Dnevni list POBJEDA 08.12.2025. by Pobjeda

Hapšenje predsjednika Upravnog odbora Instituta ,, Dr Simo Milošević“ izazvalo i političke reakcije, otvoreno pitanje i ko je čovjeka takvog pro la predložio na značajnu funkciju u ime države

Dragojlović

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Inicijativa DPS-a da Evropska unija vodi uparivanje biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u duhu je one čiji su autori CeMI, CRTA i CeSID, Zlatko Vujović pozvao i druge partije širom regiona da podrže prijedlog

Problem sa biračkim spiskovima ne može

Podaci iz Srbije ukazuju na kompleksnu šemu. Srpska policija je protekle sedmice uhapsila sedam osoba, među kojima i Dragojlovića, zbog sumnje da su od decembra 2023. do novembra 2025. u poslovnoj dokumentaciji firme „Bleecker“ d. o. o. kreirali lažni dug kako bi vještački stvorili uslove za otvaranje stečaja. „Bleecker“ je registrovan u Herceg Novom i Beogradu; crnogorska firma je u stoprocentnom vlasništvu Dragojlovića i aktivna je, dok je beogradska u stečaju STR. 3.

se riješiti bez EU

DIPLOMATSKA POŠTA

Trojanska konjica

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Ostaje još i da sačekamo novu Strategiju vanjske politike Crne Gore, koja je najavljena sastankom sa nekadašnjim ministrima vanjskih poslova, kojem nisu prisustvovali samo oni koji vjeruju da je Rusija „izazvana da napadne Ukrajinu, kao i oni kojima suočavanje sa kolegama teško pada. Kratkotrajni ministar R. Krivokapić je, koliko shvatamo, kao savjetnik mvp Ibrahimovića, zadužen za taj dokument, što cijelom postupku daje dozu neizvjesnosti …

STR. 5.

INICIJATIVA NVO DIŠI: Preventivna mastektomija i besplatno

BRCA testiranje uskoro pred Skupštinom

Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH –Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović STR. 2. i 3.

Hrvatski političar, istraživački zičar i univerzitetski profesor, donedavni gradonačelnik Splita ocjenjuje za Pobjedu da je kosmos i dalje pun misterija, ali nijedna se ne može razumjeti bez nauke

Puljak:

RAZGOVOR: Fra Drago Bojić, bosanski franjevac, teolog i publicista, za Pobjedu komentariše sve veću simbiozu religije i politike

riječ o tome da ljudi negiraju svoju etničku pripadnost, nego o tome da budu budni, da ne dopuste da ih ta pripadnost zarobi i zaslijepi te da ne vide njezine negativne i destruktivne strane, poručuje fra Bojić

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

Inicijativa DPS-a da EU vodi uparivanje biračkih spiskova u duhu je one koju su predložili CeMI, CRTA kaže da je problem prekograničnog glasanja sistemski i organizovan, i ne može ga riješiti država sama

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

PODGORICA – Inicijativa

DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.

DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma. Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI

provjere biračkih moguć, jer jedino

Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje –kazao je Zlatko Vujović

sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.

PROBLEM

- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o naj-

većem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to

nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.

Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.

- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijati-

vi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović. Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.

- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene. Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.

- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova

Inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora se posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine. One nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor – kazao je Vujović

nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović. Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije. - Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović. On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.

KONKRETNO

- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja

Birački spiskovi moraju se uparivati regionalno D.

i CeSID, politički analitičar

Čista politička

kalkulacija

Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Zlatko Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji. - Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta. - Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.

- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.

Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.

- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača. Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo –

Hapšenje predsjednika Upravnog odbora Instituta ,, Dr Simo Milošević“ izazvalo i političke reakcije, otvoreno pitanje i ko je čovjeka takvog profila predložio na značajnu funkciju u ime države

Dragojlović uhapšen zbog malverzacija, DNP traži da SDT uđe u Razvojnu banku

Vjerujem da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže. Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene – kazao je Vujović

62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović. Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.

Ivana KOPRIVICA

PODGORICA - Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika Upravnog odbora Instituta „ Dr Simo Milošević“ u Igalu, u Srbiji zbog sumnje da je kao dio organizovane kriminalne grupe nezakonito prisvojio više od tri miliona eura, otvorilo je niz pitanja o njegovim dugogodišnjim poslovnim i političkim vezama u Crnoj Gori. Dok su regionalni mediji opširno izvještavali o akciji srpske policije, crnogorska javnost je do informacija došla tek posredno, iako je u pitanju funkcioner imenovan u jednu od najznačajnijih državnih zdravstvenih institucija.

Poslanica DNP-a Jelena Kljajević upozorava da, ukoliko se navodi o hapšenju pokažu tačnim, ovo mora biti trenutak odlučnog institucionalnog djelovanja.

- Javnost s pravom očekuje ne samo brzu reakciju nadležnih organa, već i temeljno preispitivanje svih institucija u Crnoj Gori koje su povezane sa njegovim višegodišnjim angažmanom - istakla je ona.

DELEGIRANJE

Kljajević posebno ukazuje na odgovornost Razvojne banke Crne Gore (bivšeg IRF-a), iz koje je Dragojlović delegiran u Odbor direktora Instituta „Dr Simo Milošević“. - Ovo je trenutak kada Specijalno državno tužilaštvo mora hitno ući u RB, kao i u ostale institucije sa kojima je povezan Dragojlović, i izvršiti detaljan uvid u odluke, projekte, kreditne aranžmane, ulaganja i međusobne veze svih aktera koji su u prethodnim godinama vršili uticaj ili imali pristup finansijskim tokovima države - naglasila je. Prema njenim riječima, slučaj

prevazilazi individualnu krivicu i predstavlja test kredibiliteta čitavog sistema. - Nije riječ samo o pojedinačnom slučaju. Ovo je pitanje povjerenja u institucije i poruka građanima da je zakon jednak za sve - kako za one koji se predstavljaju kao investitori i reformatori, tako i za one koji se na teret budžeta bogate pod izgovorom razvoja - poručila je Kljajević.

Ona dodaje da Crna Gora ne smije postati „sigurna luka za nezakonite radnje, finansijske zloupotrebe i prikrivene privatne interese“. Očekuje da SDT bez odlaganja ispita da li su sredstva Razvojne banke korišćena zakonito i da li postoji nezakonito finansiranje ili prelivanje novca. - Građani imaju pravo da znaju ko upravlja njihovim novcem i u čijem interesu - naglasila je. Kljajević podsjeća i da je Ra-

zvojna banka stub državne razvojne politike. - RB ne smije biti prostor netransparentnosti, skrivenih relacija i sumnjivih poslovnih modela. Ovo je trenutak da pokažemo da Crna Gora nije država u kojoj se zloupotrebe guraju pod tepih, već država koja štiti javni interes - istakla je ona, dodajući da „dok god je poslanica, insistiraće na tome bez kompromisa“.

KOMPLEKSNA ŠEMA

Istovremeno, podaci iz Srbije ukazuju na kompleksnu šemu. Srpska policija je protekle sedmice uhapsila sedam osoba, među kojima i Dragojlovića, zbog sumnje da su od decembra 2023. do novembra 2025. u poslovnoj dokumentaciji firme „Bleecker“ d. o. o. kreirali lažni dug kako bi vještački stvorili uslove za otvaranje stečaja. „Bleecker“ je re-

gistrovan u Herceg Novom i Beogradu; crnogorska firma je u stoprocentnom vlasništvu Dragojlovića i aktivna je, dok je beogradska u stečaju. Prema navodima srpskih istražitelja, dio od tri miliona eura odnosno najmanje 200.000 eura nezakonito izvučenog novca uloženo je u izgradnju hotela u Crnoj Gori. Riječ je o obnovi zadužbine Nikole Musića Pođanina u Starom gradu na Belavisti, objektu u vlasništvu Manastira Savina, za koji su Mitropolija crnogorsko-primorska i Dragojlović potpisali ugovor o tridesetogodišnjem zakupu. Dragojlović je u februaru ove godine izabran za člana Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u ime Razvojne banke Crne Gore. Novi tim Razvojne banke stupio je na dužnost krajem 2024. godine na čelu sa Nikolom Tripkovićem

Prema nezvaničnim informacijama iz vladajuće koalicije, Dragojlovića je na tu poziciju predložila Demokratska Crna Gora, kojoj je pripalo mjesto predsjednika Upravnog odbora Instituta. On je, navodno, i blizak predsjedniku opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, takođe kadru Demokrata. Iako se radi o osobi koja je obavljala visoku funkciju u jednoj od najvažnijih institucija u Crnoj Gori i koja je delegirana iz državne Razvojne banke, crnogorski mediji nijesu objavili nijednu vijest o hapšenju.

Upravo zato, kako naglašava Kljajević, ovaj slučaj mora biti povod za „potpuno otvaranje svih karata“ i konačno uspostavljanje pune transparentnosti u upravljanju državnim novcem. - Crna Gora zaslužuje čist, transparentan i odgovoran rad institucija - zaključila je Kljajević. R. D.

Predrag Dragojlović

24/7

Najsunčaniji crnogorski grad bez infrastrukture i bez strategije razvoja

Ulcinju hitno potrebni ozbiljni investitori

Ulcinju trebaju kredibilna ulaganja, naravno uz podršku lokalne zajednice i države. To ne može samo od sebe. Sve mora ići zajedno – ozbiljan teren, ozbiljna sala, ozbiljan hotel. A mi, hvala Bogu, prostora imamo, kao i plaže i klimu, što je najbitnije da bi se sve to realizovalo. Ulcinj je grad sa najmanje kišnih dana i najviše sunčanih dana u Crnoj Gori, što je idealno za treninge - poručuje Nocmartini

ULCINJ - Iako Ulcinj ima najviše sunčanih dana u Crnoj Gori, jedinstvenu Veliku plažu, Valdanos sa 86.000 stabala maslina i potencijal kakav bi mnoge obalske gradove učinio svjetskim destinacijama, ovaj grad se i dalje suočava sa ključnim nedostatkom – nema dovoljno kvalitetnih hotela, nema uređene infrastrukture i hitno mu je potreban ozbiljan investitor. Turistička sezona traje kratko jer grad jednostavno nema što da ponudi van ljetnjih mjeseci: nema smještajnih kapaciteta više kategorije, nema saobraćajne povezanosti, niti sadržaja koji bi privukli goste tokom jeseni i zime.

Da bi se situacija promijenila, Ulcinju je potreban snažan zaokret, ali i strateška podrška države i lokalne zajednice. To potvrđuju i ljudi koji turizam žive svakodnevno – turistički privrednik mr Toni Nocmartini i menadžer ruralnog kompleksa „Karolea“ u Valdanosu Šukrija Bakalović. Njih dvojica jasno ukazuju da grad ima sve prirodne predispozicije, ali mu nedostaju ulaganja, moderni hoteli, sportski kapaciteti, seoski i ruralni sadržaji i valorizacija maslinada koji bi Ulcinj pretvorili u destinaciju otvorenu tokom cijele godine.

DUŽA SEZONA

O tome šta je dobro za produžetak sezone u Ulcinju komentariše turistički privrednik Toni Nocmartini koji kaže da bi nam u tome pomogao seoski turizam.

- To već imamo. Nakon sezone

dolazi ne samo berba maslina, već i berba mandarina. I od toga bi moglo da se napravi nešto – festival mandarine, dani mandarine, kako god da se nazove. Turisti bi mogli da dolaze, da zajedno sa nama prave džem od mandarina, da beru, da nose sa sobom… Ima tu mogućnosti. Osim toga, sportski turizam. To je takođe jako zanimljivo. Šta nam treba za sportski turizam? Tu nam trebaju hoteli, ali… Tu nam treba gospodin Muhamed Alabar da napravi sportski kamp, sa velikim hotelom, sportskim terenima i svim ostalim kako bi sportisti mogli tokom zime da se pripremaju. Najbolje bi bilo da to bude objekat A kategorije – za A timove, recimo fudbalske ili košarkaške. To bi značilo da dolaze klubovi poput Real Madrida, Barcelone i timovi tog ranga - objasnio je Nocmartini.

On naglašava da Ulcinju treba ozbiljni investitor, naravno uz podršku lokalne zajednice i države. - To ne može samo od sebe. Sve mora ići zajedno – ozbiljan teren, ozbiljna sala, ozbiljan hotel. A mi, hvala Bogu, prostora imamo, kao i plaže i klimu, što je najbitnije da bi se sve to realizovalo. Ulcinj je grad sa najmanje kišnih i najviše sunčanih dana u Crnoj Gori, što je idealno za treninge. Sve to bi se odvijalo od novembra do marta ili čak do maja, i onda polako kreće turistička sezona i radimo s turistima - smatra Nocmartini.

A ono što bi ozbiljni investitori, poput Alabara i ostalih, mogli da urade kako kaže, jesu ozbiljni hoteli.

- U takve hotele dolaze gosti bolje platežne moći. Takvi gosti ne troše samo u hotelima –troše i kod lokalnih pružalaca usluga, u restoranima, apartmanima, kupuju proizvode od lokalnih proizvođača. Tada i oni koji proizvode nešto imaju kome da plasiraju svoje proizvode. Gosti koji imaju novca da plate, na primjer, vrhunsko ekstra djevičansko ulje sa dodatnim aromama –nešto što trenutno nemaš kome da prodaš kod nas, pa se izvozi. Ovako bi to mogli prodavati direktno turistima koji to mogu sebi priuštiti - objašnjava Nocmartini.

Kaže i da bi Valdanos mogao da bude crnogorska Toskana. - Valdanos ima ogroman potencijal, ali nažalost propada.

Canka: Maslinarski turizam može riješiti problem sezonalnosti

Da ulcinjsko područje iz godine u godinu postaje poznatije po maslinarskom turizmu, kazao je Pobjedi Mustafa Canka. - Proizvodi poput maslinovog ulja, uljne kozmetike, tradicionalnih suvenira od maslinovog drveta, raznih kušaonica ulja, vođenih maslinarskih tura, berbi maslina, obogaćuju ovdašnju turističku ponudu i privlače sve više turista na ulcinjsku rivijeru. Turisti žele autentičan doživljaj i to oni svakako dožive kada samo prođu stoljetnom ulcinjskom Masli-

nadom. No, s obzirom na mogućnosti i potrebe ovo je sve daleko od toga što Ulcinj ima i može. Činjenica je takođe da maslinarstvo već znatno doprinosi poboljšanju ponude i razvijanju ulcinjskog turizma, naročito u periodu pred i postsezone. S obzirom na višedecenijski problem sezonalnosti, maslinarski turizam je odlična prilika da se u tom smjeru naprave značajni iskoraci - smatra Canka.

Eksperti u ovoj oblasti tvrde da najveću snagu maslinar-

skog turizma predstavljaju visokokvalitetna, svjetski nagrađivana maslinova ulja.

- U Italiji se, na primjer, već osam godina, u posljednjoj sedmici u oktobru, organizuje Nacionalna šetnja kroz maslinjake, koju se održava pod pokroviteljstvom Udruženja maslinarskih gradova – Città dell‘olio, a u koju je uključeno više od 160 italijanskih opština. Svaka opština priprema svoj program, u skladu sa svojim teritorijalnim i istorijskim karakteristikama. U Ulcinju je posljednjih godina

Valdanos bukvalno „plače“ za ozbiljnim investitorom. Tamo može čak i mala marina da se napravi. Donji dio je potpuno zapušten. Ima prostora za hotelski smještaj, za vile, za rekreativne sportske terene – ne one za profesionalne pripreme, kao što sam ranije pričao, nego za rekreativnu ponudunavodi Nocmartini.

Što se tiče Velike plaže, kaže sada tamo nema nikoga.

- Nema nikoga, ni vuka ni vučice. To je šteta, naravno. Ali nemamo šta ni da ponudimo, jer nema objekata, nema infrastrukture, nema ničega. Zatrpano je divljom gradnjomkaže Nocmartini dodajući da Ulcinju, prije svega, treba aerodrom.

- Bila bi velika prednost da

evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali on je to daleko od mogućnosti i potreba. Tako, na primjer, u ovoj opštini danas ima oko 130.000 stabala maslina, odnosno oko 40.000 više nego što ih je bilo krajem 19. vijeka. Na dinamiku podizanja novih maslinika i na kvalitetu domaćeg ulja ponajviše je uticalo otvaranje novih modernih uljara koje skraćuju vrijeme prerade ploda masline. Maslinari i vlasnici uljara šire svoje zasade i traže podsticaje za revitalizaciju starih i zapuštenih maslina. Za poljoprivrednike, kreditni period ispod 12 godina smatra se kratkoročnim - objašnjava Canka.

vidi se. Da imamo više lokalne radne snage, lako bi se provjerilo gdje je radio, kakav je bio i dobila bi se pouzdana informacija - poručuje Nocmartini. Menadžer turističko-ugostiteljskog kompleksa „Karolea“ u Valdanosu Šukrija Bakalović kaže da je sezona iza njih i da uprkos slabijim rezultatima u ostatku Crne Gore, za njih je bila izazovna i vrlo uspješna. - To pokazuje da je interesovanje za turizam u ruralnim područjima u stalnom porastu, posebno među gostima iz Zapadne Evrope. Ove godine dominirali su gosti iz Holandije, Njemačke i Francuske, ali i posjetioci iz regiona – Srbije, Albanije i Kosova. Radimo tokom cijele godine, jer smo stekli stabilnu klijentelu koja nam ukazuje povjerenje. Zimi nas najviše posjećuju lokalni gosti iz Ulcinja, a vikendom i posjetioci iz Podgorice, Albanije i sa Kosova - kazao je Bakalović. Objašnjava da je Valdanos i te kako privlačan za turiste. Ovaj predio je bogat sa 86.000 stabala starih maslina, što određuje identitet ovog mjesta.

GASTRONOMIJA

imamo aerodrom, ali je bitnije bilo da imamo brzu saobraćajnicu do Podgorice i jadransko–jonsku magistralu od samog aerodroma, ako bi ga bilo u gradu. Ulcinj nema prostora da se napravi veliki međunarodni aerodrom poput Tivta, jer bi zauzeo previše vrijednog zemljišta. Ali za mini aerodrom, koji je već predviđen, to je druga stvar. Tu bi slijetali mali privatni i komercijalni avioni. Ne bi bio velikog kapaciteta, bio bi manji od Tivta. Ali za sportske ekipe – to bi bilo dobro, naravno. Znači, važnija je saobraćajna infrastruktura sa ostatkom države nego sam aerodrom. Jer nama roba i sve ostalo ne stiže avionom, nego drumskim putem. Hoteli, ako se izgrade, moraju se redovno snabdijevati. Ulcinj je infrastrukturno daleko, ne kilometarski, nego zbog puteva - smatra Nocmartini. Smatra takođe da, ako bi se sve izgradilo što je predviđeno planskim dokumentima, teško bi ulcinjski poljoprivrednici mogli sve da opsluže. - Ali zato imamo Tuze, imamo Bjelopavliće, imamo sjever Crne Gore koji bi lako obezbijedio sve što treba. Jedini problem su radnici? Pa nije jedini, ali jeste jedan od važnih problema. Lokalno stanovništvo nije previše zainteresovano da radi, a radna snaga koja dolazi sa strane je uvijek upitna. Možeš da dogovoriš radnika iz Srbije, Kosova, BiH, ali dok ne dođe – ne znaš kakav je stvarno radnik. Tek kad dođe na posao,

- Maslina je osnova naše gastronomije. Već na ulasku goste dočekujemo paštetom od maslina, serviranom na drvetu od stare masline žutice. U ponudi imamo i degustacije maslinovih ulja, koje uparujemo sa jelima – lakša ulja uz ribu, paštu i rižota; pikantnija uz jela od mesa. Gosti najviše traže da probaju našu autohtonu sortu žutice. Od sljedeće godinu, pored vinske karte, uvodimo i „oleo-kartu“ – kartu maslinovih ulja iz različitih područja Ulcinja, sa različitim sortama i kupažama - kazao je Bakalović. On navodi da je sadašnji trend da turisti ostaju kraće – dvije do četiri noći – ali i da imaju i porodične goste koji borave desetak dana ili dvije nedjelje. - Velika prednost Crne Gore je što mogu u nekoliko dana da iskuse primorje, planine, nacionalne parkove i kulturne centre - kaže Bakalović dodajući da na meniju imaju tradicionalna ulcinjska jela pripremljena na savremen način: pašteta od maslina, japrak, pita, tomaca, tespih kao desert i druga jela koja u velikoj mjeri koriste maslinovo ulje i lokalne namirnice.

Što se tiče najava za sljedeću sezonu kaže da su odlične kako za smještaj, tako i za evente poput vjenčanja i manjih svečanosti. Smatra da je budućnost Ulcinja u ruralnom turizmu. - Apsolutno. Ovo nije samo budućnost, već i imperativ. Gosti više ne žele samo boravak na plaži – traže autentičan doživljaj, prirodu, tradiciju i energiju prostora. Valdanos je sve češće opisan kao ulcinjska Toskana. Stranci su oduševljeni maslinama starim više od hiljadu godina. Naša želja je da vratimo maslini dostojanstvo i istaknemo njenu vrijednost. To radimo kroz hranu, ambijent, degustacije i emociju koju dijelimo sa gostima. Zato nam se vraćaju, iz godine u godinu - zaključuje Bakalović. N. KOVAČEVIĆ

Ulcinj i Valdanos vape za ulaganjima

D. MIJATOVIĆ

Piše: Miodrag

Dimitrij Peskov, sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije, ne krije oduševljenje novom američkom bezbjednosnom strategijom, upravo objavljenom u Vašingtonu. Kiril Dmitriev , šef ruskog Fonda za direktne investicije, kojeg mnogi smatraju „nasljednikom“ ili, bar, omiljenim saradnikom Vladimira Putina, otvoreno podržava nove javne izlive Elona Maska, koji poziva na razvaljivanje Evropske unije.

Sjedinjene Države, to jest njihov državni sekretar (Marko Rubio), nisu, prvi put poslije više od četvrt vijeka, učestvovale na ministarskom sastanku NATO, održanom prošle sedmice u Briselu.

Razvaljivanje istorijskog evro-atlantskog savezništva, započeto govorom potpredsjednika Vensa na posljednjem bezbjednosnom forumu u Minhenu, dobija novu, formalizovanu i zvaničnu dimenziju. Evropljani, s druge strane, shvataju, uz velike muke, unutrašnje otpore i opstrukcije sa strane, kao i uz sveprisutnu konfuziju, da je geostrateški balans ozbiljno i definitivno poremećen i da odnosi da Sjedinjenim Državama, s jedne, i Kine, s druge strane globalne moći, dobijaju nove dimenzije, za koje je teško naći istorijske presedane i sličnosti sa nekim ranijim povijesnim situacijama.

Novi američki nacionalizam nije neka nova verzija izolacionizma. Fenomen je mnogo kompleksniji i zloćudniji: tu se radi o svojevrsnom hibridu takozvane transakcione vanjske politike i potpunog ignorisanja zajedničkih interesa i dobrobiti za druge zemlje i međunarodne instance - partnere i oponente, bez razlike - na globalnoj ravni.

Kada se tome doda sve vidljivija i teško poreciva zavisnost Tramp 47 administracije od političkih i bezbjednosnih centara moći u Kremlju, stvari dobijaju najdramatičniju moguću sadržinu, koja prijeti dugoročnim nestabilnostima, krizama i eskalacijama.

MOSKOVSKI

VAŠINGTON

Nova američka Strategija nacionalne bezbjednosti je već doživjela jasne i direktne kritike. Ideologizovana verzija simplifikovane MAGA projekcije, uobličena kao programski tekst, kao što piše kanadski diplomata, doskorašnji stalni predstavnik te zemlje u UN, Bob Rej (Rae), počinje direktnim pozivom na partijsku pristra-

DIPLOMATSKA POŠTA

Trojanska konjica

snost: „Tokom proteklih devet mjeseci vratili smo našu naciju - i svijet s ivice propasti i katastrofe. Sve što se dogodilo u prethodne četiri godine - i prije toga - bilo je slabo i ekstremno. Sve što se dogodilo od tada je vratilo mir i sigurnost u svijet, a posebno je ‘riješilo osam bijesnih sukoba’ - i donijelo mir, sigurnost i snagu bez presedana za Sjedinjene Države“. Dokument pompezno definiše: „Predsjednik Trump i njegov tim uspješno su usmjerili veliku snagu Amerike kako bi ispravili kurs i započeli uvođenje novog zlatnog doba za našu zemlju. Nastavak Sjedinjenih Država na tom putu je sveobuhvatna svrha druge administracije predsjednika Trumpa i ovog dokumenta.“

„Trampova doktrina“, kako bismo mogli nazvati taj set ideja i (propagandnih) poruka, predstavlja apsolutizaciju politike koja se zasniva na ogoljenoj i simplifikovanoj logici o interesnim sferama i na nastupu sa pozicija ogoljene sile i očekivanja da se zadovolje trenutni interesi administracije. U dokumentu se jasno kaže „nagradićemo vlade u regionu, političke stranke i pokrete koji su u velikoj mjeri usklađeni s našim principima i strategijom“.

(Povlađivanje Trampu je postalo obavezna tema i motiv na međunarodnoj sceni - makar imalo i bizarne/karikaturalne elemente. Vidjeli smo to i u „nagradi za mir“, sve zajedno sa medaljom, koju mu je snishodljivo dodijelila FIFA, to jest njen prvi čovjek Infantino, na način koji predstavlja predmet šala i sveopšteg ismijavanja.) Ta poruka se jasno čuje - ne samo u Kremlju - koji može, sa velikim zadovoljstvom, da konstatuje kako se ostvaruju i najsmjelije projekcije i scenariji o uticaju na Bijelu kuću i na američku politiku u cjelini. Za Brisel i EU kao organizacijute poruke predstavljaju razlog za uzbunu i za temeljitu promjenu strategije - u praktično svim oblastima, a ne samo bezbjednosnoj i vanjskoj politici. Da li Brisel i značajne evropske prijestonice imaju snage za topostaje presudni istorijski upit za Evropu. A, samim tim, i pitanje od vitalnog značaja i za nas u „predgrađu“ EU. Tu dimenziju ne smijemo smetnuti s uma. Strategija, primjećuje ispravno ambasador Rej, stavlja Ameriku na kurs sukoba s demokratski izabranim evropskim vladama, Evropskom unijom, i jasno stavlja do znanja da će učiniti sve što može da podr-

ži ono što naziva „patriotske pokrete“ širom Evrope i „anglosfere“, koja uključuje Kanadu. To je suština rezona tog dokumenta.

„Želimo da radimo sa povezanim zemljama koje žele da vrate svoju nekadašnju veličinu.“ Takve poruke su najljepša muzika za nacionaliste i populiste - na svim stranama svijeta. Nova američka bezbjednosna strategija postaje, na taj način. ideološka i politička platforma za zajednički nastup Tusije i SAD protiv demokratskih vrijednosti i procesa u svijetu. Ostaje osnovno pitanje: ko će koga nadživjeti - Trampova administracija tu Strategiju (što bi pretpostavljalo neku volšebnu - dramatičnu i pozitivnu - promjenu u Vašingtonu), ili će Strategija biti u primjeni i poslije Trampa, što bi značilo najteži izazov za globalni mir i međunarodni poredak poslije Drugog svjetskog rata.

UKRAJINA, ZADNJA POŠTA EVROPA

Posljedice te nove Strategijei prije nego što je bila napisana/objavljena - najbolje se vide u odnosu Trampove administracije prema agresiji Rusije na Ukrajinu. Takozvani „mirovni plan“ od 28 tačaka, za koji se brzo ispostavilo da je, zapravo, spisak (ciljano) nerealnih ruskih želja i projekcija, kojim su Stiv Vitkof (Witkoff) i Trampov zet (?!) Džared Kušner (Kushner) duboko kompromitovali američku poziciju u cijelom procesu, poslužio je Putinu da samo odloži donošenje bilo kakve odluke, ali, i mnogo važnije, da onemogući Trampa da konačno uvede sankcije Moskvi (pod oborivom pretpostavkom

da Tramp to želi, to jest smije da učini). Jer, kako primjećuju mnogi analitičari i komentatori, zvanična Moskva je „odrađivanjem“, odnosno fingiranjem mirovnih pregovora, ostvarila svoj primarni cilj: spriječiti, to jest odložiti mogućnost uvođenja punih sankcija.

„Rezon“ je prost: ne treba/ne može biti sankcija dok traju mirovni pregovori.

Tramp ima „izgovor“, a Putin razlog da kasni na razgovor sa nekompetentnim dvojcem iz

Vašingtona puna dva sata, a onda da drži petočasovni sastanak - bez zaključaka i odluka. Ukrajinci, za to vrijeme, vide da se ruski napadi nastavljaju, a da evropski partneri oklijevaju da preduzmu sve što bi bilo u njihovoj moći da pomognu napadnutoj zemlji, kojoj ni godišnjica Budimpeštanskog memoranduma iz 1994, „proslavljena“ u tihoj istorijskoj sramoti zemalja koje su tada (pokazaće se - isprazno i lažno) garantovale bezbjednost i teritorijalni integritet Ukrajine.

Centralno pitanje postaje upotreba zamrznutih finansijskih sredstava Rusije, o čemu, sticajem okolnosti, treba da odluči belgijska vlada, koja je pod direktnim javnim pritiskom i prijetnjama službi Kremlja da će se suočiti sa teškim posljedicama ukoliko se drzne na taj korak.

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo (Prevot) je, tako, umjesto tog „riskantnog“ i „nikada ranije upotrijebljenog postupka“ predložio evropskim partnerima da se za iznos o kojem se tu radi (belgijska „Euroclear grupa“ raspolaže sa, procjenjuje se, nešto manje od dvije stotine milijardi

eura ruskih sredstava) uzmu kao kredit od komercijalnih banaka i proslijede Ukrajini (?!), umjesto da se iskoriste ruski fondovi.

Da li će i koliko dugo će belgijska vlada moći/smjeti da odolijeva zahtjevima da se naplate ruska razaranja ukrajinske privrede i infrastrukture ostaje pitanje od kojeg će umnogome zavisiti evropska odlučnost i zajedništvo prema krizi u Ukrajini.

Rat Rusije protiv Ukrajine je, od samog početka, bio rat Rusije protiv Evrope, njenog jedinstva i slobode njenih država i naroda. Evropsko jedinstvo, pa i potencijali za proširenje i jačanje EU, presudno će zavisiti od načina na koji će biti zaustavljena, odnosno okončana ruska agresija na Ukrajinu.

SAD, bar za vrijeme Trampove administracije - zbog samog Trampa i MAGA populizmamože pokušati da se dezangažuje i distancira od tog sukoba, sa posljedicama koje neizbježno dolaze u skoroj budućnosti. EU nema taj luksuz. Dezangažman ili „kompromis“ sa ruskom okupacijom djelova Ukrajine - ozbiljno bi uzdrmali same temelje evropske strukture.

Ako Ukrajina ne preživi, EUkakvom je danas poznajemoje osuđena na propast.

ČEKAJUĆI

(CRNOGORSKU)

STRATEGIJU

U Podgorici nas ministar vanjskih poslova E. Ibrahimović ohrabruje kako su svi procesi postupci u njegovim rukamaod priznanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj, do svakodnevnih komunikaci-

ja sa kolegama u turskom MVP - povodom naprasnog i štetnog ukidanja bezviznog režima sa tom zemljom. Odluka donesena „preko koljena“ - ispostavilo se da je generalni sekretar Vlade bio inicijator te diverzije - sada se mjesecima ispravlja. Da će sve biti u redu, potvrđuje i Ibrahimovićev takmac/kolega, paralelni ministar spoljnjih poslova F. Ivanović, koji je pun optimizma u vezi sa crnogorskom evropskom agendom. I jedan i drugi vidljivo ignorišu zabrinjavajuće unutrašnje procese i fenomene, a posebno njihove sve vidljivije posljedice, koje brinu svakog iskrenog zagovornika evropskih integracija naše zemlje. Ostaje još i da sačekamo novu Strategiju vanjske politike Crne Gore, koja je najavljena sastankom sa nekadašnjim ministrima vanjskih poslova, kojem nisu prisustvovali samo oni koji vjeruju da je Rusija „izazvana da napadne Ukrajinu, kao i oni kojima suočavanje sa kolegama teško pada. Kratkotrajni ministar R. Krivokapić je, koliko shvatamo, kao savjetnik mvp Ibrahimovića, zadužen za taj dokument, što cijelom postupku daje dozu neizvjesnosti … Optimizam je na vrhuncu - a taj utisak ne treba kvariti - iako, s jedne strane, prisustvujemo ubrzanoj međunarodnoj normalizaciji i legitimizaciji četničkog vojvode Mandića u uvaženog sagovornika i uvjerljivog promotera evropskih vrijednosti (dok u njegovu bliskost Tramp-Putinu niko ne treba da sumnja), a, s druge, svjedočimo najnovijim BIA poduhvatima, koji su, sa bronzanih spomenika ratnim zločincima prešli na kapitalne infrastrukturne projekte, kao što je onaj u Botunu, bez čije su finalizacije šanse Crne Gore da zatvori pregovaračko poglavlje o zaštiti čovjekove okoline ravne - nuli. (Opoziciju ovim povodom nećemo kritikovati, očekujući njihov dokument o evropskim integracijama koje ponovo treba da potvrde ono što je bar tri puta potpisima potvrđeno u avgustovskoj Crnoj Gori. Papir trpi sve, pa će i to istrpjeti!)

Zato je i pitanje skrivenog, ili bilo kakvog drugog, srpsko-ruskog uticaja na Crnu Goru odavno - retoričko. Baš kao i ono o „trojanskim konjima“, koje nam daruju iz Rusije, što je bila manje originalna stilska figura koje su, i povodom naše zemlje, pominjale gospođe Kaja Kalas i Marta Kos Nema, nažalost, ni potrebe, ni nepoznanice povodom tih „nedoumica“ i manje ili više spretnih „diplomatskih“ iskaza: galopira ta trojanska konjica - od Vašingtona i Brisela, preko Budimpešte i Beograda, u našoj Crnoj Gori i oko nje. Tu rusku konjicu ne vide samo oni koji ne žele da je vide, opijeni optimizmom u kojida i to ponovimo - želimo svi da vjerujemo, a posebno ako ta prigodna vjera može biti od ikakve pomoći - uprkos svemu pomenutom. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

VLAHOVIĆ

„Trampova doktrina“ predstavlja apsolutizaciju politike koja se zasniva na ogoljenoj logici o interesnim sferama

RAZGOVOR: Fra Drago Bojić, bosanski franjevac, teolog i publicista, za Pobjedu

Vjerske zajednice su uvijek gubitku kad trguju svetinjama

Rijetki su hrišćani na ovim prostorima koji prave razliku između vjerske i nacionalne pripadnosti. Pritom nije riječ o tome da ljudi negiraju svoju etničku pripadnost, nego o tome da budu budni, da ne dopuste da ih ta pripadnost zarobi i zaslijepi te da ne vide njezine negativne i destruktivne strane, poručuje fra Bojić

PODGORICA - Rijetki su hrišćani na ovim prostorima koji prave razliku između vjerske i nacionalne pripadnosti, smatra Drago Bojić, bosanski franjevac, doktor teoloških nauka i publicista iz Jajca.

On je, u razgovoru za Pobjedu, ocijenio da su oni u velikom broju „pravoslavizirani i katolicizirani“, ali da je „premalo evangeliziranih, vjerodostojnih vjernika“.

Stava je i da nije dobro da se „javni prostori i institucije pravoslaviziraju, katoliciziraju ili islamiziraju“. Poručuje da treba poštovati odvojenost crkve i države. Prema njegovom mišljenju, to je posebno važno za vjerske zajednice, jer su „uvijek na gubitku kad se miješaju u dnevnu politiku, kad trguju svojim svetinjama, kad se vode svjetovnim interesima“

P OBJEDA : Papa Lav XIV odabrao je da njegova prva službena posjeta, u svojstvu poglavara Rimokatoličke crkve, bude Turskoj ili, da budem precizniji, Nikeji. Dakle, mjestu gdje je prije 1.700 godina, u vrijeme kada nije postojala podjela na zapadno i istočno hrišćanstvo, održan Prvi vaseljenski sabor. Kakvu poruku je ovim činom poslao rimski pontif i koliko je ona značajna u trenutku koji živimo?

BOJIĆ: Nekoliko dana prije odlaska u službeni posjet Turskoj, papa Leon XIV objavio je apostolsko pismo „In unitate fidei“ (U jedinstvu vjere) povodom 1700. obljetnice Nicejskog sabora. Pismo je poziv na ujedinjenje kršćana, na povratak zajedničkoj baštini. Jedinstvo pritom ne znači poništavanje razlika, nego njihovo vrednovanje i međusobno poštivanje. U svijetu podjela ekumenski i međureligijski dijalog su iznimno važni. Ne ide to lako, ali ako se želi živjeti u miru, nužno je graditi odnose međusobnog poštivanja i povjerenja.

POBJEDA: Kako vidite današnji odnos između zapadnokatoličkih i protestantskih crkava s jedne i istočnopravoslavnih, s druge strane? Gdje je i u kojoj fazi ekumenski dijalog trenutno, što ga komplikuje i, u krajnjem, postoji li on uopšte?

BOJIĆ: Uz teološka i povijesna neslaganja, ekumenski dijalog opterećuju i nacionalne razlike, kao što je primjerice slučaj na ovim prostorima. Crkve su previše vezane uz nacionalnu pripadnost. One često funkcioniraju kao čuvarice nacionalnog identiteta i uglavnom podržavaju nacionalne ideologije. U takvoj atmosferi teško je graditi ekumenske odnose. Potrebno je osloboditi se straha od drugoga, iskušenja međusobnog misionarenja i izaći iz začaranog kruga neprijateljstava iz prošlosti.

POBJEDA: Što je po Vašem mišljenju, budući da se vrijeme drastično mijenja, pogotovo razvojem vještačke inteligencije (AI), a društvene i globalne krize sve više produbljuju, najveći izazov za hrišćanstvo danas

kada je riječ o očuvanju njegove autentičnosti, istinitosti, uloge, ali i razumijevanja u savremenom svijetu?

BOJIĆ: Kršćani se, neovisno o tome kojoj crkvi pripadaju, trebaju vratiti Evanđelju Isusa iz Nazareta. To ponajprije znači da budu vjerodostojni vjernici koji će u osobnom i društvenom životu afirmirati evanđeoske vrednote kao što su zalaganje za mir, pravednost i istinu, a s druge strane čuvati se bilo kakvog nacionalnog, političkog ili ideološkog

Kad bi crkvene zajednice odustale od nacionalizma, izgubile bi dio vjernika

POBJEDA: Oštar ste kritičar nacionalizma. Definišete ga kao kvazireligiju. Prepoznajete li danas snagu unutar crkava da mu se iznutra, organski, odupru ili su se već trajno i zauvijek stopile s njim?

BOJIĆ: Kad bi kojim slučajem ovdašnje crkvene zajednice odustale od nacionalizma, vjerojatno bi izgubile dio vjernika, ali to bi istodobno bio početak katarze. Kad bi se, primjerice, Katolička crkva u Hrvatskoj vodila evanđeoskim kriterijima, ne bi pod izlikom domoljublja podržavala hrvatski nacionalizam i stala bi u obranu srpske manjine koja je u posljednje vrijeme izložena prijetnjama i napadima hrvatskih nacionalista. Kad bi se Srpska pravoslavna crkva vodila evanđeoskm logikom, ne bi funkcionirala kao ekspozitura velikosrpskog nacionalizma ili sadašnjeg državnog režima koji je ponajprije štetan za srpski narod, a onda i za druge.

svrstavanja. Iz toga su u svim kršćanskim crkvama proizlazili veliki problemi i velika zla. Kršćani bi, kako to od njih traži i Isusovo Evanđelje, trebali biti „sol zemlje“ i „svjetlo svijeta“. Trebali bi preuzeti više odgovornosti za svijet, ne samo za sebe, nego i za druge, posebno za marginalizirane i obespravljene ljude.

POBJEDA: U svojim tekstovima često ističete da vjera postaje nevjerodostojna onda kada se podredi ideologiji ili, kao što danas svjedočimo u eks-Ju državama, partijama i vladajućim nacionalnim elitama. Smatrate li da je u našim društvima došlo do potpune instrumentalizacije religije i može li se taj proces preokrenuti?

BOJIĆ: Rijetki su kršćani na ovim prostorima koji prave razliku između vjerske i nacionalne pripadnosti. Pritom nije riječ o tome da ljudi zaniječu svoju etničku pripadnost, nego o tome da budu budni, da ne dopuste da ih ta pripadnost zarobi i zaslijepi te da ne vide njezine negativne i destruktivne strane. Evanđelje nas poučava da nas Bog neće pitati gdje smo rođeni, kojemu narodu pripadamo, kakve smo službe obnašali, nego samo jedno pitanje – jesmo li bili solidarni s onima koji pate jer se sam Bog poistovjećuje s njima.

POBJEDA: Kako tumačite

činjenicu da su religijske zajednice na Balkanu i dalje među najuticajnijim akterima političkog života, da su crkve, kolokvijalno rečeno, „nikad punije“, ali i da se broj praktičnih vjernika, što vidimo po tome koliko smo empatični i spremni da saslušamo i uvažimo drugog i drugačijeg, smanjuje?

BOJIĆ : Ovdašnji kršćani su u velikom broju „pravoslavizirani i katolicizirani“, ali premalo je evangelizira-

nih, premalo je vjerodostojnih vjernika. Često nastupaju protiv ljudskih prava i sloboda. Žele nametnuti svoj svjetonazor ondje gdje su u većini. To su ostaci političkog i nacionalnog kršćanstva, kršćanstva zatvorenog u sebe, nepovjerljivog pa i neprijateljskog prema svijetu, isključivog prema svima koji ne pripadaju određenoj vjerskoj zajednici. POBJEDA: U jednom intervjuu nedavno ocijenili ste da je „sprega crkvenih i po-

Ljude tRebA učiti VećOj sAmOstALnOsti i LičnOj OdGOVORnOsti: Fra Drago Bojić

Papa Lav XIV i carigradski patrijarh Vartolomej

simbiozu religije i politike

uvijek na svetinjama

Čim ste malo kritični prema crkvenim strukturama ili crkvenim vođama, proglasiće vas necrkvenim, pa i neprijateljem Crkve. To isto se događa i onima koji kritički progovore o vlastitom narodu. Automatski ste neprijatelj naroda. Ko odluči živjeti po Isusovom Jevanđelju, koje je uvijek čovjeku nedostižno, mora računati s tim da će često biti sam, ostavljen od ljudi, pa i onih najbližih

litičkih interesa dvostruko štetna, jer škodi duhovnosti i vjeri, ali i demokratiji i sekularnosti“. U čemu se to sve ogleda u praksi, na dnevnom nivou, te gdje je to najizrazitije i samim tim najpogubnije?

BOJIĆ: Nije dobro da se religijski poglavari pojavljuju s političarima kad se slave državni praznici, kad se obilježavaju važni događaji iz prošlosti ili obljetnice stradanja.

Nije dobro da se javni prostori (sjetite se litija u vašoj zemlji) i javne institucije pravoslaviziraju, katoliciziraju ili islamiziraju. Nije dobro da se vrše religijski obredi u javnim ins titucijama, pogotovo ne u obrazovnim institucijama.

Treba poštivati odvojenost crkve i države. To je posebno važno za vjerske zajednice jer su uvijek na gubitku kad se miješaju u dnevnu politiku, kad trguju svojim svetinjama, kad se vode svjetovnim probicima.

P OBJEDA: Odakle nacionalistima tolika snaga i bi li ona i koliko bi bila manja da im vjerske zajednice ne daju, da tako kažem, „gorivo“?

BOJIĆ: U našim društvima dominiraju kolektivni identi-

Konkursom za stipendiranje prvi put prepoznati visokoškolci koji pohađaju studijske programe za razrednu nastavu i predškolsko obrazovanje i vaspitanje

Budućim učiteljima i vaspitačima stipendija od 300 eura mjesečno

teti često i kao lažni nadomjestak za osobne frustracije, nezadovoljstva i neuspjehe. Puno važniji su čovjekovi osobni identiteti, oni identiteti koje sam izabire i koji ga čine posebnim, jedinstvenim. Kolektivna pripadnost je neizbježna, ali ona po sebi nema nikakvu vrijednost. Ljude treba učiti da budu više samostalni i da se uče osobnoj odgovornosti. Mnogi se skrivaju iza kolektiva, naroda, vjere, uključujući i ratne zločince, nasilnike, profitere.

POBJEDA: U kakvom su položaju u Crkvi, kako u katoličkoj, tako i pravoslavnoj, sveštenici, teolozi i vjeroučitelji koji se trude biti odani samo Jevanđelju, imaju kritički stav i nijesu eksponenti partija, naroda, nacionalizama svih vrsta i boja, a u krajnjem - establišmenta i oligarha koji profitiraju na njemu?

BO JIĆ : Takvih je iznimno malo jer je to težak put, povezan s mnogim rizicima. Čim ste malo kritični prema crkvenim strukturama ili crkvenim vođama, proglasit će vas necrkvenim, pa i neprijateljem Crkve. To isto se događa i onima koji kritički progovore o vlastitom narodu. Automatski ste neprijatelj naroda. Tko odluči živjeti po Isusovom Evanđelju, koje je uvijek čovjeku nedostižno, mora računati s tim da će često biti sam, ostavljen od ljudi, pa i onih najbližih.

POBJEDA: Kako da se postavi čovjek koji vjeruje u Boga i svete tajne crkve, ali ne odobrava njen savez sa dnevnom politikom, „plesom“ i „zagrljajem“ sa nacionalizmom?

B OJIĆ: Kad je riječ o kršćanima, trebaju slijediti Isusa iz Nazareta. Ni Isusa nisu prihvaćali ni religijski glavari ni narodne starješine, a i narod se okrenuo protiv njega. Evanđeoski put je težak, to su ona uska vrata, vrata obraćenja, o kojima govori Isus, a koja vode u Kraljevstvo Božje. Široka vrata su za mase, nemisleće i neodgovorne ljude, i ona vode u propast.

Milovan MARKOVIĆ

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta Crne Gore pokreće komunikacionu i medijsku kampanju kako bi osnažili i motivisali mlade ljude kojima je ostalo nekoliko ispita na smjeru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i obrazovanje učitelja, da završe studije. Učestalo se ukazuje na problem da u crnogorskim vrtićima nedostaje vaspitača, a iz vlasti odgovaraju da nastoje da riješe problem.

OKO 200 neAKtIVnIh studenAtA Iz resornog ministarstva kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović rečeno je Pobjedi da prema informacijama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dobilo od Filozofskog fakulteta, oko 200 studenata je neaktivno na smjeru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, i obrazovanje učitelja. Podsjećaju da je Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija povećao broj upisanih kandidata za studijske programe obrazovanje učitelja i predškolsko obrazovanje i vaspitanje.

- Kada je u pitanju nedostatak kadra u predškolskim ustanovama, najviše vaspitača nedostaje na jugu zemlje, odnosno u Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Napominjemo da opštine mogu dati svoj doprinos u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju i obezbijediti podršku studentima kroz stipendije, obezbjeđivanje sredstava za prevoz, smještaj... – rekli su iz Ministarstva.

AsIstentI zA RAnI RAz VOj

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo je prijedlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji ima za cilj unapređenje i modernizaciju pravnog okvira kojim se uređuje oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Takođe, novi zakon koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, predviđa usklađivanje s međunarodnim standardima, kao i otklanjanje uočenih nedostataka u primjeni važećih propisa. Prijedlogom zakona o predš-

Za razrednu nastavu namijenjeno je 25 stipendija, kao i za predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Po deset stipendija ide studentima matematike, fizike, hemije, a za IT-a (računarstvo i informacione tehnologije) je opredijeljeno 20 stipendija. Stipendije se dodjeljuju za studijsku godinu, te se isplaćuju deset mjeseci godišnje

kolskom vaspitanju i obrazovanju predviđeno je uvođenje nove stručne kvalifikacije u obrazovni sistem - asistenti za rani razvoj. Novo zanimanje uvode zbog toga što u vrtićima nedostaje vaspitača. - Imajući u vidu da je prijedlog zakona u skupštinskoj proceduri, ukoliko isti bude usvojen, onda će se i inicirati razvijanje pomenute stručne kvalifikacije. Napominjemo da je ova stručna kvalifikacija prepoznata Reformskom agendom. Takođe, Strategija reforme obrazovanja 2025 – 2035. godine, između ostalog, podrazumijeva dodatne obuke vaspitača kao i mjere kako bi se povećao broj upisanih studenata na smjeru za obrazovanje učitelja i predškolsko obrazovanje i vaspitanje – kazali su iz Ministarstva. Planirano je da asistenti budu podrška vaspitačima, da imaju obuku u trajanju od deset mjeseci, šest pedagoško-psiholoških i šest medicinskih predmeta, a trećinu obuke činiće praktični rad u vrtićima. Predstavnici vlasti objasnili su da asistenti postoje i u drugim evropskim gradovima, ali da se drugačije zovu.

Imamo 25 državnih vrtića i više od 200 vaspitnih jedinica.

PRVI Put stIPendIRAnje

Iz ovog resora ukazuju na podatak da je ove godine poseban dio Konkursa za stipendiranje najboljih studenata namijenjen deficitarnim zanimanjima u nastavi.

- Ovim konkursom prvi put su prepoznati visokoškolci koji pohađaju studijske programe za obrazovanje učitelja i predškolsko obrazovanje i vaspitanje – rekli su iz Ministarstva.

Stipendije iznose 300 eura mjesečno. Po deset stipendija namijenjeno je studentima matematike, fizike, hemije, a za IT-a (računarstvo i informacione tehnologije) je opredijeljeno 20 stipendija, za razrednu nastavu – 25 stipendija, kao i za predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Stipendije se dodjeljuju za studijsku godinu, te se isplaćuju deset mjeseci godišnje. - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će i u narednom periodu nastojati da podstakne interesovanje za deficitarna zanimanja, ali i raditi na tome da najbolji kadrovi nađu svoje mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore – kazali su iz Ministarstva. Do sada su u više navrata vaspitači, ali i stručna javnost ukazivali na problem prebukiranosti vrtića. Komentarisali su

da je danas u vrtićima, posebno u glavnom gradu, izazov biti vaspitač jer se u grupama upiše i duplo više djece nego što je predviđeno normom. Ukazivano je da zbog svega upitno koliko se toj djeci može pružiti kvalitetna usluga. Iz Ministarstva je nedavno u Skupštini rečeno da kroz uvođenje zvanja asistenta u nastavi nastoje da kompenziju nedostatak kadra u vrtićima. Pojašnjeno je da se grade novi vrtići, te da će problem prebukiransoti biti riješen za dvije do tri godine. Na matičnom odboru u Skupštini nedavno se polemisalo o uvođenju novog zvanja asistenta, te su pojedini poslanici komentarisali da se otvaraju i sada vrtići, ali da je problem što fali kadra i što neće imati ko da radi u njima. Ukazano je na problem da su vaspitači koji rade opterećeni, da nijesu zadovoljni platama i da se ne šalje pozitivna poruka mladim ljudima da je dobro da se bave ovom profesijom. Činjenica je da je sve više vrtića, ali stanje je alarmantno i neće imati ko da radi u njima ako se nastavi ovakav trend. U posljednje dvije godine otvoreno je 20 novih vrtića. Iz resornog ministarstva poručili su da preduzimaju određene mjere kako bi postepeno rješavali sve izazove. n. Đ.

Crnogorskim vrtićima nedostaje vaspitača m.

In Ic I jat I va nvO DI šI: Preventivna mastektomija i besplatno

BRCA testiranje uskoro pred Skupštinom

Velika šansa ženama

da spriječe rak dojke

BRCA test otkriva genetsku predispoziciju za rak dojke i jajnika. Kada žena dobije taj rezultat, ona ne dobija dijagnozu – već šansu da spriječi bolest prije nego što zakuca na vrata. A šansa da spriječi rak znači sve: da može odgajati djecu, planirati porodicu, živjeti bez tereta straha. Zato je važno da test bude besplatan i dostupan svakoj ženi, bez obzira na primanja i porijeklo - naglasila je Gardašević

PODGORICA - Inicijativa NVO Diši za donošenje zakona o preventivnoj mastektomiji sa rekonstrukcijom dojki i besplatnim BRCA testiranjem nalazi se pred skupštinskim odborom, a ukoliko dobije zeleno svjetlo, biće upućena na glasanje u Skupštini. Zagovornici inicijative su DNP i Jelena Kljajević, saopštila je za Pobjedu Maja Gardašević iz NVO Diši.

Gardašević ističe da predloženi zakon nije samo administrativna mjera, već poruka svim ženama u Crnoj Gori da nijesu same.

- Svake godine žene odlaze na preglede sa strahom koji im mijenja život, a mnoge od njih tu borbu vode bez dovoljno podrške sistema. Zakon o preventivnoj mastektomiji i rekonstrukciji dojki bi ženi dao pravo da bira život, prije nego što se bolest pojavi ili vrati. Dao bi joj pravo da se ponovo osjeća kao žena, kao majka, kao neko ko ima budućnost - poručila je Gardašević.

Dodaje da bi se usvajanjem zakona gradio sistem u kojem se vrijednost života stav-

lja iznad svega, da je to korak ka društvu u kojem je briga o ženi – njenom tijelu, integritetu i dostojanstvu prioritet, a ne privilegija.

genetsKa predispozicija

Govoreći o značaju BRCA testa, Gardašević objašnjava da to nije samo medicinski pojam, već glas upozorenja koji ženama može spasiti život. - BRCA test otkriva genetsku predispoziciju za rak dojke i jajnika. Kada žena dobije taj rezultat, ona ne dobija dijagnozu – već šansu da spriječi bolest prije nego što zakuca na vrata. A šansa da spriječi rak znači sve: da može odgajati djecu, planirati porodicu, živjeti bez tereta straha. Zato je važno da test bude besplatan i dostupan svakoj ženi, bez obzira na primanja i porijeklo - naglasila je. Na pitanje koliko je liječenje raka skupo u Crnoj Gori, navodi da je finansijski aspekt samo dio problema. - Ono što je najteže ne može se platiti novcem – neprospavane noći, strahovi porodice, borba kroz terapije, izgubljeni poslovi i planovi. To je teret koji svaka žena nosi kad sistem ne učini dovoljno.

aKtUELnO: Crnogorska policija i tužilaštvo

Država može mnogo da uradi, počev od onoga što najviše štiti – prevencije - rekla je Gardašević, dodajući da svaka žena kojoj se pomogne da spriječi rak znači jedna manje koja prolazi kroz teške terapije.

p odaci o uče stalosti bolesti

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka nedavno je ukazalo da u Crnoj Gori godišnje oko 4.000 ljudi oboli od raka, dok oko 2.000 izgubi život. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 2022. godine registrovano oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke i oko 670.000 smrtnih ishoda. Institut za javno zdravlje navodi da se rak dojke najčešće javlja nakon 40. godine, ali da obolijevaju i mlađe žene. Prošlogodišnjim skriningom otkrivena su 24 slučaja ovog karcinoma.

Od ukupnog broja žena koje su oboljele od neke vrste kancera, čak 31,4 odsto je onih koje imaju rak dojke. Taj kancer čini i 15,2 odsto svih malignih bolesti (i muškaraca i žena) u populaciji oboljelih. - Drugim riječima, skoro svaka treća žena oboljela od raka, oboljela je od karcinoma dojke. Standardizovana stopa obolijevanja iznosila je 76,5 na 100.000 žena, što Crnu Goru svrstava na 20. mjesto u Evropi – podaci su Instituta za javno zdravlje. Tokom 2022. godine evidentirano je 416 slučajeva obolijevanja od raka dojke u Crnoj Gori. Te godine su od raka dojke umrle je 154 žene, što čini 10 odsto svih smrtnih ishoda od kancera u Crnoj Gori. Tokom 2022. godine uzrasno standardizovana stopa smrtnosti od raka dojke u Crnoj Gori bila je najviša u Evropi – 23,3 na 100.000 žena.

Faktori rizika za su pol, starost, porodična istorija, rana prva menstruacija, kasna menopauza, izostanak porođaja, prvi porođaj nakon 30. godine, nemogućnost dojenja, hormonska terapija, kao i životne navike poput prekomjerne tjelesne težine, nedovoljne fizičke aktivnosti, pušenja i alkohol.

- Postojanje rizika ne znači nužno da će žena oboljeti, zbog čega su važni redovni pregledi – ukazali su ranije iz Instituta za javno zdravlje. Svaka žena bi morala jednom mjesečno ići na preglede i to posebno važi za žene u starosnoj dobi nakon 20. godine. Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da je rak dojke najčešći maligni tumor kod žena i jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, ali i kod nas. H. janKoviĆ

Crna Gora bez digitalne imovine

U izvještaju Agencije Evropske unije za droge (EMCDDA) navodi se da bi u regionu jedino Crna Gora mogla biti kategorizovana kao značajna lokacija za aktivnosti tržišta na „darknetu“. Navodi se i da je pravno-regulatorni okvir na Zapadnom Balkanu znatno slabiji u odnosu na države Evropske unije, ističući da kriminalne mreže u regionu koriste kriptovalute za pranje novca dok su zapljene digitalne imovine izuzetno rijetke

PODGORICA - Crnogorska policija i tužilaštvo do sada nijesu procesuirali nijedan slučaj oduzimanja kripto imovine, iako se u međunarodnim izvještajima upozorava da kriminalne mreže u regionu koriste digitalnu imovinu da prikriju tokove novca.

U izvještaju Agencije Evropske unije za droge (EMCDDA) iz aprila 2023. godine navodi se da bi u regionu jedino Crna Gora mogla biti kategorizovana kao značajna lokacija za aktivnosti tržišta na „darknetu“. Navodi se i da je pravno-regulatorni okvir na Zapadnom Balkanu znatno slabiji u odnosu na države Evropske unije, ističući da kriminalne mreže u regionu koriste kriptovalute za pranje novca dok su zapljene digitalne imovine izuzetno rijetke.

Iz Uprave policije kazali su Pobjedi da do sada nije realizovan nijedan slučaj oduzimanja kripto imovine, naglašavajući da je glavni razlog nedostatak zakonske legislative koja reguliše tu oblast. Vlada Crne Gore je 2020. godine najavila izradu zakona o kriptovalutama, ali on do danas nije predložen. – Očekuje se da će definisanje zakonske legislative u oblasti oduzimanja kripto imovine dodatno unaprijediti i intenzivirati saradnju sa svim relevantnim institutucijama. Zbog nedostatka znanja, kapaciteta i resursa, a imajući u vidu brzinu razvoja kripto tehnologije, saradnja sa pojedinim organima nije u potpunosti na zadovoljavajućem nivou i zahtijeva dalji razvoj i jačanje - kazali su iz Uprave policije. U godišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) navodi se da je prošle godine kod poslovnih banaka zaplijenjeno 49,3 miliona eura, 45.078 američkih dolara, 42 miliona rubalja i 6,72 miliona dirhema Ujedinjenih Arapskih Emirata. Navodi se i da je

osam od deset predmeta formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, nakon čega je zahtijevana privremena obustava isplate. Iz SDT-a nijesu odgovorili na pitanje Pobjede da li su pokrenuli postupak oduzimanja kripto imovine u Crnoj Gori.

U izvještaju o napretku za 2025. Evropska komisija navodi da su, i pored povećanog broja finansijskih istraga, rijetki slučajevi zapljene imovine stečene kriminalom. Iz EK su pozvali crnogorske vlasti da koriste postojeće alate za oduzimanje imovine.

Izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi s tečene kriminalnom djelatnošću iz decembra 2023. predviđeno je oduzimanje digitalne imovine, uključujući kriptovalute.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) su kazali Pobjedi da zakonski okvir omogućava nadležnim tužilaštvima da oduzimaju i digitalnu imovinu pribavljenu krivičnim djelom, ističući da je potrebno dodatno unaprijediti širi zakonski okvir, kako bi se obezbijedila efikasnost u radu tužilaštva i uskladilo postupanje sa međunarodnim standardima. Navode i da je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković svim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga. – Uputstvom se tužioci obavezuju da tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica - naveli su iz VDT-a.

Kriminalne grupe peru novac preKo Kriptovaluta

U evaluaciji Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope (MONEYVAL) iz decembra 2023.

godine upozorava se da članovi organizovanih kriminalnih grupa već posjeduju kriptovalute, koje koriste za kupovinu nekretnina i skrivanje porijekla imovine „mada u mnogo manjoj mjeri u poređenju sa gotovinom“. Navodi se i da je nepotpun registar nekretnina dodatni problem za praćenje imovine u Crnoj Gori, posebno jer se „značajan dio investicija odnosi na transakcije iz Rusije i Turske“.

- Ukupna vrijednost konfiskovane imovine stečene izvršenjem visokorizičnih krivičnih djela i dalje je niska, uprkos velikom uticaju domaćih kriminalnih grupa na međunarodnu trgovinu drogom – navodi se u izvještaju. I iz međunarnodne NVO Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) u izvještaju iz 2024. ističu da se tzv. kavački klan u regionu izdvaja u korišćenju kriptovaluta za pranje novca zarađenog trgovinom narkoticima. Pojašnjava se i da se regionalne kriminalne mreže djelimično oslanjaju na digitalnu imovinu kako bi prikrile tokove novca, dok institucije u mnogim zemljama - uključujući Crnu Goru - još nemaju kapacitete za napredne blockchain istrage.

Iz Uprave policije tvrde da koriste licencirane alate za praćenje digitalnih transakcija, poput Chainalysis Reactora, navodeći da Sektor za finansijsko obavještajne poslove (FOJ) nije dobio nijednu sugestiju Europola ili Interpola da se kripto imovina posebno zloupotrebljava u Crnoj Gori. Pojašnjavaju i da kroz platformu Kodex policija održava kontakt sa kripto mjenjačnicama, kao da je FOJ od juna

Maja Gardašević

slučajeva oduzimanja kripto imovine

zapljena imovine

2023. do oktobra 2025. uputio 23 zahtjeva stranim mjenjačnicama - ali nijedan nije rezultirao blokadom imovine. Članom 85 Zakonika o krivičnom postupku, predviđeno je da na prijedlog tužioca sud može naložiti privremeno oduzimanje imovine. U hitnim slučajevima, shodno članu 263 Zakona o krivičnom postupku policija može privremeno oduzeti imovinu i prije pokretanja istrage, ako postoji opasnost od odlaganja. –Mogućnost zamrzavanja sredstava na digitalnim novčanicama zavisi od njihove lokacije i politike konkretnih servis provajdera... Međutim, policija do sada nije imala slučajeve zamrzavanja kripto imovine - kazali su iz Uprave policije.

Policajci ne PrePoznaju kriPto novčanike

Nezavisna konsultantkinja za finansijski kriminal Noemi Tambe kazala je Pobjedi da digitalna imovina kriminalaca često završava u državama koje nemaju kapacitete da ih istražuju.

– Proces praćenja i oduzimanja kripto imovine pogoršava nedostatak edukacije i svijesti. To utiče na efikasnost oduzimanja kripto imovine uopšte, kao i na sposobnost organa gonjenja da „pođu u potragu“ za nezakonito stečenom imovinom“, tvrdi Tambe. Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) je u analizama o finansijskom kriminalu, darknet tržištima i pranju novca upozorila da je berza kriptovaluta Garantex jedna od ključnih berzi koje kriminalne grupe koriste za pranje novca i prikrivanje tokova nezakonitih sredstava. Garantex je berza osnovana 2019. u Estoniji, a većinu ope-

Piše: Mladen Gazivoda

racija obavaljala j preko Moskve i Sankt Petersburga. Nakon što je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) upozorila da je Garanteks sajber kriminalcima omogućila transakcije preko 100 miliona dolara povezanim sa nezakonitim aktivnostima, veb domen te berze je zaplijenjen 6. marta 2025. godine a više od 26 miliona dolara u kriptovalutama je zamrznuto. Ministarstvo pravde SAD je podiglo optužnice protiv čelnika Garanteksa - Aleksandra Mire Serde i Alekseja Beščokova Tambe ističe da prebacivanje sredstava u zemlje bez regulative ima negativan uticaj na praćenje digitalne imovine, pojašnjavajuči da je rješenje u jačanju zakonskih okvira, prekograničnoj saradnju i edukaciji institucija. – Najveći izazov su self-hosted kripto novčanici koji nijesu na berzama već na ličnom uređaju. Policijske snage možda nijesu obučene da prepoznaju uređaje i digitalne nosioce privatnih ključeva tokom pretresa. Čak i kada zaplijene hardverski novčanik, ako treća osoba zna „seed frazu“ - sredstva mogu biti trajno izgubljena – kazala je Tambe Pobjedi. Digitalna imovina se čuva u hardverskim tzv. kripto novčanicima i može joj pristupiti svako ko ima „seed frazu“ odnosno lozinku. To u praksi znači da osoba koja zna lozinku može prebaciti kriptovalute na drugi kripto novčanik dok je uređaj u posjedu policije. Tambe tvrdi da zakoni koji regulišu oduzimanje kripto imovine moraju obuhvatiti i tehničke standarde za čuvanje i upravljanje zaplijenjenom imovinom, kao i saradnju sa licenciranim pružaocima usluga kripto imovine (CASP). Milena radonjiĆ

Kako je ponovo postala aktuelna tema o koronavirusu moramo se podsjetiti dešavanja za vrijeme pandemije, lokdauna ili kako je sve nazivano to skorašnje, pa slobodno mogu reći, ludilo. Od toga da će groblja biti mala, da se slobodno ide u šoping, od zabrane kretanja ulicom građana, pa čak i supružnika, do masovnih okupljanja političara i sveštenika SPC radi promocija i pričešća. Čak je jedan od stranih državnika izjavio da se treba liječiti varikinom! Svakih nekoliko dana izlazili su na TV ekrane članovi kriznog štaba sačinjen od ljekara, sa podacima o oboljelim, preminulim i vakcinisanim, te potpuna pogubljenost oprečnim informacijama ljudi od stuke i drugih, koji su sami sebe proglasili stručnim. I gdje smo sada, zašto niko to više ne pominje? Je li sve nestalo sa (ne)zvaničnim prestankom pandemije ili smo stvorili „kolektivni imunitet“? Naravno, nauka ne može uvijek sve objasniti u potpunosti, mada ni vjeronauk to nije uspio, da me neko pogrešno ne shvati. Na kraju, ni svaki organizam nije reagovao na isti način. Čak su poneki imali više reakcije na vakcinu, nego na bolest. Da li su afere u vezi sa vakcinama bile stvarne ili izmišljenje, bilo u finansijskom ili medicinskom efektu? Što se desilo sa vakcinama Fajzer, AstraZeneka, Sinofarm, Sputnjik? Da li se uopšte proizvode i dalje ili je jednostavno neko procijenio da više neće donositi enormnu zaradu proizvođačima? Kako je naša javnost i struka uopšte reagovala na to? Da li smo spremni priznati da je ipak bilo propusta koji su nas prilično koštali kao zajednicu? Hoćemo li ikada dobiti odgovor na to?

I hoće li iko odgovarati ako se ipak utvrdi da je bilo propusta ili ćemo i to gurnuti pod tepih kao i većinu problema koji su evidentni i stvarni? Da li su ljekari i medicinsko osoblje koji su bili potpuno uključeni u liječenje oboljelih i žrtvovali se i preko svojih mogućnosti, adekvatno nagrađeni? Treba li se opet kockati sa ljudskim životima i gdje se usput izgubila empatija?

Ipak se stidljivo i nenametljivo ponovo pojavio „novi soj“ koronavirusa, ali se izgleda nekako sve provuklo ispod radara

Hipokratova zakletva, kako je to (nekad) gordo zvučalo

Da li ima igdje u svijetu ovoliki odliv ljekara u politiku? Zar je toliko primamljivije bavljenje politikom u kojoj ljekari nemaju iskustva, nego zanimanje za koje su učili i spremali se godinama? Zar je moguće da je toliko isplativije ili je moć stvarno toliki opijum? Nadam se samo da političari neće početi da liječe ljude, jer tek to ne bi imalo nikakvog smisla!

javnosti pored svih dešavanja u svijetu, ali i kod nas. I sada se poslije svega postavlja pitanje zašto su ljudi izgubili povjerenje i nerado djecu vode na obavezna vakcinisanja. Koliko je samo pitanja bez adekvatnog odgovora?

I što je sa, po meni, najzastupljenijom granom medicine, estetskom hirurgijom?

Da li se samo meni čini da se najviše promoviše u medijima i da svaka ili hajde da ublažim, skoro svaka privatna klinika i stomatološka ambulanta reklamira takve usluge? Što se u međuvremenu desilo sa ljudima, da je postao praktično neophodan estetski zahvat stanovnicima Crne Gore? Da li se promijenio naš izgled ili samo naš pogled po kojem se ocjenjuje ljudski izgled? Ili je to ipak samo prolazni modni trend? I više to nije zahvat rezervisan za glumce i estradne zvijezde, nego se uvuklo u sve slojeve društva. I to ne samo hijaluronski fileri i estetske korekcije lica, nego i implanti grudi, liposukcija stomaka i butina, korekcija nosa, ušiju, očnih kapaka, zatezanje bora lica i vrata, porcelanski zubi, transplatacija kose… Ne znam da li sam sve pobrojao? Buk-

valno smo postali neprepoznatljivi na ulici. Vjerovatno će se pored ličnog opisa morati promijeniti i lična dokumenta? A kakvu to sliku daje o nama kao društvu, da smo toliko nezadovoljni svojim izgledom ili se samo pokušavamo približiti opšte zastupljenom obrascu koji promovišu mediji i nova kultura, da je spoljnji izgled važniji od znanja? I da li iko razmišlja o posljedicama? Da li i kakve posljedice po organizam može donijeti takav tretman? Da li je sve to vrijedno toga da se „uklopiš“ u (svjetski) trend i postaneš rob modernih nazora koji su nam nametnuti?

Kad se sve ovo pročita i uporedi sa dešavanjima posljednjih godina kod nas, kako se čini?

Da li se ovaj humani i teški poziv poštuje bez izuzetka i da li stvarno važe principi po kojima treba da funkcioniše, jer polaganje Hipokratove zakletve je obavezan postupak prilikom proglašenja mladih ljekara i sadrži sve što bi trebalo da ta struka predstavlja. Ali da li je još uvijek tako? Nastala je oko 4. vijeka p. n. e. Iako je sadržina originalne Zakletve relativno van vremenskog konteksta smatra se tradicio-

nalnim činom uvođenja ljekara u praksu.

Moderna verzija zakletve

Ovo je prevod zakletve koje je usvojena 1946. u Ženevi: „U času kada stupam među članove ljekarske profesije svečano obećavam da ću svoj život staviti u službu humanosti.

Prema svojim učiteljima sačuvaću dužnu zahvalnost i poštovanje.

Svoj poziv ću obavljati savjesno i dostojanstveno. Najveća briga će mi biti zdravlje mog bolesnika.

Poštovaću tajne onoga ko mi se povjeri.

Održavaću svim svojim silama čast i plemenite tradicije ljekarskog zvanja.

Moje kolege će biti braća. U vršenju dužnosti prema bolesniku neće na mene uticati nikakvi obziri, vjera, nacionalnost, rasa, politička ili klasna pripadnost.

Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog početka. I pod prijetnjom neću popustiti da se iskoriste moja medicinska znanja, suprotna zakonima humanosti.

Ovo obećavam svečano, slobodno pozivajući se na svoju čast“.

Ali je sada možda pravo pitanje što se promijenilo kod nas u vezi za medicinskom strukom i koji je pravi razlog promjene zanimanja i interesovanja uglavnom na vrhuncu karijere? Da li ima igdje u svijetu ovoliki odliv ljekara u politiku? Zar je toliko primamljivije bavljenje politikom u kojoj ljekari nemaju iskustva, nego zanimanje za koje su učili i spremali se godinama? Zar je moguće da je toliko isplativije ili je moć stvarno toliki opijum? Nadam se samo da političari neće početi da liječe ljude, jer tek to ne bi imalo nikakvog smisla! •

Hrvatski političar, istraživački fizičar i univerzitetski profesor, donedavni gradonačelnik Splita ocjenjuje pun misterija, ali nijedna se ne može razumjeti bez nauke

Puljak: Hipoteza da smo sami u svemiru vrijedi – dok ne dokažemo suprotno

PODGORICA - Kao bivši gradonačelnik Splita, univerzitetski profesor i jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih istraživačkih fizičara, Ivica Puljak zauzima jedinstveno mjesto u javnom životu regiona. Godinama je radio u CERN-u, u samom centru najnaprednijih eksperimenata savremene fizike, a paralelno s naučnom karijerom gradio je i reputaciju političara koji kompleksne teme objašnjava jednostavno, jasno i bez mistifikacije. Na društvenim mrežama prati ga publika koja se broji u desetinama hiljada, upravo zato što umije prevesti najkomplikovaniju fiziku i astrofiziku u jezik razumljiv svakome.

U vremenu u kojem viralne teorije o NLO-ima, „chemtrailsima“, tajnim svemirskim projektima i kometama iz „drugih galaksija“ ponovo pune medijski prostor, Puljak za Pobjedu podsjeća na nešto što internet često potiskuje: svemir jeste pun misterija, ali

U posljednje vrijeme pojavljuju se izmišljene ideje o stvaranju portala koji vode u druge svjetove. To nema veze s istinom. CERN je izuzetno transparentan u svojim istraživanjima. Ove godine CERN je posjetilo više od 750.000 ljudi i sami su se uvjerili u čudesnost, ali i u otvorenost istraživanja koja se rade na CERN-u. Pozivam sve koji čitaju ovaj tekst da posjete CERN. To će vam biti nezaboravno iskustvo, poručio je Puljak

nijedna se ne može razumjeti bez nauke.

U razgovoru govori o prirodi materije i antimaterije, o eksperimentima iz Ženeve, o neobičnoj međuzvjezdanoj kometi 3I/ATLAS, kao i o popularnim teorijama o vanzemaljskim civilizacijama. Ali, prije svega, objašnjava zašto je naučna metoda i dalje jedini pouzdan put ka istini – uključujući i odgovor na pitanje da li je čovječanstvo zaista jedina svjesna civilizacija u vidljivom svemiru.

POBJEDA: Kako biste napravili razliku između materijalnog i nematerijalnog svijeta? Naučnici koji su 1959. dobili Nobelovu nagradu za otkriće antiprotona dokazali su da materija postoji u obliku čestica i

WWW tehnologija je promijenila svijet

POBJEDA: CERN je svakako jedno od najzanimljivijih naučnih mjesta, s kojim se u popularnoj kulturi povezuju i razne misterije, osnovan je radi bazičnih istraživanja i napravio je značajna naučna otkrića. Nedavno su se pojavile priče o otkriću portala, postavlja se i pitanje vedskog boga Šive baš u njegovom dvorištu. Prema Vašim saznanjima, krije li CERN neke tajne ili se radi samo i isključivo o naučnoj laboratoriji?

PULJAK: CERN je najveći znanstveni laboratorij na svijetu. Osnovale su ga europske zemlje 1954. godi-

ne, radi znanstvenih istraživanja, ali i da bi pokazao da europski narodi mogu raditi zajedno, nakon traumatskih iskustava iz Drugog svjetskog rata. Laboratorij je rastao iz godine u godinu i danas je to prvi svjetski laboratorij, u koji su uključene sve napredne zemlje svijeta, a sve više se otvara i prema zemljama koje su manje znanstveno i gospodarski razvijene, da bi im pomogao u njihovom razvoju. Oba cilja s kojima je osnovan su ispunjena. CERN je napravio neka od najvećih znanstvenih dostignuća u povijesti. Znanstvenici CERN-a su otkrili W i Z bozone te pokazali da su

antičestica, je li moguć svijet sastavljen od antičestica i što bi se dogodilo kada bi se susreli naš svijet i taj antisvijet?

PULJAK: Mi danas znamo da se priroda sastoji od 12 čestica i njihovih 12 antičestica. One imaju svojstva kao što su masa, naboj i spin. Čestice i antičestice imaju sva ista svojstva, osim što imaju suprotne naboje. I kad se nađu jedna blizu druge pretvore se u čistu energiju. One nestanu, a nastane energija. Može se dogoditi i obratno: da se iz energije stvori par čestica –antičestica. Sve to se događa prema poznatoj Ajnštajnovoj relaciji da je energija jednaka umnošku mase i kvadrata brzine svjetlosti. Ovu činjenicu, da se čestica i antičestica pre-

elektromagnetska i slaba nuklearna sila ujedinjene u jedinstvenu silu. Pronašli su Higgsov bozon, koji je odgovoran za masu svih elementarnih čestica. U procesu znastvenih istraživanja, zbog činjenice da mnogi instrumenti koji su nam trebali nisu postojali, izumili smo mnoge nove tehnologije, među kojima je najpoznatija - world wide web. Ova tehnologija je promijenila svijet, koji je danas mnogo bolje mjesto za život nego što je to bilo kad je CERN osnovan. U CERN-u se danas nalazi najveći i najkompleksniji znanstveni instrument u povijesti: Veliki sudarač hadrona (LHC) sa svojim detektorima. U sudarima protona u LHC-u stvaramo ponovo energetske uvjete

tvore u energiju i obratno, da se energija pretvori u par čestica-antičestica, znanstvena je činjenica, jer smo je provjerili u mnogim eksperimentima. Antičestice se danas koriste u medicini, na primjer u takozvanim PET skenerima, u kojima detektiramo najmanje tumore u ljudskom organizmu.

Kao i uvijek, u znanosti imamo dosta stvari koje još nismo razumjeli. Na primjer: priroda se sastoji uglavnom od čestica, dok antičestica ima izuzetno malo. Mislimo da se u samom početku svemira, odmah nakon Velikog praska stvorio isti broj čestica i antičestica, a da su čestice „misteriozno“ nestale. Misteriozno se odnosi na to da još ne znamo kako. Doduše, imamo

kakvi su vladali kad je svemir bio star milijuntni dio jednog milijuntnog dijela jedne sekunde – praktički odmah nakon Velikog praska. Ti sudari se događaju 40 milijuna puta u jednoj sekundi i to već više od 10 godina. LHC će nastaviti raditi barem još 15 godina, kada bi ga trebao zamijeniti još veći sudarač, opsega od oko 100 kilometara, kojim ćemo se još više približiti samom Velikom prasku.

Ovako fascinantni eksperimenti uvijek za sobom povlače razne izmišljene misterije, teorije zavjere i slično. U popularnoj kulturi one se često iskrive, dodaju im se razni zapleti, povežu s iskonskim ljudskim strahovima i onda ponekad ljudima izgledaju realno.

dosta ideja kako se to dogodilo. Sada te ideje testiramo, na primjer u Velikog sudaraču hadrona (LHC) u CERN-u u Ženevi i za sada imamo neke naznake da ćemo razumjeti što se točno dogodilo.

POBJEDA: Što se to tačno dogodilo?

PULJAK: Dakle, materijalni svijet se sastoji uglavnom od čestica, uz nešto malo antičestica. Nematerijalni svijet je svijet informacija i energije. Energija i materija se mogu pretvarati jedna u drugu. Imamo tu još i takozvanu tamnu energiju i tamnu materiju, koje čine 95 odsto svemira. Sve u svemu, mnogo stvari smo do sada razumjeli, a mnogo stvari za razumjeti je još ispred nas. To ćemo napraviti koristeći najveći izum u povijesti svijeta – znanstvenu metodu. Sve što smo razumjeli o prirodi napravili smo kroz znanost i tako ćemo i nastaviti. Mi danas živimo u najzanimljivijem i najuzbudljivijem vremenu u povijesti svijeta, kojeg spoznajemo i razumijevamo sve bolje i bolje, zahvaljujući znanosti.

POBJEDA: Veliku pažnju u posljednjem periodu privuklo je otkriće komete 3l/ ATLAS. Različita su gledišta, koji je Vaš stav?

PULJAK: Moj stav nije važan, nego su važne činjenice. A one kažu da se radi o prirodnom objektu – kometi. Koja je doduše neobična, jer vjerojatno dolazi iz međuzvjezdanog prostora i treći je takav objekt koji smo do sada pronašli. Ima neke neobične karakteristike poput velike količine ugljičnog dioksida, neobične putanje i zelenkastog sjaja, što ga čini izvrsnom metom za znanstvena istraživanja stva-

ranje planeta. Vrlo vjerojatno se radi o objektu starom nekoliko milijardi godina, koji nam pruža mogućnost studiranja udaljenih sistema. Sve u svemu, izuzetno zanimljiv objekt čijim proučavanjem možemo naučiti izuzetno puno toga. POBJEDA: Novi film zviždača o NLO postojanju u Američkom kongresu, a i šire, izazvao je mnogo različitih tumačenja. Da li mislite da je s razlogom baš sada „lansiran“ i kako Vi tumačite neke spekulacije o dugogodišnjem sakrivanju istine o postojanju vanzemaljaca? PULJAK: Ovu temu nisam pratio, pa mi je teško reći nešto jako određeno. Ono što znam je da do sada nema nikakvih dokaza o postojanju vanzemaljaca niti o njihovom skrivanju od bilo koga. Stoga je sada naša radna hipoteza da smo sami u vidljivom svemiru, što nas, kao ljudski rod i kao živa bića, čini još dragocjenijima. Iz toga proizlazi da mi, ljudi, moramo biti još odgovorniji za prirodu oko nas, za druga živa bića, za svjesnu inteligenciju koju mi jedini imamo, te se prema svemu tome ponašati što možemo odgovornije. Ova hipoteza, da smo sami u vidljivom svemiru, vrijediti će sve dok ne dokažemo suprotno. Do tada se o svemu može spekulirati, ali za nove spoznaje moramo imati jako čvrste dokaze. Meni je, na primjer, ovo jedna od najzanimljivijih ideja iz ove domene: mi smo jedina svjesna inteligencija u vidljivom svemiru, samo zato jer smo prvi. Svemir je star 13,8 milijardi godina, što je na kozmičkoj vremenskoj skali dosta malo, te nije bilo vremena da se razvije više civilizacija. Je li ovo stvarno istina vjerojat-

U naUci imamo dosta stvari koje još

razUmjeli: Ivica Puljak

Sve u svemu, mnogo stvari smo do sada razumjeli, a mnogo stvari za razumjeti je još ispred nas. To ćemo napraviti koristeći najveći izum u istoriji svijeta – naučnu metodu. Sve što smo razumjeli o prirodi napravili smo kroz nauku i tako ćemo i nastaviti. Mi danas živimo u najzanimljivijem i najuzbudljivijem vremenu u istoriji svijeta, koji spoznajemo i razumijevamo sve bolje i bolje, zahvaljujući nauci

no nikad nećemo znati, ali barem, za sada, drži vodu.

POBJEDA: Tamo znači nema ništa neobično

PULJAK: U posljednje vrijeme pojavljuju se izmišljene ideje o stvaranju portala koji vode u druge svijetove. To nema veze s istinom. CERN je izuzetno transparentan u svojim istraživanjima. Ove godine CERN je posjetilo više od 750.000 ljudi i sami su se uvjerili u čudesnost, ali i u otvorenost istraživanja koji se rade na CERN-u. Pozivam sve koji čitaju ovaj tekst da posjete CERN. To će vam biti nezaboravno iskustvo. Što se kipa boga Šive tiče, on simbolizira kozmički ples stvaranja i uništenja, što podsjeća na svijet subatomskih čestica – stvaranje i uništavanje parova čestica i antičestica, koje mi proizvodimo u

Jedno sjećanje Igora Popovića, penzionisanog elektroinžinjera iz Podgorice

Sunčeve zrake pretvoriti u energiju jednostavnije od kroćenja vode i vjetra

Bio je talentovani gimnazijalac iz Stare varoši, jedan od lidera svoje generacije košarkaša Budućnosti sa rekordom od 72 postignuta koša. Uspješan student Elektrotehničkog fakulteta u tadašnjem Titogradu, rukovodilac u sistemu Elektroprivrede Crne Gore i u Košarkaškom klubu Budućnost. Fibin delegat i „vođa puta“ najuspješnijih jugoslovenskih košarkaških selekcija...

sudarima čestica na CERN-u. Kip je poklon indijske vlade kojim se slavi višegodišnja suradnja Indije i CERN-a, a predstavlja lijep primjer spoja antičke mitologije, umjetnosti i moderne znanosti.

Na kraju, CERN je izvanredan primjer kako se cijeli svijet može ujediniti oko ideja koje nas spajaju, a ne razdvajaju. A to su znanstvene ideje. One ne ovise o tome slažemo li se mi osobno s njima ili ne, nego o tome jesu li dokazane. Kad ih dokažemo, onda se svi razumni ljudi moraju složiti. CERN je dokaz da se svijet može ujediniti i pokazuje nam pravi put naprijed.

POBJEDA: Ima li istine u „chemtrails“ teoriji zavjere ili bijelim prugama na plavom nebu koje ostavljaju avioni?

PULJAK: Nema istine u teorijama zavjere oko „chemtrails“. To su tragovi koje avioni ostavljaju na nebu, a posljedica su kemijskih procesa koji se događaju kad se vruća smjesa ispušnih plinova iz motora aviona susretne s hladnim zrakom na velikim visinama. Karakteristika tih tragova, njihova dužina, debljina i postojanost, ovise o atmosferskim uvjetima, kao što su vlažnost, tlak i temperatura. Svi ovi procesi su jako dobro studirani i znamo praktički sve o njima – to su uglavnom jednostavni tragovi vodene pare, bez opasnih kemikalija. Na kraju: da bi se manje bojali stvari oko nas trebamo više znati. Zato ohrabrujem sve ljude da što je moguće više ulažu u svoje znanje, kao i u znanje ljudi oko sebe, te cijelog društva. Tako će nam svima biti bolje.

Hristina JANKOVIĆ

Sada je inžinjerski i košarkaški penzioner koji sumira utiske i koji se sjeća. Finiš inžinjerske radne karijere bio mu je posvećen obnovljivim izvorima energije. I sada iz svoje zbirke knjiga uzme Vita Nikolića i „Sunce, hladno mi je“, uživa u poeziji, ali i u svom energetskom uvjerenju da sunce mora da nas grije i zagrijava neposredno i posredno. Kaže da nam sunce stiže besplatno baš kao voda i vjetar, ali i da je jednostavnije sunčeve zrake pretvoriti u energiju nego krotiti snagu vode i vjetra. I ta posvećenost energiji sunca i solarnim panelima vezana je za 1966. godinu, kada je bio maturant u Gimnaziji „Slobodan Škerović“... - Bliži se kraju srednjoškolsko školovanje. Svi imamo taj adrenalin gimnazijske završnice. Zadovoljstvo što se završava jedan važni dio školovanja ali i odgovornost da se izabere i da se izbori za fakultet. Završni srednjoškolski

Gimnazija „Slobodan Škerović“

Sve je počelo u učionici Gimnazije „Slobodan Škerović“ davne 1966. godine, kada je maturant tražio da mu se predloži tema maturskog rada

korak je maturski ispit. Obraćam se mojoj dragoj profesorici fizike Katarini Živković Zamolim je da mi predloži temu za maturski ispit. Ona mi se obratila sa „sine“, kao što je uvijek činila, i kazala mi da mi predlaže „Fotoelektrični efekat“ jer tome, po njenom mišljenju, pripada budućnost. Izabrao sam i pripremio tu temu sa njom i uspješno položio maturski ispit - sjeća se Igor Popović. Inžinjerski radni vijek je proveo na radnim zadacima. Bio je i direktor Elektrodistribucije. Završne radne godine proveo je kao inžinjer za obnovlji-

ve izvore energije. Posao novih izazova, ali i sjećanja na svoju profesoricu fizike Katarinu Živković...

- Tu njenu rečenicu: „Sine, ovo je budućnost“, kada mi je predlagala matursku temu koja je bila uvod u energiju sunca, nikada ne mogu da zaboravim. Ponosan sam što sam i ja i moja generacija i Gimnazija „Slobodan Škerović“, prije skoro šezdeset godina, imali profesoricu sa takvom vizijom kao što je bila Katarina Živković - ističe Igor Popović. Ta rečenica profesorice Katarine živjela je stalno sa elektroinžinjerom Igorom Popovićem.

Predstavljena knjiga ljekara, slikara i pjesnika

„Odjeci duše“ Đura Latkovića

CETINJE - Jedan od najboljih slikara među ljekarima, ali i ljekar među slikarima, pedijatar Đuro Latković, u subotu veče je u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju pokazao da je i talentovani pjesnik. Zbirka poezije „Odjeci duše“, ilustrovana njegovim slikama, prva je njegova knjiga, i

nakon Tivta, gdje je proveo djetinjstvo i mladost, u subotu je predstavljena i u prijestonici, gdje Latković već duže od tri decenije radi i stvara.

Sala Kraljevskog pozorišta bila je mala da se smjeste svi koji su htjeli da čuju stihove Đura Latkovića, ali i da dobiju potpisani primjerak knjige, koja se nije kupovala, već je svaki posjetilac sam određivao koju sumu će dati, a sredstva su namijenjena za pomoć Filipu Vučkoviću, koji se liječi u Turskoj. Tako je doktor Đuro Latković još jednom pokazao da je nadasve veliki humanista.

Kako je kazao autor, zbirka „Odjeci duše“ podijeljena je u četiri cjeline, teme su ljubav, emocije i životni gubici. Prvi dio se bazira na sjećanjima; to su prve pjesme koje su nastale upravo zbog gubitka dragih osoba, a onda u periodu korone i ove urbanizacije života nastale su pjesme „Zov prirode“. -Već sljedeći ciklus, iako sam omatorio - Lubavne niti – imamo prava da kažemo nešto i o ljubavi i u četvrtom dijelu -Prolaznost. To je nešto, da ne kažem filozofski, ali eto malo sam se bavio temom prolaznosti i života uopšte – objašnjava Latković.

Posvetio se obnovljivim izvorima energije. Dva puta je posjetio kompaniju Wolf u Minhenu i upoznao se sa neposrednom primjenom energije sunca. Sa predstavnicima te kompanije organizovao je promocije solarne energije u Podgorici, u Privrednoj komori, Budvanskom sajmu, kao i brojne druge aktivnosti koje su solarnu energiju približavale projektima i modelima korišćenja... - Svjedoci smo uspješnog korišćenja energije sunca i vjerujem da energetski potencijali Crne Gore suncem mogu biti ojačani. Sjećam se početka energije sunca u fabrici Elastik u Podgorici čiji je direktor tada bio Ognjen Šćepanović. Tada su postavljeni solarni paneli i na nekoliko objekata u Budvi i na soliteru u Bloku 6 u Podgorici“, objašnjava Igor Popović, elektroinžinjer u penziji. Dr.DrAšKOVIĆ

Kako naglašava, ljubav je lajtmotiv cijele zbirke, i ona je upravo na početku i na kraju svega. - Poenta zbirke je ljubav prema porodici, prirodi, životu. U pojedinim pjesmama ljubav i priroda se spajaju i stapaju u najljepše osjećanje smisla postojanja - zapisala je prof. Ružica Lazarević u pogovoru. Kako je naglasila Latkovićevi stihovi teku slobodno, neopterećeni metrikom i rimom, noseći pritom snažan emotivni naboj.

Poput Bodlerovog albatrosa, ili galeba Džonatana Livingstona, pjesnik dodiruje oblake, a zatim se blago spušta na morsku pučinu, ili uroni u svijet sjećanja, u svijet koji odjekuje u duši poput najljepše melodije. Slike se nižu u asocijacijama, tanane i nježne, ili duboke i sjetne, ali uvijek ispunjene ljubavlju – objasnila je Lazarević. Latkovićeve stihove čitali su glumci Davud Bahović i Momčilo Otašević, dok je u muzičkom dijelu programa nastupila pijanistkinja Ivana Kusovac J.Đ.P.

još nismo

Igor Popović

Sa promocije knjige „Odjeci duše“

Direktor Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike Ratimir Martinović za Pobjedu povodom uspješnosti projekta „SynAmp“ koji je od Evropske unije dobio skoro milion eura

Ne možemo dozvoliti da se kultura svodi na nečiji bedž

PODGORICA - Gotovo milion eura iz fondova Evropske unije stiglo je na adresu KotorArta za projekat „SynAmp“ – i to među svega 23 izabrana programa od više od 1.600 prijavljenih. Ali, dok Brisel prepoznaje inovaciju, kvalitet i profesionalne standarde, kod kuće se isti festival suočava sa birokratskim apsurdima i nefunkcionalnim institucijama.

Direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike i koordinator svih programa KotorArta Ratimir Martinović za Pobjedu otvoreno govori o paradoksu crnogorskog kulturnog sistema: o stručnim kapacitetima koji postoje uprkos državi, a ne zahvaljujući njoj; o partitokratskim mehanizmima koji guše sektor; o sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture i o ozbiljnim prijetnjama koje lebde nad kulturnim pejzažom Crne Gore – od gubitka UNESCO statusa do „razvoja“ koji briše identitet prostora. U intervjuu otkriva što projekat „SynAmp“ konkretno mijenja u evropskom muzičkom eko-sistemu, zašto kulturni profesionalci u Crnoj Gori rade bez sistemske podrške i zbog čega je vrijeme da se javna uprava pogleda u ogledalo.

POBJEDA: KotorArt je dobio gotovo milion eura od Evropske unije. Što ovaj rezultat govori o kapacitetima crnogorskog kulturnog sektora i institucijama koje bi trebalo da te kapacitete grade i podržavaju?

MARTINOVIĆ: Ne govori ništa novo. Kreativni i umjetnički potencijali kulturnog sektora su veliki, ali podrška izgradnji kapaciteta izostaje. Primjer KotorArta je slikovit - novac Ministarstva kulture, kao pokrovitelja festivala od nacionalnog značaja, dobijamo isključivo za realizaciju pro -

Kreativni i umjetnički potencijali kulturnog sektora su veliki, ali podrška izgradnji kapaciteta izostaje. Primjer KotorArta je slikovit - novac Ministarstva kulture, kao pokrovitelja festivala od nacionalnog značaja, dobijamo isključivo za realizaciju programa, od 13. jula do 15. avgusta. U očima našeg pokrovitelja ne postoji priprema ili razvoj za postizanje ovakvih rezultata u evropskim okvirima – kazao je Martinović

grama, od 13. jula do 15. avgusta. U očima našeg pokrovitelja ne postoji priprema ili razvoj za postizanje ovakvih rezultata u evropskim okvirima. Samo iz ove okolnosti naslućuje se da je neophodno znatno više poznavanja, razumijevanja i podrške institucija, naročito za razvoj profila menadžera u kulturi, producenata i uopšte - stručnog kadra koji potencijale u sektoru mogu razvijati. Ima i pozitivnih primjera koji uglavnom samoinicijativno i samostalno ulaze u procese i kadrovskog jačanja. Ali u partitokratskom sistemu, koji sve više liči na kakistokra-

tiju, ovakve prakse nijesu za čuđenje. Okolnosti uzburkanih međunarodnih odnosa i globalnih tektonskih promjena dodatno upozoravaju da moramo dati pojedinačne doprinose zaustavljanju ovih trendova. Iskustvo sistema sjevernih komšija je takođe vrlo upozoravajuće. U sektoru kulture prosto ne možemo dozvoliti prakse kroz koje se kultura i umjetnost svode na nečiji broš ili bedž. To u naše ime niko drugi neće uraditi.

POBJEDA: Projekat „SynAmp“ predstavljen je kao inovativni model unapređivanja eko-sistema klasič-

ne muzike. Što je njegova stvarna suština - što će konkretno promijeniti u načinu na koji se stvara, uči, distribuira i doživljava klasična muzika u regionu i zašto je Evropska komisija ocijenila da upravo KotorArt može predvoditi takvu transformaciju?

MARTINOVIĆ: Evropska komisija u kontinuitetu prepoznaje KotorArt jer godinama dokazuje da spaja visoki umjetnički kvalitet i inovativnost sa međunarodnom saradnjom i profesionalnim standardima. To povjerenje smo zaslužili i kroz iskustvo u me-

POBJEDA: Često se govori o „valorizaciji prostora“, što se u praksi svodi na gradnju i apartmanizaciju. Zašto kulturna baština u Crnoj Gori najčešće strada upravo pod parolom razvoja - i može li se taj mentalitet promijeniti?

MARTINOVIĆ: Ako ne sačuvamo vrijednost prostora i kulturne baštine Crne Gore, nije jasno na što bi se nadograđivale buduće generacije. Crna Gora je i u staroj Jugoslaviji bila najsiromašnija republika, i zato ne mogu da osuđujem sa-

mo mentalitet. Mislim da je za osudu prije svega nedostatak alternativa, boljih ponuda valorizacije prostora od strane države. Valjda među tih 80.000 zaposlenih u javnoj upravi ima neko ko je plaćen da osmisli i pronađe investitore za strateške, kapitalne, pametne, kvalitetne, održive projekte u dugoročnom javnom interesu. Luksemburg sa 680.000 stanovnika i statusom najbogatije države svijeta ima javnu upravu od 36.000 zaposlenih. Mi smo luksemburško iskrivlje-

no ogledalo. I obrnuto. „Valorizatorski projekti“, kakve Crna Gora promoviše, uglavnom dugoročno razgrađuju samo jezgro društva. Zabrinjavajući su procenti mladih koji žele otići iz zemlje. Po istraživanju GeoPower UniRijeka, svaki četvrti građanin u naredne dvije godine želi da napusti zemlju. To zvuči kao egzodus. Pretpostavlja li se makar koliko ćemo mladih i stručnih ljudi nepovratno izgubiti kada uđemo u EU? Gdje su studije, strategije, planovi na ove važne teme crnogorskog

društva i demografskih izazova koji su sve očigledniji? Tinjajući požari se gase tek kad se razbukte i onda nadležni, iznenađeni i zatečeni razvojem traže nekakva privremena rješenja. Džabe nam gradnja kad ostajemo bez života. To se već desilo velikom dijelu Primorja. Primjer za to su Kotor i Boka, koje više čuva UNESCO nego institucije države. Moj je načelni utisak da na adresama na kojima se odlučuje prosto ne stanuje dovoljno ljubavi i odgovornosti za ovu zemlju.

đunarodnim projektima i kapacitetu da okupimo relevantne partnere. Sam naziv projekta „SynAmp“ potiče od našeg prvog projekta podržanog od Kreativne Evrope 2021. godine pod nazivom „Synergy“ (Sinergija). Tada smo dobili grant od blizu pola miliona eura, te na bazi njega, detaljne programske i finansijske evaluacije, stekli preduslov da konkurišemo i za ovaj. „Sinergija“ je označavala saradnju uglednih festivala regiona kao što su Ljubljana festival, CEBEF u Beogradu, Dubrovačke ljetnje igre i drugih, i nas kao lidera projekta, na osmišljavanju programa kompozitora i uvezivanju lokalno važnih tema. Po sličnom, ali višeslojnijem modelu smo okupili partnere iz cijele Evrope i označili ga kao „Synergy Amplified“ ili „SynAmp“. Projekat predstavlja i naš kontinuitet: ulaganje u nove generacije stvaralaca i profesionalaca u kulturi, razvoj savremenih pristupa klasičnoj muzici i doprinos snažnijem evropskom kulturnom prostoru, sa Kotorom kao jednim od njegovih regionalnih centara.

POBJEDA: Možete li sa nekoliko primjera približiti kako će to sve izgledati?

MARTINOVIĆ: Suština projekta je da uvede savremenije

i inovativnije prakse u stvaranju, učenju, distribuciji i doživljaju klasične muzike. Projekat predstavlja model transformacije ka sektoru koji je otvoreniji, povezaniji i spremniji za savremene izazove. Istovremeno, donosi i konkretnu vrijednost lokalnim zajednicama kroz nove programe, jaču međunarodnu vidljivost i održive modele saradnje koji dugoročno jačaju kulturni život gradova i regiona koji učestvuju u projektu.

„SynAmp“ unosi svjež, savremen pristup stvaranju muzike, baziran na saradnji između kompozitora i multimedijalnih umjetnika, koji zajedno stvaraju nova djela, povezujući zvuk, sliku i digitalne medije. Kroz rezidencije, mentorstva i rad sa izvođačima, projekat omogućava ono što savremenim umjetnicima često najviše nedostaje – vrijeme, prostor i podrška da slobodno istražuju, razvijaju ideje i pronalaze svoj autentični izraz. „SynAmp“ uvodi i nove načine profesionalnog razvoja kroz različite programe za izgradnju kapaciteta. Mladi profesionalci u kulturi i izvođači dobijaju praktično iskustvo koje današnje formalno obrazovanje gotovo ne nudi. Takođe, projekat utiče na način na koji publika doživljava klasičnu muziku. Novi formati, sinergija muzike i multimedije, otvorene probe, razgovori sa umjetnicima, kao i snažna digitalna prisutnost, čine savremenu muziku pristupačnijom i razumljivijom publici.

POBJEDA: Vaši projekti postižu izuzetne ocjene u Briselu, dok u Crnoj Gori nailaze na administrativne prepreke. Da li to znači da su evropski standardi i državna kulturna politika u potpunom raskoraku - i ko snosi odgovornost za taj raskorak?

MARTINOVIĆ: Raskorak je prije svega u stručnosti nadležnih i drugačijem poimanju javne uprave. Nemam nikakvu iluziju da je Evropska unija idealna. Ali moje iskustvo govori da je uprava EU ujedno i funkcionalni servis u kojem zaista nijesam nailazio na nestručnost, ni po dubini, ni po širini. Odgovornost za taj raskorak leži u spomenutom partitokratskom sistemu koji biva sve ogoljeniji i ugroženiji kroz deficit stručnog kadra za kreiranje i vođenje odgovornih javnih politika i na njima baziranih odluka. To dalje otvara važnije pitanje - sveobuhvatnih reformi u Crnoj Gori, uz onu izbornog

Ratimir Martinović govori na otvaranju KotorArta, 13. jula 2025. godine

KotorArt

TRADICIJA, KLAPSKA I KLASIČNA MUZIKA: Sa koncerta na otvaranju KotorArta, u julu ove godine

sistema, bez kojih će se stanje sve sumnjivijeg kadra u mastodontskom državnom aparatu u budućnosti mnogo teže korigovati.

POBJEDA: U govoru na otvaranju ovogodišnjeg KotorArta ste pomenuli „sizifovsku borbu“ sa Ministarstvom kulture i medija. Što se u tom odnosu iz godine u godinu ponavlja i zbog čega Ministarstvo, po Vašem iskustvu, ne uspijeva ni da ispoštuje osnovne obaveze prema kulturnim akterima?

MARTINOVIĆ: Postoji kontinuitet, rekao bih - nadrealnih situacija u poslovanju sa Ministarstvom koje, žao mi je da kažem - obesmišljava saradnju. Ne može biti realno da pokrovitelj bez ikakvog obrazloženja budžet festivala od „nacionalnog značaja“ dva dana prije početka umanjuje za trećinu. To je prosto neprihvatljivo. Kao što nije realno da se krajem septembra šalje ugovor znatno promijenjen u odnosu na dotadašnju praksu, za festival koji se završio u avgustu. Evo, samo te dvije sulude situacije neka posluže kao primjeri onoga što zovem sizifovskom borbom. Neozbiljno je, troši vrijeme, a i štetno je po zdravlje. Mi smo pred početak ovogodišnjeg festivala imali spremne dopise i saopštenje o svojevoljnom izlasku iz programa nacionalnih festivala. Prosto - ne potpišemo ugovor, preživimo nekako ovogodišnju krizu finansiranja i - guramo dalje. Imali smo slične situacije i ranije kada smo se zahvalili na „podršci“ i radili bez pokroviteljstva Ministarstva. Ali smo se sada, očigledno, odlučili za drugačiju strategiju. Prvi put smo angažovali i advokatsku kancelariju koja će u naše ime pred nadležnim institucijama dokazivati našu sumnju u maliciozne i opasne manipulacije sa adrese Ministarstva.

POBJEDA: Fokus Vašeg govora na otvaranju festivala bila su i najnovija dešavanja u vezi sa zaštićenim područjem Boke Kotorske, budući da je UNESCO u posljednjem izvještaju upozorio da je status Kotora ozbiljno ugrožen. Što je, po Vašem mišljenju, suština problema: neznanje, politički interesi, pritisci investitora, slabe institucijeili sve zajedno?

Konkursni novac na kašičicu znači držanje na kratkom povocu

POBJEDA: Po ranijoj uredbi Ministarstva, sve manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore bile su obavezne da se institucionalizuju kao javne ustanove. KotorArt je doskoro bio jedini važan festival koji to nije učinio, a ipak je zadržao status. Kako objašnjavate tu izuzetnost - i da li mislite da je sada, sa ove distance, taj model bio ispravan i održiv?

MARTINOVIĆ: Institucionalizacija tj. transformacija festivala od nacionalnog značaja u javne ustanove nije bila predmet jedine uredbe na ovu temu koju spominjete, koja datira iz 2008. godine. Takođe, do nas kao izvršnog producenta festivala nije došla nikakva zajednička inicijativa dva pokrovitelja ili obaveza takve vrste. Štaviše, radni nacrt nove uredbe o manifestacijama ne podrazumijeva da producent manifestacije od nacionalnog značaja mora biti transformisan u javnu ustanovu. I to spada u dobre i preporučljive evropske prakse zajedničkog upravljanja u kulturi sva tri sektora - javnog, civilnog i privatnog, kakvih bi u Crnoj Gori trebalo da bude mnogo veći broj. Naravno, pod preduslovom da Zakon o kulturi i Zakon o NVO budu promijenjeni u dijelu podrške civilnom sektoru, što je tim KotorArta sugerisao tokom konsultativnih procesa. Inače, Crna Gora je valjda jedina zemlja u regionu koja ima tu zakonsku odrednicu da se civilni sektor ne može direktno finansirati državnim novcem. Konkursni novac na kašičicu znači držanje na kratkom povocu.

MARTINOVIĆ: Iako neću reći ništa novo, za društvo je i dalje poražavajuće da institucije ignorišu glas struke. Ovdje prije svega mislim na organizaciju „EXPEDITIO“, koja gotovo tri decenije skreće pažnju na važna pitanja iz oblasti arhitekture i baštine. Takođe, vrlo poštujem i Vašu novinarsku posvećenost ovim temama. UNESCO izvještaj je objavljen dan prije otvaranja festivala i smatrao sam da je važno da se moje obraćanje stavi u službu skretanja pažnje i apela nadležnima, dijelom i zbog društvene letargije u odnosu na crvenu lampicu UNESCO-a, koja bi svim Kotoranima i Bokeljima morala da crveni. Podsjetiću, Dante predvorje pakla predviđa za one koji ne zaslužuju ni pohvalu ni pokudu i koji u trenucima moralne krize bivaju neutralni. Mislim da taj moj govor odražava stav znatnog dijela stanovnika Boke pogođenih devastacijom prirode, materijalne i nematerijalne baštine i odumiranjem lokalnog stanovništva, čiji su uzroci vjerovatno u kombinaciji svih faktora koje ste u pitanju naveli.

POBJEDA: Rekli ste, takođe, da bi gubitak UNESCO sta-

cenijama nadovezuje na hiljadugodišnju kulturnu tradiciju grada. Imate li osjećaj da se zapravo borite protiv zaborava i neznanja - i koliko je kulturna elita dužna da bude glasna u odbrani identiteta grada?

MARTINOVIĆ: Svi smo dužni da reagujemo i djelujemo u ovakvim okolnostima. Kultura sjećanja koju spominjete je duboko utkana u programe festivala, iako i mimo ljeta mi pružamo aktivan doprinos borbi protiv zaborava i neznanja. „Kotor, vjekovima mlad“, moto Turističke organizacije Kotor, iako drugačije originalne konotacije, možda je i najbolji naziv te borbe. Jer kada bismo konstantno na umu imali da ono što radimo - danas ostavljamo svojoj ne samo svojoj, djeci - sjutra, kada bismo svaki plan razvoja primarno gledali kroz prizmu okolnosti koje će ti planovi stvoriti za stasavanje tih nekih novih klinaca, onda bi i razvojni planovi i cijeli sistem upravljanja javnim resursima izgledali drugačije. Jer „istinska pojedinačna sreća i zrelost jednog društva se ogleda u tome da sadite drveće u čijem hladu lično najvjerovatnije nikada nećete uživati“. Ili kako bi to na originalan način sveo kapetan Burzanović na nedavnom letu Air Montenegro do Tivta: Draga djeco, dame i gospodo, dobro došli na let… POBJEDA: Više puta ste naglašavali da je kultura „najbolji ambasador Crne Gore“. Zašto onda država kulturu tretira gotovo isključivo deklarativno, a ne kao razvojnu šansu i alat međunarodnog pozicioniranja?

Festival „Jagoš Marković“ uspješno završen u Podgorici, sala KIC-a bila prepuna svaku noć

Prvi korak učinjen, temelji su postavljeni

PODGORICA - Rasprodate sale, publika koja traži kartu više i dugotrajne ovacije obilježile su prvo izdanje Međunarodnog festivala režije „Jagoš Marković“, koji je Podgoricu na nekoliko dana pretvorio u središte regionalne pozorišne scene. Festival, posvećen stvaralačkom nasljeđu jednog od najznačajnijih reditelja prostora bivše Jugoslavije, spojio je vrhunske predstave, stručne programe i prepoznatljivu energiju umjetnika čije ime nosi.

tusa značio da je Kotor „izgubio bitku za sebe samog“. Možete li objasniti što bi to značilo kulturološki, ekonomski i identitetski - i da li građani uopšte shvataju težinu tog scenarija?

MAR TINOVIĆ: Najtačnije, i po kotorski - najduhovitije odgovore na temu svijesti građana pružile su dvije ekipe Kotorana, pobjednici Ljetnjeg karnevala i Bokeške noći. Prvi su imali masku „Bokeški referendum“, kao komentar na prijedlog ministra Radunovića, a drugi barku „Ne bisere pred svinje“, fluidne inspiracije. Kotorska Skupština je jednoglasno odbacila ideju spomenutog referenduma, što ne znači da mu već nije obezbijeđeno posebno mjesto u gradskim analima. Kako bilo, kotorski „Vox Populi“ je jasan. Država može bagatelisati sa statusom Grada, ali duh Statuta Kotora iz 14. vijeka i danas provijava, i kroz iskazani zajednički stav građana i lokalne uprave po ovom važnom pitanju. Prepoznajem nadu na lokalu, ali i veliki dug koji Crna Gora ima prema Kotoru i Boki, koji su joj prvi širom otvorili vrata Mediterana i svijeta. POBJEDA: KotorArt se de-

MARTINOVIĆ: I ekološka država je samo deklarativna, iako velika razvojna šansa, kao što su to i UNESCO područja. Kultura je dakle samo jedna u nizu bezbroj takvih deklaracija. Crna Gora kroz kulturu ima dosta toga autentičnog da ponudi Evropi i svijetu. Pored tema koje su isprepletene sa evropskim kulturnim krugovima, mi imamo bogatu i vrijednu nematerijalnu baštinu. Pogledajte u okruženju što i kako rade ansambli kao što su Lado ili Linđo u Hrvatskoj ili Kolo u Beogradu i na koje sve načine države stoje iza njih. Pogledajte i program K-HNK, konzorcijum nacionalnih teatara u Hrvatskoj. Što je naša strategija predstavljanja kulture Crne Gore u inostranstvu? Naše učestvovanje na Expo Dubai svakako nije dobar primjer te promocije. Koji su institucionalni okviri i strategije u kreativnoj interpretaciji identiteta, kulturnog bogatstva i potencijala, kojima se država i kroz kulturu predstavlja i pridružuje EU? U KotorArtu njegujemo baštinu Boke i Crne Gore i kroz muziku je interpretiramo na savremene načine. Centar za kulturu Tivat kroz teatarski izraz takođe njeguje i bokeljske teme. Ima još takvih učinaka, ali nema osmišljene podrške organizacijama i pojedincima koji njeguju, istražuju i interpretiraju baštinu. I na tom planu se ogleda totalna inertnost javne uprave. Jovan NIKITOVIĆ

Festival je zvanično zatvoren izvođenjem predstave sa Dramske scene za djecu „Čarobnjak iz Oza“ (5+). Zadovoljstvo načinom na koji je protekao cjelokupni festival izrazila je direktorica Gradskog pozorišta Podgorica Sandra Vujović - Gotovo svake večeri tražilo se mnogo više karata od dostupnog broja, što nam govori da je festival i više nego uspio i da podgorička publika i te kako vapi za kvalitetnim sadržajima – rekla je ona.

NOVI ŽIVOT

Prema njenim riječima, ovaj festival nije samo revijalan i nije samo omaž Jagošu Markoviću i retrospektiva njegovog stvaralaštva, već je i „jedno davanje novog života tom velikom reditelju tako da ga sačuvamo od zaborava, da nastavimo sa njim da se družimo makar na ovaj način, da budemo dobri domaćini kao što je on i sam u svom privatnom životu bio“.

- Da Podgorica postane novo mjesto okupljanja struke i prije svega mjesto gdje će publika u kontinuitetu tokom trajanja festivala moći da uživa u najkvalitetnijim i najboljim predstavama i režijama sa međunarodne scene - kazala je Vujović.

Ukazala je i na nesvakidašnji izazov sa kojim su se susreli tokom organizacije festivala. - Najveći izazov je bio što su se karte rasprodale već prvog dana u roku od dva sata, a onda smo imali skoro 30 dana tokom kojih smo ljubazno morali da objašnjavamo ljudima da nema karata i da smo sve prodali. Voljeli bismo da je sala u

KIC-u „Budo Tomović“ bila dvostruko veća, jer i bi tada bila popunjena do posljednjeg mjesta - istakla je Vujović. Naredne godine festival će biti takmičarskog karaktera. Nekadašnja selektorka Sterijinog pozorja i stalna pozorišna kritičarka dnevnog lista Politika Ana Tasić biće selektorka na drugom festivalu, u decembru naredne godine. - Osnivanje međunarodnog pozorišnog festivala režije ,,Jagoš Marković“ u Podgorici važno je zbog uspostavljanja posebnog prostora afirmacije pozorišne režije koja, iako je možda najvažniji elemenat u savremenom pozorištu, do sada nije imala posebno osmišljen festival koji bi mapirao puteve i domete pozorišne režije. U vezi sa tim dosadašnjim nedostatkom, festival ima mogućnost da okupljanjem značajnih rediteljskih poetika na jednom mjestu, Podgoricu pozicionira kao pozorišni centar prvo u regionalnom, a onda možda i u širem kulturnom prostoru. Naravno, to pozicioniranje je proces, ne može se odviti preko noći, potrebni su kontinuitet, upornost i strpljenje, ali je prvi korak učinjen, temelji su postavljeni – rekla je Tasić.

PUTEVIMA VIZIJE

Program festivala će ići, kako je istakla, putevima rediteljske vizije Jagoša Markovića u pogledu traganja za stvaraocima koji izlaze iz okvira očekivanog, školskog, mrtvačkog teatra, za poetikama koje imaju scensku autentičnost, koje se izdvajaju osobenošću izraza, djelotvornim susretima, magičnim spojevima riječi, vizuelne i muzičke poezije. - Takođe će nastojati da ide njegovim stazama u pogledu izuzetne komunikacije sa publikom, predanog glumačkog rada, kao i snažne emotivnosti, senzualnosti igre, koji su bitno karakterisali Markovićev rad u teatru. To su moje ideje vodilje koje sigurno neće biti nimalo lako ostvariti, ali će se tim putem krenuti uz veliku posvećenost i principijelnost - saopštila je Tasić. Drugo izdanje Međunarodnog festivala pozorišne režije ,,Jagoš Marković“ biće održano takođe početkom decembra sljedeće godine. An. R.

Sa zatvaranja festivala u Podgorici

Ekipe radnika gradskog preduzeća Zelenilo svakodnevno imaju pune ruke i vanrednog posla

Od početka godine zamijenili više od 2.300 polomljenih letvi na klupama

Unazad godinu i po pokrenuli smo besplatan servis „Zelena linija“, pa građani mogu na broj 020 220 220 pozvati svakog radnog dana od sedam do 15 časova i prijaviti ukoliko primijete da je potrebno nešto popraviti. Takođe, ukoliko imaju sugestije ili prijedloge za uređenje javnih zelenih površina mogu poslati i imejl na zelenilo@tcom.me ili na naše profile na društvenim mrežama Instagram i Fejsbuk – kazala je PR menadžerka gradskog Zelenila Milica Vukčević

Ekipe radnika gradskog preduzeća Zelenilo d.o.o. Podgorica svakodnevno su angažovane na uređenju i formiranju novih javnih zelenih površina, drvoreda, izgradnji novih parkova, igrališta za djecu... Međutim, pored redovnih aktivnosti imaju pune ruke i vanrednog posla koji se odnosi na

popravku polomljenih klupa, parkovskog mobijara, sanaciju devastiranih zelenih površina, zamjenu polomljenih i otuđenih sadnica, popravku hidrosistema...

POPRAVKE - Od početka godine radnici Zelenila zamijenili su više od 2.300 polomljenih letvi na

klupama. Osim toga, imali su dosta posla na sanaciji polomljenog i oštećenog dječjeg mobiljara, sanaciji javnih zelenih površina – izjavila je PR menadžerka preduzeća Zelenilo Milica Vukčević Radnici ovog gradskog preduzeća nedavno su zamijenili polomljene klupe u Bloku pet. - Nakon što je prijavljeno od

građana da se na ovoj lokciji nalaze polomljene parkovske klupe, izašli smo na teren, utvrdili stanje i u skladu s tim postupili. Na toj lokaciji popravljeno je šest klupa i zamijenjeno 36 letvi. Osim toga, gotovo svakodnevno imamo prijave od sugrađana da se na raznim lokacijama u gradu dešava vandalizam, odnosno da klupe budu polomljene ili uništene, te u skladu sa tim kolege iz radionice, uz redovne obilaske, izlaze na teren i vrše popravke – navodi Vukčević. Nažalost, na meti vandala nijesu samo klupe i parkovski mobiljar, već nerijetko i biljni fond, pa bude polomljenih sadnica drveća, otuđenog sezonskog cvijeća... - Često se dešava da budu uništeni travnjaci zbog nepropisnog parkiranja, ali i zbog neprilagođene brzine budu uništene i zelene trake i razdjelna ostrva, te stoga apelujemo na vozače da se savjesno ophode prema zelenim površimama, vode računa gdje parkiraju svoja vozila, kako bi sve zelene površine bile uredne i lijepe. Samim tim dešava se da bude uništen i hidrosistem što iziskuje i vrijeme i dodatna sredstva za popravku – kaže Vukčević.

ULAGANJE

Navodeći da njihovi zaposleni obavljaju dosta redovnih aktivnosti koje se odnose na održavanje i formiranje novih zelenih površina, predstavnica gradskog Zelenila ističe da ima dosta savjesnih građana koji su odgovorni prema javnim zelenim površinama i koji ih koriste u skladu sa njihovom funkcijom.

- Unazad godinu i po pokrenuli smo besplatan servis ,,Zelena linija“, pa građani mogu na broj 020 220 220 pozvati svakog radnog dana od sedam do 15 časova i prijaviti ukoliko primijete da je potrebno nešto popraviti. Takođe, ukoliko imaju sugestije ili prijedloge za uređenje javnih zelenih površina mogu poslati i imejl na zelenilo@t-com.me ili na naše društvene profile na mrežama Instagram i Fejsbuk – zaključuje Vukčević. I. M.

JPU „Đina Vrbica“ uvela savremeni model naplate bez provizije i odlaska u banku

Onlajn plaćanje mjesečne naknade za boravak u vrtiću

Javna predškolska ustanova „Đina Vrbica“ predstavila je prethodne sedmice novu digitalnu uslugu onlajn plaćanje mjesečne naknade za boravak djece u vrtiću bez provizije, čime je postala prva javna predškolska ustanova u Crnoj Gori koja uvodi ovakav savremeni model naplate.

Direktorica ove ustanove Bojana Razić ja kazala da je riječ o rješenju koje će roditeljima znatno olakšati svakodnevne obaveze, omogućavajući brzu i jednostavnu uplatu bez odlazaka u banku i bez papirnih uplatnica. Usluga je razvijena u saradnji sa CKB, dugogodišnjim partnerom ustanove, i predstavlja važan korak u modernizaciji predškolskog sistema. Razić je pojasnila da je onlajn plaćanje u potpunosti usklađeno sa evropskim standardima i PSD2 regulativom, što obezbjeđuje visok nivo sigurnosti, precizniju naplatu i minimalnu mogućnost greške. Ističe da novi sistem direktno doprinosi kvalitetu usluge koju ustanova pruža djeci i roditeljima što je njihov najvažniji zadatak.

Aktivnosti Čistoće

- Implementacijom ove usluge praktično ispunjavamo ciljeve državnih strategija digitalne transformacije godinama prije predviđenog roka i pokazujemo da javne ustanove mogu biti istinski pokretači promjena - poručila je Razić. Najavila je da će se u narednom periodu raditi na daljem razvoju digitalnih servisa, uključujući mogućnost uvida u mjesečne kartice zaduženja i obaveza, kao i buduću aplikaciju koja će roditeljima omogućiti direktan pristup svim važnim informacijama o boravku njihove djece. - Ovo je naš prvi korak, naš MVP, razvijen nakon intenzivnog rada sa partnerima iz CKB. Nastavljamo da unapređujemo sistem i gradimo kompletno digitalno okruženje za roditelje i zaposlene – zaključila je Razić, uz napomenu da roditelji već mjesečnu obavezu za decembar mogu da plate onlajn.

Preko Savjeta roditelja i zvaničnih kanala komunikacije, zainteresovni mogu dobiti detaljne informacije i praktične vodiče kako bi prelazak na novi sistem bio jednostavan, nesmetan i bezbjedan.

I. M.

Uz bulevar Podgorica - Tuzi uklonili 300 vreća otpada

Ekipe radnika gradskog preduzeća Čistoća d.o.o. uz magistralni put Podgorica - Tuzi za dan su uklonile 300 vreća komunalnog otpada.

- Prvog dana vikenda bilo je puno posla u svim djelovima grada, ekipe su uklanjale velike količine opalog lišća – objavljeno je na FB stranici Čistoće. Kako su dodali, pojačano či-

Predstavnici mještana gornje Lješanske nahije sastali se sa predstavnicima Glavnog grada i Vodovoda

Predstavnici mještana gornje Lješanske nahije prethodne sedmice održali su sastanak sa zamjenikom gradonačelnika Podgorice Borisom Spalevićem, sekretarkom lokalne samouprave Slađanom Anđušić, predsjednikom upravnog odbora Predragom Kažićem, direktorom Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica Aleksandrom Nišavićem i tehničkim direktorom tog gradskog preduzeća Zdravkom Radovićem.

Tema sastanka je bila nastavak izgradnje vodovodne mreže u

gornjoj Lješanskoj nahiji, koja je proljetos započeta i nakon nekoliko mjeseci prekinuta. Kako prenose za Pobjedu predstavnici gornje Lješanske nahije, informisani su od čelnika gradske uprave i Vodovoda da se nastavak radova uskoro očekuje, pa su odustali od protesta koji je bio najavljen za prethodnu sedmicu ispred zgrade Glavnog grada. - Dobili smo obećanja da će ostatak dionice biti podijeljen u dvije faze i da je za sljedeću fazu otvoren tender koji se zatvara 11. decembra, a do sada nemaju prijavljenog izvođača. Treba ovih dana da raspišu

tender za treću fazu. Ispoštovaćemo i sačekati dato obećanje, odustali smo protesta koji smo bili najavili ispred zgrade Opštine Podgorica do daljnjeg – poručili su iz Odbora gornje Lješanske nahije. Podsjećamo, gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica, od planiranih 3.800 metara vodovodne mreže, u Gornjoj Lješanskoj nahiji ljetos je završilo radove na izgradnji svega 800 metara primarnog cjevovoda dionice od Staniseljića ka rezervoaru Gradac. Mještani gornje Lješanske nahije bili su razočarani zbog odnosa Glavnog grada i grad-

skog preduzeća Vodovod i kanalizacija jer, kako su više puta isticali, na otvaranju gore nave-

denih radova (26. maja ove godine) gradonačelnik Podgorice i predstavnici gradskog Vodo-

šćenje ekipe su imale uz magistralni put Podgorica-Tuzi (od kružnog toka kod Poreske uprave do mosta na Cijevni).

- To je zahtijevalo angažovanje grupe zaposlenih, koji su sa ovog poteza uklonili 300 vreća komunalnog otpada, ali i očistili nanose zemlje sa ivica saobraćajnica – naveli sui z ovog gradskog preduzeća. I. M.

voda su im obećali da će kompletna dionica od 3,8 kilometara biti završena za 90 dana. Zbog odnosa gradske vlasti i čelnika gradskog Vodovoda, kao i neodgovaranja na njihove zahtjeve za sastanak, najavili su bili za prethodnu sedmicu protest ispred zgrade Glavnog grada, od kojeg su nakon onoga što im je saopšteno na sastanku odustali.

Podsjećamo, mještani gornje Lješanske nahije i ranije su organizovali proteste zbog toga što nijesu započinjali ovi radovi koje su dugo čekali, na način što su zatvarali magistralni put Podgorica - Cetinje. I. M.

Radnici Zelenila na terenu

Sa sastanka mještana Lješanske nahije u MZ Gradac

Mještani Botuna organizovali juče drugi veliki skup u znak protivljenja planiranoj gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni KAP-a u tom selu

Pozvali sve Zećane da na referendumu kažu - ne izgradnji kolektora u Botunu

Mještani Botuna organizovali su juče drugi veliki skup u znak protivljenja planiranoj gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u industrijskoj zoni KAP-a, u njihovom selu.

Pozivajući sve punoljetne Zećane da izađu na referendum 14. decembra i kažu - ne izgradnji PPOV, govornici su još jednom poručili nadležnima iz Glavnog grada i države da postrojenje za Podgoricu grade na teritoriji te opštine a ne u Zeti jer je, kako naglašavaju, Botun dio Zete.

SLOGA

Skup u industrijskoj zoni KAP-a počeo je minutom ćutanja u znak poštovanja prema tragično preminulom Botunjanjnu Zoranu Vukčeviću, koji ih je podržavao u ovoj borbi. - Botun je naš život i ne damo ga… Godinama živimo u strahu i pričamo o bazenu crvenog mulja. Pitamo se zašto uvijek zagađivači moraju biti u Botunu… Ako budemo ćutali Botun nema ko da brani - kazala je voditeljka programa Milica Stojanović Botunjanin Duško Stijepović zahvalio se na podršci Podgoričanima, Grbovčanima, Lekićanima, Donjogoričanima, Lješkopoljcima, Moračanima, Lješnjanima, onima iz Dahne i Dajbaba, kao i svojim Zećanima i Botunjanima.

Ističući da je prostor na kojem treba da se gradi PPOV nekad bila botunska zemlja, poručuje da nemaju gdje nazad, već da će je braniti.

- Ulažemo naše živote i strpljenje, zajedno sa vama istrajaće-

mo u ovoj nepravednoj borbi protiv ovako nakaradne i zastarjele tehnologije i da ćemo uspjeti da pobijedimo. Nadam se da će se naći neko da kaže da možemo napraviti kompromis, jer za to nikad nije kasno… Neka znaju da se mi sa ove pozicije nećemo povući ni pedalj - poručio je Stojanović. Osamnaestogodišnja Botunjanka Anja Kažić naglasila je da u Botunu želi da odgaja svoje potomke.

- Moram priznati da već danima nemam miran san. Omalovažavate nas – kazala je Kažić. Botunjanin Slavko Vukčević kazao je da je i ovo okupljanje slično ranijima, jer donosioci odluka ne žele da ih čuju.

- Pitam ih da li su ova postrojenja slična starome. Zašto nam podmeću, nemamo pravo da im vjerujemo, s obzirom na dosadašnju situaciju. Uz vašu podršku sigurni smo da ćemo zaustaviti ovaj projekat i pobijediti u borbi - poručio je Vukčević i pozvao sve punoljetne stanovnike Zete da izađu 14. decembra na referendum i kažu - ne planiranoj gradnji postrojenja. Mihailo Ćetković i Vukašin Stojanović poručuje gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da neće dozvoliti gradnju kolektora na tom mjestu, i da Zećani više nijesu poslušnici i „što prije to shvati to je bolje za Podgoricu“.

Botnjanin Jagoš Bećirović kaže da je tužan zbog toga što se novac stavlja iznad zdravlja i života građana.

- Urazumite se, znamo da sila boga ne moli, ali da je ljudskost odlika čovjeka... Dajte da sačuvamo još ovo malo zdravog tkiva. Nije nas, kao što kažu, uje-

dinio Milan Knežević, nego Saša Mujović. Svi zajedno za - NE 14. decembra - poručio je Bećirović.

Mještanin zetskog sela Srpska Bojan Terzić naglašava da su oni rame uz rame sa Botunjanima, te da će na referendumu svi zajedno glasati protiv izgradnje kolektora.

Marko Nešković iz Mahale poručuje da će ljudi iz Glavnog grada morati da ispoštuju demokratski stav Zećana, koji će iskazati na referendumu. Branko Noković iz opštinskog SNP-a je pozvao sve Zećane da izađu na referendum i kažune PPOV.

- Ovo nije borba protiv napretka, već borba protiv poniženja - kazao je Noković.

I Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore poziva sve da izađu na referendum i podrže Botunjane.

Asanović poziva Mujovića da u Botunu umjesto kolektora grade logistički centar

Tokom jučerašnjeg obraćanja skupu u Botunu, predsjednik opštine Zeta

Mihailo Asanović istakao je da je uništavanje zetske ravnice počelo prije 55 godina izgradnjom Kombinata aluminijuma i bazenom crvenog mulja.

- Zauzvrat su nam nudili radna mjesta kako bi nas ubijali malo po malo. I ja imam primjer u svojoj porodici, moja majka je radila ovdje 20 godina i, na žalost, preminula u četrdeset osmoj godini od najteže bolesti. Ima još puno sličnih primjera. Zar treba zarad radnih mjesta da izgubimo svoje najbliže. Tvrdim da je ovaj zagađivač (PPOV), koji žele da instaliraju na ovoj teritoriji, još gori – kazao je Asanović, koji posebno problematizuje spalionicu mulja kao zastarjelu tehnologiju. Naglašava da je gradonačelniku Mujoviću i čelnicima Podgorice poručio da mu ne šalju razne posrednike, profesore i ,,čičomudrice“, koji

ga ubjeđuju kako je PPOV dobro za Zećane, da će im donijeti profit, otvoriti nova radna mjesta. - Ne želimo da zarađujemo na muci svoga naroda. Sigurni budite da ćemo do kraja biti uz naše građane… Evo ponuda gospodinu Mujoviću. Ovo nije zemljište Opštine Podgorica, Zeta je odvojena već tri godine… Ovdje ima 140.000 kvadratnih metara zemljišta. Povezani smo sa sjeverom i jugom. Imamo zainteresovane kompanije

BRIGA

Predsjednik opštinskog odbora Demokrata Luka Krstović je naglasio da pod šatorima u Botunu, oko njih i u cijeloj Zeti ovih dana stanuje najljepša i najbolja moguća ideja koja će da sačuva ovaj kraj od novih zagađivača, a koja je odraz njihove sloge i jedinstva.

- Kad god dođoh novi šator viđu, da zagađivači Botunu ne priđu… Vama koji se decenijama borite za očuvanje ionako kontaminirane životne sredine, vi koji branite našu kolijevku, naš dom i naš grob, vi koji ste zajedno sa nama da sačuvamo Zetu i krajeve oko nje, ukazujem još jednom veliko poštovanje. Na bazi ovoga što moje oči mogu da vide siguran sam da ćemo da pobijedimo – poručio je Krstović. Predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić podsjetio je da borba za zdravu ži-

koje su poslale pisma namjere. Pozivam gospodina Mujovića da na nas prevedu ovo zemljište, i Ćemovsko polje. Imamo dvije ponude od firmi koje su spremne da uđu kroz privatno-javno partnerstvo ili slično. Neka Vlada taj posao preuzme… Da otvorimo ovdje, ne 50 radnih mjesta, već da ovdje otvorimo logistički centar ,,Lidla“ ili kompanije ,,Nelt“, da se mi Zećani bavimo poljoprivredom kao vjekovima unazad, jer i jedni i drugi će se obavezati da otvore više od 400 radnih mjesta. Nudimo pola radnih mjesta Podgoričanima, a pola Zećanima i da se pomiri-

votnu sredinu u Botunu traje već 40 godina, te da će se ona nastaviti.

-I mi ćemo se izboriti. Kažu da je hrabrost pitanje stila u trenucima kada ste bespomoćni. Hrabrosti imamo, bespomoćni nijesmo, ljubavi imamo, za svoju Zetu i za svoje ljude – poručio je Kojičić. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije pozvao je premijera Spajića da prekine sa ,,ovim cirkusom“ i naredi kome treba da se postrojenja za Podgoricu grade na teritoriji te opštine, a ne u Zeti. Poziva da, ukoliko je potrebno, sto puta sjednu za pregovarački sto i da se dogovore. Naglašava da Milan Knežević daje sve za Zetu.

- Mi znamo što znači njegova riječ, znamo da će svaku datu riječ ispoštovati… Što mi Zećani dobijamo ako on ispoštuje riječ, ako podnese ostavku. Što mi Ze-

mo. Pa ovo postrojenje koje je planirao da gradi ovdje, neka preseli negdje drugo –kazao je Asanović. Poziva sve punoljetne Zećane da izađu na referendum 14. decembra. -Dragi moji Zećani, 14. decembra ne glasamo ni za jednu partiju. Naš jedini interes je Zeta i naša jedina stranka je Zeta, moramo da je odbranimo… Siguran sam da će 95 odsto građana biti protiv izgradnje PPOV. Da im pošaljemo jasnu poruku da se sa Zetom više ne mogu igrati, da će Zeta pokazati kičmu, kao i sa ovim skupom što činimo –zaključio je Asanović.

ćani dobijamo kad znamo da čitava Vlada i svi oko njega jedva čekaju da on podnese ostavku i ode iz parlamenta, zato što se od njega čuje živa istina… Kneževiću, ne smiješ nas ostaviti, nego moraš biti tamo gdje nam najviše pomažeš - kazao je Brajović. Među velikim brojem okupljenih građana svih generacija, jučerašnjem skupu prisustvovali su i predsjednik DNP-a Milan Knežević, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, njegov savjetnik Predrag Bulatović, v. d. rukovodioca Službe za građane Glavnog grada Podgorica Vladislav Dajković, veliki broj odbornika SO Zeta… -Prisustvovao sam današnjem skupu u Botunu, naselju koje pripada opštini Zeta, kako bih pružio podršku građanima koji s pravom izražavaju zabrinutost zbog planirane izgradnje kolektora u njihovom okruženju - poručio je lider Slobodne Crne Gore Dajković, koji je ujedno v. d. rukovodioca Službe za građane Glavnog grada. Podsjećamo, mještani Botuna su 9. septembra organizovali prvi protest protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje je sedmicu ranije dobilo i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine. Nakon što su iz Glavnog grada najavili da bi gradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda trebalo da počne ove sedmice, a iz Uprave za inspekcijske poslove za petak (5. decembar) naložili su Botunjanima da uklone šator koji su oni polovinom prošlog mjeseca bili razapeli prekoputa industrijske zone KAP-a. Uoči toga, mještani Botuna su u četvrtak veče ovaj šator prenijeli u krug industrijske zone KAP-a, razapeli još dva i u tom ograđenom prostoru parkirali traktore, kamione, građevinske mašine, automobile i nasuli tampon kako bi lakše mogli da priđu šatorima. Poručuju da neće dozvoliti početak gradnje PPOV na toj lokaciji, te da je ovo vid njihove demokratske borbe. Iz Glavnog grada više puta su naglasili da je početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda prioritet svih prioriteta, te da u najskorijem roku moraju početi radovi. Sa druge strane, mještani Botuna i Zete s nestrpljenjem iščekuju da svoj stav o tome iskažu na referendum koji je zakazan za 14. decembar. I.MITROVIĆ

Sa protesta u Botunu

s. vasiljević

Kolašin: Spasioci iz Crvenog krsta imali vježbu na Bjelasici

„Crvenokrstaši“ za ljepotu planine

Dio specijalističke obuke bila je evakuacija gostiju iz šestosjedne

žičare a radilo se na tehnikama spuštanja i stabilizacije. Na čelu obuke

„planinski vukovi“ Željko Pejović i Boško Medenica

KOLAŠIN - Na zimskoj turističkoj Bjelasici sve je u znaku iščekivanja. Čeka se onaj pravi prirodni snijeg, čeka se i onaj vještački sa projektima osnježavanja, čeka se stub koji spaja dva skijališta, čekaju se parkinzi, garaže. Ono što se sa najviše sigurnosti čeka i dočeka su – spasioci i spasilačke ekipe. Pokazala je i to vježba koju su proteklog vikenda na Bjelasici imali licencirani spasioci kolašinske organizacije Crvenog krsta.

Zadatak je bio spasiti goste u šestosjedu u trenutku kada je zbog nepredviđenih okolnosti prestala da radi. U šestosjedu su bili skijaši, bilo je i djece. To je bio jedan od zadataka specijalizovane obuke koja je proteklog vikenda održana na Bjelasici. Kako je kazao Đorđe Baković iz kolašinskog Crvenog krsta i ovom vjež -

bom i svim ostalim aktivnostima, neophodno je obezbijediti maksimalnu spremnost za predstojeću zimu na planini... – Organizovali smo specijalizovanu obuku za spasavanje i evakuaciju skijaša sa šestosjeda na Ski-centrtu Kolašin 1600. Težimo tome da spasioci budu maksimalno obučeni da djeluju brzo i sigurno u složenim i zahtjevnim situacijama. Maksimalna spremnost donosi i sigurnost gostima kojima treba sačuvati onaj zimski adrenalin planine. Akcenat smo dali na tehnike spuštanja, stabilizacije i sigurne evakuacije skijaša u slučaju vanrednih okolnosti na skijalištu. Obuka objedinjuje hrabrost, karakter i humanost naših spasilaca sa obučenošću koja se „osvaja“ i ovakvim vježbama. Na ovaj način se podiže i standard sigurnosti gostiju na planini - kazao je Đorđe Baković.

On je istakao da je poslata poruka skijašima da su u sigurnim rukama i da oko sebe imaju obučene i posvećene ekipe spasilaca. Pokaznu vježbu su predvodili Željko Pejović, planinar, spasilac i šef staza na Ski-centru Kolašin 1600. Sa njim je bio i Boško Medenica koji je duže od deceniju na planini da sa motornim sankama što prije stigne gdje je najpotrebnije. Opštinska organizacija Crvenog krsta Kolašina ima 30 licenciranih spasilaca. Milan Marković, predsjednik kolašinskih „crvenokrstaša“ koji je svojim decenijskim humanizmom u ovom poslu, privukao dosta mladih ljudi

da se konkretno oprobaju u humanosti, kaže da je spasilački dio ove organizacije posebno važan. – Sa ponosom možemo reći da je aktivnost Crvenog krsta popularna kod mladih Kolašinaca. Imamo „kadar“ i među osnovcima, srednjoškolcima, studentima. Spasilaštvo je jedan i te kako važan segment naše djelatnosti. Tu vrstu izazova mogu da prihvate naši članovi koji uz voljni momenat, prođu i svu potrebnu obu-

Proslava Međunarodnog dana volontera u Crvenom krstu Cetinje

Po dobru se dobri poznaju

CETINJE - Međunarodni dan volontera okupio je u Crvenom krstu Cetinje volontere i predstavnike Crvenog krsta iz raznih krajeva Crne Gore kao i prijatelje i goste iz regiona. - Dan posvećen doprinosu volontera i značaju volonterizma za zajednicu, bio je prilika da zahvalimo svima koji svoje vrijeme i trud nesebično poklanjaju drugima, ali i da odamo priznanje volonterima koji su u proteklih godinu dana bili najaktivniji.

Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak uručila je priznanja za volonterku i volontera Crvenog krsta Cetinje sa najviše volonterskih sati Nađi Stanojević i Aleksi Vukmiroviću, dok je posebno priznanje za volontera koji je prvi put učestvovao na akciji dobrovoljnog davalaštva kr-

vi pripalo Bogdanu Staniću Pozdravljajući volontere i goste Dubak je podsjetila na nemjerljivi značaj svakog volonterskog sata i zahvalila se volonterima što svakodnevno rade za dobrobit drugih. Priznanja za dugogodišnju uspješnu međunarodnu saradnju organizacijama iz regiona - Crvenom križu Darda i Crvenom krstu Stari grad Beograd, uručio je sekretar Crvenog krsta Cetinje Božidar P. Drecun

- Dan volontera je prilika da vam zahvalim što u sebi i drugima tražite i nalazite dobro, što birate humanost kao način života i što znate da je pomoći drugome najplemenitiji osjećaj – istakao je Drecun. Zahvalnicu Crvenom krstu Cetinje, u ime Prijestonice Cetinje, uručila je Dejana Dizdar, v. d. sekretarke Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, koja je volonterima uputila riječi zahvalnosti za sve što rade i podršku za svaku buduću aktivnost.

J.Đ.-P.

ku. Interesovanju koje imamo, omogućavamo kvalitetnu terensku obuku. Sve to potvrđujemo u brojnim akcijama spasavanja kada smo zajedno sa kolašinskom Službom zaštite, policijom, ekipama hitne pomoći i Doma zdravlja. Takođe je i te kako važno prisustvo spasilaca na Bjelasici kako bi turisti imali i tu vrstu sigurnosti u svemu onome što daju i što očekuju od planine - istakao je Milan Marković. Dr. DRAŠKOVIĆ

JPNPCG potpisalo Ugovor o partnerstvu sa EUROPARC Federacijom Pokrenut prvi Junior rendžer program u Crnoj Gori

PODGORICA / CETINJE

- Ugovor o partnerstvu kojim se obezbjeđuje podrška razvoju i sprovođenju Junior rendžer programa za mlade od 12 do 18 godina potpisali su direktorica

JPNPCG Marinela Đuretić i predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek. Program će se najprije realizovati u Nacionalnom parku Lovćen kao pilot području.

Edukacija djece i mladih jedan je od ključnih prioriteta Nacionalnih parkova Crne Gore. Ova populacija prepoznata je kao ciljna grupa čija će se znanja o zaštiti prirode direktno odraziti na buduće generacije i očuvanje vrijednih prostora - saopšteno je iz

JPNPCG

- Poseban fokus našeg rada usmjeren je na djecu i mlade. Kroz edukaciju, tematske radionice i saradnju sa obrazovnim institucijama, godinama gradimo zajednicu koja razumije važnost očuvanja nacionalnih parkova kao prostora izuzetnih prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti. Junior rendžer program koji pokrećemo u NP Lovćen nastavak je tih nastojanja da stvaramo generacije koje će odgovorno brinuti o našim najvrednijim područjima. Na ovaj način jačamo buduće kadrovske kapacitete koji će doprinositi očuvanju Crne Gore kao ekološke države i radimo na uključivanju lokalnih zajednica u rad upravljača zaštićenih poručja - kazala je Đuretić.

Kako su saopštili iz NPCG ugovorom je predviđena međunarodna saradnja među mladima, rendžerima i mentorima, promovisanje sprovođenja Omladinskog manifesta i angažovanje mladih u zaštićenim područjima. Partnerski okvir obuhvata i inicijative koje omogućavaju mladima da istražuju, uče, brinu o prirodi i razvijaju evropsko građanstvo posvećeno njenoj zaštiti. Predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek pojasnio je razliku između Junior rendžer programa i Programa za mlade (Youth+), naglašavajući da su namijenjeni različitim uzrasnim grupama i zasnivaju se na različitim pristupima. Junior rendžer program je, kako je objasnio, posvećen tinejdžerima koji kroz aktivnosti uče o zaštićenim područjima, pomažu jedni drugima i doprinose očuvanju prirode. J.Đ.-P.

Akcija spašavanja gostiju u šestosjedu

Spretnost i hrabrost na visini

Rizici planine pod kontrolom

Dr. D r A ŠKOVIĆ

„The Death of Bunny Munro“: Dirljiva i moćna ekranizacija romana Nika Kejva sa Metom Smitom u ulozi neodgovornog oca koji je zavisnik od seksa

Otrežnjujuća drama o maskulinitetu

Najpoznatiji je po muzici, posebno po radu sa grupom The Bad Seeds i filmskim kompozicijama sa Vorenom Elisom… Ipak, oni koji Nika Kejva bolje poznaju ispratili su i njegove filmske scenarije i knjige. Njih će bez sumnje najviše obradovati vijest da je njegov drugi roman „The Death of Bunny Munro“ (2009) dočekao šestodjelnu adaptaciju u „Sky Original“ produkciji. Ni manje ni više nego sa Metom Smitom iz „The Crown“ i „House of the Dragon“ u glavnoj ulozi.

Mini-seriju „The Death of Bunny Munro“ režirala je Izabela Eklof („The Industry“), a napisao ju je Pit Džekson, britanski scenarista koji je debitovao na televiziji s odličnom serijom „Somewhere Boy“. Kejvovi obožavaoci, kao i oni koji vole mračne drame i Smitovu sposobnost transformacije u složene likove imaju se čemu veseliti – jer od ove serije dobiće intenzivan i beskompromisan zaron u tugu i samospoznaju.

Živo blato

Bani Munro (Smit) je prodavac kozmetike, ali prvenstveno ženskaroš koji koristi svoj posao da bi se prepuštao zavi-

snosti od seksa. Većinu vremena provodi zavodeći klijentkinje dok njegova supruga Libi (divna Sara Grin) pati od depresije i pokušava da brine o njihovom devetogodišnjem sinu Baniju Junioru (Rafael Mate).

Život oca i sina mijenja se iz korijena nakon što Libi izvrši saumoubistvo. Neizrecivi gubitak primorava ih da se suoče sa činjenicom da su osuđeni jedan na drugog. Bani nije najbolji uzor, a do sada je bježao od odgovornosti prema svom djetetu. Junior je željan njegove ljubavi, ali pitanje je može li da je dobije. Odgovor će dobiti tokom putovanja na kojem će otac i sin bolje upoznati jedan drugog. Pit Džekson pažljivo je iščitao Kejvov roman i pretvorio ga u šest epizoda punih iščekivanja. Zahvaljujući uzbudljivom scenariju i preciznoj glumi gledaoci ne mogu da ne budu zabrinuti dok gledaju Banija kako tone sve dublje iz epizode u epizodu. Međutim, uprkos otrovnoj atmosferi koja okružuje likove i živom blatu u koje tonu, serija posjeduje dašak humora koji razbija tamu od početka do kraja. Odličan primjer je situacija koja nastaje nakon što radnice socijalne službe dođu da intervjuišu Banija. Što

Radnja romana odvija se isključivo iz Banijevog ugla, dok je u seriji predstavljena i iz perspektive njegovog zanemarenog sina kojeg je iznenađujuće ubjedljivo oslikao debitant Rafael Mate

Munro uradi nakon što shvati da ga ne smatraju prikladnim ocem? Pa, naprasno kidnapuje vlastitog sina.

Ciklus mučenja

Putovanje po jugu Engleske, tokom kojeg Bani postepeno gubi kontakt sa stvarnošću, odvija se u atmosferi snova. Jedino moguće iskupljenje leži u Junioru, njegovom sinu, koji možda može da prekine ciklus zlobe, zlostavljanja i stvaranja lažne slike o „pravom muškarcu“ koju je glavnom liku nametnuo njegov otac Bani Senior (Dejvid Trelfol).

Iako sunčano ljeto na obali Brajtona daje živahnu tek-

sturu seriji i cijelom tom putovanju u kabrioletu koji je zamijenio mali automobil iz romana – tragična aura sve vrijeme se nadvija nad Banijevom pričom.

Lik serijskog ubice redovno se pojavljuje na televiziji ili u novinama, poput tame koju autor metaforički koristi kako bi stvorio uznemirujuću atmosferu. Kako bol zbog gubitka postaje sve očiglednija, putovanje postaje sve mračnije, kulminirajući u šestoj epizodi, koja čak poprima vajb Dejvida Linča dok Bani pjeva pred svim ženama sa kojima je spavao, a koje su mu jedina publika.

Autor serije potencira određenu dozu senzualnosti u prvom dijelu, ali izbjegava neke od eksplicitnijih odlomaka romana. Njegova adaptacija postaje sve prljavija dok se putovanje polako pretvara u noćnu moru, poput susreta sa zavisnicom. Banijev unutrašnji monolog sa fantazijama odsutan je u seriji, ali izvjesno je da će adaptacija iznenaditi fanove knjige zbog efikasnih narativnih odluka. Recimo, radnja romana predstavljena je isključivo iz perspektive Banija, a u seriji možemo da vidimo i nevini POV njegovog sina kojeg je iznenađujuće upečatljivo oživio Rafael Mate.

uŽas tugovanja

Svi fanovi znaju da Kejb ima jedinstven pristup biblijskim temama i motivima, a to je u potpunosti vidljivo u seriji, transformisano u nadrealne vizuale koji podsjećaju na prethodno navedeni kutak svemira Dejvida Linča. Osim toga, vidljivi su još neki prepoznatljivi simboli koje Kejv često koristi u svojim pjesmama.

Op Ominjući mit

U „The Death of Bunny Munro“, putovanje automobilom pruža samo okvir za iskupljenje dok se put glavnih junaka ukršta sa mnogim strancima i ponekim starim znancem. Ti susreti funkcionišu kao sličice, sa sve usamljenim udovicama koje traže utjehu ili sa ljutitim muževima koji žele osvetu i pravdu. I poslije svakog od njih ljušti se još jedan Banijev sloj, nekad uz scene mračne komedije, nekad u obliku čiste tragedije.

Tako se priča kreće poput automobila kojem polako nestaje goriva, uspješno dekonstruišući mit o naizgled fatalnom muškarcu, ostavljajući opominjuću priču o šteti koju očevi prenose sinovima. Toj i takvoj slici dodatno pomažu lokacije u Brajtonu koji je, u svoj svojoj izblijedjeloj raskoši, rijetko izgledao tako živo kao u ovoj seriji, dok je saundtrek riznica indi-dragulja i izvođača poput The Cure, Primal Scream, The Waterboys… Naravno, Kejv i Elis dodali su i svoju tmurnu i tipično impresivnu pozadinu. Pritom se Nik pojavljuje u kameo ulozi i predstavlja autorsku pjesmu „Bright Horses“ u ključnom trenutku priče.

U debitantskoj ulozi na televiziji, Mate apsolutno blista. Ne samo da pokazuje koliko je drugačiji od oca, nego i koliko tuge dijete može osjetiti zbog gubitka roditelja i kroz proces gubitka drugog koji mu polako, kao da neće, kopni i pred očima nestaje. S druge strane, Met Smit daje Baniju privlačnost koja mu je i te kako falila u knjizi, gdje je glavni lik zapravo tip muškarca kojem su se smijale sve žene koje je pokušavao da zavede. I u seriji ima takvih situacija, ali stvari su drugačije postavljene. Bani je ovdje prvenstveno egocentrični i duboko nesigurni otac koji pokušava da održi vlastiti identitet. On je samodopadan i hedonistički čovjek koji ne zna što da radi nakon što shvati da je prisiljen da brine o svom djetetu. Smit je svakako navikao da portretiše mračne likove, ali u ovom slučaju je otišao korak dalje. Već na samom početku, u prvoj epizodi u kojoj napušta kapelu tokom sahrane kako bi masturbirao nad umivaonikom, znate s kim imate posla i da je Banija izuzetno teško voljeti, prihvatiti i razumjeti. Međutim, kako epizode odmiču, dok Junior shvata da idealizovana slika oca nije baš slika heroja, sve više vas pogađa sudbina obojice. Želite da zaštitite sina i da oprostite Baniju taman koliko i on očajnički želi da mu bude oprošteno. I pred očima, umjesto pukog neodgovornog oca i seksualnog zavisnika, vidite prije svega čovjeka skrhanog tugom i krivicom, ali i manjkom očeve ljubavi zbog koje je i zaglavio u iluzijama.

Oni koji prate Nika Kejva, ne samo kao muzičara, već i kao pisca, mogu da potvrde da ova adaptacija obuhvata ono što ga čini tako jedinstvenim, a to su humanizacija užasa, poezija skrivena u grotesknom, svjetlost čak i na kraju najmračnijeg tunela i preživljavanje i usred najvećeg očaja. U seriji „The Death of Bunny Munro“ ulovljena je ta tako posebna mješavina prljavštine i nježnosti romana, samo uz mnogo više empatije za glavnog lika, izopačenog čovjeka koji na kraju, ipak, otkriva emocionalnu vezu sa sinom. Serija ga oživljava sa mnogo stila, tako da će obožavaoci romana i Meta Smita biti bez sumnje oduševljeni adaptacijom koja je puna posebne energije i šarma.

Piše: Davor Pavlović

Met Smit budi empatiju za tipa sa kojim je teško saosjetiti

Glavni glumci u društvu Nika Kejva koji se pojavljuje u kameo ulozi

Rafael Mate fantastičan u prvoj roli na televiziji

Sara Grin razara u roli žene koja je od bola pobjegla u suicid

Mijović: I dalje vjerujem da od nas zavisi gdje ćemo se pozicionirati

PODGORICA – Prvi put od kada igraju ABA ligu (peta sezona), košarkaši SC Derbija tokom sezone imaju veliku pauzu. Od meča sa Partizanom, koji su odigrali 23. novembra, do gostovanja Borcu iz Čačka, koje je na programu 13. decembra, tim Petra Mijovića će biti skoro pune tri sedmice bez utakmica u regionalnoj ligi. Neuobičajeno dugom periodu bez ABA lige nije doprinijela samo reprezentativna pauza, zbog prvog „prozora“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, već i to što se pogodilo da su „studenti“ slobodni u 9. kolu, pa će na teren tek u predstojećoj suboti. A da ne bi dugo bili bez utakmica, Podgoričani su odlučili da meč protiv Sutjeske u Prvoj A crnogorskog ligi, u kojoj, inače, nastupaju sa juniorskom ekipom, odigraju sa prvim timom. SC Derbi je taj meč dobio 91:77, a Mijović je minutažu podijelio na 11 igrača (nije ulazio samo Balša Živanović)… - Meč protiv Sutjeske, koja je dobar protivnik, odigrali smo da malo osjetimo i takmičarski ritam. Možda će biti još nekoliko utakmica u domaćem prvenstvu iz kojih ćemo željeti nešto da dobijemo, kao što je, recimo, povratak nekog igrača iz povrede – kaže za Pobjedu Petar Mijović, trener SC Derbija.

BILI BEZ ČETVORICE

REPREZENTATIVACA

- U tom periodu smo radili sa osam igrača, a po povratku reprezentativaca smo odigrali utakmicu protiv Sutjeske i nastavili da se pripremamo za meč sa Borcem, koji je za nas vrlo važan. Nadam se da ćemo vrijeme do utakmica, kao i ovo do sada, da iskoristimo na najbolji mogući način da se što je moguće bolje spremimo. Mijović ističe da bi volio da je tokom pauze imao kompletan tim na raspolaganju.

- U takvim uslovima bi sve ovo imalo većeg smisla. Sada smo malo neujednačeni, u smislu da su neki igrači imali po dvije utakmice u reprezentaciji, a neki su već dugo bez utakmica. Ponavljam, to su sve bili razlozi zbog čega smo se odlučili da odigramo meč sa Sutjeskom i da tako prekinemo dvonedjeljni ciklus bez mečeva. Razmišljali smo da imamo prijateljsku utakmicu, ali mislim da nam je bio potrebniji naboj koji postoji u svakom takmičarskom meču. Uz napomenu da je igračima zanimljivije kada je pauza između utakmica manja, a po povratku reprezentativaca, Mijović ističe da je ovaj period iskorišćen za „rad na stvarima koje su, objektivno, bile loše kroz protekli period“. - Pokušavamo da neutrališemo te oscilacije koje su prisutne kroz naše utakmice. Nadam se da će u drugom dijelu sve to da bude znatno stabilnije. Bilo je, naravno, i objektivnih okolnosti zbog čega je to tako, a bogami smo u jednom periodu sami kumovali oscilacijama.

VEĆ ŽAL ZBOG POVREDA

(Split, Krka) i šest poraza (Borac, FMP, Igokea, Dubai, Kluž, Partizan). Polovinu poraza su „studenti“ upisali kod kuće, a dobar dio, posebno na startu sezone, izgubili su tijesno… - Prva tri poraza koje smo imali (Borac, FMP, Igokea) bili su, bukvalno, na jednu loptu. To su sve mečevi koje smo imali u svojim rukama i sticajem okolnosti ih gubili. Od poraza u mečevima na jednu loptu, Mijović više žali zbog „broja povreda koje su imali u tom momentu“.

- Zbog tih povreda nijesmo mogli da budemo ni spremniji za sve te utakmice. Da smo bili bez toliko povreda, mislim da bi broj naših pobjeda bio mnogo veći. Od posljednje prijateljske utakmice u pripremnom periodu sa Sutjeskom nama su se povrijedila četiri igrača, od kojih trojica u spoljnoj liniji. Mislim da nas je to znatno usporilo i otežalo nam situaciju, pa smo morali da dovodimo igrače na kratkoročne ugovore. Gegić je, tako, došao 24 sata pred meč sa Splitom, Rebec 48 sati pred Igokeu, i to nije lako da se sve ukomponuje. Nadam se da će, sa brzim povratkom Gegića, i sve to da bude iza nas i da ćemo biti više konstantni u drugom dijelu ovog prvenstva. Stvarno očekujem da budemo standardniji, da budemo sa mnogo manje oscilacija i samo se nadam da će nas povrede mimoići.

I DALJE BORBA ZA TOP8 Ostalo još devet kola, odnosno osam mečeva. SC Derbi je trenutno dvije pobjede udaljen od četvrtog mjesta u grupi A (koje drži Igokea), posljednjeg koje vodi u Top8 fazu. Zbog Košarkaši SC

Tokom reprezentativne pauze, SC Derbi je bio bez četvorice igrača, trojice crnogorskih reprezentativaca (Aleksa Ilić, Emir Hadžibegović, Zoran Vučeljić) i hrvatskog Matea Drežnjaka

SC Derbi je u osam mečeva u ABA ligi upisao dvije pobjede

Novi sistem takmičenja u ABA ligi limitira manje sredine i klubove

Ovogodišnji sistem takmičenja sa dvije grupe od po devet timova, a imajući u vidu da po četiri prvoplasirana idu u Top8 fazu, a pet posljednjeplasiranih u plej-aut (borba za plej-in i

ostanak), može da dovede da se, za razliku od ranije, mnogi timovi uopšte ne sastanu u ovoj sezoni. Ako ne uđe u Top8 fazu, SC Derbi, tako, može da ove sezone u ABA ligi ne zaigra

protiv timova kao što su Budućnost Voli, Crvena zvezda, Cedevita Olimpija. Na naše pitanje da to prokomentariše, trener SC Derbija Petar Mijović iznio je, kako kaže, lični stav. - Od momenta kada je počelo da se spekuliše da će da se igraju dvije grupe, ja sam, iskreno, bio protiv toga. Jedinstvena liga od 16, 18 ili 14, svejedno, koja je bila do ove sezone, zna-

za nastavak sezone

Gegiću ugovor do kraja sezone, sporazumni rastanak

sa Tarnerom

SC Derbi će u nastavak sezone bez američkog beka Džastina Tarnera koji zbog povrede nije odigrao nijedan meč u sezoni, dok će ostati Amara Gegić, koji je imao ugovor na dva mjeseca, ali se povrijedio (koljeno) na meču sa Splitom, u 3. kolu, i još se oporavlja. - Gegić je sa nama, nalazi se u post operativnom periodu nakon intervencije na rogu meniskusa i to zahtijeva da neko vrijeme radi bez kontakta, da mišići iznad koljena ojačaju u dovoljnoj mjeri da može da uđe u neke ozbiljnije napore. On nam je bio jako značajan u tih nekoliko utakmica od dolaska i sa nestrpljenjem očekujemo da se vrati i zauzme mjesto

propuštenih šansi u dosadašnjem toku sezone, realnije je da će „studenti“ kroz plej-aut pokušati da se domognu jedne od prve dvije pozicije koje vode u plej-in (protiv sedmoplasirane i osmoplasirane ekipe Top8 faze).

- Nama dosta toga zavisi od mečeva u gostima sa Borcem i Krkom, i mislim da će rezultati iz tih utakmica da odrede da li se „kačimo“ za borbu za mjesto u Top8, za što će nam trebati jedna ili dvije pobjede iz tih duela, ili ćemo se kroz plej-aut boriti za plej-in. Vidjećemo, tanka je linija između borbi za opstanak i za plej-

čajnije je bolja. To je u redu za ekipe koje imaju veliki broj utakmica, posebno mislim na evroligaše, pa četiri meča više u Evroligi kompenzuju sa četiri meča manje u ABA ligi i ostanu na istom broju utakmica. Ali, suštinski, mislim da liga treba da se igra kao ranije, jer ovako limitirate manje sredine, manje klubove, koji imaju zadatak i ambiciju da razvijaju igrače. Limi-

Na rukometnom Mundijalu u Njemačkoj vidi se pečat golmanki, a iz sjenke diriguje Sonja Barjaktarović, ,,lavica“ iz slavnih godina naše reprezentacije

PODGORICA - Kako god da se završi sjutrašnji četvrtfinali okršaj Svjetskog rukometnog prvenstva između Crne Gore i Norveške (,,lavice“ su postigle cilj kakav su priželjkivale), a apsolutnu pažnju - prvo u Triru, a onda i u Dortmundu, skrenuo je naš četverac sa gola. Baš tako - šef golmanki Sonja Barjaktarović i đevojke koje, svaka na svoj način, utiču na nesigurne šuteve rivalki i sa devet metara, sedmeraca, krilnih pozicija ili iz poslastice - zicer situacija.

Kapa dolje najiskusnijoj Armel Atingre, posebno na 18 odbranjenih šuteva u ubjedljivom trijumfu od prije dva dana nad Srbijom (33:17), ali i debitantkinjama - Mariji Marsenić i Andri Škerović

Energija je pola puta do cilja

u timu koje zaslužuje i da znatno pojača našu spoljnu liniju – kazao je Petar Mijović

Trener „studenata“ je objasnio situaciju sa Tarnerom.

- Njegov oporavak se dosta iskomplikovao, u odnosu na prve procjene bio je značajno duži pa smo u tom dijelu napravili korekciju da Gegić više nema kratkoročni ugovor već će, nadam se, sa nama ostati do kraja sezone, a sa Tarnerom smo sporazumno raskinuli ugovor.

I Matic Rebec je došao na kratkoročni ugovor od dva mjeseca.

- Njegov ugovor još traje, a o eventualnom nastavku ćemo odlučivati pred sami kraj ugovora – dodao je Mijović.

of ili plej-in, ali i dalje vjerujem da od nas zavisi gdje ćemo se pozicionirati i pored tih nekoliko poraza na domaćem terenu. Međutim, u ovom momentu ne idem toliko daleko, jer pokušavam da se koncentrišem na prvu sljedeću utakmicu, odnosno na sve problematike sa strukturom odbrane i napada koje smo imali. Ako uspijemo to da podignemo na viši nivo, ako to dovedemo do tačke da bude znatno bolje nego u prvom dijelu, mislim da možemo i dalje da budemo otvoreni za borbu za viši plasman – zaključio je Petar Mijović. S. JONČIĆ

tirate ih brojem utakmica protiv najboljih timova u ligi. Na kraju, svi vole da vide Budućnost, Partizan, Crvenu zvezdu, Cedevita Olimpiju. Napraviće analizu ljudi koji su došli do tih prijedloga i koji vode ligu, koji uostalom, treba o tome da odlučuju, ali mislim da je ovakav format za nijansu manje zanimljiv nego što je to bilo ranije – kazao je Mijović.

Bez obzira što statistika pokazuje da je slavna Norvežanka - Katrine Lunde broj jedan, trenutno je Armel prva zvijezda Mundijala. A na pitanje da li vidi ili osjeća strahopoštovanje protivnica, uz osmijeh odgovora: ,,Bez ovakvih đevojaka i onakve odbrane ne bih mogla ništa da uradim“!

Sa Armel smo razgovarali tokom SP, a kao uvod u nešto veliko što čeka ,,lavice“, a istovremeno i na osvrt onoga što ih je dovelo među osam najboljih na svijetu, pričali smo sa osvajačicom olimpijske srebrne i evropske zlatne medalje iz 2012. godine - Sonjom Barjaktarović.

Sonja odlično kontroliše i vidi stvari na terenu. Tajming ima u malom prstu, a sve ovo je učila i naučila iz blistave karijere. To što se sa terena pomakla pored linije i prihvatila ulogu trenerice golmanki je ne samo plus, već i zalog za budućnost. A na to kako sa đevojkama radi, na koji način se izgrađuje i podiže samopouzdanje dobili smo ovakav odgovor:

- Smatram da je povjerenje ključna komponenta između trenera i golmana, a kad se to osjeti, stvara se posebna veza, što utiče i na cijelu ekipu.

Kada vam golman vjeruje - to stvara sigurnost, a kada smo sigurni, onda smo više fokusirani jer nema straha od grešaka. Suština je da osjećaju podršku i tada se osjećaju motivisano i ne odustaju čak i kada stvari ne idu kako treba - ispričala je Barjaktarović. Satisfakcija za Sonju je da joj golmanke vjeruju.

- Osjećam i pokazuju to. Kada uočimo slabosti, a svi ih imamo, zajedno radimo na tome da ih bude što manje. Jako sam ponosna na momenat kada shvate, vjeruju i trude se da isprave sve ovo koliko mogu u kratkom periodu. Zadovoljna sam i zbog njihove energije. Dva dana uoči ubjedljivog trijumfa protiv Srbije koji ih je odveo u četvrtfinale (uz pobjedu Njemačke nad Španijom), ,,lavice“ su doživjele najubjedljiviji poraz u istoriji od domaćina šampionata. Na manje od 48 sati, izranjavane od udara-

BARJAKTAROVIĆ: Nijesu imuni na greške pod pritiskom

Norveška se prošetala do četvrtfinala, a ako ima mana u igri, minorne su. Sa najboljom na svijetu Heni Rejštad Skandinavkama se rezultatski niko nije ni približio.

Kako protiv velesile?

- Da ispoštujemo svaki minut igre, da imamo što manje tehničkih grešaka, probamo da ih usporimo, spriječimo tranziciju i kontru… Da ih dovedemo u situaciju da igraju što više pozicionih napada - istakla je Barjaktarović. Manjina misli da je reprezentacija iz Skandinavije samo ,,mit“, ali statistika decenijama govori dru-

ca koje su dobile po terenu i rezultatskog šamara, uzdigle su se iz pepela. Kako?

- Ishod te utakmice je imao veliku ulogu, a sport je lijep baš zbog ovih momenata đe se pokazuje karakter i jačina upravo onda kada je najteže - a to je taj momenat poslije poraza od Njemica. Suština je vjera u ekipu i energija. Svjesni smo bili da nemamo previše vremena da razmišljamo o porazu. Čekao nas je novi dan i bitna utakmica na kojoj smo pokazale upravo taj karakter. Kada većina misli da je to - to, zajedno ustanemo još jače. Interesovalo nas je koliko su specifične ili zahtjevnije golmanske pripreme na velikim takmičenjima. I u čemu je suština, jer niko od njih nije tu samo da bi zadovoljio formu. - Priprema golmana za veliko prvenstvo zahtijeva najviše ba-

gačije. Hoće li pripreme sa golmanske strane biti drugačije?

- Norveška reprezentacija je bez sumnje jedna od najdominantnijih na svjetskoj sceni. Njihova igra je veoma organizovana i zasnovana je na brzini. Ali i ako su dominantni, nijesu nepobjedljivi. Svaka ekipa ima slabosti, moramo da se fokusiramo i da ih izbacimo iz uobičajenog ritma. Mi smo to dokazali nekoliko puta, a ni oni nijesu imuni na greške pod pritiskom.

Imate li još aduta i municije i da li se bojite da su igračice previše istrošene nakon onakvog meča sa

Srbijom i ritma igranja na dva dana?

- Istina je da smo emotivno i fizički iscrpljeni poslije ovih utakmica, ali sve to može da nadoknadi timska energija, želja i vjera u pobjedu. Za ovakvog protivnika i za utakmicu koja te vodi direktno u borbu za medalju mislim da ti ne treba veća motivacija. Ukratko, ovo je za nas praznik – poručila je Barjaktarović.

Norvežanke su četiri puta osvajale zlatna odličja na SP. Prije dvije godine poražene su u finalu od Francuske. U drugom četvrtfinalnom meču sastaće se domaćin Njemačka i Brazil.

Norvežanke su savladale Brazilke 33:14 i zakazale četvrt nale sa ,,lavicama“. Skandinavke su u prosjeku (na šest utakmica) davale po 36 golova!

lans između fizičke spremnosti, tehničke preciznosti i što je najbitnije - mentalne čvrstine. U svemu mora da se nađe granica, prilagoditi treninge i biti fleksibilan, prilagoditi pristup svakom golmanu, razumjeti njegove specifične potrebe... Dozirati analize utakmica... U suštini, naći granicu koja je tanka između korisnog treninga i preopterećenja, jer se utakmice igraju svaki drugi dan. Svakako da je najvažnije da je golman siguran, fokusiran i motivisan. Komentarisala se sinergija između golmanki. Na TV-u vidjela se Armel koja (rijetki trenuci) sa klupe sve odbrane koleginica emotivno doživlja-

va. Istovremeno smirenost kod tajm-auta. Nevidljiv je ovaj dio našeg tima kada to žele, a vidljive kada pomažu ekipi i sebi. - Energija je ključna stvar i može da bude odlučujući faktor za rezultat. Kao magija. Ona je rezultat međusobnog povjerenja, pozitivne komunikacije i kao ravnoteža između ozbiljnosti i zabave. Energija je i sloboda govora i kada se svi osjećamo ispunjeno i zadovoljno - kazala je Barjaktarović. Mogu li se golmanke pitati u četvrtfinalu protiv najdominantnije svjetske rukometne velesile?

Odgovor ćemo dobiti u utorak iz dvorane ,,Vestfalenhale“ u Dortmundu. A. MARKOVIĆ

Sonja Barjaktarović i Armel Atingre

MERIDIANBET 1. CFL (18. KOLO): Nikšićani nakon pobjede nad Jedinstvom potvrdili jesenju produbio krizu Budućnosti, Jezero hit jeseni - u srijedu na programu posljednja jesenja runda

Sutjeska odmakla na vrhu

PODGORICA - Lijepi momenti kraj Bistrice – Sutjeska je osvojila jesenju titulu nakon pobjede nad Jedinstvom u pretposljednjem kolu polusezone (2:0).

Nije to jedina dobra stvar podno Trebjese – Nikšićani su uvećali prednost u odnosu na konkurente za trofej. Od drugoplasiranog Mornara sada imaju sedam bodova više, od trećeplasiranog Dečića osam, a od aktuelnog prvaka, šestoplasirane Budućnosti, čak 11. Jednako od lidera udaljen je i Petrovac. Četvrto mjesto pripada Jezeru, koje nosi epitet najprijatnijeg iznenađenja prve polovine prvenstva, bez obzira na ishod završene utakmice sa Podgoričanima u srijedu u Beranama. Plavljani su nadvisili Barane (2:1) i spojili četvrti trijumf, a kompletan utisak o timu Miodraga Džudovića pojačava činjenica da se plasirao u polufinale Kupa. Budućnost je ponovo razočarala. Čak šesti ligaški poraz Mijatović i društvo doživjeli su pod Malim brdom, gdje su brzo poveli, pa dozvolili domaćinu da do poluvremena okrene rezultat u svoju korist (2:1). Nemoćan je bio prvak da u nastavku nešto promijeni. Pola godine unazad krenulo je naopako, a nije ništa bolje ni pod vođstvom čovjeka koji je usred takmičenja doveden kao spasilac. Ne samo da Dejan Vukićević nije digao ekipu, nego su ,,plavi“ pod njegovim vođstvom ispali u Kupu i u pitanje ozbiljno doveli odbranu trona.

Treneri su ranije letjeli sa klupe Budućnosti zbog rezultata kakvi prate četvrtog kormilara Podgoričana od ljetos. Kakav stav ima aktuelno rukovodstvo?

Je li šef na pravom putu, jesu li zadovoljni onim što su dobili od stratega kojem su dali punu slobodu?

Ponestaje li strpljenja, pa i povjerenja? Ovakva Budućnost ne ugrožava samo titulu, nego i Evropu. Sezona bez trofeja – bila bi posve neuspješna, a ukoliko se još ne izbori ino scena – tek bi to bio svojevrsni fijasko kluba, od vrha do dna, sa sve ekipom koja je jedna od najboljih u ligi, ali su je nakaradne odluke, stresovi, rezovi, strahovi i pogrešni ljudi na vitalnim funkcijama napravili gubitničkom.

Prst na čelo, čelnici. Što napraviste od brenda i institucije crnogorskog fudbala?! Para li uši ustaljeni melos - ,,Uprava, napolje“ i pogrdno prozivanje predsjednika, od istih onih navijača koji imaju člana i pravo glasa u najužem komandujućem organu?

U 17. kolu Meridianbet 1. CFL nije bilo golova u duelu Arse-

Napadač Jezera Đorđe Maksimović ponovo je izbio na vrh liste strijelaca nakon gola u pobjedi nad Mornarom (2:1). Dvadeset šestogodišnji momak iz Kragujevca stigao je do brojke od devet pogodaka. Drugi je ofanzivac Mornara Balša Sekulić sa osam. Sedam egzekucija ima fudbaler Petrovca – Adnan Bašić

nala i OFK Mladosti, dok je Bokelj uspon forme potvrdio protiv Dečiča (1:1)...

BROJI SE ONO

NA KRAJU

U sudaru prvog i posljednjeg na tabeli nije se desilo ništa mimo očekivanja. Sutjeska je rutinski opravdala ulogu favorita protiv Jedinstva koje sve više tone – čak deset vezanih mečeva bez pobjede. Đukanović je poslije kornera doveo Nikšićane u vođstvo, a trijumf je potvrdio Juković –evro pogotkom u drugom poluvremenu.

Dejan Jelenić je preuzeo ,,plavo-bijele“ od Milije Savovića početkom oktobra, a od tada su Giljen i saigrači upisali sedam pobjeda i remi u šampionatu. Ligaška priča ide odlično, uz ,,zamjerku“ na eliminaciju u Kupu...

- Prija zvanje jesenjeg prvaka, ali lično – to ne slavim. Tek smo na sredini putovanja, a ovo je

VUKIĆEVIĆ:

Bez Mijovića i Savovića do kraja jeseni

Stručni štab Budućnosti nije mogao da računa na suspendovane Lazara Mijovića i Lazara Savovića u duelima sa Bokeljom i Petrovcem. Igrom slučaja - ,,plavi“ su u oba meča poraženi. Trener Dejan Vukićević objasnio je status krilnog napadača i talentovanog veziste.

- Moram naglasiti, zbog dijela javnosti koja je možda slabije upućena, da nam u ovom momentu predstavlja ogroman hendikep neigranje Mijovića i Savovića. Računao sam na njih kada sam planirao tim, ne samo za ovu sezonu, već na duži period kada je klub u pitanju, jer jedan ima 17, drugi 22 godine - rekao je Vukićević, koji je poručio… - Klub im je ponudio izuzetne uslove za produžetak

DRAGIĆEVIĆ: Evropa ostaje prioritet

Derbi pod Malim brdom pripao je Petrovcu, koji je preokretom u prvom poluvremenu savladao Budućnost – 2:1.

Dvije ekipe sada imaju isti broj bodova (25), s tim što su ,,neboplavi“ ispred zbog bolje gol razlike od šestoplasiranih Podgoričana. - Momci su dobro ušli u uta-

samo pozitivna osnova za ono što nas čeka na proljeće. Broji se ono na kraju. Potvrdili smo da radimo dobar posao, ali moramo da nastavimo da dižemo igru. Sve to dolazi kroz treninge, pristup, kvalitet i mentalnu snagu. Neophodan je kontinuitet. Ponosan sam na momke, ali ponavljam da mi još ništa nijesmo završili – za Pobjedu kaže Jelenić.

Ako je ko pronašao kontinuitet, onda je to Sutjeska nakon promjene na klupi. Tim je u šampionskom ritmu.

- Želim da budemo na još višem nivou, da rastemo. Znam da ovaj tim to može – čvrsto je Jelenić na zemlji. Nešto o duelu sa Jedinstvom?

- Dobro smo pripremili utakmicu – takav je bio i rezultat. Držali smo posjed, iako je u posljednjoj trećini trebalo da budemo konkretniji. Poveli smo nakon prekida, dali još jedan gol u nastavku. Zatvorili smo meč. Nijesmo dozvolili Jedinstvu da

kmicu, mada nas je malo poremetio prelijep gol Vukanića. Ipak, vidio sam odličnu reakciju svog tima. Izgledalo mi je da idemo u pravom smjeru. Odmah smo preuzeli inicijativu, izjednačili takođe odličnim pogotkom Carevića, a potom i poveli preko Živojinovića. Imali smo

bude opasan iz kontri ili polukontri. Tek na kraju su uputili ozbiljniji udarac. Još jedna utakmica u nizu. Nastavljamo dalje. Već u srijedu nas čeka novi izazov – ističe Jelenić.

Na zatvaranju jesenje polusezone u Nikšić dolazi Mornar, najbliži pratilac, koji je na sedam bodova. - Mornar je odlična ekipa, izuzetno vođena sa klupe. Pobijedili su nas u Baru i zaslužuju maksimalni respekt. Malo je vremena za odmor i skauting, ali uradićemo sve da izađemo na teren maksimalno spremni u svakom smislu. Imamo priliku da udarimo pečat na jesenju polusezonu. Daćemo sve za pobjedu – naglašava Jelenić.

PLAVI OPET PALI

Nijednom u toku jeseni, Budućnost nije spojila više od dvije pobjede, a tri puta u polusezoni je vezala po dva poraza. Uzastopno je gubila od Sutjeske i Arsenala, pa Dečića (Kup)

još nekoliko napada koje smo mogli bolje da završimo. U nastavku smo manje rizikovali. Kontrolisali smo rezultat i zaključili meč u svoju korist. Mnogo važan trenutak za nas – rekao je za Pobjedu trener Zdravko Dragićević Mladi strateg smatra da je Petrovac zaslužio bolji saldo.

i Mladosti – te sada od Bokelja kući i u gostima od Petrovca. Uzalud su ,,plavi“ poveli pod Malim brdom golčinom Vukanića sa više od 20 metara u šestom minutu, kada je u 36. bilo 2:1 za domaćina.

Ni do poluvremena nijesu Podgoričani održali prednost, a tek su u nastavku ostali bez reakcije. Vukićević je sklonio senatore –pet kapitena, pet najiskusnijih igrača, makao je četiri stranca, a pod suspenzijom su produktivno krilo – Mijović i supertalentovani vezista – Savović, jer su odbili da produže ugovore.

Na klupi za meč sa ,,neboplavima“ odredio je Fatića koji još nije napunio 17 godina, te njegovog vršnjaka Jovanovića i golobradog Vujovića, koji su ušli u drugom dijelu. Utakmicu je počeo junior – Rakčević

Sa njima da preokrene protiv ozbiljnog sastava Petrovca?

Palac gore za mlade, ali čini se da iskusni kormilar nije našao pravi model za ovu vrstu ekspe-

- Malerozne povrede jako bitnih igrača su nas sputale. Siguran sam da bismo imali više bodova i bili polje plasirani da smo ostali kompletni. Samo u jednom ili u dva meča su protivnici bili bolji. Analize pokazuju da smo u svim ostalim duelima bili 50:50 ili čak i bolji. I kad smo bili bolji – dešavalo se da ispustimo bodove. Ostaje žal, ali nastavljamo

rimenta. Junoše u kadru, a bez momaka koji su toliko dali klubu – djeluje kao snažan alibi. Trpe rezultati Budućnosti... - Sigurno da ni klub, ni ja kao trener nijesmo navikli na ovakve situacije, ali opredjeljenje da pravimo novi tim je proces koji zahtijeva i određene probleme na tom putu. Znao sam da će biti oscilacija i više žalim što nijesmo slavili protiv Bokelja i napravili niz od tri uzastopne pobjede, nego što žalim Petrovac - rekao je Vukićević, koji je dodao: - I kao što prethodnih nekoliko utakmica nijesam mogao zamjeriti igračima na planu odgovornosti, discipline u igri, motivacije, želje da se napravi rezultat i zajedništva, tako nakon utakmice u Petrovcu mogu da kažem da nam je upravo to nedostajalo kod velike grupe igrača. Razlog iskreno ne znam, ali ne možemo po onako teškom terenu, punom blata, završiti utakmicu neisprljani.

Poneđeljak, 8. decembar 2025.

jesenju titulu, Petrovac

vrhu

saradnje, koji njih ne zadovoljavaju i nijesu prepoznali našu želju da njihov fudbalski razvoj bude u klubu u kom su ponikli, nijesu pristali na potpise novih ugovora kojim bi skinuli smiješno male klauzule raskida koje imaju iz ranijih ugovora. Nakon toga došlo je do suspenzije od strane kluba i iz tog razloga nijesu igrali prethodna dva meča, a kako stoje stvari neće igrati ni naredna dva meča do kraja polusezone.

da se borimo. Postavili smo Evropu kao primarni cilj. Nećemo od toga odustati –ističe Dragićević. Petrovčani u završnom kolu prvenstva u srijedu dočekuju Bokelj.

- To je tim koji se podigao, igra dobro i biće težak protivnik. Nadam se da ćemo izvući najbolje od sebe i pobjedom završiti polusezonu – dodao je Dragićević.

,,Plavima“ su bodovi neophodni, a preostale dvije utakmice igraju na strani. Ne zna se koje je teže gostovanje – Jezeru ili Dečiću u zaostalom meču. - Imali smo vođstvo u Petrovcu, sve u svojim rukama i neke greške i nedovoljna želja da se vođstvo brani koštalo nas je gubitka bodova. Žao mi je što ogroman trud koji se daje na treningu ovoga puta nije prenesen gdje je najpotrebnije –na utakmicu. Petrovac je kvalitetan, iskusan i uigran tim, a definitivno se bolje snalazio na terenu, gdje realno nije bilo uslova za neki lijep fudbal i gdje dominira pristup, borbenost, želja za pobjedom. Ostala su dva meča do polusezone, moramo tražiti način da osvajamo bodove i da – za razliku od izuzetno lošeg ljetnjeg prelaznog roka – napravimo dobar posao u zimskom i ostanemo konkurentni za visok plasman na kraju sezone - zaključio je Vukićević. Davor KAŽIĆ

PODGORICA – Lans je hit i

lider Lige 1, poslije 15 kola u leđa mu gleda aktuelni prvak Evrope, moćni Pari Sen Žermen, a jedan igrač kluba sa sjevera Francuske postao je u subotu otkriće za tamošnju fudbalsku javnost.

Crnogorski reprezentativac

Andrija Bulatović prvi put je bio starter u utakmici francuskog elitnog ranga, prvi put je odigrao svih 90 minuta – i dobio hvalospjeve za ono što je pružio u pobjedi na gostovanju Nantu (2:1).

- On je igrač kojeg obožavam – poručio je nakon meča trener Pjer Saž komentarišući izdanje 18-godišnjeg fudbalera, ali i sve ono što pokazuje na i van terena otkad je ljetos došao iz Budućnosti, gdje je posljednju polusezonu odigrao na pozajmici.

Bulatović je dobio šansu od početka u odsustvu kapitena Adrijena Tomasona Kolašinac je na sredini terena činio tandem sa Mamaduom Sangareom, reprezentativcem Malija kojeg je do sada mijenjao u završnici utakmica.

- Adrijen igra mnogo ove sezone. Mislim da je izašao samo u Monaku, kada je dobio žuti karton. Od početka sezone propustio je pet minuta –rekao je Saž.

- Ujedno, željeli smo da ukažemo šansu onima s manjom minutažom. To je znak pažnje koji pokazuje da su važni u određenim trenucima, a znali smo da će Bula impresionirati kada dobije priliku – naveo je Saž.

ZAPANJUJUĆA IGRA

BUDUĆE ZVIJEZDE

Čuveni „L’Ekip“ je Bulatovića opisao kao igrača ,,agresivnog u vraćanju posjeda, sposobnog da ide naprijed, stvara šanse, čak i da izvodi kornere“. ,,La Voix des Sports“ (Glas sporta) istakao je kvalitet Bulatovića u izvođenju prekida, te njegovu ,,smirenost u osvajanju posjeda i sposobnost probijanja linija uprkos pritisku zbog prvog nastupa

Blistavo dijete koje donosi radost svima oko sebe

u početnoj postavi“.

- Vatreno krštenje bilo je potpuno uspješno – naveo je taj medij.

- S obzirom na okolnosti – prvi nastup u startnih 11 i to što je mijenjao Tomasona, Bulatovićeva igra bila je kompletna i gotovo zapanjujuća – piše ,,La Voix du Nord“ (Glas sjevera). Navodi se da se Bulatović pridružio listi ugodnih iznenađenja iz nedavnih prelaznih rokova.

- I nije ga doveo Žan-Lui Leka, već bivši sportski direktor Dijego Lopes koji je, između ostalih loših izbora, barem imao zaslugu u otkrivanju buduće zvijezde, Andrije Bulatovića – dodaje se u tekstu i podsjeća:

- Potpisan prošlog februara, za nešto više od dva miliona eura iz Budućnosti, Bulatović je odabrao Lans umjesto Dinama iz Zagreba. Činio se kao kockanje za budućnost:

Odigrani posljednji mečevi 19. kola Druge fudbalske lige

Koma

mlad, još ,,sirov“ i pozajmljen svom klubu do kraja sezone 2024/25. Ali otkako je ovog ljeta stigao u Lans, crnogorski reprezentativac konstantno napreduje. Do sada ograničen na nastupe kao zamjena, Pjer Saž mu je protiv Nanta dao prvi nastup u početnoj postavi, zamijenivši suspendovanog Adrijena Tomasona. I mladi vezista nije razočarao. Još bolje: ostavio je trajan utisak – pišu Francuzi.

VRVI OD TALENTA

Trener Pjer Saž, koji je ovog ljeta stigao u Lans umjesto Vilijama Stila, koji je insistirao na transferu Bulatovića, nije iznenađen igrom talentovanog veziste.

- Viđam ga svaki dan i shvatam koliko je sjajan igrač. Samo sam čekao priliku da mu dam šansu jer je mlad, rođen 2006, dakle ima samo 19 godina. Plijeni talentom, pokriva nekoliko pozicija, čita igru, odlučan je, njegov nivo tehnike je iznad prosjeka, a ima i vrlo dobar udarac, posebno iz prekida – kazao je Saž i nastavio s pohvalama na račun Crnogorca:

- Ima kvalitet za koji vjerovatno ne znate, a koji koristi ekipi – on je apsolutno blistavo dijete. Nije uvijek igrao, ali uvijek je zračio, bio je vrlo srećan zbog drugih. Na treninzima je stalno posvećen i veseo. To jest, on otjelotvoruje vrstu fudbala koju djeca igraju u školskom dvorištu i zbog toga je igrač kojeg obožavam – istakao je nekadašnji strateg Šamberija i Liona.

- Mislim da ste ga vidjeli onakvim kakav jeste jer zaista imamo sreću da ga viđamo svaki dan. Rekao sam, on vrvi od talenta, ima veliku životnu strast i vrlo je vedar. Zato donosi radost svima oko sebe – poručio je Saž.

ZLATNA PRILIKA

Francuski mediji navode da se Tomason vraća u tim za meč protiv Nice.

- Ipak, s obzirom na nastup mladog Crnogorca, kapiten Lansa moraće da krene punom parom – piše francuski ,,Glas sjevera“.

Kolašincu će se uskoro pružiti prilika da potvrdi da ima kvalitet za fizički izuzetno zahtjevnu Ligu 1.

- Predstojeći Afrički kup nacija, na kojem će Mamadu Sangare igrati za reprezentaciju Malija, nudi Bulatoviću zlatnu priliku da se trajno učvrsti u rotaciji. S obzirom na njegov nastup protiv Nanta, ne bi trebalo da bude još dugo na klupi – zaključuje se u tekstu. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Utakmicama Igalo – Kom i Iskra – Berane kompletirano je 19, odnosno posljednje kolo jesenjeg dijela u Drugoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Istina, prvi dio sezone biće okončan u srijedu, kada su na programu dva odložena meča iz 16, odnosno 17. runde (Iskra – Otrant i Rudar – Podgorica).

Ipak, za iznenađenje ovog kola pobrinulo se Igalo, koje je uspjelo da savlada Kom, čime je serija Zlatičana nakon tačno devet rundi bez poraza, ipak, prekinuta, dok je Igalo nakon čak devet kola konačno slavilo – 2:1.

Domaći su poveli u 15. minutu. Nakon velike greške golmana Ozave, Jovan Vujović je odlično asistirao Pavlu Pićuriću, koji je imao lak posao – 1:0. Ipak, to nije poremetilo Zlatičane, koji su do poluvremena uspjeli da stignu do izjednačenja. Nakon kornera u 38. minuta Taišija Oicu pogodio je za 1:1. Ipak, već na startu nastavka Igalo je najavilo pobjedu. Nikola Kosać je u 48. minutu probio po lijevom boku, ubacio nisku loptu za Nihada Balića, koji je rutinski pogodio za ispostaviće se važnu pobjedu. Iskra i Berane podijelili su plijen – 2:2. Gosti su stigli do pred-

Rezultati i tabela

nosti u 25. minutu, a strijelac je bio Srđan Bošković. Činilo se da Beranci odrađuju posao na putu do trijumfa, ali je Iskra golovima Save Milića u 59. i 84.

minutu stigla do preokreta. Ali, ni to nije kraj drame. U samom finišu, u kaznenom prostoru domaćih fauliran je Vladimir Popović, a sudija Luka

nije imao

kazao je na

Sa 11 metara drugi put na ovom meču siguran je bio Bošković za 2:2. R. PEROVIĆ

Bulatović na meču s Nantom

Pejović

dilemu

po-

bijelu tačku.

utakmice Kom - Berane

Inter Majami u finalu bolji od Vankuver Vajtkepsa

Mesi šampion SAD na oproštaju Albe i Busketsa

PODGORICA - Stigla je titula u Majami – fudbaleri Intera pobijedili su Vankuver Vajtkepse 3:1 u finalu plej-ofa i prvi put u istoriji osvojili titulu u američkom MLS šampionatu.

Meč za trofej igrao se na terenu bolje plasirane ekipe iz regularnog dijela sezone.

Klub čiji je jedan od osnivača Dejvid Bekam, na čijoj klupi sjedi Havijer Maskerano, a tim na terenu predvodi Lionel Mesi, poveo je u trećem minutu autogolom Edjera Okampa u akciji koju je pokrenuo upravo (vjerovatno) najbolji fudbaler svih vremena.

Izjednačio je Ali Ahmed u 46, Vankuver prijetio, a onda se ponovo razigrao Mesi – nije bio strijelac, ali jeste asistent kod pogodaka Rodriga De Pau-

la u 71. i još jednog Argentinca Tadea Aljende, u 96. minutu. Mesi je osvojio čak 47. trofej u karijeri, a ovo mu je četvrti i najvažniji od dolaska u Sjedinjene Američke Države. Sa reprezentacijom Argentine osvojio je šest pehara – Svjetsko prvenstvo za fudbalere do 20 godina, zlatnu olimpijsku medalju u Pekingu, dvije Kopa Amerike, Finalisimu (meč za trofej prvaka Evrope i Južne Amerike) i jedno Svjetsko prvenstvo. Najveći broj priznanja osvojio je u Barseloni – čak 35. Za 17 godina u dresu katalonskog kluba četiri puta je dizao pehar Lige šampiona, deset puta je bio prvak Španije, sedam puta osvojio Kup Kralja, tri puta Svjetsko klupsko prvenstvo, isto toliko Superkup Evrope i osam puta Superkup Španije.

Rutina Lovćena u ,,Nikoljcu“

PODGORICA – Rukometaši Lovćena vratili su se na pobjednički put poslije teškog poraza u derbiju od Budvanske rivijere. Tim Filipa Popovića imao je juče lak zadatak u 12. kolu Prve lige jer je gostovao pretposljednjoj ekipi na tabeli, Jedinstvu – u Bijelom Polju bilo je 30:43. Aktuelni prvak Crne Gore upisao je 10. trijumf u 11 mečeva i ima četiri boda i meč više od Budućnost Podgorice, dok je najveći konkurent za titulu, Budvanska rivijera, na ,,minus šest“ od Cetinjana, ali sa čak tri utakmice manje od lidera.

Najefikasniji u pobjedi Lovćena u ,,Nikoljcu“ bili su Milan

Popović i Vuk Mrvaljević sa po sedam pogodaka, pet je dao Bogdan Petričević, po četiri Vladimir Stanković i Mirko

Radović

Vasilije Vujović sakupio je 16 odbrana.

Kod Jedinstva se istakao Bojan Varagić s osam golova.

Mornar 7 je u petak savladao Partizan 1949 (25:20), Berane 1949 u subotu bilo bolje od Rudara (28:22), a večeras će igrati Brskovo i Budvanska rivijera (19 h).

Odgođen je meč Zabjela i Budućnost Podgorice. Ne. K.

Lando Noris

Tri pehara osvojio je u dresu

Pari Sen Žermena - dva prvenstva i Superkup Francuske. U dresu Inter Majamija slavio je trofeje Liga Kupa, Suporters Šilda (za najbolji tim Istoka u regularnoj sezoni prošle godine) i konačno MLS titulu. Tim sa Floride je regularni dio sezone završio kao prvi u istočnoj konferenciji, a potom su redom u plej-ofu eliminisali Nešvil (2:1), Sinsinati (4:0), Njujork siti (5:1) i na kraju pobijedili Vankuver (3:1). Emotivno je bilo na ,,Čejs stadionu“ ne samo zbog istorijskog uspjeha Inter Majamija – tačku na fantastične karijere stavili su Đordi Alba i Serhio Buskets

Na klupi Intera bio je Luis Suares, dok je napad Vankuvera predvodio Tomas Miler Ne. K.

EPCG Superliga za odbojkaše (9. kolo) Jedinstvo slavilo na Cetinju

PODGORICA – Odbojkaši Jedinstva su u skraćenoj rotaciji slavili na Cetinju protiv Lovćena sa 3:1, u posljednjem meču 9. kola EPCG Superlige. Bjelopoljci su upisali četvrtu pobjedu, a Cetinjani su i dalje jedini bez bodova.

Raspucan je bio Aleksandar Minić u gostujućem sastavu sa 28 poena i meč je završio kao najbolji poenter kola, dok

je kod Cetinjana odličnu partiju imao Strahinja Martinović sa 19 poena. Poslije devetog kola, Budva ima maksimalan učinak (80), slijede Budućnost volej (7-1), Jedinstvo (4-3), Mornar (4-4), Sutjeska (2-5), Ulcinj (1-6) i Lovćen (0-7). Rezultati 9. kola: Lovćen – Jedinstvo 1:3 (18:25, 17:25, 25:21, 18:25). Subota: Budućnost volej – Sutjeska 3:0 (29:27, 25:16, 27:25), Budva – Mornar 3:0 (25:10, 25:17, 27:25). Slobodan je bio Ulcinj. S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (11. kolo) Mediteranu pripao

PODGORICA – Triler u

Budvi pripao je Mediteranu, koji je slavio 3:2 protiv Jedinstva, u posljednjoj utakmici 11. kola EPCG Superlige za odbojkašice. Domaćin je vodio 2:0, Bjelopoljke su uspjele da izjednače, ali je onda tim Predraga Ćor-

luke dominirao u taj-breku. Ovom pobjedom, ukupno petom, Mediteran je napravio još jedan korak ka plej-ofu, dok je Jedinstvo upisalo osmi poraz. Sjajna Anastasija Kovačević je sa 32 poena predvodila Mediteran, Milica Obrado-

vić je dodala 14. U poraženom timu su se istakle Andrijana Merdović sa 15, Marija Tuševljak sa 12 i Maša Milošević sa 10 poena. Rezultati 11. kola: Mediteran – Jedinstvo 3:2 (25:21, 25:18, 13:25, 20:25, 15:4). Subota: Budva – Albatros 1:3 (15:25, 22:25, 26:24, 18:25), Gimnazijalac – Luka Bar 1:3 (25:19, 11:25, 15:25, 23:25), Budućnost volej – Herceg Novi 2:3 (30:28, 15:25, 21:25, 25:18, 8:15), Morača – Rudar 3:0 (25:16, 25:17, 25:13). S. J.

Prva liga za košarkašice, 6. kolo Lako za Novljanke

Antivari 43 Primorje 91

BAR – Dvorana: SC ,,Topolica“. Gledalaca: 50. Sudije: Šćekić, Babić, Bugarin. Rezultat po četvrtinama: 12:26, 9:13, 9:31, 13:21. ANTIVARI: Šekularac 6, Pelinković 2, Kordić 1, Mehmedović 6, Vajs 21, Radonjić, Vlahović, Ćulafić, Zejnelaga 7, Mekić, Bahović, Posuka.

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

LAKO DO 10. POBJEDE U PRVENSTVU: Vuk Mrvaljević, bek Lovćena

Ekipa Jedinstva

prvak svijeta

PODGORICA - Lando Noris je novi svjetski šampion Formule 1. Podijum na Velikoj nagradi Abu Dabija bio je dovoljan vozaču Meklarena da osvoji prvu titulu u šestogodišnjoj karijeri.

Britanac je veliko finale sezone završio na trećoj poziciji, što mu je za samo dva boda bilo dovoljno da održi prvo mjesto u generalnom plasmanu ispred Maksa Ferstapena i Oskara Pjastrija, sa kojima je borbu za krunu vodio do samog kraja sezone za pamćenje.

Holanđanin je za utjehu prvi prošao kroz cilj u Abu Dabiju, ali mu je za odbranu titule bilo potrebno i da Noris bude plasiran ispod trećeg mjesta, što nije bilo ni blizu da se desi. Pjastri je, sa drugim mjestom, upotpunio podijum na posljednjoj trci sezone. Noris je sve vrijeme imao punu kontrolu, bez trzavica vladao situacijom i uprkos činjenici da ga je klupski kolega, još jedan kandidat za trofej Oskar Pjastri, prestigao već u prvom krugu. Lando nije gubio fokus, brzo zatim je prvi put otišao u pit stop na zamjenu pneumatika, nastavio trku kao deveti, a onda se ekspresno, poput strijele probijao i vratio iza vode-

PRIMORJE: Adžić 9, Vagner 30, Radović 14, Dašanti 17, Tripović 12, T. Šćekić, Antunović 1, S. Šćekić 2, M. Šćekić 4, Ercegović, Sučević 2. Košarkašice Primorja savladale su Antivari (91:42) na zatvaranju 6. kola Prve lige. Novljanke su nakon neočekivanog poraza u Tivtu od Sea Starsa lako i ubjedljivo pobijedile mladi barski sastav. Još jednom su u redovima Novljanki dominirale Amerikanke – Vagner je ubacila 30, dok je Dašanti dodala 17, čime je Primorje opravdalo očekivanja u Baru protiv Antivarija, koji u seniorskoj konkurenciji nastupa sa prilično mlađim sastavom. R. P.

Ekipa Mediterana

Meklarenu

140 miliona dolara

Nagrada za titulu prvaka svijeta u Formuli 1 ne ide Landu Norisu, već se objedinjuje njegovom timu Meklarenu - 140 miliona

ćeg dvojca. Do kraja, bez ikakve drame, mirnom vožnjom vozio je do titule. - Dugo je bilo ovo putovanje, stvarno dugo... Stvarno... Prije svega hvala svima, mom timu, mojoj porodici, ocu, majci... haha, ne plačem - jedva je do riječi od sreće i suza dolazio novi svjetski prvak u svojoj prvoj izjavi nakon najvećeg uspjeha u karijeri. - Osećaj je sjajan. Čestitam Maksu i Oskaru, mojim najvećim protivnicima. Čast mi je bila da se borim sa njima. Bilo je izazovno, ali uspjeli smoistakao je Noris.

Britanac se sedam puta ove sezone peo na najviše mjesto na podijumu, isto toliko puta se i Pjastri radovao sa najviše pozicije, a sada već bivši prvak Ferstapen jedan put više.

dolara za titulu konstruktora.

Od tog iznosa izdvajaju se bonusi i plate svih koji su u timu, od mehaničara do vozača. Noris ima ugovor do 2027. godine te bonuse s kojima bi mu zarada za ovu sezonu i osvajanje naslova prvaka trebalo iznositi oko 47 miliona dolara.

Britanija ponovo ima svjetskog prvaka u formuli 1, nakon četiri godine vladavine Ferstapena, koji je preuzeo tron od Hamiltona i bio neprikosnoven proteklih sezona.

Najveći gubitnik trkačke godine je definitivno Oskar Pjastri koji je bio lider poslije 15 trka, međutim, posustao je kada je bilo najvažnije, na kraju završio iza klupskog kolege iz Meklarena i Ferstapena.

Lando Noris je tako postao 11. Britanac sa titulom šampiona Formule 1, a svojoj zemlji donio 21. trofej u istoriji.

Sa druge strane, Meklaren je tako kompletirao ovosezonsku dominaciju sa titulom u konkurenciji vozača i konstruktora. Posljednju titulu vozača osvojili su 2008. godine sa Luisom Hamiltonom J. TERZIĆ

PODGORICA - Košarkaši Mornara Barsko zlato slavili su u Bijelom Polju protiv Jedinstva 100:89, u derbiju 8. kola Prve A muške crnogorske lige i upisali peti trijumf u sezoni. Bjelopoljci su doživjeli drugi poraz zaredom, nakon Danilovgrada u prošlom kolu, a imaju sedam pobjeda, uz utakmicu više. Barane je predvodio Alston Mejson sa 33 poena, dok je Nemanja Vranješ postigao 26, od čega šest trojki iz 12 pokušaja. U ekipi Jedinstva nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević imao je moćan dabl-dabl učinak sa 28 poena i 16 skokova, uz pet asistencija, a Nemanja Knežević postigao je 20 poena. S obzirom na to da su „studenti“ prvi put u sezoni igrali sa prvim timom, duel SC Derbija i Sutjeske je, na papiru, bio najinteresantniji u 8. kolu. Slavili su Podgoričani 91:77, najviše zahvaljujući trećoj četvrtini koju je domaćin riješio u svoju korist za 29:17. SC Derbi, koju ovu ligu igra sa juniorskim timom, na osmom je mjestu i sada ima skor 3-5, a trećeplasirana Sutjeska 6-3. Matic Rebec je bio najefikasniji kod domaćina sa 19 poena, Darijus Džonson i Aleksa Ilić su dodali po 17, a Ilić je imao i 10 skokova. U redovima Sutjeske su se istakli Kristofer Martin (sedam skokova) i Bogdan Bojić sa po 14 poena, Miloš Vujović je dodao 10. U bokeškom derbiju, Primorje 1945 je slavilo protiv Kotora u Igalu sa 92:86. Novak Pe-

Džejms Harden ušao u Top 10 najboljih

strijelaca NBA lige

PODGORICA - Džejms Harden je stigao do 10. mjesta najboljih strijelaca NBA u istoriji. Košarkaš Los Anđeles Klipersa je u porazu od Minesote (109:106) ubacio 34 poena, ali je već sa 19, koje je upisao do poluvremena, prestigao Karmela Entonija na vječnoj listi najboljih košgetera lige svih vremena.

Sada je najpoznatija brada NBA u Top 10, Entoni je ispao iz elitnog kluba u kojem je na samom vrhu Lebron Džejms sa 42.268 poena. Harden je daleko iza sa 28.303 poena. Pored plejmejkera Klipersa samo su još dvojica aktivnih igrača u prvih 10 na listi, pomenuti Džejms i Kevin Durent, koji se nalazi na osmom mjestu sa 31.050 poena. Hardenu je ovo 17. sezona u karijeri, i dalje je bez titule, a tri puta zaredom bio je prvi strijelac lige, od 2017. do 2020. godine, i rekorder je po broju postignutih poena na jednoj utakmici u dresu Klipersa (55) i Hjustona (61). Inače, Timbervulvsi slavili po-

slije dramatične završnice, jer je bilo 104:104 na pola minuta do kraja meča. Najdžel Rid je pogodio trojku za vođstvo Minesote, a potom je Džejden MekDenijels potvrdio pobjedu preciznim slobodnim bacanjima. Harden je imao šansu da izbori produžetak, ali je promašio šut u posljednjim sekundama. MekDenijels je predvodio Minesotu sa 27 poena, Džulijus Rendl je dodao 24 poena i šest asistencija, a Rid 19 poena i devet skokova. Pored Hardena u Klipersima su se istakli Kavaj Lenard sa 20 poena i Ivica Zubac sa 15 poena i 13 skokova. Košarkaši Golden Stejta su pobijedili Klivlend sa 99:94, uprkos izostanku glavnih zvijezda. Tim Stiva Kera je, naime, trijumfovao već treći put u posljednja četiri meča bez udarnih aduta Stefa Karija, Džimija Batlera, Drejmonda Grina i Ala Harforda. Momak u usponu Pata Spenser je protiv Kavsa upisao i rekord karijere - 19 poena, ubacio je tri trojke, što mu je takođe rekordan broj ubačenih šuteva van linije 7,24

Stotka Mornara protiv Jedinstva

ković je za domaćina postigao 21, Ognjen Mićović je dodao 18, Aleksandar Danilović 17, a Nikola Rakočević 15. Najbolji i najefikasniji u redovima gostiju bio je Novak Obradović sa 25 poena. Poput Jedinstva i Lovćen je vezao drugi poraz, nakon što je sezonu otvorio sa šest pobjeda zaredom. Cetinjani su u ovom kolu izgubili u gostima od Dečića 88:76. U pobjedničkoj ekipi Marko Koljević postigao je 22 poena, Aleksandar Bulatović 18, a kod Cetinjana Miloš Latković je bio najefikasniji sa 31 poenom i po pet skokova i asistencija. Treću pobjedu u sezoni ostvario je i Ibar, na gostovanju Da-

Hjuston dobio teksaški derbi, Golden Stejt može i bez glavnih zvijezda, sjajno veče Lavina

nilovgradu 88:75, što je domaćina ostavilo na samo jednom trijumfu na začelju tabele. Iskusni Nenad Vuković za Ibar je ubacio 19 poena, a veteran Aleksa Popović bio je najefikasniji kod domaćih sa 14 poena i sedam skokova. Vukovi Zeta su kao domaćini savladali ekipu Ulcinja 99:87, za drugi trijumf u sezoni. Amerikanac Andru Kukshauzen je za Vukove Zeta postigao 23 poena, a Luka Kovačević 21. U ekipi Ulcinja Filip Bošković je upisao 22 poena, a Aleksander Dejd 21 poen. Osma runda biće zatvorena danas, kada se u Tivtu sastaju Teodo i Podgorica od 18 časova. S. J.

na jednoj utakmici. Brazilac Giljerme Karvaljo dos Santos iskoristio je priliku i donio 14 poena Voriorsima, dok je važan doprinos dao i Badi Hild sa 13. Donovan Mičel je na drugoj strani bio nezadrživ sa 29 poena, od toga je 16 ubacio u posljednjoj dionici. Evan Mobli je stao na 18 poena, Darijus Garland je imao 17. U teksaškom derbiju Dalas je pobijedio Hjuston 122:109. Ekipi Džejsona Kida bila je ovo četvrta pobjeda u posljednjih pet utakmica za koju su najzaslužniji bili Entoni Dejvis sa 27 poena i osam skokova, rezervista Brendon Vilijams

Derozan završio sa 13 poena. Rasel Vestbruk je zaokružio timski učinak dabl-dabl partijom – 12 poena i 10 asistencija. Majami je, uprkos porazu, imao nekoliko zapaženih pojedinaca. Najefikasniji je bio Žaime Žakez junior sa 27 poena, Simone Fontekio dodao je 20, a Norman Pauel ubacio 18. Rezultati: Bruklin - Nju Orleans 119:101, Vašington - Atlanta 116:131, Detroit - Milvoki 124:112, Klivlend - Golden Stejt 94:99, Majami - Sakramento 111:127, MinesotaLA Klipers 109:106, DalasHjuston 122:109. S. J. Prva A muška crnogorska košarkaška liga (8. kolo)

sa 20 poena i ruki Kuper Fleg sa 19. Na drugoj strani Kevin Durent je postigao 27 poena, od čega je 20 ubacio u prvom poluvremenu, ali je presjedio čitavu posljednju dionicu jer je Dalas do tada već akumulirao 21 poen prednosti. Džabari Smit je dodao 22 poena i osam skokova. Zek Lavin je imao sjajno veče u gostujućoj pobjedi Sakramenta protiv Majamija (127:111). Bek Kingsa je duel završio sa impresivnih 42 poena, a pogodio je osam trojki iz 13 pokušaja. Uz Lavina, istakli su se Kigan Mari sa 16 poena, Nik Kliford sa 15, dok je Demar

BubnjIvi&Psi objavili novu pjesmu koja najavljuje novi materijal i novu fazu benda

„Previše“ teži emotivnoj komunikaciji sa slušaocem

PODGORICA/DANILOVGRAD - Podgoričko-spuški rok sastav BubnjIvi&Psi objavio je u petak 5. decembra novi singl „Previše“. Pjesma najavljuje novi materijal benda.

Podsjetimo, grupa je prošle godine objavila album „Stanje svijesti“.

Autor teksta i muzike je Ivan Ivanović Bubnjivi, za aranžman, miks i master se, kao i do sada, pobrinuo čitav bend koji, uz Ivanovića, čine i: Stefan Pantović (gitara/bek vokal), Mihailo Šaranović (bas gitara/bek vokal) i Marko Milonjić (bubnjevi), a sve je snimano u studiju „Stivi 2“ u Staroj varoši. Režiju i montažu spota potpisuje Milo Bešović, koji je bio inspirisan radom belgijskog slikara Renea Magrita Dužnost direktora fotografije na ovom projektu obavio je Milisav Rutović, dok je za rasvjetu bila zadužena produkcija „Montesky“, iza koje stoji podgorički reper Petar Radulović Story - „Previše“ je intimna, iskrena pjesma koja ne teži trendovima, već emotivnoj komunikaciji sa slušaocem. Ona predstavlja važan uvod u novu fazu rada benda Bubnjivi&Psi, potvrđujući njihovu posvećenost autentičnom muzičkom izrazu - piše u saopštenju njihove izdavačke kuće „Lampshade Media“. R.Z.

Podgoričanin Ivo Đurović za Pobjedu o novoj starogradskoj pjesmi koju je uradio sa braćom Miljanović

„Prestao da volim“ za sva vremena

Prisjeća se da je, nakon prvog slušanja demo verzije, „stvorio sliku kako bi to finalno moglo da zvuči“. Priznaje da je odmah prepoznao da je ova kompozicija zapravo njega čekala

PODGORICA - Pjevač

Ivo Đurović u četvrtak 4. decembra objavio je singl „Prestao da volim“. Pjesma je u njemu svojstvenom starogradskom maniru, a prati je i prigodan spot.

SARADNJA SA MILJANOVIĆIMA

Posebnost ovoj numeri daje to što iza nje stoje braća Dražen i Dragan Miljanović, poprok muzičari iz Podgorice, koji su ovog puta veoma smjelo, ali i veoma uspješno iskoračili u sasvim drugačiji muzički izraz.

Tekst i muziku radio je Dražen Miljanović, dok se za aranžman pobrinuo Aleksandar Saša Gajić. Vizuelni segment ove ideje oblikovao je Ivan Čabarkapa, koji potpisuje scenario i montažu spota, a u njemu se, uz Đurovića, pojavljuje i Jelena Joketić

Numera „Prestao da volim“, kazao je Đurović za Pobjedu, lični je pečat njenog kompozitora Dražena Miljanovića. Saradnja sa ovim dvojcem, koji je dugo prisutan na crnogorskoj muzičkoj sceni, ispričao je on, desila se potpuno spontano. - Prepoznali su da baš ja mogu

iznijeti ovu pjesmu, kao i sve što ona nosi - emociju i priču. Na tome sam im vrlo zahvalan. Ponosan sam što sam baš ja taj kojem su je dali - ističe Đurović.

(PRED)OSJEĆAJ

Prisjeća se da je, nakon prvog slušanja demo verzije, „stvorio sliku kako bi to finalno moglo

da zvuči“. Priznaje da je odmah prepoznao da je ova kompozicija zapravo njega čekala.

- Siguran sam da će ostati za sva vremena - ubijeđen je Đurović.

U njoj mu se najviše dopala emocija koju je, nada se, iznio svojim glasom, te stilom i načinom pjevanja.

- Pjesma govori o jednom vre-

menu kada je sviranje i pjevanje voljenoj osobi bilo nešto što je krasilo lijepe trenutke, a kasnije i gorko sjećanje - pojašnjava on.

PRAVAC

Uvjeren je i da su kroz nju prenijeli slušaocima „čiste emocije i melodije koje ostaju zauvijek“. Ne krije da je pre-

Popularna serija o porodici Šelbi u bioskopima se očekuje u martu Banda iz Birmingema vraća se na filmsko platno

BIRMINGEM - Četiri godine nakon oproštaja od klana Šelbi, u intenzivnom finalu popularne serije, legendarni „Peaky Blinders“ ponovo će se vratiti u velikom stilu. Ovog puta, umjesto u više epizoda, gledaćemo ih na dugometražnom filmu pod nazivom „Peaky Blinders: The Immortal Man“. Scenario za Netfliks pisao je autor serije Stiven Najt, dok je za režiju bio zadužen Tom Harper

Film nas vodi u novu, još opasniju eru porodice Šelbi. Glavnu rolu, naravno, opet igra sjajni Irac Kilijan Marfi, koji je na ikoničan način i do sada tuma-

čio Tomija Šelbija, vođu bande iz Birmingema. - Čini se da Tomas Šelbi još nije završio sa mnom - izjavio je Marfi za Netfliks.

Nije krio da mu je veoma drago što ponovo sarađuje sa Najtom i Harperom na filmskoj verziji ove priče. - Ovo je za obožavaoce - istakao je Irac. Radnja filma se odvija u Birmingemu 1940. Dok Evropa gori u plamenu Drugog svjetskog rata, Tomas Šelbi se vraća iz samonametnutog egzila kako bi se suočio sa svojim, dosad najopasnijim neprijateljem Osvaldom Mouzlijem, liderom Britanske unije fašista

zadovoljan dosadašnjim reakcijama.

- Veliku zahvalnost, takođe, dugujem svom kumu Ivanu Čabarkapi, koji se potrudio da ova pjesma dobije lijep i autentičan spot, ali i našem modelu i prijateljici Jeleni Joketić - napominje Đurović. On smatra da je ovaj singl novi početak njegovog daljeg muzičkog puta. Prema njegovom mišljenju, umnogome će odrediti one na kojima će raditi tokom naredne godine, „a na radost svih ljudi koji vole ovaj pravac“.

NAREDNI PROJEKTI Đurović isključivo nastupa sa svojim kumom Filipom Zindovićem. Njih dvojica priređuju posebne „svirke za dušu i najljepša sjećanja“.

- Malo nas rjeđe možete čuti po klubovima i lokalima, što je naša odluka, a najčešće na privatnim proslavama - iskren je on. Otkriva da za narednu godinu priprema dvije do tri nove autorske pjesme.

- Sve će biti dio mog života i nadam se da će svi to osjetitizaključio je Đurović. Milovan MARKOVIĆ

(BUF), kojeg igra Sem Klaflin. Pred njim je odluka koja će promijeniti sve: hoće li prihvatiti nasljeđe Peaky Blindersa ili ga zauvijek spaliti.

- Zemlja je u ratu, a, naravno, i naši Pikiji - rekao je Stiven Najt. Poručio je da „ovo će biti eksplozivno poglavlje u njihovoj priči“.

- Bez zadrške. Potpuni Peaky Blinders – u ratu - istakao je autor.

U filmu su poznata lica, ali stiže i nekoliko novih imena. U postavi će, osim Kilijana Marfija, biti i: Rebeka Ferguson, Tim Rot, Sofi Randl, Peki Li, Beri Kiogan, Stiven Grejem... „Peaky Blinders: Besmrtni čovjek“ u bioskope stiže 6. marta naredne godine, dok će na Netfliksu biti dostupan od 20. marta. R.Z.

U pjesmi mU se najviše dopala emocija: Ivo Đurović

U spotU zapaženU UlogU imala je jelena joketić, model i ĐUrovićeva prijateljica: Detalj sa snimanja

Detalj sa snimanja

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA

O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Čuješ vuka đe kroz goru vije, sluti da će ginut vojske dvije

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

MOJKOVAČKA BITKA, 7. JANUARA 1916. GODINE (BOŽIĆ)

Situacija:

A. Opšta: Mojkovačka bitka povedena je pod vrlo teškim okolnostima. Kombinovane njemačko-austrijsko-bugarske armije bile su opijene dotadašnjim uspjesima. Posljednji srpski pukovi nalazahu se u povlačenju od Kolašina ka Podgorici. Na cijelom Balkanu na neprijatelja već niko ne paljaše metka sem borci usamljene crnogorske vojske. Od saveznika ne samo što nije bilo pomoći i prihvata no ne bi ni glasa niti java. Dobivši tako slobodu manevrovanja, snažne neprijateljske krilne armije savijahu krila da sastave vatreni obruč oko te usamljene crnogorske vojske.

B. Na frontu Sandžačke vojske: Na mojkovačkom pravcu bile su grupisane 53. i 62. neprijateljska divizija, koje su 5. januara preduzele odlučan napad na trupe Prve sandžačke divizije na mojkovačkim položajima. I u tom napadu, 205. austrijska brigada pod komandom energičnog general-majora fon Rajnela probila je front Prve sandžačke divizije i zauzela vrlo važne tačke otpora Bojinu Njivu i Uroševinu.

Neprijateljske divizije bijahu u zahuktalom napredovanju i to:

Prema desnom krilu Sandžačke vojske, trupe osmog autrijskog korpusa potiskivahu ispred sebe Vasojevićki i Čakorski odred ka Andrijevici i Beranama, što sam već rekao; Prema lijevom krilu Sandžačke vojske – Tarskom odsijeku, na desnoj obali Tare, nalazile su se tri austrijske grupe: 209. landšturmska brigada i grupe

Poslije tromjesečnih borbi trupe Sandžačke vojske bile su fizički vrlo iscrpljene i oskudne sa svim što je za borbu potrebno, sem moralom i riješenošću da se u odbrani praga svoga doma i život položi

pukovnika Vučetića i Vukadinovića

STANJE TRUPA

SANDŽAČKE VOJSKE

UOČI DANA

MOJKOVAČKE BITKE

U neprekidnim tromjesečnim borbama, marševima i obezbjeđenjima, po besputnim planinama, pokrivenim nametima snijega i po mećavi koja je tako zasipala u oči da se nije mogao vidjeti prst pred nosom, - gole, bose, i bijedno hranjene trupe Sandžačke vojske stvarno su bile fizički iscrpljene. Jednom riječi oskudne sa svim što je za borbu potrebno, sem jedino moralom i riješenošću da se u odbrani praga svoga doma i život položi. Svjestan toga fakta, serdar Janko Vukotić nije gubio nadu. Njegova glavna briga bila je: odakle skinuti koji bataljon vojske za ojačanje Prve sandžačke divizije? – Sreća njegova, u selima oko Šavnika nalazila se Drobnjačkouskočka brigada kao rezerva za front njegove vojske, koju je Serdar privukao u selo Gornju Štitaricu na cigla dva dana prije bitke. Položaj na kome je Serdar odlučio da se povede bitka je onaj isti na kome je Kolašinska brigada ranije vodila borbe. Njegov glavni greben: Mjedeno Guvno-Razvršje-Bojina njiva, - ogranak planine Bjelasice, uklješten je između planina: Burenja, Sinjajevine i Bjelasice i rijeke Tare i Lepenice. Njegova se važnost sastoji u tome, što služi kao kapija za zatvaranje mojkovačkog tjesnaca kojim teče rijeka Tara. I to je bio jedini put kojim vojska zimi može putovati. Jer je tada kretanje preko visokih planina Sinjajevine i Bjelasice do krajnosti oteža-

no i skoro nemoguće izuzev za trupe osposobljene za planinsku vojnu.

Sam položaj, - to je jedna uska kosa, bez dovoljno dubine i što je za branioca još nezgodnije, pokrivena je gustom šumom, što znatno otežava odbranu. Ali tu nije bilo izbora. Odluka. O prijemu bitke odluku nije donio serdar Janko već načelnik štaba Vrhovne komande, pukovnik Petar Pešić sa naprijed citiranim naređenjem da se „Tara mora braniti do posljednjeg čovjeka”. I serdar je kao disciplinovan vojnik samo postupio po naređenju pretpostavljenog starješine. No to ne znači da i on nije imao šta odlučivati. Imao je i te kako i od te njegove odluke zavisila je sudbina bitke: pobjeda ili poraz? A ta odluka je: izbor vida borbe. Naređenje Vrhovne komande glasilo je samo da se Tara mora braniti. Oni koji su uči-

Da se Prva Sandžačka divizija na Mojkovcu držala pasivne odbrane, sigurno je da bi doživjela poraz. To je Janku Vukotiću bilo jasno i stoga je i donio tu sudbonosnu istorijsku odluku, da Prva sandžačka divizija 7. januara u zoru na cijelom frontu iz odbrane krene u napad

Donosimo djelove Ružićeve knjige „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore“ objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

li teoriju taktike znaju da su sredstva odbrane: vatra i nož. Položaji koje je bila zaposjela Prva sandžačka divizija kao što sam već rekao, pokriveni su gustom šumom, a to vatreno dejstvo – sredstvo odbrane – svodi na minimum.

I da se Prva Sandžačka divizija držala pasivne odbrane, sigurno je da bi doživjela poraz. To je Serdaru bilo jasno i stoga je i donio tu sudbonosnu istorijsku odluku, da Prva sandžačka divizija 7. januara u zoru na cijelom frontu iz odbrane krene u napad.

RASPORED PRVE SANDŽAČKE DIVIZIJE

U veče, 6. januara divizija je zanoćila u ovakvom raspore-

du: Komandant divizije, brigadir Petar Martinović sa štabom u selu Donjoj Štitarici; Drugi regrutski bataljon pod komandom kapetana Dimitrija Redžića na krajnjem desnom krilu u selu Majstorovini; Uskočki bataljon pod komandom poručnika Ljuba Poleksića na Rakiti; Kolašinska brigada (5 bataljona) pod komandom komandira Miloša Medenice na Razvršju i Mjedenom Guvnu; Prvi regrutski bataljon pod komandom poručnika Pera Đuraškovića i Treći regrutski bataljon pod komandom kapetana Marka Samardžića na lijevoj obali potoka Rudnice; Bjelopoljska brigada pod komandom komandira Grujice Grdinića na lijevoj obali Tare. Artiljerija: četiri baterije poljskih i brdskih topova postavljena je bila u dvije grupe: jedna grupa na Mučnici i Pržištu a druga na Prepranu; i, Drobnjački bataljon – divizijska rezerva, pod komandom kapetana Nikole Ružića u selu Gornjoj Štitarici.

TOK BITKE

Noću, između Badnjeg večera i Božića, razaslata je zapovijest za napad i izvršavane su ostale pripreme, kao studija i razrade uputstava, pri-

vođenje trupa prema objektima itd. Sjutra dan, na Božić, svak je bio na određenom mu mjestu. I to prije zore. Na Prepranu je, na svojoj osmatračnici, komandant Sandžačke vojske serdar Janko, i kao i obično, praćen „redovom ordonansom” Vasilijom, svojom ćerkom. Pored njega je komandant Prve sandžačke divizije brigadir Petar Martinović i još nekoliko oficira iz štaba. Na nekih desetak metara od njih nalazi se komandant Drobnjačkouskočke brigade, komandir Jovan Žižić sa šefom štaba te brigade poručnikom Jevtom Ružićem Neposredno iza same kote Preprana nalazi se Drobnjački bataljon – jedina divizijska rezerva. Snijeg i božićni mraz ovog divljeg planinskog predjela prosto reže svaki otkriveni dio tijela.

„Snijeg pao i goru zavija, A mraz pusti steže i razbija, Čuješ vuka đe kroz goru vije, Sluti da će ginut vojske dvije. Ranjenici na bojištu ječe...”

Jedva da bijaše zarudila zora od istoka kad se gorom prolomi odjek pušaka i mitraljeske vatre. Ne potraja dugo kad se rasvanulo, počeše se javljati dimovi u šumi – znak dokle su doprli djelovi prvog borbenog reda. A serdar već po koji put ponavlja: Eda Marka i šta je sa Markom? (kapetan Marko Samardžić, komandant 3. regrutskog bataljona, jednog između najboljih bataljona crnogorske vojske kome je dato u zadatak da povrati od neprijatelja Bojinu Njivu).

„Jovane, hitno uputi kapetana Ružića sa tri čete iz rezerve (Drobnjački bataljon je imao sedam četa) da u zajednici sa Trećim regrutskim bataljonom što prije zauzmu Bojinu Njivu” - naređuje Serdar komandantu brigade komandiru Jovanu Žižiću.

„Ne kapetan Ružić, gospodine serdare, no poručnik Ružić”, predlaže komandant divizije brigadir Petar Martinović (kapetan Ružić, to je moj stric Nikola, komandant Drobnjačkog bataljona, a ja sam tada bio, kao što sam već rekao, šef štaba Drobnjačkouskočke brigade).

„Dobro Pero”, odobri Serdar, i unoseći mi se u lice reče: „Jesi li svjestan zadatka? ... Da ti ponovim, u najkraćem mogućem roku da mi se javite sa vrha Bojine Njive. Sve dobro objasni kapetanu Samardžiću”. (Nastavlja se)

Bojna njiva - jedno od glavnih poprišta Mojkovačke bitke

Jovan Žižić

Miloš Medenica

Janko Vukotić

Poslovni broj: Iv. br. 1540/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića/ Vuka Karadžića br. 2,– Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Yanyshev Ildus iz Bara, Ratac bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074114574, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Yanyshev Ildus iz Bara, Ratac bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074114574. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 923/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića/ Vuka Karadžića br. 2,– Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Selić Perko iz Bara, Stara Raskrsnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073361934, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Selić Perko iz Bara, Stara Raskrsnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073361934. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 03.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Poslovni broj: Iv. br. 921/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića/ Vuka Karadžića br. 2,– Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Pekić Miodrag iz Bara, Krnjice bb, Virpazar, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074212177, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pekić Miodrag iz Bara, Krnjice bb, Virpazar, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074212177. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 12.06.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Poslovni broj: Iv. br. 1539/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića/ Vuka Karadžića br. 2,– Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Muller Hurbert iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07493846, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Muller Hurbert iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07493846. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1111/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića/ Vuka Karadžića br. 2,– Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Korabelnikov Tikhon iz Bara, Gola Glava, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07396001, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Korabelnikov Tikhon iz Bara, Gola Glava, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07396001. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.07.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1889/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Pejović Slavica Caffe Bar Dobro Došli, bul. 24. Novembra, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06300 od 29.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pejović Slavica Caffe Bar Dobro Došli, bul. 24. Novembra, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06300 od 29.10.2025. godine. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 03.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1605/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog pov-

jerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Aleksandrovič Savostojanovi iz Bara, Haj Nehaj, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012795 od 15.05.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Aleksandrovič Savostojanovi iz Bara, Haj Nehaj, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br 012795 od 15.05.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1786/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Šabotić Harun iz Bara, Dubrava Ulica 75 br.2, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012164 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šabotić Harun iz Bara, Dubrava Ulica 75 br.2, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 012164 od 22.10.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 06.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 05.12.2025. godine.

Poneđeljak, 8. decembar 2025.

Poslovni broj: Iv. br. 1791/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Nikač Nuho iz Bara, Rista Lekića br 3/33, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 104331 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikač Nuho iz Bara, Rista Lekića br. 3/33, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 104331 od 22.10.2025. godine.. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 06.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Broj: 2321/1-1

Datum: 05.12.2025.godine

OBAVJEŠTENJE O OPOZIVU SVIH OVLAŠĆENJA ZA ZASTUPANJE U POSTUPCIMA TRANSFERA SPORTISTA (”Obavještenje”)

AKCIONARSKO DRUŠTVO „FUDBALSKI KLUB BUDUĆNOST” PODGORICA, sa sjedištem na adresi Bulevar Veljka Vlahovića BB — Kamp Stari Aerodrom, Podgorica, PIB: 02707306 („FK Budućnost”) obavještava sportsku javnost, nadležne fudbalske saveze, fudbalske klubove, agente, punomoćnike, sportiste i druga lica da se sa danom objavljivanja ovog Obavještenja smatraju opozvanim i bez pravnog dejstva sva punomoćja, ovlašćenja, saglasnosti ili bilo koji drugi akti dati za zastupanje FK Budućnost u vezi pregovora, zaključenja ili sprovođenja transfera sportista, bez obzira na vrijeme i način njihovog izdavanja, kao i bez obzira na to da li su sačinjeni u pisanoj ili drugoj formi.

Ovim opozivom prestaje svako pravo trećih lica da u ime FK Budućnost preduzimaju bilo kakve radnje u vezi transfera sportista na osnovu ranije izdatih akata za zastupanje. Sva takva postupanja smatraće se neovlašćenim, a FK Budućnost neće priznati nijednu obavezu, izjavu ili pravno djelovanje preduzeto na toj osnovi nakon dana objave ovog Obavještenja.

Sva buduća zastupanja i ovlašćenja moći će da se vrše isključivo na osnovu novih punomoćja, evidentiranih kod FK Budućnost.

Za sva pitanja i provjere možete se obratiti na: Mail: info@fk-buducnost.me Tel/fax 020 687 777 U Podgorici, dana 05.12.2025 .godine

FK Budućnost Izvršni direktor Predrag Kažić

Poneđeljak, 8. decembar 2025.

Iv. br. 421/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Port of Adria“ Bar, Barskih logoraša 2, koje zastupa Amra Ademović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO „Global Balkan“ Bar, Soho city, lamella A, koje zastupa izvršni direktor Veli Can Boztepe, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. L-124 od 31.08.2024. godine; faktura br. L-140 od 30.09.2024. godine; faktura br. L-158 od 30.10.2024. godine; faktura br. L-174 od 30.11.2024. godine i faktura br. L-189 od 27.12.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE treća prodaja pokretnih stvari izvršnog dužnika, alkoholnih pića to: “MOROSHA” – 293 paketa; “DELUXE” – 59 paketa; “HORBEA” – 119 paketa; “KHORTYTSA” – 295 paketa; “PERVAK” – 228 paketa; “SHUSTOFF” – 59 paketa i “OREANDA” – 63 paketa, u obimu prava svojine izvršnog dužnika reda 1/1.

II Pokretne stvari navedene u st. 1. ovog zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Iv. br. 421/25. od 04.04.2025. godine, donijetog radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca prema izvršnom dužniku.

III Vrijednost navedenih pokretnih stvari utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Javnog izvršitelja Iv. br. 421/25. od 23.07.2025. godine iznosi 27.928,00 €.

IV Treća prodaja pokretnih stvari obaviće se putem usmenog Javnog nadmetanja dana, 26.12.2025. godine u 12,00 h u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi : Bul. 24. Novembra bb.

V Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumijeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

VI Prodaja pokretnih stvari na trećoj prodaji može se sprovesti ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca koje iznosi 3.630,00 €.

VII Stranke založni povjerioci mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja pred kojim teče izvršni postupak, da se popisane stvari iz stava I. mogu prodati na trećem Javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti.

VIII Ako se pokretne stvari nisu mogle prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.

IX Kupac je dužan da cijenu plati i stvari preuzme odmah po zaključenju Javnog nadmetanja (prodaja neposrednom pogodbom).

X Javni izvršitelj može stvari predati kupcu i u slučaju kada nije platio cijenu, ako na to, na svoj rizik, pristane izvršni povjerilac u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute cijene.

XI Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.

XII Novčana sredstva dobijena od prodate stvari uplatiti na posebni račun Javnog izvršitelja broj 540 – 7175 – 57, kod “ Erste banka “ AD sa sjedištem u Podgorici.

XIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene, nije dužan da uplati iznos postignute cijene.

XIV Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da uplati razliku između iznosa potraživanja i postignute cijene.

XV Zaključak o prodaji objaviti u medijima dnevnom listu “ Nova Pobjeda “ doo sa sjedištem u Podgorici najkasnije 15 dana prije dana održavanja Javnog nadmetanja.

XVI Izvršni povjerilac i izvršni dužnik obavijestiće se o mjestu, danu času prodaje stvari. Bar, dana 05.12.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl. 8. ZIO.

I. br. 510/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Filipović Angeline i Pekić Dragane iz Bara, koje zastupa Ana Stanković Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane iz Bara, Sutomore, Zelen bb, na osnovu izvršne isprava – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 220/21-17 od 13.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.12.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane, upisane u LN broj 257 KO Petnjik I, PJ Berane, kao katastarska parcela br. 855, potes Brdo, Pašnjak 3. klase, površine 4.361m2 i kat.parcela br. 982, potes Podbukovac, voćnjak 2. klase, površine 4.700m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 25.12.2025. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 11.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog . IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 257 KO Petnjik I i to: Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 11.06.2024. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 06.02.2025. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 108.732,00 €. VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod 50 % vrijednosti predmetnih nepokretnosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati treće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 –7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 10.873,20 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana 05.12.2025. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

CRNA GORA FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EKO-FOND)

JAVNI KONKURS ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA FIZIČKIM LICIMA, ZA IMPLEMENTACIJU MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDIVIDUALNIM STAMBENIM OBJEKTIMA I STAMBENIM JEDINICAMA (STANOVIMA) UNUTAR KOLEKTIVNIH STAMBENIH OBJEKATA

I Predmet

Predmet javnog konkursa je prijava zaintersovanih fizičkih lica sa područja svih opština u Crnoj Gori izuzev opštine Pljevlja, za dodjelu bespovratnih finanansijskih sredstava za realizaciju mjera energetske efikasnosti u induvidualnim stambenim objektima i stambenim jedinicama (stanovima) unutar kolektivnih stambenih objekata, koji se realizuje u okviru Programa za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima

Ukupan budžet za podršku fizičkim licima na implementaciji mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima iznosi 229.940,00 €. Maksimalni iznos bespovratnih finansijskih sredstava koji se može dodijeliti jednom korisniku programa iznosi

10.000 €

II Korisnici sredstava Pravo na sredstva sufinansiranja u skladu sa ovim Javnom konkursom mogu ostvariti punoljetna fizička lica sa područja svih opština u Crnoj Gori izuzev opštine Pljevlja, i to:

1. vlasnici postojećih objekata individualnog stanovanja (sve mjere);

2. korisnici postojećih objekata individualnog stanovanja uz saglasnost vlasnika objekta (sve mjere, izuzev Mjere 8 za koju se mogu prijaviti isključivo vlasnici objekata);

3. vlasnici postojećih stambenih jedinica (stanova) unutar objekata kolektivnog stanovanja (isključivo za mjere pod rednim brojevima 3, 4, 5 i 6);

4. korisnici postojećih stambenih jedinica (stanova) unutar objekata kolektivnog stanovanja uz saglasnost vlasnika (isključivo za mjere pod rednim brojevima 3, 4, 5 i 6);

5. vlasnici individualnih stambenih objekata koji su u postupku legalizacije (sve mjere);

6. vlasnici individualnih stambenih objekata u izgradnji (isključivo za mjere pod rednim brojevima 4, 5, 6, 7 i 8)

7. vlasnici stambenih jedinica (stanova) unutar objekata kolektivnog stanovanja u izgradnji (isključivo za mjere pod rednim brojevima 4, 5 i 6)

III Prihvatljive aktivnosti u okviru programa

Prihvatljive aktivnosti, nivoi i maksimalni iznosi podsticaja za pojedinačne mjere energetske efikasnosti nalaze se u Tabeli 1.

RB Mjera energetske efikasnosti Max. iznos podsticaja sa PDV (€) Nivo podsticaja % Budva, H. Novi, Kotor, Tivat Bar, Podgorica, Ulcinj Cetinje, Danilovgrad, Zeta, Nikšić, Tuzi Ostale JLS

1 Ugradnja termoizolacije na fasadi stambenog objekta

2 Ugradnja termoizolacije na međuspratnoj konstrukciji prema negrijanom tavanu (krovu) ili podrumu

3 Ugradnja energetski efikasne fasadne stolarije

4 Ugradnja sistema za grijanje na moderne oblike biomase

5 Ugradnja split / multisplit sistema za grijanje/hlađenje objekta

6 Ugradnja visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta

7 Ugradnja solarnih sistema za zagrijavanje vode

8 Ugradnja fotonaponskih sistema za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe

Tabela 1: Mjere energetske efikasnosti i nivoi podsticaja. Nivo podsticaja se utvrđuje na nivou jedinica lokalnih samouprava i uzima u obzir kvalitet vazduha i indeks razvijenosti opštine.

IV Koraci u realizaciji projekta

1. Procedura prijave

Da bi se prijavio na Javni konkurs, Podnosilac prijave prvo mora da se registruje na portal Eko -fonda putem linka https://portal.eko-fond.co.me Nakon registracije Podnosilac prijave može podnijeti svoju prijavu uz potrebnu dokumentaciju direktno na portal, što je detaljnije objašnjeno u tački XIII Javnog konkursa. Podnošenje prijava zainteresovanih fizičkih lica počinje danom objavljivanja Javnog konkursa i traje do 31.01.2026. godine do 15h ili do utroška raspoloživih sredstava predviđenih ovim Javnim konkursom, zavisno koji uslov prije nastupi.

V Ostale informacije Sve aktivnosti Korisnika i Izvođača radova, u realizaciji mjera poboljšanja energetske efikasnosti u domaćinstvima moraju biti u skladu sa važećom zakonskom regulativom koja reguliše oblast izgradnje objekata. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: +382 67 022 540 (Krstina Rovčanin – Saradnica za odnose sa javnošću), ili e-poštom na adresu: krstina.rovcanin@eko-fond.co.me svakog radnog dana u periodu od 07 h do 15h

Cjelovit tekst Javnog konkursa, d etaljnije informacije i uputsvo se mogu naći na web stranici www.ekofond.co.me

Podgorica, 08 12.2025 godine Fond za zaštitu životne sredine II Crnogorskog bataljona 2C, 81000 Podgorica

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

(3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

266

Dana 7. decembra 2025, u 72. godini, preminuo je naš dragi

ANDRIJA - KIRO Petrov BIGOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 8. decembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

supruga DRAGA, sin VLADIMIR, ćerka LJUBICA, unučad VID i ĐINA, braća MIODRAG i DRAGAN, sestre DANICA, GOSPAVA, SENKA, TANJA i BOSA, snahe MILICA i JELENA, bratanići, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina BIGOVIĆ i ujčevina POPOVIĆ

Dana 7. decembra 2025. godine, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

MILUTIN Radosava KRSMANOVIĆ 1951–2025.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 7. decembra od 11 do 16 časova i 8. decembra od 9 do 11.30 časova, kada polazimo za selo Slatina – Šavnik, gdje će se obaviti sahrana na porodičnom groblju Kovačev Do u 14 časova.

OŽALOŠĆENI:

brat DRAGUTIN - DRAGAN, snaha MILEVA, sinovci MITAR, MILIĆ i KRSTO, sinovice MILENA i STANA, sestrići ŠĆEPAN i MILIKA, sestričine STANOJKA, JELA i ANĐELKA i ostala rodbina

Posljednji pozdrav našoj voljenoj ujni

JOVANKI

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam uvijek bezuslovno pružala. Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoje SANDRA i SANJA

Mila majko, dobro naše, nosila si mnogo više nego što si mogla, a davala više nego što si imala. Tvoja snaga bila je naš oslonac, a tvoja dobrota naš putokaz. Čuvaćemo sve što si gradila i ostavila iza sebe. Neka ti je vječni mir

Tvoji VESKO i NATAŠA

Provedosmo 45 godina zajedničkog života, tako hrabra, beskrajno dostojanstvena i nepokolebljivog duha do posljednjeg dana, nijesmo uspjeli pobijediti opaku bolest, moja ljubavi i ponosu zauvijek.

Posljednji pozdrav

Neka tvoja blaga duša nađe mir u nebeskom raju.

MIGANA sa porodicom

JOVANKI - BEBI LJEŠKOVIĆ

289

296

Posljednji pozdrav našoj dragoj

LJEŠKOVIĆ

Draga strina, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Poneđeljak, 8. decembar 2025.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

Otišla si tiho, ali si ostavila neizbrisiv trag u našim srcima. Tvoja ljubav, snaga i blagost biće dio naše porodice.

S neizmjernom tugom,

brat JOVAN, snaha NEVENKA, bratanić ĐORĐIJE, bratanične BOJANA i BILJANA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si hodala časno i dostojanstveno. U našim srcima zauvijek ćeš bit voljena i nikad zaboravljena.

MIJO i MARIJA sa porodicom 314

Posljednji pozdrav sestri od strica BEBI LJEŠKOVIĆ

Tvoja plemenita duša i veliko srce zaslužuju vječno sjećanje. Počivaj u miru.

STANKA, BEBA, NEĐELJKA i MIRA sa porodicama

273

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

Počivaj u miru, dobra dušo!

MOMIR i DEJAN LJEŠKOVIĆ sa porodicom

Tvoje drugarice: NENA, ZAGE, ŽELJKA, MIRA, VJERA, VESNA, MILENKA i RADOJKA

Bila je najvoljenija

Bila si oličenje dobrote, plemenitosti i tople ljudske pažnje. Tvoj odlazak ostaviće veliku prazninu.

Tvoja sestrična VESNA sa porodicom

NIKOLIĆ sa porodicom

BEBI

278 Tetki

BEBI

osoba mog djetinjstva - toplina, sigurnost i nježnost koje nikad neću zaboraviti. Njena dobrota zauvijek ostaje u našem srcu.

BILJANA

BEBI

Posljednji pozdrav majci

BEBI

Posljednji pozdrav voljenoj supruzi

BEBI

Tvoj DRAGAN

BEBI

Dragoj

BEBI

Posljednji pozdrav

312

BEBI

Zauvijek ću pamtiti naše dugogodišnje drugarstvo i tvoju dobrotu.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BEBI

Uvijek si me dočekala raširenih ruku, velikog srca i sa puno osmijeha.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću te nositi u srcu i čuvati od zaborava!

Tvoj RIĆKI

Posljednji pozdrav dragoj BEBI LJEŠKOVIĆ

Pamtićemo te kao oličenje dobrote, iskrenosti i čestitosti vrijedne poštovanja i pamćenja. Tvoje KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav dragoj snahi i jetrvi

BEBI

Sjećanje na tebe ostaće zauvijek u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Od NENA i JASMINE LJEŠKOVIĆ

Dragoj babi

BEBI

Odlaziš, ali ostaješ u svakoj našoj uspomeni i u svemu što si nas naučila.

Čuvamo te u srcu zauvijek. Počivaj u miru, bako.

Tvoji DANILO i NINA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

JOVANKI - BEBI LJEŠKOVIĆ

Tvoja dobrota i plemenitost ostaće vječno u našim srcima.

Porodica STANKOVIĆ

Posljednji pozdrav mojoj

BEBI

Sestro moja, tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu, ali i neizmjerno lijepa sjećanja. Tvoj je put sad tih, bez bola i briga. Počivaj u miru.

Sestra RADOJKA i zet KRSTO

287

292

288

Posljednji pozdrav voljenoj snahi

BEBI

Od MILEVE LJEŠKOVIĆ

291

Posljednji pozdrav dragoj tetki

BEBI

Ostavila si primjer dobrote i nesebičnosti, koji će vječno biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Dragoj drugarici

BEBI LJEŠKOVIĆ

Čitav svoj radni vijek provele smo zajedno. Dobar drug, pravi prijatelj. Oličenje svega časnog.

Sa tugom,

RADMILA JOVANOVIĆ sa porodicom

293

Posljednji pozdrav dragom ocu i suprugu

DANILU

Neka tvoja blaga duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri i tetki

DUŠKO i BILJANA sa porodicom

JOVANKI - BEBI LJEŠKOVIĆ

297

310

Posljednji pozdrav

BEBI LJEŠKOVIĆ

Pamtiću te po dobroti, toplini, osmijehu i riječi podrške. Tvoja bratanična NINA VUKOTIĆ s porodicom

295

Posljednji pozdrav dragoj

Počivaj u miru.

Ponosni smo što si bila dio naših života.

272

Tvoja sestra ĐINA i sestrić MARKO sa porodicom 277

Posljednji pozdrav strini

Sinovi STEFAN, BOGDAN i supruga SONJA

Posljednji pozdrav ocu i đedu

DANILU RAIČEVIĆU

Sin VLADAN i unuk VASILIJE

Posljednji pozdrav dragom stricu i ujaku

DANILO RAIČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

VESKU ŠOFRANCU

276

305

JELENA, ANDREA i GORDANA 307

313

Počivaj u miru, dragi Vesko, a mi ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik. Ujna RUŽA sa porodicom

Od strine DANICE 264

Pamtiću te kao dobru i plemenitu dušu.

LJEŠKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav poštovanom i voljenom kumu

ANDRIJI – KIRU BIGOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u zasluženom miru!

311

DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

Tužan je rastanak poslije dugogodišnjeg druženja i iskrenog prijateljstva, dragi kume

RATKO NIKOLIĆ

Nezaboravne su uspomene na naša druženja i porodična okupljanja, još iz doba naše mladosti. Počivaj u miru, dragi kume.

268

Posljednji pozdrav dragom suprugu

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

Bolno i tužno je nastaviti dalje bez tebe. Počivaj u miru.

Supruga DRAGA

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

Nedostajaćeš nam. Počivaj u miru.

LJUBICA, RALE i VID 281

Porodica pokojnog GOJKA JANKOVIĆA: LIDIJA, ĐORĐIJE i IVANA 280

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

Hvala za ljubav, hvala za brigu, hvala na odricanju i beskrajnoj podršci.

Posljednji pozdrav dragom

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

303

304

Posljednji pozdrav dragom KIRU

Velika zahvalnost za poštovanje i ljudskost. Počivaj u miru.

ADŽIĆ

Posljednji pozdrav

KIRU BIGOVIĆU

298

302

Posljednji pozdrav dragom

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

Počivaj u miru, dragi kume.

Iskreni osmijeh, prijateljstvo i dobrotu čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

BEBA i KOJO NIKČEVIĆ

NEBOJŠA ADŽIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

ANDRIJI - KIRU BIGOVIĆU

301

Tvoji: VLADIMIR, JELENA i ÐINA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sestra TANJA sa porodicom

JELENA

Pažnja

ljubav prema našoj porodici je vječna. Hvala na svemu.

MILENA LJEŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav sreći sestrinoj, vili majkinoj i ponosu očevom…

MILOVAN MATIJAŠEVIĆ

Bog zna zašto uzima najbolje, a tebe je pozvao u mladosti tvojoj. Neka te čuva na nebesima kao što te majka čuvala na zemlji. Tvoja dobrota ostaće nam kao svjetionik dok živimo. Čuvaj nas odozgo, a mi ti šapćemo: ,,Srešćemo se, anđele naš“

Tvoj OTAC, MAJKA i SESTRA

Danas je deset godina od smrti našeg supruga, oca, djeda i pradjeda

SAVA MANDIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati. Nedostaješ Tvoja PORODICA

275

Danas se navršavaju četiri godine od smrti našeg dragog

BRANKA LUBARDE

Dragi Branko, sa ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe i tvoju blagorodnu dušu.

Tvoja PORODICA

Danas je pola godine od kada nas je napustio naš

MOMČILO MOMO RAJKOVIĆ

Dok god živimo, živjećeš u našim srcima. Zauvijek ćeš biti dio nas – dio svakog dana i svake tišine.

Nedostaju nam tvoja riječ, nesebičnost i savjeti. Bio si naša podrška i snaga. Nedostaješ, tata.

Tvoji: VINKA, VESNA, ANA, ALEKSA, HANA, DUNJA, DUŠKO i ANDRIJA

Posljednji pozdrav voljenom ocu i suprugu

ZORANU VUKČEVIĆU

Dragi naš Ćole, bio si divan otac i suprug. Tvojim iznendanim odlaskom igubili smo sigurnost i podršku koju smo imali. Nedostajaće nam tvoja ljubav, pažnja i nježnost koju si nam nesebično pružao. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem, tvoji: MARIJA, PAVLE, KAJA i TANJA

Dvije tužne godine od smrti voljenih

ZDRAVKA i MIRA

VUKČEVIĆA

Draga naša braćo, otišli ste tiho, ali vaše prisustvo živi u svakoj uspomeni, u svakoj riječi koju ste nam ostavili. Vrijeme prolazi, ali bol i ljubav ostaju.

Nedostajete nam u svim danima, u razgovorima, u svemu što smo dijelili.

Bili ste naš oslonac i ponos.

Ostala je velika praznina u našim srcima.

Godina dana je od smrti moje tetke VASILJKE ULIĆEVIĆ

Vole te tvoji: SLAVKO, MARINA, ITANA i KALINA 306

Zahvalna sam za vrijeme koje smo zajedno provele. Nedostaješ mi za brigu i pažnju koju si mi nesebično kroz život pružala.

Ostaju lijepa sjećanja.

Sestrična DRAGICA 283

Sestre TANJA, JELICA i JAGODA sa porodicama

Voljena

tiho, ali si ostala u našim srcima zauvijek.

MAJKO

Ruke koje su me podizale, oči koje su me milovale, riječi koje su me tješile nema već dvije godine. Čuvam te u svom srcu, tražim savjete, a dobijam samo tišinu koja razara. Nedostaješ.

265

Tvoja ćerka BILJANA sa porodicom 269

284

Dvije godine su od smrti naše majke

SENKE BELADE

Majko, tvoj život je bio naš dar, a tvoj odlazak rana koju vrijeme ne liječi. Ostala je praznina i sjećanja nježna, bolna i vječna.

Sa ljubavlju i poštovanjem,

RAJKO i RAJKA

285

Dvije godine su od smrti moje majke

SENKE

moja, hvala ti

Majko

za svu ljubav, brigu i dobrotu koju si ostavila u mom životu. Tvoja blaga riječ, ljubav i veliko srce zauvijek žive u meni.

ŽARKO, ZORKA, SENJA i RELJA

Dvije godine su od smrti moje majke

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tvoj blagi lik ne blijedi. Otišla si

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ

hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ

arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 39 i 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG“, broj 21/09, 40/11 i 23/25), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Izvršnog odbora broj 592 od 06.11.2025.godine i člana 48 Statuta Turističke organizacije Opštine Bar broj 1025 od 26.12.2022.godine, direktor Stručne službe Turističke organizacije opštine Bar, objavljuje

JAVNI POZIV

ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP MONTAŽNIH OBJEKATA PRIVREMENOG KARAKTERA - ŠTANDOVA (KUĆICA) U SKLOPU ORGANIZACIJE MANIFESTACIJE “NOVOGODIŠNJI HEPENING” U BARU

1.Pozivaju se privredna društva registrovana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, sa sjedištem na teritoriji opštine Bar, da dostave svoje ponude na ovaj Poziv.

2.Montažni objekti privremenog karaktera - štandovi (kućice) daju se na korišćenje privrednim društvima iz tačke 1 ovog Poziva, u sklopu organizacije manifestacije “Novogodišnji hepening” u Baru.

3. Turistička organizacija Opštine Bar daje na korišćenje 13 montažnih objekata privremenog karaktera – štandova (kućica), dimenzija 2m x 2m, za period od 29.12.2025. godine do 02.01.2026. godine.

4. Uslovi prijave na Poziv:

4.1. Prijave na ovaj Poziv mogu se podnijeti do 16.12.2025.godine, do 12:00h.

4.2. U zapečaćenoj koverti, privredno društvo prilaže:

1. Prijavu ;

2. Finansijski dio ponude;

3. Original ili ovjerena fotokopija rješenja o upisu u CRPS iz koje se dokazuje da je privredni subjekt registrovan za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti nadležnog organa lokalne samouprave;

4.Original ili ovjerena fotokopija rješenja o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; 5. Raznovrsnost ponude (alkoholna pića i /ili bezalkoholna pića i /ili hrana)

6.Dokaz o uplati depozita

4.3. Privredna društva iz tačke 1 ovog Poziva imaju pravo dostaviti samo jednu ponudu.

5. Početna (minimalna) cijena iznajmljivanja montažnog objekta privremenog karaktera – štanda (kućica) iznosi 900,00 €, koji su izabrani ponuđači dužni uplatiti i dostaviti dokaz o uplati prilikom zaključenja ugovora, kojim će biti precizirane prava i obaveze ugovornih strana. Privredno društvo je dužno uplatiti garanciju ponude (depozit) na žiro račun broj 510-8139-67, otvoren kod CKB Bank, u iznosu od 50,00 €. Sa najbolje rangiranim ponuđačima će biti zaključeni Ugovori o davanju u zakup montažnih objekata privremenog karaktera štandova (kućica) u roku do 3 dana od dana donošenja odluke o izboru, s tim što su ponuđači dužni, prilikom zaključenja ugovora, priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj cijeni koju su ponudili za finansijsko učešće za organizaciju programa koncerta. U slučaju da prvorangirani ponuđač odbije da zaključi ugovor, Turistička organizacija Opštine Bar će aktivirati njegovu garanciju ponude, odnosno zadržati depozit i obratiti se sledećem rangiranom ponuđaču u skladu sa redosledom na rang listi. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije – depozit nakon zaključivanja ugovora sa ponuđačem čija je ponuda prihvaćena, a najkasnije u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.

U slučaju nemogućnosti dodjele štandova – (kućica) iz razloga da ponuđači imaju isti broj bodova, vršit će se javno žrijebanje na kojem mogu prisustvovati ponuđači sa istim brojem bodova.

6. Ponude se evidentiraju prema redoslijedu prijema (datum i vrijeme prijema).

Direktor Stručne službe Turističke organizacije Opštine Bar imenovat će Komisiju za sprovođenje postupka za dostavljanje ponuda za davanje u zakup montažnih objekata privremenog karaktera štandova (kućica) za potrebe organizacije koncerta.

7. Komisija neće razmatrati ponude čija dokumentacija nije kompletna, odnosno nije u skladu sa tačkom 4.2 ovog Poziva.

8. Komisija donosi konačnu rang listu i Odluku o izboru, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećeg kriterijuma: 1. visina finansijskog učešća u ponudi -100 bodova; 9. Odluka Komisije je konačna i objavljuje se na internet stranici Turističke organizacije Opštine Bar. Na osnovu konačne rang liste i Odluke Komisije direktor Stručne službe Turističke organizacije Opštine Bar zaključuje ugovor sa odabranim ponuđačima.

Montažni objekti privremenog karaktera štandovi (kućice) definisani tačkom 2 i 3 daju se u zakup u viđenom stanju i bez prava na naknadnu reklamaciju.

Montažni objekti privremenog karaktera štandovi (kućice) definisani tačkom 2 ne mogu se davati u podzakup.

Na montažnim objektima privremenog karaktera -štandovima (kućicama) definisanim tačkom 2 i 3 nije dozvoljeno postavljanje svijetleće reklame.

10.Prijava na ovaj Poziv podnosi se sa neophodnom dokumentacijom u zapečaćenoj koverti, sa naznakom: “Prijava na Javni poziv za podnošenje ponuda za davanje u zakup montažnih objekata privremenog karaktera štandova - (kućica) u sklopu organizacije manifestacije “Novogodišnji hepening”, naslovljena na Komisiju za sprovođenje postupka, na adresu: ul. Vladimira Rolovića 10, zaključno sa 16.12.2025. godine do 12.00h.

11.Neblagovremenu dokumentaciju, koja bude pristigla nakon navedenog roka, neposredno ili putem pošte, Komisija vraća pošiljaocu neotvorenu.

Komisija otvara blagovremeno podnijete zapečaćene koverte, nakon isteka roka za podnošenje prijava dana 16.12.2025.godine u 13,00 časova u Velikoj sali Opštine Bar kojem otvaranju ponuda mogu prisustvovati privredna društva koja su u naznačenom terminu dostavila ponude, lično ili putem punomoćnika, uz davanje na uvid lične karte odnosno drugog identifikacionog dokumenta.

Komisija će najkasnije do 22.12.2025.godine donijeti Odluku po Pozivu i napraviti konačnu rang listu izabranih ponuđača, shodno tačci 8 ovog Poziva.

12.Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Poziv mogu se dobiti svakog radnog dana od 09.00h do 15.00h na telefon 030/311-633, kao i putem maila info@bar.travel.

13.Ovaj Poziv objaviće se na internet stranici Turističke organizacije Opštine Bar (www.bar.travel), u minimum jednom dnevnom štampanom mediju/portalu koji izlazi na teritoriji Crne Gore, kao i na oglasnoj tabli Turističke organizacije Opštine Bar.

Direktor, Orlandić Danilo

Poneđeljak, 8. decembar 2025.

Bez posrednika, prodajem dvosoban stan 76 m² u Bloku pet, cijena 200.000 eura.

Tel: 067/ 285 – 840

Štampana čestitka ostaje!

NOVO IZDANJE

Ona je opipljiva uspomena, dio praznične atmosfere uz jutarnju kafu, nešto što se čuva, a ne briše iz inboksa.

Ne čekajte da praznična euforija prođe.

Pozovite našu marketinšku službu na 020 409 536 ili nam pišite na marketing@pobjeda.me

Naš kreativni tim je tu da Vašu viziju pretvori u stvarnost.

Vladimir Maraš

A Cappella

Zbirka kolumni – 1. dio

... Maraševa knjiga može da posluži i kao vodič za sve one nesnađene u novim vremenima – ošamućene i zbunjene svetom u kome vladaju sebični, nemilosrdni, pohlepni, bez(obrazni). U svetu u kome je empatija retka i ugrožena vrsta.

U ovom izboru kolumni koje je pisao godinama unazad, Maraš nas vodi kroz vrlo raznorodne teme, ali ih prožima jedna nit –osećaj za pravdu. Vrlina koja je u ovim vremenima gotovo zaboravljena. Njegovi stavovi su čvrsti, a čitaocu se obraća direktno, kao da s njim vodi dijalog ...

Petar Janjatović