Dnevni list POBJEDA 04.12.2025. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš najavio da će dva nova mosta na rekonstruisanom putnom pravcu Mijakovići – Vrulja nositi imena po Petru i Aleksandru Karađorđeviću

Adžić: To je moralno, istorijski i činjenično neprihvatljivo

Nijedan pedalj Crne Gore nije zaslužio da dobije ulicu, trg ili bilo kakvu znamenitost koja nosi ime Petra I Karađorđevića ili njegovog sina Aleksandra. Karađorđevići su bili zlotvori, okupatori i eksploatatori Crne Gore. To je, sa stanovišta istorijskih činjenica, odveć eksplicitno jasno. To je hiljadu puta obznanjeno i osvjedočeno kao notorna istina, poručio je Adžić

PODGORICA: Druga nacionalna konferencija

„AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova“

Izvještaj Ministarstva nansija za treći kvartal ove godine

Javni dug Crne Gore drastično manji od grčkog, italijanskog, francuskog,

Crnogorski javni dug na kraju septembra bio je u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima javni dug ne smije da bude veći od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, a mnoge članice Evropske unije, kao što su Grčka, Italija, Francuska i Španija daleko su zaduženije od Crne Gore

Što ideja DPS da od Brisela zatraži pomoć u sređivanju biračkih spiskova govori o našoj sposobnosti da upravljamo procesima

Još jedna potvrda da naši političari nijesu kadri da vode državu

STAV: Godišnja Konferencija o klimatskim promjenama u Brazilu bez konkretnih rezultata i pored nekih pomaka

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Zdravstveni sektor ušao je u klimatske pregovore snažnije nego ikada, kroz Belém Akcioni plan o zdravlju, dokument koji podstiče izgradnju otpornijih zdravstvenih sistema i razvoj lokalnih kapaciteta u suočavanju sa klimatskim rizicima. Paralelno s tim, otvorena je debata i o ulozi vještačke inteligencije (AI) u klimatskim rješenjima. Dok jedni u AI vide alat koji može unaprijediti predviđanje vremenskih obrazaca, optimizaciju mreža, projektovanje infrastrukture i upravljanje energijom, drugi upozoravaju na ogromne energetske zahtjeve ovih tehnologija

Doskorašnja direktorica JU Muzeji i galerije Budve odbija da preda dužnost novoj v. d. Ivani Ćupić sve dok ne dobije odluku o razrješenju, Savjet ustanove poručio da je sve u skladu sa propisima Đurašković od kuće upravlja ustanovom i ne da fotelju „zbog nezakonitosti“

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

IME I PREZIME

BR. TELEFONA

ADRESA I GRAD

11 . KUPON

Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš najavio da će dva nova mosta na rekonstruisanom putnom pravcu Mijakovići – Vrulja nositi imena po Petru i Aleksandru Karađorđeviću

Adžić: To je moralno, istorijski i činjenično neprihvatljivo

PODGORICA – Bilo kom objektu, ulici ili znamenitosti Crne Gore dati ime po Petru i Aleksandru Karađorđeviću isto je što i imenovati ih po Viktoru fon Veberu, Benitu Musoliniju, Aleksandru Pirciju Biroliju ili Vilhelmu Kajperu, jer je u pitanju isti rang okupacije, smatra istoričar Novak Adžić.

Dva mosta na rekonstruisanom putu Mijakovići – Vrulja u Pljevljima nosiće imena upravo po vladarima srpske dinastije Karađorđević.

To je juče, dan nakon što je premijer Milojko Spajić svečano otvorio rekonstruisani putni pravac u Pljevljima, na-

javio predsjednik te opštine

Dario Vraneš

Pljevlja su otvaranjem tog puta dobila dva nova mosta dužine 160 i 128 metara. Duži most, precizirao je Vraneš, zvaće se Most kralja Aleksandra Karađorđevića Ujedinitelja, a kraći Most kralja Petra I Karađorđevića oslobodioca.

Ti nazivi, kako je istakao Vraneš, imaju „simboločno značenje, jer su otvoreni na dan ujedinjuenja Crne Gore i Srbije“. Vraneš tvrdi i da je ta imena „narod sam odabrao“, ne precizirajući, međutim, ko je, kada i kako narod uopšte pitao za mišljenje.

Adžić upozorava kako nova vlast u Crnoj Gori uporno pokušava da nam podmetne lažnu istoriju

- Želja naroda živi. Nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima. Ali jedno je sigurno, uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - saopštio je Vraneš. Komentarišući tu Vranešovu najavu, Adžić u izjavi za Pobjedu poručuje da je riječ o moralno, istorijski i činjenično neprihvatljivom činu. On podsjeća da je Crna Gora bila žrtva nasilne okupacije i aneksije koja je sprovedena krajem 1918. godine, upra-

vo pod komandom srpskog kralja Petra I Karađorđevića i njegovog sina regenta Aleksandra Karađorđevića. - To su činjenice i nijedan pedalj Crne Gore nije zaslužio da dobije ulicu, trg ili bilo kakvu znamenitost koja nosi ime Petra Prvog Karađorđevića ili njegovog sina Aleksandra – poručio je Adžić. On upozorava i kako nova vlast u Crnoj Gori uporno pokušava da nam podmetne lažnu istoriju.

- Pravi Crnogorci to ne prihvataju, jer su Karađorđevići bili zlotvori, okupatori i eksploatatori Crne Gore. To je, sa stanovišta istorijskih činjenica, odveć eksplicitno jasno. To je hiljadu puta obznanjeno i osvjedočeno kao notorna istina. Karađorđevići su predvodili okupaciju Crne Gore od 1918. do 1941. godine – zaključio je Adžić. Đ. ĆORIĆ

Vraneš optužio Spajića da omalovažava Pljevaljake

Na svečano otvaranje rekonstruisanog puta Mijakovići –Vrulja, premijer Milojko Spajić nije pozvao rukovodstvo opštine Pljevlja, što je izazvalo oštru reakciju prvog čovjeka

Ustavni sud odbio žalbu Demokratske partije socijalista

Stečeni

Za odbijanje izborne žalbe glasalo je četvoro sudija, jedan je bio protiv, dok je predsjednica Suda Snežana Armenko dala saglasno izdvojeno mišljenje

PODGORICA – Ustavni

sud Crne Gore odbacio je, na jučerašnjoj sjednici, izbornu žalbu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata u toj opštini, saopšteno je iz tog suda.

Iz Ustavnog suda su pojasnili da se za odlučivanje u ovom predmetu čekao izbor makar jednog nedostajućeg sudije, jer u novembru prošle godine nije bilo većine za donošenje odluke.

- Za odbijanje izborne žalbe glasalo je četvoro sudija, jedan je bio protiv, dok je predsjednica suda Snežana Armenko

dala saglasno izdvojeno mišljenje – saopštili su iz Ustavnog suda.

Dodaju i da je Ustavni sud, u skladu sa praksom uspostavljenom u brojnim predmetima, utvrdio da se radi o nepravilnostima koje su od bitnog uticaja na izborni rezultat na biračkim mjestima Prčanj i Mirac, zbog čega nijesu ispunjeni uslovi za

tog grada Darija Vraneša Vraneš smatra da je premijer takvim postupkom ponizio i omalovažio Pljevlja i poručio mu da to „nije radio ni DPS“. - Nikakav poziv od protokola

poništavanje dijela ili cijelog izbornog postupka.

- Nije svaka nepravilnost razlog za poništaj izbornog procesa, već samo ona koja bi mogla bitno uticati na izborni rezultat - poručuju iz Ustavnog suda.

Lokalni izbori u Kotoru održani su 29. septembra prošle godine, a prema preliminarnim rezultatima glasanja Demokratska partija socijalista i koalicija Pokreta Evropa sad i Demokrata osvojili su po deset mandata.

Savezu „Za budućnost Kotora“, Grbljanskoj listi i Demokratskoj alternativi pripala su po tri, Evropskom savezu dva, Hrvatskoj građanskoj inicijativi i Kotorskom pokretu po mandat.

Izborni proces do danas nije bio okončan, jer se čekao izbor sedmog sudije Ustavnog suda kako bi se odlučivalo o žalbama na izborni proces.

DPS se Ustavnom sudu žalio na rješenje Državne izborne komisije koja je, na sjednici 5. novembra prošle godine, kao neosnovan, odbacila prigovor te stranke na prethodnu odluku Opštinske izborne komisije, koja je odbila njihov zahtjev za ponavljanje izbora na dva biračka mjesta. Đ. Ć.

Vlade nijesmo dobili. Nije ni predsjednica Skupštine opštine Pljevlja Jovana Tošić Takav odnos nije postojao ni u vrijeme Demokratske partije socijalista – rekao je Vraneš u izjavi za Radio-televiziju Pljevlja. Vraneš je istakao i kako premijer Spajić ne bi smio da na takav način „omalovažava građane Pljevalja“.

Najava ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića uoči Međuvladine konferencije

Crna Gora zatvara

16. decembra poglavlja 11 i 13

PODGORICA – Crna Gora će 16. decembra na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvoriti još dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, najavio je juče ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković precizirajući da je riječ o poglavljima 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ribarstvo. Joković je pojasnio da će na Međuvladinoj konferenciji konstatovati zatvaranje pet poglavlja, od kojih su dva iz resora na čijem je čelu.

- Ključni razlog za zatvaranje ova dva poglavlja iz našeg Ministarstva jeste da smo ispunili sve obaveze, donijeli sve zakone i uspostavili sve procedure. Dakle, pripremili smo tu legislativu i zakonodavni okvir, koji je isti onakav kakav Evropska komisija očekuje. To je veliki iskorak za Crnu Goru i za poljoprivredu Crne Gore. Ovo je sjajna vijest. Biće to 16. decembra u Briselu. Dakle, biće zatvorena dva poglavlja – 11 poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 ribarstvo - kazao je Joković gostujući na Javnom servisu.

Joković je podsjetio da resor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi i na poglavlju 12, koje se odnosi na fitosanitarne poslove i bezbjednost hrane, a koja Crna Gora mora zatvoriti do kraja iduće godine.

- Tu moramo da odradimo neke investicije. Neke su u toku, a neke će biti pokrenute. Mislim da ćemo iduće godine u ovo vrijeme zatvoriti i poglavlje 12 i Ministarstvo poljoprivrede sigurno neće biti kočnica Crne Gore za ulazak u EU - zaključio je Joković. Đ. Ć.

Dario Vraneš na mostu koji će se zvati Most kralja Aleksandra Karađorđevića ujedinitelja

Rezultati izbora održanih 29. septembra 2024. do danas nijesu proglašeni

POBJEDA

POBJEDA PITA: Što ideja Demokratske partije socijalista da od Brisela zatraži pomoć u sređivanju biračkih spiskova govori o našoj sposobnosti da upravljamo procesima

PODGORICA – Inicijativa koja od zvaničnog Brisela traži koordinisanu pomoć u sređivanju biračkih spiskova u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini izazvala je različite reakcije u političkoj i stručnoj javnosti. Dok dio opozicije smatra da je regionalni pristup nužan za rješavanje dugogodišnjih nelogičnosti, analitičari upozoravaju da se na ovaj način šalje poruka da Crna Gora nije sposobna da samostalno upravlja ključnim državnim procesima.

Da će Demokratska partija socijalista već početkom iduće godine u sjedištu Evropske unije pokrenuti inicijativu o provjeri i uparivanju biračkih spiskova država Zapadnog Balkana najavio je, tokom nedavnog zasijedanja parlamenta, šef poslaničkog kluba te stranke Andrija Nikolić - Otići ćemo u sjedište EU i tražiti da njihovi servisi i eksperti rade na uparivanju biračkih spiskova. Svaka država, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma - rekao je tada Nikolić. Politički analitičar Stefan Đukić najavljenu inicijativu najjače opozicione stranke vidi kao „još jedan dokaz da političke elite u Crnoj Gori priznaju da ne umiju ili ne žele da riješe sopstvene probleme“.

- To je loša poruka, pa je i sam poziv, odnosno inicijativa, po mom mišljenju, loša. Nije poslanik DPS-a Andrija Nikolić jedini koji je istupio na ovaj način, radili su to i predstavnici vlasti. U suštini, pokazujemo da nijesmo sposobni da vodimo državu - kaže Đukić. On smatra da niko od političkih predstavnika u Crnoj Gori ne želi da riješi problem sa biračkim spiskom.

Još jedna potvrda da naši političari nijesu kadri da vode državu

Kada je riječ o mogućnosti uključivanja predstavnika EU u proces čišćenja biračkih spiskova, analitičar Stefan Đukić izražava skepsu navodeći da evropske države imaju različita pravila upisa birača i da se to pitanje smatra isključivom nadležnošću svake države ponaosob. Poslanik Ure Zoran Mikić naglašava da je ideja o regionalnom pristupu ovom problemu i mogućnosti uključivanja Brisela u taj proces „najbolji model“, ali i upozorava da je upitno „ima li kod naših susjeda volje da se isti sprovede“

Zbog toga mi malo paradoksalno izgleda kada DPS insistira na čišćenju biračkog spiska, imajući u vidu da je njihova odgovornost za isti najveća - ocijenio je poslanik Ure.

Mikić ipak naglašava da je ideja o regionalnom pristupu ovom problemu i mogućnosti uključivanja Brisela u taj proces „najbolji model“, ali i upozorava da je upitno „ima li kod naših susjeda volje da se isti sprovede“. Objašnjava i da to hoće li Srbija i Bosna i Hercegovina prihvatiti da Evropska unija koordinira procesom brisanja nepostojećih birača, zavisi od više faktora.

- Bez uključivanja njihovih nadležnih institucija ovaj proces se ne može sprovesti na adekvatan način. Sjetimo se samo višemjesečne sage o dvojnom državljanstvu aktuelnog premijera Milojka Spajića. Na ispis iz državljanstva Srbije se čekalo nekoliko mjeseci. Zamislite kakva bi situacija bila sada gdje bismo sigurno imali više hiljada takvih slučajeva - obrazložio je Mikić.

On je ponovio da Inicijativu koju su najavili iz DPS-a još nijesu dobili te da će se o tome izjasniti nakon njene konkretizacije.

- Dok je Demokratska partija socijalista bila na vlasti, sa druge strane su stalno stizale optužbe o fantomskim biračima, o ljudima koji su se davno odselili u Luksemburg, Švajcarsku ili negdje drugo, a koji i dalje imaju biračko pravo kod nas, da bi se promjenom vlasti retorika okrenula. Sada imamo priču da je loš birački spisak i da su u njemu ljudi koji istovremeno glasaju u Srbiji, Bosni i kod nas, te da su oni u stvari problem - naveo je Đukić.

se to pitanje smatra isključivom nadležnošću svake države ponaosob.

- Ne vidim metodologiju po kojoj bi Evropska unija mogla da sprovede čišćenje našeg biračkog spiska. Jedino bi mogao doći eksplicitni zahtjev da pod uslovom ulaska u EU očistimo birački spisak, ali to bi bio presedan – zaključio je Đukić. Komentarišući ideju DPS-a,

Đukić ističe da ne vidi metodologiju po kojoj bi Evropska unija mogla da sprovede čišćenje našeg biračkog spiska, dok Mikić naglašava da su promjene moguće jedino kroz izmjene Zakona o biračkom spisku i Zakona o registrima prebivališta i boravišta

djeti koliko je bilo lica koja su se pojavljivala u biračkom spisku na dva ili tri izborna procesa, nakon čega su nestajali iz biračkih spiskova - naveo je Mikić.

I jedna i druga strana, prema njegovoj ocjeni, pokušavaju da targetiraju određeni dio stanovništva za koji smatraju da im nije naklonjen, a suštinski, kako navodi, ne rade ništa da se problem biračkih spiskova riješi.

Kada je riječ o mogućnosti uključivanja predstavnika Evropske unije u ovaj proces, Đukić izražava skepsu navodeći da evropske države imaju različita pravila upisa birača i da

poslanik Građanskog pokreta Ura Zoran Mikić

biračkog

spiska jedan od najvažnijih zadataka u Crnoj Gori“ i da su promjene moguće jedino kroz izmjene Zakona o biračkom spisku i Zakona o registrima prebivališta i boravišta. - Podaci iz posljednjeg popisa stanovništva pokazali su velike nelogičnosti i paradoksalnu situaciju. Crna Gora ima oko 470.000 ili 490.000 punoljetnih građana, dok je na izborima 2023. u biračkom spisku bilo više od 542.000 imena. Razlika od 60.000 do 70.000 je alarmantna. U mnogim opštinama ima više birača nego pu-

noljetnih stanovnika. Tu je i veliki broj ljudi koji nikada nijesu preuzeli nove lične karte, što znači da život vezuju za drugu državu, a ne za Crnu

Goru - kaže Mikić. On smatra da bi trebalo uraditi analizu podataka o tome kako je rastao

- Smatram da

bi bilo interesantno vi-

Prema njegovim riječima, za većinu upisanih u biračkom spisku, kao i za brojne nelogičnosti najveću odgovornost snosi Demokratska partija socijalista i njeni partneri.

- Podsjećam javnost da je u birački spisak u av-

540.026 ljudi, što potvrđuje ove moje navode.

- Da bismo spriječili političke manipulacije i trgovine, neophodno je da svi politički subjekti postignu konsenzus oko modela i aktivnosti koje će voditi ka čišćenju biračkog spiska. Oko izborne reforme koja je sprovedena u julu ove godine imali smo, za crnogorske prilike, veliki stepen saglasnosti između svih političkih subjekata što je rezultiralo sa nekoliko kvalitetnih zakonskih rješenja. Ovo je posao koji se ne može sprovesti bez naših međunarodnih partnera, ali i aktivnog učešća nevladinih organizacija, stručnih pojedinaca i međunarodnih eksperata iz ove oblasti - ocijenio je Mikić. Pobjeda je o ovoj temi pitala i vladajuće stranke u Skupštini, ali od njih nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore, izuzev nezvanične izjave iz Pokreta Evropa sad da će svoj stav saopštiti nakon zvanične predaje inicijative.

Irena MILOVIĆ

Srbija, Bosna i Crna Gora bi, prema predlogu DPS-a, trebale da otvore biračke spiskove i omoguće njihovu međusobnu razmjenu

Stefan Đukić

Zoran Mikić

PODGORICA - Crna Gora može postati regionalni centar za data centre i napredne AI projekte - poručeno je juče na konferenciji „AI DIREKTNO“, koju su otvorili premijer Milojko Spajić i osnivač i predsjednik grupe Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon Mohamed Alabar. Oni su iznijeli viziju prema kojoj mala država, uz jeftinu energiju i strateška ulaganja, može ubrzati razvoj brže nego ikada.

Kako su poručili, vještačka inteligencija neće samo mijenjati tržište rada i privredu – ona će odrediti nove pobjednike globalne ekonomije.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom ,,AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova“ kazao je da živimo u vremenu u kojem će vještačka inteligencija i sve prateće tehnologije biti sve prisutnije.

Posebna šansa

- Male države imaju posebnu šansu u eri koja dolazi. Upravo zato što veličina više nije presudan faktor uspjeha. Ma-

Održana druga nacionalna konferencija „AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova“

Crna Gora ima šansu da lider u eri vještačke inteligencije

AI zahtijeva ogromnu količinu energije; to je njeno gorivo. I upravo ta energija pokreće data centre i složena postrojenja koja stoje iza razvoja vještačke inteligencije. Zbog niske cijene i dobre dostupnosti struje, Crna Gora ima realnu šansu da bude konkurentna. Još važnije, mi imamo neiskorišćen potencijal - poručio je premijer Milojko Spajić

le države, koristeći AI i njene mogućnosti, mogu postići mnogo više nego što bi im pripadalo samo na osnovu broja stanovnika ili ekonomske snage. Crna Gora ima jednu

Raičković: Naša šansa je da se što prije uhvatimo u korak sa naprednim tehnologijama

Predsjednik Asocijacije nacionalne konferencije Budimir Raičković kazao je na otvaranju konferencije da naša šansa nije velika industrija.

- Naša šansa nijesu ogromni pogoni, već je naša šansa kao države da što prije uhvatimo korak sa naprednim tehnologijama i tu je vještaška inteligencija. Taj izraz vještačka inteligencija možda nije najsrećniji jer je zapravo kreacija koju je napravio čovjek i smatram da upravo čovjek treba da bude na početku i na kraju cijele cijenerekao je Raičković.

On je naglasio da je Podgorica prije par dana dobila informaciju da će biti grad predstavnik mladih 2028. godine, a mladi, kako je kazao, prate procese i upravo mladi treba samo da koriste napredne tehnologije, već da aktivno učestvuju i stvaraju. - Jednostavno, ako želimo ekonomske reforme, ako želimo ekonomski rast, onda moramo da shvatimo da moramo biti brzi, odlučni, da prihvatimo tehnologiju. Vjerujem da Crna Gora treba da iskoristi tehnologiju. Svi prepoznajemo ono što će nam donijeti – efikasnu javnu upravu i dobru administraciju, a nadasve privući kvalitetne investicije u Crnu Goru, privući globalne investitore koji su danas naši investitori, što i on na neki način svojim prisustvom u Crnoj Gori, promocijom Crne Gore, predstavlja ambasadora i za buduće investitore. Vjerujem da je trenutak da upravo budemo odlučni i brzi jer nam je Evropa raširila ruke, ali mi moramo da se spremimo da iskoristimo tu šansu i u privrednom smislu - kazao je Raičković.

Alabar: Možemo stvoriti AI gradove u Crnoj Gori

Mohamed Alabar očekuje da će uz pomoć vještačke inteligencije, zajedno sa Vladom u Crnoj Gori uraditi nešto „ogromno, masivno i humano“.

- Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zašto?

Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI. AI će pratiti kvalitet života, kvalitet tehnologije, potrošnju energije, nivo zagađenja, ali i parametre koji se tiču zdravlja, dobrobiti i osjećaja djece. Sve to je važno kako bismo

veliku prednost – električna energija je kod nas relativno jeftina i lako dostupna - rekao je Spajić. On je naveo da je električna energija glavni „input“ za rad vještačke inteligencije. - AI zahtijeva ogromnu količinu energije; to je njeno gorivo. I upravo ta energija pokreće data centre i složena postrojenja koja stoje iza razvoja vještačke inteligencije. Zbog niske cijene i dobre dostupnosti struje, Crna Gora ima realnu šansu da bude konkurentna. Još važnije, mi imamo neiskorišćen potencijal: procjenjuje se da imamo 12 do 13 potpuno ekološki prihvatljivih lokacija za izgradnju novih hidrocentrala. Ne govorim o projektima koji su ranije bili sporno dočekani u javnosti, već o održivim, zelenim hidrocentralama koje se mogu graditi bez narušavanja životne sredine - naveo je Spajić.

Crna Gora je, smatra premijer, po tom pitanju slična Norveškoj, Finskoj ili Sloveniji – mala teritorija, ali veliki hidroenergetski potencijal.

- Hidroenergija je ključna jer najbolje balansira solarnu i vjetroenergiju i obezbjeđuje stabilnu, stalno dostupnu baznu energiju, što je od presudne važnosti za data centre. Samo jedan savremeni data centar, kakav bi Crna Gora trebalo da ima, može biti potrošač preko jednog gigavata. Da ilustrujem: ukupna trenutna potrošnja električne ener-

se izborili sa klimatskim izazovima i ekološkim problemima. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI-vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu. Važno je da unaprijedimo kvalitet prostora u kojem živimo - rekao je Alabar.

gije u Crnoj Gori je oko 1–1,1 GW. To znači da bi samo jedan data centar mogao trošiti gotovo koliko i cijela država danas - naveo je Spajić. Zbog toga je jasno, smatra on, moramo planirati unaprijed i razmišljati kako da se pozicioniramo u svijetu koji dolazi. Glavni govornik konferencije Mohamed Alabar poručio je da uz pomoć vještačke inteligencije treba da budu projektovani novi razvojni poduhvati u Crnoj Gori. Alabar je rekao da najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i dodao da mnoge velike vlade upravo tu imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi.

- Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti –kroz pravilne politike i kroz regulaciju - kazao je arapski investitor.

Male države imaju posebnu šansu u eri koja dolazi. Upravo zato što veličina više nije presudan faktor uspjeha. Male države, koristeći AI i njene mogućnosti, mogu postići mnogo više nego što bi im pripadalo samo na osnovu broja stanovnika ili ekonomske snage - rekao je premijer Spajić

Ali za male zemlje, dodaje Alabar, kao što je Crna Gora, i kao što je njegova zemlja, misli da će AI biti više šansa nego prijetnja.

- Mi i u Crnoj Gori nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600.000 – ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona. Da vam dam mali primjer: u mojoj e-commerce kompaniji radimo milion isporuka dnevno. To znači milion operacija – pakovanja, sortiranja, logi-

stike, upravljanja sistemima. Koliko ljudi imamo? 120.000 zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - naveo je Alabar. Ali tu postoji, dodaje on, veliki izazov: koliko se ljudi razboli, koliko njih kasni, koliko grešaka naprave – i koliko se proizvoda ošteti.

Ulaganje

- Danas već imamo autonomna vozila sa tri točka, potpuno robotska, koja smo razvijali šest mjeseci. Ona sama voze, sama preuzimaju proizvode i isporučuju ih. Kada završe jedan zadatak, odmah preuzimaju sljedeći. Robot komunicira sa sistemom isporuke potpuno automatski. To je već realnost. Svi to zovemo AI, ali AI je već dugo u našim telefonima. Kad god nešto potražite na Guglu – to je AI. Samo što je sada postao mnogo boljiocjenjuje Alabar.

On smatra da je dobra vijest da će AI raditi mnogo više za male zemlje nego za velike poput Francuske ili Amerike.

- Zašto? Zato što je sve teže naći talente – a sada su talenti u mašinama. Velike zemlje će morati da razvijaju novu politiku i da uče svoje ljude kako da rade sa tehnologijom. Male zemlje će biti brže i fleksibilnije. Ako pogledam svoj

Premijer Milojko Spajić na jučerašnjoj konferenciji

Mohamed Alabar sa učesnicima konferencije eagle hills

m. babović

da bude inteligencije

Pavlović: Primjena

AI treba biti oprezna u bankarstvu zbog pouzdanosti podataka

Bez obzira na to da li ste mala ili velika banka – najvažnije je kako ćete rasporediti svoje troškove, kazao je predsjednik Upravnog odbora direktora Universal Capital banke Miloš Pavlović - S druge strane, bankarstvo se prije svega oslanja na pouzdanost podataka. Tu moramo biti veoma oprezni kada je riječ o primjeni vještačke inteligencije. Rješenja koja su trenutno dostupna i široko orijentisana još imaju dosta ograničenja kada je riječ o kvalitetu podatakarekao je Pavlović.

On je kazao da ono što bi nam svakako dalo prednost, i što bi pomoglo da se smanji jaz između malih i velikih banaka, jesu lokalna rješenja i lokalne instalacije vještačke inteligencije, zasnovane na bazama podataka koje bismo kreirali isključivo za potrebe naše banke. - Vjerujem da budućnost leži upravo u razvoju specifičnih baza podataka i modela vještačke inteligencije za određena tržišta i industrije. Bankarstvo je generalno imalo mnogo izazova sa kvalitetom podataka, a masovna i neselektivna primjena vještačke inteligencije mogla bi da kompromituje, prije svega, povjerenje u bankunaveo je Pavlović.

On je rekao da se zato oni trenutno vode idejom da razviju sopstvenu bazu podataka, koja će biti osnova za primjenu i razvoj rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u bankarskom sektoru.

e-commerce posao, i zatim svoj posao u nekretninama –efekti AI su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci: dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dananavodi Alabar.

On je dodao da radi jedan veliki projekat u Bangkoku. - Ranije bi tim arhitekata radio mjesecima. Danas, za dva dana dobijemo potpune vizualizacije, animacije, video prezentacije – savršen prikaz projekta. Najbolji arhitekti to ne mogu postići tim tempom. AI nam sada omogućava da stvaramo projekte koji su nevjerovatno brzi, precizni i kreativni – istakao je Alabar.

On je kazao da danas govorimo o stvarima koje su ključne za sve nas.

PODGORICA - Ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio je 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u kvartalnom izvještaju Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu. To znači da je crnogorski javni dug na kraju septembra bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima javni dug ne smije da bude veći od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na kraju septembra, iznosio je 4,17 milijardi eura, odnosno 51,4 odsto BDP-a – kaže se u izvještaju.

Mnoge članice Evropske unije su daleko zaduženije od Crne Gore. Prema podacima objavljenim tokom ove godine najzaduženija evropska država je Grčka, čiji je javni dug tokom ove godine premašivao 160 odsto BDP-a. Javni dug Italije je dostizao 137 odsto BDP-a, a Francuske 110 odsto, dok je tokom godine javni dug Španije dostizao 107 odsto BDP-a.

DržAVNI Dug

Navedeno je da je ukupan državni dug na kraju septembra, iznosio 4,7 milijardi eura, ili 57,91 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,12 milijardi eura ili 50,73 odsto BDP-a.

Depoziti na kraju septembra iznosili su 583,55 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na dan 30. 9. 2025. godine iznosila 125,55 miliona eura) ili 7,18 odsto BDP-a.

- Ukupan spoljni dug Crne Gore, na kraju septembra, iznosio je 4,4 milijarde eura, odnosno 54,37 odsto BDP-a, što je za 41,36 miliona eura manje u odnosu na kraj juna. Smanjenje spoljnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine rezultat je činjenice da tokom trećeg kvartala nije bilo novih kreditnih aranžmana – navodi se u izvještaju.

Izvještaj Ministarstva finansija za treći kvartal ove godine

Na kraju septembra

javni dug iznosio

58,59 odsto BDP-a

Crnogorski javni dug na kraju septembra bio je u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima javni dug ne smije da bude veći od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a mnoge članice Evropske unije, kao što su Grčka, Italija, Francuska i Španija su daleko zaduženije od Crne Gore

- U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu – piše u izvještaju.

Ukupan unutrašnji dug Crne Gore, na kraju septembra, iznosio je 287,63 miliona eura, odnosno 3,54 odsto BDP-a, što je za 13,14 miliona eura manje u odnosu na kraj juna.

- Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom trećeg kvartala 2025. godine, rezultat je redovne otplate duga i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka – navodi se u izvještaju.

ne samouprave, dug lokalne samouprave na kraju septembra iznosio je 55,01 milion eura – dodaje se u izvještaju.

StruKturA DugA U strukturi državnog duga u pogledu učešća spoljnjeg i unutrašnjeg duga, spoljnji dug dominira sa učešćem od 93,9 odsto, dok se 6,1 odsto državnog duga odnosi na unutrašnji dug. U odnosu na kraj drugog kvartala ovaj parametar je na približno istom nivou.

- Kada je riječ o razvoju, uvijek postoje dvije strane. Ipak, mi smo veoma srećni što smo u prvih 30 godina stvorili impresivan razvoj – gradili smo poslovne prostore, hotele, škole, parkove, apartmane i trgovačke centre. U sve to ugradili smo napredne tehnologije: sisteme za nadzor potrošnje vode i energije, saobraćaja, zagađenja, pa čak i osjećaja korisnika. Neki od mojih kolega iz medija već su vidjeli naše kontrolne centre, koji prikupljaju sve podatke o funkcionisanju naših projekata - izjavio je Alabar.

Konferenciju je organizovala Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i NTP. N. KOVAČEVIĆ

Istovremeno su, kako se dodaje, povučena sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 18,75 miliona eura, dok je otplata spoljnjeg duga iznosila 60,08 miliona eura, što je rezultiralo smanjenjem spoljnjeg duga u trećem kvartalu 2025. godine.

Ukupno zaduženje tokom trećeg kvartala iznosilo je 18,75 miliona eura, što se, kako se navodi, u cjelosti odnosi na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata.

Na kraju septembra svega 0,3 odsto postojećeg državnog duga je izraženo u neeurskoj valuti, dok je 99,7 odsto državnog duga izraženo u eurima, što je približno podacima iz prethodnog kvartala

–Tokom trećeg kvartala 2025. godine zaključeni su sljedeći kreditni aranžmani iz kojih nije bilo povlačenja sredstava: Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja izgradnje druge dionice auto-puta Bar – Boljare (dionica Andrijevica – Mateševo), u iznosu od 200 miliona eura. Ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom za projekt modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima - Tips Clone Project u iznosu od osam miliona eura – precizira se u izvještaju.

Prema podacima dostavljenim od strane jedinica lokal-

- Na kraju septembra svega 0,3 odsto postojećeg državnog duga je izraženo u neeurskoj valuti, dok je 99,7 odsto državnog duga izraženo u eurima, što je približno podacima iz prethodnog kvartala. Povoljna valutna struktura državnog duga je rezultat realizovanih aranžmana unakrsnog valutnog svopa za kreditni aranžman sa kineskom Exim bankom za izgradnju dionice auto-puta Bar – Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu 2024. godine – navedeno je u izvještaju.

U ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom sa učešćem od 85,8 odsto. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 14,2 odsto državnog duga.

OtplAtA DugA

U toku trećeg kvartala 2025. godine izvršena je otplata državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima, u ukupnom iznosu od 68,1 milion eura.

- Od navedenog, izvršena otplata glavnice rezidentima iznosila je 8,02 miliona, dok

je otplata glavnice nerezidentima iznosila 60,08 miliona eura – precizira se u izvještaju. Dodaje se da je otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila 30,91 milion eura. - Od pomenutog iznosa, izvršena je otplata kamate rezidentima u iznosu od 1,45 miliona eura, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,46 miliona i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za projektne zajmove i komercijalna zaduženja – kaže se u izvještaju. Stanje duga na kraju septembra, po osnovu državnih garancija izdatih domaćim i ino kreditorima iznosi 121,18 miliona eura, što predstavlja 1,5 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju trećeg kvartala 2025. godine iznosi 13,36 miliona eura ili 0,16 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 107,83 miliona eura ili 1,33 odsto BDP-a – piše u izvještaju. Podsjećamo da se Vlada u posljednih nekoliko dana zadužila dodatnih 500 miliona eura, zaključujući kreditni aranžman sa nekoliko inostranih banaka od 450 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija prošle sedmice završilo emisiju državnih obveznica u ukupnom iznosu od 50 miliona eura, namijenjenih građanima i preduzećima. Iz Ministarstva finansija su u subotu objasnili da postignuti rezultat emisije od 49,87 miliona eura. S. pOpOVIĆ

Miloš Pavlović

Javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura

Rekordni rezultat Aerodroma Crne Gore

Prvi put u istoriji ostvarili promet od tri miliona putnika

PODGORICA- Aerodromi

Crne Gore (ACG) opslužili su tri miliona putnika, prvi put u istoriji. Iz ACG su kazali da 3. decembar postaje jedan od simbola crnogorske avijacije.

-Prvi put u istoriji, kroz vrata aerodroma Podgorica i Tivat, u jednoj godini, prošlo je tri miliona putnika - navodi se u saopštenju. Aerodromi su ovaj rekord ostvarili na jučerašnjem letu

nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegro, na liniji Beograd - Podgorica.

Tromilioniti putnik je Nebojša Krog iz Beograda kojeg je, odmah po slijetanju, poklonom iznenadio izvrš-

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet uputio prijedlog Skupštini

ni direktor ACG Roko Tolić

- Dobio je tri povratne karte na liniji Air Montenegra Beograd –Podgorica i tri noćenja u glavnom gradu Crne Goredodaje se u saopštenju.

Taj putnik je doputovao u Podgoricu da bi učestvovao na prvom Međunarodnom festivalu pozorišne režije „Jagoš Marković“.

Tolić je čestitao svim kolegama iz aerodroma Podgorica i Tivat na ovom istorijskom rezultatu.

- Ovaj događaj nas uvjerava da je pred Aerodromima Crne Gore svijetla budućnostporučio je Tolić.

Izvršni direktor Air Montenegra Vuk Stojanović , kazao je da mu je drago što je tromilioniti putnik opslužen na letu nacionalne avio-kompanije.

- Dosta je koincidencije – ovo je tromilioniti putnik ACG na trećem avionu Air MNE. Imajući u vidu našu podršku kulturi, drago mi je što je riječ o putniku koji učestvuje u programu koji je posvećen

Jagošu Markoviću , što je za ponos i Aerodromima Crne Gore i Air Montenegru i cijeloj državi - kazao je Stojanović.

Aerodromi Crne Gore su na zajedničkom uspjehu zahvalni svim putnicima, kolegama iz partnerskih avio-kompanija, Agenciji za civilno vazduhoplovstvo i Kontroli letjenja Srbije i Crne Gore. R. E.

4. decembar

Odluka Odbora direktora državne elektro-energetske kompanije

Zdravko Dragaš novi izvršni direktor EPCG

PODGORICA - Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na jučerašnjoj redovnoj sjednici, imenovao je Zdravka Dragaša za izvršnog direktora kompanije, saopšteno je iz EPCG. - Dr agaš je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posve-

ćena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu - navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Dragaš rođen 1972. godine u Podgorici. Diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje više od 20 godina iskustva u energetskom sektoru. Navedeno je da je Dragaš profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvršni direktor u više privrednih društava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova.

U obrazloženju odluke, Odbor direktora je istakao da Dragaš, svojim stručnim znanjem, dugogodišnjim iskustvom u realnom sektoru i menadžerskim kompetencijama, u potpunosti ispunjava visoke standarde potrebne za vođenje jedne od najvažnijih državnih kompanija. S. P.

Za članove Savjeta CBCG predloženi

Backović, Milić, Orahovac i

Opozicija tvrdi da je prijedlog ovih kandidata, osim

Tamare Backović, još jedan primjer političke trgovine. Poslanici većine tvrde da su predloženi kandidati kompetentni za ove pozicije Sa jučerašnje sjednice

PODGORICA – Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštini je predložio da za članove Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje docentkinju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Tamaru Backović, bivšeg čelnika SNP-a Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića Odbor je sa sedam glasova odlučio da Skupštini pošalje objedinjeni prijedlog sva četiri kandidata. Po devet glasova dobili su Backović i Milić, dok su Orahovac i Hadžić do-

bili po osam glasova. Preostala dva kandidata Mladen Bojanić i Zarija Pejović dobili su samo po jedan glas. Članovi Odbora su inicijalno predložili osmoro kandidata, ali su u međuvremenu Brankica Mosurović i Hadži Vesna Vujošević odustale. Backović je predložila Zdenka Popović (Demokrate), Milića stranačka koleginica Slađana Kaluđerović, Orahovca trojica poslanika PES-a Tonći Janović, Dražen Petrić i Seid Hadžić, dok je Ismet Hadžić bio kandidat Mirsada Nur-

kovića iz Bošnjačke stranke. Bojanić i Pejović bili su kandidati Miloša Konatara (Ura). Osim Milića, koji je ljetos prilikom saslušanja pred Odborom naglasio da je i dalje član iste partije, Orahovac i Hadžić su ustvrdili da više nijesu članovi PES-a odnosno Bošnjačke stranke. Konatar je ocijenio da je i ovaj izbor karakterisao izostanak komunikacije većine i opozicije.

- Kao neko ko je prošao put od Ekonomskog fakulteta, preko privatnog biznisa do funkcije

poslanika i člana ovog odbora, nijesam siguran da bih se usudio da prihvatim mjesto u Savjetu CBCG. A mi smo ovdje imali kandidate koji nijesu bili u stanju ni da se jasno predstave – ocijenio je Konatar. Podsjećajući na situaciju sa izborom senatora Državne revizorske institucije kada je izabrani kandidat odustao od funkcije, apelovao je da se ne donose odluke koje mogu biti problematične i za instituciju i za kandidata.

Nikola Rakočević (DPS) je ukazao da je cijeli proces i iz-

Hadžić

bora viceguvernera i članova Savjeta CBCG koji je trajao neprimjereno dugo, koštao Crnu Goru ugleda kod međunarodnih finansijskih institucija i kreditora. Podsjetio je da su ova mjesta u Savjetu upražnjena od 2019, odnosno od 2024. godine za tri kandidata. Problematizovao je što opozicija nije imala nikakav pristup ovom procesu, dodajući da su to očekivali pa nijesu ni predložili kandidata. -Isključujući kandidatkinju Backović, za sve ostale svjedočimo čistoj političkoj trgovini. Netransparentnost, izostanak dijaloga i izbor kandidata kojima nedostaje superiorna kompetentnost za obavljanje jedne od najsloženijih funkcija u finansijskom sistemu - kazao je Rakočević dodajući da bi podržali sve kandidate samo da su ispoštovane smjernice Evropske komisije za program ekonomskih reformi koje predviđaju transparentnost izbora članova Savjeta na osnovu kompetencija kandidata.

Najavio je da će o ovom slučaju obavijestiti Delegaciju EU i institucije u Briselu, dodajući da očekuje i reakciju guvernerke Irene Radović

- Ako je ovo u redu za njih, onda smo promašili temu. Ja sam siguran da ćete dobiti povratnu informaciju od Evropske komisije povodom ovog postupka - kazao je Rakočević. Savjet CBCG nije u punom sastavu od kraja 2019. godine kada je za viceguvernerku izabrana Zorica Kalezić, do tada članicu Savjeta koji, osim guvernerke i tri viceguvernera, čini četvoro članova koji nijesu zaposleni u CBCG. M. LEKOVIĆ

Nagrađeni putnik sa predstavnicima menadžmenta Aerodroma CG

Zdravko Dragaš

Blokade na Kruševom ždrijelu se nastavljaju, građani poručili da će biti proizvoljne, kao što je i odnos države prema njima

Pobrinuće se da vlast dobro čuje najavljenu radikalizaciju

CETINJE - Nakon što se prethodnih dana spekulisalo informacijom da će blokade magistralnog puta Cetinje - Podgorica biti radikalizovane, saobraćaj je juče zaustavljen u 15 časova i 20 minuta i trajala je do 17 sati. Danas će građani na Kruševom ždrijelu biti od 15 časova.

Novi termin blokada, 15 časova i 20 minuta određen je jer je u to vrijeme Vuk Borilović započeo suludi masakr u Medovini. Dosadašnji termin 17 sati i 26 minuta je vrijeme masovnog zločina koji je počinio Aco Martinović prvog dana ove godine.

A koliko će u narednom periodu trajati blokade saobraćajnice, okupljeni na Kruševom ždrijelu juče nijesu saopštili.

- Sve zavisi od onih koji su uz mene bili svo ovo vrijeme. Svaku njihovu odluku ću ispoštovati - kazala je Vesna Pejović, koja je u masakru u Medovini izgubila ćerku Natašu Martinović i unuke Marka i Mašana

Kazala je da nije sigurna da li će blokade ubuduće trajati sat, dva ili tri...

- Najvjerovatnije da ćemo tada i dići Crnu Goru, jer treba da se digne Crna Gora. Ako oni smatraju da je u ovoj državi njima bezbjednost sigurna i da oni žive nekim životom dostojnim čovjeka, onda neka sjede u svojim kućama – kazala je Pejović. Ona poručuje da neće odustati od protesta dok država ne rasvijetli okolnosti koje su dovele do tragedija i dok nadležni u institucijama ne budu snosili odgovornost.

U Crnoj Gori je sve proizvoljno pa tako i termini blokada ubuduće. Ako je bivši premijer Dritan Abazović mogao da kaže ,,da ko ne vjeruje trajektu ‘30. avgust’ neka ide okolo“, tako i mi kažemo svima da mogu da idu okolo

Zbog odnosa države i institucija prema žrtvama i njihovim porodicama, građani koji protestuju kažu da će budući termini trajanja i početka biti proizvoljni, ali da će protestovati sve dok se ne utvrde okolnosti zločina i odgovornost nadležnih. Nijedan od zahtjeva koje iznose skoro godinu dana nije usvojen.

- U Crnoj Gori je sve proizvoljno pa tako i termini blokada ubuduće. Ako je bivši premijer Dritan Abazović mogao da kaže ,,da ko ne vjeruje trajektu 30. avgust neka ide okolo“, tako i mi kažemo svima da mogu da idu okolo - poručili su građani obavještavajući medije u 15 časova i 20 minuta da blokada saobraćaja počinje tada, iako su samo pola sata ranije uputili saopštenje da neće biti radikalizacije protesta. Kako su kazali, ključ blokade na Kruševom ždrijelu u je u njihovih pet zahtjeva.

- Po ko zna koji put obraćamo se crnogorskoj javnosti povodom trosatne blokade na Kruševom ždrijelu, koja već ulazi u jedanaesti mjesec. Sveukupna crnogorska javnost mora da zna, da se ključ rješenja blokade na Kruševom ždrijelu nalazi u rukama Jakova Milatovića, predsjednika države, Milojka Spajića, predsjednika Vlade, Danila Šara-

novića, ministra unutrašnjih poslova, Lazara Šćepanovića, direktora policije, i svih onih koji rukovode institucijama čija je osnovna dužnost da građanima ove male države obezbijede bezbjednost, odnosno pravo na život - poručili su oni.

Podsjetili su funkcionere da su prije skoro godinu dana, dvije tragedije koje su zadesile Cetinje okupile sve njih oko iste ideje: da zajedno sa vama, i uz podršku institucija, pokušamo pronaći rješenja koja bi dugoročno obezbijedila sigurniji život naših sugrađana kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

- U isto vrijeme, željeli smo da ukažemo na ozbiljne nepravilnosti u radu institucija i shodno činjenicama koje jasno pokazuju da su tragedije mogle biti blaže, vjerovatno druga i izbjegnuta, zatražimo odgovornost onih čiji je loše obavljen posao doveo do trajnih po-

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ostvario izuzetne rezultate Sve

Zahvaljujući unaprijeđenim procesima i većoj transparentnosti, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ostvario je tokom proteklog perioda izuzetne rezultate, ističe direktor Fonda Dženis Nurković

Fond je postigao značajan napredak u jačanju institucionalne efikasnosti, modernizaciji poslovanja i unapređenju procedura dodjele sredstava namijenjenih projektima manjinskih zajednica... - Ovogodišnji proces raspodjele sredstava sproveden je

uz jasno definisane kriterijume i visok nivo transparentnosti, što potvrđuje da se Fond opredijelio za odgovoran, profesionalan pristup ali i to da informacije budu dostupne javnosti. Time je omogućena efikasnija administrativna obrada i brža komunikacija sa korisnicima – rekao je Nurković. Odluka o raspodjeli sredstava usvojena je uz puno uvažavanje preporuka Državne revizorske institucije. Fond je dosljedno primijenio mjere koje se odnose na unapređenje finansijskog upravljanja i kontrole, dok su aktivno-

sti za ispunjavanje preostalih preporuka u toku, čime se dodatno potvrđuje posvećenost najvišim standardima javnog poslovanja.

Nurković je kazao da je tokom ove godine odobren 221 projekat iz oblasti kulture, obrazovanja, informisanja i identitetskog razvoja manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.

- Za raspodjelu sredstava bilo je opredijeljeno1.690.000 eura, što predstavlja snažan finansijski okvir podrške aktivnostima od javnog značaja - rekao je on.

Nurković je kazao i da Fond upućuje posebnu zahvalnost svim korisnicima sredstava koji svojim radom, projektima i odgovornim pristupom doprinose očuvanju identiteta, kulture i jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.

- Njihova posvećenost i konstruktivna saradnja važan su podsticaj za dalji rad Fonda. Ostvareni rezultati predstavljaju čvrst temelj za nastavak modernizacije rada. U narednom periodu biće pokrenute dodatne aktivnosti usmjerene ka digitalizaciji procesa, jačanju sarad-

sljedica - poručili su građani dodajući da je najteža posljedica 23 ugašena života, među kojima četvoro djece.

- Samo pet zahtjeva za 23 života, za početak normalizacije stanja u našem društvu i kakav takav nastavak života - naveli su u saopštenju. Poručili su odgovornima za dva masakra da ili nemaju moć, ili što je možda tačnije, nemaju volje da se blokade na Cetinju završe.

Kako navode, pitanje je čiji partijski ,,radnici“ na društvenim mrežama sve češće pozivaju na to da se Cetinje ogradi bodljikavom žicom, totalno uništi ili iseli?

- Možda im takve smjernice dolaze upravo iz vaših redova? Možda je zato vaša reakcija ovako anemična… možda? A ako ne dolaze, kako dopuštate i što ste preduzeli da se spriječi dalja medijska satanizacija grada poput Cetinja, nakon svih zlodjela koja su ga zadesila? Da li je to pomoć na prevazi-

laženju situacije kojom se trenutno živi na Cetinju ili lakmus nečije ideologije, s obzirom da ni jedan sudski postupak protiv tih ljudi nije završen, a ima ih na desetine? – pitaju se građani koji protestuju.

Pitaju i kakav je to pristup ćutnjom onima koji su izgubili najbliže, gradu koji nikada skoro u istoriji nije bio ugroženiji, gradu koji je nemoćan da spriječi haotično raseljavanje, gradu u kome se ništa ne pomjera ili kreće minimalnom linijom progresa.

- Kakav je to odgovor i đe su tu istina i pravda prema četvoro đece koje danas nijesu sa nama? - nižu se pitanja građana koji se svakodnevno okupljaju na Kruševom ždrijelu. Oni su poručili da su zbog svega navedenog dužni da kažuradikalizacija će se desiti.

- Nijesmo umorni i zdravlje nam nije narušeno, iako je vaš odnos prema nama umnogome doprinio suprotnome – poručili su oni. Poručili su da neće biti radikalizacije koju možda nadležni prizivaju ili priželjku. - Želimo da Cetinje, ovako ranjeno, makar počne da diše. Nećemo vam više pružati mogućnost da pasivnošću i ćutanjem držite naš grad zatvorenim, jer vidimo da vam takvo stanje odgovara. Pobrinućemo se da vam naredna radikalizacija (i neće biti prva) bude dovoljno blizu da nas čujete mnogo bolje i da se naš glas čuje mnogo dalje. Možda ćete tada shvatiti da nećemo odustati i da je krajnje vrijeme da počnete raditi u interesu građana zbog čega ste, uostalom, tu i na tim funkcijama. Zar ne? - poručili su građani sa Kruševog ždrijela. J.Đ.P.

nje sa organizacijama civilnog društva i pružanju još veće podrške očuvanju identiteta, kulture i prava manjinskih zajednica – ističe Nurković.

Pored finansijske podrške projektima, Fond kontinuirano ulaže u sopstvene kapacitete. Raspolaže bibliotekom sa oko 2.000 naslova, dok su u

toku radovi na uspostavljanju nove biblioteke i specijalizovanog softvera za njeno digitalno vođenje, koji će korisnicima omogućiti jednostavniji pristup publikacijama i informacijama. Poseban segment rada Fonda čine edukacije i podrška korisnicima sredstava. R. D.

Ne odustaju i ne pristaju na ćutnju koja krije odgovornosti

Dženis Nurković

Godišnja konferencija o klimatskim promjenama u Brazilu bez konkretnih rezultata i pored nekih pomaka

Ništa od postepenog ukidanja fosilnih goriva

Piše: dr Ivana VOJINOVIĆ

Završetak jubilarne 30. Konferencije o klimatskim promjenama strana ugovornica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (COP30) u Belému (Brazil) potvrdio je podjelu između onoga što nauka preporučuje i onoga što međunarodna politika u ovom trenutku može postići. Iako se očekivalo da će prva klimatska konferencija održana nakon pune godine globalnih temperatura iznad 1.5°C donijeti ambicioznije odluke, finalni rezultat je znatno skromniji. Uprkos opomeni koju je na otvaranju COP30 izrekao UN generalni sekretar Antonio Gutereš da je: ,,teška istina da nijesmo uspjeli da ostanemo ispod 1.5°C i da svaki rast desetine stepena znači više gladi, raseljavanja i gubitaka, naročito za one koji su najmanje odgovorni“, u završnom dokumentu nije se našao poziv na postepeno ukidanje fosilnih goriva. Dok su evropske države i čitav niz zemalja globalnog juga insistirale na ambicioznijem jeziku, velike izvoznice nafte poput Saudijske Arabije i Rusije, uspjele su da neutrališu implicitno obavezivanje na smanjenje njihove proizvodnje. Iako je više od 80 zemalja i 100 organizacija zahtijevalo od predsjedništva COP30 da izradi obavezujuću Mapu puta za postepeno napuštanje fosilnih goriva, na kraju je najavljena samo njena dobrovoljna izrada. Delegacije iz nekoliko zemalja, a posebno Kolumbija, odmah nakon formalnog usvajanja teksta, uložile su prigovor i označile slabosti kompromisa za koji smatraju da ide ispod minimalnog nivoa ozbiljnosti koji sadašnji trenutak nalaže. Sve to se odvijalo i u politički neobičnoj atmosferi. Dok su delegacije domaćina (Brazila) i najvećeg emitera gasova s efektom staklene bašte na svijetu (Kine) bile rekordno brojne, Sjedinjene Američke Države su prvi put u tri decenije odsustvovale sa COP-a. COP30 je donio i nekoliko pomaka. Doduše, više se radi o implementaciji i konkretizaciji već postojećih ambicija, nego o potpuno novim i iznenadno velikim obećanjima. Usvojen je Mehanizam pravedne tranzicije, zamišljen da ublaži rizik produbljivanja nejednakosti i da obezbijedi veći pristup finansiranju i tehnologiji najugroženijim zemljama. Ovaj okvir bi trebalo da predstavlja priznanje da klimatske mjere ne mogu biti izolovane od pitanja socijalne pravde i pristupa resursima. Finansijska dimenzija, koja je već na COP29 u Bakuu (Azerbej-

džan) dobila centralnu ulogu, ove godine je dodatno dominirala. Naime, novi cilj klimatskog finansiranja sa COP29 predviđa najmanje 300 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju do 2035. godine (tzv. New Collective Quantified Goal (NCQG)), iako je na osnovu ukupnih potreba utvrđeno ciljano finansiranje, iz javnih i privatnih izvora, od više od 1.3 biliona dolara godišnje. S tim u vezi Brazil je, kao domaćin COP30, pokrenuo tzv. „Circle of Finance Ministers“ (Krug ministara finansija) kako bi podržao izradu „Baku-Belém mape puta“ ka ulaganju projektovanih 1.3 biliona dolara godišnje, jer je evidentno da su trenutni nivoi finansiranja daleko ispod onoga što zahtijeva rastući intenzitet klimatskih ekstrema. Na Konferenciji je jasno naglašeno da javni fondovi neće biti dovoljni i da buduće finansiranje mora uključivati veće angažovanje privatnog kapitala, a što može značiti i veći dug za zemlje u razvoju. Šume su bile jedan od centralnih stubova COP30. Brazil je, kao domaćin, iskoristio globalnu pozornicu da insistira na ideji kolektivnog napora – Global Mutirão („mutirão“ je portugalska riječ iz domorodačkog Tupi-Guaranija, koja označava kolektivni rad), što simbolizuje udruživanje Vlada, civilnog društva, privatnog sektora u zajednički zadatak klimatske akcije. Šume, posebno tropske (kao Amazon), stavljene su u središte klimatske agende, ne samo kao „ponor ugljenika“, nego i kao ključni resurs za održivi razvoj, čime priroda sve više dobija tretman ekonomske imovine. Na inicijativu država BRICS-a, lansiran je Fond za očuvanje tropskih šuma (Tropical Forest Forever Facility (TFFF)), koji bi trebalo da ima potencijal da transformiše svjetsko gazdovanje

tropskim šumama, jer nudi stabilnije, dugoročnije i obimnije finansiranje od dosadašnjih dobrovoljnih mehanizama, te nagrađuje zemlje koje čuvaju tropske šume. Za punu realizaciju njegove misije potrebno je oko 125 milijardi dolara, uz obezbjeđivanje početnih 25 milijardi dolara, kao svojevrsne garancije budućim investitorima. Zdravstveni sektor ušao je u klimatske pregovore snažnije nego ikada, kroz Belém Akcioni plan o zdravlju, dokument koji podstiče izgradnju otpornijih zdravstvenih sistema i razvoj lokalnih kapaciteta u suočavanju sa klimatskim rizicima. Paralelno s tim, otvorena je debata i o ulozi vještačke inteligencije (AI) u klimatskim rješenjima. Dok jedni u AI vide alat koji može unaprijediti predviđanje vremenskih obrazaca, optimizaciju mreža, projektovanje infrastrukture i upravljanje energijom, drugi upozoravaju na ogromne energetske zahtjeve tih tehnologija. Zaključak je da je nužno razviti jasan etički i regulatorni okvir u kontekstu klimatskih rješenja, a koji će spriječiti da tehnologija postane novi izvor emisija. Kao što sam i počela, završiću ovaj tekst još jednim citatom Antonija Gutereša na COP30, a koji možda nosi i najjasniju poruku: „prekoračenje cilja od 1,5 °C više nije hipotetička opasnost, već realnost koja traži političku hrabrost i promjenu paradigme, ne samo tehnička prilagođavanja“. I tu se zapravo krije glavna pouka COP30. Iako su finansije dominirale scenom, a pojedine inicijative ponudile obećavajuće nove pravce, ključni politički raskorak ostao je neriješen. Ukupna procjena COP30 pokazuje trenutno ograničenu mogućnost međunarodne zajednice da se usaglasi oko ključnog poteza koji je neizbježan, a to je kraj ere upotrebe fosilnih goriva.

PODGORICA – Unija slobodnih sindikata Crne Gore sa jučerašnje konferencije zatražila je od Vlade da sjednu za sto i razgovaraju o inicijativi radničke organizacije da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećaju zarade za deset odsto. Oni su poručili da će izaći na ulice ukoliko izvršna vlast nastavi da ih ignoriše i da će se boriti svim sindikalnim mehanizmima koje su dobro izučili. Sindikalci su kazali novinarima da su prethodnih godina pokazali toleranciju i da je standard zaposlenih kroz određene projekte, poput Evrope sad, uvećan, te da nijesu reagovali i nijesu tražili da im se povećaju određeni koeficijenti. Međutim, sada su stava da je inflacija anulirala protekla uvećanja i da moraju da se izbore za bolji status zaposlenih. Ispričali su da su slali dopise premijeru Milojku Spajiću, ali da nijesu dobili odgovore zbog čega su odlučili da organizuju konferenciju i da javno iznesu probleme i zahtjeve. Imajući u vidu da sa Spajićem sada komuniciraju preko medija, kažu da to jasno govori kakav je među njima socijalni dijalog i koliko ih premijer uvažava kao socijalne partnere.

IMA NOVCA ZA SVE

Kazali su da Spajiću pružaju ruku saradnje i da će organizovati radikalizaciju ukoliko ih ne pozove na dijalog. Objasnili su da je u skupštinskoj proceduri ponuđeni prijedlog Zakona o budžetu, te da je važno da se usvoji njihova inicijativa o uvećanim zaradama prije usvajanja tog akta. Sa konferencije su poručili

Unija slobodnih sindikata Crne Gore na ulice ako ne bude dijaloga da se uvećaju

Ako Vlada zahtjeve, zaposleni na ulice i započeti

da su dobro analizirali ponuđeni Zakon o budžetu i pronašli sredstva koja mogu da se usmjere za sve zaposlene u državnoj upravi. - Vlada jednim potezom može sve da riješi. Da bi se uvećale zarade svim zaposlenim u javnom sektoru za deset odsto potrebno je da se izdvoji oko 90 miliona eura. Na primjer, iz godine u godinu je u budžetu stavka za konsultantske usluge, pa se za to 2023. godine izdvajalo 27 miliona, a sada je predviđeno 50 miliona. Imamo sijaset medijskih članaka koji govore o neracionalnom i bahatom trošenju novca. Tako se, pored ostalog, povećava i stavka za vozni park, zapošljavanje u javnoj upravi, a tu su i varijable za poslanike koji, inače, primaju visoke plate – kazao je generalni sekretar USSCG

Srđa Keković

On je dodao da niko ne odgovara za neodgovorno ponašanje institucija sistema zbog čega građani plaćaju na desetine miliona zbog izgubljenih sporova na sudovima.

Keković je obrazložio da se osnovne zarade u javnom sektoru obračunavaju po formuli što se koeficijent složenosti poslova množi sa obračunskom vrijednošću koeficijen-

Crna Gora učestvuje u ključnim mjerama GHCM-a i brani interese svojih

Sačuvati Jadran za

PODGORICA – Tokom ove godine usvojeno je nekoliko predloga za prostorno ograničenje kočarskog ribolova u Jadranskom moru, tako da je sada veliki dio ispred obala Crne Gore, zabranjen za kočarenje u određenom periodu na dubinama od 200 do 500 metara. Naučni savjetnik, ihtiolog, Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović je za Pobjedu pojasnio da se zabrana odnosi na period od septembra do decembra jer se u tom periodu veoma aktivno mrijesti vrsta jastoga (Nephrops Norvegicus).

Kazao je da su tu uvrštena i još neka područja i to u Južnom Jadranu, ispred obala Italije, kao i da to administracija nije baš prihvatila blagonaklono. Ipak, Jovović tvrdi da ako se uzme u obzir ekologija, biologija i sve ono čime se Institut bavi, onda se zaista mora raditi na zaštiti resursa, pustiti jasto-

ge da se makar jednom izmrijeste, da se obnove jer se tako razvija ono održivo ribarstvo čemu svi stremimo.

- A znate da je Jadransko more odnosno Mediteran, zaliv koji dijeli više država i njemu zaista moramo posvetiti i malo veću pažnju i bolje ga zaštititi. Crna Gora je jedna od članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM), tijela Organizacije za poljoprivredu i ishranu (FAO) sa sjedištem u Rimu. Svake godine ovo tijelo organizuje niz sastanaka, prvenstveno radnih grupa u kojima učestvuju eksperti i naučnici iz zemalja Mediterana, a Crnu Goru predstavljaju stručnjaci iz Instituta za biologiju mora. Na ovim sastancima se analiziraju podaci koji se prikupljaju kroz različite monitoring programe i ekspedicije. U Crnoj Gori se prikupljanje podataka o ribarstvu sprovodi kroz program Data Collection Framework, obavezan za sve mediteranske zemlje - kazao je Joksimović. Kako je objasnio, podaci se ša-

lju preko zajedničke platforme, a ovaj proces se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. - Monitoring je započeo još 2019. godine, i na osnovu prikupljenih podataka, crnogorski naučnici učestvuju na sastancima i obrađuju ekonomski važne vrste: kod male plave ribe, to su prvenstveno sardela i inćun, dok se među demerzalnim i bentonskim resursima posebno prate oslić, arbun, hobotnice, muzgavci, vrste kozica (parapeone), a potencijalno se razmatra uključivanje i novih vrsta. Sve naučne analize sumiraju se na sastancima Naučnog komiteta GFCM-a koji se obično održavaju u Rimu ili jednoj od mediteranskih zemalja. Tu se usvajaju naučne preporuke zasnovane na modelima procjene biomase i stanja stokova - naveo je sagovornik. Joksimović je kazao da se finalne preporuke zatim potvrđuju na Generalnom zasijedanju GFCM-a, dodajući

Gore poručila premijeru da će izaći uvećaju zarade za deset odsto

bude ignorisala zaposleni će izaći započeti štrajk

ta. Kazao je da se obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana 14 godina i da iznosi 90 eura bruto. Njihov zahtjev sada je da se uveća na – sto eura bruto.

- Treba da imamo konzistentnu politiku plata u Crnoj Gori, da nemamo situaciju da Vlada povećava zarade jednima, a drugima ne – kazao je Keković.

Vlada jednim potezom može sve da riješi, poručili sindikalci

svojih ribara uz jasne naučne argumente

Generalni sekretar USSCG pomenuo je da su prekjuče pregovarali o opštem kolektivnom ugovoru, te da jedini u Evropi imamo taj dokument, koji štiti sve zaposlene i daje minimum prava. Kazao je da su se na sastanku radne grupe, zajedno sa Ministarstvom finansija i Unijom poslodavaca dogovorili da obračunska vrijednost koeficijenta za zaposlene u realnom sektoru za narednu godinu primjeni u visini od sto eura bruto i da je to važna stvar.

IZAZOVI

Predsjednik Sindikata prosvjete Rade Božović na konferenciji je saopštio da su nedavno tražili da se zaposlenima u prosvjeti uvećaju zarade za deset odsto, ali da taj zahtjev nije prihvatilo Ministarstvo finansija. Božović je istakao da je problem što je prosvjetarima, kako statistika pokazuje, prosječna plata 954 eura, što je manje od sedam-osam odsto u odnosu na prosječnu u državi. I on je kritikovao što je infla-

generacije koje dolaze

da je posljednja, 48. Generalna skupština održana u Malagi od 3. do 9. novembra, a iz Crne Gore učestvovali predstavnici Ministarstva - Katarina Burzanović, direktorka Direktorata za ribarstvo, Milica Divanović i Denis Frljučkić, kao i

nik naučne zajednice. - Na osnovu svih zaključaka kojima svjedočimo, resursi su zaista u lošem stanju. Flote na Jadranu, posebno italijanska i hrvatska, izuzetno su

šćenje resursa južnog Jadrana. Naša flota je mala i gotovo zanemarljiva, ali odluke GFCM-a odnose se na cijelo područje Jadrana, pa tako i na Crnu Goru. Odluke se donose kroz menadžment planove, koji se obično usvajaju na

ko postoji potreba - pojasnio

za izlov srdele i inćuna. Kvote su u primjeni već drugu godinu.

stvuje u procesima donošenja odluka.

- One su ekološki i biološki opravdane, ali donose ozbiljne socio-ekonomske izazove, posebno zemljama koje imaju razvijenu prerađivačku industriju. Italija, Hrvatska i vjerovatno Albanija osjetiće redukcije u sektoru prerade ribe. Crna Gora još nema fabriku za preradu ribe, osim manjih pogona u Zeti i na

- Naši ulovi su mali i ne utiču bitno na stanje resursa, ali se odluke primjenjuju na sve zemlje. Zato se uvijek borimo za izuzeća i deregulacije, ali uz snažnu naučnu argumenta-

ciju. Ribarstvo funkcioniše samo ako su povezana tri ele-

cija ,,pojela“ efekte projekta Evropa sad 2. - Nijesmo neprijatelji Vlade. Moramo partnerski da rješavamo probleme, jer pojedinačno teško da možemo doći do rješenja. Vlada šalje poruku da u naredne tri godine možemo da očekujemo stagnaciju. Poručujemo da Vlada mora da razgovara sa nama. Teško da može Vlada da očekuje da ima zadovoljnog radnika u bilo kom sektoru – rekao je Božović.

Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika Tamara Goliš istakla je da su registrovali primjenu prekobrojnog zapošljavanja preko ugovora o djelu koji su zamijenili redovno zapošljavanje.

- To sve više košta i ne doprinosi izgradnji kapaciteta same javne uprave. Ne ulaže se u razvoj sopstvenih kapaciteta. Nemamo jasan sistem napredovanja i zaposleni nemaju adekvatna primanja za svoj rad. Prirodno je da iz sistema odlaze stručna lica – kazala je ona.

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić rekao je da je situacija u kojoj su zaposleni teška i da su političari za sve najodgovorniji.

- Ovo više nije rad. Ovo je satiranje ljudskih kapaciteta. Sve je manje radnika, a sve više posla i obaveza gdje jedan radi za trojicu – četvoricu, kao što je u Upravi policije. Ova država mora da se okrene najvećem i najvrednijem resursu, a to je čovjek. Rizik i odgovornost je na političarima – zaključio je Rmandić. N. ĐURĐEVAC

Objašnjavajući saradnju naše države sa regionom Joksimović je rekao da Crna Gora tradicionalno učestvuje na sajmu ribarstva Crowfish u Poreču i da je ove godine održan 17. put.

Generalni sekretar NATO govorio o otvorenoj prijetnji Moskve

Rute poručio Putinu: Evropa neće nigdje

BRISEL - Dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio evropske države da rizikuju direktan sukob sa Rusijom, generalni sekretar NATO Mark Rute izašao je pred medije u Briselu i poslao mu niz veoma oštrih i jasnih poruka.

Obraćajući se novinarima poslije sastanka ministara spoljnih poslova država članica NATO-a, Rute je govorio o otvorenim prijetnjama Moskve, vojnoj podršci koju Zapad pruža Ukrajini i ulozi Sjedinjenih Država u mirovnom procesu. Rute je naglasio da je sastanak još jedan dokaz da Putin griješi u procjeni Zapada. - Putin misli da može da nas izdrži, da će NATO da popusti. Ali mi ostajemo, Evropa neće nigdje. Ne povlačimo se i ne idemo nigdje - poručio je Rute. Dodao je da pomoć koju alijansa pruža Ukrajini „pravi stvarnu razliku na frontu“, posebno kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane. - Niko ne želi mir više od Ukrajine - rekao je generalni sekretar, ističući da će NATO uraditi sve neophodno da zaštiti teritoriju i stanovništvo svojih članica.

Rute je upozorio da se prijetnje koje dolaze iz Rusije ne mogu potcjenjivati, posebno sajber-napadi i incidenti u vazdušnom prostoru. „Potrebna nam je stalna, ne-

pokolebljiva budnost“, naglasio je.

Na pitanje o nedavnim „drskim sabotažama“ koje se povezuju sa Rusijom - uključujući eksploziju na željezničkoj infrastrukturi u Poljskoj - Rute je rekao da su takvi potezi „krajnje opasni, neodgovorni i apsolutno neprihvatljivi“. Objasnio je da je na obavještajnim službama Poljske i NA-

TO-a da utvrde sve detalje, ali dodao i sljedeće:

„Reagovaćemo na način koji sami izaberemo - i te kako će osjetiti naš odgovor.“

Rute je još jednom naglasio da je ključni faktor u mirovnim pregovorima Vašington, odnosno predsjednik Sjedinjenih Država.

- Postoji samo jedna osoba na svijetu koja može da razbije blokadu u pregovorima... To je američki predsjednik Donald Tramp - rekao je Rute.

Bivša še ca diplomatije EU zvanično optužena za korupciju

Mogerini puštena da se brani sa slobode

je Joksimović.

On je kazao da je novina, koja koja snažno utiče na sve zemlje Jadrana uvođenje kvota

no. Ipak, ukoliko se trend restrikcija nastavi, dugo-

sektora - upozorio je Joksimović. Ovaj ek-

stalno uče-

zivne vrste, promjene temAleksandar Joksimović

- Predstavnici Ministarstva i naučne zajednice učestvovali su na panelima, predavanjima i radionicama gdje su diskutovali o aktuelnim problemima ribarstva u Jadranu. Crna Gora, iako mala, uvijek daje doprinos. Argumentujemo, diskutujemo i iznosimo jasne stavove kako bismo doprinijeli očuvanju Jadrana Joksimović je naglasio da se Jadran mijenja ubrzanim tempom - klimatske promjene, mikroplastika, nove invazivne vrste, promjene temperature i hidrografije mora. - Samo nauka i zajedničke odluke zemalja regiona mogu donijeti rezultate. Ako samo mi uvedemo zaštitu, a druge zemlje ne, ništa nijesmo uradili. Jadran mora funkcionisati kao jedna porodica. To je naša plava njiva i moramo je sačuvati za generacije koje dolaze - poručio je Joksimović. H. JANKOVIĆ

BRISEL - Bivša šefica diplomatije EU i rektorka Koledža Evropa Federika Mogerini, kao i nekadašnji generalni sekretar evropske diplomatske službe Stefano Sanino pušteni su da se brane sa slobode.

Njih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo.

Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo ocijenilo da u njihovom slučaju ,,ne postoji rizik od bjekstva“, prenijele su agencije. Prema belgijskim zakonima, označavanje osumnjičenih znači da je istraga u toku i da osobe mogu dalje da se ispituju, ali da to ne podrazumijeva krivicu. Kako je EPPO saopštio, osumnjičeni se smatraju nevinim dok istraga traje. Ranije je saopšteno da su Mogerinijeva i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godi-

ne, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, ,,nije bio fer“. Fokus istrage su i okolnosti kupovine zgrade u Brižu, u kojoj su smješteni polaznici Koledža, za 3,2 miliona eura, rekle su četiri osobe upoznate s istragom, prenio je Foljo. Konkurs za domaćina akademije zahtijevao je od kandidata da obezbijede smještaj, a Koledž Evrope je kupio zgradu 2022. godine tokom perioda finansijskih poteškoća i neposredno prije nego što je EEAS raspisala tender kojim je kasnije instituciji dodijeljeno 654.000 eura za finansiranje, navode izvori. Istražitelji ispituju navode da su Koledž Evrope i njegovi predstavnici imali pristup povjerljivim informacijama u vezi s tenderom, koji je trebalo da ostane tajan kako bi se omogućila poštena konkurencija između institucija koje su se nadmetale za smještaj nove akademije.

Mark Rute

Više tužilaštvo podiglo optužnicu protiv optuženog za porodičnu tragediju

Stanišić optužen za dvostruko ubistvo

PODGORICA – Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Budvanina Svetislava Veska Stanišića (65) zbog ubistva brata Svetozara Stanišića (66) i njegovog sina Nikole (26) krajem jula u Budvi. Vesko Stanišić se optužnicom tereti i za nedozvoljeno držanje oružja.

Ovaj akt tužilaštva predat je Višem sudu u Podgorici radi kontrole dokaza.

Stanišić je 26. jula 2025. godine oko osam časova u Ulici Slovenska obala, u blizini plažnog bara ,,Gral“ hicima iz pištolja usmrtio brata i bratanića dok je istovremeno doveo u opasnost život drugog bratanića A.S. koji je uspio da pobjegne.

- Kako se sumnja, Stanišić je svojim radnjama svjesno i sa umišljajem ugrozio život trećeg lica, iako prema njemu nije ispalio projektil, čime je ispunio obilježja krivičnog djela dovođenja u opasnost –navodi se u saopštenju Višeg tužilaštva.

Zločin koji je počinio Stanišić izazvao uznemirenje javnosti, a što je sud uzimao kao osnov da produženje pritvora ovom okrivljenom.

- Teško ubistvo je izvršeno u jutarnjim časovima, na javnom mjestu, u prisustvu većeg broja građana i turista, pri čemu su ubijene dvije osobe, a treća povrijeđena – saopšteno je ranije iz Vrhovnog suda. Pobjeda je ranije pisala da je dvostrukom ubistvu prethodila žestoka porodična svađa. Iz policije je tada ukazano da je taj slučaj još jednom potvrdio koliko porodični sukobi mogu imati tragičan ishod.

- Porodični konflikti koji eskaliraju do mjere opasnosti od nasilja ne smiju ostati zatvoreni u krugu porodice, posebno kada članovi znaju ili sumnjaju da srodnici posjeduju oružje, legalno ili ilegalno –upozorili su tada iz policije i apelovali na građane da svaku sumnju na nasilje ili prijeteće ponašanje prijave - brzo, jednostavno i anonimno. b.r.

Uhapšen osumnjičeni za iskorišćavanje djece za pornografiju

Terete ga da je pribavljao audiovizuelni materijal pornografskog sadržaja maloljetnika

PODGORICA - Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, uhapsili su I. V. (38) osumnjičenog za iskorišćavanje djece za pornografiju, saopšteno je iz Uprave policije.

Sumnja se da je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao

PODGORICA - Bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović saopštio je juče da ga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) svrstava u istu kriminalnu grupu sa vođom kavačkog klana Radojem Zvicerom, a koji za njega tvrdi da je ,,kreten, izdajnik i da ga treba odrati“.

Božović je, podsjećanja radi, uhapšen je 13. aprila 2023. godine i juče je prvi put iznio odbranu. Njega SDT tereti da je postao član kriminalne grupe koju je formirao bivši policajac Mileta Ojdanić i odbjegli policijski službenik Ljubo Milović

Nekadašnji prvi čovjek opštine Budva je pred sudom kazao da su upravo članovi kavačkog klana optuženi za ubistva njegova tri velika prijatelja - Saše Markovića, Gorana Ðuričkovića i Ðorđa Borete te da su apsurdne tvrdnje Tužilaštva da je on dio te OKG.

- Saša Marković je bio moj veliki prijatelj i saveznik u politici. Goran Đuričković mi je bio kum, krstio ga je moj otac. Sa porodicom Đorđa Borete smo 100 godina prijatelji, gledao sam ga kao člana porodice. Povezivanje mene sa ubicama ovih ljudi je, u najmanju ruku, maliciozno - istakao je Božović.

On je prilikom detaljnog i višesatnog izlaganja negirao krivicu, tvrdeći da navodi optužnice nijesu istiniti.

- SDT je zloupotrebom i manipulacijom napravilo ovu optužnicu, koja je nelogična i kontradiktorna. Tužilaštvo spaja istu navodnu OKG i ljude koji se ne poznaju i koji su na suprotstavljenim političkim stranama - naveo je on.

Bivši pr edsjednik opštine

Budva se osvrnuo posebno na navodnu Skaj komunikaciju između odbjeglog Zvicera i suspendovanog policajca Petra Lazovića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj grupi Milovića i Ojdanića.

- Evo šta kaže Zvicer za mene: prvo mu policajac navodno šalje ,,Gledaj go*no četničko“. Na to mu Zvicer odgovara ,,Majku im j**em izdajničku. Mandu i Mila treba ućutkati“, pročitao je Božović i dodao kako Lazović odgovora sa ,,Da to smislimo i uradimo“.

Veza sa DP s

Prva nelogičnost u optužnici je, kako je naglasio, njegova navodna veza sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).

audiovizuelni materijal pornografskog sadržaja na kojima se nalaze malodobna lica. - Sa prikupljenim podacima i obavještenjima upoznat je nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se protiv lica I. V. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i da se liši slobode. I. V. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - saopšteno je iz Uprave policije. a. r.

Bivši predsjednik opštine Budva, koji se tereti za stvaranje šverc droge, počeo iznošenje odbrane

Božović: Za tužilaštvo sam u OKG sa Zvicerom koji kaže da sam i da me treba odrati

- Iako tužilac ne izgovara DPS imenom, jasno je da se misli na tu partiju. U politici sam više od 20 godina, funkcioner sam Nove srpske demokratije. Na svim izborima sam bio na suprotnim stranama sa DPS, mogu slobodno reći i na neprijateljskim - ustvrdio je on.

Tvrdi da je jedan od rijetkih za kojeg može da se kaže da je više puta pobijedio DPS, te da je najbolja potvrda toga što je na lokalnim izborima 2022. godine osvojio 18 od 33 mandata SO Budva.

- Zašto je ovo važno? Zato što SDT u ovoj optužnici tvrdi da ova navodna OKG radi za DPS, tj. da radi protiv mene jer sam ja u tom trenutku kandidat koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ - naglasio je. Komentarišući to što ga SDT tereti da ga je vrbovao optuženi Mileta Ojdanić kako bi, kao poslanik i član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, za potrebe kriminalne organizacije prikupljao informacije.

- U optužnici se navodi da smo mi kumovi, a mi to nijesmo već smo samo veliki prijatelji. A ja u to vrijeme nijesam bio ni poslanik, ni član odbora - kazao je.

Poruke

On je čitao taj sadržaj, naglašavajući da se radi o navodnim porukama koji su Zvicer i Lazović razmijenili.

- Da nemaš prodor u ovu opoziciju nekoga da kupimo, navodno je Lazović pitao Zvicera 22. oktobra 2020. godine. - O tome nijesam razmišljao. Koliko njih treba da se kupi?

Pitao je Zvicer, na šta mu Lazović navodno odgovara da je potrebno jedno ili dvoje.

- Uzmu koji milion i boli ih ku**c. Svi ih poslije štitimo, pa neka nastave da laju kao opozicija. Jedan rješava sve, ali dva su beton, ustvrdio je Lazović. Potom mu Zvicer navodno šalje poruku: ,,Šta se dešava kad nestane poslanik?)“, poruka je koju je, navodno, Zvicer poslao Lazoviću.

Na to mu je, kako je pročitao Božović, suspendovani policajac odgovorio – ,,i to ću da vidim“.

,,Dritan kreten, Demokrate Debili“

Nakon toga, Zvicer i Lazović navodno detaljno analiziraju poslanike nove parlamentar-

Knežević nije mogao da iznese odbranu, oduzet mu laptop

Osim Mila Božovića, iznošenje odbrane bilo je planirano i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se takođe nalazi na optužnici SDT. Razlog zbog čega to juče nije urađeno je taj što je Knežević uhapšen u okviru druge akcije Tužilaštva, zbog čega mu je određen i kućni pritvor.

- Pošto je on uhapšen u akciji SDT koja je bila u petak, a tom prilikom mu je pretresan stan u kojem živi, mi nijesmo mogli da iznesemo odbranu. Razlog je to što je odbranu pripremao na lap topu, gdje je sublimirao sve podatke, činjenice koje smatra da će mu ići u korist. Međutim, svi elektronski uređaji su mu oduzeti od SDT, a određen mu je kućni pritvor, objasnio je njegov branilac, advokat Ranko Radonjić. On je istakao da se Knežević u novoj akciji SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i nedozvoljeno držanje oružja.

ne većine, koja je nastala nakon izbora u avgustu 2020. godine

- URA - Dritan Abazović, Miloš Konatar, Božena Jelušić i Srđa Pavićević Dritan je kreten kome je sad dopalo šaka da laje. Nabijanje priče strancima da pomisle da je nešto bitan. Konatar radi sve što mu Žarko Rakčević kaže, a Božena je budala, tu je upala iz mržnje prema Milu. Pavićević najlakši na pare od svih, ali je kockar, a u kockare nikad vjere - navodi se u Skaj porukama koje je pročitao Božović, a koje je, navodno, Lazović poslao vođi kavčana. Zatim nastavlja sa Demokratama za koje kaže da su ,,sve debili“.

- Pošto je od svega toga prošlo svega dva dana, on nije uspio ponovo da prikupi sav materijal i da se pripremi za današnje suđenje - dodao je Radonjić.

Advokat je ocijenio kao zanimljivu činjenicu to što je Božović svojevremeno bio protiv imenovanja Kneževića za pomoćnika direktora UP, a koji je navodno pripadnik njegove kriminalne organizacije.

Sa privođenja Mila Božovića

Zgrada Višeg tužilaštva

stvaranje kriminalne organizacije i

tužilaštvo Zvicerom sam izdajnik odrati

- Aleksa Bečić, Miodrag Lekić, Zdenka Popović, Dragan Krapović, Boris Bogdanović, Momo Koprivica, Danilo Šaranović, Tamara Vujović

Ovo su debili, mladi i željni dokazivanja. Sve p**ka do p**ke, naročito Šaranović i Koprivica. Sve rade što im Bečić kaže, piše u navodnoj Skaj poruci Lazovića.

On se osvrće i na SNP za koje tvrdi da je ,,najmekše krilo u sklopu DF-a“.

- Bukvalno dizači ruku. PZP je poseban klub, a bili su dio DF-a. N ebojša Medojević, Branko Radulović, Branka Bošnjak, Vladan Raičević Naročito ovo prvo troje su najlajaviji i najalaviji. Neđe se priča da su oni najlakši na pare, pisao je, navodno, Lazović odbjeglom Zviceru.

Tek na kraju, Lazović navodno komentariše poslanike tadašnjeg DF, tvrdeći da je Milo Božović ,,onaj od Kana i bagre u BD“.

- Milan Knežević sto posto Vučićev čojek, Slaven Radunović 30 godina u politici, nema banke žute, možda i sad izvisi. Marko Milačić ruski igrač. Svi ostali su samo dizači ruku, stoji u navodnoj poruci.

Potom se Božović nadovezao i pitao kako on može biti dio te OKG kad je on ta ,,bagra iz Budve“.

- Nadam se da je jasno da ja ne mogu biti član ove OKG i koli-

PODGORICA – Nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je juče u Višem sudu u Podgorici, svjedočeći na suđenju svom prethodniku Petru Ivanoviću, da je u prvim mjesecima mandata imao pozitivno mišljenje o realizaciji kredita iz Abu Dabi fonda kroz ADMAS projekat.

O tome je, kako je naveo, 1. marta 2017. godine zvanično obavijestio i predstavnike Abu Dabi fonda.

Nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović svjedočio u sudskom postupku protiv svog prethodnika Petra Ivanovića

ko je ova optužnica besmislena jer me tužilac optužuje za jedno, a onda ga Skaj materijal demantuje - istakao je Božović. Na čitanje ovih poruka, reagovao je tužilac Jovan Vukotić i obratio se sudiji Simu Rašoviću koji predsjedava tročlanim vijećem, tvrdeći da mu nije jasno zbog čega su poruke koje Božović čita bitne.

- Nevjerovatno je da tužilac ovo pita, a on je ovaj materijal dostavio, prokomentarisao je Božović.

,,Hapsili me 30 puta“ Govoreći o posebnom tretmanu u policiji i navodima SDT da je bio blizak ,,policijskom klanu“, Božović naglašava da je 2020. hapšen više od 30 puta. - Uvijek sam hapšen uz upotrebu sile i uvijek sam bio puštan. Nikada nije podignuta optužnica protiv mene. Koliko sam poseban bio za policiju govori događaj od 28. avgusta 2020. Kada je poslata kompletna Posebna jedinica policije koja broji preko 50 ljudi iz Podgorice u Budvu. Imala je jedan zadatak – da me presretne ispred Starog grada, izvuče iz auta i odnese u obližnji park na obradu, naveo je Božović, obrazlažući zbog čega je nelogično da je pripadnik, kako je kazao, policijskog klana. Poseban tretman je, naveo je on, imao i kod Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) čijem tadašnjem dir ektoru Dejanu Peruničiću se, kazao je Božović, zbog toga sada sudi.

Besmisleno mu je, dodao je, da se na optužnici nađe zajedno sa nekadašnjim pomoćnikom direktora policije Dejanom Kneževićem

- Kada je bilo glasanje o njegovom imenovanju, od ukupno 13 članova Odbora za bezbjednost i odbranu, jedino sam ja bio protiv, a podržali su ga i Demokrate i URA, kazao je Božović, navodeći da ne poznaje ni Kneževića, ni Milovića, ni Lazovića.

- Lazovića sam upoznao prvi put u Istražnom zatvoru - zaključio je on.

Božović će iznošenje odbrane nastaviti na ročištu 26. decembra. Jovana RaiČeViĆ

Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavilo se tek nakon što je projekat ADMAS izmješten iz Ministarstva poljoprivrede i prešao u nadležnost Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Na optuženičkoj klupi zbog navodnog omogućavanja nenamjenskog trošenja 23 miliona eura kredita iz Abu Dabi fonda nalaze se nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mugoša, bivši direktori Direktorata za plaćanja Blagota Radulović i Zoran Vukčević, te procjenitelj Milan Adžić Simović je pojasnio da je na osnovu preporuka Svjetske banke tražio da se ADMAS izmjesti u IRF jer je Direktorat za plaćanja, ključan za realizaciju MIDAS i IPARD programa, bio preopterećen, dok projektna struktura formirana po pravilima Evropske komisije i Svjetske banke, prema njegovom utisku, nije obuhvatala ADMAS projekat.

Kazao je i da je krajem 2016. godine zatražio informacije o projektu ADMAS, uključujući operativni priručnik, ali dokument tada nije dobio.

Tek u februaru 2017. dostavljen mu je, kako je rekao, „obiman dokument na engleskom jeziku“ koji je detaljno propisivao sve procedure, od apliciranja za kredit, preko odobravanja i plaćanja, do finansijskog upravljanja, monitoringa, nabavki i kontrole rizika.

Pr ema njegovim riječima, upravo zbog razlika u strukturi i činjenice da je ADMAS zahtijevao kreditni odbor, tražio je da se projekat prebaci u IRF.

Ivanović je to prokomentarisao riječima da su se „odeljenja racionalno koristila za više projekata“.

Simović je naglasio da tokom njegovog mandata organizaciona struktura Direktorata za plaćanja nije mijenjana, a da su izmjene operativnog priručnika ADMAS-a urađene

Kreditiranje iz Abu Dabi fonda pokazalo manjkavosti pošto je izmješten u IRF

tek kada je IRF u junu 2017. godine preuzeo projekat.

Na pitanje o pismu poslatom

Abu Dabi fondu u martu 2017, potvrdio je da je tada dao pozitivnu ocjenu dotadašnje realizacije.

Ponovio je da ništa nije mijenjao u priručniku dok je projekat bio u nadležnosti Ministarstva, već da su izmjene uslijedile nakon formalnog preuzimanja od strane IRF-a. Kazao je da je Vlada 15. juna 2017. donijela odluku o izmještanju projekta u IRF, nakon čega je započeo tranzicioni proces kroz više faza. Predstavnici Crne Gore su od Abu Dabi fonda tražili smanjenje limita po kreditu sa milion na 200.000 eura i prilagođavanje priručnika procedurama IRF-a. Uspostavljen je i novi kreditni bord od pet članova: dva iz Abu Dabi fonda i po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva finansija i IRF-a. Do izrade novog priručnika krediti nijesu odobravani. Simović je kazao da je u aprilu 2017. godine zatražio izvještaj Direktorata za plaćanja o realizaciji projekta radi izvršenja nadzora.

Krivična prijava protiv Nikšićanina

NIKŠIĆ - Protiv M. K. iz

Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Prijavu su podnijeli policijski službenici Regionalnog centra

granične policije „Centar“ nakon sprovedenih odgovarajućih vještačenja i kriminalističke obrade, shodno nalogu postupajućeg tužioca. Podnošenju prijave prethodio je događaj od 14. septembra 2025. godine, kada su službe-

Interesovala ga je pravna pozicija korisnika kredita, ispunjavanje obaveza, stanje kolaterala i realizacija biznis planova. – Izvještaj je pokazao nepravilnosti kod kredita za „Bijelasicu Radu“ i „CG Power“, koje je potpisao Ivanović, pa su uklonjeni iz programa. Mislim da je to bila mudra odluka – rekao je Simović, ali nije potvrdio Ivanovićevu tezu da to znači da je Direktorat dobro radio svoj posao. Na pitanja o eventualnim nepravilnostima, istakao je da nije vidio punu dokumentaciju, niti ugovore, već samo tipske obrasce, jer je čuvanje dokumentacije bilo isključivo u nadležnosti Direktorata i njegovog direktora Blagote Radulovića. Simović je saopštio i da se ne sjeća da je Vlada analizirala zapisnik o primopredaji projekta, niti da se taj dokument razmatrao na sjednici Vlade. Navodi da je iz dopisa Abu Dabi fonda znao da su bili nezadovoljni implementacijom ADMAS-a zbog niskog nivoa komunikacije, nedostavljanja izvještaja, neobavezujućeg operativnog priručnika i ignorisanja njihovih zahtjeva u postupku revizije.

B ranilac Petra Ivanovića, advokatica Neda Ivović, prigovorila je Simovićevom iskazu, navodeći da on „nije konzistentan stanju u spisima predmeta“ i da ne odgovara činjenicama iznijetim tokom postupka.

SDT tereti Ivanovića, Mugošu i Radulovića za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u vezi sa dodjelom sredstava iz kredita Abu Dabi fonda u periodu 2015–2017. godine. Zorana Vukčevića terete za nesavjestan rad u službi, a procjenitelja Milana Adžića za zloupotrebu procjene. Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, postoji osnovana sumnja da su optuženi pribavili korist kompaniji „IM Gradina“ iz Rožaja, a nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom namirenja potraživanja iz kreditnog kolaterala.

Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u UAE sa Abu Dabi fondom potpisali su tadašnji ministar Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević. B. R.

nici Stanice granične policije Nikšić u saradnji sa Mobilnom jedinicom i Stanicom granične policije Plužine, u mjestu Vraćenovići pretresli kuću koju koriste G. K. i M. K. i tom prilikom oduzeli šest pušaka različitih marki od kojih je dio bio u ilegalnom posjedu, kao i 273 komada municije različite vrste i kalibra, radi sprovođenja daljih provjera. - Službenici Sektora granične policije nastavljaju realizaciju aktivnosti usmjerenih na suzbijanje svih vidova prekograničnog kriminala i sprečavanje izvršenja krivičnih djela, kako na državnim granicama, tako i u unutrašnjosti teritorije, sa ciljem očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta - naveli su iz policije. a. R.

Milutin Simović

Opštinska kasa za narednu godinu planirana na 10,10 miliona eura

Najviše će zaraditi od poreza i dotacija države

KOLAŠIN – Predloženi budžet za 2026. godinu iznosi 10,10 miliona eura i nešto je manji od ovogodišnjeg koji iznosi - 10,17 miliona eura. Predlagač, Sekretarijat za finansije, imovinu i ekonomski razvoj, saopštava da budžet predstavlja uravnotežen, održiv i razvojni finansijski plan. Obezbijediće, kažu, stabilno funkcionisanje lokalne uprave ali i biti u funkciji razvojnih projekata i kapitalne infrastrukture, jačanja opštinskih preduzeća i podrške projektima turizma, sporta i kulture. Planirana kapitalna ulaganja iznose 3,65 miliona eura, što je nešto više od trećine budžeta, dok su tekući izdaci 5,72 miliona eura.

Kada su u pitanju prihodi, opštinski budžet za narednu godinu će se najviše oslanjati na poreze od kojih se planira nešto više od 3,15 milion eura (ove godine 4,70 miliona).

VEĆI TRANSFERI

Ističe se da su prihodi opreznije planirani u dijelu naknada – 1,66 miliona eura (1,85). Pritom, od naknade za korišćenje voda 200.000 eura (300.000), za uređivanje i izgradnju građevisnkog zemljišta 1,12 miliona eura (1,23), a od naknade za puteve 55.000 eura (65.000). Od prodaje imovine opština očekuje da zaradi 81.300 eura (99.351), a iz ove godine će

Od poreza Opština planira nešto više od 3,15 milion eura prihoda (ove godine 4,70), a od naknada 1,66 miliona eura (1,85). Iz Egalizacionog fonda dobiće dva miliona, 300.000 eura više nego ove godine. Tekući izdaci su uvećani sa 3,47 na 3,56 miliona eura i zbog dva nova budžetska korisnika - Parking servisa i Agencije za projektovanje i planiranje prostora koji će dobiti 70.000 eura, odnosno 200.000 eura

prenijeti 1,50 miliona (2,17). Stavka donacija (tekuće, kapitalne EU) predviđena je na iznos od 450.000 eura (ove godine je iznosila 310.000). Transferi će opštinskoj kasi donijeti ukupno 3,18 miliona eura (2,88), u koje spadaju dotacije iz budžeta države –1,15 miliona, Zavoda za zapošljavanje – 30.000 eura, Egalizacionog fonda – dva miliona (300.000 eura više nego ove godine). – Očekuje se da će transferi iz Egalizacionog fonda, državnog budžeta i međunarodnih izvora biti stabilni i usmjereni u realizaciju projekata koji prevazilaze opštinske finansijske mogućnosti – navedeno je u nacrtu. Tekući izdaci su uvećani sa 3,47 miliona eura na 3,56 miliona eura. Za bruto zarade zaposlenima predviđeno je 1,50

Kolašin će naredne godine biti domaćin muzičke manifestacije ,,Ritam Evrope“ za što je u budžetu predviđeno 80.000 eura, za Međuopštinske sportske igre (MOSI) namijenjeno je 17.000 eura, Tango kamp 20.000 eura...

novih opštinskih preduzeća. Tako je za Agenciju za projektovanje i planiranje prostora planirao 200.000 eura, a početak rada Parking servisa biće budžetski podržan sa 70.000 eura. U okviru Službe za evropske integracije planirana su sredstva od 80.000 eura.

Za socijalnu zaštitu je namijenjeno 105.000 eura, jednokratne socijalne pomoći 15.000 eura, NVO će iz gradskog budžeta dobiti 10.000 eura, Crveni krst 50.000 eura, a Turistička organizacija 100.000 eura (20.000 eura više).

Kompletna sanacija fasade Doma kulture i renoviranje enterijera Zavičajnog muzeja, razlog je što su sredstva JU Centar za kulturu povećana 140.000 eura pa iznose 490.000 eura. Povećana su sredstva za finansiranje sportskih klubova sa 80.000 na 100.000 eura... Komunalno preduzeće je dobilo 240.000 eura (200.000), Vodovod i kanalizacija 125.000 eura.

Predlagači potenciraju da povećanje tekućih rashoda nije umanjilo kapitalna ulaganja ali i da tekući izdaci imaju razvojnu komponentu prije svega kroz izradu projektne dokumentacije koja je prvi korak svake kapitalne infrastrukture.

KAPITALNI BUDŽET

H E rc EG noV i: Odbornica Olivera Doklestić kritikuje odluku o izmještanju saobraćajnice u Kutima

Put će ugroziti izvorište Opačica, rijedak dar prirode

HERCEG NOVI – Skupština opštine Herceg Novi usvojila je prošle sedmice Odluku o izmještanju lokalne kolske saobraćajnice u zoni vodozahvata Opačica, u Kutima. Odbornica Olivera Doklestić, iz Građanskog pokreta „Idemooo“ i predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Kotorske kritikuje predloženo rješenje.

Ona smatra da je nova trasa saobraćajnice morala da bude izmještena makar 200 metara sjeveroistočno od Opačice, da bezbjednost izvorišta ne bi bila ugrožena.

miliona eura (1,40), a za ostala lična primanja (naknada za zimnicu, otpremnine, naknade odbornicima) 235.040 eura (238.740), za materijal 186.800 eura (183.600). Za usluge je naredne godine predviđeno nešto manje novca nego ove – 484.200 eura (502.800). Riječ je o službenim putovanjima – 24.000, reprezentaciji – 12.450, računima za telefon 26.250 eura, konsultantskim uslugama –339.500... Za subvencije je namijenjeno 210.000 eura (10.000 eura više). Stavka ostali izdaci planirana je na 502.000 eura (422.500). Tu, pored ostalog, spadaju isplate po osnovu ugovora o djelu za koje je predviđeno 76.000 eura, turističke manifestacije 170.000 eura... Kolašin će naredne godine biti domaćin muzičke manifestacije ,,Ritam Evrope“ za što je u budžetu predviđeno 80.000 eura, za Međuopštinske sportske igre (MOSI) namijenjeno je 17.000 eura, Tango kamp 20.000 eura...

Uvećanje izdataka uslovljeno je i servisiranjem potreba

Za kapitalne rashode u narednoj godini, planirano je nešto više od trećine budžeta - 3,65 miliona eura. Prema projekciji, kapitalna sredstva treba da budu usmjerena na modernizaciju javne rasvjete, izgradnju trotoara, ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu gdje su u prvom planu ulice u naselju Brez (220.000) a i most na rijeci Pčinji (300.000). Planirano je i proširenje gradskog groblja a prvi korak je kupovina zemljišta za što je namijenjeno 800.000 eura. Sanacija i uređenje korita rijeke 65.000 eura, vodovod Sjerogošte 110.000 eura, adaptacija sportske hale 70.000 eura (57.000).

– U okviru kapitalnog budžeta zadržana je i stavka koja se odnosi na projekat „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i vodosnabdijevanja“. Projekat se sprovodi preko Ministarstva finansija i finansira iz sredstava Evropske investicione banke, čime se obezbjeđuje realizacija najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u opštini, sa dugoročnim efektima na sektor vodosnabdijevanja, kanalizacione mreže i zaštite životne sredine – navedeno je u obrazloženju nacrta budžeta za 2026. godinu. D. DRAŠKOVIĆ

– Donošenjem odluke o izmještanju je svjesno zanemaren značaj vodoizvorišta Opačice, jer se tretira kao „hlorinatorska stanica“, a ne važan i nenadoknadiv vodni resurs. Zanemaren je značaj zone sanitarne zaštite i bezbjednosti izvorišta jer se tačno znaju parcele u strogoj zoni zaštite preko kojih sada treba da prođe put. Dio parcela je u privatnom vlasništvu – navodi Doklestić.

Po njenom mišljenju, tako osjetljiva tema morala je prije dolaska na skupštinu i obradu od Sekretarijata za urbanizam da ima konsultacije sa Sekretarijatom za ekologiju, što se nije dogodilo.

– Bilo kakvi radovi u neposrednoj blizini Opačice znače potencijalno razaranje vodnog tijela i pogoršanje ekoloških parametara. Ako je izmještanje puta i bio jedan od uslova za dobijanje vodnih dozvola za Opačicu sa ovakvom novom trasom puta, ona će biti još dalja od dobijanja od toga, nego što je sada, jer se potpuno mijenja njeno neposredno okruženje. Izgradnjom puta poremetiće se korito i tok na izlazu iz Opačice – tvrdi Doklestić.

Ona podsjeća da se prema urbanističko-tehničkim uslovima obrađivač bavio saobraćajnom problematikom, a potpuno je zanemario ili marginalizovao značaj vodnog resursa.

– U obrazloženju za put napisano je: Tokom svakodnevnog korišćenja postaje naročito uočljivo da su pješaci izloženi povišenom riziku, s obzirom na to da prostor za njihovo kretanje nije adekvatno pregledan za vozače motornih vozila. Uz to, petlja koja se nalazi u neposrednoj blizini je izrazito nepregledna, što dodatno uvećava mogućnost saobraćajnih nezgoda i stvara kontinuiranu opasnost za sve učesnike u saobraćaju – citira Doklestić. Ona naglašava da Opačica nikada ne zaslanjuje, i po tome je veoma važna, iako joj je crpilište 15 do 20 metara ispod nivoa mora.

– Ovaj rijetki fenomen je moguć zahvaljujući geološkoj barijeri s juga koja ne dozvoljava prodor morske vode, a geološkom, odnosno hidrogeološkom sklopu u zaleđu, ali i prema jugu, kroz koji prolazi pala i otekla kišna voda. Opačica je izuzetan dar prirode, nažalost nikada dovoljno zaštićen, ali je zato sada i direktno napadnut lošom odlukom, koja je zasnovana na nepoznavanju vodnih akata, i krajnje neznalačkom postavljanju pogrešnih premisa da je put važniji od vode. Podsjetimo da direktivama o vodama 98/EEU jasno daje do znanja koliko i kako treba štititi vodna izvorišta. A Direktiva 2020/ EU jasno ukazuje koje metode i materijali treba da se primjenjuju za očuvanje kvaliteta vode za piće, a opština Herceg Novi je danas dalja od takvih rezona nego što je bila prije 100 godina. Opačica je iz formalnih razloga izgubila vodnu dozvolu. Da bi postala, shodno zakonu, dio sistema snabdijevanja vodom Herceg Novog, ona mora da ima tačan bilans vode, a obezbjeđenje bunarskih polja sa izmještanjem saobraćajnice, tek je jedan uslov. Dakle, sa ovakvim izmještanjem puta se ništa ne rješava u pogledu zaštite Opačice, nego se stvar pogoršava u odnosu na sadašnje stanje – konstatovala je Doklestić. C. G.

BUDŽET ManJi oD oVoGoDišnJEG: Kolašin

PoGrEšno TrETiran: Vodozahvat Opačica

BUDVA – Opština Budva suočava se sa nedostatkom moderne sportske infrastrukture, ne samo za opštu fizičku pripemu i rekreaciju, već i specijalizovanih objekata za vrhunske olimpijske sportove. Postojeći objekti ne ispunjavaju savremene standarde i zahtjeve za razvoj vrhunskog olimpijskog sporta.

Lokalna uprava planira da taj problem riješi izgradnjom višenamjenske gradske hale za timske (košarka, odbojka, rukomet, mali fudbal) i individualne sportove sa specijalizovanom salom za akademiju boksa. Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj stavio je na javnu raspravu (do 17. decembra), Nacrt odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izradu projektne dokumentacije za izgradnju tog objekta.

Planiran je na lokaciji između SMŠ ,,Danilo Kiš“ i Mediteranskog sportskog centra. Programski zadatak pripremila je glavni gradski arhitekta Jelena Lazić.

USPJESI

U obrazloženju se navodi da budvanski sport pokazuje tendenciju konstantnog rasta kako u smislu masovnosti, tako i u postizanju vrhunskih rezultata.

4. decembar 2025.

Budva: Lokalna uprava planira izgradnju višenamjenske gradske hale

Za akademiju boksa planirano centralno mjesto u hramu sporta

– U prilog tome govore podaci: u 37 klubova kolektivnih i pojedinačnih disciplina, ukupan broj članova iznosi 3.357 članova što je za 1.317 više u odnosu na 2019. godinu. Skoro 50 odsto članova svih uzrasnih kategorija, posjeduje takmičarsku legitimaciju nadležnog nacionalnog sportskog saveza. Broj bi bio znatno veći ali je ograničen nedostacima infrastrukture (trenaži proces Bokserskog kluba Budva se obavlja u podrumu osnovne škole). Očekuje se da će taj broj rasti, s obzirom na popularizaciju pojedinih sportova, naročito boksa, i stalni porast mladih članova, kao i zbog očekivanog porasta broja stalnih stanovnika u Budvi – navedeno je u dokumentu. Autori podsjećaju da je boks jedan od najpopularnijih i najuspješnijih sportova ne samo u Budvi već u Crnoj Gori. U proteklih pet godina, Budva je bila domaćin četiri Evropska prvenstva, tri Svjetska kupa, Eurokupa, a po prvi put u istoriji Crne Gore i Svjetskog prvenstva u boksu. – Sportisti iz Budve osvojili su više od 20 medalja na Evropskim i Svjetskim prvenstvima, uključujući sedam zlatnih medalja. Nijedan drugi grad na svijetu nije bio domaćin toliko međunarodnih bokserskih takmičenja u tako kratkom periodu. Tri godine zaredom, boks je najuspješniji olimpijski sport u Crnoj Gori. Bokserski klub Budva je zvanično priznat od strane Evropske bokserske federacije kao jedan

Gradu koji ima 37 klubova sa 3.357 članova, nedostaje savremena sportska infrastruktura. Bokserski klub koji uživa priznanje na međunarodnoj sceni treninge održava u podrumu osnovne škole, a đaci SMŠ ,,Danilo Kiš“ časove fizičkog vaspitanja u Mediteranskom sportskom centru kojem predstoji rekonstrukcija. Višenamjenska hala pružiće uslove za organizovani rad sa djecom, kvalitetne trenažne procese, pripreme vrhunskih sportista i organizaciju lokalnih, regionalnih i međunarodnih takmičenja – navedeno je u dokumentu

od najuspješnijih i najbrže rastućih klubova u Evropi i uživa široko priznanje na međunarodnoj sceni. To je jedan od klubova koji pruža visokokvalitetan trenažni i takmičarski proces sa kompletnom opremom, smještajem i troškovima putovanja za djecu bez novčane nadoknade. Međunarodne aktivnosti Bokserskog kluba ostvarile su snažan ekonomski efekat za grad, jer su privukle veliki broj sportista, timova i publike. Na taj način, kroz kombinaciju turističkog pro-

meta, ugostiteljskih i pratećih usluga, Budva je ostvarila prihod procijenjen na oko deset miliona eura. Višenamjenska hala sa specijalizovanom bokserskom salom pružiće uslove za organizovani rad sa djecom, kvalitetne trenažne procese, pripreme vrhunskih sportista i organizaciju lokalnih, regionalnih i međunarodnih takmičenja. Novi objekat bi omogućio cjelogodišnje treninge u bezbjednim i modernim uslovima, uz tehničku i medicinsku podršku. Time bi se po -

Tribine će imati 250 mjesta

Prema projektnom zadatku, objekat na prizemlju treba da sadrži višenamjensku sportsku halu sa jasno označenim terenima i dimenzijama koje omogućavaju održavanje različitih sportova poput košarke, odbojke i malog fudbala. Uz nju je potrebno predvidjeti tribine kapaciteta oko 250 mjesta sa dodatnim sklopivim tribinama, čime se obezbjeđuje fleksibilno korišćenje prostora. Posebnu cjelinu treba da čini sala za boks sa ringovima i tribinama sa oko 150 mjesta, koja se mora projektovati tako da zadovolji uslove profesionalnog trenažnog procesa i organizovanja takmičenja.

U prizemlju treba smjestiti i svlačionice sa tuševima i toaletima za sportiste, trenere i sudije, kao i portirnicu sa nadzorom ulaza. Predvidjeti i magacine za sportsku opremu, tehničke prostorije za instalacije i sisteme, te prostorije za rad sportskog kluba. Objekat treba da sadrži teretanu kao podršku trenažnom procesu, kancelarije za administraciju i upravu objekta, te dodatne svlačionice i pomoćne sadržaje za sportiste i osoblje. Neophodno je predvidjeti i tehničku prostoriju. Preporučuje se spratnost objekta P+l. Objekat može imati suterenske ili podrumske prostorije za tehničke potrebe.

digao prestiž grada i države, privukle investicije i ojačala sportska reputacija na međunarodnom nivou – piše u dokumentu.

ŠKOLE, MSC Naglašeno je da buduća hala zadovoljava i potrebe SMŠ ,,Danilo Kiš“ koja se nalazi u neposrednoj blizini. Ta obrazovna ustanova nema sopstvenu salu, zbog čega se nastava fizičkog sprovodi u otežanim uslovima, zakupljenom prostoru u Mediteranskom sportskom centru (MSC) ili na otvorenom. U blizini je i osnovna škola „Stefan Mitrov Ljubiša“ u sklopu koje postoji zatvorena sportska sala, a na prostoru između dvije školske zgrade su zajednički tereni na otvorenom, koji su u lošem stanju. Mediteranski sportski centar smješten je uz Ulicu popa Jola

Zeca i urađen je po planu, kao univerzalna sportska dvorana. –Kvalitet objekta je dobar ali zahtijeva rekonstrukciju, te bi u narednom periodu bila upitna mogućnost korišćenja za potrebe održavanja časova fizičke kulture. Oko objekta postoje upredene slobodne i zelene površine i parking mjesta koje ne zadovoljavaju potrebe centra. U okviru MSC višenamjenska sala se daje u zakup sporskim klubovima. Zbog velikog broja djece i sportista, sa očekivanim daljim rastom, kapacitet MSC ne zadovoljava potrebe grada – konstatovano je u planu.

U Nacrtu se ističe da je unapređenje sportske infrastukture i izgradnja hale u saglasju sa Strateškim planom razvoja opštine za period 2024–2028 i Strategijom sporta za isti period. D. ŠAKOVIĆ

u lc INj: Inovativni sadržaji u Osnovnoj školi „Bedri Elezaga“ u selu Vladimir

ULCINJ – U Osnovnoj školi „Bedri Elezaga“, u selu Vladimir, otvorena je nova učionica na otvorenom, jedan od najinovativnijih obrazovnih prostora u okviru školskog sistema. Ovaj projekat

predstavlja važan iskorak ka savremenom pristupu učenju, jer povezuje boravak u prirodi, kreativnu nastavu i moderne pedagoške metode, stvarajući okruženje u kojem učenici uče aktivnije,

motivisanije i sa većim zadovoljstvom. – Učionica je osmišljena tako da podrži različite oblike rada – od grupnih aktivnosti, praktičnih demonstracija i interdisciplinarnih projekata, do individualnog učenja u am-

bijentu koji afirmiše radoznalost i istraživački duh. Izrađen je kvalitetan drveni mobilijar, uključujući stolove i klupe prilagođene dugotrajnom boravku i radu u prirodi. Dodatnu vrijednost prostoru daju edukativni panoi sa sadržajima iz više nastavnih predmeta, koji omogućavaju nastavnicima da lako prenesu gradivo u drugačijem, vizuelno bogatijem kontekstu – saopšteno je iz Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija C. G.

GRad PRERaSTaO SPORTSKu INFRaSTRuKTuRu: Budva

Studenti konzervacije i restauracije FLU učestvovali u međunarodnim radionicama

Jačali

znanje u zaštiti baštine

PODGORICA - Na Studijskom programu Konzervacija i restauracija Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju novembar je protekao u znaku intenzivnih stručnih aktivnosti, međunarodne saradnje i praktičnog rada u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa. Studenti i nastavnici učestvovali su na 5. Susretu konzervatora-restauratora arhivskog gradiva, knjižnične građe i umjetnina na papiru u Dubrovniku, gdje su master studentkinje predstavile rad programa, a saradnica u nastavi Lidija Martinović održala je poster-prezentaciju o konzervaciji crteža Miodraga Dada Đurića. Rukovoditeljka programa prof. Nataša Đurović bila je član Programskog odbora skupa. U saradnji sa renomiranim restauratorom kamena Axelom Nielsenom, studenti su sredinom mjeseca pohađali predavanje i praktičnu radionicu o savremenim tehnikama restauracije kamene plastike. Paralelno s tim, Đurović i Martinović boravile su u Sevilji na završnom sastanku CORES projekta, koji ima za cilj uspostavljanje zajedničkog evropskog master programa

iz conservation science u okviru Ulysseus konzorcijuma. U Perastu je održana dvodnevna radionica tehničke fotografije i dijagnostike štafelajnih slika iz fonda Muzeja grada Perasta, tokom koje su studenti radili sa UV, IR i vidljivom fotografijom i upoznali se sa metodama analize stanja umjetničkih djela. Praktični rad nastavljen je terenskom nastavom u Kotoru, gdje su studenti druge godine, uz stručnu podršku muzeja i arheologa, učili o neorganskim materijalima, kamenoj plastici starog grada i savremenim tehnikama 3D snimanja. Kraj mjeseca obilježio je specijalizovani program „Predavanja i radionice o konzervaciji ikona“, organizovan u saradnji institucija Crne Gore i Grčke. Učesnici su prošli kroz sve faze konzervatorskog procesa, uključujući dokumentaciju, dijagnostiku, praktične intervencije i primjenu savremenih tehnologija poput UV/ IR snimanja, fotogrametrije i FTIR analize. Novembarske aktivnosti potvrdile su značaj interdisciplinarnog pristupa i međunarodne saradnje u obrazovanju budućih konzervatora-restauratora. R. K.

Predstavljanje tri knjige u Podgorici Hrvatska produkcija večeras u Biblioteci

PODGORICA – Promocija knjiga „Povijest crkve I - kršćanska crkva na tlu današnje Crne Gore (1000–1500)“,

„Divna Gluma“ - prvi prepjev „Divine commedie“ Dantea Aligijerija na hrvatski jezik, kao i knjige „Budvanska pjesmarica“ biće priređena večeras, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Govoriće don Robert Tonsati, Neven Staničić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM) Gzim Hajdinaga. Moderator programa biće Vesna Šoškić

Promociju organizuje CEKUM. R. K.

Srijeda, 3. decembar 2025.

Doskorašnja direktorica JU Muzeji i galerije Budve odbija da preda

dužnost dok ne dobije odluku o razrješenju, Savjet poručio da je sve urađeno

PODGORICA – Doskorašnja direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Lucija Đurašković poručila je da neće predati ključeve od kancelarije novoimenovanoj v. d. direktorice Ivani Ćupić dok ne vidi Rješenje o svom razrješenju, koje je usvojio Savjet ustanove na čelu sa Brankom Čvorović.

Đurašković je za Pobjedu potvrdila da je novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Ivana Ćupić juče došla kako bi izvršila primopredaju dužnosti, ali da joj nije dozvolila jer osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta.

- Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan – kazala je Đurašković, kojoj je mandat istekao u avgustu 2021. godine, ali je nastavila da rukovodi ustanovom, kako to predviđa Statut, do „izbora novog direktora“.

POSLALI RJEŠENJA

Sa druge strane, predsjednica Savjeta Branka Čvorović kazala je za Pobjedu da je Đurašković prije dvadesetak dana dobila zapisnik sa sjednice Savjeta, zajedno sa Rješenjem o njenom razrješenju i Rješenjem o imenovanju Ivane Ćupić.

- Dokumentaciju smo poslali po kuriru i uručena je lično njoj, a da je sve to dobila jasno je i iz njenih objava na društvenim mrežama gdje je citirala određene navode iz zapisnika. Ja vam garantujem da mi na silu nećemo otvoriti vrata od njene kancelarije kako bi Ivana Ćupić počela da radi. Ja to neću dozvoliti. Pokušaćemo na kulturan način da razgovaramo sa njom,

Đurašković od kuće upravlja ustanovom fotelju „zbog nezakonitosti“

Dok je Ivana Ćupić juče strpljivo čekala u Muzeju kako bi se oslobodilo njeno novo radno mjesto, Đurašković je „radila od kuće“. To je potvrdila Pobjedi, navodeći da to nije sporno, jer je ona direktorica

uključićemo dva sindikata, zaposlene, a ako ni to ne pomogne, obratićemo se osnivaču, Opštini Budva, kako bi oni našli rješenje i omogućili pristup radnim prostorija-

ma novoj vršiteljki dužnosti direktorice Muzeja – kazala je Čvorović. Dok je Ivana Ćupić juče strpljivo čekala u Muzeju kako bi se oslobodilo njeno novo rad-

no mjesto, Đurašković je „radila od kuće“. To je potvrdila Pobjedi, navodeći da to nije sporno, jer je ona direktorica. - Nije mi najavljeno da će Ćupić da dođe da preuzme duž-

Čvorović: Pokušali smo sa njom da razgovaramo, ali je odbijala svaku komunikaciju

Odbacujući tvrdnje Lucije Đurašković o „nelegalnom Savjetu“, predsjednica ovog upravljačkog tijela Muzeja Branka Čvorović podsjetila je da je Savjet imenovala Skupština opštine Budva, te da su upisani u Centralni registar privrednih subjekata.

- Ovdje je bio problem sa izborom direktora: tri-četiri kandidata koja su bila iz

Budve odustajala su zbog njenih pritisaka. Mi smo imenovali Ivanu Ćupić još prije dvadesetak dana,

Ministarstvu kulture koje su odbačene, a čak je podnijela i krivičnu prijavu protiv mene, zatim sekretara Sekretarijata za lokalnu samoupravu i protiv sekretara Sekretarijata za društvene djelatnosti, nadležnog za kulturu. Krivična prijava je takođe odbačena. Mi smo čekali da se razriješe sve te njene prijave, da dobijemo čistu situaciju, da onda možemo da imenujemo Ivanu Ćupić – kazala je Čvorović.

Sa Đurašković, kako je kazala, nije mogla da se ostvari nikakva komunikacija,

sam da ja mogu na taj način sa njom da razgovaram, ali me ona potpuno isključila, blokirala, nije htjela nikakvu komunikaciju – kazala je Čvorović. Podsjetila je da je mandat Lucije Đurašković počeo 2017. godine, a istekao 2021. U Budvi su potom, za četiri godine, održane četiri izborne kampanje, u kojima je Đurašković, kako kaže Čvorović, bila vrlo visoko pozicionirana preko Demokratskog fronta.

što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta – kazala je Čvorović. Dodala je da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, tj. da članovima dozvoli da rade, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju.

međutim, u CRPS-u je i dalje pisalo da je Đurašković direktorica, pa smo čekali zvaničan upis, što je i obavljeno. U međuvremenu, ona je podnijela CRPS-u pet-šest prijava koje su odbačene. Podnijela je pet prijava i

Branka Čvorović

ni razgovori, ni pregovori.

- Pokušavali smo na sve moguće načine, pogotovo ja koja sam 30 i nešto godina imala sa njom divnu saradnju u tri mjeseca preko radila

medijima. Mislila

Za koji imenovan registar

subjekata jer je tako mogla nije

- Ona je četiri godine i dvatri mjeseca preko radila a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato

- Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć – kazala je Čvorović.

Mi smo stvarno istrajali zato

Sa jedne od radionica koju su pohađali studenti

Zgrada Muzeja i galerija Budve

dužnost novoj v. d. Ivani Ćupić sve u skladu sa propisima

kuće

ustanovom i ne da nezakonitosti“

nost, ni na koji način mi nije rečeno da treba da budem smijenjena. Sve je to nezakonito jer je Savjet falsifikovao pečat – kazala je Đurašković. Ona je juče na Fejsbuk profilu postavila link sa portala Radio-televizije Budva, koji je objavio da je Ćupić imenovana za novu direktoricu.

- Ne znam da li se neko srami zbog nezakonitog Savjeta i novog v. d. direktora izabranog falsifikovanim pečatom. Srećno joj bilo, jer nemamo naših ljudi, već se imenuju izbačeni iz Podgorice. A poslušnički RTV Budva jedva dočekali. Gdje ste Budvani da branite kulturu grada? – upitala je Đurašković.

Na pitanje da li je Savjet „falsifikovao pečat“, Branka Čvorović je odgovorila da to „apsolutno nije tačno“.

- S obzirom na to da je ona sve pečate i djelovodnik nosila kući, što je protivzakonito, Savjet nikako nije mogao da uđe u prostorije, kako bismo mogli da zavodimo sjednice, dokumenta i tako dalje, već smo sjednice održavali u Sekretarijatu za društvene djelatnosti koji je nadležan za kulturu. Predsjednik opštine Budva je dao nalog Sekretarijatu da nam izrade pečat da bismo mi mogli tim pečatom da ovjerimo te dvije odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ivane Ćupić, koje je ona dobila –objasnila je Čvorović.

JASNA VIZIJA

Novoimenovana direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u maju razriješena dužnosti direktorice Muzeja i galerija Podgorice, za portal ETV je saopštila da joj je, sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, prioritet da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, slož-

no započne proces obnove i modernizacije.

- Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je Ćupić.

Na njeno imenovanje reagovala je Nova srpska demokratija, čiji su budvanski predstavnici najoštrije osudili „nedopustiv način na koji je sprovedena smjena direktorice Lucije Đurašković – žene koja je više od četiri decenije posvećena kulturi, od čega 20 godina upravo ovoj ustanovi“.

- O njoj, kao i o Jasni Dokić, svoj stav će dati sud, ali dok čekamo da postupak započne, dužno je ukazati da je njena smjena izvedena na nezakonit i skandalozan način. Smjena je sprovedena pod okriljem noći, bez valjane odluke i bez saglasnosti nadležnih organa, a uz korišćenje lažnog pečata, što baca ozbiljnu sumnju na legalnost postupanja samozvanog i nelegalno imenovanog Savjeta ustanove. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini dokumenti potpisani i ovjereni falsifikovanim pečatom, koji je očigledno korišćen kako bi se sprovele partijske i političke direktive. Ponovo svjedočimo bezakonju OKG DPS-a, za koje smo vjerovali da se nikada neće vratiti u Budvu. Ovakvi postupci zahtijevaju hitan angažman nadležnih organa i utvrđivanje odgovornosti svih učesnika – saopšteno je, između ostalog, iz Nove srpske demokratije.

Zbog novonastale situacije u Muzejima i galerijama Budve, Pobjeda je juče zatražila komentar i od Ivane Ćupić, koja je zamolila da je pozovemo kasnije. Međutim, u večernjim satima odložila je komentar za danas. J. NIKITOVIĆ

Otvaraju pitanja odgovornosti i suočavanja s prošlošću

PODGORICA – Premijera predstave ,,M kao Morinj“, u režiji Filipa Grinvalda, biće izvedena 6. decembra, u 20 sati, u Crnogorskom narodnom pozorištu. Autorski tim je na jučerašnjoj pres konferenciji na sceni Studio CNP-a istakao da je riječ o slojevitom scenskom djelu koje kombinuje dramsku poemu, terapijsku metodu konstelacije i mnoštvo glasova, s namjerom da rasvijetli odnos žrtava, počinilaca i svjedoka, ali i da ukaže na izostanak institucionalne hrabrosti da se javno otvori tema Morinja.

Dramsku poemu „Dobro Selo“, koja čini poetsku osnovu predstave, potpisuje književnica i dramaturškinja Dragana Tripković. U predstavi igraju crnogorske glumice Jelena Nenezić, Jelena Đukić i performeri i glumci Azra Mehonjić i Vuk Peković Programski direktor NVO Juventas Jovan Bojović, koji je kopruducent predstave, zahvalio je CNP-u koji je kao nacionalni teatar prepoznao značaj ovoga projekta.

Grinvald je kazao da je u pitanju jako teška tema za pozorišnu obradu.

- Dragana Tripković i ja smo došli do ideje da će prvi dio zapravo biti neka kakofonija različitih glasova i kontradiktornosti, laži, nedoumica, novih činjenica, koje se prosto samo roje i stvaraju jednu totalnu zabunu – rekao je on. Dodaje da su u međuvremenu shvatili da to nije dovoljno i da ni tu nema razrješenja, kao što ga nema ni u realnosti.

metodu koja se zove konstelacije. Paralelno dok je meni to padalo na pamet, Dragana je pisala dramsku poemu, koja je takođe po meni jedan pravi odgovor, jer je u poeziji i rješenje, i ja vjerujem da poezija može da odgovori na pravi način. Tako da, predstava je zapravo neobični sklop ta tri dijela – kazao je on. Tripković je istakla da se ćutanje može razbiti samo kroz jasan, hrabar i kreativno utemeljen izraz.

knuti odgovornost tamo gdje institucije, politika i društveni komfor to uporno izbjegavaju – kazala je Tripković. Glumica Jelena Nenezić kazala je da istražuju složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka, ne da bi presuđivali, već da bi pokazali koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske. Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja. - Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović. Na pres konferenciji govorile su i Tijana Vuković, glumica Jelena V. Đukić i vizuelna umjetnica i pedagoškinja Azra Mehonjić. Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). An. R. Predstava

- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - kazao je Bojović.

PODGORICA - Umjetnik

Milo Masoničić dobitnik je nagrade „Milčik“ za video-rad ,,Nježnost“ na finalnoj izložbi sedmog izdanja programa „Milčik“ koja je otvorena u prostoru NGVU u Podgorici. Specijalno priznanje pripalo je umjetnici Ani Aleksić za prostornu instalaciju ,,Tranzicija: topografija“. Masoničić je kao nagradu dobio dvomjesečnu rezidenciju u Njujorku. Internacionalni žiri činili su teoretičarka umjetnosti Ema Ograjenšek, vizuelni umjetnik Aleksandar Ostojić, koji je dobitnik nagrade Milčik 2024. godine, kustoskinja i istoričarka umjetnosti Rachel Gugelberger i vizuelni umjetnik Ivan Šuković. Obrazlažući odluku žirija, Šuković je kazao da je inovativna upotreba videa, montaže i zvuka u radu Mila Masoničića ponudila osvježavajući način sagledavanja tijela u međusobnom kontaktu.

- Umjetnik posjeduje izuzetnu sposobnost da crpi i spaja arhivske i kulturne reference.

U Milovoj video-instalaciji fizička agresija se preliva u tjelesnu nježnost, a dominacija

- Ja sam se dosjetio da pozovem u pomoć jednu terapijsku

- Umjetnost je jedan od kanala kroz koje je moguće dota-

Umjetnik Milo Masoničić dobitnik nagrade ,,Milčik“, finalnu izložbu obilježio performans ,,Vjenčanje“

Tijelo nije štit

se ublažava čežnjom. Milova ,,Nježnost“ otvara prostor za razmišljanje drugačijih načina postojanja i pripadanja u svijetu gdje, kako umjetnik kaže, ,,tijelo nije štit“ - istakao je Šuković.

Masoničić je za Pobjedu kazao da nagradu nije očekivao.

- Znači mi što ću ići u Njujork i što ću biti u mogućnosti da razvijam svoju praksu. Rad

,,Nježnost“ prikazuje grupu rvača, ali to rvanje u jednom trenutku počinje da dobija drugačije okvire pa rad samim tim donosi neku vrstu promjene percepcije - istakao je Masoničić.

Ono što je otvaranje ovogodišnjeg izdanja učinilo posebnim je performans ,,Vjenčanje“ umjetnika Azre Mehonjić i Vuka Pekovića u okviru ko-

jeg su mladi stvaraoci sklopili brak. Nakon što se završila ceremonija vjenčana pred matičarem Glavnog grada, na kojem je kuma bila vizuelna umjetnica Natalija Vujošević, a kum pozorišni reditelj Petar Pejaković, mladenci su sjeli za mladenački sto. Mladoženja je u rukama držao hrvatski, a mlada crnogorski pasoš. Na mladenački sto počeli su da pristižu svadbeni pokloni. U jednom momentu mladenci su zamijenili pasoše, bez riječi posmatrajući publiku. Time što su brak pretvorili u javno izvedenu birokratsku operaciju, umjetnici su jasno ukazali na evropske režime kontrole kretanja, privilegije pasoša i nejednakosti koje se svakodnevno normalizuju. Kako su kazali, njihova odluka nije romantična, već proizilazi iz činjenice da šengenska i evropska infrastruktura uređuju naše kretanje različito u zavisnosti od hrvatskog i crnogorskog pasoša. Na izložbi su radove predstavili i Željka Jovićević, Ana Mitrović i Savina Ražnatović. A. Đ.

Milo Masoničić

S. Milović

Lucija Đurašković Ivana Ćupić

U CANU predstavljeni rezultati projekta „Kulturna baština Pive“, ukazano na brojna dobra koja nijesu na adekvatan način zaštićena ni valorizovana

Vrijedni slojevi koji zaslužuju veću pažnju

PODGORICA – Obimni višegodišnji projekat „Kulturna baština Pive“, koji otkriva izuzetnu slojevitost materijalnog i duhovnog nasljeđa ovog kraja – od praistorije do savremenog doba – predstavljen je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Pod rukovodstvom akademika Nenada Vukovića, tim stručnjaka iz različitih oblasti prvi put je na jednom mjestu sabrao najznačajnije nalaze o arheologiji, sakralnoj i tradicionalnoj arhitekturi, stećcima, umjetnosti i književnosti Pive, potvrđujući da ovaj prostor i dalje krije vrijednosti od izuzetnog nacionalnog i regionalnog značaja. Rezultati istraživanja, koji će biti objedinjeni u budućoj monografiji, otkrivaju bogatstvo nasljeđa i naglašavaju potrebu njegove sveobuhvatne zaštite i valorizacije. Izlaganja su pokazala da Piva, uprkos teškoćama očuvanja i promjenama kroz koje je prolazila, i dalje čuva izuzetno vrijedne kulturne slojeve koji zaslužuju dodatnu pažnju stručne i šire javnosti.

O rezultatima istraživanja govorili su akademik Nenad Vuković, prof. dr Siniša Jelušić, vanredni član CANU, dr Tatjana Koprivica, prof. dr Slavica Stamatović-Vučković, prof. dr Radenko Pejo-

Izlaganja su pokazala da Piva, uprkos teškoćama očuvanja i promjenama kroz koje je prolazila, i dalje čuva izuzetno nasljeđe. Rezultati istraživanja biće objedinjeni u budućoj monografiji

vić, prof. mr Lazar Pejović, mr Milica Nikolić, mr Aleksandra Kapetanović i mr Miloš Petričević.

PETROGLIFI

Petričević je podsjetio da je lokalitet Odmut vrlo važan ne samo za Crnu Goru, već i za cijelu regiju i Evropu.

- Nama je on vrlo važan jer možemo pratiti kulturne uticaje. Ovo je jedan od najvažnijih lokaliteta u Crnoj Gori nakon Crvene stijene. Vidljivost bronzanog doba u prostoru vidimo u tumulima tj. gomilama. U obuhvatu istraživanja evidentirano je više od 40 kamenih tumula - istakao je Petričević. On je poseban akcenat stavio na pivske petroglife.

- Ovo je bio fascinantan nalaz. Poznat je od mnogo prije, a prvi pomen imamo kod Miloša Slijepčevića, gdje on u publikaciji navodi jednu od mogućih interpretacija ovog prikaza. Predstava se nalazi u jednom usjeku. Da li je moguće datovati ove petroglife? To je veliki izazov i sada kada se vratim unazad i pokušavam da analiziram sve petroglife koje sam vidio u Crnoj Gori, pismo predstavlja jedan od najboljih kandidata za takozvanu mikroerozijsku analizu. Zbog čega se zove pismo? Vjerovatno zbog inicijala koji su sukce-

sivno dodavani - rekao je Petričević.

Kapetanović se osvrnula na tradicionalnu arhitekturu Pive, a poseban akcenat je stavljen na katune.

- Na teritoriji Pive, opštine Plužine postoji 19 kulturnih dobara. Samo je jedno kulturno dobro profane arhitekture, a to je Kula Lazara Sočice. Par seoskih kuća i tri zgrade osnovne škole zaštićene su kao memorijalni spomen-objekti, vezani za NOB. U Studiji zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Prostornog plana Crne Gore nalaze se 23 dobra sa potencijal-

nim kulturnim vrijednostima.

Među njima su tri prepoznata kao kulturni pejzaž koji bi sadržao i tradicionalno graditeljstvo - Starine Pišča - Visoravan Pišče, Stara voda, katunske kolibe i nekropola Seljkovac u Dubljevićima kod Bezuja i selo Crkvičko Polje ili Donje Crkvice. Međutim, na prostoru Pive postoje brojni vrijedni primjeri tradicionalne arhitekture, u selima i katunima koje je neophodno vrednovati i zaštititi - rekla je Kapetanović.

Prema njenim riječima, neki od tipova tradicionalnih objekata na području Pive nažalost

nijesu u velikoj mjeri sačuvani. - Imamo možda jednu brvnaru koja je sačuvana. U mnogim selima imamo ostatke ostalih objekata. Katuni više nijesu aktivni onoliko koliko su bili, ali su trenutno na području Pive aktivna 23 katuna - rekla je Kapetanović.

STEĆCI

Nikolić je govorila o stećcima na području Pive naglašavajući da je lokalitet Borkovići karakterističan zbog ukrašenih stećaka. Na tom lokalitetu je, kako ističe, 67 odsto stećaka ukrašeno, što je nevjerovatan podatak. - Najintrigantnija tema za mene jesu potopljeni stećci koji su se našli na dnu Pivskog jezera nakon potapanja i koji su jedinstveni. Oni povremeno izrone, kada opadne nivo jezera, i onda se opet mijenjaju njihovi mikroklimatski uslovi. Nemamo precizne podatke o njima, oni su popisani, ali nijesu nikada na pravi način istraženi. Nalaze se u prilično lošem stanju - istakla je Nikolić. Stamatović-Vučković se bavila potapanjem starih i razvojem novih Plužina, razvojem novije urbanističke matrice u Pivi. Takođe, bavila se i javnim i privrednim objektima u ruralnim područjima i spomenicima i spomen-obilježjima. Koprivica je naglasila da su pokojni akademik Aleksandar Čilikov i ona radili dio koji se odnosi na sakralnu kulturnu baštinu Pive. Čilikov se bavio Pivskim manastirom i crkvama na Šćepan Polju, dok su Koprivičin radni zadatak bile lokalne crkve u pivskim selima. Radenko Pejović se bavio saobraćajem i materijalima za izgradnju objekata, Jelušić je govorio o književnosti na području Pive, dok je Lazar Pejović zahvalio na prilici da učestvuje u projektu. A. Đ.

PODGORICA – Izvođenje ,,Filomene Marturano“ u Velikoj sali KIC-a u Podgorici, u sklopu prvog Festivala pozorišne režije ,,Jagoš Marković“, nije bio tek redovan pozorišni događaj, već prava proslava života, ljubavi i neponovljivog talenta prerano preminulog reditelja Jagoša Markovića.

Ova nagrađivana koprodukcija Gradskog pozorišta iz Podgorice i tivatskog Centra za kulturu već godinama živi na regionalnim scenama, a njen povratak pred podgoričku publiku predstavlja istinsku potvrdu njene izuzetne umjetničke vrijednosti i popularnosti među publikom.

MAJČINSKA LJUBAV

Rediteljska vizija Jagoša Markovića uspješno je transformisala komičnu melodramu Eduarda de Filipa u dina-

mično i slojevito scensko djelo koje pršti od strasti, emocija i specifičnog mediteranskog humora. Fabula prati Filomenu, bivšu prostitutku, koja je nakon dugogodišnjeg života u sjenci bogatog Domenika Sorijana odlučna da preuz-

me sudbinu u svoje ruke. Kada osjeti da gubi kontrolu nad bračnim odnosom, Filomena inscenira sopstvenu neizlječivu bolest kako bi ga natjerala da je oženi, a potom otkriva da ima trojicu odraslih sinova, od kojih je jedan njegov – ali mu

ne govori koji, prisiljavajući ga da svakog od njih prihvati kao svoje biološke dijete. Glavna tema je žrtva i istrajnost majčinske ljubavi koja prevazilazi granice društvenog morala. Filomenin pos tupak, iako etički sporan, motivisan je isključivo potrebom da zaštiti i obezbijedi budućnost svojim sinovima, dajući im prezime i društveni legitimitet. Ova ljubav je pokretač radnje i moralni kompas predstave. Iako je priča o ženi koja je – uz sve mane i strahove – odlučna da izbori bolje sjutra za sebe i svoju djecu, „Filomena Marturano“ u Jagoševoj interpretaciji postaje i priča o dostojanstvu, pravdi i izborima u uslovima društvenih i moralnih očekivanja. U kontekstu savremenog društva, to daje dodatnu težinu: komad ne govori samo o ljubavi i braku, nego i o položaju

žene, njenoj snazi, ranjivosti, odanosti i pravu na izbor. Glumica Kristina Obradović emotivno je podijelila svoje utiske nakon izvođenja. - Znam da sam stajala ,,u džepu“ dok je većina njih na sceni. Samo smo možda u tom trenutku Vukan Pejović i ja van scene pred sami kraj. Svi plešu, ide taj Jagošev izbor muzike, nekako nepogrešivo možeš da kažeš da je Jagoš birao tu muziku, kao Vudi Alen – kad čuješ, znaš da je njegov izbor. Gledam sa strane i razmišljam: ovo je sve nekako skupa tačno i nepogrešivo važno da se nađe na ovom festivalu, festivalu koji je beskrajno važan. Gledajući taj posljednji trenutak prije mraka, prije predivnog, velikog aplauza publike večeras, pomislila sam: da, na kraju ipak ,,Oda radosti“, onako kako je njegov život bio vođen. Ne samo život nego i umjetnost – rekla je ona.

DAVAO SEBE

Prema riječima glumca Nebojše Kundačine, on je u glumačku podjelu ove predstave ,,uskočio“ prije 3-4 godine. - Zaista mi je zadovoljstvo ući u ovakav ansambl i u ovakvu predstavu, jagoševsku na svaki način. Jagoš je davao sebe pozorištu i to nije moglo da ne ostavi traga na sve nas koji smo imali sreću da sa njim radimo, tako da to ostaje u svima nama, do kraja – rekao je on. Osim Obradović i Kundačine, glumačku podjelu su činili: Anita Mančić, Branimir Popović, Vukan Pejović, Andrea Mugoša, Momčilo Otašević, Emir Ćatović i Božidar Zuber Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković“ nastavljen je sinoć predstavom ,,Hasanaginica“ Narodnog pozorišta iz Beograda, a večeras je na repertoaru ,,Sumrak bogova“ Beogradskog dramskog pozorišta. An. R.

Sa predstavljanja projekta juče u CANU

Službenik Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada juče je uručio novo rješenje mještanima Botuna, kojim se nalaže da u roku od dva dana uklone šator koji je nelegalno postavljen na javnoj površini, preko puta industrijske zone KAP-a, gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).

Mještani Botuna tvrde da je riječ o novom šatoru, a da su onaj koji su razapeli 15. novembra uklonili po prethodnom nalogu Uprave za inspekcijske poslove (od 28. novembra). Poručuju da neće uklanjati ovaj koji su postavili ,,malo udesno u odnosu na stari“, već da će ih postaviti još i da će nastaviti borbu protiv planirane gradnje PPOV u njihovom selu.

NADZOR

Službenik Uprave za inspekcijske poslove došao je juče u Botun oko 13 časova. Nakon desetak minuta pregleda šatora i okolnog terena napustio je lice mjesta. Prema riječima jednog od predstavnika mještana Botuna Slavka Vukčevića, komunalni inspektor je konstatovao da su oni uklonili prethodni šator i podigli novi. - Bilo je izdato rješenje za uklanjanje šatora sa određenim rokom. Naš stariji sugrađanin nam je predložio da ne pravimo inspekciji probleme, nego da uklonimo šator. To smo i uradili. Ovo je novi šator. Pomjeren je udesno, ka tabli na kojoj piše Botun. Inspekcija je konstatovala da smo postupili po njihovoj naredbi i demontirali šator. Kako je danas bila jaka kiša, morali smo na drugom mjestu da postavimo šator – kazao je Vukčević, uz napomenu da neće napuštati ovu lokaciju, već da će dežurati dan i noć kako

Botunjani striktno odbijaju da uklone i drugi šator

Novi – stari šator

Situacija na terenu navodi na zaključak da je ,,novi“ šator zapravo isti onaj koji su Botunjani razapeli 15. novembra. Tome svjedoče i fotografije snimljene 22. novembra, prilikom posjete mještana Omerbožovića, sa istog mjesta kao i juče. Na njima se jasno vidi identična pozadina, odnosno lokacija na kojoj je šator. S obzirom na to da od Uprave za inspekcijske poslove Pobjeda nije dobila potvrdu da je uklonjen stari šator nameće se zaključak da su Botunjani nabacali šatorska krila, cerade i metalnu konstrukciju kako bi izgledalo da su razmontirali stari šator i postavili drugi na, kako tvrde, novoj lokaciji.

izvođač radova ne bi mogao da počne gradnju postrojenja. Nakon dvadesetak minuta, isti komunalni inspektor se vratio i u šatoru ostavio novo rješenje u kojem se navodi: ,,Nare-

đuje se NN licu da u roku od dva dana od dana dostavljanja rješenja ukloni komunalni objekat - privremeni montažno demontažni objekat - šator, postavljen na dijelu katastar-

ske parcele broj 2904 iz LN br. 56 KO Dajbabe, u Podgorici, jer je isti postavljen bez odobrenja nadležnog organa lokalne uprave“. Javno čitanje tog dokumenta izazvalo je negodovanje okupljenih. Novica Vukčević je glasno poručio da ,,im ovaj šator sigurno ne mogu ukloniti bez velike muke“.

- Branićemo ga, a ukloniti ga sami sigurno nećemo. Ovaj drugi ne uklanjamo, vidite li kakva kiša pada... Đe ćemo? Evo za dva dana ćemo vidjeti ko će doći i kako će se odnijeti prema nama. Neka dolaze za dva i za 22 dana, isto će im biti... Ako bude trebalo, doći ćemo traktorima, bagerima i kamionima ovdje gdje treba da

Vukčević: Cijela Zeta je uz nas

Jedan od predstavnika mještana Botuna Slavko Vukčević naglasio je da su odlučni da sačuvaju prostor od zagađivača.

- Obišli smo čitavu Zetu, od domaćina do domaćina. Svi su jednoglasno protiv gradnje postrojenja na ovoj lokaciji. Izaći će na referendum koji je zakazan za 14. decembar, glasaće protiv gradnje postrojenja na ovoj lokaciji. Čitava Zeta je jednoglasno stala uz nas, imamo punu podršku građana a, kao što je već poznato, i od rukovodstva Opštine Zeta – kazao je Vukčević.

U prilog ovakvoj konstataciji ide i to što je potpredsjednik opštine Zeta Aleksandar Marković juče sa njima dočekao službenike Uprave za inspekcijske poslove. Marković nije želio da za Pobjedu komentariše ovu situaciju.

se gradi i to tako braniti. Da je bog, Zeta je velika, ako bude trebalo, zauzećemo cijelo to polje – kazao je Vukčević, uz odobravanje prisutnih.

SLOŽNOST

Novo rješenje, kao i ishod sastanka sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem prije dva dana, komentarisao je i mještanin Botuna Boris Ćetković - Gradonačelnik Mujović je najavio da će do kraja godine početi gradnja kolektora. Ja kažem da neće! Nije on toliko silan da krene da gazi ovaj narod mašinama… Ovdje može da dođe do krupnih stvari, mi ćemo da ginemo ovdje ako treba, ako su oni spremni da nas gaze. Mi hoćemo da živimo ovdje, a oni hoće da nas protjeraju kao Indijance. Nudili smo im još dvije lokacije,

bliže, ali oni ni to neće… Ovaj šator neće srušiti sigurno! Mi smo srušili onaj prvi, pa podigli drugi, ovamo. Poručujem im da se ne igraju sa nama, da ne kreću na nas jer neće dobro biti - to je poruka Botuna i čitave Zete – poručio je Ćetković. Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada donijela je u petak (28. novembra) rješenje da do srijede, 3. decembra, bude uklonjen šator koji su mještani Botuna koji protestuju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda postavili polovinom prethodnog mjeseca na lokaciji gdje bi trebalo da bude izgrađeno PPOV. Tom prilikom okupljeni građani su poručili ne samo da neće ukloniti šator, već i da će ih u narednim danima postaviti još više. I.MITROVIĆ

MPŠV i Uprava za vode reagovali nakon izjava direktora ViK-a Aleksandra Nišavića u vezi sa stanjem na izvorištu Mareza

Mareza se smatra vodom od lokalnog značaja, te su, u skladu sa Zakonom o vodama, za upravljanje i održavanje ovog vodotoka nadležni organi lokalne samouprave, saopštili su juče iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za vode reagujući na izjave koje je direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić dao Pobjedi povodom problema zamućenja vode sa izvorišta Mareza i stanja korita rijeke Mareze.

PROPISI

- Prema važećim zakonskim propisima iz oblasti upravljanja vodama, vode su prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, u državnoj su svojini i koriste se na način i pod uslovima propisanim zakonom. U skladu sa članom 8 važećeg zakona o vodama, vode na teritoriji Crne Gore, prema značaju ili prekograničnom uticaju,

Tvrde da je za održavanje

Mareze

dijele se na vode od značaja za Crnu Goru i vode od lokalnog značaja. Važećom odlukom o određivanju voda od značaja za Crnu Goru vrelo Mareze nije prepoznato kao vodotok od državnog značaja. Shodno tome, Mareza se smatra vodom od lokalnog značaja, te su, u skladu sa Zakonom o vodama, za upravljanje i održavanje ovog vodotoka nadležni organi lokalne samouprave – navedeno je u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprave za vode. Oni poručuju da Uprava za vode nema zakonsku mogućnost da u konkretnom slučaju interveniše, niti da preuzima nadležnosti koje su jasno delegirane lokalnom nivou. - Ipak, ističemo da Uprava za vode, u cilju integrisanog

upravljanja vodnim resursima, stoji na raspolaganju za svaku stručnu podršku i koordinaciju, uz podsjetnik da se sve eventualne intervencije mogu izvoditi isključivo na način koji ne narušava status i kvalitet površinskih i podzemnih voda, posebno imajući u vidu značaj izvorišta Mareze za vodosnabdijevanje Podgorice – navodi se u reagovanju.

(NE)SARADNJA

Direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić izjavio je za Pobjedu da je neophodno obezbijediti slobodan tok rijeke Mareze, odnosno ukloniti šiblje i smeće, ali prije svega sve fizičke zapreke i nelegalne objekte kojima je zatrpan kanal Mareze.

On je naveo da je korito Mareze od vodoizvorišta do ušća u Moraču, dugo oko sedam kilometara, u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Nišavić je naglasio kako su sa ovom situacijom i potrebom da se urgentno djeluje upoznati i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za vode, kao i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Građevinska inspekcija.

- Neophodno je da nadležni reaguju da zaštite ovaj vodotok koji je nestao, a njegovu ulogu je preuzeo tok koji vodi u rijeku Trešanjicu, koja se dalje uliva u Sitnicu i nema kapacitet da primi svu vodu sa Mareze nakon obilnijih padavina, čime se pravi problem u radu vodoizvori-

šta i jednog državnog preduzeća – poručio je Nišavić.

On je ukazao na potrebu hitne saradnje u cilju otčepljavanja cijelog toka kanala Mareze do Morače.

- Očekujem da u kratkom roku nadležne inspekcije, u skladu sa svojim nadležnostima, sankcionišu one koji su se neadekvatno i bahato ponijeli prema ovom prirodnom dobru i da se što hitnije uđe u sanaciju korita Mareze. Glavni grad i mi iz Vodovoda smo raspoloženi da pomognemo svom svojom mehanizacijom i ljudstvom da se riješi ovaj problem. Naravno, neophodno je uvesti održavanje i monitoring samog kanala Mareze – poručio je direktor Vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić.

Da li će se situacija sa funk-

Mareza se smatra vodom od lokalnog značaja, te su, u skladu sa Zakonom o vodama, za upravljanje i održavanje ovog vodotoka nadležni organi lokalne samouprave – navedeno je u saopštenju MPŠV i Uprave za vode

cionisanjem najznačajnijeg izvorišta pitke vode na teritoriji glavnog grada pretvoriti u još jednu partiju ping-ponga sa nadležnostima između institucija pokazaće vrijeme. A vremena nema za bacanje s obzirom na to da je traženje rješenja za učestalo zamućivanje vode na Marezi poslije iole većih padavina pitanje od prvorazrednog značaja za stanovnike Podgorice. N. S.

Novica Vukčević sa rješenjem Komunalne inspekcije

PODGORICA – Čudesan je napadač Erling Haland –Norvežanin je u ljeto 2022. stigao u Mančester siti i vrlo brzo postao jedno od boljih pojačanja u istoriji engleskog fudbalskog velikana.

Dvadeset petogodišnji golgeter je prije dvije noći u pobjedi nad Fulamom (5:4) ušao u golgeterski ,,klub 100“ Premijer lige i najbrže je od svih igrača stigao do trocifrenog broja pogodaka.

Norvežanin je to uspio u 111 nastupa – to znači da je dostigao svojih 100 golova 13 utakmica brže od Alana Širera, koji je prvi ušao u ,,klub 100“ i sa 260 pogodaka je na vrhu vječne liste strijelaca Premijer lige.

Haland je, takođe, do ,,stotke“ došao 30 utakmica brže od Harija Kejna, 36 mečeva brže od Serhija Aguera, za 49 mečeva ,,preslišao“ je Tjerija Anrija, dok je Mohamedu Salahu za 100 golova potrebna bila 51 utakmica više nego Halandu.

JEDINSTVEN

Erling Haland stekao je naviku da postavlja standarde u rekordnom roku.

Nije samo igrač koji je najbrže stigao do 100. premijerligaškog gola, već je i do 10, 25, 50. pogotka došao brže nego bilo ko drugi.

Trebalo mu je šest utakmica da stigne do 10. gola, koliko i bivšem napadaču Njukasla Mikiju Kvinu, tri manje nego Marku Viduki

Postigao je 25 golova u 19 utakmica, sedam utakmica brže nego Kevin Filips Haland je dostigao brojku od 50 golova u samo 48 utakmica, čak 17 utakmica brže od Endrjua Kola

LJEVONOGI PREDATOR

,,Predatorske“ sposobnosti Haland najviše pokazuje pogocima lijevom nogom, a najubojitiji je iz šesnaesterca.

Od svojih 100 golova do sada u Premijer ligi, 71 je postigao lijevom nogom, 11 desnom nogom, 17 glavom, a u duelu sa Čelzijem (4:4) u novembru 2023. upisao se u strijelce srećno, uguravši loptu u padu – malo jednom, malo drugom nogom, gluteusom i konačno kramponima. Statistika pokazuje da je 94 gola postigao iz kaznenog prostora, a samo šest van šesnaesterca.

Halandovih 100 - najviše lijevom nogom, Vulvsi omiljeni protivnik

GOSPODAR REKORDA: Erling Haland

SAMO TRI PROMAŠAJA IZ JEDANAESTERCA

Erling Haland ne bježi od odgovornosti – 20 puta je izveo jedanaesterac u Premijer ligi i dao 17 golova sa ,,bijele tačke“. Jedini promašaji bili su mu u pobjedi od 2:1 nad Šefild junajtedom kada ga je zaustavio Ves Foteringem, protiv Evertona kada mu je šut od-

branio Džordan Pikford i u nedavnom trijumfu nad Liverpulom (3:0) kada je uspješniji bio Giordi Mamardašvili, čuvar mreže ,,redsa“.

SEDMI ,,PLAVI“

U KLUBU 100

Norvežanin je sedmi igrač u istoriji Mančester sitija koji je ušao u ,,klub 100“ Premijer lige.

Serhio Aguero je jedini drugi igrač koji je postigao svih 100+ premijerligaških golova igrajući samo za Siti, a šesti je na vječnoj listi strijelaca (184).

Članovi kluba 100 od bivših igrača Sitija su Endrju Kol (187 golova - devet za Siti), Frank Lampard (177 - šest za Siti), RobiFauler (163 - 21 za Siti), NikolaAnelka (125 -

37 za Siti) i RahimSterling (123 - 91 za Siti).

SUPER SKANDINAVAC

Erling Haland postao je prvi Skandinavac koji se pridružio ,,klubu 100“, a Norveška je 14. država koja je dobila člana odabranog društva. Od igrača iz te regije, Halandov sunarodnik OleGunarSol-

skjer postigao je 91 gol, Danac Kristijan Eriksen dao je 55, Šveđanin AleksanderIsak ima takođe 55, Norvežanin JošuaKing – koji sada igra za saudijski klub Al Kalidž – postigao je 53, dok je Šveđanin Fredi Ljungberg 48 puta zatresao mrežu tokom sjajne karijere u engleskom fudbalu. Zanimljivo je da u klubu 100 Premijer lige nema nijednog Španca, Brazilca ili Italijana.

GLADAN KAO VUK Vulverhempton je ,,omiljeni“ protivnik Erlinga Halanda u Engleskoj. Napadač Sitija igrao je šest puta protiv ,,vukova“ i postigao 10 golova.

U debitantskoj sezoni u Premijer ligi postigao je pogodak u gostujućoj pobjedi od 3:0 na ,,Molineu“, pa het-trik protiv istog rivala u Mančesteru (3:0).

U sezoni kada su ,,građani“ osvojili četvrtu titulu u PL zaredom (2023/24), Haland je dao četiri pogotka u pobjedi od 5:1 nad Vulvsima na ,,Etihadu“. Ove godine postigao je dva gola u pobjedi od 4:0 u gostima na otvaranju sezone.

Na listi njegovih ,,omiljenih“ rivala slijedi Vest Hem protiv kojeg je pogađao devet puta, te Mančester junajted, čiju je mrežu tresao u osam navrata. N. KOSTIĆ

PODGORICA - Njemice misle da su završile posao. Domaći mediji smatraju da selektor Markus Gaugiš i đevojke sa malo manje pritiska čekaju današnji sa Crnom Gorom i posljednji meč sa Španijom u glavnoj rundi Svjetskog šampionata u rukometu.

Vidi domaćin i šansu za većom rotacijom, jer su jednom nogom u četvrtfinalu. Realno, Njemice su osvojile maksimalnih šest bodova (četiri prenijele iz grupne faze), ali je utisak da još nijesu imale ozbiljnijeg protivnika na putu do cilja. Jer, sigurno da Island, Paragvaj, pa čak i Srbija sa kojom su lako izašli na kraj (i prije dva dana Farska Ostrva), nijesu protivnici da se zaključi da je ovaj tim zreo za medalju. A jedan od domaćina šampionata sanja odličje.

Njemački tim nema velike zvijezde, poznato je da se mnogo toga vrti oko srednjeg beka Alin Grejsels, koja našim igračicama nije nepoznata. Naprotiv, posljednji put i to nedavno veći dio reprezentativki iz Budućnosti igrale su protiv Borusije u Ligi šampiona. Ako se baci pogled na papiru, nema Njemačka ni jači, ali ni slabiji tim u odnosu na crnogorski. Možda su ,,lavice“ pred pretposljednji duel Grupe 2 u boljem položaju nakon što im je poraz Španije od Srbije i njihova pobjeda nad Islanđankama vratila nadu i osmijeh u prolaz među osam najboljih. Sa četiri boda, koliko ima Srbija, naš tim je trenutno u boljem položaju od ,,furije“, Farskih Ostrva - po dva boda. A možda ih 12.000 navijača u ,,Vestfalenhaleu“ motivišu i probude na inat kakav su imale u posljednjem trijumfu. Inat gura jaka energija, laki golovi, dobra odbrana, a posebno preciznost sa devet metara, što se očekuje od kapitenke Đurđine Jauković i ljevakinje Katarine Džaferović. Bilo bi idealno da srednji bekovi Itana Grbić i Matea Pletikosić, kao što su radile prije dva dana, rašire igru na krila, jer je konkretno Dijana Trivić pokazala kakva je igračica i opasnost iz kojeg god ugla da šutira. Naravno, uz nju je Ivona Pavićević, a od ljevorukih krila se, prije svega, očekuje i da ukradenim loptama iznerviraju rivalke.

To su neki aduti na koje bekovi ne smiju u napadu da zaborave, a bonus je ako Jelena Vukčević, koja sjajno koristi gol-šanse iz prodora, nastavi u istom ritmu. Uvjerili smo se tokom prvenstva koliko je važna stabilnost sa pozicije pivotkinja, a podatak koji prosto bode oči je da Norveška, kao glavni favorit za zlato, najmanje golova (može se reći i da je napadački bezopasna) postiže sa šest metara iz pozicione ofanzive. Možda je negdje i očekivano jer uz poslasticu kontranapada i najbolju igračicu planete Heni Rejštad, pivotkinje su u sporednoj ulozi.

4. decembar 2025.

Domaćin nije bauk, a ulog je ogroman

JEDNA OD GLAVNIH ADUTA NAŠEG TIMA: Tatjana Brnović

Njemci ne žele da ih Crna Gora uvede u sporiji tempo

Selektor Njemačke Markus Gaugiš napominje da Crna Gora ima iskustva na međunarodnoj sceni.

Sve u svemu, ,,lavice“ priželjkuju idealan meč, a koliko bi tek pozitivan rezultat, računa se i bod, donio na samopouzdanju pred subotnji duel sa Srbijom. Jer, ako žele, a u to nema sumnje - put u Holandiju, za mir je potrebna pobjeda sa kojom bi podigli samopouzdanje. U tom slučaju i bod sa posljednjim rivalom otvorio bi širom vrata četvrtfinala. Poraz ne umanjuje šansu, ali je onda zabranjen kiks u trećoj utakmici (u jednoj od varijanti čekao bi se povoljan rezultat Njemica iz duela sa Španjolkama).

KAD JEDAN MEČ SVE

PROMIJENI

Napadački Crnogorke znaju kako, a prvi put će na šampionatu odbrana biti na najvećem ispitu. Raznovrsnost bekova, neke su nižeg rasta što igračicama selektorke Suzane Lazović, baš i ne odgovara, ali i one gabaritnije, mogle bi da naprave probleme. Središte odbrane

- Crna Gora je fizički jaka i veoma iskusna. Usporiće tempo, a mi se moramo spremiti za to. Igramo brzo

moraće konkretne stvari da rade kada napada Grajsels. - Prije svega da istaknem da nam je pobjeda u prethodnom kolu bila važna zbog samopouzdanja i stanja na tabeli zbog daljeg toka takmičenja. Uživale smo na terenu i vidjelo se, tako da je rezultat došao - istakla je Vukčević. Po dolasku iz Trira ,,lavicama“ su u igri za četvrtfinale bile potrebne sve tri pobjede. Dan po dolasku u Dortmund režirale su (uz poraz Španije) ljepšu priču. - Sve je u našim rukama. Moramo da dokažemo da želimo i stvarno možemo. Danas nas čeka teška utakmica, znamo o kakvom je rivalu riječ – vrlo je zahtjevan. Ali, uz disciplinu i dobar karakter možemo bilo kome da pariramo, a ne samo njima.

Jelena vjeruje da će duel sa Srbijom odlučiti četvrtfinalistu. - Očekujem i u posljednjem kolu dobru utakmicu, ali sada je fokus na domaćina.

i želimo da ih uvedemo u ritam. Lisa Antl vidi izuzetno snažan crnogorski tim. - Očekujem tešku utakmicu.

Crna Gora je fizički jaka, što nam i odgovara jer uživamo u tome da se borimo i nadmudrujemo.

Pivotkinja Dol naje kasnija je reprezentativka Njemačke - iz 26 pokušaja dala je 23 gola, naša Tatjana Brnović sa 20 pogodaka među prvih deset strijelaca je na šampionatu

Znamo da ćemo igrati i pred punim tribinama, a za to se živi i svaka od nas jedva čeka da krene meč - poručila je mlada rukometašica.

BRNOVIĆ: SEBI DA SE OKRENEMO

Ima li snage Tatjana Brnović da u društvu sa kapitenkom precizno i ako treba do ivice isključenja završi glavni dio posla u odbrani?

Kakvi će je tek dueli čekati na drugoj strani terena? Imao je stručni štab luksuz u nekim utakmicama da odmori Brnović, a pitanje je koliko će uopšte imati vremena sa klupe da gleda današnji meč. Ogroman teret je na leđima ove odlične pivotkinje, koja je se kratko osvrnula na prvu pobjedu u glavnoj rundi Mundijala.

- Zadovoljne smo kako smo ušle u meč. Zadovoljne smo igrom i pristupom. Pobjeda ni jednog trenutka nije dolazila u pitanje, ali ponovo su nagomilale tehničke greške, a i rival je konkretno od prvih šest, tri gola dao iz kontranapada. Pravile su Islanđanke manje mini serije, što će biti nedopustivo sa Njemicama. - Ima dobrih i loših utakmica, a mi smo se izdigle poslije poraza od Španije. Smatram da smo i pokazale ambicije kroz sami pristup. Sada je naš glavni prioritet Njemačka - jasna je Brnović. Svjesna je naša reprezentativka da će sa najvećom motivacijom, pred punim tribinama, domaći tim sačekati pretposljednji meč.

- Očekujem dobru utakmicu sa

golova postigle su Njemice sa devet metara, Crnogorke 12 manje 13

golova iz 14 pokušaja dale su ,,lavice“ iz sedmerca, rivalke 11 iz 15 pokušaja

Važan faktor u današnjem meču su golmanske odbrane. Atingre, Marsenić i Škerović upisale su osam odbrana više od Filter i Vahter

naše strane. Borbu do kraja, jer su u igri dva velika boda za ovu fazu takmičenja. Koliko je teško razmišljati samo o utakmici sa Njemačkom, a zaboraviti na subotu i odlučujući okršaj za četvrtfinale?

- Ovo je ipak Svjetsko prvenstvo, a da smo išli razumom nikad ne bi računali na to da će Srbija da pobijedi Španiju. Neočekivane stvari su potpuno prirodne na velikim takmičenjima. Mislim da treba da se okrenemo sebi, smatram da je sve do nas. Potrudićemo se da pružimo igru koja će nas zadovoljiti i vjerujem da ćemo na kraju slaviti – poručila je Brnović. Ana MARKOVIĆ

Zaostale utakmice SBbet Prve lige za rukometaše

Rivijera u derbiju čeka

Lovćen, Budućnost gostuje u Pljevljima

PODGORICA – Trenutna

tabela SBbet Prve lige za rukometaše ne odražava pravo stanje stvari po pitanju kvaliteta timova najviše zbog toga što Budvanska rivijera treba da odigra još tri zaostale utakmice.

Izabranici Novice Rudovića trenutno su tek četvrti i 99 odsto će biti najmanje drugi na polusezoni, ali ključ-

no je gdje će biti u odnosu na Lovćen – odgovor na to pitanje biće izvjesniji nakon današnjeg derbija u Budvi (17.30 h) između najvećih kandidata za titulu, u zaostalom meču četvrtog kola. Biće to i najveći test za Lovćen u dosadašnjem toku prvenstva – tim Filipa Popovića ima maksimalan učinak u devet utakmica i četiri boda više od Budućnost Podgorice,

a pet od Sutjeske, koja je odigrala meč više. Budvanska rivijera ima šest bodova i dvije utakmice manje od Cetinjana. Lovćen bi pobjedom napravio važan korak ka tituli, iako će se ove sezone igrati Mini liga za prvaka. Danas se igra i zaostala utakmica devetog kola u kojoj će se sastati Rudar i Budućnost Podgorica. Meč će početi u 18 sati. Ne. K.

Vaterpolo klub iz Kotora završio sjajan posao za drugi

Đuro Radović Marko Petković za jači Primorac

PODGORICA - Đuro

Radović i Marko Petković novi su članovi Primorca - aktuelni i bivši reprezentativci Crne Gore pravo nastupa imaće već od starta drugog dijela sezone.

Debitovaće u derbiju (31. januara) protiv Šapca - lidera Premijer lige. Devet dana kasnije Kotorani će u pretposljednjem kolu Lige šampiona sačekati FTC.

Očigledno da su ambicije vicešampiona Crne Gore sada porasle. Jasno je da će Kotorani jurišati na što bolji plasman u drugom po kvalitetu klupskom takmičenju, jer su u eliti, na dva kola do kraja, izgubili sve šanse da osvoje jedno od prva dva mjesta koja vode dalje. Kotorani su sada i u boljoj poziciji kada je u pitanju borba za domaću titulu. I ne manje važno, ekipa iz Kotora je u igri za završni turnir Premijer lige.

- Poznajem momke, poznajem ekipu i vjerujem da ću se uklopiti. Postojala je obostrana želja da se potpiše ugovor i mislim da sam napravio dobar potez u ovom momentu svoje karijere, ali i u ovom kada sam ostao bez kluba na polusezoni. Prepoznao sam ambicije kluba, podudaraju se sa mojim -osvajanje prvenstva Crne Gore, ulazak na finalni turnir Regionalne lige i u najbolje četiri ekipe u Evrokupu - istakao je Radović.

Crnogorski bokser trofejom za najboljeg stranog boksera na turniru u Nišu potvrdio

Veliki povratak

Mirka Šarčevića

Šampion je obilježio

još jednu sjajnu noć u NBA ligi - Oklahoma je upisala 21. pobjedu, 13. uzastopnu, čime je pokazala nevjerovatnu moć. Branioci krune su srušili Golden Stejt na gostovanju 124:112, čime ostaje da se vidi da li se može ugroziti rekord upravo Voriorsa postavljen prije 10 godina. Tada je Golden Stejt završio regularni dio sezone sa skorom od 73 pobjede i samo devet poraza.

Tandere koji imaju samo jedan poraz od početka sezone po običaju je predvodio Šej GildžesAleksander sa 38 poena. Pratili su ga Džejlen Vilijams sa 22 i Čet Holmgren sa 21 poenom. Na drugoj strani, Brendin Podziemski i Patrik Spenser istakli su se sa po 17 koševa. Nevjerovatan meč u Nju Orleansu odigrali su domaći Pelikansi i Minesota. Nakon produžetaka Timbervulvsi su slavili u utakmici u kojoj je postignuto blizu 300 poena149:142. Nju Orleans je upisao 13. poraz na posljednjih 14 mečeva. Entoni Edvards predvodio je Minesotu sa 44 poena, od kojih je 34 postigao u drugom poluvremenu, kao i koš za produžetak 2,3 sekunde prije kraja regularnog dijela. U eki-

PODGORICA – Dva turnira, dva trofeja i definitivna potvrda izuzetne forme – crnogorski bokser Mirko Šarčević, poslije duže pauze, ponovo je u ringu, a sjajnim nastupima dokazao je da je već u izuzetnoj formi. Nastupima u Štipu i Nišu, gdje je proglašen za najboljeg stranog boksera, nagovijestio je velike mogućnosti i dao za pravo Bjelopoljcima da mogu očekivati još veće rezultate nego u njegovoj omladinskoj karijeri.

- Mirko je Crnoj Gori donio tri evropske medalje, među kojima je i jedna zlatna. Proglašen je za najboljeg mladog sportistu Crne Gore, tri puta je bio sportista Bijelog Polja, a osvojio je i veliki broj trofeja i priznanja na međunarodnim takmičenjima. Nikad odlučniji, spreman na velika odricanja, čvrst i sazreo, Mirko je riješen da se u potpunosti posveti boksu, što garantuje uspjehe na svjetskoj sceni. Ovaj dvadesetogodišnjak ima svijetlu bu-

dućnost i velike šanse da Crnoj Gori donese odličja sa najvećih svjetskih takmičenja, posebno sa Olimpijskih igara 2028. i 2032. godine, što mu je i cilj, kao i njegovom treneru.

U Bangkoku održan 63. kongres Svjetske bokserske federacije

Kongres u Crnoj Gori?

pi iz Nju Orleansa dominirao je Trej Marfi sa 33 poena uz 15 skokova.

Derbi večeri igrao se u TD Gardenu, gdje je Boston savladao Njujork 123:117. Blistao je Džejlen Braun, koji je sa 42 poena predvodio Boston do trijumfa, dok se kod Njujorka istakao Majls Bridžs sa 35.

San Antonio je u posljednjoj četvrtini uspio da slomi otpor Memfisa i dođe do pobjede 126:119. Harison Barns je predvodio Sparse sa 31 poenom. Filadelfija je bila ubjedljiva protiv Vašingtona 121:102, uz 35 poena Tajriza Maksija (20 postigao u trećoj dionici). Kod Vizardsa najbolji je bio Tristan Vukčević sa 16 poena. U neizvjesnoj utakmici Toronto je savladao Portland 121:118. Skot Barns sa 28 je bio najraspoloženiji kod Reptorsa, dok je na drugoj strani dabl-dabl imao Deni Avdija – 25 poena i 14 asistencija. R. P.

PODGORICA – Tokom prethodnih pet dana u Bangkoku je održan 63. kongres Svjetske bokserske federacije (WBC).

Kongresu je prisustvovalo oko 800 delegata iz cijelog svijeta, a Crnu Goru su predstavljali internacionalni sudija Sreten Keto Bošković i potpredsjednik Crnogorske profesionalne federacije Todor Zečević. Bošković i Zečević u Bangkoku su imali nekoliko značajnih sastanaka, gdje su sa kolegama iz Srbije Lenom Zečević, predsjednicom Saveza profesionalnog boksa Srbije i direktorom Lukom Popović razmijenili

mišljenja o mnogim bitnim temama. Predstavnici Crne Gore i Srbije imali su zajedničke sastanke sa profi federacijama Uzbekistana, Bugarske, Španije i čelnicima Evropske bokserske unije. Posebno je značajno naglasiti da će Crna Gora imati mogućnost da 2027. godine bude domaćin kongresa. - Vođeni su razgovori na više tema, jer će tokom radne nedjelje biti donešene važne odluke, a neke od njih odnosiće se i razvoj boksa u našem regionu. Ostavljena je mogućnost da Crna Gora bude domaćin Kongresa 2027. godine. Budva je već organizovala velika

bokserska takmičenja i sada je zajednička želja da naša metropola turizma bude u znaku boksa organizacijom kongresa. WBC će poslati uslove, a onda ostaje da vidimo da li je Crna Gora spremna da to ispuni, ali svakako da bi to bila velika čast i privilegija, što smo i naglasili u razgovoru sa predsjednikom WBC Maurisiom Sulajmanom -? potvrdio nam je Keto Bošković. Kongres je ujedno bila lijepa prilika da se na jednom mjestu sastanu brojni šampioni, tako da je crnogorski sudija, koji je godinama jedan od najcjenjenijih arbitara, a koji je ostao upamćen po sjajnim mečevi-

Trener Rivijere Novica Rudović s igračima na tajm-autu

JOŠ JEDNOM BLISTAO: Šej Gildžes-Aleksander

Srđan Radulović predaje Mirku trofej najboljeg stranog boksera

Četvrtak, 4. decembar 2025.

Radović i Petković Primorac

Ljevoruki Radović stiže iz Novog Beograda, a nekadašnji kapiten ,,ajkula“ - Petković nosio je kapicu Crvene zvezde. - Radujem se dolasku u jedan veliki klub - bogate istorije. Biće to potpuno novo iskustvo za mene jer je Kotor grad koji živi za vaterpolo i Primorac. Ekipa je jako dobro upakovana i vodi je odličan stručni štab. Nadam se da ćemo Đuro Radović i ja uspjeti da doprinesemo i da sve dignemo na još viši nivo.

potvrdio izuzetnu formu

- Sigurni smo da će svi prepoznati projekat „Mirko Šarčević“ - rekao je tim lider BK Bijelo Polje Budo Radošević i naglasio da uz Mirka, u klubu stasavaju i novi budući šampioni: Omar Bahović, Vasilije Bugarin, Savo Šarčević, Milutin Šćekić, Tarik Hrapović, Miloš Jelić i ostali.

- Bez takmičenja, bez adekvatnih priprema i bez finansijskih sredstava, ovako kvalitetan i težak rad osuđen je na neuspjeh. Ali, iskreno se nadamo podršci BSCG-a, COK-a, opštine Bijelo Polje, prijatelja kluba i svih dobrih ljudi koji vole sport. Kvalitet imamo, stručan rad, entuzijazam i volju imamo, ali sredstava nemamo - rekao je Radošević. R. P.

ma i razornim udarcima, tokom ovog kongresa imao priliku da bude u društvu velikana ovog sporta. R. P.

Vjerujem da ova ekipa može da napravi veliki uspjeh kako do kraja ove sezone, tako i u budućnosti – poručio je Petković. Pobjeda je prije 10-ak dana

objavila da je Petković završio posao sa Primorcem, a danas je zvanično novi član nekadašnjeg šampiona Evrope. A. MARKOVIĆ

U posljednjem kolu kroje sudbinu

Jadran MTEL 13

Pro Reko 19

TREBINJE – Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Burges i Markez. Rezultat po četvrtinama: 3:3, 2:6, 2:6, 6:4. JADRAN MTEL: Andrić 1 (pet odbrana), I. Radović (četiri odbrane), Holod 1, Stupar 1, Obradović, Vujović 2, Valera 2, Merkulov 1, Gojković 1, Lazić 3, Sladović, Matijašević, V. Radović, Janović 1. PRO REKO: Nikozija (10 odbrana), Perone (tri odbrane), Di Fulvio 1, Granados 1, Kanela 4, Pačaliev 2, Durik 2, Prešuti, Pavilard, Joki Grata 3, Burić 1, Kondemi, Irving 5, Kasia.

Jadran MTEL nije mogao do bodova protiv favorita Pro Reka u pretposljednjem kolu grupne faze Lige šampiona, izgubio je - ali može 10. februara sa Novim Beogradom kako bi osigurao plasman u narednu rundu

elitnog takmičenja. Obje ekipe imaju po šest bodova, naš šampion je u Beogradu bio uspješniji, a ako pobijedi, biće drugi u grupi B i ispuniće zacrtani cilj. U posljednjem meču u ovoj polusezoni Novljani su do početka

druge četvrtine bili ravnopravni u bazenu (3:3), a onda je krenula italijanska mašina za golove. Istakao se Makas Irving, koji je sredinom treće dionice dao pet golova pri vođstvu njegove ekipe 12:6... A. M.

Crnogorski kik bokser Nemanja Čađenović, nakon osvajanja srebra na Svjetskom seniorskom prvenstvu, poručio:

PODGORICA – Samir Usenagić, Ivan Strugar i Goran Radonjić ispisali su posebne stranice crnogorskog sporta – ostali upisani kao crnogorski kik bokseri, koji su uspjeli da postanu svjetski prvaci. Samim tim i danas predstavljaju simbol ovog sporta u Crnoj Gori. Usenagić, kada je 1993. godine pokorio planetu, pokazao je da iz male zemlje nevjerovatan talenat može donese uspjeh kakav se do tada samo mogao sanjati u Crnoj Gori. Nakon Samira i Ivan Strugar je 1999. i 2001. godine postao svjetski prvak, a posljednji put na ,,krov svijeta“ popeo se Goran Radonjić. Od tada, proteklih 16 godina, bilo je uspjeha, ali takvih u seniorskoj konkurenciji, ipak, ne. Sve do prije par dana, kada je Nemanja Čađenović postao vicešampion svijeta, osvojivši srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju. - Jasno je da je ovo za mene kruna dosadašnje karijere. Činjenica da niko od crnogorskih reprezentativaca 16 godina nije ušao u finale, najbolje govori o veličini rezultata. Najbolja potvrda kvaliteta takmičenja je i broj prijavljenih boraca, a u mojoj kategoriji ih je bilo 28 iz svih krajeva svijeta - rekao je Čađenović. Crnogorski kik bokser na putu do finala u disciplini loukik, u kategoriji do 71 kilogram, savladao je Garsiju iz Gvatemale, Mustafajeva iz Azerbejdžana i Dimova iz Bugarske. U finalnom meču poražen je od zvaničnog svjetskog i evropskog prvaka Bohdana Sitnjika iz Ukrajine rezultatom 2:1.

Ovo je kruna

moje karijere

- Svaki meč ima neku posebnu težinu. Što se tiče borilačkog sporta iz kojeg dolazim, prosto nije moguće da nakon četiri odrađena meča ne bude povreda, ali prosto vremenom se naviknemo na te stvari - dodao je Čađenović, koji je objasnio da mu je polufinalni meč protiv reprezentativca Bugarske najbitniji i najznačajniji u karijeri. - To je bio moj najbolji meč na prvenstvu. Što se tiče samog finala, sastao sam se sa poznatim borcem, kojeg sam pobjeđivao. Ovog puta je on slavio podiljenom odlukom sudija, što samo govori da je meč bio neizvjestan od početka do kraja - rekao je Čađenović.

RADONJIĆ: VELIKI

USPJEH

Selektor Goran Radonjić naglasio je da je u Abu Dabiju

ostvaren ogroman uspjeh i da se poslije dugo godina crnogorski takmičar pojavio u finalu šampionata svijeta.

- Briljirao je do finala, ni u jednom meču se nije postavljalo pitanje pobjednika. Svaki meč je odradio i taktički i tehnički perfektno. U finalu ga je čekao stari znanac. Slavio je podijeljenom odlukom, nadamo se da će na sljedećem prvenstvu Čađenović biti uspješniji - rekao je Radonjić, uz napomenu da je finalni meč bio težak i iscrpljujući.

- Čađenović je imao prednost do polovine meča, ali umor i iskustvo kao i povreda su učinili svoje. Izostala je zlatna medalja, ali nama srebrna sija zlatnim sjajemkazao je Radonjić, ali pomenuo i nastupe ostala dva takmičara Lazara Klikovca i Viktora Borozana, navo-

deći da ostaje žal što se nijesu domogli medalje.

ĐELJOŠEVIĆ: DOBRI USLOVI

Nemanjin trener u klubu Andrej Đeljošević kazao je da su crnogorski borci na šampionat otputovalimaksimalnospremni.

- Od prvog do posljednjeg dana priprema odradili smo sve što smo i zamislili. Očekujem da nastavi još jače, jer se od njega narednih desetak godina očekuju ozbiljni rezultati. Imamo iskustvo, imamo dobre uslove u Savezu, omogućena su nam velika takmičenja i to je recept kako daljerekao je Đeljošević. Predsjednik Kik boks saveza Ivan Strugar kazao je da je privilegija bila biti dio prvenstva u Abu Dabiju, navodeći da se domaćin potrudio i izdigao organizaciju na nevjerovatan nivo.

- Crnogorski kik bokseri tokom posljednjih 11 godina, od kada sam na čelu Saveza, uvijek su se vraćali sa medaljama, ali bronzanim. Sada smo napravili iskorak, izborili finale. Nadam se da će to od sada biti praksa u narednim takmičenjima i da ćemo narednih godina imati slične, ako ne, i bolje rezultate - rekao je Strugar. Bila je ovo izazovna godina za crnogorski kik boks, ali i veoma uspješna.

- Na Evropskom kupu osvojili smo 37 medalja - po devet zlatnih i srebrnih i 19 bronzanih, a na svjetskim kupovima 47 medalja - 16 zlatnih, 7 srebrnih i 24 bronzane - rekao je Strugar, naglasivši da je posebno ponosan na rezultat juniorske reprezentacije na prvenstvu Evrope u Italiji, gdje je osvojeno deset medalja - četiri zlatne i po tri srebrne i bronzane. R. PEROVIĆ

Đuro Radović

Marko Petković

Detalj sa meča između našeg i šampiona Italije

Keto Bošković, predsjednik WBC i Luka Popović

Odlični nastupi crnogorskih predstavnika na Evropskom prvenstvu u rapidu i cugu

Prednjačili Kalezić i Kadrić

Pojedinačno Evropsko prvenstvo u ubrzanom i brzopoteznom šahu, koje je minulog vikenda održano u Prištini, okupilo je oko 400 takmičara iz skoro svih zemalja Starog kontinenta.

Među njima, žestoku borbu za svaki poen vodilo je i trinaest crnogorskih matadora koji su opravdali očekivanja naših ljubitelja drevne igre, iako se stiče utisak da su mogli i više od ostvarenih rezultata.

No i pored te činjenice treba im čestitati na maksimalnom zalaganju i želji da se predstave u najboljem izdanju. Rapid turnir je protekao u znaku velemajstora Denisa Kadrića, intermajstora Blaža Kalezića, te FIDE majstora Armina Mušovića i Jovana Milovića, koji su uknjižili po sedam poena. Zapažen nastup imali su još: Nemanja Vukčević (6,5), Bogdan Podlesnik (6,5), Peko Đurović (6), Adnan Striković (5,5), Ekrem Čekić (4,5), Damir Canović (4,5), Petar Zejak (4), Safet Kojić (4) i Radonja Femić (2,5). U ovoj

Kalezić 1–0 Livaić

1.e4 d6 2.d4 Nf6 3.f3 e6

4.Nc3 Be7 5.Be3 0–0 6.Qd2 a6 7.g4 b5 8.g5 Nfd7

9.Nge2 c5 10.h4 Nc6 11.f4

Nb6 12.b3 b4 13.Nd1 Bb7

14.Nf2 Rc8 15.Bg2 cxd4

16.Nxd4 Nxd4 17.Qxd4

Nd7 18.Qxb4 Ba8 19.Qd2 f5

20.0–0 Nc5 21.exf5 Bxg2

22.Kxg2 Rxf5 23.Rae1 Qd7

24.Bxc5 Rfxc5 25.c4 d5

26.cxd5 Rxd5 27.Qe2 Rc6

28.Rd1 Bd6 29.Rxd5 exd5

30.Nd3 Qc8 31.Rf2 Rc3

kategoriji laskavo priznanje pripalo je Litvancu Pauliusu Pultinevičijusu, kome je u dramatičnoj i odlučujućoj partiji protiv čuvenog Ukrajinca Vasilija Ivančuka Kaisa bila više naklonjena jer je u izgubljenoj poziciji uspio da ,,obori“ protivničku zastavicu.

Što se tiče cugera, nadmetanje za tablom u znanju i brzini ostaće u lijepom sjećanju jednom od naših najuspješnijih brzopoteznih igrača svih vremena, standar-

U Pljevljima minulog vikenda održan XI memorijal ,,Da ih ne zaboravimo“

Gostima

pehar i

medalje

U hotelu ,,Franca“ ŠK Rudar, pod pokroviteljstvom Opštine Pljevlja, organizovao je u ovom gradu XI memorijal pod nazivom ,,Da ih ne zaboravimo“ u znak sjećanja na preminule ljubitelje drevne igre koji su za života dali nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji šaha u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

Shodno propozicijama takmičenja, 47 učesnika odigralo je devet kola po švajcarskom sistemu, a na pobjedničko postolje popeo se majstorski kandidat iz Prijepolja Miroljub Brajović sa osam poena.

Na drugom mjestu poen manje uknjižio je njegov kolega po tituli Sreten Drčelić iz Priboja, dok je o dobitniku bronzane medalje odlučivao buholc koeficijent, s obzirom na isti učinak četvorice takmičara koji su sakupili po 6,5 poena. Najbolje dodatne kriterijume imao je FIDE majstor iz Bara Milan Minić, pa su se ovoga puta Danilo Vučković, Vasilije Krstonijević i Goran Kelović morali zadovoljiti samo novčanim nagradama. Specijalna priznanja za uspješne nastupe u svojim kategorijama pripala su dami Ljiljani Alorić, junioru Arseniju Gojaku, veteranu Izetu Đurđeviću i najboljem predstavniku grada domaćina Milenku Lončaru Za regulnarnost turnira postarala se međunarodna šahovska sutkinja Lidija Vučković

32.f5 d4 33.f6 gxf6 34.gxf6 Bf8 35.f7+ (dijagram) Kh8 36.Qe5+ 1:0

dnom prvotimcu podgoričke Budućnosti IM Blažu Kaleziću, koji je sakupio devet poena, što mu je bilo dovoljno za 25. mjesto u konačnom plasmanu. Zahvaljujući bodovnom saldu njemu je pripala specijalna nagrada u grupi učesnika sa rejtingom do 2500 ELO.

Takođe i Cetinjanin Peko Đurović je zablistao u konkurenciji omladinaca osvojivši srebrnu medalju. Pobjednički pehar pripao je jednom od glavnih favorita, Holan-

Georgijev 0 - 1 Đurović

1.e4 c5 2.c3 Nf6 3.e5 Nd5

4.Nf3 Nc6 5.Bc4 Nb6 6.Bb3 d5 7.exd6 Qxd6 8.0–0 Be6

9.Na3 Bxb3 10.axb3 e6 11.d4 cxd4 12.Nb5 Qb8 13.Nfxd4 Be7 14.Nxc6 bxc6 15.Nd4 Qb7 16.Qf3 Rc8 17.b4 Nd5

18.Be3 0–0 19.Nb3 Ra8

20.Bd4 f6 21.Ra5 e5 22.Bc5 Rfd8 23.g3 Qd7 24.Rd1 Qe6

25.Bxe7 Nxe7 26.Nc5 Qc4 27.Rxd8+ Rxd8 28.Rxa7

đaninu Jordenu Van Forestu, koji je sakupio 11 poena. - Uslovi za igru bili su izvanredni kao i domaćinski odnos personala hotela prema svim učesnicima. Motiva nije falilo da se pruži maksimum, pa smo nastojali da opravdamo očekivanja kako navijača, tako i uprava klubova i matičnog saveza.

Ng6 29.Rd7 Ra8 30.Rd1 Ne7 31.Kg2 Nd5 32.Qd3 Qxd3 33.Nxd3 Ra2 34.Kf3 Kf7 35.c4 Nb6 36.Rc1 Nd7 37.Ke3 h5 38.b5 c5 39.Rc3 Ra4 40.f4 Ke6 41.fxe5 fxe5

42.Nf2 Kf5 43.Ne4 Ra2 44.Rb3 Nb6 45.Kd3 Na4

46.b6 Nxb2+ 47.Ke3 Nxc4+ 48.Kd3 Nb2+ 49.Kc3 Nd1+ 50.Kd3 Nb2+ 51.Kc3 Na4+ 52.Kd3 Rb2 53.Nd6+ Ke6

Mislim da smo uspjeli u tome, mada ostaje žal za nekim propuštenim prilikama, kada smo bili nadohvat čitavog poena ili makar neriješenog ishoda. Znamo da se samo sa pola poena manje ili više u ,,švajcarcu“ pravi ogromna razlika na tabeli - opisuje Kalezić učinak u Prištini. Blažo je inače na svojoj koži

Lokalna uprava organizuje takmičenje u Danilovgradu 7. decembra

osjetio surovost takvih okolnosti u posljednjem 13. kolu. Naime, da je kojim slučajem iskoristio perspektivniju poziciju i bolje vrijeme na časovniku u okršaju sa Jermencem Zavenom Andriasinom i upisao jedinicu, turnir bi završio na diobi od četvrtog do osmog mjesta. Šteta, ali cug je cug...

Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“

Pod pokroviteljstvom lokalne uprave, ŠK Danilovgrad-Talj u saradnji sa ŠSCG organizuje tradicionalni 19. po redu Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“, u znak sjećanja na velikog poklonika drevne igre koji je za

života pružio nemjerljiv doprinos razvoju i prosperitetu šaha u gradu na Zeti i Crnoj Gori uopšte. Takmičenje će biti održano u prostorijama Gimnazije

„Petar I Petrović Njegoš“ sa početkom u 10 časova. Predviđeno je da se odigra devet

Na rapid turniru u Pločama

Prvotimci podgoričke Budućnosti, velemajstor Dragiša Blagojević (2467) i FIDE majstor Andrej Šuković (2312) osvojili su prvo, odnosno drugo mjesto na međunarodnom Memorijalu ,,Vebi Abazi“ u hrvatskim Pločama.

Oni su u konkurenciji 60 igrača iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i zemlje domaćina

kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od tri sekunde za svaki odigrani potez. Za deset najuspješnijih takmičara obezbijeđene su novčane nagrade, pehari i medalje, dok su specijalna

priznanja namijenjena najboljem omladincu, veteranu, učesnici i predstavniku grada domaćina.

Titulu brani majstorski kandidat iz Nikšića Vuk Miletić, a turnir će otvoriti predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović

ovjerili uloge favorita shodno ličnom rejtingu i titulama i na najljepši način reprezentovali klub i našu državu. Blagojević je sakupio 7,5 poena i prvi prošao kroz cilj bez poraza sa šest pobjeda i tri remija, dok je Šuković imao pola poena manje sa pet jedinica i četiri remija, takođe bez kapitulacije. U međusobnom okršaju podijelili su poen. Tamošnji mediji i organizator ovog rapid turnira u superlativu su objavili uspjeh naših predstavnika sa željom da ponovo nastupe naredne godine.

Blažo Kalezić na šampionatu u Prištini

Priredio: B. KADIĆ

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Žestoki bojevi na Dobrunu, Suhoj gori i Crnom vrhu

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

BORBE I BOJEVI U OBLASTI VIŠEGRADA

(OD 22. OKTOBRA DO 2. NOVEMBRA 1915.)

U danima 21. i 22. oktobra Sandžačka vojska je imala dva važna događaja. Prvi, na zahtjev srpske Vrhovne komande, da se bar sa jednom brigadom pritekne u pomoć trupama Nove oblasti u odbrani Kosova, od bugarskih armija, formiran je Kosovski odred sastava: komandant brigadir Luka Gojnić; trupe: Gornjovasojevićka i Sandžačka brigada, jedna poljska i jedna brdska baterija topova. To se formiranje sa ostalim pripremama za put izvršilo 21. oktobra. Već sjutra dan, 22. oktobra, baš kada je odred trebao da krene za Kosovsku Mitrovicu, ojačana 62. austrijska divizija, generala Kalzera, otpočela je prelaz preko Drine kod Višegrada. Taj front branio je Užički odred ojačan Donjovasojevićkom brigadom koji je bio primoran da odstupi ka Šarganu. Sa prelaskom 62. austrijske divizije na desnu obalu Drine bio je ugrožen pravac: Višegrad-Sjenica-Novi Pazar.

PRELAZ SANDŽAČKE

VOJSKE NA DESNU

OBALU LIMA

Da bi se obezbijedio taj vrlo osjetljivi pravac: Višegrad-Sjenica-Novi Pazar, od presudnog značaja za otstupanje srpske vojske od Peći za Crnu Goru, srpska Vrhovna komanda hitno je zatražila od crnogorske Vrhovne komande da Sandžačka vojska pređe na desnu obalu Lima i da obezbijedi taj pravac. Tim istim zahtjevom rečeno je da se Kosovski odred ne šalje za Kosovo već da zbog novo pojavljene opasnosti ostane u sastavu Sandžačke vojske. Tako su se tada, po prelasku na desnu obalu Lima, a na frontu

Pod komandom Luke Gojnića Prva sandžačka divizija i Kosovski odred su na Suhoj gori 31. oktobra 1915. napali neprijatelja i nanijeli mu velike gubitke900 mrtvih i 300 zarobljenih vojnika uz nepoznati broj ranjenih

prema 62. austrijskoj diviziji, trupe Sandžačke vojske našle na položajima: - Prva Sandžačka divizija pod komandom brigadira Mila Matanovića na položajima: Varda-Vranovina-Vihra, i - Kosovski odred pod komandom brigadira Luke Gojnića na obijema obalama Lima, od Crnog vrha do Ustibora. U cilju lakšeg komandovanja, komandant Sandžačke vojske stavio je obije te trupe, Prvu sandžačku diviziju i Kosovski odred, pod komandu brigadira Gojnića.

BOJ KOD SUHE GORE I VRANOVINE

I na neprijateljskoj strani grupišu se snage i vrše se žurne pripreme za odlučno rješenje. 62. divizija dobija brigadu za brigadom u pojačanje (Prvu brdsku pukovnika Cubera, 9.

landšturmsku i 20. tvrđavsku brigadu). Malo docnije, naći će se prema Sandžačkoj vojsci i 19. korpus. I tako, ojačana 62. divizija i trupe 19. korpusa koje su operisale na frontu Sandžačke vojske brojale su oko 66 bataljona, 30 baterija topova (oko 120 artiljerijskog oruđa) i 8 eskadrona konjica, što znači da su neprijateljske snage bile više no duplo brojnije od snaga Sandžačke vojske. Borbe koje su započele 25. oktobra 1915. trajale su čitavu nedjelju dana. Suha gora, Dobrun, Crni vrh, Drinsko i Bujan bijahu krvave pozornice juriša i protivjuriša. Između svih tih borbi ja ću se osvrnuti na jedan divan primjer komandantske i lične hrabrosti i istovremeno jedan žestok sudar trupa. To je: Komandant 62. divizije, 30. oktobra donio je odluku da sa

svim svojim raspoloživim snagama i pojačanjima preduzme odlučan napad na trupe Kosovskog odreda. Tog istog jutra i komandant Kosovskog odreda, brigadir Luka Gojnić, dobija naređenje od komandanta Sandžačke vojske, da pod pritiskom jačeg neprijatelja otstupi ka Uvcu i Priboju. Brigadir Luka Gojnić, međutim, ne osvrće se na dobijeno naređenje već donosi odluku, koja je vjeran odraz njegovog duha i karaktera, naime, ako neprijatelj produži napad, da mu i on sa obije grupe, Prvom sandžačkom divizijom i Kosovskim odredom, pođe u susret. To se i dogodilo. Iz jutra 31. oktobra, 62. divizija je preduzela napad sa Suhe gore u pravcu Vranovine, a Prva sandžačka divizija i Kosovski odred su pošli neprijatelju u susret. I razvila se borba žestoka, prsa u prsa. Njen rezultat je bio: neprijatelj je prinuđen na povlačenje uz gubitak jedne poljske baterije (4 topa), 900 mrtvih i 300 zarobljenih vojnika. Nije poznat broj ranjenih. Istog dana kada su Kosovski odred i Prva sandžačka divizija odnijele ovu sjajnu pobjedu, načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, pukovnik Petar Pešić, mjesto čestitke ovim junacima bez straha i mane, na zaključku svoga izvještaja srpskoj Vrhovnoj komandi piše i ovo: „... Ne treba zaboraviti da crnogorske trupe nisu sigurne, te bi dobro bilo ma i najmanje izmešati ih sa

našim trupama!” (General Pešić, „Crna Gora u ratu”, „Ratnik”, januara 1925. godine). Ova izvojevana pobjeda ima višestruki značaj. Prvo, neprijatelj je žestoko udaren po čelu, a time je obezbijeđen taj tako važan pravac: Višegrad-Priboj-Sjenica; drugo, ti položaji na desnoj obali Lima biće čvrst oslonac za proširenje fronta Sandžačke vojske na istok; i treće, ovaj boj dokazao je kvalitet crnogorske trupe. Jedinstven je slučaj komandantske inicijative i hrabrosti, koju je u ovom slučaju pokazao brigadir Luka Gojnić. I naročita važnost ovog boja je što će on biti najmjerodavniji istorijski svjedok one sramne klevete, kojom je načelnik vrhovnog štaba pukovnik Petar Pešić pokušao da prekrije viteška djela te “nesigurne” crnogorske vojske.

RASTEZANJE FRONTA

SANDŽAČKE VOJSKE

NA ISTOK

Poslije izbijanja na lijevu obalu Zapadne Morave austrijski korpusi su u toku 2. do 7. novembra izvršili pregrupisanje snaga. Po tom pregrupisanju težište nadiranja ka Sandžaku prenijeto je na pravac: Ivanjica-Javor-Sjenica, dakle, na spoj srpske i crnogorske vojske. Tada komandant Sandžačke vojske dobija izvještaj od komandanta Prve srpske armije (2. novembra) u kome je rekao: „Usled povlačenja Užičkog odreda ka Čačku, taj odred nije više u mogućnosti da obezbedi pravac: Užice-Kokin Brod-Nova Varoš. A i srpska Vrhovna komanda (5. novembra) upozorava crnogorsku Vrhovnu komandu o ugroženom pravcu: Javor-Sjenica-Novi Pazar i traži da Sandžačka vojska obezbijedi taj pravac. Po dobijenom naređenju od crnogorske Vrhovne komande o obezbjeđenju pomenutog pravca, komandant Sandžačke vojske je 5. novembra izvršio sljedeće pregrupisanje i pomjeranje trupa na sjeveroistok (…) Tako se dotadašnji front Sandžačke vojske udvostručio. Od 80 km koliko je iznosilo na Drini, sada je rastegnut na 160 km. (...)

DEVET KRVAVIH DANA

Od 8. do 16. novembra težište borbe biće prenijeto na položaje: Karađorđev Šanac, Javor i Kokin Brod. Ti će položaji biti

cilj, oslonac i krvavo razbojište u toku tih devet dana. Neprijateljski 19. korpus napregao se bio da dejstvom preko Javora razdvoji crnogorsku Sandžačku vojsku od Prve srpske armije, da bi potom operacijom preko Sjenice i Novog Pazara stigao na Ibar i zatvorio debušovanje trupa Prve srpske armije na Kosovo Polje. A zadatak Sandžačke vojske, kao što smo već i vidjeli, bio je da osujeti taj neprijateljski cilj. I ta dva suprotna cilja doveli su do krvavih borbi između dvije –tri brigade Sandžačke vojske i 19. austrijskog korpusa. Da ih razmotrimo.

BORBA NA KARAĐORĐEVOM ŠANCU, 8. NOVEMBRA 1915. GODINE Taj sudar se dogodio između grupe Sorsić (dvije brigade: Šrajt i Šis) i Lovćenske brigade pod komandom junaka sa Taraboša, komandira Jovana Mićunovića. Tog dana 8. oktobra 1915, ta brigada koja je usiljenim maršom od Lima bila tek stigla na položaj biva napadnuta od grupe brigada Sorsić. I u isto vrijeme, kada komandant Lovćenske brigade dobija naređenje od komandanta Javorskog odreda, da se Karađorđev Šanac ima održati u našim rukama. U tom krvavom okršaju položaj je tri puta gubljen i tri puta povraćan dok na kraju nije ostao u rukama Lovćenske brigade. Poslije ovog prvog sudara obije neprijateljske strane preduzele su hitne pripreme za nove okršaje. Serdar Janko Vukotić, izviješten o borbi, uzeo je sa sobom rezervu, Kolašinsku brigadu, i po već poznatoj mu navici požurio tamo gdje je težište borbe.

U BORBAMA KOD KOKINOG BRODA, 12. NOVEMBRA 1915. Kada je grupa generalmajora Rajnela (11 bataljona i 6 eskadrona konjice) napala Kučkobratonošku brigadu na položaju kod Kokinog Broda, gore pomenutog datuma, Donjokučki bataljon braneći takozvani „taktički ključ položaja”, dobro maskiran, pustio je napadača da mu priđe na jurišno odstojanje a da ni metka nije ispaljeno na neprijatelja. A tada, poslije kratke, brze paljbe, bataljon je preduzeo juriš. Iznenađen i zbunjeni neprijatelj je bio razbijen i povukao se na polazni položaj. Tom prilikom zarobljena su tri oficira i dvije stotine vojnika. Sem toga, bojno polje bilo je prekriveno mrtvim i ranjenim. (Nastavlja se)

Luka Gojnić

Milo Matanović

Crnogorska vojska na položaju iznad Prače u Bosni

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovna oznaka I.br.1157/2025

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog

Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Biljana Bošković, ul. Vučedolska broj 7 ( nova adresa Beogradska 24 D), dana 03.12.2025. godine, donio je u skladu sa čl. 45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Biljana Bošković, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima od 23.06.2025. godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne

Gore isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici.

S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi

preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem na oglasnoj tabli

Osnovnog suda u Podgorici.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Aleksandar Bošković

JPU „LJUBICA POPOVIĆ“

Ul. Arh. Milana Popovića 1 Tel. 020/248-790 Raspisuje

K O N K U R S za izbor direktora/ice

Za dIrektora/icu može biti izabrano lice koje:

1.Ispunjava uslove za vaspitača ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju obrazovanju, završen dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 lredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; 2.Ima licencu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama; 3.Ima pet godina radnog iskustva u nastavi; 4.Ima crnogorsko državljanstvo; 5.Ima opštu zdravstvenu sposobnost; 6.Da nije osuđivan/a za krivična djela protiv polne slobode; 7.Da nije osuđivan/a za krivična djela koja ga čine nedostojnim za vršenje poslova.

Kandidat/kinja je dužan/a da, uz prijavu na konkurs, priloži I program razvoja Ustanove. Kandidat/kinja za direktora/icu Ustanove dostavlja Ustanovi prijavu sa dokumentacijom u formi ovjerene kopije I programom razvoja Javne predškolske ustanove u zatvorenoj koverti.

Izbor se vrši na period od četiri godine.

Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU “Ljubica Popović”, Ul. Arh. Milana Popovića 1, Podgorica, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JPU „Ljubica Popović“ vrši ispravku konkursa objavljenog u dnevnoj štampi od 20.11.2025.godine, za radno mjesto direktor/ica.

Ispravka se odnosi na ispunjenost opštih uslova, da lice nije osuđivano za krivična djela protiv polne slobode i krivična djela koja ga čine nedostojnim za vršenje poslova I glasi:

-Da nije osuđivano za krivična djela protiv polne slobode (pribavlja se po službenoj dužnosti); -Da nije osuđivano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama (pribavlja se po službenoj dužnosti), a ne kako je oglašeno.

U svemu ostalom konkurs ostaje nepromijenjen.

OBAVJEŠTENJE

Ekonomski fakultet iz Podgorice obavještava javnost: Kandidatkinja mr Dragana Ćirović javno će braniti doktorsku disertaciju »Razvoj modela otvorenih i zatvorenih inovacija u funkciji jačanja konkurentnosti mikro, malih srednjih preduzeća u Crnoj Gori«, pred Komisijom određenoj na sjednici Vijeća Ekonomskog fakulteta i Senata Univerziteta Crne Gore, u sastavu: •Prof. dr Marina Dabić, Ekonomski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska, prvi mentor;

•Prof. dr Boban Melović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, drugi mentor;

•Prof. dr Slavica Mitrović Veljković, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom sadu, Republika Srbija, član;

•Doc. dr Mirjana Kuljak, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, član;

•Doc. dr Tamara Backović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore, član. Javna odbrana će se održati u utorak, 09.12.2025. godine, sa početkom u 10,00 h u sali „Mediteran“ na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

Poslovni broj: Iv.br.3942/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KO-

MUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika Ermolina Svetlana, Sutomore, Ilino bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 69,74 eura, dana 03.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Ermolina Svetlana iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3942/25 od 24.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 03.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.3964/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika Nacić (Veselin) Nikola, Maršala Tita br 5A/22, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 54,15 eura, dana 03.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Nacić (Veselin) Nikola, Maršala Tita br. 5A/22, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3964/25 od 24.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 03.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.3963/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika Osmanović Šaban, Čeluga, Belvederska br 13b/II, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 58,24 eura, dana 03.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Osmanović Šaban, Čeluga, Belvederska br 13b/II, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3963/25 od 24.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 03.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.3969/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u p ravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika Cappola Marina, Čeluga, Belvederska br. 13b/p, Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 40,24 eura, dana 03.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Cappola Marina, Čeluga, Belvederska br 13b/p, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3969/25 od 24.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 03.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Na osnovu člana 37, 39 stav 1 tačka 2 i 40 Zakona o Sudskom savjetu sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18, 60/24 i 92/25) i člana 71 i 72 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

za izbor predsjednika Osnovnog suda u Cetinju

Obrazloženje

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene člana 37 39 stav 1 tačka 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 72 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.

Prijava se podnosi na adresu Sudski savjet Crne Gore, Ul. Miljana Vukova bb, Podgorica. Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj:01-8367/25 Podgorica, 24 11.2025. godine

PREDSJEDNIK prof. dr Radoje Korać, s.r.

Na osnovu čl. 37, 38 st. 7, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15, 42/18, 60/24 i 92/25) i člana 62 i 63 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br. 61/15, 53/18, 10/20, 83/20, 105/20, 125/20 i 30/23), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS

za popunjavanje jednog (1) sudijskog mjesta u Višem sudu u Podgorici.

Obrazloženje

Kandidat mora da ispunjava opšte i posebne uslove predviđene članom 37 članom 38 stav 6 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa. Prijava na javni

CRNA GORA

JAVNI IZVRŠITELJ IVAN PETROVIĆ

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović iz Podgorice, adresa Njegoševa br.45(PC Petrović), predmetima izvršenja izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, adresa Moskovska br.29 , Podgorica, koga zastupa dr Miloš Vukčević, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Gaš Sebastijana drugih, dana 03.12.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to:

1.Gaš Sebastijan sa poslednjom poznatom adresom Vrela Ribnička bb, Podgorica, Iv.br.94/24; 2.Meović Milica sa poslednjom poznatom adresom Vranići bb, Podgorica, Iv.br.341/24; 3.Januzi Ekrem sa poslednom poznatom adresom Jelke Mašković 12, Podgorica, Iv.br.433/24; 4. Januzi Ekrem sa poslednom poznatom adresom Jelke Mašković 12, Podgorica, Iv.br.434/24; 5.Radulović Olivera sa poslednjom poznatom adresom Ulcinjska 3/2, Iv.br.499/24; 6.Petrović Luka sa poslednjom poznatom adresom 4. Jula 3, Iv.br.500/24; 7.Radović Luka sa poslednjom poznatom adresom Bul. Džordža Vašingtona IV/5, Iv.br.717/24; 8.Đukić Željko sa poslednjom poznatom adresom 27. Marta 25, Iv.br.720/24; 9.Lopičić Olivera sa poslednjom poznatom adresom V Proleterske 115, Iv.br.721/24; 10.Bokan Željko sa poslednjom poznatom adresom Kralja Nikole 60, Iv.br.907/24; 11.Yasar Mustafa sa poslednjom poznatom adresom Rusa Radulovića 113, Iv.br.908/24; 12.Gašić Anđela, sa poslednjom poznatom adresom Raka Mugoše bb, Iv.br.1096/24 ; 13.Damjanović Golub sa poslednjom poznatom adresom Karađorđeva 2, Iv.br.1098/24; 14.Vujošević Danijela sa poslednjom poznatom adresom Kakaricka gora bb, Iv.br.1172/24; 15.Omar Elkaraly sa poslednjom poznatom adresom Vojvođanska 53, Iv.br.1177/24; 16.Janković Anto sa poslednjom poznatom adresom Gornji vranići bb, Iv.br.1178/24; 17.Drini Nedžmedin sa poslednjom poznatom adresom Plavska bb, Iv.br.1179/24; 18.Đogo Nada sa poslednjom poznatom adresom Nikole Tesle Zagorič bb, Iv.br.1718/24; 19.Muhterem Mican sa poslednjom poznatom adresom 4. Jul 1/1, Iv.br.1721/24; 20.Mušanović Dino sa poslednjom poznatom adresom Tiglavska 17, Iv.br.1784/24; 21.Colak Mehmet sa poslednjom poznatom adresom Bul. Knjaza Danila Petrovića 56A; 22.Kucukkabasakal Ahmet sa poslednjom poznatom adresom Nikca od Rovina 35, Iv.br.453/25; 23.Mrdak Sara sa poslednjom adresom Generala Sava Orovića 73, Iv.br.454/25; 24.Izgarević Radmila sa poslednjom poznatom adresom Neznanih junaka 77A, Iv.br.455/25; 25. Ajkunić Mladen sa poslednjom poznatom adresom Vrela Ribnička bb, Iv.br.456/25; 26.Krasniqi Mirjeta sa poslednjom poznatom adresom Vrela Ribnička kamp1, Iv.br.499/25; 27.Ajvazi Indira sa poslednjom poznatom adresom Vrela Ribnička bb, Iv.br.851/25; 28.Abdula Jasmin sa poslednjom poznatom adresom III Sandžačke Proleterske brigade 55, Iv.br.945/25; 29.Kolenović Damir sa poslednjom poznatom adresom Žikice Jovanovića Španca 3, Iv.br.946/25; 30.Krasnić Džemila sa poslednjom poznatom adresom Braće Ribara 42, Iv.br.947/25; 31.Agović Senada sa poslednjom poznatom adresom Vrela Ribnička bb, Iv.br.951/25; 32.Prenkočević Mario sa poslednjom poznatom adresom Bratsva I jedinstva 177, Iv.br.953/25; 33.Okhokhonin Maxim sa poslednjom poznatom adresom Jadranski put, Budva, Iv.br.954/25; 34.Janjić Dragan sa poslednjom poznatom adresom Admirala Zmajevića 40, Iv.br.959/25; 35.Boljević Nataša sa poslednjom poznatom adresom Nikšićka 26, Iv.br.962/25; 36.Seferović Vjollca sa poslednjom poznatom adresom Petra Prlje 27, Iv.br.963/25; 37.Drobnjak Sandra sa poslednjom poznatom adresom Donja Gorica bb, Iv.br.848/25; 38.Muminović Fatima sa poslednjom poznatom adresom Nemanjića 3, Iv.br.849/25; 39.Minibaev Ramil sa poslednjom poznatom adresom Vuka Mićunovića 2/3, Cetinje, Iv.br.910/24; 40. Miličković Sandra sa poslednjom poznatom adresom Admirala Zmajevića 71, Iv.br.502/25; 41.Orović Ivana sa poslednjom poznatom adresom Petra Lubarde 118, Iv.br.949/25. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši na oglasnoj table Osnovnog suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. U Podgorici, 03.12.2025.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Dana 3. decembra, poslije kraće bolesti, u 85. godini preminula je naša voljena

MILKA Milivoja ROGANOVIĆ rođena PERIŠIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 4. decembra od 11 do 16 časova i 5. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

sinovi: SLAVKO i VESELIN, sestre: ROSA i ĐURĐABEBA, snahe: RADUŠA, LJILJA, RAJKA, SANDRA i SLAĐANA, đeveričić JANKO, đeveri: MILUTIN i MILADIN, zaova MILUŠA, unučad, praunučad, bratanične, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina ROGANOVIĆ i PERIŠIĆ

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta „STADION” d. o. o. iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3942/5 od 26 .11. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta Skladište sa pratećim poslovnim prostorom na dijelu Urbanističke parcele UP9, koju čine katastarska parcela br. 2049/8 KO Podgorica III, u zahvatu UP-a ,,Industrijska zona – dio planske dokumentacije 12.5” („Sl. list CG” - opštinski propisi, br. 32/14) u Podgorici.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Četvrtak, 4. decembar 2025.

снахе, унучад, сестрићи и сестричне, сестре и браћа од стрица, ујака и тетака и остала бројна родбина КОСТИЋ и МИЈУШКОВИЋ

Umrla je naša draga

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: sin NENAD, unuk PETAR, unuka MAŠA i ostala porodica ZVICER

Dana 3. decembra 2025. u 76. godini preminula je naša draga

BRANKA pok. Petra RADEVIĆ

rođena RAČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 4. decembra od 10 do 15 časova i 5. decembra u kapeli u Zagoriču od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Zagoriču.

Kuća žalosti: Nikole Tesle br. 71, Podgorica.

OŽALOŠĆENI: sin GORAN, kćerke SANJA, GORDANA, SNEŽANA i NADA, brat BATO RAČIĆ, sestra MILKA IKOVIĆ, unuci MARKO, IVAN, SIMON, OGNJEN, ANDREJ, DAVID i STEFAN, unuke NAĐA, LARA, IRINA, OLGA i ĐINA, bratanić IVAN, sestrić DAVOR, sestrične ZORICA i DANIJELA, zaova ZLATIJA BULAJIĆ i ostala rodbina RADEVIĆ i RAČIĆ

Dana 3. decembra 2025, poslije kraće bolesti, umrla je u 73 godini naša voljena

DRAGICA Jovana GARDAŠEVIĆ rođena KRSMANOVIĆ

Saučešće se prima u gradskoj kapeli na Cetinju 4. decembra od 10 do 12 sati, kada se kreće za Uble Čevske, gdje će se obaviti sahrana u 14 sati.

OŽALOŠĆENI: sin MIRKO sa porodicom, šćerke RADMILA, GORDANA i MARIJA sa porodicama, sestra ZORKA sa porodicom, porodica pok. brata MILOŠA i ostala mnogobrojna rodbina GARDAŠEVIĆ i KRSMANOVIĆ

VUKOSAVA B. ZVICER

Tužnim srcem javljamo da je 2. decembra 2025. preminuo naš voljeni

FILIP Milorada PEJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 4. decembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na Tološkom groblju u 15 časova.

OŽALOŠĆENI:

brat NIKOLA, snaha VLADIMIRKA, bratanići LUKIAN i KOZMA, stric PETAR, strina GORDANA, sestra i brat od strica DUBRAVKA i OGNJEN, braća od tetke DEJAN i DUŠAN, drugari MRVA, DRAŠKO, PEĐA, PUCO i mnogobrojna rodbina PEJOVIĆ i MILAČIĆ

Posljednji pozdrav našem drugu i kumu, Petru Panu našeg društva, vječitom dječaku

FILIPU - FIĆKU PEJOVIĆU

Pet decenija zajedničkog života, uspomena i ljubavi, prevelike su za zaborav.

Vole te tvoji PEĐA, PUCO, MRVA i DRAŠKO

Napustio nas je iznenada naš dragi

ZVICER

Majko, laka ti ova crna zemlja, koju si najviše voljela. Počivaj u miru, s anđelima.

Čast je bila imati za prijatelja i kuma tako rijetko poštenog, plemenitog i odanog čovjeka.

Posljednji pozdrav kumi VUKICI ZVICER Počivaj u miru.

za njim: VELJO, VESNA, MATIJA i DAVID JAUKOVIĆ

VUKICA

Tuguju

4. decembar 2025.

Posljednji pozdrav našoj babi

DRAGICI

Našoj voljenoj babi koja nam je bila oslonac, toplina i najljepša uspomena djetinjstva. Hvala ti za ljubav, brigu i sve što si nam dala, tvoja dobrota ostaje da živi u nama.

S tugom u srcu opraštamo se od naše voljene majke, babe i tašte

DRAGICE GARDAŠEVIĆ

Koja je ostavila zauvijek trag u našim srcima. Zauvijek ćemo pamtiti njen osmijeh, ljubav i toplinu. Draga baba, hvala ti za sve što si učinjela za mene. Čuvaćemo te od zaborava.

Ćerka GORDANA, unuka ANĐELA, zet DRAGAN

Dragi moj tata

BATO

Dragi tata, tužan je ovaj posljednji pozdrav koji nećeš čuti. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama. Neka tvoja duša počiva u miru.

Tvoj sin SREĆKO sa porodicom 87

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

DRAGICI GARDAŠEVIĆ

Tužan je ovaj posljednji pozdrav koji nećeš čuti. Nema tih riječi koje bi mogle da izraze našu tugu. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Ćerka MARIJA, unuke NIKOLETA i JELENA

Sa tugom se opraštamo od našeg brata, đevera i strica

SLOBODANA - BATA Petkova BOGIĆEVIĆA

Vječni mir i spokoj njegovoj duši i sjenima

Posljednji pozdrav

SLOBODANU - BATU BOGIĆEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom.

Porodica pok. MILETE BOGIĆEVIĆA

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

DRAGICI

Hvala ti za svaki osmijeh, savjet i nježnu riječ koja nas je vodila kroz život. Tvoj zagrljaj i tvoja dobrota nikad neće biti zaboravljeni. Neka ti Gospod podari vječni mir a nama snagu da te čuvamo u sjećanju. Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno voljela.

Tvoji najmiliji Sin MIRKO, snaha JELENA, unuke VALENTINA, ANDREA, KRISTINA i MIJA

Dragi striko

SLOBODAN - BATO Petko BOGIĆEVIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati u našim Srcima. Da ti je vječna slava i hvala.

DRAGUTIN - DRAGO, GROŠA, ALEKSANDRA i ANDRIJANA 84

Voljenom suprugu

Sve dok moje srce kuca ti nećeš biti zaboravljen. Nedostajaćeš mi sada, nedostajaćeš mi zauvijek jer oni koje volimo nikad ne umiru. Počivaj u miru. Tvoja supruga ANA 85

ANDRIJANA i ANTON JUROVICKI

Dragom striku

SLOBODANU-BATU Petkovom BOGIĆEVIĆU

BATU

Hvala ti za sve lijepe riječi, djela, savjete koje si nam nesebično pružao. Ponosni što si bio naš stric, zauvijek ćeš biti u našim srcima.

ALEKSANDRA i IVAN ŠOĆ 82

Tvoje unuke VALENTINA, ANDREA, KRISTINA i MIJA

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DRAGICI JovanovojGARDAŠEVIĆ

4. decembar 2025.

Dvije godine su prošle od kada nije sa nama naša voljena

MIRA LAKOČEVIĆ

Koliko god vremena da prođe, i dalje si u našim mislima. U srcu nosimo tvoj lik, dobrotu i svu ljubav koju si nam poklonila. Nedostaješ u svakom trenutku.

Pamtićemo te zauvijek sa velikim ponosom i zahvalnošću.

Prošlo je šest mjeseci otkako nije sa nama naš voljeni suprug, otac i deda

Nedostaje nam sve tvoje što sada bolno u tišini i sjećanju tražimo - tvoj osmijeh, tvoja topla riječ, zagrljaj, tvoja dobrota.

Ponosni smo što smo tvoji.

Posljednji

Počivaj u miru.

NADA, RADOMAN i DUŠKO sa porodicom

Dana 4. decembra 2025. navršava se 10 godina kako nisi sa nama

NIKOLA S. MIJOVIĆ

Teško je riječima opisati prazninu koju je tvoj odlazak ostavio u našim srcima.

Bio si naš veliki oslonac, primjer i snaga kako kroz život da koračamo uzdignute glave časno i pošteno kao ti. Tvoja toplina, plemenitost i mir koji si unosio je naš veliki dar.

Hvala ti za ljubav, dobrotu koju si nesebično davao. Ponosno čuvamo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

Supruga TANJA, BORIS i VESNA sa djecom

4. 12. 2021 – 4. 12. 2025.

JOKE Veljkova KALUĐEROVIĆ rođena POPOVIĆ Nosi te u srcu i čuva od zaborava

kćerka RADOJKA ROGANOVIĆ sa porodicom

TVOJA PORODICA

Tri godine bez tebe

r NADA VUČINIĆ

Draga Nado, s pijetetom čuvamo sjećanje i uspomene na tebe, ponosni i privilegovani što smo te imali u životu.

Snaha DRAGICA i bratanična MARTA sa porodicom

Danas, 4. decembra, 12 godina i 10 mjeseci navršava se 13 godina majci ocu

ZORKI ANTUNU KARUŽIĆ

Dragi roditelji, teško je shvatiti da vas više nema. Neka vaše plemenite duše počivaju u miru.

Sin DRAGAN, ćerka TATJANA, unuka NATAŠA i unuk ŽELJKO

LJUBO NIKOLIĆ

TVOJA PORODICA

Hvala ti za sve što si uradila za mene i moju porodicu. Počivaj u miru.

IVAN VICKOVIĆ sa porodicom 94

pozdrav dragom BATU

Srijeda, 3. decembar 2025.

British Airways povećava operacije na Međunarodnom Aerodromu u Tirani za letnju sezonu 2026.god.

Međunarodni aerodrom u Tirani

(TIA) objavio je da će British Airways povećati svoj operativni kapacitet iz Tirane za letnju sezonu 2026. godine, dodatno ojačavajući vezu između Albanije i Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo dolazi kao rezultat rastuće potražnje za putovanjima u Tiranu i sve važniji ulog TIA kao ključna tačka u razvoju avijacije u regionu.

British Airways će povećati broj letova na ukupno 13 letova nedeljno, počev od aprilja 2026. godine, početka letnje sezone avio-kompanije. Ovo predstavlja povećanje učestalosti od 44 procenta u poređenju sa istim periodom 2025. godine.

Ovaj razvoj dešava se u vrijeme kada TIA prolazi kroz veliku transformaciju infrastrukture. Pod upravljanjem Kastrati Group, aerodrom se proširuje novim kapacitetom terminala, dodatnim parking mestima za avione, naprednim digitalnim tehnologijama i sistemima koji poboljšavaju brzinu i efikasnost za putnike. Cilj ovih investicija je da podrže rast saobraćaja i obezbede moderno i kvalitetno iskustvo putovanja. Povećanje učestalosti letova kompanije British Airways pažljivo je optimizovano kako bi se putnicima ponudilo više mogućnosti putovanja, ne samo u Ujedinjeno Kraljevstvo, već i za dalje veze sa

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Sjevernom Amerikom – jednim od najtraženijih tržišta za albanske i zapadnobalkanske putnike. Piervittorio Farabbi, glavni operativni direktor kompanije TIA, rekao je: „ British Airways, jedna od vodećih svetskih avio-kompanija, ključni je partner za albansko tržište. Proširenje poslovanja kompanije TIA pokazuje posvećenost aviokompanije pružanju pouzdanih veza, visokih standarda usluga i široke mreže destinacija za putnike koji putuju u i iz Albanije. Drago nam je što je TIA prepoznata kao aerodrom koji jača međunarodne veze zemlje i privlači elitne globalne avio-operatere.“

Neil Chernoff , Šef Planiranja i Strategije kompanije British Airways, dodao je:

„Tirana je destinacija koju naši putnici vole i drago nam je što možemo da nadogradimo ovu potražnju povećanjem broja letova za letnju sezonu 2026. Bilo da je u pitanju posao, odmor ili povezivanje sa voljenima, ove dodatne usluge će putnicima olakšati otkrivanje svega što Albanija nudi.“ Međunarodni aerodrom Tirana ostaje posvećen širenju partnerstava sa avio-kompanijama, kontinuiranom poboljšanju iskustva putnika i jačanju pozicije Albanije

na međunarodnoj mapi avijacije. Sa strateškim investicijama, modernom tehnologijom i jasnom vizijom razvoja, TIA postaje jedan od najdinamičnijih i najbrže rastućih aerodroma u regionu. O British Airways

Kao nacionalna avio-kompanija Ujedinjenog Kraljevstva, Britanske avio-kompanije posluju na više od 200 destinacija u preko 65 zemalja, uključujući rute koje opslužuju

njihovi partneri. Kompanija ponosno nudi više letova iz Londona do međunarodnih destinacija nego bilo koji drugi prevoznik. Putnici Britanskih avio-kompanija imaju pristup jednoj od najopsežnijih mreža letova na svetu, kako domaćih tako i međunarodnih, nudeći veze do i od glavnih aerodroma u pogodnim vremenima. Kompanija posluje sa tri glavna londonska aerodroma: Heathrow , Getwick i London City .

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije naGrade

dO Sada!

2x TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

VODIČ KROZ FILM, TV I MUZIKU

ČETVRTAK, 4. DECEMBAR 2025. | BR. 500.

ZAGLAVLJENI U TAMNOM VILAJETU

Braća Dafer previše igraju na sigurno u prvom dijelu dugo iščekivane pete sezone Netfliksovog hita „Stranger Things“

STR. 4, 5, 6. i 7.

Majka svih majki

Građani Botuna i Tuzi opet brane državu – od kolektora. Šator, barjak, „preko nas živih“, sve što ide uz crnogorski gerilski folklor na livadi. A stvar je, naravno, apsurdna: ekološka katastrofa prijeti baš zato što kolektora nema. Godinama sve ono što iz naših domova izađe na pogrešan kraj cijevi završava u rijekama, jezeru i moru. Kolektor se gradi na državnom zemljištu, van sela, nikog fizički ne ugrožava – ali kome trebaju činjenice kad imamo jadno politikanstvo i manipulaciju ljudima?

Zli jezici kažu da je priča oko kolektora dio većeg plana: interesi Srbije da Crna Gora ne uđe u EU, interesi Albanije da Crna Gora ne uđe prije nje, interesi lokalnih vođa ko više plati i zavadi. Naravno da su to „zli jezici“, ali u ovoj zemlji je svaka glupost malo tačna čim dobro legne na narativ. U protestu se bratski ujedine političari iz Zete i Tuzi, koji se inače ne mogu složiti ni oko toga čije su lubenice slađe.

Za smrt bebe o kojoj sam više puta pisala, dobili smo epilog. Linč nad medicinskim sestrama. Nijesu krive škole što štancaju diplome, ni HR službe, ni menadžeri, ni direktori, ni ministri. Samo one. Sistem se ponaša kao da su sestre pale s Marsa pravo u smjenu, bez ikoga iznad sebe u hijerarhiji. Lako je naći dvije žene da im okačiš krivicu – lakše nego priznat da ti je čitav zdravstveni sistem rupa bez dna. Nastavićemo da glumimo evropsko zdravstvo, a organizaciju rada ćemo ostaviti na nivou „ko je preživi smjenu, pričaće“.

S druge strane, kako stara latinska kaže „U zdravom tijelu, zdrav duh“, mi po stadionima čujemo – pozive na klanje. Naši navijači odgovore parolom koja na trenutak zablista kao antifašistički meme: „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“. I završi ta rečenica na antifa šetnjama u Hrvatskoj – makar nešto dobro od našeg navijanja. Ali tu se sve završava.

Od parole se ne pravi politika, od skandiranja se ne pravi strategija. Nema ozbiljne borbe protiv fašizma, nema obrazovanja, nema zabrane simbola, nema kazni koje bole. Sve se svede na folklor: „to su đeca“, „ne treba pretjerivati“, „emocije na tribinama“. Fašizam se, međutim, ne zaustavlja rimom, nego sudom i jasnim odgovorom, koji zahtijeva

Crna Gora me zamara. Ne u fazonu „preumorna sam za politiku“, nego kao rodbinska slava koja traje treći dan: isti ljudi, ista priča, samo se mijenja salata. Ruska, srpska, šopska, grčkanajviše prve dvije

političko i svako drugo premišljanje o problemu s jasnim planom, a kod nas smo još u 1943… Mi umjesto suda imamo koreografiju.

U paralelnom univerzumu u skupštini, predśednik objašnjava da je parlament majka svih vlasti i da je on, praktično, naša majka. Lijepa metafora, samo što ova majka očigledno ne voli svu đecu jednako, kao ni sve svoje pjesme. Gazi, ne pita nikog. Umjesto da raspravlja o bezbjednosti, pravosuđu i oružju koje šeta po državi, parlament se

bavi – obućom i odijelom VDT-a. Prozivaju ga da nosi „ukopne cipele“ i odjeću, kao da je statista u „B“ hororu, a ne čovjek koji bi trebalo da pokrene postupke protiv svih onih koji su nam državu pretvorili u naoružani buvljak. To nije humor, to je poruka: ako nijesi naš, ismijaćemo te, a možda još nešto.

I ko će onda śutra da radi ozbiljno? A razloga da VDT ne spava ima koliko oćeš… Kroz medije protrči vijest: kod porodice jednog poslanika nađeno oružje, municija, silan novac, dronovi, uniforme… Dva dana buke, treći dan – ništa. Vijest progutana, kao da se radi o petardama, ne o arsenalu koji bi bio previše čak i za ratni film. Samo pitam: đe su ti ljudi krenuli sa tolikim oružjem i novcem? Na zimovanje? Na ekskurziju? Na mali, kućni državni udar?

Istovremeno, sa društvenih mreža saznajemo za ilegalno naselje u šumi u selu Dragalj – stotine novih objekata niču niotkuda. Niko ne zna ko gradi, niko ne zna ko živi, svi znamo da država ćuti. Kao i prije, kad smo saznali za rusko naselje i samostan na Rumiji… Prvo svi vide, onda svi zažmure. Na kraju bude kasno da se ruši, a rano da se prizna.

Srećom, praznici su blizu. Uskoro ćemo da jedemo, pijemo i veselimo se. Da nazdravljamo „za zdravlje đece“ dok sestre optužujemo za sve. Da želimo „mir u kući“ dok po podrumima hrđaju puške. Da lajkujemo antifa parole, a prećutno tolerišemo fašističke pjesme, akte i političke agende.

Koliko god se opružili za praznike, ne možemo dostići cijenu ručka u Nikšiću od približno 2.000 eura – majke svih majki gastro računa – ali ćemo, skromno, da odigramo svoje: porodični sto, malo nacionalnih motiva, malo patriotskih selfija. A neđe između sarme i torte, dok pravi rusku, majka svih vlasti uvjeravaće nas da je sve pod kontrolom. Mi ćemo, po običaju, klimnuti glavom. Do prvog mamurluka.

Piše: Tijana TODOROVIĆ

STRANGER THINGS BRAĆA DAFER PREVIŠE IGRAJU NA SIGURNO

Piše:

Stojan STAMENIĆ

Kakva, bre, crna Izvrnuta zemlja. Pogotovo ne Naopaki svijet, kako ga titluju na hrvatskom Netfliksu. Da ima ta gospoda, koja pakuje zvanične titlove za serije diljem bivše nam zemlje, zeru više duha i petlje da se malo poigra – „Upside Down“ u seriji „Stranger Things“ mogao bi i morao da bude Tamni vilajet. Znate već sve to iz čitanki: car sa vojskom prolazio kroz tamni vilajet gdje se prst pred nosom ne vidi, ne znajući ni kako se odatle izlazi, ni kako će se natrag vratiti. Kako su kroz tamni vilajet išli, pod nogama su osjećali neko sitno kamenje; dok im je iz mraka nešto vikalo: „Ko ovog kamenja ponese, kajaće se; ko ne ponese, kajaće se“.

DRAGI DRUGOVI

Cijeli je Hokins tamni vilajet, onakav kakvog ga zatičemo na početku pete sezone Netfliksovog hita „Stranger Things“. Tako ga i opisuje Robin (neodoljiva Maja Hok ) u svojoj 500. radio-emisiji u tom gradiću, tamo u Indijani, bogu iza nogu. „Izgleda još jedan sasvim običan dan… Približno je 12 stepeni, male su šanse za kišu, srednje šan-

ZAGLAVLJENI U

Zrelije i smjelije djelovala je ova serija 2016. kada nas je upoznala s onom divnom i banalnom djecomNego ova u finalnoj sezoni u 2025. - sa tinejdžerima na pragu zrelosti

se za hapšenje, velike šanse da vam se neki helikopteri vrte oko glave. Tu sam, zaglavljena ovdje sa vama, moji dragi karantinski drugovi“.

Njen grad je pod opsadom, prismotrom; cijeli je to svijet u kom se nikad ništa ne mijenja i u kom se ništa ne može, niti se smije promijeniti. E, to je taj tamni vilajet od Hokinsa u našem svijetu - jednako strašan kao njegov mračni pandan iz druge kosmičke dimenzije „Upside Down“. Stvarno mislite da se u tu ne radi o ovom, našem svijetu? Da čujete ironiju i sarkazam te Robin, dalje na tom radiju, u toj premijernoj od četiri prikazane epizode pete, finalne sezone…

„Ako hoćete da budem brutalno iskrena… Ne mogu biti srećnija nego ovdje i sada! Jer, ako baš

dobro razmislite - zašto biste poželjeli život negdje drugo? Koji drugi grad na svijetu može da dostigne naš mnogo impresivni broj vojnika po glavi stanovnika?

A tek svi ti slobodni obavezni ljekarski pregledi? Mnogo kul… Nakon što smo udahnuli sve te sniježne pahulje usred proljeća - možda smo dobro, možda nijesmo. I niko ništa ne zna zasigurno“.

Ono, i dalje tvrdite da taj Hokins nema veze sa našim svijetom?

STARE FORE

I sve bi to bilo super - samo kad cijela serija „Stranger Things“ ne bi bila „Upside Down“ slika sebe same. Iz koje će, uprkos svim finansijskim računicama i uspjesima, braća Met i Ros Dafer , kreatori serije, izaći kao vojska

onog cara iz Tamnog vilajeta. Jer znate već kraj te priče: oni što su ipak ponijeli malo onog kamenja odatle, na izlasku i suncu su već vidjeli da se radi o nekim draguljima. Pa su se kajali što iz tog mraka nijesu ponijeli više. Kajali su se čak više od onih koji nijesu ponijeli ništa.

E pa, to je krivica braće Dafer: iz svijeta koji su stvorili ipak nijesu zagrabili dovoljno. Bez obzira na to što bljeskove dobre zabave, uglavnom na mahove, stvarno i isporučuju. Jer su autorski, kreativno i svakako bili previše skloni - da odigraju na sigurno. Da se svedu na prodaju starih fora. Da grabe niz stazu već davno istraženih i arhiviranih tema.

Evo, da krajnje uprostimo: zrelije i smjelije iz ove perspektive djeluje „Stranger Things“ sa početka (prva sezona emitovana još 2016!) i s onom divnom i banalnom djecom… Nego sada, u finalnoj sezoni 2025. godine, sa tinejdžerima na pragu zrelosti. Ozbiljno, taj i tadašnji, produkcijski mnogo skromniji „Stranger

Mili Bobi Braun nema kapaciteta da iznese odrasliju i ozbiljniju El

Vil (Noa Šnap) konačno aktiviran u ratu protiv strašnog Vekne

hollywoodreporter.com

U FOKUSU

SIGURNO U PRVOM DIJELU PETE SEZONE NETFLIKSOVOG HITA

netflix.com cosmopolitan.com

U TAMNOM VILAJETU

Things“ i taj zaboravljeni Hokins u Indijani – slika su i prilika onog što zovemo american suburbia. U svoj svojoj nostalgiji osamdesetih djelovao je te 2016. kao mnogo promišljeniji komad televizijske zabave i umjetnosti, sa mnogo oštrijim i sjajnijim ivicama, nego sada u završnici.

RASKOŠNI CGI

Još ironije: u petoj sezoni sami prostor, horizont tog Hokinsa, nikad nije bio fizički širi. Svaka akcija, jurnjava ili borba sa natprirodnim vizuelno je najraskošnija do sada zahvaljujući basnoslovno skupoj CGI tehnologiji. Ipak, taj obožavani svijet sada djeluje mnogo skučenije i manje interesantno nego na početku… Zašto, pobogu?

Pa, eto, zbog toga što braća Dafer, polako spuštajući zavjesu, nijesu mogla ili nijesu željela da prepoznaju - šta je zaista drago kamenje u njihovom Tamnom vilajetu. Šta stvarno „Stranger Things“ čini uzbudljivom serijom i pričom do koje je ljudima stalo.

To nešto je - ukus stvarnog života. To je onaj Hoper (Dejvid Harbor ) sa početka, mračna ruina od ratnog veterana, otac preminulog djeteta, sirotinja sa ruba grada kojoj niko i ne prilazi. To je ona Džojs (Vinona Rajder), izgubljena u istoj toj sirotinji i još više u samohranom roditeljstvu, a ipak manijakalno odlučna da, uprkos svima i svemu, pronađe nestalog sina. To su i ona djeca koja tek slute kakav ih svijet odraslih i odraslosti čeka, kakve sve karakondžule, vekne i demogorgoni vrebaju iz sjenke… Pa ipak uvijek imaju i pronalaze osmijeh, da pod njega stanu kao pod zastavu - jer imaju jedni druge.

KORAK UNAZAD

Već tada smo znali: „Stranger Things“ nije priča o tome kako se tamo neka djeca suočavaju sa natprirodnim, već o tome kako da pronađu sebe, sopstveni identitet, svoje ja - u svijetu odraslih koji sve više liči na „Upside Down“, sa svim onim

stvarnim i nestvarnim čudovištima. Kako da zakorače u tu zrelost.

E, zato nas je prije devet godina tako pljaštila ona „Stranger Things“ nostalgija. I sada, nakon sveg tog silnog ulaganja u priču o stvarnom sazrijevanju u jednoj strašnoj stvarnosti, jasno vam je zbog čega bi logično bilo da ta serija bude sa mnogo većim ulozima u svijetu starijih tinejdžera - nego u svijetu djece? Na početku pete sezone, ozbiljno, neki od nekada glavnih aktera sada su svedeni na infantilnu regresiju. Najmanji je problem tu što su ovi glumci sada mnogo stariji od likova koji tumače pa, recimo, Natalija Dajer koja glumi Nensi, već debelo gazi tridesete… I to zarobljena u liku koji je sveden na puku ljušturu od kosmosa tinejdžerke koju je iznosila u prvoj i drugoj sezoni. Nije vala problem ni to što ćete, recimo, aterirati na dupe kada se prvi put u petoj sezoni pojavi El, pa tu zateknete sasvim odraslu i skoro neprepoznatlji-

vu Mili Bobi Braun. Da li je do šminke, operacija i botoks intervencija o kojima spekulišu američki mediji – nebitno je i njena je stvar. Ali nemojmo se zavaravati da ne utiče na njenu glumu i vjerodostojnost glavne junakinje, pa i cijele serije. Problem se, dakle, ogleda u tome što je većina likova svedena na banalizaciju i sopstvenu regresiju. Krunski primjer je Fin Volfhard u ulozi Majka: nekada glavni lik sada je ostavljen po strani da statira i vozi se na autopilotu od velike jurnjave i finalnog obračuna sa „velikim zlim Veknom“… I još gore - s utiskom da sada mnogo gore glumi (a glumi katastrofalno!) nego prije devet godina na početku serije. A rame uz rame sa Volfhardom stoji taj latentno-zaljubljeni, izmučeni i sopstvenim stidom ućutkani Vil (Noa Šnap) kojeg su se kreatori, kao, konačno sjetili i našli mu posao u borbi sa Veknom. Ozbiljno, kompletnije i interesantnije kao ličnosti dje-

Maja Hok (u sredini) gospodari svakim kadrom kao karakterna Robin

lovali su i Majk i Vil i svi ostali onda kada su njihovi likovi u seriji imali 11-12 nego sada sa 1617 godina.

E sad, sva ta fora s infantilnom regresijom u strogo zatvorenoj i kontrolisanoj maloj sredini u kojoj se nikad ništa ne mijenjamogla je da bude sjajan adut, da su braća Dafer to stvarno tako smislila… Ali, eto, stvarno nijesu. Kao da im nije bilo ni na kraju pameti.

MARVELOV RECEPT

„Stranger Things“ je u petoj sezoni i žestoko marvelizovana serija. Kada prvi put tu zateknete pobjegulju El kako na nekom improvizovanom tatinom kampu levitira i preskače svakakve gvožđurije; kada kre-

ne da se bakće telekinezom, pirokinezom i čitanjem misli… I kada konačno, pred kraj četvrte epizode (još tri biće emitovane za Božić po gregorijanskom kalendaru, pa veliko finale 31. decembra), vidite šta postane od još jednog važnog lika - biće vam sve jasno. Prvenstveno, da je braći Dafer bilo mnogo lakše da od one divne djece načine superheroje - nego stvarne osobe u ovom i ovako složenom svijetu. Jer za to treba, naravno, mnogo više spisateljskog dara. Ali, pobogu, na šta prosuše ljudi tri i po godine čekanja poslije prilično krš i nedorečene četvrte sezone…

Opet, „Stranger Things“ na mahove i dalje jeste žestoko dobra televizijska zabava. Negdje od

polovine pa do kraja treće epizode stvarno hvata onu magiju svojih najboljih momenata, što i jeste dovoljno da navuče, eto, „mršavu trojku“ dok čekamo „part II“ i to famozno veliko finale.

Neki likovi takođe i dalje stvarno dobro funkcionišu. Džo Kiri koji glumi Stiva Heringtona (nesuđeni kralj mature, sada dežurno ostavljeni i odbijani neostvarenjak) pokazuje kako i u minimalnom manevarskom prostoru može da se iznese lik autentičnog tinejdžera. Zbog toga i ne osjetite da se radi o glumcu koji je praktično bliži četrdesetim nego tridesetim.

Najbolja je bez sumnje Maja Hok koja gospodari svakim kadrom u kojem se pojavi, pa čak i

onda kada malo usiljeno ta njena Robin preuzima ulogu one koja osnažuje i osvješćuje sve oko sebe, posebno sve one koji su malo više na queer tragu.

DŽUMANDŽI VAJB

Dalje, onaj pakleno otkačeni Marej (Bret Gelman, pamtite ga sigurno kao još paklenijeg i otkačenijeg sestrinog muža u seriji „Fleabag“) definitivno je faca koja najviše zaslužuje neki spin-off šou. Da vidite samo kako dijeli ljubavne savjete i krijumčari potrepštine i nepotrepštine u Hokins, „najbolje obezbijeđeno mjesto u Americi nakon Bijele kuće, Oblasti 51 i Fort Noksa“!

Kakvo sočno ludilo od nebitnjakovića iz malog grada… Ali,

Tanka „vizija“ kreatora ne dozvoljava obožavanoj djeci da sazru

U FOKUSU

eto, Netfliks je već najavio novu seriju sa malom Nensi, jer to producentima, naravno, više djeluje kao igra na sigurno za pristojnu zaradu.

U svoj toj vrtutmi, igri mačke i miša, jurnjavi sa Demogorgonima (opet, začinjeno sa mnogo skupih CGI efekata od kojih baš ništa nećete pamtiti), najbolje je to što braća Dafer s ovim tinejdžerima u nekoliko navrata uspiju da izgrade atmosferu poput „Home Alone“ potjera i „Jumanji“ jurnjava.

Mala i opaka štreberka Erika (Pria Ferguson) u cijeloj gunguli i dalje djeluje urnebesno, a nova faca Nel Fišer sasvim je kul kao Majkova najmlađa sestra Holi. Ona je sada najbliža tom entitetu vaskolikog zla Ho-

kinsa zvanom Vekna, pa je hvatamo u onom momentu odrastanja kada jedno dijete prvi put shvata da živi u zaista opasnom svijetu. I mora da odluči šta je za njega dobro, a šta ne. Nažalost, većina epizoda produženog trajanja (od 54 do 83 minuta) uglavnom je potrošeno na vratolomnu jurnjavu sa Demogorgonima i Veknom (još nije umrla, a ka’ će ne znamo) - samo što su ulozi podignuti. Jer sada, je li, valja spasiti i 12 djece iz Vekninog „zagrljaja“. I Hokinsu zaista prijeti momenat kada sve nepovratno kreće po totalnom zlu… Šta, kako - to još ne znamo; samo evo pet sezona gledamo kako se to nešto približava.

U pauzama dobre i štosne zabave i vratolomne akcije - ima i nekih dozlaboga dugih i očajno napisanih monologa i dijaloga… Poput jednom već ispričanog (skoro istim riječima, e!) Hoperovog priznanja tuge i neprebolne rane koju nosi zbog smrti djeteta - ili Lukasovog (Kejleb Maklaflin, takođe jednodimenzionalan i nerazrađen) lamenta pored bolničkog kreveta u kojem Maks ( Sejdi Sink) leži u komi. E, toga su nas stvarno mogli poštedjeti. Pa i te Maks koja se takođe javlja na tragu marvelovskog superherojstva, valjda zbog najavljene uloge u franšizi „Spider-Man“…

ZALUTALI BILBO

Naravno, „Stranger Things“ u ritmu zabave, akcije i na staru slavu drži pažnju knap toliko da za praznike ne odustanete od završne četiri epizode. Sve je to Netfliks dobro proračunao: prvi paket za američki Dan zahvalnosti, drugi za Božić, treći za Novu. Ono, konfekcijska roba uvijek lakše prolazi za praznike.

Tako da, eto, fanovima ostaje samo čekanje. I da, na ovom putovanju ka izlasku iz Tamnog vilajeta, braća Dafer konačno učine ono što se čeka od polovine treće sezone. Da malo otvore karte - i puste da se njihovi junaci mijenjaju, da čine zaista smjele i stvarne izbore, da stvarno sazru. Da se jedno čudo od djeteta

Dastin (Gejten Mataraco), koji trenutno izgleda kao nekakav

Bilbo Bagins zalutao među Lanistere (!), ne svodi, bre, samo

(Gejten Mataraco) sveden na bježaniju od školskih nasilnika

Štreberka Erika (Pria Ferguson) i dalje urnebesan dodatak ekipi

na beskrajno bjekstvo od vršnjaka koji ga maltretiraju!

Pa da se ta Veknina kletva i prokletstvo (a on nije ništa drugo nego personifikacija svih tjeskoba sazrijevanja i odrastanja) konačno podigne sa „Stranger Things“ svijeta. Ako se to ne desi, ostade samo slika žestoko ubuđale i bajate priče Ostade tamni vilajet.

Majk (Fin Volfard) budio više simpatija prije devet godina

Dastin

BUGONIA INCELI, VANZEMALJCI I KOŠNICE NA IVICI ISTREBLJENJA VRCAJU

Još jedan vrhunski plakat i superbizarni ﬁlm ciničnog grčkog majstora

ZERKALO

VRCAJU MIZANTROPIJU U NOVOJ SARADNJI LANTIMOSA, PLEMONSA I STOUN

NIHILIZAM DO BALČAKA

Čovječanstvo je bezvrijedno, srce mu je klinički mrtvo, nikad neće biti bolje nego što jeste… Kao takvo, čak i ako je spasenje moguće, ne vrijedi se truditi, vjerovati, tjerati ga da se popravi. To je, otprilike, poenta ili barem nešto što suptilno proviruje iz većine filmova Jorgosa Lantimosa Ako izuzmemo hit „Poor Things“ (2023), njegovu prvu saradnju s Emom Stoun koja mu je u međuvremenu postala muza, čini se da nema toga ko bi mogao

Rimejk suštinom ne odudara od južnokorejskog originala; poenta je ostala ista, samo je presvučena u Lantimosovu ludačku košulju punu apsurda, suvog humora i raskošne estetike

da izmanipuliše uvrnutog grčkog majstora da se odmakne od mizantropije i povjeruje u bolje sjutra za čovjeka i ljudsku prirodu. Ultimativni dokaz je „Bugonia“ – bizarna korporativna satira sa saj-faj premisom čiji je nihilizam toliko jak, da možete osjetiti kako vam srce crni i trune dok je gledate.

Da, Lantimosovi filmovi uvijek su dijelili, te zgražavali i/li oduševljavali publiku, ali ne kao ovaj, ne kao njegovo naizgled najjednoznačnije djelo do sada. Ipak, upravo zbog tog cinizma i nevjere u sve što je ljudsko „Bugonia“ i jeste fešta za ljubitelje crnog humora, pa će takvi najprije i cijeniti Lantimosov nihilizam. I

shvatiće da je on ovdje, ipak i prije svega, poziv na preispitivanje –a ne (samo) ultimativna presuda zlom i naopakom čovječanstvu. Radnja filma, koji je premijerno prikazan u Veneciji i nominovan za šest Evropskih oskara (režija, muzika, montaža, šminika i frizura, scenografija, dizajn zvuka), počinje u domu dvojice teoretičara zavjere.

Tedi Gac (očekivano izvanredni Džesi Plemons ) je mozak operacije koja se tiče spašavanja planete od vanzemaljaca što navodno kontrolišu čovječanstvo preko velikih korporacija. Don ( Ejdan Delbris , debitant odabran na kastingu u okviru kojeg je ciljana osoba iz neurodivergentnog spektra) je njegov rođak s autizmom koji ne zna mnogo ni o stvorenjima sa drugih planeta ni o kapitalizmu, ali vjeruje jedinoj osobi koja o njemu brine. I za Tedijevu ljubav spreman je da podrži plan otmice Mišel Fuler (Stoun), izvršne direktorice farmaceutske megakompanije „Auxolith“.

Da li je Tedi lud ili je zaista na tragu nečega što promiče dru-

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

gima, zaslijepljenim utaživanjem potreba koje nameće kapitalizam? Može li biti da je Mišel stvarno Andromeđanka, kraljica kolonije koja ciljano uništava pčele na Zemlji ne bi li istrijebila i ljude čiji ekosistem od njih zavisi – ili je, ipak, samo još jedna u nizu tipičnih „Big Pharma“ faca na čijoj agendi nema etike, nego je sve podređeno debljanju buđelara?

Da nije, ipak, Tedi klasičan incel koji za sopstvenu neostvarenost u svakom pogledu (ekonomskom, društvenom, ljubavnom) krivi druge, pa targetira „velike zle vukove“ i okreće se nasilju? Ili Mišel stvarno koristi folikule kose da komunicira sa svemirskim brodom na kojem njena kolonija vuče poteze koji čovječanstvo tjeraju na slijepu poslušnost?

ZLE KORPORACIJE

Lantimos i scenarista Vil Trejsi, zaslužan za eat the rich satiru u HBO serijama „Succession“ i „The Regime“, te isti motiv u filmu „The Menu“ (Majk Majlod, 2022), pametno se poigravaju sa tim pitanjima i tom vrstom sumnje u motivaciju likova skoro do samog kraja vrlo zanimljivog filma. Stoga, „Bugonia“ može da vam bude zanimljiva čak i ako ste gledali južnokorejski original, crnu komediju „Save the Green Planet!“ (2003), čiji je režiser Džang Džun-hvan jedan od izvršnih producenata Jorgosa Lantimosa. Uz, vrlo zanimljivo, i modernog maga za horore Arija Astera. Trejsi i Lantimos zadržali su kostur radnje, pa velikih na-

rativnih iznenađenja nema, ali zato su tu neke sitno-krupne izmjene, novoumetnuti elementi i uvrnuta estetika koja apsolutno opravdava postojanje rimejka. Recimo, promjena pola „Big Pharma“ lica (u originalu je bio muškarac), kao i osobe s autizmom koja pomaže Tediju (tamo je to bila žena zaljubljena u glavnog lika), dali su filmu „Bugonia“ novi sloj koji automatski asocira na komentar o incelima.

Još bitnija je, naravno, antikorporativna kritika, te način na koji je Lantimos i Trejsi koriste. Taj element nije samo još jedno jahanje hiperpopularnog talasa eat the rich filmova i serija nego, osim što ukazuje na zlo koje obični čovjek trpi pod čizmom neetičkih, samo profitu odanih kompanija - humanizuje i otpadnike koji protiv njih dižu glas.

Zvali ih teoretičarima zavjera ili ne, važno je da razumijemo kako takve psihe nastaju i funkcionišu. U suprotnom, samo će da raste broj duboko otuđenih osoba spremnih na radikalne poteze za koje vjeruju da su jedino rješenje protiv tlačiteljskog sistema. Korporativnog, političkog, ekonomskog, društvenog, kulturnog, nebitno je – jer sve su to samo oblici iste opresije. Trpimo je svi, bez izuzetka, samo neki među nama imaju sreće da se za nešto uhvate, da ne potonu potpuno u bijes, tugu i beznađe.

PASIVNA AGRESIJA

Za humanizaciju takvog lika Lantimos je, naravno, zadužio majstora svog zanata. I Džesi Plemons zaista čini čuda sa

Tedijem, uspijevajući da njegov krstaški rat protiv „ubica pčela“ prikaže provuče kroz filter najcrnjeg humora, ali i tragedije. U crno-bijelim flešbekovima servirana je pozadina njegove opsesije kažnjavanjem „Andromeđanke“ Mišel, gdje vidimo

Pčele, podrum i svemirski brod

da je njena megakorporacija bila zadužena za testiranje probnog lijeka na njegovoj bolesnoj mami Sendi ( Ališa Silverstoun u gotovo neprepoznatljivom, prilično jezivom izdanju). Takođe, kroz minijaturu Kejsija ( Stavros Halkias ), policaj-

U gomili priča u vezi sa stvaranjem filma „Bugonia“ najinteresantnije tiču se snimanja sa VistaVision kamerama, Emine obrijane glave i instrukcija koje je Lantimos dao kompozitoru Džerskinu Fendriksu. Pa, idemo redom… „Bugonia“ je najskuplja Lantimosova produkcija; procjenjuje se da je budžet filma bio između 45 i 55 miliona dolara. Veći dio tog novca uložen je u arhaični VistaVision format, koji su posljed-

njih godina popularizovali filmovi poput „The Brutalist“ (Brejdi Korbet, 2024) i „One Battle After Another“ (Pol Tomas Anderson, 2025).

Više od 90 odsto Lantimosovog filma tako je snimljeno VistaVision kamerama koje režiser smatra idealnim sredstvom za oživljavanje „velikih ideja i grandioznih osjećanja“.

Jedna od ideja bila je i da se Ema Stoun zaista riješi „folikula kose“ za komunikaciju sa vanzemljskom

kolonijom, tj. da stvarno obrije glavu za potrebe snimanja. Ne bi li učinio da se osjeća što komotnije i sa njom podijelio teret uloge, Lantimos joj je dao mašinicu za brijanje i ponudio da budu ćelavi zajedno. I to je samo jedna od priča koje govore u prilog tome da je Stoun u njemu pronašla sigurnu kreativnu luku.

A kompozicije? U trećoj saradnji sa Fendriksom, koji je radio muziku i za „Poor Things“ i „Kinds of

Kindness“ (2024), Lantimos je želio da kompozitor radi po osjećaju, uz vrlo malo informacija, gotovo naslijepo. Prije nego što mu je dao skript, servirao mu je više hint nego pravu instrukciju. Od Fendriksa je tražio melodiju koja može da odslika „pčele, podrum i svemirski brod“. Kompozitor je radio samo sa tim – i pokidao. Zadovoljni Lantimos poslao mu je scenario kad su za muziku ostale samo finese…

Ema Stoun kida u dijaboličnoj ulozi zbog koje je obrijala glavu

ZERKALO

ca koji je bio Tedijev bejbisiter i kaje se zbog nečega što mu je radio dok ga je čuvao, dobijamo nagovještaj o dubini otuđenja glavnog lika.

Skokovi u prošlost u kombinaciji sa dešavanjima u sadašnjosti u podrumu u koji Tedi zaključava Mišel, pružaju Plemonsu šansu da humanizuje lika za kojeg, prema svim pravilima, ne bi trebalo da osjetimo saosjećanje. No, da stvar postane još bolja, Stoun radi nešto slično i sa svojom Mišel. Ojačani vrhunskom glumom, te na gorivu promišljenog skripta, i Tedijev i Mišelin lik, iako oba odbojna na svoj način, uspijevaju da zamisle i prevedu na svoju vodenicu. Sve što on priča o korporativnoj kulturi i novom svjetskom poretku apsolutno je tačno i prokleto zavodljivo. No, nasilje koje sprovodi ipak njoj ide u prilog, te otvara pro-

stor da Stoun postane više od praznog korporativnog odijela, kako djeluje na samom početku. I tako, poslije sve one pasivno-agresivne priče o zajedništvu, progresu i transparentnosti kompanije, za koju znamo da je samo maska za izrabljivanje i vrcanje novca, ipak dođe trenutak kad biste stopirali eat ili torture the rich podrumarenje.

CRNI MED

Stoun najčešće igra likove koje je lako voljeti ili im se barem smijati, pa je u filmu „Bugonia“ pravo uživanje gledati je kako ne ide na klasičnu empatiju, nego pravo na grkljan. Fenomenalna je dok kanališe pasivnu agresiju iz Trejsijevog skripta, te isprobava svakojake pristupe ne bi li se izvukla iz kandži dvojice otmičara. Ovo joj je četvrta saradnja sa Lantimosom

i sve su prilike da neće biti posljednja, te da i nju i Plemonsa čekaju nominacije za Oskara. Nego, mizantropija. Bugonia je, inače, grčka riječ povezana sa drvenim vjerovanjem da će se roj pčela izroditi iz leša žrtvovanog bika ili krave. Pogađate, simbolično označava novi početak ili šansu, te rađanje nečega dobrog iz ništavila. U tom smislu, kraj filma može se shvatiti i pozitivno, ma koliko mizantropski djelovao. Kao što rekosmo, Lantimosov rimejk suštinom ne odudara od originala; poenta je ostala ista, samo je presvučena u njegovu ludačku košulju punu apsurda, suvog humora i raskošne estetike, koju je ponovo povjerio starom uigranom timu, između ostalih, i direktoru fotografije Robiju Rajanu . „Bugonia“ je, naravno, kao i svaki Jorgosov film, estetizovana do koske, do

balčaka, od prvog do posljednjeg kadra, od trejlera do genijalno riješenih postera. I fešta je za oči, ali i za um spreman da se ulijepi u nihilizam kao u crni med i klaustrofobično saće. Istovremeno urnebesan i vrlo ozbiljan, ovo je film pun prosvećene mizantropije, uvrnuti i vrlo razgovorljivi saj-faj, raskošni i razigrani triler zavjere. Izvjesno je da mnogima neće tako pasti, naročito zbog obrta, tj. velikog otkrovenja u završnici. Nihilizam ili realizam – pitanje je sad, ali recimo da razrješenje pije vodu u eri mizerije u kojoj živimo.

E, to što bi pojedini voljeli malo nade na kraju tunela, pak, ne bi trebalo da ima nikakve veze sa krajnjim utiskom. Takvi svakako treba da zaobiđu Lantimosa i pomole se u nekoj drugoj crkvi.

Džesi Plemons budi empatiju za nasilnog lika sa kojim je izuzetno teško saosjetiti

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ne znam da li znaš da se šume sele? Kada krenu, one polako i dugo putuju tražeći sebi bolje mesto. Najradije s jeseni polaze na put… Kao ptice. Ili kao čovek. Ne znam da li znaš da se šume sele? Ne sjećam se više kojoj knjizi Milorada Pavića pripada ovaj pasus, ali pamtim osjećaj i mali film koji mi je režirao u glavi tetovirajući se u podsvijest. Dugo mi nije pao na pamet; doselili su se tu i potisnuli ga neki drugi pisci, slike, filmovi, citati… a onda ga je na svjetlost, pravo iz kučina sjećanja, izvukao „Train Dreams“.

TEŽAČKI RAD

U filmu Klinta Bentlija, premijerno prikazanom na Sandensu, svježe prispjelom na Netfliks, da ironija bude veća, seobe ipak nema, makar ne na neko bolje mjesto. Ni za šume, ni za glavnog junaka – za drvosječu koji po mnogo čemu više podsjeća na drvo nego na čovjeka.

Baš zbog toga je tako divan i tako tragičan i „Train Dreams“, i taj Robert Grejner ( Džoel Edžerton ), i ta priča o njegovom i svim našim životima… Teško da se ove godine mogla pogledati krasnija meditacija o prolaznosti maskirana u film.

Bentli je najpoznatiji po moćnoj zatvorskoj drami „Sing Sing“ (2023) sa Kolmanom Domingom. Pisao ju je sa još trojicom scenarista, između ostalih, sa režiserom tog filma Gregom Kvedarom , zasluživši i nominaciju za Oskara za najbolji adaptirani skript.

U „Train Dreams“ ponovo pišu adaptiraju zajedno, ovog puta roman iz 2011. Denisa Džonsona, samo Bentli sada sjedi na režiserskom tronošcu. Rezultat je očekivano dobar, ne samo zbog očekivanja koje je postavio „Sing Sing“, nego i Klintove prethodne samostalne režije - kriminalno potcijenjenog filma „Jockey“ (2021).

Radnja prati život drvosječe Roberta Grejnera iz Boners Ferija u Ajdahu gdje je, kako nam priča sveznajući pripovjedač (baršunasti glas Vila Patona),

PREDIVNA MEDITACIJA

O DRVEĆU, VOZOVIMA

I LJUDIMA OD STAKLA

Možete pokušati, možete se mučiti, možete tražiti… ali ljepši film nećete pronaći ove godine. Niti priču koja će vas tako lako uvjeriti da ništa, ali ništa ne može da posluži kao prigovor životu

rođen i odrastao kao siroče. Njegovu priču pratimo otprilike od 1917. godine, gledajući kako mu stoički i većinom u mučnom, težačkom poslu prolaze dani.

Ne priča Robert mnogo; jedva da tu i tamo izgovori neku riječ… Ipak, naracija i nikad ekspresivniji Edžerton, vjerovatno u najslojevitoj ulozi izuzetne karijere, pomažu da osjetimo da se u njemu komešaju čitavi svjetovi. I da je Robert vrlo zapitan nad svijetom i svojim mjestom u njemu, te u stalnoj potrazi da postojanju pruži smisao.

Taj smisao i neki dugo i tiho traženi mir pronalazi tek nakon što upozna Gladis (Felisiti Džouns). Zavoljeće je, ubrzo i oženi-

ti. Zajedno će, uz mnogo odricanja, teškog rada i muke, napraviti i malu kolibu pored rijeke. Tu će se skućiti i dočekati kćerkicu Kejt…

SJENKA TRAGEDIJE

Ipak, iako konačno zna za što i za koga treba da se bori i živi, u Robertu se i dalje komešaju oni svjetovi. Ne napušta ga osjećaj da ga tragedija prati još od djetinjstva i neprekidno uhodi iz sjene.

Taj nemir pojačava i posao koji radi, provodeći veći dio godine daleko od porodičnog doma, krčeći šume i sjekući visoka stabla smreke duž glavne željeznice, po svakakvim čukama Amerike. Prečesto svjedočeći

prirodi koja odbija da preda svoje vojnike bez borbe, pa je dovoljan samo jedan trenutak nepažnje ili pogrešne procjene gdje će deblo pasti, da padne i ljudska glava. A nekad nečija padne i zbog ljudske ruke… Zbog pogrešne boje kože, recimo, žute.

Dugo će Roberta progoniti smrt kineskog radnika, izazvana ničim osim rasizmom. Pohodiće ga i u javi i med snom, od krivice što ju je prećutao, što ništa rekao nije za zločin iz mržnje… a Bentli će se sjajno igrati simbolikom drveća, vozova i šina u njegovim snovima, dodajući filmu i prstohvat nadrealizma.

Tragedija će potom, ne jednom, ponovo istupiti iz sjenke… I Robert će, i dalje ne dopuštajući da iz njega pokuljaju svi oni unutrašnji svjetovi, samo gledati kako mu jedva pronađeni smisao polako curi niz prste. Sve što je lijepo ispariće mu pred očima ili nestati u ognju… a život će, ipak, ići dalje. I mirisati na odsustvo. Kao šuma koja s jeseni polazi na put u potragu za nekim boljim mjestom. Kao ptica. Ili kao čovjek…

Prva estetska asocijacija, ne samo zbog „golden hour“ kom-

CELULOID

U BENTILIJEVOJ DRAMI SA BRILJANTNIM DŽOELOM EDŽERTONOM

MEDITACIJA VOZOVIMA STAKLA

pozicija i nekih od najmagičnijih kadrova koje ćete vidjeti na filmu, mora biti Terens Malik . Ipak, iako bez sumnje ima meditativni ton i filozofski, kontemplativni karakter njegovih najprepoznatljivijih djela, „Train Dreams“ mnogo je manje apstraktan. I više emocionalno zauzdan i promišljen, bez primjese iritantne i pretjerane sentimentalnosti koja je unizila vizuelno čudesni i čudnovato precijenjeni „The Tree of Life“ (2011).

SOBA OGLEDALA

„Train Dreams“ je soba ogledala – sve je u filmu podređeno glavnom liku, svi ostali elementi njegov su eho i refleksija. Ne počinje film, recimo, slučajno kadrom za koji je odabran POV drveta koje pada posječeno. Robert je to drvo; njegove emocije i način na koji doživljava svijet jesu to deblo koje se ruši usred šume. On je ta šuma koja pada – i ne ispušta niti jedan zvuk. Sva ta predosjećanja neizrecivog, sjećanja na prošlost, čežnja za ljepšom budućnošću, zbunjenost sobom, svijetom i onim što život znači - zatočene u Robertovom staklenom grlu i grudima otimaju se poput djeteta iz mamine ruke, ali nikako da izađu napolje. I tako naš junak trpi, ćuti, nada se, živi dok mu se umire, ide dalje, grabi naprijed i dalje iako ga tuga živog proždire. A reži-

ser i njegov tim hvataju odsjaj i mrak svih tih pomiješanih i posvađanih osjećanja – svakim kadrom, zvukom, rezom i notom.

Koliko je „Train Dreams“ duboko intimno i delikatno svjedočanstvo o jednom čovjeku i sudbini, toliko je i priča sa biblijskom težinom i metaforom ne samo o Americi, nego i o cjelokupnom bitisanju i čovječanstvu. I, dok niže iskušenja za Roberta, dok ga polako pretvara u Jova, dok pomjera granice onoga što je ljudsko srce sposobno da izdrži, dolazi i do onog dvokrilca u finalu… I sveznajući pripovjedač (ili Bog, isto je) tada uspijeva da nas ubijedi da đavo, ipak, nije upisao bod. I da, koliko

god naizgled male i na propast osuđene živote živjeli, postoji u njima mnogo ljepote. Lijepo je biti živ.

POBRATIMSTVO LICA

Bentlijeva drama nije režirana, nego odsanjana. I „Train Dreams“ nije film koji se gleda, nego sanja. Svaki element to dokazuje, od fotografije Adolfa Velosa, do kompozicija Brusa Desnera (The National). Zajedno, na krilima izuzetne glumačke ekipe u kojoj se, uz Edžertona, ponajviše ističe starac prekaljen grehovima iskustva Vilijam H. Mejsi, iznijeli su možda i najtaktilnije striming iskustvo godine.

Žali bože što ga nećemo vidjeti na velikom platnu, ali i ovako je svaki kadar previše stvaran i opipljiv. Do

te mjere da vam se čini, dok kamera prelazi preko Gladisinih prstiju u Robertovoj bradi, da je pod jagodicama možete osjetiti. Da ste tu i tamo, da ste oni, da ste direktni svjedok i učesnik njihove priče. Na koncu, i jeste. Jer svi mi znamo onaj osjećaj teško pretvoriv u riječi, a koji tako lijepo gradi i pripovijeda Bentli – a tiče se nemogućnosti da se u potpunosti osvijesti sadašnjost. Pa tek kada prođe izvjesno vrijeme možemo da se okrenemo iza sebe i shvatimo što nam se dogodilo. I da za tim nečim, iako je možda bilo strašno, sada čak i čeznemo… Jer nijesmo znali što će nas poslije sačekati, što će se sve još dogoditi.

Odatle i onaj dvokrilac, odatle jedan čovjek-drvo koji je morao da izvuče korijenje iz zemlje ne bi li se uspeo i spoznao da je povezan sa čitavim svijetom… I odatle i osjećaj da se to i vama dogodilo, da vas je „Train Dreams“ u predivnom finalu, pobratimio sa svim licima u svemiru.

Ne, zaista možete pokušati, možete se mučiti, možete tražiti… ali ljepšu meditaciju o prolaznosti života i vremena nećete pronaći ove godine. Niti film koji će vas tako lako uvjeriti da ništa, ali ništa ne može da posluži kao prigovor životu. I da su i životi običnih, ni po čemu posebnih, pa čak i duboko nesretnih ljudi – ipak puni ljepote. Kao šume. Kao ptica. Ili kao čovjek…

Džoel Edžerton bez mnogo riječi dočarava drvosječu koji sjeća na Jova

Vilijam H. Mejsi savršen izbor za upozoravajući glas iz prošlosti

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

KNO OTHER CHOICE JUŽNOKOREJSKI MAJSTOR PARK

ao što nas obično laže da imamo izbora, tako nas kapitalistički sistem, njegovi predstavnici i „serviseri“ povremeno ubeđuju kako ga nemamo. Odnosno, kako ga oni nemaju, ili kako ga, eto, baš u tom-i-tom slučaju nisu imali. Suštinski, većina nas zaista nema izbora: moramo da radimo da bismo preživeli i možda eventualno živeli. Ali isto tako u jednoj ključnoj stvari, nevezanoj za sistem, uvek imamo izbor: hoćemo li biti ljudi ili zveri.

PONIŽEN

I PORAŽEN

Doći ćemo i do toga u filmu „No Other Choice“ južnokorejskog režisera Parka Čan-vuka, inače adaptaciji horor-triler romana „The Ax“ američkog pisca Donalda Vestlejka

Ovo je druga ekranizacija te knjige; prethodnu je snimio grčko-francuski režiser Kosta Gavras kojem je Park i posvetio film. To je i logično s obzirom na to da je Gavras majstor za političke i etičke teme, a „No Other Choice“ je upravo jedan od filmova iz tog miljea, iako zapakovan u crnu komediju.

Park otvara film u izrazito ironičnom tonu: gledamo idealni dan idealne južnokorejske porodice iz više srednje klase, sve „puca“ od odglumljene sreće, kao u reklami za, recimo, omekšivač.

Otac Man-su (Li Bjung-han, negativac Frontmen u seriji „Squid Game“) je tehnolog u fabrici papira; majka Mi-ri je domaćica koja na svaki način gleda da mu ugodi i da mu bude na usluzi; njih dvoje su i plesni partneri i uigrani tim. Sin je pomalo odsutan duhom, kao i svaki zdravi tinejdžer, a kći je talentovana violončelistkinja. Sliku upotpunjavaju i dva psa.

Ta idealna slika, pak, raspršiće se kao mehurić od sapunice kada Man-su dobije otkaz, dok mu se novi američki vlasnici pravdaju kako „nemaju izbora“ zato što moraju da saseku troškove. On je rešen da ostane u istom biznisu, ali kriza je u celoj industriji, pa nakon što potroši otpremninu mora da nađe bilo kakav posao, recimo, u skladištu. Mi-ri isto nalazi zaposlenje kao den-

GORKA OPOMENA BRUTALNOSTI KAPITALIZMA

), što je Man-suu ili

Godinu kasnije, ponižen i pora-

nom kada se nešto pojavi u jedi-

njega. I to mora da učini doslovmu po životnim prilikama (što bi u neka normalnija vremena

iskustvima (iz kojih bi takođe

talna higijeničarka kod mladog i zgodnog zubara Oh Đin-hoa (Ju Jeon-seok), što je Man-suu udar na ego, pa pokušava da se vrati matičnom zanimanju i starom rangu plate kako zna i ume. Usput, preti im i bankrot, gubitak kuće ili njena prodaja vrlo iritantnim komšijama. Godinu kasnije, ponižen i poražen, Man-su dolazi na ideju da je jedini način da dobije posao, jednom kada se nešto pojavi u jedinoj preostaloj fabrici papira, eliminacija konkurencije koja na papiru ima bolje kvalifikacije od njega. I to mora da učini doslovno, pa bili ti ljudi vrlo slični njemu po životnim prilikama (što bi u neka normalnija vremena uzrokovalo solidarnost), ili, pak, potpuno različiti i sa drugačijim iskustvima (iz kojih bi takođe moglo da se nauči nešto). Mansu na početku okleva, ali…

SLOJEVITI MOTIVI

Plakat

ﬁlma koji je posvećen velikom Kosti Gavrasu

je pomalo predugačak, premda

Vengeance“, 2005) i „Decision to

Da odmah prekinemo neizvesnost i odgovorimo na pitanje, budući da se poređenje samo od sebe nameće imajući u vidu tematiku i lagano satirični pristup istoj: da li je „No Other Choice“ bolji od filma „Parasite“ (Bong Džun-ho, 2019)? Kratak odgovor glasi: „Ne, nije bolji.“ Nije baš toliko slojevit, a i čini se da je pomalo predugačak, premda su digresije kojima se minutaža razvlači skroz na mestu. Dobro, a kako se onda drži u Parkovoj filmografiji - da li tu makar pri vrhu? E pa sad, kada neko snimi „Osvetničku trilogiju“ („Sympathy for Mr Vengeance“, 2002; „Old Boy“, 2003; „Lady Vengeance“, 2005) i „Decision to Leave“ (2022), taj vrh je poprilično visoko, pa „No Other Choice“ ne može da ga dostigne. Opet, ovo je u svom besu i pravedničkom

CELULOID

KORISTI CRNI HUMOR DA POGODI PUBLIKU TAMO GDJE NAJVIŠE BOLI

OPOMENA O KAPITALIZMA

Balans između

lokalnog konteksta i korporativne kulture u Južnoj Koreji i šire globalne slike izvrsno je pogođen, a režiser demonstrira i sjajan osjećaj za tempiranje humora, drame, preokreta ili eskalacije haosa i nasilja

govih pojedinih kolega prema

nije bez razloga vezan za kuću

vuk demonstrira i sjajan osećaj za tempiranje humora, drame, preokreta ili eskalacije haosa i nasilja.

SIGNAL BUDUĆNOSTI

Naravno, za tako nešto bi trebalo pohvaliti glumce i ekipu. Retko kada scenario koji je potpisalo ovoliko „ruku“ (četvoro autora) ima ovoliko smisla i deluje ovako kompaktno. Glumci su, sa svoje strane, odlično raspoloženi, i to ne samo glavni, već i sporedni i epizodni koji koriste malo vremena na ekranu da zablistaju što više, ali ne na neki vulgaran i sebičan način, već uživajući u svojevrsnoj međuigri. Tehnička ekipa je sa svoje strane pouzdana, ali ipak najviše pohvala treba sačuvati za Parka i njegovu vrlo inspirisanu i igrivu režiju.

gnevu možda i najličniji Park, te film iza kojeg režiser najviše može da stane, posebno u ovim vremenima kada se sigurnost na poslu čini kao nedosanjani san. Prethodna dva pasusa, molim vas, uzmite s rezervom i nemojte izvlačiti zaključak da „No Other Choice“ ne valja, ili da je okej, ali ne i dobar. Naprotiv, dobar je to film, čak i vrlo dobar, ali ima tu nesreću da ga se uglavnom poredi sa remek-delima, što ipak nije pošteno. Ima kod Parka i u „No Other Choise“ slojevitosti, naročito u motivaciji likova. Man-suova ljubomora čija je meta Mi-ri, ali i ljubomora njegovih pojedinih kolega prema njihovim suprugama, jasan je izraz nemoći. Man-su takođe nije bez razloga vezan za kuću u kojoj živi, ne samo da se naradio da bi mogao da je kupi, nego je to i dom njegove porodice koji je već jednom izgubila, te jedino mesto gde je imao osećaj doma i pripadnosti. Balans između lokalnog konteksta i korporativne kulture u Južnoj Koreji i neke šire, globalne slike takođe je izvrsno pogođen, a Park Čan-

Šlag na torti predstavlja utisak da, što je haos oko glavnog (anti)junaka koji on najčešće sam kreira veći, to je Parkova režija razigranija u ideji, a precizna u izvedbi. Haos treba znati kontrolisati i Park to čini izvrsno

i memorabilno, bilo da na naizgled nelogično mesto ubacuje daleki total snimljen teleobjektivom, da okreće na „slepstik“ fizičku komediju ili na brutalnost koja nam mora poslužiti kao gorka opomena. Konačno, Park dokazuje da je znanje jedina kategorija koja se ne može uništiti, oduzeti ili tek tako osporiti. Imajući to u vidu, on je zasigurno svestan da publiku prvo treba zaintrigirati humorom, napetošću i akcijom, pa je onda lakše plasirati joj politički stav. Zbog toga „No Other Choice“ nikada nije dosadan film, te prilično često pogađa blizu mesta gde nas boli najviše i nijednog trenutka ne preti da se pretvori u tiradu. Zapravo, možda je i ona posveta notorno „težinjavom“ Gavrasu ironični prijateljski savet na temu kako se radi antikapitalistički film za 21. vek. U tom smislu, situacija s kraja (koju neću da pretvorim u „spoiler“) vrlo je jasan signal odakle će opasnost početi da nam preti…

Za glavnog lika zadužen „Squid Game“ superstar Li Bjung-han

Parkova metafora nikad ne prijeti da postane tirada

THE BEAST IN ME UDŽBENIČKA IGRA MAČKE I MIŠA PROSIPA SE U ZBRZANOM

PALP MASKIRAN KAO PRESTIŽNA TV

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ako kradeš, makar kradi od najboljih. Baš to je, kako i sam kaže, uradio Metju Rajs u mini-seriji „The Beast in Me“ kanališući psihotičnu energiju Entonija Hopkinsa, nezaboravnog u roli Hanibala Lektora u kultnom psiho-trileru „The Silence of the Lambs“ (1991) Džonatana Dema. Krađa je, pak, prejaka riječ i mnogo više štos lansiran u intervjuima, jer Rajsova vrhunska igra odličan je primjer razlike između pravog, punokrvnog i smislenog omaža , te eksploatacije, lopinjanja i pukog jahanja slavnog koncepta, lika ili uloge. Upravo zbog toga što je tako brutalno dobar u ulozi psihotičnog bogataša koji možda jeste, a možda i nije ubio suprugu – šteta je i što „The Beast in Me“ nije bolji i pametniji psiho-triler. Ma, ni primaći Demovom klasiku sa Hopkinsom od kojeg je, kobajagi, krao i pozajmljivao Rajs…

VREĆA MAČAKA

Nego, zbog čega se od „The Beast in Me“ očekivalo mnogo? Prvenstveno zbog velikih faca iza i ispred kamere. Uz Rajsa, genijalnog u seriji „The Americans“, tu je i Kler Dejns, velika TV ljubav još od „My So-Called Life“; sjajna uz Džesija Ajzenberga u nedovoljno poznatoj mini-seriji „Fleishman Is in Trouble“; ipak najpoznatija po špijunskom hitu „Homeland“… Ovo je njena nova saradnja sa kokreatorom te serije Hauardom Gordonom koji u „The Beast in Me“ ima ulogu šouranera.

Kada na sve to dodamo sporednu rolu Džonatana Benksa –

Zvijezda serije „Homeland“ ne može da izdrži tempo koji u najpsihotičnoj roli karijere postavlja Rajs, a fakat je da ni jedno ni drugo nemaju čarobne štapiće da eliminišu pretjerane ambicije i loše odluke kreatora

(ne)čuvenog Majka u hitčini „Breaking Bad“, pa i Antonija Kamposa („The Staircase“, „The Sinner“) u režiserskoj stolici, Danijela Perla („American Crime Story“) na čelu scenarističkog tima i Džodi Foster i Konana O’Brajana u izvršnoj produkciji, slika o očekivanjima postaje još jasnija… Iako je,

doduše, kao kreator potpisan Gejb Roter, godine 2015. zadužen za ne tako ubjedljivo oživljavanje kultnog saj-faja „The X-Files“.

Sve su to, dakle, faktori zbog kojih „The Beast in Me“ djeluje kao parče prestižne televizije, makar na papiru. Osmodjelna serija, pak, tako izgleda i na po-

četku, dok polako raspoređuje figure na šahovskoj tabli i sprema se za raščivijavanje velike misterije. Njena igra mačke i miša, u kojoj ama baš svako misli da je mačka, raspliće se udžbenički, bez ikakvih žanrovskih odskoka i isticanja… Sve do prefinalne epizode u kojoj dolazi do ogromnog pada, a onda i totalnog kolapsa u prezbrzanoj i preglatkoj završnici.

SPIRALA KRIVICE

Priča se, pak, odvija na Long Ajlendu, gdje već pet godina živi iako joj se umire bestseler autorka Agata „Agi“ Vigs (Dejns). Njeno životarenje, borba sa

bijesom, depresijom i spisateljskom blokadom počelo je nakon tragične smrti. Nesposobna da se pomiri sa činjenicom da je izgubila sina zbog nesavjesnog vozača, lokalnog momka kojeg policija navodno nije testirala na alkohol poslije nesreće, Agata je potonula u opsesivnu mržnju i želju za osvetničkom pravdom. Jedino što se iz toga rodilo jeste razvod sa ljubavlju njenog života. Šeli (Natali Morales) je napustila Agatu, shvatajući da pored tako ogorčene supružnice nikada neće moći da odboluje sina i zacijeli.

E, u život te i takve Agate ulazi Najl Džarvis (Rajs), opaki mogul za nekretnine čija je prva supruga nestala, te za kojeg se osnovano sumnja da ju je ubio. U naselje naše glavne junakinje doseljava se sa novopečenom drugom ženom, galeristkinjom Ninom (Britani Snou iz „The Night Agent“) i sa željom da valorizuje zemlju i nepokretnosti u cjelokupnom komšiluku. Agata je, naravno, antikapitalistički i generalno „anti-anti“ prema svemu nastrojena, pa

SA KLER DEJNS I METJUOM RAJSOM

mu pravi tehničke probleme. No, prava frka nastupa onog trenutka kada momak koji joj je pregazio sina – nestane preko noći. I Agata posumnja da Najl ima nešto sa tim, da je odlučio, ne bi li joj se dodvorio, da joj tako ostvari snove…

U igru će se potom uplesti i Brajan Abot (Dejvid Lajons), problematični FBI agent sklon piću i tuđim ženama, njegova supervizorka Erika Breton (Hetjen Park), pa i Najlov još opakiji mogul od tate Martin Džarvis (Benks) i stric Rik ( Tim Guini )… Svi oni završiće u spirali Agatinog žaljenja, krivice i samokažnjavanja, ali i njene frenemies situacije sa „možda jeste, možda nije psiho“ Najlom. I neće baš svi uspjeti da se izvuku.

DRČNA MASKA

U suštini, „The Beast in Me“ zaista krene kao twisty little bastard od psihološkog trilera, pa dinamika Agatinog i Najlovog odnosa u startu i podsjeća na Hopkinsa i Džodi Foster u „The Silence of the Lambs“. Za taj utisak najzaslužniji su glumci, posebno Rajs za kojeg biste se zakleli da ga je zaposjednuo zli duh, da je napustio svoje tijelo, da se unutra uselio i sve prozore zabrazdio pravi psihopata. Opet, na sve te momente kada iz njega izbija gola patologija, čisto zlo, dolaze i sitne ali bitne demonstracije takve harizme i zavodljivosti, da posumnjate da bi Najl mogao da bude ubica. Možda su ga, ipak, unavidjeli

pozadina događaja i željno iščekujete razrješenje zagonetke – frustracija je previše. I zbrzavanja, pa i golog krindža u pisanju i karakterizaciji. Scena u kojoj Najl trpa cijelo pile u usta… Šta? Džaba tri Rajsa u kadru kada odluka nema smisla i pokrića.

BEZ TEŽINE

Isto tako, džaba i priča o podudarnostima između nas dobrih ljudi i svih Džarvisa ovog svijeta kada je pisanje – prava šklopocija. „All he had left to kill was time…“ Stvarno? Kakav blam…

zbog novca, uspjeha, drčnosti? Možda je ta drčnost – samo maska iza koje se sakriva duboka rana? Da li je za nju odgovorna ta njegova nestala supruga ili, pak, otac čiju ljubav nikad nije dobio? Svašta Agati prolazi kroz glavu dok upoznaje Najla, a neko vrijeme, dok gleda Rajsove bravure – i publici. Nažalost, Dejns ne može da izdrži isti tempo kao Metju, a fakat je da ni jedno ni drugo nemaju čarobne štapiće da zabašure kreatorske rupe. Kler poslije izvjesnog vremena počinje da djeluje histerično i kao da vozi na ler to rastegnuto „tužno lice“ koje joj, ako ćemo pravo, i jeste postalo zaštitni znak. Zbog toga i ne uspijeva da do kraja proda premisu serije da i svi dobri ljudi nose uspavane zvijeri u sebi, te da bi ih probudili i aktivirali kada bi znali da neće biti posljedica. Ili bi našli nekoga drugog da za njih obavi prljavi posao. To je možda tačno; zbog toga, uostalom, toliko i volimo priče o serijskim ubicama i svim vrstama čudovišta. Nažalost, kreatorski tim serije prodaje nam tu toliko puta rabljenu i bolje obrađivanu premisu – kao toplu vodu. I vuče sa sobom ne samo Kler, nego i Rajsa koji sve vrijeme kida u psihotičnoj ulozi. Do te mjere, da je šteta što ga nikad nijesu zvali u „Succession“. Čuda bi činio.

Ima „The Beast in Me“ finih obrta i iznenađenja, ali ipak je tu mnogo više stvari za prevrtanje očima. Iako sve vrijeme marite za likove, zanima vas

Ima blamaža i ranije, ali finalni rasplet toliko je spedevećen, da vas ostavlja s osjećajem kao da vas je neko sve vrijeme vukao za nos. I umjesto prestižne televizije i psiho-trilera poslije kojeg se zaspati ne može – isporučio totalni palp. Ili nešto što je izašlo iz Netfliksove sad već skoro nepodnošljive Harlan Koben mašinerije. Doduše, adaptacije njegovih knjiga barem su oktanske od prvog do posljednjeg kadra, pa tek kada dođu finiš i „veliki rasplet“ ukapirate da ih nikad više nećete pogledati. Ali barem vam odvedu mozak na otavu i prirede solidno parče striming eskapizma… „The Beast in Me“ nije ni za to iz prostog razloga što svaki njen kadar sve vrijeme vrišti: „Prestižna televizija!!!“. Misterija ove serije nije bogzna kako kreativna; njeni obrti nijesu pretjerano pametni; njena priča nema težinu koju je mogla da dobije u rukama mnogo promišljenijih i hrabrijih autora… Onih koji bi, recimo, uočili potencijal u odnosu Najla, njegovog strica i oca, čiji su likovi ostali potpuno nerazrađeni, iako se od njih mogla rasplesti izuzetna priča o toksičnom maskulinitetu.

Na koncu, jedini 10/10 element koji „The Beast in Me“ nudi jeste Rajsova gluma, pa je samo zbog toga i vrijedi pogledati. Neka oproste i Kler Dejns i Džonatan Benks i ostatak ekipe… Njihova igra nije palp, ali jeste poklopljena nizom pogrešnih odluka. I preambicioznim ciljanjem etikete „prestige TV“.

Džonatan Benks straćen na nerazrađenu rolu avclub.com

THE DEATH OF BUNNY MUNRO DIRLJIVA I MOĆNA EKRANIZACIJA ROMANA NIKA

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Najpoznatiji je po muzici, posebno po radu sa grupom

The Bad Seeds i filmskim kompozicijama sa Vorenom Elisom… Ipak, oni koji Nika Kejva bolje poznaju ispratili su i njegove filmske scenarije i knjige. Njih će bez sumnje najviše obradovati vijest da je njegov drugi roman „The Death of Bunny Munro“ (2009) dočekao šestodjelnu adaptaciju u „Sky Original“ produkciji. Ni manje ni više nego sa Metom Smitom iz „The Crown“ i „House of the Dragon“ u glavnoj ulozi.

Mini-seriju „The Death of Bunny Munro“ režirala je Izabela Eklof („The Industry“), a napisao ju je Pit Džekson, britanski scenarista koji je debitovao na televiziji s odličnom serijom „Somewhere Boy“. Kejvovi obožavaoci, kao i oni koji vole mračne drame i Smitovu sposobnost transformacije u složene likove imaju se čemu veseliti – jer od ove serije dobiće intenzivan i beskompromisan zaron u tugu i samospoznaju.

ŽIVO BLATO

Bani Munro (Smit) je prodavac kozmetike, ali prvenstveno ženskaroš koji koristi svoj posao da bi se prepuštao zavisnosti od seksa. Većinu vremena provodi zavodeći klijentkinje dok njegova supruga Libi (divna Sara Grin) pati od depresije i pokušava da brine o njihovom devetogodišnjem sinu Baniju Junioru (Rafael Mate). Život oca i sina mijenja se iz korijena nakon što Libi izvrši saumoubistvo. Neizrecivi gubitak

OTREŽNJUJUĆA DRAMA

O MASKULINITETU

Radnja romana odvija se isključivo iz

Banijevog ugla, dok je u seriji predstavljena i iz perspektive njegovog zanemarenog sina kojeg je iznenađujuće ubjedljivo oslikao debitant Rafael Mate

primorava ih da se suoče sa činjenicom da su osuđeni jedan na drugog. Bani nije najbolji uzor, a do sada je bježao od odgovornosti prema svom djetetu. Junior je željan njegove ljubavi, ali pitanje je može li da je dobije. Odgovor će dobiti tokom putovanja na kojem će otac i sin bolje upoznati jedan drugog.

Pit Džekson pažljivo je iščitao Kejvov roman i pretvorio ga u šest epizoda punih iščekivanja. Zahvaljujući uzbudljivom scenariju i preciznoj glumi gledaoci ne mogu da ne budu zabrinuti dok gle-

daju Banija kako tone sve dublje iz epizode u epizodu. Međutim, uprkos otrovnoj atmosferi koja okružuje likove i živom blatu u koje tonu, serija posjeduje dašak humora koji razbija tamu od početka do kraja. Odličan primjer je situacija koja nastaje nakon što radnice socijalne službe dođu

da intervjuišu Banija. Što Munro uradi nakon što shvati da ga ne smatraju prikladnim ocem? Pa, naprasno kidnapuje vlastitog sina.

CIKLUS MUČENJA

Putovanje po jugu Engleske, tokom kojeg Bani postepeno gubi

Met Smit budi empatiju za tipa sa kojim je teško saosjetiti

Rafael Mate fantastičan u prvoj roli na televiziji

Sara Grin razara u roli žene koja je od bola pobjegla u suicid

DRAMA MASKULINITETU

kontakt sa stvarnošću, odvija se u atmosferi snova. Jedino moguće iskupljenje leži u Junioru, njegovom sinu, koji možda može da prekine ciklus zlobe, zlostavljanja i stvaranja lažne slike o „pravom muškarcu“ koju je glavnom liku nametnuo njegov otac Bani Senior (Dejvid Trelfol).

Iako sunčano ljeto na obali Brajtona daje živahnu teksturu seriji i cijelom tom putovanju u kabrioletu koji je zamijenio mali automobil iz romana – tragična aura sve vrijeme se nadvija nad Banijevom pričom.

Lik serijskog ubice redovno se pojavljuje na televiziji ili u novinama, poput tame koju autor metaforički koristi kako bi stvorio uznemirujuću atmosferu. Kako bol zbog gubitka postaje sve očiglednija, putovanje postaje sve mračnije, kulminirajući u šestoj epizodi, koja čak poprima vajb Dejvida Linča dok Bani pjeva pred svim ženama sa kojima je

spavao, a koje su mu jedina publika.

Svi fanovi znaju da Kejb ima jedinstven pristup biblijskim temama i motivima, a to je u potpunosti vidljivo u seriji, transformisano u nadrealne vizuale koji podsjećaju na prethodno navedeni kutak svemira Dejvida Linča. Osim toga, vidljivi su još neki prepoznatljivi simboli koje Kejv često koristi u svojim pjesmama.

OPOMINJUĆI MIT

U „The Death of Bunny Munro“, putovanje automobilom pruža samo okvir za iskupljenje dok se put glavnih junaka ukršta sa mnogim strancima i ponekim starim znancem. Ti susreti funkcionišu kao sličice, sa sve usamljenim udovicama koje traže utjehu ili sa ljutitim muževima koji žele osvetu i pravdu. I poslije svakog od njih ljušti se još jedan Banijev sloj, nekad uz scene mračne komedije, nekad u obliku čiste tragedije.

Tako se priča kreće poput automobila kojem polako nestaje goriva, uspješno dekonstruišući mit o naizgled fatalnom muškarcu, ostavljajući opominjuću priču o šteti koju očevi prenose sinovima. Toj i takvoj slici dodatno pomažu lokacije u Brajtonu koji je, u svoj svojoj izblijedjeloj raskoši, rijetko izgledao tako živo kao u ovoj seriji, dok je saundtrek riznica indi-dragulja i izvođača poput The Cure, Primal Scream, The Waterboys… Naravno, Kejv i Elis dodali su i svoju tmurnu i tipično impresivnu pozadinu. Pritom se Nik pojavljuje u kameo ulozi i predstavlja autorsku pjesmu „Bright Horses“ u ključnom trenutku priče.

Autor serije potencira određenu dozu senzualnosti u prvom dijelu, ali izbjegava neke od eksplicitnijih odlomaka romana. Njegova adaptacija postaje sve prljavija dok se putovanje polako pretvara u noćnu moru, poput susreta sa zavisnicom.

Banijev unutrašnji monolog sa fantazijama odsutan je u seriji, ali izvjesno je da će adaptacija iznenaditi fanove knjige zbog efikasnih narativnih odluka. Recimo, radnja romana predstavljena je isključivo iz perspektive Banija, a u seriji možemo da vidimo i nevini POV njegovog sina kojeg je

iznenađujuće upečatljivo oživio Rafael Mate.

UŽAS TUGOVANJA

U debitantskoj ulozi na televiziji, Mate apsolutno blista. Ne samo da pokazuje koliko je drugačiji od oca, nego i koliko tuge dijete može osjetiti zbog gubitka roditelja i kroz proces gubitka drugog koji mu polako, kao da neće, kopni i pred očima nestaje.

S druge strane, Met Smit daje Baniju privlačnost koja mu je i te kako falila u knjizi, gdje je glavni lik zapravo tip muškarca kojem su se smijale sve žene koje je pokušavao da zavede. I u seriji ima takvih situacija, ali stvari su drugačije postavljene. Bani je ovdje prvenstveno egocentrični i duboko nesigurni otac koji pokušava da održi vlastiti identitet. On je samodopadan i hedonistički čovjek koji ne zna što da radi nakon što shvati da je prisiljen da brine o svom djetetu. Smit je svakako navikao da portretiše mračne likove, ali u ovom slučaju je otišao korak dalje. Već na samom početku, u prvoj epizodi u kojoj napušta kapelu tokom sahrane kako bi masturbirao nad umivaonikom, znate sa kim imate posla i da je Banija izuzetno teško voljeti, prihvatiti i razumjeti.

Međutim, kako epizode odmiču, dok Junior shvata da idealizovana slika oca nije baš slika heroja, sve više vas pogađa sudbina obojice. Želite da zaštitite sina i da oprostite Baniju taman koliko i on očajnički želi da mu bude oprošteno. I pred očima, umjesto pukog neodogovornog oca i seksualnog zavisnika, vidite prije svega čovjeka skrhanog tugom i krivicom, ali i manjkom očeve ljubavi zbog koje je i zaglavio u iluzijama. Oni koji prate Nika Kejva, ne samo kao muzičara, već i kao pisca, mogu da potvrde da ova adaptacija obuhvata ono što ga čini tako jedinstvenim, a to su humanizacija užasa, poezija skrivena u grotesknom, svjetlost čak i na kraju najmračnijeg tunela i preživljavanje i usred najvećeg očaja. U seriji „The Death of Bunny Munro“ ulovljena je ta tako posebna mješavina prljavštine i nježnosti romana, samo uz mnogo više empatije za glavnog lika, izopačenog čovjeka koji na kraju, ipak, otkriva emocionalnu vezu sa sinom. Serija ga oživljava sa mnogo stila, tako da će obožavaoci romana i Meta Smita biti bez sumnje oduševljeni adaptacijom koja je puna posebne energije i šarma.

Glavni glumci u društvu Nika Kejva koji se pojavljuje u kameo ulozi

EDWARD SCISSORHANDS BARTONOV MAŠTOVITI KLASIK SA

MAKAZORUKI ZAGRLJAJ

Rajder i Dep –

čudni, iščašeni i planirani za ﬁlm od starta

Piše: Stojan STAMENIĆ

ve je to krenulo samo iz usamljenosti jednog djeteta. Bio je taj Burbenk, predgrađe Los Anđelesa duboko u dolini San Fernanda, a u njemu tinejdžer Tim , otuđen, izolovan, željan dijeljenja i konekcije s onima koji su ga uporno ignorisali. Tada je nacrtao samotnog mršavka s oštricama umjesto prstiju… Tako je tada vidio sebe.

Barton, imaju

Imao sam osjećaj da ljudi imaju potrebu samo da me ostave na miru, a nijesam razumio zbog

čega. filma

Edvard je vanvremenska, univerzalna figura, nešto poput tužnog klovna nijemog filma, neki lik egzistencijalno i kosmički otuđen od svih na koje nailazi tokom samotnih pustolovina

neš, tada nemaš luksuz da se sa statusom igraš snimanjem nečega poput mjuzikla. Ne, to niko neće gledati u Holivudu, pogotovo ne krajem osamdesetih.

ČAPLINOV DODIR

torki Tompson je o tom crtežu odrastanja i za-

priča

djetetu koje se

Kreirati saosjećanje i bliskost bez kapi dijaloga. Džoni Dep je, da bi uspio nešto takvo, danima gledao filmove Čarlija Čaplina. U suštini, uvijek je bio Bartonov prvi izbor za rolu Edvarda, čak iako Tim nije gledao „21 Jump Street“, krimi-seriju koja je Džonija lansirala u orbitu „ozbiljnih rola“.

Godinama SciBartona.

bio rijedak spreman i sposoban da filmjezikom

ljepotu pripovijedanja pokret-

Na početku je želio da „Edward mjuzikl; je velikog (1989), kada Tim da klase… Kada to jednom posta-

Negdje tokom snimanja filma „Beetlejuice“ (1988) mladoj auKerolajn Tompson pričao je o tom crtežu odrastanja i zamolio ju je da napiše scenario za nešto što će prije 35 godina postati „Edward Scissorhands“. Dopala se Bartonu priča koja ju je proslavila, a „First Born“ bio je film o abortiranom djetetu koje se vraća u život... I bio je dovoljan da zna da Kerolajn mora da mu napiše to. To, o samotnom dječaku iz Burbenka. Godinama kasnije, Kerolajn Tompson govorila je da je „Edward Scissorhands“ pisala kao ljubavno pismo za Tima Bartona. Tada, krajem osamdesetih, Tim je bio rijedak tip u Holivudu spreman i sposoban da filmskom svijetu pokaže i originalnim jezikom ispriča neke zaista nove stvari. Da mu otkrije novu ljepotu pripovijedanja pokretnih slika u periodu kada su svi samo reciklirali i kopirali… Na početku je želio da „Edward Scissorhands“ bude mjuzikl; problem je nastao nakon velikog uspjeha filma „Batman“ (1989), kada je Tim shvatio da je prosto postao režiser holivudske „A“ klase… Kada to jednom posta-

I da, to je morao da bude Dep, iako su producenti, recimo, natjerali Bartona da pregovara i sa Tomom Kruzom, a Kruz insistirao da bi mogao da pristane, ali samo ako kraj bude mnogo sretniji. Kao, zainteresovani su bili i Robert Dauni Džunior i Tom Henks, čak i pop superstar Majkl Džekson (pa zamislite njega kao Edvarda!)… Ali, Tim je znao: to može samo Džoni Dep. I samo Vinona Rajder preko puta. To je bio plan od starta. I stvarno, postoji nešto u Edvardu Makazorukom što ga čini vanvremenskom, univerzalnom figurom; tužnim klovnom nijemog filma; likom egzistencijalno i kosmički otuđenim od svih koje upoznaje tokom samotnih pustolovina. Nije nimalo slučajno to što je u galeriji groteski od likova u Bartonovom hitu „Batman“ (a tu su groteske, redom i bez izuzetka, svi) - najviše upamćen klovn,

KALENDAR

DŽONIJEM

DEPOM I VINONOM RAJDER SLAVI 35. ROĐENDAN

onaj Džoker kojeg glumi Džek

Nikolson

Nego, Edvardov svijet - i otkrića da su čudni i iščašeni, na svoj način ili čak i više od njega, svi. I jedini (i ključni) Bartonov problem u filmu je samo to, što sve te čudake ne iskoristi da poentira, da podvuče tezu. Umjesto toga, najčešće kao da služe samo za izložbu, za demonstraciju. Kao revija čudaka koji su poenta sami po sebi.

VIZUELNA GOZBA

Najviše poente i suštine je u Edvardovoj tužnoj priči. U „vještačkom“ svijetu gotskog zamka u otkačenom sitkom predgrađu, on je izum ludog naučnika (Vinsent Prajs) koji nije stigao da ga prije smrti dovrši… I ostavio ga je sa privremenim sječivima i makazama umjesto ruku.

Svi tu vrlo brzo skontaju da su makaze užasna zamjena za ruke. Kada vidite tragove sječiva na svemu čega se dotakne, kada vidite ožiljke na tom mladom licu… Pa, sve će vam biti jasno. I to je tek početak; jedna vožnja i posjeta stvarnoj, funkcionalnoj porodici - maloj Kim koju glumi Vinona, njenom tati Bilu ( Alan Arkin ) i divnoj mami, najhumanijoj osobi cijelog filma (Dajan Vist)… A kada se u jednačinu ubace i neke otkačene komšije koje vole da zabadaju nos tamo gdje im nije mjesto - onda sve stvarno i postane satira s očuđenim, donkihotov-

skim autsajderom u epicentru. Baš kao u nijemom filmu. Naravno da će u tom predgrađu biti neki nasilnik kojem se nikako ne sviđa tip sa makazama umjesto prstiju. I naravno da će on tu biti glavni negativac, pa će sve to da vodi do finalnog obračuna… Pa je priča Kerolajn Tompson od tog momenta „kuvanja“ glavnog obračuna suštinski i lijena, na autopilotu. Ali nema veze, jer „Edward Scissorhands“ izgledao je prije 35 godina isto i kako sada izgleda - kao vizuelna gozba i ozarje filmskog jezika i Bartonovog raskošnog vizuelnog pripovijedanja. Koje će, od početka do

kraja, sav taj Edvardov svijet i tu maštu Timovog samotnjačkog djetinjstva činiti potpuno neodoljivom i raskošno magičnom.

MALI PROZORI

I to je onaj glavni utisak, osjećaj koji traje i tri i po decenije nakon premijere; mnogo jači i bitniji od onog o nedokuvanim likovima najčešće svedenim na čudačke karikature, daleko od realnog života. Jer, suštinski, nije čak ni sam Edvard glavni junak filma, već sav taj njegov svijet. Zbog kojeg je Barton čak odbio priliku da „Edward Scissorhands“ snima u svom Burbenku… I odmah producentima

rekao: „Ne, to više nije isti grad, mnogo se od mog odrastanja promijenio“.

Za snimanje je odabran mali i sasvim nebitni Luc, u okolini Tampe na Floridi: generičko, ni po čemu posebno niti jedinstveno predgrađe u ispranim pastelnim bojama. Savršena nebitnost. E, onda je Tim tražio i da prozori kuća smanje na setovima, pa je tako toj životnoj sterilnosti dodata i koja kap paranoje. Edvardove makazičaste ruke kreirao je Sten Vinston; isti onaj koji je radio šminku za nezaboravnog Pingvina u „Batman Returns“ (1992). Depova prostetička šminka i kompletno ruho i sve-sve - pa, trebalo je svaki put sat i 45 minuta da se sve „namontira“. Nikakav problem. Onda je u svu priču prste umiješala, naravno, studijska produkcija, insistirajući da nijedna Edvardova fotografija ne smije da procuri do premijere… Pa je i to otežalo posao. Opet, nikakav problem kada je u pitanju film o tome, kako jedna mlada usamljena osoba može da prihvati sebe. Da zagrli ono dijete u sebi - svojim makazorukim zagrljajima… Pa da prestane da mu otvara rane i nanosi ožiljke. U jednom svijetu koji nije zao, ni u kom slučaju - samo je čudački, otkačen. Kao i sva ta predgrađa koja je neko, usput, ubijedio da nijesu bitna ni posebna - a svoja su i jedinstvena u onoj mjeri u kojoj to može biti mjesto odrastanja jednog maštovitog djeteta.

Magično ulovljen svijet režiserovog usamljeničkog djetinjstva

Glavni izvor nježnosti u svijetu punom groteske

imdb.com

FRIC LANG STO TRIDESET PET GODINA OD ROĐENJA RASKOŠNOG FILMSKOG

Piše: Stojan STAMENIĆ

Cijeli Holivud onakav kakvog ga poznajemo, istorija filmova koje volimo, počinje… Pa, negdje blizu granice Slovenije sa Hrvatskom. Ozbiljno. Mjesto se zove Ljutomer. Krenete od Maribora istočno jedno 40 kilometara, pomenete Maestra tame - i svi će vam tamo odmah ispaliti jedno ime.

Nego, poziv od Jozefa Gebelsa, Hitlerovog ministra propagande lično, da ga posjeti u kancelariji. Fric Lang kasnije se prisjećao kako mu je rekao da „ne zamjera mnogo što mu je posljednji film zabranjen“… I da je dobio ponudu da preuzme vođenje kompletnog nacionalnog njemačkog UFA studija!

Tog dana je znao da će morati u Pariz. Da mora da pobjegne iste večeri. Ali, kako uhvatiti prvi voz ka Zapadu, ako su tog dana sve banke već zatvorene?

USPON NACIZMA

Ali, doći ćemo do toga. Zamislite režisera koji je snimio „Metropolis“ (1927), praktično prvi film naučne fantastike, onakve kakvu sada prepoznajemo - prije skoro 100 godina. Ili lika koji je uz to režirao „M“ (1931), koji je praktično najavio noar kao žanr i sve te stilizovane krimi-trilere.

Pa je tako i već do tada inspirisao najbolja djela Hičkoka i Ajzenštajna, potom i Orsona Velsa, Luisa Bunjuela… A da još nije ni stigao do Holivuda.

U „M“, u tom njegovom prvom zvučnom filmu sa cijelom galerijom grotesknih likova (i policajaca i krimosa, i dobrih i loših, na tragu nekih strašnih ubistava), jasno je kazao šta misli o Hitleru, usponu nacizma i nacističkoj Njemačkoj koja je već bila tu, iza ćoška.

Ili: zamislite lika koji u godinama nakon Prvog svjetskog rata snima četiri sata filma o gospodaru podzemlja, majstoru hipnoze i obmane, mračnom krimi-mastermajndu „Dr. Mabuse the Gambler“ (1922)… Da bi tu oslikao stvarnost života u poraženoj, vajmarskoj Njemačkoj. Koliko je Lang bio bitan? Svi oniHičkok, Vels, Vajlder, Kjubrik… Kleli su se u njegove filmove.

MAJSTOR HIPNOZE

U LJUTOMERU

Gebels je bio toliko oduševljen i ubijeđen da je Lang epohalno bitan čovjek za Njemačku, da mu nije smjela faliti ni dlaka sa glave. No, onda je uslijedila ona nepristojna ponuda… I bijeg u Pariz

E pa, sva ta priča, stvarno kreće u Sloveniji, u Ljutomeru, blizu granice sa Hrvatskom. Prije toga, taj Fric Lang, sin arhitekte češkog porijekla, rođen jednog decembra prije 135 godina, studirao je inženjerstvo u Beču. Potom se prebacio na umjetnost, pa 1910. dobio podršku roditelja da iz Beča putuje svijetom. Imao je 20 godina i vidio Orijent, Afriku, Indokinu, pacifička ostrva. Kolonijalno doba, slutnja ratova velikih sila… I jedan svijet nevin i nenačet u onoj mjeri u kojoj je bio još do kraja neistražen. Potom je Lang 1913. studirao slikarstvo u Parizu. U zoru Prvog svjetskog rata privođen je u Francuskoj - neko ga je pogrešno markirao kao „ubačeni element“, potencijalnog austrijskog špijuna. Pobjegao je u Beč, dočekao početak rata na selu. Tamo u Alpima slikao je i slikao… Do regrutacije.

Znate li kako je mladi Lang prošao u Prvom svjetskom ratu? Na frontu ka Rusiji, u najstrašnijim borbama sa hemijskim oružjem, pa u Rumuniji? Četiri puta ranjavan. Izgubio vid na desnom oku. Onaj povez preko njega, po kome će ga prepoznavati u Holivudu i filmskoj vječnosti - to je bila stvarna ratna rana. E, ta rana će mu obezbijediti, usred rata, period rehabilitacije, vojničkog bolovanja i poštede. I tada se, od ljeta do zime 1915, našao u tom tihom, sanjivom i od svih kuršuma i granata bezbjednom Ljutomeru. Od svih na svijetu, Ljutomer je to mjesto na kojem je Lang zavolio film. Tamo je upoznao dr

Karola Grosmana koji je, otprilike deceniju ranije, počeo da snima filmove. Obožavao je nove tehnologije - i bio pionir filma u Sloveniji. Mladi Lang, od rata već ogrubio i sasvim odrastao, zacjeljivao je rane umjetnošću. Neka divna keramika, koju je u Grosmanovoj radionici stvarao tokom tih pola godine, najdragocjeniji je dokaz u Ljutomeru sačuvan o tome koliko je Fricu tamo bilo lijepo. Gledao je filmove, učio o kamerama, o procesu snimanja, o montaži, o… Ukratko, otkrio je novi svijet. Horizont na kojem će tek uslijediti njegova velika otkrića. Rat je završio sa činom pukovnika. Oficir poražene armije, zemlje koja više ne postoji, koja se naprečac raspala. Susret sa Grosmanom nikada neće zaboraviti: u prvim godinama nakon rata upoznaće najbolje njemačke režisere… a oni su već bili očarani ekspresionizmom.

GLAVA I SRCE

Nego, na stranu svi oni: osoba koja je najviše uticala na Langa i ono što će snimati bila je jedna žena. Mlada autorka Tea fon Harbou postaće 1920. Fricova supruga; do 1933. zajedno sa njim pisala je scenario za svaki njegov film. Ma, epohalno bitna, možda i najbitnija žena za razvoj filmske umjetnosti!

Hajde samo da začas zastanemo kod poglavlja „Metropolis“. Lang je sredinom dvadesetih putovao za Njujork; sa palube broda vidio sve one nebodere

Menhetna… I odmah je znao da želi da snima film o budućnosti!

Radnja se odvija, od svih godina, 2026. A tamo, u svijetu futurističke distopije, sa nekim ludim robotima i letilicama i kolima… Tehnologija nije donijela jednakost. „Metropolis“ je i utopija i distopija; jedno dugo putovanje nevjerovatno lijepe i raskošne estetike, u kojem sin multimilionera i mlada žena na čelu radničkog pokreta treba da pronađu zajednički interes. Za opšte dobro.

„Ono što će glavu i ruke natjerati da djeluju kao jedno - može biti samo srce“, kaže se na kraju filma „Metropolis“. To su sve Fric i Tea zajedno napisali. Pa je film prvo kritikovan zato što, navodno, ide niz dlaku komunistima, pa su onda paljbu osuli i ljevičari i komunisti tvrdeći da je Lang neoprostivo blag prema kapitalistima… U suštini, film je bio ideološki nepodoban. I još više, kritika svih ideologija - u prvom pravom filmu naučne fantastike ikad snimljenom! I tako lijepom i vizionarskom, da se estetski ne može postidjeti ni 2025. godine. Treći dio „Dr Mabuse“ trilogije, kao već jasna i otvorena kritika njemačkog društva koje klizi u nacizam, snimljen je uoči Hitlerovog dolaska na vlast, krajem 1932… I, naravno, novi režim zabranio je film već u martu 1933. Mislite da je Langov život tada bio ugrožen? Naprotiv, nakon ludog „M“ trilera, nakon svega što je radio - Gebels je bio toliko

KALENDAR

FILMSKOG INOVATORA

HIPNOZE LJUTOMERU

oduševljen, toliko ubijeđen da je za Njemačku Lang epohalno bitan čovjek, da Fricu nije smjela faliti ni dlaka sa glave. Onda je uslijedila ona nepristojna ponuda… U fazonu - okej, film ti je zabranjen, ali zašto ti ne bi vodio kompletnu njemačku kinematografiju? Cijelu filmsku industriju u novoj, nacističkoj Njemačkoj!

ZORA NOARA

Ništa Fric Lang nije mogao podići iz već zatvorenih banaka, te noći. Ali, iz stana je uzeo kompletan ženin nakit… I prodao ga, iste noći, na crnom tržištu. Taj novac strpao je u džepove kaputa i u kofer. I pravac Pariz, prvim vozom. Razvod od Tee fon Harbou dobio je četiri mjeseca kasnije. Ona je u Hitlerovoj Njemačkoj odlučila da ostane. Jedan je film snimio u Francuskoj; godine 1936. otpočeće dvije decenije njegove karijere u Holivudu. Dočekan je kao heroj; obožavali su ga i publika i veliki filmski autori.

U „Fury“ (1936) Spenser Trejsi glumi čovjeka pogrešno optuženog za zločin; neka mafija će čak zapaliti tamnicu u kojoj je bio pritvoren. Naravno da je to bio film o Langu i da je ta tamnica za njega bila nacistička Njemačka. Onaj „M“ snimljen u domovini biće smjernica za dalji rad: sve što je potom režirao bila je direktna najava film noar žanra i legendarnih trilera i krimi-priča koje će proslaviti Holivud. Njegov rad samo će nastaviti Vajlder, Vels, Hjuston Svima je otvorio oči. Tokom Drugog svjetskog rata? Snimaće eksplicitno antinacističke filmove: „Man Hunt“ (1941), „Ministry of Fear“ (1944)… Tako jasan i precizan,

taj „Man Hunt“ bio je njegova poruka Americi, koja prije japanskog napada na Perl Harbor, još nije znala šta da čini u svjetskom ratu, niti je birala stranu.

POVRATAK KUĆI

Mnogo, mnogo kasnije - povratak u Njemačku. Prvo da snima „The Indian Tomb“, stari koncept koji je još dvadesetih smislio sa bivšom, nikad prežaljenom Teom fon Harbou. To, indijski ep - to je sebi bio dužan. Već na korak do sljepila, potpu-

no narušenog zdravlja, starac Lang snima i nastavak priča o majstoru opsene i hipnoze, kralju podzemlja. „The Thousand Eyes of Dr Mabuse“ (1960) bio je veliki uspjeh. Zatvoren krug. Simbolično, 1963. pojaviće se (glumeći sebe samog) u filmu „Contempt“ Žan-Lika Godara . U djelu najvećeg inovatora francuskog novog talasa. Toliko je Lang bio cijenjen i prepoznat; filmskoj umjetnosti pokazao je kuda da grabi i u kojim pravcima treba da se pruža. I koju te-

ritoriju i koje kosmičke daljine i kutke našeg najdubljeg mraka i podzemlja i obrise budućnosti treba da prati i osvaja. Sve je to krenulo iz jedne tišine. Ljutomer, Slovenija, mladić sa teškim ranama i izgubljenim desnim okom… Sve je to moralo da se dogodi da bi počeo da vidi dalje, iza tih Alpa i odrastanja i svih ratova i iza one granice na kojoj prestaje ovaj a počinje jedan svijet svježe, smjele umjetnosti. I tamo gdje počinje film, Fric Lang je progledao.

Fric Lang: Genije od kojeg su učili Hičkok, Vels, Bunjuel i Hjuston

OKOVANI PROMETEJ

Tijesno nam je u vlastitoj koži. Tražimo izlaz u drugačijem, kao šansu.

Tim riječima, jednog decembra 1985. i prije 40 godina u Titogradu, Slobodan Milatović i Ljubo Đurković najavljivali su prvi FJAT, festival koji sada znamo kao FIAT. Ono što opstaje i živi i žubori među nama - uprkos nama, ovakvim. Ono što je za tih 40 godina u Podgorici moralo biti četiri puta obnavljano. Što će 17. decembra slaviti svoje četiri decenije.

Alternativno pozorište je vid samospašavanja (samopoznavanja) pozorišne umjetnosti u svom vremenu. Istrošili smo riječi kao što su avangardno i eksperimentalno... kao što smo istrošili i ranije oblike, koje ćemo otkrivati opet i ponovo - Ljubo i Slobo, decembar 1985.

A prvo je postojala Studentska eksperimentalna scena. Odnosno, prvo je, još deceniju prije festivala, postojao „Okovani Prometej“ (januar 1975, prije pola

Mora se nastaviti pro-etika Slobodana Milatovića da pozorište niče u srcu smrti i tišine - piše Božo Koprivica i završava: „Smrt fašizmu!“. I samo što tu ne vidiš te male teatarske brigade kako probijaju obruč ko zna koje neprijateljske ofanzive od naše svakodnevice

vijeka, amfiteatar Ekonomskog fakulteta)… I zamislite: ta modernjačka i slobodna adaptacija Eshilove starogrčke tragedije

- to je u tadašnjem Titogradu dočekano žestokim reakcijama. Od totalne negacije, kritike i blaćenja - do, autor je govorio, „neprijatne glorifikacije“. Autor i reditelj, naravno - Slobodan Milatović.

To „naravno“, opet i samo zato - jer se svaka priča o alternativnom teatru u Titogradumora početi od njega. „Na čelu pokreta za osvajanje slobode u teatru“. Tako je naš pisac Božo Koprivica govorio o Milatoviću i onome što je stvarao. Pa još odatle i kitio taj portret. „Hrabrost, osjećajnost, drskost, gotovo apsolutni sluh…“ To je za njega bio čovjek sa kojim je dijelio istu ulicu odrastanja, Karađorđevu u Nikšiću. Iz koje je, recimo, ispilio i Bota Nikolić, filmski režiser, kamerman i direktor fotografije koji je svijetu otkrio Breda Pita. Istu onu ulicu koja je završila na slici Voja Stanića: na njenom početku sjeverac ruši stare novine, a na kraju, za jednog starca skraćenog koraka, nazire se obala i mirno more. I nad tim Mediteranompomračeno sunce. Vojova slika i ulica Slobodana, Boža i Bote. Pa je Božo svu tu rabotu od pozorišne alternative, zbog tog Sloba, znao opisivati maltene kao gerilski poduhvat. „Mora se nastaviti pro-etika Slobodana Milatovića da pozorište niče u srcu smrti i tišine“ - piše Koprivica. Pa svaku priču završi sa: „Smrt fašizmu!“. I samo što tu ne vidiš te male teatarske brigade, kako probijaju obruč ko zna koje neprijateljske ofanzive od naše svakodnevice...

Sada, sa daljinom od četiri decenije od one prve predstave, pola vijeka od one prve iskre alternativnog teatra u Titogradu, možemo samo znati i svjedočiti. Taj teatarski okovani Prometej za Crnu Goru mogao je biti – samo Slobodan Milatović.

„Predstava ‘Okovani Prometej’“ bila je zapravo manifest pozoDECEMBAR U

Piše: Stojan STAMENIĆ

Scena iz predstave „Muzej biciklističkog ustanka u Crnoj Gori“

Slobodan Milatović

PODGORIČARENJE

rišne grupe“, pisao je Slobo kasnije, više 40 godina od premijere. „Inhibicija, demistifikacija, konceptualizam - načelne su odrednice u kasnijim predstavama“.

Znate kako su se zvale i koje su bile prve predstave na tom prvom Festivalu jugoslovenskog alternativnog teatra (FJAT), prije 40 godina? „Posljednja predstava“ - pantomima i autorski projekat Slavena Juriše iz Zagreba. Pa „Heroji ulice“ Vladimira Lazića i beogradskog Teatra DES. Pa „Železni džez“ Željka Zorice i beogradskog SKC. „Legenda o Nikoli Tesli“ Kazališne grupe Teslino udruženje za lučno osvjetljenje iz Zagreba. ,,Car Edip“ Rahima Burhana iz Skoplja. I naravno, ,,Odjeljenje za kolektivnu psihoterapiju“ - režiser Milatović! Imena kao sudbina. Treba li još šta tu dodati o prvom i svakom narednom FJAT i FIAT izdanju?

Samo godinu nakon onog „Okovanog Prometeja“ stigla je predstava ,,Marko Kraljević superstar“, za prelazak pozorišne grupe u Dom omladine. Te 1976. prvi put se pominje i to ime - DODEST. Znači ovo: Dom omladine Dramski eksperimentalni studio Titograd. Koliko sada Podgoričana uopšte zna šta je ta skraćenica i to ime. Pa je u okviru Dramskog studija organizovana i Amaterska scena. Odatle su polako krenule i neke samostalne teatarske grupe, recimo, „Teatar kako vam drago“ tako talentovanog i vječito mladog Jagoša Markovića

Alternativa - sve češće upotrebljavamo i trošimo ovu riječ koja ima porijeklo u nužnosti. Egzistencijalnoj, političkoj, kulturološkoj… Istorijskoj. Opet Slobo i Ljubo, decembar 1985. Na kraju prvog FJAT izdanja, 21. decembra Jovan Ćirilov piše: „Realno je određeno da je alternativa živi tok jugoslovenskog pozorišta, sa značajnom teorijskom i programskom zasnovanošću. (…) Značaj DODEST dana 1985. bio je što su pokazali paradigme savremenog trenutka jugoslovenske alterna-

tive. (...) Titograd je postao mesto ispoljavanja i konfrontacije alternativnog jugoslovenskog teatra“!

Pa je sa krajem Jugoslavije 1991. stao i FJAT. „Festival nikada nije imao podršku institucija; vjerovatno im je smetalo što je bio po

svim svojim osobenostima previše umjetnički i previše jugoslovenski“ - pisao je Slobo. Da bi, u onom kratkom procjepu mira devedesetih 1996. granuo - kao FIAT. Kao festival internacionalnog teatra. Da predstava „Biciklistički ustanak u Crnoj Gori“ postane prva prava međunarodna aktivnost pozorišta DODEST. „Sve u pokušaju da slijedimo ideju o debalkanizaciji Balkana“ - ponovo Milatović.

Pa je u Podgoricu i na njenu ulicu krajem devedesetih stizao i onaj slavni Italijan Pipo Dilbono, pa oni francuski „Obojeni ljudi“, pa priča još traje i trajaće.

Tijesno nam je u sopstvenoj koži. Slobodan Milatović je u martu 2019. uzletio iz cijele tjeskobe ovog svijeta; onih njegovih 70 i više predstava, onaj „Prometej, onaj „Superstar“, „Gospođica Julija“, „Kazimir S. Maljevič“, „Jakvinta“, oni „Đetići u parlamentu“, „Tobelije“ - to je bila njegova raketna rampa ka horizontu vječne širine. A mi, nakon 40 godina od onog prvog festivalskog decembra alternativnog teatra u Titogradu, možemo samo ponavljati: „Tijesno nam je…“. I milovati rane svim tim okovanim, nepopravljivo drskim, osjećajnim i hrabrim Prometejima.

Izvođenje „Poglavlja 23 i 24“ u koritu Ribnice 2013. godine

Laušević, Karadžić i Berček u komadu „Marko Kraljević superstar“

Privatna

arhiva

VASHY

DOBILI STE VAŠI

Malo pop-psihodelije iz kuhinje omiljenog vojvođanskog alternativca. Milan Glavaški, dobro poznata faca iz bendova Eva Braun i Rebel Star, sada gazi sa bendom Vashy… I projektom koji je, samo na prvu loptu, nalik pukom ljetnjem eskapizmu.

Najavni singl i njihov debi „Slike sa plaže“ je idealan poziv da malo dublje zagrebete ispod haube Vashy projekta. Prvo: ovo je sasvim porodična priča. Pored Milana sa gitarom (nema šta još ne svira: sint, bas, klavir), na bubnju je njegov sin Andrej, a kompletan vizuelni identitet albuma „Dobili ste vaši“ spakovala je Milanova kćerka Nina. Otac i sin napisali su sve pjesme.

E sad, najlakše je porediti ovaj sa materijalom Glavaškog iz Rebel Star perioda. I odatle se nameće ono što Milanu apsolutno ide u korist: sada je mnogo emocionalno ogoljeniji i topliji - ali i rasterećeniji, spremniji da stilski i žanrovski eksperimentiše.

ZUBI

BRUKSIZAM

Muzika je najbolje što je ostalo od beogradskih i svih tih silnih protesta protiv Miloševića devedesetih godina prošlog vijeka. Da je tako, najbolje pokazuje soundtrack ulice bilo kog studentskog skupa u Srbiji, unazad godinu i kusur.

E sad, problem. Naravno, skoro potpuni izostanak protestnog glasa u muzici nove generacije. Ovi studenti na ulici vrte i marširaju uz Partibrejkerse i Disciplinu kičme - isto kao i oni prije 25 godina i više. Da ne mora biti tako, da angažovanu protesnu himnu može servirati i ova mladost našeg vremena i regiona - dokaz je novosadski bend Zubi. Ova ekipa svojski se „potrudila“ da bude što manje prepoznatljiva na onlajn pretraživačima. Naziv njihovog EP debija je „Bruksizam“, što je i medicinski naziv za nesvjesno škripanje zubima. Pa vam je jasno da ćete, kada na internetu potražite „zubi bruksizam“, kao rezultat dobiti skoro sve osim muzike.

I to je šteta, jer „Bruksizam“ je savršena mjera kolektivne svijesti one Srbije i one mladosti regiona koja se ne miri sa strašnom nepravdom. I koja nosi svoj bijes kao epolete, kao stvar ličnog dostojanstva. E, mnogo je bijesa i grubih, sirovih riječi u „Bruksizmu“. I to što Zubi pjevaju je više od stava - to je i ponos.

To znači, prije svega, da je u geometriji i sigurnosti svog doma i studija u Sent Andreji - bio spreman da zakorači ka soulu, fanku ili čak džezu. Više nego ikad. Ta velika intima, uramljena čvrstim i sočnim ritmovima - i čini ovu muziku istinski životnom.

Naravno, ima tu i momenata dosljednosti ranijim muzičkim fascinacijama i inspiracijama. Recimo, „Oktopusov san“ pun je damara beznadežnog fana Bitlsa. Opet, kada čujete „Geto“ biće vam savršeno jasno u kojoj mjeri je sve ovo jedan kosmos od senzibiliteta, različitih uticaja i ideja.

Najbolja stvar? Pa, to što angažovane i aktuelne teme Milan i Andrej dotiču bez mrve defetizma. Recimo, i ta „(partija karata) Na razmeđu snova“, priča o liku koji u već ozbiljnim godinama grabi kroz život i posao koje nije želio – potpuno je rasterećena, čak vedra.

Nakon što se nađete u tango lavirintu pjesme „Duboko“ i shvatite u kojoj mjeri je sve to zavodljivo i lako… Onda ćete uhvatiti i to koliko je Vashy priča za porodicu Glavaški, tamo u Sent Andreji, istinsko uživanje i dragocjeno dijeljenje.

S. S.

Da je tako, uvjeriće vas sa „Nikonemorabitipandur“. Ta im je pjesma poput lične karte; savršena je za upoznavanje onoga što je ritam, energija i vatra života Zuba. Otprilike, na širokoj magistrali od hip-hopa ka panku, uz gomilu bitova i elektroniku koja bi razmrdala ulicu i na nekim demonstracijama debelo ispod nule. I onda kada se razrješenje i pobjeda ne naziru, ili djeluju neizvjesno. Na njihovoj Bandcamp stranici piše i ovo: „Zubi su nastali u žurbi, bez previše razmišljanja kako i u kojoj formi će se pojaviti. Reakcija na akciju, bubanj na tišinu, glas na bas, korak po korak i potrčali su pre nego što su prohodali“. E pa, to što Bojan Vuković (vokal) i Dušan Prentović (bubanj) stvaraju uz sjajnu podršku Ivana Krstića (bas, sintisajzeri, miks)… Stiglo je pravo na vrijeme.

S. S.

LONDON CALLING

Češki centar i Ambasada Češke Republike u Londonu i ove godine obezbijedili su bogat kulturno-umjetnički program za filmofile u okviru 99. izdanja festivala „Made in Prague“. Ova krajnje živopisna proslava češke kulture već tri decenije jedna je od najprepoznatljivijih manifestacija ove zemlje van njenih granica, a iz godine u godinu okuplja sve više umjetnika, posjetilaca i institucija u živom dijalogu između dvije nacije.

Ovogodišnjim izdanjem su, pak, na poseban način proslavljeni češka kreativnost i inovacija u svim umjetničkim oblicima. Novo izdanje „Made in Prague“ festivala obuhvatilo je raznolike događaje, od izložbe češko-britanske grupe vizuelnih umjetnika u galerijskim prostorima „Bouda“ i „Vitrinka“ na Noting Hilu, do brojnih filmskih gala večeri u okviru kojih su prikazani, između ostalih, maestralni novinarski triler o Varšavskom paktu „Waves“ (2024) Jirija Madla, kao i italijanska putujuća drama „Caravan“ (2025) Zuzane Kirhnerove

Pored hitova poput „Girl America“ (2024) Viktora Tauša i dokumentarca „Actress“ (2024) Teodore Remundove, ljubitelje filma najviše su interesovale specijalne projekcije tri češka filmska klasika – novotalasne komedije „Ecce Homo Homolka“ (1970) Jaroslava Papoušeka, drama koju zabranili nacisti „The White Disease“ (1937) Huga Hasa i ratni film „The Sky Riders“ (1968) Jindriha Polaka

Česi su imali poslastice i za ljubitelje fotografije, muzike, plesa i teatra: dio programa posvećen je i virtuoznosti mladih i nadarenih pijanista, organizovana je i filmska radionica za djecu, kao i veče posvećeno legendarnom teatru „Semafor“ i simpozijum o fotografiji u Muzeju „Viktorija i Albert“. U Evropskoj kući kraj Temze, sjedištu Evropske unije u Ujedinjenom Kraljevstvu, posjetioci su dobili šansu da pogledaju izložbu upriličenu u čast 35. go-

TALAS ČEŠKE KREATIVNOSTI

Novo izdanje „Made in Prague“ festivala obuhvatilo je raznolike događaje, od izložbe češko-britanske grupe vizuelnih umjetnika, do brojnih filmskih gala večeri u okviru kojih je prikazan, između ostalih, maestralni triler „Waves“

dišnjice demokratskih tranzicija koje su započele u srednjoj i istočnoj Evropi 1989. godine. Tu su mogli da čuju više o borbama i pobjedama naroda, uz osvrt na duboke političke transformacije kroz jedinstvenu zbirku političkih postera i ikonskih vizuala sa doprinosima iz 12 zemalja — Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Njemačke, Mađarske, Latvije, Litvanije, Poljske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.

Festival „Made in Prague“ tako je još jednom pokazao da je idealna platforma za okupljanje kroz zajednička kulturna iskustva i jačanje veze između češkog i britanskog naroda. Leila MURSELJEVIĆ

I GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Nenad Zečević

UREDNICA Marija Ivanović-Nikičević ZAMJENIK UREDNICE Stojan Stamenić

DIREKTOR

SARADNICI Leila Murseljević, Biljana Martinić, Tijana Todorović Marko Stojiljković Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

Kadar iz novinarskog trilera Jirija Madla

Izložba o demokratskoj tranziciji u srednjoj i istočnoj Evropi 1989.