Dnevni list Pobjeda 05.02.2023.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 5. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20547 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANALIZA: Maligni uticaj trećih strana može odrediti rezultat predsjedničkih izbora

Kalezić: Rusija i Srbija će

podržati sve kandidate suprotstavljene Đukanoviću

Spajić obmanuo javnost i sakrio stan u Beogradu na vodi

INTERVJU: Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske kompanije Montenegro stars

Zbog nedostatka avio-linija gubimo milione

I „Evropa sad“ i Demokrate mogu da očekuju podršku Moskve, jer nije logično da Rusija uloži sve svoje resurse na kandidata koji u ovom trenutku nema najveće šanse da prođe u drugi krug – Andriju Mandića. Predsjednički izbori su prekretnica u novijoj političkoj istoriji Crne Gore i toga su svjesni u Moskvi, zbog čega će uraditi sve da Đukanović ili kandidat kojeg on podrži izgubi izbore, jer bi to značilo kraj prozapadnog kursa Crne Gore – istakao je Kalezić

Crna Gora propušta milionski prihod od ribolovnog turizma koji traži pretpostavke – ozbiljan pristup, suzbijanje krivolova i čiste vode

Živjeli bismo od ribe da nije smeća i gluvih institucija

Četvrtom knjigom zaokružene Sabrane pripovijetke Milovana Đilasa u izdanju Fokalizatora

Opomena da zapinjemo o isto kamenje

Traže izvinjenje i ostavku Raonića

Čiji je Menhetn: ko otima i ko su raskolnici?

Piše: dr DraganVESELINOV

STR. 10. i 11.

Iz IJZ ističu da ne postoji gornje ograničenje za vakcinaciju MMR-om, ipak svako odlaganje povećava period osjetljivosti osobe

Veliki odziv za

imunizaciju u januaru

neće nas spasiti epidemije morbila

U prvom mjesecu ove godine je vakcinu protiv malih boginja, rubeole i zaušaka primilo 3.154 djece od čega u glavnom gradu 1.543 što je osam puta više nego u novembru i decembru kada je imunizovano samo 377 najmlađih - kazali su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje

Građani i novinari održali protest ispred Direktorata za medije

Medojević objavio dokumenta o prebivalištu i nekretnini koju posjeduje lider ,,Evrope sad“ u Srbiji

STR. 3.

Član Državne izborne komisije iz DF-a podnio ostavku nakon što je usvojen zahtjev kojim od Republičke izborne komisije traže podatke o biračkom pravu Andrije Mandića i Milojka Spajića

Marović bez obrazloženja

o napuštanju DIK-a

PODGORICA – Član Državne izborne komisije iz

Demokratskog fronta Milan Marović u petak je podnio ostavku, nakon što je ta institucija usvojila odluku kojom traže od Republičke izborne komisije Srbije da im dostavi podatke o tome da li lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić ostvaruju biračko pravo i imaju prebivalište u toj državi.

On je, uz članove DIK-a iz Demokratske partije socijalista, Bošnjačke strane i Socijaldemokrata, podržao usvajanje te odluke.

Marović nije obrazložio razlog ostavke.

Podsjećamo, u nacrtu zahtjeva koji će DIK uputiti RIK-u naveli su da najave kandidatura ukazuju na osobe koje biračko pravo ostvaruju u Srbiji i imaju prijavljeno prebivalište u toj državi, a podsjetili su da je Državna izborna komisija dužna da se o kandidaturi izjasni 48 sati od podnošenja.

- Zakonom determinisan rok dovodi u pitanje mogućnost DIK-a da u navedenom roku činjenično utvrdi da li postoje smetnje za prihvatanje kandidature u odnosu na lica koja eventualno imaju biračko pra-

vo i prebivalište u drugoj državi – istakli su u zahtjevu.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je ranije Pobjedi da ova institucija može utvrđivati validnost kandidatura za predsjednika države tek kada se one i zvanično podnesu.

- Budući da je izborni postupak strogo formalan, tek kada je prijedlog kandidata zvanično podnijet, DIK može cijeniti da li su ispunjeni uslovi za donošenje rješenja kojim se utvrđuje kandidatura za predsjednika Crne Gore – kazao je Mugoša Pobjedi. Potom je ocijenio i da je odluka o provjeri prebivališta Spajića i Mandića selektivna i usmjerena samo na njih dvojicu, iako je najavljeno više kandidatura. Da Državna izborna komisija

ANALIZA: Maligni uticaj trećih strana može odrediti

Kalezić: Rusija i Srbija će podržati sve kandidate suprotstavljene Đukanoviću

nema nadležnost da provjeri navode o duplom prebivalištu

Pobjedi je ranije kazao i član te institucije ispred NVO sektora Damir Suljević, koji je naglasio da je to u isključivoj nadležnosti Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Pitanje duplog prebivališta Andrije Mandića nije problematizovano u javnosti uoči predsjedničkih izbora, što nije slučaj za lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića.

Pobjeda je pisala da je Spajić u aprilu 2021. godine posjedovao i srpsko državljanstvo, kao i dvojno prebivalište – u Beogradu i Podgorici. Prema podacima kojima raspolažemo, Spajić je tada imao prijavljeno prebivalište na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu i stvarno boraviše u Podgorici. Ž. ZVICER

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan razgovarao sa poslanikom DPS-a Andrijom Nikolićem

Eskobar: Crna Gora da uspostavi političku stabilnost i funkcionalne institucije

PODGORICA – Sjedinjene Američke Države ohrabruju sve političke snage koje se bore za građanske vrijednosti da ulože napore da Crna Gora uspostavi političku stabilnost i funkcionalne institucije – saopštio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar tokom susreta sa poslanikom DPS-a Andrijom Nikolićem. - Konstruktivan i otvoren razgovor u Vašingtonu sa specijalnim izaslanikom SAD za ZB Gabrijelom Eskobarom. SAD ohrabruju sve progresivne političke snage koje se bore za građanske vrijednosti, da ulože nadpartijski napor da Crna Gora uspostavi politčku stabilnost i funkcionalne institucije – napisao je Nikolić u objavi na Tviteru. R. P.

I „Evropa sad“ i Demokrate mogu da očekuju podršku Moskve, jer nije logično da Rusija uloži sve svoje resurse na kandidata koji u ovom trenutku nema najveće šanse da prođe u drugi krug – Andriju Mandića. Predsjednički izbori su prekretnica u novijoj političkoj istoriji Crne Gore i toga su svjesni u Moskvi, zbog čega će uraditi sve da Đukanović ili kandidat kojeg on podrži izgubi izbore, jer bi to značilo kraj prozapadnog kursa Crne Gore – istakao je Kalezić.

PODGORICA – Rusija, dominantno, ali i Srbija u susret predstojećim predsjedničkim izborima igraju na više političkih partija. Tu nije samo Demokratski front, koji je najprepoznatljiviji ruski igrač, već su i neke druge partije za koje nije uvijek očigledno da su instrument ruskog uticaja, ocijenio je za Pobjedu saradnik na Univerzitetu Crne Gore, doktorand na Univerzitetu Lojola u Čikagu Danilo Kalezić

On je ukazao da u svim partijama „stare“ parlamentarne većine postoji dio koji se nalazi pod direktnom kontrolom Beograda ili Moskve, ili i Beograda i Moskve.

KANALI DJELOVANJA

- Crna Gora je trenutno jedna od najranjivijih država u svijetu, a posebno u Evropi na maligne uticaje trećih strana – posebno Rusije i Srbije. Jer, za razliku nekog prethodnog perioda Rusija sada ima izvršnu vlast na čelu sa Dritanom Abazovićem koji je kanal za sprovođenje agende koju nazivamo „ruski i srpski svet“ – istakao je Kalezić.

Osim toga, dodao je, u prilog ostvarivanju te agende djeluje

Ministar finansija u tehničkom mandatu očekuje nastavak razgovora većine o Vladi

Damjanović uvjeren da ove godine neće biti vanrednih parlamentarnih izbora

PODGORICA – Ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović rekao je za Glas Amerike da ove godine ne očekuje vanredne parlamentarne izbore. Damjanović je kazao da očekuje da se nastavi razgovor parla-

mentarne većine o Vladi, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 19. marta. Najavio je od ponedjeljka i razgovore dijela parlamentarne većine i Vlade o mogućem predsjedničkom kandidatu.

Damjanović je rekao da se o pla-

niranom zaduživanju ponovo razgovara sa partnerskim bankama i najavio novi kreditni aranžman u februaru.

U slučaju pogoršanja tržišnih uslova, ne isključuje ni mogućnost aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali,

i obavještajno-medijska infrastruktura koja je u Crnoj Gori postavljena davno, a aktivirana 2015, 2016. godine.

- Tu govorimo o medijima, organizacijama civilnog društva i naravno, pored odlazeće vlade i političkim partijama – pojasnio je sagovornik Pobjede. Pored subjekata koje je naveo, ukazao je i da je Srpska pravoslavna crkva tradicionalno najznačajniji partner Rusije na prostoru Zapadnog Balkana, ali i naglasio da njena uloga zavisi od zadataka koje koje dobija.

- Ruski uticaj na Balkanu se pojavljuje u ciklusima, a kako ti ciklusi ulaze u novi krug tako Crkva Srbije dobija novi zadatak. Tokom litija je imala javan, politički mobilizirajući angažman kada je pokušala da zamijeni ulogu političkih partija i kada se uključila u tu vrstu političke borbe. Nakon toga uslijedio je period mirovanja, a sada svjedočimo ponovo naglašenom političkom angažmanu, tako da Crkva Srbije pored logističke, organizicione komponente u smislu podrške partijama većine, sada ima javnu ulogu u kojoj ona treba da stvori narativ o tome ko je prihvatljiv kandidat za predsjedničke izbore, a ko nije – ocijenio je Kalezić.

Vlahović:

kako je kazao, o tome trenutno ne razmišlja.

Damjanović je prisustvovao Molitvenom doručku, a između ostalih, razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijelom Eskobarom R. P.

U tome, dodao je, Crkva ne zastupa samo interese Beograda, već i Moskve koja aktuelnom predsjedniku države Milu Đukanoviću „ne prašta“ ni obnovu nezavisnosti, ali ni članstvo Crne Gore u NATO.

- Zbog toga je jasno da će Moskva učiniti sve da se Đukanović ne kandiduje, a ako se kandiduje da ne pobijedi. To je kratkoročni strateški interes Rusije na Zapadnom Balkanu, jer u Đukanoviću prepoznaje najvećeg protivnika kompletiranju agende „ruskog i srpskog sveta“ – kazao je Kalezić.

STRATEGIJA

Kako bi ostvarila taj interes, pojasnio je, Rusija će podržati ne samo Demokratski front čije su veze javne, već i sve druge subjekte koji će na izborima nastupiti protiv Đukanovića.

- Predsjednički izbori su najlakši za maligne uticaje trećih strana, jer se vodi personalna kampanja ili antikampanja protiv pojedinaca i to je u sistemskom smislu najlakše za sprovođenje. Ruska agentura u Crnoj Gori će podržati sve one koji su suprotstavljeni Đukanoviću ili kandidatu kojeg bi Đukanović podržao. Ta formula je jasna, a algoritam nepogrešiv – kategoričan je Kalezić.

Spremnost na sve, uprkos

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović prokomentarisao je izjavu Damjanovića

-Simbolična brutalnost u iskazu, ali suštinski tačno. ,,Neće biti izbora u 2023“ pokazuje spremnost na sve, uprkos očiglednom urušavanju i propadanju Crne Gore. Imamo posla

sa ljudima skromnih kapaciteta, ali vrlo opasnih namjera. Pošto su na povocu iz Beograda i Moskve, nemaju kočnica – napisao je Vlahović na Tviteru. Reagovao je i Mihailo Anđušić iz DPS-a. - Nasuprot volji građana Crne Gore koji nedvosmi-

Državna izborna komisija

Eskobar i Nikolić

odrediti rezultat predsjedničkih izbora

Medojević objavio dokumenta o prebivalištu i nekretnini koju posjeduje lider ,,Evrope sad“ u Srbiji

Milojko Spajić obmanuo

javnost i sakrio stan

u Beogradu na vodi

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević ekskluzivno je u emisiji ,,Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem objavio dokument koji dokazuje da lider Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić ipak ima stan u Beogradu na vodi, iako je te navode negirao.

SAD da preuzmu lidersku poziciju na Zapadnom Balkanu

Kalezić je ocijenio da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, koje godinama nijesu usklađivale politiku prema Zapadnom Balkanu, od 2020. godine postale svjesnije onoga što se dešava na ovim prostorima i počele da spram toga formulišu nove politike.

- Crna Gora je nažalost platila visoku cijenu nesnalaženja međunarodnih partnera u osnovu na uticaj Moskve i Beograda. Na sreću prozapadnog dijela Crne Gore i na sreću države Crne Gore sada vidimo jedan potpuno drugačiji odnos prema našoj državi – kazao je Kalezić. Istakao je i da je sve što se dešavalo posljednje dvije godine pokazalo partnerima iz EU i SAD ko je u Crnoj Gori prozapadno orijentisan - Na djelu je formulisanje novih politika koje treba da daju rezultate, a oni su već vidljivi na nekim manjim primjerima – nije formirana

Ocijenio je i da ovoga puta, za razliku od prethodnih perioda, Srbija i Rusija neće istim intenzitetom podržati iste kandidate.

- To ne mora da ukazuje na razmimoilaženja u ideologiji, nego možemo da govorimo o različitim taktikama Beograda i Moskve, pri čemu im je strateški cilj isti. Rusija ima modus operandi da najsnažnije ne podržava najočiglednije kandidate i vjerujem da će to biti i slučaj kod nas – naveo je Kalezić.

Siguran je da će lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić koji je predao kandidaturu za predsjedničke izbore dobiti dominantnu podršku Srbije, ali da neće imati najznačajniju podršku Rusije, zbog taktike i strateškog pozicioniranja Rusije u kasnijim političkim prilikama u Crnoj Gori.

- I „Evropa sad“ i Demokrate

vlada Miodraga Lekića, „Otvoreni Balkan“ je zaustavljen, vidimo potpuno drugačiji odnos prema suverenističkim partijama – pojasnio je Kalezić. Smatra da je sada ključno da se na prostoru Zapadnog Balkana aktivnije uključe SAD, zato što EU istorijski nije pokazala sposobnost da rješava nagomilane balkanske probleme.

- SAD treba da preuzmu lidersku poziciju, a ne samo da posmatraju sa strane ili puštaju EU da formuliše rješenja. Potrebno je da SAD budu ti koji će predvoditi proces i vrlo je važno da suverenističke partije nastave intenzivnu komunikaciju sa zapadnim partnerima. Tu su važne i posjete poslanika opozicije i njihov angažman, jer je potrebno da nastave da objašnjavaju partnerima što se kod nas dešava – ocijenio je Kalezić.

mogu da očekuju podršku Rusije, jer nije logično da Rusija uloži sve svoje resurse na kandidata koji u ovom trenutku nema najveće šanse da prođe u drugi krug – Andriju Mandića. Predsjednički izbori su prekretnica u novijoj političkoj istoriji Crne Gore i toga su svjesni u Moskvi, zbog čega će uraditi sve da Đukanović ili kandidat kojeg on podrži izgubi izbore, jer bi to značilo kraj prozapadnog kursa Crne Gore – istakao je Kalezić. U ostvarivanju tog cilja, smatra, korisna je i SPC koja sada ima jači uticaj na građane nego što je imala 2020. godine, a to zato što je on pojačan klijentelističkom mrežom koja se formirala kroz djelovanje izvršne vlasti.

- Na taj način je njihov uticaj ojačan. Svjedočili smo u ranijem periodu jednoj vrsti kadriranja koje je crkva radila i u vladi

uprkos urušavanju Crne Gore

sleno ne podržavaju Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje, nasuprot svim preporukama od naših međunarodnih partnera da je neophodno da se nakon što dođe do funkcionalnog Ustavnog suda, što hitnije održe vanredni parlamentarni izbori, dijametralno drugačija izjava

dolazi od odlazećeg ministra finansija Damjanovića – kazao je Anđušić. Takav stav, kako je ocijenio, ne dolazi iz želje da se dalje doprinosi razvoju i napretku Crne Gore, već proizilazi iz nesuvisle gladi da se zloupotrebom funkcija vlada protivno interesima Crne Gore.

Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Međutim, uloga koju je dobila se razlikuje u te dvije vlade – sada se, nakon perioda apstinencije, Crkva Srbije ponovo uključila u dnevnu politiku –ukazao je sagovornik Pobjede.

To bi, dodao je, trebalo da bude alarm domaćoj i međunarodnoj javnosti koja u kontinuitetu griješi u odnosu prema crkvi.

- Greške međunarodne javnosti se dešavaju zato što je politički Zapad vrlo osjetljiv na religijska pitanja i teško je formulisati jasnu politiku kao odgovor na takvu vrstu miješanja crkve u političke prilike, jer je to nešto što je ipak karakteristika balkanskih prostora. Takva vrsta miješanja crkve u dnevnu politiku ne postoji na Zapadu, a posebno ne postoji miješanje crkve koje je podstaknuto trećim stranama – zaključio je Kalezić. Ž.ZVICER

- Spajić na početku nije pominjao porodicu niti ikakve imovinske kartone. On je 2021. kupio luksuzni ,,mercedes“, a računi mu se nijesu smanjivali. Ni kad je napustio svoje mjesto nije predao imovinski karton a u njemu stoji da ima taj luksuzni automobil. Kad je pala vlada, nije imao prijavljenu nekretninu. On nije prijavio da ima vanbračnu suprugu niti dijete. Sada dolazimo do ključne informacije - kazao je on, a prenosi portal Borba. Medojević dodaje i da ima dokaze koje je i objavio. - Opština je Savski venac. Ima stan u najnovijoj zgradi u Beogradu na vodi, a ovo je najskuplja zgrada. Stan ima 88 kvadrata. Vlasništvo je privatno, vlasnik je Milojko Vladimira Spajić - kaže Medojević. Spajić bi, prema ovome što piše Borba, mogao da se kandiduje za predsjednika u Srbiji, ali ne i u Crnoj Gori. Kako se navodi, jasno je da Milojko Spajić ima privatnu svojinu koju je na sebe upisao krajem prošle godine, odnosno 27. decembra. U nastavku Medo-

jević je objavio i dalje informacije o stanu. Interesantno je, naveo je Medojević, da je njegova adresa u Republici Srbija, Beograd, Zvezdara, Topalovićeva 47.

- To je njegovo prebivalište još odavno a u toj zgradi živi njegova ćerkica koja je rođena 2021. u vanbračnom partnerstvu sa gospođom Marinković.

Po našem zakonu, vanbračno i bračno partnerstvo su gotovo isto i dužan je bio da je prijavi - kazao je Medojević. Kako

je Medojević objavio, na Spajićevo ime se vodi i garaža, odnosno parking mjesto. Spajić je odgovorio na navode Medojevića da je sakrio stan u Beogradu.

-Nekretninu u inostranstvu koju pominje lider DF-a sam kupio 2018. a prodao 2020. godine - i uredno prijavio taj priliv na svoj bankarski račun. Tužbe uskoro kreću- napisao je Spajić na Tviteru. Nekretnina o kojoj Medojević govori kupljena je 2022. godine. R. P.

GO podržao kandidaturu Spajića

PODGORICA – Glavni odbor Pokreta ,,Evropa sad“ jednoglasno je juče usvojio prijedlog Predsjedništva te partije da na predsjedničkim izborima kandiduje lidera tog pokreta Milojka Spajića Spajić je nakon sjednice Glavnog odbora rekao da nema prebivalište u Srbiji. - Ispunjavam rezidencijalni uslov kada je u pitanju crnogorsko zakonodavstvo - rekao je Spajić na pres konferenciji i dodao da ne razumije ,,otkud tolika opsesija Srbijom“,

te da prebivalište nije imao nigdje osim u Crnoj Gori.

Glavni odbor PES-a pozdravio je politički dogovor parlamentarnih subjekata o imenovanju sudija Ustavnog suda. Kako je saopšteno, Glavni odbor je utvrdio da se rješenjem institucionalne krize stvaraju uslovi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, te onemogućava zloupotreba u izbornom procesu za predsjednika Crne Gore.

R. P.

Bečićeva partija saopštila da je „Evropa sad“ odbila njen poziv za zajednički nastup na izborima

Demokrate će imati svog kandidata za predsjednika

PODGORICA – Imajući u vidu da je ,,Evropa sad“ odbila poziv za objedinjavanje građanskih snaga i zajednički nastup na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, Demokratska Crna Gora će

saglasno zaključcima Predsjedništva imati kandidata za predsjednika Crne Goresaopšteno je iz te partije.

Odbor Demokrata Glavnog grada postupajući po zaključcima Demokratske Crne Go-

re, podigao je, kako su saopštili, na najveći stepen aktivnosti na svim nivoima partijskog organizovanja, a u cilju pripreme za izbore za predsjednika Crne Gore. - U glavnom gradu privode

se kraju aktivnosti oko prikupljanja potpisa podrške kandidatu Demokratske Crne Gore. Više hiljada građana Podgorice je već sada podržalo da Demokratska Crna Gora ima predsjedničkog kandidata na predstojećim izborima i time pokazali da će predsjednički kandidat Demokratske Crne Gore biti i predsjednik naše države - navode Demokrate. R. P.

Skrin šot lista nepokretnosti Spajićevog stana i garaže

Danilo Kalezić

KolašI n: Još jedan turistički vikend

sa više hiljada gostiju na planini

Tražilo se mjesto više za uživanje na snijegu

Dnevni gosti i kačamak

Auto-put je Bjelasicu i skijališta na njoj učinio bližim Podgorici i Primorju. Moderna saobraćajnica je znatno povećala broj takozvanih – dnevnih gostiju. Oni dođu na Bjelasicu, uživaju u njenoj zimskoj ponudi i kada se ,,isćefe“ planine, kreću ka Kolašinu ali i ne ka kolašinskim recepcijama, već produžavaju ka Podgorici i dalje Primorju – ka svojim kućama. Pa čak i da su odlučili da sjutra ponovo naprave istu ,,turu“, dnevne posjete im izgledaju prijemčivije i jeftinije. Ono što malo ko preskoči je kačamak u kolašinskim restoranima…

Intervju: Žarko Radulović, predsjednik

Zbog nedostatka avio-linija milione eura

KOLAŠIN - I Kolašinu i Bjelasici se desio još jedan odličan turistički vikend sa pravom posjetom Ski centru Kolašin 1600 i Ski centru Kolašin 1450, sa dobrom

popunjenošću smještajnih kapaciteta i turističkom atmosferom koja se osjeća u gradu. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore je izrazio zadovoljstvo

turističkim ambijentom i posjetom.

- Ski centar Kolašin 1600 je do 14 sati prodao 920 ski pasova kao i 130 karata za panoramsku vožnju. I tokom radnih dana imali smo dobru posjetu. Sva infrastruktura je maksimalno spremna, umrežene skijaške staze idealno pripremljene a trenutno su temperature koje im najviše odgovaraju. Ovoga vikenda je i saobraćajnica od Kolašina do Bjelasice funkcionisala kako treba, bez zastoja i sa puno manje problema sa parkinzima, kazao je Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore. Bitan dio ovonedjeljnih turističkih impresija su upravo put i saobraćajnica do Bjelasice, parkinzi na planini. Učinjeni su značajni organizacioni pomaci da se izbjegnu saobraćajno-tu-

Turistička ponuda Crne Gore prvi put predstavljena na sajmu ,,Balttour“

PODGORICA - Nova avio-linija Riga - Tivat, koja će u periodu od maja do oktobra biti organizovana dva puta sedmično, trebalo bi da doprinese generisanju još većeg turističkog prometa sa tog tržišta - saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Ovu liniju predstavio je na sajmu turizma ,,Balttour“ u Rigi nacionalni avio-prevoznik Letonije, Er Baltik, koja će biti realizovana od 4. maja do 28. septembra. Prema riječima regionalne menadžerke avio-kompanije Marie Radčenko, vlada veliko interesovanje.

- Korisnici naših letova, moći će da uživaju u ljepoti Crne Gore, a pored njih ovu avio-relaciju koristiće i turisti iz Skandinavije i ostalih djelova Evrope, kako bi otkrili brojne mogućnosti koje ova destinacija pruža - poručila je Radčenko.

NTO je, kako navode, prvi put predstavila turističku ponudu Crne Gore na ovom sajmu, jednom od najznačajnijih kada je riječ o tržištima Letonije, Litvanije i Estonije. Sajam je okupio oko 900 izlagača iz 30 svjetskih destinacija, pet hiljada profesi-

Veliko interesovanje za avio-liniju iz Letonije za Tivat

onalca iz oblasti turizma iz baltičkih zemalja i preko 30 hiljada posjetilaca.

Počasna konzulka Crne Gore u Letoniji Helena Ruduša poručila je da je srećna što Crna Gora napokon učestvuje na sajmu, jer za nju vlada veliko interesovanje.

- Zemlja je prelijepa i narod Letonije, Litvanije i Estonije koji posjeti današnji sajam može da osjeti i vidi ljepote Crne Gore koja pruža razne mogućnosti posjetiocima. To će posebno doći do izražaja ovog ljeta, jer nas od maja očekuje i avio-linija Riga - Tivat - poručila je Ruduša. Tokom tri dana sajma, NTO i drugi turistički subjekti su predstavili Crnu Goru kao atraktivnu cjelogodišnju destinaciju, a na štandu su se našli brojni crnogorski autentični proizvodi. Strateški partner NTO agencija Gold travel nosi pozitivne impresije sa sajma, a predstav-

nik agencije Enis Cikotić, poručio je da bi produženje trajanja avio-linije Riga -Tivat tokom čitave godine imalo odličnog efekta na crnogorsku privredu. Direktor TO Ulcinj Ćazim Hodžić rekao je da su se na sajmu okupile sve bitnije baltičke turističke agencije.

- Što se tiče Opštine Ulcinj, ostvarili smo dosta kontakata i razmijenili iskustva. Turoperatori sa ovih područja su u septembru boravili u Ulcinju, a danas smo obnovili ta poznanstva i to će sigurno imati pozitivnog efekta na narednu sezonu - rekao je Hodžić. Predstavnica NTO Svetlana Tomković poručila je da će u cilju dodatne promocije raznih segmenata crnogorske turističke ponude na ovom tržištu, NTO već polovinom februara realizovati studijsku posjetu turoperatora iz baltičkih zemalja.

- Sajam je nastavak promotiv-

ristički problemi od prošlog vikenda. Do Bjelasice se stizalo bez zastoja a značajno manje problema je bilo i na parkinzima jer je drugačija organizacija. Najviše posla je imala kolašinska policija kojoj su, kako nezvanično saznajemo, pomagale i kolege iz Mojkovca dok će u nedjelju to biti kolege iz Bijelog Polja. Kompletno je pokriveno svih devet kilometara saobraćajnice od grada do Bjelasice. Na planini su bili i pripadnici kolašinske Komunalne policije. Sva vozila bez zimske opreme su odmah ,,isključivana“ iz saobraćaja. Kako bi se u danima vikenda spriječili zastoji u saobraćaju razmišlja se da tokom dana saobraćajnih gužvi, autobusi ne saobraćaju ka planini već da goste preuzimaju kombiji… Dr. DRašković

nih aktivnosti. Mi smo već krajem prošle godine imali grupu turoperatora iz baltičkih zemalja, oni su se oduševili ponudom Crne Gore i poželjeli da opet dođu. Tom prilikom su se upoznali sa našim primorjem, dok se sada mogu upoznati sa centralnim i sjevernim dijelom. Aktivnosti će se nastaviti i tokom cijele godine u cilju povećanja vidljivosti destinacije na tim emitivnim držištima, kao i povećanju turističkog prometa - zaključila je Tomković.

Prema podacima Monstata za prvih 11 mjeseci prethodne godine, broj turista iz Letonije bio je duplo veći nego 2021. godine, što ukazuje na rastuće trendove za ponudu Crne Gore. Očekuje se da će pokretanje direktne avio-linije ove godine doprinijeti generisanju još većeg turističkog prometa sa ovog tržišta. Na crnogorskom štandu su ponudu predstavili i strateški partneri NTO - Hotelska grupacija Budvanska rivijera i turistička agencija Gold travel, lokalne turističke organizacije Podgorice i Ulcinja, kao i turistička agencija R tours, hoteli Park, Huma, Stara čaršija i hotelska grupacija Montenegro stars. R. P.

Taj ko je, ukidanjem Montenegro erlajnza, ukinuo 500 ili 600 hiljada putnika koliko ih je ME doveo u posljednjoj godini prije korone – napravio je nemjerljivu štetu. Ako sada nije moguće ojačati Er Montenegro ili privući neku privatnu kompaniju – treba se okrenuti ,,lou kosterima“- poručuje Radulović

PODGORICA - Ova godina, što se tiče najava turista, obećava i ako se ne desi neki od globalnih ili unutrašnjih potresa imaćemo dobru sezonu. Međutim, kako je Pobjedi kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske kompanije Montenegro stars Žarko Radulović imali bismo ih i više da imamo dovoljno avio-linija. Zbog nedostatka avio-linija gubimo milione i potrebno je, kako naglašava, da država ispravi greške prethodnika - da ojača Er Montenegro ili da privuče neku privatnu avio-kompaniju.

- Sve bi to bilo još bolje da imamo nacionalnu avio-kompaniju. Zapravo, zvanično je imamo, ali ne i suštinski. Da razjasnimo - niko nema ništa protiv Er Montenegra, naprotiv, želimo da uspije –valjda je jasno da je njihov uspjeh naš uspjeh jer mi smo to iskusili odlično sa Montenegro erlajnzom i odlično znamo koliko privredi znači jaka avio-kompanija. Imali smo sezonu od 250 do 260 dana, a sada smo pali na 140-150, dakle 10 i više dana smo izgubili, a to je više od tri mjeseca efektivne sezoneporučuje Radulović.

Kako ističe ,,taj ko je ukidanjem Montenegro erlajnza, ukinuo 500 ili 600 hiljada putnika koliko ih je doveo u posljednjoj godini prije korone – napravio je nemjerljivu štetu“.

- Da se to više ne bi ponavljalo, taj primjer uvijek treba da imamo na umu kao opomenu koliko je lako nešto srušiti, a koliko teško nešto stvoriti.

I da isključimo političke kalkulacije u biznisu. Iznad svega da odgovorno upravljanje novcem građana nije politič-

ki hir već obaveza da se građanima polažu računi, a moraće da ih polože naročito za ovaj period kad smo duboko potonuli - poručuje Radulović koji u intervjuu za Pobjedu priča o rješavanju problema sive zone, aerodroma, ali i o nestabilnoj političkoj situaciji koja ugrožava investicije.

POBJEDA: Imamo problem sa avio-linijama, gubimo milione zbog toga. Kako vidite rješenje?

RADULOVIĆ: Država treba da ispravi greške prethodnika. Da ojača Er Montenegro ili da privuče neku privatnu avio-kompaniju, a koliko mi je poznato nekoliko ih traga za novim habom koji su izgubile zbog rata u Ukrajini. Ako i to nije moguće – treba se okrenuti ,,lou kosterima“. Pogledajte primjer aerodroma u Skoplju. Nakon dolaska Viz era, kojem je Skoplje sada matični aerodrom, postao je misaona imenica za nas u ovom trenutku.

Neophodno nam je znanje, kreacija, iznad svega svijest donosilaca odluka da je za Crnu Goru – avio-povezanost sve!

POBJEDA: Mislite li da je dobro da se aerodromi daju na koncesiju, kako bi putnici imali bolji servis?

RADULOVIĆ: Nemam detaljan uvid u stanje, ali mišljenja sam da je dobro da aerodromi ostanu u državnom vlasništvu ili da se nađe neki kredibilni partner kojem će se povjeriti upravljanje, ali da država zadrži vlasništvo. To znači da njima upravljamo u skladu sa potrebama destinacije, da smo u poziciji da reagujemo na promjene na tržištu davanjem povlastica kompanijama, da razrađujemo avio-linije koje su nama najprofitabilnije, slijedimo svoj interes... Tačno je, koncesije znače rast

Gužva na Ski centru Kolašin 1600

Svi na skijama…

predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske kompanije Montenegro stars

nedostatka avio-linija gubimo eura

broja putnika, poboljšanje kvaliteta servisa, ali i podrazumijevaju da je koncesionaru primarni njegov poslovni interes, a ne interes države.

Najoptimalnije bi bilo kad bi država mogla da nađe snage da zadrži vlasništvo, upravljanje povjeri profesionalcima čija se stručnost mjeri postignutim rezultatima, a ne partijskim napredovanjem i da od tih aerodroma, uz pomoć države, kreditno zaduženje - koje ne bi bilo tako teško vratiti, proširi kapacitet i poboljša servis aerodroma.

POBJEDA: Da li je rješenje da osposobimo aerodrome da rade i noću?

RADULOVIĆ: Trebaju nam aerodromi koji rade 24 sata. Činjenica je da noću najviše lete ,,lou kosteri“ jer im je prevoz najjeftiniji, a zarada najčistija, budući da se gro prevoza obavi tokom dana. Period od 23 do

šest sati ujutru je period kada avio-kompanije ostvaruju ekstra profit i pokušavaju da u tim satima lete na aerodrome tipa

Crne Gore i slične - turističke destinacije. Primjera radi, nama najbliži Dubrovnik - ostvaruje veći promet noću nego danju i svaki aerodrom tog tipa, da ne govorimo o Antaliji. Tako da bi i Tivat i Podgoricu trebalo osposobiti za 24-časovne letove. Za to su potrebne veće piste i prateća infrastruktura koja će da podrži tu frekvenciju saobraćaja počevši od parkinga do sabraćajnica. Uzalud na svakih 30 kilometara duž obale postoje predivna turistička mjesta, ako let od Londona do Tivta traje kraće - nego vožnja od Tivta do Budve?!

U svakom slučaju to mora da bude ekonomski, a ne politički utemeljena računica.

POBJEDA: Kakve su najave za ovu godinu, kada očekujemo prve grupe turista?

RADULOVIĆ: Prvi turisti su stigli prvog januara i sezona je počela. Mogu da kažem, bar na osnovu rezultata moje kompa-

nije, a slično je i kod drugih koji rade u ovom periodu. Ovogodišnji januar - po finansijskim rezultatima protekao je najbolje u posljednjih 20 godina. Znači, taj fenomen od prošle godine da je sezona trajala od 31. decembra nastavlja se i u ovoj godini. Ukoliko se ne desi još neki globalni potres ili ne daj Bože nešto kod nas – mislim da će se taj trend nastaviti, tako da možemo sa optimizmom da kažemo da očekujemo da će biti dobra sezona.

Zašto je to tako? Nekoliko je faktora. Jedan od osnovnih je da je „proradio“ postpandemijski efekat.To je vidljivo po strukturi gostiju, dolaze ljudi koji nikada ranije nijesu dolazili. Mahom porodično.

MICE se polako „budi“ nakon ukidanja restriktivnih mjera, najave su naročito dobre za kraj godine, naročito za sljedeću godinu, bar kad su hoteli naše kompanije u pitanju.

POBJEDA: U kojoj fazi izgradnje je hotel ,,Montis“, koga zovu ,,Splendid na planini“, kojim će upravljati Vaša kompanija?

RADULOVIĆ: Hotel ,,Montis“ je izgrađen nekih 65 odsto i gradi se planiranom dinamikom. Riječ je o dobro osmišljenom projektu i siguran sam da će taj hotel u tehnološkom smislu biti savršen, funkcionalno zaokružen. Da li će biti ,,Splendid“ na sjeveru? Hoće sigurno. Sve što smo ovdje u prethodnih 15 godina postavili, razvili i usavršili kao najbolje prakse – primjenićemo. Velika je to obaveza, još veći izazov, ali i veliko zadovoljstvo u isto vrijeme. Cilj nam je da i na sjeveru postavljamo nove standarde i inoviramo poslovnu praksu, kao što smo to pionirski krenuli i ovdje i redefinisali tadašnje standarde poslovanja. To me najviše raduje, kao i činjenica da ćemo nekim novim investitorima poslati signal, da je startna pozicija visoko postavljena i da moraju da krenu najmanje

tamo gdje smo mi došli, a nadam se i više od nas. To u konačnici može samo rezultirati boljom hotelskom i turističkom ponudom, jačom konkurencijom i jačanjem ukupnog imidža destinacije.

POBJEDA: Kako produžiti sezonu, jer tzv. špic sve manje traje?

RADULOVIĆ: To je uvijek inspirativno pitanje. U Crnoj Gori su prisutna dva doživljaja tzv. špica sezone. Laička javnost, ali nažalost i pojedinci iz ovog biznisa – sezonu cijene kroz jul i avgust po principu: ako nije totalni kolaps i za sat i po ne možete doći do Budve –to je uspješna sezona. Upravo je suprotno, jer takve gužve i tolika koncentracija turista na ovako malom prostoru znače da smo svi na gubitku – turisti i mi. Tim prije što nemamo prateću infrastrukturu koja to može da podrži. Primjera radi, u tom periodu gost iz ,,Splendida“ rijetko ode do Budve jer mu treba sat i više do grada. To znači da i povezane djelatnosti slabije rade. Sezona je uspjela ako je produžena od marta do oktobra ili 31. decembra, kao sad već prošle godine. Dok god jul i avgust liče na bujicu poslije višemjesečne suše - nije dobro, jer potopi sve, ali kad se povuče sve se brzo vraća na staro. E mi imamo bujicu u ta dva mjeseca. Najbolje je kad postoji uravnoteženost. Treba da težimo tome da sezona traje od marta do novembra ili decembra.

Ovaj postpandemijski okidač neće vjećno trajati. Ove i možda sljedeće godine i vraćamo se na poznati ritam, ali da bi se to desilo neophodna nam je avio-povezanost.

POBJEDA: Nakon korone, nastupio je rat u Ukrajini. Da li se vidi izlazak iz krize kada je turizam u pitanju?

RADULOVIĆ: Agresija Rusije na Ukraijnu je napravila probleme, ali gubitak ta tri tržišta (sa Bjelorusijom) nadomjestili smo državama regiona, Zapadne Evrope što ćemo, vjerujem, još bolje revalorizovati do kraja ove godine, jer ćemo imati značajno bolju avio-povezanost, istina samo od maja do septembra, umjesto od marta do novembra. Kad se jednom sve završi i gosti počnu da se vraćaju, čini mi se da to više neće biti isti gosti. Biće to neka druga klijentela i neće igrati tako značajnu ulogu u turističkom prometu Crne Gore.

POBJEDA: Kako riješiti sivu zonu, jer prema procjenama pola novca od turizma gubi nam se u nelegalnom smještaju?

RADULOVIĆ: To je vječno aktuelna tema u Crnoj Gori. Mislim da se siva zona nažalost širi, između ostalog i zbog nekih odluka posljednje dvije vlade. Dio poslodavaca je u namjeri da spasi svoj biznis svjesno zašao na taj teren iako to nikada ranije nijesu činili. Opet se vraćamo na znanje i kompetencije kao ključni preduslov planskog i strateškog djelovanja.

Zakoni i planovi koji se donose moraju imati pravno dejstvo u praksi, odluke da važe za sve. Reformisati zakone o finansijskoj opterećenosti privrede, povećati broj inspektora na terenu koji ih direktno primjenjuju, stimulisati ih dobrom obukom i platom da svoj posao rade bez straha. Trenutno ih imamo 15 zaduženih za kompletnu obalu. Da su najpošteniji na svijetu – ne mogu ništa da učine, a i tu ima zlouptreba sa strane inspekcijskog nadzora. U suprotnom priča se nastavlja u nedogled i to maltene istom periodikom. Do ljeta se debatuje o sivoj zoni, a u špicu sezone - opet sve po starom. Inspektori, ugroženi sa svake strane, idu linijom manjeg otpora i kontrolišu velike sisteme u kojima izvjesno nema nepravilnosti jer zapravo im je to jednostavnije i manje opasno nego da zađu u epicentar sive zone .

POBJEDA: Da li je naša nestabilna politička situacija poremetila investicije u turizmu i utiče li na rezervacije turista?

RADULOVIĆ: Na rezervacije očigledno ne utiče, jer broj rezervacija raste. Broj gostiju u 2022. je veći nego u 2019. a 2023. će, uvjeren sam, biti još bolja.

Mnogi čekaju jer, kako kažu, ne znaju sa kim pregovaraju, jer sve zavisi od personalnih promjena, a ne dogovorenih stavki.

Čini mi se da se zaboravlja da, od trenutka kada počnu razgovori do potpisivanja ugovora, mora proći najmanje godinu, a nakon potpisivanja ugovora ide pribavljanje potrebnih dozvola, saglasnosti... što je u najboljem slučaju još godinu. Od razgovora do realizacije tako mora proći najmanje dvije, dvije i po godine do tog prvog eura koji će investitor uložiti u ovu državu. Ovdje kao da se političari u javnosti promovišu najavom velikih investicija koje će navodno odmah početi. Nije izvodljivo.

Hotel koji ćemo graditi u Plavu biće lokomotiva razvoja za ovaj kraj

Radulović:

Radulović najavljuje još jedan projekat na sjeveru pored ,,Montisa“ i to u Plavu.

- Ima još jedan hotel na

sjeveru koji samo što nije počeo da se gradi – hotel u Plavu. Manji je u odnosu na ,,Montis“, koji je veličine Splendid rizorta i koji će

na sjeveru definitivno biti najveći hotel rangiran sa pet zvjezdica. Hotel koji ćemo graditi u Plavu će, siguran sam, biti lokomoti-

va daljeg razvoja Gusinja i Plava – po mom mišljenju možda i najljepšeg dijela Crne Gore - poručuje Radulović.

Tačno je. Nestabilna politička situacija je poremetila investicije. Neke situacije kao da se prećutkuju, relativizuju... Primjera radi, da se prije tri godine desilo da je otišao Meriot koji je u uvali Dobreč trebalo da gradi hotel veličine ,,Splendida“ - to bi zvonilo na sva zvona, a niko ne priča da mi smo izgubili jedan od ključnih hotela .

Najavljuju novi hotel u Sutomoru što raduje, ali to je hotel od 400 kreveta. Dobro je što ćemo na tako prelijepoj lokacijiimati dobar novi hotel, koji će sigurno dobro raditi, ali nije to to. Bilo je još takvih primjera investitora koji su odustali.

Pa, za mandata ove vlade ne može početi ono što se sad dogovori. Zato nam je jako važno da obezbijedimo političku stabilnost na način da, bez obzira na personalni sastav vlade, partijske kvote, kalkulacije, sprovodi se ono što je definisano i ugovoreno, a ne da se mijenjaju uslovi u zavisnosti od toga kako se koja promjena desi. Zato ne čudi što investitori ne žele da se upuste u ulaganje –neće da razmišljaju šta će ih čekati sa nekom novom vladom. Zamislite imate 50 ili 100 miliona koje želite da uložite u Crnu Goru. Dovoljno je da samo pet dana pratite informacije u medijima i 11. ćete spakovati kofere jer vam ništa neće biti jasno - ni sa kim pregovarate, ni ko garantuje to što dogovorite. Prije par dana sam se vratio iz Slovenije i Hrvatske i zapanjen sam kojim koracima idu naprijed. Nestabilna politička situacija svakako demotiviše investitore.

Ovo nije kritika već pokušaj da se ukaže na činjenice, na stanje u praksi, jer mnogo smo u protekle dvije godine izgubili kada je riječ o investicijama.

N. Kovačević

ojačatI er Montenegro IlI prIvućI neku prIvatnu avIo-koMpanIju: Žarko Radulović

Građani i novinari održali protest ispred Direktorata za medije

PODGORICA – ,,Neđeljko, tvoje ime je sigurno sa nama“, ,,Javni interes mora biti prioritet javnog servisa“, ,,Zahtijevamo javno izvinjenje“, ,,Ne targetiranju novinara“ – neki su od natpisa kojima su juče građani i novinari iskazali protest ispred zgrade Direktorata za medije kojim rukovodi Neđeljko Rudović, koji je i sam bio novinar.

Podstaknuti, kako se čulo na protestu, nedavnim dešavanjima u RTCG kada je novinaru Žarku Božoviću, kako tvrdi, zabranjeno da koristi jotovanu verziju crnogorskog jezika u programu, a dugogodišnja urednica Dokumentarnog programa, popularne emisije Pečat i Dnevnika Tanja Šuković postavljena za šeficu dokumentacije, navode da je ovdje u stvari riječ o borbi za osnovna ljudska prava. Traže da direktor RTCG i menadžment podnesu odstavke. - Prirodno je da su novinari odlučili da javno progovore o onome sa čim se srijeću u Javnom servisu. Ovo je priča o ljudskim pravima , iako je prvo bilo riječi o korišćenju jezika, ali najviše pažnje moramo posvetiti upravo ljudskim pravima, posebno novinara, koji su na udaru duže vremena, ne samo od strane menadžmenta RTCG, već i jednog dijela političke elite vladajućih struktura - kazala je novinarima Aleksandra Radoman-Kovačević, predstavivši se kao građanka.

Traže izvinjenje i ostavku Raonića

Ovaj protest, kako je kazala, pokušaj je skretanja pažnje na nedopustivost diskriminacije i mobinga koji se dešavaju u Javnom servisu koji, iako pokušavaju da ih zataškaju, izlaze na površinu. Ocijenila je da bi na određenu zrelost ukazalo javno izvinjenje menadžmenta RTCG i Božoviću i Šuković. Radoman-Kovačević je negirala navode Raonića da su politički izmanipulisani, dodajući da su svi oni sasvim obični ljudi koji brane Ustav i zakon. - Treba prestati sa takvim konotacijama kada su u pitanju obični ljudi, koji žele da ovo društvo bude zdravo i da se držimo onoga što su pravila i zakoni - poručila je Radoman-Kovačević. Sigurna je, kako je kazala, da građani i novinari koji su se okupili ispred Direkcije za medije neće stati na ovome, te da će proteste preseliti i „na treću adresu“ ne želeći da precizira koju i dodajući će javnost o tome obavijestiti naknadno.

- Ovo je poziv da se javni interes mora poštovati, kao i osnovna ljudska i profesionalna prava zaposlenih u RTCG,

te da televizije čiji su vlasnici najčešće iz drugih zemalja, konkretno iz Srbije, nemaju pravo da šire lažne informacije. Oni trenutno imaju najveću ulogu poslije političara i najviše utiču na javno mnjenje. Valjda nam je svima cilj da dolazimo do istine i govorimo

Međunarodni dan borbe protiv karcinoma

Prevencija najisplativija

dugoročna strategija

PODGORICA – Prevencija je ključna komponenta i najisplativija dugoročna strategija svih programa usmjerenih na smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja od malignih bolesti – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom Svjetskog dana borbe protiv malignih bolesti.

Procjene, kako navode, pokazuju da se 40 odsto tih bolesti može izbjeći praktikovanjem zdravih stilova života. Kako su rekli, jedna trećina malignih bolesti ima bolje ishode liječenja ukoliko se dijagnostikuje u ranoj fazi bolesti i liječenje započne na vrijeme.

Iz IJZ-a su podsjetili da su u Crnoj Gori uspostavljena tri organizovana skrining programa raka grlića, materice i debelog crijeva, čiji je cilj rano otkrivanje premalignih i malignih promjena, a što omogućava pravovremeno liječenje i bolje ishode bolesti. Skrining raka dojke se za sada sprovodi u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu i na Cetinju. Podsjećaju da je prošle godine uspostavljen program HPV vakcinacije koja štiti od devet tipova virusa, među kojima su i tipovi 16 i 18, koji su najznačajni faktor rizika za nastanak raka grlića materice. Maligne bolesti, kako navode iz IJZ, poslije kardiovaskularnih su najčešće kako po broju obolijevanja tako i umiranja stanovništva u svijetu.

Iz IJZ-a su kazali da je cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv malignih bolesti da se pruže informacije o zastupljenosti malignih bolesti i značaju ujedinjavanja svih učesnika

u procesu prevencije, blagovremeno otkrivanja i liječenja.

-Rastući trend obolijevanja od malignih tumora, na globalnom nivou, povezan je sa produženjem očekivanog trajanja života, porastom broja stanovnika uz negativan uticaj poznatih faktora rizika – upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i visok indeks tjelesne mase, povećana upotreba alkohola, fizička neaktivnost, zagađenost vazduha – kaže se u saopštenju.

U Crnoj Gori, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine, bilo je 3.184 novih slučajeva oboljelih od malignih bolesti. Kao i u ostalim zemljama u razvoju, i u Crnoj Gori su najčešća oboljenja pluća, dojke, debelog crijeva, mokraćne bešike i prostate. R. P.

tačne stvari i da u ovoj zemlji vladaju zakon i Ustav – poručila je Radoman-Kovačević. Optužila je pojedine medije da im, iako njihovi skupovi imaju čvrst građanski karakter, lijepe etikete samo zato što nijesu na istom fonu. Podršku jučerašnjem protestu

dali su, između ostalih, bivši ministar prosvjete Slobodan Backović, profesori Univerziteta Crne Gore Olivera Komar i Veselin Pavićević, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić , odbornica i poslanica DPS-a Nela Vukčević-Sav-

ković i Suzana Pribilović, politički analitičar Ranko Đonović te novinari Šeki Radončić i Darko Šuković, koji je poručio da ovo okupljanje vidi kao demonstraciju otpora ružnim stvarima.

- One se prije svega dešavaju u Javnom servisu, ubjedljivo najvažnijoj medijskoj kući u Crnoj Gori, koja, i kad neće, postavlja standarde na medijskoj sceni. Ovo što sada radi jako su ružni standardi ne bi valjalo da se tako nastavi. Tu sam da pokažem da ljudi moraju da stanu i malo se vrate unazad, jer ovo ne vodi ničem dobrom – kazao je Šuković.

Profesor Backović se, komentarišući da ne postoji institucionalna borba, jer institucije ne postoje, pitao ko sada uopšte štiti zakon.

- Vi imate situaciju da se možete obraćati institucijama za običnu informaciju po pet puta i da je ne dobijete i protest je jedini način. Ako se nekada uspostave institucije one bi bile dužne da reaguju na ovo i spriječe takve stvari – kazao je Backović.

Napominje da se zakon nasiljem ne može štititi, već se potrebno izboriti za institucije koje će štititi zakon, a istovremeno prisiliti i građane na to.

- Problem je dosta složen. Nije ovo slučajno što se dešava novinarima. Ovo je prosto jedna kockica u mozaiku haosa koji u ovom trenutku vlada u Crnoj Gori, kojom upravljaju ljudi koji ne znaju ni šta je država, ni odgovornost, ni javna riječ – smatra Backović. M. Lk.

Nevrijeme nanijelo štetu na dalekovodu prema najjužnijoj opštini

PODGORICA – Sinoć je zbog nevremena praćenog olujnim vjetrom došlo do ispada dalekovoda Ulcinj-Možura i prekida u napajanju električnom energijom u Ulcinju.

Nepristupačan teren i smanjena vidljivost nijesu dozvolili ekipama da sinoć otklone kvar, koji je, kako su saopštili iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, trajnog karaktera, ali su izrazili nadu da će uspostaviti napon u ovoj opštini iz alternativnih pravaca.

Ulcinj juče satima bio bez struje

Juče popodne je na obali Đuraševića u tivatskom zalivu došlo do djelimičnog potapanja broda ,,Knez Lipovac

II“ koji je usljed jake bure ,,legao na dno“ – kazao je za Radio Tivat pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti iz Bara Žarko Lukšić

On je kazao da za sada nema mogućnosti izlivanja goriva.

- Brod je bio na vezu i naslo-

Ohrabruje interesovanje za HPV vakcinaciju Za

PODGORICA – U Crnoj Gori su od početka HPV vakcinacije, 26. septembra prošle godine, vakcinisane 1.132 djevojčice uzrasta devet godina - kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko

Joksimović i dodao da postepeno proširenje programa imunizacije očekuju od marta.

Riječ je djevojčicama rođenim uglavnom 2013,

nio se na drveni gulet. Trenutno je na plovilu nemoguće bilo šta raditi zbog olujne bure koja dostiže jačinu skoro 60 čvorova, a vlasnik je odgovoran za svoj brod i vez – kazao je Lukšić.

O potapanju broda obaviještena je Lučka kapetanija i Inspekcija sigurnosti plovidbe na moru, naveli su iz Uprave. R. P.

a manjim dijelom krajem 2012, a obuhvat vakcinacijom trenutno iznosi 22,7 odsto. Joksimović to smatra zadovoljavajućim u ukupnim okolnostima izazova sa rutinskim imunizacijama te zamora od pandemije.

On je u intervjuu agenciji MINA podsjetio da ta vakcinacija nije obavezna te da ne postoje kaznene odredbe za nekog ko odbije da zaštiti dijete. Kada je riječ o odzivu, najbolji rezultati ostvareni su u Beranama i Kolašinu u kojima je obuhvat vakcinacije 36 odsto, na Cetinju 34 odsto, u Danilovgradu 31 odsto, Herceg Novom 29 odsto, Rožajama 27 odsto, Ulcinju i Podgorici 26 odsto, dok je najlošiji rezultat u Pljevljima i Baru gdje obuhvat iznosi 14 odnosno sedam odsto. Nije značajno bolje ni u Bijelom Polju i Nikšiću u kojima je obuhvat vakcinacijom 19 odsto. R. P.

Protest grupe građana ispred zgrade Direktorata za medije

m. babović

PODGORICA –Nacionalna komisija za rutinsku imunizaciju pod rukovodstvom Ministarstva zdravlja uskoro će predstaviti akcioni plan za povećanje obuhvata MMR vakcinom. Kako su Pobjedi rekli iz ovog resora planom su predviđene kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere u cilju brzog odgovora na nizak obuhvat MMR vakcinacijom i uspostavljanje sistema nadzora i praćenja kao održivog modela.

Iz Ministarstva, međutim, nijesu precizirali na što će se one konkretno odnositi. Obuhvat MMR vakcinacijom u posljednje četiri godine u našoj zemlji pao je za čak 35 odsto, što dodatno povećava mogućnost prvih slučajeva malih boginja pogotovo jer u susjednoj Srbiji raste broj oboljelih. U toj zemlji do sada je registrovano 25 oboljelih, a dvoje dvogodišnjaka se zbog komplikacija nalaze na bolničkom liječenju.

Veliki odziv u januaru

Sa druge strane, iz Instituta za javno zdravlje ističu da ohrabruju podaci koji pokazuju da je u januaru vakcinu protiv malih boginja, rubeole i zaušaka primilo 3.154 djece od čega u glavnom gradu 1.543 što je, kako su Pobjedi rekli iz te zdravstvene ustanove, osam puta više nego u novembru i decembru kada je imunizovano samo 377 najmlađih.

- Ovakav trend vakcinacije MMR vakcinom ohrabruje i predstavlja dokaz da su roditelji poslušali naš apel i uvidjeli dobrobiti vakcinacije i rizik od malih boginja u slučaju epidemije u našoj zemlji – kazali su iz Instituta.

Oni naglašavaju da za MMR vakcinu ne postoji gornje starosno ograničenje kada bi se mogla primijeniti, ali i da svako odlaganje produžava period osjetljivosti osobe.

- Svaku vakcinu iz obaveznog kalendara imunizacije najbolje je primiti na vrijeme odnosno prema zadatom rasporedu vakcinacije, kada se postiže najbolji imuni odgovor i pravovremena zaštita. Ukoliko je primanje vakcine propušteno, postoji mogućnost da se vakcina nadoknadi i to treba učiniti prvom prilikom, bez odlaganja – kazali su iz Instituta.

Na naše pitanje da li MMR vakcinom mogu da se vakcinišu stariji od 18 godina i da li se u slučaju epidemije vakcinišu svi ili samo oni koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, iz Instituta poručuju da su apsolutni prioritet u vakcinaciji djeca predškolskog uzrasta, a potom školskog koja su propustila primiti neku od predviđene dvije doze vakcine.

Neselektivna vakcinacija starijih od 18 godina, kako su naglasili, nije opravdana i nije u planu.

KoleKtivnim imunitetom

štite se stariji

- Vakcinacija kod odraslih osoba može se sprovesti kada se utvrdi epidemiološka indika-

Iz IJZ ističu da ne postoji gornje ograničenje za vakcinaciju MMR-om, ipak svako odlaganje povećava period osjetljivosti osobe

Veliki odziv za imunizaciju u januaru nas neće spasiti epidemije morbila

U prvom mjesecu ove godine je vakcinu protiv malih boginja, rubeole i zaušaka primilo 3.154 djece od čega u glavnom gradu 1.543 što je osam puta više nego u novembru i decembru kada je imunizovano samo 377 najmlađih - kazali su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje, naglasivši da neselektivna imunizacija starijih od 18 godina nije u planu niti je opravdana

preporuke kojima je predviđeno isključivanje djece nevakcinisane MMR vakcinom iz ne samo ovih ustanova i aktivnosti već i iz školske sredine. Na osnovu ovih preporuka Ministarstvo zdravlja donosi odluku koja je obavezujuća i čije sprovođenje kontroliše zdravstveno-sanitarna inspekcija. - Da ne bi došlo do stupanja na snagu ovih krajnjih mjera, još jednom apelujemo na roditelje da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom u periodu predviđenom za vakcinaciju, jer je to vrijeme kada su djeca najosjetljivija na zarazne bolesti koje se preveniraju ovom vakcinom i omogućava im se zdravo djetinjstvo – kazali su iz Ministarstva.

mali broj sprovedenih postupaKa Komentarišući kaznene odredbe za roditelje, koji ne vakcinišu svoje dijete i to što sudovi uglavnom izriču samo opomenu, iz Ministarstva ističu da je do sada veoma mali broj osoba od strane pedijatara prijavljeno sudovima, još manje je sprovedenih postupaka.

cija koju utvrđuju teritorijalno nadležna epidemiološka služba ili Institut za javno zdravlje. Ukoliko brzo i značajno podignemo obuhvat vakcinisane djece jačanjem kolektivnog imuniteta dodatno ćemo posredno štititi i starije osobe koje potencijalno nijesu zaštićene odnosno nekompletno su vakcinisane ili nepoznatog vakcinalnog statusa – kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

A kada su u pitanju osobe koje su u bilo kom periodu živo-

ta prebolovale male boginje, kažu u Institutu, one najčešće stiču doživotan imunitet. Od pojave epidemije morbila u Srbiji pokrenulo se i pitanje postoji li mogućnost da se na neki način roditelji ,,uslove“ da dijete odvedu na MMR vakcinu s obzirom na to da imamo 27.000 nevakcinisane školske djece i 60 odsto predškolske, a epidemija malih boginja je na pragu.

Roditelji koji ne žele vakcinisati svoju djecu dužni su, prekr-

šajno, platiti kaznu, ali država ne ograničava roditeljima pravo da, nakon što ,,izmire dug“, pošalju nevakcinisanu djecu u vrtiće i škole.

To se, ipak, može promijeniti u slučaju da se pojavi prvi slučaj obolijevanja.

Tada, kako su objasnili iz Ministarstva zdravlja, biva zaustavljen boravak i djeca će morati ostati kod kuće, a taj period, kažu, mogao bi da potraje. - Trenutne kaznene odredbe izriču sudovi na osnovu pri-

Među protivepidemijskim aktivnostima predviđena imunizacija po prioritetu

Institut za javno zdravlje Crne Gore je ažurirao i proslijedio svim javnim zdravstvenim ustanovama „Vodič za istraživanje i postupanje kod epidemijskog javljanja morbila“ namijenjen svim ljekarima koji mogu doći u kontakt sa osobom za koju se sumnja da je oboljela od malih boginja.

On, kako su objasnili iz Instituta, predviđa preduzimanje više koraka

kao što su pooštravanje epidemiološkog nadzora nad malim boginjama, detaljno ispitivanje svakog sumnjivog slučaja a zatim, u slučaju laboratorijskog potvrđivanja, izolaciju pacijenta, detaljno istraživanje kontakata i preduzimanje niza protivepidemijskih mjera koje imaju za cilj sprečavanje i suzbijanje epidemije.

jave pedijatara. Iako pojedine zemlje Evrope i svijeta koriste modele u kojima nije moguć upis u predškolske ustanove i vanškolske aktivnosti, zakonski te mjere nije moguće sprovesti u našoj zemlji do momenta proglašenja epidemije malih boginja, kada stupa na snagu Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, na osnovu kojeg Institut za javno zdravlje, kao institucija nadležna za predlaganje protivepidemijskih mjera, predlaže

- Među protivepidemijskim aktivnostima koje su predviđene su i mjere koje uključuju vakcinaciju osjetljivih osoba po prioritetima, u prvom redu nevakcinisanih kontakata oboljele osobe, nevakcinisane djece predškolskog i školskog uzrasta, kao i zdravstvenih radnika, posebno na dječjim i infektivnim odjeljenjima –naveli su iz Instituta.

Kako bi se to promijenilo, akcionim planom, između ostalog, predviđeni su i sastanci sa predstavnicima sudova, udruženjima pravnika, ombudsmanom, da bi se ovi elementi društva uključili u zajednički odgovor na ovu javno zdravstvenu prijetnju

Iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da u situacijama kada roditelji plate kaznu to ih ne oslobađa obavezne imunizacije MMR vakcinom njihove djece i postupak je moguće ponoviti.

Dom zdravlja u Beranama, kako je Pobjeda ranije objavila, na zahtjev sanitarne inspekcije dostavio je podatke za 40 roditelja koji odbijaju vakcinaciju djeteta, a nakon što od Ministarstva unutrašnjih poslova u tom gradu dobiju matične brojeve protiv njih će biti podnešene prijave.

Tokom prošle godine inspekcija je podnijela 101 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje protiv roditelja zbog odbijanja obavezne imunoprofilakse djece kod određenih zaraznih bolesti.

Iz Uprave za inspekcijske poslove su najavili da je u planu pojačana akcija kontrole organizacione jedinice domova zdravlja. sl. radonjiĆ

Obuhvat MMR vakcinacijom u posljednje četiri godine u našoj zemlji pao je za čak 35 odsto

m. babović

Crna Gora propušta milionski prihod od ribolovnog turizma koji traži pretpostavke – ozbiljan pristup,

Živjeli bismo od ribe da nije smeća

PODGORICA – Crna Gora propušta milionski prihod jer ne prepoznaje sportski ribolov kao šansu za dobru zaradu, niti ga pozicionira ozbiljno u svojim razvojnim agendama, već dopušta da krivolov i devastacija životne sredine ugroze značajan resurs koji uz malo ulaganja, ali ozbiljan pristup, može da bude velika razvojna prilika i potpora turizmu i ekonomiji.

Na to ukazuju sagovornici Pobjede koji ističu da kao zemlja imamo sve što i poznate svjetske destinacije – ali mnogo dostupnije i „upakovano“ u krug od stotinjak kilometara nevjerovatne prirode. Može da ponudi izvanredne mušičarske i varaličarske revire, terene za šaranski ribolov, ali i big gejm na moru. Naglašavaju da sve ovo zahtijeva da se država i vlast uozbilje, i vrlo konkretno počnu stvarati ekološke pretpostavke i omoguće razvoj...

Drugi umiju i hoće

Biolog i član „Preokreta“ Vuk Iković ističe primjere zemalja koje su ozbiljno shvatile da lov ribe nije puka prehrambena ili egzotična disciplina već –izvor zarade.

Navodi podatke Evropskog saveza ribolovaca prema kojima Irska od ribolovnog turizma akumulira 315 miliona eura i direktno upošljava kroz ovu djelatnost 3.235 osoba. Kroz istu djelatnost Danska prihoduje 536 miliona eura, a zapošljava 2.500 osoba, dok se u Sloveniji u budžet godišnje sliva oko 300.000 eura samo od prodaje ribolovnih dozvola.

- Ako bi primijenili formulu koja je razvijena na rijeci Soči u Sloveniji, od ribolova na Zeti i Morači bi mogli prihodovati oko dva miliona eura godišnje. Naravno to se razvija godinama, a prvi uslov je da su nam rijeke pune ribe – kaže Iković.

Naglašava da precizni podaci na ovu temu kod nas ili ne po-

Kakvim resursima raspolažemo svjedoči i primjer Tifranske klisure na Limu, rezervisane za lov najveće salmonidne vrste Evrope, dunavskog tajmena – mladice (Hucho hucho), ili plavski kraj gdje se love kapitalni lipljeni. Za ozbiljnu zaradu, i dobrobit društva, kakvu ubira Slovenija, Crna Gora mora da obezbijedi čiste vode i oštre sankcije za ugrožavanje ribljeg fonda

stoje ili nijesu dostupni, a korijen problema je „što funkcioneri još ne vide bogatstvo koje nam stoji na izvol’te“.

- Za ovu djelatnost je potrebna dobra organizacija i još bolje upravljanje ali za razliku od megalomanskih projekata, poput hotela od pet i više zvjezdica, treba nam skromno ulaganje. Ipak i dalje se podstiče razvoj na štetu prirode, a ako je izgubimo onda ćemo pokretati planove popravke i trošiti milione kao ranije za saniranje jalovišta u Mojkovcu, a sada korita Morače – upozorava Iković.

Brane Bogatstvo

Kakvim resursima raspolažemo svjedoči i primjer Tifranske klisure na Limu, i spining revira rezervisanog za lov najveće salmonidne vrste Evrope, dunav-

skog tajmena – mladice (Hucho hucho).

Neformalna sekcija lokalnog ribolovnog kluba „Lim“ , koja pod nazivom „Varaličari Berane“ okuplja pobornike ribolova mladice, godinama i sistematski mijenja navike, svijest, pristup i doživljaj ribolova jedne od vrsta koja je, zbog snage i veličine, san svih ljubitelja pastrmskih voda.

Kako je Pobjedi potvrdio jedan od članova ekipe Miomir Miki Džiknić iz Berana, odavno promovišu uhvati i pusti koncept ribolova. U toj zoni je do sada ulovljeno i u virove Lima vraćeno na stotine primjeraka mladice iznad 70 centimetara.

Lovi se isključivo vještačkim varalicama (vobleri, glavinjare i slično), a zona ribolova udaljena je svega nekoliko kilometara od Berana. U blizini je i poseban

mušičarski revir, kao i tereni pogodni za plovkarenje skobalja. - Iako je revir blizu grada, osjećaj je kao da ste makar 70 kilometara od naselja, jer je kanjon takav. Obilazimo teren, čistimo i održavamo ribolovnu zonu; nabavili smo i dron za nadgledanje i kontrolu ribolova, a posebno krivolova. Primjerom i promocijom sportskog ribolova edukujemo mlađu populaciju, ali postoje veliki problemi sa kojima ne možemo, i pored nastojanja i želje, sami da se izborimo – a to su, prije svega, kontaminacija ovako bogate vode otpadom – ističe Džiknić. Prema njegovim riječima, godinama su glavni problem deponije smeća koje nastaju prilikom demontaže starih automobila čije se šasije i školjke prodaju u staro gvođže.

- Na otpade za sekundarne sirovine dovoze se i rasklapaju auta. Pritom se skidaju tapaciri i sve ostalo dok se ogoli sam metal i proda dalje. Sva plastika, uključujući i gume i elektronske elemente završavaju u vodi, i po obali rijeke, i tako dopiru i do revira. I pored naših napora da uoči sezone očistimo, svaka poplava, a takvih je od jesenas bilo tri, donosi nove branike, gume, instrument table... I kako onda, dok ne sanirate takve deponije, da dočekate turistu i prezentujete bogatstvo koje imate, kada je smeće najveća antireklama cijeloj priči – kaže Džiknić.

agregati i Dinamit Na drugim terenima, poput Skadarskog jezera ili mora, osim smeća koje se slivom rijeka nakuplja u jezerskom basenu ili

Ribolovno područje Soče u Sloveniji prihoduje više od 26 miliona

Vuk Iković naglašava da ribolovni turizam nije masovnog tipa, tako da ne može doći do velikog pritiska na infrastrukturu i na prirodu. - Ovaj vid turizma može da traje i devet mjeseci godišnje što znači da je na primjer mnogo isplativije ulagati u rekreativni ribolov nego u ski centre. Klijentela je bolje platežne moći, sa prohtjevima koje možemo zadovoljiti, samo ako ima ribe – kaže on. Koristi su, dodaje Iković, brojne: produžena turistička sezona, povećna raznolikost ponude čime se smanjuje masovni turizam, upoznavanje turista sa ribolovnom,

prirodnom i kulturnom baštinom, povećanje prihoda lokalne zajednice. - Područje Soče je 2018.

godine imalo oko 814.000 noćenja, a prihodi od ugostiteljstva i turizma su iznosili oko 26 miliona eura. Samo prihod od turističkih taksi je iznosio oko 700.000 eura.

To znači da bi po toj formuli Šavnik i Plužine mogli da prihoduju od turističkih taksi oko 200.000 eura zahvaljujući Komarnici ali za to je potrebna politička volja jer uzalud su i najbolji projekti i potrebne investicije ukoliko ne postoji politička odlučnost i kontinuitet u primjeni ideje – kaže Iković.

On navodi podatak da oko 35 odsto ribolovaca Evropske unije ide makar jednom

godišnje da peca van svoje zemlje.

- Ako bi samo 0,5 odsto njih dolazilo u Crnu Goru to znači da bi naše rijeke posjetilo oko 15.000 ribolovaca godišnje. Ako znamo da ribolovac koji dođe u Crnu Goru troši najmanje 250 eura po danu onda je jasno da očuvane rijeke, čiju vrijednost možemo oplemeniti i dograditi znanjem, jesu osnov za pokretanje kapilarne-zelene ekonomije - kaže Iković.

Blizina ribolovnih voda aerodromima i putevima, atraktivne, nepoznate ribolovne vode van granica Crne Gore, mogućnosti organizovanja

takmičenja otvorenog formata, prisustvo prirodnih, autohtonih vrsta riba su samo neke od prednosti koje imamo, smatra on.

Naglašava da organizovanje ribolovnih tura uključuje ostatak turističke ponude: smještaj, iznajmljivanje vozila, usluge aerodroma, avio i željezničkog prevoza i, vrlo bitno, domaću hranu.

- Na taj način korist imaju ljudi koji žive u blizini rijeka i oni tako postaju svojevrsni upravljači i čuvari tih rijeka jer što više bude ribe, a organizacija na nivou to će i lokalci imati veći prihod od ribolovaca – ističe sagovornik.

duž jadranske obale, ubijanje ribe strujom, odnosno dinamitom ključni su problem za sportski i rekreativni ribolov. Pamte ribolovci primjer kada su, prije nekoliko godina, uticajni evropski promoteri šaranskog ribolova, fascinirani veličinom i pozicijom Skadarskog jezera, računali da je to raj. Dok ih na poziciji nijesu obišle ekipe sa agregatima. Preostalo im je da se spakuju i preporuče armiji šarandžija širom Evrope da zaobiđu Crnu Goru. Slično iskustvo je doživjela i ekipa promotera jednog istočnoevropskog brenda štapova i mašinica za ribolov, koja je Lušticu odabrala za snimanje promotivnog materijala. Sa stijena iz zaliva Trašte otjerali su ih lokalci koji su džakovima skupljali dinamitom ubijeno jato skakavica...

Prije šest godina incident kod Budve, kada su prvenstvo u podvodnom ribolovu ometali bahati dinamitaši, bila je okidač da se rodi neformalni pokret „Stop krivolovu“ sastavljen od sportskih i podvodnih ribolovaca, građana i regularnih ronilaca. Nebrojene objave, pritisak, publikovanje djelatnosti krivolovaca, nerijetko i straže na terenu, doprinijele su da se rapidno smanji poguban uticaj „nobelovaca“.

- Svuda u Evropi su popularne takozvane divlje, krševite pozicije gdje ribolovci sa stijena love tune ili zubace džigovima i drugim arsenalom varalica. Duž naše obale su po tome naročito pogodni potez oko Budve, Grbalj, zatim Luštica, ali i dio terena oko Bara. Upravo su te nepristupačne, a izgledne pozicije za prezentaciju varalica, mamac za ribolovce, ali i vječiti mamac za

Vuk Iković

Redovne akcije čišćenja organizuju „Varaličari Berane“

suzbijanje krivolova i čiste vode

smeća i gluvih institucija

Kazne moraju da bole

Odluka Osnovnog suda u Kotoru

Marku Ljubiši

Kanu dva mjeseca kućnog pritvora

dinamitaše - kaže predstavnik

Stop krivolovu Alek Vuković

Prema njegovim riječima, orga nizacija Stop krivolovu, potpo mognuta građanima, uz podrš ku policije i inspektora bori se da doskoči dinamitašima, ek sploatatorima prstaca (zaštiće na vrsta školjke), kao i noćnom ronjenju bocama. Zajednički pokušavaju da eliminišu ove po jave, koje, ističe Vuković „ne sa mo da ugrožavaju populaciju ri blju, već reže granu na kojoj bi mogle udobno da sjede lokalne zajednice“.

- Šta reći za mjesta koja imaju da ponude smještaj, pogled na mo re, domaći sir, masline, lokalne vodiče, a sve to pada u vodu zbog nekolicine koji zarad brze zara de ostavljaju pustoš za sobom –navodi Vuković.

Ekološka policija

Vuk Iković ističe da je puno barijera na putu da od ribolovnog turizma napravimo ozbiljnu priču, ali nijesu nesavladive, posebno ako je prostor za dobit – veliki, a institucije spremne da preduzmu što treba.

- Nijesmo znali da se možemo razvijati od ribolova, a neznanje je prva i velika prepreka. Druga prepreka je što nemamo naviku postepenog razvoja i postizanja finansijske nezavisnosti, pa ako povrat investicije nije brz često odustajemo. Ukoliko nas pri tome institucije koče, ne daju podršku u realizaciji ideje onda jedan potencijal, kao što su naše atraktivne rijeke, jeze-

ra ili more, ostaje neiskorišćen, a nakon toga se pretvara u problem – kaže on.

Naglašava da ako hoćete upecati ribu nije dovoljno zabaciti udicu, potrebno je imati zdravu rijeku punu ribe, ribolovnu opremu, a treba nam i „ekološka policija koja ima represivnu ulogu i ribočuvarska služba koja ima edukativnu ulogu“.

- Potrebno je oslobađanje rijeka, jezera i mora od krivolova, a onda i od drugih vrsta zagađenja: otpadnih voda, otpada, malih elektrana, krađe pijeska i šljunka. Rijeke od krivolova ne mogu odbraniti ribočuvari, ne zato što fizički ne mogu, već zato što im zakon to ne omogućava. Neophodna je organizovana kaznena politika koja bi se mogla primijeniti formiranjem ekološke

policije, ali prije svega teba nam primjena programa korišćenja rijeka, na primjer, kao rekreativno-ribolovnih destinacija –kaže on.

Za neki vid uspostavljanja kontrole na nivou države zalaže se i Miki Džiknić.

- Nijesu ni Slovenci rođeni s kulturom, nego ih je, ako urade drugačije, sistem natjerao na disciplinu. Zato naglašavam da promjene ovdje moraju da kreću od vrha sistema. Lako je nama da uvedemo pravila kao po slovenačkim revirima, uključujući udice bez povratne kuke, jednokuke na varalicama... Nije ni u Evropi svuda krivolov sveden na nulu, ali se kontroliše i kažnjava, kao i bacanje otpada – kaže on.

Džiknić smatra da osim lokalne inicijative mora na nivou nadležnog ministarstva i države da postoji mehanizam, služba koja štiti resurse od kojih onda svi mogu da imaju benefite.

- Ne moram govoriti što bi Beranama značilo da svako malo dođe desetak ribolovaca iz inostranstva koji ostanu 10 noćenja.

Pritom u blizini imaju ne samo naše revire, već je tu i Tara, kao i Plav gdje se love najveći lipljeni u Evropi. Ako klubovi koji su siromašni nemaju pomoć ministarstva, sve se svodi na ulaganja iz sopstvenih sredstava, a nerijetko i iz džepa, a da nema ključ-

Alek Vuković iz „Stop krivolovu“ ističe da zbog poznatih političkih prilika kod nas očuvanje ribljeg fonda i zaštita voda ostaju van fokusa i na margini, prepušteni pojedincima ili grupama koje, na mišiće, pokušavaju da mijenjaju svijest i neke stare matrice prema kojima „problema nema ako se o njemu ne govori“. - I dalje je veliki problem kaznena politika, blagi odnos prema drastičnim primjerima ubijanja vrsta, među kojima ima i zaštićenih. I onda dolazimo u situaciju da nadljudski napori građana, policije i malobrojnih inspektora za ribarstvo ipak mijenjaju stanje, ali dugoročno se takva bitka svodi na „borbu s vjetrenjačama“. Da ne govorimo o tome kakvu sliku šaljemo u svijet primjerima gdje agregati ili dinamitaši otjeraju turiste koji su došli da upoznaju naše vode. To znači da siromašimo zemlju zarad nečije kriminalne zarade od krivolova – ističe Vuković. Ukazuje da je i dalje mnogo praznina i pravnih začkoljica koje se uporno uzimaju kao olakšavajuće kada teškom mukom dežurne krivolovce dovedu do suda. Pritom, kada nekome pomenete riblji svijet, imate osjećaj da kao da žele da kažu: „ima važnijih stvari“.

- Važnije stvari od očuvanja resursa i prirode teško da imamo, posebno ako time oduzimamo sebi mogućnost da uz održivo korišćenje možemo da omogućimo dodatnu i to ne malu zaradu i produžimo sezonu i turistima i ugostiteljima – zaključuje Vuković.

ne potpore države za stvaranje pretpostavki da imamo zdrave i čiste rijeke. Teško je u takvim uslovima da i lovočuvari, bez punih ingerencija, širom Crne Gore budu motivisani da se sukobljavaju s ljudima i pišu prijave, a da na kraju počinilac pred sudom još prođe i bez sankcije –upozorava on. igor pERiĆ

PODGORICA – Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je Budvaninu Marku Ljubiši Kanu mjeru zabrana napuštanja prostorija u kojima stanuje u trajanju od dva mjeseca –kazao je Pobjedi portparol suda sudija Veljko Bulatović. Objasnio je da ova mjera podrazumijeva da se nakon njenog isteka, po službenoj dužnosti provjerava postoje li razlozi za njeno produženje. Pobjedi je potvrđeno da je predmet protiv Kana, osumnjičenog za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dodijeljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom nakon što je kotorsko tražilo izuzeće.

Kako nam je saopšteno iz hercegnovskog tužilaštva, Viši sud u Podgorici je usvojio zahtjev kotorskog tužilaštva.

Nezvanično nam je rečeno da je postojao zakonski osnov za ovakvu odluku, ali nam nije saopšten konkretan razlog.

Na pitanja Pobjede o razlozima ustupanja predmeta nijesmo dobili odgovor iz Osnovnog državnog tužilaštva Kotor. Ljubiša je uhapšen 31. januara u Budvi i imao je legalnu dozvolu za držanje i nošenje oružja koju je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Prema saznanjima Pobjede, oduzet mu je automatski pištolj ,,zbrojovka“, češke proizvodnje, sa okvirom od 17 metaka. Posjedovao je dozvolu za nošenje oružja koja je izdata 11. decembra 2020. godine od filijale MUP-a u Budvi iako se, godinama unazad, vodio kao bezbjednosno interesantno lice u svim nacionalnim izvještajima crnogorskog bezbjednosnog sektora. U bezbjednosnim službama Ljubiša je označen kao pripadnik i vođa ,,budvanske grupe“, kriminalne ekipe bliske škaljarskom klanu, koja je sarađivala sa Beograđaninom Lukom Bojovićem, koji se nedavno vratio u Srbiju nakon višegodišnje zatvorske kazne koju je odležao u Španiji. iv. k.

Od maloljetnika u Budvi oduzet pištolj sa devet komada municije

BUDVA - Budvanska policija je od jedne maloljetne osobe oduzela pištolj sa devet komada municije.

- Pripadnici policije su izvršili kontrolu pet maloljetnih osoba na području Budve, i kod jednog od njih pronađen pištolj ,,TT M57“ kalibra 7,62 mm i devet komada municije za taj pištoljsaopštila je Uprava policije.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji će se naknadno izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela. R. p

Plav: Uhapšene dvije osobe

Osumnjičeni za obljubu i dječju pornografiju

PLAV – Policija u Plavu uhapsila je E. Lj. (18) i E. H. (39) koji se sumnjiče da su izvršili obljubu u produženom trajanju na štetu maloljetnog djeteta i dječju pornografiju.

- E. Lj. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo obljuba sa djetetom u produženom trajanju na štetu djeteta ženskog pola starog 13 godina, dok se licu E. H. na teret stavlja krivično djelo obljuba sa djetetom u

produženom trajanju i krivično djelo dječja pornografija, a koja je izvršio na štetu iste ženske osobe – saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja da su ova dva lica navedena krivična djela izvršila od aprila do jula 2022. godine na štetu oštećene osobe, koja je u vrijeme izvršenja krivičnih djela imala 13 godina. Oni su uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom državnom tužiocu. R. p.

Mladica kakve se nerijetko love u Tifranskoj klisuri, na Limu

Izvor smeća nepresušan

Varaličari berane

Piše: dr Dragan VESELINOV

Ko su crkveni raskolnici u Crnoj Gori?

To najpre zavisi od političkog cilja autora govora. Recimo, mitropolit cetinjski kir Joanikije govori 29. januara 2023. godine da su u Ukrajini raskolnici sami Ukrajinci – verovatno stoga što govore ukrajinskim jezikom i neće pod moskovsku patrijaršiju. Oni su raskolnici jer neće da kažu da su Rusi, a hoće za sebe svoje hramove koje im je otela Moskva rusifikacijom Ukrajinaca.

A u Crnoj Gori su, po Beogradu, raskolnici sami Crnogorci koji neće pod Beogradsku patrijaršiju, a ako i hoće, onda ne smeju reći da su nacionalno Crnogorci već Srbi. I sve crkve u Crnoj Gori su beogradske, Crnogorci nemaju ništa jer ni ne postoje. Politički cilj srpskog cetinjskog mitropolita je ovo: Rusiji u Ukrajini pripada sve što moskovski Rusi požele, a u Crnoj Gori Srbiji pripada sve što beogradski Srbi požele.

NEDOUMICA

Ne mora biti nejasno zašto je kir Joanikije našao za shodno da ponovi stav Srpske pravoslavne crkve o Ukrajini zajedno sa migom na Crnu Goru upravo u vreme boravka patrijarha Porfirija u Americi. Ali je drsko. Sve što je kazao suprotno je od politike Vašingtona. A ako se o provokaciji Amerikanaca dogovorio sa patrijarhom Porfirijem, onda je to verovatno vrlo nesmotreno za obojicu, jer gurati glavu lavu u čeljust na njegovoj teritoriji mogu samo dreseri kojih se lav boji. A srpski kaluđeri teško da mogu dresirati američkog lava da se od njih upiški od straha.

ŠTO RIZIKUJE JOANIKIJE

Ne bi moralo nikoga da iznenadi ukoliko bi Vašington zauzeo oprezniji stav prema želji Beogradske patrijaršije da u SAD učvrsti svoju vlast nad nesigurnom vernošću tamošnjih srpskih parohijana i vladika od Njujorka do Južne Amerike i Kanade.

Jeste da glasovi srpske dijaspore na američkim izborima imaju vrlo mali značaj, svejedno što Srba u odnosu na neke druge useljeničke narode u Americi ima više. Svaki glas jeste važan, i utoliko više ukoliko ide u prilog službenoj politici vodećih državnih snaga. No, nacionalno ubeleženih Srba u Americi nema mnogo - oko 95 hiljada ih je - ali po poreklu neuporedivo ih je više. Mala su snaga u odnosu na Italijane, Grke, Irce, Jevreje, Kineze i druge.

Antagonizovanje politike cetinjske mitropolije sa Kijevom nameće i antagonizovanje Srpske pravoslavne crkve sa Grčkom autokefalnom pra-

POGLED SA STRANE

Čiji je Menhetn: ko otima i ko su raskolnici?

Borba oko imovine brzo i otvoreno eruptirala je posebno u decembru 2021. godine kada je beogradski Sveti Sinod ,,zamolio“ patrijarha Por rija da se prihvati uloge, da kažemo, ,,interventnog upravnika“ na Menhetnu i preuzimanja uprave nad Crkveno-školskom opštinom u Njujorku. Beograd je tako izbacio ,,iz igre“ nadležnog američkog episkopa za Istočnoameričku eparhiju Irineja Dobrijevića i hoće da preuzme imovinu srpskih Amerikanaca. I zato je patrijarh Perić prešao Atlantik, prešao je da osvoji Menhetn, a potom će i sve drugo. To je klasična svetosavska politika Velike Srbije: žanji Beograde što su drugi posijali, Bog će ti oprostiti

– Slavjane. Tako je tamo sebe zvalo naše mnoštvo iz prvog i drugog imigrantskog naraštaja pre Prvog i Drugog svetskog rata. Ne zove se glavni grad Argentine od 15 miliona ljudi uzalud ,,Dobar Vazduh“.

FLERT

Teško da su američke srpske parohije iznosile ozbiljnu težnju da se stave pod jurisdikciju vaseljenskog patrijarha u Carigradu a ne pod Beograd.

To je, ipak, bilo samo flertovanje pojedinih sveštenika, što se konačno promenilo kada su sva trojica vladika američkih eparhija zahtevala 2018. godine da se zasebnim ,,američkim“ ustavnim odredbama SPC razdvoji dejstvo Beogradske patrijaršije u SAD od Kanade i Latinske Amerike.

Možda se sada kaju, jer ono što američke eparhije žele od SPC jeste da se poštuje njihova ekonomska i kadrovska autonomija kao i potpuna politička nezavisnost. One su verne svojoj državi SAD.

voslavnom crkvom (Atina) i vaseljenskom patrijaršijom u Carigradu (Istanbul) koje podržavaju autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve (Kijev) i osuđuju Putinov prekogranični rat sa Ukrajincima.

To može voditi zahlađenju odnosa Srba i Grka u Americi, gde će Grci stajati na strani svojih dveju crkava i Bele kuće.

,,CRKVENA SNAGA“

SRPSKE I CRNOGORSKE EMIGRACIJE

Srpska i crnogorska američka emigracija je ne samo politički nejaka, već je i iznutra podeljena na različite poslovne frakcije i ideološke grupe. Pocepana je i nacionalno, a i topila se sa asimilacijom.

Srpski episkopi i sveštenici po američkim merama nisu bogati kao milionerski priložnici i ministri protestantskih kongregacija i katoličke crkve. Nije tačno da su zbog toga skloni autokefalnom odvajanju od Srpske pravoslavne crkve. To su tiražna nagađanja bulevarske štampe. U dosadašnjoj stogodišnjoj verskoj praksi ame-

ričkih Srba i Crnogoraca oni su već bili samostalni.

Pri tome, mnogi nisu osporavali ni težnje Crnogorca iz podgoričkog Korneta Sv. Mardarija Uskokovića, svom američkom vođi, koji je sve do svoje smrti 1935. godine želeo da ih približi Beogradu. Ali je tačno da mnogi američki vernici ne žele beogradsku upravu koja bi kompromitovala njihovo mesto u novoj državi. To brine Beogradsku patrijaršiju, ona neće američku autonomiju samo tankim koncem vezanu za Srpsku pravoslavnu crkvu. Hoće je celu pod svoju upravu, i da joj time uzme imovinu.

Istorijat triju sadašnjih srpskih eparhija u SAD je nežno zavisan od istorije Srpske pravoslavne crkve u Srbiji i Evropi, a čikaški izuzetak u Libertivilu malo znači. Srpske eparhije su i sada izuzetno samostalne dok su dve druge, ona iz Kanade i argentinska u Buenos Ajresu, mlitave. Otuda kanadskom ,,eparhijom“ od 2015. godine na ovamo direktno upravlja beogradski patrijarh koji nikada do ove posete nije bio u Kanadi, a zaseban

američki Ustav SPC odlukom njenog Svetog arihijerejskog sabora iz 2018. godine se ne odnosi na Kanadu, kao ni na Latinsku Ameriku. Doduše, to je i stoga što se Beograd, sasvim razumljivo, boji da izjednači pravnu odgovornost za ,,poslovanje“ američkih eparhija sa onima iz Kanade i Argentine. Američki sudovi to ne bi razumeli.

BUENOS AJRES

A ova eparhija SPC iz Buenos Ajresa, osnovana 2011. godine, nema upadljivog uspeha u okupljanju srpskih i crnogorskih potomaka brojnih imigranata – posebno iz Boke Kotorske, svi govore španski, malo ko naški. Tu ništa nije mogao od te 2011. godine na ovamo ni postavljeni prinudni argentinski upravnik sa Cetinja Amfilohije Radović, jer tamošnje stanovništvo gotovo uopšte ne zanima srpski nacionalizam popova iz zemlje porekla. To je najveća teškoća Srpske pravoslavne crkve sa Srbima i Crnogorcima u Južnoj Americi, oni misle argentinski, čilean-

ski, paragvajski - na španskom. Beogradsko srpstvo nije ideologija mnogih severnih i južnih srpskih Amerikanaca. Štaviše, Srbi i Crnogorci su u Latinskoj Americi u mnogo čemu ostali Jugosloveni i ne žele da ih SPC nacionalno deli od drugih jugoslovenskih naroda.

Ne verujete? Idimo u Urugvaj, Peru, Čile, Paragvaj i videćemo

To SPC neće nikada iskreno uvažiti i zato postavlja patrijarha umesto američkog vladike za direktnog upravnika Njujorka. Otuda nije zgaslo podozrenje američkih eparhija prema Beogradu, ali borba sa njim nije snažna. Zbog toga se Srpska pravoslavna crkva odlučila da što pre napadne američke eparhije i pocepa ih na deo veran Beogradu ne mareći što će na drugoj strani ostati deo koji će biti nezavisna američka pravoslavna dijaspora. Rezultat je:

Por rije u Srpskom klubu u Njujorku

Bijela kuća

tri srpske eparhije, kao neprofitna korporacija, koje su zasebno pravno lice pod ugovornom menadžerskom upravom iz Beogradske patrijaršije – to je registrovano.

pravoSlavna crkva uđe, tu Se narod dijeli: Litije u Crnoj Gori

Ono što američke eparhije žele od SPC jeste da se poštuje njihova ekonomska i kadrovska autonomija kao i potpuna politička nezavisnost. One su vjerne svojoj državi, SAD. To SPC neće nikada iskreno uvažiti i zato postavlja patrijarha umjesto američkog vladike za direktnog upravnika Njujorka. Otuda nije zgaslo podozrenje američkih eparhija prema Beogradu, ali borba sa njim nije snažna. Zbog toga se Srpska pravoslavna crkva odlučila da što prije napadne američke eparhije i pocijepa ih na dio vjeran Beogradu ne mareći što će na drugoj strani ostati dio koji će biti nezavisna američka pravoslavna dijaspora. Rezultat je: gdje god Srpska pravoslavna crkva uđe, tu se narod dijeli - ona je raskolnik

gde god Srpska pravoslavna crkva uđe tu se narod deli. Ona je raskolnik.

moGUĆa kaZna?

Još nije jasno koji su konačni zaključak izvukli američki istraživači politike Bele kuće prema Crnoj Gori u vreme skupštinskih izbora 2020. godine.

Tada su Amerikanci podržali srpske iredentiste i Srpsku pravoslavnu crkvu da sruše pro-atlantsku vladu Mila Đukanovića. I podržali su onaj deo građanskih snaga koje se nisu slagale sa greškama Demokratske partije socijalista u unutrašnjoj politici. Ovo poslednje razumemo, ali ono, prvo, ne: sintetički rezultat politike Vašingtona prema Podgorici doveo je do generalnog sloma pravne države, ugrožavanja evro-atlantske integracije Crne Gore i do destabilizacije balkanskog područja.

Bela kuća je, zbog pogrešnih procena svoje administracije iz ambasade SAD u Podgorici, odvela Crnu Goru tamo gde nikako nije htela. Odvela je Crnu Goru na sjedinjenje sa beogradskom politikom Velike Srbije!

To je težak poraz Amerikanaca, zbog koga sada ni Brisel ni-

ti Vašington nemaju jasan plan sa kim u Crnoj Gori da sarađuju. Sa atentatorima?

Ali ako se Amerikanci trgnu, makar zbog politike Srpske pravoslavne crkve i njenih provokacija oko Ukrajine na svojoj, američkoj teritoriji, nije nemoguće da se odluče na politiku postepenog revanša. Ona bi se svela na obuzdavanje politike SPC u Americi, a mogućoj podršci autokefalnim težnjama srpskih američkih vernika.

To bi nadahnulo patrijarha Porfirija da manje dolazi u Njujork.

USamljeni Patrijarh i ePiSkoP doBrijeViĆ

Patrijarh Porfirije Perić boravi do nedelje 5. februara u Americi gotovo inkognito. Nijedna savezna pres-kuća mu ne posvećuje pažnju niti je iko iz američke savezne administracije ili područne države najavio da će ga primiti u goste. To govori da je on za njih, izgleda, beznačajne političke snage u SAD.

Slabu političku poziciju Srpske pravoslavne crkve u Americi možda odsjajava i malo posećena patrijarhova liturgija u njujorškom Srpskom klubu. Svega nekoliko desetina vernika je došlo. Doduše, u Njujorku i nema mnogo evidentiranih Srba, ne više od šest hiljada. Odavno su drugi postali Amerikanci, a i mnoge među njima religija ne zanima da bi se po-

zvali na nacionalni identitet.

Tu sumnju o američkoj jačini SPC pojačava i to što jedan od trojice američkih šefova srpskih eparhija, istočno-američki vladika Irinej Dobrijević, nije pozvan da dočeka na aerodromu DŽ.F.K. u Njujorku patrijarha Porfirija niti se sa njim sastao tokom njegovog boravka u Njujorku.

Dobrijević se bori sa patrijarhom oko nadleštva nad Crkvom Svetog Save na Menhetnu, nastradaloj 2016. godine u požaru. U stvari, bori se nad finansijama srpskih Amerikanaca koji ne žele da Beogradu prepuste kajmak od moguće prodaje velikog građevinskog placa uz crkvu koji ima pravo vertikalne oblakoderske gradnje.

Ako tu Tramp digne novi Empajer stejt bilding između Pete Avenije i Avenije Amerika, Srpska pravoslavna crkva će biti namirena do Sudnjeg dana .

Ništa tu ne mari što su Crkva Sv. Save i njen plac na Menhetnu od 2017. godine deo neprofitne korporacije pod nazivom ,,Srpske Pravoslavne Eparhije u Sjedinjenim Državama Amerike“, kojima upravlja Arhijerejski Sabor SPC u Beogradu!

To je po pravilima SPC za Ameriku iz 2007. godine koja su deo posebnog, ,,američkog“ Ustava Beogradske patrijaršije. Službeno, u Americi ne postoji Srpska pravoslavna crkva. Postoje

Još nije jasno koji su konačni zaključak izvukli američki istraživači politike Bijele kuće prema Crnoj Gori u vrijeme skupštinskih izbora 2020. godine. Tada su Amerikanci podržali srpske iredentiste i Srpsku pravoslavnu crkvu da sruše pro-atlantsku vladu Mila Đukanovića. I podržali su onaj dio građanskih snaga koje se nijesu slagale sa greškama Demokratske partije socijalista u unutrašnjoj politici. Ovo posljednje razumijemo, ali ono, prvo, ne: sintetički rezultat politike Vašingtona prema Podgorici doveo je do generalnog sloma pravne države, ugrožavanja evro-atlantske integracije Crne Gore i do destabilizacije balkanskog područja

Otuda je borba oko imovine brzo i otvoreno eruptirala posebno u decembru 2021. godine kada je beogradski Sveti Sinod ,,zamolio“ patrijarha Porfirija da se prihvati uloge, da kažemo, ,,nterventnog upravnika“ na Menhetnu i preuzimanja uprave nad Crkveno-školskom opštinom u Njujorku. Beograd je tako izbacio ,,iz igre“ nadležnog američkog episkopa za Istočnoameričku eparhiju Dobrijevića i hoće da preuzme imovinu srpskih Amerikanaca. I zato je patrijarh Perić prešao Atlantik, prešao je da osvoji Menhetn, a potom će i sve drugo. To je klasična svetosavska politika Velike Srbije: žanji Beograde što su drugi posejali, Bog će ti oprostiti.

SVetoSaVSke GraniCe U Sad Dobar deo Dobrijevićeve ogromne i imućne istočne eparhije ne želi da joj Beograd menja područne granice.

A Beograd želi da smanji istočnu teritoriju u korist preostale dve lojalne američke srpske eparhije, Zapadne, u Alhambri u Kaliforniji, i Srednje-zapadno američke, u Third Lake-u, u državi Njujork. Tako bi prebacio vlast i novac Srba sa istoka na zapad i srednji zapad sa otetim istokom.

Za menjanje eparhijskih granica u Americi se nadležnim za to proglasio Sveti Sinod u Beogradu nazivajući te poteze agrarnim geometarskim terminom ,,arondacijom“ iako se eparhijske granice ne mogu menjati bez pristanka i predloga njenog američkog episkopa. No, episkop Dobrijević se preskače. Tako je arondacija postala ime za teritorijalnu preraspodelu američkih vernika i njihovog bogatstva u beogradske ruke.

Umje Sto ePiloGa Patrijarh Perić je otišao u SAD da sakupi imovinu srpske američke dijaspore ideologijom srpskog globalnog jedinstva u korist Beograda. Ali politikom Velike Srbije i podrškom Rusiji protiv Ukrajine on gura američku dijasporu i na izdaju lojalnosti svom Vašingtonu. On je više tamo otišao radi njenog novca i nekretnina nego zbog inata Beloj kući. I otišao je tamo kao skriveni mali Mongol, a ne kao veliki novi Srbin slaveći veličinu savremene evro-američkog duha i potrage za mestom Srbije i Crne Gore u njemu. Jedino se možemo nadati da će posle dve i po godine političkog truljenja crnogorske države od 2020. godine prevladati misao da Crna Gora ne sme biti nova Ukrajina. I da će sve otete crkvene lavre Crnogoraca u korist SPC biti vraćene narodu Crne Gore. Onako kako to baš sada čini Ukrajina. Tako će i Srbi i Crnogorci u Americi dobiti podstrek da čuvaju od raskolničkog Beograda svoje eparhije koje su sami stvarali makar bili u organizacionom sastavu Srpske pravoslavne crkve.

Ruski MiG poletio iz Bjelorusije

KIJEV – U cijeloj Ukrajini je juče oglašena je sirena za vazdušnu uzbunu nakon što je ruski avion MiG-31K poletio s aerodroma u Bjelorusiji.

Od 16.53 po lokalnom vremenu u svim regijama Ukrajine proglašena je sirena za vazdušnu uzbunu. Prema navodima nezavisnog bjeloruskog medija Hajun, ruski avion MiG-31K opremljen raketama poletio je s vojnog aerodroma Mačulišči u Bjelorusiji.

Vojna taktika Naglo povećanje broja poginulih ruskih vojnika otkrilo je vojnu taktiku Moskve, koja šalje loše obučene vojnike, uključujući i zarobljenike, u istočnu Ukrajinu da zamijene bolje jedinice, piše Njujork tajms nakon razgovora sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima.

Portugalski premijer Antonio Kosta je juče rekao kako će u Ukrajinu poslati tenkove ,,leopard 2“. Dodao je da Portugal pregovara s Njemačkom o nabavci djelova potrebnih za popravak neupotrebljivih tenkova ,,leopard“ u portugalskim oružanim snagama. Nije rekao koliko će ih poslati. -Radimo na organizaciji isporuke. Znam koliko ćemo tenkova poslati u Ukrajinu, no taj podatak ćemo objaviti u odgovarajuće vrijeme – kazao je Kosta novinskoj agenciji Lusa tokom putovanja u Centralnoafričku Republiku, a prenosi Gardijan. Admiral Antonio Silva Ribeiro, zapovjednik portugalskih oružanih snaga, rekao je proš-

U Bahmutu poginuo američki volonter

Američki volonter Pit Rid ubijen je juče u Bahmutu dok je pomagao civilima, navodi se u saopštenju Global Response Medicine, humanitarne organizacije koju je osnovao.

-Juče je u Bahmutu u Ukrajini ubijen osnivač GRM-a Pit Rid. Pit je bio temelj GRM-a i obavljao je dužnost predsjednika uprave četiri godine. U januaru je Pit napustio GRM kako bi radio s Global Outreach Doctors na njihovoj misiji u Ukrajini i ubijen je prilikom pružanja pomoć i – piše u objavi.

log mjeseca da Portugal ima 37 tenkova ,,leopard 2“, nakon čega su lokalni mediji izvijestili kako je većina njih neispravna. Stotine hiljada mrt Vih

Ukrajinska vojska je objavila novu procjenu ruskih gubitaka u kojoj navodi da je do sada ubijeno 130.590 ruskih vojnika. Rusija ne postavlja sebi nikakva ograničenja po pitanju odgovora na napade – u zavisnosti od vrste prijetnje, spremna je da upotrebi sve vrste oružja, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev

Neonacisti slavili Nedića u centru Beograda, antifašisti protestovali

BEOGRAD- U centru Beograda su se, uprkos apelima nevladinih organizacija policiji da to spriječi, ipak okupili pripadnici neonacističke organizacije ,,Zentropa Srbija“.

Oni su se okupili na mjestu smrti Milana Nedića, vođe kolaboracionističke vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svjetskom ratu, na uglu Simine ulice i Ulice kneginje Ljubice.

Bilo ih je oko 50, razvili su transparente i pjevali pjesme posvećene Nediću, a zapalili su i baklje. Skup je trajao oko 45 minuta, a sve vrijeme je bila prisutna policija, koja je razdvajala taj skup od skupa antifašista, među kojima su bile nevladine organizacije i pokret ,,Ne davimo Beograd“.

Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava izjavila je da smo svjedočili tome da zakon o zabrani manifestacija koje služe promociji fašizma zapravo ne važi.

Policija je večeras zapravo bila ovdje da čuva skup ljudi koji podržavaju fašizam i slave nacističkog kolaboracionistu Milana Nedića- rekla je Sofija Todorović.

gdje god SrpSka

Trista četrdeset šesti dan rata u Ukrajini

Detalj iz razorenog Bahmuta

Četvrtom knjigom zaokružene Sabrane pripovijetke Milovana Đilasa u izdanju Fokalizatora, za Pobjedu govori priređivač Vladimir Vojinović

Opomena da zapinjemo o isto kamenje

U polemikama protiv živoga i mrtvoga Đilasa ima izvjesnih podudarnosti, iako stižu s najrazličitijih adresa, s krajnje desnice, ili s ljevice. One se ogledaju u nemogućnosti da se shvati, da se u punoj mjeri razumije i prihvati pravo na slobodu govora i pravo na kritičko suđenje. Ono što Đilasu nije oprošteno 1953. godine, ne prašta mu se ni danas, mrtvome – rekao je Vojinović

PODGORICA – Nakon četiri godine kontinuiranog rada, objavljena je i posljednja od četiri knjige Sabranih pripovjedaka Milovana

Đilasa u izdanju podgoričke kuće Fokalizator.

Posljednji, četvrti tom, pod nazivom „Sabrane pripovijetke IV“, sadrži dvije skupine poslijeratnih Đilasovih pripovjedaka, od kojih su neke prvi put objavljene upravo u ovom izdanju, a druge su bile rasute po časopisima, periodici, dnevnim listovima i pojedinim izborima. Datumski pripadaju poznoj Đilasovoj stvaralačkoj fazi.

POTRAGA

Prema riječima priređivača i urednika prof. dr Vladimira Vojinovića, neobjavljene priče zapravo su narativi koji su nastajali, većinom, nakon perioda Đilasova ropstva, ali ima i nekih koje su pisane u zatvoru. - U knjizi su one posebno štampane i odvojene, zapravo predstavljaju drugu njenu cjelinu, sa oko 300 strana. Istina, mogle su biti objavljene i kao posebna knjiga, no budući da se po stilu i tehnikama pripovijedanja ne razlikuju od onih koje su objavljene u periodici, kao i da već postoje tri toma, odlučili smo da one budu štampane skupa. Tako je nastao 4. tom –objasnio je jedini crnogorski đilasolog.

Ovim neobjavljenim pričama je zajedničko to da su „više“ autobiografske. No takav pogled na ova djela zapravo je potreba čitaoca da književnost shvati kao potragu autora za razlozima svoga usuda, smatra Vojinović. - Pa ako bismo i mi tako rezonovali, onda bismo za ove priče kazali da su oni potraga koja se sastoji od svojevrsnih zavirivanja pod svaki kamičak śećanja na đetinjstvo i mladost. To su priče o prvim strahovima od

smrti, odnosima prema ukućanima, prvim dodirima s velikim sredinama, prvim ljubavima ili prvim sukobima. Ima u tome, vrlo je to dozirano – razumije se, od one Kišu svojstvene melanholije đetinjstva, iz koje proviruje opaki prst sudbine, tek da podśeti da slike iz prošlosti nijesu pastelni nanosi duše, nego i klice tragedije što će odnijeti žrtve – rekao je Vojinović.

Po fotografijama Đilasovih originalnih zapisa i bilješki koje su objavljene u četvrtoj knjizi Sabranih pripovjedaka, i laik može zaključiti da je Đilas bio detaljan, sistematičan, ali dosta samokritičan, što Vojinović potvrđuje.

- Đilas je za života dovršio pisa-

nje više od 120 priča, što je preko 2.100 stranica objavljenoga teksta. U crnogorskoj književnosti ne znam autora toga ranga, a da je napisao toliko pripovjedaka, kratkih priča, novela i narativnih eseja. Takav opus nije mogao nastati bez svojevrsnoga sistema u radu, a on se ponajbolje vidi u posljednjem tomu, jer smo u njemu objavili fotografije rukopisa. Đilas je, o čemu će posebno biti riječi u naučnim radovima, pristupao pisanju tek nakon što bi osmislio formu djela, njegovu strukturu, pa i kompoziciju, predviđajući u planovima za pisanje koje je nazivao „razradama“ i najsitnije detalje u vezi s likovima ili događajima. Kad to

znate, onda postaje jasno da u tehnici pripovijedanja kod Đilasa nema slučajnosti. Autor tu maksimalno kontroliše svijet svojih naratora... Pa i pored toga, Đilas se stalno vraćao svojim rukopisima – rekao je Vojinović. Proces je, prema njegovim riječima, bio sljedeći: kad bi okončao pisanje, Đilas bi rukopis predao jednoj osobi koja bi ga prekucala na mašini, da bi nakon toga u papire unosio ispravke i komentare na marginama. A sve te listove brižljivo je sortirao i pohranjivao u posebne kutije, stvarao svojevrsnu arhivu, kao što to čine arhivari i bibliotekari, očito s vjerom da će doći vrijeme kad će to nekoga, ipak, zanimati. - I pogodio je. Bilo je, naime, u cijelom radu na četvorotomnom izdanju pripovjedaka zadovolj-

stva, ali i istraživačke strasti, ponajviše u tom dijelu rada na neobjavljenim pripovijetkama.

I još nešto, Đilas je u cijeloj toj disidentskoj nesreći imao sreću da je stvorio porodicu intelektualaca, kojima je važnost knjige nesporna, što, priznaćemo, nije prečest slučaj s porodicama velikana u kulturi. Pa i zato je familiju oslovljavao sa „moj mali narod“ – rekao je Vojinović.

PREVIĐANJA

nje, no postoje neke činjenice ko-

Umjetnička energija

„učitavanja“ u

Njegoševo djelo

Tekst „Njegoševa grešna ljubav“ teorijski je tekst i jedan od najvažnijih u knjizi „Sabrane pripovijetke IV“. Prema riječima Vladimira Vojinovića, ali i iz načina na koji je o njemu pisao, s dubokom odanošću, jasno je da je Njegoš bio velika inspiracija Đilasova. Pomenuti tekst pripada kategoriji ranije objavljenih.

- Iskusniji čitaoci śetiće se da su imali priliku da ga vide na stranicama Pobjede, sad već davne 1993. godine. Đilasovi naratori skloni su lucidnim zaključivanjima, što se manifestuje i u esejima. I u tome je velika sličnost Đilasovih eseja s čistom prozom. Zato ih i nijesmo razdvajali.

Otud u knjizi i tekst koji ima elemente pozitivističke književne kritike, sa sondom usmjerenom na Vuka Mandušića. Ima u tome tekstu neke umjetničke energije

„učitavanja“ u Njegoševo djelo. Čini se u trenutku da nam, otkrivajući sloj po sloj grešnoga Mandušićevoga snatrenja, snagom imaginacije Đilas „dopisuje nekazano – primijetio je Vojinović.

- Od naših današnjih tlapnji o grehovima komunista koji su bili stvorili zasad jedinu formulu za mir na Balkanu ne treba očekivati preveliku mudrost. Mi današnji sudimo graditeljima koji su sazdali nešto što je u miru potrajalo bar pola vijeka. A koliko naši „projekti“ traju? Mi današnji učinili smo da nestane poslijeratno nasljeđe, i da se ostvari onaj aksiom o glupom čovjeku koji se konstantno sapliće o isto kamenje – objašnjava Vojinović. Prema njegovim riječima, Đilasa dvostruko zanemaruju – s jedne strane oni koji su nezadovoljni Đilasovim doprinosom Trinaestojulskome ustanku i povratku Crne Gore na velika vrata balkanske scene, smatrajući našu zemlju „Đilasovim kopiletom“, a s druge strane ga zanemaruju mnogi koji nijesu zadovoljni pojedinim postzatvorskim, ili ako hoćete postkomunističkim „suđenjima“ Crnoj Gori. - U polemikama protiv živoga i mrtvoga Đilasa ima izvjesnih podudarnosti, iako stižu s najrazličitijih adresa, s krajnje desnice, ili s ljevice. One se ogledaju u nemogućnosti da se shvati, da se u punoj mjeri razumije i prihvati pravo na slobodu govora i pravo na kritičko suđenje. Ono što Đilasu nije oprošteno 1953. godine, ne prašta mu se ni danas, mrtvome. Ni sam ne prihvatam sve Đilasove ideje, kao što ne prihvatam ni sve Njegoševe, ili sve ideje Nikole Petrovića, ali zar bi to moje, lično, moralo da utiče na recepciju „Gorskoga vijenca“, ili, recimo, „Besudne zemlje“ o kojima govorimo u nastavi – kazao je Vojinović. U cijelom tom „slučaju Đilas“ Vojinović vidi zanemarivanje činjenice da je riječ o autoru, da je riječ o neumornome piscu što je stvarao do samoga kraja.

Stranica rukopisa nedovršene pripovijetke „Nebesnici“ Milovana Đilasa

PRIVATNA ARHIVA

Sve četiri knjige Sabranih pripovjedaka Milovana Đilasa

Vladimir Vojinović

Neđelja, 5. februar 2023. Kultura

- Pa ako baš hoćete, previđa se i njegov doprinos podizanju Trinaestojulskoga ustanka, previđa se njegov doprinos borbi za slobodnu Crnu Goru, kao i stradanje njegove porodice u Drugom svjetskom ratu. A zapravo to zanemarivanje više govori o procesima u nama današnjim. Jer, kad Crna Gora i Crnogorci budu spremni da shvate da je Đilas jedna od najznačajnijih istorijskih ličnosti 20. vijeka i, sasvim izvjesno, jedan od najznačajnijih autora u crnogorskoj književnosti, to će biti jasan signal da smo sazreli kao društvo. Jasan signal da smo spremni na oprost – poručio je Vojinović.

NOVA ČITANJA

To što i dalje ne uspijevamo da se pomirimo s Đilasom, njegov najdosljedniji proučavalac pripisuje ograničenosti koja nas gura u logičku zamku – uporno ne vidimo da Đilasu nikad nije suđeno za bilo kakav ratni zločin.

- I onda bacamo kamen na Đilasa, stajući u red pored onih

što se nadaju da će osudama navodnih Đilasovih zločina pokrenuti proces istorijske

revizije antifašističke borbe.

Znate, već se pojedini branitelji fašističkih ideologija spremaju za taj posao, popisujući „žrtve komunističkoga terora“. Dobro, ako se baš mora, nek se polemiše s Đilasovim idejama i tezama, pa i to je odraz slobode govora, ali najblaže rečeno nije hrabro kad se kroz Đilasovo djelo puca u druge mete. Kao da taj čovjek, ako je i imao duga, nije sve dugove odužio – objasnio je Vojinović.

Đilasov pripovjedni opus je knjigom „Sabrane pripovijetke IV“ zaključen. Osim mješavine kvaliteta i žanrovske otvorenosti koje nam nudi ovo izdanje, osjeća se i mješavina zadovoljstva i olakšanja za Vojinovića kao sakupljača, proučavaoca i izdavača. Ističe da je cilj bio da ove knjige uđu u sve crnogorske biblioteke, i u mnoge domove, i čemu su u dobroj mjeri uspjeli. I ne samo to, već da se sve češće o Đilasu, javno, ali i mimo mikrofona, govori kao o piscu, da se komentarišu neke njegove proze, njegova sklonost preplitanju umjetnosti i zbilje, ili njegov talenat.

PODGORICA – Autorski animirani projekat „Uroš“, reditelja Mata Uljarevića posvećen Urošu Toškoviću, predstavljen je tokom Međunarodnog festivala kratkog filma u Klermon Feranu u sklopu programa ,,Industry“. Film je realizovala DOK Produkcija uz podršku Filmskog centra Crne Gore. Producenti na filmu su Danilo Vujačić (DOK Produkcija) i Miljan Vučelić (PROTOS FILM).

Projekat „Uroš“ je zamišljen kao kratki animirani film posvećen slavnom crnogorskom umjetniku, rađen u specifičnoj „stop-motion“ animiranoj tehnici koja podrazumijeva ručno crtanje ugljenom na papiru svakog kadra filma. Radi se o rijetkoj analognoj animatorskoj tehnici, koja će kao rezultat, osim samog filma, imati više desetina crteža velikog formata. Rediteljski koncept se bazira na ideji snimanja filma koji će po svom vizuelnom stilu podsjećati na likovni izraz Uroša Toškovića, sa pričom u kojoj je naglasak na konstantnom uplivu fantastičnih slika u biografski tok priče. Međunarodni festival kratkog filma u Klermon Feranu jedna je od najstarijih i najzna-

Filmski projekat ,,Uroš“ reditelja Mata Uljarevića predstavljen na International Clermont-Ferrand Short Film festivalu

Naglasak na kombinaciji fantastičnog i biografskog

vili na ,,Animafestu“ u Ljubljani Mato Uljarević i Danilo Vujačić. Program „Rise and shine“ je sproveden kroz radionice i prezentacije u Zagrebu (,,Animafest“), Ljubljani (,,Animateka“), uz individualno mentorstvo nekih od najvažnijih svjetskih imena u animaciji kao što su Džoana Kvin, Les Mils, Pedro Rivero, predstavljanje projekta pred međunarodnom publikom i žirijem, kao i uvezivanje sa distributerima, producentima i saradnicima iz čitave Evrope.

čajnijih revija kratkog filma u Evropi, sa prepoznatljivim filmskim marketom, najvećim marketom za kratki film u Evropi, navodi se u saopštenju Filmskog centra Crne Gore. Koncept filma predstavili su pred međunarodnom pu-

blikom, producentima i distributerima iz Evrope i svijeta autor Mato Uljarević i producent Miljan Vučelić. Film je promovisan zajedno sa još dva od osam animiranih filmova iz svih krajeva Evrope razvijenih u okviru „Rise

and shine“ radionice za mlade animatore koja se prvi put ove godine sprovodi kao novi program CEE ANIMATION međunarodne organizacije za razvoj animacije. U sklopu istog programa, film su tokom novembra predsta-

Nakon što je započeo štrajk glađu

PODGORICA – Proslavljeni iranski režiser Džafar Panahi pušten je juče na slobodu uz plaćenu kauciju, dva dana pošto je stupio u štrajk glađu u znak protesta zbog osude na šestogodišnji zatvor, objavile su njegove pristalice, a prenosi Beta.

Zetskom domu

PODGORICA - Predstava „Pod oba Sunca“, rađena prema romanu Ognjena Spahića, biće izvedena večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Predstavu je režirao Boris Liješević, dramatizaciju potpisuje Stela Mišković, dok uloge tumače Srđan Grahovac, Varja Đukić, Marija Maša Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica Vukčević i Jelena Laban.

Tokom 2022. godine, u ranoj fazi, projekat je razvijan i kroz italijanski program ,,ShorTS Pitching and Development Masterclass 2022“, koji vodi Masimiliano Narduli . Rezultat ovih procesa je usavršen koncept međunarodne promocije i plasmana projekta kroz razvijenu mrežu distribucije. D. E.

- Oprema naših knjiga je takva da samo podstiče čitanje, ali ga ne kanališe, niti eventualnom subjektivnošću diriguje suđenje. I eto, krenula su nova čitanja. Tu, za koji mjesec, imaćemo priliku da čitamo nove diplomske i master radove o Đilasovu djelu. Naravno, zadovoljni smo što smo „skinuli embargo“ s jednoga djela, odnosno što smo ga izvukli iz jedne zaboravljene arhive ne bi li postalo dostupno publici. Zašto biti lažno skroman, i koja to izdavačka kuća, koja redakcija, koji to urednici ili autori ne bi bili zadovoljni takvim poslom? – zaključio je Vojinović. Sabrane pripovijetke Milovana Đilasa u izdanju Fokalizatora mogu se naći u knjižari Narodna knjiga i u Book kafeu u Podgorici. D. ERJAVŠEK

Ulaznice su i dalje u prodaji, a telefon za informacije je 067428655. S. V.

ali ga ne kanališe, niti eventu-

Panahi je uhapšen u julu prošle godine po presudi za propagandno delovanje protiv vlade, izrečenoj još 2011. godine. On nije jedina javna ličnost iz Irana koja se suočava sa odmazdom zbog kritikovanja vlasti povodom višemjesečnih antivladinih protesta, već dijeli sudbinu sa mnogim umjetnicima i sportistima. Iranski režiser je nastavio da snima filmove uprkos zabrani da izlazi iz zemlje i bavi se svo-

Nakon šest godina spisateljske pauze

jim poslom. Njegov posljednji film „Nema medveda“ distribuiran je u septembru prošle godine, u vrijeme dok je bio u zatvoru.

Puštanje Panahija iz zatvora objavljeno je u saopštenju

njegovih pristalica, a poluzvanična novinska agencija ISNA javila je da ga je nekoliko umjetnika dočekalo dok je napuštao zloglasni zatvor ,,Evin“ u Teheranu, prenosi list Danas. R. K.

Murakamijev novi roman u aprilu

PODGORICA – Nakon šest godina pauze, slavni japanski književnik Haruki Murakami objaviće 13. aprila novi roman, objavila je njegova izdavačka kuća.

Naziv knjige

i tema još uvijek su nepoznati.

Njegov posljednji, dvodjel-

ni roman „Ubistvo Komtura“, koji je svojevrstan omaž „Velikom Getsbiju“, objavljen je 2017. godine i od tada je Murakami konstantno jedan od favorita za Nobelovu nagradu za književnost.

Djela ovog sedamdeset četvorogodišnjeg književnika prevedena su na 50 jezika, a najznačajnija su „Norveška šuma“ (1987), „Hronika ptice navijalice“ (1994–95), „Kafka na obali mora“ (2002) i „1Q84“ (2009–10). Žanrovski je rasterećen, pa se sjajno snalazi i u naučnoj fantastici, kriminalnoj fantastici, psihološkim romanima, a u svojim

djelima izlistava i pojedinačne fenomene poput inspiracije.

Kratka priča „Vozi moja kola“ adaptirana je za film, koji je dobio Oskara za najbolji strani film 2022. godine. Murakami se rijetko pojavljuje u javnosti i ne raspravlja o dnevno-političkim temama, ali redovno uređuje svoju radijsku emisiju u matičnoj zemlji, budući da muziku tretira s jednakom ljubavlju kao i pisanje. Na Univerzitetu Vaseda u Tokiju 2021. godine otvorena je posebna biblioteka posvećena ovom piscu u kojoj se nalaze njegovi rukopisi i diskografija. R. K.

Džafar Panahi

Scena iz predstave „Pod oba sunca“

D. MILJANIĆ

„Pod oba sunca“ u

Haruki Murakami

Bivša ministarka pozitivan primjer odziva u kampanji udomljavanja životinja NVO sPas

Srzentić: Zagora je izabrala nas i učinila dom toplijim

PODGORICA - U vrijeme kada se lako gubi dodir sa realnim potrebama svijeta i društva, odvažan je korak osjetiti i odazvati se životinjskom zovu za pomoć. Njime se taba staza ljudskosti i empatije – često uspavanih vrijednosti i osjećanja kojima svijetli primjeri humanosti navijaju alarm za buđenje.

Ne budimo samo gomila glasova, budimo gomila ruku koje će mijenjati kulturu i činiti dobro svima – otrežnjujuće su i riječi Tamare Srzentić, bivše ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija, kojoj su kampanja ,,Vladin ljubimac“ i mačka Zagora obogatile i oplemenile život. Kampanju, od avgusta 2021. godine, sprovodi nevladina organizacija sPas s namjerom da članove Vlade informišu o problemima napuštenih životinja i motivišu ih da im otvore vrata svog doma. Bilo je bivših i sadašnjih ministara koji su u prethodnom periodu iskazali namjeru da to urade. Jedino ih je Srzentić širom otvorila za Zagoru koja više od godinu uživa u ljubavi i toplini koju joj pružaju Cetinjanka i njen suprug Eduardo Načina za pomoć ima, bitna je samo volja, poručuje Srzentić u razgovoru za Pobjedu.

Radost i stRah

Poziv NVO sPas za Tamaru Srzentić je bio sudbonosan. Bila je, kako kaže, iznenađena i počastvovana što je

dobila priliku da se priključi kampanji ,,Vladin ljubimac“, ali i uplašena znajući koliku odgovornost nosi briga o životinjama. - Osjećala sam potrebu da spasim makar jednu životinju sa ulice i nekome pružim dom, a moram priznati da sam bila i pomalo uplašena. Uplašena i skeptična, prevashodno, jer imati kućnog ljubimca podrazumijeva i određenu dozu obaveza i odgovornosti i prisutnosti. S druge strane, pitala sam se da li ćemo moj suprug Eudardo i ja moći odgovoriti toj novoj ulozi i biti dobri udomitelji, s obzirom na to da nijesmo imali zajedničkog ljubimca –počinje priču za naš list bivša ministarka Srzentić. Vrijeme ih je demantovalo. Prvobitno, Srzentić je trebalo da udomi mačka Danila, ali se on razbolio i, nažalost, uginuo. Ubrzo put do nje nalazi Zagora, koja je ime dobila po mjestu kod Cetinja gdje je pronađena.

- Kada smo moj suprug i ja prelomili i odlučili da udomimo Danila, bili smo u kontaktu sa Kristinom Ćetković iz NVO sPas kako bismo pripremili sve za udomljavanje. Znali smo da se Danilo tada borio sa bolešću, i nakon par dana Kristina nam je javila da nažalost nije preživio. Međutim, iz NVO sPas su nam tada rekli da Danilo ima sestru Zagoru, koja je isto tako nađena napuštena i da je i njoj potreban dom. Njena otpornost i snaga da preživi bili su nam dovoljan znak da je udomimo. Vjerujem da nam

je bila suđena, ali i da je ona izabrala nas – priča Srzentić. Zagora im je otvorila prozor u potpuno novi svijet radosti, mira i, kako kaže naša sagovornica, dodatno pomogla da ,,puste korijene“ i dom u Crnoj Gori učine još toplijim. Izazov su, ističe, putova-

nja van države, ali želja uvijek nađe rješenje.

- Za razliku od drugih životinja, mačke nijesu toliko zahtjevne i vrlo su samostalne. Naravno, u fazi kada su mačići potrebno je malo više vremena i posvećenosti njihovom treniranju, privikava-

nju i učenju na boravak i navike u stanu. Tako i Zagora čim je naučila da koristi pijesak i stekla neke svoje navike sve je postalo rutina. Ni taj period učenja nije bio problem jer je bilo zadovoljstvo gledati kako mače izrasta u mačku i na dnevnom nivou biti dio tog procesa. Prilično je vezana za lokaciju, dosta voli da posmatra, veoma je druželjubiva i voli ljude.

Još je treniramo za putovanja i to je možda i jedini izazov - kada moramo boraviti van Crne Gore. Ali porodica i prijatelji, naša mala zajednica ljudi, koji vole Zagoru, pomažu nam i brinu o njoj, kada mi nijesmo tu – objašnjava naša sagovornica. Mali učitelj pRisutnosti Svaki momenat proveden sa novim članom porodice Tamare Srzentić ispunjen je srećom. Pa i u onim manje lijepim situacijama, Zagora je tu da izmami osmijeh. - Vjerujem da svi koji imaju ili su imali kućnog ljubimca znaju koliku radost oni donose i kako na brojne načine pozitivno utiču na naše raspoloženje. Tako je i nama, Zagora promijenila život u potpunosti i to nabolje. Unijela je dodatno osjećaj smirenosti, radosti postojanja i učinila da budemo više prisutni u trenutku i uživamo. Mačke imaju opuštajući efekat na ljude, pa je tako i Zagora postala naš mali učitelj prisutnosti, empatije, naš zen majstor. U teškim trenucima, ona je umnogome

doprinijela svojom energijom da sve bude mnogo lakše. Donijela je prijeko potreban nivo oslobađanja od stresa u našoj kući i svojim igranjem, skakanjem po kući i brojnim ludorijama osigurava nam stalnu zabavu –ističe Srzentić.

Iz tih razloga uvjerena je da bi svaki pojedinac, pružanjem utočišta onima koji zavise od naše pomoći, sebi priuštio jedinstveno iskustvo. Pohvalila je kampanju NVO sPas, ističući da je targetiranje javnih ličnosti i pozivanje na odgovornost da svojim ponašanjem istupe iz komfora i dokažu novu vrijednost efektan način da se skrene pažnja na probleme svih onih sa kojima dijelimo naš život ,,na ovoj ranjivoj, ali i nepravednoj planeti“. - Spasavanje makar jedne životinje sa ulice je šansa za novi život. Nijesmo ni svjesni koliko udomljavanjem životinja, pružanjem doma i mjesta za život, postajemo i sami bolji ljudi, radosniji i srećniji. Posebno bih željela da istaknem koliko snažnu ulogu za našu državu imaju organizacije i pojedinci, poput NVO sPas, i koliko na dnevnom nivou urade takve organizacije za dobrobit životinja. Vjerujem da svako od nas može dodatno pomoći. – poručuje sagovornica Pobjede. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović imao je priliku da se stara o psima Žuti i Valdu, ali su oba poziva NVO sPas upućena predsjedniku Vlade ostala bez odgovora. tamara KliKoVaC

Tamara Srzentić

Košarkaši Budućnost Volija savladali FMP, u derbiju 18. kola Admiralbet ABA lige

zalet u borbi za treće mjesto

PODGORICA – Drugi put u sezoni, prvi put od oktobra, košarkaši Budućnost Volija su „vezali“ tri pobjede na dva fronta – treća „žrtva“ u nizu bio je FMP, koji je u „Morači“ poražen 84:58. Podgoričani su se željenim rezultatom izjednačili na tabeli sa FMP-om (skor 12-6), ali su sada bolji od „limenki“ jer su nadoknadili poraz u Železniku (96:91). Ako se tome doda neočekivan poraz Cedevita Olimpije u Skoplju od MZT-a (79:74), zbog kojeg Budućnost sada ima samo poraz više od tima iz Ljubljane, onda su izabranici Vladimira Jovanovića izvukli maksimum iz 18. kola ABA lige čime su uhvatili zalet u borbi za treće mjesto. „Plavi“ su drugi najefikasniji tim lige (do meča u Podgorici prosječno postizali 93,3 poena) sveli FMP na svega 58 poena, kao sedmicu ranije u gostima Cedevita Olimpiju, pa su potvrdili da su u veoma dobroj defanzivnoj formi. Goste su slomili u finišu druge i u trećoj četvrtini, a u posljednjih 22 i po minuta su primili svega 22 poena...

KAD PRORADI

DEFANZIVA...

Sa četiri trojke iz isto toliko pokušaja, FMP je u prvoj četvrtini poništio bolji šut

84 58

Budućnosti za dva poena (77,8 – 55,6 odsto), bolji skok (6-2), kao i veliki broj slobodnih bacanja domaćeg tima (10-7). „Plavi“ su meč otvorili košem Kamerona Rejnoldsa i pogođenim bacanjima Petra Popovića, ali su onda bez poena bili u naredna skoro dva minuta, pa je FMP serijom 10:0 poveo 10:4. Uspjela je Budućnost da se izvadi iz tog posta, iako je prve poene iz igre ubacio Alfa Kaba, sredinom kvartala, kada je zakucao i smanjio na 10:7 (prije toga je O’Brajen ubacio tri od četiri bacanja). Podgoričani su sa linije bacanja izjednačili (12:12), ali nijesu uspjeli i da povedu. FMP je nakon trojke Valinskasa poveo 18:13, onda i 20:15, ali je Budućnost do kraja kvartala

uspjela da smanji zaostatak na pola koša (22:21).

Mučile su se obje ekipe u napadu u prvih sedam minuta, FMP, istina, nešto manje, jer je uspijevao bolje da koristi skok u napadu, posebno ofanzivni, pa je na dva minuta i 34 sekunde prije kraja imao dva posjeda prednosti (36:32).

Tada je, međutim, Budućnost odigrala najbolje u odbrani, a u napadu se orijentisala na igru u reketu (za tri je šutirala 4-1 u prvom poluvremenu), što je i donijelo rezultat, u seriji 11:0 za vođstvo od sedam poena razlike na poluvremenu (43:36).

ODLUKA U TREĆOJ DIONICI

Odluka o pobjedniku je pala u trećoj četvrtini, koju je

SC Derbi i Mornar Barsko zlato večeras (20.30 h) u ,,Morači“ igraju crnogorski derbi u 18. kolu Admiralbet ABA lige

Nastavak ili prekid tradicije?

PODGORICA – U prethodna tri abaligaška duela između SC Derbija i Mornara Barsko zlato, računajući i prošlu sezonu, uvijek se radovao gost – ,,studenti“ dva puta, a Barani jednom. Da li će tradicija biti nastavljena, ili će prvi put slaviti domaći tim, znaće se večeras nakon utakmice koja u ,,Morači“ počinje u 20.30 časova.

Pred ovaj četvrti crnogorski okršaj u regionalnom takmičenju, SC Derbi bolje stoji na tabeli, a i po formi, jer ima skor od osam pobjeda i devet poraza. Mornar, sa druge strane, ima pet pobjeda i 11 poraza, te utakmicu manje (sa Igokeom kod kuće), pa je i dalje u opasnoj zoni…

FOKUS NA SVOJU IGRU Sa četiri pobjede u posljednjih pet mečeva (jedino su poraženi kod kuće od Partizana), košarkaši SC Derbija su u zoni plej-ofa, sa željom da se tu i zadrže do kraja ligaškog dijela. Mnogo toga će zavisiti od epiloga večerašnjeg duela. - Čeka nas jako važna utakmica u ,,Morači“ protiv ekipe koja je ofanzivno orijentisana. Napravili su velike promjene u ekipi i na nama je da se spremimo na pravi način i za nove igrače. Mi smo se spremali tokom nedjelje, skautirali smo ekipu Mornara i očekujem u nedjelju maksimalan pristup svih nas, jer jedino tako možemo doći do željenog cilja. Ipak, fokus je na nama, da što bolje uđemo u meč sa dobrim

JOVANOVIĆ: Očekivao sam i dobio reakciju ekipe

Trener Budućnosti Vladimir Jovanović kazao je da je od ekipe očekivao ,,neku reakciju na meč u Železniku“. - Mislim da sam to i dobio.

U posljednjih nekoliko utakmica pokazujemo, prije svega, viši nivo čvrstine u

otvorio Edin Atić sa dva uzastopna koša, za prvu dvocfirenu prednost na meču (47:36), na šta je istom mjerom odgovorio FMP (47:40), ali je onda Budućnost „zaključala“ odbranu na skoro sedam minuta. U tom intervalu „plavi“ su odličnom igrom u

odbrani i izgledamo bolje nego ranije. U našoj igri dosta toga zavisi i polazi od odbrane, i kada smo na tom dijelu terene čvrsti, kao što smo bili večeras, sigurno da dolazi i do bolje realizacije u napadu. Počeli smo utakmicu nešto

oba pravca napravili seriju od 18:0 za nedostižnih 65:40, 48,8 sekundi prije kraja trećeg kvartala. Budućnost je rutinski održavala prednost u posljednjoj četvrtini, u kojoj su u finišu šansu dobili i Aleksandar Lazić, ali i Suad Šehović, na „zahtjev“ publike u „Morači“,

Detalj sa meča u ,,Morači“

mekše, ali smo uspjeli da se konsolidujemo sa dvije-tri izmjene i na kraju su skoro svi igrači dali doprinos. U prvoj četvrtini kada smo promašivali iz nekih izglednh situacija, govorim o zicerima, dobili smo podršku publike, zbog čega nam je bilo lakše. Čestitam mojoj ekipi na izvanrednom pristupu –rekao je Jovanović.

koja je skandirala njegovo ime. Šehović je odgovorio sa šest poena, odnosno jednom trojkom, kojom je svoj abaligaški trojkaški rekord povećao na 405. Budućnost u narednom kolu, 11. februara, dočekuje Igokeu, a prije toga, u srijedu, gostuje Parizu. S. J.

trčanjem i energijom – rekao je Emir Hadžibegović, krilo Podgoričana.

SC Derbi je ove sezone kod kuće izgubio samo tri meča, i to od ekipa iz vrha, Crvene zvezde, Cedevita Olimpije i Partizana.

- Očekujemo tešku utakmicu protiv tima koji je odigrao dobro protiv Partizana, a sa tri nova igrača imaju i širinu u rosteru. Odlaskom Rasela svi imaju malo više slobode i samopouzdanja, tako da nas čeka težak posao da ih kontrolišemo. Opet će biti koncentracija i energija ključ do pobjede – kazao je trener ,,studenata“ Andrej Žakelj

TEŽAK MEČ

Mornar prolazi kroz težak period, ima samo jednu pobjedu

u posljednjih osam mečeva, ali je u posljednja dva, u pobjedi protiv Cibone i porazu od Partizana pokazao napredak u igri. Ostaje, međutim, da se vidi koliko će ekipa Mihaila Pavićevića uspjeti da se brzo i adekvatno privikne na velike promjene u rosteru, prije svega na odlazak Derona Rasela

(u Galatasaraj), izostanak povrijeđenog Vladimira Mihailovića, te dolazak nova četiri igrača – Gregora Glasa, Radovana Đokovića, Kristijana Džonsa, Džordana Goldvajera

- Očekuje nas još jedan težak meč, s razlogom je ovo crnogorski derbi regionalnog ta-

kmičenja. SC Derbi je ove sezone blizu toga da bude učesnik plej-ofa ABA lige, trenutno su sedmi i to je potvrda njihovih dobrih igara. Mi smo iskoristili ovaj period od meča sa Partizanom da izanaliziramo tu utakmicu, kao i predstojećeg protivnika i da spremno uđemo u ovaj meč u kome se nadamo pozitivnom rezultatu – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević.

Mornar će pokušati da se revanšira SC Derbiju za poraz u Baru (75:86), u prvom dijelu lige.

- SC Derbi je ove godine napravio iskorak. Ekipa su koja igra izuzetno brzu košarku sa mnogo trčanja, a takođe imaju i odlične šutere sa distance. Na nama je da limitiramo te šuteve, te da ih prisilimo da što teže zarađuju poene. Dakle, odbrana je ključ potencijalne pobjede u ovom meču –istakao je Nemanja Vranješ, kapiten Barana. S. J.

Hadžibegović i Miković na prošlosezonskom meču dva tima u ,,Morači“

M. BABOVIĆ

Rukometašice Budućnost Bemaksa poražene od Esbjerga u 13. kolu

,,Plave“ u Danskoj stale u 23. minutu

Prvenstvo Crne Gore za vaterpoliste

Ubjedljive pobjede Jadrana i Primorca

Očekivani rezultati na startu regularnog dijela prvenstva Crne Gore za vaterpoliste.

U kotorskom okršaju, Primorac je lako izašao na kraj s Katarom (20:8), dok je Jadran bio ubjedljiv protiv Budvanske rivijere Budva (21:6).

Kataro je protiv Primorca vodio

2:0, na kraju prve četvrtine bilo

je 3:3, da bi igrači mlađeg kluba iz drevnog grada na startu druge poveli 4:3.

Poslije toga je sve proteklo u znaku favorita. Ekipa Ranka Perovića do polovine meča stekla je prednost 8:6 i do kraja meča je konstantno uvećavala.

Četiri pogotka za Primorac dao je Filip Gardašević, jedan više od Marka Mršića, Aljoše Mačića i Srđana Janovića U poraženom timu, po tri su

dali Dragan Marković i Dušan Milaš

U duelu Jadrana i Budve nije bilo ni trunke neizvjesnosti jer su domaći poslije nepuna tri minuta vodili 3:0, a na poluvremenu 10:3...

Po četiri pogotka dali su Danilo Stupar i Matej Čaraj, dok se tri puta u strijelce upisao Danilo Radović. U redovima Budvanske rivijere Mlađan Janović bio je jedini dvostruki strijelac.

U regularnom dijelu crnogorskog prvenstva sve četiri ekipe odigraće po šest utakmica.

U drugom kolu, 10. februara, sastaće se Jadran – Kataro i Primorac – Budvanska rivijera Budva.

Posljednje kolo na programu je 5. aprila, a početak finalne serije – koja se igra na tri pobjede –planiran je za 27. april. Ne. K.

Šest pobjeda gostujućih timova na osam mečeva NBA lige

Rukometašice Budućnost Bemaksa stale su u 23. minutu – pri rezultatu 9:9, a domaćin Esbjerg je krenuo da igra onako kako i igraju skandinavske ekipe.

Danski tim je serijom 8:0, od 24. do 32. minuta (17:9), riješio pitanje pobjednika u pretposljednjem kolu grupne faze Lige šampiona. Esbjerg je pobijedio 30:20, vodio je 29:16 u 52. minutu, a onda su mlađe igračice i sa manjom minutažom uspjele da smanje na 29:19 – tri minuta prije kraja utakmice.

Na osam mečeva u NBA ligi u noći između petka i subote, samo su Indijana i Detroit slavili pred svojim navijačima, dok su pobjede u gostima upisali Portland, Finiks, Toronto, Orlando, Filadelfija i Atlanta.

Lider Istoka Boston poražen je kod kuće od Finiksa sa 106:94. Goste je do trijumfa predvodio Mikal Bridžis koji je ubacio 25 poena. Dario Šarić upisao je dabl-dabl sa 14 poena i 13 uhvaćenih lopti, a imao je i tri asistencije za pola sata igre. U Bostonu je Džejlen Braun dao 27 poena.

Filadelfija je pobijedila San Antonio 137:125, a Džoel Embid je nastavio uspješan niz, postigavši 33 poena uz upravo 10 skokova i četiri asistencije. Embid ove sezone prosječno postiže 33,5 poena, uz 10,1 skok i 4,2 asistencije i na posljednjih 12 utakmica imao je 30 i više poena.

Veče u NBA ligi obilježio je meč između Minesote i Orlanda, ali ne zbog pobjede gostiju sa 127:120, već tuče na terenu koju su počeli centar Orlanda Mo Bamba i Ostin Rivers iz Minesote, a koja je rezultovala sa pet isključenja.

Rezultati Detroit - Šarlot 118:112 Indijana - Sakramento 107:104 Vašington - Portland 116:124 Boston - Finiks 94:106 Hjuston - Toronto 111:117 Minesota - Orlando 120:127 San Antonio - Filadelfija 125:137 Juta - Atlanta 108:115

bio najbolji kod pobjedničke ekipe sa 20 poena, Moric Vagner je upisao 19, a Markele Fulc je imao 15. Kod Minesote najviše poena je upisao Dianđelo Rasel sa 29 poena i 10 skokova, Entoni Edvards je imao 19 poena, dok je Luka Garza upisao 17.

,,Plave“ su bile na visini zadatka u odbrani praktično do samog finiša prvog poluvremena, ali dalje nijesu mogle jer su ostale bez pravih odgovora za brzu igru domaćina. Esbjerg je u posljednjih 90 sekundi prvog poluvremena postigao prva dva gola iz kontranapada, a Brajstel i Turkoglu bile su najzaslužnije što je ovaj tim poziciono-napadački bio efikasan. Do odmora Esbjerg je imao višak od šest golova, a ,,plave“ su mogle u 19. minutu da dođu do ,,plus dva“ i ozbiljnije zaprijete Nori Mork i drugaricama. U ovom periodu Milena Raičević je kapitenski vodila ekipu, postigla je pet golova (bez promašaja) za 8:7, a zapažena je sa gola bila Armel Atingre, koju je u posljednjih 20 minuta zamijenila mlada Andrea Škerović Snažna odbrana do samog finiša poluvremena kao da je dala krila Podgoričankama koje su do 27. minuta napravile samo četiri tehničke greške! Branile su odlično i prostor, a konstantno su prekidima kvarile brzu pas igru domaćinu. Tako je Bojana Popović zacrtala, a igračice su prihvatile zadatke za koje su, realno, imale snage i ideja do trenutka kada je Nikolina Vukčević pogodila za 9:9. - Veoma je teško igrati protiv tima koji ima skandinavski način igre. Njihove igračice su visoke, igraju brzo i teško ih je zaustaviti – kazala je Vanesa Agović Podgoričanke će u posljednjem kolu grupe B dočekati turskog predstavnika Kastamonu i to u meču bez rezultatskog značaja. Naša ekipa odavno je obezbijedila petu poziciju pred eliminacione mečeve osmine finala. Potencijalni rivali u osmini finala su mađarski FTC i Brest iz Francuske čije boje brane crnogorske reprezentativke Đurđina Jauković, Itana Grbić i Tatjana Brnović A. M.

Dvorana: ,,Blu voter doken“

Gledalaca: 1.700

Sudije: Praštalo i Balvan (BiH)

je

2

gola iz kontranapada postigle su domaće do odmora

9 zicera nijesu iskoristile ,,plave“

Dobra utakmica da naučimo nešto, ali moramo bolje, jer ne smiju da nam se dešavaju ovakvi padovi u igri – kazala je Bojana Popović nakon poraza ,,plavih“. - Igrale smo dobro samo u prvih 25 minuta, nakon toga djevojke su prestale da uživaju u igri. Teško mi je da to razumijem, jer mi se to nije dešavalo u igračkoj karijeri.

Ako možete da odigrate dobro 25 minuta, treba da nastavite u istom ritmu do kraja meča. Njihove šuterke su dolazile do izglednih pozicija i nijesmo pronašle način da to zaustavimo.

Propustile smo nekoliko zicera u finišu prvog poluvremena i uvukla se nervoza. U nastavku su sve djevojke dobile priliku zato

POPOVIĆ: Ako možete da odigrate dobro 25 minuta, treba da nastavite u istom ritmu do kraja meča

što gradimo nešto za ono što nas očekuje u martu, kada se igra osmina finala –kazala je Popović.

TWITTER.COM/SIXERS

Vanesa Agović u drugom poluvremenu postigla

četiri gola iz sedam pokušaja

Detalj sa utakmice u Danskoj

Sa meča Jadran – Budva

Džoel Embid

Mladi reprezentativac Crne Gore karijeru nastavlja u Slovačkoj

Krivokapić potpisuje za Dunajsku Stredu

PODGORICA – Matija Krivokapić prije pola godine bio je želja Crvene zvezde, skoro da je promovisan kao novi član Sarajeva, a onda se iznenada vratio i čak zaigrao za Podgoricu na jednom meču i odmah postigao dva gola. Na kraju, ni u Zvezdi, ni u Sarajevu - Krivokapić karijeru na-

stavlja u Slovačkoj. Već sjutra očekuje se da mladi ofanzivac potpiše četvorogodišnji ugovor sa Dunajskom Stredom. Krivokapić bi odmah nakon potpisivanja trebalo da bude ustupljen na pozajmicu ekipi Mičalovce.

Zanimljivo je da je član Dunajske Strede Nikola Krstović,

,,Nebo-plavi“ odigrali bez golova protiv Metalca iz Gornjeg Milanovca

ŠAH: Paraolimpijada u Beogradu

Zlato za Predraga Nikača

Crnogorski šahista Predrag

dok je u ekipi Mičalovce nekadašnji štoper Zete Zvonko Ceklić. Dunajska Streda je trenutno druga sa tri boda manje od Slovana iz Bratislave, dok Mičalovce zauzimaju osmo mjesto. Krivokapić je inače đak škole fudbala Podgorice, s kojom je prethodne sezone ispao u Drugu ligu Crne Gore, ali je tokom sezone postigao šest golova i debitovao za mladu crnogorsku reprezentaciju, gdje je već na prvom meču zatresao mrežu rivala u pobjedi nad Luksemburgom od 3:0. R. P.

Nikač osvojio je zlatnu medalju za rezultat ostvaren na prvoj tabli Paraolimpijade u Beogradu.

Naš predstavnik je ostvario četiri pobjede i dva remija i sa pet poena zaslužio najsjajnije odličje.

Nikač je osvojio zlatnu medalju na Olimpijadi slijepih i slabovidih 2017. godine i titulu svjetskog prvaka u konkurenciji slabovidih i slijepih šahista 2019.

Četvorostruki šampion Crne

Gore je kazao da mu je veliko zadovoljstvo bilo nastupiti na Paraolimpijadi.

– Nakon remija u trećem kolu, krenuo sam sa serijom pobjeda, a na kraju je i malo sportske sreće donijelo najsjajniju medalju.

Veliku zahvalnost dugujem Šahovskom savezu Crne

Gore, Paraolimpijskom komitetu, ali i ostalim članovima reprezentacije i kapitenu Mitru Đukanoviću – rekao je Nikač.

Nikač je naglasio da je posebno srećan što je veliki

uspjeh ostvario predvodeći crnogorsku reprezentaciju. U meču posljednjeg kola Crna Gora je savladala Panamu rezultatom 3,5-0,5.

PREMIJER (22. KOLO): Važna pobjeda Evertona, Junajted

Petrovac

stvarao i promašivao šanse

Nije bilo golova u prijateljskoj utakmici između Petrovca i Metalca iz Gornjeg Milanovca. ,,Nebo-plavi“ su se predstavili kao bolji tim pod Malim brdom, sa mnogo izglednih šansi, ali nijednu nisu pretvorili u gol. Nepreciznost u završnici, međutim, ne brine trenera Mladena Lambulića – Igračima su teške noge, fali koncentracije u situacijama kada treba da zatresemo mrežu, ali vjerujem da će realizacija doći kada bude najpotrebnije –u utakmicama za bodove. Protiv Metalca smo izgledali dosta dobro, vidio sam mnogo pozi-

tivnih stvari. Ekipa igra i imali smo puno zrelih šansi. Zadovoljan sam izdanjem protiv kvalitetne ekipe – rekao je Lambulić. Prvoligaš sa Jadrana počeo je duel u sastavu Jelovac, Malešević, Radenović, Mikijelj, Boljević , Augusto , Adžović, Brnović, Mendi, Zvrko i Faust

U nastavku su šansu dobili Boričić, Babić, Perović, Vojvodić, Radinović, Franera, A. Vujović, J. Vujović, Carević, Femić i Radošević

Posljednju provjeru pred nastavak takmičenja u Meridianbet

1. CFL, Petrovčani će imati protiv Iskre – 11. februara. D. K.

Arsenal, Liverpul nastavio da tone

Tuzani završili pripreme u Antaliji

Dečić poražen od Rige za kraj

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića poraženi su od letonske Rige sa 1:0 na kraju priprema u Antaliji.

Bio je to treći poraz Tuzana u Turskoj, uz jedan remi. Dečić je prije Rige poražen od ruske Baltike 3:1 i uzbekistanskog Nasafa 4:1, dok su remi bez golova upisali protiv slovenačke Mure 0:0.

Trijumf Rigi donio je Aurelija, a priliku da svom timu donese remi propustio je Ilir Camaj, ali su i Letonci mogli da daju drugi gol, jer se u 90. minutu zatresla prečka golmana Velimirovića

Barski prvoligaš dobio pojačanje Gazivoda ponovo u Mornaru

PODGORICA – Savo Gazivoda nakon godinu vraća se u Mornar.

Ofanzivac, koji je sredinom

2021. godine stigao na ,,Topolicu“ iz Rada, nije se tada naigrao u barskom timu, zbog če-

ga je i napustio ekipu sa kojom je izborio Prvu ligu. Gazivoda je imao kratku epizodu u Petrovcu, dok je minule polusezone bio član Iskre. Gazivoda je u Prvoj ligi upisao 14 nastupa za Iskru, saku-

pio svega 292 minuta, postigao jedan gol, a sada se vraća u Mornar. Barani su u dosadašnjem dijelu prelaznog roka ostali bez osam igrača – tim su napustili Petar Grbić i Petar Sekulović, koji su prešli u

Dečić je počeo u sastavu Marković, Drešaj, Ljuljđuraj, Tući, Ćuković, Jovanović, Božanović, Božović, Marušić, Zorić, Cmiljanić. U nastavku su ušli Camaj, Đeljaj, Bajović, Stanišić, Adžović, Ujkaj, Velimirović i Šofranac.

Ekspedicija Dečića nakon dvije sedmice boravka u Turskoj danas će doputovati u Crnu Goru, gdje će se spremati za start nastavka šampionata. Dečić, koji je treći na tabeli sa devet bodova manje od Sutjeske i Budućnosti, u prvom kolu proljećnog dijela, 18. februara, igra kao domaćin protiv Iskre. R.P.

Budućnost, Igor Poček je pojačao Bokelj, Stojan Vukčević otišao je u Berane, Boško Guzina i Aleksa Maraš u Igalo, Anđelko Jovanović vratio se u Dečić, dok je Milan Smiljanić predstavljen kao pojačanje OFK Beograd. Gazivoda je treće pojačanje Mornara, jer su prethodno stigli Zoran Aković (Berane) i Enes Habibović (Podgorica). R. P.

Everton je pobijedio u Premijer ligi poslije osam mečeva, i to protiv lidera Arsenala (1:0).

Važna i neočekivana pobjeda za ,,karamele“ koje žele da pobjegnu iz zone ispadanja. Na debiju menadžera Šona Dajša presudio je gol Džejmsa Tarkovskog u 60. minutu.

- Volim ovakve pobjede, volim kada je 1:0. Radili smo mnogo tokom sedmice, igrači su bili pošteni prema obavezama i ovo je rezultat – rekao je Dajš.

- Nijesam neiskusan, ni naivan. Znam koliko je posla pred nama, ali pobjeda nad Arsenalom je veliki korak u ovom momentu.

Arsenal je na ,,Gudisonu“ poražen nakon 13 mečeva. - Naravno da smo razočarani nakon poraza. Znali smo da je ovo ozbiljan test za nas i patili smo. Morali smo da uradimo više da bismo pobijedili, ali nijesmo. Primili smo gol na način koji ne smijemo da dozvolimo, ali generalno nijesmo bili dovoljno dobri ni na jednom dijelu terena –rekao je Arteta

Dok su u Evertonu slavili veliku pobjedu, njihov gradski rival nastavio je da pati.

Tačno mjesec i pet dana prošlo je od posljednje pobjede Liverpula u Premijer ligi.

Davno sada djeluje pretposljednji dan 2022, kada su ,,redsi“ savladali Lester. Kriza je uzela maha, tim Jirgena Klopa od tada je izgubio od Brentforda i Brajtona, remizirao je sa Čelzijem, da bi juče dobio novu lekciju – Vulverhempton je pregazio Liverpul (3:0), pet dana nakon što je velikan sa ,,Enfilda“ eliminisan iz FA kupa.

Već u petom minutu Žoel Matip je zatresao sopstvenu mrežu i moglo je da se nasluti teško veče za Jirgena Klopa i njegov tim. Imali su ,,redsi“ veći posjed lopte, više šuteva ka golu, ali uzalud kad je realizacija ponovo izostala. Kreg Douson u 12. je udvostručio vođstvo, a konačan rezultat postavio je Ruben Neveš u 71.

Liverpul je 10. na tabeli i ima 11 bodova manje od četvrtoplasiranog Njukasla koji je remizirao sa Vest Hemom (1:1). Plasman u Ligu šampiona djeluje sve dalje.

- Imali smo očajan start, primili smo dva gola svojom krivicom. Kažnjeni smo jer smo bili pasivni i za to nema opravdanja – rekao je Klop.

- Ne mogu da objasnim naš nedostatak koncentracije. Ko zna koji put se to dešava. Samo sam stajao sa strane i gledao. Ovakvi porazi se dešavaju kada ih zaslužite.

Pobjede su, osim Nikača, ostvarili i Radovan Damjanović i Radenko Lacmanović, dok je Milan Ivanović remizirao.

Junajted slavio s desetoricom

U ekipi je tokom turnira nastupala i Vera Jovanović Reprezentacija je turnir završila sa dvije pobjede i četiri poraza. B. KADIĆ

PODGORICA – Crnogorski karate reprezentativci, juniori Andrija Danilović i Emre Saljiu i mlađi seniori Nemanja Mikulić i Nemanja Jovović, boriće se za bronzane medalje na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Larnaki.

Protivnik Danilovića u kategoriji do 68 kilograma biće Grk Stilianos Ftilakis. Član Omladinca je, nakon dvije efektne pobjede, zaustavljen u četvrtfinalu, a borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Letonca Andreasa Nica 9:1. Njegov klupski drug, Emre Saljiu, za medalju u kategoriji do 76 kilograma boriće se protiv Njemca Adriana Hajnriha

Danas počinje 75. Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore u šahu

Borba za veliki pehar ŠSCG i plasman na Svjetski kup

Šahovski savez Crne Gore pod pokroviteljstvom Ministarstva za sport i mlade organizuje u galeriji diplomatske kule ,,Kapital plaza“ u Podgorici 75. Pojedinačno seniorsko prvenstvo naše zemlje.

Ono što smo prije tri dana najavili – da prošlogodišnji prvak, velemajstor Nikola Đukić neće braniti titulu zbog sukoba sa Savezom – obistinilo se. U njegovom odsustvu najveće šanse da se domognu laskavog priznanja imaju velemajstori Denis Kadrić, Pavel Anisimov, Luka Drašković, Dragiša Blagojević, Nebojša Nikčević i Milan Draško, a račune mogu da im pomrse i intermajstori Blažo Kalezić, Aleksandar Tomić, Vladimir Vujošević, Bogdan Podlesnik i Predrag Nikač Turnirskim pravilnikom je predviđeno da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 90 minuta po igraču sa bonifika-

cijom od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 8.500 eura, a prvoplasiranom će pripasti 2.000 eura. Specijalna priznanja namijenjena su najuspješnijoj dami i omladincu, te najbolje plasiranim učesnicima do 1700 ELO, 2000 ELO i 2200 ELO. Važno je istaći da će se voditi žestoka borba za najviši plasman ukoliko Crna Gora bude imala garantovano mjesto na Svjetskom kupu koji će se održati

naredne godine. Naime, ovaj i prethodni šampionat koji je održan 2022. godine biće kvalifikacioni za određivanje predstavnika naše zemlje na Svjetskom kupu. Sa prethodnog, 74. Pojedinačnog seniorskog prvenstva Crne Gore plasman su obezbijedila prva četiri igrača i to Nikola Đukić, Dragiša Blagojević, Andrej Šuković i Miloš Pečurica. Sa ovog šampionata, takođe, mjesto će izboriti četiri prvoplasirana takmičara koja to nijesu ostvarila na šampionatu održanom prošle godine. U slučaju odustajanja popuna se vrši isključivo sa ovogodišnjeg šampionata redom po konačnom plasmanu na tabeli. Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji Zoranu Peruničiću. Svečano otvaranje turnira obaviće se u 16 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije. B. KADIĆ

Evropsko prvenstvo za kadete, juniore i mlađe seniore

Danilović, Saljiu, Mikulić i Jovović boriće se za bronzu

EPCG Superliga za odbojkašice (11. kolo)

Lider siguran u Baru

PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog su nastavile siguran hod ka prvoj šampionskoj tituli – izabranice Milorada Krunića su u Baru, u derbiju 11. kola EPCG Superlige, bez problema savladale domaću Luku Bar sa 3:0.

Novljanke su upisale i 11. maksimalnu pobjedu, dok je Luka Bar doživjela drugi poraz, ponovo od istog rivala.

Žao mi je, ali nemam objašnjenje i ne postoje riječi kojima mogu da objasnim našu igru u prvih 15 minuta. Ljut sam i razočaran.

Mančester junajted pobijedio je Kristal Palas (2:1) iako je posljednjih 20 minuta

imao igrača manje zbog

isključenja Kazemira

Do tada je, međutim, prednost već bila sigurna. Bruno

Fernandeš je u sedmom

minutu realizovao jedanaesterac, a na 2:0 povisio je Markus Rašford u 62.

Džefri Šlup je u 76. postavio konačan rezultat.

Junajted je treći, sa tri boda manje i utakmicom više od Sitija, dok je na ,,minus 8“ od Arsenala.

Lester je u gostima nadigrao Aston Vilu (4:2), Brentford bio ubjedljiv protiv Sautemptona (3:0), dok je Brajton savladao Bornmut (1:0). Ne. K.

Protivnik Mikulića u kategoriji do 84 kilograma biće Mahir Džuho iz Bosne i Hercegovine. Karatista Bijele je u grupi zaustavljen od Francuza Aleksandra Martinsa, a

borbu za medalju izborio je pobjedom protiv Poljaka Mihala Florčaka Jovović je nakon tri efektna trijumfa došao do polufinala u kategoriji pre-

ko 84 kilograma, gdje je poražen od Bosanca Anesa Bostandžića Protivnik karatisti Bara u meču za treće mjesto i medalju biće Hrvat Dario

Gluhinić

Za medalju boriće se danas i Anes Arifaj, Jovana Damjanović i muški kadetsko-juniorski kata tim. R. P.

Crnogorska atletičarka imala slab nastup na mitingu u češkom Hustopečeu

Umor Mariju Vuković eliminisao na startu

PODGORICA – Crnogorska atletičarka Marija Vuković nastup na dvoranskom mitingu u češkom Hustopečeu završila je sa preskočenih 180 centimetara. Vuković je tu visinu preskočila iz prvog pokušaja. Međutim, ljestvicu na visini od 184 centimetra rušila je sva tri puta. U drugoj i trećoj seriji imala je dobar skok, ali je petama zakačila ljestvicu. Tako je Marija na mjestu gdje je prošle godine postavila novi crnogorski rekord u dvorani (195), ovog puta imala slab nastup, a očigledan umor ostavio je traga.

Vicešampionki Evrope bio je to treći nastup ove sezone. Prethodno je 22. ja-

nuara bila drugoplasirana u Luksemburgu, dok je tri dana kasnije nastup u njemačkom Kotbusu završila na četvrtom mjestu. U Luksemburgu, na otvaranju sezone, preskočila je 184, dok je u Kotbusu za šest centimetara imala bolji rezultat. Crnogorsku rekorderku u skoku uvis do sredine februara očekuju još tri takmičenja – u češkom gradu Trinecu (7. februar), Udinama (9. februar) i Banskoj Bistrici (15. februar).

Vuković je u prošloj godini osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Minhenu, dok je nastup na dvoranskom prvenstvu svijeta u Beogradu završila na četvrtom mjestu. R. P.

Luka Bar se u prvom setu držala do 9:6, a onda je Herceg Novi sa četiri uzastopna poena (13:6) uhvatio zalet za prvi set. Ekipa Vladimira Milačića je najveći otpor pružila u drugom setu, u kojem je povela 10:8, vodila do 11:10, a onda je Herceg Novi prvo preokrenuo na 14:11, a sa tri poena u nizu stigao do nedostižnih 20:16. U trećem setu je Luka Bar povela 2:0, bilo je neizvjesno do 8:0, a onda su gošće na servis Diane Balai napravile seriju od 11:0 i otklonile sve dileme.

Tatjana Bokan je bila najbolja u pobjedničkom timu, jer je protiv kluba u kojem je ponikla upisala 18 poena. Balai je dodala 12. U domaćem timu se istakla Anastasija Petručenko sa 12 poena. Rezultati 11. kola: Luka Bar – Herceg Novi 0:3 (15:25, 18:25, 15:25), Morača – Mediteran 3:0 (25:17, 26:24, 25:20), Jedinstvo – Akademija 1:3 (19:25, 29:27, 15:25, 18:25).

Petak: Gimnazijalac –Albatros 1:3 (23:25, 25:22, 22:25, 25:27). Danas: Galeb Liko Soho Group –Budućnost volej (17). S. J.

Džejms Tarkovski srušio Arsenal

ISTORIJSKE POUKE: KAKO JE BEOGRADSKA VLAST U KRALJEVINI SHS/JUGOSLAVIJI PUSTOŠILA DRUGE JUŽNE

Vršili su nasilje da bi zaplašili narod i vladali pomoću terora

Edvard E. Arnold, izaslanik američke ambasade u Rimu, izvijestio je 26. juna 1920. godine o teroru koji srpske okupacione vlasti vršile nad crnogorskim narodom:

„Veliki je broj onih Crnogoraca koji su se pobunili protiv Jugoslovenske Vlade, koju smatraju za neprijateljsku i za uzurpatorsku, a nikako kao izabranu vladu. Zločini, počinjeni nad tim ustaničkim porodicama, ulivaju užas u srce svakog stvora. Jedan izvjesni broj tih ustanika odbjegao je u inostranstvo, dok se drugi nalaze po šumama. Veliki broj je onih, koji su ostali kod kuće, mirni, svjesni da bi njihove porodice zlo prošle, ako bi se oni odmetnuli. Članovi Amerikanskog Crvenog Krsta pričali su mi da je izvjestan broj kuća bio popaljen, čitave porodice poubijane, pošto su prethodno njihove kuće bile opljačkane. Razumije se, Vlada baca svu krivicu za ovo na ustanike koji su po šumama. Ali je očevidno, da su ta nasilja bila izvršena od strane srbijanskih vojnika da bi zaplašili narod i tako vladali pomoću terora. Niko se ne usuđuje otvoreno davati izjave ove vrste, jer nepovjerenje vlada u najvećem stepenu“.

NA RUBU ISTREBLJENJA

Aleks Divajn, šef britanske misije za pomoć Crnoj Gori, izvijestio je 9. juna 1920. godine lorda Kerzona, ministra spoljnih poslova sljedeće:

„Moj Lorde, Čast mi je podnijeti Vam izvještaj o radu misije u Crnoj Gori i obustavljanju njenog rada od strane srbijanske vlade, koja je vojnički okupirala ovu zemlju … Uzimajući u obzir nasilnu okupaciju Crne Gore od strane Srbije ... potpuno je nemoguće u toj zemlji ma za kakvu britansku misiju da ulazi u ma kakve političke stvari i da priznaje jednu situaciju kakvu još britanska vlada nije akceptirala. Kao što je vrlo dobro poznato, razne amerikanske pomoćne misije, koje su ovo učinile, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imale slobodne ruke u razdjeljivanju pomoći a njihova je pomoć bila upotrebljavana samo u svrhu srbijanske propagande, da nikad nije nijedna para bila dana onom dijelu stanovništva, koji nije htio priznati nasilnu aneksiju Crne Gore“. Divajn bilježi i ovo: „Za vrijeme svoga boravka u Baru, kapetan Ćavort Masters dobio je raznovrsne informacije od Crnogoraca i drugih, koji su bili na licu mjesta ... o opštem stanju u zemlji. Ti izvještaji o stanju mi-

Edvard E. Arnold, izaslanik američke ambasade u Rimu, izvijestio je 26. juna 1920. godine o teroru srpskih okupacionih vlasti nad crnogorskim narodom: ,,Zločini, počinjeni nad tim ustaničkim porodicama, ulivaju užas u srce svakog stvora. Članovi Amerikanskog Crvenog Krsta pričali su mi da je izvjestan broj kuća bio popaljen, čitave porodice poubijane, pošto su prethodno njihove kuće bile opljačkane“

re od svakoga prolazi naš jadni seljak, koji svakim danom sve više i više propada… Pretjerano velika smrtnost djece u Crnoj Gori plod je opisanih užasnih ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih problema“ (A. Nikolić, Predgovor knjizi „Tragedija Crne Gore i njen problem“, Beograd, 1927).

la 47 miliona zlatnih kruna. U naturi je dobijeno 417.354 tona uglja, 3000 konja, 1285 goveda i 5000 ovaca.

Bugarski dug je utvrđen na 2.250 miliona zlatnih franaka, koji je u naturalnom obliku izmiren.

zerije i siromaštine su vrlo žalosni. Nema nigdje ničega. Seljaci, koji se ne smiju kretati iz jednog u drugo selo bez srbijanske „dozvole“, donose ponešto dnevno, ali i to, što mogu skupiti za prodaju, vrlo je bijedno. Mnogi od ovih bijednika ne mogu doći na pazar, jer nemaju odijela; odjeća je jedino od vreća. Radnje su prazne, pazari pusti. Većina djece po ulicama obučena su samo u vrećama… Siromašan narod nema sredstava niti išta za hranu. Govori se, da živi od neke vrste trave koja divlje raste po planinama. Poslije gotovo 10 godina ratovanja i oskudijevanja u potrebnoj

Aleks Divajn, šef britanske misije za pomoć Crnoj Gori, pisao je 9. juna 1920. godine sljedeće: ,,Kao što je vrlo dobro poznato, razne amerikanske pomoćne misije, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imale slobodne ruke u razdjeljivanju pomoći a njihova je pomoć bila upotrebljavana samo u svrhu srbijanske propagande, da nikad nije nijedna para bila data onom dijelu stanovništva, koji nije htio priznati nasilnu aneksiju Crne Gore“

hrani, stanje naroda je uopšte vrlo slabo. Kada se razbole, nemaju gotovo nimalo otpora da prebole: oni su na jednoj tački iznemoglosti“.

Divajn finišira: „Stanje naroda bi zgrozilo one koji se tako dugo bave pitanjem Crne Gore. Oni nemaju ni najnužnijih potreba, a od udobnosti za koje mi znamo, oni nemaju nimalo, to je borba između života i smrti i pitanje je: da li će ovaj narod biti istrijebljen. Borba se stalno vodi u planinama, ali ovo istrijebljenje će prije prouzrokovati glad nego ratovanje. Sada je samo pitanje kapitulacije zbog gladi ... Nikada se ne smije zaboraviti, da je Crna Gora jedna od savezničkih zemalja ovako izuzetno tretirana i da joj za vrijeme cijelog rata nije bilo dozvoljeno da prima ikakve pomoći, a

otkako je okupirana od Srbije, sva je pomoć bila obustavljena svima onim Crnogorcima, koji se nijesu složili sa nasilnom okupacijom od strane Srbije“.

OPŠTA GLAD

Situacija se nije bitno poboljšala ni u narednim godinama. Vladala je opšta glad i oskudica, sa svim posljedicama do kojih je to dovodilo. Pitanje je koliko je Crnogoraca u tom periodu skapalo od neuhranjenosti i bolesti?

Ljekar Ilija Đ. Bošković, koji je u poslijeratnim godinama u Danilovgradu osnovao besplatnu ambulantu za narod, pisao je da se „više od 90 odsto Crnogoraca danas smatraju srećnim, kad mogu doći do najprostije kukuruzne hrane, u kojoj ni stoka ne oskudijeva u mnogim državama“. „A najgo-

Uz prećerano veliku smrtnost đece ide i pitanje: koliko je Crnogoraca tih godina satrunulo u okupacionim kazamatima? Pri tome ne mislimo samo na okupacione zatvore u Crnoj Gori (na Cetinju, u Nikšiću i Podgorici, Baru, Virpazaru, Dodošima, Rijeci Crnojevića, Kolašinu) koji su tokom 1919. i 1920. godine bili dupke puni muškaraca i žena, staraca, starica, trudnica i đece. Mislimo i na tamnice širom Kraljevine SHS, u kojima su crnogorski nevoljnici držani u neljudskim uslovima.

723 MILIONA

FRANCUSKIH FRANAKA

Crna Gora je, kao saveznica pobjedničke Velike antante u Prvom svjetskom ratu, pretrpjela velike ljudske gubitke i ogromne materijalne štete. Pričinjena šteta od strane okupatora procijenjena je na 723 miliona francuskih franaka.

Kraljevina Jugoslavija je u periodu 1921-1931. godine na ime ratne odštete dobila ukupno 670 miliona zlatnih maraka. Njemačka je isplatila 479.135.580 zlatnih maraka u naturi (lokomotive, vagoni, hemikalije, poljoprivredne mašine, građevinski materijal i živa stoka) i 2.317.285 zlatnih maraka u gotovom novcu.

Mađarska je avansno isplati-

Kraljevina Jugoslavija je dobila od Njemačke avansno 60 miliona maraka za odvedenu stoku, a dodatno je kompenzovano još 9.320.227,47 zlatnih maraka kroz kontingent od 11.563 konja.

Od Mađarske je dobijeno 37.303,5 tona uglja. Od Bugarske je dobijeno 50 bikova, 12.000 ovaca, 5000 konja, 6000 krava muzara, 4000 volova za vuču i još 400 goveda.

UKRADENA RATNA

ODŠTETA

Ratna odšteta koju je potraživana Crna Gora iznosila je 723 miliona franaka. Crna Gora je od ratnih reparacija očekivala mnogo, jer su one trebale da pokrenu neophodni ekonomski oporavak. Ali, bile su to puste nade. Reparaciona suma nije nikada naplaćena.

Kraljevska vlada u Beogradu odobrila je 1927. Zetskoj oblasti samo 15 miliona zlatnih maraka (170 miliona dinara), koje je trebalo isplatiti u tri rate. Od toga Crna Gora je dobila samo 5 miliona zlatnih maraka (45 miliona dinara). O tome su pisali Spasoje Medenica („Privredni razvitak Crne Gore 1918-1941“, Podgorica, 2007, drugo izdanje, str. 22, koristeći kao izvor list „Radni narod“ od 7. XI 1927. g) i dr Šerbo Rastoder („Životna pitanja Crne Gore 1918-1929, knjiga I, Bar 1995, 40). Raspodjelu dodijeljene sume pratile su razne malverzacije i špekulacije. Prema Spasoju Medenici 45 miliona dinara datih Crnoj Gori „iskoristili su razni političari, trgovci i drugi kapitalistički elementi, tako da narod od toga nije ništa dobio“. Beogradski advokat Nikola Đonović je u vezi toga pisao: „Nigdje u državi (Kraljevini Jugoslaviji), nije bilo potrebnije da se utroši, crnogorska reparacija nego u samoj Crnoj Gori. Pa ipak, to nije urađeno! Najveći je privredni skandal, ko je u stanju da to pošteno vidi, što je prilično bogata Jugoslavija oduzela svome najsiromašnijem kraju, Crnoj Gori, 750.000.000 dinara reparacionog primanja“. (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Sirotinja u Podgorici, 1920.

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

Neđelja,

5. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

NEKRETNINE

PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883 , 068/060-545

Дана 4. фебруара 2023. преминуо је изненада у 67. години живота наш драги супруг, отац, брат и ђед НОВАК Ђуров РАЖНАТОВИЋ aдвокат

Саучешће примамо дана 4. фебруара од 12 до 16 часова и дана 5. фебруара од 9 до 12.30 часова у градској капели на Чепурцима.

Сахрана ће се обавити дана 5. фебруара у 14 часова на гробљу у селу Превлака.

Кућа жалости: Авда Међедовића бр. 29, Коник – Подгорица. Ожалошћени: супруга ТРЕНДА, син АНДРИЈА, ћерке АНДРИЈАНА, МАРИЈАНА и ДРАГАНА, брат МИЛУТИН, сестре АНКА и БРАНКА, снаха СТАНИСЛАВА, браћа од стричева ДУШАН и НЕЂЕЉКО, сестра од стрица ДАНИЦА, унучад РЕЉА, КРСТО, ЛАЗАР и ВОЈИН, браћа и сестре од тетака, братанићи, братанична, сестрићи, сестрична и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

321

NOVAKU RAŽNATOVIĆU

Bio si oslonac i snaga. Pružao si nam ljubav i sigurnost. Posvećenost porodici je bio smisao tvog života. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Supruga TRENDAFILKA, sin ANDRIJA, ćerke ANDRIJANA, MARIJANA i DRAGANA

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

S tugom i poštovanjem,

Posljednji pozdrav dragom kolegi i drugu

NOVAKU RAŽNATOVIĆU advokatu

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

NOVAKU RAŽNATOVIĆU advokatu

S tugom, ZDRAVKO N. BEGOVIĆ

Посљедњи поздрав драгом брату, пријатељу и ујаку НОВАКУ РАЖНАТОВИЋУ

Посљедњи поздрав драгом брату, пријатељу и ујаку НОВАКУ РАЖНАТОВИЋУ

Од његове сестре БРАНКЕ, зета БОЖА, сестрића МИЋА и МАРКА са породицама

Од његове сестре АНКЕ, зета СЛОБА, сестрића БОЖА са породицом и сестричне МИЛЕНЕ

Neđelja, 5. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Дана 3. фебруара 2023. године умрла је

БОСИЉКА Светозара БУШКОВИЋ

рођена БЕЋИР

Сахрана је обављена у кругу породице дана 4. фебруара у 14 часова, на Новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: син ДРАГАН, ћерка ДРАГАНА, сестре НЕВЕНКА и БЕБА, унучад и остала родбина БУШКОВИЋ и БЕЋИР

Opraštamo se od naše drage majke, babe i tašte BOSE

Nedostajaćeš nam.

SRETO, DRAGANA, IVANA i ĐORĐE

Posljednji pozdrav majci i babi BOSI

Počivaj u miru.

DRAGAN, TAMARA i MILICA

Дана 3. фебруара у 75. години живота, упокојио се у Господу наш драги

Tужним срцем јављамо да је дана 3. фебруара 2023. трагично преминуо у 42. години наш вољени

БРАНКО Радована МИЛУНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 4. фебруара од 10 до 15 часова и 5. фебруара од 9 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу у Рогамима. Кућа жалости – Рогами бб.

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, син МИЛАН, ћерке СИМКА и ЗОРИЦА, унука ЛАРА, сестра БИСЕРКА, братанићи ЗОРАН, РАДОВАН, МАРКО, МИЛОШ и ДУШАН, сестрићи ВЕСЕЛИН и ИЛИЈА РОЛОВИЋ, снахе ЈЕЛА, МИЛИЈАНКА, ТАТЈАНА, МАЈА, ТАЊА и остала породица МИЛУНОВИЋ

Brate moj

БРАНКО Момира СРДАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом дана 4. фебруара од 15 до 17 часова и 5. фебруара од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: отац МОМИР, мајка МИЛЕНКА, ћерка ЛЕОНОРА, сестра ДРАГАНА, брат ПЕРКО, снаха СЛАЂАНА, братанић АНДРИЈА, братанична НЕВЕНА, стриц НЕЂЕЉКО, стрина МОМИРКА, ујаци МИРОЉУБ и МИЛИВОЈЕ, браћа и сестре од стричева, ујне, тетке, браћа и сестре од ујака и тетака и остала родбина СРДАНОВИЋ и ВЕМИЋ

BRANKO

Ne želim ti reći zbogom jer bi to značilo da si otišao, a anđeo kao ti nikada ne odlazi. Prisutan ćeš biti u svakom trenu, svakoj mojoj misli i mom srcu dokle god budem postojala.

Tvoja sestra NATAŠA

Posljednji pozdrav

BONJO

Teško se pomiriti sa istinom da te više nema, a još teže mi pada što te neću moći ispratiti na vječni počinak. Počivaj u miru.

Voli te tvoja sestra BEBA

Tetka BOSE

Bila si mi druga majka, zato boli jače. Hvala ti za sve.

SNEŽANA, ANA, IVAN i BANA

Prerano, bratska diko! Prerano, moj Baja.

Дана 4. фебруара 2023. године преминуо је наш вољени МИРОСЛАВ Савов РАДУЛОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 5. фебруара од 12 до 16 часова. Сахрана ће се обавити у кругу породице на градском гробљу у 16 часова. Цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НАДА, ћерке МАРИЈА и МИЛЕНА, унучад и остала родбина

NOVAKU

Sa poštovanjem sjećaćemo se tvoga lika i djela.

Posljednji pozdrav dragom

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom i voljenom bratu

Neđelja, 5. februar 2023.

Uvijek smo se dogovarali i dogovor poštovali. Ovoga puta si me iznevjerio, brate. Otišao si bez ijedne riječi pozdrava. Obećali smo jedan drugom da se za vikend družimo u našem selu, kao po običaju u doline, da uređujemo vinograd. Brate, boli me... oprosti mi što te nijesam mogao otrgnuti od smrti. Počivaj u miru kod naših roditelja i neka ti je laka crna zemlja.

MILUTIN RAŽNATOVIĆ sa porodicom

OLGA ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki Olgi.

Žeki moj, Žeki naš, Željko, dome

Posljednji pozdrav velikom prijatelju naše kuće i dobrom komšiji.

Porodica pokojnog RAŠKA PEROVIĆA

Posljednji pozdrav dragom kumu ŽELJKU Od porodice pokojnog

ŽELJKO ABRAMOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo tvoj duh i lik čuvati od zaborava. Tvoji drugovi ŽARO ZLATIČANIN i ĐOKO MITROVIĆ

Tužan je ovaj pozdrav, dragi ŽELJKO

Pamtit ćemo i čuvati svaki trenutak proveden sa tobom. S poštovanjem, DANILO i STEVAN ZLATIČANIN

Posljednji pozdrav dragom ŽELJKU Počivaj u miru.

NADA, NATAŠA, KSENIJA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

pozdrav voljenoj BOSI

Posljednji pozdrav voljenom đedu

Neđelja, 5. februar 2023. Oglasi i

Tužan i bolan je ovaj rastanak s tobom, dragi naš ŽELJKO

Hvala ti na iskrenoj bratskoj ljubavi. Ostaćeš vječno u našim srcima i najljepšim sjećanjima.

NOVAK, STANKA, JELENA, ANJA i IVANA

Posljednji pozdrav dobrom

ŽELJKU

Počivaj u miru, pravi i iskreni prijatelju naše kuće.

DEJO, LJILJA, JOVANA, JELENA i NIKOLA

309 233

Eh, kakav si ti borac bio

obavještenja

ŽELJKO

Moj Žeca, bio si mi kao da sam te rodila.

Mnogo ljubavi i pažnje si mi poklonio!

Počivaj u miru a ja ću patiti dok budem živa. Strina BEBA

Posljednji pozdrav dragom

ŽELJKU

S tugom se opraštamo od tebe.

Ne postoje riječi koje mogu opisati bol koji osjećamo za tobom.

MLINO, NADA, MAJA, DEJANA i DUŠAN

Posljednji pozdrav dragom bratu

Tužan je rastanak od našeg voljenoga

ŽELJKO

Nije rastanak taj koji boli. Bole događaji, iz prošlosti, boli sudbina što nas razdvoji, bole pogledi i zagrljaji koji su bili posljednji. Boli to što ćeš svuda da nam fališ.

DRAGANA, VLADAN, PETAR i VEDRANA

Posljednji pozdrav

ŽELJKU

Hvala ti za beskrajnu bratsku ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao svih ovih godina. NEŠO VUČINIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав драгом и искреном другу и пријатељу

ЖЕЉКУ Милорадовом АБРАМОВИЋУ

Много је лијепих успомена да те вјечно памтимо.

Хвала ти на свему, почивај у миру. ЉУБОМИР ВУКМИРОВИЋ са породицом

ŽELJKU

Teško je opraštati se od brata. Nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te sačuvati od zaborava. Počivaj u miru.

BRANISLAV NIKČEVIĆ sa porodicom

ŽELJKA Čuvaćemo uspomenu na tvoju pažnju i dobrotu. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom

Dragom

ŽELJKU

Od VOJA ABRAMOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

JOVAN, LJUBINKA, VLADIMIR i ANDREJ

ŽELJKU

NIKOLA i MARIJA

ŽELJKU

Od SVETA sa porodicom

Dragom ŽELJKU

Počivaj u rajskom miru i neka te anđeli čuvaju.

PAVLE i VESNA sa porodicom

ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Čestita i plemenita dušo, hvala ti za poštovanje i ljubav. Za uljepšano moje djetinjstvo i jedinstveno ,,Seka Bajička“.

Tvoje stare komšije: UROŠ, DESANKA i SVETLANA MARTINOVIĆ, SANDRA STANOJEVIĆ

Posljednji pozdrav

ŽELJKO ABRAMOVIĆ

S tugom i poštovanjem, MEŠTRA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Od porodice MIRKOVIĆ

Neđelja,

5. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom ŽELJKU

Počivaj u miru, dragi Žeka, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

OLIVERA KAPIČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ŽELJKO Milorada ABRAMOVIĆ

Počivaj u miru, dušo dobra, ostaćeš u najljepšim sjećanjima.

DARE TURČINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Od MIDA sa porodicom

Voljenom ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Teško se oprostiti od tebe. Vječno ćeš biti u našim srcima.

Od RAŠKA i ANE TURČINOVIĆ sa porodicom

Dragi naš

ŽELJKO

Posljednji pozdrav mom dragom zetu. LALA

Posljednji pozdrav ocu mojih drugova

ŽELJKU

Hvala ti za svaku lijepu riječ, dobrotu i osmijeh koji si mi pružio. Počivaj u miru.

MITAR JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav mom dobrom i poštenom komšiji

ŽELJKU

Od ĆANE LIPOVINE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Poštovanom i uvaženom komšiji

ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Bio si primjer odvažnosti i dostojanstva u životu i bolesti. Tvoje KOMŠIJE iz ulaza

Posljednji pozdrav našem dragom

ŽELJKU

Od KOLEKTIVA LABORATORIJE OPŠTE BOLNICE „DANILO I“ CETINJE

Posljednji pozdrav dragom

ŽELJKO

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam pružao. Zauvijek ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava. Tetka MILE sa porodicom

Dragi

ŽELJKO

Ovaj rastanak je tužan i bolan, ostaćeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru. Porodica pokojnog RAKA MRĐENOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom, dobrom i velikom čovjeku i prijatelju

ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Počivaj u miru.

MIŠKO i NINA JOVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ŽELJKU

Lijepi trenuci ostaju u nama i nikad se ne mogu zaboraviti... Počivaj u miru.

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ

ŽELJKU ABRAMOVIĆU

Hvala ti na iskrenom druženju i prijateljstvu. Počivaj u miru. MLADEN VUKSANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ŽELJKU

Počivaj u miru, dragi prijatelju. MIROSLAV DRAŠKOVIĆ

Dragom komšiji

ŽELJKU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Komšije BOROZANI, MUDREŠE, KASOMI

Posljednji pozdrav bratu ŽELJKU

Tvoji IVANOVIĆI

Dana 10. februara navršava se godina dana od smrti našeg dragog oca

Godina dana će od kada nije sa nama

Godina je dana od smrti naše setre

BOŽIDARA – BONJA POPOVIĆA

Dragi naš oče, vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu koja je ostala poslije tebe. Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za veliki oslonac, podršku i ljubav koju si nam nesebično davao. Sa neizmjernim ponosom na tvoj častan život i tugom što si nas napuštio zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. Počivaj u tišini vječnog mira.

U neđelju, 5. februara, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću u Straševini.

Tvoji: sinovi SLOBODAN i VESKO, kćeri VINKA i SNEŽANA

U nedjelju, 5. februara 2023. godine navršava se sedam dana od smrti našeg supruga, oca, đeda i brata

VUKMAN Vukajla KOMATINA

Toga dana u 9 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na Mašničkom groblju.

Ožalošćena porodica KOMATINA

TUŽNO SJEĆANJE

TOMO MLADEN BUKILIĆ BUKILIĆ

5. 2. 2013 – 5. 2. 2023. 26. 7. 2016 – 5. 2. 2023.

Godine prolaze, a bol i tuga iste. S ponosom i ljubavlju zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Supruga i majka KOSA, kćerka i sestra MARINA sa porodicom

Dragom stricu i đedu

BOŽIDARU POPOVIĆU

Bio si najsjajniji primjer čovjeka, blage i smirene naravi, oštrog uma i velikog srca. S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo sjećanje na tebe i na vrijeme provedeno zajedno. Počivaj u miru.

ŽAKLINA, RADOSAV, MILICA i NATAŠA

305

BEBA PAVLIĆEVIĆ

Uspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik čuvaćemo od zaborava.

ZEKO s porodicom

BEBE

S ponosom i tugom uvijek si sa nama u našim suzama i mislima. Mnogo nam nedostaješ.

302

Godina dana od kada nisi sa nama

ĆARO

Kada odu oči koje voliš, osmijeh koji pamtiš, dobrota i sigurnost koji su nam potrebni, ruke koje grle, ljubav koja grije, onda su tu sjećanja koja ne prolaze. Ni suze, ni bol vrijeme ne brišu i što ide dalje boli sve više.

ANA, NIKOLA, LEONORA i VLADO

Четрдесет је дана од смрти наше вољене

МИЉЕ Миланове ИВАНОВИЋ

У недјељу, дана 5. фебруара 2023. године, ужа породица ће посјетити њену вјечну кућу у село Сјенице – Кучи, и умјесто помена донирати новчана средства за цркву на Сјенице. Љубав, ведрина, пожртвовање, њежност Твога бића, остаће заувијек у нашим срјећањима. Вјечан Ти спомен вољени наш родитељу.

Твоја ПОРОДИЦА

Tri godine od smrti našeg brata

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

RAJKA VUŠUROVIĆA

Svojim časnim životom i dobrotom zaslužio si da vječno ostaneš u našim srcima. Tvoja braća: GOJKO, ŽARKO, DRAGAN i sestra OLGA sa porodicom

VASILIJA – VAJA M. VUĆIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu zbog tvog preranog odlaska. Živjećeš vječno u našim srcima. VIDAK, RUŽICA, ANA i DUŠAN

OLJA i GORDANA

Zavazda tvoje

Neđelja, 5. februar 2023. Oglasi i obavještenja

2023.

ZDRAVKO ROLOVIĆ

Decenija prođe, nijesmo iste kakve si nas ostavio, ali ni pomjerile se nijesmo… Nema te, a više te je nego ikog. Nije vrijeme stalo, no još malo, pa će pola života bez tebe. Ne puštamo te, ne puštaj nas.

ANA-MARIJA, VANJA i SAŠA

Četrdeset je tužnih dana od kad nije sa nama naš dragi suprug, otac, svekar i đed

PERO PEROVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Živiš u svakoj našoj riječi, suzi, osmijehu i uspomeni.

Tvoji NAMILIJI

Navršavaju se četiri godine od smrti naše LJUBIČICE

Vrijeme prolazi, a sjećanja ne blijede. Sa ponosom te čuvamo u srcima i mislima. Ćerka SANJA, zet DEJAN, unuke ANDREA i JANA i unuk VUK

Godinu smo bez tebe, tata

207 Navršava se 40 tužnih dana od smrti naše drage majke, svekrve i babe

SLAVKE VUŠUROVIĆ

293

Tvoju dobrotu, skromnost i ljubav koju si nam pružala pamtićemo zauvijek. Otišla si tiho, kako si i živjela, ali ne iz naših srca u kojima ćeš živjeti vječno.

Sin DAVOR, ćerka MANJA, snaha SLAVICA i unučad MILOŠ, ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO

242 Prošlo je dvije godine od smrti mog sinovca

Tužno sjećanje na našeg voljenog

VLADA

VLADANA POPOVIĆA

Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ostaju isti.

Tvoji: tetka MIRA i braća DEJAN i MARKO

VOJO

Vrijeme ne briše tvoj lik i ne umanjuje prazninu koju si ostavio. Živiš među nama kroz lijepa sjećanja!

Ćerka MILENA, zet GORAN i unučad NAĐA, HANJA i NIKŠA STANOJEVIĆ

Godina dana je od smrti moje voljene i nikad prežaljene sestre

Tužno sjećanje na moga brata

JELENE Dušana MARETIĆ

Draga sestro Ješe, nosiću te vječno sa ponosom i tugom u svom srcu dok sam živa.

Tvoja sestra BOSE MUDREŠA sa porodicom

224

Počivaj u miru, moj voljeni sinovče. Stric RAJKO POPOVIĆ

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

RADOVANA ŽIVKOVIĆA

Vrijeme prolazi, a tuga i bol za tobom ostaju zauvijek. Počivaj u miru. Supruga VIDOSAVA, sin DUŠKO, šćer RADMILA, snaha SLAĐANA i unučad LUKA i ISKRA 220

Navršava se tužna godina dana

RADOVANA ŽIVKOVIĆA

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoja sestra BOSILJKA sa porodicom

RADOVAN – RADE ŽIVKOVIĆ

Vrijeme prolazi, godina evo, bol za tobom proći neće. Živjećeš vječno u našim srcima.

Brat PERO sa porodicom

RADE ŽIVKOVIĆ

Voljeni ne umiru, oni žive i dalje u našim srcima.

Brat DRAGO sa porodicom

Navršava se godina dana od smrti moga oca

RADOVANA Milana ŽIVKOVIĆA

Dragi tata. Vrijeme prolazi, a ti si mi uvijek u mislima, jedan veliki dio mene je otišao sa tobom.

Tvoja ćerka RADMILA

Godina dana je od smrti našeg dragog đevera i strica RADA Milanovog ŽIVKOVIĆA

Sa ponosom ćemo te pominjati i vječno čuvati od zaborava. Porodica pokojnog VOJA ŽIVKOVIĆA

Oglasi i obavještenja

Dana 5. februara 2023. navršavaju se tri godine od smrti naše majke

SLAVKE Rajkove VIDAKOVIĆ

Ponosni što smo te takvu imali, sa velikom ljubavlju ćemo te čuvati u našim srcima.

Tvoji: SVETLANA, NIKOLA i BOBAN sa porodicama

Draga naša

BOBICA

Prošla je godina bez tebe, a i dalje očekujemo tvoj poziv, tvoj osmijeh i raširene ruke da nas dočekaš na vratima.

Nedostaju tvoji savjeti, tvoje šale, a najviše nedostaje bezgranična ljubav kojom si nas obasipala.

TIJANA, BALŠA, SANJA i IGOR DRAGOJEVIĆ

240

Godina je dana otkad nijesi sa nama, voljena

Godina je dana od kada nije sa nama BOBA

BOBE

Kako da povjerujem u bolnu istinu da više neću čuti tvoj dragi glas, pun tople, sestrinske ljubavi?

Tuga za tobom je vječna!

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoja sestra MILKA MIJAJLOVIĆ sa porodicom

Dragoj tetki BOBI

Prošlo je godinu dana odkad nisi sa nama… Vrijeme prolazi, ali tuga ne… Neka te anđeli čuvaju.

Bratanična MIKICA

Godinu dana je prošlo od kada nema naše drage tetke BOBE

Vječno ćeš biti u našim srcima.

KOSTO, BOJAN i GORAN

Godinu dana otkako nije sa nama naša

Neđelja, 5. februar 2023.

Majko, godinu je otkad si otišla

BOBA NIKOLIĆ

Tiho i spokojna kao da to nije ništa, a nama ostavila prazninu i bol. Bila si najbolja, utjeha, vjera i nada da sve može biti dobro. U svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, u srcu čuvamo. Tu si na sigurno. Živiš u svakoj našoj priči. Sa tobom uvijek i zauvijek.

Tvoja đeca: NOVAK, NAĐA, TAMARA i MIRKO

Naša mila, najmilija BOBICE

Sa tobom je otišao dobra dio srca i duše moje. Na duši ožiljak koji i u snu boli. A duša ispunjena uspomenama koje rastežu, nasmiju i zabole. Ali misli su tu i one čine da si mi uvijek blizu. Nedostaješ i nedostajaćeš... Uvijek...

NAĐA, MILICA i BOŠKO

Mila naša BOBICE

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružala. Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i čuvati najljepše uspomene na tebe.

Tvoj brat DUŠKO sa porodicom

Godina dana je od kada nas je napuštila naša voljena sestra

BOBA

Godina prođe, a sjećanje na tvoj lik ne blijedi. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat RANKO sa porodicom

U svakoj bašti raste po jedna ruža, i svako ima nekog da mu ruke pruža. I ja imam tebe, ružo moja, tebe jednu i sto nespokoja.

TAMARA, STOJAN, JAKOV i JAKŠA

Moja dobra BOBE

Srećan i ponosan što si mi bila majka, bol je velika, praznina koju si ostavila nenadoknadiva.

MIRKO

Draga tetka

Draga naša

BOŽIDARKA S. NIKOLIĆ

Draga naša Bobice, evo prođe godina u nadi da ćemo čuti tvoj blagi glas, viđeti plemeniti lik i osjetiti roditeljsku toplinu... Uzalud...

BOBA

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

BOBE

Tvoj smijeh, dobrota i ljubav su jači od vremena i zaborava. Neka te anđeli čuvaju.

Brat BRANO sa porodicom

ZORAN sa porodicom

BOBE

Čuvamo te od zaborava, tužni što nijesi sa nama i ponosni što smo te imali. Počivaj u miru.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaju te od zaborava, NOVAK, IVANA, JANJA, SOFIJA i ĐORĐIJE

Četrdeset je dana od kada nas je napuštila naša majka, svekrva, baba

Brat VASKO i snaha BRANKA

DESANKA Nikolina TODOROVIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim srcima voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji: ZORAN, GORAN – BELI, MILAN, LIDIJA, VOJISLAVA, IVANA, JOVAN, STEFAN, MILOŠ, VUKAN, VLADAN, ANDREA, ENA

Neđelja,

5.

februar 2023. Oglasi i obavještenja

Tri godine od kada nas je napustio

Godina dana je od smrti naše voljene

Šest mjeseci je od kada nije sa nama naš suprug i otac

DUŠAN DRECUN

Stalno si u našim srcima, sjećanjima, suzama i mislima, tako ponosni što smo te imali, a tužni što smo te rano izgubili.

Zahvalni na ljubavi koju si nam nesebično davao, radosti koju si unosio u naše živote i lekcijama o istrajnosti i optimizmu tokom naše zajedničke borbe.

Tvoji RODITELJI i BRAĆA

Dana 9. februara navršava se godinu dana od kada nisi sa nama

SLAVICE ĐUROVIĆ

Žive su i dalje prelijepe uspomene, priče i snovi u kojima te se sjećamo i pominjemo. Beskrajno zahvalni za svaku radost i sreću koju si nam podarila.

Tvoji: BORIS, ČASLAV, MICA, BOJANA, SIMONA, JELENA i PETRA

ILIJA MARKOVIĆ

Ostavio si nas nijeme sa velikom prazninom u našim srcima.

Svi trenuci provedeni sa tobom ostaju kao drage uspomene i vječno žaljenje za tvojim odlaskom. Tvoja plemenita duša zaslužuje da te vječno s ponosom pominjemo i čuvamo od zaborava.

Tvoji najmiliji: RAĐA, MILENA, MILICA i VUKAŠIN

MILORAD JOVETIĆ

Vrijeme prolazi, ali taj osjećaj koji si nam pružio sve ove godine neće nikada. U našim srcima zauvijek.

TVOJA PORODICA

Pet godina od smrti naše majke

Ne prođe mnogo a da se ne sjetimo tvojih riječi, ne prepričamo anegdote iz tvog doma koji je mirisao na ljubav, svježe spremljene poslastice, da ne pogledamo stare fotografije. Sa ljubavlju i ponosom čuvamo te od zaborava.

Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni

MILEVE Milenka MUGOŠE

Majko, svijet se mijenja, iz godine u godinu, naši životi iz dana u dan, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad neće proći.

TVOJA DJECA

Prolazi godinu dana od našeg poslednjeg susreta. Ostaje praznina, ali i sjećanje na naš divan odnos i tvoju nesebičnu ljubav, pažnju i dobrotu.

RATKO ĐURAŠEVIĆ

Nedostaješ... mnogo... ali, tu si u svemu... u svakom trenu, u svakom svitanju i svakom smiraju dana, u pričama i razgovorima sa djecom, porodicom i prijateljima... Tada sjećanja dozovu tvoj vedri lik, topli pogled i blagi osmijeh i znamo da si uz nas, uvijek i zauvijek... Jedino je ljubav veća od tuge. Čuvamo te u našim srcima sa ljubavlju i ponosom.

Tvoji: supruga SNEŽANA, ćerka STELA sa porodicom i sin DARKO sa porodicom

Godinu dana je prošlo od smrti moje tetke Bebe

FILIP sa porodicom

Draga moja tetka Bebo,

Tvoje NATAŠA, IVA i LANA