VRELA TEMA: Predstavnici Ministarstva nansija i Asocijacije menadžera dogovorili produženje javne rasprave o solidarnom porezu, oštre poruke sa vanredne sjednice UO Privredne komore
AFERA ,,DRŽAVNI ŠVERC CIGARETA“: Specijalno tužilaštvo širi istragu o kriminalnom poslu zbog kojeg je bivši direktor UPC Rade Milošević u pritvoru
Raičković i Damjanović dogovorili su produženje javne rasprave o nacrtu zakona kojim se predviđa oporezivanje prihoda 294 kompanije sa 33 odsto, iz PKCG poručuju da privreda ne bi preživjela taj udar
Najviša sudska instanca deblokirana, u proceduri predmeti o lokalnim izborima
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja intervenisali na južnoj tribini Gradskog stadiona
kampanja
Rusije i Srbije u
Ustavni sud prihvatio žalbu bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i naložio da se ponovo odlučuje o njegovom jemstvu
Činjenica da su druga lica u bjekstvu je okolnost koja čini saizvršioce u ovom momentu nedostupnim organima krivičnog gonjenja, ali nijesu dokaz ili ne čine sklop logičnih indikacija da će automatski i okrivljeni pobjeći - navodi se u odluci u koju je Pobjeda imala uvid
STR. 3.
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo na osnovu operativnih saznanja prikupljenih u saradnji sa britanskim kolegama prikuplja dokaze o umiješanosti jednog broja policajaca koji se sumnjiče da su obezbjeđivali ilegalni transport cigareta iz Nikšića za teritoriju entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, saznaje Pobjeda iz više izvora iz istrage.
Prema informacijama našeg lista, u fokusu istrage su dvojica policajaca, jedan iz Centra bezbjednosti Nikšić, kao i njegov kolega iz granične policije za koje postoje osnovi sumnje da su pružali logistiku – obezbjeđenje i prebacivanje cigareta koje nijesu uništene u pećima fabrike ,,Javorak“, ,,Mi Rai“ i ,,M konstrakšn“.
ŠEMA ŠVERCA
Prema operativnim saznanjima ANB-a, cigarete koje je Uprava prihoda i carina pod komandom Rada Miloševića zaplijenila u Luci Bar švercovale su se po unaprijed dogovorenoj šemi, uz korupciju nekoliko službenika UPC koji su bili u Komisiji za spaljivanje cigareta i uz logistiku nekoliko policajaca koje sada istražuje Specijalno državno tužilaštvo, a čije identitete, u cilju dalje istrage, naš list neće otkrivati. Prema do sada prikupljenim podacima, operacija ilegalnog transporta se odvijala po istoj matrici. Nakon što bi se državni funkcioneri slikali pored peći za spaljivanje, poslije dva do tri sata, radnicima je bilo naređeno da prekinu sa uništavanjem cigareta, a onda bi pristigao kamion u koji su se pakovali paketi.
Podaci koje je kasnije prikupila Agencija za nacionalnu bezbjednost, u saradnji sa britanskom službom, ukazuju da je, na primjer, prilikom uništavanja cigareta u fabrici „Mi Rai“ 18. avgusta, nakon odlaska premijera Dritana Abazovića, minsitra Filipa Adžića i ekipe državnih službenika, u fabriku ušla manja grupa lica i radnika M. R. i još jednog njegovog kolegu ,,zamolila“ da obustave akciju spaljivanja, nakon čega su pakete cigareta ubacili u kamion.
Ta se ista operacija ponavljala tri puta, u dvije fabrike. Obavezno bi sve kretalo koji sat nakon početka spaljivanja, tada bi pristizao kamion u krug fabrike, kojeg je pratio džip zatamnjenih stakala, bez registarskih oznaka, kojim je upravljao policajac. Potom bi taj ,,ovlašćeni“ policijski službenik dalje pratio utovareni kamion ka graničnom prelazu prema Bosni i Hercegovini.
Nakon prelaska granice, kamion su čekali povjerljivi ljudi iz Republike Srpske, bliski vlasti Milorada Dodika da bi cigarete dalje nastavljale ka skladištima odakle su plasirane na ulicu.
RAZOTKRIVANJE
Pobjeda je još sredinom avgusta 2022. godine u serijalu tekstova otkrila sumnjiva de-
AFERA ,,DRŽAVNI ŠVERC CIGARETA“: Specijalno tužilaštvo širi istragu o kriminalnom poslu zbog kojeg je bivši direktor UPC Rade Milošević u pritvoru
Ista operacija ponavljala se tri puta, u dvije fabrike u Nikšiću. Obavezno bi, dva-tri sata nakon početka spaljivanja, pristizao kamion u krug fabrike i dolazila manja ekipa „civila“. Taj je kamion pratio džip zatamnjenih stakala, bez registarskih oznaka, kojim je upravljao policajac. Potom bi taj ,,ovlašćeni“ policijski službenik dalje pratio utovareni kamion ka graničnom prelazu prema Bosni i Hercegovini
šavanja prilikom državne akcije uništavanja zaplijenjenih cigareta.
Prema informacijama našeg lista, teške zloupotrebe i manipulacije bile su evidentne još 30. juna kada je u nikšićkoj privatnoj fabrici ,,Javorak“ paljeno 1.200 paketa zaplijenjenih cigareta pred četvoročlanom komisijom UPC-a, bez prisustva policije.
Tada smo objavili preciznu procjenu stručnjaka da u nikšićkoj fabrici nije bilo moguće, za nekoliko sati, da se spali tolika količina cigareta i, pozivajući se na pouzdane izvore sa lica mjesta, konstatovali da je spaljeno tek nešto više od 100 paketa od 1.200 predviđenih za uništenje.
Pobjedini tekstovi nijesu izazvali reakciju ni policije ni tužilaštva, pa je operacija fiktivnog uništenja cigareta lagano odrađena još dva puta - 18. avgusta i 29. septembra. Ta-
da je Rade Milošević kupio političke poene, sve slikajući se sa partijskim drugovima, premijerom Dritanom Abazovićem, ministrom Filipom Adžićem, uz povremeno prisustvo još nekih državnih funkcionera poput Zorana Miljanića
Prema pouzdanim informacijama Pobjede, u tri zvanične akcije uništavanja cigareta od 27. aprila do 29. septembra, u mandatu direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića spaljeno je u Nikšiću najviše 700 paketa od ukupno više od oko 5.400 koji su bili poslati na uništavanje!
KO JE SVE BIO
U MREŽI
U dosadašnjoj istrazi Specijalnog državnog tužilaštva Rade Milošević, koji je uhapšen 21. decembra 2022. u Nikšiću i kojem je određen višemjesečni pritvor, označen je kao
šef kriminalne organizacije koja se bavila državnim švercom cigareta. No, šema lanca krijumčarenja ukazuje na osnovanu sumnju da je bivši direktor Uprave prihoda i carina bio tek dio kriminalne grupe koja je zarađivala milione eura u nelegalnom tranzitu cigareta preko Crne Gore.
Osim Miloševića, u akciji SDT-a uhapšeni su i osumnjičeni da su članovi kriminalne grupe, službenici UPC - Elvir Adrović , Milutin Pejović
Dalibor Brnović , Željko
Ivanović, Mihailo Saveljić, Radivoje Vujačić, Nebojša Adamović, Zoran Pavićević i Igor Pavićević
Prema do sada prikupljenim podacima, cigarete koje nijesu bile spaljene prebacivane su u dva kraka, jedan je vodio ka inostranstvu – preko Nikšića dalje za Bosnu i Hercegovinu, uz koordinaciju tamošnjih ,,jakih“ ljudi iz vrha entiteta
Prema informacijama
Pobjede, u obezbjeđi-
Prema pouzdanim informacijama Pobjede, u tri zvanične akcije uništavanja cigareta od 27. aprila do 29. septembra, u mandatu direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića spaljeno je u Nikšiću najviše 700 paketa od ukupno više od oko 5.400 koji su bili poslati na uništavanje!
vanju tansporta neuništenih cigareta za ekipu iz entiteta Republika Srpska, osim policajaca, učestvovali su i neki ,,povjerljivi“ ljudi iz fabrike „Mi Rai“, a ispituje se u involviranost porodice vlasnika fabrike Mićkovića Pojedini uhapšeni službenici Uprave prihoda u svojim iskazima su donekle zaokružili sliku o lancu državnog šverca cigareta, ali i o njihovim motivima da budu dio tog kriminalnog lanca: neki su dobijali po 10 hiljada za friziranje zvanične dokumentacije. – Prilikom uništenja jedan kamion bi propustili da se ne uništi. Prilikom prvog uništenja u kojem sam učestvovao kao predsjednik komisije, radnici preduzeća „Javorak“ su ukrali 80 do 300 paketa cigareta, što su članovi komisije pravdali kroz zapisnik o uništenju. Prilikom drugog kruga u Nikšiću, uništeno je možda samo 10 odsto od ukupne količine i ostalo je oko 500 paketa koje smo odvozili. Na te radnje je kompletna komisija zažmurila – rekao je istražiteElvir Adrović, predsjednik Komisije za uništenje cigareta UPC i naglasio da je ista procedura bila prilikom svake akcije fingiranja uništavanja ci-
Prema navodima portala Libertas, član
komisije Nebojša Adamović je u odbranama 12. oktobra i 21. decembra prošle godine potvrdio procjenu da je uništeno ,,najviše 10 odsto od zaplijenjenih cigareta“. – Ostalo je otišlo u nepoznatom pravcu – kazao je Adamović i naglasio da je uputstva dobijao od Elvira Adrovića, „koji je bio u direktnoj komunikaciji sa Radem Miloševićem ili sa Željkom Ivanovićem“, te da mu je Adrović napomenuo da je iznos od po 10.000 eura obezbijedio ,,izvjesni Dimitrije Perunović iz Nikšića, koji je prijatelj Rada Miloševića“. Već pominjani Željko Ivanović je u svom iskazu, kako piše Libertas, tvrdio da „za te poslove i radnje u vezi sa službenom dužnošću nisam primao novac“.
ČEKAJUĆI EPILOG
Akcija državnog šverca cigareta, o kojoj je Pobjeda počela da piše sredinom avgusta, policijski je razotkrivena tek kada je dokazano da je od dva šlepera cigareta - koji su navodno spaljivani 29. septembra u maloj peći nikšićke fabrike ,,M konstrakšn“ – volšebno nestao kamion sa robom vrijednom milion eura!
Specijalno policijsko odjeljenje akciju je započelo nakon
što su dobili precizne podatke i informacije od Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je nadgledanje koordinirala sa britanskim kolegama, uz evidentiranje krijumčarene robe i lociranje ,,sklonjenog“ kamiona ,,Brnović transa“.
U naredbi za proširenje istrage, specijalni tužilac Vukotić naglašava da je u kriminalnoj operaciji učestvovalo i više, za sada neimenovanih, osoba.
Prema operativnim saznanjima Agencije za nacionalnu bezbjednost, kojom je rukovodio Savo Kentera kat“ državnog šverca je mjesecima pripreman.
Prema tim informacijama, koje je objavila Pobjeda, ali i drugi crnogorski mediji, krajem jula i avgusta, izvršni direktor Ure Zoran Mikić imao je dva važna sastanka u Budvi, navodno sa dva kontroverzna biznismena koji ,,imaju iskustva u krijumčarenju cigareta“. Shodno tim operativnim saznanjima, koja žestoko sumnjiče Mikića, ,,razgovarano je o realizaciji posla i dijeljenju profita“ te je navodno funkcioneru Ure rečeno da mogu računati na 150 hiljada eura ,,profita“ po kamionu, ukoliko im svojim uticajem u izvršnoj vlasti ,,otvore kanale“ i ,,spriječe kontrole“.
Prikupljene informacije bezbjednosnih službi ukazuju da je, osim nekih funkcionera Ure, prevashodno Rada Miloševića kao čelnika UPC, u čitavu operaciju bili, na različite načine, involvirani Miodrag Daka Davidović, njegov prijatelj Zdravko Kosanović, kao i vlasnik nikšićke fabrike „Mi-Rai“ Brano Mićković
Sada su istražitelji došli do imena nekih policajaca za koje se sumnja da su bili dio kriminalnog poduhvata.
Draško ĐURANOVIĆ
Politički analitičar ukazao da zapadni partneri moraju primijetiti inostrano miješanje u izborne procese
PODGORICA – Osim što je kazao kako misli da će Rusija u susret predsjedničkim izborima pokušati nezdravim narativima da izazove unutrašnje tenzije i sukobe u Crnoj Gori specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar trebalo je da pomene i Srbiju koja različitim kanalima djeluje u našoj državi - ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Ranko Đonović.
On je komentarisao izjavu
Eskobara koji je rekao da će Rusija pokušati da izazove sukobe u Crnoj Gori koristeći tradicionalne kanale dezinformacija, ali i naveo da
pokušaje. priključi Srbiju, ali mu vjerovatno nije
Vidimo što radi Rusija, i Srbija uz njenu pomoć, po Balkanu. Mada ni zapadnim zvaničnicima nije lako – imaju problem u Bosni i Hercegovini, problem Kosova i Srbije... Vjerovatno im problemi u Crnoj Gori djeluju manje opasno. Ali treba voditi računa da i mala iskrica može da izazove veliki plamen – kategoričan je Đonović
politički odgovaralo – istakao je Đonović. Srbija, dodao je, u Crnoj Gori djeluje preko tri linije.
-I zvaničnim i nezvaničnim putem preko medija i NVO, ali i kroz Srpsku crkvu. Agenti već djeluju po Crnoj Gori i njihova kampanja nije prestajala. Nemoguće je da Eskobar ne zna da su to načini djelovanja – smatra sagovornik Pobjede.
Takvo djelovanje Srbije i Rusije, naveo je,
kada se raspišu vanredni parlamentarni izbori, zbog če-
ga bi i Eskobar, ali i drugi zapadni funkcioneri, trebalo da prepoznaju te stvari i suprotstave se onima koji iza njih stoje.
-Crna Gora je isuviše mala da bi tako moćnom neprijatelju mogla da se suprotstavi, odnosno da se omogući da izbori budu demokratski. Oni će slovom biti demokratski, niko neće prijetiti otvoreno ljudima da za nekog glasaju, ali će se to raditi drugim načinima. Glavna podrška Rusije i Srbije će biti savjetodavna i finansijska – naglasio je Đonović.
Ukazao je i na to što zapadni partneri, iako su saopštavali da u Demokratskom frontu ne vide saveznika, sada ne primjećuju njihovo djelovanje.
-Sve to nije ohrabrenje za Crnu Goru koja je prepuštena sama sebi i nije moguće
litetan način. Plašim se da će doći u situaciju da treba da gase veći požar nego što je sada. Vidimo što radi Rusija, i Srbija uz njenu pomoć, po Balkanu. Mada ni zapadnim zvaničnicima nije lako –imaju problem u Bosni i Hercegovini, problem Kosova i Srbije... Vjerovatno im problemi u Crnoj Gori djeluju manje opasno. Ali treba voditi računa da i mala iskrica može da izazove veliki planem –kategoričan je Đonović.
Pa ipak, on ne očekuje da će doći do većih problema u susret predsjedničkih izbora.
-Ubijeđen sam da će pobijediti demokratske i suverenističke snage, jer konačno bi građani trebalo da prepoznaju to. Ali, ako to ne bude slučaj, onda uzrok ne bi trebalo da tražimo samo u Crnoj Gori, nego i kod onih koji te snage podržavaju, finansiraju, agituju za njih u kontinuitetu. To čine transparentno ko hoće da vidi – zaključio je Đonović.
Izjavu Eskobara prekjuče je komentarisao i analitičar Digitalnog forenzičkog cenMilan Jovanović. On je za Radio Slobodna Evropa ocijenio da ona ne izne-
Predsjednik DUA smatra da odlazeći premijer svojom politikom narušava harmoniju multietničkog ambijenta u Crnoj Gori
PODGORICA - Predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, komentarišući izjavu odlazećeg premijera Dritana Abazovića da kandidat za sudiju Ustavnog suda Faruk Resulbegović nije izabran jer je Albanac, rekao je da ne stoji već je to narativ koji se kreira za predstojeće izbore. Pojasnio je da Abazović svojom politikom narušava harmoniju multietničkog ambijenta u Crnoj Gori.
Govoreći o odnosu Edija Rame prema predsjedniku Vlade Crne Gore, Zenka kaže da se Rama prema Abazoviću ophodio kao prema malom djetetu.
– Ponašanje Rame je samo pokazalo u kojoj poziciji se
nalazi Abazović koji je kao dijete uz svoga mentora. Takvi smo utisak stekli, kao da mu je došao mentor. Rama je čak imao smjelost da kaže da će u Podgorici biti održan samit Open Balkan – kazao je Zenka gostujući u emisiji Antene M „Drugačija radio veza“ autora Darka Šukovića Komentarišući informacije koje su se pojavile u medijima da Abazović teži da rekonstruiše postojeću vladu, Zenka kaže da će Abazović učiniti sve moguće samo da ostane na vlast.
– Održavaće ga na vlast samo interes Demokratskog fronta. Koliko bude DF-u u interesu, toliko će on ostati na vlasti i sve zavisi od povjerenja ili nepovjerenja koje mu bude dao front i to koliko DF može da istrpi da Abazo-
vić bude u tehničkom mandatu - zaključio je Abazović. Komentarišući izjavu Nika Đeljošaja da se u Crnoj Gori ponavlja antialbanska histerija devedesetih, Zenka kaže da je to tačno, ali kako pojaš-
njava, ne od strane Crnogoraca nego od strane srpske politike, te da je Đeljošaj poruku poslao u krivom smjeru. Govoreći o izborima u Tuzima koji se održavaju u nedjelju, Zenka kaže da je poli-
nađuje, s obzirom na to da je Rusija godinama uključena u crnogorska društveno-politička dešavanja. -Pogotovo od izbora 2020. godine i smjene vlasti, a od kada dominantno proruske i prosrpske strukture učestvuju u izvršnoj vlasti, što daje slobodu domaćim proksijima da djeluju – istakao je Jovanović.
Uplitanje Rusije, dodao je, počelo je 2014. godine, a ona, kako je rekao, radi na opstrukciji evropskih i atlantskih integracija država Zapadnog Balkana.
Kazao je i da je važan segment zaštite od uticaja sa strane obavještajni faktor, a podsjetio je i da je nekoliko dana nakon međunarodne akcije za suzbijanje ruskog uticaja u septembru prošle godine, Vlada bez jasnog obrazloženja smijenila rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost.
-Time je dovedena u pitanje posvećenost Vlade borbi protiv ruskog malignog djelovanja. Veliki je problem što se pitanje stranog uticaja relativizuje u Crnoj Gori – zaključio je Jovanović. Ž. ZVICER
tička situacija čitave države preslikana na dešavanja u ovoj opštini.
– U Tuzima su najjača dva konkurenta, koalicije koju predvodi Đeljošaj i druga koju predvodi DUA, DPS, BS i SD. Retorika Djeljošaja je pod nacionalnim nabojem, tobože kako samo oni mogu da predstave albansku politiku i koriste se raznim načinima i podmetačinama – kaže Zenka.
Osvrnuvši se na incident koji se dogodio 15. januara na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin – Murićani, u kojem je policajac maltretirao državljanina Albanije, Zenka ističe da je to posljedica politike koja je došla na vlast u Crnoj Gori. Taj čin, kako dodaje, služi na sramotu MUP-a Crne Gore.
– Koliko god da je državljanin Albanije pogriješio, ima niz drugih mjera kako bi sankcionisale njegove greške. Nedopustivo je još i opravdanje ministra MUP-a i premijera koji su pokušali da opravdaju čin policajca – smatra lider Demokratske unije Albanaca. R. P.
PODGORICA - Ustavni sud će veoma brzo, najvjerovatnije naredne sedmice, donijeti odluku o prioritetnim inicijativama, prije svega Zakona o predsjedniku, nezvanično saznaje Pobjeda.
Procedure o svim predmetima koji se tiču izbora i Zakona o predsjedniku su u toku, rečeno je Pobjedi iz nekoliko izvora, ali je neophodno da se završe svi predviđeni postupci prije donošenja odluke.
Ustavni sud Crne Gore je deblokiran 27. februara izborom tri sutkinje Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Miomirke Tešić
Tada je Skupština izabrala troje, od četvoro nedostajućih, sudija Ustavnog suda čime će najviša sudska institucija biti odblokirana poslije pet mjeseci. Četvrti kandidat za sudiju Ustavnog suda Faruk Resulbegović nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. Najveća opoziciona Demokratska partija socijalista bila je uzdržana kao i Bošnjačka stranka. U slučaju izbora četvrtog kandidata, Resulbegovića, nije postignut dogovor između Bošnjačke stranke i albanskih partija, što je bio uslov da ga podrži DPS.
Ustavni sud čeka mnogo posla. Moraće u hitnom postupku da se izjasni o ustavnim žalbama kako bi mogli biti proglašeni konačni rezultati lokalnih izbora u nekoliko crnogorskih opština i glavnom gradu koji su održani 23. oktobra, kao i o inicijativi za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore koju je podnio Centar za demokratsku tran-
Zgrada Ustavnog suda ziciju 28. februara. Zatražili su ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore koje se tiču promjene ustavnih nadležnosti predsjednika. Pozivali su Ustavni sud da hitno pokrene odgovarajuće procedure i da se što prije izjasni o ovoj inicijativi, jer je, kako su saopštili, brzina djelovanja Ustavnog suda u zaštiti pravnog poretka u ovom slučaju od velike važnosti, imajući u vidu da sporne zakonske odredbe već proizvode pravno dejstvo i stvaraju političku destabilizaciju. Ocijenili su da izmjene Zakona, usvojene u decembru 2022. godine, narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.
- Ustavna ovlašćenja predsjednika države, koji se bira na neposrednim izborima, ne mogu biti predmet promjene kroz akt niže pravne snage. Poseb-
no je problematično što ove odluke predstavljaju rezultat političkog sukoba sa pojedincem koji u datom momentu obavlja funkciju predsjednika – kazao je CDT. Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.
Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv. Protiv su bili poslanici BS-a i Genci Nimanbegu ispred Force. Poslanici DPS-a, SDP-a i SD-a nijesu bili u sali. Đukanović je tada rekao da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.
Crnogorski predsjednik podsjetio je na stav Venecijanske komisije „da se izmjene ovog zakona ne usvajaju dok Ustavni sud ne bude operativan i da bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane“. Venecijanska komisija preporučila da se ne usvoje izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore. Izmjene Zakona o predsjedniku su prvi put usvojene 1. novembra, nakon čega su bili organizovani protesti na kojima su građani tražili povlačenje tog zakona, čiji je predlagač Demokratski front.
S obzirom na to da tada Ustavni sud nije funkcionisao, nije bilo moguće ocijeniti ustavnost usvojenih spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojima se ograničavaju nadležnosti šefa države i otvara mogućnost izbora mandatara u parlamentu. J. MARTINOVIĆ
Lider Ure još nije odlučio kome će se prikloniti na predsjedničkim izborima
INCIDENT: Albanski forum sinoć otkazao promotivni skup u Milješu
TUZI - Iz Albanskog foruma sinoć je saopšteno da su juče uveče otkazali promotivni skup u Mjesnoj zajednici
Milješ, u okviru kampanje za lokalne izbore u opštini Tuzi, nakon što je, kako su kazali, član liste ,,Pravim putem“, koju čine DPS, SD, Bošnjačka stranka i DUA, Emin Bećović nasrnuo na neke njihove aktiviste.
– Učinili smo to nakon što je član liste ,,Pravim putem“, koju čine DPS, SD, Bošnjačka stranka i DUA, Emin Bećović, inače kandidat za odbornika DUA, nasrnuo na neke od naših aktivista, koji su pripremali skup, pucajući dva puta iz lovačke puške u pravcu mjesta održavanja skupa, gdje je bilo djece koji su tu završavali jednu fudbalsku utakmicu – saopšteno je iz Albanskog foruma.
Ocjenjuju kako je jasno da je gubitnička koalicija okupljena oko DPS-a angažovala kandidata sa svoje izborne liste da izazove probleme, jer su svjesni da će ubjedljivo izgubiti.
– Politička manipulacija prethodnog režima, koji je trideset godina sprovodio mjere represije nad Albancima, ostavljajući Malesiju nerazvijenom, danas je ista ta grupa doživjela još
jedan poraz, ljudski i politički. Činjenica da su angažovali - ne aktivistu, već direktno kandidata sa liste, i to u noći njihove tobožnje završne konvencijedovoljno govori. Ali ti politički gubitnici više nikoga neće manipulisati jer je takva politika poražena 2019. i biće zapečaćena 5. marta - navodi se u saopštenju.
Iz Albanskog foruma poručuju da je jedinstvena Malesija već pobijedila takvu zlonamjernu politiku, pa svi zajedno, poručuju, ,,kako i dolikuje nama Albancima, u nedjelju slavimo ubjedljivu zajedničku pobjedu“. – Ne možemo a ne reći: zaprepašćeni smo postupkom navedene osobe i mi očekujemo da će nadležni državni organi u što kraćem roku rasvijetliti slučaj i preduzeti sve mjere da se sačuva građanski mir i javni red, kako ne bi došlo do težih posljedica – kazali su iz te partije. – Albanski forum želi fer i demokratsku kampanju i neće dozvoliti da bilo ko i bilo čija loša gubitnička namjera poremeti odnose među građanima Malesije. Ali sila i nasilnici nas neće odbiti da demokratski i u miru dođemo do sigurne pobjede na lokalnim izborima u Tuzima – zaključuju iz Albanskog foruma. R.P.
Podgorička policija uhapsila je E.B. (40) zbog sumnje da je sinoć, prije početka promotivnog skupa jedne političke koalicije u Tuzima, pucao iz vatrenog oružja. Iz policije su saopštili da u incidentu nije bilo povrijeđenih.
-Večeras je prije početka promotivnog skupa jedne političke koalicije koji je zakazan u okviru kampanje za lokalne izbore u opštini Tuzi, mjesto Milješ, prvo došlo do narušavanja javnog reda i mira od stane E.B. koji je pokušavao da spriječi održavanje ovog događaja, a koji je potom upotrijebio vatreno oružje – lovačku pušku, na način što je ispalio dva patrona - saopšteno je kasno sinoć iz UP. Policija je, dodaje se, odmah u službene prostorije dovela E.B. i sa lica mjesta izuzela vatreno oružje.
-Prikupljena su obavještenja od više lica, a sa svim preduzetim aktivnostima je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se E.B. liši slobode - piše u saopštenju.
PODGORICA – Građanski
pokret Ura vjerovatno će na predsjedničkim izborima podržati Aleksu Bečića ili Jakova Milatovića, saopštio je lider te stranke Dritan Abazović. Odgovarajući na pitanje novinara kada će Glavni odbor Ure odlučiti koga će podržati na predsjedničkim izborima, Abazović je kazao da vjeruje da će u nedjelju uveče imati sjednice organa stranke i konačnu odluku. – Mi podržavamo građanske kandidate, ja mislim da su oba kandidata, Bečić i Milatović, ja-
ko dobri. Vidjećemo, ne bih da prejudiciram, vrlo moguće da će podrška ići prema jednom ili prema drugom – rekao je li-
der Ure. On je ponovio da je najvažnije da Crna Gora dobije novog predsjednika. Abazović je rekao da nema od-
govor na pitanje šta je bliže - ideja Miodraga Lekića da formira tehničku vladu ili rekonstrukcija sadašnje Vlade.
Odlazeći premijer se zahvalio svim poslanicima koji podržavaju inicijative koje Vlada upućuje parlamentu.
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević osvrnuo se na izjavu premijera Dritana Abazovića da su potpredsjednik „Evrope sad“ Jakov Milatović i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić dobri kandidati i da očekuje da GP Ura,
na čijem je čelu, podrži jednog od njih kao kandidata za predsjedničke izbore.
– Dritan Abazović je čisti genije. Podržava Bečića ili Milatovića, a očekuje da ga za mandatara podrži Demokratski front, čijeg kandidata za predsjednika
Andriju Mandića ne podržava – naveo je Medojević na Fejsbuku. Ovu situaciju je opisao riječima: „Lud, zbunjen, normalan…“
– Crna Gora može bez masonske lože –poručio je Medojević.
– Vrlo je jasno ko je opredijeljen konstruktivno u parlamentu, a ko destruktivno - rekao je Abazović.
Upitan da li će predsjednički izbori uticati na formiranje vlasti u Glavnom gradu, on je rekao da vlast u Podgorici treba formirati što prije.
– Sada su se stekli uslovi, nije potrebna neka intervencija Vlade, u smislu uvođenja prinudne uprave. Ukoliko opet neko bude htio da odugovlači, mislim na one koji su izgubili, Vlada će intervenisati – rekao je Abazović.
deblokirana, u proceduri predmeti
Predsjednik države poručio na tribini u Rožajama da se agonija koju stvara sadašnja vlast mora prekinuti
PODGORICA – Ako bi pobijedili na predsjedničkim izborima i na parlamentarnim, i ako bismo se nakon toga kao odgovorna vlada vratili reformama, ne duže od dvije – tri godine, mi bismo mogli sve poslove na tu temu završiti i kazati – mi smo spremni za članstvo, poručio je aktuelni predsjednik države i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović na tribini u Rožajama.
Ukazao je na značaj predstojećih predsjedničkih izbora i istakao da ih pobjeda na njima vodi ka parlamentarnim izborima nakon kojih će DPS ponovo postati „kičma državne politike“.
Naveo je tri glavna politička cilja – odbrana građanskog koncepta države, ekonomski razvoj i članstvo u EU. – Najvažnije je da odbranimo građansku državu Crnu Goru i da odbranimo njen multietnički i multivjerski sklad, to je najvažnije. Drugo, moramo se hitno tokom tog perioda, ali dakle hitno od prvog dana nakon te pobjede vratiti politici jednog snažnog investicionog ciklusa u Crnoj Gori i dinamičnog ekonomskog rasta i razvoju. Sav politički angažman ima smisla ukoliko u finalu ima jedan proizvod, a taj proizvod je rastući životni standard ljudi. I treće, ja mislim da je to period u kojem Crna Gora mora postati članica Evropske unije i u tom petogodištu Crna Gora će biti članica EU – poručio je Đukanović.
Đukanović je naveo tri glavna politička cilja koji su pred Demokratskom partijom socijalista –odbrana građanskog koncepta države, ekonomski razvoj i članstvo u Evropskoj uniji
Naveo je da njegovi protivkandidati na predsjedničkim izborima izbjegavaju da iskažu stav o važnim pitanjima.
– Oni još nijesu preskočili osnovno pitanje: da li se u Srebrenici dogodio genocid. Oni tvrde da nije. A ja tvrdim da svak onaj ko nije raščistio to pitanje, od njega se treba dobro paziti, kad bi se ukazale slične prilike taj bi ponovio taj genocid. Nijesu se ni glasnuli prije nekoliko dana, kada se onako ispisivala Crkva Ružica, a znamo da su ispisivali oni koji su željeli da dalje izazivaju krvomutnju između ljudi različitih vjera, nacija na prostoru Crne Gore –naglasio je Đukanović. Ocijenio je da su protekle dvije i po godine bile godine razaranja vrijednosti koje su karakterisale savremenu Crnu Goru i rekao da danas svjedočimo institucionalnoj paralizi Crne Gore.
– Mi smo imali jednu vladu koja je bila servis Srpske pravoslavne crkve. Ta je vlada pa-
Milo Đukanović u Rožajama la, došla je druga vlada koja je servis takođe velikodržavnog nacionalizma i koja je servis vlastohleplja određenih ljudi koji danas sjede u toj vladi bez imalo zazora što sa četiri odsto podrške preuzimaju
na sebe odgovornost upravljanja državom. Da su ljudi mislili da oni treba da upravljaju državom dali bi im 40, a ne četiri odsto – naglasio je Đukanović.
Kazao je i da se agonija ko-
ju stvara sadašnja vlast mora prekinuti i to prvo na predsjedničkim izborima, a potom i na parlamentarnim.
– Tek sa te dvije pobjede mi prekidamo agoniju o kojoj sam govorio. Vraćamo se sta-
U Podgorici održan Zajednički sastanak konsultativnog odbora Evropske unije i naše zemlje
PODGORICA – Crna Gora je i dalje lider u procesu evropskih integracija među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali mora da uloži veće napore u oblastima koje proističu iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, ocijenila je šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa.
Ona je to rekla na Zajedničkom sastanku konsultativnog odbora Evropske unije i Crne Gore koji je održan juče u Podgorici, ali se sa njenom ocjenom nije saglasila predsjednica
Crnogorske panevropske unije
Gordana Đurović koja je podsjetila da je naša zemlja tokom prošle godine bila isključena iz zvanične agende EU.
– Crna Gora je i dalje napredna zemlja na putu priključe-
nja, ali mora da uloži veće napore u oblasti koje proističu iz poglavlja 23 i 24. Civilno društvo je krucijalno za pristup Crne Gore EU, jer ono prepoznaje vrijednosti pristupnog procesa i članstva – rekla je ambasadorka Popa. Ona je, takođe, upozorila i da je potpuno kompletiranje Ustav-
nog suda ključno za stabilizaciju političkih prilika u zemlji. Na njenu ocjenu da je Crna Gora i dalje lider u procesu EU integracija, reagovala je Đurović navodeći kako se ne bi saglasila sa takvim stavom.
– Ne bih se složila sa ocjenom da smo i dalje lideri. Crna Gora je prošle godine bila zemlja
bez mjesta na zvaničnoj agendi EU. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, dogovorena je vizna liberalizacija za Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija su počele pregovore, a mi nijesmo bili ni na agendi –rekla je Đurović. Sa druge strane, generalna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Milena Žižić navodi kako prošlogodišnji izvještaj Evropske komisije ide u prilog činjenici da je Crna Gora, i pored svih izazova, najviše napredovala u procesu proširenja u odnosu na sve ostale zemlje kandidate.
- Ali, naš cilj je da se upoređujemo sa zemljama razvijene Evrope. Crna Gora je nastavila rad na reformama. Svjedočili smo periodu institucionalnih promjena, ali i pored izazova
bilnoj Crnoj Gori, Crnoj Gori koja će koristeći svoje realne resurse obezbijediti jedan dinamičan ekonomski i demokratski razvoj i postati članica Evropske unije – rekao je Đukanović.
Ocijenio je da je odluka na predsjedničkim izborima laka, jer se bira između dvije opcije – politike koja je na jasnoj viziji razvoja i koja će uvesti Crnu Goru u EU i politike koja će napraviti reviziju pređenog puta i vratiti našu državu na put nesporazuma, zaostajanja, nestabilnosti, međusobnih istrebljenja na vjerskoj, etničkoj osnovi.
Poručio je i da DPS-u nikad niko nije mogao reći da su bili predstavnici politike koja je izdala Crnu Goru.
– Najteže je izdati prvi put, kad izdate prvi put vi više nemate granica. DPS nikada nije izdao crnogorski interes, a ovi moji protivkandidati na ovim izborima bogme jesu, i to ne jednom – zaključio je Đukanović. Ž. Z.
na unutrašnjem i međunarodnom planu nastavili smo rad na implementaciji onoga što nam predstoji na putu ka EU – navela je Žižić.
U tom kontekstu je naglasila i kako je upravo sastanak konsultativnog odbora EU i Crne Gore važan za dalji razvoj demokratskih procesa i kreiranje kulture dijaloga.
Žižić je rekla i da je Crna Gora na reformskom putu kreirala ambijent za dalji razvoj civilnog društva, ali i kako znanje sa kojim civilni sektor raspolaže još nije implementirano.
- Predstavnike civilnog društva smo i formalno pravno uključili u pregovaračke strukture. Na današnji dan još nemamo prijavljenog nijednog predstavnika civilnog društva, iako je danas zadnji dan za prijave. Od primarnog značaja je nastavak reformskih aktivnosti - kazala je Žižić.
Na to je reagovala direktorka
Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ističući kako je sve manji broj nevladinih organizacija koje žele da se uključe u taj proces.
- Vlada ne poštuje osnovne odrebe Zakona o NVO i ima nipodaštavajući odnos prema našim stavovima, naročito kada su ti stavovi kritički intonirani – zaključila je Uljarević. Đ. Ć.
PODGORICA - Glavni odbor Liberalne partije je na sinoćnjoj sjednici podržao većinom glasova kandidaturu Mila Đukanovića za predsjednika države na izborima zakazanim za 19. mart.
Iz te partije je saopšteno da su članovi Glavnog odbora iskazali zadovoljstvo i kandidaturom Draginje Vuksanović-Stanković koja je, kako kažu, naišla na odobravanje kao građanska i procrnogorska, ali i jedina kandidatkinja koja je žena i poželjeli i njoj uspješnu kampanju u najboljem interesu Crne Gore. R. P.
VRELA TEMA: Predstavnici Ministarstva finansija i Asocijacije javne rasprave o solidarnom porezu, oštre poruke sa vanredne
Raičković i Damjanović dogovorili produženje javne rasprave o nacrtu zakona kojim se predviđa oporezivanje prihoda 294 kompanije sa 33 odsto, iz PKCG poručuju da privreda ne bi preživjela taj udar
PODGORICA – Trajekt
,,Prizna“, koju Morsko dobro planira da angažuje na trajektnoj liniji Kamenari - Lepetane sinoć je, prema podacima sajta www.marinetrafic.com, bio na vezu u luci u Dubrovniku.
Na put ka Crnoj Gori krenuo je 28. februara, a radi nevremena jedno se veče zadržao na Hvaru, nakon čega se uputio ka Korčuli, a onda i Dubrovniku. Prema najavama zvaničnika, trajekt se očekivao u Crnoj Gori još u srijedu, ali kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović, mo-
re je nepredvidljivo, a procedure zahtjevne. Trajekt je prije dva dana doplovio iz Biograda do Hvara, odakle je prekjuče krenuo ka Korčuli i oko 14 časova pristao u brodogradilište Leda u trajektnoj luci Dominče. Ovaj trajekt sagrađen je 1970. godine u Švedskoj, a hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991. godine, ali ga je zbog zastarjelosti prodala agenciji ABM Turs iz Neviđana na Pašmanu. Prema podacima sa interneta, brod je dug 54 metra, širok 13,7 metara sa kapacitetom 300 osoba, odnosno 60 vozila. Vlada je prošlog četvrtka da-
Izvještaj Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za januar
PODGORICA - U januaru je ostvaren budžetski suficit od 53 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a, pokazali su najnoviji podaci Ministarstva finansija. Prihodi budžeta su u januaru iznosili 167,8 miliona ili 2,7 odsto procijenjenog BDP-a. – U odnosu na planirane, ostvareni prihodi veći su 14,7 miliona eura ili 9,6 odsto, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći 59,9 miliona ili 55,6 odsto – navodi se u izvještaju.
Iz Ministarstva su objasnili da je rast prihoda u posmatranom periodu rezultat rasta priliva od PDV, koji je ostvaren u iznosu od 79,8 miliona eura i u odnosu na prošlogodišnji januar veći je 29,5 miliona ili 58,8 odsto. U odnosu na plan PDV je veći 14,8 miliona, ili 22,8 odsto. Od akciza je naplaćeno 17,5 miliona eura, što je 1,5 miliona manje od plana, a 3,6 odsto nego u uporednom periodu zbog umanjenja akcize na gorivo.
Od doprinosa je naplaćeno 15,6 miliona, 1,6 odsto više od plana. Najveći rast zabilježen je kod ostalih prihoda, što je rezultat jednokratne uplate po osnovu ekonomskog državljanstva.
Izdaci su bili 114,7 miliona eura ili 1,9 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane niži su 60,8 miliona ili 34,6 odsto, a u odnosu na uporedni period manji su za 25,8 miliona ili 18,4 odsto. S. P.
Odgovor novinarke ekonomske rubrike na reagovanje RVCP
PODGORICA – Iako je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje (RVCP) u jučerašnjem reagovanju na tekst pod naslovom ,,Pred sudom zajedno srušili već povučenu odluku o otkazu“, ukazao da su čitaoci, zbog nedovoljnog poznavanja činjenica i insinuacije novinarke, mogli steći pogrešnu sliku, u njihovim
la saglasnost Morskom dobru da kupi ili iznajmi najviše šest trajekata za liniju Kamenari –Lepetane, nakon što je iz ovog preduzeća tražena saglasnost za sprovođenje hitnog postupka javne nabavke. U informaciji je navedeno da će sredstva obezbijediti iz budžetskih sredstava ili kreditnog zaduženja. Prethodno je ovo preduzeće Pomorskom saobraćaju dostavilo obavještenje o raskidu ugovora, nakon čega je od 17. februara od ponoći vezano šest trajekata u brodogradilištu Adriatik 42 u Bijeloj. Od 18. februara jedan trajekt saobraćaja na ovoj liniji i to od šest do 22 časa. M. Lk.
Januarski podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji
PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju januara bilo 1,27 miliona korisnika mobilne telefonije, neznatno manje u odnosu na decembar. Broj korisnika odgovara penetraciji od 204,74 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u januaru veći je 14,99 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 56,46 odsto, a pripejd 43,54 odsto.
PODGORICA - Zakon o solidarnom doprinosu opasan je udar na crnogorsku ekonomiju, ocijenjeno je na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore (PKCG). Bilo je prijedloga o jačanju solidarnosti među privrednicima kroz
moguću obustavu rada i proizvodnje kao mjeru upozorenja na moguće posljedice novog poreskog opterećenja. Zbog toga je upućen poziv za hitan sastanak sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrima finansija, ekonomije i poljoprivrede
Aleksandrom Damjanovićem, Goranom Đurovićem i Vladimirom Jokovićem Povodom ovog nacrta zakona, juče su se na prijedlog Asocijacije menadžera sastali njen predsjendik Budimir Raičković i ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Pred Privrednim sudom juče održana dva ročišta protiv države zbog neizgrađenih
PODGORICA - Juče su pred novim sudijom Privrednog suda Vladimirom Bulatovićem nakon duže pauze nastavljena dva ročišta po tužbama investitora neizgrađenih mHE na Đuričkoj rijeci vrijednosti šest miliona eura i na Bukovici u kojoj vrijednost spora još nije utvrđena.
navodima nijesmo pronašli ništa što je moglo ukazivati na suprotno od onoga što je izrečeno u tekstu. Imajući u vidu da je tekst napisan na osnovu pravosnažne presude Osnovnog suda u Cetinju, odnosno činjeničnih podataka iz nje, jedino preostaje da zahvalimo RVCP što je potvrdio naše navode.
Maja LEKOVIĆOd ukupnog broja korisnika, najviše je imao M-tel 460,03 hiljade ili 36,24 odsto, zatim Crnogorski Telekom 444,59 hiljada ili 35,02 odsto i One 364,8 hiljada ili 28,74 odsto. M-tel je imao 39,47 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, One 32,07 odsto, a Crnogorski Telekom 28,47 odsto. Crnogorski Telekom je u januaru imao 40,08 odsto postpejd korisnika, M-tel 33,75 odsto, a One 26,17 odsto. R. E.
Sudija Bulatović će na idućem ročištu u sporu kompanije Triangle, u vlasništvu američkog biznismena Florina Krasnićija, saslušati njega, bivšeg predsjednika opštine Plav Mirsada Barjaktarevića, direktoricu Plava Hydro power Sofiju Kiku i Ljubišu Boškovića na zahtjev zastupnika države. Barjaktarevića žele da saslušaju u vezi raskida ugovora, protesta mještana i onemogućavanja izvođenja radova, čemu se advokat Triangle protivio, jer ne zna ništa o ugovoru, a svjedočenje na ostale okolnosti je irelevantno.
Ovom ročištu je prisustvovao predstavnik američke ambasade u Podgorici jer je Krasnići državljanin SAD. U tužbi tvrde da su u projekat vrijedan 12 miliona do sada uložili 1,3 miliona. Optužuju državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, da je izostala adekvatna reakcija kada se
lokalno stanovništvo pobunilo. Odjednom su, kako se navodi, neke NVO po medijima „počele da iznose laži da će izgradnja mHE uništiti prirodu“, zbog čega je traženo da se sastanu i o tome razgovaraju, ali se oni nijesu pojavili. Iako su u jednom trenutku dobili uvjeravanje od državnog sekretara za energeti-
Nacrt zakona, kojim je predviđeno oporezivanje 294 kompanije sa 33 odsto, izazvao je uzbunu u poslovnom svijetu, na javnoj je raspravi do 20. marta, a trebalo bi da se primjenjuje u ovoj i narednoj godini.
– U toku konstruktivnog dijaloga prepoznat je zajednički interes u intenziviranju komunikacije između Ministarstva finansija i poslovne zajednice, u funkciji iznalaženja optimalnih i praktičnih rješenja koja će zaštititi atraktivnost poslovnog okruženja, ali i uvesti dodatni stepen pravednosti i raspodjele dobiti u granama privrede koje su u prethodnom periodu ostvarile ekstra profit - navodi se u saopštenju iz Ministarstva finansija.
Kako je rečeno, resorni ministar Aleksandar Damjanović apostrofirao je značaj doprinosa svih činilaca privrednog i javnog života u kreiranju predvidivog i održivog poreskog sistema u interesu privrednika i države. Predsjednik AMM-a
Budimir Raičković ocijenio je da je neophodno da se izvršna vlast konsultuje sa poslovnom zajednicom kod pripreme svih akata koji utiču na privredni ambijent. Druga strana je prihvatila tu sugestiju.
Kako je saopšteno iz PKCG, privrednici su ocijenili da se radi o
neizgrađenih malih HE
zakonskom prijedlogu koji uvodi dodatne i neočekivane obaveze za preduzeća kao nosioce privredne aktivnosti.
- Izrazili su eksplicitan stav da ovakav namet crnogorska privreda ne može izdržati - navodi se u saopštenju. Privrednici smatraju da se predloženim rješenjima šalje loša poruka svima koji razmišljaju da se bave biznisom u Crnoj Gori i da će funkcionisati u sistemu koji nije predvidiv, u kojem se efikasnost i uspješnost u poslovanju dodatno oporezuje i kažnjava. Članovi Upravnog odbora su potencirali pitanje retroaktivnosti primjene predloženog zakona, ocjenjujući da se na taj način podstiče nepredvidljivost i ekonomska nesigurnost koja se nikako ne može podvesti niti opravdati javnim interesom. - Poslata je poruka ministru Đuroviću da je on adresa koja treba da se oglasi u ovoj situaciji i da zaštiti interese privrede, čija je održivost preduslov za opstanak crnogorske ekonomijedodaje se u saopštenju.
Iz PKCG su kazali da je na sjednici bilo riječi i o predloženom jačanju solidarnosti po ovom pitanju među privrednicima, kroz moguću kratkotrajnu obustavu rada i proizvodnje kao mjeru upozorenja na moguće posljedice novog poreskog opterećenja. Kako su naveli, tokom rasprave su analizirani parametri i podaci koji jasno ukazuju na konkretne primjere kompanija koje bi bile zatvorene odmah nakon eventualnog usvajanja zakona o solidarnom doprinosu, sa štetom koja bi se mjerila otkazima i to kroz stotine izgubljenih radnih mjesta.
– Jednoglasno je zaključeno da su ovakva zakonska rješenja opasan udar na crnogorsku ekonomiju u cjelini – ističe se u saopštenju. S. P.
ku Nikole Vujovića da u slučaju raskida ugovora imaju pravo na naknadu štete što je trebalo da definišu u pregovorima, Vlada
Duška Markovića je zadužila tadašnje Ministarstvo održivog razvoja da otpočne pregovore oko raskida. Za to su, kako tvrde, saznali iz medija, a tek dva mjeseca kasnije i zvanično. Nijesu pristali da potpišu aneks ugovora koji im je upućen iz Vlade, jer nijesu bili zadovoljni uslovima. Država odbacuje navode, ističe prigovor zastarjelosti i nedostatka aktivne legitimacije i tvrde da koncesionar nema pravo na naknadu štete.
Bukovica
Prethodni sudija u postupku po tužbi Hydra MNE, Hydra Podgorica, IMP Ljubljana i Igma energy u vezi Bukovice, odredio je saslušanje vlasnika Jovana
Gordijana i Milovana Maksimovića, te bivšeg državnog sekretara i bivšeg savjetnika premijera Nikole Vujovića i Ljuba
Otvorena fabrika ,,Frudo“ u Tuzima
PODGORICA - Predsjednik Vlade Dritan Abazović i predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj juče su svečano otvoriti novu fabriku u Tuzima. Riječ je o fabrici za preradu voća i povrća ,,Frudo“, čiji je osnivač kompanija ,,Red komerc“. Direktorica fabrike Emina Mušović kazala je da su odlučili da stave akcenat na dobar kvalitet.
– Obradom voća i povrća dobićemo proizvode koji su ponos Crne Gore. Proizvodićemo sokove bez šećera, a u planu su i džemovi, takođe bez šećera. Bavićemo se i sušenjem voća i povrća. Prerađivački kapaciteti biće 5.000 tona voća i povrća. U prvoj fazi pored postojećih 45 radnika koje firma već upošljava, zaposleno je i dodatnih 20 radnika – rekla je Mušović. Vlasnik fabrike Edo Mušović istakao je da se na krilima „Red komerc“ firme nastavlja održivi razvoj Crne Gore.
– Resursi kojima raspolaže naša zemlja su nemjerljivi. Prerada voća i povrća iz Crne Gore su naši prioriteti. U budućnosti planiramo pogon za pakovanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda – naveo je Edo Mušović. Abazović je pohvalio rad poro-
dice Mušović koja je prije dva mjeseca otvorila fabriku čipsa. – Kako je krenulo, Tuzi će potpuno eliminisati nezaposlenost. Najbolje je praviti nove vrijednosti i proizvoditi zdravu hranu, što je kompatibilno zahtjevima savremenog tržišta i u duhu je zelene Crne Gore – rekao je Abazović i istakao da je ponosan što Tuzi dobijaju nove pogone. – Na pravom smo putu da stva-
ramo nove vrijednosti, što znači više novih radnih mjestaporučio je Abazović. Đeljošaj je ocijenio da je ovo investicija za budućnost. – Otvorene fabrike su nova radna mjesta i jedna porodica više da ostane da živi u našoj opštini. Nakon fabrike čipsa, porodica Mušović otvara i drugu fabriku. Vlade i političari odlaze, a fabrike i radna mjesta ostaju – zaključio je Đeljošaj koji je najavio uskoro otvaranje
i fabrike ulja u Tuzima. Fabrika za preradu voća i povrća površine je 2.500 metara kvadratnih sa pogonima za smještanje i prijem robe i hladnjačama. Kako je rečeno, za izgradnju fabrike kompanija je dobila bespovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (IPARD) u iznosu od preko 630.000 eura. Ukupna investicija iznosi 2,5 miliona eura. N. K.
PODGORICA – Nakon što je OMP Inžinjering, vlasništvo Miodraga Ivanovića i Olega Obradovića prije godinu preko javnog izvršitelja naplatila od Plantaža 350 hiljada eura predviđenih poravnanjem oko fabrike briketa, Privredni sud je ukinuo to rješenje i sve sprovedene radnje.
Kneževića, što je sudija Bulatović zakazao za početak maja. Ove kompanije tužbom traže naknadu obične štete i izgubljene dobiti za 30 godina, te da sud utvrdi da je ugovor o koncesiji raskinut 2017. godine. Tvrde da su samo na dozvole i elaborate potrošili tri miliona. Krive državu, dodajući da su sve vrijeme gradili dobre odnose sa lokalnom zajednicom, mijenjali projekat kako bi im izašli u susret, ali je nakon negodovanja nekoliko mještana na proljeće 2019, čijim su se protestima pridružile NVO i političke partije, Ministarstvo ekonomije tražilo obustavu radova i reviziju projekta. Navode da je Vlada, umjesto odluke o reviziji, inicirala pregovore o raskidu koncesije, koji nijesu bili uspješni, pa su ih obavijestili o raskidu ugovora. Zastupnici države tvrde da su izgubili pravo na naknadu štete, jer nijesu poštovali ugovor.
M. Lk.
Tako su Plantaže, kako je Pobjedi kazao njihov advokat Miloš Komnenić, prošle nedjelje kontraizvršenjem vratile taj novac. Spornim poravnanjem, zbog kojeg je SDT pokrenulo istragu, a dio odbora direktora Plantaža i bivša direktorica Verica Maraš proveli ljeto u spuškom zatvoru, predviđeno je da Plantaže OMP-u prenesu vlasništvo nad 37 hiljada kvadrata zemljišta u Kokotima, preuzmu fabriku briketa i isplate im 350.000 eura.
U prigovoru Plantaža, koji je Privredni sud usvojio, navode da sporno poravnanje ni-
kada nije stupilo na snagu, u CRPS-u nije registrovan ugovor o prenosu udjela u firmi koju su zajednički formirali za fabriku briketa Plant-OMP, niti je OMP, kako je bilo predviđeno, povukao tužbu u parnici za naknadu štete zbog fabrike koja nikad nije proradila. Iz Plantaža tvrde da nijesu bili dužni da izvrše svoju obavezu, ako to nije uradila suprotna strana, problematizujući kako je notar izdao potvrdu izvršnosti, kad poravnanje nije stupilo na snagu. Iz OMP-a tvrde da je ugovorom bilo previđeno da, ako Plantaže ne plate 350 hiljada do 1. oktobra 2020, imaju pravo da se prinudno naplate godinu kasnije. Da poravnanje nije stupilo na snagu smatra i sutkinja Nina Jovović, koja je ukinula rješenje o izvršenju kojim se OMP naplatio. Uslov za to bilo je kumulativno ispunjenje uslova, do čega nije došlo, zbog čega poravnanje nije moglo biti ispravna izvrš-
na isprava. Sutkinja je ocijenila da službena zabilješka notara ne predstavlja potvrdu o neispunjenju obaveza Plantaža. – Notar samo konstatuje i parafrazira odredbe ugovora uz isticanje pojedinačnih obaveza, ali nije konstatovano da je utvrđeno neispunjenje obaveza izvršnog dužnika, što je navedeno kao uslov za pokretanje izvršnog postupka radi prinudne naplate – stoji u rješenju sutkinje Jovović. Jučerašnje ročište kod nove sutkinje Marije Adžić obilježila je rasprava advokata Komnenića i Nikole Martinovića, koji zastupa OMP. Martinović je tvrdio da je bespredmetno provoditi vještačenja i svjedočenja tadašnjih direktora, navodeći da te parnice više nema, jer je prestala da postoji poravnanjem. Naveo je da je trenutno samo sporno izvršenje tog sporazuma. Komnenić tvrdi da je nejasno da li Martinović mijenja tužbeni zahtjev ili ga precizira, ukazujući da poravnanje nije ni sprovedeno kao dokaz, iako je dostavljeno. Zato smatra da je potrebno da sud odluči da li će se raniji dokazi iz parnice o naknadi štete sprovesti, pa tek onda cijeniti poravnanje. Ocjenjuje da je od značaja to što je SDT donijelo naredbu o istrazi protiv više lica, jer ishod tog postupka može imati uticaj na validnost poravnanja. Komnenić je naveo da će se tek nakon toga izjasniti da li zahtijeva prekid ovog postupka dok se ne okonča krivični. Martinović navodi da taj postupak nema veze sa OMP-om, jer je unutrašnja stvar Plantaža. Smatra da bi se eventualni negativan ishod tog postupka zasnivao na odgovornosti lica oglašenih krivim da nadoknade štetu, ali ne bi uticao na ovaj postupak. Sutkinja Adžić je iduće ročište zakazala sa naredni mjesec. M. Lk.
Danas Sedmi kongres SUBNORA Crne Gore
PODGORICA - Sedmi kongres Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore biće održan u petak u Podgorici. Najavljeno je da će prisustvovati oko 400 delegata i gostiju, a na Kongresu će, na poziv predsjednika SUBNOR-a i antifašista Zuvdije Hodžića, govoriti predsjednik Crne Gore Milo Đukanović Na dnevnom redu Kongresa su Izvještaj o radu i dalji za-
daci Saveza uz poruku ,,Crna Gora je naša partija“. Prvi čovjek crnogorske boračke organizacije Zuvdija Hodžić rekao je u nedavnom intervjuu Pobjedi da će Sedmi kongres SUBNORA potvrditi istrajnost na antifašističkom putu i osavremenjavanju programa. – I na ovom Kongresu ćemo se baviti sobom. Zakonom biologije – najbolji odlaze, zakonom biologije - najbolji i dolaze. Na Kongresu gotovo da neće biti naših drugo-
va učesnika NOB-a. Sa njima nam je bilo lako, sa njima bi nam bilo lakše, ali nam, njihovom zaslugom, neće biti teško. Imali smo od koga da učimo. Vjerujemo u sebe, u snagu kolektiva i zajednički cilj – rekao je Hodžić.
Naš sagovornik najavio je da će program Udruženja boraca osavremeniti, prilagoditi mladim ljudima, antifašistima.
– Idejno i ideološki su sa nama, ali moramo im organiza-
Klinici za neurohirurgiju uručena donacija
vrijedna 21.500 eura
PODGORICA – ,,Crkva Isusa
Hrista posljednjih dana svetaca u Crnoj Gori“ donirala je Klinici za neurohirurgiju
Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) deset bolničkih kreveta od kojih je pet električnih. Ukupna vrijednost donacije prelazi 21.500 eura, saopšteno je iz KCCG.
U Klinici za neurohirurgiju liječe se veoma zahtjevni i kompleksni pacijenti koji najčešće, zbog specifične patologije (tumori, traume...), zahtijevaju
poluintenzivno liječenje. Predstavnici dobrotvorne organizacije ,,Crkva Isusa Hrista posljednjih dana svetaca u Crnoj Gori“, gospodin Leri Drejper i gospođa Debi Drejper su kazali da je njihova organizacija humanitarnog tipa te da su prisutni u Crnoj Gori od 2012. godine.
Ovo nije njihov prvi projekat i donacija jer su, kako su naveli, imali više projekata širom Crne Gore.
Zaposleni Klinike, na čelu sa doc. dr Novakom Lakiće -
Nastavlja se program imunizacije
HPV vakcina i za
djevojčice do 14 godina
PODGORICA - Vakcinom protiv HPV virusa od sada u Crnoj Gori mogu da se vakcinišu i djevojčice od deset do 14. godina. Program HPV vakcinacije je u Crnoj Gori počeo krajem septembra, kada su prvo imunizovane devetogodiš-
njakinje. Iz Instituta za javno zdravlje u oktobru su pozvali roditelje djevojčica rođenih tokom 2012, 2011, 2010. i 2009. da se prijave kod izabranih pedijatara ako su zainteresovani da i njihova djeca prime ovu vakcinu, kada to bude moguće. Na osnovu
ciju učiniti privlačnijom, primjerenu vremenu i njihovim interesovanjima. U skladu sa vremenom i savremenošću njegovaćemo, razvijati i afirmisati vrijednosti i tekovine NOB-e. Organizovaćemo manifestacije, tribine, akademije, kviz takmičenja, pohode i posjete spomenicima i mjestima značajnih događaja NOB-e, jer budućnost naše organizacije zavisi od mladih antifašista. Njihovom prijemu i omasovljenju Organi-
zacije posvetićemo najveću pažnju – navodi Hodžić, siguran da će u tome pomoći i diskusije na Kongresu i Programska deklaracija koju će
usvojiti. a odrediće i pravce djelovanja. Kongres počinje u 11 časova u velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ u Podgorici. R.U.-I.
Ministarstvo finansija zatražilo naplatu potraživanja od dužnika, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja sugerisalo da se poboljša zakon
PODGORICA – Ministarstvo finansija zatražilo je od Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore da od četvoro roditelja naplati alimentaciju, jer je nijesu dobrovoljno uplatili nakon što je država isplatila njihovoj djeci. Od tih dužnika potražuje se ukupno oko 3.150 eura.
vićem su uputili iskrenu zahvalnost gdinu na vrijednom poklonu koji će omogućiti zamjenu postojećih, već dotrajalih kreveta.
- S obzirom da ovo nije prva donacija koju je ova humanitarna organizacija opredijelila KCCG-u, na čemu smo im iskreno zahvalni, raduje nas što je ,,Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori“ odlučila da izuzetno vrijednom donacijom opet podrži našu ustanovu – saopšteno je iz KCCG. R.D.
tih prijava, iz domova zdravlja će ovih dana kontaktirati roditelje i zakazivati termine vakcinacije protiv virusa koji uzrokuje rak grlića materice. Kako su ranije naveli predstavnici IJZCG, vakcina koja štiti od raka grlića materice izuzetno je bezbjedna i djelotvorna, posebno kada se primi u ranom uzrastu, a njenom primjenom štiti se reproduktivno zdravlje i na minimum smanjuje rizik od pojave raka grlića materice. R.D.
Upitani da li će zaštitnik naplatiti dugovanje tako što će angažovati javnog izvršitelja, iz Ministarstva odgovaraju da po zakonu rješenja predstavljaju izvršnu ispravu i da se sprovode svim sredstvima i predmetima izvršenja dužnika izdržavanja. Rješenja se dostavljaju zaštitniku onda kada dužnik dobrovoljno ne uplati novac državi. Jedan roditelj duguje državi 840 eura, drugi 988,08, treći 563,44 i četvrti 762.
Nedavno je stupio na snagu zakon po kom država iz Alimentacionog fonda isplaćuje alimentacije umjesto roditelja koji ne izvršavaju tu obavezu na vrijeme, a onda, prema propisu, država naplaćuje iznose od očeva i majki koji postaju - dužnici.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja zatražilo je od Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, koji je inicijator zakona, da se u određenim segmentima izmijeni ovaj propis. Nastoje da ga poboljšaju, a kopredsjednica Ženskog kluba poslanica Branka Bošnjak rekla je Pobjedi da je u procesu izrade izmjena i dopuna akta. Ona kaže da će se dodatno precizirati pojedine odredbe da bi zakon bio bolji, odnosno primjenjiviji.
-Tiču se nekih rokova, ispra-
va koje dokazuju da se ne ispunjava sudska odluka -rekla je Bošnjak.
Sugeriše se i da zakonom prepoznaju stranci, a poslanica komentariše da će da sagledaju na koji način će to da izvedu.
Alimentacioni fond je do sada donio 18 rješenja o obavezi povraćaja isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja. Potražuju od roditelja 19.688,04 eura. Ukoliko dužnici ne vrate novac, kako procedura nalaže, Ministarstvo finansija će i ova rješenja poslati zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore, da obavi naplatu.
Iz Ministarstva finansija podsjećaju da je do sada Alimentacioni fond isplatio alimentacije za 21 rješenje koje je dobio od centara za socijalni rad. Preciznije, djeci su uplatili 23.159. 24 eura.
Ranije su iz Ministarstva finansija saopštavali da im je, pored ostalog, najveći izazov da stupe u kontakt sa dužnikom izdržavanja zbog ispitnog postupka. Značajan broj dužnika se nalazi u inostranstvu, što otežava proces do-
nošenja rješenja u predviđenom roku. Komentarisali su da su korisnice prava na alimentaciju u većini majke, ali evidentirano je i nekoliko zahtjeva očeva.
Mjesečni iznos alimentacije kreće se u rasponu od 70 do 150 eura.
Primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, prema kom država obezbjeđuje alimentaciju samohranim roditeljima onda kada je ne uplaćuju drugi roditelji, počela je 1.novembra. Pravo na retroaktivnu isplatu alimentacije limitirano je na period od 12 mjeseci. Zahtjev za korišćenje prava iz Zakona o privremenom izdržavanju djece mogu podnijeti osobe kojima u prethodnih godinu dana, najmanje dva mjeseca neprekidno, u cjelosti ili djelimično, nije isplaćena alimentacija.
Alimentaciju isplaćuju iz budžetske pozicije, koja je predviđena za ovu namjenu i u pitanju je iznos od 500.000 eura. Nadležni su najavljivali da u slučaju kada im pristigne više zahtjeva sredstva se obezbjeđuju iz drugih izvora. Fond za alimentaciju može da se puni od sredstava dobijenih prodajom trajno oduzete imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, sredstava pribavljenih zaključenjem sporazuma o priznanju krivice. Tu će da se slivaju i uplate koje su nastale primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja, te od naplaćivanja novčanih kazni, donacija domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica, uplata privrednih društava po osnovu ugovora o osiguranju, prihoda od igara na sreću. N.Đ.
Odgovornost je sada na savremenim Crnogorcima i Ukrajincima da opovrgavamo mitove jer neće niko drugi, niko drugi nema interesa. Ja sam napisao knjigu polazeći od logike da greške moramo da ispravljamo sami
PODGORICA - Mnogo je mitova i stereotipa koji se tiču Ukrajine i Crne Gore, a koje, kao istinu, doživljavaju mnogi ljudi u svijetu, ali i sami Ukrajinci i Crnogorci. I jedni i drugi moraju da rade na tome da razbijaju neistine o sebi, da ljudi čuju istoriju koju će napisati
Ukrajinci i Crnogorci, a ne da vjeruju u onu koju su im pisali drugi - poručeno je sa okruglog stola ,,Ukrajinski mitovi o Crnoj Gori, crnogorski mitovi o Ukrajini“ na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
Organizovan je u znak podrške Ukrajini zbog agresije Rusije na tu zemlju, u saradnji s Crnogorskim PEN centrom.
Osvrnuli su se na činjenicu da je Ukrajina već godinu dana izložena brutalnim napadima
Rusije, zbog navodne ugroženosti ruskog naroda u Ukrajini. Crna Gora osudila je agresiju Rusije, a podršku su iskazali i
PODGORICA – Nezavisni
sindikat policije obratio se juče ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću dopisom u kojem ga upozoravaju da je u svim segmentima operativnog dijela Uprave policije zabilježen značajan nedostatak policijskih službenika što je, između ostalog, rezultat penzionisanja jednog broja policajaca.
Iz Nezavisnog sindikata policije upozoravaju Adžića da je u cilju prevazilaženja problema nedostatka kadra neophodno, posebno prije početka turističke sezone, izvršiti dopunu radnih mjesta mladim kadrom koji je završio školovanje na Policijskoj akademiji u Danilovgradu.
– Na nekim radnim mjestima jedan službenik obavlja posao koji bi trebala da rade dva ili čak tri službenika što je, posmatrano i sa aspekta službe, ali i sa biološkog aspekta svakog pojedinca, neodrživo na duži period. Negativne implikacije su mnogostruke i u krajnjem će nanijeti štetu ukupnom sistemu, ali i zdravlju zaposlenih –navodi se u pismu Adžiću. Iz Nezavisnog sindikata policije posebno apostrofiraju XII generaciju polaznika Policijske akademije. Kako je saopšteno Pobjedi, u
građani Cetinja, svakodnevnom protestnom šetnjom prvih stotinu dana, a zatim svakog 24. u mjesecu.
Uz narod Ukrajine, stao je i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju, na čijem jarbolu vijori i ukrajinska zastava – piše u saopštenju. Tokom diskusije je istaknuto i da ukrajinsku i crnogorsku kulturu i istoriju negiraju, potiru i prisvajaju Rusija i Srbija, te da pristalice takve politike Ukrajince i Crnogorce smatraju plodom etnoinženjeringa, a njihove jezike izmišljenima. - Između Crne Gore i Ukrajine paralele se mogu povući još od 10. i 11. vijeka, kad je Ukrajina imala kijevskog kneza Volodimira I Svjetoslaviča, a Duklja kneza Vladimira. Istraživači srednjovjekovne književnosti uočili su da se u Žitiju Svetoga Vladimira Dukljanskoga mogu pronaći tipološke i motivske sličnosti sa životopisima svetih mučenika Borisa i Gle-
ba, sinova kneza Volodimira –istakao je docent na FCJK Milan Marković. On je podsjetio i na riječi aktuelnog rektora Univerziteta Crne Gore Vladimira Božovića iz 2015. godine koji je kazao „da su agresivni mediji, falsifikatima u obrazovnom sistemu i inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, a radi se o istoj polittehnologiji pripremljenoj u Ukrajini i Crnoj Gori“. Marković je ukazao i na to što je mitropolit Joanikije, samo dvadesetak dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekao da „su događaji u Ukrajini poslje-
dica bezbožništva koje je bilo ukorijenjeno“, te „da je Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. A da Ukrajina i Crna Gora imaju slične probleme ukazao je ukrajinski novinar i istoričar Olesij Donij.
– Mi svijetu često moramo da objašnjavamo da Ukrajina nije Rusija, ali je mnogo teže Crnogorcima da objasne da Crnogorci nijesu Srbi – kazao je on. Oleksij Mustafin, autor prve knjige istorije Crne Gore na ukrajinskom jeziku, istakao je da su i Ukrajinci i Crnogorci čitali istoriju koju su o njima pisali Rusi i Srbi.
– Odgovornost je sada na savremenim Crnogorcima i Ukrajincima da opovrgavamo mitove jer neće niko drugi, niko drugi nema interesa. Ja sam napisao knjigu polazeći od logike da greške moramo da ispravljamo sami. To je prva knjiga istorije Crne Gore na ukrajinskom jeziku. Ima još dosta posla, da se ispriča i o istoriji Crne Gore i Ukrajine na ukrajinskom jeziku – kazao je Mustafin. Istoričar Vukota Vukotić istakao je saradnju Crne Gore i Ukrajine u oblasti obrazovanja, navodeći da se dosta sveštenika i državnika školovalo
Nezavisni sindikat policije pisao ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću
Kako je saopšteno Pobjedi, u policijskoj službi postoji veliki problem sa nedostatkom ljudstva u službi, pa u mnogim opštinama u saobraćaju radi po jedan službenik, u interventnim jedinicama po dvojica što je, kako tvrde profesionalci, i bezbjednosno i profesionalno nedopustivo, a u kriminalistici jedan inspektor radi posao za trojicu drugih
policijskoj službi postoji veliki problem sa nedostatkom ljudstva u službi, pa u mnogim opštinama u saobraćaju radi po
jedan službenik, u interventnim jedinicama po dvojica što je, kako tvrde profesionalci, i bezbjednosno i profesionalno
nedopustivo, a u kriminalistici jedan inspektor radi posao za trojicu drugih. Kako navode u Sindikatu, u graničnoj policiji je takođe zabilježen veliki manjak ljudstva, posebno na jugu države, a veliko je nezadovoljstvo unutar službe jer se mladom, školovanom kadru, ne pruža mogućnost da počnu da rade. U Nezavisnom sindikatu policije tvrde da je nezadovoljstvo među službenicima policije izazvalo i raspisivanje velikog broja oglasa, kojim ministar Adžić planira da na rukovodeća mjesta zaposli ljude koji nemaju „ni minut
policijske škole ili iskustva“. – Čiji je to interes i zašto se sve radi na taj način, potpuno je nejasno, ali je činjenica da će ljudi koji se zaposle na taj način biti postavljeni na rukovodeća mjesta i oni treba da upravljaju službom. Ako nemaju policijsko iskustvo, onda se dovodi u pitanje kvalitet posla koji će da obavljaju i oni i svi drugi njima potčinjeni – kazao je Pobjedi predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić Kada je riječ o pomenutoj XII generaciji pitomaca Policijske akademije, u Sindikatu navode da su oni nakon završetka ško-
na Duhovnoj akademiji u Kijevu, te da se tamo koriste inkunabule, štampane na Cetinju, odakle, kako je rekao, kreće naša borba za jezik i crkvu. – Jedan narod i naciju ne čine teritorija i jezik, već što ima svoj jedinstven istorijski put. Nažalost, Rusija i Srbija krenule su od germanske ideje - jedan jezik, jedan narod. To nije tako, primjeri su Ukrajina i Crna Gora i što glasnije moramo o tome govoriti – rekao je Vukotić. Stefan Todorović, saradnik na FCJK, je kazao da su se ruska propaganda i mitovi o Ukrajini nakalemili na već izgrađenu infrastrukturu i šemu višedecenijskog djelovanja srpske propagande i srpskih mitova u Crnoj Gori, što uključuje sinhronizovano političko, medijsko i vjersko djelovanje raznih organizacija i pojedinaca. Todorović je kazao i da je u Crnoj Gori navodna ugroženost građana Crne Gore koji se nacionalno izjašnjavaju Srbima služila kao izgovor Srbiji da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. Istakao je da identični argument, navodnu ugroženost građana Ukrajine koji se izjašnjavaju Rusima, Rusija upotrebljava za miješanje u unutrašnja pitanja Ukrajine, koje je preraslo u otvorenu zločinačku vojnu agresiju. J. M.
lovanja čekali 11 mjeseci da bi počeli pripravnički staž i da su ga završili u novembru prošle godine.
- Postoji realna opasnost da će jedan broj tih ljudi zbog protoka vremena odustati od zaposlenja u policiji i u tom slučaju bi se potpuno izgubio smisao njihovog školovanja kao i sredstava i vremena koje je bilo potrebno za kvalitetnu obuku za policijski posao – navodi se u pismu ministru Adžiću.
Iz Nezavisnog sindikata policije ukazuju i na problem, koji ocjenjuju veoma značajnim i koji, prema njihovom mišljenju, pogađa službenike policije koji tek zasnivaju radni odnos, a rasporedno rješenje dobijaju u gradovima koji nijesu mjesta njihovog prebivališta.
– Kako bi se prevazišao ovaj problem i mladim kolegama pomoglo da što prije i što bolje savladaju period prilagođavanja na novu sredinu, predlažemo da se pronađe rješenje. Jedna od mogućnosti je plaćanje troškova odvojenog života službenicima a druga mogućnost je obezbjeđivanje smještaja i ishrane, i prva i druga opcija nijesu nepoznate u praksi tako da smatramo da se mogu realizovati – navodi se u pismu ministru unutrašnjih poslova. D. M.
Ustavni sud prihvatio žalbu bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i naložio da se ponovo odlučuje o njegovom jemstvu
ljanih dokaza, ne može se zaključiti a priori da bi okrivljeni bio ravnodušan da se ova imovina oduzme u slučaju bjekstva. Takođe, ni činjenica dobrog imovinskog stanja onog koji nudi garanciju za okrivljenog, bez valjanih dokaza, ne može automatski voditi ka zaključku da bi eventualni gubitak ove imovine bio bez bilo kakvog značaja - pojašnjavaju sudije US. Ustavni sud naglašava da se jemstvo ne određuje prema prilikama davaoca, već prije svega, prema prilikama osobe za koju se daje jemstvo.
- Viši sud se nije osvrnuo na činjenicu da je u rješenju od 28. 11. 2022. godine, jemstvo koje je utvrđeno, određeno u kombinaciji sa tri dodatne mjere nadzora, uključujući zabranu napuštanja mjesta boravišta, obaveze privremenog javljanja i oduzimanje putne isprave, pasoša - ukazuju iz ovog suda.
PODGORICA - Ustavni sud prihvatio je ustavnu žalbu Petra Lazovića i ukinuo rješenje Višeg suda kojim se odbija jemstvo od 6,2 miliona eura koje je ovaj službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost ponudio za ukidanje pritvora kako bi se branio sa slobode od optužbi da je pripadnik kavačkog klana.
Predmet je vraćen Višem sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Sudije Ustavnog suda ukazuju da Viši sud ,,mora dokazima ili dodatnim indicijama opravdati opasnost od bjekstva“, jer opasnost od bjekstva je više nego sama mogućnost ili lakoća bjekstva.
– Činjenica da su druga lica u bjekstvu je okolnost koja čini saizvršioce u ovom momentu nedostupnim organima krivičnog gonjenja, ali nijesu dokaz ili ne čine sklop logičnih indikacija da će automatski i okrivljeni pobjeći. Ovo posebno što i sam Viši sud navodi da se okrivljeni, od samog početka, tj. saznanja za krivični
postupak putem medijskog oglašavanja, nije skrivao, već bio dostupan organima gonjenja i prije lišenja slobode – navodi se u odluci u koju je Pobjeda imala uvid.
Zaključci Višeg suda da lične i porodične prilike okrivljenog ne otklanjaju sumnju da će on pobjeći, po ocjeni Ustavnog suda su paušalni bez valjanog i na dokazima zasnovanog obrazloženja.
Ovo posebno kada se navedene činjenice dovedu u vezu sa činjenicom da je okrivljenom oduzet pasoš.
Pored toga, Ustavni sud nalazi da su zaključci Višeg suda paušalni jer ponuđeni iznos, kao i vrsta imovine, treba da bude uvijek razmatrana u okolnostima pojedinačnog slučaja.
- Sam iznos imovine, u visini od 6.285.300 eura predstavlja visok iznos i njegova naplativost nije dovedena u pitanje. Viši sud u Podgorici nije dao valjano obrazloženje o navodima branioca okrivljenog u prijedlogu za određivanje jemstva, posebno o navodima da se radi o imovini porodičnih prijatelja okrivljenog. Bez va-
Ustavni sud zaključuje da je Viši sud bio dužan da svoj zaključak temelji na logički izvedenim premisama koje se baziraju na dokazima ili zatvorenom sklopu indicija, a ne na pretpostavkama, mogućnostima ili paušalno izvedenim navodima. - Viši sud mora uzeti u obzir ne samo prirodu krivičnog djela, visinu moguće krivičnopravne kazne, već i vrstu i visinu ponuđenog jemstva, kao i odnos okrivljenog prema osobama koje nude imovinske garancije i uticaj dodatnih mjera nadzora, kao i sve druge prilike koje bi bile od značaja za bjekstvo okrivljenog - zaključuju sudije Ustavnog suda.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je 19. januara prihvatilo žalbu SDT-a i preinačilo rješenje sudije za istragu kojom je Lazoviću odobreno da se brani sa slobode uz jemstvo od 6,2 miliona eura.
Sutkinja za istrage Višeg suda Suzana Mugoša je do sada tri puta prihvatila garancije za ukidanje pritvora Lazoviću, a vanraspravno vijeće ih ukidalo i posljednje preinačilo po žalbi Specijalnog tužilaštva. B. R.
Ekipe za protivdiverzioni pregled provjerile prostorije
PODGORICA – Zgrada u kojoj se nalaze Viši, Apelacioni i Vrhovni sud evakuisana je juče oko podne zbog dojave o bombi, za koju je utvrđeno da je lažna. – Ekipe za protivdiverzioni pregled provjerile su prostorije i nije pronađen nijedan sumnjivi predmet – kazali su nam iz policije. Informacija o podmetnutoj bombi dojavljena je oko 9 časova policiji koja obezbjeđuje
zgradu u kojoj se nalaze pome nuti sudovi, a zgrada je odmah evakuisana. Ovo je već druga dojava o postavljenoj bombi u zgradi Vrhovnog, Apelaci onog i Višeg suda. Prethod na dojava, koja je stigla putem mejla, dogodila se 8. decem bra 2022. godine i ispostavila se kao lažna. Zgrada ovih sudova se nalazi u centru Podgorice i u blizini Skupštine i Vlade Crne Gore.
ODT odbacilo krivične prijave zbog incidenta na aerodromu
PODGORICA - Dušan Knežević, vozač jednog od lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića, prekršajno će odgovarati zbog incidenta na Aerodromu koji se dogodio u decembru prošle godine. Prekršajno će odgovarati i Cetinjanin Ivan Gardašević zbog učešća u incidentu.
To je odluka Osnovnog državnog tužilaštva koje je okončalo izviđaj i utvrdilo da Milan Knežević, Dušan Knežević i Gardašević nijesu počinili krivično djelo. – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Uprave policije - OB Podgorica, podnijetu protiv I. G. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti izvršenog na štetu M. K. Povodom istog događaja pokrenut je prekršajni postupak protiv I. G. zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - kazali su Pobjedi iz ODT-a. Dodaju da je ODT u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu protiv M. K. i D. K. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti krivičnog djela laka tjelesna povreda, izvršenih na štetu I. G. – Protiv lica D. K. pokrenut je prekršajni postupak od strane Uprave policije - OB Podgorica, zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru – navodi se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.
Podsjećamo, Dušan Knežević, član obezbjeđenja Kneževića, fizički je nasrnuo na Cetinjanina Ivana Gardaševića i njegovog oca ispred podgoričkog aerodroma.
Ivan Gardašević pritvoren je 7. decembra prošle godine popodne, po nalogu osnovnog državnog tužioca u Podgorici Harisa Šabotića, nakon što je Milan Knežević policiji prijavio da ga je ovaj mladić verbalno napao na platou ispred aerodromske zgrade u Golubovcima.
Tužilac Haris Šabotić je tada odredio pritvor Gardaševiću do 72 sata, koji mu je ubrzo ukinut (sat i po poslije ponoći), nakon što je sudija za istragu Rade Ćetković, na osnovu odgledanog snimka sa nadzornih kamera, donio rješenje da se Cetinjanin u daljem postupku brani sa slobode.
Na snimku, koji je portal Pobjede objavio 8. decembra 2022. godine, jasno se vidi da su Gardaševići i još jedan mladić izašli iz vozila i zaputili se ka aerodromskoj zgradi, da tada iz drugog automobila izlaze Kneževići, kreću ka njima i Dušan Knežević koji prvo udara sedamdeset četvorogodišnjeg Novaka Gardaševića, koji je sve vrijeme, nešto duže od minuta koliko je trajao incident, pokušavao da smiri situaciju. U napadu je povrijeđen Ivan Gardašević. A. R.
PODGORICA - Akcija za ljudska prava traži od Ministarstva pravde da u Beogradu, tokom posjete ministra Marka Kovača, pokrene pitanje zahtjeva za izručenje Zorana Vukovića, koji je osuđen u Crnoj Gori za ratni zločin ubistva tri člana porodice Klapuh iz Foče 6. jula 1992. godine na 20 godina zatvora.
– Ministar pravde Crne Gore Marko Kovač najavio je da će sjutra u Beogradu sa ministarkom pravde Republike Srbije Majom Popović razgovarati i o predmetima ekstradicije i transfera koji su još uvijek otvoreni. Očekujemo da se razgovara i o zahtjevu Crne Gore za izručenje Zorana Vukovića, o kome Ministarstvo pravde Republike Srbije već sedam godina nije odlučilo kršeći tako međudržavni sporazum - stoji u saopštenju. Kako su podsjetili, Viši sud u Beogradu je još u martu 2016. godine utvrdio da su svi uslovi za ekstradiciju Vukovića ispunjeni. Vuković je još 1996. godine pravosnažno osuđen. A. R.
ATINA – Teška željeznička nesreća, koja se u utorak veče dogodila u okolini grada Larisa u centralnoj Grčkoj i u kojoj je, prema posljednjem bilansu, nastradalo najmanje 43 ljudi, posljedica je ljudske greške.
To je juče saopštio grčki premijer Kirijakos Micotakis, najavljujući formiranje ekspertske komisije koja bi trebala da istraži cijeli slučaj. Do nesreće je došlo u utorak veče malo prije ponoći kada se međugradski putnički voz, koji se kretao iz Atine ka Solunu i u kojem se nalazilo 350 osoba, neposredno po izlasku iz tunela u blizini grada Larisa sudario sa transportnim koji se na istom kolosijeku kretao iz suprotnog pravca.
Ministar transporta u vladi u Atini je u srijedu, kao čin političke odgovornosti, podnio ostavku na tu funkciju, dok je šef željezničke stanice u Larisi uhapšen pod optužbom da je izazvao masovnu smrt iz nehata.
Njega je juče saslušao istražni sudija u Larisi, a njegov advokat je grčkim medijima kasnije ispričao kako je uništen zbog nesreće koja se dogodila.
- Na ljudskom nivou, on je uništen. Razmišlja o onom što se dogodilo i ne može da podnese teret odgovornosti. Prihvata odgovornost koja mu pripada.
Važno je da ne propustimo da vidimo šumu od drveća, a ovdje postoji šuma odgovornosti.
Vjerujem da će pravosuđe veoma dobro obaviti svoj posao – naveo je advokat uhapšenog šefa stanice u Larisi.
Javnost u Grčkoj je tek nakon tragedije koja ih je zadesila saznala da na relaciji od Atine do Soluna ne funkcionišu signali-
Vlada u Atini najavila formiranje ekspertske komisije za istragu željezničke nesreće u kojoj su nastradale najmanje 43 osobe
Javnost u Grčkoj je tek nakon nesreće koja ih je zadesila saznala da na relaciji od Atine do Soluna ne funkcionišu signalizacija, pokazivači i digitalni sistem kontrole željezničkog saobraćaja i da se sve to godinama unazad obavljalo ručno
zacija, pokazivači i digitalni sistem kontrole željezničkog saobraćaja i da se sve to godinama unazad obavljalo ručno. Panhelenska federacija željezničkih radnika, koja je na taj problem ukazivala godinama unazad, juče je organizovala jednodnevni štrajk zbog koga vozovi nijesu saobraćali na teritoriji cijele zemlje, dok u grč-
koj prijestonici Atini nije radio ni metro.
- Nažalost, naši dugogodišnji zahtjevi za zapošljavanje stalnog osoblja, boljom obukom i, prije svega, modernom bezbjednosnom tehnologijom, uvijek završe u kanti za smeće – navedeno je saopštenju Panhelenske federacije željezničkih radnika.
Vlada u Atini je juče za novog ministra transporta imenovala Giorgosa Gerapetrita, koji je po preuzimanju dužnosti poručio da mandat počinje zadatkom da se istraži najteža željeznička nesreća u zemlji u posljednjih nekoliko decenija, da se modernizuje željeznički sistem i da se unaprijedi bezbjednost putovanja vozom.
– Prolazimo kroz zaista teške dane za našu zemlju. Suočavamo se sa pravom tragedijom i prije svega želim da se izvinim porodicama nastradalih. Želim iskreno da ih pogledam u oči i da im kažem da će ovaj težak i mučan posao biti nastavljen sve dok se ne završi. Sve će biti ispitano – rekao je novi ministar transporta.
Gerapetrit je najavio i da vlada formira tim stručnjaka koji će, kako je rekao, na transparentan način istražiti sve okolnosti nesreće.
Od 350 osoba koje su se nalazile u putničkom vozu, koji se nakon sudara isprevrtao i zapalio, najveći dio njih su, kako navode grčki mediji, bili studenti koji su se nakon produženog vikenda vraćali u Solun.
Spasilačke ekipe i juče su tragale za preživjelima u smrskanim vagonima voza, ali sa sve manje nade da će ih, više od 34 sata nakon nesreće, pronaći.
- Biće veoma teško pronaći preživjele zbog temperature u vagonima. Najteže je što, umjesto da spašavamo živote, moramo da iskopavamo tijela - rekao je za Rojters spasilac Konstantinos Imamidis
Grčka vatrogasna služba juče je saopštila da je u nesreći, prema dostupnim podacima, nastradalo najmanje 43 ljudi, dok ih je 72 hospitalizovano zbog povreda koje su zadobili.
Od 72 povrijeđenih 57 je zadržano na bolničkom liječenju od kojih šestoro na intenzivnoj njezi. Troje povrijeđenih je u kritičnom stanju, prenio je grčki nacionalni TV emiter ERT.
TRISTA SEDAMDESET PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: U granatiranju Zaporožja nastradale tri osobe
KIJEV/MOSKVA – Rusija je juče optužila Ukrajinu da je grupa njenih sabotera upala u pograničnu Brjansku oblast, šest osoba držala kao taoce, pucala na civile u dva sela u okrugu Klimovski, jednu osobu ubila, a jedno dijete ranila, ali je ukrajinska strana te optužbe okarakterisala kao „klasičnu provokaciju“.
Ruska agencija Tas objavila je juče, pozivajući se na izjave neimenovanih operativaca, kako pripadnici Federalne službe bezbjednosti u Brjanskoj oblasti rade na eliminaciji ukrajinskih sabotera koji su navodno upali u to područje, šest osoba uzeli kao taoce i izveli napad u selima Ljubečane i Sušanji u okrugu Klimovski i tom prilikom jednu osobu ubili, a jedno desetogodišnje dijete ranili.
Načelnik Brjanska je rekao i da je ukrajinski dron u selu Sušanji izbacio eksploziv na jednu kuću, koja se potom zapalila.
Iz FSB-a je ubrzo nakon objavljivanja ovih informacija zvanično potvrđeno da njeni pripadnici i produžene snage eliminišu naoružane ukrajinske nacionaliste koji su prešli
državnu granicu i ušli u region Brjansk.
Ruski lider Vladimir Putin otkazao je juče planiranu posjetu Stavropolju, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov incident u Brjansku okarakterisao kao „teroristički napad“.
Putin se nešto kasnije obratio javnosti navodeći da je ukrajin-
ska diverzantska grupa svjesno pucala na civile u terorističkom aktu na ruskoj teritoriji.
– Danas su izvršili još jedan teroristički akt, još jedan zločin. Ušli su u granično područje i otvorili vatru na civile. Vidjeli su da tamo sjede civili i djeca i otvorili su vatru na njih – rekao je Putin, a prenio Rojters.
Samit ministara G20 završen bez zajedničkog saopštenja
Samit ministara inostranih poslova G20, koji je juče održan u Nju Delhiju, završen je bez izdavanja zajedničkog saopštenja sa skupa usljed oštrih nesuglasica oko rata u Ukrajini. To je na konferenciji za medije potvrdio indijski šef diplomatije Subrahmanjam Džaišankar navodeći da je na sastanku bilo nesuglasica zbog ukrajinskog konflik-
ta, ali i da je postojala jednoglasna saglasnost da se osudi terorizam.
Više diplomata je, takođe, izjavilo da su postojale duboke podjele između Zapada, predvođenog Amerikom, sa jedne, i Rusije i Kine, sa druge strane.
Indijski mediji navode da se Kina pridružila Rusiji i da je zahtijevala da se u završnom saopštenju ne pominje rat u Ukrajini.
On je poručio i da će Rusija, suočena sa takvim napadima, pobijediti. Federalna služba bezbjednosti Rusije je juče tokom dana saopštila da je situacija u Brjansku „pod kontrolom“.
Sa druge strane, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak tvrdi da su navodi ruskih zvaničnika o upadu ukrajinske diverzantske grupe na teritoriju Rusije „klasična namjerna provokacija“.
- Rusija želi da uplaši svoj narod da bi opravdala napad na drugu zemlju i rastuće siromaštvo nakon godine rata. Partizanski pokret u Rusiji je sve jači i agresivniji. Bojte se svojih partizana - napisao je Podoljak na Tviteru.
Sekretar Gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtev izjavio je juče da je u posljednjem ruskom napadu na taj grad gra-
natirana jedna stambena zgrada i ubijene tri osobe.
- Zgrada je skoro potpuno uništena. Stanovnici se evakuišu, a nastavlja se potraga za ljudima ispod ruševina - napisao je Kurtev na svom Telegram kanalu, a prenio Gardijan. Regionalna vojna uprava Zaporožja saopštila je da je Rusija za taj napad koristila raketu S-300.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken juče su, prvi put od početka rusko-ukrajinskog rata, razgovarali u okviru sastanka G20 u Indiji. Razgovor je, kako su prenijeli ruski mediji, obavljen „u hodu“, a to je kasnije za AP potvrdio i zvaničnik Stejt departmenta navodeći da su Blinken i Lavrov razgovarali manje od 10 minuta.
Rusija i Kina su na sastanku G20 zatražile da se u završnu deklaraciju tog skupa uključi i paragraf o Sjevernom toku, dok je Lavrov poručio da će Moskva nastaviti da insistira na istrazi o eksplozijama na tom gasovodu i da „neće dozvoliti da se stvar zataška, kako to Zapad pokušava“.
Izvještaj o radu Osnovnog suda u Herceg Novom za 2022.
Lani je riješeno 2.190, a godinu ranije 2.468 predmeta. Tokom 2022. godine mjesečno dobijali po 193, a 2021. godine po 220 predmeta. Tokom 2021. godine radilo je šest sudija i predsjednik suda, a od kraja 2022. godine radi troje sudija
U toku 2021. godine sudu je podnijeto 10 kontrolnih zahtjeva. Odbijeno je osam zahtjeva, jedan je usvojen, a jedan povučen. Od 56 zahtjeva za izuzeće sudija, predsjednik suda usvojio je 27, odbijena su 22, odbačeno sedam. Podnijeto je osam zahtjeva za izuzeće javnih izvršitelja i notara. Usvojen je jedan, odbijena šest, jedan odbačen.
Prošle godine podnijeto je 25 kontrolnih zahtjeva. Odbijeno je 15, četiri je usvojeno, a jedan povučen, dok je pet prenijeto u 2023. godinu. Podnijeto je 67 zahtjeva za izuzeće sudija, usvojeno je 46, odbijeno je 20 zahtjeva, odbačen jedan. Od sedam zahtjeva za izuzeće javnih izvršitelja, dva su usvojena, pet odbijeno.
NEDOSTAJE KADAR: Zgrada Osnovnog suda
HERCEG NOVI – Osnovni sud u Herceg Novom je 2022. godinu započeo sa 1.729 predmeta dok je u rad primljeno 2.324. Riješeno je 2.190 predmeta (54,15 odsto), dok je neriješeno ostalo 1.854 (45,85 odsto). Prosječni mjesečni priliv predmeta bio je 193,66. Riješeno je 200 predmeta
starijih od tri godine, odnosno „crvenih omota“, kojih je na kraju godine ostalo neriješeno 478. Po pravnim ljekovima ispitivane su 352 sudske odluke, od kojih je potvrđeno 173, preinačeno 14 i ukinuto 64.
To su podaci iz izvještaja o radu suda u prošloj godini. U po-
Opština raspisala tender za izvođača
ređenju sa prethodnom 2021. godinom konstatuje se da su ,,efekti rada slabiji“.
POREĐENJE Osnovni sud u Herceg Novom djeluje kao prvostepeni u građanskim, krivičnim, vanparničnim i izvršnim predmetima. Postoje tri odjeljenja: krivično, građansko i odjelje-
nje za praćenje i proučavanje sudske prakse. Takođe, povjerava u rad predmete tog suda notarima i na zahtjev stranaka javnim izvršiteljima. Vesna Gazdić, vršilac dužnosti predsjednika suda, u izvještaju navodi da je u januaru 2021. godine bilo 1.562 neriješenih predmeta. Primljeno je u rad 2.644, riješeno je 2.468 (58,68
odsto), dok je neriješeno ostalo 1.730 predmeta (41,32 odsto). Prosječni mjesečni priliv predmeta je iznosio 220,33 predmeta. Riješeno je ukupno 288 predmeta starijih od tri godine, odnosno tzv. crvenih omota, dok su na kraju godine ostala neriješena ukupno 342 takva predmeta. U toku 2021. godine, po pravnim ljekovima ispitivano je ukupno 497 sudskih odluka, od kojih je potvrđeno 277, preinačene 22 i ukinuto 138. – U pogledu broja riješenih predmeta, uočava se pad, jer je tokom 2022. riješeno ukupno 2.190, a godinu ranije 2.468 predmeta. Smanjenje broja riješenih predmeta, primarno se bilježi u građanskom odjeljenju, tokom 2022. godine riješeno je 504, a 2021.godine 593. Do smanjenja je došlo i u krivičnom odjeljenju, tokom 2022. ukupno rješen 141 predmet a 2021. Ta brojka iznosi 191 – navedeno je u izvještaju. Kada je riječ o trajanju postupaka uočljivo je da je 2022. godine smanjen broj predmeta u kojima je postupak trajao do tri mjeseca (za 12 odsto) do šest mjeseci (za 30 odsto), do devet (za 18 odsto).
– Povećan je broj postupaka koji su trajali do godinu (za 18 odsto), te onih koji su traja-
li duže od godine (tri procenta). Međutim, to se ne može smatrati dobrim rezultatom s obzirom na to da broj postupaka u kojima se sudi duže od jedne godine (376) dovodi do zaključka kako ne postoji dovoljna efikasnost u postupanju – piše u dokumentu.
KADAR
Vesna Gazdić u izvještaju navodi da su brojne okolnosti uslovile slabije rezultate. – Tokom 2021. godine radilo je šest sudija i predsjednik suda. Jedna sutkinja je u novembru odlukom Sudskog savjeta trajno raspoređena u Osnovni sud na Cetinju. Prethodna, 2022. godina započeta je sa pet sudija i predsjednikom. U maju je jednom sudiji trajno prestala funkcija, dok je u u decembru predsjednik suda Ivan Perović izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici. Dakle, na kraju 2022. godine sud je radio sa trojicom sudija, što je u konačnom rezultiralo slabijim rezultatima rada u odnosu na prethodnu godinu – navela je Gazdić u izvještaju. U toku je konkurs za predsjednika suda, candidature su podnijeli Vesna Gazdić i Andrija Vojvodić, sudija Suda za prekršaje u Budvi. D. Š.
KOLAŠIN – Oblačni četvrtak je imao poseban sjaj, boju i vedrinu koju je donio „karavan mimoze“ i žuti cvijet koji je sa njim stigao u „malu varoš“. Dašak mora i Jadrana stigao je na ulice zimskog turističkog Kolašina uz podršku i organizaciju lokalne uprave, Turističke organiza-
cije Kolašin i Nacionalne turističke organizacije. Klovnovi na čelu karavana su dijelili žuti cvijet prolaznicima pozivajući ih da posjete Herceg Novi u kojem se 54. put održava Praznik mimoze. Nakon defilea Gradske muzike, najviše aplauza ali i pogleda je dobila povorka mažoret-
ki. One su svojim korakom spojile „srce Kolašina“ – Trg Vukmana Kruščića, Ulicu Četvrte proleterske i Trg boraca. Uz građane Kolašina, manifestaciji su prisustvovali predsjednik Opštine Vladimir Martinović sa saradnicima, direktor TO, rukovodioci i predstavnici obrazovnih ustanova. Dr. D.
CENTRALNI OBJEKAT GRADA: Planirani izgled gradske kuće
BAR – Opština je raspisala tender za izgradnju gradske kuće u Starom Baru. Konkurs je otvoren do 14. marta, vrijednost tendera iznosi 240.000 eura bez PDV-a.
– Biće to centralni objekat grada na atraktivnoj lokaciji u srcu Starog Bara odakle je potekao savremeni i moderni Bar i sublimiraće sve vrijednosti koje simbolišu naš grad, po ugledu na tradicionalne gradske kuće koje su simbol gradova i najmonumentalniji prikaz njegove tradicije. Predviđeno je da u prizemnom dijelu budu smještene prostorije TO a u kući MZ Stari Bar – saopštila je lokalna uprava.
Izgradnja gradske kuće će se realizovati po revidovanom glavnom projektu koji je izradila firma Inkoplan DOO Podgorica. C. G.
Kolašin: Lokalna uprava o primjeni Granskog kolektivnog ugovora i ukidanju koncesija na šume
Po osnovu Granskog kolektivnog ugovora iznos u budžetu predviđen za zarade veći je za oko 300.000 eura. Dodatni udar na gradsku kasu je ukidanje koncesija na šume od kojih je Opština ove godine planirala prihod od 200.000 eura
KOLAŠIN – Rješenja ćemo tražiti na prihodnoj strani tekućeg budžeta. U saradnji sa Zajednicom opština ćemo koncipirati set mjera i predložiti Vladi i Skupštini kako bi se problem sistemski riješio. Takođe, radićemo na povećanju naplate nenaplaćenih potraživanja kako bi na taj način pozitivno uticali na likvidnost lokalne uprave – kaže Vuk Vuković, sekretar Sekretarijata za finansije u Opštini Kolašin, odgovarajući na pitanje Pobjede kako će naći sredstva za povećanje plata koje podrazumijeva potpisani Granski kolektivni ugovor.
Budžet za ovu godinu planiran je je 7,58 miliona eura. Za bruto zarade sa porezima i doprinosima za zaposlene u organima i službama lokalne uprave planirano je 1,25 miliona eura. Granskim kolektivnim ugovorom je predviđeno da se zaposlenima u lokalnoj samoupravi zarade povećaju 30 odsto (srednji platni razredi).
Vuković ističe da će precizno poštovati Granski kolektivni ugovor i primjenjivati prilikom obačuna zarada. Pitali smo imaju li procjenu koliko će biti potrebno dodatnih sredstava
na mjesečnom, odnosno na godišnjem nivou da bi se ispoštovao Granski kolektivni ugovor… – Očekujemo da će primjenom Granskog kolektivnog ugovora plate porasti u prosjeku 25 do 30 odsto. U toku je obračun zarada za februar 2023. pa ćemo nakon toga imati precizniju procjenu u apsolutnom iznosu. Budžet za ovu godinu je planiran i usvojen krajem 2022. godine. Troškovi bruto zarada su planirani prema tadašnjim koeficijentima. Predvođeni budžetski prihodi i rashodi su u ravnoteži pa svako povećanje rashoda remeti tu ravnotežu. Način da sačuvamo ravno-
težu je da povećamo prihodnu stranu. Na tom planu ćemo sarađivati sa Zajednicom opština, zajednički doći do seta mjera koje ćemo predložiti Vladi i Skupštini. Takođe ćemo raditi na povećanju nenaplaćenih potraživanja – objašnjava Vuković.
Budžet opštine Kolašin će imati još jedan neplanirani ,,udar“. Radi se o ukidanju koncesione naknade za šume koju je Vlada najavila zbog, kako je objašnjeno, katastrofalnog stanja u toj oblasti. Opština Kolašin je po tom osnovu u 2021. godini prihodovala 208.921 euro a u 2022. godini 175.028 eura. Ove go -
dine računala je na prihod od 200.000 eura.
– I ovaj budžetski minus će biti nadoknađen setom mjera sa Zajednicom opština i povećanjem nenaplaćenih potraživanja – kazao je Vuković.
SENZIBILITET
Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović je na sjednici Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije istakla da opštinama treba obezbijediti druge prihode kojima će nadomjestiti najavljeno ukidanje koncesionih naknada za šume. – Jedan od izvora prihoda opština su i koncesione naknade. U 2020. godini su po tom osnovu opštine prihodovale oko 10 miliona eura a 2022. godini 8,5 miliona prihoda. Najavljenim ukidanjem koncesionih naknada u Zakonu o šumama dodatno se dovodi u pitanje održivost lokalnih budžeta opština, naročito onih koje su korisnice Egalizacionog fonda. Predlažemo da se pri izradi novog Zakona o šumama pokaže senzibilitet budući da su prihodi opština regulisani Zakonom o finansiranju lokalnih samouprava, odnosno da se pronađe alternativni izvor prihoda kojim će se riješiti ovaj problem – kazala je Manojlović.
D. DRAŠKOVIĆPODGORICA - Crnogorska IPA struktura je spremna za saradnju i podršku grantovima dodijeljenim u okviru poziva Programa prekogranične saradnje između Crne Gore i Albanije – saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Sekretarka tog Vladinog resora i nacionalna ovlašćena službenica za finansijsko upravljanje sredstvima IPA fondova Ana Raičević govorila je na svečanoj ceremoniji povodom dodjele grantova u okviru Trećeg poziva Programa prekogranične saradnje između Crne Gore i Albanije, održanoj u Skadru. Ona je istakla da će projekti planirani novim pozivom podstaći turizam, zaštitu životne sredine, zapošljavanje, mobilnost radne snage, socijalnu i kulturnu inkluziju, te da je za njih na-
n i K šić: Nevladina organizacija DMEN organizovala skup o obnovljivim izvorima energije
mijenjeno 2,1 milion eura. – Prednosti programa prekogranične saradnje ogledaju se u stvaranju zajedničkog pogleda na prosperitetniju budućnost građana dvije zemlje, podržavanju dobrosusjedskih odnosa, podsticanju integracije u EU i promovisanju društveno-ekonomskog razvoja, te će, kako je ocijenila, crnogorska IPA struktura iskoristiti sve svoje raspoložive kapacitete – kazala je ona. Program se realizuje u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA 2014-2020) sa ukupnom vrijednošću od 10,7 miliona eura, a uskoro se očekuje i najava četvrtog poziva prijedloga kako bi se raspodijelila preostala sredstva iz ovog programa, a koja iznose 2,8 miliona. EU podržava programe prekogranične saradnje od 2008. godine. C. G.
NIKŠIĆ – Za energetsku
efikasnost prioritetno je zgradarstvo. Od 2021. Opština učestvuje u subvencioniranju obnove fasada na stambenim zgradama.
Do sada je projektom predviđeno desetak zgrada za rekonstrukciju fasade po modelu energetske efikasnosti - navela je energetska menadžerka u Opštini Nikšić Ljiljana Pićurić
Ona je govorila na skupu pod nazivom „Energetska efikasnost u Nikšiću i Plužinama –politike, programi i izazovi“ koji je organizovala NVO Društvo mladih ekologa Nikšić.
Kao pozitivan primjer, Pićurić je istakla rekonstrukciju zgrade Opštine Nikšić.
- Izrađena je demit fasada, a drvna stolarija zamijenjena je PVC stolarijom. U istom periodu urađena je i zamjena kotlova, koja je doprinijela i smanjenju emisije izduvnih gasova - na-
Prema riječima Milivoja Dondića iz Plužina, ta lokalna uprava nije donijela lokalni energetski plan, pa nije imala mnogo realizovanih projekata kada je u pitanju energetska efikasnost.
– S obzirom na klimu u opštini Plužine, više možemo uraditi kada je u pitanju grijanje domaćinstava. Termoizolacija javnih zgrada i privatnih objekata i korišćenje solarne energije su načini da se zamijeni tradicionalno grijanje u domaćinstvima koje se zasniva na drvima. Ovaj način grijanja uglavnom zagrijava samo jednu prostoriju, dok je u ostatku objekta hladno. Plužine mogu da traže šansu i kada je u pitanju korišćenje energije vjetra – naveo je Dondić.
vela je Pićurić neke od rezultata koji su postignuti u prethodnom periodu. Kada su u pitanju planovi, ona je istakla da je Opština ušla u projekat korišćenja obnovljivih izvora energije.
– U saradnji sa Elektroprivredom radimo na realizaciji projekata ugradnje solarnih pane-
la na krovovima objekata javnih ustanova. Riječ je o zgradama Sportskog centra, Filološkog fakulteta, Nikšićkog pozorišta, Autobuske stanice i Javne ustanove Zahumlje, kao i projekat adaptacije javne rasvjete. Potrošnja električne energije biće znatno smanjena. LED rasvjeta
je značajno efikasnija. Procijenjena ušteda je 77,27 odsto - rekla je Pićurić.
Precizirala je da Opština ne ulaže u projekat, već će izvođač radova naplatiti svoje usluge tokom narednih 18 godina od ostvarenih ušteda. Iz Društva mladih ekologa su kazali da, iako je poziv poslat,
događaju nije prisustvovala Elektroprivreda, kako bi predstavila svoje planove i programe iz ove oblasti. Okrugli sto organizovan je u okviru projekta „Lokalna partnerstva za bolju energetsku efikasnost“ koji sprovode Društvo mladih ekologa Nikšić i NVO Divlja ljepota iz Plužina. Projekat „Lokalna
partnerstva za bolju energetsku efikasnost“ finansiran je u okviru drugog Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, koji finansira EU, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori, ReLOaD2 program realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava. I. R.
Dirigent Mark Korović na probi sa orkestrom
PODGORICA – Crnogorski simfonijski orkestar nastupiće pod dirigentskom upravom maestra Marka Korovića i uz solistu Žan-Pol Gaspariana, večeras u 20 sati u Velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore.
Na programu će se naći ,,Drugi klavirski koncert“ Rahmanjinova, ili ,,Rah 2“, koji je jedno je od najpopularnijih djela klasične literature. Komponovan je u periodu od 1900. do 1901, a poznate teme iz ove kompozicije bile su inspiracija za nekoliko
Sinatrinih pjesama i grupu Muse. Muzičari će izvesti i ,,Rapsodiju u plavom“ Dž. Geršvina, koja je napisana 1924. godine u originalnoj verziji za klavir i džez orkestar, dok je orkestracija za klavir i simfonijski orkestar urađena mnogo kasnije. Smatra se jednom od najpopularnijih američkih kompozicija koja se može čuti i u Diznijevoj veziji crtanog filma „Fantazija 2000“. Na repertoaru je i ,,Danson broj 2“ (napisan 1994), meksičkog kompozitora A. Markeza, inspirisan muzikom Kube i meksičke regije Verakruz. O popularnosti ovog djela govori podatak da ga nazivaju drugom himnom Meksika. Karte se mogu kupiti na biletarnici MCCG od 9 do 15 sati, kao i dva sata prije početka događaja. R. K.
U Gradskom pozorištu počele čitaće probe za novu predstavu
PODGORICA – U Gradskom pozorištu počele su čitaće probe za novu predstavu pod radnim naslovom „Mislim da treba da razgovaramo“, koju će po motivima „Prizora iz bračnog života“ Ingmara Bergmana na scenu postaviti crnogorski reditelj Danilo Marunović.
Predstava će, kako prenosi Portal Analitika, biti premijerno izvedena sredinom aprila. Uloge tumače: Andrija Kuzmanović, Vanja Jovićević, Emir Ćatović, Ivana Mrvaljević, Ivona Čović-Jaćimović i Pavle Popović.
Adaptaciju i dramaturgiju komada, koji će premijerno biti izveden polovinom aprila, uradiće Dragana Tripković. Uz režiju, Marunović će potpisati i koncept predstave, scenografiju (sa saradnicom Smiljkom Šeparović) i odabir muzike. Kostimi će biti djelo Andrijane Pajić
Bergmanova mini-serija iz 1973. godine (kasnije pretočena u film) donosi priču o raspadu desetogodišnjeg braka Johana i Mariane i djelimično je utemeljena na događajima aktuelnim u vrijeme snimanja serije, odnosno na raspadu njegovog braka s Ingrid von Rosen. Serija se u Švedskoj pojavila u vrijeme podizanja svijesti o političkoj prirodi porodičnih odnosa. Ne ulazeći direktno u goruće feminističke rasprave tog vremena, Bergman je tada vrlo uspješno i nepretenciozno uspio da obuhvati kulturne pomake koji su mijenjali društvo. R. K.
PODGORICA – Predstava
„Ujka Vanja“, koju je prema djelu Antona Pavloviča Čehova na scenu postavio reditelj Mirko Radonjić, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
U pitanju je prva premijera u godini u kojoj nacionalni teatar slavi jubilej, odnosno 70 godina postojanja. Jučerašnjoj konferenciji za medije, iz objektivnih razlo -
ga, nije prisustvovao direktor CNP-a Marko Baćović, ali je poročitana njegova poruka u kojoj je istakao da autentični pozorišni stvaralac kao što je Mirko Radonjić zavrjeđuje angažman u nacionalnom teatru.
PROMIŠLJANJE
- Poziv da režira u CNP-u uručen mu je i prije nego što je doživio uspjeh sa svojom ekipom. Radonjić je već režirao kod nas, diplomsku predstavu „Povratak“ 2015. godine. Takođe, ova
vrsta estetike, pozorišnog izraza i istraživanja koje Mirko njeguje jeste iskorak na ono što čini repertoar jednog narodnog pozorišta i svakako će naći mjesto u budućnosti u našem repertoaru – poručio je Baćović. U radu na ovoj predstavi, prema riječima Radonjića, cijela autorska ekipa se osjećala veoma odgovorno prema Čehovu. Toliko da su morali da odbace tu vrstu odgovornosti i zajedno istražuju šta on može da znači nama danas.
- Radili smo Čehova onako kako mi umijemo – sa propitivanjem motivacije nas samih – zašto bi nama danas bilo potrebno da se postavi neki „Ujka Vanja“. Da vidimo koje su to teme u ovom komadu koje u nama bude neke sadržaje i na koje mi možemo da se odazovemo, promišljamo scenski, pa kako da pozovemo publiku da o tome promišlja. Došli smo do toga da sva očekivanja treba ostaviti sa strane i probati da radimo nešto što je zabav-
U Podgorici predstavljena knjiga Latifa Adrovića „Od bešike do kabura – život i običaji Bošnjaka“
PODGORICA – Knjiga „Od bešike do kabura – život i običaji Bošnjaka“, autora Latifa Adrovića, koja je promovisana u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, predstavlja rezultat ozbiljnog istraživačkog rada koji je trajao više od dvije decenije. Djelo sadrži niz eseja, tekstova i priča o tradiciji, životu i običajima Bošnjaka na sjeveroistoku Crne Gore. Ilustrovana je sa 240 autorskih fotografija i 30 fotografija iz porodičnog albuma, kao i sa 20 crteža na 212 stranica teksta.
Urednik časopisa „Komuna“
Amer Ramusović kazao je da je Adrović u ovoj knjizi opisao cjelokupni život Bošnjaka.
- On piše o običajima, ishrani, dženazama, mobama, tkanju, predenju, narodnim vjerovanjima... Latif Adrović, kao iskusni foto-reporter, iako već duži vremenski period živi i radi u Beogradu, prilikom svojih dolazaka u zavičaj, prije svega okom svoje kamere, majstorski je bilježio i čuvao sve značajnije porodične i događaje rođaka i prijatelja i o tome ostavio značajno svje-
dočanstvo. Shvatio je značaj i kulturološku vrijednost ovog posla i sve do u detalje zapisao od svoje majke Šadije, snimio i „smjestio“ u svoju monografiju i time napravio divan spomenik i svojoj porodici i kul-
turnoj baštini Bošnjaka uopšte -– kazao je Ramusović.
Kulturolog i publicista Željko Rutović istakao je da je Adrovićeva knjiga ,,pisani muzej sjećanja“.
- Ovdje mi sve liči na jedan
monumentalni muzej u kome osjećamo boje, mirise, ukuse, sjećanja, naše nostalgije, radosti, boli i suze. Knjiga se može okarakterisati kao etnološki bukvar, kao kulturološki vodič, kao knjiga doma.
večeras
no. Da mijenjamo žanr, kodove predstave i glumačke igre –rekao je Radonjić.
Čehov, prema riječima dramaturga Ilije Đurovića, jeste bio novi trenutak, ne zato što je klasik već što je ovoga puta pred ekipom bio dramski tekst o kome su morali da razmišljaju kao o nečemu što je neko napisao dovoljno precizno da bude završeno za postavku na sceni.
- Zbog toga je bilo važno ući u novi susret sa materijalom u kojem se možda ne osjećaju stvari, za koje skoro podrazumijevamo da će se pojaviti kada čitamo neki klasik. Došli smo do tačke da je odgovornost prema Čehovu baš ta da se može probati mnogo toga, jer njega svakako nećemo ugroziti. On je tu, kao kanonska grupa dramskih klasika, na kojima počivaju nacionalni teatri, makar u našem dijelu svijeta. Mi smo ovdje imali šanse da prođemo kroz sve faze odnosa prema materijalu, autoru. Dobili smo materijal koji je u jednom momentu počeo da djeluje kao nešto što može biti zabavno i iz ugla onih koji gledaju, kao i iz ugla onih koji su unutra i rade – kazao je on.
Glumačku ekipu predstave čine Aleksandar Gavranić, Jelica Vukčević, Anja Misović (studentkinja II godine glume na FDU, u klasi prof. Branislava Mićunovića), Tihana Ćulafić, Pavle Prelević, Ivan Bezmarević, Ilija Gajević i Jelena Laban
štA poslije
Karakter Jelene Andrejevne, koji tumači Vukčević, prema njenim riječima, nije samo lik već osoba sa kojom može da se poistovjeti bilo koja žena.
- Žena koja ulazi u brak iz najiskrenijih emocija, a u jednom
Radili smo Čehova onako kako mi umijemo – sa propitivanjem motivacije nas samih – zašto bi nama danas bilo potrebno da se postavi neki „Ujka Vanja“. Da vidimo koje su to teme u ovom komadu koje u nama bude neke sadržaje i na koje mi možemo da se odazovemo, promišljamo scenski, pa kako da pozovemo publiku da o tome promišlja - rekao je Radonjić
trenutku spoznaje da to više nije ono kako je izgledalo na početku, te da su cijela želja, volja, ljubav prošli. Propitujemo taj trenutak šta činiti sa tim da smo u braku u kom više nijesmo zadovoljni, gdje smo svjesni da to više nije to. Sa jedne strane koliko je teško priznati sebi i okolini, a sa druge da li je teže prihvatiti sve to i nastaviti život u zajednici u kojoj si istinski nesrećan. Ključno pitanje je šta poslije sa tim saznanjima – ispričala je ona. Konferenciji za medije prisustvovao je i ostatak glumačke i autorske ekipe, koji je saglasan da je iza njih zanimljiv proces, te i vjera da će publika imati pred sobom zanimljivu inscenaciju. Predstava će reprizno biti izvedena u ponedjeljak, 6. marta u 20 sati, na Velikoj sceni CNP-a. s. V.
Bošnjaci nijesu dobili običnu monografiju, dobili su živi spomenik sjećanja. Sa ovom knjigom se i druguje i tuguje.
Knjiga je pisani muzej sjećanja, živi spomenik riječi, zapisa slike, misli, narativa koji boji dušu – istakao je Rutović.
I arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić je kazao da je knjigu doživio kao pisani muzej.
- Ono što je mene posebno zanimalo su kuće na koje sam naišao. Ta dinarska kuća je isto definisana kao alpska, apeninska kuća, ima tipološku šemu. Nažalost, malo je preostalih primjera u Crnoj Gori. Krovovi tih kuća su se pravili kako pada snijeg, da se odbrane od snijega i kiše, a prozori su kako sunce grije. Unutra ima nešto što mi u arhitekturi zovemo minimalizam. Oko ognjišta ravnopravno u krugu sjede svi. Oko ognjišta je dijalog, sluša se mudra riječ – istakao je Alihodžić.
Akademik Zuvdija Hodžić podsjetio je na riječi Iva An-
drića – ,,Čovjek je dužan svome zavičaju“.
- Latif se odužio svom zavičaju na najbolji način. Andrić takođe kaže da ,,sa svakim starim čovjekom umre i po jedna Bosna“.
I kod nas – sa svakim starim čovjekom nestalo je ponešto. Latif je uspio da sačuva nešto od toga blaga. Ono što institucije ne mogu kod nas, izgleda, rade pojedinci – istakao je Hodžić. Adrović je kazao da je ključni problem današnjih generacija to što nemaju vremena da čuju starije, iskusne ljude.
- Mi smo živjeli u jednoj sobi, u jednom katunu, kad bi se preselili. Nije imalo struje, a stariji su nam pričali priče da bi nas uspavali ili da bi prekratili vrijeme jer nije bilo druge zanimacije, nije bilo radija i televizije. Mnoga iskustva i teme o kojima sam pisao sam i sam proživio – rekao je Adrović. Promociju je organizovao Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. A. Đ.
PODGORICA – Izložba radova „Lubarda“ otvorena je u Muzeju savremene umjetnosti u Skoplju. Predstavljena je kolekcija koju je jedan od najznačajnijih crnogorskih umjetnika Petar Lubarda poklonio Skoplju nakon razornog zemljotresa 1963. godine. Ministarka kulture i medija Crne Gore Maša Vlaović kazala je na otvaranju izložbe da je ovaj gest imao i značaja sa aspekta formiranja Muzeja savremene umjetnosti u Skoplju.
- Može se reći da je ovaj gest bio inicijacija stvaranju ove prestižne insitucije, što nas posebno raduje. Veze naših naroda i u bivšoj državi su bile snažne i produktivne, a sigurna sam da je tako i danas, čemu i ova izložba svjedoči – istakla je Vlaović. Ona je rekla da su snažan uticaj crnogorskog identiteta i dragocjena internacionalna iskustva umjetničkih centara, za koje je
slikar Petar Lubarda bio vezan, neodvojivi dio pokretačke snage kojom je uticao na generacije umjetnika i razvojne puteve crnogorske i jugoslovenske umjetnosti. Prema njenim riječima, ono najsnažnije iz Lubardine umjetničke energije bilo je pokrenuto kulturnim i istorijskim posebnostima crnogorskog podneblja. Ministarka je istakla da je Lubarda bio orijentisan ka spoznaji složenih struktura i značenja crnogorskog kamenog pejzaža za koji je ostao vezan čitavog života. - Bio je beskompromisno posvećen umjetničkom traganju i procesu stvaralačke imaginacije, čime je i Crnu Goru dostojno
predstavljao svijetu. Ipak, prije svega, njegovo slikarstvo se upisalo u univerzalni jezik svjetske umjetnosti, baš onako kako se u taj jezik istinski umjetnik upisuje, a on je uvijek medijum između iskona, mita i arhetipa svog prostora i čiste transcendecije umjetničkog univerzuma – rekla je Vlaović. Ona je kazala da je i danas Lubardin rad organski dio stvaralačkog impulsa naših brojnih umjetnika i bitna referenca šireg kulturnog prostora.
- Upravo zbog toga djela Lubarde protokom vremena sve više dobijaju na značaju – istakla je Vlaović..
Na otvaranju izložbe govorila je i ministarka kulture Re-
Otvoren poziv za učešće na manifestaciji AJD Industry Days
PODGORICA – Dokumentarni kanal Al Džazire i Filmski festival AJB DOC pozvali su zainteresovane autore da prijave projekte iz dokumentarne industrije za 2023. godinu, za učešće na drugom izdanju manifestacije AJD Industry Days @ AJB DOC, koja će biti održana od 9. do 11. septembra u Sarajevu.
Autori iz Jugoistočne Evrope, s Kavkaza, Bliskog Istoka i iz Sjeverne Afrike (MENA-e), kako je navedeno, projekte mogu da prijave do 31. maja, putem obrasca na internetskoj stranici industry.ajbdoc.ba.
- Ako mislite da imate jedinstvenu ideju i dokumentarni projekat, ali vam je potrebna dodatna finansijska podrška – ovo je prilika za vas. Dajemo vam mogućnost da svoj projekat predstavite donosiocima odluka u Al Džazira Media Network-u, kao i mnogim drugim vodećim profesionalcima u dokumentarnoj industriji – navedeno je u pozivu.
Poziv je otvoren u tri katego-
rije – „Main pitch“ (prihvata projekte u svim fazama razvoja nezavisnih filmaša i produkcijskih kuća), „Work in progress“ (projekti u fazi postprodukcije s namjerom emitovanja na Al Džaziri ili drugim međunarodnim emiterima i platformama) i „Balkan stars“ (projekti u fazi razvoja pogodni za regionalnu i međunarodnu koprodukciju s Al Džazira Balkans / Al Džazira dokumentarnim kanalom ili drugim emiterima). Ukupan nagradni fond u
2022. godini, koji su osigurali Al Džazira Documentary Channel, Al Džazira Balkans i partneri projekta, iznosio je 80.000 dolara. Iznos planiran za 2023. trebao bi da bude isti, ako ne i veći u odnosu na prethodnu godinu. Cilj AJD Industry Days @ AJB DOC je da podrži širenje produkcije dokumentarnih filmova u svijetu, uključujući međunarodne koprodukcije, te da ključnim donosiocima odluka predstavi uzbudljive i vrijedne projekte. s. V.
publike Sjeverne Makedonije Bisera Kostadinovska-Stojčevska, direktorica Muzeja savremene umjetnosti u Skoplju Mira Gakjina Ivanovska, ambasadorka Crne Gore i Republici Sjevernoj Makedoniji Marija Petrović. Postavka je dio programa obilježavanja 60 godina od zemljotresa koji je pogodio Skoplje. Organizatori su Muzej savremene umjetnosti u Skoplju, Ambasada Crne Gore u Republici Sjevernoj Makedoniji, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Sjeverne Makedonije, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Sjeverne Makedonije Steva Penarovskog A. Đ.
PODGORICA – Autorska izložba „Iskra vječnog plamena“ mr Marine Radulović, u organizaciji Crnogorske kinoteke, biće otvorena u 20 sati.
Izložba „Iskra vječnog plamena“ prikazuje kadrove iz filmskog triptiha: ,,Krunidbene svečanosti“, ,,Predaja Skadra“ i ,,Balkanski ratovi“. Govoriće direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović, dok će u muzičkom dijelu programa nastupiti sopran Aleksandra Vojvodić-Jovović Marina Radulović je akademska slikarka, koja je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi prof. Mladena Srbinovića, nakon čega je pohađala specijalističke studije na Ecole Nationale Superieure des Beaux Arts u Parizu, kod profesora Vlada Veličkovića. Godine 1988. je magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. A. Đ.
„Iskra vječnog plamena“ u Kinoteci
Juče oko 15.30 na drugom spratu južne tribine Gradskog stadiona izbio je požar u toaletu u prostoru kojem su smještene kancelarije nekoliko nacionalnih sportskih saveza. Gust crni dim brzo se proširio i na ostale prostorije na tom dijelu južne tribine, a najugroženije su bile one na trećem i četvrtom spratu, na kojem se nalaze i redakcije Pobjede i Portala Analitika.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja požar su ugasili u 16 sati, a zbog velike zadimljenosti prostora evakuisano je dvadesetak zaposlenih koji su se tada nalazili u ovim redakcijama.
Komandir SZS-a Goran Janković kazao je da su prijavu o požaru na južnoj tribini stadiona primili u 15.32 sata, te da su na teren poslata dva vozila.
- Brzom intervencijim naših pripadnika uspjeli smo požar da stavimo pod kontrolu i ugasimo ga u 16 sati. Posebna opasnost je bila to što je u zgradi smješteno nekoliko preduzeća tako da je morala biti sprovedena parcijalna evakuacija, ali su svi koji su se nalazili u tom dijelu objekta uspješno evakuisani – kazao je Janković.
On je naglasio da je jedan dio pripadnika SZS ostao na licu mjesta zbog zadimljenosti prostorija, kako bi do kraja iskontrolisali situaciju.
Kako je vatra izbila na podu toaleta, neposredno iza vrata, a tokom trajanja intervencije i nakon toga na tom dijelu stadiona nije nestajalo struje, izvjesno je da do požara nije došlo zbog kvara na elektro-instalacijama, ali će razlog izbijanja požara biti poznat tek nakon obavljenog uviđaja. H. P.
Povodom obilježavanja šestog rođendana KIC pop hor poklonio koncert korisnicima Doma za stare na Starom aerodromu
Povodom obilježavanja svog
šestog rođendana KIC pop hor je poklonio koncert korisnicima usluga Doma starih ,,Podgorica“.
Pod dirigentskim vođstvom prof. Zoje Đurović, prvi crnogorski pop hor je na 81. koncertu izveo svoj poznati mješoviti repertoar – evergrine domaće pop muzike i dio antifašističkog repertoara. Korsinici usluga nedavno otvorenog Doma za stare na Starom aerodromu uživali su uz muzičke hitove iz svoje mladosti poput ,,Pjevam danju, pjevam noću“, ,,Muzika“, ,,Džuli“, ,,Titograd“, ,,Zemljo moja“, ,,Devojko mala“, a pjevajući i ne štedeći dlanove ispratili su i one iz dobro poznate antifašističke ,,Mlada partizanka“, ,,Bela ćao“, ,,Kraj Sutjeske hladne vode“…
ODUŠEVLJENJE
Dočekani gromoglasnim aplauzom, članovi KIC pop hora uzvratili su svojim domaćinima na isti način, iskazujući im duboko poštovanje. Gotovo uglas, ne štedeći dlanove, uslijedilo je zajedničko izvođenje hitova koji su obilježili mladost nekoliko generacija sa ovih prostora.
- Ovaj koncert nas je vratio u mladost, podsjetio na lijepe crnogorske običaje i tradiciju. Ja sam dijete koje je nastalo u tom antifašističkom periodu, prijalo mi je čuti pjesme iz tog perioda. Volio bih da nam KIC pop hor opet dođe u go-
Korisnici usluga nedavno otvorenog Doma za stare ,,Podgorica“ na Starom aerodromu uživali su uz muzičke hitove svoje mladosti ,,Pjevam danju, pjevam noću“, ,,Muzika“, ,,Džuli“, ,,Titograd“, ,,Zemljo moja“, ,,Devojko mala“, a pjevajući i ne štedeći dlanove ispratili su i one iz dobro poznate antifašističke ,,Mlada partizanka“, ,,Bela ćao“, ,,Kraj Sutjeske hladne vode“…
ste, bili su izvanredni – kazao je osamdeset trogodišnji Ivan Mandić
Zadovoljstvo atmosferom
iskazao je i osamdeset sedmogodišnji Boško Ivanišević
- Ovo je bilo sjajno, baš smo se lijepo proveli. Dobro bi bilo više ovakvih koncerata da bude – kazao je Ivanišević. Njegovo mišljenje dijelila je i od njega godinu mlađa Zorka Malnar.
- Baš nam je bilo lijepo večeras, ovo su pjesme naše mladosti. Veoma su me usrećili ovi ljudi koji su nam pjevali večeras. Svaka im čast – kazala je Malnar.
ZAHVALNOST
Direktorica Doma za stare ,,Podgorica“ Jelena Šofranac iskazala je veliku zahvalnost zbog toga što je KIC pop hor izabrao da svoj šesti rođendan proslavi upravo sa njima.
- Ovo je poseban ugođaj za sve
Tokom svog nastupa, članovi KIC pop hora unijeli su radost i finu energiju kako u srca štićenika, tako i osoblja, ali i svih onih koji su prisustvovali ovom koncertu. Posebno emotivno bilo je gledati sedamdeset četvorogodišnju Podgoričanku Rajku Jovanović koja je na samom početku, dok su članovi hora pjevali himne Crne Gore, ne tražeći pomoć osoblja smogla snage i ustala iz kolica kojima se pomaže zbog toga što se otežano kreće.
Ostatak koncerta ova stamena Crnogorka
naše korisnike. Željni smo dobre pjesme. Drago nam je što ovako počinjemo – kazala je Šofranac.
Trude se, ističe, da na dnev-
nom nivou ispitaju životne navike korisnika Doma kako bi im se prilagođavali i na pravi način osmišljavali zajedničke aktivnosti.
je zbog svoje bolesti presjeđela, a kada smo je na kraju pitali kako joj se svidio nastup KIC pop hora, naglasila je: - Fantazija, oduševljena sam. Da me je neko pitao što bih voljela da čujem večeras, to bi bile upravo ove pjesme koje su otpjevali. Sve je bilo savršeno. Ovaj koncert nam dođe kao šlag na torti na sve dobre uslove koje imamo ovdje i brižan odnos osoblja koje nas gleda i odnosi se prema nama kao prema najrođenijima –kazala je Jovanović.
- Radno-okupaciona terapija funkcioniše svakodnevno, imali smo i izložbu slika, čitanje poezije, u najavi imamo brojne goste koji će se bavi-
ti različitim temama, bliskim našim korisnicima i učiniti da vrijeme provedu kvalitetno. Kad su oni srećni i nasmijani to nam najviše znači, kao što je bilo večeras na ovom koncertu – poručila je Šofranac, uz napomenu da je ovo samo početak dobre saradnje sa KIC pop horom.
Osnivačica, menadžerka i članica KIC pop hora Snežana Burzan-Vuksanović kazala je da im je izuzetno drago što su bili gosti Doma za stare. - Kako da ne dođemo da otpjevamo rođendanski koncert ovim divnim ljudima. Lako smo se dogovorili sa direktoricom Jelenom Šofranac, napravili repertoar specijalno za ovu priliku i evo, ovaj potez pokazao se kao pun pogodak – kazala je Burzan-Vuksanović, uz napomenu da bi naš grad trebalo da ima još jedno ovakvo mjesto.
I. MITROVIĆ
Podgorički klub u naredna dva meča Evrokupa u gostima neće moći organizovano da vodi navijače
WABA LIGA, 7. KOLO TOP8 FAZE: Košarkašice
Budućnost Bemaksa slavile u još jednom derbiju
Vojvodina 43
67
PODGORICA – U pauzi
Evrokupa stigla je drakonska kazna za Košarkaški klub Budućnost Voli – zbog incidenta koji su izazvali navijači ,,plavih“ u Parizu, uključujući i, kako je saopšteno, ,,fizičku agresiju“, na utakmici 14. kola grupe B ovog evropskog takmičenja, podgorički klub će morati da plati 30 hiljada i jedan euro.
Osim toga, Budućnost Voli na naredna dva meča u gostima neće moći organizovano da vodi navijače.
Odluka o kazni je donesena u skladu sa članom 29.1.e. Disciplinskog kodeksa Evrolige, a Budućnost Voli, kako je saopšteno, može da uloži žalbu Apelacionom vijeću. Budućnost Voli je 8. februara poražena u Parizu 103:87, a navijačka grupa – ,,varvari“, koja je u organizaciji kluba doputovala u glavni grad Francuske, izazvala je incident na polu-
vremenu utakmice. Kako se navodi u izvještaju sa utakmice na sajtu Pariza, ,,napetost na meču je bila opipljiva na terenu i van njega“.
- Dva tima su se u 14. kolu borila za jedno od prva četiri mjesta u grupi. Crnogorci nijesu došli sami. Iz Crne Gore su doputovali sa 75 navijača i to ,,usijanih“. Protivnički navijači su željeli borbu, na poluvremenu se dvorana ,,Žorž Karpentije“ brzo pretvorila u bure baruta. U tuči na poluvremenu, koju su izazvale protivničke pristalice, povrijeđen je jedan član zaštitarske kompanije koja je zadužena za bezbjednost na utakmicama Pariza. Zahvaljujući brzoj intervenciji klupskog obezbjeđenja i policije, situacija je brzo stavljena pod kontrolu, i tako je bilo tokom cijelog drugog poluvremena. Klub žali zbog incidenata koji su se desili tokom poluvremena utakmice. To je bila atmosfera koja ne odgovara porodič-
noj atmosferi koju želimo da ponudimo našim gledaocimanavodi se na sajtu Pariza, u kojem je klub poželio ,,brz oporavak povrijeđenim članovima obezbjeđenja“.
Košarkaši Budućnost Volija sezonu u Evrokupu nastavljaju 7. marta, kada u ,,Morači“ dočekuju izraelski Hapoel, u i te kako važnom meču u trci za jedno od prva četiri mjesta u grupi, koja donose prednost domaćeg teren u prvom kolu nokaut faze. Prije toga, Podgoričani u subotu igraju kod kuće sa Zadrom u ABA ligi. Četiri kola prije kraja ligaškog dijela Evrokupa, Budućnost je šesta na tabeli sa osam pobjeda i šest poraza. Prva je Gran Kanarija (skor 11-3), slijede Turk Telekom, Hapoel (po 10-4), Pariz i Promiteas (9-5)… Nakon Hapoela, Budućnost gostuje Trentu (14. mart), dočekuje Gran Kanariju (21. mart) i na kraju igra u gostima sa Turk Telekomom (29. mart)… S. J.
NOVI SAD – Dvorana: Petrovaradin. Gledalaca: 200. Sudije: E. Pelja, Dž. Hasić, A. Ćorović. Rezultat po četvrtinama: 9:21, 11:14, 9:12, 14:20. VOJVODINA: Meknil 6, Majstorović, Selaković 4, Slavnić, Živković 2, Marjanović, Jakovljević 1, Marić 8, Stojić 8, Tompson 12, Mitrović 2, Bokan. BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 7, Mi.Bigović, Radonjić 11, Stefanović 17, Živković 15, Ma. Bigović 4, Vukčević, Marković 7, Šćepanović, Leković 6. Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile su pobjednički niz, a samo pet dana nakon što su srušile šampiona, ekipu Celja, slavile su u još jednom derbiju – protiv Vojvodine u Novom Sadu u okviru 7. kola Top8 faze WABA lige. Podgoričanke su do brejka na posljednjem ovosezonskom gostovanju stigle lakše nego što se očekivalo, a do kraja ligaškog dijela treba im makar pobjeda u dva meča protiv Orlova u ,,Bemaks areni“ (8. i 9. marta). Na taj način izabranice Vladana Radovića imaju priliku da u sjajnom ritmu pobjeda dočekaju finalni turnir, na kojem će ponovo imati priliku da igraju za trofej. Duel timova koji su od ranije osigurali završni turnir nije donio apsolutno nikakvu neizvjesnost, već su ,,plave“ protiv ekipe koja ih je najviše namučila ove sezone (svela ih na svega 52 poena) dominirale od starta. Sam početak – 15:2 najavio je da će se gledati meč u jednom smjeru. Novosađanke
nijesu imale odgovor na agresivnu odbranu rivala, često su napad završavale i bez pokušaja, pa su gošće brzo napravile razliku. Stefanović i Živković od starta su imale kontrolu u reketu, a upravo trojkom Živković ,,plave“ su već nakon pet minuta imale prednost – 15:2. Vojvodina je pokušala da se vrati, ali su gošće dobrom odbranom
Milvoki produžio niz na 16. pobjeda, crnogorski centar blizu dabl-dabl učinka u pobjedi Bulsa nad Detroitom
PODGORICA - Nakon poraza od Toronta, Čikago se vratio na pobjednički kolosijek – Bulsi su u gostima savladali Detroit 117:115 i sa skorom od 29-34 su i dalje van zone plejina na Istoku, jer imaju isti broj pobjeda kao i desetoplasirani Vašington, ali i po dva meča i poraza više. Detroit je posljednji u ovoj konferenciji sa 15-48.
Nikola Vučević je za 35 i po minuta igre upisao 12 poena (15-5 iz igre), devet skokova, dvije asistencije i jednu ukradenu loptu.
Zek Lavin je sa 41 poenom (2014 iz igre) nosio Čikago do pobjede, Demar Derozan je dodao 21 poen, po sedam skokova i asistencija, a Patrik Beverli po 10 skokova i asistencija, uz pet poena. Pistonsima nije po-
mogao ni sjajni Bojan Bogdanović sa 34 poena, šest skokova i tri asistencije.
Milvoki je savladao Orlando sa
139:117 i ostvario 16. uzastopnu pobjedu u NBA ligi i približio se rekordu franšize od 20 uzastopnih trijumfa iz šampionske sezone 1970/1971.
Baksi su postigli 26 trojki, a predvodio ih je Janis Adetokumbo sa 31 poenom, sedam skokova i šest asistencija. Džru
Holidej postigao je 23 poena uz devet asistencija, Bruk Lopez 18 poena, a Džo Ingls 16. U ekipi Orlanda najefikasniji je bio
Kol Entoni sa 28 poena, uz sedam skokova i četiri asistencije, Markel Fulc dodao je 21 poen, sedam skokova i pet asistenci-
ja, a Vendel Karter 19 poena i 10 skokova.
Milvoki je najbolja ekipa lige sa 45 pobjeda i 17 poraza, dok je Orlando 13. na Istoku sa 26-37.
Finiks je pobijedio Šarlot sa 105:91 i prekinuo niz Hornetsa od pet pobjeda. Sanse je predvodio Devin Buker sa 37 poena, sedam asistencija i šest skokova, dok je Kevin Djurent na debiju postigao 23 poena i imao je šest skokova i dvije blokade.
U sedmoj pobjedi Finiksa u posljednjih 10 utakmica istakao se i Deandre Ejton sa po 16 poena i skokova. U poraženom timu najefikasniji su bili Keli Ubri sa 26 poena uz devet skokova, Teri Rozije sa 20 poena i Gordon Hejvord sa 15.
Boston je bio bolji od Klivlenda sa 117:113 i zabilježio je prvi trijumf u tri međusobne utakmice ove sezone. Džejson Tejtum bio je najbolji u Bostonu sa 41 poenom, od kojih je 18 postigao u trećoj dionici, a imao je i 11 skokova i osam asistencija. Al Horford pobjedi je doprinio sa 23 poena i 11 skokova, Džejlen Braun sa 16 poena, a Robert Vi-
lijams sa po 11 poena i skokova. Najefikasniji u ekipi Klivlenda bio je Donovan Mičel sa 44 poena, dok je Darijus Garland dodao 29 poena, devet asistencija i četiri ukradene lopte. Košarkaši Njujorka pobijedili su Bruklin sa 142:118 i vezali sedmu pobjedu. Džejlen Branson predvodio je Nikse sa 39 poena, od kojih je 30 postigao
održavale dvocifrenu prednost. Nakon što je Marković pogodila uz faul na startu druge dionice bilo je 24:9, a najveću prednost crnogorski šampion u prvom poluvremenu imao je u 17. minutu, nakon floutera Leković – 33:16. Novosađanke su jurile minus, ali nijesu mogle da izađu iz dvocifrenog zaostatka, iako su u trećem periodu, koji je donio malo poena, imale par puta mogućnost pri rezultatu 42:30 da najave kakav–takav povratak. Ali ,,vučice“ su u samom finišu uspjele da poenima Živković stignu do +18 (47:29), čime je bilo jasno da će posljednja četvrtina biti samo rutina, pa su gošće veliku razliku dodatno uvećale… R. P.
u prvom poluvremenu. Kventin Grajms dodao je 22 poena, a Džulijus Rendl 21 poen, osam skokova i osam asistencija. Imanuel Kvikli i Ar Džej Baret utakmicu su završili sa po 15 poena. U timu iz Bruklina najefikasniji je bio Kameron Džonson sa 33 poena, Majkl Bridžis dodao je 21, a Kem Tomas 15 poena. S. J.
PODGORICA - Tatjana
Brnović (23) sabila je u kratkom vremenskom periodu igračkog staža koliko mnoge njene koleginice ne prođu u kompletnoj karijeri. Na putu je osvojila, sa crnogorskim timom, i bronzano odličje na Evropskom prvenstvu. U dresu Bresta boriće se sa Esbjergom za plasman u četvrtfinale Lige šampiona, a ima šansu i da osvoji domaći Kup (u polufinalu je rival Mec, igra se jedna utakmica). Nažalost, ova ekipa propustila je priliku da se uključi u borbu za titulu, stigli su neočekivani porazi, a najveći rivala Mec bodovno je ozbiljno pobjegao.
Pivotkinja je iz Budućnosti, na polusezoni, trebalo da pojača Rostov, ali okolnosti su uticale da promijeni smjer, završila je u slovenačkom Krimu, a u junu prošle godine došla je u Francusku.
- Put se nametnuo, pratila sam ga sa svim izazovima. I na kraju je stigla medalja, a to je najbitnije. Mislim da je dobro bilo što sam se u klubu spojila sa Itanom Grbić i Đurđinom Jauković. Značila je ta naša povezanost na terenu i van njega za reprezentativne obaveze. Namjestilo se onako kako je trebalo i kako je bilo najbolje - istakla je Brnović. Stigla je i na prvo okupljanje
Šansa da ipak zaigra prije kraja NBA sezone
nacionalnog tima od velikog uspjeha na šampionatu Evrope.
- Osjeća se zadovoljstvo. Ponosne smo na uspjeh, a već sa prvim treningom krenule smo u nove izazove. A veliki su izazovi, prvo Svjetsko prvenstvo i borba za Pariz. Neće biti lako, svjesne smo da nas čeka zahtjevan put. Iskreno, što se mene tiče, sa ovom sedmicom krenule smo u pripreme za najvažnije stvari.
Malo je mjesta za Pariz, a puno favorita. Brnović je odgovorila šta je sve potrebno za uspjeh.
- Prije svega zajedništvo, jak kolektiv, timski duh, jaka odbrana i strpljiv napad. Ništa više, a ni manje. Činjenica je da su ,,lavice“
Lebron ne mora na
PODGORICA - Lebron Džejms (38) možda ipak zaigra prije kraja NBA sezone, jer je nakon ljekarskih pregleda utvrđeno da superstar moderne košarke ipak ne mora na operaciju stopala.
Povredu je u noći između neđelje i poneđeljka prva zvijezda Los Anđeles Lejkersa zadobila u trijumfu nad Dalas Meveriksima u gostima. U tom meču ,,jezerdžije“ su nadoknadile zaostatak od čak 27 poena. Rekorder sa najviše poena u istoriji najjače lige svijeta je lider tima koji se trenutno bori za plej-in poziciju u Zapadnoj konferenciji. Trenutno su Lejkersi na 11. mjestu a za plej-in im je potrebna deseta pozicija.
Kako je saopšteno iz kluba, postoji šansa da Lebron nastupi već za manje od dvije sedmice, ukoliko oporavak prođe po planu. Na treninzima se očekuje za desetak dana.
Veteran ove sezone igra fantastično, sa prosjekom od 29,5 poena, 8,4 skoka i 6,9 asistencija
PODGORICA - Kakav šamar za godinama pripremani projekat Formule 1 sa novim pravilima koja bi trebala da obezbijede neizvjesno trkanje: teško da je bilo koji vozač sa toliko samopouzdanja i kao tako izrazit favorit ulazio u novu sezonu u posljednjoj deceniji, kao ove godine Maks Ferstapen (25).
krajem prošle godine stigle do ogromnog samopouzdanja. Imaju pravo da sanjaju i priželjkuju plasman na Olimpijske igre.
- Prije svega, zahvalne smo što nam se ukazala prilika da igramo kod kuće. Taj momenatpodrška od navijača i kasnije u Skoplju i Ljubljani, je mnogo važan. Što se tiče nas, mislim da smo nadmašile mnoge rivale sa većim fondom igračica i dužom klupom. Nije bilo lako, ali se mnogo faktora poklopilo. Medalju smo osvojile, ali smo i dalje ,,gladne“ uspjeha.
NOVA ENERGIJA
Stigle su nove, mlađe igračice, a Brnović smatra da je sve to plus za tim.
- Znači nam nova energija, jer je i lijepa i osvježavajuća. Trudićemo se jedna drugoj da pomognemo i napredujemo. Ono što pivotkinja radi u ovoj sezoni je maestralno. Igra Tanja u oba pravca konstantno. - Klupska sezona nije laka. Imale smo neke poraze, ali i dalje smatram da sve zavisi od nas. U Ligi šampiona čeka nas snažni Esbjerg, ali mu neće biti lako sa nama. Nažalost, Mec je u prvenstvu prvi, igra konstantno i ne dopušta kikseve, koje smo mi imali. Čeka nas i ta jedna utakmica u polufinalu Kupa gdje je sve moguće. Iskreno, jedva čekam novi duel sa ovom ekipom, to je pravi derbi, jer se i u vazduhu osjeća rivalitet, napetost i tenzija. A. M.
Bivši strateg šampionskog i evroligaškog tima Budućnost Volija
Het-trik svjetskih titula za mladog Holanđanina iz Red Bula, zaokružen ove godine, ono je što apsolutno očekuje kompletna javnost koja prati ,,F1 karavan“. Ferstapen i Red Bul – to je ono što u svijetu modernog ,,najbržeg cirkusa“ znače izvrsnost i pouzdanost. Potvđeno sa fantastičnih i rekordnih 15 pobjeda prošle godine, vođstvom u generalnom plasmanu u posljednjih 18 trka – ali najbitnije, sjajnim rezultatima Red Bula u predsezonskim testovima.
Ferstapen je, prosto, već pred prvu trku sezone, u neđelju u Bahreinu, izraziti favorit...
MOĆ RED BULA
Na stazi ,,Sahir“ u Bahreinu prethodnih godina nije imao sreće, a pehovi su se ticali prije svega problema sa pouzdanošću bolida. Prošle godine je Ferstapen krenuo iz prvog startnog reda i morao da trku završi tri kruga prije kraja zbog kvara – u momentu kada je bio drugi na stazi. A 2021. je imao pol-poziciju, da bi na kraju završio drugi iza velikog rivala Luisa Hamiltona
R. A.
po meču, uz 50,1 procenat šuta iz igre. Lejkersi su trenutno sa skorom 30-33, a Nju Orleans je ispred njih u plej-in zoni sa pobjedom više i porazom manje. Ligaški dio sezone završava 9. aprila.
PODGORICA - Aleksandar
Džikić (51) dobio je novi ugovor u Hapoel Jerusalimu, vodiće izraelski tim i u narednoj sezoni.
Trener koji je predvodio košarkaše naše Budućnosti do istorijske titule u ABA ligi 2018. godine je ostavio izuzetan utisak u prvoj sezoni u Izraelu. Prošlog mjeseca osvojio je Kup Izraela. - Ponuda je stigla i ja sam je prihvatio. To neće mijenjati način na koji radimo – kratko je prokomentarisao Džikić. U dva mandata Beograđanin je vodio Budućnost Voli, a prošle godine sa ,,plavima“ osvojio je duplu krunu – domaći kup i šampionat. R. A.
Odličan nastup NBA superstara u prvom meču za Finiks Sanse
Djurent: Dobro se uklapam
PODGORICA - Kevin Djurent (34) imao je dobar debi za Finiks Sanse, u pobjedi nad Šarlot Hornetsima u gostima 105:91. NBA superstar, po mnogima najdominantniji napadač moderne košarke i dvostruki najbolji igrač NBA finala, je za klub iz Arizone na prvom meču postigao 23 poena uz šest skokova. Šutirao je izuzetno 15-10 iz igre.
- Osjećam da se prilično dobro uklapam. Svi su se na terenu trudili da se osjećam komforno. Moram samo da jašem na tom talasu. Moram da nastavim da naporno radim i kako vrijeme prolazi, ovaj novi dres na meni djelovaće i izgledaće normalno. Iskreno, bio sam nervozan. Novo okruženje, nova situacija i saigrači… Uvijek osjećam da moram da se do-
kažem saigračima i trenerima, nezavisno od toga što sam ranije uradio u ovoj ligi. Osjećam i da je pritisak tu svakog dana, pritisak da budem to što jesam i to nije problem – rekao je Djurent. U pobjedi Sansa bek Devin Buker ubacio je 37 poena. Sa učinkom 3429 Finiks je trenutno na četvrtom mjestu Zapadne konferencije. R. A.
Ono što Red Bul čini izrazitijim favoritom ove godine je utisak sa testova, da bilo kakav eventualni problem sa pouzdanošću vozila ima izrazito malo vjerovatnoću.
- Iza nas su sjajna tri dana testiranja i treninga prošle sedmice u Bahreinu, bilo je, moram to reći, zaista dobro. Bolid me služi izuzetno i stvarno je dobro. Što se priprema za sezonu tiče, željeli smo da oprobamo različite stvari, pripremimo se za različite scenarije... A utisak vožnje novog bolida je prosto uživanje. Nakon tako pozitivnih testiranja, ne treba ni da pričam da u sezonu ulazim sa mnogo samopouzdanja – poručio je Ferstapen, pobjednik već 35 trka i vozač koji već ima 77 plasmana na podijum u karijeri. Šef Red Bula Kristijan Horner je apsolutno saglasan sa glavnim pulenom... - Ovo što sada vidimo je rezultat rada i kontinuiteta dobrih stvari koje smo činili i napretka koji traje godinama. Maks je u fazi karijere kada ima mnogo samopouzda-
Tatjana Brnović vidi i u budućnosti snažnu Crnu Goru i sanja plasman na OI
nja sa pokrićem, ima i iskustvo da u teškim situacijama donosi prave odluke. I naravno, fizički je perfektno spreman – poručio je Horner.
OPREZ U FERARIJU
Ipak, sezona je nikad duža i činiće je čak 23 trke. Prošle godine slavni italijanski Ferari, najvoljeniji tim Formule 1, imao je prednost u odnosu na Red Bul makar u borbama za pol-pozicije. Sada se ta prednost istopila, a tek ćemo vidjeti kako se bolid ,,skuderije“ ponaša na stazi...
Glavni adut tima je mlada zvijezda iz Monaka Šarl Lekler (25). Tek treba da pokaže da je sazrio kao vozač na pravi način. Majstor u borbama za pol je prošle godine previše puta pokazivao da ostaje bez fokusa u dugim trkama. Vicešampion svijeta je vrlo oprezan uoči starta sezone...
- Osjećam da nas tek čeka veliki posao. Red Bul će, naravno, biti izuzetno jak na startu sezone. Naši ciljevi su jasni, da pobjeđujemo, da se borimo za šampionat. Vidjećemo gdje će nas to dovesti – poručio je Lekler. Očekuje se da Ferari i ove godine bude izuzetan u uvodnim fazama trka i demonstrira brzinu, a pitanje je prije svega da li je otklonjen problem sa brzom potrošnjom pneumatika, naročito u trkama sa više dugih krivina i sa manje pravaca. Novi timski šef Frederik Vaser obećava i nove ideje u konstrukciji bolida, a manevarski prostor za bitnije izmjene tokom sezone ipak je sužen...
Za Leklera je potencijalna prijetnja i timski kolega Karlos Sajnc – Ferari prosto nema izrazitog ,,prvog vozača“ i timskog lidera.
Slavni britanski tim Meklaren je očigledno u velikim problemima – koje su čelnici ekipe javno i priznali. Novi timski
šef Andrea Stela je jasno istakao da se sa razvojem bolida kasni.
- Objektiv je aerodinamička efikasnost vozila, jasno nam je da smo tu još daleko od onoga što smo zacrtali kao cilj. A ono što želimo je da konkurišemo za
- Sve što smo željeli da vidimo i postignemo na testiranjima smo i uradili. To nije i garancija da imamo vrhunsko vozilo za borbe za pobjede, ali testiranja su bila zaista dobra. Kada nam se sve poklopi na stazi, brzina je izuzetna i sigurno smo konkurentni. Kada nije tako... Pa, onda su i šanse manje – jasan je Španac Sajnc.
Prošle godine Lekler je izgubio ,,upisane“ pobjede u Monaku, Silverstonu i Mađarskoj samo zbog loših taktičkih procjena timskih čelnika, očekuje se da Vaser tu donese novi kvalitet i preciznost.
MISTERIJA MERCEDES
Da li je nekada šampionski
Mercedes konačno spreman da, u novoj eri konstrukcije bolida, bude konkurentan? Apsolutno je sigurno, veteran, rekorder i sedmostruki prvak svijeta Luis Hamilton (38) ne bi i dalje vozio da ne vjeruje u to. Pobjednik čak 103 trke tokom karijere samopouzdanje gradi na dobrim timskim rezultatima u drugom dijelu prethodne sezone.
Slavni Britanac dobio je neke jasne smjernice na testiranjima u Bahreinu prošle sedmice. Na ,,C4“ komponenti pneumatika kasnio je svega 0,1 sekundu
mjesto među četiri najbolja tima – rekao je Stela.
Rivali smatraju da je situacija u Meklarenu čak lošija od one o kojoj iz ekipe javno govore, čak da će na startu sezone veliki tim biti među posljednjima...
Prvi vozač Lando Noris je otvoreno nezadovoljan, ekipi je potreban novi dugoročan plan razvoja.
Nakon uvodnog spektakla 5. marta u Bahreinu, već 19. marta slijedi trka u saudijskoj Džedi, a potom i Velika nagrada Australije 2. aprila. Prva trka u Evropi biće šesta u šampionatu – Velika nagrada Emilije Romanje u Imoli, 21. maja. Sezona će imati kulminaciju, već tradicionalno, Velikom nagradom Abu Dabija (na programu 26. novembra). Samo sedmicu ranije voziće se u Las Vegasu. Ljetnja pauza biće kratka, od 30. jula do 27. avgusta, a program 23 trke je izuzetno naporan i biće veliki test za najbolje timove.
pobjede na F1 trkama ima rekorder Hamilton, a Ferstapen je na šestom mjestu sa 35 pobjeda
za Sajncom po krugu. Na ,,C3“ pneumaticima samo su dva Red Bula bila brža. Prošlogodišnji problem sa aerodinamikom, vertikalno podrhtavanje bolida, je konačno stvar prošlosti. - Napravili smo veliki iskorak samim tim što smo riješili taj problem. Ali postoje neke druge stvari ,,ispod površine“, o kojima ne mogu da govorim na kojima moramo žestoko raditi.
Neki limiti u balansiranju bolida za trke postoje. Naravno, na svemu tome radimo. Vjerujem da ćemo u jednom mo-
Luis Hamilton, prva zvijezda i glavni autoritet među vozačima, otvoreno je kritikovao čelnike Formule 1 zbog ideje da se, počev od naredne godine, ukine decenijama korišćeni sistem zagrijavanja pneumatika uoči trka. Na taj način F1 želi da smanji troškove i ispuni dodatne standarde održivosti, ali...
- Prosto, na ovaj način će trke biti opasnije u uvodnoj fazi dok ne zagrijemo svi pneumatike. Velika je vjerovatnoća da će u nekoj fazi trka samo zbog ovoga desiti incident na stazi. I ko će da plati cijenu za to? Ne smijem ni da pomislim – rekao je Hamilton.
Pored čak četiri trke na Bliskom istoku, ove godine važna je promjena činjenica da ćemo imati tri trke na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. U Evropi će se ove godine voziti devet puta.
Čelnici šampionata žele da sport što više popularizuju u SAD, zasluže novu publiku, ali i ponude trke sa drugačijim šmekom i do sada neviđenom konfiguracijom staza.
Tako ćemo 7. maja vidjeti Veliku nagradu Majamija u skoro uličnom ambijentu, a u završnici sezone atraktivnu Veliku nagradu Amerike u Ostinu (22. oktobar).
Velika nagrada Las Vegasa 18. novembra ponudiće, po riječima organizatora, sasvim drugačiji i do sada neviđen spektakl, a garantovaće i uzbudljivo trkanje.
mentu biti u stanju da budemo konkurentni, da imamo dobru platformu za početak – rekao je Hamilton. Nagovijestio je da na startu sezone u Bahreinu ne treba očekivati previše, ali da bi za nekoliko mjeseci mogao biti bitan faktor.
IZNENAĐENJE ALONSO?
Konačno – potpuno neočekivano, na testiranjima u Bahreinu prošle sedmice oduševio je tim Aston Martina. Konkretno, dvostruki prvak svijeta, veteran Fernando Alonso (41).
Prošle godine bili su tek sedmi, a čini se da su spremni da, sa novim dizajnom, naprave veliki iskorak. Alonso, F1 legenda, izvjesno će se boriti za podijume. A eventualne pobjede Španca pružile bi šampionatu šmek romantične ere.
- Vide nas kao ,,one koji će predvoditi sredinu terena“, ili konkurente Mercedesu... Sve će, ipak, biti mnogo jasnije na trkama. Niko od nas nema jasnu sliku prije nego krenu trke. I to je draž našeg šampionata, zato se i dalje trkam. I
jedva čekam, sa optimizmom – rekao je Alonso. Njegov bivši tim Alpin, prošle godine četvrti, je imao loša testiranja i nije uošte testirao varijante sa manje goriva u bolidu.
Sveukupno, timovi uglavnom i dalje za mnoge varijante i scenarije na trkama ,,kriju karte“; ključni aduti biće predstavljeni na trkama... Počev od subotnjih kvalifikacija i neđeljne glavne trke u Bahreinu. Pustinjski spektakl je zakazan, karavan kreće! S. STAMENIĆ
PODGORICA - Žoao de Asis Moreira, sin fudbalske legende Ronaldinja, potpisao je ugovor sa Barselonom, potvrđeno je iz kluba.
Talentovani Brazilac u februaru je proslavio 18. rođendan, a u narednom periodu igraće u omladinskom timu lidera i giganta španske Primere.
Upravo u Barseloni fudbalski velikan Ronaldinjo igrao je najbolje partije i dva puta izabran za najboljeg fudbalera planete po izboru FIFA.
Žoao je rođen 2005. godine, upravo u godini kada je nje-
gov otac bio zvanično najbolji igrač svijeta. Ronaldinjov sin igra na poziciji napadača, a stasavao je u brazilskom Kruzeiru, gdje je od 14. godine nastupao pod lažnim imenom jer nije želio medijsku pažnju. R. A.
Portugalac već razmišlja da promijeni sredinu
PODGORICA – Marija Vuković neće imati priliku da se bori za još jednu evropsku medalju.
Najbolja crnogorska atletičarka nastup na dvoranskom prvenstvu Evrope u Istanbulu završila je u kvalifikacijama sa rezultatom 187 centimetara, a nakon što je tri puta rušila ljestvicu na visini od 191 centimetar izgubila je šansu da se domogne finala, koje je na programu u neđelju.
U kvalifikacijama ženskog
SEGL Liga šampiona
PODGORICA - Veliki
portugalski talenat Rafael
Leao (23) razmatra sve ozbiljnije opciju da napusti Milan na ljeto i pređe u redove nekog od giganata Premijer lige.
Kako su prenijeli ostrvski mediji, krilni napadač je svjestan interesovanja koje su do sada prije svih iskazali Čelzi i Liverpul. Na Ostrvu bi mogao dobiti značajno bolje uslove plate od
Serije A. U Milanu mu ugovor ističe za manje od sezone i po. - I Čelzi i Liverpul su svjesni da će cijena eventualnog obeštećenja biti ,,paprena“, a italijanski mediji spekulišu o svoti od 150 miliona eura kao klauzuli u ugovoru sa kojom Leao može da napusti Milan – objavio je londonski Dejli Miror. Od starta sezone Leao igra na visokom nivou, a na 32 nastupa postigao je devet golova uz deset asistencija. R. A.
Tinejdžera iz Red Bul Salcburga žele neki od najvećih klubova
PODGORICA - Oskar Gluh (18), ofanzivni vezista Red Bul Salcburga, ove zime odbio je odličnu ponudu Barselone – jer je navijač Real Madrida.
Veliki izraelski talenat već je debitovao i u Bundesligi Austrije i odigrao dva meča za reprezentaciju Izraela uz postignut gol.
Organizator igre i fudbaler izuzetne tehnike prethodno je, u prvom dijelu sezone, bio standardni prvotimac najvećeg izraelskog kluba Makabi Tel Aviva (šest golova na 25 mečeva). Red Bul Salcburg ga je u januaru platio sedam mi-
PODGORICA - Golbal klub
Nikšić sjutra u Lionu počeće drugu uzastopnu sezonu u SEGL Ligi šampiona, najjačem klupskom takmičenju u tom paraolimpijskom sportu. Nikšićki tim prošlu sezonu, kao debitant u tom takmičenju, završio je kao finalista završnog turnira u Roštoku. Crnogorski golbalisti takmičiće se u južnoj grupi sa ekipama Porta, Marseja, Liona, holanskog Valvijka, poljskog Krakova i Brisela. Igraće se po sistemu svako sa svakim, a najbolje tri ekipe kvalifikovaće se na završni turnir.
visa prijavljeno je bilo 17 takmičarki, od čega je Finkinja Sini Lala na startu diskvalifikovana, tako da je za osam mjesta u velikom finalu konkurisalo 16 đevojaka. Marija nije nastupila na početnoj visini (176), dok je 182 savladala u prvoj seriji, a onda 187 u drugoj. Već tada četiri takmičarke su eliminisane –Lia Apostolovski (Slovenija), Heta Turi (Finska), Urte Bejkšut (Litvanija) i Elena Valortigara (Italija). Ostalo je 12 atletičarki na vi-
sini od 191, s tim što je Estonka Karmen Brus visinu 187
savladala u posljednjoj trećoj seriji. Bilo je jasno da će upravo ta visina od 191 biti ključna i dovoljna za finale. Iz prvog su je savladale samo Ukrajinke Julija Levčenko i Jaroslava Mahučik, u drugoj Kristina Honsel (Njemačka), Danijela Stanču (Rumunija), Angelina
Topić iz Srbije, Ketrin Tabašnik (Ukrajina) i Holanđanka Brit Verman, dok je Britanka Morgan Lejk bila
Revanši polu nala Kupa za odbojkašice
PODGORICA – Prema očekivanjima, igraće se prvo novsko finale Kupa Crne Gore za odbojkašice između Herceg Novog i Albatrosa.
Nakon Herceg Novog, i Albatros je uspješno završio posao u polufinalu, sa dvije pobjede protiv Morače, i u revanšu, u Po-
dgorici, pobijedio sa 3:0 (25:16, 25:20, 25:23). Čak 11 igračica Albatrosa je upisalo poene na ovom meču, a najviše Jelena Bijelović – osam, te Aleksandra Ćirović i Milica Vuletić, po sedam. U poraženoj Morači se istakla Lara Jovović sa 12 poena. Finale Kupa igra se 1. ili 2. aprila. S. J.
Superliga za odbojkašice (15.kolo)
PODGORICA – Od danas do neđelje na programu su mečevi 15. kola EPCG Superlige za odbojkašice, u kojem nema derbija, odnosno sudara ekipa iz vrha tabele.
Neprikosnoveni lider Herceg Novi je apsolutni favorit protiv Budućnost voleja, sa kojim će igrati treći put u desetak dana, nakon dva meča u polufinalu Kupa (Novljanke u oba duela slavile po 3:0).
uspješna u posljednjoj seriji. Marija nije uspjela, pa je na kraju završila kvalifikacije na 10. mjestu, a s obzirom na rezultate ima razloga da žali, jer je imala veliku priliku da se domogne finala. Ipak, nakon napornog ritma i šest takmičenja u kratkom roku Vuković očigledno nije uspjela u najvažnijem momentu da pokaže koliko vrijedi. Sada slijedi mini-pauza i početak priprema za novu atletsku sezonu na otvorenom...
Polu nale Kupa Crne Gore za odbojkaše
liona eura, a tada je Gluh odbio Barsinu ponudu za transfer u Primeru.
Kako se navodi, igrač ima jasan plan da se prvo afirmiše i potpuno prilagodi na fizički zahtjevan stil igre u prvom timu Red Bul Salcburga. Na ljeto 2024. bi već mogao da napusti klub – a primarna želja je prelazak u Real. Gluh igra na pozicijama iza špica ili po lijevoj strani napada, izuzetno je brz, odličan dribler i ima razoran šut. R.A.
Nikšićki tim danas, prvog dana turnira, igraće protiv Liona (10.00), Valvijka (14.00) i Krakova (18.00), dok ih u subotu čekaju dueli sa Briselom (10.45), Portom (13.45) i Marsejom (16.45). Plasman na finalni turnir iz sjeverne grupe izborili su Old pauer iz Finske, ukrajinski Invasport, Kemnicer iz Njemačke i Napaja iz Finske. Direktan plasman obezbijedio je domaćin, litvanski Šaltinis.
Finalni turnir na programu je od 27. juna do 3. jula u Viljnusu.
Nikšićki tim u Lionu nastupiće u sastavu Goran Macanović, Marko i Nikola Nikolić, Veselin Vuković, Miloš Ranitović i Velizar Obradović. Predvodiće ih trener Nikola Čurović, pomoćni trener Branislav Bulatović i tim menadžer Milo Kastratović. R. P.
Drugoplasirana Luka Bar je favorit kod kuće protiv Jedinstva, a na pobjede u ovom kolu računaju i trećeplasirani Galeb Liko Soho Group i četvrtoplasirani Albatros. Najzad, i petoplasirana tivatska Akademija je u prednosti u odnosu na pretposljednji Mediteran, bez obzira što se meč igra u Budvi.
Parovi 15. kola – danas: Herceg Novi – Budućnost volej (17.00), Gimnazijalac – Akademija (18.00). Sjutra: Mediteran – Albatros (19.00), Galeb Liko Soho Group – Morača (20.00). Neđelja: Luka Bar – Jedinstvo (17.00). S. J.
PODGORICA – Odbojkaši Budućnost voleja napravili su veliki korak ka finalu Kupa Crne Gore – izabranici Miljana Boškovića su opravdali ulogu favorita u ,,Morači“ i pobijedili Jedinstvo sa 3:0 (25:18, 27:25, 25:14), u prvom meču polufinala. Podgoričani su dominirali u prvom i trećem setu, dok su u drugom Bjelopoljci propustili da realizuju dvije set lopte na 24:22. Reprezentativni korektor Bojan Strugar bio je najbolji pojedinac meča sa 19 poena, a u njegovoj ekipi su se istakli još Arman Čirić sa 12 i Stefan Radević sa 11 poena. U poraženom timu bolji od ostalih bili su Vladan Stojanović sa 13 i Milan Rovčanin sa 10 poena. Revanš meč je iduće sedmice u Bijelom Polju. Prvi meč drugog polufinala igra se u subotu (19.30h) između branioca duple krune Budve i Mornara. S. J.
PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je Australiju 15:11 (3:5, 4:2, 6:0, 2:4) u prijateljskom meču u Kotoru.
Naši momci odigrali su sjajno od početka druge četvrtine i to nakon što su gosti vodili 6:3. Serijom 4:0 najavili su preokret, a snažan tempo, uz siguran napad, donio im je na kraju tre-
će dionice višak od šest golova. Posljednjih osam minuta igrači selektora Vladimira Gojkovića odigrali su mirnije, što su Australijanci iskoristili i sa četiri gola (primili dva) ublažili poraz.
Četiri gola postigao je Konstantin Averka, tri puta je pogodio
Danilo Radović, dva puta Marko Mršić, a u strijelce su se upisali Dušan Banićević, Martin Gardašević, Miroslav Perko-
vić, Savo Ćetković, Andrija Korać i Vuk Drašković Zanimljivo da su gosti u prvoj četvrtini šutirali tri od tri sa igračem više, a do kraja iz devet pokušaja pogodili su dva puta. Naš tim priprema se za start Svjetskog kupa 8. marta u Podgorici, a za ovu sedmicu selektor Gojković nije mogao da računa na nekoliko reprezentativaca. A. M.
Žoao u februaru proslavio 18. rođendan
atletičarka neće se boriti za medalju na dvoranskom prvenstvu EvropeSjajno izdanje ,,ajkula“ protiv Australije
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
POSLIJE PRVOG
SVJETSKOG RATA
U prvim godinama poslije Prvog svjetskog rata, u spoljnoj politici Poljska se naslanjala na zapadne sile, naročito Francusku, da bi se kasnije, kada je do izražaja došla „pukovnička liga“, sa pukovnikom Jozefom Bekom kao ministrom spoljnih poslova, orijentisala prema Njemačkoj, te je tako bila izložena ekonomskom i političkom uticaju nacističke Njemačke. Iako je više godina vodila kampanju protiv Poljske zbog Koridora, Njemačka je, poslije dolaska Hitlera na vlast, zaključila sa njom 1934. godine Pakt o nenapadanju. Hitler je 30. januara 1937. godine pred Rajhstagom ponovo izjavio da će Pakt o nenapadanju olakšati odnose između dvije zemlje. Dok se Poljska na taj način uspavljivala lažnom bezbjednošću, Njemačka se za to vrijeme spremala da anektira Austriju i uništi Čehoslovačku. Poljska nije uvidjela predstojeću opasnost, niti značaj podjele Čehoslovačke, već je taj postupak Njemačke prihvatila, pa čak i favorizovala. Međutim, Hitler je namjeravao da se okrene protiv Poljske čim izvrši okupaciju Čehoslovačke. Zato je 24. novembra izdao direktivu Vrhovnoj komandi da izvrši pripreme za iznenadnu okupaciju slobodnog grada Danciga (Gdanjska). Da bi se pak Poljska i dalje zadržala u uvjerenju da joj ne prijeti nikakva opasnost od Njemačke, Hitler je 30. januara 1939. u Rajhstagu izjavio da je u burnim mjesecima prošle godine prijateljstvo Njemačke i Poljske bilo jedan od faktora koji su ulili povjerenje u stabilnost političkog života Evrope, a nekoliko dana prije toga Ribentrop je u Varšavi izjavio da Njemačka i Poljska mogu očekivati budućnost sa potpunim
Kada su Njemci zaključili Pakt o nenapadanju sa SSSR-om i time privremeno izbjegli opasnost jednovremenog vođenja rata na više frontova, Hitler je naredio da 1. septembra 1939. njemačke oružane snage izvrše napad na Poljsku
U novoj studiji Božidara Proročića obuhvatno se rasvjetljava monstruozni zločin koji je sovjetska NKVD izvršila u Katinju 1940. godine nad zarobljenim Poljacima i pripadnicima drugih naroda
povjerenjem, zasnovanim na slobodnoj bazi uzajamnih odnosa. Međutim, lažni politički nastup Ribentropa itekako će oslabiti Poljsku i zateći je nespremnu u predvečerje Drugog svjetskog rata.
PRITISAK NJEMAČKE
NA POLJSKU
Poslije uspostavljanja protektorata nad Češkom i Moravskom, zaključenja njemačko-slovačkog ugovora, povratka Memela Rajhu i sklapanja trgovinskog ugovora i bliskih ekonomskih odnosa sa Litvanijom, Njemačka je u martu 1939. godine obuhvatila Poljsku sa sjevera, zapada i juga te je odmah postavila na dnevni red i poljsko pitanje. Krajem aprila 1939. Njemačka je počela da optužuje Poljsku zbog odbijanja njemačkih ponuda koje su se odnosile na rješenje pitanja Danciga i Koridora. Izgovarajući se neprijateljskim držanjem Velike Britanije i Francuske (koje su u martu dale garancije Poljskoj), kao i Poljske, Hitler je 28. aprila 1939. godine odbacio njemačko-britanski Pomorski sporazum i njemačko-poljski Pakt o nenapadanju. On je tada izjavio da Poljska, pod uticajem strane propagande, želi da mobiliše svoje snage, iako joj sa njemačke strane ne prijeti nikakva opasnost. Međutim, i ova izjava Hitlera, kao i sve ostale njegove izjave, bila je lažna, jer je on već 23. maja
1939. godine na konferenciji sa najvišim vojnim rukovodiocima, saopštio svoju odluku o napadu na Poljsku. On je tada naglasio da ta odluka nije donijeta zbog toga što nije postignut sporazum u pogledu Danciga, nego zato što je okupacija Poljske potrebna za proširenje ,,njemačkog životnog prostora“ i za snadbijevanje Njemačke potrebnim sirovinama. To je, po njegovom mišljenju, najpogodniji momenat za napad na Poljsku, jer se ona nalazi u situaciji kakvu Njemačka može samo poželjeti.
UVOD U INVAZIJU
NA POLJSKU
Kada su Njemci zaključili Pakt o nenapadanju sa Sovjetskim Savezom i time privremeno izbjegli opasnost jednovremenog vođenja rata na više frontova, Hitler više nije čekao rezultate i naredio je da 1. septembra 1939. godine njemačke oružane snage izvrše napad na Poljsku. Poljska nije imala nekih značajnijih prirodnih linija za odbranu, izuzev Karpate na južnoj granici i rijeka Narev, Vislu i San u unutrašnjosti zemlje. Prolazni samo na izvjesnim prevojima, Karpati su se s juga mogli lako braniti. Od njih se u pravcu Krakova i prema Lublinu pruža brdovito zemljište koje prelazi u visoravan Galicije. Kao dosta povezana i prolazna ova teritorija je podesna i za operacije moto-me-
hanizovanih i oklopnih snaga. Sjeverno od pomenute teritorije, od Poznanja ka Varšavi i dalje na istok do Pripjetskih Močvara (Polesje), pruža se prostrana srednja poljska
ravnica, najvažniji i najveći dio Poljske, sa dobrim putevima i razvijenom željezničkom mrežom, i pogodnim uslovima za izvođenje operacija. Ta ravnica prelazi na sjeveru u brdoviti pojas neznatne visine, koji se od njemačke Pomeranije proteže ka Istočnoj Pruskoj, Litvaniji i Bjelorusiji. U Koridoru, nisko brdovito zemljište zapadno od Gdinje predstavlja izvjesnu prirodnu prepreku nadiranju pravcem sjever - jug ili istok - zapad. Pripjetske močvare u istočnoj Poljskoj znatno otežavaju izvođenje operacija, naročito pri lošem vremenu. Basen Visle, čija površina iznosi blizu 200.000 km², predstavlja kolijevku poljskog naroda i osnovicu poljske države. Ta zona u kojoj se prepliću mnogi putevi ima veliki strateški i ekonomski značaj. Poljskoj je prijetila najveća opasnost iz Istočne Pruske, koja je Koridorom bila odvojena od ostale teritorije Rajha. Istina, u slučaju jedne snažne koncentrične poljske ofanzive, Istočna Pruska mogla bi se brzo osvojiti, jer bi za prvo vrijeme mogla računati samo na nekoliko sopstvenih divizija, pošto je sa Rajhom bila u vezi jedino preko mora. Međutim, ako bi Njemci svojom ofanzivom brzo presjekli Koridor i
Knjigu Božidara Proročića „Katinjski masakr – zločin bez kazne“ izdali su Ambasada Narodne Republike Poljske u Podgorici i Crnogorski kulturni forum na Cetinju, 2022. godine
prebacili trupe u Istočnu Prusku, ili ako bi tamo morskim putem uputili snage još prije početka rata, onda bi ta oblast poslužila kao baza odakle bi njemačke snage mogle obuhvatiti poljske položaje istočno od rijeke Visle. Za Poljsku bi ovo bilo utoliko opasnije što je teritorija Istočne Pruske bila blizu Varšave. Strategijsko-geografski položaj Poljske još više se pogoršao u martu 1939. godine kada je Slovačka proglasila nezavisnost i prišla Njemačkoj jer je Poljska tada bila obuhvaćena i sa južne strane.
Danciško pitanje, pored političkog, imalo je i strategijski značaj. Poljska nije smjela dozvoliti da Njemačka zauzme slobodnu teritoriju ovoga grada, jer bi time i Gdinja bila onemogućena kao poljska pomorska baza. Zato Poljaci, s obzirom na osnovne potrebe odbrane zemlje, nijesu htjeli da pristanu na promjenu statuta slobodnog grada Danciga (Gdanjska). Međutim, odbrana Koridora, a time i Danciga, bila je veoma teška ne samo zbog njegovog uzanog prostranstva, nego naročito zbog izloženosti njegovih bokova udaru iz Pomeranije i Istočne Pruske.
S druge strane, zapadni dio Poljske, najbogatiji i industrijski najrazvijeniji, bio je znatno izložen širokom obuhvatu, tako da su trupe njemačkog Rajha već unaprijed bile u povoljnijim uslovima.
SPREMNOST NJEMAČKIH TRUPA
PRED INVAZIJU NA
POLJSKU
Suprotono ustaljenom mišljenju, Njemačka u vrijeme izbijanja rata za njega nije bila spremna, odnosno, po objektivnim kriterijumima, bila je u mnogo inferiornijem odnosu u poređenju s početkom Prvog svjetskog rata. S druge strane je u kvalitativnom smislu bila u velikoj prednosti u odnosu na svoje protivnike. To se možda najbolje održavalo u kopnenoj vojsci - Vermahtu. (Nastavlja se)
Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”)
Poslovni broj I.br.43/2022
U pravnoj stvari izvršnog povjerioca
ALEKSANDRA KAŽANEGRA BABOVIĆ, ul. Stefana Mitrovića br.33, Sveti Stefan Pržno, Budva, JMBG: 1103977255012, koga zastupa punomoćnik advokat Andrović Olga, Stari Grad 483, Kotor. protiv izvršnog dužnika
KLISURA PREDRAG, Ivankovačka br.14, Opština Palilula, Beograd, R. Srbija.
Javni izvršitelj je u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio
ZAKLJUČAK O PRODAJI
Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN br. 398 KO Herceg Novi, •kat.parcela br.11, stambeni prostor, PD1, površine 100 m2, u obimu prava svojina 1/1 Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 31.03.2023.godine u 11.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju I.br. 43/2022 od 28.01.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 35,000.00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.08.2020. godine pa do isplate, iznosa od 320,00 eura na ime troškova izvršnog postupka, iznosa od 700,00 na ime nagrade za sprovođenje izvršenja, te svih troškova koji nastanu u toku sprovođenja izvšenja, Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br. 43/2022 od 30.09.2022. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 228,000.00 eura.
Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO-a.
Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-189653 kod Prve banke, u iznosu od 22.800,00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača.
Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima.
Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO
U Herceg Novom, dana 02.03.2023.godine
Javni izvršitelj Marko Đaković
Poslovni broj: Iv. br. 159/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Kharyukov Igora Viktor iz Bara, ul. Rista Lekića C-1 ul.I br. 7/31, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 19242, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.03.2023. godine,
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kharyukov Igora Viktor iz Bara, ul. Rista Lekića C-1 ul.I br. 7/31, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 19242. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.03.2023. godine.
Na osnovu člana 24 stav 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
Da je Opštini Žabljak kao nosiocu projekta donijeto rješenje br. UP1-04-322/23-355/8 od 27.02.2023. godine kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - II faza, Žabljak. Zainteresovana javnost može izvršiti uvid u predmetno rješenje i elaborat na web sajtu Opštine Žabljak, www.zabljak.me.
U sprovedenom postupku utvrđeno je da je predmetni Elaborat urađen u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, da su navedenim Elaboratom procjenjeni mogući negativni uticaji tokom realizacije i funkcionisanja planiranog objekta, te u skladu sa njima definisane mjere zaštite životne sredine.
Rješenjem o davanju saglasnosti na elaborat utvrđena je obaveza nosiocu projekta da projekat realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, kao sprovođenje programa praćenja uticaja projekta na životnu sredinu.
SEKRETAR, Sava Zeković
Na osnovu člana 14 stav 3 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
Da je za Tehno Kop Kovačević d.o.o. iz Žabljaka kao nosioca projekta donijeto rješenje br. UP1-04-322/23-42/2 od 01.03.2023. godine kojim je utvrđena potreba izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje privremenog objekta namijenjenog za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje proizvodnju - betonjerke, na dijelu kat. parcele br. 3100/1 KO Žabljak I. Tehno Kop Kovačević d.o.o. kao nosiocu projekta rješenjem je naloženo da izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za navedeni projekat, najkasnije dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta je dužan podnijeti ovom Sekretarijatu zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade elaborata.
SEKRETAR, Sava Zeković
NEKRETN i NE
IZDAJEM poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoje Dakića 1/10 pored kafea ,,Plan B“, 53m2. Tel.067/821-067 1
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno, Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008 2
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3
TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4
OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam zaštitu životne sredine
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj Sekretarijat OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta „AGRO LOGISTIKA“ d. o. o. Nikšić, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta ,,POGON ZA PROIZVODNJU SUNCOKRETOVOG ULJA“, koji se planira na katastarskim parcelama broj 367/3 i 367/5 KO Grbe, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje uređenje prostora zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.00 do 13.00 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi je 10. 3. 2023. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao na e-mail i broj telefona 020 812 040.
Na osnovu člana 135,136,142,149 i 151 Zakona o privrednim društvima («Sl.list CG» br.65/20 i 146/21) člana 33 42 Statuta «Luka Bar» AD, Odbor direktora saziva
P O N O V LJ E N U V A N R E D N U S K U P Š T I N U A K C I O N A R A «LUKA BAR» AD BAR
Skupština će se održati dana17.03.2023.godine (petak), sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD. Za Skupštinu je predložen slijedeći:
D N E V N I R E D
1.Usvajanje Zapisnika sa ponovljene redovne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 17.06.2022.godine.
2.Usvajanje Izmjena dopuna Statuta „Luka Bar“ AD Bar.
3.Razrješenje i izbor članova Odbora direktora. Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.
Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića. Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcij a sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova utvrđenih Statutom.
Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545.
Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom.
Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu i Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD.
Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www.lukabar.me.
Crna Gora
Vlada Crne Gore
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA
zainteresovanu javnost
da je Preduzeću, „QD Hotel And Property Investment Montenegro!“ d.o.o. iz Tivta, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-330/7 od 21.02.2023.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Uređenje plaže Pržno, na katastarskoj parceli 587 KO Milovići, Opštini Tivat.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku izvođenja predmetnih radova, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
ZAMJENIK PREDSJEDNIKA ODBORA DIREKTORA Mr Darko Pekić,s.r.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-
IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica
PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
Dana 2. marta 2023. u 71. godini preminuo je naš voljeni
99
Saučešće se prima dana 3. marta od 10 do 16 časova i dana 4. marta od 10 do 14 časova u kapeli Donja Gorica, gdje će se i obaviti sahrana.
Ožalošćeni: ćerke VALENTINA, HAJDANA, TATIJANA i TAMARA, braća RADOVAN-RAJO i BUDIMIR-BUDO, snahe MARTA i GAGA, tetka SAVETA, bratanići, bratanične, unučad i ostala rodbina
OMEROVIĆ
Hajtar ćemo primati na mezarju Cijevna dana 3. i 4. marta do 13 časova kada će se klanjati dženaza na Cijevni
Дана 26. фебруара 2023. у 91. години живота преминуо је наш драги
Дана 2. марта 2023. године, послије краће болести преминуо је наш драги
Др мед. ГАВРИЛО – ГАВРО Марков НИКАЧ
По жељи покојника сахрана је обављена 27. фебруара у родном му Годињу – Вирпазар, у кругу његових најмилијих.
Ожалошћена ПОРОДИЦА
OPŠTINA ULCINJ
Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne stambene djelatnosti, O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost
da je nosioc projekta „Dely Tours“ d.o.o., iz Ulcinja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat - Otvorene površine u funkciji privremenog objekta-Auto Kamp, na katastarskoj parceli br.1163 KO Donji Štoj, lokacija broj, 8.43, Opština Ulcinj.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne stambene djelatnosti Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao na web sajtu opštine.
Rok za javni uvid i dostavjlanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 10.03. 2023.god, na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti.
Саучешће примамо дана 3. марта од 10 до 15 часова и 4. марта од 10 до 13 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити дана 4. марта у 14 часова на Новом градском гробљу.
Ожалошћени:
Супруга ЛЕПОСАВА, син ЛАЗАР, кћерке: ТАТЈАНА, ОЛИВЕРА и КОСАРА, сестре: ВИНКА, ФИМА и ГАРА, братанићи: МИЛОШ, ЈОВАН и ДРАГИША, братанична БИЉАНА, снахе: БОСИЉКА и ИРЕНА, унучад и праунучад и остала многобројна родбина ЧЕЧОВИЋ
Ožalošćeni: suprug SULJO, sinovi ALEN i SADIK- SAKI, ćerke FILDEZA i INDIRA, sestra ZAJDA, zaova KEJMETA, snahe, zetovi, unučad i ostala mnogobrojna porodica OMEROVIĆ i BEHAROVIĆ 97
Дана 2. фебруара 2023. у 84. години умрла је
ЈЕЛЕНА Милована ВУКЧЕВИЋ
рођена Мићовић
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 3
марта од 11 до 16 часова и 4. марта од 11 до 14 часова
када ће се обавити сахрана на градском гробљу. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: синови МИЛОРАД, ГАВРИЛО и ПРЕДРАГ, снахе ЗЛАТА и ДЕСАНКА, унуци МИЛОВАН и НИКОЛА, сестра РАДОЈКА и остала родбина
Са тугом обавјештавамо да је, послије краће и тешке болести, преминуо наш вољени
МИЛОШ – МИШО Милетин ЛЕКИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 2. марта 2023. од 10 до 15 часова и 3. марта од 9 до 11 часова, када се полази за Ђулиће, Општина Андријевица, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени: супруга ЈОВАНА, синови АЛЕКСАНДАР и ВЛАДИМИР, снаха АНДРЕЈА, унучад ВУК, МАТИЈА и ЛАРА, синовци и синовица, сестрићи и сестричине и остала многобројна родбина
Svom ocu, svekru i đedu
TOLU
Dragi oče, otišao si a nisi ispunio svoje obećanje koje si mi dao. Da ćeš čuvati i šetati našeg Luku. Neću biti ljut na tebe zato što ćeš ga čuvati i štititi i biti naš anđeo čuvar. Volimo te
Tvoji: NIKOLA, MILICA i LUKA
Обавјештавамо кумове, рођаке, пријатеље, комшије и познанике да нас је дана 2. марта 2023. у 72. години живота, напустила наша драга
ДАНИЦА пок. Владимира НИКОЛИЋ
рођена Кнежевић
Саучешће примамо у градској капели у Будви 2. марта од 12 до 17 часова, 3. марта од 12 до 17 часова и 4. марта од 9 до 11.30 часова, након чега ће се у 12 часова обавити сахрана на гробљу испред цркве Св. Петка у Будви.
Posljednji pozdrav ocu našeg druga Nikole.
Ожалошћени: син ДУШАН, кћерке ВИОЛЕТА и ДАНИЈЕЛА, унук НЕМАЊА, унука НИКОЛЕТА, браћа БЛАЖО, ЂУРО, ЈОКО и ГОЈКО, сестре ДУШАНКА, ЦВИЈЕТА и ВАСИЉКА, заовична БРАНИСЛАВА, братанићи ЗОРАН, МИЛОШ и МОМИР, братаничне МАЈА, СЛАВИЦА и МИЛА и остала многобројна родбина
Od DRUGOVA IZ CENTRA
Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu
TOLU RAŽNATOVIĆU
Divno je bilo imati brata i strica kao što si bio ti, a bolno izgubiti te. Uspomena na tvoj vedri i nasmijani lik ostaće vječna, a mi ćemo te sa ponosom i tugom čuvati od zaborava.
LJUBO i NIKICA
Prerano nas je napustio naš voljeni brat, đever, stric i đed SLOBODAN TOLE Borov RAŽNATOVIĆ
Tvoja bratska toplina, vedrina duha, istančani dar za humor, dobrota, plemenitost i privrženost najbližima su osobine koje ćemo vječno pamtiti. Neka ti je laka ova sveta crnogorska zemlja koju si beskrajno volio.
MINJO, JASNA, NINA, NELA, JELENA i JAKŠA
Sa bolom u duši opraštamo se od brata, ujaka i šure
95
Našem dragom tetku
TOLU
Naš put od škole do kuće nije mogao proći da tebe ne vidimo. Nedostajaće nam ono tvoje veselo i nasmijano lice i kako si nas zvao samo ti Kika, Miki i Mare.
Tvoji: KRSTO, MIA i MARIJA
TOLA B. RAŽNATOVIĆA
Težak i bolan je naš rastanak, a još bolnija istina da te više nećemo viđeti.
Faliće tvoj osmijeh i tvoje šale sa kojima si nas uveseljavao.
Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
RAJKA, VANJA i BORO
Svom ocu i đedu
90
S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg kolege
88
TOLU
Uvijek si nam bio primjer Kao osoba čiste duše. Tvoj vedri i nasmijani lik Ostaće vječno u našim srcima.
Dragi Marinko, tvoj životni korak je zaustavljen, ali nama ostaju uspomene i sjećanja na tebe
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju
TOLU
Počivaj u miru.
Od SAŠE, BILJANE i ANDRIJE ĐUROVIĆ
74 Posljednji pozdrav dragom
SLOBODANU RAŽNATOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru Porodica pok. VESKA ŠOFRANCA
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog kuma
SLOBODANA – TOLA RAŽNATOVIĆA
Počivaj u miru, dobra dušo.
FEJZO, SONJA, JASNA i BALŠA ALIBABIĆ
92
Tvoja šćer IVANA i unuka NIKOLINA
Posljednji pozdrav dragom
83
TOLU
Tvojim odlaskom si mi nanio neopisiv bol i tugu. Nedostajaćeš mi u svim danima koji slijede.
TOLU
Ujna NADA, sestra BILJANA i brat ZORAN sa porodicama
91 Dragi
TOLE
Živio si život sa osmijehom na licu, tako si i otišao. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: TONI i BOJANA
Са тугом се опраштамо од нашег вољеног ујака
МИЛОША Милетиног ЛЕКИЋА
Хвала ти, ујаче, за твоју горштачку умност, племенитост, породично поштење, срчаност и храброст, које си посједовао, усађујући их у сазвјежђе уже и шире фамилије. Одлазиш ујаче стамен, чврст и непоколебљив у својим увјерењима и принципима, као што си и живио.
Твоји: СОЊА, СВЕТО и САНДРА са породицом
78
Tvoja MIMA
Preselio se u vječnost moj drug
SLOBODAN B. RAŽNATOVIĆ
Zbog nemogućnosti da prisustvujem njegovom ispraćaju na vječni počinak saučešće porodici. PREDRAG Č. PEJOVIĆ sa porodicom
KOLEKTIV OSNOVNE ŠKOLE „MILORAD MUSA BURZAN“ – PODGORICA 69
89
TOLE
Tvoj vedar i nasmijan lik čuvaću od zaborava. Tvoj MILJAN
Opraštamo se od našeg
80
DRAGANA Milorada RADOŠEVIĆA
77
81
Posljednji pozdrav MARINKU – DUJU OBRADOVIĆU
Neka tvoja duša počiva u miru.
VERA, ŽANA i MAJA TRIFUNOVIĆ
Navršava se četrdeset dana od smrti voljenog
Dani prolaze, a mi se teško navikavamo da živimo bez tvog dragog lika i plemenite duše. S poštovanjem te pominjemo i čuvamo od zaborava.
Ćerka MILIJANA i zet VLADO KAŽIĆ sa porodicom
Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg voljenog supruga i oca
Dragi naš, vrijeme prolazi, a bol postaje sve jača. Teško se mirimo sa činjenicom da si nas ostavio i da više nijesi sa nama. Mnogo lijepih uspomena i sjećanja na tebe, da te vječno pamtimo i čuvamo u našim srcima. Hvala ti za sve tople riječi i šale sa svojom porodicom. Nedostajaćeš nam zauvijek
Tuguju i vole te tvoji: supruga LJILJANA, sinovi BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA i ćerka BOJANA
Porodica obavještava rodbinu, prijatelje i kumove da će u neđelju, 5. marta 2023. godine, održati četrdesetodnevni pomen našem dragom Milanu u 10 časova.
94
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da ćemo našem dragom i voljenom ocu
MATIJEVIĆ K. LUKI
održati tridesetodnevni pomen u subotu, 4. marta u 10 časova na groblju Sv. Ivan u Kavču.
Ožalošćene ćerke HILDA i MAJA sa porodicama
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki
MILI
Počivaj u miru, naša dobra i plemenita tetka.
MILENKO, SONJA i MIRJANA
Sa žaljenjem i tugom pratimo na vječni počinak našu dragu prijateljicu i komšinicu BRANKU FERRI
Uvijek ćeš biti prisutna u našim sjećanjima Porodice MARTINOVIĆ i MIROTIĆ
Četrdeset dana je od iznenadne smrti
86
Četrdeset dana porodične praznine, sa uspomenama koje sjećaju na tebe, naš mili Rajko, čine nas tužnim ali i ponosnim.
Porodica ovim putem želi da se zahvali medicinskom osoblju doma zdravlja
,,Danilo I“ na Cetinju, kao i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje na velikom profesionalnom i ljudskom odnosu!
Hvala svima koji na bilo koji način evociraše uspomene na našega Rajka!
Još jedno veliko hvala bratstvenicima koji na glas o iznenadnoj smrti dođoše prvi i njihovog Flokija ispoštovaše onako kako je i zaslužio.
U subotu 4. marta u 10 časova ćemo se još jednom pokloniti Rajkovoj dobroti i njegovim ljudskim vrlinama.
67
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Časna porodico, zaborav ne postoji dok žive oni što vas vole. Dana 5. marta, u neđelju, u 10 časova posjetićemo njihov grob. Vječno ponosan i zahvalan, PETAR-PERO sa porodicom
Dragi tata
Dragi naš
Prošlo je pola godine od kada te nema sa nama, a i dalje si tu u našim srcima.
Sa neba nas paziš, grliš, voliš, znam to, kao nekad kad si bio tu.
Svaki dan bez tvog glasa je težak i biće sve teže. Ali nikad te nećemo zaboraviti, živjećeš vječno u svima nama. Naš heroj, jedan jedini - zauvijek.
Vole te tvoji: ANDREA, DEJAN, KALINA i KONSTATIN
Pola godine je od smrti voljenog tate, tasta i đeda
73
Teško je bez tebe. Boli svaki dan od kad si otišao. Boli surova istina da više nikad nećeš zagrliti, poljubiti i iskreno posavjetovati. Sve je teže i biće još teže, jer je sa tobom otišla bezuslovna ljubav i bezbrižnost koju si samo ti mogao pružiti.
Uvijek i zauvijek bićeš sa nama u našim srcima, a nama ostaje da pričamo đeci kakav đed im je bio čovjek i koliko srce si imao.
Volimo te!
Tvoji: TANJA, BORIS, PETAR i TARA
SLAVO
Tako bi voljeli da si sada tu, da nas zagrliš kao nekad, da pričamo kao nekad, da se šališ sa nama. Fališ nam za sve što dolazi.
Od kada nema tebe i tvog zagrljaja svaki dan je sve teži, tuga i praznina sve veće. Zauvijek ćeš živjeti sa nama kroz naše najljepše uspomene koje će nas bolno podsjećati na tvoje odsustvo. Obići će te tvoji najbliži četvrtog marta.
Tvoji: BILJANA, BALŠA i MILICA
U subotu, 4. marta 2023. godine, navršava se 40 dana od smrti našeg dragog
Četiri godine od smrti dragog brata
ČEDOMIRA PAVIĆEVIĆA
RADOSLAV – BATO NOVAKOVIĆ
Tog dana posjetićemo njegovu vječnu kuću u selu Gornje Mrke – Piperi u 10 sati.
Tužno sjećanje na tvoj iznenadni odlazak. Tvoja sestra LIDIJA MEDENICA
Sjećanje na naše dobre roditelje
Porodica NOVAKOVIĆ 62
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da će se našoj dragoj i voljenoj
RADOJKI Pera PERUŠKO
rođ. Lambeta
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
održati godišnji pomen.
Pomen će se održati u subotu, 4. marta 2023. godine, u 11 časova na groblju kod crkve Sv. Ane na Savini.
OŽALOŠĆENA PORODICA 63
Prošla je tužna godina od kako nas je napustila naša draga
RADOJKA PERUŠKO
Draga majko, ne postoji vrijeme ni godine koje mogu izbrisati sjećanje na tebe Zauvijek u našim srcima.
Tvoja ćerka VESNA, unuka MARIJA, unuk NIKOLA i zet MOMIR DRAGIĆEVIĆ
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Četrdeset dana je od kada nije sa nama
VESELIN SIMONOVIĆ
Hvala ti na svemu i počivaj u miru.
U subotu, 4. marta, u 10 časova porodica će u užem krugu posjetiti njegovu vječnu kuću Porodica SIMONOVIĆ
STANKA JOVIĆEVIĆ
3. 3. 2021
VIDO JOVIĆEVIĆ
28. 1. 2012.
65
Uvijek u našim srcima i mislima
S ljubavlju,
LIDIJA, VESNA i SUZANA
Na osnovu člana 17 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (”Sl.list Crne Gore — opštinski propisi”, br. 046/19, 010/21, 016/21), Komisija za raspodjelu sredstava NVO, raspisuje
JAVNI KONKURS
Za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2023. Godinu
Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Tuzi nevladinim organizacijama za projekte koji se realizuju na teritoriji opštine Tuzi.
Pravo učešća na Konkurs imaju nevladine organizacije koje su registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem u Opštini Tuzi.
Predsjednik opštine Tuzi je Odukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti i visinu sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2023. godinu, akt br. 01-031/22/12610/1 od 19.12.2022. godine utvrdio sljedeće prioritetne oblasti:
-Ekologija, zaštita životne sredine, Zaštita lica sa invaliditetom; Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava; Socijalna i dječija zaštita; Rodna ravnopravnost; Rješavanje problema mladih. Kulturna baština, njegovanje istorij skih tekovina.
Visina sredstava za 2023. godinu određuje se u iznosu od 30.000,00 eura za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija.
Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom. Prijava se podnosi u zapečaćenoj koverti i predaje se Arhivi opštine.
Uz prijavu se prilaže:Rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija sa sjedištem u Opštini Tuzi; Projekat kojim organizacija konkuriše za dodjelu sredstava; Izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa; Podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim poslovima; Preporuke eksperata iz relevantne oblasti — ukoliko ih posjeduje; Izjava da li je nevladina organizacija kandidovani projekat predala drugom donatoru na razmatranje u prethodnom periodu ili u vrijeme predaje na konkurs Opštine; Izjava ovlašćenog lica da nije dobila sredstva od drugog donatora za projekat ili dio projekta koji kandiduje, a koji sadrži odredbu prihvatanja odgovornosti; Štampana i elektronska verzija projekta na CD-u.
Projekat treba da sadrži: Naziv projekta; Naziv nevladine organizacije (sjedište, kontakt telefon/fax i e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije); Kategoriju, prioritetnu oblast projekta; Ciljeve projekta (na koji način projekat doprinosi rješavanju problema); Opis problema; Opis ciljne grupe; Rok za realizaciju projekta; Opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država); Detaljan opis projekta (opisati po segmentima i po mogućnosti kvantifikovati sve projektne aktivnosti i dinamiku realizacije projekta), sa eventualnom potrebnom propratnom dokumentacijom (skice, planovi, crteži, fotografije, kompjuterske simulacije, CD prezentacija i SI); Budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena; Način praćenja i procjene uspješnosti projekta; Održivost projekta; Kratak opis realizovanih projekata u prethodnoj godini; Kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ih ima); Ovlašćeno (odgovorno) lice za realizaciju projekta (ime, prezime, kontakt, adresa, e mail); Podatke o članovima organa upravljanja organizacije; Broj žiro računa i PIB organizacije.
Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za jednu nevladinu organizaciju, koja kandiduje projekat ne može premašiti iznos od 20% od iznosa ukupno predviđenog Budžetom Opštine za nevladine organizacije, kada se izuzmu nevladine organizacije sa posebnim statusom.
Minimalan iznos sredstava koji će biti dodijeljen nevladinoj organizaciji, ukoliko njen projekat bude odobren od strane Komisije, po pravilu ne može biti manji od 80% od ukupno traženog iznosa za finansiranje tog projekta.
Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještaj i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke.