Dnevni list Pobjeda 04.09.2023.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović komentariše izvršenje budžeta u prvih osam mjeseci i upozorava

INTERVJU: Profesor „Džons Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu Siniša Vuković

Puzajući rascjep u PES-u je bio neminovan

Unutar PES-a, koji je jedna heterogena masa, nedostaje jasna politička platforma i ideologija. U takvom ideološkom vakuumu, za mnoge unutar PES-a dominantna ideološka odrednica ostajala je, u stvari, ta revolucionarna mantra iz 2020. koja razumije politiku samo pro i kontra DPS-a. Međutim, pokazuje se da ne gledaju svi u tom pokretu politiku kroz prizmu 2020.

SPREGA DRŽAVE I MAFIJE U SRBIJI: Inspektori koji su otkrili plantažu marihuane smijenjeni uoči novog ročišta Politički vrh hoće da spriječi

istragu za „Jovanjicu“

Na ,,Opštecrnogorskom zboru“ juče donijete odluke o umirovljenju poglavara CPC

Sa obje strane Atlantika sve više i više dolazi do nekog preliminarnog zaključka da strategija jakog pritiska na Kosovo i dubokog popuštanja Srbiji ne daje rezultate.

Iz prostog razloga što Vašington u pregovorima disproporcionalno favorizuje Srbiju

Mitropolit CPC poručio da će preduzeti sve crkvene i ustavne mjere

Boris Bojović proglašen za mitropolita

Podgorički maturanti odabrali Španiju i Italiju za putovanje, in acija otežala izdvajanje novca iz kućnog budžeta

I ekskurzija na kredit

Mihailo: Nema smjene uličnim mitingom

Košarkaši Crne Gore pobjedom protiv Grčke (73:69) na najbolji način završili istorijski nastup na Mundobasketu

Završetak u velikom stilu

Poneđeljak, 4. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20750 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

I pored trenutnog suficita, trebaće nam rebalans i nova zaduženja

S.

S. VASILJEVIĆ

„PLJUŠTE“ OPTUŽBE: Prepucavanja Pokreta „Evropa sad“ i koalicije „Za budućnost Crne Gore“

INTERVJU: Profesor

ZBCG optužuje Spajića, pa ga poziva da odustane od svađe

PODGORICA – Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ i Pokret „Evropa sad“ nastavili su i juče prepucavanja, u kojima ZBCG optužuje PES da će se, ako mandataru bude falilo poslanika, okrenuti DPS-u, a PES poručuje Mandiću i Kneževiću da su izabrali opciju DPS-a i Ure u sabotaži Spajića da uopšte i postane mandatar. Iz ZBCG juče je stigla još jedna reakcija – pozvali su Spajića da odustane od, kako su rekli, namjere zavađanja ostatka PES-a i koalicije ZBCG.

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić juče je u intervjuu za srpsku Republiku saopštio da je tok formiranja vlasti vrlo neuspješan iz razloga što mandatar Spajić pokušava, kako je rekao, buduću vladu ‘pokrpiti’ sa saradnicima

DPS-a. Prema njegovim riječima, ako Spajiću bude falilo poslanika, potpuno će se okrenuti DPS-u.

REALNIJE SAGLEDAVA “

– Predsjednik Jakov Milatović realnije od mandatara sagledava situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora nakon izbora i potpuno opravdano kritikuje način na koji se pregovara o vladi – kazao je Mandić, dodajući da u novoj vladi treba okupiti „snage koje su podržale Jakova Milatovića u drugom krugu predsjedničkih izbora“.

- Valjda je to prirodnije i logičnije nego da mandatar nameće u vladu one koji su bili na strani Mila Đukanovića na tim i svim drugim izborima. Neće valjda Milatović biti presrećan što njegov predsjednik partije vladu predaje onima koji su bili protiv njega i koji su i 11. ju-

DPS: Cilj stranaka koje kontroliše Vučić da se crnogorski resursi pripreme za kompanije iz Srbije

- Nakon što je visoki funkcioner PES-a saopštio kako su tekli pregovori sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ o ulasku u vladu, te otkrio da su stranke bivšeg DF-a tražile resore energetike, saobraćaja i poljoprivrede kako bi ključne strateške resurse Crne Gore prinijeli Srbiji, jasno je da sve ono što smo tvrdili sve ove godine sada postaje očigledno i onima koji su žmurili na beskrupulozno rastakanje imovine naše

na priželjkivali pravljenje vlade sa DPS-om? Važno je da stvari vratimo u normalu. Ako je, pak, Spajić odlučio da se ne odrekne saradnje s onima koji su godinama pljačkali, siromašili i dijelili Crnu Goru, onda smo i mi dužni da preduzmemo korake koji će zaustaviti povratak Đukanovića na vlast - poručio je Mandić.

PES je odgovorio da je donio odluku da formira vladu sa subjektima koji su Spajića podržali za mandatara. Nažalost, dodaje se u reagovanju, „Mandić i Knežević su izabrali opciju DPS-a i Ure u sabotaži Spajića da uopšte i postane mandatar, što je scenario koji smo već vidjeli i u toku predsjedničkih izbora“. Navode da, uprkos tome, PES nije odmah zatvorio vrata.

- Međutim, nakon što je DF pet puta odbio ponudu sa, sada i više nego očiglednim ciljem, i to da odgodi sastavljanje vlade i sačuvaju aktuelnu izvršnu vlast unedogled, Spajić nije imao drugog izbora - istakli su iz PES-a. Kako navode, za razliku od Mandića koji je svjestan

države i njeno poklanjanje susjedima – saopšteno je iz DPS-a.

Navode da je jasno svima da je krajnji cilj stranaka koje kontroliše Aleksandar Vučić, da se crnogorski resursi pripreme za rasprodaju kompanijama iz Srbije.

- Sada je bjelodano jasno zašto su se vodile „bitke za Nikšić“, zašto su milioni kojim su se finansirale Vučiću lojalne stranke, ulazili iz Srbije u Crnu Goru - navode iz DPS-a.

unutrašnje i spoljnopolitičke situacije, te bio spreman za dogovor, kako su rekli, Milan Knežević je želio da jede „ljeba i luka“ i tako pokazao koliko ih, između ostalog, zanima i resor prosvjete.

- Za propuštenu šansu da prvi put budu dio kabineta premijera i sačuvaju nekoliko stotina mjesta po dubini, koja već imaju, nije odgovoran PES, već neodgovorno ponašanje lidera bivšeg DF-a - kazali su iz PES-a. Naglašavaju i da je Andrija Mandić bio racionalniji u pregovorima, svjestan posljedica po „dubini“ DF-a, ukoliko ne dođe do dogovora.

NE ISKLJUČUJU SARADNJU O PRAVOSUĐU

- Ne isključujemo saradnju po pitanju deblokade institucija i imenovanja u pravosuđu, kako bi se u punoj mjeri primijenila vladavina prava - zaključili su iz PES-a. Uslijedio je novi poziv PES-u. Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ još jednom javno poziva mandata-

Dodaju da ni Vučiću, ni Brnabić nije stalo do Srba u Crnoj Gori, čiji interesi ničim nijesu narušeni, već je, kako ističu, cilj da se crnogorske firme uruše kako bi se poslije prodale u bescijenje.

- Jedan od primjera iz prakse je Rudnik uglja Pljevlja, koji je znatno ispod cijene prodavao ugalj susjednoj državi. Očigledno su na red došla i druga strateška preduzeća i zato se uprlo sa svih strana da se Vučiću lojalne stranke ubace u vladu,

ra Spajića da odustane od, kako su rekli, namjere zavađanja ostataka PES-a i koalicije ZBCG. Ocjenjuju da je njegov posao da slijedeći većinsku volju svojih glasača postigne dogovor o novoj vladi baš sa tom koalicijom i drugim, kako su kazali, političkim antiđukanovićevskim organizacijama koje su pobijedile na izborima.

- Budimo ljudi, kako je govorio patrijarh Pavle, i uradimo ono što je narod tražio i očekivao i od jednih i drugih. Polovina PES-a danima uporno istrajava na pogrešnoj politici, i umjesto da sastavlja vladu sa onima sa kojima su zajedno ova stranka i njen predsjednički kandidat pobijedili gotovo na svim izborima od 2020. godine, oni plaćaju promo tekstove po medijima, u čijim sadržajima nema mnogo istine, ali ima velike želje za sukobom – navodi ZBCG.

Zato i odgovaraju, kako su naveli, samo polovini PES-a. - Onom dijelu koji predstavlja Milojko Spajić, jer drugi dio te stranke razumije aktuelni trenutak i političku logiku, i želi vladu od onih ko-

kako bi se rasprodalo ono što je još ostalo iza Abazovića i njegovog rastakanja crnogorske imovine. Nije teško bilo zaključiti šta je cilj finansijskog i logističkog ulaganja Vučića u Demokratski front i njihovog predstavljanja kao ekskluzivnih zastupnika Srba u Crnoj Gori. Drago nam je da je ova obmana razotkrivena i da je sada razumiju i oni koji su nas nekada zbog sličnih tvrdnji napadalizaključuju iz DPS-a.

ji su podržali Milatovića na predsjedničkim izborima. Ne stoji tvrdnja Spajićevog dijela PES-a da ZBCG sabotira Spajića u formiranju vlade, jer jedini koji to sabotira je upravo Spajić, a to potvrđuje činjenica da ni nedjelju dana od Glavnog odbora PES- a, na kojem su odabrani partneri i javnost obaviještena da je sve dogovoreno, vlade još uvijek nema - ističu iz ZBCG.

,,ŠTO SE ČEKA“

Zato, kako dodaju, s pravom pitaju „šta se onda čeka kada se zbog navodno velike žurbe odustalo od koalicije ZBCG, iako je posljednji rok za formiranje vlade 12. novembar“.

- Umjesto da budu brzi kada su se „oslobodili“ neželjenog tereta oni su postali sporiji - gdje je ta vlada, gdje su ti vrijedni ljudi? Za Milojka Spajića možda još ima nade, a rješenje mu je pred očima, ako želi da ga vidi, a ne da optužuje druge za svoje promašaje, jer jedini problem prilikom sastavljanja vlade je bio baš mandatar - ocijenili su iz ZBCG. I. K.

PODGORICA - Imate jednog mandatara u najavi koji je prije nepunu godinu i po, kada je obarana Vlada Zdravka Krvokapića, bio na ulici zajedno sa Vesnom Bratić, koja je širila etnonacionalističke i šovinističke optužbe i pridruživao se aplauzu u kojima je ona problematizovala, pominjući po imenu članove vlade iz redova manjinskih partija koji će da zamijene nju i Spajića. On ima sad tu jednu neprincipijelnu ulogu, od nekog ko je bio strašno rezigniran kako to neko iz Bošnjačke stranke može da obori njegovu vladu i bude na vlasti, da sada razmatra opcije đe su mu oni ključni partneri – kaže u intervjuu Pobjedi profesor ,,Džons Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu Siniša Vuković. Ističe da, osim ovoga, ima niz takvih paradoksa. – Imate Demokrate koji su na ovim izborima bili u koaliciji sa Urom, istom Urom čiju su vladu oborili i sad bez Ure pregovaraju sa Spajićem. Nivo neprincipijelnosti i nedosljednosti se samo nastavlja. To sve govori da Crna Gora nije izašla iz političke opsjednutosti rezultatima iz 2020. godine –poručuje naš sagovornik.

POBJEDA: Kako komentarišete proces sastavljanja vlade u kojem mandatar ne uspijeva da napravi dogovor ni na nivou svoje partije, a kamoli na nivou države. Može li nakon svega ovoga Crna Gora dobiti stabilnu vladu, uz ovakav direktan pritisak Beograda?

VUKOVIĆ : Ovi pregovori su pokazali suštinsku važnost ideoloških platformi koje partije u sebi moraju da imaju, ali i suštinsku manjkavost koju u sebi nose populističke partije koje pokušavaju da izbjegnu komplikovana pitanja koja se tiču ideološke profilacije. Vrlo je lako deklarativno se postavljati kao neki srednji put, kao neka amorfna, antiideološka pojava koja ne zna šta će, možda zna ono što neće, mada ni tu nije sigurna. U tom nedostatku te ideološke jasnoće ta populistička platforma je laka meta za one populističke pojave koje imaju jasno definisanu ideologiju. Pokret „Evropa sad“, koji se pozicionirao da objedinjuje jednu alternativu postojećim blokovima, se pokazao da to nije istinski bio već je samo umjerena manifestacija jedne od tih strana. Da budem precizan, nakon svih koaliranja na lokalnom nivou i činjenice da su ih direktnim pregovorima nedvosmisleno legitimisali, „Evropa sad“ se zapravo pokazala kao da je umjerena manifestacija DF-a, što je možda i bilo očekivanje dobrog dijela vođstva te stranke. Vi kad čitate izjave svih lidera koji su učestvovali u pregovorima jasno vidite da ta linija trećeg puta nikad nije ni postojala, uvijek je postojalo očekivanje i me-

Milojko Spajić

Andrija Mandić

Hopkins“ univerziteta u Vašingtonu Siniša Vuković

Puzajući rascjep u PES-u je bio neminovan

Unutar PES-a, koji je jedna heterogena masa, nedostaje jasna politička platforma i ideologija. U takvom ideološkom vakuumu, za mnoge unutar PES-a dominantna ideološka odrednica ostajala je, u stvari, ta revolucionarna mantra iz 2020. godine koja razumije politiku samo pro i kontra DPS-a. Međutim, pokazuje se da ne gledaju svi u tom pokretu politiku kroz prizmu 2020. godine – kaže Vuković

đusobno razumijevanje da će se na kraju dana oni dogovoriti i okupiti oko ideja koje su bliže DF-u. Razlog zbog kojeg se oni trenutno ne mogu dogovoriti je višeslojan, od ličnih animoziteta, preko unutar-partijskih previranja, do političkih apetita koji se očitavaju u raspodjeli resora. Istovremeno, sva ta priča, o nekoj izbornoj volji od 2020. godine, je samo dokaz da postoji nedostatak demokratskih kapaciteta da se izborni ciklusi sagledaju kao zasebni politički procesi. Demokratija podrazumijeva mogućnosti trenutnog stanja, a ne držanje određenih zadužbina od prije tri godine. U ovom slučaju mi svjedočimo diskursu koji je umnogome boljševički, kojim se traže istinski pravovjernici tekovina nekog prethodnog izbornog ciklusa, spočitavaju se odgovornosti za izdaje i narušavanje „volje naroda“. Sve to ukazuje da ovo nijesu u dovoljnoj mjeri autonomni procesi. Kao rezultat, do sada krajnje apolitična masa u PES-u je došla do toga da sada mora da se politički definiše, i zato se jako teško pozicionirati kao pobornik trećeg puta. Oni unutar sopstvene koalicije, imaju subjekte poput Ujedinjene Crne Gore, Alternative, Civisa, čime nedvosmisleno pokazuju da su oni već koalirali sa onima koji su bliži DF-u nego PES-u, što i pokazuju trenutni pregovori o vladi.

Unutar Pokreta, koji je jedna heterogena masa, nedostaje jasna politička platforma i ideologija. U takvom ideološkom vakuumu, za mnoge unutar PES-a dominantna ideološka odrednica ostajala je, u stvari, ta revolucionarna mantra iz 2020. godine koja razumije politiku samo pro i kontra DPS-a. Međutim, pokazuje se da ne gledaju svi u Pokretu politiku kroz prizmu 2020. godine, zato je i ovaj puzajući rascjep možda bio i neminovan.

POBJEDA: Vlada se sastavlja bez agende i principa, bukvalno se sve svodi na očuvanje fotelja. Da li se išta može izgraditi na takvoj nedosljednosti?

VUKOVIĆ: Vi sad imate jednog mandatara u najavi koji je prije nepunu godinu i po, kada je obarana Vlada Zdravka

Krivokapića, bio na ulici zajedno sa Vesnom Bratić, koja je širila etnonacionalističke i šovinističke optužbe i pridruživao se aplauzu u kojima je ona problematizovala, pominjući po imenu članove vlade iz redova manjinskih partija koji će da zamijene nju i Spajića. On ima sad tu jednu neprincipijelnu ulogu, od nekog ko je bio strašno rezigniran kako to neko iz Bošnjačke stranke može da obori njegovu vladu i bude na vlasti, da sada razmatra opcije đe su mu oni ključni partneri. Osim ovoga, imate niz takvih paradoksa. Vi imate Demokrate koji su na ovim izborima bili u koaliciji sa Urom, istom Urom čiju su vladu oborili i sad bez Ure pregovaraju sa Spajićem. Nivo neprincipijelnosti i nedosljednosti se samo nastavlja. To sve govori da Cr-

na Gora nije izašla iz političke opsjednutosti rezultatima iz 2020. godine. To govori o jednom politički nezrelom društvu, baziranom na samo-reklamerstvu političkih lidera, koje političko djelovanje poistovjećuju sa upornim ponavljanjem suštinski ispraznih fraza i opštih mjesta o evropskom putu i evropskim praksama, dok djelima čine suprotno, što je u nedavnom intervjuu implicitno priznao i predsjednik Milatović. Istovremeno, radi se i o jednom demokratski manjkavom društvu, politički neiskrenom društvu, đe je jako politički rizično imati sopstveni stav, već se po političke stavove ide neđe drugo. Stranim partnerima se govori ono što ti strani partneri žele da čuju, i po obrascu koji postoji kod vlasti u Beogradu, time se kupuje vrijeme kojim se zapravo blokira istinska prozapadna agenda Crne Gore. Kroz taj eksterni legitimitet se traži opravdanje za neke formalne političke odluke, poput odnosa sa Kosovom ili sankcija prema Rusiji, i time se kupuje strpljenje za manjak rezultata

u promovisanju prozapadnih politika. Samim tim, niti su te političke partije autonomne, niti su politički jasno profilisane i to je ono što je najveći problem cijele ove situacije. Ovo je jedna politički infantilna faza demokratskog razvoja u Crnoj Gori u kojoj je očigledno sve moguće i u kojem postoji strah od koaliranja sa onima koji su vam možda ideološki i bliži u odnosu na one prema kojima imate neku vrstu političkog duga. I zato sada vidite da se PES-u najviše zamjera što Milojko Spajić ne vraća dugove podrške Jakovu Milatoviću za vrijeme predsjedničke kampanje. Na taj način PES-u nije dozvoljeno da donese politički autonomnu odluku već mora da traži odobrenje od onih koji su u datom trenutku smatrali da treba da podrže Jakova Milatovića. Niko DF nije silio da podrže Milatovića, koji je da ne zaboravimo tom istom DF-u bio suparnik u prvom krugu izbora. DF je odluku da podrži Milatovića donio nakon sopstvenog poraza. Isto tako, kao što Spajić njih ne želi u vladi u mjeri u kojoj oni to

A i da budem direktniji, koliko god nemam odgovor po pitanju Eskobara i Hila, američki izbori sa sobom nose još jednu neizvjesnost. A ta neizvjesnost se ogleda u tome da ukoliko republikanci pobijede i dođe do scenarija u kojem se Tramp vraća na vlast, u tom slučaju oni koji će zamijeniti Hila i Eskobara će nastaviti politiku Ričarda Grenela, koji je koristio region i manjkavosti regiona kao monetu za potkusurivanje na mnogo većem geopolitičkom planu. I mi veoma dobro znamo koliki je nedostatak granica u njegovoj strategiji, tako da ako moramo da biramo između dvije strategije po pitanju učinkovitosti, koliko god manjkava bila strategija strateškog strpljenja, koje su manifestovali Hil i Eskobar prema režimu u Beogradu, je ipak miljama daleko od strategije i totalne transformacije vanjske politike SAD na Balkanu. Znači, koliko god ova manjkava bila, alternativa se u ovom trenutku pokazuje mnogo dramatičnijom

Sa

do nekog preliminarnog zaključka da strategija jakog pritiska na Kosovo i dubokog popuštanja Srbiji, kako god oni sad to de nisali, ne daje rezultate. Iz prostog razloga što Vašington, u ovom trenutku na terenu, u pregovorima disproporcionalno favorizuje Srbiju

i

očekuju, oni su mogli da ne podrže Jakova Milatovića u drugom krugu. To je politika na koju se moramo navikavati.

POBJEDA: Da li nakon pisma 60 uglednih evropskih i američkih zvaničnika, kao i veoma kritičnih članaka u zapadnim medijima vezano za popustljivu američku politiku u regionu prema Vučiću možemo očekivati promjenu strategije, ali i preispitivanje funkcija zvaničnika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara i ambasadora u Beogradu Kristofera Hila?

VUKOVIĆ : Sa obje strane Atlantika sve više i više dolazi do nekog preliminarnog zaključka da strategija jakog pritiska na Kosovo i dubokog popuštanja Srbiji, kako god oni sad to definisali, ne daje rezultate. Iz prostog razloga što Vašington, u ovom trenutku na terenu, u pregovorima disproporcionalno favorizuje Srbiju. Vlastima u Beogradu se od 2012. ne žuri da dođe do bilo kakvog održivog rješenja. Njima trenutno stanje odgovara, i svojom taktikom vatrogasca-piromana čine dovoljno da se ovaj proces otegne unedogled. U međuvremenu, sve do dolaska Kurtija, vlasti na Kosovu su percipirale neku vrstu urgentnosti da se što prije dođe do rješenja sa Srbijom, što je i rezultiralo rogobatnim i neodrživim formulacijama poput one o Zajednici srpskih opština. Takve improvizacije su i stvorile talas nezadovoljstva na kojem je Kurti došao na vlast, i on sad razumije da je krjnje kontraproduktivno po Kosovo da opstaje taj pristup

da je svaki dogovor dobar. Kurti svojim stavom da je manjak dogovora bolji od lošeg dogovora zapravo šalje signal da želi da prekine sa decenijskom praksom koja je držala Kosovo u slabijoj poziciji u pregovorima. U tako asimetričnim situacijama, đe je Kosovo i dalje u podređenoj poziciji u odnosu na Srbiju, posljednje što treba medijator da radi je da dodaje pritisak na onoga ko je slabiji. I zato se ta strategija pokazuje kao neučinkovita. I ja se nadam da će sva ova pisma i reagovanja ponukati one koji su donosioci odluka u ovom slučaju da preispitaju strategiju, jer nije stvar personalnog, već je stvar strateškog. Znači, da se preispita slijed poteza i stvori jasnija strategija kojom se boljim slijedom događaja može doći do zacrtanog cilja.

POBJEDA: Da li je preispitivanje te strategije na „dugom štapu“ iz prostog razloga što nas naredne godine očekuju izbori u SAD?

VUKOVIĆ: Ova strategija je, na neki način, samo izmrcvarila proces. Pokazala je da praksa pritiskanja slabijeg kao efekat može imati produženje sukoba. Postoji vrsta pretpostavke, koja je na nivou hipotetičkog, da svaki izbori sa sobom nose i određene evaluacije i preispitivanja dosad urađenog i da se na taj način otvori prostor da dođe do nekog rekalibriranja te strategije, ali, ponavljam, to je na nivou hipotetički mogućeg. Izuzetno je teško dati konačan sud i da li će ili neće doći do toga. A i da budem direktniji, koliko god nemam odgovor po pitanju Eskobara i Hila, ti izbori sa sobom nose još jednu neizvjesnost. A ta neizvjesnost se ogleda u tome da ukoliko republikanci pobijede i dođe do scenarija u kojem se Tramp vraća na vlast, u tom slučaju oni koji će zamijeniti Hila i Eskobara će nastaviti politiku Ričarda Grenela koji je koristio region i manjkavosti regiona kao monetu za potkusurivanje na mnogo većem geopolitičkom planu. I mi veoma dobro znamo koliki je nedostatak granica u njegovoj strategiji, tako da ako moramo da biramo između dvije strategije po pitanju učinkovitosti, koliko god manjkava bila strategija strateškog strpljenja, koje su manifestovali Hil i Eskobar prema režimu u Beogradu, je ipak miljama daleko od strategije i totalne transformacije vanjske politike SAD na Balkanu. Znači, koliko god ova manjkava bila, alternativa se u ovom trenutku pokazuje mnogo dramatičnijom. M.

JOVIĆEVIĆ

CRNA GORA NIJE IZAŠLA IZ POLITIČKE OPSJEDNUTOSTI REZULTATIMA IZ 2020. GODINE: Siniša Vuković

obje strane Atlantika sve više

više dolazi

Saradnik na Univerzitetu Crne Gore Danilo Kalezić upozorava

Zapad bi pogriješio ako bi i Milatovića pokušao da prevede iz jednog ideološkog miljea u drugi

PODGORICA - Članstvo

Crne Gore u Evropskoj uniji, strateško partnerstvo sa NATO-om i dobra regionalna saradnja, tri su najvažnija principa politike predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, saopštio je juče crnogorski predsjednik.

Međutim, predsjednik Milatović nije objasnio da li su principi na kojima navodno počiva njegova politika u koliziji sa njegovim insistiranjem da u novu vladu uđu stranke koje se suštinski protive nastavku evropskog puta naše zemlje i koje su, tokom protekle tri godine, učinile sve da Crna Gora, od regionalnog lidera u evropskim integracijama, postane ,,rak rana“ Evrope. Milatović se služi sličnom retorikom kao njegov srpski kolega Aleksandar Vučić , kaže za Gradsku Danilo Kalezić, saradnik na Univerzitetu Crne Gore.

Dodaje da bi Zapad pogriješio ako bi i Milatovića pokušao da prevede iz jednog ideološkog miljea u drugi, jer je ta strategija, pokušana sa Vučićem, doživjela fijasko.

Na pitanje o mogućnosti ulaska koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ u novu vladu, Milatović juče nije odgovorio direktno, već je podsjetio na principe koji, kako tvrdi, personifikuju njegovu politiku.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović

PODGORICA - I pored ostvarenog suficita budžeta od 196 miliona eura u prvih osam mjeseci, državi će trebati nova zaduženja u ovoj godini i rebalans budžeta, koji bi trebalo da uradi nova vlada, smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović. Iako je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović krajem prošle sedmice, komentarišući budžetske prihode i ostvareni suficit, ocijenio da država bilježi sjajne rezultate na polju ekonomije, Filipović je upozorio da na te rezultate treba gledati sa umjerenim optimizmom.

- Pozitivne rezultate izvršenja budžeta u prvih osam mjeseci treba posmatrati sa umjerenim optimizmom, jer je pitanje koliko je potrebno za tekuću potrošnju, a sa druge strane koliko do kraja godine treba vratiti zaduženja i vidjeti kako će se pokriti planirani deficit do kraja godine – kazao je Filipović Pobjedi dodajući da država do kraja godine treba da vrati nešto više od sto miliona eura zaduženja.

SUFICIT

- Predsjednički autoritet založio je za ostatke DF-a koji personifikuju antievropsku, anti-NATO i velikosrpsku, prorusku politiku u Crnoj Gori. Ta izjava dolazi kao još jedan podsjetnik što zapravo je njegova stvarna politička namjera i koliko to što on deklarativno prezentuje crnogorskoj javnosti nije u saglasju sa konkretnim političkim stavovima. Očekujem da i međunarodni partneri vrlo brzo shvate da je priča gospodina Milatovića vrlo slična s onom koju slušaju od Vučića. Dakle, jedno se govori javno, a drugo

I pored nam rebalans

liminarnim podacima o potrošnji, u avgustu je izvršenje budžeta realizovano na nivou od 198 miliona eura, što predstavlja 95 odsto plana. Evidentirana je realizacija kapitalnog budžeta na nivou od 22,3 miliona eura što predstavlja 115 odsto plana, dok je tekuća porošnja na nivou od 175 miliona eura odnosno 94 odsto plana.

- Shodno navedenom, preliminarni podaci ukazuju da je, na osnovu realizovanih ostvarenih prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta u iznosu od 45 miliona eura – kazali su iz Ministarstva finansija.

I pored ovakvih rezultata Filipović vjeruje da će nam ubrzo, ove godine, trebati nova zaduženja.

se radi kroz konkretnu političku akciju - navodi Kalezić. Sprovođenje evroatlantske agende je, kako kaže, stoga nespojivo sa zalaganjem ulaska koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ u vladu. Naglašava da lažni narativ predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – da nekadašnji DF predstavlja sve Srbe u Crnoj Gori – ima za cilj da monopolizuje njihov položaj.

- Biračko biće Crne Gore, srpsko biračko biće glasa u velikoj većini druge partije. Srpski birači glasaju i Pokret ,,Evropa sad“ i Demokrate. Pogrešno

je i zlonamjerno vezivati položaj srpskog naroda u Crnoj Gori za ostatke DF-a koji su predstavnici one rigidne, poražene politike. Pokušaj da se sudbina Srba u Crnoj Gori veže može samo da vodi u eskalaciju sukoba - kaže Kalezić. Međunarodna zajednica bi napravila grešku ukoliko bi strategiju prema Vučiću primijenila na Milatovića, jer se ideja da nekoga možete prevesti iz jednog ideološkog miljea u drugi na Zapadnom Balkanu nije pokazala kao ispravna i dugoročno održiva, zaključio je Kalezić. R. P.

Srpski istoričar i jedan od ideologa velikosrpskog projekta „srpski svet“ se obrušio na mandatara

Raković: Spajić će rasrbiti Crnu Goru, još opakije nego DPS

PODGORICA - Srpski istoričar i jedan od ideologa velikosrpskog projekta „srpski svet“Aleksandar Raković, govoreći o novoj vladi Crne Gore, tvrdi da su „Srbi izigrani“.

On je rekao da neki od onih koji u Crnoj Gori tvrde da su Srbi i nijesu glasali za koaliciju Andrije Mandića i Milana Kneževića „jer im se lično ne dopadaju Andrija Mandić ili Milan Knežević“.

- A ne mogu tako odlučivatiporučio im je.

- Lični razlozi ne mogu biti iznad nacionalnih. Tako je nemali broj Srba glasao za Spajića, Bečića, koji će sada izvršiti novu postizbornu prevaru i napraviti vlast sa DPS-om. Izvjesno je da DPS neće izravno participirati u toj vlasti, ali će preko manjinskih partija, raznih prebjega ili prosto podrškom manjinskoj vladi, omogućiti da Spajić bude na čelu nove vlade -

kazao je za TV Pink.

Raković tvrdi da sa Spajićem kao premijerom „kreće novi proces rasrbljavanja Crne Gore koji će biti opakiji od onog DPS-a“.

On tvrdi da je Spajić „regrutovan od strane Zapada, da li u Singapuru, Japanu ili već tamo kud su ga pronašli“.

- Rekli su mi da je episkop Metodije Ostojić ujak Spajiću, što je netačno. Spajić je tamo invertovan, a to nije slučajno. Nema slučajnosti. On je insta-

lacija Zapada. Došao je da nastavi politiku DPS-a. Pritom, on se, do dana kada je postao ministar u Krivokapićevoj vladi, izjašnjavao kao Srbin. Od tog dana, on je pripadnik crnogorske nacije - kaže Raković. Raković veli da se Spajiću „žuri da formira vladu, da bi izmijenio Zakon o popisu stanovništa“, kako bi se odgodio popis koji je zakazan u novembru.

- Trenutno, Srba u Crnoj Gori je 35-36 odsto, bez ikakve kampanje. A kada bude kampanja, broj će narasti na 40 odsto, jer ima onih koji se kolebaju. Spajiću treba mjesec dana vlasti, da bi mogao da izmijeni Zakon o popisu i objavi ga u ,,Službenom listu“. Računaju da bi eventualno Milatović mogao da ga vrati nakon prvog glasanja. To im je jako važnokaže Raković.

Prema najnovijim preliminarnim podacima Ministarstva finansija suficit budžeta države u prvih osam mjeseci ostvaren je na nivou od 196 miliona eura ili 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iz Ministarstva je saopšteno da je na depozitima države na kraju avgusta raspoloživo preko 190 miliona eura, odnosno preko 260 miliona eura, uključujući rezerve zlata, kao i da su pozitivni trendovi naplate prihoda evidentni i tokom avgusta. Prema preliminarnim podacima Ministarstva o izvršenju budžeta za avgust navodi se da su prihodi budžeta u avgustu iznosili 242 miliona eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine veće 49 miliona eura ili 25 odsto. Navedeno je da su u poređenju sa planom za avgust, prihodi budžeta iznad plana 40 miliona eura ili 20 odsto. Sa druge strane, prema pre-

- Svakako će nam trebati nova zaduženja, kao i rebalans i pretpostavljam da će to biti jedan od prvih koraka nove vlade. Koliko će biti zaduženje zavisi od strategije nove vlade, odnosno da li će kroz rebalans ići na zaduživanje za pokrivanje samo tekućih obaveza ili će pored tekućih obaveza ići i na zaduživanje za investicije u kapitalne projekte – rekao je Filipović.

MOGUĆE UŠTEDE

On vidi i prostor za racionalizaciju i uštede na rashodnoj strani budžeta.

- Međutim pored zaduženja vjerujem da je neophodno uraditi i analizu budžeta i doći do rješenja kako da se

Svakako će nam trebati nova zaduženja, kao i rebalans i pretpostavljam da će to biti jedan od prvih koraka nove vlade. Koliko će biti zaduženje zavisi od strategije nove vlade, odnosno da li će kroz rebalans ići na zaduživanje za pokrivanje samo tekućih obaveza ili će pored tekućih obaveza ići i na zaduživanje za investicije u kapitalne projekte – rekao je Filipović

Danilo Kalezić

komentariše izvršenje budžeta u prvih osam mjeseci i upozorava

pored trenutnog suficita trebaće rebalans i nova zaduženja

Pored zaduženja vjerujem da je neophodno

uraditi i analizu

budžeta i doći do rješenja kako da se rashodna strana budžeta racionalizuje

i na taj način stvore uštede jer vjerujem da ima prostora za to, poručio je ekonomski

analitičar Oleg Filipović

rashodna strana budžeta racionalizije i na taj način stvore uštede jer vjerujem da ima prostora za tim – poručio je Filipović.

Podaci Ministarstva finansija su pokazali da je u prvih sedam mjeseci, imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta u iznosu od 151,5 miliona eura ili 2,5 odsto procijenjenog BDP-a. Iz Ministarstva su saopštili da je u julu ostvaren budžetski deficit u iznosu od 16,3 miliona eura.

Prema podacima Ministarstva, prihodi budžeta u perio-

du januar – jul iznosili su 1,44 milijarde eura ili 23,4 odsto procijenjenog BDP-a i veći su 256,7 miliona eura ili 21,6 odsto u odnosu na planirane, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći 363,9 miliona eura ili 33,7 odsto.

- Najznačajnija pozitivna odstupanja zabilježena su kod ostalih prihoda, prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, prihoda po osnovu poreza na dobit preduzeća, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i donacija i transfera - navodi se u objavljenom izvješta-

ju Ministarstva o izvršenju budžeta za period januar-jul. Prihodi po osnovu PDV-a do kraja jula naplaćeni su u iznosu od 568,3 miliona eura što je 46,4 miliona eura ili

8,9 odsto veće u odnosu na planirane i 83,3 miliona eura ili 17,2 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine. - Prihodi po osnovu poreza na dobit preduzeća naplaćeni su u iznosu od 135,8 miliona eura i veći su u odnosu na planirane 31,8 miliona eura ili 30,6 odsto, dok su u odnosu na uporedni prošlogodišnji period veći 58,7 miliona eura ili 76,2

odsto. Značajan rast ove kategorije prihoda, prevashodno je rezultat rasta ekonomske aktivnosti i ostvarenih rezultata privrednih subjekata u prethodnoj godini, poboljšanja poreske discipline, kao i implementacije progresivne stope oporezivanja dobiti - objasnili su iz Ministarstva. Ostali prihodi u posmatranom periodu iznosili su 119,8 miliona eura, što je 62,4 miliona eura veće u odnosu na planirane i u odnosu na posmatrani period prošle godine veći su 103,7 miliona eura.

PRILIV OD PREKIDA

HEDŽINGA

- Najznačajniji priliv ostvaren je usljed prekida hedžing aranžmana iz 2021. godine koji je, zaključno sa julom iznosio oko 60 miliona eura i prenosa sredstava naplaćenih u okviru implementacije pro -

jekta Ekonomskog državljanstva u iznosu od 34 miliona eura - navodi se u izvještaju. Kategorija doprinosa realizovana je u iznosu od 289,8 miliona eura što je 50,3 miliona eura ili 21 odsto više u odnosu na planirane, odnosno 60,5 miliona eura ili 26,4 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine. - Doprinosi i u julu nastavljaju trend rasta, a bolja naplata ove kategorije prihoda rezultat je efekata implementacije Zakona o reprogamu poreskog potraživanja, ali i uvećane osnove za obračun doprinosa usljed povećanja koeficijenata za zarade zaposlenih u javnom sektoru - dodaje se u izvještaju. U tom periodu značajan rast zabilježen je i kod kategorije donacije i transferi koji su ostvareni u iznosu od 47 miliona eura, što je u odnosu na plan veće 21,4 miliona eura i 32 miliona eura u odnosu na uporedni period prošle godine. - Rast navedene kategorije prevashodno je rezultat izvršene uplate sredstava od EU, a po osnovu direktne budžetske podrške za energetsku efikasnost. Navedena sredstva, shodno finansijskom sporazumu, predstavljaju nenamjenska sredstva koja se mogu koristiti za finansiranje budžetskih potreba - precizirali su iz Ministarstva finansija.

Prihodi od akciza do kraja jula ostvareni su u, kako se navodi, iznosu od 171,5 miliona eura i veći su u odnosu na planirane 29,9 miliona eura ili 21,1 odsto, odnosno 34,2 miliona eura ili 24,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

dok je kapitalni budžet izvršen na nivou od 49,2 miliona eura što predstavlja četiri odsto ukupne potrošnje - kazali su iz Ministarstva. Posmatrajući glavne kategorije potrošnje u okviru tekućeg budžeta, tekući izdaci, u navedenom periodu, realizovani su u iznosu od 558,6 miliona eura i u odnosu na planirane manji su 24,8 miliona eura ili 4,3 odsto.

- U okviru ove kategorije izdataka najznačajnija izdvajanja su kod bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u iznosu od 368,6 miliona eura, što je u odnosu na plan veće 12,9 miliona eura ili 3,6 odsto i koje su realizovane u skladu sa važećim zakonskim propisima, popisanim kolektivnim ugovorima i stvarnom obračunu zarada, dok su ostale budžetske pozicije u okviru tekućih izdataka ispod plana, shodno stvarnoj dinamici potrošnje potrošačkih jedinica - navodi se u izvještaju. Transferi za socijalnu zaštitu do kraja jula ostvareni su u iznosu od 460,4 miliona eura i veći su u odnosu na planirane 6,2 miliona eura ili 1,4 odsto, dok su u odnosu na isti period prošle godine veći 107,7 miliona eura ili 30,5 odsto, što je dominantno rezultat većeg izvršenja po osnovu prava iz oblasti socijalne zaštite i prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, usljed primjene novih zakonskih rješenja. Kapitalni budžet u posmatranom periodu ostvaren je u iznosu od 49,23 miliona eura, što predstavlja izvršenje 43 odsto plana.

Pozitivne rezultate izvršenja budžeta u prvih osam mjeseci treba posmatrati s umjerenim optimizmom, jer je pitanje koliko je potrebno za tekuću potrošnju, a sa druge strane koliko do kraja godine treba vratiti zaduženja i vidjeti kako će se pokriti planirani de cit do kraja godine –kazao je Filipović Pobjedi dodajući da država do kraja godine treba da vrati nešto više od sto miliona eura kredita

- Ova kategorija prihoda bilježi rast prevashodno usljed prestanka implementacije odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, a značajan doprinos rastu akciza zabilježen je u posmatranom periodu i kod akcize na duvan i duvanske proizvode - dodaje se u izvještaju.

IZDACI BUDŽETA

Izdaci budžeta za period januar-jul iznosili su 1,29 milijardi eura ili 20,9 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane manji su 128,6 miliona eura ili 9,1 odsto dok su u odnosu na isti period prošle godine veći 139 miliona eura ili 12 odsto.

- U strukturi ukupne potrošnje u posmatranom periodu, tekući budžet realizovan je na nivou od 1,24 milijarde eura, što predstavlja 96 odsto ukupne potrošnje,

- Rashodi u julu iznosili su 223,8 miliona eura i manji su u odnosu na plan 13,4 miliona eura ili 5,7 odsto, a veći su 45,6 miliona eura ili 25,6 odsto u odnosu na prošlogodišnji jul - navodi se u saopštenju. Najveće odstupanje, odnosno niže izvršenje od plana u julu u okviru tekućeg budžeta je kod tekućih izdataka za 4,25 miliona eura i kapitalnih izdataka u tekućem budžetu za 3,7 miliona eura, dok je kod transfera za socijalnu zaštitu veće izvršenje za 2,3 miliona eura usljed većeg izvršenja po osnovu prava iz oblasti socijalne zaštite i prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

- Rashodi u kapitalnom budžetu u julu su ostvareni u iznosu od 12,5 miliona eura odnosno 62 odsto planadodaje se u izvještaju. S. POPOVIĆ

Oleg Filipović

Snažan uticaj klimatskih promjena na ekosisteme u našoj zemlji

Kriza na obalama mora, jezera, rijeka i planinskim vrhovima

Imperativ je da preduzmemo hitne i usklađene mjere na lokalnom nivou u borbi protiv osnovnih uzroka — uticaja klimatskih promjena i neodrživog korišćenja voda. Održivost naših jezera nije samo briga za našu okolinu i pejzaž; jezera su direktno povezana sa sredstvima za život miliona ljudi u svijetu, a većine nas u Crnoj Gori - poručuje Spalević

PODGORICA - S obzirom na rastući uticaj klimatskih promjena, hitno treba djelovati kako bi se očuvali ekosistemi naših jezera i na taj način osigurao održiv pristup vodnim resursima za sadašnje i buduće generacije. Prema WASWAC izvještaju, u kojem je jedan od rukovodilaca i naučnih savjetnika prof. dr Velibor Spalević, više od polovine najvećih svjetskih jezera smanjilo se u posljednje tri decenije, izgubljeno je oko 600 kubnih kilometara vode.

DUGOTRAJNE SUŠE

Kako je on kazao Pobjedi, potrebno je preduzeti hitne mjere na lokalnom nivou kako bismo spasili naše vode. Ističe da je ovo veliki problem za ljude koji zavise od tih jezera što se tiče vode za piće i navodnjavanje.

- Klimatske promjene dovode do češćih i dugotrajnijih suša, a donosioci odluka moraju dati prioritet mjerama za poboljšanje otpornosti vodnih sistema i implementirati strategije prilagođavanja za zaštitu zajednica i ekosistema - poručio je prof. Spalević.

On naglašava da sve veće isušivanje jezera predstavlja značajnu prijetnju i ekosistemima i zajednicama koje žive oko njih. Donosioci odluka moraju prepoznati ozbiljnost ovog problema i preduzeti ozbiljne mjere za rješavanje osnovnih uzroka. Uticaj klimatskih promjena na jezera ne može se zanemariti.

- Presušena jezera su problem

što se tiče lokalnih ekosistema i ptica selica, a mogu čak vremenom postati izvor nezdravih oluja prašine. Oko jedne četvrtine Zemljine populacije živi u ovim basenima sa gubicima vode jezera, suočeni sa ovim alarmantnim trendom smanjenja jezera. Imperativ je da preduzmemo hitne i usklađene mjere na lokalnom nivou u borbi protiv osnovnih uzroka — uticaja klimatskih promjena i neodrživog kori-

Nekad i sad - potrebna hitna akcija

Spalević ukazuje na problem nestajanja glečera Prokletija i Durmitora – geografski najjužnijih glečera Evorope. Objašnjava takozvane ponovljene fotografije snimljene sa potpuno istih lokacija kao i analize istorijskih fotografija (1887-1943), u svijetu i kod nas, što je omogućilo direktno poređenje pejzaža nekada i sada. Fotografije u nekim primjerima koje nam je predstavio dokumentuju promjenu oblika glečera i ilustruju uticaj zagrijavanja usljed promjena klime na glečerima Nacionalnog parka Glacier. - Metode ponovljene fotografije poređenja glečera Prokletija i Durmitora moraju se uspostaviti, uvođenjem u zvanične baze podataka prethodnih snimaka sporadičnih akcija, da bismo imali nepobitne vizuelne dokaze o promjenama pejzaža uzrokovanim klimatskim promjenama. Transformacija oblika ovih glečera poslužiće kao oštar podsjetnik na hitnu potrebu za borbom protiv klimatskih promjena i zaštitom naših krhkih ekosistema. Treba obratiti pažnju na ovo vizuelno svjedočenje kao opravdanje za hitne akcije potrebne za očuvanje naših prirodnih ljepota i njihovo trajanje na korist nas i budućih generacija - poručuje Spalević.

šćenja voda. Održivost naših jezera nije samo briga za našu okolinu i pejzaž. Jezera su direktno povezana sa sredstvima za život miliona ljudi u svijetu, a većine nas u Crnoj Gori, ujedno i delikatne ravnoteže ekosistema. Dijelimo odgovornost za očuvanje ovih vitalnih vodnih tijela za sadašnje i buduće generacije, a zajedno moramo napraviti pozitivne iskorakeporučuje Spalević.

Objašnjava da, tokom sušnih perioda, korita pojedinih rijeka presušuju dijelom ili u potpunosti, ostavljajući samo pojedine djelove korita sa vodom kao jedina vlažna mjesta u isušenim koritima.

- Ribe i druga živa bića povlače se u ova vitalna skloništa.

Ali istraživanja ukazuju da su ovi vodeni džepovi u opasnosti od popunjavanja sedimentima - erodiranim zemljištem.

Ovo stvara veliki pritisak na živi svijet u rijekama. Kada dođe

do suše, voda koja se izliva u rijeku nosi zemljište sa sobom. U teoriji, zemljište nataloženo u vodnim džepovima vodotoka po pravilu se ranije ispiralo tokom velikih periodičnih poplava - tvrdi Spalević dodajući da zaštita ekosistema jezera i priobalnih područja pomaže u očuvanju vodnih resursa, čuva biodiverzitet i smanjuje uticaje erozije zemljišta.

Studije iz 1990-ih sugerisale su, kako navodi, da sve dok se poplave periodično dešavaju, pražnjenje vodnih džepova od sedimenata je obezbijeđeno, te postoji prirodna ravnoteža što se tiče života u vodotocima i sedimenta. Međutim, trenutno se na brojnim lokacijama zapaža nestanak autohtone flore i faune, upravo zbog zapunja-

vanja sedimentima ovih vodnih džepova, koje poplave više ne prazne od erodiranog materijala, što nije bio slučaj s kraja prošloga vijeka.

- U svjetlu zabrinjavajućih iznesenih dokaza o eroziji zemljišta koja zapunjava naše vodotokove i ugrožava vitalne rječne ekosisteme, najvažnije je da odmah preduzmemo mjere za rješavanje ili ublažavanje ovog problema. Moramo se boriti da očuvamo delikatnu ravnotežu života u našim rijekama i jezerima, štiteći ih od posljedica nastupajućih perioda dugotrajnih suša, zajednički se zalažući za smanjenje uzroka erozije zemljišta - produkcije, transporta i taloženja sedimenata, promovišući odgovorne prakse integralnog upravljanja

slivovima, zemljištem i vodama. Treba da radimo zajedno kako bismo osigurali otpornost i dobru kondiciju naših rijeka za dobrobit prirode i društvaporučuje Spalević dodajući da složena dinamika ovih procesa degradacije zemljišta i briga o ovim ekosistemima zahtijeva kontinuirana istraživanja i mjerenja. - Razumijevanje procesa akumulacije sedimenata i oticaja je ključno za efikasno upravljanje slivovima i kontrole šteta koje nastaju tokom poplava. Nova istraživanja, u svijetu i kod nas, rasvijetljavaju ovu zamršenu zagonetku, a mi trebamo uložiti napore za ublažavanje uticaja ovih procesa na naše vodotoke - kaže Spalević. S obzirom na postojeće scenarije klimatskih promjena očekujemo sve češće i duže suše u našoj regiji, preduzimanje mjera za zaštitu i očuvanje funkcije vodotokova u sušnim područjima postaje sve važnije. Ove radnje su neophodne za očuvanje raznovrsnosti i bogatstva živog svijeta naših voda i ljudi koji se bave djelatnostima koje se oslanjaju i zavise od tih voda.

- Čuvanjem naših vodotokova, ne samo da štitimo vitalne ekosisteme i živi svijet, već održavamo vodosnabdijevanje zajednica, sada suočenih sa sve češćim i dugotrajnijim sušama uzrokovanim klimatskim promjenama. Neka naša posvećenost očuvanju naših rijeka i jezera posluži kao dokaz naše posvećenosti zdravijoj planeti i svijetlijoj budućnosti našeg čovjeka - kaže Spalević.

NAUČNA

ISTRAŽIVANJA

Korišćenje satelitskih snimaka i naučnih istraživanja pružilo je konkretne dokaze o opadanju nivoa jezera globalno, a ima pojedinačnih analiza naučnika i za teritoriju Crne Gore.

- Procesi erozije zemljišta pogoršavaju ovaj ekološki problem i potrebne su efikasne strategije upravljanja kako bi se smanjio intenzitet erozije i taloženja sedimenata u vodna tijela, te smanjio intenzitet maksimalnog oticaja iz slivova. Dajmo prednost otpornosti, prilagođavanju i zaštiti naših

dragocjenih ekosistema i zajednica. Zajedno, u naučnoj zajednici, možemo trasirati put ka održivijoj i otpornijoj budućnosti za sve - poručuje Spalević.

OČUVANJE VODOTOKA

Po njegovim riječima implementacija održivih sistema integralnog upravljanja u slivovima može smanjiti pritisak na vodne resurse i smanjiti intenzitete erozije zemljišta. - Pravilno upravljanje u slivovima pomaže očuvanju vodotokova i smanjenju erozije i maksimalnih oticaja. Recikliranje vode može takođe pomoći u osiguravanju dodatnih izvora vode, koju trenutno koristimo kao komunalnu. Očuvanje močvarnih područja pomaže dobrom stanju voda, jer su ova područja prirodni tamponi tokom sušnih perioda. Promovisanje svijesti o potrošnji vode i uvođenje efikasnih mjera štednje vode može smanjiti pritisak na jezera i vodne resurse - objašnjava Spalević dodajući da su međunarodna saradnja i međudržavni dogovori o upravljanju vodnim resursima ključni za očuvanje vodnih ekosistema.

- Povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije poput solarne i vjetroelektrana može smanjiti pritisak na vodne resurse uzrokovan izgradnjom hidroelektrana. Pozdravljam ideju i tekuće akcije koje se bave analizom problema Biogradskog jezera, te Polimlja kod nas, u nadi da će se već uočeni procesi degradacije usporiti. Pogodnost kod rješavanja ovih problema je to što imamo već razvijene sopstvene modele koji validno opisuju ove procese degradacije. Postoje satelitske opservacije i naučna istraživanja koja pružaju konkretne dokaze o postepenom opadanju nivoa voda jezera, te promjene oblika i zapremina, a što pomaže kod razumijevanja ovog problema. Sa druge strane, nedostatak efikasnih mjera kontrole erozije i upravljanja zemljištem i vodama u slivovima može pogoršati problem i dovesti do daljeg smanjenja već ugroženih vodnih tijela kod nas - kazao je Spalević. N. KOVAČEVIĆ

Velibor Spalević

Posljedica klimatskih promjena

Na Opštecrnogorskom zboru juče donijete odluke o umirovljenju poglavara Crnogorske pravoslavne crkve, proglašenju novog i kanonizaciji obnovitelja Crkve Antonija Abramovića

CETINJE - Opštecrnogorski zbor proglasio je juče na Cetinju Njegovo Preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), čime je dugo tinjajući sukob unutar ove vjerske organizacije prešao u novu fazu.

Na zboru su donešene odluke i da se aktuelni poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje, te proglasi kao Sveti Antonije mitropolit crnogorski. – Mi pravoslavni Crnogorci, vjernici naše svete CPC, okupljeni na Opštecrnogorskom zboru donosimo odluku da se mitropolit crnogorski Mihailo, usljed svoje starosne dobi, te u zadnjim godinama slabijoj posvećenosti arhijerejskoj službi, povuče u mirovinu zadržavši Ustavom i kanonom zagarantovano doživotno dostojanstvo mitropolita, sa titulom umirovljeni mitropolit crnogorski – predložio je zboru đakon Stefan Marković, što je aklamacijom prihvaćeno.

Marković je, nakon usvajanja prijedloga da se Mihailo povuče u mirovinu, predložio na usvajanje odluku o proglašenju za arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorskog episkopa ostroško-nikšićkog Borisa, što je takođe zbor prihvatio, kao i odluka o kanonizaciji Antonija Abramovića.

Nakon toga su mitropolitu Borisu predate mitropolitske insignije, što su okupljeni građani propratili usklicima: „Živio vladika! Dostojan!“

Mitropolit Boris se, obraćajući se zboru, zahvalio Mihailu za sve dobro koje je učinio dok je bio na čelu CPC.

- Pred nama stoje jasne obaveze i aktivnosti. Da zajedno formiramo Mitropolitski savjet i Upravni odbor. Da sa vladikama i sveštenstvom obnovimo rad Svetog sinoda i donesemo odluke koje bi CPC izvele iz krize, te da donese Ustav koji nikada nikome ne bi više dozvolio da blokira rad CPC –istakao je Boris.

On je posebno naglasio da treba formirati pravni tim koji će

Boris Bojović proglašen za mitropolita CPC

Mihailo: Uličnim mitingom se ne smjenjuje mitropolit

Mitropolit CPC Mihailo reagovao je nakon što je Opštecrnogorski zbor proglasio juče Njegovo Preosveštenstvo episkopa ostroško-nikšićkog

Borisa za mitropolita CPC, nazivajući skup „propalim političkim mitingom“.

Na zboru izabrani mitropolit Boris je zahvalio Mihailu za sve dobro koje je učinio dok je bio na čelu CPC

pokrenuti postupke protiv institucija i pojedinaca zbog otimanja crnogorskih crkava i manastira.

– Tim koji će na svako kršenje ljudskih i vjerskih prava pravoslavnih Crnogoraca adekvatno reagovati i dati pomoć svima da pred organima države ostvare svoja prava. Tim koji će pregovarati sa državom i pokrenuti registraciju parohija u svim državama đe postoji crnogorska dijaspora. Formirati tim uglednih Crnogoraca iz oblasti diplomatije koji će pripremiti sve aktivnosti CPC i diplomatskog kora. Obavezno pokrenuti procedure prijema CPC u međunarodne organizacije crkava, kao što je Evrop-

ski savjet crkava i svjetski savjet crkava – naveo je on. On je rekao da treba formirati nadležnost za finansije koji će pripremati godišnje planove budžeta za CPC.

– Treba odrediti sveštenstvu plate da bi mogli da funkcionišu, u visini prosječne zarade u državi. Potrebno je u svim gradovima i opštinama formirati crkvene opštine i odbore i organizovati da se postave paro-

Simeon: Samoproglašenje Borisa

za Episkopiju nije validno

- Današnje samoproglašenje episkopa Borisa za mitropolita na ovom skupu, za Episkopiju kotorsko-primorsku nije validno, i ničim nas ne obavezuje. U svemu ostalom, kada su u pitanju unutrašnji problemi Crkve, ostajemo pri ranije izrečenim stavovima - poručio je arhiepiskop kotorsko-primorski Simeon. Ističe da će se moliti da vancrkvene radnje i okupljanja ne doprinesu dodatnom zaoštravanju i podjelama među

patriotski orijentisanim Crnogorcima.

-S obzirom da je na današnjem skupu, nazvanom „Opštecrnogorski zbor“, za koji smo se već izjasnili da nema crkveni karakter, pomenuto moje ime, sa interpretacijama iz korespondencije sa mitropolitom Mihailom, najoštrije osuđujem zloupotrebu moje ličnosti, i još jednom upozoravam na ponovljene manipulacije kada je u pitanju Episkopija kotorsko-primor-

ska, jer tako se stiče utisak da naša episkopija podržava ovaj skup. Naša episkopija broji 12 klirika i svi smo bili mišljenja da se ovakvim necrkvenim skupom ozbiljno, uz to kršeći kanonsko pravo, miješa u ingerencije Svetog sinoda, na što apsolutno ne smijemo pristati. Neposredno prije ovog mitinga, jedan sveštenik naše episkopije je izdvojio svoje mišljenje! Danas je postalo jasno zašto episkop Boris nije podržao

hijski sveštenici… Za realizaciju svega ovoga potrebno je da se svi ujedinimo. Pozivamo sve vas, iskrene i stručne ljude da se napravi društveni pokret, koji će pomoći CPC da bude najvažnije duhovna institucija crnogorskog pravoslavnog naroda, kakva je kroz istoriju i bila – poručio je Boris.

On je rekao i da postoji velika potreba da se unaprijedi monaški život u CPC, zbog to -

naše težnje da se problemi riješe u primjerenoj kanonskoj i ustavnoj proceduri, na śednici Sv. sinoda. Neistinita je tvrdnja da je mitropolit Mihailo blokirao rad Sinoda, jer on to jednostavno ne može i da stoga ustavna procedura nije bila moguća, jer Sinod može sazvati prosta većinatri episkopa! Sveti sinod čine četiri episkopa pa je zato netačna i tvrdnja da bi dva glasa mitropolitova, koja se koriste samo u slučaju neriješenog ishoda glasanja, mogla bilo što promijeniti ili blokirati u konačnoj odluci rješavanja nastalih problema - poručio je Simeon.

- Propali politički miting, odnosno bezuspješni puč održan u organizaciji „Odbora za očuvanje CPC“ nema nikakav legalitet i legitimitet i predstavlja gaženje Ustava CPC, te prema tome je pravno ništavan i ne proizvodi nikakve posljedice po status i utvrđenu hijerarhiju i ustrojstvo Crnogorske pravoslavne crkve. Uličnim mitinzima ne može se smjenjivati mitropolit i birati pored živog i zdravog poglavara, nasilnim putem, suprotno Ustavu CPC,

ga izgradi nekoliko manastira kako bi se u njima spremali monaški kadrovi da „kada za to dođe vrijeme, preuzmu sve manastire koji su pod okupacijom Crkve Srbije“.

On je najavio i da je neophodno pristupiti prevodu i štampanju Svetog pisma i drugih bogoslužbenih, crkvenih i duhovnih knjiga na crnogorskom jeziku, kao što je to, kako je naveo, još u XV vijeku činjeno u prvoj državnoj štampariji na svijetu - štampariji Crnojevića. Boris je najavio i organizovanje humanitarnog rada u svim mogućim formama uz povezivanje sa međunarodnim organizacijama.

Predsjednik Odbora za očuvanje CPC, profesor Milenko Perović kazao je da se dobro zna ko strahuje od moćnog glasa CPC koji bi zahtijevao da se Crnoj Gori vrati cjelokupno pravoslavno sakralno blago koje joj je opljačkano.

– Ljudi su apelovali da čelnici CPC nađu rješenje. Ugledni ljudi su razgovarali sa mitropolitom kako bi se povukao u mirovinu, a da mu se očuva dostojanstvo mitropolita sa svim privilegijama koje mu pripadaju. Odlučno je odbio tu ideju. Blokirajući rad Sinoda, mitropolit je de fakto blokirao svaku legalnu i legitimnu raspravu u crkvi o njegovom radu. Indirektno je tako u crkvu uveo dogmu nepogrešivosti i nesmjenjivosti mitropolita – istakao je Perović.

novi poglavar, te su „odluke“ bez ikakve važnosti za CPCistakao je Mihailo. On je najavio da će Crnogorska pravoslavna crkva, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, protiv prekršilaca unutrašnjeg reda i poretka preduzeti kanonske, crkveno-ustavne zakonske mjere.

Prema njegovim riječima, odvajajući se od svih organa crkve, od vladika, sveštenstva i vjernika – Mihailo se de fakto umirovio, bez obzira da li je toga svjestan. – Od vremena Crnojevića, Opštecrnogorski zbor je bio specifična crnogorska Republika. Bio je izraz neposredne demokratije, srodne starohelenskoj, vjekovima je imao najveću legitimnost odlučivanja u državnim i crkvenim pitanjima. Opštecrnogorski zbor je obnavljanju Crnogorske crkve 1993. godine dao najvišu legitimnost. Zbor je za prvog mitropolita izabrao Antonija Abramovića. Mihaila Dedejića je Opštecrnogorski zbor izabrao za mitropolita 1998. godine. Koliko je legitimnosti bilo kada ga je izabrao, toliko je legitimnosti u pravu Zbora da prihvati njegovu odluku o umirovljenju – naglasio je Perović.

Dodao je da Opštecrnogorski zbor ima legitimno pravo da izabere novog arhiepiskopa cetinjskoga i mitropolita crnogorskoga.

– Ima pravo da ga izabere među najviđenijim Crnogorcima koji su obukli vladičansku robu, koji su dokazali svoj duboki crnogorski patriotizam i sposobnost da svojim vizionarstvom i ogromnom energijom vode crkvu. Živjela CPC, živjela Crna Gora! – poručio je Perović.

D. MIHAILOVIĆ

foto: S. VASIL

PRELAZAK DUGOTINJAJUĆEG SUKOBA U NOVU FAZU: Učesnici zbora slušaju govor Milenka Perovića

Đakon Stefan stavlja bijelu kamilavku mitropolitu Borisu

Požar na magistralnom putu

Cetinje – Podgorica

Akcije Službe zaštite tokom 2023. godine doprinijele da se na Skadarskom jezeru neutrališe pogubni uticaj uništavanja ore i faune strujom

Izgorio šleper sa devet automobila

PODGORICA - Na magistralnom putu Cetinje – Podgorica juče je u potpunosti izgorjelo šlep vozilo sa devet automobila. Incident se dogodio oko tri i po juče ujutro. - Dobili smo dojavu u tri sata i 40 minuta, od prolaznika, da na skretnici prema Rijeci Crnojevića, onoj kod Careva laza, gori šleper sa vozilima. Izašli smo na teren sa četiri vozila i osam vatrogasaca. Zatekli smo da gori kompletna šlepa sa devet vozila. Dobili smo poziv od vatrogasne iz Podgo-

rice, ponudili su nam pomoć - kazao je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinja Miloš Ćećanović. On je dodao da su prihvatili ponuđenu pomoć od kolega iz Glavnog grada. Na teren su iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice izašla tri vatrogasca sa jednim vozilom. - Imali smo ukupno 11 vatrogasaca i pet vozila, pričinjena je velika materijalna šteta, saobraćaj je bio pola sata u prekidu - zaključio je Ćećanović.

R. P.

Juče u Bokokotorskom zalivu

Odlučne mjere obeshrabrile su i najupornije krivolovce

PODGORICA - Od sredine maja broj ozbiljnih nelegalnih aktivnosti krivolovaca koji su prethodnih godina devastirali ekonomski značajne vrste riba mogu se pobrojati na prstima jedne ruke, kazao je Pobjedi šef Službe zaštite u NP Skadarsko jezero Vuk Saičić.

– Taj podatak potvrđuje da je kampanja ,,Stop krivolovu“ dala rezultate na terenu i da su i najuporniji krivolovci odustali od stare prakse – ocijenio je Saičić.

On je naveo da nadzorni centar prati situaciju u zoni Nacionalnog parka na Skadarskom jezeru, a to podrazumijeva i kontrolu potencijalnih nelegalnih aktivnosti, kao i provjeru poštovanja pravila koja regulišu posjetu parku tokom turističke sezone.

Prema njegovim riječima, od početka ove godine Služba zaštite je podnijela Ministarstvu poljoprivrede tri prijave protiv četiri lica, Osnovnom državnom tužilaštvu 10 prijava protiv više osoba, a evidentirano je i 55 prijava protiv još neidentifikovanih lica koja su počinila krivolov.

PODGORICA - Sa megajahte „Bombaj“ juče su u Tivatski zaliv ispušteni fekalni tenkovi.

Da se ispuštanje fekalija dogodilo, potvrdio je i zamjenik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić

– Obavijestili smo PSC inspektora sigurnosti pomorske plovidbe za strane jahte i brodove koji je dužan u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i MARPOL konvencijom da izvrši inspekcijski nadzor – istakao je on, a prenosi RTCG.

R. P.

Podsjetio je da je tokom ribolovnog zabrana zabilježena rekordna zapljena nelegalnih sredstava, uključujući i agregate, pretvarače, sonde kao i druge opreme kojom su krivolovci godinama uništavali floru i faunu na Skadarskom jezeru.

Saičić napominje da je fokus Službe zaštite bio da suzbije lov strujom, koji osim uništa-

vanja riblje mlađi predstavlja i prijetnju za čitav ekosistem – jer stradaju i drugi vodeni organizmi, uključujući žabe, zmije koje su kolaterala te nedozvoljene metode izlova ribe.

Na pitanje da li u Službi zaštite imaju povratne informacije kakva je sudbina podnesenih prijava, Saičić je kazao da su gotovo svi slučajevi koje su prijavili u proceduri pred nadležnim državnim organima i pred sudovima.

KRIVIČNO GONJENJE Kako je kazao, definisanje, odnosno prepoznavanje lova strujom kao krivičnog djela, bez ostatka ili mogućnosti da se takve situacije podvedu pod prekršaj olakšaće posao Službe zaštite, uticaće i preventivno na potencijalne krivolovce, a oni koji se odluče na takvu vrstu uništavanja prirode sljedovaće odgovarajuća kazna. Naruku lovočuvarima, odnosno Službi zaštite na Skadarskom jezeru ide i to što su od

MUP-a, odnosno Uprave policije dobili plovilo koje koriste za posebne akcije.

– Njegova prednost je što može da uđe u zone plićaka bez poteškoća, a pritom je opremljen motorom od 150 konjskih snaga što će onemogućiti da krivolovci umaknu potjerama – naveo je Saičić.

Naglasio je da računajući i to plovilo, prvi put u NP Skadarsko jezero imaju na raspolaganju operativnih sedam plovila i jedan skuter.

– Kao što smo i najavili u prethodnom periodu, sistematizacijom smo povećali kapacitete Službe zaštite i primili značajan broj mladih ljudi –kazao je Saičić.

On je istakao značaj i doprinos postavljanja kamera na brojnim lokacijama na Skadarskom jezeru koje su uz odgovarajući monitoring doprinijele da nadzor, kontrola budu značajno unaprijeđene i omoguće pravovremenu reakciju protiv krivolovaca.

Uprava je uoči prestanka lovostaja na krapa, napravila

sastanak sa predstavnicima sportskih i privrednih ribolovaca kako bi kroz direktnu komunikaciju riješila nedoumice, ali i unaprijedila stanje i ograničila mogućnosti da dođe do nesporazuma i narušavanja pravila.

SPORTSKI RIBOLOV

Za sportski ribolov cijena dozvole za seniore je 100 eura, a penzionere upola jeftinije, dok se dnevna dozvola može kupiti na mjestu ribolova po cijeni od pet eura.

Prema riječima Saičića, samo za prvih mjesec dana od nastavka sezone bilo je prodato 890 dnevnih dozvola, a prošle godine nijedna, što ide u prilog opravdanosti inicijative da se inovira njeno stavljanje u promet na pravi način. Podsjetio je da se ove godine lovi po pravilima koja su važila i prethodnih sezona uz novi momenat – da su ribolovcima dostupne staze oko mosta na Vranjini, uključujući i plažu na Tankom rtu i lokaciju Rakite.

Sportska dozvola važi i za lov ostalih ribljih vrsta i jegulje, uključujući klasičan sistem ribolova dubinkom, plovkarenjem ili varaličarenjem, jednako za plasiranje mamaca sa obale, ili iz čamca. Upotreba čamaca na motorni pogon podliježe pravilima koja reguliše Lučka kapetanija Bar, kao neposredno nadležna. Ova pravila i novine dogovorene su između predstavnika sportsko-ribolovne zajednice i uprave Nacionalnog parka Skadarsko jezero na sastanku održanom 12. maja na Vranjini. Druge inicijative i zahtjevi biće razmotreni za narednu sezonu, uključujući i mogućnost snižavanja cijene godišnje dozvole koji će biti razmotren na nivou Ministarstva. Takođe, na sastanku je tada predloženo da zbog specifičnosti šaranskog ribolova (koji traži pripremu, prihranjivanje pozicije i nerijetko dugo čekanje) ne bude limita broja ulovljenih riba, kao i da se broj dozvoljenih štapova poveća na ukupno četiri. Iako je bilo prijedloga da se dozvoli lov sa mosta, taj momenat je zakonski limitiran činjenicom da norme propisuju zabranu ribolova na plovnom putu. I. P.

Ministarstvo prosvjete odgovorilo roditeljima da je rukovodstvo podgoričke škole ,,Milorad Musa Burzan“ učinilo sve po propisima

PODGORICA – Podgorička škola ,,Milorad Musa Burzan“ je, cijeneći prostorne i kadrovske mogućnosti, u skladu sa važećim propisima, a imajući u vidu broj učenika, ponudila francuski i italijanski jezik kao drugi strani jezik, a ne njemački, rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. Roditelji su se prekjuče oglasili u javnosti, tražeći da se poništi odluka o ukidanju njemačkog jezika kao izbornog

Nema njemačkog jezika za đake šestog razreda

za šesti razred i smatraju da postoje uslovi da se nastava izvodi. Njihov dopis stigao je i u Ministarstvo prosvjete, ali ovom resoru, sudeći prema odgovorima, nema ničeg tu spornog. Podsjećaju da je Prosvjetna inspekcija reagovala,

da je obavila nadzor i konstatovala da nema osnova da se preduzmu mjere iz nadležnosti tog organa. – Direktorica škole je na sjednici Nastavničkog vijeća 12. aprila 2023. godine predložila da se učenicima petog, od-

nosno budućeg šestog razreda ponude dva strana jezika i to francuski i italijanski. Nastavničko vijeće se sa tim složilo. Listu izbornih predmeta, među kojima su i strani jezici, razmatrali su i Školski odbor i Savjet roditelja. Škola

je svim učenicima petog razreda, odnosno budućeg šestog dostavila anketne listiće, odnosno izjave učenika o opredjeljenju za strani jezik. Nakon popunjavanja ankete, Škola je sačinila izvještaj u kojem je navedeno da je francuski jezik izabralo 46 učenika, a italijanski 137 – naveli su iz Ministarstva.

Podsjećaju da je Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano da učenici izučavaju engleski jezik od

prvog razreda kao obavezni predmet, a od šestog razreda kao obavezni predmet jedan od stranih jezika: francuski, ruski, italijanski, njemački, španski i druge jezike u skladu sa javno važećim obrazovnim programom.

Istim zakonom, dodaju oni, propisano je da je škola obavezna da učeniku ponudi najmanje dva strana jezika, a da drugi strani jezik učenik bira u skladu sa mogućnostima škole. N. Đ.

Vuk Saičić

S. VASILJEVIĆ

S.

S.

Bokokotorski zaliv

Maturanti

PODGORICA - Maturanti

srednjih škola u Podgorici odabrali su Španiju i Italiju za putovanje na ekskurziju. Učenici nekih škola su već pošli na put, neki broje sitno, a neki još uvijek ne znaju tačan datum. Cijene aranžmana su od 485 do 535 eura. Inflacija je dodatno otežala obezbjeđivanje novca iz kućnog budžeta, pa su roditelji primorani da podižu kredite kako bi ispratili svoju djecu na putovanje koje ostaje u sjećanju za cijeli život. Neki đaci su se odlučili na sezonski rad, kako bi sakupili novac, ne opterećujući roditelje.

Đaci Medicinske škole odabrali su maršrutu Italija –Francuska – Španija.

– Na put krećemo 19. septembra i ostajemo do 29. septembra. Ove godine veliki broj učenika se prijavio da ide na ekskurziju, oko 70 odsto. U saznanju smo da je dosta njih ljeto provelo radeći sezonski, kako bi sebi ovo putovanje priuštili i rasteretili kućni budžet. Do sada se za put prijavilo oko 180 maturanata – istakla je za Pobjedu pomoćnica direktorice Medicinske škole Branka Kovačević Cijena aranžmana, dodaje, iznosi 535 eura po učeniku.

- Za ekskurziju su učenici već uplatili po tri rate, a ostatak će isplatiti u jednakim mjesečnim ratama do 15. aprila 2024. godine. Godinama unazad, kao i ove godine putujemo sa turističkom agencijom Atlas tours – ističe Kovačević. Rajko Perović iz agencije

Kredit i za ekskurziju

Cijene aranžmana su od 485 do 535 eura. In acija je dodatno otežala obezbjeđivanje novca iz kućnog budžeta, pa su roditelji primorani da podižu kredite kako bi ispratili svoju djecu na putovanje koje ostaje u sjećanju za cijeli život. Neki đaci su se odlučili na sezonski rad, kako bi sakupili novac, ne opterećujući roditelje

Siromašnim đacima pomaže škola i drugari

Đacima koji nemaju novca da plate ekskurziju pomaže škola, a nerijetko i sami đaci koji prikupljaju dio novca za svoje drugare. Jedan od takvih primjera je Medicinska škola.

– Što se tiče učenika koji ne mogu sebi priuštiti odlazak na ekskurziju, postoji Fond škole za pomoć socijalno ugroženim.

U tom pravcu i djelujemo gdje je pomoć potrebna. Dešavalo se i nekih godina da su djeca za svog druga ili drugaricu prikupljala dio novčanih sredstava i time omogućila njihov odlazak na ekskurziju – poručuje za Pobjedu pomoćnica direktorice Medicinske škole Branka Kovačević

je Perović. Cijene aranžmana su od 485 do 535 eura po učeniku.

-Agencija nudi plaćanje u ratama – 30 odsto prije puta, a ostatak od oktobra ove godine do aprila sljedeće godine u sedam jednakih mjesečnih rata.

Atlas tours ističe da su đaci uglavnom birali putovanje u Španiju i Italiju.

- Aranžmani Španije u 10 dana obuhvataju posjetu i obilazak gradova - Venecija, Verona, Kan, Nica, Monako, Montekarlo i Barselona. Aranžmani

Italije od osam dana obuhvataju posjetu i obilazak gradova: Bolonja, San Marino, Rim, Firenca, Verona i Venecija –kaže Perović. Ove godine za sada imaju saradnju sa tri srednje škole u Podgorici.

Polovina prijavljenih đaka Mašinske škole odustala zbog promjene datuma

Maturanti Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković“ odabrali su maršrutu Italija – Francuska – Španija. Na početku se prijavilo 98 učenika, a onda je polovina odustala od ekskurzije jer je promijenjen datum putovanja.

– Bilo se prijavilo 98 učenika, sad se malo osulo, jer smo promijenili datum da se ne ide 15. septembra, nego najvjerovatnije oko 1. oktobra, još nijesmo utanačili. U toku

su prijave – kaže Keković-Dabetić

O cijeni aranžmana nije željela da govori, ističući da takvi podaci nijesu za javnost.

– Nijesmo još ustanovili tačan broj učenika koji treba da se prijavi, neki koji su odustali u međuvremenu, nemamo sve potrebne podatke. Završen je odabir turističke agencije koja organizuje ekskurziju – Atlas turs. O cijeni ne bi trebalo

javno da se govori zbog ostalih agencija. Na javnim nabavkama su dostupni svi podaci za one koji bi trebalo da ih znaju – kaže Keković-Dabetić.

Na sajtu Crnogorskih elektronskih nabavki (CEJN) piše da cijena usluge po učeniku iznosi 575 eura sa PDV-om. U ugovoru koji je škola potpisala sa Atlas agencijom stoji da se izvršilac obavezuje da će izvršiti usluge u trajanju od 11 dana počev od

- U Medicinskoj školi prijavilo se 180 đaka, u Građevinskoj školi ,,Inž. Marko Radević“ trebalo bi da bude oko 40 đaka (prijave su u toku) i u Mašinskoj školi ,,Ivan Uskoković“ bi trebalo da bude oko 41 učenik, prijave su u toku - doda-

Španija košta oko 535 eura, a Italija oko 485 eura sa uključenom pratnjom vodiča i ljekara tokom cijelog putovanja. Cijena zavisi od zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji – dodaje Perović.

Turističke agencije Globus tours i Vujović ove godine organizovali su ekskurziju za Srednju ekonomsku školu ,,Mirko Vešović“.

- Đaci su odabrali maršrutu

Italija – Francuska – Španija. Krenuli su 1. septembra, vraćaju se 11. septembra. Cijena aranžmana je 410 eura. Imaju dva polupansiona u Italiji, jedno noćenje sa doručkom, četiri puna pansiona u Španiji (Ljoret de mar). Tu su i obilasci Monte Karla, Monaka, Barselone, Kana, Verone, Venecije. Prijavilo se oko 220 učenika, plaća se u sedam rata, prva u maju, posljednja u novembru, oko 59 eura iznosi rata – kaže Pejović. Roditelji ističu da ekskurzija predstavlja veliko opterećenje na kućni budžet, te da je bez dobrog kredita teško isfinansirati sve to.

15. do 25. septembra.

Iz Agencije Atlas turs ističu da su u toku prijave za eks-

DPS-a u Skupštini Glavnog grada objavio fotogra je smeća po glavnom gradu

Ćulafić: Podgorička Čistoća da prekine da proganja neistomišljenike i okrene se uklanjanju otpada

PODGORICA- Nakon što sam i prethodnog mjeseca opominjao i upozoravao na stanje javne higijene i uklanjanja otpada iz naselja Gornja Gorica, odlučio sam da zajedno sa sugrađanima

iz tog dijela Podgorice fotografišemo nekoliko dana uzastopno stanje čistoće javnih površina”, objavio je na X mreži odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Stefan Ćulafić.

On kaže da su se tokom prethodnog perioda nadležni bavili progonom neistomisšljenika, a ne prioritetnim poslom, odnošenjem komunalnog otpada. Ćulafić je apelovao da gradonačelnica Injac pomogne i da

se angažuje mehanizacija preduzeća Čistoća kako bi se otpad redovno uklanjao. -Nikom nije u interesu da naš grad bude prljav, kao što je situacija, unazad nekoliko mjeseci- naveo je on. R.P.

kurziju đaka Mašinske škole ,,Ivan Uskoković“, te da bi trebalo da ih bude oko 41.

– Ja sam imao stereo efekat, dvije ekskurzije i matursko i polumatursko faktički za pola godine.Zatotrebadobarkredit. Dakle, za dvoje plus džeparac, neki skromni, trebalo je minimum 1.000 eura. Ćerka je išla na polumatursku ekskurziju, a sin na matursku. Sve je to išlo na rate, ali ispada mjesečno opet dosta. Posebno kad se na to dodaju pripreme za školsku godinu, mjesece u kojima stižu i zimski računi za struju. I onda otplatiš to i sačeka te april/maj i polumatursko i matursko. Naravno, da su cijene hrane iste kao prije dvije godine pa i ajde, a ovako sad te uporedo više ubije poskupljenje svega drugoga – kazao je jedan od roditelja.

Njegosava ŽIVANOVIĆ

podgoričkih škola ove godine odabrali Španiju i Italiju za putovanje, in acija otežala izdvajanje novca iz kućnog budžeta

D.

Maturanti podgoričke gimnazije već godinama putuju po Evropi

Mašinska škola ,,Ivan Uskoković“

Detalj iz Gornje Gorice

Odbornik

Crnom Gorom

KOLAŠIN – Briga o stanovništvu kao o najvažnijem resursu države, demografski problemi, negativni prirodni priraštaj, na jednoj strani prenaseljenja područja, na drugoj strani drastično smanjenje stanovništva i dominacija staračkih domaćinstava. Na sjeveru je 1961. godine živjelo 46,2 odsto stanovništva, a sada 25,5 odsto. Demografiji treba puno više institucionalne pažnje i institucionalnih odgovora, kaže naša sagovornica mr Mileva Brajušković-Popović, doktorantkinja demografije i saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Ona podsjeća da se osnovni i najznačajniji podaci o stanovništvu dobijaju popisom stanovništva. Popis predstavlja statističko istraživanje koje treba da se sprovodi svakih 10 godina. Tako se dolazi do sveobuhvatnih, kvalitetnih i međunarodno uporedivih podataka od neprocjenjivog značaja za budući razvoj države.

– U državama koje misle na budućnost svoje djece, popis stanovništva služi za identifikaciju demografskih, socijalnih, ekonomskih problema. Kod nas se, nažalost, pitanje popisa zloupotrebljava u političke svrhe, pa partije zarad postizanja političkih poena insistiraju na pitanjima o vjeri, naciji i jeziku, čime se dodatno podstiču tenzije i podjele koje ne mogu donijeti ništa dobro. U svim istraživanjima sprovedenim u posljednjih pet godina, od 30 do 50 odsto mladih ljudi se izjasnilo da žele da napuste Crnu Goru, a kao razlog su naveli intenzivnu politizaciju društva kao i stvaranje vjerskih, nacionalnih i

RAZGOVOR: Mileva Brajušković-Popović, doktorantkinja demogra je i saradnica u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Da roditelji ne govore „učite jezike i bježite odavde“

Treba da se promijenimo zbog sebe, a ne zbog EU, Amerike, Rusije. Više „osnovaca“ u Podgorici nego na cijelom sjeveru kojem „pripada“ pola državne teritorije. Još bez institucije ili kancelarije koja se bavi demografskim problemima. Neophodna decentralizacija i moći, ali i nansija da bi se desila nova disperzija stanovništva

političkih tenzija. Mislim da bi ovaj podatak zaista trebao da bude crveni alarm za naše političare, jer lica koja učestvuju u popisu nijesu u obavezi da se izjasne o pitanjima koja se odnose na nacionalnost, vjeru i jezik, već se ostavlja mogućnost svakom licu da može, a ne mora odgovoriti na ova pitanja – kaže Mileva Bra-

jušković-Popović.

Crna Gora je ušla u posttranzicionu demografsku fazu koju karakteriše niska stopa nataliteta. Sve je počelo polovinom XX vijeka kada kreću intenzivne demografske promjene, odnosno prirodna i mehanička kretanja stanovništva uslovljena industrijalizacijom, urbanizacijom, deagrarizaci-

Najveći broj rođenih lica zabilježen je 1954. godine kada je rođeno 14.428 djece. Od tada je taj broj u stalnom smanjenju, da bi u 2022. godini bio zabilježen najmanji broj rođene djece od kada se vodi statistika –

NIKŠIĆ – Mještani nikšićkih sela Jasenovo Polje, Praga, Zauglina i Lipova Ravan i juče su na sat blokirali magistralni put koji vodi od Nikšića ka Žabljaku i Šćepan Polju, izrevoltirani što ih ignoriše lokalna uprava i ne odgovara na njihove više puta upućivane zahtjeve da im se izgradi vodovod.

Žitelji ovih sela i prošle nedjelje su protestovali na magistrali, a juče su najavili da će do srijede čekati reakciju nadležnih, te da će, ukoliko je ne bude, radikalizovati proteste, jer ne prihvataju da su žedni, a žive na svega nekolika klometra od vidrovanskog izvorišta koje vodom snabdijeva na desetine hilja-

7008 djece. Tokom 2020. godine je zabilježen negativan prirodni priraštaj koji je nastavljen i u dvije naredne godine. Razlog za smanjenje prirodnog priraštaja leži i u smanjenim stopama fertiliteta, odnosno smanjenom

broju rađanja po ženi. Stopa ukupnog fertiliteta 1951. godine bila je 4,6 po ženi, dok je danas 1,8 po ženi što znači da ne obezbjeđujemo ni prostu reprodukciju stanovništva – objašnjava Mileva Brajušković-Popović.

jom. Naša sagovornica smatra da je značajno počeo da se mijenja položaj žene u društvu. – Mijenja se njen obrazovni proces, odlaže se roditeljstvo, dolazi do pomaka vrednosne orijentacije sa porodice na pojedinca. Pojedinci snižavaju reproduktivne norme jer ih veći broj djece onemogućava u samorealizaciji i ispunjenju profesionalnih ciljeva jer im to redukuje i dohodak i slobodno vrijeme. Smanjenju stope prirodnog priraštaja uticalo je i povećanje očekivanog trajanja života i veće učešće starih lica. U toku 1953. godine imali smo učešće 7,3 odsto starih lica, dok danas učešće lica iznad 65 godina života iznosi 16,4 odsto ukupne populacije. Dolazi do demografskog starenja. Prema popisu iz 2011. godine, najteža situacija je u Šavniku i Plužinama koji su bili u najdubljoj demografskoj starosti. U stadijumu duboke demografske starosti bili su Žabljak, Pljevlja, Kolašin, Andrijevica, Cetinje, Kotor i Herceg Novi. Ostale opštine su bile u stadijumu demografske starosti dok je Rožaje bilo najmlađa opština u Crnoj Gori, sa stanjem koje je na pragu demografske starosti – objašnjava Mileva Brajušković-Popović. Demografske razlike su stvarane migracijama na relaciji selo – grad kao i na relaciji sjever države prema Podgorici i Primorju. Sjever na skoro 50 odsto teritorije ima 25,5

Tek obrađeni podaci za pet mjeseci 2023 godine,pokazuju da je prirodni priraštaj na nivou države pozitiva jer ima 50 više rođenih lica od onih koji su umrli.Ne smijemo dopustiti da nas ovaj pozitivan rezltat zavara jer nije rezultat demografski riješenih problema.Analiza podataka po opštinama nam pokazuje da je u 17 opština zabilježen negativan prirodni priraštaj,da je u Ulcinju i Baru izjednačen broj umrlih i rođenih a da je u svega 6 opština prirodni priraštaj pozitivan – Podgorica.Zeta,Tuzi,Budva,Tivat i Rožaje.Podaci iz prvih pet mjeseci na sjevernom području pokazuju da se situacija nije popravila nego je ili gota ili je zadržana na prethodnom nivou,Zbog toga bih razlog za „plus“ u prvih pet mjeseci ove godine tražila u velikom broju doseljenih lica (oko 80.000 lica u toku prošle godine) u našu državu,koja su sa sobom „donijela“ i određeni broj rađanja.Tim prije što je rezultat upravo bolji u mjestima migracije kao što su Podgorica,Budva,Tivat,objasnila je Mileva Brajušković Popović.

odsto stanovništva, a 1961. godine je imao 46,2 odsto. Podgorica sa 10 odsto teritorije ima 31,3 odsto stanovništva. Ukupan broj učenika u osnovnim školama sjevera države je 15.807 dok je u Podgorici bilo preko 21.400 osnovaca, navodi primjere Mileva Brajušković-Popović, podsjećajući da je pravilo migracija „idem tamo gdje mi je bolje“. – Glavni demografski problemi Crne Gore su velike disproporcije u kretanju i broju stanovnika po regionima. Populaciona ispražnjenost sjevernog regiona, gdje su posebno ugroženi Žabljak, Šavnik i Plužine, „pritiska“ Podgoricu i Budvu, gradovi se neplanski topografski šire, ugrožava se obradivo zemljište, a na drugoj strani sela su i ekonomski i demografski opustošena i obradive površine se ne koriste. Učešće starog stanovništva je veće u svim regijama. Javlja

se disproporcija između aktivnog stanovništva i broja penzionera što opterećuje aktivno stanovništvo. Uprkos brojnim demografskim problemima, Crna Gora nema još uvijek ni jednu instituciju ili kancelariju koja se bavi demografskim pitanjima. Neophodan nam je jedan dobar institucionalan okvir koji će se baviti analizom podataka, predlaganjem i monitoringom predloženih mjera. Bez kvalitetnih populacionih politika ne nazire se rješenje demografskih problema Crne Gore. Potrebna je decentralizacija proizvodnje, obrazovnih, zdravstvenih, administrativnih usluga, preraspodjela novca ako želimo novu disperziju stanovništva, poboljšanje životnog standarda i nova društvena klima ako hoćemo da zadržimo stanovništvo unutar naših granica –zaključila je Mileva Brajušković- Popović. D. DRAŠKOVIĆ

Traže da se izgradi vodovod, a od srijede moguća i radikalizacija protesta

da domaćinstava u gradu podno Trebjese i brojnim selima. Tvrde i da su istražne bušotine potvrdile da u njihovom kraju ima 90 sekundnih litara vode, što bi dovoljno bilo da se riješi njihov višedecenijski problem.

Na Jasenovom Polju i u Pragi ima uglednih poljoprivrednika, stočara, ima taj kraj i izuzetne potencijale za razvoj turizma tim prije što su na prometnoj saobraćajnici, ali nedostatak vodovoda je razlog zbog kojeg mladi napuštaju selo. Od

2013. godine lokalnoj upravi šalju zahtjeve da se riješi njihov problem, ali niko im od tada nije čak ni odgovorio ni sa lokalne ni sa državne adrese.

Iz lokalne uprave su reagovali i predsjednik Marko Kovačević je kazao da aktuelna vlast ne može za dvije godine riješiti sve probleme koji su decenijama odlagani. Kazao je i da su svakako imali namjeru riješiti pitanje vodosnabdijevanja u ovim selima, da se uskoro očekuje rekonstrukcija magi-

stralnog puta od Vidrovana do raskrsnice u podnožju Vojnika, te da će u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i preduzećem Vodovod pokušati da iznađu najoptimalnije rješenje za izgradnju vodovodne mreže. Čelnik grada podno Trebjese istakao je da je baš čudno da se u vrijeme vladavine komunista i DPS-a nijesu toliko bunili mještani sela. Već sad žele pritiscima i protestima da dolaze do rješenja i to za nemoguće kratko vrijeme. Ra. P.

Stanovnici Jasenovog Polja i Prage i juče blokirali saobraćajnicu Nikšić – Žabljak i Plužine

Mileva Brajušković-Popović

Sa blokade saobraćajnice

Pet mjeseci 2023 – 50 više rođenih lica nego umrlih

Godine 1954. se rodilo 14.428 djece, a 2022. godine 7.008 djece

SPREGA MAFIJE I DRŽAVE U SRBIJI: Inspektori koji su otkrili plantažu marihuane smijenjeni uoči novog ročišta

BEOGRAD - Pritisci državnih čelnika kroz izjave, opstrukcija istrage, praćenje i zastrašivanje inspektora do toga da im je ugrožen život prate suđenje „Jovanjica 1“, koje je kulminiralo smjenom onih koji su otkrili najveću plantažu marihuane u Evropi.

– Smjene inspektora su trzaj korumpiranog sistema. Centri moći smjenom pokušavaju da lažiraju sadašnjost i demontiraju prošlost, ali će se inspektori izboriti sa zloupotrebom struktura koje su okupirale dio institucija – tvrdi advokat Zdenko Tomanović, koji brani Slobodana Milenkovića Advokat Borivoje Borović kaže da je na djelu borba između prevlasti pravosuđa i političara.

– Političari su mislili da mogu do samog kraja da stave pravosuđe pod kontrolu, međutim, kao amateri, oni se otkrivaju u javnosti da su direktno zainteresovani iza ovog krivičnog djela i za samog Koluviju - ocjenjuje Borović.

NEPOSLUŠNI POLICAJCI

Dušan Mitić i Slobodan Milenković, inspektori Odjeljenja za suzbijanje narkotika, smijenjeni su uoči pripremnog ročišta zakazanog za 29. septembar, nakon kojeg je trebalo da se formira predmet „Jovanjica 3“.

– Glavni motiv za njihovu smjenu je „Jovanjica 3“ - jer bi se tu otkrila povezanost države sa Koluvijom - rekla je Slavica Radovanović, narodna poslanica i penzionisana pukovnica policije.

Ovi inspektori su 14. novembra 2019. godine otkrili plantažu marihuane nadomak Beograda na imanju „Jovanjica“, registrovano za proizvodnju organske hrane. Tada je na „Jovanjici“ ukupno zaplijenjeno 3.954 kilograma droge, nakon čega je počeo sudski proces „Jovanjica 1“, dok se početak procesa „Jovanjica 2“ očekuje, a „Jovanjica 3“ je u najavi.

OBAVJEŠTAJCI U

NARKO-BIZNISU

U oba postupka prvooptuženi je vlasnik „Jovanjice“

Predrag Koluvija i njegovi radnici, dok se u drugom postupku, osim Koluvije, sumnja i na radnike vojnih i civilnih obavještajnih agencija: dva iz Bezbjednosno- informativne agencije (BIA), tri policajca, jedan oficir Vojno-obavještajne agencije (VOA) koji je u bjekstvu i dva civila. Oni su Koluviji pružali zaštitu i logističku podršku,

Politički vrh hoće da spriječi istragu za „Jovanjicu“

Političari su mislili da mogu do samog kraja da stave pravosuđe pod kontrolu, međutim, kao amateri, oni se otkrivaju u javnosti da su direktno zainteresovani i za ovo krivično djelo i za samog Koluvijuocjenjuje Borović

Da li je „Jovanjica“ bila državni projekat koji je otkriven mimo znanja tadašnjih ministara vojske, policije i obavještajnih službi, čiji su radnici umiješani u proizvodnju i distribuciju droge

komunicirali su u čat grupi na tajnoj aplikaciji: ko će i kada dežurati na imanju Jovanjica i planirali kako da utiču na svjedočenje i medije da se ne širi vijest o Koluvijinom hapšenju....

U prvom postupku Koluvija je optužen za organizovano uzgajanje i prodaju marihuane, a u drugom da je bio vođa grupe koju su činili policajci i pripadnici drugih bezbjednosnih službi koji su obezbjeđivali imanje i pomagali mu.

Smjene inspektora su trzaj korumpiranog sistema. Centri moći smjenom pokušavaju da lažiraju sadašnjost i demontiraju prošlost, ali će se inspektori izboriti sa zloupotrebom struktura koje su okupirale dio institucija – tvrdi advokat Zdenko Tomanović, koji brani Slobodana Milenkovića

I Bratislav Gašić, sadašnji ministar policije, nekoliko puta je dovođen u vezu sa Koluvijom, o čemu navodno svjedoči telefonska prepiska, pa je Gašić u parlamentu Srbije u junu naveo da se sa Koluvijom jednom dopisivao i to kada mu je Koluvija čestitao Dan BIA. Gašić je na čelu BIA bio od 2017. do 2022. godine.

Smjeni inspektora prethodio je zahtjev iz juna mjeseca inspektora Milenkovića Tužilaštvu za organizovani kriminal – da se nastavi istraga na „Jovanjici“ i otkriju finansijeri i način distribucije droge. Međutim, taj zahtjev je protu-

mačen kao pružanje otpora u MUP-u i nakon njega pojačale su se prijetnje upućene Mitiću i Milenkoviću.

Mitić je na suđenju izjavio da je policija htjela da uhapsi i Bratislava Gašića, kao i da je pretresom Koluvijine kancelarije pronađeno ovlašćenje VOA prema kojem je on potpukovnik te službe – a imao je i lažnu policijsku značku iz 2009. godine.

Koluvija je, inače, uhapšen slučajno: policija je zaustavila vozilo ,,audi A8“ u kojem je Koluvija bio suvozač i pokazao policijsku legitimaciju, provjerom u siste-

šansa Srbije i da su potrebni sezonski radnici...“ Ta poruka je emitovana na zvaničnom sajtu Ministarstva odbrane. Godinu poslije hapšenja Koluvije, Vulin je na mjestu ministra unutrašnjih poslova izjavio da „Jovanjica“ nema veze sa Koluvijom, već je cilj da se uhapsi brat predsjednika Srbije Andrej i tako izvrši pritisak na Vučića da podnese ostavku... „Sud će odlućiti da li će Koluvija biti osuđen ili neće i da li je na njegovoj plantaži proizvedena marihuana – rekao je Vulin. Osim Vulina, u cio postupak se izjavom prije godinu dana uključila i nekadašnja državna sekretarka Dijana Hrkalović, koja je trenutno pod optužnicom zbog trgovine uticajema u momentu hapšenja Koluvije je bila državna sekretarka MUP-a. Ona je prije godinu dana tvrdila da se cio postupak namješta zbog pritiska na Vučića, a prije dvije sedmice je izjavila da je inspektor Milenković, koji je otkrio Jovanjicu, korumpirani policajac i da je saradnik mafije. Samo Nebojša Stefanović, ministar policije u momentu otkrivanja „Jovanjice“, ne komentariše slučaj, osim što je po izbijanju afere rekao da je spreman da ide na poligraf. Stefanović je, inače, u početku bio optužen da je predvodio grupu koja je htjela da sruši Vučića ovom aferom i označavan je kao američki čovjek, da bi ubrzo ostao bez partijskih i državnih funkcija.

VUČIĆEVA

TUMAČENJA

mu policajci su utvrdili da je ona falsifikat i onda je krenula istraga...

DVOJAC VULIN –

HRKALOVIĆ

U međuvremenu, sadašnji šef BIA Aleksandar Vulin stavljen je na crnu listu SAD, a u momentu otkrivanja „Jovanjice“ i hapšenja njenog vlasnika Koluvije bio je ministar odbrane, od 2017. do 2020. godine. Vulin je nekoliko puta bio na imanju „Jovanjica“ prije pronalaska droge i uslikan je u radničkim pantalonama na zasadima paradajza izjavivši da je to „razvojna

Koluvija je pušten iz pritvora nakon skoro dvije godine, nosi nanogicu, redovno se obraća na Tviteru, dao je intervju koji je vodio njegov advokat i narodni poslanik Vladimir Đukanović

Predsjednik Srbije je u više navrata komentarisao Jovanjicu: prvo je tvrdio „nije mi jasno šta je suština Jovanjice“, zatim „neću dati da se zaborave laži o Jovanjici, kao pitbul ću da grizem do posljednjeg dana“, a kasnije da je taj slučaj „kao hibridni rat protiv Srbije“, da je „cilj Jovanjice spinovanje i napad na njegovog brata Andreja“, da Koluvija „nije imao deset tona kokaina“ pa da bude toliko u pritvoru..., „kad sam čuo da su hteli da uhapse Batu Gašića sve mi je postalo jasno“... Violeta CVEJIĆ

Smijenjeni inspektor Slobodan Milenković

Zdenko Tomanović

Borivoje Borović

Do kuće Novice Cerovića u šavničkom selu Tušina ne vode nikakvi putokazi, a vlasnici odlučni da prodaju

Čekaju da im država odgovori li kupiti dom crnogorskog bana

Problem je što je kuća uglavnom prazna i zaključana. Mi smo ovdje samo ljeti. Naravno, nikada najvrednije stvari ne ostavljamo u kući, već ih nosimo na sigurno. Kad mi dolazimo ljeti, Novičini najvredniji predmeti ponovo su u njegovoj sobi – kazala je Smilja Cerović

PODGORICA – Ako bi vas put ovih dana nanio kroz Tušinu, a da pritom znate da se u ovom šavničkom selu negdje nalazi kuća Novice Cerovića, ne biste je umjeli naći osim da pitate mještane, jer nigdje nema nijednog obilježja ili putokaza. Burna životna priča crnogorskog bana, senatora i vojvode, na taj način je potpuno sklonjena od znatiželjnih turista, a tome doprinosi i činjenica da je sve manje onih koji bi prenosili istine i predanja o ovoj znamenitoj istorijskoj ličnosti.

Iako je kulturno dobro pod zaštitom države, od 1961. godine, kuća je uglavnom zatvorena, a priču o Novici Ceroviću tokom dva-tri mjeseca ljeti održavaju samo učiteljica u penziji Bosa Cerović i njena ćerka Smilja, profesorica fizike takođe u penziji. Obje žive u Beogradu, a u Tušini su uglavnom od juna do septembra, zavisno od vremenskih prilika. Društvo im povremeno pravi i Novičin praunuk, hirurg Branislav Cerović iz Nikšića, u penziji već više od desetak godina. Nasljednici i vlasnici kuće odlučni su da prodaju dom svog pretka, jer im je krivo što je kuća toliko dugo zatvorena, a i već su umorni od dočekivanja onih koji uspiju

da se probiju do njihovih vrata i zatraže da ih neko uvede u uzbudljivi svijet Novice Cerovića.

MINISTAR I ZAKON

Inicijativa o prodaji kuće stigla je i do Ministarstva kulture 2019. godine, pa je tim povodom u Tušini boravio i tadašnji ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Tom prilikom predstavnici Opštine Šavnik upoznali su ministra sa stanjem u kojem se nalazi ovo kulturno dobro, a na osnovu dopisa Bose Cerović i izvještaja komisije. Bilo je govora i o prodaji kuće, pa je dogovoreno da se sve formalizuje i sa ovjerenim pristankom svih vlasnika doma Novice Cerovića. Zbog početka pandemije korona virusa, priča je gotovo zamrla tokom 2020. godine, osim što je predsjednik Opštine Šavnik Vlatko Vuković u junu te godine uputio dopis Cerovićima u kojem ih podsjeća na posjetu ministra i interesovanje za kupovinu kuće.

- S obzirom na to da je protekao određeni period, zbog nemogućnosti stupanja u komunikaciju sa vama kao nasljednicima kuće Cerovića, a kako bi vam ujedno i predočili interesovanje Ministarstva kulture za kupovinu ovog nepokretnog kulturnog dobra, želimo da vas uputimo na zakonsku proceduru koju je neophod-

no ispoštovati ukoliko ste kao vlasnici saglasni za prodaju kuće – naveo je u pismu Vuković. On je citirao član 44 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u kojem se ističe da se kulturno dobro u privatnoj svojini može prodati neposrednom pogodbom ili na aukciji. Shodno članu 45, pravo preče kupovine ima država, a to pravo država može prenijeti i na opštinu. Sa druge strane, država i opština mogu se odreći prava preče kupovine kulturnog dobra.

- Vlasnik kulturnog dobra koji želi da proda kulturno dobro neposrednom pogodbom dužan je da ga prvo, preko Ministarstva, ponudi državi. Ponuda iz stava 1 ovog člana traje

najmanje 60 dana. Ako se država ili opština odreknu prava preče kupovine kulturnog dobra ili ne odgovore na ponudu u roku iz stava 2 ovog člana, vlasnik kulturnog dobra može to kulturno dobro prodati drugom licu, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova koji su bili ponuđeni državi, odnosno opštini – navodi se, između ostalog, u Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, čije članove je citirao Vuković. Ovo pismo je bilo i posljednje na temu prodaje kuće Novice Cerovića. Pored korone, 30. avgusta 2020. promijenila se i vlast, pa je priča o domu Cerovića potpuno zaboravljena. Bar od strane države. Ovih da-

na u Tušini, ideju o prodaji kuće još čvrsto održavaju Bosa, Smilja i Branislav, koje je novinar Pobjede posjetio sredinom avgusta.

- Problem je što je kuća uglavnom prazna i zaključana. Mi smo ovdje samo ljeti. Naravno, nikada najvrednije stvari ne ostavljamo u kući, već ih nosimo na sigurno. Kad mi dolazimo ljeti, Novičini najvredniji predmeti ponovo su u njegovoj sobi – kazala je Smilja. Prisjetila se da je tokom 2019. godine bilo najviše govora o prodaji kuće.

- Htjeli smo da prodamo kuću državi, ali je onda krenula korona i sve je to stalo. Trebalo je da mi pošaljemo papire, odnosno ovlašćenja nasljednika, a onda da izađe komisija i procijeni kuću. Korona je sve po-

remetila. Političke promjene, takođe, sve su zaustavile – rekla je Smilja.

Umjesto dva-tri mjeseca tokom ljeta, prema njenim riječima, kuća bi trebalo da bude otvorena tokom čitave godine.

- Na području Šavnika ima dosta kulturno-istorijiskih spomenika, samo bi trebalo da se to nekako uveže, da ljudi znaju da je ova kuća stalno otvorena, da mogu da je obiđu tokom cijele godine – kazala je Smilja.

ODGOVORNOST

Mlađi potomci nijesu baš mnogo zainteresovani za priču koju baštini kuća Novice Cerovića. Žive van Crne Gore, imaju svoje živote i druge poslovne obaveze. Smilja i Bosa umorni su od dočekivanja turista. Pogotovo Bosa.

SOBA NOVICE CEROVIĆA: Krevet (desno) na kojem se Cerović upokojio i drugi krevet (lijevo) koji mu je poklonio kralj Nikola

Bosa, Branislav i Smilja Cerović ispred kuće Novice Cerovića u Tušini

Sto Novice Cerovića sa predmetima koji su mu pripadali

prodaju ovo kulturno dobro

hoće bana

- To je odgovornost i veliko opterećenje za članove porodice. Nijesi vazda raspoložen, što bi se reklo – ujedao bi – ali moraš da se nasmiješ, dočekaš grupu ljudi i da pričaš kao da si najsrećniji na svijetu. Evo i ja, a skoro mi je stotinu godina, pa i dalje preuzimam obavezu da dočekujem turiste i da im pričam o Ceroviću – priča Bosa. Od objavljivanja ovog članka u Pobjedi, Bosa očekuje da se država ponovo zainteresuje, te da pošalje komisiju koja bi procijenila kuću i sporazumjela se sa porodicom.

- Potom da se donese neki plan kako dalje da se radi, da se Novičina kuća ne zaboravi. Ako se bude nastavilo ovako, Novica se zaboravlja – rekla je Bosa. Podržava je Branislav, ogorčen što Opština nije postavila putokaz do kuće.

- I ne čudi me, kod nas je mnogo šta zapušteno. Kuća je malo zavučena. Ranije je mnogo više ljudi dolazilo. Danas ljudi ne znaju, moraju da pitaju gdje je kuća Novice Cerovića. Sad je problem, mi smo ostarali, a treba dočekati turiste, objasniti im, ispričati priču. Najveći teret je povukla Bosa, koja je decenijama predstavljala kuću turistima, učenicima... A u ovu kuću dolazili su i političari, ambasadori, ljudi sa svih strana svijeta – kazao je Branislav.

Na pomen političara, Smilja se prisjetila i bivšeg predsjednika Mila Đukanovića koji je jednom obišao kuću. Za tu priliku, kako je kazala, asfaltirano je stotinjak metara puta do kuće.

- Svi političari koji su dolazili, iskazali su veliko poštovanje prema Novici Ceroviću i uvijek su pokazivali interesovanje da se ova priča sačuva –kazala je Smilja.

Ukoliko bi kuću prodali državi, Bosa kaže da je plan da od tih para na imanju podignu novu

Carskim ordenjem se konji ne potkivaju

dokumentovanje pada

PODGORICA – Živite u jednoj čudesnoj i divnoj zemlji. Radujem se što sam prvi put ovdje i nadam se da ću dolaziti češće – rekla je Olga Tokarčuk, poljska književnica, na dodjeli nagrade „Književni plamen“ u Budvi.

Bosa Cerović je ispričala i jedno predanje vezano za malo udubljenje na medaljonu, spomenici koju je Novica Cerović dobio od ruskog cara Nikolaja. Naime, orden je u Rusiji predat Mirku Petroviću, uz molbu da ga odnese Novici u Crnu Goru.

- Međutim, Mirko je to izgleda malo skrajnuo. Kad je došao ruski izaslanik Potapov, pitao je Novicu je li dobio orden koji mu je car poslao. Novica se začudio, nije ništa znao o ordenu. Kad je došao Mirko, Novica ga je upitao za orden, a Mirko je uzeo orden i bacio put Novice uz riječi: „Evo ti, bane, pa potkuj konja“. Novica mu je odgovorio: „Dobro, Mirko, vidjećmo kod Potapova da li se sa carskim ordenjem potkivaju konji“. Tu se umiješala kraljica, govoreći Novici: „Ne, kumim te bogom, od naše ti kuće kumstvo“... Ne bi to Novica ni uradio, nego je bio ponosit, morao je Mirku odgovoriti. Evo vidi se na ordenu da je malo ulupljen, nakon što ga je Mirko bacio – priča Bosa Cerović.

kuću u kojoj bi se porodica ljeti okupljala, a da stara Novičina kuća bude svojevrstan muzej, sa kustosom koji bi brinuo o turistima i predmetima. Na prizmelju i spratu kuće danas žive Smilja i Bosa, a na spratu je ostala sačuvana, autentična Novičina soba. Kao u najboljim danima, Bosa je novinara Pobjede provela kroz kuću, pokazala sobu i predmete vezane za Novicu. Sve je u ovoj sobi staro i originalno, od masivnih, malih drvenih vrata, sa očuvanom bravom i ključem iz 19. vijeka, potom jedong kreveta na kojem se Novica upokojio i drugog koji mu je poklonio kralj Nikola, njegovog stola, stolice, demirlije, burenceta za rakiju. Tu je i štap sa konjskom glavom, koji je na poklon dobio od Njegoša, budući da je Novica često pratio velikog pjesnika tokom njegovih boravaka u Italiji. U starom, drvenom sanduku, pohranjeno je Novičino ordenje. Bosa pokazuje orden sa zvijezdom od ruskog cara, potom orden za hrabrost i za samostalnost Crne Gore. Pokazuje i medalju Obilića.

- A ovo je orden od Franca Jozefa. U njemu ima mali prostor ostavljen da se ubaci tableta cijan-kalijuma, ako ga zarobe da je popije, što bi dovelo do trenutne smrti. Ovaj orden su mogle da nose samo visoke ličnosti – kazala je Bosa. Pokazala je i Danilovu zvijezdu, ali i orden od turskog sultana jer je Novica, kako je istakla, bio poznat po humanom tretmanu Turaka koji bi završili u zarobljeništvu.

- Riječ je, dakle, o izuzetno vrijednom ordenju, što samo po sebi govori kakav je Novica bio čovjek – kazala je Bosa.

Kad god dolazi u neku novu zemlju, prema njenim riječima, uvijek provjerava kako se taj prostor odražava u mitologiji, jer želi da sazna svijet odozdo.

BEZ ODGOVORA

Kuća je više puta dograđivna, popravljana, bila je i zapaljena tokom crnogorsko-turskih ratova. U kući je boravio i čuveni Smail-aga Čengić, koga su 1840. godine na Mljetičku ubili ustanici Drobnjaka, Uskoka i Morače, predvođeni Novicom Cerovićem.

Smilja priča da je prvobitno kuću napravio Novičin otac, pop Milutin. Novica je u njoj živio sa svojom mnogobrojnom porodicom. Imao je osam sinova.

- Kako su sinovi odrastali, on ih je podijelio, pa su dobili imanja po Tušini. U kući je ostao najmlađi sin Jevrem, zatim njegov sin Uroš, pa Miladin i Stevan, moj otac. U toj kući se stalno živjelo, moj stric je živio do smrti, 2017. godine. Sve do smrti mog strica, kuća je bila stalno otvorena – kazala je Smilja.

Na kraju susreta, Bosa i Smilja pokazuju i Knjigu utisaka. Decenije zabilješki, utisaka ljudi sa raznih strana, od domaćih i stranih turista, do ambasadora i političara. Svi ističu kako im je bila čast što su mogli da „ugrabe“ ovaj mali djelić istorije Crne Gore i da se bliže upoznaju sa crnogorskim banom, vojvodom i senatorom.

Rastajemo se sa uvjerenjem da se priča o Novici neće ugasiti. Lopta je sada u dvorištu države. No, državne institucije, poput Ministarstva kulture i medija nijesu Pobjedi odgovorile na pitanje da li su i dalje zainteresovani za kupovinu kuće. Kao i mnogo puta do sada kada su u pitanju kulturna dobra, od državnih institucija smo dobili samo – muk i ignorisanje. Ni iz kabineta predsjednika Opštine Šavnik, takođe, nijesmo dobili odgovore na pitanja o kupovini kuće Novice Cerovića. Jovan NIKITOVIĆ

- Zato me je inspirisala priča o Kadmu i Harmoniji, koji su kao stari bračni par izabrali ovo mjesto da tu pobjegnu i tu se nasele. Zato mislim da ovo mora biti dobro mjesto za stanovanje – rekla je Tokarčuk. Nagrada „Književni plamen“ ove godine je dodijeljena u okviru festivala „Ćirilicom“, a prisutnima na sceni između crkava u Budvi su se obratili i predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva doc. dr Predrag Zenović, prof. dr Aleksandar Jerkov i direktor „Nove knjige“ Predrag Uljarević. S ovogodišnjom laureatkinjom razgovarao je književni kritičar Pavle Arbutina

PRIPADNOST

Nobelovka je istakla da se oduševljavamo harmonijom i poretkom, ali činimo sve da to uništimo.

- Suština svijeta je neprekidno rušenje harmonije i kriza koja čini da vrijeme teče, a naše priče potiču upravo iz tog nemira i straha koji budi to rušenje harmonije i rušenje reda, i to je suština ljudskog iskustva. Književnost dokumentuje naš strah i naš nemir. Dakle, pisanje nije radosno ushićenje, to je nepre-

kidno dokumentovanje pada.

Ali, u profesiji pisca postoji trenutak radosti, pa čak i sreće. To se dešava upravo onda kada u književnosti pronalazimo razlog da stvaramo zajednicu. Zajednica ljudi koji čitaju iste knjige mnogo je jača nego što mislite, jer na taj način učestvujemo u istoj, produbljenoj stvarnosti. Ne postoje nacionalne književnosti, to bi bila suviše površna distinkcija, razlikovanje koje nije dostojno pojave koja je tako duboka i tako uzbudljiva. Književnost nastaje na mnogim jezicima, poput jednog superorganizma koji živi u sredinama kojim upravljaju mnogi bogovi. Veoma sam srećna i čast mi je što danas primam ovu nagradu. Moja radost je još veća time što su ovdje sa mnom moji prevodioci, koji kao niko drugi čine da nastaje ta čitalačka zajednica koju zovemo literatura – rekla je Tokarčuk. Zahvalila je svojoj prevoditeljki Milici Markić koja ju je povezala s ovim prostorima. - Pokazalo se da ja u ovoj sredini imam toliko puno čitalaca i do mene su stizala vrlo privatna pisma koja su govorila da su moje knjige ovdje čita-

ne. Zbog toga osjećam vezu i neku vrstu pripadnosti ovom prostoru. Zbog toga ovu nagradu osjećam kao i vezu sa tim čitaocima i potvrdu čitalaca. Lako je dobiti Nobelovu nagradu, ali dobiti „budvansku nagradu“, to je nešto – rekla je Tokarčuk.

MUZIKA

Zenović je istakao da je u pitanju spisateljica čije ime u našem, evropskom horizontu kulture pokazuje upravo one znake koji toj kulturi nedostaju i za koje se valja boriti. Uljarević je istakao da su osnivajući Nagradu „Književni plamen“ imali u vidu pisce kao što je Olga Tokarčuk. - Nismo željeli još jednu od mnogih književnih nagrada, niti smo htjeli obične i rutinske događaje. Čitajući pisce „Književnog plamena“ i predstavljajući njih i njihove knjige, među našim čitaocima mi nastavljamo da naša sredina bude dio evropske kulture i međunarodnog književnog i kulturnog dijaloga – rekao je Uljarević.

Program je vodila glumica Ivana Mrvaljević, a u muzičkom dijelu nastupio je gitarista Marko Prentić D. E.

Premijerni koncert novog gudačkog ansambla

Gosl večeras u KIC-u

PODGORICA – Gudački kvartet Gosl predstaviće se premijerno pred podgoričkom publikom na cjelovečernjem koncertu, večeras u 20 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 20 sati. Koncert ovog novoosnovanog kvarteta održaće se u okviru ciklusa „Kamerna muzika“.

Sastav je oformljen prošle godine na Ljetnjem kampu za kamernu muziku, a čine ga violinisti Luka Perazić, Viktor Huter, violista Petar Obradović i violončelista Sari Šaćiri. Na programu kamernog ansambla su dva gudačka kvarteta: Feliksa Mendelsona (br. 6, op. 80) i Dmitrija Šostakoviča (br. 9, op. 117).

Violinista Luka Perazić usavršavao se kod mnogih profesora i

dirigenata. Ove godine završava osnovne studije u Guildhall School of Music and Drama u klasi profesora Krzysztofa Smietane, a od sljedeće školske godine pohađaće master studije na istom konzervatorijumu, kao dobitnik pune stipendije.

Violinista Viktor Huter je rođen na Cetinju, gdje je završio nižu muzičku školu u klasi Tanje Bogdanović. Sa šesnaest godina započeo je studije violine na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vujadina Krivokapića. Usavršavao se kod brojnih eminentnih umjetnika. Svoje muzičko obrazovanje violista Petar Obradović sticao je u Banja Luci i Beogradu, gdje je diplomirao i magistrirao na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, u kla-

si prof. Nemanje Marjanovića i prof. Panta Veličkovića. Pohađao je brojne kurseve viole, kamerne muzike i orkestra kod renomiranih izvođača. Član je Crnogorskog simfonijskog orkestra, trenutno na poziciji zamjenika vođe viola. Od 2017. godine je član mentorskog tima Ljetnjeg kampa za kamernu muziku.

Violončelista Sari Šaćiri je rođen u Podgorici gdje je stekao svoje osnovno i srednje muzičko obrazovanje u UŠMB „Vasa Pavić“ u klasi Mladena Popovića . Trenutno pohađa osnovne studije violončela na Univerzitetu umjetnosti u Roterdamu (Holandija) u klasi prof. Joakima Eijlandera. Učestvovao je na takmičenjima, pohađao je majstorske radionice... R. K.

Olga Tokarčuk primila nagradu „Književni plamen“ u Budvi

Ordenje Novice Cerovića

Olga Tokarčuk u Budvi tokom dodjele nagrade „Književni plamen“

Glavni grad u budžet za ovu godinu opredijelio novac za natkrivanje olimpijskog bazena u Sportskom centru ,,Morača“

Od natkrivanja bazena koristi bi imali i rekreativci i sportisti

Budžetom Glavnog grada za ovu godinu opredijeljen je novac za natkrivanje olimpijskog bazena u okviru Sportskog centra ,,Morača“.

Postavljanjem tzv. pneumatske hale, smatraju u gradskom preduzeću Sportski objekti koje gazduje gradskim bazenima, stekli bi se uslovi da naše reprezentativne, selekcije PVK Budućnost i rekreativci dobiju vrhunske uslove za trenažni proces tokom cijele godine na olimpijskom bazenu. Osim toga, natkrivanje otvorenog olimpijskog bazena tokom zimskih mjeseci rasteretiće zatvoreni vaterpolo bazen, pa će biti više prostora za dodatne termine za građa-

Natkrivanjem otvorenog olimpijskog bazena stekli bi se uslovi da naše reprezentativne selekcije, selekcije PVK Budućnost i rekreativci dobiju vrhunske uslove za trenažni proces tokom cijele godine na olimpijskom bazenu

ne, plivačke klubove i druge organizovane grupe.

NOVAC OBEZBIJEĐEN

Otvoreni bazen

pružaće usluge građanima dok god vremenski uslovi to budu dozvoljavali

- Na samom početku realizacije ovog projekta urađen je projektni zadatak, a potom projekat natkrivanja otvorenog olimpijskog bazena SC ,,Morača“, kao i revizija projekta natkrivanja otvorenog bazena pneumatskom halom. U budžetu za 2023. godinu Glavni grad je opredijelio sredstva koja bi trebalo da se iskoriste za natkrivanje bazena pneumatskom halom – navedeno je u odgovoru Sportskih objekata na pitanja Pobjede. O samoj dinamici početka procedure kao i početku radova, dodaju oni, postoji više opcija koje treba razmotriti, nakon čega bi trebalo donijeti odluku koja je najpovoljnija, kako za Sportske objekte, tako i za korisnike. - Natkrivanjem otvorenog olimpijskog bazena bi se stekli uslovi da naše reprezentativne

selekcije, selekcije Plivačkog vaterpolo kluba Budućnost i rekreativci dobiju vrhunske uslove za trenažni proces tokom cijele godine na olimpij-

skom bazenu. Tokom zimskih mjeseci to će rasteretiti zatvoreni vaterpolo bazen i imaće više prostora za dodatne termine za građane, plivačke

klubove i druge organizovane grupe – poručili su iz Sportskih objekata, uz napomenu da su tu i radovi na redovnom održavanju objekta.

Gradsko preduzeće Zelenilo proširuje rasadničku proizvodnju na još 80.000 kvadratnih metara

Gradsko preduzeće Zelenilo d.o.o. Podgorica planira u narednih nekoliko godina da proširi rasadničku proizvodnju na još 80.000 kvadratnih metara, pa će uzgoj mladih sadnica umjesto na sadašnjih 4.000 kvadrata obavljati na svih raspoloživih 120.000 kvadrata.

Širenje rasadničke proizvodnje sprovodiće sukcesivno, a plan je da ona za nekoliko godina bude u punom kapacitetu. Na ovaj način ostvariće bolju konkurentnost na tržištu i doprinijeti ostvarivanju dodatnih prihoda, koje će ulagati u uređenje i formiranje novih zelenih površina širom grada.

PROIZVODNJA

Rasadnička proizvodnja preduzeća Zelenilo odvija se na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru, odnosno, stakleniku i plasteniku.

– Kada je riječ o otvorenom polju, trenutno se proizvodnja odvija na četiri hektara (4.000 kvadratnih metara), a imajući u vidu da Zelenilo raspolaže sa ukupno 12 hektara (120.000 kvadrata) u toku su radovi na proširivanju proizvodnje – poručili su iz Zelenila, odgovarajući na pitanja Pobjede.

Na otovrenom polju uzgajaju se različite dendrološke vrste (sadnice ukrasnog drveća), dok se u zaštićenom prostoru odvija proizvodnja sezon-

Zaradu od novih sadnica ulagaće u uređenje grada

skog cvijeća, ukrasnog žbunja, žive ograde… – Biljne vrste koje se uzgajaju u našem rasadniku su, uglavnom, autohtone i odomaćene biljne vrste koje su prilagođene uslovima Podgorice. Tako u ponudi imamo sadnice čempresa, košćele, kesetna, magnolije, ligustuma melije i dr., dok su od živih ograda najzastupljeniji pitosporum, fotinija, ligustrum, viburnum i dr. –navode iz Zelenila.

I na novootvorenim proizvodnim površinama proizvodiće biljni materijal kojem pogoduje izmijenjeni submediteranski klimat.

– Širenjem rasadničke proizvodnje ostvaruje se bolja konkurentnost na tržištu, a svakako se smanjuju torškovi nabavke biljnog materijala potrebnog za uređenje i održavanje javnih zelenih površina. U tom smislu najveći broj javnih zelenih površina će bi-

ti uređen biljkama iz našeg rasadnika – ističu iz Zelenila.

ULAGANJE

Osim proizvodnje za uređenje javnih zelenih površina, biljni materijal koji se nalazi u našoj proizvodnji namijenjen je i za prodaju trećim licima.

– Kako se radi o domaćoj proizvodnji, kompletan biljni materijal proizveden u našem rasadniku je prilagođen uslovima Podgorice, što znači da se radi o kvalitetnom biljnom materijalu sa visokim procentom prijema. Baš iz tog razloga, brojni sugrađani koji su bili u prilici da kupe biljke kod nas, sa zadovoljstvom se vraćaju i dopunjavaju svoja dvorišta bijkama iz našeg rasadnika, a naše koleginice uvijek su raspoložene da daju savjet kako posaditi i održavati biljke. Zato, pozivamo građane da obiđu naš rasadnik, uvjere se u široku ponudu i odaberu

nešto za sebe, a mi smo sigurni da će se vratiti i postati naši redovni posjetioci – poručuju iz ovog gradskog preduzeća. Kako je Zelenilo privredno društvo čija je osnovna djelatnost od javnog interesa, tako će i sredstva od prodaje biljnog materijala biti uložena u ozelenjavanje glavnog grada, kako kroz proizvodnju biljnog materijala, tako i formiranje novih zelenih površina. – Kao što su naši sugrađani do sada već i navikli, Zelenilo intenzivno radi na ozelenjavanju glavnog grada i povećanju javnih zelenih površina, kako kroz izgradnju novih dječijih igrališta i parkova, tako i kroz ozelenjavanje površina duž saobraćajnica (razdjelna ostrva, kružni tokovi) – poručuju iz ovog gradskog preduzeća. Podsjećaju da su tokom ove godine realizovani brojni projekti, među kojima izdvajaju izgradnju dječijeg igrališta

DOBRA POSJETA

U tom gradskom preduzeću veoma su zadovoljni dobrom posjetom na otvorenom olimpijskom bazenu tokom ljetnje kupačke sezone. - Na otvorenom olimpijskom bazenu tokom 2023. godine od otvaranja do 29. avgusta bilo je ukupno 17.500 posjetilaca, što je oko pet odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Tokom 2022. godine bilo je 18.573 posjetioca, što je 38,9 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine kada je bilo 13.043 posjetioca. Svakako treba istaći da bazen nije pružao usluge korisnicima u periodu od 5. do 17. jula ove godine zbog održavanja Evropskog prvenstva u vaterpolu U15, na kome su naši vaterpolisti osvojili srebrnu medalju – naveli su iz Sportskih objekata, uz napomenu da će otvoreni bazen pružati usluge dok god vremenski uslovi to budu dozvoljavali.

Zatvoreni bazen radi u svojim redovnim terminima, a od početka godine do 29. avgusta posjetilo ga je 17.457 građana. I. MITROVIĆ

Za Skupštine etažnih vlasnika pokrenuli akciju za kupovinu sadnica i mobilijara

Iz gradskog Zelenila obavještavaju građane da su još jednom pokrenuli akciju za Skupštine etažnih vlasnika u okviru koje su date tri ponude – u vrijednosti od 200 eura (jedna klupa, drvo i dva žbuna), 500 eura (dvije klupe, jedna korpa za otpatke i dva drveta) i 650 eura (dvije klupe, dvije korpe za otpatke, dva drveta i dva žbuna). Navodeći da će njihove ekipe izvršiti ugradnju, odnosno, sadnju, iz ovog gradskog preduzeća poručuju da na ovaj način žele da osnaže komunikaciju sa Skupštinama etažnih vlasnika, ali i da zajedno utiču na ljepši izgled svih površina u gradu. – Pošaljite imejl na zelenilo@t-com.me i prijavite Vaš ulaz. Upišite tačnu adresu, ime i prezime odgovornog lica upravnika i kontakt telefon – objašnjavaju iz Zelenila na koji način se zainteresovani mogu prijaviti, uz napomenu da akcija traje do isteka zaliha. Podsjećamo, u cilju lakšeg uređenja zelenih površina koje su u vlasništvu etažnih vlasnika, Zelenilo je prije nekoliko godina sprovodilo akciju na način što je polovina troškova išla na teret Skupština etažnih vlasnika, a polovinu je pokrivalo ovo gradsko preduzeće, odnosno, Glavni grad.

u Ulici Bracana Bracanovića, parka, odnosno, sportsko-rekreativne zone u Ulici Miloša Obilića, dječijeg igrališta kod tzv. zgrada Vukovarki na Starom aerodromu... – Realizacijom ovih projekata građani su dobili sadržaje kako za najmlađe tako i za nešto stariju generaciju koja voli miran odmor, a svoje zone dobili su i rekreativci. Uz sve ovo, u toku su radovi na izgradnji druge faze sport-

sko-rekreativne zone u dijelu park-šume Zlatica – Murtovina, kao i na ozelenjavanju kružnog toka na bulevaru prema Tuzima i formiranju drvoreda od Ljubovića do FK ,,Zabjelo“ (uz ogradu gradskog groblja Čepurci) – zaključuju iz Zelenila, uz napomenu da će i u narednom periodu nastaviti da kroz ozelenjavanje naš glavni grad čine ljepšim, a životnu sredinu zdravijom. I. MITROVIĆ

Olimpijski bazen u glavnom gradu biće natkriven na sličan način kao bazen u Herceg Novom

Evropsko prvenstvo u stonom tenisu

Radović i Bakić dobili rivale

Crnogorski stonoteniser Filip Radović na Evropskom prvenstvu u Šefildu igraće u drugoj grupi sa Ivanom Karabecom iz Češke i Poljakom

Pavelom Vlodikom, odlučeno je žrijebom.

Rivali Luke Bakića u četvrtoj grupi biće Austrijanac Kristijan Gardoš, Filip Hajn iz Luksemburga i Valentin Marinov iz Bugarske.

Po dvojica najboljih iz sve četiri grupe izboriće plasman u četvrtfinale. Takmičenje u kategoriji S 10 počeće danas. Radovića na startu, u 15 sati, čeka duel protiv Vlodike, dok će se Bakić 45 minuta kasnije sastati sa Hajnom.

Mečevi drugog i trećeg kola na programu su u utorak.

Četvrtfinalni mečevi su predviđeni za srijedu, dok su polufinala i finala zakazana za četvrtak.

Crnogorske stonotenisere u Šefildu predvodiće treneri

Vladimir Marić i Čedomir

Damjanović. Radović će u Šefildu juriti četvrtu pojedinačnu evropsku medalju.

Osvajao je medalje na prvenstvima Evrope – bronzane u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. i srebrnu u švedskom Helsingborgu 2019. godine.

Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Bakićem i Dejanom Bašanovićem. Osvajač je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021. godine. Bakić nema evropsku medalju u pojedinačnoj konkurenciji. R. A.

FORMULA 1: VN Italije

Ferstapen rekorder

Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Italije i stigao do 47. slavlja u karijeri. Na stazi u Monci vozač Red Bula upisao je deseti uzastopni trijumf i oborio rekord Sebastijana Fetela iz 2013!

Holanđanin je krenuo sa druge pozicije, iza Karlosa Sainsa, ali je vozača Ferarija pretekao u 15. krugu i dominantno stigao do trona. Iza aktuelnog

šampiona završio je još jedan vozač Red Bula Serhio Peres, a Sains je završio kao treći. U prvih deset bili su Lekler i Rasel, zatim Luis Hamilton, koji je zbog incidenta sa Oskarom Pjastrijem dobio pet sekundi kazne, iza Britanca završili su Albon, Noris, Alonso i Botas. Ferstapen je vodeći u generalnom plasmanu sa 364 boda, Peres ima 219, Alonso 170, Hamilton 164, Sains 117… Naredna trka je 17. septembra u Singapuru.

Iz mog ugla

Igra koja hrabri i daje optimizam za budućnost

Odbojkaši Crne Gore protiv Danske upisali

prvu pobjedu na Evropskom prvenstvu

Sa Češkom na sve ili ništa

Danska 1

Crna Gora 3

SKOPLJE – Dvorana: ,,Boris Trajkovski“. Gledalaca: 280. Sudije: Rikardo Fereira (Portugal) i Paul Katalin Sabo-Aleksi (Rumunija). Rezultat po setovima: 25:18, 29:31, 22:25, 23:25. Poeni iz napada: Danska 59, Crna Gora 63. Poeni iz bloka: Danska 7, Crna Gora 9. Poeni iz servisa: Danska 5, Crna Gora 3. Greške: Danska 34, Crna Gora 28.

DANSKA: Hjort (libero), Heselholt, Mikelsons 6, Ostergard (libero), Jakobsen 1, Nilsen 17, Kjer 10, Hof, Andersen 10, Dal 2, Urenholt, Larsen, Jensen 8, Madsen 17.

CRNA GORA: Minić, Babić 6, Zvicer 10, Ćaćić (libero), Joksimović, Bojić 19, Rovčanin (libero), Delić, Milić 8, Strugar, Jovović 10, Đurović, Dubak, Milenković 2. Nakon dva maksimalna poraza na startu, od Holandije i prije svega loše igre protiv Sjeverne Makedonije, odbojkaši Crne Gore su pokazali pravu reakciju – izabranici Ivana Joksimovića su pobijedili Dansku sa 3:1, uz željena tri boda, i tako su ostali u trci za plasman u osminu finala Evropskog prvenstva. Našoj selekciji sada treba da večeras pobijedi Češku (meč u Skoplju počinje u 20 sati), takođe uz maksimalan broj bodova (3:0 ili 3:1), i da onda čeka rasplet ostalih mečeva do kraja, posebno posljednje kolo i duel Sjeverne Makedonije i Češke, jer nije isključeno, u slučaju da ne bude nečekivanih rezultata (kikseva Poljske ili

PODGORICA - Crnogorska tekvondo reprezentativka Anđela Berišaj osvojila je zlatnu medalju na G1 turnir Bosna i Hercegovina open u Sarajevu, koji je okupio oko 600 takmičara iz 110 klubova.

Bojić: Pokazali smo karakter

Marko Bojić je nakon pobjede protiv Danske kazao da je ,,osjećaj, stvarno, prelijep“. - Imali smo tešku noć nakon poraza od Makedonije, a znamo da smo protiv Makedonije, Danske i vjerovatno Češke trebali da tražimo šansu za prolaz dalje. Protiv Makedonaca nijesmo iskoristili prvu šansu i bilo je teško da se prebrode ti momenti. Međutim, smogli smo snage, svi smo se ujedinili, ispoštovali smo taktičke zamisli i sa velikom borbenošću i emo-

Grupa C

Holandije), da se na kraju stvori „trougao“ između Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Češke sa istim brojem pobjeda, kada bi odlučivali bodovi, set-količnik ili eventualno poen-količnik. Crnoj Gori bi protiv Čeha bila dovoljna i pobjeda od 3:2, ali da nakon toga Česi više nikoga ne dobiju. Nakon duela sa Česima našim odbojkašima ostaje još meč sa Poljskom, ali, realno, u tom duelu teško da mogu da računaju na pozitivan rezultat... Pobjeda protiv Danske je bila prva nakon sedam uzastopnih poraza na evropskim pr-

cijom od početka do kraja, uspjeli da slavimo i dođemo do tri boda – rekao je Bojić. - Pokazali smo karakter, poslije teških trenutaka, uspjeli smo da se izdignemo i pokažemo vrhunski kvalitet za veliku pobjedu. To su stvari koje treba da nas raduju i da nam budu vodilja za budućnost – dodao je Bojić. Bojić ističe da je Češka, naredni rival, kvalitetnija od Sjeverne Makedonije i Danske. - Ali nijesu to velike razlike, već nijanse. Imamo lijepo

venstvima, pošto je Crna Gora prije dvije godine u Češkoj zabilježila pet poraza od po 3:0. Prije Danske, „crveni“ su posljednju pobjedu zabilježili 19. septembra 2019. godine, u Amsterdamu, u posljednjem kolu na debitantskom učešću na EP. Savladali su tada Češku sa Pirovih 3:2, jer je za prolaz u osminu finala bila potrebna pobjeda od 3:0 ili 3:1. Tim Ivana Joksimovića će ponovo protiv Češke pokušati da se domogne nokaut faze...

Za meč sa Danskom je Joksimović izmiješao karte, i zbog više sile, pošto se kapiten Vojin Ćaćić požalio na povredu mišića u predjelu rebara (u poneđeljak će to snimiti, jer u neđelju u Skoplju nijesu radile klinike?!). Promijenio je i tehničara, pa je umjesto Marka Joksimovića na poziciji tehničar meč počeo i čitav veoma dobro odigrao Rastko Milenković, dok je mjesto Ćaćića (bio je

Veselin VUKOVIĆ, prvi selektor Crne Gore

Nakon poraza od Makedonije, bilo je izuzetno važno da stručni štab, prvenstveno psihološki, vrati igrače za meč sa Danskom, posebno ako imamo na umu da smo u subotu igrali drugu utakmicu po redu, a u nedjelju prvu, da je bio veoma kratak vremenski rok za oporavak.

Na dan utakmice, na jutarnjem treningu, se konstatovalo da Vojin Ćaćić neće moći da pomogne na utakmici sa Danskom, što je bio dodatni hendikep. U prvom setu protiv Danske se osjetila nesigurnost, možda tragovi utakmice sa Makedonijom. Međutim, sve poslije toga je bila jedna veoma dobra partija, gdje nije bilo lakih poena za protivnika, gdje se u dosta navrata radila zaštita, i iz nje su se pravili poeni u kontranapadu.

Dakle, igra naše reprezentacije je u svim segmentima bila bolja nego prethodna dva dana. Protiv Danske nije bilo puno izmjena, uglavnom je igrala sedmorka koja je počela i završila, uz neke male korekcije. Na ovom meču smo na poziciji prvog libera mogli da vidimo Rovčanina, kojeg su protivnici tražili i ,,gađali“, ali koji je izdržao taj pritisak. Obojica primača, korektor Jovović, obojica srednjaka su pružili veoma korektnu igru i to je ono što je sigurno ohrabrujuće, nezavisno od kalkulacija da li mi možemo ili ne možemo dalje. U svakom slučaju, ovo je igra koja hrabri i daje optimizam za budući period kad je u pitanju ovaj sastav.

iskustvo sa Česima iz Holandije, kada smo ih dobili, i mislim da imamo veliku

prijavljen kao libero) u primačkoj liniji, uz Marka Bojića, zauzeo Ivan Zvicer Luka Babić i Blažo Milić su bili srednji blokeri, korektor Đorđe Jovović, a libero Milan Rovčanin. Ta postava je odigrala skoro cijeli meč, sa vrlo malo, i to taktičkih, izmjena.

A koliko je prethodni poraz od Sjeverne Makedonije uticao na psihu naše ekipe pokazao je prvi set, u kojem je Crna Gora dobro počela, vodila do 8:7, bila u egalu do 9:9, a onda je Danska za nekoliko minuta „pobjegla“ na 15:9 i već tada riješila ovaj set.

Sve se, međutim, okrenulo od drugog seta, koji je i bio preloman, zbog načina na koji je igran. Ponovo je Crna Gora povela od starta, vodila je do tri poena, posljednji put na 21:18. Prva je stigla do set lopte na 24:23, ali je nije iskoristila. Danska je na 26:25 mogla do 2:0 u setovima, ali je Jovović to spri-

Crnogorska reprezentativka zablistala na turniru u Sarajevu

Zlato za Anđelu Berišaj

Članica Bese do zlatnog odličja u seniorskoj konkurenciji, do 73 kilograma, došla je nakon pob-

jeda protiv domaće takmičarke Marije Jokić (4:1, 1:5 i 10:0) i naturalizovane Njemice Dari-

je Husović (2:1, 1:2 i 7:6) .

Bronzana je bila njena sestra

Andrea Berišaj u juniorskoj

šansu da pobijedimo i vjerujemo u tu pobjedu – zaključio je Bojić.

ječio. Uslijedila je rezultatska klackalica, ali je Crna Gora imala čelične živce, pa je iskorstila šestu set-loptu, koju je realizovao Jovović iz kontre, nakon odličnog servisa Zvicera. I u trećem setu je Crna Gora bolje počela, vodila je do tri poena, posljednji put na 11:8, ali je Danska preokrenula i povela 16:14. Nije to obeshrabrilo našu selekciju, do 21:21 je bio egal, a onda su Danci sa dvije uzastopne greške pomogli Crnoj Gori da povede sa odlučujućih 23:21, a tačku na set je stavio Zvicer, realizovanom kontrom i as servisom.

Kada je, nakon bloka Milića, Crna Gora povela 13:9 u četvrtom setu, činilo se da je trasirala put ka pobjedi. Međutim, Danska se vratila u set, izjednačila je na 15:15, a neizvjesnost je trajala do 23:23. Tada je Jovović realizovao prvi napad, a onda Bojić kontru za veliko slavlje na terenu. S. JONČIĆ

konkurenciji (do 59), a bronzani je bio i talentovani senior Montenrostarsa Vuk Vuletić. Bronzane medalje osvojili su i takmičari podgoričkog kluba S3 – juniori Vasilije Nestorović i Sebastijan Dušević i senior Zinedin Bećović. R. P.

MERIDIANBET 1. CFL (7. KOLO): Sutjeska i dalje u krizi, još tri meča završena remijem

Budućnost usamljeni lider

Budućnost je uhvatila pobjednički ritam poslije očajnog starta sezone – aktuelni šampion Crne Gore savladao je Jedinstvo u Bijelom Polju (4:1), vezao treći trijumf u prvenstvu, uz jedan u Kupu, i ostao na čelu Meridianbet Prve fudbalske lige kao usamljeni lider.

Tim Mladena Milinkovića nakon sedam kola ima 14 bodova, dva više od Jezera i Petrovca. Sutjeska je i dalje u ambisuu uzbudljivom meču u Nikšiću, prekidanom zbog nestanka struje, vodila je 2:0 i pri tom rezultatu imala jedanaesterac, a na kraju uzela samo bod protiv Mladosti Donja Gorica (3:3). Jedinstvo i Budućnost odigrali su vrlo sadržajan meč, atipičan za crnogorske prilike.

Andrej Cvijović je imao prvu šansu na meču kada je šutirao s oko 20 metara, ali je Đorđije Pavličić paradom najavio svoje sjajno izdanje. U gostujućem timu prvi je mogao da se upiše Ognjen Gašević nakon čijeg šuta je Vasilije Adžić propustio loptu koju je Sergej Joksimović krajnjim naporom skrenuo u korner.

Iz tog prekida je Budućnost i povela – centrirao je upravo Gašević, a Adnan Orahovac dobio duel na pet metara od gola i glavom postigao drugi pogodak otkad se ovog ljeta vratio u Budućnost.

U 20. je Pavličić odbranio i šut Danisa Kolića poslije neopreznosti Petra Grbića, da bi se kapiten ,,plavih“ iskupio minut kasnije – u kontru je lansirao Vasilija Adžića koji je iskoristio nepotrebni ,,izlet“ Joksimovića s gola, predriblao ga i pogodio za 0:2.

Jedinstvo nije klonulo duhom, ali nije imalo rješenja za Pavličića – golman gostiju sjajno je reagovao i poslije atraktivnog pokušaja Kovačevića u 24.

Za razliku od domaćina, Budućnost je gotovo sve šanse pretvarala u gol. Ležerno su defanzivci Jedinstva kombinovali u 30. minutu, gosti ,,ukrali“ loptu, Balša Sekulić je petom dodao do Tonćija Mujana, a hrvatski fudbaler postigao prvijenac za podgorički klub.

Rezultat je ukazivao da Budućnost rutinski odrađuje posao na sjeveru države, ali Jedinstvo je zasluživalo više.

U 36. je naplatilo dio ispuštenih šansi, i to majstorskim potezom

Andreja Cvijovića – ofanzivac domaćih je primio loptu, prebacio je na lijevu nogu i iz prve pogodio suprotan ugao.

Do kraja poluvremena viđene su još dvije šanse – u 41. je lopta prohujala pored desne stative Budućnosti, a potom je Sekulić glavom pogodio stativu Jedinstva.

Čudo je kako početkom nastavka makar jednom lopta nije završila u mreži gostiju.

Kolić je nakon lošeg izlijetanja Pavličića promašio prazan gol,

LISTA STRIJELACA

5 – Grbić (Budućnost), Đorđević (Arsenal)

4 – Vujačić (Mornar)

3 – Va. Adžić (Budućnost), Božović (Dečić), Korać (Jedinstvo), Zvrko (Petrovac)...

Aldin Mušović je poslije kornera pogodio stativu, a potom je Momčilo Dulović nakon još jednog udarca iz ugla glavom šutirao iznad prečke. Budućnost je preživjela opsadu svog gola i odbila napad na najdjelotvorniji način – pogotkom. Petar Grbić je snažnim i preciznim šutem u 59. potvrdio da je vođa lidera na tabeli i petim golom u prvenstvu otklonio dileme.

Šansu da smanji zaostatak Jedinstva imao je Žarko Korać, ali je i njegov pokušaj zaustavio Pavličić, dok su na drugoj strani prijetili Vasilije Adžić i Ivan Bojović

SUTJESKA NE ZNA DA

POBIJEDI

Sutjeska u prvenstvu nije slavila još od prvog kola, a ukupno na trijumf čeka još od 27. jula i trijumfa nad Santa Kolomom, od koje je eliminisana u drugom pretkolu Lige konferencija. Tim Vladimira Jankovića na pauzu ide sa serijom od osam utakmica bez pobjede u svim takmičenjima.

Od početka su Nikšićani nametnuli žestok ritam, pa je Matanović već u osmom minutu imao sjajnu priliku nakon prekida, ali Dragojević je bio na pravom mjestu. Golman gostiju spasio je svoj tim i nekoliko minuta kasnije kada su Vuković i Striković dobro kombinovali u kaznenom prostoru, a Šaletić na kraju pokušao. Dušan Vuković imao je najizgledniju priliku i to u 21. minutu. Grivić je dobro zavrnuo loptu sa desne strane, iz peter-

Rudar 0

Stadion: Pod Golubinjom.

Gledalaca: 250

ca je neko od fudbalera Sutjeske vratio ka Vukoviću, ali njegov šut završio je tik uz lijevu stativu. I Mirosavljev je malo kasnije pokušao, ali Dragojević je ponovo bio na visini zadatka.

Na drugoj strani, Došljak je u dva navrata neuspješno pokušao da nadmudri golmana Ličinu U 37. minutu Dragojević je ponovo briljantno intervenisao i zaustavio Mirosavljeva, a u finišu prvog dijela meča Matanović je bio kreator još jedne dobre akcije, kontre iz koje je loptu dobio Striković, ali kad se našao „uči u oči“ s golmanom Mladosti morao je još jednom izaći iz duela kao gubitnik.

Čim je počelo drugo poluvrijeme, ipak, Dragojević je kapitulirao. Grivić je sa desne strane centrirao, lopta pogodila Šofranca, a na odbijenu loptu natrčao je Šaletić i pogodio s desetak metara. Svega nekoliko minuta kasnije ugasili su se reflektori na stadionu kraj Bistrice i utakmica je bila prekinuta. Sijale su samo reklame koje okružuju teren i to 15-ak minuta, dok nije aktiviran agregat. Najraspoloženiji sinoć u Sutjeskinom dresu, Marko Matanović, je u 72. nakon solo prodora u kaznenom prostoru gostiju li-

Stadion: Kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica)

Golovi: 1:0 Šaletić u 46, 2:0 Matanović u 72, 2:1 Došljak u 78, 2:2 Abdulahi u 87, 3:2 Grivić u 90+1, 3:3 Milić u 90+17. Žuti kartoni: Radinović, Domingez (Mladost)

Ličina Grivić Babić Rudović Šaletić Krstović Matanović Vuković

Pavlović (od 90+17.

Aničić)

Mornar

0

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Žuti kartoni: Sentoku, Radojičić, Muratović (Rudar), Vujačić (Mornar)

Rudar Mornar

Vuksanović Milić

Radojičić (od 84. A. Golubović) Čepić Pupović Muratović Bulatović Bogdanović (od 90. Rovčanin)

Kalezić (od 67. Simić)

Sentoku Knežević (od 90. S. Golubović)

Popović Okamoto (od 87. Jeknić)

Ljutica

Baošić

Seratlić

Kaluđerović Dubljević (od 46. Ondong-Mba) Ćetković (od 72. Božanović)

Kolundžić Škrijelj

Vujačić (od 82. Račić)

jevom majstorski pogodio, a u 75. je nakon što je oboren u šesnaestercu dobio priliku da povisi na 3:0. Ipak, Matanovićev udarac s bijele tačke zaustavio je Dragojević. Gosti su smanjili na 2:1 u 77. minutu preko Došljaka koji je lobovao Ličinu sa prilične udaljenosti, isti igrač je zatim s 18 metara pogodio mjesto gdje se spajaju prečka i stativa, a izjednačenje je donio Abdulahi u 87. minutu evrogolom s oko 25 metara. Sutjeska je tada ponovo zaigrala ofanzivnije, što joj se isplatilo u nadoknadi kada je nakon gužve u kaznenom prostoru Dragan Grivić poslao loptu u donji lijevi ugao Dragojevićevog gola. Grivić je iz slobodnog udarca sa 30 metara mogao da postignem još jedan gol, ali ga je zaustavila stativa, okvir gola pogodio je i Pavlović, a onda je uslijedio šok - Bogdan Milić je u 117. odlično skočio na centaršut Došljaka i glavom pogodio s ivice peterca.

U finišu je čak rezervista Methadžović imao sjajnu priliku i da donese pobjedu gostima.

Jedinstvo

Budućnost 1 3

800

Sudija: Savo Vujović (Cetinje)

Golovi: 0:1 Orahovac u 12, 0:2 Va. Adžić u 21, 0:3 Mujan u 30, 1:3 A. Cvijović u 36, 1:4 Grbić u 59. Žuti kartoni: Bašić, Dulović (Jedinstvo), Mirković, Va. Adžić, Gašević (Budućnost)

Jedinstvo Budućnost

Mirosavljev Striković (od 90+17. Boričić)

Dragojević

Joksimović Banda (od 34. Mušović)

Dulović

Đ. Cvijović

Bašić

Kovačević (od 76. Vlaović)

Idrizović (od 46. Dacić)

Hajrović

A. Cvijović

Kolić (od 66. Korać)

Krnić (od 76. Šekularac)

Jezero

Dečić

Gradski stadion. Gledalaca: 300.

Sudija: Branko Odalović. Žuti kartoni: Imamović, Pavlićević (Jezero), Camaj (Dečić)

Jezero

Asanović Imamović

Bareto (od 65. Pavlićević)

Tošković

Vuković

Naoaki (od 71. Aranda)

Stijepović Bošković (od 65. Šimun)

Kontić (od 90+1. Muzurović)

Jovićević

Redžepagić (od 65. Škrijelj)

Arsenal 2

Nikić

Nonato (od 74.Vuljaj)

Milić

Stijepović (od 3.Šarkić)

Augusto Đoljaj (od 68.

Vušurović)

Ujkaj

Božović (od 74. Camaj)

Drešaj

Ljuljđuraj (od 68. Bajović) Đeljaj

Jezero i Dečić igrali su bez pogodaka, čime su Plavljani vezali šesti meč zaredom bez poraza, te na pauzu idu u neuobičajenoj poziciji. Drže drugo mjesto na tabeli, među osam su u Kupu, pa već sada ,,miriše“ da ovaj tim može biti prijatno iznenađenje sezone.

S druge strane, Dečić je nastavio da igra po sistemu ,,toplo –hladno“, da lako prosipa bodove gdje ne bi smio i baš poput minule sezone djeluje da će teško ući u priču za najveći plasman, iako je sezona tek počela i razlika je još zanemarljiva.

Tuzani definitivno imaju problem s Jezerom, koje su od ulaska Plavljana u elitni rang savladali samo jednom u 13 duela, a loša tradicija nije se prekinula ni ovog puta.

Pavličić

Ignjatović

Vl. Adžić (od 19. Ceklić)

Orahovac

Gašević

Mirković Brnović Va. Adžić (od 87. Vukotić)

Mujan (od 59. Bojović)

Grbić (od 87. Almeida)

Sekulić (od 87. Mrvaljević)

2 Petrovac

1 1

Stadion Arsenala. Gledalaca: 250.

Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Muhović u 1, 1:1 Malešević u 21, 2:1, Đorđević u 56. (pen), 2:2 Perović u 73. Žuti kartoni: Mirković, Čelebić, Kašćelan, Maraš, Đorđević (Arsenal), Mikijelj, Dedić, Popović, Lambulić (Petrovac).

Arsenal Petrovac

Puletić Mirković (od 89. Macanović) Čavor Manojlović Čelebić Šahman

Dašić

Kašćelan (od 45. Mugoša)

Maraš (od 66. Kojašević)

Muhović (od 85. Mršulja) Đorđević

Kordić Malešević Mikijelj Dedić Boljević Vojvodić (od 66. Perović)

Popović Adžović (od 66. Zvrko)

Carević (od 81. Lambulić)

Babić (od 81.Liješević)

Bašić (od 75. Sinanović)

Arsenal i Petrovac remizirali su 2:2 u meču u kojem je domaćin dva puta vodio – preko Jasmina Muhovića u prvom i Bobana Đorđevića iz penala u 56. minutu.

,,Nebo-plavi“ su imali spreman odgovor, na 1:1 je izjednačio Luka Malešević u 21. minutu, a konačan rezultat postavio je rezervista Dejan Perović u 73.

Rudar je protiv Mornara stvorio nekoliko šansi, ali ponovo pokazao koliki mu problem predstavlja realizacija – završeno je 0:0, pa su Pljevljaci poslije sedam mečeva ostali na samo jednom postignutom pogotku. Ne. K – Ra. P – R. P.

REVIJA REMIJA

Jedinstvo i Budućnost odigrali odličan meč

PREMIJER (4. KOLO) Arsenal u nadoknadi riješio derbi

Deklan Rajs u 96, a pet minuta kasnije i Gabrijel Žezus riješili su derbi za slavlje

Arsenala protiv Mančester

junajteda od 3:1.

Junajted se kući vraća bez bodova iako je bolje otvorio meč golom Markusa Rašforda u 27. minutu. Ali kao da je pogodak gostiju razbudio domaće koji su dva minuta kasnije izjednačili preko Martina

Edegora. U drugom poluvremenu je bilo svega, VAR je poništio odluku sudije Entoni

Tejlora u 61. minutu kada je dosudio penal za domaće, a gostima je nakon reakcije iz ,,sobe“ poništen gol zbog ofsajda. Arsenal je upisao treću pobjedu, nakon četiri kola ima deset bodova, a Junajted ima četiri manje. U preostala dva meča četvrtog kola Liverpul je savladao Aston Vilu 3:0, a Kristal Palas je bio bolji od Vulverhemptona 3:2. R. A.

Druga liga (4. kolo)

Remi na Zlatici

PODGORICA – U derbiju 4. kola Druge lige, Kom i Bokelj su podijelili bodove (1:1). Zanimljivo je bilo na Zlatici, gdje je domaći tim poveo sa bijele tačke golom mladog Vladimira Perišića u 56. minutu, ali su gosti ponovo preko sjajnog Počeka uspjeli da osvoje bod. Ekipa Igala je upisala treći ovosezonski trijumf, i to protiv Internacionala - 2:1 (2:1). Time su Igaljani preuzeli prvu poziciju na tabeli. Gosti su poveli preko Kimure u 16. minutu, ali je brzo uslijedio preokret. Prvo je izjednačio Vico iz penala u 30. minutu, a kroz pet minuta se u strijelce upisao i Čobeljić Iskra je najzad upisala pobjedu nakon tri vezana poraza i u direktnom duelu prepustila Beranama začelje tabele. U Danilovgradu je bilo 1:0 (1:0), a gol vrijedan tri boda postigao je Ivanović u 33. minutu. Pobjednika nije bilo u Radanovićima, gdje je Grbalj ispustio dva gola prednosti protiv Podgorice – 2 :2 (2:0). Golove za domaće u prvom su dijelu postizali Pavićević i Stojanović, ali je u nastavku Podgorica do boda stigla uz dva pogotka Mrvaljevića.

Tabela: Igalo 9, Otrant 8, Bokelj 8, Kom 7, Grbalj 6, Podgorica 5, Lovćen 4, Iskra 3, Internacional 2, Berane 1. R. P.

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: ,,Sokoli“ se okupili

Počinje rasplet – samo je šest bodova dobar učinak

Prvi put u 2023. u ulozi favorita, prvi put bez šanse za popravni – crnogorska fudbalska reprezentacija u septembru igra utakmice koje određuju da li će u finiš kvalifikacija ući kao kandidat za odlazak na Evropsko prvenstvo ili će se okrenuti novom ciklusu i snove o odlasku na veliko takmičenje ,,prepustiti“ narednim generacijama. ,,Sokoli“ imaju četiri boda iz tri meča i u duelima sa Litvanijom u gostima 7. septembra i Bugarskom tri dana kasnije u Podgorici moraju da ostvare pobjede kako bi zadržali korak za Srbijom i Mađarskom koje imaju po sedam bodova. Neku od te dvije selekcije mogla bi i da preskoči...

- Počinje rasplet. Na polovini smo kvalifikacija, imamo šanse za osvajanje jednog od dva vodeća mjesta u izjednačenoj grupi. Ukoliko osvojimo šest bodova, u finiš kvalifikacija ući ćemo ravnopravni s rivalima, što nam je bio i cilj na startu ciklusa – rekao je selektor Miodrag Radulović.

SVI SMO JAČI KADA JE JOVETIĆ S NAMA

Crna Gora je na startu kvalifikacija pobijedila Bugarsku u Razgradu (1:0), potom je kao domaćin izgubila od Srbije (2:0) i remizirala s Mađarskom (0:0).

Ni protiv jednog od favorita G grupe nije bila u podređenom položaju, zaslužila je više od boda u dva derbija, ali se mučila s realizacijom.

- Mečevi sa Srbijom, Bugarskom i Mađarskom pokazali su da možemo ne samo da igramo ravnopravno, već i da pobjeđujemo. Napravili smo analizu i jasno je da smo imali dosta problema s realizacijom. Protiv Bugarske smo dali gol i pobijedili, na naredne dvije utakmice nijesmo zatresli mrežu i moramo da popravimo taj segment, a forma napadača nam daje za pravo da budemo optimisti po tom pitanju – istakao je Radulović i obrazložio:

- Nikola Krstović je u Lećeu imao debi iz snova, Stefan Mugoša se vratio u Inčon i igra dobro, Uroš Đurđević je standardan u Sporting Hihonu, dobru ulogu ima i Viktor Đukanović koji u Hamarbiju uvijek nešto napravi kad uđe, Dušan Bakić je bio igrač mjesec u Bjelorusiji...

Dilema je koliko može kapiten

Stevan Jovetić, koji je pozvan iako je bez kluba i od juna nije imao ekipne treninge.

- Stevanova uloga je višestruka. On je igrač koji pojavom, odnosom prema reprezentaciji, željom i klasom uvijek daje kva-

Novi gol Krstovića, šou Đukanovića

Na debiju u Seriji A za prvijenac mu je bilo dovoljno četiri minuta, u drugom meču je dobio šansu od starta i pogodio već u šestom minutu. Nikola Krstović je odmah počeo da se isplaćuje Lećeu – crnogorski napadač postigao je pogodak za vođstvo ,,žuto-crvenih“ protiv Salernitane.

Igrači gestovima pokazuju koliko im znači reprezentacija

Fudbaleri Crne Gore biće neočekivano oslabljeni u duelima s Litvanijom i Bugarskom jer se na okupljanju nije pojavio Sead Hakšabanović Za ključne mečeve u kvalifikacijama za EP selektor Miodrag Radulović neće računati na dvadeset četvorogodišnjeg ofanzivca koji je u petak napustio Seltik i kao pozajmljeni igrač prešao u Stouk.

- Hakšabanović se javio i rekao da ima veoma važne obaveze oko prelaska iz kluba u klub i preseljenja u drugu državu, tako da ovog puta na njega nećemo računati – rekao je Radulović, a na pitanje da li je ljut na igrača odgovorio:

- Neka on razmišlja o tome. Igrači pokazuju gestovima koliko im je stvarno stalo da igraju u dresu sa državnim grbom. To su njegovi

lični problemi, mi smo fokusirani na igrače koji su ovdje.

Hakšabanović je rođen u Švedskoj, za čije je mlađe selekcije igrao, dok je za Crnu Goru debitovao 2017. godine. Činjenica je da je Hakšabanović uz Stevana Jovetića najkreativniji igrač ,,sokola“, ali i da u 33 nastupa u dresu nacionalnog tima nije uspio da do kraja iskaže veliki potencijal. Nije tajna i da Radulović nije bio naročito zadovoljan njegovim igrama, a moguće je i da igrač nije bio zadovoljan minutažom. U tekućim kvalifikacijama zamijenjen je na poluvremenu meča s Bugarskom, protiv Srbije je odigrao 75, a u duelu s Mađarskom devet minuta, s tim što je u junu imao problema s povredom.

če za koje vjeruje da mogu da sprovedu njegovu ideju, koja glasi:

Naš fudbaler se prvi put predstavio na stadionu ,,Via del Mare“, i to najbolje što je mogao da poželi –nakon centaršuta s desne strane glavom je loptu poslao uz dalju stativu. Prošle sedmice donio je Lećeu bod protiv Fiorentine. I Viktor Đukanović u sjajnom raspoloženju dolazi u reprezentaciju, nakon što je postigao dva pogotka u pobjedi Hamarbija nad AIK-om (4:2) u 22. kolu prve švedske lige.

Devetnaestogodišnji Nikšićanin ušao je u igru na poluvremenu i 20 minuta kasnije povisio na 3:1 nakon što je završio kontru domaćina - efektno je sa 15 metara plasirao loptu iza leđa golmana AIK-a. Gosti su smanjili u 77, da bi sve dileme otklonio Đukanović u prvom minutu nadoknade evrogolom lijevom nogom s 20 metara. Đukanoviću je ovo osmi pogodak u prvenstvu.

litet više državnom timu čiji je jedan od lidera i kapiten. Svima nam je drago što je s nama. Mi u stručnom štabu ćemo procijeniti koliko ćemo moći da ga koristimo, ali svakako je velika stvar što je s nama, svi smo jači kad je on tu – naveo je Radulović.

RANI POGODAK SVE

OLAKŠAVA

Pedeset petogodišnji stručnjak poručio je da je pozvao igra-

- Želimo da od početka nametnemo naš stil igre, nema više kalkulacija. Znamo vrline i mane rivala. Bugarska je više od 60 minuta imala igrača više protiv Litvanije i nije uspjela da je savlada, a mi smo se u Bugarskoj predstavili dobro i slavili 1:0 na mjestu gdje potom Srbija nije uspjela da pobijedi. To govori da je grupa ujednačena. Želimo da što prije postignemo pogodak, onda sve ide lakše. Na prethodnim mečevima stvarali smo šanse, imali više udaraca na gol od rivala, ali nedostajao je pogodak i zato sada imamo četiri boda – istakao je Radulović. Litvanci iz četiri meča imaju bod i gol razliku 1:5. Izgubili su od Srbije i Mađarske po 2:0, te remizirali s Bugarskom 1:1. - Litvanija igra slično skandi-

navskom stilu ili Letoniji s kojom smo igrali u prošlim kvalifikacijama. Fizički su veoma jaki, igraju fajterski fudbal, izvanredno stoje u bloku, svi se brane i prave dobru tranziciju. Analizirali smo ih i primijetili da su protiv Srbije u Beogradu i kod 0:0, i kod 1:0 i 2:0, imali stopostotnu šansu. Moramo da budemo maksimalno koncentrisani, da znamo što hoćemo i budemo takmičarska ekipa –naveo je Radulović.

- Tri prethodna meča su pokazala da smo poslije dvije i po godine zajedničkog rada blizu toga. Odbrana se pokazala kao jači dio tima, mada sam od onih trenera koji smatra da se svi zajedno branimo i napadamo. Nadam se, ipak, da će napad ovog puta biti mnogo efikasniji i ukoliko bude tako biće nam lakše da osvojimo prijeko potrebne bodove.

ŠARKIĆ POD ZNAKOM PITANJA

Duel Litvanije i Crne Gore igraće se u u četvrtak u Kaunasu od 18 sati, dok će istog dana u 20.45 početi duel Srbije i Mađarske. Tri dana kasnije ,,orlovi“ će gostovati Litvaniji. - Gledamo prije svega u svoje dvorište, ali kad bih mogao da biram, volio bih da budu remiji u mečevima naših glavnih konkurenata ili da neko od njih ostvari dvije pobjede. U svakom slučaju, naša računica je da osvojimo šest bodova i budemo konkurentni pred finiš kvalifikacija – naveo je Radulović.

Radulović je podsjetio da Marko Vešović zbog povrede nije na okupljanju, dok golman Matija Šarkić ima probleme sa prednjom ložom i danas će u Podgorici odraditi ljekarske preglede. N. KOSTIĆ

M. BABOVIĆ

pred mečeve s Litvanijom i Bugarskom

Hakšabanović ne dolazi, Radulović poručio:

Radulović u razgovoru sa Jovetićem i Camajem

Košarkaši Crne Gore pobjedom protiv Grčke na

Kraj u velikom

Košarkaši Crne Gore su na najbolji način završili, inače, svoje sjajno Svjetsko prvenstvo – iako bez Kendrika Perija (nije igrao zbog povrede leđa), izabranici Boška Radovića su u Manili savladali Grčku 72:69, u posljednjem meču druge runde, u kojem je Crna Gora vodila od prvog do posljednjeg minuta.

,,Crveni“ su, tako, iz trećeg pokušaja slavili protiv Grčke na velikim takmičenjima, pošto su ,,heleni“ pobijedili prije 12 godina na Evropskom prvenstvu 71:55 i prije četiri godine na Mundobasketu u Kini sa 85:60…

Osim sa više nego pozitivnim utiskom, Crna Gora je, tako, SP završila i sa pozitivnim skorom od tri pobjede i dva poraza. U grupnoj fazi je savladala Meksiko i Egipat, i time prvi put izborila plasman u drugu rundu, a na kraju i Grčku. U prvoj fazi je izgubila od Litvanije, u najslabijem meču na prvenstvu, ali je u porazu protiv Sjedinjenih Država odigrala, možda, i najbolji meč, jer je više od 37 minuta bila u igri za pobjedu protiv NBA zvijezda.

Crna Gora je na Filipinima uspjela i da izbori prve kvalifikacije za Olimpijske igre u Parizu, koje se igraju početkom jula iduće godine (žrijeb je u decembru).

Italija – SAD (5. septembar)

Litvanija – Srbija (5. septembar)

Njemačka – Letonija (6. septembar)

Kanada – Slovenija (6. septembar)

- Ne znam kakav je utisak u Crnoj Gori, ali mislim da su određena očekivanja opravdana, mislim da je ova generacija dosta napravila za košarku. Ovo prvenstvo je, zaista, pokazatelj kvalitetnog rada nekoliko godina unazad. Iskreno, mi smo ponosni jedni na druge i zadovoljni. Nadam se da je širom države slično – rekao je Nikola Ivanović.

OD STARTA ČVRSTO U

ODBRANI

U napadački neefikasnom prvom poluvremenu, naši košarkaši su odlično otvorili utakmicu, sa 5:0, prvi koš su primili tek nakon skoro tri i po minuta, a mini serijom od 6:0, koju je zaključio Nikola Vučević, Crna Gora je do dvocifrene prednosti stigla tri minuta i 15 sekundi prije kraja četvrtine (15:5). U finišu kvartala je zakazao napad ,,crvenih“, Grčka je to iskoristila i prepolovila minus do kraja četvrtine (14:19). Vučević je predvodio našu ekipu sa osam poena, Crna Gora je bila uspješnija u svim elementima. Počev od skoka (10-9), preko procenta šuta iz igre (44 – 40 odsto), asistencija (5-4), ukradenih

lopti (2-0), izgubljenih (1-4)… U drugoj četvrtini je Radović odmarao Vučevića, ali je i pored toga Crna Gora čuvala prednost, iako su Grci nakon skoro tri minuta prišli na posjed zaostatka (22:24). I pored toga što su brzo ušli u bonus, naši košarkaši su sa tri uzastopna koša poveli osam razlike (30:22), a nakon koša Nemanje Radovića imali u ovoj dionici maksimalnih ,,plus devet“ (36:27). Međutim, u posljednjih 90 sekundi nijesu postigli ni koš, ali je Grčka uspjela samo jednom da poentira preko Bohoridisa (koš i dodatno bacanje), za ,,minus šest“ (30:36) na poluvremenu. Crna Gora je zadržala prednost u skoku (2119), procentu šuta iz igre (44 –38 odsto), bila je mnogo efikasnija u reketu (20-12), uz i dalje manje izgubljenih lopti (1-7) i više ukradenih (3-0).

VUČEVIĆEV ODGOVOR

Crna Gora je odličnu odbranu odigrala i u trećoj četvrtini (Grci postigli 12 poena), što joj je omogućilo da kontroliše rezultat, i pored neefikasnog napada (14). Crna Gora nijednom nije dozvolila rivalu da priđe bliže od šest razlike, a najviše je vodila 12 razlike (46:34), sredinom kvartala, kada je Nikola Ivanović ubacio jedno od dva bacanja. Grci nijesu kaznili petominutni košgeterski post iz igre Crne Gore, koja je u po-

Parovi četvrtfinala

najbolji način završili istorijski nastup na Mundobasketu

velikom stilu

Iz mog ugla

Fantastično!

Bogdan Tanjević, bivši selektor Crne Gore

Eliminisan prvak svijeta, prvi poraz Amerikanaca

- Želim da zahvalim svima. Ne znam kakav je utisak u Crnoj Gori, ali mislim da su određeŠpanija neće braniti titulu prvaka svijeta, pošto je u posljednjem meču druge faze, u Džakarti, poražena od Kanade 88:85. Kanadu su do pobjede predvodili Šaj Gildžes-Aleksander sa 30 poena, sedam asistencija i četiri skoka, Dilon Bruks sa 22 poena i pet skokova i Ar Džej Baret sa 16 poena. U ekipi Španije najefikasniji su bili Vili Ernangomes sa 25 poena uz šest skokova i Santjago Aldama sa 20 poena. Kanada je sa četiri pobjede i porazom kao prvoplasirana prošla u četvrtfinale u kome će igrati protiv Slovenije. Prvi poraz doživjele su Sjedinjene Američke Države, koje je pobijedila Litvanija 110:104, i zauzela prvo mjesto u grupi J, pa će u četvrtfinalu igrati sa Srbijom. Kod Litvanaca čak sedam igrača je bilo dvocifreno - Vaidas Karainauskas 15, Mindaugas Kuzminskas 14, Jonas Valnčjunas 12... Entoni Edvards je bio najefikasniji sa 35 poena, Mikal Bridžis i Džejlen Branson su upisali po 14 a Brendon Ingram 10. Slovenija je zauzela drugo mjesto u grupi K, nakon poraza od Njemačke 100:71. Španija je završila takmičenje sa tri pobjede i dva poraza.

sljednju četvrtinu ušla sa osam poena prednosti (50:42).

Naša reprezentacija je u posljednjoj četvrtini imala i 14 poena prednosti, nakon tri minuta igre (60:46), ali su Grci priprijetili u finišu kada su prišli na ,,minus četiri“ (62:58), dva minuta i pet sekundi prije kraja. Tada je na scenu stupio Vučević, koji je sa tri uzastopna koša vratio dvocifrenu prednost (68:58) i otklonio posljednje dileme…

Nikola Vučević je bio najefikasniji sa 19 poena, uz sedam skokova. Dino Radončić je dodao 12 poena, a Vladimir Mihailović 10. Iako ne poenterski, kapiten Bojan Dublje-

vić je odigrao najbolji meč na prvenstvu, pošto je, uz četiri poena, upisao po devet skokova i asistencija.

Joanis Papapetru je imao najviše poena u grčkom timu –16, Lefteris Bohoridis i Kostas Papanikolau su dodali po 13. - Moramo da učimo iz ovog nastupa. Mnogo će zavisiti i od toga ko će biti tu. Ali način na koji nas u Savezu tretiraju, način na koji selektor i stručni štab rade posao, govori da bi moglo još mnogo lijepih stvari da se dogodi. Naš glavni cilj je uvijek da ostavimo dobar utisak, a to je da igramo jako – zaključio je Nikola Ivanović. S. JONČIĆ

Njemačku je predvodio Denis Šruder sa 24 poena i 10 asistencija, Danijel Tajs dodao je 14 poena i sedam skokova, a Isak Bonga 12 poena. U ekipi Slovenije Luka Dončić bio je najefikasniji sa 23 poena, šest skokova i šest asistencija. Klemen Prepelič dodao je 12 poena. Slovenija, koja ima četiri pobjede i poraz, igraće sa Letonijom, koja je osvojila prvo mjesto u grupi L. Letonci su pobijedili Brazil sa 104:84, a predvodio ih je Andrejs Gražulis sa 24 poena i pet asistencija, a Arturs Žagaras dodao je 17 poena. U ekipi Brazila najefikasniji je bio Bruno Kaboklo sa 20 poena uz sedam skokova, Jago Santos postigao je 14 poena, a Lukas Dijas 13 poena uz sedam skokova. Reprezentacija Srbije plasirala se u četvrtfinale, pošto je u Manili pobijedila Dominikansku Republiku sa ubjedljivih 112:79.

Srbija je takmičenje u grupi I završila kao druga, iza Italije, i za plasman u polufinale šampionata svijeta boriće se sa Litvanijom.

Najbolji u timu Svetislava Pešića bio je kapiten Bogdan Bogdanović sa 20 poena, po 16 su dodali Vanja Marinković i Nikola Milutinov. U redovima Dominikanske Republike istakao se Karl Entoni Tauns sa 25 poena, Hean Montero je dodao 15, a Rigoberto Mendosa poen manje.

RADOVIĆ: Mislim da smo usrećili naciju

Košarkaška reprezentacija Crne Gore je u Manili ostvarila bolje rezultate nego prije četiri godine u Kini (pobjeda i četiri poraza), sa dvije pobjede (Meksiko i Egipat) je prvi put prošla u drugi krug, Amerikance je mučila do 38. minuta, a na kraju je pobijedila Grčku (73:69) i u velikom stilu završila Svjetsko prvenstvo… - Teško je igrati ovakve utakmice, kad su obje ekipe matematički vani. Ali mi smo ovu utakmicu odigrali

sa velikom energijom, kao i protiv SAD. Čestitam po ko zna koji put igračima koji su se odazvali, koji su došli i igrali maksimalno, i koji su, na kraju krajeva, ,,izgubili“ odmor ovog ljeta, jer je poslije napornih sezona ljepše odmarati kući nego dva mjeseca biti u nekom polukarantinu. Nije prvi put da se oni odazovu, nije prvi put da oni to maksimalno rade. Ova generacija koja je u zenitu je ovoga puta pokazala koliko možemo, što možemo – rekao je selektor

Crne Gore Boško Radović Crna Gora je protiv Grčke vodila od prvog do posljednjeg minuta, i to 14 razlike. - U posljednjoj četvrtini se nijesmo uplašili pobjede. Za malu zemlju kao što je naša, velika je stvar igrati protiv timova kao što su Litvanija, Amerika, Grčka… Nevjerovatno je u takvim mečevima ostvariti neku pobjedu. Važno je da smo ostvarili tri pobjede na Mundobasketu, dva puta smo izgubili. To je sjajan rezultat, odličan turnir je iza nas. Srećni smo zbog

Sjećam se kako smo mi završili Evropsko prvenstvo 2017. godine u Turskoj, kada smo igrali bolje u grupi nego kasnije za plasman. U osmini finala nam se zalomilo da idemo na nikad bolju Letoniju. Da je Letonija osvojila titulu ne bi bilo nečasno, a izgubila je četvrtfinale od Slovenije (103:97), u najboljoj utakmici koju sam ikad vidio. Mi smo u posljednjem meču šampionata protiv Letonije dobro podbacili i izgubili velikom razlikom (68:100).

E sad, završiti ovako, inače odličan, nastup na Svjetskom prvenstvu, kao što je to uradila Crna Gora protiv Grčke, zaista je fantastično! I sve to nakon onako odigrane prve faze u grupi, zatim sjajnog meča sa Amerikom, gdje je Crna Gora do posljednjeg momenta bila u igri čak i za pobjedu.

Pobijediti Grčku, jednu od evropskih i svjetskih košarkaških velesila, najbolji je mogući završetak takmičenja, koje je, i prije meča sa Grcima, već bilo najbolje do sada. Ovo je bila jedna epopeja jednog svjetskog prvenstva, trijumfalna od strane reprezentacije Crne Gore. Stvarno je tako. Sve utakmice su bile dobre, a jedino je bila nesreća da se Litvanija u meču protiv Crne Gore ponijela ozbiljno, sa svojom super jakom ekipom i dobila tu utakmicu. Sve ovo ostalo je, ponavljam, bilo fantastično. Naročito mi se dopao Vučević, koji je bio više nego posvećen. Da ne govorim da su i svi ostali igrači dali svoj doprinos ovom velikom sportskom uspjehu. Sve čestitke njima, ali i stručnom štabu na čelu sa Boškom Radovićem, koji je sve ovo postavio i sjajno vodio svih ovih godina.

Teško je pomisliti da ovakvo takmičenje može svaki put da se ponovi, da opet bude takva igra, tako dobro pripremljena ekipa i da se svi pozvani igrači odazovu pozivu. Ali hajde da se nadamo.

Druga faza

GRUPA I

5. kolo: Italija – Portoriko 73:57, Dominikanska Republika – Srbija 79:112

1. Italija 5 4 1 404:301

toga – dodao je Radović. Selektor ,,crvenih“ je istakao da ,,utakmica protiv Litvanije nije nikakva mrlja“.

- Oni su reprezentacija koja nam, tradicionalno, ne odgovara po stilu njihove igre, ali to je za neku dublju analizu. Ali ostale četiri utakmice, prve dvije, protiv Amerike i Grčke smo odigrali na izuzetnom nivou. Mislim da smo usrećili naciju, usrećili ljude koji iskreno navijaju za nas, iz košarkaškog svijeta i one koji to nijesu, tako da možemo srećni i zadovoljni da se polako vraćamo kući.

Naredne obaveze su u februaru sljedeće godine, kada počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Crna Gora je u grupi sa Švedskom, Njemačkom i Bugarskom. U februaru naša selekcija gostuje Njemačkoj (22. februara), a onda tri dana kasnije dočekuje Švedsku.

- Slijede kvalifikacije za Eurobasket. Vidjećemo šta će se dogoditi. To su ,,prozori“, Vučević zbog toga neće moći da nam pomogne. Imamo vremena do februara, nadam se da će svi, koji mogu, da se odazovu pozivu.

Sjajan nastup Crnogoraca na Svjetskom prvenstvu

DR PETAR ORAHOVAC - CRNOGORAC, PREDŚEDNIK BUGARSKE SKUPŠTINE

Moralan i skladno razvijen karakter - to bješe dr Orahovac

U nekrolozima objavljenim povodom smrti dr Petra Orahovca nailazimo na izraze istinskog poštovanja, izuzetnog uvažavanja i iskrenog pijeteta.

POGREB

8. maja od 2 do 6 sati p. p. obavljen je pogreb nezaboravnog kolege dr Orahovca. U kući pokojnika u 2 sata su se skupili centralni biro Demokratske partije, na čelu sa g. Al. Malinovim, carevim predstavnikom, njegovim sekretarom g. Gruevim, gotovo sva medicinska struka, predstavnici mnogih partijskih i ljekarskih organizacija iz provincije, ugledni partijski radnici i dr. Pogrebna šetnja, na čijem čelu se nosilo više od 20 vijenaca, prošla je po ul. „Moskovska“, „Rakovski“, „Car Osvoboditel“, „Trgovska“, Bul. „Dondukov“ do saborne crkve „Sv. Neđelja“. Od kuće do crkve tijelo su nosili ljekari.

Opijelo je obavio mitropolit

Stefan

RIJEČ MITROPOLITA

STEFANA

Čovjek principa i ubjeđenja, volje i razuma, nalazi se nijem pred nama – započeo je mitropolit Stefan. I pred otvorenim grobom svim dostojnim sinovima bugarske zemlje upućujem pitanja za nauk i pouku: đe tražite smisao ljudskog života, napora i borbe i – kakvim sredstvima i sa kojim načelima vi mislite dostojno da ispunite svoj dug prema otadžbini, čovječanstvu i Bogu?

Pokojni dr Orahovac ima moralna prava da postavi ta pitanja. Posvećen u potpunosti službi za dobrobit svoje države, sa svim svojim sposobnostima i jakom voljom da sprovede svoje želje u djela, uči nas da slijedimo njegov primjer. On nam preko svoga groba zavještava svoju besprekornu predanost narodu.

Uvijek tih, đe treba da se ćuti,

„Darovit, izuzetno inteligentan, pun volje i energije, on nalazi, da mu je sa tim kvalitetima, potrebna veća i mnogoljudnija zemlja od njegove rodne otadžbine, da ih u njoj upotrijebi za dobro same države i njenog stanovništva. I za takvu zemlju on je izabrao našu lijepu Bugarsku, koja je postala njegova nova otadžbina.”

Ekzarh Josif je o dr

Orahovcu kazao

sljedeće: „Ako bi zavisilo od mene, dao bih mu najmanje četvrt

vijeka da rukovodi

sudbinom Bugarske, zato što ne bi pravio kompromise i izdao interese naroda”

hrabar i otvoren đe treba da se govori, savremenik prvih boraca za slobodu bugarskog naroda, poklonik demokratskih i kulturnih principa, istinskog razumijevanja slobode duha i ograničene volje u duhu te slobode, zasijao je zdravo śeme one građanske svijesti, koja ne zna da se klanja, da gazi principe i da pravi kompromise... On je bio velika ličnost, prožeta mislima da svijest o dužnosti treba da se postavi u osnove vaspitanja bugarskog plemena.

Pokojni Ekzarh Josif mi je kazao za pokojnika: ,Ako bi zavisilo od mene, dao bih mu najmanje četvrt vijeka da rukovodi sudbinom Bugarske, zato što ne bi pravio kompromise i izdao interese naroda.’ Visoko moralan, čvrst, skladno razvijen karakter – to bješe dr Orahovac. On nije paradirao sa svojom religijom, vjerom, ali je nalazio to kao nužnost za ličnosti, narode i čovječanstvo. Skroman, djela mu ostavljaju duboku brazdu nakon njegovog života. Iz naših njedara odlazi jedna stamena ličnost, dostojna da ima i drugu ulogu.

Počivaj i spavaj pod blagoslovima Bugarske i Boga! – završio je mitropolit Stefan.

RIJEČ DR SERAFIMOVA

U liku pokojnika ne vidimo samo ljekara nego i javnog djelatnika. Međutim, za njegove kvalitete, kao javne ličnosti, imaju i imaće da se iskažu drugi, vještiji od mene. Ja ću se ograničiti da napomenem sada, pri posljednjem rastanku s njim i sasvim kratko, samo ono, šta je pokojnik bio kao ljekar u toku 38 godina.

Rođen 1857. godine, daleko od Bugarske, u selu Orahovu, u krševitoj, ali lijepoj Crnoj Gori, dr Petar Orahovac nije nam bio poznat do prije 39 godina. Kao dvadesetšestogodišnjak, 1883. godine, završio je medicinske nauke na Moskovskom univerzitetu. Darovit, izuzetno inteligentan, pun volje i energije, on nalazi, da mu je sa tim kvalitetima, potrebna veća i mnogoljudnija zemlja

Donosimo izvode iz knjige Dragana

B. Perovića i Miroljuba Orlandića „Dr Petar Orahovac - Crnogorac, predśednik Bugarske skupštine“, koju je nedavno objavila Matica crnogorska

od njegove rodne otadžbine, da ih u njoj upotrijebi za dobro same države i njenog stanovništva. I za takvu zemlju on je izabrao našu lijepu Bugarsku, koja je postala njegova nova otadžbina.

Dr Orahovac je kod nas već početkom 1884. godine i 19. marta vidimo ga u gradiću Kula, kao mjesnog ljekara. Tu je ostao do 25. oktobra 1885, tj. jednu godinu, sedam mjeseci i sedam dana.

Iste godine, 27. oktobra, on je u Loveču, na istoj dužnosti mjesnog ljekara i tamo ostaje do 28. jula 1886. godine, tj. devet mjeseci i tri dana. Odatle je premješten u još veći centar, u Vidin, opet kao mjesni ljekar i ostaje na toj dužnosti 10

mjeseci i 12 dana. U istom gradu prelazi u vojnu službu, kao vojni ljekar, kojoj posvećuje cijele tri godine, dva mjeseca i 17 dana. Služba vojnog ljekara ga ne zadovoljava, nema prostora, nema inicijative za njega u službi i ponovo ga vidimo u gradu Loveču, ali ne više kao mjesnog nego kao okružnog ljekara, od 27. avgusta 1890. do kraja 1892, tj. dvije godine, četiri mjeseca i tri dana. Loveč mu se dopada i on preuzima položaj direktora–ljekara i starijeg doktora u Prvostepenoj državnoj bolnici u istom gradu, đe u službi ostaje jednu godinu, sedam mjeseci i 15 dana, kada prelazi na istu dužnost u još veći centar –Plovdiv, đe upravlja bolnicom jednu godinu i pet mjeseci, tj. do 15. januara 1896. godine.

Ali i grad Plovdiv mu se čini malim za njega i biva postavljen i premješten u Prijestonicu, kao sofijski okružni ljekar, dužnost koju obavlja do 11. januara 1898. godine, tj. godinu, 11 mjeseci i 26 dana.

Dr Orahovac je već u sredini đe može da pokaže i primijeni bolje nego bilo đe drugo svoje kvalitete, vještinu i energiju. Tu ga vidimo naredne tri godine, dva mjeseca i pet dana, kao direktora Sofijske gradsko–opštinske sanitarne službe, kojom rukovodi do 16. marta

1901. godine, sa velikom vještinom i umijećem, i tog datuma biva postavljen za direktora građanske sanitarne direkcije, najveću dužnost naše sanitarne uprave, do koje može da dostigne jedan ljekar. Na toj važnoj dužnosti dr Orahovac se pokazao da je na pravom mjestu i u toku relativno kratkog vremena, u toku kojeg je bio direktor, do sredine 1903. godine, tj. oko dvije i po godine, dr Orahovac je učinio mnogo za dobro uređenje i napredak naše sanitarne službe, iako nije imao vremena da primijeni sve što je smatrao da bi trebalo napraviti za nju. Poslije direktorovanja, dr Orahovac se povukao iz činovništva i posvetio se privatnoj ljekarskoj praksi i društvenoj djelatnosti, ne prekidajući da radi sa strane i učestvuje kao član i predśedavajući Vrhovnog medicinskog savjeta u toku dvije i po godine (od 9. II 1908. do 22. X 1910. g) i tako je nastavio da bude koristan u sanitarnim poslovima i upravljanju.

Dr Orahovac je bio istovremeno i osnivač i urednik, još u Loveču, zajedno sa svojim kolegom dr Vatevim, medicinskog časopisa „Medicina“, a osim toga je pisao o sanitarnim pitanjima i u drugim takvim časopisima. Neumoran, on je prije samo jedan mjesec objavio, u prvom broju od 1. aprila t. g. neđeljnih novina „Zdravna prosveta“, jedan rad pod naslovom: „Neophodni su novi zdravstveni propisi“, iz čega se vidi, da se čak i prije nego je sklopio oči, starao da na svaki način pomogne poboljšanju naših sanitarnih poslova i narodnog zdravlja. Pomenuću, da je dr Orahovac uzeo učešća, kao vojni ljekar, i u dva naša rata tokom 1885. godine i 1912–1913. godine i tako ispunio najviše od svega i dobrosavjesno svoj patriotski dug prema novoj otadžbini…” Cijela bugarska štampa je opisala život pokojnika pun plemenitog truda i čestitosti, predanosti državi i društvu. Kada danas čitamo sve ovo što je izgovoreno na oproštaju od dr Petra Orahovca, ostaje nam samo da se u tišini naklonimo, zadivljeni veličinom i dometima ovog harizmatičnog čovjeka. I da se potrudimo da śećanje na dr Petra Orahovca ne presahne. Pošto se sve ovo sagleda, malo je neobično da se, u uvodu pomenutom Zborniku dokumenata „Odnosi Crne Gore i Bugarske 1878–1913“, u mnoštvu akata i diplomatske prepiske niđe ne pominje ime dr Petra Orahovca!? (Nastavlja se)

Autori: Dragan B. PEROVIĆ i Miroljub ORLANDIĆ

So jski mitropolit Stefan Faksimil članka dr Petra Orahovca

Nekadašnja So ja

Dr Petar Orahovac

Poneđeljak, 4.

septembar

2023. Oglasi i obavještenja

MIHAILO – BATO JANKOVIĆ

Plamćela je u njegovom oboljelom i ostaralom srcu snaga i ljubav predaka za slobodu Crne Gore.

Faliće ovoj crnoj i napaćenoj, Gori Crnoj, njegova nenametljiva posvećenost, nemjerljiva spremnost na svaku žrtvu do zadnjeg daha zarad pravičnosti zajedničkog života svih pod najljepšim parčetom neba na zemaljskom šaru.

Poštujući njegovu želju i skromnost sahranjen je na Cetinju u prisustvu najuže porodice i prijatelja koji su mu uljepšali posljednje godine i brinuli o njemu.

Laka neka mu je ova crnogorska zemlja koju je toliko silno volio

PORODICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 31. avgusta u 84. godini umro je najstariji BELVEDERAC

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je iznenada u 74. godini preminuo

DANILO – BATO Aleksin VUKMIROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 3. septembra od 12 do 16 časova i 4. septembra od 11 do 13 časova, kada će posmrtni ostaci krenuti za rodno selo Gornji Ceklin, đe će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćena porodica: supruga SONJA, sin SAŠA, ćerke NENA i MILENA, sestre BISERKA, NATAŠA i BILJANA, snaha MILENA, unučad ALEKSA i IVA, LUKA i ALEKSA i ANĐELA i IVAN, braća od stričeva DUŠAN i SREĆKO, braća od tetaka, sestrići, sestrična i ostala porodica VUKMIROVIĆ

Dana 2. septembra 2023. godine preminula je naša draga

MILEVA – TARA Mirčetina KALEZIĆ rođena Nikčević

Sahrana je obavljena u krugu porodice 3. septembra u 12 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sinovi PREDRAG – KARLO, ARSENIJE – CAKO i NENAD, snahe BISA i TANJA, unučad DANILO, LANA, MARIJA, NAĐA i PAVLE, praunučad SARA, VLADO, UROŠ i JANA

Dana 3. septembra 2023. godine umrla je naša draga

193

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је послије краће болести, у 77. години у Београду, умро наш драги

JELENA pok. Gojka MUGOŠE rođena Vučurović

Saučešće primamo u Donjoj Gorici 3. septembra od 11 do 19 časova i 4. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Donjoj Gorici.

Posljednji pozdrav voljenoj babi

MILEVI – TARI KALEZIĆ

Tvoji: MARIJA, STEFAN, UROŠ i JANA

230

Sa tugom u srcu opraštamo se od naše voljene majke, svekrve i babe

Испраћај ће се обавити 4. септембра 2023. на Новом гробљу у Београду од 10 до 11 часова.

Саучешће у Никшићу примамо 5. септембра у цркви Светог Јована у Страшевини од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници у Страшевини.

Кућа жалости: Ул. Јована Миодраговића 529, Београд.

Ожалошћени: супруга БЕБА, ћерка МИЊА, син НИКОЛА, браћа ЗАРИЈА и ДРАГОЉУБ са породицама, сестра БРАНКА са породицом, унучад НИКОЛА, НАЂА, ВУК, НИКА, ЛАВ, АНА и ЛУКА, снаха МИЛИЦА, зет ЂОРЂЕ, тетка ДУШАНКА, браћа и сестре од стрица, браћа од ујака и остала родбина ЂУРОВИЋИ и ЛАЛАТОВИЋИ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Ožalošćeni: sin GORAN, unuk NIKOLA, braća VUKO i BUDO, sestre MILUŠA, DESANKA, VUKOSAVA i RADA, snahe LIDIJA, DRAGANA i MILA, đever DUŠAN i jetrva VASILJKA sa porodicom, praunučad i ostala rodbina MUGOŠA i VUČUROVIĆ

MILEVE – TARE KALEZIĆ

Njeni: sin NENAD, snaha TANJA i unučad NAĐA i PAVLE

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od naše drage majke, svekrve, babe i prababe

MILEVE – TARE KALEZIĆ

Njeni: KARLO, BISA, DANILO, LANA, MILAN, SARA i VLADO

227

228

БРАНКО Ђолев ЂУРОВИЋ 1947–2023.

Тужним срцем јављамо да је дана 2. септембра 2023. године преминуо наш вољени

STEVANU VUKČEVIĆU

СТЕВАН Илије ВУКЧЕВИЋ

Саучешће се прима у градској капели на Чепурцима, 3. септембра од 11 до 14 часова и 4. септембра од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, ђеца МАРИЈАНА, КРИСТИНА и ФИЛИП, снаха НИНА, зет НИКО, унучад ХЕЛЕНА, ВУК и МИЛА и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav dragom stricu

STEVANU VUKČEVIĆU

BRANKA i DEJAN TERZIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu i djeveru

STEVANU VUKČEVIĆU

MILOŠ i SONJA VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav kumu

218

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

STEVU

Sa velikom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru, dragi prijatelju

SVETOZAR JANKOVIĆ sa porodicom

217

Posljednji pozdrav dragom stricu

STEVANU VUKČEVIĆU

SVETLANA i TIHOMIR sa porodicom

223

RAKU

Nijemi od bola... bez riječi, moj kume. Radovali smo se do juče životu i sreći, a danas ne želim da prihvatim da te nema. Ne umiru nikad oni koji se vole. Živjećeš sa mnom dok sam živ.

Tvoj VUKOLA sa porodicom

Dragoj majci i babi

GOSPAVI BRNOVIĆ

Majko, Ko će me dočekati i ispratiti raširenih ruku i toplinom tvog srca, to si samo ti znala.

Nadamo se da je tvoja duša našla mir. Pišem a suze mi liju, nemoj da ti, majko, moje suze remete mir. Zaborav ne postoji naša tuga je zauvijek.

Tvoji: ćerka RAJKA i unuci MIRO i MLADEN

201

Sa tugom i poštovanjem

219

RADMILA i PEĐA VUKČEVIĆ i ANA MARINOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom pašenogu i zetu

STEVANU VUKČEVIĆU

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i druženju. Počivaj u miru. MLADEN i SVETLANA VUKSANOVIĆ sa porodicom

200

Posljednji pozdrav bratu i ujaku RADOSAVU POPOVIĆU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Sestra DIJANA i zet ČAJO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

192

236

RADOSAV – RAKO POPOVIĆ

Uvijek ćeš živjeti sa nama.

NK30+

231

Posljedni pozdrav dragom

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

RADOSAV POPOVIĆ

Samojka druže moje.

Posljednji pozdrav bratu

Počivaj u miru. Vole te tvoji drugovi

VUKOLA, ĆOMA, VUKSAN, ĆUKA, GUJO, MIKAN, MILUTIN, PERI, KEMBA, RAF, RAŠTAN, PIRGA, BATO, MIMA, SRLE, DŽAGO, MANDO, KIT, GAVA, FIKAC, BEZMA, PLOVAK, PRKA, LUKA, STEDŽA, RAJZO, PETRO, BOBAN i BAGI

Oglasi i obavještenja

Dana 2. septembra 2023 godine iznenada nas je napustio jedan od osnivača NVO Udruženja PČELARSKI PUTEVI i PRIČE

DANILO BATO VUKMIROVIĆ

Tvoj odlazak neće biti i zaborav, nastavićeš da živiš sa nama kroz uspomene i priče sa naših zajedničkih putovanja, okupljanja i nezaboravnih druženja. Počivaj u miru, dragi prijatelju, i neka ti je laka crna zemlja.

NVO Udruženje PČELARSKI PUTEVI i PRIČE

NIKOLI BEZMAREVIĆU

Bio si veliki čovjek, prijatelj, naš dragi saborac koji se nesebično zalagao i davao za velike ideje i našu Crnu Goru. Čuvaćemo te od zaborava.

OPŠTINSKI ODBOR DPSCG NIKŠIĆ

Posljednji pozdrav dragom

NIKOLI BEZMAREVIĆU

Našem timu davao si snagu, odmjerenost, razboritost i uvijek radio za dobro Nikšića i Crne Gore. Uspomenu na tvoj plemeniti lik zauvijek ćemo čuvati.

238

203

Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju NIKOLI BEZMAREVIĆU

DEJAN – DEJO ORLANDIĆ

Željo naša. Volimo te. Tvoja porodica ORLANDIĆ

233

Hvala ti na svemu. IGOR NOVELJIĆ

Posljednji pozdrav NIKOLI BEZMAREVIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. FILIP i MARINA

Четрнаест је година од смрти мога брата МИЛАНА Миленковог СТАМАТОВИЋА

Све ове године

4. 9. 2003 – 4. 9. 2023.

235

Dvije godine su od smrti našeg voljenog

GORANA – GOCIKE ADŽIĆA

Ljepoto naša, nikako da se naviknemo na ovaj život bez tebe.

Živiš u nama, u našim srcima svakog trenutka, tu imaš posebno mjesto, koje ti niko nikada ne može zauzeti. Fališ nam za sve. Volimo te zauvijek.

Tvoji najmiliji: MARIJA, DRAŠKO i MILJANA

GORANU ADŽIĆU

Sve lijepo na vas sjeća.

MIHAILO MEŠA

ĐURANOVIĆ

GARA, ANA i TAMARA

212

Навршава се шест мјесеци од када нас је напустио наш драги супруг, отац и деда

др СЛОБОДАН В. ВУКЧЕВИЋ

доктор хидротехничких наука

Драги наш Слобо, био си наш ослонац, снага, понос, диван супруг, отац и њежан деда и све добро које

још живи у нама.

Настављамо твојим стопама, храбро и поносно онако како си ти желио.

Твоја супруга БРАНКА – БЕЛА са дјецом

240

KLUB ODBORNIKA „EVROPSKI TIM ZA NIKŠIĆ“

Posljednji pozdrav dragom

Poneđeljak, 4. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Дана 4. септембра 2023. године навршава се четрдесет дана од трагичне смрти нашег драгог

СТЕФАНА РАЦКОВИЋА

У нашим срцима и мислима.

Dana 4. septembra navršava se četrdeset dana od tragične smrti našeg dragog

STEFANA RACKOVIĆA

Ожалошћени: брат МАРКО, снаха АНДРИЈАНА и братанић ЛУКА

S ljubavlju i tugom.

Umjesto pomena porodica prilaže sredstva za održavanje mjesnog groblja u Berima.

Ožalošćeni: majka VESNA, otac DRAGAN, brat MARKO, snaha ANDRIJANA i bratanić LUKA

215

Dana 4. septembra 2023. navršavaju se tri godine od smrti našeg

BUDIMIRA – BUDA VUKČEVIĆA

Prolaze godine, a ti si i dalje prisutan u svakom našem danu. Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi s ponosom pričamo i nikada ne zaboravimo.

Prošlo je 40 tužnih dana

STEFAN Draganov RACKOVIĆ

TVOJA PORODICA

190

Pola godine

STANKA VUJOVIĆ

Danas je Tvoj rođendan nismo ga ovako zamišljali. Počivaj u miru među anđelima

Vole te tvoji NAJMILIJI

Tvoji ZORAN, BILJANA, TAMARA i MAŠA

204

Danas se navršavaju dvije najtužnije godine otkako smo iznenada ostali bez našeg Gorana. Prošlo je i 6 godina otkako smo ostali i bez našeg Vlada.

VLADO Blažov ADŽIĆ GORAN Vladov ADŽIĆ

2017–2023. 4. 9. 2021 – 4. 9. 2023.

Najmiliji naši, Vaka i Goro, preteški su ovi dani i godine bez vas. Ostali smo bez vašeg čvrstog oslonca, velike ljubavi i najtoplijeg zagrljaja.

U vječnom bolu za vama

VAŠI NAJMILIJI

Oglasi i obavještenja

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore Osnovana 1901. Godine A.D. Podgorica PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac Bar,Bjeliši bb, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se deseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika u pisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 ,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Berane. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 27.09.2023. god. u 10:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 315/2021, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 2.068,54 € sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 22.10.2020. godine , pa do konačnog namirenja,Na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT iznos od 121,00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 nemaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 05/07/2022 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 28.419,00 €,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 cijena idealnog dijela iznosi 13.144,00 €,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 8.232,00 € u skladu sa čl.168 ZIO.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 29.08.2023 godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

MALI OGLASI

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

MK Group proslavila 40 godina poslovanja

Na proslavi jubileja, uz veliki broj zvanica iz privrede i javnog života, predstavljene nove investicije vrijedne 1,6 milijardi eura

MK Group organizovala je proslavu povodom 40 godina uspješnog poslovanja, pod sloganom „Slavimo budućnost – najbolje tek dolazi“. Jubilej je okupio veliki broj gostiju iz privrednog i javnog života Srbije i regiona, a imajući u vidu vrijednost koju ova kompanija generiše za srpsku privredu, broj ljudi koje zapošljava, ali i sredstva koja svake godine izdvaja za humanitarne i društveno odgovorne aktivnosti, zvanicama se na početku proslave obratila predsjednica Vlade Republike Srbije, Ana Brnabić.

„U ime vlade Republike Srbije, i u svoje lično ime, želim da vam čestitam 40 godina uspješnog rada.

Hvala vam na svemu što ste uradili u posljednih 40 godina u Srbiji i za Srbiju, što ste hrabro i uspješno iskoračili van granica naše zemlje i što se uspješno takmičite u regionu, i u širem regionu u ovom dijelu Evrope, i što ste na taj način jedna

od onih kompanija koja predstavlja privrednu reprezentaciju Srbije. Hvala vam što ulažete u djecu, u porodicu, u obrazovanje, hvala vam što ste u tom smislu partner Republike Srbije na koga možemo uvijek da se oslonimo”, istakla je Ana Brnabić, predsjednica Vlade Republike Srbije.

U ime osnivača i predsjednika MK Group, Miodraga Kostića, i u svoje lično ime, na proslavi jubileja govorio je Aleksandar Kostić, potpredsjednik MK Group, koji posljednjih pet godina vodi kompaniju koja danas zapošljava 4.000 ljudi u Adria regionu.

„Vizija Miodraga Kostića pokreće MK Group već 40 godina. Ali danas ne bismo bili ovdje da nije ljudi koji su svoje karijere posvetili njenom razvoju. Zato se posebno zahvaljujem svim zaposlenima. Zajedno pomijeramo granice i uz novu energiju razvijamo viziju kompanije za sljedećih 40 godina. Lično vjerujem da su veliki uspjesi pred nama i da najbolje tek dolazi. Zato smo u godini jubileja odlučili da slavimo budućnost i predstavimo nove projekte i investicioni ciklus vrijedan 1,6 milijardi eura, koji ćemo realizovati u naredne 3 godine. Takođe, dajem obećanje da ćemo u periodu od pet godina

izdvojiti 50 miliona eura za donacije društvu i zajednicama u kojima poslujemo”, rekao je Aleksandar Kostić, potpredsjednik MK Group.

Na proslavi četiri decenije poslovanja, MK Group je predstavila nova ulaganja u hranu, energiju, destinacije, ali i ljude budućnosti.

„Naša ulaganja u poljoprivredu do 2026. godine iznosiće 350 miliona eura. Posebno se izdvaja investicija od 33 miliona eura u fabriku alkohola u Kovačici, zahvaljujući kojoj će Srbija prvi put postati izvoznik alkohola. Najveći dio investicija, čak 900 miliona eura,

biće izdvojeno za projekte zelene energije ukupnog kapaciteta 1GW. Prvi projekat koji će biti završen već ove godine je vjetropark Krivača u istočnoj Srbiji, a MK Group gradi i nova dva vjetroparka i biogasno postrojenje u Vojvodini, kao i prvi agrosolarni projekat na Balkanu. U naredne 3 godine kompanija će uložiti 380 miliona eura u turizam i real-estate. Nakon otvaranja Petram Resort & Residences u Istri ovog ljeta, slijede investicije u naša dva Kempinski hotela u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i investicije u nove projekte u Srbiji i regionu”, izjavio je Mihailo Janković, generalni direktor MK Group.

Aleksandra Stojanović, direktorka korporativnih poslova MK Group, istakla je da kompanija jubilej slavi i darivanjem, kroz brojne društveno odgovorne aktivnosti: „Ponosni smo na 40 godina koje su MK Group dovele do pozicije jedne od najuspješnijih kompanija u ovom dijelu Evrope. Posebno smo ponosni što smo u godini jubileja podigli standarde korporativnog upravljanja, usvojili ESG strategiju, i što završavamo donacije za preko 20 vrtića u regionu.”

Četrdesetogodišnje trajanje MK Group rezultat je izuzetnog rada, posvećenosti i sinergije svih zaposlenih kompanije, ali i njegovanja dobrih odnosa i saradnje sa poslovnim partnerima, lokalnim zajedicama i brojnim institucijama tokom svih ovih godina.

Promo tekst