Dnevni list Pobjeda 02.04.2023.

НЕЂЕЉОМ

2. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina

Ministarstvo unutrašnjih poslova ćuti o prijavi o mogućem nezakonitom dvojnom državljanstvu glavnog državnog arhitekte

Stevovićeve odluke imaće

dalekosežne posljedice na cjelokupan sistem i budžet

RAZGOVOR: Predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije

Đurović: Pregovori Crne Gore sa EU su blokirani

Advokat Nikola Martinović poručio da premijer u tehničkom mandatu vrši pritisak na Ustavni sud

Pod plaštom brige za prostor i arhitekturu, suspendujući važeće zakone i procedure, Stevović je uveo haos i bezvlašće sa nesagledivim posljedicama i pričinio ogromnu štetu kako investitorima, tako i poreskim obveznicima Crne Gore – kategorični su sagovornici Pobjede

Policija radi na identi kaciji osoba koje su u petak veče napale mladića sa crnogorskom zastavom u Podgorici

Jedan narod, dvije dijaspore

Abazoviću najviše smeta nezavisan i nepristrasan sud

Što prije početi eksploataciju gasa

POBJEDA NA LICU MJESTA: Povodom brojnih medijskih natpisa da izvođač radova devastira budvansku plažu Mogren i okolinu, tražili smo objašnjenje od investitora

Darmanović:

Podnio sam krivičnu prijavu, ćeraćemo se!

Piše: dr Dragan VESELINOV

Piše: Vladimir POPOVIĆ

STR. 7.

Danas drugi krug predsjedničkih izbora

RAZGOVOR: Prof. Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske

Građani biraju Đukanovića ili Milatovića

PODGORICA – Drugi krug predsjedničkih izbora održava se danas. U izbornoj trci za predsjednika Crne Gore učestvuju kandidat DPS-a Milo Đukanović i kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović. Biće izabran kandidat koji dobije veći broj glasova izašlih birača. Biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati. Glasačko pravo imaju 542.154 građanina.

Đukanović je u prvom krugu izbora, održanom 19. marta, osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9 odsto. Mandat predsjednika Crne Gore je pet godina. I. K.

DPS podnijela krivičnu prijavu protiv Aleksandra Ćosovića zbog objave na Fejsbuku, on sinoć saslušan u policiji i upozoren Svako

ko ometa izborni proces biće procesuiran

PODGORICA - Demokratska partija socijalista (DPS) podnijela je krivičnu prijavu protiv Aleksandra Ćosovića, koji je 30. marta na svom Fejsbuk profilu objavio status kojim poziva na ugrožavanje cijelog izbornog procesa, odnosno predstojećeg drugog kruga izbora za predsjednika Crne Gore, koji će se održati danas, čime bi istovremeno ugrozio ostvarivanja ustavnog prava svakog građanina Crne Gore – pravo da bira i da bude biran, sopšteno je uz DPS-a. - Ćosović je na svom Fejsbuk profilu napisao komentar: „Mislio sam da među DPS funkcionerima ima inteligentnog oblika života, ali nije tako. Pazite sad, uložiš trud, ogromne pare, sve tajkune da organizuješ dijasporu da dođe da glasa. Onda na samo 50 najjačih birališta gdje dolazi dijaspora prekineš glasanje, izbori se na tim mjestima ponove sljedeće nedjelje, dijaspora ne može opet da dođe i saldo DPS-a je minus nekoliko miliona“. Jasno je da na ovaj način Ćosović poziva na izvršenje krivičnog djela – sprečavanje održavanja glasanja putem podstrekavanja iz člana 189, a u vezi člana 24 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - kažu u DPS-u. Naglašavaju da je članom 189 stav 1 Krivičnog zakonika Crne

Đurović: Pregovori Crne Gore sa EU su blokirani

Najavljuje se ponovno osnaživanje pregovaračke strukture i vraćanje pozicije glavnog pregovarača, što je dobro, jer je trenutna pregovaračka struktura desetkovana i mnoga imena u odlukama o formiranim radnim grupama više „ne stanuju“ u našim institucijama, uključujući i šefove pregovaračkih grupa. Institucionalna memorija nikada nije bila na nižem nivou, kada su evropske integracije u pitanju. Moramo se tom poslu kao društvo – ozbiljno vratiti - kaže Đurović

Gore propisano da ko silom, prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili ometa održavanje glasanja na biračkom mjestu, kazniće se zatvorom do tri godine, a stavom 2 istog člana je propisano da ko ometa glasanje izazivanjem nereda na biračkom mjestu usljed čega glasanje bude prekinuto, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Istovremeno, članom 24 istog zakonika propisano je da ko drugog sa umišljajem podstrekne da učini krivično djelo, kazniće se kao da ga je sam izvršio.

- Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je Ćosović postupao sa direktnim umišljajem, jer je morao znati da na ovaj način ugrožava izborni proces, te da je ovo djelo zabranjeno, stava smo da postoji osnovana sumnja da je isti učinio krivično djelo. Pozivamo nadležno državno tužilaštvo da sprovede radnje iz svoje nadležnosti u pravcu utvrđivanja odgovornosti Ćosovića. Istovremeno, upozoravamo sve učesnike izbornog procesa da će svako ko na bilo koji način bude ometao održavanje predstojećih izbora u najkraćem mogućem roku biti procesuiran – poručuju iz DPS-a. Ćosović je po prijavi DPS-a saslušan juče u policiji. Prema saznanjima portala Standard, Ćosović je dao izjavu i upozoren je, nakon čega je pušten S. P.

PODGORICA - S obzirom na kontinuiranu i duboku političku krizu, koja se reflektuje na izostanak demokratskih reformi i slabe institucije, kao i oslabljene pregovaračke strukture, nedovoljno mjerljive rezultate i izostanak političkih pregovaračkih sastanaka na najvišem nivou, možemo govoriti o svojevrsnoj blokadi pregovora - kaže u razgovoru za Pobjedu prof. Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije.

Ističe da je najviše brine, naravno, oblast vladavine prava, jer po novoj metodologiji, poglavlja posvećena pravosuđu, antikorupciji, ljudskim pravima, slobodi medija, saradnji sa civilnim društvom i ključnim politikama u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, gdje imamo tzv. tranziciona (privremena) mjerila, su ključna poglavlja, i bez napretka u ovim oblastima ne možemo očekivati privremeno zatvaranje drugih poglavlja.

POBJEDA: Šef Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo

i pregovore o proširenju Majkl Miler je, otvarajući dvanaesti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, kazao da Crna Gora mora da se refokusira na put pristupanja EU u ovoj godini. Ističe da je potrebna fokusirana i kredibilna usredsrijeđenost na ovaj cilj od strane izvršne vlasti, Skupštine i pravosuđa kao potpora nastojanju da Crna Gora napreduje na svom putu ka EU. Kako tumačite ove riječi? Da li je realno ovo sprovesti s obzirom na to da je Skupština raspuštena, Ustavni sud nije kompletiran, a nijesu imenovani ni preostali čelnici na visokim sudijskim funkcijama, Vlada je u tehničkom mandatu već mjesecima, a parlamentarni izbori su zakazani za 11. jun?

ĐUROVIĆ: Posljednjih godina Crna Gora je izgubila na dinamici evropskih integracija i više činjenica potvrđuju taj zaključak:

1. Već 2019. godine, pa ponovo 2022. godine, nije bilo međuvladinih konferencija, a nema ni kalendara sastanaka u ovoj godini, što znači da nema konkretnog pro-

gresa u ključnim oblastima;

2. Crna Gora od jeseni 2021. godine više nema ni posebnu jedinicu u Direktoratu za pregovore o proširenju, što znači da više nije lider u procesu;

3. U 2022. godini, sve zemlje regije bile su u fokusu, osim Crne Gore, koja nije došla ni do tekućih pitanja na sjednicama Evropskog savjeta. Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore, Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo i konačno dobilo okvirni datum za viznu liberalizaciju, Bosna i Hercegovina dobila je status zemlje kandidata, dok je najveća pažnja evropske i ukupne međunarodne javnosti bila na podsticanju dijaloga Beograd –Priština u cilju postizanja obostrano prihvatljivog modela o normalizaciji odnosa. Samo Crna Gora nije dobila nikakav evropski podsticaj, niti najavu. Kao da ni u samom Briselu ne mogu da apsorbuju toliku količinu promjena u Crnoj Gori i da ne znaju kako da nam pomognu, jer našu evropsku budućnost pokrila je hronična politička nestabilnost, izostanak rezultata i velika neizvjesnost u kom pravcu će naše evropsko opredjeljenje ići u narednom periodu;

CDT pozvao na zakonito sprovođenje izbornog postupka

PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je organe za sprovođenje izbora (biračke odbore, OIK-e i DIK) da danas ostave po strani političke razlike i da se posvete zakonitom sprovođenju izbornog postupka. Ključni interes ovih organa mora biti zako-

nit i fer izborni dan - poručio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica

- Pozivamo kandidate/kinje koji učestvuju u drugom krugu izbora, njihove simpatizere i aktiviste, da se zakonito ponašaju u toku izbornog dana, da uklone svoje štabove od biračkih mjesta, da se uzdrže od nasilja i da

omoguće biračima da slobodno i neometano glasaju - istakao je Koprivica.

CDT apelovao je na tužilaštvo i policiju na uzdržanost od prekomjernih reakcija u toku izbornog dana, ali i na aktivan odnos prema eventualnim počiniocima krivičnih djela na i oko biračkih mjesta, kao i svih počini-

4. Od 2003. godine, kada smo prvi put formirali ministarstvo koje u nazivu nosi evropske integracije i osnovali skupštinski Odbor za evropske integracije, strukturu smo mijenjali osam puta, ali nikada tako radikalno, kao posljednje dvije godine, nije bilo toliko napuštanja pregovaračke strukture i dovođenja novih ljudi bez iskustva; u mnogim resorima veoma mali broj ljudi angažovan je na poslovima EU integracija; to više nije samo produženi talas političkog revanšizma u kadrovskoj politici „po dubini“, to je već ozbiljno osipanje naših inače skromnih administrativnih kapaciteta i to postaje svojevrsno ograničenje samog procesa;

5. Tu je posebno indikativan primjer aktuelnog Ministarstva za evropske poslove, jer samo ministarstvo nema svog ministra, od 130 sistematizovanih radnih mjesta, samo 54 su popunjena, od kojih je još desetak na bolovanju, tako da možemo reći da rade na trećini kapaciteta; mnogo vrijedni kadrovi, od kojih neki i sekretari radnih grupa za pregovore – napustili su instituciju, što se ne može nadoknaditi preko noći;

6. Na zvaničnom sajtu integracija, stoji samo podatak da je

laca djela koja se tiču izbornog procesa.

- Njihov zadatak je da sa svoje strane omoguće zakonit izborni proces, ali i osjećaj bezbjednosti svih učesnika/ca izbora i građana/ki Crne Gore. Apelujemo na MUP da omogući nesmetano funkcionisanje sajta biraci.me i call centra kako bi bi-

„Priželjkujemo dosadan izborni dan“

panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije

Advokat poručio da premijer u tehničkom mandatu vrši pritisak na Ustavni sud

Martinović: Abazoviću

najviše smeta nezavisan i nepristrasan sud

Pokazuje se koliko premijer Abazović razumije šta znači odvojenost pravosuđa od izvršne vlasti i koliko poznaje i prihvata nepristrasnost nekog suda. Za njega je Ustavni sud, kao i svaki sud, samo onaj koji sudi po njegovim aršinima – kazao je Nikola Martinović

Program pristupanja EU 20222023 realizovan na nivou od samo 28 odsto od planiranih mjera, u trećem kvartalu prošle godine;

7. Značajno je smanjen i broj ljudi angažovan u IPA strukturi, pa je i sama komisija potvrdila, u svom jesenjem izvještaju, da je Crna Gora trajno izgubila grant od 41 milion eura, koji je trebalo da bude iskorišćen za projekat izgradnje zaobilaznice Budva; za mnoge projekte podržane kroz IPA grantove, imamo problem sa kofinansiranjem, predfinansiranjem ili obezbjeđenjem dodatne kreditne linije za infrastrukturu; a kasni i povlačenje sredstava za mjere namijenjene za podšku poljoprivredi (IPARD);

8. Znamo da je usvojen novi Program pristupanja Crne Gore EU za period 2023-2024, što je dobro, samo ne znamo u kom će se stepenu sprovoditi, sa ovakvim administrativnim kapacitetima;

9. Znamo da smo formalno usklađeni sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom kada su u pitanju međunarodne restriktivne mjere, što je dobro, ali to je samo formalno tako, jer nam i u toj oblasti značajno nedostaju administrativni kapaciteti za sprovođenje, kontrolu i izvještavanje o međunarodnim restriktivnim mjerama koje smo kao država usvojili.

POBJEDA: Da li Crna Gora uopšte pregovara sa Evropskom unijom s obzirom na to da nema ministra u ovoj oblasti niti glavnog pregovarača koji bi upravljao ovim procesima? Može li se ovo stanje nazvati blokadom budući da ne postoji opipljivi napredak u oblastima 23 i 24 niti stvarnog na-

rači mogli da provjere na kome biračkom mjestu glasaju - kazao je Koprivica.

Dodaje da svako ko drži do demokratskih vrijednosti i pravila uzdržaće se i od proslava koje na bilo koji način mogu poremetiti izbornu atmosferu ili provocirati neistomišljenike.

Građanke i građane Crne Gore podsjećaju na njihovo pravo da glasaju po svom ubjeđenju, te da niko nema pravo da nedozvoljenim sredstvima utiče na njihov izbor – da li će izaći na izbore i

pretka na evropskom putu već godinama?

ĐUROVIĆ: S obzirom na kontinuiranu i duboku političku krizu, koja se reflektuje na izostanak demokratskih reformi i slabe institucije, kao i oslabljene pregovaračke strukture, nedovoljno mjerljive rezultate i izostanak političkih pregovaračkih sastanaka na najvišem nivou, možemo govoriti o svojevrsnoj blokadi pregovora. Najviše brine, naravno, oblast vladavine prava, jer po novoj metodologiji, poglavlja posvećena pravosuđu, antikorupciji, ljudskim pravima, slobodi medija, saradnji sa civilnim društvom i ključnim politikama u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, gdje imamo tzv. tranziciona (privremena) mjerila, su ključna poglavlja, i bez napretka u ovim oblastima ne možemo očekivati privremeno zatvaranje drugih poglavlja. Akcioni planovi, kojima se prate ova poglavlja vladavine prava, nijesu se mijenjali od 2015. godine, odavno su prevaziđeni i kao takvi, neupotrebljivi. Potrebno je napraviti nove akcione planove, kako bi pregovori bili na „normalnoj trasi“ i kako bi znali koji su nam prioriteti. Od prethodnih 45 privremenih mjerila u poglavlju 23 i 38 privremenih mjerila u poglavlju 24, ključno je 15-ak prioriteta i njima se treba ozbiljno posvetiti. Što je ispunjeno ukloniti iz plana, a što je novo – uključiti. Sam akcioni plan moguće je da jedan mali, ali stručan tim, pripremi za manje od dva mjeseca, ali samo ako ima političke podrške i integracione energije. Nekada je Crna Gora po tome bila poznata, da je sa najmanjim administrativnim kapacitetima u regionu, uz snažnu političku podršku i relativno mali, ali do-

za koga će glasati. - Priželjkujemo „dosadan“ izborni dan bez tenzija i kršenja, sličan onome u prvom krugu izbora, ali i poručujemo svima koji eventualno planiraju da vrše protivzakonite radnje da smo dobro pripremljeni i organizovani i da ćemo javnost i nadležne organe obavijestiti o svim takvim pokušajima - kaže Koprivica.

CDT poziva građane/ke ali i medijske kuće da budu oprezni i da ne nasijedaju na lažne vijesti ko-

bro uvezan EU tim, postizala veoma dobre integracione rezultate, u prethodnoj fazi integracija. Nekada bilo, sad se samo možemo podsjećati.

POBJEDA: Kako smo od uspješne evropske priče došli u situaciju da se pretvorimo u ,,rak-ranu regiona“ koja je konstantno u dubokoj političkoj nestabilnosti, iako više od sedamdeset odsto naših građana podržava ulazak u Evropsku uniju? Za koga onda rade naše političke elite, je li u ovakvoj Crnoj Gori integracija u EU potpuno obesmišljena?

ĐUROVIĆ: Najavljuje se ponovno osnaživanje pregovaračke strukture i vraćanje pozicije glavnog pregovarača, što je dobro, jer je trenutna pregovaračka struktura desetkovana i mnoga imena u odlukama o formiranim radnim grupama više „ne stanuju“ u našim institucijama, uključujući i šefove pregovaračkih grupa. Institucionalna memorija nikada nije bila na nižem nivou, kada su evropske integracije u pitanju. Drugim riječima, ako su nam EU integracije strateški spoljnopolitički prioritet, treba se tome ozbiljno posvetiti i misliti o ljudima koji je nose, bolje ikad – nego nikad. Nije trebalo ni dopustiti da se ovoliko urušava. Moramo se tom poslu, kao društvo – ozbiljno vratiti. Ovako visoka podrška građana za pristupanje Evropskoj uniji, prava je poruka svim granama vlasti. Istovremeno, ozbiljna posvećenost procesu evropskih integracija, realno je da se počne dešavati tek poslije vanrednih parlamentarnih izbora, novog skupštinskog saziva, nekih novih koalicija i formiranja nove izvršne vlasti. M. JOVIĆEVIĆ

je mogu biti plasirane sa željom da se remeti izborni proces, podižu tenzije ili izaziva panika.

- Pozivamo ih da nam sumnjive objave odmah dostave, kako bi ih tim našeg portala Raskrinkavanje.me provjerio. One koji smatraju da su im prava u toku izbornog dana na bilo koji način ugrožena ohrabrujemo da o tome obavijeste nadležne državne organe, tužilaštvo i policiju, ili da neophodne informacije dostave nama - dodao je, između ostalog, Koprivica. R. P.

PODGORICA – Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović vrši pritisak na Ustavni sud, a pritisak posebno ne smije dolaziti od izvršne vlasti. Njemu najviše smeta nezavisan i nepristrasan sud – kazao je za Pobjedu advokat Nikola Martinović, komentarišući Abazovićeve kritike na račun rada Ustavnog suda. Abazović je prije dva dana rekao za TV Adria da je „ponašanje Ustavnog suda za rubriku vjerovali ili ne“, te da ne zna „što smo ga odblokirali“. Martinović kaže da se radi o neprimjerenom odnosu predstavnika izvršne vlasti prema predstavnicima Ustavnog suda.

- To predstavlja pritisak na rad, a osobito pritisak na rad ne smije dolaziti od izvršne vlasti i tu se stavlja tačka. Drugo, pokazuje se koliko premijer Abazović razumije šta znači odvojenost pravosuđa od izvršne vlasti i koliko poznaje i prihvata nepristrasnost nekog suda. Za njega je Ustavni sud, kao i svaki sud, samo onaj koji sudi po njegovim aršinima –kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, „oni su i prije nego što su izabrane sudije Ustavnog suda govorili o tome - hajde da sude malo naši“.

- U Ustavnom sudu nema naših i njihovih i to je najveći problem sa kojim se očigledno Abazović ne može pomiriti. Njemu najviše smeta nezavisan i nepristrasan sud, ali ne i onaj kojeg on želi, odnosno ljudi koji će donositi odluke a kojih danas u crnogorskom pravosuđu ima, kako se svidi premijeru – dodao je Martinović.

Abazović je, gostujući na TV

PODGORICA - DPS je upoznala međunarodne organizacije, OEBS i ODIHR sa jučerašnjim ,,bezobzirnim kršenjem izborne tišine“ od strane medijskog koncerna Vijesti, saopštio je Medijski centar te partije. - Poznato je da uredništvo Vijesti ne skriva svoj navijački odnos prema jednom kandidatu i da su sve kapacitete podredili njegovoj pobjedi. Nemamo sa tim nikakav problem, razumijemo to kao logičan

Adria, uputio kritike na račun Ustavnog suda. Kazao je da je ponašanje Ustavnog suda „za rubriku vjerovali ili ne“. Razlog za njegove ocjene je, kako je istakao, to što se Ustavni sud još uvijek ne izjašnjava o tome da li je predsjednik države Milo Đukanović izbore raspisao u skladu sa najvišim pravnim aktom.

- Prvo je bilo kukanje kako nemaju kvorum, a kad su izabrane sudije, Ustavni sud ne želi da donosi odluke. Po cijenu da mi zamjeri predsjednik tog suda, ja ne znam što smo odblokirali njihov rad – rekao je Abazović.

Reagovao je Ustavni sud, poručujući da Abazović narušava nezavisnost te institucije i stvara atmosferu da postupak i odluke Suda u pojedinim predmetima pažljivo prati Vlada, upućivanjem oštrih javnih komentara nosiocima ustavnosudskih funkcija.

- Javne izjave političara mogu, u zavisnosti od sadržaja i načina na koji su date, narušiti pravo na nezavisan i nepristrasan sud, a posebno urušiti povjerenje javnosti u njegov rad –navodi se u reagovanju i dodaje da je Abazović pokazao

nepoznavanje i nepoštovanje osnovnih ustavnih i konvencijskih postulata na kojima se temelji član šest Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

- Jer takve njegove izjave stvaraju atmosferu ili utisak da postupak i odluke Ustavnog suda, u pojedinim predmetima, pažljivo prati Vlada, što je po stavu ESLJP, ne samo neprimjereno već i nedozvoljeno, i direktno urušava nezavisnost i nepristrasnost suda - navodi se u reagovanju.

Dodaje se da je nezavisnost Ustavnog suda narušena kada pripadnici izvršne vlasti, u ovom slučaju premijer, upućuje nosiocima ustavnosudskih funkcija oštro intonirane javne komentare o nekom predmetu. To se, kako se navodi, posebno odnosi na izjavu premijera da Ustavni sud ne želi da donosi odluke, te da su u pitanju „šest ljudi“ koji ne mogu da daju na jedan papir A4 odluku“.

- Ovakve neprimjerene izjave zaista treba da zabrinu cjelokupnu crnogorsku i stručnu i laičku javnost – poručeno je, između ostalog, iz Ustavnog suda. I. K.

nastavak njihovog angažmana kada su 2016. za 500.000 eura, pristiglih iz Rusije, isto tako dinamično favorizovali Demokratski front, o čemu je svjedočio funkcioner ovog političkog subjekta - naveli su iz DPS. Podsjetili su taj medij na zakonsku obavezu.

– Možda ćemo u budućnosti saznati detalje vezane za najnoviji angažman, ali u međuvremenu podsjećamo i koncern Vijesti i njegove vlasnike na zakonsku obavezu da poštuju izbornu tišinu i da se bar dva dana uzdrže od propagande - zaključuju iz Medijskog centra DPS. R. P.

Demokratska partija socijalista obavijestila OEBS i ODIHR

Nikola Martinović

Sjedište Evropske komisije u Briselu

POBJEDA NA LICU MJESTA: Povodom brojnih medijskih

natpisa da izvođač radova devastira budvansku

Sjekloća: Imam sve dozvole, prirodu nijesmo oštetili

BUDVA - Plaža Mogren

će ove sezone dobiti novi izgled. Sa rekonstruisanim ugostiteljskim objektom, crkvicom koja je ujedinjavala Budvane i sa proširenom stazom za dolazak posjetilaca. Neće biti više curenja fekalija iz septičke jame stare više od 50 godina niti slivanja preprženog ulja niz stepenice oronulog objekta. Međutim, zadnjih dana u javnosti kruže priče da je priroda devastirana, brdo razorano i da plaže više nema. Kako objašnjava zakupac, vlasnik firme DOO Gabbiano VS Budva, Veselin Sjekloća to govore oni koji sjede u foteljama i nijesu godinama kročili na ovaj lokalitet.

-Oni koji ne znaju da objekat na plaži pliva u fekalijama, da je skliznuo u more skoro 1,3 metra i da staze za pješake skoro da i nema, voda podriva i ,,prijeti“. Brdo Spas iznad objekta bilo je puno smeća, a rijetko drveće zaraslo je u bagreme i tom prostoru prijeti požar kao 2009. godine-kaže Sjekloća.

Ističe da je zub vremena učinio svoje, pa je objekat Budvanske rivijere oronuo i nebezbjedan za posjetioce. Od

2015. godine su zakupci plaže i svake godine su ulagali puno novca da obezbijede iole normalne uslove. Međutim, kako tvrdi, više se nije moglo, prijetila je ekološka katastrofa jer su zadnjih godina fekalije počele da se izlivaju.

INSPEKCIJE I ZAPISNICI

Međutim, od pojedinih porodica koje od države čekaju restituciju zemljišta doživljavaju medijsku hajku i javnosti je sve pogrešno predstavljeno.

Dreniraće

Sjekloća nam pokazuje zapisnik Morskog dobra gdje piše da plaža nije devastirana. Takođe tvrde da su ih u posljednjih 20 dana posjetile sve inspekcije, opštinske i državne, o čemu posjeduju zapisnike da nije ništa devastirano i da je sve u skladu sa zakonom.

- Davao sam i izjavu u policiji za privredni kriminal. Proslijeđeno je tužiocu i utvrđeno da nema nikakvog osnova za dalji postupak i tužba je odbijena - tvrdi Sjekloća.

Kako ističe Sjekloća isti oni koji ih napadaju ne primjećuju da plaža Mogren nestaje jer kompletna Budva nije rađena kako treba.

- Potoci koji su ,,hranili“ tu plažu su se začepili. Mi smo ušli i tu proceduru da se sve to drenira i da plaža nastavi da se ,,hrani“ slivanjem kišnice i zemlje koja se vjekovima slivala. Ti kanali su se začepili od kada ne prolazi voda nakon prolaska puta iznad brda. Dosta vremena smo posvećivali tome kako da se što manje devastira priroda i uklone stabla koja su oštećena požarom 2009. godine - kazao je Sjekloća koji je i ranije predlagao da se nađu rješenja kako bi se zaustavilo skraćivanje plaže. - Talasi udaraju direktno u brdo koje se odvaja.Niko se ne bavi time. Urgirao sam da se mora stati na put propadanja cijelog brda - poručuje Sjekloća.

ništa

Investitor pojašnjava da od pojedinih porodica, koje od države čekaju restituciju zemljišta, doživljavaju medijsku hajku i javnosti je sve pogrešno predstavljeno. Tvrdi da su ih u posljednjih 20 dana posjetile sve inspekcije, opštinske i državne, o čemu posjeduju zapisnike da nije ništa devastirano i da je sve u skladu sa zakonom. -Dao sam i izjavu u policiji za privredni kriminal. Proslijeđeno je tužiocu i utvrđeno da nema nikakvog osnova za dalji postupak i tužba je odbijena - tvrdi izvođač radova Veselin Sjekloća

še bune već jednom isplaćene 1968. godine - objašnjava Sjekloća i poručuje da ne bježi od toga da određeni vještaci dođu i da utvrde šta je to oštećeno kao i da javnost treba da čuje i njihovu stranu.

Najviši problem su godinama imali sa septičkom jamom koja je curila kroz kompletan objekat i temelje koji su počeli da se urušavaju.

pričam. Ova plaža je poznata po čistoj vodi, čistom pijesku i ,,ušao“ sam u zaštitu da se to ne devastira i sa velikim izvinjenjem privatnicima sa kojima nijesam mogao da stupim u kontakt jer je tu mnogo nasljednika. Uglavnom sam pričao sa onima koje sam poznavao i od kojih sam dobio usmeno odobrenje - kaže Sjekloća dodajući da su samo tražili da sve vratim u pređašnje stanje na šta se on i obavezao izjavom kod notara.

Najproblematičnije je što, kako tvrdi, ima odoborenje od mnogih porodica bivših vlasnika imanja koji su mu rekli da moraju da nastave proces restitucije.

- Ja sam im ponudio i pomoć za tu restiticiju. Da napravimo zajednički sastanak sa odre-

đenim inistitucijama i da budu svi zadovoljni. Imaju problem sa državom, ne sa mnom - kazao je Sjekloća, koji nam pokazuje dokumenta iz Ministarstva finansija gdje piše da je tim porodicama restitucija odbijena 2005. godine i da su upravo porodice koje se najvi-

- Objekat je sam po sebi kliznuo ka moru 1,3 metra sa jedne i druge strane. Kompletne elaborate za stanje objekta smo vadili, kako bismo ušli u fazu rekonstrukcije - kaže Sjekloća koji pokazuje snimak uklanjanja fekalija iz septičke jame koji čuva i želi da pokaže svakom ko bi mu pokazao kako je to moglo drugačije, a da se ne zamuti voda, uništi plaža… na koju se, kaže, kao dječak igrao i kupao i koju nikako ne želi da devastira. - Da smo to radili morskim putem, kako nam je poručivala poslanica Božena Jelušić, sada ne bi bilo ove bistre vode, ne bi bilo ni ove plaže koju nijesmo takli, a o koralima, mriješćenju riba da ne

- Pribavio sam svu potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju. Plaćene su komunalije, regionalni vodovod, imamo saglasnost od CEDIS-a, državnog arhitekte i svih drugih institucija. Kao odgovaran čovjek moralno tvrdim da nikad ne bih ušao u ovaj posao da nemam svu potrebnu dokumentaciju - kazao je Sjekloća koji kaže da svakako nije sve idealno i da su morali da se odluče da odvod i dovod materijala obavljaju kopnenim putem koji su nekad prokrčili vatrogasci 2009. godine kada su gasili požar. Po njegovim riječima nije nigdje oštećeno nijedno drvo jer kamioni prolaze prostorom koji je bio zarastao niskim rastinjem i bagremima.

- Što se tiče septičke jame, dovodio sam stručnjake iz te oblasti i rekli su nam da bi došlo do ekološke katastrofe ako bi otpad iz septičke jame odvozili preko mora. Odvezli smo tri šlepera fekalija iz jame i nije bilo prevoznog sredstva koje bi to moglo uraditi preko mora, a da ne zamutimo more i ne uništimo plažu - objasnio je Sjekloća dodajući da su sve snimili dronom prije radova tako da će biti sve vraćeno u pređašnje stanje kada završe objekat i crkvu.

- Put ćemo nakon završetka gradnje poravnati i tu zasaditi drveće - kazao je Sjekloća.

UGOVOR

Objašnjava da imaju potpisan ugovor sa Budvanskom rivijerom za zakup objekta na pet godina, i na svakih uloženih 100.000 eura im se produžava za pet godina - kazao je Sjekloća. Ukoliko se, kako je rekao, urazume ljudi koji se sada protive i sagledaju pravo stanje sve će biti gotovo do 15. juna.

- Zahvalio bih se pojedinim familijama koje razumiju moje namjere koje su usmjerene samo na poboljšanje stanja - kaže Sjekloća.

Njihova inicijativa je bila i da

kanale kojima se ,,hrani“ plaža

Bageri na plaži su izazvali veliko nezadovoljstvo Budvana: Izvođač radova tvrdi da nijesu oštetili prirodu

Odobrenje za reknonstrukciju objekta Izjava za prolazak požarnim stazama

budvansku

od investitora i nadležnih organa, ali i starosjedilaca dozvole,

Crkva Svetog Antuna Padovanskog ujedinjavala Budvane

Porušena crkva Svetog Antuna Padovanskog na plaži Mogren je građevina iz daleke 1571. godine, koja je prvi put uništena velikim nevremenom 1899. godine. Nakon njenog prvog rušenja obnovljena je radom i donacijama građana Budve do 1905. godine. Građevina je bila u životu sve do 1952. godine kada je po drugi put porušena do temelja.

- Nije poenta da se vrati crkva, nego se vraća jedna kultura, običaj, tradicija koja će biti na mapi turističke ponude i očuvanja kulturno istorijskog nasljeđa. Ona bi predstavljala jednu veliku tačku i interesantan i dobar događaj, gdje bi dolazili Budvani svih vjeroispovijesti da slave Sv. Antuna Padovanskog 13. juna. Moja porodica posjeduje neke spise stare gdje se spominju ti događaji - kaže Antonioli koji kaže da je to gurnuto u zaborav i potpuno je neinteresantno današnjoj javnosti.

Božović: Gradnja je u

skladu sa zakonom

se vrati crkva Svetog Antuna Padovanskog.

- Uradićemo sve da se vrate njene čestice na isto mjesto gdje je bila prije skoro 70 godina. Turistička organizacija

Budve je bila spremna da pomogne finansijski, ali nijesmo mogli ništa još da realizujemo jer ljudi neće da prihvate niti da čuju našu stranu - poručuje Sjekloća.

Jedan od vlasnika zemljišta Petar Antonioli, čiji preci žive na ovim područjima od 1600. godine, kaže da ga osuđuju mnogi zato što smatra da će Sjekloća ovim radovima uljepšati kako prirodu tako i samu plažu.

- Građevina koja je bila oronula sa napuklom septičkom jamom je prijetila da bude ekološki incident - objašnjava Antonioli koji pozdravlja odluku Sjekloća da povrate katoličku Crkvu Sv. Antuna Padovanskog na plaži gdje je bila prije 70 godina.

Dodaje da je čudno to što je javnosti neinteresantno i to što je plaža oštećena strujama, nasipima na Ričardovoj glavi, klimatskim promjenama…

- Promijenile su se struje i prolaskom puta gore. Prekinuti su kanali dotoka prihrane plaže. Kanali su sada zatrpani i za-

Predsjednik Opštine Budva Milo Božović kazao je Pobjedi da firma Gabbiano VS posjeduje sve što treba za rekonstrukciju objekta na plaži Mogren. - Opština je napravili uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za gradnju. Imaju saglasnost i od državnog arhitekte, sve plaćene komunalije, prijavu radova što se tiče objekta koji se rekonstruiše. Imamo potvrdu i naše inspekcije i inspekcije Ministarstva da se radovi izvode u skladu sa svim propisima i zakonima i da investitori posjeduju sve dozvole - istakao je Božović.

rasli zato što ne teče dovoljna količina vode i nema prihranjivanja plaže - objašnjava Antonioli koji dodaje da ovo što se dešava sada mnogo gore izgleda nego što jeste.

- Ono što je najgore je to što investitor nije kontaktirao sa svim ljudima čije su parcele i nije dobio tu njihovu saglasnost. On je mene pitao, ja sam mu rekao da može, ali uz uslov da sve vrati u pređašnje stanje

što se on i obavezao i dao izjavu koja je potpisana kod notara. Sa te strane je korektno

- kazao je Antonioli.

Što se tiče tih osuda koje su upućene protiv njega zadnjih dana, kaže da je Sjekloća mogao samo nekim čarobnim štapićem da prebaci materijal, a da ništa ne poremeti. Drugog načina od ovoga, smatra, nije bilo.

- Kad sam vidio te slike koje postavljaju po društvenim mrežama i u nekim medijima to stvarno izgleda kao elemen-

tarna nepogoda, ali ako odete tamo vidite da je urađeno na najbezbolniji način i, po završetku radova, to će se vraćati u prvobitno stanje - objašnjava Antonioli.

Kako dodaje i sam je svjedok da je krenuo stampedo osuda na investitora.

- Postoji realna i nerealna slika. Treba da se vidi ko je u pravu, pa tek da se osuđuje. Kad je već krenula investicija i kada postoje sve dozvole za gradnju treba dozvoliti da se to završi. Što se tiče prirode, sve će se vratiti u prvobitno stanje, ja sam dobio obećanje od investitora. - kaže Antonioli.

Po njegovim riječima svjedok je da nije nijedan bor posječen, niti jedno drvo i da kamioni idu putem koji su prokrčili vatrogasci kuda je bilo nisko rastinje i bagremi.

Iz HG Budvanska rivijera, koja je i vlasnik navedenog objekta na plaži i koja je potpisala ugovor o zakupu, poru-

čili su da su obišli teren i da su konstatovali da je bila neophodna rekonstrukcija njihovog poslovnog prostora koji datira još iz pedesetih godina prošlog vijeka.

KONSTRUKCIJA

OBJEKTA BILA

UGROŽENA

Tvrde da su uradili analizu statičke i seizmičke stabilnosti poslovnog objekta na plaži Mogren II, koji je uradilo DOO POP projekt Podgorica i gdje je konstatovano da je armatura toliko korodirala da je praktično prekinuta i nema nosivosti.

- Nosivost stubova je dovedena u pitanje. Na temeljnoj konstrukciji je konstatovano oštećenje i degradacija usljed dejstva morskih talasa i podzemnih voda. Na zidovima objekta su uočene pojave prslina i šupljina kao i urušavanje dijela kamenih zidova do nivoa prizemlja kao posljedica destrukcije temeljne konstrukcije i dejstva morskih talasa. Krovna i međuspratne konstrukcije su jako degra-

Prvu crkvu-kapelu je po legendi sagradio preživjeli španski brodolomnik, mornar prezimena Mogerini i ne sluteći kakav će značaj doživjeti njegova bogozahvalna građevina niti da će on dobiti svoju plažu.

Nekoliko godina unazad upućivane su mnogobrojne inicijative za njenu odnovu. U maju 2019. godine NVU Primorska i Narodna biblioteka Budve pokrenuli su inicijativu sa namjerom da crkva bude zaista obnovljena, odnosno ponovo izgrađena nakon skoro sedamdeset godina od njenog drugog rušenja nakon Drugog svjetskog rata.

dirane, do stanja neupotrebljivosti. Utvrđeno je klizanje kompletnog objekta prema moru od 70 centimetara do 1,3 metra i predloženo je da se postojeći objekat u potpunosti sruši - kazali su iz Budvanske rivijere.

Napominju da će poslovni prostor, nakon adaptacije i rekonstrukcije, ostati u osnovi, spratnosti kao i pogledu posebnih djelova isti kao i kada je izgrađen.

- Uporedo sa rekonstrukcijom našeg objekta, u saradnji sa Opštinom Budva i župnikom katoličke Crkve Svetog Ivana u Budvi don Filipom Janićem, pokrenuta je inicijativa da se obnovi i izgradi razrušena crkva Svetog Antuna Padovanskog, sagrađena 1571. godine. Na ovaj način naše društvo je zajedno sa Opštinom Budva prepoznalo javni interes koji će rekonstrukcijom i izgradnjom pomenute crkve konačno realizovati višedecenijsko obećanje čime će izgrađena crkva potvrditi i svoj istorijski značaj - kazali su iz Budvanske rivijere. U odnosu na navode koji se tiču devastacije brda Spas i korišćenja puta od njihovog zakupca, dostavili su izjavu zakupca ovjerenu pred no-

Posadiće drveće i voćke u vrijednosti od 20.000

Sjekloća je kazao da su već naručili kod poznate firme sadnice drveća i voćaka u vrijednosti od 20.000 eura. - Već smo to platili i čim se radovi završe nastupa sadnja. Kao dijete sjećam se da je tu bio neki voćnjak, male jabuke, kruške… Brali smo i jeli i vraćali se na plažu da se ne gubi vrijeme za igru. Upravo zbog toga i sjećanja na djetinjstvo naručene su mnoge voćke koje će tu biti posađene - kazao je Sjekloća, dodajući da prije niko nije vodio računa o ovom brdu sa kojeg su makli odbačene frižidere, šporete, brdo smeća…

tarom 20. marta ove godine koju je dao pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i kojom se obavezuje da će put vratiti u prvobitno stanje nakon završetka radova a najkasnije do sredine juna ove godine. - Ukazujemo da je prilazni put već postojao na terenu, odnosno da su u julu 2009. godine usljed velikog požara na brdu Spas prokrčene požarne staze. Prolaskom trase nijesu narušene međe privatnih vlasnika a uglavnom se išlo putem gdje je postojalo nisko rastinje. Hotelska grupa Budvanska rivijera će nakon završetka radova zajedno sa zakupcem organizovati sadnju zelenila, maslina i drugih mediteranskih kultura koje priliče ovom lokalitetu - poručuju iz Budvanske rivijere.

Budvanska rivijera je sa svojim zakupcem preduzela sve radnje da se planirani radovi izvode u skladu sa standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta koji važe za ovu vrstu radova, a posebno u oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

- U tom kontekstu, zakupac je investirao u nabavku najsavremenijih sistema za prečišćavanje septičkih otpada i separatore ulja tako da će otpad iz budućeg objekta biti biološki ispravan i po najvišim standardima. Uvjereni smo da ćemo nakon završetka radova svi biti ponosni na izgled budućeg objekta i obnovljenu crkvu te samim tim pružiti primjer uspješnog javno privatnog partnerstva u valorizaciji kulturnih dobara i zaštite životne sredine, te poboljšanja ukupne turističke ponude HG Budvanska rivijera i opštine Budva - zaključuju na kraju.

N. KOVAČEVIĆ

foto: D. MIJATOVIĆ

plažu Mogren i okolinu, tražili smo objašnjenje

Budući izgled

Petar Antonioli

Fekalije se slivale niz zidove

Policija radi na identifikaciji osoba koje su u petak veče napale mladića sa crnogorskom zastavom u Podgorici

Darmanović: Podnio sam krivičnu prijavu, ćeraćemo se!

Napadači nijesu bili maskirani

U izjavi Anteni M Nikola Darmanović je saopštio da kad se vraćao iz SC „Morača“ i išao prema automobilu, ogrnut crnogorskom zastavom ispred restorana „Urban“ počelo je dobacivanje iz „mercedesa“ sa beogradskim registarskim tablicama na račun zastave koju je nosio. - Pošto sam odgovorio, krenuo je napad na mene. Prvo me je napao mladić koji je sjedio na mjestu suvozača. Imao je na nosu bijeli tufer, kao da je već imao neku povredu. Ubrzo su iskočili i ostali, zamahnuli palicama da me udare po glavi. Rukom sam blokirao udarac i uspio da pobjegnem. Nije tačno da su napadači bili maskirani. Svi četvorica su mi djelovali stariji od mene po pet-šest godina – rekao je Darmanović.

Kaže da osjeća jak bol u ruci kojom je blokirao udarac palice, usmjeren ka njegovoj glavi.

Iz UP poručeno da sprovode aktivnosti na sprečavanju potencijalnih krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom izbornog procesa

Pretresi na šest

lokacija u Podgorici kao i u više gradova

PODGORICA - Nikolu

Darmanovića (22) su, u petak veče nakon konvencije predsjedničkog kandidata Mila Đukanovića, napale četiri nepoznate osobe iz automobila beogradskih tablica, dok je nosio crnogorsku zastavu. Njemu je nakon toga u Urgentnom centru ukazana pomoć.

Iz Uprave policije oglasili su se zvaničnim saopštenjem u vezi sa ovim incidentom.

Kako su kazali, ,,N. D. je sinoć oko 22 časa policiji u Podgorici podnio prijavu u kojoj je naveo da su ga, dok se nalazio u Ulici Svetlane Kane Radević, nakon završene konvencije jednog predsjedničkog kandidata, oko 20.40 časova, vrijeđala njemu nepoznata lica, od kojih mu je jedno zadalo udarac u predjelu lijeve ruke palicom“.

- Kod ovog lica su konsta -

tovane lake tjelesne povrede. Obaviješten je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem nalogu policija dalje postupa i preduzima mjere i radnje na identifikaciji osoba koje su napale N. D. - kazali su iz policije.

Prema raspoloživim informacijama, nadzorne kamere u blizini kafića ,,Urban“ snimile su događaj i policija pokušava da prepozna osobe koje su vinovnici napada.

Ovim povodom juče se Darmanović oglasio na Tviteru.

– Podnijeta krivična prijava, ćeraćemo se – napisao je Darmanović na Tviteru i zahvalio se svima na podršci.

– Još jednom veliko hvala svima koji šaljete poruke podrške. Ćeraćemo ovo do kraja i odnijeti pobjedu. Tvrd je orah voćka čudnovata – naveo je Darmanović.

Prema riječima Darmanovića, četvorica lica su ima-

la rasklopive palice kojim su ga napali, što znači da su bile spremne na nasilje. Policija je u petak iza ponoći privela dvije osobe zbog sumnje da su učestvovale u tom napadu.

Izvori Antene M kažu da su privedeni V.Ž. i Lj.J. a da se za preostalom dvojicom napadača traga. Tokom njihovog dvosatnog zadržavanja u policiji, Nikola Darmanović nije mogao sa sigurnošću da se izjasni jesu li dvojica privedenih učestvovali u napadu na njega. Bez obzira na to što nijesu bili maskirani, sve se odigralo u mraku i brzo, a on je uspio da dovoljno obrati pažnju na izgled samo prvoga napadača, onoga koji se na njega ustremio sa suvozačevog sjedišta. Taj muškarac, sa ,,tuferom na nosu“, očito nije bio jedan od dvojice privedenih.

Prema saznanjima Antene

M, policija je u naselju Murtovina presrela ,,mercedes” beogradskih registracija koji je potpuno odgovarao opisu koji je Darmanović dao nakon napada. Dvojica muškaraca koji su zatečeni u vozilu privedeni su i nakon ,,prepoznavanja” pušteni.

Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) reagovali su nakon vijesti da je u Podgorici napadnut mladić koji je u trenutku napada imao kod sebe crnogorsku zastavu.

– Zahtijevamo od nadležnih organa da efikasno otkriju počinioce i utvrde motive napada na mladića u Podgorici – poručili su iz CDT-a.

Kako su kazali, dugotrajno ignorisanje radikalnih grupa i pojedinaca opremljenih šipkama nas je dovelo do toga da je hodanje ulicom bezbjednosni rizik. S. P.

PODGORICA - Policijski službenici su na teritoriji više crnogorskih gradova sproveli aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju potencijalnih krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom izbornog procesa na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, te su izvršeni pretresi na više lokacija radi obezbjeđenja materijalnih i drugih dokaza, prikupljena obavještenja od više lica za koja su postojale operativne informacije da vrše krivična djela iz oblasti djela protiv izbornih prava, saopšteno je iz Uprave policije. Navedeno je da je Uprava policije u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, a u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvima, preduzela niz mjera i radnji u cilju otkrivanja i sprečavanja vršenja krivičnih djela protiv izbornih prava. – Podgorička policija je izvršila pretrese na šest lokacija, kojom prilikom je na jednoj pronađen izborni materijal sa imenima lica i određenim oznakama, dok su na drugoj pronađeni birački spiskovi i kopije ličnih karata.

U odnosu na ova dva predmeta u toku je komunikacija sa nadležnim državnim tužilaštvom – rekli su iz Uprave policije. Navedeno je da policija u Bijelom Polju zajedno sa tužilaštvom preduzima aktivnosti povodom prijave da su nepoznata lica pokušala da uzmu ličnu kartu od jednog korisnika Doma starih u Bijelom Polju i drugih lica sa ciljem onemogućavanja glasanja na predsjedničkim izborima. – Policija će nastaviti sa preduzimanjem ovih aktivnosti kako bi se spriječile zloupotrebe izbornog procesa i procesuirali svi eventualni počinioci krivičnih djela – poručeno je iz Uprave policije. Policija je apelovala na sve učesnike izbornog procesa da se pridržavaju zakona i na taj način doprinesu demokratskim uslovima za održavanje slobodnih predsjedničkih izbora. - Takođe, upozoravamo da će sva lica, bez izuzetka, za koja se utvrdi da su izvršila krivična djela iz oblasti djela protiv izbornih prava biti procesuirana u skladu sa zakonom – poručeno je iz Uprave policije. S. P.

DPS: Upotreba policijskog aparata u cilju zastrašivanja građana

Portparol DPS-a Miloš Nikolić saopštio je da upotreba policijskog aparata u cilju zastrašivanja građana predstavlja očajnički potez nelegitimne vlade i njenog premijera, kako bi se ovim nedjelom preporučio za neke nove političke saveze.

- Nakon brutalnih akcija upadanja u kuće naših aktivista, maltretiranja i zastrašivanja veoma je jasno zašto je u blickrigu protivzakonito smijenjen direktor policije. Ipak, poručujemo im da što više pokušavaju da pritiskaju i uplaše ljude, to će nanijeti veću štetu svom favoritu, jer brutalna akcija rađa samo jači otpor i reakciju – poručio je Nikolić i dodao da time propali premijer i njegov isti takav ministar povećavaju šanse da zauvijek i oni i njihova Ura nestanu sa političke scene Crne Gore ,,što su i

Srpski policijski funkcioner Danilo Femić glasao u Bijelom Polju

PODGORICA - Funkcioner

Uprave policije Srbije i komandir granične policije na prelazu Gostun u Srbiji Danilo Femić glasao je u Bijelom

Polju na proteklim lokalnim izborima, kao i u prvom krugu predsjedničkih izbora, objavio je M portal.

Funkcioner srpske policije je oba puta glasao na biračkom mjestu broj 30, Nedakusi 3, što je potvrđeno njegovim svojeručnim potpisom u biračkom spisku. Tamo je takođe ubilježeno da Femić posjeduje crnogorsko državljanstvo.

M portal od izvora iz crnogorske policije saznaje da je funkcioner srpske policije Femić ponovo u Crnoj Gori sa posebnim zadatkom – da nezvanično preuzme koordiniranje rada policije na sjeveru u toku izbornog dana. On je već juče bio u „akciji“ zajedno sa načelnikom kriminalističke policije u Bijelom Polju Veselinom Novovićem Femić je tokom protekle dvije i po godine često pominjan u medijima, prije svega kao osoba koja je, zajedno sa tadašnjim rukovodiocem crnogorske policije za granicu sjever Vladimirom Konatarom, pomagao pripadnici-

ma srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), na čelu sa tadašnjim načelnikom Pete uprave Goranom Colićem, da nelegalno uđu i unesu opremu BIA u Crnu Goru uoči nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića Izvori Pobjede, međutim, bili su kategorični da je Colića, tajno, u Crnu Goru, u noći 3. septembra uveo policijski funkcioner Vladimir Konatar koji rukovodi granicom sjever. Rođeni Bjelopoljac Konatar je dugi niz godina bio neraspoređen u crnogorskoj policiji, a u tom vremenu je živio

u Beogradu. U Crnu Goru se vratio nakon što je dobio ponudu da bude šef granice sjever. Tada je, prema navodima izvora lista, na drugoj strani granice, srpskoj, rukovodilac granične službe policije bio – takođe rodom Bjelopoljac – Danilo Femić Prilikom tajnog prebacivanja Colića, kao i agenata BIA i drugih lica pripadnika ne samo bezbjednosnih službi, već i lica iz podzemlja Srbije aktivno uključenih u politička dešavanja u Crnoj Gori, Konatar ostvaruje direktnu saradnju sa Danilom Femićem, komandirom GP Gostun, rodom iz Bijelog Polja, a inače pripadni-

kom srbijanske policije – operativni su podaci crnogorske tajne policije iz septembra 2021. godine. Prema tim informacijama, Konatar i Femić bili su „organizatori ilegalnog prebacivanja u Crnu Goru raznih agenata i lica i tokom lokalnih izbora u Nikšiću“ (mart 2021). Početkom septembra 2021. godine, a po instrukcijama BIA Konatar i Femić su na području Gostun – Bistrica sproveli tajno prebacivanje načelnika pete uprave BIA-e zadužene za prisluškivanje i tajno praćenje – Gorana Colića i još nekoliko službenika BIA sa prislušnom opremom, opremom za

ometanje mobilnog signala i video-opremom, koja je odmah instalirana u Cetinjskom manastiru. Osim njih, Konatar i Femić su tada izvršili prebacivanje i 60ak bivših i sadašnjih pripadnika Odreda vojne policije specijalne namjene Vojske Srbije „Kobre“, kao i više pripadnika kriminalnih i navijačkih grupa iz Srbije – navodi se u operativnoj informaciji Agencije za nacionalnu bezbjednost iz 2021. godine. Femić je hapšen 2009. godine u Srbiji zajedno sa grupom kolega sa graničnog prelaza Gostun pod sumnjom da su uzimali mito. R. P.

zaslužili“.

Saznanja M portala o aktivnostima uoči lokalnih i prvog kruga predsjedničkih izbora na sjeveru države

Nikola Darmanović

PODGORICA – Glavni državni arhitekta Vladan Stevović, kako tvrdi više nezvaničnih sagovornika Pobjede iz sektora građevinarstva, od četiri osnovna uslova za tu funkciju, kada je imenovan, nije ispunjavao čak tri - crnogorsko državljanstvo (čl. 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima), položen stručni ispit za rad u državnim organima (čl. 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima) i 10 godina radnog iskustva u oblasti urbanizma i arhitektonske prakse (čl. 87 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata)?!

Četvrti ključni uslov - VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja je imao. U međuvremenu, prije nekoliko sedmica, prema nezvaničnim informacijama, Stevović je položio takozvani državni ispit.

Pobjeda je ranije uputila pitanja nadležnim resorima, kao i samom Stevoviću, ali su nas ostavili bez odgovora. Stevović je, četiri dana pošto smo objavili tekst, uputio reagovanje, ali ni u njemu nije pružio odgovore na mnoga važna pitanja. Samo je probao, neuspješno, da odbrani svoje odluke i predstavi se kao žrtva teksta.

RefeRenCe

Do danas Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova nijesu odgovorili da li je pokrenut postupak za utvrđivanje Stevovićevog državljanstva.

Interesantno je da sam Stevović na svom profilu na društvenoj mreži „Linkedin“ navodi da je od 2014. godine radio kontrolu tehničke dokumentacije

svih glavnih projekata pri Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije.

Na sajtu ovog ministarstva ne postoji ovakav podatak, ali da bi Stevović mogao obavljati poslove u državnim organima Srbije morao je imati srpsko državljanstvo, što bi, po sili zakona, automatski prouzrokovalo gubljenje crnogorskog državljanstva. Samim tim, izgubio bi i pravo da može biti postavljen na funkciju koju obavlja (čl. 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu) u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Ministarstvo unutrašnjih poslova ćuti o prijavi povodom mogućeg nezakonitog dvojnog državljanstva glavnog državnog arhitekte

Stevovićeve odluke imaće dalekosežne posljedice na cjelokupan sistem i budžet

Pod plaštom brige za prostor i arhitekturu, suspendujući važeće zakone i procedure, Stevović je uveo haos i bezvlašće sa nesagledivim posljedicama i pričinio ogromnu štetu kako investitorima, tako i poreskim obveznicima Crne Gore – kategorični su sagovornici Pobjede

- Strani državljanin može zasnovati radni odnos u državnom organu samo kao namještenik (čl. 34 Zakona o državnim službenicima i namještenicima), a namještenik je lice koje je zasnovalo radni odnos u državnom organu radi vršenja pomoćnih i drugih poslova, a ne nikako da bude glavni državni arhitekta (čl. 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima) - reklo je Pobjedi više pravnih stručnjaka koje smo konsultovali povodom upošljavanja Stevovića za glavnog arhitektu u našoj zemlji. Nezvanični sagovornici Pobjede podsjećaju da Stevović „u trenutku stupanja na mjesto v. d. glavnog gradskog arhitekte

Opštine Budva nije imao položen stručni ispit za rad u državnim organima, što je utvrđeno u zapisniku o vanrednom inspekcijskom nadzoru koji je izvršila upravna inspektorka mr Jovana Nišavić“.

- Stevović je od 2010. godine asistent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a koje radno iskustvo se ne ubraja u urbanizam i arhitektonsku praksu, već u prosvjetni rad. Nedostatak neophodnog radnog iskustva, u izvještaju o vanrednom inspekcijskom nadzoru je, takođe, naveden –kažu naši sagovornici.

Radno iskustvo, definisano Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, objašnjavaju pravnici koje smo konsultovali, „podrazumijeva

rad na poslovima u nivou kvalifikacije obrazovanja koje se traži za vršenje poslova u određenom zvanju“.

- Da li se rad na fakultetu može tretirati kao rad na poslovima u urbanizmu i arhitektonsku praksu? Da bi se došlo do pravog tumačenja ove norme, treba pitanje postaviti na sljedeći način: da li Stevović ispunjava uslove za dobijanje licence ovlašćenog inženjera na osnovu radnog iskustva na fakultetu – dodaju naši sagovornici.

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (čl. 123, st. 1), prema njihovim riječima, predviđa da ovlašćeni inženjer može biti: „fizičko lice koje obavlja poslove izrade

tehničke dokumentacije, odnosno građenja objekta, odgovarajuće struke, koji posjeduje najmanje kvalifikaciju VII1 podnivoa okvira kvalifikacija i najmanje tri godine radnog iskustva na stručnim poslovima izrade tehničke dokumentacije i/ili građenja objekata, položen stručni ispit i da je član Inženjerske komore Crne Gore“.

- Dakle, radnim iskustvom podrazumijeva se rad na izradi projektne dokumentacije ili građenju objekata, a ne bavljenje naukom i teorijom – preciziraju oni.

Konstatuju da, „ukoliko neko teško da ispunjava i uslove za ovlašćenog inženjera, a

kamoli revidenta, za koju licencu se zahtijeva sedam godina radnog iskustva na ovim poslovima, kako može isto lice biti postavljeno na poziciju koja podrazumijeva ocjenjivanje rada svih državnih projektanata i revizora“?!

UčInAk

Od stupanja na funkciju v. d. glavnog državnog arhitekte, 7. oktobra prošle godine, Stevović je do 28. marta ove godine, prema evidenciji sa sajta Ministarstva, donio ukupno 128 rješenja.

Od toga - 64 rješenja o odbijanju izdavanja saglasnosti na idejno rješenje, 14 rješenja o obustavljanju postupaka, osam rješenja o poništavanju već izdatih saglasnosti na idejno rješenje i 42 rješenja o izdavanju saglasnosti.

Interesantno je da sam Stevović na svom profilu na društvenoj mreži „Linkedin“ navodi da je od 2014. godine radio kontrolu tehničke dokumentacije svih glavnih projekata pri Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije

Od stupanja na funkciju v. d. glavnog državnog arhitekte, 7. oktobra prošle godine, Stevović je do 28. marta ove godine, prema evidenciji sa sajta Ministarstva, donio ukupno 128 rješenja. Od toga - 64 o odbijanju izdavanja saglasnosti na idejno rješenje, 14 o obustavljanju postupaka, osam o poništavanju već izdatih saglasnosti na idejno rješenje i 42 rješenja o izdavanju saglasnosti

Ovo su objavljeni podaci, a da li se ažuriraju, odnosno, da li se objavljuju sva rješenja - nema informacija.

- Iz ovih podata proizilazi da u prosjeku cca 50 odsto izdatih rješenja ishoduju sprječavanjem ekonomskog i građevinskog razvoja države, sa brojnim pratećim negativnim efektima na cjelokupan sistem i budžet – kažu naši sagovornici.

Onemogućavanje dalje gradnje u ovolikom procentu, objašnjavaju, predstavlja značajnu degradaciju ekonomskog prosperiteta države.

- Smanjuje se doprinos budžetima lokalnih samouprava zbog smanjenog broja plaća-

nja usluga komunalnog opremanja zemljišta, smanjuje se doprinos državnom budžetu po osnovu PDV-a i poreza na dobit (nema gradnje – nema prodaje – nema zarade). Povećava se cijena stanova usljed smanjenja stope izgradnje i povećava se stopa nezaposlenosti koja će neminovno uslijediti kao posljedica smanjenja obima posla za investitore – naglašavaju sagovornici Pobjede. Upozoravaju i da će država, dodatno, biti na gubitku zbog velikog broja sudskih postupaka koje će protiv ovih rješenja pokrenuti investitori, jer će svako na sudu pobijeno rješenje podrazumijevati i odštetu za tužioce, što će se plaćati iz budžeta. - Pod plaštom brige za prostor i arhitekturu, suspendujući važeće zakone i procedure Stevović je uveo haos i bezvlašće sa nesagledivim posljedicama i pričinio ogromnu štetu kako investitorima, tako i poreskim obveznicima Crne Gore – kategorični su sagovornici Pobjede. Nedavno smo objavili da su brojna gradilišta u državi zapečaćena od kada je u oktobru prošle godine za glavnog državnog arhitektu imenovan Stevović, što je investitore, kako je kazalo više naših nezvaničnih sagovornika iz sektora gradnje, dovelo u veoma težak položaj, jer su mnogi već prodali stanove.n Upozorili su da su u ozbiljnim problemima i sve ostale djelatnosti čije usluge prate ovaj sektor - od projektantskih biroa do izvođača građevinskih poslova, stovarišta građevinskog materijala i ostalih prodajnih objekata koji opremaju stambeno-poslovne zgrade. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Vladan Stevović

Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 4.000 osoba s autizmom, roditelji poručuju da su njihova djeca nakon rane intervencije zaboravljena

Intenzivni tretmani potrebni i nakon šeste godine

Prema podacima Centra za autizam, dijagnoza iz spektra autizma postavljena je kod 337 djece.

Specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u toj ustanovi dr Iva

Ivanović za Pobjedu kaže da iako su uslovi poboljšani i dalje nedostaju prostorni i kadrovski kapaciteti

PODGORICA - Kada je naša djevojčica imala oko dvije i po godine počeli smo da primjećujemo da ne napreduje kao druga djeca njenog uzrasta. Nije se odazivala kada smo je zvali, imala je mali fond riječi… Iako nas je pedijatar uvjeravao da je sve u redu, duboko u sebi znali smo da nije. Naše slutnje su se na kraju potvrdile kada je ljekar iz Beograda postavio dijagnozu – priča za Pobjedu Mirjana Laković, majka 13-godišnje djevojčice koja ima autizam.

Mnogi teško prihvataju dijagnozu

Ona ističe da je mnogim roditeljima teško da priznaju da sa njihovim djetetom nešto nije u redu, pa se sa postavljenjem dijagnoze čeka i nakon šeste godine iako, kako kaže, svaki stručnjak već između četvrte i pete godine može sa sigurnošću da je postavi. – Često roditelji kažu da su možda i oni kasnije progovorili, ali tu govor nije presudan. Ima mnogo simptoma na koje moraju da obrate pažnju.

Oni ne pokazuju kažiprstom, ne igraju se kao druga djeca.

To što se dijete ne odaziva vrlo često može da zavara da ne

Ispitivanje potrebno ako dijete nema kontakt očima i ponavlja radnje

Govoreći o simptomima poremećaja iz spektra autizma, dr Ivanović za naš list kaže da su to prije svega deficiti u socijalnoj komunikaciji i interakciji, kao i ponavljajuća, restriktivna, stereotipna ponašanja kao i nefunkcionalna igra.

- Isto kao što ćemo kod djeteta tipičnog razvoja uzrasta između prve i druge godine, početi da primjećujemo ostvarivanje socijalne komunikacije i interakcije sa drugima, tako ćemo i nedostatak ili teškoće navedenog primijetiti kod djece koja imaju neurorazvojne poremećaje i(ili) autizam. To što ćemo navedene teškoće primijetiti tek u drugoj godini života ne znači da je poremećaj iz spektra autizma tada nastao već da u tom periodu postaje više primjetan – kazala je dr Ivanović.

čuje, pa roditelji ispituju sluh. Zato treba odmah uraditi ORL preglede kako bi se ta mogućnost isključila – kaže Laković. Ona poručuje da iako je najvažnija rana intervencija, postavlja se pitanje što nakon toga.

– Ne može se podvući crta do šeste godine. Oni trebaju intenzivni tretman i sa osam- devet godina... Da ne govorim o tome da su poslije 18. godine potpuno zaboravljeni. Oni kako rastu i sazrijevaju tako se mijenjaju i njihove potrebe kao što ih i mi imamo. Ustanove moraju malo više time da se pozabave, kao i sa nedostatkom asistenata –poručuje Laković. Priča da njena ćerka od osme godine više ne ide u Centar za autizam jer ga je, kako su im rekli, prerasla. Išla je u redovnu školu do petog razreda, a nakon toga su je prebacili u Resursni centar „1. jun“ gdje sa njom rade defektolozi i oligofrenolozi. Iako je Skupština krajem prošle godine usvojila prijedlog za formiranje nacionalnog registra osoba sa autizmom, po tom pitanju se još ništa nije uradilo. I dalje ne postoje precizni podaci koliko je osoba sa tim poremećajem. Procjenjuje se, kako je nedavno saopštila predsjednica parlamenta Danijela Đurović, da ih je oko 4.000.

A kada su u pitanju djeca, prema podacima Centra za autizam, ta dijagnoza postavljena je kod 337 djece.

izazovi

Specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u Centru dr Iva Ivanović za Pobjedu kaže da su uslovi za sprovođenje dijagnostičkih procedura, konsultacija, savjetovanja, praćenje razvoja i napretka u toj ustanovi znatno poboljšani dolaskom tri dječja i adolescenta psihijatra.

- Međutim, usljed velikog broja korisnika, a malog broja stručnjaka, sprovođenje rane intervencije u vidu stimula-

Prema njenim riječima, do 80-ih godina prošlog vijeka jezik je u poremećaju iz spektra autizma zauzimao glavno mjesto ispitivanja i istraživanja. Međutim, otkrićem djece sa urednim govorno-jezičkim i kognitivnim razvojem koja imaju poremećaj iz spektra autizma promijenila se cijela paradigma sagledavanja ovog poremećaja. – Govor nije samo verbalni već i neverbalni. Dijete može komunicirati gestovima, mimikom, kontaktom očima. Razvoj jezičke produkcije može biti usporen, imati teškoće, kasniti, ali to ne mora da ima veze sa autizmom–naglasila je dr Ivanović.

Rano uspostavljanje dijagnoze je, kako je naglasila, izuzetno važno, ali je još važnije što prije započeti ranu intervenciju.

- Kako neurorazvojni poremećaji znaju biti vrlo kompleksni, ali i suptilni, dijagnostički izazovi znaju biti česti, pa nije potrebno čekati da se ustanovi dijagnoza već odmah započeti stimulativne tretmane psihosocijalnog razvoja uz pomoć stručnjaka, kao i u porodičnom okruženju i vršnjačkim grupama – kazala je ona.

tivnih tretmana u intenzitetu koji bi bio poželjan, nailazi na teškoće i velike izazove. Neophodno je povezati sve institucije koje imaju stručnjake za sprovođenje rane intervencije, uspostaviti jedinstven način rada, obučiti kadar za sprovođenje modela stimulativnih tretmana zasnovanih na naučnim dokazima, više uključiti roditelje, porodice, ali i sveukupnu društvenu zajednicu u nešto što bi trebalo da pred-

Autizam češći kod dječaka

Na pitanje zašto se autizam češće javlja kod dječaka, dr Ivanović ističe da na to ne postoji tačan odgovor iako se mnoga istraživanja bave tim pitanjem. Prema posljednjim naučnim podacima, odnos dječaka prema djevojčicama sa poremećajem iz spektra autizma je četiri prema jedan. Sličan podatak je u Centru za autizam. – Postoji teorija o ženskom polu kao protektivnom faktoru, odnosno da su dječaci više skloniji neurorazvojnim poremećajima pa i autizmu. Određena genetička istraživanja ohrabrivala su ovakve zaključke. U slučajevima otkrivenih poremećaja iz spektra autizma kod djevojčica često se detektuju i udružena stanja ili poremećaji poput intelektualne nedovoljnosti, epilepsije i sl. Upravo su takve opservacije navele na razmišljanje da se možda poremećaj iz spektra autizma dovoljno ne prepoznaje kod djevojčica i osoba ženskog pola koje nemaju verbalne i intelektualne teškoće – kazala je dr Ivanović. Uzrok za nastanak poremećaja iz spektra autizma, kako je naglasila, nije poznat, samim tim ne možemo ni navesti mjere prevencije.

– Ono što možemo da savjetujemo da roditelji pažljivo prate rast i razvoj djece od prvog dana rođenja, idu na obavezne pedijatrijske preglede i u slučaju da neko primijeti odstupanje u razvoju odmah potraže pomoć stručnjaka. Potrebno je da roditelji kod kuće sprovode tzv. rano učenje u vidu što bolje stimulacije ranog razvoja, kao i da djecu uključe u vršnjačke grupe s ciljem socijalne stimulacije – poručuje dr Ivanović.

stavlja međusobno prilagođavanje i učenje – navela je dr Ivanović.

Komentarišući pritužbe pojedinih roditelja koji su se ranije žalili da u Centru logopedi sa djecom rade svega pola sata od čega, prema njegovim tvrdnjama, ,,pola vremena provedu u razgovoru sa roditeljima, dr Ivanović kaže da tretmani kod defektologa-oligofrenologa, logopeda i psihologa traju 45 minuta. Ipak, priznaje da nedostaju kadrovski i prostorni kapaciteti kako bi se kvalitetno sprovodili stimulativni tretmani.

- Na ranijim konkursima za defektologe-oligofrenologe i logopede nije zabilježeno veliko interesovanje. Potrebno je stimulisati i edukovati kadar za rad u Centru za autizam i slične ustanove – poručuje dr Ivanović.

Centar za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju je, kako je navela, zdravstvena ustanova koja pruža usluge u domenu mentalnog zdravlja djece i adolescenata za uzrast od 0 do 18 godina.

- Kompletnu dijagnostiku moguće je uraditi u Centru za autizam. Međutim, usljed nedostatka kadra usluge rane intervencije u dovoljnom intenzitetu, nije moguće pružiti svim korisnicima Centra. U sisteme podrške pružanja intenzivnih tretmana potrebno je uključiti i druge obrazovne i socijalne institucije u kojima rade stručnjaci za ovu oblast –kazala je dr Ivanović. Sl. radonjiĆ

Mirjana Laković

Iva Ivanović

Važno je na Vrijeme ragoVati: Dijagnoza autizma postavljena kod 337 djece

ilustracija

Bez obavještenja i najave reda poteza, Ministarstvo

Olovna sačma zabranjena i kod nas, ali samo „na papiru“

Upotreba olovne municije na močvarama je od 15. februara zvanično nelegalna u 27 zemalja EU, kao i na Islandu, Norveškoj i Lihtenštajnu. Odluka o tome zvanično je stupila na snagu nakon dvogodišnjeg perioda koji je dat zemljama EU za promjenu nacionalnih propisa. Hrvatska kršenje zabrane tretira kao krivolov, uz oštre kazne. Kod nas zabrana prošla „ispod glasa“, a izmjene zakona se ne pominju

PODGORICA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prije gotovo dva mjeseca donijelo je naredbu o zabrani lova ptica upotrebom olovne sačme na močvarnim područjima, 13 godina nakon što je crnogorski parlament ratifikovao međunarodni sporazum kojim je naša zemlja preuzela obavezu da primijeni tu vrstu restrikcije u domaćem lovstvu.

Informacija o tome objavljena je u Službenom listu Crne Gore 13/2023. od 8. februara ove godine, ali joj ni Ministarstvo nije dalo vidan tretman, niti je navedeno u kojem će periodu zemlja pristupiti izmjeni podzakonskih akata, kako bi se stvorile pretpostavke da zabrana ispaljivanja olov-

ne sačme – čiji toksični efekti ugrožavaju ptice i močvarni ekosistem - zaživi u praksi, odnosno da se propišu kaznene odredbe i definiše čija će biti nadležnost kontrola.

Ispod radara

Ornitolog Darko Saveljić iz

Agencije za zaštitu životne sredine kazao je Pobjedi da je dobio potvrdu od zvaničnika

Ministarstva, ali smatra da je o tome javnost morala da bude informisana na adekvatan način, jer čak ni on, kao državni službenik, koji dolazi iz Agencije koja je više puta urgirala da se ova zabrana uvede, nije o tome imao pravovremenu informaciju.

Podsjetio je da je Skupština

Crne Gore 2010. godine donijela Zakon o potvrđivanju

Sporazuma o zaštiti afrič -

ko-evroazijskih migratornih ptica močvarica (tzv. AEWA) u kome se, pored brojnih obaveza, kao imperativ precizira i zabrana lova ptica na močvarnim staništima olovnom sačmom, imajući u vidu da hiljade tona ovog opasno zagađujućeg

za promjenu nacionalnih propisa. Ranije je primjena ovih odredbi bila u praksi u Danskoj i Holandiji. Procjena je da će zabranom ptice i živi svijet močvara biti pošteđen enormnog trovanja, a posredno i ljudi, budući da izloženost olovu u životnoj sredini takođe može imati teške posljedice.

oštre kazne u Hrvatskoj

metala svake godine ostane u vodama ili zemlji država potpisnica sporazuma.

Lanac trovanja

Standardna i tradicionalna olovna sačma koja je u upotrebi, rasuta po močvarnom terenu, često završava u želucu ptica koje je progutaju sa pijeskom ili kamenčićima koji im služe kao „pomoćno sredstvo“ za usitnjavanje tvrde hrane. Olovo se akumulira u organizmu i ne može se metabolički izlučiti.

olovne municije na močvarama je od 15. februara zvanično nelegalna u 27 zemalja EU

Saveljić, kao član tehničkog sekretarijata AEWA, kao i Agencija za zaštitu životne sredine, u više navrata su kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokretala proceduru izmjene akata za potrebe usaglašavanja sa ovim dokumentom, što je, s obzirom na primat međunarodnog zakonodavstva nad nacionalnim, bila i obaveza Crne Gore. – Kad se donese takva odluka mora se zvoniti na sva zvona, posebno što to podrazumijeva i promjenu niza akata da bi takva zabrana bila primjenjiva u praksi, inače sve ostaje na pukoj normi, odnosno da se ništa praktično ne uradi – kazao je Saveljić. Upotreba olovne municije na močvarama je od 15. februara zvanično nelegalna u 27 zemalja EU, kao i na Islandu, Norveškoj i Lihtenštajnu. Odluka o tome zvanično je stupila na snagu nakon dvogodišnjeg perioda koji je dat zemljama EU

Od 15. februara i susjedna Hrvatska primijeniće „zabranu nošenja i upotrebe municije sa olovnom sačmom u močvarnim (vlažnim) staništima i 100 metara oko njih“. Propisane su stroge kazne, koje se kreću od 1.300 do 2.000 eura za lovca koji krši zabranu, ili ovlašćenog lica u lovačkom društvu, dok će lovačko društvo na čijem terenu se to dogodi plaćati penale od od 6,5 do 13,2 hiljade eura.

Hrvatska je prije 10 godina zabranila upotrebu sačme u lovu močvarica, ali tada nijesu bile propisane kazne, pa ta restrikcija nije važila u praksi.

Kako je sredinom februara saopšteno iz udruženja Biom, stvari se drastično mijenjaju jer nepridržavanje zabrane sada u Hrvatskoj predstavlja krivolov, ali i kršenje sanitarnih odredbi, jer je sanitarna inspekcija zadužena za kontrolu.

Trajna zabrana upotrebe olovne sačme na močvarnim terenima u EU stupila je na snagu istekom dvogodišnjeg prelaznog perioda usaglašavanja nacionalnih zakonodavstava sa Uredbom o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju hemikalija. Njome

Posredno, prema istraživanjima sprovedenim na evropskom tlu, olovnom sačmom ugrožene su i ptice grabljivice i lešinari koje se hrane plijenom kontaminiranim olovnom sačmom.

Studija naučnika sa Kembridža, objavljena u časopisu Science of the total Enviroment u junu prošle godine, pokazala je da su populacije 10 vrsta grabljivica u Evropi smanjene u prosjeku oko 6 odsto samo zbog kontakta sa olovnom municijom.

se zabranjuje ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji jednakoj ili većoj od jedan odsto masenog udjela, kao i nošenje takve municije tokom lova na močvarnim terenima. Olovna sačma, baline ili kuglice, sastavni je dio lovačkog metka, odnosno patrona pušaka sačmarica. Na tržištu u svijetu postoje brojne alternative, uključujući čeličnu sačmu, ili nekih inertnih materijala koji osim fizičke prisutnosti ne zagađuju okolinu kao olovo, ili je njihov štetni efekat daleko manji. I. perIĆ

Problem alkoholizma rješavati multisektorski

PODGORICA - Problem alkoholizma potrebno je rješavati multisektorski i dati ulogu brojnim akterima, od policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Oni su to kazali povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma. Iz Instituta su naveli da najviše dokaza o djelo-

tvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola potiče iz visoko razvijenih zemalja.

- Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u nacrtu nove globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20 odsto do 2030. godine - navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su kazali da su postavljene prioritetne oblasti za takvo djelovanje i to su cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema i aktivnosti unutar zajednice.

- S obzirom da je alkoholizam kompleksan problem potreb-

no je raditi multisektorski i dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od Uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika - rekli su iz IJZ-a.

Kako su naveli, svaki subjekt iz svog domena može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola. Iz Instituta su istakli da je na globalnom nivou štetna upotreba alkohola jedan od

prioritetnih javnozdravstvenih izazova.

– Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola - kaže se u saopštenju.

Navodi se da, prema posljednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih

od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posljedica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1 odsto ukupne odrasle populacije.

Iz IJZ-a su kazali da je, prema procjenama SZO iz 2019. godine Crna Gora bila na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika sa 12,24 litra (muškarci: 19,51, žene 3) i to je najviša izmjerena potrošnja do sada. s. p.

poljoprivrede donijelo zabranu upotrebe standardne lovačke municije na močvarnim terenima

Darko Saveljić

Upotreba

Poruka Instituta za javno zdravlje

Piše: dr Dragan VESELINOV

Postoje najmanje dve političke sabotaže crnogorske dijaspore prema Podgorici: prva je domaća sabotaža nemačke i zapadno-evropske dijaspore kojoj se transportnim i konzularnim trikovima vlade iz Podgorice otežava da iznese svoj stav o situaciji u domovini; i druga, kada ogromna crnogorska dijaspora u Srbiji pritiskom srbijanske vlade ćuti i neće makar i govorom iz Beograda da podrži himnu svoje otadžbine. Naravno, ni jedna a ni druga ne mogu glasati na izborima ukoliko nemaju prebivalište u Crnoj Gori i tim pre je nerazumljivo - zašto se otežava onima koji to mogu, a i malo ih je, posebno iz Zapadne Evrope, da upute glasačku poruku vernosti Podgorici. I otkud to da je evropska dijaspora ,,patriotska“, a beogradska ,,kukavička“?

HIBRIDNI CRNOGORCI

Hibridni Crnogorci su oni koji su svojim rodom u kući Crnogorci, a kada izađu na beogradsku ulicu, onda su Srbijanci. Ali nisu svi takvi. Nisu svi Crnogorci u Beogradu, Srbiji i Vojvodini napustili svoju zastavu iz Podgorice. Mnogi imaju crnogorsko državljanstvo i dedovinu u Brdima i na moru.

Ali gde su na kutijama ?

Pretopio ih Beograd u šajkaču i pretvorio u najćutljivije Crnogorce na svetu? Od njihovih gusala ni traga, a od njihove tišine i pećina je glasnija. Nema ih sa olovkama u Crnoj Gori i po konzulatima širom sveta. Zar da zastava više zavisi od ponekog aviona crnogorske dijaspore iz Berlina i autobusa iz Hamburga?

Naravno, to da postoje Crnogorci u Beogradu i u Vojvodini, najviše znamo po njihovim prezimenima. Ali ni za živu glavu oni to neće priznati i malo će se ko odati crnogorskim naglaskom. Neki su preko noći postali Srbijanci i najveći velikosrbi. I kako se koja Crnogorka uda u drugom narodu – a mi nemamo ništa protiv njene ljubavi –istopi se i njeno prezime i odu joj deca na tuđe ime. Tu se ne može ništa, ljubav je jača od nacije, vere i rase. I dobro je da je tako.

Ali to nije slučaj sa muškarcima, njihova deca iz bilo kog međunacionalnog bra-

Rijedak je slučaj da se dvije dijaspore istog naroda ne slažu šta da čine sa zastavom svoje zemlje: evropska dijaspora je diže, a beogradska je spušta. To je spoljni re eks unutrašnje podjele u Crnoj Gori. On se teško može otkloniti prije nego što u Srbiji dođe na vlast proevropska politička struja i prije nego što Evropska unija i SAD pojačaju svoju političku ubjedljivost u Podgorici

ka obično nose očevo prezime. Što onda neće da budu Crnogorci, da li su sami odlučili da nestanu?

KOLIKO IMA CRNOGORACA U SRBIJI Slava svim Crnogorcima u Srbiji koji na popisu kažu da to jesu. Nije sramota biti Crnogorac u Srbiji niti je sramota biti u njoj nacionalna manjina. U Srbiji, kao i u svakoj zemlji, raznih manjina je koliko god hoćete, od nacionalnih do klasnih, kulturnih, programskih, od retro-nostalgičara do proroka novog društva. Ipak, ovo nas zbunjuje: popis stanovništva u Srbiji od 2011. godine beleži da Crnogoraca ima samo 38.527. A samo trideset godina pre, 1981. godine, bilo vas je na popisu 147.466. Gde nestade 108.939 Crnogoraca?

Ne smemo ni pomisliti koliko je onda Crnogoraca ostalo na popisu u Srbiji prošle godine, iz 2022. godine - živce nam čuva još uvek neobjavljen rezultat o tome. Možda više nema nijednog Crnogorca; ugušio je Crnogorce srbijanski nacionalizam i strah da ne izgube plate i karijeru?

A da je ta moćna nekadašnja dijaspora izašla na izbore 19. marta, onda bi autobusi iz nemačke dijaspore danas, 2. aprila, bili nepotrebni. I zato su sad doborodošli više nego ikada , jer je svaki autobus doneo patriote. A da su 19. marta svi Crnogorci, od Vršca do Osnabrika, uzeli otadžbinsko penkalo u ruku, onda crnogorsku zastavu nikakav karteč iz beo-

POGLED SA STRANE

Jedan narod, dvije dijaspore

gradskih topova ne bi poderao. Nažalost, velika beogradska dijaspora to neće, i stoga je dobro što ne može po izbornom zakonu ni da glasa.

KRATKA DEFINICIJA CRNOGORCA

Da budemo jasni, mi crnogorski građanski narod shvatamo kao etničke Crnogorce i Srbe, Hrvate, Bošnjake, Muslimane, Albance, Jugoslovene i druge, jednake pred zakonom. Po nama, svi su oni pozvani da čuvaju nezavisnu Crnu Goru jer su statusno izjednačeni: ravnopravni su građani Crne Gore.

A građanin je iznad nižih pripadnosnih kolektiva, počev od etničkih do socijalnih i profesionalnih. Građanin je ujedinitelj svih. A svi etnički kolektivi su divan nacionalni kolorit i podrška građaninu, sve dok ne krenu da sitne teritorije na svoje srezove u korist susedne države, gde im potom od nje preti mrak zaborava.

A ako nam je draže pravno i statističko izražavanje, onda su Crnogorci svi oni koji su državljani Crne Gore, koji su njeno stanovništvo. I po na-

Danas je indijsko-pakistanska emigracija na vrhu vlasti u Londonu, u vladi je Ujedinjenog Kraljevstva i u vladi je Škotske. Musliman Sadik Kan je gradonačelnik Londona, hinduista Riši Sunak je šef vlade Ujedinjenog Kraljevstva i predsjednik Konzervativne stranke, a musliman Humza Jusaf je predsjednik škotske vlade i šef Škotske nacionalne partije!

Da budemo jasni, mi crnogorski građanski narod shvatamo kao etničke Crnogorce, Srbe, Hrvate, Bošnjake, Muslimane, Albance, Jugoslovene i druge, jednake pred zakonom. Po nama, svi su oni pozvani da čuvaju nezavisnu Crnu Goru jer su statusno izjednačeni: ravnopravni su građani Crne Gore. A građanin je iznad nižih pripadnosnih kolektiva, počev od etničkih do socijalnih i profesionalnih. Građanin je ujedinitelj svih

ma, država je njima dar iznad svega, monopol je celog crnogorskog naroda na teritoriju i slobodu. Ona je njegovo najveće blago, uslov je njegovog života. I ne dajmo se ubediti da nam je tuđa država i tuđ monopol - bliži.

Bliža nam je tuđa država jedino kada u svojoj zemlji nema slobode i hleba, ali u srcu, nije nikad.

Sve su ovo trivijalne istine, ali baš zato što su standard vekova, ponavljaćemo ih dokle god bude naroda i država. Definicije za to i služe, inače sledeća generacija za njih ne bi znala.

HIBRIDI U BEOGRADU

Velikosrpski Crnogorci u Beogradu su najveći otpadnici od Crnogoraca u domovini. Em vode srbijansku politiku rata sa etničkom crnogorskom braćom i drugim narodima u Crnoj Gori, em ljube brata Srbijanca više od svoje rodbine i grobova predaka u Crnoj Gori, em su napustili svoj jezik i svoje narodno predanje.

Takvih hibrida je puna Akademija, Društvo književnika Srbije, Univerzitet, diploma-

tija i državna administracija, Srpska pravoslavna crkva; puno je slikara, vajara i pevača, fudbalera, filmskih i pozorišnih umetnika, advokata svih vrsta, finansijskih investitora i vlasnika trgovina. I nema političke partije u Beogradu i Novom Sadu – bilo da je na vlasti, bilo da je u opoziciji - da ih nema u vrhu svake od njih.

IMA DRUGAČIJIH

DIJASPORA

Možda je najbolja dijaspora ona koja ne tutoriše narodu u svojoj bivšoj domovini kako da se ponaša.

To je teško očekivati kod svih emigracija, osobito kod političke emigracije, kao danas kod iranske koja neumorno osporava teokratski režim u Teheranu. Kod ekonomske emigracije je to daleko lakše, kao kod srpsko-crnogorske emigracije u Latinskoj Americi. Indijska emigracija u Engleskoj je lojalna Londonu a ne Nju Delhiju, dok crnogorska u Beogradu većinom nije lojalna Podgorici. Nema pravila zašto je to tako, svi su slučajevi za sebe.

Početkom 50-ih godina proš-

log veka radnička klasa Engleske je ustala protiv dolaska indijske i pakistanske radne snage na Ostrvo uprkos nedostatku ruku zbog žrtava u Drugom svetskom ratu. To se stalo menjati negde 1953. godine sa dolaskom Pakistanaca i, posebno, Indijaca iz Pendžaba. A samo 15 godina godina kasnije, Bitlsi su preko indijskog muzičkog i hinduističkog nasleđa kojem se zadivio Džordž Harison doprineli snažnom prodoru indijske emigracije u London. Tome je doprinosio i Fredi Merkjuri (Farok Bulzara) iz Kvina - poreklom po roditeljima je persijski zoroaster, kada je u ,,The Bohemian Rhapsody“ tri puta prizvao islamsku „bismilu“ - „U ime Alaha, Milostivog, Samilosnog“, i umanjio otpor Engleza prema muslimanskoj imigraciji.

Njegov slavni sastav ,, The Queen“ je od tada i jedina rok grupa čije se sve kompozicije slobodno emituju u Iranu uprkos nepriznatoj Fredijevoj seksualnoj sklonosti i uprkos tome što se zoroastrani proganjaju .

RIJEDAK JE SLUČAJ DA SE DVIJE DIJASPORE ISTOG NARODA NE SLAŽU ŠTO DA ČINE SA ZASTAVOM SVOJE ZEMLJE: Evropska dijaspora je diže, a beogradska je spušta

Slava svim Crnogorcima u Srbiji koji na popisu kažu da to jesu. Nije sramota biti Crnogorac u Srbiji niti je sramota biti u njoj nacionalna manjina. U Srbiji, kao i u svakoj zemlji, raznih manjina je koliko god hoćete, od nacionalnih do klasnih, kulturnih, programskih, od retro-nostalgičara do proroka novog društva. Ipak, ovo nas zbunjuje: popis stanovništva u Srbiji od 2011. godine bilježi da Crnogoraca ima samo 38.527. A samo trideset godina prije, 1981. godine, bilo vas je na popisu 147.466. Gdje nestade 108.939 Crnogoraca?

Dogodilo se čudo: danas je indijsko-pakistanska emigracija na vrhu vlasti u Londonu, u vladi je Ujedinjenog Kraljevstva i u vladi je Škotske. Musliman Sadik Kan je gradonačelnik Londona, hinduista Riši Sunak je šef vlade Ujedinjenog Kraljevstva i predsednik Konzervativne stranke, a musliman Humza Jusaf je predsednik škotske vlade i šef Škotske nacionalne partije!

I ovaj poslednji obećava da će Škotskoj doneti nezavisnost što prethodna predsednica Nikola Stardžon nije tokom osam godina vlasti uspela, dok Riši Sunak u Londonu govori da to neće nikada dozvoliti. Krenuo „Škot“ na „Britanca“. Uistinu, Bože mili, čuda velikoga! Ali ova trojica indo-pakistanca se ne mešaju u stvari Indije i Pakistana, zato ih Ostrvo i doživljava kao svoje, asimilovane imigrante, koji ne guraju britansku zemlju u ruke Pakistanu i Indiji. I tu je ta blagotvorna razlika između indijsko-pakistanske emigracije u Evropi u odnosu na crnogorsku emigraciju u Beogradu. Azijska je ostavila svoje zemlje na miru, dok crnogorska u Srbiji hoće da uništi svoju sopstvenu državu Crnu Goru i spali zastavu u Podgorici. Možete li da se setite ijedne evropske dijaspore – grčke, rumunske, ruske, poljske, nemačke, italijanske, jevrejske, španske, austrijske, bugarske i svih drugih – da iz inostranstva vode politiku uništenja svoje otadžbine?

PROVIDNE OBMANE CRNOGORSKE

DIJASPORE U BEOGRADU

Podsetićemo se na dve savremene velike neistine kojima crnogorska dijaspora u Beogradu zahteva slom Crne Gore i odlazak pod srbijansku državu.

Prva obmana - navodno beogradska i evropska crnogorska dijaspora su nastale zbog nesposobnosti Crnogoraca i vlade iz Podgorice da upravljaju državom. Posebno je Crnogor-

ce, navodno, isterao napolje iz zemlje režim vladavine DPS-a posle sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Ovo je neodrživa tvrdnja koju ponavljaju i epigoni Beograda u Crnoj Gori. Neodrživa je jer je na popisu stanovništva iz 2003. i 2011. godine bio gotovo podjednak broj stanovnika u Crnoj Gori – oko 620 hiljada.

A broj birača na ovim izborima u 2023. godini je bio veći nego na prethodnim izborima, bilo ih je 542.154, a u 2020. godini ih je bilo 540.026, a u 2016. godini 528.817.

To je dokaz da u Crnoj Gori nije pao broj stanovnika u korist dijaspore, i da sledstveno tome raste u njoj i broj birača. Naravno, to je delimično moguće i zbog starenja naroda.

A možda i zbog priliva novodošlih državljana, što, ako je to tačno, ništi tvrdnju o neatraktivnosti Crne Gore za život.

Iz zemlje su svakako mogli otići pojedinci nezadovoljni političkom atmosferom u njoj, ali masovnog stampeda nije bilo. Odlazilo se u zemlje neuporedivo veće razvijenosti od Crne Gore i odlazilo se zbog dodatnog i naprednijeg obrazovanja i žeđi za upoznavanjem novih kultura i života.

To se malo odnosi na odlazak Crnogoraca u Beograd, jer tamo danas ne odlaze ljudi da zarade više nego u Crnoj Gori – jer su u Srbiji plate niževeć odlaze studenti na fakultete kojih u Podgorici još nema, i odlaze rođaci prethodne emigracije, odlaze i politikanti da se dodvore politici Velike Srbije, kao i kriminalci kojima je tesna Crna Gora.

Druga obmana – Crna Gora mora stati uz Rusiju u njenom ratu sa Ukrajinom, jer je Rusija bila uz Srbiju i Crnu Goru u vreme jugoslovenskih ratova i rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

Ovo je direktna neistina. Rusija je bila na strani Hrvatske u ratu Crne Gore i Srbije protiv Zagreba. Na zahtev Francuske, Jeljcinova Rusija je dozvolila da se njeno oružje u vlasništvu Mađarske, Češke, Poljske, Bugarske, Kazahsta-

Četiristo prvi je dan ruske agresije Makron: Rusija

je dozvolila i podstakla ratne zločine u Ukrajini

Moskva od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija u sklopu redovne rotacije zemalja, uprkos žestokim kritikama zbog rata u Ukrajini

na i Ukrajine proda Hrvatskoj. Prodato je 16 hiljada tona oružja i municije, od pušaka do helikoptera. Prodat je Hrvatskoj i protiv-avionski raketni sistem S-300, koji je defilovao na vojnoj paradi na Jarunu u Zagrebu pre „Oluje“ 1995. godine. Srbija ga uprkos svojoj želji nije nikada dobila, a 2020. godine je kupila odgovarajući kineski sistem FK-3. Osim toga, nijedna evropska država nije bila na strani Crne Gore i Srbije u ratu sa Hrvatskom .

Neistinita tvrdnja beogradske dijaspore o savezništvu Rusije sa Crnom Gorom teži širenju straha Crnogoraca od moderne Evrope i „opasnog“ Zapada, kako bi Podgorica podržala politiku „ruskog sveta“, jer Moskva zauzvrat podržava beogradsku politiku Velike Srbije, odnosno, „srpskog sveta“. Srbija, koristeći bratske sentimente Crnogoraca, hoće da ih uvuče u svoj program kolonizacije Podgorice kao oblika spasavanja Crnogoraca od njihove navodne iluzije da mogu biti poštovani deo Evropske unije i nudi im svoj servis lažne zaštite radi stvarnog porobljavanja i nasilne asimilacije celog crnogorskog naroda. Mislimo da je izraz „porobljavanje“ prejak? Nemojmo dozvoliti da ga sutra sa žaljenjem usvojimo.

RIJEDAK SLUČAJ

Redak je slučaj da se dve dijaspore istog naroda ne slažu šta da čine sa zastavom svoje zemlje: evropska dijaspora je diže, a beogradska je spušta.

To je spoljni refleks unutrašnje podele u Crnoj Gori. On se teško može otkloniti pre nego što u Srbiji dođe na vlast proevropska politička struja, i pre nego što Evropska unija i SAD pojačaju svoju političku ubedljivost u Podgorici.

U suprotnom, konflikt između Podgorice i Beograda će rasti. Nadajmo se da do toga neće doći i da ćemo sledeće izbore dočekati sa veselim tekstom i lepom crnogorskom himnom.

Mi ne glasamo u Crnoj Gori ali joj pevamo kada ovako pišemo.

KIJEV - Zaključno sa 31. martom, broj ubijenih ili vojno onesposobljenih ruskih vojnika tokom agresije u Ukrajini dostigao je 173.990. To su informacije zvaničnih ukrajinskih izvora sa fronta. Samo tokom borbi 31. marta na istoku Ukrajine van stroja je izbačeno 630 ruskih agresorskih vojnika. U petak je, kako navode Ukrajinci, uništen jedan ruski tenk i četiri oklopna vozila, kao i osam artiljerskih sistema armije Rusije.

Takođe, pogođen je i onesposobljen jedan ruski PVO sistem. Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu održao je sastanak u štabu udruženih snaga ruske vojske i obećao povećanje snabdijevanja municijom ruske snage u Ukrajini, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Šojgu je istakao da ruska vlada i ministarstvo odbrane stalno kontrolišu snabdijevanje ruskih snaga oružjem, prenosi TASS. Prema njegovim riječima, Rusija je značajno povećala proizvodnju visokopreciznog naoružanja. – To nam omogućava da ostvarimo ciljeve koje je postavio vrhovni komandant na osnovu plana ‘specijalne vojne operacije‘ - rekao je Šojgu.

SAD spremaju

novi paket vojne pomoći vrijedan

2,6 milijardi dolara

SAD pripremaju novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, vrijedan 2,6 milijardi dolara, koji će uključivati radare, protivtenkovske rakete i kamione za gorivo i on će biti objavljen u ponedjeljak, prema izjavama tri američka zvaničnika, prenosi Rojters. Očekuje se da se u paketu nađe i više vrsta municije, uključujući i onu za tenkove, a tačan spisak vojne opreme biće poznat do kraja vikenda, saopštili su zvaničnici koji su željeli ostati anonimni.

U međuvremenu je francuski predsjednik Emanuel Makron optužio Rusiju da je ,,dozvolila, čak i podstakla“ ratne zločine svoje vojske u Ukrajini, godinu dana poslije ruskog povlačenja iz grada Buča, koji je postao simbol takvih zločina. Rusija od danas preuzima predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija u sklopu redovne rotacije zemalja, uprkos žestokim kritikama zbog rata u Ukrajini. Namjera Rusije da rasporedi nuklearno oružje u Bjelorusiji ukazuje na neuspješan nedavni sastanak predsjednika Rusije i Kine Vladimira Putina i Si Đinpinga, smatra ukrajinski predsjednik Volodimir

Zelenski. On je rekao da je cilj te odluke pokazati neku vrstu kredibiliteta, koji je Rusija, kako je ocijenio, pod vođstvom Putina potpuno izgubila, prenosi Al Džazira Balkans. Zelenski je ocijenio da je Putinu ,,bilo potrebno da pokaže neku pobjedu“, ali da to nije mogao da uradi na bojnom polju.

Kako je dodao, najava Moskve o razmještanju ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji ukazuje i na potpuni gubitak kredibiliteta bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. – Mislim da on više ne odlučuje o tome kakvo će oružje biti na njegovoj teritoriji – rekao je Zelenski.

Medvedev: Rusija će odgovoriti na raspoređivanje mirovnih trupa u Ukrajini

Zamjenik predsjednika Vijeća bezbjednosti

Rusije Dmitrij Medvedev rekao je da će mirovne snage, čije se raspoređivanje u Ukrajinu pod okriljem NATO-a trenutno razmatra u Evropi, biti eliminisane ako se pojave na linijama fronta bez pristanka Rusije. Medvedev je kazao da je očigledno da su

takvi mirovnjaci njihovi neprijatelji. – Oni će biti legitimna meta za naše oružane snage ako budu raspoređeni na frontu bez saglasnosti Rusije, sa oružjem u ruci i predstavljajući direktnu prijetnju za nas – napisao je Medvedev na Telegramu, prenosi Al Džazira Balkans.

Nastavljaju se žestoke borbe oko Bahmuta

U Beogradu otvorena izložba nastala u saradnji Natalije Vujošević i Ivana Markovića

Istraživanje prostora sa tragovima društvenopolitičkog konteksta

Izložba predstavlja niz međusobno povezanih radova koji kroz medije pokretne slike (Ivan Marković), skulpture, site-specific intervencije (Natalija Vujošević) i tekst (umjetnici u saradnji sa dramaturškinjom Tanjom Šljivar) promišljaju odnos ideala, sjećanja, prostora i vremena

PODGORICA - Izložba radova ,,Prvi put slični sebi samima“, nastala u saradnji umjetnice Natalije Vujošević i umjetnika Ivana Markovića, otvorena je u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Kustos izložbe je Miroslav Karić.

Izložba predstavlja niz međusobno povezanih radova koji kroz medije pokretne slike (Ivan Marković), skulpture, site-specific intervencije (Natalija Vujošević) i tekst (umjetnici u saradnji sa dramaturškinjom Tanjom Šljivar) promišljaju odnos ideala, sjećanja, prostora i vremena.

ISTRAŽIVANJE

Polazeći od konkretnih primjera modernističkih arhitektonsko-građevinskih projekata (službena zgrada kompanije „Energoprojekt“ na Novom Beogradu) ili reminiscence estetskih i stilskih vrijednosti njima pripadajućih enterijera, umjetnici izvode svojevrsno vizuelno istraživanje prostora u koje su upisani tragovi društveno-političkog konteksta u kojem su nastali. Kroz postupke posmatranja, sakupljanja i bilježenja izolovanih prostornih, vremenskih i materijalnih fragmenata koji su nekada bili dio koherentnog društvenog tijela, izložba postavlja arhivsku građu, poetske zapise i intervencije u specifične narativno-refleksivne relacije i

omogućava doživljaj prostora kroz rekonstrukciju iskustva. Tako video-opservacije ambijenta „Energoprojekta“, snažno markiranog prepletima elemenata arhitekture, biljaka, geometrizovanih sjenki i povremenog nijemog prisustva ljudi, dalje prostorno-asocijativno aktiviraju sadejstva izloženih artefakata ne tako davne kulture i glasa nevidljivog naratora čiju priču određuje tok prisjećanja, mentalnih slika, utisaka, faktografije. Atmosfera se postepeno gradi u kretanju i nizu senzornih i emotivnih stanja, koji uvode u uvježbavanje ritma ili koreografije i ispitivanje mogućih oblika novog zajedničkog tijela i jezika.

STVARAOCI

Natalija Vujošević je umjetnica i kustoskinja bazirana u Crnoj Gori. Fokus njenog istraživanja i prakse su prezentacije arhiva kroz izložbe, u traganju za obnovljenim načinima komunikacije, angažmana i razumijevanja putem novih interpretacija i proširenih oblika. Kao umjetnica izlaže internacionalno. Kao kustoskinja je sprovela brojne istraživačke projekte i izložbe.

Od 2022. radi kao kustoskinja u Centru savremene umetnosti Crne Gore, gde zajedno sa koleginicama Marinom Čelebić, Anitom Ćulafić i Nadom Baković koncipira i razvija međunarodni projekat „Laboratorija kolekcije umetnosti

Pune sale i ovacije potvrdile kvalitet

PODGORICA – Izvođenjem predstave „Bladi mun“, po tekstu i u režiji Ane Đorđević, u Beogradskom dramskom pozorištu završen je mini-festival „Naši dani“ koji je predstavio tri uspješne produkcije CNP-a beogradskoj publici.

pozorištem – istakao je Radivojević.

O gostovanjima u BDP-u govorio je direktor CNP-a Marko Baćović koji je kazao da pozorište stalno treba da širi svoju publiku i da ulazi u nove saradnje sa drugim srodnim teatrima.

nesvrstanih zemalja“. Osnivačica je NVO Institut za savremenu umjetnost u Crnoj Gori. Ivan Marković je filmski autor i vizuelni umjetnik. U težištu njegovih skorijih filmova i video-radova je posmatranje prostora, te odnosa rada, arhitekture i društva. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2012, a 2019. završio master studije filma na Univerzitetu umetnosti u Berlinu. Tokom prethodnih nekoliko godina radio je kao direktor fotografije na više dugometražnih filmova. Od 2020. član je Evropske filmske akademije (EFA). Živi i radi u Berlinu i Beogradu. Izložba će biti otvorena do 30. maja. A. Đ.

Nakon izvođenja na „Danima komedije“ u Jagodini, gdje je Stevan Vuković dobio nagradu za najboljeg mladog glumca, predstava je i u BDP-u naišla na odličan prijem publike. Direktor BDP-a Jug Radivojević izrazio je zahvalnost na naporu koji je CNP načinilo. – Znamo da nije nimalo jednostavno u ovim vremenima organizovati dolaske sa velikim brojem predstava i učesnika i mi koji to radimo najbolje znamo kakav napor iziskuje. Hvala vam na odličnim predstavama i jednom izboru repertoara koji je omogućio našoj publici da vidi šta i na koji način radite. „Naši dani“ su nastali sa idejom konstantne razmjene predstava teatara u regionu, i tu su „Drama“ SNG-a iz Ljubljane i Maribora, zagrebački ZKM, Bitolj i Veles iz Makedonije, Narodno pozorište iz Sarajeva i CNP iz Podgorice. Nadam se da će uz održavanje kontinuiteta ovakva saradnja sve više dobijati na značaju. Pune sale i ovacije publike sve tri večeri potvrđuju važnost ovakve saradnje sa vašim

Ciklus „Muzika raspoloženja“ u hotelu „Avala“

Koncert Jovana

Kolundžije u Budvi

BUDVA - Poznati srpski virtuoz na violini Jovan Kolundžija, u pratnji sestre i pijanistkinje Nade Kolundžije, predstaviće se budvanskoj publici u okviru ciklusa „Muzika raspoloženja“ u subotu, 8. aprila u 20 sati, u hotelu „Avala“ u Budvi. Kako prenosi CDM, i četvrti koncert u organizaciji Tu-

rističke organizacije Opštine Budva, pod uredništvom Milana Stupara, biće besplatan za sve poštovaoce umjetnosti, uz obaveznu prethodnu rezervaciju na broj telefona: 069/066-283. Mjesta u sali se mogu rezervisati od ponedjeljka, 3. aprila, svakog dana do podjele ulaznica, od 10 do 14 sati.

Jovan Kolundžija, violinista, rođen je u Beogradu, gdje je magistrirao na Muzičkoj akademiji u klasi profesora Petra Toškova, a usavršavao se kod čuvenog violiniste Henrika Šeringa. Iza sebe ima zavidnu svjetsku karijeru i više od četiri hiljade održanih koncerata u zemlji i svijetu. Osnivač je „Centra lepih umetnosti u

– Tako je i ova saradnja sa Beogradskim dramskim pozorištem dobar potez za oba pozorišta. Očekivali smo dobar prijem sve tri večeri jer se radi o predstavama koje se na matičnoj sceni igraju na kartu više i dobijamo pozive drugih pozorišta i festivala iz regiona za njihova dalja izvođenja. Ispostavilo se da su predstave komunicirale sa publikom na najbolji mogući način. Zadovoljstvo je kada podignete na noge publiku i u drugim pozorištima i sredinama – istakao je Baćović.

Noć prije izvedena je predstava „Šćeri moja“, u režiji Ane Vukotić, a predstavljanje CNP-a započeto je izvođenjem predstave „Pokojnik“, u režiji Egona Savina. Obje predstave, takođe, naišle su na jako dobar prijem publike i kritike.

Beogradsko dramsko pozorište gostovaće u CNP-u 25, 26. i 27. aprila sa predstavama: „Demokratija“ J. Brodskog, u režiji Veljka Mićunovića, „Čitač“ F. Šilija, u režiji Borisa Liješevića, i „Zaljubljeni Šekspir“ u režiji Ane Tomović R. K.

Beogradu“, koji nosi naziv „Guarnerius“ po Guarneriusovoj violini iz 1754. godine, na kojoj Jovan nastupa poslednjih dvadesetak godina. Nada Kolundžija je pasionirani izvođač savremene muzike. Njeni solistički nastupi osobeni su po imaginativnim programima i visoko ocijenjenim interpretacijama. Otvorenost ka istraživanju nepoznatih predjela klavirske literature, kao i smjelost u izboru repertoara, stručna kritika je prepoznala kao „stvaralački karakter“ i „izraziti senzibilitet“.

R. K.

Crnogorsko narodno pozorište završilo predstavljanje na „Našim danima“ u Beogradu

Scena iz predstave „Bladi mun“

Sa otvaranja izložbe u Beogradu

INTERVJU: Dr Dragana V. Todoreskov, spisateljica, o zbirci erotskih priča „U čekaonicama“

PODGORICA – Novosadska spisateljica i teoretičarka književnosti Dragana V. Todoreskov objavila je zbirku ljubavnih i erotskih priča „U čekaonicama – Istorija ženskih mentalnih poremećaja“, koja preferira da ubrzo postane jedan od proznih regionalnih hitova. Knjiga govori o položaju i peripetijama žena/ junakinja priča u ljutom patrijarhatu različitih balkanskih sredina.

Priče su oblikovane sa uvjerljivošću nesporne dokumentarnosti, a s druge strane čitaju se kao književna fikcija sa izmišljenim likovima i radnjom. Todoreskov je doktorirala na katedri za književnost Filološkog fakulteta u Novom Sadu. Objavila je desetak knjiga esejistike, antologija, teorijskih razmatranja iz oblasti poezije i književne istorije. Zbirka priča „U čekaonicama – Istorija ženskih mentalnih poremećaja“, koju je kritika označila i kao „fragmentarni roman“, prva je njena prozna knjiga. Od 2011. godine stalna je članica uređivačkog odbora časopisa „Interkulturalnost“ koji izlazi u Novom Sadu.

POBJEDA: Glavne teme zbirke „U čekaonicama“ su muško-ženski, ali i žensko-ženski odnosi. Radnja priča dešava se na području Novog Sada, ali i na ju-prostoru u vrijeme složene društvene tranzicije. Koliko je sve to uticalo na atmosferu knjige i na karaktere likova?

TODORESKOV: Apsolutno je uticalo, nažalost, u negativnom smislu. U knjizi sam pokušala da nizom predrasuda, čak i uvredljivih riječi na račun porijekla, nacionalnosti, seksualnog opredjeljenja itd., ukažem na to koliko smo, zapravo, robovi neznanja, patrijarhalnog vaspitanja i navijačkog duha. Ono što bi trebalo da bude pozitivno, možda kao neka svijetla tačka u samoj knjizi, jeste osnaživanje žena, ili barem transparentna priča o njihovom, i dalje teškom, položaju, njihovim problemima koji se guraju pod tepih, njihovom stidu da progovore o svojim mentalnim poremećajima: depresiji, zavisnostima ili pak o svom seksualnom opredjeljenju.

Ženske ispovijesti u doba patrijarhata

U knjizi sam pokušala da ukažem na to koliko smo opterećeni raznim predrasudama i koliko smo robovi neznanja, patrijarhalnog vaspitanja i navijačkog duha – kazala je

POBJEDA: Podnaslov zbirke „Istorija ženskih mentalnih poremećaja“ govori kao da se radi o nekom štivu iz socijalne ili mentalne stručne pomoći. Da li je u pitanju književna ironija, zavođenje čitalaca, ili činjenica da se priče iz knjige mogu čitati na više načina?

TODORESKOV: Naslov dugujem pjesmi „Riblje čorbe“

„Ostavi je“ (poznatoj i kao „Ne veruj ženi koja puši Drinu bez filtera“), odnosno, stihu „U čekaonicama je zabranjeno pušenje“. To je moj, ženski odgovor na ono što se, između ostalog, u pjesmi pripisuje ženama, a posebno na stih: „Beži, i ne okreći se, sine!“ U pričama susrećemo junakinje čiji se stepen mentalnih poremećaja razlikuje: od kompleksa Elektre ili bolesne ljubomore u koju se involviraju djeca (Medejin kompleks), pa sve do paranoje, bipolarne psihoze, vjerskog fanatizma itd. Konsultovala sam se sa jednom vrsnom neuropsihijatricom i koristila odgovarajuću li-

teraturu kako ne bih upala u zamku nedovoljnog poznavanja tema, ali je, ipak, sve plod fikcije. Naravno da ima i ironije, čak i sarkazma, posebno u pogledu društvene stvarnosti i političko-ideološkog konteksta u kojem se junakinje zatiču.

POBJEDA: Već u prvoj priči nailazimo na taj muško-ženski antagonizam iz naslova „Ti si tako velik, a ja tako mala“. U knjizi opisujete i „mentalne“, ali i „mentalitetske“ poremećaje („Ne preferiram naciju, nego mentalitet“). Što Vas je u svemu tome posebno inspirisalo?

TODORESKOV: Film „U Brižu“ (In Bruges) Martina Makdone , irskog reditelja i dramskog pisca na prvom mjestu, u kojem junaci, Irci, iznose niz predrasuda na račun drugih nacija. Još neka djela, recimo roman „Štefica Cvek u raljama života“ nedavno preminule Dubravke Ugrešić i film koji je, prema njenom scenariju, snimio Rajko Grlić

U Srbiji bujaju nacionalizam i ksenofobija

POBJEDA: Pojava knjige „U čekaonicama“ asocira na prisutne teme seksualnih uznemiravanja, zlostavljanja i druge tipove zloupotreba ženskih prava, te neslobodu manjinskih zajednica u Srbiji. Može li književnost imati ozbiljniji uticaj na ove fenomene?

TODORESKOV: Nažalost, ne. Pisci više nijesu ’Molijeri’ na dvoru Luja XIV. Pojedini pisci, istini za volju, u Srbiji zloupotrebljavaju svoje akademske položaje i popularnost i svojim izjavama naprosto guraju narod ka mržnji i usvajanju pogrešnih vrijednosti. U Srbiji bujaju nacionalizam, mačizam, ksenofobija, rusofilija, mržnja prema predstavnicima LGBT populacije, prema

predstavnicima drugih nacija i konfesija (osobito prema Romima i Hrvatima, pa čak i prema Rumunima, sa kojima Srbi nikada nijesu ratovali), nebriga za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Da ne govorim o sistemima koji treba da štite ljude (sudstvo, centri za socijalni rad), a oni su najviše podbacili. To se može vidjeti recimo u savremenom srpskom filmu. Gotovo da ne možete naići na teme koje se bave ljudskim slobodama, a te se teme uveliko rabe u evropskim, čak i u azijskim filmovima. Izdvojila bih rumunsku kinematografiju koja je sjajna! Takođe, to možete vidjeti na protestima protiv gej parade, u izjavama onih koji ove proteste podstiču itd.

direktora do ljubavnih i erotskih partnera?

teta koje nije svjesno šta mu se dešava. Sigurna sam da će biti kritike na račun lascivnosti i otvorene erotike, ali sam isto tako ubijeđena da će biti onih kojima će se to dopasti. Jer, pomenuli ste Bukovskog, koji se i dalje čita. Ne namjeravam da se poredim s njim, ali smatram da su erotske scene, kao i slobodno izražavanje (korišćenje psovki itd.) legalan dio književnog izražavanja.

POBJEDA: „Istinitost“ i uvjerljivost su glavne osobine priča „U čekaonicama“, tako da ni vi, kao spisateljica, ne znate glumiti u književnosti. Čemu možete zahvaliti da u pričama unosite i puno toga autobiografskog?

Jednako su surovi uslovi odrastanja za žene recimo u selu B. u Pivi, kao i u selu B. u Banatu. Tu nailazimo na majke koje su, zapravo, nosioci patrijarhalnog modela vaspitanja i koje u svojim ćerkama vide samo udavače, da tako kažem, uspješno udate žene. Mentalitetske poremećaje stiču i njeguju i predstavnici „viših klasa“ i solidnog imovnog stanja, recimo advokati, ljekari, univerzitetski profesori, političari, direktori određenih prosvjetnih i kulturnih ustanova, sveštenici itd. To je nešto čega se teško odričemo, a dok se naša svijest ne promijeni, dok ne pokušamo da razumijemo druge i drugačije ljude i mentalitete i shvatimo da dobar dio odgovornosti počiva na našem društvu, ne može biti pomirenja i harmonije u zemljama nekadašnje SFRJ.

POBJEDA: Jedna od bitnih odlika priča je neslaganje ženskih likova sa sredinom, one su hrabre i spremne da rizikuju u ljubavi i životu.

Takođe žele da ruše društvene barijere konformizma i lažnih autoriteta, od

TODORESKOV: Tako je, neke od njih uspijevaju da se izmigolje iz loših brakova i toksičnih veza, one jesu fragilne, ali u tome je, na neki način, njihova snaga. Slavica iz prve pripovijetke, koja je pobrala najviše simpatija čitalaca (čitateljki osobito), jeste žena koja ima nerealnu maštu, ali koja i te kako registruje sve poremećaje sistema u koji su uključeni i njeni rođaci. Jovana, junakinja pripovijetke „Radni narod“, konačno shvata da je bila ugnjetavana čitavog života i hrabro napušta bračnu zajednicu. Kristina iz priče „Dome, slatki dome“, svjesna svoje homoseksualne prirode, shvata da mora da bježi od porodice, od liječenja agrafobije bapskim metodama. Dunja, junakinja „Aperol Spritza“, napušta muža koji je bezočno vara. To su samo neke od hrabrih žena, ali one, nažalost, za svoje postupke plaćaju visoku cijenu.

POBJEDA: Neke od priča asociraju na atmosferu Bukovskog, ispisali ste u knjizi impresivne ljubavne i erotske stranice. Šta očekujete od ovakve knjige u jednom društvu koje je primarno patrijarhalno i mačističko?

TODORESKOV: U pravu ste, ovo društvo jeste patrijarhalno i mačističko i takvo će ostati još dugo. Promjene koje se uvode kozmetičke su prirode. Erotske scene su neki vid provokacije, surovog naturalizma gdje sam željela da idem do kraja da bih pokazala koliko je seks još uvijek tabu tema na ovim prostorima. Posebno sam nastojala da u priči „Mornari“ prikažem seksualno zlostavljanje dje-

TODORESKOV: Da, ja sam se pronašla gotovo u svakoj od priča. Mnoge situacije koje sam vidjela ili doživjela našle su se među koricama knjige. Moj žvot je pun izazova i iskušenja i ja sam srećna što je tako. Na časovima joge vam kažu: „Budite posmatrač, ne akter“. Ja se trudim da budem i posmatrač i akter. Kao kritičarka, rijetko kada sam lagala. U privatnom životu, ne dopadaju mi se osobe koje, kad ih pitate kako su, odgovore: „Sjajno!“ Ne volim laž i licemjerje, kao ni poltronstvo, a svjesna sam da navedene osobine danas dominiraju u odnosu na nas koji/koje prosto ne umijemo, pa ni ne želimo da budemo takvi/takve. A istina je gorka.

POBJEDA: U pričama ima puno humora, duhovitih i crnohumornih tonova kroz koje ste suptilno oslikali neka glavna pitanja psihologije žena. Što možete reći o uticaju žena danas s obzirom na osjetljive teme ženskih promjena, a u kontekstu velikih globalnih potresa, epidemija i slično?

TODORESKOV: U jednoj priči moj junak razmišlja: ako je čovjek čovjeku vuk, onda je žena ženi hijena. Niti su žene slobodne, niti su solidarne. One kojima dopadne nešto malo moći, stavljaju tu moć u funkciju služenja autoritativnim muškim figurama. Malo je žena koje su odista hrabre i lišene polaganja računa patrijarhalnom poretku. Malo je danas hrabrih žena koje dižu glas protiv patrijarhalnog poretka, pritom su izložene manipulacijama, nasilju, seksizmu i drugim neprijatnostima, a još su ograničene na svega par slobodnih medija. Voljela bih da naša djeca (ukoliko ostanu u Srbiji) dočekaju neka bolja vremena, mada se plašim da će, zavisna od društvenih mreža, ostati uskraćena za neku realniju predstavu stvarnosti. I eto, dodala bih da uz moj humor ide i neki pesimizam, ali mi se, ipak, čini da je humor posljednja linija odbrane od svih ružnih stvari sa kojima se susrećemo.

Ljubeta LABOVIĆ

GOTOVO U SVAKOJ OD PRIČA: Dragana V. Todoreskov

Dušica Beleslijin

Naslovnica knjige „U čekaonicama“

Održana komemorativna sjednica povodom smrti novinara i publiciste Mirka Jakovljevića

Čovjek koji je razumio Crnu Goru

Rijetki su ,,izvanjci“ koji su u novije doba zadužili Crnu Goru, kako je to učinio Mirko Jakovljević, novinar, pisac, profesor, medijski istraživač, kazao je Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara

MOJKOVAC - Svojom

širokom senzibilnom stvaralačkom kulturom ostaće upamćen po svojoj plemenitosti i dobrom duhu, otvorenosti za drugog, ali istovremeno i po svom naučno-publicističkom, medijskom i dokumentarističkom angažmanu, kazao je kulturolog i publicista Željko Rutović na komemorativnoj sjednici povom smrti Mirka Jakovljevića, koja je održana u prepunoj sali Doma kulture u Mojkovcu.

Rutović je ocijenio da su iza Jakovljevića ostali knjige, djela, radovi, zapisi koji su vrijedni doprinosi tumačenju aktuelne medijske zbilje i mjesta čovjeka u okviru takvog poretka. Sa profesionalno etičkim principima novinarskog poznavaoca, stvorena je vrijedna zaostavština njegovog naučnog i društvenog angažmana.

– Posebno polje Mirkovog intelektualnog interesovanja, rada i traga, ostaće izuzetna posvećenost kulturi sjećanja i publicistike iz oblasti književnosti, umjetnosti, nauke i društva. Njegov rukopis je posvetio značajnim crnogorskim stvaraocima i tako postao trajna i značajna baština ukupnog pisanog i dokumentarističkog nasljeđa.

Jakovljević je seriozni čitač i tumač ljudi, vremena i prostora – kazao je Rutović.

Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara, koje je i organizovalo komemorativnu sjednicu, je kazao da su rijetki ,,izvanjci“ koji su u posljednje vrijeme zadužili Crnu Goru kao što je uradio Mirko Jakovljević. – Ugledni univerzitetski profesor, novinar, glasoviti pisac i posebno medijski istraživač. Borac za istinu o Crnoj Gori i pravdu za sve nacije i vjere. Skoro dvije decenije je brojnim projektima afirmisao crnogorske ljepote i kulturološke znamenitosti, isticao važnost građanske i slobodarske misli. Zadužio je Mirko Jakovljević Crnu Goru, posebno Mojkovac i Kolašin, kojima je posvetio najviše projekata i inspiracije. Ostaće u Društvu crnogorskih novinara zapamćen kao novinar od riječi, kao kulturni poslenik posvećen kulturi sjećanja i poštene i istinite medijske slike – istakao je Dragan Mitov Đurović. Komemorativnoj sjednici je prisustvovao veliki broj građana Mojkovca i Kolašina, novinarske kolege iz svih sjevernih opština, Podgorice, Danilovgrada kao i univerzitetski profesori sa kojima je Jakovljević sarađivao. D. DRaŠKoVIĆ

Kotor: Dio potrošača u Novom naselju i

dalje bez vode

KOTOR- Dio potrošača, na visočijim kotama, u Novom naselju i dalje nema vodu zbog obrušavanja potpornog zida u četvrtak koji se dogodio prilikom izvođenja radova na izgradnji zgrade.

Iz Opštine Kotor je saopšteno da su ekipe ,,Tehničke službe“

Vodovoda već dva dana na terenu i pokušavaju da obezbijede vodu.

Snabdijevanje vodom je riješeno tako što su preko privatnih posjeda postavili cijevi. Tim povodom reagovao je jedan od stanara Brane Knezović, koji je sa ostalim članovima porodice u četvrtak evakuisan iz kuće. -Ovako se sada snabdijeva vodom Novo naselje jer su vodovodne cijevi i kanalizacija

PODGORICA - Zahvaljujući MICE turizmu

Crna Gora može da bude cjelogodišnja turistička destinacija. Sezona za ovu vrstu turizma počinje krajem avgusta i završava se krajem juna i time bi naši hoteli mogli biti popunjeni cijele godine. Međutim da bi se MICE turizam u potpunosti razvio, potrebno je raditi na unapređenju kapaciteta kako u ljudskom tako i u tehničkom smislu. Sagovornici Pobjede kazali su da je MICE turizam izuzetno važan za Crnu Goru i da su mogućnosti velike, samo treba dobra strategija.

Navode i da petina ostvarenih noćenja upravo pripada MICE segmentu.

Crnogorski kongresni biro - Montenegro Convention Bureau, u okviru Nacionalne turističke organizacije, posvećen je unapređenju i jačanju kapaciteta za razvoj kongresnog turizma, kreiranju brenda i promociji Crne Gore kao atraktivne destinacije za organizaciju događaja i poslovna putovanja.

MICE turizam za Crnu Goru važan za produženje

Mogućnosti velike, potrebna dobra strategija

potonuli u klizištu. Niko ne bi dobio vodu da ovako nijesu uradili. Sada su cijevi preko našeg dvorišta i okućnice. Šta ste učinili od moje kuće u kojoj sam proveo 40 godina. Mnogima je mjesto u zatvoru da odmore koju godinu. Zbogom, jadni Kotore- kazao je ogorčeno Knezović. Kuće porodica Knezović i Matković u Novom naselju u Škaljarima , u kojima je živjelo osam članova, počele su da se urušavaju u četvrtak oko 16 časova. Uzrok su građevinski radovi koje izvodi firma Rove, na parceli ispod kuća na kojoj treba da se gradi stambeni objekat. Opština je obezbijedila privremeni smještaj za porodice koji su ostali bez svojih domova. Iv.K.

Izuzetan potencIjal Direktorica Kongresnog biroa Aleksandra Maksimović tvrdi za Pobjedu da je Crna Gora destinacija koja ima izuzetan potencijal za MICE odnosno kongresni turizam, koji kao što akronim govori (Meetings, Incentives, Congresses/Conventions, Expositions/Events) podrazumijeva organizaciju svih vrsta poslovnih putovanja kao što su poslovni sastanci, motivaciona ili podsticajna putovanja, kongresi, konvencije i događaji uopšte. - U ovom segmentu konkurentske prednosti naše destinacije su brojne, počevši od unaprijeđene ponude hotela kategorije četiri i pet zvjezdica i otvaranja luksuznih turističkih rizorta i renomiranih hotelskih brendova koji raspolažu potrebnim sadržajima koji mogu da odgovore i najzahtjevnijoj klijenteli, preko mediteranske klime koja pruža mogućnosti za organizaciju događaja tokom cijele godine, nesvakidašnjih potencijala za organizaciju nezaboravnih specijalnih događaja, do činjenice da je na oko svega dva sata leta udaljenosti iz većine evropskih centara - kazala je Maksimović.

Po njenim riječima za Crnu Goru je razvoj ovog vida turizma posebno važan sa aspekta produženja sezone i stvaranja cjelogodišnje turističke destinacije i generisanja većih prihoda od turizma, imajući u vidu činjenicu da se poslovna putovanja realizuju u periodu van glavne turističke sezone, te da je prosječna potrošnja turiste na poslovnom putovanju tri i po puta viša u poređenju sa prosječnim turistom.

- Pored toga što su to visokoplatežni gosti, riječ je o visokoobrazovanim gostima,

Konkurentske prednosti naše destinacije su brojne, počevši od unaprijeđene ponude hotela kategorije četiri i pet zvjezdica i otvaranja luksuznih turističkih rizorta i renomiranih hotelskih brendova koji raspolažu potrebnim sadržajima i mogu da odgovore i najzahtjevnijoj klijenteli - ističe Maksimović

koji posjećuju destinaciju van glavne turističke sezone i postoji velika vjerovatnoća da će se, nakon poslovnog putovanja, vratiti u destinaciju sa svojim porodicama - kazala je Maksimović.

Kako procjenjuje imamo upravo najveći potencijal za incentive tj. motivaciona ili podsticajna putovanja koja organizuju kompanije za svoje zaposlene i partnere da pokažu podršku i uvažavanje kako bi podigle njihov moral.

- Porast potražnje za putovanjima među milenijalcima primorao je kompanije da traže uzbudljive destinacije koje su lako dostupne. Sa svim prednostima koje nudi, kao još uvijek za mnoge organizatore putovanja nova i neotkrive-

na, Crna Gora ima šansu da postane jedna od vodećih incentive destinacija u Evropitvrdi Maksimović.

U tom pravcu Crnogorski kongresni biro promoviše MICE ponudu destinacije na najznačajnijim specijalizovanim sajmovima i događajima za ovaj vid turizma, na kojima, kako ističe, imaju priliku da se susretnu sa profesionalnim organizatorima događaja iz cijelog svijeta koji su u potrazi za novim destinacijama i animiraju ih da odaberu baš Crnu Goru za događaje koje organizuju.

- Dodatna promocija Crne Gore na međunarodnom MICE tržištu ostvaruje se i kroz članstvo Crnogorskog kongresnog biroa u Međunarod-

Nedostaje hotelskih

kapaciteta na sjeveru

Kako je naglasila Vejnović ono što nam fali to su hoteli na sjeveru, jer neki MICE turisti žele da kombinuju jug i sjever. - Hoteli koji zadovoljavaju MICE turizam su oni sa pet i četiri zvjezdice. Ako klijent ima veći budžet onda želi da bude u ekskluzivnim hotelima - kaže Vejnović naglašavajući da nam na Primorju treba još velikih luksuznih hotela kao što su Avala i Splendid.

- Ovo što se najavljuje su kondo hoteli sa apartmanima manjih kapaciteta što nije dobro za MICE turizam - objasnila je Vejnović.

nom udruženju kongresa i konvencija (ICCA) i u Strateškoj alijansi evropskih kongresnih biroa - kazala je Maksimović koja navodi i nedostake i ono na čemu je potrebno dalje raditi.

- Potrebna je izgradnja kongresnog centra većih kapaciteta kao i unapređenje avio -dostupnosti tokom cijele godine, budući da avio-povezanost često igra odlučujuću ulogu prilikom odabira destinacije za organizaciju događaja. Takođe, potrebno je posebnu pažnju posvetiti aspektu održivosti, budući da je to trenutno jedan od vodećih trendova u MICE industriji - zaključuje Maksimović.

Rukovodilac sektora MICE prodaje u Splendidu Spasenija - Kika Purić kazala je za Pobjedu da su benefiti za MICE turizma ogromni. - MICE sezona inače počinje krajem avgusta i završava krajem juna. Primjer naše kompanije Hotels Group Montenegro Stars možda najbolje ilustruje koliko je razvoj tog segmenta važan za unapređenje ponude i stvaranje prihoda. Kompanija Hotels Group Montenegro Stars je, još prije 20 godina kada je osnovana, napravila (za standarde tog vremena) pionirske korake. Već za prvih pet

Aleksandra Maksimović Spasenija - Kika Purić Nemanja Nikolić

Neophodna bolja povezanost sa dubrovačkim aerodromom

Vejnović naglašava da im je za MICE turiste izuzetno važan dubrovački aerodrom pa stoga treba da je povezanost lakša.

- Još uvijek ne znamo kako će ove godine funkcionisati prelaz granice i da li će biti velikih zastoja i čekanja koji su nam veliki problem. Nadležni treba to što prije da riješe kako bi grupe turista brže prelazile crnogorsku granicu - poručuje Vejnović.

Stav

Što prije početi eksploataciju gasa

potrebna strategija

Snežana Vejnović

godina stekli smo reputaciju ključnog kongresnog odredišta u Crnoj Gori kojoj je tada predviđana sjajna budućnost na svjetskoj turističkoj MICE mapi - kaže Purić koja navodi primjer da je ,,MICE manager“ tek otvaranjem hotela Splendid Conference & Spa resort 2006. prvi put uveden na listu zanimanja tog vremena.

- Za prvih 10 godina - od milion ostavarenih noćenja - petinu su činila noćenja MICE segmenta. Organizacija između 200 i 300 najrazličitijih događaja u hotelu godišnje - ima značajan multiplikativni efekat na povezane i srodne djelatnosti - kazala je Purić.

Stvoriti infra Strukturu

Cilj im je, kako je navela, da stvore infrastrukturu za razvoj kongresnog turizma i tako ukažu na ogromni potencijal Crne Gore.

- Tako jačamo ne samo kompanijski i imidž Budve - već destinacije u cjelini. Raduje što su naš primjer slijedili i ,,novi igrači“, kao i činjenica da uz Primorje, glavni grad - Podgorica postaje brzorastuće kongresno odredište. Govoreći o konkretnim koracima, jedan od sjajnih progra-

Istraživanja

Prema istraživanju Grand View Research globalno

MICE tržište je procijenjeno na 876,42 milijarde dolara u prošloj godini i očekuje se da će se proširiti po kombinovanoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 7,5 odsto od 2023. do 2030. godine. - Prognoze su da će segment incentive putovanja biti najbrže rastući u tom periodu, a Evropa druga najbrže rastuća destinacija - poručuje Maksimović

ma je program ambasadora – koji podrazumijeva da svi predstavnici crnogroske naučne zajednice ili svako onaj ko je dio nekog društva ili asocijacije kandiduje Crnu Goru za održavanje sljedećeg sastanka te iste asocijacijeistakla je Purić. Što se tiče tržišta koja se interesuju za MICE naglašava da je dobro što je to još uvijek Evropa.

- Dobro je što se Evropa i dalje nalazi na prvom mjestu sa udjelom od 54 odsto ukupnih

MICE putovanja. Od tržišta to su Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Švajcarska, Španija i Italija, dok su kompanije koje podstiču događaje, sastanke, konferencije najčešće finansijske, osiguravajuće, farmaceutske, automobilske kompanije. Kada govorimo o pozicioniranju, apsolutno moramo tražiti autentično u našoj ponudi i negdje prestati da se upoređujemo sa velikim MICE destinacijama ili prenositi njihovu ekspertizu na Crnu Goru. Po kovid-19 pandemiji, koja je zaista najteže pogodila ovu industriju, i oporavak još uvijek traje, negdje su se promijenile navike koje idu Crnoj Gori u korist – a to je organizacija događaja na destinacijama koje su ,,nove“, drugačije, autentične - objašnjava Purić.

U ovom kontekstu, po njenim riječima, moramo razmišljati i o održivosti destinacije i šta je to što na ovom polju radimo jer održivost događaja, podstaknuta međunarodnim ciljevima UN-a, predstavlja jedan od

najvećih trendova industrije.

- Gosti žele dostupnost organskih usluga i proizvoda, pristupačnost zelenih i ekoloških tura, smanjenje carbon copy, te da doprinesu na destinaciji nekim volonterskim radom.

MICE gost generiše 30 odsto veću potrošnju od individualnog gosta, i to je prevashodno jer kompanije i organizacije pokrivaju trošak smještaja

MICE gosta. Pored toga organizatori na destinaciji dodaju i wow elemente angažmana ovih gostiju kroz izlete, ekskurzije ili spektakularne gala večere što dodatno znači veći procenat potrošnje na destinaciji - objašnjava Purić.

Što se tiče kapaciteta kada govorimo o sastancima i konvencijama – kaže da smo još uvijek xs ili s size destinacija.

- To znači da bismo bili konkurenti potreban je konferencijski centar, ali i veći broj smještajnih kapaciteta. Pitanje je da li ovo i želimo kao dio strategije turizma? Ili, ipak, želimo da razvijamo autentičnu ponudu za ekskluzivne i visoko budžetne događaje - zaključuje Purić.

Podržali SvjetSke komPanije

Budvanska agencija Talas

-M je jedna od prvih koja se počela baviti MICE turizmom prije 17 godina. Direktorica

Snežana Vejnović podsjeća da su se davne 2006. godine počeli baviti MICE segmentom sa prvim hotelom sa pet zvjezdica.

Agencija Talas-M je u Crnoj Gori podržala neke od vodećih svjetskih kompanija u različitim industrijama. Među zadovoljnim klijentima su: Volkswagen, Airbus, Henkel, Coca Cola, L’Oreal, Chanel, Toyota, Renault, IBM, Samsung, Jakobs i mnogi drugi.

- Crna Gora je kao destinacija MICE turizma na svjetskoj mapi i to dokazuju klijenti koji su dolazili. Lično smatram da je Crna Gora biser za MICE i sa dolaskom novih hotelskih brendova interes se povećava. Tražnja postoji, ali ono što je mana jeste što nema dovoljno hotelskih kapaciteta - kazala je Vejnović dodajući da je njena agencija bazirana na Evropi, mada sarađuju i sa Južnom Afrikom, Brazilom, Amerikom kojima prave kombinovane progra-

Kapaciteti za MICE turizam su u Crnoj Gori na samom početku razvoja. Tu imamo i te kako prostora da ostatak godine, izuzimajući jun, jul i avgust, učinimo interesantnijim turistima. Mi kao lider MICE turizam u Crnoj Gori vidjeli smo da postoji potencijal, ali za dalji razvoja ovog vida turizma, potrebni su hotelski kapaciteti namjenski sa konferencijskim salama. Ono što je mnogo kompleksnije je odgovarajuća infrastruktura. Naša država raspolaže sa infrastrukturom koja je dosta skromna za razvoj turizma generalno - kazao je Nikolić

me sa Srbijom i Hrvatskom.

- Avio-dostupnost je limitirajući faktor i mi ga prevazilazimo na neki način - poručuje Vejnović, dodajući da se oslanjuju na ono što imamo.

- Avio smo destinacija i imamo određeni direktni avionski prevoz koji MICE turisti traže. Ima i klijenata koji organizuju čarter avion ako je grupa veća, ali je dubrovački aerodrom za nas veoma važan - poručuje Vejnović.

I na kraju poručila je da je za razvoj MICE turizma potreban dugoročniji pristup uz razvoj strategije. Ali i da je za Crnu Goru to vrlo značajno jer se obavlja u pred i postsezoni i obezbjeđuje da destinacija ,,živi“ cijele godine.

Direktor hotela Hilton Nemanja Nikolić potvrđuje da nam je ovaj vid turizma veoma značajan za produžetak sezone, ali i da moramo da razvijamo infrastrukturu.

- Kapaciteti za MICE turizam su u Crnoj Gori na samom početku razvoja. Tu imamo i te kako prostora da ostatak godine, izuzimajući jun, jul i avgust, učinimo interesantnijim turistima. Mi kao lider MICE turizam u Crnoj Gori vidjeli smo da postoji potencijal, ali za dalji razvoja ovog vida turizma, potrebni su hotelski kapaciteti namjenski sa konferencijskim salama. Ono što je mnogo kompleksnije je odgovarajuća infrastruktura. Naša država raspolaže sa infrastrukturom koja je dosta skromna za razvoj turizma generalno - kazao je Nikolić naglašavajući da nam aerodromi, putevi i prezentacija same lokacije moraju mnogo bolje da se odrade da bismo napredovali. Govori i da su u Hiltonu zadovoljni učinjenim rezultatima, ali da nije poenta da budu samo oni zadovoljni.

- Gradili smo hotel po Hilton standardima pa imamo pet konferencijskih sala. Imamo dobru polaznu osnovu. Ostali hoteli, osim nekih primorskih, nemaju dobru osnovu za ovaj vid turizma. MICE turizam je drugačiji od sezonskog i po tome što je potrebno mnogo više prezentovati sadržaje van hotela. Kada neko dođe na konferenciju par dana želi da izađe i vidi neki sadržaj koji još uvijek ne umijemo ili se nijesmo na adekvatan način organizovali da bismo ga prezentovalikaže Nikolić.

Naglašava da ovo što Podgorica ima nije valorizovano.

- Nemate nikakav sadržaj na rijeci, u Staroj varoši, na jezeru… tako da turistička infrastruktura mora da napreduje kako bismo privukli ozbiljne konferencije - poručio je Nikolić. n. kovačević

Jedini način da Crna Gora brzo i efikasno riješi sve svoje finansijske probleme i finansira sve važne projekte je da što prije počne eksploataciju nafte i gasa duž Jadranske obale. Prema ekspertima Ramka, poznate britanske naftne kompanije, koja je uradila 2D seizmiku i istraživanje u podmorju, prije 20 i kusur godina, i Energeana, koji je uzeo dvije licence 2017. godine, procijenjeno je da samo u plitkoj zoni, po Energeanovim licencama, ima rezervi gasa oko 34,6 milijardi američkih dolara, od čega bi Crnoj Gori pripalo oko 20 milijardi. Ovo je skromna procjena bazirana na staroj 2D seizmici i zavisno od cijene gasa. U Ulcinjskom bloku, zajedno sa Energeanovim licencama, samo u plitkim gasnim sedimentima ima gasa u vrijednosti od preko 60 milijardi dolara, od čega bi Crnoj Gori pripao profit od oko 65% ili oko 40 milijardi dolara, i to samo iz plitkih gasnih sedimenata. Na staroj 2D seizmici na 17 mjesta se vidi kako gas izlazi na dnu mora! Uz ovu analizu treba imati u vidu i izjavu g-dina Mathiosa Rigasa, direktora Energeana, pri preuzimanju licence u Crnoj Gori, u Podgorici 15. marta 2017. godine. – Oduševljen sam potpisivanjem ugovora o koncesiji, što obilježava važan dan za Energean i naš kontinuiran rast, s obzirom da ulazimo u izuzetno obećavajući region Jadrana“ Nažalost, Energean još nije izbušio jednu plitku bušotinu koju je po ugovoru trebao i mogao da uradi još od 2020. godine! Što se dešava nije jasno. Niko u Vladi nije reagovao, a izgubili smo milijarde jer je cijena gasa prošle godine bila 30% veća nego danas. Ruska firma Novatek, a samim tim i srpska vlada, znaju da u Crnoj Gori postoje ogromne količine hidrokarbona. Kada će ozbiljno istraživanje početi? Ko o tome odlučuje, vrlo je važno, veliko i potpuno nejasno pitanje. Ovdje se neminovno nameće pitanje trogodišnjim apostolima i njihovim nalogodavcima spolja: zašto se nije pristupilo daljem istraživanju nafte i gasa kad su Eni i Novatek napustili Crnu Goru i zašto Energean poslije tri godine još nije izbušio jednu plitku bušotinu. Sad pred izbore, ponovo je glavna tema neosnovano povećanje plata i penzija, a još prije dvije godine su mogli napraviti Crnu Goru najbogatijom zemljom Evrope! Ko i zašto ovo radi? Narod to ne zna, ali struka mora da makar pokuša otkriti zakulisne radnje na štetu Crne Gore, za strane interese. Poslije prve Energeanove bušotine, koja može da se izbuši za 2-3 mjeseca, Crna Gora je mogla da dobije oko 20 milijardi eura. Naravno, ovo su približne cifre, zasnovane na analizama geoloških i geofizičkih podataka Energeanovih licenci. Kao geofizički konsultant napravio sam milione i milijarde raznim svjetskim firmama i znam što govorim. Najbolji je dokaz da su vrhunske svjetske firme kao Maraton i OMV učestvovali na tenderu 2016. i 2017. godine jer znaju da postoje ogromne količine hidrokarbona kod nas. Posebno je značajno i to da je Evropski parlament izglasao gas i nuklearne elektrane za zelenu energiju.

Najbrži, najefikasniji i najkorisniji način za Crnu Goru bi bio kontaktirati njemačku kancelarku i naftnu kompaniju Shell, koja je pronašla veliko mezozojsko karbonatno ležište nafte u Albaniji, blizu granice sa Crnom Gorom. Shell je partner i u dva ogromna karbonatna naftna i gasna polja istog tipa na južnoj strani bazena, kome pripada i Crnogorsko podmorje. Mi imamo slična ležišta u Crnoj Gori.

Piše: Vladimir POPOVIĆ, inženjer geofizike

PREMIJER (29. KOLO): Arsenal zadržao osam bodova prednosti

Siti i bez Halanda prejak za ,,redse“

Liverpul je u 17. minutu poveo na gostovanju Mančester sitiju pogotkom Mohameda Salaha i činilo se da bi ,,redsi“ u mjesec mogli da dobiju oba derbija s velikanima iz Mančestera.

Siti, međutim, nije Junajted koji je 5. marta primio sedam golova od Liverpula, niti je

BUNDESLIGA (26. KOLO): Bavarci u derbiju preuzeli prvo mjesto

tim Jirgena Klopa ove sezone sposoban da na duže staze odigra na vrhunskom nivou. Kada je Hulijan Alvares izjednačio u 27, bilo je jasno da se Liverpulu ne smiješi povratak kući s osmijehom. Kevin de Brujne je već u prvom minutu nastavka iskoristio tragikomično postavljanje odbrane gostiju, isto je uradio i Ilkaj

Gundoan u 53, a pečat je stavio Džek Griliš u 74. minutu –,,građani“ su bez Erlinga Halanda u timu slavili 4:1. Liverpul će, ako je iko sumnjao, baš teško do Lige šampiona. ,,Redsi“ imaju sedam bodova i utakmicu manje od četvrtoplasiranog Totenhema, a meč više i pet bodova manje od petoplasiranog Njukasla.

Omladinke od 5. aprila na kvali kacionom turniru za EP

Marić pozvao 20 igračica

PODGORICA – Selektor

Borusija je dobra sve dok ne naiđe na Bajern

Borusija iz Dortmunda

igrala je odlično ove sezone u Bundesligi, u 2023. godini bila bez poraza u domaćem prvenstvu, a onda je došao veliki derbi, gostovanje Bajernu i – potop.

,,Milioneri“ su izgubili na ,,Alijanc areni“ 4:2 i najvećem rivalu prepustili prvo mjesto. Bavarci su lideri sa dva boda više od Borusije, a četiri od Union Berlina, i ponovo veliki favoriti za osvajanje ,,salatare“, čak 11. u nizu.

Meč je odlučila kardinalna greška golmana gostiju Gregora Kobela, koji je pri interevenciji koja je trebalo da bude rutinska promašio cijelu loptu i omogućio da uđe u gol. Nestvarno, amaterski, kao najljepši poklon za protivnika.

Potom je Tomas Miler u 18. i 23. zatresao mrežu ,,milionera“ i bilo je jasno da će se nastaviti crna serija Borusije koja od 2014. nije slavila u Minhenu. Tomas Tuhel je upisao idealan debi na klupi Bajerna, a uljepšao mu ga je Kingsli Koman golom u 51. Emre Džan i Doniel Malen samo su ublažili debakl ekipe sa ,,Signal Iduna parka“.

Union Berlin je ostao u šampionskoj trci pobjedom nad Štutgartom (3:0), Herta je bez povrijeđenog Stevana Jovetića u timu remizirala sa Frajburgom u gostima (1:1), dok je Majnc bio ubjedljiv na terenu RB Lajpciga (3:0).

Istim rezultatom Bajer iz Leverkuzena nadigrao je Šalke u gostima, dok su Volfsburg i Augsburg remizirali (2:2). Ne. K.

Siti je nakratko napravio pritisak na Arsenal, čiji je odgovor bio sjajan – lider je sa istim rezultatom savladao Lids i ostao na osam bodova više od Sitija, uz meč više. ,,Tobdžije“ su povele u 35. preko Gabrijela Žezusa iz jedanaesterca, na 2:0 je početkom drugog poluvremena povisio Ben Vajt, da bi osam minuta kasnije Žezus obezbijedio trijumf ekipe Mikela Artete Rasmus Kristensen je smanjio, a Granit Džaka na drugoj strani pogodio za konačnih 4:1. Bornmut je protiv Fulama upisao važnu pobjedu u borbi za opstanak (2:1), kao i Kristal Palas u petom minutu nadoknade meča sa Lesterom (2:1). Brajton i Brentford su remizirali (3:3), a pobjednika nije bilo ni u duelu Notingem foresta i Vulverhemtpona (1:1). Čelzi je prekinuo seriju od četiri uzastopna meča bez poraza i kod kuće izgubio od Aston Vile (2:0). ,,Plavci“ su time ostali bez šanse da se kroz prvenstvo domognu LŠ za narednu sezonu jer imaju 11 bodova manje od Totenhema. Ne. K.

DRUGA LIGA, 25. KOLO

Beranci čuvaju vrh

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 300. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelac: Račić u 33. minutu. Žuti kartoni: Vučinić, Jeknić (Berane), Imamović, Đurović, Popović (Bokelj).

BERANE: Vukčević, Bareto (od 86. Marsenić), Ćetković (od 73. Vukićević), Magdelinić (od 73. Guberinić), Perošević (od 67. Vulević), Muković, Čađenović (od 86. Tmušić), Vučinić, Račić, Jeknić, Mugoša.

BOKELJ: Aković, Kordić (od 75. Vraneš), Poček (od 67. Vukčević), Niković, Imamović, Osmanović, Đurović, Alhasan (od 75. Čavor), Popović (od 46. Mirković), Macanović, Sklender (od 56. Globarević).

Berane je napravilo rekaciju kada je najvažnije. Beranci su u derbiju protiv Bokelja stigli do važnih bodova, čime su sačuvali prvo mjesto, a istovremeno uvećali prednost u odnosu na pratioce. Meč je riješio Račić, koji je pogodio u 33. minutu.

49. i Bigović u 86. minutu. Žuti kartoni: Čavor, Bigović, Batuta, Pajović (Grbalj), Kovačević (Kom).

GRBALJ: Popović, Ilić (od 72. Nedić), Nijaveđi, Čavor, Đukanović, Bigović, Bojović, Vilotijević (od 59. Batuta), Pajović, Vučetić (od 78. Damjanović).

KOM: Vuksanović, Nišimura, Knežević, Kovačević (od 89. Peličić), Perišić, Bulatović, Kažić (od 89. Ljumović), Gazivoda (od 70. Dapčević), Radulović, Golubović (od 89. Pavićević), Dujović (od 70. Đukanović).

ženske omladinske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za turnir preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Na turnir u Slovačkoj Marić vodi 20 igračica – golmani: Marija Vuković, Ajša Kalač (Budućnost); odbrana: Tanja Malesija, Andrea Vukadinović, Anastasija Rakočević (Budućnost), Mia Baturan (Mladost), Sara Draganić (Ekonomist), Anđela Savović, Anastasija Bulić (Breznica), Jelena Ralević (Zora); vezni red: Sanija Pačariz (Mladost), Sara Simonović, Ivana Bori-

čić (Budućnost); napad: Ana Krivokapić (Mladost), Nejla Bicić (Budućnost), Tijana Đurđevac (Ekonomist), Lidija Stanić, Valerija Radmanović (Breznica), Anđela Tošković (Crvena zvezda, Srbija).

Naša selekcija u prvom kolu igraće sa Slovačkom, 5. aprila, dok će se tri dana kasnije sastati sa Azerbejdžanom.

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 200. Sudija:Miloš Savović. Žuti kartoni: Kordoba, A. Vujičić (Igalo), Vujisić, Ondong Mba (Mladost DG). Crveni karton: Kordoba u 67. minutu (Igalo).

Grbalj je napravio važan iskorak u borbi za spas. Tim iz Radanovića slavio je golovima Čavora i Bigovića Na taj način Grbalj je stigao do zlatne sredine, a Kom se dodatno udaljio od borbe za sam vrh.

– Zanimljiva grupa, u kojoj je Slovačka favorit, sudeći po rangu. Ipak, nadamo se da možemo napraviti iznenađenje. Ono što je najvažnije u ovom trenutku jeste da naša ekipa može samo da napreduje igranjem utakmica kao što su ove sa Slovačkom i Azerbejdžanom, gdje nije prevelika razlika u kvalitetu – rekao je selektor Marić. Plasman u elitnu rundu izboriće prvoplasirana

R. P.

IGALO: Raičević, Dajević, Petrović, Grbić, Bumbar, Kordoba, Đurđević, Radović (od 89. Šćepanović), Guzina (od 82. Koprivica), Maraš, A. Vujičić. MLADOST DG: Đurović, Bogdan Milić, Vlahović (od 77. Ukšanović), Bulatović, Vujisić, Orahovac, Krstović, Santos (od 59. Hot), Medojević (od 59. Drmač), Ondong Mba (od 77. Bracanović), Bogdan Milić. Igalo je uspjelo da zaustavi Mladost, ali ne i da trijumfuje. Domaćin je imao najveću šansu u 49. minutu, ali Aleksa Maraš nije pogodio sa bijele tačke.

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 150. Sudija: Davor Božović. Strijelci: Čavor u

GOLUBOVCI – Stadion ,,Trešnjica“. Gledalaca: 200. Sudija: Mladen Knežević. Strijelac: Krstović u 40. minutu. Žuti kartoni: Filipović, Tuzović, Mihaljević (Zeta), Vukčević, Vuković (Podgorica).

ZETA: Boljević, Filipović (od 69. Bečić), Barjaktarović, Bulatović (od 87. Vujačić), Peruničić, Puletić (od 79. Popović), Kalačević, Muratović, Tuzović, Radusinović (od 69. Keit), Krstović (od 69. Mihaljević).

PODGORICA: Radulović, Rašo, Burzanović (od 85. Krivokapić), Neto, Vukčević, Mrvaljević (od 73. Ivanović), Vuković, Radunović (od 85. Radusinović), Božović, Maraš (od 73. Mujović), Prelević (od 62. Pavlićević).

Zeta je savladala Podgoricu (1:0) golom Krstovića. Podgorica je jurila nastavak pozitivnog niza da ostane u vrhu, ali je Zeta uspjela da dođe do bodova koji su od izuzetnog značaja u borbi za spas. R. PEROVIĆ

Beranci su u derbiju stigli do važnih bodova

Alvares i Griliš slave pogodak Sitija

ODIGRANI

MEČEVI

27. KOLA

1. CFL: Sutjeska u nadoknadi ostala bez pobjede, Jedinstvo slavilo u derbiju začelja, Dečiću samo bod

MERIDIANBET

Budućnost sama na vrhu, Iskra i Rudar u najtežoj situaciji

PODGORICA – Budućnost je sama na liderskoj poziciji. Nakon dužeg vremena Budućnost i Sutjeska nijesu izjednačene na vrhu. Podgoričani su odradili posao protiv Mornara (2:0), dok je Sutjeska i pored činjenice da je cijelo drugo poluvrijeme igrala sa igračem manje bila pred trijumfom protiv Arsenala, ali su Tivćani golom u nadoknadi vremena stigli do boda – 2:2. Sada su ,,plavi“ na ,,plus 2“, uz meč manje, čime je šampion napravio prvu prednost u borbi za šampionski pehar.

Petrovac nije slavio, osvojio je bod protiv Iskre (2:2), ali je ostao na trećem mjestu, jer je Dečić remizirao protiv Jezera (1:1), a veliki brejk ostvarili su fudbaleri Jedinstva, koji su slavili u Pljevljima (2:1), čime je Rudar u izuzetno teškoj situaciji.

„PLAVI“ SE NE

ZAUSTAVLJAJU

U ne baš sjajnoj fudbalskoj predstavi u Podgorici, Budućnost je stigla do treće uzastopne pobjede. Izabranici Miodraga

Džudovića bili su bolji od Mornara sa rezultatom 2:0 (0:0).

Tokom prvog poluvremena pod Goricom, Budućnost je imala posjed, ali nije stvorila nijednu konkretniju šansu. Sa druge strane, Mornar je u nekoliko navrata priprijetio. Barani

su, istina, imali veliku šansu u 58. minutu, kada je Škrijelj bio sam sa loptom na ivici šesnaesterca, no opasnost je otklonio Ražnatović. Minut kasnije uslijedila je kazna za promašaj. Lusero je krenuo u solo prodor, a onda izvanredno šutnuo sa 15 metara – pravo u mrežu Barana. Da pobjeda ,,plavih“ bude ubjedljivija, nakon kontre u posljednjem minutu nadoknade, pobrinuo se rezervista Novović

SUTJESKA BEZ SREĆE

Fudbaleri Sutjeske nijesu mogli do pobjede nad Arsenalom kraj Bistrice. U nevjerovatno neizvjesnom duelu u Nikšiću na kraju je bilo 2:2 (1:1). Prvi dio bio je zanimljiv, no pogodaka nije bilo sve do finiša. Najprije je Hulijan Montenegro doveo Tivćane u vođstvo. No, tek što su krenuli sa centra, domaći su poravnali preko Strikovića i to nakon auta, što je svakako velika nepažnja gostiju.

Tek što je nastavak počeo, domaći su ostali sa 10 igrača na terenu, pošto je isključen Bilali No, nije to obeshrabrilo Nikšićane, koji su preko Sahlija stigli do prednosti u 63. minutu. Činilo se kako je Sutjeska nadomak pobjede, ušlo se i u sudijsku nadoknadu, a onda je oko 1.000 domaćih navijača šokirao Ćetko Manojlović, koji je domaćima donio poravnanje, postavljajući tako i konačan rezultat.

DEČIĆ JEDVA DO BODA

Dečić je bio pod imperativom, ali je nastavljena tradicija – Jezero je osvojilo bod (1:1). Tuzane je tokom prvenstvene pauze preuzeo Slovak Juraj Jarabek, četvrti trener ove sezone, ali ni on nije ostvario pobjedu u meču u kojem je Dečić bio favorit. Zapravo, Dečić je imao sreće da osvoji bod.

Domaćin, koji je dočekao Plavljane na stadionu OFK Titograda, diktirao je ritam utakmice, bio bolji rival, ali bez velikih šansi za gol. I, onda 67. minut i ,,hladan tuš“ za domaće – udarac Damira Kojaševića, odbrana golmana Dečića Dušana Markovića, ali je odbitak iskoristio Balša Tošković, koji je bio na pravom mjestu i pogodio za vođstvo Jezera.

Ipak, do zasluženog izjednačenja Tuzani su stigli tri minuta prije kraja. Draško Božović je iz prekida poslao sjajnu loptu u šesnaesterac, gdje je Pjeter Ljuljđuraj sa prve stative skrenuo loptu u mrežu za 1:1.

VELIKI BREJK JEDINSTVA

Jedinstvo je drugi put ove sezone slavilo u Pljevljima. Na taj način, Bjelopoljci su stigli do sredine tabele, a Pljevljake, po svemu sudeći, do kraja čeka grčevita borba za opstanak. U Pljevljima je sve ukazivalo na to kako će prvo poluvrijeme biti okončano bez pogodaka. No, u 45. minutu, radovali su se gosti, i to nakon

Rudar 1

2 Jedinstvo 1 0

Stadion: pod Golubinjom.

Gledalaca: 400.

Sudija: Predrag Radovanović.

Golovi: 0:1 Krnić u 45+1, 1:1 Janketić u 48, 1:2 Korać u 74. Žuti kartoni: Pejović, Bojović, A.Golubović (Rudar), Vlaović, Idrizović, Banda (Jedinstvo).

Rudar Jedinstvo

Muminović

Javorčić (od 57. A.Golubović)

Radojičić (od 46. Tumbas)

Janketić Šahman

Pejović Bakrač

Boričić

Peličić

Bojović Gašević

pogotka Alije Krnića

Domaći su krenuli ofanzivnije u nastavku i to je dalo rezultata u 50. minutu, kada je Janketić poravnao. No, da tri boda osvoje gosti pobrinuo se iskusni Žarko Korać, koji je u 74. minutu savladao Muminovića i tako postavio konačan rezultat.

SREĆA UZ ISKRU

Iskra se bodovno izjednačila sa Rudarom na dnu tabele, pošto je u sudijskoj nadoknadi stigla do boda protiv Petrovca – 2:2 (1:1).

Petrovčani su poveli u 31. minutu preko Zvrka, ali su domaći do odlaska na odmor uspjeli da poravnaju. Strijelac je bio Žarko Popović. U nastavku – preslikana slika

Joksimović

Krnić (od 88.

Kovačević)

Đorđević

Vlaović

Idrizović (od 90+3. Cvijović)

Hajrović

Korać

Dulović Šćepanović

Banda Cvijović (od 51. Krulanović)

LISTA STRIJELACA

Iskra 2

Petrovac 1 1

2

Stadion: „Braća Velašević“. Gledaaca: 200.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).

Golovi: 0:1 Zvrko u 32, 1:1 Popović u 44, 1:2 Perović u 71, 2:2 Pavlićević u 90+3. Žuti kartoni: Kalezić, Knežević (Iskra).

Iskra Petrovac

Kordić

Kolundžić (od 57. Pavlićević)

Kalezić

Sentoku (od 46. Rađen)

Janković (od 77. Knežević)

Mitrović (od 77. B. Obradović)

Nikač

Popović

Vukotić (od 46. Boljević)

Šaletić

O. Obradović

1

Radošević

Malešević

Adžović

Boljević Mendi (od 77. Dubljević)

Babić (od 46. Faust)

Vujović (od 61. Boričić)

Radinović

Zvrko (od 46. Perović)

Brnović (od 90. Carević)

Radenović

Stadion Titograda. Gledalaca: 200.

Sudija: Nikola Cvijović (Budva).

Golovi: 0:1 Toškoivć u 69, 1:1 Ljuljđuraj u 87.

Žuti kartoni: Bajović, Božović (Dečić), Pavlović, Stijepović, Marković, Vuković (Jezero).

Kastratović

iz prvog poluvremena. Gosti su ponovo stekli prednost u 73. minutu, kada je pogodio Perović, a Iskra još jednom izjednačila. Bod Danilovgrađanima, drugima na ovom meču, donio je Popović, i to u četvrtom minutu nadoknade, koji je tako Iskri donio uz dosta sreće bod. Sigurno da je to bitan bod za opstanak, ali i najava teške borbe da se sačuva prvoligaški status. R. P. - Ra. P.

Du.Marković

Šarkić (od 80. Da.Marković)

Vušurović

Marušić (od 69.Vucaj)

Ujkaj

Bajović

Božović

Pešukić (od 78.Jovanović)

Drešaj

Ljuljđuraj

Đeljaj

M. BABOVIĆ

Sa utakmice Budućnost - Mornar

SBBET PRVA LIGA ZA RUKOMETAŠE (17. KOLO): Lovćen poslije velikog preokreta srušio Budvansku rivijeru

Novo priznanje za Rukometni savez

Crna Gora domaćin

EP za rukometaše do 18 godina

PODGORICA – Crna Gora

će četvrtu godinu zaredom biti domaćin prvenstva Evrope u mlađim kategorijama, saopšteno je iz Rukometnog saveza.

Navodi se da je Evropska rukometna federacija odlučila da će Crna Gora 2024. godine biti organizator Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina.

Biće to prvo takmičenje na kojem će nastupiti 24 nacionalna tima, umjesto dosadašnjih 16. – Rukometni savez je 2021. godine prvi put bio domaćin nekog takmičenja za mlađe kategorija – EP za igračice do 17 godina, 2022. smo ugostili najbolje ka-

dete Starog kontinenta, a u avgustu ove godine, u Podgorici će ponovo igrati 16 najboljih selekcija u uzrastu kadetkinja – saopšteno je iz Rukometnog saveza.

Crna Gora je u novembru prošle godine bila jedan od domaćina EHF Euro za žene, a 2021. godine bila jedina država na planeti koja je organizovala dva olimpijska kvalifikaciona turnira pod okriljem Svjetske rukometne federacije.

– Jasno je da je Rukometni savez Crne Gore prepoznat kao uspješan domaćin koji može da odgovori visokim međunarodnim standardima – piše u saopštenju. A. M.

Mladi bokser nastavio sjajan niz na pro ringu

Mihailović ostvario sedmu pobjedu

PODGORICA – Viktor

Mihailović se ne zaustavlja.

Mladi crnogorski bokser savladao je Murata Novalića iz Bosne i Hercegovine prekidom u drugoj rundi, čime je sačuvao maksimalan skor na profi ringu.

Naime, Viktor je upisao treću pobjedu za mjesec, jer je nakon trijumfa nad Adilom Rusidijem u Njemačkoj, te Brankom Kenjalom savladao i Novalića u Podgorici.

Mihailović, koji ima 22 godine, a visok je 196 centimetara, upisao je sedmi trijumf i zadržao maksimalan učinak na profesionalnom ringu.

- On je iz runde u rundu pojača-

Titula se vraća na Cetinje

Ako se ne desi čudo nad čudima, rukometaši Lovćena osvojiće 10. titulu šampiona Crne Gore.

Cetinjski tim je juče u derbiju 17. kola i cijelog prvenstva savladao Budvansku rivijeru Budva (26:25) i aktuelnom šampionu odmakao četiri boda, uz utakmicu više.

Lovćen će do kraja šampionata odigrati još četiri meča – sa Sutjeskom, Partizanom 1949, Budućnost Podgoricom i Jedinstvom. Od svih tih rivala je mnogo bolji, zbog čega u Prijestonici već mogu da stave šampionski šampanjac na hlađenje. Činilo se da će epilog biti sasvim drugačiji jer su gosti u 37. minutu vodili 16:11, a u jučerašnjem meču odgovarao im je i bod, budući da su u prvom derbiju sezone slavili kod kuće četiri razlike.

ključenja ostala bez Nebojše Lakića, ali se velika prednost brzo istopila. Lovćen je nošen podrškom pune dvorane za tri minuta prišao na dva razlike i natjerao Brana Božovića da pozove tajm-aut, nakon kojeg je Đorđo Peruničić povisio na 18:15.

Isti igrač je pogodio za 19:16, da bi domaći uzvratili serijom 4:0 i u 45. minutu poveli 20:19.

Sjajno je igrao Filip Krivokapić, koji je postigao pet vezanih pogodaka (tri iz sedmerca), posljednji u 52. iz sedmerca za vođstvo od 25:23.

runičića u napadu s igračem više, a nekadašnji srednji bek

vao tempo i u serijama pogađao rivala. Odradio je dobar meč, nastavio seriju pobjeda i potvrdio da se nalazi u sjajnoj formi. Od starta se vidjelo da je Viktor dominantan i da je kvalitetniji – kazao je Dragan Đuričković, trener BK Podgorica, koji je spremao Viktora.

Borba je održana u kruzer kategoriji, a Mihailović je slavio prekidom u drugoj rundi.

Bilo je i 17:12 za Budvansku rivijeru, koja je rano zbog tri is-

Luka Novaković je smanjio na 25:24, odlični Lazar Pešić upisao 10. odbranu, ali je jednako raspoložen na drugoj strani bio Zarija Lutovac koji je odbranio sedmerac Radivoju Đođiću nakon što je Dražen Mandić s lijevog krila pogodio za 26:24.

Lutovac je odbranio i šut Pe-

Derbi Nikšićanima

Lovćena Slobodan Bulajić samo ublažio poraz gostiju koji nijesu imali rješenja za agresivnu odbranu ekipe Vlatka Đonovića - Izvanredna utakmica, pravi, muški rukomet. Atmosfera je bila odlična, a mi pravi onda kada je najviše trebalo. Gubili smo pet golova na dvadesetak minuta prije kraja utakmice, ali smo od tog trenutka do kraja pokazali snagu i sve ono što smo radili tokom sezone.

Titula je blizu, ali ima još da

se igra, moraćemo 100 odsto biti fokusirani. Ipak, jasno je da smo jednu ruku stavili na trofej – izjavio je Filip Krivokapić, koji je meč završio s 10 pogodaka.

Mandić je dao šest, dok je kod gostiju najefikasniji bio Peruničić s osam.

U ostalim mečevima 17. kola, Komovi su pobijedili Brskovo (32:30), Partizan 1949 je u gostima bio bolji od Jedinstva (30:26), dok je Berane 1949 savladalo Sutjesku (24:21). Mornar 7 je u Baru bio uspješniji od Rudara (28:27). Ne. K.

R. P.

- Zahvalnost za pomoć tokom kondicionih priprema dugujemo fitnes treneru Milošu Jankoviću i sparing partneru Milovanu Sekuloviću. Sada se već spremamo za nove mečeve, jer želimo da Viktor nastavi da napreduje na rang listi –naveo je Đuričković.

PODGORICA – Ekipa nikšićkog Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje pobijedila je sastav Pravnog fakulteta 71:67, u derbiju četvrtog kola A grupe Meridianbet Studentske košarkaške lige Crne Gore. U egal meču presudila je sigurna ruka Bulatovića (26 poena) koji je u finišu meča realizovao pet od šest slobodnih bacanja. U poraženoj eki-

pi najbolji je bio Bailović sa 45 poena.

U drugom meču grupe A, Građevinski fakultet je bez većih problema savladao Mašinski fakultet sa rezultatom 47:38.

U grupi B, Ekonomski fakultet je i dalje neporažen. Lider je savladao Studentski dom iz Nikšića 94:71. U ostalim mečevima grupe B Medicinski fakultet je savladao kolege sa Biotehničkog fakulteta – 54:43,

Meridianbet Studentska košarkaška liga

Favoriti opravdali očekivanja

VODIO LOVĆEN DO POBJEDE: Filip Krivokapić

dok je vicešampionska ekipa ETF-a, koja je nastupila sa sa-

mo pet igrača, savladala ekipu UDG-a 77:49.

PODGORICA – Drugu

godinu zaredom, košarkaši Budućnost Volija će prvu rundu nokaut faze

Evrokupa, po novom sistemu takmičenja, igrati u gostima (u svim fazama se igra jedan meč na terenu bolje plasirane ekipe u grupnoj fazi).

„Plavi“ su prošle sezone u osmini finala eliminisani od Andore, a ove godine ih čeka njemački Ulm, koji je lani stigao do četvrtfinala. Meč u Njemačkoj je na programu

12. aprila od 19.30 sati.

– Još nijesmo ušli u pripremu protiv tog protivnika, još je to daleko s obzirom na to da do meča sa Ulmom imamo još dva kola ABA lige. A regionalna liga je jako važna što se tiče samog plasmana i zadržavanja sadašnjeg mjesta na tabeli. U svakom slučaju, i Ulm ima svoje ambicije, nećemo se samo mi pitati. A mi ćemo, prije svega, do tog meča gledati da popravimo dosta stvari, da pokušamo da vratimo formu, igrače koji su ispali iz forme i da u Njemačku odemo da odigramo dobru utakmicu – kaže za

Pobjedu trener Budućnost

Volija Vladimir Jovanović

Bursa je prošle sezone bila sedma u grupnoj fazi, pa je, igrajući sve mečeve u gostima, stigla do finala, gdje je poražena od Virtusa. To znači da ni prednost domaćeg terena na mora da bude presudan faktor.

– To što je Bursa uradila prošle godine svakome daje za pravo da se nada.

Ali, i da Bursa to nije uradila, postojeći sistem takmičenja daje ti za pravo da se nadaš.

Na kraju krajeva, pričajući sa igračima koji nose projekat i ekipu Budućnosti ove sezone, vidim da su optimisti. Znaju, naravno, i oni da u ovom trenutku ne pružamo najbolje partije, ali znajući te momke siguran sam da ćemo naredne dvije sedmice sigurno iskoristiti da podignemo formu koliko to budemo mogli, ako ne i na maksimum. Siguran sam da će igrači na toj utakmici dati sve od sebe da bismo ostvarili pozitivan rezultat –dodaje Jovanović.

U ANKARI DVA LICA

Ako se pogleda konačan rezultat u Ankari (77:72 za domaćina), mogao bi se donijeti zaključak da je Budućnost u posljednjem meču protiv Turk Telekoma imala najavljenu i željenu reakciju nakon poraza od Trenta i posebno Gran Kanarije. Ali, to je samo djelimično, jer su Podgoričani na očekivanom nivou bili najviše u posljednjih pet minuta, kada su uspjeli da se iz minusa od 22 poena vrate u igru i na 44 sekunde prije kraja priđu na samo tri poena zaostatka (75:72). Izabranici Vladimira Jovanovića su odigrali dobro i prvu četvrtinu (19:19), kao i prva

Trener Budućnost Volija za Pobjedu analizira nastup u Evrokupu i najavljuje predstojeći odlučujući dio sezone

Jovanović: Pred nama su i dalje dostižni svi ciljevi

četiri minuta druge četvrtine, nakon kojih su vodili 28:21. Sve su, međutim, „prosuli“ u posljednjih šest minuta druge, i posljednjih pet minuta treće četvrtine, kada su, bukvalno, upisali ukupno četiri poena, odnosno, ubacili po jedan koš iz reketa (prvo Tre Bel-Hejns, a onda Petar Popović). Sve je to pomoglo turskom timu da početkom posljednje četvrtine povede 73:51 i stvori dovoljnu zalihu da „izdrži“ do kraja meča i stigne do pobjede... – Odigrali smo jednu utakmicu, ali što se tiče odnosa, pristupa, pa i kvaliteta košarke, to su bile dvije utakmice. I to dijametralno suprotne. Veći dio prve četvrtine, bez obzira na to što su oni u jednom trenutku napravili seriju, igrali smo dobro, kontrolisali smo Turk Telekom, koji igra jako kvalitetno, ne samo u Evorkupu, nego i u prvenstvu Turske, gdje je prvi ispred ne bilo kakva dva evroligaša (Fenerbahče, Efes). U trećoj četvrtini smo ispali iz ritma, u odbrani i napadu, dozvolili smo protivniku lagane poene. Cijela ta četvrtina je bila jako loša, nijesmo uspjeli da nađemo ritam ni u napadu, niti smo u odbrani bili dovoljno agresivni na njihovim igračima, koji stvarno u spoljnoj liniji imaju kvalitet i igrače koji su jako dobri na lopti i veoma dobri kreatori. Ono što me raduje je da sam nekim iznuđenim izmjenama došao do petorke koja je stvarno podigla, prije svega, odbranu, gdje smo bili agresivni iznad prosjeka i došli do nekog broja kontranapada, jako dobro

Protiv Mornara zabranjeno opuštanje

smo trčali, a je to bio rezultat jako dobre odbrane. Poslije toga smo došli do tečnijeg napada, pa i do otvorenih šuteva, koje smo pogađali. Na kraju nijesmo imali ni dovoljno koncentracije, ali ni sreće, jer smo nakon dobrih odbrana primili neke majstorske koševe njihovih igrača. Prije svega Buteja, koji je dao jednu od važnijih trojki, iz dobre igre ,,jedan na jedan“, preko Atića, koji mu je bio „na ruci“, ali, jednostavno, digao se i dao trojku. Jovanović priznaje da iz meča sa turskim timom nije dobio od svog tima onoliko koliko je očekivao. – Očekivao sam da bude daleko više vidljivih dobrih stvari protiv Turk Telekoma, ali to nijesmo uspjeli do kraja da uradimo. I ne govorim o pobjedi ili porazu, nego o želji da se pomjerimo u nekim stvarima. Mi smo, definitivno, u nekom blagom padu forme, to je evidentno. Iako ne previše, ali imamo vremena da popravimo stvari do utakmica koje su prekretnica sezone, u Evrokupu i ABA ligi.

JEDNO SU ŽELJE…

Budućnost je grupnu fazu Evrokupa završila na šestom mjestu, sa po devet pobjeda i poraza. Podgoričani su po dva puta savladali Hapoel, London i Slask, oba puta su gubili od Gran Kanarije, Turk Telekoma i Pariza, dok su polovičan uspjeh imali u dvomeču sa Promiteasom, Hamburgom i Trentom. – Pred početak takmičenja bih, možda, prihvatio ovaj rezultat. Međutim, kako smo

Definitivno imamo problem sa Kabom

Kako se primiče odlučujuća faza sezone, Alfa Kaba igra sve slabije. Startni centar „plavih“ protiv Turk Telekoma nije imao nijedan poen, a najbolji skakač Evrokupa je imao samo tri uhvaćene lopte. – Definitivno imamo problem sa Kabom, ili ga on ima sa trenutnom formom, iako to nije ništa novo kod igrača. Od posljednjeg Fibinog „prozora“ on nije na nivou na kojem je bio, pogotovo u prvom dijelu

problem, došao je poraz u

nam je trebalo vrijeme. A

otvorili Evrokup, ne računajući meč protiv Hamburga, koji nam je došao rano s obzirom na naše kasno okupljanje, ali je bio i jako blizu meča sa Crvenom zvezdom u Beogradu, zbog kojeg nijesmo imali vremena da se pripremimo i oporavimo, izgledalo je da možemo i više – ističe Jovanović. Porazi kod kuće od Hamburga i u gostima protiv Trenta su, definitvno, izbacili „plave“ iz trke za prva četiri mjesta i prednost domaćeg terena u prvoj rundi plejofa. Budućnost je oba puta odigrala odlično protiv Hapoela, mogla je bolje protiv Promiteasa, nije imala sreće u gostima protiv Gran Kanarije (poražena nakon produžetka), ali je bilo i nekih blijedih izdanja, kao u gostima sa Parizom, protiv Granke u „Morači“... – Utakmica u gostima protiv Trenta je pokvarila taj utisak u odnosu na igre u prvom dijelu, ne računajući taj Hamburg. Vidi se da smo usporili u drugom dijelu. Cijela sezona je nekako, objektivno, neprecizna iz milion razloga. Mi smo iz jako kratko pripremnog perioda ušli u Evrokup i ABA ligu, i čini mi se da smo se u jednom trenutku podigli i napravili neki nivo igre. A onda nas je presjekao Fibin „prozor“ u novembru. Poslije njega smo imali problem, došao je poraz u Splitu, imali smo i promjene igrača, rekonstrukciju tima, kojom sam zadovoljan, ali nam je trebalo vrijeme. A onda smo ponovo iz dobre igre ušli u februarski Fibin

Evrokupa, jer u ABA ligi nije bio tako konstantan. U posljednjih nekoliko mečeva ga, praktično, nema u onom kvalitetu u kojem smo ga imali, što je za nas veliki problem, posebno na skraćenu rotaciju, zbog povrede Alekse Ilića Jagodića Kuridže. Kaba nam, prije svega, donosi taj neki „sajz“, i sa te tačke gledišta je jako bitan. Ali, moram da kažem da su ostali momci protiv Turk Telekoma uspjeli da nadomjeste to, u posljednjoj četvrtini je jako dobro – rekao je Jovanović

i bolesti Marka

Nadam se da ćemo na pravi i popraviti stvari koje nijesu bile najbolje u prvom dijelu sezone –

„prozor“, koji nas je opet poremetio. Ispustili smo Pariz u „Morači“ poslije 30 i nešto minuta solidne igre, a i protiv Turk Telekom smo u Podgorici imali 25-26 minuta dobre igre, i mogli smo drugačije da je završimo. Bilo je utakmica u kojima nijesmo imali kontinuitet, gdje smo poslije perioda dobre igre padali i nijesmo uspjeli da privedemo utakmicu u našu korist. Jovanović je istakao da su „pred početak sezone nadanja i želje jedna stvar, a da je realnost nešto drugo“. – Mi smo sigurno željeli da napravimo neki korak više. Iz kojih razloga se to nije desilo, to je za analizu, ali su pred nama i dalje otvoreni svi ciljevi. Mislim da je tim dovoljno zreo da shvati u kakvoj smo situaciji, da su pred nama dostižni ciljevi, ništa se još nije zatvorilo. Nadam se da ćemo na pravi način reagovati zaključio je Jovanović.

S. JONČIĆ

Zbog predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, Budućnost je dobila dan više za odmor i pripremu meča sa Mornarom, koji se u „Morači“ igra u poneđeljak od 16 sati. – Ne mogu da kažem da se gube titule, ali, se pokazuje iz godine u godinu da se neki bolji plasman, stvarno, gubi ukoliko bilo koju ekipu u ABA ligi olako shvatiš. Mornar je već godinama standardni učesnik regionalnog takmičenja, ove godine su dosta mijenjali tim, i izaći će jako motivisano. Pavićević je stvarno kvalitetan trener, koji već godinama sa Mornarom prikazuje kvalitetne partije i siguran sam da će da nađe način da motiviše ekipu i da će oni pružiti kvalitetnu partiju. Moj stručni štab i ja pokušavamo da strancima, a tu ne ubrajam domaće i igrače iz regiona, kojima ne mora da se skreće pažnja, objasnimo snagu i motivaciju svih ekipa u ABA ligi sa kojima ulaze u mečeve

kojima ulaze u mečeve protiv favorita, što oni, možda, ne shvataju. U ovom trenutku mi jesmo favorit protiv Mornara, ali to nikako ne znači da će ta utakmica na bilo koji način biti lagana, naprotiv. Već smo se opekli nekoliko puta ove sezone kada nijesmo imali pravi pristup, za šta smo bili kažnjeni –ističe trener ,,plavih“.

Kamenjaš odigrao

U Podgorici će biti žestoko

PODGORICA – Naše mlađe vaterpolo selekcije (U 17 i U 15) dobile su rivale u grupnim fazama na šampionatima Evrope, koji će se održati ovog ljeta. U 17 reprezentacija, koju vodi Miodrag Mirović, igraće u grupi A sa Mađarskom, Španijom i Hrvatskom na šampi-

onatu koji će se održati od 8. do 14. avgusta u Manisi (Turska). U grupi B su Srbija, Grčka, Italija i Holandija, u grupi C Francuska, Rumunija, Poljska i Turska, a u D grupi Malta, Gruzija, Njemačka i Ukrajina. Nenad Vukanić sa selekcijom U 15 (domaćin EP je Podgorica od 8. do 16. jula) igraće

u grupi A sa Španijom, Mađarskom i Italijom. Hrvatska, Grčka, Srbija i Turska su u grupi B, Malta, Moldavija, Bugarska i Litvanija u C grupi, Francuska, BiH, Izrael, Republika Irska i Holandija nastup će početi iz D grupe, a u grupi E su Gruzija, Švajcarska, Ukrajina i Njemačka.

Po novom sistemu takmičenja za mlađe kategorije, najboljih osam selekcija na oba prvenstva takmičiće se u grupama

A i B, a dvije najbolje ekipe iz obje grupe plasiraće se u četvrtfinale.

Trećeplasirani timovi iz A i B grupa igraće u osmini finala sa drugoplasiranim iz grupa

C i D, dok će pobjednici grupa C i D igrati protiv četvrtoplasiranih ekipa iz A i B grupa za prolaz među osam najboljih. Na U 15 šampionatu, na kome će se takmičiti čak 26 reprezentacija, selekcije iz grupa C, D, E i F razigravaće se međusobno kako bi dobile šansu da igraju protiv trećeplasiranih i četvrtoplasiranih iz grupa A i B, u mečevima osmine finala. A. M.

Prva liga za vaterpoliste (6. kolo)

Budva 12

Kataro 9

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 50. Sudije: Ivanovski i Mijanović Rezultat po četvrtinama: 3:2, 2:2, 3:2, 4:3.

BUDVA: Kolesko, M. Ivanović, Žardan 2, Kovačević 1, D. Dragović 2, N. Ivanović 2, Egorov 1, Vukićević, N. Dragović, Stahor 1, P. Ćetković 2, Janović 1, D. Ćetković, Moračanin.

KATARO: Marinković, Ko-

vačić, Nikaljević, D. Marković 1, Vičević 1, I. Marković, Vujović, Milaš 4, Rajhel 2, Vasović 1, Petrović, Bjelica, Janjušević.

Vaterpolisti Budve odigrali su dobar meč, bili bolji od Katara (12:9) i opravdali ulogu favorita u 6. kolu najjače crnogorske lige.

U poneđeljak je zakazan derbi u Kotoru između Primorca i Jadrana. Novljani su lideri šampionata, jer su prvi derbi kod kuće, sa rivalom iz Kotora, riješili u svoju korist (10:8). A. M.

Budvani prekinuli seriju poraza

Budućnost volej u Herceg Novom nemoćna u nalu Kupa Crne Gore

Budvani lako do petog trofeja

Budva 3

Budućnost volej 0

HERCEG NOVI – Sportski

centar ,,Igalo“. Gledalaca: 180. Sudije: Sonja Simonovska (Bar), Slobodan Kovačević (Podgorica). Rezultat po setovima: 25:17, 25:21, 25:14.

BUDVA: Jelić 8, Miljanić, Lečić, Milenković, Rađenović, Gmitrović 18, Hadžisalihović 6, Krivokapić (libero 2), Oković 3, Ćinćur 9, Fazlić 5, Toman (libero 1), Bjeljac 2.

BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 1, Pavićević, Mašković, Silajdžić 4, N. Radović 6, Radević 2, Božović, Perunović, Vlahović (libero), Strugar 13, Čirić 4, B. Radović 2.

Peti put uzastopno odbojkaši Budve su pobjednici Kupa Crne Gore, a treći put u nizu su pobijedili Budućnost volej, sa maksimalnih 3:0, nakon 70 minuta igre.

Izabranici Miloša Markovića su lakše od očekivanog dobili finale u Herceg Novom, i četvrti put meč za trofej završili u tri seta – po dva puta protiv Jedinstva i Budućnost voleja, koja je prošle godine izgubila 3:2.

Ligaški dio prvenstva, posebno pobjeda u Budvi sa 3:2, nagovještavala je da bi Budućnost mogla finale da učini neizvjesnijim, možda čak i da napadne trofej. Ništa, međutim, od toga nije bilo, Budvani su dominirali od prvog

MARKOVIĆ: Očekivao sam neizvjesniju utakmicu BOŠKOVIĆ: Budva spremnije ušla u finale

Trener Budve Miloš Marković je čestitao Budućnosti ,,na fer i korektnoj utakmici, i naravno na borbenosti“.

– Mojim momcima čestitam na dobroj partiji i osvojenom trofeju. Očekivao sam neizvjesniju utakmicu, i u najavi sam rekao da je ovo atipična situacija, da su ekipe izjed-

do posljednjeg poena, servisom su potpuno poremetili prijem Podgoričana, i time

načenije nego ranije. Zbog pritiska igranja za trofej, nije bilo za očekivati da bude vrhunska odbojka. Mi smo se mnogo bolje snašli, uspjeli smo da prilično ubjedljivo savladamo Budućnost, osvojimo još jedan trofej i napravimo jako lijepu uvertiru za finale plej-ofa, u kojem, siguran sam, neće biti ovako

sebi olakšali put do sigurne pobjede.

Budućnost je u prvom setu sa-

Očekivan epilog meča za trofej Kupa Crne Gore za odbojkašice

lako i moraćemo mnogo da se oznojimo da bismo osvojili pehar – rekao je Miljan Bošković Bošković je kazao da je njegova ekipa u finalu ,,izgorjela zbog velike želje“.

– Budva je spremnije ušla u finale, to je ekipa koja je spremna za evrokupove i ostaje mi da čestitam boljem timu. Bili smo bez

mo jednom vodila sa 2:1 nakon bloka Čirića. Serijom 5:0, Budva se brzo odlijepila na

prijem servisa, a kada je tako, u odbojci je teško da se igra. Budva je to maksimalno iskoristila. Nama preostaje da se povratimo za finalnu seriju plej-ofa. Nadam se da ćemo se psihički oporaviti do tada, kako bismo povratili ono što smo pokazali u prvenstvenom meču u Budvi –rekao je Bošković.

8:3, Budućnost je priprijetila na 9:7, ali je branilac trofeja sa novih pet poena u nizu poveo

sa nedostižnih 14:7 i rutinski priveo set kraju.

Budva je konstantno vodila u drugom setu, u kojem su Podgoričani držali priključak do 8:6, a onda su Budvani mini-serijom od 3:0 ,,otišli“ na 11:6 i uhvatili zalet za 2:0. Budućnost je u finišu uspjela da se vrati u igru, nakon kontre Strugara je prišla na 21:19 i 22:20, ali je Miodrag Jelić, nakon servis greške, realizovao kontru za 24:20 i otklonio sve dileme.

Startnih 4:0 u korist Budvana Nikole Radovića jasno je pokazalo u kom pravcu će se odvijati treći set, a nakon nova tri poena u nizu za vođstvo od 12:5 šampion je do kraja samo uvećavao prednost i zasluženo stigao do maksimalne pobjede i devetog trofeja u posljednjih pet sezona, računajući i četiri titule. Budvane je do pobjede vodio MVP finala, korektor Aleksandar Gmitrović sa 18 poena, Matija Ćinćur je dodao devet, a Jelić osam. U podgoričkom timu je najviše poena osvojio reprezentativni korektor Bojan Strugar – 13. Pehar namijenjen osvajaču Kupa, kapitenu Tomanu Urmanu uručio je predsjednik OSCG Cvetko Pajković Budvanski i podgorički tim biće rivali u finalu plej-ofa, koje startuje 7. aprila u Budvi, i ostaje da se vidi da li Budućnost u seriji do tri pobjede može uopšte da uzdrma Gmitrovića i drugove. S. J.

Herceg Novi 3

Albatros 0

Prvijenac Herceg Novog 7.

HERCEG NOVI – Sportski centar ,,Igalo“. Gledalaca: 1.000. Sudije: Jelena Mitrović (Podgorica) i Milana

Bulatović (Bar). Rezultat po setovima: 25:10, 25:11, 25:12.

HERCEG NOVI: Bokan 16, Čabonenko 8, Stanimirović 8, Labović (lbero 2), Tvrdišić, Boban 1, Dragović, Tuševljak, Balai 8, Ljutikova 1, Lisičić, Behtereva 6, Najdić 3, Cenović (libero 1).

ALBATROS: Pavljašjuk 1, Bojko (libero 1), Bijelović 2, Ćirović, Batinić 2, Vuletić 2, Tripković, Trajković 3, Popović 1, Šekularac (libero 2), Kukobat 2, Šćekić 3, Čurović, Perović.

Nakon što su trofeje u nezavisnoj državi, računajući prvenstvo i Kup, osvajali klubovi iz Bara (Luka Bar, Galeb), Pljevalja (Rudar) i Podgorice (Budućnost),

put je nale ženskog Kupa u nezavisnoj državi završeno sa rezultatom 3:0, najviše u dosadašnjih 17 nala

Crna Gora je u ženskoj odbojkaškoj konkurenciji dobila i četvrti grad sa peharom, a ukupno peti

klub – Herceg Novi je u

finalu Kupa opravdao ulogu favorita i u gradskom derbiju slavio sa maksimalnih

3:0, za svega 55 minuta igre, i došao do prvog trofeja u klupskoj istoriji.

Klub koji je ljetos pojačan najboljom crnogorskom

odbojkašicom Tatjanom

Bokan (osvojila prvi trofej u crnogorskoj odbojci), u koji je stiglo nekoliko crnogorskih reprezentativki i inter-

nacionalki, upisao je prvu ,,recku“ na domaćoj sceni, a bila bi prava senzacija da ne osvoji i šampionsku titulu. Uostalom, računajući ligaški dio prvenstva i Kup, tim Milorada Krunića je protiv Albatrosa upisao 23. pobjedu bez izgubljenog seta!

Što se finala tiče, Albatros nije mogao da parira jačem i iskusnijem rivalu, koji je u prvom setu, na servis Tanje Bokan, poveo 13:1, i već tada odlučio taj set.

Bilo je slično u drugom setu, Herceg Novi je na startu poveo 6:1 i 11:3, a veliki favorit je dvocifrenu prednost stekao na 14:4 i rutinski priveo set kraju.

Nešto jači otpor Albatros je pružio na početku trećeg seta, kada je držao priključak do 5:4 i 7:5, nakon čega se Herceg Novi sa tri poena u nizu odlijepio na 10:5. Albatros je bio ,,u igri“ do 13:9, a onda je Herceg Novi vrlo brzo stigao do 18:10 i mirno priveo meč kraju…

– Kad smo se okupili prvog dana, sebi smo rekli šta jednostavno moramo zbog sebe i svog obraza – da opravdamo kvalitet koji imamo. Činjenica je da smo mi dobra ekipa, dominantna, ali nije nimalo lako iz utakmice u utakmicu pokazivati kvalitet i ostavljati rivale na ovom rezultatu. Iskreno, volio bih da je finale bilo malo atraktivnije, zbog TV prenosa i publike u Herceg Novom, koja je u dobrom broju popunila dvoranu. Čestitam mojim curama, i

želim nam samo jednu stvar – da nas do kraja plej-ofa prati zdravlje – rekao je Milorad Krunić, trener Herceg Novog.

Branka Obradović, trener Herceg Novog, kazala je da je na njenu ekipu dodatan pritisak stvorio broj publike na tribinama.

- Još nam se nije događalo da igramo pred toliko publike, i hvala im na tome. Bilo mi bolje da moja ekipa nije imala tu početnu tremu. Moje djevojke su mnogo mlađe i visinom inferiornije,

znali smo da je Herceg Novi favorit, da, ipak, ima profesionalne igračice. Mi imamo dvije-tri ,,starije“ igračice od 23 godine, a najmlađa, kadetkinja Bijelović je, po meni, večeras odigrala najjače – rekla je Branka Obradović.

Tanja Bokan je bila MVP finala, a priznanje joj je uručio Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg Novi, dok je kapitenki Herceg Novog pehar za Kup Crne Gore uručio Cvetko Pajković, predsjednik OSCG. S. J.

ODBRANILI TROFEJ: Odbojkaši Budve

Odbojkašice Herceg Novog slave osvajanje prvog trofeja

ISTORIOGRAFIJA: PODSJEĆANJE NA KAPITALNU STUDIJU DR DRAGOJA ŽIVKOVIĆA

Poslije tri decenije vakat je za novo izdanje

„Dragoje Živković – nastavlja Andrej Čebotarev u prikazu „Istorije crnogorskoga naroda” - smatra da je ilirsko-romanski supstrat, kojemu se kasnije pridružuju i Vlasi, bio vrlo značajnom komponentom etnogeneze naroda Duklje, odnosno Zete. Zato ih sve označuje kao iliro-romano-vlaška plemena „od čijeg troimenog spoja nastaje stanovništvo označavano kao Vlasi” (II., 10). Možda je i vladarska obitelj bila istoga podrijetla. „Prema najnovijim tvrđenjima u nauci Balšići potiču od slaviziranih Vlaha (Iliro-Romana) koji su se vojničkim zaslugama uzdigli u plemićki stalež do velikaša” (2., 255). „Ne znamo koliko je ova tvrdnja o porijeklu točna” (ibidem). Dosta je prostora posvećeno odnosima s Mlečanima. Autor tvrdi da je nakon ulaska Kotora pod suverenitet Republike sv. Marka 1420. g. umjetnost stagnirala (I., 422—424) i da „spomenici sakralne arhitekture ranog perioda u Kotoru i njegovoj okolini svjedočanstva su izvjesne graditeljske dekadencije” (I., 425). „Posredstvom Venecije, barok kao književni pravac dospjeva i u Crnogorsko primorje. I dok je u drugim granama umjetnosti, preko stvaralaca većinom sa strane, smatran aplikativnom, spolja nametnutom tekovinom, u literaturi je prihvaćen kao nešto što je dio svoje kulture, svojega oblika izražavanja i poimanja svijeta. Tome doprinosi i zvanična politika. Sama Venecija nastoji da se približi svojim prekomorskim podanicima. Jedan od načina bio je da im se dozvoli upotreba narodnog jezika u javnom korespondiranju sa zvaničnim vlastima” (II., 114).

Na crkvena pitanja o kojima je autor istodobno pisao i u Ele-

Ocjenjujući Živkovićevo djelo – piše Andrej Čebotarev - trebalo bi istaknuti da je riječ o uspješnoj i čitkoj sintezi crnogorske povijesti s brojnim novim momentima i interpretacijama. To je možda i prvi pokušaj višekonfesionalnog tumačenja povijesti crnogorskog naroda i po mnogo čemu njegova do sada najbolja povijest

menta Montenegrina II treba se posebno osvrnuti. Potanko se obrađuje faktična autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (IL, 220-233). Karakteristično je mjesto gdje se izlaže da je Ruvim II. „prvi poznati crnogorski arhipastir kojega je birao općecmogorski zbor na svojem zvaničnom zasjedanju”, što znači da je on jedino tom organu bio dužan polagati račune o svom radu. „Tako izabrani cetinski vladika (...) bio je tvorac, promovent faktički autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, u političkom pogledu potpuno suprotstavljene

Pećkoj patrijaršiji. (...) Pećka patrijaršija je od svoje obnove (1557) bila instrument zvanične turske državne politike (...) dok je, s druge strane cetinska mitropolija od Ruvimova vremena, upravo preko njega kao istinskog narodnog vođe, bila inspirator i organizator antiturske borbe za očuvanje nezavisnosti i slobode. Otuda se te dvije institucije (Pećka patrijaršija i Cetinjska mitropolija) međusobno isključuju, one su naspramni antipodi” II., 94). O crnogorskoj pravoslavnoj crkvi razmišlja Živković ovako: „Nova pozicija cetinjskog vladike, počev od Ruvima II, sigurno se odrazila na određenu imutrašnju transformaciju Crnogorske pravoslavne crkve koja je morala naginjati ka naglašenoj svjetovnosti, ka slobodoumnijem poimanju života, ka ponarođivanju. Teško je zaista reći do kakvih je promjena došlo u vjersko-obrednoj sferi, koliko su narodni običaji uspjeli da urastu u bogosiovski ritual. Čini se, međutim, da je ta tendencija morala biti jaka samim tim što su za svješte-

nike birani obični ljudi iz naroda, uglavnom nepismeni ili samo pokoji pismen. (...) Drugim riječima, Cetinjska mitropolija, kao organizaciona institucija Crnogorske pravoslavne crkve, od početka XVII vijeka preuzima ulogu činioca povezivanja vjeroučenja i narodnih običaja, čime je sebe uvrstila u prvi borbeni stroj za nezavisnost i slobodu zemlje. Očevidno da je nova politička orijentacija, usmjeravala crnogorsku crkvu na specifičan originalan način djelovanja. Ma koliko da je spolja bila zaođenuta teološkim plastom, hrišćanskom odorom, svojim

Dr Dragoje Živković je pripadao prvoj generaciji crnogorskih istoričara koji su identifikovali falsifikate velikosrpske istoriografije. Od objavljivanja prva dva toma „Istorije crnogorskoga naroda” prošlo je više od tri decenije. Živkovićeva knjiga je i pored ogromnog značaja koji je imala, danas skoro zaboravljena i do nje se teško dolazi

ukupnim radom ona je naginjala svojevrsnoj ‘jeretičkoj’ crkvi, koja umjesto da se drži propisanih dogmi Svetoga pisma, više osluškuje životnu realnost” (IL, 95).

nirana. Tako se događalo da su u pojedine zemlje upućivane po dvije i više delegacija, što je strane države stavljalo u nedoumicu tko je legitimni predstavnik Crne Gore (mitropolit ili guvenadur) ili su, pak, iste delegacije obilazile po nekoliko država, što je kod ovih stvaralo sumnjičavost s kime zapravo Crnogorci žele biti u savezu. Često jedna delegacija ne bi znala za drugu, te bi nakon sklapanja povoljnog ugovora istu zemlju posjetila druga delegacija i time upropastila postignuti dogovor. Posebne neprilike stvarali su i pustolovi koji su na svoju ruku sklapali ugovore o vrbovanju vojnika i organizaciji preseljenja crnogorskih kolonista. To se posebno odnosi na obećavana stupanja Crnogoraca u austrijsku vojnu službu i njihovo naseljavanje u hrvatskoj Vojnoj krajini godine 1777.-1778. Tom je prilikom Austrija poslala čak šest svojih brodova, koji su usidreni pred Budvom čekali 1.200 plaćenika, ali je njihov ukrcaj onemogućio Općecrnogorski zbor zaprijetivši da će se svakom Crnogorcu koji napusti svoje ognjište zapaliti kuća, a vladika Sava joj je pridodao i svoje prokletstvo (II., 249-250). Zanimljivo je da se, unatoč ustaljenome mišljenju, veze s Rusijom nisu uspostavljale isključivo linijom pravoslavlja nego i djelovanjem brojnih uspješno etabliranih crnogorskih iseljenika od kojih su mnogi došli na visoke položaje u ruskoj administraciji i diplomatskoj službi i iskoristili to za međunarodnu afirmaciju svoje zemlje (II., 512). Umjesto tradicionalnog imenovanja „kneževina” Dragoje Živković često rabi pojam „principat”, čemu bi razlog mogao biti u tvrdnji da je „kao politička forma crnogorsko pleme bilo demokratska institucija” (II., 12) kod kakvih je prtnceps samo „primus inter pares”.

Dok je na tlu Hrvatske i Bosne još bijesnio rat, Andrej Čebotarev sa Instituta za suvremenu povijest u Zagrebu, objavio je 1993. godine prikaz Živkovićeve „Istorije crnogorskoga naroda” u Časopisu za suvremenu povijest (str. 325-354)

Tako sudi Crnogorac Živković o svojoj Cetinjskoj mitropoliji. Namjerno se ne upuštamo u prosudbu je li joj time dao pozitivnu ili negativnu ocjenu. Sve ovisi o autorovoj osobnoj ljestvici vrijednosti. Značajno je ipak upozoriti da, u skladu s pravoslavnim tradicionalnim shvaćanjem, na Balkanu ukorijenjenost crkve u političkoj borbi za slobodu naroda uvijek dolazi u pozitivnoj konotaciji, dok prema katoličkom sustavu vrijednosti ratnički duh svećenstva, posvjetovljenje, formalistička „zaodjenutost teološkim plaštem”, te nacionalizam imaju negativno značenje. Opisana usmjerenost Cetinjske mitropolije nacionalno-oslobodilačkoj

borbi, bez obzira na njezinu konfrontiranost s Pećkom patrijaršijom, ipak upućuje na njihovu organizacijsko-funkcionalnu istovjetnost u okviru pravoslavlja. Autor se osvrće i na pokušaje sjedinjenja s Katoličkom crkvom, kada je vladika Mardarije (1637-1659.) izrazio spremnost na uniju pod određenim uvjetima (IL, 96), a vladika Ruvim III. (16631685.) je obnovio taj pokušaj (II., 98). Diplomatska povijest Crne Gore tečno je izložena s mnoštvom zanimljivih pojedinosti. Malena, ali nezavisna, „podlovćenska” država našla se u interesnoj zoni Turske, Venecije, Austrije i Rusije. Iako su Crnogorci, u nastojanju afirmiranja svoje zemlje na međunarodnom planu, nudili velikim silama često dobro sročene ugovore o suradnji uz jamstvo nezavisnosti, ova je djelatnost bila slabo koordi-

I na kraju, ocjenjujući Živkovićevo djelo, trebalo bi istaknuti da je riječ o uspješnoj i čitkoj sintezi crnogorske povijesti s brojnim novim momentima i interpretacijama. To je možda i prvi pokušaj višekonfesionalnog tumačenja povijesti crnogorskog naroda i po mnogo čemu njegova do sada najbolja povijest. Manji formalni nedostaci, uzrokovani napetim uvjetima u kojima je djelo napisano i objavljeno, nipošto ne umanjuju njegovu vrijednost. Sadašnje izdanje, na žalost, nema klasičnih znanstvenih referenci, nego samo popise izvora i opsežne literature te registre geografskih, etničkih i administrativnih naziva i osobnih imena na kraju svakog sveska. U ponovljenom bi se izdanju mogle ispraviti brojne tiskarske greške, naročito u imenima stranih političkih djelatnika, i eventualno pridodati zemljovidi i kronologije.” (Kraj)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Trotomna Istorija crnogorskoga naroda

Dr Dragoje Živković kao direktor Arhiva Crne Gore 1978. godine

Pisma čitalaca

Kažu u posljednje vrijeme da je Pobjeda još jedino što je ostalo od crnogorskog nasljeđa. Sve je pošlo đavoljijem tragom. Nadvili se crni oblaci i ,,sirak tužni bez iđe ikoga“ bije odlučni boj za svoj opstanak. Jedan običan, svakodnevni, prosječni Crnogorac koji ne pripada nijednoj partiji ni stadu u crkvenom toru, uporni glasač (riječ birač ne postoji) bez dara za pisanu riječ razmišlja ovako: kada bi se našao neko kome pismeno izražavanje ide za rukom i ima mogućnost da svoj izraz ubaci u javnost, koja je zatrpana izjavama privilegovanih partijskih aktivista, uobličio bi sljedeću priču.

,,Pokoljenje za mrijet rođeno“ (Skadar, Mojkovac, Neretva, Sutjeska...) ostavilo je nasljednicima u amanet da postave temen na kamen krvavi. Oni su to prihvatili i 21. maja 2006. godine masovnom mobom osamostalili svoju domovinu. Nezavisnu, slobodnu dvoimenu kuću čije šljeme ,,sunce peče, a temelje plače more“.

Novorođenčetu se i svijet obradovao, ali ne i ,,braća“ iz susjedstva, koji i dalje sanjaju realizaciju srpskog prevoda Zahovog načertanija. Java je drugačija. Crna Gora se našla u zagrljaju NATO saveza. Razočarala je zaintereso-

Crna Gora mora ostati crnogorska, a ne ropska

vane Velike i Male državnike. Nijesu uspjeli da Crna Gora postane ,,Humanitarni centar“ po ugledu na Srbiju i Siriju... Stigla je i prijetnja: ,,Kajaćete se!“ Počele su akcije: pokušaj državnog udara koji je spriječen zahvaljujući prijateljima sa Zapada. Kada je pokušaj propao, prišlo se pravoj ofanzivi. Srpska crkva je javno preuzela vođstvo uz upornu podršku uvezenih popova iz BiH i Ko-

sova. Ni Srbija nije mirno posmatrala. Uz njenu podršku, krenula je popovijada crnogorskim ulicama sa parolama da brane srpske svetinje i srpske ,,paćenike“ u Crnoj Gori. Rusko-srpska, popovsko-četnička propaganda i finansijska (plaćenička) podrška uspjela je da na izborima u avgustu 2020. godine dovede na vlast Ali Babu i 40 hajduka koji su u Crkvi izabrali 12 APOSTOLA koji čine cr-

nogorsku vladu-JADU. Ona je odmah krenula u obesmišljavanje Crne Gore: zabranila je vojsci da izvodi praktičnu obuku na teritoriji svoje Domovine; smijenila je sve direktore-rukovodioce osnovnih i srednjih škola i zdravstvenih ustanova; zabranila je crnogorskom prevozniku dalji rad; smijenjeni su ambasadori... Najviše ,,uspjeha“ imala je četvoroministarka, kojoj ni božija

pomoć, na koju se pozivala, nije pomogla. Na sreću, apostolska vlada je kratko trajala. Na nesreću, zamijenila ju je još gora – Abazovićeva. Manjinska. Vjerovalo se da će novi premijer Albanac biti dostojan predstavnik ponosnog albanskog naroda čija je riječ tvrda vjera vrlina morala i izraz ljudskosti i dostojanstva prošlih vremena i sadašnjih dana. Albansku ,,besu“ zamijenio je srpskom riječju ,,laž“. Rukovodio se zapoviješću Draže Mihailovića svojim saradnicima – VOJVODAMA: ,,Sa svakim možete pregovarati, samo NE sa partizanima!“ Abazović je po naredbi vojvoda i novooslobodilaca, u ovoj zapovijesti, promijenio samo jednu riječ i njegova izvedba glasi: Može se sarađivati sa svima, samo ne sa DPS-om! Sa većinskim narodom!!! Njegova dostignuća su: helikopterski desant na Cetinje, potpis na Temeljni ugovor sa srpskom crkvom i predaja CRNOGORSKIH

DOBARA bivšem okupatoru! Ozakonio je bezakonje: Ustav se ne mora poštovati ako su

njime ugroženi interesi njegove družine; zatvorio je sve ljude koji su stajali na putu njegovog bezakonja. Niko od tih ljudi nije polagao zakletvu u srpskoj crkvi. Crkva ga je zamonašila i prisilila da igra po crkvenim kanonima! Dočekao ga je zid: izgubio je povjerenje nekih svojih ćutologa i postao premijer ,,tehničke“ vlade – JADE. Uskoro će se voda izbistriti!

Do sada su Crnogorce u odsudnim vremenima savjetovali: U PAMET SE CRNOGORCI! Sada nam se savjetuje: ŠTO ČEKATE CRNOGORCI! A onima koji su majčino mlijeko zamijenili Vučićevim koritom: ,,Čuvajte se Danajaca i kada vam poklone donose!“

Tri godine smo bili pod Italijanima. Skoro tri pod apostolima. Ne nose apostoli bez razloga crnu odjeću. Sa njima nam se crno piše. Crna Gora (Crnogorci, Srbi, Muslimani-Bošnjaci, Albanci, Hrvati i dr.) mora ostati CRNOGORSKA, a ne ropska!

P. S. Ako je neko povrijeđen, prihvatam odgovornost. Vuksan ObradOVić, bar

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 2

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno. Vukčević 069/991-999, 067/000-008

3

Dana 1. aprila 2023. poslije duge i teške bolesti u 77. godini preminula je naša voljena

VUKICA MARKOVIĆ rođena ČAVOR

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Novom groblju dana 2. aprila od 12 do 16 časova i 3. aprila od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug VUKO, sin DEJAN, ćerke DIJANA i DANIJELA sa porodicama, snaha VESNA i ostala unučad i praunuče, braća VLADIMIR i DRAGAN, sestra DANICA, đever RADIVOJE, zaova SENKA, jetrva DARA, snahe DANICA i SONJA i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i ČAVOR

POTREBNI vozači C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/032-380

4

POTREBNI radnici za obavljanje fizičkih poslova i slaganje robe u magacinu. Tel. 069/032-380

5

Tužnog srca obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 31. marta 2023. godine, poslije kraće bolesti, preminuo naš dragi

ŽELJKO Radov MIJANOVIĆ 1953–2023.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 2. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: majka DESANKA – DEKA, supruga DRAGANA, sinovi IVAN i IGOR, braća DUŠKO i VESKO, brat od strica DRAGAN, snahe BOJANA i MARINA, unučad PAVLE, IVA, KATARINA, ALEKSANDAR i LUKA, bratanići, bratanične i ostala rodbina

Dana 1. aprila 2023. preminuo je, poslije kraće i teške bolesti, u 81. godini života

BRANKO Dušanov STANIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu uže porodice.

Ožalošćena porodica STANIĆ

Oglasi i obavještenja

Тужним срцем јављамо да је изненада преминуо у 76 години наш драги

ДРАГАН Илије ПОПОВИЋ

20. 8. 1947 – 1. 4. 2023.

Саучешће примамо у градској капели у Шкаљарима дана 2. априла 2023. од 10 до 14

часова и од 16 до 18 часова, као и 3. априла од 10

до 16 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу у Шкаљарима.

Ожалошћени: мајка ДАНИЦА, супруга ДЕСАНКА, син ИЛИЈА, ћерка ДАНИЈЕЛА, брат БЛАЖО, сестра МИЛКА, унуци, унуке, као и остала многобројна

144

Dana 31. marta 2023, u 56. godini, upokojila se u Gospodu

VESNA Časlava AJKOVIĆ rođena Bojanić

Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Goričani 1. i 2. aprila do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Po želji pokojnice, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: suprug ČASLAV, šćeri JELENA i SILVANA, sinovi MILOŠ i DRAGAN, snahe MIRJANA i MILICA, brat ŽELJKO, sestre NADA i IVANKA, đever ALEKSANDAR – ACO, jetrva LJUBINKA, unuke TEODORA i ANĐELIJA, kao i ostala mnogobrojna rodbina AJKOVIĆ i BOJANIĆ

Збогом, поносу наш

ВЕСНА АЈКОВИЋ

Болан је овај тренутак истине да нас напушташ, драга моја селе.

Вољом за животом си нас храбрила и оставила у

невјерици, да нам одлазиш.

Све животне борбе си храбро савладавала, ова је

била јача од тебе.

Оптимизам, покретачки дух и снага, племенитост

и посвећеност породици су твој траг, који си нам оставила за сјећање.

Нека те у тишини вјечног мира чува наша љубав. Волимо те.

Сестра ИВАНКА, БОБАН, СИМОНА и СТРАХИЊА

148

Посљедњи поздрав снахи и стрини

БОСИ

136

Opraštamo se od

ŽELJKA

ŽEŽE MIJANOVIĆA

-

Druga, prijatelja, čovjeka, oslonca našeg kluba. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe, lijepo provedene dane, pobjede i uspjehe i tvoj uvijek vedar duh. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragom LABUDU VUJOVIĆU

Tvoju narav i dobrotu nikad nećemo zaboravit. Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno i pošteno koračao.

DAMJAN sa porodicom

ŠAHOVSKI KLUB ELEKTROPRIVREDA 96

142

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom kumu

VULU

NENA i MILJAN ĐURKOVIĆ

VULU od IVANA DELIĆA sa porodicom

135

Preminuo je naš dragi brat, đever i stric

GRUJO RADOVIĆ

Tužni smo zbog njegovog ranog odlaska. Porodica pokojnog LJUBA RADOVIĆA

Милорадовој РАДУЛОВИЋ

Neđelja, 2. april 2023.

pozdrav voljenoj supruzi i majci

Posljednji pozdrav dragoj

Oglasi i obavještenja

132

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima, dok smo mi živi živjećeš i ti.

Neka te anđeli čuvaju.

TINI

KOLEKTIV DOO ,,NJEGUŠ“ CETINJE

122

Draga TIĆO

U našem razredu bila si posebna. Uvijek odmjerena, pravična i osjetljiva na nepravdu.

Život nas je odveo različitim stazama, ali je u našim srcima ostalo posebno mjesto za tebe.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: RAZREDNA, DRUGARICE i DRUGOVI iz odjeljenja IV-3 Srednje stručne škole

pozdrav dragoj

Putuj s anđelima na neko za tebe bolje mjest

Od učiteljice IVE VULAŠ i II-3 odjeljenja

S neizmjernim bolom i tugom opraštamo se od naše drage snahe

TIJANE Zdravkove NIKOLIĆ

RAJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

NIKOLA, PEPA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju ŽELJKU

Počivaj u miru.

140

BAĆKO BURIĆ

Posljednji pozdrav voljenom

ŽELJKU MIJANOVIĆU

Počivaj u miru. A mi ćemo sa ponosom čuvati uspomenu na tebe.

Porodica pokojnog LJUBA BACKOVIĆA

137

Posljednji pozdrav dragoj sestri TINI

Od ŽELJKE sa porodicom

Draga

TINA

Neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima. IVO, STANKA, SAŠA, IVANKA i VESNA ZUBER

123

94

Oglasi i obavještenja

Deset godina je od smrti našeg dragog

VLADIMIRA Velišinog RAKČEVIĆA

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu, plemenitost i častan život.

Dragi naš đede

MARKO

Prošlo je četrdeset dana bez tvoje podrške i lijepe riječi.

Hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, hvala što si bio naš, a mi tvoji.

Obećavamo ti, koračaćemo dalje kroz život onako kako si želio. Čuvaćemo te u našim srcima, zauvijek!

Vole te PETAR, NAĐA, DANILO i JOVANA

90

Četrdeset dana od kada smo ostali bez naše sestre, zaove i tetke

NADE Cvetkove STAMATOVIĆ

Mukla tišina zavladala je našim srcima. Tuga i bol za vječnost, i nada da si sa našim neprežaljenim Milošem na nekom ljepšem i srećnijem mjestu.

BRANISLAV, IGOR, TANJA, PAVLE i KATARINA VUJOVIĆ

Četrdeset je dugih dana od smrti moga brata

SLOBA Jovanovog LOPIČIĆA

Brate moj voljeni, kako nedostaješ, kako boli, kako teško prolaze dani bez tebe.

Znam, ali ne mogu da vjerujem da te više vidjeti, zagrliti neću. Dok živim živjećeš i ti u meni u svakom novom danu.

Tvoja neutješna sestra ROSE STRUGAR

91 Četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi stric

RADISLAV VUJOVIĆ

Sjećanje na tvoj blagi lik ostaće zauvijek urezano u našim srcima.

BRANISLAV, IGOR, TANJA, PAVLE i KATARINA VUJOVIĆ

SJEĆANJE

92

149

Дана 4. априла 2023. навршава се 12 година од

смрти наше

109

Drugog aprila navršava se osam tužnih godina od smrti našeg voljenog

NIKOLE Mašana NIKOVIĆA

Svaki dan boli kao godina, a svaka godina kao vijek. Prerano si nas napustio i prevelike rane na našoj duši ostavio.

Najdraži Nikola, ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima , svakog časa i trena, a do novog susreta i zagrljaja, počivaj mirno, u zagrljaju svoje majke, u carstvu nebeskom.

Vole te tvoji: otac MAŠAN – MARKO i brat IVAN sa porodicom

100

Voljeni naš

SAVO VUŠKOVIĆ

Tri godine su prošle bez tebe. Slike iskrsavaju, pokreću sjećanja. Nekada je dovoljna jedna riječ da te vrati iz tame, da ožive uspomene. I onda kada praznina nijemo ćuti srcem te osjećam i znam da si nam anđeo čuvar.

Vole te tvoji: supruga VANJA, kćerka BOBANA, sinovi LUKA i MILOŠ, unučad VIKTOR, ELENA i MAŠA, snaha BOJANA i zet VIDOJE

110

25 godina od kada nas je napustio

MILETA NIKČEVIĆ

Čovjek zaista umire tek kad posljednja priča o njemu utihne.

VOLJENI NAŠ, to ne smijemo dozvoliti. Nedostaješ.... mnogo nedostaješ...

TVOJI NAJMILIJI

Pet godina je prošlo otkako nas je napustio naš dragi suprug i otac

BRANKO Jovanov KRUŠIĆ

Živiš u našim mislima i sjećanjima, nikad zaboravljen. Supruga MILA sa djecom

138

126 Pola godine je od smrti našeg voljenog BAKE

Svaki dan je tužan bez tebe. Fali nam tvoja podrška, ljubav i dobrota.

Počivaj u miru.

DUŠKO, BILJANA, PETAR, BOŽO i NIKOLA

Tvoja PORODICA

146

145 Navršava se pola godine od smrti dragog

BAKE TOMAŠEVIĆA

Iskreni prijatelju-brate, nedostaješ puno. I dalje se ne mirim sa činjenicom da te nema, tvoj prerani odlazak boli i boljeće dok sam živ. Čuvam te od zaborava.

NENO MILOŠEVIĆ

Pola godine je od prerane smrti našeg voljenog

NEĐELJKA BAKE TOMAŠEVIĆAJokovog

Ostavio si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi i dobrotu koja se ne zaboravlja. Počivaj u miru.

Zauvijek tvoj brat ZORAN sa porodicom

129 BAKA

Tužnih je ovih šest mjeseci bez tebe.

Još uvijek ne možemo da povjerujemo da te nema.

Znaj, živjećeš dok god smo mi živi.

Porodica ADŽIĆ

Pola godine je od smrti našeg voljenog

BAKE

Dana 2. aprila navršava se pola godine od smrti

Prođe pola godine od smrti našeg

NEĐELJKA – BAKE TOMAŠEVIĆA

107

Dragi brate, teško se mirimo sa sudbinom da nijesi više sa nama. Nedostaješ nam puno.

BAKE

Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i našim mislima.

Vole te tvoji: ZDRAVKO, TANJA, ALEKSANDRA i DARIJA

Voljenom bratu, ujaku i šuri

BAKI TOMAŠEVIĆU

Bol i tuga ne prolaze kao ni ponos, sreća i privilegija što si bio naš brat, ujak i šura. Tvoje plemenito srce u kojem je bilo mjesta za sve koje si beskrajno volio, učinjelo je da o tebi govorimo sa mnogo ljubavi i poštovanja.

Sestra RADMILA sa porodicom

Pola godine je od smrti mog brata

BAKE TOMAŠEVIĆA

U srcu mi tuga, u očima suze i tako dan za danom... Nijesam ja više, brate, ono što sam nekad bila, ostala je samo sjena mene jer sam tebe izgubila.

Imati te za brata bila je sreća, a izgubiti te tuga najveća.

Nedostaješ...

125

Svima si bio velika podrška i čvrst oslonac porodice. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. Stric KRSTO, strina RADOJKA i brat RADE

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

130

BANJO Bez obzira na sve, uvijek sam te voljela i uvijek ću te se rado sjećati.

Tvoja sestra GOCE

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

BAKE

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

127

120

108 Striko BAKA

Pola godine života bez tebe, pola godine od loma moga srca za tobom.

121

I dalje te čekam i dalje te zovem, i svaki dan te čujem. Striko moj, tamo gdje si ti duša mi putuje ne bih li te još jednom vidjela, još jednom zagrlila.

Kako sebe da naučim da nisi tu, da me zvati nećeš. Svako svoju ranu sa sobom ima, ali zašto mi se čini da je ova moja svakim danom sve veća i veća.

Moja tugo najveća

Volim te

Pola godine je prošlo od kada nijesi sa mnom

TATA

Svaki put kad čujem riječ ,,duša“ pomislim na tebe. Ti si i dalje jedini koji navija za mene. Koji me vodi na pravi put iako me više ne držiš za ruku.

Tata, puno mi nedostaješ i ne brini striko me čuva.

Tvoja VAKI

143

Navršava se pola godine od smrti moga BAKE

Brate moj dobri, mnogo je teško bez tebe, nedostaješ.

Više ništa nije isto jer je ostala velika bol koju ću nositi u sebi dok sam živa.

131

MIJO, MARIJA, VLADAN i BORIS

Svaki dan ispunjen je uspomenama na tvoju dobrotu, na tvoja dobra djela kojima si ispunjavao tvoje najmilije. Počivaj i znaj, živjećeš ti dok ja živim.

Tvoji: IVAN, JELENA, LUKA, EVA i NIKA

ZORICA

Tvoja IVANA

Oglasi i obavještenja

Дана 5. априла 2023. године навршава се 40 тужних дана од смрти нашег вољеног супруга, оца, дједа и таста

ВЕЛИМИРА –

ВЕСКА Душановог ЧАКИЋА

Драги наш Веско, пролазе дани туге и бола, наша љубав према Теби још

нам не да да прихватимо тужну збиљу велике празнине која је обузела

наш дом Твојим одласком.

Сјећања на Тебе и све године наше породичне среће живе и плачу у

нашим душама, али сваки Твој поглед са слике на зиду којим милосно

гледаш на нас у нама је вјера да пред Богом чиниш све за нашу срећу и

добро, а ми се сваког дана молимо за рајски мир Твојој души који си заслужио својим животом.

Данас, ми, Твоји најмилији, обићи ћемо Твоју вјечну кућу, запалити свијеће и залити сузама.

Neđelja, 2. april 2023.

Dana 2. aprila 2023. navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

MILICA Božova PENDA

U nedjelju, 2. aprila u 10 časova, porodica će posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u Njegušima.

133

Tvoj vedri lik i plemenita duša, ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Sa ponosom ćemo te spominjati i čuvati od zaborava.

118

Dana 3. aprila 2023 navršava se godina dana od smrti naše babe

ZORKA PEROVIĆ

Baba, hvala ti na svemu.

Uvijek ćemo se sjećati tvojeg poštenja i dobrote i onog što si nas naučila.

Počivaj u miru.

Tvoje unuke: NINA, MAJA, JELENA, MAGDALENA i LARA

Ožalošćena porodica PENDA

Твоји најмилији: РАДА, ДУШАН, МЛАДЕН, МИЛИЦА, ИВАН, ЛИДИЈА, ЂОРЂЕ, СТЕФАН, АНЂЕЛА и МИЈА 141

147

119

Dana 3. aprila 2023 navršava se godina dana od smrti naše drage majke, svekrve i babe

ZORKA Vladova PEROVIĆ

Od MILENKA, SONJE, NINE, JELENE, MAGDALENE i LARE

BOŽO Đurov POPOVIĆ

Prođe četrdeset tužnih dana bez tebe.

Sudbina bi jača od naših želja da budeš sa nama i da uživamo zajedno.

Počivaj u miru i neka ti naša bol i suze ne remete vječni počinak.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 2. aprila 2023. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg supruga, oca, djeda

RADISLAVA – ŽUTOG VUJOVIĆA

Vrijeme prolazi, a mi živimo u ubjeđenju kao da si negdje otišao i svakog dana čekamo da se vratiš. Počivaj u miru i neka ti je laka crna Crnogorska zemlja kojom si ponosno hodao. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju, 2. aprila.

Supruga VUKICA, kćerke MARIJA i SANDRA, sin MARKO sa porodicama

Navršava se 40 dana od smrti našeg zeta i teča

RADISLAVA VUJOVIĆA

Hvala na iskrenom prijateljstvu. Počivaj u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe i tvoju plemenitu dušu. VESKO sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti dragog

RADISLAVA VUJOVIĆA

Počivaj u miru!

Od familije pok. RADOVANA – BATA Krsta VUJOVIĆA

Navršava se 40 dana od smrti dragog tetka

RADISLAVA VUJOVIĆA

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao.

MARINA i MILICA sa porodicama

116

115

128

Deset godina je od smrti

PETRA VUKČEVIĆA

Vrijeme ne briše naša sjećanja na tvoju dobrotu.

Tvoji: RADMILA, JANKO, ANA i MAJA