Dnevni list Pobjeda 02.03.2023.

Privrednici i analitičari upozoravaju na posljedice eventualnog usvajanja zakona o solidarnom doprinosu

Jedan od rukovodilaca akcije brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima na Cetinju 5. septembra 2021. godine više nije u Protivterorističkoj jedinici, ali i dalje radi u Sektoru policije posebne namjene

Za SDT nije sporno što je Knežević komandovao kriminalcima

Građanskim aktivistima Svetlani

Pajović-Musić i Aleksandru Saši

Zekoviću dostavljena su 30. aprila

2022. tri audio snimka na kojima se čuje Knežević kako građanke i građane okupljene na Cetinju u protestu protiv ustoličenja

Godinama se razvija tendencija antipreduzetništva, zato što je isplativije otići na državni, nego na privatni posao, čime se uvećava administracija i destimuliše privatna inicijativa, što je bolna tačka Crne Gore, ocjenjuje Raičković, dok Mulešković upozorava da će uspješne rme napustiti Crnu Goru STR. 6. i 7.

Joanikija Mićovića naziva ,,bagrom“. Snimci nedvosmisleno dokazuju da su 5. septembra 2021. godine pod komandom Kneževića bile brojne kriminalne grupe u Crnoj Gori. Specijalno državno tužilaštvo, međutim, ocijenilo je u slučaju komandanta Kneževića da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja“

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović započeo kampanju u Petnjici

Nikad

Bivši predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO i predstavnici Saveza penzionera sumnjaju da treba preispitati kako i što je radila Fondova komisija za provjeru utrošaka sredstava na opštinskom nivou

Kontrole Fonda za zdravstveno osiguranje pokazale da je u nekim ambulantama u Kliničkom centru falilo sati dopunskog rada, iz KCCG to negiraju

Vlada hoće da od 294 firme otme trećinu prihoda

I.

Jedan od rukovodilaca akcije brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima na Cetinju 5. 2021. godine više nije u Protivterorističkoj jedinici, ali i dalje radi u Sektoru policije posebne namjene

Za Specijalno tužilaštvo nije sporno što je Knežević komandovao kriminalcima

Građanskim aktivistima Svetlani Pajović-Musić i Aleksandru Saši Zekoviću dostavljena su 30. aprila 2022. tri audio snimka na kojima se čuje kako Knežević građanke i građane okupljene na Cetinju u protestu protiv ustoličenja Joanikija Mićovića naziva ,,bagrom“. Snimci nedvosmisleno dokazuju da su 5. septembra 2021. godine pod komandom Kneževića bile brojne kriminalne grupe u Crnoj Gori. Specijalno državno tužilaštvo, međutim, ocijenilo je u slučaju komandanta Kneževića da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja“

PODGORICA – Policajac

Petar Knežević, koji je bio pomoćnik komandanta

Protivterorističke jedinice i jedan od komandanata akcije brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kako je Pobjedi saopšteno iz Uprave policije, raspoređen je na drugo radno mjesto u Sektoru policije posebne namjene.

Nije nam rečeno na kojoj je poziciji sada.

– Povodom pitanja koja ste dopisom poslali na našu adresu, obavještavamo Vas da autentičnost snimka koji je predmet Vaših pitanja još uvijek nije utvrđena, te do ovog trenutka nije pokretan disciplinski postupak protiv policijskog službenika Petra Kneževića –saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

SNIMCI

Nekoliko mjeseci nakon cetinjskih događaja, odnosno 30. aprila prošle godine, građanskim aktivistima Svetlani Pajović-Musić i Aleksandru Saši Zekoviću dostavljena su tri audio snimka na kojima se čuje Knežević, a koji nedvosmisleno dokazuju da su 5. septembra 2021. godine pod njegovom komandom bile brojne kriminalne grupe u Cr-

Obavještenje koje smo podnijeli SDT sadrži sve potrebne elemente krivične prijave i priložena su tri odvojena dokaza koja sa osnovanom sumnjom ukazuju na izvršenje krivičnih djela - rekao je Zeković

noj Gori. Osim toga, jasno je i na koji način je ovaj policijski službenik tretirao građanke i građane okupljene u crnogorskoj prijestonici – na jednom snimku naziva ih „bagrom“.

Specijalno državno tužilaštvo,

međutim, ocijenilo je u slučaju komandanta Kneževića da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo, za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.

Zeković je za Pobjedu kazao da je krajem novembra iz tužilaštva primio dopis kojim su ga obavijestili da neće inicirati krivični postupak i uputili ga da, ukoliko je suprotnog mišljenja, ima „pravo da ovom tužilaštvu podnese krivičnu prijavu protiv određenog lica za određeno krivično djelo, sa dokazima u prilogu“. Obavještenje je potpisala specijalna tužiteljka Sanja Jovićević Tako je tužilačka organizacija stavila tačku na dokaz o saradnji policije sa kriminalcima u susret ustoličenju mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra pretprošle godine na Cetinju i događajima koji su mu prethodili i desili se uoči i tokom čina same intronizacije.

Prosrpski politički blok žestoko je stao u odbranu svog pulena Kneževića, a ovu aferu pokušao je da relativizuje i sada odlazeći crnogorski premijer Dritan Abazović, koji je u vrijeme cetinjskih događaja bio potpredsjednik Vlade, za što je, inače, odobrenje dala Crkva Srbije, a bio je i koordinator službi bezbjednosti. Ka-

zao je kako je policijska akcija na Cetinju bila uspješna, te da snimci koji su se pojavili nijesu nešto čime „ozbiljna država treba da se bavi“?!

U istraživačkim tekstovima Pobjeda je upozoravala da su u pripremu ustoličenja Mićovića bili uključeni kriminalci, kao i brojne ekstremističke skupine okupljene oko prosrpskih udruženja.

NEOZBILJAN PRISTUP

– I pored najave glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića da će njihova odluka biti obrazložena, obavještenje ne sadrži nikakvo obrazloženje. Takav pristup ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti niti potvrđuje da su naša saznanja saslušana i uzeta u obzir sa potrebnom ozbiljnošću i odgovornošću – ocijenio je za Pobjedu Aleksandar Saša Zeković.

On smatra da je „izostao proaktivan pristup koji pokazuje spremnost i riješenost državnog tužilaštva da djelotvorno provjere navode o postupanju Kneževića i tako donesu odluku sa visokim stepenom sigurnosti“.

– Obavještenje koje smo podnijeli SDT sadrži sve potrebne elemente krivične prijave i priložena su tri odvojena dokaza koja sa osnovanom sumnjom

ukazuju na izvršenje krivičnih djela. Postupajući državni tužilac je mogao, kao i u drugim slučajevima kod kojih se prepoznavao interes javnosti, vidljivije istaći svoj značaj, kapacitete i ulogu u sistemu pravosuđa –kategoričan je Zeković.

Ističe i da snimke koje su dostavili tužilaštvu ne treba posmatrati kao cjelinu, već kao tri zasebna događaja i dokaza. – Ti snimci su pogodili i uznemirili javnost. Posebno je interesantno, a tu je uloga tužilaštva naročito trebalo da dođe do izražaja, što su se u odnosu na te događaje prepoznavala i određena lica koja su bila, i još uvijek su, u ranjivom položaju – objašnjava Zeković.

Kaže da razumije i podržava „činjenicu da SDT treba da postupa uz jasno i striktno poštovanje ljudskih prava i zakona, ali se čini da je izostao proaktivni pristup.

– Proaktivan pristup tužilaštva mogao je da istakne uočene nedosljednosti, a posebno da ohrabri potencijalne svjedoke, koji su gotovo svi policijski službenici. Svjesni smo svi, pa i tužilaštvo, kakva je i koja je kultura u policijskoj organizaciji i koliko su značajne mjere podrške i zaštite prema policijskim službenicima da istupe sa činjenicama i istinom – poručio je Zeković, koji je godinama bio i predsjed-

nik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, a gotovo tri decenije zastupa poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori. Kategoričan je da je „važno da se provjeri, od strane međunarodnih stručnjaka i nezavisnih tijela, da li su priloženi snimci kao dokazi izmijenjeni ili kompromitovani“.

- To je i najbolji način da se na ovaj slučaj konačno stavi tačka ili pokrene djelotvornija istraga – zaključio je Zeković. U okviru postupka unutrašnje kontrole Knežević je odbio da se podvrgne poligrafskom testiranju.

STRATEZI NASILJA Uz pomoćnika direktora Uprave policije Miloša Rakonjca, on je komandovao nasilnom akcijom protiv građanki i građana Crne Gore u crnogorskoj prijestonici, a za interese tuđe države i Crkve Srbije, nakon čega su njih dvojica postali zvijezde srpskih medija. Knežević je u jednoj od izjava kazao kako je ponosan na cetinjsku akciju. Poslije brutalnog napada policije na građane na Cetinju, koji su se okupili u znak protesta zbog odluke vlasti da baš u Cetinjskom manastiru ustoliče Mićovića, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić odlikovao je Kneževića i ostale policijske komandante.

KOMANDANT OD POVJERENJA: Petar Knežević pred Cetinjskim manastirom 5. septembra 2021.

PRIJESTONICA SATIMA ZASIPANA SUZAVCEM: Cetinje 5. septembra 2021.

Aleksandar Saša Zeković

septembra

Na audio snimcima dostavljenim tužilaštvu čuje se Petar Knežević kako se hvališe da je prije i tokom ustoličenja ,,držao na vezi“ pet kriminalnih grupa širom Crne Gore, te da je raščistio „tu bagru na Cetinju“, misleći na učesnike građanskog protesta.

– …Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon – govori, pored ostalog, osoba za koju se tvrdi da je Knežević.

Kaže i kako su mu ti kriminalci govorili: „Krećemo, trebamo vam, krećemo spremni smo, krećemo… Ne daj Bože, ako ne pušte patrijarha krećemo, ‘oćemo Cetinje da zapalimo danas, da zapalimo Cetinje“.

– Mi smo otišli, osvojili smo tamo Cetinje, ne osvojili nego raščistili tamo tu bagru i to završili – govori on na jednom od snimaka.

POD BIA KOMANDOM

Pobjeda je u seriji tekstova prije ustoličenja Mićovića upozoravala da je komandni lanac crnogorske policije, ali i ostalih službi bezbjednosti, suštinski „u rukama“ srpskih službi.

Objavili smo i da su, prema kasnijim operativnim informacijama Agencije za nacionalnu bezbjednost, upravo Rakonjac i Knežević bili njihovi glavni puleni.

Odluka da Rakonjac i Knežević rukovode akcijom ustoličenja Mićovića i brutalnim razbijanjem građanskih protesta na Cetinju donešena je nakon što se Krivokapić, 5. septembra oko dva sata ujutro, sastao sa liderima Demokratskog fronta Andrijom Mandićem i Milanom

Kneževićem. Kako smo ranije pisali, oni su mu saopštili da u policiji imaju ljude spremne da preuzmu odgovornost – Miloša Rakonjca i Petra Kneževića. Snimci koji su se pojavili, a koji nijesu interesantni Specijalnom tužilaštvu, nedvosmisleno potvrđuju i pisanje Pobjede da su prvi saradnici direktora

Uprave policije Zorana Brđanina, uporedo, mimo njegovog znanja, spremali ,,plan B“ za Mićovićevu inauguraciju, uz konsultacije sa srpskim i ruskim bezbjednjacima i predstavnicima političkih organizacija koje zagovaraju rusku i srpsku politiku – „srpski svijet“ na Balkanu. Za Kneževića, sudeći prema njegovim biografskim podacima, nije iznenađenje da mu je Beograd bliži od Cetinja. On je bio jedan od vojnika sa Košara (bitka ondašnje Vojske SR Jugoslavije 1999. godine na Kosovu), na što je izuzetno ponosan. Bio je pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, a godinama kasnije, u knjizi posvećenoj događajima na Košarama, u autorskom tekstu, pored ostalog, napisao je: „Da je pred nama bio i drugi Kosovski boj, bio bi do zadnje kapi krvi. Pogotovo za nas koji smo bili iz Crne Gore ne bi bilo veće sramote nego da smo odustali“.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje ocijenila da predsjednik DPS-a i lider Nove srpske demokratije imaju najveće šanse da uđu u drugi krug predsjedničkih izbora

Uljarević: Zapadni partneri neće glasno kritikovati odluku Đukanovića da se kandiduje

NATO partneri će radije sjedjeti za istim stolom sa nekim za čiji pristup vladavini imaju dosta argumentovanih primjedbi, ali nemaju sumnji u orijentaciju prema NATO politikama, nego sa nekim ko može značiti nepoznanicu ili potencijalno narušiti jedinstvo u donošenju odluka u ovoj situaciji ili, pak, biti i otvorenije na strani eksternih aktera, poput Rusije – istakla je Uljarević

PODGORICA – Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je za Pobjedu da zapadni partneri ne gledaju blagonaklono na odluku lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića da se ponovo kandiduje za predsjedničke izbore, ali da to neće glasno kritikovati.

Jedan od razloga za to je, kako je rekla, što im se čini nezamislivim da se lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić

pojavi kao predsjednik Crne Gore na sastanku šefova država NATO saveza. - Naime, predsjednik države, prema Ustavu, ima značajna ovlašćenja kada je u pitanju Vojska, njeno angažovanje u međunarodnim misijama i vanrednim okolnostima, tako da će NATO partneri radije sjedjeti za istim stolom sa nekim za čiji pristup vladavini imaju dosta argumentovanih primjedbi, ali nemaju sumnji u orijentaciju prema NATO politikama, nego sa nekim ko može značiti nepoznanicu ili potencijalno narušiti jedinstvo u donošenju odluka u ovoj situaciji ili, pak, biti i otvorenije na strani eksternih aktera, poput Rusije – istakla je Uljarević.

Rekla je i da je kandidatura Đukanovića bila očekivana kada je prošao prvi mjesec od raspisivanja izbora, a DPS nije istakao drugog kandidata.

-Jer je realno u tako kratkim rokovima, i sa neizvedenom reformom partije, Đukanović najjači adut koji DPS ima za ove izbore. Drugo je pitanje zašto se nije ranije razmišljalo o alternativnim rješenjima i pripremao prostor i javnost za to, ili zašto je Đukanović dopustio da nema drugog do sebe –kazala je sagovornica Pobjede. Takođe, istakla je i da odluka Socijaldemokratske partije da na izborima nastupi sa stranačkom kandidatkinjom nije iznenađujuća, jer su oni, i prije razgovora suverenističkog bloka o potencijalnom zajedničkom kandidatu, na organima stranke donijeli odluku

da će biti dio bloka ako se nađe vanstranačko rješenje za kandidata.

-Odnosno da će ukoliko DPS bude insistirao na partijskom kandidatu oni imati svog kandidata. U tom kontekstu, nikoga ko prati pažljivo razvoj događaja na našoj sceni njihova odluka nije mogla iznenaditi – rekla je Uljarević.

Smatra i da će, po onome kako stvari sada stoje, u drugi krug izbora najizvjesnije ući Đukanović i Mandić.

-I to Mandić primarno iz razloga što će se glasovi onih na koje pretenduju (Jakov) Milatović i (Aleksa) Bečić, a što je preklapajuće biračko tijelo,

podijeliti između ova dva kandidata. To što bi u drugi krug mogao proći više zbog izostanka dogovora Demokrata i Evrope sad, a manje harizmom svoje ličnosti, snagom kampanje ili infrastrukture, ne čini Mandića manje ozbiljnim protivkandidatom Đukanoviću u drugom krugu. Takođe, važno je imati u vidu da će Mandić imati punu podršku SPC i njene infrastrukture – ocijenila je Uljarević.

Osvrnula se i na kampanju Andrije Mandića koji je u prethodnim danima objavio nekoliko spotova u kojima šalje pomiriteljske poruke i kazala da je cilj te kampanje šire-

nje obuhvata biračkog tijela.

- Međutim, ovakve kampanje zahtijevaju vrijeme da bi mogle proizvesti učinak, tako da on teško može imati poseban efekat u prvom krugu, ali mu ne može ni štetiti, jer nema nikog desnijeg od njega na tom polu ko bi mu mogao naškoditi zbog tog pristupa – istakla je Uljarević.

Smatra i da je kampanja Mandića projektovana tako da uključuje drugi krug i da tada može biti efektivnija, ali i kao uvod u drugačije pozicioniranje DF-a u susret parlamentarnim izborima.

-Ostaje i da se vidi koliko će njegovi oponenti određene elemente, te vizuelno dobro izvedene, ali sadržajno riskantne kampanje iskoristiti u direktnim debatama, jer ga ta kampanja može izložiti i nečemu što bi proizvelo kontraefekat – rekla je Uljarević. Sa druge strane, ocijenila je i da je zajednički kandidat Demokrata i Pokreta Evropa sad mogao imati jak sinergetski efekat.

-Ali do tog dogovora nije došlo i obje su partije odlučile da samostalno nastupe. Imajući u vidu da je logično, a i nasušno potrebno, da imamo što prije vanredne parlamentarne izbore to može imati svoju korisnost, ali ukoliko njihovi pojedinačni procenti budu ispod onog što su partijski rejtinzi onda im se to može vratiti i kao bumerang – ukazala je Uljarević. Ž. ZVICER

Abazović tvrdi da će biti ,,mnogo bolje“

kada završi četvorogodišnji mandat

PODGORICA - Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je da će, kada Vlada završi četvorogodišnji mandat, zemlja biti mnogo bolja i slobodnija nego na početku mandata. Vladi premijera Abazovića izglasano je nepovjerenje 19. avgusta prošle godine.

– U Crnoj Gori se praktično od Drugog svjetskog rata nije promijenila vlast. To smo ura-

dili prije dvije godine prvi put i susreli se sa brojnim problemima. Mi pokazujemo kako se bori protiv korupcije, kako se zakonito mijenja tužilaštvo, policija... To je dugoročan proces, ako neko misli da to može preko noći, vara se. Rezultati koje je ova vlada postigla su izvan svih optimističkih očekivanja. Ako nastavimo da radimo ovim tempom, kad se završi četvorogodišnji mandat Crna Gora će biti mnogo

bolja i slobodnija nego na početku – rekao je Abazović potvrđujući informacije Pobjede da ne planira da izlazi na izbore do kraja mandata.

Pobjeda je juče objavila da je u crnogorskom parlamentu održan neformalni sastanak na kojem je odlazeći premijer Dritan Abazović predložio mandataru za sastav nove vlade Miodragu Lekiću model održanja postojeće vlade i nakon 15. marta, kada ističe

rok da Lekić parlamentu preda prijedlog sastava nove izvršne vlasti.

Prema istim izvorima, razgovorima je prisustvovao i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić, ali iz te političke grupacije Pobjedi je rečeno da Mandić nije bio na sastanku već je sa odlazećim premijerom razgovarao prije desetak dana, ,,na sličnu temu i na Abazovićevu inicijativu“.

Prema tim izvorima, Abazo-

vić planira da ostane na funkciji četiri godine.

Kazao je i da je optimističan kada je u pitanju budućnost Balkana.

– Ali za to trebaju lideri koji su spremni da donesu teške odluke. To znači da ne možemo stalno da gledamo kako će neko da reaguje na Fejsbuku ili da li će neki nacionalista da nas poremeti sa onoga što je naš put – naveo je Abazović. N. Z.

Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu potvrdio pisanje Pobjede da planira da ostane na toj funkciji do kraja mandata

m. babović

Daliborka Uljarević

Spajić tvrdi da ima samo crnogorske „papire“

PODGORICA - Predsjednik Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić dao je izjavu u Ministarstvu unutrašnjih poslova povodom dvojnog državljanstva, ali se, kako saznajemo, izjasnio da posjeduje samo crnogorsko.

Izvor Pobjede iz MUP-a kaže da je Spajić izjavu dao u petak, ali da je odbio da dozvoli pristup svojim podacima u srpskim registrima.

– Rekao je da ima samo crnogorsko državljanstvo. Nije donio nikakav dokument kojim bi to i potvrdio. Konstantno je ponavljao da ima crnogorske „papire“ – rekao je naš izvor. Registar državljana Srbije označen je stepenom tajnosti, zbog čega, bez Spajićeve dozvole, MUP ne može dobiti podatke od srpskih kolega.

V. d. generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance Radovan Popović kazao je za Antenu M da je Spajić dao izjavu na zapisnik u vezi činjenica i okolnosti sticanja državljanstva Srbije, ali, kako je rekao, detalje iz izjave ne može iznositi u javnost shodno Zakonu o zaštiti podataka ličnosti. On je istakao da je postupak za oduzimanje crnogorskog državljanstva po sili zakona za Spajića pokrenut po službenoj dužnosti 15. februara 2023. - Imenovani je pozvan i obaviješten o pokretanju postupka, sa ciljem zaštite interesa stranke i prava na izjašnjenje, te je u skladu sa tim istom omogućeno da se na zapisnik izjasni u vezi činjenica i okolnosti sticanja državljanstva druge države - istakao je Popović.

Prema njegovim riječima, dalje radnje u postupku sprovodiće se u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu i Zakonom o upravnom postupku. Da je Spajić imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, ali i

dvojno državljanstvo, Pobjeda je objavila još aprila 2021. godine. Naše pisanje potvrdio je dopis Republičke izborne komisije Srbije, na zahtjev Državne izborne komisije Crne Gore, u kojem se navodi da je Spajić 10. februara ove godine imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, opština Zvezdara, Ulica Topalovićeva broj 4. Prema podacima Pobjede, kako smo ranije objavili, Spajić je rješenjem MUP-a Srbije, Beograd, broj 204-1-27301/08 od 27.

11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije 25. januara 2009. godine. Pitanje dvojnog državljanstva Spajića aktuelizovano je kada

je bivši ministar finansija i lider „Evrope sad“ najavio da će se kandidovati za predsjedničke izbore koji se održavaju 19. marta. Tada je DIK uputio kolegama u Srbiji zahtjev da im dostave podatke o Spajićevom prebivalištu u toj zemlji.

DIK je 18. februara odbio da potvrdi kandidaturu Spajića, uz obrazloženje da je dostavio kontradiktorne isprave. Ukazali su da je on pokrenuo postupak za prestanak državljanstva Republike Srbije, kao i da je crnogorski MUP, po sili zakona, ukazao „na potrebu da se ova pitanja razriješe pred nadležnim državnim organima, u skladu sa zakonskim odredbama, te da su takve pravne pri-

rode da se ne mogu razriješiti u roku od 48 časova“. Popović je ranije pojasnio da, ukoliko se ispostavi da Spajić ima dvojno državljanstvo, dalje postupanje MUP-a zavisiće od toga kako ga je stekao.

- Ukoliko to bude poslije 3. juna 2006. godine, tada će se lice pozvati da da izjavu o tome koje državljanstvo želi da zadrži. Imaće mogućnost da izaberenaveo je on tada. Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da je MUP nadležan da kroz postupak utvrdi kad je i na koji način punoljetnom građaninu donijeto rješenje o prijemu u državljanstvo. Crnogorsko državljanstvo gubi se po sili zakona ako je, između ostalog, lice dobrovoljno steklo državljanstvo druge države, te ako se utvrdi da je rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica. Punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, ako je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države, osim u slučaju predviđenom članom 18 stav 2 ovog zakona, piše u članu 24 Zakona o državljanstvu. Pomenuti izuzeci odnose se na sticanje crnogorskog državljanstva koje se može steći na osnovu međunarodnih ugovora i sporazuma koje je zaključila Crna Gora. K. K./T. K.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori o ponašanju odlazećeg premijera na konferenciji za novinare sa albanskim premijerom

Radulović: Abazović

igračka u rukama

Vučića i Rame

PODGORICA - Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović smatra da je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović igračka u rukama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame. To se, kako smatra, pokazalo i tokom nedavnog boravka Rame u Podgorici.

Radulović je, gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“, komentarišući dio onoga što je rečeno na konferenciji crnogorskog premijera Dritana Abazovića i premijera Albanije Edija Rame u Podgorici, rekao da smo došli u vrlo neprijatnu situaciju.

– To je da smo svjedoci da je naš premijer Abazović postao definitivno igračka u rukama dvojice uticajnih lidera Vučića i Rame. Gospodin Rama se tako ponašao i tako govorio kao da je došao u određenu lokalnu samoupravu u Albaniji – smatra Radulović. Bilo je vrlo neprijatno, kako je rekao, slušati način na koji se on obraćao na jednom zvaničnom diplomatskom događaju, a neprijatno je bilo gledati i slušati i odgovore našeg premijera, koji na to nije reagovao na dobar način.

Da je Spajić imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, ali i dvojno državljanstvo, Pobjeda je objavila još aprila 2021. godine

– Osim što je gospodin Rama imputirao događaj koji će se navodno desiti -samit „Otvorenog Balkana“ u junu u Crnoj Gori, dok je Abazović pojasnio da je planirano organizovanje neformalnog sastanka „Otvorenog Balkana“ - pa se u odgovoru Abazovića ispostavilo da se on možda neće desit. Ipak, opet je išao na ,,vodenicu“ gospodina Rame, išao ,,uz dlaku“ govoreći o „Otvorenom Balkanu“, projektu koji nije podržan ni u njegovoj Vladi i zbog kojeg je potpredsjednica Vlade dala ostavku, gdje je svaka analiza pokazala da je projekat OB nešto što Crnoj Gori donosi štetu. A on i dalje, zbog samo njemu znanih privatnih interesa, po-

država taj projekat – kaže Radulović. Komentarišući djelovanje specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara u regionu, kazao je da ono nije dalo rezultate kavim smo se nadali nakon promjene administracije u Vašingtonu. – Potpuno suprotno, mislim da je došlo do određenih elemenata narušavanja stabilnosti i u BiH i u Crnoj Gori. Ostaje da se vidi da li će strategija koju je gospodin Eskobar izabrao, strategija tijesne saradnje i oslanjanja na Beograd i Vučića zaista rezultirati sklapanjem dogovora Kosova i Srbije i da li će ta vrsta dogovora eventualno biti kompenzirana nekim drugim aktivnostima i u Crnoj Gori i u BiH koji bi mogli postati izvor novih nestabilnosti – kaže Radulović dodajući da se nada da do toga neće doći.

On smatra da sada polako sazrijevaju različita viđenja razvoja odnosa na Balkanu i u pojedinačnim zemljama, te da „praksa viđenje koju je gurao Eskobar prethodnih godina nije više jedina“.

– Mislim da se sve češće čuju glasovi i razmišljanja drugačijeg usmjeravanja politike zvaničnog Vašingtona na Balkanu, kako kod analitičara tako i od vrlo visokih krugova i u Senatu i Kongresu – navodi on. R. P.

Ukoliko Andrija Mandić ne prođe u drugi krug predsjedničkih izbora, podršku SNP-a dobiće bilo koji kandidat iza koga ne stoji DPS

Joković: Nakon 19. marta slijede promjene i demokratizacija države

PODGORICA – Socijalistička narodna partija će na predstojećim predsjedničkim izborima podržati lidera Demokratskog fronta Andriju Mandića, a u slučaju da on ne prođe u drugi krug, podršku te stranke dobiće bilo koji drugi kandidat koga nije predložila Demokratska partija socijalista.

To je na jučerašnjoj redovnoj konferenciji za medije kazao

lider SNP-a i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković, koji je, takođe, poručio kako nakon izbora 19. marta slijede promjene i demokratizacija države.

– Dugogodišnja vladavina

DPS-a sići će sa političke scene i za Crnu Goru će nastupiti neko bolje vrijeme – naveo je Joković.

Istakao je i da žali što pobjednici izbora 30. avgusta 2020. godine nijesu postigli dogo-

vor o zajedničkom predsjedničkom kandidatu. Naveo je i da je odluku da podršku te partije dobije Mandić donio Glavni odbor SNP-a. Istakao je i kako je lider „Evrope sad“ Milojko Spajić sam sebe isključio iz predsjedničke trke.

– Neki su sami sebe isključili, jer se dešavalo ono što ne bi trebalo da se dešava u Crnoj Gori. Glavni odbor SNP-a je ogromnom većinim glasova odlučio da našu podršku do-

bije Andrija Mandić. Mi smo uvjereni da on sa našom podrškom prolazi u drugi krug i da će biti pobjednik ovih izbora – naveo je Joković.

Joković je, takođe, uvjeren i da će nakon predstojećih izbora doći do pada rejtinga lidera DPS-a i aktuelnog šefa države Mila Đukanovića, dok će podrška Mandiću značajno porasti. – Učinićemo sve da Andrija Mandić pobijedi na ovim iz-

borima i da nakon toga dođe do formiranja 44. vlade, kako bi oni koji su pobijedili 2020. godine organizovali naredne parlamentarne izbore – rekao je Joković.

Kada je riječ o kandidatu „Evrope sad“ Jakovu Milatoviću i njegovom eventualnom prolasku u drugi krug predsjedničkih izbora, Joković kaže da će SNP „iako nevoljno, podržati bilo koga samo da se ne glasa kandidat DPS-a“ Đ.Ć.

Lider Pokreta „Evropa sad“ dao izjavu u Ministarstvu unutrašnjih poslova u postupku o dvojnom državljanstvu

i. mandić

Milojko Spajić

Momčilo Radulović

Vladimir Joković

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a započeo predsjedničku kampanju u Petnjici

Đukanović: Nikad nijesam ušao u političku bitku da nijesam bio siguran da mogu pobijediti

PODGORICA - Predsjednik Demokratske partije socijalista i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović juče je iz Petnjice započeo kampanju za predstojeće predsjedničke izbore koji će biti održani 19. marta.

– Ovu kampanju počinjemo iz Petnjice, i to ne slučajno. Na ovim izborima se brani pravo Crne Gore da bude građanska država, da bude multietničko društvo i da bude društvo koje počiva na evropskom sistemu vrijednosti. Te vrijednosti su vrlo utemeljene u ovome kraju. Ne zaboravljam da smo tokom teških iskušenja krajem prošlog i početkom ovog vijeka upravo u ovom kraju imali nesebičnu podršku našoj politici multietničkog sklada i podršku za izgradnju Crne Gore kao građanske države – započeo je svoje izlaganje predsjednik Đukanović u punoj sali Centra za kulturu Petnjice.

GRAĐANSKA DRŽAVA

Đukanović je istakao da je ponosan na činjenicu da je DPS građanska partija i poručio da je ubijeđen da Crna Gora može trajati samo kao građanska država. – Ukoliko bismo zalutali na nacionalni kolosijek, to bi bio naš kraj, jer bismo bili progutani od velikodržavnih nacionalizama iz regiona koji čekaju svoju priliku, kazao je Đukanović. .

Lider i predsjednički kandidat najjače crnogorske partije rekao je da je jedan broj ljudi iz ovog kraja najčešće iz egzistencijalnih razloga morao da traži bolje mjesto za život. Crna Gora, kako je istakao, ima razloga da bude ponosna na njih jer su ostali čvrsto vezani za svoje korijene sa idejom da

Lider Demokratske partije socijalista je istakao da je ponosan na činjenicu da je DPS građanska partija i poručio da je ubijeđen da Crna Gora može trajati samo kao građanska država

Sa tribine u Beranama: Moramo prekinuti agoniju na ovim izborima i reći - dosta je bilo

– Svaki elementarno misleći čovjek za ono što se u Crnoj Gori desilo u ove dvije i po godine može reći samo jednu rečenicu: bilo i ne ponovilo se – poručio je Milo Đukanović u punoj sali Centra za kulturu u Beranama na tribini Demokratske partije socijalista.

Crna Gora je, kako je rekao, bila država vrlo uzorne funkcionalnosti.

se prvom prilikom vrate svom domu i primijene svoje iskustvo i doprinesu boljem i bržem razvoju svog grada i svoje države.

– To su ljudi koji su na odgovoran način uključeni u život u tom društvu i koji se ponašaju kao odgovorni građani tih država, koji su pravi reprezenti Crne Gore i njenih vrijednosti, i koji su kad god je bilo važno Crnoj Gori bili sa nama da podijele tegobu tog izbora. Tako je bilo na referendumu i na mnogim izborima, i nemam sumnje da će tako biti i na ovim izborima –kazao je Đukanović. Podsjetio je na dvadeset petogodišnje rezultate politike koju je provodila partija na čijem je čelu i kazao da imaju razloga za ponos jer su uspjeli da sačuvaju mir, uspostave

U susret predsjedničkim izborima

PODGORICA – Socijaldemokratska partija i Pokret „Evropa sad“ predstavili su juče slogane za predsjedničke kampanje kandidatkinje Draginje Vuksanović-Stanković i kandidata Jakova Milatovića.

Vuksanović-Stanković vodiće kampanju pod sloganom: „Draginja srcem“, dok će Milatovićev slogan biti „Jer možemo preporoditi Crnu Goru“. Milatović je juče u intervjuu za portal RTCG kazao da će

ekonomsku samoodrživost i pokazali da Crna Gora može da živi od svog rada, zaštitili Crnu Goru od bombardovanja, uveli euro kao sredstvo plaćanja, sa investitorima realizovali krupne projekte kao što je auto-put, podmorski kabl, Porto Novi, Porto Montenegro. Dodao je da je i razlog za ponos.

PREKINUTI AGONIJU

– Znali smo zašto smo obnavljali nezavisnost. To smo uradili da bi sudbina naše države bila u našim rukama i da bi naša država bila dio Evrope, što je i postala. Postali smo članica NATO, a danas smo u predvorju EU – rekao je Đukanović.On se osvrnuo na situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi.

– Danas je sve dovedeno u pi-

tanje. Institucije su paralizovane zahvaljujući neodgovornim vladama nakon 30. avgusta. Danas je Crna Gora prezadužena država potpuno razorenog sistema zdravstvenog osiguranja. Ljudi bolesni od malignih bolesti danas sami moraju kupovati ljekove. Imamo državu u kojoj je ozbiljno ugrožen kvalitet obrazovanja. Umjesto da upijaju nova znanja, naša djeca danas su izložena presingu vjerskih fanatika bilo da su u pitanju direktori škola, ili profesori koji ih upućuju u fanatičnu zatucanost i posvećenost vjeri, karikaturalno iskazanu u zadnje dvije i po godine. Mi danas prolazimo takvu agoniju i zato je posljednji trenutak da kažemo - dosta je bilo – poručio je predsjednik DPS. Prva prilika, kako je rekao, da

– Danas imamo vladu koja je duže u tehničkom mandatu nego što je bila u punom političkom. Posljedica takve političke nelegitimnosti vlade je i okolnost da se generiše nesposobnost parlamentarne većine da rješava otvorene probleme u ukupnom sistemu vlasti. Vi danas u sudskoj vlasti imate višegodišnja v.d. rješenja od predsjednika Vrhovnog suda, VDT, Sudskog i Tužilačkog savjeta. To su tragični učinci parlamentarne većine. Na ekonomskom planu dogodile su se ozbiljne štete. Nije jednostavno animirati dobre investitore da dođu u malu zemlju, a većina njih nas je sada napustila. Izgubljene su stotine i hiljade radnih mjesta. Javne finansije su do te mjere ugrožene zbog visine duga u odnosu na bruto društveni proizvod da je to uticalo na obaranje kreditnog rejtinga i svaki kredit je danas neuporedivo skuplji –rekao je Đukanović.

Poručio je da predstojeći predsjednički izbori imaju izuzetan značaj jer „moramo prekinuti agoniju na ovim izborima i reći - dosta je bilo“.

se prekine agonija su predsjednički izbori.

– Prilika da ljudi odluče kome će dati povjerenje. Ne predstavljam se samo lijepim željama. U mom slučaju, važno je da se zapitamo šta sam do sad učinio za dobro Crne Gore. Vjerujem da imam čime da se predstavim ukupnoj crnogorskoj javnosti. Za razliku od mojih protivkandidata koji su najčešće bili na suprotnoj strani u borbi za ta ostvarenja – podvukao je Đukanović.

Poručio je da, kao što nije ni-

kad svoje poslove ostavljao nezavršenim, neće ostaviti ni ovaj.

– Ubijeđen sam da Crna Gora može da postane članica EU u sljedećem mandatu predsjednika Crne Gore. Ubijeđen sam da smo onim što smo do sad radili na tom putu daleko odmakli od svih drugih kandidata za članstvo – ocijenio je Đukanović. Istakao je da nikad ni u jednu političku bitku nije ušao, a da nije bio siguran da može do pobjede. Z. D.

SDP i Pokret „Evropa sad“ predstavili slogane za kampanje

biti predsjednik svih građana, ali i da će nastaviti da se bavi ekonomskom diplomatijom, što je radio kao ministar. – Smatram da imam dovoljno kredibiliteta, autoriteta, znanja i moralnih vrijednosti da u narednom periodu budem

predsjednik ujedinitelj, a ne predsjednik razjedinitelj –istakao je Milatović.

Smatra i da je nesporno da će ući u drugi krug izbora, a na pitanje koga bi podržao u slučaju da se to ipak ne desi, kazao je da će „glasati za se-

be i za sve građane koji žele da ideja o boljoj i pravednijoj Crnoj Gori nastavi da živi kroz mene i kroz Pokret „Evropa sad“. Predsjednički izbori održaće se 19. marta. Državna izborna komisija potvrdi -

la je kandidature Vuksanović-Stanković i Milatovića, kao i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića , lidera Demokrata Alekse Bečića, predsjednika Nove srpske demokratije Andrije Mandića i lidera Ujedinjene Crne Gore

Gorana Danilovića. Prijedlog kandidature influensera Jovana Radulovića vraćen je na doradu, jer mu fali preko dvije hiljade potpisa podrške. Rok da dostavi nedostajuće potpise ističe danas. Ž.

Milo Đukanović juče u Petnjici

Počeo postupak po tužbi Džek pota protiv države

Traže naknadu zbog kršenja ugovora

PODGORICA – Juče je pred Privrednim sudom započelo ročište po tužbi kompanije Džek pot protiv države, odnosno Sektora za igre na sreću Uprave prihoda i carina, kojom traže naknadu štete zbog nepoštovanja ugovora o koncesiji.

Kako su iz ove kompanije neposredno pred početak ročišta predali podnesak, kako je kazao njihov advokat Stefan Žižić, sa preinačenjem tužbenog zahtjeva, sutkinja Radmila Perović je odložila pripremno ročište za naredni mjesec. Zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Marija Božović je navela da svakako ne namjerava da se upušta u raspravu dok sud ne odluči o njihovom prigovoru stvarne i apsolutne nadležnosti, nakon čega će dostaviti i pisane dokaze u ovoj tužbi. Kako saznajemo, spor se odnosi na produžetak koncesije za dane kada kazina ove kompanije nijesu radila zbog ograničenja nametnutih mjerama za borbu

protiv korona virusa.

Iz Džek pota nijesu željeli da daju detaljnije informacije o ovom postupku, pozivajući se na zabranu javnog komentarisanja sudskih postupaka, posebno kada je protivnik država, koja se tretira kao jača strana. Tužbu su, kako su naveli, predali prije godinu, a tek je juče započelo pripremno ročište.

- Predmet tužbenog zahtjeva je naknada štete zbog nepoštovanja ugovora o koncesiji za prenešena prava i jednostra-

Nova crna lista Centralne banke U

Privrednici i analitičari upozoravaju na posljedice usvajanja zakona o solidarnom doprinosu

PODGORICA – Porez na ekstraprofit, kojim je Vlada smislila da plaća javno zdravstvo i zakrpi budžetske rupe nastale kao posljedica populističke politike, trebalo bi da plaćaju 294 kompanije. To je čak 94 kompanije više nego što bi terbalo da oporezuje dodatno susjedna, pet puta veća Hrvatska, ako zakon uopšte prođe kod njih. Iako je njihova namjera da oporezuju firme čiji je godišnji promet veći od 40 miliona eura, odnosno osam puta veći nego što planira naš ministar finansija Aleksandar Damjanović

Vlada hoće 294 firme otme trećinu prihoda

nog kršenja ugovornih odredbi od strane javnopravnih organa kao predstavnika države, koji je zastupaju u ovom pravnom poslu definisanom ugovorom o koncesiji, gdje su ugovorne strane, osim što je zakonom utvrđena nadležnost Privrednog suda, saglasnošću volja i Ugovorom o koncesiji utvrdile navedeno - odgovorili su iz Džek pota na zahtjev da nas upoznaju sa tužbenim zahtjevom koji su juče preinačili.

M. Lk.

blokadi 19,6 hiljada firmi

PODGORICA - Centralna banka objavila je novi spisak preduzeća u blokadi na kojem je 43 firme više nego na prethodnom.

Na novom spisku je 19,68 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,45 hiljada je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika. r e.

Protest dijela radnika Telekoma ispred Vlade

Pozivaju premijera da reaguje

PODGORICA – Sindikat

Crnogorskog Telekoma sa novog protesta dijela zaposlenih ispred zgrade Vlade juče je poručio da je bizarno što njihov štrajk traje 106 dana u kompaniji kakva je CT. Pitali su zbog čega ne reaguju ni uprava Dojče

telekoma, ni Ambasada Njemačke niti premijer, kog su pozvali da se konačno oglasi.

- Neka odgovori zašto nije jednako revnosan i po pitanju štrajka u Telekomu, kao što je u postupanju prema drugim, takođe privatnim firmama, ka-

da procijeni ili utvrdi da krše zakon - poručio je predsjednik sindikata Željko Burić i pozvao Abazovića da ih, kao premijer svih građana, ne dijeli i procjenjuje po bilo kom osnovu i da pokaže da u Crnoj Gori zakon mora biti isti za sve. r e.

Reakcije na izmjene Zakona o akcizama

Udar na privredU Naše 294 targetirane firme bi trebalo da, ako zakon prođe kod nas, budu oporezovane punih 33 odsto, izračunala je poreska savjetnica Milena Golubović. Znači, trebalo bi da državi uplate trećinu svojih prihoda. E toga nema nigdje u demokratskom dijelu svijeta. Nije ga bilo ni u jednoumlju, jer je porez na promet u SFRJ bio 28 odsto. Nacrtom zakona o solidarnom doprinosu predviđeno je da se kompanije koje su ostvarile godišnji prihod veći od pet miliona eura obavezuju da plate ekstraprofit. Poslovne asocijacije i ekonomski analitičari upozorili su da bi usvajanje takvog zakonskog rješenja izazvalo nesagledive štetne posljedice po privredu, te da bi moglo dovesti do iseljavanja najuspješnijih kompanija. Vlada, odnosno Ministarstvo finansija je objasnilo da predlažu tu mjeru kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, a zahvaljujući vladinim mjerama u vidu podsticaja, sada pokazale solidarnost i pomogle da se teret krize ravnomjerno rasporedi. I u ovom obrazloženju ima

Godinama se razvija tendencija antipreduzetništva, zato što je isplativije otići na državni, nego na privatni posao, čime se uvećava administracija i destimuliše privatna inicijativa, što je bolna tačka Crne Gore, ocjenjuje Raičković, dok Mulešković upozorava da će uspješne firme napustiti Crnu Goru

niz rupa, jer se vladine mjere podrške uglavnom nijesu odnosile na ove 294 kompanije.

Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 20. marta, a ,,solidarni doprinos“ (porez na ekstraprofit), je definisan kao krizna mjera za ovu i narednu godinu.

Ekonomski analitičar Mirza

Mulešković smatra da ovakve mjere ne mogu biti opravdane, jer se njima kažnjavaju uspješni.

– Donošenje ovakvih odluka

Danas razgovor sa Damjanovićem

Asocijacija menadžera juče je tražila hitan sastanak sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, povodom seta izmjena poreskih zakona, koje je Skupština usvojila u utorak. Kako je Pobjedi kazao Budimir Raičković, sastanak će biti održan danas. – Moram da pozdravim brzu reakciju Ministarstva koje nas je ispoštovalo i uvažilo – rekao je Raičković. U AMM su uvjereni da se bez konsultacija, partnerstva i uvažavanja potreba nosilaca ekonomskih aktivnosti ne može obezbijediti kvalitetan, stabilan, predvidiv i atraktivan poslovni ambijent.

Populizam na inflaciji od 18 odsto

PODGORICA - Usvajanjem izmjena

Zakona o akcizama, na osnovu kojih se dodatno direktno ,,gura“ ruka u džepove građana, skupštinska većina je pokazala koliko je istinski zainteresovana za poboljšanje

životnog standarda, rekao je Petar Odžić (SDP) i ocijenio da je na djelu

populizam.

Podsjetio je da su poskupljenje jednoglasno podržali Ura, Demokrate i DF. – Ako se hvalimo izuzetnim rezultatima u naplati javnih prihoda, zašto je nužno dodavati namete u vremenu kada je prosječna stopa inflacije veća od 15 odsto, dok su neki prehrambeni pro-

izvodi poskupili i preko 80 odsto – pitao je Odžić. Milojko Spajić (,,Evropa sad“) je ocijeniio da ista parlamentarna većina koja je odbila njihove prijedloge zakona u vrijeme kad je inflacija bila tri odsto, sada usvaja iste, ali pri inflaciji od 18 procenata. r. e.

u teškim vremenima za privredu može imati višestruke i dugoročne posljedice, kao što je, na primjer, moguća odluka uspješnih firmi da napuste Crnu Goru – kazao je Mulešković Pobjedi. Prema njegovim riječima, kao i u slučaju povećanja ostalih poreza i akciza, ovo je za administraciju najlakši način da nadoknadi manjak u budžetu, ne vodeći računa o posljedicama. – Umjesto da se obračuna sa neformalnom ekonomijom odlučuju se za dodatno opterećenje privrede, a stalnom promjenom poslovnog ambijenta stvara se slika nestabilnosti što za rezultat može imati samo slabljenje realnog sektora i sve manji priliv investicija – upozorio je Mulešković.

anTipredUZeTniŠT vO Predsjednik Asocijacije menadžera (AMM) Budimir Raičković kaže da su ovaj nacrt vidjeli prekjuče i da tek treba da ga analiziraju. Ipak je upozorio da je godinama država najveći poslodavac, da se ne-

Nova ponuda M-tela za nove korisnike m:SAT

PODGORICA – M-tel od juče ima specijalnu ponudu za nove korisnike

m:SAT televizijskih paketa koji u promotivnom periodu do 31. marta zaklju-

če ugovor na 24 mjeseca. – Ponuda podrazumijeva promotivnu mjesečnu pretplatu od euro u prvih šest mjeseci ugovorne obaveze, a po isteku šestog

Aleksandar Damjanović Mirza Mulešković

D. MIJATOVIĆ

Trajekt iz Hrvatske na putu ka Crnoj Gori

Računica da od otme prihoda

prekidno povećavaju troškovi administracije koja ne pruža kvalitetan servis građanima i privredi.

– Privreda non-stop finansira troškove javne uprave i godinama se razvija tendencija antipreduzetništva, zato što je isplativije otići na državni posao – poručio je Raičković i dodao da je činjenica da je sada bolje i isplativije biti zaposlen u državnoj upravi nego na privatnom poslu.

– Godinama se uvećava zapošljavanje u javnoj upravi, destimuliše se preduzetništvo i zapošljavnje u privatnom sektoru i privatna inicijativa. To je bolna tačka Crne Gore – upozorio je Raičković i dodao da Crna Gora polako prelazi iz proporcionalnog u progresivni poreski sistem ,,a za male države poreska atraktivnost je značajna“. Upozorenjima se pridružilo i Crnogorsko udruženje poslodavaca, koje je ocijenilo da će ova mjera izvjesno imati nesagledive štetne posljedice po privredu, a time i po čitavo društvo. Pogotovo ako se ima u vidu stanje crnogorske privrede i izuzetno složene i nimalo optimistične prilike u svijetu.

Oni smatraju da je začuđujuće donošenje ove ozbiljne mjere u ovako složenim prilikama.

– CUP će na vanrednoj sjednici Upravnog odbora pažljivo razmatrati sadržaj nacrta zakona, detaljno analizirati njegove odredbe i potom sa stavovima izaći u javnost – poručili su.

m:SAT televizijskih paketa

pola godine

mjeseca korisnici će dobiti promotivni popust od 30 odsto na standardnu pretplatu za odabrani paket koji će se primjenjivati od 7. do 24. mjeseca ugovorne oba-

Aktuelne stope na dobit su trenutno devet odsto na 100 hiljada eura; od 100.000,01 do 1.500.000 porez je 9.000 plus 12 na iznos preko 100.000 eura, a na iznos veći od 1,5 miliona eura porez je 177.000 plus 15 odsto na iznos preko 1.500.000,01 eura, navodi Milena Golubović Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu dividende i udjela u dobiti rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima, koji iznosi 15 odsto od bruto prihoda. Solidarni doprinos bi trebalo da se plaća na utvrđenu osnovicu koju čini pozitivna razlika između oporezive dobiti u godini koja prethodi godini iz člana 1 stav 3 ovog zakona i prosječne oporezive dobiti referentnih poreskih perioda uvećane za 20 odsto, pa je stopa solidarnog doprinosa proporcionalna i iznosi 33 odsto.

– Ukoliko se ovo primijeni u praksi, onda bi obveznik koji je imao prosječnu oporezivu dobit od 2018. do 2021. godine od 200.000 eura, a za 2022. godinu 300.000 eura, trebalo da u ovoj godini plati 52.800 eura poreza – navodi Golubović i pita kako će se utvrditi stopa solidarnog doprinosa ako je obveznik 2022. završio u minusu, ili ako je imao oporezivu dobit manju od osnovice prosječnih dobiti iz prethodne četiri godine uvećanih za 20 odsto.

Ministarstvo se pozvalo i na uporednu praksu iz zemalja EU koje su takođe uvele taj porez (mandatory temporary solidarity contribution) definisan uredbom EU.

U septembru prošle godine

pet evropskih zemalja (Francuska, Njemačka, Španija, Italija i Holandija) potvrdilo je namjeru da ove godine uvede minimalni porez od 15 odsto na dobit multinacionalnih kompanija, dok Mađarska blokira usvajanje takvog propisa. S.P. – J.R.

veze – kaže se u saopštenju. Uz to korisnici imaju mogućnost dobijanja gratis drugog TV priključka i to za prvih 12 mjeseci ugovorne obaveze, nakon čega ide standardna pretplata definisana važećim cjenovnikom, kao i pola godine otključane sve TV kanale (osim HBO paketa i Zadruge. R.E.

PODGORICA – Iako je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović najavio da će trajekt „Prizna“, koji je Morsko dobro kupilo u Hrvatskoj, stići do juče, on još nije uplovio u Crnu Goru, a prema informacijama sa pomorskih sajtova to bi moglo da se desi danas ili sjutra.

U OČEKIVANJU

Predsjednik Odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović potvrdio je juče da trajekt još nije stigao jer je ,,more nepredvidivo“, a ,,procedura zahtjevna“. Nije mogao da precizira kada će trajekt stići u Boku, dodajući da će o tome javnost odmah biti obaviještena.

Prema podacima sa sajta www.marinetrafic.com na kojem je moguće pratiti plovila u realnom vremenu, stoji da je trajekt prekjuče doplovio iz Biograda do Hvara, odakle je juče krenuo ka Korčuli i oko 14 časova pristao u brodogradilište Leda u trajektnoj luci Dominče. Portal Analitika piše da je udaljenost od Korčule do Boke oko 70 nautičkih milja što ovaj trajekt, koji plovi prosječnom brzinom od pet čvorova, može da savlada za jedan dan bez zadržavanja. Ovaj trajekt sagrađen je 1970. godine u Švedskoj, a hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991. godine, ali ga je zbog zastarjelosti prodala agenciji ABM Turs iz Neviđana na Pašmanu. Prema podacima sa interneta, brod je dug 54 metra, širok 13,7 metara sa kapacitetom 300 osoba i 60 vozila.

Suvlasnik i direktor Pomorskog saobraćaja dovodi u pitanje prilagođenost ovog broda za plovidbu.

– Riječ je o brodu koji je jedna ozbiljna kompanija izbacila iz redovne upotrebe zbog zastarjelosti i nesigurnosti,

„Priznu“ očekuju najkasnije danas

Upitan kad će stići trajekt, Blažo Rađenović je kazao da je ,,more nepredvidivo“, a ,,procedura zahtjevna“

koji je stariji od naših najstarijih brodova, koje smo planirali da mijenjamo kada dobijemo koncesiju. Taj trajekt nije prilagođen standardima normalnog funkcionisanja plovidbe, a na obali ne može da se drži bez bočnih pilona koje mi nemamo – tvrdi Ban i dodaje da ovih dana pregovaraju komercijalni aranžman na Korčuli u Hrvatskoj. – Tako će se desiti da dva nova crnogorska trajekta rade u Hrvatskoj, a njihove dvije rage rade kod nas i dočekuju naše turiste – kazao je Ban Pobjedi.

MN: Rasprava u Skupštini Danas bi u Skupštini Crne Gore trebalo da bude održan tematski sastanak u vezi

pomorskog saobraćaja, koji je zakazala predsjednica skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Tamara Vujović. Kako nije riječ o sjednici odbora, već tematskom radnom sastanku, on nije otvoren za javnost, pa će izdati saopštenje.

Vlada je prošlog četvrtka dala saglasnost Morskom dobru da kupi ili iznajmi najviše šest trajekata za liniju Kamenari – Lepetane, nakon što je iz ovog preduzeća tražena saglasnost za sprovođenje hitnog postupka javne nabavke. U informaciji je navedeno da će sredstva obezbijediti iz budžetskih sredstava ili kreditnog zaduženja.

Reagovanje Regionalnog vodovoda na tekst „Pred sudom zajedno srušili već povučenu odluku o otkazu“

Tvrde da su čitaoci stekli pogrešnu sliku zbog insinuacija

PODGORICA – Regionalni vodovod Crnogorsko primorje (RVCP) je u reagovanju na Pobjedin tekst od 28. februara pod naslovom „Pred sudom zajedno srušili već povučenu odluku o otkazu“ u kojoj je ukazano da je sud presudio u korist zaposlene Nikice Purlije, jer je RVCP priznao tužbeni zahtjev, iako je već povukao rješenje o otkazu koje je dao smijenjeni direktor Josip Đurašković. Naveli su da su zbog nedovoljnog poznavanja činjenica date insinuacije, zbog kojih čitalac stiče pogrešnu sliku.

- Osnovni sud na Cetinju je potvrdio da je otkaz koji je bivši izvršni direktor Đurašković dao Nikici Purliji nezakonit.

Shodno navedenim činjenicama, bilo kakvo reagovanje u cilju odbrane nezakonite odluke bivšeg direktora je bespredmetno – navode iz RVCP.

Potvrdili su da je odbor direktora suspendovao raniju odluku o otkazu, jer nije donijeta u skladu sa zakonima, niti je postojao pravni osnov za nju, a Đurašković se pozivao na članove zakona koji regulišu porodiljsko odstustvo. To, tvrde, govori o neozbiljnosti i lošoj namjeri Đuraškovića.

-Dolazimo do zaključka da je želio da ukloni sve koji su mu smetali da se u RVCP osjeća kao u svom ,,pašaluku“ koji je ,,naslijedio“. Imenovani nije bio svjestan odgovornosti funkcije koju obavlja, jer je očito smatrao da samo ima prava, ali

Pregovaramo komercijalni aranžman u Korčuli, tako će se desiti da dva nova crnogorska trajekta rade u Hrvatskoj, a njihove dvije rage kod nas, ocijenio Dejan Ban

Prethodno je ovo preduzeće Pomorskom saobraćaju dostavilo obavještenje o raskidu ugovora, nakon čega je od 17. februara od ponoći vezano šest trajekata u brodogradilištu Adriatic 42 u Bijeloj. Od 18. februara trajekt „Vasilije“, vlasništvo kompanije Briv construction, saobraća na ovoj liniji od šest do 22 časa. M. Lk.

ne i obaveze. Upravo zbog takvog neodgovornog i nezakonskog poslovanja, isti je smijenjen sa mjesta funkcije izvršnog direktora – kažu iz RVCP. Navode da je to što su Purliju vratili na posao, jer je nezakonito otpuštena, podstaklo Đuraškovića da podnese krivičnu prijavu protiv odbora direkora, njegovog predsjednika i novog direktora, jer je smatrao da nijesu smjeli mijenjati njegove odluke bez obzira što su nezakonite.

- Kako je pomenuta Nikica Purlija podnijela tužbu protiv RVCP, to je bilo u interesu RVCP da se u sudskom postupku utvrdi zakonitost, odnosno nezakonitost kako odluke Josipa Đuraškovića o suspenziji, tako i odluka Odbora direktora i izvršnog direktora o njenom vraćanju na posao - navode iz RVCP dodajući da nijesu imali pravnog interesa da se žale jer su u cjelosti bili saglasni sa tužbom.

Navode da će u posebnom postupku naplatiti sve troškove koji su izašli iz tog spora, „od onog zbog čijeg nezakonitog postupanja su nastali“. Odgovor novinarke u sjutrašnjem broju. M. Lk.

Trajekt ,,Prizna“

Budimir Raičković

Postupak po tužbi Plava hydro power zbog aktiviranja garancije protiv države i NLB

Traže nazad 250 hiljada eura

PODGORICA – Sudija Privrednog suda Filip Vujošević naložio je da se sprovede finansijsko vještačenje u sporu koji je protiv države i NLB pokrenula kompanija Plava hydro power (PHP) u suvlasništvu kosovskog biznismena Florina Krasnićija, zbog aktivirane garancije od 250 hiljada eura.

To je tražio zastupnik ove kompanije kako bi se obračunala zatezna kamata i naknada za održavanje garancije od 15. marta 2020. godine zaključno sa 9. junom prošle godine kada je ovaj iznos naplaćen sa njihovog računa. O njihovom zahtjevu da se u ovom postupku sasluša i Krasnići, sudija će, kako je najavio, odlučiti nakon vještačenja.

Tužbu su pokrenuli prije više od godinu i po, tražeći privremenu mjeru kojom bi se spriječila aktivacija garancije, što je odbijeno. Tada je traženo da se utvrdi da garancija data u korist Ministarstva ekonomije nije na pravnoj snazi, te da se NLB banka obaveže da je vrati. Država je tvrdila da zbog nepoštovanja ugovora o koncesiji za mHE na Đuričkoj rijeci imaju pravo da je u cjelosti naplate. Banka je tada u odgovoru navela da ne postoje uslovi da država podnese zahtjev za realizaciju garancije, pa time

Florijan Krasnići ni ugroženost ove kompanije, kao ni njihov pravni interes da uopšte podnesu takvu tužbu. Kako je u međuvremenu garancija aktivirana i država preko NLB-a naplatila 250 hiljada eura, PHP je preinačila tužbeni zahtjev tražeći da joj se ovaj novac vrati, jer je, kako tvrde, stečen bez osnova, a da ih banka obešteti. Tvrde da je država nesavjesna jer je naplatila ovaj iznos znajući da garancija nakon marta 2020. godine nije proizvodila pravno dejstvo, a da je NLB od tada nezakonito držala novac na računu iako su istekli i rok važenja garancije i ugovori o garanciji i zalozi depozita zaključeni 2018. godine. Osim toga, ovakva naplata je, kako navode u podnesku, nezakonita i jer je Vlada u oktobru 2019. zadužila Ministarstvo ekonomije da inicira sporazumni raskid bez njihove krivice,

Upravni sud oborio rješenje Opštine Bar

a krajem 2020. godine ova kompanija je obavijestila državu da ona raskida ugovor. Ukazuju i da je na sajtu Vlade objavljeno da je postupak raskida koncesija pokrenut njihovom odlukom zbog protivljenja lokalnog stanovništva, što, kako ocjenjuje, nedvosmisleno pokazuje da ugovor nije raskinut krivicom investitora. Zbog toga su, imajući u vidu da nijesu obeštećeni, raskinuli ugovor i pokrenuli postupak u kom traže višemilionsku odštetu.

Tvrde da je NLB nezakonito naplaćivala naknade za garanciju nakon marta 2020, čime im je nanijela štetu, pored toga što novcem nijesu mogli raspolagati, dodajući da je i sama banka inicijalno tvrdila da je kompanija zaštićena samim rokom na koji je ugovoreno važenje garancije, nakon čega su postupili suprotno. M. Lk.

Iduće nedjelje Odbor za ekonomiju saslušava kandidate za senatora DRI

Prijave stigle prije 15 mjeseci

Sozina

Monteput ne plaća porez za Sozinu

PODGORICA – Monteput nema obavezu da plati porez na nepokretnost za tunel Sozina, odluka je Upravnog suda koji je poništio rješenje Opštine Bar iz oktobra prošle godine kojim je odbijena žalba Monteputa protiv rješenja o porezu za tu godinu u visini od 376,1 hiljadu eura. – Navedenim rješenjem je Monteputu utvrđen porez na nepokretnost za 2019. godinu i to za tunel Sozina iznos od 351.281,88 eura, objekat kontrole naplate putarine 1.573,37 eura, komandni centar sa opremom iznos od 5.322,15eura, naplatne kućice sa pratećom opremom i instalacijama 9.111,63 eura, Ts - Đurmani 4.832,26eura, Ts - Rampi 597,83 eura, Ts - 1 Pogonska centrala 1.608,60 eura i Ts - 4 Pogonska centrala 1.783,87€ - saopšteno je iz Upravnog suda. Sud navodi da je tunel dio državnog puta zbog čega nemaju obavezu da plaćaju porez na državnu imovinu, a putarinu naplaćuju kao zakonsku obavezu, odnosno ne stiječu prihod na tržištu, već isključivo pokrivaju troškove poslovanja. M. Lk.

Objavljen tender za davanje šuma na korišćenje za 2023. godinu

„Mali“ drvoprerađivači ostavljeni bez šanse da dođu do sirovine

Tender naštimovan je da bi drvoprerađivači sa dva, tri ili četiri radnika bili lako eliminisani i ostavili nas bez posla. Oglas je pripremljen za one koji imaju veći broj radnika – kazao je za Pobjedu drvoprerađivač iz Rožaja Avdija Kalač

PODGORICA – Uprava za gazdovanje šumama i lovištima objavila je „Javni poziv 1“ za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za 2023. godinu, što je izazvalo burnu reakciju dijela „malih“ drvoprerađivača.

Ponude treba predati najkasnije do 15. marta u 15 sati, a predmet javnog poziva su, kako su precizirali, šume u državnoj svojini koje se daju na korišćenje u skladu sa izvođačkim projektima u Petnjici, Šavniku, Plavu, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Andrijevici, Bijelom Polju, Plužinama, Kolašinu, Žabljaku, Beranama, Rožajama i Pljevljima. Gazdinske jedinice i odjeljenja, kao i količine i početne cijene predstavljene su u tabelama tendera, na sajtu Uprave. – Predmet prodaje u okviru ovog javnog poziva biće ukupno 235 odjeljenja, ukupne bruto drvne zapremine 319.559 metara kubnih – navodi se u saopštenju.

Objašnjavaju da se ponude „podnose za svako odjeljenje posebno i ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu za jedno odjeljenje“.

– U toku trajanja javnog poziva, u komunikaciji sa rukovodiocem područne jedinice ponuđači mogu izvršiti pregled odjeljenja za koja su zainteresovani – precizirano je u saopštenju.

Javno otvaranje ponuda planirano je za 16. mart, u devet sati, u prostorijama Uprave za gazdovanje šumama i lovištima u Pljevljima.

Drvoprerađivači Rožaja i Plava kazali su juče za Pobjedu da

PODGORICA – Osam kandidata koji su se još pretprošle godine prijavili na konkurs za mjesto petog senatora u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI), biće saslušani u utorak i srijedu pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije i budžet.

Prvog dana saslušaće bivšeg predsjednika opštine Andrijevica Veselina Bakića, Snežanu Mugošu iz Ministarstva finansija, Jadranku Delibašić iz DRI i Danijelu Papić. Drugog dana saslušaće Milana Popovića i Sinišu Čađenovića iz DRI, te Neli Ćuković i Dubravku Mihailović iz Revizorskog tijela Crne Gore. M. Lk.

je ovaj tender neprihvatljiv i da je pripremljen za povlašćene, dok će takozvani „mali“ drvoprerađivači opet ostati bez sirovine za rad.

– Naštimovan je da bi drvoprerađivači sa dva, tri ili četiri radnika bili lako eliminisani i ostavili nas bez posla. Oglas je pripremljen za one koji imaju veći broj radnika – kazao je za Pobjedu drvoprerađivač iz Rožaja Avdija Kalač Objašnjava da je prošle godine bilo dozvoljeno da firme koje konkurišu imaju „po radniku 350 kubika šume, što znači da je mogao da se prijavi i drvoprerađivač sa tri-četiri radnika i da kupi 1.000 kubika i obezbijedi sirovinu“.

– Namjerno su ove godine smanjili na 250 kubika po radniku i tako su izbacili najmanje drvoprerađivače i omogućili da se na tender mogu prijaviti samo oni koji imaju više radnika. On na 10 radnika može da uzme 2.500 kubika, a mi sa manjim brojem radnika ne možemo ni da se prijavimo, jer nema malog odjeljenja od, recimo, 700 kubika da ga uzmemo. I taj mali drvoprerađivač ostaje bez ništa – ogorčen je Kalač. Smatra da je neophodno „odvojiti ‘male’ drvoprerađivače, kako bi im država pomogla na taj način da opstanu“.

– A oni sa više radnika, eto im, koliko god mogu više da kupe neka kupuju, samo da mi ne budemo ovako zapostavljeni – ističe Kalač, uz konstataciju da će ovakvom politikom manje radionice biti ugušene. Naglašava da je od „2002. svaki novi konkurs mijenjan i štimovan za nekoga“.

Kaže da mali drvoprerađiva-

či više nemaju mogućnost da se udruženi prijave na tender. – To je nekad moglo i to je bilo dobro. Zajednički konkurišemo, pa podijelimo odjeljenje pošteno, bez privilegija – dodaje naš sagovornik.

Kategoričan je da u politici upravljanja šumama postoji umrežena šema visoke korupcije.

– Neka Uprava za šume da na uvid javnosti, na primjer, izvještaje za prošlih četiri godine – koliko je posječeno, koliko je prodato, koliko je prijava napisano... I sve će biti jasno.

Iz Vlade kažu podnešeno je 100 prijava, ali ne kažu koliko je u tih 100 prijava kubika, a to je, možda, 300 ili 1.000. I to nije problem crnogorskih šuma i drvoprerade – suštinski problem je građa. Do danas nemamo odgovor ko je od 2015. do 2017. i po čijem odobrenju izvezao iz Crne Gore na Kosovo oko 60.000 kubika. Ovo što se sad radi, ovako se nije radilo nikad. Nikakve kontrole nema – zaključuje Kalač.

Još nekoliko drvoprerađivača sa područja Plava i Rožaja rekli su Pobjedi da su ogorčeni raspisivanjem ovog tendera. – Otkuda baš sada tender. Još je snijeg, ne mogu se vidjeti odjeljenja, znači ovo je tender za odabrane u susret izborima za predsjednika države 19. marta. U šume se ne može ući, što jasno ukazuje da je sve unaprijed dogovoreno da privilegovani koncesionari ponovo dobiju magacin pod otvorenim nebom. Sramno. Gdje smo mi mikro i mali drvoprerađivači u državnoj politici upravljanja šumama – ogorčeni su oni. K. KRSMANOVIĆ

Promocija knjige „Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (1965-1991)“

Srpska crkva pokazala najveći kleronacionalistički potencijal

PODGORICA - Svim vjerskim zajednicama imanentno je da izjednačavaju vjersko i nacionalno i da na taj način utiču na crnogorsko društvo, međutim

Srpska pravoslavna crkva (SPC), kao najbrojnija, pokazuje najveći kleronacionalistički potencijal, ocijenjeno je sinoć na promociji knjige „Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (1965-1991)“, istoričara

Dragutina Papovića u Matici crrnogorskoj.

Istaknuti crnogorski intelektualac, novinar i publicista

Marko Špadijer podsjetio je da je dvadesetak godina nakon

Drugog svjetskog rata Crna

Gora bila izrazito ateistička, da je uticaj religije i vjerskih zajednica bio politički marginalan i da stoga vlast nije pribjegavala mjerama represije prema sveštenstvu, a kamoli prema vjernicima. – Vjerske zajednice su nastojale da budu lojalne vlastima i da se drže dalje od politike. Međutim, osnovnim etnoreligijskim funkcijama da održavaju nacionalni duh (srpski, bošnjački-muslimanski, hrvatski, albanski), nacionalizam je bio stalni pratilac crkvenog djelovanja svih konfesija. U ovoj knjizi se jasno vidi kako su se ispoljavali nacionalizmi, ko su bili njihovi protagonisti, kakvi su se dešavali raskoli u zajednicama i kakve je priroda uticaja spolja – kazao je Špadijer.

Prema njegovim riječima, najdalje je u njegovanju nacionalizma, svetosavskog,

PODGORICA - Dan zaštite i spašavanja i Međunarodni dan civilne zaštite obilježen je juče, a na svečanosti je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić uručio nagrade i priznanja za doprinos u razvoju sistema zaštite i spašavanja u prethodnoj godini. Adžić je kazao da „smo vrlo ponosni na pripadnike sistema zaštite i spašavanja“.

– Iako rade u skromnim uslovima, svoje zadatke izvršavaju na najbolji mogući način. Pokazali su da imaju znanje i hrabrost, i u Crnoj Gori, ali i kroz međunarodne aktivnosti, kao što je bila posljednja, u Turskoj – rekao je on. Najavio je i unapređenje sistema zaštite, poboljšanje uslova rada i obezbjeđivanje adekvatne opreme, što će biti prioritet MUP-a.

V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar Aco Vulević se u ime dobitnika priznanja zahvalio ističući da nagrade pripadaju svim spasiocima koji u kontinuitetu po-

otišla SPC što je, kako kaže, dokumentovano prikazano analizom djelovanja povodom izgradnje Njegoševog mauzoleja.

– Crkva, ne samo da se usprotivila gradnji ispoljavajući paternalizam prema Crnoj Gori, već je uspjela da za svoju akciju animira veliki broj istaknutih ličnosti iz Crne Gore, Srbije i drugih sredina. Crna Gora je kao država, tada republika, odlučno reagovala braneći svoje interese i identitet i odbranila Lovćen, za razliku od Rumije – kazao je on. Crnogorski ugledni pravnik dr Mladen Vukčević, govoreći o Papovićevom djelu, ukazao je da dio knjige koja se bavi Islamskom zajednicom u pomenutom periodu potvrđuje da je to bilo najmanje pogodno tlo za izrastanje nacionalizma, te da je bilo svedeno na pojedinačne istupe.

– U tom smjeru je i zaključak autora da je starješinstvo Islamske zajednice bilo partner vlasti u borbi protiv nacionalističkih izazova. Te činjenice i stav autora imaju svojevrsnu sublimaciju u citatima iz govora efendije Demirovića upućenim ne samo vjernicima, već svima sa kojima se želi graditi multietnička zajednica – kazao je Vukčević. On je ukazao da se autor bavio i djelovanjem Katoličke crkve u Crnoj Gori i to bitnim događajima koji su bili uzročnik vjerskih inacionalnih pomjeranja.

– Unutrašnjim sukobom u Barskoj nadbiskupiji i beatifikacijom i kanonizacijom Leopolda Mandića. U prvom

slučaju nalazimo faktografski prikaz sukobljavanja sveštenstva albanske i hrvatske nacionalnosti, kao i uključivanje Svete Stolice i crnogorskih vlasti u razrješenje tog spora –navodi Vukčević.

Prema njegovim riječima, druga osa je vezana za manifestacije povodom godišnjice proglašenja blaženim Leopolda Mandića i zebnju tadašnjih vlasti da bi to moglo dobiti političku konotaciju.

– Tu nalazimo podatke o angažmanu državnih službi povodom procjene o uticaju katoličkog sveštenstva van Crne Gore na ta događanja, analize nacionalne i vjerske strukture Boke, procjene o govorima koji su nagoviješteni ili su održani – istakao je Vukčević.

U završnom dijelu knjige, ističe on, autor ne ostaje na nivou opisa, već je zagledan i u po -

sljednje tri decenije, od 1991. godine do danas i ističe da su nakon socijalističkog sistema, vjerske zajednice same sebi dale pravo i slobodu da se mogu baviti i politikom i to bez odgovornosti. To se može tumačiti i kao širenje slobode vjerskih zajednica, ali je suština u tome da je povratak i ulazak u oblast politike i nacionalizma nanio očiglednu i višestruku štetu i njima i društvu.

Istoričar Adnan Prekić kazao je da se i kod Islamske zajednice, iako je najmanje bila uključena u nacionalističke procese u periodu koji obrađuje Papović, i kod nje prepoznaje ta ideja da se islam prihvati kao osnova nacionalnog identiteta, između ostalog, i političkog djelovanja.

– Posmatrajući iz ugla naše savremenosti, vidimo da neprin-

cipijelni kompromisi i popuštanja vjerskim zajednicama prije ili kasnije dođu na naplatu. I to najbolje pokazuje priča sa SPC u socijalističkom periodu – kazao je Prekić.

On je objasnio da je 1951. godine kada je prvi put aktuelizovana priča o Mauzoleju na Lovćenu, SPC gotovo da nije ni reagovala na tu ideju bez nekog organizovanog javnog djelovanja koje je moglo da se prepozna kao opasnost za politički sistem.

– Međutim, bilo je dovoljno samo 15 godina, kada je priča o Mauzoleju ponovo aktuelizovana, da imamo jednu vjersku organizaciju u potpuno drugom kapacitetu, što nam pokazuje i osnovnu ulogu i funkciju SPC, što je imanentno i drugim vjerskim zajednicama, da to nikada nije bila vjerska već prevashodno na-

Obilježen Dan zaštite i spašavanja i Međunarodni dan civilne zaštite

Vulević: Nagrade pripadaju svima koji svoj posao rade s ljubavlju

cionalna institucija srpskog naroda koja ima svoje jasno definisane zadatke – kazao je Prekić.

Uručenje nagrada pripadnicima službi zaštite i spašavanja

kazuju da svoj posao rade s ljubavlju i požrtvovanošću.

Značka zaštite i spašavanja dodijeljena je Acu Vuleviću, Draganu Radanoviću, vatrogas-

cu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Bar i Goranu Šarcu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica.

Zahvalnice su dodijeljene Opštini Kotor; Mladenu Novoviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Žabljak; Novu Zarubi-

ci, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Žabljak; Ranku Šibaliću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Žabljak; Radosavu Jovančeviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane; Sretenu Rackoviću, vođi grupe vatrogasaca-spasilaca u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica; Đorđiju Vulićeviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica; Dušku Klikovcu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica; Veljku Ostojiću, privredniku, iz Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor; Elvedinu Taranišu, vatrogas-

Prema njegovim riječima, u knjizi se nalazi osnova onoga čemu ćemo kao društvo kasnije svjedočiti, pa se autor osvrće na čuveni apel 22 sveštenika iz aprila 1982. godine o „zaštiti svetinja na Kosovu“ i jedan poseban govor Amfilohija Radovića na sahrani Justina Popovića iz 1979. godine. – Kad čitate ove stvari, imate potpuno jasnu jednu ideološku i političku platformu koju mi živimo posljednjih 30 godina. Bilo ko je iznenađen time, nikako nema pravo na to jer su sve ovo stvari koje su najavljivane i pripremane na jednom mjestu – kazao je Prekić. On je podsjetio i na intervju Radovića NIN-u iz decembra 1990. godine, neposredno pred dolazak u Crnu Goru u kojem, kako navodi Prekić, on bukvalno crta sve ono što će se dešavati u Crnoj Gori u posljednje vrijeme. – Ova knjiga nam ukazuje na jednu paradoksalnu situaciju. Koliko god je Komunistička partija Crne Gore funkcionisala kao totalitarna sila i režim, sa mnogim problemima koji se tiču ljudskih prava i sloboda, političkog pluralizma i neefikasnosti ekonomskog modela... danas nakon 45 godina potpuno je jasno da je ona predstavljala najnapredniju društvenu snagu koja je imala moć emancipacije, prosvjetiteljstva, sekularizma i antifašizma i prije svega racionalnosti koja nam danas fali – zaključio je Prekić. D.

MIHAILOVIĆ

cu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Petnjica. Novčane nagrade dobili su: Daliborka Vesković, samostalna referentkinja u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane; Aldin Rebronja, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Bijelo Polje; Mersudin Čaprić, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Ulcinj; Ljubomir Jovanović, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Danilovgrad, Ranko Marković, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja. Nagrađenima se obratio i v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović. Čestitajući dobitnicima priznanja istakao je da će naredni period biti posvećen realizaciji značajnih projekata kao što je puna funkcija Nacionalnog trening centra za zaštitu i spašavanje i završetak izrade Procjene sposobnosti upravljanja rizicima. R. D.

Promocija knjige istoričara Dragutina Papovića u Matici crnogorskoj

Podnijeli dvije tužbe protiv Ministarstva unutrašnjih poslova, tvrde da su diskriminisani istopolni roditelji i njihova djeca

Bivši predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO i predstavnici Saveza penzionera preispitati kako i što je radila Fondova komisija za provjeru utrošaka sredstava

Gotovo 10 mjeseci primali da rade posao istražnih

Tužba protiv države jer djeca ne dobijaju državljanstvo

PODGORICA – Jedna porodica podnijela je dvije tužbe protiv države zato što njihova djeca ne mogu da dobiju državljanstvo

Crne Gore, a tvrde da imaju zakonsko pravo na njega.

Djeca su istopolnih roditelja od kojih je jedan crnogorski državljanin.

Punomoćnica porodice je advokatica Marijana Laković-Drašković i objasnila je da se diskriminacija ogleda u odnosu na drugu djecu i roditelje koji su u istoj ili sličnoj situaciji regulisanja statusa državljanstva. Pobjeda je uputila i pitanja Ministarstvu unutrašnjih poslova, i očekuje odgovore zašto im se nakon pet godina ne izdaje rješenje za državljanstvo u ovom postupku.

Laković-Drašković je PR centru kazala da je po zakonu MUP obavezan da odluku o sticanju državljanstva donese u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka. Navela je i da je podnijela Centru za alternativno rješavanje sporova prijedlog za pokretanje postupka medijacije koji Ministarstvo unutrašnjih poslova nije prihvatilo.

- Na taj način su ispunjene procesne pretpostavke za pokretanje parničnog postupka tužbom za zaštitu od diskriminacije, što sam ja kao punomoćnica porodice i učinila – rekla je Laković-Drašković.

Precizirala je da je MUP odbijanjem da upiše djecu u odgovarajuće registre povrijedio ljudska prava tužilaca – djece, propisana Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Evropskom konvencijom o državljanstvu i pozitivnim pravnim propisima Crne Gore, čime je onemogućila jednak pristup djece obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnom osiguranju. Dodaje da je, takođe, grubo diskriminisala tužioce – roditelje po osnovu njihove seksualne orijentacije.

Porodicu u podnošenju tužbi podržao je Kvir Montenegro.

PODGORICA – Rad i kompetentnost nekadašnje Komisije fonda PIO za provjeru i analizu trošenja sredstava opredijeljenih udruženjima penzionera, potrebno je ispitati, posebno nakon što je nadležno tužilaštvo kao neosnovan odbacilo pompezno najavljeni izvještaj koji je to radno tijelo pripremilo protiv nikšićkog Udruženja penzionera za navodne pronevjere.

Pokušali su, kažu iz ove NVO u toku pet godina na sve moguće načine da riješe slučaj. Izvršni kodirektor krovnog Udruženja za jednaka prava LGBTI osoba za Zapadni Balkan i Tursku ERA Danijel Kalezić kaže da ne dobijaju razumijevanje od nadležnih, i smatra da nema volje da se ispoštuje zakon. To je, kazao je PR centru, pokazatelj duboko ukorijenjene institucionalne homofobije i nepostojanje vladavine prava.

- Kao što znamo, Crna Gora svake godine dodijeli ogroman broj državljanstava ljudima koji imaju puno novca, mnogim sa sumnjivim biografijama – rekao je on.

Ispričao je i da je neformalno razgovarao sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem o ovom slučaju, a da su oni obećali da će se riješiti.

Imali su, kaže Kalezić, i formalni sastanak u MUP-u gdje je rečeno da će odluka u odnosu na ovaj slučaj biti donesena.

Izvršni direktor organizacije

Kvir Montenegro Miloš Knežević saopštio je da je ovo jasna poruka svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori da crnogorsko društvo i dalje negira njihovo osnovno ljudsko parvo, a to je pravo na porodicu – gurajući ih tako na marginu postojanja.

Ombudsman je ranije zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da uredi pravno ovaj problem, ali se to nije ispoštovalo. Tada je u mišljenju naveo da osobe drugačije seksualne orijentacije treba da uživaju jednako sva prava koja su građanima i građankama Crne Gore zagarantovana, bez diskriminacije.

Zatražio je od MUP-a da o zahtjevu za državljanstvo odluči u zakonom propisanoj formi i da inicira izmjene i dopune zakona kojima se uređuje pitanje upisa u matične registre i sticanje državljanstva za djecu istopolnih partnera, koja nijesu rođena u Crnoj Gori, a jedan od roditelja je crnogorski državljanin. n. Đ.

Iako postoje nadležni državni organi za reviziju i kontrolu, u Fondu PIO je krajem 2021. godine formirana Komisija za provjeru i analizu trošenja sredstava opredijeljenih udruženjima penzionera, a za njen rad je do juna prošle godine utrošeno više od 28.000 eura, u neto iznosu, proističe iz dostupnih odluka i dokumenata u koje smo imali uvid

To su, uz napomenu da treba provjeriti osnov prema kojem je gotovo 10 mjeseci sponzorisan rad takvog tijela – za koje je utrošeno najmanje 28.000 eura – kazali bivši predsjednik Upravnog odbora fonda Alija Košuta, za čijeg je mandata rad te komisije bio okončan, kao i Jelena Međedović, članica Upravnog odbora nikšićkog udruženja penzionera i potredsjednica Saveza udruženja penzionera Crne Gore.

Kako je Pobjedi rekao Košuta, ako su u Fondu sumnjali da udruženja penzionera nezakonito posluju, trebalo je da se obrate državnim organima koji su plaćeni da to rade.

-Ne mogu da organizuju komisiju da istražuje privredni kriminal. Postavlja se i pitanje na osnovu čega su birani članovi tog tijela i kako oni mogu to da ispituju. Naknada članovima je bila malo manja od plate inspektora za privredni kriminal. Gotovo 10 mjeseci su radili posao državnih istražnih organa, a na kraju su tužilaštvu predali samo izvještaj u formi zaključaka za dvije opštinske organizacije penzionera, za šta pritom nijesu bili kompetentni – naveo je on. Međedović je Pobjedi kazala da je ovo očigledan primjer nekorektnih i neutemeljenih optužbi na račun penzionera.

- Akt koji je tužilaštvu na postupanje dostavio bivši predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO Miomir Vulić uz blagoslov v. d. direktora Ranka Aligrudića 28. juna prošle godine, tužilaštvo je odbacilo i konstatovalo da ne postoji osnova za krivični postupak protiv bilo kojeg lica. Uvjereni smo da će biti više ovakvih odgovora tužilaštva –kazala je Međedović.

Formiranje komisije

Iako postoje nadležni državni organi za reviziju i kontrolu, u Fondu PIO je krajem 2021. godine formirana Komisija za provjeru i analizu trošenja sredstava opredijeljenih udruženjima penzionera, a radila je do juna 2022. godine, proističe iz dostupnih odluka i dokumenata u koje smo imali uvid.

Komisiju je formirao bivši predsjednik Upravnog odbora Fonda PIO Miomir Vulić, članovi su primali još jednu platu i navodno je trebalo da iskontrolišu poslovanje opštinskih udruženja penzionera tokom jednomjesečnog rada, ali je nastavila da postoji narednih 10 mjeseci. Na pitanja upućena direktoru Fonda PIO Ranku Aligrudiću povodom rada i djelovanja posebnog tijela za reviziju, dobili smo odgovore Stručne službe gdje se navodi da je Komisija formirana kao pravovremeno radno tijelo Upravnog odbora. Ali su nas uputili da detalje o radu zatražimo od Upravnog fonda koji u tom sastavu više ne postoji.

Komisija je prestala da postoji nakon što je formiran novi Upravni odbor Fonda PIO u julu prošle godine. I taj sastav Upravnog odbora je u međuvremenu rasformiran, pa opet formiran ali sada radi u okrnjenom sastavu od samo četiri člana.

Iz Fonda PIO je juče u odgovorima pojašnjeno da je odluka o formiranju sadržala sve odrednice za rad Komisije, uključujući i njen personal-

ni sastav i zadatak. -Svi članovi komisije bili su predloženi od Upravnog odbora i svi su posjedovali visoku stručnu spremu. Navedenom odlukom definisana je mjesečna naknada, u visini jedne prosječne zarade u Fondu. Komisija je na kraju usvojila izvještaje, koji su usvojeni od strane Upravnog odbora, i koji su u skladu sa zaključcima dostavljeni Savezu penzionera, udruženjima penzionera, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i nadležnom tužilaštvu – odgovorili su iz Stručne službe Fonda PIO. Kako Upravni odbor koji je formirao Komisiju više ne postoji, na koji su nas za dopunska pojašnjenja uputili iz Fonda, jedini opipljivi podataka o radu je da je

Komisija formirala izvještaj koji je podnijela državnom tužilaštvu protiv opštinskog Udruženje penzionera u Nikšiću, za koji se nedavno utvrdilo da ne sadrži osnov i materijal za pokretanje postupka.

sastav i opis posla

Upravni odbor Fonda PIO je na sjednici 14. oktobra 2021. godine donio odluku o osnivanju Komisije za provjeru i analizu utrošenih sredstava opredijeljenih Udruženju penzionera. Određena je naknada predsjedniku Milošu Rajkoviću, i članovima Persidi Kažić, Neveni Sič, Jovani Ćorić, Miodragu Bulatoviću i Veliboru Kovačeviću u visini prosječne zarade u Fondu PIO. Naknada je u 2021. godini iznosila 525,36 eura, dok je od februara do juna prošle goidne bila 624 eura. Naknade su se, kako piše u odluci u koju je Pobjeda imala uvid isplaćivale „sa pozicije 427-7 ostala lična primanja“. Takođe, u odredbi koja nam je dostavljeno piše da je Komisija formirana za period od 1. novembra do 1. decembra 2021. godine, ali sa mogućnošću produženja i u slučaju potrebe po odobrenju predsjednika Upravnog odbora.

Kako ova komisija nije završila posao zbog kojeg je formirana, zbog obimne dokumentacije koju je, kako su navodili, trebalo pribaviti, rad se produžavao iz mjeseca u mjesec, a naknade su primane 10 mjeseci za redom pa je time ukupno utrošeno 28.000 eura u neto i više od 40.000 u bruto iznosu.

Nijesmo dobili potvrdu, odnosno odgovor da li su članovi Komisije radili u tokom ili van radnog vremena, imajući u vidu činjenicu da su dva člana Komisije službenice Fonda PIO. Takođe, nepoznanica je da li su članovi Komisije imali adekvatne stručne reference i rad-

Komisija je formirana za period od 1. novembra do 1. decembra 2021. godine, ali sa mogućnošću produženja i u slučaju potrebe po odobrenju predsjednika Upravnog odbora. Kako nije završila posao zbog kojeg je formirana, zbog obimne dokumentacije koju je, kako su navodili, trebalo pribaviti, rad se produžavao iz mjeseca u mjesec, a naknade su primane 10 mjeseci zaredom

Marijana Laković-Drašković

Jelena Međedović

Alija Košuta

Danijel Kalezić

penzionera sumnjaju da treba sredstava na opštinskom nivou

primali pare istražnih organa

Šefica kabineta ministra prosvjete bila član dvije komisije u Fondu PIO

Menadžment Doma starih je u februaru podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv predsjednice Upravnog odbora te ustanove Jovane Ćorić, jedne od članova Komisije, zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Ćorić je, da podsjetimo, i šefica kabineta ministra prosvjete i osim ove komisije, članica još jedne komisije u Fondu PIO za čiji rad je primala 40 odsto prosječne zarade.

no iskustvo da se bave tom vrstom posla.

Stav tužilaštva Materijal koji je Komisija podnijela protiv opštinskog Udruženja penzionera Nikšić tužilaštvo je odbilo uz obrazloženje da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

To je navedeno u odluci koju potpisuje državni tužilac Dejan Đorojević nakon ocjene dokaza iz navedenog akta i priloga, kao i radnji preduzetih u izviđaju.

Komisija Fonda je tada krivičnom prijavom tvrdila da su počinjene neke od najtežih zloupotreba podjela socijalne pomoći bez kriterijuma, da jedna osoba podiže pomoć za više penzionera, da se ne poštuju kriterijumi za podjelu stanova, i da se novac dijeli bez potpisa onoga koji ga je primio. Bilo je, između ostalog, navedeno i da su funkcioneri udruženja sebi isplaćivali naknade za rad od novca namijenjenog za pomoć, zatim da se na nezakonit način aneksima ugovora i kompenzacijama smanjuje ranije određeni broj stanova za ugrožene penzionere, kao i da se udruženja bave privrednim djelatnostima bez registracije.

Prema ocjeni nedavno smijenjenog predsjednika Upravnog odbora Fonda Alije Košute, odbacivanje krivične prijave dokaz je „nekometentnosti tadašnje komsije“.

- Trebalo bi ispitati njen rad i učinke. Tužba koja je podnesena na osnovu nalaza komisije je odbačena kao neosnovana u slučaju nikšićkog udruženja, a to očekujemo i za podgoričko. Nadam se da će neko od državnih organa ispitati rad ove komisije, kao i zbog čega su potrošena ogromna sredstva – naglašava Košuta za Pobjedu.

Najavljuju prijavu

Članica Upravnog odbora nikšićkog Udruženja penzionera i potredsjednica Saveza udruženja penzionera Crne Gore Jele-

Kontrole FZO pokazale da je u nekim ambulantama u KCCG falilo sati dopunskog rada, iz KCCG to negiraju

U Internoj klinici popodne radili

manje od predviđenog vremena

PODGORICA – Kontrole dopunskog rada koje je naložio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) pokazale su da su zdravstveni radnici iz internističkih klinika (endokrinologija, reumatologija, gastroenterologija, hematologija) umjesto za četiri sata završavali satdva ranije rad u popodnevnim ambulantama – saznaje Pobjeda nezvanično iz pouzdanih izvora.

Taj nalaz kontrole, ali i činjenica da FZO nema dovoljno novca, uticali su na odluku da se dopunski rad ubuduće plaća manje, odnosno, kako je objasnio Pobjedin sagovornik, prema satu.

na Međedović kazala je da će, nakon svega, Udruženje penzionera Nikšić podnijeti prijavu protiv Aligrudića. Prema njenim riječima, za to ima dosta osnova, posebno jer je Aligrudiću ovo četvrto produženje v. d. stanja i pored činjenice što je 20 opštinskih udruženja zatražilo njegovu ostavku još u avgustu prošle godine.

-Tri člana Upravnog odbora naprasno su smijenjeni. Tako da Upravni odbor Fonda PIO nije konstituisan i još ne postoji predsjednik – kazala je Međedović.

Ona tvrdi da je dolaskom Aligrudića za v. d. obustavljena stambena izgradnja, kao i da je obustavljena pomoć za najsiromašnije na način kako je ranije dijeljena.

- Uzet je samo jedan kriterijum – visina minimalne penzije bez pravog uvida o prihodima, obustavljena subvencija za zimnicu penzionera, redukovan broj korisnika za odmor i rekreaciju u Ulcinju i Žabljaku. Preuzeo je samovoljno ingerencije u Hotelu Igalo iako je to obavljano u saradnji sa Savezom penzionera, ukinuo sve ugovore na odloženo plaćanje penzionera za kupovinu osnovnih namirnica, a što je posebno značajno intenzivno radio na revanšizmu i razbijanju Saveza – poručuje Međedović.

Kako je navela, udruženja su paketima dostavljali dokumentaciju Fondu, a komisija je na osnovu tih dokumenata navodno pripremala materijal za krivične prijave.

- Za taj rad komisiju je v. d. Ranko Aligrudić platio oko 28.000. eura, a po nekim procjenama i više sredstvima Fonda bez utemeljenog pravnog osnova su isplaćena. Ispunio je samo jedno obećanje koje se odnosi na formiranje nekih novih udruženja, podrške partijskoj organizaciji penzionera intenzivno radeći da razbije Savez i stvarajući konfrontaciju među penzionerima koji manje-više imaju iste probleme – poručila je Međedović. N. KOvaČEviĆ

Ranije su zdravstveni radnici za dopunski rad koji nije obavezan dobijali za četiri sata (koliko je predviđeno Zakonom) do 75 eura, dok su za prekovremeni plaćani 25 eura. Sagovornik Pobjede tvrdi da će se dopunski rad u službama koje imaju ,,usko grlo“ među kojima je i Interna klinika organizovati kao do sada.

– Radiće se i subotom i nedjeljom i koliko bude potrebno u cilju pružanja adekvatne zdravstvene zaštite pacijentima – tvrdi naš izvor.

Pobjeda je juče objavila odluku koju potpisuje direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović, a u kojoj piše da će zaposlenima za ovaj mjesec dopunski rad biti smanjen za 40 odsto te da je potrebno sa svim raspoloživim kadrom rad organizovati u prijepodnevnim ambulantama.

Iz Kliničkog centra juče su negirali da će dopunski rad bi-

Ranije su zdravstveni radnici za dopunski rad od četiri sata dobijali do 75 eura. Prekovremeni se plaćao oko 25 – kaže naš izvor i tvrdi da ova odluka neće uticati na pacijente te da će se u ambulantama gdje je ,,usko grlo“, među kojima je i Interna klinika, dopunski organizovati kao i do sada

ti smanjen za 40 odsto, te da će se ukinuti poslijepodnevni rad u nekim ambulantama.

Iz ove zdravstvene ustanove su odgovorili i da nije tačno da su sprovedene kontrole kada je u pitanju dopunski rad, kao i da nije bilo zloupotreba. Oni nijesu odgovorili da li će ova odluka uticati na pacijente, odnosno da li će zbog smanjenja rada u poslijepodnevnim ambulantama uticati i na manji broj termina. U odgovorima su naveli da će dopunski rad u KCCG ubuduće biti organizovan u skladu

sa budžetom koji je namijenjen toj zdravstvenoj ustanovi. – Navodi i pitanja nijesu tačni. Radi objektivnog informisanja javnosti informišemo vas da će Klinički centar na osnovu naloga Ministarstva finansija koje je izdato svim zdravstvenim ustanovama u koje i mi spadamo prilagoditi novim okolnostima i organizovati dopunski rad srazmjerno iznosu sredstava koji je opredijeljen tim povodom - stoji u kratkom odgovoru KCCG.

Dr Srđan Pavićević, predsjednik skupštinskog Odbo-

Fond PIO najavio početak odmora i oporavka svojih korisnika

ra za zdravstvo, rad i socijalno staranje koji je i kardiohirurg u Kliničkom centru, ranije je za Pobjedu pojasnio da se kao dopunski rad računa rad od četiri sata, koji se obavlja nakon 15 sati, odnosno rad do 19 sati. Pojasnio je da zaposlenima koji završe, recimo, u 17 sati to ne može biti plaćeno kao dopunski rad već da se to uzima kao prekovremeni sati.

Više ljekara negodovalo je zbog ove odluke o smanjenju dopunskog rada, neki su rekli i da neće raditi popodne ako za to ne budu plaćeni. Sl. r.

Od 40.000 penzionera sa najnižim primanjima obezbijeđen besplatan odmor za njih 580

PODGORICA – Obezbijeđen je besplatan boravak za 580 penzionera koji primaju najniže penzije u Crnoj Gori, i one koji imaju srazmjerne penzije čiji ukupan iznos ne prelazi iznos najniže penzije od 259,95 eura – kazao je direk-

tor Fonda PIO Ranko Aligrudić. Dodao je da korisnika najnižih penzija u Crnoj Gori ima više od 40.000 i da će razmisliti o kriterijumima određivanja, ukoliko se prijavi veći broj penzionera. On je na konferenciji za medije povodom

početka sezone odmora i oporavka penzionera u objektima Fonda PIO Crne Gore u Ulcinju i na Žabljaku istakao da je ove godine ,,prvi put“ obezbijeđen besplatan boravak penzionera sa najnižim primanjima.

- Penzioneri koji imaju penzije više od 300 eura mogu boraviti u ovim hotelima uz povoljne uslove plaćanja na sedam rata tako što će im rata biti 10 eura, a za penzionere preko 300 eura rata bi bila 15 eura – kazao je Aligrudić napominjući da se radi o boravku od sedam dana.

- Penzioneri koji su članovi Saveza udruženja penzionera prijavljuju se preko opštinskih, odnosno mjesnih udruženja, a članovi Pokreta penzionera i Udruženja vojnih penzionera preko njihovih organizacionih jedinica. Ostali penzioneri koji nijesu članovi udruženja prijavljivaće se preko područnih jedinica Fonda PIO. Prijave za besplatni boravak rade se samo preko područnih jedinica – objasnio je Aligrudić.

Naveo je da će Fond PIO u narednom periodu razviti nove servise i usluge za penzionere. N. K.

Dopunski rad će biti organizovan na klinikama koje imaju naviše pacijenata

Suđenje 15-članoj kavačkoj grupi počelo iznova

Kašćelan i Božović tvrde da im je Katnić „namjestio“ optužnicu

nikoga ne bi stavljao u problem a posebno sina Vladimira koji se sa njim našao na optuženičkoj klupi.

-Mogu da se zakunem pred svima u sudnici da mi je Katnić namjestio ovo iz njemu poznatih razloga – kazao je on.

Božović je ukazao da kriminalnu grupu kako to tvrdi SDT nije mogao organizovati 2011. godine jer se tada nalazio u zatvoru u kome je ostao do 2017. godine.

On je naveo da je nakon prebacivanja na ekonomski dio zatvora imao mogućnost korišćenja telefona ali da nije kontaktirao ni sa jednim optuženim već isključivo sa porodicom.

Podsjetio je i da je u zatvoru poliven vrelim uljem zbog čega je nakon izlaska odmah otišao u inostranstvo na liječenje.

Predstavljen izvještaj o radu Osnovnog suda u Podgorici za prošlu godinu

PODGORICA – Osnovni

sud u Podgorici je u prošloj godini uprkos nedostatku sedam sudija riješio je 96,18 odsto predmeta odnosno 16.289 od 16.939 primljenih predmeta, kazala je predsjednica ovog suda Željka Jovović predstavljajući rezultate rada za 2022. godinu.

U prošloj godini prvostepene odluke potvrđene su u 2.977 predmeta na koje je uložena žalba i ukinuto je svega 319 ili 15,8 odsto presuda

PODGORICA – Slobodan

Kašćelan i Igor Božović juče su na ponovnom suđenju u podgoričkom Višem sudu negirali da su organizovali 15-članu kriminalnu organizaciju radi zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita, iznuda optužujući bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg šefa kotorske policije da su im namjestili slučaj iz njima znanih razloga.

Osim Kašćelana i Božovića, optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su Aleksandar Đurišić, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor Prelević, Miloš Radonjić, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević, Stefan Brnović, Zlatko Samardžić i Ilija Dedović.

PODGORICA – Vijest da je

Tamaru Dadijan (41) Crna

Gora izručila SAD bila je u utorak jedna od glavnih u američkim medijima – jer radi se o osobi u centru prevare od 18 miliona američkih dolara.

CBS je posvetio veliki tekst o liderki prevarantske grupe, koja je uspjela da tokom prethodne tri godine pronevjeri milionsku svotu novca iz fonda za saniranje posljedica kovid-19 pandemije.

Dedijan je nestala dan prije nego je trebala da se javi na odsluženje zatvorske kazne, a ostavila je tada same dvije kćerke tinejdžerke, u njiho -

Kašćelan je ustvrdio da nema nikakve veze sa optužbama da je Milana Dragovića prinudio da potpiše ugovor o pozajmici na iznos od 250.000 eura, iako mu je u tom trenutku dugovao ukupno 50.000 eura.

-Zamolio bih sud da Dragović Milana još jednom pozove da se u oči pogledamo on i ja. Nijesam kriv. Ovu istragu

je spakovala jedna fukara, neka čuju svi, to je fukara – kazao je Kašćelan. Nakon opomene suda da ne može u sudnici koristiti riječ ,,fukara“ Kašćelan je rekao da ne može naći drugu riječ za ,,tu osobu“, koju povezuje sa istragom.

Igor Božović je negirajući krivicu pojasnio da nikada

Vladimiru Božoviću ukinut pritvor

Vladimiru Božoviću juče je ukinut pritvor u kome se nalazio od aprila 2021. godine i određene su mu mjere nadzora zabrana napuštanja Kotora kao mjesta boravišta i obaveza javljanja u Centar bezbjednosti Kotor svakih 15 dana.

Odluku o ukidanju pritvo-

ra donijelo je krivično vijeće kojim predsjedava sutkinja Nada Rabrenović a na prijedlog branioca optuženog Božovića. Ovoj odluci suda doprinjelo je pozitivno izjašnjenje tužioca Vukasa Radonjića koji se nije protivio prijedlogu odbrane optuženog Božovića.

-Onda je raspisana potjernica. Pa ako su nešto imali tada, zašto nijesu odmah po izlasku nešto preduzeli. Nijesam u životu bio cvećka ali spreman sam da idem na poligraf da dokažem da nijesam organizator kriminalnme grupe. Osudite me na smrtnu kaznu ako sam kriv – kazao je Božović. Po prvi put pred sudom juče je negirao krivicu i Vladimir Božović koji je poslije petogodišnjeg bjekstva zajedno sa ocem Igorom Božovićem uhapšen u aprilu 2021. godine u Portugalu.

-Svi dokazi ukazuju da nijesam kriv. Bilo bi nenormalno da mi je otac davao upustva i naredbe – kazao je on i pojasnio da u maju 2016. godine nije prijetio Krstu Bujkoviću od koga je po optužnici SDT-a pokušao da iznudi 30.000 eura. Mlađi Božović je kazao da se radilo o nesporazumu u saobraćaju koji su riješili.

Ostali optuženi takođe su negirali krivicu. B. R.

- Značaj Osnovnog suda u Podgorici u pravosudnom sistemu Crne Gore ogleda se kroz činjenicu da je to sud u čijem radu se nalazi oko 30 odsto predmeta koje su primili svi osnovni sudovi u Crnoj Gori. To ga čini najvećim i najznačajnijim osnovnim sudom u državi, od čijih rezultata rada u velikoj mjeri zavise i cjelokupni rezultati rada na nivou svih sudova u Crnoj Gori – pojasnila je Jovović. Ona je ukazala da je u izvještajnoj godini devet sudija napustilo Osnovni sud zbog izbora u sudove više instance, odnosno odlaska u penziju, te tokom cijele godine postupao bez jednog sudije, koji je privremeno udaljen sa funkcije. U martu i maju prošle godine popunjena su samo dva upražnjena sudijska mjesta. - Sudije su prosječno bile zadužene sa po 547.91 predmetom, od kojeg broja je prosječno završeno 361,98 predmeta, a ostalo nezavršeno 185,93 po sudiji, na godišnjem nivou. Priliv predmeta je bio veći u odnosu na izvještajnu 2021. godinu za 4.64 odsto, a na kraju godine je ostalo neriješeno 4,01 odsto predmeta više nego u 2021. godini – navodi se u izvještaju. Osnovni sud je u prošloj godini nastavio pozitivan trend visokog procenta potvrđenih prvostepenih odluka, odnosno od 2.977 predmeta na koje je uložena žalba ukinuto je svega 319 ili 15,8 odsto. Govoreći o kaznenoj politici, Jovović je kazala da od 785 izrečenih krivičnih sankcija na kazne zatvora otpada 29,30 odsto, odnosno 230 sankcija. - Izrečena je 71 sankcija rada u javnom interesu, 33 novčane kazne, 392 uslovne osude,

Američku državljanku tražili zbog milionskih prevara

Vijest o izručenju Tamare Dadijan

jedna od glavnih u medijima u SAD

vom domu u Ensinu, predgrađu Los Anđelesa. Los Anđeles tajms je saopštio da je Dadijan predata američkoj maršalskoj službi na aerodromu u Podgorici, a potom transportovana u ponedjeljak u SAD. Ona je prethodno proglašena krivom za tri velike prevare, a nestala nakon izricanja presude 2021. godine. Prvobitno je trebala da od-

služi deset godina i deset mjeseci zatvorske kazne.

Dadijan, njena sestra i zet (svi jermenskog porijekla), kao i još pet lica, bili su odgovorni za pronevjeru novca namijenjenog biznisima i zaposlenima, iz fonda za suočavanje sa posljedicama kovid-19 pandemije na ekonomiju. Oni su sa lažnim identitetima aplicirali za taj novac, ili sa doku-

mentima starih, preminulih osoba ili stranaca sa privremenim boravkom na studentskoj razmjeni. Novac je potom korišćen za otplatu kupovine luksuznih domova u okolini Los Anđelesa.

Dadijan je stigla u našu zemlju u februaru prošle godine i boravila je u luksuznom rizortu sa zetom Ričardom Ajvazjanom i njegovom suprugom Marije-

kao i tri sudske opomene – navodi se u izvještaju. Osnovni sud prošle godine primio je 146 zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći a data su 202 besplatna pravna savjeta.

U izvještajnoj godini je po osnovu pružanja besplatne pravne pomoći odobren iznos od 26.011 eura.

Jovović je odgovarajući na pitanja novinara ukazala na problem niskih primanja nosioca sudijske funkcije, ali i uslova u kojima rade sudije Osnovnog suda, problem bezbjednosti, kaznenu politiku kada su u pitanju krivična djela u oblasti nasilja nad ženama.

Komenatrišući kazne za nasilje nad ženama, Jovović je podsjetila da su sudije optuživane da nemaju dovoljno senzibiliteta, ali da je u odnosu na opštu kaznenu politiku kaznena politika u ovoj oblasti pooštrena.

- Pooštrili smo kaznenu politiku, češće se određuje pritvor počiniocima nasilja nad ženama i ovaj sud će nastaviti u tom pravcu. Dvadeset devet godina kazne zatvora izrečene počiniocima za nasilje nad ženama u posljednje dvije godine nije malo – zaključila je ona. Istakla je i problem bezbjednosti s obzirom na to da se svakodnevno dešavaju incidenti u sudnicama ali i ispred zgrade Osnovnog suda.

- Na svakom spratu postoji po tri ili četiri izlaza koje je nemoguće iskontrolisati sa brojem policajaca koji sada obezbjeđuju zgradu Osnovnog suda –kazala je ona.

Rješenje ,,ovog gorućeg problema“ predsjednica Osnovnog suda vidi kroz formiranje sudske straže. B. R.

tom Terabelijan. Potom su boravili u iznajmljenoj vili na crnogorskoj obali, prenio je CBS.

Ajvazajan i Terabelijan su izručeni Americi u novembru prošle godine, o čemu je američka FBI služba obavijestila javnost saopštenjem.

Ajvazjan je na odsluženju zatvorske kazne od čak 17 godina, a njegovu ženu čeka šest godina zatvora.

FBI se nakon hapšenja Tamare Dadijan zahvalio našem Ministarstvu pravde, kao i Ministarstvu unutrašnjih poslova, na saradnji prilikom rasvjetljavanja slučaja nestanka osuđenice. S. S.

Tamara Dadijan

Sa privođenja Igora i Vladimira Božovića

m. babović

TEŠKA ŽELJEZNIČKA NESREĆA U GRČKOJ: U gradu Larisa došlo do čeonog sudara putničkog i teretnog voza

Nastradalo najmanje 43 ljudi, više od 100 povrijeđeno

ATINA – U željezničkoj nesreći, koja se kasno preksinoć dogodila u gradu Larisa u centralnoj Grčkoj, nastradale su najmanje 43 osobe, dok ih je više od stotinu povrijeđeno. Vlada u Atini je, zbog tragedije koja je zadesila zemlju, proglasila trodnevnu žalost, ministar transporta je podnio ostavku, a šef željezničke stanice u Larisi je uhapšen pod optužbom za izazivanje masovne smrti iz nehata.

Do nesreće je došlo kada se međugradski putnički voz, koji je saobraćao iz Atine ka Solunu i u kojem se nalazilo 350 ljudi, po izlasku iz tunela na samom ulazu u grad Larisa, u regionu Tesalije, sudario sa teretnim. Sudar je potom izazvao požar u velikom broju putničkih vagona.

– Čuli smo užasan prasak, koji je trajao 10 košmarnih sekundi. Prevrtali smo se u vagonu dok nijesmo pali na bok, a onda je nastala panika. Kablovi su pucali svuda oko nas, a vatra je izbila momentalno. Bili smo spaljeni još dok smo se prevrtali. Vatra je gorjela i lijevo i desno – ispričao je jedan od putnika.

Regionalni guverner Tesalije Konstantinos Agorastos za grčku državnu televiziju je izjavio da je do sudara došlo na istom kolosijeku i da je cio prednji dio putničkog voza razoren.

– Vozovi su se kretali velikom brzinom, a mašinovođe nijesu znale da jedan drugom idu u susret – rekao je Agorastos. U akciji spašavanja, koja je uslijedila i u kojoj je učestvovalo 150 spasilaca sa 70 vatrogasnih i 30 medicinskih vozila, 250 putnika je izvučeno iz voza i oni su hospitalizovani u bolnici u Solunu.

– Proživljavamo tragediju. Izvlačimo ljude žive, mrtve, povrijeđene. Evakuacija putnika

Izrazi saučešća iz

Crne Gore

Izraze saučešća povodom

tragedije koja ih je zadesila

grčkim zvaničnicima uputili su juče predsjednici države, Skupštine i Vlade Crne Gore Milo Đukanović, Danijela

Đurović i Dritan Abazović

- Ovog jutra naše misli su sa grčkim narodom. Crna Gora žali za izgubljenim životima. Najdublje saučešće – navedeno je u Tviter objavi predsjednika države.

Predsjednica Skupštine

Istražitelji utvrđuju kako je došlo do tragedije zbog koje je, za sada, uhapšen samo šef željezničke stanice u Larisi, dok je ministar transporta podnio ostavku. Grčki mediji prenose da još niko nije dao bilo kakvo objašnjenje kako su se dva voza našla na istim šinama iako je pruga od Atine do Soluna dvosmjerna

Među žrtvama nema naših državljana

U željezničkoj nesreći u Larisi, prema informacijama kojima za sada raspolaže Ministarstvo vanjskih poslova, nema nastradalih niti povrijeđenih državljana Crne Gore.

Spasioci izvlače putnike iz vagona voza protiče u veoma teškim uslovima s obzirom na težinu sudara – rekao je portparol grčke vatrogasne brigade Vasilis Vartakijanis

Jedan od članova grčkog spasilačkog tima Janis Ksantopulos ispričao je kako su ih po dolasku na mjesto nesreće zatekle šokantne slike.

– Ovo je najgora misija u kojoj sam ikada učestvovao. U vagonima je bilo mnogo djece. Osjećali smo se kao da izvlačimo sopstvenu djecu – rekao je Janis.

Grčki televizijski emiteri objavili su snimke sa mjesta nesreće na kojima se vide isprevrtani i polomljeni vagoni iz kojih kulja gust dim.

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis proglasio je juče trodnevnu nacionalnu žalost. Za-

je na istoj mreži saučešće izrazila grčkom kolegi Konstantinosu Tasulasu i porodicama stradalih.

- U ovim izazovnim vremenima molimo se za naše grčke prijatelje i želimo da im se ovakve tragedije više nikada ne ponove – napisala je Đurović.

Da građani Crne Gore iskreno saosjećaju sa svojim grčkim prijateljima na Tviteru je napisao i premijer Abazović.

- Sa nevjericom smo primili vijest o teškoj željezničkoj nesreći u okolini Larise. Primite moje najiskrenije saučešće – naveo je Abazović.

stave na javnim ustanovama u cijeloj zemlji spuštene su na pola koplja, dok su sve planirane proslave obustavljene. – Naše misli su sa rodbinom žrtava. Naša dužnost je da liječimo povrijeđene i da identifikujemo tijela. Ali tu sam i da vam garantujem da ćemo otkriti uzroke ove tragedije i učiniti sve što je u našoj moći da se nešto ovakvo više nikada ne ponovi – rekao je Micotakis sa mjesta nesreće.

Istražitelji utvrđuju kako je došlo do tragedije, a grčki mediji prenose kako još niko nije dao bilo kakvo objašnjenje kako su se dva voza našla na istim šinama, s obzirom da je pruga od Atine do Soluna dvosmjerna.

– Šta je dovelo do nesreće u kojoj su se dva voza, od kojih

je jedan išao u pravcu Larise, a drugi u pravcu Soluna, sudarili pokazaće istraga – saopštili su nadležni. Istraga o nesreći je, prema nalogu tužioca Vrhovnog suda Isidorosa Dogijakosa, povjerena šefu Apelacionog tužilaštva u Larisi Stamatisu Daskalopulosu Grčka policija je juče ujutru uhapsila šefa željezničke stanice u Larisi koji se sumnjiči za krivično djelo narušavanje bezbjednosti saobraćaja i za koje je, u skladu sa tamošnjim krivičnim zakonodavstvom, zaprijećena kazna od 10 godina zatvora do doživotne robije. Šef stanice u Larisi zadužen za signalizaciju je potom, prema navodima policije, optužen za izazivanje masovne smrti iz nehata i nanošenje teških tje-

lesnih povreda iz nehata. Ministar infrastrukture i transporta u vladi u Atini Kostas Karamanlis podnio je ostavku na tu funkciju i javnosti saopštio kako je to najmanje što može da učini kako bi se poklonio žrtvama. Predsjednik udruženja grčkih mašinovođa Kostas Genidunijas naveo je kako na relaciji Atina – Solun ne rade semafori, pokazivači i kontrola saobraćaja, te da se sve to obavlja ručno.

– Sve to radi ljudski faktor i to ručno. U ručnom smo režimu sve od Atine do Soluna – izjavio je Genidunijas za nacionalnu televiziju i dodao da su radnici željeznice zbog toga više puta protestovali. On je rekao i da se na mjestu nesreće nalazi dupla pruga i

– Ambasada Crne Gore u Atini prati situaciju i u stalnom je kontaktu sa našim građanima i nadležnim organima u Republici Grčkoj. Diplomatsko-konzularno predstavništvo Crne Gore u Republici Grčkoj ostaje na raspolaganju crnogorskim državljanima u toj zemlji – saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.

da ne razumije zašto su se dva voza našla na istim šinama. Sa druge strane, predsjednik Panhelenske željezničke federacije Janis Dicas za nesreću krivi ljudski faktor. – Koliko god čudno izgledalo, ovo je ljudska greška. Urađeno je nešto što će nadležni ispitati, ali je napravljena greška. Svaki voz napušta stanicu na odgovornost šefa stanice. Mašinovođa ne može da zna da li je na istoj pruzi još neki voz. Mašinovođa poštuje naređenja, a svaki razgovor sa šefom stanice se snima – rekao je Dicas. Željeznička nesreća koja se u utorak malo prije ponoći dogodila u Larisi najsmrtonosnija je u Grčkoj još od 1972. godine. Tada je, takođe na ulazu u Larisu, došlo do čeonog sudara dva voza prilikom čega je nastradalo 19 ljudi.

Modernizacija zastarjelog željezničkog sistema u Grčkoj i instalacija sistema signalizacije i automatske kontrole planira se odavno.

Grčka je svog željezničkog operatera „Trainose“ 2017. godine prodala italijanskoj kompaniji „Ferrovie dello Stato Italiane“ očekujući da će u željezničku infrastrukturu u narednim godinama biti uložene stotine miliona eura.

Grčki pravoslavni sveštenik na mjestu nesreće

Priredila:

Bar: Opština pripremila višegodišnji program privremenih objekata

Predviđeno 97 novih lokacija, ukinuto 14

Zakup od 20 do 70 eura po kvadratu

Lokacije na kojima Opština ima pravo svojine ili raspolaganja se mogu dati u zakup na određeno vrijeme na osnovu javnog nadmetanja. Najniži iznos zakupnine zemljišta u prvoj zoni (Topolica I) iznosi 70 eura po kvadratnom metru, 60 u drugoj (Sutomore, Topolica IV), 50 u trećoj (Čanj, Sutomore – ostalo, Topolica – Bjeliši, Ilino, Tomba, Zaljevo), 40 u četvrtoj (Šušanj, Ahmetov Brijeg, Marovići, Stara Raskrsnica, Stari Bar, Pobrđe). Najniža cijena zakupa u petoj zoni (Popovići, Polje, Tomba, Zaljevo, Bartula, Kufin, Virpazar, Đurmani) iznosi 30, a šestoj (Pečurice uz stari put Bar – Ulcinj), Možura, Ostros, Velja Gorana, Orahovo) 20 eura.

MOra BITI PrOHODNO Za PJEŠaKE: Šetalište kralja Nikole Za postavljanje objekata u zaštićenim zonama moraju se pribaviti konzervatorski uslovi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Privremeni objekti po obodu Šetališta kralja Nikole ne smiju smanjiti slobodnu širinu na manje od četiri metra

BAR – Opština je pripremila višegodišnji nacrt programa privremenih objekata (od 2023. do 2028. godine) kojim se definišu uslovi za njihovo građenje, postavljanje i uklanjanje na području Bara, izuzev područja u zahvatu morskog dobra i Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“.

Javna rasprava o tom dokumentu traje do 15. marta.

INICIJATIVE

Programom su ukinute lokacije koje se nalaze na susjednim katastarskim parcelama primarnih ugostiteljskih objekata, određeni broj na šetalištu Kralja Nikole i u zoni A2, IID DUP-a ,,Sutomore centar“. – Prilikom izrade programa obrađeno je 236 inicijativa korisnika prostora koje su se ticale predviđanja novih lokacija kao i promjene namjene i/ili veličine postojećih. Novih lokacija je 53, ukinuto je 14, te izmijenjena namjena ili površina kod 15. Zbog velikog interesovanja

je predviđeno da svaka lokacija za kioske, gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, dobije mogućnost za postavljanje konzervatora za sladoled i rashladnu vitrinu za bezalkoholne napitke. Takvih je 44, mogu ih koristiti isključivo korisnici postojećih kioska i neće biti predmet licitacije – navedeno je u dokumentu. Autori objašnjavaju kako se vodilo računa da se zbog opterećenosti kontaktnih gradskih zona velikim brojem sezonskih privremenih objekata, ograniči postavljanje novih, odnosno izbjegne dalje zauzimanje pješačkih prostora. Predviđeno je da se u što većoj mjeri tipiziraju i grupišu privremeni sadržaji i objekti na posebno zaštićenim prirodnim i spomeničkim kulturno-istorijskim područjima, te da se ne

predviđaju djelatnosti i objekti koji mogu narušiti njihovu posebnost.

ŠETALIŠTE

Pripisano je da se za postavljanje objekata u zaštićenim zonama (Stari Bar, neposredno okruženje Dvorskog kompleksa na Topolici, kao i u neposredna blizina drugih kulturno-istorijskih dobara) moraju pribaviti konzervatorski uslovi od Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

– Na lokacijama u neposrednoj blizini hotela, turističkih rizorta i naselja, motela, pansiona i kampova sa 16 i više smještajnih jedinica ne dozvoljava se postavljanje privremenih objekata izuzev. Izuzetak su ugostiteljske terase, šatori za manifestacije, događaje ili promocije, bine ili bioskopi na otvorenom, objekti i opreme za potrebe sni-

Novi naslovi popularnih djela i knjiga za djecu

KOLAŠIN – Knjižni fond

Narodne biblioteke „Ljubo Anđelić“, koja funkcioniše u sastavu JU Centar za kulturu, bogatiji je za naslove beletristike i književnosti za djecu. Nove knjige je obezbijedila Služba predsjednika Opštine.

manja spotova, filmova ili reklama, objekta i opreme za potrebe organizovanja festivala, objekta i opreme za održavanje prazničnih i ostalih javnih događaja... U neposrednoj blizini stalnih objekata ne postavljati privremene objekte slične namjene koji bi im predstavljali direktnu konkurenciju – piše u programu.

Šetalište Kralja Nikole treba da bude prohodno za pješake cijelim poprečnim profilom, privremeni objekti po obodu ne smiju da smanjuju slobodnu širinu na manje od četiri metra. Propisano je da privremeni objekti van sezone ,,kada do izražaja dolaze sve njihove karakteristike neusklađenosti sa ambijentom i nedovoljna briga o vizuelnom uticaju na okruženje“ moraju biti uklonjeni najkasnije 15 dana nakon isteka odobrenog perioda korišćenja. D.Š.

Kako se ističe u saopštenju, predsjednik Opštine Vladimir Martinović je tim povodom posjetio Narodnu biblioteku „Ljubo Anđelić“.

– Opština je na ovaj način iskazala brigu prema redovnim

korisnicima biblioteke i ukazala na neprocjenjivi značaj promovisanja pisane riječi. Fond Narodne biblioteke „Ljubo Anđelić“ se obogaćuje donacijama iskrenih ljubitelja knjiga i čitanja. Takođe, i redovnom kupovinom novih naslova pisaca iz zemlje i regiona. Trenutno biblioteka ima oko 20.000 knjiga – kaže se u saopštenju.

Martinović je obišao i suvenirnicu koja radi u okviru JU Centar za kulturu i raznovrstan fond lokalnih i nacionalnoh suvenira. Dr. D.

Ža BlJaK: Projekat Opštine i Mense

Testiranje IQ-a u subotu

ŽABLJAK – Mensa Crne Gore, u saradnji sa Opštinom Žabljak, organizuje testiranje bazične inteligencije. Testiranje će se održati u subotu u prostorijama Srednje mješovite škole ,,17. septembar“ u 11 sati.

Kako su kazali organizatori, kandidati moraju biti punoljetni na dan testiranja, a učenici srednjih škola koji imaju najmanje 16 godina mogu testiranju pristupiti uz ovjerenu saglasnost roditelja. – Testiranje je besplatno za građane Žabljaka, kao i za dobrovoljne davaoce koji su dali krv u prethodnih šest mjeseci. Takođe, svi đaci Srednje mješovite škole ,,17. septembar“ stariji od 16 godina imaju pravo na besplatno testiranje. Za ostale zainteresovane koji nijesu rezistenti opštine cijena testiranja je 20 eura, dok je za mlađe od 29 godina i starije od 60 godina 15 eura – saopšteno je. Mensin test može se raditi najviše tri puta u životu, pri čemu od posljednjeg testiranja mora proći više od godinu. I. R.

šancovi kragne, pojasevi, fiksatori, sa kojima se povrijeđeni u potpunosti imobiliše, prsluk za izvlačenje iz automobila.

TIVAT – Dobrovoljnim vatrogasnim društvima Tivat, Boka i Krtoli stigla je oprema za koju je Fond za zaštitu i spašavanje i vrednovanje projekata opredijelio 8.800 eura.

Za projekat „Opremljenost DVD Krtoli i oprema/trening za prvu pomoć“ sredstva je dobilo Dobrovoljno vatrogasno društvo Krtoli prijavom na javni konkurs. Komandir Milan Vukošić je kazao da opremu čini spinalna daska,

– Tom opremom povrijeđene možemo spasiti od ozbiljnih povreda i tragične posljedice. Svako društvo je dobilo opremu ravnopravno. Nadam se da ćemo je što manje koristiti, ali u kriznim situacijama smo spremni da reagujemo adekvatno – kazao je Vukošić, čestitajući kolegama Dan zaštite i spašavanja.

Predstoji, kazao je, nabavka vatrogasnih crijeva, mlaznica i razdeljnica.

Tivatska dobrovoljna vatrogasna društva broje oko 160 članova koji su prošli različite obuke. Vukošić je kazao da dosta obuka tek slijedi, u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije. I. R.

KOla ŠIN: Donacija Narodnoj biblioteci

PrOMOCIJa PISaNE rIJEČI: Martinović u posjeti biblioteci

Dobrovoljna vatrogasna društva dobila opremu vrijednu 8.800 eura

,,Tivat“, ,,Boka“ i ,,Krtoli“ spremniji

za krizne situacije

Do 15. marta uplatiti avans i usvojiti zahtjeve sindikata

HERCEG NOVI – Odbornici

Skupštine opštine Herceg Novi pozvali su Vladu da do 15. marta ispuni zahtjev rukovodstva i sindikata Instituta „Dr Simo Milošević“, jer će u suprotnom uslijediti radikalizacija protesta za očuvanje te zdravstvene ustanove.

– Insistiramo od ministarstava finansija i zdravlja, kao i Fonda zdravstva, da po hitnom postupku izmijene ugovor između Fonda i Instituta, na način što će se uvećati cijena usluga koje pruža Institut pacijentima koji su upućeni na liječenje i rehabilitaciju od Fonda za najmanje 40 odsto – navodi se u jednom od zaključaka. SO insistira da ministarstva finansija i zdravlja, kao i Fond, po hitnom postupku uplate Institutu avans u iznosu od

1,6 miliona eura, na ime usluga koje će pružati pacijentima u izmijenjenom ugovoru između Instituta i Fonda zdravstva, u smislu uvećanja cijene pružanja usluga za 40 odsto.

– Takođe, da Vlada, u najkraćem roku da saglasnost na kolektivni ugovor kod poslodavca, koji će prethodno usaglasiti menadžment, Odbor direktora i reprezentativna sindikalna organizacija Instituta. Insistiramo da se Vlada i Ministarstvo zdravlja aktivno uključe u rješavanje problema duga koji Institut ima prema Jugobanci u stečaju. U slučaju da se do 15. marta ne ispune zahtjevi rukovodstva i sindikalne organizacije Instituta, koje je podržala Skupština opštine i lokalna sa-

SPASiTi iNSTiTUT: Sa sjednice Skupštine

Po hitnom postupku izmijeniti ugovor između Fonda i Instituta, na način što će se za najmanje 40 odsto uvećati cijena usluga koje pruža Institut pacijentima koji su upućeni na liječenje i rehabilitaciju. U slučaju da zahtjevi ne budu ispunjeni biće radikalizovani načini borbe – navodi se u zaključcima SO

mouprava, biće radikalizovani vaninstitucionalni načini borbe – navodi se u zaključcima.

RASPRAVA

V. d. direktora Instituta dr Savo Marić kazao je da su problemi u Institutu veliki i nagomilani, ali nijesu nepremostivi. – Od septembra pričamo o problemu, a sada opet imamo objašnjenje da zbog predsjedničke kampanje neće dobiti uplate prije maja– poručio je dr Marić.

Dodao je da je važno i rješiti problem zemljišta, na koje Institut ima pravo korišćenja, a ne svojine.

–To je važno jer bi određeni dio zemljišta koji nam je balast mogli da prodamo i uložimo u vraćanje dijela duga i rekonstrukciju enterijera – kazao je Marić i pojasnio da je dug Instituta 23.700.000 eura.

Predsjednica Sindikata Marija Obradović podsjetila je da od decembra nijesu primili plate, ali i osvrnula se na povlačenje Odluke sa sjednice Vlade o avansnoj uplati od 1,2 miliona i informaciju direktora Fonda Vuka Kadića o nemogućnosti uplate, kojom se produžava agonija. Odbornik Grupe građana Novi pobjeđuje Zoran Lazarević, koji je i član tenderske komisije

Raskinuti ugovor sa Vektrom Montenegro

Skupština opštine Herceg Novi insistira da Vlada i Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore u najkraćem roku raskinu ugovor sa kompanijom Vektra Montenegro o prodaji većinskog paketa akcija HTP Boka. Odbornici su odluku usvojili jednoglasno.

Odbornici su tim povodom čuli stav bivših zaposlenih, a okupljenih u NVO Bivši radnici Vektra Boke koje je iznio predsjednik Đorđe Rajak. Podršku radnicima pružio je predsjednik Savjeta za kontrolu privatizacije Maksim Vučinić

Plate neće primiti do maja

Borivoje Vuković (DPS) kaže da se mora čuti glas iz Instituta. – Avans od 1,2 miliona sad nam ne treba ništa, trebao nam je u decembru. Primićemo jednu platu i nemamo više plata. Sad treba na silu da prihvatimo povećanje cijena na 34 eura i da nam se to fakturiše i dobijemo avans. Zašto se odugovlači odobrenje Agencije, treba sve iznijeti na površinu. Od 2017. je borba da se zemljište vrati Institutu i odbijani smo na svim nivoima. Imamo tri puta manje ljekara i sestara, a radnici kada čuju informaciju da do maja nema uplate, kako da dolaze na posao, koji im je motiv – kazao je Vuković.

za privatizaciju Instituta i član opštinske komisije za iznalaženje rješenja za prevazilaženje problema u Institutu, kazao je da je održan samo jedan sastanak tenderske komisije i predstavnika ponuđača crnogorsko-češkog konzorcijuma. Kako je rekao, konstatovana je neophodnost pribavljanja tenderske dokumentacije sa odgovarajućim izvještajima i dosadašnjim postupcima. – Istaknut je i problem sporne evidencije vlasništva odnosno prava korišćenja Instituta. Konstatovane su i uvećane obaveze Instituta u odnosu na period postupka privatizacije.

Apostrofiran je dug prema Jugobanci koji iznosi 9.000.000 i način rješavanja tog duga – kazao je Lazarević. Pitao je zašto država ne otkupi akcije od Rakčevića, grad možda trenutno ne može, ali može država i da vidimo koji su njegovi uslovi.

PROTESTI

Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da je Institut „stari starac“, a neko ga je doveo do toga, ne u posljednjih godinu ili tri, već u zadnjih 15 godina. – Neko je htio da ga uništi kao

Vektra Boku, bolnicu, trajekt, Vinopromet. Sve su to bili dilovi prethodnog režima kako bi se imovina Herceg Novog dijelila među kumovima, prijateljima… I na državnom nivou, problemima Instituta se neko mora baviti svakog dana jer su oni nagomilavani 30 godina. Opština daje podršku zaposlenima, podržaćemo sve proteste, ali budite jedinstveni, kao željezarci. Gdje svih 500 zaposlenih na protestu? Kako očekujete podršku ako vi ne dođete? Moramo svi zajedno da se borimo – kazao je Katić. C. G.

Herceg Novi: Skupština opštine Vladi uputila zahtjeve povodom situacije u Institutu ,,Dr Simo Milošević“

Konferencija o životu i djelu najznačajnije crnogorske arhitektice

Počast Kani Radević na Univerzitetu Prinston

PODGORICA - Sedma konferencija ,,Žene u dizajnu i arhitekturi“, u organizaciji Škole za arhitekturu Univerziteta Prinston, biće održana danas i sjutra, a odaje počast životu i radu najznačajnije crnogorske arhitektice Svetlane Kane Radević.

Konferencije se organizuju na godišnjem nivou i slave rad i nasljeđe ključnih arhitektica ili dizajnerki uz doprinose međunarodno priznatih istoričara, naučnika, arhitekata, umjetnika i kustosa. Na konferenciji će biti i dvije učesnice iz Crne Gore – istraživačica u Centru za socioekonomske i prostorne studije u Lisabonu i članica Udruženja ,,KANA/ko ako ne arhitekt“ Sonja Dragović i filozofkinja, feministička i mirnovna aktivistkinja Paula Petričević

Kako je istaknuto u najavi, učesnici ovogodišnje konferencije će u izlaganjima pokušati da pruže odgovore na brojna pitanja od šireg društvenog značaja, poput uloge arhitekture u vremenima društvenih i političkih transformacija, te sposobnosti arhitekture da preispituje lokalne sisteme moći, kolektivnu memoriju i narodne tradicije. Rušeći dihotomiju između periferije i centra, kao jedan od najavangardnijih glasova jugoslovenske arhitekture, ostavština Kane Radević nastavlja da postavlja pitanja koja su jednako značajna danas, kao što su bila za vrijeme njenog života.

Arhitektura Svetlane Kane Radević, kako je istaknuto, radikalni je čin posredovanja. Uzdižući se na istaknuto mje-

Film o Peteru Dvorskom prikazan u punom Dodestu, čuveni muzičar

Topla biografska priča četvrtom tenoru svijeta

Kad sam odlazio u tuđinu, sa koferima, za svojim idealima, znate čemu sam se najviše radovao? Povratku kući. Tu energiju sam imao u porodici. Supruga je uvijek govorila da sam dugo spavao i to je bila istina, energija se putem sna dopunjavala, a tu je bilo i treniranje glasa – rekao je Dvorski

sto u poslijeratnoj Jugoslaviji, njene građevine govore na različitim nivoima, uključujići geopolitičku i društvenu dimenziju. Crpeći inspiraciju iz poznavanja materijalnosti i narodnih tradicija njene rodne Crne Gore, Kanin rad filtrira globalizovanu snagu modernizma kroz intimni, lokalno utemeljen okvir.

Sa 29 godina Radević je 1968. godine postala najmlađa i jedina žena dobitnica prestižne državne jugoslovenske ,,Borbine“ nagrade za arhitekturu za dizajn hotela ,,Podgorica“. Istaknuti projekti kao što su Autobuska stanica u Podgorici, stambena zgrada u Petrovcu i Spomenik palim borcima na Barutani izražavaju Kaninu predanost stvaranju simbioze između javnog angažmana i pejzažnog dizajna korišćenjem lokalnih građevinskih materijala, smjelih oblika i izdašnih proporcija. Radević je kroz arhitektonska ostvarenja artikulisala i vlastitu međukulturalnu praksu – radeći u brojnim zemljama kao što su Sjedinjene Države, Japan, Francuska, Sovjetski Savez, te Jugoslavija, u koju se na kraju vratila i ostala do kraja karijere. A. Đ.

pred izazovima“ u KIC-u

PODGORICA – Promocija knjige istoričara i istraživača mr Admira Lisice „Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa – političko stasavanje jedne nacije“ biće održana večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Uz autora, o knjizi će govoriti mr Admir Adrović, Mirsad Rastoder i Mirza Luboder

Lisica je magistrirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na odsjeku za istoriju. Autor je knjiga koje se bave pitanjima bošnjačke i bosansko-hercegovačke emigracije ,,Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“ i “Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive“. R. K.

Koncert klasike u Budvi

PODGORICA – Koncertom romantike – 150 godina od rođenja Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova, večeras u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi biće nastavljen kulturni maraton koji organizuje JU Muzeji i galerije iz Budve. U okviru koncerta će nastupiti Vera Voronješka (klavir) i Aleksandar Korenkov (bariton). Kompozitorski opus Rahmanjinova od stotinak djela zasnovan je na romantičarskoj tradiciji, izrazito lirskog karaktera, a najuspješnija su djela iz oblasti klavirske muzike i solo pjesama. Danas se smatra jednim od najvažnijih kompozitora 20. vijeka i jednim od najuticajnijih pijanista u istoriji muzike. D. E.

PODGORICA – Film o čuvenom slovačkom tenoru Peteru Dvorskom koji je prikazan u sklopu programa proslave 30 godina nezavisnosti Republike Slovačke, okupio je brojne članove diplomatskog kora, ljubitelje opere i radoznale ljubitelje dokumentaristike.

Projekciji su prisustvovali i zvijezda filma i producentkinja Iveta Malačovska, a prisustne je u ime organizatora pozdravio ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel.

HRONOLOGIJA

Peter Dvorski je osamdesetih godina važio za jednog od četiri najbolja svjetska tenora, uz Pavarotija, Karerasa i Dominga. Dvorskog su i zvanično zvali „Pavaroti iz Slovačke“, iako bi, kako je ambasador Gandel rekao, bilo u redu i da su Pavarotija zvali „Dvorski iz Italije“. Film o njegovom životu, koji počinje izvođenjem čuvene

arije „Nessun dorma“ iz Pučinijeve opere „Turandot“, nije samo priča o karijeri, već jedna topla biografska hronologija koja počinje prvom nacrtanom klavirskom pločom na

kojoj je Dvorski vježbao skale i prve melodije bez zvuka i prvom operom, „Evgenije Onjegin“ koja je bila ključna za izbor profesije slavnog tenora. Akteri ove životne priče su i

posvećeni roditelji, petorica braće od kojih su četvorica jednako strasno bila opčinjena muzikom, ali i Mirela Freni, Monserat Kabalje, sam Pavaroti kojeg je mije -

Satirični podsmijeh društvu

Sa izložbe u Prokuplju

PODGORICA – Crnogorski karikaturista Darko Drljević predstavio se na kolektivnoj izložbi pod nazivom ,,Pet prijatelja“ u galeriji ,,Boža Ilić“ u Prokuplju. U subotu u 18 sati Drljevićeva izložba karikatura otvoriće festival humora i satire ,,Južnjačka

utjeha“ u Domu omladine Aleksinac.

Na izložbi ,,Pet prijatelja“, pored karikatura Drljevića, u postavci su i djela Muhameda Đerleka iz Novog Pazara, Nikole Otaša iz Novog Sada, Gorana Ćeličanina iz Varvarina i Srećka Stankovića iz Prokuplja.

Istoričar umjetnosti Dragan Popović kazao je da će izložba, na kojoj je izloženo 100 radova, svojim trajanjem ostaviti značajne tragove u umjetničkoj karikaturi.

- Radi se o veoma značajnoj i zanimljivoj izložbi koju Prokupčani nemaju priliku često

da pogledaju u našoj galeriji. Teme karikaturista su različite i aktuelne – od neizbježne političke situacije do satiričnog podsmijeha ljudskom moralu i društvu. Radi se o poznatim karikaturistima, među kojima su i višestruki osvajači nagrade ,,Pjer“ – istakao je Popović. Izložbu je otvorio vijećnik za kulturu Grada Prokuplja Milica Erić koja je izrazila nadu da će radovi publici prirediti zadovoljstvo i izmamiti poneki osmijeh. ,,Pet prijatelja“ je prvi put održana u Prokuplju u junu 2000. godine na ideju jednog od autora – Srećka Stankovića. Kada je riječ o izložbi u Aleksincu, Drljević će se predstaviti sa oko 40 radova. Nakon otvaranja izložbe, u 19 sati, biće održan program ,,Humor i satira na Balkanu“ u kome učestvuju Ljiljana Krstić, Mihail Vešim, Rumen Belčev, Dejan Tofčević, Bojan Rajević, Branko Vuković, Aleksandar Čotrić, Slobodan Simić, Bojan Ljubenović, Miodrag Stošić, Ivko Mihajlović i Slavomir Vasić. A. Đ.

Kana Radević

„Bošnjaci

Karikature Darka Drljevića predstavljene u Prokuplju, od subote izložba u Aleksincu

Sa predstavljanja filma o Peteru Dvorskom u Dodestu

topličke vesti

m. babović

projekciji

priča o svijeta

njao u Milanskoj skali i tako mu, posredno, otvorio put ka svjetskoj slavi. U publici su se smjenjivale suze i smijeh.

Iveta Malačovska je zahvalila Dvorskom na onome što je ostavio u amanet.

- Jer ovo u filmu je samo fragment. Imala sam veliku borbu sa svojim kolegama u štabu jer cilj je bio da se film dopadne i ljudima koji ne prate operu. Neki operski kritičari će sigurno kritikovati što određenu ariju nijesu čuli do kraja, ali ja sam ovim filmom htjela da pokažem njegovu maestralnost u pjevanju, da čujete to visoko C koje ne može mnogo pjevača da otpjeva u svijetu, htjela sam da prikažem njegovu tu izuzetnost u pjevanju. I meni je bila čast da sarađujem sa gospodinom

Dvorskim koji me je pustio ne samo da uđem u njegov profesionalni, već i u njegov privatni život, i što sam imala čast da sačuvam tu njegovu sliku i za buduća pokoljenja – rekla je producentkinja i rediteljka filma.

DIRNUT APLAUZIMA

Dvorski je izjavio da je dirnut dugim aplauzima koji su mu dali do znanja da je publika osjetila film. Odgovarao je i na neka pitanja iz publike, o

Viski pred nastup

Zanimljiv momenat u filmu o Peteru Dvorskom je bila anegdota o njegovom prvom velikom nastupu u milanskoj Skali, kad je mijenjao Pavarotija Operski pjevač je rekao da je pred nastup bio toliko uznemiren da je morao da popije viski, i u filmu je prikazan kako drži više od pola čaše vode kojom demonstrira koliko je viskija bilo u pitanju.

- Trenutak gdje sam sipao viski, i pokazao koliko ga je bilo u čaši – to nije baš bila ta količina, bilo je manje, ali nijesam htio da ponovo snimamo tu scenu. Zapravo je bilo samo malo da se okuražim pred nastup – rekao je Dvorski.

tome gdje nalazi energiju za svoje nastupe.

- Kad sam odlazio u tuđinu, sa koferima, za svojim idealima, znate čemu sam se najviše radovao? Povratku kući. Tu energiju sam imao u porodici. Supruga je uvijek govorila da sam dugo spavao i to je bila istina, energija se putem sna dopunjavala, a tu je bilo i treniranje glasa – objasnio je Dvorski. Veče je zaokruženo izložbom

„Misija Slovačka 30“ kojom su podcrtani važni momenti koji su doveli do samostalnosti jedne republike. D. ERJAVŠEK

„Rasplitanje duge“ večeras u Budvi

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Rasplitanje duge (Antologija proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore)“, koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić, biće održano večeras u 19 sati u holu Akademije znanja u Budvi, u organizaciji Narodne biblioteke Budve.

O knjizi će, pored autorke, govoriti recenzentkinja, mr Zora Jestrović, a tekstove će čitati jedna od autorki zastupljenih u ovoj antologiji – profesorica Dijana Tiganj i likovna umjetnica i pjesnikinja Sandra Đurbuzović

NIKŠIĆ – Već za dvadesetak dana na sceni Nikšićkog pozorišta biće premijera predstave za djecu „Bajka o elektricitetu“. Rukovodstvo ove ustanove kaže da su željeli da ovu godinu počnu poklanjajući pažnju najmlađoj publici, ali da se ponovo oslanjaju na sopstvene snage, odnosno Nikšićane.

Kako se čulo na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ovaj komad radi se po tekstu Milene Bogavac, a režira ga i adaptira Milo Vučinić . Za scenografiju i kostimografiju zadužena je Vesna Šušić, producent je Milica Burić, muziku radi Sara Mićunović, a uloge, odnosno znatno više likova, povjerene su Nikoli Vasiljeviću, Matiji Memedoviću, Kristijanu Buriću, Maji Stojanović i Milici Kekić Slavojka Marojević kazala je da nijesu slučajno odabrali baš mart za premijeru, jer tada se obilježavaju Svjetski dan pozorišta, Svjetski dan pozorišta za djecu i Dan lutkarstva. Najiskusniji u glumačkoj ekipi Nikola Vasiljević prizano je da mu je ovo novo iskustvo, tim prije što će igrati i Nikolu Teslu, njegovog oca, ali i oca Gusana Gnusana.

- Ovo jeste skok u nepoznato. Ipak, radimo na ovom projektu već desetak dana i mislim da kompletna priča ide u dobrom pravcu. Nadam se da će ova predstava biti zanimljiva djeci – kazao je Vasiljević.

Ovo je novo iskustvo i za Matiju Memedovića, koji će igrati ulogu mladog Nikole Tesle.

- Nijesam imao dosad priliku da igram predstavu za djecu, ali obradovao me poziv Nikšićkog pozorišta i reditelja. Prvi utisci su odlični, imamo

o elektricitetu“ otkriva sve o Tesli

igru, humor i siguran sam da ćemo djeci biti zabavni, bez obzira što kažu da su najmlađi najzahtjevniji, da oni traže iskrenost, držanje pažnje... –rekao je Memedović.

Burić igra Gospodina Sijalicu, Maja Stojanović će biti Šarlota, ali i Teslina majka, mačka... Dramaturg Milo Vučinić kazao je da mu je zadovoljstvo da radi na tako dobrom tekstu koji je napisan, po narudžbini, još 2006. godine.

- Zamišljeno je da to bude komedija grandioznog karaktera. Tesla je uvijek interesantan za dramaturšku obradu, pa bilo da je riječ o filmu, pozorištu ili nekom drugom me-

Ovogodišnji kandidati za Oskara u Podgorici

Najbolje filmske priče u „Sinepleksu“

diju. To je veliki naučnik zanimljive biografije i mi ćemo pokušati da ponudimo sliku, ali ne informativnu, već da u tom traganju otkrijemo kako je veliki genije postao to što jeste. Ispoštovali smo tekst, ali smo dali sebi i slobode da istražujemo. Saznaćemo ko je taj profesor koji sve zna o Nikoli Tesli, kompletnu biografiju – rekao je Vučinić. Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić vjeruje da su se stekli uslovi i da su se iskupili pravi ljudi za jedan ovakav poduhvat. - Predstava se bavi jednim grandioznim naučnikom, ali riječ je i o tipičnom književ-

nom tekstu, a sve to ovoj ekipi daje prostora da se dokaže u istorijskoj i umjetničkoj priči, pa tako, na primjer, dobijamo mladog glumca koji će moći da kaže „igrao sam Nikolu Teslu“. Nadam se da ćemo 21. marta svi biti zadovoljni –poručio je Jelić. Zadovoljna je i producentkinja Milica Burić i vjeruje da će ovaj komad u budućnosti učestvovati na brojnim festivalima, a posebno je raduje dobra kulturna politika rukovodstva Nikšićkog pozorišta, odnosno činjenica da priliku u ovom poduhvatu dobijaju i mladi ljudi, pripravnici tek zaposleni u toj ustanovi. Ra. P.

„Krstaš“ raspisao literarni konkurs

Postojbina kao tema

U muzičkom dijelu nastupiće Bogdan Banović, učenik 7. razreda Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi, odsjek gitara.

R. K.

NIKŠIĆ – Promocija knjige „Zaboravljenim stazama“ autorki Ane Dragićević i Jovanke Komnenić biće održana večeras, u 19 sati, u sali Muzičke škole „Dara Čokorilo“ u Nikšiću. Autorke pozivaju sve ljubitelje sela, katuna i prirode da dođu i čuju priče iz knjige koje će čitati Boban Čvorović i Nebojša Ćićo Vulanović

Gost večeri je Obrad Nenezić, recenzent knjige, dok će moderator večeri biti Ivan Lješković. Kompoziciju Sergeja Rahmanjinova ,,Preludij u Gis-molu op. 32. br. 12.“ izvešće Bjanka Minić, učenica trećeg razreda Srednje muzičke škole „Dara Čokorilo“.

PODGORICA – Dugometražni igrani filmovi koji su ove godine nominovani za Oskara biće prikazani u bioskopu „Sinepleks“ od danas do 12. marta, u okviru programa pod nazivom „Oskar revija“.

Nominacije za ovogodišnju nagradu u kategoriji najboljih filmova zavrijedila su ostvarenja „Sve u isto vrijeme“ sa 11 nominacija, „Avatar: Put vode“, „Elvis“ (osam nominacija), „Fabelmanovi“ (sedam nomonacija), „Tar“ (šest nominacija), „Top Gan: Maverik“ (šest nominacija) i „Trougao tuge“, koja će se naći na programu revije.

Avantura „Sve u isto vrijeme“ prati Evelin, ženu koju igra Mišel Jeo, a koja je uvučena u nezamislivu avanturu u kojoj istražuje paralelne univerzume u kojima se srijeće sa životnim putanjama koje je mogla da vodi. Mišel Jeo je nominovana i u kategoriji za najbolju glumicu. Film je do sada u bioskopima zaradio više od 100 miliona dolara, četiri puta više od prvobitnog budžeta i dobio je ogromna priznanja kritičara.

„Kit“

PODGORICA – Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ povodom 20 godina postojanja i rada (2003-2023) raspisalo je literarni konkurs na temu: „Moja postojbina, moj ponos!“.

Organizator događaja je JU Zahumlje, u saradnji sa ŠOSMO „Dara Čokorilo“.

R. K.

U okviru revije biće prikazan i filmovi „Crni Panter: Wakanda zauvijek“ koji ima četiri nominacije i drama „Kit“, za koju je Brendan

Frajzer nominovan za najbolju mušku ulogu. Pored ovih ostvarenja, na reviji će biti prikazana i dva animirana filma nominovana za najbolji animirani film godine: „Pocrvenjela Panda“ i „Mačak u čizmama: Posljednja želja“. Ulaznice za filmove se već nalaze u prodaji po cijeni od četiri eura, a više informacija o događaju može se pronaći na sajtu www.cineplexx. me.

Konkurs je otvoren za autore iz crnogorskog iseljeništva i dijaspore širom svijeta koji imaju od 15 do 30 godina. Prozni književni tekst dužine do tri kucane strane (font 12, Times New Roman) ili poetski književni rad do 28 stihova moraju biti napisani na crnogorskom jeziku latiničnim ili ćiriličnim pismom. Jedan kandidat može poslati do dva rada u obje kategorije. Prijave se šalju isključivo elektronskom poštom na imejl adresu: krstas.cg@gmail.com. Od biografskih podataka važno je napisati ime i prezime, datum rođenja i adresu. Rok za prijavu radova je 21. maj 2023. godine. D. E.

„Zaboravljenim stazama“ u Nikšiću

Nikšićko pozorište priprema premijeru za Dječiju scenu, u režiji Mila Vučinića „Bajka

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Plakat filma

Glavni grad kroz sufinansiranje podržao sportske organizacije sa 250.000 eura

Za sport je ove godine opredijeljeno oko 3,5 miliona

U okviru javnog konkursa

Sekretarijata za kulturu i sport, na koji se za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija prijavilo čak 115 klubova, podgoričkim klubovima biće podijeljeno 250.000 eura.

Pomoćnik sekretarke za kulturu i sport Miloš Antić kazao je da će, osim toga, za potrebe podgoričkih klubova, javnu funkciju, brojne manifestacije i akcije koje organizuje i podržava taj resor gradske uprave, u 2023. godini biti izdvojeno oko 3,5 miliona eura.

BEZ ŽALBI

- Kada kompletna procedura konkursa prođe bez žalbi klubova, onda je negdje jasno da je Komisija posao odradila na kvalitetan način. Drago mi je zbog toga, a isto tako sam ponosan na sve koji su doprinijeli da budžet za Konkurs ove godine bude uvećan dva i po puta. Siguran sam da će opredijeljeni novac biti prava podrška našim klubovima u cilju ostvarivanja što boljih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni – istakao je Antić. On je najavio nova ulaganja sa ciljem promocije podgoričkog i crnogorskog sporta, kao i unapređenje infrastrukture

i stvaranje neophodnih uslova za bavljenje sportom. Antić je kazao da će osim značajnih ulaganja u sportsku infrastrukturu, Glavni grad za treninge u SC ,,Morača“, na gradskim bazenima, na strelištu Ljubović i u borilačkoj dvorani (nekadašnja sala „Venom“), za podgoričke klubove izdvojiti milion eura. Dodatnih 1.225.000 eura opredijeljeno je klubovima čiji je osnivač Glavni grad i našim najtrofejnijim klubovima. Tako će za ŽRK Budućnost i Košarkaški klub Budućnost Voli biti izdvojeno po 500.000 eura, Odbojkaški klub Budućnost inkasiraće 100.000, MRK Budućnost 75.000, a Plivački-vaterpolo klub Budućnost 50.000. - Uz organizaciju tradicionalnih manifestacija Sekretarijata za kulturu i sport, podršku i finansiranje brojnih aktivnosti u sportu (profesionalnom, rekreativnom, školskom, dječijem, paraolimpijskom...), domaćinstva međunarodnih takmičenja, izdavačku djelatnost i međunarodnu saradnju dolazimo do planirane brojke od oko 3,5 miliona eura ulaganja u podgorički sport u 2023. godini. Svjesni smo, naravno, da sport i sportisti zaslužuju i više i trudićemo se da praksa uvećavanja izdvajanja za sport

bude nastavljena i u budućnosti – poručio je Antić.

TRI KATEGORIJE

Subvencije Glavnog grada dodijeljene su u tri kategorije – za takmičarski sport: džudo klubovi ,,Nenad Sinanović“ 3.938 eura, ,,Milenijum“ 2.936, ,,Judo Jin“ 2.171, ,,Fighter“ 2.088, ,,Koga“ 1.517, ,,Stara varoš“ 1.044, ,,Kodokan“ 932, ,,Arso Milić“ 827, ,,Mladost“ 1.356, ,,Kipa“ 709; BBFSC ,,Top Gym“ 759, BFC ,,Xenia“ 601, BFC ,,Haydana’s“

Pjesmom za pomoć narodu Turske i Sirije

Večeras će u velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati, biti održan humanitarni koncert pod nazivom ,,Pjesmom za pomoć narodu Turske i Sirije“.

Crnogorski i internacionalni muzičari okupili su se oko inicijative koju je pokrenuo turski državljanin, muzičar Murat Gulersoj, sa ciljem prikupljanja pomoći za područja pogođena razornim zemljotresima u Turskoj i Siriji. Na koncertu će učestvovati Bobo Lalović, Boris Božović, Gordana Andrijašević, grupe „Grimm“ i „Hanibal“, Igor Mitrović, Ilija Gojović, Ivona Stanić, Kenan Kurtanović,

KIC Pop hor, klapa „Camerton“, „KRUG Music Team“, Luka Radović, Miki Šuškavčević, „Milky Wave Band“, „Montenegro International Band“, „Muratto.me“ + Enes Hasan Canik, Nenad Mandić, Stefan Bjeletić, Sofija Bećarević, Tanja Šeter i grupa „Žad“, a program će voditi Milena Đergović

Ulaznice se mogu kupiti na biletarnici KIC-a po cijeni od pet eura, a u holu KIC-a biće postavljena i donatorska kutija. Sav prikupljeni novac će biti uplaćen na žiro-račun koji je Crveni krst Crne Gore otvorio za potrebe doniranja novčanih sredstava ugroženom stanovništvu u Turskoj i Siriji. H. P.

Promjena na čelu KIC-a ,,Budo Tomović“

Korać umjesto Burzan

Snežani Burzan-Vuksanović istekao je mandat direktorice KIC-a ,,Budo Tomović“, a za v. d. direktora jednoglasnom odlukom Savjeta te javne ustanove izabrana je Elida Korać, koja je u KIC-u do sada bila menadžerka za odnose sa javnošću.

- Gospođi Snežani Burzan-Vuk-

sanović želimo uspješan nastavak poslovne karijere, sigurni da će nastaviti da daje doprinos gdje god je profesionalni put bude vodio, jednako kao što je činila tokom radnog angažmana u ovoj ustanovi – saopšteno je iz KIC-a ,,Budo Tomović“. Burzan-Vuksanović je zahvalila na saradnji koja je trajala osam godina, dva puna mandata.

- Zahvalna sam svima na veoma plodnoj saradnji i poželjela KIC-u da kuca istim ritmom i obogaćuje svojim bogatim, raznovrsnim aktivnostima živote brojnih Podgoričana i građana Crne Gore. Sreću i uspjeh u v. d. mandatu direktorice KIC-a želim i Elidi Korać. Idemo dalje – poručila je Burzan-Vuksanović. Nj. Ž.

278; karate klubovi ,,Omladinac“ 8.314, ,,Panter“ 527, ,,Podgorica“ 309, ,,Junior“ 290; tekvondo klubovi ,,S3“ 4.265, ,,Olimp“ 3.542, ,,Akademac“

2.755, ,,Koryo“ 2.436; džu-džicu klubovi ,,Fenix“ 6.827, ,,Stara varoš“ 4.251, ,,Arso Milić“

3.689, ,,Pit Bull“ 764; mauythai klubovi ,,Big Babol“ 2.643, ,,BB89“ 1.105; kik-boks klubovi ,,Rad“ 3.593, ,,Budućnost“

2.832, ,,Strugar Team“ 1.544, ,,Ariston“ 1.398; boks klubovi ,,Podgorica“ 2.958, ,,Zlatičanin“ 2.331; fudbalski klu -

bovi ,,Stari aerodrom“ 5.048, ,,Karioke“ 2.580, ,,KMF Titograd“ 2.989, ,,Akademija City“ 2.859, ,,Arena“ 2.433, ŽFK ,,Mladost“ 2.409, ,,Zlatna lopta“

2.001, ,,Adria“ 1.870, ,,Drezga“

2.180, ,,Crvena stijena“ 1.772, ,,Zabjelo“ 2.485, ,,Porto“ 1.551, ,,Blue Star“ 1.470, ,,Bernabeu“

1.388, ,,Fenix“ 1.388, ,,Fortuna“

1.347, ,,Sparta“ 898, ,,Arso Milić“ 775, ,,Gorica“ 702; košarkaški klubovi ,,Junior“ 3.357, ,,Sedmica“ 2.295, ,,Milenijum“

2.344, ,,All Star“ 1.772, ,,Morača“ 1.658, ,,Akademik“ 1.045;

odbojkaški klubovi ,,Morača“ 3.112, ,,Top Volley“ 2.148; ragbi klubovi ,,Crvena stijena“ 1.715, ,,Budućnost“ 924; ŽRK ,,Podgorica 2013“ 2.949, ,,Fenix“ 2.320; VPK ,,Aquatic Verde“ 3.250; teniski klubovi ,,Eminent“ 5.421, ,,Nec“ 2.331; tekbol klubovi ,,Ragnar“ 652, ,,Manik“ 652, ,,Monsters“ 361; biciklistički klub ,,Džada“ 3.018; triatlon klub ,,Podgorica“ 2.397; gimnastički klub ,,Enigma“ 1.942; streljački klubovi ,,Centar“ 3.201, ,,Stara varoš“ 2.632; atletski klubovi ,,Podgorica“ 5.816, ,,Sparta“ 3.414; Sportsko-ribolovni klub ,,Podgorica“ 2.065, Klub sportskih ribolovaca ,,Number 1“ 1.372, Sportsko-ribolovni klub ,,Vodene lisice“ 664; Klub vojnih planinara CG ,,Kapetan“ 1.002; planinarski klub ,,Gorica“ 1.223; stonoteniski klubovi ,,Budućnost“ 2.932, ,,Spin“ 1.913; šahovski klubovi ,,Budućnost“ 3.079, ,,Dijagonale“ 1.563, ,,7. oktobar“ 1.471, ,,Omladinac“ 875, ,,Prosvjeta“ 788; plesni klubovi ,,Diva“ 1.038, ,,Sonrisa“ 1.309, ,,Mystic“ 688, ,,Dream“

1.368 i ,,Beauty“ 2.250. Sport osoba s invaliditetom:

KK OSI ,,Paramont“ 7.000, Stonoteniski klub OSI ,,Luča“ 7.000, Šahovski klub slijepih ,,Zora“ 6.500, Plivački klub OSI ,,Mako“ 6.500, Atletski klub OSI ,,Vihor“ 6.500, Streljački klub OSI ,,Thor“ 4.000. Rekreativni i netakmičarski sport: sportsko-rekreativna društva „Athlete građanski“

1.300, „Kajaksport PG“ 1.300, „Ekomen“ 1.600, „PG-sport“ 900, ,,Champion“ 1.200, „G forse“ 700, „Vojni veteran Crne Gore“ 600, ,,Kids Fair Play“ 900: aikido klubovi „Budućnost“ 1.500, „Podgorica“ 1.500; Mali alpinistički klub ,,Mak“ 1.000. H. P.

Započeta sanacija temelja kuće porodice Vukčević u Beogradskoj ulici

Postavljaju privremene ploče do izgradnje potpornih temelja

Nakon što se u nedjelju obrušila ograda i dio dvorišta porodične kuće Vukčevića u Beogradskoj ulici 53, juče je počela privremena sanacija temelja. Vlasnica kuće Lidija Vukčević kazala je za Pobjedu da je to samo privremeno rješenje koje će spriječiti da kuća ne propada dalje.

- Počeli su sanaciju sa nekakvim platformama i daskama, to je nešto privremeno. Sa tim su sada počeli sanaciju štete, ali potrebni su potporni temelji, koji će biti tek za mjesec-dva. Sada je ovo samo da bi se na neki način osigurala kuća da dalje ne propada… to sam ja tražila, jer slijede kiše – kaže Vukčević.

Urbanističko-građevinska inspekcija Mini-

starstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prethodnog dana je obišla gradilište na kojem je iskopan temelj za izgradnju stambene zgrade na četiri sprata i obustavila sve radove osim saniranja nastale štete. Predstavnica investitora, kompanije ,,CK Group Investment“ iz Podgorice, advokatica Anja Čvorović juče je kazala da je kompletna projektna dokumentacija za gradnju u potpunosti u skladu sa zakonom, da je uredno dobijena saglasnost Glavnog državnog arhitekte, da su plaćene komunalije, prijava građenja... Ona je naglasila da će investitor sarađivati sa izvođačem radova kako bi u što kraćem roku bila sanirana nastala šteta. Nj. ŽIVANOVIĆ

Nastavljena podrška sportskoj porodici glavnog grada

M.

Večeras u KIC-u ,,Budo Tomović“ humanitarni koncert

Učinak košarkaša Crne Gore u kvali kacijama za SP kroz oko statistike

Mihailović prvi strijelac, Radović najbolji skakač, Ilić „kralj“ blokada

PODGORICA – Crna Gora

će drugi put uzastopno igrati na Mundobasketu, koji se od 25. avgusta do 10. septembra održava prvi put u tri zemlje – Filipinima, Japanu i Indoneziji. Žrijeb grupa biće obavljen 29. aprila u Manili. Računajući samo kvalifikacije za Mundobasket, selektor košarkaša Boško Radović je na 12 mečeva u rosteru imao 26 igrača (ukupno 30 igrača sa pretkvalifikacijama). Samo su Nemanja Radović i Zoran Nikolić odigrali svih 12 mečeva u kvalifikacijama, dok je dva više imao Igor Drobnjak ako se uzmu u obzir i četiri meča u pretkvalifikacijama.

U kvalifikacijama (12 mečeva, odnosno šest „prozora“ po dvije utakmice) najbolji strijelac reprezentacije Crne Gore je bio Vladimir Mihailović sa ukupno 150 poena, odnosno 15 u prosjeku po meču. Iza njega je Radović sa 145 poena, odnosno 12,1 po utakmici, a treći strijelac, daleko iza prve dvojice je Džastin Kobs, koji je na četiri meča koje je odigrao u kvalifikacijama, u prva dva „prozora“, upisao 73 poena, sa najboljim prosjekom po meču – 18,3.

Bivši plej Budućnosti je, dok je nastupao za reprezentaciju, imao i najveći prosjek minuta provedenih na parketu (34), ispred Bojana Dubljevića i Nikole Ivanovića, koji su na četiri utakmice prosječno na terenu provodili 29,4 minuta, dok je Dino Radončić igrao prosječno 29,1 minut...

Najviše skokova na 12 kvalifikacionih utakmica imao je Radović 65 (21 ofanzivni i 44 defanzivna), ispred Nikolića (57) i Radončića, koji je imao drugi najbolji prosjek skokova po utakmici – 5,6. Najbolji prosjek skokova imao je Dubljević (6,3).

Najviše asistencija podijelio je Mihailović (22), ispred, interesantno, Nikolića (21), te Kendrika Perija i Džastina Kobsa (po 20). U prosjeku je najviše asistencija po meču imao Kobs (5), ispred Ivanovića (4,3) i Perija (4).

Mihailović je upisao najviše ukradenih lopti (14), ispred Nikolića (11) i Petra Popovića (8), a bek Mornara je imao i najbolji prosjek po meču (1,4).

Mihailović je imao i najviše iz-

Crna Gora na drugom mjestu po broju izgubljenih lopti

Za razliku od individualne, koja ne može biti najrealnija zbog velike razlike u odigranim mečevima igrača, timska statistika je preciznija, jer su timovi u vrhu odigrali između 10 i 12 utakmica.

Crna Gora je bila jedna od najboljih selekcija u kvalifikacijama po broju izgubljenih lopti – svega 9,8 po meču. Manje je imala samo Mađarska (8,9).

Španija je postigla najviše

poena u kvalifikacijama (997), a Italija (dva meča manje od Španaca) je imala najbolji prosjek po meču sa 88,1 poenom po meču.

Crna Gora je na 19. mjestu (u konkurenciji 30 timova) sa prosječno postignutih 75 poena po utakmici.

Naša selekcija je sedma po procentu šuta iz igre sa 44,6 odsto (prva je Francuska sa 50,1), 20. po procentu za dva poena sa 50,5 odsto (prva Francu-

Samo 23 igrača odigralo svih 12 mečeva kvalifikacija

FIBA je juče objavila podatak da su samo 23 igrača iz 12 zemalja bila u rosteru na svim mečevima u kvalifikacijama – njih 20 na 12 utakmica, a trojica u grupama gdje je igrano po 10 mečeva (zbog diskvalifikacije Rusije i Bjelorusije). Četiri zemlje su imale po trojicu takvih igrača – Bosna i Hercegovina (Gegić, Lazić, Kamenjaš), Finska (Jantunen, Salin, Valtonen), Gruzija (Jintharadze, Mekfaden, Šermandini) i Letonija (Bertrans, Kavars, Grazulis). Po dvojicu su imale Crna Gora (Nemanja Radović, Zoran Nikolić), Izrael (Ginat, Levi) i Island (Hlinason, Steinarson), a po jednog Belgija (Liber), Češka (Kizlink), Njemačka (Holac), Mađarska (Keler) i Holandija (Van der Vurst de Vris).

gubljenih lopti – 20, dvije po meču, Radović ih je upisao 16, a Popović i Radončić po 12.

Najviše blokada zabilježio je Aleksa Ilić – 12, odnosno 1,5 po meču, Nikolić je imao devet, a

Radović pet.

Krilni centar „crvenih“ i Budućnost Volija Ilić je četvrti po broju blokada (1,5 po meču), a prvi ako se računaju igrači na njegovoj pozici-

WABA LIGA, 7. KOLO TOP8 FAZE:

Košarkašice Budućnost Bemaksa danas (16.30h) gostuju Vojvodini

Iz derbija u derbi

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa samo četiri dana nakon pobjede protiv šampiona, ekipe Celja (72:60), kojom su praktično ovjerile prvo mjesto pred fajnal for, otputovale su za Novi Sad, gdje će danas (16.30h) gostovati

Vojvodini u okviru 7. kola Top8 faze WABA lige.

Fajnal for u Podgorici

ska 58,1), a 11. u šutu za tri poena sa 34,7 odsto (prva Srbija sa 38,5). Crna Gora je čak 28. kada je procenat slobodnih bacanja u pitanju - 69,9 odsto.

Sa 36,2 skoka po meču, Crna Gora je u ovoj kategoriji završila na 16. mjestu (prva je Ukrajina sa 41,6), po asistencijama je na 28. mjestu sa 15,5 po meču (Španija 21,4), po ukradenim loptama je 19. sa 6,7 po utakmici (Francuska 10,5).

Po broju blokada po meču (3,1), Crna Gora je bila 11. u kvalifikacijama (prva je Francuska sa 4,3).

ji (krila i krilni centri).

U konkurenciji najboljih strijelaca kvalifikacija, Mihailović je zauzeo 10. mjesto po broju poena, a 14. mjesto po prosjeku po meču. Najviše poena je zabilježio naturalizovani Amerikanac u dresu Gruzije – Tadus Mekfaden (226), dok je najviše poena u prosjeku imao Islanđanin Elvar Frifrikson (20,7). Radović je 22. u konkurenciji igrača sa najboljim procentom šuta za dva poena (51,8 odsto), dok je Mihailović šesti u konkurenciji najpreciznijih trojkaša sa 50 odsto uspješnosti šuta sa perimetra. Sa prosječnih 7,8 uhvaćenih lopti, Radončić je 22. u konkurenciji najboljih skakača kvalifikacija. Mihailović je 70. po prosječnim asistencijama (2,2), a 18. „kradljivac“ (1,4), te 28. po broju izgubljenih lopti po meču (dvije)... S. JONČIĆ

Dva tima već su na fajnal foru, a do kraja Top8 faze boriće se za što bolji plasman uoči fajnal fora, koji je na programu 25. i 26.marta. Za ,,plave“ će meč u Novom Sadu biti posljednje ovosezonsko gostovanje u ligaškom dijelu, jer će 8. i 9. marta u dvomeču protiv Orlova imati priliku da ovjere ,,pol poziciju“. Baš zbog toga za crnogorskog šampiona duel u Novom Sadu nema poseban značaj, jer i u slučaju poraza, ostaju u istoj situaciji, jer su ,,vučice“ bolje međusobno od Celja. Ali, želja svih u taboru podgoričkog kluba je da se što prije i teoretski osigura prvo mjesto. -Očekuje nas težak, neizvjestan duel. Vojvodina je ekipa koja je dobro pojačana ove sezone i koja je od starta u vrhu. Pobjedom protiv Celja jasno je pokazala svoje ambicije i sigurno da će plasman za njih biti veliki vjetar u leđa da naprave što bolji rezultat. Međutim, trijumf protiv Celja nas je dodatno podigao, tako da smo u sjajnom raspoloženju otputovale za Novi Sad odlučne da nastavimo pozitivan niz –naglasila je Anastasija Drobnjak , bek šuter ,,plavih“ i najbolji trojkaš crnogoskog šampiona.

,,Vučice“ su se u prvom krugu dugo mučile protiv Vojvodine, koja je uspjela da svede Budućnost na svega 52 poena u Podgorici.

-Upravo taj meč nam je velika opomena. Pokazalo se da su

Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks biće organizator fajnal fora WABA lige, koji se igra 25. i 26. marta. Rok za prijavljivanje za organizaciju završnog turnira trajao je do juče u podne, a Bord WABA lige je donio jednoglasno odluku da domaćinstvo dobije Budućnost Bemaks. Podgorica će na taj način peti put biti organizator završnice regionalnog takmičenja.

neugodne, ali vjerujem da smo kvalitetnije i da možemo da slavimo na ovom gostovanju. Realno u boljoj smo poziciji, imperativ je na strani Vojvodine, tako da se nadam da možemo iskoristiti to – rekla je Maja Bigović, centar Podgoričanki. Vojvodina ima dva poraza manje od Montane, pa je jasno da će izbjeći četvrto mjesto. Ali, današnji derbi teoretski može biti i okršaj rivala na fajnal foru. -Nema mnogo tajni. Ne razmišljamo o tome ko će nam biti rival, niti pravimo kalkulacije. Jednostavno želimo da naša serija traje što duže i da u idealnom raspoloženju dočekamo završni turnir. Baš zbog toga smo vrlo motivisane i željne da u još jednom derbiju pokažemo naš kvalitet – naglasila je Bigović. R. P.

Ponovo nekompletne

Podgoričanke će još jednom biti nekompletne. Zbog zdravstvenih problema sa ekipom nijesu otputovale Jelena Bulajić i Marija Baošić, a šansu da bude u timu imaće mlada Lana Vukčević.

Aleksa Ilić

Nemanja Radović

Vladimir Mihailović

Đurđina Jauković ipak nije pokidala prednji ukršteni ligament lijevog koljena

Najtežih deset dana u karijeri

PODGORICA – Dvadeset

trećeg februara iz Francuske je stigla vijest da je Đurđina Jauković drugi put u godinu i po pokidala prednji ukršteni ligament lijeve noge.

Srećom, najlošija moguća prognoza – kako je čeka operacija i pauza od najmanje sedam mjeseci – po svemu sudeći nije bila tačna.

Sjajna crnogorska rukometašica tražila je dodatno mišljenje, a doktori u Danskoj i Srbiji kazali su joj da nije pokidala ligament, već je došlo samo do istegnuća. - Ovo mi je možda 10 najtežih

dana u karijeri. Od početka sam osjećala da je dijagnoza koju sam dobila u Francuskoj možda i netačna. Magnet i snimak je uradio i pogledao radiolog koji ipak nije toliko upućen u sportske povrede. Rezultat skenera i pregleda poslala sam doktoru Ufu u Danskoj, koji me je operisao prethodni put, i od njega sam dobila odgovor da ligamenti nijesu pokidani, nego samo istegnuti. Zbog nekog sopstvenog mira isto sam poslala i doktoru Jeliću u Beogradu koji je potvrdio riječi doktora iz Danske – kazala je Jauković za Pobjedu.

Real Madrid večeras (21 h) dočekuje Barselonu u prvom meču polu nala Kupa kralja

,,Merengesi“ žele osvetu za Rijad

Nikšićanka se povrijedila u pobjedi Bresta na gostovanju Šambreu u prvenstvu Francuske, kada je izgubila oslonac u pokušaju promjene pravca. Po novim, povoljnijim prognozama, Jauković će biti spremna za narednu sezonu, samim tim i za Svjetsko prvenstvo krajem godine. - Čeka me dva mjeseca terapija, a onda bih mogla da počnem da treniram, potom od naredne sezone da nastavim đe sam stala. Prioritet se zna – Olimpijske igre u Parizu naredne godine – kazala nam je Jauković.

napravio za Real je izvanredno i zahvalni smo mu jer nam je pomogao da osvojimo trofeje prošle sezone. Nadam se da ćemo mu dugovati zahvalnost i ove, ide mu vrlo dobro. Imati Karima na raspolaganju u ključnom periodu sezone znači da smo u boljoj poziciji za osvajanje trofeja – istakao je Anćeloti.

Barselona je prva u španskoj ligi, sa sedam bodova više od Reala, ali nije napravila dobru uvertiru za ,,el klasiko“ u Kupu kralja.

,,Blaugrana“ je porazom od Mančester junajteda eliminisana u šesnaestini finala Lige Evrope, a prije pet dana izgubila je od Almerije u domaćem prvenstvu.

Meridianbet 1. CFL: Tri meča 22. kola donijela novu rokadu

Tandem Striković Konrad nosi Sutjesku, Dečić tone sve dublje

PODGORICA – Tri utakmice 22. kola Meridianbet Prve fudbalske lige Crne Gore donijele su dvije pobjede domaćina, jedan remi, šest golova…

Ipak, najupečatljiviji utisak ostavila je činjenica da je Sutjeska, makar na kratko, sa utakmicom više, uspjela da preuzme lidersku poziciju, a da je Dečić definitivno u totalnom ambisu.

Tuzani su u drugom dijelu jesenje polusezone počeli da skreću s evropskog kursa, a nakon neočekivane promjene trenera stigla je velika rekonstrukcija na polusezoni. Došlo je mnogo igrača, još više otišlo, stigao novi trener, a onda su iz Antalije gotovo svakodnevno stizale najave: ,,Idemo na duplu krunu“.

Poslije samo tri meča u proljećnom dijelu i tri poraza, može se jasno zaključiti da je Dečić potpuno izgubio kompas. Od projekta koji je mirisao na nešto senzacionalno, sada djeluje da je to tim koji ,,lebdi“. Umjesto bitke za titulu, Dečić je sada na 15 bodova manje od

lidera, Evropa je očigledno dostižna samo kroz Kup, a istovremeno Tuzani imaju samo tri boda više od Jezera, koje je u opasnoj zoni, a koje ima i utakmicu manje.

Gdje škripi, što se desilo sa klubom koji je najavljivao pompezne stvari - niko ne zna. Ipak, brojke su neumoljive – jedan trijumf u posljednjih 13 kola.

Sa druge strane, Petrovac

je pobjedom nad direktnim konkurentom preuzeo treće mjesto, a zahvaljujući crnoj seriji Tuzana sada je borba za mjesto koje može voditi u Evropu zanimljivija, jer su svi blizu, posebno Arsenal.

- Znali smo da je Dečić zbog lošeg starta pod imperativom. Iskoristili smo njihovo moranje, otvorili meč na pravi način, postigli dva gola u prvom dijelu i jasno

Marija Vuković večeras (19 h) nastupa na dvoranskom prvenstvu Evrope,

Želim da uživam u skokovima i stignem

do finala

PODGORICA – Barselona je

15. januara u Rijadu osvojila

Superkup Španije trijumfom nad Real Madridom (3:1), mjesec i po kasnije vrijeme je za novi okršaj najvećih rivala, prvi od tri u predstojećih tridesetak dana.

,,Merengesi“ su večeras (21 h) domaćini prvog polufinalnog meča Kupa kralja, revanš je 5. aprila, a u međuvremenu – 19. marta – sastaće se u 26. kolu La Lige.

- Ne radujemo se meču samo zato što je prilika za revanš poslije poraza u Superkupu, već zato što smo blizu osvajanja trofeja, a kada je ova ekipa blizu pehara onda temperature raste – rekao je trener Real Madrida Karlo Anćeloti

- Prilazimo utakmici s mnogo samopouzdanja, trenutno postoji dosta stvari u kojima možemo da uživamo. U Superkupu nam je nedostajalo predanosti i odlučnosti. Pravili smo individualne greške i ukoliko ih ponovimo – opet će biti bolno.

Ali mislim da se to neće dogoditi jer je u pitanju vrlo važna utakmica. Nije ključna, ali možemo da stvorimo prednost –naveo je italijanski stručnjak.

- Sastajemo se s odličnom ekipom i čeka nas zanimljiv meč u kojem će publika uživati.

Anćelotija raduje oporavak Benzeme, Kamavinge i Čuamenija, a kazao je i da se Rodrigo osjeća dobro. Van tima su Alaba i Mendi.

- Ono što je Karim Benzema

- Smatram da smo u privilegovanoj poziciji. Nijesmo možda u izvrsnoj situaciji, ali stojimo visoko. Sve vidim kao priliku. Srećan sam tu gdje jesmo, a sjetite se gdje smo bili prošle sezone, pa smo je spasili. Euforičan sam, možemo da osvojimo ligu i Kup – izjavio je trener Ćavi Ernandes Rekao je, ipak, i da ga ne čudi određeni pesimizam u okruženju, ali da će pokušati da izoluje igrače od toga.

- Poznajem klub i ovu sredinu, znamo odakle i prema kome idu udarci, ali uglavnom me to ne pogađa. Moja briga je da to ne pogodi igrače, da ostanu mirni i bore se za trofeje. U vrlo smo dobroj situaciji da osvojimo dva trofeja – dodao je Ćavi, koji ima značajnih problema s timom jer su povrijeđeni Levandovski, Dembele i Pedri Ne. K.

PODGORICA – Nakon nikad izazovnije dvoranske sezone u kojoj je imala, čini se, nikad više nastupa, Marija Vuković pokušaće da istu kruniše na pravi način na posljednjem, ali i najvažnijem mjestu – dvoranskom prvenstvu Evrope!

Istanbul će tokom naredna tri dana, ipak, biti domaćin prestižnog atletskog takmičenja, a iako je bilo rizik da će se zbog razornog zemljotresa u Turskoj šampionat otkazati, domaćin je uradio sve da do toga ne dođe i da Istanbul ugosti najbolje atletičare Evrope, koji će za kraj dvoranske sezone juriti nove rekorde, medalje… Crnu Goru predstavljaće samo Marija Vuković, koja će u disciplini skok uvis nastupiti večeras (19 h) u kvalifikacijama, a uko-

liko uspije da se izbori za finale nastupiće i posljednjeg takmičarskog dana – u neđelju (10.20 h)… Vuković je u društvu trenera Joane Simou doputovala u Istanbul prije dva dana, gdje je odradila i posljednje pripreme za nastup na ovom šampionatu. -Bilo je neizvjesnosti da li će se takmičenje održati zbog dobro poznate situacije u Turskoj, ali drago mi je da su organizatori i ljudi iz Evropske atletske federacije uspjeli da odrade sve što treba da se prvenstvo, ipak, održi. Odradila sam trening i zaista sam oduševljena. Dvorana je maksimalno sređena i spremna za prvenstvo, a postavljena je i nova staza, tako da se zaista očekuje spektakularno prvenstvo – kazala je za Pobjedu Marija Vuković.

Najbolja crnogorska sportistkinja u posljednje dvije godine u dosadašnjem dijelu dvoranske sezone imala je šest nastupa. U Luksemburgu je ostvarila rezultat 184 centimetra, da bi samo par dana kasnije u Kotbusu preletjela ljestvicu na 190. Međutim, u Češkoj nije bila na svom nivou – prvo je u Hustopočeu imala skromnih 180, a u Trinecu 187, jer nije mogla da savlada visinu 190. Poku-

FSCG

U DOBROJ FORMI: Napadači Sutjeske Vuk Striković i Tajron Konrad

VRATIO JOJ SE OSMIJEH NA LICE: Đurđina Jauković

za

Duel Karvahala i Gavija u španskom Superkupu

rokadu na vrhu i nastavak krize Tuzana

StrikovićSutjesku, dublje

Sutjeska da se pobjedom vrati na prvo mjesto. Nikšićani su napravili reakciju nakon šokantnog poraza od Mornara, mada tim koji juri titulu još nije u pravom ritmu.

- Ušli smo dobro u meč. Rano smo postigli gol, što nam je mnogo pomoglo u daljem toku utakmice. Sigurno da je ovo za nas jako bitna pobjeda, posebno nakon poraza od Mornara, ali i kao uvertira za derbi protiv Budućnosti i da podižemo formu iz meča u meč –kazao je ofanzivac Nikšićana Dušan Živković

Sutjeska ovog proljeća igra u formaciji sa dva napadača – VukomStrikovićem i TajronomKonradom, a taj tandem je na sva tri meča postizao golove.

Protiv Jezera (4:2) Striković je postigao dva, Konrad jedan, a protiv Mornara (2:3)

i Iskre (2:1) Striković i Konrad ponovo su bili strijelci. Tandem koji je sad na vrhu liste strijelaca (Konrad – 15, Striković 7) gura lidera, mada po svemu prikaznom u tri kola nastavka Sutjeska još nije u svim fazama na pravom nivou. Možda će subotnji derbi s Budućnošću pokazati pravu sliku...

Skupo je mogao da plati nesmotrenost, ali godina i po ,,izgnanstva“ iz vaterpola ojačala je crnogorskog reprezentativca Đura Radovića

Djeluje mi kao da sam sedam godina stariji

PODGORICA – Zbog tri minusa godinu i po je bio van svih aktivnosti u bazenu. Svjetska antidoping organizacija (WADA) bila je neumoljiva.

Đuro Radović je prekršio pravilo, nije ispunio obaveznu dokumentaciju i uslijedila je suspenzija u oktobru 2021. godine. Izgubio je mnogo, izgubila je vaterpolo reprezentacija Crne Gore, ali je ljevoruki golgeter naučio najvažnija pravila života: o tome kako se ubuduće zaštititi i cijeniti male-velike stvari na identičan način. Neće, naravno, zaboraviti samostalne treninge, ljetnja plivanja u moru, trčanja na ,,suvo“, utakmice na TV-u. Neće nikada više zanemariti signale koje tijelo šalje glavi.

VIŠE CIJENIM TO ŠTO IMAM

U oktobru 2021. suspendovan je zbog neispunjavanja obaveza prema Svjetskoj antidoping organizaciji. Prvi meč nakon pauze odigrao je 23. februara i postigao dva gola za Jadran u porazu od Novog Beograda

Od ljeta opet u Olimpijakosu

Koliko se promijenio vaterpolo?

- Nije drastično, ali stalno se nešto mijenja sa novim pravilima. Možda pokušavaju da vaterpolo malo ubrzaju i popularizuju. Ali, nije ni to preveliki teret – kazao je Radović. Vraćaš se u Olimpijakos na ljeto. Grci su jedni od favorita za trofej LŠ, kako komentarišeš najjače takmičenje?

- Prije svega, jedva čekam ponovo da igram LŠ. Posebna je to priča. Gledam, naravno, skoro sve mečeve. Svako svakoga može da pobijedi, a poenta je da najspremniji ostaju do kraja. Kondicija igra veliku ulogu. Primijetio sam da je dosta klubova podiglo nivo igre – istakao je Radović

ne su nam donijele iskustvo i uigranost. Nadam se da ću i ja uspjeti da pomognem timu. Radović ne bježi od odgovornosti i ne trpi izgovore.

pokazali da imamo kvalitet i da možemo. Nije bilo lako. Dečić sigurno posjeduje kvalitet i baš zbog toga ova tri boda nam mnogo znače. Drago mi je da smo preuzeli treće mjesto i to će biti od izuzetnog značaja na psihološkom planu za naredne mečeve – istakao je Čagas Augusto, vezista Petrovca. Meč Rudar – Budućnost je odložen, što je iskoristila

Pobjedu iz Istanbula poručila:

šala je u Udinama, ali je miting završila sa rezultatom 184. I, kada su mnogo pomislili da je Vuković u krizi, Marija je zablistala sredinom februara na mitingu u Banskoj Bistrici, gdje je bila blizu ličnog rekorda, ostvarivši rezultat 195!

Tako se članica AK „Podgorica“ mučila sa visinom da bude iznad 190, ali je posljednji nastup pred dvoransko prvenstvo Evrope uliva optimizam.

- Sezona je donijela zaista dosta takmičenja, imala sam prilično naporan raspored, ali je cilj bio da imam što više nastupa i da se tako spremam za prvenstvo Evrope. Istina, bilo je više onih takmičenja koja nijesu bila baš dobra, ali posljednji nastup u Banskoj Bistrici gdje sam preskočila 195 centimetara mi je vratio samopouzdanje, tako da u lijepom raspoloženju čekam nastup u Istanbulu, naravno sa mnogo motiva da ostavim što bolji utisak – objasnila je Vuković. Naša atletičarka će u Istanbulu peti put biti učesnik dvoranskog Evropskog prvenstva, na kojima je najbolji rezultat ostvarila prije dvije godine. Ma-

,,Derbi Jadrana“ završen je nulom. Arsenal i Mornar podijelili su plijen. Tivćani su više od sat bili sa igračem manje, osvojili bod, ostali blizu gornjeg dijela, dok je Mornar nakon dvije pobjede nagovijestio i remijem da neće biti u problemu za opstanak, već se neočekivano može uključiti u borbu za treće mjesto, jer su kiksevi Dečića svima otvorili nadu… R. P. – Ra. P.

rija je prvi put na dvoranskom prvenstvu Evrope nastupila 2015. godine, kada je u Pragu osvojila 20. mjesto sa rezultatom 177, dvije godine kasnije ovo takmičenje održano je u Beogradu, a crnogorska atletičarka osvojila je 17. mjesto, ali sa rezultatom 186 centimetara. Nastupila je i 2019. u Glazgovu, gdje je osvojila 13. mjesto, a iako je kao još četiri takmičarke imala preskočenih 189 centimetara, nije se domogla finala. Ipak, prvi put domogla se finala prije dvije godine, kada je u poljskom Torunu bila sedma sa preskočenih 192 centimetra. -Spremna sam za ovo takmičenje i jedva čekam da počne. Imam jasan cilj, a to je da uživam u skokovima, jer znam da samo tako mogu skakati visoko. Potrudiću se da budem na nivou i da se izborim za finale, a ako to ostvarim onda ćemo se fokusirati za dalje – podvukla je Marija Vuković. U kvalfiikacijama ženskog visa nastupiće 18 takmičarki, a prvi favorit je Jaroslava Mahučik iz Ukrajine, koja ima najbolji rezultat sezone – 202 centimetra.

Ne kaže naš narod uzalud ,,sam pao, sam se ubio“. Ali, ima i dodatak – važno je ustati što prije i krenuti dalje… A Đuro je i ustao i dočekao, nakon agonije, da ponovo uskoči u bazen i da radi ono što najviše voli. I što je najbolje radio do 2021. godine.

U kapici Jadrana, 23. februara ove godine, početkom treće četvrtine postigao je gol.

- Konačno u bazenu! Dobro se osjećam, nedostaje malo rutine i kondicije, ali vratiće se i to kroz utakmice. Dugo sam čekao na povratak i dočekao, a u Dubrovniku je bilo bolje nego što sam mislio. Igrao sam tri utakmice u tri dana, što nijesam posljednjih 18 mjeseci. Imao sam snage za prva dva meča, a u posljednjem sam se ,,ugasio“ – kazao je Radović za Pobjedu.

Imao je tremu.

- Nije mi bilo svejedno, pogotovu jer smo prvi meč igrali sa Novim Beogradom. Kada je počela utakmica, na sve

sam zaboravio. Sada je na pripremama reprezentacije, konkurisaće za najbolji sastav za predstojeći Svjetski kup od 8. marta u Podgorici. Ima mišljenje o obavezama i očekivanjima. Ali, prije omiljene teme, vratili smo našeg reprezentativca na život tokom pauze. Đuro je objasnio kako je opstao, sačuvao vedar duh i samopozdanje u bolnim mjesecima.

- Uh, mogao bih do sjutra da pričam kroz što sam sve prolazio i što mi je kroz glavu prolazilo. Najiskrenije, na sve ovo gledam sa pozitivne strane. Možda je to tako da bi meni bilo lakše, ne znam… Gledam sebe prije i poslije pauze. Promijenio sam se. Mnogo stvari sam naučio o svom tijelu, povredama, išao sam na rehabilitacije, čitao o svemu, najviše psihologiju sporta. Djeluje mi kao da sam ne godinu, nego sedam godina stariji. Neke stvari sam naučio, izvukao pouke, a vrijeme će pokazati koliko. Često nije imao đe da trenira. - Kada mi nijesu dali u bazen,

Crna Gora i Australija igraju večeras (18.30) u Kotoru

Mladi na ispitu

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore i Australije odigraće večeras (18.30) u Kotoru prijateljski meč u sklopu priprema za Svjetski kup koji 8. marta počinje u Podgorici. ,,Ajkule“ su u prethodna dva dana sparingovale sa jednim od rivala na predstojećem takmičenju.

- Igrali smo dva sparing meča. Prvi smo dobili, drugi odigrali neriješeno – primili smo gol na tri sekunde prije kraja utakmi-

ce. U svakom slučaju, dosta nam znače pripreme, vježbamo ujutro igrača više i manje, a uveče sparingujemo sa Australijancima. Smatram da je ovo pun pogodak što smo mi, igrači iz domaćih klubova, na okupu i što sparingujemo sa ovakvom selekcijom – kazao je Danilo Radović Vrata kotorskog bazena biće širom otvorena za navijače, koji će, kazao je Radović, vidjeti na djelu mladu, borbenu ekipu. Vjeruje u dobar rezultat.

sam sam trenirao. Svašta sam radio da bih održao kondiciju. Nije bilo lako, ali me očvrsnulo. Sada, čini mi se, više cijenim ono što imam.

BEZ IZGOVORA

Razgovor o vaterpolu je poslastica za Radovića. Do sjutra bi mogao da priča o sportu. O reprezentaciji beskonačno… Ambicije ne krije – meta je finalni turnir Svjetskog kupa, odlazak na Olimpijske igre u Pariz… I preko svojih mogućnosti bi išao ako treba samo da ,,ajkule“ viziraju pasoš za najveći sportski događaj. Ne zaboravlja kako je zbog povrede propustio Tokio 2021.

- Toliko dugo čekam ovakve mečeve, zato i treniram. Neću cijeli život da igram samo ligu, naravno, ne želeći nikoga da potcjenjujem. Ovakvi turniri nas ispunjavaju. Nedostajali su mi jaki mečevi, zbog čega jedva čekam start Svjetskog kupa. Očekivanja su najveća.

- Gledao sam ekipu prošle godine. Nijesmo prošli rezultatski kako smo željeli, ali godi-

- Ne možemo da imamo izgovore, posebno sada jer igramo kod kuće. Nema potrebe za pričom – dobićemo Gruziju i Australiju, a za ostalo ćemo da vidimo. Smatram da sa svima možemo da igramo. Ako je Jadran sa Novim Beogradom do kraja utakmice bio u egalu, zbog čega ne bi mogla i naša reprezentacija protiv Španije, Grčke i Srbije. Oni ne lete, nemaju četiri ruke. Uopšte ne bih ni razmišljao da su favoriti. Vjerujem da možemo da napravimo baš dobar rezultat. I ne samo zato što sam se vratio, da se razumijemo, već zato što duži period vjerujem u ovu priču – navodi dvadeset četvorogodišnji vaterpolista. Temelj je napravljen, a proces je dugačak. Podsjetio je reprezentativac na vrijeme kada je došlo do smjene generacije. - Nije lako napraviti rezultat poslije nagle promjene generacije. Za sve treba vrijeme. Posljednjih nekoliko godina smo zajedno, većina igrača iz reprezentacije igra najjače klupsko takmičenje, stasali su i siguran sam da će pokazati šta sve znaju. Prioriteti su posloženi. ,,Ajkule“ će imati tri pokušaja da odu na OI.

- Samim tim što nema kvalifikacionog turnira biće teži put do Pariza. Tražićemo vizu kroz SP i EP. Do cilja se dolazi samo ako pobjeđuješ najbolje – kazao je Radović. A. MARKOVIĆ

- Taktički nijesu na našem nivou, ali su odlični plivači. Fale im tri igrača, ali i nama mno-

go više. Mislim da su treninzi pokazali da smo kvalitetniji –kazao je Radović. A. M.

Danilo Radović

NAJLJEPŠE JE U REPREZENTACIJI: Đuro Radović

U Vrnjačkoj Banji sjutra počinje pojedinačno EP za muškarce

Crna Gora sa devet predstavnika

Sjutra u Vrnjačkoj Banji u hotelu „Cepter“ počinje pojedinačno Evropsko prvenstvo u muškoj konkurenciji na kojem će nastupiti blizu 600 matadora iz 40 zemalja Starog kontinenta. Podatak da će među njima biti čak 128 velemajstora i preko 200 intermajstora i FIDE majstora dovoljno govori o žestokoj konkurenciji u borbi za laskavo priznanje i nagradni fond od 100.000 eura.

Crnu Goru će na ovom prestižnom međunarodnom takmičenju reprezentovati devet predstavnika i to GM

Denis Kadrić (2.583), GM

Nikola Đukić (2.514), GM

Luka Drašković (2.510), IM

Blažo Kalezić (2.415), FM

Andrej Šuković (2.322),

FM Božidar Kisić (2.283),

MK Vuk Miletić (2231), MK Aleksandar Plamenac (1.848) i MK Zoran Lakušić (1.641). Od njih se očekuju dobri rezultati i plasman shodno ličnom rejtingu uz

želju ljubitelja drevne igre da se predstave u što boljem izdanju i da im odmjeravanje snaga sa najboljim evropskim igračima uljepša šahovsku biografiju. Prema

U Herceg Novom održan IX Memorijal ,,Đorđe Konjević“

Iznenadio Zaur Tekejev

U okviru 54. Praznika mimoze, ŠK ,,Herceg Novi

1949“ je u saradnji sa ŠSCG, lokalnom upravom i porodicom Konjević organizovao deveti međunarodni Memorijal ,,Đorđe Konjević“ u brzopoteznom šahu, posvećen čovjeku koji je za tablom i mimo nje tokom blistave karijere pružio značajan doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

U hotelu ,,Play“ se okupilo 59 igrača iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Rusije i Crne Gore među kojima i 12 učesnika sa internacionalnim titulama. Prvo mjesto osvojio je, četvrti po rejtingu na ovom prestižnom takmičenju u brzopoteznom šahu, FIDE

majstor Zaur Tekejev sa 11 poena dok su se srebrnom odnosno bronzanom medaljom okitili GM Pavel Anisimov i IM Blažo Kalezić sa po 10 poena. Takođe, nagrađeni su i Nikola Đukić, Miomir Savić i Veljko Šćekić sa po 9, Nebojša Nikolić i Miloš Vlatković sa po 8,5, te Armin Mušović i Peko Đurović sa po 8

Završen superturnir u Dizeldorfu

Aronjan najbolji

Pobjednik superturnira WR Chess Masters u njemačkom

riječima Kalezića, standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti, listu učesnika predvodi jermenski dvojac GM Gabriel Sargisian (2699) i GM Haik Martirosjan (2686), te da oni imaju nezahvalnu ulogu favorita.

- Od atraktivnih igrača nastupiće šahovske legende iz Ukrajine i Izraela Vasil Ivančuk i Boris Geljfand kao i nekadašnji prvak svjetskog kupa GM Ruslan Ponomariov. Meni će ovo biti treće Evropsko pojedinačno prvenstvo, prethodna dva su bila 2009. u Bečićima i 2019. u Skoplju. Očekivanja su da pružim što bolju igru, a svaki rezultat preko 50 odsto poena stvorio bi mi priliku da pokušam da osvojim tzv. bal za velemajstora - objektivan je Blažo Kalezić, koji je inače u dobroj formi, što je i potvrdio na ovogodišnjim turnirima.

Naime on je na državnom šampionatu u Podgorici dijelio prvo mjesto dok je na memorijalima u Danilovgradu i Herceg Novom osvojio dvije bronzane medalje.

Revanš mečevi polu nala Kupa Crne Gore za odbojkašice

Herceg Novi prvi do finala

PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog su u Podgorici odradile formalnost i napravile pretposljednji korak do prvog trofeja u sezoni – nakon što su na svom terenu pobijedile 3:0, izabranice Milorada Krunića su i u gostima savladale Budućnost volej sa 3:0 (25:12, 25:15, 25:10), u revanšu polufinala Kupa Crne Gore. Podgoričanke su najveći otpor pružile u drugom setu do rezultata 12:13, nakon čega su Novljanke dodale gas i riješi-

le meč u tri seta.

Tatjana Bokan i Jelena Stanimirović su upisale po 11 poena za gostujući tim, Polina Ljutikova i Anastasia Behtereva su dodale po 10. U ekipi Budućnost voleja su se istakle Teodora Stanković i Darja Popović sa po pet poena. U drugom polufinalu, Morača večeras (20.30) dočekuje hercegnovski Albatros, koji je, takođe, u prvom meču slavio 3:0. Morači treba pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborila ,,zlatni set“ i šansu da se bori za finale… S. J.

poena. Specijalna priznanja pripala su najuspješnijem veteranu i omladincu, intermajstoru Vladimiru Vujoševiću i majstorskom kandidatu Savu Vujoviću, kao i najboljim predstavnicima grada domaćina – ocu i sinu Mašanu i Milošu Bubanji - Kao što smo i obećali ljubiteljima šaha na početku nove takmičarske sezone, u

našem gradu sve aktivnosti teku po planu. Memorijal je bio lijepa uvertira za predstojeće šahovske događaje na državnom nivou koji su na programu od 1. do 8. maja. U tom terminu institut ,,Dr Simo Milošević“ ugostiće učesnike najkvalitetnijeg muškog ekipnog prvenstva, zatim prvoligaše i dame. Drago nam je da rukovodstvo ŠSCG ima razumijevanja i povjerenja u naše organizacione sposobnosti i mi ćemo se maksimalno postarati da opravdamo ulogu dobrog domaćina, rekao je sekretar ŠK ,,Herceg Novi 1949“ Miloš Bubanja i na svečanom otvaranju turnira uručio zahvalnice predsjedniku Opštine Stevanu Katiću i predsjedniku SO Ivanu Otoviću za ogromnu podršku koju lokalna uprava pruža klubu u realizaciji značajnih šahovskih manifestacija.

Aronjan – Nepomniašći

Danas i u subotu prvi mečevi polu nala Kupa Crne Gore za odbojkaše

Budućnost i Budva favoriti za novo finale

PODGORICA – Nakon što su završili ligaški dio u EPCG Superligi, a pred početak polufinala plej-ofa, muške odbojkaške klubove u Crnoj Gori očekuje polufinalna serija Kupa, u kojoj će nastupiti isti timovi koji će razigravati za titulu, ali će parovi biti drugačiji.

Polufinalnu seriju će večeras (18.30) u ,,Morači“ otvoriti Budućnost volej i Jedinstvo. Podgoričani su u oba ligaška meča bili bolji od Bjelopoljaca, pa im, svakako, pripada uloga favorita. I u subotnjem drugom polufinalu (19.30), između branioca duple krune Budve i Mornara domaćin je apsolutni favorit. Budvani su maksimalnim rezultatom dobili oba meča u prvenstvu. Revanš mečevi igraju se između 10. i 12. marta u Bijelom Polju i Baru. S. J.

Rivalu prepustio samo dva gema u osmini nala ATP turnira u Dubaiju

Đoković se igrao protiv Grikspora

PODGORICA - Novak

Đoković (35), prvi teniser svijeta, pobijedio je Talona Grikspora 6:2, 6:3 za plasman u četvrtfinale ATP turnira u Dubaiju.

Beograđanin je protiv 39. tenisera na planetarnoj ATP listi igrao mnogo bolje nego dan ranije, kada je nakon velike borbe u tri seta savladao Čeha Mahača

Priredio: B. KADIĆ

Dizeldorfu odlučen je u rapid doigravanju s obzirom na to da su nakon devet kola na diobi prvog mjesta sa po 5,5 poena završili Jan Nepomnjašći, Domaraju Gukeš i Levon Aronjan Oni su u tromeču riješili pitanje najboljeg na ovom prestižnom takmičenju, a najviše se radovao naturalizovani Amerikanac Aronjan koji je tri partije riješio u svoju korist i zasluženo osvojio kristalni pehar. Koliko je sastav učesnika bio kvalitetan i ujednačen dovoljno govori činjenica da je razlika u poenima od vrha do začelja tabele iznosila svega 1,5. Konačni poredak: Aronjan, Gukeš i Nepomnjašći po 5,5, Vesli So 4,5, Andrej Esipenko Vinsent Kejmer Aniš Giri Jan Krištof Duda, Nodirbek Abdusatorov i Ramešbabu Pragnanadha po 4 poena.

Osvajač 22 grend slem titule je protiv Holanđanina u osmini finala riješio posao za svega

sat i 17 minuta igre. Realizovao je četiri od čak 16 brejk-lopti, a Griksporu je u završnici duela prepustio jedan brejk. Prednost Đokovića u vinerima bila je 29:20, igrao je napadački sa osnovne linije i nije gubio fokus od početka do kraja. Tokom meča protiv devet godina mlađeg protivnika napravio je samo šest neiznuđenih grešaka. Naredni protivnik biće mu bolji iz duela Poljaka Hurkača (peti nosilac takmičenja) i Rusa Kotova R. A.

Blažo Kalezić

KATINJSKI MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE

1.

Simbol najvećeg zla koje je zadesilo Evropu u XX vijeku

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Posvećeno svim poljskim vojnicima i oficirima palim za slobodu Poljske

PREDGOVOR ARTURA

DMOCHOWSKOG, AMBASADORA

REPUBLIKE POLJSKE U CRNOJ GORI

Katinj je jedan od najvažnijih simbola najvećeg zla i zločina koji su se desili u Evropi u XX vijeku. Ubistvo na hiljade zarobljenih poljskih oficira koji su imali status ratnih zarobljenika i zatvorenika, koji su pripadali eliti poljske države, unaprijed osmišljeno od strane vlasti Sovjetske Rusije, učinjeno je uz kršenje svih ljudskih prava i principa humanitarnosti, i suprotno svim međunarodnim konvencijama. Time je ovaj zločin zauvijek ostao kao čin neljudske degeneracije i okrutnosti.

U svom neizgovorenom govoru, poljski predsjednik Leh Kačinjski, koji je tragično poginuo zajedno sa devedeset osam ljudi u blizini Katinja tokom puta na proslavu 70-godišnjice zločina, želio je da kaže: „Ubijani su, prethodno postiđeni, hicem u potiljak. Na način da bude malo krvi. Kasnije su, još uvijek sa orlovima na dugmadima uniformi, strpani u duboke jame. Ovdje, u Katinju, bilo je četiri hiljade i četiri stotine takvih smrtnih slučajeva. U Katinju, Harkovu, Tveru, Kijevu, Hersonu i Minsku – ukupno 21 768.”

Ovi zločini do danas, nažalost, nijesu u potpunosti otkriveni i kažnjeni. Zato je knjiga mladog crnogorskog istoričara Božidara Proročića izuzetno potrebna i značajna. Pogotovo

U novoj studiji Božidara Proročića obuhvatno se rasvjetljava monstruozni zločin koji je sovjetska NKVD izvršila u Katinju 1940. godine nad zarobljenim Poljacima i pripadnicima drugih naroda

Ubistvo hiljada zarobljenih poljskih o cira 1940. godine koji su imali status ratnih zarobljenika i pripadali eliti poljske države, osmišljeno je od strane vlasti sovjetske Rusije i učinjeno uz kršenje svih ljudskih prava i suprotno svim međunarodnim konvencijama

sada, kada nas zločini koje su u Ukrajini počinili ruski agresori, uključujući i ubistva ratnih zarobljenika, tjeraju da se prisjetimo vremena genocida iz Drugog svjetskog rata, koji su, kako se činilo donedavno, bili nepovratni dio prošlosti. I u regionu Balkana, koji je srećom izbjegao sovjetsku dominaciju, rane iz tog i kasnijeg perioda, nažalost, još uvijek su žive. Smatram da osjećaji slični onima koje kod Poljaka izaziva riječ „Katinj” budi na Balkanu sjećanja na zločine u Srebrenici.

Od ukupnog broja ubijenih 1940. godine, oko 8000 su bili oficiri zatvoreni tokom sovjetske invazije na Poljsku 1939. godine, oko 6000 su bili policajci, a preostalih 8000 žrtava bili su pripadnici inteligencije - ljekari, preduzetnici, državni službenici i nastavnici. Vrijedi dodati i da su žrtve zločina bili predstavnici multietničke poljske države. Dakle, među ubijenima su bili ne samo etnički Poljaci, već i Ukrajinci, Bjelorusi i Jevreji.

Danas je istina o masakru u Katinju, o bestijalnom, genocid-

nom ubistvu koje su Sovjeti počinili nad poljskim oficirima u Katinju, Harkovu i Bikovniji, jedan od najjačih temelja slobodne i istinski suverene Poljske. Stoga, svima koji su zainteresovani za istoriju našeg regiona Srednje Evrope i njene posljedice do današnjih dana, preporučujem knjigu Božidara Proročića - dragocjen izvor informacija o ovim događajima od prije mnogo decenija, koji su takođe oblikovali i sadašnjost Poljske, našeg regiona i cijele Evrope.

BOŽIDAR PROROČIĆ

KATINJ JE ZA POLJAKE PROKLETO MJESTO

Odvedoše nas 21.768 u zlokobnu zoru 1940. godine koju pokrivaše crna magla i crna šuma Katinj jedan za drugim u koloni bez kraja oficiri, policajci, doktori, učitelji, književnici, pjesnici ćutimo razdvajaju nas jednog po jednog naš dojučerašnji Ruski brat nije imao milosti mnogi od njih su bili bivši oficiri carske ruske vojske koju su sa njima zajedno krvarili

na fronotvima na njihovim rukama posebno vezan čvor nazvaše ga Katinjski šinjel preko glave dželat Blohin se prezrivo smije Walther 7,65 mm metak ispaljen u potiljak jama-bezdana u koju padaju jedan za drugim pokošena mladost epolete, novac, pisma, dnevnici i odlikovanja pokri crvena zemlja Ježi Wolkovicki i Česlav Jarnuškjevič preživješe pokolj doživješe duboku starost Bog ih je čuvao da svjedoće o našim stradanjima pola vijeka Rusija ćuti i negira miris tamjana i molitva Poljaka za pokoj dušama mučenika pada gvozdena zavjesa otvaraju se zapečaćeni arhivi zločinci razasuti kao heroji na grobljima sa odlikovanjima 13. april dan sjećanja na žrtve Katinja 10. aprila 2010. Godine sruši se Tupoljev poslije 70 godina Leh Kačinjski i Rišard Kačorovski zajedno sa 96 članova posade krenuše u posljednji samrtni zagrljaj svojoj braći u jutru koju je obavila ista ona crna magla istorija se ponovila Poljaci su opet zajedno Poljska je besmrtna kao stihovi Tadeuša Ruževiča KATINJ

Knjigu Božidara Proročića „Katinjski masakr – zločin bez kazne” izdali su Ambasada Narodne Republike Poljske u Podgorici i Crnogorski kulturni forum na Cetinju, 2022. godine

JE ZA POLJAKE PROKLETO MJESTO (13. april 2021. godine, Cetinje)

UVOD

Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I prihvatio hrišćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. godine sklapanjem Lublinske unije ušla u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvanijom, čime je osnovana moćna i prostrana Državna zajednica Poljske i Litvanije. Poslije tri uzastopne diobe Poljske u drugoj polovini XVIII vijeka (1772, 1793. i 1795. godine) između Rusije, Austrije i Pruske, poljska država je nestala sa karte Evrope. Ona je kao država ponovo uspostavljena tek poslije Prvog svjetskog rata. Prema Versajskom sporazumu 1919. godine dobila je od Njemačke dio Zapadne i Istočne Pruske, Poznanjsku Oblast i gornji dio Šleske, a za izlazak na more obrazovan je Koridor kroz Prusku i Pomeraniju. Dancig (Gdanjsk) na granici između Koridora i Istočne Pruske proglašen je za Slobodan grad Dancing pod nadzorom Društva (Lige) naroda. Poljska je u Drugom svjetskom ratu izgubila oko 6 miliona građana, a iz rata je izašla sa značajno promijenjenim granicama.

Poslijeratna Narodna Republi-

ka Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim uticajem. Za vrijeme revolucije 1989. godine komunistička vlast je ukinuta.

Poljska je država u srednjoj Evropi, unitarna država koju čini 16 vojvodstava. Geopolitički pripada istočnoj Evropi i graniči se sa ruskom enklavom Kalinjigradskom oblašću i Litvanijom na sjeveroistoku, Bjelorusijom i Ukrajinom na istoku, Slovačkom i Češkom na jugu i Njemačkom na zapadu, dok na sjeveru izlazi na Baltičko more. Poljska je članica Evropske unije i NATO pakta. Ukupna površina Poljske je 312.679 km2, što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Evropi. U Poljskoj živi više od 38 miliona ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Evropi. Ime Poljska potiče od plemena Poljana, koji su naseljavali teritoriju današnje Velikopoljske. Riječ Poljani (polj. Polanie) može da se protumači kao „oni koji žive na poljima“. Može da se pretpostavi da je glavno zanimanje tog plemena bila zemljoradnja, dok je kod ostalih plemena, npr. Vislana i Mazovšana bilo drugačije jer su naseljavali šumske terene. U prošlosti su korišćeni latinski termini terra Poloniaepoljska zemlja ili Regnum Poloniae - poljsko carstvo. Ime Poljska (Polska) počinje da se koristi u XI vijeku. Zemlja Poljana je u XIV vijeku nazivana Staropoljska (Staropolska), a kasnije Velikopoljska (polj. Wielkopolska). Južne zemlje su zbog kontrasta nazivane Malopoljska (polj. Małopolska). Ostala imena Poljske: (polj. Lechia, persijski jezik Lachistan, litvanski Lenkija) i Poljaka (rus: Лях, mađ: Lengyel) potiču od imena plemena Leđana, za koje se smatra da su živjeli u sadašnjem jugozapadnom dijelu Poljske. Žečpospolita (polj. Rzeczpospolita) označava republiku. (Nastavlja se)

Državna zajednica poljske i Litvanije, 1635. godina

Kraljevina Poljska od 992. do 1025. godine

Njegova ekselencija, poljski ambasador Artur Dmochowski

Oglasi i obavještenja

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje dvadeset druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 21.03.2023. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po osnovu predmeta poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37 € sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018 ,nagrade za rad Javnog izvršitelja, kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili. IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja. IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 23.02.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”)

Broj: I.br.179/2022

U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca

NENAD TOMAŠEVIĆ, Spasića i Mašare 69, Herceg Novi, koga zastupa punomoćnik advokat Vladan Dumić iz Herceg Novog. Protiv izvršnih dužnika:

1. NIKOLA BUŠKOVIĆ, Spasića i Mašare br. 34, Herceg Novi,

2. ALEKSANDAR LAKIĆ, Meljine, Narodnog fronta bb, Herceg Novi, Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika ad.1. Bušković Nikole, koje su upisane listu nepokretnosti LN.br. 2620 KO Topla, na kat.parceli br. 2713/8, dvorište površine 234 m2, objekat u izgradnji površine 66m2. Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po rješenju I.br. 179/2022 od 12.04.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 44.720,00 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 30.10.2015. godine pa do konačne isplate, iznosa od 6,191.00 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 25.02.2022.godine pa do isplate, te svih troškova izvršnog postupka koliko u konačnom budu iznosili. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 179/2022 od 22.12.2022. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 19,600.00 eura Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.03.2023.godine u 11.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja.Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. st.4.ZIO-a.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 1,960.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-14666-22 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaklučak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO

U Herceg Novom, dana 01.03.2023.godine

Javni izvršitelj Marko Đaković

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore Osnovana 1901. Godine A.D. Podgorica PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac Bar,Bjeliši bb, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika u pisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 ,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Berane. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 21.03.2023. god. u 10:30 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 315/2021, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 2.068,54 € sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 22.10.2020. godine , pa do konačnog namirenja,Na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT iznos od 121,00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 nemaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 05/07/2022 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 28.419,00 €,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 cijena idealnog dijela iznosi 13.144,00 €,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 8.232,00 € u skladu sa čl.168 ZIO.

V Na trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 23.02.2023 godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju stečajni upravnik A.D. „GORICA „ u stečaju iz Podgorice objavljuje,

O G L A S o prodaji imovine stečajnog dnika A.D. GORICA“ u stečaju iz Podgorice

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

Na osnovu člana 135,136,142,149 i 151 Zakona o privrednim društvima («Sl.list CG» br.65/20 i 146/21) i člana 33 i 42 Statuta «Luka Bar» AD, Odbor direktora saziva

PREDMET PRODAJE:

Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, i to:

Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1315.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1510 m2. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno.

Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem statusom u kojem se nalaze na dan prodaje

Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 130.000,oo (slovima : sto trideset hiljada evra). Cijena je određena u bruto iznosu .

USLOVI i POSTUPAK PRODAJE:

Ponuda sa pozivom na St.br.275/11 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 31.03.2023 godine na pisarnici Privrednog suda Crne Gore u Podgorici sa naznakom „PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE A.D.“ GORICA“ u stečaju iz Podgorice „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“.

Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 31.03.2023 g. neće se razamtrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 03.04.2023 u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 31.03.2023 godine na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica.

Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 31.03.2023 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.

Javno otvaranje ponuda obaviće se u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.

Upravnik može prihvatiti ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene za licitiranu nepokretnost.

Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.

Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude.

Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude, uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijeni, za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica i nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa.

Ukoliko ponuđač za kojeg je upravnik donio odluku o prihvanju ponude kao najpovoljnijeg ponuđača u predviđenom roku ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene, ne zaključi Ugovor zakonskoj formi- formi notarskog zapisa, povuče prijavu za kupovinu nepokretnosti, upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita .

Upravnik može u slučaju da ponuđač kojeg je proglasio prvorangiranim- najpovoljnijim ponuđačem ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku, ne zaključi Ugovor o kupopradaji u formi notarskog zapisa u roku od 15 dana od dana dobijanja Odluke stečajnog upravnika o prihvatiti ponudu, ili odustane od kupovine - odnosno povuče ponudu, prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača, u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog.

Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac.

Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.

Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

Uvid u imovinu koja je predmet prodaje može izvršiti svako zainteresovanio lice u vremenu određenom za podnošenje prijave.

Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.

Podgorica,01.03.2023 g.

Skupština će se održati dana 17.03.2023.godine (petak), sa početkom u 10,00 časova, u prostorijama Upravne zgrade «Luka Bar» AD.

Za Skupštinu je predložen slijedeći:

1.Usvajanje Zapisnika sa ponovljene redovne sjednice Skupštine akcionara, održane dana 17.06.2022.godine.

2.Usvajanje Izmjena dopuna Statuta „Luka Bar“ AD Bar.

3.Razrješenje i izbor članova Odbora direktora. Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara od kvoruma koji čini najmanje polovina ukupnog broja akcija Društva sa pravom glasa.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića. Prilikom izbora članova Odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova utvrđenih Statutom.

Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja sjednice, na telefon 030/300-545. Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice za prisustvo i glasanje na Skupštini. Punomoćje mora biti ovjereno, u skladu sa Zakonom.

Materijal za vanrednu Skupštinu staviće se na raspolaganje akcionarima u Upravnoj zgradi Društva, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu, Statutu Poslovniku o radu Skupštine akcionara «Luka Bar» AD. Materijal za Skupštinu može se vidjeti na web site Luke www.lukabar.me.

ZAMJENIK PREDSJEDNIKA ODBORA DIREKTORA Mr Darko Pekić,s.r.

Crna Gora

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je Nosilac projekta „Inter Trade co“ doo Podgorica, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za liniju za reciklažu otpadnih guma u mjestu Liješnje na katastarskoj parceli 1819/3 KO Liješnje, Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj216. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 30.03.2023. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali za sastanke preduzeća “Inter Trade co” d.o.o. Podgorica, ul.Kralja Nikole 122 Podgorica, dana 16.03.2023.godine, sa početkom u 10 časova.

Stečajni upravnik

Broj : 921 Podgorica, 01.03.2023. godine

Na osnovu člana 30 31 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini(„Službeni list CG“ , broj 044/10) i Odluke Upravnog odbora broj 6041 od 17. oktobra 2022. godine, JU Dom učenika studenata sa sjedištem u Podgorici, adresa: Svetozara Markovića broj 87, objavljuje

JAVNI POZIV

ZA DAVANJE U ZAKUP PROSTORA ZA STOMATOLOŠKU ORDINACIJU

1.Predmet zakupa je prostor površine 24m2 koji se nalazi na adresi Svetozara Markovića broj 87, katastarska parcela broj 1200/1, KO Podgorica, list nepokretnosti broj 177.

2.Prostor se daje u zakup za pružanje stomatološke zaštite na vrijeme od 3 godine

3.Ponude se mogu dostaviti svakog radnog dana u roku od 8 dana od dana od dana objavljivanja poziva poštom ili neposrednom predajom na arhivi JU Dom učenika studenata, Adresa: Ulica Svetozara Markovića broj 87 Podgorica , objekat Plavi dvor. Ponude dostaviti u zatvorenim kovertama sa naznakom „ Za javni poziv – ne otvaraj“

Javno otvaranje ponuda biće održano dana 10. marta 2023. godine u 10 časova u prostorijama

Plavog dvora, ulica Svetozara Markovića broj 87-Podgorica

4.Minimalni mjesečni iznos zakupnine za prostor iznosi 9 eura po kvadratnom metru.

5.Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je „najveća ponuđena cijena“

6.Pravo učešća imaju lica registrovana za obavljanje stomatološke djelatnosti o čemu su dužni priložiti dokaz. Kontakt : Tel. 020 237 796 mail: podgorica.studentskicentar@gmail.com

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „NTC LOGISTICS“ DOO Nikšić, Kočani bb, Nikšić, kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za projekat dogradnje poslovno- skladišnog objekta broj 1. na katastarskoj parceli br. 1411/1 KO Kočani, u zahvatu PUP- a Opštine Nikšić- GUR.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada JP Komunalno Nikšić- prizemlje, kancelarija br.3; Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić) ili putem e-maila (eko_opstinank@t-com.me), u roku od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe i predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa 18.

I - 315/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul.

BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik dužnika Milovan Šekularac, rođen 13.03.1979. godine suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku gornje poslovne oznake Blagoje Šekularac, Velibor Šekularac, Mara Šekularac u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog zaključka u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisinika o ročištu za II prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o III prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 21.03.2023. godine u 10:30 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja Posl.broj I 315/2021 od 23.02.2023 godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 27/02/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

IV - 444/2018

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u spojenim postupcima izvršenja IV 444/2018 I 1088/2016 izvršnog povjerioca Prva Banka osnovana 1901 godine a.d. Podgorica i drugi protiv izvršnog dužnika Gordan Čampar nepoznate adrese, u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik Gordan Čampar rođen 25.09.1962 god. dana u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog oglasa,u periodu od 10-14 h, javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XXII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 21.03.2023. godine u 10:15 h, u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve poslovne oznake IV 444/2018 od 23.02.2023. god. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 27/02/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANUJAVNOST

da je K.D,,SLOGA“ Rožaje, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za vozilo marke Citroen Jumper FT35+L4H3 2.2 BlueHD i 140 sa Thermo King V300max-50 sa grijanjem, standby sistemom i termopisačem,viličar i paletar.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid i davanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 08.03.2023.godine.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDI-

NE OPŠTINE ROŽAJE

Poslovni broj: Iv. br. 56/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „DEPONIJA“ Podgorica, ul. Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika DOO „E.S. Grup“ Bar, Ronkula br. 51, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice za 2022. godinu, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.03.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „E.S. Grup“ Bar, Ronkula br. 51, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice za 2022. godinu. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.03.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 149/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “El Real Estate Montenegro” Bar, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06278 od 15.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.03.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “El Real Estate Montenegro” Bar, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06278 od 15.11.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 09.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.03.2023. godine.

Poslovni broj: I 776/21

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Foldana Financial“ DOO Podgorica, pređašnji naziv- Erste Bank AD Podgorica, Cetinjska 11, PIB 03302709, koju zastupa punomoćnik Valentina Dujović Radulović, advokat iz Pogorice, protiv izvršnog dužnika I reda DOO „Vavicom“ Bar, Čeluga bb, PIB 02663503, izvršnog dužnika II reda Đerković Nikola iz Bara, Zeleni pojas bb, izvršnog dužnika III reda Vuković Omer iz Bara, Tomba bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.070,14 eura, dana 28.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda DOO „Vavicom“ Bar, II reda Đerković Nikola iz Bara i III reda Vuković Omer iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručilo rješenje o izvršenju I.br. 776/21 od 20.05.2022. godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

MaLi oGLaSi

NEKRETN i NE

IZDAJEM poslovni prostor u City kvartu, Ul. Radoja Dakića 1/10 pored kafea ,,Plan B“, 53 m².

Tel. 067/821-067 1

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008 2

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

Дана 27. фебруара 2023. у Београду је у 78. години

живота после краће болести преминуо наш драги

ЉУБО Радомира КОСТИЋ 1946-2023

Саучешће примамо у капели Мораково - Жупа Ник-

шићка дана 3. марта од 10:00 до 15:00 часова када ће

се обавити сахрана на мјесном гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови РАДОМИР и МИЛОШ, сестра МИОЈКА, сестра од тетке ЈАГРА, брат од стрица ВЛАТКО, унучад ЛЕНА и ЛУКА, синовци, синовице, сестрићи, сестричне, снахе НАДИЦА, МИЛИЦА, ВЕСЕЛИНКА, ГОРДАНА и ДАНИЦА, кумови, родбина и пријатељи породице КОСТИЋ

MOMČILO Dušanov JOKANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 2. marta od 10 do 15 časova i dana 3. marta od 10 do 13 časova, nakon čega se polazi za selo Gornja Vrbica gdje će se i obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga SLOBODANKA, kćerka MIRJANA, sin SRĐAN - GRGA, snahe TANJA i MARIJANA, unučad DUŠAN, STEFAN, MAJA, KRISTINA i KSENIJA, braća RADOSLAV, BORISLAV i MILORAD sa porodicama, sestrići DEJAN i IGOR kao i ostala rodbina JOKANOVIĆ

Dana 1. marta 2023. umro je

Tužnog srca obavještavamo rodbinu, kumove, drugove i prijatelje da je dana 1. marta 2023. u 65. godini iznenada preminuo naš dragi suprug, otac, đed, brat, svekar i đever

51 Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 28. februara 2023. u 87. godini preminula naša draga

Dana 1. marta 2023. godine, preminuo je naš

SLOBODAN TOLE Borov RAŽNATOVIĆ

Saučešće za našim dragim pokojnikom primamo dana 2. marta od 10 do 15 časova i dana 3. marta od 11 do 15 časova kada će biti obavljena sahrana na gradskom groblju Čepurci

OLGA Dušanova VRCAN 1936–2023

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu dana 3. marta od 11 do 12 časova kada pogrebna povorka kreće ka mjesnom groblju Brda – Tivat.

Ožalošćena porodica: sin DARKO, ćerka SNEŽANA, unuci LAV, VALENTINA i RAMONA i ostala mnogobrojna rodbina

Ožalošćeni: supruga MIRJANA MIMA, šćer IVANA, sin NIKOLA, unučad NIKOLINA i LUKA, braća MILORAD MINJO i LJUBO, sestra RAJKA, snahe MILICA i JASNA, bratanić, bratanične i sestrić, strina JELENA, brat od strica ĆETO, brat i sestra od ujaka, brat i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna porodica RAŽNATOVIĆ

Dana 1.

Обавјештавамо кумове, рођаке, пријатеље, комшије и познанике да нас је дана 1. марта 2023, у 43. години живота, изненада напустила наша драга

VUK Dušanov BULATOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 1. marta od 12 do 18 časova i 2. marta od 9 do 12.30 časova, kada krećemo za Gornje Lipovo, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga NADA, sin PETAR, kćerke VERA, VESNA, VESELINKA i PERKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

ДРАГАНА пок. Владимира НИКОЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 2. марта од 10 до 17 часова и дана 3. марта од 9 до 11.30 часова, након чега ће се у 12 часова обавити сахрана на гробљу испред цркве Св. Петка у Будви.

Ожалошћени: мајка ДАНИЦА, брат ДУШАН, сестре ВИОЛЕТА и ДАНИЈЕЛА, сестрић НЕМАЊА, сестрична НИКОЛЕТА, ујаци БЛАЖО, ЂУРО, ЈОКО и ГОЈКО, тетке ДУШАНКА, ЦВИЈЕТА и ВАСИЉКА, сестра од тетке БРАНИСЛАВА, браћа од ујака ЗОРАН, МИЛОШ и МОМИР, сестре од ујака МАЈА, СЛАВИЦА и МИЛА и остала многобројна родбина

Dana 1. marta 2023. godine preminula je

MARINKO Milinka OBRADOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 2. marta od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na novom groblju, Ćemovsko polje.

Ožalošćeni: supruga SANJA, kćerka NINA, brat MIRKO, snahe, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna porodica

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 82. godini preminula naša draga

BRANKA Antuna FERRI rođena Drašković

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Škaljarima dana 02.03. od 10 do 16 časova i dana 3.03. od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

Kuća žalosti: Stari grad 365, Kotor

Ožalošćeni: suprug ANTUN, brat RADE, kćerke IVANA i ANE, unuka JOVANA, zet NIKOLA i ostala mnogobrojna rodbina DRAŠKOVIĆ, MILAŠEVIĆ i LONZA

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima dana 2. marta 2023. od 12 do 16 časova i dana 3. marta od 10 do 13.30 časova, kada povorka kreće za Njeguše, gdje će se sahrana obaviti u 15 časova ispred crkve Svetog Đorđa u Raičevićima. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sestra STANE, bratanić VASO, snahe VELIKA i VANJA, bratanične BILJANA, DRAGANA i STANKA sa porodicama, sestrić DANILO, porodica pokojnog sestrića GOJKA, sestrične BOSE, ZORKA, DRAGICA i ANĐE sa porodicama i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki i babi

MILICI PENDI

S tugom i poštovanjem se opraštamo od tebe, a tvoju plemenitost i dobrotu čuvaćemo od zaborava. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. DANILO i ĐURO BEĆIR sa porodicom

marta 2023, u 81. godini života, preminuo je naš dragi

MILICA Božova PENDA

Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od našeg dragog

MARINKA – DUJA OBRADOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem

CICA MEDENICA, OBRADOVIĆI i RADOVIĆI

Posljednji pozdrav majci naše koleginice

ESMA HALILOVIĆ

ADNAN, BOJAN i MELISA

53 Posljednji pozdrav našem dragom stricu

LJUBU KOSTIĆU

Sinovci DUŠKO i MILORAD - MIĆO, snaha MILICAMICA

Posljednji pozdrav babi

50

41 Posljednji pozdrav

36

Posljednji pozdrav

Danas se navršava godina dana od smrti naše drage

VERE PAJOVIĆ

42

VUKU BULATOVIĆU

Počivaj u miru u rajskom naselju, a mi ćemo te vječno pamtiti i čuvati od zaborava.

VUKU BULATOVIĆU

Počivaj u miru, dobri moj.

Čuvamo te od zaborava

Tvoj sin MIOMIR sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

38

Tvoji: sin PETAR, snaha SUZANA, ROBERT i ANITA

Ćerka VESNA, zet MIODRAG sa porodicom

PETAR Boškov VUJOVIĆ

2.3.2014-2.3.2023.

34

INDIRA MUSIĆ

Prolaze godine vraćaš se ti kroz snove, kroz uspomene, vraćaš se svaki put kad pomislimo na tebe.

Postojiš u svakoj suzi koja padne, u svakom trenu kad ti ime izgovorimo, nijesi otišla samo si zaspala, mi to znamo. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoja majka SELVIJA i sestra IRMA

2. 3. 1998 –

Откако није са нама наш вољени

3. 2023

2.

ТАДИЈА ШАЛЕТИЋ

Пуно је лијепих успомена и сјећања да те вјечно памтимо, с поносом говоримо о теби и да те никад не заборавимо. Недостаје нам твоја љубав, топлина и брижност… Твоја доброта и племенитост заслужује вјечно сјећање.

Твоји: МИКИЦА, ГОРАН и РАДМИЛА

Sjećanje na roditelje

RADOVAN ROGANOVIĆ LJUBICA – ROSE ROGANOVIĆ

2. 3. 1993 25. 4. 2021

S ponosom i poštovanjem čuvamo vas od zaborava.

Ćer BRANKA, unučad SLOBODAN i DANICA sa porodicama

44

45

Godina je, moj

54

Sjećanje na naše djetinjstvo i druženje, neće dozvoliti da te zaboravimo. Počivaj u miru, dobri naš druže.

SAŠA i IVO CRNČEVIĆ sa porodicama

ZAUVIJEK

TVOJA BIGANA

Sa ponosom te čuvamo od zaborava. Tvoja PORODICA 39

Trideset godina od smrti našeg dragog brata

BRANKA ĐUROVIĆA

Ostaju nam sjećanja i uspomene, ljubav koju smrt ne prekida, tuga koja se ne mjeri ni vremenom ni riječima. Čuvamo te u našim srcima.

Tvoje sestre

NJEGE, STANKA, BEBA, NEĐELJKA i MIRA

Četrdeset je tužnih dana od rastanka sa tobom

37

LJUBINKA JAUKOVIĆ

Tvojim časnim životom, velikim srcem, plemenitom dušom zaslužila si doživotno sjećanje! Počivaj u miru

TUZOVIĆ NINA, BIMO i AZRA

A cappella

Raspeće

Ištosad? Ko zna koji put, dovode nas pred najtežu odluku. A radi se o „prazniku demokratije“, što bi izbori trebalo da budu. Ponovo nas razapinju i uguravaju u kontekst najvažnijih izbora u novijoj crnogorskoj istoriji. Ponovo nam udaraju na savjest i emociju, na patriotizam sveden na „biti ili ne biti“. A da podsjetim, 2023. je... I na putu smo da, nakon 1997, obilježimo skromnih 36 godina biranja na uvijek najvažnijim izborima, presudnim za opstanak ove države.

Postoje dvije potpuno racionalne opcije – prva, ako je to zaista tako, što nije u redu sa tom državom cijelih 36 godina, pa mora da se brani u svakom ciklusu, počev od lokalnih izbora? O parlamentarnim neću ni da govorim. Druga opcija je mnogo jednostavnija i govori mi da se sa nama neko zajebava sve vrijeme. Vrlo je bjelodano da ljudi koji glasaju, dakle učesnici tih izbornih procesa, slijepo vjeruju liderima koji zarad očuvanja sopstvenih interesa (ličnih, pa samim tim i političkih) namjerno insistiraju na diskursu nacionalnih interesa a u suštini, tvrde sopstveni pazar.

Da se razumijemo: siguran sam da nije sve tako jednostavno i da geopolitički tokovi nesumnjivo utiču i na našu stvarnost. No, da li se neko veoma uspješno „naslanja“ na tu priču i obim realne opasnosti svodi na „biti ili ne biti“, e o tome bismo mogli naširoko.

Na koncu, mediji koji bi trebalo da budu profesionalni „rješavači dilema“ građana, odavno su zauzeli busije, ili bolje rečeno, političke strane. Stoga, obični građanin teško može dobiti pravovremeno tačnu informaciju a u najgorem slučaju, zasipa ga sijaset netačnih, politički motivisanih naslova i sadržaja. Uprkos činjenici da se degradacija novinarske profesije može lako dokazati makar na prostoru Balkana, ostaje onaj dio koji bi svako od nas trebalo da ima, da njeguje i da se suprotstavlja svakoj nelogičnosti, a tiče se naših osnovnih prava. Da ima hrabrost i razum.

Vrijeme idola je prošlo, a novi nam nijesu potrebni. Daleko je to iza nas. Trebalo bi, da je sreće, da se svakom političaru koji traje duže od 15 godina zahvalimo na saradnji, pa ćemo se mi nekako boriti za

Piše: Vladimir MARAŠ

demokratizacije. Kad dođemo u tu fazu, znaćemo, jer ćemo se osjećati slobodnije, odlučivaćemo sa manje emocija i više racionalnosti i, što je najvažnije, kažnjavaćemo na izborima i krađe i laži.

Zbog svega navedenog, zbog razapinjanja kojem smo podvrgnuti decenijama, ali najvažnije, zbog svoje djece i njihove djece, Crna Gora mora postati mjesto poželjno za život. Da ponovim, veliko je majstorstvo, da ne kažem umjetnost, zemlju ovih potencijala i s ovim brojem stanovnika dovesti na prag finansijske, kulturološke ili funkcionalne izdržljivosti.

Briga mene ko ima dobru namjeru, ko je imao i ko će je imati. Očekujem više od ovoga što nam se nudi. Gandijevske fore kroz izborni proces koji je u toku zaista su smiješne, a nevjerovatno je koliko ljudi i dalje nijesu sposobni da shvate kolektivnu igranku. Na taj način nas razapinju i dalje, ali i nije im zamjeriti – političari, lideri i njihovi klovnovi nemaju drugu opciju. Ovakav način vođenja politike za njih je jednostavno „biti ili ne biti“.

demokratiju. Željni smjena vlasti novim vlastima koji će konačno početi da uvažavaju građane ove zemlje, jedino tako ćemo doći u situaciju da se glas svakog od nas čuje i bude poštovan. Na kraju krajeva, političari starog kova odavno je trebalo da ovo društvo rasterete svog prisustva i puste ga uradi ono što se jednom mora uraditi – da se resetuje i politički sazri, u cilju da što prije suštinski pristupi (ne samo formalno) svim civilizacijskim procesima koji čekaju. I ne, nema to veze s ovim ili onim poglavljem, već sa našom građanskom potrebom da konačno započnemo eru

Ako nam je cilj država u društvu evropskih naroda; ako želimo stabilniju budućnost do koje će nas dovesti ljudi dobrih namjera i mjerljivih znanja; ako hoćemo da Crna Gora postane sve ono što sada nije; ako težimo tome da nas više ne razapinju između dva pola između kojih se nalazi nukleus svih budućih boljitaka... Onda razmislite. Dobro razmislite, jer neke odluke determinišu sve buduće pravce razvoja.

Znate ono o ulasku u pogrešan voz i svakoj narednoj stanici? E to je upravo ova faza. Faza žurbe i dekoncentracije, u kojoj je procenat greške ulaska u pogrešan voz značajno povećan. Ako uskočimo u njega, sve dalje biće pogrešno.

Dakle, vrijeme je. Umjesto da budemo razapinjani kao do sada, mi kao građani treba da razapinjemo. Sve loše namjere, političke i interesne konstrukcije. I da jednog dana, prvi put, zaista dočekamo slobodu. A znaćemo kada se to dogodi.

Veliko je majstorstvo, da ne kažem umjetnost, zemlju ovih potencijala i s ovim brojem stanovnika dovesti na prag nansijske, kulturološke ili funkcionalne izdržljivosti

OSKARI 2023: Prognoza dobitnika u kategoriji

Stivene, uhvati ga ako možeš

Nagrade za režiju tokom dosadašnje sezone najvećih filmskih priznanja bile su vrlo raštrkane. Petorica režisera nominovanih za Oskara – svi su kandidovani negdje i osvojili su nešto. Nijedan se nije nametnuo kao aposlutni favorit kao što je to, recimo, u kategoriji glavne ženske uloge uradila Kejt Blančet („Tar“). Opet, čini se da će se 12. marta u Dolbi teatru ponoviti „iliili“ scenario karakterističan za nagrade Američke akademiju filmskih nauka i umjetnosti: biraće se između novih faca, i dobro znanih i obožavanih veterana.

Blagi favoriti

Za najboljeg režisera ove godine nominovani su: Danijel Kvan i Danijel Šajnert („Everything Everywhere All at Once“), Stiven Spilberg („The Fabelmans“), Martin Makdona („The Banshees of Inisherin“), Tod Fild („Tar“) i Ruben Ostlund („Triangle of Sadness“).

Krenimo redom, od genijalaca koji su jednu vlasnicu perionice veša pretvorili u jednu od najvećih heroina protekle filmske godine. Dva Danijela trenutno važe za blage favorite zbog osvojenog priznanja Udruženja američkih režisera (Director’s Guild of America). Za 75 godina postojanja

Danijeli važe za blage favorite, ali pitanje je da li su članovi Akademije spremni da nagrade tako „neozbiljne“ režisere.

Ako budu birali konzervativnije, na kartu stare reputacije i filmske nostalgije zaigraće Spilberg sa „The Fablemans“

ove filmske organizacije, samo osam DGA dobitnika nije se preklopilo sa nagrađenima na Oskarima. Tako da, Spilberga je žestoko zabolio ovaj gubitak od Danijela.

Sa druge strane, pitanje je da li je članstvo Američke akademije dovoljno otvoreno da nagradi kreatore nečega tako ludog kao što je „Everything Everywhere All at Once“. Hoće li konzervativci glasati za Danijele, hoće li ih omekšati činjenica da je njihov film jedan od najvoljenijih iz 2022, i kod publike i kod kritike?

Činjenica je da mnogima njihovo multiverzumsko ludilo može da djeluje neozbiljno, iako je riječ o vrlo ozbiljno skockanom i promišljenom filmu.

A ne možemo da kažemo da taj utisak ne pojačava ni „Swiss Army Man“ (2016), autorski debi Danijela koji se vrti oko bjekstva sa pustog ostrva na gorivu prde jednog mrtvaka...

Jedno je sigurno: štogod se dogodilo s Oskarom u režiserskoj kategoriji, Danijeli su oni koji ga jesu zaslužili. Trebalo je iskontrolisati ono silno ludi-

lo, učiniti ga dopadljivim i pitkim, odvojiti vrijeme za čitav mikrokosmos glavnih i sporednih likova, te svih njihovih multiverzumskih verzija... A to što njihova čvrsta ruka djeluje tako lagano, kao da im je svaki trik lako pošao za rukom, to je samo dokaz da su Danijeli doktori režije.

U slučaju da Danijeli ne budu opcija, trenutno najbolje stoji Spilberg. Jeste da je DGA izgubio, te da za Baftu nije ni nominovan (uzeo ju je Edvard Berger za „All Quiet on the Western Front“, za koji mu je, iznenađujuće, izmakla oskarovska kandidatura), ali ulovio je barem Zlatni globus. Nije to priznanje, kao DGA, bitan indikator uspjeha na Oskarima. No, na Spilbergovoj strani su aduti moćniji od već osvojenih nagrada.

Nostalgična fora

To su, naravno, reputacija i nostalgija. Spilberg je nominovan za Oskara 22 puta, od čega osam za najbolju režiju. Osvojio je tri zlatna kipa, jedan za najubjedljiviji film

(„Schindler’s List, 1993) i dva za režisera („Schindler’s List“; „Saving Private Ryan“, 1998).

Utisak o njegovoj poziciji pojačava i činjenica da je ove godine prvi put u svojoj oskarovskoj istoriji kandidovan za originalni scenario sa koautorom Tonijem Kašnerom. I realno gledano, iako su Danijeli blagi favoriti, jedini je ovogodišnji režiser čiji bi film mogao da osvoji Oskara i za najbolji, i za režiju. Naravno, ako Akademija ne nastavi trend primjetan posljednjih godina, da odlučuje po principu „jedna velika nagrada po filmu“.

Osim što voli da potvrđuje pređašnje odluke dodajući još zlatnih kipova oskarovcima, Akademija je luda i za filmskim pričama o sebi i sedmoj umjetnosti uopšte. To je, ujedno, najjači adut Spilbergove drame „The Fabelmans“ koja je inspirisana njegovim djetinjstvom i početkom rađanja strasti prema filmu. Činjenica je da je većina gledalaca pala na tu sentimental-

najboljeg režisera

nu foru, te da je znatno precijenila njenu vrijednost. Iako je riječ o solidnom filmu, vjerovatno bi „The Fabelmans“

izazvao mnogo manje oduševljenja da ga ne definišu riječi „Spilberg“, „biografski“, „ljubavno pismo filmu“.

Ugurano ime

Što se ostalih nominovanih režisera tiče, šanse za stizanje do zlata gotovo su nepostojeće. Makdona je filmski autor kog većina filmofila a i članova Akademije više cijeni kao scenaristu nego kao režisera. Zbog toga i važi za jednog od ključnih favorita za najbolji originalni scenario.

Teško da „The Banshees of Inisherin“ može da se nada trijumfu u drugim kategorijama, iako su svi nominovani glumci, od Kolina Farela za glavnu, do Keri Kondon, Barija Kogana i Brendana Glisona za sporedne uloge, zaslužili nagrade. Tako da, barem za sada, Makdona ostaje „jednostruki“ oskarovac, sa zlatnim kipom osvojenim za sjajni kratki igrani film „Six Shooter“ (2004) u kom mu je takođe igrao Glison.

Onaj princip „jedna velika nagrada po filmu“ presudiće i Fildu. Njegova muza Kejt Blančet glavni je krivac zbog toga što ga niko neće uzeti u obzir za najbolju režiju, iako dvije deceni-

je i kusur čeka pravo priznanje Akademije, još od debija „In the Bedroom“ (2001) koji mu je donio pet nominacija, a nama jednu od najmoćnijih uloga boginje Sisi Spejsek Ostlund tek nema čemu da se nada. Štoviše, pravo je čudo kako je njegovo ime uspjelo da „izgura“ Bergerovo sa spiska nominovanih režisera. U prvi plan vjerovatno ga je smjestio prekookeanski dio članova Akademije, s obzirom na to da je „Triangle of Sadness“ osvojio četiri evropska Oskara, te Zlatnu palmu u Kanu.

Umjesto Ostlunda, u tekstovima o preskočenim režiserima

najviše se pominjao Džejms

Kameron za podvodni spektakl „Avatar: The Way of Water“. Ni govora o tome. Ime koje je Ostlunda moglo zamijeniti svakako nije ni Bergerovo. Istinski zaobiđena u ovoj kategoriji jeste Šarlot Vels za debi „Aftersun“ koji je Akademija prepoznala samo u kategoriji najbolje glavne muške uloge (Pol Meskal). Naravno, ne zbog reprezentacije i puke činjenice da je režiju potpisala žena... Nego zbog toga što je „Aftersun“ jedno od najmoćnijih i najnedokučivijih filmskih iskustava koje smo doživjeli minule godine.

No, dug put Akademija mora da pređe da bi naučila kako se biraju i nagrađuju filmovi za pamtivijek. Nadamo se samo da to neće, u kategoriji najboljeg režisera, presuditi i protiv Danijela. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TREBA DA POBIJEDE:

Danijeli POBIJEDIĆE:

Danijeli

MOGUĆE IZNENAĐENJE: Stiven Spilberg

ULTIVERZUMSKI GENIJALCI: Danijel Kvan i Danijel Šajnert

SATIRIČNI DUO: Vudi Harelson i Ruben Ostlund

REŽISER I MUZA: Tod Fild i Kejt Blančet

DOBITNA KOMBINACIJA: Farel, Makdona i Glison

zerkalo Bezglav

fantastičnoj temi masakrirao hororističnu akcionu komediju „Cocaine Bear“

Urađena od sopstvene loše robe

Ako

Don’t get high on your own supply – jedan je od najboljih savjeta koje je ikada dobio Toni Montana ( Al Paćino). Nažalost, nije ga poslušao i skupo je platio cijenu pretjeranog uživanja sopstvene robe. Gledajući hororističnu akcionu komediju „Cocaine Bear“ nećete moći da se otmete utisku da se nešto slično dogodilo i režiserki Elizabet Benks, ali u figurativnom smislu. Jer, svaki kadar ovog nepromišljeno režiranog i spedevećenog kino-hita djeluje kao djelo osobe potpuno ošamućene fantastičnom, ludom premisom sopstvenog filma.

Rokanje u šumi

Ukratko, Benks se toliko ukoksala od gonzo ideje da cijelu priču zavrti oko medvjeda navučenog na kokain, da je u potpunosti masakrirala i najmanju šansu da njen „Cocaine Bear“ stvarno „uradi“ publiku i odvede je na bizarnu vožnju za pamćenje. A kakav je to samo film mogao biti...

Duža verzija: „Cocaine Bear“ inspirisan je istinitom pričom iz 1985, kada je šverc kokaina

iz Kolumbije u SAD pošao po zlu, te zaliha od 34 kilograma završila u stomaku jedne medvedice u Noksvilu, u Tenesiju. Jadna životinja je uginula u najvećim mukama, potom je preparirana i izložena u šoping molu u Kentakiju, gdje se nalazi i dan-danas (ne, apsolutno ne zaslužujemo da opstanemo kao vrsta), uz opis preuzet iz naslova tadašnje štampe: Cocaine Bear ili Pablo Escobear. Ovaj potonji bi bio mnogo štosniji naslov za Elizabetin film, ali ‘ajde sad, da ne cjepidlačimo kad je već i sve ostalo

promašila u vezi sa sopstvenom filmskom robom. Uglavnom, nije zabilježeno da je medvedica ikoga povrijedila, a Benks je uzela slobodu da zavrti cijelu filmsku priču upravo oko te ideje. U njenoj verziji, medved na kokainu funkcioniše poput Fredija Krugera, samo šeta šumom i roka svakoga ko mu stane na put do kokaina. I to uopšte nije loša ideja, da je angažovala osobu sposobnu da je pametno udesi i napiše, te da se nije baš toliko slijepo zalijepila za misao da je luckasta premisa sasvim dovoljna

da zadrži pažnju gledalaca čitavih 95 minuta.

Nažalost, Benks je povjerila scenario vrlo neiskusnom Džimiju Vordenu koji je prije ovoga napisao samo jedan skript, za Netfliksov „The Babysitter: Killer Queen“ (McG, 2020). Rezultat je nešto što više liči na priglup meme nego na film. Ili na ideju u potrazi za pravim filmom. Jer, „Cocaine Bear“, građen po principu „red mečke na koksu, red te iste mečke kako komada udove prolaznika“, toliko je rasklimatan i loše izvozan, da se jedva i može nazvati filmom.

Crvene lampice

U fijasku „Cocaine Bear“, Benks svira jednu te istu foru čitavih 95 minuta, a nema materijala ni za petominutni skeč. Vordenov scenario je kriminalan, tragičan; za ovakve masakre potentnih ideja ide se u zatvor. Od svih mogućih opcija i svih tipova ljudi koje je mogao da ubaci u tu šumu s ukoksanim medvjedom, odabrao je najdosadnije.

Samohrana majka, dileri i narko bos, rendžeri i stručnjaci za divljinu, policajci, tinejdž-klošari... Sve bi to možda i bilo okej, ne mora se od ovako ludih tema praviti film sa socijalnom ili bilo kakvom angažovanom oštricom – da je Vorden umio da napiše iole dojmljive likove i razradi im motivacije.

Ovako, sa filmom koji tek ovlaš, sporadično pomene i ne razra-

pristup

padnete u zamku zamišljanja svih silnih likova koje su Benks i Vorden mogli da smjeste ispred ukoksanog medvjeda; pa još zamislite koga bi sve tu doveli, recimo, braća Koen ili Danijeli... Tačno će vam pripasti muka

Variety/Art Streiber

Režiserka Elizabet Benks sa ključnom njuškom trećeg autorskog filma

Piše: Marija IvanovIć-nIkIčevIć

REŽIJA

Elizabet Benks

ULOGE

TRAJANJE

di ključne dileme protagonista (majka koja stavlja posao ispred kćerke; otac kom je preča narko-imperija nego sin koji je upravo izgubio suprugu, itd.), utisak postaje još gori. Pale vam se dodatne crvene lampice, što više razmišljate vidite još više vrlo očiglednih propuštenih šansi. Eto, barem da se tu kaže nešto, išta, bilo što o tom ekološkom sloju jedne filmske priče koja se vrti (bukvalno i pretjerano) oko premise man vs nature.

Pokvareni kliker

Uf, a tek ako zapadnete u zamku zamišljanja svih silnih likova koje su Benks i Vorden mogli da smjeste ispred pobiješnjelog medvjeda... Pa još zamislite koga bi sve tu doveli, recimo, Itan i Džoel Koen, ili Danijeli. Tačno vam dođe muka, jer „Cocaine Bear“ jeste tema za takve filmske autore. Ili je makar bila koenovski potencijal, prije nego što je Džoel pošao kod Šekspira („The Tragedy of Macbeth“ (2021)).

Ruku na srce, „Cocaine Bear“ ima barem nekoliko momenata zbog kojih ipak nije precrtana nula. Najbolji je jurnjava sa kolima hitne pomoći tokom koje suze od smijeha idu najviše zahvaljujući Margo Martindejl, fantastičnoj u ulogama „puštenih s uzice“. Opet, takve su scene možda i najgore, jer vas opet podsjete na protraćenost visoko kaloričnog materijala. A ako je ikoga Benks ovdje bacila u smeće, to su Margo i ostatak izvanreden glumačke ekipe.

Ajzaja Vitlok Džunior , bog otac iz „The Wire“. Keri Rasel, sigurno sidro bravurozne

serije „The Americans“. Mladi talenti Kristijan Konveri („Sweet Tooth“) i Bruklin Prins („The Florida Project, Šon Bejker, 2017). Olden Erenrajk , supersimpatičan kod braće Koen u „Hail, Caesar!“ (2016), vrlo dobar kao mladi Han u „Solo: A Star Wars Story“ (Ron Haurad, 2018)... Kristofer Hivju , obožavani Tormund iz „Game of Thrones“, u blamirajućoj sporednoj ulozi turiste. I legendarni Rej Liota , nažalost, u jednom od posljednjih projekata prije smrti 2022. godine. Ma, dajte... Benks bi uspjela da pokvari i kliker kad je mogla da pokvari ovakve igrače.

Da stvar bude još gora, „Cocaine Bear“ producirali su, između ostalih, Fil Lord i Kristofer Miler, jedan od smješnijih i visprenijih tandema koji trenutno rade u svijetu mejnstrim filma. Ma, idealni za ovako otkačene teme! A oni ištancali film koji se bezočno smije samom sebi na najbanalnije fore, neupotrebljive ako ga gledate trijezni... a pitanje je da li bi radile i uz alkohol ili nešto jače. „Cocaine Bear“ neoprostiv je kiks baš zbog toga što je mogao biti bitan, što vas ostavi željne. Da su Benks i ekipa uradili posao kako je trebalo, osjećali biste se kao da su vam servirali nekoliko debelih linija na po -

služaoniku. Kad ono, ni tačkice od bijelog...

I tako u finišu Elizabetinog promašenog filma završite taman kao Toni Montana u završnici krimi-klasika „Scarface“ (Brajan de Palma, 1983): totalno masakrirani rafalima – ali loših fora i ideja. A najgore je što se uopšte ne osjećate bijesno, pa da poželite da raspalite mašinkom kao Paćino. Jer, sami ste krivi, posebno ako ste gledali Elizabetine dvije prethodne režije, što ste pomislili da ovo može da bude ludo sjajna akcija. Ispadoste gluplji, a nije to lako – od filma „Cocaine Bear“.

Ocjena: 3/10

Naslovni junak inspirisan medvjedom iz osamdesetih kog su novinari prozvali „Pablo Escobear“

theposterdb.com

Keri Rasel, Margo Martindejl, Rej Liota, Olden Erenrajk, Ajzaja Vitlok Džunior

Trajanje: 95 min

LISTALICA Najpotentniji portreti matematičara na velikom platnu

Sveda nađete ne znamo kakvog pametnjakovića koji će filmsku umjetnost osporiti kao važan faktor razvoja moderne civilizacije – sigurno ni taj, takav, ne bi mogao da opovrgne jednu činjenicu. Rijetko što učini da matematika djeluje tako kul kao film. Matematičari su na velikom platnu najveće face sa pokeraških stolova - dekoderi tajnih šifri koje će promijeniti cijeli svjetski rat; rušitelji rodnih i rasnih predrasuda kad u jeku „svemirske trke“ ponude ludo smjela naučna rješenja; agenti Pentagona na tragu algoritma opasnosti najstrašnijih hladnoratovskih bombi, koji cijelu tu špijunažu proživljavaju možda samo u svojoj beskrajno namučenoj glavi...

I da, vjerujte: filmski matematičari mogu biti više kul i od Breda Pita , onda kad kao badass trener bejzbola odluči da prvi put koristi rezultate i analize napredne statistike! Recimo onda, kad najgledaniji film godine u Španiji bude jedan – o matematičarki. I to ne bilo kojoj, nego o prvoj koju je istorija zapamtila. Uoči Međunarodnog dana matematike (14. mart), vakat je da sve te filmske face upoznamo i predstavimo, počevši od nje...

Agora

Hipatija nije bila samo matematičarka; već i astronomkinja i filozofkinja. Rejčel Vajs je karakterno tumači, u delikatnom balansu dostojanstva i ranjivosti, u drami „Agora“ režisera Alehandra Amenabara , najgledanijem filmu u Španiji 2009. godine.

Našu Hipatiju zatičemo u Egiptu u doba Rimljana, negdje

Rješenje jednačine

Matematičari su u filmovima najveće face sa pokeraških stolova - dekoderi tajnih šifri koje će promijeniti cijeli svjetski rat; rušitelji rodnih i rasnih predrasuda kad u jeku „svemirske trke“ ponude ludo smjela naučna rješenja

u četvrtom vijeku, dok pažljivo problematizuje Ptolomejev geocentrični kosmički model – ali i „suparnički“ heliocentrični. I, u smutnom vremenu, pokušava donekle da sačuva dragocjena znanja antike. Odlične manje role Oskara

Ajzaka i Maksa Mingele čine Amenabarov film još kompleksnijim, a sveukupno ambicioznim i sasvim cerebralnim iskustvom. A performans Rejčel Vajs? Bez greške u vrlo potcijenjenom filmu.

A Beautiful Mind

Jedan matematičar koji će vas totalno šarmirati, čak i onda kad ne znate da li je ono što vam filmski priča samo produkt mašte ili pomračenog uma! Kada je Rasel Krou u pitanju, to je apsolutno um blistave ljepote, u drami „A Beautiful Mind“ (2001) Rona Hauarda

Briljantnog matematičara

Džona Neša zatičemo dok skicira algoritam za praćenje najstrašnijih sovjetskih planova u Hladnom ratu... Prije nego što otkrijemo da je sve to paranoja, zamešateljstvo namučenog uma. Za Neša potom navijamo, kako da se izbori sa šizofrenijom i taj genijalni talenat pretoči u nešto zaista epohalno bitno! Film nagrađen u ključnim oskarovskim kategorijama ne nosi samo radost naučnog otkrića. To je prije svega priča o muškarcu koji se našao u klinču sa sopstvenim ostvarenjem; u traganju za onim što mu je suštinski životna i lična misija.

Moneyball

Film o bejzbol timu, koji je skockan skoro (isključivo) spram napredne statistike i matematičkih formula. „Moneyball“ (2011) Beneta Milera je svojevrsna štosna i autoironična slika sporta u cjelini, ali i bilo kog „biznisa sa ljudima“.

U takvoj igri, autoironiju ne štedi ni Bred Pit. On je tu „samo“ generalni menadžer tima koji prvo sebe, pa i ostale treba da ubijedi – da matematika pruža precizniji put do uspjeha od „pukog ljudskog fakto -

A Rasel Krou učinio ga je briljantno stvarnim.

Rasel Krou kao Džon Neš u nezaboravnom „A Beautiful Mind“

Bred Pit u atipičnoj sportskoj drami „Moneyball“

„Pi“ Darena Aronofskog – daleko najkompletniji matematičarski film

jednačine ljudskosti

Film o omiljenoj priči špijuna i dekodera iz Drugog svjetskog rata sjajnim performansom, praktično sam, na leđima iznosi Benedikt Kamberbač. Rolu Kire Najtli ne bi trebalo uopšte potcjenjivati – a sve na putu do prvog računara na svijetu! I saznanja, koliko je stvarna „supermoć“ koju najveće baje među matematičarima tokom takvog rata zaista posjeduju...

Good Will Hunting

Edvard Džejms Olmos (deceniju kasnije velika faca u kultnoj saj-faj seriji „Battlestar Gallactica“) demonstrira, izvodi genijalnu pokaznu vježbu, o tome kakva je moć kreativnog učenja. I kakav pozitivan uticaj ima, čak i na najgrublje i unaprijed otpisane njuške. Te lekcije računa za loše đake su i sjajna slika hispanoameričke zajednice sa kraja osamdesetih.

Proof

ke istorije i ponosnog nasljeđa; a da djeluje sasvim istinito i blisko, u izuzetnim rolama, pobrinule su se Tarađi P. Henson i muzička zvijezda Žanel Mone

A Brief History of Time

Umjesto dobro poznate igre i jake, emotivne biografije genijalnog Stivena Hokinga „The Theory of Everything“ (Džejms Marš, 2014) – ovog puta predlažemo jednu sveobuhvatniju, pa i autorski čvršću priču.

ra“. Tajming pa doziranje diskretne komedije, trasiranje radnje koje vrlo vješto zavara trag, emocionalni nokaut i sjajne role Pita i Džone Hila – čine „Moneyball“ jednim od najboljih i najpitkijih pametnih filmova o matematici. I nečim što je, sasvim neočekivano, mnogo više od priče o najvoljenijem američkom sportu!

The Imitation Game

Studija ega i karaktera jednog genija koji u svojoj briljantnosti tako prokleto često ostane „sam protiv svih“. „The Imitation Game“ (2014) Mortena Tilduma je narativni, ali i cjelokupnom filmskom izvedbom – trijumf.

Još jedna, možda i ključna priča o ostvarenju; obožavani „Good Will Hunting“ (1997) Gasa van Santa. Matematičkog genija otkrivamo u jednom mladom domaru na koledžu; a u odnosu mladog Vila (Met Dejmon) i profesora Šona (Robin Vilijams, savršen u mentorskoj roli) brzo hvatamo odgovor na pitanje što je važnije od prostog sticanja naučne slave...

„Good Will Hunting“ je prije svega priča o putu saznanja, što jedan karakteran mladić zaista želi u životu. Što smatra ispravnim, prioritetnim, suštinski važnim. Ova matematička jednačina ne govori o naučnom, već o ljudskom potencijalu; zato će Van Santova filmska igra preživjeti sve ispite i formule filmskog uspjeha, u decenijama pred nama.

Stand and Deliver

Kako samo dostojanstveno i gordo zvuči mentor, profesor, nastavnik – nakon odgledanog

„Stand and Deliver“ (1988) Ramona Menendesa

Mala, elegantna i vrlo diskretno spakovana daddy issue studija. „Proof“ ( Džon Meden, 2005) je više od pukog traganja za dokazom teoreme preminulog matematičara.

Na njenom tragu su genijeva kćerka Ketrin ( Gvinet Paltrou) i talentovani istraživač kojeg u uzletu karijere glumi

Džejk Džilenhol. Ovo traganje za formulom je i emocionalno vrlo začinjena drama i misterija; gledaoce lagano uvodi u komplikovane teorijske sisteme, ali i u lavirint Ketrinine prošlosti, koji se na početku filma uopšte ne nazire...

Hidden Figures

Sasvim istinita priča ovjenčana sa tri nominacije za Oskara, uključujući onu za najbolji film.

„Hidden Figures“ (2016) Tiodora Melfija upoznaće vas sa cijelim timom afroameričkih istraživačica koje su praktično postavile temelje organizacije NASA. Film je već sada prepoznat kao važan dio afroamerič-

„A Brief History of Time“ (1991), biografski dokumentarac o velikom Hokingu, predivan je rad Erola Morisa – jer postiže rijetko uhvatljiv i dostižan savršen balans između lične priče i svjedočanstva o onom što njegovo epohalno djelo zaista jeste. Savršen katapult u kosmologiju, adaptacija jedne sjajne knjige – i put do Velikog praska, uz muziku Filipa Glasa!

Pi

Kada je Daren Aronofski u pitanju: najbolji i najdraži je, apsolutno, početak. Autorski debi „Pi“ (1998), sočno i sasvim smjelo snimljen monohromatskom tehnikom u jurišnih 84 minuta, u centar postavlja matematičkog teoretičara Maksa Koena (Šon Gulet). Dok se rva sa paranojom, sopstvenim egom, nesposobnošću da postane ostvarena društvena osoba, halucinacijama i strašnim glavoboljama – Maks mora da se potrudi i da mu matematika i nauka ne „pojedu“ život. Uz sve to – ovaj metematičar je i sjajna slika i alegorija umjetnika u cjelini i filmskog autorstva! Zbog toga i jeste najuspješnija i najcjelovitija od svih priča o matematičarima na velikom platnu. S. STAMENIĆ

Met Dejmon i Robin Vilijams uče o ljudskom potencijalu u „Good Will Hunting“ Briljantna Rejčel Vajs u Amanebarovoj potcijenjenoj „Agori“

celuloid

GLEDALI SMO NA FESTU:

„The

Crime Is Mine“

Bogata i razigrana krimi-poslastica

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

Dve stvari su u životu sigurne: na kraju dolazi smrt, a pre nego što stigne, možemo se pouzdati da će na beogradskom Festu zaigrati film koji režira Fransoa Ozon. Za razliku od ovog prvog, ovo drugo može da bude zanimljivo i zabavno. Zapravo, uglavnom i jeste.

Tridesete godine

Ozon ima impozantnu „kilometražu“ od 46 naslova u dugom i kratkom metru od 1988. naovamo, a u poslednje dve decenije izbacuje u proseku jedan dugometražni film godišnje. Kvalitet doduše varira, ali najčešće od solidnog do impozantnog, uz vrlo malo očitih promašaja. Ozon je versatilan, sa posebnim osećajem za meta-nivo, reference na autore-majstore i inovaciju žanra.

Ipak, ovogodišnji Ozonov film, koji je Fest i otvorio, ipak je poprilično iznenađenje i ekskluziva, iz dva razloga. Prvo, „The Crime Is Mine“ („Mon crime“) na najstariji beogradski filmski festival dolazi prilično rano u okviru festivalske turneje. I drugo, Ozon ovog puta radi sa mešanom postavom velikih, oprobanih glumačkih zvezda i mladih i nadolazećih u kostimiranom miksu žanrova krimića, romantične i „skrubol“ komedije, te melodrame koji su „iskočili“ u klasičnom periodu, tridesetih godina prošlog veka.

Glumica Madlen (Nadia Tereškjevič) i advokatica Polin (Rebeka Marder) jednako su neuspešne po pitanju karijere. Žive zajedno u šugavom stanu, čak im odatle preti izbacivanje

Ozon žonglira sa mnogo faktora (narativnih, glumačkih, žanrovskih, referencijalnih) i sve uspijeva da ukomponuje u film vrlo intenzivnog tempa, upadljivih vizuala i oštrih obrta koji, pritom, nije nekoherentan

zbog duga za kiriju. Madlen, doduše, ima malo više sreće u ljubavi, budući da se viđa s Andreom (Eduar Sulpis), potencijalnim naslednikom unosnog biznisa s auto-gumama, ali i ta sreća će joj okrenuti leđa kada njen voljeni bude pritisnut da se oženi miraždžikom.

Zvjezdana slava

Ono što isprva deluje kao najveći u nizu malera za Madlen, kada bude optužena za ubistvo producenta sa kojim se na dan smrti sastala i rastala u veoma neprijatnoj situaciji (nepristojna ponuda prerasla je u seksualni napad), okrenuće se njoj i Polin u korist. Dok policija i pravosuđe gledaju da reše slučaj što pre, Madlen kao optuženica i Polin kao njena advokatica, ponudiće scenario nužne odbrane, uz priznanje zločina koji nije po-

Sjajno uhvaćeni detalji epohe u novom filmu francuskog majstora

theposterdb.com

u režiji Fransoa Ozona

Cairo Conspiracy

Režija: Tarik Saleh

Uloge: Tafik Barhom, Mehdi Dehbi, Fares Fares, Muhamad Bakri

Trajanje: 126 min

činila. Tako će obe dobiti priliku da zablistaju u sopstvenim „ulogama“, i u sudnici.

Partnerska hemija

Pozitivan ishod suđenja doneće im zvezdanu slavu, ali problem nastaje kada na scenu stupi žena koja je ljigavog producenta zaista ubila, Odet Šumet (jedna i jedina Izabel Iper), propala glumica nemih filmova koja nije preživela tranziciju na zvučne, pa je poželela malo njihove slave i naročito novca.

U „mnogouglu“ različitih pozicija i interesa koji nastaje, pored navedenih, pojavljuju se i: korumpirani istražni sudija (Fabris Lučini), preduzetnik Palmared, zajednički prijatelj njega i pokojnog producenta ( Dani Bun ), Andre i njegov otac ( Andre Dusolije ), ambiciozni trač-novinar (Feliks Lefevr), a u drugim podzapletima i brojni drugi. Naše dve protagonistkinje moraju da se snađu u toj gužvi i „slože priču“ koja će odgovarati svima. Možda više nego ikada, Ozon žonglira sa mnogo faktora (narativnih, glumačkih, žanrovskih, referencijalnih i drugih) i sve uspeva da ukomponuje u film intenzivnog tempa, upadljivih vizuala i oštrih obrta koji, pritom, nije ni najmanje nekoherentan. Čak su i kodovi i reference (primera radi, činjenica da protagonistkinje gledaju film „Bad Seed“ Bilija Vajldera u bioskopu) relativno shvatljive i gledaocima koji nemaju enciklopedijsko znanje o istoriji kinematogra-

fije, dok je vizuelni plan filma izuzetno bogat i razigran, zahvaljujući fotografiji Manuela Dakosa koji sjajno hvata detalje epohe u scenografiji i kostimu.

Glumci, osim dve glavne zvezde, uglavnom imaju minutažom male uloge, ali scenario koji Ozon potpisuje sa Filipom Pjacom, po motivima drame Žorža Bera i Luja Vernuja , svima nudi dovoljno dijaloškog mesa, te priliku za širokopoteznu fizičku glumu. Nadia Tereškjevič i Rebeka Marder koje još nisu dostigle zvezdani status možda to uspeju ovim filmom: njihova zajednička, partnerska hemija strašna je i prenosi se na ostatak postave. Iskusniji glumci i glumice imaju priliku da zaigraju u višem registru, ali su, pod Ozonovom režiserskom palicom, dovoljno obzirni prema njima dvema. Povrh toga i poigravanja sa formama iz perioda koji film portretiše (naslovne strane bulevarske štampe, filmski žurnali, zatamnjenja prema jednoj tački i jednom detalju na ekranu), Ozon uspeva da povuče paralele i sa današnjim vremenima. Ubacuje teme položaja žene u društvu, muških prava i privilegija, razlika u dostupnosti i plaćenosti poslova, podvlačeći kako se situacija nije mnogo promenila od 1935. do danas. Jedini problem sa filmom „The Crime Is Mine“, ako se to tako uopšte i može nazvati, jeste taj što može biti previše bogat i intenzivan za samo jedno gledanje.

Ocjena: 4/5

Tada još pod originalnim internacionalnim naslovom „Boy from Heaven“, film Tarika Saleha sada poznat kao „Cairo Conspiracy“, otpočeo je lov na nagrade čim je premijerno prikazan na prošlogodišnjem Kanu, osvojivši onu za najbolji scenario u glavnoj takmičarskoj konkurenciji. U međuvremenu je, kao švedski nacionalni predstavnik, imao intenzivnu i donekle uspešnu „oskarovsku kampanju“ u kojoj, doduše, nije dogurao do konačne liste nominovanih, ali je svejedno došao prilično daleko. Publika iz naše regije imala je priliku da ga vidi još letos na Motovunu, a sada i na „festivalu festivala“, beogradskom Festu. U pitanju je politički sa mehanikom špijunskog trilera, smešten u okruženje prestižne visoke islamske škole u Kairu u koju, čistog srca, dolazi Adam (palestinsko-izraelski glumac Tafik Barhom), siromašnog ribara sin, s ambicijom da nakon studija postane imam u svom selu. Škola, naravno, nije onakva kakvom se čini, već je poligon za odmeravanje snaga različitih verskih, političkih i društvenih frakcija. Tu njegov cimer i prvi prijatelj Zizo (Mehdi Dehbi) pliva kao riba u vodi, između ostalog, i zbog toga što radi kao doušnik vojne obaveštajne službe.

Zaplet, pak, počinje posle smrti glavnog imama, dekana obrazovne ustanove. Moraju se organizovati izbori za

novog, pri čemu se javlja više frakcija, radikalnijih ili sekularnijih. Vremena su, pritom, vrlo „zanimljiva“: nakon Arapskog proleća koje je detroniralo bivšeg predsednika Hosnija Mubaraka, vojska se sprema da zada kontraudarac islamistima.

„Cairo Conspiracy“ je kompaktan, bistar i naročito pametno snimljen (sa turskim eksterijerima i švedskim enterijerima koji „glume“ Kairo) špijunsko-politički triler smešten u „egzotičnu“ sredinu, atipičnu za filmove tog žanra. Tarik Saleh sjajno uparuje glumce, što direktno iz arapskog sveta, što one arapskog porekla stacionirane u Evropi, a oni kreiraju unekoliko tipične, ali opet dovoljno životne odnose među likovima, zbog čega se priča uverljivo zapliće i raspliće.

Manji problem zbog kojeg „Cairo Conspiracy“ ipak nije odličan, već samo dobar film, jeste hipoteka sa kojom dolazi. Ako vam ime Tarika Saleha i pristup mešanja zapadnjačkih žanrova s arapskim koloritom deluju poznato, za to postoji odličan razlog. Zove se „The Nile Hilton Incident“ (2017).

U ovom filmu Saleh je u suštini uradio isto što i u „Cairo Conspiracy“, ali u žanru neo-noara koji se vrti oko ubistva u naslovnom hotelu iza kojeg se otkriva šira koruptivna mreža u vrhovima egipatske vlasti netom pred izbijanje demonstracija na trgu Tahrir. U poređenju sa prethodnikom, „Cairo Conspiracy“ jednostavno više nije toliko nov i neviđen, već pre deluje kao film rađen po dobrom receptu. M. S.

Ocjena: 3.7/5

Ubjedljiv miks političkog i špijunskog trilera

Kristof Valc najjači adut Amazonovog

Perfektan šef iz pakla

Istovremena fasciniranost i panična frka u vezi sa njegovom dijaboličnom pojavom i osmijehom Češirske mačke, raste iz minuta u minut za osam polučasovnih epizoda

Kristofa Valca u dragocjenom „Inglourious Basterds“ (2009) sigurno je pri vrhu liste najvažnijih stvari koje je Kventin Tarantino ikada uradio za filmski i televizijski svijet. Od tada, potraga za glumcem perfektno sposobnim da odigra sociopatu ili psiha nalik je mačjem kašlju. Kasting agentu samo treba da se posreći da je Valc slobodan i zainteresovan – i projekat se sam snima.

Otkrivanje

zvodnju mobilnih video-igara koja, malo je reći, odlazi dođavola nakon šokantne smrti sopstvenog mastermajnda. I naravno, otvara savršen prostor da misteriozni i dozlaboga čudni novajlija (re)definiše termin „šef iz pakla“.

„The Consultant“ počinje pucnjem – bukvalno i figurativno.

da ovaj srebrnokosi lisac u savršenom crnom odijelu, očigledno voljan da gazi i preko mrtvih da bi ostvario samo sebi znani misteriozni cilj, iz nekog razloga ne umije - sam da se popne uz stepenice.

I kako, dođavola, može da očekuje instant-lojalnost zaposlenih, ako jednoj radnici s invaliditetom zaključa vrata pred nosem zbog tri sekunde kašnjenja; a iritantni miris „trulog voća“ u vazduhu rješava rukujući se i njušeći svakog radnika ponaosob, sve dok ne pronađe i otpusti „emitera“?

Đavolji advokat

Hod uz stepenice

Valc u najsvježijem psiho-izdanju dostupan je od prošlog petka na strimig servisu Amazon Prime. U crnohumornom workplace trileru „The Consultant“, igra novog upravnika korporativne firme za proi-

Oči vam razrogači, pretvori ih u tanjire. Samim načinom na koji je iz igre eliminisan Sengvu (Brajan Jun), vunderkind za video-igre i osnivač LA firme „CompWare“ – kreator

Toni Basgalop („Servant“) zadobija vašu punu pažnju.

Interesovanje, naravno, doseže maksimum u trenutku kada vladavina terora počne, kada Ridžus Patof (Valc) prvi put ušeta u kadar... I shvatite

Utisak o Patofu, ta istovremena fasciniranost i panična frka u vezi sa njegovom dijaboličnom pojavom i osmijehom Češirske mačke, raste iz minuta u minut za osam polučasovnih epizoda.

Zbog čega oslovljava zaposlene sa „drugarice i drugovi“, a toksičniji je i od bilo kog kapitaliste? Kako to da Patof ne zna kako je umro onaj koji mu je dao ovlašćenje da upravlja cijelom kompanijom, niti ima pojma što „CompWare“ plasira i proizvodi?

Basgalop nastavlja da gomila pitanja o Patofu, njegovoj motivaciji, prošlosti, svrsi i prirodi ponašanja: postoji li metoda u njegovom ludilu? Da li je ovaj čovjek samo bezobrazan, ili je pak inkarnacija nekog natprirodnog zla? Može li biti da je Patof „samo“ đavolji advokat, ili je možda Lucifer, glavom i bradom?

Istovremeno uznemireni i šarmirani tako bizarnom poslovnom filozofijom, da biste dobili odgovor na ovo ključno, pitanje svih pitanja – navući

Kristof Valc, uvijek odličan izbor za uloge zavodljivih sociopata

interesantnog, ali zbrčkanog trilera

ćete cipele dvoje zaposlenih u firmi „CompWare“. I pokušati da, iz perspektive Krega (Net Wolf iz kingovske mini-serije „The Stand“) i Elejn (Britani O’Grejdi, zvijezda prve sezone antologije „The White Lotus“), istražite i riješite naizgled nerješivu Patof jednačinu.

E, to dvoje zaposlenih jedan su od prvih većih problema koje ćete primijetiti u vezi sa serijom „The Consultant“. Elejn i Kreg nijesu ubjedljivo napisani kao likovi, a situaciju ne popravlja ni to što ih O’Grejdi i Volf igraju bez pretjeranog šarma, što na momente postaje bolno očigledno kada dijele kadar sa harizmatičnim Valcom. Iako se oboje trude da iznesu dileme, želje i frustracije mladih željnih uspjeha u moćnoj korporaciji, činjenica je da djeluju blijedo i da je teško saosjećati a kamoli se poistovjetiti sa njima.

Neprijatne situacije

Dok epizode odmiču, postaće primjetan i jedan drugi, mnogo bitniji problem. „The Consultant“ je pitka, brza, intrigantna, drži pažnju. No, ovo je i šou koji nosi vajb nekoliko različitih serija. Četiri režisera, među kojima su po reputaciji najbitniji Met Šakman (marvelova poslatica „WandaVision“) i Karin Kusama (opičena serija „Yellowjackets“, film „Jennifer’s Body“ (2009)), kao da se nijesu dogovorila sa Basgalopom kakvu kreaciju zapravo žele. Workplace satiru? Mračni triler? Crnohumornu komediju sa natprirodnim elementima? Ili sociopatski oneman-show Kristofa Valca?

„The Consultant“ je sve to, a istovremeno i nije ništa od toga. I pored svih vrlina, djeluje zbrčkano i nakalemljeno; svaka epizoda ima drugačiji vajb i malo više potencira jedan od obuhvaćenih žanrova. Čak je teško oteti se utisku da je prvi planirani format bio 45 minuta, a onda je naprasno odlučeno da se svaki od osam nastavaka sabije u pola sata.

Seriji tenzije svakako ne fali, niti momenata kada se cinično smijete bizarnim otkrićima na ekranu. No, čini se da svaki put kad primijetite rupu ili nelo -

gičnost u zapletu, neko izvuče Valca iz rukava i baci ga u kadar da izvuče situaciju. Što je najjače, to funkcioniše sve do samog kraja. No, nakon finala mane serije počinju da djeluju bitnije od vrlina. Počinjete da preispitujete kvalitet adaptacije, poželite da pročitate istoimenu knjigu iz 2016. misterioznog horor autora Bentlija Litla, intuicija vam kaže da je originalni predložak sigurno mnogo bolji. I jedino u što ostajete 100 odsto sigurni u vezi sa serijom jeste Valcov fenomenalni performans.

Sa druge, pozitivnije strane: Basgalop, koji trenutno Eplovu horor seriju „Servant“ polako vozi do potencijalno epskog kraja, ima dobar osjećaj u vezi sa workplace elementom serije. Izvlači maksimum iz čudnjikavih, poprilično neprijatnih situacija u kojima se poslovni odnos može kompromitovati ili pokvariti samo jednim jedinim pogrešnim potezom ili slabije protumačenim gestom. Sa tim se momentom lako povezati ako ste ikada u životu imali šefa, posebno novog na starom poslu, bio iz pakla ili ne.

Basgalop crpi mnogo iz tih neprijatnih situacija, poput „nemogućnosti“ da odbijete da pođete sa šefom na piće – ili momenta kada vam natukne da biste mogli napredovati kad biste samo uradili to i to, a to je obično nešto daleko mimo vaše zone komfora. Često i najintimnijih uvjerenja...

Naravno, serija koja pretenduje na satiru takve momente gura do ekstrema, pa se poslije radnog vremena događaju prave noćne more. Pođete na pivce sa šefom, vratite se kući sa nepoznatom ženom koju je hefe gepekovao na izlazu iz lokala. I što sada: da nešto kažete, da se pobunite... Ili da prihvatite i igrate igru zarad unapređenja?

Zbog odlično prikazanih situacija poput ove, u koju je sa Patofom upao Kreg, bude vam žao zbog toga što Basgalop nije dublje ušao u psihologiju mladih željnih korporativne moći i uspjeha. Tek donekle, iz ugla samo dva i po lika (ona nesreća te se okupa sa sunđerom u

kancelariji taman vrijedi za pola karaktera, onako svedena na karikaturu), uspio je da pokaže koliko štetna i toksična može da bude poslovna kultura u velikim kompanijama.

Pogodak i promašaj Nažalost, njegovi likovi su ili neharizmatični kao Elejn i Kreg; ili služe za ukras i pokretanje radnje naprijed kao Kregova vjerenica Peti (odlična Ejmi Karero nema dovoljno materijala da izgradi nešto vrijedno pamćenja); ili samo prošetaju kroz kadar u momentima kada se Patof obraća kolektivu. To što je relacija šef-zaposleni fokusirana samo na dvije osobe, da bi se što efektnije pokazalo kako ih iskušava i namjerno baca u vatru da bi vidio kako se snalaze u krizi –nije opravdanje za papirnate sporedne likove. Posebno kada za vinjete ima potencijala. Opet, ruku na srce, Basgalop lijepo uvezuje i vješto pojačava simboliku detalja koji suštinski definišu glavne likove, od staklenih stepenica koje funkcionišu kao Čehovljeva puška, preko zlatnog kostu -

ra, do odbjeglog slona i njegove veze sa Kregovom igricom. Na koncu, kad se serija završi, odgovarajući samo na dio pitanja – i to, opet, ambivalentno, finale je i pogodak i promašaj. Sa jedne strane, frustrira toliko nepoznatog i nedorečenog, a sa druge ista stvar intrigira i tjera da želite još.

Snimanje druge sezone još nije potvrđeno, ali biće je, vjerovatno. Samo je pitanje kada i gdje, s obzirom na to da je, čini se, priča u korporaciji „CompWare“ za sada zaključena. Kada bi Basgalop saopštio da se radnja seli negdje drugo, te da preuzima format antologije – to bi bila najbolja vijest. Pa da krenemo ponovo od početka, sa freškim bijelim papirom i malo bolje balansiranim miksom serije „Sillicone Valley“ i filma „The Devil’s Advocate“. Više humora i dopadljivih likova iz prvog, više tenzije i plesanja na užetu nemorala iz drugog – i Basgalop je na konju. Kad već ima Valca, perfektnog šefa iz pakla, šteta je da izostane i serija za istoriju.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.3/5

Britani O’Grejdi i Net Volf nemaju dovoljno šarma da iznesu glavne likove

Odlična Ejmi Karero bez dovoljno materijala da radi sa likom Peti

Dok se odmarate od posljednje epizode HBO hita „The Last of Us“ i čekate nove avanture porodice Roj u posljednjoj, četvrtoj sezoni serije „Succession“, donosimo vam dvije BBC serije koje bi mogle da okupiraju vašu pažnju, naročito ako ste ljubitelj britanskih krimi-poslastica poput „Line of Duty“.

Tri grupe

Dijamanti i zlato nijesu samo najbolji prijatelji žena, već i muškaraca. Ovog puta, to „prijateljstvo“ nastalo je sasvim iznenada. Pljačka u skladištu Brink’s-Mat u blizini aerodroma Hitrou u Londonu 1983. godine ušla je u istoriju, ne samo britanskog, već i svjetskog kriminala. Tada je banda od šest naoružanih pljačkaša došla na mjesto zločina u namjeri da odnese tri miliona funti. Međutim, početni plan „pošao je po zlu“. Na kraju su neplanirano pobjegli sa zlatnim polugama u vrijednosti od čak 26 miliona funti.

Priča o tome što se dogodilo sa plijenom, lopovima i njihovim saradnicima ostala je pokrivena velom misterije skoro do dan-danas. O tom su slučaju snimljene različite drame i dokumentarni filmovi, da bi sada za BBC Nil Forsajt snimio šestodjelnu seriju jednostavnog imena, „The Gold“.

Kreator serije iskoristio je istiniti događaj kao odlično polazište da bi stvorio fascinantne i isprepletene mreže likova, i odveo nas na putovanje od južnog Londona, preko Ciriha, Sijera Leonea, do Tenerifa i Azurne obale.

Glavni i sporedni likovi dočarani su živopisnim, nezaboravnim detaljima. „The Gold“ ih prati podijeljene u tri grupe. Prvi su pljačkaši, predvođeni naelektrisanim Kenijem Nojem (Džek Lovden), uz koga, rame uz rame, stoji

Džon Palmer (Tom Kalen), a tu su i njihove porodice. Za njima juri druga grupacija: duo detektiva Niki Dženings ( Šarlot Spenser ) i Toni

Od kultne krađe do iskupljenja kvarne

„The Gold“ je više operacija pranja novca i njegovog puta nakon pljačke, nego standardna akcija puna ubistava. U „Better“, fokus je sa policijske potjere pomjeren na teme porodice, gubitka i odanosti. Sve se vrti oko toga, koliko je ko spreman da žrtvuje

Brajtvel (Emun Eliot), koje predvodi Brajan Bojs ( Hju Bonevil).

Isti novčić

Detektiv Bojs i pljačkaš Noje su dvije strane istog novčića. Obojica pate od ciničnog doživljaja svijeta, razlika je samo u tome što Noje nastoji vladati njime, a Bojs želi da ga ostavi onakvim kakav jeste. Noje je amoralan, ali kompetentan, a Bojs je njegova paralela: drma sistem i pokušava na sve načine da dođe do resursa kako bi uhvatio i osudio pljačkaše. On je zadužen za radnu grupu Skotland Jarda,

metodičan je i odlučan vojni veteran koji se borio protiv terorista. Gledanje Bonevila i Lovdena kako se suočavaju podsjeća na neke kultne filmske likove koji su bili sa dvije strane zakona, poput onih iz Manovog krimi-klasika „Heat“ (1995).

Sa policijske strane, tu je i Niki Dženings, koja se odlično slaže sa partnerom i odlično razumije laži zemlje, budući da je kćerka starog kriminalca i prekršila je kodeks po kojem je odgajana, tako što se pridružila policijskim snagama. U treću grupu spada šarmantni advokat Edvin Kuper (Do-

minik Kuper) kojem pomaže Gordon Peri (Šon Haris) i koji je stručnjak za snalaženje, što ga čini idealnim kandidatom za Nojeovog posrednika za pranje enormne svote novca. Kuper se probio kroz pravnu piramidu i izgradio prestižnu reputaciju, ali cijena njegove opsesije društvenim usponom da pobjegne iz siromašnog južnog Londona bio je krah braka s Izabel (Rut Bredli), bogate trofejne žene koja je samo pijun u njegovoj igri.

Serija „The Gold“ je više operacija pranja novca i njegovog puta nakon pljačke, nego standardna pljačkaška priča

THE GOLD: Čuvena pljačka kao polazište za gradnju fascinantne mreže likova

„The Gold“ i „Better“: Manje poznate britanske

kriminalističke serije i te kako vrijedne pažnje

zlatnih poluga

kvarne policajke

puna akcije i ubistava (dogodilo se jedno, i to van vidokruga kamere). Ovo je igra mačke i miša u kojoj se poluge i novac neprestano kreću, dok gledalac prati njegov tok. Zanimljivo, ako ste kupili zlatni nakit 1983. godine, postoji velika vjerovatnoća da je imao u sebi dio ukradenog zlata. Prikazujući kultnu pljačku serija pruža obeshrabrujući, ali pedantan pogled na uticaj i kretanje zlata širom svijeta, a kako odmiče nudi i otkrivanje načina na koji je prljavi novac potaknuo procvat nekretnina u Londonu. Ipak, ono što je ovdje najočitije jeste klasna borba, koja je ubačena u svaku epizodu i preuzima primat. To je vidljivo od sporednih citata u kojima se razlike naglašavaju kroz fubal (Arsenal vs. Milvol), do glavnih negativaca koji su ponikli

u siromaštvu i pretvaraju se da su moderni nasljednici Robina Huda.

Takvo pripovijedanje dodatno pomažu tjeskobna režija, bez „vratolomija“, te rekreirana scenografija i kostimografija tog perioda, kao i sintetička muzika Sajmona Gofa. U svakom slučaju, „The Gold“ je ugodna serija, u kojoj se vješto spajaju stvarnost i fikcija, i na taj način pruža uzbudljiv prikaz osamdesetih godina i perioda vladavine Margaret Tačer.

Dobro i zlo

Radnja druge BBC serije koju preporučujemo odvija se sjevernije od Londona, u Lidsu.

„Better“ u fokusu ima iskupljenje jedne pokvarene, korumpirane policajke.

Detektivka Lu Slak (Lejla Farzad) dugo pomaže dugogodišnjem prijatelju Kolu Mekhjuu

mora prikriti dvostruku igru od kolega u policiji, dok pokušava isto učiniti sa kraljem droge i njegovom ekipom. Ta klackalica na početku donosi veliku količinu sadržaja. Međutim, postoji neprekidni osjećaj da seriji stalno nešto fali i da ostaje nedorečena. To se prvenstveno odnosi na dramaturške rupe koje ostavljaju mnogo nelogičnosti i procjepa u samoj radnji (nećemo otkrivati primjere). Tako ostaje sve do zadnjih minuta petog sata serije, kada dobijamo vrlo dobru završnu scenu, koja je na neki način iskupljenje za sve propuste.

Ubjedljiv tandem

Gledaoci koji su navikli da od ovakve vrste serija dobijaju akciju, ovdje će ostati uskraćeni. U „Better“, fokus je sa pucnjave i jurnjave automobilima, izuzev u nekoliko rijetkih slučaja, pomjeren na teme porodice, gubitka i odanosti. Sve se vrti oko toga, koliko je ko spreman da žrtvuje. U takvoj interpretaciji, karakterizacija glavne junakinje Lu je najveći razlog zbog kojeg je serija vrijedna gledanja. Ona je tvrdoglava i komplikovana junakinja puna mana. Neprestano prolazi procese poricanja i žaljenja, što je zapravo i čini ljudskim bićem.

(Endrju Bjukan), koji je lokalni narko-bos. Njen muž Seri (Samjuel Edvard Kuk) sve više negoduje zbog tajanstvenih kasnonoćnih poslova koje obavlja, i ne sluteći koliko je veza uzajamne odanosti između Lu i kralja droge jaka. Međutim, nakon što joj se dogodi nesreća u porodici i sin Oven ( Zak Ford Vilijams ) razboli se od meningitisa, Lu počinje da preispituje svoje mjesto u tom svijetu. Sve do tog trenutka, ona je bogata i zadovoljna sopstvenim životom, da bi od tada njena manipulativna igra između dobra i zla dobila novi zaokret. Da li je kasno za novi život, saznaćete ako pogledate petodjelnu seriju čiji su autori Džonatan Brekli i Sem Vinsent. Serija učinkovito stvara napetost u tijesno isprepletenim prvim epizodama, jer detektivka

Farzad i Bjukan su dobar tandem i imaju izraženu hemiju koja ovu krimi-dramu odvaja od žanrovski sličnih priča. Zabavno je gledati ih i kroz pet epizoda pratiti njihove promjene iz toplog u hladno, i obrnuto.

I neki od sporednih glumaca takođe su ugradili sebe u seriju na kvalitetan način, poput Antona Lesera u ulozi osramoćenog Vernona Marlija, ili tjelohranitelja Pitera „Baldžija“ Donovana kojeg je odigrao Gari Kuper. No, niko od njih ne može da parira glavnom dvojcu.

Na kraju ostaje žal, što u seriji „Better“ nije više pažnje posvećeno detaljima u scenariju, kako bi se popunile dramaturške rupe. Puni kapacitet serije s ovakvom premisom nije u potpunosti iskorišćen. „Better“ je mogla da bude mnogo bolja nego što jeste, a možda bi i bila da je za razvoj priče predviđeno više od pet epizoda.

OCJENE:

3.8/5 (The Gold )

3.1/5 ( Better)

BETTER: Krimi-drama na gorivu izuzetne hemije Lejle Farzad i Endrjua Bjukana

Supersimpatični mokumentarac Dajane Morgan i Čarlija Brukera

Filomene ‘mjesto ‘ljeba!

Jeste li znali da je Isus Hrist prva slavna žrtva kulture otkazivanja? Da su piramide takvog oblika samo zbog toga da beskućnici ne bi mogli da spavaju na njima? Da Mjesec uopšte ne postoji? Ili da je patrijarhat kriv za to što muškarci ojačaju ako se ozrače (Hulk), a ako se isto dogodi ženama – one umru (Marija Kiri)? Ako nijeste, molimo vas da prestanete da budete tako neznaveni... I da momentalno obustavite sve što radite i upalite „Cunk on Earth“. Ako volite mokumentarce, a još nijeste upoznali (lažnu) novinarku Filomenu Kank (Dajana Morgan), specijalizovanu za intervjuisanje najvećih (pravih) stručnjaka za istoriju civilizacije – bićete nam vječno zahvalni. Jer, nakon dva i po sata silnih budalaština koje će izgovoriti u „Cunk on Earth“, garantujemo da ćete se osjećati detoksirano. I vrlo znaveno.

Bijonse i renesansa

Za one koji još ne znaju za ženu stvorenu da popravi i najusraniji dan: Filomena postoji već deset godina; njena invazija nonsensa po-

čela je još 2012. kada je debitovala u satiričnoj seriji „Charlie Brooker’s Weekly Wipe“. Od tada je sa Čarlijem Brukerom, mastermajndom ubitačne antologije „Black Mirror“, radila nekoliko projekata. No, postala je globalno poznata tek sada kada je prošlogodišnja BBC produkcija „Cunk on Earth“ sletjela na Netfliks. Nakon Filomeninog seciranja Šekspirovih papazjanija („Cunk on Shakespeare“), britanskog mental mentaliteta („Cunk on Britain“) i pandemije („Cunk and Other Humans on 2019“), na red je došla i „krhka lopta zvana Zemlja“.

Kankovska mini-šetnja kroz istoriju civilizacije, podijeljena na pet polučasovnih epizoda, koncipirana je kao i ranije. „Loše obaviještenu“ reporterku Filomenu pronalazimo na egzotičnim lokacijama, lice u lice s uglednim akademicima koji joj na najgluplja pitanja odgovaraju na najljubazniji mogući način.

Zbog čega pećinske slike nikada nijesu adaptirane u filmove; da problem možda nijesu bila autorska prava?

Jesu li mumije vozile bicikla? Da li je Wi-Fi stvaran? Kako je došlo do „tragičnog izuma matematike“? I pitanje svih pitanja: što je kulturološki značajnije za istoriju civilizacije, „Single Ladies“ od Bijonse ili jedna takva sitnica kao što je renesansa?

Polove anegdote

Za dva i po sata druženja sa jednom od najvećih „sijalica“ moderne televizije, čuće se a i (sa)znaće kako je Lajka završila u svakom „Star Wars“ filmu; zašto Elvis nikada nije snimljen ispod pasa; te na koga je Karl Marks tačno mislio kad je napisao jedno od najslavnijih djela „Obični čovjek u Festu“ („The Communist Manifesto“).

Filomena pogrešno izgovara i akcentuje riječi; konstantno izbacuje prečudne analogije; uvijek priča što joj prvo padne na pamet, a novinarski izvori najčešće su joj svedeni na nenormalne anegdote iz života druga Pola. Ipak, u njenom ludilu i gluposti, pa čak i kada serija dosadi formulaičnim jahanjem formata „glupo pitanje, zbunjeni pametni odgovor“, nazire se metoda.

Nije „Cunk on Earth“ pajtonovski pametan, niti je boratovski opasan. Recimo da najviše liči na parodiju „Planet Earth“ s Ali Džijem Saše Barona Koena u ulozi Dejvida Atenboroua . No, koliko god bezazlen bio, pogađa metu. Slatko ismijava pretencioznost ove vrste dokumentaraca, u kojima su akademici obično „izmaši“ koji se razbacuju terminologijom, previše zagledani u prošlost i otuđeni od običnog čovjeka.

Klopka za učene

E, Filomena hvata te učene u klopku, izbija im knjige iz ruku, tjera ih da se zagledaju u sadašnjost i suoče sa prosječnim Zemljaninom. I zbog toga su svi serijali boginje improvizacije Dajane Morgan tako zabavno ogledalo ljudske naivnosti i gluposti.

Najbolja stvar u vezi sa „Cunk on Earth“? Osim toga što ćete datum objavljivanja tehno-himne „Pump Up the Jam“ početi da koristite kao ključnu vremensku referencu umjesto one „prije i poslije Hrista“ - Filomenin šarm je toliko jak, da nećete moći da odolite da „dopišete“ nekoliko intervjua u sopstvenoj glavi. Recimo, jedan „Cunk on Njegosh“ specijal sa Sonjom Tomović-Šundić koja joj ljupko razlaže što znači ono „čašu meda jošt nitko ne popi / što je čašom žuči ne zagrči“. Ili jednog Dimitrija Popovića kako joj priča o Cetinju, negirajući usput njeno entuzijastično iznešeno saznanje da su Zevs i Tor jednom boravili u toj „dolini bogova“. E, ako poželite da jedan od takvih lokalnih momenata sleti u neki od narednih „Cunk“ serijala, onda znajte da ste trajno oboljeli od „filomenizma“. Kakvi crni true crime dokumentarci i ostali bakrači sa Netfliksa... „Cunk on Earth“, to je ono što nam je u ovom nenormalnom vremenu stvarno potrebno. Filomene ‘mjesto ‘ljeba!

M. I.-N.

Ocjena: 3/5

Morgan u novoj misiji gaženja akademika glupim pitanjima

THEPOSTERDB.COM

PREPORUKA

ZAOBIĐI

FILM

Nikada nijesam bio podređen isključivo jednom, ali mi je drama uglavnom bila i ostala najzanimljivija od svih žanrova. Imam nekoliko omiljenih glumaca, ali izdvojiću samo Džejka Džilenhola, čija je gluma obilježila filmove poput „Prisoners“ (Deni Vilnev, 2013), „Nightcrawler“ (Den Gilroj, 2014) i „Demolition“ (Žan-Mark Vale, 2015).

Najjači utisak na mene je ostavila drama inspirisana istinitim događajima, sa maestralnom ulogom Vila Smita. U pitanju je „The Pursuit of Happyness“ (Gabrijele Mučino, 2006)

koja prikazuje istinsku očevu ljubav prema sinu, ali i istovremenu borbu za goli život i bolje sjutra. Za mene je ovo jedan od motivacionih filmova, svima ga toplo preporučujem.

Filmofili, kojima je potrebna neka dobra muzička priča sa velikih ekrana, definitivno treba da pogledaju „Ray“ (Tejlor Hekford, 2003). Sve je maestralno u ovoj biografiji Reja Čarlsa, od načina na koji je ispričana cjelokupna priča, do glume Džejmija Foksa

TV

Slabo pratim TV emisije i serije, ali mogu reći da sam od malih nogu zaljubljenik u program

koji daje National Geographic, a takođe volim i Animal Planet. Oba kanala prešla su mi u naviku, pa ih gledam i dan-danas.

Posljednjih godina prilično pratim i program Investigation

Discovery, gdje se uglavnom plasiraju (ne)riješena ubistva, razgovori sa žrtvama, emisije u čijem je fokusu psihologija zločinaca i slično. Ovaj kanal definitivno nije za svačiji ukus, ali smatram da je potreban i da ga valja emitovati, kako bi gledaoci razvijali svijest o ljudima iz bliže i dalje okoline.

MUZIKA

Odrastao sam uz haus, pa ću spomenuti Rodžera Sančeza, Frenkija Rizarda, Armanda

Stefan Stanković, di-džej

Psihologija (ne)riješenih zločina

van Heldena, pa i Hani Dižon Sada mi se muzički ukus malo promijenio, više me radi malo melodičniji zvuk. Tako da bih izdvojio noviju generaciju producenata kao sto su Innellea, Coeus, Keinemusik, pa i Hot

Since 82, koji je za mene najbolji haus izvođač u posljednjih nekoliko godina.

Rastao sam uz Gypsy Kings i Paka de Lusiju, a takođe sviram i saksofon. Tako da moram spomenuti i omiljenog saksofonistu Manua Dibanga i njegov uticaj na čitavu afričku muziku.

ZAOBIĐI

FILM

Nijesam ljubitelj naučne fantastike, izbjegavam je. Jedini

SF film koji mi se dopao bio je Kameronov „Avatar“, i to samo jedinica iz 2009, nikako aktuelna dvojka iz 2022. godine. Od epske fantastike volim „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson, 2001-2003), i to je to. Takođe, ni horori mi u posljednje vrijeme nijesu interesantni kao što su bili ranije.

TV

Definitivno sve moguće rijaliti programe. Jedina dobra stvar u ovoj državi jeste ta što su zabranili plasiranje ovakvih proizvoda, i to mi je super. Smatram da emisije takvog tipa nijesu humane. Zatvoriti bilo koje ljudsko biće u rijaliti zatvor je apsurdno. No, previše je to duboka tema, da ne ulazim u

detalje. Ono što je sigurno: zaobilazim i savjetujem zaobilaženje rijalitija i svih sličnih programa.

MUZIKA

Nijesam ljubitelj metala, panka, roka i svih njihovih podžanrova. Ne osjećam tu muziku, ne slušam je, ne predstavlja mi zadovoljstvo. No, poštujem one koji je vole i njihov ukus. Na kraju krajeva, muzika je subjektivna stvar, i to je sasvim u redu.

Naravno, ne volim ni folk muziku. Živimo u društvu u kojem je gotovo nemoguće nemati kontakt s ovom vrstom „kulture“, pa se trudim da je zaobilazim u širokom luku koliko mi sredina i svi ostali faktori to dozvoljavaju.

STEFAN STANKOVIĆ: Od glumaca najviše voli Džejka Džilenhola

PRIVATNA ARHIVA)

DZUBOKS v Gorillaz

do osmog albuma naučio nešto mnogo važno: mjeru.

Ili: Dejmon Albarn , alijas 2-D, i cijela ta znana i neznana ekipa, ukapirali su da je prethodni veliki projekat „Song Machine“ (2020) bio natrpan. Stilski, sadržajno, svakako. Bila je to ukusna ali đakonija preteška i pregolema za svariti, sa 11 pjesama kojima su različiti slavni gosti dodavali drugačije sastojke...

Latino bit

Nova ploča „Cracker Island“ dokaz je da se Albarn u posljednjim godinama malo osvrnuo oko sebe, uhvatio širu sliku i shvatio da je Gorillaz uzor cijeloj jednoj novoj generaciji potentnih, megapopularnih muzičara - ali i da je ultrakul za novu publiku. Ida je to dovoljno samo po sebi. Sada je sasvim okej da bend snima ono što mu je isključivo u tom trenutku po meraku. Kada se Gorillaz postavi u toj mjeri „lagano“, onda i „Cracker Island“ ispadne meračka rabota. Zbog toga je i jasna odluka da se ploča koja je prvobitno koncipirana kao „druga sezona“ priče/priča iz „Song Machine“, na kraju skocka i plasira kao klasičan, formom čak tradicionalan album. Može se čak reći da je „Cracker Island“ najpitkiji i najprijemčljiviji Gorillaz projekat za dvije decenije. Nema tu budženja priče sa silnim gostima; svaki od njih služi jasnoj svrsi, razumije pravila igre i spreman je da odigra timski, za onaj prijeko potreban i prepoznatljiv indi-fank šmek. Tako Thundercat u naslovnoj pjesmi uspijeva da dosegne rijetko uhvatljivu Daft Punk atmosferu; Albarn sa velikankom Stivi Niks dostiže neobičan vokalni sklad u „Oil“...

„Cracker Island“: Nova faza obožavanog benda

Sunčani kalifornijski horizont

To što vas Gorillaz ničim neće iznenaditi, nije nužno loše. Donekle jeste činjenica da se, birajući saradnije, držao dobro istraženih formi. No, Bad Bunny jeste očigledan putokaz, u kom smjeru bi bend mogao da raste

A Kevin Parker iz Tame Impala uspijeva da servira nešto tako zarazno sa „New Gold“, da pjesmu lagano lansiramo u krug blizu kreativnog vrha benda Gorillaz! A opet, ovo je „samo“ deset nasmijanih, komotnih pjesama čiji je ključni zadatak da se promptno osjetite dobro, i da tako i ostane. Portorikanski reper Bad Bunny je čak poveo Gorillaz na novu teritoriju. Pjesmu „Tormenta“ nosi plažni latino bit. I otprilike, kad on uzdahne: „Si el amor nunca ha sido perfecto, ojala y sea por siempre este momento“ znate

da je album „Cracker Island“ suštinski jedan losanđeleski odjek za Gorillaz. Odraz činjenice da bend dugo stvara i najviše funkcioniše upravo u tom kalifornijskom miljeu (konačno, i sama Stivi Niks i Thundercat su iz Kalifornije).

Jasan putokaz

„Skinny Ape“ je, na primjer, jedna od najboljih pjesama koje je Albarn napisao u posljednjih deceniju i po – ne samo za Gorillaz već i za svoj slavni britanski bend Blur, naravno! U cjelini, album je osmišljen tako da ima nenametljivu, labavu narativ-

nu strukturu koja se tiče i rivalstva dvije grupe, dva kulta... Što samo na mahove djeluje kao „koncept furan radi koncepta“, pa čak i vožnja na autopilotu, ali u najboljim momentima sasvim svrsishodna.

To što vas „Cracker Island“ ničim neće iznenaditi nije nužno loše; donekle jeste činjenica da se ekipa, birajući kolaboracije i slavne saradnije, držala dobro istraženih formi. Bad Bunny jeste izuzetak, pa i očigledan putokaz, u kom smjeru bi Gorillaz mogao da nastavi da raste i traži nove avanture – ka sunčanim i drugarskim horizontima, na teritoriji lagodnosti, u okviru onog svijeta i onih dana za kakve živi i tokom kojih se osjeća najviše svojim. Nije Gorillaz, ni nakon dvije decenije, pao u zamku igre na stare trikove. Tako da ni onda, kada ko zna koji put prozove sav taj „trampizam“ i trampovce, ili jahače klimatske apokalipse – Albarn ne djeluje potrošeno i deplasirano.

Još pred kraj, taj 2D kaže: „We’re in this together, ‘till the end“ – i nakon 40 minuta, znate što... Pred očima vam prolete dvije decenije druženja sa Gorillaz, i shvatite koliko je tu, kod ove ekipe, integriteta i pokrića. Dejmonu je i dalje lako vjerovati. S. S.

Ocjena: 79/100

od likova iz crtaća, Gorillaz je

Gorillaz lansira u muzički milje modernog Los Anđelesa

Najbliža

odrednica onog

što veliki bend iz Atlante Algiers stvara evo 21 godinu jeste spajanje žanrovski i geografski udaljenog. Nije to samo nepreciznost, već skoro i uvreda, strpati ih tako prosto u matriks postpanka ili eksperimentalnog roka.

Ova ekipa Amerikanaca i Engleza gradila je autentičnost na terenu (distopijskog!) soula, hip-hopa, a sve sa šmekom literature južnjačke gotike, od Poa, preko Foknera,

Soni Mur je lijepih devet godina čekao da spakuje novi album, a njegova reputacija sasvim osobene figure na sceni elektronik-dens muzike bila je neokrnjena.

Čovjek koji je Americi prodao modernu dens muziku ne mora nikome da dokazuje da li je Skrillex relevantan.

Zato ne čudi, što album „Quest for Fire“ djeluje skoro kao kabadahijsko okupljanje cijele jedne šarenolike sile

Pink i u 2023. može da se pohvali da u pop areni rijetko ko i dalje umije da napravi šou sličnih razmjera. I to je apsolutno za poštovanje, budući da je prošlo više od dvije decenije, kada je albumom „Missundaztood“, otkačenim miksom garažnog panka sa r’n’b i hip-hopom, ponudila efikasan odgovor na dominaciju pop-princeza poput Britni i Agilere. Od tada se prečesto trudila da ponovi tu energiju i uspijeh; a tu je negdje i odgovor, u vezi sa tim što ne

Shook

do Kapota. E, ovi vrlo temeljni tipovi, koje sa mrgodnim autoritetom predvodi Frenklin

Džejms Fišer, stigli su tek do četvrtog albuma – i na njemu žestoko pretjerali.

Dakle, album „Shook“ je prostranstvo vrlo oštre elektronike, afera i romansa pank-soula, pasija nekog spiritualnog

džeza sa stelarnih daljina, pa tremor od trap impulsa, negdje iz središta Zemlje... Sve to je napeto, duboko, čvrsto i moćno, na mahove himnično

Quest for Fire

od čak 25 gostujućih muzičara. Od Missy Elliott kao hiphop zvijezde, poznatih alt-rok tipova iz benda Fall Out Boy –do, recimo world music face, Palestinke Nai Barguti.

I sve tu je, skoro isključivo, niz eksplozija za plesni podijum u manje od tri minuta; i tako opet, pa opet, u 15 „ofanziva“ od pjesama... Od hausa, do nezabilaznog dabstepa i sasvim dovoljno na pop terenu, utisak je da se u pjesme

Algiers Skrillex P!nk

Trustfall

štima s albumom „Trustfall“. Čini se, da je produkcijski guru Maks Martin u njihovoj drugoj saradnji, preigrao. Ova ploča nudi, ukratko, u toj mjeri frenetičan i bjesomučan pop-pank, da to djeluje kao borba za mjesto u centru pažnje osobe koja više nije sigurna da je relevantna.

Rijetki emotivni momenat Pink ispuca odmah na početku: „When I Get There“ je osveta preminulom ocu.

Tu i hvata ono što je ključni kvalitet njenih najboljih pje-

i naravno, nekoherentno. I ključno: previše. Najbolji u vezi sa pločom jeste taj osjećaj urgentnosti; „Shook“ je poput u ruke tutnutog pamfleta na ulici, koji vas obavještava da ste već dio protesta, revolucije. I već na barikadi. I tu vam neće samo praviti društvo Algiers ekipa već, recimo, i frontmen RATM Zek De la Roka... Šteta što sjajni momenti, poput „Green Iris“ (možda i njihov dosadašnji kreativni vrh) ostaju zamagljeni utiskom da,

jednostavno, ne znate što to ovdje suštinski i prije svega slušate. Da je rezultat jednačine daleko od jasne sume djelova, skoro na nivou sabiranja baba i žaba. S. S.

Ocjena: 71/100

ulijeće trupački, nestrpljivo, poput djeteta koje ima žestok poremećaj pažnje i bjesomučno traži novi komad zabave, novog iskustva. Pa opet...

Skrillex je mogao da pokuša da proda takvu atmosferu kao jedan svjestan koncept, priču o jednoj dens krajnosti –ali nije, jednostavno, takav je. „Quest for Fire“ tako je album tokom čijeg ćete preslušavanja previše puta poželjeti da

spusti loptu, uhvati dah i neku jasno zaokruženu misao. Previše je tu gužve, previše glasova.

S. S. Ocjena: 59/100

sama – sposobnost da lične momente ranjivosti oboji vrlo samokritično i štosno. I pita se: „Will you save me a place with all those pearls of wisdom?“.

Potom album upada u spiralu od sterilnog dens-popa („Runaway“) i neočekivanog folka (balade s ekipama iz The Lumineers i First Aid Kit), dok naslovna pjesma prosto previše podsjeća na trikove koje je davno potrošila. Disko-fanki momenat „Never Gonna Not Dance Again“ je rijedak bljesak iskrene

energije – ali nedovoljan da pohvata konce za iole čvrstu koheziju. Šteta... Samo da je Pink shvatila da ne treba da se muzički dokazuje, ni pred „novim klincima“, ni pred bilo kim. S. S.

Ocjena: 60/100

Marta Šćekić, glumica

Čekajući pariske sa Dalijem i Pikasom film

Film koji Vas čini srećnom?

- „Midnight in Paris“ ( Vudi Alen, 2011). Kad kažem da me ovaj film čini srećnom, to stvarno i mislim. Pogledala sam ga više od 15 puta. Neću priznati da se poistovjećujem sa likom koji tumači Oven Vilson, ali ostaviću prostor da se tako nešto pretpostavi. Nije lako danas sanjati...

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Cache“ ( Mihael Haneke, 2005).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Isti odgovor: „Cache“. Šta bi na kraju?!

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Nažalost ili na sreću, mnogo je zanimljivih tema koje bi bilo lijepo istražiti. Jedna dobra: perspektive mladih u Crnoj Gori. Koji su to njihovi snovi, a šta im realno stanje može ponuditi. Smije li nam se ili nam se plače kad čujemo „Moja domovina / mene pazi / da mi se / što ne desi“. I da se ispriča priča o pitanju koje se sve češće pominje, a kojim se vrlo malo bavimo - zašto mladi u sve većem broju napuštaju našu zemlju, te šta to sve zajedno sa njima odlazi iz Crne Gore, a šta ostaje.

Omiljeni filmski rivali?

- Profesor X i Magneto. Svakakvih heroja ima.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ne mogu da ne spomenem erotsku scenu sa pijetlom i kokoškom iz filma „Zona Zamfirova“ (Zdravko Šotra, 2002). Da je upečatljiva - upečatljiva je!

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete

Iako je studentkinja četvrte godine glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Borisa Isakovića, Marta Šćekić uveliko gazi pozorišnim daskama. Scenu dijeli sa sa glumačkim legendama Tihomirom Stanićem i Ivanom Žigon u predstavi „Jelene, žena koje nema“ po voljenoj Andrićevoj pripovijeci, a koja je premijerno izvedena proteklog ljeta u Herceg Novom. Dočarati Ivovu Jelenu, nestvarno poetski književni lik u kući njenog tvorca, doživljaj je i osjećaj zbog koga se, kako kaže, i zaljubila u glumu. Gošća naših „Obrtaja“ priprema se i za diplomsku predstavu, kao i za komad čuvene britanske dramaturškinje i rediteljke Sare

u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Lijepo bi bilo da sa Šotrom, Alenom i Tarantinom odem u „Klub boćara“ pod Goricom na domaći sok od nara - i da drama počne!

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Čovjek je, Senada, teški hajvan. I ono malo duše što ima, šejtan mu je dao da mu bude teže.“ Iz filma „Ovo malo duše“ (Ademir Kenović, 1987).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Džeri, vjerovatno i jedini miš koji mi je tako drag. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne mogu se sjetiti prvog. Biće da sam bila mala i da su mi zanimljivije bile kokice, a kada sam sa njima završila sigurno sam zaspala... Nadam se da mi se to neće vratiti istom mjerom.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack filma „Midnight in Paris“. Mada, dok pravim kafu ujutru, uvek puštam tu muziku, tako da me i prati (ili se pratimo)... U svakom sluča-

Kejn „Psihoza u 4,48“ u režiji Nemanje Mijovića koji će se igrati u martu u Beogradu, a gledaćemo je i u „Porodici Topalović“ na repertoaru Pozorišta Promena u Novom Sadu.

Šćekić nam je otkrila da jutra prije proba voli da uljepša muzikom koja dopire iz pariskih ulica, onih odsanjanih nakon ponoći u filmskoj magiji Vudija Alena, ali i svakog zaljubljenika u umjetnost. Podne, kaže nam, rezerviše za sok od nara sa Tarantinom, a veče prevari zorom u društvu otkačenih vizionara. I to je samo uvod u Martin vremeplov. Prepustite se njenim „Obrtajima“ - i garantujemo vam dobru zabavu!

ju, taj soundtrack je najmanje što sebi mogu pokloniti da mi dan lijepo počne! Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije svakog filma čija se radnja odvija u Parizu! Šta ću kad volim... Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi Tarantino brzo uvidio da je malo krvi u njegovom filmu...

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Pjesma za takvu situaciju je napisana: „Smak svita“, TBF (The Beat Fleet). „Tu du du... Nema nam pomoći“.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Ay Carmela“, Darko Rundek. Prosto poziva na slobodu. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Balašević ih ima mnogo, ali recimo „Eleonora“, „Ljudmila“ i „Olivera“.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nema tu jedne pjesme. Ne hvatam se za mikrofon često, ali kad počnem pjevati, repertoar je nepredvidiv.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Que sera, sera“, Doris Dej. I pjesma „Uvik isti“ Petra Graša: „Ovde vride stara pravila / i tu se dobro zna / il’ imaš dušu / il’ si nula od čovika!“

- Možda ipak nekog od autora sa naših prostora. Tekstovi su mi važni. Važna je poruka koju svaka umjetnost prenosi, tako da bi moj izbor bili Džiboni, ili divni hercegnovski muzičar Goran Gamp Milojević koji je nedavno izdao prvi album. Radujem se svakom njegovom nastupu. Nadam se da će uskoro objaviti još pjesama da ih

zore Pikasom

bude dovoljno za slušanje do kraja života.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne razumijem se, šta slušam – slušam; šta ne slušam - slabo o tome i razmišljam. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- U doba korone napustili su nas mnogi umjetnici. Pošto sam novosadski student, posebno me je pogodio odlazak panonskog mornara, Đorđa Balaševića. Bila sam na njegovom posljednjem koncertu u Novom Sadu. Emocija povezana sa njegovim odlaskom objedinila je region.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ja kad volim onda, nažalost, ni ne razmišljam je li dobro ili nije... Ali nedavno sam čula jednu staru domaću pjesmu zbog koje ne prestajem da se smijem: „Ja ga hoću a on mene neće, / Zar će uvek ostati na tom, tom, tom / Nek samo šuti i nek se ljuti / Al’ ipak bit će po mom“. Divno, iskreno a bogami i poučno. Ha, ha, ha.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj školi nijesam sakupljala postere, ali sam zato naslijedila pravi kapital ploča i postera Bitlsa. Moji roditelji su sačuvali svaki tekst o Bitlsima koji je objavljen u njihovim srednjoškolskim danima. Taj zbornik tekstova se u kući čuva kao Biblija njihove (a sada i moje) mladosti.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neće, neće moju babu Milanku!

Serija idealna za kišni vikend?

- „Friends“, „How I Met Your Mother“, „Mama i tata se igraju rata“, „Vratiće se rode“, „Ono kao ljubav“...

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Ljubav, navika, panika“, „Otvorena vrata“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Mama i tata se igraju rata“ i „Vratiće se rode“. Treba ih gledati. Treba ih pažljivo gledati.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo je serija od kojih sam odgledala samo nekoliko epizoda i shvatila da mi ne prijaju, da ne želim da ih pratim, pa bih se vratila onima koje sam već gledala.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne mogu navesti nijednu, kako su se završile - tako su se završile. Trebalo bi te krajeve malo i prihvatati. Šta ćemo. Što je gotovo ne možemo mijenjati, haha. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Zbog serije „Grey’s Anatomy“, nije baš da sam poželjela neki konkretan predmet, nego ako može odmah kako doktorka da budem.

Najdraži par iz serije?

- Fibi Bufe i Majk Hanigan iz „Friends“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Kao u filmu „Midnight in Paris“, najradije bih poželjela da me vremenska kočija prebaci u Pariz dvadesetih godina prošlog vijeka, pa da zore dočekujem u druženju i beskrajnim pričama sa Pikasom, Dalijem i Hemingvejem ... Eto to! Al’ mi ne može bit... Što se tiče serija, nema konkretne, ali volim kada u nekoj prepoznam odnose sa svojim prijateljima. Kada shvatim da to na šta plačem od radosti dok gledam na ekranu, zapravo imam i oko sebe.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Kao mlađa sam uvijek navijala za Džerija, a sada polako shvatam kako ni Tomu nije lako. Milena ČAVIĆ

Marta Šćekić: Raduje se svakom nastupu Gorana Gampa Milojevića

Cigareta, čaša i muzika

Dok naslovna pjesma odjavljuje album, zamišljamo čupavu glavu kako zatvara poklopac izlupanog klavira, ispija ašu do kraja i odlazi sama u noć. Nazad u stvarni svijet. Usamljen, kako to samo pijanac poslije zatvaranja može biti

Tom Vejts prije pet decenija, na početku karijere

debitantskog albuma „Closing Time“ Toma Vejtsa

Malo je muzičara dovoljno hrabro da stvara pjesme koje zaviruju u ispijene čaše viskija, prepune pepeljare i mračne uglove ljudske duše. Malo je i onih čija se muzika hrani poslijeponoćnim dešavanjima. A najmanje hroničara boemije koji djeluju potpuno iskreno dok pjevaju o ljepoti i usamljenosti takvog života... Jedan od takvih je, naravno, Tom Vejts

Veličanstvena slika

Vejts se nikada nije plašio da u autorskim pjesmama ukaže na onu ružniju stranu života. Na pijance, besposličare, gangstere, prostitutke u zatvoru, prevarante, a onda i na beznađe, neuspjehe, žaljenja, obmane, zvuke najtežeg nedjeljnog jutra... I sve to natopljeno alkoholom i prekriveno zavjesom gustog duvanskog dima. Gotovo je nemoguće zamisliti ga, a da to nije u kasnim satima, nad klavirom, u iznošenom odijelu, s izlizanim šeširom. Tu su, naravno, i cigareta, čaša i muzika. U pitanju je pomalo sumorna slika. No, baš ta muzika čini je kompletnom i, pazite sad, veličanstvenom.

- I like beautiful melodies telling me terrible things – citat je koji se često pripisuje Vejtsu. Njegov album prvijenac „Closing Time“, objavljen je 6. marta 1973, prije (čak) pet decenija... I savršeno odgovara ovom opisu. U godinama koje su uslijedile kritičari su bili vrlo kreativni opisujući posebnost njegovog glasa. Međutim, opis „namočen u burbon, ostavljen da visi u sušioni mesa nekoliko mjeseci, a onda iznešen i pregažen automobilom“ - i dalje odnosi pobjedu.

Album otvara nostalgična „Ol’ 55“, jedna od najviše obrađivanih pjesama, koja govori o ranoj jutarnjoj vožnji auto-putem i ostavlja publiku zatečenom prisiljavajući je da upamti taj burbonski glas. Već tu, odmah na početku.

Slijedi „I Hope I Don’t Fall in Love with You“, pjesma koja možda bolje nego bilo koja druga s albuma ukazuje na to da je u pitanju mlad, romantičan i (još pomalo) naivan Vejts, naročito zbog izlaganja koje je poput unutrašnjeg monologa praće-

nog stidljivom gitarom. U ovoj odi propuštenim prilikama, Vejts priča o dvoje stranaca koji nikad neće postati više od toga i u njoj se jasno naziru motivi koje kasnije potpunije istražuje na narednim albumima. Već tada se znalo da Tom Vejts nije samo još jedan u gomili novih kantautora.

U „Old Shoes (& Picture Postcards)“ bori se da se suoči s onim što želi, dok u „Midnight Lullaby“ koristi poznate stihove uspavanke i slika sliku svijeta u kojem je živjeti u snovima daleko ljepše u odnosu na onaj imaginarni u kojem živimo za utjehu. Ali, dok priča djevojci, jasno je da se obraća i sebi. Slično se dešava i u pjesmi „Lonely“, u kojoj prvi put razotkriva unutrašnje demone priznajući da je usamljen i da je zbog toga sam kriv. Usamljenost je u Vejtsovim pjesmama uvijek bila vrlo specifična. Nikad se nije odnosila na to koliko je ljudi u prostoriji, i da li je neko uopšte tu. Ne, ovo je ona usamljenost koju osoba nosi u sebi i vidite je na njenom licu dok ulazi u kafanu nakon ponoći tražeći barem malo utjehe na dnu čaše. Često za nju nije ni postojao razlog, ili bar ne onaj koji biste očekivali i pored 1.000 ljubavnih motiva. Usamljenost nije (uvijek) tu zbog nedostatka voljene osobe, nekad je ona tu, eto tako, zbog samog života.

Što je moglo biti

Najbolja (i ključna) pjesma albuma ipak, i pored toga, govori baš o ljubavi i nalazi se tačno u sredini (šesta od 12 numera).

„Martha“ je telefonski poziv

bivšoj ljubavi u kojem narator u podmakloj dobi otvara dušu, kako o njihovoj prošloj vezi tako i o svom braku, otkrivši na kraju da je, i nakon toliko vremena, i dalje voli. Ova srceparajuća balada naročito je dirljiva zato što je sve prožeto onim gorkim što-je-moglo-biti osjećajem od kojeg vas steže u grudima, a sve to pojačava i činjenica da su akteri sada u pedesetim i(li) šezdesetim godinama.

Ljubav koju Vejts opisuje je mlada i nevina („Those were the days of roses / Poetry and prose / And Martha all I had was you and all you had was me.“) i sve je mnogo upečatljivije kad znate da je Vejts napisao pjesmu kada je imao samo 24 godine. Dodajmo tome i činjenicu da je ovo bitan trenutak za svakog romantika koji je ljubitelj Vejtsa i bezdan koji vas snalazi u trenutku realizacije (ili podsjećanja na nju), da osoba koju ste voljeli ili volite najviše i najdublje ne mora biti ona sa kojom vam je suđeno da proživite ostatak života.

Grmljavina iz grla

Gledajući sada, ovaj album djeluje kao anomalija u velikom umjetničkom katalogu

Toma Vejtsa. Na njemu nema nikakvog hrapavog lajanja i aranžmana koji će dominirati njegovim zvukom narednih četrdesetak godina.

Umjesto toga, ovo je pravi album kantautora sa minimalnom pratnjom (što ima smisla ako znate da je izdat u izdavačkoj kući koja je bila dom i Džeksona Brauna), često praćenih samo klavirom, bubnjevima,

basom i prigušenom trubom, što omogućava da pjesme i tekstovi zablistaju. To što je Vejts tako brzo iskočio iz šina i zanemario ovu (dobitnu) formulu pokazuje kakav je nemiran i kreativni duh bio od samog početka.

Omot albuma prikazuje mladog i čupavog Vejtsa koji kunja za klavirom sa bocom piva i punom pepeljarom, ali istina je da će taj imidž Tom potvrditi tek u dolazećim godinama. Njegov glas na ovih 12 pjesama još je miljama daleko od one grmljavine koja će u budućnosti dopirati iz njegovoga grla i postati mu zaštitni znak. Ipak, „Closing Time“ bio je savršeni način da se svijet upozna sa jedinstvenim umjetnikom čiji je pogled na svijet natopljen crnim humorom, brbljanjem u kafanama i dubokom melanholijom.

Kako je vrijeme odmicalo, Vejts je postajao čudniji i dražesniji, prepuštajući se sopstvenoj sklonosti nevoljama, fascinaciji džezom i sve lošijim stranputicama Los Anđelesa. Sa svakim albumom njegov glas se sve dublje zgušnjavao u režanje viskija, zbog čega je češće zvučao kao Luis Armstrong nego kao bilo ko od muzičara sa kojima su ga poredili, pritom nikad ne gubeći vještinu da oslika najljepše prizore u samo jednom stihu, poput divno opisanog neba u pjesmi „Rosie“: „Apricot tips in an indigo sky“.

„Closing Time“ sigurno nije najbolji album Toma Vejtsa, ali jeste jedan od najboljih kantautorskih prvijenaca, kao i ploča koja nam je dala priliku da nakratko zavirimo kroz špijunku kafana kroz koje će se poslije godinama provlačiti razni likovi o kojima će pjevati, i koje ćemo obožavati.

Dok naslovna pjesma koja je, u sušini, instrumentalna, zatvara album, zamišljamo čupavu glavu kako zatvara poklopac izlupanog klavira, ispija flašu do kraja i odlazi sama u noć. Nazad u stvarni svijet. Usamljen kako to samo pijanac u vrijeme zatvaranja može biti. Ali, postoji iskonska ljepota i u ovoj usamljenosti. Ili je tako makar u svijetu predstavljenom kroz mlade oči Toma Vejtsa. Biljana MARTINIĆ

Omot jednog od najboljih kantautorskih debija svih vremena

kalendar Sto deset godina od premijere Guaconijeve istorijske

Spektakl koji je postavio blokbasterske standarde

Nakon turbulentnog fomiranja 1906. godine, italijanska produkcijska kompanija „Cines“ uspjela je za relativno kratko vrijeme da započne filmsku revoluciju u „zemlji u obliku čizme“. Iako početni projekti nijesu ostvarili značajna dostignuća, sedam godina nakon osnivanja opravdala je sopstveno postojanje. Kao dokaz relevantnosti nije stigao bilo kakav film, već adaptacija istorijskog romana dobitnika Nobelove nagrade. Malo je reći da je vizuelizacija knjige „Quo Vadis“ poljskog autora Henrika Sjenkjeviča tada bila nezamisliv zadatak za bilo koji filmski studio.

Kako je popularnost romana iz 1896. rasla iz godine u godinu, bilo je pitanje hrabrosti ko će pokušati da uhvati ovu krupnu ribu. Izbor ribolovca, čini se, nikoga nije iznenadio.

Politička injekcija

Projekat je preuzeo Enriko Guaconi , italijanski režiser sa velikim iskustvom i potencijalom, koji je odlično znao kako da iskoristi veliki budžet i još veće istorijske teme. Iza sebe je već imao rimsko-orijentisana filmska ostvarenja koja su poslužila kao efikasan trening za ono što će doći u martu 1913. godine. S obzirom na to da je adaptacija pripala baš njemu, nikoga nije iznenadio ni izbor glavnog glumca.

Amleto Noveli radio je sa Guaconijem i na dva prethodna režiserova istorijska ostvarenja.

Film „Quo Vadis“, fokusiran na posljednje godine vladavine rimskog cara Nerona i zabranjenu ljubav njegovog glavnog oficira Marka Vinicija/Vinisijusa i hrišćanke Ligije –i dan-danas smatra se pionirskim blokbasterom.

Guaconijevo djelo je prekretnica, kako za istoriju filma, tako i za razumijevanje i percepciju čitavog svijeta koji predstavlja.

Ova dvosatna antička igra ujedno je i politička injek-

cija nacionalizacije (čitaj: patriotizma) Italije u kojoj segmenti romanske prošlosti i kulturnog nasljeđa igraju igru koja će na koncu donijeti i prestiž italijanskoj kinematografiji, ali i umjetnički status adaptacijama velikih književnih djela, odnosno istorijskih događaja.

Rimska dekadencija

Mnogo prije nego što će „Quo Vadis“ stići do bioskopa, Guaconi je naišao na očigledan problem: svi su vrlo dobro

znali o čemu govori „Quo Vadis“. Njegova odluka da napravi vjernu filmsku adaptaciju na početku se činila kao

izuzetno čudna i nemaštovita. Ipak, striktno pridržavanje za originalni tekst režiseru i direktorima fotografije otvorila je vrata za krajnje ambicioznu scensku strategiju, koja će kao rezultat donijeti filmsku radnju koncizno upakovanu u spektakularnu scenografiju. Uostalom, Guaconijeva adaptacija smatra se najboljom i najvjernijom i dan-danas, poslije još četiri „posjete“ Sjenkjevičevom remek djelu.

„Quo Vadis“ upisan je u istoriju sedme umjetnosti kao prvi film u kojem su režiser i producenti zavisili od spektakularnih, raskošnih setova, grandioznih kostima i više hiljada

1 Istorijski početak upotrebe raskošnih setova, grandioznih kostima i više hiljada statista

pinterest.com

Uvod u filmsku realnost u kojoj jednočasovan film ne može da zadovolji potrebe publike

„Quo Vadis“

postavio standarde

statista. No, Guaconijeva vizualizacija čuvene fabule ide mnogo koraka ispred onoga što sada definišemo kao blokbaster.

Jedan od ključnih razloga je prostorna fragmentacija koju je režiserov tim odlično znao da iskoristi – ali i uvijek interesantno bojanje kadrova. Vizuelno toniranje meastralna je tehnika iskorišćena u Guaconijevoj drami. Jedan od najinteresantnijih rezultata vidi se scenama u kojima Rim gori. Tada Koloseum dobija sasvim novo značenje, a vizuelni prostor za manipulaciju i inovativna dubina kadra direktno utiču na finalno djelo.

Kada je film stigao na Brodvej, jedan američki dolar za ulaz na projekciju bio je opravdan odgovor na predloženo dvosatno filmsko uzbuđenje. No, uprkos paprenoj cijeni, uspjeh nije izostao. „Quo Vadis“ je plesao po kinima 22 sedmice

Na koncu, Guaconi je uspio da finalizuje komplikovanu političku dramu u kojoj je „montaža“ različitih likova precizno uparena u istorijski kontekst; u kojem se preklapaju slike Rima u plamenu, trke kočija i mučenja bespomoćnih hrišćana. Na specifičan način, uspio je da, za to doba, pošalje atipičnu poruku o borbi morala i hrišćanske vjere, posebno u kontekstu rimske dekadencije.

Kada je „Quo Vadis“ stigao na Brodvej, ulazak na projekciju plaćao se papreno, mnogo

Mađarska premijera za odabrane

Isječci iz novina ukazuju na to da je zvanična svjetska premijera filma „Quo Vadis“ održana 13. marta 1913. u Njemačkoj. No, Guaconijev spektakl zapravo je prvi put prikazan u Mađarskoj, i to u privatnom ambijentu za specijalno odabranu publiku. Ako je vjerovati šuškanju, ovo je Guaconiju i produkcijskoj kući „Cines“ poslužilo kao test za malo veći zalogaj zakazan prekoputa Atlantika na Brodveju, ali i u Londonu, gdje ih je kralj Džordž Peti čekao u Albertovoj kraljevskoj dvorani.

više nego za standardne kino-projekcije u tom periodu. Distributeri su odigrali igru u kojoj je jedan američki dolar bio opravdan odgovor na predloženo dvosatno filmsko uzbuđenje. Uspjeh nije izostao: film je plesao po američkim bioskopima 22 sedmice!

Udareni temelji

Opet, mnogo važnije je ono što je „Quo Vadis“ učinio za američke režisere i producente na polju potražnje. Sada su svi bili spremni na filmsku realnost u kojoj jednosatno ostvarenje ne može da zadovolji potrebe publike. „Quo Vadis“ je, jednostavno, postavio nove standarde za sve filmske spektakle koji će uslijediti u narednim decenijama.

Iako je sasvim sigurno manje poznat od mnogih filmskih priča koje predstavljaju neke od najuticajnijih vizuelnih predstava sedme umjetnosti, „Quo Vadis“ bio je i ostao direktan krivac za to što sada, često bez ukusa, svjedočimo bjesomučnom ređanju tročasovnih blokbastera. Ipak, neprikosnoveniji je onaj uticaj Guaconijevog filma na maestralna filmska dostignuća koja su počela da stižu u sličnom periodu. Realno gledajući, da nije bilo drame „Quo Vadis“, sasvim sigurno ne bismo imali prilike da vidimo ni „The Birth of a Nation“ Dejvida V. Grifita dvije godine kasnije ili pak „Battleship Potemkin“ Sergeja Ajzenštajna 1925. godine. L. MURSELJEVIĆ

Kadrovi iz Guaconijeve spektakularne adaptacije Sjenkjevičevog remek djela

Pume i kojoti Ermosilja

Pima starosjedioci, s obje strane rijeke Rio Grande i granice koja je sad pretvorana u žicu ili zid, jedni druge nazivaju Odham. „Narod rijeke“. Ono „Pima“ je bila prva riječ koji su kolonisti čuli od njih. Na njihovom jeziku to znači: „Ne znam“. Bijelom čovjeku dovoljno za ime. Zato su, prvim čuvenim američkim istraživačima Kalifornije, poput Stivena Votsa Kirnija, rijetki pružali pomoć. Usred Američkog građanskog rata, čuvali izbjeglice i nijesu gledali ko dolazi iz zemalja vojske Sjevera, a ko sa Juga. U doba Zlatne groznice – najbolji vodiči.

Potom su one rijeke iz njihovog imena počele da presušuju. I počela je velika glad; narod Pima i sada vjeruje da je to bio planirani genocid. I s američke, i sa meksičke strane. Ostalo ih je približno 20.000.

Od svih starosjedilaca Meksika (nećemo ih, vala, više zvati Indijanci), najstrašniji ratnici uz Apače bili su pripadnici

naroda Seri. Najduže su ratovali sa španskim osvajačima i najbolje sačuvali kulturu, tamo u državi Sonora, u pustinji blizu Zaliva Kalifornije. Seri običaji znače duboku konekciju sa morem i pustinjom. I tu, na obali, vjekovima, kažu i hiljadama godina, živjeli su – sami. Do kolonizacije; negdje krajem 17. vijeka, većina muškaraca je pobijena, a djeca vođena u roblje. Sada narod Seri broji 1.000 duša. I Seri i Pime i dalje žive u Ermosilju, u srcu Sonore.

Grad sa približno milion ljudi u srcu pustinje; u modernom vremenu prepoznat kao jedan od pet najboljih za život u cijelom Meksiku. Ermosiljo – to je jedna od onih uspješnih priča Latinske Amerike koja se tiče brze industrijalizacije u modernom vremenu. Važan je centar automobilske industrije. Čitaj: to je veliki grad blizu granice, gdje američke mega-giga-kompanije poput „Forda“ otvaraju fabrike jer je satnica za radnike mnogo jeftinija.

Zaglavi se

Prvi bijeli ljudi trajno nastanjeni u današnjem Ermosilju bili su misionari Gospe od anđela; jedan stari fratar se tamo početkom 18. vijeka proslavio mireći zaraćene domoroce tako što im je otkrivao Hrista. A koji nijesu htjeli takav mir, Španci su koju deceniju kasnije proganjali, skoro do istrebljenja. Kada je, početkom 20. vijeka, Pančo Vilja proslavio i vodio Meksičku revoluciju, jedan slavni guverner Venustiano Karanca tu se, u Ermosilju, sklonio. I tada je grad dobio nadimak „revolucionarna prijestonica“. Ermosiljo je tada, prije malo više nego vijek, imao jedva 14.000 stanovnika. Sad – knap oko milion. Prvo su, tamo u drugoj deceniji 20. vijeka, došli Kinezi. Hiljade imigrantskih porodica sa druge strane Pacifika – i ponovo neki nerazumljivi jezik. A onda su počeli da dolaze iz Istočne Evrope. O njima, ipak, malo kasnije... Znate kakvo je ljeto to tamo u pustinji, u centru modernog

industrijskog Meksika? U junu, julu i avgustu maksimalna dnevna rijetko bude ispod 40, a dostiže i 48, 49 Celzijusa. Samo u četiri mjeseca tokom godine prosjek maksimalne dnevne bude ispod 30 stepeni...

Neke plave agave, drvo meskita ili palo verde su zaslužni, da u i oko grada bude makar neke vegetacije. Puma, kojot, ris ili američki crni medvjed – sve je to, doduše, rjeđe nego ranije, uobičajen kolorit u tihoj okolini Ermosilja.

E, u tom Ermosilju živi približno 300 porodica potomaka onih doseljenika iz Crne Gore koji su tu došli uglavnom prije vijek ili još koju deceniju. Najveća su crnogorska zajednica u Meksiku. I njihovo mjesto lokalci popularno zovu „La Vićada“. Naravno, po onom „-vić“ iz prezimena...

Neka ovaj tekst bude jedna slika mjesta njihovog života i vjekovanja, o kojem tako malo znamo.

Crta: Srđan Ivanović

Stojan STAMENIĆ

Panorama grada Ermosiljo

Otvorena vrata

Serijal „Open Door“ televizije BBC, sniman sedamdesetih godina, jedan je od najvažnijih vizuelnih programa u kojima su marginalizovane grupe dobile priliku da doprinesu prijeko potrebnim društvenim promjenama

Odgovor na pitanje što bi moglo da se dogodi kada bismo „običnim“ ljudima dali svu dokumentarno-režisersku slobodu da kreiraju vizuelna rješenja za ekranizaciju priča koje ih zanimaju – dobili smo još davnih sedamdesetih. „Raven Row“, čudnjikavo-zabačeni kutak u istočnom Londonu, koji od sredine 19. vijeka „dijeli lekcije“, jedno je od mjesta koja su dugo čuvala ovu tajnu.

Ovaj neprofitni izložbeni centar savremene umjetnosti sedam-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

desetih godina prošlog vijeka, sa Britanskim javnim servisom (BBC), započeo je malu revoluciju. O kakvoj je revoluciji riječ, Londoncima je nedavno otkrila izložba „People Make Television“.

Godine 1972. BBC je formirao jedan od rijetkih „eksternih“ departmana CPU, odnosno „Programsku jedinicu za zajednice“ koja je obezbijedila snimateljsku ekipu i studio, i predala potpunu uređivačku politiku grupama i pojedincima

čiji su glasovi, stavovi i mišljenja do tada bili zanemareni. Na zadovoljstvo mnogih, CPU koncept da se pruži potpuna sloboda ljudima da kreiraju sopstveni program potpuno je uspio.

Na stotine Londonaca iz različitih zajednica uključilo se u projekat, pa je publika drugog programa televizije BBC od 1973. do 1983. gledala dokumentarni materijal o gorućim temama o kojima se skoro uopšte nije govorilo: od problema sa kojima se suočavaju bivši zatvorenici, preko pripadnika LGBTIQ populacije, do farmera na jugu zemlje. Serijal „Otvorena vrata“ tako je preko noći postao jedan od najvažnijih vizuelnih programa u kojima su marginalizovane grupe dobile otvorena vrata da doprinesu prijeko potrebnim promjenama u društvu.

Iako je Vlada UK željela da zadrži ovaj prostor za „obične“ ljude što duže, donacije nijesu bile dovoljne da održe projekat, pa je ovaj specifičan vizuelni eksperiment komuniciranja bio kratkog vijeka. Srećom,

materijal je sačuvan, pa su posjetioci izložbe „People Make Television“ mogli da pogledaju približno 100 ovih dokumentarnih radova (od 243 ukupno) koji su posljednji put bili dostupni sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka.

S obzirom na to da su snimci stigli iz svih britanskih ćoškova - od Bristola i Šefilda, do Stokporta i Svindona, jasno je da su platformu da se izraze dobili oni kojima je bila najpotrebnija. Odatle i radovi nekih ozbiljnih asocijacija poput Nacionalne unije za osobe sa smetnjama u govoru i Kineske zajednice sa sjeverozapada, ali i komičnih grupa ili, pak, pankera.

Ovaj predivan prozor u ono u što su zajednice, sedamdesetih godina u Ujedinjenom Kraljevstvu, uvele tadašnju i današnju publiku, reflektujući njihove borbe ali i strast i vjerovanja, rijedak je primjer sirovog inventivnog televizijskog programa koji na specifičan način svjedoči o jednoj burnoj deceniji.

Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Odgovor na pitanje što se dešava kad „obični“ ljudi stvaraju dokumentarni program