Dnevni list POBJEDA 30.11.2025. by Pobjeda

Istaknuti pravnik ocijenio da je za izbor ustavnih sudija potreban širi politički dogovor, te da taj nedovršeni posao šalje jasnu poruku Evropskoj uniji

Vukčević: Ako Crna Gora ne može da popuni

NUŽNOST ILI ZLOUPOTREBA: Crna Gora godinama u vrhu evropskih zemalja s najvišom stopom određivanja pritvora po stanovniku

Ustavni sud, teško je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja

Kvalitetni kandidati ne žele da postanu dio procesa koji djeluje nepredvidivo i nestabilno, u kojem se profesionalni integritet sudije lako može naći na udaru političkih previranja. Upravo zbog toga je broj prijava na dosadašnjim konkursima bio skroman. Ako se isti obrasci nastave, teško je očekivati veći odziv – kazao je Miloš Vukčević

RAZGOVOR: Predsjednica Skupštine glavnog grada o istorijskom uspjehu i tituli Evropske prijestonice mladih za 2028.

Svaki dan nezakonitog pritvora

platiće

građani

Borovinić-Bojović:

Pobjeda Podgorice i veliki proboj na evropsku scenu

Sagovornici Pobjede upozoravaju da se mjera određivanja pritvora već godinama ne primjenjuje adekvatno u sudskoj praksi, da je sud olako određuje te da postoji veliki broj slučajeva u kojima je pritvor određivan kada nije bilo uslova za to, da je trajao neprimjereno dugo. Oni tvrde da takav pristup jeste ozbiljan problem jer kasnije dovodi državu u situaciju da tim osobama nadoknađuje štetu STR. 8. i 9.

INTERVJU: Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine u UN Neće biti rata,

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

Jajcu proslavljen nekadašnji praznik Dan republike

u regionu dane žalosti obilježava bez zakonskih pravila

Bivšim policijskim funkcionerima određeno zadržavanje do 72 sata Knežević i

PROPISA NI NA VIDIKU: Crna Gora jedina

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević tvrdi da najveće kočnice u izbornoj reformi dolaze iz vladajuće većine

Reforme čekaju zbog političkih kalkulacija

Radne grupe skupštinskog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu rade na rješenjima i nadam se da će do kraja decembra ostvariti rezultate koji bi značili zaokruživanje reforme. Vremena ima, ako bude političke volje, makar za najvažnije aspekte zakona

PODGORICA – Izborna prava za manjine, osobe sa invaliditetom i druge ranjive kategorije, kao i otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika, te izmjene Zakona o predsjedniku trebalo bi da budu prioriteti nastavka rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - smatra poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, koji je ujedno i kopredsjedavajući tim parlamentarnim radnim tijelom.

Rakočević je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio važnim i čišćenje biračkog spiska, ali i upozorio da je razgovor o tom pitanju sa aktuelnom vlašću iluzoran.

- Jer je ta vlast dio regionalnog inženjeringa čija je centrala u Beogradu i koji se koristi za ostvarivanje političke podrške na izborima - istakao je Rakočević.

Dodao je da radne grupe Odbora rade na rješenjima i da se nada da će do kraja decembra ostvariti rezultate koji bi značili zaokruživanje reforme.

- Vremena ima, ako bude političke volje, makar za najvažnije aspekte zakona - poručio je poslanik DPS-a. Rakočević pojašnjava da tehnički postoji dovoljno vremena da se usvoje izmjene izbornog zakonodavstva, ali i

Rakočević kaže da nedovoljnu spremnost za otvaranje lista i direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika prepoznaje u izjavama predstavnika određenih političkih partija u, kako navodi, rijetkim prilikama kada govore o izbornoj reformi i to uglavnom na konferencijama civilnog sektora

da je glavni problem nedostatak političke volje među partijama. Ako se ne postigne konsenzus, najavljuje da će Odbor tražiti produženje roka rada jer, kako kaže, ova tema mora ostati prioritet sve dok sve partije ne prihvate principe pune izborne demokratije ili ne iznesu opravdane argumente protiv predloženih rješenja. Rakočević podsjeća da je vlast ipak prihvatila najvažniji dio izborne reforme i da je prva faza, uprkos opstrukcijama, uspješno završena, što je bilo ključno za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji. Druga faza je, naglašava Rakočević, jednako važna, jer

promjene poput otvorenih lista i direktnog izbora gradonačelnika nijesu, kako kaže, samo zahtjevi EU, već i reforme koje Crna Gora mora sama da prepozna kao nužne.

- To su koraci kojima građanima obezbjeđujemo punu izbornu demokratiju - poručuje Rakočević.

On je podsjetio da su u prvoj fazi procesa donesena najvažnija rješenja za jačanje izborne demokratije.

To, kako je kazao, znači da politički subjekti moraju sveobuhvatnije izvještavati nadležne institucije o korišćenju finansijskih sredstava u kampanji i za redovan rad. Rakočević podsjeća da su uvedeni lokalni izbori u jednom danu, predviđeno formiranje nezavisne i nepartijske Centralne izborne komisije, kao i učešće najmanje 40 odsto žena na izbornim listama.

- To su najvažniji među brojnim segmentima unapređenja izbornog sistema - naveo je Rakočević.

Prema njegovim riječima, vremena ima dovoljno da se i posao koji se odnosi na otvorene liste i direktan izbor gradonačelnika okonča do kraja godine.

- Ipak, mislim da ne postoji politička volja da se taj posao realizuje. DPS će insistirati da dođemo do otvorenih lista i direktnog izbora predsjednika opština i dva gradonačelnika -poručio je Rakočević.

Ti modeli bi, kako je naveo, u najkraćem, podrazumijevali da građani sami biraju kandidate na partijskim listama za koje smatraju da će ih najbolje predstavljati, odnosno da direktno biraju kandidate za predsjednike opština i gradonačelnike, bez neizvjesnosti ko će biti na čelu grada nakon završenih izbora.

- To je suština demokratije i ne mogu ni zamisliti obrazloženje kojim bi se ove dvije reforme odbacile - dodao je Rakočević.

On je kazao da se u radnim grupama Odbora već razgovara na te teme i da će do kraja godine rasprava biti javna na Odboru.

Na pitanje na osnovu čega zaključuje da u vladajućoj većini ne postoji spremnost da se ovaj proces završi, Rakočević odgovara da nedovoljnu spremnost za otvaranje lista i direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika prepoznaje u izjavama predstavnika određenih političkih partija u, kako navodi, rijetkim prilikama kada govore o izbornoj reformi i to uglavnom na konferencijama civilnog sektora.

- Sasvim sam siguran da je u pitanju nedostatak političke volje određenih političkih partija da se izlože volji građana o njihovom radu, kroz otvorene liste. To je ključni segment reforme, a ujedno pitanje o kojem ne postoji saglasnost. Kad je u pitanju ostatak izborne reforme, očekujem da će i vlast i opozicija postići konsenzus - dodao je on. Rakočević kaže i da ne smatra da je etapno usvajanje zakonskih rješenja pogrešno, ali da očekuje da će radne grupe iskoristiti sav raspoloživi rok kako bi pripremile konačne prijedloge.

- Čim budu gotovi nacrti, pozvaću radne grupe da ih upute Odboru - ističe on i dodaje da vjeruje da će zakoni stići u paketu, pred sam kraj procesa.

Rakočević je podsjetio da je Komisija za izbor novih članova CIK-a formirana i da očekuje da će uskoro objaviti javni poziv. Kako ističe, cilj je da se kroz taj proces obezbijede kvalitetne prijave, kako bi se CIK kompletirao članovima koji imaju pun integritet, nezavisnost i profesionalne kapacitete. I. MILOVIĆ

Ministarstvo vanjskih poslova podsjeća da je neophodno da do kraja trećeg kvartala 2026. naša država uskladi viznu politiku sa EU Crna Gora će vize za ruske državljane uvesti najdalje za 10 mjeseci

PODGORICA – Crna Gora

će najkasnije do septembra naredne godine uvesti vize za državljane Rusije, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva vanjskih poslova.

Prema važećem Sporazumu o uzajamnim putovanjima, ruski državljani trenutno mogu ulaziti i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana bez vize. - Neophodno je da do kraja trećeg kvartala 2026. Crna Gora uskladi viznu politiku sa EU, što, između ostalog, znači i uvođenje viznog režima za državljane Rusije. Ova mjera je dio obaveza koje je država preuzela u okviru Reformske agende 2024–2027. i usklađivanja sa evropskim pravilima iz Poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost. Usklađivanje sa viznom politikom EU sprovodi se postepeno i uz pažljivo uvažavanje nacionalnih ekonomskih i drugih interesa, koji su od suštinskog značaja za očuvanje stabilnosti i dugoročni razvoj države – saopšteno je iz MVP. Zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi RSE, pokazuju da u Crnoj Gori boravi više od 21.100 ruskih državljana, a najveći broj njih živi na Primorju, posebno u Budvi. Iako u Crnoj Gori mogu boraviti do 30 dana bez vize, u praksi oni nakon tog perioda nakratko napuste Crnu Goru, nerijetko samo do najbližeg pograničnog mjesta i u povratku dobiju novi tridesetodnevni bezvizni period. Broj ovakvih „izlazaka – ulazaka“ nije ograničen. Iz Uprave policije ranije su pojasnili da Sporazum o putovanjima sa Rusijom nema ograničenje u smislu dužine ukupnog boravka u određenom periodu, što je u praksi značilo da se boravak može kontinuirano produžavati. Premijer Milojko Spajić je ranije, najavljujući pooštreni režim za ruske držav-

ljane, kazao da Crna Gora u potpunosti prati vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije, uključujući mjere prema Rusiji. Crna Gora je 2022. godine uvela sankcije Moskvi, ali Evropska komisija kontinuirano upozorava da je i vizna politika ključna za napredak u pregovorima i korišćenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema posljednjem Izvještaju Evropske komisije, Crna Gora i dalje nije usklađena sa viznim režimom EU pitanjem koje je, smatraju, „pitanje od hitnog značaja“. Posebno zbog činjenice da je riječ o završnom uslovu u jednom od dva najvažnija pristupna poglavlja. Brisel očekuje uvođenje viza za devet zemalja koje nijesu usklađene sa EU - Rusiju, Kinu, Bjelorusiju, Azerbejdžan, Katar, Saudijsku Arabiju, UAE, Bahrein i Tursku. Crna Gora je nedavno uvela vize za turske državljane. Povod je bio incident koji se dogodio 25. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo, kad je nožem ranjen Podgoričanin. Iako je policija tvrdila da su u ranjavanju učestvovali državljanin Turske i Azerbejdžana, na kraju se ispostavilo da su Podgoričanina navodno ranila dva državljanina Azerbejdžana. Od kraja oktobra, kad je Vlada privremeno uvela vize državljanima Turske, skoro 9.000 njih napustilo je Crnu Goru, dok su u istom periodu odobrena 194 zahtjeva za izdavanje viza državljanima te zemlje.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su Vijestima da je od 27. oktobra, kad je izvršna vlast uvele vize turskim državljanima, do 26. novembra 8.935 državljana Turske napustilo Crnu Goru. Crnogorske vlasti očekuju da će potpuna harmonizacija viznog režima s pravilima EU biti završena do kraja 2027. godine. R. P

Nikola Rakočević

Ruski državljani mogu ulaziti i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana bez vize

Istaknuti pravnik ocijenio da je za izbor ustavnih sudija potreban širi politički dogovor, te da taj nedovršeni posao šalje jasnu poruku Evropskoj uniji

Vukčević: Ako Crna Gora ne može da popuni Ustavni sud, teško je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja

PODGORICA – Politički akteri konačno moraju shvatiti da izbor sudija Ustavnog suda nije prostor za nadmudrivanje, nego osnovna državna obaveza. Potrebno je formirati širi, uključiv politički dogovor, jer kvalifikovana većina se ne može postići jednostranim glasanjem. Rokovi i procedure moraju se poštovati, od raspisivanja oglasa do rasprave u Skupštini – kazao je za Pobjedu istaknuti pravnik i advokat prof. dr Miloš Vukčević, poručujući da izbor samo jednog od troje sudija za EU znači jedno: ako Crna Gora ne može da popuni Ustavni sud, teško je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja.

Vukčević je, komentarišući to što je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, kazao da je „izbor samo jednog od troje potrebnih sudija minimum minimuma, ali ne i uspjeh“.

- Time je izbjegnuta potpuna blokada Suda, ali je propušteno da se najviša sudska instanca konačno kadrovski stabilizuje. Političke strukture su još jednom pokazale da nemaju snage da dođu do šireg dogovora i da se Ustavni sud i dalje posmatra kroz partijsku prizmu, a ne kao stub ustavnosti i vladavine prava – istakao je Vukčević. Prema njegovim riječima, to za Ustavni sud znači nastavak rada u smanjenom kapacitetu,

sa višegodišnjim zaostatkom i rizikom za efikasnost i kvalitet odluka.

- Za Crnu Goru to znači produženu pravnu nesigurnost za građane i privredu – hiljade ustavnih žalbi i dalje čekaju. Za EU integracije poruka je jasna: Crna Gora i dalje ne ispunjava elementarni uslov iz poglavlja 23 i 24 – stabilan, funkcionalan i kompletiran

Ustavni sud. Evropska komisija ovo pitanje već godinama drži kao prioritet broj jedan, i ovakav ishod objektivno usporava dalji napredak – kazao je Vukčević.

Komentarišući ocjenu šefa Delegacije EU u Podgorici Johana Satlera, da je izborom samo jednog sudije propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, Vukčević je

Armenko: Neće biti blokade Suda, Lopičić ostaje do izbora novog sudije

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je za TVCG da blokade tog suda neće biti jer će sutkinja Lopičić ostati na funkciji do izbora novog sudije. - Članom 15 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da sudija kojem istekne mandat ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže godinu. Dakle, ukoliko nadležni predlagač, a to je predsjednik države, ne predloži ili Skupština ne izabere do kraja decembra novog sudiju na mjesto sutkinje Lopičič, ona ostaje na toj funkciji do izbora novog sudije, a najduže do decembra 2026 - kazala je Armenko.

Istakla je i da se mora voditi računa o integritetu i dostojanstvu prijavljenih kandidata za sudije. - Da bi se osiguralo da se i na ovaj konkurs prijave najbolji kandidati s najboljim referencama, svi učesnici u postupku izbora sudija, od predlaganja preko saslušanja do konačnog izbora, treba da šalju jasnu poruku da cijeli proces izbora sudija će biti zasnovan i zadržan na profesionalnom i etičkom nivou - dodaje ona. Iako je sud tokom prethodnih mjeseci radio sa svega četvoro sudija, Armenko kaže da su ipak uspjeli da ostvare značajne rezulta-

te. Ističe, međutim, da se nepotpunost suda neminovno odražava na njegovu efikasnost. - Kada sam stupila na mjesto predsjednice, Ustavni sud je imao više od 700 predmeta po ustavnim žalbama koji su bili stariji od tri godine. Na današnji dan imamo predmete koji nijesu stariji od dvije godine. Međutim, svjesni smo zaostatka u oblasti normativne kontrole gdje imamo skoro 400 neriješenih predmeta koji su formirani povodom inicijativa ili prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata –kazala je, između ostalog, Armenko.

istakao da je to „diplomatski rečeno-ozbiljno upozorenje“.

- Ambasador EU potpuno je u pravu: Crna Gora je imala idealan trenutak – povoljan izvještaj EK, političku pažnju Brisela i otvorena očekivanja da će biti izabrano troje sudija. Umjesto toga, poslat je signal nejedinstva i nedostatka političke volje da se riješi fundamentalni problem – ocijenio je Vukčević.

Istakao je da „za EU to znači jedno: ako Crna Gora ne može da popuni ni Ustavni sud, teško je govoriti o zatvaranju ključnih poglavlja“.

Na pitanje kakve posljedice će imati ako se idućeg mjeseca penzioniše još jedan sudija, a poslanici ne postignu dogovor o izboru sudija, Vukčević

Zakonom propisati tačnu starosnu granicu za odlazak u penziju

Miloš Vukčević je, na pitanje kakav je njegov stav o prijedlogu da se zakonski precizira kad sudije stiču pravo na penziju, kazao da je to „potpuno ispravan i nužan korak“.

- Godinama gledamo pravni vakuum, različita tumačenja i situaciju u kojoj sudije odlučuju o sopstvenom statusu. To je pravno neodrživo. Zato zakon mora jasno propisati: tačnu starosnu granicu za odlazak u penziju, postupak kako se utvrđuje ispunjenje uslova, obavezu da sudija, uz svoj pristanak, ostane na funkciji dok se ne izabere nasljednik (kako preporučuje Venecijanska komisija), i zabranu da sudije odlučuju o sopstvenom mandatu ili prestanku funkcije. Time bi se izbjegle blokade, ubrzali konkursi i obezbijedila pravna sigurnost kako za sud, tako i za državu u cjelini – kazao je Vukčević.

je rekao da „ako se ne postigne dogovor, Crna Gora ponovo ulazi u rizik da Sud radi na ivici gubitka kvoruma“. - Realno, ciklus novog konkursa i glasanja teško može biti završen brzo, a već smo vidjeli i da interesovanje kandidata nije veliko – kazao je Vukčević.

Na pitanje koji je put za prevazilaženje ovakve situacije, Vukčević je rekao da politički akteri konačno moraju shvatiti da izbor sudija Ustavnog suda nije prostor za nadmudrivanje nego osnovna državna obaveza, da je potrebno formirati širi, uključiv politički dogovor, jer kvalifikovana većina se ne može postići jednostranim glasanjem, te da se rokovi i procedure moraju poštovati – od raspisivanja oglasa do rasprave u Skupštini.

- Bez dogovora, Crna Gora će nastaviti da tapka u mjestu i gubi kredibilitet kod evropskih partnera – rekao je Vukčević.

On je, na pitanje može li ponašanje političara obeshrabriti potencijalne kandidate da se jave na konkurs za izbor sudi-

je Ustavnog suda, rekao da ih „apsolutno može obeshrabriti - i to je već realnost, ne samo mogućnost“.

- Iz advokatskog ugla, funkcija sudije Ustavnog suda bi trebalo da predstavlja vrhunac profesionalne karijere, ali današnji politički ambijent stvara sliku da je to pozicija pod konstantnim pritiskom, izložena političkim prelamanjima, javnim napadima i nesigurnosti oko trajanja mandata. Kada se doda i dugogodišnja institucionalna nestabilnost, jasno je zašto se ugledni pravnici kolebaju da uđu u proces koji je prečesto postajao političko bojno polje – kazao je Vukčević.

Iz političkog ugla, dodao je on, ponašanje poslanika tokom glasanja – neispunjena obećanja, promjene dogovora u posljednjem trenutku, kalkulisanja i partijsku logiku iznad državnog interesa – šalje vrlo obeshrabrujuću poruku. - Kvalitetni kandidati ne žele da postanu dio procesa koji djeluje nepredvidivo i nestabilno, u kojem se profesionalni integritet sudije lako može naći na udaru političkih previranja. Upravo zbog toga je broj prijava na dosadašnjim konkursima bio skroman. Ako se isti obrasci nastave, teško je očekivati veći odziv – rekao je Vukčević. Poručio je da država mora pokazati da poštuje ovu instituciju – politički dogovor, transparentan proces, jasno poštovanje propisa i stabilnost mandata.

- Tek tada će najbolji pravnici biti spremni da se prijave –kazao je Vukčević.

Ivana KOPRIVICA

ProPušteno da se ustavni sud konačno kadrovski stabilizuje: Miloš Vukčević

INTERVJU: Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama

Neće biti rata, „Dejtona 2“ entiteta, BiH ostaje jedinstvena

PODGORICA - U sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku 17. novembra je, u znak sjećanja na žrtve srebreničkog genocida, otkriven spomenik „Cvijet Srebrenice“, čiji je autor bosanskohercegovački umjetnik Adin Hebib. Pored predsjednice Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munire Subašić, članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića, ceremoniji u Njujorku prisustvovali su ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija.

– Kada smo pokrenuli pitanje postavljanja spomenika žrtvama srebreničkog genocida, gorjela je Ukrajina. Kako smo odmicali, počinjala je da gori i Gaza u kojoj je na djelu nešto što će, vjerujem, i međunarodni sudovi uskoro definirati kao genocid. U takvim okolnostima, tri decenije nakon genocida u Srebrenici, uspjeli smo svijet podsjetiti na ono što je ne samo bosanskohercegovačka, nego i rana cijele regije –kaže za Pobjedu ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija

Ambasador Lagumdžija podsjeća da je, nakon Holokausta, Međunarodni tribunal u Hagu do sada utvrdio i presudio genocid u Ruandi, počinjen nad etničkom grupom Tutsi, i u Srebrenici, počinjen nad bosanskim muslimanima, danas Bošnjacima. – Pošto je usvojena Rezolucija UN kojom je uspostavljen Dan sjećanja na genocid u Ruandi, smatrali smo obavezom zatvoriti krug i proglasiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici – objašnjava ambasador Lagumdžija.

OBJEDA: Govorite o Rezoluciji Generalne Skupštine UN, donešene maja 2024. godine, kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, ali i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca?

U našoj regiji nije moguće obezbijediti stabilnost, prosperitet i održivi mir bez jedinstva u svim različitostima i međusobnog poštovanja. Nema mira u podijeljenim, segregiranim društvima, naročito u onima nastalim na krvi i zločinu, u onima iza kojih stoje Srebrenica i svi zločini na različitim stranama.

Zato sam i protiv tzv. drugog entiteta, o kojem niko ne govori, a koga niko ne dovodi u pitanje. Ali ako je prvi entitet Miletov (Dodik), a treći Draganov (Čović), što je onda drugi entitet? Je li to Bakirov (Izetbegović) entitet?

Protivnik sam drugog entiteta i zbog toga što sam Bošnjak

LAGUMDŽIJA: Tako je. Mislili smo da će i Rezolucija UN i postavljanje spomenika srebreničkim žrtvama pomoći pomirenju, koje bi bilo zasnovano na istini i pravdi; također, vjerovali smo da je to što radimo važno i zbog prevencije genocida u svijetu.

POBJEDA: Na spomeniku „Cvijet Srebrenice“, koji ste postavili ispred UN, ne piše ko je počinio genocid. Zašto se ne pominje Vojska bosanskih Srba?

LAGUMDŽIJA: Zato što je Rezolucijom o uspostavlja-

nju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine zapravo postavljen temelj spomeniku „Cvijet Srebrenice“. Pored toga, na tabli spomenika moglo je biti ispisano 120 riječi, ali samo onih spomenutih u Rezoluciji. Taj se dokument, inače, referira na presude za genocid Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću i generalu Nebojši Krstiću. Pored spomenika imate i tablu sa QR kodom, koji vodi do linka na kojem možete pratiti sve faze srebreničkog genocida. Činjeni-

Pogledajte, na primjer, posljednju sjednicu SB UN, tokom koje je ambasadorica SAD devet puta u govoru koji je trajao tri minuta pomenula riječ – stabilnost. Pogrešno bi bilo poziv na stabilnost tumačiti kao uslugu secesionistima. Ne. Poziv na stabilnost je jasno izrečena poruka da se vratimo vladavini prava, poštovanju sudova, teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te da se zaborave bilo kakve podjele i secesija. Amerika je veoma jasno Dodiku stavila do znanja da nema secesije. BiH je jedna država. Rat je opasan, ali je opasan i strah od rata, makar ostali u miru. I to se dešava u BiH.

ce, dakle, ne utvrđuje spomenik; one su odavno utvrđene: genocid je počinila Vojska Republike Srpske, kojom je komandovao Ratko Mladić. Važno je da na tabli piše – genocid.

Spomenik „Cvijet Srebrenice“ podigle su UN, dok je devetnaest država podržalo i učestvovalo u pripremama teksta Rezolucije UN o Srebrenici. Iskreno sam vjerovao i očekivao da će se te 2024. godine Srbija pridružiti i biti kosponzor dokumenta koji osuđuje srebrenički genocid.

POBJEDA: Zašto ste to očekivali?

LAGUMDŽIJA: Zato što se Rezolucija pozivala na međunarodno pravo, na presude međunarodnih sudova koji su imenovali i identifikovali zločin, jasno i precizno naglasivši da nisu odgovorni naro-

di, nego pojedinci. Imenom i prezimenom.

POBJEDA: Budući da ste dugo u politici, da su Vam poznata politička i društvena kretanja u regionu, molim Vas, ambasadore, da mi objasnite na čemu ste temeljili očekivanja i nade glede kosponzorstva Srbije?

LAGUMDŽIJA: Na činjenici da je Skupština Srbije 2010. godine usvojila Deklaraciju o Srebrenici, koju su, uz moderiranje tadašnjeg premijera Turske Ahmeta Davutoglua, koordinirali tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Taj dokument, koji se referira na presude za genocid Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu, sveobuhvatniji je, direktniji i u tom smislu precizniji od Re-

zolucije UN o osudi genocida u Srebrenici iz 2024. godine. Zato je bilo za očekivati da inicijativu UN Srbija iskoristi kako bi potvrdila ono što je već usvojeno u srpskom parlamentu.

POBJEDA: Da, ali Deklaraciju o Srebrenici 2010. godine nijesu podržali radikali Vojislava Šešelja, time ni aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. LAGUMDŽIJA: Naravno da od Vučića nisam očekivao da podrži Rezoluciju UN, ali sam vjerovao da će Srbija, iz praktično-političkih razloga, podržati ovaj dokument i na taj način sebe izvući iz blata u kojem se zaglibila. Da je to učinila, Srbija bi danas imala sasvim drugačiji tretman u svijetu. Na koncu, srpskom režimu ne bi bilo prvi put da sebe predstavi kao mirotvorce; ne znam zašto su to izbjegli učiniti 2024. Čak iako u to ne vjeruju, time bi stvorili sliku da Srbija postaje dijelom civiliziranog svijeta. Nisam, dakle, rekao da sam vjerovao, nego da sam očekivao. U konačnici, naša je dužnost bila pružiti priliku Srbiji da se konačno suoči sa vlastitom prošlošću kako bi se mogla okrenuti i svojoj i budućnosti regiona, zasnovanoj na istini, pravdi i pomirenju.

POBJEDA: Braneći zločine, zašto se većina Srba sa njima identifikuje, pitala se Latinka Perović. Je li Vama jasno?

LAGUMDŽIJA: Latinka Perović je bila jedna od najznačajnijih ličnosti koje smo imali u Jugoistočnoj Evropi. I kao političarka i kao povjesničarka. Njen intelektualni, ljudski i društveni angažman bio je nemjerljiv. Ako njoj to nije bilo jasno, kako bi moglo biti meni?!

Sjećam se da je uoči usvajanja Rezolucije Vučić poslao bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića u Njujork, zaduživši ga da, na ovaj ili na onaj način, pojedine države članice UN ubijedi da ne glasaju za Rezoluciju. U martu 2024. godine Jeremić je došao u Njujork, u UN, i činio sve kako bi osujetio namjeru zemalja Južne Amerike i Afrike da podrže ovaj dokument. Jednog sam jutra slučajno naletio na Jeremića.

POBJEDA: Gdje? U UN-u?

LAGUMDŽIJA: Ne, nego u njujorškom hotelu u koji ponekad svratim. „Joj, šta to radite?!“, pitao me je. „Možemo li da razgovaramo?“

NE VJERUJEm U podIJElJENa dRUšTVa: Zlatko Lagumdžija

i trećeg jedinstvena

Rekao sam mu da sam zapanjen stavovima Srbije, onim što izgovaraju o Rezoluciji.

„Možda u lažima možete držati svoje građane, ali ne možete laži pričati ljudima u UN, koji ipak znaju šta je šta. Svi, dakle, znaju da lažete da u tom dokumentu piše da je to presuda srpskom narodu; nije. Uostalom, rezolucija koju ste usvojili u parlamentu Srbije direktnija je od ove, to dobro znaš“, rekao sam mu. Predložio je da pregovaramo o pojedinim ocjenama iznijetim u dokumentu.

OBJEDA: O čemu konkretno?

LAGUMDŽIJA: O genocidu, naravno. Predložio sam da, nakon što se dogovorimo o uspostavljanju Dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, umjesto teksta naše Rezolucije, prepišemo dokument koji je usvojila Skupština Srbije 2010. „Ili, hajde da usvojimo samo naslov, bez teksta: Uspostavlja se Dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. To je sve!“, kazao sam.

„Možemo li nekako izbaciti riječ – genocid“, pitao me je Jeremić.

Tako smo došli do suštine problema, a zatim stavili tačku na njegov pokušaj „pregovora“.

P OBJEDA: Tri decenije prošle su i od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pored mira, što je dokument iz novembra 1995. donio Vašoj zemlji?

LAGUMDŽIJA: Pored mira, kažete… Isto pitanje mi je svojevremeno postavila jedna Vaša kolegica.

„Ništa osim mira“, odgovorio sam i ugrizao se za jezik. Sjetio sam se, naime, Vilija Branta i njegove poruke da mir nije sve, ali da bez mira ništa nije moguće. Jer Dejton nam je zaista donio mir i „odnio“ rat. Možda je njegova najveća „mana“ to što, nažalost, nije definirao ko je u tom ratu bio agresor a ko žrtva.

Nisam bio u Dejtonu, nisam učestvovao u pregovorima, ali jesam u pripremi delegacije Bosne i Hercegovine. Mislio sam da ne bi trebalo pregovarati sa Radovanom Karadžićem, nego sa ključnim akterima – Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom

POBJEDA: U kojem svojstvu ste učestvovali u pripremama delegacije BiH?

LAGUMDŽIJA: Bio sam prvi potpredsjednik Vlade nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, izabrane u ljeto 1992. godine. Sve je počelo da se ruši, uključujući prvu vladu Stranke demokratske akcije predsjednika Alije Izetbegovića, iz koje su pobjegli neki Srbi, neki Hrvati i neki Bošnjaci. Nakon njenog pada i prijema države u UN - zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom - u BiH je formirana Vlada nacionalnog jedinstva, čiji je premijer bio Jure Pelivan, a potpredsjednici Hakija Turajlić, Miodrag Simović i ja. Funkciju vicepremijera obavljao sam do 1993. godine, kada sam teško ranjen.

POBJEDA: Gdje ste ranjeni?

LAGUMDŽIJA: Kao predsjednik Komiteta za saradnju sa Ujedinjenim nacijama bio sam zadužen za pregovore sa UN-om o humanitarnoj pomoći, o uspostavljanju vazdušnog mosta za Bihać, Goražde, Srebrenicu, Žepu, Sarajevo. Tog 22. maja 1993. godine, na prvu godišnjicu prijema BiH u UN, krenuo sam bio na pregovore o premještanju ranjenika sa tadašnjim komandantom UNPROFOR-a, francuskim generalom Filipom Morionom. Hodao sam ulicom, žurio na sastanak… Mladić nas je preduhitrio: častio nas je granatama, od kojih je smrtno stradalo petnaestak civila. Imao sam sreće: bio sam teško ranjen, u bolnici proveo narednih devet mjeseci. Na koncu, vratio sam se u ži-

Dodikov „krstaški rat“

POBJEDA: Amerikanci kažu da nema besplatnog ručka. Što je sve Dodik obećao kako bi bio skinut sa američke „crne liste“?

LAGUMDŽIJA: Ne bih

volio biti američki izvjestilac po Dodikovim obećanjima, ali kako vrijeme bude odmicalo, biće sve jasnije o čemu je riječ. Tim prije što Dodik već izlazi iz okvira onoga što je obećao.

POBJEDA: Zato je i opomenut?

LAGUMDŽIJA: Da, očekivano. Dodikovo divljanje

vot, ali ne i u vladu: u međuvremenu je formirana nova. Ostao sam potpredsjednik Socijaldemokratske partije. U vrijeme pregovora sa UN, nisam se baš najbolje slagao i razumio sa generalom Morionom i Visokom komesarkom UN za izbjeglice Sadakom Ogatom

POBJEDA: Zašto?

LAGUMDŽIJA: „Mi smo neutralni“, ponavljali su. „Ne, niste neutralni“, odgovarao sam, „jer biti neutralan ne znači biti na matematičkoj sredini između ubice i žrtve. Biti neutralan znači biti na poziciji koja podrazumijeva zastupanje vrijednosti zbog kojih ste tu gdje ste, te učiniti sve kako bi se zaustavile ubice i zaštitile žrtve“. Nažalost, umjesto da je zaštite, žrtvu su pretvorili u stranu u sukobu. Zato je embargo na oružje, što ga je Zapad uveo BiH, bio najmorbidnija stvar koja je mogla da zadesi moju zemlju. Obrazloženje je bilo da će se time smanjiti broj žrtava. I zaista ih je bilo manje na strani do zuba naoružanog agresora, budući da su pobijeni samo oni koji nisu imali oružje. Iako su nam stranci objašnjavali da je riječ o pregovorima čiji je cilj da smire agresore…

POBJEDA: Srbija i Hrvatska su agresori?

LAGUMDŽIJA: Jesu. Imali smo dva dželata i žrtvu. Sa tom je idejom delegacija BiH otišla u Dejton, nadajući se da će se iz njega vratiti kao jedna država. U konačnici, kao tri šefa tri države koje su bile u ratu, potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma bili su Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. I kada danas Beograd i Zagreb kažu da su garanti Dej-

Srebrenica je gernika kraja 20. vijeka

POBJEDA: Zaslugom

direktora Memorijalnog

centra Srebrenica Emira Suljagića, ove godine je otvoren srebrenički Muzej genocida. Zašto je i za BiH i za region važno da ima takvu instituciju?

LAGUMDŽIJA: Obišao sam mnogo sličnih muzeja – od Holokausta do genocida – i

mogu Vam svjedočiti da je Emir Suljagić od Memorijalnog centra u Srebrenici napravio instituciju koja spada u svjetski vrh centara tog tipa. Genocid u Srebrenici postao je svjetski simbol, nešto kao Gernika u Španskom građanskom ratu. Sa tim užasom svijet je suočio i Pablo Pikaso

i glumljenje predsjednika entiteta RS sigurno nije ono što je obećao Amerikancima. Navikao je na drugačije i Evropljane i Amerikance, kojima je svašta obećavao, pa ih varao. Sada je naletio na opasnije pregovarače. I Britance i Amerikance. Na što ga je nedavno podsjetio američki senator, upozorivši da ga lako mogu vratiti na „crnu listu“. Satjeran u ćošak, Dodik pokušava da promijeni temu i da sebe predstavi kao posljednjeg branitelja kršćanstva. Prije svega

tonskog sporazuma, treba im reći – ne, niste. Vi ste potpisali, a i BiH sa vama, da se nećemo uzajamno napadati, da međusobno nećemo dovoditi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet. No, nisu svi u Dejton došli sa tom idejom.

POBJEDA: Predsjednici Milošević i Tuđman –neprijatelji u Hrvatskoj, a saveznici u pokušaju komadanja BiH – imali su drugačije planove?

LAGUMDŽIJA: U Dejton su došli namjeravajući da se iz njega vrate sa djelovima BiH, koje bi pripojili svojim državama. Bila je to polazna pozicija i Srbije i Hrvatske. „Predsjedniče Izetbegoviću, želite li da pregovori završe sa BiH na što većem dijelu postojeće teritorije ili ćete se u Sarajevo vratiti sa državom na svih 55 kvadratnih kilometara, ali koja će biti labavija i uz mehanizme koji od nje u miru mogu napraviti ’normalnu’ zemlju“, pitao je glavni američki pregovarač Ričard Holbruk „Neću se raspravljati sa Miloševićem i Tuđmanom o tome koliko će kvadratnih kilometara ostati mojoj maloj državi. Sa Vama sam spreman razgovarati o tome kako će u svojih 55 kvadratnih kilometara izgledati BiH“, odgovorio je predsjednik Izetbegović. Bila je to kapitalno važna odluka. Ništa se nije podrazumijevalo.

I danas je, i zbog svega što je proteklih godina radio Milorad Dodik, glavni cilj sačuvati spoljni okvir jedinstvne i suverene države, a onda stabilizirati mir. Često čujem pitanje - hoće li biti rata.

POBJEDA: Pa, hoće li?

LAGUMDŽIJA: Neće.

POBJEDA: Kako to znate?

katolicizma, iako je riječ o čovjeku koji je od Hrvata u entitetu RS napravio statističku grešku. Očistio je katolike, sada brani kršćanstvo!? Od koga? Od muslimana koje želi predstaviti kao divlji narod došao sa Bliskog Istoka, iz Azije. Dodik ulazi u opasan teren, ali mu neće proći: malo ko je danas zainteresiran za one koji žele voditi krstaške ratove. Sa druge strane, Dodik nije kupio američki oprost za kriminal, što je njegov ključni problem. Ali o tome će brinuti institucije BiH.

vet puta u govoru koji je trajao tri minuta pomenula riječ – stabilnost. Pogrešno bi bilo poziv na stabilnost tumačiti kao uslugu secesionistima. Ne. Poziv na stabilnost je jasno izrečena poruka da se vratimo vladavini prava, poštivanju sudova, teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te da se zaborave bilo kakve podjele i secesija. Amerika je veoma jasno Dodiku stavila do znanja da nema secesije. BiH je jedna država. Rat je opasan, ali je opasan i strah od rata, makar ostali u miru. I to se dešava u BiH.

POBJEDA: Što se tačno dešava?

LAGUMDŽIJA: Rusi kažu da je neophodno BiH vratiti na originalni Dejton. U redu, ali Bosna živi originalni Dejton; onaj što u sebi sadrži mehanizme koji su napravili sud BiH, tužilaštvo, oružane snage, Upravu za indirektno oporezivanje, Državnu graničnu službu. Sve je to originalni Dejton. Amerika ima svoj originalni Ustav, koji je dograđivan. U američkoj Deklaraciji o nezavisnosti nemate ni CIA, ni FBA, ni Upravu za vazduhoplovstvo, ni Ministarstvo zdravstva ili poljoprivrede. I Dejtonski mirovni sporazum je originalan sve dok se ne donese novi Ustav.

POBJEDA: Kada?

lom, i Austrija je od Drugog svjetskog rata do ulaska u EU bila protektorat četiri velike sile – Amerike, UK, SSSR-a i Francuske.

POBJEDA: Treći entitet ne bi mogao biti dio „dograđivanja“ ustavno-pravnog okvira koji pominjete?

LAGUMDŽIJA: Kao što su sve strane stigle u Dejton sa različitim ciljevima i idejama, tako danas imate one koji sanjaju tzv. Dejton dva. Ne vjerujem da će doći do toga, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora. Tim prije što je treći entitet način da neki političari ostanu na vlasti i da nastave da pljačkaju vlastiti narod. I Dodikova prijetnja secesijom tome je služila: zna se da će ulaskom u EU svi završiti kako zaslužuju – kao osuđeni kriminalci. Dodik je htio da uzme parče države i da se proglasi njenim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezonuju oni koji sanjaju treći entitet. Znate li ko je bio najveći dobitnik u Dejtonu? Franjo Tuđman i Hrvatska. Zašto? Zato što je dobio „polovinu federacije“ kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou BiH. Šta bi Hrvati dobili trećim entitetom? Isto, samo na mnogo manjem dijelu teritorije. Šta bi sa tim?! Nisam protiv trećeg entiteta zato što sam protiv interesa Hrvata u BiH, ne. POBJEDA: Nego?

Najmanje mi je namjera da zvučim pretenciozno, ali moram reći da je, tri decenije nakon tog zločina, Emir Suljagić Muzejom genocida svijetu uspio dočarati dio pakla kroz koji je, na kraju 20. stoljeća, prošao jedan evropski narod. Svi bismo Emiru morali biti zahvalni na tome.

LAGUMDŽIJA: Pogledajte, na primjer, posljednju sjednicu SB UN, tokom koje je ambasadorica SAD de-

LAGUMDŽIJA: Dejtonski mirovni sporazum sadrži tri elementa koji su sastavni dio ustavno-pravnog okvira BiH: međunarodno vojno prisustvo (nekada SFOR, danas EUFOR), zatim Visoki predstavnik sa Bonskim ovlastima i troje stranaca od ukupno devet sudija Ustavnog suda BiH. Oni se ne mogu mijenjati sve dok BiH ne postane država u punom kapacitetu, bez mogućnosti blokada i subverzija, odnosno dok ne uđe u EU ili u NATO. Uosta-

Znate li ko je bio najveći dobitnik u Dejtonu? Franjo Tuđman i Hrvatska. Zašto? Zato što je dobio „polovinu federacije“ kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou BiH. Što bi Hrvati dobili trećim entitetom? Isto, samo na mnogo manjem dijelu teritorije. Što bi sa tim?! Nijesam protiv trećeg entiteta zato što sam protiv interesa Hrvata u BiH, ne.

LAGUMDŽIJA: Nego zato što ne vjerujem u podijeljena društva. U našoj regiji nije moguće obezbijediti stabilnost, prosperitet i održivi mir bez jedinstva u svim različitostima i međusobnog poštovanja. Nema mira u podijeljenim, segregiranim društvima, naročito u onima nastalim na krvi i zločinu, u onima iza kojih stoje Srebrenica i svi zločini na različitim stranama. Zato sam i protiv tzv. drugog entiteta, o kojem niko ne govori, a koga niko ne dovodi u pitanje. Ali ako je prvi entitet Miletov (Dodik), a treći Draganov (Čović), šta je onda drugi entitet? Je li to Bakirov (Izetbegović) entitet? Protivnik sam drugog entiteta i zbog toga što sam Bošnjak. POBJEDA: Kako što ste Bošnjak?

LAGUMDŽIJA: Tako što mislim da je stvaranje ekskluzivnog „bošnjakistana“ u srcu Evrope, kao i pokušaj da se Bošnjaci proglase neevropskim narodom, glogov kolac u srce bošnjačkog naroda. Bošnjaci su evropski narod.

POBJEDA: Je li Milorad Dodik saveznik i podrška Draganu Čoviću u formiraju trećeg entiteta?

LAGUMDŽIJA: Jeste. Dodik i Čović su politički blizanci vezani velikodržavnim ciljevima i interesima koji su izvan zakona. Druge veze su snažnije od prvih. Njima velikodržavni ciljevi služe kao paravan da bi realizirali poslovne. Tamara NIKČEVIĆ

INTERVJU: Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Maja Baćović

PODGORICA – Za stabilan dugoročni ekonomski rast važno je razvijati sektore u kojima je produktivnost veća, što će voditi ka intenzivnijem rastu dohotka i životnog standarda, saopštila je u intervjuu Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Maja Baćović. Ona ukazuje da u Crnoj Gori dominiraju djelatnosti u kojima je produktivnost niska. Svega osam odsto ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektorima u kojima je produktivnost najveća i iznosi 62.000 eura po zaposlenom u odnosu na crnogorski prosjek koji je prošle godine iznosio 21.500 eura. Čak 75 odsto zaposlenih, ukazuje Baćović, radi u sektorima čija je produktivnost ispod ovog prosjeka. Ako bi, kako dodaje, struktura privrede bila takva da je polovina zaposlenih u visokoproduktivnim sektorima, bruto domaći proizvod bi dostigao 21.000 eura po stanovniku, naspram trenutnih 12.000 eura.

POBJEDA: Evropska komisija je nedavno ukazala na potrebu smanjenja zavisnosti od turizma, odnosno diverzifikacije privrede. Što prije svega taj pojam u teoriji podrazumijeva?

BAĆOVIĆ: Diverzifikacija privrede se odnosi na proširenje spektra proizvodnih aktivnosti u ekonomiji u cilju podsticanja ekonomskog rasta i smanjenja zavisnosti od jednog ili malog broja djelatnosti koji su izvor dohotka. Diverzifikacijom proizvodnih aktivnosti ekonomija postaje otpornija na eksterne šokove (globalna recesija, pandemija, politička nestabilnost i slično), što je posebno važno za ekonomiju Crne Gore, zbog svoje veličine i stepena otvorenosti. Ako je ekonomija previše fokusirana na jedan sektor (npr. turizam), globalni pad tražnje ili promjena cijena u tom sektoru mogu dovesti do recesije ili krize. Dodatno, i ne manje važno, diverzifikacija ekonomskih aktivnosti otvara mogućnost efikasnijeg korišćenja resursa, rasta zarada

Mora se mijenjati struktura privrede

i dohotka, i zapošljavanja u raznovrsnim oblastima, naročito ako raste učešće djelatnosti u kojima je produktivnost veća. Stoga je, u cilju ostvarenja stabilnog dugoročnog ekonomskog rasta, važno razvijati sektore u kojima je ukupna produktivnost, odnosno efikasnost korišćenja resursa veća, što vodi intenzivnijem rastu dohotka i životnog standarda. Brojna istraživanja pokazuju da je produktivnost najveća u uslužnim djelatnostima baziranim na znanju i visokim tehnologijama (IT sektor, finansije, konstalting), high-tech prerađivačkoj industriji, energetici, avio transportu.

POBJEDA: Koliki je udio sektora sa visokom produktivnošću u našoj privredi?

vajući signal svim akterima u Crnoj Gori. Pet godina kasnije, mi imamo rastuće učešće u BDP-u sektora kao što su ugostiteljstvo i trgovina, a pad učešća sektora prerađivačke industrije, poljoprivrede i energetskog sektora. Prosudite sami.

nosti, kao što su razvoj IT i digitalnih usluga, i energetike (proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora), ali i u pravcu vertikalne diverzifikacije proizvodnje u sektorima kao što su turizam (kongresni, zdravstveni, avanturistički i seoski turizam), i prerada hrane (vino, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, prerađevine od voća i povrća itd.). SDI mogu biti značajna podrška procesu diverzifikacije privrede, ne samo kroz obezbjeđenje kapitala već, čini mi se i značajnije, kroz obezbjeđenje know-how, znanja i inovativnih rješenja.

nine, u periodu 2021-2025. godine svega 16 odsto SDI je uloženo u preduzeća, a 45 odsto u nekretnine. Atraktivnost ekonomskog područja i institucionalnog ambijenta, uz političku stabilnost, imaju snažnu ulogu u ovom procesu. Nadajmo se da će pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji našu ekonomiju učiniti ponovo atraktivnom stranim investitorima.

POBJEDA: Na koji način države generalno mogu raditi na tome, a na koji način, u sadašnjim uslovima političke nestabilnosti i usporenog ekonomskog rasta, to može raditi Crna Gora?

radne snage. Da je struktura privrede drugačija, da je npr. 50 odsto zaposleno u visokoproduktivnim sektorima, a 50 odsto u ostalim, bruto domaći proizvod Crne Gore iznosio bi 21.000 eura po stanovniku, umjesto sadašnjih 12.000 eura. Diverzifikacija proizvodnje (ekonomskih aktivnosti) može biti sektorska, u pravcu razvoja novih privrednih djelatnosti (npr. visokotehnološki IT sektor), ili vertikalna (u okviru istog sektora), ekspanzijom novih proizvodnih pravaca kao što su razvoj prerađivačke industrije bazirane na crnogorskim poljoprivrednim proizvodima, razvoj drvne industrije umjesto prodaje drvne sirovine, razvoj i unapređenje proizvodnje solarne energije i energije vjetra u energetskom sektoru, ili razvoj kongresnog i zdravstvenog turizma koji bi obezbijedio produženje turističke sezone.

POBJEDA: Na koji način država može da promijeni strukturu SDI, imajući u vidu da se dominantno godinama ulaže u nekretnine, a znatno manje u privredu?

POBJEDA: Tokom pandemije se najjasnije vidjelo što za Crnu Goru znači tolika zavisnost od turizma. Da li smo nešto iz toga naučili i koliko su sadašnja i ranije vlade generalno radile po pitanju diverzifikacije privrede?

energetike, IT-a, nekretnina i

Koje oblasti primogle da se dodatno ojačaju i na koji način? U kojem periodu bi se to uopšte moglo očekivati? Kakvu ulogu u tom

BAĆOVIĆ: Smatram da diverzifikacija proizvodnje u Crnoj Gori treba ići što je moguće više u pravcu razvoja visokoproduktivnih

BAĆOVIĆ: Statistički podaci u Crnoj Gori pokazuju da u Crnoj Gori dominiraju djelatnosti u kojima je produktivnost niska. Procjena na bazi podataka Monstata pokazuje da je 2024. godine produktivnost rada bila najveća u sektorima finansijske djelatnosti, energetike, IT-a, nekretnina i rudarstva. U ovim sektorima, koji zapošljavaju osam odsto ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori, produktivnost rada (bruto dodatna vrijednost po zaposlenom) znatno je veća od crnogorskog prosjeka, 62.000 eura po zaposlenom, u odnosu na 21.500 eura, koliko je ostvareno po zaposlenom prosječno u Crnoj Gori 2024. godine. U sektorima u kojima je produktivnost rada niža od crnogorskog prosjeka (građevinarstvo, saobraćaj, trgovina, državna uprava itd.) zaposleno je 75 odsto zaposlenih u Crnoj Gori. U ostalim sektorima, u kojima je produktivnost rada neznatno viša od nacionalnog prosjeka, zaposleno je preostalih 17 odsto

BAĆOVIĆ: Struktura priliva SDI sve više se pomjera ka ulaganju u neproduktivne kategorije, kao što su nekretnine. Dok je u periodu 2009-2019. godine prosječno 35 odsto

BAĆOVIĆ: Crna Gora je 2020. godine ostvarila najveću ekonomsku recesiju u Evropi, upravo zbog smanjenja obima ekonomskih aktivnosti u sektoru turizma, što je indirektno dijelom uticalo i na ostale sektore, kao što su poljoprivre-

ulagano u kompanije, a 27 odsto u nekretda, trgovina i transport. I prije pandemije COVID 19, mi

Maja Baćović

nomski rast, a da turizam kao

niske produktivnosti i visoke volatilnosti. Ipak na-

čajniji izvozni proizvod u dolarizovanoj ekonomiji. Nauka i istraživanja su rekli svoje. Ali je svakako pandemija CO-

VID 19 poslala upozora-

BAĆOVIĆ: Diverzifikacija proizvodnje je dugotrajan proces i podrazumijeva ulaganje u više oblasti. Ljudski kapital (kvalifikovana radna snaga) je važan faktor diverzifikacije i zahtijeva ulaganje u obrazovanje i obuku kako bi se stvorila visokokvalifikovana radna snaga za nove sektore (npr. inženjeri, programeri). Često zahtijeva i poboljšanje transportne, energetske i digitalne infrastrukture. U institucionalnom dijelu, pojednostavljivanje administrativnih procedura i stabilnost i predvidivost zakonskog okvira važni su faktori za privlačenje SDI. Poreske olakšice i povoljni krediti za start-upove i mala i srednja preduzeća u novim industrijama takođe mogu podstaći diverzifikaciju privrede. Diverzifikacija privrede je dugoročan proces koji zahtjeva viziju, strateško planiranje i partnerstvo javnog i privatnog sektora.

Prema mojim saznanjima, u Crnoj Gori postoji nekoliko strategija usmjerenih ka razvoju određenih sektora, kao npr. strategija digitalne transformacije, strategija cirkularne tranzicije, strategija razvoja energetskog sektora usmjerena ka razvoju proizvodnje energije iz održivih izvora. Osnivanjem Fonda za inovacije i Naučno-tehnološkog parka pruža se podrška inovativnim djelatnostima i razvoju start-upova. Postoje i aktivnosti usmjerene ka regionalnom razvoju. Sve ove aktivnosti, ukoliko se intenzivno i kvalitetno realizuju, mogu dati doprinos diverzifikaciji crnogorske ekonomije. M.LEKOVIĆ

Kompanija saopštila da je dostavila najpovoljniju ponudu za adaptaciju stare zgrade vlade, ali da na tenderu nije izabrana

Bemax: Slijedi tužba, formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist

PODGORICA – Kompanija

Bemax D.O.O. Podgorica najavila je da će podnijeti tužbu Upravnom sudu, jer smatraju da je prekršen Zakon o javnim nabavkama u slučaju gdje je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana. Ova kompanija kritikuje rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki

od 27. 11. 2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana. Bemax tvrdi da ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude konzorcijuma.

- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gdje je umesto isključivo ,,izvođenje radova“ stajala formulacija ,,projektovanje i građenje“. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski

najpovoljnijeg ponuđača – navode iz ove kompanije. Oni dodaju da posebno naglašavaju, kako kažu, šokantni dio obrazloženja Komisije. - ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…“ Ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje

poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost – naveli su u saopštenju.

Kompanija Bemax najavila je da neće odustati od zaštite njihovih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.

- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse

koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio – zaključuju oni. Dodaju da čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene ,,isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara“. R.P.

djelat-

PROPISA NI NA VIDIKU: Crna Gora jedina u regionu dane žalosti obilježava bez zakonskih pravila

Zastave na pola koplja „po osjećaju“ državnika, umjesto po zakonu

PODGORICA - U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji reguliše proglašavanje i obilježavanje Dana žalosti. U praksi se, nakon tragedija, otvara pitanje na osnovu čega država i opštine donose takve odluke, kako se one sprovode i zašto ne postoji jedinstven protokol.

Aktivista za ljudska prava i bivši odbornik u Skupštini glavnog grada mr Aleksandar Zeković ocijenio je za Pobjedu da ova materija ostaje decenijama neregulisana i da je puna praznina ne samo u pravnom i praktičnom smislu, već i u pogledu (ne)definisanog načina i sadržaja obilježavanja Dana žalosti, kao i sankcija. - Na državnom nivou odluka o tome donosi se, izvedeno, na osnovu Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore i Uredbe o Vladi Crne Gore. Na lokalnom nivou čelnici opština, prijestonice i glavnog grada odluku o tome donose na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, član 58, i na temelju opštinskog, odnosno gradskog statuta - kazao je Zeković.

On je na naše pitanje da li su vlasti ikada pokušale da donesu poseban zakon i da li proglašavanje Dana žalosti bez jasnog pravnog okvira može biti sporno odgovorio da je u javnosti godinama prisutna debata o tome kako se obilježavaju uspostavljena sjećanja ili proglašeni dani žalosti.

- Posebno su evidentne primjedbe na nepostojanje sankcija i nedjelotvornost inspekcijskih službi i organa komunalnih i unutrašnjih poslova po ovom pitanju. Primjera radi, godinama imamo uspostavljen Dan sjećanja na Srebrenicu, ali vlasti na državnom nivou nijesu ništa preduzele da javnost usmjere kako da se u praktičnom i sadržajnom

smislu njeguje javna memorijalizacija na genocid. Sve se svodi, uglavnom, na odlazak brojnih zvaničnika na komemoraciju van zemlje, na polaganje vijenaca i odavanja pošte na spomen -bilježju svim civilnim žrtvama ratova na području bivše SFRJ. To ne smije biti jedini način njegovanja pamćenja - istakao je Zeković. Takva praksa, kako je naglasio, posebno ne zanima mlađe generacije koje o kršenjima ljudskih prava u prošlosti ne znaju dovoljno ili ne znaju gotovo ništa.

Zeković je podsjetio da isto važi i za zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, koje društvo sistematski potiskuje, poput stradanja u Pivi, Velici, otmice putnika iz voza ili deportacije izbjeglica.

- Tragedije na Cetinju 2022. i 2025. godine ponovo su otvorile pitanje: da li Crna Gora može nastaviti da obilježava Dan žalosti bez zakona koji propisuje minimum pravila i obaveza.

Što Crna Gora može preuzeti od regiona?

Iz uporedne prakse jasno proizilazi nekoliko elemenata koje Crna Gora nema: jedinstven zakon ili uredbu koja uređuje dan žalosti, nema protokol o spuštanju zastave već ga improvizuje, obaveze medija i institucija koje se moraju poštovati na dan žalosti. Takođe u Crnoj Gori ne postoji nikakva normirana obaveza kao što su sankcije za nepoštovanje i obrazovni i memorijalni sadržaj koji joj nedostaje.

Povodom masovnih ubistava na Cetinju 2022. i 2025. godine opet je podstaknuta rasprava o potrebi donošenja posebnog propisa o obilježavanju Dana žalosti jer je u nekim sredinama, kroz pojedinačne primjere neprimjerenog ponašanja, izostalo poštovanje prema žrtvama masakra, kao i solidarnost sa njihovim porodicama.

Međutim, naša je demokratska kondicija u kontinuitetu slaba i rizična pa na pravni osnov i sadržajni okvir žalovanja zaboravimo do neke nažalost nove

tragedije - upozorio je Zeković. On je objašnjavajući procedure pomaka ka donošenju propisa koji bi tačno regulisali obilježavanje Dana žalosti rekao da smatra da je važno što Pobjeda kao kredibilan medij podstiče javnu raspravu o važnom, pravnom, političkom i društvenom pitanju. - Diskusija o ovome jeste i jasan pokušaj da se donosioci odluka konačno usmjere prema očekivanoj promjeni - donošenju jasnog propisa kojim će se onemogućiti zloupotre-

m. babović

Kako je dan žalosti uređen u regionu

Dok Crna Gora i dalje nema poseban zakon o danu žalosti, susjedne države već godinama imaju jasno propisane modele koji regulišu kako se proglašava, ko ga sprovodi i što on konkretno znači u praksi. U Hrvatskoj je najuređeniji model u regionu sa svim detaljima pravnog okvira. Dan žalosti u Hrvatskoj proglašava predsjednik države na prijedlog Vlade, koja odluku donosi na sjednici. Tog dana se državne zastave ističu na pola koplja na svim institucijama i javnim objektima. Mediji (HRT kao javni servis, ali i komercijalni) obavezni su prilagoditi program, ukloniti zabavni sadržaj i emitovati sadržaje primjerenog karaktera. Koncerti, festivali i druge javne svečanosti se otkazuju ili odgađaju. Državne institucije dužne su da održe komemoracije ili ih obilježe na propisan način. Praksa Hrvatske je da dan žalosti proglašava na državnom i lokalnom nivou (npr. u županijama) najčešće povodom tragedija, smrti uglednih ličnosti ili prirodnih katastrofa. U Srbiji imaju jasne nadležnosti, ali manje detaljan protokol nego u Hrvatskoj. Kod njih slično kao kod Hrvata Vlada ima ulogu u vezi sa proglašenjem dana žalosti. Obično Vlada donosi prijedlog o proglašenju, a onda predsjednik donosi konačnu odluku i izdaje zvanični akt o proglašenju dana žalosti. Bosna i Hercegovina je specifična jer ima različite nadležnosti na nivou države, entiteta i kantona. Dan žalosti proglašava Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (na državnom nivou) ili vlasti entiteta (Federacija BiH ili Republika Srpska) i kantona (u Federaciji BiH) na svom nivou. Znači, dan žalosti može biti proglašen na državnom nivou od Predsjedništva BiH, ali i entitetske ili kantonalne vlasti mogu proglašavati dane žalosti za svoje oblasti. U praksi to znači da u BiH može postojati više različitih dana žalosti, zavisno od nivoa vlasti i oblasti. Takođe u BiH kao u Hrvatskoj i Srbiji postoje sankcije za nepoštovanje pravnih normi kojim je uređen dan žalosti, kako od medija tako do zastava koje se spuštaju na pola koplja.

be, politička instrumentalizacija ali i relativizacija žalovanja. Dobro je što su Vlada i jedinice lokalne samouprave u dosadašnjoj praksi promovisale sjećanje i odavanje počasti prema žrtvama, zastupajući na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou zastupanje građanske i ljudske solidarnosti. Moj je utisak da su to često činili krajnje birokratski i formalistički. Isticanje simbola je prilagođavano konkretnoj prilici kao i rad javnih emitera po pitanju uglavnom muzičkog programa - naglasio je Zeković. On zaključuje da nekako uporno izostaju suština i duh iskazivanja tuge i žalosti, kao i obrazovni sadržaji koji približavaju i pojašnjavaju konkretni događaj, tragediju, dodatno humanizuju žrtve i nedvosmisleno promovišu drugačije ponašanje bez obzira da li govorimo o zagovaranju nenasilja, odgovornijem ponašanju, recimo u saobraćaju, ili institucionalnoj odgovornosti i boljem i kvalitetnijem radu javnih servisa i službi. H.Janković

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo da očekuju u najskorijom roku da Vlada podrži studente Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta u Igalu

Stižu subvencije za studente

PODGORICA - Subvencije za studente Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta u Igalu biće nastavljene, rečeno je sinoć

Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Pobjeda je juče objavila informaciju da se pojedini studenti žale što subvencija koju treba da dobiju, u iznosu od 250 eura, kasni. Očekivali su je, kako im je rečeno, početkom novembra, ali još nije došla do njihovih bankovnih računa. Studenti su ispričali

da zbog toga imaju probleme, jer nemaju obezbijeđen dom, niti menzu, kao ostale njihove kolege koji studiraju na državnim fakultetima. Kazali su da zbog toga njihovi roditelji pozajmljuju novac kako bi mogli da plate troškove stanovanja i ishrane, te su poručili da se osjećaju diskriminisano. U objavljenom tekstu smo napisali da čekamo odgovore na tu temu od resornog ministarstva. Iz Ministarstva su sinoć istakli da zajedno sa Univerzitetom Crne Gore i opštinom

Herceg Novi ostaju posvećeni pružanju podrške studentima, što je i rezultiralo odlukom da prošle godine studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta u Igalu prvi put dobiju subvencije za plaćanje smještaja i sa ovom praksom nastavljaju i ubuduće. - Nakon završenog upisa na osnovne i master studije polovinom oktobra, Medicinski fakultet je sačinio listu studenata koji ispunjavaju uslove za subvencije, odnosno da studiraju van mjesta prebivališta i

prvi put su upisali određenu studijsku godinu. Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koja je održana 27. novembra, postupak je iniciran ka Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija koje će, u skladu sa redovnom procedurom, nakon pribavljanja potrebnih mišljenja informaciju uputiti ka Vladi koja donosi odluku o isplati subvencija. Očekujemo da će ovaj postupak biti završen u najskorijem roku – istakli su iz Ministarstva.

Kako dodaju, izgradnja stu-

dentskog doma bi sasvim sigurno dugoročno riješila pitanje smještaja studenata, ali za ovakvu aktivnost je potrebno stvoriti neophodne preduslove prvenstveno prostorno urbanističke, finansijske, što sada nije slučaj.

- O tom pitanju će se govoriti ukoliko budu ispunjeni svi preduslovi, u saradnji svih nadležnih institucija – naveli su oni.

Ističu da ono što je trenutno prioritet kada je u pitanju opština Herceg Novi je izgradnja nove osnovne škole u Igalu.

- Podsjećamo da je Vlada Crne Gore ranije donijela zaključak kojim se objekat nekadašnjeg dječjeg odjeljenja u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ ustupa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na upravljanje, a Ministarstvo javnih radova je na čelu tima koji sprovodi sve neophodne pripremne radnje kako bi se stvorili uslovi za rekonstrukciju objekta. Takođe, aktivnosti Ministarstva će i u narednom periodu biti usmjerene na rekonstrukciju objekata predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja – kažu iz tog resora. Fakultet primijenjene fizioterapije je osnovan 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. n. Đ.

Aleksandar Zeković

NUŽNOST ILI ZLOUPOTREBA: Crna Gora godinama u vrhu evropskih zemalja s najvišom stopom određivanja

Zatvori natrpani, pritvorenici povrijeđeno pravo na pravično

PODGORICA – Crna Gora nalazi se posljednjih nekoliko godina u vrhu evropskih zemalja po broju pritvorenika, s najvišom stopom određivanja pritvora po glavi stanovnika, pokazuju podaci Godišnjeg izvještaja Savjeta Evrope o zatvorskoj populaciji. Isti podaci ukazuju da je stopa zatvorenika u našoj zemlji znatno viša od evropskog prosjeka i iznosi 164 osuđenika na 100.000 stanovnika.

Alternativne mjere poput kućnog pritvora, jemstva, obaveze povremenog javljanja određenom državnom organu, zabrana pristupa ili sastajanja sa određenim licima, privremeno oduzimanje putne isprave ili vozačke dozvole gotovo i da se ne primjenjuju, dok su kapaciteti u zatvorima u Spužu i Bijelom Polju prepunjeni.

Da se mjera određivanja pritvora već godinama ne primjenjuje adekvatno u sudskoj praksi upozoravaju i sagovornici Pobjede ukazujući na to da ih sud olako određuje te da postoji veliki broj slučajeva u kojima je pritvor određivan kada nije bilo uslova za to, da je trajao neprimjereno dugo i da se u nekim predmetima čak pretvorio u kaznu. Oni tvrde da je takav pristup ozbiljan problem, jer kasnije dovodi državu u situaciju da tim licima nadoknađuje štetu, posebno onda kada se dođe do oslobađajuće presude. Ono što, ipak, najviše zabrinjava jeste što do sada građani nijesu imali priliku da vide da se neko, prvenstveno u pravosuđu, pa onda i tužilaštvu ozbiljno bavio ovom problematikom i uradio nešto da se ta loša praksa promijeni. Pored toga, sagovornici Pobjede problematizuju i institut kontrole optužnice koji je, kako smatraju, izgubio smisao i svrhu jer se optužnice praktično „potvrđuju kao na traci“ te da je puno slučajeva gdje je optužnica potvrđivana, a da je sud kasnije na glavnom pretresu morao da uklanja nedostatke koje je tužilaštvo napravilo prilikom istrage i da se sve okonča oslobađajućom presudom, čak i za najteža krivična djela. Sa druge strane, pritvorenici se žale na loše uslove u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), dinamiku sudskih procesa i tvrde da im je, zbog dužine trajanja pritvora, povrijeđeno pravo na pra-

Sagovornici Pobjede upozoravaju da se mjera određivanja pritvora već godinama ne primjenjuje adekvatno u sudskoj praksi, da je sud olako određuje te da postoji veliki broj slučajeva u kojima je pritvor određivan kada nije bilo uslova za to, da je trajao neprimjereno dugo i da se u nekim predmetima čak pretvorio u kaznu. Oni tvrde da takav pristup jeste ozbiljan problem, jer kasnije dovodi državu u situaciju da tim licima nadoknađuje štetu, posebno u slučaju oslobađajuće presude

vično suđenje. Strahuju i da bi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, koji je predviđao da pritvor umjesto sadašnjih tri može trajati do pet godina od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude, mogao ponovo da se nađe u rukama poslanika u Skupštini. Povod za takvu sumnju, kako navode, jeste slaba primjena alternativnih mjera, ali i plan proširivanja prostornih kapaciteta u Spužu.

pravni stručnjaci, ali i Evropska unija, koja u svojim izvještajima podstiče države članice i kandidate za članstvo, poput Crne Gore, da za lakša krivična djela, umjesto pritvorskih, primjenjuju alternativne mjere. Međutim, prema istraživanju Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), sudovi se u prosjeku četiri puta češće odlučuju za mjeru pritvora nego za bilo koju blažu mjeru.

cija iz nadležnosti ovog ministarstva.

koji je ponudio jemstvo od 9,3 miliona eura za izlazak iz pritvora, što predstavlja najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa. Lazović je ponudu o jemstvu više puta dostavio Višem sudu u Podgorici kako bi se branio sa slobode, međutim, kao i sve prethodne, sud je odbio i ovu. Država je od 2022. do 2024. godine prihodovala 445.500 eura od jemstva, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici. Visina najvećeg položenog jemstva za te dvije godine iznosila je 150.000 eura. - U toku 2022. godine ukupan iznos položenog jemstva u novcu je iznosio 170.000,00 eura, u toku 2023. godine 135.500,00 eura, a u toku 2024. iznos položenog jemstva iznosio je 140.000,00 eura - saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

PROBLEM

TRAJANJA PRITVORA

(NE)PRIMJENA ALTERNATIVNIH

MJERA

Prema podacima koji su Pobjedi dostavljeni iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), u toj ustanovi trenutno se nalazi ukupno 1.473 osobe, od kojih se njih 729 nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu. U pritvorskoj jedinici Zatvora u Bijelom Polju boravi 114 pritvorenika, dok broj zatvorenika koji se nalaze na izdržavanju kazne iznosi 630. Kako nam je saopšteno, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala te da za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa.

Iako se pravosuđe u tom pogledu suočava sa problemom kadrovskih kapaciteta – nedovoljnog broja sudija, tužilaca, administrativnog osoblja i ograničenih resursa policije za praćenja primjene alter-

nativnih mjera, mnogo češći izazov predstavlja javna percepcija, jer građani često ne

- Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 kompleta uređaja (stacionarna jedinica + odašiljač, tzv. nanogica). Pored toga, Ministarstvo pravde ima na raspolaganju i komplet od 105 uređaja (prijemnik + odašiljač) koji se koriste u postupcima izvršenja mjere bezbjednosti zabrana približavanja, kao i postupcima nadzora uslovno otpuštenog osuđenog lica kojem je odlukom suda data određena obaveza za vrijeme trajanja uslovnog otpusta, ustvrdili su iz resornog ministarstva za Pobjedu. Iz Višeg suda u više navrata saopšteno je da postoji „nesta-

šica nanogica“ te da su zbog toga prinuđeni da određuju pritvor čak i

hvaćeni javni funkcioneri/ ke ili poznati biznismeni/ke. Kada je riječ o primjeni alternativnih mjera, iz Ministarstva pravde ističu da na raspolaganju imaju uređaje za elektronski nadzor, od čega njih 109 čine tzv. nanogice, koje su namijenjene za kazne do šest mje-

Skromna primjena alternativnih mjera jedan je od vodećih problema u krivičnom postupku na koji ukazuju brojni

nja krivičnih sank-

ra nije u pot, siVesne Mede-

punosti neophodna. U Ministarstvu pravde, sa druge strane, pojašnjavaju da se ovi uređaji koriste samo u slučajevima kada je presuda pravosnažna. Podsjećaju da su, prema Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP), mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbjeđenje njegovog prisustva i za nesmetano vođenje krivičnog postupka: poziv, dovođenje, mjere nadzora, jemstvo i pritvor. Ipak, zvanični podaci pokazuju da se jemstva u crnogorskim sudovima koriste izuzetno rijetko te da tužilaštvo najčešće pribjegava najtežoj mjeri – mjeri određivanja pritvora. Postoje slučajevi u kojima odbrana okrivljenih više puta ponudi jemstvo prilikom sudskog procesa, ali da sud većinom odbija takve prijedloge. Takav primjer nalazimo Miloša Medenice na bivše predsjednice Vrhovnog suda , gdje je njegov branilac čak pet puta podnosio sudu ovaj prijedlog, koji je u

Da postoji velika potreba da se primjenom alternativnih mjera rasterete prostorni kapaciteti pritvora smatraju i u instituciji ombudsmana. U tom smislu, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ukazuje na potrebu poboljšanja materijalnih uslova i sprovođenje preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture. Napominju da higijenski uslovi i stanje infrastrukture nijesu na zadovoljavajućem nivou – posebno u pogledu uslova u sobama, sanitarnih čvorova i kabina za tuširanje. Navode da sa aspekta poštovanja ljudskih prava, prenatrpanost u zatvorskim ustanovama znatno utiče na mentalno zdravlje i psihološko stanje pritvorenih lica.

- Nedostatak ličnog prostora, konstantna izloženost drugim osobama i ograničena mogućnost privatnosti stvaraju hronični stres koji može dovesti do različitih negativnih posljedica, uključujući povećanu anksioznost, depresiju i agresivno ponašanje, objašnjavaju oni i dodaju da u takvim uslovima raste tenzija među zatvorenicima, što povećava rizik od konflikata i na-

kontinuitetu odbijan. Osim toga, zabilježen je i slučaj nekadašnjeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića, izraženiji.

Veselin Radulović

Posebno naglašavaju da, u Istražnom zatvoru, gdje pritvorena lica nijesu pravosnažno osuđena i ne postoje rehabilitacioni programi, psihološki pritisak može biti još

- U takvim uslovima važno bi bilo obezbijediti barem osnovne oblike psihološke podrške,

pritvorenici tvrde da im je pravično suđenje

bolju zdravstvenu zaštitu i boravak na otvorenom shodno Pravilniku, kako bi se smanjili negativni psihološki efekti boravka u pritvoru - navodi se u odgovorima ombudsmana dostavljenim Pobjedi. Na problem dugotrajnog pritvora i minimalnih primjena alternativnih mjera ukazuje advokat i bivši predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, koji ističe da se u Crnoj Gori olako određuju pritvori i podsjeća da je i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić nedavno izjavila da je Crna Gora na prvom mjestu po dužini trajanja pritvora u Evropi, što je, prema njegovom stavu, automatski pokazatelj da se taj problem mora svesti na neku razumnu mjeru.

- Važno je istaći i da se tzv. alternativne mjere, počev od jemstva, kućnog pritvora i drugih mjera nadzora rijetko primjenjuju. Imamo situaciju da se po prijedlogu za određivanje jemstva, i kada sud donese takvo rješenje - pet, šest puta ono ukida i odluka o jemstvu traje do godinu, što je apsurdno - istakao je Begović za Pobjedu.

On je podsjetio na stav Ministarstva pravde i predsjednice Vrhovnog suda da pritvori u određenim predmetima predugo traju.

Prema njegovim riječima, to je još jedan razlog više da se taj problem što prije riješi.

- Zaista, moram reći da je u posljednjih desetak dana nakon štrajka u Istražnom zatvoru ukinut određeni broj pritvora licima u tim predmetima organizovanog kriminala i možda je to prvi korak ka svemu tome što će se u nekoj bližoj budućnosti desiti - naveo je advokat za Pobjedu.

Vese, posebno se osvrnuo i na problem instituta kontrole optužnice za koji smatra da je izgubio smisao i svrhu koja mu je namijenjena odredbama ZKP.

njičeni izvode pred sud. Puno je takvih slučajeva u praksi, gdje je optužnica potvrđivana, a kasnije se ispostavilo da je na glavnom pretresu sud morao da uklanja neke nedostatke koje je tužilaštvo napravilo prilikom istrage. Nikada na glavnom pretresu ne možete voditi istragu, a sudovi su nažalost nerijetko bili dovedeni u tu situaciju. Onda su ti slučajevi završavali „neslavno“ po tužilaštvo, jer su se na kraju završavali oslobađajućim presudama - pojašnjava Radulović za Pobjedu.

MILIONSKI IZNOSI ZA NADOKNADU ŠTETE

Država Crna Gora plaća ogromne iznose novca na ime naknade štete pravosnažno oslobođenim licima zbog vremena provedenog u pritvoru. Po tom osnovu, isplaćuju se milionski iznosi. Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) od 2018. do 2024. godine Crna Gora je po osnovu sudskih presuda isplatila oko 2,56 miliona eura. Tako je 2018. isplaćeno 505.251,09 eura, 2019. godine 714.804, 30, dok je 2020. isplaćeno rekordnih 893.435, 12 eura. Statistički podaci pokazuju da je 2021. godine država isplatila 256.601,12 eura, dok se 2022. uočava drastičan pad – isplaćeno je 27.160,61 na ime naknade štete. Nešto veći iznosi isplaćeni su u posljednje dvije godine – 2023. godine 68.043, 35, a 2024. godine 93.871,51 eura.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da ovi iznosi imaju veoma negativan efekat na privredu i ekonomiju te da direktno pogađaju građane, jer se budžet izlaže dodatnom teretu, pa se sredstva potencijalno namije-

lović, koji upozorava da će samo građani nadoknađivati štetu koja je nastala nakon odluka o pritvoru. Jedan od takvih primjera, koji se tiče neosnovanog boravka u pritvoru, jeste slučaj oca i kćerke Marine i Budimira Krstovića, koji su neosnovano proveli 15 mjeseci u pritvoru zbog optužbi da su krijumčarili 1,2 tone kokaina. Pored ovog, izdvaja se i slučaj koji su strani mediji okarakterisali kao „filmski“ i zbog kojeg je Crna Gora postala centar svjetske medijske pažnje - tunel koji je prokopan do depoa Višeg suda. Svi optuženi u ovom predmetu oslobođeni su krivice usljed nedostatka dokaza. Mada ova presuda još nije pravosnažna, izvjesno je da će oni koji su se našli na optuženičkoj klupi tužiti državu i tražiti nadoknadu štete. Za sada nije poznato ko su stvarni nalogodavci i izvršioci ovog teškog krivičnog djela koje je uzdrmalo, ali i pokazalo slabosti bezbjednosnog sektora.

Tako je u predmetu Marine Krstović potez sudskog tumača (prevodioca), koji je prilikom sudskog procesa preveo njene poruke tako što je dodao nepostojeće rečenice, rezultirao time da se podigne optužnica. Tako se danas pred Višim sudom u Podgorici vodi više krivičnih postupaka na temelju poruka sa „Skaj“ komunikacije. Većina optuženih u tim predmetima nalazi se u Istražnom zatvoru u Spužu.

FENOMEN „SKAJ“ KOMUNIKACIJE

stvar svakog dokaza. Ne daje se šansa odbrani da na pravi način utvrdi kako je došlo do tog dokaza, na koji način se došlo do tih podataka. Mi čak sumnjamo da to nije urađeno u Francuskoj. Postoji osnovana sumnja da je to rađeno u drugoj državi, čak u Holandiji, što sve dovodi u sumnju kvalitet i validnost tih dokaza - kazao je advokat Zdravko Begović, komentarišući tzv. „Skaj“ predmete.

Nasuprot tome, Viši sud je do sada donio dvije presude zasnovane na „Skaj“ dokazima. Jedna od njih izrečena je 15. oktobra, a riječ je o navodnim članovima škaljarskog kriminalnog klana, koji su usuđeni na ukupno 19 godina zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i planiranja likvidacija, a ova prvostepena presuda se uglavnom oslanja na dokaze prikupljene preko aplikacije „Skaj“.

njih nekoliko mjeseci, a to je da su počeli da donose presude koje se temelje, između ostalog, i na „Skaj“ komunikaciji i mislim da će tako biti i ubuduće. Teško da će bilo koja ozbiljna država zanemariti sve ono što smo mogli da vidimo, pa i putem medija, što se sve dešavalo u kriminalnim strukturama i na koji način su vršili krivična djela. Ponavljam, to jeste dokaz i mislim da će biti dokaz koji će u nekim predmetima, zajedno sa drugim dokazima, dovesti do osuđujuće presude - ustvrdio je Radulović za Pobjedu.

Zbog velikog broja „Skaj“ predmeta koji su većinom i pritvorski predmeti, ali i različitih faktora koji utiču na dinamiku sudskog postupka, prošle godine poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) podnio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, koji je predviđao da pritvor za najteža krivična djela poput organizovanog kriminala, terorizma ili ratnih zločina umjesto tri može trajati do pet godina od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude.

je nijesu potpune i gdje nije ura-

Zdravko Begović

tu odštete. Stav Muleškovića dijeli i advokat Radu-

Brojni su predmeti pred crnogorskim sudovima u kojima su potvrđene optužnice na osnovu sadržaja poruka iz „Skaj“ komunikacije. I dok je Specijalno državno tužilaštvo saopštilo jasan stav da dekriptovana komunikacija preko „Skaj ECC“ aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći, predstavlja zakonit i pravno valjan dokaz, mišljenja pravnih stručnjaka i sudova i dalje su podijeljena. Advokat Zdravko Begović tvrdi da je to samo putokaz ka dokazu, jer ne ispunjava elementarne uslove.

Jovana RAIČEVIĆ (Članak je nastao u okviru projekta „Otvorena suđenja – monitoring slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala“, koji zajednički sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Sindikat medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Tvrdnje iznesene u članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove donatora) određivanja pritvora po stanovniku

- Odbrana u tom dijelu ima jasan stav – to je suprotno svim domaćim i međunarodnim pravilima zakonodavstva i konvencijama. Nije ih moguće provjeriti, što je elementarna

U februaru prošle godine izrečena je prva presuda koja se temeljila na „Skaj“ dokazima. Tom odlukom, petočlana kriminalna organizacija, koja je u januaru 2021. planirala ubistvo Budvanina Marka Ljubiše Kana, osuđena je na ukupno 20 godina zatvora. U ovom postupku Viši sud u Podgorici prepisku iz „Skaj“ komunikacije cijenio je kao valjan dokaz, ali je Apelacioni sud u januaru ove godine ukinuo ovu prvostepenu presudu, uz obrazloženje da prvostepena presuda u dijelu koji se odnosi na „Skaj ECC“ komunikaciju ne sadrži jasne, argumentovane, dovoljne i valjane razloge o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovog dokaza. Ipak, dva mjeseca kasnije, iz Apelacionog suda Crne Gore donijeli su odluku da transkripte sa nekad zaštićene „Skaj“ aplikacije prihvate kao dokaz, pa je tako Nikšićanin Darko Janjić oglašen krivim za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i osuđen je na pet godina zatvora. Odluku Apelacionog potvrdio je i Vrhovni sud, pa je time osuđujuća presuda Janjiću zvanično potvrđena. Za razliku od Begovića, advokat Radulović smatra da dokaze sa „Skaj“ komunikacije treba usvojiti kao i sve druge dokaze, da se takav model može vidjeti u mnogo razvijenijim državama i pravosudnim sistemima.

- Vidjeli smo i praksu u crnogorskim sudovima u posljed-

Ovaj prijedlog izazvao je oprečne reakcije pravnih stručnjaka, ali i nevladinog sektora koji su se usprotivili prijedlogu, ocjenjujući ga kao neprihvatljiv jer bi takav model samo dodatno usporio sudske procese i ugrozio pravo optuženih na odbranu i pravično suđenje. Prijedlog ovog zakona iz skupštinske procedure povučen je krajem prošle godine, dok se pojedini pritvorenici pribojavaju da bi se ovaj prijedlog mogao ponovo naći u parlamentu i da je slaba primjena alternativnih mjera i odbijanje položenih jemstava zapravo uvod u novi zakon koji će predviđati da pritvor traje pet godina.

PRITVORENICI

NEZADOVOLJNI

Pritvorenici se najčešće žale na loše uslove u zatvoru, prenatrpanost, ali se u sudnici često može čuti i njihov stav kako im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, te da imaju neadekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Jedan od njih, čiji identitet je poznat redakciji Pobjede, kaže da su institucije nijeme na njihove apele i štrajkove, ali i na sve probleme sa kojima se susrijeću.

- Meni, ali i većini osoba koje borave ovdje ugroženo je ne samo pravo na pravično suđenje, već i pravo na život. Svi

smo unaprijed osuđeni, niko ne poštuje prezumpciju nevinosti. Sudski procesi su postali potpuno besmisleni, osjećamo se poniženo jer nas apsolutno niko nije obišao prilikom ovog posljednjeg štrajka da nas pita zbog čega smo se odlučili na taj potez. Zato sam ja, ali i većina pritvorenika primoran da otkažem punomoćje svom braniocu, jer u ovakvom stanju on meni ne može pomoći, nema svrhu u sudnici dok je pravosuđe ovakvo - kazao je on. Prema njegovim riječima, alternativne mjere ne postoje i smatra da je samo pitanje dana kada će Prijedlog zakona, koji predviđa da pritvor može trajati do pet godina od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude, ponovo da se nađe u Skupštini. - Kako da ne sumnjam da im je to zapravo krajnji cilj? Kad ste čuli posljednji put da je nekom prihvaćeno jemstvo, da mu je određena neka druga mjera koja nije pritvor? Ali, zato se intenzivno radi na tome da se prošire kapaciteti u Spužu. Sve su to jasni indikatori čemu ovo sve zapravo vodi, oni žele da pritvor traje pet godina. Jako loše stanje - naveo je. Rekao je da ovo ne utiče samo na njega, već i na njegovu porodicu koja zbog njegovog slučaja prolazi pakao napolju. - Naše pravosuđe se ponaša kao da mi nemamo pravo na život. Rasturili su nam porodice, razboljeli su ih, posebno nakon ovog posljednjeg štrajka, gdje su nas potpuno ignorisali. A sve to da bi neki „centri moći“ bili zadovoljni, određuju se pritvori samo da bi pojedini političari bili zadovoljni i da bi mogli da „mašu“ hapšenjima i nekim njihovim kobajagi rezultatima. Samo nas se sjete kad im trebaju glasovi, a o svim ovim problemima namjerno ćute - smatra on. Osvrnuo se i na loše uslove i nedostatak kapaciteta. - Previše nas je u jednoj sobi, ne možemo čak ni odbranu dobro da spremimo jer nemamo gdje, imamo po jedan laptop i računar na raspolaganju. Kako će nas 700 na jedan računar? Svakome treba dosta vremena da se upozna sa predmetom, većina optužnica se dostavlja na CD-u. Da ne govorim o nehigijeni, nemamo ni dnevne svjetlosti, jednostavno sva prava su nam uskraćenadodao je i apelovao na ministra pravde Bojana Božovića da se odvaži i obezbijedi im uslove dostojne čovjeka.

stvari osum-

Bivšem pomoćniku direktora policije i nekadašnjem šefu Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela određeno zadržavanje do 72 sata

Knežević i Žižić negirali navode SDT-a da su dio kriminalne organizacije

PODGORICA – Bivšem pomoćniku direktora

Uprave policije Dejanu Kneževiću i nekadašnjem šefu Odsjeka za suzbijanje

teških krivičnih djela Miloradu Žižiću, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije, određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu. Njih je više od tri sata saslušavao tužilac Jovan Vukotić, pred kojim su detaljno ispričali koja su bila njihova zaduženja i uloge u sektorima koji su se bavili borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i koliko osoba je procesuirano upravo njihovim angažmanom.

Branioci Kneževića i Žižića, advokati Ranko Radonjić i Mubera Kurpejović saopštili su da se njihovim klijentima na teret stavlja da su dio kriminalne grupe bivšeg pomoćnika policije Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića

Radonjić je kazao da se Kneževiću, pored stvaranja kriminalne organizacije, stavlja na teret falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iako Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka, niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke.

Istakao je da je Knežević obrazložio da tu informaciju nije on pripremao, već kolege iz sektora opšteg kriminaliteta, čiji je to posao, a da je on, u skladu sa svojim ovlašćenjima, kao pomoćnik direktora poli-

cije bio dužan da stavi faksimil i proslijedi nadležnima.

- Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić. Knežević je, dodaje Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvr-

nuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.

- Tokom pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, prona-

đeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat. Navode iz naredbe o sprovođenju istrage negirao je i Žižić Njegova braniteljka Mubera Kurpejović kazala je za Pobjedu da je Žižić više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminalnih klanova, kao i koje sve predmete su realizovali. - Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa procesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović. Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji. Kneževića i Žižića juče su uhapsili službenici SPO, u akciji kojom je rukovodilo SDT. - Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode D. K., bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije i M. Ž., bivšeg rukovodioca tadašnjeg Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela - saopšteno je iz SDT. Knežević je hapšen 22. marta 2023. godine zbog zloupotrebe položaja. Iz pritvora je pušten 5. januara prošle godine nakon što je Viši sud prihvatio jemstvo i postupak je u toku. Žižić je u avgustu suspendovan odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, na prijedlog direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog navodnih bezbjednosnih smetnji. A. R.

INTERVJU: Predsjednica

PODGORICA - U trenutku kada evropske institucije sve glasnije insistiraju na ulozi mladih u oblikovanju politika i društvenih promjena, Podgorica se pojavila kao jedno od najzanimljivijih iznenađenja na kontinentalnoj sceni. Istorijska pobjeda u trci za Evropsku prijestonicu mladih 2028. nije samo administrativni trijumf niti puki naslov u vitrini jednog grada, već signal dublje transformacije. Proces koji je pokrenut prije nekoliko godina u kabinetu tadašnje predsjednice Skupštine glavnog grada dr Jelene Borovinić-Bojović prerastao je u politički i društveni iskorak rijetko viđen u regionu.

Uprkos konkurenciji snažnih evropskih gradova (Kišinjev, Paralimni, Pernik i Leuvarden), ali i ignorantskom i skandaloznom odnosu Ambasade Crne Gore u Briselu prema delegaciji Glavnog grada tokom ključnih prezentacija, Podgorica je demonstrirala da snaga vizije i posvećen tim mogu nadjačati i spoljne prepreke i posebno domaće skepse i pizme. Grad je, zapravo, bio jači od svega što ga je pokušalo usporiti.

Ono što je počelo kao hrabra ideja da se Podgorica pozicionira na evropskoj karti kroz politiku usmjerenu na mlade preraslo je u pokret koji se sada čita u Briselu i evropskim kulturnim centrima. Titula stiže u trenutku kada se Crna Gora priprema da Nikšić postane Evropska prijestonica kulture 2030, pa oba priznanja zajedno šalju jasnu evropsku poruku. O svemu tome razgovaramo sa predsjednicom Skupštine glavnog grada dr Jelenom Borovinić-Bojović. POBJEDA: Vi ste počeli proces kandidature Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. Kako je izgledao taj početni korak i što je bilo najizazovnije u postavljanju temelja za ovu aplikaciju?

PODGORICA – Policija je zajedno sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici u fazi izviđaja identifikovala za sada jednu osobu koja je učestvovala u likvidaciji Cetinjanina Bobana Sjekloće čije tijelo je pronađeno 5. oktobra u blizini plaže Trsteno, opština Kotor. Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičenom, čiji identitet nije saopšten, jer se radi na njegovom lociranju i hapšenju, stavlja se na teret krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Dodaju da preduzimaju intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode osumnjičenog, dok operativna i kriminalistič-

ka obrada, kao i do sada prikupljena saznanja i činjenice ukazuju na sumnju da je ovo krivično djelo izvršeno na organizovan način. - Zbog interesa istrage i daljih aktivnosti koje se sprovode na identifikaciji drugih povezanih lica, u ovom trenutku ne možemo saopštiti više detalja - navode iz policije.

Takođe, naglašavaju da policija, u saradnji s nadležnim državnim tužilaštvom, nastavlja intenzivne aktivnosti na identifikaciji povezanih lica i drugih članova koji su učestvovali u izvršenju ovog teškog krivičnog djela.

Tijelo Cetinjanina koji je bio u bjekstvu godinama pronađeno je oko 18 časova nadomak

plaže Trsteno u automobilu „golf“ sa ranama u predjelu glave. Istražitelji su na osnovu vještačenja pronađenih tragova, među kojima je više čaura, došli do određenih tragova. Njegovo tijelo u vozilu podgoričkih tablica pronašli su vatrogasci, kojima je oko 18 sati prijavljeno da je automobil sletio sa puta.

Specijalno državno tužilaštvo Sjekloću je optužilo za krijumčarenje pola tone kokaina i učešće u teškim krivičnim djelima, u ubistvima sugrađana Andrije Gazivode i Pera Muhadinovića 2020. godine na Cetinju. Sjekloća je bio visokopozicionirani član cetinjskog ogranka škaljarskog kriminalnog klana. A. R.

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Ideju o kandidaturi sam inicirala prije svega sa željom da Podgorica izvrši ,,proboj“ na evropsku scenu i da naš grad ponudi mladima mnogo više od simbolične podrške. Dakle da im zaista pružimo prostor da budu u centru pažnje i da ovo bude konkretan, opipljiv projekat. Sjećam se tog prvog sastanka, bili smo u mom kabinetu i razgovarali o internacionalizaciji omladinskih politika. Bili su tu tada odbornik, a danas sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Stefan Vešović i direktor Centra za omladinsku edukaciju Jugoslav Radović. Saglasili smo se i odvažili da pokušamo sa aplikacijom za ovu prestižnu titulu. Ideja je u tom momentu djelovala smjelo i ambiciozno, ali sam bila spremna na izazov. Zbog čega ako ne zbog svog grada, naše Podgorice?

Sa privođenja Dejana Kneževića

Ranko Radonjić Mubera Kurpejović

Predsjednica Skupštine glavnog grada o istorijskom uspjehu i tituli Evropske prijestonice mladih za 2028.

Borovinić-Bojović: Pobjeda Podgorice i veliki proboj na evropsku scenu

tokom pripreme i realizacije programa EPM 2028? Što će se konkretno promijeniti u njihovom životu?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ:

Ova titula nam daje priliku da ubrzamo projekte koji direktno utiču na kvalitet života mladih, od prostora za kulturu i sport, do edukativnih i kreativnih programa. To je šansa da mladi stvarno budu u centru pažnje i da oblikuju gradsku politiku. Ovo je ujedno i prekretnica za pozicioniranje Podgorice kao otvorenog, modernog i evropski orijentisanog grada. Uvjerena sam da će titula pomoći da se grad bolje poveže sa međunarodnim partnerima i omladinskim mrežama, te da osnaži kulturu participacije i inovacija. A nansijski znači dodatna sredstva i investicije u projekte koji inače možda ne bi imali prioritet. To su fondovi koji će omogućiti da realizujemo konkretne ideje mladih, unaprijedimo infrastrukturu i dugoročno podignemo kapacitete grada da planira i razvija projekte po evropskim standardima, kaže Borovinić-Bojović

Kada smo ušli u proces kandidature, okupila sam predstavnike institucija, civilnog sektora, NVO i omladinskih organizacija, kako bismo zajedno razmotrili što to Podgorica može da ponudi mladima i kako da njihov glas zaista oblikuje naš pristup. Prvi korak nakon toga bio je konsultativni sastanak koji je praktično otvorio vrata ozbiljnom dijalogu. Najizazovnije je bilo integrisati sve svježe, energične ideje koje smo dobili od mladih u već postojeći sistem, jer mladi traže brzinu, agilnost i konkretna rješenja, a administracija ipak ima neki svoj - sistemski tempo. Usaglasiti ta dva ritma, a pritom sačuvati kreativnost mladih bio je možda i najosjetljiviji dio procesa. Ali smo uspjeli.

POBJEDA: Kako je tekao proces pripreme aplikacionog dosijea i formiranje tima? Koje su ključne faze morale biti ispunjene da bi Podgorica uopšte ušla u uži izbor?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: To je kratko pitanje koje provocira opširan odgovor jer je i proces bio veoma zahtjevan. A mi smo mu pristupili temeljno. Ovo je, bez sumnje, jedan od najvećih poduhvata i međunarodnih projekata u kom je učestvovala Skupština glavnog grada kao koordinaciona institucija. Ponosna sam na tim koji smo okupili, posebno jer Podgorica već ima funkcionalnu Kancelariju za mlade koju uspješno vodi sekretarka Slađana Anđušić. Kancelarija ima kvalitetne programe za mlade, koje vrijedno sprovode Danilo Vučinić i Ksenija Borilović. Pored njih, istakla bih i koordinatorku projekta Saru Nikčević i savjetnicu u Skupštini glavnog grada Ma-

ju Vulaš, koje su vodile računa da logistički i tehnički sve bude sprovedeno kvalitetno i u skladu sa standardima institucija koje su bile uključene u proces. To nam je dalo stabilnu osnovu, ali je bilo jasno da tim mora biti širi i da mora uključiti sve relevantne aktere. Od samog početka smo insistirali na tome da mladi budu jednako važni u kreiranju sadržaja kao i institucije. Jedan od izazova bio je i angažman konsultantkinje koja će pisati samu aplikaciju. Trebalo je pronaći osobu koja razumije evropske standarde, ali i lokalni kontekst i koja može da objedini sve naše ideje u jedinstvenu, koherentnu viziju. To je uspjela Ajša Hadžibegović, prepoznata ekspertkinja za omladinsku politiku. Izazov su bili i izbori i politička previranja, koja su na samom početku inicijative uzdrmala osnove koje smo postavili i unijela neizvjesnost. U trenutku kada je prekinut prvi mandat, teško je bilo upravljati resursima Glavnog grada. To je zahtijevalo mnogo koordinacije i ličnog zalaganja. Ključne faze morale su biti potpuno usklađene sa pravilima European Youth Foruma. Prvo je bilo važno da definišemo jasnu viziju i prioritete, što Podgorica nudi mladima i što želimo da unaprijedimo. Zatim smo sproveli široke konsultacije sa mladima, institucijama i organizacijama, kako bismo osigurali da aplikacija zaista odražava njihove potrebe. Sljedeći korak bila je izrada strukturisanog programa sa konkretnim aktivnostima i očekivanim rezultatima, a potom i priprema realnog finansijskog okvira i plana održivosti. Tek kada su ove ključne tačke bile zaokružene, stekli smo uslove da Podgorica uđe u uži izbor.

POBJEDA: Možete li opisati atmosferu tokom završne prezentacije pred 16-članim međunarodnim žirijem? Koji su momenti bili presudni za dobijanje titule?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Atmosfera tokom završne prezentacije pred 16-članim međunarodnim žirijem bila je odlična. Osjećala se energija tima i velika želja da pokažemo koliko Podgorica ozbiljno pristupa ovoj tituli. Moj kolega, naš gradonačelnik, prof. dr Saša Mujović bio je uvjerljiv, smiren i vrlo jasan u porukama koje je slao, a njegova posvećenost razvoju mladih ostavila je snažan utisak. Izdvojio se i nastup mladog Vladimira Perazića, koji je svojom energijom i sigurnošću predstavio glas generacije kojoj ovaj projekat i pripada. Bila je to dobra sinhronizacija. Rekla bih da se žiriju veoma dopao i video koji smo pripremili, koji je prikazao Podgoricu kao grad koji raste, koji se mijenja i koji mladima želi dati ključnu ulogu. Poruke koje smo posla-

li bile su jednako važne: da je za nas evropski put obaveza, a ne samo cilj i da 2028. vidimo kao godinu u kojoj se Podgorica, zajedno sa svojom mladom generacijom, istinski približava ulasku u EU.

POBJEDA: Što je, po Vašem mišljenju, najviše impresioniralo žiri u odnosu na druge konkurentske gradove?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Razvojni potencijal Podgorice, inkluzivnost koju smo pokazali u aplikaciji i najvažnije, ono što jesmo istakli tokom prezentacije - a to je da ćemo 2028. napraviti zaista istorijski iskorak kao članica EU i ujedno prijestonica mladih Evrope.

POBJEDA: Što izbor Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. znači za sam grad, razvojno, strateški i finansijski?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Prije svega, ova titula nam daje priliku da ubrzamo projekte koji direktno utiču na kvalitet života mladih, od prostora

O ignorantskom odnosu

Ambasade u Briselu:

Ubijeđena sam da će projekat dobiti podršku

Vlade i države

POBJEDA: Kako komentarišete situaciju u kojoj je Ambasada Crne Gore u Briselu ignorisala predstavnike Glavnog grada prilikom prezentacije kandidature? Što to govori o podršci institucija ovako važnim projektima?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Najvažnije je da smo ostvarili veliki uspjeh i da je Podgorica pobijedila. Vjerujem da ćemo sve rješavati dogovorom, a čvrsto sam ubijeđena da će ova pobjeda i projekat dobiti snažnu podršku Vlade i države.

za kulturu i sport, do edukativnih i kreativnih programa. To je šansa da mladi stvarno budu u centru pažnje i da oblikuju gradsku politiku. Ovo je ujedno i prekretnica za pozicioniranje Podgorice kao otvorenog, modernog i evropski orijentisanog grada. Uvjerena sam da će titula pomoći da se grad bolje poveže sa međunarodnim partnerima i omladinskim mrežama, te da osnaži kulturu participacije i inovacija. A finansijski, znači dodatna sredstva i investicije u projekte koji inače možda ne bi imali prioritet. To su fondovi koji će omogućiti da realizujemo konkretne ideje mladih, unaprijedimo infrastrukturu i dugoročno podignemo kapacitete grada da planira i razvija projekte po evropskim standardima.

POBJEDA: Koliko je ovaj uspjeh važan za državu, uzimajući u obzir da će Nikšić 2030. biti Evropska prijestonica kulture? Kako će ova dva velika evropska statusa promijeniti način na koji se Crna Gora percipira u Evropi?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Sigurna sam da će ova dva statusa promijeniti način na koji se Crna Gora percipira u Evropi. Pokazaće da nijesmo samo lijepa destinacija za turiste, već i država u kojoj se ulaže u mlade i kulturu, gdje se stvaraju sadržaji koji inspirišu i povezujemo se sa evropskim partnerima na pravi način. Za mene je posebno važno što će ova priznanja otvoriti prostor da mladi preuzmu inicijativu, da gradovi postanu živi laboratoriji ideja i inovacija, i da Crna Gora pokaže da ozbiljno računa na generacije koje dolaze.

POBJEDA : Koji benefiti očekuju mlade u Podgorici

Mladi će brzo osjetiti da njihov glas ima značaj. Kroz nove načine učešća biće uključeni u dijalog sa donosiocima odluka, a Savjet mladih dobiće značajnu ulogu u praćenju i oblikovanju gradskih politika. U oblasti preduzetništva planiramo programe koji mladima pružaju mentore, znanje i finansijsku podršku da pokrenu vlastite projekte. Kada je riječ o mentalnom zdravlju, otvaramo nove prostore u omladinskim klubovima, kao i digitalne servise dostupne 24 sata, kako bi podrška bila dostupna svakom mladom čovjeku u svakom trenutku.

POBJEDA: Koji su ključni projekti i inicijative predstavljeni u kandidaturi, posebno oni koji se odnose na zapošljivost mladih, mobilnost, kulturu i participaciju?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Kandidatura Podgorice za EYC 2028. donosi konkretne projekte koji su zaista posvećeni mladima i njihovom razvoju. Želimo da mladima otvorimo prilike za zapošljavanje i preduzetništvo kroz Youth Innovation Fund i kreativne start-up prostore, gdje mogu da razvijaju svoje ideje i daju novi impuls našem tržištu rada. Takođe, jako nam je važno da mladi imaju pravi glas u donošenju odluka. Zato smo pokrenuli Youth Dialogue i formirali Savjet za obrazovnu i omladinsku politiku, kao i Savjet za mlade, mjesta gdje njihova mišljenja i inicijative stvarno mogu da utiču na gradske politike. Platforma e-Podgorica dodatno omogućava mladima da direktno učestvuju u odlučivanju o omladinskim prostorima. Pored toga, podržavamo kulturne i kreativne projekte mladih i programe koji promovišu mobilnost i razmjenu iskustava. Naša ideja je da mladima damo prostor, podršku i inspiraciju da aktivno oblikuju svoju budućnost i budu ponosni na svoj grad.

POBJEDA: Da li ovaj uspjeh otvara prostor za dugoročniju politiku prema mladima u Podgorici i Crnoj Gori nakon 2028. godine?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Ovo što smo postigli pobjedom Podgorice kao Evropske prijestonice mladih 2028. je veliko priznanje za naš grad, kao i potvrda vizije i strateškog pristupa mladima. Pokazali smo - kada politika stavi razvoj mladih i njihovo aktivno učešće kao prioritetno, rezultati se vide i na međunarodnom planu. Uvjerena sam da će nam iskustvo, znanje i strukture koje grad stvara kroz ovu kandidaturu poslužiti kao baza za godine koje dolaze i da će Podgorica zahvaljujući tome biti grad u kojem mladi učestvuju i aktivno kreiraju budućnost. Nada KOVAČEVIĆ

POGLED SA STRANE: Jedno je sigurno, ni Ukrajina, ni Rusija, niti Evropa poslije ovog rata neće biti iste

Zelenski je pred Novu 2019. godinu tačno u noć 31. decembra 2018. godine, izbacio parolu „Ne šalim se“. Želeo je na vlast. On je to i zaslužio svojom neumornom političkom satirom. Sa njom je postao predsednik Ukrajine smenivši u maju 2019. godine sa vlasti čokoladnog milionera Petra Porošenka. A i Porošenko je te noći zatražio obnovljeno poverenje naroda. Optužbe za korupciju su ga omele u tome. Rvali su se do druge runde sve dok Zelenski nije sakupio više od 73 odsto glasova birača u maju 2019. godine Posle parlamentarnih izbora, kada je njegova artistička stranka Sluge naroda sa kojom je zadobio ogromnu televizijsku popularnost osvojila apsolutnu većinu u Skupštini, Zelenski je na više od 30 ključnih mesta u vladi, od ministara do tajne službe, postavio svoje umetnike, a kao poslanike je u Radu uveo još više od 50 artista i sledbenika iz njegove grupe Kvartal koncert - od kompozitora do vlasnika sledbeničkih restorana.

Pri tome, mi ne pridajemo važnost to što su tada Ukrajinu vodila dvojica Jevreja, Zelenski kao predsednik Republike i Volodimir Grojsman kao premijer – jer to je Grojsman bio i pod Porošenkom od 2016. godine. I nije to bilo važno, jer je Zelenski ubrzo Grojsmana smenio. Nema tu nikakve zavere i uticaja Tel Aviva. I mi uopšte ne zameramo Zelenskom to što on bolje govori ruski od ukrajinskog – jer je i on bio žrtva rusifikacije u Dnjepopetrovsku, u svom rodnom gradu Krvavi Rog, protiv koje je ustao. Iako mu danas veliki deo istočnih Ukrajinaca zamera što zakonom tera decu da u školi uče na ukrajinskom – rusifikovani roditelji će ih manje razumeti - mi mu zbog toga skidamo kapu. A nije on danas u tome ni jedini. Levičarska predsednica Severne Irske u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva Katarina Konoli je odmah po svojoj sadašnjoj novembarskoj izbornoj pobedi pre nekoliko dana objavila da će javno govoriti na irskoj verziji keltskog (galskog) jezika i podržati njegovo širenje u svim srednjim školama. Podržalo ju je 64 odsto birača iako su oni i dalje verski podeljeni na katolike i anglikanske protestante, i na autohtone Irce i irske kolonizovane Engleze.

U Crnoj Gori je drugačije, tu svi govore istim jezikom ali se raspravljaju kako će ga nazvati ne bi li pocepano ušli u Skupštinu.

Ne šalim se

Svi ćemo odahnuti ukoliko se ova tekuća runda pregovora između Trampa, Zelenskog, Putina i vodećih političara iz Brisela završi uspješno. Zelenski je očigledno odustao od maksimalističkih zahtjeva koji nište sva ruska osvajanja, a Putin je možda spreman da dio osvojenih teritorija vrati – ili i da se kroz mnoge sitne zahvate ustanove međunarodne garancije za razdvojene zaraćene strane. Jedno je sigurno, ni Ukrajina, ni Rusija, niti Evropa, poslije ovog rata neće biti iste. Na osamdesetu godišnjicu od svršetka Drugog svjetskog rata svjedoci smo priloga novom svjetskom poretku za koji 1945. godine nijesmo mogli znati

Zelenski je na početku državničke karijere politiku više shvatao na scenaristički, dramaturški način, kao holivudsku borbu dobrih i loših ljudi, koja ima početak i kraj. U međuvremu je shvatio da se u politici ne može zamisliti ni gotova drama a ni komedija - a kraj pogotovo. Često u njoj nema jasnih karakternih i oprečnih stajališta. Bore i umorne oči Zelenskog su dokaz da je i te kako razumio da se rivalski politički život sastoji od hiljada međukoraka od kojih svaki dodaje ili oduzima od mnogih ličnosti po neko njihovo svojstvo kojeg nijeste bili svjesni ili nijeste vjerovali da postoji. Politika velikom brzinom stari političara i uči ga da između revolucije na trgu i poteza u praksi postoji razlika: na trgu je volja, u praksi su znanje i vještina

POSLIJE

SEDAM GODINA

Danas, posle sedam godina, Zelenski bi možda poželeo da se vrati na staru 2018. godinu. Sa jednom razlikom. On sada novu izbornu parolu ne mora da pošalje u etar jer zbog rata sa Rusijom i vanrednog stanja ne može biti novog predsedničkog izbora u Ukrajini iako mu je mandat istekao još u maju 2024. godine. Zelenski je sa pravnog stanovišta svakako „siguran“ dokle god rat traje. Rat je odložio demokratiju. Da li nam se možda samo čini da bi sada i Zelenskog mogao da napadne protivnik sa istom parolom koju je on poslao 2018. godine? Sada i njegov dvor trpi one iste optužbe sa kojima je

on istupio protiv Porošenka - korupcija, kriminal, izdaja. Te strele slabe patriotizam Ukrajinaca. I ako bismo sada govorili da su i u Kijevu kao i u Moskvi izrasle autoritarne i korumpirane klike, kako da se onda postavimo prema ratu Rusije i Ukrajine u novim okolnostima?

Kako onda do mira? Kako da se postave evropske države? I Crna Gora? Napetost se tu na svu sreću stišava jer je sada u toku novi pokušaj Trampa i Zelenskog da novim sporazumom do njega stignu. Ovaj pregovarački pokušaj sada dodatno čuva Zelenskog od unutrašnjih razmirica, ali i čuva upletene države da se oglašavaju pre nego što mir potvrde Vašington, Moskva

i Kijev. Čekaćemo na rasplet, uostalom Podgorica ni nema razloga da ide ispred drugih, dovoljno je do sada govorila.

DIM I VATRA

Možda je prva, početna greška Zelenskog iz 2019. godine bila fatalna po odnose Ukrajine i Moskve nastale sa ratom 2022. godine. On nije uspeo 2019. godine da uveri Ukrajince i ultranacionaliste da bi oblasti Donbasa valjalo dati status federalne jedinice. Tom autonomijom je želeo da smiri proruski otpor Kijevu. Tamo se rašireno govorilo ruskim jezikom nametnutom kolonijalnom politikom careva i boljševika. On je tamo želeo referendum o tome – i po toj zamisli je bio na dobroj stazi.

ZELENSKI NIJE UČESTVOVAO U POBUNI

Međutim, Zelenski nije, pre toga, 2014. godine, učestvovao u antiruskoj pobuni ukrajinskog naroda protiv proruskog Ukrajinca Viktora Janukoviča koga je kijevska Majdan revolucija izbacila iz predsedničkog kabineta. Narodu je bilo dosta i ruskog jezika i korupcije najvećih razmera. Eskalacija nacionalnih sukoba u Donjecku i Lugansku je potom postala izgovor za napad Moskve na Kijev 2022. godine – ali je on odavno pripreman u Putinovom kabinetu kao strateška obnova carske teritorije Rusije. To je Putin pokazao upadom u Ukrajinu iz Belorusije, ali je tamo bio sramno potučen i oteran nazad kod Lukašenka. Time je Zelenski sprečio rat na dva fronta sa Rusima i podelu vojske na istočnu i zapadnu. I on je tada dobio parlamentarnu dozvolu da proglasi samostalnu vladavinu kako bi se nosio sa ratnom Rusijom. Sa tim je njegova grupa Kvartal 95 u vladi predvođena Andrejem Jermakom stekla novu priliku za „poslovanje“ bez nadzora. A sa tom pobedom nad „beloruskom“ Putinovom vojskom i odlukom da ne napusti sa Vladom i porodicom Kijev uz pomoć Turske i NATO, Zelenski je zadivio svet. Njegova rečenica: „Meni nije potreban prevoz, već municija“, donela mu je proglašenje za „Čoveka godine“ američkog časopisa Tajm. To je zaslužio.

KORUPCIJA

Povukao se pred Putinom u Parizu u decembru 2019. godine, pred gotovo strašnim pretnjama i nacionalističkim zanosom Ukrajinaca –koga je i on sam dizao u svojim umetničkim nastupima i dejstvima preko društvenih elektronskih medija bogataša. Nazvan je izdajnikom. Ukrajinske ultranacionalističke paratrupe u Donbasu koje su tada 2019. godine uspešno zamenjivale regularne vojne jedinice, poput Nacionalnih jedinica Denisa Jantara, otvoreno su mu pretile smrću ako bude zastupao prekid vatre sa Rusima. To mu je pretila i čuvena paravojna brigada Azov pod Denisom Prokopenkom koja će se 2022. godine slavno držati u Marijupolju braneći čeličanu. Njeni borci su govorili ruski, ali su pre toga postali negativno poznati zbog terorisanja stanovništva u Donbasu. Putin ih je uzimao za čvrsti deo moskovske propagande da su ukrajinski nacionalisti u Donbasu nacisti.

Tako se dim posle ruske aneksije Krima 2014. godine postepeno pretvarao u rat 2022. godine.

Zelenskom su već na početku predsedničkog mandata prigovarali nejasne prihode. On je sa svojom velikom umetničkom grupom Kvartal 95 nastupao na TV kanalu ukrajinskog milijardera Igora Kolomojskog koji je navodno u svojoj ofšor banci otvorio račun za ovu grupu i na njega stavio 40 miliona dolara. Kolomojskog su naknadno SAD podvrgle sankcijama.

U martu 2020. godine su se širile glasine da je Zelenski otpustio predsednika Vlade Oleksija Hončaruka jer je ovaj tvrdo odlučio da spreči korupcije u vrhu vlasti. To se pojačalo kada je u atentatu ubijen savetnik Zelenskog, Serhije Šefir, takođe poznat po omrazi prema korupciji. Međutim, nekoliko ministara u vladi kao i oblasnih guvernera je smenjeno zbog korupcije – što se uzima kao dokaz u prilog Zelenskom da je sprečavao korupciju. Sumnje su se ipak nastavile kada je saosnivač Zelenskove grupe Kvartal 95, Timur Mindić, sumnjičen da je zaradio 100 miliona dolara finansijskim malverzacijama tokom rata sa Rusijom. Iza te optužbe je stajala nezavisna ukrajinska antikorupcijska agencija NABU. Mindić je uzimao 15 odsto od investicija za izgradnju protivvazdušne odbrane električne mreže Energoa-

Dragan VESELINOV

Jedino Zelenski može da izvuče Kijev iz rata i ponudi mu perspektivu razvoja

ALDZAZIRA

tom koja se pokazala lažnom, nekorisnom. On nije izgradio zahtevane betonske obloge za zgrade električne mreže. Nekoliko sati pre hapšenja je pobegao u Izrael sa izraelskim pasošem. U njegovom otmenom stanu je ležao ogroman gotovinski novac a kupatilo je obloženo zlatom – i to je razjarilo Ukrajince. Njemu neće moći da sude u Kijevu jer Izrael ne izručuje svoje državljane. Potom je ministar energetike Herman Haluščenko, još jedan ministar iz grupe Kvartal 95, podneo ostavku - a iako ga je NABU osumnjičio za bezakonje još je na slobodi. Kažu u Kijevu da se glas šefa kabineta Zelenskog, Andrije Jermaka, bivšeg filmskog producenta i saradnika Kvartala 95, čuje na više od hiljadu časova govora sa raznim sagovornicima koji su pod nadzorom NABU-a. On je član vrhovnog štaba ukrajinske vojske i poverljivi Zelenskov pregovarač sa Trampom – iako Zelenski nije nikada pristao da Trampu daje podatke o poslovima američkih Trampovih protivnika u Ukrajini. Tako ni o bivšem predsedniku Bajdenu. Jermak je član i drugih najviših državnih tela i neki analitičari ga ubrajaju u 100 najuticajnijih ličnosti u svetu. No, Zelenskom nije ništa do sada evidenciono pripisano. Ali afere o njemu ljuljaju mu ugled.

ČERČIL I ZELENSKI

Postalo je zanimljivo razumeti zašto neki autori nalaze sličnost između shvatanja politike Volodimira Zelenskog i Vinstona Čerčila. Sličnost nalaze najpre u tome što je Čerčil 1938. godine ismejao Minhenski sporazum Londona i Pariza sa Nemačkom, kada su zapadni saveznici pristali na opoziv Versajskih granica Čehoslovačkoj kako bi očuvali mir u Evropi. Hitler je potom ušao u Češku 1938. godine, a garanti njene bezbednosti (osim Engleske i Francuske), Jugoslavija i Rumunija, nisu mogli zbog odustajanja zapadnih saveznika da uđu zbog pada Praga u rat sa Berlinom – na što su bile obavezne

po sporazumu Mala Antanta iz 1920/21. godine. Ustupanje teritorije Nemačkoj nije obuzdalo njena dalja berlinska osvajanja. Saveznici su pogrešili. Čerčil je stekao slavu zahtevajući otpor Nemačkoj. Zelenski je naizgled ponovio Čerčila zato što je odbio da prihvati Putinova osvajanja Donbasa zahtevajući obnovu teritorije Ukrajine i proterivanje ruskih trupa iz nje. Nije hteo da ga proglase za novog Nevila Čemberlena, tragičnog britanskog premijera koji je potpisao slom versajskih granica i osramotio smisao engleskih garancija na nezavisnost bilo koje države. To bi bio Čerčilov stav. Međutim, iza Ukrajine danas ne stoji nijedna država spremna da zbog nje uđe u otvoreni rat sa Moskvom. Pomagaće mnoge Kijev oružjem i lekovima, izolovaće i međunarodnu trgovinu Rusije, oteće joj i devizne rezerve u inostranstvu, ali trupe Kijevu neće poslati. A sve do danas je Zelenski bio tvrd da ne pristane na bilo koji gubitak istočne teritorije u korist opstanka Ukrajine, oko 75 odsto pređašne teritorije. Rusija je puzeći napredovala, ni ona nema snage za bržu invaziju, ali korak po korak smanjuje Ukrajinu. Zelenski se – izgleda, sada oslobodio straha od pretnji nacionalisitčkih struja da će organizovati narodnu pobunu protiv njega i ugrozi-

ti mu život. Moć tih grupa je oslabila, tučene su i na frontu, a osam miliona Ukrajinaca u inostranstvu želi prekid rata sa razumnim ustupcima Moskvi kako bi se vratili kući. To je i narastajuće raspoloženje domaćeg stanovništva. Zelenski nije ratni Čerčil, bio je to dovoljno potpuno sam protiv Rusije, izdržao je – i mogao bi sa novim oreolom, u novim okolnostima, da popusti i bude mirotvorac. Usput, Čerčil je mnogo, i čak tragično grešio. U svojstvu ministra odbrane on snosi žalosnu odgovornost za apokalipsu savezničkih trupa 1915/16. godine kod turskog Galipolja čija je namena bila da zauzmu Carigrad i oteraju Osmansko carstvo u Aziju. Tada je Kemal-paša, sjajni turski general i budući Ataturk, porazio elitnim turskim trupama sa modernim nemačkim oružjem savezničku vojsku sastavljenu uglavnom od vojnika iz Engleske, Australije, Irske i Novog Zelanda. Čerčilu nije zaboravljeno da je tamo ostavilo kosti oko 200.000 njegovih vojnika. Nije mu zaboravljeno ni da se podsmevao japanskim trupama u Drugom svetskom ratu zbog svojih neskrivenih rasističkih predrasuda, ali je posle pada britanskog Singapura promenio mišljenje. Možda nije čudno da je svega dva meseca posle kapitu-

Danas, poslije sedam godina, Zelenski bi možda poželio da se vrati na staru 2018. godinu. Sa jednom razlikom. On sada novu izbornu parolu ne mora da pošalje u etar jer zbog rata sa Rusijom i vanrednog stanja ne može biti novog predsjedničkog izbora u Ukrajini iako mu je mandat istekao još u maju 2024. godine. Zelenski je sa pravnog stanovišta svakako „siguran“ dokle god rat traje. Rat je odložio demokratiju. Da li nam se možda samo čini da bi sada i Zelenskog mogao da napadne protivnik sa istom parolom koju je on poslao 2018. godine? Sada i njegov dvor trpi one iste optužbe sa kojima je on istupio protiv Porošenka - korupcija, kriminal, izdaja. Te strijele slabe patriotizam Ukrajinaca. I ako bismo sada govorili da su i u Kijevu kao i u Moskvi izrasle autoritarne i korumpirane klike, kako da se onda postavimo prema ratu Rusije i Ukrajine u novim okolnostima?

Nesavremena razmatranja Duša, tijelo, tamnica

Piše: Boro ŠUPUT

Čovjek je naučen da vjeruje da je „više“ od tijela, ali je to „više“ sada prazno. I biće sve praznije, ukoliko se tijelo ne oslobodi lanaca društvenog poretka, koji dušu čine tamnicom tijela. Samo u slobodnom društvu duša može postati sȁmo ljudsko tijelo u svom najljepšem stvaralačkom obliku

„A ti – ti me vučeš nazad u bol, ti mi ne dopuštaš da pronađem utočište. Zar nećeš biti sa mnom kada umrem?

Zar nećeš počivati zajedno sa mnom?

lacije Nemačke 1945. godine njegova Konzervativna partija izgubila na izborima vlast u parlamentu.

ZELENSKI NIJE ČERČIL

Zelenski je stigao na vlast kao potpuni politički amater. Kao komičar i zabavljač je bio sjajan. To ne znači da će i on po mogućem sklapanju mira sa Rusijom da izgubi vlast. Ali je izvesno da nasuprot njemu u ovom trenutku nema alternativne ličnosti u Ukrajini koja bi mogla da izvuče Kijev iz rata i ponudi mu perspektivu razvoja.

Zelenski je na početku državničke karijere politiku više shvatao na scenaristički, dramaturški način, kao holivudsku borbu dobrih i loših ljudi, koja ima početak i kraj. U međuvremu je shvatio da se u politici ne može zamisliti ni gotova drama a ni komedija - a kraj pogotovo. Često u njoj nema jasnih karakternih i oprečnih stajališta. Bore i umorne oči Zelenskog su dokaz da je i te kako razumeo da se rivalski politički život sastoji od hiljada međukoraka od kojih svaki dodaje ili oduzima od mnogih ličnosti po neko njihovo svojstvo kojeg niste bili svesni ili niste verovali da postoji. Politika velikom brzinom stari političara i uči ga da između revolucije na trgu i poteza u praksi postoji razlika: na trgu je volja, u praksi su znanje i veština.

Svi ćemo odahnuti ukoliko se ova tekuća runda pregovora između Trampa, Zelenskog, Putina i vodećih političara iz Brisela završi uspešno. Zelenski je očigledno odustao od maksimalističkih zahteva koji nište sva ruska osvajanja, a Putin je možda spreman da deo osvojenih teritorija vrati –ili i da se kroz mnoge sitne zahvate ustanove međunarodne garancije za razdvojene zaraćene strane. Jedno je sigurno, ni Ukrajina, ni Rusija, niti Evropa, posle ovog rata neće biti iste. Na osamdesetu godišnjicu od svršetka Drugog svetskog rata svedoci smo priloga novom svetskom poretku za koji 1945. godine nismo mogli znati. •

Ali ti si kao neprijatelj, ti me sprečavaš da se sjedinim sa zemljom, ti me razdvajaš od sklada“.

Ne bi bilo iznenađenje kad bi neko gornji citat pripisao nekom savremeniku. A riječ je spisu „Razgovor umornog čovjeka sa svojim ba“ starom oko 4.000 godina (nastalom u egipatskom Srednjem carstvu oko 2000–1650. godine p. n. e.), gdje je „ba“ nešto slično, ali ne i isto što i duša u hrišćanskom ili filozofskom smislu. „Ba“ je ovdje više jedan aspekt ličnosti. Najčešće se prikazuje kao ptica sa ljudskom glavom, koja ima sposobnost da napušta tijelo i da se vraća u njega.

Kroz istoriju ideja često se ponavlja ova priča: tijelo hoće da se oslobodi, jer je njegovo postojanje bol, hoće da se prepusti svojoj konačnosti, nebiću, haosu. To su zahtijevali i budizam i Epikur i stoici. Duša pak to ne dopušta, jer je njen zadatak da uspostavi red, trajnost i kontinuitet. Izgleda kao da kasnija istorija ovaj motiv samo razrađuje. Platon će, suprotno umornom Egipćaninu, reći da je tijelo tamnica, a duša pravi čovjek u nama. Hrišćanstvo će to preuzeti i pretvoriti u moralni sistem, koji potiskuje tjelesne želje u ime spasenja duše. Suština je da je „duša“ ono unutrašnje „ne“ koje društvo usađuje u pojedinca, način da se nagoni i impulsi tijela dovedu u neki red. Ulogu duše kod Frojda preuzima „superego“, a kod Dirkema „kolektivna svijest“, koja vezuje individue za zajednicu i onemogućava raspad u čisto individualno postojanje. Savremena biopolitika nastoji da pokaže da „duša“ postoji i bez metafizičkih pretpostavki: to je svaki mehanizam putem koga društvo uređuje tjelesnost. Kada Fuko kaže da je „duša tamnica tijela“, on zapravo preokreće klasičnu metaforu: duša nije transcendentna supstanca, već proizvod društvenih odnosa moći, način na koji se tijelo kontroliše i oblikuje.

Niče je, po običaju, najoštriji: ono što zovemo „dušom“ za njega je istorijski izum, „nešto što se urezalo u čovjeka mučenjem, dresurom, asketizmom“. U „Genealogiji morala“ on opisuje kako se kroz istorijske procese nasilnog oblikovanja (kazna, krivica, asketski ideal) u tijelu čovjeka uspostavlja unutrašnja dimenzija, nešto što se poslije naziva „dušom“. Ali to nije oslobađanje od tijela, već njegovo porobljavanje: tijelo postaje teren mučenja, mjesto gde se kazna pretvara u savjest.

Ukoliko čovjek, nakon svih savremenih neuro-fizioloških uvida, nije riješio da dušu premjesti u muzej odbačenih pojmova, onda je prinuđen da prihvati Galimbertijev uvid da se u svijetu kojim dominira funkcionalnost, efikasnost i instrumentalna racionalnost, nekadašnji metafizički i etički sadržaj duše iscrpio. Ostala je praznina – nihilizam. Čovjek je naučen da vjeruje da je „više“ od tijela, ali je to „više“ sada prazno.

I biće sve praznije, ukoliko se tijelo ne oslobodi lanaca društvenog poretka, koji dušu čine tamnicom tijela. Samo u slobodnom društvu duša može postati sȁmo ljudsko tijelo u svom najljepšem stvaralačkom obliku. (Autor je jugoslovenski diplomata)

Vladimir Putin i Donald Tramp se dogovaraju preko leđa Ukrajne

Glumice Dubravka Drakić i Kristina Obradović za Pobjedu povodom uloga u duodrami ,,Gidionov čvor“ Crnogorskog narodnog pozorišta, koja se bavi temama vršnjačkog i digitalnog nasilja

Svjedoci smo nezdravog društva koje se obrušava uz strašne posljedice

PODGORICA – Druga ovosezonska premijera Crnogorskog narodnog pozorišta – predstava „Gidionov čvor“, koju je prema tekstu Džone Adams režirao Ivan Vanja Alač, nesumnjivo je stigla na repertoar u pravom momentu za naše društvo, s obzirom na alarmantne podatke kada je u pitanju vršnjačko nasilje u crnogorskim školama.

Premijerno izveden 22. oktobra na Maloj sceni CNP-a, „Gidionov čvor“ je duodrama u kojoj se kroz otrežnjujući i na momente potresan dijalog između profesorice Heather i Corryn, majke dječaka Gidiona, koji je izvršio samoubistvo, promišlja o neuralgičnim tačkama obrazovnog sistema, o vršnjačkom nasilju, odgovornosti roditelja i nastavnika prema djeci, ali i slobodi izražavanja i odnosu umjetnosti i zla. Alač je komad postavio minimalistički, uspijevajući da cjelokupnu predstavu na neki način podredi glumicama – Dubravki Drakić i Kristini Obradović, koje povodom ,,Gidionovog čvora“ govore za Pobjedu. Za ples je potrebno dvoje, a one svoje uloge u predstavi tumače autentično, emotivno snažno, precizno i međusobno sinhronizovano

UZROCI I POSLJEDICE

Drakić je kazala da joj je bilo zadovoljstvo da u ovoj fazi života i glumačkog razvoja igra ovu duodramu s Obradović, te da je kohezija između Kristine i nje rezultat izuzetnog međusobnog poštovanja i praćenja. - Jako se dugo znamo. Zajedno smo snimale film ,,Gorčilo“, a prije toga radile na predstavi ,,Penelopijada“ Centra za kulturu iz Tivta – kazala je ona.

Kad se ne igra u ansambl predstavama, nego pod znacima navoda malim projektima kakav je duodrama, rad na predstavi je obično jako intenzivan, što se i u ovom slučaju pokazalo. - To su projekti koji svojim temama prevazilaze brojnost glumaca u podjeli, ali nas istovremeno motivišu na ogroman stepen saradnje, povjerenja i međusobne podrške, koji su neophodni da bi se izdržalo i opstalo na sceni od početka do kraja. Proces je bio intenzivan i dinamičan jer smo shvatile da je bez izuzetne otvorenosti, direktnosti i preciznosti nemoguće uraditi ovakvu predstavu. Pokušale smo da konsultujemo i porodicu, prijatelje, saradnike, ali i profesionalce. Učinile smo sve što smo mogle da ovu temu približimo, razumijemo i uobličimo u ono što je sadašnja predstava – istakla je ona. Drakić voli da igra na malim sce-

nama, a na Maloj sceni CNP-a, kako kaže, nije igrala još od nekih studentskih projekata.

- Kako idu godine tako mi se čini da to povjerenje koje publika očekuje i taj visok stepen igre jeste nešto što se prosto samo može doživjeti na maloj sceni. To je posebna vrsta izloženosti, koja dodatno doprinosi da se

Da dva ministarstva omoguće učenicima da pogledaju ovu predstavu

Ova predstava bi, prema riječima Kristine Obradović, mogla da služi kako bi obrazovne institucije otvorile dijalog s učenicima i roditeljima, te se nada da je ovo početak takve prakse. - To se nesumnjivo pokazalo na toj generalnoj probi kojoj su prisustvovali

danilovgradski i podgorički srednjoškolci. Priželjkujem da se u jednom trenu udruže Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo kulture u jedinstveni projekat koji će omogućiti srednjoškolcima i učenicima starijih razreda osnovne škole da pogledaju ovu predstavu, uz

svoje roditelje i nastavnike. Možda zvuči neskromno, možda naivno ili utopistički, ali te noći ta scena jeste bila mjesto katarze, mjesto susreta stavova, mjesto suza i smijeha, mjesto dijaloga – zbog kakvog pozorište postoji i opstaje u svim vremenima.

bude što bolji – rekla je Drakić. Kroz analizu teksta, prema njenim riječima, otvarala su se mnoga pitanja na koja nijesu imale odgovore.

- Djelo je slojevito i bilo je potrebno povezati sve uzroke i posljedice. Dirljivo je što u tekstu ne postoji jedan krivac, a mi nijesmo ni htjele da se bavimo pitanjem krivice, nego otvaranjem ranjivih pitanja i nesigurnosti, koje su za svakog roditelja nešto što je veoma blisko, kao i za svakog ko pokušava da bude odgovoran roditelj i suoči se s tim što znači roditeljstvo u društvu u kojem je tema nasilja nešto što se olako i površno tretira– istakla je ona.

ZRELI SREDNJOŠKOLCI

Njihovo razumijevanje predstave, kako je kazala, proisteklo je iz onoga što su dobile kao materijal, ali i povezivanjem sa onim što je lični, ali i društve-

OBRADOVIĆ:

U pitanju je bio vrlo specifičan proces, visokog intenziteta i naboja, u nesvakidašnje kratkom periodu, pa još o tako osjetljivoj, važnoj temi koju ovaj komad obrađuje

ni problem jer Drakić smatra da je jako važno da se pozorište bavi društvom.

- Da to ne bi bile pamfletske predstave, one moraju biti delikatno rađene s jedne strane, a s druge u izvođačkom smislu na visokom nivou da bi publika rado dolazila na predstave. S treće strane – moraju pratiti ono što je potreba jednog društva – kazala je Drakić, dodajući da se kao društvo temom nasilja ne suočavamo i ne bavimo u dovoljnoj mjeri, te da je bitno da što više mladih ljudi vidi ,,Gidionov čvor“.

Generalnoj probi predstave prisustvovali su đaci danilovgradske gimnazije i Medicinske škole, što je po svjedočenju obje glumice bio vrlo važan momenat za njih.

- Bili su nam učenici zahvaljujući sjajnim pedagozima kakvi su Miroslav Minić i Nataša Latković. Tu generalnu pro-

bu smo htjeli da doživimo kao osluškivanje jesmo li na dobrom putu, je li naša igra razumljiva, kako mladi reaguju... Nas je iznenadila ta vrsta koncentracije i ta vrsta pažnje. Nijesmo očekivali da mladi, koje svi jedva čekamo da osudimo - jer nemaju koncentraciju, samo prate internet senzacije, zadovoljavaju se klipovima sa TikToka - imaju strpljenja, koncentracije i volje da isprate nešto što je predstava – kazala je ona, dodajući da su bili iznenađeni i njihovom zrelošću. - Kao i time na koji su način percipirali stvari i otvorili se poslije predstave u smislu što njima nedostaje u pedagoškom sistemu. Otvorili su toliko problema koji su sveprisutni, ali i sa druge strane i sami profesori su nam sugerisali jednostavno da se ništa ne radi kako bi se desila neka promjena. Ako mi nemamo sistemska rješenja za pokretanje promjena, a niti kao ljudi imamo čvrstine, volje a možda ni vremena da nešto mijenjamo, onda je to onespokojavajuća situacija –smatra Drakić.

Sugestije koje su primili od srednjoškolaca bile su iskrene, neposredne, ali i otrežnjujuće u pogledu otkrivanja koliko je važno da brinemo o adolescentskom uzrastu i problemima s kojima se oni susrijeću kao srednjoškolci.

- Zar ima išta prirodnije nego da na dobar način kultura i obrazovanje sarađuju? Djeca su nam rekla da im je neko ovu priču pričao kroz predavanja, možda oni ne bi bili motivisani, niti bi sve doživjeli i shvatili, a kad im se igra pred očima, onda su njihovo uzbuđenje i utisak mnogo intenzivniji – rekla je Drakić.

POŠTOVANJE

Dubravka je, prema riječima Obradović, najprije bila njen pedagog na akademiji. - Već tada je zavrijedila moje povjerenje i poštovanje. Potom su nam se profesionalni putevi ukrstili stidljivo nekoliko puta. Sa zrijevanjem, kako životnim tako i profesionalnim, stvorilo se prijateljstvo i van scene. Poželjele smo da radimo nešto skupa i nije prošlo dugo –ta prilika nam se i desila upravo kroz rad na ,,Gidionovom čvoru“ – rekla je ona. Obradović je kazala da je u pitanju bio vrlo specifičan proces, visokog intenziteta i na-

Scena iz predstave „Gidionov čvor“

Kristina Obradović

Duško

Miljanić

Osnovne škole nemaju volju da sarađuju sa pozorištima za djecu

Dubravka Drakić istakla je da je radeći u Gradskom pozorištu bila šokirana time koliko osnovne škole nemaju volju da sarađuju sa pozorištem za djecu i mlade. - Da prate ono kako je zapisano – da je ta saradnja obavezna i da djeca moraju da idu u pozorište, da se priča o tome, da kroz neke druge modele djeca savladavaju ono što su lektire, popularni naslovi... Da se na drugačiji, multimedijalni način ostvaruje ta veza i kontakt i potreba za onim što je u teatru najbitnije, a to je da vi brinete o ljudima koji dolaze da gledaju predstavu, o publici koja treba da primi to što je doživljaj i događaj i ideja i cilj zbog kojeg se svi mi okupljamo oko čina koji se zove predstava – istakla je Drakić.

DRAKIĆ:

Djelo je slojevito i bilo je potrebno povezati sve uzroke i posljedice. Dirljivo je što u tekstu ne postoji jedan krivac, a mi nijesmo ni htjele da se bavimo pitanjem krivice, nego otvaranjem ranjivih pitanja i nesigurnosti

boja, u nesvakidašnje kratkom periodu, pa još o tako osjetljivoj, važnoj temi koju ovaj komad obrađuje.

- U konfrontaciji sa takvim okolnostima, naše snage su ležale najprije u nedvosmisleno snažnom poštovanju međusobnih glumačkih i ljudskih potencijala; povjerenju i vjeri jedne u drugu; ogromnoj predanosti mnogosatnom radu, sposobnosti da jedna drugu obodrimo, ponjegujemo, uputimo, učinimo boljom. Riječju –u ljubavi – kazala je ona, dodajući da je onda ,,stigao i kapetan tog broda, mladi, ali izuzetno obrazovani, kulturni, pripremljeni čovjek i reditelj“.

- Ivan Vanja Alač nas je tako filigranski, a snažno vodio kroz tu plovidbu, s ljubavlju i poštovanjem prema pozorištu i glumicama – kakve rijetko prepoznam. Uz vjeru i krila naše glavne organizatorke Nele Otašević, podršku tehničkog tima CNP-a koji je radio na ovoj predstavi – mi smo, paradoksalno i temi i okolnostima, imale na toj Maloj sceni jedan od najljepših pozorišnih procesa dosad – kazala je Obradović.

Na aukciji u Londonu poslije duže vremena biće ponuđeno Faberžeovo jaje

Antikvitet star 112 godina premašiće 26 miliona dolara

PODGORICA - Prvi put za više od dvije decenije, jedno od tri Faberžeova carska jaja, koja su u privatnoj kolekciji, biće ponuđeno sljedećeg mjeseca na aukciji u Londonu. A rijetkost je, djelimično, razlog zašto aukcijska kuća „Kristi“ procjenjuje da će Zimsko jaje iz 1913. godine na aukciji dostići cijenu od „preko“ 26 miliona dolara, prenosi RTS.

CRVENI ALARM

U startu su se, otkriva ona, morale očistiti od svih slojeva privatnosti.

- To nije bilo nimalo jednostavno budući da smo obje majke, Dubravka je i gro svog života posvetila pedagogiji, a i sama sam u raznim oblicima rada sa djecom i mladima. Dakle, morale smo, odmah u početku, odbolovati privatne boli, privatne stavove, sklonosti da naginjemo više na ovu ili na onu stranu... To je bio jedini način da dođemo do ideala koji smo zacrtali – da budemo publici čisti na dlanu. Što će oni sa svog dlana pročitati po završetku predstave – svjedoči i o njihovoj percepciji ove teme i naše stvarnosti. Mi čvor nijesmo ni razmrsile ni presjekle. Nema jednog krivca – rekla je Obradović.

Tema kojom su se bavile u ,,Gidionovom čvoru“ za Obradović je od najvećeg značaja za našu zemlju.

- Teme vršnjačkog nasilja, digitalnog nasilja, uz nasilje nad ženama; uznemirujuće visok porast agresivnosti na svim poljima naših života; činjenicu da golim okom možete primijetiti bujanje mentalnih bolesti, bolesti različitih oblika zavisnosti; anksioznost koja postaje obavezni aksesoar; roditelje u mreži dva ili tri posla u jurnjavi za obezbjeđivanjem osnovne egzistencije; nastavnike anestezirane, potplaćene i zaogrnute pričom o zakržljalom obrazovnom sistemu koji ih drži u raljama; bijeg u virtuelnu stvarnost koja je odrođena od istine i suštine... To su teme od najvećeg značaja u Crnoj Gori danas i ovdje. Jedino zdravo društvo može rasti, razvijati se i donositi plod i napredak. U suprotnom, suši se, obrušava uz strašne posljedice kojima dobrano svjedočimo. Crveni alarm je uključen – rekla je ona. A. RADOVIĆ

Ukoliko se ovo dogodi, ovaj antikvitet star 112 godina ne samo da bi postavio aukcijski rekord za Faberžeovo jaje – već bi oborio i rekord koji je samo Zimsko jaje postavilo 2002. godine. Ako ostavimo ponudu i potražnju na stranu, kuća „Kristi“ vjeruje da njegova astronomska procjena odražava jedinstvene umjetničke kvalitete predmeta. Zato sada svjetski mediji komentarišu da se uskoro može dogoditi da čak ni najveći svjetski bogataši neće moći da kupe jedno od Faberžeovih legendarnih carskih jaja. Jednostavno ih neće biti na privatnom tržištu. Poznata kuća nakita iz Sankt Peterburga proizvela je samo 50 jedinstvenih ukrasnih jaja za ruske careve Aleksan-

dra III i Nikolaja II, koji su ih naručili kao uskršnje poklone između 1885. i 1916. godine. Sedam nedostaje, od kojih neka nijesu viđena još od prije Oktobarske revolucije. Ostala su uglavnom u institucijama ili muzejima, od Moskve do Virdžinije, a samo sedam je u privatnom vlasništvu. Od njih, neka su u „prilično svetim“ kolekcijama, prema riječima Kirane Makarti, stručnjaka za Faberžeove umjetnine, što znači da su samo tri ostala u „zaista privat-

Priznanje našoj književnici na 8. Međunarodnom književnom konkursu „Amilcare Solferini“ u Italiji Poezija Aleksandre Vujisić pred publikom u Torinu

PODGORICA - Poezija crnogorske autorke Aleksandre Vujisić biće predstavljena na Međunarodnom književnom festivalu „Amilcare Solferini“, koji će biti održan u Castello di Pavone, u Torinu (Italija ). Vujisić je na ovom festivalu osvojila pohvalu.

Svečana dodjela nagrada zakazana je za danas, uz učešće finalista iz više država svijeta. Uz ceremoniju dodjele predviđene su i kulturne aktivnosti u Biblioteci „Pavone Canavese“ – izložba fotografija Igora Gribalda i izložba crteža Elvina Ioria Žiri književnog konkursa u obrazloženju navodi da je „susret sa poezijom Aleksandre Vujisić bio trenutak koji nikada neće zaboraviti, zahvaljujući emociji koju je pjesma prenijela, a članovi žirija visoko vrednovali“.

Festival je posvećen književniku i komediografu Amilcareu Solferiniju (pravim imenom Vittorio Actis Dato, 1837–1929), čiji se rad smatra važnim dijelom kulturne

baštine Pijemonta. Konkurs je nastao sa ciljem da se obnovi interesovanje za njegov opus, a vremenom je prerastao u događaj od međunarodnog značaja. Festival organizuje udruženje Associazione Culturale Lambello uz podršku Opštine Pavone Canavese, lokalnih kulturnih institucija i stručnog žirija sastavljenog od pisaca, profesora i književnih kritičara. Organizacija ističe da je cilj podsticanje književnog stvaralaštva i promocija autora iz različitih država svijeta. R. K.

nim“ rukama, kako ih ona naziva, i da bi mogla da se pojave na aukciji. - Nevjerovatno su rijetka. I postaju još rjeđa - naglašava Makarti, koja je ko-izvršna direktorka kompanije „Wartski“, britanskog prodavca antikvitetnog nakita specijalizovanog za djela Petera Karla Faberžea Napravljeno od bloka providnog kvarca, jaje izgleda kao da je isklesano od leda i posuto iglicama leda. Gravirane pahuljice svjetlucaju dijamanti-

ma brušenim ružom; platina se sliva niz bazu kao da se topi na proljećnom suncu. Kao i sva carska jaja, i ovo se otvara da bi otkrilo „iznenađenje“. I iako su umjetnički predmeti skriveni unutar Faberžeovih jaja obično bili djelovi složene mehanike (minijaturna parna lokomotiva na navijanje ili mehanička ptica pjevačica koja maše krilima), iznenađenje Zimskog jajeta je ukorijenjeno u prirodi: viseća korpa ispunjena šumskim anemonama. R. K.

Publika šest festivala proglasila najboljim belgijski film „Maldoror“

Borba protiv

ukorijenjenog zla

PODGORICA – Film

„Maldoror“ Fabrisa du Velca osvojio je Nagradu publike za najbolji film Mreže festivala Jadranske regije - ,,Adriatic Audience Award“, koja je svečano dodijeljena na 31. Festivalu autorskog filma.

Film „Maldoror“ osvojio je najviše glasova publike zbrajanjem rezultata sa svih festivala članica Mreže festivala Jadranske regije, uključujući Sarajevo Film Festival (BiH), Filmski festival u Herceg Novom (Crna Gora), Ljubljanski međunarodni filmski festival (Slovenija), Festival autorskog filma (Beograd), Zagreb Film Festival (Hrvatska) i Manaki Brothers (Sjeverna Makedonija).

„Maldoror“ je fikcionalizovana priča inspirisana stvarnim događajima iz Belgije sredinom devedesetih. Nakon nestanka dvije djevojčice 1995. godine, mladi policajac Pol Šartije priključuje se tajnoj jedinici „Maldoror“, zaduženoj za praćenje glavnog osumnjičenog. Kada operacija propadne, Pol se, razočaran u sistem, upušta u samostalnu istragu koja prerasta u opsesiju.

Fokus ostvarenja je na realističnom prikazu borbe protiv duboko ukorijenjenog zla i društva koje zakazuje pred najranjivijima. „Maldoror“ je prvi dio planirane trilogije Fabrisa du Velca o mračnoj strani belgijske istorije, moći i pravde. Svjetska premijera filma održana je na festivalu u Veneciji. Autor vizuelnog rješenja Nagrade publike Mreže festivala Jadranske regije Adriatic Audience Award je Srđan Stefanović (1985), akademski vajar i slikar. Mrežu festivala Jadranske regije podržao je potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope. An. R.

Dubravka Drakić

Duško

Faberžeovo Zimsko jaje, koje će biti ponuđeno na aukciji

Kadar iz filma „Maldoror“

bisera sa velikih filmskih festivala čije autorke stavljaju u fokus skrajnute teme i glasove

Svaki put kad vam se učini da nam je političke korektnosti svima preko glave, da se u woke eri više ne može pogledati neusiljen film, da bismo se mogli barem malo vratiti na strejt „podešavanja“ - iskoči neka priča koja nikad ne bi završila na velikom platnu da nije te „dosade“ od reprezentacije. Na striming servise i u piratske špilje interneta nedavno su sletjela tri filma koja to dokazuju. Svi su prikazani na velikim festivalima, sve su režirale žene, svi govore o skrajnutim temama i glasovima koji često ostanu utišani, čak i u vrijeme „tiranije“ političke korektnosti.

Svi ovi filmovi - manje ili više uspješno, ali vrlo, vrlo ambiciozno i prokleto zanimljivo - podsjećaju da žene dolaze u svim bojama, oblicima i veličinama. I da neće biti utišane, da će se njihov glas čuti makar na filmu. Dok god bude autora i autorki spremnih da njihove priče ispričaju na velikom platnu – čućemo njihovu riku.

ELEANOR THE GREAT Scenaristkinja Tori Kamen dugo se mučila da „udomi“ skript „Eleanor, Invisible“. Poljubila je mnoga vrata prije nego što je, sticajem čudnih holivudskih okolnosti, scenario završio kod Skarlet Johanson i dotakao je do te mjere da je poželjela da režira i producira priču o 94-godišnjoj ženi sa Floride i njenom neobičnom prijateljstvu sa 19-godišnjom studentkinjom iz Njujorka. Njen gorko-slatki režiserski debi „Eleanor the Great“ na koncu je dočekao svjetsku premijeru u Kanu u selekciji „Un Certain Regard“. Elenor igra Džun Skvib - sila od šarma i neukrotive životne energije, ma savršen izbor za bakicu koja odbija da se preda i kapitulira pred bilo kime i bilo čim nakon tektonske životne promjene. Besi (Rita

Ambiciozne priče o

Manje ili više uspješno, ali vrlo ambiciozno i prokleto zanimljivo, ove filmske priče podsjećaju da žene dolaze u svim bojama, oblicima i veličinama. I da ćemo čuti njihovu riku

Zohar) joj je bila prijateljica više od 70 godina, a nakon što su djeca napustila gnijezda i muževi umrli, cijelih 12 provele su i kao cimerke. Sve su radile zajedno, od kupovine, preko igranja binga, do večera i kasnih noćnih razgovora pred spavanje. I Besi je umrla, ostavljajući Elenor potpuno samu.

Furiozna bakica potom se preselila sa Floride u Njujork, bliže unuku i kćerki Lisi (Džesika Hekt ). Svjesna da joj prijeti putna karta do doma za stare, Elenor pokušava da im dokaže da može da brine o sebi i da pronađe zanimacije koje bi mogle da joj ispune dane. Tako, doduše sasvim slučajno, završava na sastanku osoba koje su preživjele holokaust.

Kada je ohrabre da podijeli svoje parališuće iskustvo logora, Elenor pravi kobnu grešku. Kao ličnu, predstavlja Besinu priču o preživljavanju neizrecivog. I sve dublje tone u laž nakon što njena ispovijest dotakne Ninu (Erin Kelman), studentkinju koja želi da napiše priču o njoj dok paralelno i sama pokušava da se izbori sa gubitkom voljene osobe.

„Eleanor the Great“ možda dolazi u pastelnim bojama i slatkom dramedijskom pakovanju, ali stavlja u prvi plan vrlo komplikovane teme. Između ostalog, starenje, usamljenost, gubitak i žaljenje, jevrejski identitet, pa i kompleksna moralna pitanja. Recimo, da li je laž uvijek loša i sporna, pa čak i onda kada su vam namjere dobre, čak i onda kada iz nje može da izađe ne-

što neprocjenjivo ljekovito…?

Te i takve teme ogroman su i ambiciozan zalogaj i za mnogo iskusnije režisere, a kamoli za debitante poput Johanson. Holivudska superstarka, pak, prilazi im iskreno, sa srcem na reveru. Rezultat je film koji je malo smiješan, malo više bizaran, mnogo predvidljiv i vrlo, vrlo tužan i dirljiv.

Pošteno je reći da mnoge stvari ne rade kako bi trebalo u „Eleanor the Great“, te da su njegove teme zahtijevale mnogo življi i neobičniji pristup i u pisanju i u režiji. Opet, fakat je da ćete dugo razmišljati o filmu, čak mnogo duže nego što sama izvedba to realno zaslužuje.

Za to su najzaslužnije dvije dame ispred kamere, posvećena Erin Kelman i jedna i jedina Džun Skvib. E, njih dvije su taj

magični sastojak koji tjera i najzarđalije šrafove da otkoče, a film da poteče kao voda. Nije to malo i nije „Eleanor the Great“ uopšte premali i nevažni film, posebno u doba velike jevrejske pizme i osuda koje treba da budu upućene Izraelu i državnoj politici, a ne cijelom jevrejskom narodu…

HEDDA

Sušta suprotnost, pa čak i protivotrov za slatkasti debi Skarlet Johanson – to je „Hedda“ Nije Dekoste . Adaptacija Ibzenove (ne)čuvene drame „Hedda Gabler“ (1891) sada je dostupna na Amazon prajmu, a premijerno je prikazana u Torontu gdje je, blago rečeno, sablaznila i opčinila, ali i potpuno podijelila publiku. Nije joj ni čudo, uzevši u ob-

zir što ju je sve kod Dekoste snašlo. Teško je pronaći ambiciozniji i kapriciozniji pokušaj iskopavanja nečega novog iz starog teksta, ne samo ove godine… Svašta je Dekosta pretumbala u originalnom tekstu, što se i dalo očekivati od autorke filmova „Little Woods“ (2018) i „Candyman“ (2021), pa i kino-flopa „The Marvels“ (2023). Radnja je s kraja 19. prebačena u pedesete godine prošlog vijeka, a promijenjena je i boja kože naslovne junakinje, kao i njena seksualna orijentacija i pol ljubavnika. To bi, naravno, bio sasvim legitiman izbor – da služi priči. U filmu „Hedda“, pak, „egzotične“ promjene sve vrijeme se previše natrljavaju na nos. Filmsku Hedu (neumoljiva Tesa Tompson) upoznajemo

u zamku i na zabavi koju ona i njen suprug Džordž (Tom Bejtman) nikako ne mogu da priušte. Gospođa Gabler ju je, pak, organizovala ne bi li tako proslavili svoj ulazak u visoko društvo, ali i obrlatili profesora Grinvuda (Finbar Linč). Džordž, koji želi upražnjeno mjesto na njegovoj katedri i tip je koji sve radi po protokolu, davi se u panici da će nešto poći po zlu. Dok raskošni zamak ispunjavaju zvanice različitih profila, kapiramo i zbog čega. Među gostima se nalazi i Hedina bivša ljubavnica Ajlin Lovborg (fenomenalna Nina Hos) koja, gle čuda, želi isto radno mjesto kao Džordž. Veliki su izgledi i da će ga dobiti, s obzirom na to da se sredila, prestala da partija i pije, napisala epohalnu knjigu i smirila se uz novu djevojku Teu

Piše: Marija

Naomi Aki, Erin Kelman i Nina Hos (slijeva nadesno) u moćnim sporednim ulogama

ELEANOR THE GREAT: Šarmantna Džun Skvib u režiserskom debiju Skarlet Johanson

HEDDA: Tesa Tompson je sila prirode u bombastičnoj adaptaciji Ibzenove drame

outišanim ženama

(Imodžen Puts) koja je takođe stigla na zabavu. Ili ipak neće, ako se išta bude pitala Heda, a Heda i te kako voli da se pita. A više od svega voli haos, pa će naizgled preporođeni život svoje bivše životne ljubavi – shvatiti kao izazov. I poziv na destrukciju.

„I’m in contr ol.“ Sve u filmu „Hedda“ tiče se kontrole, stvarne ili iluzorne, te manipulacije u kojoj perverzno utočište pronalazi žena sluđena ograničenjima. Bila klasna, rasna, rodna, seksualna, porodična – nebitno je; svakom „ne“ o koje se razbijala cijelog života, Heda objavljuje rat. Naravno, na zabavi koja nimalo ne smije da pođe po zlu.

„Like fire“. Vatra je možda sinonim za destrukciju, ali iz njenog pepela rađa se i novi život, početak, šansa za nešto bolje i ljepše. Znala je to Lilit, zna to i Heda; zbog toga su obje i označene kao

kaštigulje i prokletinje. Tesa Tompson sjajno iznosi tu i takvu antiheroinu, bez mnogo grešaka u koracima potcrtavajući zbog čega su takve žene i nekada i sada izazivale strah, trepet i paniku u redovima „normalnih“, pristojnih, uštogljenih. Željnih da se po svaku cijenu čuva i sačuva status kvo.

Isto važi i za Hos i za Puts koje, obje na svoj način, dočaravaju sliku o ženama čiji su fizički i intelektualni aduti uvijek prijetnja. I koje, kad napokon pristanu na „normalno“ i na sigurne izbore, bivaju megagigaultrafrustrirane. Jer, ne samo što im društveno poželjne odluke ne donose sreću, nego ni osnovnu sigurnost.

Sve te teme i motivi u filmu „Hedda“ spakovani su ciljano pretjerano, prefuriozno, pregrijano, sve pre-pre-pre. Svaki kadar, svako parče raskošne scenografije Kare Brover, svaka kap muzike, cijeli diza-

jn produkcije – sve miriše na dekadenciju, propast, pažljivo skrivanu trulež ispod kandirane površine. Tesina Heda apsolutno gospodari tim prostorom, pažljivo orkestrirajući haos, pripremajući svima užas i tragediju za ponijeti, uživajući u svakoj sekundi jedine kontrole koju ima i koju usmjerava na uništenje cijelog svijeta. Kad već ne može da ga ima, neće ga dobiti niko drugi, zar ne?

Rezultat svega toga je ipak film koji je mnogo lakše i realnije poštovati nego istinski voljeti. Kapa dolje Niji Dekosti za nevjerovatno ambicioznu adaptaciju, ali ipak je „Hedda“ toliko nabudžena i pretjerana da počinje da liči na nešto potpuno artificijelno. U tom raskošu od glume i produkcije uspjelo je da se izgubi nešto enormno važno za svaku priču koja u centru ima destruktivnog antiheroja ili antiheroinu. To je empa-

tija, a u filmu „Hedda“ teško ju je osjetiti i za Tesinu beštiju, i za njene žrtve i krvnike, a ima ih mnogo. I tu je kraj svake priče o (ne)isplativoj ambiciji Nije Dekoste.

SORRY, BABY

Kakva su se čuda radila od #MeToo pokreta, koliko se taj talas jahao u Holivudu, koliko je samo filmova ištancano na tu temu… Na koncu, na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni koji su zaista uspjeli realno, bez trunke senzacionalizma, da prenesu užas i slojevitost iskustva seksualnog nasilja. Najbolji primjer je HBO drama „The Tale“ (Dženifer Foks, 2018), u kojoj je priča o silovanju pretvorena u gotovo meditativnu raspravu o prirodi sjećanja i mentalnim mehanizmima koje često koristimo kako bismo preživjeli traumu.

Sandensovski hit „Sorry, Baby“ jeste bitno drugačiji od nezaboravne (anti)#MeToo drame sa Lorom Dern, ali postiže sličan efekat gradeći duboko iskrenu priču o posljedicama koje seksualno nasilje može da ostavi na samopouzdanje žrtve. Toliko je prirodna drama režiserke debitantkinje, scenaristkinje i glavne glumice Eve Viktor („Billions“), da svaki kadar, scena i izgovorena ili prećutana riječ potpuno zaprepašćuju. I svoju kreatorku lansiraju pravo u klub sa Gretom Gervig i Fibi Voler-Bridž, autorkama savršeno sposobnim da i najteže teme spakuju u oblandu životno iskrenog i uvrnutog humora.

Viktor i energijom i fizičkim izgledom i autorskim glasom podsjeća na kreatorku hita

„Fleabag“, a poslije „Sorry, Baby“ samo bi se poželjeti moglo da je sačeka slična planetarna slava i da dobije priliku da radi što joj se prohtije. U režiserskom debiju igra Agnes, profesoricu književnosti koju je mentor Preston Deker (Luis Kanselmi) silovao dok je bila studentkinja. Evin narativ izlomljen je na nekoliko poglavlja; radnja se ne odvija hronološki. Upoznajemo je nakon seksualnog napada, u trenutku kada joj u posjetu iz Njujorka dolazi najbolja prijateljica i bivša cimerka Lidi (sjajna Naomi Aki). Početak filma donosi sve ono što možete da zamislite kada je riječ o ženskoj prisnosti; njihovo prijateljstvo i gotovo dokumentaristička prirodnost kojom se gradi njihova bliskost razoružavaju od prvog kadra. Ali i kopkaju, bude pitanja i sumnje… Prvenstveno u vezi s tim zbog čega se sada gledaju tako rijetko. Odgovor, pretpostavljate, leži u tom užasnom iskustvu koje je Agnes, ljubimicu profesora i najbolju studentkinju u klasi, potpuno zaustavilo u razvoju. I zatočilo je u toj istoj kući u kojoj su njih dvije živjele dok su bile studentkinje. Lidi je potom otišla, udala se, zatrudnjela, nastavila život… Agnes je ta koja nije napravila ni korak dalje, iako se činilo da je bila predodređena za uspjeh. Kroz ostala poglavlja skačemo naprijed i nazad, od sadašnjosti, preko studentskih dana tokom kojih se seksualno nasilje i dogodilo, do budućnosti koja izgleda barem malo svjetlije reflektovana u krupnim očima i nevinom pogledu jedne bebeće slatkoće. I jasno vidimo, dok se svi oko Agnes vjenčavaju, dobijaju djecu, mijenjaju

poslove, kupuju kuće i raduju se budućnosti, kako trauma može da poništi sve ono što jesmo. Ili smo imali potencijal da postanemo. Ako vas nervira podugački niz „trauma plot“ filmova; ako mrzite potenciranje priče da je sve trauma i da se cijeli svijet i život vrte oko traumatičnih iskustava, onda tim prije pogledajte „Sorry, Baby“. Vidjećete što znači pametan, sirov, nefolirantski pristup temi. I kako može da izgleda film autora ili autorke koja apsolutno odbija da žrtvu definiše isključivo traumom, pritom ne okrećući lice i pogled od posljedica koju je nasilje izazvalo.

Taj „trauma plot“, koji se više svima na glavu popeo, divno je osvježila Eva Viktor fokusirajući se na život poslije nasilja, te donoseći pametnu i vrlo efektnu odluku da sami napad ne prikaže na velikom platnu. Svaka njena odluka je potkovana, ticala se humora kojim je cijeli film prožet, sjajnih glumaca (uz Aki, tu je i sjajni Lukas Hedžis, ali i sočna epizoda Džona Kerola Linča) ili rijetkih „pomjerenih“ elemenata koji ciljano narušavaju naturalistički ton filma. Recimo, scena sa „nesaosjećajnim“ ginekologom, ili dvije predstavnice fakulteta koje su pune „ženske podrške“ za Agnes („We’re women too.“), ili sa njenom patološki ljubomornom koleginicom, koju presmiješno igra Keli Mekormak Jedina stvar koja se može zamjeriti ovom neočekivano gracioznom i iskrenom filmu o životu poslije seksualnog nasilja jeste njegov kraj. Opet, iako djeluje usiljeno i pomalo forsirano, i takav finiš ima smisla i djeluje prijeko potrebno. Utisak je da ga je Agnes zaslužila, te da je „Sorry, Baby“ uspio da dočara da nije tijelo jedina stvar kojom se goste seksualni predatori… Mnogo je strašnije to što silovanjem siluju nečiju budućnost.

SORRY, BABY: Eva Viktor zaslužila mjesto u klubu sa Gretom Gervig i Fibi Voler-Bridž

Srećan ti rođendan, Jugoslavijo

PODGORICA - Savez komunista čestita radničkoj klasi, penzionerima i svim građanima - narodima i narodnostima Crne Gore i Jugoslavije ovaj značajni istorijski datum, kada je na Drugom zasijedanju AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943. godine Vrhovni štab, na čelu sa drugom Titom, predložio delegatima svih jugoslovenskih republika da se donese odluka o uspostavljanju Narodnog komiteta oslobođenja zemlje od okupatora, kao organ sa svim obilježjima vlasti, što je jednoglasno usvojeno.

JAJCE - Hiljade antifašista iz skoro svih bivših jugoslovenskih republika obilježilo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježje, prigodnim besjedama i umjetničkim programom nekadašnji praznik Dan republike, uz sjećanje na Drugo zasijedanje AVNOJA u Jajcu prije 82 godine. Bilo je to u ratnom vihoru istorijsko zasijedanje, kada su donesene najvažnije odluke u budućem državnom ustrojstvu Jugoslavije, koja je borbom protiv fašizma i domaćih izdajnika pokazala svijetu svoju odlučnost u borbi za slobodu i demokratsko društvo.

Skupu su pored delegacije SUBNORA Crne Gore, u kojoj su bili potpredsjednici Stevan Radunović i Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar, prisustvovale i brojne delegacije udruženja Podgorice, Ulcinja, Bara, Tivta, Kotora, Bijelog Polja, Cetinja, Berana… Pored poruka domaćina, načelnika opštine Edina Hozana i predsjednika SABNORA Bosne i Hercegovine Seada Đulića, u ime svih antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika obratio se Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista

- Ističemo, više zbog mlađih generacija Crne Gore, da možda nikada ne bi došlo do ovog datuma i njegovih istorijskih odluka, odnosno ni do 9. maja 1945. godine da se prije toga nije dogodio onaj svecrnogorski 13. jul 1941. godine, kada su naša hrabra i ponosna zemlja i njeni komunisti na čelu sa herojem iz Pipera Ivanom Milutinovićem, vođeni idejom rodoljublja i slobodarstva, donijeli najvažniju odluku u istoriji Crne Gore: nikad pod okupatorom, nikad pod ropstvom - svi u borbu za oslobođenje od fašizma. Tog istorijskog 13. jula 1941. godine dignut je ustanak, prvi u poroblje-

noj Evropi – navodi se u saopštenju Saveza komunista Crne Gore.

U saopštenju koje potpisuje predsjednik Ratko Đukić naglašavaju da je cijeli slobodoljubivi svijet bio zadivljen takvom odlukom i hrabrošću malog naroda na Balkanu i to je bio podstrek i ostalim jugoslovenskim narodima, pa i drugim narodima svijeta da i oni krenu u tu borbu protiv fašizma, za slobodu; jer narodi kojima je sloboda bez alternative ne mare za žrtve da bi je ostvarili.

- Nažalost, danas u 21. vijeku, odnosno skoro 80 godina od poraza fašizma, nacizma i mračnjaštva, ima i na našim

prostorima pojavnih njihovih oblika poput revanšizma, ekonomskog, političkog, socijalnog i kriminalnog fašizma, koji na svoj način djeluju i pokušavaju da razore društveno biće. Ovi pojavni oblici fašizma koriste svaku priliku, posebno krizu u zemlji da izvuku neku korist i destabilizuju čitav sistem – poručuju crnogorski komunisti. Ističu da, znajući sve ovo, i mi u Crnoj Gori, prije svega patriotske i antifašističke snage moraju da budu oprezne i te pojave spriječe, jer ožiljci i rane onog fašizma iz vremena Narodnooslobodilačke borbe još nijesu zarasle. - Još krvare rane one djece iz

pivskih Dola, đaka iz V-3 iz kragujevačke gimnazije, majke sa Korduna, heroja Save i ranjenika sa Sutjeske, Neretve, Cetinja, Kolašina i mnogih drugih mjesta i stratišta širom naše vječne Crne Gore i nikad zaboravljene Jugoslavije od Triglava do Đevđelije – navodi se u saopštenju. Stoga je, naglašavaju, poruka komunista: ni korak dalje ,,peta kolono“, ne igrajte se vatre trinaestojulske, jer ćete i sami izgorjeti u njoj. - Nećemo nikome dozvoliti da gazi slobodu naroda i ruši suverenitet i dostojanstvo naše države Crne Gore, koju u srcu nosimo. Omladino, đaci, radnici, studenti, inte-

U Jajcu proslavljen nekadašnji praznik Dan republike

AVNOJ je Crnoj Gori

Crne Gore, koji je istakao da su odlukama AVNOJA jugoslovenskim narodima vraćena prava na slobodno organizovanje, a Crnoj Gori djelimično i državotvornost, koju je izgubila odlikama bestidne Podgoričke skupštine davne 1918. godine. Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, je poručio da je poseban osjećaj to što se nalaze na mjestu gdje su se na današnji dan 1943. godine okupili neustrašivi borci, koji su ostavili za kratko ratišta da bi, svjesni činjenice da će njihova borba uskoro rezultirati oslobađanjem zemlje, odlučili kako će urediti tu zemlju. -I donijeli su istorijske odluke da neće obnavljati omraženu monarhiju, bremenitu ogromnim nacionalnim i socijalnim nepravdama. O njegovom značaju ne treba puno govoriti, ali o njemu treba

govoriti glasno, jasno i uporno, kako bi snaga naše odlučnosti doprla do onih koji su zaboravili, kojima nije bitno i do onih kojima je i te kako

bitno - da izbrišu ili relativizuju veličanstvenost odluka donijetih onomad i Jajcu. Za zaštitu antifašističkih tekovina, sve tri kategorije jednako su pogubne. Jedni ne znaju što čine, drugi čine koliko znaju, a oni treći dobro znaju što čine i što im je naum. Znamo i mi. Znamo da su aktuelna dešavanja na globalnom planu, uzdrmani poredak zasnovan na građanskim i demokratskim vrijednostima, obeshrabrili dobronamjerne, a okuražili pobornike nacionalističkih pa i fašističkih ideoloških svjetonazora. U ovakvom ambijentu najbolje se snalaze retrogradne, desničarske strukture, navodno spremne da ponude rješenje za ono za što svijet koji počiva na antifašizmu nije u stanju. Ništa drugačija nije situacija na Zapadnom Balkanu. Ovaj region je i dalje optere-

ćen duhovima prošlosti, koji su se probudili upravo zahvaljujući centrima moći u aktuelnom momentu i kane obezvrijediti sve one vrijednosti dostojne slobodnog čovjeka. Geneza ovdašnjih odnosa kroz vjekove opominje nas da svako buđenje ovih i sličnih politika i ponašanja i javkom diskursu moramo veoma ozbiljno shvatiti. Mi to i radimo. Zato se redovno okupljamo, na gotovo svaki značajan datum iz antifašističke borbe. Svaki naš skup poruka je poštovanja naših slavnih predaka i zavjet potomcima da će naša borba biti neprestana-kaže Radunović.. On je parafrazirao dvije čuvene replike sa fronta tokom Pete neprijateljske ofanzive. -Dok god se čuje glas poštovalaca partizanske borbe, fašizam neće proći. Na to nas opominje osmijeh Ljuba Ćupića

lektualci i građani, ko ne želi brata za brata, imaće tuđina za gospodara. Ko nema svoju državu i slobodu biće sluga i rob u rođenoj zemlji. Zato čitajmo i učimo istoriju i volimo i poštujmo svoju domovinu Crnu Goru i ne zaboravljajmo žrtve date da bismo mi i naša pokoljenja živjeli u miru i slobodi.

Na kraju upućuju vječnu zahvalnost časnim precima, rodoljubima, borcima i herojima svih naroda i narodnosti Crne Gore koji su ostavili živote u borbi protiv fašizma jer, kako kažu, bez njihove borbe i tolikih žrtava ne bi danas imali ni Crnu Goru ni ovu slobodu. R.P.

i podignute pesnice na vješalima Stjepana Filipovića. Na to nas opominje drugarstvo i u smrti Gojka Kruške i Muse Hodžića i prkosni pogled prežaljene mladosti Joke Baletić. Ali više od svega, na to nas obavezuje želja da budućim naraštajima obezbijedimo siguran život i prosperitet koji neće morati da traže niđe mimo ovog podneblja. Mi u Crnoj Gori imamo i posebnu potrebu i obavezu da iskazujemo poštovanje za NOB i datum koji danas obilježavamo. U toj borbi smo podnijeli ogromne žrtve, ali je tom borbom i zasijedanjem i odlukama AVNOJ-a Crnoj Gori vraćen državni status koji joj je bio oduzet najvećom istorijskom nepravdom iz 1918. godine. Drugarice i drugovi, mnogi kažu da istoriju pišu pobjednici. Ne bih se saglasio. Jer istoriju borbe 1941–1945. nijesu pisali pobjednici. Pisale su je neumitne činjenice da je prva puška u porobljenoj Evropi pukla upravo ođe, a zatim viđena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta. Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora. E pa da im poručimo i sa ovog mjesta, zalud vam! Nećemo vam dozvoliti - istakao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Prije svečanosti održan je sastanak delegacija antifašističkih organizacija država sa bivših jugoslovenskih prostora, na kojem su dogovoreni dalji oblici saradnje u njegovanju tradicija revolucije, afirmaciji antifašizma i borbi protiv novog neofašističkog talasa koji je zahvatio balkanske i evropske prostore.

Inače, delegacija SUBNORA Crne Gore posjetiće u neđelju spomen park u Gornjem Vakufu gdje se čuva sjećanje na 101 borca crnogorskih brigada koji su poginuli u oslobađanju ovog kraja. Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Antifašisti bivše Jugoslavije na ceremoniji u Jajcu

Bez pritiska i straha na ,,furiju“

PODGORICA - Pozitivni signali dolaze iz njemačkog Trira - Jelena Vukčević i Nina Bulatović, obje ljevoruke crnogorske reprezentativke, prva bek, druga krilo, skoro da je izvjesno da će biti na raspolaganju stručnom štabu za današnji okršaj sa Španijom u posljednjem kolu preliminarne runde Evropskog prvenstva.

Situacija oko Vukčević nije bila najpozitivnija poslije startne pobjede nad Farskim Ostrvima, ali su stvari sada jasnije, povoljnije kada je u pitanju povreda desnog ramena mlade rukometašice. Bulatović je u drugom meču bila na klupi, ali nije ulazila protiv Paragvaja i dobro što nije kako bi još bolje sanirala povredu, a odličan utisak sa desne strane ostavila je Anastasija Marsenić. Roster će, dakle, za odlučujući meč biti ojačan, a nakon šokantnog poraza Španjolki od Faranki u drugom kolu, ,,lavice“ ulaze u derbi, može se slobodno reći, kao favoritkinje. Ulog je ogroman, pobjedom u posljednjem kolu D grupe izabranice Suzane Lazović prenijele bi četiri boda u glavnu rundu i imale dobre šanse da izbore prolaz u četvrtfinale. I to je taj prvi čin Mundijala kakav su priželjkivale naše đevojke. Sa maksimalnim bodovnim saldom da otputuju u Dortmund, gdje će ih sačekati Njemačka, Srbija i Island.

ZICERI I TEHNIČKE

GREŠKE

Kako protiv Španije? Jesu li igračice Farskih Ostrva, koje su na pet i po minuta do kraja

Rezultati

GRUPA A Rumunija - Japan 31:27 Danska - Hrvatska 35:24

GRUPA B Švajcarska - Senegal 25:24 Iran - Mađarska 13:47

GRUPA G Brazil - Češka 28:22 Kuba - Švedska 17:46

GRUPA H Angola - Južna Koreja 34:23 Kazakstan - Norveška 16:41

meča gubile dva gola, a onda došle do pobjede (27:25), pokazale put i našoj ekipi? Ili je, možda, ekipa slavnog trenera Ambrosa Martina imala samo loš dan? Na odgovore nećemo dugo čekati.

- Možda su Španjolke potcijenile Faranke. Sva sreća da smo ih osjetile u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Tako da smo se dobro spremile za premijerni meč, što je pokazao rezultat. Naravno da nije bilo lako. Faranke su u pobjedi pokazale karakter, kvalitet i sigurna sam da će sa njima svima biti teško - kazala je srednji bek Matea Pletikosić Naša reprezentativka je ubijeđena da će ,,furija“ sa većom energijom sačekati današnji duel.

- Drugačije je kada igrate odlučujuću utakmicu. Mislim da će danas na teren da izađu sa većom energijom i da će biti spremnije, ali isto to očekujem sa naše strane. Mi smo spremne, želimo pobjedu i ako treba ,,potući ćemo“ se sa njima. Uz još pravu borbenostpobjeda neće doći u pitanje. Nakon dva meča, šta bi moglo da bude odlučujuće?

- Mislim da će odlučivati tehničke greške i promašeni ziceri. Ako pogledamo prethodni meč Španije i Farskih Ostrva, presudili su najviše ziceri i gol-

Danas

GRUPA C 15.30 – Island - Urugvaj 18.00 – Njemačka - Srbija

GRUPA D 15.30 – Farska Ostrva - Paragvaj 18.00 – CRNA GORA - ŠPANIJA

GRUPA E 18.00 – Austrija - Argentina 20.00 – Egipat - Holandija

GRUPA F 15.30 – Poljska - Tunis 18.00 – Kina - Francuska

manske odbrane. Kada smo mi igrali sa Farankama, Armi je imala možda i najbolju utakmicu. Smatram da će biti najbitnija smirenost i prisutnost u trenutku - jasna je Pletikosić.

TRIVIĆ: JASNO JE ŠTA ŽELIMO

Zalog od dvije pobjede pred derbi je ogroman. Prije svega ,,lavice“ sa više samopouzdanja ulaze u okršaj. A i u boljem su raspoloženju od protivnika koji je šokantno poražen od Farskih Ostrva. - Srećna sam zbog dvije pobjede. Trebalo nam je malo vremena kroz prva dva meča da se uigramo i osjetimo jedna drugu - istakla je Dijana Trivić Iako je ulog prvo mjesto u grupi i maksimalan broj bodova, sjajna Trivić ne vidi zbog čega bi sa pritiskom dočekali posljednju utakmicu u Triru. - Kao prvo - Španjolke vjerovatno nijesu očekivale poraz, a sa nama će se boriti do posljednjeg minuta. Ali mi u meč ulazimo sa pozitivnijom energijom, željom i voljom. Smatram da sa dobrom odbranom možemo dobre stvari da prenesemo u napad i ostvarimo pobjedu. Mnogo bi nam značilo da prenesemo četiri boda, što nam je trenutno glavni cilj. Pritiska nema, jer što god da se desi i dalje imamo šansu za

11

asistencija upisala je Matea Pletikosić u posljednjem meču protiv Paragvaja, imala je šest gol-pasova za 27 minuta igre

četvrtfinale. Ali je, naravno, jasno šta želimo i idemo ka tome. Ko je favorit, odnosno da li je Crna Gora bliža pobjedi? - Nećemo o tome da govorimo. Osjećamo se dobro i to je najvažnije - jasna je Trivić.

FOKUS NA SVE Španija je dosta mijenjala i napravila tranziciju u nacionalnom timu. Selektor Martin je odveo ,,furiju“ na Olimpijske igre prošle godine (pet poraza) i sa mladim sastavom stigao u Njemačku. Vide se dobre stvari, neke u pokušaju, a stara, provjerena španska škola je i dalje tu. Na terenu nije sve pod konac - vidjelo se u porazu od Faranki, ali brzina i agilnost ne fali ovom timu. Vole Španjolke da se ,,šunjaju“ iza bokova pivota, da ukrštaju i po nekoliko puta u pozicionom napadu sve dok se ne otvori ,,rupa“ u odbrani. Takva im je i škola. Ovoj reprezentaciji se u najvećoj mjeri igra svodi na igru preko pivota. A imaju odlične rukometašice na crti, što im je bilo ključno protiv Farskih Ostrva. Najiskusnija Fraga je uglavnom navlačila sredinu odbrane i vješto dodavala na ,,petici“ lopte pivotkinjama. Ali, veliki broj zicer situacija iz takvih napada nijesu realizovale. Bukvalno, kada ne zna-

Zapis ,,lavice“

Dres - više od tkanine

Piše: Sonja Barjaktarović

Kakva uspomena.

Uh, nekad ne znam odakle da počnem… Kada oblačim dres reprezentacije, osjećam kako me preplavljuje talas emocija - dubok, snažan i gotovo neizmjerljiv. Ovaj trenutak koji na prvi pogled može djelovati kao samo običan čin, zapravo je simbol nečega mnogo većeg od samog sporta. Dres koji nosimo bilo kao igrači, bilo kao treneri, nijesu samo tkanine koje prekrivaju naše tijelo. Oni su nosioci naših snova, naših borbi, naših odricanja. Svaki put kad obučem dres, osjećam da nijesam samo dio tima - osjećam da sam dio nečeg mnogo većeg, nečega što je iznad svega, što traje i što se prenosi kroz generaciju. Kao igrač, oblačenje ovog dresa bio je trenutak ponosa, trenutak kada su se sve godine truda, napornog rada i odricanja slile u jedan jedinstven, nezaboravan osjećaj. Ovaj dres, sada kao trener, nosi sličnu težinu, ali i drugačiju odgovornost. Više nijesi posmatrač sa terena, sada imam zadatak da prenesem sve ono što sam naučila, osjetila na novu generaciju kako bi one mogle da nastave tamo đe su neki stali. To je trenutak koji nas definiše, jer sve što radimo kroz sport nije samo fizička aktivnost, to je duboko emotivno iskustvo koje oblikuje naš identitet, naš karakter i naš pogled na svijet. Ovaj dres postaje simbol svakog neprespavanog treninga, svake borbe koju smo prošli, svake sekunde posvećenosti i svakog trenutka nade. I dok ga nosim ne nosim samo sebe. Nosim sve one koji su bili prije mene, sve one koji vjeruju u mene i sve one koji vjeruju da će biti tu jednog dana. To je ljubav prema zemlji i sportu koja ne može biti opisana riječima. To je bezgranična strast koja je u nama i koja ne prestaje da nas gura naprijed. Ovaj dres nije samo komad opreme, on je most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Njegova snaga leži u tome što nas podsjeća ko smo, šta smo prošli i šta možemo da postignemo. Osjećaj ponosa i ljubavi koju osjećam je nešto što se ne može riječima opisati. To je iskustvo koje se mora živjeti, osjetiti. I samo oni koji su prošli kroz to, bilo kao igrači ili treneri mogu da razumiju dubinu tih emocija. Svi mi kroz sport težimo ka tom savršenstvu koje se oslikava u svakom pasu, svakom koraku, svakoj odbrani…

ju šta će sa napadom na ovaj način igraju. Vrlo opasna je Delgado sa pozicije lijevog beka, jer je u svakom trenutku spremna da šutne iz daljine. Ima odličnu fintu, tako da ,,lavice“ moraju da obrate pažnju jer je najbolja rukometašica španske reprezentacije. Sa druge strane, selektorka Lazović ima razigrane srednje bekove, šuterski raspolo-

žene ostale bekove, stabilnost sa krila, uz snažan doprinos pivotkinja u oba smjera. I Crna Gora ima nešto što nema niko nakon dva kola – apsolutnu stabilnost sa gola. Primjetno je da se ekipa ubrzala, ne fale laki golovi, a uz bolju efikasnost sa zicer situacija - mogu da računaju na pobjedu u posljednjem meču grupne faze. A. MARKOVIĆ

U boljem raspoloženju ,,lavice“ čekaju posljednji meč grupne faze

Dončić najbolji u pobjedi Lejkersa protiv bivšeg kluba

Vučević se vratio dabl-dabl učinkom u drugom porazu Bulsa

PODGORICA - Čikago je upisao drugi poraz u nizu, u gostima od Šarlota sa 123:116, a nakon utakmice pauze zbog problema sa koljenom u tim Bulsa se vratio Nikola Vučević i upisao dabl-dabl.

Crnogorski košarkaš je za 33 i po minuta igre zabilježio 13 poena, 14 skokova, tri asistenciju i ukradenu loptu.

Brendon Miler je jedan od junaka pobjede Hornetsa, sa 27 poena, dok je Majls Bridžis imao 22 poena, osam skokova i sedam asistencija, a Kolin Sekston upisao 21 poen. Australijanac Džoš Gidi bio je najbolji u redovima Bulsa sa 25 poena, 11 skokova i devet asistencija, a Kobi Vajt je imao identičan broj poena.

Oklahoma je skoro nepobjediva ove sezone, to nije uspio ni Finiks, pa je šampion na svom terenu slavio 123:119 za skor 19-1 od početka sezone. Poslije izjednačene prve dionice, Oklahoma je dodala gas u nastavku, pa je pred ulazak u posljednji period meča, imala pozamašan poenterski plus. Finiks je tad odigrao mnogo bolje, dobio je četvrti period, ali to nije bilo dovoljno da se

izbjegne poraz. Ponovo je aktuelni MVP Šej Gildžes-Aleksander vodio glavnu riječ, sa 37 poena i osam asistencija, dok je Čet Holmgren dodao 23 poena i osam skokova. Kolin Gilespi je, na drugoj strani, imao 24 poena i on je bio najefikasniji, dok je Devin Buker utakmicu okončao sa tri poena manje, uz osam skokova i šest asistencija. Los Anđeles Lejkersi savladali su Dalas rezultatom 129:119 u meču u kojem su sva svijetla bila uperena u Luku Dončića, koji je igrao protiv bivšeg kluba koji ga je prošle sezone trejdovao bez njegovog znanja. Slovenački košarkaš je bio ponajbolji akter susreta protiv bivšeg tima, sa 35 poena, 11 asistencija i pet skokova. Efikasniji od Dončića bio je Ostin Rivs sa 38 poena i osam skokova. Istakao se Diandre Ejton sa 17, dok je Rui Hačimura meč završio sa 14 poena, a dvocifren je bio i Lebron Džejms, ali mu je za 13 poena bilo potrebno isto toliko šuteva (13-5).

Kod Dalasa je najbolji bio PiDžej Vašington sa 22 poena i devet skokova, Rajan Nembhard je dodao 17, Nađi Maršal 16, a Maks Kristi i Kuper Fleg

VN Katara - sprint u znaku Australijanca

po 13 uz 11 asistencija i sedam skokova mladog košarkaša. Lejkersi su ,,preskočili“ Denver na drugom mjestu na Zapadu sa skorom 13-4.

Denver je pretrpio mali, ali izuzetno težak poraz protekle noći u NBA kupu u duelu protiv San Antonija rezultatom 139:136. Srpski košarkaš Nikola Jokić je postigao 21 poen, uz 10 asistencija i devet skokova, i ostvario tzv. ,,Sombor dabl“, odnosno stao na skok ili asistenciju od tripl-dabla za 36 minuta koliko je proveo na terenu. Najefikasniji u timu Denvera bio je Džamal Marej sa 37 poena, a Kameron Džonson je postigao 28 poena. U odsustvu Viktora Vembanjame, Devin Vasel je predvodio San Antonio sa 35 poena, dok je Džulijan Šampejn ostvario dabl-dabl od 25 poena i 10 skokova.

Rezultati: Atlanta - Klivlend 130:123, Bruklin - Filadelfija 103:115, Šarlot - Čikago 123:116, Detroit - Orlando 109:112, Indijana - Vašington 119:86, Njujork - Milvoki 118:109, Denver - San Antonio 136:139, OklahomaFiniks 123:119, Juta - Sakramento 128:119, Los Anđeles Lejkers - Dalas 129:11, Los Anđeles Klipers - Memfis 107:112. S. J.

Košarkaši Crne Gore večeras (18 h) u Piteštiju

Pobjeda liječi ,,portugalske rane“

PODGORICA – Imajući na umu ubjedljiv poraz na premijeri u ,,MTEL dvorani Morača“ od Portugala (83:62), a s obzirom na to da će prva tri od ukupno četiri tima u grupi B izboriti plasman u drugu rundu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Kataru 2027. godine, večerašnji meč u Piteštiju protiv Rumunije (18 časova, a 19 po lokalnom vremenu), iako je u pitanju tek drugo kolo, mogao bi da bude, možda, i presudan u borbi prolaz u naredno kolo kvalifikacija.

Košarkaši Crne Gore su u ove kvalifikacije ušli oslabljeni i podmlađeni, zbog penzionisanja nekoliko iskusnijih igrača, te zbog odlaska u NCAA ligu nekih od najtalentovanijih igrača, i bilo je jasno da će posao u ovom reprezentativnom ciklusu biti vraški težak. Meč protiv Portugala pokazao je još veće slabosti od očekivanog, iako je tim Andreja Žakelja dodatno bio hendikepiran odsustvom povrijeđenih Petra Popovića i Igora Drobnjaka, koji su otpali u posljednjem trenutku.

Zato bi pobjeda u Rumuniji, protiv trenutno najslabije rangirane reprezentacije u grupi (66. na FIBA rang-listi, Crna Gora je 18. na svijetu), u kojoj je još i Grčka (13. na svijetu), bila melem na ,,portugalske rane“. Taj trijumf bi, vjerovatno, bio presudan u borbi za drugu rundu, a donio bi i potreban dodatni elan ,,crvenima“ da se u narednim ,,prozorima“ izbore za što više bodova koje bi mogli da prenesu u naredni krug, kada se timovi iz grupe B ukršta-

SILVAŠAN:

Igramo protiv dobrog i fizički jakog tima

Kao što je uradila Košarkaški savez Crne Gore u duelu sa Portugalom, ali bez efekta, i Rumuni su se odlučili da ulaz za večerašnju utakmicu u Piteštiju bude slobodan. - Ovo je utakmica koju želimo, prije svega, da dobijemo. Očigledno je da igramo protiv dobrog tima, bez obzira što su i oni krenuli lijevom nogom u ovim kvalifikacijama i izgubili kod kuće od Portugala. Ali, ostaju tim sa kvalitetnim igra-

čima, sa fizičkom snagom, prije svega, i sa igračima koji igraju u jakim evropskim prvenstvima. Prije svega mislim na Kendrika Perija, koji igra za Unikahu u Španiji, na Marka Simonovića, koji igra za Turk Telekom, kao i na mnoge druge igrače. To je fizički jak tim i moramo biti spremni za ovaj aspekt – kazao je Mihaj Silvašan Selektor Rumuna, inače i trener Kluža koji igra ABA

Crna Gora i Rumunija su do sada jednom igrale, na Evropskom prvenstvu 2017. godine, kada je naša selekcija u grupnoj fazi slavila sa ubjedljivih 86:69

ju sa tri najbolje ekipe iz grupe A, u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i Gruzija…

RUMUNI DUGO NA OKUPU

- Slično kao Portugal, i Rumunija je dugo na okupu, ima dobru ekipu. Nikoga ne treba potcjenjivati, bez obzira što su došli iz pretkvalifikacija, moramo da ih poštujemo. Imaju dobrog trenera, imaju Rasela naturalizovanog igrača, koji je jako kvalitetan. Poznajemo ga, jer je igrao u Mornaru. Igraju pred domaćom publikom, vjerujem da će biti puna hala. Od prvog minuta moramo da budemo spremni na dobru atmosferu, koja će biti na njihovoj strani. Rumuniji mo-

Crnogorski kik-bokser poražen u nalu Svjetskog prvenstva u Abu Dabiju

že da bude prednost što su dugo zajedno. Mi imamo smjenu generacija, na koju moramo što prije da se adaptiramo i da učinimo da se ne osjeti neka razlika – kazao je Zoran Nikolić, centar naše selekcije. Andrija Slavković, krilo ,,crvenih“, dodao je da, za razliku od domaćina, ,,uigranost nije strani Crne Gore“.

- Potpuno smo nova ekipa, sa dosta mladih igrača, ali sam siguran da će energija da bude na mnogo većem nivou nego na prvoj utakmici – poručio je Slavković.

BIĆE DRUGAČIJE NEGO NA PREMIJERI

Crna Gora je protiv Portugala odigrala dobro prvu četvrtinu,

PODGORICA - Oskar Pjastri trijumfovao je u sprint trci na VN Katara, inače pretposljednjoj u Formuli 1. Vozač Meklarena je treću godinu zaredom bio najbrži u sprintu, a na stazi na stazi ,,Lusail“ Australijanca su pratili Džordž Rasel u Mercedesu i Lando Noris vodeći u generalnom plasmanu. Branilac titule Maks Ferstapen završio je na četvrtom mjestu.

Australijanac je ovom pobjedom smanjio bodovni zaostatak (22) za kolegom iz Meklarena. Vozač Red Bula ima 25 bodova manje od lidera. Trka u Kataru počinje danas od 17 sati. R. A.

PODGORICA - Crnogorski kik-bokser Nemanja Čađenovi ć okitio se srebrnom medaljom na seniorskom Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju. U meču za tron naš borac poražen je od aktuelnog prvaka svijeta i Evrope Bohdana Sitnjika. Bio je to duel dostojan finala i najboljih boraca u kategoriji lou-kik do 71 kilograma. Bez kalkulacija, sa mnogo udaraca, Čađenović je bolje ušao u meč, a onda je reagovao i iskusni Ukrajinac te slavio podije-

ljenom odlukom sudija – 2:1. Poslije 16 godina, kada je sadašnji selektor GoranRadonjić postao svjetski prvak, crnogorski kik-boks imao je finalistu najvećeg planetarnog takmičenja.

Na putu do finala borac Kikboks kluba Budućnost savladao je Andreasa Garsiju iz Gvatemale, Elnura Mustafajeva iz Azerbejdžana i Atanasa Dimova iz Bugarske. Čađenović je prije početka takmičenja, u kojem je konkurisalo 28 boraca, etiketiran kao

lider rang liste što mu je omogućilo da bude slobodan u prvoj rundi Svjetskog prvenstva. Bez obzira na poraz, fantastičan rezultat ostvario je talentovani Podgoričanin i potvrdio da u našem glavnom gradu i dalje stasavaju vrhunski talenti borilačkih vještina. Crnu Goru su na Svjetskom

prvenstvu predstavljali i LazarKlikovac i Viktor Borozan, koji su zaustavljeni u četvrtfinalu.

Naš tim u Abu Dabiju činili su i predsjednik Saveza Ivan Strugar, sekretar Marko Perović, selektor Goran Radonjić i trener Andrej Đelošević. R. P.

Nemanja Čađenović

WAKO

rane“

ligu, dodaje da njegova ekipa u ovom meču mora da “igra brzu košarku, kako ne bi dozvolila Crnoj Gori da igra previše statično, jer tako može bolje da iskoristi svoju snagu”. - Mislim da ćemo ovoj utakmici pristupiti sa izuzetnim samopouzdanjem. Naš mentalitet je bio ispravan, čak i u utakmici protiv Grčke, koju smo izgubili velikom razlikom. Ali, moramo da idemo naprijed, učimo iz grešaka i tako pristupimo drugoj utakmici u ovim kvalifikacijama –dodao je Silvašan.

nakon koje je vodila 21:14. Sve se, međutim, okrenulo u drugoj i trećoj dionici, koje su završene identičnim rezultatom (25:11) u korist gostiju.

- Protiv Portugala nijesmo bili na energetskom nivou na kojem smo željeli da budemo, nijesmo ispoštovali dogovor iz svlačionice. Siguran sam da će protiv Rumunije od prvog do posljednjeg minuta biti potpuno drugačije – dodao je Slavković. Slavković podsjeća da je pred ove kvalifikacije ,,došlo do smjene generacija i da neki iskusni igrači nijesu više u reprezetanciji“.

- Imamo dosta mladih igrača, biće potrebno vremena da se ova grupa uigra. Ima kvali-

teta, samo je potrebno vrijeme. Pošto smo mlada ekipa, ta energija i želja treba da budu na mnogo većem nivou nego što je bila protiv Portugala. Ne sumnjam da ćemo da budemo spremni za utakmicu – zaključio je Slavković.

POUKE IZ PRVOG MEČA

Rumunija je igrala pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, a na startu kvalifikacija je ubjedljivo poražena u gostima od Grčke (91:64).

- I Rumunija je na startu kvalifikacija izgubila velikom razlikom, pa će vjerujem, kao i mi, morati da pokažu reakciju. Mi smo favoriti, na nama su, možda, veći pritisak i očekivanja. Potrudićemo se pokažemo

reakciju u odnosu na prošlu utakmice, moramo da budemo mnogo bolji, čvršći i agresivniji, nego protiv Portugala. Na nama je da tu ulogu favorita ispoštujemo – dodaje Nikolić. Centar Budućnosti ističe da naša selekcija u odnosu na prvi meč ,,mora da popravi agresivnost u odbrani i napadu, da bude čvršća“.

- Portugal je od početka izašao jako, nijesu odustajali od svoje igre. Mi smo se kasnije povukli, dozvolili im da preokrenu i povedu sa velikom razlikom, koju su uspjeli da održe. Mislim da pristup mora da bude jači i agresivniji. To je ključ, nema tu neke filozofije ili taktike, prosto mi moramo da budemo bolji –zaključio je Nikolić. S. JONČIĆ

Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore odlučio

PODGORICA - Stonoteniser Luka Bakić najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2025. godini, odlučio je Upravni odbor Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.

Luka je prvo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu. To je njegovo prvo pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja. Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istom gradu,

sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem. Za najboljeg trenera proglašen je Čedomir Damjanović, koji je predvodio Bakića do uspjeha karijere.

Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, koja je osvajanjem sedmog mjesta na Evropskom prvenstvu A divizije u Pajulahtiju izborila opstanak u eliti. Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turni-

ru Lige šampiona u portugalskom Matozinjošu i četvrtog mjesta na klupskom prvenstvu svijeta u finskom Espu. Najuspješniji mladi sportista, četvrtu godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na Evropskim igrama mladih para sportista u Istanbulu i finalima Svjetske serije u Linjanu. Osvajala je medalje u Pragu, kao i na brojnim regionalnim paraplivačkim takmičenjima. Upravni odbor je odlučio da priznanjem za izuzetan sportski

u Celju

„Vučice“ poput „tigrica“ u najvećem derbiju

Bud. Bemaks 83

CELJE – Sala Gimnazije. Gledalaca: 400. Sudije: Kruljac, Maesano, Petanović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 15:22, 11:13, 25:20, 14:28. CELJE: Šou 7, Seničar 6, Uranker 9, Žibert 2, Kane 29, Sivka 1, Jelenc, Anžić 4, Ocvirk, Štirn 7, Blagus, Jazbec. BUDUĆNOST BEMAKS: Bigović 2, Savković 15, Radonjić 14, Bern 20, Šćepanović 13, Baošić 5, Dragišić 1, Radević 13, Racković, Ilić. „Vučice“ grizu poput „tigrica“ - košarkašice Budućnost Bemaksa ubjedljivom pobjedom u Celju u najvećem regionalnom derbiju pokazale su snagu, iako su imale dosta kadrovskih problema. Podgoričanke su vodile tokom cijelog meča, da bi u posljednjih pet minuta napravile 20:5 sa čak pet trojki, čime su totalno razbile rivala. Regionalni „el klasiko“ donio je zanimljiv meč, ali je Petar Stojanović pokazao da iako veoma mlad, ima izuzetan trenerski šmek. Odlukama kad da pređe iz „čovjeka“ u zonu, te da rizikuje sa Dilejni Bern, iako je gotovo cijeli posljednji period imala četiri faula, pokazao je kako se vodi derbi, dok su „plave“ dokazale da su šuterska ekipa (pogodile 16 trojki iz 24 pokušaja). ,,Plave“ su dobro ušle u meč i povele 8:2 i 10:4, ali su od starta bile opterećene faulovima. Nakon dva minuta, nakon dvije trojke (Radonjić i Savković), te poena Radonjić nakon ukradene lopte na semaforu je pisalo 2:8, a nedugo nakon petog poena kapitenke ,,vučice“ su imale 10:4. Ali, već tada je Savković imala dva faula, a brzo je drugi dosuđen Bern i Bigović, pa gošće bile u problemu. Domaće su prišle na 15:17, ali je tada Radević vezala pet poena

(dva bacanja i trojka) za 15:22, koliko je i bilo na kraju prve dionice. Već u prvom napadu Celja u drugoj dionici Savković je dosuđen treći faul, a vrlo brzo i Amerikanki Bern, pa je Budućnost bez važnih aduta u napadu bila prinuđena da čuva prednost. Nakon dvije vezane trojke (Baošić i Radević), Podgoričanke su u 15. minutu stigle do +7 (30:23). Celje je pokušalo zonom da poremeti rivala, ali je Bigović u 18. minutu prekinula post gošći za 25:32. Budućnost je na poluvremenu stigla i do 9 poena viška (35:26), jer nakon ukradene lopte Radonjić, Baošić iz tranzicije pogodila. Prednost je na poluvremenu mogla biti i dvocifrena, ali je Šćepanović u posljednjem napadu dosuđen faul u napadu... Za razliku od druge četvrtine, gdje je viđeno ukupno 24 poena, u trećem periodu oba tima bila su mnogo bolje šuterski raspoložena. Celje je prišlo u 24. minutu na 39:40, ali su u pet narednih napada pogodile pet trojki (Bern tri, Savković i Radević po jednu) za 46:55 u 28. minutu. ,,Živjela“ je Budućnost od šuta spolja, ali

rezultat nagradi šahistu Predraga Nikača, dok su priznanja za ostvareni rezultat dobili golbalista Nikola Nikolić i parastrijelac Milan Đinović. Nikač je trofejnu karijeru upotpunio osvajanjem bronzanih medalja u klasičnom i brzopoteznom šahu na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za

osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.

Sa reprezentacijom Crne Gore bio je 11. na Olimpijadi za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji, a bio je i dio IBCA tima koji je bio 4. na Šahovskoj paraolimpijadi u Astani. Nikolić je predvodio crnogorsku reprezentaciju do sedmog

se Celje do kraja treće dionice vratilo - 51:55. I pet minuta prije kraja Celje je najavilo da slijedi drama do kraja, jer je Uranker dala trojku za 60:63. Ali, onda su ,,vučice“ pokazale snagu - kada je bilo najteže i najvažnije djelovale su moćno i šuterski raspoloženo i sa pet trojki u posljednjih pet minuta pregazile su Celje i poput ,,tigrica“ dokazale ko je glavni u regionu. Prvo je Bern vezala dvije trojke, da bi Šćepanović pogodila u 37. minutu za prvu dvocifrenu razliku (71:60), a kada je Bern pogodila šestu trojku, sve je bilo riješeno, da bi na kraju bilo čak +18 (83:65) za brejk koji zbog razlike može imati višestruki značaj. R. P.

mjesta i opstanka u A diviziji Evropskog prvenstva.

Bio je najbolji strijelac finalnog turnira Lige šampiona u Matozinjošu, na kojem je ekipa Nikšića bila trećeplasirana.

Važan doprinos dao je i osvajanju četvrtog mjesta na finalnom turniru klupskog prvenstva svijeta u Espu.

Đinović je osvojio deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Osijeku i svega 0,6 dijela kruga odvojilo ga je od plasmana u finale u disciplini R3 – vazdušna puška ležeći stav, deset metara. Bio je sedmoplasirani u finalu Gran prija u Novom Sadu, a ove sezone debitovao je u disciplini malokalibarska puška ležeći stav (R6).

Svečana ceremonija proglašenja najboljih biće održana u 10. decembra u 17 sati, u podgoričkom hotelu Ramada. R. P.

M. BABOVIĆ

Parovi

Slavlje Podgoričanki u Celju

Celje 65

Andrija Slavković u meču sa Portugalom

POKCG

U Alikanteu odigran humanitarni meč u čast Andrije Delibašića, igrao i njegov sin

Zauvijek Deli

PODGORICA – Dirljivo je

bilo juče u Alikanteu, gdje su ekipe veterana Udruženja španskih fudbalera (AFE) i nekadašnjih saigrača Andrije Delibašića iz Erkulesa odigrale humanitarni meč u čast crnogorskog fudbalera koji je preminuo u martu ove godine nakon teške bolesti.

Sav prihod od ulaznica biće doniran španskom Uduženju za borbu protiv kancera (AECC).

Predstavnici AFE-a uoči utakmice uručili su poklone MiliciDelibašić, supruzi našeg nekadašnjeg reprezentativca i njegovom sinu Andreju Andrija Delibašić ostavio je trag u španskom fudbalu igrajući za Real Sosijedad, Majorku, Rajo Valjekano i Erkules. Bio je jedan od zaslužnijih za ulazak Erkulesa u elitni rang

2010. godine. - Osim fudbalskog talenta, ostavio je neizbrisiv trag u Alikanteu kao uzoran sportista - piše u saopštenju AFE-a. Veteranski tim Udruženja španskih fudbalera vodio je čuveni Hose Antonio Kamaćo Jedan od najdirljivijih trenutaka humanitarne utakmice dogodio se kada je Andrej Delibašić, sin prerano preminulog asa iz Nikšića, ušao na teren kako bi zamijenio Totea, jednu od legendi Erkulesa i nekadašnjeg saigrača njegovog oca. Andrej je dobio kapitensku traku i ovacije više od hiljadu gledalaca na stadionu ,,Hose Riko Peres“. Veterani AFE pobijedili su ekipu ,,Delijevi prijatelji“ sa 2:1, a još jedan vrlo emotivan trenutak desio se u završnici meča kada je Andrej Delibašić realizovao jedanaesterac. Ne. K.

Druga pobjeda omladinki u kvali kacijama za EP

Het-trik Tomašević

STARA PAZOVA - Trening centar FS Srbije. Sudija: Stejsi Pirson (Engleska). Strijelci: Tomašević u 20, 29. i 43, Čiček u 41, Doknić u 52.minutu. Žuti kartoni: Bućković, Jablan (Crna Gora).

CRNA GORA: Kalač, Zarubica (od 83. Barać), Boričić, Bojanić, Krstevska (od 84. Tadić), Merdović (od 61. Bućković), Doknić, Čižek (od 83. Duraković), Nikčević (od 74. Jablan), Drešaj Tomašević.

JERMENIJA: Musahanjan (od 46. Babajan), Harutunijan, Vardanjan, Ohanjan, Kasporjanc, Hačatrijan, Martirosjan, Nersesjan (od 86. Vardazarjan), Meric, Nigojan (od 78. Vardanjan), Injan. Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore upisala je i drugi trijumf u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

MERIDIANBET 1. CFL (17. KOLO): Kotorani

Bokelj nadvisio Budućnost

PODGORICA - Najveću pobjedu u trenerskoj karijeri Vladimir Savićević ostvario je na klupi Bokelja – ni manje, ni više, nego protiv Budućnosti pod Goricom (1:0), u uvodnom meču 17. kola Meridianbet 1. CFL. Utakmicu je riješio Stefan Golubović u 77. minutu.

Sve bolju formu pod vođstvom mladog stručnjaka, Kotorani su potvrdili u sudaru u kojem su bili autsajderi, ako ta kvalifikacija uopšte važi za ovosezonske mečeve elitnog ranga domaćeg fudbala. Ovim uspjehom sastav sa Jadrana povećao je šanse da do kraja jeseni uplovi u sigurnu luku, a donedavno je sa začelja gledao konkurente u borbi za opstanak. ,,Plavi“ od ljetos nijednom nijesu spojili više od dva trijumfa. Novi pokušaj prekinut je u ulozi domaćina. Novo razočaranje tima koji brani titulu... Budućnost se od starta nametnula na sredini i u nekoliko navrata vertikalnim pasovima po boku pravila prostor za centaršut. Bilo je lopti unutar kaznenog prostora gostiju, ali ne i opasnosti po golmana Spasojevića Miličković je imao lijepu poziciju iz slobodnog udarca sa dvadesetak metara, ali nije uspio da prebaci živi zid. Kotorani su bili pritisnuti i teško su nalazili načina na izađu visočije na polovini domaćina. Prva prilika za momke Vladimira Savićevića stigla je kao poklon rivala, tačnije – nakon greške Serikao koji se umalo sapleo preko lopte koja je po-

Druga liga (18. kolo)

Naš tim bio je ubjedljiv protiv Jermenije - 5:0. Briljirala je MašaTomašević sa tri gola, dok su se u listu strijelaca upisale i Darija Čižek i Nađa Doknić. - Otvorili smo utakmicu odlično, stvarali šanse i igrali veoma lijepo, dominirali u posjedu lopte i nijesmo dozvolili Jermeniji ni da zaprijeti. Dali smo golove iz jako lijepih akcija i otišli sa velikom razlikom na pauzu. Važno je što smo uspjeli da sačuvamo igračice koje su imale kartone i dali priliku svima koje su došle na turnir. Čestitam djevojkama na pobjedi, ponosan sam na igru, pogotovo iz prvog poluvremena, jer su pokazale zrelost u igri i kvalitet koji posjeduju. Predstoji nam veoma težak meč sa Srbijom koja je izraziti favorit grupe, ali daćemo sve od sebe da pokušamo da izvučemo povoljan rezultat i uđemo u Ligu A - rekao je selektor Ivan Tatar. Posljednji meč u grupi Crna Gora igra sa domaćinom turnira Srbijom, 2. decembra od 12 časova. R. P.

Kom čeka lidera

PODGORICA – Utakmicama 18. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi, a ova runda biće zaključena tek u utorak, kada se sastaju Podgorica i Berane.

Ipak, ovo kolo apsolutno je u znaku velikog derbija - Kom će nakon osam vezanih trijumfa na Zlatici da ugosti lidera, ekipu Otranta, a ukoliko nastavi pobjednički niz ima šansu da bude od danas prvoplasirani. Kom je definitivno hit, napravio je impresivnu seriju i pravi ispit ima danas kada zaista može da pokaže da li je spreman za iskorak, odnosno da se bori za Prvu ligu... R. P.

Raspored

RADANOVIĆI: Grbalj – Internacional (13h)

IGALO: Igalo – Lovćen (13:30h)

PODGORICA: Kom – Otrant (14h)

DANILOVGRAD: Iskra – Rudar (14:30h)

Utorak

PODGORICA: Podgorica – Berane (13:30h)

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 500

Sudija: Miloš Bošković.

Gol: 0:1 Golubović u 77. Žuti kartoni: Golubović, Janketić (Bokelj)

BudućnostBokelj 1 Bokelj 0

Mijatović

bjegla u aut. Vratili su je fudbaleri Bokelja u igru, a nakon ne baš najsrećnije intervencije zadnje linije Podgoričana – u gol poziciji našao se Maraš, čiji je šut bio – i nejak i neprecizan. Uzvratio je Miličković pokušajem iznad mete, a sredinom uvodnog poluvremena nepostojeći ofsajd prekinuo je napad Budućnosti koji je mirisao na vođstvo.

Sve je bilo čisto u 24. minutu kada su izabranici Dejana Vukićevića priredili najbolju akciju – Bojović je pobjegao po desnom krilu, poslao prizemnu asistenciju po petercu za Bulatovića ispred kojeg

je vrhovima prstiju reagovao Spasojević. Tek toliko da omete golgetera domaće ekipe da poentira. ,,Varvari“ su razvili šalove i upalili baklje u sjevernom kopu u čast 20. rođendana, a onda je krenuo sada već ustaljeni melos - ,,Uprava napolje“, ,,Budućnost svetinja – nikada politika“... Oslobodio se Bokelj stega i izborio dva vezana kornera, od

kojih je drugi došao kao plod odbrane Mijatovića koji je sprečavao autogol. Kada su gosti izbalansirali odnos snaga na terenu – utakmica je nakratko dva puta prekinuta zbog pirotehničkog performansa najvatrenijih navijača Budućnosti. Detonacijama, pa i neprijatnim zvukovima, najviše je bio izložen čuvar mreže Kotorana ispod tribine sa koje navijaju pristalice

MERIDIANBET

1. CFL (17. KOLO):

PODGORICA - Sutjeska je u novembru ostala bez opcije zvane – Kup, ali je u prvenstvu ostala glavni kandidat za jesenju titulu.

Nikšićani su prvi na tabeli, a u 17. kolu Meridianbet 1. CFL gostuju Mladosti. Ukoliko izabranici Dejana Jelenića osvoje DG arenu – realni su izgledi da na zimsku pauzu odu ispred svih. Neđelja je dan za još tri domaće utakmice. Posljednjeplasirano Jedinstvo pokušaće da prekine krizu protiv Jezera, Dečić je domaćin Arsenalu, dok se derbi Jadrana igra na Topolici između Mornara i Petrovca.

SUTJESKA BRANI VRH

Sutjeska nije mogla dalje od četvrtfinala Kupa, ali u šampionatu odolijeva pritisku najbližih pratilaca. Ishod trke na kraju prve po-

Vasko Kalezić (Sutjeska)

Slavlje gostiju nakon gola Golubovića

D. MIJATOVIĆ

Crna Gora 5

Jermenija 0

Budućnost

najvećeg crnogorskog kluba. Dva puta se ukazivala pomoć prvotimcima ,,plavih“, pa je poluvrijeme trajalo 50 minuta. Nastavak je krenuo kontrom Bokelja, a u 53. minutu Vušurović je pobjegao odbrani gostiju, izašao sam na golmana i izgubio duel sa Spasojevićem. Isti igrač bio je u gro planu i u 64. minutu kada se prikrao iza leđa odbrane, ali je bio previše iskosa – pogodio je spoljnu

Tabela

1. Sutjeska 16 9 3 4 27:17 30

2. Mornar 16 7 5 4 21:19 26

3. Budućnost 16 7 4 5 20:14 25

4. Dečić 15 7 3 5 18:21 24

5. Petrovac 16 5 7 4 24:15 22

6. OFK Mladost 16 7 1 8 22

7. Jezero 16 5 5 6 21:21 20

8. Arsenal 16 4 6 6 15:21 18

9. Bokelj 17 4 5 8 22:28 17

10. Jedinstvo 16 3 5 8 10:22 14

mrežu, a potom je mjesto na terenu ustupio napadaču Štoru Na sjeveru je doslovno gorelo među ultrasima Budućnosti, a u 69. je ekipa sa Jadrana imala sreće da ne primi gol nakon rikošeta i odbijanja lopte od Miličkovića.

Kotorani su u drugom dijelu proveli dvadesetak minuta u niskoj zoni, a zatim je trener Savićević izmjenama pregrupisao svoje. Bokelj je počeo više da se interesuje za igru prema naprijed.

Majstorska dijagonala Čavora sa distance bila najava vođstva gostiju. Budućnost je kapitulirala iz auta – lopta je glavom ubačena u petarac, a tamo je sam ostao Golubović kome nije bilo teško da matira Mijatovića u 77. minutu.

Potegao je Vukićević maksimalno ofanzivne odluke, ali bilo je kasno da se bilo što spasi. U 96. minutu je Mijatović krajnjim naporom zaustavio spektakularan pokušaj Janketića –lob sa 45 metara.

Poražavajući ishod po Budućnost. Izuzetna pobjeda za Bokelj koji ljepše razmišlja pred kraj jeseni. D. KAŽIĆ

Reagovanje predsjednika FK Budućnost Borisa Spalevića na navode poslanika DPS Nikole Rakočevića

Dr Abdić nezakonito obavljao dužnost ljekara prvog tima

Predsjednik FK Budućnost Boris Spalević oglasio se saopštenjem nakon navoda poslanika Nikole Rakočevića da je njegov partijski kolega iz DPS Nermin Abdić smijenjen sa funkcije ljekara podgoričkog tima putem sms, te da je u pitanju iskompleksirani revanšizam samo zato što pripada opoziciji.

Reagovanje prvog čovjeka aktuelnog crnogorskog šampiona prenosimo integralno. - Neistinite su izjave i tvrdnje poslanika Nikole Rakočevića, koji je nastupom u Skupštini demonstrirao potpuno ignorisanje činjenica i pokušao da FK Budućnost uvuče u političke obračune. Tvrdnja da je ljekar tima i

poslanik DPS Nermin Abdić „smijenjen SMS“ i da je u pitanju „iskompleksirani revanšizam“ predstavlja svjesnu manipulaciju i obmanu javnosti – piše u saopštenju.

Istina je jednostavna: u FK Budućnost se radi zakonito, profesionalno i isključivo u interesu kluba, a ne pojedinaca. Upravo to, očigledno, smeta poslaniku Rakočeviću, koji treba da prihvati realnost da se mora navikavati na neku novu Crnu Goru.

Radi pune istine za javnost: - Dr Nermin Abdić je u trenutku kontrole inspekcijskih organa nezakonito obavljao dužnost ljekara prvog tima. To nije ničija politička

procjena, već zvanično utvrđenje inspekcije rada, koja je jasno konstatovala da je dr Abdić zaposlen u Kliničkom centru Crne Gore na puno radno vrijeme, dok je istovremeno sa FK Budućnost imao zaključen ugovor o privremenim, odnosno povremenim poslovima na cijelu godinu – što je direktno suprotno zakonu, koji dozvoljava najviše 120 dana takvog angažmana i to isključivo za nezaposlena lica koja se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. FK Budućnost je obavezan da postupi po nalogu inspekcijskih organa i raskine nezakonit ugovor. Uprava je uradila upravo ono što zakon zahtijeva.

Tačka – kazao je Spalević. U zaključku stoji: - Kao predsjednik kluba, moja je odgovornost da osiguram zakonit rad, profesionalno okruženje i sve potrebne uslove kako bi FK Budućnost mogao da se fokusira na ono što je najvažnije – na igru, timski duh i ostvarivanje pobjeda na terenu. To je jedina „strana“ na kojoj se nalazimo, poručuje Spalević. Koristim ovu priliku da se zahvalim dr Abdiću na dosadašnjem zalaganju i doprinosu koji je dao kroz svoje ranije angažovanje u FK Budućnost. Želim mu da, kao ljekar i humanista, nastavi da časno obavlja svoj poziv.

DPS: Kukavice su smijenile Abdića

Odluku da se humanista

Nermin Abdić smijeni sa mjesta ljekara FK Budućnost SMS mogle su da donesu samo političke i ljudske kukavice, navode iz poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista. Ističu da oni koji su smijenili Abdića ,,nijesu imali hrabrosti da pogledaju u oči doktora koji je omiljen svima – i igračima, i navijačima, i Podgoričanima“.

- Političkom smjenom Abdića, koja je izazvala prezir svih lokalpatriota koje žive za Budućnost, vlast je potvrdila da je pokreće mržnja i da su meta svi koji imaju veze sa Demokratskom partijom socijalista. Žalosno je samo što je one, koji nikad nogom nijesu kročili na stadion, zapalo da odlučuju o sudbini podgoričkog kluba i da u njemu kadriraju po diktatu politike - istakli su oni.

KOLO): Vodeća Sutjeska gostuje Mladosti, Dečić čeka Arsenal, Mornar sa Petrovcem, Jedinstvo protiv Jezera

Ozbiljan test lidera na DG areni

lusezone zavisi od Nikšićana koji ove neđelje gostuju nezgodnom timu OFK Mladosti. - Ostaje žal zbog eliminacije u Kupu. Nijesmo bili na nivou našeg prethodnog meča sa Dečićem. Odlučivala je jedna utakmica i taj poraz više ne možemo da ispravimo. Ostaje nam prvenstvo kao prioritet. Prvi smo na tabeli i vjerujem da ćemo tu poziciju sačuvati pred pauzu – za Pobjedu je rekao Vasko Kalezić, krilni napadač ,,plavo-bijelih“. Sutjeska je u septembru dobila Mladost kraj Bistrice, s tim što su gosti pri rezultatu 0:0 promašili penal i pogodili okvir gola. Domaćin je potom opravdao ulogu favorita (3:1).

- Mladost je dobra ekipa, opasna prema naprijed. Imaju brzinu, mladost i iskustvo, mogu svakog da iznenade. Savladali smo ih prošli put, ali nije bilo ni malo jednostavno. I sada

očekujem tešku utakmicu. Greške moramo da svedemo na minimum. Očekujem da izvučemo najbolje iz sebe i osvojimo tri boda – dodao je Kalezić.

DEČIĆ ŽELI DA SE PODIGNE U LIGI

Tuzani će na proljeće braniti trofej masovnijeg takmičenja, a do tada – ostaje liga, borba za što više bodova i bolju poziciju. Dečić je četvrti uoči sudara sa Arsenalom i sa trijumfom bi potencijalno mogao da se podigne u prvoligaškom redosljedu.

- Za ovu godinu smo ispunili plan što se tiče Kupa. Sada se maksimalno fokusiramo na ligaški dio. Ostale su još tri utakmice prve polusezone, a vjerujem da možemo da uzmemo svih devet bodova. To je, doduše, nezahvalno reći u takmičenju kakvo je naše, jer su razlike male, a iznenađe-

nja česta. Ipak, s pravim pristupom i karakterom možemo da budemo u samom vrhu. Što se tiče Arsenala – tim koji igra fin fudbal, jesu upali u zonu baraža, ali imaju kvalitet. Biće teško, znamo da će rival biti motivisan, ali na našem stadionu uvijek idemo na pobjedu – za Pobjedu je kazao napadač Ilir Camaj.

JEDINSTVO POD

IMPERATIVOM

Serijom od osam utakmica bez pobjede, fudbaleri Jedinstva preuzeli su prošlog vikenda fenjer elitnog ranga. Nimalo prijatna situacija za Bjelopoljce koji izlaz iz krize traže u današnjem duelu sa komšijama iz Plava.

- Jezero je u naletu, igra dobro, zaslužuje bolji saldo, a sredinom sedmice su se plasirali u polufinale Kupa. Oni su rasterećeni, dok smo mi pod imperativom – za Pobjedu je izjavio

trener Sead Babača - Bili smo u seriji od sedam mečeva bez poraza, a sada smo u kontra ritmu – osam bez pobjede. Strah se uvukao u ekipu, iako ne igramo loše. Momci jako dobro treniraju, ali rezultat nas ne prati. Pad je uslijedio od one utakmice u Tuzima kada smo izgubili maltene u posljednjoj sekundi. Za ovakve stvari najbolji lijek su pobjede. Nadam se da ćemo se dodatno mobilisati nakon niza sastanaka unutar kluba. Ne gubim vjeru u igrače jer znam da možemo da se izvučemo iz ovoga. Možda bi duel sa Jezerom mogao da bude najava novog početka boljih ishoda – poručio je Babača. Kakav je teren u Bijelom Polju? - Vježbali smo u Mojkovcu kako bi koliko-toliko sačuvali podlogu. Ipak, prethodnih dana je bilo snijega i kiše, uslovi će biti teški – zaključio je Babača. D. KAŽIĆ

Kako dodaju, ,,iako im je to bio vjerovatno cilj, oslobodioci ovim potezom nijesu ponizili Nermina Abdića“. - Jedino u čemu su uspjeli je da ogole svoje komplekse. Nermin Abdić će, i bez uloge doktora u klubu, nastaviti svim srcem da navija za Budućnost, dok će oslobodilačka uprava kluba, nastaviti da glumi da im je više stalo do Budućnosti, nego do velikih apanaža

koje primaju - zaključili su. Podsjetimo, predsjednik Budućnosti Boris Spalević kazao je ranije tokom dana kako je Abdić smijenjen jer su inspekcijski organi utvrdili kako je on bio nezakonito angažovan. No, iz DPS su odgovorili kako se sve dogodilo zbog toga što će novi klupski ljekar Budućnosti biti doktor koji je bio na listi koalicije Evropa sad - Demokrate. Abdić je klupski ljekar podgoričkog kluba bio tokom petnaestogodišnjeg perioda.

Jedinstvo

Pomoćnici: Vladan Todorović RASPORED (17. KOLO)

BIJELO POLJE – Stadion: Gradski. Početak: 13:30 časova. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica).

(Bar), Goran Šućur (Nikšić), Manojlo Sekulić (Podgorica). Delegat: Milan Pavićević (Danilovgrad).

TUZI – Stadion: Arena Besa. Početak: 14 časova.

Sudija: Ivan Šarac (Cetinje). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Marko Bulatović

BAR – Stadion: Topolica. Početak: 17 časova. Sudija: Nikola Vođević (Nikšić). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica), Branko Odalović (Nikšić). Delegat: Dejan Paunović. (Podgorica), Luka Pejović (Podgorica). Delegat: Predrag Đukić (Berane). (Bar), Marko Ćupić (Podgorica). Delegat: Miloš Jovović (Podgorica).

PODGORICA – Stadion: DG arena. Početak: 15 časova. Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Pomoćnici: Vladislav Radenović (Herceg Novi), Goran Savićević

Mornar

Arsenal

Petrovac

Novljani u finalu Kupa opravdali ulogu favorita protiv Primorca

Jadran vratio trofej na Škver

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Sudije: S. Ivanovski i V. Mišković. Rezultat po četvrtinama: 3:3, 1:5, 2:2, 6:3. PRIMORAC: Rističević (devet odbrana), Brguljan 2, S. Ćetković 1, Inaba 1, Mršić 3, Murišić, Vidović, Vučković, Vico, Brkić 1, P. Ćetković 1, Stanojević 3, Pejović, Perov. JADRAN MTEL: Andrić, Holod 2, Stupar, Obradović, Vujović 2, Valera 2, Merkulov 1, Gojković 3, Lazić, Sladović, Janović 2, V. Radović 1, I. Radović (devet odbrana), Vraneš Vaterpolisti Jadran MTEL-a vratili su trofej Kupa Crne Gore u Herceg Novi – ekipa Vladimira Gojkovića u finalu završnog turnira u Budvi savladala je branioca trofeja, Primorac sa 13:12.

Sve je bilo na strani Novljana u meču za trofej, a momke sa Škvera nije omelo ni to što su juče ujutro nastavili meč sa Budvom, koji u petak veče nije registrovan zbog materijalne povrede pravila. Gojkovićev tim imao je dovoljno

energije i snage da se revanšira najvećem rivalu za nedavni poraz u regionalnoj Premijer ligi i 14. put osvoji crnogorski Kup. Jadran je jednom osvajao Kup FNRJ, a u tri navrata Kup SCG. - Za ovakve utakmice treniramo naporno svaki dan. Dobro je za crnogorski vaterpolo da imamo ovakav derbi, uvijek je teško igrati protiv Primorca. Čestitke mojim igračima na svemu što su izdržali u ova dva dana, vidjelo se od početka da imaju veliku energiju –

SBbt Prva liga za rukometašice (9. kolo) ,,Plave“

rekao je trener Jadrana Vladimir Gojković. Tim sa Škvera poveo je 1:0 u finalu, Primorac preokrenuo, da bi na kraju prve četvrtine bilo neriješeno – 3:3.

Gojkovićeva ekipa je meč praktično prelomila već u drugoj četvrtini serijom 5:0 – pogađali su Holod, Gojković, Vujović, Janović i Valera za vođstvo 8:3.

Kotorani su sredinom trećeg perioda prišli na 6:8, ali se Jadran ponovo odvojio, poveo

6:10 i riješio meč iako je Primorac tri puta prilazio na dva razlike – 9:11, 10:12 i 11:13, a 32 sekunde prije kraja preko Stanojevića došao i na samo gol zaostatka (12:13).

Bilo je prekasno za povratak – Jadran je osvojio prvi trofej na domaćoj sceni ove sezone. - Bilo je veoma stresno, posljednji minut utakmice mi je skratio život. Ovo je jedna od najljepših pobjeda u karijeri, presrećan sam. Rezultat je došao kao kruna energije koja nas

je krasila sinoć, jutros i večeras. To nam je nedostajalo u nekim prethodnim utakmicama. Željeli smo ovo više nego ikad i zato smo osvojili Kup. Jednu od boljih šuterskih ekipa u Evropi sveli smo na 12 golova, igrali odličnu odbranu i mislim da smo zasluženo osvojili trofej, a čestitam i Primorcu jer je meč bio pravi muški – istakao je Vasilije Radović, kapiten Jadrana. Kapiten Primorca Draško Brguljan rekao je da je Jadran zasluženo pobijedio.

napravile 20

tehničkih grešaka i slavile

PODGORICA - Završena su dva meča 9. kola SBbet Prve lige za rukometašice. Liderke iz OTP Group Budućnost savladale su Stars 22:19 i stigle do sedmog trijumfa. ,,Plave“ su do odmora stekle zalihu od tri gola (10:7), u uvodnim minutama drugog poluvremena vodile su 11:7, 12:8, ali se gošće nijesu predavale i stigle su do izjednačenja (18:18) na 5.14 sekundi prije kraja. I stale, dozvolile su domaćinu

serijom 3:0, na 2.44 prije kraja, da dođe na ,,plus tri“. Podgorička ekipa je uprkos 20 tehničkih grešaka upisala važne bodove, a Mia Vuksanović, u lijepoj atmosferi na tribinama, sa nekoliko odbrana u finišu prelomila je meč. Proglašena je za igračicu utakmice.

Po četiri gola za ,,plave“ postigle su Andrea Čarapić i Maša Ulićević, a kod Cetinjanki sa sedam golova najefikasnija

SBbet Prva liga za rukometaše (11. kolo) Rivijera

je bila Bojana Peličić

I Levalea 2010 je kao domaćin slavila protiv Tivta – 34:24 . Domaće su upisale šesti trijumf, a gošće su stale na tri. U ekipi iz Nikšića istakle su se Sanja Andrijašević sa devet golova, a Vanja Živković upisala je 13 odbrana. Kod gošći po četiri gola dale su Delić, Korsić, Arsenijević, Muratović i Ivanović Danas igraju Trebjesa Bemaks-Komovi (16h) i Ulcinj-Zeta (20h). A.M.

PODGORICA – Nije bilo iznenađenja u Bijelom Polju – rukometaši Budvanske rivijere savladali su Jedinstvo (36:31) u 11. kolu SBbet Prve crnogorske lige. Tim Novice Rudovića je početkom drugog poluvremena poveo 18:12, da bi domaćin uspio da priđe na samo pogodak zaostatka (18:19, pa 19:20), ali se aktuelni osvajač Kupa ponovo odvojio i upisao šesti trijumf u sedam mečeva. Rivijera ima šest bodova i dvije utakmice manje od prvoplasiranog

Lovćena, koji je u petak savladao Zabjelo sa 47:33. U pobjedi Budvanske rivijere najefikasniji su bili Vladan Lončar i Aleksandar Mrvaljević sa po osam pogodaka, Nikola Ivanović dao je dva manje, dok je Janko Medojević imao 17 odbrana. Kod Jedinstva, koje ima dva boda iz 10 mečeva, izdvojio se Danilo Joksimović s 11 golova. Sutjeska je bila ubjedljiva na gostovanju Brskovu – nikšićki tim slavio je 39:21. Milo Radojičić upisao je 16

intervencija na golu Sutjeske, a golgeterski su najraspoloženiji bili Boris Šekarić (8) i Jakov Ćorović (7). Lazar Dulović dao je najviše pogodaka za Jedinstvo – pet. Sutjeska je trenutno druga na tabeli, sa pet bodova manje i utakmicom više od Lovćena. Tim Božidara Mušikića je na ,,plus 1“ u odnosu na Budućnost i Budvansku rivijeru, ali je od Podgoričana odigrao dva, a od Budvana tri meča više. Partizan 1949 je u gostima kod Berana 1949 početkom drugog

poluvremena vodio 19:14, osam i po minuta prije kraja imao je ,,plus 3“ (30:27), ali je na kraju izgubio 34:33. Pogodak odluke dao je Marko Tomović iz kontre 16 sekundi do isteka meča. Mate Radišić imao je šut za remi koji mu je odbranio Nemanja Popović, kojem je to bila 16. intervencija. Nikola Babović dao je 11 golova za Berane 1949, sedam je postigao Dražen Peruničić, po šest Marko Tomović i Mihailo Bućković Nemanja Drakulović je za Partizan 1949 dao devet, jedan više od Radišića Berane ima 10 bodova, tri više od Partizana, koji je odigrao meč manje. U posljednjem meču 11. kola večeras će se sastati Mornar 7 i Budućnost Podgorica (19 h).Ne. K.

- Mi smo se maltene cijeli meč vraćali. Borili smo se, vjerovali i kad smo gubili pet razlike, stigli na gol zaostatka, mnogo se potrošili, ali nije bilo dovoljno. Jadran je igrao pametno, nijesmo uspijevali da probijemo zonu, imali smo loš izbor šuteva i kad se rival odvojio bilo ga je teško stići – naveo je Brguljan i dodao: - Krajem treće četvrtine odnos isključenja bio je 17 naših naspram osam njihovih. Ne znam je li to normalno. Imamo centra crnogorske reprezentacije (Savo Ćetković, prim. aut), imamo na toj poziciji i olimpijskog prvaka (Nemanju Vica) koga vrlo malo ljudi na svijetu može da čuva. Taj omjer isključenja mi nije jasan, a nije prvi put, ali to je sport. Idemo dalje, posložili smo se dobro u odnosu na početak sezone. Sve u svemu, odlična utakmica u sjajnoj atmosferi – rekao je kotorski as. Trener Primorca Anastasios Kehajas kratko je prokomentarisao: - Čestitke Jadranu, ali i mojim igračima jer su se borili do posljednje sekunde. Utakmicu su odlučili detalji – istakao je grčki stručnjak. N. KOSTIĆ

EPCG Superliga za odbojkaše (8. kolo) Budvani bez poraza

PODGORICA – I nakon 8. kola, odbojkaši Budve jedini su neporaženi tim u EPCG Superligi.

Tim Miljana Boškovića je do sedme pobjede stigao u derbiju protiv Jedinstva sa 3:0. Bjelopoljci su treći put poraženi u prvenstvu, drugi put od Budvana.

Domaćin je odmarao nekoliko najiskusnijih igrača (Balša Radunović, Luka Babić, Lazar Močić), a Bošković je

šansu pružio svim igračima u rosteru, a predvodio ih je mladi Vuk Stanojević sa 16 poena. Na drugoj strani istakli su se veteran Aleksandar Minić sa 15 i Vukašin Tuzlančić sa 12 poena. Komšijski derbi pripao je Mornaru, koji je u gostima opravdao ulogu favorita protiv novajlije Ulcinja sa 3:0. Barani su stigli do četvrte pobjede, dok je Ulcinj ostao na jednom trijumfu. Ekipu Mornara do pobjede vodili su Vasilije Božović sa 11 i Mihajlo Grupković sa 10 poena, dok su po pet poena u ekipi Ulcinja osvojili Petar Živković i Aleksandar Đekić S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (10. kolo) Derbi Novljankama

PODGORICA – Treći put u četiri meča, i to uzastopno, odbojkašice Herceg Novog pobijedile su Luku Bar, i potvrdile da su u ovom trenutku i dalje neprikosnoven tim u EPCG Superligi, iako su Baranke sezonu otvorile pobjedom protiv Novljanki u Superkupu. Tim Marka Radusinovića je u ,,Topolici“ slavio sa 3:0, i, praktično, osigurao prvo mjesto pred plejofa, iako do kraja ligaškog dijela treba da se odigra još osam kola. Novljanke imaju maksimalnih 10 pobjeda i 28 bodova, a Luka Bar ima dvije pobjede i tri boda manje. Najefikasnija u redovima Her-

ceg Novog bila je francuska internacionalka Žili Oliveira Souza sa 14 poena, srpska odbojkašica Aleksandra Gligorić dodala je devet. U barskom sastavu kapitenka Dijana Vuković je bila prva poenterka sa 21 poenom, Anđela Kukobat je upisala 10. Iako je odmarala najiskusnije igračice (Dianu Crnojački, Milevu Magdelinić, Dušanku Petrović), Budućnost je bila sigurna u Pljevljima protiv Rudara sa 3:0, za osmu pobjedu u prvenstvu, kojom se izjednačila sa Lukom Bar na tabeli sa istim brojem pobjeda i bodova, ali sa slabijim set-količnikom. S. J.

Podrška za golmanku Vuksanović

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Zbog činjenica o Crnoj Gori optuživan je za „separatizam“

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Sami Jevto A. Ružić pominje kako je zbog svoga principijelnog ponašanja i nepristajanja na laži o Crnoj Gori optuživan za „separatizam”. Kada se 1942. godine tokom zatočeništva u njemačkom logoru pobunio zbog uvredljivih stavova o Crnogorcima koje je proturio neko od logoraša, i kada je pokušao da sa još trojicom Crnogoraca otkrije razloge za to, njegovi poznanici (srpski oficiri) su ga pitali: „Pa zar i ti Ružiću sa Sekulom Drljevićem!?”

Na sceni su, dakle, bili razrađeni propagandno-psihološki mehanizmi još iz međuratnog perioda, u kojima je bilo kakav otpor diskriminaciji Crnogoraca i Crne Gore bio kvalifikovan kao „separatizam”. Da i ne pominjemo „nezgodne” istorijske činjenice.

Zbog ovoga je Ružićeva pozicija bila vrlo složena. Kada je svojim poznanicima, urednicima srpskih emigrantskih časopisa počeo da šalje tekstove kojima je razotkrivao nečasnu ulogu pukovnika Petra Pešića u kapitulaciji crnogorske vojske, bio je glatko odbijen, sa obrazloženjem – „da to ne doprinosi opštoj (srpskoj) stvari”.

Ružić je, doduše, kao pripadnik starije generacije, i sam bio „zatočnik kosovskog mita”. I njemu je, kao i mnogima koji su odrastali u ambijentu dina-

Nikola Pašić je odlučio da se ne pregovara sa Crnom Gorom već da se ona priključi

Srbiji kao ma koji tek oslobođeni kraj Južne Srbije. Toga radi trebalo je Crnu Goru kao državu posaditi na koljena. Za ostvarenje toga plana izbor je pao na Petra Pešića

stičkih zabluda kralja Nikole „srpstvo” lebdjelo na usnama, ali je i pored toga bio potpuno svjestan da se „opšta stvar” nikako ne može graditi na račun falsifikovanja istorijskih fakata o Crnoj Gori. Pogađao ga je talas javnog omalovažavanja Crne Gore i karaktera Crnogoraca, pa je uporno iznosio činjenice o svom narodu, braneći ime i čast svoje zemlje. Sve ovo ga je, kako sam kaže, oko 1950. godine navelo da i

pored teške materijalne situacije (bio je fabrički radnik) započne veliki poduhvat ispisivanja crnogorske ratne prošlosti („Crna Gora u ratovima 1912-1918. i u poratnoj istoriji”, 1955). U tome naročiti značaj ima opis Mojkovačke bitke iz ugla direktnog učesnika, kao i mnoštvo drugih dragocjenih podataka koji demantuju iskonstruisane slike o crnogorskoj vojsci.

Jevto Ružić se u svojoj kritici skoro isključivo bavi srpskim oficirom Petrom Pešićem, pri čemu samo usputno ukazuje na mnogo važniju i značajniju ulogu Nikole Pašića. Kako je došlo do toga?

Rekli smo da je Ružić bio oko 1950. godine odbijen od strane izdavača emigrantskih listova. Međutim, zid nerazumijevanja sa kojim se suočavao u pokušaju da objavi „nezgodne” činjenice o ulozi Srbije u potiranju Crne Gore, ne objašnjava u potpunosti zbog čega svoju kritiku nije usmjerio na Nikolu Pašića. Ružić tek na nekoliko mjesta ukazuje na Pašićevu pozadinsku ulogu. Međutim, iz njegovih riječi je jasno da su mu bile poznate sve nijanse Pašićevog zakulisnog političkog spletkarenja protiv Crne Gore.

„Da bi se što lakše riješilo dinastičko pitanje prilikom ujedinjenja Srbije i Crne Gore, Nikola Pašić je ... pokušao da preko organa Pešićevog karaktera ukalja kralja Nikolu i njegove sinove, da bi se kao kompromitovani isključili iz kombinacije za konkurente dinastije Karađorđevića ... S toga je donio odluku da se ne pregovara s Crnom Gorom o ujedinjenju na bazi ravnopravnosti već da se Crna Gora „prisajedini”, da se priključi Srbiji kao ma koji tek oslobođeni kraj Južne Srbije. Toga radi trebalo je Crnu Goru kao državu dovesti u „očajan položaj” ... posaditi je na koljena ... Za ostvarenje toga plana Pašićev izbor nije pao ni na jednog diplomatu od karijere već na vojnika, istina visokog ranga, ali Pešićevog mentaliteta koji je Nikoli Pašiću za taj cilj pogodovao.”

Ovo ne može biti jasnije. Zbog toga je još neobičnije što se Ružić, nakon ovog ukazivanja na ključnu ulogu Nikole Pašića u razdržavljenju Crne Gore, odmah ograđuje od teških optužbi koje je iznio na njegov račun:

„Sve što napisah za Nikolu Pašića, vjerujem da će istoričar upisati kao jedan od Pašiće-

Donosimo djelove iz knjige Jevta A. Ružića „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Ružićevo svjedočenje je putokaz za utvrđivanje istine o događajima u Crnoj Gori pred kapitulaciju 1916. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

Ružić je ukazao da Petar Pešić nije djelovao po svome, već u koordinaciji sa Nikolom Pašićem i štabom Vrhovne srpske komande kome je bio podređen, čime je zapravo poručio da ga treba posmatrati kao personifikaciju izdajničke politike srpskog vojno-političkog vrha prema Crnoj Gori

vih pogrešnih političkih poteza, bez kojih ni jedan veliki državnik svijeta nije zabilježen, no to nikako ne znači da će se tom ili još kojom sličnom njegovom greškom prekriti ona ogromna njegova pozitivna djela. To nikako”. Dakle, Ružiću se može prigovoriti da je svaljivanjem glavne krivice na oficira Petra Pešića propustio da pravilno adresira svoju kritiku. Očito je podlegao pred veličinom koju je Nikola Pašić stekao probojem Solunskog fronta i učešćem u savezničkoj pobjedi u Prvom svjetskom ratu. Ružića je zasijenilo Pašićevo političko umijeće („ogromna njegova pozitivna djela”), što ga je onemogućilo da do kraja razjasni Pašićeve spletke oko Crne Gore kao i ulogu regenta Aleksandra Karađorđevića. Ružić je umjesto toga svu žestinu usmjerio na djelovanje Petra Pešića na poziciji komandanta Vrhovnog štaba crnogorske vojske. Ali, ipak je ukazao da Pešić nije djelovao po svome, već u koordinaciji sa Nikolom Pašićem i štabom Vrhovne srpske komande kome je bio podređen, čime je zapravo poručio da ga treba posmatrati kao personifikaciju

izdajničke politike srpskog vojno-političkog vrha prema Crnoj Gori. Jevto Ružić otkriva samo dio iskušenja kroz koja je u prošlom vijeku prošao crnogorski narod. Njegova borba za istorijsku istinu i čast Crne Gore iz pocizije oficira kraljevske jugoslovenske vojske, pokazuje da se ljudske sudbine ne odvijaju pravolinijski i da se patriotizam može ispoljavati na najrazličitje načine. To je ujedno i svjedočanstvo o kolektivnoj i dubokoj crnogorskoj zbunjenosti razvojem događaja, višedecenijskom otrežnjavanju od velikodržavnih i velikosrpskih iluzija i zabluda, kao i o crnogorskim identitetskim konvulzijama. Ružić, nije pokrenuo nacionalno pitanje. Poput mnogih Crnogoraca njegovog vremena, bio je zatočnik kosovskog mita i ta ga je okolnost znatno limitirala da dovrši svoju istorijsko-kritičku misiju. Ovako ili onako, ostaje činjenica da niko nije progovorio na takav način o sramnoj ulozi koju je Petar Pešić odigrao u najkritičnijim trenucima borbe crnogorske vojske sa Austrougarima, niti je iko tako argumentovano raskrinkao lažne optužbe o tobožnjoj „izdaji” kralja Nikole i tobožnjem lošem držanju crnogorske vojske. Ružićevo svjedočanstvo je u godinama pred raspad SFRJ poslužilo kao putokaz za utvrđivanje prave istine o onome što se događalo u Crnoj Gori između 1912. i 1926. godine. Pokazalo se da su stvari bile bitno drugačije i u tome mu pripada neprolazna zasluga. Jevto Ružić se rodio 1890. godine, a umro 1981. u Beogradu. Učestvovao je u oba balkanska rata i u oba svjetska rata. Objavio je više članaka u stručnim časopisima, dvije brošure „Crnogorski idealizam, na istorijskoj raskrsnici” i „Razjašnjenje istine”, kao i četiri knjige „Crna Gora u ratovima 1912-1918. i u poratnoj istoriji” (1955), „Crna Gora u danima krize 1915/1916”, „Skadar i Bregalnica”, kao i „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” (Bradford, Engleska, 1970). Ovdje objavljujemo djelove posljednje Ružićeve knjige u kojima opisuje događaje od drugog crnogorskog zauzeća Skadra 1915. godine do kapitulacije Crne Gore januara 1916. godine. Podsjećamo da je u danima drugog zauzeća Skadra 1915. na čelu štaba Vrhovne komande crnogorske vojske bio srpski general Boža Janković. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Kralj Nikola sa crnogorskim vojnicima

Nikola Pašić

Srpski general Boža Janković

1/9 OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

1/8

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da je 28. novembra 2025. iznenada u 30. godini preminula naša voljena

NIKOLINA - NINA Ognjena ŽUGIĆ rođena PEKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 29. novembra od 13 do 16 časova i 30. novembra od 9 do 12 časova, kada se kreće za Donju Bukovicu, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI:

suprug OGNJEN, kćerka DUNJA, sinovi AVRAM i JAKOV, otac ŽELJKO, majka OLIVERA, braća BORIS i ANDRIJA, svekar VESELIN, svekrva MILOJKA, đed ILIJA, babe DANICA i KATA, zaove ANA, IVA i MILANKA, ujaci, tetke, ujne, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina ŽUGIĆ i PEKOVIĆ

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 30. novembar 2025.

Dana 29. novembra 2025. u 88. godini preminula je naša draga

će se primati na groblju Cijevna 30. novembra 2025. od 10 do 14 časova, kada će se obaviti dženaza i sahrana.

Formati Cijene

Cjenovnik čitulja

Umrla je naša draga

DESANKA - DENJA Žarkova LOPIČIĆ rođena JOVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 29. novembra od 12 do 15 časova i 30. novembra 2025. godine od 11 do 14 časova, kada krećemo za selo Meterizi gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

suprug ŽARKO, sinovi SRĐAN i MILOŠ, snahe IVANA i KSENIJA, unuk VASILIJE, braća MILORAD, MIODRAG i VESELIN sa porodicama, sestre LIDIJA i MIRJANA sa porodicama, đever ZORAN sa porodicom, zaove SLAVICA i MILANKA sa porodicama i ostala rodbina

Dana 29. novembra 2025. iznenada je preminuo u 62. godini

MILOŠ - MUSA Vujadinov

PAVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Livade - Bandići 30. novembra od 10 do 16 časova i 1. decembra od 9 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Livade - Bandići.

ОŽАLОŠĆЕNI:

supruga MARINA, ćerka MILENA, sinovi FILIP i JAGOŠ, sestra ZAGORKA, sestrići DRAŽEN i DAVOR, unuk BOGDAN i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ, RADULOVIĆ i BEGOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj tetki

DENJI

Tetkice, zar je došlo tako brzo vrijeme da se od tebe opraštamo? Zar je moguće da više nećeš biti u našoj blizini?

Kako ćemo sad bez tvog smijeha, bez tvoje iskrene ljubavi koju si širila prema nama, bez tvog čistog srca? Bila si nam tetka koja je u našim životima ostavljala utisak druge majke.

Koliko smo srećne i privilegovane što si nam ti bila tetka.

Jednostavno, ne postoje prave riječi niti se one mogu izreći koje bi opisale to koliko si nam značila.

Tuga nam je velika, ali uspomene na tebe će biti vječne.

U našim srcima ostaćeš kao svjetlost koja nikad neće izblijediti.

Neizmjerno ti HVALA što si bila veliki oslonac našoj porodici.

HVALA ti za svu ljubav i dobrotu koju si pružila. Nedostajaćeš nam mnogo… Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te voljeti i pamtiti zauvijek.

Tvoje: SUZANA i JOVANA

1164

Opraštamo se od naše drage komšinice i prijateljice

DENJE LOPIČIĆ

Koja je godinama bila oslonac našoj porodici u najljepšim i najtežim trenucima.

Njena blizina, pažnja i iskrena ljudskost ostaće kao trajni pečat u našim srcima.

Komšije VUJADINOVIĆ

Posljednji pozdrav

S tugom u srcu, ali i s dubokom zahvalnošću, opraštamo se od naše drage supruge i majke

DENJE

Bila si toplina našeg doma i izvor nježnosti koji nas je sve povezivao. Hvala ti za sve što si učinila za nas, za svaku dobrotu i ljubav kojom si ispunjavala naše živote. Neka ti je mirno i svijetlo na putu u vječnost. Počivaj u miru.

Suprug ŽARKO, sinovi SRĐAN i MILOŠ

Posljednji pozdrav

DENJA

Majko... Daljina me sad boli više nego ikad. Otišla si, a ja nijesam bio tu da ti još jednom kažem koliko te volim. Zahvalan sam ti za svaki tren, svaku riječ i svaku žrtvu. Otišla si tiho, ali si ostavila neizbrisiv trag u našim srcima.

Počivaj u miru, majko moja. Čuvaću te u sebi onako kako si ti mene čitavog života.

Tvoji sin SRĐAN, snaha IVANA, unuk VASILIJE

Mojoj kumi

DENJI

Naše drugarstvo, prijateljstvo i kumstvo koje nas je spajalo ostavilo je neizbrisiv trag.

Saznanje da te više nema među nama duboko me je potreslo, ali mi znamo i ja i ti da to nije kraj, jer voljeni nikad ne umiru.

Počivaj mi u miru, a ja ću te čuvati od zaborava i sjećati se svakog našeg provedenog trenutka.

Tvoja SLAVICA BOŽOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj komšinici

LOPIČIĆ

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru. Komšije VUČKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

KUMI

Zar ovako da se opraštam od Tebe, Kumice moja... kako da prihvatim sve ovo... ne mogu da prihvatim da ti nije ostalo više vremena, da uživaš sa tvojim Vasilijem, a tek ne mogu prihvatiti da nisi dočekala dijete od ,,Sina“ tvoga, ali ti obećavam kad dođe vrijeme da ću ja slaviti i za Tebe, uz onu našu, Kumice moja. Ogroman dio djetinjstva proveo sam više u Tvojoj kući nego u svojoj. Igrajući sa Milošem po cijeli dan i cijelu noć, nismo ti dali ni odmoriti, ali nismo razmišljali, da si i kad umorna, jer kad bi se probudila i ponoći, ti bi nas samo pitala jesmo li ogladnjeli. Uvijek vedra i nasmijana. Kasnije kad sam bio za kritikovanje, kad je to bilo najlakše, ti ni tad nisi mogla, ali si imala ono što si znala najbolje... pitati kako sam i kako mi možeš pomoći. Znala si koliko sam Te volio, ali ne znaš kako se osjećam dok ti ovo pišem. Neka ti moja vječna tuga ne remeti mir. Čuvam te onamo đe zaboravu mjesta nema. Volim te beskrajno.

Tvoj kum ĐURAN

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Neka tvoja plemenita duša nađe mir. Počivaj.

DESI LOPIČIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedar duh i topao osmijeh. Počivaj u miru. Brat MIJO sa porodicom

Prošlo je 40 dana od smrti mog voljenog i nikad prežaljenog brata

1137

Tvoj brat VESELIN

MILORADA JABUČANINA

Svojim odlaskom ostavio si ogromnu prazninu u našim životima. Vječno ćemo te pamtiti. Sestra SENKA sa porodicom

1141

Navršava se 40 dana otkako nas je napustio naš voljeni otac

MILORAD JABUČANIN

U bolu i tišini, čuvamo uspomene na njegovu dobrotu, snagu i ljubav koju nam je pružao. Dani prolaze, ali praznina ostaje.

Tvoji MARKO i MILENA

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog brata i ujaka

Ako je tvoj život morao stati, sjećanja na tebe, tvoj lik, tvoju dobrotu i osjećajnost nećemo nikada zaboraviti!

Tvoji: sestra SONJA, sestrić STEVAN i sestrična KRISTINA

30.

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri, tetki i svastici

DESANKI DENJI LOPIČIĆ

Tvoj osmijeh i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima. Tvoj odlazak je ostavio prazninu koju ništa ne može ispuniti. Hvala ti na zajedničkim trenucima. Počivaj u miru sa anđelima.

Tvoja sestra LIDIJA, zet MIJO, sestrići ĐORĐIJE i VLADIMIR, sestrične SUZANA i JOVANA

Navršava se godina dana od kada nas je napuštio naš voljeni suprug i otac

Vrijeme prolazi, ali praznina u našim srcima ostaje. Sa ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na njegovu dobrotu, toplinu i snagu koja nas je vodila kroz život. U našim mislima i srcima živiš svakoga dana.

Tvoje supruga IVANKA, ćerke MARINA i TATJANA

1146

Godina dana od smrti mog voljenog strica

SPASOJE MUSA PRAVILOVIĆ Čuvam te od zaborava.

Bratanična MAJA

SPASOJE MUSA PRAVILOVIĆ

1145

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe. Bratanična DRAGANA sa porodicom

SPASOJE - MUSA PRAVILOVIĆ

1147

Navršava se godina od smrti moga strica

Dani prolaze, a sjećanje na tebe nikad, dragi striko.

Tvoja bratanična MILICA VULETIĆ sa porodicom 1152

MILORADA JABUČANINA

Mojoj voljenoj

Neđelja, 30. novembar

Godina dana od kada nije sa nama naš voljeni otac, svekar, đed i prađed

SPASOJE MUSA PRAVILOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali praznina ostaje, a uspomena na tvoju dobrotu, toplinu i blagi osmijeh neće biti zaboravljena.

Voljeni tata

MUSA

Tvoji

Naš mnogo voljeni tata, svekre i djede

MUSA PRAVILOVIĆ

Prošla je godina dana otkako nijesi sa nama, ali mi te čuvamo od zaborava ljubavlju koju si nam pružao i ponosni na tvoj častan i dostojanstven život.

Zauvijek tvoji sin MILOŠ, snaha DEJANA, unučad OGNJEN, TAMARA i DUŠAN

Dragi naš đede

sin ŽELJKO, snaha SONJA, unučad NEVENKA, NATAŠA, NIKOLA, ZORAN i praunuk LUKA 1125

Prošla je godina otkako nijesmo zajedno, ali ja i dalje nastavljam tvojim stopama, hrabro, ponosito, sa ljubavlju u srcu. Hvala ti što si me naučio da budem borac i da nikada ne odustajem. Jednom si mi rekao da je tvoje srce uvijek sa mnom i da to nikada ne zaboravim. I evo ga, tata, tu je. Kuca. Ne dam ga nikome, nikada.

Tvoj MILOŠ

1130

Četrdeset dana je od smrti naše drage

MIRJANE STANIŠIĆ

Ponosni smo na tvoj častan i dostojanstven životni put. Uskraćeni za tvoju ljubav i toplinu ostaje nam obaveza da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.

Previše je bola, a riječi malo da bismo iskazali koliko nam nedostaješ.

Tužni zbog tvog odlaska, tvoj brat BOŽO i bratanići NEMANJA i NEBOJŠA sa porodicom

MUSA

Hvala ti za svaki trenutak koji si nam poklonio, svaku ispričanu priču.

Tvoja dobrota i toplina, koje su pratile naše djetinjstvo, ostaju u našim srcima kao najljepša uspomena. Čuvamo te u mislima sa ponosom i zahvalnošću, tvoja unučad

Dragi đede

MUSA

Godina je prošla, ali trag koji si ostavio u našim životima nije. Iako nijesi pored nas, tvoja dobrota i mudrost žive u nama kao najljepša uspomena.

Tvoji LUKA, NEVENKA i SRĐAN

NIKOLA, ZORAN, OGNJEN, DUŠAN, NEVENKA, NATAŠA i TAMARA

Deset godina je od smrti moje majke

RADMILE MAJLAT

rođene PERIŠIĆ

Neka te u tišini vječnog mira zauvijek prati moja ljubav i zahvalnost za sve što si učinila za tvoju jedinicu.

Dana 30. novembra 2025. godine ću posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoja ćerka ŽELJKA

40 dana od kada nas je napustila naša draga

MIRJANA STANIŠIĆ

Tiho si otišla, ali trag dobrote koji si ostavila ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat MILORAD SIMOVIĆ sa porodicom

1160

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

ZARIJU VUKOSAVU KALEZIĆA KALEZIĆ

25. 11. 1969. 28. 11. 1997. 25. 11. 2025. 28. 11. 2025. nikad prežaljenog brata

ŽELJKA KALEZIĆA 30. 11. 2015 – 30. 11. 2025.

Prolaze godine, ali bol i tuga za vama nikada. Sa nama ste u srcu, mislima, uspomenama…

Kćerke i sestre SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ

Prošlo je 10 godina od kada nije sa nama

ŽELJKO - KALE KALEZIĆ

Čuvamo te od zaborava.

Tvoji: ZARIJA i IVANA

Na današnji dan, prije 35 godina, napustila nas je moja mila i draga tetka

LJUBICA Vuče LOPIČIĆ nosilac „Partizanske spomenice 1941–1945“

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe, tvoju plemenitost i dobrotu koju si nesebično darivala meni i mojoj porodici.

VELJKO ČAVOR

Dragi naš Veliša, 24 godine od kada nijesi sa nama. Vrijeme bez tebe ubija, naša čvrsta stijeno

Voli te TVOJA PORODICA i čuva od zaborava

Tvoja bratanična NADA LOPIČIĆ VUJOVIĆ

Neđelja, 30. novembar 2025.

Danas su tri godine otkako nijesi sa nama. Ne prođe dan da te se ne sjetimo i da ne pomenemo tvoju dobrotu, šale i ljubav koju si nesebično dijelio.

U svakom si nam danu u mislima i sve više nam nedostaješ.

Dvadeset pet godina je otkako nije sa nama naš otac i godina dana otkako nije sa nama naša majka

MILIVOJE NOVKA Milivojeva ČOLAKOVIĆ

Sjećanje na naše roditelje ne blijedi, njihova dobrota, blagost i snaga ostaju naš putokaz. Bili ste naš oslonac i ponos. Ostaje velika praznina i beskrajna tuga i bol.

Zauvijek u našim srcima.

PORODICA

U nedjelju, 30. novembra 2025 navršavaju se četiri godine otkad nas je zauvijek napustio naš voljeni

BRANKO Jokov DRAGOJEVIĆ

I dalje čekamo da vrijeme počne da liječi rane. Nedostaješ kao i prvog dana.

Tvoja PORODICA

1136

BRANISLAVA BRANA JOVANOVIĆA

Prošlo je šest mjeseci otkako nijesi sa nama. Nedostaje tvoj osmijeh, tvoje tople riječi i šale kojima si unosio radost svaki dan.

Nedostaje sve ono što si bio, oslonac, podrška i čovjek na koga smo bili i ostali neizmjerno ponosni. Čuvamo te u srcu i s ljubavlju se sjećamo svakog trenutka s tobom.

Zauvijek ostaješ dio nas.

TVOJA PORODICA

TUŽNO SJEĆANJE

1134

ŽELJKO V. JOVANOVIĆ 2020–2025.

Rastuže nas i najljepša sjećanja na tebe kada znamo da se više nikada ponoviti neće.

Sestre: ŽELJKA, MILICA i ANA

RADONJIĆ

Prođe deset tužnih godina bez tvojih toplih riječi i zagrljaja, živiš u našim sjećanjima i lijepim uspomenama.

Tvoja supruga MILICA, ćerka MAJA i sin DANILO

Dragi naš

MILO

RADOJKA, JELENA, KSENIJA i BOJANA

Dragi naš MOMO

Dana 2. decembra 2025. navršava se šest tužnih mjeseci od smrti našeg supruga i oca

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500