HRONIKA TAJNIH RAZGOVORA: Nije istraženo kako su i zašto članovi i saradnici ma jaškog klana pominjali potpredsjednika Vlade i koordinatora svih službi bezbjednosti
ODGOVOR NA „OTVORENI BALKAN“: Reakcije na novu regionalnu platformu „Zapadni Balkan – KVAD“; analitičari pozitivni, ruski i prorežimski srpski mediji osuli paljbu
Dio ,,Skaj“ komunikacija ma je otkriva da se u njima Abazović pominje kao njihov brat i, očito, čovjek od povjerenja. No, prema interpretaciji crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju nije bilo nikakvog razloga za djelovanje STR. 9.
Profesori Vesko Garčević i Kenet Morison u studiji „Pravoslavna crkva, Crna Gora i ‘srpski svet’“ predstavili odnose države i SPC od devedesetih godina do danas
Iako je dio evroatlantskih partnera pomalo naivno sa simpatijama gledao na inicijativu „Otvoreni Balkan“, očevidno je da je ta inicijativa, iako naizgled slična procesu integracija EU, zapravo zasnovana na načelima koja su suprotna evropskim – pojasnio je Davor Đenero
ANALIZA: Pravni haos upisa svojine nad sakralnim nasljeđem i imovinom Crne Gore
Gost „Śednika četvrtkom“ Matice crnogorske nekadašnji ministar prosvjete i ambasador Crne Gore u Rusiji Slobodan Backović
Teokratska
tendencija je
kada crkva u državi izabere pola vlade
Sud juče odgovorio vlasnicima urušenih kuća u Škaljarima koji su u decembru tražili stopiranje radova rme ,,Rove“ Knezović:
U Rokočima će 23. aprila biti podignuto obilježje u znak sjećanja na stradanje porodice crnogorskog komite
„Ne možete služiti
Sud ćutao 102 dana, priroda uvela privremenu mjeruPiše: mr Nikola BELADA
ODGOVOR NA „OTVORENI BALKAN“: Reakcije na novu regionalnu platformu „Zapadni Balkan – KVAD“; analitičari pozitivni, ruski i prorežimski srpski mediji osuli paljbu
Iako je dio evroatlantskih partnera pomalo naivno sa simpatijama gledao na inicijativu „Otvoreni Balkan“, čak i nakon toga što je Putinov „diplomata“ Sergej Lavrov obznanio „ruska autorska prava“ na inicijativu, očevidno je da je ta inicijativa, iako naizgled slična procesu integracija Evropske unije, zapravo zasnovana na načelima koja su suprotna evropskim – pojasnio je Đenero
mrznutosti nijesu samo niti odnosi Beograda prema Kosovu, niti odnosi Beograda prema Rusiji – istakao je Đenero. ODGOVOR NA
„OTVORENI BALKAN“
PODGORICA – Nova regionalna platforma „Zapadni Balkan KVAD – 100 odsto usklađenost sa spoljnom politikom EU“, koju su u Skoplju pokrenule Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo predstavlja inicijativu koja je komplementarna sa Berlinskim procesom, a evroatlantski partneri podstakli su njeno formiranje kako bi okupili države koje zaista nastoje postati članice Evropske unije, ocijenio je za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.
Platformu su u srijedu lansirali ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, ministarka za Evropu i spoljne poslove Albanije Olta Džaka, zamjenik ministra spoljnih poslova i dijaspore Kosova Krešnik Ahmeti i spoljnopolitički savjetnik crnogorskog premijera Đorđe Radulović
(NE)USKLAĐENOST
Oni su na sastanku u Skoplju razgovarali o punoj usklađe-
nosti država koje predstavljaju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i ocijenili da to predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta zemalja koje teže članstvu u EU.
Ta vijest odmah je izazvala burne reakcije u susjednoj Srbiji, koja nije stoprocentno
usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i koja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Prorežimski mediji bliski predsjedniku te države Aleksandru Vučiću, ali i ruski Russia Today i Sputnjik okarakterisali su tu inicijativu kao
„antisrpsku“, mehanizam za vršenje pritiska na Srbiju, projekat protiv Rusije i pokušaj političke izolacije Beograda. Reagovao je i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević. On je na Tviteru podijelio informaciju o pokretanju nove regionalne platforme, a sastanak okarakterisao
kao „samit Velike Albanije“.
– Lijepo li je vidjeti Dritanovog savjetnika na samitu Velike Albanije. A u Open Balkan nećemo dok Srbija ne izađe. „Dostojni“ predaka sa Skadra i Mojkovca. P.S. Propalo se... ako može više od ovoga –ustvrdio je Knežević.
Komentarišući ovu situaciju hrvatski analitičar Davor Đenero kazao je Pobjedi kako je očito da Vučićev režim u Beogradu sistemski izbjegava harmonizirati svoju vanjsku politiku sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što ga, kako je rekao, definiše kao nekredibilnog partnera u Evropskoj uniji.
– Unutar evropske integracije i euroatlantskih struktura još uvijek preovladava uvjerenje da Srbiju, bez obzira na ponašanje režima, ne treba izolovati iz evropskih procesa, ali je svima jasno da je pretpristupni dijalog sa Beogradom, a to nijesu nikakvi „pregovori“, nego harmonizacija sustava zemlje u procesu pristupanja sa evropskim zakonodavstvom i evropskim praksama, duboko „zakopan“, a da razlozi te za-
Zbog toga se, ukazao je, i unutar Evropske unije i unutar evropskih struktura traži model povezivanja zemalja Zapadnog Balkana u pretpristupnom procesu, a koji bi osigurao njihovu međusobnu saradnju i u kojem Srbija ne bi imala „veto poziciju“ i mogućnost blokiranja procesa. Takođe, Đenero smatra da su evroatlantski partneri podstakli Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo da oforme novu platformu i kao odgovor na regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“. – Iako je dio evroatlantskih partnera pomalo naivno sa simpatijama gledao na inicijativu „Otvoreni Balkan“, čak i nakon toga što je Putinov „diplomata“ Sergej Lavrov obznanio „ruska autorska prava“ na inicijativu, očevidno je da je ta inicijativa, iako naizgled slična procesu integracija Evropske unije, zapravo zasnovana na načelima suprotnim evropskim – pojasnio je Đenero.
Istakao je i da „Otvoreni Balkan“ ne garantuje nepromjenjivost granica, načelo ravnomjernog i održivog razvoja, niti se temelji na principu matrične ravnopravne saradnje učesnika u inicijativi. – Nego je zapravo okvir za ekonomsku i političku hegemoniju Srbije (i Albanije) na Balkanu. Zato su evroatlantski partneri i podstakli četiri države: Albaniju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju da u Skoplju pokrenu novu regionalnu inicijativu, koja bi bila komplementarna sa Berlinskim procesom, ali koja bi bila samonikla, autohtona inicijativa zemalja koje stvarno nastoje postati članicama EU – zaključio je Đenero.
PODGORICA – Premijer
Dritan Abazović narušava nezavisnost Ustavnog suda i stvara atmosferu da postupak i odluke suda u pojedinim predmetima pažljivo prati Vlada, upućivanjem oštrih javnih komentara nosiocima ustavnosudskih funkcija, poručili su iz te institucije.
Oni su reagovali nakon što je Abazović na TV Adria kazao kako je ponašanje Ustavnog suda „za rubriku vjerovali ili ne“ zbog toga što se još uvijek ta instanca nije izjasnila o tome da li je ustavna odluka predsjednika države Mila Đukanovića da raspušti Skupštinu.
– Prvo je bilo kukanje kako nemaju kvorum, a kad su izabrane sudije, Ustavni sud ne želi da donosi odluke. Po cijenu da mi zamjeri predsjednik tog suda, ja ne znam što smo odblokirali njihov rad – ustvrdio je Abazović.
Iz Ustavnog suda su podsjetili da su na sjednici 24. marta donijeli odluku o prioritetnom razmatranju predmeta o ocjeni ustavnosti Ukaza predsjednika Crne Gore o raspuštanju Skupštine. Ocijenili su i da je Abazović pokazao nepoznavanje i nepoštovanje osnovnih ustavnih i konvencijskih postulata na kojima se temelji član šest Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
– Jer takve njegove izjave stvaraju atmosferu ili utisak da postupak i odluke Ustavnog suda, u pojedinim predmetima, pažljivo prati Vlada, što je po stavu ESLJP, ne samo neprimjereno već i nedozvoljeno i direktno urušava nezavisnost i nepristrasnost suda – istakli su.
Naglasili su i da član šest Konvencije može biti povrijeđen komentarima, prijetnjama ili pritiskom, čak i tamo gdje nema dokaza da su oni imali bilo kakav uticaj na sudije, jer je ugrožen sam princip nepristrasnosti.
– Nezavisnost Ustavnog suda narušena je kada pripadnici izvršne vlasti, u ovom slučaju premijer, upućuje nosiocima
ustavnosudskih funkcija oštro intonirane javne komentare o nekom predmetu – naveli su. To se, dodali su, posebno odnosi na izjavu Abazovića da
Ustavni sud ne želi da donosi odluke, te da su u pitanju „šest ljudi“ koje ne mogu da daju na jedan papir A4 odluku. – Ovakve neprimjerene izjave
zaista treba da zabrinu cjelokupnu crnogorsku i stručnu i laičku javnost – naglasili su iz Ustavnog suda.
Podsjetili su da je načelo samostalnosti i nezavisnosti sudova, kao izraz nacionalnog i međunarodno-pravnog standarda, osnov i neophodan uslov u konstituisanju i očuvanju principa vladavine prava. – Stoga, izjava premijera da „ne vrši pritisak na Ustavni sud“ i njegovo zalaganje za poštovanje nezavisnosti sudstva, predstavlja deklaratornu garanciju te nezavisnosti, posebno što se daje selektivno, u odnosu na konkretan predmet – zaključili su. Ž. Z.
ANALIZA: Profesori Vesko Garčević i Kenet Morison u studiji „Pravoslavna crkva, Crna Gora i ‘srpski svet’“ predstavili odnose države i SPC od devedesetih godina do danas
Putem političkih posrednika, ona je povećala moć i uticaj SPC i usmjerila zemlju na neizvjesnu putanju koja može imati značajne implikacije, ne samo po multietničku i multireligijsku ravnotežu i unutrašnju stabilnost Crne Gore, nego i šire po Zapadni Balkan – navodi se u studiji
PODGORICA – Iako je nerealno sugerisati da će se bilo koja nova vlada javno odreći evroatlantskih ciljeva Crne Gore, s obzirom na snažan uticaj Srpske pravoslavne crkve (prvenstveno, mada ne isključivo, kanalisan preko DF-a), ova zemlja će biti pomalo sumnjiva članica NATO-a i nastaviće sporo napredovati ka članstvu u EU – jedan je od zaključaka studije „Pravoslavna crkva, Crna Gora i ‘srpski svet’“, čiji su autori profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević i profesor istorije na Univerzitetu De Montfort Kenet Morison.
Garčević i Morison u studiji
daju pregled odnosa države Crne Gore i SPC od devedesetih godina prošlog vijeka, uz poseban osvrt na dešavanja koja su uslijedila nakon izglasavanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti (2019).
U tom dijelu posebno se fokusiraju na litije koje su organizovane tokom 2020. godine, formiranje Vlade Zdravka
Krivokapića, nasilno ustoličenje mitropolita Joanikija
Mićovića na Cetinju, potom i formiranje Vlade Dritana
Abazovića, koja je izgubila povjerenje potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora.
POSLJEDICE
Pojašnjavajući koncept „srpskog sveta“, čije je moćno oružje za realizaciju upravo
SPC, autori studije ističu da taj projekat nikada ne može biti ostvaren bez Crne Gore. Kao jednu od posljedica sa kojom bi se Crna Gora mogla suočiti zbog dešavanja u proteklim godinama, Garčević i Morison navode veće usklađivanje sa regionalnom politikom Srbije, uključujući inicijativu „Otvoreni Balkan“ i „mračni srpski svet“.
– U međuvremenu, rat u Ukrajini nastavlja bacati tamnu sjenku, a iako se stav Crne Gore o tom sukobu možda neće dramatično ili iznenada promijeniti, nova vlada će možda tražiti „proceduralne mogućnosti“ da uspori provedbu neželjenih ili nepopularnih odluka EU protiv Rusije – ističe se u studiji.
Dajući detaljan pregled dešavanja, autori su zaključili da je SPC od 2019. godine učvrstila svoju poziciju u Crnoj Gori.
– Putem političkih posrednika, ona je povećala moć i uticaj SPC i usmjerila zemlju na neizvjesnu putanju koja
može imati značajne implikacije, ne samo po multietničku i multireligijsku ravnotežu i unutrašnju stabilnost Crne Gore nego i šire po Zapadni Balkan – naglašava se u studiji.
Odnos SPC i države Crne Gore počeli su pojašnjenjem uloge bivšeg mitropolita Amfilohija Radovića koji je aktivno, od ustoličenja, bio uključen u politički život i zalagao se protiv, kako je govorio, „istiskivanja Crkve iz realnog života“, pa tako i iz politike.
ULOGA AMFILOHIJA
Podsjetili su na njegove stavove prema Crnogorcima koje nije smatrao posebnim narodom i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za koju je govorio da ima ulogu da preobrati Crnogorce u katolike. Ukazali su i na njegovu ulogu u ratovima devedesetih kada je nudio podršku jugoslovenskim/srpskim oružanim snagama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i blagosiljao re-
Govoreći o tome odakle crpi moć, Garčević i Morison pojašnjavaju da je SPC za Srbe na Zapadnom Balkanu konstanta koja sebe predstavlja kao njihovog autentičnog artikulatora duše.
– Iako se njen uticaj ostvaruje relativno diskretno, on ipak postoji. SPC nije samo instrument meke moći; važno je čvorište u mreži koja obuhvata politiku, tradicionalne
Drugi krug predsjedničkih izbora
održaće se sjutra
PODGORICA – Izborna
tišina uoči drugog kruga predsjedničkih izbora počela je u ponoć, a izbori na kojima će građani odlučiti ko će biti šef države u narednih pet godina održaće se u neđelju.
Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 19. marta, a od sedam kandidata koliko je nastupilo tada najviše glasova su dobili kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đuka-
nović i Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović Prema privremenim rezultatima Državne izborne komisije, Đukanović je u prvom krugu dobio 35,37 odsto glasova, dok je Milatović osvojio 28,92 odsto podrške birača. Shodno Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, za predsjednika države biće izabran onaj kandidat koji u drugom krugu osvoji više glasova. Ž. Z.
zervne snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorske neregularne jedinice prije napada na Dubrovnik u oktobru 1991. godine. – Uz njegov pristanak, Cetinjski manastir (sjedište Mitropolije crnogorsko-primorske) u dva odvojena navrata ugostio je srpskog ratnog komandanta Željka Ražnatovića Arkana i njegove „Tigrove“. Na Petrovdan (12. jula) 1991. godine Cetinjski manastir otvorio je vrata naoružanim „Tigrovima“, pretvarajući manastir u „kasarnu“. Ponovo ih je dočekao na pravoslavni Badnji dan u januaru 1992. godine – podsjećaju Garčević i Morison. Dalje su naveli i da je SPC za vrijeme Amfilohija podržavala unioniste tokom kampanja za obnovu nezavisnosti Crne Gore, da se protivila priznanju Kosova, kao i da je aktivno bila uključena u propagandnu kampanju koja je vođena protiv pridruživanja Crne Gore NATO savezu. Međutim, pišu Garčević i
i društvene medije te akademsku zajednicu unutar šireg projekta nazvanog „srpski svet“ – navodi se u studiji.
Istakli su i da Crkva ne bježi od kontroverzi i pobrojali ekstremno desne pokrete i udruženja koje podržava – Naši, Narodna patrola, Ruski oslobodilački pokret, Otačastveni pokret Obraz, Tvrdoš, Stupovi, Miholjski zbor, Noćni vukovi...
Morison, bez obzira na brojne sporove sa SPC, crnogorske vlasti uglavnom su izbjegavale raspravu o gorućim pitanjima: ulozi SPC u zemlji, statusu CPC i pitanju imovinskih prava.
KULMINACIJA
SUKOBA
Sukob države i Crkve kulminirao je usvajanjem izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a autori podsjećaju da je kao reakciju na to SPC organizovala litije koje su dovele do promjene vlasti na izborima 2020. godine, a ukazuju i da je Vlada Zdravka Krivokapića formirana pod jakim uticajem te vjerske organizacije i sastavljena u Manastiru Ostrog. Podsjetili su i na proteste koji su pratili ustoličenje Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine kada je „ceremonija“ i održana.
– Za one koji su stajali na barikadama na Belvederu kod Cetinja ili iz svojih domova podržavali protest u Crnoj Gori, inauguracija na Cetinju bila je još jedan dokaz moći koju je sada imala SPC, uz podršku Beograda – naglašavaju. Uslijedilo je glasanje nepovjerenja Vladi Krivokapića i formiranje Vlade Dritana Abazovića koji je prioritet-
Najavljena saradnja ASK-a i Međunarodne fondacije za izborne sisteme
no pitanje u radu postavio potpisivanje ugovora sa SPC. – Nema sumnje da se potpisivanjem ugovora – koji je Milo Đukanović nazvao „najgorom izdajom nacionalnih interesa od 1918. godine“ –Abazović upustio u značajno političko kockanje – istakli su. Ukazali su da je u posljednjih nekoliko mjeseci u Crnoj Gori neizvjesnost dodatno porasla i istakli da državu muče brojni problemi. – Slabe institucije, korupcija i partitokratija doprinose stvaranju okruženja kojim se može manipulisati da bi služilo regionalnim ambicijama Beograda, kao i ambicijama zagovornika projekta „srpski svet“ u Crnoj Gori, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini – zaključili su u studiji. Željka ZVICER
Unaprijediti tekst Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja
PODGORICA - Neophodno je započeti proces unapređenja teksta Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao bitnog dijela reforme izbornog zakonodavstva.
To je saopšteno na sastanku direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perović sa predstavnicima
Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES) Nerminom Nišićem, regionalnim direktorom za BiH i Srbiju, i Endrjuom Roganom, visokim programskim i antikorupcijskim službenikom, koji su u misiji posmatranja predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata
i izbornih kampanja Dušan Drakić predstavio je zakonski okvir i aktivnosti Agencije u ovoj oblasti, naglasivši značaj međunarodne saradnje i neprestanog usavršavanja prakse. Govoreći o izazovima sa kojima se centralna preventivna antikorupcijska institucija suočava u primjeni Zakona o finansiranju političkih su-
bjekata i izbornih kampanja, Perović je ukazala na njegove nedorečenosti i manjkavosti, naročito u pogledu kampanje na društvenim mrežama i kampanje od strane trećih lica. - Zbog toga je neophodno započeti proces unapređenja zakonskog teksta, kao bitnog dijela reforme izbornog zakonodavstva - navodi se u saopštenju. R. P.
Dio radnika EPCG Solar gradnje juče negodovao zbog mijenjanja uslova u ugovorima o radu
NIKŠIĆ – Zaposleni u kompaniji EPCG Solar gradnja juče su se, kako saznajemo, međusobno sukobili i to prilikom potpisivanja novih ugovora o radu, koji predviđaju da električar ili monter imaju osnovicu, ali da mogu zaraditi i više, zavisno od učinka.
Prema riječima nekih zaposlenih, to je i realno jer će se na taj način različito vrednovati vrijedni od onih radnika kojima nije mnogo stalo do posla.
Istina, većina njih je mjesecima nezadovoljna, jer koriste svoja vozila za odlazak na teren, koriste svoj alat, ne znaju koji su im radni, a koji slobodni dani, već to zavisi ponajviše od vremenskih uslova, a na sve to pojedini smatraju da novouvedenim normama sve grupe nijesu jednako ispoštovane. Kažu da se dešava i da im pojedini domaćini ne dozvoljavaju da montiraju panele na njihovoj kući ako je „crveno slovo“ u crkvenom kalendaru,
pa se onda dolazi do zaključka da je u novoosnovanoj firmi zaista teško organizovati posao. Radnici koji negoduju ne žele da se javno eksponiraju, a direktora ove kompanije Ranka Vuksanovića juče nijesmo mogli dobiti da nam pojasni šta se zapravo dešava u tom preduzeću. No, on je za pojedine medije kazao da nije bilo razmirica među zaposlenima, već nejasnoća koje su odmah razriješene. Ustvrdio je da je nove ugovore
PODGORICA - Vlada će za otkup ,,embraera“ registarskih oznaka 4O-AOC, kodnog imena ,,čarli“, brazilskoj BNDS banci platiti 5,2 miliona dolara, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI). Na sjednici Vlade u četvrtak je saopšteno da su predstavnici crnogorske i brazilske vlade završili proces pregovora i utvrdili cijenu, koju tada nijesu precizirali.
– Utvrđena visina iznosa koji treba opredijeliti je 5,2 miliona dolara, a sredstva će biti izmirena iz budžetske rezerve – kazali su Pobjedi iz MKI. Državni sekretar MKI-ja Admir Šahmanović je u četvrtak saopštio da se sada samo čeka mišljenje zaštitnice imovin-
Nakon otkupa vlasnik aviona će biti Vlada, koja planira da ,,čarlija“, nakon dovođenja u plovidbeno stanje, što će koštati još najmanje osam miliona eura, iznajmi To Montenegru
sko-pravnih interesa kako bi se prešlo u drugu fazu i predložilo Vladi da izvrši otkup ovog vazduhoplova.
Iz MKI je našoj redakciji saopšteno da će nakon otkupa vlasnik ovog aviona biti Vlada. – Vlada će sagledati sve mo-
potpisalo 400 radnika, te da su, pošto su im pojašnjene pojedine klauzule, shvatili da će ubuduće moći i više da zarade nego do sada.
Kazao je da žali što je još 500 radnika ostalo „ispod crte“, te da će oni morati sačekati novi konkurs i novu šansu. Mada je zadovoljan što za zaposlenje u EPCG Solar gradnji vlada veliko interesovanje, tumačeći to povjerenjem građana u njihove poslovne planove. Ra. P.
Iz Ministarstva finansija saopštili da su za prva dva mjeseca u suficitu 26 miliona eura
PODGORICA - U prva dva
mjeseca je ostvaren suficit od 25,8 miliona eura, odnosno 0,4 odsto procijenjenog BDP-a, dok je budžetski deficit u februaru bio 27,3 miliona, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
Prihodi budžeta u prva dva mjeseca iznosili su 312 miliona eura ili 5,1 odsto BDP-a i veći su 11,1 odsto u odnosu na plan i 34,2 odsto u odnosu na uporedni period. Najveći rast zabi-
87,3
odsto u odnosu na plan i 82,4 u odnosu na uporedni period manja izdvajanja za kapitalne izdatke
lježen je kod PDV-a gdje je naplata bila 140,8 miliona, što je 13,4 odsto više od plana i 34,9 odsto više nego lani. Zbog ekonomskog državljanstva ostali prihodi su 36,6 miliona, 33,7 miliona veći nego lani. Uplaćeno je 57,1 milion eura penzijskog doprinosa, što je više 15,3 odsto od plana i 22,3 odsto nego lani, a to objašnjavaju reprogramom duga, dok su prihodi od akciza na nivou plana, odnosno 1,5 miliona manji nego lani.
Intervjui sa kandidatima za predsjednika Privrednog suda na sjednici Sudskog
Ukupan bruto javni dug na kraju prošle godine je iznosio 4,1 milijardu eura, 70,7 odsto BDP-a. Kad se uračunaju zlatne rezerve I depoziti Ministarstva finansija, neto dug je bio 3,9 milijardi, odnosno 68,8 odsto BDP-a. Spoljni dug iznosio je 3,5 milijardi, odnosno 61,3 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2021. Spoljni dug je smanjen za 130,9 miliona, a domaći povećan za 67,2 miliona. Sa fiksnom kamatniom stopom je 78,4 odsto duga.
PODGORICA – Juče su članovi Sudskog savjeta, između ostalih, organizovali intervjue sa sudijama podgoričkog Osnovnog suda Draganom Babovićem i Mladenom Grdinićem koji su kandidati za predsjednika Privrednog suda.
E.Izdaci budžeta za period januar-februar iznosili su 286,3 miliona eura, odnosno 4,6 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane niži su 22,7 odsto, a u odnosu na lanjske 2,2 odsto, uglavnom zahvaljujući drastičnom padu kapitalnih izdataka od 87,3 odsto u odnosu na plan i 82,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu na 4,9 miliona eura. R.
CBCG pokrenula postupak pristupanja jedinstvenom području plaćanja u eurima
PODGORICA - Centralna banka je pokrenula projekat pristupanja Crne Gore jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA - Single Euro Payments Area) – saopšteno je iz ove institucije.
To je područje na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela
izvršne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uslovima, pravima i obavezama, kao u zemljama EU, nezavisno od njihove lokacije. – Inicijativa je stavljena na listu prioriteta sa ciljem da Crna Gora postane punopravni član do kraja 2024. godine –
navode iz CBCG.
Područje SEPA obuhvata sve članice EU, Veliku Britaniju, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švajcarsku, Monako, San Marino, Andoru i Vatikan. Za sve transakcije sa inostranstvom građani i firme iz Crne Gore za sada plaćaju ogromne provizije. M. Lk.
Babović se do sada već jednom prijavio, ali kako nije imao dovoljno bodova na intervjuu, Sudski savjet je ponovo raspisao konkurs, na koji se ovog puta javio i Grdinić. Ovo mjesto upražnjeno je gotovo godinu, otkad je u lani u maju uhapšen bivši predsjednik Blažo Jovanić. Vršiteljka dužnosti predsjednice je sutkinja Dijana Raičković. O novom kandidatu bi,
kako je nezvanično potvrđeno Pobjedi iz Sudskog savjeta, trebalo da odluče na sjednici naredne sedmice.
Odbor za ekonomiju juče nije imao kvorum
U fokusu Babovićevog programa je zahtjev da se iz zgrade suda iseli Monstat, zahtjev da se poveća broj sudija, kao i da se
O izmjenama zakona o CBCG i EKIP u
PODGORICA – Zbog nedostatka kvoruma juče zakazana sjednica Odbora za ekonomiju odložena je za ponedjeljak. Tema su izmjene zakona o Centralnoj banci i o elektronskim komunikacijama, te imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta, od kojih jednog predlaže ovaj
odbor, a preostalu dvojicu predsjednici države i Vlade. Izmjenu Zakona o CBCG predložio je Dejan Đurović (DF) koji traži da guvernera, umjesto predsjednika države, predlaže ovaj odbor, a bira Skupština na šest godina, maksimalno dva puta. Demokrate žele da mijenjaju Zakon o elektronskim ko-
munikacijama, kako bi Savjet EKIP-a birala Vlada umjesto Skupštine na javnom konkursu. Traže da mandat direktoru EKIP-a traje pet umjesto četiri godine, te da se njihove zarade regulišu u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Predlažu ukidanje člana koji propisuje da se članovi Savje-
otkupna cijena nekadašnjeg aviona bivšegČarli na podgoričkom aerodromu Radnici EPCG Solar gradnje Privredni sud
gućnosti da se nakon servisa i stavljanja aviona u plovidbeno stanje razmotri opcija da se vazduhoplov iznajmi, to jest da u zakup kompaniji To Montenegro – rekli su iz MKI, ali nijesu precizirali koliko će koštati vraćanje aviona u plovidbeno stanje.
,,Čarli“ je posljednje dvije godine parkiran na aerodromu u Podgorici i u lošem je stanju, a za vraćanje u plovidbeno stanje ranije je rečeno da treba najmanje osam miliona dolara.
Avion ,,čarli“ koristio je bivši nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajnz (MA) po osnovu finansijskog lizinga sa brazilskom BNDS bankom. Vlada je 2010. garantovala Brazilcima da će im, u slučaju da MA ne izmiri sve obaveze, obezbijediti reisporuku aviona. Kako je MA ostao dužan četiri rate, Brazilci su od Vlade zahtijevali da im plati 5,2 miliona dolara ili isporuči avion što bi državu koštalo 12 miliona.
BNDS, u čijem je vlasništvu avion, bezuspješno je 2021. go-
redovno razmatraju rezultati i kvalitet rada svakog pojedinačnog sudije. Smatra da javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa radom suda te da je potreban napor da se vrati povjerenje građana i ugled suda. Grdinić je takođe stava da nema dovoljno sudija i predlaže da Sudski savjet analizom biografija utvrdi koliko sudija će uskoro u penziju kao i mogućnost premještanja sudija iz drugih sudova. Smatra da je potrebno uvesti prekovremeni rad i angažovati veći broj savjetnika, što bi doprinijelo i ujednačanju sudske prakse i povećanju kvaliteta odluka. Navodi da će se boriti protiv zloupotreba prava koja utiču na odugovlačenje spora, ali i procesuiranjem svjedoka ili vještaka u slučaju neodazivanja, odnosno neblagovremenih nalaza. Smatra da je neophodna veća transparentnost i saradnja sa medijima, udruženjima vještaka, izvršitelja, notara i upravnika. M.Lk.
Air Montenegro zakupio do 1. novembra „erbas 320“ od litvanskog Hestona
dine pregovarala sa To Montenegrom i Vladom Zdravka Krivokapića o kupovini „čarlija“, tražeći da im isplate 5,3 miliona dolara u tri godišnje rate. Vlada Krivokapića odobrila je u junu 2021. godine kupovinu aviona, ali je kompanija To Montenegro kasnije odustala i obavijestila je 16. novembra 2021. godine Vladu da nema para za to.
Pobjeda je ranije objavila da „čarli“ nema jedan motor, kao i da mu je propao stajni trap.
Bivša stečajna uprava MA dok je stečajni upravnik bio Saša Zejak prethodno je tvrdila da To Montenegro neovlašćeno skida djelove sa „čarlija“ i ugrađuje ih u svoja dva ,,embraera“, što su iz državne kompanije negirali. Stečajna uprava je zbog toga podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv više nepoznatih lica.
Vlada je u četvrtak odlučila da iz budžetske rezerve isplati To Montenegru 113.954 eura za osiguranje ovog aviona. S.POPOVIĆ
Rezultati poslovanja
Avion A320 sa 180 sjedišta iznajmljen je po cijeni po tzv. blok satu. Procjena je da će se ostvariti oko 2.000 sati leta i da će prevesti 120.000 putnika od 28. marta do 1. novembra, naveli su iz Air Montenegra i dodali da su cijene zakupa na zahtjev zakupodavca povjerljive
PODGORICA - Avion ,,erbas 320“, koji je Air Montenegro zakupio od litvanskog Hestona, juče je imao prvi let za Tel Aviv i dovezao prve turiste iz te zemlje.
– Avion A320 sa 180 sjedišta iznajmljen je po cijeni po tzv. blok satu. Procjena je da će ostvariti 2.000 sati leta i prevesti 120.000 putnika od 28. marta do 1. novembra – rekli su Pobjedi iz Air Montenegra. Objasnili su da je nakon sprovedenog javnog poziva odabrana ponuda Hestona kao najpovoljnija.
– Ugovori o zakupu vazduhoplova su specifične forme i posebno tretiranih brojnih elemenata. Pri tome su međunarodni i koliko god bili standardizovani, razrađuju brojne detalje, od komercijalnih do tehničko-teh-
PODGORICA - Dobit EPCG prošle godine bila je 4,2 miliona eura, što je 90 odsto ili za 43 miliona eura manje nego 2021, pokazuju rezultati poslovanja kompanije.
Predsjednik borda Milutin Đukanović kazao je za TVCG da bi im dobit bila 15 miliona eura da su ispraznili akumulacije lani. Kako su to uradili ove godine, već su, navodi, zaradili 25 miliona.
Iz Air Montenegra su kazali da aktuelni ugovor o iznajmljivanju jednog aviona Er Srbiji ističe 18. aprila. – To nije bilo klasično iznajmljivanje, jer je taj avion sve vrijeme i za Air Montenegro ostvarivao dio saobraćaja. Nakon isteka ugovora biće uključen u naš ljetnji red letjenja – kazali su iz Air Montenegra.
noloških. Po pravilu su cijene zakupa na zahtjev zakupodavca povjerljive – odgovorili su iz Air Montenegra na pitanje koliko će koštati najam tog aviona. Kazali su da njihov prošlogodišnji partner Trade Air ove godine nije imao u ponudi avion po traženim uslovima. – Ponuda je bila puno oskudnija zbog ponovnog ,,buma“
Naveli su da će tokom ljetnje sezone imati po 20 letova sedmično iz Podgorice i isto toliko iz Tivta. Er Srbija ima 40 letova sedmično za Tivat i 21 za Podgoricu. – Znatno veći broj letova Er Srbije, posebno prema Tivtu, posljedica je njihovih vezanih letova iz drugih evropskih destinacija preko Beograda, kojima turisti dolaze u Crnu Goru, kao i naše potrebe da svojim, ipak ograničenim, kapacitetima adekvatno pokrijemo i druga tržišta, osim Srbije – rekli su iz Air Montenegra. Dodali su da je plan Air Montenegra da se ove godine preveze 450.000 putnika, 100.000 više nego lani.
ToMontenegro je na kraju prošle godine bio u minusu 2,45 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj. To je bolji poslovni rezultat u odnosu na godinu ranije, kada je minus bio 4,96 miliona eura. Kompanija je prihodovala 42,4 miliona eura, a potrošila 45 miliona, od čega 3,7 miliona na zarade.
avio- saobraćaja nakon kovid krize, a vazduhoplovi su bili značajno skuplji - saopštili su iz Air Montenegra i naveli da imaju niz ugovora sa turoperatorima na bazi aviona većeg kapaciteta od 180 sjedišta. Riječ je o turoperatorima Esheet Travel i Arkia za seriju čarter letova za Tel Aviv tri do pet puta nedjeljno, Sputnik Travel za seriju letova ka Jerevanu, sa MTO, Luminalis i TUI
France za seriju letova ka Nantu, Lionu i Parizu. Osim toga, taj će avion, navode, letjeti ka Egiptu i Poljskoj.
Objasnili su da su kroz niz razgovora sa turoperatorima zaključili ,,da postojeća flota Air Montenegra, sa avionima kapaciteta 116 sjedišta, nije konkurentna za visoku ljetnju turističku sezonu“ i da su to potvrdili eksperti Lufthansa Systemsa, Airbusa i Boinga, koji su bili u situaciji da analiziraju procese u kompaniji.
Naveli su da je Boing uradio
zajedničku inicijativu
ta EKIP-a mogu birati najviše dva puta uzastopno, kao i da nakon isteka funkcije primaju naknadu godinu u visini posljednje plate, te da se na prestanak mandata direktora EKIP-a primjenjuju odredbe zakona o državnim službenicima i namještenicima koje se odnose na starješine. M. Lk.
PODGORICA - Crna Gora, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija predložile su zajedničku inicijativu za produženje roka za realizaciju IPARD II programa.
Inicijativa se odnosi na mogućnost da se sredstva iz IPARD II programa troše do kraja naredne godine, čime bi dobili dodatno vrijeme za realizaciju investicija.
Iz Ministarstva poljoprivre-
de su saopštili da je resorni ministar Vladimir Joković prisustvovao u Briselu zajedničkom sastanku ministara četiri zemlje sa komesarom Evropske unije Janušem Vojčehovskim, a glavna tema sastanka bila je ta inicijativa. Vojčehovski je, navode, izrazio spremnost da izađe u susret tom zahtjevu, a konačna odluka će biti donijeta u najkraćem roku. R. E.
i analizu profitabilnosti u odnosu na kapacitet. – Na osnovu analize prosječnih cijena na nivou mreže iz 2019. godine, a na nivou prosječne rute opsega od 860 km, trenutni tip aviona u floti Air Montenegra E195 sa 116 sjedišta na dužim relacijama, što je ljeti slučaj, nema prostora za dodatne prihode nakon pokrivanja troškova, nasuprot avionu kapaciteta 180 sjedišta – rekli su iz Air Montenegra. Zvanična statistika Aerodroma Podgorica pokazuje da je prosječan broj prevezenih putnika 134 po letu (13 više nego 2021. godine), a na Aerodromu Tivat 119 putnika. – Top 12 destinacija po prosječnom broju putnika ka Crnoj Gori u 2022. godini bilo je opsluživano avionima sa kapacitetom većim od 180 putnika – kazali su iz Air Montenegra. S. POPOVIĆ
PODGORICA - Mobilni operatori su obavezni da najmanje 30 dana prije izmjene uslova korišćenja usluga pismeno obavijeste pretplatnike - saopšteno je iz EKIP.
– U ovom slučaju pretplatnici mogu otkazati pretplatnički ugovor bez plaćanja naknade zbog prijevremenog raskida ugovora. Ukoliko pretplatnik u roku od 30 dana ne podnese zahtjev za raskid ugovora, smatraće se da se saglasio sa nastalim izmjenama – kazali su iz EKIP-a. R. E.
Iz Kliničkog centra saopštili da je protiv pet ljekara pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne obaveze jer su radili privatno bez odobrenja direktorice
Iz Kliničkog centra saopštili da je protiv pet ljekara pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne obaveze jer su radili privatno bez odobrenja direktorice
stvenoj zaštiti. Osim novčane kazne od 250 eura, ona će odgovarati i pred disciplinskom komisijom.
A što se tiče disciplinskih postupaka, oni su pokrenuti još protiv četiri ljekara.
– Pet doktora radilo je dopunski u privatnim zdravstvenim ustanovama bez saglasnosti direktorice KCCG, a što se tretira kao teža povreda radne obaveze – kazali su iz ove ustanove.
Disciplinski
postUpak
Doktori protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak mogu, prema našim saznanjima, da budu kažnjeni i zabranom rada kod privatnika na pet godina.
Iz FZO negirali navode Stomatološke komore da se od danas neće pružati besplatne usluge kod stomatologa jer su ugovori juče istekli
Pravo na besplatne popravke zuba imaju djeca, trudnice, osobe sa invaliditetom, studenti do 26 godina i stariji od 65 godina. Iz Fonda su kazali da je na javni poziv pristiglo 195 prijava, od čega 176 za stomatološke ordinacije i 19 ortodontskih ordinacija
PODGORICA - Fond za zdravstveno osiguranje
saopštio je juče da sa svega nekoliko stomatoloških ambulanti nijesu potpisali ugovor jer nijesu ispunjavale zakonske uslove ili su ti zubari odlučili da ne nastave saradnju.
Iz ove zdravstvene ustanove poručili su osiguranicima da će i u naredne dvije godine imati mogućnost besplatnih usluga kod zubara. Oni su negirali navode Udruženja stomatologa da bi već od danas moglo prestati pružanje besplatnih usluga osiguranicima.
re sa Fondom za zdravstveno osiguranje – navode iz FZO.
Iz Udruženja stomatologa su saopštili da su juče prestali da važe ugovori o pružanju stomatoloških usluga, koje stomatolozi imaju zaključene sa FZO.
nezaDovoljni visinim plaćanja
UslUga
Iz Komore su naglasili da je veliki broj stomatologa nezadovoljan načinom obračuna i visinom cijena za usluge koje pružaju po ugovorima sa Fondom.
PODGORICA – Saglasnost za dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama trenutno ima 128 ljekara iz Kliničkog centra – kazali su Pobjedi iz te najveće zdravstvene ustanove.
U KCCG, prema podacima sa sajta, radi više od 2.300 zaposlenih, od čega 539 ljekara, odnosno 260 specijalista, 89 subspecijalista i 190 doktora na specijalizaciji, što znači da čak njih 411 nema saglasnost direktorice dr Ljiljane Radulović. U praksi smo, međutim, svjedoci da gotovo svi ljekari uprkos tome rade i privatno, pojedini čak i u više klinika.
Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, kako su re-
PODGORICA - NVO CAZAS realizuje „Nedjelju zdravlja“ koja tradicionalno počinje sjutra, 1. aprila – na Svjetski dan borbe protiv alkoholizma i traje do 7. aprila – Svjetskog dana zdravlja. U saradnji sa partnerima iz javnog, privatnog i nevladinog sektora građanima će biti dostupne brojne aktivnosti, savjetovanja i servisi tokom narednih sedam dana. Danas, povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma savjetovalište za osobe koje su pogođene upotrebom
kli iz KCCG, ne ograničava broj zdravstvenih ustanova u kojima može jedan ljekar da obavlja dopunski rad.
Uslov liste čekanja – Međutim, trenutno se saglasnosti izdaju, što je poznato javnosti jer se na navedenu temu u posljednje vrijeme često govori, prema instrukcijama Ministarstva zdravlja iz avgusta 2022. godine – naveli su iz Kliničkog centra.
Naime, Ministarstvo zdravlja je uputilo naredbu da saglasnost za dopunski rad ne može dobiti ni jedan doktor ako na odjeljenju gdje je zaposlen postoji lista čekanja.
Pobjeda je ranije objavila da se u Kliničkom centru iako je jedan od uslova za dobijanje saglasnosti za dopunski
rad da ne postoje liste čekanja, to ne poštuje. Tako svi ljekari koji rade na Internoj klinici gdje pacijenti mjesecima ne mogu doći do termina imaju tu dozvolu.
Sa druge strane, dozvolu nema nijedan doktor sa Kardiologije, Radiologije, Ortopedije, Infektivne klinike. Za većinu njih poznato je da rade i dalje privatno.
Sredinom prošlog mjeseca dr Žanka Cerović smijenjena je sa pozicije pomoćnice direktora KCCG jer je privatno radila bez saglasnosti. Ona je za naš list tada potvrdila da joj je dozvola istekla u avgustu, te da je od tada privatno radila povremeno. Ona je, podsjetimo, kao glavni razlog smjene navela njen kritički odnos prema Nacrtu zakona o zdrav-
Komentarišući to što su liste čekanja osnov za davanje saglasnosti, iz Kliničkog centra kažu da su u obavezi i da je veoma važno da se svi pridržavaju važećih zakonskih propisa. – Sve dileme i primjedbe koje imamo trebamo i moramo rješavati kroz institucije sistema. Uvijek je najgora moguća opcija i izbor nepoštovanje zakonskih odredbi. Takva pojava nikom nije od koristi –poručili su iz KCCG.
Cerović, koja je i predsjednica Ljekarske komore, sredinom marta je na sajtu Komore objavila saopštenje u kojem upozorava ljekare od svakodnevnog inspekcijskog nadzora Zdravstvene inspekcije koja postupa po nalogu Ministarstva zdravlja nad privatnim zdravstvenim ustanovama.
Podsjetimo, Nacrtom zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa se mogućnost dopunskog rada samo kod jednog privatnika. Ovaj pravni akt trebalo bi ubrzo da se nađe na Vladi, a nakon toga i u Skupštini. sl. R.
NVO CAZAS realizuje „Nedjelju zdravlja“ od 1. do 7. aprila
alkohola biće dostupno građanima i građankama u periodu od 8-16h putem telefona 067/600-988. Na Svjetski dan podizanja svijesti o autizmu 2. aprila na YouTube kanalu NVO CAZAS biće objavljen video materijal sa defektološkinjom oligofrenološkinjom Janom Golubović
koji odgovara na pitanja i nedoumice u vezi sa autizmom. Slijediće sadržaji povodom Svjetskog dana studenata 4. aprila, a u saradnji sa Kućom zdravlja i Institutom za javno zdravlje biće organizovano dobrovoljno, anonimno i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C u prostorija -
ma Kuće zdravlja u Podgorici u periodu od 15 – 21h. Zatim 5. aprila akcije dobrovoljnog davalaštva krvi u Zavodu za transfuziju krvi u periodu od 9 do 14h; 6. aprila Svjetski dan fizičke aktivnosti i 7. aprila će biti postavljen „Pult zdravlja“ na Trgu Nezavisnosti u Glavnom gradu. R.D.
Pravo na besplatne popravke zuba imaju djeca, trudnice, osobe sa invaliditetom, studenti do 26 godina i stariji od 65 godina.
Raspisivanje
javnog poziva
Iz Fonda kažu da su u prethodna dva mjeseca sproveli proceduru koja je obuhvatala raspisivanje javnog poziva za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora o pružanju stomatološke zdravstvene zaštite osiguranicima u Crnoj Gori i provjeru dostavljene dokumentacije koja kao rezultat ima zaključivanje ugovora sa stomatološkim ordinacijama.
– Na javni poziv pristiglo je 195 prijava, od čega 176 za stomatološke ordinacije i 19 ortodontskih ordinacija. Proces zaključivanja ugovora pokazao je da su ugovori zaključeni sa svim stomatološkim ordinacijama koje su se prijavile i ispunile uslove date javnim pozivom. Izuzetak u odnosu na pomenuto predstavlja svega nekoliko stomatoloških ordinacija koje zbog neispunjavanja zakonom propisanih uslova, odnosno ličnim odlukama nijesu zaključili ugovo-
Prema njihovim riječima, cijene i način obračuna za usluge se nijesu mijenjali godinama unazad, a ni budžet za stomatološke usluge nije povećan. – Iako važeći ugovori o pružanju stomatoloških usluga ističu danas, veliki broj stomatologa koji su se prijavili na javni poziv za pružanje stomatoloških usluga za 2023. godinu nije potpisao nove ugovore sa Fondom, a moguće da veći broj njih u konačnom uopšte neće ni potpisati ugovore – upozorili su iz Komore.
Kako su naveli, odustajanjem stomatologa od podnijetih prijava, odnosno nepotpisivanjem ugovora, stvorila bi se situacija da osiguranici Fonda neće imati mogućnost da ostvare besplatnu zdravstvenu zaštitu.
– Odnosno, neće biti u mogućnosti da im budu pružene besplatne stomatološke usluge koje padaju na teret Fonda, već će takve usluge morati da plate – kaže se u saopštenju.
Navodi se da su predstavnici Stomatološke komore u posljednjih mjesec intenzivno pregovarali sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje, ali bez konkretnog dogovora. sl. R.
PODGORICA – Spomen-ploča u znak sjećanja na stradanje porodice crnogorskog komite i borca za pravo, čast i slobodu Crne Gore Petra Zvicera, čije su članove mučili, a potom žive spalili srpski žandarmi tokom „bijelog terora“ u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine biće podignuta na stogodišnjicu zločina počinjenog u cuckom selu Rokoči, u cetinjskoj opštini.
Inicijativu za izgradnju spomenika podnijela je prije dvije godine Prijestonica Cetinje, projekat je započet početkom marta, a otkrivanje spomen-ploče planirano je za 23. april. Novac za izgradnju obezbijedili su donatori i Prijestonica Cetinje.
Srpske okupacione snage su u Rokočima prije stotinu godina žive spalile Petrovu majku Anđe (60), ženu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13) i Petrovo troje djece stare od jedne do pet godina. Petrovu babu Đurđu (81)
žandarmi su zavezali za drvo ispred kuće da gleda kako u vatri nestaju njeni najmiliji. Bio je to monstruozan metod pritiska i zastrašivanja crnogorskih patriota koji se nijesu mirili sa okupacijom, izdajom i brisanjem Crne Gore sa geografske mape, koju je pod krinkom ujedinjenja i blagoslov velikih sila realizovala dotadašnja saveznica u Prvom svjetskom ratu – Srbija, kroz novu tvorevinu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Saopštenje grupe građana i njihovo obraćanje ovim povodom prenosimo u cjelosti: „Sljedećega mjeseca navršava se sto godina od stravične smrti familije Petra Zvicera koju su zločinačke ruke srbijanskoga okupatora živu sažegle u kući. Grupa građana Cetinja je povodom 100 godina od zločina nad Zvicerima saopštila da se o ovom događaju ćutalo dugo. - Jednom iz straha da se požar s kuće Zvicera ne proširi i na ostale kuće crnogorskih rodoljuba, a kasnije iz želje da se zarad bratstva i jedinstva
Spomenik će opominjati da se s dužnim pijetetom odnosimo prema onima koji su živote položili za našu slobodu, spomenik koji će nas opominjati na našu dužnost da sačuvamo tu slobodu i ne pokleknemo pred ideološkim potomcima onih zlikovaca koji su spalili i kuću Petra Zvicera i crnogorsku slobodu – kaže se u saopštenju
oprosti, potisne i zaboravi crnogorska međuratna golgota. No, potonje doba, kad su ponovo uzavrele velikosrpske „oslobodilačke“ strasti, osvježilo je śećanje na tragediju i žrtvu koju je podnijela Crna Gora da bi nakon toga od saveznika bila žrtvovana zarad ispunjenja velikodržavnoga
apetita iz komšiluka – navodi se u saopštenju. Kako se ističe, baš zato što je
potiskivan i svjesno guran u zaborav ustanički otpor crnogorskih rodoljuba, čija je jedi-
na krivica bila to što ne pristaju na izdaju i na ropstvo, Crna Gora je danas sve bliža stanju u koje su je doveli „oslobodioci“ 1918. godine.
– Stoga tragedija komite Petra Zvicera, čija je krivica bila beskompromisna odanost domovini, mora biti pouka svim narednim generacijama i podśećanje ne da se svete - no da nikad ne zaborave! – navode oni.
Pozdravljaju što će biti realizovana inicijativa koju je Prijestonica Cetinje podnijela pretprošle godine i uoči stogodišnjice monstruozne smrti porodice Petra Zvicera u Rokočima i biti podignut spomenik.
– On će opominjati da se s dužnim pijetetom odnosimo prema onima koji su živote položili za našu slobodu, spomenik koji će nas opominjati na našu dužnost da sačuvamo tu slobodu i ne pokleknemo pred ideološkim potomcima onih zlikovaca koji su spalili i kuću Petra Zvicera i crnogorsku slobodu – kaže se u saopštenju. I. P.
Gost „Śednika četvrtkom“ Matice crnogorske nekadašnji ministar prosvjete i ambasador Crne Gore u Rusiji Slobodan Backović
PODGORICA - Osnivanje
vjerskih škola nije problem, već to što se finansiraju iz budžetskih sredstava, što je protivustavno i protivzakonito u svakoj ustavno sekularnoj državi, upozorava nekadašnji ministar prosvjete, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta i ambasador naše zemlje u Moskvi Slobodan Backović.
– Protiv sam toga da se vjerske škole u sekularnim državama formiraju iz budžeta.
Sekularna država ne može da finansira nijednu vjeru i vjersku školu iz državnog budžeta – istakao je Backović u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“.
Backović u tom kontekstu napominje i da Crna Gora još nije postala teokratska država, ali upozorava i da takve tendencije postoje.
– To je počelo onog trenutka kada je Srpska crkva izabrala pola Vlade. Kada je crkva ono što je privatnost i vjera počela da prenosi na javni prostor, krenulo je da se klerikalizuje društvo. Namjera SPC je da stvari vrati na 1918. godinu i susjednoj državi obezbijedi izlaz na more preko Crne Gore – smatra Backović.
Navodi i da bi pred Ustavnim sudom trebalo pokrenuti pitanje ustavnosti Temeljnog ugovora, ali i novog zakona o crkvama i vjerskim zajednicama čija su, kako je rekao,
najmanje tri člana sporna. – Crna Gora mora pod hitno da izmijeni Zakon i Temeljni ugovor, da uvede porez crkvi i pokrene sudski spor na osnovu koga bi se utvrdilo na koji je način SPC stekla imovinu u Crnoj Gori – smatra Backović. Prema njegovim riječima, univerzitetsko obrazovanje u Crnoj Gori u ogromnoj je krizi i postavljeno je tako da ne stvara misleće ljude već poslušnike, upozorava nekadašnji ministar prosvjete.
Istakao je da je Univerzitet
Crne Gore odigrao značajnu ulogu u razvoju crnogorskog društva i od malog univerziteta postao razvijena ustanova, ali i kako je sada upitno zadovoljava li uslove vremena.
– Jedna od boljki našeg Univerziteta je ta što jako mali
broj nastavnog kadra boravi i stiče praksu na univerzitetima u inostranstvu. Univerzitetu Crne Gore nedostaju adekvatni uslovi rada sa studentima. Način rada sa studentima se nije promijenio i to je loše. Taj način rada se mo-
ra mijenjati ako želimo da bude bolje – naveo je Backović.
Dodaje i kako Crna Gora još nije formirala rektorsku konferenciju koja se, kako je rekao, obećava još od 2005. godine, niti obezbijedila kvalitet visokog obrazovanja i sistem pra-
ćenja i kontrole tog kvaliteta. – Broj asistenata na fakultetima je toliko mali da potpuno obesmišljava bolonjski proces. To je loše po Univerzitet i prijeti kvalitetu obrazovanja. Problem Univerziteta je i taj što postoji jak uticaj finansijera za rad, a što dalje dovodi u pitanje i autonomiju samog Univerziteta – kazao je Backović.
Napomenuo je, takođe, da je jedna od odredbi Bolonjske deklaracije, koja podrazumijeva da univerzitet treba da bude integrisan, kod nas potpuno pogrešno shvaćena.
– Mi smo to integrisan shvatili kao centralizovan pa sad imate slučaj da se rektori ne biraju većinom glasova, nego da to radi Upravni odbor UCG –navodi on.
Za Backovića, kako je rekao, nevjerovatno je što crnogorsko Ministarstvo kulture za sve ovo vrijeme nije oformilo sektor zadužen za kontrolu sadržaja na internet enciklopediji Vikipedija koji se odnosi na Crnu Goru. – Kad na Vikipediji otvorite bilo koju
temu koja se tiče Crne Gore, nigdje nema Crne Gore. Nevjerovatno je da Ministarstvo kulture nema neki odjel za Vikipediju kako bi se kontrolisao i ubacivao istinit sadržaj – rekao je Backović.
Kada je riječ o medijskoj sceni, on upo-
zorava da su ljudi u Crnoj Gori izloženi medijskom pritisku koji „prihvataju zdravo za gotovo ne misleći o tome šta će biti sjutra“. Ocijenio je i da će predstojeći predsjednički izbori u nedjelju biti test za naredne parlamentarne.
Dodaje i da je većina ljudi sa Univerziteta dio izvršne i zakonodavne vlasti i da u tome upravo leži odgovor na pitanje zašto u Crnoj Gori uporno izostaje reakcija studenata na loše društvene pojave.
– Mi ne stvaramo ljude koji misle, mi stvaramo poslušnike – istakao je Backović. Upozorava da loše obrazovanje prijeti Crnoj Gori i da je neophodno mijenjati način rada sa djecom. – Mi djecu tjeramo da uče napamet i da to što su naučili ponavljaju kao papagaji. Ukoliko djeci ne obezbijedimo cjelodnevni boravak u školi, što radi cijeli razvijeni svijet, onda ne možemo ni očekivati da ćemo imati bolje obrazovanje. Samo Podgorici nedostaje 11 škola, a nemamo ni drugu gimnaziju. Niko se nije sjetio da treba mijenjati način rada sa djecom. Ni u jednoj evropskoj zemlji, osim u Crnoj Gori, djeci se ne kupuju udžbenici već se oni iznajmljuju u školi. Ali to kod nas ne može, jer mi svako malo mijenjamo obrazovni program. To su sve naši obrazovni reformatori napravili. Niko drugi to nije uradio – naveo je Backović. R. D.
Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić reagovao na optužbe predsjednice Etičkog komiteta MUP-a
Ovakav besmislen i zlonamjeran napad na nas je samo još jedan „pucanj u prazno“ onih koji pokušavaju da odbrane neodbranjivo – poručio je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić
PODGORICA – Nezavisni sindikat policije čvrsto podržava, podstiče i afirmiše, ne samo rodnu, već i svaku drugu ravnopravnost, saopštio je juče predsjednik te sindikalne organizacije Igor Rmandić ukazujući da je optužba za mizoginiju koju je izrekla šefica kabineta ministra Filipa Adžića i šefica Etičkog komiteta MUP-a Kristina Đukanović, kada se postavljaju pitanja kompetencije, znanja i zakonitosti u radu veoma opasno. - Umjesto odgovora dobijamo optužbu da ta pitanja postavljamo iz mizoginih razloga. Jadno, tužno, a istovremeno vrlo opasno. Jadno i tužno jer se u nedostatku argumenata neznanje, nesposobnost i nekompetentnost pokušavaju sakriti iza polne pripadnosti. Opasno zato što se na vrlo podmukao, perfidan i krajnje zlonamjeran način jednoj organizaciji pokušava prilijepiti etiketa mizoginije i na taj način urušiti njen kredibilitet u javnosti – saopštio je Rmandić. Pet mjeseci nakon što su pripadnici Uprave policije protestovali ispred Vlade tražeći veće plate i rješavanje problema u tada jedinoj sindikalnoj organizaciji, te javnih kritika na račun ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, šefica
njegovog kabineta i predsjednica Etičkog komiteta MUP-a je tek prošle sedmice zatražila podatke kako bi komitet procijenio da li su se oglušili o pravila službe. Nezavisni sindikat je saopštio nedavno da trpe pritisak od Đukanović, te da im se brani pravo na iskazivanje mišljenja i sindikalno udruživanje, a šefici Adžićevog kabineta postavili su pitanje po čijem nalogu ne odustaje od pritiska na Nezavisni sindikat policije Crne Gore, njegovo rukovodstvo i njegove članove.
Rmandić je prije dva dana poručio da su kompetencije, profesionalizam i iskustvo sve manje na cijeni, da kritika nije prihvat-
ljiva opcija bez obzira na argumentaciju, te da je to, nažalost, današnje stanje stvari u Crnoj Gori.
- Ako nijeste spremni da bezuslovno klimate glavom, opravdavate sve što vam se kaže i kod drugog idete po sopstveno mišljenje, vi ste automatski neprijatelj – kazao je Rmandić u četvrtak.
Đukanović je na to reagovala saopštivši da će Etički odbor nastaviti da radi profesionalno, nepristrasno i u skladu sa važećim propisima, bez obzira na pritisak koji trpi.
- U konkretnom slučaju od policijskog službenika Igora Rmandića, posebno imajući u vidu
Skuplje ulaznice za nacionalne parkove, ali povoljnija godišnja karta
PODGORICA – Nacionalni parkovi Crne Gore su uz saglasnot Vlade donijeli izmjene prema kojima se uvodi nova cijena za ulazak u zaštićena područja, prema kojoj će naknada za ulazak u NP Skadarsko jezero i NP Durmitor iznosi po pet eura, za NP Biogradska gora četiri eura, te za NP Lovćen i NP Prokletije po tri eura. Navode da će ulazak u svih pet nacionalnih parkova biti besplatan za djecu do 15 godina. Umanjena je cijena godišnje ulaznice za nacionalne parkove koja podrazumijeva neograničen broj ulazaka u svih pet zaštićenih područja, po cijeni od 13,50 eura.
- Ovom cijenom godišnje ulaznice za sve parkove želimo podstaći posjetioce, da po povoljnijim uslovima borave na prostoru nacionalnih parkova tokom jedne kalendarske godine. Takođe, za unapri -
jed najavljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija, planinarskih društava naknada za ulazak u parkove umanjuje se za 50 odsto – kažu iz Nacionalnih parkova.
Napominju da se cijene ulaznica u parkove nijesu mijenjale u proteklih 10 godina, dok su se cijene u turizmu za različite usluge u Crnoj Gori značajno povećale.
-Kada je riječ o najnovijim izmjenama visina naknada, ističemo da one ne predstavljaju ishitrenu odluku već posljedicu niza negativnih faktora koji su posljednjih godina uticali na ukupne turističke tokove, kao i posljedicu nedostatka sredstava za realizaciju aktivnosti definisanih strateškim
mizogini karakter napada na predsjednicu Odbora – kazala je ona.
Rmandić je juče, reagujući na neosnovane insinuacije Đukanović, kazao da je najbolji dokaz da Nezavisni sindikat policije afirmiše rodnu ravnopravnost, činjenica da je veliki broj njihovih koleginica koje su članice sindikata u kojem imaju najveći stepen poštovanja, uvažavanja i pažnje.
- Ovakav besmislen i zlonamjeran napad na nas je samo još jedan „pucanj u prazno“ onih koji pokušavaju da odbrane neodbranjivo. Prateći logiku predsjednice Etičkog odbora MUP-a, gospođe Đukanović, mogli bi da se pozovemo na mizandriju, ali to nećemo učiniti jer plediramo da budemo ozbiljna radnička organizacija koja se neće baviti konstrukcijama i podmetanjima, već će svoj rad zasnivati isključivo na Ustavu i zakonima države Crne Gore kao i na istini i čvrstim argumentima – saopštio je Rmandić. Kako kaže, to što je neko muško ili žensko, što se osjeća ovako ili onako, što se moli ili ne moli Bogu, što pripada ovom ili onom narodu, ne smije nikome biti štit i pokrivač za neznanje, nekompetentnost i greške koje čini u radu. – Jedini mjerljiv i priznati kriterijum mora biti kvalitet obavljenog posla, a to ko smo, odakle smo i kako se osjećamo ne može i ne smije imati nikakvu ulogu u ocjeni bilo čijeg rada. Da bismo građanima pomogli da na ispravan način zaključe o čemu se ovdje zapravo radi, da bismo otklonili sve sumnje koje se tiču kompetentnosti, znanja i sposobnosti kada su poslovi bezbjednosti u pitanju, predlažem gospođi Đukanović, šefici kabineta ministra unutrašnjih poslova i predsjednici Etičkog odbora MUP-a da ona i ja javnosti učinimo dostupne sve naše diplome koje imamo kao i CV –poručio je Rmandić. D.M.
Poslanici sljedeće sedmice raspravljaju o spornim izmjenama Zakona o privremenom izdržavanju djece
Izmjene Zakona su u skupštinskoj proceduri i očekuje se razmatranje o njima na sjednici koja je zakazana za 4. april. Iz Ministarstva finansija kažu da će nakon usvajanja akta nastaviti uredno da isplaćuju ovu vrstu izdržavanja
PODGORICA – Roditelji
i dalje mogu da podnose centrima za socijalni rad zahtjeve za ostvarivanje prava na alimentaciju bez obzira što je država privremeno obustavila isplatu tog primanja. Iz Ministarstva finansija Pobjedi su kazali da nije stopiran prijem zahtjeva.
Ove sedmice je objelodanjeno da je taj resor stopirao alimentacije, jer se pojavio problem u tumačenju Zakona o privremenom izdržavanju djece. Država je iz Alimentacionog fonda od 1. novembra isplaćivala alimentacije, a potom je zatražila od zaštitnika imovinskopravnih interesa da dugovanja naplati od roditelja, koji nijesu pristali dobrovoljno državi da vrate isplaćenu sumu. Tada je zaštitnik reagovao jer se ispostavilo da u Zakonu nigdje ne piše da se ovo pravo može steći retroaktivno, a u praksi je roditeljima to omogućeno, da može da im se isplati alimentacija do 12 mjeseci duga. Zaštitnik je zatražio da se uredi akt i predočio da može da se propiše retroaktivnost iako smatra da to nije cilj zakona, već da treba da se odnosi samo na buduće korisnike. To je isto Pobjedi rekla prekjuče i potpredjsednica Skupštine Branka Bošnjak
Izmjene Zakona su u skupštinskoj proceduri i očekuje se da se razmatra o njima na sjednici koja je zakazana za 4. april.
Iz Ministarstva finansija kažu da će nakon usvajanja akta nastaviti uredno da isplaćuju ovu vrstu izdržavanja.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović rekla je Pobjedi da se, između ostalog, procesno primjenjuje Zakon o upravnom postupku koji, takođe, ne prepoznaje retroaktivnost.
da obustavi isplatu alimentacija. Izvršna direktorica Maja Raičević rekla je da se donosioci odluka ne snalaze u primjeni zakona. U ovoj NVO su stava da je Vlada Crne Gore iskazala svoju neodgovornost, neprofesionalnost i nedostatak stvarne volje da se bavi najvažnijim pitanjima našeg društva. Dok se, kako dodaje, glasno aplaudira povećanjima plata u javnoj upravi, koja kao da ostaje imuna na cijeli korpus problema prepoznatih zvaničnom vladinom strategijom, principijelno još samo služeći za partijska nadgornjavanja i zapošljavanja i dok nam je zemlja ostala još jedino evropski pionir po broju službenih automobila, dotle se namirivanje egzistencijalnih potreba djece, koja su već kolaterala nefunkcionišućeg sistema, odgađa za neka bolja vremena. Centar za ženska prava u dopisu koji je juče uputio Skupštini naveo je da su problemi u sprovođenju Zakona morali da se rješavaju paralelno sa njegovom primjenom. Umjesto da mjere spriječe siromaštvo djece i da olakšaju teret roditeljima koji samostalno o njima brinu, dozvoljeno je da se dodatno komplikuje procedura. Naveli su da se teret dokazivanja o neisplaćivanju alimentacije prenosi na roditelje, selektivno se primjenjuje odredba o retroaktivnoj isplati, te da bilježe stepen realizacije koji je manji od deset odsto za pola godine.
dokumentima JPNPCG – navodi se u obavještenju. Naglašavaju da će se ovim cjenovnikom obezbijediti prihodi koji će se koristiti za zaštitu, razvoj i unapređenje nacio -
nalnih parkova, realizaciju programskih aktivnosti, a samim tim unapređivanje i kvalitetnije sprovođenje planova i programa upravljanja nacionalnih parkova. R.D.
Na pitanje zašto se tek sada reaguje, nakon pola godine, jer je Zakon počeo da se primjenjuje 1. novembra, i da li se na ovaj način žele ostvariti uštede u budžetu, Ćirović je odgovorila – naravno da ne. Kaže da su reagovali kada su rješenja (o naplati dugovanja roditelja) dostavljena zaštitniku. Centar za ženska prava, koji je inicirao formiranje Alimentacionog fonda, kritikovao je nadležne zbog odluke
– Molimo Vas da primite naš zahtjev kao izraz najviše zabrinutosti za životni standard naše djece – navedeno je u dopisu koji potpisuje izvršna direktorica Maja Raičević Iz Ministarstva finansija nedavno su saopštili da je Alimentacioni fond isplatio alimentacije za 21 rješenje koje je dobio od centara za socijalni rad. Preciznije, djeci su uplatili 23.159.24 eura. Mjesečni iznos alimentacije kreće se u rasponu od 70 do 150 eura.
Primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, prema kojem država obezbjeđuje alimentaciju samohranim roditeljima onda kada je ne uplaćuju drugi roditelji, a onda je naplaćuje od dužnika, počela je 1. novembra. N. Đ.
Za posjetu treba izdvojiti od tri do pet eura, zavisno od područjaUlaz u NP Skadarsko jezero biće pet eura Igor Rmandić d. malidžan
HRONIKA TAJNIH RAZGOVORA: Nije istraženo kako su i zašto članovi i saradnici ma jaškog klana pominjali potpredsjednika Vlade i koordinatora svih službi bezbjednosti
PODGORICA - Tokom dvije i po godine u vrhu izvršne vlasti odlazeći premijer Dritan Abazović postao je sjajna zvijezda „srpskog sveta“ i Crkve Srbije, ali, sudeći prema do sada objelodanjenim transkriptima presretnutih komunikacija kriminalaca i njihovih saradnika, ta „zvijezda“ obasjavala je od avgusta 2020. i mafiju – takozvani škaljarski klan. Izgleda do te mjere – da je zaslijepila i tužilaštvo, pa selektivno posmatraju komunikacije na ,,Skaj“ aplikaciji.
VELIKI BRAT
„..veli abazovic. Da ih deremo nocas. Brat. Najgeci od svih. Svega mi. Vjerujes li mi da mi je zao sto nisam njega glasa“…
„…da da abaz je brat nas veliki“… Ovih nekoliko rečenica transkript je presretnutih razgovora u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine, između člana škaljarske mafijaške organizacije Stefana Đukića-Mandića, koji je bio u zatvoru u Kijevu (Ukrajina), sa Podgoričaninom Bojanom Lopičićem
Transkripte je objavio M portal u septembru prošle godine, a Pobjeda je tada objavila i fotografiju Abazovića na kojoj se vidi da je, u jednom podgoričkom ugostiteljskom objektu, u prisnoj komunikaciji sa Bojanom Lopičićem i da sa pažnjom prati nešto što mu Lopičić pokazuje na mobilnom telefonu.
U društvu s Abazovićem je bila i njegova saradnica Ana Rašović Pravdajući ovaj susret uhvaćen kamerom, Abazović je pokušao Lopičića da predstavi kao slučajnog turistu, objašnjavajući kako ga opsijedaju turisti i razni drugi ljudi i od njega stalno traže da se fotografiše sa njima, pa je tako, prema njegovoj verziji, nastala i ta fotografija?!
Kao i svako njegovo objašnjenje i ovo je bilo smiješno i uvredljivi atak na inteligenciju javnosti. No, Specijalno državno tužilaštvo je ozbiljno shvatilo Abazovića i ocijenilo je da „iz fotografije ne proizilazi osnov sumnje da je uopšte učinjeno krivično djelo“…
NABAVKA ,,KRIPTI“ I
PITANJA BEZ ODGOVORA
Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru
Dio ,,Skaj“ komunikacija ma je otkriva da se u njima Abazović pominje kao njihov brat i, očito, čovjek od povjerenja. No, prema interpretaciji crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju nije bilo nikakvog razloga za djelovanje
pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone.
U vrijeme te prepiske bio je potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti.
U prepisci od 30. decembra 2020. godine jedan od kriminalaca piše da Abazović „traži četiri kripte“ i to „Preko Boža“, „advokata, ato je bio“ i kaže da „pita koko su para 4kripte oće da plate“, na što mu sagovornik odgovara: „treba ih častit to“. Božo advokat je Božo Milonjić koji je poslije avgustovskih izbora bio imenovan za generalnog sekretara Vlade Zdravka Krivokapića Specijalno tužilaštvo je saopštilo da „nijesu pronađeni dokazi da su članovi organizovane kriminalne grupe obezbijedili telefon sa aplikacijom 'Skaj' za premijera Crne Gore“.
Iako je dugo negirao da je imao kriptovani telefon, naprasno je javno, u parlamentu, pritisnut pitanjima poslanika Demokrata, Abazović priznao da ga je dobio od prijatelja iz javne administracije koji nije član kriminalne grupe.
- Kriptovani telefon nije protivzakonit, niti „Skaj“ aplika-
Kriptovani telefon nije protivzakonit, niti „Skaj“ aplikacija – rekao je on tada, uz obrazloženje da je ovaj telefon za njega bio komplikovan i da ga zbog toga nikada nije koristio, što je, ispostaviće se, bila još jedna njegova laž. Samo nekoliko mjeseci kasnije, odgovarajući novinarima upravo na pitanja o transkriptima „Skaj“ komunikacija, ponovio je da je imao kriptovani telefon, uz konstataciju: „…samo sa jednom osobom je razmijenjena jedna poruka“…
cija – rekao je on tada, uz obrazloženje da je ovaj telefon za njega bio komplikovan i da ga zbog toga nikada nije koristio, što je, ispostaviće se, bila još jedna njegova laž. Samo nekoliko mjeseci kasnije, odgovarajući novinarima upravo na pitanja o transkriptima „Skaj“ komunikacija, ponovio je da je imao kriptovani telefon, uz konstataciju: „…samo sa jednom osobom je razmijenjena jedna poruka“… No, i ovo je bila obmana, a na taj zaključak ne navode samo sve prethodne koje je izrekao, već izjava lidera Demokrata Alekse Bečića, koji je u junu prošle godine, dok je bio u ratu sa Abazovićem, zaprijetio „Skaj“ komunikacijama.
- Crna Gora će u narednom periodu da sazna s kim je današnji premijer razgovarao i o čemu putem ,,Skaj“ aplikacije, kao i da li je bilo nekih zanimljivih susreta i s kim. Biće to zanimljivi odgovori – poručio je tada Bečić. Odgovor, nažalost, do danas javnost nije dobila. U međuvremenu, Bečić i Abazović nedavno su se izmirili, i ne samo to, nego su ponovo partneri, tako da je lider Demokrata „Skaj“ prepisku kojom je prijetio lideru Ure, očito, sačuvao za neku sljedeću svađu.
BUDVANSKA ,,VEZA“
O vezama Abazovića i mafije svjedoči i presretnuta komunikacija iz jula 2021. godine, koju je objavio portal Standard, izmeću braće Mladena i Ognjena Kažanegre sa, kako se vjeruje, Blažom Rađenovićem, funkcionerom Ure, koji je u tim dokumentima označen kao N. N. osoba.
- Pokazaću ti zapisnik sa glav-
nog odbora posvađao se Dritan zbog ovoga. Brate, veli, jesi ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli – prenosi Rađenović jednom od braće Kaženegra riječi Abazovića.
Dalje mu piše: „Jesam li ja jedini, veli, ko je Zorana Lazovića, veli, i ovoga (Veljovića) sa ostavkom smijenio ih sve ih makao. Haj reci (..?) Dobro“. Kažanegre u toj prepisci reaguju zbog akcija Specijalnog policijskog tima u Budvi.
- Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit’, polako, veli, tužilaštvo da sj. veli, i onda ćemo sve rješavat’, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on – prenosi Rađenović.
Kažanegra mu odgovara: „Znam ali on je krak glavni brate ovo ovo“.
- Zna, zna, svjestan je on, nema što. Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto veli: „Brate nemojte da me napadate j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – saopštava Rađenović detalje razgovora sa Abazovićem, prenio je u septembru prošle godine portal Standard...
I M portal je prošle godine prenio nekoliko transkripata razgovora Rađenovića sa Kažanegrama, kao i ranijim predsjednikom Opštine Budva Markom Batom Carevićem iz kojih se jasno vidi njihov uticaj na smjene u policiji i Specijalnom tužilaštvu, a u kojima oni iskazuju nezadovoljstvo kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti nakon što je došlo do smjene vlasti. Mladen Kažanegra je u jednom od tih razgovora poručio Rađenoviću: „Što smo ih doveli na vlast tu, brate? Znači, užas“…
U prepisci od 30. decembra 2020. godine jedan od kriminalaca piše da Abazović „traži četiri kripte“ i to „Preko Boža“, „advokata, ato je bio“ i kaže da „pita koko su para 4kripte oće da plate“, na što mu sagovornik odgovara: „treba ih častit to“
Abazović je tada javnosti rekao da nema saznanja o tome da je funkcioner njegove partije iz Budve Blažo Rađenović u vezi sa kriminalnim strukturama.
- Ono što o Rađenoviću znam jeste da on, kao dio MZ „Sveti Stefan“ ima komunikaciju sa nekim licima sa evidencije bezbjednosno interesantnih lica. To su ljudi komšije, brane miločersku plažu – kazao je on na konferenciji za novinare, komentarišući komunikaciju Rađenovića sa Kažanegrama.
Transkripti „Skaj“ komunikacija članova i saradnika škaljarskog klana potvrđuju da je Abazović bio omiljeni „lik“ i nedavno ubijenog Jovana Vukotića, koji je slovio za vođu ove mafijaške organizacije.
- Milo mi te viđet tu blizu Abaza, našeg brata, on gotivi nas –jedna je od poruka koju je Vukotić napisao u martu 2021. godine, tadašnjem policij-
skom funkcioneru Daliboru Medojeviću
Tužilaštvo i Uprava policije tada su imali zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je bio i Abazović, kao potpredsjednik vlade i koordinator službi bezbjednosti, zajedno sa tada generalnim sekretarom u MUP-u, funkcionerom Ure Radem Miloševićem, koji je već nekoliko mjeseci u pritvoru zbog sumnje da je učestvovao u organizaciji državnog šverca duvana, kao direktor Uprave carina i prihoda.
- Kad te krenulo sa ovim milicajcima nastavi sad na kotor desant treba napraviti treba abazu da kažeš ono i pokažeš mu sve on gotivi nas – napisao je tada Vukotić preporuke Medojeviću što treba da prenese Abazoviću.
U jednoj drugoj prepisci sa članovima klana Vukotić piše: „Abaz javlja da smjenjuju ove/ Drug naš“.
- Veli mi abazović da će / sad katnića da miču isto – piše u istoj prepisci Vukotić…
SKLANJANJE
SVJEDOKA
Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je bio jedna od ključnih meta škaljarskog klana, smijenjen je.
Odlazeći crnogorski premijer za ovu prepisku je kazao kako ne može na osnovu poruka da tvrdi da se nešto desilo.
- I mene neko pominje u tim porukama, a ja nemam nikakve veze sa tim. Neko sjutra i vas može da pomene u nekom kontekstu, pa ono što se piše mora da odgovara nekim radnjama – istakao je Abazović, uz konstataciju i da on misli da se sa nekim stvarima u Crnoj Gori pretjeruje. Ovo je samo dio komunikacija mafije u kojima se Abazović pominje kao njihov brat i, očito, čovjek od povjerenja. No, prema interpretaciji crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju nije bilo nikakvog razloga za djelovanje. „Brat Abaz“, očigledno, za sada, može mirno da spava. Dugove prema mafiji je, sudeći prema njihovim „Skaj“ komunikacijama, izmirio, a umirio je i Specijalno tužilaštvo, jer nikako ne vide dokaze o mogućoj saradnji „brata Abaza“ i „škaljaraca“.
Kaćuša KRSMANOVIĆObrušio se zid nekadašnje fabrike celuloze i papira u Beranama
BERANE – Mirsad Muratović (41) stradao je kada se na njega obrušio zid u krugu bivše fabrike celuloze i papira u Beranama. Njegov rođeni brat Senad (35) je teško povrijeđen, potvrđeno je portalu Berane online iz policije. Na mjesto nesreće brzo su došli vatrogasci, hitna pomoć i policajci, ali starijem Muratoviću nije bilo pomoći. C. H.
Osumnjičeni da su počinili šest krađa
PODGORICA – Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su dva maloljetnika (14 i 16 godina) koji se sumnjiče za šest teških krađa.
Oni se sumnjiče da su ova krivična djela počinili na štetu butika, prodavnice polovnih
mobilnih telefona, prodavnice nakita i frizerskog salona odakle su ukrali nakit, mobilne telefone i druge vrijednosti. - Oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost – saopšteno je iz Uprave policije.
C. H.
Potvrđena optužnica protiv Podgoričanina
PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv srpske državljanke Silvije Ristić (68) koja je krajem prošle godine zajedno sa pokojnim Milom Kadijom (71) od njegovih rođaka pokušala da iznudi 200.000 eura.
Predmet je dodijeljen u rad sudiji Višeg suda u Podgorici Ivanu Peroviću koji je početak suđenja zakazao za 13. april. Slučaj iznude je razotkriven nakon što je I. P. iz Kotora 22. novembra prošle godine prijavio tužilaštvu da je dan ranije njegova supruga S. P. primila SMS poruku u kojoj joj je traženo 200.000 eura uz prijetnju da će joj dići sina u vazduh ukoliko se obrati policiji.
U poruci je navedeno i ,,da joj sat otkucava ako napravi grešku, da joj sina niko ne može spasiti“.
S. P. je u istrazi ispričala da je ova poruka uzrujala i uplašila, jer nikada do tada nije doživjela bilo kakvu prijetnju.
Na sugestiju brata koji je policajac u penziji o prijetnjama je obavijestila užu porodicu a sjutradan njen suprug je slučaj prijavio kotorskom Osnovnom tužilaštvu.
Ubrzo se u slučaj uključila policija koja je zatražila od porodice I. P. da ih obavještavaju o primljenim porukama i eventualnim pozivima kako bi na taj način identifikovali osobe koje prijete i traže novac.
U narednim porukama koje je S. P. počela da dobija od 26. novembra od nje je traženo da obezbijedi novac, kao i ,,da trojica drže detonatore i da ako ne postupi po njihovim nalozima, da će joj sin biti dignut u vazduh“.
Po uputstvu policijskih inspektora S. P. je odgovorila da kod sebe ima samo 10.000 eura i da ne može da obezbijedi više novca što je za iznuđače bilo neprihvatljivo.
Ipak su joj na kraju dali nalog da novac odnese u svoju kuću, koja se nalazi na Njegušima. U saradnji sa policijom, S.P.
PODGORICA – Osnovni sud u Pogorici potvrdio je optužnicu protiv Podgoričanina L. A. zbog sumnje da je u februaru ove godine teško povrijedio sugrađanina. U optužnici se navodi da je osumnjičeni 8. februara, 15 minuta nakon ponoći, na parkingu u podgoričkom naselju Za-
bjelo fizički napao jednu mušku osobu, nakon čega je uhapšen. Ističe se da je pesnicom udario oštećenog u predjelu glave i tom prilikom mu zadao povrede opasne po život od kojih je završio u komi.
je 9. decembra prošle godine u porodičnoj kući na Njegušima ostavila novac i o tome SMS porukom obavijestila iznuđače. Međutim, narednog jutra dobila je poruku u kojoj je pisalo: ,,znamo da nijesi sama, uzmi lovu i čekaj dalje, neće ti falit dlaka sa glave“.
S. P je uradila kako joj je naloženo a istog dana iz policije joj je rečeno da je telefon sa kog je
dobijala prijeteće poruke pronađen kod Silvije Ristić koja živi kod rođaka njenog muža – Mila Kadije. Silvija Ristić je tog dana uhapšena a Mile Kadija je prilikom pretresa izvršio samoubistvo.
Porodica S. P. je u istrazi ispričala da su Ristić upoznali preko Kadije kod kojeg je radila u etno-selu kao i da je od novembra 2020. do aprila 2021. godine bez naknade, stanova-
la u njihovom apartmanu na Njegušima.
S. P. je istakla da su u početku ona i njen suprug sumnjali na sasvim drugo lice, ali kada im je policija otkrila lokaciju telefona sa kojeg su im stizale poruke, sumnja je u potpunosti pala na pokojnog Kadiju a kasnije i Ristić koju je razotkrilo pisanje poruka na ekavici. -Kadija nikada nije koristio riječ „lova“, niti je pravilno pa-
PODGORICA – Akcija za ljudska prava osporila je tvrdnju ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da bi, zbog suspenzije petorice optuženih policijskih inspektora za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem, glavni grad ostao bez odjeljenja za borbu protiv krvnih delikata.
nosti u podgoričkoj policiji, kako to tvrdi Filip Adžić. U prilog ovom stavu iz HRA podsjećaju da je Crna Gora od 2016. godine na prvom mjestu evropskih zemalja po broju policijskih službenika u odnosu na broj stanovnika (731 policajac na 100.000 stanovnika) što je čak pet puta više nego što imaju Finska ili Island.
minalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici CB Podgorica, propisano je 46 pozicija, podijeljenih na 5 jedinica – navode iz HRA.
C. H.
L. A. se na teret stavlja krivično djelo teška tjelesna povreda.
Iz HRA su još jednom apelovali da se policijski službenici iz CB Podgorica Danilo Grbović, Nemanja Vujošević, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić i Ivan Peruničić, kojima se sudi za torturu, hitno suspenduju, naglasivši da takva odluka ne bi dovela do urušavanja sistema bezbjed-
- U Crnoj Gori je zaposleno 1.138 policijskih inspektora, prema podacima iz jula 2021. Policijski inspektor može da se zbog potreba rada privremeno rasporedi na drugo radno mjesto u policiji, što je i česta praksa. Pravilnikom o sistematizaciji MUP-a iz 2022. godine, u Stanici kri-
Oni pojašnjavaju da optuženi policijski inspektori, kad su izvršili torturu nad Markom Boljevićem, nijesu pripadali jednoj istoj jedinici kriminalističke policije, već su bili angažovani u dvije – za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata i za suzbijanje terorizma i PEH, koje po sistematizaciji zajedno broje 22 pozicije, svaka 10, odnosno 12.
-Prema tome, netačno je da suspenzija petorice inspektora u Podgorici može i približno dovesti do „urušavanja siste-
ma“. Ministar treba da prestane da vjeruje onima koji ga pogrešno informišu i da naloži istragu protiv njih, jer se očigledno radi o organizovanom prikrivanju mučenja u policiji i pomoći državnim službenicima koji su za to već optuženi. Podsjećamo da ni približno nijesu optuženi svi koji su odgovorni za zlostavljanje tri osobe u slučaju podmetanja odgovornosti za bombaški napad na kuću Duška Golubovića i lokal Grand. Podsjećamo i da kriminalistička policija u Podgorici još uvijek nije otkrila stvarne počinioce tog krivičnog djela i pitanje je da li se time uopšte bavi – kazali su iz HRA. Oni su ponovili da se policaj-
Milo Kadija je 10. decembra prošle godine izvršio samoubistvo dok je 15 službenika policije iz Budve i Kotora pretresalo kuću i druge prostorije koje koristi u Njegušima.
Prema pisanju Pobjede, u jednom trenutku, Kadija je sjeo na krevet, izvadio pištolj i oduzeo sebi život.
Nije poznato kako je Kadija došao da oružja iako su mu policajci bili u kući, a u prostorijama je bio i jedan građanin.
Prilikom pretresa pronađeni su tragovi kolji su potkrijepili sumnje policije i tužilaštva da su Ristić i Kadija pokušali da iznude 200.000 eura.
dežom odredivao,,Njeguše“, kao i druge riječi na ekavici, koje su tipične za Ristić. Tačno se po porukama može zaključiti kada ih je pisao Mile, a kada Silvija, jer su neke pisane na ekavici, a neke na ijekavici – ispričala je S. P. u istrazi. Rođak od kojeg je Kadija pokušao da iznudi novac predočio je u tužilaštvu da njegova porodica ni privatni ni poslovno ni sa kim nijesu bili u sukobu.
Kada je saznao od policije da se poruke šalju iz Njeguša, pribojavao se da to ne bude neko od njegovih rođaka. Ispostavilo se da su njegove sumnje opravdane.
ci Grbović, Vujošević, Ljekočević, Vujačić i Peruničić terete da su u maju 2020. godine Marka Boljevića mučili elektrošokerima, udarali bokserskim rukavicama, bejzbol palicama i pesnicama u gornji dio tijela i po tabanima, da su mu prijetili ubistvom i repetiranjem pištolja pored glave, da su ga davili, ponižavali, napisali oproštajno pismo upućeno njegovoj porodici i prijetili mu da će mučiti i ubiti njegovu porodicu, kao i djevojku, da bi mu iznudili lažni iskaz koji je teretio Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu za postavljanje eksploziva.
-Grujičić, koji je mučen u policiji dan posle Boljevića, naknadno je oslobođen tih op -
PODGORICA – B. R. (27) iz Kosova uhapšena je jer je četiri maloljetne osobe navodila na prosjačenje. Podgorička policija je sinoć na raskrsnici Bulevara Džordža Vašingtona zatekla osumnjičenu B. R, koja je u naručju držala dijete staro godinu i četvoro djece starosti od četiri do 12 godina, koja su prilazila vozilima koja su stajala na raskrsnicama i na smjenu prosjačila, nakon čega su novac donosila i predavala B. R, koja je potom taj novac prebrojavala.
B. R. i petoro djece su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica kojom prilikom je kod nje i
jednog djetta pronađena određena količina metalnog novca. Ona je uhapšena po nalogu državnog tužioca u Višem dr-
žavnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima. C. H.
Sutkinja za istrage saslušala policajca kriminalističko-obavještajne analitike u Bijelom Polju, osumnjičenog za stvaranje kriminalne organizacije
On je naveo da je Kadija bio njegov rođak sa kojim je bio u dobrim odnosima do 2020. godine, kada je zbog njegovih uvreda prestao da komunicira sa njim, ali se nije svađao.
Za to vrijeme, Kadija nije prijetio niti je bilo što preduzimao, a pokušao je čak i da se pomiri sa njim preko sina I. P. Međutim, znajući kakav je Mile, I. P. nije htio da se sa njim miri. On je naveo da do posljednjeg dana nije mogao da se odredi ko može njegovoj porodici da šalje prijeteće poruke. Čak i kada je policija našla telefon kod Silvije Ristić, i dalje je bio u nevjerici. B. R.
tužbi dok Mugoša, koji je mučen dan posle Grujičića, nije ni optužen jer se ispostavilo da se nalazio u zatvoru u vrijeme postavljanja eksploziva.
Iz HRA dodaju da ministar Adžić netačno informiše javnost da se o suspenziji može govoriti tek kada optuženi policijski službenici budu i pravosnažno osuđeni. Njihova suspenzija je trebalo da počne od početka krivičnog postupka, koji počinje izdavanjem naredbe o sprovođenju istrage ili potvrđivanjem optužnice (u ovom slučaju), i da traje do okončanja tog krivičnog postupka. Ministar Adžić je svjesnim kršenjem zakona i nevršenjem svojih službenih obaveza ušao u zonu krivične odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja – zaključili su iz HRA. Podsjećamo, Filip Adžić je sinoć kazao da će policijski službenici biti suspendovani ako se ispune zakonski uslovi. B. R.
PODGORICA – Policijskom službeniku kriminalističko-obavještajne analitike Uprave policije u Bijelom Polju Draganu Kojoviću koji se tereti za stvaranje kriminalne organizacije juče je određen pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na postupak istrage uništavanjem dokaza.
Pritvor je određen i Marku Gutiću, Damiru Peričiću, kao i Vladanu Zekoviću koji se nalazi u bjekstvu. Odluku o pritvoru donijela je sutkinja za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša Ona nije uvažila argumentaciju branioca Kojovića, advokata Damira Lekića, koja, kako je ocijenio, nedvosmisleno ukazuje da je pritvor kao najstrožija mjera za obezbjeđe-
nje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka, u konkretnom slučaju i više nego nepotreban, te da se ista svrha može ostvariti i nekom blažom mjerom. -Suprotno stanovištu odbrane, sutkinja za istragu smatra da su dokazi pribavljeni u skladu sa zakonom i da u odnosu na okrivljenog Kojovića postoji opasnost da će pobje-
Odgođeno suđenje optuženima za pokušaj ubistva Igora Krstovića
ći i mogućnost da će uništiti ili manipulisati dokazima protiv njega – kazao je advokat Lekić.
On je najavio žalbu na ovo rješenje sutkinje Mugoše. Kojović je u srijedu prilikom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu negirao sumnje SDT-a, ali kako je tada kazao advokat Lekić, zbog lošeg psihofizičkog stanja odlučio je da iskoristi svoje zakonsko pravo i da se brani ćutanjem. Kojović se tereti da je u toku 2020. i 2021. godine postao pripadnik kriminalne organizacije, koju su formirali okrivljeni Dragan Jeknić, Zlatibor Vrhovac, Benjamin Ljačević i Đordije Gojačanin, koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri i više godina. Kako nam je nezvanično saopšteno, oni su poznati istražiteljima po krijumčarenju narkotika.
I Kojović je čak prije desetak godina za vrijeme obavljanja poslova zamjenika komandira dovođen u vezu sa prekograničnim kriminalom. Tada je sklonjen iz službe, ali ne i procesuiran.
Nakon hapšenja Kojovića, Gutića i Peričića u utorak veče, policija je pretresom prostorija koje koriste ovi okrivljeni oduzela veću količinu novca i vrijedne pokretne stvari za koje se sumnja da su pribavljene kriminalnom djelatnošću.
B. R.PODGORICA – Suđenje
Dragiši Bulatoviću i Vidoju Stanišiću zbog pokušaja ubistva Igora Krstovića juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 26. april kako bi se novopostavljeni advokat jednog od optuženih upoznao sa spisima predmeta.
Advokat Omer Mehmedović zatražio je odlaganje ročišta jer, kako je kazao, osim optužnice nema nijedan spis iz predmeta u kome je optužen njegov branjenik Dragiša Bulatović.
On je kazao da se 27. februara
obratio sudu pisanim zahtjevom za uvid u spise predmeta ali da do današnjeg ročišta nije dobio povratnu informaciju.
Sutkinja Nada Rabrenović zatražila je od advokata da uvid u spise predmeta izvrši odmah nakon odlaganja ovog ročišta.
Na Krstovića je 28. januara 2020. godine ispaljeno 28 metaka.
Stanišić je prilikom davanja odbrane ustvrdio da put kojim se kretao Krstović kada je pucano na njega pokriva 50 kamera i da ni na jednoj od njih nema njega i optuže-
nog Bulatovića. On je prilikom davanja odbrane ustvrdio da je u vrijeme napada na Krstovića bio u kući brata od strica Radoslava Stanišića a gdje je bio prisutan i njihov prijatelj Raško
Džankić
I optuženi Bulatović je ranije pred sudom kazao da je na dan kada je Krstović napadnut bio zauzet renoviranjem svoje kuće a što može potvrditi Lazar Lazarević, građevinac i izvođač radova kojeg je angažovao. Prema navodima optužnice, Stanišić i Bulatović se terete da su u drugoj polovini 2018.
godine postali članovi kriminalne organizacije u Crnoj Gori koju je formirala za sada nepoznata osoba.
- Iz priloženih dokaza proizilazi da je automobil „golf“, koji je pronađen zapaljen u mjestu Kakaricka gora, ukraden u avgustu 2018. godine u Srbiji. Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra proizilazi da je na plastičnoj boci koja je pronađena na mjestu paljenja vozila utvrđeno prisustvo biološkog materijala koji potiče od D. B. i okrivljenog V. S – obrazloženo je iz Apelacionog suda. B. R.
Pravni
Koji su to subjekti koji imaju nepokretnosti, zemljište i objekte milionske vrijednosti i ko stoji iza tih organizacija pod sljedećim nazivima: „Mitropolija crnogorsko-primorska“, „MCP“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska i skenderijska“, „Srpska pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje“, „Pravoslavna crkva Crne Gore“, „Srpska pravoslavna crkva“, „Patrijaršija srpska“, „Pravoslavna crkva Crne Gore“? Kad su ovi subjekti registrovani, ko su osnivači, đe im je sjedište, koju dokumentaciju su podnijeli da bi postali subjekti prava i nastupali u pravnom prometu Crne Gore? Ko im je dao obavještenje o razvrstavanju? Koji im je PIB?
Gotovo svakodnevno su građani Crne Gore zatrpani informacijama od strane političke elite da je došao čas konačnog obračuna sa narko-mafijom, duvanskom mafijom, građevinskom mafijom, farmaceutskom mafijom, šumarskom mafijom i slično. Naravno, uz to ide i poruka da će ,,pravda zakucati na svačija vrata“, a od toga smo, barem mi sa Cetinja, mogli da osjetimo samo duvanski i dim od suzavaca ispod vrata.
Pri tome, potpuno se zanemaruje i zaboravlja uloga, značaj i djelovanje do prije godinu dana neidentifikovane strane sile u Crnoj Gori koja je u međuvremenu ostvarila prevagu duhovnog nad svjetovnim i ovu državu de facto uvela u drugi stadijum vjerske kategorije - a to je „Božja država“. Naravno, u pitanju je Srpska pravoslavna crkva. Zvaničnici ove države od donošenja tzv. Temeljnog ugovora smatraju da su trajno regulisali pitanje odnosa između države i crkve i da se tim pitanjima ne trebaju više baviti.
Naime, u posljednje dvije godine dogodila su se dva tektonska poremećaja koja su dovela u pitanje teritorijalni
integritet i ustavni poredak ove države. To je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i tzv. Temeljni ugovor. Suštinski, akteri ovog čina kojim je doveden u pitanje svjetovni karakter Crne Gore su velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, a, nažalost, izvođači radova bili su ministri pravde prethodne „apostolske“ i sadašnje Vlade.
Dakle, pored svih mafija o kojima se svakodnevno priča, više niko ne pominje niti aktuelizuje stanje u Crnoj Gori koja ubrzanim koracima stremi ka pravoslavnom fundamendalizmu. Da navedeno i konkretizujem.
ZAKONOM PROTIV DRŽAVE
U Skupštini Crne Gore 27. 12. 2019. godine usvojen je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
U članu 63. tog zakona stoji obaveza da je organ uprave nadležan za poslove imovine, dužan da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su u smislu člana 62 državna svojina, izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastru nepokretnosti.
U stavu 2 člana 63 stoji obaveza katastra da upis izvrši u roku od 15 dana i da o tome bez odlaganja obavijesti vjer-
Postoji nekoliko hiljada katastarskih parcela na kojima nijesu upisani objekti, već samo zemljište. Na tim katastarskim parcelama evidentirano je preko 150 nosilaca prava svojine. U odnosu na gore navedene parcele na oko 4 miliona kvadrata zemljišta kao nosilac prava upisana je Eparhija budimljansko-nikšićka; na 4 miliona kvadrata zemljišta upisana je i Mitropolija crnogorsko- primorska; kao nosilac prava na 1 milion i 500.000 m² zemljišta upisana je Crkva Sv. Jovana; na milion i 400.000 m² zemljišta upisan je Ostrog; na 9 miliona m² upisana je Srpska pravoslavna crkva; postoji oko 6 miliona m² zemljišta koje je susvojina vjerskih subjekata i fizičkih i pravnih lica; evidentirano je pravo korišćenja i to: pravo korišćenja na zemljištu Eparhije budimljansko-nikšićke – 3 miliona m²; Mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje pravo korišćenja – 1 milion i 700.000 m²...
sku zajednicu koja koristi te objekte. Navedeno znači da su područne jedinice Uprave za nekretnine bile dužne da do kraja decembra 2020. godine dostave Upravi za imovinu hronologije upisa nepokretnosti objekata i zemljišta koje koriste vjerske organizacije. To je tekstualni izvještaj sa zbirkom isprava podobnim za upis, što znači da sadrži zahtjev, osnov, sve isprave na osnovu kojih se može dozvoliti upis.
Hronologija upisa daje sasvim jasan odgovor na pitanje čija je nepokretnost – vjerske organizacije ili države? U redovnim, građanskim postupcima, kad su u pitanju svojinske tužbe, gotovo svi punomoćnici traže da se za svoje navode sprovede dokaz pribavljanjem hronologije upisa i to je uobičajena procedura i praksa. Međutim, ne i kad je u pitanju SPC, jer za njih važe isključivo pravila, postupci i zakoni te organizacije.
Umjesto da javnost Crne Gore konačno sazna čije su nepokretnosti koje koristi SPC, gotovo odmah po formiranju 42. Vlade, bez javne rasprave, protivno mišljenju Venecijanske komisije, preko noći - tri dana nakon što je u Skupštini izglasana 42. Vlada - predaju
se Skupštini izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kojima se brišu članovi 62, 63 i 64.
Dakle, godinu dana nakon što je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica, a to je kraj 2019. godine, ekspresno se prave izmjene i dopune Zakona i brišu se članovi 62, 63, 64.
Nastaje jedna nevjerovatna situacija: tri dana nakon što je izabran za premijera 42. Vlade, u situaciji kad još nije upoznao ni svoje radne prostorije, tada aktuelni premijer posjećuje direktora Uprave za imovinu, obrazlažući to na način da je želio da vidi da li službenici uredno dolaze na posao. Smatram da je suštinski ta posjeta predstavljala opomenu i poruku da niko ni ne pomišlja da upozna sa hronologijama upisa javnost Crne Gore.
Dakle, po hitnom postupku, u Skupštini se usvaja Zakon, uz nevjerovatne manipulacije, ali i burne reakcije stručne javnosti. Nastaje jedno veliko olakšanje za apostole, litijaše i mantijaše, a javnost Crne Go-
re će biti i dalje uskraćena za ključno pitanje: čija je imovina koju koristi SPC, imovina neprocjenjive vrijednosti i značaja za Crnu Goru? Nakon toga, opet, pod čudnim okolnostima, bez javne rasprave, protivno mišljenju nadležnih stručnih institucija i pojedinaca, usvaja se i potpisuje Temeljni ugovor, čime se legalizuje i daje otvoreni prostor SPC za stvarno i pravno nasilje nad Crnom Gorom. Sve navedeno do sada ne bi imalo neki smisao da ja počev od 2005. godine i sada ne zastupam stavove da je:
– Srpska pravoslavna crkva do 2020. godine nepostojeći pravni subjekt koji nije registrovan ni kod jednog državnog organa, a što i nije u pravnom sistemu Crne Gore, ali zato jeste u pravnom prometu u kom postaje najjača ekonomska sila, faktor i subjekat u Crnoj Gori.
– Da je Srpska pravoslavna crkva bez valjanog pravnog osnova, bez bilo kakvih isprava podobnih za upis, protivno važećim zakonima upisana na 80% nepokretnosti u Crnoj Gori;
– Da su na 80 odsto vjerskih objekata koji su istovremeno i spomenici kulture izvršene takve promjene đe su ti spomenici izgubili sve spomenič-
ke vrijednosti, a s ciljem brisanja crnogorskog postojanja na ovim prostorima, crnogorske istorije, arhitekture, kulture, jezika, crkve;
– Da je SPC najveći divlji graditelj u Crnoj Gori;
– Da je SPC najveći poreski dužnik;
– Da je SPC jedan od najvećih carinskih dužnika;
– Da je SPC najveći investitor u Crnoj Gori;
– Da je SPC organizacija sa ogromnim protokom novca mimo legalnih finansijskih tokova;
– Da je SPC najveći ekonomski, politički i vojni faktor u Crnoj Gori.
Da zaključim: do 10. juna 2021. godine, Srpska pravoslavna crkva, njene četiri eparhije u Crnoj Gori i njihovi organizacioni djelovi nijesu bili registrovani niti evidentirani kod bilo kojeg nadležnog državnog organa u Crnoj Gori.
NEPOSTOJEĆI PRAVNI SUBJEKT VLASNIK
POSTOJEĆE IMOVINE
Dakle, u pitanju su bili nepostojeći pravni subjekti koji nijesu postojali u pravnom sistemu Crne Gore, ali ih to nije spriječilo da učestvuju u pravnom poretku Crne Gore, da steknu ogromnu imovinu, da
vrše transakcije, što preko, što mimo legalnih tokova novca u milijardama eura i tako postanu vodeći subjekt po svim pitanjima društvenog i političkog života u Crnoj Gori. Ako se ovome doda i to da su infiltrirani u svim institucijama države, a od 30. avgusta 2020. i suštinski vladari Crne Gore, dovoljno je da se razumije u kojoj se situaciji nalazi naša država. Poznato je koji su to državni organi koji su svjesno ili nesvjesno svojim protivpravnim činjenjem omogućili rad i djelovanje SPC u pravnom prometu. Kako su iz tog djelovanja nastupile nesagledive posljedice, zaposleni u tim institucijama zaslužuju kazne zatvora, uz prethodno priznanje ko su im nalogodavci. Prvi put zvanično, 10. juna 2021. godine, kod Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, upisane su u jedinstveni registar četiri eparhije, čiji puni naziv navodim: Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve, Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska Srpske pravoslavne crkve, Eparhija mileševska Srpske pravoslavne crkve.
NOVI PODACI
Namjerno i svjesno navodim četiri eparhije SPC koje od tog momenta imaju status pravnog lica i mogu biti u pravnom prometu u Crnoj Gori, jer ni jedan drugi organizacioni dio SPC, njenih eparhija ili subjekt u okviru SPC, niti je tražio, niti je dobio svojstvo pravnog lica, niti je do tada bilo kad imao svojstvo pravnog lica. Ovo je neophodno istaći radi daljih navoda koji slijede.
Ujedno napominjem da su ovo već, zbog mojih upornih ponavljanja postale opšte poznate činjenice, ali je na njih neophodno ponovo ukazati, radi novih okolnosti, i sve dosad navedeno nije suštinski razlog mog obraćanja.
U odnosu na sve do sada navedeno, ja sam u međuvremenu došao do novih podataka, istina, nepotpunih i koji ne daju još uvijek pravu sliku nepokretnosti u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Podaci koje ću sad iznijeti i koji se prvi put pojavljuju u laičkoj i stručnoj javnosti Cr-
U posljednje dvije godine dogodila su se dva tektonska poremećaja koja su dovela u pitanje teritorijalni integritet i ustavni poredak ove države. To je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i tzv. Temeljni ugovor. Suštinski, akteri ovog čina kojim je doveden u pitanje svjetovni karakter Crne Gore su velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve, a, nažalost, izvođači radova bili su ministri pravde prethodne „apostolske“ i sadašnje Vlade
ne Gore izazivaju zabrinutost i potvrđuju moju tezu da Crna Gora nestaje i bliži se ispunjenju programskog zadatka „Velike Srbije“, čiji je glavni operativac i izvođač Srpska pravoslavna crkva.
ZEMLJIŠTE
– Po mom saznanju, postoji nekoliko hiljada katastarskih parcela na kojima nijesu upisani objekti, već samo zemljište. Na tim katastarskim parcelama evidentirano je preko 150 nosilaca prava svojine;
– Po zvaničnom registru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u Crnoj Gori su registrovane 22 vjerske organizacije (crkve i zajednice), a imamo preko 150 nosilaca prava svojine;
– U odnosu na gore navedene parcele na oko 4 miliona kvadrata zemljišta kao nosilac prava upisana je Eparhija budimljansko-nikšićka;
– Na 4 miliona kvadrata zemljišta upisana je i Mitropolija crnogorsko-primorska;
– Kao nosilac prava na 1 milion i 500.000 m2 zemljišta upisana je Crkva Sv. Jovana;
– Na 1 milion i 400.000 m2 zemljišta upisan je Ostrog;
– Na 9 miliona m2 upisana je Srpska pravoslavna crkva;
– Postoji oko 6 miliona m2 zemljišta koje je susvojina vjerskih subjekata i fizičkih i pravnih lica.
– Evidentirano je pravo korišćenja i to: pravo korišćenja na zemljištu Eparhije budimljansko-nikšićke – 3 miliona metara kvadratnih; Mitropolija crnogorsko- primorska Cetinje ima pravo korišćenja – 1 milion i 700.000 metara kvadratnih.
OBJEKTI
– Postoji više od 140 objekata koji su upisani na subjekat „Pravoslavna crkva“. (Pitam se
Hronologija upisa daje sasvim jasan odgovor na pitanje čija je nepokretnost – vjerske organizacije ili države?
U redovnim, građanskim postupcima, kad su u pitanju svojinske tužbe, gotovo svi punomoćnici traže da se za svoje navode sprovede dokaz pribavljanjem hronologije upisa i to je uobičajena procedura i praksa. Međutim, ne i kad je u pitanju SPC, jer za njih važe isključivo pravila, postupci i zakoni te organizacije
ko je osnivač, vlasnik, lice ovlašćeno za zastupanje, sa kojim sjedištem i đe je registrovana ili evidentirana).
– Objekti na kojima je evidentirano pravo korišćenja upisani su na sljedeće subjekte : Budimljansko-nikšićku eparhiju; MCP Cetinje, Crna Gora: Mitropolija crnogorsko primorska; SPC Eparhija mileševska.
– Oko 70 objekata sa pravom korišćenja (bez prava svojine) su evidentirani na subjekte: Mitropolija crnogorsko-primorska i Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska (Jesu li ovo dva subjekta ili jedan subjekt?).
– Preko 40 objekata su evidentirani kao manastiri sa pravom svojine na subjekte: SPC (Eparhija mileševska); Mitropolija crnogorsko-primorska i skenderijska; Mitropolija crnogorsko-primorska.
– Preko 40 objekata evidentirani su kao kapele, od čega je na njih 10 nosilac prava svojine Mitropolija crnogorsko-primorska.
– Preko 50 objekata upisani su kao konaci, od toga 20 objekata sa pravom svojine i na subjekte: Mitropolija crnogorsko-primorska i skenderijska, Mitropolija crnogorsko-primorska i Srpski pravoslavni manastir
– Upisano je preko 80 objekata kao vjerske zgrade, a od toga 30 objekata sa pravom svojine
na subjekte: Mitropolija crnogorsko-primorska, Manastir Reževići i Srpski pravoslavni Manastir Ostrog. – U listovima nepokretnosti upisano je takođe i pravo svojine na na kat. parcelama (na kojima nema objekata) na subjekte: Manastir Ostrog (1 milion i 300 hiljada m2), Srpski pravoslavni Manastir Ostrog (300 hiljada m2), Dobro pravoslavne crkve, Manastir Ćelija (oko 50 hiljada m2), Mitropolija crnogorsko-primorska, Crkva Sv. Luke, Pravoslavno groblje sa crkvom, Srpska pravoslavna crkvena opština, Pravoslavna vjerska zajednica. (Pod ovim nazivima nema registrovanih, niti evidentiranih subjekata kod bilo kog državnog organa).
– Preko 400 objekata upisano je kao bogomolje. Od toga preko 150 na subjekte: Mitropolija crnogorsko-primorska; MCP; Srpska crkva, Eparhija budimljansko-nikšićka; Srpski pravoslavni Manastir Ostrog.
– Jedan objekat upisan je kao bazen sa pravom svojine bez prava korišćenja na subjekta – Manastir ćelija.
– Jedan objekat upisan je kao Dom kulture sa pravom svojine bez prava korišćenja na subjekta Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje.
– Desetak objekata upisano je
kao „Garaža kao dio zgrade“ na subjekte Srpsku pravoslavnu crkvu, Patrijaršiju srpsku i Dobro Crkve Sv. Petke.
– Upisana su dva hotela, od kojih je jedan sa pravom svojine bez prava korišćenja na subjekt Dobro Crkve Sv. Petke.
– Evidentirano je 128 objekata definisanih kao nestambeni prostor od čega 70% na SPC. – Evidentirano je oko 200 objekata kao „pomoćna zgrada“, od čega je preko 100 upisano na razne subjekte u okviru SPC.
– Preko 50 objekata upisano je kao „porodična stambena zgrada“ na razne subjekte u okviru SPC.
– Veliki broj upisa nosi naziv: posebni djelovi zgrada, poslovne zgrade u privredi, poslovne zgrade u vanprivredi, poslovni prostori, objekti kao stambene zgrade, a svi upisani na SPC.
PRAVNA ANARHIJA
U ovom nabrajanju nijesu navedeni svi subjekti sa ogromnom imovinom (pod različitim nazivima), a koji se dovode u vezu sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Iz ovog haosa, apsurda, anarhije, bezakonja, protivpravnih radnji, javlja se zebnja, strah, briga svakog odgovornog i razumnog čovjeka. Kao što sam naprijed naveo, u pravnom poretku Crne Gore, subjekt
pod tačnim nazivom Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve postoji od 10. juna 2021. godine. Koji su to subjekti – koji imaju nepokretnosti, zemljište i objekte milionske vrijednosti – i ko stoji iza tih organizacija pod sljedećim nazivima: „Mitropolija crnogorsko-primorska“, „MCP“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska i skenderijska“, „Srpska pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska“, „Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje“, „Pravoslavna crkva Crne Gore“, „Srpska pravoslavna crkva“, „Patrijaršija srpska“, „Pravoslavna crkva Crne Gore“?
Kad su ovi subjekti registrovani, ko su osnivači, đe im je sjedište, koju dokumentaciju su podnijeli da bi postali subjekti prava i nastupali u pravnom prometu Crne Gore? Ko im je dao obavještenje o razvrstavanju? Koji im je PIB?
Da li postoji država u svijetu koja nepostojećim pravnim subjektima dozvoljava sticanje ogromne imovine koje su van kontrole svih nadležnih institucija?
UMJESTO EPILOGA
Građani Crne Gore, rezultat specijalnog rata je stanje koje ide ka kolektivnom ludilu. Na sceni je populizam, manipulacija, neodgovornost, bahatost, neznanje. Država Crna Gora tone. Tone građansko društvo, nestaju Crnogorci.
Za posljednjih 30 i više godina nije se našao pojedinac ili organizacija koja vidi nužnost i neophodnost formiranja posebnog nacionalnog programa zaštite crnogorskog identiteta i države Crne Gore. Crnogorci se gube u partijama opozicije ili pozicije i svakome je dozvoljeno da se nazove svojim imenom, osim Crnogorcima. Sa ovakvim stepenom neorganizovanosti, neodlučnosti, bez jasnog puta i pravca, postajemo samo meta za potkusurivanje. Nastavimo li ovako, u dogledno vrijeme ostajemo bez svoje teritorije, svog identiteta i svoje države.
KOTOR: Porodice urušenih kuća u Škaljarima ogorčene jer su tek juče dobili odgovor na zahtjev koji su uputili u decembru da se stopiraju radovi firmi ,,Rove“
KOTOR – Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru informisano je o događaju u Novom Naselju gdje je u četvrtak tokom izgradnje stambenog objekta došlo do urušavanja potpornog zida i dvije porodične kuće Knezovića i Matkovića čiji su članovi zbog toga evakuisani. Portparolka ODT-a, državna tužiteljka Tijana Čelanović kazala je Pobjedi da je tužilaštvo naložilo da na lice mjesta izađe nadležna inspekcija, te da ih, radi daljeg postupanja, obavijesti o činjenicama koje utvrde.
ODLUKA
Iz Osnovnog suda u Kotoru juče je stiglo i rješenje koje potpisuje sutkinja Anja Krkeljić-Milić, kojim se kao neosnovan (odluka datira od 30. marta) odbija prijedlog Luke Knezovića, Milana Matkovića i Sava Počeka, (podnijet 19. decembra) za obezbjeđenje privremene mjere. Oni su tražili da sud zabrani Jovanu Peroviću i Draganu Peroviću (firma,,Rove“) izvođenje bilo kakvih građevinskih radova do pravosnažnog okončanja postupka. Investitor je u to vrijeme izvodio pripremne radove. Luka Knezović je juče dobio i poziv od predsjednika Osnovnog suda u Kotoru da dođe na razgovor u ponedjeljak. Dvije kuće u Novom Naselju u Škaljarima u kojima je živjelo osam članova porodica Knezović i Matković počele su da se urušavaju u četvrtak oko 16 sati. Uzrok su građevinski radovi koje izvodi firma ,,Rove“ koja na parceli ispod kuća gradi stambeni objekat. Stanari su brzo reagovali i napustili objekte. Ispričali su da su čuli škripanje, kuća je počela da klizi,
Luka Knezović i Milan Matković su 19. decembra podnijeli zahtjev Osnovnom sudu da se investitoru zabrani izvođenje radova jer strahuju za svoju i bezbjednost imovine. Odgovor im je stigao dan nakon što su morali da napuste kuće. Tužilac je inspekciji naložio da izađe na teren, Opština familijama koje su ostale bez doma obezbijedila privremeni smještaj
te kako su mislili da se ponavlja 1979. godina, odnosno, katastrofalni zemljotres koji je tada pogodio Crnu Goru. Osamdesetogodišnjeg Luku Knezovića smo juče zatekli sa
sinom, unukom i komšijama Matkovićima kako iznose stvari iz kuće i raščišćavaju ruševine. U tome im pomažu vatrogasci jer teren nije bezbjedan. Razočarano naglašava kako je rješenje suda, koje je dobio tek nakon dva i po mjeseca, „velika sprdnja“.
–Zamislite, nama se kuća srušila 30. marta, a danas dobijamo rješenje da je naš zahtjev koji smo uputili u decembru neosnovan jer je postupano po nalazu inspekcije. Inspekcije koja nije izlazila na teren. Meni je sve pošlo u lagum, pošlo je sve nizbrdo, ne treba mi sad nikakva privremena mjera, priroda mi je uvela privremenu mjeru –kaže ogorčeno Knezović.
On je istakao da je jedino opštinska Komunalna inspekcija postupala kako treba. Dodaje i da oni nijesu protiv gradnje. – Ali ta gradnja mora biti po svim standardima, propisima,
zakonima, koji propisuju udaljenost, visinu, ispitivanje terena, udaljenost od drugih stambenih objekata, kuća, pa tek onda mogu izdavati građevinske dozvole. Najmanju grešku u ima izvođač radova, jer je dobio građevinsku dozvolu . A, kako je dobio dozvolu, to je drugo pitanje. Da imamo pravnu državu, svako bi morao da odgovara za svoje greške i propuste. Ova strahovita greška je uzrokovala gubitak naših kuća, što je najmanji problem, jer smo svi živi i zdravi, ali zamislite da se ovo desilo uveče u vrijeme spavanja, bilo bi mrtvih. Sada, da ima pravne države, neki ljudi bi bili u zatvoru, ne bi šetali dolje po gradilištu i ne bi se i dalje rovarilo po njemu, nego bi bilo zatvoreno – kaže Knezović. Naglašava da su prije četiri mjeseca tražili pomoć, ali da se niko nije okrenuo, niti je htio da ih čuje.
Crnagoraput uklonio nekoliko odrona na putu Mojkovac – Žabljak
– A uporno smo pričali i upozoravali šta se može desiti, i, nažalost, tako je i bilo – kaže Knezović.
Iz lokalne uprave su pozvali nadležne organe da pokrenu postupke i da se utvrdi odgovornost. Opština je juče obezbijedila smještaj porodicama koje su ostale bez domova. Podsjetili su što je Opština uradila povodom tog slučaja. – Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor je 22. novembra prošle godine izašla na lice mjesta i konstatovala činjenično stanje, te s obzirom na to da se radi o izgradnji stambenog objekta, spisi predmeta sa zahtjevom za inspekcijsku kontrolu su proslijeđeni nadležnom organu – Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na dalju nadležnost i postupanje. Imaju-
Iz opštinskog odbora Demokratske partije socijalista poručili su da investitor objekta u Škaljarima mora biti kažnjen. – Nakon brojnih apela nadležnim institucijama, naši sugrađani, cijenjeni Kotorani, ostali su bez krova nad glavom. Nažalost, niko ih nije slušao i desila se bruka kakvu Kotor odavno ne pamti. Potkopavanje potpornog zida u naselju Škaljari od strane građevinskog investitora ne smije da prođe nekažnjeno. Iako su debelo zakasnili, pozivamo lokalne i državne nadležne institucije da brzo reaguju i spriječe dalju katastrofu – saopšteno je iz te partije.
DPS zahtijeva da se na sljedećoj sjednici lokalnog parlamenta, koja je zakazana za 5. april, donese odluka o pomoći oštećenim porodicama i da se krene u hitnu sanaciju pričinjene štete.
ći u vidu zabrinutost građana, komunalni inspektor je 24. novembra prošle godine uputio urgenciju za postupanje Urbanističko-građevinskoj inspekciji. Shodno prijavama Opštini, 8. decembra ponovo smo obavijestili Urbanističko-građevinsku inspekciju o situaciji i proslijedili fotografije sa lica mjesta. Služba za inspekcijske poslove je 13. februara obavijestila inspektora, kao i resorno ministarstvo. Na urgenciju predsjednika Opštine Vladimira Jokića 20. marta su parcele na kojima se gradi stambeni objekst obišli glavni građevinski inspektor i službenici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. U cilju preventivnog postupanja, radi kontrole komunalnih objekata (vodovodnog cjevovoda) službenici Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove su skoro svakodnevno obilazili predmetnu parcelu, a predsjednik Jokić je u više navrata o ovoj situaciji obavijestio Vladu i resorno ministarstvo – saopštili su iz Opštine. I. KOMNENIĆ
Do Gornje i Donje Dobrilovine mogu hitni slučajevi
MOJKOVAC – Mehanizacija Crnagoraputa, koja inače održava magistralu između Mojkovca i Žabljaka, uklonila je dio odrona na dionici ka Donjoj i Gornjoj Dobrilovini. Kako je Pobjedi kazao predsjednik MZ Dobrilovina Vlad-
mir Stanišić, ka tim selima mogu „hitni slučajevi“. U četvrtak oko podne je došlo do odrona na putu Mojkovac –Žabljak u mjestu Dobrilovina. Tom magistralom saobraćaj se ne odvija mjesecima zbog klizišta koja su se pojavila usljed nekoiliko poplavnih talasa.
Donja i Gornja Dobrilovina bile su nekoliko dana odsječene. Mještani su protestovali, pa je za njih pronađeno alternativno rješenje. Međutim, nakon nedavnog odrona ta dva sela ponovo su odsječena.
– Mehanizacija Crnagoraputa je uklonila najveće odrone ta-
ko da se može ka selima. Sela nijesu u totalnoj blokadi, ali tu treba još dosta posla da bi putevi bili kako treba. Ocjenjujem da mogu proći „hitni slučajevi“, odnosno, oni koji moraju. Žice nijesu izdržale opterećenje stijena i pitanje je kada će se to ponovo desiti i hoće li po-
sljedice biti veće i teže. Iako je još u januaru najavljeno da će se rješavati problem Dobrilovine, niti vidimo, a niti čujemo da se nešto radi na tom planu –kazao je Stanišić. Iz Direkcije za saobraćaj su nakon protesta mještana najavili da će raditi na trajnom
rješavanju problema u Dobrilovini, te da će ovogodišnjim budžetom za to izdvojiti blizu 1,9 miliona eura. Predviđeno je podizanje tzv. galerije, odnosno, betonskog zida jer uobičajene barijere kao što su žice nijesu dovoljne da se zaustave odroni. Dr. D.
ni KŠiĆ: Antifašisti i čelnici UBNOR-a u Riśem Dolu otkrili spomen-obilježje na mjestu pogibije narodnog heroja Muharema Asovića
U januaru 1943. godine, Muharema Asovića, sa još tri druga, opkolili su četnici i među njih bacili bombu. Muharem, iako teško ranjen, pokušao je da pobjegne. Iznemogao, ni po koju cijenu ne želeći da padne neprijatelju u ruke, izvršava samoubistvo. I porodica Muharemova stradala je u toku NOB-a. Kvislinzi su oca Muja i mlađega brata Alita strijeljali su u Beranama – ispričao je Čedo Vuković
NIKŠIĆ – U Dragovoljićima kod Nikšića juče je otkriveno spomen-obilježje posvećeno narodnom heroju Muharemu Asoviću.
Taj događaj, u mjestu Riśi Do, gdje je Asović stradao junačkom smrću od četničke ruke, okupio je predstavnike nikšićkog UBNOR-a i antifašista. Da se poklone sjenima velikog heroja stigli su i akademik Vukić Pulević, potpredsjednik
SUBNOR-a Crne Gore Stevan Radunović, generalni sekretar Dragan Đurović, svjedok
Muharemove pogibije Ljubo Bojović, kao i predstavnici porodice Asović.
O NOR-u u tom kraju s početka 40-ih godina prošlog vijeka govorio je čelnik nikšićkih antifašista Slobodan Mirjačić, podsjećajući da je nakon odstupanja partizana za Bosnu, na Konjsku stradao Danilo Bojović, kao i da su u Budoškoj pećini stradali Jagoš Kontić, Milica Baletić, Blažo i Ljilja Lješković, Vojin Nikčević – U sve tri hajke učestvovao je veliki broj četnika, a sa sigurnošću se zna da je Bajo Stanišić podijelio 30.000 lira, dobijenih od Italijana, četnicima
91.000
ULCINJ – Renovirani objekat Hitne pomoći u Ulcinju, koji se nalazi u sklopu Doma zdravlja, od juče je u funkciji. Završetak posla vrijednog gotovo stotinu hiljada eura ozvaničili su premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, predsjednik Opštine Omer Barjaktari, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković Saopšteno je da je objekat kompletno renoviran, te su prvi put stvoreni medicinski i prostorni uslovi za rad zaposlenih i kvalitetno pružanje hitne medicinske pomoći građanima Ulcinja i turistima u skladu sa savremenim, evropskim standardima urgentne medicine.
koji su učestvovali u tom zločinu. Nije nam poznato da li su novčano nagrađeni i oni koji su ubili Danila Bojovića i Muharema Asovića, ali je sigurno da su dobijali oružje i municiju, hranu i odjeću od Italijana –istakao je Slobodan Mirjačić.
ČAS ISTORIJE
O Asoviću najviše je juče govorio član predsjedništva UBNOR-a Čedo Vukotić, podsjećajući da su tih godina pod fašističkom čizmom stenjale brojne evropske države, da je izdajnička vlada Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala pakt, da je kralj sa svojom svitom pobjegao upravo iz Nikšića, tamo gdje su mu i preci bježali.
– Ipak, s predajom se nijesu mirili sokolovi crnijeh planina gdje se vjekovima za čast i slobodu život davao. Vitezovi sa Orjena, Lovćena, Rumije, Bjelasice, Komova, Hajle i Durmitora, mrijet naviknuti, riješeni da, poput slavnih predaka, crnogorski krš bez krvi nikome ne daju, latiše se oružja i zadiviše Evropu, 13. jula 1941. godine. Među hrabrima bio je i Muharem Mujov Asović, rođen u Nikšiću 1912. godine.
Po ugledu na oca bavio se kovačkim zanatom, bio aktivan u sportskom društvu, a član KPJ postao je 1934. godine. U poznatoj partijskoj provali 1936. godine, među uhapšenim komunistima bio je i Muharem. U zloglasnom istražnom zatvoru u Dubrovniku, gdje je mučen, proveo je sedam mjeseci. Po povratku u Nikšić, bilo mu je ograničeno kretanje, a svakodnevno je morao da se javlja policiji. Kad su u našem gradu organizovane demonstracije, policija ga je hapsila, a zbog revolucionarnog djelovanja uoči rata, sproveden je u koncentracioni logor u Smederevskoj Palanci. Pušten je pred izbijanje aprilskog rata 1941. godine – ispričao je Vukotić.
Muharem Asović bio je aktivan učesnik Trinaestojulskog ustanka naroda Crne Gore. Kada su formirani partizanski bataljoni, postaje borac čete Đuro Đaković, a nju su
uglavnom sačinjavali komunisti i skojevci. Kao istaknutom komunisti pripala mu je dužnost političkog komesara, a u jesen 1941. biran je u Sreski komitet partije. Polovinom 1942. godine, kada se glavnina partizanskih snaga povukla u Bosnu, ostavljen je da ileglno radi na okupiranoj teritoriji nikšićkog okruga. Kao i druge najpoznatije komuniste i rukovodioce, i Muharema je okupatorska i kvislinška vlast ucijenila.
HEROJSKI ČIN
– Brojne snage nacionalista i četnika organizovale su krajem 1942. i početkom 1943. godine česte potjere u kojima ginu mnogi ilegalci. Muharema Asovića, sa još tri druga, u januaru 1943. godine, opkolili su četnici u Riśem Dolu, nadomak Nikšića. Četnici su među njih bacili bombu, da bi Muharem, iako teško ranjen, pokušao da pobjegne. Iznemogao, ni po
koju cijenu ne želeći da padne neprijatelju u ruke, izvršava samoubistvo. Proglašen je za narodnog heroja 10. jula 1953. godine – ispričao je Vukotić. I porodica Muharemova stradala je u toku NOB-a. Kvislinzi su internirali članove njegove porodice, a oca Muja i mlađega brata Alita strijeljali su u Beranama 1943. godine. Dodao je da osam decenija od Asovićeve pogibije ,,naš narod i dalje prate izdajnički jadi“. Borci i antifašisti Nikšića tvrde da ni ovaj veliki narodni heroj nikad neće biti zaboravljen, te da će se truditi da sve češće evociraju uspomene na NOB. Saopštili su kako su podizanje spomen-obilježja pomogli SUBNOR Crne Gore, Vojska Crne Gore, preduzetnici Migo Bojović i Vojo Perović, kao i porodica Bojović, na čijem smo imanju i koja je osam decenija čuvala uspomenu na pogibiju Muharema Asovića. R. PEROŠEVIĆ
– Prije godinu i po kada sam došao ovdje zatekao sam jedinicu jako devastiranu. Inače su sve jedinice bile u takvom stanju –rekao je Niković.
Omer Bajraktari zahvalio je dijaspori na finansijskoj podršci i najavio adaptaciju Doma zdravlja. Dragoslav Šćekić kazao je da je za sve infrastrukturne projekte, opremu i obnavljanje voznog parka Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, iz državnog budžeta, sredstava ustanove, ali i donacija prijatelja zdravstvenog sistema, utrošeno preko 1.200.000 eura. Ukupan iznos renoviranja jedinice Zavoda u Ulcinju iznosi 91.000 eura od čega su 26.000 evra donacije od strane Opštine Ulcinj i ulcinjske dijaspore. Ostatak novca obezbijeđen je kroz pružanje usluga. Naime, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore je jedina zdravstvena ustanova u Crnoj Gori u kojoj je nakon 15. juna 2021. godine uvedena fiskalizacija, te je jedinica u Ulcinju ostvarila prihod kroz pružanje komercijalnih usluga u prethodne dvije ljetnje turističke sezone u iznosu od 55.000 eura koje su u cjelosti uložene u renoviranje jedinice. C. G.
KOLAŠIN – Za adaptaciju male sale u sklopu Sportske dvorane Ministarstvo sporta će ove godine opredijeliti 38.000 eura kako bi se dobio trenažni centar za male sportove.
To je, između ostalog, dogovoreno prilikom radne posjete kolašinskoj lokalnoj upravi ministra Vasilija Laloševića i v. d. direktora u Direktoratu za sport Zorana Jojića. Dr. D.
NIKŠIĆ – Okončani su svi poslovi koji su planirani u okviru rekonstrukcije bazena, slijedi punjenje, testiranje i zagrijavanje što znači da bi već za desetak dana ili najkasnije za dvije sedmice trebalo da bude u funkciji – kaže direktor Sportskog centra Boško Drašković.
Rekonstrukcija bazena u nikšićkom Sportskom centru po-
čela je krajem decembra i bilo je planirano da bude završena do kraja februara, ali se ispostavilo da ima i nepredviđenih radova, zbog čega su se rekreativci i sportisti morali strpjeti. Upravo zbog radova koji su koštali oko 100.000 eura, a bili su planirani za ovu zimu, prošlog ljeta nije bilo redovnog, avgustovskog, remonta.
Prema riječima Boška Draškovića, u minula tri mjeseca završen je veliki posao, ali je
utvrđeno i da će morati još neki djelovi u utrobi bazena da se mijenjaju.
– To je sve oprema stara decenijama, nikad tu ništa nije mijenjano ni rekonstruisano. Sada smo zamijenili vitalne djelove ispod školjke bazena, sve cijevi ukupne dužine više od pet stotina metara. Zamijenjen je i kvarcni pijesak koji se koristi kao filterska ispuna, ukupno oko osam tona. Filteri su ispunjeni tzv. aktivnim sta-
klom odgovarajućeg proizvođača, a izdvojili smo dodatna sredstva i za sanaciju pločica u školjki bazena. Sanirali smo i dezo-barijere, mijenjali LED
panele koji nijesu u funkciji, rasvjetu oko bazena, radili na kabinama za presvlačenje, tuševima, klima komorama – kaže Boško Drašković. Ra. P.
PODGORICA – Dio zaostavštine jednog od doajena crnogorskog vajarstva Draga Đurovića, zahvaljujući plemenitom gestu njegove porodice, poklonjeno je Umjetničkom muzeju. Sedam kamenih skulptura i tri slike pripadale su intimnom svijetu umjetnika, najprisnijem kutku njegove stvaralačke i ljudske osamljenosti. Osim u vajarstvu, osjećaj za linearne ritmove i pikturalne efekte koji su evidentni na skulpturama Draga Đurovića, podstakao je umjetnika da i u drugom mediju izrazi svoje stvaralačke potrebe. Tako tri slike – ,,Plava mačka“, ,,Samoranka“ i ,,Portret N. M.“ predstavljaju dio njegove zaostavštine.
- Na portretima diskretnim linearnim tkanjem on potencira svjetlosne efekte, karakterne osobenosti lica, naglašavanje psihološkog izraza izboranih staračkih lica – istakli su iz Narodnog muzeja Crne Gore. Drago Đurović završio je ALU
u Beogradu 1951. godine. Bio je profesor Umjetničke škole u Herceg Novom od 1951. do 1957. godine, a zatim na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću, odnosno Nastavničkom fakultetu. Bio je redovni profesor na Kulturološkom fakultetu na Cetinju, na kome je bio i dekan. Boravio je studijski dva puta u Parizu i devet mjeseci u Rimu. Šest godina je bio predsjednik ULUCG-a i isto toiliko SULUJ-a. Dobitnik je više nagrada. A. Đ.
PODGORICA – Izložba radova akademske likovne umjetnice Vesne Bošković, pod nazivom ,,Puuu, spas za sve nas“, otvorena je u Kuslevovoj kući. Postavku, koja je svojevrsna analiza društva u kojem živimo, čini print koji prekriva pod jednog dijela galerije i video-rad bez tona sa pripovjedačkom formom u prvom licu.
Bošković je za Pobjedu pojasnila da naziv izložbe asocira na dječiju igru u kojoj dođe taj ,,posljednji“ i spasi sve ostale.
- To je jedan poziv, rekla bih u posljednjem trenutku, na preispitivanje i razmišljanje na koji način možemo da se spasimo od samih sebe i da gradimo jedno zdravije i normalnije društvo. Plašim se da su neke abnormnalne pojave kod nas postale normalnost i svakodnevno dešavanje što potvrđuju novinski članci posljednjih dana. Izložba sadrži kompilaciju ličnih iskustava u odnosu na društvo, a odnosi se na period unazad 22 godine – istakla je Bošković.
LIČNE PRIČE
Bošković je kazala da jedan dio postavke čini video-rad bez tona u kojem umjetnica govori o određenim događajima koje je doživjela.
CETINJE – Jubilarno 40. izvođenje predstave „Bog masakra“ biće održano večeras u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju. Riječ je o jednoj od najizvođenijih predstava Kraljevskog pozorišta, nastaloj prema tekstu Jasmine Reze, u režiji makedonskog reditelja Siniše Evtimova, koja je premijerno izvedena 2. februara 2018. godine. Govori o dva bračna para koja teže rješavanju problema svoje djece, dok uloge tumače Marija Maša Labudović, Vule Marković, Jelena Đukić i Omar Bajramspahić R. K.
- Taj govor je jedna vrsta ispovijesti specifičnih događaja, priča. Njih je osam, a naslovila sam ih ,,Hleb“, ,,Stan“, ,,Avioni“, ,,Dr. M.M.“, ,,Izložbe“, ,,Ponude“, ,,Vojnici“ i ,,Izbor. u.z.“. Naslovljeni su kratkim, malo apstrahovanim riječima. To su lične priče koje se isključivo odnose na ove periode tranzicionih procesa i izazove kojima su bili praćeni. Video je svojevrsna ispovijest, ujedno i čišćenje mog bića od nečega što mi po prirodi ne pripada. Tih osam priča
je ekstrakcija bolnih iskustava koje konačno želim da izmjestim iz svog bića – istakla je Bošković.
Ispod video-rada nalazi se Sofoklov citat: ,,Dugi neizmjerni otkucaji vremena pokreću sve. Nema ničeg skrivenog što ne bi moglo da se iznese na vidjelo. Ničeg jednom poznatog što ne bi moglo da postane nepoznato“.
- Taj citat negdje neutrališe to lično. Postavlja se pitanje šta smo to mi pomjerili u nekom duhovnom i civilizacijskom smislu? I u umjetnosti i u životu su istina i zdrava osnova neophodnost za nadograđivanje ideje i životnih konstrukcija. Umjetost ne trpi laž. Sklona
Plašim se da su neke abnormalne pojave kod nas postale normalnost i svakodnevno dešavanje što potvrđuju novinski članci posljednjih dana. Izložba sadrži kompilaciju ličnih iskustava u odnosu na društvo, a odnosi se na period unazad 22 godine – istakla je Bošković
sam na taj način da čitam i procjenjujem određena dešavanja u društvu – rekla je Bošković. Iako se ne čuje šta umjetnica izgovara, video-rad prate zvuci iz prirode.
- U trenucima nemoći za rješavanjem pojedinih situaciju,
Radovi Vesne Bošković usmjereni su ka prošlosti i ličnim sjećanjima, ali upućuju i na savremeni princip protoka informacija i nove tehnološke mogućnosti.
- Citati i moje riječi koji su element rada podsjećaju na
natpise u novinama, uočljivi, agresivni, upravo onakvi kakvima smo svjedočili decenijama. Mi smo konstantno bombardovani medijskim prenosima određenih vijesti gdje imamo jednu grupu novina i televizija koji govore
na jedan način, a druga na suprotan. U ovom prostoru je konstantna konfuzija i konstantna frustracija ,,za“ i ,,protiv“. Društvo je polarizovano vječitim antagonizmima. Podijeljeni po nekoj osnovi, čini mi se da više i
od kojih su neke bile i dramatične, snažili su me ovi prostori. Otuda i taj zvuk prirode u kojoj sam crpila snagu. U trenucima nemogućnosti da riješim određenu situaciju svaki svoj korak sam osvjestila povezivanjem sa
nije bitno po kojoj, bitno da su protiv onih „drugih“. Kada bi razmišljali na jedan zdrav, pozitivan način, različita mišljenja mogu upućivati i na raznolikost, ljepotu, bogatstvo, nikako ne bi to trebale biti tačke razdora i nepodno-
PODGORICA – Lutkarska predstava „Prodavnica igračaka“(6+) koju je po tekstu Aleksandrua Popeskua režirao i adaptirao Jaroslav Antonjuk, biće izvedena danas u podne u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. U priči o maloj Dini koja se u misterioznoj prodavnici
igračaka nalazi pred odlukom koja joj može promjeniti život igraju: Katarina Krek, Goran Slavić, Branka Femić-Šćekić/Marija Đurić, Branko Ilić i Pavle Ilić. Karte su dostupne putem mobilne aplikacije Gradskog pozorišta Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“. D. E.
PODGORICA – Pozorišni komad Kokana Mladenovića „Bilo jednom na Brijunima“, koji se bavi istorijskim susretom Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor sa Titom i Jovankom Broz, biće premijerno prikazan 7. aprila u beogradskom Bitef teatru. Zbog velikog interesovanja, kako prenosi ,,Politika“, već su rasprodata i igranja planirana za 8. april (prvo izvođenje) i 12. april (dodatni termin). Da li zbog dobre glumačke ekipe ili tematike kojom se bavi,
ali za predstavu „Bilo jednom na Brijunima“ traži se karta više. Priča komada odnosi se na 1971. godinu, kada su Ričard Barton i Elizabet Tejlor posjetili Tita i Jovanku na Brijunima. Poslije toga više ništa nije bilo isto, čak ni na Brijunima. Ovaj događaj je poslužio kao inspiracija Kokanu Mladenoviću.
Legendarne likove – Ričarda Bartona, Josipa Broza Tita, Elizabet Tejlor i Jovanku Broz pred publiku donose: Milan Marić, Branislav Tri-
funović, Tihana Lazović i Sanja Marković
„Bilo jednom na Brijunima“
istražuje događaje i odnose između ove četiri ikone tog vremena prilikom njihovog susreta 1971. godine. Povod
za zajednički boravak na Brionima bilo je snimanje filma
„Sutjeska“ u kojem je glavnu ulogu, maršala Tita, tumačio upravo Ričard Barton. Podaci o susretu i zajedničkom vremenu koje su bračni parovi proveli zajedno, dostupni su kroz vrlo šture pisane i video
tragove jugoslovenskih medija, biografske spise o životima četiri istorijske ličnosti, te u vidu kratkih crtica iz dnevnika Ričarda Bartona. Svi ovi materijali poslužili su kao inspiracija i građa za predstavu. Priča vodi u 1971. godinu, kada su Barton i Tejlor posjetili tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza i njegovu suprugu povodom snimanja filma „Sutjeska“ u kome je maršala glumio upravo slavni holivudski glumac. Uloge su povjrene Milanu Mariću, Branislavu
„Bog masakra“ u Zetskom domu
„Prodavnica igračaka“ u podne u Dodestu
U predstavi „Bilo jednom na Brijunima“ Kokan Mladenović bavi se susretomDio postavke izložbe ,,Puuu, spas za sve nas“
PODGORICA – Albansko-švajcarska vokalna umjetnica Elina Duni i gitarista Rob Luft, jedna od londonskih džez zvijezda u usponu, svojim će koncertom
4. aprila označiti početak
16. izdanja manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“.
uspostavljanja dinamičnije i kontinuiranije međunarodne saradnje. Tokom festivala delegacija ove mreže posjetiće Podgoricu gdje će se upoznati sa dijelom programa festivala i održati sastanke na temu daljeg razvoja projekta džez mreže i međusobne saradnje.
NOVI NIVO
ovim tlom. Svaka tačka ovog prostora mi je pružala snagu. Takođe, taj zvuk je svojevrsna energetska membrana između izgovorenih priča na videu i samih posjetilacaistakla je Bošković. Drugi dio postavke je crno-bijeli print koji prekriva pod jednog dijela galerije. Rad je okružen porukama na zidu: ,,Nijedan čovjek ne može razumijeti ono što nije doživio“ (Hese), ,,Ko neće da misli, leti napolje“ (J. Bojs), ,,Evropo, čujemo li se“, ,,Budimo društveno odgovorni“. Na printu su ljudi koji sa osmijehom na licu posmatraju prema gore. - Kako bi posmatrač pročitao poruke moraće da ,,gazi“ po tim ljudima. Svaki posjetilac će biti isprovociran na određeno promišljanje. Po obodima printa, između ostalog se nalaze riječi - ,,izbori“, ,,zbori“, ,,bori“, ,,ori“, ,,ri“, pa opet
šenja, kako je to čest slučaj kod nas – istakla je Bošković, dodajući da su umjetnici kroz istoriju svojim radom i djelovanjem davali društvenim dešavanjima te umjetničke pečate.
,,izbori“...U Crnoj Gori se „živi“ od izbora do izbora. Strukture vlasti koji su ujedno i kreatori društvenih dešavanja – dobrih i loših, naroda se, sa obećanjima, sjete pred izbore. Narod je samo cifra, oni su obični statisti i upotrebljivi su uoči izbora kada ih animiranju raznim obećanjima. Na printu su ljudi zadovoljnih lica sa pogledom uprtim prema gore, prema nečemu „uzvišenom“, koje im pruža neka očekivanja i nadanja –istakla je Bošković.
PROCESI
Kada je riječ o citatu Bojsa, Bošković je pojasnila da se poigrala sa riječima tog citata. - Istakla sam ,,Ko misli leti napolje“, dok je ono ,,neće da“ potpuno umanjeno. Rad dešifruje tranzicione procese koji su neminovnost oblikovanja društva. Radovima se obraćam svima, ne samo određenim grupama. „Budimo društveno odgovorni“ –citat koji je skoro pa ironičan ako ga postavim u kontekst neslavnih dešavanja, a tiče se predsjednika sudova itd, itd. Po obodima rada su ispisane i riječi: ,,vidjeti u mraku“, ,,pohlepa“, ,,politika“, ,,poraz“, ,,igra“, ,,domovina“, ,,priroda“, ,,sklad“, ,,posmatrač“… –rekla je je Bošković. A. Đ.
i Jovanke sa Bartonom i Tejlor
Trifunoviću, Tihani Lazović i Sanji Marković
Podaci o susretu dva bračna para su sačuvani u fragmentima, kroz video-zapise jugoslovenskih medija, biografije aktera, kao i iz dnevničkih zapisa Ričarda Bartona. Djelovi radnje su domaštani. Dramaturgiju potpisuje Dimitrije Kokanov, scenografija je djelo Marije Kalabić, kostime je radila Aleksandra PecićMladenović, dok je za koreografiju bila zadužena Andreja Kulešević D. E.
Manifestaciju, koja se ove godine održava pod sloganom „Balkan France Jazz Connections“ organizuju JazzArt i KIC „Budo Tomović“. Moto se odnosi na učešće organizacije Jazz Art and Capital u projektu „Reseau Jazz France-Balkans“, koji afirmiše povezivanje gradova i džez organizacija sa Balkana i iz Francuske radi
Duni je poznata je po kombinovanju albanske tradicionalne pjesme i džeza. Nakon što je 2012. potpisala ugovor s diskografskom kućom ECM Records, njena je karijera dobila međunarodnu dimenziju. Aktuelni album „Lost Ships“ nastao je 2020. godine, a na njemu gostuje gitarista Rob Luft, BBC umjetnik... Osim izvođe-
Pored Podgorice, na mapi festivalskih dešavanja su Tuzi (Elina Duni & Rob Luft, 5. april KIC Malesija), Cetinje (Slaven Ljujić Trio feat. Batist Herbin, 12. april Kraljevsko pozorište) i Tivat (Sašo Popovski feat. Olivije Samouillan, 26. april DTV Partizan).
Osim najavljenih koncerata, 12. aprila će u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ biti organizovano gostovanje uglednog prof. Virgila Mihaiua, poznatog publiciste i džez kritičara iz Kluža (Rumunija), koji će kroz svoje multimedijalno predavanje govoriti o razvoju džeza ka univerzalnom jeziku.
nja narodnih pjesama u jedinstvenim aranžmanima, dvoje umjetnika zajedno stvara muziku inspiriranu savremenim temama.
Etno-džez grupa Trigon će nastupiti 7. aprila. Ovu muzičku skupinu predvodi Anatol Stefanet, kompozitor i violinista, moldavski umjetnik. Ove godine obilježavaju tri decenije rada i prisutnosti na međunarodnoj sceni. Do sada su snimili 14 autorskih albuma. Kroz spoj različitih elemenata folka, džeza, roka i simfonijske muzike, Trigon svojim improvizacijama ostvaruju fascinantnu sintezu autohtone muzičke tradicije i kosmopolitskog duha džeza. Crnogorski džez muzičar Slaven Ljujić, bubnjar, perkusionista, basista, koji je školovan na bostonskom Berkliju, nastupiće sa svojim triom 11. aprila u dvorištu Kuslevove kuće. Radi se o muzičarima koji pokušavaju da svoj izraz i zvuk dovedu na novi nivo metodom komponovanja na licu mjesta, kroz maštu i povezivanje energija trija. Moto ovog trija „bez granica“ simbolizuje želju za slobodom da na svojim nastupima stvaraju nova djela i time proširuju svoje granice. Ovo je posebna prilika da trio predstavi džez majstora Batista Herbina
(Baptiste Herbin), francuskog saksofonistu. Trio Saša Popovskog će nastupiti u Njegoševom parku 25 . aprila. Popovski je kompozitor melodija čistih linija, jasne strukture i bujne mašte. Ritmična i melodična, njegova muzika podsjeća na orijentalne obrasce, čineći je pomalo mističnom, ali ne i hermetičnom. Njegov novi album „Falen Land“ objavila je izdavačka kuća SFJ iz Skoplja. Pored aktivne karijere u umjetnosti, snimanja filmova i čestih posjeta festivalima u regionu i Evropi, Popovski je zapošljen i kao profesor na Odsjeku za džez na Univerzitetu „Goce Delčev“ u Štipu. Njima će se, kao što to često radi, na koncertu pridružiti se Olivije Samouilan, francuski multiinstrumentalista i kompozitor.
Proslavom Međunarodnog dana džeza 30. aprila, biće zaokružen program festivala „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“ gostovanjem ansambla „Nikolov-Ivanović Undectet“ u dvorištu galerije „Risto Stijović“ u Podgorici.
Dvojica muzičara s Balkana Vladimir Nikolov i Srđan Ivanović ujedinili su svoje talente i prethodna iskustva kako bi stvorili zajednički ansambl od 11 članova iz različitih sredina (Balkan/Francuska). Dok se Nikolov ističe u radu sa svjetskim orkestrima i ansamblima i na filmskim projektima, poput Oskarom nagrađenog „Umjetnika“, Ivanović je aktivan u manjim ansamblima; publika ga pamti kao vođu kvarteta Blazin’, koji predstavlja originalnu viziju povezivanja modernog evropskog džeza sa balkanskim uticajima. Ansambl je objavio dva albuma „Artistri in Broken Rhithm“ i „Frame and Curiositi“ i osvojio prvu nagradu na Made in New York Jazz takmičenju 2019. godine. Američki časopis Jazz Times svrstao je ovaj ansambl među najkreativnije aktuelne velike džez ansamble u Evropi.
D. ERJAVŠEKOtvoren konkurs za učešće na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu i mlade
Kvalitet je kriterijum
PODGORICA – Fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu objavila je konkurs za učešće u takmičarskom pozorišnom programu 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji će biti održan od 1. do 12. jula. Na konkurs, koji je otvoren do 25. aprila, mogu se prijaviti
profesionalna pozorišta i trupe koji u svojoj produkciji imaju predstave za djecu i mlade. - Osnovni kriterijum za selekciju predstava je njihov umjetnički kvalitet. O kvalitetu predstava koje konkurišu za zvaničnu selekciju odlučuje Umjetnički odbor Festivala. Uslov za učešće u Program-
skom segmentu KFPD jeste da predstava nije ranije izvođena u Kotoru – navedeno je u pozivu. Priloženi materijali ostaju u arhivi Festivala. Rezultati selekcije biće objavljeni na sajtu Festivala mjesec nakon zatvaranja prijava. Neblagovremeno poslate ili nepotpune prijave
neće biti uzete u razmatranje, a prijave je moguće slati isključivo putem formulara na linku dostupnom na sajtu Festivala. Uslovi gostovanja (troškovi transporta, ishrana, smještaj, honorar za izvođenje) dogovaraju se nakon selekcije sa organizatorima Festivala.
Za dodatna pitanja i pojašnjenja, zainteresovani mogu pisati na imejl adresu gp@kotorskifestival.me S. V.
izložbi ,,Puuu, spas za sve nas“
НА СПИСКУ НАЈПОЖЕЉНИЈИХ ОСОБИНА У ЛОШИМ РЕЖИМИМА НАЛАЗЕ СЕ ЋУТАЊЕ, НЕУЧЕСТВОВАЊЕ И СКЛОНОСТ КОЛАБОРАЦИЈИ. НА ПИТАЊЕ КОГА СМАТРА НАЈОДГОВОРНИЈИМ ЗБОГ СВЕГА ОНОГА ШТО НАМ СЕ ДЕШАВА, РЕДИТЕЉ ИГОР ВУК ТОРБИЦА ДАО ЈЕ НЕДВОСМИСЛЕН ОДГОВОР: „ОНЕ МЕЂУ НАМА КОЈИ СУ ПОВЈЕРОВАЛИ ДА ЈЕ ЊИХОВА ЋУТЊА У СТВАРИ - ЊИХОВА ЧВРСТА ПРИНЦИПИЈЕЛНОСТ, А ЊИХОВО НЕДЈЕЛОВАЊЕЊИХОВА ИЗРАЗИТА ИНТЕЛЕКТУАЛНА МУДРОСТ…“
шко оствариво, а може да настане једино као посљедица удруженог дјеловања одговорних власти и партиципативно освијешћених „обичних“ људи.
Не фасадна него права демократија, независно и јако правосуђе, добро информисани грађани, деидеологизовано образовање, нецензурисани медији, јавни сервиси који припадају грађанима, висок ниво грађанских партиципација, јавни интерес у континуираном фокусу, јавне расправе, политички неутилитаризоване институције културе... Било би
све много једноставније и лакше када би рецепти за безболну политичку стварност и добра друштва могли да стану у мале приручнике у којима се грађанима не би нудиле ни утопије, ни лажне пројекције онога што је само по себи те-
У којима би се, дакле, тим истим често изневјереним грађанима, за промјену, понудио сет једноставних, провјерљивих и мјерљивих путоказа.
Још је средином осамдесетих
година двадесетог вијека Војин Димитријевић подсјетио
на три антиутопије које, иако
су настале у различитим временима, прецизно осликава-
ју главне токове савременог
песимизма када је ријеч о од-
носу грађана и власти. Реч
је о антиутопијама Замјати-
на, Хакслија и Орвела. Иако
се у својим визијама разли-
кују, па Замјатин и Хаксли у будућности виде јединстве-
ну свјетску државу, а Орвел
свијет види подијељен у три истовјетно организоване земље које су у сталном и исцрпљујућем међусобном рату (у којем се само коалиције бескрајно мијењају, али који је свима неопходан јер је управо спољни непријатељ гарант њиховог опстанка), оно што им је заједничко јесте манипулација као начин владања.
У њима, пише Димитријевић, не постоји свијест о прошло-
сти: ,,Људи заправо не знају, односно, забрањено им је и
онемогућено да знају шта се
десило пре но што су ратом
или ударом успостављени
,,идеални“ режими који им гарантују потпуну срећу. Код
Замјатина је то ,,знање“ потцењивачка карикатура свих
ранијих тековина цивилизације, код Хакслија строго чувана тајна, доступна само ,,контролорима“, а код Орвела се прошлост, па и најновија, стално преиначава према потребама власти. Људи који су пали у немилост, грешке које су направљене, предвиђања која се нису обистинила, једноставно се бришу или
је изабрао Хамзу Јусуфа за предсједника. Ради се о СНП-у у Шкотској. С обзиром да је СНП владајућа партија у Шкотској, Хамза Јусуф је истог тренутка постао и премијер Шкотске. Прије ове функције, Јусуф је био министар здравља у влади коју је предводила Никола Стерџен ..... Рамазан је. Мјесец мира, љубави и праштања. Мјесец када
ритам живота успори, када дани постану толико лијени
да нам остане довољно времена да бар на тренутак застанемо и преиспитамо наш досадашњи живот. То је мјесец и када се више посвећујемо породици, пријатељима, комшијама.
Ту су и друга задовољства, дневно стрпљење награђено првом кафом, цигаретом, чекање у реду за тзв. ,,рамазанку“. Нема сумње, свако вријеме одузима од оног старог, даје свој печат, док га не сустигне неко ново, па се онда тог сјећа-
мо као ,,старог, доброг вакта“.
Разумјети условно казано другог, приближити му се без предрасуда, наћи у његовој култури нешто лијепо, то признати
и чак упражњавати, одлика
је само истинских интелектуалаца.
,,ХОЋЕ ДА БУДЕ ЛИЈЕПА, ХЛАДОВИТА НОЋ А ИМА ЛИ ЉЕПШИХ НОЋИ ОД РАМАЗАНСКИЈЕХ“, БРАНИСЛАВ НУШИЋ, РАМАЗАНСКЕ ВЕЧЕРИ
није патио ни од каквих предрасуда. Поред тога, имао је, општепозната ствар, одличан смисао за хумор. Истина, тај
га је хумор једном довео до
тамнице. Али Нушића то није
сметало да настави да засми-
јава и себе и друге.
Животни путеви ће Брани-
слава Нушића довести у При-
Управо ће атмосфера рамазана фасцинирати Нушића. Он ће у својој књизи ,,Рамазанске вечери“, објављене прије 101 годину, описати цијели један свијет који у том једном мјесецу живи на посебан начин. Није Нушићу ништа промакло. Ни искрена богобојазност, ни мирис халве који испуњава сваки дом, од сиротињског до богаташког.
Црна Гора је пуна паметних људи. Скоро да би могли да се назову интелектуалцима.
Само им фали једна ситница: нису добри људи.
На срећу, Бранислав Нушић је био један од ријетких на овим просторима који очигледно
штину, која је тада још увијек
дио Османског царства. Тамо
ће се упознати са атмосфером
једног доминантно оријентал-
ног и муслиманског града. Та
атмосфера посебно долази до
изражаја за вријеме мјесеца рамазана.
Нушић је, види се по записаном, уживао у истраживању и упознавању једног за њега новог свијета. Пријао му је милозвучни глас мујезина са џамије, атмосфера града са упаљеним кандилима, пуцањ топа са тврђаве који је означавао почетак и крај поста. Бранислав Нушић се родио 1864. године у Београду, тада дијелу Османског царства. Правим именом Алкибијад Нуша (Цинцар) Нушић ће живјети у краљевини Србији а смрт ће дочекати 1938. године у кра-
CNN javlja kako se Tramp suočava sa više od 30 tačaka optužnice u vezi sa poslovnom prevarom, dok Tramp, sa druge strane, tvrdi i da je riječ o političkom progonu i miješanju u izbore iduće godine
NJUJORK – Velika porota na Menhetnu podigla je juče optužnicu protiv bivšeg američkog predsjednika
Donalda Trampa zbog novca koji je tajno isplaćen zvijezdi filmova za odrasle Stormi Danijels, čime je ujedno postao i prvi predsjednik u istoriji Sjedinjenih Američkih Država koji se krivično goni.
Optužnica je, kako javljaju američki mediji, zapečaćena i njeni navodi juče nijesu objavljeni.
CNN, međutim, javlja kako se Tramp suočava sa više od 30 tačaka optužnice u vezi sa poslovnom prevarom, dok CBS navodi kako se očekuje da će bivši predsjednik, pred krivični sud u Njujorku, biti izveden već u utorak 4. aprila.
Trampovi advokati najavljuju da će pregovarati sa tužiocima o njegovoj dobrovoljnoj predaji vlastima. On, sa druge strane, poručuje kako je „potpuno nevin“ i kako neće odustati od predsjedničke trke 2024. godine. Tramp tvrdi i da je riječ o poltičkom progonu i miješanju u izbore „na najvišem zabilježenom nivou u istoriji“, a okružnog tužioca Alvina Braga optužuje da pokušava da ugrozi
njegove šanse da na izborima iduće godine pobijedi aktuelnog predsjednika SAD, demokratu Džozefa Bajdena
- Od vremena kada sam sišao zlatnim pokretnim stepenicama u kuli ,,Tramp“, pa čak i prije nego što sam položio zakletvu kao predsjednik SAD, radikalne lijeve demokrate, neprijatelji vrijednih muškaraca i žena ove zemlje, bili su angažovani u lovu na vještice kako bi uništili pokret „Učinite Ameriku ponovo velikom“ – saopštio je Tramp.
Dodaje i kako su ga demokrate u svojoj, kako je naveo, opsjednutosti da pokušaju da dođu do njega lagale, varale i krale i da su sad učinili nezamislivo.
- Optužili su potpuno nedužnu osobu u činu očiglednog miješanja u izbore. To se nikada ni-
je dogodilo u istoriji naše nacije. Demokrate su varale bezbroj puta tokom decenija, uključujući špijuniranje moje kampanje, ali i korišćenje našeg pravosudnog sistema kao oružja za kažnjavanje političkog protivnika, koji je igrom slučaja predsjednik SAD i vodeći republikanski kandidat za predsjednika. Nikada se ranije nije dogodilo, nikada – naglasio je Tramp, a prenio Rojters.
Okružnog tužioca Menhetna Alvina Braga nazvao je „sramotom“, tvrdeći i kako ga je lično izabrao i finansirao Džordž Soros. - Umesto da zaustavi talas kriminala bez presedana koji je zavladao Njujorkom, on radi prljavi Bajdenov posao i ignoriše ubistva, provale i napade na koje bi trebalo da se usredsredi. Tako Brag koristi svoje vrijeme – ističe Tramp.
Optužnica protiv bivšeg predsjednika SAD, zbog čitavog niza mogućnosti kojim bi njegovi advokati mogli da se posluže, predstavlja slučaj iz snova za branioce, ocijenio je bivši FBI agent, tužilac i profesor na Koledžu „Džon Džej“ Dejvid Šapiro I drugi pravni analitičari naglašavaju, takođe, da će njujorškim tužiocima biti izuzetno teško da dokazima potkrijepe optužnicu protiv Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Dodaje i kako je uvjeren da će se „ovaj lov na vještice Bajdenu obiti o glavu“.
- Američki narod tačno shvata šta radikalne lijeve demokrate ovdje rade. Svi to mogu da vide. Dakle, naš pokret i naša stranka, ujedinjena i jaka, prvo će poraziti Alvina Braga, a zatim ćemo poraziti Džoa Bajdena, i izbaciti iz kancelarije sve do posljednjeg od ovih pokvarenih demokrata kako bismo
Glumica filmova za odrasle Stormi Danijels, kojoj je Tramp prema optužnici isplatio 130 hiljada dolara kako bi ćutala o seksualnom odnosu koji je sa njim imala, ispričala je ranije da je bivšeg predsjednika upoznala u ljeto 2006, godine tokom humanitarnog golf turnira na jezeru Tahoe, na granici između Kalifornije
i Nevade, kada je imala 27, a Tramp 60 godina.
Prema njenom ranijem iskazu, Tramp je tada pozvao na večeru u svoj apartman u kome je dočekao u pidžami.
- Bio je to najmanje impresivan seks koji sam ikada imala – rekla je Danijels. Ispričala je i da je neposredno prije predsjedničkih izbora 2016, na kojima
je Tramp pobjedio, primila 130 hiljada dolara kako o susretu i odnosu sa njim ne bi govorila. Ta transakcija otkrivena je dvije godine kasnije, nakon čega je Danijels od sudova zahtijevala da ponište njen sporazum o neotkrivanju podataka sa Trampom i počela obilaziti televizijske emisije.
ČETIRISTO PRVI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Navršena godišnjica oslobađanja Buče, Zelenski uvjeren u pobjedu
KIJEV/MOSKVA – Nakon
što je bjeloruski predsjednik
Lukašenko pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini, reagovao je Kremlj navodeći da to Rusiji u ovom trenutku neće omogućiti da postigne ciljeve postavljene „specijalnom vojnom operacijom“.
- Specijalna vojna operacija se nastavlja, jer je to jedino sredstvo koje je pred nama da ostvarimo svoje ciljeve – rekao je Peskov.
Naveo je kako su u ovom tre-
nutku neostvarivi djelovi mirovnog plana koji je predložila Kina zbog, kako je rekao, nesposobnosti ukrajinske strane da se odupre nalozima koje dobija od svojih nadzornika i komandanata.
- Ti komandanti, kao što znamo, ne sjede u Kijevu i insistiraju da se rat nastavi – rekao je Peskov, a prenio Rojters. Ukrajinski pukovnik Jevgenij Meževikin, ocijenio je kako bitka za Bahmut može postati prekretnica u ratu i da je Ukra-
jina u stanju da zadrži grad i potisne ruske trupe. Meževikin navodi i da su ruski napadi u Bahmutu su usporeni, a da je neposredna prijetnja od opkoljavanja izbjegnuta.
- Ruske snage su iscrpile sve rezerve – dodao je Meževikin.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski, porukom na svom zvaničnom Telegram kanalu, obilježio je juče godišnjicu oslobođenja Buče i poručio da će Ukrajina pobijediti u ovom ratu.
Premijeri Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Slovačke uputili su juče predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen pismo u kome su naveli kako će carine na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih pro-
izvoda morati ponovo da budu uvedene. Oni su u pismu istakli i da će carine morati da se vrate ukoliko se priliv proizvoda, koji obaraju cijene na tržištu EU, ne može zaustaviti drugim sredstvima, prenio je Rojters.
- Buča, 33 dana okupacije, više od 1.400 smrtnih slučajeva, uključujući 37 djece. Više od 175 ljudi pronađeno je u masovnim grobnicama i mučionicama.
Čak 9.000 ruskih ratnih zločina. Nikada nećemo oprostiti. Kaznićemo svakog počinioca – napisao je Zelenski.
U međuvremenu su SAD sa još 44 zemlje i uz podršku Kijeva aktivirale Moskovski mehanizam Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kako bi bili ispitani navodi o prisilnom premještanju djece u djelovima teritorije Ukrajine pod ruskom kontrolom i njihovoj navodnoj deportaciji u Rusiju, saopštio je Stejt department.
Turski parlament je juče odobrio zakon kojim se Finskoj dozvoljava pridruživanje NATO-u, čime je Helsinkiju otvoren put da se pridruži zapadnom odbrambenom savezu.
Ameriku ponovo učinili velikom – zaključio je Tramp u saopštenju.
Ukoliko Tramp odbije da se dobrovoljno preda, stručnjaci navode da bi tužioci u tom slučaju od vlasti Floride, gdje bivši predsjednik živi, mogli da zatraže njegovo izručenje.
U tom slučaju, guverner Floride Ron Desantis morao bi da formalno odobri zahtjev za ekstradiciju u svojstvu guvernera. Desantis je, međutim, u objavi na Tviteru najavio da neće pomoći ni u jednom potencijalnom zahtjevu za ekstradiciju, takođe, nazivajući optužnicu politički motivisanom. Međutim, pravni stručnjaci na Floridi, koje su kontaktirali američki mediji, objašnjavaju da je guvernerova uloga u procesu striktno administrativna i da bi, ukoliko to bude potrebno, kancelarija okružnog tužioca Menhetna mogla da se obrati sudu, koji bi obezbijedio Trampovo pojavljivanje u Njujorku.
Visoki predstavnik u BiH ponovo zahtijeva izmjene izbornog zakona
SARAJEVO – Ispred sjedišta Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH u Sarajevu počeli su juče protesti građana nezadovoljnih najavama Kristijana Šmita o mogućoj novoj izmjeni federalnog ustava i državnog izbornog zakona.
Demonstranti, kako preno -
se sarajevski mediji, pozivaju na zaustavljanje, kako navode, dalje razgradnje države i cementiranje etnonacionalnih podjela.
Proteste organiziraju neformalna grupa građana „Restart“ i Asocijacija nezavisnih intelektualaca „Krug 99“.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Krajem prošle godine jedan broj starijih kolega stekao je pravo da pod povoljnim uslovima ode u penziju. Samim tim se iscrpio taj fond naših kolega koji su sezonski bili angažovani u prethodnim godinama, jer su oni zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme. Zato sada imamo problem kod angažovanja novih sezonskih radnika. Trudimo se, svakodnevno imamo određeni broj volontera koji su se prijavili. Oni se uredno javljaju na konkurs koji je u toku – kazao je šef operative u Službi Miodrag Đukanović
U susret ljetnjoj požarnoj sezoni Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada raspisala je konkurs za prijem 25 sezonskih vatrogasaca spasilaca.
Kandidati/kinje ne smiju biti stariji/e od 25 godina, moraju imati položen stručni ispit i vozačku dozvolu C kategorije. Iz podgoričke SZS očekuju da će se javiti dovoljan broj kandidata koji će ispunjavati uslove rada, jer je jedan broj dosadašnjih sezonaca popunio redove njihovih kolega koji su krajem prošle godine pošli u penziju.
POTREBA
Šef operative u SZS Miodrag Đukanović navodi da svake godine raspisuju konkurs za prijem određenog broja sezonskih vatrogasaca spasilaca koji su stalnom sastavu po-
Foto-detalj
trebni tokom ljetnje požarne sezone. Uslovi za prijem sezonaca su jasni i moraju biti u skladu sa zakonom.
– Pored opštih uslova koje kandidat mora da ispunjava, poput preduslova da je državljanin Crne Gore, tu su i posebni uslovi koji kažu da lice ne smije biti starije od 25 godina prilikom prvog zasnivanja radnog odnosa, da ima položen stručni ispit za rad u poslovima za profesionalnog
vatrogasca spasioca, položenu C kategoriju... – objašnjava Đukanović.
Podsjeća da godinama tokom ljetnje požarne sezone zapošljavaju određeni broj sezonaca. Međutim, kako dodaje, krajem prošle godine u skladu sa zakonskim rješenjem određeni broj njihovih starijih kolega stekao je pravo da
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada svakodnevno se tokom cijele godine pripremaju za intervencije. – Imamo svakodnevno treninge i obuke, sportske aktivnosti, moramo da održavamo kondiciju, kako bismo 24 sata bili spre-
Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo obavljaju pripremu za postavljanje novog mobilijara na Trgu Bećir-bega Osmanagića. Zamjena kompletnog mobilijara obuhvatiće uklanjanje postojećih oštećenih konstrukcija sa klupa i korpi za otpatke, potom ugradnju novih letvi na 22 klupe i postavljanje 10 novih korpi za otpatke. H. P.
pod povoljnim uslovima ode u penziju.
– Samim tim se iscrpio taj fond naših kolega koji su sezonski bili angažovani u prethodnim godinama, jer su oni zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme. Zato sad imamo problem kod angažovanja novih sezonskih radnika. Trudimo se, svakodnevno imamo odre-
mni za intervenciju. Trenutno pripremamo vozni park, starija vozila servisiramo kako bismo spremno dočekali ljetnju požarnu sezonu – kazao je šef operative u SZS, uz napomenu da su u svim djelovima grada aktivni operativni timovi.
Saopštenje gradskog privrednog društva Tržnice i pijace
Iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace najavljeno je da će njihovi objekti od danas preći na ljetnji režim rada. Tako će zelene pijace raditi od šest do 16 sati, pijace mješovite robe od osam do 20, kamionska pijaca non-stop 24 sata.
Stočna pijaca na Ćemovskom polju radiće poneđeljkom i četvrtkom od šest do 13 sati, a pijaca upotrebljavane robe petkom, subotom i neđeljom od šest do 14.
Neđeljom i u dane praznika zelene pijace će raditi u vremenu od šest do 15 sati, a mješovite od osam do 15. H. P.
đeni broj volontera koji su se prijavili. Oni se uredno javljaju na konkurs koji je u toku. Vidjećemo što će da pokaže vrijeme – kazao je Đukanović.
IZAZOV
On je naglasio da je posao vatrogasca spasioca odgovoran i zahtjevan, ali i da se prije svega radi jer se voli. – Bez obzira na to što je riječ o mladima, godine su pokazale da smo imali potreban broj ljudi. Međutim, otvorile su se nove firme na auto-putu, određeni broj naših kolega je prešao u tunel Sozina... Mnogo tih ljudi koji su bili angažovani u našoj službi zasnovali su svoj radni odnos na neodređeno vrijeme kod drugih firmi, tako da smo mi ostali u situaciji da
Zajednički angažman gradskih preduzeća Zelenilo i Agencija za stanovanje
bukvalno nemamo fond ljudi odakle bismo mogli da crpimo nove resurse. Međutim, imamo ljude koji volontiraju pola godine – godinu i stiču uslove za zasnivanje radnog odnosa – kazao je Đukanović. On je pozvao sve zainteresovane mlade ljude da se jave na konkurs, koji je objavljen na sajtu Glavnog grada, Birou za zapošljavanje, kao i u sredstvima javnog informisanja. – Pozivamo sve mlade da se jave, ovo je veoma lijepo zanimanje koje se živi i voli. Neka nas posjete da zajedno obiđemo Službu, kako bi se upoznali sa ovim pozivom. Mogu da se prijave, popune prijavu, prilože neophodnu dokumentaciju, nakon čega će se raditi selekcija. Ove godine primamo 25 vatrogasaca spasilaca, koji će biti angažovani sezonski. Prošle godine ih je bilo 20. Grad se širi, a naša služba pokriva značajan prostor, kako glavnog grada, tako i opština Tuzi i Zeta, koje su sada samostalne, ali još nemaju formirane svoje službe – poručuje Đukanović. On je istakao i da trenutno imaju dovoljan broj ljudi u stalnom sastavu SZS. – Imamo dovoljno ljudi, tu je stalni sastav. I ranije se dešavalo da dođemo u sličnu situaciju, pa su se onda preklapale smjene, uvodio prekovremeni rad... Najbolje bi bilo da se javi dovoljan broj sugrađana, da uđu u ovaj posao, jer kada se uđe jednom i učestvuje u nekoj akciji, to vuče čovjeka da ostane tu na duži period –zaključio je šef operative SZS Miodrag Đukanović. I. M.
Ekipe Zelenila i Agencije za stanovanje završile su radove na pejzažnom uređenju skvera na uglu ulica Piperske i Nikole Tesle, u blizini benzinske stanice ,,Petrol“ na prilazu Zagoriču. Na prostoru površine oko 800 kvadratnih metara nasut je novi sloj zemlje, formirane su šetne staze, u rondelama napravljene tzv. mini suve baste, a prostor je oplemenjen i sadnicama maslina.
Kako bi bila zaustavljena dosadašnja praksa nepropisnog parkiranja vozila na toj površini, oko skvera su postavljeni metalni elementi u obliku ćiriličnog slova P.
PREMIJER (29. KOLO): Siti želi da zadrži korak za Arsenalom, Liverpul vjeruje u plasman u LŠ
PODGORICA - U ovo doba ranijih sezona, Mančester siti i Liverpul borili su se za titulu u Premijer ligi.
Ove takmičarske godine stvari stoje znatno drugačije – ,,redsi“ su daleko od šampionske trke i bore se za mjesto u Ligi šampiona, dok ,,građanima“ klizi titula budući da prvoplasirani Arsenal ima osam bodova, ali i utakmicu više.
Siti današnji derbi (13.30 h) dočekuje u seriji od šest pobjeda i 10 mečeva bez poraza, na pet posljednjih utakmica nije primio pogodak, dok je na posljednje dvije dao ukupno 13 golova.
Za menadžera Pepa Gvardiolu ključna dilema je da li će se startni napadač, mlada zvijezda Erling Haland, oporaviti od povrede do derbija. – Vidjećemo kako će se osjećati, on će sam odlučiti. Život je rizik, moramo da rizikuje-
mo. Ono što je najvažnije je da se i dalje borimo za sve, na tri fronta. To je dobro. Dobro je i kada pobjeđuješ, ali ne možeš to konstantno da radiš deset ili 11 mjeseci. Ali, ipak smo i dalje tu. Što se tiče Liverpula, poznajemo se odlično, godinama. Isti menadžeri, novi meč. Liverpul je i dalje izuzetan tim. To, po mom mišljenju, ne mijenja činjenica da su imali uspone i padove ove sezone. To može da se dogodi svakom timu. Za nas će Liverpul uvijek biti veliki rival – poručio je Gvardiola.
Liverpul je na pauzu otišao poslije dva poraza, eliminacije u Ligi šampiona, i sa brigom da li će uspjeti da bude dio elite i naredne sezone. ,,Redsi“ imaju sedam bodova i dvije utakmice manje od četvrtoplasiranog Totenhema, dok je na ,,minus 5“ u odnosu na petoplasirani Njukasl. – Supervažna utakmica, to je stvar koja se ne razlikuje u odnosu na prethodne sezone jer je meč veoma bitan i za Siti i za nas. U ovom trenutku nije toliko bitno borite li se za titulu ili bilo što drugo, važno nam je samo to što moramo da pobjeđujemo, a obično dobijete ono što zaslužujete ako naporno ra-
BUNDESLIGA (26. KOLO): Bajern dočekuje Borusiju
PODGORICA - Rijetke su bile situacije posljednjih godina kada Bajern iz Minhena početkom aprila nije bio na pragu titule u Bundesligi.
Ove sezone stvari za Bavarce ne idu tako glatko. Dežurni šampion Njemačke odlučujući period sezone dočekuje kao drugoplasirani, s bodom iza Borusije iz Dortmunda, zbog čega današnji ,,klasiker“ (18.30 h) ima izuzetan značaj, potencijalno presudan za šampionsku trku.
Bajern ga dočekuje poslije neočekivane promjene trenera. Ni eliminacija Pari Sen Žermena u osmini finala Lige šampiona nije sačuvala posao Julijanu Nagelsmanu, kojeg je tokom pauze zbog termina za reprezentacije naslijedio Tomas Tuhel
- Protekla sedmica za mene je bila – radi, jedi, spavaj, sve to ponovi. Što se tiče osjećaja, to je sasvim običan radni dan, ali želite uraditi što je vi-
PODGORICA - S prvim
dite. To je ono što mi pokušavamo – kazao je Klop, čiji tim u utorak čeka gostovanje Čelziju, a u neđelju još jedan derbi, s Arsenalom.
– Jasno je da protiv Sitija morate biti na vrhuncu. Morate se braniti na najvišem nivou, ali morate i igrati fudbal. Uzbuđeni smo zbog rasporeda koji nas čeka, iako smo u teškoj situaciji.
Pobjedi Liverpula nada se Arsenal koji dočekuje Lids, dok bi Čelziju pred duel s Aston Vilom više odgovarao trijumf ,,građana“ jer se ,,plavci“ i dalje nadaju plasmanu u Ligu šampiona iako imaju 11 bodova manje od Totenhema. Ne. K.
danom aprila vraća se fudbalsko proljeće u Crnu Goru. Nakon reprezentativne pauze, utakmicama 27. kola nastavlja se Meridianbet 1. CFL.
Zanimljivo je da će pet utakmica biti odigrano u četiri termina – kolo će od 15 časova biti otvoreno derbijem sjevera Rudar i Jedinstvo, a u istom terminu igra se i meč Budućnost – Mornar. Od 16 časova sastaće se Iskra i Petrovac, sat kasnije počinje duel Dečić – Jezero, a derbi kola od 18 časova u Nikšiću igraju Sutjeska i Arsenal. Da li će biti rokada na vrhu ili će jedan od dva tima napraviti prednost?
POBJEDU
„Plavi“ su tokom prvenstvene pauze radili vrijedno, a takmičarski ritam su zadržali savladavši Arsenal (3:1) u prijateljskoj utakmici prethodne subote.
15 – Konrad (Sutjeska)
8 – Mendi (Petrovac), Striković (Sutjeska)
7 – Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac)
6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo)
tiri remija i poraza), a pod Goricom 17 (13 pobjeda „plavih“, jedan remi, tri poraza).
Sekulović je upravo iz Mornara u zimskom prelaznom roku stigao u matični klub, tako da najbolje od svih poznaje narednog rivala.
– Utakmici prilazim kao i svakom prethodnom meču, sa željom da na najbolji mogući način pomognem ekipi da dođe do cilja. Naravno, biće mi drago da vidim bivše saigrače i stručni štab – kaže Sekulović, koji izuzetno poštuje „mornare“.
še moguće za tako kratko vrijeme. Veoma sam zahvalan što mogu da preuzmem odgovornost na tako visokom nivou –rekao je Tuhel. - Neki igrači su došli prilično kasno iz reprezentacija. Što se tiče meča s Borusijom, zaista smo uzbuđeni. Imao sam osjećaj tokom svih dana rada s ekipom da svi jedva čekaju da pokažu što mogu. Ne postoji veći izazov od toga da mandat na
klupi Bajerna počinjem utakmicom s Borusijom. Ovo je najveća utakmica u njemačkom fudbalu, a na važnosti joj daje i poredak na tabeli. Naš rival je u sjajnom nizu, ali to nas ne sprečava da s velikim iščekivanjem odigramo taj meč. Borusija igra odlično u domaćem prvenstvu, nije izgubila nijedan bundesligaški meč u 2023. godini, ali istovremeno dugo ne zna za trijumf nad naj-
većim rivalom - ,,milioneri“ su posljednji put pobijedili Bajern 3. avgusta 2019. u Superkupu.
- Ulazimo u ,,vruć“ period sezone – rekao je trener Edin Terzić
- Energija koju posjeduje tim čini da razmišljam pozitivno. U dobroj smo poziciji, znamo da imamo šansu i želimo da iskoristimo ovu priliku. Znamo da i Bajern želi da pokaže vrhunsko izdanje, posebno protiv nas, posebno kod kuće. Ono što se nije promijenilo je da će Bajern i dalje imati odličnog trenera i sjajnu ekipu na terenu – naveo je Terzić. Ne. K.
Razlozi zbog kojih će porodica Glejzer možda biti prinuđena da proda klub
PODGORICA – Mančester junajted, prema posljednjim podacima, duguje oko 969,6 miliona funti, odnosno, oko 1,1 milijardu eura. Po pisanju britanskih medija, radi se o bruto dugu, pozajmicama banaka koje treba vraćati, te neizmirenim naknadama za brojne transfere.
To je, kako se navodi, i glavni razlog zbog kojeg porodica Glejzer, koja rukovodi klubom duže od dvije decenije, razgovara sa zainteresovanim stranama o eventualnoj prodaji. U klubu su svjesni i toga da je potrebno još makar milijardu eura uložiti u renovira-
nje ili rekonstrukciju stadiona ,,Old Traford“, kao i čuvenog trening centra u Keringtonu u predgrađu Mančestera. U narednoj godini očekuju se značajno veći profiti, ali realnost je da gigant Premijer lige sa ovakvom vlasničkom strukturom nema mnogo prostora za trošenje novca na veli-
ke transfere. Glavni kandidat za kupovinu kluba je član vladarske porodice bliskoistočne zemlje Katar, koji je obećao da će, u slučaju uspješne transakcije, svesti dugove na nulu i samo u naredne tri godine uložiti od dvije do tri milijarde eura u tim i infrastrukturu. R. A.
– Pauzu smo dočekali na najbolji način nakon pobjede nad Jezerom, prvi dio smo iskoristili da se malo odmorimo, dok je drugi protekao u dobrom radu i pozitivnoj atmosferi, a odigrali smo i tu trening utakmicu protiv Arsenala koju smo takođe dobili, što je važno – poručio je vezista Petar Sekulović, koji nastavlja: – Fokusirali smo se na neke detalje koji će nam biti potrebni protiv Mornara, ali i u nastavku sezone. Ukoliko ispunimo sve što se bude tražilo od nas i budemo fokusirani upravo na te detalje, mislim da ćemo upisati nova tri boda.
Budućnost je u aktuelnoj sezoni dva puta bila bolja od Barana (2:0 pod Goricom, 2:1 na „Topolici“), dva kluba su u nezavisnoj Crnoj Gori odigrala 30 utakmica (22 pobjede „plavih“, po če-
PODGORICA – Drugoligaši nastavljaju sa ubrzanim ritmom, pa samo tri dana nakon utakmica 24. kola nastavlja se Druga liga. Današnje 25. kolo obilježiće derbi Berane – Bokelj, duel dva tima koja su i prije početka važila za najveće favorite kada je u pitanju prvo mjesto. Berane je loše otvorilo drugi dio sezone, ali se i pored toga nalazi na liderskoj poziciji, dok Bokelj sa utakmicom manje ima četiri boda zaostatka, zbog čega Kotorani upravo
– Mornar je odlična ekipa, dobro vođena sa klupe, ima iskusne renomirane igrače, kao i par mladih i perspektivnih. Snaga rivala leži u iskustvu i napadačkom dijelu ekipe, uz igru na prekidima – tu moramo da budemo maksimalno koncentrisani. Međutim, mi smo fokusirani na sopstvenu igru, a ukoliko budemo dobri u posjedu i brzi u pasu uz kvalitet koji posjedujemo – mislim da ćemo doći do pozitivnog rezultata. Dvadeset četvorogodišnji vezista je na posljednje dvije utakmice „plavih“ igrao štopera – 45 minuta protiv Jezera u prvenstvu i 70 minuta u trening meču s Arsenalom. – Nažalost, protiv Jezera se povrijedio Dakić, Simić je od ranije bio van stroja, dok je Tomašević bio u U17 reprezentaciji, tako da sam na poluvremenu utakmice bio opcija za štopera. Prihvatio sam
u ovom derbiju vide šansu za dodatni iskorak.
Berane u nastavku sezone ima samo jednu pobjedu, uz jedan remi i čak tri poraza, pa je jasno da će lider danas biti pod ogromnim imperativom. Sa druge strane, Bokelj traži reakciju, jer je prije tri dana neočekivano poražen
,,Klasiker“ nagovještava
pod Goricom.
to maksimalno pozitivno – govori Sekulović, koji je prošao sve mlađe kategorije podgoričkog kluba...
– Nije mi nepoznato igrati na tom mjestu, jer sam igrao, maltene, na svakoj poziciji u seniorskom fudbalu i šta se god bude tražilo od mene – pokušaću da pružim svoj maksimum i doprinesem ekipi na najbolji mogući način – jasan je Petar, priznavši da se najbolje osjeća kao vezista.
April će biti zahtjevan i fizički i psihički, zato je bitan svaki igrač, a među plavima još od priprema važi geslo „meč po meč“.
– Svaka naredna utakmica je za nas malo finale i stvarno prilazimo meču sa tim stavom. Četiri od narednih pet utakmica igramo pod Goricom i mislim da imamo dobru šansu da uđemo u niz pozitivnih rezultata kako bismo digli samopouzdanje pred finiš prvenstva – jasan je Sekulović, koji je svjestan šta može da bude presudno u borbi za šampionski pehar...
– Imamo veliki roster, podjednak kvalitet na svakoj poziciji i to je naša najveća prednost uz fenomenalnu atmosferu, koja me je dočekala od prvog dana
mečevi 25. kola Druge lige
od Zete. Možda baš ovaj derbi pokaže spremnost za borbu do kraja.
Šansu da već danas bude lider ima Mladost. Lješkopoljci su savladali Otrant, srušili i Berane, pokazali da su se vratili u dobar ritam nakon poraza od Podgorice, ali ih danas očekuje gostovanje Igalu, kojem je sada svaki bod bitan u
priprema, a koja je sada još bolja. Iskreno, mislim da kao ekipa imamo ogroman potencijal i da još nijesmo na 60-70 odsto svojih mogućnosti. Taj potencijal daje rezultate, a mislim da će ih tek davati. Pozivam „varvare“ i ostale navijače da nam pruže podršku u što većem broju, jer ćemo izgledati sve bolje i bolje iz meča u meč – rekao je Petar Sekulović.
SUTJESKA OPREZNA
Sutjeska je uz meč manje izjednačena na vrhu sa ekipom Budućnosti. U posljednja četiri kola čak tri puta Nikšićani su remizirali, pa zbog toga imaju veliki imperativ protiv Arsenala.
– Iskoristili smo pauzu da se dodatno spremimo za finiš sezone, jer znamo da nas tokom dva mjeseca čeka gust raspored, jer, pored šampionata, igraćemo i završnicu Kupa.
borbi za spas. Igalo nakon poraza u Ulcinju ima samo dva boda više (uz meč manje) od Otranta, pa je ovo meč posebnog značaja. Grbalj i Kom su u zlatnoj sredini, ali domaćin još strijepi za spas, a Kom se nada da se može domoći baraža, pa oba tima vide svoju šansu. Zanimljivo će biti i u Golubovcima, gdje će Zeta ugostiti Podgoricu. Zeta juri spas, Podgorica želi da ostane u vrhu i nastavi bitku za baraž... R.P.
Stadion Titograda. Kapacitet: 1.00. Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: V. Todorović i I.Tomašević. Početak: 17 časova
Međutim, sada smo fokusirani na Arsenal, koji samo dva boda zaostaje od zone koja vodi u Evropu i to najbolje govori da imaju kvalitet. Ipak, smatram da smo favoriti, ne bježimo od toga, ali znamo da to u ovoj ligi nije presudno. Moraćemo da se namučimo, očekujemo tešku utakmicu, ali vjerujem da ukoliko odradimo ono što smo radili tokom prethodnih 14 dana rezultat neće izostati – kazao je Suad Ličina, koji je u posljednja dva kola mijenjao Vladana Giljena na golu Sutjeske. Ukoliko Budućnost u prvom terminu savlada Mornar, jasno je da će Sutjeska biti pod dodatnim imperativom.
– Arsenal je najprijatnije iznenađenje. Tivćani su prošle sezone ušli u Prvu ligu, a onda nastavili sa dobrim partijama, a to potvrđuje bodovni saldo. Znamo da igraju čvrsto, odgovorno, disciplinovano, da su do-
Trener Jurak Jarabek Trener Rade Petrović
bri u tranzicijama, prekidima, imaju dobre pojedince u gotovo svim linijama, tako da nas očekuje zahtjevna utakmica. Kvalitet je na našoj strani, ali to ne znači ništa ako svi ne damo maksimum – objasnio je pomoćni trener Nikšićana Boris Miličković
Dečić će danas pod vođstvom novog trenera dočekati Jezero. Dečić je vezao tri remija, postigao samo dva gola u posljednja četiri kola, pa je na tri boda minusa u odnosu na trećeplasirani Petrovac. Zanimljivo je da Dečić čeka meč protiv Jeze-
(4-2-3-1) Jedinstvo (4-2-3-1)
Stadion pod Golubinjom.
Kapacitet: 6.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: N. Radulović i V. Radenović. Početak: 15 časova
Boričić Krnić
(4-2-3-1)
Muminović
Kartal
Šahman
Bojović Šćepanović
Bakrač
Peličić
Gašević
Talović
Mušović
Idrizović
Cvijović
Alić
Pejović
Janketić
Dacić
Banda
Krulanović
Muzurović
Rosandić
Trener Dragan Aničić Trener Vuko Bogavac
ra, ekipe koja tradicionalno ne leži Tuzanima. Tokom 10 međusobnih duela u okviru Prve lige Tuzani su slavili samo 16. oktobra 2021. godine, pa je jasno da će Dečić igrati i „protiv“ tradicije...
– Došao je novi trener sa kojim smo radili tokom pauze prethodne dvije nedjelje. Uveo je neke novine u rad, trenirali smo dobro, pojačali ritam i mislim da spremno čekamo nastavak borbe za bodove. Čeka nas utakmica protiv Jezera, koja je neugodna, ali idemo na pobjedu. Ukoliko budemo na terenu sproveli sve ono što smo prethodnih dana radili na treninzi-
ma, onda pobjeda i tri boda neće izostati – optimista je Aleksa Marušić, ofanzivac Tuzana. Iskru, Rudar i Jedinstvo očekuju važni mečevi. Iskra je u najtežoj situaciji, a nakon dva vezana remija želi da iznenadi Petrovac, koji je poslije ,,šok terapije“ i promjene trenera savladao Mornar (1:0) i remizirao sa Sutjeskom (1:1). Derbi začelja igraju rivali sa sjevera – Rudar i Jedinstvo. Pljevljaci su u posljednjih 12 kola ostvarili samo jedan trijumf, a protiv Jedinstva koje ima četiri boda više vide šansu da se primaknu sigurnoj zoni. R. PEROVIĆ
BERANE: Berane – Bokelj
IGALO: Igalo – Mladost DG
RADANOVIĆI: Grbalj – Kom
GOLUBOVCI: Zeta – Podgorica Sve
Odbojkaši Budve i Budućnost voleja danas od 17 sati u Herceg Novom igraju finale Kupa Crne Gore
PODGORICA – Treću godinu zaredom o trofeju Kupa
Crne Gore će odlučivati odbojkaši Budve i Budućnost voleja. Budva je dobila prethodna dva međusobna finala, 2021. godine sa 3:0 i prošle sezone sa 3:2, Budućnost će danas u Herceg Novom (17 časova) pokušati da prekine negativan niz.
Od kada je formiran novi (gradski) klub u metropoli crnogorskog turizma, a nakon gašenja
Budvanske rivijere, Budvani dominiraju na domaćoj sceni jer su u prethodne četiri sezone osvojili isto toliko duplih kruna. Ekipa Miloša Markovića je i ove sezone favorit za oba domaća trofeja, iako ne tako izraziti kao prethodnih godina, ali u današnji duel ulazi sa određenom prednošću, koju će Aleksandar Gmitrović i drugovi morati da opravdaju i na terenu…
– Došli smo do završnog dijela
sezone, očekuje nas i finale Kupa i finale lige. U subotu imamo prvu šansu da ponovimo rezultat iz prošle godine, koji je cilj kluba i svih nas igrača. Nadam se da ćemo pokazati igru koju znamo, za koju smo trenirali i nadam se da ćemo ostvariti dobar rezultat. Budućnost je sastavila dobru ekipu, sličnu kao prošle godine, naša ekipa je ma-
lo drugačija. Siguran sam da će biti teška utakmica kao svako finale Kupa. Na nama je da se spremimo što bolje i nadam se dobrom rezultatu – kazao je slovenački libero Toman Urban, kapiten Budve. Budva je ligaški dio završila na prvom mjestu, sa istim brojem pobjeda kao Budućnost, ali uz dva boda više. Rezultat u po-
PODGORICA – Pitanje
bjedama u ligaškim mečevima je izjednačen – Budva je slavila u Podgorici sa 3:0, Budućnost se revanširala u Budvi sa 3:2. – Sigurno da nas očekuje jedna važna utakmica protiv ekipe Budve. Sve utakmice se podrede finalu Kupa i finalu plej-ofa. Ulogu favorita bih prepustio ekipi Budve, što je i normalno u neku ruku. Očekuje nas jedan jako zahtjevan i težak meč u Herceg Novom. Mogu da naglasim da pobjeda u Budvi nije bila nimalo slučajna. Sigurna sam da možemo da napravimo korak više u narednom periodu u odnosu na prethodne sezone i godine. Cilj nam je da svaki igrač da svoj maksimum i vjerujem da možemo da slavimo u Herceg Novom – rekao je kapiten podgoričkog tima Nikola Radović
Finalni meč odbojkaša u Sportskom centru ,,Igalo“ počinje u 17 časova, uz prenos na RTCG 2 i MNE Sport televiziji. S. J.
Herceg Novi i Albatros večeras od 20 sati igraju finale Kupa Crne Gore za odbojkašice
PODGORICA – Večerašnje finale Kupa Crne Gore za odbojkašice ima poseban, istorijski značaj za novski sport, ali i žensku odbojku u našoj državi jer prvi put u finalu igraju dva kluba iz ovog primorskog grada –Herceg Novi i Albatros.
Prije toga samo se u osam navrata igralo barsko finale između Luke Bar i Galeba, koji su ove godine zaustavljeni u osmini finala, odnosno, četvrtfinalu od Herceg Novog, velikog favorita za prvi trofej u sezoni i klupskoj istoriji. Zapravo, ovo je prvo finale u nezavisnoj državi u kojem nema jednog od barskih klubova.
Herceg Novi je ove sezone u domaćem prvenstvu i Kupu upisao sve 22 pobjede, i to bez izgubljenog seta, što dovoljno govori sa kakvim ambicijama izabranice Milorada Krunića dočekuju ovo finale…
– Poslije svih ovih rezultata tokom ove sezone, zaista, važimo za favorita. Ne volim da dižem pehar prije nego što to ostvarimo, tako da smo i te kako motivisane. Dvije utakmice smo odigrale sa ekipom Albatrosa i posebno u drugoj smo bile dominantne, ali nam to ne daje za pravo da se opuštamo pred utakmicu finala. Imali smo i nekih pehova sa povredama, Milena Burzanović je trenutno van stroja, ja sam bila do srijede. Ti neki pehovi i povre-
Luka Bar i Galeb su najtrofejniji klubovi u Kupu, sa po sedam trofeja. Luka Bar
je pehar osvajala 2007, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015. i 2017. godine, a Galeb 2010, 2016, 2018, 2019, 2020, 2021. i 2022. godine. Dva puta je pobjednik bio Rudar, i to 2008. i 2009. godine
dice nas prate, ali ne želimo uopšte da ih napominjemo i ističemo, jer ne želimo da tražimo alibi. Ko god da zaigra, jednostavno mora da dođe do tog rezultata. Favoriti jesmo na papiru i nama je želja da to dokažemo i na terenu, da tako i nastupamo – ističe kapitenka Herceg Novog Tatjana Bokan Herceg Novi je dobio oba ligaška meča protiv gradskog rivala, a bilo bi iznenađenje da tako ne bude i večeras. Ipak, ekipi Branke Obradović niko ne može da uskrati nadu… – Ovo je veoma bitna utakmica, kako za naš klub, tako i za naš grad. Ovo je istorijski momenat da se odigrava jedno
novsko finale u ženskoj odbojci. Što se tiče utakmice, igramo protiv aktuelnog lidera na tabeli, koji je neporažen tokom cijele sezone. Mi ćemo da nastojimo da uđemo maksimalno u utakmicu i damo sve od sebe, da ono što radimo na treningu pokažemo na utakmici. Kao što smo i pokazali u prvom dijelu sezone, možemo da im pariramo, tako da ćemo dati sve od sebe da odigramo što bolje –rekla je kapitenka Albatrosa Anđela Kukobat Večerašnje finale u Sportskom centru ,,Igalo“ u Herceg Novom počinje u 20 časova. Prenos je na RTCG 2 i MNE Sport televiziji. S. J.
šampiona Crne Gore u muškom rukometu riješiće se večeras od 18 sati na Cetinju, iako će se poslije 17. igrati još pet kola. Lovćen i Budvanska rivijera Budva ostali su jedini kandidati za titulu nakon što je Rudar doživio treći poraz u sezoni. Lovćen kao lider ima dva boda i utakmicu više od Rivijere, koja je slavila u prvom derbiju (26:22), zbog čega joj večeras u Prijestonici odgovara i remi, pod realnom pretpostavkom da do kraja prvenstva neće izgubiti ni bod.
Da Budvani u prvom dijelu sezone nijesu izgubili od Rudara u Pljevljima, Lovćenu bi sada odgovarala pobjeda od najmanje pet razlike. Tim Vlatka Đonovića sada cilja bilo kakav trijumf, kojim bi došao na milimetar od jubilarne, 10. titule prvaka Crne Gore.
Tatjana Bokan ima priliku da osvoji prvi trofej u nezavisnoj državi, jer je matičnu Luku Bar napustila daleke 2006. godine i počela dugu i uspješnu internacionalnu karijeru, nakon koje je prošlog ljeta odlučila da se vrati u državu i priključi ambicioznom projektu Herceg Novog.
– Žao mi je što su barski timovi, Luka Bar i Galeb, ispali u ranim fazama takmičenja, žao mi je što nema barem jedne barske ekipe ovdje. Nažalost, tradicija je prekinuta, ali je, sa druge strane, to možda i dobro, da se klubovi iz Bara i Podgorice osvijeste, kako bi se odbojka podigla na još veći nivo. Nije dovoljno dovoditi igračice na polusezonu da bi se osvajali trofeji, već se mora raditi mnogo više, i sa našom djecom. Moraju se nalaziti sponzori i ozbiljnije ulagati u sve ovo kako bi se crnogorska liga podigla na mnogo viši nivo. Moja je želja da ih ovim našim rezultatima probudimo da razmišljaju u tom smjeru –rekla je, godinama najbolja, crnogorska odbojkašica.
- Na početku sezone bilo nam je jasno da će nam glavni konkurent biti Budvanska rivijera, koja nam je nanijela i jedini poraz. Lovćen je prošle sezone gubio i od Rudara, dok smo ga ove dva puta prilično ubjedljivo pobijedili, ali da je dobra ekipa pokazao je trijumfom nad Budvanskom rivijerom u Pljevljima. S pravom su i Pljevljaci bili jedan od kandidata za titulu, teoretski su to i dalje, ali poslije poraza od Komova definitivno su se udaljili od trofeja – konstatovao je Đonović za Pobjedu. Nekadašnji pomoćnik Dragana Adžića u ŽRK Budućnost i reprezentaciji Crne Gore, te samostalni trener u nekoliko klubova u inostranstvu, podsjetio je da rivalitet Lovćena i Budvanske rivijere postoji već nekoliko godina.
- Budva je prošle sezone po -
kazala da je kvalitetnija i bila šampion. Nadam se da sada možemo da pobijedimo, ne potcjenjujući bilo koga, pogotovo što su na polusezoni doveli tri igrača, a mi nikoga. Sve će se vidjeti na terenu, kao svaki sportista i trener nadam se da ćemo pokazati više od njih i da će rezultat biti u našu korist. Đonović vjeruje da će njegov tim odigrati bolje nego u Budvi 30. novembra.
- Budvanska rivijera je zadržala osnovu prve postave iz posljednje dvije sezone, a ja sam se vratio iz inostranstva i preuzeo ekipu iz koje je bilo otišlo šest-sedam igrača. Uz
F1: Australijanac i dalje bez angažmana u ,,najbržem cirkusu“
PODGORICA – Uprava tima Alpin u Formuli 1 potvrdila je da je uoči nove sezone odbila šansu da angažuje australijsku zvijezdu Danijela Rikarda (33).
Nekada jedan od najvećih talenata automobilizma Rikardo je ove godine bez angažmana. Otmar Šafanuer, prvi čovjek Alpina, kazao je da su bili u pregovorima sa bivšim zvijezdom Meklarena i Red Bula, ali da su se na kraju ipak odlučili za Pjera Gaslija - Tokom pregovora je Gasli postao za nas dostupan. U međuvremenu je Rikardo potpisao da bude rezervni vozač u Red Bulu. On je sjajan vozač, iskreno vjerujem da će već naredne godine u nekoj ekipi biti prva opcija – rekao je Šafanauer.
Tokom karijere Rikardo je ostvario osam pobjeda na trkama i ukupno 32 podijuma, a važi za jednog od najkarakternijih vozača ,,najbržeg cirkusa“. Posljednji trijumf ostvario je 2021. u Monci. Najbolje sezone karijere imao je u Red Bulu, kao vozač te ekipe 2014. i 2016. bio je treći u generalnom plasmanu. R. A.
PODGORICA – Selektorka ,,lavica“ Bojana Popović, za predstojeće obaveze u EHF sedmici i dvomeč sa reprezentacijom Norveške, ručunaće na Jelenu Despotović, članicu Đera, koja se nedavno vratila na teren nakon porođaja. Prvi put u crvenom dresu nastupaće i Nada Ćorović koja je u februaru debitovala na prvom okupljanju nacionalnog tima poslije osvojene bronzane medalje na Evropskom prvenstvu.
U PRVOM DERBIJU U SEZONI: Trener Vlatko Đonović
to, dovela je jednog od boljih igrača Lovćena, srednjeg beka Slobodana Bulajića, i tako oslabila direktnog rivala. Nama je trebalo vremena da se uigramo, da se poslože kockice, a nadam se da su igrači poslije nekoliko mjeseci još bolje prihvatili sistem igre koji forsiram. Na početku sezone nije bilo lako promijeniti navike koje su godinama sticali ovdje, u Lovćenu ili nekim drugim ekipama. Vjerovatno će biti neizvjesna utakmica do kraja, neka bolji pobijedi, nadam se da će to biti moja ekipa – zaključio je Đonović. Trener Budvanske rivijere Budva Brano Božović osvr-
nuo se na jedini poraz njegove ekipe ove sezone, rezultat koji je Lovćenu obezbijedio povoljniju poziciju pred današnji meč odluke.
- Rudar nas je iznenadio, bili smo istrošeni poslije meča s Lovćenom jer je gostovanje u Pljevljima došlo tri dana kasnije. Nijesmo smjeli sebi da dozvolimo taj pad i kiks, ali dogodio se. Lovćenu sada igra samo pobjeda, nama znači i remi, ali nećemo kalkulisati, kao i domaćin razmišljamo samo o trijumfu – naveo je Božović.
- Vidjećemo koje su njihove slabe karike, dosta dobro se znamo, a u ovakvim utakmicama dosta rješavaju trenut-
ni motiv i zalaganje. Vjerujem da ćemo biti spremni i dati sve od sebe. Nadam se pobjedi, a ako izgubimo, pružićemo ruku protivniku. Iskusni stručnjak poručuje da igrači moraju da zaborave na pobjedu u prvom meču.
- Ova utakmica može biti drugačija jer igramo na Cetinju, a znamo kako igraju kod kuće i uz podršku publike uradiće sve da pobijede. Mislim, ipak, da je prednost na našoj strani jer nijesmo pod pritiskom kao Lovćen. Znam kako razmišljaju u njihovom klubu i naša rasterećenost može nam biti veliki adut. Imali smo tokom sedmice određenih zdravstvenih problema, ali nema ničega što može da spriječi igrača da ne da sve od sebe u ovakvoj utakmici – istakao je Božović.
N. KOSTIĆPODGORICA – Nikola
Jokić ponovo je favorit da osvoji MVP nagradu za najboljeg igrača ligaškog dijela NBA sezone.
Centar Denver Nagitsa je, u zvaničnom NBA poretku, pretekao glavnog konkurenta, zvijezdu Filadelfija 76ersa Džoela Embida. Denver, lider Zapadne konferencije,
Seltiksi istakli su jasne šampionske ambicije, pobjedom na terenu Milvoki Baksa čak 140:99.
Protiv tima sa najboljim učinkom u ligi, ,,Kelti“ su odigrali najbolju partiju sezone i pokazali da će biti dostojan konkurent. Ovakav poraz svojevrstan je šamar za Milvoki, koji baca sjenku na dostignuća ekipe ,,jelena“ u dosadašnjem toku sezone.
Džejson Tejtum, slavno kri-
do plej-ofa treba da odigra još svega pet utakmica.
Skor Jokića je 24,9 poena, 11,9 skokova i 9,9 asistencija u prosjeku. Rođeni Kamerunac sa francuskim i američkim državljanstvom Embid je prvi strijelac lige sa 33,2 poena uz 10,2 skokova i 4,2 asistencije po meču. Somborac Jokić ima značajno bolji procenat šuta. Jokić je u prethodne dvije
godine osvajao priznanje, a ima priliku da postane jedini trostruki uzastopni dobitnik MVP nagrade uz košarkaškog velikana 20. vijeka Lerija Berda. U zvaničnom poretku sajta nba.com na trećem mjestu je Grk Adetokumbo (Milvoki), ispred krila Bostona Tejtuma i Litvanca Sabonisa (Sakramento). R. A.
„Lavice“ se okupljaju u poneđeljak, a za razliku od februarskog druženja, ovog puta ih u okviru EHF sedmice očekuju kontrolni mečevi i to protiv Norveške, protiv koje će igrati u gostima u četvrtak i subotu. Uoči okršaja protiv šampionki Evrope i svijeta, selektorka Popović suočila se sa brojnim problemima, jer zbog povreda neće moći da računa na golmanke Martu Batinović i Anastasiju Babović, te Milenu Raičević, Đurđinu Jau-
ković, Ildu Kepić, Natašu Ćorović i Dijanu Mugošu Ovu akciju će zbog mononukleoze propustiti i Đurđina
Malović
Biće to nova prilika da se selektorka Popović uvjeri u trenutnu formu igračica i nastavi sa uigravanjem tima za Svjetsko prvenstvo koje će od 30. novembra do 17. decembra biti održano u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj. Na spisku su: (golmanke)
Marina Rajčić , Andrea Škerović, (krila) Ivona Pavićević, Nađa Kadović, Nina Bulatović, Dijana Ujkić, Anastasija Marsenić, (pivoti) Tatjana Brnović, Ema Alivodić, Ivana Godeč, Nikolina Vukčević, (bekovi) Jelena Despotović, Tanja Ašanin, Matea Pletikosić, Nada Ćorović, Itana Grbić, Andrijana Popović, Vanesa Agović A. M.
Odgovor Ukrajine na najave iz Međunarodnog olimpijskog komiteta
PODGORICA – Vlada Ukrajine odlučila je da sportisti te zemlje ne učestvuju na bilo kakvim međunarodnim takmičenjima u kojima je dozvoljeno, na bilo koji način, učešće takmičara iz Rusije i Bjelorusije.
Nakon ovoga, sve je izvjesnije da će Ukrajinci bojkotovati Olimpijske igre u Parizu naredne godine. Međunarodni olimpijski komitet je prošle sedmice najavio da će dozvoliti učešće ruskim i bjeloruskim sportistima u međunarodnim takmičenjima, pod neutralnom zastavom i bez isticanja nacionalnih simbola. Odluku je predložio ukrajinski ministar sporta Vadim Gucajt, koji je i prvi čovjek nacionalnog olimpijskog komiteta.
Nakon ovakve odluke, očekuje se da sličnu donesu i državni organi Poljske, kao i baltičkih zemalja.
MOK je prethodno odlučio da se Rusima i Bjelorusima dozvoli učešće isključivo u poje-
NBA: ,,Kelti“ u gostima pobijedili sa 41 poenom razlike, Denver ne može bez Jokića
lo Bostona, obilježio je duel sa 40 poena (šut iz igre 18-12, trojke 10-8) uz osam skokova, dok je bek Braun ubacio 30 poena uz po pet skokova i asistencija. Milvoki je predvodio superstar Adetokumbo sa 24 poena, sedam skokova i lošim šutem iz igre 27-11. Krilo Midlton dodao je 13, a Portis 12 poena. Svega pet mečeva do kraja ligaš-
kog dijela sezone, skor Milvokija je 55-22, dok Boston, prvi pratilac na tabeli Istočne konferencije, ima učinak 53-24.
Lider Zapada Denver ubjedljivo je poražen od Nju Orleansa 107:88 na svom terenu. Izostanak prve zvijezde Nikole Jokića, zbog lakše povrede lista, bio je nenadoknadiv za ,,grumenje“.
Za gostujuće ,,pelikanse“ za-
dinačnoj konkurenciji. Takođe, svi takmičari iz tih zemalja biće detaljno kontrolisani, da li su na bilo koji način javno podržali rusku vojnu agresiju u Ukrajini ili su pod bilo kakvim ugovorom sa ruskom vojskom. R. A.
blistao je Brendan Ingram –pored 31 poena imao je 11 asistencija i deset skokova. Bek Makolum dodao je 23 poena za pobjedničku ekipu. U lošoj partiji Denvera bek Marej postigao je 21, a Braun 19 poena. Skor lidera Zapada sada je 51-25, dok je za Nju Orleans (39-38) trijumf izuzetno važan. Ekipa je sada osma u Zapadnoj konferenciji, u plej-in zoni. Ima samo pobjedu manje od šampiona Golden Stejta, koji je šesti i na poziciji koja direktno vodi u plej-of. S. S.
,,Lavice“ se okupljaju u poneđeljak za dvomeč sa Norveškom Fali pola tima, ali
Crnogorski istoričar dr Dragoje Živković rođen je u Ržanom Dolu u Cucama 21.6.1927. godine. Osnovnu školu završio je u Bati Cuckoj, gimnaziju je pohađao na Cetinju, u Herceg Novom i Kotoru, a istoriju je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1953. godine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1968. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Borba za ujedinjenje sindikalnog pokreta u Jugoslaviji 1919-1920. godine. Bio je direktor Arhiva Crne Gore (1968–1981), a paralelno s tim obavljao je i dužnost direktora Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ na Cetinju (1974–1976). U periodu od 1982. do 1991. godine bio je prvo vanredni, a potom i redovni profesor na Kulturološkome fakultetu na Cetinju. Bio je član Matice crnogorske, crnogorskog PEN-centra i predsjednik Odbora za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. Umro je na Cetinju 15. aprila 1994. godine. Dragoje Živković je pripadao prvoj generaciji crnogorskih istoričara koji su identifikovali falsifikate velikosrpske istoriografije i doprinijeli jačanju nacionalne samospoznaje Crnogoraca. Njegovo ključno djelo je trotomna „Istorija crnogorskoga naroda”. Prvi tom te studije („Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka”) pojavio se 1989. godine.
Drugi tom („Razdoblje crnogorskog principata/vladikata od početka XVI do sredine XIX vijeka) objavljen je 1992. godine. Treći tom („Vladavina knjaza Danila (1851–1860) i prve godine vladavine knjaza Nikole”) objavljen je posthumno, 1997. godine.
Od objavljivanja prva dva toma „Istorije crnogorskoga naroda” prošlo je više od tri decenije. Živkovićeva knjiga je i pored ogromnog značaja koji je imala u istorijskom osvješćivanju Crnogoraca i demistifikaciji nametnutih i dominirajućih velikosrpskih narativa, danas skoro zaboravljena i do nje se teško dolazi. Živkovićeva interpretacija istorijskih događaja i procesa u „Podlovćenskoj Crnoj Go-
Crnogorski istoričar Dragoje Živković rođen je u Cucama 1927. godine, a umro na Cetinju 1994. godine. Pripadao je prvoj generaciji crnogorskih istoričara koji su identifikovali falsifikate velikosrpske istoriografije i doprinijeli obnovi nacionalne samospoznaje Crnogoraca
ri” osobena je i po uvođenju termina Principat i Vladikat, za označavanje faza u povijesnom narastanju crnogorske državnosti.
Prof. dr Šerbo Rastoder u odrednici o istoriografiji u Crnoj Gori od 1918. godine, govori i o Dragoju Živkoviću. „Iako duge istoriografske tradicije, Crna Gora nema još uvijek cjelovitu sintezu svoje istorije. Postojeća višetomna istorija Crne Gore hronološki doseže tek kraj XVIII vijeka. Tek 2004. godine pojavila se četvrta knjiga ove istorije u dva toma, Branka Pavićevića (…) Od drugih pokušaja izrade sinteza crnogorske vrijedan pomena je napor Dragoja Živkovića, izrazitog pobornika teorije o etničkoj posebnosti i neprekinutoj državnoj tradiciji Crnogoraca, koji je uspio da do svoje smrti završi Istoriju crnogorskog naroda, zaključno sa sredinom XIX vijeka. Ova trotomna Istorija objavljena između 1989-1998. nastala je kao alternativni projekat i prva je nacionalna istorija koja u naslovu ima crnogorski narod Izlazak Prve knjige ove studije će na neki način najaviti čitav istoriografski alternativni pravac koji će se razvijati izvan državnih institucija, finansirati iz alternativnih i nedržavnih fondova i promovisati kao kulturni pokret otpora,
Dok je na tlu Hrvatske i Bosne još bjesnio rat, Andrej Čebotarev sa Instituta za suvremenu povijest u Zagrebu, objavio je 1993. godine prikaz Živkovićeve „Istorije crnogorskoga naroda” u Časopisu za suvremenu povijest (str. 325-354)
sve do kraja devedesetih, kada je konačno dobio pravo na stav u sredstvima javnog informisanja”.
O studiji Dragoja Živkovića pisao je hrvatski autor Andrej Čebotarev sa Instituta za suvremenu povijest u Zagrebu. Njegov prikaz objavljen je u Časopisu za suvremenu povijest 1993. godine (str. 325-354). Taj članak je relativno nepoznat crnogorskoj javnosti, pa ga ovdje donosimo integralno. „DRAGOJE ŽIVKOVIĆ, Istorija crnogorskog naroda. Svezak I. (470 str.), Svezak II. (617 str.). Izdavač 1. sveska: „Izdanje autorovih prijatelja”, izdavač
2. sveska: „DP Montex - Izdavačko-pubticistička djelatnost”, Cetinje, 1989.-1992. Glavna značajka Živkovićeve knjige sastoji se u reinterpretaciji ključnih problema crnogorske historiografije. Središnja pitanja koja se pokušavaju drugačije osmisliti odnose se na crnogorsku državnost, formiranje crnogorske nacionalnosti, autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve, sudbinu Katoličke crkve i zapadne kulture na crnogorskom prostoru, kao i na različite aspekte vrlo složenih odnosa Crne Gore sa Srbijom. Glavnina djela odnosi se na političku povijest, uz neka opsežna poglavlja o književnosti, arhitekturi, slikarstvu i kiparstvu, koja, kao što se očituje iz izlaganja, stoje u uskoj svezi s političkim okvirom događanja.
Posebna je vrijednost ovoga opsežnog djela u donošenju brojnih činjenica i podataka, koji su se iz poznatih razloga
morali zaobilaziti u dosadašnjoj crnogorskoj i bivšoj jugoslavenskoj historiografiji. Primjerice, u poznatoj Historiji naroda Jugoslavije (2 sveska) ili Istoriji Crne Gore (5 svezaka) uzaludno je tražiti odgovore na neka kardinalna pitanja crnogorske povijesti, koja sveučilišni profesor Dragoje Živković formulira izravno i jasno. Srž problema svodi se na to da je dolazak Zete/ Duklje pod Rašku i Nemanjiće značio na državno-političkoj i crkvenoj razini gubitak državne samostalnosti i crkvene samouprave, a na kulturnoj razini likvidaciju zapadne tradicije u obalnom pojasu te zemlje. Živkovićeva knjiga svjedoči ono što danas mnogima nije dovoljno jasno, a to je da Crna Gora nije bila zemlja isključivo u sferi bizantske civilizacije nego se i unutar nje same prostiralo područje konfrontacije Istoka i Zapada, što upućuje na mnogo kompleksniju povijesnu situaciju i odnose. U skladu s tom koncepcijom i kulturna se povijest uzima integralno te su joj posvećena tri kraća poglavlja strukturirana prema vjeroispovijedi stanovništva. Prof. Živković posebno raščlanjuje „kulturni milje u krajevima pod jurisdikcijom Cetinjske mitropolije”, „renesansno-barokni spoj u dijelu crnogorskog primorja pod mletačkom vlašću od XVII do XVIII vijeka” i „islamsko-orijentalnu kulturu u crnogorskim gradovima pod turskom vlašću” (II., 104—122). Posebno se obrađuje i usporedni život pravoslavne i katoličke konfesije u politički diferenciranim prostorima Crne
Od objavljivanja prva dva toma „Istorije crnogorskoga naroda“ prošlo je više od tri decenije. Živkovićeva knjiga je i pored ogromnog značaja koji je imala u istorijskom osvješćivanju Crnogoraca i demistifikaciji velikosrpskih narativa, danas skoro zaboravljena i do nje se teško dolazi
Gore (II., 90 -104). Od dva do sada objavljena sveska prvi se odnosi na razdoblje od starijega kamenog doba do kraja srednjeg vijeka, a drugi na crnogorski pfincipat/vladikat od početka XVI . do XIX . stoljeća. Budući da u ovom prikazu nije moguće izložiti
sve nove dosege Živkovićeva historiografskog rada, ograničavamo se na pobliže izlaganje nekih tipičnih autorovih razmišljanja, prepuštajući mu da kroz citate sam govori. U I. svesku pobliže se obrađuju prethistorijsko razdoblje, Crna Gora u rimsko-bizantskoj epohi, najstarije razdoblje „crnogorskih predaka”, Duklja pod supremacijom Raške, kulturna situacija u Zeti Nemanjićkog doba, obnavljanje samostalne zetske države za vladavine Balšića, doprinos Cmojevića utemeljenju crnogorske države i kulturne tekovine epohe Balšića i Cmojevića. Živkovićeva interpretacija cmogorsko-srpskih odnosa ogleda se u sljedeća dva citata: „Ime Zeta … ušlo je u zvaničnu upotrebu kao naziv zemlje za prostore koji su pripadali Dukljanskom kraljevstvu u vrijeme kad je njen narod bio pokoren od strane raške dinastije Nemanjića.” (2, 340); „Latinska pismenost i književnost u Duklji/Zeti... našla se pod žestokim udarom Nemanje i njegovih pojedinih potomaka, raških vladara. Bilo je to takvo kulturno razaranje da ni jedan latinski književni spomenik iz Duklje i okolnih njoj podložnih knežina Zahumlja i Travunje nije nađen na domaćem tlu da svjedoči o svom vremenu. Obračun s eventualnom ostavštinom latinske književne tradicije preuzela je na sebe pravoslavna crkva preko svojih episkopija na Prevlaci i Boki Kotorskoj i Stonu” (2, 186). O duhu i karakteru II. sveska najbolje govore naslovi četiriju poglavlja; „Atribucije državnog subjektiviteta podlovćenske Crne Gore u poslijecmojevićkom periodu”, „Unutrašnja konzistentnost i jačanje međunarodnog ugleda vladikata podlovćenske Crne Gore u XVII I vijeku”, „Petar I. Petrović Njegoš kao neimar legislativne faze razvoja crnogorskog vladikata” i „Epoha Petra II. Petrovića Njegoša kao dovršetak dualističkog tipa vlasti crnogorskog vladikata”. Ističe se da su visinski krajevi Duklje/Zete imali drukčije tijekove i oznake privrednog i društvenog razvitka od onih u Zetskom primorju i priobalnom dijelu Skadarskog jezera (II., 9). Asimilacija „starinaca” (Iliro-Romana) u visinskim je područjima Crne Gore tekla sporije. Oni se zatvaraju u autarhične etničke skupine (II., 9). To nisu više ni čisto ilirska, ni čisto romanska plemena (II., 10).” (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup štandova, imenovana Rješenjem broj 262/23 od 28.03.2023..godine, shodno članu 4, 6, 20, 29, 34, 39 40 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“, broj 21/09 i 40/11), članu 3, 5, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“, br. 44/10) i Odluke o davanje u zakup štandova za prodaju suvenira broj 241-1/23 od 20.03.2023. godine, objavljuje
JAVNI POZIV
za davanje u zakup štandova prikupljanjem ponuda
Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup štandova objavljuje javni poziv za prikupljanje ponuda (tender)-putem zatvorenih koverata, za davanje u zakup štandova za prodaju suvenira.
1.Naziv zakupodavca: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje.
2.Predmet zakupa: Predmet javnog poziva je davanje u zakup 7 (sedam) štandova za prodaju suvenira na parkingu u ulici Štampar Makarije (Ćipur - Staro igralište).
Skica sa numeracijom opisom štandova sastavni je dio ovog javnog poziva.
Ponuđači dostavljaju ponudu za svaki štand posebno.
3.Minimalna cijena zakupa štandova: Minimalna (početna) cijena zakupa štandova za ukupni period zakupa, sa uračunatim PDV-om, iznosi, i to:
-štand broj 1, 3.500,oo € (trihiljadepetstoeura),
-štand broj 2, 3.150,oo € (trihiljadestopedeseteura),
-štand broj 3, 2.600,oo € (dvijehiljadešestoeura),
-štand broj 4, 2.600,oo € (dvijehiljadešestoeura),
-štand broj 5, 2.600,oo € (dvijehiljadešestoeura),
-štand broj 6, 2.800,00 € (dvijehiljadeosamstoeura),
-štand broj 7, 2.800,00 € (dvijehiljadeosamstoeura),
koje su cijene utvrđene Odlukom o davanje u zakup štandova za prodaju suvenira broj 241-1/23 od 20.03.2023. godine. Cijena zakupa mora biti izražena u eurima.
4.Period trajanja zakupa:
8. (osam) mjeseci, počev od dana zaključenja ugovora o zakupu.
5.Uslovi zakupa:
Predmetni štandovi se izdaju isključivo za prodaju suvenira.
Predmetni štandovi izdaju se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.
Ukupnu cijenu zakupa za cjelokupni period zakupa izabrani ponuđač je obavezan platiti na dan zaključenja ugovora o zakupu, uplatom na račun Turističke organizacije Prijestonice Cetinje.
6.Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponude:
Ponude se predaju neposredno u Turističkoj organizaciji Prijestonice Cetinje, na adresi Bajova br. 2, Cetinje, radnim danima od 08.00h do 14.00 h, počev od 03.04.2023. godine zaključno sa danom 19.04.2023. godine.
Zakonski zastupnik pravnog lica fizičko lice/preduzetnik dužni su, prilikom predaje ponude, na uvid pokazati ličnu kartu, odnosno drugu identifikacionu ispravu. Ostali punomoćnici dužni su dostaviti pisano ovjereno punomoćje, kao pružiti na uvid ličnu kartu odnosno drugu identifikacionu ispravu.
7.Depozit za prijavu:
Učesnici na javnom pozivu su dužni da uz ponudu dostave dokaz o uplati depozita u iznosu od 300,00 eura (slovima: tri stotine eura), na račun Turističke organizacije Prijestonice Cetinje broj 510-8964-17, koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, uz napomenu da se uplata vrši na ime: „depozit za učešće po javnom pozivu br. 274/23“.
8.Rok za povraćaj depozita:
Učesnicima čija ponuda ne bude prihvaćena izvršiće se povraćaj iznosa garancije – depozita nakon zaključivanja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem, a najkasnije u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.
9.Mjesto i vrijeme otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda sprovešće Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup štandova, dana 20.04.2023. godine, u Turističkoj organizaciji Prijestonice Cetinje, zgrada Prijestonice Cetinje–ulaz od zgrade „Ruskog poslanstva“, na adresi Bajova br. 2 Cetinje, sa početkom u 10h.
Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi zainteresovani ponuđači.
10.Pravo učešća na javnom pozivu:
Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva fizička/preduzetnik i pravna lica. Ponuda treba da sadrži:
-za fizička lica/preduzetnika: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, uvjerenje od nadležnog Suda i Prekršajnog organa po mjestu prebivališta da se ne vodi krivični odnosno prekršajni postupak; dokaz o registraciji u Centralnom registru privrednih subjekata (za preduzetnika).
-za pravna lica: naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda, dokaz da nad pravnim licem nije pokrenut stečajni postupak, potvrda od Centralnog registra privrednih sudjekata da se firma ne nalazi u kaznenoj evidenciji Poreske uprave CRPS-a, uvjerenje od nadležnog Suda da se protiv odgovornog lica u pravnom licu ne vodi krivični postupak. Sva dokumentacija koja se dostavlja uz ponudu mora biti predata u originalu ili ovjerenoj fotokopiji i ne starija od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Zainteresovani ponuđači mogu pregledati štandove-kućice, u prisustvu zaposlenika Turističke organizacije Prijestonice
Cetinje, radnim danima u periodu od 09h do 16h časova na parkingu u ulici Štampar Makarije (Ćipur - Staro igralište).
11.Dostavljanje ponuda: Ponude se predaju u tri zatvorene koverte: original ponude se nalazi u koverti broj 1. sa nazivom „original ponude“, a sva ostala prateća dokumentacija se nalazi u koverti broj 2. koja nosi naziv “prateća dokumentacija“. Napominjemo da na koverti br. 2 bude precizna oznaka broja štanda za koji se dostavlja ponuda.
Koverta broj 1. i 2. se dostavljaju zajedno u koverti broj 3. Koverta broj 3. mora biti zapečaćena sa naznakom „Za javno nadmetanje po javnom pozivu broj 274/23 - ne otvaraj“. Podnešene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.
12.Ukoliko ponuđač odustane od ponude koja je proglašena najpovoljnijom depozit neće biti vraćen.
13.Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je:
Najviša ponuđena cijena zakupa.
14.Komisija utvrđuje Rang listu na bazi rezultata vrednovanja ponuda.
Komisija će u roku od 24h od dana utvrđivanja rang liste donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i obavijestiti učesnike licitacije pisanim putem, a prvorangiranim ponuđačima (za svaki štand posebno) uputiti poziv na pregovore o zaključenju ugovora o zakupu.
Ponuđači imaju pravo prigovora na odluku Komisiji u roku od pet dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima tendera.
Odluka Komisije po prigovoru je konačna.
Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen Ugovor o zakupu prodajnog mjesta – štanda u roku od 2 (dva) dana od konačnosti odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
U slučaju da najpovoljniji ponuđač odbije da zaključi ugovor o zakupu, ili ne uplati cjelokupni iznos zakupnine u roku iz alineje 3. ove tačke, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje će aktivirati njegovu garanciju ponude, odnosno zadržati depozit i obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom na rang listi.
Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije – depozita nakon zaključivanja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem, tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena, a najkasnije u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.
U slučaju da dva ponuđača dostave istovjetne ponude za isti štand, Komisija će na licu mjesta za takve ponuđače organizovati dodatnu licitaciju putem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama, sve do izbora najpovoljnijeg ponuđača. U slučaju da oba ponuđača odustanu od ponuda, oba gube pravo na povraćaj depozita.
Ukoliko prvorangirani ponuđač odbije da zaključi ugovor u roku iz stava 4. ove tačke, Turistička organizacija Prijestonice
Cetinje će pozvati drugorangiranog ponuđača, da u roku od 2 radna dana od dana prijema obavještenja tj. poziva za zaključenje ugovora, zaključi ugovor o zakupu prodajnog mjesta-štanda koji je izlicitirao kao drugorangirani.
Ukoliko drugorangirani ponuđač odbije da zaključi ugovor u roku ili ne odgovori na poziv Turističke organizacije Prijestonice
Cetinje nakon uredne dostave poziva i isteka roka od 2 radna dana, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. Isto važi za svakog narednog ponuđača, u slučaju nezaključenja ugovora sa ponuđačem koji je bio pozvan na zaključenje ugovora.
15.Ponude dostavljene poslije roka navedenog u javnom pozivu (neblagovremene), kao i one koje nijesu zapečaćene smatraju se nevažećim, neće se razmatrati vraćaju se ponuđaču. Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva, tj. nije formalno ispravna smatra se nepotpunom i ista se neće rangirati.
16.Turističa organizacija Prijestonice Cetinje ima pravo, sve do donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg Ponuđača, da odustane od prodaje-licitacije bez davanja posebnog obrazloženja ponuđačima.
U navedenom slučaju ponuđači nemaju pravo od Turističke organizacije Prijestonice Cetinje zahtjevati naknadu štete (stvarne štete ili izgubljene dobiti) uključujući i troškove sastavljanja podnošenja ponude na javni poziv. U ovom slučaju Turistička organizacija Prijestonice Cetinje je u obavezi da izvrši povraćaj depozita ponuđaču.
17.Za sva pitanja u vezi sa ovim javnim pozivom, zainteresovana lica mogu kontaktirati Komisiju Zakupodavca.
Kontakt telefon 041/230-250, e- mail: info@cetinje.travel
Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup štandova
Važno obavještenje za kupce Opoziv proizvoda
13743 Amisa Organska mješavina za palačinke
Rok trajanja: 30.08.2023
Šifra serije: 229597
Kao mjeru predostrožnosti, Amisa povlači gore pomenuti proizvod zbog prisustva tropan alkaloida iznad dozvoljene zakonske granice EU.
Nijedna druga serija nije pogođena.
Svi kupci koji su kupili gore navedeni proizvod treba da ga vrate svom prodavcu za pun povraćaj novca. Ovaj proizvod ne treba konzumirati.
Izvinjavamo se našim kupcima zbog neprijatnosti.
Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte MPM d.o.o. (Cosmetics)
Tel.: +382 20 663 180
Dana
90. godini života preminula je naša draga
Saučešće primamo dana 31. marta od 12 do 15 časova i dana 1. aprila od 11 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci.
Sahrana će se obaviti 1. aprila u 15 časova na seoskom groblju Donji Rsojevići-Danilovgrad.
Kuća žalosti: Ul. Steva Boljevića L-19/208 Zabjelo.
Ožalošćeni: kćerka NADA, sin MIODRAG-MIŠKO, snahe RANKA i NATALIJA, unučad TANJA, SANJA, SLAĐANA, MARIJA, BRANKA, MILENA, JELENA, ALEKSA, praunučad, bratanići DRAGUTIN, VLADAN i ČASLAV, bratanična ANA, zaovičići i zaovične i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ i BOŽOVIĆ
Дана 31. марта 2023. у 74. години живота послије дуге и тешке болести преминула је наша драга
БОСА Милорадова РАДУЛОВИЋ рођена Стојановић
Саучешће примамо дана 1. и 2. априла 2023. у породичној кући у Момишићима - Фрушкогорска 41 до
9 часова када крећемо ка мјесном гробљу Милошев дуб-Комани гдје ће се примати саучешће до 14 часова, када ће се и обавити сахрана
Ожалошћени: синови ДРАГОЉУБ и ГОРАН, унуци МИЛОШ и МАРКО, унука САРА, праунука БОГДАНА, братанићи, братанична, сестричне, ђевер БАЋКО са породицом, брат од ујака, снахе, заовичићи и остала многобројна родбина РАДУЛОВИЋ и СТОЈАНОВИЋ
Tužnim srcem javljamo da je dana 31. marta 2023. tragično preminula u 29. godini naša draga i voljena
VESNA Časlava AJKOVIĆ rođena Bojanić
Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Goričani dana 1. i 2. aprila do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.
Po želji pokojnice, cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: suprug ČASLAV, šćeri JELENA i SILVANA, sinovi MILOŠ i DRAGAN, snahe MIRJANA i MILICA, brat ŽELJKO, sestre NADA i IVANKA, đever ALEKSANDAR-ACO, jetrva LJUBINKA, unuke TEODORA i ANĐELIJA, kao i ostala mnogobrojna rodbina AJKOVIĆ i BOJANIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 31. marta od 13 do 16 časova i dana 1. aprila od 12 do 16 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: suprug ZDRAVKO, kćerka PETRA, sin ANDRIJA, otac ZORAN, majka TANJA, sestre LIDIJA, ANA i IVANA, svekrva MIRA, đever ZORAN, zaova LENA, jetrva MILICA, stric DEJAN, ujak BOBO, tetke VANJA i ZORICA, ujna SVETLANA, đed MIŠO i baba VELIKA i brat i sestre od ujaka, sestre i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina NIKOLIĆ i LAGATOR
Тужним срцем јављамо да нас је изненада напустио у 61. години живота наш вољени
ВУЧИНА – ВУЛЕ Рељин ДЕЛИЋ
Саучешће примамо у капели под Требјесом дана 1. априла 2023. године од 10 до 16 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: супруга МИЛЕНА, кћерке ВАЊА и АЊА, брат ЉУБО, сестре ЉУБИЦА и ВЕСНА и остала многобројна родбина
Dana 30. marta 2023. u 77. godini života poslije duge i teške bolesti tragično je preminuo
Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice 31. mart na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: supruga JOVANKA, ćerke SONJA i BOŽIDARKA-BOBA, sinovci NOVICA i ZORAN, unučad, praunučad, sestrići, sestrična i ostala rodbina KRIVOKAPIĆ
88
Posljednji pozdrav sestri naše drage koleginice Ivanke, poštovanoj
VESNI AJKOVIĆ
Iskreno saučešće porodici.
59
Babi
BOJANI
Boli tvoj tužan pogled, boli suza u tvom oku, boli, baba, rastanak sa tobom. Tuguje za tobom
Unuka SLAĐANA sa porodicom
60
Tvoji posljednji trzaji, parali su naša srca. Otišla si tiho, bez ijedne riječi. Počivaj u zagrljaju tvojih najmilijih.
Ćerka NADA, zet SLOBODAN, unuke SLAĐANA, MARIJA i BRANKA
61
Babi
BOJANI
Biću ponosna na to što si bila moja baba, kao i ti što sam bila tvoja najbolja unuka. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi
52
Posljednji pozdrav
Brat NJAKA i bratanić VIDO sa porodicama
Posljednji pozdrav sestri, svastiki i tetki TINI
Bila si jedinstvena u svakom pogledu i kao takva si napuštila ovaj svijet.
Ostaćeš uvijek u našim srcima i mislima. Nikada te nećemo zaboraviti i uvijek ćemo te voljeti.
Sestra IVANA, zet IVAN, sestrići ALEKSA i LAZAR i sestrična ANĐELA
47
Tvoja BRANKA 62
Babi
BOJANI
Posljednji pozdrav od unuke MARIJE TOMKOVIĆ sa porodicom 67
Još jedna praznina u krugu naše porodice. Hvala ti za sve što si uradila za tvoju unučad, koju si neizmjerno voljela. Počivaj u miru.
Sin MIŠKO, snaha RANKA, unučad MILENA, JELENA i ALEKSA
49
58
Posljednji pozdrav našoj dragoj ujni i babi
Posljednji pozdrav ocu naše koleginice Rade AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST
86
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav moja
TIŚO
75
TINI
Od MARKA, MARIJANE i SLAĐANE i MILENE sa porodicama
BOJANI PAVIĆEVIĆ
70
Bila si jedinstvena u svakom pogledu i kao takva si pošla. Prerano!!! Počivaj u miru sa anđelima. Tvoja sestra SUZANA sa porodicom
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
RAJKO BACKOVIĆ sa porodicom
KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE 82
Posljednji pozdrav TINI
Od MARINE i ŽELJKA
TINA NIKOLIĆ
Draga Tina, tužni zbog tvog preranog i tragičnog odlaska. Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.
KOMŠIJE IZ ULAZA ZGRADE SOLIDARNOSTI
71
Posljednji pozdrav voljenoj snahi TINI
Mukla tišina zavladala je našim srcima. Jedan tren je bio dovoljan da nevjerica, tuga i bol zamijene osmijeh, šalu, radost posljednjih trenutaka tvog života. Ostavila si nas uplakane da se sa sjetom sjećamo lijepih zajedničkih trenutaka.
Ostalo je mnogo naših neostvarenih želja, nedosanjanih snova, neispunjenih planova... Bila si nam mnogo više od snahe.
Počivaj u miru.
Svekrva MIRA i zaova LENA
53 Posljednji pozdrav dragoj
TIJANI
Počivaj u miru.
KOLEKTIV ,,GORNIČ“
83 Draga
TINA
Sa neizmjernim bolom se opraštamo od tebe! Riječi nam nedostaju, jer sve što bi smo rekli bilo bi premalo za ono što osjećamo. U nama i s nama ostaće zauvijek tvoj divni osmijeh, energija i vedrina.
Tvoji: ZORAN, MILICA, ANJA i ĐINA
Posljednji pozdrav dragoj TINI
Ostaćeš zauvijek u našim mislima. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. NIKOLA, ILIJA, VASILIJE, MARKO MALJEVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj
TINI
Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj prerani odlazak.
Ostaćeš upamćena po nesebičnoj dobroti i čestitosti koju si pružala svima nama.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
MIJO sa porodicom
84
Posljednji pozdrav voljenoj ćerki
TINI
85
Posljednji pozdrav dragoj
TINI
Počivaj u miru sa anđelima. Porodica pokojnog CAKA MARTINOVIĆA
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
Sine naš, kako dalje bez tebe. Tuga je naša prevelika, kako dalje da živimo.
Ti si znala koliko si nam značila, koliko smo te voljeli, ali nikad nećeš znati koliko ćeš nam faliti.
Radosti naša, boli, boli i boljeće dok smo god živi.
TVOJI NEUTJEŠNI RODITELJI
TINI
Otišla si u drugi dom da se tvoja duša i misli odmore. Volim te.
Znam da ne možeš da mi odgovoriš, i ne treba. Ja znam tvoje odgovore.
I kad pogledam u nebo samo mi namigni ja ću znati da si to ti.
Vilo moja, putuj mi spokojno, a ja ću paziti na tvoja dva anđela.
Tvoja sestra LIDIJA, zet MARKO, sestrične HAJDANA i NINA i sestrić LUKA
79
Posljednji pozdrav dragoj TINI
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
ZORAN MITROVIĆ sa porodicom
74
80
Posljednji pozdrav dragoj
TINI
Tvojim iznenadnim odlaskom nebo je dobilo još jednog Anđela, a mi veliku prazninu u našim srcima.
Hvala ti za sve trenutke pažnje i dobrote. Počivaj u miru i neka ti Anđeli dušu čuvaju.
GOJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav TINI
Od ŽARKA, MARIJE, BALŠE, MIRKA i DANILA
65
Posljednji pozdrav dragoj
TINI
JOCO i SONJA sa porodicom
Posljednji pozdrav sestri, svastiki i tetki
68
55
Rano moja... Tuga je moja prevelika da u ove riječi cijela stane.
Ti znaš koliko smo te voljeli i koliko si nam značila. Kako sad bez tebe dalje, sestro moja mila? Čuvaću te od zaborava.
Tvoja sestra ANA, zet STEVAN, sestrične ANDREA i JELENA i sestrić PAVLE
66
Rano je Bog raširio ruke da te primi u zagrljaj. Nama ostade praznina i vječno sjećanje na tebe. Ali postoje ljubavi koje smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tiki naša, počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Ujak BOBO, ujna KIKICA, brat MILOŠ, sestra MILICA
Посљедњи поздрав драгом и искреном пријатељу
МИЛИВОЈУ KРИВОKАПИЋУ
Нека твоја добра и племенита душа почива у миру. МИЛИЦА ПЕРОВИЋ са породицом
Posljednji pozdrav dragom kumu
MILIVOJU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ĆIRO i VJERA VUJOVIĆ sa porodicom
28
Posljednji pozdrav dragom
MILIVOJU
Od porodice pokojne JULKE VUJIĆ
29
15
11 Posljednji pozdrav MILIVOJU
Iskreno saučešće porodici. JADRANKA PEROVIĆ sa porodicom
12 Posljednji pozdrav komšiji MILIVOJU
Počivaj u miru, Mićo.
ZORAN VUKADINOVIĆ sa porodicom
30
Voljenom đedu, prijatelju i prađedu
MILIVOJU
Tiho si živio, tako i otišao, bez pozdrava, nama ostavljaš uspomenu na tvoj častan život.
S ljubavlju ćemo te pominjati, po dobroti pamtiti, u srcu ponosno nositi.
Tvoja mezimica MILENA i FILIP sa porodicom
Навршава се пола године откад није са нама наш много вољени брат и ујак
БОЖИДАР – БОЖО Вуков МИЛАШЕВИЋ 1. 10. 2022 – 1. 4. 2023.
Био си велики човјек. Бескрајно племенит, осјећајан и достојанствен.
Твој свијетли лик, топао поглед, благи осмијех, умирујући глас, све твоје, доживотно ћу носити у свом срцу и души.
Остаћеш од свих нас најискреније вољен и поштован.
Никад прежаљени брате мили, поносу мој.
Твоја сестра БОЈАНА са кћеркама
Dragi naš
ŽELjKO – MEN MRVOŠEVIĆ
1. 4. 1971 – 21. 9. 1991.
Svakog prvog aprila mislimo da nam ne dolaze: Isti dani, mjeseci i godine, stvarnost je surova, istina teška, tebe nema, tvoje plemenitosti, dobrote, ljubavi čiste duše, iskrenog zagrljaja i osmijeha.
Željko, mnogo smo te željne, mnogo te volimo i uzalud se nadamo.
Tvoje: majka ANGELINA, sestra ANA i sestrična NATALIJA
Prvi april – tvoj rođendan
Posljednji pozdrav dragom komšiji
MOMČILO KRIVOKAPIĆ sa porodicom
10 Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu
MILIVOJU KRIVOKAPIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ćerka SONJA, zet BRANKO i unuka LIDIJA
Čuvamo te u dušama i u svemu što volimo…
Tvoji NAJMILIJIGodina je dana od kada nije sa nama voljena
Godina prođe a tuga u srcu osta. Vrijeme nije lijek već svjedok tihe patnje za tobom. Tvojim časnim životom ostavila si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi, dobrotu koja se ne zaboravlja. Čuvamo te u srcu kao nešto najsjajnije i najtoplije, i tu ćeš zauvijek ostati. Ponosni što smo te imali i beskrajno zahvalni za svu ljubav i toplinu koju si nam poklanjala.
Vječna ti slava i za sve ti hvala.
4
Dana 1. aprila 2023. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše drage
Uža porodica će toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju u selu Građane. Sin DUŠKO sa porodicom
31
77
32 Posljednji pozdrav dragom komšiji
PERO ŽIVKOVIĆ sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog oca
Devet godina od smrti našeg voljenog
Dani prolaze ali nijedan bez sjećanja na tvoju dobrotu i srce čisto. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.
Protekle godine su samo potvrdile koliko nam je u životu značila tvoja neizmjerna ljubav, koliko fali tvoja dobrota i koliko smo željni tvog čvrstog zagrljaja i najsigurnijeg utočišta.
Tvoji: JADRANKA, MARKO i MARIJA
Danas, 1. aprila navršava se 40 dana otkad nije sa nama naš voljeni suprug, otac, tast i djed
Neizmjerno hvala za svu ljubav i podršku koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Porodica će dana 2. aprila 2023. posjetiti njegovu vječnu kuću i dati prilog crkvi.
Tvoji najmiliji: sinovi RADOMIR i RADOVAN, ćerke NATAŠA i NEVENKA, zetovi, snahe i unučad
Prođe sedamnaest godina od kada nije sa nama naš jedini
Godine i dani prolaze ali sjećanje i tuga nikada neće proći.
Neutješni: majka MILENA i otac VOJISLAV
Moga brata, moga neprebola. Rano moja. Rano živa. Još, sunce moje, ne vjerujem đe si. Još ti lik kroz kuću tražim, slike gledam, glas osluškujem, poruke čitam i pišem. Tješim se da si našao mir, da te ništa ne boli i da nas sve, kao i uvijek, čuvaš i paziš sa nekog boljeg mjesta. Svaki moj pogled u nebo i zvijezde traži tvoj lik i čeka neki znak i kad ga ne vidim ja se nadam da si tu.
Vidiš li kako se borim s boli, koliko te pominjem, kako čeznem i patim za tobom, brate moj jedini. Počivaj u miru među anđelima, a tvoja sestra dok je živa nosiće istu ranu i čežnju za tobom
17
Svakoga dana mislimo na Tebe. Fali nam tvoja podrška, ljubav i dobrota. S ljubavlju, TVOJI NAJMILIJI
16
Tvoj LJIŠO, tvoja sestra bezbratnica
Dvije godine od kada nisi sa nama
TOTA
Svakim danom sve više mi nedostaje tvoj osmijeh, tvoja šala, tvoj savjet, tvoja kritika. Moj Mešter, dok sam živ živjećeš i ti…
18
Draga bako i prabako
CVIJETA BUKILIĆ
Bila je prava privilegija imati tako posvećenu i osjećajnu baku. Uvijek si bila tu za nas, uvijek imala prave riječi utjehe i mudrosti. Hvala ti što si nam obogatila i uljepšala živote pravim vrijednostima i svojom posebnom ličnošću.
Ostaju nam lijepe uspomene kao podsjetnik na vrijeme kad smo imali brižne baku i deku
BOJAN, VESNA, FILIP i TAMARA
Tvoj IĆO
Dvije godine je od smrti mog najboljeg brata
ZORANA RAIČEVIĆA
Nedostaješ mi mnogo, a tu si u mom oku, u mom ćutanju i suzama, u mojim uzdasima i želji za tobom, u mom srcu đe ćeš ostati dok sam živa, najbolji moj brate.
Tvoja sestra MIKICA
Dana 2. aprila navršava se 3 godine od smrti
S ponosom te pamtim. Tvoj JOVAN 22
Godinu dana je od smrti naše majke
Mila naša Lilo, dan za danom i evo godina dana prođe kako si se preselila kod anđela, a naše misli su uvijek usmjerene ka tebi i nema riječi kojima možemo opisati koliko nam nedostaješ. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila, a mi ćemo sa ponosom i poštovanjem čuvati uspomenu na tebe, kako si i zaslužila u ovom životu.
Tvoji: kćerka ILINKA, unučad TAMARA i MILAN OTAŠEVIĆ
ZAGORKE Vasove DOBRKOVIĆ
rođene Deretić
Majko naša, ljubav prema tebi nikada neće umrijeti. Naše rane ostaju otvorene, ali takođe i brojne zajedničke uspomene za kojima se osvrćemo...
Nedostaje nam tvoja plemenita i čestita duša u kojoj je bilo podjednako ljubavi i topline za sve nas. U ovoj godini si nam neizmjerno nedostajala, ali smo uvjereni da si našla vječni mir pored našeg neprežaljenog brata Lazara. Neka tvoja plemenita duša u raj se naseli i neka ti u rajskom naselju društvo prave nebeski anđeli. Budi nam spokojna i mirna, a mi ćemo nastojati da budemo ono što si ti gradila cio svoj život. Tugujemo u tišini da ne narušimo mir tvoje duše.
Hvala ti za sve provedene dane sa tobom.
Godinu dana je od smrti naše drage i plemenite
VOJKE
Ne možemo promijeniti tužnu stvarnost, ostaje nam da te se sa ljubavlju i poštovanjem sjećamo i nosimo u srcu zauvijek.
Tvoji: ŽELJKO, TAMARA i MILAN OTAŠEVIĆ
Tvoj sin STEVO i ćerke IVANA, RADMILA i MILENA
Godina je od kako nije sa nama voljena
ZAGORKA Vasova DOBRKOVIĆ
Za sjećanje nije potrebno pamćenje već ljubav... One koje volimo ne zaboravljamo.
MILENKO, NATAŠA i MILOŠ DOBRKOVIĆ
Godinu dana je od smrti moje sestre
Draga sestro, otišla si časno i dostojanstveno. Požurila si u zagrljaj tvom sinu Lazaru. On te dočekao raširenih ruku. Ti si ga prigrlila i nikad ti ga više niko oduzeti neće. Neka vas anđeli čuvaju, a mi ćemo vas od zaborava.
Tvoja sestra LJUBICA PEDOVIĆ sa porodicom
RAJKO Nikole CVIJETA Nikole NIKEZIĆ NIKEZIĆ ZUJO BEBA 1. 4. 1982. 12. 4. 2017. 1. 4. 2023. 12. 4. 2023.
Godine prolaze, bol i tuga nikada.
Vaši NAJMILIJI
Četrdeset je dana i tri godine od smrti našeg oca od smrti naše majke
NOVAKA
Dragi roditelji, teško je prihvatiti da vas nema, da vas više nećemo vidjeti i zagrliti.
Ostavili ste veliku prazninu u našim srcima. Nedostaje vaš osmijeh i radost toplog roditeljskog doma, ljubav i razumijevanje.
Ponosni što ste bili časni i plemeniti, čuvaćemo vas od zaborava.
Porodica će u nedjelju, 2. aprila, u 10 časova posjetiti vašu vječnu kuću.
Vaše ćerke ŽELJKA i NATAŠA sa porodicama
Dana 1. aprila, na tvoj rođendan, navršava se godina dana od smrti
ZAGORKE Vasove DOBRKOVIĆ
rođene Deretić
Počivaj u miru pored naših roditelja i tvoga sina Lazara a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
Porodica će toga dana posjetiti tvoju vječnu kuću.
Ožalošćeni VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom
Tužno sjećanje na naše drage roditelje i voljenog brata
SAVA MILKE DRAGANA PEROVIĆ
Vašim odlaskom ostale smo uskraćene za veliku roditeljsku i bratsku ljubav. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomene na vas. Tuguju za vama vaše: LJUBICA, RADMILA i MARINA
Kompanija M:tel je za crnogorske penzionere pripremila specijalnu ponudu u mobilnoj telefoniji, kao i u oblasti TV usluga pa će naši najstariji građani uživati sa najviše minuta, poruka i interneta, uz nove telefone na rate.
Za nove korisnike Senior paketa pripremili smo i novu ponudu mobilnih aparata: Realme C30 korisnici mogu kuputi uz mjesečnu ratu već od od dva eura uz SENIOR EXTRA paket, Xiaomi Redmi A1 takođe uz ratu već od dva eura a model Samsung A04s uz mjesečnu ratu od tri eura. Izvrsni telefoni Vivo y16 i POCO C40 u ponudi su uz mjesecne rate od četiri eura mjesečno.
Podsjećamo, u okviru SENIOR MAX paketa korisnici za 7,9 eura mjesečno dobijaju 5.000 minuta u M:tel mobilnoj i fiksnoj mreži, 250 minuta ka ostalim mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori, čak 5.000
SMS poruka ka svim mobilnim mrežama u Crnoj Gori i 20 GB interneta.
Uz SENIOR EXTRA paket korisnici za samo 9,9 eura mjesečno obijaju neograničene pozive ka mobilnoj i fiksnoj M:tel mreži, 300 minuta ka ostalim mrežama u Crnoj Gori, neograničene SMS poruke ka svim mobilnim mrežama u Crnoj Gori i 30 GB interneta.
Penzioneri će nesumnjivo uživati uz još više besplatnih minuta i još više interneta i provesti nezaboravne trenutke sa svojom porodicom i prijateljima i uz omiljene TV sadržaje. U ponudi
su MINI TV paket sa
preko 60 najboljih
TV kanala po cijeni
od 5,90 eura i PLUS
TV paket sa više od
200 TV kanala uz
mjesečnu pretplatu od 10,90 eura
Iz TV ponude za penzionere izdvajamo
i BOX 2.1 paket sa preko 200 TV kanala, uz besplatan
MAXI paket i gratis uslugu na dodatnom TV uređaju u kući, čime se štedi čak 28 eura mjesečno, a tu su i neograničeni pozivi unutar M:tel fiksne mreže. Od ostalih benefita izdvajamo i 1.000
minuta ka M:tel mobilnoj mreži u okviru fiksne telefonije, kao i mogućnost kupovine televizora na rate uz 50 odsto popusta na pretplatu prvih šest mjeseci, cijena za ovaj paket je 12,50 eura.
Više informacija o cjelokupnoj ponudi M:tela, korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel Imate Prijatelje, veb sajtu www.mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam, stambeno – komunalne poslove saobraćaj Opštine Mojkovac
O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost da je Fuštić Stefanu iz Mojkovca, donijeto rješenje, broj: UPI. 09-322/23-29 od 31.03.2023. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborate procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje privremenog objekta – bazena (Akva parka), čija izgradnja se planira na djelovima kat. parcela broj 178 179/2 KO Gornja Polja.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju, karakteristike projekta, važeće tehničke standarde normative propisane za ovu vrstu projekata i stanje na terenu (karakteristike predmetne lokacije), da se ne očekuje veći negativan uticaj na segmente životne sredine. Nosilac projekta je obavezan, da pri realizaciji projekta primijeni mjere predložene u priloženoj dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, kao mjere standarde koje važe za ovu vrstu projekata.
Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Mojkovac, u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koji izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta. Žalba se podnosi preko ovog Sekretarijata taksirana sa 3,00€ administrativne takse.
Vrši Ispravka teksta konkursa koji je izašao 30.03.2023. godine u dnevnom listu Pobjeda.
Javni konkurs za izbor specijalizacije iz oblasti ispitivanje i kontrola ljekova
Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, člana 104 stav 3 („Službeni list CG“, broj 3/16, 39/16, 2/17,44/18, 24/19, 82/20 i 9/21) i Saglasnosti Ministarstva zdravlja broj_1-133/23-1152/2 od 27.03.2023. godine, MPM DOO Podgorica, raspisuje:
JAVNI KONKURS
Za dodjelu specijalizacije zdravstvenom radniku za potrebe MPM DOO Podgorica i to:
-jedna(1) specijalizacija iz oblasti ispitivanje i kontrola ljekova
Prijave na Konkurs mogu podnijeti zdravstveni radnici koji ispunjavaju sledeće uslove:
-kvalifikacija VII nivoa kvalifikacije obrazovanja –farmaceutski fakultet
-položen stručni ispit
- jedna godina radnog iskustva.
Konkurs je otvoren 5 dana, od dana objavljivanja u dnevnom listu Pobjeda.
Prijave sa dokazima u zatvorenoj koverti dostavljaju se putem pošte na adresu MPM DOO, Bracana Bracanovića broj 38.
Tel:020225460
069183318
Poslovni broj: Ivm 303/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Bulevar revolucije br. 17, PIB 02239108, protiv izvršnog dužnika Mulić Nermin iz Bara, Popovići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 5.580,75 eura, dana 31.03.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Mulić Nermin iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 303/23 od 08.02.2023. godine i rješenje o troškovima od 31.03.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Poslovni broj: Ivm 302/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Bulevar revolucije br. 17, PIB 02239108, protiv izvršnog dužnika Mulić Nermin iz Bara, Popovići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 11.274,07 eura, dana 31.03.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Mulić Nermin iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 302/23 od 08.02.2023. godine rješenje o troškovima od 31.03.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r.
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosiocu projekta „Žičara Kotor Lovćen“ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-1533/32 od 16.03.2023. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Dvostruki 35kV dalekovod sa pripadajućom TS 35/10kV Kuk u zahvatu PPPN Nacionalni park Lovćen, KO Njeguši, Opština Cetinje.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Dvostruki 35kV dalekovod sa pripadajućom TS 35/10kV Kuk u zahvatu PPPN Nacionalni park Lovćen, KO Njeguši, Opština Cetinje urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na:
•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.