Subota, 29. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21540 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
SKANDAL: Ambasadorka Crne Gore pri EU zanemarila svoje diplomatske obaveze prema najvišim predstavnicima Podgorice
Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da je 18. novembra, tokom zvanične misije delegacije Glavnog grada, održana svečana večera upravo pod pokroviteljstvom ambasadorke Injac. Događaju su prisustvovali ministar Ervin Ibrahimović sa saradnicima, koji je u Briselu boravio iz drugog razloga, kao i premijer Milojko Spajić i šef njegovog kabineta, takođe u odvojenoj posjeti. Međutim, gradonačelnik Podgorice, kao ni bilo ko od članova delegacije Glavnog grada nijesu bili pozvani, što je prvorazredni skandal
Istoričar za Pobjedu o novom primjeru revizionizma na sjeveru zemlje - najavljenoj Svečanoj akademiji u Pljevljima
STR. 3.
KOMENTAR
Mohamed Alabar, osnivač i izvršni direktor kompanije Emaar Properties
Problem je u tome što ne reaguju državne vlasti. Sada Vraneš misli da to može da mu prođe. I, zaista, sve mu prolazi, a on se osjeća zaštićenim od strane vladajuće koalicije, ukazao je sagovornik Pobjede Vukota Vukotić STR. 2.
U akciji Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja uhapšeni bivši policijski rukovodioci
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka
Komunalna policija juče obavila kontrolu na prilazu Botunu
Istoričar o novom primjeru revizionizma na sjeveru zemlje
PODGORICA - Sve se vrti oko toga da li će vlast konačno reagovati. Ovo više nije iznenađenje i znamo da će oni nastaviti to da rade bez ikakvog uzdržavanja, a nekome mora da se stane na kraj, smatra istoričar Vukota Vukotić. On je za Pobjedu komentarisao najavljenu Svečanu akademiju povodom dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije i Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori, koja će u ponedjeljak biti održana u sali Centra za kulturu Pljevlja.
Još jedan istoriografski falsifikat „izronio“ je nedugo nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš. Prvo su poslanici Pokreta Evropa sad Gordan Stojović i Miloš Pižurica predložili da se iz pojma „nasilna aneksija“ kojom su precizirani događaji iz 1918. godine i detronizovanje tadašnjeg crnogorskog kralja Nikole, izbaci riječ „nasilna“ pravdajući to tumačenjem da je „svaka aneksija nasilna“ –iako to nije tačno. Nakon toga su parlamentarni predstavnici Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović otišli korak dalje sugestijom da bi „nasilna aneksija države“ trebalo, u stvari, da se zamijeni pojmom „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“.
ĆUTANJE
Na tom tragu je još jedna proslava godišnjice Podgoričke skupštine, koja je bila uvod u zatiranje crnogorske državnosti i brojne zločine prema njenim građanima.
Činjenica da su Pljevlja domaćin svečanosti koja je organizovana tim povodom, za Vukotića nije iznenađenje, te podsjeća da je to manir aktuelne vlasti u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, na čijem je čelu Dario Vraneš iz vladajuće Nove srpske demokratije (NSD).
- To je u potpunosti njihov manir i više nije iznenađenje. Jedino iznenađenje je dokle će zvanične vlasti u Crnoj Gori ta-
Problem je u tome što ne reaguju državne vlasti. Sada
Vraneš misli da to može da mu prođe. I, zaista, sve mu prolazi, a on se osjeća zaštićenim od strane vladajuće koalicije, ukazao je sagovornik Pobjede
ko nešto da trpe. Ovoliko njihovo nipodaštavanje crnogorske istorije, crnogorske kulture i svega što je crnogorsko, postalo je na neki način degutantno – kazao je sagovornik Pobjede. Za njega je „prosto nevjerovatno da jedna opština proslavlja datume i značajne događaje druge države, ali ne i svoje“. Uz to, i da se 1. decembar, stvaranje Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, i sve što se tada desilo smatra „ujedinjenjem“.
Plakat kojim je najavljena svečana akademija u Pljevljima
PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je juče novi javni poziv za izbor jednog
sudije Ustavnog suda. Javni poziv će, kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, biti objavljen u Službenom li-
- Vidimo i da su posljednje izjave Vraneša bile takve da ne želi da obilježava čak ni Dan opštine jer je, po njemu, to nešto što dijeli ljude. Te podjele bi onda postojale već skoro 80 godina, a ne bi se sad odjednom neko sjetio da to postoji – dodao je Vukotić. Za sagovornika našeg lista je, u stvari, jedina nevjerovatna stvar – do kada će biti tolerisano takvo ponašanje određenih visokih funkcionera.
- Vlast u Pljevljima tvrdi da je to multivjerska, multikulturna sredina, a ovdje vidimo potpuno jednostrano ponašanje gradske uprave koja sve to dovodi u pitanje. No, problem je u tome što ne reaguju državne vlasti. Nijedno ministarstvo do sada nikada nije reagovalo ni na jedan takav „ispad“. Sada Vraneš misli da to može da mu prođe. I, zaista, sve mu prolazi, a on se osjeća zaštićenim od strane vladajuće koalicije. Zna da mu „može biti“ i zato gura vrlo opasan narativ. Ako se ne reaguje na takve izjave i dešavanja u Pljevljima, samo je pi-
tanje dana kada će i druge opštine početi to isto da rade. U Budvi već odavno imamo neke slične stvari, ali ne ovako otvoreno. A sve su to primjeri koje i druge opštine mogu da slijede – kazao je on.
Zato još jednom naglašava da država mora pokazati neku reakciju, „jer je ovakvo ponašanje jednostavno nedopustivo“. U organizaciji Svečane akademije u Pljevljima se, nažalost, može jasno vidjeti i „potpis“ vjerskih zajednica - u ovom slučaju Srpske pravoslavne crkve, s obzirom da je ona najčešće suorganizator, dok se crkveni velikodostojnici redovno pojavljuju i govore na takvim događajima.
- Definitivno, sve što se dešava u sprezi je sa crkvom. Oni ni ne priznaju granice Crne Gore, jer Pljevlja pripadaju prekograničnoj, Mileševskoj eparhiji. I u organizaciji akademije je očigledna sprega kojom se gura narativ SPC-a, takav kakav je, monstruozan – i koji će se nastaviti dok god nema reakcije –ukazao je sagovornik Pobjede.
Sve to vidi kao razloge da vlast konačno reaguje, iako ga ništa od toga ne iznenađuje.
- Nekome mora da se stane na kraj. A pošto su našim sadašnjim vlastima puna usta patriotizma – evo, izvolite, reagujte i dovedite jednu ovakvu gradsku upravu u red. Uradite bilo što, jer ovako nešto ne smije da se dešava – zaključuje Vukotić.
AKADEMIJA
Jasna namjera prekrajanja crnogorske prošlosti očitava se već duže u potezima čelnika pojedinih opština. U tome je najdalje otišao prvi čovjek Pljevalja, koji u kontinuitetu odobrava – pa čak i učestvuje – u svečanostima kojima se obilježavaju datumi značajni za istoriju susjedne države, Srbije. Nakon Svetosavske akademije, te obilježavanja Dana srpskog jedinstva, 1. decembar je odabran za poseban program kojim će se obilježavati dva događaja kojima je Crna Gora izbrisana sa tadašnje mape suverenih država. Kao i prethodnih puta, organizatori Svečane akademije su Srpski nacionalni savjet Crne Gore, te pljevaljski Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“ i nevladina organizacija „Bisernica“. Program, koji su najavili još 22. novembra, otvoriće blagoslov i pozdravno slovo mitropolita mileševskog Atanasija, a zatim će se obratiti akademik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Matija Bećković i predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš Svečanu besjedu „povodom ovih značajnih istorijskih datuma“ imaće Savo Marković, a u nastavku akademije učestvovaće Srpsko pjevačko društvo „Svetosavnik“ iz Podgorice čiji je dirigent Ratko Vujačić, a solistkinje Bojana Radović i Ksenija Vešović, zatim Muško pjevačko društvo „Karađorđe“ iz Herceg Novog, Kulturno-umjetničko društvo SKC „Patrijarh Varnava“ iz Pljevalja i narodni guslar Vaso Đondović Reakcija nije bilo cijelu sedmicu, a muk je prekinula opoziciona Demokratska partija socijalista čiji je opštinski odbor
To je u potpunosti njihov manir i više nije iznenađenje. Jedino iznenađenje je dokle će zvanične vlasti u Crnoj Gori tako nešto da trpe. Ovoliko njihovo nipodaštavanje crnogorske istorije, crnogorske kulture i svega što je crnogorsko, postalo je na neki način degutantno, kazao je sagovornik Pobjede
„osudio ćutanje stranaka vlasti koje se predstavljaju kao građanske i evropske“, ali i pogrešno pripisao organizaciju događaja predsjedniku pljevaljske opštine. - Sk andalozno je ćutanje PES-a i Demokrata, takozvanih građanskih i evropskih partija, na najave Darija Vraneša da će se 1. decembra u Centru za kulturu u Pljevljima proslaviti sramna Podgorička skupština kojom je ukinuta država Crna Gora. To što ni ovog puta ne nalaze za shodno da se oglase povodom postupanja predsjednika opštine, koji neprestano dokazuje da je otvoreni negator Crne Gore i svega crnogorskog, čini ih saučesnicima u organizaciji ovog sramotnog događaja –stoji u saopštenju pljevaljskog odbora DPS-a. Podsjetili su na činjenicu da je premijer Milojko Spajić (PES) nedavno uputio čestitku povodom 20. novembra Dana opštine Pljevlja, a da je „najbolji odgovor na to proslava 107 godina od nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine“. Zbog organizacije događaja, najavili su krivične prijave protiv direktora i članova Savjeta Centra za kulturu Pljevlja, gdje će biti održana Svečana akademija. No, kako se DPS, inače najjača opoziciona partija, o svemu oglasio tek sedmicu nakon zakazivanja događaja - i to samo na lokalnom nivou – očigledno ne treba imati iluziju da će se i druge proevropske partije, pa i Bošnjačka stranka, prema ovom pitanju odnositi na isti način: bez riječi. Ovakvo postupanje, pak, ukazuje da u Crnoj Gori ni na jednoj strani političkog spektra nema dovoljno ni volje, ni želje da se stane na put istorijskom revizionizmu u koji je već duboko zagaženo. Sporni konteksti i istorijska poglavlja otvaraju se jedno po jedno, pa je očigledno da će (i dalje) građanskoj Crnoj Gori uskoro biti oduzeto sve što čini njenu istoriju, kulturu i državnost. K. JERKOV
stu Crne Gore i dostupan u štampanim medijima Pobjeda, Dan i Vijesti, kao i na internet stranici Predsjednika.
Pojašnjavaju i da je rok za prijavljivanje kandidata 15 dana od dana raspisivanja Javnog poziva.
- Pozivamo istaknute pravnike, koji ispunjavaju uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu,
da se prijave na poziv i doprinesu izboru najboljeg kandidata - zaključuje se u saopštenju. Đ. Ć.
SKANDAL: Ambasadorka Crne Gore pri EU zanemarila svoje diplomatske obaveze prema najvišim predstavnicima Podgorice
Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da je 18. novembra, tokom zvanične misije delegacije Glavnog grada, održana svečana večera upravo pod pokroviteljstvom ambasadorke Injac. Događaju su prisustvovali ministar Ervin Ibrahimović sa saradnicima, koji je u Briselu boravio iz drugog razloga, kao i premijer Milojko Spajić i šef njegovog kabineta, takođe u odvojenoj posjeti. Međutim, gradonačelnik Podgorice, kao ni bilo ko od članova delegacije Glavnog grada nijesu bili pozvani, što je prvorazredni skandal
PODGORICA – Amandman, kojim je poslanik
PES-a Gordan Stojović zahtijevao da se u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš iz termina „nasilna aneksija“ ukloni riječ „nasilna“, prihvaćen je na jučerašnjoj sjednici Zakonodavnog odbora, ali ne i prijedlog poslanika SNP-a Slađane Kaluđerović i Bogdana Božovića, da se ta rečenična konstrukcija u potpunosti odbaci i da umjesto nje u zakonu piše „ujedinjenje Crne Gore i Srbije“.
Božović je, obrazlažući svoj prijedlog, kazao da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo neminovan političko-isto-
rijski proces, te da je činjenica da su crnogorski vladari vjekovima čuvali „našu tradiciju, naš srpski identitet i državnost“.
- To nije politički stav, to su istorijske činjenice – kazao je Božović.
On smatra i da je Podgorička skupština bio „inkluzivan proces“.
- Stekao se utisak da su se ljudi okupili na nekoj livadi, podigli ruke i jednoglasno donijeli odluku da se Crna Gora ujedini sa Srbijom. Bili su konsultovani djelovi Crne Gore koji prije nijesu konsultovani. Postojala su jasna pravila i procedure - istakao je Božović. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je, obrazlažući predložene izmjene Zakona o sta-
tusu crnogorske dinastije, naveo kako u taj proces nijesu ušli zbog istorijskog revizionizma, već da se ispuni obećanje koje je prethodna vlast dala potomcima kraljevske porodice.
skih poslova, ali uprkos tome do susreta delegacije Glavnog grada sa ambasadorkom Injac nije došlo. Tokom boravka delegacije u Briselu, ambasadorka nije ostvarila ni osnovnu telefonsku komunikaciju sa predstavnicima Glavnog grada.
- Injac je sve vrijeme boravila u Briselu i nije se udostojila bilo kakve komunikacije sa predstavnicima Glavnog grada što je izavalo veliko razočaranje najviših predstavnika Podgorice. Funkcija gradonačelnika Podgorice je među
PODGORICA- Ambasadorka Crne Gore u Briselu Olivera Injac izbjegla je da se sastane sa delegacijom Glavnog grada, koja je od 18. do 20. novembra boravila u sjedištu EU povodom odbrane kandidature Podgorice za prestižnu titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine, saznaje Pobjeda.
U delegaciji Glavnog grada su, osim gradonačelnika Saše Mujovića sjednica Skupštine Borovinić-Bojović, predstavnici Kancelarije mladih, što znači da je Podgorica bila predstavljena na najvišem nivou.
Posjeta je, prema pouzdanim saznanjima našeg lista, uredno najavljena Ministarstvu vanj-
On je, međutim, osporio amandman kolega iz SNP-a objašnjavajući da je sporan sa aspekta ustavnosti i zakonitosti. - Ustav Crne Gore kaže da smo nezavisna država, a obrazloženje da je to dokaz viševje-
kovnih intencija da budemo ujedinjena država. Ne mogu podržati ovaj amandman, a o samom amandmanu i političkom segmentu ću se izjasniti na matičnom odboru - rekao je Čarapić.
je koje predstavljaju državu, čime je zanemarila svoje obaveze kao diplomatski predstavnik države – navodi izvor Pobjede. Dodatnu pažnju izazvala je činjenica da je 18. novembra, upravo tokom zvanične misije delegacije Glavnog grada, održana svečana večera upravo pod pokroviteljstvom ambasadorke Injac. Događaju su prisustvovali ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović sa saradnicima, koji je u Briselu boravio iz drugog razloga, kao i premijer Milojko Spajić i šef njegovog kabineta, takođe u odvojenoj posjeti. Međutim, gradonačelnik Podgorice, kao ni bilo ko od članova delegacije Glavnog grada, nijesu bili pozvani, što je prvorazredni skandal. Iako se večera održavala istog dana kada i ključne aktivnosti u okviru odbrane kandidature Podgorice, ambasadorka Injac nijednim gestom nije ispratila delegaciju koja je u Brisel došla u interesu državnog imidža i evropske promocije Glavnog grada. Ovakav odnos ambasadorke prema zvanično najavljenoj misiji Glavnog grada otvorio je pitanje institucionalne saradnje i profesionalne komunikacije, posebno u trenutku kada Podgorica predstavlja Crnu Goru u međunarodnom takmičenju koje donosi reputacione i razvojne benefite za cijelu državu. Dobro upućeni izvori tvrde da je razlog ovakvom ponašanju ambasadorke Injac ,,tihi rat“ sa Glavnim gradom, budući da je ona bivša gradonačelnica Podgorice, te da je Pokret Evropa sad nije predložio za drugi mandat. Ambasadorka Injac juče nije bila dostupna na brojevima telefona poznatim redakciji. Nenad ZEČEVIĆ
Sličan stav iznio je i njegov partijski kolega Darko Dragović koji, kako je rekao, smatra da ne postoji državno-pravni kontinuitet između današnje Crne Gore i kraljevine Crne Gore. Naveo je i da Podgoričku skupštinu ne treba posmatrati iz perspektive današnje društvene realnosti.
Božović je kasnije kazao da namjera nije bila da se državno-pravni status Crne Gore dovodi u pitanje.
- Crna Gora je nezavisna država. I Srbija je nezavisna država. Smatramo da je u interesu da Crna Gora bude u prijateljskim odnosima sa Srbijom, jer nam je istorijski, kulturološki i jezički najbliža - zaključio je Božović. Đ. Ć.
Kada bismo bilo koju zemlju-članicu Evropske Unije ustrojili na „principima“ i političkim mehanizmima kako je to Bosni i Hercegovini određeno/nametnuto Dejtonskim sporazumom 1995. godine - to bi bila smrtna presuda za tu zemlju.
Apsolutizacija nacionalne/ religijske pripadnosti je u Bosni i Hercegovini, poslije trideset godina, doživjela metastazu.
Umjesto da napreduju, naši susjedi žive u višeslojnoj i krajnje kompleksnoj političkoj borbi i neprestanom trvenju koji, iz izbora u izbore, od jednog do drugog Visokog predstavnika međunarodne zajednice, izgledaju sve zamršenije, sa rezultatima koji ne pružaju velike nade. Koplja se lome i oko toga da li politički predstavnik koji dolazi iz jedne etničke grupe može/smije dobiti glasove građana koji pripadaju drugim segmentima bosansko-hercegovačkog društva?! Nedopustivo, kažu u Sarajevu, ali i u Zagrebu i Beogradu. Da ne pominjemo neke evropske i američke adrese. Vidjeli smo to i u upravo (ne) završenim vanrednim izborima u entitetu Republika Srpska: oponent kandidatu kojeg je podržao Milorad Dodik je pobijedio u Janji, mjestu u blizini Bijeljine, dominantno naseljenom muslimanima/Bošnjacima. Ko su oni da glasaju za nekoga ko se identifikuje kao Srbin - odmah su uslijedile optužbe…
I tako redom. Dvije su dominantne konstrukcione greške rješenja Dejtonskog sporazuma. Prva se tiče činjenice da su njegova logika i rješenja odavno iscrpili kohezionu snagu - pod oborivom pretpostavkom, naravno, da su je ikada i imali. Na tom planu neće biti napretka, ma koliko se konstruktivni unutrašnji činioci (a tome smo bili svjedoci na nedavnoj međunarodnoj konferenciji u Sarajevu, povodom tridesetogodišnjice Dejtona) trudili da pronađu načine kojima bi se mogla unaprijediti jedna disfunkcionalna struktura, koja toleriše i podstiče podozrenje i nepovjerenje, a pravi gotovo nepremostive prepreke za one koji bi željeli da vide građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu u EU i u NATO. Druga je posljedica veća od Bosne i Hercegovine. Za nju, da ne bude zabune, Bosanci i Hercegovci nisu krivi. Ona se tiče negativnog uticaja koji nesređena i nefunkcionalna zajednica ima na zemlje Zapadnog Balkana. Umjesto da, poslije tri decenije, principi demokratskog i građanskog društva jačaju u BiH, dešava se suprotno - tzv. „etnička federalizacija“, to jest rašivanje društvenih i političkih struktura po nacionalnim i vjerskim šavovima postaje dio političke prakse u susjednim zemljama. Crnogorcima, bar nekima, ne treba objašnjavati zašto četnički vojvoda na čelu crnogorske Skupštine govori o „legitimnim predstavnicima naroda“, a zašto aktuelni lider Bošnjačke stranke uživa u toj „nacionalnoj“ ulozi.
Dejtonska Bosna i Hercegovina je, tako, bez svoje krivice, nažalost (p)ostala poligon za djelovanje regionalnih nacionalističkih projekata od etnocentričnih do velikodržavnih. „Specijalne veze“ su-
sjednih država sa „pripadnicima sopstvenog naroda“ samo su eufemizam za destruktivni uticaj na jedinstvo i funkcionalnost BiH.
Najbolnija i najmučnija tema - uticaj činjenice da u Bosni i Hercegovini žive muslimani/Bošnjaci u procentima koji zabrinjavaju one koji tobože brane „hrišćanske vrijednosti“ (kao Tramp 47 administracija, na primjer) ili govore o „muslimanskom populacionom oportunizmu“, kao neki plaćeni propagandisti - ostaje u suštini nezavršene Bosne i Hercegovine, koja je, bez promjena Dejtonskog ugovora na horizontu, osuđena da bude onakva kakvom je danas vidimo, sviđalo nam se to ili ne.
Istorijske će knjige o tome pisati sa više slobode i preciznosti, naročito ako dočekamo da „slavimo“ četrdesetu godišnjicu Dejtona, prinuđeni da ponavljamo ideje i teze kojih smo se bili sjetili i kada smo o ovim temama razmišljali prije deset ili petnaest godina...
TRUMP-PUTIN
ULTIMATUM
Sa druge strane Atlantika, bar zvanično, stigla je „ponuda“ predsjednika Trampa pred-
sjedniku Zelenskom za „uspostavljanje mira“ - u dvadeset i osam mučnih tačaka, čije je nabrajanje postalo nepotrebno - jer bi njihovo prihvatanje značilo potvrđivanje teritorijalnih osvajanja ukrajinskih teritorija od strane Rusije, to jest kapitulaciju Ukrajine.
Brzo se pokazalo da to, zapravo, nije autentični američki mirovni prijedlog. U nizu događaja bez presedana u američkoj vanjskoj politici i diplomatiji, brzo je ustanovljeno, po priznanju samo državnog sekretara Marka Rubia, da se radi o ruskom planu, koji je američka strana samo proslijedila zvaničnom Kijevu.
Onda je, prema obznanjenim komunikacijama kontroverznog američkog pregovarača Stiva Vitkofa (Witkoff), postalo jasno da je upravo on, u saradnji sa zetom Donalda Trampa, zapravo pomogao ruskoj strani da formuliše zahtjeve. Vitkof je, tako, potpuno kompromitovan, ali to u današnjoj Americi ne mora ništa da znači. Potom je američki predsjednik dao rok koji je, prvobitno, trajao do prekjuče (četvrtak),
DPS za početak iduće godine najavio inicijativu u institucijama Evropske unije
ali je ubrzo odustao od toga, čime je zaokružio utisak o ozbiljnoj degradaciji i urušavanju vanjske politike i pozicije SAD na globalnoj sceni. Sa evropske strane, u situaciji koja je po svemu dramatična, bila je, neizbježno, prisutna izvjesna konfuzija i neodlučnost, koja je, poslije prvobitnog šoka, ipak dobila konture jedinstvenog odgovora Vašingtonu i Kremlju. Iz Rusije, uprkos ocjenama da je Putin uspio da konsoliduje (ratnu) ekonomiju, stižu vijesti o urgentnoj prodaji značajne količine zlatnih rezervi. Utisak je, na mnogim adresama, da se Putinu žuri, iako kontinuirani napadi na ukrajinske civilne ciljeve pokazuju spremnost da se nastavi sa razaranjem i pritiskom na Kijev, to jest o stvaranju fame da Putin nema namjeru da stane. (Vjerovatno je bolje pitanje - da li Putin smije da stane?) Kada se tome doda narativ o „nelegitimnosti vlasti u Kijevu“, koji Putin uporno promoviše, a neki američki mediji ponavljaju, što zvuči posebno cinično, pritisak na Kijev dobija razmjere specijalnog rata, ne samo sa ruskih, već i američkih adresa.
Posljednje vijesti govore o ostavci jednog od najbližih saradnika predsjednika Zelenskog, uzdrmanog korupcionaškim skandalom, što ukazuje na spremnost da se iskoriste svi nivoi i dimenzije uticaja na prvog čovjeka Ukrajine.
Zelenski ne može prihvatiti kapitulaciju, niti dozvoliti da djelovi ukrajinske zemlje budu dodijeljeni Rusiji. S druge strane, želja onih koji brane svoju zemlju da je odbrane ne može biti kompromitovana željom da se obustave ratna djejstva - na način koji će očuvati njen teritorijalni integritet i državnu nezavisnost.
Naravoučenije: ako je nacionalističko teritorijalno osvajanje u Bosni i Hercegovini, zasnovano na pogromima i genocidu („Republika Srpska“) protekom decenija postalo platforma za političku disfunkcionalnost i potencijalnu podjelu Bosne i Hercegovine, možemo pokušati da projektujemo do čega bi doveo Tramp-Putinov „mir“ u Ukrajini, koji bi sankcionisao okupaciju dvadeset procenata ukrajinske teritorije - u njenim jugoistočnim oblastima.
Ako bi to moglo pomoći našim zapadnim prijateljima, naročito onima kojima je jasno sa kakvim se režimom i opasnošću suočavaju u današnjoj Rusiji, ostaje nauk da je Republika Srpska nadživjela Slobodana Miloševića . Da li je dugotrajna nestabilnost i formalizovana nepravda neizbježna u Ukrajini, to je pitanje koje se ne odnosi samo na sudbinu Volodimira Zelenskog i zemlje Ukrajine, već i Evrope u cjelini.
Bosansko-hercegovačke, odnosno balkanske lekcije, u tom smislu, mogle bi biti od koristi liderima u evro-atlantskoj zajednici, dok budu odlučivali o zajedničkom stavu povodom pritisaka na Ukrajinu. Jasnijeg primjera, to jest putokaza o tome što bi bilo pogrešno, teško mogu da nađu.
PODGORICA – Demokratska partija socijalista pokrenuće početkom iduće godinu u Briselu inicijativu o provjeri i uparivanju biračkih spiskova država Zapadnog Balkana. To je juče u Skupštini, tokom obraćanja ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević, najavio šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić, pojašnjavajući da će delegacija DPS-a posjetiti sjedište institucija Evropske unije i insistirati da EU preuzme vodeću ulogu u tom procesu.
- Otići ćemo u sjedište EU i tražiti da njihovi servisi i eksperti rade na uparivanju biračkih spiskova. Svaka država, Srbija, Bosna i Hercegovina i Cr-
Otići ćemo u sjedište EU i tražiti da njihovi servisi i eksperti rade na uparivanju biračkih spiskova. Svaka država, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma, najavio je Nikolić
na Gora treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma - kazao je Nikolić. On smatra da kvalitet i vjerodostojnost biračkih spiskova u državama regionu u velikoj
mjeri zavise od Srbije.
- Njihov legitimitet i legalitet dominantno zavisi od nama susjedne Srbije, koja u procesu seobe birača koristi ljude koji žive na različitim adresama kako bi kreirala politički ambijent kroz izbor organa vla-
sti - naveo je Nikolić. Nikolić očekuje da tu inicijativu, kako je rekao, podrži i ministarka Gorčević i smatra da bi sve države koje pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji trebalo da budu dio tog procesa.
- Očekujem da podržite zahtjev da Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora otvore svoje biračke spiskove i omoguće briselskoj administraciji da ih upare zajedno sa ekspertima iz regiona. Tako bismo konačno dobili jasnu sliku i eliminisali pojavu takozvanih izbornih turista koji učestvuju u izbornim procesima u više država, u zavisnosti od političkih potreba - poručio je Nikolić. Đ. Ć. Andrija Nikolić
Ministarstvo energetike izabralo najpovoljniju ponudu za adaptaciju državnih naftnih rezervoara u Baru
PODGORICA – Posao adaptacije i modernizacije rezervoara naftnih derivata u Luci Bar biće povjeren konzorcijumu koji čini hrvatska kompanija S.A.K.Z sa crnogorskim kompanijama Ivkon, Fatima-ing, Lars Fire, MM sistem, Montenegro lift i PINCel, koji je ovaj posao ponudio da uradi za 1,74 miliona eura bez PDV-a, što je skoro 164.000 eura ispod procijenjene vrijednosti tendera.
Tu odluku potpisao je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović na prijedlog tenderske komisije koja je evaluirala dvije ponude koje su stigle na ovaj javni poziv. Drugi ponuđač konzorcijum crnogorskih kompanija Cema i Liming projekat i srbijanskog Tankmonta bio je skuplji za 9.000 eura.
Pravo žalbe
Na ovu odluku o najpovoljnijoj ponudi drugorangirani ponuđač ima pravo žalbe Komisiji za zaštitu prava u roku od deset dana.
Ovo je treći put da je Ministarstvo energetike i rudarstva sprovodilo tender za ovaj posao, koji je prvobitno raspisan krajem prošle godine. Prvi je ,,pao“ jer se ispostavilo da je cijena predviđena za ovaj posao prenisko određena, a drugi zbog neispravnih ponuda. Inicijalno je vrijednost radova procijenjena na 1,77 miliona sa PDV-om, dok je u ovom tenderu vrijednost nabavke definisana na 1,75 bez PDV-a, odnosno oko 2,2 miliona eura. Zbog kašnjenja sa adaptacijom ovih rezervoara, Ministarstvo će, kako su ranije kazali, obezbijediti al-
Podaci Monstata
Na ovu odluku o najpovoljnijoj ponudi
drugorangirani ponuđač ima pravo
žalbe Komisiji za zaštitu prava u roku od deset dana. Ovo je treći put da je
Ministarstvo energetike i rudarstva sprovodilo tender za ovaj posao, koji je prvobitno raspisan krajem 2024.
ternativne kapacitete u zemlji ili inostranstvu.
Kompanija S.A.K.Z. se prijavila i prošli put, ali sa drugim članicama konzorcijuma, kada je tender oboren jer je jednoj od tih kompanija utvrđen dug za poreze i doprinose od 2,22 eura.
Podrška ek
Sredstva za realizaciju tog projekta obezbijeđena su direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kojom je, između ostalog, za formiranje obaveznih rezervi i adaptaciju skladišta
predviđeno 7,5 miliona eura. Prve količine naftnih rezervi Uprava za ugljovodonike bi trebalo da obezbijedi do kraja godine. Država će, kako su ranije kazali iz Ministarstva energetike i rudarstva, za ukupnu obavezu rezervi svakako morati da iznajmi dodatne skladišne kapacitete ili u zemlji ili u inostranstvu. Uvoznici naftnih derivata su već do kraja septembra bili dužni da obezbijede svoj dio, a rečeno je da će zajedno sa količinama koje obezbijedi Uprava, biti ostvareno skoro dvije trećine zakonske obaveze. Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim deriva -
tima predviđena je naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva. Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja, zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije, predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi. Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa. Do polovine septembra je po tom osnovu prikupljeno skoro 8,5 miliona, a iz Ministarstva energetike i rudarstva očekuju da će do kraja godine ta suma dostići 11 miliona eura. M. lk.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u oktobru je iznosila 1.016 eura i ostala je na istom nivou kao u septembru, saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Prosječna neto zarada u oktobru 2025. je u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 7,6 odsto. Prosječne neto zarade u oktobru su, u odnosu na pret-
hodni mjesec, zabilježile rast u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 2,4 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 2,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti dva
odsto, prerađivačka industrija 1,9 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija i stručne, naučne i tehničke djelatnosti po 1,8 odsto. r.e.
Platićemo skoro 150.000 eura više da se SDT-u adaptira stara zgrada Vlade?
PODGORICA - Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva, piše Portal ETV.
P odsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura.
I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi, piše Portal ETV, navodi se da je Bemax podnio zbog ,,bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava“. Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda ,,Ramel“. - Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti - navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. - Zajednička ponuda ,,Ramel“ nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122, stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija, ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda ,,Ramel“ izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka - citira se u Rješenju o žalbi. U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi, ,,izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena“. Takođe, Komisija je u rješenju
navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija“. Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje.
Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati znatno više zbog navodno „nepravilno sačinjene izjave“, navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu ,,Ramel“, nijesu ni razmatrani. Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. - Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju. Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: ,,Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke.“ Zakon o javnim nabavkama takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača.“ Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima, nije poznato. Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?
Glavno pitanje je: Što tačno plaćaju građani u toj razlici?
r. e.
Poljoprivrednici sa mirnog protesta ispred resornog ministarstva poručili da više neće da čekaju
PODGORICA – Trenutni agrobudžet koji iznosi oko 1,65 odsto ukupnog državnog budžeta je sramota i dokaz da nas vlast vidi kao trošak, a ne kao investiciju – poručili su juče sa protesta poljoprivrednici koji su se okupili ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Boško Miličić juče je ponovio zahtjev da se udio agrobudžeta u državnom budžetu poveća na pet odsto, govoreći da to ne treba da bude milostinja, već obaveza kao garancija da država ozbiljno shvata poljoprivrednike koji hrane naciju.
- To je minimum dostojan zemlje koja drži do svog sela, proizvođača i tradicije. To nije samo pitanje poljoprivrede, već bezbjednosti hrane, ekonomskog zdravlja naše zemlje, opstanka ruralnih zajednica i budućnosti Crne Gore – kazao je Miličić. Dodao je da godinama ukazuju na alarmantno stanje, da male farme nestaju, da se sela prazne, da je prosječna starost u seoskim domaćinstvima 59 godina, a da je sve manje mladih koji u poljoprivredi vide perspektivu.
- Nama treba konkretna podrška, želimo stabilan prihod, sigurnost ulaganja. Mi želimo da znamo da država nije protiv nas, nego uz nas. Mi umijemo da proizvodimo, ali ne možemo sami da podignemo cijelu državu, taj zadatak dijelimo sa vama dragi građa-
Ovaj protest, kako su saopštili iz Ministarstva poljoprivrede, važan je signal da određena pitanja zahtijevaju i njihovu i dodatnu pažnju Vlade. Dodaju da je njihova obaveza da saslušaju glas poljoprivrednika i da ga odgovorno razmotre. - Naglašavamo da nam je zajednički interes stabilna,
ni i predstavnici institucija –kazao je Miličić dodajući da je dosta čekanja.
Poručio je da će, ako ih nadležni i dalje budu ignorisali, pojačati proteste i tražiti odgovornost.
- Tražićemo da institucije počnu da rade svoj posao, tražićemo ostavke svih odgovornih ljudi i nećemo se zadovoljiti polovičnim mjerama – poručio je Miličić.
Odustati, kako kaže neće, a podršku traže i od građana, navodeći da ovo nije samo njihova, već borba svih, za domaću hranu, selo i budućnost.
Poljoprivrednik Amar Muratović je kazao da je od ovogodišnjeg agrobudžeta koji je iznosio 77 miliona eura, od čega je 11 miliona bilo iz donacija, svega 30 miliona otišlo na direktnu podršku svim granama poljoprivrede.
- Ako je budžet države bio četiri milijarde eura, onda je direktna nacionalna podrška poljoprivredi manja od 0,8 odsto. To pokazuje koliko je sek-
održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja, te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača - saopšteno je iz resora Jokovića
tor poljoprivrede potcijenjen u našem sistemu finansiranja – kazao je Muratović.
Na staračke naknade je otišlo 14 miliona eura, dok se značajan dio troši na administrativne troškove Ministarstva te finansiranje uprava za vode, šume i bezbjednost hrane što prelazi 13 miliona eura. Muratović je dodao da je na uvoz hrane i pića lani potrošeno 976 miliona eura, od čega za hranu 772,4 miliona i taj iznos iz godine u godinu raste. Smatra da zaostajemo za regionom i kada je riječ o premijama, imajući u vidu da u Srbiji za rasne krave poljoprivrednici dobijaju oko 470 eura, što kod nas iznosi 100 eura. Ista stvar je, kako navodi, i sa premijama za koze i ovce koje su u Srbiji 85 eura, dok je u Crnoj Gori ta premija 15 eura.
-Ako želimo manji uvoz, veću proizvodnju, stabilne farme i ozbiljnu poljoprivredu, onda ulaganja moraju biti realna, snažna i strateški usmjerena.
Godinama ukazuju na alarmantno stanje, da male farme nestaju, da se sela prazne, da je prosječna starost u seoskim domaćinstvima 59 godina, a da je sve manje mladih koji u poljoprivredi vide perspektivu
Sa manje od jedan odsto nacionalnog budžeta ne možemo očekivati velike rezultate, ali možemo očekivati da problemi budu sve dublji – ocijenio je Muratović.
Proizvođač sira Rašo Miljanić se, kako je naveo, ne raduje ulasku u EU u ovom stanju, ocjenjujući da će ,,zbrisati“ poljoprivrednike jer nijesu konkurentni, a mlade ljude će odvesti.
- One poljoprivredne politike koje oni imaju i zbog kojih su takvi kakvi jesu, kod nas su neprimjenjive – kazao je Miljanić. On je dodao da je većina mjera Ministarstva napravljena prije 20 godina kada je 70 eura po kravi bila ozbiljna mjera, a koja je danas i pored rasta svih troškova, neznatno veća.
Miodrag Lalatović je građanima poručio da treba da se zapitaju zbog čega je naša nacija među najbolesnijima.
- Pitam građane zašto ne uzimaju naše domaće, nego im je slađe ovo uvozno. To mene interesuje. Još se jednom okrenite i pogledajte što kupujete. Ove batake koje kupujete po euro za kilogram pitajte se šta je to i koliko je zdravo – kazao je Lalatović i dodao da će sljedeće godine prepoloviti svoju proizvodnju povrća i žitarica. Predstavnica malinara sa sjevera Irma Kujović je optužila ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da je malinarstvo na sjeveru uništeno zbog njegove samovolje, ukazujući da im je proizvodnja prije tri godine, koja je i tada bila krizna, iznosila 300 tona, dok je ove godina 30 tona.
- Obećana nam je pomoć, a Ministarstvo finansija je opredijelilo iz budžeta 300.000 eura, ali se od maja ta odluka ne sprovodi, jer ministar ne daje Vladi na usvajanje – kazala je Kujović.
Vučko Pešić iz Unije stočara sjevera je kazao da ćemo ove godine preći milijardu eura za uvoz hrane.
- Imamo osam hiljada poljoprivrednika koji drže krave, od kojih samo tri hiljade koristi subvencije, jer su to najčešće stariji ljudi u ruralnim područjima koji ne mogu da se bave komplikovanom administracijom. Tu je problem, jer nam sve više mladih odlazi, a jedna po jedna kuća se zatvara – kazao je Pešić dodajući da je ovo borba za opstanak crnogorskog sela. M. LEKOVIĆ
Mohamed Alabar, osnivač i izvršni direktor kompanije Emaar Properties
Projekat tržnog centra
PODGORICA - Dubai
Square Mall, ambiciozna maloprodajna i ,,lifestyle“ destinacija koja se trenutno gradi u Dubai Creek Harbouru, očekuje se da će biti otvorena u naredne tri godine, prema riječima Mohameda Alabara, osnivača i izvršnog direktora kompanije Emaar Properties. U nedavnoj objavi na društvenim mrežama, Alabar je naglasio veličinu ovog razvoja, ističući da će se projekat vrijedan 180 milijardi AED (49 milijardi USD) prostirati na površini koja je tri puta veća od Downtown Dubaija. Takođe je ukazao na jednu od ključnih karakteristika kompleksa: njegov dizajn omogućiće kretanje električnih vozila unutar tržnog centra, što je korak koji odražava širu inicijativu Dubaija da ubrza usvajanje električne mobilnosti u cijelom gradu.
Kompanija Emaar Properties je 2024. godine završila detaljni projektni dizajn Dubai Square Mall-a, koji će postati drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru. Ovaj značajni razvoj predstavlja korak ka pozicioniranju Dubaija kao jedne od vodećih globalnih destinacija za kupovinu i slobodno vrijeme. Dubai Square će imati napredne tehnologije i inovativne koncepte u maloprodaji, gastronomiji i zabavi, nudeći iskustvo koje prevazilazi tradicionalno okruženje za kupovinu.
Dubai Square Mall karakterišu napredne tehnologije, savremen i inovativan dizajn, a biće povezan sa novim Dubai Creek Tower-om, što mu daje jedinstven položaj u srcu Dubai Creek Harboura.
Iz kompanije Emaar su ranije istakali da ovaj projekat predstavlja odličnu priliku za razvoj vještina zaposlenih, po-
sebno mladih državljana UAE, što odražava posvećenost kompanije jačanju lokalnih kompetencija i podršci nacionalnom razvoju. - Nakon petnaest godina zadovoljavanja potreba stotinu miliona posjetilaca godišnje i više od 1.500 trgovaca, Emaar posjeduje ogromno bogatstvo znanja i iskustva i potpuno je sposoban da isto ponovi sa novim projektom, dok i dalje uvažava savjete trgovaca tokom njegove izgradnje. Uprkos tome što je vještačka inteligencija nova nauka u domenu dizajna, Emaar implementira i primjenjuje najnaprednije AI sisteme kako bi analizirao i predvidio potrebe trgovaca i posjetilaca - naveo je ranije Alabar. Dubai Square Mall dio je ultramodernog i elegantnog urbanog projekta Dubai Creek Harbour, smještenog na obalama istorijskog Dubai Creeka. Njegov dizajn podrazumijeva pješački orijentisane ulice i obuhvata 7,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i 500.000 kvadratnih metara vrtova i otvorenih površina. Projekat nudi širok spektar savremenih nekretnina koje odražavaju moderan arhitektonski stil priobalnog područja Dubai Creeka, uključujući veliki izbor stanova, dupleks jedinica i penthausa prilagođenih različitim životnim stilovima. R. E.
Ibrahimović nakon dva mjeseca odgovorio specijalnim izvjestiteljkama koje su izrazile zabrinutost zbog medijskih i političkih napada na Veselina Radulovića i Teu Gorjanc-Prelević
PODGORICA - Vlada
Crne Gore je nakon dva mjeseca zakašnjenja odgovorila na zahtjev Ujedinjenih nacija i poslala izjašnjenje o medijskim i političkim napadima na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska pravs Teu Gorjanc-Prelević.
Izjašnjenje je potpisao ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koje je 17. novembra i poslato UN. Tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija su Vladi pisale 17. septembra 2025, koje su navele da posjeduju vjerodostojne informacije o prijetnjama, javnom blaćenju i pokušajima diskreditacije Radulovića i Gorjanc-Prelević, koji su se odvijali u kontekstu procesa vetinga u policiji. Potpisnice su Specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata Margaret Satertvajt, Specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja Irene Kan i Specijalna izvjestiteljka za položaj branitelja ljudskih prava Meri Loulor. Specijalne izvjestiteljke zatražile su od Vlade da uputi objašnjenje u vezi sa navodima o napadima, kao i informacije o mjerama preduzetim radi zaštite Radulovića i Gorjanc-Prelević. Traže i preciziranje garancija da advokati mogu raditi bez pritisaka, te objašnjenje načina na koji država obezbjeđuje sigurno okruženje za branitelje ljudskih prava. Istovremeno, apelovale su da se do odgovora obustave sve radnje koje mogu predstavljati kršenje prava i da se, u slučaju potvrde navoda, obezbijedi odgovornost odgovornih.
Iako je Vlada Crne Gore imala rok od 60 dana da dostavi odgovor, to se nije dogodilo. Zbog toga je na sajtu specijalnih procedura UN u oktobru objavljeno samo pismo upućeno Vladi, bez pratećeg izjašnjenja državnih organa. Odgovor Vlade je sada postavljen na sajtu.
ODGOVOR MINISTRA
Ibrahimović je nakon dva mjeseca odgovorio da Vlada Crne Gore visoko cijeni pažnju koju posvećuju položaju sudija, advokata i branilaca ljudskih prava širom svijeta, uključujući i Crnu Goru, kao i unapređenju uslova za njihov rad i nezavisno funkcionisanje. Ipak, u njegovim odgovorima nema preciziranja kontretnih postupaka i koraka koje je Vlada preduzela da zaštiti Radulovića i Gorjanc-Prelević. U pismu se Ibrahimović poziva na Zakon o zabrani diskriminacije, ali i ukazuje da se radi o optužbama sa obje strane. - U kontinuitetu smo podržavali, i nastavićemo da podržavamo vaša angažovanja, koja imaju ključnu ulogu u jačanju vladavine prava i obezbjeđivanju da oni koji štite ljudska prava mogu obavljati svoje
Iako su specijalne izvjestiteljke UN upozorile da su advokat Radulović i Gorjanc-Prelević izloženi napadima zbog kritikovanja vetinga u policiji, Vlada Crne Gore je nakon dva mjeseca ćutanja poslala odgovor koji ne sadrži nijednu konkretnu mjeru zaštite. Ministar Ibrahimović u izjašnjenju nabraja načelne vrijednosti, dok ključna pitanja UN – što je urađeno, ko je odgovoran i da li će neko odgovarati – ostaju bez odgovora
dužnosti bez ikakvog pritiska, miješanja ili zastrašivanja – piše Ibrahimović.
bodu izražavanja i da zbog toga ne smiju biti meta političkih napada. UN upozorava da ovakve situacije stvaraju „zastrašujući efekat“ na advokate, branitelje ljudskih prava i civilno društvo, jer šalju poruku da kritičko mišljenje može dovesti do javnog linča ili ugrožavanja profesionalnog integriteta. Izvjestiteljke takođe napominju da nemaju saznanja da su nadležni organi pokrenuli ikakvu istragu o ovim incidentima. - Iako ne želimo prejudicirati tačnost ovih navoda, izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog izjava visokih državnih zvaničnika usmjerenih protiv gospodina Radulovića, zbog obavljanja njegovih dužnosti kao advokata, i protiv gospođe Gorjanc, zbog njenog istupanja u odbranu rada advokata i garancija pravičnog postupka. Zabrinuti smo jer izgleda da su ove prijetnje i zastrašivanje nastupili u direktnoj vezi sa legitimnim obavljanjem profesionalnih funkcija gospodina Radulovića kao advokata i rada gospođe Gorjanc kao braniteljke ljudskih prava, uključujući i ostvarivanje njihovog prava na slobodu izražavanja - naglašeno je u pismu.
KRITIKA VETINGA U POLICIJI
javnosti u Crnoj Gori, Ministarstvo je postupalo sa posebnom pažnjom kako ne bi preduzelo bilo kakvu radnju koja bi mogla, direktno ili indirektno, uticati na tok eventualnog sudskog postupka – piše Ibrahimović UN izvjestiteljkama. On je ukazao i da je Ministarstvo pravde takođe prepoznalo da je javni diskurs u vezi
sa ovim slučajem obilježen ozbiljnim optužbama obje strane.
vane Ustavom Crne Gore, kao i integriteta državnih institucija – piše u pismu Ibrahimovića.
Ministar piše i da sloboda izražavanja, mora biti u potpunosti zaštićena, čak i kada je izražavanje provokativno ili uvredljivo, ali da je ostvarivanje ovog prava podložno ograničenjima zasnovanim na
branilaca ljudskih prava, kao i sloboda izražavanja, ključni stubovi vladavine prava. Ministarstvo pravde će nastaviti da postupa na način koji afirmiše i štiti ove principe, bez obzira na pojedince uključene u slučaj ili identitet onih koji bi mogli biti odgovorni za njihovo kršenje – piše Ibrahimović.
On navodi da Crna Gora, kao država članica Ujedinjenih nacija, članica NATO i zemlja kandidat za pristupanje Evropskoj uniji, nastavlja da ulaže dodatne napore za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira koji garantuje zaštitu, promociju i ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, prepoznajući istovremeno suštinsku ulogu civilnog društva u konsolidaciji javnih institucija i demokratije. On se pozvao na crnogorski zakon o zabrani diskriminacije, u kome je navedeno da svako lice ima pravo na dostojanstvo, poštovanje i jednak tretman u svim oblastima javnog i društvenog života, kojim su zabranjeni govor mržnje i diskreditacija. Naveo je da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo pravde, koje je nadležno za koordinaciju i praćenje sprovođenja Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, pomno pratila dešavanja u vezi sa slučajem Radulovića i Gorjanc-Prelević. - S obzirom na to da je advokat Radulović podnio više krivičnih prijava, što je gospodin Radulović uredno saopštio
PISMO UN VLADI
- Ministarstvo je više puta nagla-
nosti i proporcionalnosti, u prava.
- Vlada ponovo potvr-
poštovanje integriteta advokata i advokatske profesije kao slobodne i nezavisne djelatnosti garanto-
Mediji u Crnoj Gori su 17. novembra objavili pismo tri specijalne izvjestiteljke, a ispostavlja se da je Ibrahimović istog dana odlučio da odgovori UN – nakon dva mjeseca. U pismu UN izvjestiteljki konstatuje se da su: napadi na Radulovića uslijedili nakon njegove kritike pravnog okvira vetinga i najave krivičnih prijava protiv visokih zvaničnika, a napadi na Gorjanc-Prelević započeli su nakon njenog poziva da se zaštite advokati od političkih pritisaka i osigura pravičnost postupka vetinga. - Zabrinuti smo jer izgleda da su prijetnje i zastrašivanje nastupili u direktnoj vezi sa legitimnim obavljanjem profesionalnih funkcija gospodina Radulovića kao advokata i gospođe Gorjanc kao braniteljke ljudskih prava – piše u do-
nje advokata, sudija i kumentu. Ervin Ibrahimović
Istakle su da su oba aktera ostvarivala svoje pravo na slo-
Proces vetinga policije, koji je Vlada najavila kao mjeru za jačanje integriteta službi bezbjednosti, već mjesecima je jedna od najosjetljivijih političkih tema u Crnoj Gori. Kritičari ukazuju da zakonodavni okvir ima ozbiljne nedostatke i da ostavlja prostor za političku instrumentalizaciju, dok vlast tvrdi da se radi o reformi koja treba da otkloni korupciju i veze sa kriminalnim strukturama. Advokat Veselin Radulović bio je među najglasnijim kritičarima predloženog rješenja, upozoravajući da se veting može koristiti kao sredstvo za političke obračune. Nakon što je najavio moguće krivične prijave protiv državnih funkcionera, uslijedile su kampanje na društvenim mrežama i u medijima bliskim vlasti, uključujući optužbe da pokušava sabotirati reformu i da djeluje politički. Slično tome, Akcija za ljudska prava i njena direktorica Tea Gorjanc-Prelević kontinuirano upozoravaju na potrebu da se advokatima obezbijedi sigurnost i profesionalna nezavisnost. Nakon što je javno reagovala na napade prema Raduloviću, optužena je iz krugova vlasti da „brani privilegije“ i da se „suprotstavlja reformama“. J. MARTINOVIĆ
Nedavna komunikacija sa Viktorom Simončičem, poštovanim ekspertom za održivi razvoj, podstakla me je da i kod nas treba s vremena na vrijeme aktuelizovati teme održivog razvoja.
Imao sam čast da 1992. godine, kao ministar ekologije SRJ i Crne Gore, učestvujem na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i održivom razvoju. Tada sam prezentovao naš projekat ,,Ekološka država Crna Gora“ sa osnovnom idejom da čovjek treba i može da živi u ravnoteži sa prirodom.
Tada sam, kao šef naše delegacije potpisao konvenciju o klimatskim promjenama, a od tada do danas pokušavam da ,,nagovorim“ vlast što treba da se radi. Mnogo sam uzaludno pisao i mnogo pokušavao u mnogim sektorima da vlast ubijedim u neke aktivnosti. Ponešto sam uspio, ali sasvim nedovoljno.
Danas se osjećam obaveznim da postavim i ponovim pitanje svima nama: zašto je poslije 33 godine sve isto kao i prije? Inspiracija mi je bila podsjećanje na govor Fidela Kastra na Konferenciji UN, na kojoj je ustala čitava sala i aplaudirala mu veoma dugo. To je bilo priznanje za sadržaj i kvalitet njegovog izlaganja. Korisno je za svijet i za našu zajednicu ponovo se danas podsjetiti što je Fidel tada rekao. Njegova glavna poruka je da treba da ,,spasimo planetu od sopstvenog potrošačkog i destruktivnog modela“, što je moguće samo zajedničkim, pravednim djelovanjem. Upozorio je da se planeta nalazi pred ozbiljnom krizom i ekološkom katastrofom, koja je uzrokovana neodrživim modelom potrošnje i industrijskog razvoja, posebno u najbogatijim državama. Upozorio je da industrijalizovane države nose najveću istorijsku
PODGORICA - Više državno tužilaštvo je formiralo predmet povodom emitovanja emisije ,,Srebrenica – anatomija obmane“, a Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sprovodi analizu sadržaja emitovanog na TV Adria, rečeno je Pobjedi iz tih institucija.
Vrhovno državno tužilaštvo, kome se obratila Bošnjačka stranka povodom emitovanja te emisije, predmet je proslijedilo nadležnom Višem tužilaštvu.
Iz Višeg tužilaštva su Pobjedi kazali da je predmet formiran i da je zatraženo izuzimanje tog segmenta programa TV Adria. Postupajući tužitelj će nakon analize izuzetog snimka i nakon prikupljanja relevantnih podataka i informacija, donijeti odluku o daljem postupanju.
odgovornost za klimatske promjene i uništavanje ekosistema, a da 20 odsto svjetske populacije troši preko 80 odsto svjetskih resursa. Danas, kao što je poznato, prema Oxfamu jedan odsto najbogatijih posjeduje 43 odsto svih finansijskih sredstava. Druge analize pokazuju da 2 odsto odraslih osoba (160.000.000) raspolaže sa 50-55 odsto globalnog bogatstva (u odnosu na osam milijardi stanovnika planete). Fidel je potencirao da siromašne zemlje u razvoju, koje najmanje doprinose zagađenju, trpe najveće posljedice. Među tim posljedicama su nesmislena eksploatacija resursa, ekonomska nepravda, eksploatacija nerazvijenih zemalja, dužnička kriza, nepravedna međunarodna trgovina, ekonomska nejednakost, poplave, suše, glad i siromaštvo. Kastro je pozvao bogate države na rješenje putem smanjenja potrošnje i emisija, raspodjele tehnologija i resursa i pomoći zemljama u razvoju, putem ekološki održivih modela. Naš model ,,Ekološke države Crne Gore“ trebalo je biti, iako sada nije, dio ovakvih politika. Korisno bi danas bilo da se, umjesto povratka fašizma, nesmislene političke borbe, hapšenja i svakorukih podjela, angažuje naše domaće znanje za obezbjeđenje održivog razvoja. Kao što sam mnogo puta objavio, mi smo u velikoj mjeri dio ovih kriza, koje sa klimatskim promjenama predstavljaju ozbiljnu opasnost našem stanovništvu. Predlažem (iako znam uzaludno) nekoliko ključnih projekata za obezbjeđenje uslova života: hrana, energetika, voda i prilagođavanje klimatskim promjenama. Ako ovo ne obezbijedimo, mi nećemo imati normalnih uslova za život. I konačno, to mogu da realizuju samo ljudi od znanja, struke i nauke, dok su nenaučeni i priučeni ozbiljna opasnost po društvo. •
U AMU, kako su kazali Pobjedi, u okviru redovnog monitoringa programa, kao i po podnesku Bošnjačke stranke, sprovode analizu sadržaja emitovanog na TV Adria. Bošnjačka stranka je juče reagovala i najoštrije osudila emitovanje, kako su naveli „skaradne dokumentarno informativne emisije ,,Srebrenica – anatomija obmane“, koja je emitovana 27. novembra 2025. godine, sa početkom u 20 sati, na televiziji Adria. Iz te stranke k ažu da se radi o izuzetno problematičnom sadržaju sa eklatantnim negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici.
- Već u samom nazivu te emisije ,,Srebrenica – anatomija obmane“ ugrađeno je direktno negiranje genocida u Srebrenici - smatraju u Bošnjačkoj stranci (BS).
Pobjedi je iz AMU odgovoreno da Sektor za nadzor postupa u skladu sa zakonom, relevantnim podzakonskim aktima i nadležnostima.
- Ukoliko se utvrdi da postoje razlozi za pokretanje postupka zbog mogućeg kršenja zakona, Agencija će preduzeti sve propisane procesne radnje radi utvrđivanja eventualne odgovornosti emitera –kazali su iz AMU.
Pojasnili su i da će po okončanju analize i eventualnog postupka, javnost biti blagovremeno obaviještena.
Kako je u saopštenju Bošnjačka stranka navela da su o ovome obavijestili i Zaštitnika ljudskih prava i Vrhovno državno tužilaštvo, Pobjeda je uputila pita-
Subota, 29. novembar 2025.
Bošnjačka stranka osudila emitovanje programa genocid na TV Adria, traže izjašnjenja regulatora,
nja i tim institucijama i od njih očekujemo odgovor. Bošnjačka stranka navodi da sadržaj emisije predstavlja brutalno prekrajanje istine, uz jasno negiranje činjenice da se u Srebrenici desio genocid, te iznošenje niza podataka, neistina i obmana u vezi sa tim zločinom, relativizujući i mijenjajući bit samog zločina. - Polazeći od činjenice da su poricanje i relativizacija genocida krajnji stadijum genocida, upozoravamo javnost i institucije Crne Gore da ovakve emisije, pored nedvosmislenog obmanjivanja javno-
PODGORICA - Brojna delegacija Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista
Crne Gore prisustvuje danas u Jajcu, proslavi Dana Republike, nekada velikog
sti, mogu značiti pripremu za ponavljanje sličnih zločina, te da je neophodna snažna društvena i institucionalna reakcija na ovakve pojave - naveli su iz Bošnjačke stranke. Skupština Crne Gore je usvojila Rezoluciju o Srebrenici 17. jula 2021. godine. Tim tekstom je Crna Gora priznala da se u Srebrenici dogodio genocid i najoštrije ga osudila. - Potvrđuje da se genocid dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti – piše u Rezoluciji.
Takođe, osuđuju se pokušaji pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački. Nadležne institucije su pozvane na primjenu pozitivnih propisa kada su u pitanju radnje i djela javnog negiranja postojanja ili umanjenja genocida u Srebrenici.
Skupština je tada usvojila i činjenicu kojom se naglašava
Brojna delegacija SUBNOR-a i antifašista Crne Gore
praznika na bivšim jugoslovenskim prostorima. Iz Saveza poručuju da sjećanje na Drugo zasijedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije nije samo vraćanje u prošlost, već podsjećanje na važne odluke koje su u ratnim danima donešene, i koje su svim narodima, a posebno Crnoj Gori, nakon sramne Podgoričke skupštine 1918. godine, djelimično vratile državotvornost u sastavu zajednice jugoslovenskih naroda. - Taj nezaboravni skup koji je okupio delegacije svih naroda i budućih republika koje su kroz ratne strahote dani-
programa kojim se negira regulatora, VDT i Zaštitnika
Reakcije na emitovani program ponovo su otvorile pitanje odgovornosti medija u obrađivanju osjetljivih tema iz ratne prošlosti i načina na koji se predstavljaju utvrđene činjenice o događajima u Srebrenici. Istovremeno, institucije su pokrenule provjere i prikupljanje materijala kako bi utvrdile da li je došlo do kršenja profesionalnih i zakonskih standarda. Rasprava koja se vodi u javnosti ukazuje na potrebu jasnog institucionalnog odgovora i dosljedne primjene propisa koji regulišu negiranje ili umanjivanje ratnih zločina
potreba da se 11. jul ustanovi kao dan sjećanja na žrtve Srebrenice.
To se, međutim, još uvijek nije dogodilo.
U Rezoluciji je navedeno i da se pozivaju sve nadležne institucije na sprovođenje istraga i procesuiranja optuženih za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Na kraju, Skupština je usvojila i tačku kojom se najoštrije osuđuju svi zločine počinjeni u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, i izražava saosjećanje za sve žrtve kao i za njihove porodice i naglaša-
va značaj postizanja pravde i dugoročne podrške preživjelima, apelujući na pomirenje u regionu, jačanje međunacionalne i međuvjerske tolerancije, razumijevanje i solidarnost.
Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici usvojena je u maju 2024. godine. Tim dokumentom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Predlagači dokumenta su bile Njemačka i Ruanda, uz
podršku tridesetak zemalja kosponzora. Klub poslanika BS je u saopštenju naveo da su obavijestili Vrhovno državno tužilaštvo, AMU i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda o ovom slučaju, kako bi se utvrdila krivična i druga odgovornost uredništva TV Adria i eventualno drugih aktera koji su učestvovali u kreiranju tog sadržaja i donošenju odluke da se emituje emisija sa takvim sadržajem.
Dokumentarni film ,,Srebrenica – anatomija obmane“ je nastao u produkciji Centra za društvenu stabilnost, NVO iz Novog Sada u julu ove godine. Na jutjub kanalu „Deblokada“ ovog centra, navedeno je da je film “Anatomija obmane –Srebrenica” plod višemjesečnog istraživačkog rada Centra za društvenu stabilnost i razgovora sa najeminentnijim svjetskim stručnjacima za pitanje genocida, koji su sa naučnog i stručnog aspekta govorili o ovoj temi. Navodi se da prvi temeljni srpski dokumentarni film o zločinu u Srebrenici donosi odgovore na pitanja poput šta su elementi krivičnog djela genocida i koji su tipični primjeri genocida u istoriji, koji je kontekst ratova za jugoslovensko nasljeđe devedesetih, te što se dešavalo u regionu Podrinja od 1992. do jula 1995. godine i koje su razmjere zločina pripadnika Armije BiH-a pod komandom Nasera Orića. U filmu se, kako je navedeno u najavi govori o tome što se odvijalo u Srebrenici i okolnim mjestima u danima nakon što je VRS zauzela položaje u ovom podrinjskom gradu. Odgovara i na pitanje Ko je i kako plasirao lažni narativ o tzv. genocidu u domaćoj i međunarodnoj javnost, te kako i zašto je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, u svojim presudama generalima Vojske Republike Srpske, pogrešno kvalifikovao ratni zločin u Srebrenici kao genocid...
- Kroz ekskluzivne iskaze najeminentnijih stručnjaka za pitanje genocida, međunarodnog krivičnog prava, kao i kroz svedočenja direktnih učesnika i očevidaca, film razotkriva s loženi mozaik anatomije obmane događaja koji su uticali na istoriju cijelog regiona – piše u najavama u srpskim medijima. J. MARTINOVIĆ
Gore danas u Jajcu prisustvuje obilježavanju Dana Republike
ma putovale do Jajca i njegove odluke kolijevka su iz koje su nakon nestanka Jugoslavije na tim prostorima nastale nove države – saopštili su iz udruženja. Skup na kojem u ime svih delegacija bivših jugoslovenskih republika treba da govori Stevan Radunović, potpred-
sjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, prilika je da se oda poštovanje svim borcima za slobodu, u borbi sa okupatorom i domaćim izdajnicima. Delegacija S aveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore nakon svečanosti u Jajcu posjetiće obnovljeni Spo -
men-park u Gornjem Vakufu, đe se čuva sjećanje na 101 borca crnogorskih partizanskih jedinica, koji su poginuli u oslobađanju ovog kraja. Najavljuju da će crnogorski antifašisti biti zajedno i 1. decembra u podne pored spomenika na Stražici i obilježiti godišnjicu bitke na Pljevljima. J. M.
Studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta u Igalu kažu da se osjećaju diskriminisano jer nemaju obezbijeđen smještaj i ishranu
PODGORICA – Pojedini studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore požalili su se Pobjedi da im kasne subvencije koje je trebalo da prime početkom novembra. Dobili su informaciju da bi trebalo da ih prime do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ih još nema na njihovim računima.
Od resornog Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) Pobjeda čeka odgovore na ovu temu. Vlada je u februaru ove godine donijela zaključak o participaciji troškova za smještaj i ishranu studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi. Tada je rečeno da MPNI, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi od 1. marta do 1. jula, mjesečno uplaćuju finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo i UCG po sto eura, a Opština Herceg Novi po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. Iz Vlade su tada isticali da je važno istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.
OsJeĆA Ju dIskRIMINAcIJu
Pojedini studenti su ispričali Pobjedi da im je krajem septembra počela nastava, te da su, kako je od njih traženo, dostavili nadležnima podatke i da im je rečeno da mogu očekivati subvencije početkom mjeseca za prethodni mjesec. Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima – oni nemaju obezbijeđen smještaj, odnosno dom, niti menzu koju bi plaćali po simboličnim cijenama. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano, jer moraju da se snalaze kako znaju i umiju i sami finansiraju smještaj i ishranu. Navode podatke da je za njihov standard skupo iznajmljivanje stanova ili soba, te da plaćaju sobe u iznosu od 150 do 250 eura, a pojedini su, kako ističu, imali sreću
Institut „Igalo“ Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima – oni nemaju obezbijeđen dom niti menzu. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano
da dođu do jednosobnog stana koji plaćaju 200 eura. Za ishranu izdvajaju, kako navode studenti, do 300 eura mjesečno, te se snalaze i na način da od kuće donose ponekad hranu. Studenti dobijaju kredit od 160 eura, ali kažu da im to nije dovoljno. - Sijaset problema imamo. Od toga da ne možemo da plaćamo smještaj i hranu do toga da svakodnevno treba da izdvajamo određena sredstva i za fakultet, za kopiranje knjiga i slično. Ne dolazimo iz imućnih porodica i vrlo nam je teško. Osjećamo se zanemareno. Obradovali smo se subvencijama od 250 eura, koje bi nam dosta značile, da budu redovne isplate, ali ih još nema. Dešava se da to pravi dodatni problem studentima, jer nemaju za kiriju, računali su na tu vrstu pomoći, pa njihovi roditelji pozajmljuju od drugih kako bi njihova djeca mogla da plate sve što treba. Nimalo nam nije lako – kažu za Pobjedu pojedini studenti. Razgovarali su, kako dodaju, sa studentima koji su na drugim godinama, te su dobili informacije da te subvencije često kasne, te da kada ih dobiju, dešava se da budu isplate za dva mjeseca. - Ovdje ima određenih praznih prostorija i uvjereni smo da se može riješiti i pitanje naše ishrane, odnosno da nam se obezbijedi menza. Skupo je ovdje sve za nas. Zamolili bismo donosioce odluka da pronađu rješenje, jer smo kao studenti primorani da pronalazimo neke poslove da bismo mogli da preživljavamo, a on-
da trpi nastava na fakultetu. Ne možemo da radimo puno radno vrijeme i da studiramo. Ne osjećamo se lijepo ni što roditeljima otežavamo sve, zbog čega moraju da se zadužuju –navode pojedini studenti.
NApušTAJu sTudIJe Ispričali su da svi na fakultetu znaju u kakvoj se poziciji nalaze studenti. -Takvo je stanje godinama i ništa se ne dešava, ne mijenja. Na prvoj godini studija je oko 45 studenata. Na drugim godinama ih je manje, jer pojedini i napuštaju studije. Jasno je zbog čega. Nemamo uslova kao neke naše druge kolege kojima je dosta toga olakšano. Mi nemamo ni internet, ništa. Sve moramo da plaćamo i ne osjećamo se kao studenti, jer nemamo nikakvih povoljnosti. Mi sada preživljavamo. Ne možemo da učimo na hljebu i pašteti. Samo molimo nadležne da pokažu malo razumijevanja i da se pronađe trajno rješenje za našu situaciju – naveli su pojedini studenti. Ranije je iz Vlade saopštavano da u kontinuitetu rade na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori. Komentarisali su da odlukom o subvenciji nastoje postići uspjeh u svojim akademskim ciljevima, te da inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude. N. ĐuRĐeVAc
U akciji Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja uhapšeni bivši policijski rukovodioci
PODGORICA - Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića i nekadašnjeg rukovodioca tadašnjeg Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za
borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorada Žižića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela - saopšteno je iz SDT-a. - U toku je pretresanje stanova i drugih prostorija koje koriste
Odložen početak suđenja dijelu grupe
Radoja Zvicera, optužene za zločin u Spužu 2020. godine
Advokati tražili uvid u „Skaj“ prepiske
PODGORICA – Početak suđenja Radoju Zviceru i pripadnicima njegove kriminalne organizacije, optuženih za teško ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića kao i za otmicu i likvidaciju Mila Radulovića zvanog Kapetan, juče je u Višem sudu u Podgorici odložen za 12. decembar.
Odgađanje je uslijedilo nakon što je sudija Nikola Boričić uvažio zahtjev novopostavljenog branioca Stevana Kraljevića, advokata Matije Bulatovića da se upozna sa spisima predmeta i pripremi odbranu sa svojim klijentom. Suđenje je odloženo jer odbrana optuženih nije dobila komunikacije ostvarene preko „Skaj“ aplikacije.
Branilac Slobodana Kašćelana, advokat Božina Banović prvi je ukazao da od tužilaštva i suda nije dobio komunikacije preko „Skaj“ aplikacije a koje su prema tvrdnjama tužilaštva ostvarene između njegovog branjenika i optuženog Radoja Zvicera.
– S obzirom na složenost ove optužnice gdje je optuženi Kašćelan označen kao jedan od nalogodavaca ubistava ukazao bih da nemam u posjedu nijedan dokaz koji ide u tom pravcu. Molim sud da mi dostavi komunikacije koje je moj branjenik navodno ostvario sa Zvicerom kako bi spremili adekvatnu odbranu – kazao je advokat Banović a potom su ostali advokati optuženih predočili sudu da ni oni nemaju kompletan materijal.
Na konstataciju sudije Boričića da su taj materijala morali imati prije potvrđivanja optužnice, advokati su prokomentarisali riječima da su bili prinuđeni da cijene komunikacije navedene u činjeničnom opisu optužnice.
Advokat Matija Bulatović zatražio je od suda da od Ministarstva pravde pribavi zvaničan dopis kojim bi se potvrdilo da li je Kraljević izručen iz Grčke i za potrebe vođenja ovog postupka, budući da je
obuhvaćen istragama u više predmeta.
Međutim, specijalni tužilac Zoran Vučinić ukazao je sudu da se taj podatak već nalazi u Višem sudu - u spisima predmeta koji sudi sudija Amir Đokaj a po kojem je Kraljeviću stavljena na snagu ranija odluka o pritvoru.
On je pojasnio da su za Kraljevićem bile raspisane tri potjernice za tri predmeta među kojima je i ovaj.
Damir Hodžić je ubijen 14. oktobra 2020. godine u kući Živkovića u mjesta Stanjevića rupa kod Spuža. Tada je ubijen i njegov zet Adis Spahić, koji ga je dovezao do Spuža.
Prema navodima optužnice, Zvicer je krajem jula 2020. naredio otmicu Hodžića, uvjeren da Hodžić, kao blizak saradnik prethodno ubijenog Alana Kožara, zna gdje se nalaze skriveni novac i droga.
Tužilaštvo tvrdi da je grupi u kojoj su, pored ostalih, bili Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Marko Miljković i Veljko Belivuk, naloženo da pronađu pogodnu priliku za otmicu, a potom da Hodžića i Mila Radulovića likvidiraju „na podmukao način, iz bezobzirne osvete i radi uspostavljanja prevlasti“. Optužnica obuhvata i zvučna imena iz bezbjednosnih struktura regiona. Osim Zvicera, Živkovića, Vujotića i Kneževića, na spisku optuženih su i Marko Miljković, Veljko Belivuk, Ratko Živković, Nebojša Janković, Stevan Kraljević, Slobodan Kašćelan, Nenad Kaluđerović, Darko Prelević, Davor Perović, Blagoje i Dejan Gašić, Nikša Perović, Miloš Radonjić, Vladimir Vučković, Petar Đurović, Rade Garović, Mersudin Čolaković, Marko Kilibarda, Aleksandar Paunović, Nikola Spasojević, Radovan Mujović, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Aleksandar Ljumović, kao i braća Borko i Bojan Bešović. B. R.
lica lišena slobode, koja će, nakon što se prikupe svi dokazi o krivičnim djelima i predmeti od značaja za postupak, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti sprovedena u Specijalno državno tužilaštvo, radi saslušanja kao osumnjičenikazali su iz SDT-a. Knežević je hapšen 22. marta 2023. godine zbog zloupotre-
be položaja. Iz pritvora je pušten 5. januara prošle godine nakon što je Viši sud prihvatio jemstvo i postupak je u toku. Žižić je u avgustu suspendovan odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, na prijedlog direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog navodnih „bezbjednosnih smetnji“. A. R.
PODACI UIKS: Od početka godine obavili 1.292 pretresa, nijesu precizirali koliko je narkotika i nedozvoljenih predmeta oduzeto
Pronađene su i određene količine SIM kartica, punjača za mobilne telefone, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova, kao i zamotuljaka nepoznate sadržine, kazali su Pobjedi iz UIKS
PODGORICA – Od početka godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) zaplijenjena su 62 mobilna telefona, od čega je spriječeno da 25 tih uređaja „uđe“ u zatvor, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz te ustanove.
Oni nijesu precizirali koliko tačno narkotika i nedozvoljenih predmeta je oduzeto ove godine, ali naglašavaju da su do sada obavili 1.292 pretresa. - Pronađene su i određene količine SIM kartica, punjača za mobilne telefone, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova, kao i zamotuljaka nepoznate sadržine, kazali su Pobjedi iz UIKS. Dodaju da svakodnevno, na nivou svih organizacionih jedinica obavljaju poslove preventivno bezbjednosne zaštite, kao i da preduzimaju odgovarajuće operativne radnje s ciljem sprečavanja svih negativnih pojava koje
na bilo koji način mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorima.
Iz UIKS-a nijesu precizirali koliko je bilo prijava nasilničkog ponašanja, ali su pojasnili da o svim slučajevima obavještavaju nadležne organe. - U odnosu na eventualne slučajeve nasilničkog ponašanja, bilo da se radi o nasilju između pritvorenih lica ili o prekoračenju ovlašćenja u postupanju službenika obezbjeđenja, o svakom pojedinačnom slučaju se bez odlaganja obavještavaju nadležni organi koji dalje preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti - saopštili su Pobjedi iz UIKS.
SMANJEN BROJ
ODUZETIH TELEFONA
Podaci pokazuju da je u ovom trenutku smanjen broj oduzetih mobilnih telefona koje su zaplijenili zatvorski službenici u odnosu na prethodne dvije godine.
Tokom 2024. godine, prilikom pretresa soba i prostorija koje koriste pritvorena lica, pronađena su i oduzeta 83 mobilna telefona, naspram njih 158 u 2023. godini. - Podaci pokazuju da je oduzeto 37 punjača za mobilne telefone naspram njih 154 u 2023. godini kao i 22 improvizovana bodeža naspram 33 improvizovana bodeža oduzeta u 2023. godini - naveli su ranije iz UIKS-a. Prošle godine takođe su pronađene određene količine SIM kartica, tableta te PVC zamotuljaka nepoznate sadržine.
KAPACITETI PREPUNJENI
I ove godine prepunjenostikapaciteta ostao je gorući problem u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
U toj ustanovi trenutno se nalaze ukupno 1.473 osobae od kojih se njih 729 nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu.
U pritvorskoj jedinici Zatvora u Bijelom Polju boravi 114 pritvorenika, dok broj zatvorenika koji se nalaze na izdržavanju kazne iznosi 630. Kao i u prethodnom periodu, najveći broj čine osobe kojima je određen pritvor zbog sumnje da su počinili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala te da za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa. - Takođe, za određeni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa – kazali su ranije Pobjedi iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Naglašavaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako složeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput: šetnje na otvorenom prostoru, posjete članova porodica, posjete advokata, podjele obroka, terapije…
Ipak naglašavaju da su uspjeli da povećaju smještajne kapaciteti za pritvorenike.
- Realizacijom preduzetih aktivnosti, ranije previđeni smještajni kapaciteti za 1.333 lica lišena slobode povećani su na kapacitete smještaja za oko 1.410 lica lišenih slobode, dok će po okončanju aktivnosti koje će u završnoj fazi smještajni kapaciteti biti predviđeni za smještaj oko 1.440 uhapšenih lica - rekli su u UIKS-u. Dodali su i da su značajna sredstva opredijeljena za potrebe dogradnje i rekonstrukcije prostorija u pritvorskim jedinicama, a u cilju povećanja kapaciteta za smještaj pritvorenih lica.
- Tačan broj smještajnih kapaciteta biće utvrđen po završetku svih preduzetih aktivnosti i useljenja lica lišenih slobode u nove prostorije – zaključili su iz UIKS-a.
Jovana RAIČEVIĆ
Advokatica Nikolina Mišnić saopštila da se njen klijent, kojeg SDT tereti za više krivičnih djela, odlučio na protest jer smatra da je nepravedno optužen
PODGORICA - Pritvorenik
Aleksandar Keković juče je započeo štrajk glađu u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), saopštila je njegova braniteljka, advokatica Nikolina Mišnić.
Kako je navela u saopštenju dostavljenom Pobjedi, taj čin predstavlja njegov lični i krajnje ozbiljan protest zbog, kako on tvrdi, nepravednih optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje ga tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja.
- Moj klijent odlučno negira sve što mu je stavljeno na teret, a posebno bilo kakvu povezanost sa bilo kojom organizovanom kriminalnom grupom i smatra da je ovo još jedan u nizu pokušaja tužilaštva da mu namjesti izvršenje krivičnih djela sa kojima nema apsolutno nikakve veze, kazala je Mišnić u saopštenju.
Ona dodaje da je njen klijent naglasio da neće dozvoliti da „po ko zna koji put provodi da-
ne u pritvoru za nešto što nije uradio.“
Prema njenim riječima, Keković smatra da je način na koji je predstavljeno njegovo hapšenje u javnosti nepravedno. - Netačne su informacije da je uhapšen u akciji, kako je i sam objasnio u izjavi koju je dao pred sudom. Takođe, ističe da nije tačno da je lišen slobode dana 29. maja 2025. godine, već kako je i pred sudom izjavio dana 09. maja 2025. godine i to bez bilo kakvog rješenja i prava na advokata, a koji period mu nije uračunat u vrijeme trajanja pritvora, što znači da je faktički bio otet - istakla je advokatica u saopštenju. Pored toga, kako je rekla, Keković negira da je bio u bjekstvu, jer je državu napustio prije pokretanja postupka 20. novembra 2022. godine, kao slobodan građanin, te da je u skladu sa propisima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i dozvolu za boravak i rad te se i zaposlio. Osim toga, Mišnić napominje da njenom branjeniku nikad nije dostavljen poziv na
adresu u Podgorici, niti da ga je bilo ko obavijestio o pokretanju postupka protiv njega. - Najzad, djela koja se mom branjeniku stavljaju na teret predstavljaju izolovane radnje u odnosu na ‘kriminalni plan’ iz optužnice i ta djela se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa djelom u vezi sa kojim je navodno djelovala grupa. Iz tog razloga moj branjenik smatra da je zalutao u ovu optužnicu. Napominjem da je za jedno od dva djela koja se mom branjeniku stavljaju na teret postupak u toku pred Osnovnim sudom protiv drugih lica, dok je za drugo krivično djelo od ODT-a postupak okončan još 2020. godine, navela je ona i poručila da se njen klijent odlučio na štrajk glađu jer želi da skrene pažnju javnosti na ozbiljne nepravilnosti u postupku koji se vodi protiv njega.
- Njegov cilj nije izazivanje tenzija već insistiranje na istini i pravičnom suđenju, zaključila je Mišnić. P odsjećamo, Aleksandar Keković izručen je Crnoj Gori iz UAE zajedno sa Ivanom Delićem 29. maja ove godine, pod jakim policijskim snagama. Njih dvojica slove za visokorangirane članove organizovanih kriminalnih grupa, a uhapšeni su u Dubaiju po potjernicama koje je raspisao NCB Interpol Podgorica.
Keković je od ranije poznat istražiteljima kao višestruki povratnik, a bio je suvozač u vozilu sa Đorđijem Božovićem koji je stradao u eksploziji u maju 2020. godine u Dalmatinskoj ulici. On je tada zadobio teške povrede. J.R.
Apelacioni sud odbacio žalbu branioca optuženog kao neosnovanu i potvrdio presudu
PODGORICA - Apelacioni sud odbacio je žalbu branioca Jovana Bojića, optuženog za teški pokušaj ubistva Vita Marinovića i Jovana Badalskog, kao neosnovanu i potvrdio presudu Višeg suda kojom je taj okrivljeni osuđen na tri godine zatvora. Po ocjeni Apelacionog suda, prvostepena presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka, niti druge povrede na koje taj sud, kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti.
- Na osnovu izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene, kao i pravilne ocjene odbrane op-
tuženog i po nalaženju ovog suda, nesumnjivo je utvrđeno da je optuženi dana 16. 2. 2024. godine u blizini JU ETŠ „Vaso Aligrudić“ u Podgorici sa umišljajem pokušao da liši života više lica, oštećenog V. M. i J. B., na način što se pri tuči sa oštećenima mašio noža i istim ubadao oštećene, nanoseći im tom prilikom teške tjelesne povrede opasne po život - naveli su u saopštenju. Apelacioni sud je ocijenio kao neosnovane navode žalbe tužilaštva da je prvostepeni sud olakšavajuće okolnosti prenaglašeno cijenio i utvrdio da su u pitanju okolnosti koje su propisane Krivičnim zakonikom.
- Apelacioni sud smatra neosnovanim i navode žalbe tužioca da je prvostepeni sud, kao otežavajuće trebalo da cijeni okolnosti na koje se poziva kada obrazlaže zašto ne prihvata stav odbrane da je optuženi postupao u nužnoj odbrani. Upravo te okolnosti, po mišljenju ovog suda, ukazuju da su i oštećeni sa grupom lica, sa fantomkama i kapuljačama na glavi, sa drvenim i metalnim palicama i bakljama u rukama, došli da se fizički obračunaju sa optuženim i grupom u kojoj se on nalazio, pri čemu je i sam optuženi zadobio povrede - zaključili su u saopštenju. J. R.
Šef kabineta predsjednika Ukrajine podnio ostavku
KIJEV - Šef Kancelarije predsjednika Ukrajine Andrij Jermak podnio je ostavku nakon što je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) izvršio pretres u njegovim prostorijama 28. novembra, saopštio je predsjednik Volodimir Zelenski Jermakova ostavka dolazi u trenutku kada Ukrajinu potresa najveći korupcionaški skandal tokom predsjedništva Zelenskog, u koji su umiješani njegovi bliski saradnici, piše Nova rs.
Ranije ovog mjeseca, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine optužio je osam osumnjičenih u vezi sa šemom u državnoj nuklearnoj kompaniji Energoatom, a kao organizatora označio Timura Mindiča, jednog od najbližih saradnika Zelenskog. U govoru objavljenom na njegovom Telegram kanalu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je plan da „restartuje“ svoju kancelariju, pri čemu njegov glavni pomoćnik Andrij Jermak podnosi ostavku na tu funkciju.
On kaže da je Jermak ranije juče podnio ostavku. - Zahvalan sam Andriju što je u pregovorima uvijek predstavljao ukrajinski stav onako kako je trebalo. To je uvijek bio patriotski stav. Ali želim da ne bude glasina i spekulacija - rekao je, piše Gardijan. Dodaje da će održati „konsultacije“ o tome ko bi mogao da preuzme tu ulogu. Zelenski je objasnio da je ovaj potez došao u trenutku kada je Ukrajini bila potrebna „unutrašnja snaga“ u vrijeme ključnih razgovora o mogućem mirovnom sporazumu.
Osumnjičeni za pucnjavu ispred Bijele kuće dobio azil u SAD ove godine
VAŠINGTON - Američko ministarstvo pravde optužiće za prvostepeno ubistvo Avganistanca osumnjičenog za pucnjavu i ubistvo pripadnice Nacionalne garde, kao i ranjavanje drugog gardiste, rekla je juče tužiteljka u Vašingtonu Džanin Piro.
Ona je dan ranije izjavila da će osumnjičeni biti optužen po tri tačke za napad sa namjerom da se počini ubistvo, kao i po tri tačke koje se odnose na posjedovanje vatrenog oružja tokom nasilnog napada, prenio je Rojters.
Pripadnica Nacionalne garde Sara Bekstrom (20) preminula je od povreda, dok je Endru Volf (24) u kritičnom stanju. Napadač na pripadnike nacionalne garde u Vašingtonu, avganistanski državljanin Rahmanulah Lakanval (29) dobio je azil u Sjedinjenim Američkim Državama ove godine, za vrijeme administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, pokazuju dokumenti američke vlade u koje je Rojters imao uvid.
Prema dokumentu, Lakanval je ušao u Sjedinjene Američke Države 8. septembra 2021. godine, u okviru programa preseljenja ,,Dobrodošli saveznici“ koji je pokrenuo bivši demokratski predsjednik Džo Bajden nakon povlačenja američke vojske iz Avganistana prethodnog mjeseca, ali je on podnio zahtjev za azil u decembru 2024. godine i on mu je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca nakon što je Tramp stupio na dužnost.
Napadač na pripadnike Nacionalne garde, koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik. U vladinom dosjeu o Lakanvalu navodi se da su ga SAD provjerile zbog njegovog rada sa partnerima američke vlade tokom rata u Avganistanu i da nijesu pronađene nikakve potencijalno diskvalifikujuće informacije.
ap
DANILOVGRAD: Na javnoj raspravi nacrt opštinskog budžeta za 2026. godinu
DANILOVGRAD - Nacrtom budžeta za 2026. godinu opštinska kasa planirana je na 11 miliona eura, i ,,teža“ je od ovogodišnje koja iznosi 9,73 miliona, odnosno 10,26 nakon rebalansa.
Prema nacrtu tog finansijskog dokumenta koji je na javnoj raspravi do 10. decembra Opština od tekućih prihoda (porezi, takse, naknade) očekuje 4,98 miliona eura (ove godine 4,57 miliona). Od tog iznosa je od poreza planirano 4,02 miliona eura (3,57), taksi 30.000 eura (35.000).
Naknade će gradskoj kasi donijeti nešto manje novca nego ove godine – 752.000 eura (794.000). Najviše po tom osnovu očekuju od korišćenja prirodnih dobara šuma i mineralnih sirovina – 270.000 eura. Od ostalih prihoda (kapital, renta) predviđeno je 170.000 eura, odnosno 3.000 eura manje nego ove godine, a od prodaje nepokretnosti kao i ove godine – 200.000 eura. Iz ove godine prenijeće skoro tri puta više – 620.000 eura (214.000). Donacije (tekuće, kapitalne) donijeće 550.000 eura (300.000), a transferi - iz budžeta države 350.000 eura (250.000) i Egalizacionog fonda – 3,65 miliona eura (3,36). Od pozajmica i prihoda predviđeno je 650.000 eura (1,21 milion).
Najveći prihod Opština je planirala od poreza – 4,02 miliona eura, a od naknada po osnovu korišćenja prirodnih dobara očekuje 270.000 eura. Za zarade je predviđeno manje novca nego ove godine 2,10 miliona eura (2,48), a više za ugovore o djelu 137.808 eura (105.300). Kapitalni budžet je planiran na 2,51 miliona eura (1,41)
RASHODI
Za tekuće izdatke Opština planira da naredne godine potroši manje novca nego ove – 4,54 miliona eura (4,60). Od toga je za bruto zarade i doprinose predviđeno 2,10 miliona eura (2,48), ostala lična primanja 122.953 eura (115.066), rashodi za materijal 184.000 eura (196.850). Za usluge je planirano vi -
še novca nego ove godine –573.550 eura (555.880). Riječ je o službenim putovanjima –25.600 eura (28.900), reprezentaciji 5.300 eura, troškovima za telefon 68.550 eura (58.330), bankarske usluge i negativne kursne liste 22.000 eura, zatim advokatske, notarske i pravne usluge – 5.500 eura, konsultantske usluge, projekte i studije – 182.500
eura (137.200), za stručno usavršavanje – 5.300 eura, a za ostale usluge – 258.800 eura (292.650).
Tekuće održavanje (javna infrastruktura, građevinski objekti, oprema) koštaće gradski budžet naredne godine više nego ove - 895.300 eur a (690.500). Za kamate je predviđeno manje –54.064 eura (80.491), rentu
11.000 eura (11.061), a za subvencije više – 340.000 eura (230.000). Ostali izdaci predviđeni su u iznosu od – 258.858 eura (231.470). Od toga je za ugovore o djelu 137.808 eura (105.300), sudskih postupaka 16.000 eura (20.000), održavanje softvera 17.150 eura (14.970), osiguranje imovine i lica 13.350 eura, komunalne naknade 8.950 eura a ostalo 65.600 eura (65.750). Stavka transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru je uvećana sa 1,13 miliona na 1,95. Od tog iznosa je za obrazovanje predviđeno 19.500 eura (12.500), institucijama kulture i sporta 350.000 eura (300.000), NVO 35.000, političkim partijama, strankama i udruženjima 114.646 eur a (109.806), jednokratne socijalne pomoći 13.500 (12.420), pojedincima 116.020 (95.300), institucijama 965.105 eura (320.500). Opštinska sindikalna organizacija će dobiti 72.300, mjesne zajednice 66.000 eura.
PREDUZEĆA
Javnim preduzećima je namijenjeno više novca nego ove godine – ukupno 337.500 eura (250.000). Turistička organizacija dobiće 130.000 eura. JU Umjetnička kolonija može računati na 117.606 eura, Centar za kulturu 341.805,
Iz ove godine u budžet za narednu Opština će prenijeti 620.000 eura ( lani 214.000 eura). Donacije (tekuće, kapitalne) donijeće 550.000 eura (300.000), a transferi - iz budžeta države 350.000 eura (250.000) i Egalizacionog fonda – 3,65 miliona eura (3,36)
Agencija za izgradnju i razvoj 50.000 eura, Park prirode rijeka Zeta 7.500 eura, Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba 100.000 eura, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 175.000 eura, Radio Danilovgrad 165.000 eura, Crveni krst 90.000 eura, Služba zaštite i spašavanja 413.615 eura... Kapitalni izdaci su planirani na 2,51 milion eura (1,41). Od toga je za lokalnu infrastrukturu predviđeno 1,77 miliona eura, opremu 677.000 eura, a za investiciono održavanje 62.000 eura. Za otplatu dugova je namijenjeno 1,85 miliona eura (2,26), dok je za rezervu predviđeno 130.000 eura (80.000). D. Š.
HERCEG NOVI: Portonovi najavio program za predstojeću prazničnu sezonu
T IVAT: Otvorena balon sala Za dom sporta
TIVAT – U okviru Sajma sporta, koji je okupio 31 sportsku organizaciju iz Tivta, juče je otvorena nova multifunkcionalna balon sala kojom će upravljati Sportska dvorana ,,Župa“.
Direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan istakao je za Radio Tivat da je opština Tivat uložila u taj projekat oko 360.000 eura, za konstrukciju i podlogu, a da se u 2026. godini očekuju ulaganja u svlačionice i tribine. C. G.
HERCEG NOVI – Nakon uspješne ljetnje sezone, Portonovi ulazi u period prazničnih dešavanja koji još jednom potvrđuju da je ovo zaista destinacija za sva godišnja doba. I ove zime, Portonovi će biti mjesto gdje se praznični duh osjeća na najljepši način. Program je ove godine intimnijeg formata, ali zadržava prepoznatljiv karakter Portonovog: vrijeme za okupljanje, uživanje i kreiranje trenutaka koje pamtimo.
Jedna od glavnih novina ove sezone biće otvaranje klizališta na Marina trgu, koje donosi novu dimenziju praznične atmosfere i biće centralno mjesto zimskih druženja. Tokom prethodnih sezona, praznična dekoracija, svjetlosne instalacije i raznovrstan sadržaj privukli su brojne posjetioce iz zemlje i regiona, kao i međunarodne goste koji su Portonovi prepoznali kao idealno mjesto za zimski odmor uz more. Praznični program počinje u
subotu, 6. decembra, svečanom ceremonijom paljenja lampica i otvaranjem Portonovi Prazničnog bazara na Marina trgu, uz nastupe dječjih izvođača i lokalnih umjetni-
ka. Ove godine, posebnu novinu predstavlja otvaranje klizališta na Marina trgu, koje će dodatno upotpuniti prazničnu atmosferu. Tokom decembra i početkom
januara, posjetioci će imati priliku da uživaju u pažljivo odabranim muzičkim dešavanjima. Klapa Castel Nuovo nastupiće 20. decembra, kao i 9. januara, donoseći prepoznatljiv tradicionalni repertoar. Doček Nove godine obilježiće dnevni DJ setovi 31. decembra i 1. januara, dok je dodatni DJ nastup planiran za 6. januar, obećavajući gostima prijatnu atmosferu na otvorenom tokom prazničnih dana. Za djecu i porodice, 24. decembar donosi tradicionalno druženje sa Djeda Mrazom i vilenjacima, događaj koji je postao omiljeni dio praznika u Portonovom. Sezonu će zaokružiti Portonovi New Year’s Run trkom 3. januara, manifestacijom koja okuplja rekreativce svih uzrasta i promoviše zdrav životni stil u jedinstvenom ambijentu između mora i planina. C. G.
Službe zaštite i spašavanja šest opština dobile specijalizovana vozila
PODGORICA – Službe zaštite i spašavanja opština Bar, Danilovgrad, Ulcinj i Cetinje dobile su juče specijalizovana vatrogasna vozila. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da su obezbijeđena u okviru projekta RESILIENCE koji finansira Evropska unija kroz Interreg IPA program južni Jadran 2021–2027. Dva vozila su privremeno ustupljena glavnom gradu Podgorica, kao administrativnom i tehničkom korisniku, do formalnog uspostavljanja službi zaštite u opštinama Zeta i Tuzi. Primopredaja vozila je izvršena u Nacionalnom trening centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici. Ukupna vrijednost vozila iznosi 399.154 eura, a sva su opremljena namjenskim vatrogasnim modulima visokog pritiska, rezervoarima za vodu, signalizacijom i opremom za intervenciju na teško pristupačnim terenima. – Nova vozila omogućiće bržu intervenciju, veću dostupnost na nepristupačnim terenima i efikasnije djelovanje lokalnih jedinica zaštite i spašavanja – kazali su iz MUP-a. Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je da ovaj projekat nije pojedinačna aktivnost, već dio šire vizije i strategije razvoja sistema zaštite i spašavanja. C.G.
BA r: Savez izviđača nastavlja akciju pošumljavanja Golog brda
BAR – Projekat Boranka, najveća volonterska kampanja pošumljavanja opožarenih područja u Crnoj Gori i regionu, nastavlja se u subotu i nedjelju, 29. i 30. novembra, na lokalitetu Golo brdo u Sutomoru, jednom od područja koje je pretrpjelo znatna oštećenja usljed požara u prethodnim godinama.
To je 12. akcija pošumljavanja koju organizuje Savez izviđača Crne Gore. Imaće podršku Opštine, opštinskih preduzeća i volontera, a u nedjelju, u akciji će učestvovati zaposleni iz Universal Capital Banke i Lovćen osiguranja.
Koordinator projekta „Boranka u Crnoj Gori“ Borislav Jovović kaže da su početkom ove godine birali potencijalne nove lokacije za Boranku.
PODSJEĆANJE: Što je nekada značio 29. novembar
Svaki put kada se sjetim polaska u školu i prvog razreda, među svim detaljima jedan uvijek najjasnije izroni. Uoči, a posebno na sam 29. novembar, Dan Republike u SFRJ, vraća se uspomena na dan kada sam položio pionirsku zakletvu i dobio kapu i maramu. Moja generacija 1982, odnosno školska generacija iz 1989. godine, posljednja je imala čast i privilegiju da izgovori zakletvu.
„Danas, kada postajem pionir, dajem časnu pionirsku riječ…“ Tog 29. novembarskog jutra u mom zavičaju, u Zagradu, Župi nikšićkoj, sunce je obasjalo prohladan novembarski dan neočekivanom toplinom i svjetlošću. U učionici područnog odjeljenja Zagrad, OŠ „Dušan Bojović“, mi prvaci smo s nestrpljenjem čekali taj svečani trenutak. Naš učitelj Dragoje Đurović pripremao nas je nekoliko dana unaprijed. Ja sam tada bio ubijeđen da ćemo zakletvu davati pojedinačno, pa sam se kod kuće dugo i ozbiljno spremao. Kada je trenutak napokon došao, izgovorili smo je svi zajedno u glas, ponosno i snažno. Bio sam ushićen i srećan. Taj čin davanja pionirske zakletve za mene je imao posebno značenje. U kući sam od oca i đeda slušao kako su đačka i vojnička zakletva nešto važno, svečano obećanje koje mlad čovjek daje i sebi i domovini. Zato sam taj trenutak doživljavao ozbiljnije nego što bi se možda očekivalo od sedmogodišnjeg dječaka. Osjećao sam se ponosno, jer je i naša porodica oduvijek vrednovala socijalističke ideje bratstva i jedinstva. Tog dana sam i ja postao dio toga, ne samo formalno, već srcem.
Škola Zagrad, Župa nikšićka
Pripremao sam se 29. novembra za polaganje zakletve. Taj čin za mene je imao posebno značenje. U kući sam od oca i đeda slušao kako su đačka i vojnička zakletva nešto važno, svečano obećanje koje mlad čovjek daje i sebi i domovini
Sa pionirskom maramom fotografisao sam se ispred biste Mileve Vladisava Knežević. Sjetio sam se narodnih heroja iz mog zavičaja Milinka i Milisava Đurovića, Dušana i Danila Bojovića, Petra Jovanovića i svih partizana koji su dali život za slobodu
– Golo brdo se nametnulo kao logičan izbor. Kroz saradnju sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima, izrađen je Plan sanacije, kao i detaljan Plan sadnje za navedenu lokaciju – naveo je on. Ovaj događaj dio je programa proslave 24. novembra – Dana opštine i Dana oslobođenja Bara. Predsjednik opštine Bar, Dušan Raičević ponosan je što su partner Savezu izviđača na projektu, koji su pripremali duže od godinu. Predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović kazao je da ništa manje nije važan i edukativni aspekt projekta, gdje se djeca u osnovnim i srednjim školama upoznaju sa crnogorskim šumama i na koji način svako od nas može pomoći da se stanje dodatno poboljša. C. G.
PRSTEN
Nakon davanja zakletve uslijedilo je fotografisanje ispred spomen-biste Mileve Knežević, prvoborkinje poginule na Sutjesci 1943. godine. Spomenik je podignut 1984. godine u školskom dvorištu, u znak sjećanja i poštovanja prema njenoj žrtvi. Dok sam se pripremao za fotografisanje, nekako nespretno sam izgubio bijeli plastični prsten za pionirsku maramu, onaj koji je držao maramu bez čvora. Vidno zabrinut, zamolio sam drugara iz razreda da mi posudi njegov prsten samo dok se fotografišem, ali on nije htio. Ja bih njemu dao, bez razmišljanja. Nijesam se naljutio, ni tada ni kasnije, ali sam se osjećao nelagodno, kao da mi baš taj mali detalj kvari va-
žan trenutak. I jeste ga pokvario, ali ja nijesam dopustio da mi pokvari dan. Obratio sam se higijeničarki Bulici Dačević da mi pomogne da stavim maramu bez prstena. Ona mi je svezala maramu u čvor i tako sam stao ispred biste. Taj čvor bio je čvrst, kao i osjećaj moje uzvišenosti što stojim pred spomenikom Mileve Knežević, naše heroine, simbola hrabrosti, odanosti i vjere u slobodu. Fotografisao sam se, blic je obasjao i mene i bistu, kao da taj sjaj i danas treperi dok ovo pišem. U tom kratkom bljesku vidio sam budućnost znanja, uspjeha, sigurnosti i slobode. Osjećao sam kako svaki trenutak tog dana, osmijeh, zakletva i marama, simbolizuje puteve kojima ću kročiti, snove koje ću ostvariti i odgovornosti koje ću poštovati. Taj blic nije samo uhvatio jedan trenutak. On je zauvijek osvijetlio moje poš tovanje prema Milevi Vladisava Knežević, narodnim herojima iz mog zavičaja Milinku i Milisavu Đuroviću, Dušanu i Danilu Bojoviću, Petru Jovanoviću i svim partizanima koji su se hrabro borili za slobodu i dali svoje živote, koje nemamo pravo da zaboravimo. U tom odsjaju nijesam mogao ni slutiti da će moja škola na Zagradu, nakon 88 godina rada, 2025. godine ostati bez ijednog prvaka. A ipak, gledano iz ove perspektive, teško je reći da smo svi iz SFRJ postali dobri i časni pioniri onako kako se od
nas očekivalo. Generacija koja je izgovarala zakletvu o drugarstvu, radu i znanju ubrzo je ušla u vrijeme raspada SFRJ, ratova, sankcija, podjela, siromaštva i dugotrajnih društvenih lomova. Ideali koje smo učili u školskim klupama sudarili su se sa stvarnošću koja ih je nemilosrdno rušila.
ČETIRI DRŽAVE
Mnoge generacije, pa tako i ja, kao relativno mlad čovjek, do svoje dvadeset četvrte godine promijenile su čak četiri države i četiri državna uređenja. Rođen sam u SFRJ, odrastao u SRJ, mladost dočekao u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, a danas živim u samostalnoj Crnoj Gori i nadam se da se to više neće mijenjati u budućnosti. Za tako kratko vrijeme živjeti u četiri različite zemlje, pod četiri zastave i četiri politička sistema nerealno je, gotovo apsurdno, ali istovremeno tipično za Balkan. Umjesto stabilnosti i kontinuiteta, našoj generaciji su se mijenjala imena država, granice, ustavi, ideologije i interpretacije prošlosti.
Možda je baš zato onaj bljesak foto-aparata ispred biste Mileve Knežević ostao tako snažan u mom sjećanju, kao kratka, ali jasna svjetlost koja me podsjeća da vrijednosti ne smiju zavisiti od toga kako se zove država u kojoj živimo. Sve se može srušiti, sve se može promijeniti, ali obaveza da pamtimo i poštujemo one koji su se borili za slobodu i da u sebi čuvamo ono najbo-
lje što nam je usađeno u djetinjstvu, ostaje. Svaki 29. novembar vraća sjećanja, osmijehe i ponos koji smo osjećali kao mali pioniri. Pozdravljam sve ljude dobre volje, od Triglava do Đevđelije, od naših prvih kapica i marama do danas, sve one koji su nosili i još nose vrijednosti drugarstva, rada, poštovanja, bratstva i jedinstva, ali i one koji to još nijesu u potpunosti razumjeli. Neka taj duh bude svjetionik u našim životima i podsjetnik da, čak i kada se svijet mijenja, kada granice pomjeraju i zastave mijenjaju boje, ono što smo naučili u djetinjstvu i dalje živi u nama. Neka svaki 29. novembar bude mali plamen sjećanja koji nas spaja i podsjeća da vrijednosti koje nosimo u srcu uvijek pronalaze svoj put, gdje god hodali i kakve god puteve birali. •
Festival knjiga i pisaca BOOKA biće održan od 6. do 20. decembra
Sa konferencije za novinare u Podgorici
PODGORICA – Sedamnaesto izdanje Festivala knjiga i pisaca BOOKA biće održano od 6. do 20. decembra u knjižari „Kosmos“ u Master kvartu.
Urednica ,,Nove knjige“ Marija Vujošević najavila je, na konferenciji za novinare, programe festivala, koji će počinjati u 19 sati.
- Festival će 6. decembra biti otvoren predstavljanjem španskog pisca Rodriga Munjosa Avie. Program će biti posvećen njegovom stvaralaštvu, sa posebnim naglaskom na romane ,,Psihijatri i psiholozi i drugi bolesnici“ i ,,Prodavnica sreće“, koji su prevedeni i objavljeni u izdanju ,,Nove knjige“ i ,,Kosmos izdavaštva“ – kazala je ona. Vujošević je najavila i da će BOOKA tradicionalno ugostiti i mnoge pisce regiona. - Predstavićemo novi roman makedonske književnice Rumene Bužarovske pod nazivom ,,Toni“, koji je nedavno objavljen i u izdanju ,,Nove knjige“. Tu su i Kristijan Novak i Ante Tomić, čija djela tako-
đe objavljujemo u Crnoj Gori. Novina je da ove godine pored književnosti otvaramo i druge važne i aktuelne teme o kojima se malo govori - pa će se tako publici predstaviti i Aleksandar Stanković, hrvatski pisac i novinar – navela je Vujošević. Ona je najavila da će gost festivala biti i srpski pisac Nenad Gugl , autor bestselera ,,Umro sam u petak“. - Irena Sara Manović iz Beograda predstaviće knjigu ,,Ja već letim“. Kao i svake godine, u okviru festivalskog programa premijerno predstavljamo i nova djela naših autora. Održaćemo promocije knjiga ,,Nerazmrsivi čvor“ Aleksandra Bečanovića, zatim ,,Mjesto rođenja“, novi roman Stefana Boškovića, ,,Instant pjesme“, zbirku poezije mlade pjesnikinje Dušanke Lojpur, kao i ,,Suteren“, zbirku poezije Mata Uljarevića – kazala je ona, dodajući da će poseban program biti organizovan povodom 90 godina od rođenja Danila Kiša, o čijem će životu i djelu govoriti srpski pjesnik i esejista Gojko Božović. An.R.
Predstava „Lastovska svadba“ sjutra u auditorijumu Porto Montenegra
Njegovanje baštine kroz pjesmu
PODGORICA - Pozorišna predstava ,,Lastovska svadba“, u produkciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“ iz Tivta, biće izvedena sjutra u auditorijumu Porto Montenegra u 19 sati. Izvođenje predstave predviđeno je kao zatvaranje manifestacije ,,Novembarski dani“ pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i kompanije Porto Montenegro. ,,Lastovska svadba“ njeguje tivatsku kulturnu baštinu kroz pjesmu, igru, nošnju i autentične običaje Gornje Lastve, pitomog primorskog naselja iznad Tivta, i donosi živopisnu sliku nekadašnjeg svadbenog ceremonijala koji se prenosio s koljena na koljeno. Kroz umjetničku formu pozorišne predstave, Kulturno-umjetničko društvo ,,Boka“ iz Tivta na prijemčiv način prikazuje šire kulturno nasljeđe ovog kraja, a izvedba predstavlja krunu projekta ,,Lastovska svadba“ koju
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović za Pobjedu o monografiji ,,Sakralna
XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske“
Na pisanje monografije
inspirisalo me je to što u literaturi do sada nije bilo djela koje je napravilo sintezu svih radova sakralnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama
Boke. Dakle, sporadično je u literaturi pisano o tim temama, ali uvijek u okviru neke veće cjeline - istakla je Abramović
PODGORICA - Monografija ,,Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske (Kotor, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Perast)“, čiji su autori istoričarka umjetnosti Radojka Abramović i Miljan Živković, promovisana je nedavno u Palati Grgurina u Kotoru.
su podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore. Autor projekta je Vidak Božović, koautori Monika Trajčevska i Saša Mamula. Režiju je radio Zoran Rakočević, scenario Stevan Koprivica, a glume: Dora Štampić, Omar Bajramspahić, Dejan Đonović, Marija Đurić, Branka Otašević, Goran Slavić, Miloš Kašćelan i članovi KUD-a ,,Boka“. A. Đ.
Ova značajna publikacija predstavlja prvi sveobuhvatni pregled savremene i moderne sakralne umjetnosti na području Boke - prostora čiju duhovnost, kulturni kontinuitet i vizuelni identitet obilježava jedinstveno prožimanje tradicije i savremenog stvaralaštva.
Kroz istraživanje koje je trajalo godinu, autori su dokumentovali djela najznačajnijih umjetnika 20. i 21. vijeka, od Milunovića, Murtića, Stanića i Stojanovića, do savremenih stvaralaca koji su ostavili trag u crkvama Boke. Monografija istovremeno osvjetljava i ulogu velikih mecena, čije su inicijative uveliko oblikovale lice modernog sakralnog prostora ovog kraja.
O važnosti ovog pionirskog poduhvata, izazovima i ljepoti susreta savremene umjetnosti sa vjekovnom tradicijom za Pobjedu govori Radojka Abramović.
POBJEDA: Što Vas je motivisalo da se upustite u istraživanje savremene i moderne sakralne umjetnosti u crkvama Boke Kotorske?
ABRAMOVIĆ: Inspirisalo me je to što u literaturi do sada nije bilo djela koje je napravilo sintezu svih radova sakralnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke. Dakle, sporadično je u literaturi pisano o tim temama, ali uvijek u okviru neke veće cjeline. Recimo, u knjizi ,,Prčanj“ don Nika Lukovića, pa ,,Između mora i neba“ Željka Brguljana… Tu se spominju djela savremenih i modernih umjetnika koji se bave sakralnom tematikom, ali niko do sada nije ta djela objedinio u jednu cjelinu.
POBJEDA: U monografiji su zastupljeni brojni umjetnici - od Lipovca, Stanića, Murtića, pa do savremenih stvaralaca. Koji su Vas najviše iznenadili ili inspirisali tokom istraživanja?
ABRAMOVIĆ: Sve su to autori koji su meni kao istoričarki umjetnosti i mom kolegi poznati od ranije. Međutim, nekako mi je najinspirativniji kao cjelina jedan mozaik Murtića u Crkvi Svetog Eustahije u Dobroti koji smo iskoristili za naslovnicu monografije. Svakako je tu i nezaobilazni Milo Milunović u Crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju gdje je uradio Svetog Tripuna, Svetog Sebastijana, jednu izvanrednu sliku Blažene Ozane kao mlade djevojke u jednom jednostavnom haljetku na Bokeljskom balkonu. Tu su i impozantna skulptorska djela Sretena Stojanovića, Tome Rosandića, Biliniće-
va Propovjedaonica, umjetnička slika autora Marčića ,,Hrist stišava oluju“. Zatim, jedna divna topla lirska kompozicija, Šojatov prikaz unutrašnjosti hrama Svetog Nikole. Onda, Volarićev opus na svodovima kapele u Kotorskoj biskupiji i Crkvi Gospe od Snijega u Škaljarima. Teško je nešto izdvojiti. U svakom slučaju, svako djelo zavređuje veliku pažnju i visoku ocjenu istoričara umjetnosti.
POBJEDA : Posebno ste istakli doprinos don Branka Sbutege u realizaciji važnih sakralnih djela u Kotoru. Na koji način je njegov rad obilježio likovni identitet grada?
ABRAMOVIĆ: Ja sam prišla malo atipično u govoru posvećenom monografiji, upoznavanju sa djelima sakralne umjetnosti, tako što sam koristila neku vrstu mecenatske djelatnosti kao okosnicu. Dakle, pomenula sam zalaganje don Branka Sbutege za vrata Crkve Svete Marije od Rijeke, odnosno Blažene Ozane, gdje je Lipovac, veliki umjetnik, odradio 24 metope života Blažene Ozane. Don Branko je zaslužan i za vrata na Crkvi Gospe od Škrpjela. To su vrata koja je uradio Kosta Angeli Radovani. Don Branko je zaslužan i za neke druge naše mlađe umjetnike. Naročito za Murtića koji je napravio izvanredan, onako šagalovski urađen, u tom njegovom maniru, mozaik u Crkvi Svetog Eustahije u Dobroti. Zatim smo pomenuli kao mecenu, naravno, nezaobilaznog don Nika Lukovića, eruditu istoričara, sveštenika prčanjskog župnika koji je odradio jedan ogroman posao - pinakoteku cjelokupnog Bogorodičnog hrama u Prčanju oplemenio je djelima jugoslovenskih autora - skulptora i slikara. Od mecena bih navela i protojereja stavrofora Momčila Krivokapića koji je bio poručilac četvorice jevanđelista za hram Svetog Nikole u Kotoru, djelo ruskog slikara Sergeja Prisekina POBJEDA : Koliko savremena i moderna umjetnost uspijeva da pronađe svoje mjesto u tradicionalnim sakralnim prostorima koji su stoljećima oblikovani ikonografskim pravilima?
ABRAMOVIĆ: Oni su naravno iskoračili, a iskorak se ugleda uglavnom u biranju kolorita koji je dosta ekspresivan, boje su jarke. Jedna ikona koju je poručio don Robert Tonsa-
,,Sakralna djela likovnih umjetnika
ti za crkvu na Muu je isto novijeg datuma. Zoran Đurović, sveštenik, odradio je ikonu u vizantijskom maniru. Ima puno tih novih elemenata. Murtićev mozaik je jako sličan Šagalovom slikarskom rukopisu - tu su jarke boje, udari, akcenti boje, svjetlosni efekti, nešto stvarno izvanredno, avangardno i vrlo atipično u odnosu na sve što je u tom baroknom stilu napravljeno. Dragojević radi jedno raspeće koje je napravljeno u sasvim savremenom duhu. Romana Fabris radi Gospu koja plače, u vezi sa ratnim godinama 90-ih, nešto sakralno sa ljudskim elementima uneseno u jedan nadrealističan ambijent potpuno stran nekim ranijim uvriježenim obrascima koje je crkva milenijumima podržavala.
POBJEDA: Koji su najveći izazovi savremene sakralne umjetnosti u odnosu na bogatu istorijsku tradiciju Boke Kotorske?
ABRAMOVIĆ: Izazovi su u novome, znači nešto se novo događa, pravi se jedan prodor, jedan otklon od starih obrazaca i starog načina izražavanja, gdje su ikone i oltarske pale uvijek u skladu sa određenim crkvenim kanonima. Govorimo o baroknoj i renesansnoj umjetnosti, boje su dosta tamne, a ovdje se odstupa od svega toga. Kao kada su francuski impresionisti napravili jedan otklon od svega što je bilo u slikarstvu do tada, težeći ka sunčevoj svjetlosti, ka jednom rasplinjavanju boje, tako su se u i ovim crkvama rastvorile kompozicije - i formalno i bojom.
POBJEDA: Koliko je važno da savremena sakralna umjetnost bude dokumentovana i predstavljena javnosti, naročito u kontekstu očuvanja vizuelnog identiteta Boke Kotorske?
ABRAMOVIĆ: Svakako da je važno, jer svi naši stari stilovi su jako puno obrađivani i dovelo se do katalogiziranja,
Urednici muzičkog programa KIC-a Maji Popović dodijeljen Orden viteza umjetnosti i književnosti
POBJEDA: Kako vidite budućnost savremene sakralne umjetnosti u Boki i Crnoj Gori - da li postoji kontinuitet stvaranja?
ABRAMOVIĆ: Mecenarstvo je vrlo bitno. Dakle, mladi ljudi koji su spremni da poruče umjetnička djela. Recimo, bila je tendencija da se jedan veliki krst Mihaila Muja Jovićevića postavi u Crkvi na Prčanju, ali potrebna su velika sredstva da se otkupe djela autora i za sve to treba da postoje i materijalni uslovi. Samo treba imati novca, želje, volje i motiva da se nešto napravi.
znači definitivno su obrađeni kao kulturna baština. E sad ova moderna, odnosno savremena umjetnost, jer su male razlike između ta dva pojma, zapravo je iskorak naprijed i nešto što do sada nije sistematski obrađeno. A ona već hvata zadnja dva vijeka, znači već je jedan period prošao. Ona već ulazi u tu istoriju umjetnosti u paru sa ovim preostalim djelima koja su rađena vjekovima unazad. Dobija svoje kompletno puno mjesto i u kategorizaciji, a i u vrijednosnom smislu.
POBJEDA: Smatrate li da se javnost dovoljno upoznaje sa savremenim sakralnim stvaralaštvom ili ovakve publikacije tek otvaraju put većem interesovanju?
ABRAMOVIĆ: Mislim da javnost nije dovoljno upoznata. Ima neke susrete sa tim umjetninama. U literaturi je to opisano sporadično, tako da su ljudi u susretu s tim vjerovatno zatečeni i oduševljeni. Mislim da javnost nije dovoljno upoznata ako se to sistematski ne unese u literaturu kao jedna sređena i likovno uspjelo dorađena cjelina na jedan kritični način. Da se napravi jedna likovna kritika koja se tiče tog perioda. Tek tada će ljude zainteresovati ta tematika i oni će u glavi imati sređeniju sliku tog novog u crkvama Boke Kotorske.
P OBJEDA: Da li planirate nastavak istraživanja?
ABRAMOVIĆ: Naravno da nastavljamo, jer je u monografiji obrađen uži basen Boke Kotorske. Radili bismo i Budvu i Herceg Novi.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Francusko odlikovanje Orden viteza umjetnosti i književnosti dodijeljen je urednici muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović“ i predsjednici organizacije „Jazz Art“ Maji Popović, a svečanost je održana 27. novembra u rezidenciji francuske ambasadorke u Podgorici. Orden je Popović uručila ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Ambasadorka je istakla da je Popović na čelu muzičkog programa KIC-a sada već 24 godine te da je uspjela da ga pretvori u mjesto saradnje, upoznavanja i dijaloga između kultura.
- Vaše djelovanje, istovremeno vizionarsko i duboko ukorijenjeno u konkretnoj stvarnosti, omogućilo je stvaranje trajnih veza između Francuske i Crne Gore, pružajući hiljadama ljudi pristup bogatstvu našeg nasljeđa, ali i savremenom stvaralaštvu u svoj njegovoj raznolikosti. Svojom energijom i strašću umjeli ste da pretvorite izazove u prilike, da uspostavite dijalog među muzikama i, prije svega, da kulturu učinite dostupnom, živom i in-
spirativnom za svu publikukazala je ambasadorka Maske. Dodala je i da je Popović, sa ciljem podrške stvaralaštvu, edukaciji o džezu i promociji džez koncerata u Crnoj Gori 2009. godine osnovala organizaciju „Jazz Art“, koja koordinira manifestaciju ,,Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori“. - Uspjeli ste da to postane neizostavan događaj svakog aprila, događaj koji okuplja crno-
gorske talente i umjetnike iz svih djelova svijeta, mjesto gdje muzika postaje most između kultura – rekla je Maske. Uz zahvalnost na odlikovanju, Popović je istakla da je veoma počastvovana visokim priznanjem, te izrazila zahvalnost francuskoj ambasadi i Ministarstvu kulture Francuske na prepoznavanju njenog dugogodišnjeg rada u oblasti kulture i umjetnosti. Kazala je da je ,,Francuska velika zemlja ko-
Novi roman Jasenke Lalović ,,Zera luče“ predstavljen u Podgorici
ja je razvijajući svoju kulturu prihvatila i druge i utkala ih u svoj kulturni milje“. Popović je istakla važnost afirmacije umjetničkog kvaliteta, kosmopolitizma i međunarodne saradnje. - Orden umjetnosti i književnosti u rangu viteza čini mi veliku čast i obavezuje me da nastavim da posvećeno doprinosim razvoju crnogorske muzičke scene i kulturne saradnje naše dvije zemlje - dodala je Popović. R. K.
PODGORICA – Novi roman književnice Jasenke Lalović ,,Zera luče“ predstavljen je u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Promocija je protekla u znaku razgovora o slobodi, identitetu i potrazi za sopstvenim bićem, temama koje je autorka otvorila u svom najintimnijem i najzrelijem djelu do sada.
O romanu ,,Zera luče“ govorili su novinar RTCG-a i književni kritičar Vlatko Simunović i autorka. Odlomke iz romana čitala je novinarka RTCG-a i pjesnikinja Jelena Božović, a razgovor je moderirao novinar kulturne rubrike Pobjede i pjesnik Andrija Radović Jedna od centralnih tema romana jeste potraga za sobom, a Lalović je kazala da je ta potraga u životu neminovnost u svakom od nas.
- To svakog dočeka u nekom trenutku. To su neka univerzalna pitanja, čekaju nas kadtad. Čovjek mora u jednom trenutku da se pita: koliko sam
ja slobodan? U nekim ličnim odlukama – koliko neko drugi odlučuje naše odluke – istakla je ona, dodajući da je čovjek slobodan kad prepozna osjećaj dovoljnosti.
- Čovjeku pripada onoliko zemlje koliko se može oprijeti nogama i toliko koliko vazduha može udahnuti plućima. Kad to shvati, onda je čovjek malo slobodniji – kazala je Lalović.
U ovoj knjizi se, kako je kazala, mimo pravila poigrala jezikom.
- Imate početnu ekavicu, imate ijekavicu, imate taj staropaštrovski govor koji ide od 1897. do 2025. gdje može da se isprati kako se mijenjao taj jezik do ovog savremenog koji trpi tu neku digitalizaciju koja je jeziva. A imate, bogami, i taj starošoltanski – rekla ona. Lalović je rekla da su je kao
autorku u karijeri često uslovljavali.
- Ne znaju da li sam iz Srbije ili Crne Gore. I to ih muči. Zapravo, moje biće je ovdje. Ako ja to nijesam pokazala, ne znam čime više da pokažem. Ali traže još – istakla je ona. Dodala je da je ,,konstantno pod pritiskom“.
- Moje knjige su u ,,Laguni“ štampane sa grafemama ś i ź. Zato što je tako govorila moja mama. To je nešto što sam dugovala njima, da bi to bilo autentično. Nemojte ovo shvatiti kao politički govor, iako mi zapravo jesmo zoon politikon – kazala je Lalović. Simunović je istakao da prozni opus Jasenke Lalović prati od njenih početaka, te da je ovim romanom autorka ušla u svoje najintimnije područje.
- Ovo je psihološki najdublji, tematski najširi i emotivno najzreliji roman Jasenke Lalović. ,,Zera luče“, kao i sve Jasenkine knjige, svjedoče o tome što je vrijedno čuvanja i što treba sačuvati – istakao je on. An. R.
Glavni grad dobio veliko priznanje u ukrajinskom Lvovu
U Mtel digitalnoj fabrici za nedjelju dana održana dva velika edukativna projekta
Završena obuka o računarima, počela edukacija o UX dizajnu
Mtel digitalna fabrika nastavila je edukaciju građana besplatnim predavanjem o UX dizajnu, čime je zvanično počeo niz predavanja koji tretira ovu oblast. Sa prvim predavanjem o UX/ UI dizajnu otvorena je serija događaja u Mtel digitalnoj fabrici posvećenih razvoju digitalnih proizvoda, inovacijama i podsticanju zajednice koja razmišlja drugačije.
Učesnici su imali priliku da čuju zbog čega je dobro korisničko iskustvo presudno za uspjeh svakog digitalnog rješenja.
- Statistike pokazuju da se čak 88 odsto korisnika ne vraća na sajt ili aplikaciju nakon lošeg iskustva, dok 75 procenata njih kredibilitet platforme procjenjuje isključivo na osnovu dizajna. Upravo zato se kvalitetan UX/UI ne sma-
tra troškom, već investicijom, jer euro uložen u dizajn može donijeti i do 100 eura vrijednosti – poruka je sa radionice. Radionicu je vodila stručnjakinja sa bogatim međunarodnim iskustvom Milena Ljutica, koja je studije završila na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, usavršavala se u oblasti UX/UI dizajna u Francuskoj, a prošla je i specijalizovani ,,Design Thinking“ kurs pod mentorstvom predavača sa Univerziteta Stenford. Prethodno je u Mtel digitalnoj fabrici realizovan i program koji tretira oblast računarske pismenosti, čiji je cilj bio promocija zdravih stilova života, s posebnim akcentom na zelenu agendu i društvenu inkluziju. Obuku je realizovala licencirana trenerica za ECDL standard Tatjana Marković. H. P.
Podgorica je dobila veliko priznanje – na finalnom glasanju održanom u ukrajinskom Lvovu odlučeno je da će glavni grad Crne Gore biti Evropska prijestonica mladih za 2028. godinu. Međunarodni žiri, koji je činilo 16 istaknutih predstavnika evropskih organizacija, odlučio da je kandidatura našeg glavnog grada bila najbolja u konkurenciji ostalih finalista - Kišinjeva (Moldavija), Paralimnija (Kipar), Pernika (Bugarska) i Leuvardena (Holandija).
Podgorica je predstavljena kao jedan od najbrže rastućih gradova u Jugoistočnoj Evropi, kao grad bogate kulture i tradicije, grad koji daje šansu za razvoj mladih, ali je istovremeno i privredni i univerzitetski centar Crne Gore.
Nakon proglašenja pobjede, gradonačelnik Saša Mujović je ocijenio da smo na ovaj način već zakoračili u EU i da je to prvi korak ka ukupnom cilju.
- Završnu prezentaciju naše kandidature u Briselu završio sam riječima „Neka 2028. godina bude najsvjetlija godina u crnogorskoj istoriji“. Rekao sam i da nam je želja da te godine postanemo i dio EU i da Podgorica bude Evropska prijestonica mladih. Mi smo danas već zakoračili u EU i ova ekipa i tim su najzaslužniji što danas slavimo i doprinijeli su što smo Evropska prijestonica mladih za 2028. godinu i da prvi korak ka našem ukupnom cilju uspješno završimo. Konkurencija je bila velika. Bio sam i u Briselu uvjeren i svjestan da je
ono što je Podgorica pripremila bilo najbolje i najkonkretnije. Uz ovakvu omladinu kakvu imamo – nema zime. Podgorica će biti za ponos Crne Gore i regiona - kazao je Mujović. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović istakla je da nas u narednom periodu očekuje pravi preporod, velika afirmacija i povratak na scenu mladih koji se uključuju u proces odlučivanja. - Mladi će zajedno sa nama graditi grad, infrastrukturu i sve one uslove koji su idealni za njihov život. I ono što je najbitnije, 2028. godine Podgorica će biti centar mladih Evrope. Ovo je prvi korak ka ulasku Crne Gore u Evropsku uniju - kazala je Borovinić-Bojović. H. P.
Komunalna policija juče obavila kontrolu na prilazu Botunu
Komunalna inspekcija donijela je juče rješenje da do srijede, 3. decembra bude uklonjen šator koji su mještani Botuna, koji protestuju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, postavili polovinom ovog mjeseca na lokaciji gdje bi trebalo da bude izgrađeno to postrojenje. Rješenje naslovljeno na N. N. lice komunalna inspektorka Dragica Filipović ostavila je u šatoru, jer niko nije želio da ga primi i potpiše.
Okupljeni građani su ekipu
Komunalne policije dočekali sa buketom cvijeća, ali i poručili ne samo da neće ukloniti šator, već i da će ih u narednim danima postaviti još više.
PRIORITETI
Kako je ranije saopštio gradonačelnik Saša Mujović, Komunalnoj inspekciji je naloženo da utvrdi da li se pomenuti privremeni objekat nalazi na parceli u vlasništvu Glavnog grada, predviđenoj za gradnju PPOV. Prema nezvanič-
nim informacijama iz Glavnog grada, tokom sljedeće neđelje trebalo bi da uslijedi i prijava gradnje, što je i posljednji formalni uslov za početak izvođenja radova. To je u skladu sa jučerašnjom najavom gradonačelnika Mujovića da Glavni grad ima svoju dinamiku rada i prioritete, a kako je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda prioritet svih prioriteta, tako u narednim danima svakako moraju početi radovi. U pomenutom šatoru se gotovo dvije sedmice svakod -
nevno okupljaju stanovnici Botuna k oji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na toj lokaciji.
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević kazao je juče da je nedopustiva bilo kakva represija prema građanima Zete koji su protiv izgradnje kolektora i prozvao gradonačelnika Mujovića.
- Što se tiče njegove želje da šalje inspekcije i provjerava šatore, mogu reći da je to radio Raško Konjević 2015. godine, prizivajući policiju i represivni aparat kada su u krvi ugušeni protesti Demokratskog fronta. On zna šta se desilo poslije toga - probudila se čitava Crna Gora. Ako Mujović želi preko krvi da dođe do realizacije nekih projekata onda se plašim da će završiti na političkoj deponiji, a mislim da će možda biti i predmet nekih istraga. Savjetovao bih ga da svojim izjavama ne podiže tenzije, već da u skladu sa svojom funkcijom, nadležnostima i u granicama Glavnoga grada da planira kapitalne projekte, a da Zetu ostavi na miru - poručio je Knežević gostujući na Adria TV. Lider DNP-a ustvrdio je da je u slučaju izgradnje PPOV u Botunu riječ o očiglednoj korupciji.
- Ovdje je neko uzeo ozbiljne pare i pokušava na svaki način da realizuje ovaj projekat po cijenu prolivanja krvi. Onaj kome su krvave ruke, neće imati problem samo sa savješću, već i sa zakonom - zaključio je Knežević. H. P.
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.
Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
Gospođa Ćupić modnom pojavom zasigurno odaje osobu sa izgrađenim stilom. Palete boja u ovom njenom izdanju rijetke su za vidjeti u poslovnom looku jer ih vrlo mali broj ljudi zna kombinovati na pravi način. Boja sakoa je romantična i nježna i ona sa sobom nosi smirenje u svojoj prezentaciji.
Kombinovana sa teget bluzom daje utisak poslovnosti i umjerenosti.
Marama, koja je dvobojna u dezenu, u fokusu je i zbog same kombinacije, ali i kvaliteta.
Hair style, kao i naočare, u balansu su sa svim ostalim odjevnim komadima i kao takvi samo su potvrda njenog izgrađenog modnog stila.
Gospođa Damjanović odabrala je vanvremenski dezen i formu sakoa, i to zaslužuje svaku pohvalu za modni odabir. Vrlo rijedak komad koji priliči i formalnom i neformalnom odijevanju.
Modni disbalans pojavio se u pogrešnom odabiru bluze koja nije trebalo na ovaj način da se veže, kao ni da bude tog materijala i dezena. Da je bluza bila otvorenija u formi, pa čak i bijele boje, look bi bio u pravoj poslovnoj mjeri kontrolisan i senzualniji.
Hair style je isuviše bujan za ovaj stil odijevanja i skreće fokus sa najboljeg i nosećeg odjevnog komada - sakoa, što nikako ne bi trebalo da se dešava.
Muški business look vrlo je jasan i kvalitetan.
Odijelo je besprijekorne strukiranosti i forme. Odabir boje samog odijela je standardan za poslovno odijevanje, ali kvalitet materijala doprinosi njegovoj speci čnosti i istančanosti ukusa.
Obuća koja je odabrana je trendy i potrebno je da se muško odijevanje i zasniva na trendy i kvalitetnom izboru obuće, jer je baš obuća ta koja je većinom u fokusu modne kritike u muškom odijevanju.
Gospodin Kentera dominira u poslovnom izdanju i sigurna sam da njegovo pojavljivanje, tamo gdje je moguće ležernije odijevanje, ne bi bilo manje vrijedno u modnom smislu.
3 2 1
Kada imamo u modnoj pojavi jak dezen ili odjevni komad, sve ostalo trebalo bi da bude umirujuće i prirodnije.
U ovoj modnoj pojavi imamo ponavljanje iz prethodnog primjera - gdje je u fokusu sako kao noseći odjevni komad.
Ali se ovdje pravi razlika jer je sako česte forme i zagasite boje. A zagasita zemljana boja trebalo bi da se izbjegava u kombinaciji sa crnom, osim ukoliko nije u pitanju upečatljiv stil i ekstravagancija. Odabrana majica je casual sa paletama boja koje su koliko-toliko prikladne uz cjelokupnu pojavu, ali ipak previše casual za pravi modni utisak.
Hair style i make up su kod gospođe Višnjić vrlo trandy i možda čak i u većem fokusu od sakoa, što je za pohvalu, ali nedovoljno za pravi modni pogodak.
Poslovno polje odlikuje i način oblačenja njegovih poslovnih aktera. Gospodin Perović odabrao je džins svijetle boje koji malo manje lijepo izgleda od džinsa tamnije nijanse. Takođe, takav džins ne bi trebalo da se kombinuje sa košuljama tamnije nijanse. Njemu je potreban balans sa svjetlijim tonovima jer onda cjelokupan look vodi ka salivenosti. Odabir dezena košulje je staromodniji, ali i vanvremenski. Samim tim on mora imati pravi momenat gdje se kao takav može iznijeti. Klasična nonšalantna modna pojava koja prija za oko, ali sigurno može biti mnogo atraktivnija.
PODGORICA – Jedan meč danas, preostala četiri sjutra – 17. kolo Meridianbet crnogorske fudbalske lige ne donosi izraziti derbi, a otvara ga duel Budućnosti i Bokelja od 15 sati pod Goricom.
Još tri runde ostale su do kraja jesenje polusezone i nekoliko timova konkuriše da na zimsku pauzu ode s prvog mjesta – na pol poziciji je Sutjeska sa 30 bodova, slijedi Mornar sa 26, pa Budućnost sa 25, Dečić sa 24...
Podgorički ,,plavo-bijeli“ i Tuzani imaju utakmicu manje, a Budućnost želi da današnjom pobjedom makar na noć preskoči Mornar i napravi dodatan pritisak na Sutjesku.
Tim Dejana Vukićevića vezao je dvije pobjede – na trijumf nad Jedinstvom (1:0) nadovezalo se slavlje u derbiju s Mornarom (2:0).
- Bitna pobjeda za nas, prekinuli smo niz Mornara od 11 utakmica bez poraza i uhvatili priključak za vrh tabele. Kad igramo kod kuće svi očekuju pobjedu, pa smo samim tim zadovoljni igrom i pristupom. Imali smo sreću da smo igrali sa igračem više, promašio sam penal, ali sam se iskupio asistencijom – rekao je Ivan Bojović za klupski sajt. Bokelj je na diobi posljednjeg mjesta, ali u Podgoricu dolazi poslije dva dobra rezultata –remija s Mornarom (0:0) i pobjede nad Arsenalom (2:0).
- Ne očekuje nas laka utakmica, dobili su posljednju utakmicu i dolaze puni samopouzdanja. Nemaju što da
Raspored i tabela
DANAS
15.00 – Budućnost – Bokelj NEĐELJA 13.30 – Jedinstvo – Jezero 14.00 –
1.
3.
8. Arsenal 16 4 6 6 15:21 18
9. Bokelj 16 3 5 8 21:28 14
10. Jedinstvo 16 3 5 8 10:22 14
izgube, dolaze u goste najvećem klubu u Crnoj Gori. Ipak, ko god dođe ovdje mi se pitamo i ako budemo imali pravi pristup mislim da pobjeda
PODGORICA - Stadion pod Goricom. Početak: 15 sati. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar) i Jovan Došljak (Berane). Delegat: Goran Mihaljević (Podgorica)
8 – Maksimović (Jezero)
7 – Sekulić (Mornar)
6 – Bašić (Petrovac)
5 – Kajević (Dečić), Popović (Petrovac)...
neće doći u pitanje – dodao je Bojović.
Ofanzivac ,,plavo-bijelih“ očekuje fizički tešku utakmicu. - Bokelj ima nekoliko dobrih
Naše najbolje fudbalerke savladale Rumuniju u kontrolnom meču
Crna Gora 1
Rumunija 0
PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Englatina Pjetrušaj (Albanija). Strijelac: Đoković u 19. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Janjušević, Popović (Crna Gora), Jenovan, Botojel, Bistrin, Balaseanu (Rumunija).
Crna Gora: Krstović, Popović (od 72. Boričić), Đukić, Šaranović, Čađenović, Karličić, Janjušević (od 66. Božić), Stanović, Đoković, Dešić, Kuč (od 90. Petrović).
Rumunija: Paraluta, Stančiu (od 66. Bratu), Teodora, Nikoara, Ficaj, Jenovan (od 23. Stanku), Kiolaću (od 79. Vladulesku), Balaseanu, Gered (od 66. Bistrin), Botojel (od 66. Hercog), Jordakjusi, Karp (od 66. Marku).
Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je u prijateljskom meču Rumuniju rezultatom 1:0. Posljednja utakmica u, za ekipu Mirka Marića, uspješnoj 2025. godini, riješena je u 18. minutu, kada je Jasna Đoković bila precizna iz jedanaesterca.
- Velika je stvar na ovako teškom terenu savladati jaku ekipu kao što je Rumunija. Čestitke djevojkama na ovom meču, ali i na cijeloj ovoj godini, koja je za nas bila veoma uspješna. U dobrom smo ritmu i nadam se da ćemo tako nastaviti i na-
redne godine u kvalifikacijama. Najbitnije je da sve djevojke budu zdrave na sljedećem okupljanju, u februaru - rekao je selektor Marić. Trenutak odluke desio se u uvodnom dijelu meča na Trening kampu FSCG. Igračica Rumunije Ana Marija Stanćiu se spotakla u svom šesnaestercu, nakon čega je lopta udarila u ruku, a sudija Englatina Pjetrušaj pokazala na bijelu tačku. Đoković je sa 11 metara bila sigurna. Gošće su u dva navrata bile blizu izjednačenja, ali je oba puta
individualaca, ali ih krasi zajedništvo i ići će preko svojih granica. Biće fizički teška utakmica, ali ako budemo pravi –u što ne sumnjam – uzećemo tri boda. Krasi nas visoki presing i napadačka igra, ako što prije otvorimo protivnika, utakmica će biti lakša – zaključio je Bojović. Sutjeska će sjutra gostovati Mladosti na ,,DG areni“, Mornar će dočekati Petrovac, Dečić će u Tuzima igrati s Arsenalom, dok će se Jedinstvo u Bijelom Polju sastati s Jezerom. N. KOSTIĆ
Rakočević: Abdić je SMS-om obaviješten da nije više doktor ,,plavo-bijelih“
- Kolega NerminAbdić smijenjen je sa pozicije ljekara u Fudbalskom klubu Budućnost, koju je obavljao tokom dužeg razdoblja. Rekao bih da je to iskompleksirani revanšizam, saopštio je juče u Skupštini Crne Gore poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević
- Nemajte dilemu – samo zato što pripada opoziciji, zato je smijenjen. I o smjeni je obaviješten SMS porukomnaglasio je Rakočević.
Na prvu - nijesmo povjerovali - da se FK Budućnost odriče usluga izuzetno stručnog i omiljenog podgoričkog doktora (ortopeda) a prije svega dobrog čovjeka, humaniste koji je bio uvijek tu kad je muka – za njegovu FK Budućnost i sve ljude kojima je bila potrebna njegova pomoć. Najavu Abdićeve smjene nagovijestio je još u poneđeljak na sjednici Skupštine Glavnog grada, predsjednik FK Budućnost i zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević
- Inspekcija rada je utvrdila da Nermin Abdić u FK Budućnost radi nezakonito. Ja ću da ga provjerim. Zakoni moraju da se poštuju. I sjutra kad ne bude doktor – biće politički – rekao je 24. novembra na sjednici Skupštine Glavnog grada Spalević. Četiri dana kasnije, Spalević je održao obećanje - Nermin Abdić je SMS obaviješten da više nije doktor FK Budućnost.
Ostaje pitanje – zašto su se skoro 15 godina stručne i požrtvovane brige o brojnim generacijama fudbalera Budućnosti (i ne samo o njima) već i o njihovim porodicama i prijateljima sveli na jedan otkaz SMS-om?
Bez poziva i objašnjenja...
To doktor Nermin Abdić od FK Budućnost nije zaslužio. A pitanje za gospodina Borisa Spalevića, na koje ćuti i čeka da samo od sebe prođe. Čeka da ljutnja navijača prođe i da se pomire sa trenutnom situacijom u klubu... A stanje je takvo da iz utakmice u utakmicu, otkad je on na čelu kluba, slušamo ,,Uprava napolje“. Danas je novi izazov za Budućnost, protiv Bokelja, pa time i još jedan ispit za sve u klubu da se suoče ili, kao do sada, ostanu nijemi na sve reakcije sa tribina. J. TERZIĆ
visini zadatka bila Anastasija Krstović. Sa druge strane, i
Crna Gora savladala Paragvaj i sa dvije pobjede čeka posljednji meč u grupi D na Svjetskom prvenstvu rukometašica
PODGORICA - Crnogorke su uradile ono što su planirale za prva dva kola D grupe Svjetskog šampionata u rukometu.
Savladale su na premijeri Farska Ostrva, a juče su očekivano bile bolje i protiv autsajdera Paragvaja - 34:25.
Neđeljni okršaj sa Španjolkama dočekuju sa maksimalnim učinkom i po svemu sudeći treći meč na šampionatu odlučiće ko će sa maksimalnim brojem bodova u glavnu rundu koja počinje 2. decembra u Dortmundu. U igri je naravno i remi, ali u oba tabora sigurno ne razmišljaju o ovakvom ishodu jer će ih u glavnoj fazi izvjesno sačekati jaki domaćin - Njemačka, Srbija i Island.
ZICERI SE MORAJU
POGAĐATI
Ne manje važno, ako ne i najvažnije - pitanje je sa kakvim će sastavom selektorka Suzana Lazović sačekati derbi grupe nakon što se na premijeri povrijedila ljevakinja Jelena Vukčević. Mlada rukometašica ima problem sa desnim ramenom, na sreću nije šutersko, ali je pod znakom pitanja, a manje neizvjesna je i Nina Bulatović (desni krilo).
Ohrabruje pred važan duel napadačka forma mnogih igračica, ali moraće ,,lavice“ da poprave efikasnost iz čistih situacija jer su protiv ekipe iz
Južne Amerike imale problema u ovom segmentu, a bilo je promašaja na premijeri.
Jasno je, takođe, da će protiv ,,furije“ odbrambeno morati da se podignu jer su bekovi na koje računa selektor Ambros Martin klasa u odnosu na ostale ekipe iz grupe. Bodovi se pamte iz jučerašnjeg duela u kojem su ,,lavice“ od ukupno 19 golova do odmora (primile su 13, od čega dva iz brze igre) postigle šest iz kontranapada, od čega pivotkinja Andrijana Tatar dva (iznudila i sedmerac). Ovaj dio igre daje nadu za nastavak šampionata, ali odbrambeno nije baš sve najbolje funkcionisalo. Dosta golova primila je naša odbrana iz prodora. To je i donekle rivalke držalo u egalu, ali ne
Lazović: Odmorni i spremni čekamo Španiju
tehničkih grešaka napravile su naše rukometašice, rivalke čak 20
lakih golova postigle su ,,lavice“, ali su i promašile 10 zicer situacija
Za selektorku Suzanu Lazović nema dileme da su đevojke podigle samopouzdanje pred važan meč sa Španijom, a jednako je važno da su mnoge od njih odmorile kroz dobar dio prvog i kompletno drugo poluvrijeme.
- Raduje pristup svih igračica koje su bile na terenu. Koliko god možda za neke rezultat nije zadovoljavajući - za nas jeste, posebno kada igrate sa ovakvim ekipama koje spuštaju tempo. Znamo dobro da tada i koncentracija pada, ali sam zadovoljna kako su đevojke odgovorile. Uspjeli smo da odmorimo one koje su pretežno nosile breme protiv Farskih Ostrva. Svaka je u ovom meču dobila šansu, podigla samopouzdanje i sada odmorno i spremno možemo da sačekamo Španiju. Kakav meč očekuje selektorka sa Španijom?
- Očekujem težak meč, a ključ je u odbrani i još nekim stvarima koje su nam prioritetne. Mislim da nam ovo može donijeti ono što će nas maksimalno zadovoljiti.
Senzacija u D grupi - Farska Ostrva bolja od Španije - 27:25. Bile su Faranke na minus od tri gola u prvom poluvremenu, gubile su 24:22 pet mnuta do kraja, a onda su u nišu šokirale favoritkinje. Serijom 5:1 srušile su ,,furiju” pokazale i Crnogorkama put do pobjede. Do koje naš tim mora da dođu u neđelju ako misli četiri boda da prenese u glavnu rundu đe ih čekaju Njemačka i Srbija
dugo, jer je klasa na terenu prevagnula. Uz sjajnu Mateu Pletikosić, do odmora (pet golova i šest asistencija) ,,lavice“ su došle do opipljive prednosti od šest golova.
ODMOR I ŠANSA
U nastavku meča Lazović je sa terena povukla bukvalno startnu postavu (osim Anastasiju Marsenić, minutažu na golu podijelile su Marija Marsenić i Andrea Škerović), a igračice koje nijesu bile u prvom planu na premijeri, pokazale su visok nivo intenziteta u oba pravca. Doduše, za
Dijanu Trivić se ne može reći da je neko iz drugog plana (dijeli minutažu sa Ivonom Pavićević), što je i pokazala sa pet golova iz sedam pokušaja. Upravo je bila najzaslužnija što su ,,lavice“ u jednom momentu vodile 11 golova razlike. - U oba startna meča ušle smo maksimalno, nikoga nijesmo potcijenile. Svaka od nas je dala maksimum, a i pripremale smo se za posljednji duel u grupi. Daćemo sve što možemo da osvojimo prvo mjesto u grupi, odnosno da pobijedimo Španiju - istakla je Marija Božović, jedna od četiri debitantkinje.
Meč je obilježila desno krilo Marsenić (MVP), a stabilne na golu bile su naše golmanke, što hrabri pred novi okršaj u Triru. - Odigrali smo dobru utakmicu, dale smo sve ono o čemu smo pričale na terenu. Malo smo i griješile, ali i to nije tako loše jer smo vidjele šta možemo da popravimo za sljedeću utakmicu. Očekuje nas u neđelju važan meč, u stvari meč za prvo mjesto. Znam da nas čeka težak rival, ali smo pokazale kroz ove dvije utakmice koliko možemo. Borićemo se do kraja - poručila je Marsenić. Ana MARKOVIĆ
Piše: Milena RAIČEVIĆ
Sve su dobile šansu i iskoristile je na dobar način
Jedna lijepa utakmica za nas, u smislu da smo je gledali bez stresa oko toga kakav će ishod na kraju biti. Pobjeda s velikom razlikom bila je evidentna već u prvom dijelu meča. Kao što smo i priželjkivali, sve su igračice dobile šansu i iskoristile je na dobar način. Čak su četiri igračice protiv Paragvaja debitovale na velikom takmičenju.
Samo je u prvih deset minuta Paragvaj uspio da parira, ali je Armel Atingre ponovo imala svoju rolu i odbranila u jednom naletu dosta zicera, čime smo napravili prvu značajniju razliku u golovima. Marija Marsenić je pokazala da nije slučajnost što je odbranila dva penala na prethodnom meču - sa svojih sedam odbrana sinoć je potvrdila da se radi o ozbiljnom potencijalu. I Andrea Škerović je dobila prostor na golu i pokazala da se i na nju može ozbiljno računati.
Uz takav učinak golmanki i našu dobru igru u odbrani, iskoristili smo mnogo prilika za brze golove iz kontri. Nije da nije bilo i nekoliko iznuđenih tehničkih grešaka koje ne smijemo dozvoliti protiv jačih protivnika, jer bi nas mogle koštati rezultata. Dobra stvar je što je selektorka, nakon što smo napravili razliku, mogla da sačuva neke igračice i da im pruži prostor da odmore pred najvažniji meč u grupi.
Senzacija Farskih Ostrva protiv Španije! Tokom čitavog meča držali su priključak i odigrali sjajnu završnicu za pobjedu od dva gola. Vjerujem da smo sada svjesni da danas svi znaju da igraju rukomet. Mi smo ih shvatili veoma ozbiljno kao protivnike i odigrali jako opreznu utakmicu protiv njih, bez ikakvog potcjenjivanja.
Srbija je takođe zamalo ispustila ,,plus sedam” protiv Islandana kraju su slavili samo golom razlike.
GRUPA C
Urugvaj-Njemačka 12:38
Srbija-Island 27:26
GRUPA D
CRNA GORA-Paragvaj 34:25
Španija-Farska Ostrva 25:27
GRUPA E
Austrija-Egipat 29:20
Holandija-Argentina 32:25
GRUPA F
Poljska-Kina 36:20
Francuska-Tunis 43:18
Danas
GRUPA A 18.00 – Rumunija-Japan
– Danska-Hrvatska
GRUPA B
– Švajcarska-Senegal 20.30 – Iran-Mađarska
GRUPA G 18.00 – Brazil-Češka 20.30 – Kuba-Švedska
GRUPA G 18.00 – Angola-Južna Koreja 20.30 – Kazakstan-Norveška
Završni turnir Kupa za vaterpoliste: Primorac lako protiv Budućnosti, Jadran se mučio s Budvom
PODGORICA – Bez iznenađenja u Budvi – Primorac i Jadran MTEL igraće večeras od 20 sati u finalu Kupa Crne Gore za vaterpoliste.
Tim iz Kotora, branilac trofeja, u polufinalu završnog turnira lako je savladao Budućnost – 21:7 (8:1, 6:3, 4:3, 3:0), dok je neočekivano dugo bilo uzbudljivo u duelu Novljana i Budve, koji je riješen tek u posljednjih šest minuta, 18:13 (5:5, 3:1, 4:5, 6:2).
Primorac 21
Budućnost 7
BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Sudije: S. Matijašević i N. Arnaut. Rezultat po četvrtinama: 8:1, 6:3, 4:3, 3:0. PRIMORAC: Rističević (sedam odbrana), Brguljan, S. Ćetković 2, Inaba 3, Mršić 3, Murišić, Vidović 2, Vučković 1, Vico 3, Brkić 3, P. Ćetković, Stanojević 1, Perov 3, Pejović (jedna odbrana)
BUDUĆNOST: Kolesko (jedna odbrana), Bošković 2, Popović, Štrkalj 2, Brguljan 1, Brnović 1, Adeišvili, Ražnatović, Petrović, Stevović 1, Radulović, De Souza, Aleksić, Milanović (četiri odbrane). Primorac je sve dileme otklonio u prvoj četvrtini, kada je poveo 7:0 i nakon toga je mogao da sačuva snagu za finale. - Utakmica je bila riješena već
u prvoj četvrtini. Moralo bi da se povede računa o sistemu takmičenja jer ovo nije korektno prema Budućnosti i Budvi, igrali su utakmicu u srijedu, a već u petak polufinale. Vidjelo se da je naš rival bio dosta ,,izmrcvaren“. Znam da je kalendar zgusnut i zbog evropskih utakmica, da slijedi duga pauza zbog reprezentacija, ali trebalo bi prilagodimo stvari na koje možemo da utičemo i da svi imamo jednake šanse. Što se tiče finala, Jadran će biti favorit, ima mnogo više reprezentativaca – rekao je Draško Brguljan, kapiten Primorca.
- Nijesmo uspjeli da pružimo bilo kakav otpor. Možemo biti malo i razočarani prvom četvrtinom, jeste nam naporan raspored, ali nije baš opravdanje, posebno za početak meča. Bio je ovo lakši trening za Primorac, nijesmo pokazali ništa što smo možda mogli – kazao je Darko Brguljan, najbolji igrač Budućnosti.
Jadran MTEL 18
Budva 13
BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Sudije: M. Mijanović i M. Stanišić. Rezultat po četvrtinama: 5:5, 3:1, 4:5, 6:2. JADRAN: Andrić, Holod, Stupar 2, Obradović 1, Vujović, Valera 2, Merkulov 4, Gojković 4, Lazić, Sladović 2, Matijašević, V. Radović 2, I. Radović (osam odbrana), Janović 1
BUDVA: Ćetković (10 odbrana), Vušković 2, L. Dragović, Kotorac, Brguljan, Milić 5, Kalaicis 1, Ag 2, Vukčević, N. Dragović 1, Baštrica 2, Franeta, Rajović, Dabić. Budva je pružila sjajan otpor Jadranu. Tim Miloša Popovića vodio je u prvoj četvrtini 2:0, 3:1 i 4:2, da bi nakon osam minuta bilo 5:5.
Budvani su vratili prednost (6:5), na što je Jadran odgovorio serijom 3:0, koja je i zaključila drugu dionicu – 8:6.
Autsajder se odlično držao protiv učesnika Lige šampiona, uspio da se vrati i nakon 12:9 za ekipu Vladimira Gojkovića iako je u tom momentu bio bez Matije Brguljana (crveni karton zbog prigovora sudiji) i Nebojše Vuškovića (tri isključenja), ali tako oslabljen nije mogao da napravi senzaciju. Jadran je serijom 4:0 u posljednjoj četvrtini poveo 16:12 i riješio meč...
- Vatrena utakmica, s mnogo golova. Čeka nas finale, bokeljski derbi s ekipom koju odlično poznajemo. Jedva čekamo taj meč, idemo po trofej – rekao je Vasilije Radović, as Jadrana.
- Čestitke cijeloj našoj ekipi na borbi. Imali smo šanse, ali ostali smo u finišu samo s jednom zamjenom. Nemamo za čim da žalimo, okrećemo se drugim obavezama – izjavio je Neđo Baštrica, kapiten Budve. Ne. K.
Košarkaši Crne Gore neuspješno otvorili kvalifikacije
PODGORICA – I košarkaškim laicima trebalo je da bude jasno da će za naše košarkaše ovaj ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo biti, vjerovatno, najteži od kada je Crna Gora ponovo postala nezavisna. Prvo zbog podmlađivanja reprezentacije usljed „reprezentativnog penzionisanja“ velikog broja iskusnijih igrača (Vladimir Mihailović, Bojan Dubljević, Nikola Ivanović, Danilo Nikolić...), te odlaska najtalentovanijih u NCAA ligu (Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Fedor Žugić...). Velike promjene kompletirane su dolaskog novog selektora - Andrej Žakelj će voditi ekipu u prva dva „prozora“, a onda Zvezdan Mitrović od ljeta. Uz to, neposredno pred start kvalifikacija, zbog povreda otpala su dvojice bitnih igrača - Petar Popović i Igor Drobnjak, čije bi prisustvo puno značilo ovom timu.
Zbog svega toga, ali i imajući u vidu ime i rejting prvog protivnika u kvalifikacijama, moglo je da se pretpostavi i da „MTEL dvorana Morača“ neće biti ispunjena do posljednjeg mjesta.
Međutim, ono što se dogodilo u četvrtak veče protiv Portugala, ukupno gledano, bilo je neočekivano. Počev od praznih tribina najvećeg crnogorskog hrama sporta (i pored slobodnog ulaza bilo je prisutno tek oko hiljadu gledalaca), do blijedog izdanja izabranika Andreja Žakelja koji su na
Održan 22. Memorijalni fudbalski turnir „Danilo Dano Delibašić“
BAR - Fudbalski veterani
Sloge iz Starog Bara pobjednici su 22. Memorijala „Danilo Dano Delibašić“ koji je odigran na pomoćnom terenu SRC „Topolica“ u Baru. Oni su savladali veterane iz Bara 7:2.
Za veterane Bara igrali su: Rade Lemajić, Aleksandar Mihaljuk, Sergej Popov, Vitalij Pivelj, Artur Birjukov, Ro-
bert Barabaš, Milovan Perišić, Armin Nurković, Novica Marinović, Dzan Ozun Topcun, Aleksandar Milić. Za veterane Sloge nastupili su: Meto Asović, Vukić Pantović, Ivan Lukolić, Šaban Bajramović, Miodrag Martinović, Dejan Marković, Armin Balić, Zoran Ćalović, Semir Kurtović, Vasko Bajramović, Damir Divanović.
Golove za Starobarane postigli su Damir Divanović, Ivan Lukolić (dva), Miodrag Martinović, Dejan Marković, Šaban Bajramović i Armin Balić, dok je oba gola za veterane Bara postigao Aleksandar Mihaljuk, koji je dva puta pogađao za neriješeno, ali nakon što je pogodio za 2:2, sve je bilo u znaku Starobarana. U čast jednog od najistaknu-
tijih fudbalera svih vremena u gradu pod Rumijom, Danila Dana Delibašića svake godine se održava turnir, a ove godine prisutne je pozdravio ispred organizacionog odbora manifestacije Dino Karađuzović, koji je uz Zorana Ćalovića predao pehare, kapitenima dva tima. Turniru je prisustvovala i porodica Danila Dana Delibašića.
kraju deklasirani od Portugala sa 83:62.
- Iskreno, nijesam očekivao toliku razliku za njih. Nadjačali su nas na svim poljima, u agresivnosti i energiji. Znali smo da imaju kvalitet, ali nijesmo ni mi „pali s Marsa“. Početak je bio na našoj strani, ali poslije su oni, počev od ofanzivnog skoka do otvorenih šuteva, došli do prednosti koju smo ganjali čitavu utakmicu i na kraju ništa nijesmo mogli
da uradimo – kazao je Emir Hadžibegović, krilni centar naše selekcije i SC Derbija. Crna Gora je dobro ušla u meč, dobila je prvu četvrtinu 21:14, ali je onda u drugoj postigla po 11 poena i primila po 25, pa je pobjednik odlučen još prije početka posljednje dionice (43:64).
- Ekipa je nova, prolazimo proces adaptacije, sigurno će nam trebati vremena. Protiv Portugala nam je trebala čitava
- Okupili smo se da odamo omaž našoj legendi, legendi Bara, posebno fudbala –Danilu Danu Delibašiću. Svi znate da je Dano imao najdužu karijeru od svih nas, da je nosio dres sa brojem 10, a ostaće zapisano što smo svi sa razlogom potencirali i dičili se, da su njegove lopte imale oči. Uvijek je znao u pravom momentu da odigra taj po -
pularni „pas“. Danas bi Dano bio mnogo srećan da vidi na jednom mjestu svoje mnogo mlađe drugare, koji su ga svi poznavali i divili mu se, a mnogima je bio i trener, poput Zorana Ćalovića i Aca Milića … – kazao je Vasko Milošević, predsjednik NVU ,,Fudbalski radnici Bara“ i najzaslužniji što je ovaj turnir očuvao tradiciju. Tradicionalno, uoči utakmice organizatori i učesnici manifestacije su posjetili grob Dana Delibašića i položili cvijeće. R.P.
Andrej Žakelj u razgovoru sa Jovanom Kljajićem
utakmica da se adaptiramo do samog kraja kada smo krenuli nešto da pritiskamo. Treba da igramo sa agresivnošću od prvog minuta, a ne da gledamo protivnika šta će on da uradi. Imali smo samo tri dana za pripremu prvog meča, dosta nas prvi put igra zajedno, dok je Portugal dosta dugo na okupu, imaju iskusne igrače i to su pokazali na utakmici – kazao je bek „crvenih“ Jovan Kljajić
Na pitanje da prokomentariše slabu posjetu publike protiv Portugala, i da li to znači da naša košarkaška javnost ne vjeruje u novi tim, Andrej Žakelj je odgovorio. - Ne mogu to puno da komentarišem. Ja vjerujem u ovaj tim, u ove igrače, a za njih treba vremena. Oni koji su sa nama to žele, niko ih ne tjera, već sami hoće da igraju za svoju zemlju. Slobodno vrijeme troše ovdje i treba im dati podršku. Bez obzira da li igraju dobro ili loše. To je ono što mene interesuje, a ako ljudi u to ne vjeruju to je njihova stvar. Ja sam siguran da ćemo za dva-tri dana biti bolji, ali bitno je da će ovi momci da igraju i u narednom „prozoru“, u narednim godinama, a uz reprezentaciju će da budu i bolji, što je najbitnije – rekao je Žakelj.
Poraz od Portugala sa 83:62 je najteži u kvalifikacijama za svjetska prvenstva, svakako, najubjedljiviji kod kuće, računajući i kvalifikacije za evropska prvenstva, koji je nadmašio poraz od Njemačke u februaru ove godine sa 95:76.
Inače, najubjedljiviji poraz u kvalifikacijama naši košarkaši su doživjeli, takođe, od Njemačke, u posljednjim kvalifikacijama za EP, ali u gostima sa 85:61. Međutim, porazi od Njemačke i Portugala se, svakako, ne mogu dovesti u istu ravan, bez obzira što je Crna Gora u tim mečevima igrala sa jačim sastavom...
- Došlo je do smjene generacija, treba malo vremena da se sve to uklopi, a imali smo svega dva dana da se spremimo za meč, a bilo je i igrača koji nijesu mogli da igraju zbog povreda. Biće bolje – dodao je Hadžibegović. Naši košarkaši su juče doputovali u Pitešti gdje će u neđelju gostovati Rumuniji, u drugom kolu grupe B. Rumunija je na premijeri ubjedljivo izgubila u gostima od Grčke 91:64.
- Možemo da popravimo agresivnost, energiju, da imamo želju za koju mislim da nam je falila u nekim trenucima meča sa Portugalom, što ne bi trebalo da se događa, pogotovo na domaćem terenu. Moraćemo to da promijenimo. Gledaćemo da greške iz meča sa Portugalom smanjimo na minimum i da napredujemo u meču sa Rumunijom – zaključio je Hadžibegović.
S. JONČIĆ
WABA LIGA, 7. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa danas (17h) gostuju Celju
PODGORICA - Prije tačno osam mjeseci košarkašice Budućnost Bemaksa su u Celju proslavile titulu šampiona WABA lige. Danas (17h), osam mjeseci kasnije, Podgoričanke na istom mjestu, protiv istog rivala u reprizi finala, imaju priliku da već na polovini ovogodišnjeg ligaškog dijela gotovo osiguraju vizu za fajnal-for, ali i naprave ozbiljan iskorak da izbjegnu četvrtu poziciju uoči doigravanja. Prelazni rok i sam početak sezone pokazao je da će ove godine situacija u WABA ligi biti drugačija – nakon par godina totalne dominacije Budućnosti i Celja, sada su tu, pa možda i u prvom planu Montana i Partizan. Osvajač duple krune Bugarske je bez poraza, Partizan je poražen samo u Podgorici, pa je jasno da slijedi nikad uzbudljivija trka pred fajnal-for. Baš zbog toga, nije važno samo ugrabiti vizu za završnicu, već pokušati da se izbjegne četvrto mjesto i duel protiv lidera. Već danas, na tradicionalno neugodnom gostovanju, ,,plave“ imaju šansu da brejkom najave tako nešto.
– Rilski
1.Montana 5 5 0 +83 10
2.Partizan 6 4 1 +64 10
3. Bud.Bemaks 5 4 1 +147 9
4. Celje 5 3 2 +48 8
5. Zagreb 5 1 4 -79
- Pred nama je derbi kola, jer gostujemo ekipi Celja. Kao i svake godine, ovo je poseban meč u ligi i sigurno da jedva čekamo ovu utakmicu – kazao je trener Podgoričanki Petar Stojanović. U odnosu na minulu sezonu Celje su napustile Slovenke Lea Bartelme, Blaža Čeh, Nika Barič, te strankinje Taja Silva, Kajla King i Letisija Suarez. Vratila se Maruša Seničar, a stigle su Amerikanke Jabrion Čambers i Šavnta Šau, te Senegalka Ndioma Kane.
- Celje je uoči ove sezone doživjelo velike promjene, ali je to svakako mlad i talentovan tim, pojačan sa tri strankinje i vođen veoma iskusnim tre-
SBbet Prva liga za rukometaše (11. kolo)
Lovćen ubjedljiv i protiv Zabjela
PODGORICA – Lovćen je lako odradio još jedan meč u SBbet Prvoj ligi za rukometaše. Sastav Filipa Popovića na Cetinju je rutinski pobijedio Zabjelo (47:33) u prvoj utakmici 11. kola.
Najefikasniji u ekipi Lovćena bio je Aleksa Perišić s 10 pogodaka, sedam je postigao Vuk Mrvaljević, po šest Mihailo Šćekić i Aleksa Milošević
Vasilije Vujović upisao je 15 odbrana.
nerom, koji im je odmah nametnuo svoj sistem igre – dodao je Stojanović. Dva tima koja su najčešće igrala finala (na posljednjih sedam fajnal-forova, čak pet puta) uvijek su igrali neizvjesne utakmice. Sigurno da se i danas očekuje drama.
- Pred nama je 40 minuta velike borbe, meč velikog intenziteta, ali dobro smo trenirali, spremni smo i radujemo se ovoj utakmici, koja je uvijek poseban izazov – naglasio je mladi stručnjak. Podgoričanke su sinoć odradile posljednji trening u Celju, a danas će imati priliku da baš na terenu gdje su osvojile titulu dođu do prvog brejka ove sezone. - Duel protiv Orlova bio je dobra prilika da se vratimo u ritam nakon reprezentativne pauze. Pozitivno je što smo odradile kvalitetan meč protiv Orlova, pokazale zavidan ritam i sa pravim samopouzdanjem nastavile da se spremamo za Celje. Sada slijedi veliki derbi, a sigurno da poseban motiv nije potreban, jer je ovo repriza finala – kazala je Milena Bigović, prvotimka Podgoričanki.
U ekipi Zabjela odskočio je Dejan Lipovina s 11 golova. Lovćen ima maksimalan učinak u devet utakmica, dok je Zabjelo upisalo peti poraz, a ima i tri trijumfa i remi. Danas se igraju tri meča 11. kola: sastaće se Jedinstvo –Budvanska rivijera (16 h), Berane 1949 – Partizan 1949 (18) i Brskovo – Sutjeska (18), dok će sjutra snage odmjeriti Mornar 7 i Budućnost Podgorica (19 h).
Ne. K.
Kompanija Vezuv Volcano nastavlja da bude pokretač pozitivnih promjena i generalni sponzor mladog crnogorskog vozača Filipa Kunčera
PODGORICA - „Veliko mi je zadovoljstvo što obilježavamo završetak jedne izuzetno uspješne –šampionske sezone. Filip je talentom, disciplinom i posvećenošću pokazao da je spreman da osvaja evropsku automobilsku scenu. Za naš brend - Volcano on je mnogo više od vozača –on je primjer vrijednosti Vezuv Volcano: posvećenost, napredak i izvrsnost. Ponosni smo na sve što je postigao i što smo bili dio njegovog puta“ – poručio je ispred kompanije Vezuv Volcano izvršni direktor Vjekoslav Ivandija.
On je istakao da je Filipovo napredovanje i uspjeh, razlog velikog ponosa za kompaniju i naglasio značaj nastavka društveno odgovorne kampanje „Ovaj čas smanji gas –Vozi odgovorno“, čiji je Filip nosilac ključne poruke. Kompanija Vezuv Volcano organizovala je svečani koktel povodom zvaničnog završetka još jedne izuzetno uspješne, šampionske trkačke sezone talentovanog automobiliste Filipa Kunčera, čiji je takmičarski ciklus trajao od aprila do novembra. Ovo je druga uzastopna godina u kojoj je Vezuv Volcano generalni sponzor mladog crnogorskog vozača, a događaj je okupio sponzore, medije, prijatelje i sportsku zajednicu koja je Filipa pratila kroz svih sedam mjeseci sezonskih izazova. Crnogorski automobilista Filip Kunčer osvojio je titulu u kategoriji Čelendžer u evropskom šampionatu Klio kup serije kao i trofej u Srednjeevropskom šampionatu. Upravo ove dvije titule razlog su zbog kojeg se sezona 2025. s pravom naziva šampionskom. Kunčer je ove godine potvrdio da pripada velikoj evropskoj sceni, vozeći
zrelo, brzo i taktički precizno, što je medijska i stručna javnost naglasila kao njegov najveći iskorak do sada. Filip Kunčer se zahvalio prisutnima i istakao posebnost sezone, ali i važnost kontinuirane podrške Vezuv Volcano. - Krenuo sam u ovu priču bez velikih obećanja i sa velikim respektom prema takmičenju. Na prvoj trci sam došao do podijuma i pokazao da imam kvalitet da se borim sa najboljima. Kasnije je bilo uspona i padova, pehova, grešaka; osjetio sam i nepravde, prolazio kroz teške trenutke, ali sam iz svega izašao jači i dokazao da pripadam samom vrhu. Kada se sve sabere, mogu biti zadovoljan debitantskom sezonom i podlogom koju sam stvorio za ono što dolazi. Dok god se budem bavio ovim sportom, moj jedini cilj biće da budem najbolji. To je ambicija i za narednu godinu. Ljudi iz mog tima oduševljeni su mojom brzinom napretka i sposobnošću da se lako prilagodim novim stazama. Omogućili su mi da naredne sezone vozim potpuno novi automobil i pruži-
EPCG Superliga za odbojkaše (8. kolo)
će mi maksimalnu podršku da ostvarim ono što najviše želim – da budem najbolji – poručio je Kunčer. Govoreći o kampanji ,,Ovaj čas smanji gas“, Filip je dodao: - Vjerujem da su ljudi čuli našu poruku, koju ćemo nastaviti da šaljemo u budućnosti. Još jednom - ulica nije trkačka staza. ,,Ovaj čas smanji gas. Vozi odgovorno“!
O kampanji koja već dvije godine predstavlja važan segment partnerstva govorio je direktor Kreativnog centra Vezuv Volcano Goran Ćetković. On je istakao da je kampanja 2025. godine dodatno unaprijeđena, te da je prvi put plasirana i izvan Crne Gore –na tržište Republike Srpske. - Kampanja ,,Ovaj čas smanji gas“ za nas nije samo marketinška aktivnost – to je nacionalna inicijativa sa jasnom i važnom misijom. Kao njen pokretač, naša namjera je da kroz snažnu i dosljednu komunikaciju utičemo na svijest vozača i doprinesemo smanjenju broja saobraćajnih nezgoda. Kampanja je od samog početka zamišljena kao dugoročna, edu-
kativna i društveno korisna, a rezultati – prepoznatljivost poruke, rast podrške javnosti i njeno širenje van granica Crne Gore – potvrđuju da idemo u pravom smjeru - istakao je Ćeković.
- Jako je bitno da jasno prenesemo poruku da su staze prostor za trke i brzine. Ulice i drumovi to nijesu i nikada ne smiju biti. Zato i upućujemo apel da Crna Gora konačno dobije svoju trkačku stazu – mjesto na kojem će svi ljubitelji brze vožnje moći bezbjedno da iskažu svoju strast, bez rizika za sebe i druge – zaključio je Ćetković Partnerstvo između Vezuv Volcano i Filipa Kunčera još jednom se pokazalo kao primjer strateške, dugoročne i vrijednosno usklađene saradnje – kako u sportskim rezultatima, tako i u društvenoj odgovornosti. Vezuv Volcano nastavlja da bude pokretač pozitivnih promjena i podrška mladim talentima, a pred Filipom je naredna sezona, koja će, prema svim najavama, biti najizazovnija i najambicioznija do sada. J.TERZIĆ
PODGORICA – Dva dana nakon što je u derbiju odlučeno ko je prvi na polovini ligaškog dijela, danas se utakmicama 8. kola nastavlja EPCG Superliga za odbojkaše.
Pobjedom protiv Budućnosti, odbojkaši Budve zadržali su prvo mjesto na tabeli sa maksimalnim učinkom, a bez
pobjede žele da budu i nakon večerašnjeg meča kod kuće protiv Jedinstva (18 časova, na prenos Adriatic Sport TV). Osim od Budvana (u ,,Nikoljcu“ sa 3:0), Bjelopoljci su do sada poraženi samo još od Budućnosti. Večeras se igra i komšijski duel između Ulcinja i Mornara, u sportskoj dvorani OŠ „Maršal Tito“. Mornar
je na polovičnom skoru nakon prvog kruga, a jednu od tri pobjede ostvario je upravo protiv Ulcinja, u Baru sa 3:0. Debitant Ulcinj je jedini trijumf ostvario protiv Lovćena.
Upravo će Cetinjani u neđelju da budu domaćini posljednjeg meča u ovom kolu, protiv Budućnosti, koja je prvi put ove sezone poražena
od Budve, nakon dvije pobjede, u Superkupu i MEVZA ligi. ,,Plavi“ su u Podgorici prepustili Cetinjanima svega 42 poena, i sve osim nove ubjedljive pobjede Budućnosti bilo bi veliko iznenađenje. Parovi 8. kola – danas: Budva – Jedinstvo (18), Ulcinj –Mornar (20). Sjutra: Lovćen – Budućnost volej (15). S. J.
Veliki uspjeh crnogorskog kik boksera na Svjetskom prvenstvu
Čađenović
PODGORICA - Poslije 16 godina, kada je sadašnji selektor Goran Radonjić postao svjetski prvak, crnogorski kik-boks ima finalistu najvećeg planetarnog takmičenja.
Nemanja Čađenović dominantno i ubjedljivo je sa 3:0 pobijedio Atanasa Dimova iz Bugarske i plasirao se u finale discipline lou-kik na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju. Crnogorski borac, prvi nosilac u konkurenciji 28 takmi-
čara u kategoriji do 71 kilogram, sigurno je ušao u meč te raznovrsnim udarcima stekao bodovnu prednost, koju je uvećavao do kraja za najveći uspjeh našeg kik-boksa u posljednjoj deceniji.
Čađenović je na putu do finala prethodno bio bolji od Mustafajeva iz Azerbejdžana i Garsije iz Gvatemale. Finalna borba na programu je danas, a u meču za zlato rival će mu biti aktuelni svjetski i evropski prvak Bohdan Sitnjik iz Ukrajine. R.P.
Naše mlade odbojkašice igraće na turniru u Sofiji, od 13. do 17. januara iduće godine
Koković saopštio širi spisak kadetkinja za kvalifikacije za EP
PODGORICA – Selektor Petar Koković objavio je širi spisak ženske kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore za predstojeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. Na spisku je 28 odbojkašica.
Crna Gora će prvu rundu kvalifikacija igrati na turniru u Sofiji (Bugarska), od 13. do 17. januara iduće godine. ,,Crvene“ će se nadmetati u grupi B, u kojoj se, pored domaćina Bugarske, nalaze i reprezentacije Grčke i Kosova. U grupi A snage će odmjeriti Turska, Srbija i Rumunija. Pobjednik turnira obezbijediće direktan plasman na Evropsko prvenstvo, koje će od 1. do 12. jula biti održano u letonskoj Rigi i litvanskom Viljnusu. Naredne četiri najbolje rangirane selekcije sa BVA zonskog turnira obezbijediće plasman u drugu rundu kvalifikacija, koja se igra od 26. do 29. marta. Pored dvije zemlje domaćina, učešće je već osigurala i Finska, kroz NEVZA kvalifikacije.
Spisak - tehničarke: Nađa Peković (Budućnost volej), Staša Jovović (Luka Bar), Magdalena Leković (Morača), Iris Grbović (Gimnazijalac); primači servisa: Elena Jovanović (Budućnost volej), Klara Đukić (Budućnost volej), Elena Čolaković (Budva), Jana Mrdak (Budva), Lina Milivojević (MAV Elor s port Akademija), Tijana Laković (Galeb), Jelena Ćorović (Gimnazijalac), Marija Zlajić (Jedinstvo), Mia Pođanin (Net), Milica Obradović (Mediteran); korektorke: Anastasija Koprivica (Budućnost volej), Đina Lekić (Budva), Sara Zec (Budva), Minja Mišević (Galeb); srednje blokerke: Andrea Glavanović (Galeb), Mitra Gudelj (Mediteran), Sofija Duletić (Budućnost volej), Marta Jauković (Budućnost v olej), Bojana Krasnići (Budva), Selma Muratović (Luka Bar), Jelena Glušac (Albatros); libera: Lara Tošić (Budućnost volej), Sara Striković (Galeb) i Tara Kovačević (Galeb). S. J.
„No-Shave November“, globalni podsjetnik na probleme poput raka prostate i testisa
PODGORICA – Kraj je novembra, mjeseca u godini kada muškarci širom svijeta puštaju brade i/ili brkove kako bi skrenuli pažnju na probleme poput raka prostate i testisa od kojih pripadnici „jačeg“ pola sve češće obolijevaju.
Sve je počelo 2003. u Australiji kada je grupa prijatelja, koja je kasnije osnovala i fondaciju, odlučila ukazati na važnost preventivnih pregleda. Šest godina kasnije (2009) u SAD nastala je inicijativa „No-Shave November“, koja promoviše odlaganje brijanja i šišanja na 30 dana kako bi muškarci taj novac, koji bi inače potrošili kod „brice“, donirali organizacijama i institucijama za borbu protiv karcinoma ili opredijelili za lični odlazak ljekaru.
MIŠLJENJA
PODIJELJENA
Da li je brada u 21. vijeku samo puki trend, odnosno nastojanje kapitalističko-konzumerističkog svijeta da „čegevarizuje“ (komercijalizuje i naplati) ovaj svojevrsni simbol otpora ili „trend“ klasne pobune protiv imperijalizma i savremenog robovlasništva – vrijeme će pokazati. Ipak, jedno je izvjesno: istorija nošenja brade, počev od s tarog vijeka i istočnjaka, preko antropomorfnih pri -
Muškarci širom svijeta tokom novembra puštali su brade i brkove da bi skrenuli pažnju na bolesti koje ugrožavaju zdravlje muške populacije, a posebno na rak prostate i testisa. Istovremeno, na ovaj način, podstiču preventivne preglede i donacije za istraživanja koja mogu spasiti živote
kaza bogova iz politeističkih religija, pa sve do naroda zapadnog svijeta i mnogih vladara, ukazivala je na osobenost čovjekove pojave i slala određenu poruku bilo da je u pitanju klasni status, politička pozadina, religijska orijentacija ili životno iskustvo. U novijoj istoriji, od revolucionarne, antiimperijalističke i antisistemske profilacije, brada je došla do standardizovanog, poželjnog modnog ukusa, iliti „imidža“. Nošenje duge brade kod muškaraca, iz godine u godinu, postalo je sve popularnije. Iz tog razloga na ulicama crnogorskih gradova, kao nekad dugokose, sve češće možemo sresti (i) dugobrade momke. Mišljenja žena, kao neizostavnog „sudije“, o bradi su podijeljena. Dobar dio njih uopšte je ne voli, drugom dijelu se sviđa, „ali samo ona uz lice“, dok se na prste mogu izbrojiti procenti onih koje vole baš dugu.
PREPREKE I AVERZIJE
Ozbiljna smetnja namjeri da muškarac pusti bradu, osim ljepših polovina i njihovih primjedbi da „bode“ i „puni nozdrve dlakama od brkova prilikom ljubljenja“, zna-
ju biti i komentari roditelja i ona, sad već tradicionalna: „eto te ka pop“.
Pored toga, otežavajuća okolnost su i „pravila službe“ na većini radnih mjesta jer, usljed istorijskih prilika, duge brade su nekonvencionalne, naročito u ugostiteljstvu... Ipak, olakšavajuća okolnost je to što sve više vlasnika, šefova i direktora mlađe generacije nosi ili pušta bradu. Dodatnoj averziji prema bradi kod građana starije generacije, da se razumijemo, sasvim opravdano, kod nas doprinijela je i pobjeda Narodnooslobodilačke revolucije (1941–1945) u Jugoslaviji, kada su partizanske snage Josipa Broza Tita porazile četnike (JVuO), predvođene Dražom Mihailovićem i Pavlem Đurišićem koji su ih nosili i po njima se prepoznavali. U namjeri da, u svakom smislu, raskine sa tim nasljeđem Savez komunista Jugoslavije (SKJ) nije blagonaklono gledao na muškar-
ce koji nose bradu, premda su pisci Komunističkog manifesta i osnivači Komunističke internacionale, Karl Marks i Fridrih Engels, bili bradate „čikice“. Zato ste u tom periodu (1948–1980) dugu bradu mogli vidjeti dosta rijetko, e ventualno na (po)nekom filmskom reditelju (Živko Nikolić), studentu (68-osmašu) ili lokalnoj „zapuštini“.
EL KOMANDANTE
Pojavom rokenrola stvari su se počele mijenjati, pa se uz dugu kosu sve češće „furala“ i brada (npr. grupa Smak i legendarni Radomir Mihajlović Točak), koju su nosili ondašnji muzičari (buntovnici) druge Jugoslavije. Crnoj Gori tog vakta, po kultu koji seže mnogo dalje u prošlost, uvijek su svojstveniji bili brkovi. Brada se, jelte, „britvila“.
Jedan od ljudi koji je po njoj bio prepoznatljiv, a opet, pored Če Gevare, umnogome doprinio da se „vrne“ u mo -
du svakako je Fidel Kastro Njegova filozofija vrlo je jednostavna: „Ona je posljedica teških uslova gerilske borbe po šumama Kube“.
- Nijesmo imali britve, ni žilete za brijanje. Kada smo se našli u srcu planine, brada i kosa narasle su svima i, na kraju, to je postalo svojevrsni znak raspoznavanja - svojevremeno je ispričao Kastro piscu i novinaru Ignasiu Ramonu, koji je na osnovu 100 sati razgovora sa njim priredio njegovu biografiju „u dva glasa“.
RAZOTKRIVA ŠPIJUNE
Harizmatični El Komandante i njegovi gerilci u javnosti, tj. za novinare i štampu iz vremena diktature režima Fulhensija Batiste, bili su prikazivani kao „bradati banditi“. Prema njegovom mišljenju, to je bilo veoma korisno u otkrivanju špijuna među pripadnicima pokreta „26. jul“ čiji je neprikosnoveni lider bio.
- Da biste ubacili špijuna u gerilu trebalo je dugo da ga
pripremate. Morao je da ima najmanje šest mjeseci staru bradu. Tako je brada poslužila kao element prepoznavanja i zaštite, sve dok se nije pretvorila u simbol gerilaca. Kasnije, s pobjedom revolucije, zadržali smo bradu da bi sačuvali simbol - pojasnio je Kastro u ovoj obimnoj biografiji, priređenoj na osnovu intervjua sa njim.
OTKRIVA I GODINE
Osim toga, brada je za njega imala i praktičnu prednost: „Ne morate se brijati svaki dan, samim tim (u)štedite i vrijeme i novac“.
- Ako pomnožite petnaest minuta dnevno za brijanje sa danima u godini, dobićete 5.500 minuta ušteđenih na brijanju. Kako se jedan radni dan od osam sati sastoji od 480 minuta to znači da, ne brijući se, godišnje zaradite deset dana koje možete posvetiti radu, čitanju, sportu, čemu god hoćete. A da ne govorimo o tome koliko uštedite na žiletima, sapunu, losionu i toploj vodi. Tako da pustiti bradu ima praktičnu prednost, a osim toga ispada i jeftinije - navodi se, između ostalog, u Kastrovoj „računici“. No, osim svih gore navedenih prednosti, brada ima i jednu manu – otkriva godine. - Jedina je mana to što se sijede najprije pojavljuju na bradi. Zato su se neki koji su pustili bradu, kada su im se pojavile sijede, brzo obrijali, jer se godine bolje prikrivaju bez brade nego njome - zaključio je Kastro odgovarajući na Ramonovo pitanje zašto je odlučio da pusti bradu. Danas postoje mnoga takmičenja koja se organizuju svuda po svijetu, na kojima se ocjenjuju oblik, stil i kvalitet brade, a koja, pored brojnih manekena na društvenim mrežama, motivišu muškarce da (po)žele da puste dlake na svom licu da (po)rastu. Tako je brada, od zaštitnog znaka filozofa, preko revolucionara, pa sve do današnjih „hipstera“, opet aktuelna. Zavisno od tumačenja, donekle i avangardna. Međutim, kao što „brada ne čini filozofa“, tako ni trend ili akcija/inicijativa nije smisao sam po sebi ukoliko ne (do) nosi neku „višu“ i „dublju“ simboliku kao što je, usuđujem se reći, „No-Shave-November“. Milovan MARKOVIĆ
Hvalite me, usta moja. „Kada bi Dablin nestao, mogao bi se opet sagraditi samo iz riječi Džejmsa Džojsa“. Znate li ko je to rekao? Pa, Džejms Džojs. Majstor samoreklamiranja. Isto tako jednom je rekao i da je za Dablinom potpuno i neizlječivo lud. Pa je 1912, cijelih 29 godina prije smrti, iz svog grada otišao. Nikad se nije vratio. Znate li koliko mladih Iraca ima želju (i više od toga, čežnju) da ode? Kao njihovi očevi? Pa nebitno, Njujork, London, Boston, Mančester, ili neko „off to sunny Spain“. „Stvarne avanture, iskusio sam, ne dešavaju se onima koji ostaju kući: moraju se tražiti negdje vani.“ Opet Džojs. Ili njegov narator ,,Susreta“, jedne od 15 priča „Dablinaca“.
Prije svih statua, postojala je ruta. Mapa jednog sna. Sve se za Džojsa promijenilo 1904; 16. juna bio je na sastanku sa Norom Barnakl. Potom će mu postati muza; kasnije i supruga.
Trebalo je da se vide 14. juna, ali ga je Nora prvo odbila. Da nije bilo tako, 16. juna Dablinci ne bi slavili „Bloomsday“. Blumovdan, u koji je stalo svih onih 700 strana „Uliksa“ i niz koje klize meandri svijesti i duše Leopolda Bluma, Džojsovog najvećeg junaka. Naravno, u Dablinu. Dakle, prije statua, prvo je postojala ruta. „Footsteps of Leopold Bloom“ je tura ko -
Kada je pedesetih u Irsku dolazio američki predsjednik i irski sin Džon F. Kenedi - tražio je nekoliko sati samo za sebe u tom ,,John Mulligan’s“ pabu. Za istim stolom za kojim je sjedio Džojs. ,,Kod Malidžana“ - smijemo se mi
ju je kao „Džojsovu stazu“, u centru Dablina, osmislio još osamdesetih umjetnik Robin Bjuik. Svaka tačka relevantna i svaki korak bitan u onoj mjeri u kojoj je to bilo i malo Blumovo dablinsko putovanje, u osmom poglavlju „Uliksa“. Ako budete tuda grabili, na 14 lokacija dočekaće vas posebne bronzane table sa Blumovim likom - i Džojsovim citatom iz knjige. Dobro, jedna tabla je ukradena. I to Dablince, ove moderne, prilično sablažnjuje.
E sad, lokacije. Vjerujte, najljepše i najslikovitije u cijelom dablinskom centru. Od prelijepog, najšireg O’Konelovog mosta, koji je nešto poput klapne za lijevu pretkomoru samog srca vascijelog krvotoka života irske republike… pa pravo niz onaj široki drum niz koji se non-stop vijaju isključivo zeleni dabl-dekeri. Dok se, sa jedne strane, ne nađete pravo uz kapiju vjekovnog
Triniti koledža - a sa druge na samom ulasku u Templ Bar, niz onu kaldrmu sa nekim od
najstarijih pabova na svijetu. Pa dalje, niz Grafton strit, onu široku šetačku zonu sa silnim uličnim sviračima, dućanima, bjelosvjetskim brendovima i prodavcima cvijeća… Do Sent Stiven’s Grina, do brat-bratu najljepšeg parka Evrope. „Reci, ima li đe ljepši“, kažu Dablinci; mi sliježemo ramenima.
* * *
Prije statua, postojali su pabovi. „Najteža zagonetka je proći kroz Dablin a da ne prođeš pored nekog paba“. Blum, opet iz Džojsovog „Uliksa“. A najslavniji pab iz Džojsovog svijeta, naravno, iz iste knjige - eno ga na pola puta od Trinitija do Sent Stivensa, „Dejvi Berns“. „Tiho, fino mjesto. Fin komad drveta u šanku“. Tu Blum, od svih stvari i u cijeloj toj irskoj sirotinji, naručuje gorgonzola sendvič uz čašu burgundija. Eno ga, na toj adresi „Dejvi Berns“ - isti kao prije 100 i kusur godina. Isto drvo - i isti sendvič sa Blumovog menija. Mjesto Džojsu toliko bitno da mu je povjerio da bude stanica još jednom bitnom liku, Feringtonu u „Dablincima“. Ali, to nije taj Džojsov pab u Dablinu. Nego jedan „John Mulligan’s“, odmah do rijeke Lifi i ni 100 metara, južno i lijevo od O’Konelovog mosta. E, tu je sjedio Džojs. Tu takođe neko mnogo bitan završi u „Dablincima“. Zašto tu? Pa, odatle vidite suton nad rijekom i bude vam jasno. Kada je pedesetih u Irsku dolazio američki predsjednik (i irski sin!) Džon F. Kenedi - tražio je nekoliko sati samo za sebe u tom „John Mulligan’s“ pabu. Za istom stolom za kojim je sjedio Džojs. „Kod Malidžana“ - smijemo se mi. I da, statua. „Uvijek ću pisati o Dablinu, jer ako dosegnem srce Dablina, doći ću do srca svih gradova svijeta“. E, to srce Dablina je mjesto gdje se u 120 metara visine pruža „Spire“ - dablinsko i irsko prkosno koplje od najblistavijeg čelika. I neke statue koje čuvaju stražu: Danijela O’Konela (most, bulevar, grad, ma sve je njegovo), političkog lidera i emancipatora irske katoličke većine u 19. vijeku, epohalno bitne figure za nacionalni irski identitet; Džima Larkina, nepokornog irskog sindikalnog lidera, epohalno bitnog za radnički identitet; oca Teobalda Metjua, epohalno bitnog za duhovni identitet… I Džojsa. Statua Džejmsa Džojsa je tu, ipak, malo sa strane. Sklonjen vrlo ciljano s ulice, zaklonjen od gradske vreve - na ulaz tihog šetališta. Taj Džojs, djelo Amerikanke (i Irkinje!) Mardžori Ficgibon – kicoški je ležeran, između brige, radosti i u ko zna kom lavirintu podsvijesti i svijesti. Uz pogled
dovoljan da zagrli cijeli Dablin. Taj Džojs u bronzi sa rukom nehajno u džepiću, prekrštenih nogu, to remek-djelo devedesetih: to je slika osobe sposobne da utemelji, da izmašta, da na svojim riječima izgradi cijeli kosmos od grada.
Samo, ostaje ono: „Stvarne avanture ne dešavaju se onima koji ostaju kući“. Znate gdje jednim okom pogleduje Džojs? I šta je tu tik uz statuu? „Dablinski portal“. A to je sasvim nalik onom iz Emerihovog filma „Zvjezdana kapija“ sa Kurtom Raselom i Džejmsom Spejderom - veliki ekran. Koji naizmjenično, na svakih nekoliko minuta, pruža uživo prenos sa nekog drugog šetališta evropske ili svjetske metropole.
Samo stanete tu uz Džojsa: eto ga na ekranu Viljnus. Pa za koji minut - Čarlston. Pa Sao Paulo. Pa Krakov. Pa Njujork. Pa Kejptaun. Pa… I neko odatle, ispred njihovog portala, maše vama. I vi njima, iz Dablina. I putuje Džojs, i grabi kosmosom Dablin, ka svim tim svjetovima i gradovima, čije ćete srce i dušu sasvim izvjesno upoznati… „Ako dosegnete srce Dablina“.
DŽUBOKS
O sreći u snovima
Kako je samo za mlađe bendove užasno i vraški teško, na regionalnoj sceni alternativnog rok zvuka, biti svoj, autentičan i prepoznatljiv. Najviše svoj, čak spreman da osvijetli put novoj generaciji bendova i zacrta pravac koji bismo prepoznavali kao novi beogradski zvuk? To je KOIKOI.
Kako dva moćna „prvoloptaška“ oružja: sa jedne strane, karakteran i poseban glas pjevača, glumca Marka Grabeža… Sa druge - fantastična (i uvijek sa pokrićem) igra višeglasja, po pravilu u ključnim momentima pjesama.
To je ono što će vas najprije i u nekoliko sekundi zainteresovati za ono što stvara KOIKOI. Znatiželju će brzo zamijeniti pažnja i pozornost (kao ono sa Leom u „Đangu“, he he) kada uronite u jasne i direktne tekstove. Umotane u
vrtlog od melodija kojima je teško oteti se danima.
Uz sve to, KOIKOI je, prije svega, izuzetan koncertni bend! Samo se poželjeti može ta životna i kreativna energija koja isijava iz ovih pjesama i njihovih nastupa. Ima tu mnogo karaktera. Uglavnom, Marko je novu ploču „O sreći u snovima“ opisao kao putovanje koje bi se, od prve do posljednje sekunde, moglo iskusiti - poput filma. To je i ključni novi kvalitet, spram izuzetnog pandemijskog prvijenca „Pozivi u stranu“: taj momenat sasvim ličnih i jakih vizuelnih senzacija, koje otključavaju njihove nove pjesme. Do gomile direktnih i prodornih parola, koje bi vam mogle postati poput ličnog zavjeta, ili obećanja koje nikom ne biste smjeli izreći ili biste ih samo šaputali… Jer se radi o snovi-
ma toliko krhkim, da ih je odveć lako ispustiti.
To se postiže, naravno, muzikom u kojoj nema ni centimetra hoda po zoni komfora ili ziceraškog pristupa. Samo takva lirika detektuje i secira našu svakodnevicu na način koji je uvjerljiv. Od singlova „Ti imaš mir“ (kakav silni životni kosmos od refrena!) i „Ponovo stran“ - ova četvorka skicira ram od gitarskog zvuka koji, recimo, sluti na radove najboljih mlađih bendova britanske scene posljednjih godina… Ali, u svakom trenutku - to je isključivo KOIKOI.
Vodiće vas pravo i do ivice generacijskog ambisa - tamo gdje svaki pokušaj pobune ili otpora (sasvim u duhu godine beogradskih i novosadskih protesta) znači i pogled oči u oči sa panikom i paranojom. Pa „protrčaću kroz mrak“ iz briljantne „Urnišu me šume“ (to stvarno morate da čujete!) djeluje kao prelomna tačka izuzetne ploče. „Kristalna“ se tiče nekih nimalo naivnih slutnji i poziv je da istrajete u borbi bez kraja. A „Blekstar“ (mala i jasna Bouvi inspiracija) je, uz dis-
ko ozračje veoma štosne „Nemam oreol“, najbolji dokaz da je KOIKOI ekipa spremna da eksperimentiše, da se pruža ka različitim inspiracijama i stilovima, a da se, opet, nijednom ne udalji od centralne magistrale i poente. Nego naprotiv, da samo izoštri vidik na tom putu. Zato je završnica „O sreći“ znakovita – kao iskorak ka
snovima, bez eskapizma, inaćenja, beznadežnosti. Uz hvatanje za prostor u kojem nema besmislenog šuma - na mjestu kreativnosti i plodova trajne vrijednosti. Samo u tom pravcu je i put za izlazak iz one šume, a KOIKOI ga je već pronašao i osvojio ovako dobrom muzikom i pločom. S. S.
PROJEKAT VILLANELLE: Elektro-pop poslastica „5 + 1“ Željka Milovića i Nemanje Bečanovića
Kada bi samo pjesme „Umoran“ i „Signali“ bile dio ovog projekta, opet bi imao dovoljno pokrića i smisla. Teško da ćete naći nešto sočnije i promišljenije u modernoj crnogorskoj muzici
Neka ova barska priča počne daleko, u jednoj drugoj luci, recimo, u Biskajskom zalivu. Idoja Lopez Rianjo je ime koje se u San Sebastijanu nije izgovaralo; devedesetih se tamo, na baskijskom Atlantiku, šaputalo „La Tigresa“. Tigrica. Sa 16 je godina, početkom osamdesetih, u terorističku ćeliju grupe ETA regrutovana. Sa 20 sprovela prvo politički motivisano ubistvo. Za dvije godine brojala do 23 smaknutih glava… I potom - nestala.
UDAJE I ROBIJE
Ono „Tigrica“ bilo je dio mita i, kažu, svjedočilo jednako o ubilačkoj preciznosti i seksualnim apetitima. Uhvaćena u avgustu 1994. sa tadašnjim partnerom na jugu Francuske; tamo odslužila pet godina robije, pa u Španiji još 23… Za svako po godinu. Na robiji se dva puta udavala. Pa potpisala, neočekivano, sporazum priznanja krivice i izvinjenja… Na slobodi od 2017; odlučna da životnu zrelost ne prospe za zaludne i davno izgubljene borbe.
Pisac Luk Dženings gradio je roman „Codename Villanelle“ i lik Vilanel po Idoji Lo-
pez Rianjo. Kaže da je život i ličnost Baskijke dugo istraživao; sve što je na kraju mogao zaključiti jeste da se tu radi o „ubici na ivici psihopatije“ i „bez mrve empatije prema bilo kome“. Po romanu je BBC snimio (sad smo već na mnogo poznatijem vam terenu), a genijalna Fibi Voler-Bridž („Fleabag“) pisala sjajnu seriju „Killing Eve“ (2018-2022). Vilanel je u njoj plaćeni ubica sovjetskih korijena u vječitoj igri mačke i miša sa MI5 agenticom Iv (Sandra Ou). Naravno da se između njih dvije, vječito na nišanu, rađa luda opsesija. Naravno da tu ima i mnogo hemije. I kako samo Džodi Komer tu mazno i ubitačno glumi Vilanel, tu Oksanu Astankovu, koja se još davno osvetila ubicama koje su je učinile siročetom, pa samo na istom tragu i nastavila.
TRI BLJESKA
Konačno u barskoj luci. Projekat Villanelle je barski duo iza kojeg stoje Nemanja Bečanović - naš režiser i muzičar sa tušta&tma objavljenih albuma u grandž ruhu sa projektom Bad Taste, i Željko Milović - novinar, publicista, pisac, autor generacijski bit-
ne monografije o crnogorskoj pop-rok muzici. Ovaj EP, koji su jednostavno nazvali „5+1“ (pet pjesama i jedan dodatak bez kog ovo nikako i nipošto ne bi mogla biti tako zaokružena cjelina), svedeni je elektropop u stilu, recimo, početka osamdesetih. Spakovan je na Nemanjinim retro sintisajzerima i (osim pjesme „Villanelle“) u njegovim aranžmanima i melodijama; miks i mastering potpisao je Stefan Pantović u čijem je studiju „Stivi“ sve i snimljeno, a Željko, na barskoj muzičkoj sceni ostvaren još od osamdesetih, sve je otpjevao - i sve pjesme napisao.
Priču o „5+1“ najbolje je započeti - od kraja. Kada bi samo „Umoran“ i „Signali“ bili dio ovog projekta, opet bi imao dovoljno pokrića i smisla. Teško da ćete naći nešto sočnije promišljeno u modernoj crnogorskoj muzici: u pjesmi „Umoran“ Željko lomi „Pomiluj mene, more… I kući vrati me“. Da bi umorni moreplovac, u kontrapunktu, uhvatio te znakovite i divne „Signale“ u završnici. Kako zvuče? Pa, kao ona tri bijela bljeska na deset sekundi, signal sa našeg jedinog svjetionika Mendra… Koji svim crnogorskim i jadranskim more-
plovcima, tamo na Otrantskim vratima - kaže da su tu, konačno, kući. I da je sve u redu.
VILINSKA FIGURA
Znate šta bi još mogli biti ti „Signali“? Pa, kosmički pulsari s omota onog, znate već kog Joy Division albuma. Šaputanja, ritam vasione, poruke kojima nema prevoda, niti su im potrebni. Vrlo simbolično i znakovito: „5+1“ donosi zvuk i elektropop koji je knap srazmjeran onom New Order početku i zaokretu koji su članovi benda Joy Division napravili nakon Kertisove smrti. Onom zavjetu da će pronaći način da nastave i autorski se ostvare - drugačiji, čisti i novi.
Uvodna „Pogledaj“ („Moj dan ćuti i sjedi/ plaši se dodira/ istina usne nema/ ljubi ga riječima“) je zvuk kojeg se ni Bernard Samner ni sav taj mančesterski muzički svijet ne bi postidio. I da, otkriva Željka Milovića kao sasvim ostvarenog pjesnika u muzici.
„Uspavanka“, kao posveta Džoniju Štuliću i sopstvenom muzićkom odrastanju, stilski odudara od ostatka albuma… I samo je uvod za „Villanelle“ („Kao talasi u magli razbludni/ naši su strahovi pospali“) i „Prozirnu“ („Ti budiš se kao grad/ što osjeća baš sve/ na leđima kitova/ uz jedno pitanje gdje“). Perfektno funkcionišu jedna uz drugu; ne samo kao posveta prozirnoj, vilinskoj i ubitačnoj ženskoj figuri, tamo u luci… Nego i kao sublimacija barskog duha. I jedinstvene geometrije, kojoj jednako pripadaju i izmaglice tihih novembarskih sutona - i oni martovski orkani niz Topolicu. Kada sve to uhvatite, taj Željkov i Nemanjin Bar, minuli i budući - onda je lako shvatiti zbog čega je „Villanelle“ tako radosna, zašto je „Prozirna“ tako zrelo pomirena i ostvarena. Kako i pripada pomorcima, koji su svoj muzički put do kuće bez greške našli.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
RIJEČ PRIREĐIVAČA
Jevto A. Ružić je započeo svoju pobunu početkom 1930ih godina, kao oficir Kraljevine Jugoslavije. Osim što se iz pozicije aktivnog kraljevskog oficira suprotstavio degradaciji crnogorskih oficira, on je počeo da javno iznosi činjenice o odgovornosti srpskog oficira Petra Pešića za propast crnogorske vojske 19151916. godine.
Ovo je bilo neobično zbog toga što je Petar Pešić 1930-ih bio jedna od glavnih figura u jugoslovenskoj kraljevskoj vojsci. Bio je u generalštabu, svemoćan i nedodirljiv.
Ružićev poduhvat je u međuratnom periodu djelovao kao „nemoguća misija” i u vezi toga je i sam komentarisao da mu nije jasno kako nije bio penzionisan zbog svoje upornosti.
Ružić navodi kako je 1933. godine odlučio da opiše borbe svog matičnog Drobnjačkog bataljona u balkanskim ratovima, tokom kojih je bio komandir Previške čete.
„Nepravda nanijeta crnogorskom oružju tog vremena, koje
Nepravde nanijete crnogorskom oružju tog vremena, koje sam i sam nosio, nijesu mi dale mira, već su me gonile da prikupim i objelodanim sve poznate mi podatke o cjelokupnoj crnogorskoj vojsci do kojih sam mogao doći, piše Ružić
sam i sam nosio, mnoge klevete i neistine nijesu mi dale mira već su me gonile da prikupim i objelodanim sve poznate mi podatke o cjelokupnoj crnogorskoj vojsci do kojih sam mogao doći”, kaže on. „I kada sam bio došao do dobrih podataka riješio sam se bio da sve važnije događaje prethodno publikujem preko vojnog časopisa „Ratnik”, organa glavnog Đeneralštaba, kako bi se eventualne greške ispravile ili praznine popunile.
pukovnik da se pojavljuje sa tako teškim optužbama visoke i tako zaslužne vojne ličnosti?” Ružić pripovijeda da je poslije duge i teške prepirke sa Antićem uspio da objavi „samo one pasuse članka koje je urednik „Ratnika” plavom olovkom obilježio sa strane da ih prime, a to se odnosilo samo na onaj čisto taktički opis borbe.
položaj u kojem se nije pitao oko glavnih stvari u vezi sopstvene vojske i odbrane sopstvene zemlje.
Ružićevo svjedočenje je putokaz za utvrđivanje istine o ulozi crnogorske vojske i događajima u Crnoj Gori pred austro-ugarsku okupaciju i za to mu pripada neprolazna zasluga
No na moje teško razočaranje naišao sam na nepremostive prepreke. I to baš u samom đeneralštabu (...) Čitavu godinu dana vodio sam prepisku sa urednikom „Ratnika” povodom moga rukopisa „Drobnjački bataljon u Mojkovačkom boju” u kome su članku bili unijeti neoborivi dokazi o odgovornosti tadašnjeg načelnika štaba crnogorske vrhovne komande, đeneralštabnog pukovnika Petra Pešića za kapitulaciju crnogorske vojske, 22. januara 1916. godine”.
Kada je general Jovan Antić urednik „Ratnika” pročitao članak, upitao je Ružića: „Kako se usuđuje jedan pot-
„I tako skraćen i osakaćen članak objavljen je u „Ratniku”, sv, za juni 1934. godine”, završava Ružić.
Njegov prikaz istorijskih činjenica bio je usmjeren na izdaju srpskog oficira Petra Pešića, koji je u najkritičnijem periodu u potpunosti komandovao crnogorskom vojskom – budući da su kralju Nikoli, kao vrhovnom komandantu, tada potpuno bile vezane ruke. Crnogorski kralj je bio prinuđen da, zbog ruskog uticaja, pristane na takvu ulogu – zbog čega je zapao u pat poziciju za koju nije imao rješenje.
Riječ je svakako o jedinstvenom istorijskom slučaju, istinskom paradoksu, u kome je suvereni vladar Crne Gore, iako je nominalno bio vrhovni komandant, bio doveden u
Sve je ovo bilo moguće zbog toga što je po ranijem sporazumu Srbije i Crne Gore, donešenom pod pritiskom Rusije, pukovnik Petar Pešić stupio sredinom 1915. godine na čelo štaba Vrhovne komande crnogorske vojske, našavši se tako u poziciji u kojoj je svojim odlukama mogao da upravlja sudbinom Crne Gore. Najveći je paradoks u tome što je Petar Pešić kao zapovjednik crnogorske vojske, sve vrijeme bio potčinjen srpskoj Vrhovnoj komandi.
Jevto A. Ružić sve pogrešne komandne poteze i zakulisne radnje u mjesecima pred kapitulaciju crnogorske vojske, pripisuje djelovanju pukovnika Petra Pešića. Jasno je da se time ukazuje na širu pozadinu i na glavne aktere ove ujdurme, ali ih Ružić dotiče samo usputno. To su, međutim, u svojim studijama detaljno učinili kasniji autori. Dakle, oštrica Ružićeve kritike usmjerena je na pukovnika Petra Pešića, načelnika
štaba crnogorske Vrhovne komande 1915-1916. godine, koji je u najkritičnijem momentu, 17. januara 1916. napustio Crnu Goru. Prije nego što je dao ostavku, Pešić je predao komandu u ruke Janku Vukotiću - koji realno tada više ništa nije mogao učiniti, jer je austrijska vojska u tom momentu, nakon proboja Lovćenskog fronta, munjevitim prodorom preko primorja ka Skadru presjekla svaku mogućnost odstupnice. Kapitulacija je tada bila neizbježna, ali ne zbog tobožnjeg „tajnog ugovora” kralja Nikole sa Austrijom, koji je čista izmišljotina, već zbog „taktike” koju je sprovodio Petar Pešić.
Ružić ukazuje upravo na suštinu tadašnjih zakulisnih događaja. Pešić je činio sve da se Crna Gora dovede u „očajno stanje” - da bi konačno kapitulirala i da bi se na taj način što bolje pripremio teren za kasniju detronizaciju Petrovića, ukidanje crnogorske države i njeno pripajanje Srbiji kao obične provincije. Jevto Ružić u periodu nakon 1945. godine nije boravio u Jugoslaviji. Kao oficir jugoslovenske vojske je bio zarobljen još u aprilu 1941. godine i sve do Hitlerove propasti držan je u logoru u Njemačkoj. Nakon rata odlučio je da ostane u Njemačkoj, gdje je boravio u engleskoj zoni do 1947. godine, a kasnije u Engleskoj. Za Ružića se zbog toga ne može reći da je bio u emigraciji –on je, naprosto, kao ratni zarobljenik, odlučio da nakon 1945. ostane u inostranstvu jer nije bio ljubitelj komunističke ideologije.
Ružić se u Jugoslaviju vratio tek 1977. godine, tek nakon što je objavio svoje knjige i okončao svoju časnu istorijsku misiju. Ključno je to da, zbog boravka u inostranstvu, nije morao strahovati da će se naći pod udarom jugoslovenskih partijsko-ideoloških mehanizama. Jer, u Jugoslaviji nakon 1945. godine nijesu tolerisane istorijske činjenice koje nijesu išle u prilog mitu o „ostvarenju vjekovnih težnji dva bratska naroda”. U novoj Jugoslaviji se nije govorilo o načinu na koji je Srbija 1918. okupirala i anektirala Crnu Goru, a kamoli o masovnim žrtvama i razaranju koje je počinila karađorđevićevska vojska. Sama
Donosimo djelove iz knjige Jevta A. Ružića „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
okupacija i aneksija su u javnosti predstavljane kao „oslobođenje“, „ujedinjenje“ i „ispunjenje vjekovne narodne volje“. Dakle, u socijalističkoj Jugoslaviji se nije pisalo o nečasnoj ulozi koju je Srbija odigrala u porobljavanju, razdržavljenju i anektiranju Crne Gore. O tome se, doduše, moglo saznati iz predratnih govora i proglasa opozicionih političara, kao i iz opozicione štampe. Međutim, bila je to privilegija užih krugova. Nakon 1945. godine te predratne opozicione figure su u javnosti bile etiketirane kao pripadnici tzv. građanske opozicije. Partijsko-ideološki kontrolni mehanizmi nijesu dozvoljavali javnu afirmaciju i analizu njihovog djela, a još manje pozivanje na njihove stavove. Zahvaljujući tome, činjenice su sistematski marginalizovane i polagano prepuštane zaboravu.
Ali, kako je rečeno, to nije moglo uticati na Ružićevu spisateljsku djelatnost jer je bio u inostranstvu. Zapravo, limitirajući faktor u njegovoj borbi za istinu o Crnoj Gori nalazio se na drugoj strani. Jer, kao nekadašnji kraljevski oficir, prevashodno se kretao u srpskim emigrantskim krugovima, u kojima je stalno dolazio u sukob zbog „nezgodnih” činjenica koje je razotkrivao. (Nastavlja se)
Subota, 29. novembar 2025.
Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“, br. 001/22) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 371/22 od 03.10.2023.godine, stečajni upravnik „AGROPRODUKT“ d.o.o u stečaju Rožaje, nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika
O b a v j e š t a v a stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje cjelokupne imovine „AGROPRODUKT“ d.o.o u stečaju Rožaje, i na osnovu člana 134 Zakona o stečaju istovremeno, o b j a v lj u j e
O G L A S
ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „AGROPRODUKT“ D.O.O U STEČAJU ROŽA-
JE JAVNIM PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA U ZATVORENIM KOVERTAMA
PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, kao posebnih cjelina po sljedećim tačkama:
Tačka Broj lista nepokretnosti
1. 590
590
Katastarska opština Način korišćenja Osnov i obim prava
Površina (m2)
Početna cijena je Procijenjena vrijednost (EUR)
Ibarac I, KP br.251 Poslovni prostor PD 1 Svojina 1/1, prizemlje 25 10200,00 €
Ibarac I, KP br.251 Poslovni prostor PD 2 Svojina 1/1, potkrovlje-mansarda 25
2. 1338 Rožaje, KP br. 868/1
DTS 10/0,4kv 1x630kva „ZANATSKI CENTAR“ koju čine oprema i prostor PD40 površine 15m2
Svojina 1/1
€
Cijene imovine iz prethodne tabele su procijenjene i istovremeno najniže prodajne cijene po ovom oglasu.
Specifikacije imovine Dužnika, koja je predmet prodaje, nalaze se kod stečajnog upravnika u Herceg Novom, Ul. Zemunska br. 143.
I. NAČIN PRODAJE
Prodaja imovine Dužnika vrši se:
Javnim prikupljanjem pisanih ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ul. IV Proleterske br.2 Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom.
Na omotu ponude navodi se: naznaka “Ponuda”, broj stečajnog predmeta, naziv i sjedište stečajnog dužnika, naziv, sjedište i adresa ponuđača i tekst “Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda”.
Rok za dostavljanje ponuda je 25.12.2025. godine do 13:00 časova.
Otvaranje ponuda će se izvršiti dana 26.12.2025. godine u 12:00 časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici - kancelarija broj 20/II - na spratu, u prisustvu ponuđača koji to žele.
Ponuđač može modifikovati ili povući ponudu najkasnije do isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, obavještavajući Prodavca u pisanoj formi, na istoj adresi i na isti način na koji je predao ponudu.
II. PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA
Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju: pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
Depozit: ponuđači su dužni da uplate depozit, u iznosu od 2,5% od iznosa početne cijene.
Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-178504-65 ili se prilaže neopoziva garancija banke naplativa na prvi poziv.
Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili mora se predati stečajnom upravniku, najkasnije, prije početka javnog nadmetanja.
Ponuda za učešće na oglasu za javno prikupljanje ponuda mora da sadrži:
Za pravna lica: firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB) i PDV broj, fotokopiju registracije. Ponuda mora biti ovjerena i potpisana od lica ovlašćenog za zastupanje.
Za fizička lica: ime i prezime, adresu, kontakt telefon i fotokopiju lične karte.
Uslovi za održavanje javnog nadmetanja: Javno nadmetanje, održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Predmetna Imovina se prodaje u viđenom stanju, sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje, a prodaće se ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos. III. Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najskasnije u roku od 8 (osam) dana od dana održavanja javnog otvaranja ponuda.
Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis ugovora o kupoprodaji najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je najpovoljniji ponuđač dužan, prilikom zaključivanja notarskog zapisa ugovora o kupoprodaji priložiti dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu. U protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržaće uplaćeni depozit, a ponuđač gubi pravo na povraćaj depozita. Ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti.
Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o prodaji nepokretnosti.
IV. Kada kupac uplati kupoprodajnu cijenu, na njega se prenosi pravo svojine na Imovini Dužnika bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje.
V. Svi troškovi vezani za prenos vlasništva kupljene imovine padaju na teret kupca.
VI. Imovina dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa u vremenu od 09:00 do 14:00 sati uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
VII. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon 067/564-060 i/ili putem E-mail-a: sasatomasevic@bilansks.me.
STEČAJNI UPRAVNIK
Tomašević Saša
Ivm.br.236/2025
Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG AD, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DŽELADIN SURIDIN , UL. 26 NOVEMBRA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika DŽELADIN SURIDIN , UL. 26 NOVEMBRA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Ivm.br.236/2025 od 28.10.2025 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima Rješenja Ivm.br.236/2025 od 28.11.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 28.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka:Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.
Iv.br.248/2025 i dr. Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI, MAJKE TEREZE BB ULCINJ, Ulcinj, protiv izvršnih dužnika: Agim Katana, Safeta Djenčić, Cano Musa Dulović, Elezović rodj. Djolaj Drita, Muho Mustaf Goga, iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici Agim Katana, Safeta Djenčić, Cano Musa Dulović, Elezović rodj. Djolaj Drita, Muho Mustaf Goga, Ulcinj, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrate postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.248/2025, Iv.266/25, Iv.279/25, Iv.253/25, Iv.203/25 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima Rješenjima od 28.11.2025.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 28.11.2025 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
(3 slike)
do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
МАРТА, брат МИОДРАГ, сестре ЗОРКА и СТАНА и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ и НИКЧЕВИЋ
Tri godine je od smrti naše supruge, majke i babe
Tužnim srcem javljamo da je dana 28. novembra 2025. u 65. godini preminula naša draga
MILENKA-MILJA Đeke ULIĆ
Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 28. novembra na groblju iza Manastira u Nikšiću.
OŽALOŠĆENI: brat MILOICA, sestra ŽELJKA, sestrić SRĐAN, sestrična MILICA, snaha MILENA, unučad VASILIJE, ITANA i ANDREA i ostala rodbina ULIĆ i ujčevina RADOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj supruzi
Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi STANKI
Tvoja snaga i ljubav ostavili su trag koji će nas pratiti cijeli život. Hvala ti za sve dobro i lijepo što si nam kazala i za nas učinjela. Nastavljaš da živiš u našim mislima, sjećanjima, pričama.
Sin SRETEN, snaha IVONA, unučad JOVANA, ANA, TINA, STEVAN, LINA
rođene DAVIDOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne može izbrisati divne uspomene na tebe, na tvoju ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružala.
Nedostaješ nam. Ponosni na tebe čuvamo te od zaborava.
Hvala ti za sve godine zajedničkog života, rada i stvaranja porodice. Počivaj u miru dobra i stamena saputnice.
Suprug MIRKO 1120
Posljednji pozdrav dragoj majci
STANKI
S ljubavlju i tihom tugom sjećamo se naše voljene majke. Sedam dana bez nje, a zauvijek u našim srcima.
Kćerke SVETLANA i MILANKA sa porodicama
Tri godine je od smrti naše sestre
MILEVE VUKSANOVIĆ rođene STRUGAR
Tuga, nevjerica i ogromna praznina je ostala tvojim odlaskom, ali nam smrt ne može oduzeti sve uspomene na mnogobrojne trenutke radosti i sreće, koje smo zajedno dijelili.
Vrijeme prolazi, ali ne briše ljubav prema tebi. Zauvijek ostaješ u našim srcima, voljena sestro.
Tvoji brat ŽELJKO, sestre DRAGOJKA, LJILJANA, SLAVICA i TANJA sa porodicama
Draga naša Slobe, mi se ne možemo pomiriti s tim da te nećemo više vidjeti. Svaki dan čekamo da dođeš odnekud, da se pojaviš. Puno nam nedostaješ. Uvijek ćemo te nositi u srcu, u lijepom sjećanju. Počivaj u miru.
ŠUKI, SLAVIJA i SANJA
1121
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog PEKA - VULA RADULOVIĆA
Počivaj u miru. Ponosni smo što smo te imali. Dok smo živi, čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: supruga DRAGICA, sinovi NIKOLA, BORO i DRAGAN sa familijama
tužnih dana od tragične smrti naše drage sestre i tetke
Teško je riječima opisati prazninu koju je tvoj odlazak ostavio u našim srcima. Bila si nam oslonac, sigurnost i snaga, primjer kako se kroz život korača uzdignute glave, časno i pošteno. Uvijek ćeš nam biti u srcima. Počivaj u miru.
SLAVO i JULIJA sa porodicom
Dana 29. novembra navršava se godina dana od smrti našeg voljenog
Godinu dana bez tvoga glasa, ali sa tvojom snagom u nama. Hvala ti za sve što si nam ostavio.
Supruga STANA, ćerka TAMARA i sin BAJICA sa porodicama
Godinu dana je od smrti našeg voljenog
Ne postoji vrijeme koje nosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Nedostaje sve ono što si bio: oslonac, podrška i čovjek na kojeg smo bili i ostali neizmjerno ponosni. Zauvijek ostaješ dio nas. Neka tvoja dobra i iskrena duša počiva u miru.
Tvoji: kćerka TAMARA, zet DEJAN i unučad NIKOLINA, TEODORA i NIKOLA
KINU
Bol nije u riječima, nego u našim srcima, gdje ćeš uvijek ostati voljen, poštovan i nikad zaboravljen.
Danas se navršava pet godina od kada nas je napustio naš najvoljeniji otac i suprug
Ne prođe dan, a da ne mislimo na tebe. Zauvijek ćeš biti u našim dušama i srcima.
Tvoji: LJUBO, JELENA i DAVOR sa đecom
Prošla je godina dana otkako nije sa nama
SENKA Petra VUKMIROVIĆ
Tvoji: VLADO, DEJAN i VESNA
Nedostaje sve ono što si bila, oslonac, podrška i sestra na koju smo bili i ostali neizmjerno ponosni.
Tvoji: GOJKO, TANJA, IVANA i KSENIJA
40 je dana od smrti mog brata
VESNA sa porodicom 1109
Sjećanje na tebe je naša snaga. Hvala ti za svaku riječ i svaki osmijeh. Tvoj mir i mudrost ostaju naš putokaz, a tvoja ljubav dar koji nosimo zauvijek.
Tvoji: BAJICA, JADRANKA, DUNJA i NAĐA
RANKO MUGOŠA
Dragi druže Radža, da mi je ovo neko rekao da će se desiti ne bih vjerovao. Odrastanje od malih nogu, druženje, pa do tvojeg posljednjeg dana. Hvala ti za sve, druže moj. Bio si veličina od čovjeka. Tvoj vedar lik, osmijeh će biti uvijek u mom srcu. Počivaj u miru, druže moj i neka ti je laka crna zemlja.
PRELEVIĆ ŽELJKO PELJO 1105
Prolazi vrijeme, ali moja sjećanja i ljubav prema Tebi ostaju zauvijek.
Trinaest godina
Subota, 29. novembar 2025.
IVANU VUKOVIĆU
Vrijeme prolazi ali bol je ista. Nedostaješ svakog trenutka sve više i više. Neka te anđeli čuvaju zajedno sa sestrom.
TVOJA PORODICA
Trinaest godina, brate
Svaka godina je sve teža i teža. Nedostaješ mi, brate, svakog trenutka. Neka te anđeli čuvaju zajedno sa sestrom. Tvoja sestra IVANA sa porodicom
Deset godina je od smrti našeg dragog
MIODRAGA-MIJA RADUNOVIĆA
Prolazi vrijeme, ali uspomene uvijek svježe i bolne iznova podsjećaju na sve što smo sa tobom izgubili.
TVOJI NAJMILIJI
SJEĆANJE na našu voljenu baku
JELENA BANOVIĆ
Godina dana je od smrti naše
Za sve u životu nedostaješ…
Godina dana je od smrti moje majke
TANJE Dinkove PETRIČEVIĆ rođene STANIĆ
Kada majka ode, ne nestaje samo osoba. Odlazi dom, utočište, odlazi sigurnost. Ali ostaju uspomene, ostaje ljubav koja ne umire Nedostaješ nam.
LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama
Dana 4. decembra 2025. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg
Tvoja ljubav, požrtvovanost prema porodici i veliko srce za sve, nikad neće biti zaboravljeni.
Dana 29. novembra 2025. godine u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.
PORODICA
ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA 1117
Tri godine je od smrti
Birova MUGOŠE
Vrijeme ne donosi zaborav. S ljubavlju te pominjem, po dobru pamtim i u srcu čuvam. Supruga RADMILA
Tri godine je od smrti našeg dragog
Zaborav ne postoji za nas koji smo te iskreno voljeli.
Danas je godina dana kako nas je napustio naš suprug, otac, svekar i đed
BUDIMIR – BUCKO RADULOVIĆ
Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Nosimo te u srcu i čuvamo od zaborava.
S ljubavlju i tugom,
TVOJA PORODICA
Tvoji: NEVENKA, PREDRAG i NENAD sa porodicama 1100
1114
2x
TELEFON
iPhone 17
Pro Max
+ pretplata
Urban Move 1
2x
TELEVIZOR
TV Samsung QE65
+ pretplata
Move Box 4.2
Limited edition
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije naGrade dO
2x
TELEFON
S25 EDGE
+ pretplata
Urban Move 1
2x
TELEFON
Samsung
Galaxy
S25 ultra + pretplata
Urban Move 1
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
