Trka je zakazana za danas u 16 sati. A.M.

Ponovo na finalnom turniru LŠ

Golbal klub Nikšić drugu godinu uzastopno igraće na finalnom turniru SEGL Lige šampiona.

Nikšićki tim drugog takmičarskog dana južne kvalifikacione grupe ostvario je po

trijumf, remi i poraz i kao trećeplasirani izborio nastavak takmičenja.

Ekipa trenera Nikole Čurovića savladala je Brisel 13:3, igrala je sa Portom neriješeno 2:2, dok je u meču bez rezultatskog značaja pora-

žena od Marseja 14:11. Nikšić je turnir završio sa tri trijumfa, dva poraza i remijem. Na startu turnira savladao je Lion 7:5, dok je u drugom kolu slavio protiv holandskog Valvijka 10:8. U trećem kolu poražen je od poljske ekipe Krakov

Naše

rukometašice poražene od Španije

Srebro dobra

Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore osvojila je srebrnu medalju na Mediteranskom prvenstvu u Grčkoj.

Generacija koju predvodi trener Tatjana Jeraminok u finalu je poražena od Španije 33:20. Ovo takmičenje poslužilo je kao priprema za Evropsko prvenstvo koje se u avgustu održava u Podgorici. Crna Gora na Mediteranskom prvenstvu upisala je pet pobjeda (Hrvatska i Kosovo u grupnoj, Rumunija, Turska i Grčka u glavnoj rundi) i tri poraza (od Italije i Španije u grupnoj fazi, te od „furije“ u meču za zlatnu medalju).

Bojana Peličić i Ksenija Kuzman bile su najefikasnije u finalu sa po četiri gola, dok je Milka Pavlović postigla tri. Nikolina Milojković i Ksenija Gašević po dva puta zatresle su mrežu protivnica, a po jednom Anika Jovanović, Anđela Guberinić, Hanadi Delić, Mina Petrović i Elena Mitrović A. M.

11:7. Plasman na finalni turnir iz Liona, osim Nikšića, izbori-

li su još Porto i Krakov.

Iz sjeverne grupe borbu za tro-

fej Lige šampiona izborili su Old pauer iz Finske, ukrajinski Invasport, Kemnicer iz Njemačke i Napaja iz Finske. Direktan plasman obezbijedio je domaćin, litvanski Šaltinis. Finalni turnir na programu je od 27. juna do 3. jula u Viljnusu. Nikšićki tim u Lionu nastupao je u sastavu Goran Macanović, Marko, Nikola Nikolić, Veselin Vuković, Miloš Ranitović i Velizar Obradović

Uspjeh Golbal kluba Nikšić

Španije u finalu Mediteranskog prvenstva za kadetkinje

dobra uvertira za EP

PODGORICA – Favoriti su stigli do bodova u 14. kolu Prve SBbet rukometne lige. Lovćen je sačuvao lidersku poziciju trijumfom u Beranama protiv Komova (34:25), uz sedam golova Filipa Krivokapića, a igrač utakmice Luka Poje postigao je pet bez promašaja. U domaćem timu odskočio je Milorad Bakić sa šest i Nemanja Milović sa pet golova. Aktuelni šampion Budva bez problema je slavila protiv Budućnosti (36:20). Njefikasniji u domaćem timu bio je Đorđo Peruničić sa sedam pogodaka, a Danilo Božović kod gostiju dao je devet. Rudar je očekivano savladao tivatskog Partizana 1949 (38:27), uz blistavo izdanje najboljeg igrača Nemanje Vukovića – 15 golova! Kod Tivćana najefikasniji sa šest golova bio je Vukan Pejović Andrija Jokić sa devet golova vodio je Brskovo do trijumfa protiv Jedinstva (36:24).

Berane 1949 slavilo je u Ba-

SBbet prva rukometna liga (14. kolo)

Lako za favorite

U znaku Slađane Pejović i Miljana Kukuličića

PODGORICA – U Nikšiću, na terenima ispod Trebjese u tehničkoj organizaciji AK ,,Nikšić“, pod pokroviteljstvom ASCG, po prohladnom i oblačnom vremenu na odlično pripremljenoj stazi za kros, uspješno je održano 65.

Crnogorski bokser nastavio sjajan niz

Mihailović slavio u Bilefeldu

PODGORICA – Crnogorski bokser Viktor Mihailović pobijedio je danas u njemačkom Bilefeldu, u meču za rejting, Adila Rušidija iz Bosne i Hercegovine. Do pobjede je došao prekidom nakon treće runde.

Mihailović, koji ima 22 godine, a visok je 196 centimetara, upisao je peti trijumf i zadržao maksimalan učinak na profesionalnom ringu.

– On je iz runde u rundu pojačavao tempo i u serijama pogađao Rušidija. Poslije treće runde protivnik je predao meč.

Značajna pobjeda za Mihailovića, imajući u vidu iskustvo njegovog protivnika – kazao je Dragan Đuričković, trener BK Podgorica, koji je spremao Viktora.

Borba je održana u kruzer kategoriji, a bila je planirana da traje osam rundi.

– Zahvalnost za pomoć tokom kondicionih priprema dugujemo fitnes treneru Milošu Jankoviću i sparing partneru Milovanu Sekuloviću. Već

17. marta Mihailovića u Tirani očekuje nova borba – naveo je Đuričković. R. P.

Prvenstvo Crne Gore u krosu. Nastupilo je oko 130 atletičara iz 10 klubova (Mornar, Lovćen, Nikšić, Jedinstvo, „Sanja“, Milenujum, Rudar, Lim, Sparta, Orion i Podgorički maraton). Kod seniorki na 3.000 m ubjedljivo je 18. put pobijedila Slađana Pejović iz AK „Nikšić“, a kod seniora na 6.000 m najuspješniji je bio Miljan Kukuličić, član Mornara iz Bara.

Najviše medalja osvojili su atletičari Nikšića – 10, ispred atletičara AK „Sanja“ sa pet medalja i atletičara Jedinstva sa četiri. Takmičenju su ispred ASCG prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj, član UO ASCG Jovica Đurnić, selektor reprezentacije Osman Erović i nacionalni trener Drago Musić

Prvi mečevi polufinala Kupa Crne Gore za odbojkaše

Budvani

rutinski

PODGORICA – Poput Budućnosti (protiv Jedinstva), i odbojkaši Budve opravdali su ulogu favorita u prvom meču polufinala Kupa Crne Gore – izabranici Miloša Markovića su na svom terenu slavili protiv Mornara 3:0 (25:12, 25:18, 25:14), i napravili prvi korak ka finalu u kojem bi branili trofej osvojen

prošle godine. Najbolji u pobjedi Budvana bili su Aleksandar Gmitrović sa 16 i Benjamin Hadžisalihović sa 15 poena. U timu Mornara je

najbolji bio Aleksandr Belnicki sa pet poena. Drugi meč u Baru igra se između 10. i 12. marta, a Budvi su dovoljna dva seta za prolaz u finale. S.J.

Pobjednici po disciplinama – MUŠKARCI – cicibani (800 m): 1. Stefan Rakočević (Sanja), 2. Aleksa Božović (Lovćen), 3. Viktor Jančić (Sanja); mlađi pioniri (1.000 m): 1. Lazar Bulatović (Mornar), 2. Mkhail Ochirov (Milenijum), 3. Mišo Abramović (Lovćen); pioniri (1.500 m): 1. Matija Bulajić (Nikšić), 2. Enes Erović (Jedinstvo), 3. Ristan Jauković (Nikšić); mlađi juniori (2000m): 1. Miloš Radović

(Nikšić), 2. Nikola Golubović (Nikšić), 3. Agat Agović (Lim); juniori (3.000 m): 1. Nemanja Đurišić (Rudar), 2. Ivan Popović (Nikšić), 3. Petar Veljić (Lim); mlađi seniori: 1. Miljan Kukuličić (Mornar), 2. Miloš Mikić (Sparta), 3. Aleksa Maliković (Nikšić); seniori (6000m): 1. Miljan Kukuličić (Mornar), 2.Miloš Mikić (Sparta), 3. Aleksa Maliković (Nikšić); veterani 40-44 (4.000 m): 1. Vlatko Tadić (Nikšić);

EPCG Superliga za odbojkašice (15. kolo)

Pobjede Galeba i Albatrosa

PODGORICA – Odbojkašice Galeba Liko Soho Group i Albatrosa opravdale su uloge favorita i zadržale pozicije broj „tri“ i „četiri“ na tabeli EPCG Superlige.

Galeb je maksimalnim rezultatom pobijedio Moraču i stigao do 12. pobjede u prvenstvu, dok su Podgoričanke upisale 10. poraz.

Albatros je ispustio set u Budvi ali je slavio protiv Mediterana za 11. pobjedu u sezoni. Budvanke su doživjele 13. poraz. Rezultati i parovi 15. kola: Mediteran – Albatros 1:3 (12:25, 18:25, 25:21, 13:25), Galeb Liko So-

veterani 45-59 (4.000 m): 1. Sergej Tamindžija (Nikšić), 2. Dejan Popović (Nikšić); veterani 50-54 (4.000 m): 1. Veselin Petrušić (Nikšić); veterani 55-59 (3000m): 1. Slavoljub Miladinović (Podgorica); veterani 60-64 (3.000 m): 1. Nikola Vukčević (Bar); veterani 65+ (3.000 m): 1. Velimir Ćorović (Nikšić); ŽENE: cicibanke (600 m): 1. Mina Lukolić (Sanja), 2. Sara Mujovi (Sanja), 3. Jovana Mihaljević (Lovćen); mlađe pionirke (800 m): 1. Anđela Vučetić (Nikšić), 2. Anja Novaković (Sanja), 3. Laura Gazivoda (Orion); pionirke (1.000 m): 1. Sara Vučetić (Nikšić), 2. Amra Hubanić (Jedinstvo), 3. Jana Zeman (Mornar); mlađe juniorke (1500m): 1. Jovana Vučetić (Nikšić), 2. Jovana Simunović (Lim), 3. Antonela Gazivoda (Orion); juniorke (2.000 m): 1. Elzana Guberinić (Orion), 2. Anita Zoronjić (Jedinstvo), 3. Nejra Suljević (Jedinstvo); seniorke (3.000 m): 1. Slađana Pejović (Nikšić), 2. Vesna Pavlićević (Milenijum), 3. Rada Miladinović (Milenijum). R. P.

ho Group – Morača 3:0 (25:15, 25:9, 25:21). Petak: Herceg Novi – Budućnost volej 3:0 (25:14, 25:10, 25:8), Gimnazijalac – Akademija 2:3 (23:25, 25:20, 17:25, 25:16, 14:16). Danas: Luka Bar – Jedinstvo (17.00). S. J.

Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore

Cetinjani u seriji

ru protiv Mornara 7 (26:22). Đorđe Folić sa šest golova bio je najefikasniji u gostuju-

ćem timu, a kod Barana Danilo Gvozdenović dao je osam golova. A. M.

Održano 65. Prvenstvo Crne Gore u krosu

NAJBOLJA NA 3.000 METARA: Slađana Pejović (u sredini)

Odbojkašice Albatrosa

Budvani su bili maksimalni protiv Barana

Bijeg vrhovnog komandanta imao je pogubne posljedice

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Njemački napad na Poljsku nije predviđen blagovremeno. Pripreme za odbranu zapadne granice su prekinute pod vođstvom Jozefa Pilsudskog nakon 1926. godine i nastavljene su tek u martu 1939. godine. Nakon toga su organizovane poljske oružane snage za odbranu zemlje. Njihov tehnički i organizacioni nivo, prema istoričaru Andžeju Leonu Sovi, odgovarao je onom iz perioda Prvog svjetskog rata. Strateški položaj oružanih snaga postao je beznadežniji zbog nedavne njemačke okupacije Čehoslovačke. Poljska je tada sa tri strane bila okružena njemačkim teritorijama Pomeranijom, Šleskom i Istočnom Pruskom, kao i Čehoslovačkom pod kontrolom Njemačke. Novoformirana Slovačka republika pomogla je Njemačkoj napadom na Poljsku s juga. Poljske snage su na baltičkoj obali bile blokirane od strane njemačke mornarice. Poljska javnost, uslovljena propagandom vlade, nije bila svjesna ozbiljnosti situacije i očekivala je brzu i laku pobjedu poljsko-francusko-britanskog saveza. Njemački „koncept uništenja“ (Vernichtungsgedanke) koji se kasnije razvio u Blickrig („munjeviti rat“) omogućio je brz napredak Pancerskih (oklopnih) divizija, bombardovanjem direktnim obrušavanjem (da bi se razbile koncentracije vojnika i uništili aerodromi, željeznice i stanice, putevi i mostovi, što je dovelo do ubijanja velikog broja izbjeglica koji su se nalazili u transportnim objektima), i vazdušnim bombardovanjem nebranjenih gradova, kako bi se uništio moral civila. Namjerno bombardovanje civila se odvijalo u velikoj mjeri od prvog dana rata, takođe i u područjima koja

Njemačke snage, kojim je Hitler naredio da postupaju sa najvećom okrutnošću, masovno su učestvovale u ubistvima poljskih civila. Namjerno bombardovanje civila se odvijalo i u područjima koja su bila udaljena od bilo koje druge vojne aktivnosti

U novoj studiji Božidara Proročića obuhvatno se rasvjetljava monstruozni zločin koji je sovjetska NKVD izvršila u Katinju 1940. godine nad zarobljenim Poljacima i pripadnicima drugih naroda

su bila udaljena od bilo koje druge vojne aktivnosti. Njemačke snage, kojim je Hitler naredio da postupaju sa najvećom okrutnošću, masovno su učestvovale u ubistvima poljskih civila. Poljska vojska, vazduhoplovstvo i mornarica nijesu imali dovoljno moderne opreme da bi odgovorili napadu. Svaka od pet njemačkih armija koje su učestvovale u napadu na Poljsku bila je u pratnji specijalne bezbjednosne grupe, zadužene za terorisanje poljskog stanovništva, a neki od poljskih građana njemačke nacionalnosti bili su obučeni u Njemačkoj da pomognu invaziji, formirajući takozvanu Petu kolonu. Mnogi njemački lideri u Poljskoj i komunistički aktivisti bili su internirani od strane poljskih vlasti nakon 1. septembra 1939. Uhapšeno je 1015 hiljada etničkih Njemaca i silom je protjerano prema Kutnu ubrzo nakon početka neprijateljstva. Od njih

oko 2.000 su ubili ljuti Poljaci, a još slučajeva ubijanja etničkih Njemaca događalo se na drugim mjestima. Mnogo puta veći broj poljskih civila ubijen je od strane Vermahta tokom „Septembarske kampanje“. Protiv Poljske je raspoređeno 58 njemačkih divizija, uk-

ljučujući 9 Pancer divizija. Njemačka je raspolagala sa 1,5 miliona vojnika, 187.000 motornih vozila, 15.000 artiljerijskih oruđa, 2.600 tenkova, 1.300 oklopnih vozila, 52.000 mitraljeza i 363.000 konja. 1390 ratnih aviona Luftvafea korišćena su u napadu na poljske mete. Njemačka mornarica je 1. septembra pozicionirala svoj stari bojni brod SMS Šlezvig-Holštajn u Vesterplateu, sekciji slobodnog grada Danciga, zaštićene enklave odvojene od glavnog grada i dodijeljene Poljskoj po Versajskom sporazumu 1919. godine. Za borbu protiv

Poljske određeno je 53 broda mornarice. Prema Antoniju Čubinskom, mobilisano je 1,2 miliona poljskih vojnika, ali neki nijesu imali ni puške. Bilo je 30 pješadijskih divizija, 11 konjičkih brigada, 31 laki artiljerijski puk, 10 teških artiljerijskih pukova i 6 vazdušnih pukova. Imali su 3.600 artiljerijskih oruđa (uglavnom redovnih, sa samo nekoliko stotina protivoklopnih ili protivavionskih jedinica) i 600 tenkova, od kojih je 120 bilo naprednog 7TP tipa. Vazdušne jedinice uključivale su 422 aviona. Djelovanje

mornarice bilo je ograničeno povlačenjem velikih brodova zajedno sa Kraljevskom ratnom mornaricom (poznatom kao Pekinški plan). Mornarica se sastojala od četiri razarača (od kojih su tri otplovila u Englesku), jednog minopolagača, pet podmornica, i nekoliko manjih brodova, uključujući šest novih minolovaca. Iako su Velika Britanija i Francuska objavile rat Njemačkoj 3. septembra, na Zapadnom frontu je došlo do malog pokreta. Ofanziva na Zapadu nije realizovana, a, prema Normanu Dejvisu, ona nije bila odmah ni izvodljiva ni praktična. Zbog nepostupanja Zapada, tajnih protokola njemačko-sovjetskog ugovora i drugih faktora, uključujući i slabosti vlastite inteligencije, poljska vlada u početku nije bila potpuno svjesna stepena izolacije zemlje i beznadne situacije u kojoj se nalazila. Kombinovane britanske i francuske snage bile su u principu jake, ali nijesu bile spremne za ofanzivu iz više razloga. Nekoliko ograničenih vazdušnih napada koje su Britanci izvršili bili su neefikasni i prouzrokovali su gubitke života i opreme. Ispuštanje propagandnih letaka postao je njihov omiljeni način djelovanja, što je dovelo do vjerovanja da je došao pravi rat na dva fronta i da se bliži poraz Trećeg rajha. Kako su poljske vojske uništavane ili se povlačile, Njemci su 4. septembra zauzeli Čenstohovu, Krakov i Kjelce 6. septembra. Poljska vlada je evakuisana u Voliniju a vrhovni vojni komandant Ridž-Smigli je napustio Varšavu u noći 6. septembra i krenuo u istočnom pravcu prema Brestu. General Valerijan Čuma je preuzeo i organizo-

Njemci su 9. septembra 1939. počeli da okružuju Varšavu. Predsjednik grada Stefan Starzinski odigrao je istaknutu ulogu u njegovoj odbrani. Najveća bitka vođena je na Bžuru, zapadno od srednje Visle od 9. do 21. septembra. Teške borbe su se odigrale i na brojnim drugim lokacijama

vao odbranu glavnog grada. Prema Haliku Kočanskom, Ridž-Smigli je pobjegao iz glavnog grada, a poljska vrhovna komanda je žrtvovala svoju vojsku. Odlazak Ridž-Smiglija imao je katastrofalne posljedice kako na moral poljskih oružanih snaga, tako i na njegovu sposobnost da održi djelotvornu komandu u cjelini. Njemci su 9. septembra počeli da okružuju Varšavu. Predsjednik grada Stefan Starzinski odigrao je posebno istaknutu ulogu u njegovoj odbrani. Najveća bitka u kampanji, bitka na Bžuru, vodila se zapadno od srednje Visle od 9. do 21. septembra. Teške borbe su se odigrale i na brojnim drugim lokacijama, uključujući i područje Tomašov Lubelski (do 26. septembra), i postavljena je odlučna odbrana Lavova (protiv njemačkih snaga do 22. septembra, kada su se branioci predali nadolazećim sovjetskim snagama). Maršal Ridž-Smigli je 13. septembra naredio svim poljskim snagama da se povuku prema takozvanom Rumunskom mostu u jugoistočnoj Poljskoj, pored rumunske i sovjetske granice, područje koje je odredio da bude konačni obrambeni bastion. Ministar spoljnih poslova Jozef Bek je 11. septembra zatražio od Francuske da odobri azil poljskoj vladi, a od Rumunije da omogući prebacivanje članova vlade preko njene teritorije. Na zasijedanju 12. septembra anglo-francuskog Vrhovnog ratnog savjeta u Abevilu, Francuska je zaključila da je poljska vojna kampanja već bila odlučena i da nema smisla pokretati antinjemačku ekspediciju. Poljski lideri nijesu znali za tu odluku i još uvijek su očekivali zapadnu ofanzivu.

(Nastavlja se)

Poljski maršal Ridž-Šmigli (1886-1941) Stefan Starzinski

Poljska žrtva njemačkih vazdušnih napada

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

NEKRETNINE

IZDAJEM poslovni prostor u

Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića

1/10, pored kafea ,,Plan B“ 53 m². Tel. 067/821-067

1

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424150, 067/473-367

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija

električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4

Dana 4. marta 2023. godine tragično je preminuo naš voljeni

RADE Miroslava SIMONOVIĆ

1961-2023

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu dana 5. marta od 15 do 18 časova i dana 6. marta od 10 do 14 časova nakon čega će se obaviti sahrana na groblju Novo Selo-Danilovgrad.

OŽALOŠĆENI: majka KOSA, supruga SNEŽANA, sinovi MILOŠ i FILIP, snaha MAJA, unuka MINA, sestre MILKA, LILA, RATKA i VASKA sa porodicama, braća i sestre od stričeva, tetaka i ujaka, šura SINIŠA sa porodicom, svastika SANJA ŠUBARIĆ i porodice SIMONOVIĆ i LONČAR

Oglasi i obavještenja

Дана 26. фебруара 2023, у 91. години живота, преминуо је наш драги

др мед ГАВРИЛО – ГАВРО Марков НИКАЧ

По жељи покојника, сахрана је обављена 27. фебруара у родном му Годињу – Вирпазар, у кругу његових најмилијих.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Dana 3. marta 2023. godine preminula je naša draga

BORKA MARJANOVIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice dana 4. marta na Novom groblju na Cetinju.

168

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 4. марта 2023, у 96. години, преминуо наш вољени отац, свекар, ђед и прађед

Саучешће примамо у капели на Прчању дана 4. марта од 11 до 16 часова и 5 марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Прчањ.

Ожалошћени: син ЖЕЉКО, кћерка НАДА, снаха МИЛАНКА, унучад МИРКО, ЈЕЛЕНА, ТАЊА и НАЂА, праунучад и остала многобројна родбина

Dana 3. marta 2023. u 83. godini, umrla je naša draga

162

JOVANKA – BEBA Gledova PAVIĆEVIĆ rođena Uskoković

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 4. marta od 13 30 do 16 časova i 5. marta od 9 do 11 30 časova, kada krećemo za selo Duži, Šavnik, đe će se obaviti sahrana u 15 časova

Ožalošćeni: sin KRSTO, snahe VJERA i SAVKA – MILA, unučad ANJA, HAJDANA i VASILIJE i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ i USKOKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Radovićima, 5. marta od 12 do 15 časova i 6. marta od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti 6. marta u 14 časova na groblju u Đuraševićima.

Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sin NJEGOŠ, kćerka ŽELJKA, snaha ANA, unučad ELENA i VUKAŠIN, zet NENAD, brat MARKO, sestra MILICA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina

VERA Milanova BAROVIĆ rođena Škuletić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 5. marta od 11 do 16 časova i 6. marta od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju na Moštanici. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćena porodica MARJANOVIĆ 210

Dana 3. marta 2023. godine preminuo je naš voljeni

MILENKO – MINJO Novakov KOLJENŠIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena dana 4. marta, u krugu porodice, na mjesnom groblju Ždrebaonik. Kuća žalosti: Vijenac kosovskih junaka 1, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga JOVANKA – JOJA, kćerke SANDRA i IVANA, brat MIROSLAV, sestra ANKA, bratanići MLADEN i NINO, bratanične DANIJELA i NATAŠA, sestrići PREDRAG, DEJAN i SAŠA, sestrične SNEŽANA i DRAGANA, zetovi ZORAN, RAJKO i DRAGOLJUB, snahe VUKICA, SLOBA, DANIJELA i NADA, unučad ZORANA, STAŠA, DANILO i JAKŠA i ostala rodbina KOLJENŠIĆ i NOVELJIĆ

Ožalošćeni: sin BORIS, snaha ZORICA, unučad LARA, MILAN i RADOVAN, zaove MILANKA i VERA i ostala rodbina 223

Dana 3. marta 2023, preminula je, u 86. godini, naša draga

Тужним срцем вас обавјештавамо да нас је дана 4. марта 2023. године, изненада напустила наша вољена

мајка

ЉУБИЦА Драгомира МАРКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 5. марта од 10 до 15 часова и 6. марта од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: син БОРО, кћери АНДРЕА и АДРИАНА, сестре СЛАВИЦА и НАДА, зет СТЕВО и породице МАРКОВИЋ и МАЏАР

MARTA Milosava KNEŽEVIĆ rođena Bojović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 4. marta od 11 do 16 časova i 5. marta od 11 do 14 časova, kada se polazi za Dragovoljiće, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: sinovi VOJISLAV, TOMISLAV i DEJAN, kćerke ANA i SVETLANA, sestra SLOBODANKA, đever MIŠKO, zaova DUŠANKA, snahe, unučad, praunuk, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina KNEŽEVIĆ i BOJOVIĆ

БОЖИДАР Машов МИРКОВИЋ

Dana 4. marta 2023. u 67. godini preminula je naša draga

Dana 4. marta 2023. u 73. godini, preminuo je naš dragi

BRANKO – BELI Milanov BELJKAŠ

Oglasi i obavještenja

Sreća, radost, osmijeh i odjednom tišina… Tvoj glas će nam uvijek odzvanjati, faliće tvoj topli zagrljaj u kojem je bilo mjesta za sve nas. Sve naše nade da ćeš uspjeti da se otrgneš od zagrljaja smrti bile su uzaludne. Neka tvoja duša nađe mir i spokoj, a mi ćemo sa ponosom, velikim poštovanjem i ljubavlju čuvati sjećanje na tebe.

231

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

Neđelja,

Posljednji pozdrav dragom

MINJU

IVANA, BATO, DANILO i JAKŠA 230

MINJU

Malo je reći da si bio dobar. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao a imali smo je puno. Nek' tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: BRANKA, NIKOLA, ANA, ITANA i NIKOLIJA 227

Dobrota tvog srca i toplina tvoje duše ostaće zauvijek u mom sjećanju. Bilo mi je zadovoljstvo poznavati te!

JELENA i SAŠA SPALEVIĆ 225

Posljednji pozdrav dragom svaku, pašenogu i tetku

Tužna sam… puna bola, zbog tvog odlaska. Zaborav ne postoji, samo praznina i nedostajanje, jer sve što si mi pružio živjeće zauvijek.

Neka te anđeli čuvaju, a ja ću tebe u mom srcu.

Bio si bolji od najboljeg. Hvala ti za iskreno poštovanje

MILENKU KOLJENŠIĆU

Dobrota tvoga srca i toplina tvoje duše ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Počivaj u miru, dragi naš Minjo.

Sestra ANKA, zet DRAŠKO, sestrić SAŠA, sestrične SNEŽANA i DRAGANA

Dragom đedu

MINJU

Imamo puno lijepih uspomena da pamtimo, da te s ponosom pominjemo, da tvoj častan i dostojanstven život ne zaboravimo. S ljubavlju i ponosom čuvaćemo te od zaborava

Tvoji: MIKI, LJUBO, NATAŠA, SAŠA i ALEKSANDRA

RADA i DACA 232

233

Voljenom ocu, tastu i đedu

Tužni smo… Nismo stigli da se oprostimo… Bio si najbolji đed na svijetu.

Hvala ti za sve dane podrške i neizmjerne ljubavi.

Svjesni da si nas zauvijek napustio, ne mirimo se sa tom bolnom i surovom istinom da te više nećemo vidjeti. Vrijeme će prolaziti, a bol i tuga za tobom neće. Nijesmo spremni da se oprostimo od tebe jer jako boli. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružio.

SANDRA, ZORAN, ZORANA i STAŠA

MILENKO – MINJO KOLJENŠIĆ

ZORANA, STAŠA, DANILO i JAKŠA

Voljenom ocu, tastu i đedu

Mom voljenom suprugu

Tvoja JOJA

Posljednji pozdrav dragom bratu, šuri i ujaku

207

Posljednji pozdrav dragom

Dragoj babi

MARINKU OBRADOVIĆU

Srce nas boli za tobom. Počivaj u miru, dragi naš Duka.

Stric MIŠO i strina MIRA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

MAJKO

Nema riječi kojima ti mogu zahvaliti za svu ljubav, brigu i pažnju koju si mi posvetila.

Počivaj u miru i znaj da ćeš uvijek biti dio mene.

219

JOVANKI – BEBI

Hvala ti za sve što si uradila za nas i što si nam svojim djelima, savjetima i požrtvovanošću značajno uljepšala djetinjstvo.

Tvoja unučad ANJA, HAJDANA i VASILIJE

214

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JOVANKI – BEBI PAVIĆEVIĆ

Sa velikim bolom opraštamo se od Tebe.

Uvijek si bila za nas i uz nas, velika podrška i uzdanica.

U Tvom velikom srcu bilo je mjesta za sve.

BEBI PAVIĆEVIĆ

Nismo se nadali da ćeš otići ovako iznenada. Bila si nam veliki oslonac. Hvala ti za svu brigu i pažnju.

Hvala Ti za sve.

Sa ponosom ćemo Te pominjati i čuvati od zaborava.

Tvoja bratanična MARINA ĐURKOVIĆ sa đecom

Posljednji pozdrav svom stricu

Snaha MILA USKOKOVIĆ, bratanići VESKO i DUŠKO i bratanična GINA sa porodicama

Posljednji pozdrav MIJU TIMOTIJEVIĆU

Počivaj u miru.

NIKOLA i MITRANA JOVANOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru, naša voljena

212

218

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MIROSLAVU

S tugom se opraštamo od dobrog i poštovanog prijatelja.

TANJA i MILOŠ sa porodicom

BORKA

Tvoji: DUŠKO, SUZANA, BOŽO i STEVAN

222

MIROSLAVU – MIŠU IVANOVIĆU

Od porodice SLOBA IVANOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIŠU

NELA i ANA sa porodicom

217

Posljednji pozdrav dragom

Pozdrav dragom ujaku

203

MIROSLAVU

Našem velikom i iskrenom prijatelju.

MIKAN PAVIĆEVIĆ sa porodicom

MIROSLAVU IVANOVIĆU

Hvala ti na svemu, dobri moj ujače. Sestrić SRĐAN ĆUPIĆ

204

Tvoj KRSTO – KIKA

191

Navršava se godina dana od smrti RAŠA MARTINOVIĆA

Dragog i poštovanog strica. U lijepim sjećanjima čuvaćemo ga od zaborava.

BRANKO MARTINOVIĆ sa porodicom

Navršava se tužna godina od kada nisi sa nama, draga i nikad prežaljena majko

DESANKA POČANIĆ

Živjećeš uvijek u našim srcima i sjećanju. Tvoj sin BAJO

Godina dana je od smrti naše drage tetke

DRAGICE – LOLE IVANOVIĆ

Tvoje nasmijano lice, plemenita duša i dobrota, veliko srce puno ljubavi vječno će živjeti u nama. Zaborav ne postoji. BRANO i NEVENKA sa porodicom

Godina dana od smrti naše drage

DRAGICE – LOLE IVANOVIĆ

Živiš u našim srcima, sa ponosom te čuvamo od zaborava. MOMO, SLAVICA AVANTIJEVA sa porodicom

Dragoj majci

211

Navršava se godina dana otkako nema RAŠA

165

MARTINOVIĆA

Dragog i poštovanog ujaka. Sve što je bio u našem životu, ostaće u sjećanjima, sačuvano od zaborava.

SRETO i LJUBICA PEROVIĆ

Navršava se godina dana otkako nije sa nama RAŠO MARTINOVIĆ

Dragi i poštovani stric. U našim sjećanjima ostaće sačuvan od zaborava, za sva vremena.

JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

192

Navršava se godina dana od smrti dragog i poštovanog strica

Našoj voljenoj

RAŠA MARTINOVIĆA

U sjećanjima ćemo ga čuvati od zaborava.

LJILJANA ADŽIĆ sa porodicom

216

U nedjelju 5. marta 2023 godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

197

KOMATINA Vukajla VUKMANA

Toga dana u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na Mašničkom groblju.

Okititi cvijećem i zaliti suzama.

VIDOSAVI Miloševoj ŽUGIĆ

Vrijeme prolazi, a bol i sjećanje ostaju. Mi koji te volimo znamo kako je teško živjeti bez tebe.

Ćerka CECA sa porodicom

Ožalošćena porodica KOMATINA

171

RADMILI

Dostojanstvenim životom, velikim srcem i pažnjom koju si nam poklanjala zaslužila si vječno sjećanje. Od STEVA, DRAGANE, FILIPA i ANJE KNEŽEVIĆ

Draga tetka

RADMILA

Prođe prva godina tuge i praznine. Zajedničke uspomene i lijepa sjećanja zauvijek će te čuvati od zaborava.

Tvoji sestrići: DUŠAN, IVAN i mali VUK

Voljena sestro Rado,

189

RADOSAV MIĆOVIĆ

Prije četrdeset dana, usnule su tvoje oči plave vječni san, a ti, dragi oče, produžio si da živiš u sjećanju. Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom, čuvaću uspomenu na tebe i majku. Počivajte u miru, voljeni moji.

Kćerka JELENA

160

Prođe godina bez tebe. Ne postoji zaborav, samo tuga i bol za tobom. Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoji: sestra JOVANKA, zet BOŽIDAR i sestrična IVANA POPOVIĆ

Dana 5. marta navršava se godina dana od smrti našeg

190

BRANKA VUKOVIĆA

Iako nema tvog osmijeha, svakodnevno sjećanje na tebe stvara nam toplinu Tvoja PORODICA

177

179

181

161

Oglasi i obavještenja

158 POMEN 17.1.2023 5.3.2020 – 5.3.2023

SLOBODANKA – KOKA MIŠKO

FILIPOVIĆ

Ponosni na Vas čuvamo Vas od zaborava. Nedostajete. Počivajte u miru Vaši GAJOVIĆI: RADISLAV, VERICA, IVANA, ANA i MARKO

Dana 7. marta 2023. navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama naš voljeni

BRANKO Bajov RADULOVIĆ

SLOBODANKA – KOKA MIŠKO

FILIPOVIĆ

Vječito i tužno sjećanje na voljenu sestru i sestrića. Ponosne na Vas čuvamo Vas u našim srcima. Volimo Vas Ožalošćene sestre i tetke VERICA i NAJA

Voljeni ĐURO RADMILA

5. 3. 2015. 11. 3. 2022. Prolaze dani, i a vi nam sve više nedostajete. Čuvaćemo Vas od zaborava.

Tvoj plemeniti lik, tvoja dobrota, zajedničke uspomene i ljubav prema tebi biće vječni.

Počivaj u miru.

Pomen će se održati 7. marta u 11 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

208

Ožalošćeni: porodica RADULOVIĆ

Vaši: MIRA, LAZAR, IVAN i VESNA 209

Četrdeset dana od smrti voljene majke, svekrve, bake i prabake DARE BAŠE

Ponosni smo na tebe, tvoju plemenitost i ljubav koju si nam od srca pružala. Čuvaćemo te od zaborava i rado te se sjećati.

Sin NASTO, snaha MILICA, unuke ANA, NATALIJA, EMILIJA i ALEKSANDRA, praunuke ANIKA i ITANA

176

Dragoj sestri

RADMILI

Bez tebe prolazi godina tuge i bola. Hvala ti na sestrinskoj ljubavi. Sestra MILA MARTINOVIĆ

Našoj voljenoj

178

Dana 11. marta 2023. navršava se godina dana od smrti naše drage sestre

RADMILE

V. MARTINOVIĆ

Draga naša sestro, teško je tugu koju osjećamo pretvoriti u riječi. Fali nam tvoja toplina, tvoji pozivi. U našim srcima zauvijek.

Ožalošćene sestre: MIRJANA, MILA, STANISLAVA, JOVANKA i SANJA

182

Draga sestro RADMILA

Nedostaješ nam mnogo. Tvoja dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru, jer zaslužuješ mir i spokoj.

SANJA, ĐANI, NIKOLA i IVA

180

Voljena Rado,

RADMILI

Ne prođe ni dan da te se ne sjetimo, da se ne pitamo zašto je moralo ovako da bude.

Od MAŠE, MIRKA, JOVANE i NIKOLE MARKOVIĆ

Prolaze dani i tako godina a mi čekamo da se pojaviš, ali tebe nema. Postoji nešto što nikad ne umire, to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Tvoji: sestra STANKA, zet MIŠKO, sestrići DUŠAN, IVAN, mali VUK

Voljenoj sestri

173

RADMILI

Prolazi godina bez tebe, bez tvog vedrog duha i nasmijanog lika. Nikada te zaboravit neće

Sestra MIRJANA, zet VOJO, sestrić MARKO KNEŽEVIĆ

Našoj voljenoj

174

RADMILI

Ne postoji vrijeme koje može izbrisati bol za tobom. Sestrična DANIJELA VUJOVIĆ sa porodicom

175