Poneđeljak, 3. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20604 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
TEKTONSKE POLITIČKE PROMJENE: Predsjednički kandidat „Evrope sad“ ubjedljivo pobijedio u drugom krugu izbora za šefa države, presudilo plebiscitarno izjašnjavanje protiv Đukanovića, kao i snažan uticaj Beograda i SPC
Prve preliminarne analize pokazuju da je Milatovićev rezultat od 60 odsto, odnosno osvojenih gotovo 230 hiljada glasova, referendumski rezultat koji je pokazao plebiscitarno izjašnjavanje protiv aktuelnog lidera države. Milatovićev rezultat je čak tridesetak hiljada glasova veći u zbiru od ostalih kandidata koji su ga podržali u prvom krugu. Suverenističkom bloku su za parlamentarne izbore potrebni očigledno, kako to pokazuju rezultati, nove politike i novi ljudi su potrebni očigledno, kako to pokazuju rezultati, nove politike i novi ljudi
40% 60%
Iako su prihodi budžeta na početku godine veći od planiranih, biće nam potrebna nova zaduženja
Slučaj Siniše Malog, najkontroverznijeg Vučićevog čovjeka
Izmjene Granskog kolektivniog ugovora iznjedrile veliko nezadovoljstvo i nagomilane manjkavosti u umjetničkom sektoru
U Crnoj Gori još bez ijedne prvostepene presude u predmetima gdje je kriptovana komunikacija dominantan dokaz
Tužilaštvo tvrdi da su komunikacije pribavljali u formi koja se može koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. Advokati odbrane prigovaraju na zakonitost pribavljanja, način ekstrakovanja podataka, na autentičnost i mogućnost kontaminacije
Problemi dugo zanemarivani, pa je „đavo došao po svoje“
PODGORICA - Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović ubjedljivo je pobijedio na izborima za šefa države.
Prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring i Centra za demokratsku tranziciju, Milatović je pobijedio Đukanovića sa ubjedljivih 20 odsto razlike ili nešto preko sedamdeset hiljada glasova razlike.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka Milatović je osvojio 58,9 a Đukanović 41,1. Slični su i podaci Centra za monitoring po kojem je Milatović osvojio 60 odsto glasova, a Milatović 40 odsto.
Izlaznost je, prema podacima Državne izborne komisije, bila 69,3 odsto. U apsolutnim brojkama Milatović je osvojio nešto oko 230 hiljada glasova, a Đukanović blizu 160 hiljada glasova.
MILATOVIĆ ČEKAO
30 GODINA
Pobjednik predsjedničkih izbora Jakov Milatović kazao je da su ovu noć čekali više od 30 godina.
– Neka nam je sa srećom pobjeda svih nas, neka nam je sa srećom pobjeda pomirene Crne Gore – rekao je Milatović. On je rekao da je ,,napravljen korak ka bogatijoj, ravnopravnijoj, ljepšoj, evropskoj Crnoj Gori“.
Prve preliminarne analize pokazuju da je Milatovićev rezultat od 60 odsto, odnosno osvojenih gotovo 230 hiljada glasova, referendumski rezultat koji je pokazao plebiscitarno izjašnjavanje protiv aktuelnog lidera države. Milatovićev rezultat je čak tridesetak hiljada glasova veći u zbiru od ostalih kandidata koji su ga podržali u prvom krugu. Suverenističkom bloku su za parlamentarne izbore potrebni očigledno, kako to pokazuju rezultati, nove politike i novi ljudi
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na osnovu 100 odsto realizacije uzorka, Milatović je najubjedljiviju pobjedu ostvario u Podgorici gdje je osvojio čak 68,1 odsto glasova. Milo Đukanović je, prema preliminarnim podacima CEMI-ja, u južnoj regiji osvojio 42 odsto, centralnoj 36,8 odsto i sjevernoj 44,2 odsto. U Podgorici je osvojio 31,9 odsto, Nikšiću 37,9 odsto, Bijelom Polju 49,7 i Baru 45,5 odsto. Milatović je u južnoj regiji osvojio 58 odsto, centralnoj čak 63,2 odsto, a u sjevernoj 55,8 odsto. U Podgorici je osvojio 68,1 odsto, Nikšiću 62,1 odsto, Bijelom Polju 50,3 odsto i Baru 54,5 odsto.
– Vidite kakva je ovo sila zajedničke Crne Gore i upravo je ovo država svih nas koji su čekali zajedničku pobjedu. Mi
smo večeras sa svim građanima i građankama rekli presudno zbogom kriminalu, korupciju i povezivanju politike
Nakon objave pobjede Jakova Milatovića veći broj građana okupio se ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici i odatle su krenuli u ,,pobjedničku šetnju“, prvo Moskovskom ulicom, a potom Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, da bi napravili krug Ulicom slobode i Bulevarom Crnojevića nazad do Hrama.
Na početku šetnje, u jednom momentu je iz mase poletjela baklja ka balkonu na kojem je bila okačena crnogorska zastava. Tokom šetnje građani su slavili uz povike ,,Gotov je“ i uzvike ,,Dritane hapsi“. Vijorile su se uglavnom srpske trobojke, stare crnogorske trobojke, ali i crnogorske crvene državne zastave.
sa kriminalom i korupcijom –nikad više. A rekli smo ,,veliko dobro“ veče i ,,dobar dan“ velikoj, uspješnoj i evropskoj Crnoj Gori – rekao je Milatović. U društvu novoizabranog predsjednika bili su i Dritan Abazović, Andrija Mandić, Aleksa Bečić ali i bivši premijer Zdravko Krivokapić Večeras, kako kaže, ostavljaju prošlost u prošlosti, ističući da je ovo istorijski dan. Obećao je da će ,,istinski biti predsjendik svih građana i građanski Crne Gore“.
- Nikada nas više neće dijeliti,
suromašiti i zarobljavati državu kriminalom i korupcijomdodao je Milatović.
Poručio je da će u narednih pet godina uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.
– Takođe, nikada više iz Crne Gore neće ići trzavice prema bilo kojoj zemlji Zapadnog Balkana, želimo najbolje moguće odnose sa susjedima - želimo zajedništvo, slogu i napredak u evropskom Zapadnom Balkanu. Mi ovdje poručujemo da želimo da se bavimo temama od životnog značaja, ekonomijom i EU i to
SKANDALOZNA PROSLAVA:
Više stotina građana okupilo se sinoć ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici gdje su proslavljali pobjedu Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima. Građani su bili zauzeli dio Bulevara Džordža Vašingtona, dok je plato ispred Hrama bio popunjen parkiranim vozilima. Okupljeni građani nosili su državne zastave Srbije, trobojke, a naš fotoreporter uočio je samo jednu crnogorsku zastavu i nekoliko zastava Demokratske Crne Gore. Pjevali su ,,Kosovo je Srbija“, ,,Crna Gora i Srbija to je jedna familija“ i srpske nacionalističke pjesme.
Posebno se izdvojila oda ratnom zločincu i vođi četnika u Drugom svjetskom ratu Draži Mihailoviću. ,,Čiča Dražo gdje je moje dijete, čuvaju ga srpske bajonete“.
su naša tri ključna prioriteta –naglasio je Milatović. Novoizabrani predsjednik nije naznačio prema kome su ,,iz Crne Gore išle trzavice“, ali je očito mislio na Srbiju kojom vlada Aleksandar Vučić. Prema Milatovićevim riječima, rečeno je zbogom ,,pogubnom režimu i posljednjem evropskom diktatoru“.
- Crnu Goru nikada niko neće svađati, Crna Gora je svih nas - poručio je Milatović. U štabu Pokreta ,,Evropa sad“ skandirali su: ,,Milo, lopove“ i ,,Hapsi, Dritane“... Milatović je nakon toga pozvao građane da ,,dostojanstveno slave“.
- Ništa ne treba da unizi veličanstvenost ove naše istorijske pobjede. Hvala vam ljudi, slobodna, pravednija, ravnopravnija, jednakija Crna Goro u kojoj će svi građani od sada imati iste šanse za uspjeh i gdje će za uspjeh jedino biti potrebno ono koliko neko zna i umije. To je Crna Gora svih nas, za koju smo se večeras izborili - zaključio je Milatović.
Prve preliminarne analize pokazuju da je Milatovićev rezultat od 60 odsto, odnosno gotovo 230 hiljada glasova, referendumski rezultat koji je pokazao plebiscitarno izjašnjavanje protiv aktuelnog lidera države.
Milatovićev rezultat je čak tridesetak hiljada glasova veći u zbiru od ostalih kandidata koji su ga podržali u prvom krugu. Suverenističkom bloku su za parlamentrane izbore po-
kao i snažan uticaj Beograda i SPCSVI NA OKUPU: Slavlje u štabu Jakova Milatovića Trobojke se vijore ulicama Podgorice s. vasiljević m. babović
Kamere MUP-a na graničnim prijelazima juče ujutro, oko pet sati, iznenada stale, proradile oko podne
Kamere Ministarstva unutrašnjih poslova, dostupne javnosti, prestale su da rade juče ujutro oko pet sati i proradile oko podne, nakon burnih reakcija građanki i građana na društvenim mrežama.
Iz MUP-a su saopštili da nije bio u funkciji „video nadzor koji je javno dostupan zbog opterećenja na infrastrukturi“, ne pojašnjavajući o kakvom se opterećenju radilo.
Kamere nijesu radile ni na jednom graničnom prijelazu - sa Srbijom, Albanijom, Hrvatskom, BiH, što se moglo vidjeti na zvaničnom sajtu kamere.mup.gov.me.
Iz MUP-a i Uprava policije su saopštili da imaju dva nezavisna sistema video nadzora.
– Jedan sistem je interni – video nadzor graničnih prijelaza koji je u potpunosti funkcionalan, a snimljeni materijal je adekvatno zaštićen i dostupan u slučaju potrebe nadležnim organima. Drugi sistem je video nadzor koji je javno dostupan preko sajta http://kamere.mup.gov.me a
trebni očigledno, kako to pokazuju rezultati, nove politike i novi ljudi.
ČESTITKE
ĐUKANOVIĆA
Predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović čestitao je Milatoviću na pobjedi i poručio da će nastaviti da se bori za građansku multietničku
Crnu Goru na kojoj god poziciji da bude.
– Crna Gora je izabrala, ja taj izbor poštujem. Čestitam Jakovu Milatoviću, želim da bude uspješan predsjednik, jerako bude to - može značiti da
instaliran je samo u cilju informisanja putnika o stanju na graničnim prijelazima, izbora graničnog prijelaza za lakši i brži prelazak državne granice. Ovaj sistem je trenutno aktivan, a prethodno je privremeno, zbog opterećenja koje je bilo identifikovano na infrastrukturi, bio zaustavljen zbog migracije – saopšteno je iz MUP-a juče oko podne. Naveli su i „da se ovaj servis priprema za migraciju na novu infrastrukturu kako bi u što većoj mjeri bio dostupan“. Čudan je bio taj prekid, baš juče ujutro, baš oko pet sati, baš na izborni dan u Crnoj Gori. Neobično je da baš juče ujutro „infrastruktura“ bude do te mjere „opterećena“ da su kamere morale biti isključene.
Iskustvo u proteklih nešto duže od dvije godine, nažalost, budi sumnje. Crnogorske službe bezbjednosti, o čemu je Pobjeda objavila seriju istraživačkih tekstova, pod punom su kontrolom ruskih i srpskih službi. Agencija za
Crna Gora može biti uspješna država. Ovo je prilika da zahvalim građanima koji su masovnim učešćem na izborima doprinijeli da u Crnoj Gori imamo još jedan kredibilan izborni proces koji doprinosi ugledu Crne Gore i svakog građanina. Želim da se zahvalim svakom građaninu koji je meni dao povjerenje, zaista svaki glas cijenim. Nekada su ti glasovi bili dovoljni za većinu, u ovom trenutku nijesu, ali za mene su vrijedni kao planina –istakao je.
Rekao je i da je ponosan što je većinsku podršku dobio u op-
nacionalnu bezbjednost na kratko je bila, koliko-toliko, istrgnuta iz njihove mreže za mandata Sava Kentere - pet mjeseci, od 5. maja do 7. oktobra 2022. godine.
A onda je odlazeći premijer Dritan Abazović potpuno preuzeo tu službu.
Zašto je sistem „javnih“ kamera na graničnim prijelazima stao u zoru, na dan predsjedničkih izbora tužilaštvo bi bilo u obavezi da provjeri, jer, crnogorske granice prema Srbiji i entitetu BiH – Republici Srpskoj, od decembra 2020. godine bile su vrlo porozne za ubacivanje raznih agenata, „bezbjednjaka“, ali i tehnike koju su unosili u našu zemlju. Možda je Crna Gora juče ujutro ugostila neke „goste“ koji su morali biti sakriveni od javnosti i neka oprema koja je s njima stigla.
I zbog toga javnost očekuje odgovore od tužilačke organizacije. To bi bilo odgovorno. Opravdanje MUP-a ne uliva povjerenje.
K. KRSMANOVIĆ
štinama gdje većinu čine manjinski narodi, a posebno se zahvalio i ljudima koji su iz regiona i svijeta došli kako bi bili dio ovog procesa.
Smatra da je veoma važno da Crna Gora napravi izbor i na parlamentarnim izborima.
– Sve što se događa ovih dana potvrđuje da Crna Gora, nažalost, nema vladu, da ima zalutale institucije, te institucije ni sada nijesu bile na visini zadatka. Ne želim ni riječ da kažem na tu temu. Ja sam čestitao, ali institucije su se pokazale veoma slabe i jako je važno da Crna Gora dobije odgovornu vladu koja će je voditi putem
evropskog cilja – naglasio je Đukanović.
Mogao je, dodao je, izbore posmatrati „sa tribina“, ali nije želio, jer, kako je rekao, to nije htio zbog odgovornosti koju je osjećao.
- U ovu izbornu trku uvela me potreba da sa ljudima koji slijede moju politiku zaštitimo državnu čast Crne Gore i Crnogoraca. Mislim da smo to uradili i danas. Nekada na izborima pobjeđujete, nekada izgubite. Mislim da smo pokazali apsolutnu odgovornost prema Crnoj Gori i nastavićemo to da radimo. Što se mene tiče građanska, multietnička Crna Gora ostaje moja preokupacija, moja ljubav i ono čemu ću biti posvećen do kraja života – poručio je Đukanović. Istakao je i da će predsjednik Crne Gore biti do 21. maja i da će se potruditi da obavi svoj posao.
- Bez obzira što je moj pogled na ovu ponudu bio mnogo kritičniji, prihvatam ovakav sud demokratske javnosti i želim da novi predsjednik bude dostojan povjerenja koje je zadobio – zaključio je Đukanović. Nakon što je završio obraćanje, novinarka Televizije Vijesti Danijela Lasica pokušala je da postavi pitanje Đukanoviću, ali to nije uspjela zbog zvižduka okupljenih pristalica u sali.
Đukanović je govorio kako ne može da čuje njeno pitanje, a nakon više neuspjelih pokušaja novinarke kratko je kazao kako će biti prilika da odgovara na pitanje i pošao. Pitanje
Nezapamćeno ponašanje službenika Uprave policije tokom izbornog dana
novinarke Vijesti pratile su crnogorske pjesme i himna države kao i ovacije aktuelnom predsjedniku države.
BEČIĆ O DIKTATORIMA
- Završena je jedna diktatorska era i politička karijera koja je trajala 35 godina. Ovo nije samo običan dan, već istorijski dan, dan kada smo kao jedan tim i jedna država odlučili da slavimo slobodu – saopštio je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.
Kada se, kako je naveo, kao neko ko se od svojih najmlađih dana borio protiv režima, osvrne unazad, vidi decenije borbe, decenije tuge, decenije patnje, koje je naš narod pretrpio.
– I kada se sjetim svih tih trenutaka, sjetim se i svih ljudi koji su u tome učestvovali –onih koji su dali svoje živote, onih koji su dali svoju slobodu, onih koji su prebijeni, politički hapšeni, onih koji su prognani i ostavljeni bez posla – kazao je Bečić. Ovo veče je, ocjenjuje, ,,trijumf tih ljudi“.
– Njihova žrtva je naša inspiracija, njihova hrabrost je naša snaga, a njihovo nasljeđe je naša obaveza. Vrijeme je da se sjetimo njih koji su sanjali ovaj dan, ali nijesu doživjeli da ga vide – rekao je predsjednik Demokratske Crne Gore. Zato, dodaje, nijedan teret nije pretežak, nijedan diktator nije prejak, kad je iskrena i bezrezervna podrška Demokrata i onih koji su sanjali slobodu.
- Dokazali smo da smo spre-
Policija je tokom izbornog dana upadala u izborne štabove DPS-a i opštinske odbore te partije. Privodila je nekoliko njih na saslušanje, što je iz ove partije protumačeno kao nezakonito miješanje u izborni proces i zastrašivanje birača.
– Upad Interventne jedinice Uprave policije u prostorije Opštinskog odbora DPS-a u Beranama nezapamćen je slučaj u Crnoj Gori, budući da se nikada u istoriji nije desilo da policijske snage upadnu u prostorije jedne partije – saopšteno je iz DPS-a Berane. Navode da je ovo „još jedan pokaza-
telj nečasnih namjera smijenjenog
premijera Dritana Abazovića i njegovog priveska, ministra Adžića povodom nezakonite smjene direktora Uprave policije nekoliko dana uoči drugog kruga predsjedničkih izbora“.
- Više je nego jasno da su na ovaj način otvorili sebi put za apsolutno kontrolisanje policije na izborni dan i njenu zloupotrebu u svrhu postizanja što boljeg izbornog rezultata za kandidata kojeg je njihova partija podržala. Ovakvo postupanje kojim se nastoje izazvati nemiri i zastrašiti birači kako ne bi ostvarili svoje Ustavom i zakonom
garantovano pravo da biraju, odraz je straha od poraza koji im predstoji. A njihovo djelovanje koje podrazumijeva uzurpiranje državnih funkcija i zloupotrebu ovlašćenja će ostati zapisano kao nezapamćena sramota onih koji su, na nesreću Crne Gore, dobili priliku da predstavljaju državu na najvišim nivoima – saopšteno je iz DPS-a. Nikšićka policija upala je i u prostorije Pčelarske organizacije, po prijavi da se tamo navodno obavlja kupovina ličnih karata od jedne političke partije. Zatekli su šest osoba koje su, kako se navodi iz policije, pristupile u službene pro-
storije u Odjeljenje bezbjednosti Nikšić radi prikupljanja obavještenja.
Nikšićki odbor DPS-a saopštio je da zapisnici o pretresanju stana i drugih prostorija dokazuju da intervencija nikšićke policije osim što je bila potpuno bespravna i neutemeljena, nije bila ni opravdana. Upravo takvi dokumenti, po njihovim riječima, najbolje svjedoče da iza navedene akcije stoji „isključivo namjera da se izazove nemir i napravi pritisak na naše aktiviste“.
- Zastrašivanje građana, pritisci i upadi u privatne posjede građana, kao i najgrublji način zloupotrebe policije u ko-
mni da žrtvujemo sve što imamo, znajući da su male naše žrtve u odnosu na veliku i vječnu slobodu Crne Gore. Ali ujedno i znamo da oni koji bi trebali to najviše cijeniti, obično to ne učine - ocijenio je Bečić, poručujući da treba da se ,,raduje Crna Gora svih vjera i nacija, jer su tvoji građani dobili mlade lidere koji će služiti tebi“. Pobjeda Jakova Milatovića, prema njegovim riječima je, temelj našeg pomirenja, napretka i evropske budućnosti. Sada je vrijeme da narod vječno vlada, a Crna Gora da vječno živi!
-Zaklinjem se da ću uvijek biti vjeran ovom danu, ovom trenutku i ovoj slobodi. Časti mi – zaključio je Bečić.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović čestitao je predsjedničkom kandidatu Pokreta ,,Evropa sad“ Jakovu Milatoviću na, kako je naveo, izboru za prvog evropskog predsjednika u istoriji Crne Gore.
- Čestitam Milatoviću izbor za prvog evropskog predsjednika u istoriji Crne Gore. Misija je završena - rekao je Abazović na Tviteru. On je kazao da je pred Crnom Gorom svijetla budućnost. – Radićemo zajedno za evropsku, građansku i ekološku državu – kazao je Abazović. Nakon završenih predsjedničkih, Crnu Goru očekuju vanredni parlamentarni izbori 11. juna.
Ekipa POBJEDErist i za svrhe jednog predsjedničkog kandidata sramno je i nedopustivo –poručili su iz nikšićkog DPS-a.
Iz Mjesne zajednice Rastoci, kao i iz Pčelarske organizacije demantovali su da je u njihovim prostorijama obavljana bilo kakva nedozvoljena aktivnost. Ostale nepravilnosti tokom izbornog dana bile su povreda tajnosti glasanja, upotreba mobilnih telefona na biračkim mjestima, fotografisanja glasačkih listića, te prijava zbog sumnji da se kupuju glasovi. Ana Nenezić iz CEMI-ja kazala je da nepravilnosti ne mogu značajnije uticati na ukupan birački proces i da nema osnova za ponavljanje glasanja. I.K.
Srpski tabloidi nastavili praksu objavljivanja dezinformacija, portal Raskrinkavanje ukazao na providne laži marginalnih portala
Novinar i kolumnista o predsjedničkim izborima
Na dan kada su građani Crne Gore odlučivali ko će u drugi krug predsjedničkih izbora, dva marginalna portala iz Srbije –Nacionalist i Naša borba plasirali su na desetine lažnih vijesti o izborima u Crnoj Gori – piše Raskrinkavanje, navodeći da su ova dva portala plasirala tvrdnje da je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković pretučen i pokušali da to dokažu lošim fotošopom, te da je u Podgorici u toku velika policijska akcija, da su u Nikšiću uhapšeni aktivisti DPS-a…
PODGORICA – Srpski tabloidi nastavili su praksu, kao i tokom prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, da objavljuju dezinformacije vezane za lidera DPS-a i predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića, u namjeri da ga diskredituju.
Portal Raskrinkavanje ukazao je da se nastavlja „kanonada marginalnih portala iz Srbije za izborne dane u Crnoj Gori“.
– Na dan kada su građani Crne Gore odlučivali ko će u drugi krug predsjedničkih izbora dva marginalna portala iz Srbije – Nacionalist i Naša borba plasirali su na desetine lažnih vijesti o izborima u Crnoj Gori – piše Raskrinkavanje, navodeći da su ova dva portala plasirala tvrdnje da je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković pretučen i pokušali da to dokažu lošim fotošopom, te da je u Podgo-
rici u toku velika policijska akcija, da su u Nikšiću uhapšeni aktivisti DPS-a…
– U javnost su plasirali i tvrdnje na ivici zdravog razuma i lošeg humora da se tokom glasanja u Vili ,,Gorica“ odvija velika žurka koju je organizovao kandidat DPS-a Milo Đukanović, da članovi DPS-a izlaze uplakani iz štaba… Nacionalist i Naša borba nastavili su svoj „posao“ i uoči današnjeg izbornog dana. Gaženje standarda, loš humor i providne laži ostali su njihov modus operandi –piše Raskrinkavanje.
Taj portal navodi da su dijelili brojeve telefona funkcionera DPS-a, tvrdili su da je Đukanović „na putu za Ostrog“, da priprema veliko zlo u Crnoj Gori, starim fotografijama pokušali da ubijede čitaoce da je na granici kod Rožaja kolona automobila koja ulazi u Crnu Goru i koja dovozi glasače… – Pisanje ova dva portala, na
Ovog puta voditeljka emisije „Posle ručka – Izbori u Crnoj Gori“, emitovane 1. aprila, iznijela je niz netačnih informacija o tome da novac za potrebe javnog nansiranja, uključujući i penzioni fond u Crnoj Gori dolazi iz crnih fondova predsjednika Đukanovića, potpuno zanemarujući činjenicu da se javna potrošnja nansira iz budžeta u skladu sa zakonom - naveli su iz DFC-a
sreću, nijesu prenosili drugi, značajniji mediji, a nijesu naišli ni na preveliku pažnju.
Redakcija Raskrinkavanja sa pažnjom će pratiti pisanja ova dva portala, ali svakako treba kazati – ako Nacionalist i Naša borba najave sunčan dan, ponesite kišobran –navodi Raskrinkavanje.
Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da su predsjednički izbori u Crnoj Gori jedna od ključnih tema na TV Hepi. Kako navode iz DFC-a, u emisijama na toj televiziji u kontinuitetu se građani i institucije Crne Gore stavljaju u negativan kontekst.
– Ovog puta voditeljka emisije „Posle ručka – Izbori u Crnoj Gori“, emitovane 1. aprila, iznijela je niz netačnih informacija o tome da novac za potrebe javnog finansiranja, uključujući i penzioni fond u Crnoj Gori dolazi iz crnih fondova predsjednika Đukanovića, potpuno zanemarujući činjenicu da se javna potrošnja finansira iz budžeta u skladu sa zakonom - naveli su iz DFC-a.
Kako dodaju, voditeljka je kreirala narativ da će „eventualni poraz Đukanovića dovesti do prekida finansiranja iz crnih fondova i kolapsa crnogorskih finansija, uz plasiranje dezinformacije da su firme poput Plantaža ugašene“. I. K.
PODGORICA - Građani Crne Gore će Milatovićevom pobjedom postati neka vrsta manjine u svojoj zemlji, unutrašnji, duhovni apatridi dok se kao duhovi budu šetali licem svoje zemlje. E, njima, laku noć uz puno poštovanje za svaku bitku koju su vodili, napisao je sinoć novinar i kolumnista Dragan Bursać u autorskom tekstu za portal CdM. – Građani, nakon ovog večeras mogu na spavanje, makar na koju godinu, pa će vidjeti kad se probude što će ostati od njihovih građanskih prava. Mislim jako malo. Sa druge strane, mladi Milatović je bio jako iskren, jer se i on i njegovi bore za ukidanje građanske Crne Gore. A njegovi su i duhovni oci na čelu sa živom Crkvom Srbije i pokojnim Amfilohijem Radovićem; njegov je i tehničko-ekonomski otac Zdravko Krivokapić; njegovi su Šešelj i ekipa; i Acika Raković, paraistoričar srpskog sveta; njegovi su i Dodik i RS-bratija; i Vučić i tim oko Vučića su njegovi što mu sastaviše pokret, pardon partiju; njegovi su, kako vidimo, svi i svakojaki sa tolikom količinom moći da ni Jakov ovakav kakav je - nije mogao izgubiti izbore – napisao je Bursać. Ono što se već sad zasigurno zna, piše banjalučki novinar, jeste pusti fakat da je kandidat opozicije Milo Đukanović izgubio izbore, a da „srpski svet“ i njegovi bojovnici na terenu nakon Skupštine, nakon preuzimanja lokalne vlasti u najvećim gradovima zemlje, konačno imaju i amblematičnu titulu predsjednika Crne Gore. – A taj predsjednik Crne Gore će uz gore pobrojane organizacije i pojedince koji su ga oblikovali, da ne kažem stvorili, zaista biti folklorni titular vlasti i neka vrsta PR-glasnogovornika za južnu Republiku Srpsku. Biće dakako onih
PODGORICA – U toku je reformisanje pregovaračke strukture, gdje smo dodatno napravili iskorak uključivanjem u članstvo svih pregovaračkih radnih grupa predstavnike Privredne komore Crne Gore i predstavnike poslodavaca, pored postojećih predstavnika koje smo zadržali, a koji dolaze sa privatnih i državnih univerziteta, iz nevladinih organizacija i strukovnih udruženja, predstavnike Zajednice opština; te da smo, gdje je to moguće, otvorili raspravu o krovnim pregovaračkim dokumentima, kao i rad pregovaračkih radnih grupa, za svu zainteresovanu javnost Crne Gore –kaže u razgovoru za Pobjedu državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Milena Žižić. Ističe da Ministarstvo u posljednjh nekoliko mjeseci radi punim intenzitetom i zaokružuje i zaostale obaveze.
koji će vam povrijeđenog ponosa kazati kako Crna Gora nije južni srpski svet, ali ti koji vas uvjeravaju kako zemlja nije srpski svet su vas ubjeđivali i mnoge uspješno ubijedili da je i Dritan Abazović ,,borac protiv korupcije“ a da je Zdravko Krivokapić ,,ekonomski stručnjak“. Pa će vas, na koncu, ubijediti da je Jakov Milatović egzekutivni predsjednik Crne Gore – piše Bursać.
On podsjeća da je među prvima Milatoviću čestitao Milorad Dodik, kako kaže, negator genocida i ljubitelj haških zatvorenika, koji je kazao: „Čestitam Jakovu Milatoviću izbor za predsjednika Crne Gore. Nadam se da će Crnu Goru voditi putem napretka i prosperiteta i da ćemo u duhu dobrosusjedskih odnosa uspješno sarađivati na korist građana i Crne Gore i Republike Srpske“.
– Nema u Dodikovoj čestitki niti riječi o odnosima BiH i Crne Gore, jer to tako Dodik vidi. A Dodik vidi i buduću Crnu Goru izgrađenu po slici Republike Srpske čiji je nesporni gazda. Vidi Crnu Goru kao srpsko-rusku gubernijicu koja izlazi na toplo more i koja će, kad smo već kod izlazaka, izaći može biti i iz NATO pakta. Eto, takva će sigurno sarađivati sa entitetom u čije ime je počinjen genocid i najgnusniji ratni zločini – naglasio je Bursać.
Građani Crne Gore, piše Bursać, postaće duhovni apatridi u digitalnom izgnanstvu i kavezu oko sebe, dok se kao duhovi budu šetali ulicama Podgorice, Nikšića, Budve...
- E njima, laku noć, uz puno poštovanje za svaku bitku koju su vodili ne bi li osvjetlali obraz herojskoj Crnoj Gori. Svim ostalim, dobro vam jutro u srpskom svetu, to ste i željeli, da se ne lažemo. A imaćete se kad i kajati!
- zaključio je on. R.P.
POBJEDA: Šef Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Majkl Miler je otvarajući dvanaesti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost kazao da Crna Gora mora da se refokusira na put pristupanja EU u ovoj godini. Ističe da je potrebna fokusirana i kredibilna usredsrijeđenost na ovaj cilj od strane izvršne vlasti, Skupštine i pravosuđa kao potpora nastojanju da Crna Gora napreduje na svom putu ka EU. Da li je ovo realno sprovesti s obzirom na to da je Skupština raspuštena, Ustavni sud nije kompletiran, a nijesu imenovani ni preostali čelnici na visokim sudijskim funkcijama, Vlada je u tehinčkom mandatu već mjesecima, a parlamentarni izbori su zakazani za 11. jun?
ŽIŽIĆ: U izazovnim političkim okolnostima i kontekstu koji ste naveli, ono što je konstanta bez obzira na fazu demokratskog razvoja našeg društva je da ostajemo u potpunosti posvećeni strateškom opredjeljenju Crne Gore da postane prva nova članica Evropske unije, što je ključna poruka koju smo poslali na nedavno održanom XII sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Naši evropski partneri su ponovili da su vrata Evropske unije otvorena za Crnu Goru, da nikada nijesu ni dovedena u pitanje, iako su to bila različita spinovanja određenih interesnih grupa i medija, ali da cijeli proces zavisi od zakonodavne, sudske i izvršne vlasti i od tempa reformskih aktivnosti koje sprovodimo kao otklanjanja naslijeđenih uočenih sistemskih nedostataka, na kojem planu uvijek možemo računati na njihovu punu podršku. U tom smislu, nedavni izbor troje sudija Ustavnog
u Ministarstvu evropskih poslova tvrdi da ovaj resor radi punim intenzitetom i zaokružuje zaostale obaveze
Posljednje aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja daju nam osnov za uvjerenje da konačni rezultati na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala idu željenom dinamikom te da će rezultirati ispunjenjem očekivanja evropske strane kada je u pitanju realizacija preostalih privremenih mjerila zadatih u poglavljima 23 i 24, čime bismo dali novi zamah cjelokupnom pregovaračkom procesu
suda je korak u pravom smjeru, a na ovaj način su politički akteri u Skupštini Crne Gore pokazali političku zrelost i shvatanje ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo. Povoljna okolnost je da je ovim izborom Ustavni sud odblokiran pa sada imamo dovoljan broj sudija koji može donositi odluke, uključujući u odnosu na pitanja koja se tiču organizacije izbora, ali i na druga pitanja iz nadležnosti ovog suda, poput ocjene ustavnosti određenih zakonskih akata. Vjerujemo da će se imenovanjima, u što skorijem roku, nosilaca pravosudnih funkcija koje su trenutno u v. d. stanju, kao i izborom četvrtog preostalog sudije Ustavnog suda, dodatno stabilizovati sistem vladavine prava u Crnoj Gori i na taj način stvoriti povoljnije prilike za fokusiraniji rad na ispunjenju obaveza iz evropske agende.
Pored svih navedenih okolnosti, koje nam definitivno ne idu na ruku, obaveze koje proističu iz pristupnih pregovora su jasno trasirane kroz novi dvogodišnji Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2023-2024, tako da su sve nadležne institucije upoznate sa svojim obavezama i zaduženjima na putu dostizanja evropskih standarda. S druge strane, obaveze na planu unapređenja sistema vladavine prava su dodatno precizirane u dokumentu pod nazivom Akcioni plan za adresiranje ključnih prioriteta u cilju ispunjenja preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, pa možemo konstatovati da postoji jasna slika o tome što su naredni konkretni koraci na integracionom putu koje svaka relevantna institucija treba da preuzme. Posljednje aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja daju nam osnov za uvjerenje da konačni rezultati na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala idu željenom dinamikom te da će rezultirati ispunjenjem očekivanja evropske strane kada je u pitanju realizacija preostalih privremenih mjerila zadatih u poglavljima 23
i 24, čime bismo dali novi zamah cjelokupnom pregovaračkom procesu.
POBJEDA: Koliki je potencijal Crne Gore da pregovara sa EU s obzirom na to da pregovore vodi Vlada koja je tehičkom mandatu, da Ministarstvo evropskih integacija nema ministra nakon ostavke Jovane Marović?
ŽIŽIĆ: Kao što ste upoznati Vlada Crne Gore je 30. novembra 2023, nakon ostavke Jovane Marović, odredila Anu Novaković-Đurović, ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za rukovoditeljku radom Ministarstva evropskih poslova, te da su 15. decembra 2023. imenovani državna sekretarka i sekretar u Ministarstvu evropskih poslova, tako da u posljednjh nekoliko mjeseci institucija radi punim intenzitetom i zaokružuje i zaostale obaveze.
Na taj način Ministarstvo evropskih poslova nije gubilo vrijeme na dinamici realizovanja aktivnosti sa evropske agende već naprotiv, dobrom organizacijom i efikasnim radom svih zaposlenih nastavili smo sa intenzivnijim radom i izvršavanjem obaveza. Kao potvrdu kvalitetnog rada u tom periodu imamo uspješno održavanje dvanaestog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Crne Gore i Evropske unije u janua-
ru 2023, gdje je razmatran ostvareni napredak u okviru sektorskih pododbora i reforme javne uprave na planu usklađivanja s pravnom tekovinom EU, kao i rezultata koje je Crna Gora ostvarila u dijelu institucionalnih, zakonodavnih, političkih i ekonomskih reformi, uz projekciju planiranih aktivnosti. Na toj liniji, podsjetila bih i da je u martu održan i šesnaesti sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO), kao i Dvanaesti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između predstavnika Crne Gore i Evropske komisije. Kao posebnu potvrdu predanosti Vlade, apstrofirala bih da je donijet Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2023 – 2024. godine, čemu je prethodila uspješna međuresorska saradnja rukovođena od strane Ministarstva evropskih poslova, kao i javne konsultacije sa zainteresovanom javnošću i organizovanje okruglog stola povodom izrade dokumenta.
Takođe, Ministarstvo evropskih poslova održalo je dva sastanka sa svim šefovima radnih grupa, koji su od promjene upravljačke strukture postali redovna svakomjesečna praksa, a u sve u cilju pružanja konkretnih informcija i uputa na koji način djelovati efikasni-
je i efektivnije u pregovaračkom procesu. Ministarstvo evropskih poslova pripremilo je i usvojilo jedinstveni poslovnik o radu za svih 33 pregovaračka poglavlja. U skladu sa navedenim u procesu je i kompletiranje odluka o obrazovanju pregovaračkih radnih grupa koje će intenzivirati rad na mjesečnom nivou i kvartalno pratiti realizaciju planiranih obaveza. Moramo istaći da Ministarstvo evropskih poslova uspješno koordinira ovim procesom tako da očekujemo da ćemo u prvoj dekadi aprila imati kompletnu pregovaračku strukturu.
U skladu sa dosadašnjom praksom prema kojoj Crna Gora dva puta godišnje priprema i dostavlja priloge za godišnji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, predano radimo na i prilogu Izvještaja EK o Crnoj Gori za 2023. godinu, koji će sadržati najrelevantnije informacije o realizovanim aktivnostima koje se odnose na strategijski i zakonodavni okvir, primjenu pravne tekovine i druge rezultate od značaja za proces pregovora po pregovaračkim poglavljima za period 6. jun 2022 –31. mart 2023. godine.
U narednom periodu, kao i do sada, Crna Gora će bez ikakve rezerve ostati posvećena procesu, možda sada i više nego ikada ranije. Ovo ističemo s ob-
zirom da je, na nedavno održanoj sjednici kolegijuma za pregovore, kojoj je predsjedavao premijer dr Dritan Abazović, razmatran status pregovaračke strukture i potreba za unapređenjem koordinacije pregovaračkog procesa, te da je zaključeno da se u najkraćem roku pristupi izmjeni Odluke o pregovaračkoj strukturi, vrati pozicija glavnog pregovarača, kao i imenuju članovi pregovaračkog tima i njihovi zamjenici. Takođe, dogovoreno je da se, kroz izmjenu odluke o pregovaračkoj strukturi, pristupi i obrazovanju novog koordinacionog tijela koje će biti zaduženo za praćenje izrade i realizacije programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, ispunjavanje obaveza koje proističu iz privremenih i završnih mjerila, kao i druga pitanja u vezi sa pravnom tekovinom i ispunjavanjem obaveza koje proističu iz procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.
POBJEDA: Iako više od sedamdeset odsto naših građana podržava ulazak u Evropsku uniju Crna Gora i dalje veoma sporo napreduje. Iz Evropske unije često dobijamo poruke da je za ovaj proces potrebno uključiti kompletno društvo, da li se može predvidjeti neki realni datum do kojeg bi Crna Gora mogla ispuniti kriterijume i kvalifikovati se za članstvo u EU?
ŽIŽIĆ: Očekivano je da je u malom sistemu, kakav je crnogorski, potrebno više napora da se savladaju obaveze koje stoje pred zemljom na evropskom putu, bilo da su one tehničkog ili suštinskog karaktera. Nezavisno od veličine države, te u kojoj mjeri vaše buduće članstvo utiče na već uspostavljeni sistem Evropske unije, očekuje se da se nacionalni pravni sistem uskladi sa evropskim i da bude u potpunosti spreman za punopravno članstvo. Zato je odgovornost još veća što su neke prethodne vlade i vlasti dozvolile da brojčano limitirana, ali izuzetno kvalitetna administrativna snaga Crne Gore, koja se odgovorno nosila sa kompleksnim bremenom pregovora, nepotrebno izmo-
ri i istroši dugim odsustvom političke volje da se država izbori sa svim političkim, ekonomskim i društvenim anomalijama koje su se u dužem periodu gomilale na svim nivoima. Upravo ovakvo stanje je uticalo da nemali dio pregovaračke strukture vremenom napusti državnu upravu i da tako izgubimo institucionalnu memoriju prijeko potrebnu za dalje korake ka EU. Naša želja je da, sa nedavnim povećanjima zarada u javnom sektoru, ovom sektoru vratimo konkurentnost, da zadržimo postojeći kvalitetan kadar, odnosno da sa poboljšanim uslovima rada privučemo onaj dio privatnog sektora koji može doprinijeti našem zajedničkom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Dodatno, na nedavno održanom kolegijumu za pregovore na prijedlog Ministarstva evropskih poslova, kojim je predsjedavao predsjednik Vlade, donijeta je odluka da se ide u pravcu pronalaska adekvatnog rješenja za finansijsko nagrađivanje onog dijela pregovaračke strukture koja svojim predanim radom i rezultatima doprinosi napretku u pregovorima po pojedinačnim poglavljima pravne tekovine. Da li je to dovoljno? Pa složiću se sa vašom implikacijom u postavljenom pitanju i reći da nije, već da moramo koristiti sve mehanizme da svako individualno, ali i institucionalno, da svoj doprinos našem evropskom putu. Dozvolite da vas informišem da smo u procesu reformisanja pregovaračke strukture, gdje smo dodatno napravili iskorak uključivanjem u članstvo svih pregovaračkih radnih grupa predstavnike Privredne komore Crne Gore i predstavnike poslodavaca, pored postojećih predstavnika koje smo zadržali, a koji dolaze sa privatnih i državnih univerziteta, iz nevladinih organizacija i strukovnih udruženja, predstavnike Zajednice opština; te da smo, gdje je to moguće, otvorili raspravu o krovnim pregovaračkim dokumentima, kao i rad pregovaračkih radnih grupa, za svu zainteresovanu javnost Crne Gore. Mr. J.
Planovi Ministarstva kapitalnih investicija
Iako su prihodi budžeta na početku godine veći od
PODGORICA - U Ministartsvu finansija očekuju da ovogodišnji planirani deficit tekuće budžetske potrošnje bude značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planiranog. I na početku ove godine kao i lani došlo je do bolje naplate prihoda od planirane, što je, kako saopštavaju iz resora na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, posljedica rasta prihoda po osnovu PDV-a i naplate prihoda od projekta „Ekonomskog državljanstva“.
Unapređenje bezbjednosti puta, pored visokih finansijskih ulaganja, zahtijeva planiranje i razvijanje novih modela i pristupa, kako bi se osigurala bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, odnosno, polazna osnova je da put ne smije da bude uzrok saobraćajne nezgode. Put treba da spriječi saobraćajnu nezgodu kada dođe do greške učesnika u saobraćaju ili greške na vozilu i spriječi ili ublaži posljedice nastale saobraćajne nezgode - zaključili su iz Ministarstva
PODGORICA - Ministarstvo kapitalnih investicija planiralo je da ove godine za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva, izdvoji 72,74 miliona eura, što će, prema riječima njegovih predstavnika, doprinijeti većoj bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
Iz resora kojim rukovodi ministar Ervin Ibrahimović su agenciji Mina-biznis kazali da je Uprava za saobraćaj pripremila Program izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva za ovu godinu, kojim je planirano da se nastavi ili započne izgradnja i rekonstrukcija oko 260 kilometara regionalnih i magistralnih puteva, i to 105 kilometara u sjevernoj regiji, 81 kilometar u centralnoj i 74 kilometra u primorskoj.
Program je koncipiran kroz tri potprograma.
Prvi potprogram se odnosi na rekonstrukciju magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori i sastoji se od 59 pozicija, sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 52,99 miliona eura.
- Drugi potprogram se odnosi na rješavanje uskih grla na saobraćajnoj mreži u Crnoj Gori. Sastoji se od šest projekata izgradnje i rekonstrukcije, sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 5,06 miliona eura - precizirali su iz Ministarstva.
Sanacija mostova, klizišta i kosina na magistralnim i regionalnim putevima je treći potprogram, koji obuhvata sanaciju 15 klizišta i pet mostova, sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 4,62 miliona eura.
- Za finansiranje radova redovnog održavanja i zaštite pu-
teva u ovoj godini planirana su sredstva u iznosu od 10,07 miliona eura - precizirali su iz Ministarstva.
Kada je u pitanju prvi potprogram, među najznačajnijim projektima se izdvaja rekonstrukcija puta Berane – Kolašin, dionica Lubnice – Jezerine, zatim rekonstrukcija magistralnog puta M-2 Rožaje – Špiljani sa sanacijom tunela i mostova, kao i izgradnja puta Cetinje – Čevo – Nikšić, dionica Cetinje – Čevo.
Tu je i rekonstrukcija puta Pljevlja – Metaljka, prva faza, Pljevlja – Krće, potom izgradnja i rekonstrukcija puta Vrulja – Mijakovići, kao i rekonstrukcija puta Mojkovac – Lubnice, dionica Mojkovac – Vragodo.
U planu je i rekonstrukcija regionalnog puta Cetinje - Njeguši, dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve, zatim rekonstrukcija magistralnog puta Lepenac – Ribarevina –Poda – Berane, kao i rekonstrukcija magistralnog puta M-2 Tivat – Jaz, izgradnja bulevara.
U dijelu rješavanja uskih grla na saobraćajnoj mreži Crne Gore, u planu je izgradnja obilaznice Rožaja, druga faza, rekonstrukcija magistralnog pu-
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković takođe smatra da su uvećani prihodi u najvećoj mjeri posljedica bolje naplate PDV-a, što je kako ističe posljedica inflacije i uvećane potrošnje. Mulešković upozorava da i pored uvećanih prihoda na početku godine država ipak bez dodatnog zaduživanja neće moći zatvoriti tekuću finansijsku godinu i ističe da stabilne javne finansije možemo očekivati tek kad budemo imali jak realni sektor koji će otvarati nova radna mjesta, za što je neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent, koji, kako kaže, Crna Gora nema u ovom trenutku.
- Usljed konzervativnosti u planiranju prihoda i rashoda budžeta, Ministarstvo finansija očekuje da deficit budžetske potrošnje iznosi značajno ispod planiranog i to prevashodno kao posljedica veće naplate prihoda od planiranog.
ta Podgorica – Nikšić, dionica Cetinjski semafori – Komanski most, kao i rekonstrukcija puta Podgorica – Tuzi, dionica od kružnog toka Plantaže do stočne pijace.
Iz Ministarstva su podsjetili da je u Crnoj Gori u prethodnom periodu izgrađeno, rekonstruisano i modernizovano više stotina kilometara puteva, čime su stvoreni uslovi za kvalitetniji, udobniji, ekonomičniji i bezbjedniji saobraćaj i samim tim bolju povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore. Put, kao jedan od četiri faktora bezbjednosti saobraćaja, utiče na rizik od nastanka saobraćajne nezgode, kao i na stepen posljedica saobraćajne nezgode.
-Unapređenje bezbjednosti puta, pored visokih finansijskih ulaganja, zahtijeva planiranje i razvijanje novih modela i pristupa, kako bi se osigurala bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, odnosno, polazna osnova je da put ne smije da bude uzrok saobraćajne nezgode. Put treba da spriječi saobraćajnu nezgodu kada dođe do greške učesnika u saobraćaju ili greške na vozilu i spriječi ili ublaži posljedice nastale saobraćajne nezgode - zaključili su iz Ministarstva. R. P.
Na drugoj strani, planirani nivoi rashoda predstavljaju gornje limite, te se i u tom dijelu očekuje ostvarenje ušteda koje će doprinijeti boljem budžetskom bilansu od planiranog – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija.
Izvorni prihodi budžeta planirani su u ukupnom iznosu od 2,14 milijardi eura ili 34,8 odsto procijenjenog BDP-a što je za 137 miliona eura više u odnosu na prihode naplaćene u prošloj godini. Na drugoj strani, tekuća potrošnja budžeta planirana je na nivou od 2,26 milijardi eura što ukazuje da će u slučaju ostvarenja planiranih nivoa prihoda i rashoda biti ostvaren deficit tekuće budžetske potrošnje. U tom vladinom resoru smatraju da Vladi neće biti pro-
blem da isplatiti sve uvećane zarade u javnom sektoru i uvećana socijalna i druga davanja u ovoj godini.
- Uvećanje zarada, kao i izdaci za socijalna i druga davanja, te njihovo usklađivanje u skladu sa pozitivnim propisi-
Podaci Centralne banke
PODGORICA – Obavezna rezerva banaka na kraju februara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 269,06 miliona eura. Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve bana-
biće nam potrebna nova zaduženja
Ne možete da očekujete stabilne javne nansije, ni povećanje zarada u javnom sektoru ukoliko nemate jaku privredu, a u ovom trenutku činjenica je da nemamo jaku privredu. Bez jake privrede, bez otvaranja novih radnih mjesta, ali ne u javnom sektoru nego u privredi ne možemo da očekujemo nikakav napredak i održivost javnih nansija, istakao je ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Sa druge strane, u Ministarstvu nansija tvrde da će uvećane zarade, kao i izdaci za socijalna i druga davanja biti redovno izmirivani tokom ove godine
mo ako budemo radili na tome da imamo zdrav i jak realni sektor.
- Ne možete da očekujete stabilne javne finansije, ni povećanje zarada u javnom sektoru ukoliko nemate jaku privredu, a u ovom trenutku činjenica je da nemamo jaku privredu. Bez jake privrede, bez otvaranja novih radnih mjesta, ali ne u javnom sektoru nego u privredi ne možemo da očekujemo nikakav napredak i održivost javnih finansija – naglasio je Mulešković.
On je dodao da je za otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru neophodan predvidiv, privlačan i atraktivan poslovni ambijent koji
će da pruži stabilnost svim investitorima koji žele da otvore nova radna mjesta.
– Činjenica je da to nije slučaj sa Crnom Gorom i da mi imamo veoma nepredvidiv poslovni ambijent koji u značajnoj mjeri otežava otvaranje novih radnih mjesta i u značajnoj mjeri sprečava nove investitore da dođu i otvore nova radna mjesta u Crnoj Gori – rekao je Mulešković i upozorio da česte promjene u legislativi dovode do toga da imamo sve manji broj zdravih kompanija koje žele da rade u Crnoj Gori.
Muleškovića zabrinjava to što iako je na početku godine ostvaren suficit, Vlada sva budžetska sredstva opredjeljuje za tekuću potrošnju.
ma, planirani su Zakonom o budžetu za ovu godinu i biće redovno izmirivani – tvrde u Ministarstvu finansija.
PRIHODI IZNAD PLANA
Prema podacima Ministarstva finansija, prihodi budžeta u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 312 miliona eura ili 5,1 odsto procijenjenog BDP-a i veći su za 31,1 milion eura ili 11,1 odsto u odnosu na planirane, dok su u odnosu na uporedni period prošle godine veći za 79,6 miliona eura ili 34,2 odsto. - Najveći rast zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost
što je nastavak trendova iz prethodne godine i ostalih prihoda usljed jednokratne naplate prihoda akumuliranih tokom implementacije projekta „Ekonomskog državljanstva“. Većoj naplati prihoda doprinijela je i implementacija Zakona o reprogramu poreskih potraživanja, ali i početka primjene seta poreskih zakona kojima se širi poreska baza koji su nedavno usvojeni – poručili su iz Ministarstva finansija.
Ekonomski analitičar Mirza
Mulešković navodi da su rezultati uvećanih prihoda na početku ove i prošloj godini dominantno rezultat rasta cijena i povećanja potrošnje do-
maćinstava, što je dovelo po povećanih prihoda od PDV-a, dok je i sistem elektronske fiskalizacije čija je primjena počela prošle godine doveo do povećane poreske discipline. Ipak on smatra da ovu godinu Crna Gora sa ovakvim javnim finansijama neće moći zaokružiti bez dodatnog zaduživanja i to u visini koja je projektovana budžetom. Zakonom o budžetu je definisano da se Vlada ove godine može zadužiti 600 miliona, a prethodnog mjeseca se već zadužila 100 miliona eura kod Dojče banke za finansiranje budžetskih obaveza u tekućoj godini.
- Ja se nadam da nećemo mo-
rati više od toga da se zadužujemo jer i od samog usvajanja budžeta došlo je do određenih promjena što se tiče troškovne strane. Prihodna strana je negdje samo dodatno opteretila privredu i ništa drugo nije urađeno po tom pitanju jer ne vidim da se mnogo toga radi po pitanju suzbijanja neformalne ekonomije što je negdje prva mjera koju bi Vlada trebala da radi kako bi ubrala nove prihode i proširila poresku bazu obveznika – kazao je Mulešković.
POTREBAN JAK
REALNI SEKTOR
On ističe da stabilne javne finansije možemo imati sa-
Iz Ministarstva finansija su naveli da su izvorni prihodi budžeta lani iznosili 2,01 milijardu eura ili 34,7 odsto procijenjenog BDP-a (5,8 milijardi eura), što je u odnosu na planirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2022. godinu više za 79,5 miliona ili 4,1 odsto, dok su u odnosu na naplaćene u 2021. godini veći za 99,1 miliona ili 5,2 odsto.
PDV GLAVNI GENERATOR RASTA
- Glavni generator rasta prihoda bio je PDV kod kojeg je zabilježena rekordna naplata u iznosu od 908 miliona eura ili 15,7 odsto BDP-a, što je za 93,2 miliona ili 11,4 odsto više od plana a 216,1 milion eura, odnosno 31,2 odsto više od naplate ostvarene po ovom osnovu u 2021. godini. Pomenuti rast prevashodno je rezultat rasta privatne potrošnje, rasta uvoza i inflacije, uspješne ljetnje turističke sezone i efekata elektronske fi-
- Onaj dio koji donosi ekonomski rast i razvoj jednog društva, a to je kapitalni budžet se možemo reći skoro i ne koristi jer ako bi pogledali podatke to je stvarno minimalna potrošnja kapitalnog budžeta. Iako može postojati opravdanje da je tek početak godine i da treba da se raspišu tenderi, smatram da to ne može da bude opravdanje i mislim da je već u februaru moralo da se značajnije krene sa kapitalnim projektima i da vidimo na koji način da izgleda naš budžet kad krene implementacija svih kapitalnih projekata – kazao je Mulešković.
skalizacije poreskih registar kasa – rekli su iz Ministarstva. Dodaju da, pored navedenog, značajan rast naplate zabilježen je i kod prihoda od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije koji su rasli po stopi od 42,2 odsto kao rezultat rasta ostvarenog uvoza, prihoda od poreza na dobit pravnih lica koji su u odnosu na prethodnu godinu zabilježili rast od 20,7 odsto kao i kod naknada koje su naplaćene za 42,4 odsto više u odnosu na 2021. godinu. - Snažan rast prihoda ostvaren je i pored smanjenja poreza i doprinosa na zarade kao i implementiranih mjera podrške privredi i stanovništvu kroz smanjenje PDV-a na pojedine proizvode i smanjenje akciza na gorivo, definisanih u cilju smanjenja negativnih efekata inflacije – istakli su iz Ministarstva finansija.
S. POPOVIĆka u zemlji izdvojeno je 69,03 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 30,97 odsto. Prosječno stanje ukupnih depozita banaka, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, u januaru je bilo 4,93 milijarde eura. Od ukupnog
nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 83,09 odsto, a na oročene 16,91 odsto. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primje-
nom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto. Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti
po viđenju, osim onih centralnih banaka. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od €STR (eurska kratkoročna kamatna stopa) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.
PODGORICA – Tokom
2022. godine u Crnoj Gori je registrovano 28 napada, prijetnji i pritisaka na novinare, dok je Uprava policije u istom periodu registrovala 21 napad, odnosno čak sedam slučajeva (ili 25%) nije prijavljeno policiji, podaci su iz baze Safejournalists.net.
Sedmi izvještaj ,,Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara 2022“ Sindikata medija Crne Gore (SMCG), prema riječima potpredsjednice SMCG i koautorke izvještaja Marijane Camović-Veličković, pokazuju da je tokom prošle godine došlo do promjene načina izvršenja napada, pa je prvi put registrovan slučaj iznude na štetu novinarke.
- Ogroman porast je u broju registrovanih verbalnih prijetnji, odnosno uznemiravanja. Najveći broj slučajeva iz ove kategorije desio se na protestima ili različitim protestnim skupovima – saopštila je ona.
Izvještaj navodi i da je povećan broj fizičkih napada na novinare i bilo ih je šest.
- Polovina od ukupnog broja odnosi se na dopisnicu dnevnika Vijesti Jadranku Ćetković, dok se preostala tri slučaja odnose na dopisnike Javnog servisa – podaci su izvještaja. Ističe se da se najveći broj prijetnji i napada na medijske institucije i organizacije odnosio se na napade na Gradsku televiziju. U ovoj kategoriji je povećan broj napada i ukupno je bilo pet registrovanih slučajeva prema Gradskoj televiziji, Danu i Radiju Antena M.
Camović-Veličković je podsjetila da su tokom prethodne godine stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika koje pred-
U bazi mreže Safe Journalists zabilježeno 28 napada na novinare u Crnoj Gori tokom prošle godine
viđaju strože kazne za napadače na novinare, te da je pet slučajeva napada kvalifikovano po tim izmjenama. – Njihovo usvajanje predstavljalo je svojevrsno ohrabrenje jer predviđa rigoroznije sankcije za napadače na zaposlene u medijima – kazala je ona. Istraživačica SMCG i koautorka izvještaja Bojana Konatar je saopštila da su plate zaposlenih u medijima i dalje uglavnom na nivou ili ispod prosječnih u državi.
Kao poseban problem istakla je to što se u privatnim medijima za isti posao ljudi različito plaćaju, te da je to primijećeno i kod dijela javnih emitera,
te da veliki broj medija u Crnoj Gori i dalje duguje poreze i doprinose za zarade zaposlenih, a mnogi od njih nalaze se u reprogramu duga.
Rad na crno i isplate dijela zarade ,,na ruke“, prekovremeni rad koji se često ne plaća, cenzura i samocenzura u dijelu medija, izborom samo poželjnih sagovornika i stavljanje na ,,crnu listu“ ostalih, te preopterećenost novinara su takođe neki od problema.
Ona je podsjetila da su dva reprezentativna sindikata u oblasti medija, SMCG i Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti zatražili od vlasnika medija i njihove or-
Godišnji izvještaj o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta
PODGORICA - Specijalno
državno tužilaštvo je prošle godine pokrenulo 12 finansijskih istraga, protiv 110 fizičkih i četiri pravna lica, navodi se u godišnjem izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.
Ističe se da je u oblasti oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom i imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nastavljeno sa pokretanjem finansijskih istraga koje bi trebalo da rezultiraju trajnim oduzimanjem imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
- U izvještajnoj godini, iz nadležnosti SDT pokrenute su finansijske istrage u 12 predmeta protiv 110 fizičkih i četiri pravna lica i naredba o proširenju finansijske istrage u jednom predmetu protiv sedam fizičkih lica - navodi se u izvještaju. Dodaje se da je SDT, radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i
mogućeg naknadnog oduzimanja imovinske koristi, Višem sudu u Podgorici podnijelo prijedlog za određivanje privremenih mjera obezbjeđenja zabrane raspolaganja i korišćenja pokretne i nepokretne imovine u pet predmeta.
SDT je predalo i tri prijedloga za privremenu obustavu izvršenja novčane transakcije.
U izvještaju piše da je iz nadležnosti Višeg državnog tužilaštva u Podgorici pokrenuto devet finansijskih istraga protiv 11 lica.
Tako je, kako se navodi, sa sedam finansijskih istraga iz ranijih godina, u radu bilo ukupno 16 finansijskih istraga protiv 24 lica.
U izvještaju se navodi da su prošle godine obustavljene finansijske istrage protiv četiri lica, a Viši sud u Podgorici je u jednom predmetu protiv jednog lica, odlučujući po zahtjevu državnog tužioca za trajno oduzimanje imovine
– 805 eura donio rješenje za trajno oduzimanje imovine.
– Na kraju izvještajne godine ostalo je u radu 11 finansijskih istraga protiv 19 lica – ističe se u izvještaju.
U izvještaju se, između ostalog, navodi da je prošle godine Državno tužilaštvo intenzivno preduzimalo aktivnosti na realizaciji mjera i zadataka koje su predviđene u akcionim planovima za pregovaračka poglavlja sedam, 23 i 24. Navodi se da su državni tužioci prošle godine, primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja, riješili predmete protiv 854 lica, od čega protiv 827 fizičkih lica, 21 pravnog lica i šest odgovornih u pravnim licima.
Po tom osnovu, kako se ističe, u humanitarne svrhe uplaćeno je 307,05 hiljada eura.
U izvještaju se navodi i da je na ime naknade štete oštećenom prošle godine uplaćeno 11,7 hiljada eura. R. P.
PODGORICA – Mnoštvo postupaka do sada je pokrenuto u Crnoj Gori na osnovu komunikacija
ostvarenih preko kriptovanih mobilnih uređaja sa Sky ecc aplikacijom, ali Specijalno državno tužilaštvo i advokati odbrane imaju oprečne stavove o tome da li se ona može koristiti kao dokaz pred sudom, dok i sami sudovi, za sada, nemaju jasno definisan stav o tom pitanju.
Specijalni državni tužilac Miroslav Turković kazao je prošle sedmice na panelu posvećenom toj dilemi, na Pravnom fakultetu u Podgorici, da su sva lica koja su procesuirana na osnovu Skya, odnosno njihove komunikacije, pažljivo analizirane kao i njihove radnje o kojima se govorilo u sadržini tih komunikacija onamo gdje je to bilo moguće i na taj način je potvrđena vjerodostojnost, odnosno autentičnost tih komunikacija.
predmetima. Postoje i mnogi drugi materijalni dokazi kojima je potvrđena sadržina tih komunikacija i na osnovu kojih SDT zauzima stanovište –kazao je on.
U vezi sa prisutnom dilemom da li je ipak samo riječ o operativnim podacima, Turković je odgovorio da je tačno da su određene komunikacije pribavljene kroz međunarodnu policijsku saradnju.
ganizacije Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) pregovore o novom granskom kolektivnom ugovoru za oblast medija. – U zajedničkom prijedlogu, dva sindikata zatražila su uvećanje zarada zaposlenima u medijima za 15 do 20 odsto te uvođenje zimnice i jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina rada u istom mediju – saopštila je ona.
Izvještaj ,,Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara“ dio je regionalnog istraživanja koje se u okviru mreže Safe Journalists sprovodi po istoj metodologiji u sedam država Zapadnog Balkana od 2016. godine. J. M.
PODGORICA: Sukob u Ulici Novaka Miloševa Očuh uhapšen nakon što je ranio pastorka ispred biračkog mjesta u Podgorici
PODGORICA - Ispred biračkog mjesta u Ulici Novaka Miloševa došlo je prvo do verbalnog sukoba između dva lica, a potom i do upotrebe noža na štetu jednog lica. Događaj nije povezan sa izbornim procesom, već je riječ o ranijem sukobu između članova porodice, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
–Naime, policija je na licu mjesta uhapsila S. B. (84) koji je nakon verbalnog sukoba, upotrebom noža nanio povredu svom pastorku D. I. (64), a koji je član biračkog odbora. Sa lica mjesta je izuzet nož – navodi se u saopštenju.
Oštećeni je prevezen u medicinsku ustanovu na ukazivanje ljekarske pomoći. U toku su dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje. R. P.
– Kada se sagledaju svi ti aspekti, logički i sadržina komunikacije, možete doći do zaključka da sva ona lica koja su procesuirana, a u kojim postupcima je kao jedan od ključnih dokaza korišćena sadržina komunikacija ostvarena posredstvom Sky aplikacije, imaju itekako značajan upliv u kriminalnu sferu – kazao je Turković. Na pitanje novinara Pobjede da li to znači da njihove radnje nijesu potkrijepljene drugim materijalnim dokazima, te da li se isključivo dekriptovana komunikacija dostavljena od evropskih partnera koristi kao dokaz u tim postupcima, Turković je kazao da je komunikacija ostvarena preko Skya dominantan dokaz.
– Nije to jedini dokaz u tim
– One su korišćene od tužioca i policije kao operativni podaci na osnovu kojih su formirani predmeti i na osnovu kojih su istrage usmjeravane u određenim pravcima – kazao je Turković.
Međutim, kako je objasnio, nakon toga se SDT obraćao nadležnim pravosudnim organima Francuske, jer su po njihovim naredbama ti podaci izuzeti.
– Dakle, pribavljali smo ih u formi koja se može koristiti kao dokaz u krivičnom postupku, a kroz postupak međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima – rekao je Turković.
Kako je naglasao, iako za sada nema prvostepenih presuda u predmetima gdje su Sky komunikacije korišćene kao dokaz, u fazi postupka koja prethodi glavnom pretresu –kontrola optužnice – gdje je isticano pitanje pravne valja-
PODGORICA – Povodom teksta ,,Radonjić u danilovgradskoj Komisiji za raspodjelu novca NVO“, koji je u Pobjedi objavljen u petak, reagovao je Mitar
Radonjić.
Pobjeda je objavila da je Radonjić, bivši rukovodilac skloništa za žrtve trgovine ljudima, pravosnažno osuđivan za nasilje nad maloljetnicima i samovlašće, prošle nedjelje imenovan za člana Komisije za raspodjelu sredstava nevla-
dinim organizacijama Opštine Danilovgrad te da je na javni poziv pristigao samo jedan prijedlog sa potpunom dokumentacijom i to NVO Mladi Danilovgrad, čiji je Radonjić osnivač. – Na samom početku želim da se zahvalim redakciji Pobjede
nosti tih komunikacija kao dokaza, sud je u odlukama koje je donosio zauzeo stanovište po kojem je očigledno da je takav dokaz zakonit.
Advokatica Bojana Franović nije saglasna sa ovakvim stavom tužioca Turkovića i rekla je da sud, iako je potvrdio optužnice, nigdje nije napisao da je Sky komunikacija pravno valjan dokaz.
– Sud je, po meni, napravio veliku grešku što to nije riješeno u startu, već je dozvoljeno da zatremo svaki postupak u kojem su dominantno dokazi iz Sky komunikacije. Sud je našao jednu solomonsku rečenicu koja parafrazirano glasi da ukoliko se ukaže potreba za provjerom autentičnosti i valjanosti, to će se raditi u glavnom pretresu. Dakle, ne postoji rečenica koja eksplicitno kaže – da jeste dokaz, već je to ostavljeno za glavni pretres, na koji način se šalje poruka da nam, možda, sad nije povoljan politički trenutak da rješavamo tako bitnu stvar u ranim fazama postupaka – kazala je ona. Turković je, međutim, citirao odluku vijeća iz drugog predmeta gdje je ono našlo da „se radi o pravno valjanom dokazu i nema mjesta njegovom izdvajanju“.
– Ovo je bilo po prigovoru odbrane koja je tražila u fazi kontrole optužnice da se ovaj
Tužilaštvo tvrdi da su komunikacije pribavljali u formi koja se može koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.
Advokati odbrane prigovaraju na zakonitost pribavljanja, način ekstrakovanja podataka, na autentičnost i mogućnost kontaminacije
dokaz izdvoji kao nezakonit – kazao je Turković citirajući odluku vijeća od 6. februara. Na to je Franović citirala odluku od 13. februara u kojoj se kaže da „sud smatra da u ovoj fazi postupka, kada se utvrđuju procesne pretpostavke za dalje vođenje postupka postoji dovoljno osnova da se navedeni dokaz koristi u ovoj fazi postupka, bez prejudiciranja konačne odluke o zakonitosti ovih dokaza koji
će biti predmet odlučivanja na glavnom pretresu“.
Bilo kako bilo, advokati odbrane svoje aktivnosti pred sudom fokusiraju na „napadanje“ Sky komunikacije kao dokaza. U tom dijelu se prigovara na zakonitost pribavljanja od strane organa u Francuskoj, način na koji su ekstrakovani podaci, da li je dokazna radnja koja je preduzimana u Francuskoj, pa i ako je zakonita u toj zemlji, može biti dokaz u Crnoj Gori i ako jeste, kojoj dokaznoj radnji u našem sistemu odgovara. Odbrana često prigovara i na autentičnost, odnosno mogućnost kontaminacije dokaza u smislu mijenjanja sadržine. Turković je mišljenja da Sky komunikacija apsolutno jeste dokaz, da je pribavljena na zakonit način od nadležnih organa Francuske, te da se zakonitost dokaza koji su pribavljeni putem međunarodne pomoći cijeni prema tome da li su oni zakoniti u zamoljenoj državi, a ne u državi koja je tražila pomoć.
– Ključno je da ti dokazi nijesu u suprotnosti sa osnovnim nacionalnim pravnim prin-
cipima i opšteprihvaćenim pravnim principima međunarodnog prava. To je stanovište tužilaštva i na njemu se insistira – kazao je Turković. Franović kaže da je najveći problem u cijeloj priči to što na sve argumente u odnosu na pravnu valjanost Sky komunikacije kao dokaza, a koje iznosi odbrana, iako je prošlo gotovo dvije godine, nikada nije odgovoreno.
– Prvi predmet u Crnoj Gori je bio svojevsrtan skandal. Tada je sudija Miroslav Bašović mog klijenta pustio na slobodu jer je tvrdio da ispred sebe nema pravno valjane dokaze – kazala je ona. Ona je podsjetila da je u tom slučaju postupajući tužilac za osnov za određivanje pritvora imao samo izvještaj Europola. Prema njenim riječima, u ugovoru sa tom policijskom organizacijom je precizirano da kada Europol odredi za koje namjene će se koristiti informacije koje dostave našim organima, ne smiju se upotrijebiti ni za kakve druge namjene.
– U tom izvještaju Europola naznačeno je da se može ko-
komunikacijama, poput onih protiv policijskih službenika Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Dejana Kneževića, tužioca Saše Čađenovića i bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, on kaže da ko god da je okrivljen, predmeti imaju svoj tok.
– Ti slučajevi su u različitim fazama. Neki su u fazi istrage. U nekima su podignute optužnice, neki u fazi izviđaja... Činjenice koje su važne za odlučivanje će se utvrditi, a konačno će o svemu odlučivati sud – rekao je on.
Advokatica Franović kaže da ono na šta sve vrijeme ukazuju zastupnici odbrane - zbog čega je problematična upotreba komunikacija sa Sky aplikacije na taj način, zapravo najviše dolaze do izražaja i imaju poseban značaj u ovakvim predmetima.
ristiti samo kao operativni podatak i samo za potrebe policije. Bilo je izričito naznačeno da se ne može koristiti pred pravosudnim organima Crne Gore i da se ne smije otkrivati pošiljalac informacija – rekla je Franović.
Prema njenim riječima, SDT je takav dokument bez ijednog drugog dokaza predalo sudiji za istragu i zahtijevalo određivanje pritvora.
– Dakle, predali smo ga sudu, otkrili pošiljaoca i uništili tu istragu za sva vremena – kazala je ona ističući da je tada trebalo stati uz sudiju Bašovića, a on je umjesto toga satanizovan i poslat u penziju.
Još uvijek ni u jednom nacionalnom pravnom sistemu u Evropi u predmetima gdje je komunikacija sa Sky aplikacije bila jedini dokaz, ne postoji pravosnažna presuda.
Za ovu činjenicu Turković kaže da se i sudovi u tim zemljama suočavaju sa istim taktikama odbrane čiji advokati osporavaju zakonitost pribavljanja
Sky komunikacije kao dokaza. O slučajevima koji su u Crnoj Gori najpoznatiji široj javnosti, a koji su zasnovani na Sky
Radonjića na tekst ,,Radonjić u danilovgradskoj Komisiji za raspodjelu novca NVO“
koja iz članka u članak pokazuje da je moj vjerni fan i moje rezultate na polju NVO sektora dodatno promoviše. Doduše, nerijetko omanete pa senzacionalistički objavite neistine, ali dobro, ko radi taj i griješi, pa Vam opraštam – napisao je Radonjić u reagovanju.
On je potvrdio da je član Komisije za raspodjelu novca NVO sektoru u Danilovgradu te da to nije nikakva novina, već je to bio i prethodne dvije godine, i za, kako je istakao, „vrijeme mandata nalogodavaca članaka protiv mene, pa ne bi bilo zgoreg da ste i to po-
menuli, eto čisto istine radi“. - Isto kao što sam za vrijeme vlasti tih istih nalogodavaca bio član 6 radnih tijela koje je formirala Vlada Crne Gore, ali izgleda da pamćenje nalogodavaca iščezava za period prije 30. avgusta 2020. godine, ali, srećom, ja ne patim
od demencije i pamtim šta je bilo prije a i poslije 30. avgusta 2020. Elem, u svijetlu jako divne saradnje sa Pobjedom, podijeliću sa Vama i sa crnogorskom javnošću jedan zločin koji sam počinio još u trećem razredu osnovne škole i to činim ekskluzivno za
Vaš list jer ste pokazali zaista krajnju privrženost meni i mom radu - u trećem razredu osnovne škole sam čak 2 puta obrisao tablu u vrijeme kad nisam bio redar i vjerujem da bi neka od NVO koje godinama pokušavaju da mi ,,nakače“ nepostojeća dje -
– Zato što su to isuviše važni predmeti i veoma ozbiljne optužbe da bismo imali ovoliko pitanja „kako i zašto“. Baš zbog toga o kakvim se predmetima radi, moralo se drugačije odnositi prema argumentima odbrane da Sky komunikacija ne može biti dokaz u postupku i da se prije godinu i po dana, kada je bio prvi predmet takve prirode, moralo drugačije odrediti –kazala je ona.
Franović smatra da bi to bila veća usluga tužilaštvu, nego da se optužnice potvrđuju, pa da se na glavnom pretresu utvrđuje zakonitost dokaza.
- To zato što bi se tužilaštvo ponašalo na drugi način, a smatram da imaju kapacitete. Ovako im je sud učinio medvjeđu uslugu, jer im dozvoljava da u postupak uđu nespremni – kazala je Franović. Pravosudni i policijski organi Belgije, Francuske i Holandije su u bliskoj saradnji uspjeli da još početkom 2021. godine organizuju odlučne napore da blokiraju dalju upotrebu ovih šifrovanih komunikacija, koje su predstavljale potpuno nezavisan tehnološki ekosistem u odnosu na „normalne“ provajdere telekomunikacionih usluga, a koje su masovno koristile organizovane kriminalne grupe visokog profila. Uspješnim dekodovanjem enkripcije Skya, pribavljene informacije su obezbijedile uvid u kriminalne aktivnosti u različitim državama Evropske unije, ali i drugim državama, poput Crne Gore i drugih zemalja regiona. D. MIHAILOVIĆ
la trebala ovo moje brisanje table kad nisam bio redar da prijavi jer se zaista radi o izuzetno velikom zločinu i alarmu za državu, a i za pojedine skupštinske odbore, ali eto, zahvaljujući Pobjedi, sam teret tog brisanja table kad nisam bio redar skinuo sa svoje duše – napisao je Radonjić u svom reagovanju. D. R. (Odgovor novinarke u narednom broju)
bez ijedne prvostepene presude u predmetima gdje je kriptovana komunikacija dominantan dokazMiroslav Turković
Neprijatelj ne prestaje da juriša na grad Bahmut, pokušavajući da ga stavi pod potpunu kontrolu. Tokom proteklog dana, naši branioci su odbijali neprijateljske napade u reonu naselja Bogdanovka i Predtečino - navedeno je u izvještaju sa fronta
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uveo je sankcije prema 33 ruska državljanina i 225 kompanija, navodi se u ukazu koji je objavljen na sajtu predsjednika. Kako se navodi, desetogodišnje sankcije uključuju zamrzavanje imovine, zabranu trgovine i ukidanje licenci, javlja TAS. Zelenski je, između ostalog, uveo sankcije protiv poslanika iz samoproglašene Luganske narodne republike (LNR), Zaporoške i Hersonske oblasti u gornjem domu ruskog parlamenta, Savjetu Federacije, prenosi Tanjug. Protiv poslanice iz samoproglašene Donjecke narodne republike (DNR), Natalije Nikonorove, koja je ranije bila ministarka spoljnih poslova DNR, Ukrajina je već ranije uvela sankcije. Zelenski je uveo sankcije i bivšem predsjedniku ukrajinskog proizvođača avionskih motora ,,Motor Sich“ Vjačeslavu
Boguslajevu
KIJEV - Najmanje šest civila je poginulo, a osam povrijeđeno juče ujutro u ruskom granatiranju Konstantinovke na istoku Ukrajine, saopštio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak
Jermak je naveo da je u granatiranju oštećeno 16 stambenih zgrada, osam privatnih kuća, kao i vrtić i upravna zgrada, prenosi Tanjug.
- Rusi su izvršili masovno granatiranje grada Konstantinovka - napisao je Jermak na Telegramu.
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Zelenskog, objavio je kako su najmanje tri civila ubijena, a šest ih je ranjeno u ruskom granatiranju Kostantinivke u Donjeckoj oblasti.
Riječ je o gradu od oko 70.000 ljudi, koji je udaljen oko 20 kilometara od Bahmuta. Jermak je dodao da su u ,,masovnom granatiranju“ takođe oštećeni stambeni blokovi u gradu. Glavni komandant ukrajinske vojske Valerij Zalužni objavio je video na kojem se vidi kako njegovi vojnici koriste haubicu L119 britanske proizvodnje za uništavanje ruske vojne opreme.
Britanci tvrde da su Rusi dosad imali ukupno do 200.000 žrtava. Iako se to u procjeni ne navodi, vjerovatno je da se procjena britanskog ministarstva unutrašnjih poslova odnosi na sve žrtve – ubijene, ranjene i nestale.
Britanci kažu da Rusi imaju velikih problema sa moralom svojih trupa, pa tako imaju i sve više problema sa stvarima nevezanim direktno za rat, uključujući incidente povezane sa konzumacijom alkohola, koji su imali smrtni ishod.
Evropska unija će se ,,suprotstaviti bilo kakvoj zloupotrebi“
Rusije dok tokom aprila predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj – Dolazak Rusije na mjesto predsjednika Savjeta bezbjednosti UN vrijedan je prvoaprilske šale. Uprkos tome što je stalna članica Savjeta bezbjednosti, Rusija nastavlja da krši samu suštinu pravnog okvira UN – rekao je Borelj. Rusija je u subotu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN za cio april, a Moskva je najavila da će nje-
- Naše artiljerijske snage koristile su britansku haubicu L119 za izvršenje borbenih zadataka. Uništile su neprijateljski SPG-9 (protivtenkovski top sovjetske proizvodnje) i njegovu municiju, te oštetile neprijateljski minobacač 2B9 vasilek- napisao je Zalužni.
Ruske snage su tokom protekla 24 časa nastavile ofan-
Masovne demonstracije u Izraelu
nu delegaciju predvoditi ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov Prvi sastanak Savjeta bezbjed-
zivu na avdejevskom, bahmutskom, marijinskom i limanskom pravcu, gdje su ukrajinski vojnici odbili više od 70 napada, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
– Neprijatelj ne prestaje da juriša na grad Bahmut, pokušavajući da ga stavi pod potpunu kontrolu. Tokom proteklog
nosti pod ruskim predsjedavanjem trebalo bi da bude održan sjutra, ali će to biti samo uobičajeni razgovori iza
dana, naši branioci su odbijali neprijateljske napade u reonu naselja Bogdanovka i Predtečino - navedeno je u izvještaju sa fronta.
Najžešće borbe i dalje se vode kod Bahmuta. Ukrajinski zvaničnici tvrde da su ruske snage tokom jučerašnjeg dana granatirale Hersonsku oblast, te da je jedna osoba stradala.
Više od 450 hiljada ljudi protestovalo protiv reforme pravosuđa
TEL AVIV - Više od 450 hiljada ljudi protestovalo je u Izraelu u subotu zbog kontroverznog plana reforme pravosuđa nove vlade premijera Benjamina Netanjahua
Centralni protest održan je u Tel Avivu, gdje se okupilo više od 230 hiljada ljudi, a protestovalo se na ukupno 150 lokacija, uprkos početku pregovora sa opozicijom o kom-
promisnom rješenju, javili su izraelski mediji.
Netanjahu je u ponedjeljak, pod pritiskom masovnih protesta i kritika iz inostranstva, zaustavio zakonodavni pro-
ces reformi kako bi omogućio da se pregovara posredstvom predsjednika Izraela
Isaka Hercoga Organizatori protesta, zabrinuti da bi na osnovu pla-
zatvorenih vrata o programu rada za mjesec.
Poslije toga, kao i obično, mora da uslijedi konferencija za novinare novog predsjedavajućeg, ruskog ambasadora Vasilija Nebenzije Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u subotu pozvao na „reformu globalnih institucija, uključujući Savjet bezbjednosti UN“.
- Teroristička država mora biti spriječena da uništi svijet. Teroristi moraju da izgube, moraju da budu odgovorni za teror i ne bi trebalo nigdje da predsjedavaju - ocijenio je Zelenski.
Sa druge strane, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je povećanu proizvodnju naoružanja za njihove snage. Počela je i proljećna regrutacija novih vojnika u Rusiji.
Ukrajina je uputila žestoke kritike zbog ruskog preuzimanja predsjedavanja Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) 1. aprila, prenijela je AFP.
na vladajuća koalicija mogla brzo da dobije kontrolu nad postavljenjem sudija, najavili su da će protesti biti nastavljeni dok se u potpunosti ne odustane od reforme, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Lider opozicije Jair Lapid je poslao pregovarače na razgovore o kompromisnom paketu reformi.
Lapid sumnja da je Netanjahuovo suspendovanje zakonodavnog procesa na mje-
- Dok je Rusija pretrpjela do 200.000 žrtava od početka invazije na Ukrajinu, značajna manjina njih bila je uzrokovana neborbenim uzrocima - navode britanski izvori.
Rusija će imati kontrolu nad dnevnim redom Savjeta bezbjednosti mjesec dana, prvi put od februara 2022. kada je izvršila invaziju na Ukrajinu. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba nazvao je rusko preuzimanje predsjednika ,,šamarom u lice međunarodnoj zajednici“. Kuleba je pozvao druge članice Savjeta bezbjednosti UN da spriječe Moskvu da zloupotrijebi svoje predsjedništvo.
Volstrit žurnal ponovio je zahtjev za momentalno oslobađanje svog dopisnika u Moskvi Evana Gerškoviča, koga je ruska Federalna služba bezbjednosti uhapsila zbog sumnje za špijunažu. - Evanov slučaj predstavlja žestok napad na slobodu štampe i trebalo bi da izazove gnjev kod svih slobodnih ljudi i vlada širom svijeta - naveo je Volstrit žurnal na Tviteru. Novinar je uhapšen u Jekaterinburgu, a mogao bi da dobije kaznu do 20 godina zatvora.
sec samo taktika odlaganja. Desetine demonstranata je u subotu dva puta blokiralo saobraćaj na auto-putu Ajalon u Tel Avivu, a policija ih je rastjerivala vodenim topovima. Uhapšeno je troje ljudi koji su nosili biber sprej, nož i metalne boksere, pod sumnjom da su krenuli da napadnu demonstrante.
Protesti su održani dva dana poslije demonstracija desničara u znak podrške reformi.
Osim akademske, Malog prate i finansijske i nasilničke afere od kojih je najpoznatija rušenje Hercegovačke ulice, kada je jedan čovjek umro, zbog gradnje Beograda na vodi, prijava za porodično nasilje, porijeklo 24 apartmana u Bugarskoj...
BEOGRAD - Uprkos odluci Beogradskog univerziteta da se neetički ponaša zbog plagiranog doktorata, Siniša Mali i dalje vodi finansije tako što se Srbija samo zadužuje – 33,3 milijarde evra je javni dug bio u decembru prošle godine, a 2012. duplo manji. „Veliki uspjeh Srbije na tržištu kapitala“, rekao je Mali za posljednji kredit od 1,75 milijardi dolara.
Osim akademske, Malog prate i finansijske i nasilničke afere od kojih je najpoznatija rušenje Hercegovačke ulice, kada je jedan čovjek umro, zbog gradnje Beograda na vodi, prijava za porodično nasilje, porijeklo 24 apartmana u Bugarskoj...
Lažni doktor nauka
Uporan je Mali u odbrani dokazanog plagijata, ali uporan je i Univerzitet jer cio slučaj traje još od 2014. godine baš u momentu kada je Mali bio gradonačelnik Beograda.
Senat Beogradskog univerziteta – Odbor za etiku, proglasio je njegovu doktorsku disertaciju za plagijat, jer je ustanovljeno da je više od trećine rada prepisao a nije naveo izvore. Mali tvrdi da rad nije prepisao već da se radi o „politički motivisanoj hajci na njega“ i zato se dva pu-
ta žalio Upravnom sudu koji je iz proceduralnih razloga predmet vraćao BU na ponovno odlučivanje.
– Suština je beskrajni ego Siniše Malog koji ne može da podnese činjenicu da je uhvaćen u neakademskom ponašanju. Mali sada koristi atribute sile kao ministar finansija da maltretira fakultete Beogradskog univerziteta – rekao je prof. dr Ratko Ristić, prorektor BU, nakon što je Upravni sud 21. marta ustanovio da je opet
Govoreći o njegovim mutnim radnjama, bivša supruga Marija je 2017. godine u intervjuu „Kriku“ navela da je on primoravao na laži. Radi se o 95 hiljada evra stečenim od 2013. do 2016. godine za koje Mali nije imao pokriće, a koje su dospjele u javnost. Onda je primorao Mariju da kaže da je te pare našla nakon smrti svog oca. Svjedočila je i o nekoliko nekretnina koje su bile na ime Malog, ali i one koje nijesu bile na njegovo ime a za koje su plaćali račune, ali sve bez odgovora pravosuđa
Saopštenje kosovske policije
prekršena procedura u odlučivanju.
Mali je doktorat stekao na Fakultetu organizacionih nauka 2013. godine, ali je godinu dana kasnije prof. dr Raša Karapandža uz detaljnu analizu svake stranice obilježio šta je sve Mali prepisao: „Na svakoj stranici postoji određeni procenat neoriginalnog teksta,... a Mali je prepisao čak 33 odsto teksta“, naveo je Karapandža u autorskom tekstu za sajt „Peščanik“. Pošto se BU godinama nije izjašnjavao o tvrdnji da je disertacija plagijat, studenti su novembra 2019. godine blokirali Rektorat nekoliko dana i tražili da se BU izjasni. Tek tada se oglasio Odbor za etiku i potvrdio da je doktorat plagijat, a rad mu je poništen godinu dana kasnije. Cio slučaj sa procedurom, na kojoj insistira Upravni sud, oko plagiranog doktorata može da traje dok je SNS na vlasti - ali BU je u januaru saopštio
da „plagijat ne zastarijeva“. Mali je u međuvremenu saopštio da radi novi doktorat iz ekonomskih nauka na Tehničkom univerzitetu u Košicama u Slovačkoj.
SavamaLa – Beograd na vodi Najveća afera u kojoj je Mali učestvovao je Savamala, nezakonito rušenje objekata u Hercegovačkoj ulici 24. i 25. aprila 2016. godine - da bi počeo da se zida Beograd na vodi: prilikom intervencije ljudi sa fantomkama jedan čuvar je umro, ali za njegovu smrt kao ni za sve što je pratilo noćno rušenje te ulice niko nije odgovarao.
– To su uradili kompletni idioti – rekao je Vučić i za krivce označio najviše rukovodioce Beograda, gradonačelnik je bio Mali. Vučić je kasnije minimizirao ovu aferu tvrdeći da se radi o tri bespravno podignute barake - uz konstataciju da oni koji protestuju „že-
KOSOVSKA MITROVICA
- Kosovska policija je saopštila da su njeni pripadnici napadnuti eksplozivnom napravom, za koju se pretpostavlja da je šok bomba, u noći između subote i neđelje u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice. Napad se, navodno, desio dva
sata poslije ponoći kod Tehničkog centra za kontrolu vozila, a sumnja se da je na patrolu policije bačena šok bomba, navode iz KP.
Na licu mjesta je izvršen uviđaj, o predmetu je obaviješten tužilac, a slučaj se tretira kao napad na službeno lice, navodi se u saopštenju.
- Uprkos ovakvim djelima određenih kriminalnih pojedinaca ili grupa, policija Kosova ostaje posvećena realizaciji svojih zakonskih obaveza i ovlašćenja u funkciji održavanja reda, obezbjeđivanja bezbjednosti građana bez obzira na razlike, i hapšenja i privođenja osumnjičenih što je pri-
je moguće - navodi se u saopštenju policije. Prethodnih dana zabilježeno je više slučajeva paljenja vozila sa RKS tablicama na sjeveru Kosova. Kosovska policija je zbog podmetanja požara uhapsila Srbina M. B. (36), što je izazvalo nove tenzije između Beograda i Prištine.
le da sruše njega“. Demonstranti pod imenom „Ne davimo Beograd - žuta patkica“ tražili su da se saopšti istina i odgovaraju počinioci i da Mali podnese ostavku, ali bez uspjeha.
Ljudi sa fantomkama na glavama su maltretirali i vezivali građane da bi nekoliko magacina i kuća bilo porušeno. Policija se nije odazvala na pozive za pomoć. Ministar policije je bio Nebojša Stefanović i sve je zataškano. Odgovarao je samo policajac Goran Stamenković koji je te noći bio šef smjene beogradske policije - priznao je krivicu Višem sudu i osuđen je uslovno jer nije reagovao na prijave građana i nije poslao policiju.
O toj aferi govorio je i tadašnji ombudsman Saša Janković rekavši da je policija odbila da izađe na teren po pozivu i da je takvo naređenje stiglo sa vrha. Janković je zatim mjesecima provlačen kroz tabloidno blato insinuacijama da je kriv za smrt svog druga koji je izvršio samoubistvo u studentskim danima.
O tome kako su maltretirani, svjedoci su pod imenom i prezimenom govorili: da su ih osobe sa fantomkama pretresale, izvlačile iz automobila, uzimale mobilne telefone, tjerale ih da drže ruke uvis i raširene noge i kada su kamioni i bageri za rušenje ušli u Savamalu pustili su ih.
Dvije godine kasnije Mali je nagrađen - postao je ministar finansija, a premijerka Ana Brnabić, pored ostalog, rekla je da je Mali „timski igrač koji ima uspjeh u rješavanju finansijskih i razvojnih problema Beograda“.
iStina niJe PožeLJna
Ono što je tih dana svjedočila Marija Mali, supruga Siniše
Malog, nije zanimalo pravosudne organe. U intervjuu za portal „Krik“ Marija je prepričala razgovor sa Sinišom: – Imao sam problem, neki nijesu htjeli da se isele, organizovao sam akciju raščišćavanja, došli su ljudi usred noći, malo nešto su polupali. Ništa strašno nijesam uradio, ali eto sve sam ja uradio, sve sam ja organizovao, izveo sam celu akciju. Kasnije je Marija izgubila starateljstvo nad njihovo troje dece, ostala je bez posla.... Malog je godinu dana prije rušenja u Savamaloj prijavljivala za porodično nasilje bez uspjeha. On joj je tada rekao da ne podnosi prijave „da će je uništiti i da će joj uzeti djecu“.
novaC BeZ PoriJekLa Ime Malog prvi put se vezuje za aferu da posjeduje 24 apartmana u Bugarskoj na moru i da ih je kupio 2012. i 2013. godine kada je bio savjetnik prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića. Mali je tvrdio da potpis na tim ugovorima nije njegov, angažovan je bio i grafolog koji je utvrdio da su potpisi Malog falsifikat i sve je zataškano. Kasnije su Pandorini papiri potvrdili da je bio vlasnik pomenutih apartmana i da ih je prodao. Govoreći o njegovim mutnim radnjama, bivša supruga Marija je 2017. godine u intervjuu „Kriku“ navela da je on primoravao na laži. Radi se o 95 hiljada evra stečenim od 2013. do 2016. godine za koje Mali nije imao pokriće, a koje su dospjele u javnost. Onda je primorao Mariju da kaže da je te pare našla nakon smrti svog oca. Svjedočila je i o nekoliko nekretnina koje su bile na ime Malog, ali i one koje nijesu bile na njegovo ime a za koje su plaćali račune, ali sve bez odgovora pravosuđa. violeta CveJiĆ
PODGORICA – Iako je Granski kolektivni ugovor za kulturu, odnosno njegove izmjene, trebalo da donese benefite zaposlenim u ovoj oblasti, izazvao je ogromno nezadovoljstvo umjetničkog sektora čije je povećanje zarada umjesto 25 smanjeno na 3,5 odsto. Zbog toga, ova umjetnička grupa održala je štrajk upozorenja, a ako se ove odredbe ne promijene, kulturni život u Crnoj Gori uskoro bi mogao da stane.
Umjetnički sektor ne spori povećanja ostalim zaposlenim u kulturi predviđena GPU, međutim, kako su više puta naveli, traže jednak tretman za sve.
SOLIDARNOST
U borbi za izmjene GKU, najsolidarniji su glumci i muzičari.
To je, kako je za Pobjedu kazao predsjednik Udruženja glumaca Vukan Pejović, zbog toga što glumci, možda i zbog prirode profesije, pokrivaju najviše medijskog prostora.
- To ne znači da smo više ili manje ujedinjeni od bilo kog drugog. Članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra i Sindikata muzičkog centra Crne Gore su takođe jako ujedinjeni, kao i svi ostali koji su stali iza naše inicijative. Svakim danom dobijamo sve više i više podrške od institucija, udruženja i pojedinaca. Svako doprinosi najviše što u tom trenutku može. Ovaj GKU ne utiče direktno na umjetnike koji nijesu zaposleni u institucijama, što ne znači da treba da zanemaruju taj problem. Upravo to zanemarivanje nas je dovelo u ovu situaciju – rekao je on. Možda će u skorijoj budućnosti postati član neke institucije i u tom trenutku se susresti sa ovim problemom.
- Možda nemaju tih planova. U tom slučaju bi trebali pokazati solidarnost. Svjedočimo ovih dana koliko je solidarnost važna, jer na kraju krajeva ne radi se ovdje samo o GKU, već o borbi za kulturu koja može biti uspješna samo ujedinjavanjem svih radnika u kulturi i međusobnom solidarnošću. Ne treba čekati problem da dođe ispred naših vrata, nego ga rješavati što prije – kazao je Pejović. Od svih pogođenih profesija, prema riječima klarinetiste Petra Garića, glumci i orkestarski muzičari su umjetnici koji su navikli da rade u grupama tj. ansamblima, tako da vjeruje da ih je taj kolektivni duh zbližio u datoj situaciji.
- S druge strane, mi smo najbrojnija grupa umjetnika zapošljenih u kulturi, iako glumaca (u svim teatarskim institucijama u zemlji) i muzičara Crnogorskog simfonijskog orkestra zajedno ima otprilike koliko jedna Zagrebačka filharmonija ima muzičara. U odnosu na skoro 2.000 radnika u kulturi u Crnoj Gori, to je jako mali broj i neophodno je da sarađujemo i da se podržavamo – rekao je on.
Podrška koju su muzičari dobili od menadžmenta, ali i od administrativnog i stručnog sektora, Muzičkog centra Crne Gore, je-
PEJOVIĆ: Nadam se da nećemo trebati da postavljamo bilo koje rokove, već da će Ministarstvo kulture i medija održati obećanje
GARIĆ: Problem je u snižavanju, da ne kažem ponižavanju, umjetničkog statusa a samim tim i kredibiliteta i moći umjetnosti
KOPRIVICA: Podržavanje zahtjeva umjetnika u protestima ne znači i kolektivno učešće u eventualnom štrajku
SUBOTIĆ: Pozdravljam najavljene korekcije koeficijenata, a u skladu s nespornom ulogom i značajem umjetnika
ljam najavljene korekcije koeficijenata, a u skladu s nespornom ulogom i značajem umjetnika, te specifičnošću njihovog poziva – kazao je Subotić.
ISTRAJNOST
Umjetnici će, saglasni su Pejović i Garić, biti istrajni u zahtjevima.
ste apsolutna i ponosni su na to.
- Kod nas stvari funkcionišu po jasnoj logici raspodjele obaveza i niko ne sumnja u ozbiljnost i kompleksnost svakog pojedinačnog radnog mjesta. Proizvod koji nudimo na svakom koncertu, rezultat je napornog i predanog rada svih zapošljenih – ocijenio je Garić.
PODRŠKA
Gradsko pozorište je kuća čiji su svi sektori stali uz umjetnike. Kako je objasnio direktor ove ustanove Stevan Koprivica, to je kuća gdje su svi zaposleni neposredno i tijesno upućeni jedni na druge i bilo je za očekivati da svi sektori podrže umjetnički sektor.
- To je etičko, ali i profesionalno pitanje. Jedni bez drugih ne možemo, pozorište je kolektivan
čin i nefunkcionisanje jedne karike znači i nepostojanje predstave kao krajnjeg proizvoda.
Da se razmijemo, podržavanje zahtjeva umjetnika u protestima ne znači i kolektivno učešće u eventualnom štajku, jer u tom slučaju druge službe moraju da rade sijaset poslova u cilju odražavanja života pozorišta, a i realno je da se dio zaposlenih ne može odreći mjesečnih primanja koja ionako nijesu visoka. Solidarnost postoji, nemimovna je, ali postoji i ono što zovemo elementarnom egzistencijom koja ni u kom slučaju ne smije biti ugrožena – ispričao je Koprivica. Koeficijnti GKU, kako je ocijenio Koprivica, su pravljeni po nekom birokratskom automatizmu, inerciji i, ono što je najvažnije i najgore, potpunim
nepoznavanjem strukture i suštine pozorišnih institucija. - Od strane vlasti i od strane Sindikata, podjednako. Primijetićete da među predstavnicima zaposlenih u kulturi nije bilo glumaca, dramaturga, reditelja. Ima tu i krivice i nadobudnosti samih umjetnika koji su negdje prezirali sinidikalno organizovanje, pa je sada „đavo došao po svoje“. Kod nas u pozorištu je tek pod uticajem ove nove incidentalnosti došlo do reanimacije sindikalnog djelovanja – objasnio je on.
Izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture, prema riječima direktora Kraljevskog pozorišta Zetski dom Ilije Subotića, svakako su za pohvalu i podršku.
- To vidim kao adekvatan odgovor nadležnih, prije svega
Ministarstva kulture i medija i Sindikata kulture Crne Gore, na određene negativne efekte koje aktuelno povećanje cijena ostavlja na životni standard naših građana, pa i na zaposlene u kulturi. U tom kontekstu, smatram da će povećanje koeficijenata, odnosno zarada u kulturi u određenoj mjeri doprinijeti poboljšanju položaja i statusa zaposlenih u ovoj oblasti od javnog interesa – rekao je on.
Ali, GKU, bi trebalo da je jednak za sve.
- Međutim, što se tiče koeficijenata opredijeljenih pripadnicima umjetničkog sektora, mišljenja sam da su i zaposleni u tom sektoru morali biti tretirani na isti način kao i svi drugi obuhvaćeni izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora. Iz tih razloga, pozdrav-
- Naravno da ćemo istrajati. Postoji alternativno rješenje na koje bismo pristali. Povećanje od 30% odsto. Nadam se da nećemo trebati da postavljamo bilo koje rokove, već da će Ministarsvo kulture i medija održati obećanje i organizovati sjednicu Odbora u najkraćem mogućem roku – rekao je Pejović. Ovdje se, smatra Garić, ne radi samo o ovom trenutku i ne radi se prosto o nekoj količini novca. - Problem je u snižavanju, da ne kažem ponižavanju, umjetničkog statusa a samim tim i kredibiliteta i moći umjetnosti i umjetničkog izraza i onoga što je njena svrha i cilj. Iako dobar dio ljudi koji odlučuju o ovome i/ili lobiraju za ovakvo rješenje nijesu svjesni mogućih posljedica, dužni smo ukazati na to i pozvati se na neophodnost kvalitetnog kulturnog sadržaja koji danas nije moguće imati bez adekvatnih uslova. Kompromis je tema o kojoj će se razgovarati kada umjetnici budu imali pravedan broj mjesta za pregovaračkim stolom u donošenju ovakvih odluka – rekao je on.
Kada je u pitanju status glumaca u Gradskom pozorišu i Zetskom domu, kako su objasnili direktori, prilično je ujednačen. - Kod nas još uvijek nije napravljena kategorizacija glumaca, uprkos insistiranju uprave da glumci dostave kompletne CV na osnovu kojih se pravi kategorizacija. Predviđene su startna, da ne kažem nulta grupa za tek primljene ili skoro primlje-
ne glumce, druga i prva grupa, a o statusu prvaka odlučuje Ministarstvo kulture. Znajući za ažurnost trenutnog ministarstva, strijepim za naše buduće prvake i bojim se da će taj status dočekati u penziji. Glumačke plate kreću se između 700 i 800 eura, zavisno od staža, a svi za sada imaju istu startnu osnovu – objasnio je Koprivica.
Kada je riječ o zaradama glumaca u Zetskom domu, izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora došlo je do uvećanja koeficijenta sa 8.8 na 9.1, tako da je prosječna neto zarada prije uvećanja iznosila 742,21, dok sada iznosi 763,35 eura.
- Pojedinačna zarada varira u odnosu na zakonske i mogućnosti Granskog kolektivnog ugovora (nivo kvalifikacije obrazovanja, minuli rad i sl). Kraljevsko pozorište Zetski dom je krajem 2020. godine formiralo glumački ansambl nakon gotovo sedam decenija, koji čini petoro diplomiranih dramskih umjetnika mlađe i srednje generacije. Kada se ispune uslovi za sticanje statusa prvaka, to pitanje će biti tretirano u skladu sa standardima koji taj status podrazumijeva – kazao je Subotić.
PROBLEMI
Ovaj GKU, kako je rekao Pejović, jedna je od slika i prilika položaja glumaca u Crnoj Gori.
- Svako pozorište se suočava sa problemima. Kraljevsko pozorište Zetski dom je prije više od 100 godina imalo ansambl A i ansambl B. Danas ima ansambl od pet članova koji nemaju ugovore za stalno. Što se dešava sa prvobitnom najavom da će se ansambl u toku prethodne godine proširiti za još pet članova? Gradsko pozorište Podgorica i dalje nema svoju zgradu, već radi u prostorijama sale za vjenčanje i KIC-a ,,Budo Tomović“, koji su jako neuslovni. Crnogorsko narodno pozorište ruše i jure lopatama radnici gigantskih preduzetnika, dok ingerencije nadležnih organa ne idu dalje od kazne od 2.000 eura, što je za takve preduzetnike sitniš. Nikšićko pozorište ne igra predstavu za Svjetski dan pozorišta, 27. mart? Centar za kulturu Tivat mora da se bori svim silama da bi sačuvao najljepšu scenu u Crnoj Gori od rušenja?
Mislim da jedan transparent sa protesta takođe dobro oslikava stanje glumaca u našem društvu – Svugdje u svijetu gospodo glumci, a kod nas nepunih
3.5 odsto – rekao je on.
Status muzičara koji se bave umjetničkom muzikom u Crnoj Gori, kao i u većini zemalja ovog tipa, smatra Garić, tradicionalno je ugrožen.
- Prvi problem je kadar do ko-
Ako imamo u vidu značaj pozorišnih institucija i pozorišne djelatnosti uopšte, te njen zakonom ustanovljen status djelatnosti od javnog interesa, nesporno je, smatra Ilija Subotić, da bi štrajk u ovoj oblasti imao velike negativne posljedice.
- Ne samo na položaj umjetnika, ili zadovoljavanje kulturnih potreba i navika naših građana, već i na razvoj savremene kulture u cjelini. Pritom, imam u vidu činjenicu da pripadnici umjetničkog sektora nijesu vezani samo za pozorište, već i za film, muzičko-scenske programe, festivale, ali i mnogobrojne druge aktivnosti. Stoga je jasno da bi najavljeni štrajk umjetnika paralisao ne samo rad pozorišta već i sektor kulturno-umjetničkog stvaralaštva u cjelini – kazao je on.
U ovom trenutku, Stevan Koprivica mišljenja je da do štrajka neće doći jer su glumci ušli u sindikalnu reorganizaciju i svoja prava ostvarivaće permanetnom borbom u okviru postojećeg ili nekog drugog, čak i novog, sindikata. - S druge strane, trenutni premijer je fakultatitvno i ovlaš obećao nekakvo rješenje, pa će oni, vjerovatno, i sa te strane očekivati neku „providencu“. Ne bih se o tome izjašnjavao. Eventualni štrajk zaustavio bi igranje postojećih predstava i izlazak premijera, učešće na brojnim ljetnim festivalima, a ukoliko bi se pridružile i druge umjetničke oblasti, cijeli kulturni život zemlje bi stao. Naravno, uvijek će postojati ,,štrajk breheri“ koji će dočekati svoja tri minuta da zaigraju i zasviraju, ali, to ništa ne mijenja na stvari. Ali, kako sada stvari stoje i u kakvom se limbu nalazimo, čini mi se, nikoga ne bi posebno pogodilo nepostojanje kulurnih manifestacija i svelo bi se na političke poštapalice i međusobno optuživanje ovih i onih, dok se štrajk ne bi samougasio jer ne može vječno da traje. Vjerovatno će se naći neki kompomis, konstruktivni ili truli, vidjećemo – kazao je Koprvica.
jeg je jako teško doći. Da biste obrazovali jednog člana simfonijskog orkestra, potrebno je mnogo godina, rada i novca. To svakako podrazumijeva dobro organizovan i dobro povezan muzički obrazovni sistem a neke, za orkestar esencijalne, kadrove mi ni ne proizvodimo u našoj zemlji tako da smo dužni da ponudimo dobre uslove kako bismo privukli ljude da se presele u Crnu Goru i rade sa nama – rekao je on.
Jedan od najvećih problema i jeste status muzičara koji obavljaju elitni posao u svojoj struci i koji bi morali biti heroji svojih mlađih kolega.
- Malo je ljudi koji se rode sa preduslovom za bavljenje ovim poslom i naša je sveta dužnost da im obezbijedimo da nesmetano razviju svoj talenat i da se bez bojazni za egzistenciju prepuste cjeloživotnom radu na sebi i otkrivanju dubina i širina umjetnosti. U protivnom, počećemo da se pitamo da li nam išta, zaista, treba osim kladionica, benzinskih pumpi i pekara –kazao je Garić.
Problemi umjetnika u Crnoj Gori su, smatraju naši sagovornici, taloženi. Kako je Pejović rekao, na njih su i ranije ukazivali.
- I uvjek ćemo ukazivati. Taloženi jesu, zbog naše nemogućnosti da se bavimo Sindikatom zbog prioritetnog stvaralaštva, koje zahtijeva ogromno odricanje i požrtvovanost. Ali udruženim snagama, siguran sam da ćemo uspjeti da pružimo adekvatno učešće i napravimo promjenu.
To dugujemo prethodnim velikanima, perspektivi budućih generacija i nama samima – rekao je on.
Problema je dosta, cijeni i Garić, ali u bavljenju umjetničkim poslovima, entuzijazam je ogroman i konstantan pokretač koji, dok ga ima, prevazilazi mnoge prepreke.
- Naš orkestar, u ovom obliku,
Udruženje crnogorskih pisaca za djecu i mlade odabralo najbolje knjige u prethodnoj godini
PODGORICA – Publikacije „Kotorske legendice“ koju je priredila Milka Kolundžić i „Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore“ Bojane Uskoković- Krvavac najbolje su knjige za djecu objavljene u 2022. godini, prema mišljenju Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Ove knjige podijelile su prvo mjesto, a odluku o nagrađenima donio je stručni žiri u sastavu: prof. dr Sofija Kalezić, prof. dr Andrijana Nikolić i Žarko Vučinić. Žiri je birao između 13 literarnih ostvarenja.
INOVANTNOST
postoji tek 16 godina pa, za razliku od orkestara koji postoje vjekovima, tek sad prolazi kroz dječje bolesti i pubertet. To je dobro zbog prisustva pomenutog entuzijazma ali je infrastruktura, znanje i iskustvo neophodno kako bi se taj entuzijazam usmjerio pravilno ili bar kako se ne bi uludo utrošio. Bojim se da se mi tradicionalno neozbiljno odnosimo i prema onima koji imaju entuzijazma i prema onima koji imaju iskustva, tako da su umjetnici većinom bili prepušteni sebi – kazao je on.
ODGOVORNOST
Bez podrške sistema svako samostalno traži rješenje, a ta rješenja su, osim razočarenja, ili potraga za sredinom kojoj ste možda korisni ili manipulacija sistema i sredine zarad lične koristi.
- Jake institucije kulture mogle bi da preuzmu odgovornost za razvoj i budućnost umjetnosti i umjetnika u zemlji, što bi doprinijelo većem uticaju umjetnosti na stanovništvo, a što bi kao rezultat možda imalo i promjenu i podizanje kolektivne svijesti. Nego, dosta maštanja, umjetnost je u Crnoj Gori uvijek morala da pravda svoje postojanje i da ubjeđuje nadležne i nenadležne da ne želi nikome zlo. Određeni broj ljudi koji je imao potrebu za umjetnošću je uvijek razumio smisao njenog postojanja, a mi živimo i radimo nadajući se da svakim našim koncertom, predstavom ili izložbom, taj broj pomalo raste – kazao je on.
Pobjeda je ovim povodom poslala pitanja i Crnogorskom narodnom pozorištu, na koja uprava nije odgovorila, pravdajući se odsustvom i mini-turnejom u Beogradu. Odgovore nijesmo dobili ni od predsjednice Sindikata kulture Zorice Stijepović.
Svetlana VIŠNJIĆ
Predloženi kandidati, kako je navedeno u obrazloženju, pokazali su najvažnije osobine u stvaralaštvu za djecu i mlade – idejnu inovativnost, kreativnost, maštovitost, razigranost, poučnost, edukativnost i hrabrost da na djeci prijemčiv i fleksibilan način približe teme kakve predstavljaju svijet legendarnog, saznanja o zoologiji i korisnosti životinja kojih se plašimo (zmija).
- „Kotorske legendice“ je knjiga sazdana iz sedam naslova iza kojih su priče o starokotorskim legendama. Vješto ispričane, ove priče u fusnotama nose i objašnjenje bokeljskih izraza, pa je uloga ove knjige u obnavljanju lokalizama za one koji su davno odselili i za učenje jezika svima koji se susrijeću prvi put sa navedenim izrazima –navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.
„Đurđa te upoznaje sa zmijama Crne Gore“ je, smatra žiri, inovativan tekst koji upoznaje djecu ne samo sa vrstama zmija, klasifikujući ih na otrovnice i neotrovnice, već kroz nadahnutu priču fiktivnog pripovjedača, djevojčice Đurđe, ova knjiga tekstualno i ilustrativno daje bogatstvo crnogorske herpeto-
logije na veoma zanimljiv način, uz pažljivo odabran tekst i odgovarajuću ilustraciju. - U knjizi je ponuđeno mnoštvo informacija o staništu i prehrambenim navikama, te osnovnim razlikama među zmijama, uz korisna uputstva za pružanje prve pomoći kod eventualnog ujeda –navodi se u obrazloženju.
POHVALE
U želji da promoviše književnost za djecu i mlade, stručni žiri je odlučio da se dodjele i druga priznanja. Za knjigu poezije za djecu do 9 godina priznanje su dobili ,,Ćup blaga na kraju duge“ autora Gorana Duksa Popovića i ,,Klupa iz djetinjstva“, autora Zorana Mićovića, izdavača ,,Stihom govorim“ iz Bijelog Polja. Priznanje za knjigu poezije za djecu od 9 do 11 godina dobila je za knjiga ,,Bez čuđenja, molim“, autora Slobodana Zorana Obradovića - Knjiga zaslužuje priznanje,
zbog bogate lirike, idejne raznovrsnosti, a posebno, zbog snažnih edukativnih poruka čitave zbirke pjesama, koja na kraju ima stranice posvećene mališanima na kojima mogu da se okušaju u svojoj (prvoj) ilustraciji, te da se vješto koriste bojama u bojanju glavnih junaka ove zbirke – naveo je žiri. Priznanje za ilustraciju dobile su knjige ,,Samo još jednu priču“ autorke Aleksandre Šljivić, ilustrator Petar Janjuševiću, a priznanje najmlađim stvaraocima – Uni i Emi Perazić za zbirku pjesama ,,Zajedno“, kao prvijenac sestara bliznakinja, uobličen u zbirku pjesama ovih smjelih četrnaestogodišnjakinja.
Zbog afirmacije vrijednosti čitanja i popularizacije književnosti za djecu i mlade, pohvaljene su autorke: Dragana Kršenković-Brković, Nataša Karadžić, Vesna Radović, Olivera Banović, Nataša Žurić i Aleksandra Šljivić. R. K.
Humanitarnom predstavom „Staklena menažerija“ postignut cilj
PODGORICA – Humanitarna predstava „Staklena menažerija“, koja je u srijedu veče odigrana cilju prikupljanja sredstava za pomoć područjima Turske i Sirije pogođenim zemljotresom, prikupila je ukupno 5.489,30 eura. Sav prikupljeni prilog od karata predstave, u izvođenju studenata Fakulteta dramskih umjetnosti, uz podršku Crvenog krsta, biće usmjeren na područja pogođenim zemljotresima u Turskoj i u Siriji. Ukupni fond prikupljen je
od rasprodatih 200 karata, uz doprinos sindikata Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta UCG i predstavnika akademske zajednice. Gledaoce je, prije izvođenja pozdravio dekan FDU Edin Jašarović, koji je podsjetio na poštovanje i saosjećaj sa svim porodicama koje su izgubile svoje voljene u razornom zemljotresu.
- Sa mišlju o stradalim stojimo čvrsto uvjereni da kroz ovaj iskaz dobre namjere i humanosti želimo sa našeg univerziteta da pošaljemo
svijetu poruku da stojimo uz narod i naše prijatelje u Siriji i Turskoj uz uvjerenje da će ovaj humanitarni događaj biti samo najava sličnih humanitarnih akcija – rekao je Jašarović.
Studentska predstava „Staklena menažerija“ predstavlja godišnji ispit druge godine studenata glume u klasi vanredne profesorice Dubravke Drakić i saradnice Jelene Đukić. U predstavi glume Milica Pejović, Jovana Brnović, Miloš Kašćelan i Matija Memedović S. V.
„Kotorske legendice“ i „Đurđa te upoznaje sa zmijama“
Đaci i roditelji Osnovne
škole ,,Vladimir Nazor“ planiraju novi protest ukoliko im Ministarstvo prosvjete danas do 12 sati ne odgovori da li je projekat nove škole gotov.
OČEKIVANJE
– Prošle sedmice imali smo sastanak sa premijerom Crne Gore u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem i predstavnicima Vlade. Tada nam je obećano da će projekat za novu školu biti gotov u petak, eventualno u ponedjeljak. Poslali smo im upit u vezi sa tim mejlom u petak, ali nijesmo dobili nikakav odgovor. To za nas znači da projekat nije gotov, pa smo sa roditeljima dogovorili da im damo još jedan rok – danas do 12 sati. Ukoliko se ne oglase, mi ćemo najaviti novi protest – izjavila je za Pobjedu predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević Svoj protest, navodi ona, najvjerovatnije će iskazati mirnom šetnjom od lokacije u Maslinama, gdje treba biti izgrađena nova škola, do zgrade Vlade u centru.
– Detalje u vezi sa protestima ćemo utvrditi u ponedjeljak (danas), ako odgovor izostane – poručuje Milošević. Podsjetimo, zbog nepoštovanja dosadašnjih dogovora povodom početka izgradnje novog školskog objekta, odnosno, zbog toga što đaci Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ već tri godine ne pohađaju nastavu u svojoj matičnoj školi, predstavnici te škole, Savjeta roditelja i brojni osnovci posljednji put održali su protestno okupljanje ispred zgrade Vlade 23. marta. Djeca i roditelji nosili su transparente sa natpisima ,,Neću da budem uljez niti podstanar“, ,,Želim svoju školu“, ,,Zašto ste nas glasali“, ,,Biće škole, samo relaksirano“ i skandirali: ,,Hoćemo školu“, ,,Izađite napolje“ i ,,Dritane, izađi“… Direktoricu
Iz Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ najavili novi protest ukoliko Vlada ne ispoštuje dogovor
OŠ „Vladimir Nazor“ Ljiljanu Krunić-Marković i predstavnike Savjeta roditelja tog dana primili su generalni sekretar Vlade Boris Marić i savjetnik premijera za pravna pitanja Ivo Šoć. Predstavnici roditelja kazali su da nijesu zadovoljni ishodom tog sastanka, te da će, poučeni dosadašnjim lošim iskustvom i lažnim obećanjima predstavnika Vlade i resornog ministarstva, povjerovati u obećanja tek kada vide da je gradnja škole počela. Podsjetili su da već treću godinu čekaju da iskopaju temelje za izgradnju nove škole.
PROTESTI
– Kada smo prošle godine ovdje organizovali protest, ministar prosvjete Miomir Vo-
jinović i premijer obećali su da će gradnja škole početi u septembru. Evo gdje smo –još nema ni projekta, čak ni konkretne informacije iz Ministarstva prosvjete, a kamoli početka radova – kazala je ranije Milošević.
Ona je podsjetila da je ministar Vojinović u decembru obećao da će izgradnja škole početi početkom ove godine, dok su na javnom času koji su održali ispred škole 17. februara iz resora na čijem je on čelu dobili informaciju da gradnja u najboljem mogućem slučaju može početi u avgustu ove godine. Redovna nastava u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuta je februara 2021. godine, tj. kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i
Službu zaštite i spašavanja posjetila djeca iz dvije škole
fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste u dvorištu škole, ispred zgrade Vlade Crne Gore… Kada je srušen stari objekat škole (13. marta 2022. godine), iz Ministarstva prosvjete obećano je da će gradnja nove škole početi do 21. aprila, a da se završetak radova očekuje do marta ove godine!? Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ prošle i tekuće školske godine nastavu je pohađalo u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra prošle godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima. Nj. ŽIVANOVIĆ
Ovih dana najbolje prolaze jagode i lubenice. Kilogram uvoznih jagoda iz Grčke je pet eura, a domaćih iz Kokota dva eura više. Već nekoliko dana u ponudi imam i lubenice iz Maroka, koštaju tri eura za kilogram. Slađa je nego usred sezone. Prolaze odlično i jagode i lubenice, „mrtva trka“. Kupci obično uzimaju korpicu jagoda pola kila ili četvrtinu lubenice. Zasitili su se pomorandži i jabuka – kazala je prodavačica Ljiljana Đurišić
Na zelenoj pijaci u TC Pobrežje proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda voća, povrća, mliječnih proizvoda...
Prema riječima prodavaca najbolje prolaze jagode, citrusi, krompir, zelena salata, mladi sirevi, kajmak...
VOĆE I POVRĆE
Dugogodišnja prodavačica
Ljiljana Đurišić kaže da je ovih dana na njenoj tezgi velika potražnja za jagodama, ali i lubenicom. Kilogram uvoznih jagoda iz Grčke prodavala je pet eura, a domaćih iz Kokota dva eura više. Već nekoliko dana, naglasila je, u po-
nudi ima lubenice iz Maroka, koje nudi tri eura za kilogram. – Lubenica je slađa nego usred sezone. Prolaze odlično i jagode i lubenice, „mrtva trka“. Kupci obično uzimaju korpicu jagoda pola kila ili četvrtinu lubenice. Zasitili su se pomorandži i jabuka – kazala je Đurišić.
Grožđe iz Italije prodavala je osam eura kilogram, šipak iz Turske tri eura, a borovnice i maline iz Maroka čak 50 eura po kilogramu. – Kupuju ljudi, ovako ove zdjelice od po 100 grama – kaže Ljiljana.
Kilogram pomorandži ili jabuka na njenoj tezgi moglo se kupiti za euro i po, banana
Službu zaštite i spašavanja prethodne sedmice posjetila su djeca iz internacionalne škole ,,United Kids International Montenegro“ i Osnovne škole ,,Novka Ubović“. Tokom posjete mališani su se upoznali s aktivnostima i opremom koju koriste vatrogasci spasioci. – Imali su priliku da se upoznaju sa protivpožarnom opremom, kao i opremom koju pripadnici Službe koriste u akcijama spašavanja – poručuju iz Službe zaštite i spašavanja, uz napomenu da će i ubuduće otvoriti vrata svojih prostorija svim vaspitno-obrazovnim ustanovama koje budu željele da upoznaju svoje učenike sa radom i aktivnostima vatrogasaca spasilaca. I. M.
Radionica za djecu u Razvojnom centru Praviće maske po uzoru na Pikasova djela
U Razvojnom centru Udruženja „Roditelji“ danas u 17 časova biće održana radionica ,,Maske proljeća na Pikasov način“ za djecu od sedam do 10 godina.
– Radionicu realizujemo u saradnji sa Fakultetom vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran. Na ovaj način kod djece ćemo podsticati umjetničko stvaralaštvo. Kroz igru i interesantni kratki uvod o Pikasovim radovima, mališani će praviti maske po uzoru na djela ovog umjetnika uz pomoć kolaža – saopšteno je iz Udruženja „Roditelji“. Radionica će biti organizovana u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. I. M.
Na zelenoj pijaci na Pobrežju prethodnih dana počela je prodaja sremuša, a cijena mu je ista kao prethodnih godina – jedan euro za vezicu.
Prodavačica Rajka Krunić kaže da je sremuš ili, u narodu poznat kao „medvjeđi luk“, dobar za liječenje hipertenzije, čišćenje krvnih sudova i organizma.
DZ i ove sedmice obilježava
Dan borbe protiv alkoholizma
Dom zdravlja Glavnog grada obilježava ,,Dan borbe protiv alkoholizma – 1. april“, pod parolom ,,Budi pametan, budi trijezan“.
– Tim povodom, ove sedmice biće upriličeni Dani otvorenih vrata u Centru za men-
talno zdravlje ,,Podgorica“, što znači da će svi zainteresovani članovi porodica zavisnika, kao i sami zavisnici od alkohola, moći da se jave i potraže pomoć psihijatra i psihologa, bez uputa –saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica. I. M.
Zbog planiranih radova na mreži sjutra će, od osam do 15 sati, bez napajanja električnom energijom ostati potrošači iz dijela Potoka. H.P.
Za kilogram borovnica ili malina iz Maroka treba izdvojiti 50 eura
Kilogram kolašinskog sira je 10 eura, prođe sve što naručimo. Mladi kajmak košta 13, a stari iz mješine 30 eura. Ovih dana bolje prolazi mladi kajmak – kazala je Bošković. U sektoru za prodaju jaja prodavačica Natalija nam je kazala da je cijena ovih proizvoda već godinu ista.
- Koštaju od 15 do 24 centa po komadu, zavisno od klase. Najviše se traži srednja A i S klasa, koja koštaju 21 i 22 centa po komadu – kazala je Natalija.
MORSKA RIbA
2,30 eura, krušaka sorte abata četiri, viljamovki tri i po eura, a krušku ukrštenu s dunjom dva i po eura.
Prodavaca krompira sa Krnova Darinka Radulović kazala je da prodaja ide standardno dobro, te da nije mali broj onih koji kupuju kesu po pet ili 10 kilograma, jer je cijena naveliko povoljnija.
- Kilogram krompira je euro, a kesa od pet kila četiri i po eura.
Najbolje prolazi žuti krompir,
- Medved kad se probudi iz zimskog sna prvo se najede sremuša, otuda naziv ,,medvjeđi luk“. Najbolje ga je jesti u svježem obliku, kao mladi luk, dobro ide uz razne salate, a najbolje sa paradajzom i sirom. Sa njim se mogu
Zelene površine širom grada ovih dana naročito lijepim čine cvjetnjaci, koji im daju živopisan kolorit i posebnu draž.
Radnici/e gradskog preduzeća Zelenilo na javnim zelenim površinama cvijeće sade u dva ciklusa i to u proljećnjem i jesenjem. Prethodnog mjeseca zasadili su gomoljaste i lukovičaste cvjetnice kao što su kane, lale, narcisi, irisi i sl., koje su već procvjetale i uljepšale zelene površine širom grada. Vrijedne ruke radnika/ca ovog gradskog preduzeća godišnje na javnim površinama posade oko 150.000 komada cvjetova koji su proizvedeni u rasadniku Zelenilo, a priprema zelenih površina za novi vegetacioni ciklus jedna im je od najvažnijih aktivnosti.
dobar je i za kuvanje i pečenje – kazala je Radulović.
Zelena salata, paradajz, krastavac i tikvice koštali su po dva i po eura, blitva euro, mladi luk tri i po eura, crni luk euro i po, bijeli pet, mladi kupus euro i po, šargarepa euro, šampinjoni četiri i po eura, litar soka pet, a tegla meda 15 eura.
SIR I JAJA
U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je veoma
spremati pite, mafini, krekeri, dobar je kao začin u jelu ili varivu. Takođe, od njega može da se napravi i pesto – sremuš, so i maslinovo ulje, a ko voli može dodati i neki orašasti plod ili biber – objasnila je Krunić.
raznovrsna ponuda sireva i kajmaka. Prodavačica Milica Bošković kaže da dobro prolaze i mladi i stari sirevi – Kilogram starog sira je sedam-osam eura. Najviše se traže pljevaljski i kučki.
U sektoru za prodaju ribe juče je u ponudi bila samo ona ulovljena u moru i pastrmka, dok jezerske nije bilo jer je u toku zabran izlovljavanja. Prodavac Denis Dautović kazao nam je da se najviše traže brancin, orada, lignje i gambori.
– Kilogram brancina i orade, porcijaški od 300 do 400 grama, košta 10 eura, dok su oni od 400 do 600 grama na kilogram 12 eura. U pitanju je divlja riba, ulovljena u vodama kod Bara. Lignje su 12 eura, a gambori 20. Imamo i ribu sa koče, koja košta od pet do 10 eura, kao i pešikane, grdobe, skakavice – kazao je Dautović, uz napomenu da u ponudi ima i tzv. losos pastrmku, koju je prodavao 10 eura.
Kako je naveo, u toku je zabran izlovljavanja krapa, zbog čega ga nije bilo u prodaju. U susret predstojećem prazniku od danas počinje Vaskršnji pazar na zelenoj pijaci u Tržnom centru ,,Pobrežje“.
– Pazar počinje u ponedjeljak 3. aprila i traje do subote 15. aprila. Na pazaru će se predstaviti izlagači koji će prodavati razne ručno rađene ukra-
se sa simbolima Vaskrsa, boje za jaja i drugo – saopšteno je iz Tržnica i pijaca. Podsjećamo, ove godine katolički Uskrs pada u nedjelju 9. aprila, a pravoslavni sedam dana kasnije – 16. aprila. Iz Tržnica i pijaca obavještavaju javnost da od subote pijace u glavnom gradu primjenjuju ljetnje radno vrijeme. – Zelena pijaca radi od šest do 16 časova, mješovita od osam do 20 časova, Kamionska 24 časa dnevno, Stočna pijaca radi ponedjeljkom i četvrtkom od šest do 13 časova, a pijaca upotrebljavane robe petkom, subotom i nedjeljom od šest do 14 časova. Nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika zelene pijace će raditi od šest do 15, a mješovite od osam do 15 časova – navode iz Tržnica i pijaca, uz napomenu da se ljetnje radno vrijeme primjenjuje do 1. novembra. I. MITROVIĆ
širom grada
Kako se broj zelenih površina iz godine u godinu povećava, tako se povećavaju i površine pod travnjacima koje ekipe gradskog Zelenila održavaju. Travnjaci se u toku vegetacionog ciklusa kose i po nekoliko puta, a neki čak i tri-četiri puta mjesečno, zavisno od lokacije i porasta trave. U prosjeku se na godišnjem nivou pokosi i izgrabulja oko 7.000.000 kvadratnih metara uređenih travnjaka i oko 250.000 kvadrata neuređenih površina. Osim
formiranja novih parkova i izgradnje dječjih igrališta, ekipe ovog gradskog preduzeća ozelenile su više od 10 kilometara prostora uz saobraćajnice, 15 kružnih tokova, uredile i ozelenile neuređene površine – skverove i mikrolokacije. Navodnjavanje u gotovo svim novim parkovima i na brojnim razdjelnim ostrvima duž saobraćajnica obavlja se vodom iz bunara koji su iskopani kako bi se smanjio utrošak vode sa vodovodne mreže. I. M.
Los Anđeles Klipersi poraženi od Nju Orleansa Dalasu
Naš tim čeka odlična provjera u Norveškoj PODGORICA – Selektorka ,,lavica“ Bojana Popović okupiće danas reprezentativke za predstojeće obaveze u EHF sedmici. Za razliku od februarskog druženja, ovog puta ih očekuju kontrolni mečevi i to protiv Norveške, protiv koje će igrati u gostima u četvrtak i subotu.
Uoči okršaja protiv šampionki Evrope i svijeta, selektorka Popović suočila se sa brojnim problemima, jer zbog povreda neće moći da računa na golmanke Martu Batinović i Anastasi-
ju Babović, te Milenu Raičević, Đurđinu Jauković, Ildu Kepić, Natašu Ćorović i Dijanu Mugošu Ovu akciju će zbog mononukleoze propustiti i Đurđina Malović
Nacionalni tim osvježiće Jelena Despotović koja se nedavno vratila na teren nakon porođaja.
Biće to nova prilika da se selektorka Popović uvjeri u trenutnu formu igračica i nastavi sa uigravanjem tima za Svjetsko prvenstvo koje će od 30.
novembra do 17. decembra biti održano u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj.
Na spisku su: (golmanke) Marina Rajčić, Andrea Škerović, (krila) Ivona Pavićević, Nađa Kadović, Nina Bulatović, Dijana Ujkić, Anastasija Marsenić, (pivoti) Tatjana Brnović, Ema Alivodić, Ivana Godeč, Nikolina Vukčević, (bekovi) Jelena Despotović, Tanja Ašanin, Matea Pletikosić, Nada Ćorović, Itana Grbić, Andrijana Popović, Vanesa Agović A. M.
Prva liga za košarkašice
Bud. Bemaks 92
H. Novi 44
PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Karolina Radinović, Lazar Knežević i Tatjana Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 19:7, 33:13, 17:11, 23:13.
BUDUĆNOST BEMAKS:
Drobnjak 15, Mi. Bigović 9, Radonjić 14, Stefanović 3, Živković 11, Ma.Bigović 12, Marković 3, Šćepanović 12, Bulajić 7.
HERCEG NOVI: Razić 5, Milojević 4, Rakočević, Šćepanović, Radojičić 2, Gatalo 6, Markanović 4, Đorđević 4, Mužević 19.
Košarkašice Budućnost Bemaksa zadržale su maksimalan skor u šampionatu Crne Gore. Duel protiv Herceg Novog nije donio nikakvu neizvjesnost, već je predstavljao lakši trening za ,,plave“. Domaće su serijom 15:0 povele 38:9, pa je bilo jasno da će jedina dilema biti razlika, koja je u jednom momentu iznostila i 54 poena (88:34).
Primorje 57
Nikšić 58
HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 16:14, 10:21, 11:11, 20:12.
PRIMORJE: Ilić 13, Baćović 5, Grabovica 2, Kasalica 8, Andrić 16, Mijajlović, Brković, Tripović, Adžić, Brković 2, Jovović, Vujičić 11.
NIKŠIĆ: Petrović 9, Milić 8, Jakšić 23, Lalović 9, Čanović 9, Batrićević, Turčinović, Mirković.
Košarkašice Nikšića ostvarile su brejk protiv Primorja, iako su tokom svih 40 minuta igrale sa istom petorkom. Primorje je bilo pred pobjedom, ali je Milena Jakšić na samom kraju pogodila trojku za preokret i trijumf... Novljanke su vodile u prvih 10 minuta, Nikšić napravio preokret. Na osam i po minuta do kraja bilo je 49:38 (poslije trojke Čanović) za gošće, da bi poslije trojke Ilić Primorje u posljednjem minutu imalo vođstvo 57:55. Ipak, gošće su zahvaljujući Mileni Jakšić stigle do pobjede. R. P.
FORMULA 1: Luda trka na stazi ,,Albert park“ za VN Australije
Haos na stazi ,,Albert park“ iskoristio je Maks Ferstapen da trijumfuje u trećoj ovogodišnjoj trci za VN Australije.
Šampion je prvi put u karijeri slavio na ovom kontinentu i to ispred Luisa Hamiltona i Fernanda Alonsa, koji je stigao do 101. postolja u karijeri.
MOTO GP: Italijan iznenadio, šampion se okliznuo
koj nagradi Argentini. Italijan je prije pet godina bio najbolji u Moto3 kategoriji, a ujedno je donio prvi trijumf timu Valentina Rosija
U drugoj trci sezone, na stazi
„Termas de Rio Ondo“, Italijan je nadmašio drugoplasiranog Žoana Žarka na Pramak
Dukatiju za četiri sekunde, a na podijumu im se pridržio i Aleks
Markes, vozač Gresinija.
Branilac titule Franćesko
Marko Beceki došao je do prve pobjede u karijeri u kraljevskoj klasi – vozač VR46 tima slavio je na Veli-
Banjaja izletio je sa staze u 18. krugu kada je vodio veliku borbu sa Markesom za drugu poziciju.
Treći trku ovogodišnje Formule 1 obilježila su tri prekida, dva izlaska bezbjedonosnog vozila, jednog virtuelnog, a osam vozača nije završilo trku.
Haos je nastao na dva kruga prije kraja kada je nekoliko vozača učestvovalo u incidentima na stazi, a najbolje su prošli vozači Red Bula i Mercedesa. Istina, do 12. kruga Hamilton je bio vodeći, ali je Ferstapen lako stigao do pozicije jedan.
Nekoliko krugova kasnije Raselu se zapalio motor, a vozač Hase Magnusen ostao je bez točka i oštetio bezbjednosnu ogradu. Ali, tu nije bio kraj ,,lude“ trke, jer je Karlos Sains junior u Ferariju okrenuo Alonsa, a treću poziciju preu-
zeo Lens Strol, koji je vrlo brzo izletio sa staze kao i Serhio Peres iz Red Bula. Do kraja trke dogodio se kontakt Pjera Gaslija i Estebana Okona, a u međuvremenu Španac iz Ferarija je kažnjen dodavanjem pet sekundi, što je automatski značilo da se Alonso pomjera što mu je donijelo postolje ispred Strola, Peresa, Landa Norisa u Meklarenu, vozača Hase Ni-
ka Hilkenberga… Deset najboljih kompletirali su Oskar Pjastrija, sa prvim bodovima u karijeri, zatim Guanju Džou i Juki Cunoda, koji brani boje Alfa Taurija. Ferstapen vodi u generalnom plasmanu sa 69 bodova, Peres ima 54, treći Alonso 45… Formula 1 nastavlja se Velikom nagradom Azerbejdžana 30. aprila. A. M.
Majami je na svom terenu pobijedio Dalas 129:122 i došao od 41. trijumfa u sezoni, kojim je prekinuo niz od tri poraza, dok su Maveriksi zabilježili 41. poraz od početka ligaškog dijela kojim su izgubili šanse da se direktno nađu u plej-ofu.
Majami je predvodio Džimi Batler sa 35 poena i 12 skokova, a podrška mu je bilo Kodi Zeler sa 20 poena. Maks Strus i Kevin Lav postigli su po 18, a Tajler Hiro je dodao 15. Za Dalas ponovo je briljirao Luka Dončić sa 42 poena, 10 skokova i osam asistencija. Tim Hardavej junior je imao 31 poen, a Kajri Irving je dodao 23 poena i osam asistencija, ali to nije bilo dovoljno da Maveriksi izbjegnu šesti poraz u posljednjih sedam utakmica, Majami je trenutno na sedmoj poziciji na Istoku, a Dalas je na 11. mjestu Zapadne konferencije. Uprkos sjajnom izdanju Kavaja Lenarda, Los Anđeles Klipersi su poraženi od Nju Orleansa 122:114. Lenard je meč završio sa 40 poena i osam skokova. Rasel Vestbruk je upisao 24 poena i devet asistencija, dok je Ivica Zubac imao učinak od 15 poena i šest uhvaćenih lopti.
Brendon Ingram prednjačio je u pobjedničkom timu sa 36 poena, osam asistencija i četiri skoka, Jonas Valančijunas je sve ispratio sa 23 poena i 12 uhvaćenih lopti, dok su Mekolum i Marfi pomogli sa po 19 poena.
Klipersi su sa skorom od 41-38 na šesti na Zapadu, a Nju Orleans je na poziciji iza sa 40 pobjeda i 38 poraza. S. J.
PODGORICA – Četiri meča prije kraja ligaškog dijela ABA lige, košarkaši Budućnost Volija u svojim rukama drže sudbinu kada je u pitanju treće mjesto na tabeli, iako, u suštini, ono nema poseban značaj za plej-of, jer Podgoričane u eventualnom polufinalu (prvo treba da preskoče četvrtfinale) očekuje duel sa nekim od ,,vječitih rivala“, Crvenom zvezdom ili Parizanom, koji će, svakako, imati prednost domaćeg terena.
Ipak, treće mjesto iza dva evroligaša jeste maksimum u ovom trenutku za bilo koji tim ABA lige, pa je Budućnosti veoma stalo da se tu i pozicionira, i to ispred Cedevita Olimpije, koja je dugo bila u prednosti u odnosu na ,,plave“. Podgoričani trenutno imaju pobjedu više i bolji međusobni skor u odnosu na Cedevita Olimpiju, a da bi zadržali tu prednost, Podgoričani moraju da nastave da pobjeđuju, počev od današnjeg meča u ,,Morači“ sa Mornarom (16 sati).
Zbog predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, crnogorski derbi se igra dan kasnije u odnosu na prvobitni termin, pa su Podgoričani dobili dan više za odmor i pripremu duela sa Baranima, a nakon posljednjeg meča ligaškog dijela Evrokupa i poraza u Ankari od Turk
Telekoma…
- Bez obzira što smo odigrali dvije utakmice sa Mornarom, govorim o ABA ligi i Kupu Crne Gore, i mi i Mornar smo dosta promijenili sastave. Predstojeća utakmica će sigurno biti interesantna, a znamo kako igraju ekipe trenera Pavi-
12-3
ćevića. To je ekipa koja je napadački nastrojena, u ovom trenutku imaju dosta igrača koji posjeduju poene u svojim rukama, mogu da kreiraju poene, sa dosta šuta za tri poena i naš osnovni zadatak je da se zaustavi njihov napad. Mi kada igramo dobro odbranu to nam omogućava i lake poene, prije svega u kontra napadu. Tome bi trebali da težimo i da nam se poprave procenti šuta za tri poena – rekao je Vladimir Jovanović, trener Buduć-
je ukupan skor u pobjedama u korist Budućnost Volija u ABA ligi
nost Volija.
Budućnost je u seriji od sedam pobjeda u regionalnom takmičenju, a u ,,Morači“ je dobila devet od 10 mečeva, pošto je kod kuće izgubila jedino od Crvene zvezde.
- Protiv Mornara nas kao i uvijek očekuje velika borba, zahtjevan duel. Barani insistiraju na izuzetno brzoj igri, agresivni su u odbrani, nastoje da stignu do lakih poena iz tranzicije. Radi se o ekipi koja je napravila dosta promjena od
PODGORICA – Mornar
Barsko zlato će finiš sezone, u kojem treba i matematički da osigura opstanak (fali eventualno jedna pobjeda), samim tim i današnji meč u ,,Morači“ protiv Budućnost Volija dočekati sa novim promjenama u sastavu.
U skladu sa onim što se dešavalo tokom čitave sezone, kada je voljom kluba, te namjerom nekih igrača da napuste Bar, ali, prvenstveno, zbog povreda igrača, dolazilo do čestih promjena u rosteru barskog tima.
mečeva su u ABA ligi u ,,Morači“ odigrali Budućnost Voli i Mornar, i svih sedam su dobili Podgoričani
našeg prvog meča u ABA ligi, takođe i naša ekipa je doživjela promjene. Ukoliko naša defanziva bude na nivou, vjerujem da možemo upisati novu pobjedu – ističe Aleksandar Lazić, krilni košarkaš Budućnost Volija, koji je prošlog ljeta u Podgoricu stigao upravo iz Mornara, gdje je proveo dvije sezone. S. J.
Mornar je, naime, raskinuo saradnju sa Amerikancima plejom Džordanom Goldvajerom i centrom Kristijanom Džonsom i Novozelanđaninom Korijem Vebsterom - Što se tiče borbe za opstanak, mi smo u dosta dobroj poziciji. Uz neke normalne rezultate naših konkurenata do kraja, nadam se da smo, maltene, obezbijedili opstanak, zbog čega smo u nešto opuštenijoj situaciji. Zbog toga smo ugovornih obaveza oslobodili Amerikance, jer smo procijenili da ne donose kvalitet koji je nama potreban, a da opet ne bi oduzimali minutažu igračima na koje računamo za iduću godinu, pa ćemo do kraja nastupiti u ,,domaćem“ sastavu. Igračima sam rekao da sad treba da iskoriste šansu i minutažu do kraja ABA lige i kroz domaće prvenstvo pokažu da su spremni da nose dres Mornara i u ABA ligi – re-
kao je trener Mornara Mihailo Pavićević Mornar će, tako, dodatno oslabljen na megdan Budućnosti, u dvorani u kojoj nikada nije slavio u ABA ligi. Crnogorski vicešampion će pokušati da popravi utisak iz prvog meča, kada je pred svojim navijačima ubjedljivo poražen – 104:87. - Nema govora, Budućnost je apsolutni favorit. To je sastav koji je formiran da napravi što bolji rezultat u Evrokupu. Vrlo su iskusna ekipa, pokrivena na svim pozicijama sa dva-tri igrača i, jednostavno, nemaju loše mjesto u timu. Mi ćemo biti fokusirani na našu igru, da odigramo što je moguće bolje i da pružimo što veći otpor ekipi Budućnosti – zaključio je Pavićević.
Pobjedom kod kuće protiv Borca, prije dva kola, sedmom u ligi, Mornar napravio vjerovatno presudan korak ka sigurnom opstanku u regionalnom takmičenju. Baranima preostaje još pet utakmica, veoma teških, jer osim Budućnosti, Barani gostuju i FMP-u, a dočekuju Cedevita Olimpiju, Crvenu zvezdu i Igokeu. - Lakše se diše poslije pobjeda koje smo ostvarili u borbi za opstanak. Slijedi meč protiv Budućnosti koji je za nas uvijek poseban jer se radi o crnogorskom košarkaškom derbiju. Iako su favoriti, odlično ih poznajemo, znamo njihove mogućnosti i rasterećeno ćemo pokušati da ih iznenadimo – rekao je Nemanja Vranješ, kapiten Mornara. S. J.
PODGORICA – S obzirom na epilog ligaškog dijela, u kojem su odbojkaši Budve i Budućnost voleja imali po pobjedu u međusobnim mečevima, i to u gostima, očekivalo se neizvjesno i uzbudljivo finale Kupa Crne Gore, iako su Budvani, na papiru, slovili za favorita. Međutim, od interesantnog finala nije bilo ništa, Budva je dominirala od prvog do posljednjeg poena, pa je na kraju više nego zasluženo stigla do maksimalne pobjede. Izabranici Miloša Markovića su, prije svega, servisom „nagazili“ Podgoričane, koji na prijemu nijesu odgovorili kako treba, pa nijesu mogli da adekvatno odgovore u napadu. U takvim uslovima Budvanima je bio otvoren put do petog uzastopnog trofeja u Kupu Crne Gore... - Čestitam ekipi i saigračima na stvarno izvanrednoj utakmici. Za ovo smo se spremali puna tri mjeseca i tempirali smo formu za ovaj Kup. Odi-
grali smo maksimalno angažovano u svim segmentima igre, nijesmo dali šansu ekipi Budućnosti da se razigra i mislim da je to presudilo na kraju, ta neka naša energija i koncentracija od starta i mnogo sam srećan zbog toga. Ovo je samo prva utakmica, prvo poluvri-
Održano prvenstvo u džudou za juniore
PODGORICA – Nikšićki
Onogošt i tivatski Monte tatami sa po tri titule prvaka najuspješniji su učesnici juniorskog džudo prvenstva Crne Gore u Podgorici.
Šampionat u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Novka Ubović“ okupio je 100 juniora i juni-
Svjetski kup u jedrenju
orki, a prvaci Crne Gore iz nikšićkog kluba postali su Petar Radović (do 66), Stevan Nikčević (do 81) i Jovana Mrvaljević (preko 78), dok su zlatne medalje od tivatskih džudista osvojili Stefan Kovinić (preko 100), Milana Stevanović (do 48) i Mia Božinović (do 52).
Po dva prvaka imaju rožajski Ibar (Junus Nurković do 90 i Aiša Nurković do 70) i nikšićki Akademik (Petar Goranović do 100 i Nataša Jeftić do 78).
Prvaci Crne Gore u konkurenciji juniora postali su i Edvin Čivović (Rožaje, do 60), Matija Rakočević (Fajter, do 73), Andrijana Šutović (Straševina, do 57) i Una Špadijer (Crnogorac, do 63). R. P.
PODGORICA – Milivoj
Dukić i Ilija Marković spremni su za iskušenja koja ih očekuju na SvJetskom kupu, koji danas počinje u Palma de Majorci.
Na regatnom bolju će se voditi borbe u svim olimpijskim klasama, a prijavljeno je 1.300 jedriličara planete. U klasi ILCA 7, u kojoj će se takmičiti reprezentativci Crne Gore, u konkurenciji je 185 jedriličara.
Milivoj Dukić i Ilija Marković su odlično počeli sezonu, na
Evropskom prvenstvu su jedriličari iz Crne Gore uspjeli u konkurenciji 200 jedriličara da stignu do zlatne, odnosno finalne grupe, a sada će isti uspjeh nastojati da ostvare i u Španiji. Konkurencija je kvalitetna. Poslije dva kvalifikaciona dana, odnosno četiri odjedrene regate, biće formirana finalna grupa, a poslije tri finalna dana i šest regata, održaće se i ,,medal race“ u kojoj će se za pobjedničko postolje boriti deset najbolje plasiranih.
jeme – ističe korektor Budve Aleksandar Gmitrović Gmitrović je sa 18 poena proglašen za MVP-ja finalnog meča. - Naravno da mi prija nagrada, ali mi ne znači toliko koliko ekipni uspjeh. Ekipa je na prvom mjestu. Ovoga puta sam to bio ja, sjutra će ne-
ko drugi biti MVP – istakao je Gmitrović. Reprezentativni srednji bloker Matija Ćinćur jedan je od četvorice igrača Budve koji je nosio i dres Budućnosti, pored Miodraga Jelića, Benjamina Hadžisalihovića i Aldina Okovića
- Trebalo nam je malo vremena dok se ne naviknemo na ambijent, na salu koja ima više prirodne svjetlosti, što nije baš pogodno za odbojku. Kako je vrijeme odmicalo, sve više smo prikazivali svoju igru. Ako je ko sumnjao u nas, mi smo ga razuvjerili. Napravi-
Osvajanjem Kupa, prvog pehara u klupskoj istoriji, odbojkašice Herceg Novog potvrdile dominaciju na domaćoj sceni ove sezone
PODGORICA – Do ovogodišnjeg finala Kupa Crne Gore, samo četiri kluba su osvajala trofeje u ženskoj odbojci u nezavisnoj državi.
Pored najtrofejnih, barskih klubova Luke Bar (12 trofeja u prvenstvu i sedam u Kupu) i Galeba (tri titule i sedam pehara u Kupu), dva trofeja u Kupu je osvojio pljevaljski Rudar (2008, 2009), dok je jednu titulu uzela Budućnost –2012. godine.
Upravo od titule Podgoričanki trajala je apsolutna dominacija barskih klubova, u oba domaća takmičenja, jer su ,,podijelili“ 21 trofej (Luka Bar 14, Galeb sedam). Sve do ove sezone, kada je Herceg Novi, iako novajlija u ligi, odmah opravdao ulaganja grupe sponzora iz grada i inostranstva, i okitio se prvi trofejom u klupskoj, ali i istoriji novske odbojke. Herceg Novi je u finalu Kupa, koje je igrano u Herceg Novom, sa maksimalnih 3:0 pobijedio Albatros, gradskog rivala, koji je voljom žrijeba imao otvoren put do finala (Herceg Novi je u osmini finala eliminisao Luku Bar, u četvrtfinalu Galeb). Tim Milorada Krunića, koji je prošlog ljeta preuzeo da vodi ovaj ambiciozni projekat, bez ikakvih problema je opravdao apsolutnu ulogu favorita. Logičnu s obzirom na sastav koji je napravljen ove sezone,
a koji predvodi najbolja crnogorska odbojkašica, kapitenka Tatjana Bokan
- Čestitam curama, jer u Kupu nije lako igrati jednu utakmicu za trofej, posebno ne pred toliko publike koliko je bilo u finalu (oko hiljadu gledalaca), prvi put u sezoni. Jako mi je drago što je bilo djece u velikom broju i da su mogli da uživaju u lijepoj odbojkaškoj predstavi. Nemamo vremena da slavimo, jer nas od srijede očekuje plej-of. Za sada sve ide po planu, ostaje da cilj ostvarimo i u prvenstvu – kaže Tanja Bokan. Bokan je sa 16 poena proglašena za najbolju igračicu finala Kupa.
- I te kako mi sve ovo znači. Ovo je prva nagrada koju osvajam u Crnoj Gori. Ja sam davne 2006. godine, kada se liga odvojila, otišla u inostranstvo, a do tada sam igrala za Luku Bar, igrali
li smo odličnu uvertiru za finalnu plej-of seriju – rekao je Ćinćur.
Interesantno, Ćinćuru je ovo bilo četvrto uzastopno finale Kupa i prvi trofej, jer je jedno izgubio u dresu Jedinstva, a dva kao član Budućnosti.
- Eto, iz četvrtog pokušaja prvi trofej za mene u Kupu – dodao je Ćinćur.
Zadovoljstvo ne krije ni trener Miloš Marković
- Zadovoljan sam učinjenim, mislim da smo opravdali ulogu favorita i da smo zasluženo odbranili trofej u Kupu. Mogu da budem zadovoljan i igrom, jer, kako sam naglasio i prije finala, Budućnost i mi smo posljednju utakmicu odigrali u novembru, što predstavlja veliku pauzu, bez adekvatnih utakmica i zahtjevnijih protivnika. Borba za trofej je dovoljno veliki stres, a mi smo se mnogo bolje snašli, jako ubjedljivo smo savladali ekipu Budućnosti. Ali, realno, to nije objektivno stanje stvari u ovom trenutku i sigurno nas u plej-ofu očekuje novi test – rekao je Marković.
Budva i Budućnost 7. aprila počinju borbu u finalu plejofa, do tri pobjede. Budva brani titulu i ima prednost domaćeg terena.
- Ambicije su nam iste, idemo po titulu, da odbranimo duplu krunu – zaključio je Gmitrović. S. J.
Ovogodišnje finale Kupa su igrala dva tima iz Herceg Novog, koji je postao drugi grad u Crnoj Gori, koji je imao oba finalista u odbojci, pošto je to do sada bio samo Bar, kroz Luku Bar i Galeb.
smo saveznu ligu Srbije i Crne Gore. Tako da ovo je prvi put da osvajam medalju ovog tipa u Crnoj Gori – dodaje Bokan. Osim naše dugogodišnje internacionalke, koja je u bogatoj karijeri igrala u Srbiji, Italiji, Francuskoj, Japanu, Azerbejdžanu, Indoneziji, Mađarskoj, Kini, Filipinima, Poljskoj i Njemačkoj, u Herceg Novi je prošlog ljeta ili tokom sezone stiglo još seniorskih crnogorskih reprezentativki – Milena Burzanović (zbog povrede nije igrala finale Kupa), Tijana Tvrdišić, Marija Tuševljak, Melisa Cenović i Lana Labović. Došle su i strankinje – Diana Balai (Rusija), Darija Čabonenko (Rusija), Jelena Stanimirović (Srbija), Lea Boban (Hrvatska), Polina Ljutikova (Ukrajina), Anastasija Behtereva (Rusija) i Sara Najdič (Slovenija). Sa takvim timom je Herceg No-
- Meni je žao zbog Barana, ali, i te kako imaju na koga da budu ponosni i da navijaju, jer u ovoj ekipi Herceg Novog je puno njihovih Baranki –ističe Tanja Bokan, inače i sama Baranka.
vi neprikosnoven u dosadašnjem toku sezone na domaćoj sceni (23 pobjede bez izgubljenog seta). Ista su očekivanja i u prvenstvu, gdje Herceg Novi u polufinalu plej-ofa, do dvije pobjede, igra protiv Albatrosa (počev od 5. aprila), a onda u izvjesnom finalu čeka boljeg iz drugog polufinala, koje igraju Luka Bar i Galeb. - Jako sam zadovoljna. Krunišemo dobar rad, došli smo do samog finiša. Nadam se da ćemo i u plej-ofu podići pehar dominantno, bez izgubljenog seta kao što smo uradile u Kupu. To je sada cilj zato što je ekipa i te kako dominantna u poređenju sa ostalima – zaključila je Tanja Bokan. S. J.
PODGORICA – Budućnost je sama na vrhu Meridianbet 1.
CFL nakon 27. kola u kojem je savladala Mornar i dočekala remi Sutjeske. ,,Plavi“ imaju 52 boda, dva više od najvećeg rivala, i to uz utakmicu manje, tako da je situacija na vrhu konačno promijenjena nakon dužeg vremena.
Dečić je osvojio samo bod protiv Jezera (1:1), pokazao da ni česte promjene trenera ne donose očekivane rezultate. Tri boda manje od trećeplasiranog Petrovca već sada šalju signal da je ovo daleko od onoga što su Tuzani željeli. Velika gužva je na dnu, Iskru i Rudar čeka velika borba za spas, Jezero ima samo tri boda više, dok je prvi iznad crte Mornar, koji takođe mora da strijepi…
,,PLAVI“ U SERIJI
Budućnost je ostvarila važan trijumf u 27. rundi domaćeg šampionata – „plavo-bijeli“ su pod Goricom savladali Mornar rezultatom 2:0, golovima veziste Arijela Lusera i ljevonogog univerzalca Ivana Novovića. Nedugo nakon trijumfa Budućnost je dočekala poklon iz Nikšića – Arsenal je u nadoknadi stigao do remija protiv Sutjeske.
-Teška utakmica je iza nas. Mornar je bio dobar i organizovan, nije nam dozvolio da stvorimo veliki broj šansi, kao ni da nešto posebno odigramo prema naprijed. To je definitivno krivica protivnika – rekao je šef stručnog štaba Miodrag Džudović nakon utakmice.
-Sa druge strane, mi smo bili mirni, igrali smo, vjerovali i došao je taj gol. Međutim, ono što je još važnije nastavili smo da igramo mirno poslije vodećeg gola i priveli utakmicu bez ikakvih problema – poručio je Džudović.
KIKS SUTJESKE
Fudbaleri Sutjeske remizirali su Nikšiću (2:2) sa tivatskim Arsenalom u 27. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbal-
ske lige i prvo mjesto na tabeli prpeustili ekipi Budućnosti.
Sutjeska je imala gol zaostatka, sa igračem manje napravila preokret, ali je u finišu dozvolila rivalu da postigne gol i tako ostane bez dva boda.
-Podijelio bih utakmicu na prvo i drugo poluvrijeme. U prvom smo jako loše igrali, mislim da je Arsenal bio bolji.
Imali smo tu sreću da na poluvrijeme odemo sa neriješenim rezultatom, jer smo iskoristili nesmotrenost njihove odbrane. Cijelo drugo poluvrijeme smo igrali sa igračem manje –dosta dobro smo igrali, postigli gol, imali dvije-tri situacije da riješimo meč, ali nijesmo uspjeli – kazao je trener Sutjeske Nenad Brnović.
Trener Sutjeske ukazao je na razlog zašto rezultat nije bio bolji.
-Ponavljaju nam se stvari da primamo lake golove, umjesto da uzmemo tri boda, osvojili smo samo jedan. Ostaje žal, jer mislim da je ekipa dala maksimum, naročito u drugom poluvremenu. Nadam se i da će se sreća okrenuti na našu stranu –jednostavno u previše ovakih situacija smo bili surovo kažnjeni, a dosta teško smo postizali golove. Mislim da smo
zaslužili da slavimo, jer osim ovog pogotka, oni sa igračem više nijesu napravili opasnu situaciju – kazao je Brnović.
BRIGE ZA DEČIĆ
Dečić je definitivno u velikoj krizi. Tuzani su promijenili trenera, ali su nastavili sa lošom serijom rezultata. Dečić je vezao četiri remija, postigao samo tri gola u posljednjih pet kola, pa je na tri boda minusa u odnosu na trećeplasirani Petrovac.
Dečić protiv Jezera nije mogao da prekine niz bez trijumfa, ali ni da sruši negativnu tradiciju u međusobnim mečevima protiv Plavljana. Tokom 10 međusobnih duela u okviru Prve lige Tuzani su slavili samo 16. oktobra 2021. godine, a negativan niz nastavljen je i sada… - Vjerovali smo da možemo do pobjede, ali na kraju smo osvojili bod. Međutim, situacija je identična, razlika u odnosu na konkurente je ista, tako da nastavljamo sa ogromnom željom da stignemo do trećeg mjesta. Slijedi naporan ritam mečeva, ali vjerujem u pozitivan niz, vjerujem da možemo biti još bolji i da ćemo to dokazati – jasan je An-
drej Bajović, vezista Dečića.
VELIKI BREJK
JEDINSTVA
Rudar ni nakon 13 kola ne zna za pobjedu. Jedinstvo je brejkom u Pljevljima prodobilo krizu Pljevljaka, koji su jedini tim bez pobjede na svom terenu u drugom dijelu sezone. Sa druge strane, Jedinstvo je protiv direktnog konkurenta napravilo važan iskorak u borbi za opstanak, koja će biti gusta i do samog kraja.
-U jednoj veoma bitnoj utakmici za obje ekipe uspjeli smo da ostvarimo pobjedu, koja će nam mnogo značiti u daljoj borbi za opstanak. Bila je to otvorena utakmica, bilo je dosta šansi, mi smo znali da iskoristimo svoju, za razliku od domaćina. Baš zbog toga smatram da je pobjeda zaslužena i sigurno da će nam mnogo značiti, kako u rezultatskom smislu, tako i na psihološkom planu – objasnio je Vuko Bogavac, trener Bjelopoljaca.
Sa druge strane, Iskra je remijem protiv Petrovca (2:2) ostala takođe na dnu, pa je jasno da Danilovgrađane i Pljevljake čeka teška misija. R. P.
Crnogorski fudbaler Viktor Đukanović imao je sjajan prvenstveni debi u dresu Hamarbija.
Devetnaestogodišnji
napadač, koji je u zimskom prelaznom roku stigao iz
Budućnosti, bio je strijelac u pobjedi svog tima nad Degeforsom u prvom kolu švedske Alsvenskan lige (3:1).
Mladi reprezentativac
Crne Gore pogodio je u 60. minutu, za vođstvo od 2:1, odličnim udarcem s ivice
šesnaesterca. Hamarbi je prvi gol postigao u 22. minutu preko Besare, izjednačio je Gravius šest minuta kasnije, a nakon Đukanovića među strijelce se minut kasnije upisao Nilsen Đukanović je zamijenjen u 71. minutu, a ovo mu je bio drugi pogodak za Hamarbi u takmičarskim mečevima, nakon što je bio strijelac u utakmici Kupa protiv Norbija (3:0) 25. februara. Ne. K.
Real Madrid se prije posljednje prvenstvene pauze u sezoni oprostio od titule u španskoj La Ligi, da bi 14 dana poslije poraza od Barselone (2:1) pokazao napadačku raskoš i slavio protiv Valjadolida čak 6:0.
,,Merengesi“ imaju 12 bodova manje od najvećeg rivala, s kojim će u srijedu igrati revanš polufinala Kupa kralja. Barselona je u prvom meču slaKarla Anćelotija je protiv Valjadolida poveo u 22. minutu preko Rodriga, a već do 36. bilo je 4:0.
Njukasl je pobijedio Mančester junajted (2:0) i vratio se u zonu Lige šampiona, na treće mjesto, s istim brojem bodova kao današnji rival.
Totenhem ima bod manje i utakmicu više, dok Brajton i Brentford zaostaju sedam bodova, s tim što Brajton ima utakmicu manje.
Njukasl, ekipa s najboljom odbranom u Premijer ligi, zasluženo je stigao do trijumfa koji je najavio Džo Vilok po-
slije asistencije glavom Alana Sen-Maksimana ,,Svrake“ su mogle ranije da povedu, ali je na golu Junajteda sjajan bio David de Hea Kod prvog pogotka nije mogao ništa, kao ni kod drugog, u 88. minutu.
Asistent je bio Kjeran Tripije, a strijelac Kalum Vilson
Junajtedu poslije sedmog poraza u prvenstvu prijeti pad na peto mjesto ukoliko
Totenhem večeras (21 h) sa-
vlada Everton. Važnu pobjedu u borbi za opstanak upisao je Vest Hem,
Dominirao je Karim Benzema koji je postigao het-trik. Dva pogotka dao je na asistenciju Vinisijusa Žuniora, jedan poslije dodavanja Rodriga Možda bi sve bilo drugačije da Roke Mesa u 10. umjesto stative zatresao mrežu Reala... U nastavku su se upisali Marko Asensio i Lukas Vaskes Vaskesu je asistirao Azar, koji je upisao prve takmičarske minute za Real još od 11. septembra prošle godine. Ne. K.
Piše: Milan MARETIĆ
U Podgorici je nedavno održan sedmi kongres SUBNORA i antifašista Crne Gore.
U pozdravnoj riječi predsjednik Milo Đukanović, rekao je da je iz Crne Gore bilo 244 narodnih heroja. Ovaj pogrešan podatak kabinet je preuzeo iz Istorijskog leksikona Crne Gore, iz 2006. godine, urednici prof. dr Šerbo Rastoder i dr Živko M. Andrijašević
U Leksikonu, na stranama od 910 do 915, nalazi se odrednica „Narodni heroji iz Crne Gore“, čiji autor nije naveden. U odrednici se nalaze imena narodnih heroja i piše da ih je iz Crne Gore bilo 244.
Međutim kad se prebroje navedeni, ima ih 248, a ne 244. Izostavljeni su i Vukica Mitrović, Milovan Đilas, Savo Stanojević, Vladimir Bukilić, Miloš Gilić, Boro Vukmirović, Sava Eraković, Blažo Đuričić i Milan Kuč, i to je ukupno 257.
Na dan održavanja kongresa
SUBNORA i antifašista Crne Gore, u holu Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, na jednom od panoa, bila su istaknuta imena svih 257 narodnih heroja iz Crne Gore. U odnosu na broj stanovnika, Crna Gora je od svih republika Jugoslavije dala najviše narodnih heroja.
„Vijesti „ su 16. maja 2015. godine objavile specijalni dodatak „Narodni heroji“, sa imenima i fotografijama njih 251.
U Istorijskom leksikonu Crne Gore, na stranama 910- 915, nalazi se odrednica „Narodni heroji iz Crne Gore“, čiji autor nije naveden. U odrednici su navedena imena narodnih heroja i piše da ih je iz Crne Gore bilo 244. Međutim, kad se prebroje navedeni, ima ih 248, a ne 244. Izostavljeni su i Vukica Mitrović, Milovan Đilas, Savo Stanojević, Vladimir Bukilić, Miloš Gilić, Boro Vukmirović, Sava Eraković, Blažo Đuričić i Milan Kuč, i to je ukupno 257
Izostavljeni su Savo Burić, Vlado Božović, Šćepan Đukić, Savo Stanojević...
Biltenom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske od decembra 1941-januara 1942. godine, ustanovljeno je zvanje Narodnog heroja i glasi:
„Vrhovni štab Narodnooslobodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske Jugoslavije ustanovljava kao najveće priznanje za borce, komandire, komandante, političke komesare, koji se svojim junaštvom i požrtvovanošću u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika naročito istaknu zvanje narodnog heroja. Ovo zvanje dodjeljuje borcima samo Vrhovni štab“.
Ukupno su dodijeljena 22 zvanja narodnog heroja, prvi Petar Leković iz Srbije, a iz Crne Gore su to Špiro Mugoša, Đuro Petrović, Pero
Ćetković, Zarija Vujošević i Sava Kovačević Biltenom Vrhovnog štaba od juna, jula, avgusta 1943. godine ustanovljen je Orden narodnog heroja. Nosioci zvanja narodnog heroja, dobili su i Orden narodnog heroja. Do kraja rata, dodijeljena su 102 Ordena narodnog heroja, a od toga 16 borcima iz Crne Gore. Osim navedenih pet narodnih heroja, dodijeljeni su Vukici Mitrović, Milovanu Šaranoviću, Rifatu Burdžoviću Tršu, Savu V . Stanojeviću, Vladimiru Ćetkoviću, Lazaru Lopičiću , Danilu
Jaukoviću , Krstu Bajiću , Đuru Strugaru , Boru Vukmiroviću i Savi Maškoviću U toku rata poginulo je 167 narodnih heroja iz Crne Gore. U Mauzoleju Partizanu borcu na Gorici u Podgorici, sahranjeno je 66 narodnih heroja. Ukupno je dodijeljeno 1.393 ovih ordena i to borcima Narodnooslobodilačke borbe 1326, stranim državljanima 22, jedinicama i ustanovama 33, organizacijama 4 i gradovima 8. Treća proleterska sandžačka, Četvrta proleterska crnogorska i Peta proleterska crnogorska brigade, kao i grad Cetinje su nosioci ovog ordena.
Špiro Mugoša je prvi narodni heroj iz Crne Gore. Savo V . Stanojević, prvi za života. Jelica Mašković je najmlađi, rođena 1924. godine. Đoko Pavićević je najstariji, rođen 1872 . godine. Vasilije, Vojo i Mirko Kovačević, tri brata narodni heroji. Milovan i Aleksa Bećo Đilas, dva brata narodni heroji. Vukosava i Blagota Mićunović, sestra i brat, narodni heroji
U toku rata poginulo je 167 narodnih heroja iz Crne Gore. U Mauzoleju Partizanu borcu na Gorici u Podgorici, sahranjeno je 66 narodnih heroja. Ukupno je dodijeljeno 1.393 ovih ordena i to borcima Narodnooslobodilačke borbe 1326, stranim državljanima 22, jedinicama i ustanovama 33, organizacijama 4 i gradovima 8
Do ustanovljenja Ordena slobode 9. juna 1945. godine, Orden narodnog heroja je bilo najveće odlikovanje za vojne zasluge.
Žene narodni heroji Vukica Mitrović, Vukosava Mićunović, Ljubica Popović, Milica Vučinić, Đina Vrbica, Jelica Mašković, Jelena Ćetković i Dobrila Ojdanić Špiro Mugoša je prvi narodni heroj iz Crne Gore.
Savo V. Stanojević, prvi za života.
Jelica Mašković je najmlađi, rođena 1924. godine.
Đoko Pavićević je najstariji, rođen 1872 . godine.
Vasilije, Vojo i Mirko Kovačević, tri brata narodni heroji. Milovan i Aleksa Bećo Đilas, dva brata narodni heroji.
Vukosava i Blagota Mićunović, sestra i brat, narodni heroji. Pošto je autor ovog članka napravio spisak od 257 narodnih heroja, moguće je da je neko izostavljen, iako su na spisku i narodni heroji rođeni van Crne Gore: Jovo Kapičić u Italiji, Filip Bajković u Egiptu, Blažo Đuričić u Americi, Boro Vukmirović u Bugarskoj, Sava Eraković u Srbiji, jer su njihovi iz Crne Gore. Bilo bi poželjno objaviti publikaciju sa imenima i biografijama narodnih heroja iz Crne Gore. •
Crna Gora JU OŠ „Braća RIBAR“
Nikšić
Na osnovu člana 30. 31. Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/10) saglasnosti Vlade Crne Gore, broj 07-011/23-746/2 od 07.03.2023. godine, Školski odbor JU OŠ „Braća Ribar“ Nikšić raspisuje
JAVNI POZIV
Za prikupljanje ponuda o davanju u zakup đačke pekare
Naziv zakupodavca: JU OŠ “Braća Ribar” Nikšić, ul. Partizanski put br.40
Opis nepokretnosti: Đačka pekara, površine 5,25 m2, upisana u List nepokretnosti br.
769 KO Nikšić
Minimalni iznos zakupnine je 300.00 € mjesečno
Đačka pekara se izdaje na period od dvije godine. Zakupnina će se plaćati na mjesečnom nivou.
Đačka pekara se daje u zakup putem prikupljanja ponuda u zatvorenim kovertama.
Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od dana objavljivanja JAVNOG POZIVA na adresu
JU OŠ “Braća Ribar” Nikšić, ul. Partizanski put br. 40, Nikšić.
Otvaranje ponuda će se obaviti u utorak 11.04.2023. godine sa početkom u 11.00 časova u prostorijama Škole.
Sa korisnicima zakupa biće zaključen Ugovor o zakupu.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
e-mail: oglasno@pobjeda.me
На основу члана 13 Закона о процјени утицаја на животну средину (“Службени лист ЦГ”, број 75/18) Секретаријат за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране ОБАВЈЕШТАВА заинтересовану јавност
да је инвеститор „Црногорски електродистрибутивни систем– ЦЕДИС“ д.о.о. Подгорица, поднио захтјев за одлучивање о потреби процјене утицаја на животну средину за изградњу 10kV подземног кабловског вода ТС 10/0.kV “Жичара К8“- SM26- TС „Зекова глава“- дионица од тачке Б до ТС 10/0.4kV „Зекова глава“”, чија реализација се планира на кат.парцелама бр. 2712, 1815 и 1814 КО Лубнице, у захвату ПУП-а Беране, општина Беране. У вези са наведеним позивамо заинтересовану јавност да изврши увид у достављену документацију у просторијама Секретаријата за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране, ул. IV Црногорске бригаде бр.1, радним данима од 12 до 14 часова, као и на веб страници Општине Беране, www.berane.me.
Рок за јавни увид и достављање примједби и мишљења у писаној форми, на адресу Секретаријата ( ул. IV Црногорске бригаде бр.1) или путем е-поште: stambeno@berane. co.me , је 11.04.2023.године. В.Д. СЕКРЕТАР Вуксан Милошевић
D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje, Karavanski put bb, St.br 570/19, Stečajni upravnik: tel:067 825 099: mat.br: 02817993: reg.br:5-0595440
Prijem službene pošte: Privredni sud CG, IV Proleterske br. 2
Rožaje, 30.03.2023.god.
Stečajni upravnik u stečajnom dužniku D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje, na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br.570/19 od 2.07.2019. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju („Službeni list Crne Gore“, br. 001/22 od 10.01.2022)
O G L A Š A V A IV javni poziv za
prodaju cjelokupne imovine stečajnog dužnika
D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA , i
istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.
Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika
D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje koja se nalazi u Rožaju, a koju imovinu čini :
1. - Mašina – premotač za papir ............................................................. početna cijena – 2.755, 00 €
2. - Mašina – premotač iz rolne u tabak ................................................ početna cijena – 5.367, 00 €
3. - Mašina – premotač iz rolne u rolnu ................................................ početna cijena – 3.473, 00 €
4. - Mašina za siječenje papira .............................................................. početna cijena – 2.305, 00 €
5. - Vaga ................................................................................................ početna cijena – 347,00 € Ukupna cijena …. : 14.247,00 € Uslovi i postupak prodaje:
Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju („Službeni list Crne Gore“, br. 001/22 od 10.01.2022), koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom
D.O.O.’’BERK’’ - u stečaju – Rožaje - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, St.br. 570/19. Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca, odnosno koje se lično dostave do 03.05.2023.god. do 10,30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 04.05.2023.god. sa početkom u 11,30 časova u kancelariji broj 26 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude otvara stečajni upravnik.
Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži:
Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra,ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5 % od ukupne cijene.
Za fizička lica:Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom), ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu u iznosu od 5% od ukupne cijene.
Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj. ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za kompletnu imovinu sa cijenom u eurima. Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od procijenjene vrijednosti tj. ako budu niže od oglašene početne cijene. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda.
Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530 – 28792 - 64.
Predmetna imovina se prodaje u cjelini u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.
Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene, tj. predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.
Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za depozit), u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i imovinu dodijeliti drugorangiranom ponuđaču. Odustajanje odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.
Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili neodabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8 (osam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.
Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnaest) dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.
Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac, dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači.
Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na tel. broj 067 825 099.
Poneđeljak, 3. april 2023.
Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br.21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10) i zaključaka Vlade Crne Gore, broj: 07-430/23-1151/2 sa sjednice od 20. marta 2023. godine, Ministarstvo finansija objavljuje
JAVNI POZIV
ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI BAR
1. Predmet javnog nadmetanja
Predmet prodaje je državna imovina u svojini Crne Gore i to katastarska parcela broj 4673/1, površine 230 m² i katastarska parcela broj 4670/3, površine 65 m2, obje upisane u list nepokretnosti broj 152, KO Novi Bar, Opština Bar.
2. Početna cijena nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja
Početna cijena nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva iznosi 378,00 €/m2, odnosno ukupno 111.510,00 €.
3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja
Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Ministarstva finansija, ul. Stanka Dragojevića br. 2, kancelarija broj 14, u utorak, 11. aprila 2023. godine, sa početkom u 10:00 časova.
4. Uslovi javnog nadmetanja
4.1 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava, odnosno sva zainteresovana lica, koja uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene za predmetnu nepokretnost, i to 5.575,50 €.
4.2 Depozit se uplaćuje na račun Ministarstva finansija broj 510-1122-69, kod CKB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.
4.3 Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 14, u Ministarstvu finansija, svakog radnog dana od dana objavljivanja Javnog poziva, do i uključujući 7. april 2023. godine (od 10-13 časova).
4.4 Rok za podnošenje prijava je najkasnije do i uključujući 10. april 2023. godine, do 13:00 časova.
4.5 Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za prodaju državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije.
4.6 Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.
U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.
4.7 Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.
4.8 Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva.
5. Ostali uslovi javnog nadmetanja
5.1 Kupac je dužan da sa Vladom Crne Gore - Ministarstvom finansija zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti u roku od 60 (šezdeset) dana od dana javnog nadmetanja, do kada je dužan uplatiti kupoprodajnu cijenu.
5.2 Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.
5.3 Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
5.4 Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.
5.5 Troškovi prenosa imovine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na kupca.
5.6 Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstvu finansija - kancelarija broj 14, Stanka Dragojevića 2, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja.
5.7 Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim Javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za prodaju nepokretnosti.
Adresa i kontakt Komisije za prodaju nepokretnosti:
Ministarstvo finansija, kancelarija broj 14
Ulica Stanka Dragojevića broj 2, Podgorica
Telefon: +382 20 248 512
E-mail: vesna.simovic@mif.gov.me
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRaŠKo ĐURaNoViĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica
Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MiLENa GoLUBoViĆ
Direktorica marketinga:
Ž ELJK a R a DULoV i Ć
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENaD ZEČEViĆ (politika)
JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)
JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)
MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JoVaN NiKiToViĆ (kultura)
MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)
DR aG i C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)
N i Ko L a SEKUL i Ć (hronika Podgorice)
JoVaN TERZiĆ (Arena)
S Lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)
MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)
DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JoVaNa ĐURiŠiĆ
OBJEKTIV
Urednica
Ma R i Ja iVa N oV iĆ -Ni K iČ EV iĆ
KULT
Urednica
TaNJa PaViĆEViĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica
PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
2
OTČEPLJAVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008
3
KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008
4
POTREBNI vozači
C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/032- 380
5
POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380
6
Dana 1. aprila 2023. godine u dubokoj starosti umrla je naša draga
VUKOSAVA Boža BOŽOVIĆ rođena Stamatović
Sahrana je obavljena 2. aprila u krugu njenih najmilijih. Hvala za tvoje postojanje.
Tvoji: sinovi BRANKO i DEJAN, šćeri MLADENKA, LJILJANA i BRANKA, snahe SANJA i NATAŠA, brat MILUTIN i snaha SENKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna porodica BOŽOVIĆ i STAMATOVIĆ
168
Дана 2. априла 2023, у 78 години, након дуже болести преминула је наша вољена ГРАНИЦА – ГРАНА Лалева МЕДОЈЕВИЋ
Рођена ДРОБЊАК
Саучешће примамо у градској капели у Мојковцу дана 3. априла од 9 до 13:30 часова, када крећемо за Прошћење – Слатина гдје ће се у 15 часова обавити сахрана.
Кућа жалости Улица 21. mаја 66 – Мојковац.
ОЖАЛОШЋЕНИ: Ћерке ЉИЉАНА, СНЕЖАНА и МИРЈАНА, сестра БОЈАНА, унучад МАРИЈА, АНЂЕЛА и ИВАН, праунуци БАЛША и МИХАИЛО, заова РАДА и остала многобројна родбина МЕДОЈЕВИЋ и ДРОБЊАК
Тужним срцем јављамо да је дана 1. априла 2023. у 82. години преминуо наш драги ВЕЉКО Милошев ЂУКИЋ
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 2.
априла од 11 до 16 часова и 3. априла од 11 до 13
часова када се полази за Шавник гдје ће се у 15 ча-
сова обавити сахрана на мјесном гробљу.
Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: синови МЛАДЕН и МИЛОШ, снахе ДАРИНКА и ЈОВАНКА, унуке БИЉАНА и АЊА, унуци НИКОЛА, ОГЊЕН, ИВАН и ФИЛИП, синовац ЖЕЉКО и остала бројна родбина
175
Umro je 1. aprila 2023. godine
Saučešće primamo 2. aprila od 12 do 16 sati u kapeli na Cetinju i 3. aprila od 12 do 15 sati u Spili đe će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: šćer ANKA, sin VESELIN, snaha VESNA, brat GOJKO i sestra DARINKA sa porodicama, porodica pokojnog brata RADOVANA, unučad, praunučad i ostala rodbina
179
Našoj dragoj
Počivaj u miru kod tvojih dragih čeljadi. Žalimo te Familija pok. SLOBA BANOVIĆA
194
Tužan je ovaj posljednji pozdrav
Đedu SVETOZARU
ISIDORA i HAJDANA sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu
u našim sjećanjima.
VUKAN, ANA i ĐEVOJKE
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u srcima, zauvijek. Snaha DOSTINJA, sinovci MIODRAG i MARKO, sinovice VJERA, SNEŽANA i MARINA
185
Posljednji pozdrav dragom ocu
170
Posljednji pozdrav babi
Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi
VUKI
Hvala ti što si naše djetinjstvo obojila najljepšim bojama
Tvoje unuke RUŽICA i MILENA
VUKI
Tvoju dobrotu, nježnost i ljubav koju si nam nesebično poklanjala čuvaćemo u srcima.
Tvoji: ANA, MARKO, BRANKO i LENA
173
180
S ljubavlju i poštovanjem, Ćerka BRANKA, zet PETAR, unuka IVONA, unuk PEĐA i praunuk VLADIMIR
Draga naša
VUKE
Hvala za ljubav, radost i toplinu koju si pružila našem domu.
Tvoji DEJO i NAJA
171
ANKA i VESKO sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
172
Draga naša
Zahvalni za svaki trenutak proveden sa tobom i ljubav kojom si nas nesebično obasipala.
Tvoji: MLADENKA, MIŠKO, SANJA i ANDRIJA
Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi nesebično pružao.
Zauvijek ćeš biti u mom ranjenom srcu. Sestra
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Sestrić BATO i sestrična MARINA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj kumi
VUKI MARKOVIĆ
Od BOŽA i LJILJE sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj i cijenjenoj
192
Posljednji pozdrav đeveru i đedu
186
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
BRANKU STANIĆU Počivaj u miru DRAGA STANIĆ sa porodicom
184
Voljenoj majci
VUKICI MARKOVIĆ
Kako ovo preboljeti. Nikad nije pravo vrijeme za rastanke.
Volim te svim srcem, majko, Vučice moja, heroino mog života, ponosu moj.
Tvoja DANIJELA
189
VUKICI – VUKI MARKOVIĆ
Poslije velike borbe sa teškom i neizlečivom bolešću sa kojom se lavovski borila prestalo je da kuca plemenito srce Vukice – Vuke Marković rođene Čavor. Tvoj plemeniti lik živjeće vječno u našim srcima. Hvala ti za sve časno i pošteno koje si sa nama dijelila.
Đever RADIVOJE i snaha DARA sa porodicom
193
Posljednji pozdrav tetki
VUKICA – VUKA MARKOVIĆ
187
Hvala ti za svu ljubav, pažnju, podršku, tople riječi i zagrljaje. Sa tobom naš život je bio ljepši i lakši. Imali smo našu priču i kada nije bilo puno riječi. Ljubav je govorila umjesto nas. A sada je jecaj naših duša nadjačao tišinu i našu ljubav. Zauvijek u našim srcima
Tvoji: sin DEJAN, snaha VESNA, unuke KRISTINA i VALENTINA, unuk VLADIMIR
177
VUKI
Od SAŠE i IGORA sa porodicama
Draga strina, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u našim srcima zauvijek.
Tvoje MILENA, NATAŠA i ANA sa porodicama
Tvoja sestrinska ljubav, pažnja prema meni i mojoj porodici nezaboravni su dio našeg života, na čemu smo ti vječno zahvalni. Ponosni smo na tvoj častan život, požrtvovanje i hrabrost. U tvom srcu, iskrenoj i plemenitoj duši bilo je mjesta za sve nas. Kao takva ostaćeš vječno u našem sjećanju. Počivaj u miru.
Tvoj brat DRAGAN DUDA ČAVOR sa porodicom
190
Opraštamo se od naše drage snahe, jetrve i strine VUKE Vučine MARKOVIĆ
Počivaj u miru, dobra i plemenita Vuke RATKO sa porodicom
188
191
Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi i strini VUKI Vučine MARKOVIĆ
Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir. BEĆKO sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi
VUKICI – VUKI MARKOVIĆ rođenoj Čavor
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od tvog plemenitog lika
Zaova SENKA – BELA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti
VUKICI MARKOVIĆ
Čuvaćemo te od zaborava, zauvijek u našim srcima.
Tvoji DANIJELA, NIKŠA, NAĐA, PEĐA
Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i tašti
VUKICI MARKOVIĆ
Počivaj u miru, zauvijek ćeš biti sa nama. Ćerka DIJANA, unuci VASO i DAVOR, zet ŽELJKO
165
183
182
151
166 Poslednji pozdrav voljenoj tetki VUKICI
Bila si mi kao majka, zato je ovaj rastanak sa tobom još tužniji.
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. MIĆA
Ne želimo ti reći zbogom, želimo ti reći Hvala.
Premalo je riječi, a previše tuge da iskažemo našu ljubav i zahvalnost.
Uvijek u našim mislima, vječno u našim srcima, jer ne može se zaboraviti neko ko nam je dao toliko toga za pamćenje.
Baba, nije kraj ni kada prođe život… čuvaćemo te od zaborava
Tvoji: KRISTINA, RADOVAN i ALEKSEJ KALEZIĆ
Posljednji pozdrav dragoj tetki VUKI
Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala, a mi ćemo sa ponosom i poštovanjem čuvati uspomenu na tebe kako si i zaslužila. Počivaj u miru. Sestrić ZORAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri VUKICI
Počivaj u miru.
178
SJEĆANJE
3. 4. 1993 – 3. 4. 2023.
ALEKSANDAR P. RADULOVIĆ
1. 1. 1983 – 3. 4. 2023. 19. 9. 2005 – 3. 4. 2023.
PAVA P. ZORICA P. RADULOVIĆ RADULOVIĆ
S ljubavlju i ponosom vas čuvamo od zaborava. CICA, VJERA, ŽELJKO i SANJA
– 3. 4. 2023.
160
174
Brat VLADIMIR sa porodicom
SJEĆANJE ANA Veselina BOJANIĆA
Vječno voljena i nikad zaboravljena.
Od DANICE, JANKA, VIOLETE i VESNE KOVAČEVIĆ
158
3. 4. 1996 – 3. 4. 2023.
LJUBOMIR – LJUBO ČOLOVIĆ
Zauvijek te čuvamo u našim srcima
Tvoji DULE i DRAGANA
Navršava se godina dana od smrti naše drage
RADOJKE Radeve ŽARIĆ
Sjećajući se lijepih zajedničkih trenutaka čuvamo uspomenu na tebe. Porodica pok MIKA STANIŠIĆA
Danas se navršava godina dana od smrti moje majke i osamnaest godina i tri mjeseca od smrti moga brata
RADOJKE Radeve ŽELJKA Radevog ŽARIĆ ŽARIĆA
Brižna i plemenita moja majko, preduga je, teška i bolna ova godina bez tebe. Živjela si tiho poklanjajući svima dobrotu i toplinu svoje duše.
Bila si moj svetionik, putokaz i moja nada. Utoplićeš svoju napaćenu dušu našim Željkom, našom davno ugašenom radošću i neprebolom Neka vas nebeska svjetlost čuva, a ja ću se sa vječnim bolom i teškim izazovima života boriti da ne pokleknem i posustanem.
152
Neutješna kćerka i sestra DANIJELA
153
157
Prošle su dvije godine otkako nije sa nama
ANA Veselina BOJANIĆA
Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe trajaće vječno. Učila si nas kako dostojanstveno živjeti. Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tebe.
Tvoje kćerke KLARA i VERA sa porodicama iz Australije
