Dnevni list POBJEDA 28.11.2025. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

U fokusu premijerskog sata pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Spajić: Neki pokušavaju da politizuju izgradnju kolektora u Botunu

Advokat komentariše posljedice vještačenja koje je naložila Agencija za sprečavanje korupcije Radulović: Odluka ASK-a u slučaju Đukanovića je politički marketing koji će ostati bez pravnog epiloga

AKCIJA „LUGANSK“: Uhapšen bivši pripadnik JNA i član Kozačkog pokreta

Danko Savić zbog sumnje da je dvije godine ratovao za Ruse protiv Ukrajine i „zaradio“ milion i po eura, vojni analitičar ukazuje na druge aspekte takvog djelovanja

Radić: Postoje ljudi koji više vole Putina nego nacionalne autoritete

Odgovor Danila Burzana na saopštenja NB ,,Radosav Ljumović“ i gradonačelnika Mujovića E, moj Saša, profesore

17.

Kako Pobjeda saznaje iz bezbjednosnih struktura, radi se o osobi koja je posljednjih godina praćena zbog pripadnosti paravojnim formacijama na strani proruskih separatista u Ukrajini. Materijalni dokazi koje su istražitelji prikupili ukazuju da je Savić to činio protivzakonito i suprotno pravilima međunarodnog prava, a utvrđeno je da je na njegovom računu pronađeno nevjerovatnih milion i po eura

Dva pogleda na budžet Fonda za zdravstvo: aktuelnog rukovodstva i bivšeg direktora FZO tvrdi da je budžet stabilan, Čirgić upozorava na manjak do 50 miliona

Dok u Fondu za zdravstveno osiguranje uvjeravaju da je budžet od 487 miliona eura „racionalno planiran“ i da ne predstavlja rizik za osiguranike, bivši direktor FZO Sead Čirgić ocjenjuje da je projektovani iznos za 2026. godinu potcijenjen i da će nedostajati između 35 i 50 miliona eura, upozoravajući da troškovi zdravstva rastu brže od planiranja

Muzeji i galerije Podgorice ni nakon osam godina nijesu završili reviziju svojih fondova, u septembru intervenisala inspekcija za kulturna dobra

Novom direktoru

inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, pored ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina

STR. 14. i 15.

STR. 10. i 11.

Danilo Burzan

Aleksandar

Radić

Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u fokusu jučerašnjeg premijerskog

Knežević tvrdi da se neko ugradio projekat izgradnje kolektora, pozvao

SDT da preispita ugovor sa Turcima

PODGORICA – Pojedini

ljudi pokušavaju da politizuju projekat izgradnje postrojenja za prećišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, iako je to pitanje od interesa za zdravlje građana, poručio je premijer Milojko Spajić ističući i da je spreman da na tu temu razgovara i sa mještanima Botuna.

Spajić je to rekao juče u Skupštini tokom premijerskog sata, odgovarajući na pitanje lidera DNP-a Milan Knežević Kneževićevo izlaganje počelo je konstatacijom da u Skupštini nikada nije bilo više ministara što mu, kako je rekao, sluti na nekakvu sječu knezova.

- Sada se zauzimaju pozicije, samo ne znam da li su ovi prvi do Vas na tapetu za kidanje glave ili ovi na galeriji. Vrijeme će pokazati svoje. Drago mi je da se vidimo nakon toliko vremena. Emocije između Vas i mene su toliko jake da će, ako postoji onaj zagrobni život i ako Vi i ja budemo gorjeli u paklu, nadmašiti sve vatre pakla i blagosti raja – kazao je Knežević.

Potom je odlučio da, kako je rekao, sa lirike pređe na stomačne probleme, zbog čega je Spajića pitao ima li nešto protiv toga da on WC šolju, za svoje i potrebe svoje porodice, instalira u njegovom stanu. Dodao je i kako to što on predlaže njemu, premijer predlaže građanima Botuna i Zete. Spajića je podsjetio i kako su on i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović prošle godine mještanima Botuna obećali da u tom naselju neće biti nikakvog postrojenja, ako oni za to ne daju saglasnost. - Šta se desilo od tada do današnjeg dana, mislim da bi najbolje moglo da odgovori Specijalno državno tužilaštvo. Ovdje je, gospodine Spajiću, neko uzeo pare. Znam da ja nijesam, znam da nije ni Mihailo Asanović (predsjednik opštine Zeta), ali sumnjam da jeste neko iz Glavnog grada, Vlade i Agencije za zaštitu životne sredine na čijem je čelu čovjek koji je optužen da je 2012. godine krao drva. On je uradio elaborat kojim je zaključio da, pored bazena crvenog mulja, Zećane treba da časti i postrojenjem koje sadrži spalionicu i koje će da radi samo do 2045. godine. Znači samo 18 godina, nakon čega će dalje da se širi prema Zeti –

Premijer Milojko Spajić je rekao kako je

četiri godine tokom boravka u Tokiju živio pored prečišćivača vode i kako nikada nije osjetio bilo kakav miris niti imao bilo kakve posljedice, na šta mu je Knežević poručio kako bi, ukoliko bi

želio da bude zlonamjeran, mogao da zaključi da se vidi da je proveo dosta vremena pored kolektora u Japanu

kazao je Knežević. Istakao je i kako on nema nikakve političke motive da postavlja to pitanje, već da to radi za mještane Botuna koji su svoj glas na izborima 2023. godine dominantno dali PES-u. Spajić je, u odgovoru na pitanje, rekao kako je tokom boravka u Tokiju živio pored prečišćivača vode i kako, na osnovu tog iskustva, Kneževićeva „alegorija“ uopšte ne stoji.

- To je lažna i u potpunosti netačna alegorija. Četiri godine sam živio u Tokiju pored postrojenja. Nijesam ni znao za šta ono služi. Nikada nijesam osjetio bilo kakav miris, niti imao bilo kakve posljedice –kazao je Spajić.

Ocijenio je i kako bazen crvenog mulja predstavlja ekstremni nemar u odnosu na mještane Botuna i Zete i kako je njegova Vlada prva koja je odlučila da se pozabavi tim problemom na način što je budžetom predvidjela sanaciju tog bazena.

- Ljudi žele da politizuju jedno potpuno zdravo pitanje poput prečišćavanja vode. To je pitanje zdravlja naših građana. Ne samo da imamo fekalije, nego i teške metale koji se izlivaju kroz kanalizacione cijevi prvo u Moraču, pa u Skadarsko jezero. Najviše štete od toga imaju upravu građani koji su okrenuti Skadarskom jezeru. Primarno mislimo na njihovo zdravlje kroz ovaj projekat. Treba li ja sad, zato što sam iz Pljevalja, da zaustavim ekološku rekonstrukciju termoelektrane – pitao je Spajić. Ponovo je reagovao Knežević navodeći kako bi, ukoliko bi želio da bude zlonamjeran, mogao da zaključi da se vidi da je premijer proveo dosta vremena pored kolektora u Japanu.

- Ali taj kolektor u Japanu, gospodine Spajiću, nema spalionicu, a ovaj koji planirate da instalirate u Zeti ima. U tome je suština. To nije prečišćavanje nego spaljivanje. To su no-

ve kancerogene čestice koje će da se miješaju sa kancerogenim česticama iz bazena crvenog mulja – kazao je Knežević. Spajića je potom pitao zašto ne omogući da se objavi „visokokoruptivni ugovor“ koji je bivši gradonačelnik Podgorice sklopio sa dvije turske kompanije i zašto se od crnogorske javnosti krije projekat izgradnje kolektora.

- Znate li da ove turske kompanije nemaju licencu za rad u 2025. godini. Znate li da ovaj nadzorni organ, ova njemačka grupa, nema sjedište u Crnoj

Gori niti je upisana u Centralni registar privrednih subjekata?

Znate li da Saša Mujović kaže da će penali biti 100 miliona, a Nišević iz Vodovoda 47 i po miliona. To znači da je neko uzeo pare. Pozivam tužilaštvo da sve istraži, počev od mene. Znate li da smo dobili 33 miliona grantova? Znate li da je 13 miliona i 670 hiljada otišlo na konsultantske usluge, a mi ne znamo kome su date te pare?

Znate li da je u posljednjih 20 godina u Botunu, od onkoloških oboljenja, umrlo 117 ljudi?

Znate li da niko u Botunu nije duže od dvije godine koristio starosnu penziju? Znate li da svaka druga kuća u Botunu u ovom trenutku ima onkološkog bolesnika? Znate li koliko je bilo mrtvorođenčadi? Znate li koliko djece sa autizmom živi u gornjoj Zeti? Znate sve i opet hoćete da nam poperite kolektor i spalionicu i da vam još budemo zahvalni – kazao je Knežević. Dodao je i kako se on do sada uzdržavao i držao Barometra 26, a kako su ga sa druge strane, putem botova i premijeru lojalnih medija, konstantno krivili da je on taj koji koči put ka Evropskoj uniji.

- Da ne govorim o ujacima i dojč kafama. Nijesam se bojao od Đukanovića pa neću ni od nekakvog ujaka koji prijeti da će graditi kolektor u Botunu. Recite dajku da se ne zalijeće u Zetu, jer će se razbiti kao krap o brijegu. A to što ste me-

Mandić predlaže da se zgrada Predsjednika ustupi Skupštini, a da Milatović bude na Cetinju

Premijer Milojko Spajić smatra da aktuelna vlada na čijem je čelu ima najproaktivniji stav prema Cetinju i da je to očigledno. Spajić je to naveo u odgovoru na pitanje poslanika DPS-a Oskara Hutera koga je zanimalo je li, od kada obavlja funkciju premijera, preduzeo bilo kakve aktivnosti da sjedišta Ustavnog suda, Ministarstva vanjskih poslova i Istorijskog instituta Crne Gore budu na Cetinju. - Uradili smo mnogo po pitanju kapitalnog budžeta. Ubrzo ćemo imati stadion i mnoge druge projekte koji su se otegli i koji nikako da se završe, a koji su bili Skadar na

ne i DNP predstavljali kao nekakvog Denisa napasta u ovoj Vladi, pogledajte kakva su vam bila glasanja vezano za evropske zakone i sve ono što se dešavalo. Koalicija ZBCG vam je čuvala evropski obraz – kazao je Knežević. Premijera je pozvao i da, dok ne bude kasno, razgovara sa građanima Zete. - Ako ne želite, ja vam predlažem da nas Zećane sve iselite

Bojani sve ovo vrijeme –kazao je Spajić. Ocijenio je da je Ustavni sud nezavisna institucija i da je na njoj da odluči gdje će joj biti sjedište. - Imaće potpunu podršku Vlade ukoliko žele da neke od svojih kapaciteta prebace u Prijestonicu –kazao je Spajić. U raspravu povodom ovog pitanja se uključio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je kazao kako on smatra da te institucije treba da budu na Cetinju kako to i zakon predviđa.

- Kao što mislim da bi i Skupštini odgovaralo da ova zgrada Predsjednika pripadne nama, a da njegovo jedino sjedište bude na Cetinju – kazao je Mandić.

u Afriku, Keniju ili Kamerun, a da zauzvrat od njih uvezete zebre, slonove, kamile i da napravite zoološki vrt, pošto nas ionako tretirate kao životinje. I postavite tablu na kojoj će pisati: Ovdje su nekada živjeli Zećani – poručio je Knežević. Na ove navode, premijer Spajić je odgovorio kako su postrojenja za prečišćavanje voda civilizacijsko dostignuće i

kako bi bio presrećan da ih vidi u svakom gradu Crne Gore. Kazao je da je saglasan sa Kneževićevom konstatacijom vezanom za broj onkoloških pacijenata u Botunu, ali i poručio da za to nije kriv kolektor već, kako je rekao, crveni mulj i nedostatak kolektora. Premijer je istakao i kako vjeruje institucijama koje su zaključile da je projekat vezan za postrojenje dobar.

- Ja ne idem protiv institucija – rekao je Spajić. Poručio je i kako će ugovor o izgradnji kolektora „ujutru biti poslat SDT-u“. Knežević je Spajića potom optužio da se bavi klasičnom zamjenom teza.

- Građane Botuna niko nije pitao žele li kolektor na svojim imanjima, a to su bile dužne da urade institucije u koje vi vjerujete, a ja ne vjerujem jer mislim da su korumpirane – kazao je Knežević.

Premijera je pozvao i da mu pronađe bar jedan primjer u svijetu da se kolektor namijenjen za potrebe jedne, nalazi na teritoriji druge opštine. Ponovio je da odgovorno tvrdi da se neko, preko konsultantskih usluga, ugradio u ugovor o izgradnji postrojenja i ponovo pozvao SDT da preispita taj dokument.

- Ne može, gospodine Spajiću, ugovor sa dvije turske kompanije da bude iznad zakona ove države. Ja to ne dozvoljavam makar sto puta bio u vašoj Vladi i makar sto puta iz nje izašao – poručio je Knežević, koji je ponovo insistirao da mu Spajić odgovori planira li i kada da razgovara sa mještanima Botuna.

Sa zasijedanja Skupštine

premijerskog sata

ugradio u pozvao Turcima

Premijer je odgovorio da će pronaći termin za taj sastanak. Kneževiću je poručio da bi želio da ostane u izvršnoj vlasti, ali i da je odluka o tome na njemu. Istakao je i kako ga je doživljavao kao izaslanika izvršne vlasti koji će razgovarati sa građanima Botuna i ubijediti ih u ispravnost projekta za izgradnju kolektora, na šta mu je Knežević odgovorio da on nije njegov izaslanik i da nikada ne bi pristao na tu ulogu. - Sad vam poručujem. Prvi put kad u Botun dođu policijske marice da tuku građane Zete, Milan Knežević će na predsjedništvu DNP-a da inicira izlazak iz državne i svih lokalnih vlasti. Ako mi ta odluka ne prođe na predsjedništvu, Milan Knežević će da podnese ostavku i vratiće se u Zetu da sa svojim narodom brani pravo na zdravu životnu sredinu – poručio je Knežević. Pitanje za Spajića imao je i poslanik DPS-a Ivan Vuković, koga je zanimala sudbina projekta koji je ugovoren u vrijeme njegovog mandata na čelu glavnog grada. Vuković je ocijenio kako građani Zete, Podgorice i cijele Crne Gore treba da znaju da je izgradnja postrojenja jedno od najvažnijih infrastrukturnih projekata u istoriji glavnog grada i Crne Gore, da njime rješavamo gorući ekološki problem, trajno štitimo donji tok rijeke Morače, Skadarsko jezero i vodoizvorište Bolje sestre.

- Da li će Vlada istrajati u namjeri da, u saradnji sa Glavnim gradom i uz podršku naših evropskih partnera, realizuje projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici – pitao je Vuković objašnjavajući da to pitanje postavlja jer se izgradnji tog projekta protive i mještani Botuna i dio izvršne vlasti. Umjesto odgovora, premijer je Vukoviću postavio kontra pitanje.

– Zašto decenijama ništa nije urađeno da se riješi problem crvenog mulja – pitao je Spajić. Vuković je odgovorio da je zemljište na kome se nalazi taj bazen privatno vlasništvo i Spajiću poželio sreću u rješavanju tog problema. Kada je riječ o ugovoru, koji je sa turskim kompanijama on sklopio, Vuković je naveo kako u njemu postoje određene klauzule koje štite intelektualna prava investitora. Đ. ĆORIĆ

PODGORICA - Ko zna koji put se ponavlja da Agencija za sprečavanje korupcije nije nezavisna, niti je institucija koja radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese, kazao je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.

On je komentarisao odluku ASK-a donesenu prošle sedmice, po kojoj je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio zakon, jer nije na vrijeme prijavio četiri sata iz svoje kolekcije za koje pomenuta Agencija smatra da su vrijednosti veće od 10.000 eura.

Advokat o posljedicama vještačenja koje je naložila Agencija za sprečavanje korupcije

Radulović: Odluka u slučaju Đukanovića je politički marketing koji

će ostati bez epiloga

Dok god imamo institucije koje više vode računa o tome da zadovolje politički interes onih koji vrše vlast, nećemo imati ni odgovarajuću praksu, a ni ambijent koji će obezbijediti vladavinu prava, ističe sagovornik Pobjede

su bili prijavljeni ni u jednom imovinskom izvještaju bivšeg predsjednika. Na odluku je reagovao sam Đukanović, ocjenjujući da je riječ o politički motivisanom slučaju, sa ciljem kompromitacije, a da će konačnu riječ dati nadležno tužilaštvo. Kako je pojasnio, ASK je u njegovom slučaju nezakonito primijenio Zakon o sprečavanju korupcije iz 2024, jer je postupak pokrenut na inicijativu MANS-a iz 2019, a da je retroaktivna primjena zakona zabranjena Ustavom. Takođe je naveo kako ASK pokušava da opravda postupanje mišljenjem Ministarstva pravde, i optužio Agenciju i njenog vršioca dužnosti direktora, Dušana Drakića, za političku zloupotrebu funkcije, te da

namjerno iskrivljuje činjeni-

Nova odluka donesena je šest i po godina nakon što je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela inicijativu za ocjenu vrijednosti satova tadašnjeg šefa države, a na osnovu fotografija koje su bile objavljene u medijima. ASK je u prvoj odluci, donesenoj 2019, odbacila tu inicijativu, tvrdeći da novinski članci nijesu pravno relevantni dokazi. Đukanović je tada naveo da ne posjeduje dva od tri sata iz inicijalne prijave, te da je treći dobio kao poklon još devedesetih godina. Na osnovu uputstava Upravnog suda iz 2021. godine, postupci vještačenja su ponovljeni. Procedura je trajala do sredine prošle sedmice, kada je ASK utvrdila da je Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer tokom i po prestanku funkcije nije prijavio najmanje četiri vrijedna sata pojedinačne vrijednosti veće od 10.000 eura – i to na osnovu višestrukog vještačenja, navodno, originalnih fotografija koje su objavile novinske kuće Dan i Vijesti. Uz to, drugi sudski vještak je procjenjivao vrijednosti prikazanih predmeta na osnovu cijena sa otvorenog tržišta luksuznih satova, jer proizvođači nijesu dostavili tražene podatke. Tako su nove procijenjene vrijednosti pokazale da četiri sata prelaze zakonski prag, dok preostala tri nijesu mogla biti nesporno utvrđena kao pokretna imovina vrednija od 10.000 eura. ASK je u odluci navela kako nije prihvatila tvrdnju Đukanovića da je jedan sat poklon iz ranijeg perioda, jer to nije potkrijepio dokazima. No, nije precizirala da li je utvrđivano koliko su stari snimci na kojima se vide satovi koji nije-

dao, postupak je nezakonito proširen na nove satove, iako je ASK smjela da razmatra samo tri iz inicijative MANS-a, te da je navodna afera počela procjenom od 1,5 miliona eura, a konačna vrijednost je oko 63.000 eura - ne računajući sat koji je priznao da posjeduje. Za advokata Veselina Radulovića, obrazloženje odluke ASK-a je pravno „poprilično sporno i manjkavo“.

moralo da bude predmet ocjene u odluci ASK-a. - Nakon svega, imamo neku odluku koja - čak i ako se ispostavi kao zakonita, a mislim da je jako sporna - neće imati nikakav efekat, jer u ovom momentu nije moguće pokrenuti čak ni prekršajni postupak protiv Đukanovića –dodao je on. Radulović je podsjetio kako Đukanović više nema nikakve obaveze prema ASK-u, čak ni dostavljanje izvještaja, jer već izvjesno vrijeme nije javni funkcioner. Tim prije što je bivši predsjednik potvrdio kako je uredno dostavljao izvještaje o imovini u roku u kome je to po zakonu bio obavezan.

su fotografije na kojima su dva sata za koje mu se pripisuje vlasništvo –

izostavljen u odluci ASK-a. Kako je do-

- Ko zna koji put se ponavlja da ta institucija nije nezavisna, niti radi svoj posao u skladu sa zakonom, već prvenstveno ispunjava nečije političke zahtjeve ili želi da ostvari nečije političke interese. Zašto to kažem? Radi se o predmetu koji je pokrenut po inicijativi MANS-a još 2019. godine. Vještačenje je određeno upravo na zahtjev ASK-a, a mediji su prenijeli djelove nalaza vještaka u kome je navedeno upravo ono što je Đukanović istakao: da se radi o falsifikovanim fotografijama – naveo je sagovornik Po-

Kako je dodao, sve to je trebalo i

Agencija za sprečavanje korupcije danas će Specijalnom tužilaštvu dostaviti dokumentaciju vezanu za satove bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, saopštio je vršilac dužnosti direktora te institucije

Dušan Drakić Drakić je sinoć, gostujući u emisiji „Načisto“ na televiziji Vijesti, odbacio tvrdnje Đukanovića da su slike njegovih satova fotomontaža. Ustvrdio i da to što je bivši predsjednik odlučio da više neće

da se izjašnjava na nalaz ASKa, zapravo znak priznanja. - Jasno je jedan vještak rekao koji su satovi, drugi je rekao jasno i koncizno kolika je vrijednost satova, koliko se kreće aukcijska vrijednost i ono što mi je najbitnije, a to

ti predmet tužilaštvu, ali ako

- Priče da se predmet o imovini Đukanovića dostavlja tužilaštvu, takođe tumačim kao politički marketing, jer niko nije saopštio o kojem krivičnom dijelu se eventualnom radi. Da bi se neki predmet od strane ASK-a predao tužilaštvu, mora postojati osnovana sumnja da je izvršeno konkretno krivično djelo, koje propisuje važeće zakonodavstvo – pojasnio je on. Takođe je podsjetio da u našem zakonodavstvu još ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje, ali ni da ASK do danas nije precizirala o kojem krivičnom djelu se radi. - To je jedna vrsta političke priče i političkog marketinga koji će, u suštini, na kraju ostati bez ikakvog efekta kada je u pitanju pravni epilog. ASK može formalno dostaviti predmet tužilaštvu, ali ako su smatrali da se radi o krivičnom djelu - bili su u obavezi da prekinu postupak i ne donose bilo kakvu odluku. Jer, ASK ne može da vodi postupak u predmetu za koji po-

je praksa Evropskog suda za ljudska prava, koja je negdje i logična. Ćutanje i neizjašnjavanje okrivljenog u postupku je pretpostavka da nema dokaze i to može biti olakšavajuća okolnost za njega - rekao je Drakić.

stoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo – potcrtao je Radulović. Zbog toga smatram spornim odluku Agencije da dostavi tužilaštvu predmet, upravo zato što nije mogla precizirati o kojem krivičnom djelu se, eventualno, radi. Jer, ponavlja, u našem zakonodavstvu ne postoji krivično djelo nezakonito obogaćenje javnih funkcionera. - Bilo bi korisno da smo ga imali, ali u ovom momentu ga nemamo. Čak i ako se donese u nekom budućem periodu - za šta smo vidjeli da postoje najave - ono opet ne može biti primijenjeno u ovom slučaju, retroaktivno. Zato me sa pravne strane zanima šta ASK smatra za koje krivično djelo postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio. Jer, samo posjedovanje bilo kojeg sata nije krivično djelo ako se ne posjeduju dokazi koji ukazuju na osnovanu sumnju da je ta imovina stečena izvršenjem nekog od krivičnih djela koja trenutno postoje u crnogorskom zakonodavstvu – ukazuje naš sagovornik. Radulović nije optimista da će biti adekvatne ni neke naredne odluke ASK-a koje se tiču dokaza o neprimjerenom životnom stilu funkcionera, bez obzira da li je riječ o vlasti prije 2020. godine ili nakon toga. - Jer, ASK po mom sudu nije promijenio praksu - barem suštinski - u odnosu na ono što je bilo prije 2020. godine. Ono što se možda promijenilo jeste odnos prema određenim političarima. Rukovodstvo ASK-a je uvijek gledalo da radi nešto što se može otvoreno tumačiti kao postupanje u interesu onih koji vrše vlast. To je do 2020. godine, znamo, dominantno bila Demokratska partija socijalista. Sada su to neke druge partije. Dok god imamo institucije koje više vode računa o tome da zadovolje politički interes onih koji vrše vlast, nećemo imati ni odgovarajuću praksu, a ni ambijent kakav bi trebalo da imamo. To je onaj koji će obezbijediti vladavinu prava, a vladavina prava bi trebalo sasvim sigurno da se primijeni upravo prema onima koji vrše vlast – zaključuje sagovornik Pobjede. K. JERKOV

bjede.

Veselin Radulović

Prećutan novi skandal u režiji Srpskog nacionalnog savjeta, SKC „Patrijarh Varnava“ i NVO „Bisernica“

I vlast i opozicija bez osude manifestacije kojom se slavi nasilna aneksija Crne Gore

Muk povodom ovog skandaloznog događaja tek su juče prekinuli iz lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Pljevljima, osuđujući ćutanje stranaka vlasti koje se predstavljaju kao građanske i evropske, pritom zanemarujući činjenicu da ni riječ osude prethodnih dana nijesmo čuli ni iz njihove centrale

PODGORICA – Osam dana je proteklo od kada je saopšteno da će 1. decembra i ove godine u Pljevljima biti proslavljena godišnjicaPodgoričke skupštine i Dan ujedinjenja sa Srbijom, a najavu tog događaja, kojim se svečano obilježava gubitak državnosti i nacionalnog dostojanstva Crne Gore, do danas nije osudila nijedna stranka vlasti i opozicije, niti su se tim povodom uopšte oglašavale.

Da će i ove godine u Centru za kulturu u Pljevljima prirediti svečanu akademiju povodom 107. godišnjice, kako su naveli, Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije, Srpski nacionalni savjet, SKC „Patrijarh Varnava“ i NVO „Bisernica“ najavili su još 22. novembra. Saopštili su da će se u okviru programa, a uz blagoslov i pozdravno slovo mitropolita mileševskog Atanasija, prisutnima na svečanosti obrati

ti akademik Matija Bećković i predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš Svečanu besjedu povodom ovih značajnih istorijskih datuma održaće prof. dr Savo Marković – najavili su iz Srpskog nacionalnog savjeta. Muk povodom ovog skandaloznog događaja tek su juče prekinuli iz lokalnog odbora Demokratske partije socijalista u Pljevljima iz koga osuđuju ćutanje stranaka vlasti koje se predstavljaju kao građanske i evropske, pritom zanemarujući činjenicu da ni riječ osude prethodnih dana nijesmo čuli ni iz njihove centrale.

Sporno je i to što, po svemu sudeći u dnevnopolitičke svrhe i lokalne obračune, organizaciju cijelog događaja u pljevaljskom ogranku DPS a pripisuju prvom čovjeku Pljevalja Dariju Vranešu, iako se njegovo ime u najavi sporne manifestacije pominje isključivo u kontekstu jednog od govornika. – Sk andalozno je ćutanje PESa i Demokrata, takozva

Luksemburško-američka kompanija podnijela prigovor Komisiji za koncesije Vlade Crne Gore

Traže uvid u kompletnu komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a

nih građanskih i evropskih partija, na najave Darija Vraneša da će se 1. decembra u Centru za kulturu u Pljevljima proslaviti sramna Podgorička skupština kojom je ukinuta država Crna Gora. To što ni ovog puta ne nalaze za shodno da se oglase povodom postupanja predsjednika opštine, koji neprestano dokazuje da je otvoreni negator Crne Gore i svega crnogorskog, čini ih saučesnicima u organizaciji ovog sramotnog događaja –navedeno je u saopštenju pljevaljskog odbora Demokratske partije socijalista.

U saopštenju dalje podsjećaju da je premijer Milojko Spajić prije nekoliko dana uputio čestitku povodom 20. novembra Dana opštine Pljevlja, u kojoj je istakao da računa na nezamjenjiv doprinos građana i rukovodstva Pljevalja na evropskom putu.

Ističu i kako je najbolji odgovor na tu čestitku, proslava 107 godina od nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine.

Na koju ćuti i njegov PES, koji očigledno podržava Vraneša u svim njegovim činjenjima usmjerenim protiv Crne Gore i njenih najboljih interesa –navode oni.

S obzirom da će se obilježavanje godišnjice održati u Centru za kulturu Pljevlja, u pljevaljskom odboru DPS a smatraju da je očigledno da su davanjem odobrenja za organizaciju, direktor i članovi Savjeta zgazili Statut te ustanove i legitimisali se kao oni koji ne poštuju Ustav i zakone ove države. Najavili su i podnošenje krivične prijave protiv direktora i članova Savjeta Centra za kulturu Pljevlja.

– Na kraju poručujemo, ukoliko JU Centar za kulturu Pljevlja bude domaćin ovog događaja koji afirmiše nestanak države Crne Gore i negira tekovine 13. jula 1941. i 21. maja 2006. godine, podnijećemo krivičnu prijavu protiv direktora i članova Savjeta JU Centar za kulturu Pljevlja, jer je ovo očigledna povreda ugleda Crne Gore i napada na njeno ustavno uređenje – zaključili su u pljevaljskom ogranku DPSa. Đurđica ĆoRiĆ

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević nedavno je Pobjedi saopštila da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije

PODGORICA - Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) podnijela je prigovor Komisiji za koncesije Vlade Crne Gore jer nijesu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo proglašena prvorangiranim ponuđačem, saznaje Pobjeda.

Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu ranglistu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburškoamerička kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je nedavno Pobjedi saopštila da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.

Nedostaci

U CAAPu smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u po

četnom postupku, iako je to bila dužna da učini. Navode i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala Komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana Komisije pojedinačno. Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje. Posebno ukazuju da su analize i izvještaji IFCa nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAPu čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsjetimo, ponuda CAAPa tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova. Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži. Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima. Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.

U tom kontekstu insistiraju da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFCa, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore Milojko Spajić prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda. Smatraju da moraju imati pristup svim registrovanim za

pisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.

Iz CAAPa poručuju da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava. Smatraju da su u oba postupka trebali da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

savjetNik

IFC je na osnovu sporazuma sa Vladom Crne Gore angažovan kao savjetnik u postupku dodjele koncesije za aerodrome. IFC je međunarodna finansijska institucija iz grupacije Svjetske banke, koja posjeduje iskustvo u pružanju savjetodavnih usluga u oblasti javnoprivatnog partnerstva, uključujući i koncesije u sektoru vazduhoplovstva i aerodrome.

Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je početkom septembra djelimično prigovor luksemburškoameričke kompanije „Corporacion America Airports (CAAP)“ na ranglistu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je nedavno za naš list ocijenila da su ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju apsolutno mogle da budu bolje. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima. N. k.

Aerodrom Podgorica aerodromi

Plakat kojim se najavljuje svečana akademija u Pljevljima

Petak, 28. novembar 2025.

PODGORICA - Zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 predstavlja važan iskorak za crnogorsku privredu, jer donosi jednostavnije poslovanje, manje administrativnih barijera i veći pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije, poručeno je na panel debati u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG). Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević istakla je da ova poglavlja otvaraju nove prilike za crnogorske preduzetnike, pružajući jasnija pravila, stabilniji finansijski okvir i višu konkurentnost domaćih kompanija na tržištu sa 450 miliona ljudi.

- To znači jasnija pravila, manje rizika, stabilniji finansijski sistem i veću predvidivost za investitore. Ovaj proces donosi ujednačena i moderna pravila poslovanja i fer uslove za sve - rekla je Gorčević na otvaranju panel debate u Privrednoj komori.

Ona je navela da ova poglavlja predstavljaju set vrlo praktičnih promjena, koje vode ka lakšem, bržem i sigurnijem poslovanju.

- Članstvo u EU neće riješiti sve probleme. Usklađivanje sa standardima EU zahtijeva stručni kadar, digitalizaciju, a ponekad i promjene u poslovnoj kulturi - rekla je Gorčević.

Usklađivanje

Ona je naglasila da sve to vrijedi, jer kompanije koje usklade svoje poslovanje s evropskim pravilima postaju konkurentnije, ne samo na domaćem, već i na tržištu EU od preko 450 miliona ljudi.

- Zatvaranjem ovih poglavlja pokazujemo da Crna Gora ne usklađuje samo propise, već gradi ekonomiju kompatibilnu sa evropskom i spremnu za ravnopravno učešće na jedinstvenom evropskom tržištuporučila je Gorčević.

Predsjednica PKCG Nina Drakić, saopštila je da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 nije samo rezultat dugotrajnih i složenih pregovora, već potvrda da Crna Gora napreduje u oblastima presudnim za ekonomski razvoj,

Sa panela u PKCG poručeno da zatvaranje pregovaračkih poglavlja 3, 4 i 6 predstavlja važan iskorak za crnogorsku privredu

Nove prilike za crnogorske preduzetnike na tržištu EU sa 450 miliona ljudi

investicionu sigurnost i jačanje konkurentnosti privrede.

- Zatvaranjem ovih poglavlja, EU jasno potvrđuje da se Crna Gora približava standardima, pravilima i najboljim praksama jedinstvenog evropskog tržišta. To nijesu samo tehnički kriterijumi – radi se o oblastima koje svakodnevno utiču na rad naših kompanija - kazala je Drakić. Prema njenim riječima, radi se o procesu koji oslobađa potencijal crnogorskih kompanija da pružaju usluge širom EU, kroz jednostavnije procedure. - Zatvaranje ovih poglavlja

jeste važno dostignuće, ali ne treba zaboraviti da predstavlja i novu obavezu – da nastavimo sa dosljednom i kontinuiranom primjenom preduzetih standarda, sprovođenjem reformi koji će osigurati da usklađeni propisi zažive u praksi - navela je Drakić. Ona je naglasila da Crna Gora danas šalje jasnu i snažnu poruku – da je spremna, da može i da želi da bude dio evropskog ekonomskog prostora. - Na nama je da iskoristimo ovu pozitivnu dinamiku i zajedno stvorimo poslovni am-

bijent u kojem domaća preduzeća, kao i strani investitori, ulažu sa povjerenjem, posluju u stabilnim uslovima i stvaraju vrijednost koja je prepoznata i na domaćem i na širem evropskom tržištu - istakla je Drakić.

Mobilnost predUzetnika

Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 6 Renata Milutinović, iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kazala je da poglavlja 3 i 6 najvidljivije utiču na poslovni ambijent, mobilnost preduzetnika, kva-

Crna Gora organizovao Antikorupcijski forum „Korupcija u saobraćaju“

PODGORICA - Državna transportna preduzeća moraju povećati transparentnost kako bi se smanjila mogućnost korupcije u njihovom poslovanju, poručeno je sa Antikorupcijskog foruma „Korupcija u saobraćaju“, koji je organizovao BIRN Crna Gora. Na forumu je predstavljen izvještaj BIRN Crna Gora o potrošnji sredstava saobraćajnih preduzeća u državnom vlasništvu koji je pokazao da veći dio kompanija i dalje posluje netransparentno.

BI RN Crna Gora je u toku osmomjesečnog monitoringa pratio potrošnju osam transportnih preduzeća u državnom vlasništvu - Aerodroma Crne Gore, nacionalne avio kompanije ToMontenegro, Monteputa, Montecarga, Luke Bar, Luke Kotor, Crnogorske plovidbe Kotor i Barske plovidbe.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kazao je da se nakon promjene vlasti 2020. godine očekivalo transparentnije upravljanje državnim preduzećima, navodeći da je većina

litet regulative i nivo zaštite svih učesnika na tržištu.

- Poglavlje 3 otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom evropskom tržištu, gdje preduzetnici mogu pružati usluge u 27 država članica na jednak način kao i domaći pružaoci usluga - rekla je Milutinović. Crna Gora je u Poglavlju 6 ispunila sva završna mjerila, a Skupština usvojila cijeli set zakonskih rješenja.

- Sve ove reforme ne stvaraju samo zakonski okvir koji je usklađen sa EU. One stvaraju

uslove da investitori imaju jasnija pravila, manjak pravne nesigurnosti i veću predvidivost u poslovnom planiranju - dodala je Milutinović. Time se otvara prostor za veće ulaganje, veći broj projekata i stabilniji poslovni ambijent. - Poglavlja 3 i 6 imaju zajedničku misiju – da učine crnogorsku privredu otvorenijom i otpornijom, uz jasna i savremena pravila usklađivanja sa najboljom evropskom praksom - smatra Milutinović. Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić saopštila je da sloboda kretanja kapitala predstavlja jedan od četiri stuba na kojima počiva jedinstveno tržište EU, dok je privredno pravo ključ za stabilno, predvidivo i transparentno poslovno okruženje.

- Poglavlja 4 i 6 nijesu tek administrativne obaveze. Ona otvaraju nove mogućnosti za investiranje, jačanje konkurentnosti i dublju integraciju Crne Gore u evropski ekonomski sistem - zaključila je Adžić. Panel debatu pod nazivom ,,Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima“, organizovalo je Ministarstvo evropskih poslova, u partnerstvu sa PKCG, ministarstvima ekonomskog razvoja i finansija i uz podršku Delegacije EU kroz projekat EU4ME, a u susret zatvaranju Poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala i 6 – Privredno pravo. n. kovaČeviĆ

negativno samo na državni budžet, već i na bezbjednost građana.

kompanija nastavila da krije podatke o poslovanju. - Sve ovo nas navodi na sumnju da u praksi i dalje postoji politička korupcija koju je uspostavio bivši režim, koji je za kupovinu glasova na razne načine koristio sredstva državnih preduzeća, a obim zloupotreba se dodatno proširio dolaskom novih vlastinaveo je Maraš. Potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da korupcija u saobraćaju ne utiče

- Svaki nepravilno izdat dokument narušava bezbjednost građana, pravdu i povjerenje u institucije. Borba protiv korupcije je permanentan proces - naveo je Koprivica.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević smatra da je postignut određeni napredak kod transparentnosti državnih preduzeća, ističući da treba da postoji institucionalna odgovornost za korupciju. - Bilo je sugestija da dovedemo odjeljenje za integritet na samo jednu osobu. Međutim, mi smo u proteklom periodu dosta nekih dokumenata uputili Specijalnom državnom tužilaštvu - navela je Vukićević. s. p.

BIRN

Sa jučerašnjeg panela

Sa foruma BIRN-a

Predsjednik Vlade u parlamentu odgovarao na poslanička pitanja

Spajić: Gotovo pola kapitalnog budžeta za opštine na sjeveru

PODGORICA – Skoro pola kapitalnog budžeta koji je za iduću godinu planiran na nivou od 305 miliona eura biće opredijeljen za sjever Crne Gore, saopštio je juče premijer Milojko Spajić u parlamentu tokom premijerskog sata.

Odgovarajući na pitanje Amera Smailovića (Bošnjačka stranka), Spajić je kazao da je u te svrhe opredijeljeno 136 miliona eura za 142 projekta za sjeveru. Spajić je kazao da je to apsolutni rekord dodajući da je juče raspisan tender za rekonstrukciju Opšte bolnice Bijelo Polje vrijedan 12,5 miliona eura.

- Nažalost, opština Bijelo Polje nije shvatila ozbiljnost trenutka i nije predala nove projekte za ovu godinu, što je jedan nesrećan slučaj u potpunosti. Ne znam zašto se to desilo. U zakonskom roku nijesu dali nove projekte, ali srećom mi imamo poslanike iz tog grada u parlamentu koji se zdušno bore za tu opštinu – kazao je Spajić.

Obeštećenje

Moramo imati unificiran i jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti, naveo je premijer Spajić, odgovarajući na pitanje

Miloša Konatara (URA) da li će podržati prijedlog njegove partije o finansijskom obeštećenju svih bivših radnika državnih firmi koje su otišle u stečaj

ljena divlja gradnja, Spajić je kazao da se to pitanje postavilo prije 15 godina da danas ne bismo imali ovakvu devastaciju prostora. Kazao je da primjena ovog zakona već daje pozitivne rezultate te da to ukazuje da se krenulo ozbiljno i sistematično suočavanje sa nelegalnom gradnjom. - Jedan od ključnih koraka u primjeni zakona je pojačan nadzor, posebno na Žabljaku gdje je divlja gradnja najizraženija. Od 136 inspekcijskih nadzora, donijeto je 136 rješenja na osnovu kojih su objekti zapečaćeni, odnosno zabranjena gradnja. Podnijeto je isto toliko zahtjeva za pokretanje krivičnih postupaka, a izvršenje određenog broja rješenja o rušenju nelegalnih objekata očekuje se do kraja godine – kazao je Spajić i dodao da to pokazuje da je zakonom postavljen temelj za smanjenje ovog problema.

Na pitanje Miloša Konatara (URA) da li će podržati prijedlog njegove partije o finansijskom obeštećenju svih bivših radnika državnih firmi koje su otišle u stečaj, Spajić je kazao da je njegova Vlada obezbijedila desetine miliona eura dodajući da će to raditi i ubuduće kako bi sanirala sve probleme. Kazao je da su riješeni problemi bivših radnika KAP-a, Košute, ,,Radoja Dakića“, Rudnika boksita, Toščelika, Radvela, Minela, dok je rješavanje zahtjeva radnika Prve petoljetke u toku.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić sa potpredsjednicima i ministrima

- Mi smo sva ta rješenja donijeli za vrijeme 44. Vlade. Nama je drago da se otvaraju i ta-

Siniša Čađenović za predsjednika Senata DRI

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet juče je donio odluku da Skupštini predloži da senatora Sinišu Čađenovića izabere za predsjednika Senata Državne revizorske institucije (DRI).

Čađenović, koji je juče bio na konsultativnom saslušanju pred odborom, jedini je od senatora koji

je iskazao interesovanje za ovu funkciju. Pravo na to imali su i senatori dr Branislav Radulović, Vesna Mihailović i nedavno imenovani Milan Popović, dok je dr Milanu Daboviću mandat predsjednika Senata istekao prije tri godine, otkada je to mjesto upražnjeno. Nakon toga su na mjestu pred-

Juče održana sjednica Vlade

PODGORICA - Vlada je usvojila izvještaj o radu Komisije za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta od juna do oktobra ove godine. Saopšteno je da je od usvajanja prvog izvještaja o radu, odnosno od juna do oktobra, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države,

kva pitanja. Jako je bitno da se sjedne sa Ministarstvom finansija i sa drugim relevantnim institucijama, kako bi se utvrdio standard po kome se isplaćuju i po kojem pravnom osnovu. Mi smo ovdje, nažalost, imali različite standarde

sjedavajućeg Senatom bili Nikola K. Kovačević do penzije, a onda i Mihailović. Čađenović je zaposlen u DRI dvadeset godina, prvo kao pripravnik, zatim kao viši savjetnik za finansijske i računovodstvene poslove. Kao državni revizor prvo je bio u oblasti revizije poslovanja ministarstava, pravosudnih organa, diplomatskih misija i regulatornih agencije, onda i političkih partija te javnih zdravstvenih ustanova.

za različite radnike. Moramo imati unificiran i jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti – kazao je Spajić.

On je ocijenio da je namjera URE dobra, ali da treba da se sprovede na najbolji mogući način.

Ocijenio je da bi URA sa svim partijama većine trebalo da napravi zajednički plan, dodajući da ga ne bi vezivao za usvajanje budžeta za iduću godinu. - Mislim da nam treba jedno kvalitetno rješenje, koje će dugoročno da riješi na fer i pravedan način probleme svih radnika – kazao je Spajić dodajući da će biti podrška tome, ali da bude fiskalno održivo. Konatar je kazao da su radnici ,,Radoja Dakića“ isplaćeni od prodaje imovine ove nekadašnje fabrike. To nije bilo fiskalno opterećenje za Vladu, već je imovina prodavana i od tog

novca isplaćivani bivši radnici. Komentarišući navode premijera da je namjera prijedloga zakona dobra, ali da možda sam zakon nije dobar, Konatar je kazao da je riječ o istom tekstu zakona za koji je ljetos, između ostalih, glasao i PES. - Ovaj zakon se jedino razlikuje od zakona koji je usvojen samo u tome što se sektorski ne pominju grane privrede u kojima su bili zaposleni bivši radnici državnih firmi. Ja predlažem da se obavežemo da će on djelovati od 2027, a da Ministarstvu finansija ostavimo mogućnost da odredi plan, dinamiku i način isplate. Ne mora biti samo u gotovom novcu, nego u vidu državnih obveznica – kazao je Konatar.

Devastacija

prOstOra

Na pitanje Branislava Nenezića (SD) da li je usvajanjem Zakona o legalizaciji zaustav-

Tvrdi i da poslije ove akcije na Žabljaku nije zabilježen nijedan slučaj nelegalne gradnje, te da je na teritoriji cijele Crne Gore značajno smanjena nelegalna gradnja. Spajić nije odgovarao na pitanja Nenezića u vezi više stotina nelegalnih objekata u kojima žive strani državljani poručujući da će na ta pitanja odgovoriti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović . Nenezić tvrdi da je u selu Dragalj u Kotoru sagrađeno više objekata duboko u šumi, pitajući ko su ljudi koji grade objekte, među kojima je i ruska crkva čijem otvaranju je prisustvovao ruski ambasador. Problematizovao je i objekte u Gornjim Krivošijama čiji je vlasnik strani državljanin, sa firmom registrovanom u Crnoj Gori koja nema gotovo nikakvog prometa na računu. Ocijenio je da je ovo pitanje i za bezbjednosne službe da utvrde ko su ljudi koji žive u ovim selima kao zatvorena zajednica. Spajić je kazao da će relevantne institucije provjeriti ove navode. M. LeKOvić

održala je 12 sjednica i razmotrila 185 zahtjeva budžetskih korisnika. U saopštenju Vlade se navodi da je saglasnost data na 163 zahtjeva, odbijena za 13, dok je devet zahtjeva djelimično prihvaćeno. - Na osnovu dostavljenih podataka od strane potrošač-

kih jedinica koje se finansiraju iz budžeta države, a shodno utvrđenim kriterijumima Komisije, u decembru 2024. godine, broj ugovora o djelu bio je 1.885, dok je zaključno sa 15. oktobrom 2025. godine, važećih ugovora 1.610, što je za 275 manje,

odnosno za 14,58 odsto. Broj ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova je sa 63 smanjen na 18, odnosno za 71,42 odsto – precizirali su iz Vlade. Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju.

Predloženim izmjenama i dopunama se ostvaruju brojni pozitivni efekti na cjelokupan sistem osiguranja u Crnoj Gori, čime se jača institucionalni okvir, unapređuje korporativno upravljanje i podiže nivo zaštite osiguranika i investitora. r. e.

PODGORICA - Veting u pravosuđu mora biti kontinuirani, sistemski proces, a ne politička hajka, poručeno je na konferenciji „Prvih 25 godina pravosudne reforme“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na kojoj su kroz tri panela predstavnici institucija, pravosuđa, advokature i civilnog sektora govorili o dosadašnjim dometima i ograničenjima reforme.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da se Crna Gora nalazi u ključnom trenutku reformi, sa ciljem da do kraja naredne godine završi pregovore u poglavljima 23 i 24. On je poručio da veting mora biti trajni mehanizam provjere nosilaca pravosudnih funkcija, ali bez populizma i političkog obračuna.

- Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati, čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć, nego je i neracionalan - rekao je Božović.

On je pojasnio da, kada govori o vetingu, govori o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih koji su uvezani sa tim.

- Veting mora da bude jedan kontinuirani proces - naglasio je ministar, dodajući da bi bilo „nerealno“ obećavati potpuni reizbor sudija i tužilaca i „najbolje kadrove na kugli zemaljskoj“.

- U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo - poručio je Božović i istakao da je danas važnije nego ikad imati mišljenje Evropske komisije za svaki zakon tog tipa. Podsjetio je da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja EK. Govoreći o reformi pravosuđa, rekao je da se „zove reformom, a traje četvrt vijeka“, što

Na konferenciji CDT povodom 25 godina reforme pravosuđa, veting i politički uticaji u fokusu sagovornika

Božović: Veting mora biti proces, a ne politička hajka

Nakon četvrt vijeka reformi crnogorsko pravosuđe je još na raskrsnici između potrebe za stvarnim, sistemskim vetingom i opasnosti od njegove politizacije.

Učesnici konferencije su upozorili da se institucije bore sa partitokratijom, sporim sudovima, neujednačenom praksom i nedostatkom odgovornosti.

Poručili su da će bez jasnih kriterijuma i jakih institucija i potpunog otklona od političkog uticaja, reforma ostati dugotrajni ciklus forme umjesto suštine

govori da ona nije bila sprovođena u formatu koji je bio potreban.

- Pregovori sa EU traju toliko dugo jer nijesmo bili dovoljno zreli da reformišemo društvo i dostignemo nivo demokratije koji nam je neophodan, i jer nije bilo političke volje - kazao je Božović, dodajući da razlozi leže u donosiocima odluka. On je naglasio da se sadašnja vlast ne smije zavaravati da je sve odgovornost prethodnih politika.

- Ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa da ne tražimo izgovore, već da rješavamo probleme, a problema ima prilično - rekao je ministar.

Kao ključne segmente je izdvojio obezbjeđivanje većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa i apsolutno odsustvo političkog uticaja, uz uvođenje mjerljivih kriterijuma kako bi najbolji u sistemu bili zaštićeni.

O UstavnOm sUdU Komentarišući neuspjeli izbor svih kandidata za sudije Ustavnog suda, Božović je re-

kao da mu je žao što nijesu izabrana sva tri predložena kandidata, ali da je dobro što neće doći do blokade Suda. -To ne treba da nas zavara i moramo ga kompletirati što prije - poručio je ministar.

Ukazao je da su norme za izbor sudija previše apstraktne, te da je nedopustivo da sudija Ustavnog suda može biti „svako ko ima više od 40 godina, 15 godina iskustva i diplomu pravnika“. Zbog toga je formirana radna grupa za novi zakon o Ustavnom sudu, koji bi, kako je rekao, trebalo korjenito izmijeniti i jasno odrediti ko može, a ko ne može biti sudija.

FOrma a ne sUština

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da pravosuđe danas funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti.

- Učinak reforme nakon 25 godina pokazuje da se promjene pretežno odvijaju u sferi forme, a ne suštine. Ključni

problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa, nejasna odgovornost i politički uticaji – i dalje su prisutni - kazao je Koprivica.

On je naveo da je nova Strategija reforme pravosuđa za period 2024–2027, pripremljena u toku dobijanja IBAR-a, trebalo da postavi novu viziju razvoja pravosuđa, ali da je „napisana tako da zadovolji formu evropskih zahtjeva, bez analitičke dubine, jasnih ciljeva i odgovornosti institucija“. Kao problem je označio i nedovoljnu finansijsku nezavisnost, sporo i parcijalno povećanje budžetskih izdvajanja za sudije i tužioce i neefikasan sistem odgovornosti. Koprivica je ocijenio da se koncept vetinga pretvorio u „populističku političku poštapalicu, bez jasne vizije i garancija nepristrasnosti“, te upozorio da partitokratija, koja 30 godina kontroliše procese, ostaje glavna prepreka napretku i učlanjenju Crne Gore u EU.

- Dio političke elite kojoj su usta puna reformi, demokra-

tije i vladavine prava, u praksi radi sve da se ti principi ne uspostave - poručio je on.

sUdstvO i decenijski prOblemi O stanju u sudstvu govorio je predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić, podsjećajući da, uprkos reformama, problemi traju decenijama. Jedan od ključnih je efikasnost.

- Kada sam počeo, zatekao sam 17.000 predmeta i 10 sudija. Godine 2023. primili smo još sedamnaest i po hiljada predmeta. U jednom trenutku imali smo više od 30.000 predmeta, a radili smo i sa devet sudija - rekao je Pešić. Prema njegovim riječima, uvođenjem prioriteta i reorganizacijom posla postignuti su određeni rezultati. Podsjetio je da je Evropska komisija u svom izvještaju navela da je vrijeme trajanja postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Kazao je da je u 2023. postupak trajao 1.411 dana, a u 2024. godini 870 dana, a da će ove godine biti za dodatnih 150 do 200 dana kraći.

Ipak, pred Upravnim sudom se i dalje vodi oko 23.000 predmeta, iako je svega 270 starije od tri godine, pa je, kako je ocijenio, potrebna reorganizacija upravnog sudstva.

disciplinOvanje

tUžila štava

Na panelu o tužilaštvu, bivši član Tužilačkog savjeta i predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk podsjetio je da je najvažnija reforma tužilaštva sprovedena 2021. i 2022. godine izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu i uspostavljanjem nove većine u Tužilačkom savjetu. On je kazao da se, uprkos otporima, pokazalo da ta većina nije bila „marioneta politike“, ali je kritikovao kasnije izmjene zakona kojima je, kako smatra, na pogrešan način tumačeno mišljenje Venecijanske komisije. Muk je ukazao i na nedo-

statak transparentnosti u radu vrhovnog državnog tužioca. - Očekivao sam da dobijemo odgovor na pitanje u kakvom je stanju tužilaštvo, koji su stvarni problemi i kakvi su uslovi rada. Te odgovore nijesmo dobili. Doživio sam perfidnu opstrukciju u pokušaju da dobijem odgovore na važna pitanja - rekao je on. Muk je istakao da se povjerenje javnosti ne lomi na većini slučajeva u kojima sistem funkcioniše, već na onih „pet odsto predmeta“ koji su ključni za percepciju nezavisnosti. Govoreći o vetingu, podsjetio je da Crna Gora već ima dvije institucije koje bi trebalo da igraju važnu ulogu – Agenciju za sprečavanje korupcije i Agenciju za nacionalnu bezbjednost – ali da one „nijesu na visini zadatka“, te da je njihova reforma preduslov ozbiljnog vetinga. Zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić govorila je o disciplinskoj i etičkoj odgovornosti tužilaca. Podsjetila je da Tužilački savjet razmatra pritužbe rukovodilaca i tužilaca u pogledu ugrožavanja njihove samostalnosti, te da je zbog toga izmijenjen poslovnik i uvedena jasna procedura za postupanje po takvim pritužbama. Navela je da je početkom novembra usvojen novi Etički kodeks tužilaca, kako bi se napravila jasna razlika između povrede etičkih pravila i disciplinskih prekršaja. Kodeksom su, između ostalog, prepoznata i ponašanja na društvenim mrežama kao potencijalna povreda etičkih standarda. - Disciplinski okvir je unaprijeđen, uvedeni su novi disciplinski prekršaji, a disciplinski tužilac dobio je ovlašćenje da samoinicijativno pokreće postupke - kazala je Đaletić, naglašavajući da je najveća odgovornost za etiku i disciplinu na rukovodiocima državnih tužilaštava. Advokat Goran Rodić ocijenio je da reforme mogu dati rezultate tek kada Crna Gora postane članica Evropske unije. - Ako uđemo u EU, doći ćemo do sistema koji funkcioniše, moguće uz penale, ali do zelene grane. Ako nastavimo da pružamo otpor, bojim se da će te reforme dočekati i pola vijeka - upozorio je on.

On je kao ključni problem označio izostanak odgovornosti i dugotrajan politički uticaj. - Politika je bila iznad prava i zakona, po potrebi službe. Kao društvo smo bliže metastazi po problemima, nego da smo u kondiciji - kazao je Rodić, dodajući da je nakon 2020. pritisak politike donekle popustio, ali da je neophodno „podvući crtu i reći – to ne valja. Učesnici konferencije saglasili su se da bez stvarne političke volje, jasnih kriterijuma, dosljednog vetinga i reforme institucija koje treba da štite integritet sistema, pravosudna reforma rizikuje da ostane još jedna „dugotrajna, a nedovršena priča“, umjesto stvarnog preokreta na putu ka evropskim standardima. j. martinOviĆ

Ulica Pavla Bulatovića postoji u Pljevljima već 25 godina, država ne odgovara na inicijative za njeno uklanjanje

Ministarka MKM Vujović

selektivna

na nezakonitosti

PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Alen Bajrović, sin žrtve ratnog zločina deportacije izbjeglica Osma Bajrovića, uputili su 10. novembra Ministarstvu kulture i medija inicijativu za uklanjanje Ulice Pavla Bulatovića u Pljevljima.

U inicijativi su podsjetili ministarku Tamaru Vujović na njenu jasnu poruku da je „svako nezakonito postavljanje i zadržavanje spomen-obilježja, bez obzira na to da li je riječ o nazivima ulica, pločama, spomenicima ili drugim oblicima obilježavanja, predstavlja direktno kršenje zakona i nepoštovanje vrijednosti na kojima počiva Crna Gora“, te da „nema izuzetaka, nema selektivne primjene i tolerancije“ u takvim slučajevima.

Kazali su da cijene i što je ministarka tokom svog rada na uklanjanju ovakvih obilježja posjetila opštinu Petnjica, gdje je utvrdila da nema table sa natpisom Ulica Osmana Rastodera, ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata. Pobjeda je krajem jula objavila da se u Pljevljima preko 20 godina nalazi Ulica Pavla Bulatovića, bivšeg ministra odbrane Savezne Republike Jugoslavije.

Informaciju je redakciji potvrdio jedan od bivših predsjednika opštine Pljevlja, koji je insistirao na anonimnosti. Prema njegovim riječima, odluka o imenovanju jedne od ulica u naselju Jalija donijeta je ubrzo nakon što je Bulatović ubijen u atentatu 2000. godine - Ulica Pavla Bulatovića postoji u Pljevljima još od početka 2000-ih. Odluka je donijeta tada iz poštovanja prema njegovoj ulozi - kazao je sagovornik Pobjede.

Na zvaničnom sajtu Opštine Pljevlja i u dostupnom registru ulica vatrogasci-pljevlja. com nalazi se popis svih ulica u gradu, među kojima je navedena i Ulica Pavla Bulatovića. Pavle Bulatović je bio ministar

Dan RTCG juče obilježila konferencija za medije Sindikata zaposlenih

Dio radnika o pritiscima zastrašivanju, menadžment o rekordima i nagradama

Dok dio zaposlenih RTCG-a optužuje menadžment za pritiske, zastrašivanje, revanšizam i antisindikalnu diskriminaciju, upozoravajući da je stvorena atmosfera straha i podjela, u isto vrijeme rukovodstvo predvođeno Borisom Raonićem obilježava „fantastičnu godinu“ nagradama i slavljenjem rezultata

PODGORICA - Dio

unutrašnjih poslova Crne Gore, a zatim i ministar odbrane SRJ. Ubijen je 7. februara 2000. godine u restoranu ,,Rad“ u Beogradu, a počinioci ovog atentata do danas nijesu procesuirani. On je bio i nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Nevladine organizacije u saopštenju podsjećaju da je prema zvaničnim dokumentima, crnogorska policija, po njegovom naređenju, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo. Ove činjenice potvrđene su i u presudi Ks. 6/12 iz 2012. godine (dostupnoj na sudovi. me). U jučerašnjem saopštenju koje su potpisali Alen Bajrović, Daliborka Uljarević i Tea Gorjanc-Prelević, navedeno je da im je Ministarstvo kulture i medija potvrdilo da ne posjeduje nikakvu dokumentaciju o saglasnosti za naziv ove ulice.

- Iako je imenovanje izvršeno u vrijeme SRJ, član 50 Zakona o spomen-obilježjima jasno propisuje da se svi objekti i nazivi koji su dodijeljeni nakon 15. novembra 1971. godine bez odobrenja nadležnog organa smatraju bespravno postavljenim. Uz to je prekršen i član 10 Zakona, koji zabranjuje podizanje spomen-obilježja ličnostima koje su u istoriji Crne Gore ili čovječanstva imale negativnu ulogu, što se za Pavla Bulatovića nesumnjivo može reći – poručuju potpisnici saopštenja. Ističu da je od podnošenja inicijative prošlo više od 15 dana, te da nemaju informaciju da je Ministarstvo po inicijativi postupilo, iako je u sličnim predmetima ranije reagovalo prilično brzo.

- Ovakva obilježja nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve, već predstavljaju opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti – zaključili su oni. j.martinOViĆ

članova Sindikata zaposlenih u RTCG održao je juče protest ispred zgrade Javnog medijskog servisa, navodeći da već mjesecima trpe pritiske, zastrašivanje i antisindikalnu diskriminaciju od strane menadžmenta koji, kako tvrde, predvodi generalni direktor Boris Raonić.

U ime zaposlenih okupljenima se obratila Snežana Radusinović , članica pregovaračkog tima Sindikata, podsjećajući da je sindikat od jula učestvovao u višemjesečnim pregovorima o Kolektivnom ugovoru, dokumentu koji je usaglašen i trenutno se nalazi u Ministarstvu finansija.

drastični primjeri - Antisindikalna diskriminacija je trajala tokom pregovora, ali se nastavlja i intenzivira ovih dana nakon usaglašavanja Kolektivnog ugovora. Na meti revanšizma su u visokom procentu žene. Tokom iscrpljujućih pregovora članovi našeg sindikata su trpjeli svakodnevne pritiske da se

iščlane. Ove godine smo izgubili 80 članova. Menadžment RTCG-a, predvođen generalnim direktorom Borisom Raonićem, kreirao je nepodnošljivu atmosferu ugroženosti, straha, podjela i nepovjerenja u kojoj se teško baviti proizvodnjom programa - kazala je Radusinović. Ona je navela da su tokom is-

Menadžment RTCG: Ne može se tolerisati nerad

Menadžment Radio-televizije Crne Gore RTCG reagovao je povodom okupljanja dijela radnika, kao i saopštenja koje je medijima poslao Sindikat RTCG-a, ističući da je saopštenje u ime više desetina zaposlenih poslala jedna predstavnica sindikata. Iz RTCG-a ističu da su gotovo svi pobrojani sa tog spiska javno ili interno demantovali da su dali saglasnost da budu dio tog dopisa. - Objavljivanje „spiska progonjenih profesionalaca“ predstavlja zloupotrebu ljudi, ne zaštitu radnika. Zato se ta konstrukcija raspala čim su je vidjeli oni čija imena su iskorišćena. I kada su progovorili, nijesu potvrdili teze dopisa, već su ga razorili činjenicama – saopštio je menadžment RTCG.

Ističu i da je istorijski presedan da je ovo jedini sindikat protiv kojeg su radnici protestovali, te da to govori mnogo više o njegovoj suštini nego o svim pokušajima da se RTCG delegitimiše. - U tom svjetlu, što se tiče takozvanih „mobingovanih“ zaposlenih, kolege su raspoređene na portal RTCG, prema jasnom i zakonskom pravu i obavezi poslodavca da organizuje rad. U tome nema misterije, ni senzacije. Portal raste, publika ga čita, domet mu je veći nego ikada, i upravo zato je potrebno kadrovsko osnaženje – piše u saopštenju. Navode i da je mnogo kolega na bolovanjima te da je zato neophodno da se obezbijedi kontinuitet rada portala.

crpljujućih pregovora članova sindikata trpjeli svakodnevne pritiske da se iščlane. - Ove godine smo izgubili 80

članova. Menadžment RTCG-a, predvođen generalnim direktorom Borisom Raonićem, kreirao je nepodnošljivu

- Takođe, na ranijim pozicijama, učinak dijela zaposlenih nije demonstrirao nivo koji Javni servis traži, pa je odlučeno da se shodno zakonu i potrebi posla premjeste tamo gdje vjerujemo da mogu dati veći doprinos. Premještaj je odgovor na potrebu rada, a ne bilo kakav „mobing“, tako je svaka psihodrama suvišna tačno onoliko koliko je činjenično neutemeljena – poru-

čili su iz menadžmenta. Navode i da uprava RTCG ostaje odgovorna prema građanima koji ga finansiraju. - Plata u Javnom servisu mora biti zarađena. Ne može se tolerisati nerad, odsustvovanje sa posla ili rad po sopstvenom rasporedu, uz istu platu. To vrijeme je završeno, kao i praksa koja je od Javnog servisa pravila sklonište za nerad, umjesto

Prije četvrt vijeka iz poštovanja prema Bulatoviću ulicu nazvali po njemu

Sindikat zaposlenih juče ponovo uputio oštre kritike na račun menadžmenta

Boris Raonić

babović

vasiljević

ispred matične kuće

i menadžment nagradama

atmosferu ugroženosti, straha, podjela i nepovjerenja, u kojoj se teško baviti proizvodnjom programa. Ukinuti su projekti i televizijske emisije novinarima i rediteljima, otkazivana službena putovanja, a pojedini urednici degradirani. Istakla je da su na meti „revanšizma“ u najvećem procentu žene - navela je Radusinović.

Zaposlena u RTCG Milena Janjušević je na protestu izdvojila slučaj koleginice, samohrane majke četvoro djece, čiji je suprug, nekadašnji radnik RTCG, stradao prije osam godina na radnom zadatku. - Najdrastičniji primjer je aktiviranje otpisanog duga i blokada bankovnog računa našoj koleginici i svim članovima njene porodice – rekla je ona. Istakla je da je menadžment ostao bez odgovora na ključna pitanja od javnog značaja: na šta će biti potrošen ovogodišnji iznos od 900.000 eura predviđen za povećanje plata, zbog čega se varijabile raspodjeljuju tajno, iako se za tu svrhu izdvaja 735.000 eura godišnje, zašto se 1.400.000 eura ulaže u građevinske radove, iako se zgrada, kako navode, renovira već četiri godine - upitala je Janjušević. Ona je rekla da su umjesto odgovora dobili kazne i pritiske sa jasnom porukom da im se ova pitanja neće oprostiti. Pitala je generalnog direktora Borisa Raonića - kako novi-

prostora za rezultat. RTCG je danas kuća rada, reda i mjerljivog doprinosa, i upravo zato bilježi povjerenje i rast kakav godinama nije imala – navedeno je u saopštenju.

Menadžment je poručio da zaposleni u RTCG danas imaju sigurnost, uređene odnose i realne uslove za profesionalni rad.

- Da ne spominjemo zarade koje su novim Kolektivnim ugovorom predviđene na 130 eura iznad državnog prosjeka. I na kraju, Javni medijski servis Crne Gore bez okretanja unazad grabi krupnim koracima u budućnost, čemu svjedoče isključivo postignuti rezultati – zaključuje se u saopštenju iz komentar da su sve navedeno činjenice, a ostalo „sve tužnija i sve praznija, ali jednako neistinita buka“.

nari javnog servisa da postavljaju slična pitanja drugim institucijama ako ih ne smiju postaviti u vlastitoj kući.

NAJAVE TUŽBI

U odvojenom saopštenju Izvršni odbor Sindikalne organizacije RTCG-a optužio je menadžment za potpisivanje stambenih ugovora bez legitimiteta, najavivši postupke pred crnogorskim institucijama.

- Nemamo legitimitet da formiramo komisije ili dijelimo stanove. Ohrabrujemo kolege da potpišu apel kako bi se makar djelimično nadoknadio neuspjeh pregovora o Kolektivnom ugovoru i 13. plati –piše u saopštenju. Oni su dostavili i spisak „dokazanih profesionalaca“ koji, kako tvrde, smetaju aktuelnom menadžmentu, među kojima su: Branko Vojičić, Vladan Mićunović, Slavko Đurđić, Dragan Tomašević, Duška Stanić, Vanja Šćekić, Duška Pejović, Musa Đoka, Tanja Šuković, Andrijana Kadija, Isidora Sekulić-Šoć, Snežana Rakonjac, Siniša Adamović, Mladen Vukčević i mnogi drugi.

DIREKTOR RTCG

URUČIVAO NAGRADE

Dok je dio zaposlenih iskazivao nezadovoljstvo radnim ambijentom, generalni direktor RTCG-a Boris Raonić uručivao je godišnje nagrade povodom Dana RTCG. Nagrada za životno djelo uručena je Slaviši Đorđeviću, nagrada za produkcijsko ostvarenje „Husein Bato Dukaj“ Ranku Sekuliću, a godišnje novinarske nagrade dobili su: Tatjana Fatić (Radio CG), Aleksandra Šljivić (TVCG), Maša Mališić-Ljumović (Internet publikacije). Nagrađeni su i Lidija Šćekić (administrativna zanimanja), Saša Komnenović (tehničko-tehnološka zanimanja), Dragutin Radovanović (produkcijska zanimanja), dok su specijalna priznanja dobili Igor Miljanić i Rada Brajović Nagrada za mladog novinara pripala je Milici Kaljević Generalni direktor Raonić je kazao da je RTCG iza sebe ostavila fantastičnu godinu. - Ona se može kvantifikovati kroz rast povjerenja, gledanosti i posjećenosti, kroz otvaranje dva regionalna studija, dva nova studija u TVCG i dopisništva u Vašingtonu. Unaprijedili smo radnu kulturu, interne akte, organizacionu strukturu i kreativnost. Javni servis je danas upravo ono što treba da bude. Naredna godina će donijeti dodatna ulaganja, popravićemo kvalitet slike, integrisati newsroom, uložiti dodatna sredstva u ambijent rada i, nadamo se, dobiti saglasnost za Kolektivni ugovor kako bi plate zaposlenih znatno porasle - poručio je Raonić. Javni medijski servis juče je obilježio 81 godinu Radija i 61 godinu Televizije. H. JANKOVIĆ

Dva pogleda na budžet Fonda za zdravstvo, aktuelnog rukovodstva i bivšeg direktora

FZO tvrdi da je budžet stabilan, Čirgić upozorava

na manjak do 50 miliona

PODGORICA - Budžet koji je Vlada opredijelila Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) je ,,dosta racionalno opredijeljen“ i u principu ne predstavlja rizik za osiguranike, rečeno je Pobjedi iz te institucije.

Ovogodišnji iznos budžeta je 487,12 miliona eura i veći je u odnosu na budžet za 2025. godinu za 7,62 odsto, odnosno 34,49 miliona eura.

Za ljekove i medicinska sredstva je opredijeljeno je 197 miliona eura, od čega 25 miliona ide na privatne apoteke, a ostatak od 172 miliona eura na Montefarm, podaci su FZO. - Projektovani budžet je veći za oko 20,23 odsto u odnosu na budžet za 2025. godinu, što je negdje i ekvivalentno trendu rasta troškova za ljekove i medicinska sredstva – smatraju iz FZO.

Ipak, kako navode, različiti faktori mogu uticati na ukupnu potrošnju za određenu godinu.

- Ali smatramo da eventualna odstupanja neće ugroziti ostvarenje ključnog cilja, a to je dostupnost ljekova za naše osiguranike – odgovorili su Pobjedi.

S druge strane, nekadašnji direktor FZO Sead Čirgić, koji je više od četiri godine bio na toj poziciji, Pobjedi je kazao da je budžet za 2026. projektovan u manjem iznosu u odnosu na stvarnu potrošnju u 2025, što znači da je potcijenjen.

On je ukazao na činjenicu da je stopa godišnjeg rasta zdravstvene potrošnje oko 10 odsto, te da je samim tim i predloženi budžet za taj procenat manji.

- Kako mislim da će efekti pro-

grama ES 1 i 2 kroz generisanu potrošnju slabiti, vrlo vjerovatno će stopa godišnjeg rasta zdravstvene potrošnje biti manja od 10 odsto, ali ne i manja od 7 odsto, što znači da će raspon nedostajućih sredstava ići od 35 do 50 miliona eura – upozorio je Čirgić.

Na konstataciju da je Vlada nedavno odobrila dodatnih 30 miliona, kako bi se do kraja godine mogli obezbijediti ljekovi i medicinska sredstva, i pitanje da li imaju projekcije da bi se nešto slično moglo dogoditi i krajem naredne godine, iz FZO kažu da je budžet za 2026. temeljno planiran.

- Tokom godine može doći do odstupanja na pojedinim budžetskim pozicijama u odnosu na utrošena sredstva, ali na kraju godine kada se uradi završni obračun i pregled ukupne potrošnje, sredstva se usklađuju i preraspoređuju tako da našim osiguranicima bude obezbijeđena potpuna i pravovremena zdravstvena zaštita – odgovoreno je iz Službe za odnose sa javnošću. U FZO vjeruju da će takav postupak biti dovoljan za uredno zatvaranje budžetske godine i obezbjeđivanje stabilne dostupnosti ljekova i medicinskih sredstava.

Iz FZO navode da različiti faktori mogu uticati na ukupnu potrošnju za određenu godinu, ali smatraju da eventualna odstupanja neće ugroziti ostvarenje ključnog cilja, a to je dostupnost ljekova za naše osiguranike

Naglašavaju da Ministarstvo finansija, Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore svakodnevno sarađuju, rade na unapređenju strategija, planiranju i drugim aktivnostima kako bi se obezbijedio što bolji status osiguranika i iskorijenile postojeće anomalije u sistemu.

Čirgić je Pobjedi kazao da će naredne godine zdravstveni sistem biti visoko u prioritetima Vlade u narednoj godini, posebno iz razloga kumuliranog nezadovoljstva pacijenata i građana uopšte.

- S obzirom da ne očekujem bilo kakve suštinske reforme u sistemu, ni sami položaj pacijenata neće biti bolji nego prethodnih godina, odnosno i dalje ćemo imati duge liste čekanja i prevaljivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente – rekao je Čirgić. On je kazao i da ne očekuje veće nestašice ljekova koje bi uzdrmale sistem, jer će se ovaj put proaktivno djelovati upravo zbog poljuljanog povjerenja u zdravstvo. Pojašnjava tu konstataciju time da će se na taj način preduprijediti problemi, ali da ne treba zaboraviti i da je sljedeća godina predizborna.

- Da bi obezbijedila finansijsku stabilnost, država planira da Zakonom o budžetu za 2026. sebi da mogućnost zaduženja od nevjerovatnih 3,1 milijardi eura. Mislim da je ovo jedinstven primjer u svijetu da se daje mogućnost zaduženja koje je veće od planiranih prihoda za sljedeću godinu – rekao je on. Podsjetio je da su planirani prihodi 3,08 milijarde eura i prokomentarisao: „A onda ćemo Zakonom o budžetu za 2027. planirati još ‘malo’ zaduženja i pored ovog“. J.MARTINOVIĆ

Sead Čirgić

U FZO ne brinu o narednoj godini

S. MILOVIĆ

Hronika

DANILOVGRAD – Danko

Savić (61), bivši pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) i član proruske Balkanske kozačke vojske, koja je prema ranijim pisanjima Pobjede osnovana 2016. godine u Kotoru, uhapšen je juče u okviru višemjesečne akcije policije pod nazivom „Lugansk“ zbog sumnje da je učestvovao u oružanoj stranoj formaciji Rusije u ratu protiv Ukrajine. Medijima se sinoć obratio i Savićev branilac, advokat Đorđije Vukmir, čiji su stan i kancelarija pretreseni, zahtijevajući od Uprave policije da se ponovo oglase i pojasne ko je lišen slobode, jer je, kako navodi, „stvoren opšti utisak da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno grupi udruženoj za učestvovanje u ratnim zbivanjima u Ukrajini“.

Savić je saslušan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je bio učesnik ruske agresije na Ukrajinu od početka 2023. do početka 2025. godine.

Ovaj državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Danilovgradu je, kako Pobjeda saznaje iz bezbjednosnih službi, praćen godinama zbog pripadnosti paravojnim formacijama na strani proruskih separatista u Ukrajini. Materijalni dokazi koje su istražitelji prikupili ukazuju da je on to činio protivzakonito i suprotno pravilima međunarodnog prava.

MENTALNI OKVIR S KOJIM SE MNOGI

IDENTIFIKUJU

Vojni analitičar Aleksandar Radić kazao je za Pobjedu da je stav koji dolazi iz Putinove vlasti – jednostavnost, autoritarizam, kult vođe – postao mentalni okvir s kojim se mnogi identifikuju što se može vidjeti kroz komentare, društvene mreže gdje se formira emocionalna baza podrške.

Petak, 28. novembar 2025.

AKCIJA „LUGANSK“: Uhapšen bivši pripadnik JNA i član Kozačkog pokreta ratovao za Ruse protiv Ukrajine i „zaradio“ milion i po eura, vojni analitičar ukazuje

Radić: Postoje ljudi više vole Putina nego nacionalne autoritete

- Postoje ljudi koji su skloni avanturizmu. Često se mistifikuje ta kategorija, ali postoji broj muškaraca koji imaju potrebu da se istaknu, da urade nešto „veliko“, da budu prisutni. Ako se takvim ljudima ponudi malo novca, prilika da se istaknu i ideološka potvrda, dobijamo zatvoren krug motivacija - istakao je Radić. Zato, kako je rekao, postoji emocionalna baza, motiv afirmacije unutar sistema vrijednosti koji im se čini pri-

vlačnim, i na kraju se dodaju i materijalni razlozi.

- To je ključ na kojem funkcionišu takvi regruti. Ti ljudi se najčešće vrbuju kroz lični kontakt. Niko ko ode da ratuje u tuđem ratu nije „čist“. Uvijek postoji neki unutrašnji motiv, neka praznina ili problem koji se pokušava popuniti. Rat sam po sebi ne privlači većinu ljudi – većina učestvuje samo kad mora. Zašto bi neko dobrovoljno išao u rat? Upravo zato što ima dodatnu motivaciju. To je tema za psihologiju i sociologiju: kako se oblikuje ličnost koja je spremna na takve stvari - ustvrdio je Radić. Sagovornik Pobjede navodi da postoje ljudi na našem prostoru koji su prijemčivi za ruski narativ, ruski folklor, koji vole Putina više nego mnoge lične ili nacionalne autoritete. - Kozaci su za njih idealan model, jer izgledaju kao spoj nacionalnog romantizma, panslovenskog mita i privida slobode. Iako su zapravo dio državnog ruskog aparata i vrlo daleko od liberalnog, oni se na Balkanu predstavljaju na način koji odgovara očekivanjima simpatizera - naveo je Radić. Što se tiče Balkanske kozačke vojske, odnosno paravojne ili parapolitičke organizacije – one ciljaju upravo takav profil ljudi. Poručuje da svoje pristalice privlače time što im nude sliku koju žele da vide – osjećaj pripadnosti, „bratstva“, važnosti i uloge u nečemu većem. - Upravo ta psihološka prijemčivost čini osnovu njihovog regrutovanja - poručio je Radić. Savić je, kako je saopšteno iz policije, učestvovao u stranoj oružanoj formaciji Ruske federacije, u Lugansku, u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine (od februara 2022.) na ukrajinskoj teritoriji i pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva. On je odranije poznat policiji i više puta je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja. U policijskoj akciji 2018. godine prilikom pretresa njegove kuće pronađena je i oduzeta značajna količina oružja i eksploziva. Pored toga, stavljene su mu lisice na ruke i u junu ove godine zbog istog krivičnog djela, a policija je tada pronašla 12 kilograma eksploziva, upakova-

Vukmir: Propagandna mašinerija pokušava da stvori narativ terorističke organizacije

Advokat Đorđije Vukmir u reagovanju na saopštenje policije o pretresu njegovih objekata navodi da „čitava propagandna mašinerija pokušava da stvori narativ terorističke organizacije, vezujući sve ljude u grupu koja ne postoji, očigledno pokušavajući da zadovolji svoje nagone ili interese određenih grupacija“. - Pa je tako pretresanje više lica u cilju lišenja slobode jedne osobe i to za lakše krivično djelo predstavljeno kao

spektakularna akcija Uprave policije u borbi protiv stranih uticaja u našoj državi kodnog naziva „Lugansk“. Za predmetno krivično djelo ne vezuje me nijedan dokaz, niti sam član ili povezan sa paravojnim i drugim organizacijama ili bilo kakvim drugim sličnim aktivnostima, već samo mladi čovjek koji nastoji da svoju profesiju obavlja najbolje što može i zna, vodeći se isključivo interesima klijenata u postupcima u kojima ih zastupam (branim) - naveo je

Vukmir.

On je pojasnio da su akciju sproveli danilovgradski policajci na osnovu naredbe sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše, a po prijedlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

- Predmet pretresa širom Crne Gore, pored ostalih bio sam i ja, kao advokat, a tom prilikom je pretresen porodični stan u Nikšiću, advokatska kancelarija u Podgorici i ja lično - naveo je Vukmir, dodajući da se u naredbi navodi

postojanje vjerovatnoće da će se kod njega pronaći tragovi krivičnog djela, ali da se to nije dogodilo.

Kako je kazao, jedino što mu pripada, a što je oduzeto jeste dron (sa Temua) i tri porodična laptopa i USB uređaj.

-Očigledno je bilo potrebno da me Uprava policije prikaže kao pripadnika neke vojne ili druge organizacije, te kao člana kriminalne grupekazao je Vukmir.

On traži od Uprave policije, ali i svih drugih organa da se

ponovo oglase u vezi sa ovim događajem i da pojasne javnosti koja su to lica lišena slobode, jer je stvoren opšti utisak da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno grupi udruženoj za učestvovanje u ratnim zbivanjima u Ukrajini.

U OB Podgorica ispitivan je isključivo za odnos sa Dankom Savićem. Pojasnio je da je Savića brani u postupku pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih

materija u predmetu koji je bio aktuelan i u fazi je istrage. Tvrdi da je njegova kancelarija pretresena zbog Savićeve vojne legitimacije za koju su očigledno sumnjali da se nalazi u tim spisima, a koja nije pronađena. Takođe, naglasio je da „čitava konstrukcija ovog događaja“ vezana za njegovo djelovanje u predmetu u kojem brani Savića, kojeg je kako ističe, nakon velike borbe sa pravosudnim organima uspio uspješno da izbavi iz pritvora, jer prijedlog za

Zaplijenjena uniforma, zastave i oružje

koji nego autoritete

nih u manja pakovanja od 200 grama u obliku pojasa. Policija je od Savića oduzela: vazdušnu pušku bez potrebne dokumentacije, više vojnih uniformi, pancire, šljemove, uniforme Kozačkog bratstva, uređaje za komunikaciju, SIM kartice, članske karte, veći broj računa i uplatnica, uvjerenje o državljanstvima i pasoše stranih država, knjižicu za učešće na frontu, dokaz o posjedu vrijedne nekretnine, kao i druge predmete i stvari.

Kako je Pobjeda ranije otkrila, paramilitarna organizacija Balkanska kozačka vojska koja je osnovana 2016. godine u Kotoru, stoji iza udruženja Saveza dobrovoljaca Donbasa. Pored toga, Pobjeda je prva objavila informaciju o osnivanju Balkanske kozačke vojske 11. septembra 2016. godine u Kotoru. Pitanje statusa tog

nog malignog djelovanja u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, otvorio je analitičar Konstantin Batozkij u autorskom tekstu za ruski Insajder koji je otvaranje filijale Saveza dobrovoljaca Donbasa u Crnoj Gori i Srbiji u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu ocijenio kao krajnje uznemirujuće. Na čelu te paramilitarne organizacije izabran je tada general Viktor Vladimirovič Zaplatin, vrhovni ataman Balkanske kozačke vojske, koji je kao predstavnik Ruske Federacije više od 16 godina radio u Srbiji. U sastav te organizacije, prema podacima Digitalnog forenzičkog centra, ušli su tada i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, kozački pukovnik, glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, pop Mijajlo Backović, nekadašnji pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Balkanska kozačka vojska, iako osnovana u Crnoj Gori, registrovana je u Srbiji. Balkansku kozačku vojsku povezuju i sa ,,Noćnim vukovima“, ekstremističkom organizacijom bliskom Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC). Pripadnici ove organizacije boravili su na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine kada su bili stacionirani u Cetinjskom manastiru, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija

ODUZETA VEĆA

KOLIČINA ORUŽJA

municije. On se tereti da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja.

Pored Braletića, u stanu Nikšićanina Jovana Burića (64) pronađeni su i oduzeti pištolj „Zastava“ M57 sa tri okvira u kojima se nalazilo 27 komada municije, puščani metak, manevarski metak, uniforma, ruska zastava, kozačka zastava, pet većih noževa i kozački mač.

Kod advokata Đorđija Vukmira iz Nikšića pretresom su pronađena dva pištolja „zastava“, 803 komada municije, pištoljski okvir sa osam komada municije, USB memorija, dron i tri laptopa. Pored toga, pretresene su prostorije advokatske kancelarije Vukmira u Podgorici, ali tamo nijesu pronađene nedozvoljene stvari i predmeti.

Fotoreporter Pobjede traži naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, kao i materijalne štete

Vasiljević tužio UP i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta u Gornjem Zaostru

PODGORICA - Fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata, Pavlu Đurišiću.

Tužilaštvo i policija još nijesu identifikovali napadače koji su 8. avgusta Vasiljeviću oštetili skupocjenu foto-opremu. Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljansko-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizičan.

Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povređivanjem staklenom flašom i nožem.

udruženja, kao i njegovog potencijal-

U okviru akcije „Lugansk“, nazvanoj po istoimenoj ukrajinskoj regiji koja se nalazi pod okupacijom Rusije, policija je pretresla još 11 osoba kod kojih je pronađena veća količina oružja, više od hiljadu metaka, hladno oružje, obilježja stranih formacija sa inostranim dokumentima...

Kako je saopšteno iz policije, Danilovgrađanin Dejan Braletić (74) priveden je jer je kod njega pronađena lovačka puška i 18 komada

produženje nije bio osnovan. - Uprava policije saopštenjem udara na moj lični i profesionalni integritet, stvarajući atmosferu straha, predstavljajući mene u naslovu i tekstu kao pripadnika organizacija sa kojima nemam nikakve veze, kao i odnosa sa stranim državama sa kojima nijesam povezan - kazao je on, dodajući da se radi se o zlonamjernom spinu usmjerenom direktno protiv njega. - Izgleda da je najveći grijeh obavljati svoju profesiju hrabro i časno, ukazivati na propuste i nedostatke u

procedurama, te na kraju uspješno braniti svoga klijenta, a što je u krajnjem i smisao advokatske profesije - kazao je Vukmir naglasivši da je razočaran postupanjem svih nadležnih u tom lancu. - Danka Savića zastupam (branim) i u ovome (novom) postupku, jer na taj način osim njega, branim svoj profesiju i čast. Posebno ističem da su nadležni organi pretresom advokata u vezi sa navodno izvršenim krivičnim djelom njegovog klijenta povrijedili član 23 Zakona o advokaturi - dodao je.

Kod Borislava Jovovića (47) iz Danilovgrada su pretresom pronađene kozačka sablja, kozačka uniforma, više amblema, dva bajoneta, vojna oprema i sredstva komunikacije. Pretresom kuće njegovog sugrađanina Žarka Jovanovića (38) iz Danilovgrada pronađeni su uređaj za komunikaciju, futrola za pištolj, futrola za rezervni okvir, durbin i laptop. Od Danilovgrađanina Gorana Kovačevića (49) oduzeto je pet sredstava komunikacije, fleš memorija, dva omota od SIM kartica, amblemi, vojna oprema, kozačka uniforma i tri putne isprave. Pretresom stana Branka Grujičića (55) iz Nikšića pronađena su dva uređaja za komunikaciju, a kod Mladena Ajkunića (35) sredstvo za komunikaciju, tablet i dva omota od SIM kartica. Pretresom su kod Danke Vukčević (31) iz Podgorice pronađeni i oduzeti dva uređaja za komunikaciju i omoti za SIM kartice.

Pretresom stana i drugih prostorija V. B. (59) u Podgorici oduzeto je 20 komada oružja, za koje će se izvršiti sveobuhvatne provjere o legalnosti posjedovanja i nabavke, u skladu sa Zakonom o oružju, u cilju utvrđivanja legalnosti i opravdanosti sakupljanje i držanja oružja.

Iz policije je saopšteno da se traga za Ž. O. te da će se tužioci o oduzetim predmetima i kvalifikaciji krivičnih djela izjasniti.

- Crnogorska policija je odlučna da se, u nastavku svojih planiranih koordiniranih mjera i aktivnosti, suprotstavi savremenim visokorangiranim bezbjednosnim prijetnjama, identifikacijom i otkrivanjem malignog i hibridnog djelovanja, koje dolazi iznutra i sa elementima inostranosti te da će da neutralizuje sve nedozvoljene aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica koja djeluju na teritoriji Crne Gore i širom svijeta - poručili su iz policije. Jovana RAIČEVIĆ/ Ana RAIČKOVIĆ

On je saopštio da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident, a prekjuče je svjedočio

u Prekršajnom sudu u Beranama gdje je u toku postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika zbog incidenta u Gornjem Zaostru gdje je, osim napada na njega, prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.

Vasiljević i Pejović, ali i novinar Vijesti Balša Rudović, napadnuti su fizički i verbalno kada su u popodnevnim satima pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika. Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećena oprema. Oko dvadeset osoba je, kako su fotoreporteri svjedočili nakon napada, pokušalo da ih linčuje, a Vasiljevića su uveli u šator gdje su ga jedno vrijeme držali i zlostavljali. Pejoviću su prijetili smrću, vrijeđali ga, prijetili da će ga, ukoliko „bilo što izađe na Vijestima, ubi-

ti golim rukama“. Balši Rudoviću su prilikom medicinskog pregleda uočene ogrebotine na stomaku.

Dok se sve to dešavalo, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala napad na novinarske ekipe. Prema tvrdnjama napadnutih, čak su komunicirali sa napadačima, ali maltretiranje nijesu spriječili. U ranijim iskazima, Pejović, Rudović i Vasiljević su naveli da oni nijesu čuli kada je sveštenik naredio da se ne slika uklanjanje spomenika, jer u tom trenutku nijesu ni bili prisutni. Kazali su da su se malo prije 15 sati vratili u Gornje Zaostro iz pravca Berana, kako bi stigli na vrijeme koje je dogovoreno za uklanjanje. Parkirali su se dalje i pokušali da snime, kada je masa krenula prema njima i nakon toga je, kako su opisivali, umalo došlo do linča. A. R.

Uhapšen Cetinjanin zbog sumnje da se bavio uličnom prodajom droge

Oduzeto skoro 700 grama kokaina i više od 170 tableta

CETINJE - V. I. (47) iz Cetinja uhapšen je zbog sumnje da se bavio uličnom prodajom droge. Kako je saopšteno iz policije, pretresom je pronađeno skoro 700 grama kokaina, novac, više od 170 tableta sa liste opijata i gasni pištolj. Budvanska policija prekjuče je kontrolisala V. I., a zatim, postupajući po naredbi Višeg su-

da u Podgorici, zajedno sa cetinjskom policijom, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi V. I. na Cetinju. - Pretresom su policijski službenici pronašli dva pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, ukupne mase skoro 700 grama, novac u iznosu od preko 2.000 eura, oko 1.000 dolara i oko 100 švajcar-

skih franaka, za koji se sumnja da je stečen prodajom opojne droge. Osim toga, kod ovoga lica pronašli su i gasni pištolj, 171 tabletu sa liste opijata kao i određene evidencije i sredstva za komunikaciju - navodi se u saopštenju. Osim toga, policija je pretresla dva vozila koja koristi V. I. i pronašla tri tablete sa liste opijata, ručni sat, sredstvo za komunikaciju, pet manjih pakovanja kokaina i druge predmete.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama V. I. stiču elementi krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, po čijem je nalogu V. I. uhapšen.

- On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem višem državnom tužiocu na dalju nadležnost - dodaju iz policije. A. R.

Stevo Vasiljević

Zaplijenjeno oružje

Cetinje: Kuvar Željko Vukićević, dobitnik svjetskog gastronomskog priznanja, znanja stečena u kuhinjama svijeta pokazaće u rodnom kraju

Želi da Mišlenovu zvijezdu donese u Rijeku Crnojevića

CETINJE – Kuvanje je umjetnost, a kuhinja pozornica u kojoj svakodnevno mogu da pokažem kako se kroz rad, znanje, ali i talenat mogu stvoriti najbolje kreacije. Recept je neophodan, ali samo do određenog momenta. Nakon toga počinje kreativnost i davanje sopstvenog pečata hrani.

Tako govori mladi kuvar Željko Vukićević, vlasnik Mišlenove preporuke. Riječ je o s vjetskom priznanju za izvrsnost gastronomske ponude, zavređuju je ugostiteljski objekti koji imaju šansu da dobiju ,,gastronomski Oskar“Mišlenovu zvijezdu. Nije ga Željko zaradio u Crnoj Gori, ali sanja da to uradi u rodnom Cetinju, u Rijeci Crnojevića. – Bio sam šef kuhinje u Hidden Wine Bistro, u Rijeci, u Hrvatskoj, koji nije slučajno dobio priznanje Mišlen preporuka. Vlasnik restorana je poznati hrvatski šef Deni Srdoč, koji je i Mišlenov šef. Radili smo zajedno u Hiltonu, u Rijeci. Pozvao me, ostvarili smo saradnju i pokrenuli priču – saopštava nam kratko Željko uz napomenu da je priznanje zaslužio zajedno sa svojim timom.

ŠKOLOVANJE

Tokom školovanja u Gimnaziji na Cetinju nije bio siguran gdje da ide nakon mature. Iako niko u porodici nije ugostitelj, počeo je da radi u restoranu blizu Cetinja, potom u Budvu, zatim u Miločeru... Nakon rada u više crnogorskih restorana, otisnuo se u Ameriku, gdje je dvije godine sticao i znanje i iskustvo. – Prvo sam boravio na istočnoj obali, u gradu Kennenbunkport, to je rodni grad Džordža Buša. Tu sam radio sa šefom Aleksom Fuentesom, koji je iz centralne Amerike. Tu kreće u stvari jedna nova priča, dešava se trenutak kada shvatiš da svaki pojedinac koji se pojavi u tvojoj karijeri na neki način utiče na tebe. On-

SUDijA U MASteR ŠeFU: Željko Vukićević

Put ga je iz Cetinja prvo odveo u Budvu, potom u Ameriku. U Hrvatskoj je dva puta biran u top deset mladih kuvara, a kao šef kuhinje restorana Hidden Wine Bistro zavrijedio je Mišlenovu preporuku. Iduće godine u Rijeci Crnojevića otvoriće restoran koji će nuditi najbolje što taj kraj može da ponudi uz njegovo znanje i umijeće

da sam otišao u Nju Orleans, gdje sam godinu učio i radio za Ric Karlton, najprestižniju hotelsku korporaciju. Tu sam radio godinu, i bio veoma cijenjen kao J1 student, koji je pokrivao sve pozicije, i istovremeno sam i učio i radio. Nakon toga sam se vratio u Crnu Goru, radio sam kao šef u jednom tivatskom hotelu. Kada sam shvatio da kao najmlađi, sa 22-23 godine, znam najviše u kuhinji, bilo mi je jasno da tu više nemam šta da tražim, i da treba da idem dalje, negdje gdje još nešto mogu da

naučim. Slijedi boravak i rad u Kataru, zatim Hrvatska, pa Slovenija i rad u restoranu koji takođe ima Mišlen preporuku. Kratko sam se ponovo vratio Crnoj Gori, i onda otišao u Rijeku. Desio se Hidden Wine Bistro. Tu se sumirao sav moj desetogodišnji rad i učenje. Tokom boravka u Rijeci došla su i priznanja - dva puta sam biran u top deset mladih hrvatskih kuvara, zatim najbolji kuvar Grada Rijeke, u vrlo ozbiljnoj konkurencijipriča Željko, koji razgovor više želi da usmjeri prema ku-

Vukićević sa djevojkom Andreom

Učešće u Masteršefu Hrvatske

Željko Vukićević se, nakon dobijanja Mišlen preporuke, pojavio kao gostujući sudija u hrvatskom izdanju Masteršef šoua. O tom iskustvu kaže da je neponovljivo.

– Tokom karijere odgledao sam stotine emisija Masteršefa, američkog,

hinji nego prema nagradama i priznanjima. Otkriva nam da dalji profesionalni put želi da veže za Cetinje, i da ima puno simbolike baš u tome što se u Rijeci okitio brojnim priznanjima, a da sve to donosi na Rijeku Crnojevića. Njegov otac Zoran je pripremio teren. – Tata je kupio kuću prije dvadesetak godina, riječ je o zdanju iz 1895. godine. Restaurirao je, sada ima četiri prelijepe sobe, koje će služiti za smještaj gostiju, u prizemlju će biti restoran. Cijelo mjesto je zamišljeno kao mala cjelina, gdje će akcenat biti kako na tradiciji, tako i na savremenom korišćenju lokalnih proizvoda i namirnica. Ne samo sa Rijeke, već iz čitave Crne Go-

australijskog. I moram priznati uvijek sam razmišljao kako bi izgledalo pojaviti se kao takmičar. I onda bum - dobijem poziv da se pojavim kao sudija. Bila mi je potrebna velika količina hrabrosti da izađem pred kamere. Sada sam ponosan što sam ipak skupio

re. Želim da postignem kvalitet. Želim ljudima pružiti nešto što nije komercijalno. Znači samo kamen, drvo i gastronomija. Bez kiča. Ja ću biti u kuhinji, a u sali moj kolega, somelijer sa dva stupnja Stefan Knežević, što znači da će se i taj enološki dio bazirati na crnogorskoj ponudi – najavljuje Željko naglašavajući da želi i domaćim i stranim gostima da priušti bora-

hrabrosti i podijelio svoje umijeće sa takmičarima, ali istovremeno obogatio svoje znanje. Ipak, nije mala stvar da se momak iz tako male sredine kao što je Cetinje pojavi u emisiji koja ima 15-20 miliona gledalaca na Balkanu – kaže Vukićević.

vak u jednom ugostiteljskom dragulju, koji neće biti enormno skup. Planira da to bude restoran za sve prilike. – Nikad nijesam razumio koncept restorana za specijalne prilike. Restorani treba da budu za sve prilike dostupni. Želim da ljudi mogu da pojedu kvalitetnu hranu, ali i da uživaju u ambijentu – priča Željko.

Tata je kupio kuću prije dvadesetak godina, zdanje iz 1895. godine. Restaurirao je, sada ima četiri sobe, koje će služiti za smještaj gostiju, u prizemlju će biti restoran. Cijelo mjesto je zamišljeno kao mala cjelina, akcenat će biti kako na tradiciji, tako i na savremenom korišćenju lokalnih proizvoda i namirnica – priča Željko

Mišlene zvijezde počeli su da dodjeljuju 1926. godine braća Andre i Eduard Mišlen poznati po proizvodnji guma, a prethodno su izdavali gastronomski vodič. Prvobitno su finim resto-

ranima dodjeljivali samo jednu zvjezdicu, a potom je uvedena hijerarhija od nula, jedna, dvije i tri zvjezdice, a 1936. objavljeni su kriterijumi za rangiranje. Jedna zvjezdica je preporuka za dobro mjesto gdje se vrijedi zaustaviti jer su veoma dobri restorani u kojima se nude jela pripremljena po visokim standardima. Restorani sa dvije Mišlenove zvjezdice

imaju odličnu kuhinju sa pažljivo osmišljenim jelima izuzetnog kvaliteta, dok oni sa tri zvjezdice predstavljaju vrh ugostiteljstva. – Mišlenov kriterijum razlikuje se od države do države. Znači, zvijezda u Hrvatskoj razlikuje se od one u Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj, i kriterijumi za dobijanje kreiraju se u skladu sa tržištem. Ipak, zajedničko im je da nose

,,mišlen star“ i nema naglašavanja iz koje zemlje dolaze. Dobiti bilo koje Mišlen priznanje znači da u svom poslovanju imate kontinuran kvalitet, odnosno zao kruženu priču. To je ujedno i najteže ostvarivo u svakom biznisu, a pogotovo u nečemu što je hrana, usluga, negdje gdje se feedback (povratna informacija) dobija u momentu. Naravno, ocjenjuju se ukusi,

jedinstvenost. U stvari, ocjenjuje se sve od ulaza u restoran, načina servisa. Potrebno je imati neki svoj način percipiranja hrane, ali se takođe moraju poštovati i neki standardi. Neophodno je koristiti lokalne namirnice, tako da je Mišlen preporuka u stvari nagrada - preporuka za dobavljače namirnica. Mišlenova komisija će u restoran dolaziti više puta i tek nakon

toga sjesti i odlučiti da li to mjesto treba da dobije ,,Bib gurmet“, Preporuku ili zvijezdu - pojašnjava Vukićević. Dodaje da ne postoji precizna odrednica koja vrsta restorana može konkurisati za Mišlen odličje. Navodi primjer žene koja na Tajlandu godinama priprema i prodaje ,,steet food“ (ulična hrana), a nosilac je Mišlenove zvijezde.

Znakovi pred put

– Kada sam krenuo u Rijeku, živio sam u Podgorici. Otišao sam da pronađem paket kako bih se spakovao. Uzeo sam prvi koji je bio tu, i ostavio ga dva - tri dana, ne otvarajući ga. Kada sam otvorio paket, u njemu je stajala figurica Mišlen. Znao sam odmah da je to – to, da se u jednom trenutku mora desiti - Mišlen priznanje. I danas čuvam tu igračkicu - ispričao nam je Željko

PORODICA

Dio tima biće njegova djevojka Andrea, koja svira trubu, pa će gosti moći da uživaju i u zvucima džeza, ali i drugih žanrova. I majka Sanja, za koju ovaj kuvar sa Mišlen preporukom navodi da ,,sprema najbolje punjene paprike i riblju čorbu na svijetu“. Naglašava da je poseban akcenat u čitavoj priči stavljen na porodične vrijednosti. – Obrok oko kojeg je okupljena čitava porodica ima posebnu simboliku, kako dok se priprema tako i dok se konzumira. Srećna porodica je sita porodica - kaže Željko, dodajući da sada nakon 12 godina stranstvovanja, ponovo, ovaj put na jedan zreliji način upoznaje svoje roditelje, ali i oni njega.

Kako će se zvati restoran, čije je otvaranje planirano za 1. mart naredne godine, nije želio da otkrije, ali nagovještava da će imati veze sa kasaronjom, jezerskim kestenom. Podrazumijeva se da će uz kvalitetnu hranu i usluga biti kvalitetna – dostojna nosioca Mišlenovog priznanja.

– Ne želim gužvu, već da svaki gost bude ispoštovan do kraja. Da kvalitet servisa bude onako kako sam zamislio - kaže Vukićević.

Mišlenova preporuka je korak ka dobijanju Mišlenove zvijezde. Željko kaže da previše ne razmišlja o tome.

– Previše razmišljanja o nečemu može da postane teret. S druge strane, želio bih da donesem Mišlenovu zvijezdu baš na Rijeku Crnojevića jer bi to bio pokazatelj mladim ljudima da je radom i upornošću sve moguće postići - priznaje Željko.

Kada je riječ o situaciji u ugostiteljstvu u Crnoj Gori, smatra da ne postoji strategija na državnom nivou.

– Inostrani lanci koji su se posljednjih godina pojavili kod nas imaju svoju filozofiju, koja je vrlo ozbiljna. S druge strane, individualna restoranska scena domaćih ugostitelja, uglavnom je ,,raspašoj“- svako radi što misli da treba. To jeste legitimno, ali turisti koji dolaze u Crnu Goru imaju svoja očekivanja i žele da dobiju odnos cijene i kvaliteta usluga na visokom nivou – upozorava Vukićević.

J. ĐUKANOVIĆ – PETROVIĆ

Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje

Kontrolno saslušanje

zbog Maljevika i Katiča

Kompanija Sonuba Montenegro traži da se izmijeni Odluka o proglašenju Katiča zaštićenim područjem, iz 2021. godine, zbog koje ne može da realizuje projekat ,,Maljevik“, jer je dio zemljišta predviđen za više stotina miliona vrijednu investiciju uvršten u zaštićeno područje

PODGORICA – Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje održaće, u narednih 15 do 20 dana, kontrolno saslušanje na temu Odluke o proglašenju zaštićenog područja Park prirode ,,Katič“, zaključeno je na jučerašnjoj sjednici tog skupštinskog tijela. Na saslušanje biće pozvani predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i kompanije Sonuba Montenegro (najviše tri). P redsjednik Odbora Dejan Đurović obrazložio je da kompanija Sonuba Montenegro, investitor projekta „Maljevik“, u Sutomoru u Baru, 20. marta 2024. godine, obratila dopisom predsjedniku Vlade. Traže da se promijeni Odluka o proglašenju zaštićenog

područja Parka prirode ,,Katič“ zbog koje ne može da gradi luksuzni turistički kompleks, jer je dio zemljišta predviđen za investiciju uvršten u zaštićeno područje.

– Investitor je informisao premijera da Odluka o proglašenju Katiča zaštićenim područjem nije u skladu sa Ustavom, zakonom, prostornom regulativom i planskim aktima Crne Gore te da direktno utiče, odnosno onemogućava ga u realizaciji projekta. Dostavili su nam listu parcela koje su uvrštene u odluku, a nad kojima Sonuba Montenegro ima pravo svojine od 2008. godine, tj. dugoročnog zakupa od Javnog preduzeća Morsko dobro. Kontrolno saslušanje nadležnih ministarstava realizovalo bi zaključkom da je potrebno usvojiti izmjene Odluke o proglašenju Katiča zaštićenim područjem koju je donijela Vlada, a koja je protivna i

ne uvažava planski akt usvojen u Skupštini Crne Gore – Prostorni plan posebne namjene za obalno područje Crne Gore i detaljnu razradu lokacije Maljevik – naveo je Đurović. On je podsjetio da je riječ o projektu koji je vrijedan više stotina miliona, te da je investitor pribavio urbanističko-tehničke uslove 24. oktobra 2018. godine, koje je izdao Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Bar na osnovu kojih je izrađen master plan.

Parka prirode „Katič“ uspostavljen je u septembru 2021. godine. Studijom koju je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa Institutom za biologiju mora i drugim ekspertima utvrđeno je da je to područje potrebno proglasiti zaštićenim područjem od nacionalnog značaja. Ukupna površina Parka iznosi 2.744 ha. Od toga, 276 ha se nalazi u II zoni zaštite, dok se u III zoni nalazi 2.468 ha, od čega 2.291 ha pripada morskoj, a 176 ha kopnenoj cjelini koji u cjelosti, u pogledu svojinsko-pravnih odnosa, čine vlasništvo države Crne Gore. Zahvata obalni i morski prostor od rta Skočiđevojka do rta Štrbina, obuhvatajući i prirodne plaže Perazića do, Petrovačku plažu, Lučice, Buljaricu, Pećin, Čanj i Maljevik, kao i dva ostrva - Katič i Svetu Neđelju koja se nalaze na oko 800 metara od Petrovačke plaže. D. Š.

Herceg Novi: Predsjednik Stevan Katić o problemu đaka koji pohađaju SMŠ „Mladost“ u Tivtu

polugodišta, traže trajno rješenje

HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi je, kao urgentnu mjeru, dogovorila nastavak đačke linije za Tivat do kraja polugodišta, a do tada će pronaći rješenje sa svim nadležnim ustanovama i institucijama da se prevoz nastavi u narednom periodu – saopštio je predsjednik opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Dodao je da Opština Herceg Novi neće dozvoliti ukidanje đačke autobuske linije za učenike iz Herceg Novog koji pohađaju popodnevnu smjenu u SMŠ „Mladost“ u Tivtu. Na problem je ukazao Savjet roditelja čija djeca pohađaju tu školu – njih 58. Prevoznik Blu lajn koji održava đačku liniju je saopštio u srijedu da od početka školske godine nije dobio uplate te da će obustaviti prevoz 1. decem-

bra ukoliko u međuvremenu novac ne bude uplaćen ili ne dobije čvrste garancije da će to biti urađeno. – Preuzećemo komunikaciju sa auto-prevoznikom, Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, JP Morsko dobro i upravom SMŠ „Mladost“ kako bi se našlo rješenje za prevoz učenika. Sa Morskim dobrom ćemo razgovarati da đački autobus na ovoj relaciji bude oslobođen plaćanja trajektnog prevoza, kao što je bio slučaj tokom prethodne školske godine. Očekujem da podršku, kao i do sada, pruži nadležno ministarstvo jer nam je svima isti cilj – da djeca neometano nastave obrazovni proces. Naglašavam da smo za sada, kao urgentnu mjeru, dogovorili da se prevoz ne prekida do kraja polugodišta, dakle neće biti obustavljen 1. decembra kako je preneseno u medijima – istakao je Katić. C. G.

Mojkovac: Potpisan ugovor za početak projekta - unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama

BiĆe UNaPrijeĐeNo: Postrojenje u Mojkovcu

MOJKOVAC – U Mojkovcu je potpisan ugovor za početak projekta - unapređenja sistema za upravljanje otpadnim vodama. Vrijednost projekta je 6,1 milion eura.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je saopštio da se potpisivanjem ugovora otvara nova faza realizacije izuzetno značajnog infrastruk-

Zatvorena privremena deponija Zakršnica

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, predsjednik opštine Mojkovac Vesko

Delić i predsjednik Skupštine opštine Marko Janketić zvanično su zatvorili privremenu deponiju Zakršnica, koja je dugo predstavljala veliki ekološki problem, posebno zbog blizine rijeke Tare. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 4,22 miliona.

turnog projekta za Mojkovac i sjever Crne Gore. – Ovaj projekat je spona između unapređenja životne sredine i infrastrukture - istakao je Ćulafić. Finansijski okvir projekta, ka-

ko je dalje naveo, pokazuje snažnu međunarodnu i lokalnu podršku, za šta je zahvalio partnerima – Zapadnobalkanskom investicionom okviru i Evropskoj investicionoj banci. Projekat obuhvata izgradnju

nove fekalne kanalizacione mreže, razdvajanje postojeće atmosferske i kanalizacione mreže u centru grada i adaptaciju i unapređenje rada postrojenja za tretman otpadnih voda (PPOV). Izgradiće se oko 10 km kanalizacione mreže, a postrojenje proširiti na način da zadovoljava potrebe 7.300 stanovnika, uz unapređenje rada PPOV.

Radovi će, predviđeno je ugovorom, trajati 36 mjeseci (24 mjeseca adaptacija PPOV i izgradnja kanalizacione mreže) i 12 mjeseci DNP (period uočavanja i otklanjanja nedostataka).

Okončanjem projekta Mojkovac dobija modernu, efikasnu i održivu infrastrukturu koja je usklađena sa najboljim praksama u oblasti otpadnih voda. Nadzorni organ je kompanija IRD Engineering iz Italije sa kojom je ugovor potpisan u septembru ove godine. D. Š.

Ostrvo Katič

Stevan Katić

Samostalna izložba radova Irene Lagator-Pejović i Jelene Micić večeras u Srbiji Materija, umjetnost i kapitalizam u Beogradu

PODGORICA - Samostalna izložba radova crnogorske umjetnice Irene Lagator-Pejović i umjetnice Jelene Micić iz Srbije, pod naslovom ,,Popis - materija, umetnost, kapitalizam“, biće otvorena večeras u 19 sati u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Kustos izložbe je Miroslav Karić.

Koncipirana kroz selekciju radova kao retrospektivni pogled na dosadašnje umjetničke angažmane Pejović i Micić, ali i uz novu produkciju, izložba prati glavne istraživačke fokuse i procese pomenutih autorki, čije umjetničke prakse tematski povezuju pitanja o različitim antropogenim uticajima na urbane, socijalne i kulturne pejzaže. Kroz istraživanja društvenih i političkih implikacija m aterije i materijala u sferama svakodnevnog, javnog i privatnog života, umjetnice problematizuju niz dubljih, kompleksnih manifestacija savremene globalne sistemske krize i krize biodiverziteta.

Lagator-Pejović je kazala da tri pojma iz naslova izložbematerija, umjetnost i kapitalizam postoje u tenzičnom odnosu koji odražava realnost

koju živimo u eri rušilačkog neoliberalnog poretka. - Oni su popisani, izdvojeni i istaknuti kao značajni za podizanje svijesti publike o egzistencijalnim društvenim i socio -političkim problemima sadašnjice. Umjesto harmonije, izložba otkriva sukob: kapitalizam svodi materiju na sirovinu i profit, dok umjetnost može učiniti vidljivim skriveno nasilje, eksploataciju i gubitke upisane u svaki materijal. Izložba govori o neophodnom sprečavanjuu razdvajanja estetike od etike i odgovornosti, vraćajući vidljivost ispreplijetanim životima i zajedničkim ekologijama koje ekstraktivna logika kapitalizma briše - istakla je Lagator-Pejović. Dan nakon otvaranja izložbe u Salonu MSU publiku očekuje vođenje kroz izložbu i razgovor sa umjetnicama i feminističkom teoretičarkom kulture iz Austrije Elke Krasny. Pod nazivom ,,Muzej i kapitalizam“ razgovor u fokusu ima potencijale institucionalnih okvira da kroz umjetnost otvore prostor kritičkog promišljanja tema kojima se Lagator i Micić bave u svojim radovima a tiču se implikacija i posljedica koje kapitalistička logika ostavlja u svim sferama života. A. Đ.

„Lopov s krova“ u digitalizovanoj sali

PODGORICA - Filmski

program KIC-a „Budo Tomović“ organizuje, u okviru revije „Istinite priče“, projekciju filmova koji donose zanimljive i nesvakidašnje priče. Triler „Lopov s krova/Roofman“ (2025) o čovjeku koji živi na ivici između stvarnosti i svojih ideala, biće prikazan večeras u 20 sati, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a.

U središtu radnje je pitanje identiteta i slobode, odnosno šta se dešava kada čovjek u pokušaju da bude pravedan u svijetu koji to više nije, počne da gubi dodir sa stvarnošću?

PODGORICA - Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023 – nije priveden kraju.

Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.

KRŠE ZAKON

Muzeji i galerije Podgorice ni nakon osam godina u septembru intervenisala inspekcija za kulturna

Novom direktoru

12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Dan kasnije, 29. novembra, takođe u 20 sati publika će moći da pogleda dugoočekivani nas tavak jedne od najomiljenijih filmskih saga „Dauntonska opatija: Veliko finale“ ( 2025). U novom poglavlju priče o aristokratskoj porodici Kroli, naglasak je na oproštaju, promjenama i vremenu koje neumitno donosi kraj jedne epohe. Glumačka postava uključuje glavne likove iz originalne serije i prethodnih filmova.

Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a (9 do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237 A. Đ.

Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković- Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina. U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnograf-

sku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju

je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio ne-

kadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu. Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana

Rad Irene Lagator-Pejović

Revija filmova „Istinite priče“ večeras i sjutra u KIC-u ,,Budo Tomović“

Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice

Dio predmeta iz Arheološke zbirke

direktoru da utvrdi zbirkama

Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu. - Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.

MJERA UKAZIVANJA

U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 pred-

Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“

Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

meta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“

- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA – Filmski prvijenac crnogorske rediteljke Dušanke Belade – ,,Potop“, premijerno je prikazan u bioskopu ,,Sinepleks“ u Podgorici. U pitanju je film koji je nastao u produkciji Radio televizije Crne Gore, a ovom projekcijom obilježena je 81 godina postojanja RTCG.

Radnja ,,Potopa“ u centru ima potapanje Šavnika i izgradnju hidroelektrane, priču dobro poznatu crnogorskoj javnosti. U iščekivanju referenduma o izgradnji hidroelektrane, film pokreće ekološke teme, teme političke korupcije, slobode, kao i pritisaka na pojedinca, ali i kompromisa koje zarad ostvarivanja opšteg dobra nekad mora da učini. Belada je prije projekcije kazala da su ovim filmom htjeli da na njima svojstven način prikažu stanje i trenutak u kojem se društvo nalazi, a ne da ispričaju priču.

- Nijesmo željeli da kritikujemo, niti da osuđujemo, već da prikažemo koje su to slabosti, lomovi i zbunjenosti koje se dešavaju pojedincu koji želi dobro sebi i svom okruženju, a pod pritiscima podjela, netolerancije unutrašnjih i spoljašnjih faktora to ne uspijeva da ostvari – rekla je ona, dodajući da su željeli da prikažu i prirodne ljepote i resurse Crne Gore na koje ne obraćamo dovoljno pažnje.

- Upravo zato smo kao simbol iskoristili Šavnik, grad na šavu tri slobodne pijaće rijeke, grad sa dva izlaska sunca i grad koji je u našem filmu glavni lik –istakla je Belada.

Ona je nakon premijere kazala da su ovim filmom pokušali da prikažu različita stremljenja u našem društvu.

- Liberalno naspram konzervativnog, moderno naspram tradicionalnog, strano naspram domaćeg i prosto ono što smatram da je najveći pro-

Podjele koče čovjeka koji želi da čini dobro

blem je taj crno-bijeli svijet u kojem živimo i nemogućnost da pokušamo ostvariti kontakt. To smo uvidjeli kao plodno polje za komediju, jer kroz humor se najlakše prepoznajemo – kazala je ona.

Producent filma je Vuk Vukadinović. Scenario potpisuje Jovan Bošković, snimatelj je Niko Tripunović, kostimografkinja Jovana Čelebić, kompozitor Milivoje Pićurić, montažer Luka Živković, a direktor fotografije Danilo Papić

Uloge u filmu tumače: Momčilo Momo Pićurić, Stefan Kapičić, Branislav Bane Popović, Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jovan Dabović, Pavle Bogojević, Jelena Laban, Marta Pićurić, Nada Vukčević, Miloš

Momo Pićurić će zauvijek biti heroj crnogorskog glumišta

Dušanka Belada iskazala je neizmjernu čast što je imala priliku da sarađuje sa Momčilom Momom Pićurićem, ali i tugu što on više nije sa nama i što nije dočekao ovaj film. - Imali smo čast što smo sa njim sarađivali u ovom projektu i što je film sniman u njegovoj

Pejović, Vukan Pejović, Davor Dragojević, Đorđije Tatić, Marko Baćović, Stefan

kući. To će biti njegova posljednja uloga, ali još jedna u nizu onih koji će nastaviti da žive. U našem filmu on igra narodnog heroja, a za sve nas koji smo imali priliku da sa njim sarađujemo, on će zaista biti i uvijek ostati heroj crnogorskog glumišta –rekla je ona.

Vuković, Miloš Kašćelan, Mirjana Spaić, Jelica Vukčević, Davor Klisić An. R.

Dodjelom ,,Sat kula“ završena Manifestacija kamernih dramskih ostvarenja

„Gidionov čvor“ najbolji na festivalu MAKADO

PODGORICA – Dodjelom nagrada „Sat kula“ u četiri kategorije završeno je 10. izdanje Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, tokom koje je u podgoričkom KIC-u „Budo Tomović“ prikazano devet predstava. Žiri je većinom glasova odlučio da nagrada za najbolju predstavu u cjelini pripadne ostvarenju „Gidionov čvor“ Pozorišta mladih i Scene MESS iz Sarajeva.

Žiri, koji je radio u sastavu reditelji Zoran Rakočević i Draško Đurović i glumac Omar Bajramspahić, u obrazloženju je naveo da pobjednička predstava ,,na psiho -

loški seriozan i angažovan način tretira savremeni, rastući problem vršnjačkog nasilja, ostavljajući upečatljiv, emotivno snažan i opominjući utisak“.

Jednoglasno je odlučeno da nagrada za najbolju mušku ulogu bude uručena glumcu Stevanu Vukoviću za ulogu u predstavi „Pluća“ Nikšićkog pozorišta. Žiri je istakao

da Vuković „punoćom glumačkog izraza pokriva mnoga psihološka stanja savremenog čovjeka, kreirajući lik koji funkcioniše u raznim dramskim i žanrovskim okolnostima“. Tatjani Kecman pripala je nagrada za najbolju žensku ulogu za ostvarenje u predstavi „Bajbok“ Ferzeng teatra, u kojoj, prema riječima žirija, „hrabrim glumačkim bićem pomjera granice verizma, jednako uspijevajući da igra angažovan, ali i poetizovan dramski lik migrantkinje na rubu egzistencije i životnog smisla“. Nagradu za glumačku bravuru osvojila je Milica Šćepanović, za ulogu u monodrami „Kako postati žena kojoj se sve prašta“. Žiri u obrazloženju odluke navodi da je ,,Milica koautor neposrednog i modernog monodramskog žanra, te izvođač koji stvara autentičan lik za koji se može opravdano pomisliti da postoji i izvan pozorišnih uslova“. An. R.

Kadar iz filma „Potop“

Sa dodjele nagrada u KIC-u

Direktor Muzeja i galerija Dragan Radović

HONG KONG - Broj žrtava u požaru u stambenom kompleksu višespratnica u Hong Kongu u području Tai Po porastao je na 85, a povrijeđeno je najmanje 70 osoba.

Vatrogasci pokušavaju da kontrolišu požar od prekjuče popodne, kada je izbio na bambusovim skelama i građevinskoj mreži, a zatim se proširio na sedam od osam zgrada kompleksa.

Oko 900 ljudi je tokom noći iseljeno u privremena skloništa. Lider Hong Konga Džon Li rekao je da je izgubljen kontakt sa više od 300 osoba. Međutim, vlasti na konferenciji za medije nijesu dale nove informacije o nestalima niti o tome koliko ih se i dalje nalazi u uništenim zgradama.

Spasioci se suočavaju sa „izuzetno visokim temperaturama i pažljivo napreduju sprat po sprat, temeljno pretražujući i pokušavajući da što brže spasu ljude“, rekao je zamjenik direktora vatrogasne službe Vong Ka Ving.

- Ne isključujemo mogućnost da pronađemo još povrijeđenih - dodao je.

Više od 70 osoba je povrijeđeno, među njima i 11 vatrogasaca, saopštila je vatrogasna služba.

Vatrogasci u Hong Kongu su juče ujutro spasili starijeg muškarca iz jedne od zapaljenih zgrada, saopštili su zvaničnici vatrogasne službe, prenosi CNN.

Petak, 28. novembar 2025.

Tragične posljedice požara u kompleksu višespratnica u Hong Kongu, vjerovatno najsmrtonosnijeg još od Drugog svjetskog rata

Najmanje 85 žrtava, 70 povrijeđenih i više od 300 nestalih

- Trudimo se najbolje što možemo i nećemo propustiti nijednu šansu da spasemo živote - rekao je Ka Ving, na konferenciji za novinare u Hongkongu. - Juče ujutro smo uspješno spasili starijeg muškarca iz hodnika na 31. spratu pogođene zgrade - rekao je, dodajući da je muškarac prevezen u bolnicu.

Ving je naveo da se vatrogasci i dalje suočavaju s teškim uslovima unutar zgrada zbog kontinuirano visokih temperatura i urušenih skela, i da rade nivo po nivo.

- Veoma nam je teško - rekao je Ving.

Istraga se fokusira na zapaljive skele i materijale od pjene korišćene tokom radova, za koje se sumnja da su doprinijeli brzom širenju požara, najsmrtonosnijeg u Hong Kongu posljednjih decenija.

Zamjenik direktora vatrogasne službe Derek Armstrong Čen izjavio je da su vatrogasci radili u izuzetno teškim uslovima.

„Požar se širio izuzetno brzo, primali smo veliki broj poziva za pomoć, a skele i otpad padali su sa gornjih spratova i blokirali pristup zgradama“, rekao je on.

Požar se proširio na „neuobičajen“ način, potvrdio je sekretar za bezbjednost Kris Tang, a pokrenuta je i krivična istraga. Policija

Ciljali lansirna mjesta gdje je skladišteno oružje

TELAVIV - Izraelska vojska saopštila je juče da je izvela nove napade na Hezbolah na jugu Libana, dok

intenzivira svoje napade na libansku teritoriju uprkos primirju sa proiranskim pokretom, koji optužuje da

pokušava da se ponovo naoruža, prenosi Danas.rs. - Nedavno je izraelska vojska napala i demontirala terori-

stičku infrastrukturu Hezbolaha u nekoliko oblasti u južnom Libanu - navodi se u saopštenju vojske.

Kao dio tih napada, vojska je ciljala nekoliko lansirnih mjesta gdje je bilo skladišteno oružje Hezbolaha, dodaje se u saopštenju, precizirajući da su napadi takođe pogodili „vojne položaje koje članovi Hezbolaha koriste za izvođenje terorističkih napada“. Libanska državna novinska agencija ANI prenijela je da je bio niz „izraelskih vazdušnih napada na Al Mahmudiju i Al Džarmak u regionu Džezin“.

Prema sporazumu o prekidu vatre, potpisanom prije tačno godinu, libanska vojska treba da ukloni vojno prisustvo Hezbolaha u pojasu od 30 kilometara između granice sa Izraelom i rijeke Litani dalje na sjeveru.

Vojska je vladi podnijela plan u kojem se obavezuje da će izvršiti ovaj zadatak.

Međutim, SAD i Izrael optužuju libanske vlasti za odugovlačenje, suočene sa čvrstim protivljenjem Hezbolaha. Libansko predsjedništvo je u srijedu izdalo saopštenje predsjednika Žozefa Auna, koji je „odbacio izraelske optužbe koje potkopavaju ulogu vojske i dovode u pitanje njen rad na terenu, napominjući da se te optužbe ne zasnivaju ni na kakvim opipljivim dokazima“.

Hong Konga saopštila je da je uhapsila trojicu muškaraca pod sumnjom za ubistvo iz nehata: dvojicu direktora i jednog konsultanta građevinske firme koje optužuju za „grubi nemar“. Kako CNN navodi, radi se o vjerovatno najsmrtonosnijem požaru u Hong Kongu još od Drugog svjetskog rata. Postavljaju se pitanja o tome kako je požar u gradu punom solitera, koji obično drži rekord u sigurnosti objekata i strogim građevinskim standardima, mogao postati toliko smrtonosan, „preskačući“ s jedne zgrade na drugu. Požar se proširio na sedam tornjeva u Wang Fuk Courtu, javnom stambenom naselju u okrugu Tai Po koji je bilo dom za više od 4.000 ljudi. Kompleks je bio u renoviranju i obavijen bambusovom skelom i zaštitnim mrežama, tehnikom gradnje koja je u Hong Kongu uobičajena. Kineski tehnološki giganti Xiaomi i Tencent, kao i modni konglomerat Anta, najavili su donacije u ukupnoj vrijednos ti od 6,4 miliona dolara Hong Kongu. Objave o požaru imale su više od milijardu pregleda u kontinentalnoj Kini gdje vlada strogo kontroliše društvene mreže.

Proglašen je požarom petog nivoa, najvišim stepenom u jednom od najgušće naseljenih gradova na svijetu s najvećom koncentracijom nebodera.

Ruski predsjednik kaže da Trampov plan može da bude temelj sporazuma o okončanju sukoba u Ukrajini

Putin: Rusija je saglasna

MOSKVA - Predsjednik

Rusije Vladimir Putin rekao je da bi nacrt mirovnog plana o kojem su razgovarale Sjedinjene Države i Ukrajina mogao da postane osnova budućih sporazuma za okončanje sukoba u Ukrajini, ali da će, ako do toga ne dođe, Rusija nastaviti borbena dejstva.

- U principu, saglasni smo da to može biti osnova za buduće sporazume - rekao je Putin, dodajući da je varijanta plana o kojoj su Sjedinjene Države i Ukrajina razgovarale u Ženevi proslijeđena Rusiji. Putin je kazao da Sjedinjene Države uzimaju u obzir poziciju Rusije, ali da o nekim stvarima još treba razgovarati. Naveo je i da je Rusija spre-

mna da dâ garancije da neće napasti Evropu, ako bi Evropa takvo obećanje željela, prenosi agencija Rojters. Rusiji, rekao je Putin, i dalje poručuju da bi trebalo da obustavi borbe.

- Ukrajinske trupe moraju da se povuku sa teritorija koje drže, i onda će borbe prestati. Ako se ne povuku, onda ćemo to ostvariti oružanim putem. To je to - rekao je Putin. Ruske snage, dodao je, napreduju u Ukrajini ubrzanim tempom.

Putin je kazao da smatra ukrajinsko rukovodstvo nelegitimnim, pa je zbog toga pravno nemoguće potpisati sporazum sa Ukrajinom. Zbog toga je, kako je istakao, važno obezbijediti da svaki sporazum prizna međunarodna zajednica – i da međunarodna zajednica prizna ruske dobitke u Ukrajini.

Putin je odbacio tvrdnje da je specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof u mirovnim pregovorima o Ukrajini pokazao pristrasnost prema Moskvi, nazvavši takve navode besmislicom.

Priredila: R. U.–I.

Teški uslovi za vatrogasce i spasioce

Izraelska vojska izvela niz napada na Hezbolah na jugu Libana

Napadi intenzivirani uprkos primirju

Vladimir Putin

Glavni grad i Vodovod i kanalizacija postigli saglasnost sa turskim konzorcijumom Kuzu grup - Alkataš

Biće omogućen djelimičan uvid u sadržinu ugovora o izgradnji

Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) najavilo je kako su se, uzimajući u obzir važnosti realizacije projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici, naručilac (Glavni grad i ViK) i izvođač (konzorcijum Kuzu grup - Alkataš) usaglasili da u predstojećoj fazi realizacije infrastrukturnih komponenti ugovora obezbijede zainteresovanim stranama uvid u zaključeni spora-

PPOV

zum, ali u prisustvu pravnih zastupnika.

Objavljivanje sadržaja pomenutog ugovora do sada je bilo ograničeno međunarodnim pravilima i klauzulama povjerljivosti.

- Zbog velikog interesovanja javnosti, a kako bi spriječili sve spekulacije o tome da se štiti bezakonje, na zahtjev gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića , rukovodstvo Vodovoda je preduzelo intenzivne aktivnosti kako bi se obezbijedila saglasnost

izvođača radova, konzorcijuma Kuzu grup – Alkataš da se dozvoli pristup ugovoru o izgradnji sistema za pročišćavanje otpadnih voda. Kako se nabavka roba, usluga ili radova sprovodi po posebnim pravilima utvrđenim od strane međunarodne finansijske institucije koja obezbjeđuje finansiranje projekta, predmetni ugovor ne podliježe Zakonu o javnim nabavkama u skladu sa članom 13, te ne može biti javno objavljen od strane naručioca radova

sa saradnicima obišao saniranu Ulicu Nikole Tesle

Doprinos ravnomjernom razvoju Podgorice

Gradonačelnik Saša Mujović sa saradnicima obišao je juče Zagorič, gdje je nedav-

no završena sanacija Ulice Nikole Tesle u dužini od 2,1 kilometar.

Mujović: Glavni grad

ima

svoje prioritete

Gradonačelnik Mujović ni juče nije želio da precizira kada će početi radovi na izgradnji postrojenja za pre-

- Zagorič i Zlatica su nam svakako prioriteti za 2026. godinu, a do kraja ove godine počećemo i radove na kritičnom dijelu Ulice Ive Andrića, koja je u jako lošem stanju - kazao je gradonačelnik. On je rekao i da je u toku izrada glavnog projekta rekonstrukcije podvožnjaka na Zlatici, koji godinama pri svakoj većoj kiši stvara probleme u saobraćaju u tom dijelu grada.

- Trudimo se da svaki dio Podgorice ravnomjerno razvi-

bez saglasnosti druge ugovorne strane. Navedeni sporazum ne podliježe Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u skladu sa članom 1 tačka 3. Primjenjuje se i dalje ograničenje pristupa u skladu sa članom 14 tačka 5 – navedeno je iz ViK-a. Napominju da naručilac i izvođač radova, odgovorom na dobijeni zahtjev od 31.10. 2025. godine, nijesu dozvolili dijeljenje trećim licima cijelog ugovora.

- Uzimajući u obzir važnost realizacije projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“, n aručilac radova i izvođač usaglašeni su da u se u predstojećoj fazi realizacije infrastrukturnih komponenti ugovora obezbijede pozitivni odgovori na zahtjeve za uvid u zaključeni sporazum u prisustvu pravnih zastupnika. Otkrivanje interne politike poslovanja izvođača, strategije određivanja cijena i intelektualne svojine nije prihvatljivo, zbog čega će informacije koje se tretiraju kao povjerljive biti izuzete iz dokumentacije – napomenuli su iz ViK-a. Važno je, dodaju, istaći da su nadležne državne institucije i resorna ministarstva Crne Gore u posjedu predmetnog ugovora kroz sprovođenje pratećih postupaka shodno nacionalnim regulativama i pravilnicima u prethodnom periodu.

- Sve informacije o povlačenju projektnih sredstava mogu biti obezbijeđene od strane nadležnog Sekretarijata za finansije Glavnog grada i nadležnog Ministarstva finansija. Projekat se finansira iz kreditnih i EU grant linija, definisanih aranžmanima u okviru međunarodne saradnje Njemačke sa Crnom Gorom – zaključuje se u saopštenju ViK-a. H. P.

jamo. Podgorica nije samo centar grada - naglasio je gradonačelnik. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović poručila je da lokalna uprava i Skupština dosljedno rade u interesu svih stanovnika Podgorice. - Sigurna sam da građani prepoznaju napore koje ulažemo i da će i ovaj projekat doprinijeti većem kvalitetu života u ovom naselju - kazala je Borovinić-Bojović. Direktor gradskog preduzeća Putevi Radoš Zečević podsjetio je da je ovo bio samo jedan od projekata koje su realizovali tokom ove godine u kojoj su ostvarili rekordne rezultate kada je riječ o izgradnji i sanaciji saobraćajnica. H. P.

čišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Botunu. - Procedura ide. Mi prvo moramo da budemo čisti pred zakonom, u smislu dobijanja dozvole za početak radova. Taj teren mora da bude čist, a kada će se to desiti, da li prije ili poslije referenduma... referendum za nas nije obavezujući. Poštujemo mještane Zete i njihovu želju da izraze svoj stav na referendumu, ali Glavni grad ima neku svoju dinamiku rada i prioritete. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet svih prioriteta, tako da u narednim danima svakako moramo početi - kazao je Mujović.

Odgovor Danila Burzana na saopštenja NB ,,Radosav Ljumović“ i gradonačelnika Mujovića

E, moj Saša, profesore

Povodom reagovanja na tekst Pobjede od srijede, u vezi sa odbijanjem direktorke Narodne biblioteke da moja knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, molim da objavite i moj stav, jer čitaoci treba da znaju istinu. Prvo, o izjavi gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića. Na njegove riječi da je iznenađen ,,objavama politički ‘neutralnog’ publiciste Danila Burzana“, odgovaram da je to (i još ponešto) podmetanje, jer to nikad nijesam rekao niti napisao, pošto sam politički opredijeljen otkako sam spoznao što je politika. Dalje, profesor Saša veli kako sam ja ,,zamislio da bi valjalo da pripremi(m) novu monografiju“, a da ,,to djelo treba da bude štampano od Biblioteke, na način kako on (ja) smatra da treba“. Profesore, nijesam ništa ,,zamislio“ – tekst je već gotov! I biće ta knjiga štampana baš tako - kako ja smatram da treba!

Profesor Saša dodaje da mi ,,ne daje za pravo“ da mislim da sam ja ,,veći Crnogorac ili ljubitelj Crne Gore“ od njega!? Budibog s njim… Izmišlja, navodno čitajući moje misli! Profesore, ako izmislite kantar za takvu rabotu, u redu – mjerenje prihvatam. Dotle, molim Vas, ne podmećite mi ono što nijesam rekao. Mujović, potom, veli da ,,nikada neće sporiti jotovanu varijantu crnogorskoga jezika“, te da će, ako knjiga bude tamo štampana ,,makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji“! Tja…! Što ovo znači, profesore? Bolje da ne komentarišem… Ako želite, daću vam autorska prava da knjigu neko od vaših prevede na srpski jezik i štampate đe hoćete… Postavlja mi profesor Saša pitanja: ,,Da li Biblioteka ima sredstava za štampanje monografije, da li je to uneseno u finansijski plan“, a naročito pita: ,,Da li je on jedini autor iz Crne Gore koji može ovako nešto napraviti?“

Profesore, ta i ostala pitanja bila bi suvišna da znate o čemu

pričate, ali - ne znate! Jednako kao što ne znate da ta buduća knjiga neće biti dopunjena samo sa biografijama tri nova gradonačelnika, već i sa biografijama zamjenika gradonačelnika, sa biografijama predśednika Sreskoga odbora Podgorice, predśednicima Skupštine i njihovim pomoćnicima…

E, moj Saša, profesore! Na Vašu bojazan da se, kako rekoste - ,,građani sa pravom mogu zapitati da li se u ovom slučaju radi o opravdanom trošenju sredstava?“ moram - zanijemiti!

Gle čuda! Na kraju mi poručuje: ,,Stavimo sve to po strani, neka se monografija štampa, biće na jotovanoj verziji, ali dosta više žalopojki o diskriminacijama i dosta više politikanstva presvučenog u veliku brigu o Crnoj Gori i njenom nestajanju“! I kuku i lele! Pa, o čemu se ovđe radi, profesore?! Ko je politikant? Čije i kakve žalopojke? Ko je „presvučen“?

Za kraj: ako ne znate – to nije porok. Ne morate da poštujete (ili poznajete) moje stvaralaštvo, posebno o Podgorici... Ali, poštujte makar moje godine, profesore! Najzad, nešto i o reagovanju iz Biblioteke... I oni mi podmeću! Nikad nijesam izgovorio „grku“ o razgovoru sa direktorkom. Štoviše, kazao sam da sam ,,imao dvadesetak minuta vrlo prijatnog razgovora“, i da sam ,,dobio nekoliko knjiga na poklon“… Da, da.. Poslije saznanja da dogovor ne važi jer se knjiga ne može štampati na jotovanoj varijanti, ja sam se OŚEĆAO ,,više nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan“! Zašto moja ośećanja pretvarate u navodnu izjavu, kad o tome nijesam govorio?! Gospođo i gospodo, znate to – postoje śedoci!

I nastavite, dok možete, da ovako ,,zadovoljavate (vaše) estetske i izdavačke kriterijume“… Ja imam svoje! Eto, za ovu priliku toliko. •

Danilo Burzan d.

Lokacija budućeg postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda

Gradonačelnik

Gradonačelnik sa saradnicima juče u Zagoriču

Košarkašice Budućnost Bemaksa sinoć otputovale za Celje, gdje ih sjutra čeka derbi 7. kola WABA lige

Repriza finala novi izazov za Podgoričanke

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa otputovale su kasno sinoć za Celje, gdje ih sjutra (17h) u okviru 7. kola WABA lige očekuje derbi regionalnog takmičenja. Podgoričanke su upisale tri ubjedljive pobjede na svom terenu, a na jedinom gostovanju ove sezone poražene su od Montane. Sa druge strane, Celje ima takođe tri trijumfa kao domaćin, a poražen je u Beogradu i Montani, tako da će repriza finala biti izazov za oba tima, koja iako sa podmlađenim rosterima žele novi napad na fajnal-for.

- Nije bilo mnogo vremena. Tokom reprezentativne pauze veći dio tima bio je sa nacionalnim timom, a nakon svega dva – tri treninga imale smo meč protiv Orlova. Raspored definitivno nije bio na našu ruku, ali smo i ovaj kratak period nakon obaveza u reprezentaciji nastojale da iskoristimo maksimalno da se spremimo za derbi koji slijedi – kazala je kapitenka ,,plavih“ Zorana Radonjić.

Podgoričanke su od starta sezone sa dosta kadrovskih problema, a sada imaju šansu da u Celju naprave veliki brejk, koji su propustile da naprave u Montani.

- Celje je izmijenilo ekipu, ali je u sezonu ušlo sa tri strankinje čime je jasno dokazalo ambicije. Neće biti lako, ali sa dosta motiva odlazimo na ovaj meč da pokušamo da ostvarimo što bolji rezultat. Vjerujem da dobrim pristupom od starta uz veliku energiju možemo ugroziti rivala – naglasila je Radonjić.

Duel u Celju može mnogo toga da donese, ali u timu iz Podgorice ne osjećaju imperativ, već samo dodatni motiv pred ovaj meč.

- Tek je prvi krug, ali sigurno da bi nam brejk mnogo značio i u samoj borbi za fajnal-for, pa i kada je u pitanju što bolji plasman. Ali, ne idemo pod pritiskom, imamo ogroman motiv da odigramo što bolje i da pokažemo da se podižemo iz meča u meč. Svjesne smo da neće biti lako, ali vjerujem u moj tim – jasna je Radonjić. R.P.

Ingram brži od sirene za devetu uzastopnu pobjedu Toronta u NBA ligi, Boston prekinuo seriju Detroita

Šampion nastavio niz pobjeda, Gildžes-Aleksander za petama Čemberlenu

PODGORICA - Šampion i najbolji tim u tekućoj sezoni nastavio je seriju pobjeda u NBA ligi – u reprizi prošlogodišnjeg finala Zapadne konferencije, u kojem je slavila 4-1 u seriji, Oklahoma je na svom parketu pobijedila Minesotu 113:105 i upisala desetu pobjedu u nizu, pa sada ima skor od 18 trijumfa i samo jednog poraza. Tander je peti tim u istoriji najjače lige na svijetu sa takvim početkom sezone. Iako je bio pod znakom pitanja za ovaj meč, zbog lakše povrede, Šej Gildžes-Aleksander je predvodio Oklahomu sa 40 poena, uz šut iz igre 19-12, dok je slobodna bacanja šutirao 1715. To je 91. uzastopni meč Gildžes-Aleksandera sa 20 i više poena, što je treći najduži niz u NBA ligi, a ispred je samo legendarni Vilt Čemberlen. Ako u narednom meču protiv Finiksa ponovi isti učinak, Gildžes-Aleksander će izjednačiti drugi najbolji skor Čemberlena iz sezone 1963/64, dok je još apsolutno daleko rekord od 126 uzastopnih utakmica sa 20 i više poena… Prošlosezonski MVP je dodao i po šest skokova i asistencija, te tri ukradene lopte, uz samo jednu izgubljenu. Ajzea Har-

tenštajn je za Oklahomu upisao 15 poena i sedam skokova, dok je kod Minesote najbolji bio Entoni Edvards koji je ubacio 31 poen, uz osam skokova i pet asistencija. Pobjedom od 117:114, Boston je prekinuo seriju Detroita od 13. vezanih pobjeda. Pistonsi su, tako, propustili priliku da obore rekord franšize po broju uzastopnih pobjeda, pošto su izjednačili rekod timova iz sezona 1989/90. i 2003/04. Boston je do pobjede predvodio Džejlen Braun sa 33 poena, 10 skokova i pet asistencija, Derik Vajt je dodao 27 poena i sedam skokova, od čega je 11 poena postigao u posljednja četiri i po minuta. Kod Detroita najbolji je bio Kejd Kaningen sa 42 poena, osam skokova i pet asistencija, dok je Džejlen Duren imao dabl-dabl sa 12 poena i 16 skokova.

Košarkaši Crne Gore ubjedljivo poraženi od Portugala kvali kacija za Svjetsko prvenstvo

Prazne tribine meč za zaborav

Neshvatljivo nikad manje navijača na tribinama „MTEL dvorane Morača“ na utakmici muške košarkaške reprezentacije (tek oko hiljadu gledalaca), kao da je bila najava onoga što će se događati na terenu – tim Andreja Žakelja je ubjedljivo poražen od Portugala 83:62, pa su „crveni“ na najgori mogući način otvorili novi ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Žakelj: Sa dva treninga teško može nešto da se uradi

Andrej Žakelj, selektor Crne Gore, čestitao je Portugalu na zasluženoj pobjedi.

Pistonsi se i dalje nalaze na prvom mjestu Istoka sa 15 pobjeda i tri poraza. Sa druge strane, Boston je upisao drugu uzastopnu pobjedu i nalazi se na osmom mjestu sa skorom 10-8. Deveti uzastopni trijumf upisao je Toronto, koji je bio bolji od Indijane sa 97:95. Pobjedu kanadskom timu obezbijedio je Brendon Ingram košem na 0,6 sekundi prije kraja meča. Upravo je Ingram bio najefikasniji u redovima Reptorsa sa 26 poena, uz osam skokova, dok je Skoti Barns ubacio dva poena manje, a imao je i 10 skokova i četiri asistencije.

U timu Indijane najbolji je bio Ti Džej Mekonel sa 16 poena, uz sedam skokova i šest asistencija, pratio ga je Benedikt Maturin sa 15, dok je Paskal Sijakam imao 11 poena uz četiri skoka. Reptorsi se nalaze na drugom mjestu Istoka sa 14 pobjeda i pet poraza, dok su Pejsersi na 14. poziciji sa skorom 2-16.

Rezultati: Boston – Detroit 117:114, Šarlot – Njujork 101:129, Majami – Milvoki 106:103, Nju Orleans – Memfis 128:133, nakon produžetka, Sakramento – Finiks 100:112, Golden Stejt – Hjuston 100:104, Portland – San Antonio 102:115, Oklahoma – Minesota 113:105, Toronto – Indijana 97:95. S. J.

Koliko crnogorska košarkaška i uopšte sportska javnost, očigledno, nije vjerovala u uspjeh naše oslabljene reprezentacije (dodatno zbog neigranja Petra Popovića i Igora Drobnjaka ) na novom početku, toliko, izgleda, ni igrači nijesu imali potrebne snage i energije da se izdignu iz trenutne situacije i makar učine neizvjesnim duel sa reprezentacijom koja je igrala u osmini finala posljednjeg Eurobasketa. Tako je već na startu ovih kvalifikacija jasno kakav posao čeka Žakelja (u prva dva „prozora“, a onda i Zvezdana Mitrovića od ljeta, jer u ovom trenutku plasman na treći uzastopni Mundobasket izgleda skoro nemoguća misija. Naši košarkaši već danas putuju za Pitešti, gdje će u neđelju, na kraju prvog „prozora“, igrati sa Rumunijom, koja je na premijeri, takođe, ubjedljivo poražena, u gostima od Grčke (91:64), sa kojom će naša selekcija igrati dva meča krajem februara i početkom marta iduće godine...

DOBAR POČETAK

ZAVARAO

Crna Gora je loše ušla u meč, sa tri izgubljene lopte u prva skoro dva minuta „pogurala“ je Portugalce do vođstva, istina ne većeg od jednog posjeda, u dva navrata, a nakon trojki Vilijamsa (3:0, 6:4). „Crveni“ su se trgli nakon toga, serijom 8:0, za skoro tri minuta, su preokrenuli i poveli 12:6, i „izazvali“ tajm-aut Portugalaca, koji su do tog trenutka bili bez koša dva poena (7-0). Naša selekcija je održavala prednost od jednog do dva posjeda, zahvaljujući i Aleksi Iliću (dva koša), a u finišu je doprinos dao debitant Danilo Ivanović, koji je prvo trojkom, a onda košem iz prodora donio našoj selekciji sedam poena prednosti (21:14) na kraju prve četvrtine, nakon koje su gosti imali svega 26 odsto šuta iz igre.

- Mislim da smo bili dovoljno fokusirani i agresivni na početku meča, i to nam je dalo rezultat. Kada smo stali sa tim, pogotovo sa pritiskom na loptu, zagrađivanju, kontaktu, onda smo pali i nikako nijesmo uspjeli iz toga da se izvučemo. U napadu nijesmo imali neku kreaciju, nijesmo se kretali, nije lopta išla kako smo se dogovorili. Portugal je to iskoristio, igrao je svoju igru. U trećoj četvrtini smo napravili samo dva faula, a tako ne može da se igra – rekao je Žakelj. Slovenački trener, koji je prihvatio da vodi Crnu Goru u prva dva ,,prozora“, podsjetio je da vodi reprezentaciju sa novom grupom igrača. - Treba mnogo vremena da se sve složi, a svakako sa dva treninga teško može nešto da se uradi. Ali, moramo, bolje da se borimo, da budemo čvršći. Naša je najveća obaveza da se borimo za svaku loptu i da budemo bolji u narednoj utakmici – dodao je Žakelj.

Andrej Žakelj je kazao da ni protiv Rumunije neće moći da računa na Petra Popovića i Igora Drobnjaka, koji su zbog povreda preskočiti duel sa Portugalom. Osim 12 igrača koji su igrali u prvom meču, i Bojan Tomašević će putovali sa ekipom za Rumuniju.

Ispoštovali smo plan utakmice koji je pripremio naš trener. Svi smo igrali dobro, i kada igramo tako onda uvijek imamo šansu da pobijedimo – kazao je Rikardo Monteiro, centar Portugala

Crna Gora je u prvoj četvrtini bila bolja u skoku (12-10) i u šutu za dva poena (50 – 26,3 %), dok su gosti bolje šutirali za tri poena (28,6 – 20 %), imali su više ukradenih lopti (3-0), te jednu manje izgubljenu (4-5). Početak druge četvrtine je, međutim, bio katastrofalan za Crnu Goru, kada se i mogao naslutiti konačan epilog meča. Portugalci su u prvoj polovini kvartala pogodili tri trojke i serijom 13:0 poveli 27:21, nakon pet minuta i 33 sekunde igre. Naša reprezentacija je prve poene u ovoj četvrtini upisala tek nakon pet minuta i 44 sekundi igre, kada je Marko Simonović ubacio oba bacanja za „minus četiri“ (27:23), a prve poene iz igre Crna Gora je zabilježila tek na dva minuta i 46 sekundi do odlaska na veliki odmor, kada je pogodio Andrija Slavković. Trinaest sekundi prije toga Kendrik Peri je zaradio treću ličnu grešku (zbog čega je morao na klupu), a Portugal je u ovoj dionici u tri navrata imao i dvocifrenu prednost (33:23, 35:25, 37:27) posljednji put na minut i 52 sekundi do kraja. Jovan Kljajić je sa pet poena (koš iz prodora, pa trojka) je prepolovio zaostatak, ali su Portugal-

M. BABOVIĆ

Zorana Radonjić na meču protiv Partizana

tribine i zaborav

Ilić 4 Ivanović 5 Slavković 6

Hadžibegović 5

Simonović 13

VučeljićJovanović 3 Čarapić 1 Nikolić 4 Kljajić 11 BrnovićPeri 10

Dvorana: ,,MTEL Morača“ Gledalaca: 1.200.

Sudije: Gedvilas, Kalatrava i Edis.

Sa jučerašnje utakmice u dvorani „MTEL Morača“

Simonović:

Izostale su borba, energija i želja za pobjedom

Novi kapiten Crne Gore

Marko Simonović nije krio razočaranje zbog igre svog tima.

- Otvorili smo utakmicu na pravi način, onako kako smo zamislili. Ali, to je trajalo možda pet minuta, poslije toga su već krenuli problemi u skoku, Portugal je to iskoristio i počeo u drugoj četvrtini da pravi prednost. Na poluvremenu smo mislili da ćemo uspjeti to da stignemo, ali je to otišlo u nekom drugom pravcu

ci na poluvremenu imali sedam poena prednosti (39:32). Na polovini meča Crna Gora je bila bez ukradene lopte (gosti četiri), a i dalje je imala ukupno bolji šut iz igre (39,3 - 37,1 %), ali je očajno šutirala za tri poena 13-2). Uz skok više (2019), ali ofanzivni manje (5-6), „crveni“ su imali pet izgubljenih lopti više (9-4). Portugal je bolje kažnjavao rivala nakon izgubljenih lopti (13-7) i imao više poena iz drugog napada (8-4).

NEMOĆNI U NASTAVKU

Poeni Marka Simonovića sa linije bacanja i trojka Đorđija

– rekao je Simonović. Centar naše selekcije i Turk Telekoma vjeruje da ovaj tim ,,može bolje“. - Iako je ovo novi tim i fali nam iskustva koje smo imali ranije. Mislim da su borba, energija, volja i želja za pobjedom izostale u ovoj utakmici. Moramo drugačije da pristupamo utakmici od početka, govorim o sljedećoj utakmici (Rumunija) i da probamo da ostvarimo pobjedu –dodao je Simonović.

Jovanovića na startu drugog poluvremena, za posjed minusa (39:37), zagrijala je malobrojnu publiku na tribinama i dala nadu da bi utakmica mogla da krene u drugačijem smjeru. Međutim, od toga nije bilo ništa, naši košarkaši su neshvatljivo stali, u oba pravca, i dozvolili Portugalcima da rade šta hoće na terenu. Gosti su to objeručke prihvatili i nevjerovatnom serijom 20:0, za četiri minuta i 18 sekundi, stigli do nedostižnih 22 poena prednosti (59:37), kada je meč, definitivno, odlučen.

Crna Gora sa Paragvajem danas od 18 sati igra drugi meč na Svjetskom šampionatu za rukometašice

PODGORICA - U suštini je upravo onako kako favoriti pričaju o prvim utakmicama na velikim takmičenjima.

Istom razlikom je završena ova četvrtina (65:43), koja je na kraju bila identična kao druga u korist gostiju (25:11). Prednost Portugala u posljednjoj četvrtini je išla do 24 poena, koliko je bilo na 140 sekundi do kraja meča (81:57)...

Marko Simonović je bio najefikasniji u našoj selekciji sa 13 poena, uz osam skokova, Jovan Kljajić je dodao 11 poena, te po četiri skoka i asistencije, a dvocifren je bio i Kendrik Peri sa 10 poena i šest asistencija. Saša JONČIĆ

Najteže je probiti led, bez obzira ko je sa druge strane terena. Takav zadatak imale su ,,lavice“ na startu Mundijala, savladale su Farska Ostrva 32:27, uz greške koje su mogu ispraviti u današnjem meču sa Paragvajem, kao dobar zalet i zalog za derbi sa Španjolkama u neđelju. I upravo će ovaj posljednji meč, ako se reprezentacije iz Južne Amerike i sjeverne Evrope ne potrude za senzacionalna iznenađenja, odlučivati o prvom mjestu u grupi D i ukupnim bodovnim saldom za glavnu rundu koja 2. decembra počinje u Dortmundu. Koliko god da su, konkretno naše reprezentativke, oprezne u najavi meča sa južnoameričkom reprezentacijom, očekuje se ubjedljiv trijumf. I šansa da sve sa spiska selektorke Suzane Lazović dobiju priliku, a neke i veću minutažu… Možda će današnji duel biti prilika da stručni štab odmori neke od đevojaka koje nose najveći teret.

SVE JE U ODBRANI

- Protiv Farskih Ostrva nije bilo naše najbolje izdanje, ali je i normalno da se te neke greške prave u prvoj utakmici. Na kraju smo, što je najbitnije, pobijedile i uzele dva boda. Sada se spremamo za Paragvaj i potrudićemo se greške da ispravimo. Ne sumnjam da ćemo uspjeti i da ćemo slaviti – istakla je Katarina Džaferović Šta je potrebno za pobjedu protiv Paragvaja, koji je na premijeri pružio solidan otpor ,,furiji“.

- Nemamo priliku da igramo protiv ovakvih ekipa i igračica u našim ligama i klubovima. Uvijek je zahtjevno igrati protiv takvih - atipičnih selekcija, ali ne sumnjam da ćemo na kvalitet i iskustvo pojedinih igračica na kraju slaviti.

U odbrani je ključ, istakla je ljevoruka rukometašica koja je na premijeri protiv Faranki do odmora postigla četiri gola iz šest pokušaja i dodala asistenciju.

- Bez odbrane nema ništa. Defanziva je uvijek ključna, pa tranzicija koju moramo više koristiti, jer imamo Mateu i

Zagrijavanje za ,,furiju“

Rezultati

GRUPA A

Rumunija-Hrvatska 33:24

Danska-Japan 36:19

GRUPA B

Švajcarska-Iran 34:9

Mađarska-Senegal 26:17

GRUPA G Brazil-Kuba 41:20

Švedska-Češka 31:23

GRUPA H Angola-Kazakstan 38:20

Norveška-J. Koreja 34:19

Večeras

GRUPA C

18.00 – Urugvaj-Njemačka

20.30 – Srbija-Island

GRUPA D

18.00 – CRNA GORA-Paragvaj

20.30 – Španija-Farska Ostrva

GRUPA E

18.00 – Austrija-Egipat 20.30 – Holandija-Argentina

GRUPA F

18.00 - Poljska-Kina 20.30 – Francuska-Tunis

Prije dvije godine na SP Crna Gora je savladala Paragvaj 41:26, ali se do odmora nije proslavila – 17:15. U toj utakmici krila Ivona Pavićević i Dijana Trivić postigle su 17 golova

Itanu - brze bekove sa dobrim pregledom igre, a na kraju je pozicioni napad.

ŠANSA DA SVE IGRAJU

Iz našeg tima poručuju kako ne razmišljaju o Španiji, već da idu korak po korak. Skromno, što i nije loše s obzirom da nemaju većih uspjeha na SP, osim najboljeg rezultata - petog mjesta iz 2019. godine u Japanu. Od tada je, naravno, tim mijenjan, ali je suština donekle ostala ista - fokus na defanzivu sa željom da se ubrza napadačka igra i prati trend koji nameću uglavnom skandinavske reprezentacije. Ohrabruje svakako energija koja se malo kad gubila na prvenstvima, o čemu je govorila mlada golmanka Marija Marsenić, junakinja sa dva odbranjena sedmerca (ukupno tri odbrane), uz dvocifrenu (16) Armel Atingre - Bitno je da smo šampionat otvorile pobjedom. Imale smo dobru energiju i dale sve od sebe u utakmici koja je uvijek najteža na svim takmičenjima. Armel je bila na vrhunskom nivou kao i uvijek, a sa gola nam je bitno da imamo podršku. Svaki naš učinak je važan za ekipu. Ne mogu da krijem da sam presrećna što sam dobila priliku i povjerenje trenera i sigurna sam da će iz utakmice u utakmicu biti mnogo bolje.

Aleksandra do Naćimento, slavna rukometašica, sa 44 godine nastupa za Brazil na Svjetskom šampionatu

Jedna od četiri debitantkinje u crnogorskom rukometnom timu smatra da je dobar početak važan za samopouzdanje i dalji tok SP, a da je fokus, bez obzira na to ko je protivnik, uvijek na visokom nivou. Tako će biti i protiv Paragvaja. - Najvažnije da smo pobjedom prvenstvo otvorile, ali ta utakmica je iza nas jer smo sada sa fokusom na Paragvaj. Ova reprezentacija igra na sličan način kao naš prvi protivnik - a to je brzo. I igraju drugačiji tip rukometa nego na onaj koji smo navikli. Naravno, sve zavisi od nas, a ključna će biti dobra energija, odbrana iz koje se dolazi do samopouzdanja i većeg broja lakih golova - kazala je pivotkinja Andrijana Tatar Očekuje se da Tatar dobije veću odgovornost u oba pravca protiv Paragvaja. S obzirom na kvalitet ove selekcije, Lazović bi mogla ili imaće prostora da pruži šansu još nekim debitantkinjama. Ima ih dosta, a kad će ako ne sad protiv jedne od najmanje opasnih selekcija na šampionatu A. MARKOVIĆ

Katarina Džaferović imala je zapaženu rolu u prvom trijumfu našeg tima

KIŠA GOLOVA U NOĆI LIGE ŠAMPIONA: PSŽ slavio protiv Totenhema (5:3), Real bolji od Olimpijakosa (4:3), Arsenal potvrdio top formu u meču sa Bajernom (3:1)

PODGORICA - Kiša golova u novoj noći Lige šampiona – čak 42 na devet utakmica, odnosno – 4,6 po meču. Prštalo je na sve strane, a najviše pogodaka viđeno je na Parku prinčeva, gdje je PSŽ nakon preokreta savladao Totenhem sa 5:3, dok je na Karaiskaki stadionu u Pireju Real Madrid pobijedio domaći Olimpijakos sa 4:3. Glavna tema 5. kola najjačeg klupskog takmičenja u Evropi je napadač kraljevskog kluba Kilijan Mbape koji je četiri puta proparao mrežu protivnika iz Grčke. U trenucima kada španski mediji pišu o podijeljenoj svlačionici ,,merengesa“ – na one koji traže odlazak trenera Ćabija Alonsa i one kojima prija njegov način rada, Francuz je potvrdio da spada u drugu grupu. Jedan od najboljih ofanzivaca na svijetu igra u top formi pod vođstvom španskog stručnjaka –Mbape je prvi strijelac La Lige sa 13 golova iz isto toliko rundi, a vodeći je golgeter i u Ligi šampiona sa devet egzekucija.

- Vrijeme će pokazati da li ovo može da bude prekretnica za nas. Imao sam dobra osjećanja i doveli smo stvari u red. Bili smo u teškoj situaciji zbog povreda, ali smo i pored toga pobijedili. Ovo bi trebalo da iskoristimo. Ovo je fudbal i već moramo da razmišljamo o narednoj utakmici. Najbitnije je da smo se vratili u pobjednički ritam nakon tri meča – rekao je Alonso. Strateg Reala prokomentarisao je izdanje Mbapea:

- On je fenomen. Jako sam srećan zbog njega. Cijenim mnoge druge stvari pored golova koje daje. Njegov uticaj, liderstvo, način na koji razgovora sa saigračima prije utakmice. Pomaže timu, a i tim njemu. Zaslužio je onakvu noć u Pireju – ističe Alonso. Negativna priča je Liverpul. Holandski trener Arne Slot spiskao je pola milijarde eura za pojačanja, a ,,redsi“ iz meč u meč doživljavaju debakl. Alarm je upaljen na Enfildu, a tek zvoni nakon šokantnog poraza od PSV-a (4:1). Bio je to čak deveti negativan epilog u posljednjih 12 duela u svim takmičenjima. - Emocije su veoma negative i razočaravajuće. Način na koji smo primili prvi gol... Želim da budem pozitivan u vezi sa reakcijom igrača kada smo gubili 1:0. Vratili smo se, imali šansu da povedemo. Ne vjerujem da je iko mislio da ćemo izgubiti sa 4:1. Stvarno težak trenutak, poraz koji boli – izjavio je Slot za TNT Sports, a prenosi BBC.

Fenomen zvani Mbape

Moć Arsenala

Arsenal je nadigrao Bajern Minhen u Londonu (3:1). ,,Tobdžije“ su prve u Ligi šampiona, prve u Premijer ligi... Ponosan je trener Mikel Arteta na svoj tim koji jedini ima svih pet trijumfa u Evropi.

- Moram da pohvalim naše igrače jer mislim da su odigrali nevjerovatnu utakmicu protiv, po mom mišljenju, najboljeg tima u Evropi. Pojedinačno, bili smo gotovo savršeni u rješavanju svih izazova koje ovi timovi donose. Svi znaju koliko se trudimo da se pripremimo za svaki meč. Znamo da su razlike izuzetno male. Nedjelju smo počeli zaista dobro protiv Sparsa, pobijedivši kod kuće. Sada još jedna velika pobjeda, ali to je to. Veoma smo dosljedni u svim takmičenjima. Stvari se dobro odvijaju po nas, ali ovo je samo početak – rekao je Arteta.

Poker Francuza u Pireju

Kilijan Mbape je postigao sva četiri gola u pobjedi Real Madrida nad Olimpijakosom (4:3).

Prvo je pogodio u 22. minutu, potom u 24, pa u 29. Partiju za desetku zaokružio je u 59. minutu kada je četvrti put savladao golmana Konstantinosa Colakisa - Srećan sam. Davanje golova je uvijek zadovoljstvo. Saigrači su mi asistirali. Privilegija je igrati sa ovim momcima. Trudim se da zatresem mrežu iz svake situacije. Nije to moguće uvijek, ali ove sezone mi dobro ide – poručio je napadač kraljevskog kluba.

Ukupno, pet puta je u Ligi šampiona postigao najmanje tri pogotka na meču, po čemu je četvrti u istoriji ovog takmičenja. Ispred su Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo sa po osam, te Robert Levandovski sa šest.

Sve je više kritičara na račun menadžera Liverpula, ali jedan od onih koji Slotu pruža podršku je bivši fudbaler ,,redsa“ – Džejmi Karager - Liverpul nije klub koji otpušta trenere. Ovo je klub koji je drugačiji od bilo kog u Evropi. Menadžer je kralj. Menadžeru se daje vrijeme. Liverpul ne otpušta trenera koji je osvojio ligu. Nikada u istoriji. Svi su odlazili samo kada im istekne ugovor ili su podnosili ostavke. Uvijek ću biti među onima koji će reći da menadžera treba podržati. Ljut sam na igrače, da budem iskren – baš sam ljut. Mislim da sada vidimo Liverpul iz 2018. godine pod Jirgenom Klopom koji započinje put velike ekipe. A onda dolazi

Slot. Prošlo je sedam-osam godina. Katalizatori toga puta bili su Alison, Van Dajk i Salah. Alison je često povrijeđen, ne igra toliko, ali pogledajte Van Dajka – nije više isti igrač. On više ne može da pomaže drugima. Sada je pomoć potrebna njemu. Postao je normalan štoper, kakav sam i ja bio. Salah izgleda kao da su mu noge nestale. Očekujem od njega da istupi ispred svih i kaže navijačima što će igrači preduzeti da se stvari pokrenu nabolje. Krivicu snose i ostali fudbaleri. Zato me ljute priče o treneru, iako su neizbježne. A što se tiče kluba, možda će budućnost stvarno biti bolja kada odu Salah, Van Dajk i Alison – poručio je Karager. D. KAŽIĆ

Najmanje do

ostaje u vlasništvu

PODGORICA - Četvrtfinalne utakmice Kupa pokazale su ko zna koji put da su razlike u crnogorskom fudbalu male, da ishode odlučuju najsitniji detalji, trenutno raspoloženje, a u krajnjem i domaći teren.

Sutjeska je prošle subote održala

Dečiću čas iz igre u ligaškom duelu kraj Bistrice (3:1), ali je samo četiri dana kasnije bila nadigrana od istog rivala u Tuzima – ovoga puta u eliminacionoj rundi masovnijeg takmičenja (2:1).

Mornar je bio siguran protiv Iskre u Danilovgradu (4:0), a pobjedu je ostvarilo i Jezero u sudaru sa ekipom Mladosti na DG Areni (2:0).

Prava drama viđena je pod Malim brdom, gdje je Petrovac ispustio dva gola prednosti, zicer za trijumf u samom finišu, a potom i šut za prolaz nakon penal ruleta.

Sve je to izdržao Otrant Olimpik, jedini drugoligaš među kandidatima za trofej, koji je plasmanom među četiri ostvario najveći uspjeh u klupskoj istoriji ako se mjeri učinak u masovnijem takmičenju. Bilo je 2:2 u regularnom toku, a onda 5:4 za Ulcinjane poslije raspucavanja sa bijele tačke.

TUZANI PROČISTILI PUT

DO NOVOG TROFEJA

Dečić je pročistio put do odbrane trofeja nakon što je u prvom kolu otpisao Budućnost, a u drugom – Sutjesku.

Dva pretendenta na tron – manje, što u konkurenciji Barana, Plavljana i drugoligaša sa krajnjeg juga, svrstava Tuzane u glavnog favorita za novi pehar.

Na Arena Besi je domaćin vodio glavnu riječ. Izabranici Nebojše Jandrića stvarali su šanse, a počeli su da pogađaju u drugom poluvremenu.

Nikšićane je načeo Nikola Braunović – golom poslije kornera u 56. minutu, a dokrajčio Petar Pavlićević elegantnom završnicom u 85.

Sutjeska je smanjila u sudijskoj nadoknadi preko Ivana Vukčevića, ali bilo je kasno za nešto više.

- Nema pravila u našem fudbalu,

ekipe su ujednačene. U samo četiri dana odigrali smo dvije potpuno različite utakmice. Prošlog vikenda je Sutjeska bila mnogo bolja u prvenstvu, a u srijedu smo mi slavili u Kupu. U ligi ima prostora za ispravku, dok utakmica u masovnijem takmičenju nije nudila takvu opciju. Samim tim pobjeda ima veću težinu jer nas je odvela u polufinale. Odigrali smo kako možemo, sa pravim pristupom, bilo je dosta šansi, a iskoristili smo dvije. Drago mi je što sam bio strijelac. Gol je došao u pravom trenutku. Srećan sam što sam dao doprinos trijumfu koji svima znači –za Pobjedu je rekao Pavlićević. Dvadeset petogodišnji vezista, koji je jedan dio karijere proveo u mlađim selekcijama Benfike, ušao je sa klupe u 76.

Nije mnogo prošlo – našao se u šansi koju nije pretvorio, a potom je došla još jedna za majstoriju u završnici. Proslava gola prošla je sa ljuti-

tom grimasom na licu... - To je bila emotivna reakcija. Izašlo je iz mene spontano. Ništa lično. Ima veze sa minutažom kojom nijesam zadovoljan. Zato mi je gol jako važan za samopouzdanje. Poslije promašene prilike, poželio sam da dođe još jedna takva. Došla je. Bio sam smireniji i prisebniji. Ispao je lijep pogodak. Nastaviću da radim najbolje što mogu i borim se za bolji status. Najvažnije je da nastavljamo da branimo trofej, dok ćemo u šampionatu nastojati da budemo u samom vrhu. Pred nama su još tri kola do polusezone. Potrudićemo se da osvojimo što više bodova – ističe Pavlićević.

SUTJESCI OSTAJE

BORBA ZA TITULU

Sutjeska je bila bez poraza pod vođstvom Dejana Jelenića sve do posljednjeg sudara sa Dečićem. Prvi negativan epilog označio Plasman u četvrt

Ženska seniorska fudbalska reprezentacija danas (13 h) protiv Rumunije

PODGORICA - Ženska

seniorska fudbalska reprezentacija danas igra posljednji meč u 2025. godini, koju će pamtiti po najvećem uspjehu – plasmanu u UEFA B Ligu nacija.

Iz drugog ranga evropskog fudbala počeće i kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, a uoči iskušenja koja ih čekaju od marta ekipu Mirka Marića

Dobar test pred martovska

testiraće selekcija Rumunije danas od 13 časova na glavnom terenu Trening kampa FSCG. - Rumunija je dobra selekcija, snažna i agresivna. Daćemo sve od sebe da godinu završimo na lijep način - poručila je golmanka Anastasija Krstović.

Crna Gora je prošlog mjeseca odigrala dva kontrolna meča protiv Hrvatske u gostima. U prvom je dominirala i slavila 3:1, u drugom izgubila 2:1, iako je i u tom duelu pokazala više od rivala.

- Mislim da smo na tim utakmicama odigrale prilično sta-

Sa utakmice DečićSutjeska u Tuzima

ostvarili Dečić, Mornar, Jezero i Otrant Olimpik

proljeća trofej vlasništvu Tuzana

je i kraj misije u Kupu. Nikšićanima ostaje prvenstvo, borba za titulu, koju nastavljaju u neđelju u Donjoj Gorici, kao lider šampionata.

- Dečić je bio bolji, zaslužio je prolaz, čestitam protivniku i želim im da što dalje doguraju u ovom takmičenju. U poređenju sa našom prošlom utakmicom –nijesmo ponovili proces donošenja odluka na terenu. Primili smo drugi gol kada je rival bio na 70 metara i napravio brojčanu nadmoć. Naš napad nije bio obezbijeđen sa dovoljnim brojem igrača. Od kada sam ja šef stručnog štaba, odnos prema dresu je bio na zavidnom nivou, ali moramo da se naviknemo da je Sutjeska klub koji traži kontinuitet. Moramo da naučimo što je profesionalizam, da spustimo ego i smanjimo doživljaj svega, u smisli samopoštovanja, da bi na taj način u kontinuitetu pravili dobre rezultate – rekao je trener Jelenić. D.KAŽIĆ

Vlahović radi odličan posao u Ulcinju

Otrant Olimpik je pisao istoriju kada se premijerno plasirao u elitnog rang crnogorskog fudbala.

Istorijski momenti ponovo su aktuelni u klubu iz Ulcinja nakon prolaza u polufinale Kupa.

To je najveći domet ekipe iz najjužnijeg grada ako se gleda masovnije takmičenje, a do njega su stigli preko Petrovca, pod Malim brdom, poslije boljeg izvođenja jedanaesteraca.

U regularnom dijelu bilo je 2:2, pa 5:4 na penal ruletu.

Prvi u Drugoj ligi, jedini drugoligaš među kandidatima za trofej Kupa – snažan pokazatelj da mladi trener Nedjeljko Vlahović radi sjajan posao.

- Za nekoga sa strane – idealna utakmica za gledanje, za nas aktere – mnogo stresna – na startu razgovora za Pobjedu kaže Vlahović, koji nastavlja:

- Meč je počeo kako ne valja po nas. Primili smo gol iz prvog napada, potom još jedan. Nijesmo se snašli u početku, ali vidio sam kod svojih igrača drskost i želju. Imali smo sreće da uz pomoć protivničkog defanzivca smanjimo na 2:1, onda smo pogodili prečku, pa izjednačili na 2:2. Domaćin je rizikovao, išao na to da riješi duel u regularnom toku i imao ozbiljnu šansu da ponovo povede u finišu. Došli su penali, mi smo promašili u četvrtoj seriji, ali je i protivnik bio neprecizan u naredne dvije. Naš golman Agović odbranio je posljednji udarac i prošli smo u polufinale. Istorijski rezultat, mnogo lijep osjećaj i satisfakcija. Od svega je najvažnija spoznaja da možemo da budemo uspješniji od ozbiljnog prvoligaša koji je po kvalitetu, gledajući čitav roster, u tri najbolje ekipe u državi. Znamo da smo jedini drugoligaš među četiri u Kupu, ali nastavljamo da sanjamo. Svjesni smo da možemo da se takmičimo. U fudbalu je sve moguće, a na nama je da na proljeće probamo da priredimo novo iznenađenje. Jedno ili dva, vidjećemo – ističe Vlahović. Primarni cilj Otrant Olimpika ostaje povratak u Meridianbet 1. CFL. Ulcinjani su prvi na tabeli Druge lige, a za vikend igraju derbi sa drugoplasiranim Komom koji na dva boda minusa, doduše iz nastupa više. - Kom je posljednji put izgubio od nas, a od tada je povezao osam pobjeda. Nevjerovatna serija, potvrda kvaliteta i forme. Riječ je o odličnoj ekipi koja bi nas preskočila na tabeli u slučaju trijumfa u međusobnom duelu. Uradićemo, naravno, sve da se to ne desi. Moramo da imamo maksimalan pristup i izvučemo najbolje iz sebe. Očekujem dobar meč i u krajnjem naš uspjeh. Idemo na pobjedu kojom bi osigurali lidersku poziciju uoči velike zimske pauze – zaključio je Vlahović.

Večeras u Budvi počinje nalni turnir Kupa Crne Gore za

Primorac i Jadran favoriti

PODGORICA - Finalni turnir Kupa Crne Gore u vaterpolu počinje danasod 18 sati igraće Primorac i Budućnost One, a dva sata kasnije domaćin Budva protiv Jadrana M:TEL. Pobjednici polufinala sastaće se dan kasnije u finalu od 20 sati.

Favoriti su timovi iz Kotora i Herceg Novog. Očekuje se da se tradicionalno rivalstvo, za ovu godinu, završi spektaklom. Prije svega dramom, kakav je bio nedavno meč Premijer lige na Škveru koji su Kotorani riješili u svoju korist. Trofej brani Primorac.

- Sve četiri ekipe žele da se takmiče i da daju sve od sebe. Ovakvi turniri su veoma specifični, sve se odlučuje u dva dana. U takvim uslovima važna je trenutna - mentalna snaga igrača, momenat u kakvom

se nalaze ekipa i pojedinci. Svaka utakmica je jedinstvena, detalji će odlučiti - kazao je Anastasios Kehajas, trener Primorca. Aleksandar Aleksić, strateg podgoričke ekipe, koja je prije dva dana poražena od Budve u posljednjem kvalifikacionom meču za finalni turnir, istakao je da je Primorac veliki favorit.

- Ovo će biti naša 29. utakmica u deset dana, a treća u pet dana. To nije humano. Naravno, Primorac je veliki favorit, nije tu ništa sporno, ali moramo svi da imamo makar približno ravnopravne uslove - naglasio je Aleksić.

Šampion Crne Gore je, takođe, apsolutni favorit protiv ekipe iz Budve.

- Razmišljamo samo o prvoj utakmici. Favoriti smo, ali maksimalno respektujemo Budvu. Vjerujem da može-

mo da dođemo do finala, vjerovatno nas čeka Primorac, koji nas je pobijedio prije dvije sedmice u Herceg Novom. I pored toga, vjerujem da nema favorita u našem međusobnom duelu. Mislim da imamo objektivne šanse da osvojimo Kup. Za to se spremamo, to je naš cilj - poručio je Vladimir Gojković, trener ekipe iz Herceg Novog.

Rival Novljanima je ekipa koja bilježi sjajne rezultate u drugom po kvalitetu regionalnom takmičenju, a i nedavno je bila bolja od Budućnosti koja nastupa u Premijer ligi. - Igranje na domaćem bazenu je dodatni motiv za nas, a velika nam je čast što ćemo igrati sa Jadranom. Nećemo ući sa bijelom zastavom, pokušaćemo da damo sve od sebe, pa ćemo da vidimo dokle će to da nas dovede - istakao je strateg Budvana Miloš Popović J. T.

Kotorani jači za bivšeg vaterpolo reprezentativca Crne Gore

PODGORICA - Bivši kapiten crnogorske reprezentacije Marko Petković u januaru, nakon Evropskog šampionata u vaterpolu, pojačaće Primorac. Dogovor između bivšeg igrača Strazbura, Jadrana, Budve, Barselonete, Radničkog i Galatasaraja je u završnoj fazi.

Vaterpolista, koji je sa ,,ajkulama“ osvojio bronzu na Evropskom prvenstvu, nosio je kapicu Crvene zvezde u ovoj polusezoni.

Očigledno da se Kotorani ozbiljno spremaju za napad na titulu, ali i za završni turnir Premijer lige jer su u zoni F4 sa 14 bodova koliko ima i trećeplasirani Novi Beograd. Ekipa iz Kotora u najjačem regionalnom takmičenju za liderom iz Šapca zaostaje četiri boda.

Marko Petković u kapici Primorca

Vjerovatno da je i priča oko dolaska Đura Radovića, koji više nije član Novog Beograda, manje realna, jer će naš reprezen-

tativac gotovo da je izvjesno pojačati ekipu iz Herceg Novog. Oba igrača su svakako zalog za velike stvari. A.M.

bilno, da smo bile agresivnije nego ranije. I ti mečevi su pokazali da rastemo kao ekipa. I protiv Rumunije želimo da damo maksimum, kao i uvijek, da se nadmećemo i da pokušamo da pobijedimo - ističe Helena Božić. Naše fudbalerke će u nared-

nom takmičarskom ciklusu igrati u grupi sa Velsom, Češkom i Albanijom. - Mislim da možemo da napravimo dobre rezultate. Nijesmo favoriti, ali sigurno da možemo da se nosimo sa tim selekcijama i da pružimo dobar otpor. Kada se vrate povrijeđene

Slađana Bulatović i Anđela Tošković, bićemo još boljesmatra Krstović. Božić podsjeća da je Crna Gora posljednjih godina odigrala nekoliko dobrih utakmica protiv selekcija veće reputacije, što je znak da i u Ligi B i kvalifikacijama za Mundijal ima što da pokaže. - Bile smo, recimo, ravnopravne sa Sjevernom Irskom, u Belfastu smo igrale neriješeno, a malo nas je dijelilo od pobjede. Rivali u grupi su možda

favoriti, ali samo na papiru, na terenu ćemo imati što da pokažemo - zaključuje Božić. Za utakmicu protiv Rumunije, selektor Marić, pored duže povrijeđenih Slađane Bulatović i Anđele Tošković, ne može da računa na Mašu Tomašević, koja predvodi omladinsku selekciju na kvalifikacionom turniru u Srbiji, gdje je Crna Gora na startu savladala Kipar 3:1, uz dva gola sjajne fudbalerke milanskog Intera. R. P.

Sa ranijeg meča naših fudbalerki

Sa jučerašnje pres konferencije u Podgorici

vaterpoliste

Derbi EPCG Superlige za odbojkaše odigran u pet setova

Budva 3

Budućnost volej 2

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 80. Sudije: Sonja Simonovska i Predrag Beljkaš (oboje iz Bara). Rezultat po setovima: 33:35, 25:19, 14:25, 25:12, 15:8.

BUDVA: Močić (libero), Miljanić 3, Lečić, Ćinćur 13, Stanojević, Radunović 14, Radonić 1, M. Joksimović, A. Joksimović (libero), Milosavljević, Dodić 22, Čelebić, Cimbaljević 20, Babić 5.

BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Milošević, Mašković, Konatar, Milenkovć 3, Sinđelić 9, Nikolić 22, A. Radić 1, Lojić 17, Petričević, Kovačević (libero), Delić 12, F. Radić, Petrović 4.

Prvi put u sezoni, odbojkaši Budve pobijedili su Budućnost volej – nakon dva poraza, po jedan u Superkupu (3:1) i MEVZA ligi (3:1), tim Miljana Boškovića dobio je, na svom terenu, prvi međusobni duel u EPCG Superligi, sa 3:2, a nakon preokreta i nešto više od dva sata igre, jer su Podgoričani vodili 2:1 u setovima. Ovom pobjedom, u zaostalom meču 6. kola, Budvani su se osamostalili na čelu tabele, sa svih šest pobjeda, dok su Podgoričani doživjeli prvi poraz, i imaju bod manje na tabeli od aktuelnog šampiona (18-17). Najuzbudljiviji je bio prvi set, Budva je prva stigla do set lopti pri vođstvu 24:22, ali su Podgoričani izjednačili na 24:24. Domaći su propustili čak osam set lopti, što je Budućnost iskoristila i iz četvrtog pokušaja osvojila set rezultatom 35:33. Budva je odgovorila u drugom

Prvijenac Budvana

setu, u kojem je odmah povela 11:7 i tu prednost sačuvala do kraja (25:19). Podgoričani su dominirali u trećem setu, počev od vođstva od 10:5, nakon čega je prednost gostiju rasla do konačnih 25:14. Tako izgubljen set, međutim, nije demoralisao Budvane, koji su još jače odgovorili u četvrtom setu (25:12), pa je

EPCG Superliga za odbojkašice (10. kolo)

Četvrti derbi

odluka o pobjedniku odložena za peti set. U taj-brejku Budva je povela 6:3, potom povećala prednost na 9:5, a zatim mirno privela meč kraju za konačnih 15:8 i pobjedu od 3:2. Najefikasniji akteri meča bili su Lazar Dodić iz Budve i Aleksa Nikolić iz Budućnosti sa po 22 poena. U pobjed-

za domaće trofeje

PODGORICA – Utakmicama 10. kola, danas i sjutra počinje druga polovina ligaškog dijela EPCG Superlige.

Derbi kola igra se u subotu u barskoj ,,Topolici“ (16 časova), gdje će četvrti put ove sezone snage odmjeriti vodeće ekipe na tabeli, Herceg Novi i Luka Bar. U prethodna tri duela pobjede su slavili domaćini, Luka Bar u Superkupu, a Novljanke u Superligi i četvrtfinalu Kupa Crne Gore. Kako nijedan od prethodna tri duela nije završen u tri seta, očekuje se novi interesantan duel između glavnih pretendenata na domaće trofeje ove sezone. Herceg Novi je jedini tim sa svim pobjedama u prvoj polovini prvenstva, a Luka Bar je jedini poraz doži-

vjela upravo od šampiona, u prvom dijelu, sa 3:2. Rundu večeras otvara meč u Herceg Novom, gdje će Albatros ugostiti ekipu Mediterana. Novljanke su upisale dva uzastopna poraza, oba od Budućnosti sa po 3:1, u četvrtfinalu Kupa i prvenstvu,

dok je Mediteran dobio dva posljednja duela u šampionatu, protiv Gimnazijalca i Budve. Albatros je maksimalnim rezultatom slavio u prvoj utakmici u Budvi na otvaranju sezone. Nakon dva vezana poraza od vodećih ekipa na tabeli, Bu-

Veliki uspjeh crnogorskog kik boksera na Svjetskom prvenstvu Čađenović

ničkom sastavu Vukašin Cimbaljević upisao je 20 poena, Balša Radunović 14, a Matija Ćinćur 13. U redovima Budućnosti istakao se Luka Lojić sa 17 poena, te Jovan Delić sa 12. Oba tima će na teren ponovo za vikend, Budva u subotu dočekuje Jedinstvo, dok Budućnost u neđelju gostuje Lovćenu. S. JONČIĆ

Parovi 10. kola

PETAK

18 - Albatros – Mediteran

SUBOTA

16 - Luka Bar – Herceg Novi

17 - Rudar – Budućnost volej

19 - Gimnazijalac – Budva

19 - Jedinstvo – Morača

dućnost je u seriji od šest pobjeda, a naredni rival, u Pljevljima, je ekipa Rudara, koja je izgubila svih devet mečeva u Superligi i utakmicu s Mornarom u prvom kolu Kupa, sve bez osvojenog seta. Jedinstvo će dočekati ekipu Morače. Uz zaostali meč s Budvom, Bjelopoljke, do sada imaju samo dvije pobjede, obje na svom terenu, protiv Rudara i Gimnazijalca. U prvom meču u Podgorici, Morača je bila sigurna sa 3:0. Najzad, u Kotoru se igra primorski duel između Gimnazijalca i Budve, koja je jedan od dva dva tima koji su Kotoranke savladale u dosadašnjem dijelu šampionata. Budvanke, sa druge strane, traže drugu pobjedu kako bi se priključile grupi ekipa koje su u sigurnoj zoni. S. J

PODGORICA - Crnogorski kik bokser Nemanja Čađenović plasirao se u polufinale i osigurao medalju na seniorskom šampionatu svijeta u Abu Dabiju, dok su Lazar Klikovac i Viktor Borozan zaustavljeni u četvrtfinalu. Čađenović je u četvrtfinalnom meču kategorije do 71 kilogram, u disciplini lou kik, savladao Elnura Mustafajeva iz Azerbejdžana sa 2:1 i obezbijedio treće odličje u karijeri na najvećim takmičenjima.

Za plasman u finale boriće se danas protiv Atanasa Dimova iz Bugarske. Čađenović je prethodno bio bolji od An-

dreasa Garsije iz Gvatemale. Blizu plasmana u polufinale bio je i Lazar Klikovac u disciplini K1, u kategoriji do 86 kilograma. Klikovac je tokom dvije runde vodio protiv aktuelnog prvaka svijeta Berka Duzenlija, ali je u trećoj rundi dobio minus bod kod sudija, što je na kraju, uz par loših odluka bodovnih arbitara, presudilo da borac iz Turske trijumfuje. U disciplini lou kik, Viktor Borozan (do 67) je nakon dva odlična meča na turniru i pobjeda protiv Adila Omera iz Iraka i Dastina Kronka iz Kanade, u četvrtfinalu izgubio od Vedada Ćutuka iz Bosne i Hercegovine 3:0. R. P.

Crnogorski parasnouborder nastupio na Evropskom kupu Šibalić 20. u Landgrafu

PODGORICA - Crnogorski parasnouborder Andrej Šibalić na 20. mjestu završio je nastup u banked slalomu na Evropskom kupu u holandskom Landgrafu.

Za konačan plasman računa se bolji rezultat iz dvije vožnje. Šibalić je u drugoj vožnji ostvario vrijeme 45 sekundi i 91 stotinka.

To je za nešto više od tri sekunde brže nego u prvoj trci. On se takmičio u kategoriji LL2, a u Landgrafu je odvozio prvo međunarodno takmiče-

nje u ovoj sezoni, čime je počeo borbu za plasman na Paraolimpijske igre. Pobijedio je Kinez Vendi Jan, ispred Japanca Šindžija Tabučija i Amerikanca Aleksa Rivere. Učestvovala su 23 parasnoubordera. Šibalića i danas očekuje nastup u Landgrafu, holandskom gradu u kojem je krajem novembra 2021. godine debitovao u parasnoubordu i osvojio prve bodove u Evropskom kupu u karijeri. R.P.

Nemanja Čađenović KIK BOKS SAVEZ

Andrej Šibalić

Sa sinoćnjeg derbija u Budvi

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA

Ko je Jevto Arsenijev Ružić i zbog čega se bavimo ovim zaboravljenim autorom? Rodio se 1890. godine, a umro 1981. u Beogradu. Učestvovao je u oba balkanska rata i u oba svjetska rata. Bio je heroj s Mojkovca. Imao je čin potpukovnika.

Riječ je o jednom od najznačajnijih svjedoka dramatičnih događaja iz prve polovine prošlog vijeka. Crnogorcu od soja i formata. Čovjeku, koji je na jedinstven način vodio višedecenijsku borbu za dostojanstvo i čast Crne Gore i pravu istinu o onome što se u njoj i sa njom dešavalo tokom 19151916. godine.

Objavio je više članaka u stručnim časopisima, dvije brošure „Crnogorski idealizam, na istorijskoj raskrsnici” i „Razjašnjenje istine”, kao i četiri knjige „Crna Gora u ratovima 1912-1918. i u poratnoj istoriji” (1955), „Crna Gora u danima krize 1915/1916” (1961) „Skadar i Bregalnica” (1964), kao i „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” (Bradford, Engleska, 1970).

Zašto je Ružićevo svjedočenje važno? Zar o tome već nijesu izrečeni mjerodavni naučni sudovi?

Upravo je riječ o tome da je Ružić bio među prvima koji je još u međuratnom periodu (1918-1941) počeo da govori o „zabranjenim temama” i nudi pravu istinu o zbivanjima u Crnoj Gori - čiji je bio direk-

Višedecenijska borba za istinu o svojoj otadžbini

tni učesnik i očevidac. Pripovijedao je i svjedočio o još uvijek tamnoj strani crnogorske prošlosti, koju prekrivaju slojevi neistina i ideoloških konstrukcija.

Prije petnaest godina započeto je obilježavanje stogodišnjice ratnih i političkih događaja sa dalekosežnim i tragičnim posljedicama po sudbinu Crne Gore. Riječ je o Prvom balkanskom ratu (1912-1913), Drugom balkanskom ratu (1913), Prvom svjetskom ratu (19141918) i tzv. Podgoričkoj skupštini (krajem 1918).

Bila je to prilika za još jedan osvrt na zbivanja koja su dugo prećutkivana i čiji je značaj i karakter sistematski prikrivan i zanemarivan, u toj mjeri, da većina današnjih građana Crne Gore o tome još uvijek malo zna - o građanima susjednih zemalja da i ne govorimo.

Donosimo djelove iz knjige Jevta A. Ružića „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore“ objavljene u Engleskoj 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

Jevto A. Ružić rođen je 1890. godine, a umro 1981. u Beogradu. Učestvovao je u oba balkanska rata i u oba svjetska rata. Bio je heroj s Mojkovca. Riječ je o jednom od najznačajnijih svjedoka dramatičnih događaja iz prve polovine prošlog vijeka

Riječ je, pored ostalog, o sistematskom oslabljivanju crnogorske vojske tokom 1915. godine, zatim o onemogućavanju crnogorskoj vojsci da se povuče prema Albaniji početkom 1916. i uzme učešća u kasnijem savezničkom proboju Solunskog fronta (1918), kao i o Božićnom ustanku (1918), slavnoj Rovačkoj republici (1919) koja je ugušena u krvi i krvavim progonima crnogorskih ustanika – sa čime su direktno povezani i surovi pogromi nad velikim dijelom crnogorskog stanovništva – što je sve trajalo od sredine 1918. do oko 1926. godine. Riječ je, zapravo, o dva perioda.

O prvom, u okviru kojeg se izranavljena i nespremna Crna Gora nalazila u ratnom stanju od 1912. do početka 1916. godine - nakon čega je od ja-

nuara 1916. do oktobra 1918. godine bila pod austrijskom okupacijom.

Drugi period je trajao od oktobra 1918. godine, kada je, odmah po okončanju austrijske okupacije, srpska vojska zaposjela i okupirala Crnu Goru, koja je zakulisnim igrama, ukinuta kao država i pripojena Srbiji. Ovaj period je trajao do 1926. godine i u njemu je u Crnoj Gori, kao običnoj pokrajini Srbije u sastavu Kraljevine SHS, izvršen krvavi teror nad borcima za slobodu Crne Gore i većinskim dijelom stanovništva koje nije pristajalo na gubitak slobode i ukidanje svoje države.

Današnja Crna Gora još trpi bolne posljedice onoga što joj je učinjeno prije jednog vijeka i to u vidu višestruke podijelje-

Ružić je vodio borbu za dostojanstvo i čast Crne Gore i pravu istinu o onome što se u njoj i sa njom dešavalo tokom 1915-1916. U knjizi „Crna Gora u ratovima 1912-1918”, donosi mnoštvo podataka koji demantuju iskonstruisane slike o crnogorskoj vojsci

nosti – identitetske, vjerske, institucionalne, plemenske, bratstveničke i porodične. Još uvijek se o tome u crnogorskoj javnosti provlače ideološke konstrukcije kojima je jedini cilj da prikriju činjenice. Poznato je da je crnogorska vojska (tzv. Sandžačka vojska) u jesen 1915. godine u više bojeva i bitaka izginula radi zaštite i spasa srpske vojske tokom njenog povlačenja ka Albaniji. Pri tome je crnogorska vojska, herojski braneći koridor kojim se srpska vojska povla-

čila, potpuno zanemarila sebe i zakasnila sa sopstvenim izvlačenjem prema Skadruzbog čega je konačno i došla u situaciju da bude opkoljena od strane Austro-Ugara! Što je bio uzrok tome?

Stvari postaju jasne tek pri saznanju da je to zakašnjenje bilo direktno povezano sa činjenicom da je glavna komanda nad crnogorskom vojskom do jula 1915. godine bila u rukama srpskog generala Bože Jankovića, a od jula 1915. u rukama srpskog pukovnika

Petra Pešića, koji je kako je u istorijskoj nauci odavno utvrđeno, činio sve što je mogao da dovede crnogorsku vojsku „u očajan položaj”.

O tome je pisalo više autora, a od 1933. godine tom problematikom počeo je da piše i Jevto A. Ružić, crnogorski oficir iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, učesnik i heroj Mojkovačke bitke. Tada je počeo da sklapa mozaik i razobličuje nečasnu misiju koju je srpski pukovnik Petar Pešić sproveo u Crnoj Gori. Ružić je bio među prvima koji su argumentovano pokazali da se radilo o Pešićevoj izdaji. I ne samo Pešićevoj. Crna Gora se od oktobra 1918. godine nalazila pod okupacijom srpske vojske i u njoj je od tada vladao strogi vojno-oku-

pacioni režim. U takvom ambijentu nije teško uočiti prirodu montiranih i dirigovanih okupacionih događaja kakav je bio Podgorička skupština (tobožnja „narodna skupština”), niti razumjeti narodnu reakciju u vidu dizanja Božićnog ustanka (početkom 1919) protiv otimanja narodne slobode i crnogorske državnosti.

Jevto A. Ružić nije pisao o Božićnom ustanku (1919), ni o ustaničkoj borbi, niti o strahovitim represalijama karađorđevićevske vojske nad crnogorskim stanovništvom. On nije bio „ustaš“ (ustanik, komita), niti učesnik Božićnog ustanka. Njegova borba je započeta nešto kasnije i u početku je više bila lične prirode. Bila je motivisana omalovažavanjem i marginalizovanjem crnogorske borbe u Prvom svjetskom ratu, kao i ponižavajućim položajem u koji su od 1920. godine dovedeni crnogorski oficiri - i to odlukom istog onog Petra Pešića, koji je tada već bio načelnik generalštaba jugoslovenske kraljevske vojske.

Ružić pripovijeda kako je odlučio da podnese žalbu zbog tog „nezakonitog” akta, kao i da je žalba bila glatko odbijena s obrazloženjem da je crnogorska oficirska škola (iz doba Kraljevine Crne Gore) imala nedovoljan rok trajanja. Ali, bio je to samo izgovor za opštu degradaciju crnogorskih oficira i ponižavanje crnogorskog oružja u sklopu opšte degradacije crnogorskog imena i vrijednosti.

Ružić se sa ovim nije mirio. Bio je uporan u svojim zahtjevima. U novom obrazloženju mu je dato do znanja da su se „oficiri 45. i 46. klase srpske vojne akademije borili na Solunskom frontu za slobodu srpskog naroda a Ružić nije”. Ružić, istina, nije bio na Solunskom frontu, ali je bio među onim crnogorskim herojima koji su nadljudskim snagama branili koridor za povlačenje srpske vojske i koji su najzaslužniji što se srpska vojska uopšte i probila do Albanije. Dakle, razlozi za ponižavanje crnogorskih oficira u jugoslovenskoj kraljevskoj vojsci su ležali na drugoj strani. Omalovažavanje crnogorske oficirske škole bilo je dio sistematske degradacije crnogorskog državnog sistema i tradicionalnih vrijednosti koje su vladale u Crnoj Gori. (Nastavlja se)

Crnogorska vojska prolazi kroz Kolašin

Srpski pukovnik Petar Pešić

Logor crnogorske vojske 1912. godine

Petak, 28. novembar 2025.

Na osnovu članova 2 i 87 Zakona o igrama na sreću (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 52/04; “Službeni list Crne Gore”, 13/07, 73/10, 40/11, 61/ 13, 37/17 i 3/23 br. 091/25 ), člana 2 Pravilnika o uslovima koje treba da ispuni priređivač nagradnih igara (“Službeni list Crne Gore”, br. 12/13) i Odluke NLB Banke AD Podgorica br. UP2025/000123_UP_SMK od dana 06.02.2025. godine, NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Ivana Crnojevića br. 171, PIB 02011395, kao priređivač nagradne igre, propisuje sljedeća: PRAVILA NAGRADNE IGRE

Član 1.

Ovim Pravilima uređuje se priređivanje nagradne igre, pod nazivom “NLB i Mastercard te vode na BRIT Awards 2026” (u daljem tekstu: nagradna igra) i ona sadrže odredbe o Priređivaču, načinu priređivanja igre, nagradnom fondu, uslovima za učestvovanje, obavještenju učesnika u igri, odgovornosti Priređivača prema učesnicima u igri, kao i u drugim pitanjima od značaja za priređivanje nagradne igre u robi i uslugama.

Član 2.

Priređivač nagradne igre je NLB Banka AD Podgorica (u daljem tekstu Priređivač). Priređivač priređuje nagradnu igru pod nazivom “NLB i Mastercard te vode na BRIT Awards 2026” na osnovu odluke donijete od strane Upravnog odbora Priređivača. Član 3.

Cilj priređivanja nagradne igre je reklamna promocija, radi stimulacije i povećanja broja korisnika NLB Frendi Mastercard kartica kao i transakcija istih platnih kartica, namijenjenih fizičkim licima Član 4.

Nagradna igra se priređuje na teritoriji Crne Gore u periodu od 01.12.2025. do 10.01.2026 godine.

Član 5.

Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri:

Pravo učešća u nagradnoj igri imaju sva fizička lica koja tokom trajanja nagradne igre, 01.12.2025. do 10.01.2026 godine obave najmanje jednu transakciju u vrijednosti od 5 EUR svojim NLB Mastercard platnim karticama ili ukoliko naruče novu NLB Mastercard karticu u istom periodu

Učesnici nagradne igre su saglasni da, u slučaju osvajanja nagrade, priređivač nagradne igre može objaviti njihova imena i fotografije i koristiti ih u reklamne svrhe u vezi sa ovom nagradnom igrom, bez obaveze davanja bilo kakve naknade za to.

U nagradnoj igri ne mogu učestovati zaposleni kod Priređivača Član 6.

Učestvuju sva fizička lica koja tokom trajanja nagradne igre naprave transakciju od minimum 5 EUR na bilo kom POS terminalu u Crnoj Gori, na POS terminalima u inostranstvu, putem interneta ili bankomata sa NLB Mastercard platnim karticama. Pravo učešća takođe imaju i novi klijenti koji u toku trajanja nagradne igre naruče svoju NLB Mastercard karticu.

Izvlačenje dobitnika će se obaviti u posebno dizajniramo softveru u prisustvu komsije na dan 12.01.2026. godine. Priređivač će o dobijenoj nagradi obavijestiti dobitnika putem telefonskog poziva, odnosno putem sms/viber poruke ukoliko isti ne bude odgovarao na poziv.

Ukoliko dobitnik ne bude dostupan za informisanje o osvojenoj nagradi i Priređivač ne bude mogao u roku od 7 dana od dana izvlačenja dobitnika da ga informiše iz bilo kojih razloga koji nijesu i ne mogu biti odgovornost Priređivača, taj učesnik gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati daljih obaveza prema ovom učesniku. U ovom slučaju Priređivač će ponoviti postupak dok ne dodijeli nagradu. Član 7.

Nagradni fond: Ukupan nagradni fond iznosi: 13,262 62 EUR Ukupan broj nagrada je 4.

Nagradni fond sadrži sljedeće nagrade:

NAZIV

Aranžman za dvije osobe: -BRITs VIP Club Package za BRIT Awards 2025 -Poklon vaučer -Vaučer za aviokarte -Turistička viza

Cjelokupan fond nagrada obezbjeđuje priređivač nagradne igre. Redosljed izvlačenja će biti na osnovu vrijednosti nagrada, najmanje vrijedne nagrade će biti prve izvučene.

Član 8

Transakcije Mastercard platnim karticama Priređivača koje nisu obavljene u naznačenom periodu neće učestvovati u izvlačenju dobitnika nagrade

Korisnik koji nije obavio prijavu za novu Mastercard platnu karticu Priređivača u naznačenom periodu neće učestvovati u izvlačenju dobitnika nagrade.

Član 9.

Izvlačenje dobitnika nagrade:

Izvlačenje dobitnika nagrade će se obaviti od strane Priređivača

Izvlačenje dobitnika nagrade će se obaviti na način što će Komisija u ponedjeljak 12.01.2026 godine kroz posebno dizajnirani softver izvući 4 pobjednika koji su ispunili sve uslove učešća za tu nedelju.

Komisija broji 3 člana: Ivana Bošković, Jelena Stolić i Jelena Vujović, a koji su zaduženi da provjere ispravnost platne transakcije, provjere postojanje prijave za novu NLB Mastercard karticu u skladu sa definisanim uslovima za učešće u nagradnoj igri kao i da izvrše provjeru uručenja nagrade Članovi komisije provjeravaju tačnost ličnih podataka dobitnika nagradne igre, koji treba da primi nagradu. Član 10.

Preuzimanje nagrade: Nagrada se dobitniku uručuje u Upravnoj zgradi NLB Banke AD Podgorica u Bulevaru Ivana Crnojevića 171. u Podgorici.

Dobitnik nagradu može preuzeti lično ili preko trećih lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u Upravnoj zgradi NLB Banke AD Podgorica u Bulevaru Ivana Crnojevića 171. u Podgorici Nagrada se uručuju dobitniku najkasnije sedam dana od dana prijema obavještenja o dobitku nagrade. Ukoliko je dobitnik fizički spriječen da preuzme nagradu u predviđenom roku, a blagovremeno je obavijestio Pripređivača, rok za preuzimanje nagrade se produžava u skladu sa zahtjevom dobitnika, a ne duže od mjesec dana. Nagrada se ne može zamijeniti za neku drugu nagradu (uslugu) odnosno za novčanu protivvrijednost.

Po primopredaji nagrade Priređivač nema nikakvih obaveza prema dobitniku u vezi sa nagradom.

Član 11.

Dobitnike potvrđuje tročlana komisija iz člana 9 koju imenuje Priređivač i koja će voditi zapisnik o toku i rezultatima nagradne igre

Član 12.

Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda , po dobijanju rješenja Uprave za igre na sreću a prije početka nagradne igre.

Ime dobitnika biće objavljeno najkasnije u roku od 10 dana od dana izvlačenja nagradne igre na internet portalu priređivača www.nlb.me

Član 13.

Po okončanju nagradne igre, Priređivač će u roku od 8 dana obavijestiti Upravu za igre na sreću o rezultatima igre, sa podacima o dobitnicima nagrada u skladu sa Zakonom.

Član 14.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

Član 15

Zaposleni kod Priređivača dužni su da sljedeće podatke čuvaju kao poslovnu tajnu:

- O učesnicima (broju, identitetu, ostalim ličnim podacima) - O mehanizmu organizovanja nagradne igre

Gore navedene podatke Priređivač može saopštiti trećim licima na način predviđen Zakonom. Član 16

Priređivač se obavezuje da će u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, sa posebnom pažnjom voditi računa o ličnim podacima učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Učešćem u ovoj nagradnoj igri učesnici su saglasni da se njihovi podaci koje su u okviru nagradne igre dostavili, a u skladu sa obavezom Priređivača dostave Upravi za igre na sreću i čuvaju u arhivi Priređivača, kao i da se njihova imena i mjesto prebivališta u zakonskom roku objave u javnom glasilu, te da se čuvaju i obrađuju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Član 17

Priređivač može prekinuti nagradnu igru usljed nastupa okolnosti više sile ili drugih okolnosti koje se uobičajeno nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti i na koje se nije moglo uticati. O navedenom prekidu Priređivač će putem medija obavijestiti javnost.

Član 18

Na utvrđenu vrijednost fonda nagradnih igara Priređivač plaća 5% u korist budžeta Crne Gore na način predviđen Zakonom.

Član 19.

U slučaju bilo kakavih nesporazuma koji nastanu u vezi sa realizacijom nagradne igre između Priređivača i učesnika, nastojaće se da se isti riješ e mirnim putem, a ukoliko to nije moguće biće nadležan sud po mjestu sjedišta Priređivača. Priređivač ne preuzima odgovornost u slučaju nastanka spora između učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Član 20

Ova pravila stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti Uprave za igre na sreću NLB Banka AD Podgorica

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

Sa dubokom tugom, objavljujemo odlazak voljene majke, bake i tašte koja je mirno napustila ovaj svijet okružena ljubavlju

DANICA Milovana MILATOVIĆ

Sahrana će se obaviti dana 28. novembra 2025. pod Ostrogom, Dabovići u 12 časova.

Njen život je bio svjedočanstvo dobrote, snage i nepokolebljive posvećenosti familiji koju je iznad svega voljela.

OŽALOŠĆENI : ćerka OLGA, zet BIRAN, unuke NELI, BRENDA i LIDIJA, praunuke AVA i ABI GRACE i praunuk MAKSIM

Četrdeset dana od smrti

ZORKE Ivove PEJOVIĆ

Prolaze dani, a tuga za tobom ostaje. Čuvaćemo te u našim srcima i mislima. Živjećeš u našim zajedničkim uspomenama.

dana od smrti voljenog oca, đevera i đeda

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILOVANU ANDRIĆU

Porodica VLADA PEJOVIĆA iz Cetinja

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TVOJA PORODICA 1089

Godina prođe, dan nikad.

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti naše supruge i majke

Draga Sandra, poslije godina velike borbe, tvoje srce je prestalo da kuca. Vjerujem da je tvoja dobra duša našla svoj mir. Nedostaješ mi. Trudiću se da ispunim zajednički cilj – zdrava, sposobna i pametna djeca. Majko, fali nam tvoj zagrljaj, tvoje ruke da nas miluju. Nastavićemo da budemo onakvi kako si nas učila: pametni, dobri, lijepi. Navikli smo na tvoje prisustvo, na majčinsku snagu, na tvoju tišinu u kojoj si nosila sve naše brige. Znamo da nas gledaš odozgo, da nas čuvaš, kao što si nas čuvala cijelog života.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

U nedjelju, 30. novembra 2025. godine u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću na groblju u selu Šipačno.

Ovim putem zahvaljujemo svima koji izraziše saučešće lično, telefonom ili telegramom, kao i svima koji pružiše pomoć i podršku u teškim trenucima.

Suprug STANKO, djeca NATAŠA, STAŠA i ALEKSA

Sjećanje na dragog supruga

BRANKA MUGOŠU

Godinu dana se navikavam da živim bez tebe, ali mi teško ide. Pedeset dvije godine dijelili smo život, brige i radosti. Stvorili smo porodicu, dočekali unučad, ali tvoj odlazak je ostavio prazninu koju ništa ne može ispuniti.

Bio si moja velika podrška, čvrst oslonac i sigurnost u životu i radu. Tvoj dostojanstven život, iskrena duša i nesebična dobrota zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru!

ILIJA Dušanov JANKOVIĆ

Tvoj častan i dostojanstven život, najveće je i najljepše nasljeđe koje si nam ostavio. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Dana 28. novembra 2025. godine, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Porodica JANKOVIĆ

Tvoja MILKA

Godina

SANDRE RADOVIĆ

MIHAILO

Tvoja ANKICA

Četrdeset je dana od smrti voljene sestre

JELISAVKA BEBA DELIĆ

rođena KRSMANOVIĆ

Plemenita dušo velikog srca, počivaj u miru pored tvog voljenog supruga, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Brat MILORAD sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti voljene sestre

JELISAVKA BEBA DELIĆ rođena KRSMANOVIĆ

Sestro, ponosni smo na tebe i tvoj časni i dostojanstveni životni put. Neka tvoja dobra duša počiva u carstvu nebeskom. Brat MILADIN sa porodicom

Navršava se sedam godina od smrti

SLOBA DRLJEVIĆA

Nedostaješ… S ponosom i tugom te se prisjećamo.

Petak, 28. novembar 2025.

TVOJA PORODICA 1083

Tužno sjećanje 2. 12. 2006 – 2. 12. 2025

VESELIN VESKO ČARAPIĆ

Nema sjećanja bez sjete, ni trajanja bez borbe. S ponosom i poštovanjem,

porodica ALIBALIĆ

Tužna godina kako nije sa nama draga

MARIJA

MALIŠIĆ

S ljubavlju, ponosom, poštovanjem i zahvalnošću.

Suprug NIKOLA, sinovi IGOR i IVAN, kćer ANA, snaha BILJANA, zet DARKO, unuci NIKOLA, PETAR, ANDREJ, DANILO, KOČA i RELJA, zaove ELI, IVA i LELA sa porodicama 1077

Voljenoj baki

MARI

Rastemo i živimo uz lijepo sjećanje da smo Tvoja Sunca. Unuci: NIKOLA, PETAR, ANDREJ, DANILO, KOČA i RELJA

Prošla je godina dana od smrti našeg voljenog ujaka

PETRA - PJERA MIŠOVIĆA

Dragi naš ujače, zauvijek ćemo biti zahvalni za svu ljubav i podršku koju si nam pružao tokom svog čitavog života, a posebno u trenucima kada nam je bilo najteže. Nedostajaće nam tvoji dolasci, posjete i razgovori kada si dolazio u Župu koju si neizmjerno volio do poslјednjeg trenutka svog života.

Ponosni što su te imali za ujaka tvoji sestrići PREDRAG i NENAD ĆOROVIĆ sa porodicama

Prošlo je godinu dana od smrti našeg muža, oca i dede

PETRA MIŠOVIĆA

24 godine su 6 godina i 10 mjeseci od smrti je od smrti

CVETKA V. BOSILJKE V. POPOVIĆA POPOVIĆ

23 godine i 6 mjeseci 33 godine i 4 mjeseca je od smrti su od smrti

DRAGE V. MILANA-ŠUĆA V. POPOVIĆ POPOVIĆA

Na putovanju života bili ste naši sigurni i čvrsti svjetionici smisla. Bezgraničnom ljubavlju i poštovanjem čuvamo vas od zaborava.

Vaša porodica: NEVENKA, SRĐAN, SNEŽANA i SANJA POPOVIĆ

Voljeni brate… dvije godine tuge

DRALE

Godine prolaze, a bol za tobom je sve veća. Ništa ne može zamijeniti tvoju bratsku ljubav. Nedostaješ mnogo.

Vole te tvoje sestre DRAGANA i DALIBORKA

Pomen će se održati 28. novembra 2025. godine u 12 časova na mjesnom groblju u Đenovićima. OŽALOŠĆENI: MARIJA, VLADO, MILICA, VERA, MARINA, LENA, NIKOLA i VLADO

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Prošla je godina od smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

VJERE Đorđija - Bata GRUJIČIĆ

Sa ponosom te čuvamo od zaborava, sjećajući se tvoje brige i dobrote za cijelu porodicu. Lijepe godine zajedničkog života su ostale u nezaboravnom pamćenju.

Počivaj u miru sa svojim Baćkom u našem lijepom Nikšiću, i neka vas anđeli čuvaju. Umjesto godišnjeg pomena dajemo prilog za održavanje groblja pored manastira.

PORODICA GRUJIČIĆ

Prošlo je tužnih godinu dana od kako nije sa nama naša voljena

BRANKA SJEKLOĆA

Sestro moja nikad prežaljena, Tvoj lik, osmijeh i riječi se nikad ne zaboravljaju. Svima nama bila si posebna, uzor i oslonac.

Teško mi je povjerovati da si nas napustila.

Zauvijek će nedostajati tvoja blagost, toplina i vedrina kojom si nas obasipala.

Godine ne mogu izbrisati uspomene na tebe.

Uvijek ćeš biti sa nama.

Brat VESKO PETRANOVIĆ sa porodicom

Dragoj našoj

BRANKI SJEKLOĆI

S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na našu dragu šeficu Branku, čiji trag i predanost i dalje žive među nama.

KOLEKTIV TEHNOMAX-a

NOVO IZDANJE

Vladimir Maraš

A Cappella

Zbirka kolumni – 1. dio

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Miodrag Vlahović

DIPLOMATSKA POŠTA

[Dozvola za razmišljanje]

ŽIVOT PRIČA

... Maraševa knjiga može da posluži i kao vodič za sve one nesnađene u novim vremenima – ošamućene i zbunjene svetom u kome vladaju sebični, nemilosrdni, pohlepni, bez(obrazni). U svetu u kome je empatija retka i ugrožena vrsta.

U ovom izboru kolumni koje je pisao godinama unazad, Maraš nas vodi kroz vrlo raznorodne teme, ali ih prožima jedna nit –osećaj za pravdu. Vrlina koja je u ovim vremenima gotovo zaboravljena. Njegovi stavovi su čvrsti, a čitaocu se obraća direktno, kao da s njim vodi dijalog ...

Petar Janjatović

Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.