Dnevni list POBJEDA 03.12.2025.

Page 1


Srijeda, 3. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21544 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

PODGORICA: Direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija za Pobjedu objašnjava problem najvećeg gradskog vodoizvorišta i upozorava

Nišavić: Hitno sanirati

kanal Mareze, glavni tok zaustavljen kod Komanskog mosta

Godinu i devet mjeseci zatvora za bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, šest mjeseci za sutkinju

Prilikom formiranja samog vodoizvorišta prije 70 godina, shvatajući njegov značaj, odlučeno je da korito Mareze bude pretvoreno u kanal radi lakšeg čišćenja i održavanja. Tako bi on uvijek bio čist i prohodan, voda bi brže oticala, naročito kada su velike padavine, jer na mutnoću najviše utiče zadržavanje vode – kazao je direktor ViK-a Aleksandar Nišavić utiče – kazao je direktor

Na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru saslušano nekoliko svjedoka

Nacrt zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda u Sekretarijatu za zakonodavstvo, očekuje se da bude usvojen do kraja godine, predsjednica Radne grupe kategorična

Pajković: Novi zakon o

Sud: Utvrđeno da je Vlahović-Milosavljević donijela odluku pod pritiskom

Opština Šavnik u nacrtu budžeta za 2026. predvidjela izdvajanja od oko 30.000 eura za organizaciju glasanja Jakić: Izbori još traju, pa za njih treba obezbijediti novac

Tužilaštvo u Beranama formiralo predmet jer spomenik ratnom zločincu u dvije akcije nije nađen u Manastiru Đurđevi stupovi

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

3.

Digitalni forenzički centar objavio novu analizu o ruskom uticaju na Zapadnom Balkanu

Kremlj od 2020. kreira uslove za moldavski scenario u Crnoj Gori

PODGORICA – Crna Gora, zbog završne faze EU integracija i izbora 2027. godine, ostaje potencijalna naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti.

Na to se upozorava u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra „Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu“, koja razotkriva infrastrukturni model ruskog hibridnog djelovanja u regionu, sa fokusom na Srbiju koja, kako se navodi, predstavlja regionalno čvorište za obuku, logistiku i propagandu.

Analiza ukazuje da se operacije korišćene protiv Moldavije uoči izbora ove godine metodološki poklapaju sa obrascem viđenim u zemljama regiona, posebno u fazama važnim za EU i NATO integracije.

- Ruske hibridne operacije na prostoru istočne i jugoistočne Evrope ulaze u agresivniju fazu u kojoj se paralelno ciljaju države u različitim stadijumima evropskih i evroatlantskih integracija – navedeno je u analizi. U dokumentu piše da se od 2020. godine kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori.

- Identifikovani obrasci djelovanja, instrumentalizacija proruskih političkih subjekata, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu. Kao i u Moldaviji, strateški cilj takvih aktivnosti jeste slabljenje proevropskog kursa države,

Manifestacije koje promoviše SPC, posebno one vezane za vraćanje Zavjetne kapele na Lovćenu, funkcionišu kao meki uvod u potencijalnu destabilizaciju društva. Kroz manifestacije 100 godina od obnove Njegoševe kapele kreiraju se informacioni uslovi za događaje koji bi paralisali EU integracije i dodatno antagonizovali crnogorsko društvo, navedeno je u analizi

kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti koja pogoduje spoljnopolitičkim interesima Ruske Federacije. Ukoliko se takvi procesi ne identifikuju na vrijeme, Crna Gora bi mogla postati sljedeća meta hibridnog napada na Zapadnom Balkanu sa ozbiljnim implikacijama po njenu bezbjednost i evropsku perspektivu – upozoravaju iz DFC-a. Oni podsjećaju da su, u slučaju parlamentarnih izbora u Moldaviji, ključnu ulogu u širenju anti EU propagande imali sveštenici Moldavske

pravoslavne crkve i upozoravaju da u balkanskom kontekstu Srpska pravoslavna crkva ima identičnu mobilizacionu moć, koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja. Objašnjavaju i da su finansiranje ruskih i proruskih medija u Srbiji, kao i energetska zavisnost od Rusije doprinijele da se hibridne operacije Kremlja iz Srbije primijene bez bilo kakvih prepreka. Navode da se instaliranje proruske mreže u Srbiji preliva i na Crnu Goru, te da ulogu u tom procesu ima mitropolit budimljansko-nikšićki Meto-

dije Ostojić, koji je jedan od glavnih zagovornika rehabilitacije fašističkog četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata i koji je u avgustu ove godine predvodio grupu koja je postavila spomenik četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću kod Berana.

- U tom kontekstu kulturno-vjerske manifestacije koje promoviše SPC, posebno one vezane za vraćanje Zavjetne kapele na Lovćenu, funkcionišu kao meki uvod u potencijalnu destabilizaciju društva. Kroz manifestacije 100 godina od obnove Njegoševe ka-

Incident na Zabjelu dokaz o lakoći mobilizacije ekstremista u kratkom roku

Incident, koji se u novembru dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo i koji je pokrenuo antimigrantske proteste i „građanske patrole“ pokazatelj je kako dezinformacije i manipulacije narativima mogu oblikovati percepciju stvarnosti, produbljujući podjele i generišući nepovjerenje među građanima i dokaz koliko je lako mobilizovati ekstremne djelove crnogorskog društva u kratkom periodu, piše u analizi. - Po obrascu viđenom u Moldaviji, akteri koji već posjeduju razvijenu infrastrukturu uticaja u regionu kroz medije, mrežu političkih i parapolitičkih organizacija, kao i snažne vjerske strukture, mogli bi pokušati da dodatno polarizuju crnogorsko društvo instrumentalizacijom Srpske pravoslavne crkve i angažovanjem paradržavnih elemenata iz Srbije. Cilj takvih aktivnosti bio bi da se oslabi evropski kurs Crne Gore i pojačaju tenzije između različitih identitetskih i političkih blokova, te pošalje poruka da svaki iskorak ka Zapadu neminovno vodi ka unutrašnjoj nestabilnosti. Iznenadno postavljanje spomenika fašističkom kolaborantu Pavlu Đurišiću u režiji SPC i pasivnost sektora bezbjednosti predstavljaju taktičku i stratešku probu za slične scenarije u budućnosti - navodi se u dokumentu.

pele kreiraju se informacioni uslovi za događaje koji bi paralisali EU integracije i dodatno antagonizovali crnogorsko društvo – navedeno je u analizi.

U dokumentu pojašnjavaju da potencijalni gubitak ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije predstavlja ključni okidač za dodatno jačanje ruske hibridne aktivnosti u toj zemlji.

- Budući da Moskva taj sektor posmatra ne samo kao ekonomski, već prije svega kao geopolitički instrument uticaja. U uslovima kada bi taj mehanizam mogao biti ozbiljno oslabljen ili izgubljen, ruska strana će nastojati da kroz pojačane maligne aktivnosti, medijsko i informaciono djelovanje, te političko i društveno podržavanje proruskih aktera pošalje jasnu poruku Zapadu da se bez njenog pristanka ne mogu donositi ključne odluke u Srbiji. Time će Srbija u narednom periodu vjerovatno biti još izloženija pritiscima i pokušajima destabilizacije, dok će ruske strukture nastojati

da, očuvanjem ili kompenzacijom uticaja u energetskom sektoru, potvrde da i dalje imaju kapacitet da oblikuju strateške tokove u zemlji i regionu. U tom kontekstu izvjesno je da će se hibridne aktivnosti preliti i na Crnu Goru, posebno imajući u vidu da je država u završnoj fazi procesa evropskih integracija, te da nas 2027. godine očekuju redovni parlamentarni izbori –navode iz DFC-a. Naglašava da crnogorske institucije sistemsku borbu protiv stranog miješanja, dezinformacija i malignog uticaja moraju postaviti kao jedan od strateških prioriteta, te podsjećaju da je na to ukazano i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru. - Nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već su duboko ukorijenjeni u djelovima crnogorskog društva, stvarajući pogodno tlo za potencijalnu radikalizaciju i regrutaciju dobrovoljaca za rusko hibridno djelovanje i ruske vojne ili paravojne strukture - zaključuje se u analizi DFC-a. Đ. Ć.

Kalas podržala reformski napredak Crne Gore

PODGORICA – Potpredsjednica Evropske komisije

Kaja Kalas naglasila je snažnu podršku reformskom napretku Crne Gore i našem cilju da do 2028. godine postanemo sljedeća članica Evropske unije.

Kalas je to rekla na marginama Prvog dijaloga EU-Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane, održanom juče u Briselu. Kalas je tom prilikom, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, istakla stratešku važnost politike prošire-

nja, kao i potrebu za još bližim političkim dijalogom u kontekstu zajedničkih bezbjednosnih izazova.

Delegaciju Crne Gore na Prvom dijalogu EU-Crna Gora, u čijem je sastavu bio ministar odbrane Dragan Krapović, predvodio je šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahivović

Iz resora vanjskih poslova navode da Prvi dijalog EU-Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane predstavlja važan strateški korak u produbljivanju saradnje između naše ze-

mlje i Unije, sa fokusom na bezbjednosne izazove, otpornost na savremene prijetnje, podršku Ukrajini i učešće Crne Gore u misijama i operacijama EU. Ministar Ibrahimović naglasio je da Crna Gora ovaj dijalog vidi kao sastavni dio dublje integracije u evropski bezbjednosni i odbrambeni okvir. Ministar Krapović je ocijenio da održavanje Prvog dijaloga potvrđuje napredak Crne Gore u ostvarivanju njenog ključnog spoljnopolitičkog cilja, odnosno članstva u EU. Istakao je da Crna Gora nastavlja da jača

saradnju sa EU u oblasti bezbjednosti i odbrane, usklađujući aktivnosti Ministarstva odbrane sa evropskim i evroatlantskim prioritetima. On je, kako navode u saopštenju, podsjetio i na posvećenost Crne Gore učešću u Zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici EU, uključujući operacije i misije, te pozdravio odluku EU da Crnoj Gori odobri Mjeru pomoći iz Evropskog mirovnog instrumenta, koja će doprinijeti jačanju kapaciteta i interoperabilnosti Vojske Crne Gore. Đ.Ć.

Mitropolit Metodije Ostojić na ceremoniji otvaranja Ruskog istorijskog društva
U Briselu održan Prvi dijalog EU sa našom zemljom u oblasti bezbjednosti i odbrane
Sa sastanka u Briselu

Opština Šavnik u nacrtu budžeta za iduću godinu predvidjela izdvajanja od oko 30.000 eura za organizaciju glasanja

Jakić: Izbori još traju, pa za njih treba obezbijediti novac

Formalno-pravno lokalni izbori u Šavniku i dalje traju pa se samim tim za njih moraju obezbijediti finansijska sredstva. Da li će se ona utrošiti i u kom obimu, to je pitanje koje ne očekujem da će se riješiti prije 2027. godine. Svakako moramo zadovoljiti formalno-pravne procedure, objašnjava Jakić

PODGORICA – Iznos od 30.000 eura, koji je u nacrtu budžeta opštine Šavnik za iduću godinu predviđen za organizaciju izbora, predstavlja nužnost, jer se lokalni izbori iz prethodnog ciklusa formalno-pravno i dalje vode kao nezavršeni, iako su redovni zakazani tek za jun 2027.

To je Pobjedi kazao predsjednik te opštine Jugoslav Jakić, koji naglašava da nacrt budžeta nije konačan i da će biti podložan izmjenama.

PLANIRANA

IZDVAJANJA

Sekretarijat za finansije, opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Šavnik izradio je nacrt budžeta za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 7,37 miliona eura.

Od tog no vca 1,83 miliona predviđeno je za tekuće izdatke 1,19 za transfere i 3,9 mili-

ona za kapitalni budžet. Još 357.000 planirano je za otplatu dugova, a 90.000 za rezerve. U okviru sredstava potrebnih za Službu Skupštine, predviđeno je i 30.000 eura za sprovođenje izbora. - Formalno-pravno, lokalni izbori u Šavniku i dalje traju pa se samim tim za njih moraju obezbijediti finansijska sredstva. Da li će se ona utrošiti i u kom obimu, to je pitanje koje ne očekujem da će se riješiti prije 2027. godine. Svakako moramo zadovoljiti formalno-pravne procedure – objašnjava prvi čovjek te opštine i dodaje kako do konačnog usvajanja budžeta ima još vremena. Izborni proces u Šavniku počeo je 23. oktobra 2022. godine, a kraj mu se još ne nazire.

SAGA BEZ KRAJA

U međuvremenu je bilo čak devet bezuspješnih pokušaja održavanja izbora, ali su

okončanje tog procesa svih devet puta, uz brojne incidente i fizičke obračune, spriječili funkcioneri i simpatizeri koalicije „Za budućnost Šavnika“, koji novoupisanim biračima, uz tvrdnje da ne žive u Šavniku, nijesu dozvoljavali da ostvare pravo glasa. U šavničkom parlamentu tako sjede i odlučuju odbornici koji mandat crpe još iz saziva lokalne skupštine konstituisane 2018. godine i koji su, na elektronskoj sjednici 19. februara ove godine, Jugoslava Jakića reizabrali na funkciju predsjednika opštine.

Izborna reforma je uzaludna bez prečišćenog biračkog spiska

Bez regulisanja biračkih spiskova, a samim tim i postizanja regularnih izbornih rezultata, cijeli prosec oko izborne reforme u Crnoj Gori je uzaludan, smatra Jugoslav Jakić.

- Ukoliko ne damo odgovor na ključna pitanja vezana za birački spisak teško da možemo očekivati ubrzanu demokratizaciju koju priželjkujemo i o kojoj pričamo. To nije

lak posao i ne može se završiti preko noći, ali važno je otvoriti tu priču i mislim da imamo još dovoljno vremena do izbora 2027. godineporučio je Jakić.

Njegov reizbor tada je, glasanjem putem „Zoom“ aplikacije, podržalo 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju.

IZAZOVI I RJEŠENJA

Da je šavničku sagu moguće riješiti novim zakonskim rješenjima i na taj način obezbijediti da se slična situcija nikada više i nigdje u Crnoj Gori ne ponovi, nada se i sam Jakić.

- Ne vidim drugi način na koji se ovo pitanje može i treba riješiti – naveo je Jakić u razgovoru za Pobjedu. Objašnjavajući kako funkcioniše parlament u Šavniku, Jakić navodi da „bez prisustva predstavnika opozicije on radi normalno i donosi odluke koje su značajne za cjelokupno lokalno stanovništvo“.

- To je situacija koja se ponavlja godinama unazad. Oni samo povremeno prisustvuju sjednicama. Što se nas tiče, ra-

Počele pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana u narednoj godini Predsjedavanje Berlinskim

Crnu Goru, ali i cijeli Zapadni Balkan

PODGORICA - Radni tim za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa održao je sastanak na kojem su započete pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana Crne Gore u narednoj godini, odnosno za predsjedavanje Berlinskim procesom, saopšteno je juče iz Vlade

- Crna Gora će prvi put u istoriji biti domaćin ovog formata, koji okuplja vlade država Zapadnog Balkana, devet država članica Evropske unije, kao i Ujedinjenog Kraljevstva, te koji već duže od deceniju oblikuje političke, ekonomske i bezbjednosne tokove regiona, uz snažnu podršku regionalnih organizacija, te SR Njemačke kao začetnika ove

inicijative. Predsjedavanje Crne Gore biće važan trenutak za našu državu, ali i za cijeli Zapadni Balkan, posebno u kontekstu politike proširenja, bezbjednosnih izazova i potrebe za dubljom regionalnom saradnjom - navode u saopštenju. Iz Vlade objašnjavaju da procesom politički rukovodi Kabinet predsjednika Vlade, uz

podršku Kabineta potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove i Ministarstva vanjskih poslova, a pored njihovih predstavnika, na sastanku su bili zastupljeni resori i organi uprave, čiji su predstavnici stalni članovi Radnog tima za Berlinski proces.

- Njihova koordinacija biće presudna za uspješno vođenje procesa koji podrazumijeva

organizaciju brojnih sastanaka na visokom i ministarskom nivou tokom cijele 2026. godine, te ostalih pratećih događaja pod okriljem Procesa - naglasili su u saopštenju. Tokom sastanka razmotrene su prioritetne tematske oblasti u fokusu predsjedavanja Crne Gore, okvir predstojećih događaja, modeli saradnje sa evropskim i regionalnim par-

dimo transparentno i njihovi predstavnici slobodno mogu da učestvuju u radu Skupštine - rekao je on. Kao najveći izazov za Šavnik, ali i cijeli sjever Crne Gore, Jakić je naveo demografsku krizu.

- Odlazak stanovništva i nizak natalitet predstavljaju alarmantan problem. Lokalne samouprave same ne mogu odgovoriti na taj izazov, a bojim se da se na državnom nivou još ne prepoznaje njegova puna težina. Nadam se većem razumijevanju tokom naredne godine – dodao je Jakić.

EFEKTI RAZVOJA TURIZMA

Kada je riječ o ostalim izazovima, Jakić izdvaja infrastrukturu i brojne projekte koji su u toku.

- Kao najznačajniji posao u prošloj godini izdvojio bih formiranje tima koji se bavi evropskim fondovima, odnosno pripremama za povlačenje sredstava kako ne bismo propustili šanse koje će nam se ukazati nakon pristupanja Evropskoj uniji. Tokom radne posjete Sloveniji prikupili smo važne informacije o pripremi projekata iz oblasti turizma i zaštite životne sredine. Šavnik je jedna od rijetkih opština bez zagađivača, što je velika prednost - ocijenio je Jakić. Najavio je i pokretanje prostornog plana koji bi trebalo da definiše ključne razvojne pravce, uključujući planirani vjetropark vrijednosti oko 200 miliona eura, kao i niz projekata u oblasti turizma i poljoprivrede.

- Turizam u opštini bilježi rast od oko 30 odsto. Već se vide pozitivni efekti lokalnih mjera podrške poljoprivrednicima kroz agrobudžet – zaključio je Jakić. Irena MILOVIĆ

tnerima, kao i potreba formiranja snažnog operativnog i medijskog tima. - Predsjedavanje Berlinskim procesom dolazi u godini kada će Crna Gora predsjedavati nizom međunarodnih događaja i inicijativa što ukupno daje jasnu sliku ambicije da se pozicionira kao pouzdan regionalni lider i kredibilan partner Evropske unije. Ovaj proces predstavlja šansu da Crna Gora potvrdi svoju diplomatsku zrelost, sposobnost regionalnog povezivanja i spremnost da doprinese novoj fazi evropske integracije Zapadnog Balkana – zaključuje se u saopštenju Vlade. Đ. Ć.

Jedan od devet bezuspješnih izlazaka na glasanje u Šavniku
s. vasiljević
Jugoslav Jakić
m. babović

Podaci Monstata o poljoprivrednim proizvodima za treći kvartal

Vrijednost otkupa i prodaje 17,5 miliona

PODGORICA - Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu iznosila je 17,5 miliona eura.

Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 7,1 milion eura ili 40,5 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 10,4 miliona eura ili 59,5 odsto.

- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u trećem kvartalu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi rast od 9,9 odsto, pri čemu je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata jedan odsto - navodi se u saopštenju.

Zabilježen je i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od 16,8 odsto. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u trećem kvartalu, povrće učestvuje sa 20,4 odsto, sirovo kravlje mlijeko 16,4 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,1 odsto, kokošija jaja 13,9 odsto, ostali proizvodi 12,7 odsto, grožđe 8,4 odsto, svježe voće

6,2 odsto, svježa riba 5,2 odsto, prerađevine od voća i grožđa jedan odsto, industrijsko bilje 0,6 odsto i žito 0,1 odsto. Iz Monstata je saopšteno da se mjesečnim statističkim istraživanjima prikupljaju podaci o vrijednostima, količinama i prosječnim proizvođačkim cijenama proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Prikupljaju se podaci o količinama i vrijednostima otkupljenih poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača i preduzeća. - Izvještaj o otkupu podnose preduzeća i zemljoradničke zadruge koje se bave otkupom poljoprivrednih proizvoda neposredno od individualnih proizvođača, u cilju prodaje i/ili prerade otkupljenih proizvoda – pojasnili su iz Monstata. Izvještaj podnose i poslovne jedinice (otkupne stanice) u sastavu trgovinskih, industrijskih i drugih preduzeća, ukoliko vr-

Izvještaj o otkupu podnose preduzeća i zemljoradničke zadruge koje se bave otkupom poljoprivrednih proizvoda neposredno od individualnih proizvođača, u cilju prodaje i/ili prerade otkupljenih proizvoda –pojasnili su iz Monstata

še otkup poljoprivrednih proizvoda. Takođe, prikupljaju se i podaci o prodaji poljoprivrednih proizvoda iz sopstvene proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga i jedinica koje se bave poljoprivrednom prozvodnjom i prodajom, a nalaze se u sastavu nepoljoprivrednih preduzeća. S. P.

Stečajna uprava Montenegro airlinesa objavila novi poziv

Foker i Embraer

PODGORICA - Stečajna uprava Montenegro airlinesa (MA) objavila je novi poziv za prodaju dijela pokretne imovine te nekadašnje avio-kompanije, prenosi agencija Mina biznis.

Na prodaju su ponuđeni djelovi za avione tipa Foker i Embraer, za 313.880 eura, odnosno 233.630 eura, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV). Sve stvari koje su predmet

prodaje nalaze se u Golubovcima, u okviru aerodromskog kompleksa. Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 22. decembar do 14 sati, a one će biti otvorene 24. decembra u Privrednom sudu. Na osnovu jednog od ranijih oglasa, prodat je i posljednji Foker koji nije bio u plovidbenom stanju Bojanu Dragašu za 47.100 eura. Na ranijim javnim nadmetanjima holandska kompanija Airline

Fleet Support (AFS) je kupila dva Fokera 100 za 65.900 eura, odnosno za 85.000 eura, dok je srbijanski Hashtag Hashtag za avion platio 145.000 i još dodatnih 705.000 za četiri motora.

Stečaj u MA uveden je 28. aprila 2021. na zahtjev Uprave prihoda i carina, poslije 24 godine rada. Priznato je 33,8 miliona eura potraživanja, od čega najviše zaposlenima 17,3 miliona eura. r. e.

Pozitivan poslovni rezultat kompanije Institut ,,Dr Simo

Na kraju septembra u plusu šest

Ostvareni rezultat Instituta ,,Dr Simo Milošević“ na kraju septembra ove godine za 6,38 miliona eura veći nego u istom prošlogodišnjem periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 334.874 eura

PODGORICA - Institut

,,Dr Simo Milošević“ Igalo je u prvih devet mjeseci poslovao sa profitom od 6,05 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća za prva tri kvartala.

Ostvareni rezultat na kraju septembra je za 6,38 miliona eura veći nego u istom prošlogodišnjem periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 334.874 eura.

Skupština akcionara Instituta ,,Dr Simo Milošević“ je na vanrednoj sjednici, održanoj 21. oktobra, donijela odluku o emisiji običnih akcija zatvorenom ponudom trenutnim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.

DokaPitalizacija

Ukupan akcijski kapital iznosi 59,2 miliona eura i podijeljen je na 382.351 akciju nominalne vrijednosti 154,9 eura. Planirana je dokapitalizacija u iznosu od 23,5 miliona eura.

Na osnovu te odluke Vlada i najveći manjinski akcionar Vila Olive, u suvlasništvu Žarka Rakčevića, trebalo bi ukupno da ulože oko 21 milion eura, od čega Vlada oko 14 miliona, kako bi se pokrio višegodišnji dug Instituta.

Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević je ranije kazao da očekuje ova sredstva do kraja ove ili početka iduće godine, kako bi počeli da izmiruju dugove koji se u najvećoj mjeri odnose na obaveze prema Poreskoj upravi, opštini Herceg Novi, Vodovodu, Či-

stoći te Elektroprivredi kojoj duguju oko dva miliona eura. - Nadam se da ćemo sa dobrim rezultatima koje imamo u tekućem poslovanju tokom 2025. moći mnogo lakše funkcionisati u 2026. godiniocijenio je Kovačević. Predstavnik Vila Olive Petar Rakčević je ranije ocijenio da je ta sjednica Skupštine akcionara najvažniji momenat u realizaciji Plana restrukturiranja. - Dokapitalizacija ili emisija običnih, redovnih akcija putem javne ponude Instituta, u iznosu od 23,5 miliona eura bi, ukoliko se realizuje, a postoje svi preduslovi da bude tako, trebalo da dovede do toga da sve dospjele obaveze budu izmirene, nakon čega bi Institut apsolutno izašao na zelenu granu – smatra Rakčević. Istakao je da se svi koji učestvuju u Planu restrukturiranja drže predviđenih koraka.

– Do sada je odrađeno vlasničko restrukturiranje, kao prvi korak. Takođe, dječje odjeljenje za potrebe škole u Igalu je dezinvestirano, što je bio opšti konsenzus i dogovor sa lokalnom

zajednicom, nešto što je zaista potrebno samoj opštini. Ovo je sada glavni korak, ide sve kako je i predviđeno, tako da mislim da slijede dobri dani za Institut i da će biti apsolutno održiv sam od sebe, bez ikakvih intervencija – kazao je Rakčević. Emisija će biti uspješno realizovana ukoliko bude prodato 90,08 odsto od ukupnog broja od 152.066 akcija.

Plan re Strukturiranja

Planom restrukturiranja Instituta, između ostalog, je predviđena prodaja dječjeg odjeljenja koje je Vlada kupila za 4,8 miliona eura za potrebe izgradnje škole u Igalu, te dokapitalizacija o kojoj je donijeta odluka 21. oktobra na Skupštini akcionara. Planom je predviđeno ulaganje od 88,06 miliona eura, od čega će najviše, 61,6 miliona eura, otići na višegodišnje investicije u objekte, milion za informacioni sistem, 345.000 za marketing aktivnosti, dok je za tekuću likvidnost potrebno 21,4 miliona eura. Država

Skupština akcionara Instituta ,,Dr Simo Milošević“ je 21. oktobra na vanrednoj sjednici donijela odluku o emisiji običnih akcija zatvorenom ponudom trenutnim akcionarima po osnovu prava preče kupovine. Ukupan akcijski kapital iznosi 59,2 miliona eura i podijeljen je na 382.351 akciju nominalne vrijednosti 154,9 eura. Planirana je dokapitalizacija u iznosu od 23,5 miliona eura. Na osnovu ove odluke Vlada i najveći manjinski akcionar Vila Olive, u suvlasništvu Žarka Rakčevića, trebalo bi ukupno da ulože oko 21 milion eura, od čega Vlada oko 14 miliona, kako bi se pokrio višegodišnji dug Instituta

Struktura otkupa i prodaje u trećem kvartalu
U strukturi otkupa i prodaje povrće učestvuje sa 20,4 odsto
Institut ,,Dr Simo Milošević“
s.milović

Simo Milošević“ u prva tri kvartala

septembra miliona

Početkom septembra okončana je javna ponuda Vlade i HTP Olive u suvlasništvu Žarka Rakčevića za otkup akcija od manjinskih akcionara. Ova ponuda nije naišla na veliko interesovanje manjinskih akcionara Instituta, koji očito nijesu bili zadovoljni sa ponuđenom cijenom, imajući u vidu da su Vlada i HTP Olive od malih akcionara otkupili samo 3.394 akcija čija je ukupna vrijednost 176.400 eura. Time su Vlada i Rakčevičeva kompanija otkupili samo 6,2 odsto akcija, od 54.846 koje su u vlasništvu manjinskih akcionara Instituta

će uložiti 52,8 miliona eura, a Institut zajedno sa manjinskim akcionarima 35,2 miliona. Plan predviđa i mogućnost prodaje solitera i E odjeljenja za 8,5 miliona eura, dok bi Institut trebalo da obezbijedi i kredit od 14,46 miliona. Plan je usvojen iz trećeg puta, nakon što je postignut dogovor između Vlade i HTP Olive koja nije bila zadovoljna inicijalnim planom.

Početkom septembra okončana je javna ponuda Vlade i HTP Olive u suvlasništvu Žarka Rakčevića za otkup akcija od manjiskih akcionara. Ova ponuda nije naišla na veliko interesovanje manjinskih akcionara Instituta, koji očito nijesu bili zadovoljni sa ponuđenom cijenom, imajući u vidu da su Vlada i HTP Olive od malih akcionara otkupili samo 3.394 akcija čija je ukupna vrijednost 176.400 eura. Time su Vlada i Rakčevičeva kompanija otkupili samo 6,2 od-

Danas se održava nacionalna AI konferencija

Glavni

govornik biće globalni

investitor Mohamed Alabar

PODGORICA - Druga nacionalna konferencija pod nazivom AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova, biće održana danas u Naučno-tehnološkom parku (NTP).

Konferenciju organizuju Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i NTP. - Konferencija predstavlja nacionalni godišnji događaj posvećen vještačkoj inteligenciji i platformi za strateški dijalog o AI, inovacijama i ekonomskom razvoju Crne Gore, okupljajući na jednom mjestu donosioce odluka, poslovne lidere, investitore i predstavnike akademske zajednice - navodi se u saopštenju organizatora. Centralni dio programa čini

AI open talk sa premijerom Milojkom Spajićem, koji će predstaviti stratešku viziju Vlade usmjerenu na ubrzani digitalni razvoj zemlje, pozicioniranje Crne Gore u globalnoj AI ekonomiji i planove

za unapređenje javnih servisa i privrede kroz primjenu savremenih tehnologija. Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon Mohamed Alabar glavni je govornik, koji će iz

ugla jednog od globalnih investitora, između ostalog, govoriti o globalnoj transformaciji tržišta pod uticajem vještačke inteligencije, novom pristupu investiranja i ulozi tehnologije u razvoju savremenih ekonomija.

sto akcija, od 54.846 koje su u vlasništvu manjinskih akcionara Instituta.

PRvi i dRugi kRug

U prvom krugu prodato je 3.042, od kojih je Vlada kupila 1.208 za 70.000, a HTP Olive 1.824 akcije za 106.300 eura. U drugom krugu prodate su još 352 akcije. Vlada je na telefonskoj sjednici početkom jula donijela odluku o zajedničkom djelovanju sa kompanijom HTP Vile Oliva, koja je najveći manjinski akcionar u Institutu, na osnovu koje su planirali da otkupe 54.846 akcija od malih akcionara Instituta. Predmet ove ponude bile su sve otplaćene akcije Instituta sa pravom glasa koje nijesu u vlasništvu Vlade, Rakčevićeve kompanije i sa njima povezanih lica, odnosno 54.846 akcija sa pravom glasa za koje je ponuđeno 58 eura po akciji. S. POPOviĆ

Generalna skupština Američke privredne komore usvojila Plan rada za narednu godinu i izabrala članove Upravnog odbora

Fokus na unapređenju

poslovnog ambijenta

PODGORICA - Generalna skupština Američke privredne komore u Crnoj

Gori (AmCham) usvojila je juče, na redovnoj sjednici, Plan rada za narednu godinu i izabrala Nemanju Markovića, Svetlanu Vuksanović i Nebojšu Šćekića za članove Upravnog odbora.

Iz te organizacije je saopšteno da se Plan rada za narednu godinu fokusira na dalji doprinos unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kroz snažnija partnerstva sa donosiocima odluka, promociju dobrih međunarodnih poslovnih praksi i podršku procesu evropskih integracija zemlje, sa posebnim akcentom na razmjeni znanja i iskustava sa partnerskim komorama i mrežom AmCham-ova u Evropi. Predsjednica Upravnog odbora Sanja Ćalasan kazala je da je to logičan slijed nakon prestižne konferencije koju je AmCham organizovala ove godine i njome otvorili temu Crna Gora na putu ka EU. - Tom prilikom smo otvorili važna pitanja, a sada je trenutak da ta pitanja pretočimo u konkretne aktivnosti. Sa ponosom mogu da kažem da smo sada u procesu dogovaranja zajedničkih projekata sa AmCham EU i nekoliko partnerskih komora, koji će se realizovati tokom naredne godine - rekla je Ćalasan. Fokus tih aktivnosti, prema njenim riječima, biće na razmjeni znanja i iskustava u

oblastima koje su ključne za crnogorsku ekonomiju i put ka Evropskoj uniji - od vladavine prava i jačanja institucija, preko digitalne transformacije, do unapređenja investicione klime.

- Vjerujem da ćemo kroz ta partnerstva donijeti dodatnu vrijednost ne samo našim članicama, već i širem društvukazala je Ćalasan. Održavanje takve konferencije, dodala je Ćalasan, pozicioniralo je Crnu Goru, zahvaljujući naporima Američke privredne komore, u samo središte evropske poslovne mreže, a tokom konferencije okupili su predstavnike 30 zemalja koji svakodnevno sa-

rađuju sa investitorima, vladama i međunarodnim institucijama.

- Na taj način smo stavili akcenat na međunarodnu promociju i uspostavljanju kontakata, ali i dugoročno povećali šansu za investicione prilike - rekla je Ćalasan.

Zato je, kako je istakla, uloga AmCham-a jedinstvena, jer predstavlja most između vlada i privrede, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, između investitora i prilika.

- Misija Američke privredne komore je jasna: stvaranje prilika za članice i za poslovnu zajednicu u cjelini. Kroz projekte koje realizujemo, dijalog sa donosiocima odluka,

Panel program obuhvata tri tematske diskusije: AI u bankarstvu - za i protiv, Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima i Nova era poslovanja - kako AI mijenja pravila igre. Konferencija se organizuje uz institucionalnu podršku Vlade, Ministarstva javne uprave i Sekretarijata za preduzetništvo i investicije glavnog grada. Događaj se realizuje uz snažnu podršku poslovne zajednice, tako da je generalni sponzor konferencije Eagle Hills Montenegro.

R.E.

povezivanje kompanija i razmjenu dobrih praksi, mi zajednički gradimo bolje, stabilnije i predvidivije poslovno okruženje u Crnoj Gori - poručila je Ćalasan i dodala da će tome AmCham i u narednoj godini biti snažno i dosljedno posvećen. Američka privredna komora, kako je saopšteno, želi da bude platforma za stvaranje prilika za kompanije koje posluju u Crnoj Gori i da jedinstvenim poslovnim pristupom i modelom, da jedinstven doprinos izgradnji konkurentnijeg i predvidivijeg poslovnog okruženja, ali i društva u cjelini. AmCham trenutno broji 93 člana. R. E.

Mohamed Alabar
Sa jučerašnje sjednice

PODGORICA - Na sjednici

Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje juče se raspravljalo o stabilnosti finansiranja zdravstvenog sistema, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije o stanju u bolnicama, nestašicama terapije i projekcijama budžeta za 2025. godinu. Raspravu je obilježila činjenica da na pitanja nije odgovarao doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) dr Vuk Kadić, koji je u više navrata upozoravao da će nedostajati novca za ljekove, što se u oktobru i dogodilo kada su pacijenti - uključujući i onkološke - ostajali bez terapije. Upravo insistiranje opozicije da i Kadić iznese svoj stav bilo je razlog ranijeg odlaganja sjednice.

Jevto Eraković (DPS) kazao je da mu je žao što Odbor „nije imao hrabrosti da čuje dvije strane u trenutku kada je crveni alarm zazvonio u zdravstvenom sistemu“.

Pred poslanicima su govorili ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, v. d. direktora FZO dr Aleksandar Ružić i direktor Montefarma Aleksandar Bogavac.

Zdravstvo je stabilno - tvrdi ministar

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun ocijenio je da je finansiranje zdravstvenog sistema stabilno, da ljekova i materijala ima dovoljno i da Crna Gora obezbjeđuje „veliki obim terapija kao rezultat sistemskog rada i vizije“. Naveo je da je osnovna lista proširena za oko 300 ljekova i sada broji oko 2.000 stavki.

Cijene se, kako kaže, definišu prema referentnim zemljama - Srbiji, Rumuniji i Češkoj - čime je regulisano više od 1.600 ljekova, od kojih je samo za oko 130 potrebna doplata. Budžet za ljekove povećava se iz godine u godinu: 119 miliona u 2024, 140 miliona u ovoj godini i planiranih 172 miliona u narednoj.

Ministar smatra da se „priča o finansiranju naduvava iz drugih razloga koji nijesu objektivni“, uz obrazloženje da rast potrošnje prate sve zemlje koje žele da omoguće kvalitetniji život pacijentima. Podsjetio je da su prvi put obezbijeđene terapije za cističnu fibrozu i mišićnu distrofiju i da je Crna Gora druga zemlja, poslije Njemačke, koja ih je omogućila najmlađim pacijentima. - To nijesu nestašice, već povremeni problemi u distribuciji i logističkoj procjeni koji mogu dovesti do kašnjenja od nekoliko dana. Nema potrebe da se diže panika - poručio je Šimun. Bojan Paunović iz Ministarstva finansija potvrdio je da ć e nedostajućih 15 miliona eura za ljekove u decembru biti obezbijeđeno iz tekuće budžetske rezerve. Istakao je da Ministarstvo finansija „pravovremeno reaguje“ na zahtjeve Fonda.

V. d. direktora FZO Aleksandar Ružić potvrdio je trend

Srijeda, 3. decembar 2025.

Na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje raspravljano o finansiranju zdravstvenog sistema i nestašici medikamenata

Opozicija tvrdi da ne teče med i mlijeko, a vlast da novca ne fali

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun ocijenio je da je finansiranje zdravstvenog sistema stabilno, da ljekova i materijala ima dovoljno i da Crna Gora obezbjeđuje „veliki obim terapija kao rezultat sistemskog rada i vizije“. Naveo je da je osnovna lista proširena za oko 300 ljekova i sada broji oko 2.000 stavki

rasta potrebe za terapijama, ali i ukazao na sistemske probleme koji otežavaju rad Fonda i zdravstvenog sistema. Najavio je unapređenje mehanizama kontrole i transparentnosti.

Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac kazao je da je preduzeće „otvoreno za sve kontrole“, te da su ukinuli nepovoljne konsultantske ugovore, zaustavili tender za sporni softver i blokirali zloupotrebe službenih vozila. Najavio je otvaranje novih apoteka u Podgorici i drugim gradovima, kao i novog magacina.

Pitanja Zabrinutih Poslanika Jevto Eraković (DPS) je podsjetio na oktobarsku krizu, kada je FZO ostao bez novca i kada su pacijenti vraćani sa terapija. Najavio je prijedlog za formiranje komisije koja bi utvrdila za koliko je pacijenata terapija kasnila i kakve su posljedice.

Takođe je apostrofirao neracionalnu potrošnju, navodeći podatak da je zbog neadekvatnog planiranja uništeno vakcina u vrijednosti od milion i po eura.

- I dalje nema potpune kontrole potrošnje i već sada je jasno da će u 2026. nedostajati 10 miliona - rekao je on.

Zoran Mikić (GP URA) ocijenio je da su uvodna izlaganja bila „klasična anestezija“,

jer su pacijenti čitav oktobar vraćani sa terapija. Upozorio je da će za isplatu Montefarmovih faktura za oktobar i decembar biti potrebno dodatnih 20 miliona.

- Ako mislite da je ovaj budžet dovoljan, a ispostavi se da nije, da li će neko podnijeti ostavku? - pitao je Mikić.

Albin Ćeman (Demokrate) ukazao je da Crna Gora ima malo tržište i da proizvođači ljekova zbog toga nijesu dovoljno zainteresovani, dok oni koji jesu „mogu da ucjenjuju“. Istakao je i da je starenje populacije izazov zbog povećanja broja hroničnih pacijenata.

Boris Mugoša (Evropski savez) poručio je da se problemi moraju nazvati pravim imenom.

- Ne može se reći da je finansiranje stabilno ako pribjegavamo finansijskoj gimnastici. Liste čekanja su duge, ljekove kupuju, zdravstveni radnici nijesu zadovoljni, oprema je često neadekvatna - kazao je on.

Zanimao ga je i status spornih ugovora prilikom smjene bivšeg direktora FZO.

Elvir Zvrko (DPS) pitao je da li je Ministarstvo finansija u oktobru odgovorilo Fondu da nema sredstava za ljekove, ko je uveo mjesečno limitiranje potrošnje i da li će se ono nastaviti u narednoj godini. Interesovalo ga je i zašto je obuhvat vakcinacije djece najniži u regionu.

Nermin Abdić (DPS) pitao je za tok pregovora oko granskog kolektivnog ugovora, stimulacije za deficitarne kadrove i „trošak političkog revanšizma“ u zdravstvu. Od Ružića je tražio odgovor zašto pacijenti sa teškim povredama ne mogu dobiti rehabilitaciju u Igalu. Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora) ocijenio je da se mora govoriti o realnim potrebama sistema.

- Potrebno je oko 700 miliona eura, ali Crna Gora to ne može da obezbijedi. Nadam se novom modelu zdravstvenog osiguranja već iduće godine –poručio je Dobričanin.

kontrole, Zalihe i kadar Odgovarajući na pitanja, ministar Šimun je rekao da budžet obuhvata plate i ljekove, dok će se izgradnja i moderniza-

cija bolnica finansirati iz zaduženja. Najavio je strože kontrole, jer su u bolnicama pronašli i ljekove iz 1997. godine.

- Kakve su marže u apotekama je pitanje za tržišnu inspekciju. Radićemo na tome da se jasno razgraniče ljekovi sa lista i oni koji to nijesu, kada ih ljekari propisuju – poručio je ministar. Šimun je kazao je da je više od 100 ljekara od 2016. do 2020. otišlo iz sistema, ali da je sada odliv manji i da se moraju graditi nove klinike da bi bilo prostora da kadar radi i da se vraćaju u državu.

- Moramo graditi klinike da bi obezbijedili uslove. Ne može biti da gradimo klinike i da nema nikoga ili da su svi nezadovoljni jer nemaju uslova za rad. Negdje moramo taj začarani krug prekinuti povećanjem plata, obezbjeđivanjem uslova i gradnjom novih klinika, na taj način motivišemo zdravstvene radnike da ostanu u sistemu ili da pređu iz drugih država - naglasio je Šimun.

Kada je riječ o vakcinaciji, rekao je da je obuhvat bolji, ali ne kako bi željeli. Najavio je i zakonsku regulativu koja će ovaj problem bolje urediti.

- Radićemo na jasnom razgraničenju ljekova sa liste i onih koji nijesu, te na poštovanju protokola - rekao je ministar. Odliv kadra je, prema njegovim riječima, manji nego prethodnih godina, ali se moraju graditi nove klinike kako bi stručnjaci imali uslove za rad. On je Abdiću odgovorio da je saglasan s njim oko stimulacija neradnicima.

- Koja je selekcija tu uopšte, da li je po učinku ili lojalnosti, to je nešto što je van pameti i odavno je, a ideja je Granskim kolektivnim ugovorom da imamo komisije na nivou ustanova za stimulacije koje, uz izvještaj, baziraju pravičnu i periodičnu dodjelu - rekao je Šimun.

istraga o FajZer vakcinama

Govoreći o Fajzer vakcinama, Šimun je podsjetio da su ugovori zaključeni 2022. godine, prije njegovog mandata, da je vakcinama istekao rok i da „taj posao zaslužuje istragu“. Na pitanje o stimulacijama zdravstvenih radnika odgovorio je da one moraju biti zasnovane na učinku, a ne na lojalnosti, te da će Granski kolektivni ugovor to precizno urediti.

Paunović je pojasnio da je mjesečna potrošnja raspoređena planom 1/12 i da je to „tehnička stvar“ koja ne može biti povod kašnjenju u plaćanju. Naveo je da su iz FZO u julu upozorili da će nedostajati 16 miliona, u septembru 20 miliona, a ubrzo i 30 miliona, zbog čega je odmah organizovan sastanak i obezbijeđen plan za nabavke. j. martinoviĆ

Žustra rasprava na sjednici Odbora
Ministar Vojislav Šimun
s.
milović

Srijeda, 3. decembar 2025.

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet zbog toga što policija, po nalogu tog tužilaštva, iz dva navrata nije uspjela da privremeno oduzme spomenik Pavlu Đurišiću iz Manastira Đurđevi stupovi. Iz tog tužilaštva Pobjedi je rečeno da je u toku postupak izviđaja.

Pobjeda je pitala ODT da li če formirati predmet koji se tiče nestanka spomenika, ili njegovog sakrivanja? Pitali smo i da li će se razmatrati činjenica da je uprkos tome što je po Zakonu nadležno lice bilo dužno da preda spomenik, za što su zaprijećene i kazne, to nije učinjeno. Zanimalo nas je i kojim podacima ODT Berane rapsolaže povodom nestanka spomenika, odnosno da li su saslušani svjedoci ili nadležni koji bi trebalo da kažu gdje se nalazi.

U posljednjem slučaju, 11. novembra, mitropolit Metodije primio je rješenje, pustio policiju u Manastir i sve okolne objekte, ali spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nije bilo. Sud je tada odredio da je mitropolit dužan da preda spomen-obilježje koje se nalazi u prostorijama i objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi u Beranama, te da, ukoliko to odbije, može biti kažnjen novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja i zatvoren.

Dvije akcije policije, koje su uslijedile nakon nekoliko upornih pokušaja ODT Berane da dobije sudski nalog za izuzimanje spomenika ratnom zločincu i četničkom komandantu iz Manastira, nijesu bile uspješne. Sud je naredio da se spomenik privremeno oduzme jer je predmet krivičnog djela.

Za razliku od 1. oktobra, kada su službenici policije neuspješno tražili spomenik u konaku Manastira, a nastojnik im kazao da postoje zaključane prostorije od kojih samo mitropolit Metodije ima ključ, u novembru je policija mitropolitu uručila rješenje o privremenom oduzimanju.

Rješenje o izuzimanju donijelo je Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama. Rješenje je glasilo na mitropolita, uz nalog da se pretraže konak i svi pripadajući objekti, kao i sam Manastir. Pregle-

Tužilaštvo u Beranama formiralo predmet jer spomenik ratnom zločincu u dvije akcije nije nađen u Manastiru Đurđevi stupovi

ODT istražuje ko krije i ne da spomenik Pavlu Đurišiću

Sud je u novembru odredio da je mitropolit Metodije dužan da preda spomen-obilježje koje se nalazi u prostorijama i objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi u Beranama, te da, ukoliko to odbije, može biti kažnjen novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja i zatvoren

dano je i groblje koje se nalazi blizu Manastira. Mitropolit je tada medijima kazao da poštuje zakone države te da nema primjedbi na rad policijskih službenika tokom pretresa. Ipak, spomenik nije predao, a policija ga nije pronašla.

Vijeće Osnovnog suda je tog dana drugi put preinačilo odluku sutkinje Dubravke Popović, koja je odbijala zahtjeve tužilaštva za rješenje o privremenom izuzimanju spomenika. Ona je takvu odluku donijela pet puta; Vijeće je dvije vratilo na ponovno razmatranje, a dvije preinačilo. - Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obilježja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu iz čl. 411a, u vezi sa čl. 23

Krivičnog zakonika Crne Gore - saopštio je tada predsjednik suda Ivan Došljak Po prijedlozima ODT Berane od 8. i 10. oktobra, traženo je donošenje rješenja kojim se naređuje mitropolitu da

preda spomen-obilježje Pavlu Đurišiću koje se nalazi u prostorijama i ostalim objektima Manastira, kako bi se ono privremeno oduzelo. Predsjednik suda Došljak kazao je da je sud, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo sve zakonom propisane radnje po zahtjevu tužilaštva za privremeno oduzimanje predmeta. - Dalji tok postupka, uključujući preduzimanje istražnih radnji i pronalaženje predmeta izvršenja krivičnog djela, u nadležnosti je Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, koje će u saradnji sa Upravom policije preduzimati potrebne mjere u skladu sa zakonom - rekao je Došljak.

Od 7. avgusta, kada je spomenik ratnom zločincu donesen na imanje Dobrašinovića, a narednog dana i otkriven, prošla su tri mjeseca i dogodile su se dvije neuspješne akcije policije i jedan napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Za to vrijeme bilo je i pet odluka sutkinje Popović da odbije zahtjeve tužilaštva za izuzimanje, te dvije sjednice Vanraspravnog vijeća koje su odluku vraćale, pa mijenjale.

Policija je jedno vrijeme nadzirala Manastir, ali se i tada dogodio incident kada je iguman

Danilo Trpčevski potjerao i vrijeđao policiju govoreći im da su „kukavice“, o čemu se i pohvalio na društvenim mrežama. Pobjeda je ranije pisala da je ODT formiralo predmet i u tom slučaju.

Ovu priču dodatno su obilježili detalji međusobnih optužbi

ODT Berane i Uprave policije, koje su iznosile različite podatke o naredbama, obavještenjima i nadležnostima.

Zbog takvog postupanja svih koji su uključeni u ovaj slučaj, a koje pokazuje apsolutno odsustvo sposobnosti i moći države u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu, HRA je podnijela tri inicijative - za utvrđivanje odgovornosti sutkinje Osnovnog suda u Beranama, rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, te policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane - kako

s. vasiljević

bi se analiziralo njihovo postupanje i utvrdili razlozi zbog kojih nije spriječeno nezakonito postavljanje spomenika, odnosno zbog kojih on već tri mjeseca nije oduzet kao predmet izvršenja krivičnog djela. Bronzana statua posvećena ratnom zločincu i četničkom vojvodi, koji je primio i odlikovanje od Hitlera, dopremljena je u Gornje Zaostro 7. avgusta. Narednog dana svečano ju je otkrio mitropolit Metodije. Policija je tog dana trebalo da asistira u uklanjanju spomenika, ali su se „dogovorili“ sa posjetiocima skupa da ga oni sami uklone nakon otkrivanja. Ipak, spomenik je 8. avgusta mitropolit otkrio, a potom nije predat policiji, već je oko 15 sati premješten u Crkvu Svete Paraskeve u tom selu. Mitropolit je tada kazao da će spomenik staviti u crkvu, „pa nek dođu da ruše crkvu“.

Tada je došlo i do incidenta kada su fizički i verbalno maltretirani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović. Zbog toga su podignute tri optužnice i podneseno pet prekršajnih prijava, koji su pred sudom. Sredinom avgusta, spomenik je iz crkve premješten u Đurđeve stupove, što je dokumentovala ekipa emisije „Oko“ Radio-televizije Srbije. Nadležna inspekcija Ministarstva kulture je naknadno, uz asistenciju policije, srušila postament obilježja. Time je postupak za ministarku Tamaru Vujović završen, odnosno - kako je kazala - „dekomponovan“. Pavle Đurišić veoma je važna ličnost za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, koja godinama njemu, ali i Dragoljubu Draži Mihailoviću, daje parastose. Ćutanje države na te činove dovelo je do toga da se sada podiže i spomenik ratnom zločincu. Postament za ovaj spomenik podizan je u Gornjem Zaostru i prije 23 godine, pa onda i 2013, ali je svaki put srušen.

Pavle Đurišić i njegovi četnici sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8.000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca u Pljevljima, Foči i Čajniču. J. MARTINOVIĆ

upozorava da javnost nije upoznata sa stanjem ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa i mišljenjem CPT

PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu da hitno objavi preliminarna zapažanja Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT) nakon nedavne posjete njegove delegacije Crnoj Gori, a i da prihvati automatsko objavljivanje CPT izvještaja. CPT državama dostavlja preliminarna zapažanja na kraju posjete, posebno kada smatra da postoji potreba za brzim re-

agovanjem, kada je važno da država bude odmah upoznata sa najhitnijim preporukama za zaštitu ljudskih prava, da bi ih primijenila što prije.

HRA ističe da javnost sa cjelokupnim zapažanjima nije upoznata, već samo sa pohvalama koje je CPT uputio Ministarstvu socijalnog staranja, porodice i demografije u odnosu na stručni kadar i profesionalni pristup u ustanovama pod njihovom nadležnošću (JU „Ljubović“, JU „Komanski most“ i

JU Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj), a koje je to ministarstvo jedino objavilo.

HRA ističe da su preliminarna zapažanja CPT-ja od neposrednog opšteg i specifičnog javnog interesa. Ona se odnose na ustanove zatvorenog tipa - zatvore i Specijalnu psihijatrijsku bolnicu, mjesta gdje su ljudi, koji su lišeni slobode, posebno ranjivi na zloupotrebe.

- Imajući u vidu dva štrajka pritvorenika u UIKS-u ove

godine, te ozbiljne probleme u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti, nema opravdanja da se informacije o hitnim mjerama za poboljšanje uslova u kojima ti ljudi borave uskraćuju javnosti, pogotovo u ovom istorijskom trenutku za Crnu Goru, kada ona mora da dokaže svoje kapacitete da bi postigla članstvo u EU – saopšteno je iz HRA. Dodaju da je u pismu naglašeno da je primjena preporuka CPT završno mjerilo u prego-

varačkom poglavlju 23, dakle, njihova primjena je u opštem interesu svih građana, dok je, kako ističu, transparentnost u ovom procesu ključna ne samo zbog institucionalne odgovornosti, već i zbog povjerenja građana u reforme u oblasti ljudskih prava. HRA je podsjetila da je CPT u prethodnim izvještajima ukazivao na neispunjavanje preporuka u odnosu na nedostatak efikasnih zaštitnih mehanizama protiv zlostav-

ljanja u policijskim prostorijama, nepropisnu i dugotrajnu upotrebu sredstava vezivanja u zatvorskom sistemu, kao i hroničnu prenatrpanost i loše uslove u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.

- Zbog toga je neophodno da Vlada objavi najnovije preliminarne nalaze bez odugovlačenja, da bi se izbjeglo svako dalje odlaganje rješavanja problema koji su već godinama predmet kritika - kažu iz ove NVO. J. M.

Mitropolit Metodije otkriva spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Srijeda, 3. decembar 2025.

Nacrt zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda u Sekretarijatu za zakonodavstvo, očekuje se da bude usvojen do kraja godine, predsjednica Radne grupe kategorična

PODGORICA – Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda trebalo bi da bude usvojen do kraja godine, a jedna od novina koja je propisana jeste da ko ne bude poštovao preporuke ombudsmana može da dobije novčanu kaznu od 500 do 2.000 eura. Ovaj akt predstavlja jedan od uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 19 i važan doprinos pregovaračkom poglavlju 23.

U nedavnom Izvještaju Evropske komisije konstatovano je, pored ostalog, da nije završen zakon o ombudsmanu, što koči punu usklađenost sa Pariskim principima i dobijanje unaprijeđene „A“ akreditacije za Nacionalnu instituciju za ljudska prava (NHRI). Radna grupa koja je radila na zakonu formirana je u decembru prošle godine. . Predsjednica radne grupe Mirjana Pajković, koja je generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, za Pobjedu je govorila o detaljima i izazovima sa kojim su se suočavali tokom izrade nacrta zakona.

- Zakon je u fazi nacrta, javna rasprava je prošla. Zakon se trenutno nalazi u Sekretarijatu za zakonodavstvo radi tehničkog i pravnog usklađivanja – kaže Pajković. Ona očekuje da akt bude usvojen do kraja godine. Smatra da je to realno da se desi, jer je Crna Gora ušla u fazu pregovora pristupanja Evropskoj uniji sada kada su ljudska prava upravo u fokusu.

NoviNe

Kaže da nova zakonska rješenja imaju za cilj eliminaciju nesaglasnosti u postojećem zakonodavstvu sa preporukama međunarodnih nadzornih

Pajković: Novi zakon o Zaštitniku jača uticaj institucije

tijela, kao i jačanje administrativne i finansijske nezavisnosti i samostalnosti institucije u unutrašnjem pravnom poretku, uz podizanje stepena odgovornosti adresata kojima se upućuju preporuke . - Poseban fokus je stavljen na jačanje unutrašnje odgovornosti i samostalnosti u pogledu funkcionisanja pojedinih sektora radi ispunjenja obaveza prema zaključenim međunarodnim ugovorima (zaštita od torture, prava djeteta, zaštita od diskriminacije, kao i usaglašavanje zakona sa odredbama prava EU u oblastima zaštite jednakosti i anti-diskriminacije i implementacija direktiva o jednakosti, uključujući i direktive o tijelima za jednakost – rekla je ona.

Izrada nacrta zakona, prema njenim riječima, predviđena je programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i srednjoročnim programom rada Vlade 2024–2027. za 2025. godinu.

Ona navodi da je ključna novina ovog zakona u jača-

nju pozicije zamjenika ombudsmana koji će se baviti usko specijalizovanom oblašću - zaštita načela vladavine prava, načela dobre uprave i zaštite ljudskih prava u pravosudnim postupcima i upravnim poslovima; zaštita i prevencije kršenja prava lica od mučenja i drugih oblika surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja; zaštita i promocije prava djeteta i prava mladih do navršenih 18 godina starosti; zaštita od diskriminacije, zaštita lica sa invaliditetom, prava pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, ostvarivanje rodne ravnopravnosti i zaštite prava lica različite seksualne orijentacije.

KazNe

Pajković je kazala da će se kroz ovaj akt jasnije i pravovremeno pružiti mehanizam zaštite osnovnih ljudskih prava u sloboda. Kaže da je propisano i da na zahtjev Zaštitnika, ukoliko to zahtijevaju interesi zaštite ljudskih prava i

sloboda, svi rukovodioci državnih organa - uključujući i predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, predsjednika i članove Vlade, gradonačelnika glavnog grada, gradonačelnika prijestonice, predsjednika opštine i druge starješine organa, dužni su da prime ombudsmana na njegov/njen zahtjev bez odlaganja, radi sprovođenja radnji iz djelokruga svojih nadležnosti.

- Novim zakonom o Zaštitniku predviđene su kaznene odredbe u slučaju nepostupanja po preporuci. Naime, zakonom će biti propisano da ,,ako lice koje rukovodi organom ne dostavi izjašnjenje i dokumentaciju u roku koji mu/joj Zaštitnik odredi i ne dostavi izvještaj o preduzetim radnjama na iz-

vršenju preporuke Zaštitnika kazniće se novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura za prekršaj“ – rekla je ona. Pajković ističe da odluke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda uživaju visok nivo kvaliteta pred nadležnim institucijama i građanstvom.

- Ovo posebno iz razloga jer je svaka odluka po pritužbi potkrijepljena relevantnom praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Preporuke Zaštitnika predstavljaju relevantan dokaz u daljem procesu zaštite i nadoknade u slučaju povrede ljudskih prava pred nadležnim sudovima. Dosadašnja sudska praksa ukazuje da preporuke ombudsmana umnogome do-

VDT tražilo još jedno vještačenje zbog smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici u Nikšiću, zamolnica poslata Medicinskom fakultetu u Beogradu

Tužilaštvo traži i mišljenje Instituta za sudsku medicinu

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici u predmetu formiranom povodom smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici u Nikšiću zatražilo je i sudsko-medicinsko vještačenje Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

VDT je ranije zatražilo obdukciju djeteta starog svega tri dana, koje je u Opštoj bolnici u Nikšiću preminulo tako što se ugušilo od mlijeka prilikom bljuckanja, kako je saopštila porodica.

VDT je tražilo vještačenje kako bi se utvrdio uzrok smrti preminulog novorođenčeta,

naređena je obdukcija, a obdukcioni nalaz je od strane vještaka obducenta dostavljen ovom tužilaštvu.

- U daljem toku postupka, a nakon dostavljanja nalaza, tužilaštvo će preduzeti sve mjere i radnje za kojim se ukaže potreba radi donošenja odluke –saopštilo je VDT. Beba je, prema tvrdnjama roditelja, rođena zdrava i ocijenjena je najvišom ocjenom, a porođaj je prošao lagano, bez ikakvih komplikacija. Porodica je saopštila da obdukcioni nalaz „ukazuje na mogući nemar zaposlenih“.

- U subotu, 25. oktobra, novorođenčetu je konstatovana žutica. Povedena je od majke oko

18.30 časova toga dana u sobu za fotosintezu, u kojoj je trebalo da ostane 24 sata i više se nije vratila - kazali su roditelji bebe. Navode da je po preliminarnom nalazu obdukcije smrt nastupila oko 21.10 sati istog dana, a da je kao uzrok smrti bebe navedeno gušenje hranom prilikom bljuckanja.

- Beba je ostavljena sama, niko nije bio tu od osoblja bolnice da joj pomogne, da je okrene, potapše, što god - kazali su roditelji. Dvije sestre u toj bolnici su suspendovne, odnosno kako je diretkor te bolnice dr Zoran Mrkić rekao prošle sedmice Pobjedi, jednoj je istekao ugovor koji u ovim okolnostima nije produžen.

Ministar Vojislav Šimun je u Skupštini 24. novembra kazao da su dvije sestre dobile otkaz. O internim procedurama i nalazima komisije dr Mrkić nije govorio s obzirom na to da je postupak pred Višim državnim tužilaštvom.

Direktor bolnice u Nikšiću je Pobjedi ranije pojasnio da je nakon smrti bebe sprovedena interna provjera, ali i eksterni nadzor Komisije Ministarstva zdravlja, koja je saslušala zaposlene i provjerila dokumentaciju. Dvije medicinske sestre sa neonatologije su suspendovane do daljeg, a biće pokrenut i disciplinski postupak. Vijesti su 26. novembra objavile rješenje koje je donije -

prinose konačnoj odluci sudova u cilju zaštite ljudskih prava – kazala je ona. Pajković navodi i da se predloženim m rješenjima prihvataju standardi koji su utvrđeni Pariskim principima i preporukama Venecijanske komisije. Prilikom predlaganja ovih rješenja naročito se vodilo računa da se instituciji Zaštitnika obezbijedi nezavisnost, široki mandat zasnovan na univerzalnim principima ljudskih prava, adekvatne moći istrage i odgovarajući resursi.

- Takođe, radna grupa je imala u vidu potrebu da se unaprijedi status Zaštitnika a sve u cilju stvaranja pretpostavki za unapređenja sadašnjeg statusa B u status A koji ima od strane Pododbora za akreditaciju Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava. U zakonski tekstu su implementirani i principi sadržani u pomenutim međunarodnim dokumentima a koji do sada nijesu postojali u važećem Zakonu kao npr. da Zaštitnik ima potpunu samostalnost prilikom zapošljavanja osoblja, funkcionalni imunitet, pitanje zarada, finansijsku nezavisnost... – rekla je Pajković. EK je u više navrata ukazivala na napredak u radu institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, te je ukazivano i na važnost stečenog povjerenja građanai. Kada je prije dvije godine institucija proslavila 20 godina postojanja, na svečanosti su međunarodni predstavnici komentarisali da je ustanovljena tokom važnog istorijskog perioda Crne Gore i da je 20 godina bila posvećena izgradnji građanskog društva, poštovanju jednakosti, kao i osnaživanju ljudi u Crnoj Gori da žive dostojanstveno. N. ĐURĐevaC

la eksterna komisija, u kome se navodi da indicije u pogledu okolnosti nastupanja smrti novorođenčeta ukazuju na mogući propust u radu zaposlene i nemarno vršenje radnih obaveza.

- Zaposlena je bila upoznata sa radnim obavezama, kao i okolnostima koje mogu nastati u konkretnom slučaju usljed ostavljanja bebe u određenom stanju bez nadzora – piše u tom rješenju. U rješenju od 31. oktobra piše i da je smrt novorođenčeta nastupila u smjeni medicinske sestre koja je bila u obavezi da prati novorođenče, a da se iz dostavljenih izjava svih aktera događaja (zbog kontradiktornosti izjava) ne može tačno utvrditi koliko vremena je beba bila bez nadzora, zbog čega je direktor odlučio da je potrebno sprovesti postupak utvrđivanja odgovornosti zaposlene, a nju suspendovati. U rješenju o udaljenju sa posla druge medicinske sestre, kojoj nije produžen ugovor o radu, a koja je takođe suspendovana zbog okolnosti koje ukazuju na težu povredu radne obaveze, navode se isti razlozi. - Protiv zaposlene će biti pokrenut disciplinski postupak utvrđivanja odgovornosti zbog teže povrede radne obaveze: neizvršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vršenje radnih obaveza, odnosno ako zaposleni neopravdano odbije da izvrši obaveze predviđene ugovorom o radu… - piše u rješenju koje su objavile Vijesti. Ministar Šimun je 24. novembra u Skupštini kazao da „neće bježati od izazova“, te da insistira na istragama. Na pitanja poslanika o tome da li će podnijeti ostavku nakon tragičnih događaja u Nikšiću, ali i u Baru zbog smrti devetogodišnjeg dječaka, nije konkretno odgovorio, već je poručio da ne namjerava da ustukne pred izazovima. J. M.

Mirjana Pajković

Mogerini istražuju zbog korupcije

BRISEL - Brojne racije su juče sprovedene u diplomatskoj službi Evropske unije u Briselu (EEAS) i u nekoliko zgrada Koledža Evrope u Brižu, u okviru istrage o mogućoj prevari u korišćenju sredstava EU, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo, a pritom je privedena Federika Mogerini, bivša potpredsjednica Evropske komisije i šefica diplomatije.

Prema saznanjima belgijskih medija, ostale privedene osobe radi saslušanja su menadžer Koledža Evrope i bivši generalni sekretar EEAS-a (2021–2025), italijanski diplomata Stefano Sanino Istraga je usmjerena na sumnje u favorizovanje i moguću nelojalnu konkurenciju u procesu kojim je EEAS dodijelio prestižnom Koledžu Evro -

Istraga je usmjerena na sumnje u favorizovanje i moguću nelojalnu konkurenciju u procesu kojim je EEAS dodijelio prestižnom Koledžu Evrope devetomjesečni program obuke za buduće evropske diplomate. Sporne radnje datiraju iz perioda 2021–2022, a potencijalne prekršaje tužilaštvo navodi kao „prevaru u dodjeli javnih nabavki, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne“

pe devetomjesečni program obuke za budu ć e evropske diplomate.

Sporne radnje datiraju iz perioda 2021–2022, a potencijalne prekršaje tužilaštvo navodi kao: „prevaru u dodjeli javnih nabavki, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne“.

Koledž Evrope je visokoškolska ustanova koja obrazuje veliki broj evropskih funkcionera. Istražitelji nastoje da utvrde „da li su Koledž Evrope ili njegovi predstavnici bili

Generalni sekretar NATO kaže da je civilna infrastruktura Ukrajine izložena „ludačkim i sistematskim“ napadima Rusije

ap

Rute: Mjesečno u ratu gine 20.000 Rusa

BRISEL - Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je juče da je civilna infrastruktura Ukrajine izložena „ludačkim i sistematskim“ napadima Rusije i ocijenio da je sigurnost alijanse povezana sa ukrajinskom bezbjednošću. Rute je rekao da je NATO defanzivni savez, ali da nema sumnje da će članice alijanse zaštititi milijardu svojih građana.

unaprijed informisani o kriterijumima selekcije“ u postupku javnog poziva koji je diplomatska služba EU pokrenula za program obuke. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), zvanično osnovano 2021. godine, nezavisni je organ EU zadužen za borbu protiv prevara sa sredstvima Unije i drugih krivičnih djela koja ugrožavaju njene finansijske interese (korupcija, pranje novca, prekogranična poreska prevara u vezi sa PDV-om). Ovaj nadnacionalni organ ima

ovlašćenja ne samo da vodi istrage, već i da krivično goni i izvede pred sud počinioce takvih djela - moć koju ranije, na primjer, nije imala Kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF).

Istragu zajednički vode istražni sudija Zapadne Flandrije, belgijske provincije u kojoj se nalazi Briž, kao i Evropsko javno tužilaštvo. Belgijska federalna policija sprovela je racije. Prije policijske akcije, Evropsko javno tužilaštvo zatražilo

je ukidanje imuniteta za više osumnjičenih, što je i odobreno, navodi se u saopštenju, bez navođenja imena i funkcija.

Zvaničnik EU potvrdio je za AFP da je diplomatska služba u Briselu bila jedna od meta policijske operacije, koja se odnosi na „aktivnosti iz prethodnih mandata“, prije ne-

go što je Kaja Kalas preuzela funkciju visoke predstavnice za spoljne poslove krajem 2024. godine. Belgijska federalna policija iz Zapadne Flandrije i kancelarija EU za borbu protiv prevara, OLAF, učestvovale su u operaciji u okviru krivične istrage koju vodi Kancelarija javnog tužioca EU (EPPO).

Kina pozvala Japan da se suoči sa istorijom i poštuje obaveze po pitanju Tajvana

Lin: Kairska deklaracija potvrđuje suverenitet Kine nad Tajvanom

PEKING - Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian kritikovao je Japan zbog višestrukog izbjegavanja vlastitih istorijskih i političkih obaveza u vezi sa pitanjem Tajvana.

Na redovnoj konferenciji za novinare, Lin je odgovorio na komentare japanske premijerke Sanae Takaiči i ministra spoljnih poslova Tošimicua Motegija.

- Mjesečno u ratu gine 20.000 Rusa. Vidimo ogromne gubitke na ukrajinskoj strani. Američki predsjednik Donald Tramp to naziva mašinom za mljevenje mesa. To mora biti zaustavljeno. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je odgovoran za 20.000 mrtvih svakog mjeseca na njegovoj strani - rekao je Rute u sjedištu NATO. Tom skupu neće prisustvovati američki državni sekretar Marko Rubio, već će njegov zamjenik Kristofer Landau predstavljati SAD.

- Podržavamo američke napore da mir u Ukrajini postane realnost. Mirovni napori SAD su blisko koordinirani sa NATO. Imamo povjerenje u ono što Vašington radi - poručio je Rute. On je naveo da, što se tiče pregovora o miru u Ukrajini, postoji stalna saradnja između SAD, NATO i Evropske unije, kako bi se osiguralo da su „svi na istoj strani“. Radi se na rješenju koje bi obezbijedilo suverenitet Ukrajine i osiguralo da Rusija više ne napada Kijev, konstatovao je Rute, dodajući da ne zna da li će pregovori biti uspješni, uz poruku da će alijansa učiniti sve da donesu rezultat.

Takaiči je ranije rekla da „odričući se svih prava i zahtjeva prema Sporazumu iz San Franciska, nijesmo u poziciji da priznamo pravni status Tajvana“.

Kada je 28. novembra upitana da li to znači da Japan ne priznaje suverenitet Kine nad Tajvanom, Motegi je ponovio ono što je navedeno u Sporazumu iz San Franciska i rekao da je osnovni stav Japana „onakav kakav je naveden u zajedničkoj kinesko-japanskoj izjavi iz 1972. godine, ništa više i ništa manje“.

Lin je rekao da japanska strana nastavlja da krije i prikriva svoj stav.

„Kad god bismo ih pitali, japanska strana jednostavno nije htjela da pomene Kairsku deklaraciju, Potsdamsku proklamaciju i japanski instrument predaje. Ovi dokumenti jasno stavljaju do znanja da Tajvan treba vratiti Kini. Ne pominju ni četiri politička dokumenta koji služe kao poli-

tički temelj odnosa Kine i Japana, niti političku obavezu koju je japanska vlada preuzela po pitanju principa jedne Kine. Sve što je japanska strana uradila, jeste da je izbjegla problem tvrdeći da njen stav ostaje nepromijenjen. Nijednom japanska strana nije u potpunosti artikulisala kakav

je tačno taj stav“, naglasio je. Napominjući da je 1. decembra navršeno 82 godine od usvajanja Kairske deklaracije, Lin je naglasio da Kairska deklaracija i drugi međunarodni pravni instrumenti potvrđuju suverenitet Kine nad Tajvanom i predstavljaju vitalne rezultate Svjetskog antifašističkog rata. Portparol je dodao da Japan ima obavezu prema međunarodnom pravu da poštuje te dokumente, što je bio preduslov za ponovni prijem Japana u međunarodnu zajednicu nakon rata.

Lin je kritikovao Japan zbog ignorisanja ovih obavezujućih međunarodnih dokumenata, dok selektivno poziva na ugovor koji je isključivao Kinu i druge azijske zemlje koje je najviše pogodila japanska agresija. Rekao je da to odražava „zaborav tragičnog sjećanja na japansku militarističku agresiju, nepoštovanje istorije Svjetskog antifašističkog rata i očigledan izazov autoritetu Ujedinjenih nacija i poslijeratnog međunarodnog poretka.“

Federika Mogerini
Priredila: R. U.–I.
Mark Rute

Sud odbio prijedlog tužilaštva za nove „Skaj“ poruke, vještak tvrdi da nema dokaza o postojanju cigareta za čiji šverc se tereti Miloš Medenica

Završne riječi

Medenicama i grupi

11. i 12. decembra

PODGORICA – Sutkinja

Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević juče je u drugom navratu proglasila okončanje dokaznog postupka u predmetu protiv nekadašnje predsjednice

Vrhovnog suda Vesne

Medenice i pripadnika kriminalne organizacije kojom je rukovodio njen sin Miloš Medenica, nakon čega je zakazala iznošenje završnih riječi za 11. i 12. decembar.

Prije proglašenja kraja dokaznog postupka saslušan je vještak finansijsko ekonomske struke Milenko Popović, koji je saopštio da nema dokaza da su sporne cigarete napustile Crnu Goru ili se prodavale na teritoriji naše države.

Sutkinja Kovačević je odbila prijedlog Specijalnog tužilaštva da se u nastavku postupka provedu nove „Skaj“ komunikacije.

Zakazivanju završnih riječi prethodila je oštra reakcija advokata odbrane nakon što je tužilac Jovan Vukotić najavio da Specijalno tužilaštvo ima nove dokazne prijedloge u vidu dodatnih ,,Skaj“ poruka. Tužilac Vukotić je podsjetio da je SDT na jednom od prethodnih ročišta umjesto završnih riječi SDT najavilo još ,,Skaj“ poruka.

Uslijedila je reakcija odbrane. Advokat Miloš Vuksanović je zamjerio tužilaštvu što ,,iz zasjede“ uvodi nove dokaze. - SDT ili nema sve ,,Skaj“ po-

ruke ili ih krije – kazao je advokat Vuksanović optužujući SDT da selektivno prikazuje ,,Skaj“ materijal, odnosno da krije one koje idu u korist optuženih. Sa njim su bili saglasni advokati odbrane.

Međutim, sud je odbio najavu i zahtjev SDT-a, uz ocjenu da su ove podatke imali ranije i da bi, da su od suštinske važnosti, bili blagovremeno dostavljeni.

Tužilac Vukotić je pojasnio da se radi o obimnom materijalu i da su određene poruke tek sada povezane sa konkretnim osobama i radnjama, ali sud nije prihvatio objašnjenje. Sud je odbio i prijedlog odbrane da se čitav sirovi ,,Skaj“ materijal pročita poruku po poruku, iako su sa tim bili saglasni tužioci Vukas Radonjić i Jovan Vukotić.

Osim Vesne i Miloša Medenice, optuženi su i Marjan Bevenja, Goran Jovanović, braća Bojan i Marko Popović , Vasilije Petrović , Luka Bakoč, policajac Darko Lalović, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marko Vučinić, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Stevo Karanikić i Milica Vlahović-Milosavljević, kao i firma „Kopad kompani“.

Oni se terete za niz teških krivičnih djela: od stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja i korupcije, do zloupotrebe položaja, šverca droge i sprečavanja dokazivanja. B. R.

Policija rasvijetlila pet imovinskih delikata za čije izvršenje se sumnjiče dva maloljetnika starosti ispod 14 godina

Roditelje terete za zanemarivanje

NIKŠIĆ - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić rasvijetlili su pet imovinskih delikata – četiri krivična djela teška krađa i jedna krivično djelo teška krađa u pokušaju na naročito opasan ili drzak način. Za izvršenje tih krivičnih djela sumnjiče se dva maloljetna lica starosti ispod 14 godina. Zbog zanemarivanja djece, prekršajno su procesuirani njihovi roditelji.

Sumnja se da su maloljetnici počinili ova krivična djela na teritoriji Nikšića, krajem oktobra i početkom novembra ove godine, i to na način što su provaljivali u objekte uslužnih djelatnosti – kiosk, butik, kafe bar i objekat brze hrane, odakle su ukrali oko 500 eura, kao i razne artikle. Oni su osim toga, kako se sumnja, na naročito drzak način pokušali da izvrše tešku krađu na štetu jednog lica, u čemu nijesu uspjeli. Policijski službenici su, nakon prijave događaja, preduzeli policijsko – operativne mjere i radnje na njihovom rasvjetljavanju, koje su dovele do identifikovanja dva maloljetna lica a koja su, zbog starosti ispod 14 godina, krivično neodgovorna. O svemu je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

Policija je preduzela dalje radnje, te je protiv roditelja dva maloljetna lica podnijela prekršajne prijave, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, zbog zanemarivanja djece. A. R.

Na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom funkcioneru saslušano nekoliko svjedoka

Katnić: Na sastanku sa

Abazovićem zatraženo da ne procesuiramo braću Kažanegra i Ljubišu

PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je juče da je na sastanku sa nekadašnjim premijerom Dritanom Abazovićem, u vrijeme dok je još bio na čelu SDT, od njega zatraženo da se ne procesuiraju braća Ognjen i Mladen Kažanegra i Marko Ljubiša Kan, koji slove za pripadnike budvanskog ogranka škaljarskog klana.

On je to kazao u nastavku postupka koji se pred Višim sudom vodi protiv njega, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića te suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.

Jučerašnje ročište nastavljeno je svjedočenjem bivšeg šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragana Radonjića koji je rekao da je bivši direktor Uprave policije Zoran Brđanin svojevremeno tražio od Katnića da ne procesuiraju lica iz budvanske grupe koja su bliska škaljarskom klanu.

- Da li se svjedok sjeća sastanka sa Abazovićem, kojem su prisustvovali Luka Rakčević i Dejan Knežević i što su oni tada od mene tražili – upitao je Katnić Radonjića.

- Sjećam se da je kod Vas dolazio Brđanin da Vas moli da ne procesuirate predmet koji se ticao budvanske grupe. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod Vas, prethodno na pozive Dejana Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - pojasnio je Radonjić. On je rekao i da mu je tužilac tada prenio da mu je Brđanin rekao da će ukoliko nastavi procesuiranje ovih lica direktor policije Brđanin i njegov pomoćnik Knežević biti smijenjeni.

- Ja nijesam prisustvovao tim sastancima - naveo je on. Katnić je potom precizirao da se radi o predmetu budvanskog ogranka škaljarskog klana, čiji su navodni pripadnici braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi. - Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je

- Sjećam se da je kod Vas dolazio Brđanin da Vas moli da ne procesuirate predmet protiv budvanske grupe. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod Vas, prethodno na pozive Dejana Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - pojasnio je Radonjić

bio i Blažo Rađenović, član Ure - podvukao je bivši GST. Katnić je zbog toga sudu predložio da kao svjedoka sasluša Zorana Brđanina, ali i da se kao dokaz uvrsti i komunikacija korisnika F16 sa predsjednikom opštine Budva Milom Božovićem

„Vidi ove p... dogovorili ovdje i mi (misli na DF) nećemo glasati ni za jednu odluku dok se Katnić ne smijeni“, citirao je Katnić poruku sa „Skaj“ komunikacije koja je objavljena 25. novembra u Vijestima. Radonjić je na pitanje Katnića kazao da je prvi put za Petra Lazovića čuo od službenika Vladana Lazovića, a kada je preko njega dostavio informaciju o jednom pripadniku kriminalne grupe Potom se osvrnuo i na postupanje SPO u odnosu na vođu kavačkog klana Radoja Zvicera

Katnić tvrdi da SDT prikriva dokaze

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je SDT da prikriva dokaze te da nastavlja sa obmanama vezano za njegovu imovinu u Novom Selu.

- SDT to pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena,

niti uvećana od kriminala - kazao je Katnić za portal ETV. Viši sud ranije se izjasnio da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić Bivši GST naglašava i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama

pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“. - Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti - rekao je on u saopštenju dostavljenom portalu ETV. Kategoričan je i da tužilaštvo obmanjuje javnost i

Milivoje Katnić d.

sa zatraženo

Ljubišu

- Ne mogu se sjetiti jesmo li i kada smo dobili informaciju da se Radoje Zvicer vratio u Crnu Goru nakon ranjavanja u Ukrajini. Nijesmo postupali jer nijesmo imali konkretno djelo, ali su rađeni pretresi u cilju pronalaženja nečega što bi dovelo do hapšenja - kazao je Radonjić.

Podvukao je da nijedan podatak SPO, policije i međunarodnih partnera nije postojao ni ukazao da Zoran Lazović i Milivoje Katnić rade za Zvicera.

- Koliko me sjećanje služi, Zvicer se iz Ukrajine nakon ranjavanja vratio u Crnu Goru. To je bilo godinu prije nego je Skaj „pao“. Da ne bude da SDT i SPO tada nije ništa radilo, jer to tužilac pokušava da predstavi - prokomentarisao je optuženi Čađenović.

Sa S lušana još tri Svjedoka

Pored Radonjića, saslušani su svjedoci Ivica Ulićević i policajci Goran Krstonijević i Nikola Janičić. Ulićević je pred sudom kazao da je radio popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.

To je, kako je ispričao, bilo u martu 2020. godine. On je potvrdio i konstataciju Katnića da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni. Ulićević je u ovom postupku svjedočio jer je SDT, upore-

sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. - Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije - istakao je, između ostalog, Katnić.

do sa ovim krivičnim postupkom, pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića. Policajac Krstonijević ispričao je sudu da su pronašli pištolj kod odbjeglog policajca Ljuba Milovića, koji je u trenutku kontrole rekao da je policajac, ali nije imao kod sebe službenu legitimaciju.

Istakao je da su zaustavili „BMW“ kojim je upravljao Milović kod „Delte“ i pronašli su pištolj „valter“.

- Milović se tada pozvao na neke od kolega, ja sam bio u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević. Policajac Nikola Janičić, koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala, naveo je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju, kao i sa drugim kolegama. - Jedino što mogu da kažem je da je Lazović bio vrijedan i donosio je dosta informacija - dodao je Janičić. On je pred sudom podvukao i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša o ptužnica

Podsjetimo, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović negirali su optužbe

Specijalnog tužilaštva da su zloupotrebom funkcija na kojima su se nalazili činili korist ljudima iz kriminalnih grupa.

Specijalni tužilac Miloš Šoškić bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, navodno, postali penzionisani tužilac Katnić, ranije uhapšeni, suspendovani tužilac Saša Čađenović, koji je optužen da je radio za kriminalni kavački klan i Lazovićev sin Petar, raniji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Stariji Lazović se, navodno, tereti da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalaca iz Beograda Veljka Belivuka i Marka Miljkovića krajem decembra 2020. i početkom januara 2021. godine. Os umnjičen je i da je štitio Novljanina Duška Roganovića, člana kriminalne kavačke grupe, tako što je, navodno, tadašnjim tužiocima naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta.

Tužilaštvo sumnjiči Katnića i da je, koristeći funkciju u SDT-u, kontrolisao da se ne preduzima krivično gonjenje ni protiv vođe kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera i drugih pripadnika te grupe. Naredno suđenje zakazano je za 9. decembar, a planirano je da Janičić nastavi da odgovara na pitanja odbrane i optuženih. Pored toga, na tom ročištu biće saslušane tužiteljke Sanja Jovićević i Mira Samardžić jovana raiČeviĆ visokom policijskom

Godinu i devet mjeseci zatvora za bivšu predsjednicu Vrhovnog suda, šest mjeseci za sutkinju koja je donijela odluku pod pritiskom

Sud: Utvrđeno da je Vlahović-Milosavljević donijela odluku pod pritiskom Medenice

PODGORICA - Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je na godinu i devet mjeseci zatvora za optužbe Specijalnog tužilaštva da je podstrekavala na nezakonito donošenje odluke u korist kuma Rada Arsića, dok je sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović-Milosavljević dobila pola godine zatvora za zloupotrebu službenog položaja sprovodeći naloge Medenice.

I Specijalno državno tužilaštvo i branioci optuženih odmah su najavili žalbe na ovakvu presudu, ali iz potpuno suprotnih razloga, tužilaštvo zbog blagih kazni, a odbrana kako bi u drugostepenom postupku dokazala da su Medenica i Vlahović-Milosavljević radile sve po zakonu.

Presudu je izrekao sudija Branislav Leković, navodeći da je činjenično stanje u ovom predmetu „jasno, nedvosmisleno i potkrijepljeno autentičnim dokazima“.

On je pojasnio da je za sud bio ključan način na koji je sutkinja Vlahović-Milosavljević po nalogu Medenice donijela odluku o privremenoj blokadi imovine Rada Arsića sa ciljem da onemogući njenu prodaju na zahtjev korporacije Ten i spriječi naplatu potraživanja od 400.000 eura zbog neispunjavanja ugovornih obaveza. Za sud, kako je kazao, od značaja nije bila činjenica da je odluka o privremenoj mjeri potvrđena u drugostepenom postupku.

- Sud je nesumnjivo utvrdio izvršenje krivičnih djela za koja se terete optužene sutkinje - rekao je on. Ključni dokaz za sud bili su listinzi telefonskih komunikacija i razmijenjene poruke između Medenice, Vlahović-Milosavljević i Arsića. S umnje u vjerodostojnost ovih dokaza za sud nije bilo jer je vještak potvrdio da su podaci „autentični, pribavljeni direktno iz memorije uređaja, bez pristupa cloud serverima“.

Analizom poruka, sud je utvrdio intenzivnu komunikaciju između 5. novembra 2018. i 4. januara 2019. godine. Posebno je izdvojena poruka od 26. decembra 2018. go-

dine, u kojoj je Vlahović-Milosavljević Arsiću proslijedila detaljna uputstva, identična onima koja joj je prethodno poslala Vesna Medenica. Dan kasnije sutkinja je donijela rješenje koje je, kako navodi sud, „u potpunosti odgovaralo instrukcijama iz poruke“. Sud je ocijenio da je Vlahović-Milosavljević nezakonito usvojila prijedlog za određivanje privremene mjere, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, čime je korporaciji Ten onemogućeno potraživanje znatnih sredstava.

U obrazloženju presude stoji da je Medenica, koristeći položaj predsjednice Vrhovnog suda, vršila direktan pritisak, diktirala sadržaj sudskih akata i insistirala na hitnom postupanju.

- Analiza sadržaja poruka jasno pokazuje potpunu usklađenost između naloga koje je Medenica slala i odluka koje je sutkinja unosila u rješenje - kazao je sudija Leković. Kao olakšavajuće okolnosti cijenjena je ranija neosuđivanost optuženih i činjenica da je sutkinja Vlahović-Milosavljević majka maloljetne

djece, dok je kao otežavajuće okolnosti sud uzeo funkcije koje su obavljale. Medenica se nije pojavila na izricanju presude, dok je Vlahović-Milosavljević tokom obrazlaganja presude negodovala riječima: „To nije tačno“. Specijalni tužilac Vukas Radonjić izrazio je zadovoljstvo što su optužene oglašene krivima, ali i razočaranje zbog visine kazni.

Podsjetio je da je SDT za Medenicu tražilo tri godine zatvora, a za Vlahović-Milosavljević dvije godine.

- Sud je jasno utvrdio da je mjera obezbjeđenja donesena nezakonito, kroz protivpravne radnje potvrđene komunikacijama između okrivljenih.

To predstavlja klasičnu zloupotrebu službenog položaja

- rekao je Radonjić, dodajući da će tužilaštvo uložiti žalbu na presudu.

On je istakao da potvrda privremene mjere u drugom stepenu „ne znači da je ona bila zakonita“, kao i da nije bilo dovoljno dokaza da se sudije drugostepenog vijeća krivično procesuiraju.

S a druge strane, advokat

U obrazloženju presude stoji da je Medenica, koristeći položaj predsjednice Vrhovnog suda, vršila direktan pritisak, diktirala sadržaj sudskih akata i insistirala na hitnom postupanju. - Analiza sadržaja poruka jasno pokazuje potpunu usklađenost između naloga koje je Medenica slala i odluka koje je sutkinja unosila u rješenjekazao je sudija Leković

Zdravko Begović tvrdi da se postupci protiv Medenice vode neuobičajenom i selektivnom brzinom.

On je postupak ocijenio kao pristrasan i opasan po pravnu sigurnost.

- Poznata je činjenica da Evropska komisija traži glave onih protiv kojih se vode postupci za visoku korupciju - rekao je Begović, navodeći da ne vidi drugo objašnjenje za to što se tri suđenja protiv Medenice privode kraju u roku od mjesec dana. Naglasio je da se pretresi održavaju dan za danom, u neuobičajenim terminima, dok su ranije suđenja često odlagana mjesecima.

- Ne možemo napadati nekoga ko ažurno radi, ali se postavlja pitanje zašto se tako nije radilo ranije - rekao je Begović, upozoravajući da brzina ne smije biti prioritet nauštrb kvaliteta. Ovo je druga osuđujuća presuda koja je izrečena Medenici u posljednjih mjesec i po dana. Ona je posljednjeg dana oktobra osuđena na pola godine zatvora jer je kao predsjednica Vrhovnog suda i član Sudskog savjeta nepokretanjem disciplinskog postupka protiv Milisava Zekića ovom sudiji pribavila korist.

U trećem – glavnom postupku gdje se Medenici sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji na čijem čelu je bio njen sin Miloš Medenica zakazano je iznošenje završnih riječi za 11. decembar. Bojana roBoviĆ

Vesna Medenica

Srijeda, 3. decembar 2025.

Nakon više od pola vijeka obnovljeno 35 kilometara magistralnog puta od Slijepač mosta do ulaza u Berane

Vasojevićki kraj postaje saobraćajno čvorište sjeveroistoka Crne Gore

BERANE – Rekonstruisano je 35 kilometara magistralnog puta u okviru projekta Lepenac - Ribarevine - Poda – Berane. Premijer Milojko Spajić rekao je juče na otvaranju da je to najveća rekonstrukcija putne infrastrukture do sada te da Berane postaje saobraćajno čvorište sjeveroistoka Crne Gore.

Završetak posla ozvaničili su, osim predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu Milun Zogović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.

Ukupna dužina rekonstruisane trase od Slijepač mosta

do ulaza u Berane iznosi 35 kilometara, ugovorena vrijednost radova je 35,7 miliona eura (bez PDV-a), a projekat

je finansirala Evropska investiciona banka (EIB).

– Rekli smo da će Berane i vasojevićki kraj biti saobraćajno

čvorište i upravo se to ostvaruje. Nakon više od pola vijeka, obnovljeno je 35 kilometara magistralnog puta u sklopu

projekta Lepenac - Ribarevine - Poda – Berane – kazao je premijer Spajić i dodao da je posao realizovan uz podršku Evropske investicione banke. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević najavila je značajne investicije u sjeverni region i opštinu Berane. Radiće se put Berane – Rožaje ukupne dužine 30 kilometara, put Berane – Andrijevica, uz već rekonstruisani put preko Trešnjevika.

Vuksanović je pojasnio da su radovi počeli 1. avgusta 2023. godine. – Završetak radova definisan aneksom bio je 28. decembar 2025. godine, tako da smo ovaj posao završili i prije roka. Izvođač radova je konzorcijumom Štrabag-Be-

Od ekološke naknade i dotacija države skoro

deset miliona eura

Od poreza Opština iduće godine očekuje manje prihoda nego ove –10,77 miliona eura (10,21), a od taksi više – 85.000 eura (75.000). Znatno više novca nego ove godine dobiće od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 600.000 eura (160.000). Tekući izdaci su planirani na ukupno 10,79 miliona eura (11,89). Od toga je za zarade predviđeno pet miliona eura, 250.000 eura manje nego ove

PLJEVLJA – Prema nacrtu budžet opštine za 2026. godinu je planiran na 32,23 miliona eura i manji je od ovogodišnjeg koji iznosi 34,38 miliona eura. Od poreza opština očekuje manje prihoda nego ove godine – 10,77 miliona eura (10,21), a od taksi više – 85.000 eura (75.000).

Naknade će gradskoj kasi donijeti 6,16 miliona eura (6,76), od čega je od one za unapređenje i zaštitu životne sredine, koju opština naplaćuje od zagađivača Rudnika uglja, Termoelektrane i Rudnika Šuplja stijena planirano 2,60 miliona eura, a za korišćenje prirodnih dobara 2,92.

Od ostalih prihoda 443.500 eura, a od prodaje imovine će zaraditi 170.000 eura (120.00). Donacije će opštinskoj kasi donijeti manje novca nego ove godine 604.400 eura (899.244). Transferi su planirani na veći iznos – ukupno 6,88 miliona eura (5,46). Od toga od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 600.000 eura (160.000), Ministarstva kulture i medija 230.000 eura (430.000), Zavoda za zapošljavanje 3.500 eura, iz Egalizacionog fonda 4,15 milion (3,25), od dotacija opštinama 1,85 miliona era (1,60), od pozajmica i kredita 500.000 eura (300.000), ostali transferi iz budžeta države

50.000 eura (20.000). Iz ove će godine u narednu prenijeti 6,59 miliona eura (10 miliona).

MANJI RASHODI

Tekući izdaci su planirani na ukupno 10,79 miliona eura (11,89). Od toga je za zarade predviđeno pet miliona eura (5,25), ostala lična primanja

578.846 eura, (525.829), a rashodi za materijal 698.576 eura (706.976).

Usluge će budžet koštati manje nego ove godine – 536.297 eura (666.227). Za službena putovanja je predviđeno 49.400 eura, reprezentaciju 26.600 eura, komunikacione usluge 43.625 eura, bankarske usluge

30.800, advokatske, notarske i pravne 22.500 eura, konsultantske usluge, projekti i studije 80.200 eura, stručno usavršavanje 25.600 eura, a ostale usluge 256.572 eura.

Tekuće održavanje (javna infrastruktura, građevinski objekti, održavanje opreme, sportsko rekreativnih zona) će koštati 1,57 miliona eura (1,53 miliona), kamate 67.850 eura, renta 83.650 eura (95.650), subvencije 1,75 miliona eura (2,47).

Stavka ostali izdaci je planirana na ukupno 507.100 eura (574.050). Riječ je o isplatama po osnovu ugovora o djelu 135.000 eura (142.000), sudskih troškova i presuda 179.100 eura (255.100), izradi i održavanju softvera 50.500 eura (34.500).

Za socijalnu zaštitu je predviđeno više novca nego ove godine – 1,75 miliona eura (1,32).

Institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru je namijenjeno ukupno 4,79 miliona eura (4,71). Od toga za zdravstvenu zaštitu 5.000 eura, obrazovanje 98.500 eura (109.000), institucije kulture i sporta dobiće 1,08 miliona eura (1,07), NVO 43.830 eura (44.813), političke partije, stranke i udruženja 235.400

max – rekao je Vuksanović. Radovi su podrazumijevali zamjenu kolovozne konstrukcije na cjelokupnoj dionici puta, izradu potpornih zidova, sanaciju i rekonstrukciju kosina, mostova i tunela, sanaciju nekoliko klizišta, a riješen je i odvod kako površinskih, tako i podzemnih voda. Tokom izvođenja radova, na zahtjev lokalnog stanovništva, naknadno su urađeni trotoari i ulična rasvjeta u dužini od skoro 10 kilometara, u vrijednosti od oko tri miliona eura. Ovim se u znatnoj mjeri povećala bezbjednost kroz naseljena mjesta, a rekonstruisana je i izgrađena no va vodovodna mreža na pojedinim dionicama. C.G.

eura (240.868). Za jednokratne socijalne pomoći predviđeno je 324.000 eura (332.500), isplate pojedincima 406.500 eura (403.850), institucijama 1,26 miliona eura, mjesnim zajednicama 62.500, a javnim preduzećima 1,27 miliona eura.

Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić“ će dobiti 233.169 eura (240.041), Zavičajni muzej 282.160 eura (283.706), Umjetnička galerija ,,Vitomir Srbljanović“ 168.307 eura (171.688), Centar za kulturu 531.437 (570.337), Centar za sport i rekreaciju 250.000 eura, Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom 306.340 eura (317.250), Turistička organizacija 160.000 eura (140.000 eura), RTV Pljevlja 922.000 eura (882.000), Komunalne usluge 270.000 (310.000), Čistoća 1,36 miliona (1,31), Lokalni putevi milion, Komunalna policija 235.236 eura (245.811), a Služba zaštite 814.506 eura (830.420).

KAPITALNI BUDŽET

Za kapitalne izdatke je predviđeno manje novca - ukupno 12,80 miliona eura (14,47). Najviše je namijenjeno za lokalnu infrastrukturu 6,95 miliona, investiciono održavanje 3,40 miliona, a za opremu 1,10 miliona. Izrada projekta za izgradnju Trga patrijarha Varnave koštaće 730.000 eura, za izgradnju seoskih vodovoda predviđeno je 340.000 eura, za energetsku efikasnost objekata koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici 400.000 eura, upravljanje sistemom otpadnih voda 420.000 eura. Sredstva za eksproprijaciju i naknadu štete po osnovu prava službenosti za nove kapitalne projekte koji će se planirati u 2026. godini iznose – 190.000 eura, Za otplatu dugova je predviđeno 1,83 miliona eura (1,67). D. Š.

RADOVI POČELI U AVGUSTU 2023. GODINE: Sa otvaranja dionice
KAPITALNI BUDŽET PLANIRAN NA 12,80 MILIONA: Pljevlja

Ministar prostornog planiranja ponovio da objekti MZ Bar 4 i Bar 5 ne ispunjavaju uslove za legalizaciju

PODGORICA/ BAR –

Objekti, njih oko 200, izgrađeni na trasi koja je planirana za izmještanje željezničke pruge u Baru ne mogu biti legalizovani – saopštio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u odgovoru na pitanje koje mu je juče u Skupštini Crne Gore postavio poslanik Branislav Nenezić

Istog stava je njegov resor bio kada su mještani MZ Bar 4 i Bar 5 uputili zahtjev, sa 4.000 potpisa, tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna prostorno–urbanističkog plana Bar, a kojim su tražili da se trasa izmjesti. A predviđena je u zahvatu od nadvožnjaka središnjim dijelom tih mjesnih zajednica, prema naselju Zupci, u pojasu širine 80 metara, kao i objekta trafo-stanice za potrebe Željezničke infrastrukture.

PUP, PPCG

Radunović je podsjetio da je usvojen Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine i da je trasa željeznice predviđena tim strateškim planskim dokumentom, te da je postojala i u prethodnom PPCG-u i u važećem PUP-u Bara. Takođe predviđena je studijama od 1984. godine. – PUP Bara mora biti u saglasnosti sa PPCG. Da bi neki objekat mogao biti legalizovan, mora ispuniti tri uslova: mora postojati na orto-foto snimku iz jula 2025. godine, ne smije da ugrožava javni interes i mora biti, do 14. februara, upisan katastar sa teretom. S obzirom na to da se objekti nalaze na trasi željezničke pruge, a

Radunović: Ne prelazi pruga preko kuća, nego su kuće izgrađene na trasi

Objekat može biti legalizovan ako postoji na orto-foto snimku iz jula 2025, ako do 14. februara iduće godine bude upisan u katastar. Treći uslov je da ne ugrožava javni interes. Te kuće ugrožavaju upravo javni interes, sagrađene su na trasi gdje je ucrtana željeznica. To rješenje je postojalo u starom Prostornom planu Crne Gore, važećem PUP-u Bara - rekao je Slaven Radunović

što je javni interes, ne ispunjavaju uslov za legalizaciju. Dakle, ako se objekat nalazi, na primjer, na trasi dalekovoda,

puta, pruge ne može biti legalizovan... Svi ti ljudi znali su da će trasa proći tuda, ali su uprkos tome gradili računajući da

O divljoj gradnji u Krivošijama

Ministar Slaven Radunović juče je saopštio da je na njegov zahtjev inspekcija provjerila informacije koje je poslanik Branislav Nenezić iznio prošle sedmice na premijerskom satu – da je u Kotoru, u selu Dragalj, na prostoru od oko 250.000 kvadratnih metara izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, među kojima ima i vjerskih. Neki od objeka-

ta vlasništvo su DOO „Sveti Benedikt“ koji se povezuje sa kupovinom, prodajom lokacija i parcela na tom lokalitetu. – Pomenuli ste jednog titulara, to je firma ,,Sveti Benedikt“ DOO. Izvršen je uvid u orto-foto snimak i utvrđeno da se na lokaciji katastarskih parcela broj 657/14 i 657/15 nalazi objekat. Uzimajući u obzir sve činjenice ovo Ministarstvo je mišlje-

nja da su ispunjeni uslovi za legalizaciju tog objekta. Kao i svih objekata koji se nalaze na snimku, a koji nijesu na nekoj trasi - rekao je Radunović u parlamentu.

Nenezić je kazao da je to najmanje pitanje za Radunovića, već za njegove prethodnike ,,koji su se 2022. godine oglušili na ono što su inspekcije utvrdile“.

im objekat neće biti srušen. Ako bismo to dozvolili, ne znam kako bismo mogli razvijati putnu, energetsku i ostalu infrastrukturu. Malo ima netaknutih, slobodnih prostora gdje mogu da se ,,provuku“ putevi, željeznice... Ne tražite od nas da auto-putem obilazimo kuće, Crna Gora je mala, nema prostora za to...– rekao je Radunović.

IZMJENA

Nenezić je podsjetio na stav ministarke saobraćaja Maje Vukićević da nijesu razmišljali o izmještanju već o rekonstrukciji pruge, da bi to proizvelo ogromne troškove za što sada nemaju uslova. Konstatovao je da se vlasnicima

Za Crkvu na Rumiji važe isti uslovi kao za sve nelegalne objekte

Crkva na Rumiji može biti legalizovana kao bilo koji drugi objekat, ako ispunjava ona tri uslova – saopštio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u odgovoru na pitanje koje mu je juče u Skupštini Crne Gore postavio poslanik Artan Čobi. Čobi je Radunovića pitao ,,kakav je stav Ministarstva u vezi s inicijativom da se legalizuje bespravno podignut objekat na planini Rumiji“. Riječ je o crkvi koja je tu postavljena sredinom 2005. godine. Radunovićev resor prihvatio je da se ta lokacija na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte, a što je tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-u predložila Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP).

Čobi je istakao da Rumija predstavlja nezamjenljivo prirodno i kulturno istorijsko blago i da kao takvo mora biti sačuvano i zaštićeno, te da je to obaveza države na osnovu Ustava Crne Gore i Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Zakonu o zaštiti prirode da zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu od bilo kakvih nelegalnih aktivnosti. Takođe, tu obavezu ima kao potpisnica Konvencije o zaštiti svjetske kulturne prirodne baštine. – Svaka incijativa koja nije u skladu sa zakonima i međunarodnim konvencijama mora biti odbijena. Ako Vaše Ministarstvo legalizuje taj objekat biće u prekršaju – kazao je Čobi te predložio da se uradi istraživanje – utvrdi stanje na terenu jer je tokom proteklih godina došlo do promjena. Radunović je naveo da je PUP Bara koji je u fazi prijedloga (završena javna rasprava) prepoznao tu poziciju za sakralni objekat. – PUP ne može biti usvojen bez saglasnosti Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Mi radimo strogo po zakonima. PUP ćemo usvojiti samo ako budemo imali sve saglasnosti – naveo je Radunović.

tih objekata nanosi velika nepravda, da su diskriminisani. – Izjednačavate strane državljane sa starosjediocima koji su izgradnjom tih objekata obezbjeđivali krov nad glavom porodici, egzistenciju... Nijesu radili ništa što nije rađeno širom Crne Gore zato što nije bilo planskih dokumenata. Ako trasa ostane u PUP-u oni u narednih 15 godina objekte ne mogu da legalizuju niti da imovinu valorizuju ako im

se ukaže prilika jer se ne može zaključiti notarski ugovor. Znamo da se izmještanje pruge neće raditi. Ne bi bilo prvi put da se odustane od nekog projekta - rekao je Nenezić. Radunović je odgovorio da nema načina da se trasa izbriše iz PPCG, zapravo da je riječ o zahtjevnoj proceduri – kao da se mijenja Ustav te preporučio da ministarka Vukićević pokrene incijativu za izmjene.

D.ŠAKOVIĆ

Polje: Prevoznik ,,Veletrans“ kaže da dionica do Ivanja nije bezbjedna

BIJELO POLJE – Prevoznici kompanije DOO ,,Veletrans“, koji saobraćaju na relaciji Ivanje – Bijelo Polje, najavili su da će od januara obustaviti prevoz zbog katastrofalnog stanja puta, ukoliko ne bude saniran.

Kako navode, dionica je izrazito nesigurna, posebno za mještane i učenike koje svakodnevno prevoze iz Ivanja, Godijeva te Gornje i Donje

Crnče do grada i škola. – Bezbjednost putnika je naš prioritet, ali zbog uskog kolovoza, brojnih rupa i blizine potoka više nijesu u mogućnosti da bez rizika održavaju liniju – kazali su. Vlasnik firme Vladimir Šunjevarić podsjeća da se ,,Veletrans“ opštini Bijelo Polje obraćao više puta sa zahtjevom da se putna infrastruktura sanira, ali da sluha nije bilo. Ta firma liniju održava 32 godine čak osam puta dnevno,

dok je, prema Šunjevarićevim riječima, posljednju deceniju stanje puta izuzetno loše. Prevoze između 15 i 20 učenika, kao i ostale mještane. – Ako opština ne preduzme ništa, ako se put ne sanira i nama ne obezbijede uslove za vožnju, bićemo prinuđeni da od januara ukinemo ovu liniju. A onda neka se opština snađe da organizuje prevoz – poručuju iz ,,Veletransa“. Iz opštine Bijelo Polje saopštili su da su radovi na sani-

ranju klizišta u blizini Šćepanice uspješno okončani i da je izgrađen potporni zid, dužine 22 metra, čime je obezbijeđena stabilnost za bezbjednije odvijanje saobraćaja. Stanovnici Crnče, Ivanja, Radulića i Godijeva ističu da sanacija klizišta rješava samo dio dugogodišnjih problema - kolovoz je u izuzetno lošem stanju, prepun rupa, odrona i udubljenja, a asfaltna podloga stara više od četiri decenije. B. Č.

Slaven Radunović u Skupštini
Bijelo

Izložba Matice crnogorske na Primorju „Kult Blažene

Ozane Kotorke“ u Herceg Novom

PODGORICA - Izložba

„Kult Blažene Ozane Kotorke“, koju je priredila Matica crnogorska, biće otvorena večeras u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47).

Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotor-

skog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. R. K.

Predstavljanje projekta nacionalne akademije

O baštini Pive danas u CANU

PODGORICA - Prezentacija radova i rezultata istraživanja iz projekta „Kulturna baština Pive“, čiji je rukovodilac akademik Nenad Vuković, biće priređena danas, u 12 sati, u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. O rezultatina istraživanja govoriće Nenad Vuković, prof. dr Siniša Jelušić, vanredni član CANU, dr Tatjana Koprivica, prof. dr Slavica Stamatović- Vučkovic, prof. dr Radenko Pejović, prof. rnr Lazar Pejović, mr Milica Nikolić, mr Aleksandra Kapetanović i mr Miloš Petričević J. N.

Odabrani selektori za nagradu „Dialogos“

Sljedeća dodjela priznanja u Tuzli

PODGORICA - Programski odbor nagrade „Dialogos“, na čelu sa predsjednikom mr Radojicom Grbom, izabrao je selektore zemalja regiona kao i stručni žiri koji će odlučiti o najboljoj knjizi publikovanoj u 2025. godini. Selektor za Crnu Goru je prof. dr Nataša Ružić, dok je član žirija Slavko Mandić, novinar i publicista iz Crne Gore. Nagrada se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija. Organizator i nosilac aktivnosti uručenja devete nagrade je Društvo crnogorskih novinara. Selektor ,,Dialogosa“ za Sloveniju je prof. dr Peđa Ašanin - Go-

le, za Hrvatsku prof. dr Nenad Vertovsek, za Srbiju prof. dr Tatjana Vulić, za Bosnu i Hercegovinu prof. dr Mirza Mahmutović , za Sjevernu Makedoniju prof. Svetlana Nikolovski - Gegaj. Programski odbor imenovao je stručni žiri u sastavu: prof. dr Vedada Barakovic, iz BiH, predsjednica, prof. dr Boban Tomić iz Srbije. Shodno inoviranom konceptu, po kojem će se nagrada uručivati u državi i gradu iz koga dolazi prethodni laureat, ,,Dialogos 2026“ organizovaće se u Tuzli, gradu prošlogodišnjeg dobitnika prof. dr Mirze Mahmutovića za knjigu ,,Komunikacija fotografijom“. A. Đ.

Srijeda, 3. decembar 2025.

Prvi Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković“ počeo predstavom ,,Ćelava tivatskog CZK, gledalište burno reagovalo na svečane govore političara

Publika izviždala zvaničnike poklonila se velikom

Dok komad govori o nemoći komunikacije, praznoslovlju i apsurdnosti svakodnevice, ovo festivalsko otvaranje pokazalo je koliko se i naša stvarnost ponekad umije pretvoriti u teatar apsurda. Ono što je počelo kao incident završilo se kao autentičan prelaz u umjetnost – u večeri koja je, sasvim u Jagoševom duhu, podsjetila da pozorište uvijek ima posljednju riječ

PODGORICA – Prvi Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković“ u Podgorici, u produkciji Gradskog pozorišta, počeo je u ozračju koje je brzo evoluiralo, od otvorenog negodovanja publike prema zvaničnicima, koje je otvaranje pretvorilo u malu dramu prije drame, do tihe i gotovo magične predaje pred posljednjim umjetničkim testamentom velikog reditelja, kada je ansambl stupio na scenu i izveo komad ,,Ćelava pjevačica“ Centra za kulturu iz Tivta.

Najprije, publika je na početku govora ministarke kulture i medija Tamare Vujović, kada je ona pozdravljala zvaničnike – predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i predsjednicu Skupštine glavnog grada Jelenu Borovinić-Bojović, počela uzvikivati ,,ua, ua“, na što je ministarka postavila pitanje: ,,jesam li nešto pogriješila?“, koje je ispratio kratak aplauz.

Uzvici su se nastavili i kasnije tokom njenog govora, kao i prilikom obraćanja Borovi-

nić-Bojović, koja se na kraju zahvalila ,,i onima koji su zviždali i onima koji su aplaudirali“. Nakon njih obratila se i direktorka Gradskog pozorišta Sandra Vujović, koja je govor počela riječima da je raduje što je publika nestrpljiva da festival počne, pa je govor skratila.

- Poštovana publiko, pozori-

šte postoji zbog vas i ovdje na sceni samo uz vas mi smo živi, a ovaj festival je način da damo nov život velikom Jagošu, zato proglašavam ovaj festival otvorenim – kazala je Vujović, čije je riječi publika pozdravila velikim aplauzom. Ovaj uvodni program vodila je glumica Branka Femić-Šćekić

Svaka predstava sa Jagošem je kao godina glumačke akademije

Glumac Momčilo Otašević je nakon izvođenja „Ćelave pjevačice“ kazao da je svaka predstava koju je radio s Jagošem Mar-

kovićem bila kao godina glumačke akademije. - Završio sam četiri godine, ali sam s Jagošem radio šest predstava – znači

završio sam deset godina glume, jer je svaka predstava s Jagošem meni bila kao godina akademije – kazao je on.

VJERA U POZORIŠTE ,,Ćelava pjevačica“ je posljednja Markovićeva režija čuvenog Joneskovog komada, prvog koji je rumunsko-francuski dramski pisac napisao, jednog od onih koji je bio obrazac novog žanra polovinom prošlog vijeka – teatra apsurda. U ovoj adaptaciji, Marković je radnju iz Joneskovog Londona vješto prebacio u Boku Kotorsku, tačnije u stan jedne otmene kotorske familije. Kroz prizmu adaptiranog bokeškog govora, predstava oživljava Joneskove klasično preokupacije: usamljenost, prekid komunikacije i nemoć likova da uspostave bilo kakav smislen dijalog. Simbolično, Markovićev genije je uspio da iz totalne komunikacijske buke i

Centar za kulturu iz Tivta, Grad teatar iz Budve i crnogorska glumica Marta Ćeranić sa monodramom

PODGORICA - Putujući festival Regionalne unije teatara (RUTA), koji sedmi put gostuje u Beogradskom dramskom pozorištu (BDP), otvoren je 1. decembra komedijom „Život provincijskih plejboja poslije Drugog svjetskog rata“, prema tekstu Dušana Jovanovića, u režiji Ivana Penovića. Do 6. decembra, kako prenosi portal SEEcult.org, na velikoj sceni gostovaće predstave

ostalih članica Unije - iz Sarajeva, Skoplja, Zagreba, Ljubljane i Tivta. Centar za kulturu iz Tivta izvešće predstavu „Contra Mundum“, u režiji Veljka Mićunovića, Grad teatar iz Budve već se na otvaranju predstavio koprodukcijom „Život provincijskih plejboja poslije Drugog svjetskog rata“, a crnogorska glumica Marta Ćeranić izvešće monodramu „Virdžina“ u okviru novog segmenta festivala – MonoRUTA.

Sedmo beogr adsko izdanje festivala otvorio je član Upravnog odbora RUTA, glumac Dušan Kovačević iz Crne Gore, koji je istakao da to nije samo festival, već i platforma zajedništva i razmjene kreativne energije. - Ne gledamo ko je koje vjere ili nacije, nego smo se okupili da slavimo pozorišnu umjetnost - istakao je on. Sarajevski ratni teatar SARTR sinoć je izveo predstavu „Podroom“ autora Armina

Behrama, u režiji Ajle Bešić Komad istražuje ljubav, strah i lomljivost savremenih odnosa. Dramski teatar Skoplje izabrao je za gostovanje 3. decembra „Pucnje na Brodveju“, po scenariju Vudija Alena i Daglasa Mekgrata, u režiji i adaptaciji Nenada Vitanova. Predstava inspirisana istoimenim filmom propituje moral mladog umjetnika. Kolektiv Igralke i Kazalište Ulysses (Zagreb) izvešće 4. decembra predstavu „Majke“ u

Plakat izložbe
D. Miljanić
Scena iz predstave „Ćelava pjevačica“

,,Ćelava pjevačica“ političara

zvaničnike i

reditelju

Političari u prvom redu

incidenta na otvaranju, izvuče tišinu i koncentraciju publike, koja je po završetku predstave višeminutnim aplauzima nagradila glumce, kao i gotovo svaki pomen Jagoša Markovića u uvodnim govorima.

Glumica Olga Odanović je podsjetila da je sa Markovićem sarađivala na čak 23 predstave, a istakla je da je on bio posebna ličnost i da ne postoji nijedan čovjek sličan njemu, niti će ga biti.

- To su neki neponovljivi ljudi za koje mislite da nikada neće otići, to je čovjek koji ne odlazi. Jagoš je bio poseban po energiji, po lucidnosti u režijama, bio je pun ljubavi i ta njegova ljubav je otišla prema svima nama koji smo radili sa njim. On je imao vjeru u pozorište, sam po sebi je bio pozorišna institucija i on je ostavio boju koja je isključivo njegova. Bio je prije svega slobodan čovjek, slobodne misli, a toliko slobode na pozorišnim daskama nijesam vidjela nigdje. Veliki reditelj, veliki genije i vanserijski čovjek – rekla je Odanović.

SA DRUGE PLANETE

Jagoš je, prema riječima glumice Sandre Bugarski, bio najposebniji čovjek na planeti. - On nije bio čovjek, bio je sa neke druge planete. Mnogo

smo ga voljeli, bio nam je porodica. Zato je ovaj naš dolazak u Podgoricu strašno uzvišen i težak. Sada od kada je Jagoš otišao, kada je na repertoaru neka od šest predstava koje sam radila sa njim, to su za mene veliki datumi - kao crveno crkveno slovo u kalendaru - istakla je Bugarski.

Glumac Branko Vidaković kazao je da mu je izvođenje bilo posebno lijepo zato što je imao utisak da sala diše sa glumcima i da je predstava lijepo primljena. - ,,Ćelavu pjevačicu“ uvijek igramo sa zadovoljstvom, nađemo se i nekih sat i po- dva, prije predstave da prođemo to jedanput. To nikada ne radim sa drugim predstavama. Divno je bilo u Podgorici, kao i što sam se nadao – poručio je Vidaković.

Dok komad govori o nemoći komunikacije, praznoslovlju i apsurdnosti svakodnevice, ovo festivalsko otvaranje pokazalo je koliko se i naša stvarnost ponekad umije pretvoriti u teatar apsurda. Ono što je počelo kao incident završilo se kao autentičan prelaz u umjetnost – u večeri koja je, sasvim u Jagoševom duhu, podsjetila da pozorište uvijek ima posljednju riječ.

Andrija RADOVIĆ

monodramom „Virdžina“ dio festivala RUTA u Beogradu

režiji Rajne Rac, na temu odluke o materinstvu iz ugla prve generacije žena koje zaista imaju slobodu izbora. Iz Gradskog pozorišta Ljubljane 5. decembra stiže predstava „Tri miliona minuta“, adaptacija drame „70 godina“, koja postavlja šest žena u fokus, za razliku od originala gdje dominira muška postava. Posljednje večeri festivala, 6. decembra gostuje „Contra Mundum“ u produkciji Centra za kulturu Tivat, u reži-

ji Veljka Mićunovića, sa Ozrenom Grabarićem u liku Salvadora Dalija, ali ne u formi biografskog portreta. Program festivala od 2. do 5. decembra, na maloj sceni BDP-a obuhvata četiri monodrame: „Milunka“ (Srbija) Vesne Stanković , „Karmen“ (Sjeverna Makedonija) Biljane Dragićević-Projkovske, „Virdžina“ (Crna Gora) Marte Ćeranić i „Smrtno ozbiljno“ (Slovenija) Borisa Ostana R. K.

Crnogorsko narodno pozorište nastavilo da proširuje inkluzivne prakse

,,Bladi Mun“ izvedena uz prevod na znakovni jezik

PODGORICA – Decembarski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta otvoren je izvođenjem predstave „Bladi Mun“ s prevodom na znakovni jezik, prilagođena osobama sa oštećenjem sluha.

Pr ema riječima direktora CNP-a Ilije Subotića , ova aktivnost potvrđuje opredijeljenost nacionalnog teatra ka inkluzivnoj kulturi i omogućavanju pristupa umjetnosti svim građanima.

- Za predstavu ,,Bladi Mun“ večeras je bio obezbijeđen prevod na znakovni jezik u cilju pristupačnosti osobama s oštećenjem sluha. Ovo izvođenje smo realizovali u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore, nakon što smo prošlog mjeseca predstavu ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ prilagodili slijepim i slabovidim licima obezbjeđivanjem audiodeskripcije – kazao je Subotić. On je dodao da će i predstava ,,Bladi Mun“, u okviru daljeg razvoja inkluzivnih praksi CNP-a, početkom naredne godine biti izvedena s audiodeskripcijom.

Direktor Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je značaj ovog događaja za zajednicu gluvih, naglašavajući da je riječ o istorijskom iskoraku u pris tupačnosti pozorišnog stvaralaštva.

- Ovo je veoma važno za našu zajednicu. Ovo je prvi put u istoriji da se u pozorištu obezbijedi prevodilac za znakovni jezik. Osjećaj je potpuno novi, potpuno drugačiji. Stvarno, osjećali smo se ispunjeno – kazao je on, zahvalivši se CNP-u na ovoj inicijativi. Prevoditeljka na znakovni jezik Tijana Mijušković istakla je da je rad na predstavi bio posebno inspirativan i emotivan, naglasivši da je najvažnije bilo omogućiti publici da u potpunosti doživi scenski događaj.

- Osjećaj je fantastičan. Nije bilo naporno i bilo je uzbudljivo. Prije svega, namjera nam je bila da gluve i nagluve osobe koje su prisustvovale predstavi budu zadovoljne, da im se izvedba dopadne, jer mislim da je mnogima ovo zapravo bio prvi put u pozorištu i prvi put da im je predstava prilagođena - rekla je ona. Svetlana Pajković, jedna od mnogih zadovoljnih u publici, kojoj je ovo ujedno bio i prvi put da gleda predstavu prilagođenu osobama sa oštećenjem sluha, poručila je da joj

je veče u CNP-u donijelo posebno i dirljivo iskustvo. Istakla je koliko joj je značilo što je prvi put mogla u potpunosti da prati i doživi pozorišnu predstavu.

- Predstava i glumci su bili predivni. Nijesam očekivala ovako nešto i mnogo mi se svidjelo. Do sada nijesam imala priliku da prisustvujem predstavi prilagođenoj gluvim osobama, tako da mi je ovo jedno predivno iskustvo. Nadam se da će ovakvih predstava ubuduće biti još više – kazala je Pajković. An. R.

Na Arhitektonskom fakultetu promovisane tri galerije koje nose imena preminulih profesora

mišljaju slobodnije i smjelije. Njihov pedagoški rad, mirna strogost i posvećenost oblikovali su generacije studenata koje danas grade arhitektonsku scenu Crne Gore i šire - istakla je Perović.

PODGORICA - Galerija na prizemlju Arhitektonskog fakulteta u Podgorici nosiće naziv Svetislava G. Popovića, galerija na prvom spratu ime Božidara Milića, a galerija na drugom spratu ime Aleksandra Baćka Kekovića - saopštila je na otvaranju izložbe ,,Sekvence“ dekanica Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetlana Perović.

Ona je kazala da promocija galerija i otvaranje izložbe za fakultet imaju posebno značenje. - Galerije zvanično otvaramo izložbom ,,Sekvence“ u čast naših dugogodišnjih profesora, koji su najzaslužniji za osnivanje, razvoj i oblikovanje identiteta naše škole. Ovo se dešava u momentu kada smo našu fizičku kuću dovršili i kada, nakon 23 godine, možemo preko ovih galerija, prenositi sjećanja, poruke i energiju koju stvaramo, široj stručnoj

i kulturnoj javnosti. Večeras promovišemo i njihovu dostupnost. Oni neće biti rezervisani isključivo za nas, unutar kuće, već aktivni i otvoreni za širu javnost - istakla je Perović. Naziv izložbe „Sekvence“, kako je istakla Perović, simbolizuje niz ideja, tragova i vrijednosti.

- Kroz ovu izložbu osvrnu-

ćemo se na dio stvaralačkog opusa Božidara Milića, Aleksandra Baćka Kekovića i Svetislava G. Popovića - tri snažne ličnosti, tri snažna doprinosa, tri stuba naše škole. Oni su ostavili snažan profesionalni i ljudski pečat, njihova energija je podsticala kreativnost i stvaralački duh, bili su inspiracija studentima da raz-

Doc. dr Ema Alihodžić-Jašarović kazala je da je promocija tri galerije posvećena uvaženim profesorima - arhitektima, mentorima i stvaraocima koji, nažalost, više nijesu sa nama, a čije stvaralaštvo žele sačuvati od zaborava i prikazati ga budućim generacijama. U ime porodice Svetislava G. Popovića obratio se sin njegov Luka, a govorila je i ćerka profesora Božidara Milića Vesna Lainović. Uoči otvaranja izložbe u amfiteatru Arhitektonskog fakulteta upriličena je svečana dodjela diploma. Dekanica Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetlana Perović kazala je da je promocija 38 diplomiranih mastera arhitekture veliki uspjeh za Arhitektonski fakultet. - Čini se da su arhitekti više nego ikad potrebni zajednici. Zato je poruka da ne dozvolite da u struci drugi odlučuju umjesto vas, pogotovu ne investitori i političari – rekla je Perović. A. Đ.

Sa izvođenja predstave „Bladi Mun“
Sa otvaranja izložbe u Podgorici

Srijeda, 3. decembar

„U potpunom mraku“ najbolje se vidi pop-rok poslastica

PODGORICA - Ljubitelji dobrog pop-rok zvuka od podgoričke grupe Hanibal ovog ponedjeljka dobili su pravu poslasticu. Muzički sastav je objavio peti singl „U potpunom mraku“.

vala je poznata bosanskohercegovačka pjevačica Medina Turković. Spot je snimio Miloš Šofranac koji, u saradnji sa Lazarom Kovačevićem, potpisuje i montažu. Video je realizovan uz podršku Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, a glavnu ulogu pored članova benda u njemu ima mlada Andrea Rugovac. Bendu Hanibal, u kojoj su, pored navedenih muzičara, i bas gitarista Slaven Ivanović i bubnjar Nikola Zdravković, predstoji vrlo radna zima. Muzički sastav koji se afirmisao brojnim uspješnim koncertnim nastupima, između ostalog i kao predgrupa Kerberu, Galiji, Aleksandri Radović, Jeleni Rozgi, Dejanu Petroviću & Big Bandu, tu ulogu će još jednom imati već 12. decembra u Kotoru. Oni će nastupiti prije Borisa Režaka, a desetak dana kasnije i na čuvenom Podgoričkom pazaru. R. Z. Bend Hanibal

Stihove za pjesmu napisao je gitarista benda Bećir Koljenović, koji je ujedno i koautor muzike koju je radio zajedno sa aranžerom i klavijaturistom Igorom Perovićem Pjesma, pojasnio je Koljenović, govori o delikatnom odnosu dvoje mladih ljudi koji su u potrazi jedno za drugim. Njih dvoje, dodaje on, usljed buke svakodnevice i ličnih straho-

va ne uspijevaju da se pronađu i vrate pređašnje osjećaje koje su imali.

- Zbog toga pjevamo o potrazi u mraku, u scenografiji gdje riječi imaju drugačije značenje i gdje možemo reći i ono što na svjetlu dana ne bismo nikad –navodi Koljenović.

Kao i prethodne numere, „Nema vjetra do sjevera“, „Čuvaj me“, „Ulicom slobode“ i „Tiho, tiho“, i ovu su producirali u sarajevskom studiju „Maximum Music“. Za miks i mastering je bio zadužen stalni saradnik benda Dino Mangafić

Prateće vokale Hanibalovoj divi Kristini Pavićević otpje-

Bojan Slačala iz benda Artan Lili, u razgovoru za Pobjedu, predstavio pjesmu urađenu u saradnji sa Buksovcima

Spot „Kada zorom ustanem“ zapečatili AI tehnologijom

Saradnja ovog beogradskog muzičkog sastava sa Popajem, Zonjom, Gajom i Goranom bila čisto povjerenje. Koliko su oni njemu vjerovali da će to dobro „upakovati“, toliko je on njima vjerovao u svemu ostalom što se uradilo za spot

PODGORICA – Popularni

i nadaleko čuveni Buksovci

(The Books of KnjigeTBOK) udružili su snage sa beogradskim bendom Artan Lili i početkom ove sedmice objavili pjesmu „Kada zorom ustanem“. Muziku i tekst potpisuje Aleksandar Radunović Popaj, za aranžman je bio zadužen Bojan Slačala, a neobičan i atraktivan spot, uz pomoć vještačke inteligencije (AI), režirao je i montirao Mario Đorđević Noyz iz grupe Who See.

KLIK NA PRVU

Do ove (neočekivane) saradnje došlo je, ispričao je u razgovoru za Pobjedu vokal, tekstopisac, aranžer i producent grupe Artan Lili, Bojan Slačala, tako što ga je kontaktirao Aleksandar Radunović Popaj.

On mu je ujedno poslao i prvobitnu verziju pjesme.

- Popaj se javio i rekao mi da imamo dobru osnovicu za saradnju i da bi bilo dobro da uradimo duet. Preslušao sam ono što mi je poslao i shvatio da traka ima veliki potencijal. Doduše, da budem iskren, ako se totalno „prekroji“ – prisjeća se Slačala.

On se odmah „dohvatio miksa“ i uradio verziju koja je pot-

puno aranžmanski drugačija. - Poslije se nadovezao Zonjo Oni su angažovali starog saradnika, inače i našeg dobrog prijatelja, Marija Đorđevića Noyza iz grupe Who See da nam uradi adekvatan spot – kazao nam je Slačala. Nakon što je singl počeo poprimati finalne obrise jasno im je bilo da je idealan da se „zapečati“ upotrebom AI tehnologije.

- Ova tema, pjesma, kao i uopšteno cjelokupna forma ovog našeg zajedničkog projekta, potpuno je bila kompatibilna za poigrati se AI tehnologijama. Ludilo je, stoga, sveprisutno, kako na zvuku, tako i u slici - navodi muzičar. Tvrdi da su postigli ono što su htjeli.

Smatra da je AI tehnologija „vrlo specifična“.

- Sada sam imao priliku i lično da se uvjerim u to. Za nekih tri, četiri godine više nećemo moći ni da primijetimo da li je nešto AI ili nije. To je divna stvar, ali ujedno i upozorenje - napominje Slačala. Mišljenja je da je vještačka inteligencija dobra ako se upotrijebi u „prave svrhe“. Jedna od njih je, kako kaže, kulturno-umjetnička i zabavna. - Veliki problem će biti ako to

uđe u politiku i kreiranje dnevnih medijskih sadržaja. Tada čovjek uopšte neće moći da razlikuje i razluči što je realnost, a što fikcija - ocijenio je on. Konstatovao je i da su oni, kao umjetnici, demonstrirali kako se AI može koristiti tako što su napravili spot za pjesmu koji je, vjeruje, na vrhunskom i visokom estetskom nivou. Za njega je AI samo još jedna alatka „koja, ako znate kako s

njom da radite, može generisati sjajne stvari“.

- U smislu kreacije, da se razumijemo, AI zasad još nije uradila ono zbog čega je mi zovemo inteligencija. AI se, u svojoj osnovi, oslanja na ono što je već bilo. Ona crpi podatke iz nečeg što se već desilo. Ne može, tj. još nije, što ne znači da neće, da razmišlja unaprijed. AI ne može napraviti, odsvirati ili „smiksati“ nešto što neko već nije čuo.

Odnosno, da budem precizniji, vi sada ne biste mogli da uzmete i ukucate neki prompt i da vam ova pjesma ovako zvuči - pojašnjava Slačala. Prema njegovim riječima, AI je od velike koristi ljudima koji rade u studiju, muzičarima, producentima.

- Svi novi softveri za muziku koriste AI kao čisto tehničku olakšicu. Mada, ne treba pretjerivati. Treba je znati koristi-

ti i u svemu tome imati mjeru - dodaje on. U realizaciju ove ideje sa Buksovcima ušli su sa „otvorenim kartama“.

- To su energije koje se nadovezuju, a da bi „nalegle“ jedne na druge moraju poteći od ljudi koji su ostvareni i koji nemaju nikakve predrasude prema onom što će se desiti u tom umjetničkom djelu na kojem zajednički rade - izjavio je Slačala za Pobjedu. Ističe da je u pitanju čisto povjerenje.

- Koliko su oni meni vjerovali da ću ja to dobro „upakovati“, toliko sam ja njima vjerovao u svemu ostalom što se uradilo za spot. Te dvije stvari zajedno su samo postale jače. Mislim da se to čuje i vidi, jer tu nema nikakve opterećenosti, niti pretencioznosti - iskren je on.

NOVITETI

Artan Lili trenutno priprema novi singl koji bi trebalo da bude objavljen tokom ovog mjeseca.

- Računamo da će izaći pred Novu godinu. To će biti naš treći singl sa četvrtog albuma. Užurbano se radi na tome - otkrio je on.

Naglašava da rade punom parom i spremaju se.

- Sljedeće godine očekuje nas i jedna lijepa regionalna turneja u okviru koje ćemo posjetiti i našu Crnu Goru, a više o tome ćemo aktivno obavijesti na društvenim mrežama - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Bojan Slačala.

Milovan MARKOVIĆ

Muzički sastav lansirao peti singl: Grupa Hanibal
čiM Mu je popaj poslao pjesMu odMah se dohvatio Miksa: Bojan Slačala
inicirao saradnju: Aleksandar Radunović Popaj

Srijeda, 3. decembar 2025.

Direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija za Pobjedu objašnjava problem najvećeg gradskog vodoizvorišta i upozorava

Nišavić: Hitno sanirati kanal Mareze, glavni tok zaustavljen kod Komanskog mosta

PODGORICA - Da bi se zamućenje vode sa izvorišta Mareza nakon obilnijih padavina svelo na najnižu moguću mjeru neophodno je obezbijediti slobodan tok ove rijeke u dužini od čitavih sedam kilometara, koliko ima do njenog ušća u Moraču.

Za to je potrebno ukloniti šiblje i smeće, ali prije svega sve fizičke zapreke i nelegalne objekte kojima je zatrpan kanal Mareze, kazao je za Pobjedu direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija Aleksandar Nišavić.

ODGOVORNOST

Direktor ViK-a navodi da je voda na izvorištu Mareza u prethodnim godinama bila zamućena otprilike dvije do tri sedmice tokom godine, odnosno nekih pet procenata. Naglašava da su rješavanju ovog problema pristupili jer su svjesni kako je nam svaki dan i svaki sat veliki u situacijama kada građani ne mogu da koriste vodu za piće. - Prethodne godine smo planirali u budžetu sredstva za čišćenje kanala Mareze koji su u našoj nadležnosti. To su prije svega kanali u okviru prve zone vodoizvorišta, koje je ograđeno, kao i kanali ka naselju Daljam, koje smo ljetos uredno očistili u dužini od nekih dva kilometra. Međutim, dio korita rijeke Mareze koja izvire na samoj pumpnoj stanici dvjema kaptažama dalje pumpaju vodu ka gradu, a preostale količine čine rijeku Marezu koja teče svojim tokom kroz naselja Tološi, Gornja i Donja Gorica i uliva se rijeku Moraču kod mosta Luča. Tako je od postanka rijeke...

U zgradi Glavnog grada juče je održan sastanak predstavnika mještana Botuna i gradonačelnika Saše Mujovića u vezi s planiranom izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom naselju.

Prema riječima jednog od učesnika sastanka Jagoša Bećirovića , epilog sastanka je u najkraćem - ista meta, isto odstojanje. I nakon dvočasovnog razgovora i jedni i drugi ostali su pri svojim stavovima – gradonačelnik da će se postrojenje graditi u industrijskoj zoni KAP-a, gdje je

lakšeg čišćenja i održavanja.

Prilikom formiranja samog vodoizvorišta prije 70 godina, shvatajući njegov značaj, odlučeno je da korito Mareze bude pretvoreno u kanal radi lakšeg čišćenja i održavanja. Tako bi on uvijek bio čist i prohodan, voda bi brže oticala, naročito kada su velike padavine, jer na mutnoću najviše utiče zadržavanje vode – kazao je direktor ViK-a Aleksandar Nišavić

Prilikom formiranja samog vodoizvorišta prije 70 godina, shvatajući njegov značaj, odlučeno je da korito Mareze bude pretvoreno u kanal radi lakšeg čišćenja i održavanja. Tako bi on uvijek bio čist i prohodan, voda bi brže oticala, naročito kada su velike padavine, jer na mutnoću najviše utiče zadržavanje vode –priča Nišavić. Dodaje kako je Glavni grad obezbijedio novac za čišćenje 300 metara kanala rijeke Mareze nizvodno od izvorišta, što je urađeno proteklog ljeta. Navodeći da je korito Mareze (od vodoizvorišta do ušća u Moraču) dugo oko sedam kilometara, direktor ViK-a kaže da je ono u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. - Međutim, zbog toga što se voda zadržavala i poslije ovih čišćenja došlo do zamućenja, prethodne sedmice (26. novembra) organizovali smo obilazak cijelog kanala, iako

to nije naša nadležnost, kako bismo se uvjerili u kakvom je stanju. Prve zastoje uočili smo na nekih kilometar i po nizvodno, u naselju Tološi, gdje je tok vode bio usporen usljed šiblja i komunalnog otpada. U nastavku ka Gornjoj Gorici postoji nekoliko fizičkih barijera, brana, do Komanskog mosta. Nakon Komanskog mosta, negdje na oko četiri kilometra nizvodno od izvorišta, tok rijeke Mareze se u potpunosti zaustavlja. Kroz naselje je primijećeno nekoliko barijera, vidi se da je nelegalno odlagan šut u samo korito rijeke i tu se potpuno zaustavlja. Dalje nizvodno takođe ima nekoliko fizičkih prepreka, a najupečatljivija situacija je na mjestu gdje se Mareza uliva u Moraču. Tu je korito zatrpano u dužini od nekih 300 metara!? U tom dijelu teren kači privatni stadion ,,DG arena“, čiji je jedan reflektor čak betoniran u samom kanalu koji je uz to za-

ravnjen. Takođe, lokalni put u Donjoj Gorici je prešao preko korita rijeke, a ima i objekata i nasipa uz sami kanal –navodi Nišavić.

SARADNJA

On pojašnjava da se glavni tok rijeke Mareze praktično zaustavlja kod Komanskog mosta tj. ne može da teče dalje prema Morači, nego se blago vraća ka vodoizvorištu, što je najvjerovatnije razlog češće zamućenosti prilikom obilnijih padavina. - Hitni sastanak operativnog štaba održan je na samom postrojenju, kada je ustanovljeno da voda ne otiče svojim kanalom. S nama su bile kolege iz Službe za podršku poljoprivredi i Uprave za inspekcijske poslove. Sačinjen je zapisnik koji je proslijeđen operativnom štabu za upravljanje štetnim dejstvom voda. Sa našim zaključcima i potrebom da se urgentno djeluje upoznate su i ostale institucije – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodopri-

vrede, Uprava za vode, zatim Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Građevinska inspekcija. Neophodno je da nadležni reaguju da zaštite ovaj vodotok koji je nestao, a njegovu ulogu je preuzeo tok koji vodi u rijeku Trešanjicu, koja se dalje uliva u Sitnicu i nema kapacitet da primi svu vodu sa Mareze nakon obilnijih padavina, čime se pravi problem u radu vodoizvorišta i jednog državnog preduzeća – poručuje Nišavić. Naglašava da je potrebna hitna saradnja u cilju otčepljavanja cijelog toka kanala Mareze do Morače. - Očekujem da u kratkom roku nadležne inspekcije, u skla-

Saša Mujović sastao se sa predstavnicima mještana Botuna

ranije planirano, a Botunjani da neće dozvoliti realizaciju toga nauma. Bećirović je za Pobjedu kazao kako činjenica da nijesu izneseni nikakvi novi elementi navodi na zaključak da su kućama pošli nezadovoljni. - Niko od naših predstavnika nije zadovoljan ishodom ovog sastanka. Gradonačel-

nik Mujović je iznio svoj stav koji je bio isti kao i do sadada će raditi onako kako oni misle da treba. Glavni grad ostaje pri stavu da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda grade u Botunu, čemu se mi 20 godina protivimo. I mi smo iznijeli naš raniji stav, da se protivimo izgradnji postrojenja u Bo-

tunu, što je svima dobro poznato. Ali, mislim da smo zaludu pričali jer oni to ne žele da slušaju. Ni tokom ovog sastanka nijesmo našli zajednički jezik – kazao je Bećirović.

S druge strane, gradonačelnik Mujović je tokom razgovora naglasio kako je situacija komplikovana i nezahvalna,

ali i da gradnja postrojenja mora početi do kraja godine, tj. da nema vremena za promjenu lokacije i projekta. - Spekuliše se povodom toga da li će ovo postrojenje zaživjeti kako treba, hoće li biti problema, šta ako se dogodi kvar a mi zatvorimo postojeći kolektor kod Krivog mosta. Sada kažem da nemamo pravo da gasimo taj kolektor, i to dvije godine otkad novo postrojenje bude pušteno u rad - kazao je između ostalog Mujović. On je ponovio i prijedlog da građani Zete mogu dobiti 30

du sa svojim nadležnostima, sankcionišu one koji su se neadekvatno i bahato ponijeli prema ovom prirodnom dobru i da se što hitnije uđe u sanaciju korita Mareze. Vremenske prilike i period godine ne otežavaju samu sanaciju, samim tim što polovinom kanala svakako ne protiče voda, pa nema smetnji za građevinske mašine i čišćenje cijelog kanala. Glavni grad i mi iz Vodovoda smo raspoloženi da pomognemo svom svojom mehanizacijom i ljudstvom da se riješi ovaj problem. Naravno, neophodno je uvesti održavanje i monitoring samog kanala Mareze – poručio je direktor Vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić. I. MITROVIĆ

odsto priključka na postrojenje, kao i da 50 mještana Botuna dobiju radna mjesta u okviru budućeg postrojenja, što su predstavnici mještana ocijenili kao neozbiljno. Mještani Botuna, u znak protivljenja najavljenoj gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom selu, prije više od 20 dana razapeli su šator na javnoj površini preko puta industrijske zone KAP-a, gdje je planirana gradnja. Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada im je naloženo da uklone šator do 3. decembra (danas), što još nije urađeno. I. MITROVIĆ

Gradonačelnik
Barikade, šiblje i smeće u kanalu Mareze
Aleksandar Nišavić VIK

Primorac 15

Oradea 11

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Sudije: P. De Jong (Holandija) i S Ahladiotis (Grčka). Rezultat po četvrtinama: 4:2, 3:3, 3:2, 5:4.

PRIMORAC: Rističević (osam odbrana), Brguljan 1, S. Ćetković 3, Inaba, Mršić 4, Murišić 1, Vidović 1, Vučković 3, Vico 1, Brkić, P. Ćetković, Stanojević 1, Pejović, Perov

ORADEA: Dobožanov (10 odbrana), Belenješi, Negrean, Lunkan, Olcean, Ilisie 1, Gusarov, Gardašević 5, Remeš, Vančik 2, Cenk 1, Velkić 2, Gavriš, Bindea. Primorac se revanširao Oradei za ubjedljiv poraz krajem oktobra u Rumuniji (14:7) i upisao prvu pobjedu u Ligi šampiona za vaterpoliste ove sezone – tim AnastasiosaKehajasa slavio je u Kotoru rezultatom 15:11.

Kotorski tim je sa četiri poraza iz isto toliko kola već bio izgubio šanse za četvrtfinale, ali je uspio u namjeri da se pomjeri s nule u grupi C i trijumfalno zaključi 2025. godinu. U klupskom vaterpolu slijedi dvomjesečna pauza jer će se u januaru igrati Evropsko prvenstvo.

- Lijep je osjećaj nakon prve pobjede ove sezone u Ligi šampiona. Revanširali smo se Oradei za težak poraz u Rumuniji, koji nas je izbacio iz borbe za bolji plasman. Važno je da smo godinu završili na pravi način, hvala publici što je došla u priličnom broju – rekao je centar Primorca Savo Ćetković Primorac je sve vrijeme kontrolisao meč petog kola elitnog takmičenja – poveo je 2:0, pa 4:1, a nakon uvodne četvrtine imao vođstvo 4:2. Pogocima Sava Ćetkovića domaćin je stigao do 6:2, gosti uzvratili serijom 0:2, da bi na polovini meča bilo 7:5. Levente Vančik je s dva gola donio izjednačenje Oradei, ali je reakcija Primorca, koji je u subotu izgubio finale crnogorskog Kupa od Jadrana, bila odlična – Marko Mršić, Nemanja Vico i Stefan Vidović omogućili su veliku prednost uoči posljednjih osam minuta (10:7).

Liga šampiona za vaterpoliste (5. kolo): Kotorani se revanširali Oradei i upisali prve bodove u grupi C

Primorac pobjedom zaključio 2025.

PRIMORAC SVE VRIJEME KONTROLISAO MEČ: Sa jučerašnje utakmice u Kotoru

Jadran u Trebinju sa Pro Rekom

Vaterpolisti Jadrana MTEL u subotu su trofej Kupa Crne

Gore vratili u Herceg Novi, a večeras ih očekuje još jedan veliki meč.

Ekipa Vladimira Gojkovića od 18.30 sati u Trebinju igra sa Pro Rekom utakmicu petog kola Lige šampiona.

Balša Vučković je povisio na 11:7 i povratka za tim koji vodi naš Petar Kovačević

Novljani u B grupi imaju šest bodova iz četiri utakmice, dok je Reko sakupio maksimalnih 12.

Osvajač rekordnih 11 titula Lige šampiona bio je ubjedljiv protiv crnogorskog predstavnika krajem oktobra – u predgrađu Đenove

više nije bilo.

Primorac će posljednji meč u Ligi šampiona ove sezone odi-

slavio je sa 16:7. Tim Sandra Sukna posljednji i jedini put ove sezone izgubio je 8. oktobra protiv Ferencvaroša u Superkupu Evrope.

Jadran će u posljednjem kolu, u februaru 2026, dočekati Novi Beograd.

grati u februaru protiv Ferencvaroša u Kotoru, a onda se preseliti u Evrokup. N. KOSTIĆ

Nekadašnjoj rukometašici Glavni grad uručio i novčanu pomoć

Marta Bojanović ponovo u svojoj Budućnosti

PODGORICA – Nekadašnja rukometašica Budućnosti Marta Bojanović od 2026. godine biće uključena u rad našeg najvećeg kluba, saopšteno je nakon sastanka rukovodstva Glavnog grada i ŽRK Budućnost sa Bojanović i još jednom proslavljenom igračicom, Ljiljanom Mugoša-Vučević

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da mu je bila posebna čast da se susretne sa sportskim legendama koje su obilježile zlatne dane crnogorskog rukometa.

- Rekao sam im da sam upravo uz njihovu igru zavolio rukomet, dolazio u Sportsku dvoranu ,,Morača“ i osjetio energiju tribina koje su nosile Budućnost. Vrijeme prolazi i neki heroji tog perioda ponekad ostanu u zapećku, ali naš je zadatak da ih ne zaboravimo. Zbog toga smo odlučili da Martu Bojanović ponovo uključimo u rad ŽRK Budućnost od 2026. godine jer onaj ko se jednom zarazi plavo-bijelim bojama uvijek ostaje dio Budućnosti. Ovo je znak da mislimo na legende, da ih zaboraviti nećemo i da jednostavno Budućnost pripada njima – kazao je Mujović. U znak zahvalnosti za godine doprinosa i sportske uspjehe,

u ime Glavnog grada i ŽRK Budućnost, Bojanović je uručena novčana pomoć, a od naredne godine će biti angažovana u klubu, saopšteno je iz Glavnog grada.

Marta Bojanović je istakla da joj je zadovoljstvo što je ponovo u matičnom klubu, te zahvalila gradonačelniku i upravi ŽRK Budućnost. Ljiljana Mugoša-Vučević, predsjednica Kluba crnogorskih olimpijaca, zahvalila je gradonačelniku na, kako se navodi, brzoj reakciji i spremnosti da se pomogne sportistkinjama koje su ostavile traga u crnogorskom sportu. - Zahvalni smo i Budućnosti koja je uvijek bila naš klub. Marta je sada u dobrim rukama i od naredne godine imaće kontinuiranu podršku i kluba i Glavnog grada, što je jedan od naših ključnih ciljeva, da ne zaboravimo bivše sportiste, da pomažemo mlade i da čuvamo sjećanje na sve koji su zadužili crnogorski sport – istakla je Mugoša-Vučević. Glavni grad Podgorica i ŽRK Budućnost će i u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima usmjerenim ka jačanju sportske zajednice, podršci bivšim i sadašnjim sportistima, te očuvanju crnogorskog sporta, piše u saopštenju. R. A.

DOBITAK!

Crna Gora bolja od Islanda u prvom meču glavne faze SP i bodovno preskočila Španiju koja je šokantno poražena od Srbije

Od straha do nade u četvrtfinale

PODGORICA - ,,Lavice“ su čekale i dočekale - imaju bukvalno zicer za četvrtfinale, nakon što je Srbija u velikom preokretu savladala Španiju (31:29), a naš tim opravdao ulogu favorita protiv Islanda (36:27) na startu glavne runde 27. Svjetskog šampionata.

U stvari, Crnogorke sada samo zavise od sebe, što nije bilo realno nakon grupne faze jer su im bile potrebne tri pobjede za plasman među osam. Sada i sa dva trijumfa mogu da pakuju kofere za Holandiju. Dobra stvar je što su bodovno preskočile Španjolke koje su u grupnoj fazi bile bolje, a na istom su bodovnom saldu kao i Srbija. Njemačka je na očekivano maksimalnih šest bodova. - Raduju dva boda, a posebno raduje pristup i generalno igra tokom čitave utakmice. Presrećne smo, ovo nam je trebalo da se vratimo. Odigrale smo bitan meč da se vratimo na pravi put. Ostale smo fokusirane i nakon što smo vidjele poraz Španije, jer smo znale da sve zavisi od nas. Radujemo se onome što slijedi - a to je utakmica sa Njemačkom. Arena je već rasprodata, tako da će biti zanimljivo - poručila je Itana Grbić Put do četvrtfinala biće težak, ali po svemu sudeći subotnji (15.30 sati), posljednji duel sa Srbijom odlučivaće posljednjeg putnika za četvrtfinale. I ovo je negdje najrealnija opcija, a da će biti teško niko ne sumnja iz našeg nacionalnog tima. Ali, do posljednjeg duela u Grupi 1 ,,lavice“ čeka još jedan - sa domaćinom, koji je do sada, uz još neke favorite na prvenstvu, opravdao očekivanja. Kako bi se suprotstavile domaćinu izabranice selektorke Suzane Lazović moraće da odigraju perfektan meč, mnogo bolje, odnosno stabilnije nego što su igrale u sinoćnjem trijumfu. Prije svega zabrinjava broj tehničkih grešaka (13) i golovi iz serija (Island je na 3.50 sekundi do kraja poluvremena napravio seriju 4:0!).

Ohrabruje to što su tek iz desetog napada primile gol (do devetog minuta ,,lavice su vodile 3:0, Armel Atingre odbranila je dva zicera, a Islanđanke napravile šest tehničkih grešaka),

Grupa 2

Španija-Srbija 29:31

Crna Gora-Island 36:27

Njemačka-Farska Ostrva 36:26

SJUTRA

15.30 - Srbija-Farska Ostrva

18.00 - CRNA GORA-Njemačka 20.30 - Island-Španija

Tabela: Njemačka 6, Crna Gora 4 ,Srbija 4, Španija 2, Farska Ostrva 2, Island 0 bodova.

Raspored

GRUPA 1

15.30 - Japan-Švajcarska 18.00 - Mađarska-Rumunija 20.30 - Danska-Senegal GRUPA 4 15.30 - Češka-Angola 18.00 - Brazil-Južna Koreja 20.30 - Norveška-Švedska

U Grupi 3 nastupaće Holandija, Austrija, Argentina, Francuska, Poljska i Tunis. Takmičenje u ovoj grupi počinje sjutra

Dvorana: ,,Vestfalenhale“ Gledalaca: 7.000

Sedmerci:

2-1, Crna Gora 11 Isključenja:

ISLAND CRNA GORA

Renotudotir (pet odbrana) Helgadotir

Iz mog ugla

Selektor: Arnold Petersen

Selektorka: Suzana Lazović

TRIVIĆ: Golove i odbranu proslavljale smo tako da nerviramo

Sjajna u pobjedi je bila Dijana Trivić sa sedam golova bez promašaja. Igrala je 60 minuta. Kazala je da je inat proradio... - Poslije poraza od Španije imali smo sastanak, dogovorili smo neke stvari kako treba prije svega da

protivnika

uđemo u zagrijavanje, a onda i u samu utakmicu. I to upravo sa energijom po kojoj smo prepoznatljive. A to je da ,,grizemo“ i da svaku odbranu ili gol proslavljamo tako da nerviramo protivnika. Pokazale smo sve to i zasluženo

Šok za Španiju

Preokret za pamćenje na otvaranju glavne runde. Rukometašice Srbije savladale su Španiju 31:29, iako su gubile šest golova razlike (rivalke su imale napad za

pobijedile.

O meču sa Njemačkom, Trivić kaže:

- Očekujem zanimljiv meč, a ujedno i težak jer je u pitanju domaćin. Ali, kao što sam rekla - skupile smo se i znamo šta treba da radimo - jasna je Trivić.

ali i malo brine jer su od šest primile tri gola iz kontranapada. Fokus je najvažniji, a da mogu tako da igraju pokazale su u drugom poluvremenu kada su realizovale prvih pet napada. Ponovo su pogađale sa svih pozicija, 11 đevojaka su pogodile okvir gola, a za pohvalu je napadački učinak Dijane Trivić (MVP meča), koja je bila na učinku od sedam golova bez promašaja, koliko je i dala Tatjana Brnović (uz

,,plus sedam“) na 14 minuta prije kraja utakmice. Skupo je ležernost koštala ekipu selektora Ambrosa Martina, koja u finišu nije nalazila način da savlada golmanku Jovanu Risović. Uz to reprezentativke Srbije dočekale su finiš sa dvije igračice manje, a na 42 sekunde prije kraja vodile su 30:29. Nakon tajm-auta preko Aleksandre Vukajlović stigle su do konačnih ,,plus dva“.

Sve ulaznice rasprodate su za meč između Njemačke i Crne Gore. Dvorana u Dortmundu kapaciteta je 12.000 mjesta

samo promašaj). Matea Pletikosić je sedam puta uspješno asistirala (pet do odmora), a napadački je Đurđina Jauković sa četiri pogotka pokazala da se tek zagrijava za ono što slijedi.

- Ponosna sam na đevojke i zbog svega što smo pružile protiv Islanda. Posebno jer je

ovaj trijumf stigao nakon poraza od Španije. U tom meču smo se tražile čitavu utakmicu, a danas smo ispoštovale dogovor, prije svega onaj između sebe, da izađemo na teren i ostavimo sve što imamo na terenu. Takav odnos vratio nam se na pravi način - istakla je Nina Bulatović A. MARKOVIĆ

Slijedi Njemačka, volimo i mi velike utakmice

Piše: Milena RAIČEVIĆ

Još jedna sjajna utakmica naših ,,lavica“. Put ka četvrtfinalu sada je potpuno otvoren, naročito nakon pobjede Srbije protiv Španije.

Branile smo se odlično u prvim minutama, ali nikako da to valorizujemo u napadu i postignemo gol. Mogla je razlika već na startu biti velika, ali promašaji i tehničke greške to nijesu dozvolile. Ipak, početak je bio dobar, pogotovo ako uzmemo u obzir da su Islanđanke prvi gol dale tek u 9. minutu. Sjajna odbrana, a zatim u naletima i dobar napad.

Odbranom smo im zatvorile ono što najviše vole - igru jedan na jedan i prolazak kroz sredinu. Tu ih je čekao zid koji u mnogim pokušajima nijesu uspjele da probiju. Istina, malo smo više istrčavale na krila i otvarale im tu opciju, ali smo u drugom poluvremenu prepoznale grešku i odmah je ispravile - što je za svaku pohvalu. Uspjele smo da napravimo razliku od šest golova, ali smo je pred kraj poluvremena ispustile i na pauzu otišle sa ,,plus tri“.

To nas nije poremetilo, naprotiv, u drugo poluvrijeme smo ušle još fokusiranije. I izgledalo je mnogo bolje - kreativne u napadu, lopta je išla lijepo od igračice do igračice, praveći jedna drugoj šanse.

Konačno su Matea i Itana počele da prebacuju pasove do krila, ono što najbolje rade. Dijana je bila bez greške - pokazala je kakav je igrački kvalitet, bez obzira na to što je prethodnu utakmicu provela na klupi. Ðina je otvorila šutevima izvana, i vjerujem da će ih u sljedećoj utakmici biti još više. Zaista ima bombu u ruci.

Uživanje je bilo gledati ovu utakmicu i uživo je komentarisati sa stručnjakom kao što je Nikola Petrović. Od njega smo svi mnogo naučili i veoma ga poštujem. Sljedeći put za Pobjedu i Arenu uživo iz Njemačke prenosim utiske protiv domaćina, u punoj dvorani. To je pravi doživljaj. Volimo mi velike utakmice.

Kao što sam rekla, veliko iznenađenje je priredila Srbija, koja je napravila seriju 6:0 i povela protiv Španjolki u 55. minutu, a do kraja meča uspjela da završi sa ,,plus dva“. Na moje iznenađenje, i Brazil je savladao Šveđanke, iako su Šveđanke bile apsolutni favoriti. Vidimo da nije bitno ko je favorit, već ko da više na terenu.

Crna Gora
Sudije: Hansen i Madsen
Dijana Trivić je blistala sa sedam golova bez promašaja

Promjene u beogradskom košarkaškom klubu

Zvanično: Paspalj novi sportski direktor Partizana, čeka se Trinkijeri

PODGORICA – O tome se govorilo odmah po odlasku Zorana Savića, a sada je i zvanično – Žarko Paspalj, nekadašnji igrač Budućnosti i legenda jugoslovenske košarke, novi je sportski direktor Košarkaškog kluba Partizan.

Kako je saopšteno iz beogradskog kluba, na prijedlog predsjednika Ostoje Mijailovića ,,prisutni članovi UO jednoglasno su izabrali Žarka Paspalja za novog sportskog direktora KK Partizan“. To je prvi potez uprave Partizana nakon ostavke trenera Željka Obradovića i razlaza sa Zoranom Savićem, doskorašnjim sportskim direktorom.

,,Legendarni košarkaški as i sportski funkcioner, na taj način se vratio u svoj Partizan, da u teškim trenucima bude na čelu sportskog sektora i bogato znanje i iskustvo stavi u službu rješavanja svih otvorenih pitanja. Žarko Paspalj od Upravnog odbora uživa punu podršku u odabiru saradnika, pronalaženju rješenja na poziciji trenera i stvaranju uslova da klub napravi rezultatski iskorak u odnosu na dosadašnji tok sezone“, navodi se u saopštenju ,,crno-bijelih“. Legendarni krilni košarkaš nosio je dres Partizana u dva mandata - od 1986. do 1989. godine, pa potom i u sezoni 1990/91, prije odlaska u Grčku. Iz rodnih Pljevalja je stigao u Podgoricu i igrao u Budućnosti 80-ih godina. U sezoni 1985/1986. Paspalj je dao veliki doprinos da podgorički tim napravi podvig i bude treći. Već na ljeto 1986. pojačao je Partizan. Tokom blistave karijere, nastu-

pao je za San Antonio u NBA ligi, dok se u Evropi afirmisao igrajući za grčke klubove Olimpijakos, Panatinaikos, Panionios, Aris iz Soluna. Branio je boje i francuskog Pariza, a patike je okačio o klin 1998. godine u Virtusu iz Bolonje. U reprezentaciji Jugoslavije je na Olimpijskim igrama osvojio dva srebra, 1988. u Seulu i 1996. u Atlanti. Zlatnom medaljom se okitio na evropskim prvenstvima 1989, 1991. i 1995. godine, kao i na Svjetskom prvenstvu u Argentini 1990.

Do izbora novog šefa stručnog štaba, navode iz Partizana, eki-

pu će sa klupe predvoditi trener Mirko Ocokoljić Mediji u Srbiji, ali i širom Evrope, već su objavili da će klupu Partizana preuzeti Italijan Andrea Trinkijeri, koji je već vodio ,,crno-bijele“, koji je vodio Partizan od 2018. do 2020. prije nego što je korona virus prekinuo sezonu. Bez posla je od ljetos kada je dobio otkaz u Žalgirisu i to samo 36 sati pošto je osvojio titulu prvaka.

- Upravni odbor KK Partizan ovim putem upućuje apel svim predstavnicima medija, kao i svim ljudima koji putem društvenih mreža imaju uticaj na

kreiranje atmosfere u javnosti, da ne objavljuju neprovjerene ili lažne informacije i da na pameti imaju kako KK Partizan u četvrtak ima utakmicu protiv Bajerna, a da nedugo zatim predstoji i derbi protiv Crvene zvezde. Mole se svi koji vole Partizan da ne raspiruju nikakvu vrstu netrpeljivosti i ne podstiču na nasilnu eskalaciju ili druge radnje koje mogu nanijeti nenadoknadivu štetu klubu - navodi se u saopštenju Partizana. Partizan u četvrtak igra protiv Bajerna u Areni u 14. kolu Evrolige. Trenutni skor ,,crno-bijeli“ je 4-9. S. JONČIĆ

Trku na 50 metara delfin isplivao u vremenu 23,60

Milenković oborio

državni rekord na EP u malim bazenima

PODGORICA – Crnogorski plivač Miloš Milenković završio je prvi nastup na Evropskom prvenstvu u malim bazenima, koje se održava u poljskom Lublinu.

Novi tripl-dabl Jokića u porazu Denvera, Lejkersi izgubili i pored nove odlične partije Dončića

protiv bivšeg kluba, novi poraz Bulsa

PODGORICA - Košarkaši Čikaga nastavili su sa porazima, četvrti uzastopni su upisali u gostima protiv Orlanda 125:120, a Nikola Vučević je imao još jednu odličnu partiju.

Crnogorski centar je protiv bivšeg kluba upisao dabldabl, sa 20 poena (13-9 iz igre), a imao je još 11 skokova, pet asistencija i dvije ukradene lopte, za 34 minuta igre.

Čikago je ispustio 15 poena prednosti u trećoj četvrtini (74:59), a vodio je i 107:102 u posljednjem kvartalu. Tada je Orlando odgovorio, serijom 8:0 stigao je do prednosti od 117:111 i priveo meč kraju.

Miloš je u disciplini 50 metara delfin postavio novi državni rekord u vremenu 23:60. Taj rezultat donio mu je 38. mjesto u konkurenciji 55 takmičara. Milenković će u četvrtak nastupiti na 100 metara delfin. R. A.

Dezmond Bejn je predvodio Orlando sa 37 poena, šest skokova i pet asistencija, Franc Vagner je dodao 25 poena i šest skokova, a Entoni Blek 22 poena i devet skokova. Kod Čikaga je najefikasniji bio Džoš Gidi sa 22 poena, uz devet skokova i šest asistencija, a 20 poena je upisao i Tre Džons Nikola Jokić je upisao novi tripl-dabl, 11. u sezoni, ali njegovih 29 poena, 20 skokova i 13 asistencija nijesu pomogli Denveru da izbjegne poraz od Dalasa sa 131:121. Nagetsi su na početku utakmice poveli 17 razlike (21:4), ali su drugu četvrtinu izgubili sa 42:27. Denver je vodio i 12 razlike početkom posljednje dionice, ali je Dalas u finišu meča, parcijalom 18:5 uspio da povede sa 129:117 na minut i po prije kraja i stigne do trijumfa. Dalas je do pobjede vodio Entoni Dejvis sa 32 poena i 13 skokova, dok je Rajan Nembhard ubacio 28 poena, uz 10

asistencija. U poraženom timu istakao se i Spenser Džons sa 28 poena. Ni još jedna sjajna partija Luke Dončića, sa 38 poena, 11 skokova i pet asistencija nije donijela uspjeh Los Anđeles Lejkersima, koji su poraženi kod kuće od Finiksa 125:108 i tako prekinuli niz od sedam pobjeda. Finiks su do pobjede vodili Dilon Bruks sa 33 i Kolin Gilespi sa 28 poena, pet asistencija i četiri skoka. Košarkaši Vašingtona su na svom parketu slavili protiv Milvokija sa 129:126. Najzaslužniji za pobjedu Vašingtona bio je Si Džej Mekolum koji je postigao 28 poena, uključujući i trojku 14,4 sekunde prije kraja koja je pomogla njegovom timu da stigne do trijumfa. Marvin Begli je ubacio 22, a Kem Vitmor 17 poena za pobjednički tim, dok je u poraženom timu najbolji bio Kevin Porter sa 30 poena. Majami je kao domaćin bio bolji od Los Anđeles Klipersa sa ubjedljivih 140:123. Norman Pauel je postigao 30 poena protiv svog bivšeg tima, Bem Adebajo je dodao 27, dok su Tajler Hiro i Endru Vigins pobjedi Majamija doprinijeli sa po 22 poena. U redovima Klipersa, najefikasniji je bio Kavaj Lenard sa 36 poena. Rezultati : Detroit - Atlanta 99:98, Indijana - Klivlend 119 :135, Vašington - Milvoki 129:126, Bruklin - Šarlot 116:103, Majami - Los Anđeles Klipersi 140:123, OrlandoČikago 125:120, Denver - Dalas 121:131, Juta - Hjuston 133:125, Los Anđeles Lejkersi - Finiks 108:125. S. J.

Žarko Paspalj i Ostoja Mijailović

Košarkaška reprezentacija Crne Gore u novi ciklus kvali kacija za SP ušla u izmijenjenom sastavu, u prvom ,,prozoru“ debitovao Danilo Ivanović, koji za Pobjedu poručuje:

Za prvi put mislim da je bilo više nego dobro

PODGORICA – U novi

ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, košarkaši Crne Gore ušli su u izmijenjenom i podmlađenom sastavu, bez nekoliko starijih igrača koji su završili reprezentativnu karijeru, bez dosta mladih koji su otišli u NCAA ligu, a zbog povreda su prvi ,,prozor“ neplanirano preskočili Petar Popović i Igor Drobnjak

Posebno izostanak posljednje dvojice otvorio je vrata za jednog debitanta – Danila Ivanovića, 22-godišnjeg plejmejkera Podgorice Bemaks, koji se našao na spisku Andreja Žakelja i Zvezdana Mitrovića i zbog tri veoma dobre partije na startu sezone u ABA2 ligi (prosječno je bilježio 13 poena, 9,3 asistencije i 2,7 skoka po meču). Protiv Portugala u Podgorici je igrao skoro 13 minuta, a njegovih pet poena (trojka i polaganje u kontri) je zatvorilo prvu četvrtinu, jedinu dobru za Crnu Goru, koja je nakon tih 10 minuta vodila 21:14. Imao je i dva skoka i asistenciju u tom meču. U pobjedi u gostima protiv Rumunije (80:75) imao je još veću rolu, proveo je na terenu više od 20 minuta (i zbog povrede Jovana Kljajića početkom drugog poluvremena), i u potpunosti opravdao povjerenje, osim organizacije igre kada je odmarao Kendrik Peri, imao je poseban zadatak da u odbrani čuva Fetsa Rasela, nekadašnjeg beka Mornara. I u dobroj mjeri je to uspješno radio, a stigao je i da u finišu pogodi, možda, i ključnu trojku za pobjedu, za 74:68, na minut i 14 sekundi prije kraja. Osim ponovo pet poena, Ivanović je protiv Rumunije zabilježio još tri skoka i asistenciju... - Iskreno, još se nijesu slegli utisci. Sve se, bukvalno, prebrzo izdešavalo, počev od poziva za reprezentaciju, do svega što se dogodilo sa povredama na bekovskim i na mojoj poziciji. Ja sam prvo bio presrećan što sam, uopšte, dobio poziv, a ne da budem među 12 i dobijem ulogu da igram u obje utakmice 15-20 minuta. Mislim da će tek sve da mi se slegne – kaže za Pobjedu Danilo Ivanović, koji je bio član mlade reprezentacije Crne Gore koja je prije tri godine na Evropskom prvenstvu u Podgorici osvojila bronzanu medalju. - Eto, slučajno se zadesilo da sam pogodio tu bitnu trojku protiv Rumunije, i to mi dosta znači na ličnom planu, da

Milija mi je asistencija od koša

Danas je sve manje plejmejkera koji više igraju za ekipu, kao što je to nekada

znam da mogu i time da pomognem ekipi. Ali, iskreno, više me zadovoljila odbrana koju sam odigrao protiv Fetsa Rasela, koji je jedan od najboljih i najbržih bekova u Evrokupu. To mi je najveća motivacija za dalje – dodaje Ivanović. Ovakav debi u reprezentaciji je za njega nagrada za dosadašnji predan rad.

- Sve je to, sigurno, došlo, zahvaljujući radu koji sam uložio sve ove godine. I to mi je veliki motiv za dalje da nastavim istim putem.

Posebno u drugom poluvremenu u Rumuniji, kada je Žakelj, zbog povrede Kljajića, ostao na samo dva beka, njega i Perija, Ivanović se veoma dobro snašao. Kao da ima duži reprezentativni staž.

- Iako imam 22 godine, već petu ili šestu sezonu igram profesionalno. Igrao sam u SC Derbiju i Podgorici, gdje sam, kada sam ulazio, imao ulogu vodim ekipu, jer je to uloga plejmejkera, gdje sam morao, bukvalno, da budem drugi trener na terenu. Imao sam od koga i da naučim, od iskusnih plejmejkera stranaca, od domaćih kao što je Nikola Pavlićević, ali i ostalih igrača. Vjerujem da sam iz godine u godinu napredovao, a

bio slučaj, današnje ,,jedinice“ su sve češće glavni poenteri ekipa.

- Znam koji sam ja tip igrača. Nijesam neki individualac koji će da ubaci 40

poena, već igram za ekipu, to me ispunjava. Milije mi je da dam asistenciju nego da sam rješavam koševima – kaže Ivanović

Kadiji najviše zahvalan za ovo što

je pokazao na početku sezone

Nakon sezone u Teodu, Danilo Ivanović se vratio u Podgoricu Bemaks, gdje ove sezone ima priliku da radi sa jednim od najboljih crnogorskih trenera, posebno kada je rad sa mlađim igračima u pitanju – Miodragom Kadijom

- Slobodno mogu da kažem da sam njemu najviše zahvalan za ovo što sam pokazao na početku ove sezone. Pronašao sam se u njegovom stilu igre i njegovom stilu rada. On pokazuje maksimalnu posvećenost svim igračima, iz treninga u trening. To je nevjerojatno, to nikad do sada nijesam doživio. Treba da nastavim da slušam trenera Kadiju i sa radom kao do sada sve će da bude kako treba – ističe Ivanović. Ivanović je, inače, prve košarkaške korake napravio

Peri

je lider, dosta mi je pomogao

Nakon meča, na konferenciji za novinare, Kendrik Peri je pohvalio učinak nekoliko igrača, među kojima i Danila Ivanovića, zbog načina na koji je igrao odbranu na Fetsu Raselu

- Na pripremama sam se prvi put upoznao sa njim. Peri je lider, igramo na istoj poziciji. Na svakom treningu mi je davao sugestije kako da igram u napadu, kako u odbrani. Bukvalno je tražio da ga što više pritiskam odbrani na treninzima, što nije karakteristika za takve igrače. Baš smo se nekako zbližili, dosta mi je pomogao i na toj samoj utakmici protiv Rumunije, davao mi je pozitivne komentare. Vidio sam i kako je prokomentarisao moju igru i hvala mu na tome – rekao je Ivanović.

svuda sam dobijao instrukcije kako treba da igram. Ivanović nije nepoznanica za Žakelja, jer su zajedno sarađivali u SC Derbiju od 2021. do 2023. godine. Između ostalog, zajedno su slavili protiv Partizana u Beogradu (84:83), u prvoj utakmici četvrtinala plejofa u sezoni 2022/23, kada je Ivanović odigrao skoro 28 minuta i upisao šest poena, četiri asistencije i tri skoka.

- Dosta mi je to značilo, bili smo dvije godine zajedno u SC Derbiju. I tada sam dobijao šansu kada se neko povrijedi, kao što je, recimo, bio slučaj protiv Partizana u plej-ofu, a u Crnogorskoj ligi sam imao veliku ulogu.

Žakelj zna što može da očekuje od mene, a ja sam, otprilike, znao koja je njegova igra, koja meni odgovara, kako u napadu, tako i u odbrani, sa tranzicijom i brzom igrom. Pošto sam takav tip igrača, trudim se da ubrzavam ekipu. Posljednjih nekoliko godina tako igra većina timova u Evropi. Probao sam da se nametnem, da kroz svaki minut na terenu steknem povjerenje i saigrača, i mislim da je to za prvi put bilo više nego dobro. Na pitanje da li je bilo pritiska na ekipu pred meč sa Rumunijom, a nakon ubjedljivog poraza kod kuće na premijeri sa Portugalom, Ivanović odgovara: - Osjećali smo dozu pritiska,

ali mislim da je veći pritisak bio pred meč sa Portugalom. Bila je prva utakmica, pa još pred domaćom publikom. Bilo je dosta igrača koji su prvi put u reprezentaciji, a publika je, vjerojatno, imala prevelika očekivanja od nas. Međutim, svakako mislim da nije realno izgubiti kući od Portugala 20 razlike. Ali, uspjeli smo da se trgnemo za meč sa Rumunijom, da pokažemo neku reakciju i pokazali smo da možemo. Posebno u prvom poluvremenu, u kojem smo radili šta hoćemo. Čekaju nas još dva ,,prozora“, mislim da smo stekli samopouzdanje i vidjeli da možemo da igramo svima.

u školi košarke Morača, kod pokojnog Dragana Ivanovića i Krsta Vukadinovića Potom je prešao u Budućnost, u kojoj je igrao u kadetskom i juniorskom timu, a nakon dvije godine potpisao je prvi profesionalni ugovor sa SC Derbijem. Nakon toga je igrao u Podgorici i Teodu.

Ivanović vjeruje u novu reprezentaciju Crne Gore. - Mislim da ekipa ima potencijal da igra zanimljivu košarku, brzu i agresivnu. Uz iskustvo i igračke karakteristike koje imaju stariji igrači koji su već dugo tu, a mogu da igraju još nekoliko godina sigurno, jer nijesu toliko stariji. Petar Popović, Igor Drobnjak i Marko Simonović će, vjerovatno, da budu predvodnici u reprezentaciji sljedećih godina. Ima tu igrača još koji će da budu nosioci, a mi mlađi kupimo od njih to samopouzdanje i učimo i vjerujem da ćemo imati razloga za slavlje sljedećih godina – zaključio je Danilo Ivanović. Saša JONČIĆ

M. BABOVIĆ
Danilo Ivanović na meču sa Portugalom u ,,MTEL Dvorani Morača“

Odigran posljednji meč 18. kola Druge fudbalske lige

Mršav remi u Lješkopolju

PODGORICA – Utakmicom Podgorica - Berane stavljena je tačka na 18. kolo Druge fudbalske lige, koje je počelo u nedjelju.

Dva tima, koja su bila u lošoj seriji, tražila su u Lješkopolju izlaz iz krize, ali je meč završen bez pobjednika – 0:0.

Prva prilika viđena je u 11. minutu - Viktor Kuč je istrčao ispred Nikole Pejovića, koji je bio siguran. Berane je bilo blizu gola i u 26. minutu. Haris Terzić je odlično šutirao glavom, ali je na pravom mjestu bio Petar Bobičić Pet minuta kasnije moglo je da dođe do promjene rezul-

Menadžer Liverpula Arne Slot rekao da će Mohamed Salah igrati za reprezentaciju Egipta na Kupu afričkih nacija Moramo da pronađemo način da igramo bez njega

PODGORICA - Menadžer

Liverpula Arne Slot izjavio je da će Mohamed Salah igrati za fudbalsku reprezentaciju Egipta na Kupu afričkih nacija, koji će biti održan od 21. decembra do 18. januara u Maroku.

Slot je rekao da će se Salah već 15. decembra priključiti reprezentaciji Egipta.

- Moramo da pronađemo način da igramo bez Salaha, jer on neće da bude sa nama - rekao je Slot na konferenciji za medije, prenio je BBC. Salah nije igrao za Liverpul prije dva dana na meču 13. kola Premijer lige protiv Vest Hema. Slot je rekao da je ,,opravdana pretpostavka“ da je Salah

bio nezadovoljan što nije igrao u Londonu. - To je normalna reakcija fudbalera, koji je dovoljno dobar da igra za nas, što je i blago rečeno. On je toliko godina izuzetan za naš klub, a biće i u budućnosti. Nije bio jedini koji nije bio srećan što nije starter, to je normalno. Bez obzira da li igra dobro ili ne, da li igra ili ne igra, on će uvijek da bude vrhunski profesionalac. To je ono što je bio u posljednja dva dana - dodao je Slot. Salah je ove sezone odigrao 18 utakmica za Liverpul i postigao pet golova. Egipat će na Kupu afričkih nacija igrati u grupi B protiv Južne Afrike, Angole i Zimbabvea. J. T.

Rezultati i tabela

Grbalj – Internacional 3:0

tata. Nikola Đukić je nakon odbijene lopte poslije udarca Srđana Boškovića, bio u šansi, ali nije bio precizan. Mladi golman Podgorice istakao se i na početku drugog poluvremena nakon pokušaja Đukića. Podgorica je, sa druge strane, imala prvu veliku šansu u 55. minutu, kada je mogla

4.

5. Berane

6. Iskra

7. Lovćen

8. Igalo

9. Podgorica

10:23 15 10. Internacional 18

12 11:38 7 U narednom kolu (7.decembra) sastaju se: Igalo – Kom, Podgorica – Lovćen, Iskra – Berane, Grbalj – Rudar i Otrant Olimpik – Internacional.

da kazni promašaje gostiju. Matija Mijović je pronašao Luku Merdovića, koji je u posljednjem momentu izblokiran. Domaći su u 65.minutu tražili penal. Nakon udarca Nikole Đurković, a poslije kontakta Bojana Kopitovića sa jednim od defanzivaca Berana, domaći su smatrali da je to penal, ali se nije čula sudijska pištaljka Davora Božovića Berane je moglo da zatrese mrežu u 72. minutu preko Damira Adrovića, te Vuka Vulevića u 87. minutu. Domaćin je u posljednjih šest kola upisao samo jednu pobjedu, dok su Beranci remijem protiv Podgorice krenuli u negativan niz, tako da su u posljednjih deset mečeva upisali samo jedan trijumf. Podgorica je tako ostala u opasnoj zoni, a Beranci daleko od gornjeg dijela… R. PEROVIĆ

Srijeda, 3. decembar 2025.

Napad Barselone doživjeće velike promjene narednog ljeta

Rašford i Levandovski na izlaznim vratima?

PODGORICA - Markus Rašford i Robert Levandovski izvjesno neće biti u Barseloni narednog ljeta.

Pouzdani katalonski mediji potvrdili su da je sportski sektor na čelu sa direktorom Dekom donio konačnu odluku o Levandovskom, koji će napustiti klub po isteku ugovora narednog ljeta. Poljak će tada napuniti 38 godina, a iako je fizički i dalje spreman, u Barseloni ipak, gledaju ka budućnosti i nekim mlađim napadačima. Istovremeno, engleski Atletik je plasirao informaciju da Barselona nije uvjerena u ostanak Markusa Rašforda. Katalonci imaju opciju da otkupe Rašforda za 35.000.000 eura, ali trenutno su bliži odluci da gledaju

ka drugim metama. Pominje se ponovo 20-godišnji Antonio Nusa iz RB Lajpciga, koga Barselona prati već neko vrijeme. Rašford je imao nekoliko blistavih momenata ove sezone, učinak je i više nego odličan sa šest golova i čak devet asistencija, ali ni to mu možda nije dovoljno za ostanak na ,,Kamp nou“, što je svakako njegova primarna želja. Činjenica je da Rašfor d ne voli mnogo da učestvuje u defanzivnim zadacima, što se posebno vidi sada kada se Rafinja vratio, koliko presing bolje funkcioniše, i to je jedan od glavnih razloga zbog čega Katalonci oklijevaju. Sve u svemu, Barsin napad će doživjeti velike promjene narednog ljeta... J. T.

Ženska fudbalska omladinska reprezentacija porazom završila preliminarnu rundu kvalifikacija

Ništa od plasmana u Ligu A

Crna Gora 0 Srbija 3

STARA PAZOVA - Trening centar FS Srbije. Sudija: Sara Telek (Austrija). Golovi: 0:1 Nikolić u 9, 0:2 Draganić u 49, 0:3 Sinanović u 66. minutu.

CRNA GORA: Kalač, Bojanić, Zarubica (od 46. Bućković), Boričić, Krstevska, Doknić, Merdović, Nikčević (od 71. Tadić), Čižek (od 85. Barać), Drešaj (od 67. Duraković), Tomašević.

SRBIJA: Stefanović, Jovičić, Topalov, Popović, Kocić (od 46. Todorović), Draganić, Nikolić (od 78. Mitić), Zarubica, Lukić (od 46. Šarac), Cenanović (od 60. Sinanović), Stanić. Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je u posljednjem kolu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Domaćin turnira Srbija slavila

je sa 3:0, nanijela našem timu prvi poraz nakon dvije pobjede, ali i ostavila ga na drugom mjestu tabele, bez šansi da se plasira u Ligu A. Osim poraza od Srbije, Crna Gora je upisala pobjede nad Kiprom (3:1) i

Aitana Bonmati doživjela prelom fibule lijeve noge

Jermenijom (5:0). - Srbija je i u ovom meču pokazala zašto je favorit ove grupe. Ali, i mi smo imali svoje prilike, kod 0:1 promašili smo zicer. Takođe, imali smo neke pehove, zbog kojih smo vršili prinudne izmjene i sve to je uticalo na naš nivo igre. Nažalost, nijesmo uspjeli da dođemo do boda, sa kojim bismo bili u mogućnosti da budemo najbolja drugoplasirana ekipa. Ali, sa dvije upisane pobjede, ovo je uspješan turnir za nas - rekao je selektor Ivan Tatar. Srbija je povela u devetom minutu pogotkom Ane Nikolić, da bi meč bio prelomljen u nastavku. Ubrzo po povratku sa pauze, Milica Draganić je udvostručila vođstvo, a konačan rezultat postavila Hana Sinanović u 66. minutu R. P.

Dobitnica Zlatne lopte pauzira pet mjeseci

PODGORICA – Fudbalerka Barselone i španske reprezentacije Aitana Bonmati pauziraće oko pet mjeseci zbog loma noge. Dvadeset sedmogodišnja vezna igračica nezgodno je pala tokom treninga reprezentacije u nedjelju i doživjela prelom fibule lijeve noge. Špankinje su se pripremale za

meč sa Njemačkom u finalu Lige nacija. Barselona je saopštila da je Bonmati operisana i da je očekivano vrijeme oporavka pet mjeseci. To znači da se najbolja fudbalerka svijeta vjerovatno neće vraćati na teren do kraja sezone. Posljednja prvenstvena utakmica Barselone zakazana je za 31. maj, a finale Lige šampiona

igraće se vikend ranije. Bonmati je ove godine postala prva igračica koja je tri puta osvojila Zlatnu loptu za žene. U izboru Uefe proglašena je za fudbalerku sezone u Ligi šampiona. Bonmati je s Barselonom osvojila domaću tripl krunu u sezoni 2024/2025, a sa Španijom stigla do finala Eura 2025. Ne. K.

Sa utakmice Podgorica - Otrant
Sa utakmice naših omladinki

Srijeda, 3. decembar 2025.

JEVTO

RASPORED SRPSKIH

TRUPA NA DAN

5. OKTOBAR 1915.

Blagodareći dobroj obavještajnoj službi, kojom su prije napada na Srbiju otkrivene namjere koburške Bugarske, srpska Vrhovna komanda je blagovremeno uputila na svoj istočni granični front snage, na uštrb potrebe sjevernog i zapadnog fronta. Sem toga, morala je držati i dio snaga prema Albaniji, tako da je 5. oktobar 1915. zatekao njene snage podijeljene na tri fronta.

Situacija crnogorske vojske, početkom oktobra 1915. godine bila je vrlo teška. I to mnogostruko teška. Istina, pred crnim oblacima koji su se približavali da prekriju nebo Srbije i Crne Gore, iščezla je nesuglasica vlada Beograda i Cetinja, ali disharmonija u štabu crnogorske Vrhovne komande, između Vrhovnog komandanta kralja Nikole i njegovog načelnika štaba, pukovnika Petra Pešića, oficira Srbije, nastavljena je i dalje. Drugu teškoću činila je totalna oskudica ratnog materijala i životnih potreba, kako za vojsku tako i za narod. I treća teškoća bila je u tome, što je front Sandžačke vojske bio razvučen na sjever do planine Javora (da bi se pokrio front onih srpskih divizija koje su sa zapada pomjerene ka istoku).

Jutrom, 5. oktobra 1915. godine, zagrmjelo je preko hiljadu germanskih topova sa lijevih obala Dunava, Save i Drine, na frontu: Oršava-Višegrad i obznanili, da Makenzen kreće sa oružanom silom kakvu Balkan ranije nije zapamtio, da bi ispunio carsku zapovijest, da pokori sve slobodne zemlje Balkana kako bi njegova sila izbila na Jegej i uspostavila „sigurnu vezu” sa Stambolom. Nikada ranije Balkan ni od neba nije čuo takvu grmljavinu kakvom su toga jutra bili zaglušeni položaji i gradovi Srbije. Nedjelju i koji dan docnije, upravo noću 13/14. oktobra i bugarske armije preduzele su napade u leđa Srbije.

ZAŠTITNIČKE OPERACIJE

CRNOGORSKE VOJSKE

OD 5. OKTOBRA 1915. DO 22. JANUARA 1916. Dvije su uloge pripale crnogorskoj vojsci u tom periodu krize: a) zaštitnička uloga prilikom povlačenja srpske vojske iz Srbije preko Kosova, Peći, Podgorice i Skadra za Jadran, i b) čuvanje teritorije Crne Gore za slobodno odstupanje srpske vojske

ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Grmljavina kakvu Balkan nikada do tada nije čuo

Jutrom, 5. oktobra 1915. godine, zagrmjelo je preko hiljadu topova sa lijevih obala Dunava, Save i Drine, obznanjujući da Makenzen kreće sa oružanom silom da bi pokorio sve slobodne zemlje Balkana, a njegova sila izbila na Jegej

ka Skadru i Jadranu. Za prvu ulogu određena je glavna snaga, dvije trećine od cjelokupne crnogorske vojske –Sandžačka vojska, a za drugu ulogu određeni su Hercegovački, Lovćenski i Starosrbijanski odred, koji svi ukupno čine jednu trećinu crnogorske snage.

Puna tri mjeseca dana provela je Sandžačka vojska u neprekidnim danonoćnim borbama, marševima ka ugroženim pravcima i u obezbjeđenjima.

I to više gladna no nahranjena, više gola i bosa no obučena i obuvena i više štedljiva u municiji no što ju je imala onoliko koliko je bilo potrebno. Pomjeranje divizija Prve srpske armije (ljevokrilne srpske armije) ka istoku izazvalo je hitnu potrebu da te napuštene položaje srpskih divizija zaposjednu brigade Sandžačke vojske. Sa tim posijedanjem položaja na sjeveru, Sandžačka vojska prima još jednu i to tešku i vrlo važnu ulogu, a naime, da pored ranije već dodijeljenog joj pravca za osiguranje: Višegrad- Priboj-Sjenica, osigura još i pravac: Ivanjica-Sjenica-Novi Pazar. Radi lakšeg i jasnijeg pregleda ja ću te operacije prikazati u dva perioda: prvi, za vrijeme povlačenja srpske vojske ka Kosovu Polju i drugi period

Puna tri mjeseca provela je Sandžačka vojska u neprekidnim borbama i marševima ka ugroženim pravcima. I to više gladna no nahranjena, više gola i bosa no obučena i obuvena i više štedljiva u municiji no što ju je imala koliko je bilo potrebno

za vrijeme povlačenja srpske vojske od Kosova preko Peći i Podgorice ka Skadru.

U TOKU POVLAČENJA

SRPSKE VOJSKE KA

KOSOVU POLJU (PRVI PERIOD)

Nezadovoljan napredovanjem austrijske Treće armije, maršal Makenzen je uputio njenom komandantu, generalu Kevešu, oštar prijekor. „Prema vojno-političkoj situaciji HITNO JE POTREBNO da se operacije protivu Srbije naskoro završe i da cilj rata ne dođe u pitanje samo zbog oklijevanja komandanta korpusa. Ako konjske zaprege ne mo-

gu dalje onda treba bezuslovno rekvirirati volovsku vuču. Svaki obzir prema stanovništvu treba isključiti”.

Tako je dakle zagrmio maršal Makenzen. Ne raspolažem podatkom da li je feldmaršal Makenzen sličnu lekciju održao i bugarskim generalima, naročito Todorovu, koji nije ispunio nade da na Kosovu odsiječe Srbima otstupnicu za Crnu Goru!? Pa i sam načelnik štaba austrougarske Vrhovne komande, general Kon-

rad, stalno je isticao gledište, da Crnu Goru i Albaniju treba što prije zauzeti i da bi Grčku trebalo očistiti od Antantinih trupa. Sa tim Konradovim gledištem složio se i načelnik štaba njemačke Vrhovne komande general Fekelhajn

DIREKTIVE DVIJE

VRHOVNE KOMANDE I PROKLAMACIJA

KRALJA NIKOLE

Načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, pukovnik

Petar Pešić, uputio je komandantu Sandžačke vojske naređenje O.Br.3659/15.g. Sljedeće sadržine: „Novom situacijom pravac Priboj-Novi Pazar dobija najveću važnost. Ako Sandžačka vojska taj pravac osigura i ne dozvoli neprijatelju dejstvo njime u pozadinu srpske vojske, onda se ona odužila Srpstvu, inače, srpska vojska će biti dovedena u kritičnu situaciju.” („Cetinjski zapisi”, sv. avgust 1936.g). Istih dana i srpska Vrhovna komanda zatražila je od crnogorske Vrhovne komande da se osigura pravac: Ivanjica-Novi Pazar. A kralj Nikola izdaje sljedeću proklamaciju: „Mojem dragom narodu! Možda se nije svugdje pronio glas, moj dragi narode, u tvoja brda i tvoje doline, kako se Srbija bori i kako samo korak po korak ustupa ispred tri carstva i

Donosimo djelove Ružićeve knjige „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran

nevjerne Bugarske, zalijevajući svaku stopu svoje zemlje svojom i neprijateljskom krvlju. Sila je neodoljiva na Srbiju, a nepogode vremena nemilosne; one joj otežavaju borbu. Srbija bi nenadno napadnuta usred raznih diplomatskih zapleta ali se održala i drži se junački uz njenog svijetlog Kralja i junaka Mu njegovog Sina Prestolonasljednika. Korak po korak ustupa mudro i probija se našim gudurama, osnovnoj cijelji, da sjedinjenim snagama našim uspješnije se odupremo neprijatelju. Vruća pomoć Crne Gore koju joj je pružila pobjedama na Grahovu, Troglavu, Višegradu i Javoru nije bila dovoljna da silni val neprijatelja zaustavi i odvrati. Moj mili narode, i Crnoj Gori se sprema isto što i Srbiji, ali što je zapisano u knjizi sudbine ne zna se. Svakome neka je znano da će Crna Gora ostati uvijek vjerna i sljedstvena svojim predanjima, da je radija smrt nego robovanje, da joj je od svih dobara i blaga najdraža njena sloboda. Narode dragi Moj! Ni jedna stopa moje junačke zemlje nije još do danas neprijateljskom nogom pregažena. Ona će se strašno i krvavo braniti, a nastupe li dani još težeg iskušenja, tada će nam Bog najbolje pomoći, kao što je pomogao i našim starima, kad god su bili u mukama. Pomoći će nam i naši veliki saveznici čim se priberu i ponarede. I mi ćemo najposle dobiti. Nego, ako Boga znaš, nemoj u prvinu duhom klonuti, nego budi miran i priseban i sleduj upustvima i naredbama koje će ti moja vlada označiti … Ja vjerujem u tajanstvene glase tvoje pobjedničke pjesme, vjerujem u tvoju hrabrost i izdržljivost, vjerujem da si ti Bogom izabrani narod, da ćeš biti u podvizima drug najboljih naroda, vjerujem da ćeš pobijediti i biti srećan, vjeruj i ti narode hrabri moj u mene i u ovo moje proročanstvo, koje me nikad do sada nije iznevjerilo. Ovom te poslovicom očinski pozivam i blagosiljam, a kao neustrašivom ne trebam da ti doviknem: NE BOJ SE! Tvoj Kralj, Cetinje, na dan sv. Kralja Dečanskog” I ta „vjera” koju ovaj oklevetani sijedi srpski kralj utkiva u dušu izranjavanog, premorenog, golog, bosog i oskudno hranjenog Crnogorca, da će „na kraju pobijediti i biti srećan” (Ne boj se!), nosila je Crnogorca da se poput maloga „Davida” isprsi germanskom „Golijatu”. To će nam posvjedočiti njegove herojske borbe od kojih ću se samo na neke sa kratkim osvrtima obazreti. (Nastavlja se)

Fon Makenzen u Sofiji pred bugarskim vojnicima
Austrijski vojnik u dvoru srpskog kralja Petra, 1915. godina

Vladimir Maraš

A Cappella

Zbirka kolumni – 1. dio

ŽIVOT

PRIČA

... Maraševa knjiga može da posluži i kao vodič za sve one nesnađene u novim vremenima – ošamućene i zbunjene svetom u kome vladaju sebični, nemilosrdni, pohlepni, bez(obrazni). U svetu u kome je empatija retka i ugrožena vrsta.

U ovom izboru kolumni koje je pisao godinama unazad, Maraš nas vodi kroz vrlo raznorodne teme, ali ih prožima jedna nit –osećaj za pravdu. Vrlina koja je u ovim vremenima gotovo zaboravljena. Njegovi stavovi su čvrsti, a čitaocu se obraća direktno, kao da s njim vodi dijalog ...

Petar Janjatović

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ

kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11…001/22) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.Br. 256/22 od 18.05.2023. godine, stečajna upravnica D.O.O.„Signature investments Montenegro” - u stečaju iz Herceg Novog, dana 03.12.2025. godine

OBAVJEŠTAVA

Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. „Signature investments Montenegro” - u stečaju iz Herceg Novog (matični broj 02901242) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11..001/22, ), objavljuje peti OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi u Opštini Herceg Novi

Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me):

Imovina je evidentirana u LN br.222, LN br.207, LN br.214, LN br.197, LN br.295, LN br.361 KO Mrkovi, Opština Herceg Novi, Područna jedinica Herceg Novi, ukupne površine 111.388 m2.

Prodaje se po početnoj najnižoj cijeni..................................................................................................45.540.000,00€.

Kupoprodajna cijena i uslovi prodaje su utvrđeni na osnovu Odluke Odbora povjerilaca o predlogu načina sprovođenja prodaje zemljišta od 24.02.2025. godine. Zemljište je neizgrađeno i na istom je planirana gradnja turističkog rizorta visoke kategorizacije, a nalazi se na poluostrvu Luštica.

Napomena: Nad predmetnom nepokretnosti postoji više evidentiranih tereta, hipotekarnih zaduženja, te zabilježba poreskog potraživanja.

OSTALI USLOVI PRODAJE: 1) Prodaja imovine stečajnog dužnika, održaće se po sistemu javnog prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „NE OTVARAJ - JAVNA PRODAJA IMOVINE u St.br.256/22 D.O.O. „Signature investments Montenegro” - u stečaju iz Herceg Novog. Razmatraće se samo ponude koje pristignu u pisarnicu Privrednog suda Crne Gore, najdalje do 13,00 časova dana 24.12.2025. godine.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 25.12.2025. godine, sa početkom u 13:00 časova u kancelariji broj 26, Privrednog suda Crne Gore – I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. 2) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj dokaz o registraciji pravnog lica, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti.

3) Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje. Sva dokumenta u sklopu ponude moraju biti dostavljena u originalu ili ovjerenim kopijama. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.

4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.

5) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za iznos depozita), u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude (zadržati uplaćeni depozit), imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Imovina će se prodati ukoliko na javnu prodaju pristigne makar jedna ponuda koja zadovolji uslove utvrđene oglasom.

6) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine, koja je predmet prodaje, u terminu koji se dogovori sa stečajnom upravnicom, uz prisustvo ovlašćenog lica stečajnog dužnika. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/101-905. Stečajni račun Društva br 530000000036300420 je otvoren kod NLB banke.

Stečajna upravnica

Srijeda, 3. decembar 2025.

Zapisnik

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI VITAR oktobar 2025

Podgorica, 19.11.2025. godine u 14h Cosmetics market Zabjelo, Ulica Ilije Plamenca bb, mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „VITAR oktobar 2025“ za koju je izdata saglasnost br. 01-424/25-1972/2 dana 08.09.2025. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune.

Dobitnici nagrade: vaučer vrijednosti 20.00€ za kupovinu Vitar proizvoda u Cosmetics objektima:

1.Svetlana Gogić, Pljevlja

2.Elvina Gjellavig, Ulcinj

3.Dijana Janković Podgorica

4.Almina Suka, Ulcinj

5.Nataša Mišić, Pljevlja

6.Biljana Bošković, Bijelo Polje

7.Dijana Mijović, Budva

8.Svetlana Irić, Podgorica

9.Nela Vukoslavčević, Berane 10.Sanija Čekić, Berane

11.Šebek Tadija, Bijelo Polje

12.Memović Vinka, Podgorica

13.Andjelić Vesna, Pljevlja

14.Suzana Vuković, Podgorica 15.Vuk Kapriš, Podgorica

16.Mirjana Škerović, Podgorica 17.Violeta Obradović, Bijelo Polje

18.Ljiljana Šćekić, Berane 19.Andjela Lončar, Pljevlja

20.Stanić Marina, Pljevlja

Komisija : MIRA VUČINIĆ

DANICA KRIVOKAPIĆ

TIJANA TERZIĆ

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“, br. 01/11, 53/16, 32/18 , 62/18, 01/22 ) i Rješenja

Privrednog suda Crne Gore u Podgorici St.br. 472/19 od 15.01.2021.godine, stečajni upravnik stečajnog dužnika „VEKTRA MONTENEGRO“ DOO u stečaju iz Podgorice,nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika, blagovremeno O b a v j e š t a v a stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje dijela imovine „VEKTRA MONTENEGRO“ d.o.o u stečaju Podgorica, i istovremeno na osnovu čl.134 i čl.136 Zakona o stečaju, o b j a v lj u e 23. O G L A S

ZA PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „VEKTRA MONTENEGRO“ DOO U STEČAJU PODGORICA NEPOSREDNOM POGODBOM

I PREDMET PRODAJE Nepokretnosti iz Lista nepokretnosti 343, KO Budva, kako slijedi prema Tabeli: Broj/podbroj Broj zgrade Način korišćenja, Osnov sticanja, Sobnost PD, Godina izgradnje Spratnost/ Sprat, Površina Osnov prava, Vlasnik ili nosilac prava, Adresa, Mjesto

2876 1 Stambene zgrade, KUPOVINA 919

PRIZEMNA ZGRADA, 74 Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

2876 1 Stambeni prostor, , KUPOVINA 1 Prizemlje, 55

2880 1 Stambene zgrade, KUPOVINA 919

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

PRIZEMNA ZGRADA, 47 Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

2880 1 Stambeni prostor, KUPOVINA 1 Prizemlje, 37

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

2880 1 Stambeni prostor, KUPOVINA 2 Potkrovlje-mansarda, 18 Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

2881 1 Zgrade u trgov.ugost. i turiz., VIŠE OSNOVA 919

PRIZEMNA ZGRADA, 321

2881 1 Poslovni prostor, KUPOVINA 1 Prizemlje, 260

2881 1 Poslovni prostor, KUPOVINA 2 Prvi sprat, 286

2881 1 Poslovni prostor, KUPOVINA 3 Drugi sprat, 159

Procijenjena vrijednost nepokretnosti iz prikazane Tabele iznosi 6.902.789,20 EUR.

II NAČIN PRODAJE

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

Svojina 1/1, DOO "VEKTRA MONTENEGRO"

Prodaja naznačene imovine Dužnika vrši se neposrednom pogodbom po Ponudi ponuđača Opština Budva za kupovnu cijenu od 7.152 789,20 EUR.

Postupak neposredne pogodbe je zakazan za dan 24.12.2025.godine u 11.00

časova u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici,kancelarija br.30. Ponuđač je položio depozit, u iznosu od 5,00 % od iznosa procijenjene vrijednosti, na stečajni račun dužnika kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-131201-63

Ponuda sadrži podatke o predloženom kupcu,saglasno čl.136 stav 3 Zakona o stečaju, i ista je ovjerena i potpisana od lica ovlašćenog za zastupanje. Predmetna imovina se prodaje u faktičkom pravnom statusu na način i pod uslovima upisanim u listu nepokretnost i sa svim pravnim manama koje su konstatovane u predmetnom listu odnosno u viđenom stanju, sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez garancija kupcu bez prava kupca na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene k upoprodaje

III Stečajni upravnik,kao Prodavac, zadržava pravo da u bilo kojoj fazi prodaje može od iste odustati,u kom slučaju se postupak prodaje obustavlja a depozit se odmah vraća ponuđaču.

IV Stečajni upravnik će odlučiti o izboru Kupca najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana postupka neposredne pogodbe.

V Prodavac će sa kupcem zaključiti notarski zapis ugovora o kupoprodaji u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravosnažnosti odluke stečajnog upravnika o izboru Kupca Prije zaključivanja notarskog zapisa ugovora o kupoprodaji Kupac je dužan priložiti dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu,umanjenu za uplaćeni depozit, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržaće uplaćeni depozit bez prava na povraćaj.

VI Kada Kupac uplati kupoprodajnu cijenu,na njega se prenosi pravo svojine na imovini stečajnog dužnika bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje. VII Svi troškovi vezani za prenos vlasništva kupljene imovine padaju na teret Kupca.

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

у Никшићу. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови: МИЉАН, ГОРАН и МАРКО, сестра БРАНКА, снахе: ИВАНА и НАДА, унучад: ПАВЛЕ, ПЕТАР, СОФИЈА и ЖЕЉКО, заове: ГАРА и МИЉА, заовичићи: СТЕВАН и МИЛИЦА, сестрићи: АЛЕКСАНДАР, АНЂЕЛА и АЛЕКСАНДРА и многобројна родбина СТЕВОВИЋ

Posljednji pozdrav voljenoj

DRAGICA, MLADEN i DUŠAN sa porodicama

Srijeda, 3. decembar 2025.

Dana 2. decembra 2025. godine poslije kraće bolesti u 82. godini preminuo je

SLOBODAN-BATO Petkov BOGIĆEVIĆ

Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Danilovgradu 3. decembra od 10 do 15 časova i 4. decembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 4. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Bogićevići. Cvijeće se ne prilaže.

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga ANA, sin SREĆKO, kćerke TATJANA i SANDRA, brat DRAGUTIN-DRAGO, sestra SLOBODANKA-MIKA, snahe SLAVICA i GROŠA, bratanične ALEKSANDRA i ANDRIJANA, sestrična BRANKA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina BOGIĆEVIĆ

Dana 28. novembra 2025. godine, poslije duže bolesti, u Beogradu je preminuo naš zet

MIROLJUB – MIĆA KRSTIĆ

Sahrana je obavljena 2. decembra na groblju Lešće u Beogradu. Počivaj u miru, naš dobri Mićo, a tvoja plemenita duša ostaće zauvijek sa nama.

DRAGAN ĐUKIĆ sa porodicom

VUKICI
Našoj voljenoj strini i jetrvi BRANKI BOŠKOVIĆ

Srijeda, 3. decembar 2025. Oglasi

15 godina je otkad su tvoje boli prestale, a rane zacijelile, prisutne su zajedničke uspomene i trag koji si ostavila u svima nama. Često se sjetimo i tvojih riječi i tvojih djela i izgovorimo – kako bi bila srećna i ispunjena sa svima nama, a koliko si toga propustila preranim odlaskom, strina…

MIRJANA – MIRA KATNIĆ

29. 6. 1961 – 3. 12. 2010. 4 godine i 2 mjeseca je od tvoje dugotrajne i izgubljene bitke, kad je brat ostao bez brata, jedna snaha bez đevera, a mi bez strica – kojim smo se ponosili, čijim smo se zvali…

RADE KATNIĆ

26. 2. 1956 – 4. 10. 2021. 2 godine i mjesec dana kako je praznina i tuga pomiješana sa željom da te vidimo i zagrlimo makar još jednom ispunila dio naših srca, a tvoja unučad i danas kažu, idemo kod đeda i babe, iako uskraćeni za te širom otvorene ruke i srce, tata…

RADOSAV – BATO KATNIĆ 21. 3. 1952 – 2. 11. 2023.

Vaši: NADA, RADOJICA, IVANA, JOVANA i MARIJA sa porodicama

Danas bi bio tvoj 40 rođendan Anđele naš, MILANE

Trebalo je da budemo troje, da se smijemo, da slavimo tvoj osmijeh, tvoju toplinu i svu radost koju si unosio u naše živote.

Umjesto toga, stojimo kraj tvog spomenika, okruženog cvijećem, zalivenog suzama i najljepšim sjećanjima na tebe. Đina ti šalje poljupce, da te griju i čuvaju tamo gdje mi ne možemo.

Iako si u Carstvu nebeskom, osjećamo te svakog trenutka – u svakom osmijehu, u svakoj misli i u svemu što volimo. Tvoja ljubav nas i dalje vodi, tvoje srce kuca u našim srcima, a tvoja svjetlost obasjava naše dane.

Volimo te danas i zauvijek Srećan ti rođendan, Anđele naš Tvoje SABINA i ĐINA

Dani i godine prolaze, sjećanja ostaju na dobrog roditelja, uzornog supruga, plemenitog čovjeka

NOVICA RAJKO SIMOVIĆ

Sedam je godina bez tebe i tvoje dobrote. Naučio si nas da budemo dostojanstveni u svemu što život donosi. Hvala ti, Tata, za sve što si učinio za nas. Volimo te i u srcima čuvamo od zaborava.

Tvoji najmiliji: supruga KOSA i ćerke VANJA, SONJA, MILENA i SAŠA sa porodicama

RANKO VUKOTIĆ

3. 12. 2010 – 3. 12. 2025. TAMARA i ANJA

Zauvijek!

15 godina u sjećanju

RANKO M. VUKOTIĆ 1944–2010.

Danas bi ti bio četrdeseti rođendan. Kroz suze nižu se sjećanja srećnog djetinjstva i svakog koraka tvoje mladosti. Nedostaješ nam, ljepoto naša. Nedostaješ da te poljubimo i u zagrljaju čvrsto zadržimo. Tvoje tetke MARTA i MARIJA

Sijaš li danas na nebu, iskro moja? Jesi li sazvježđe pretvorio u rođendanske svjećice, jesi li pomislio želju i za svoju sestru? Neprebolu moj. Nedostaješ mi debeli, živiš u svakoj uspomeni, svakoj suzi, u svakom šapatu srca. Volim te.

SJEĆANJE 3. 12. 1975 – 3. 12. 2025.

VASO Petrov VUJOVIĆ

S poštovanjem i tugom, vječno ću te čuvati od zaborava. Sin RAJKO sa porodicom

PORODICA

Srijeda, 3. decembar 2025.

KIC DECEMBAR 2025. DECEMBAR 2025 KIC

ČETVRTAK

4.

American Corner

BOOK SWAP & SHARE

Hol KIC-a / 16

-19h

PONEDJELJAK

CEKUM

SUBOTA

Muzičko-pjesničko veče

Dragan Koprivica i prijatelji Velika sala / 19h

PONEDJELJAK

Dokumentarna izložba Dani kulture manjina Hol KIC-a / 18:30

PONEDJELJAK 8.

8.

CEKUM Dani kulture manjina

Mostar Sevdah Reunion Velika sala / 19h

UTORAK

9.

X Međunarodni festival Dani gitare u Podgorici

Petar Nikolić - klasična gitara Velika sala / 20h

UTORAK

9.

X Međunarodni festival Dani gitare u Podgorici

Juan Lorenzo - flamenko gitara (Španija)

Anna Sinel - flamenko ples Velika sala / 20:45

SRIJEDA

10.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) XVI Festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ

Projekcija filma Glas Hind Radžab (2025)

Velika sala / 19:30

SRIJEDA 10.

Tribina Podgoričke priče Gost fotograf Dejan Kalezić

Multimedijalna sala / 20h

15.

JU Zavod Komanski most

Izložba radova korisnika

Svijet satkan od raznolikih glasova

Hol KIC-a / 18h

PONEDJELJAK 15.

X Međunarodni festival Dani gitare u Podgorici

Javier Garcia Moreno - klasična gitara (Španija)

Velika sala / 20h

Foto-dokumentarna izložba

Folklorna tradicija KIC-a Hol KIC-a

SUBOTA 13. 10-20.

Projekcija filma

Ozi - glas šume / Ozi - Voice of the Forest (2023)

sinhronizovan

Velika sala / 11h

X Međunarodni festival Dani gitare u Podgorici

Lucio Matarazzo & Giovanni Masi - duo gitara (Italija)

Velika sala / 20:45

PONEDJELJAK 15. UTORAK 16.

Rem Urasin, klavir Velika sala / 20h

NEDJELJA

21.

Projekcija filma Loši momci 2 / The Bad Guys 2 (2025) sinhronizovan Velika sala / 11h

PONEDJELJAK 22.

Mreža kinoprikazivača Crne Gore i KIC

Projekcija dokumentarnog filma

Čovjek lavina

Sala DODEST / 20h

UTORAK 23.

Program Književnost pod krovom Doma omladine

Sala DODEST / 20h

ČETVRTAK

25.

Mreža kinoprikazivača Crne Gore i KIC

Projekcija dokumentarnog filma

VUDE, TI SI POBIJEDIO

Senada Šahmanovića

Sala DODEST / 20h

Srijeda, 3. decembar 2025.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.