Poneđeljak, 1. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21542 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović
Poglavlje 31 je spremno za zatvaranje već duže od godinu i tu se ništa nije promijenilo, tako da ono može biti zatvoreno u svakom trenutku. Razgovori sa Republikom Hrvatskom o određenom broju otvorenih pitanja odvijaju se dobrom dinamikom i postignuti su neki značajni rezultati, a kontakti na visokom nivou između naše dvije države su česti i sadržajni
NASTAVAK ISTRAGE: Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen policijski službenik
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore ocijenio da se prijedlozi za sudije ne zasnivaju na ustavnim normama, već na „kumovskim vezama“
Mitrić: Dok izbor sudija zavisi od političke računice, Ustavni sud
Trebalo bi se ugledati na američki ili francuski sistem. Tamo predsjednici formiraju najviše pravosudne organe u čijem sastavu su najveći pravni stručnjaci, koji dalje kandiduju eminentne ljude iz struke. Kod nas se sve pretvorilo u politizaciju i trgovinu, što je suprotno ideji ustavnog sudstva – kaže Blagota Mitrić
STR. 2.
Dr Đorđije Krnjević, endokrinolog, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, o zloupotrebi popularnog lijeka i sprečavanju dijabetesa
„Ozempic“ - dobar lijek za dijabetičare, ali opasan za mršavljenje
Endokrinolog dr Đorđije Krnjević naglašava da ne postoji nijedan medicinski opravdan razlog da zdrava osoba koristi ove injekcije za redukciju tjelesne mase i podsjeća da „ozempic“ nije registrovan za liječenje gojaznosti
STR. 6. i 7.
BEZ STRATEGIJE: Sada je jasno da je Kolašin 1600 - investicija visokog rizika zbog klimatskih promjena
DESET GODINA OD ODLASKA VELIKOG DOKTORA DUŠANA KOSOVIĆA Sjećanje na osnivača psihijatrijsko-neurološke službe u Crnoj Gori
Upravo je dr Dušan Kosović u Crnoj Gori podigao temelje brige o ljudskoj duši. I zato je za Crnu Goru Dušan Kosović više od imena - on je začetnik, vizionar, čovjek koji je donio nauku tamo gdje je do tada postojala samo potreba. A Crna Gora, kada izgovori njegovo ime, izgovara ime svog ponosa, jednog od onih koji su, kako je zapisao Branimir Šćepanović, „predstavljali ponos ljudskog roda“
Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore ocijenio da se prijedlozi za sudije ne zasnivaju na ustavnim normama, već na „kumovskim vezama“
INTERVJU: Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske
PODGORICA – Izbor samo jednog od tri sudije Ustavnog suda samo potvrđuje kontinuitet loše prakse. Pali smo na najniže pravne grane. Na ovaj način se ne urušava samo pravni sistem nego i sama država. Umjesto da se konačno obezbijedi stručan i kompletan sastav Ustavnog suda, dobili smo parcijalno rješenje. A dok god izbor sudija zavisi od političke računice, a ne od struke i ustavnih kriterijuma, Ustavni sud će ostati na vjetrometini – ocijenio je za Pobjedu prof. dr Blagota Mitrić, bivši predsjednik Ustavnog suda.
Nakon što su poslanici prošle sedmice u drugom krugu glasanja ponovo, umjesto tri, izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda postaje jasno da najviša pravosudna instanca Crne Gore i dalje ne funkcioniše punim kapacitetom. Mitrić, koji je decenijama bio u vrhu crnogorskog pravosuđa, nezadovoljan je situacijom i ističe da je „Ustavni sud na pravnoj vjetrometini“, zato što sudije predlaže politika, a ne struka. U razgovoru za naš list otkriva zašto smatra da je većina dosadašnjih sudija bila nedovoljno stručna, kako je Ustavni sud postao zatrpan hiljadama neriješenih predmeta, ali i ko su ljudi koji bi mogli vratiti dignitet toj instituciji - kada bi im se pružila šansa.
POBJEDA: Ustavni sud već dugo funkcioniše u otežanim uslovima. Kako danas vidite stanje u toj instituciji?
MITRIĆ: Ustavni sud se odavno nalazi na pravnoj vjetrometini. Sudije tog suda predlaže politika, a ne struka, pa su kandidati često neadekvatni i za mnogo niže funkcije. Nažalost, takav pristup postao je pravilo. To je osnovni razlog zbog kojeg Ustavni sud decenijama ne odgovara svojoj ustavnoj funkciji.
POBJEDA: Imate li utisak da je ključni problem sam način izbora sudija?
Trebalo bi se ugledati na američki ili francuski sistem. Tamo predsjednici formiraju najviše pravosudne organe u čijem sastavu su najveći pravni stručnjaci, koji dalje kandiduju eminentne ljude iz struke. Kod nas se sve pretvorilo u politizaciju i trgovinu, što je suprotno ideji ustavnog sudstva –kaže Blagota Mitrić
MITRIĆ: Apsolutno. Problem počinje od načina predlaganja sudija, jer se on u praksi oslanja na kriterijume koji nemaju veze sa ustavnim standardima. Način predlaganja je posebna priča o kumovskim i prijateljskim vezama. Posljedica je da gotovo nijedan dosadašnji sudija Ustavnog suda ne ispunjava fundamentalni uslov – da se radi o istaknutom pravnom stručnjaku. A to bi morali biti profesori prava, sudije Vrhovnog suda i tužioci Vrhovnog tužilaštva.
POBJEDA: Jedan od ovlašćenih predlagača jeste i predsjednik Crne Gore. Kako ocjenjujete tu činjenicu?
MITRIĆ: To jeste poseban problem. Aktuelni predsjednik nije pravnik, pa se postavlja pitanje: kako on može znati ko je istaknuti pravni stručnjak? Zato danas imamo situaciju u kojoj se prijedlozi za sudije ne zasnivaju na ustavnim normama, nego – kako se u narodu kaže – na „kumovskim vezama“. To urušava kredibilitet, proceduru i institucije.
POBJEDA: Postoje li, po Vašem mišljenju, stručni kandidati koji bi ispunili sve Ustavom propisane uslove?
MITRIĆ: Naravno. Na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoji više kandidata koji u potpunosti zadovoljavaju kriterijume za sudije Ustavnog suda. Ali ti ljudi nijesu predloženi zbog političke trgovine. Lično bih preporučio profesorku Maju Kostić-Mandić, izuzetnog pravnog stručnjaka i briljantnu nekadašnju studentkinju. Tu je i Ana Perović-Vojinović, koja je karijeru počela kao pripravnica u Ustavnom sudu, zatim radila u Osnovnom i Upravnom sudu, a sada je članica Tužilačkog savjeta – idealan profil za SUDIJU USTAVNOG SUDA.
POBJEDA: Često ukazujete na rješenja u drugim pravnim sistemima. Koji model bi bio primjeren Crnoj Gori? MITRIĆ: Trebalo bi se ugledati na američki ili francu-
ski sistem. Tamo predsjednici formiraju najviše pravosudne organe u čijem sastavu su najveći pravni stručnjaci, koji dalje kandiduju najeminentnije ljude iz struke. Kod nas se sve pretvorilo u politizaciju i trgovinu, što je suprotno ideji ustavnog sudstva.
POBJEDA: Kako se pogrešan izbor sudija reflektovao na funkcionisanje Ustavnog suda?
MITRIĆ: Sudije su od samog početka pogrešno tumačile Ustav i zakon – čak i norme koje regulišu njihov rad i njihove nadležnosti. Zato su došli u pravnu situaciju u kojoj se više iz nje ne izlazi lako. Posljedica je hiljade neriješenih predmeta. U sudu je stalno po dvije do tri hiljade predmeta koji čekaju odluku. Ustavna žalba, ustavna inicijativa – sve ono što treba da štiti građane – postalo je nedjelotvorno.
POBJEDA: Mislite li da je ovo novo stanje ili problem traje duže?
MITRIĆ: Ovo ne traje od juče. Slična situacija postojala je i prije 12 godina. Tada sam se obraćao sudu u Strazburu i ukazao na preopterećenost Ustavnog suda. Posljedica je bila da je Evropski sud zaključio da ustavna žalba u Crnoj Gori nije djelotvorno pravno sredstvo. To je žalosna činjenica i velika opomena.
POBJEDA: Skupština je nedavno izabrala samo jednog sudiju – Jovana Jovanovića. Dvije kandidatkinje nijesu dobile potrebnu većinu. Kako gledate na to?
MITRIĆ: To samo potvrđuje kontinuitet loše prakse. Pali smo na najniže pravne grane. Na ovaj način se ne urušava samo pravni sistem nego i sama država. Umjesto da se konačno obezbijedi stručan i kompletan sastav Ustavnog suda, dobili smo parcijalno rješenje. A dok god izbor sudija zavisi od političke računice, a ne od struke i ustavnih kriterijuma, Ustavni sud će ostati na vjetrometini. I. MILOVIĆ
PODGORICA - Istina je da će ratifikacija ugovora o pristupanju zavisiti od političke odluke svake pojedinačne države članice, ali bih istovremeno podsjetio da kroz identičan proces dobijanja saglasnosti već prolazimo i u okviru aktuelnog procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ono što je za nas sada najvažnije jeste da ne izgubimo tempo rada na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, jer će izrada ugovora o pristupanju i završetak pregovora do kraja iduće godine značiti da je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji ušlo u završnu i odlučujuću fazu. Na dinamiku ratifikacije prirodno će uticati i politička dešavanja u državama članicama. U ovom trenutku nezahvalno je davati preciznije procjene, posebno imajući u vidu da će se u narednih nekoliko godina u više država članica Evropske unije održati izborni procesi, koji bi, između ostalog, mogli uticati i na njihovu spoljnopolitičku orijentaciju - kaže u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović. On vjeruje da je svijest o geostrateškom značaju proširenja sada već prisutna na različitim stranama političkog spektra i da ne bi trebalo da očekujemo veća iznenađenja u smislu plana da Crna Gora pristupi Uniji 2028. godine.
POBJEDA: Crna Gora je dobila najbolji Izvještaj Evropske komisije. Ostaje predvodnik u integracijama i Brisel pokazuje volju da nas
Poglavlje 31 je spremno za zatvaranje već duže od godinu i tu se ništa nije promijenilo, tako da ono može biti zatvoreno u svakom trenutku. Razgovori sa Republikom Hrvatskom o određenom broju otvorenih pitanja se odvijaju dobrom dinamikom i postignuti su neki značajni rezultati, a kontakti na visokom nivou između naše dvije države su česti i sadržajni
podrži u završnoj fazi integracija. Ali EK nije isto što i države članice. Koliko se može odužiti proces ratifikacije ugovora o pristupanju a time i sam ulazak zemlje u EU i ako uspijemo da zatvorimo sva poglavlja do kraja naredne godine?
IVANOVIĆ: Za razliku od perioda koji su pratili proces evropske integracije tokom ranijih proširenja Evropske unije, danas možemo otvoreno reći da je taj proces znatno kompleksniji i višeslojniji. S jedne strane, on podrazumijeva tehničku ispunjenost precizno definisanih kriterijuma, koje verifikuje Evropska komisija, dok s druge strane napredak u pregovorima nije moguć bez jasne političke volje, odnosno saglasnosti svih država članica. Istina je da će ratifikacija ugovora o pristupanju zavisiti od političke odluke svake pojedinačne države članice, ali bih istovremeno podsjetio da kroz identičan proces dobijanja saglasnosti već prolazimo i u okviru aktuelnog procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ono što je za nas sada najvažnije jeste da ne izgubimo tempo rada na zatvaranju pregovaračkih po-
POBJEDA: Zašto Vlada nije snažnije osudila istorijski revizionizam koji sprovode SPC i djelovi vlasti. Zašto je dozvoljeno da se otkriva, sakriva, pa traži spomenik ratnom zločincu Pavlu Ðurišiću u Crnoj Gori. Da li to jedna ozbiljna država koja je na korak do članstva EU sebi može da dozvoli?
IVANOVIĆ: Država je dužna da sprovodi i poštuje zakone, garantujući sva prava svojim građanima. U konkretnom slučaju, cijeli događaj, zaključno sa uklanjanjem spomenika, trajao je svega nekoliko sati. Resorno ministarstvo djelovalo je blagovremeno i efikasno, Uprava policije je sprovela radnje iz svoje nadležnosti, službe beranske opštine su jednako obavile svoj dio posla, a tužilaštvo je takođe bez odlaganja preduzelo odgovarajuće korake. Nije lako udovoljiti svim senzibilitetima, naročito kad su zahtjevi za reakcijom u pitanju, ali je činjenica da je država reagovala adekvatno, promptno i zakonito. Što se tiče povezivanja ovog slučaja s članstvom u EU, pozivam Vas da istražite uspješne i/ili neuspješne pokušaje podizanja kontroverznih spomenika u državama članicama EU; vjerujem da ćete se iznenaditi ishodom.
glavlja, jer će izrada ugovora o pristupanju i završetak pregovora do kraja iduće godine značiti da je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji ušlo u završnu i odlučujuću fazu. Na dinamiku ratifikacije prirodno će uticati i politička dešavanja u državama članicama. U ovom trenutku nezahvalno je davati preciznije procjene, posebno imajući u vidu da će se u narednih nekoliko godina u više država članica Evropske unije održati izborni procesi, koji bi, između ostalog, mogli uticati i na njihovu spoljnopolitičku orijentaciju. Međutim, vjerujem da je svijest o geostrateškom značaju politike proširenja, kao jedne od suštinskih i dugoročnih politika Evropske unije, danas već prisutna širom političkog spektra, te da u tom kontekstu ne bi trebalo očekivati veća iznenađenja u ostvarivanju našeg cilja da Crna Gora pristupi Uniji 2028. godine.
POBJEDA: Da li vjerujete da će parlamenti država članica, poput Poljske, baltičkih zemalja i mnogih drugih koje su duboko zabrinute zbog ruskog malignog uticaja, dati zeleno svjetlo državi čiji pojedini članovi Vlade i parlamenta otvoreno demonstriraju svoju privrženost Rusiji. Je li na pravi način pročitano upozorenje Marte Kos da Crna Gora može postati žrtva unutrašnjih političkih blokada, iako je predvodnik u integracijama?
IVANOVIĆ: Pitanje da li je izjava komesarke Kos na pravi način primljena može se postaviti svim političkim akterima u Crnoj Gori. Podsjetiću da je više puta i iz ove vlade i iz parlamentarne većine upravo poručivano da evropska integracija ne smije biti kolateralna šteta partijskih interesa ili unutarpolitičkih sukobljavanja. Nažalost, to se desilo krajem prošle i početkom ove godine, kada smo imali fizičku blokadu rada parlamenta, a slično tumačim i činjenicu da je nedavno izabran samo jedan od troje sudija Ustavnog suda. Tokom iduće godine nas očekuje još više po-
evropske poslove dr Filip Ivanović
sla i biće neophodno da, kako u vladi tako i u skupštini, sve svoje snage usmjerimo ka ispunjavanju uslova iz preostalih pregovaračkih poglavlja, a to se ne odnosi samo na vladajuću većinu, nego i na opoziciju. Što se prvog dijela Vašeg pitanja tiče, podsjetiću da samo imali značajnu podršku Poljske tokom njenog predsjedavanja Savjetom EU, kada smo zatvorili izuzetno zahtjevno Poglavlje 5. Takođe, tokom moje nedavne posjete Estoniji i Letoniji, imao sam priliku da se uvjerim da među zvaničnicima tih zemalja postoji snažno uvjerenje da će Crna Gora biti prva naredna članica EU. Tom prilikom je, primjera radi, šefica letonske diplomatije Bajba Braže na konferenciji za štampu koju smo imali, eksplicitno izjavila da očekuje da Crna Gora postane članica EU 2028. godine i iskazala zadovoljstvo što će se to poklopiti sa letonskim predsjedavanjem Savjetom Unije. Tako da rekao bih da članice EU, uključujući i one koje ste pomenuli, situaciju u Crnoj Gori doživljavaju ipak malo drugačije u odnosu
na implikacije sadržane u Vašem pitanju.
POBJEDA: Kako komentarišete ocjene kredibilnih političkih analitičara da ova Vlada može završiti pregovore ali ne može uvesti državu u EU?
IVANOVIĆ: Tumačim ih kao kreativan način da se izokrene realnost kako bi se ostalo vjerno sopstvenim političkim ubjeđenjima. Od novembra 2023. godine donedavno smo slušali kako, s ovom vladom i skupštinskom većinom, Crna Gora stagnira na putu evrointegracije, te da proces pregovora neće biti moguće iznijeti do kraja. Te pesimistične prognoze
POBJEDA: Stranci se često pitaju ko vodi spoljnu politiku zemlje, Vi kao potpredsjednik ili drugi potpredsjednik koji je i ministar vanjskih poslova. Nema sličnih primjera u vođenju spoljne politike. Kako se to odražava na položaj Crne Go-
su u kontinuitetu demantovane iz Brisela, zaključno sa posljednjim Izvještajem, koji je ubjedljivo najbolji do sada, što niko ne može da opovrgne. Zato se očigledno javila potreba za promjenom narativa, koji mora da se bar donekle prilagodi stvarnom stanju, ali da ostane dosljedno negativan. Iz te potrebe rodila se i nova formulacija koju pominjete. S druge strane, ona u formalnom smislu i jeste tačna – ova vlada će završiti pregovore, ali će Crnu Goru u EU uvesti naredna vlada, koja će se formirati nakon izbora 2027. godine. No, kako stvari stoje, sasvim je izvjesno
re u međunarodnoj zajednici?
da se sastav te buduće vlasti neće bitnije razlikovati u odnosu na sadašnju.
POBJEDA: Brisel pažljivo prati naše odnose sa Hrvatskom i to će svakako biti jedan od važnih signala kako napredujemo. Dokle se stiglo sa zatvaranjem Poglavlja 31? Kajete li se zbog Rezolucije o Jasenovcu?
IVANOVIĆ: Poglavlje 31 je spremno za zatvaranje već duže od godinu dana i tu se ništa nije promijenilo, tako da ono može biti zatvoreno u svakom trenutku. Kao što znate, razgovori s Republikom Hrvatskom o određenom broju otvorenih pitanja se odvijaju u konstruktivnom tonu i zadovoljavajućom dinamikom uz već ostvarene mjerljive pomake, a kontakti na visokom nivou između naše dvije države su takođe česti i sadržajni. Što se tiče Rezolucije o zločinima u sistemima logorâ Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, ona isključivo izražava pijetet prema svim nevinim žrtvama koje su svoje živote izgubili u tim nacističkim stratištima, pa je možda najbolje da svaki čitalac za sebe procijeni da li se zbog komemoracije nedužno stradalih treba kajati.
POBJEDA: Neki politički komentatori tvrde da PES nema integritet, niti snagu, a možda ni želju da se usprotivi koalicionim partnerima iz nekadašnjeg DF-a. Često od opozicije, ali ne samo od njih, čujemo da je šef parlamentarne većine Mandić a ne Spajić? Ima li osnova za takve tvrdnje?
IVANOVIĆ: Dosadašnji rad Vlade i aktuelnog skupštinskog sastava mogao bi se, u kontekstu Vašeg pitanja, podijeliti na dva poluvremena: tokom prvog poluvremena smo od određenih komentatora slušali da je premijer šef predsjedniku Skupštine, da je koalicija ZBCG pogazila svoje principe zbog fotelja, da su zbog vlasti lideri bivšeg DF-a prihvatili sve ono protiv čega su se borili, itd; sada smo u drugom poluvremenu, u kome od istih tih komentatora slušamo istu priču,
IVANOVIĆ: Spoljnu politiku, u skladu s Ustavom, vodi Vlada. U njenom kreiranju i sprovođenju ključnu ulogu ima Ministarstvo vanjskih poslova, uz koordinaciju sa predsjednikom vlade, ali i ministarkom evropskih poslova i sa mnom, kao potpredsjednikom za vanjske i evropske poslove. Ključni ciljevi i prioriteti spoljne politike određeni su ekspozeom predsjednika Vlade i programom rada Vlade, tako da tu nema niti može biti odstupanja, već je djelovanje svih članova Vlade usaglašeno i jedinstveno. Činjenica da postoji više člano-
legama iz Vlade, Crna Gora na najbolji mogući način predstavi međunarodnoj javnosti i da se što snažnije pozicionira kao prva naredna članica EU.
POBJEDA: Prije 11 godina ste otvoreno kritikovali NATO i poručili da to nije interes Crne Gore. Danas kažete da je ulazak Crne Gore u taj savez pozitivna bezbjednosna odluka. Zašto ste promijenili mišljenje?
samo s obrnutim ulogama. Radi se samo o prilično naivnim pokušajima da se izazove razdor među činiocima parlamentarne većine, s krajnjim ciljem prekompozicije vlasti. Mislim da je do sada svima jasno da su takvi pokušaji osuđeni na neuspjeh i da aktuelna vlast, uz sve svoje različitosti i povremena prirodna mimoilaženja, djeluje stabilno i funkcionalno, ostvarujući one ciljeve zbog kojih je i formirana, a to su ubrzanje EU puta, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnog standarda građana. Što se PES-a tiče, mi svoja programska rješenja i predizborna obećanja uspješno i u potpunosti ostvarujemo.
POBJEDA: Iako ste relativno kratko bili ministar vanjskih poslova ostavili ste veoma povoljan utisak i u međunarodnoj i u domaćoj javnosti. Što je sada drugačije kada više nijeste na toj važnoj poziciji?
IVANOVIĆ: Hvala Vam na komplimentu. Moje političko i diplomatsko djelovanje ostalo je po svojoj suštini i sadržaju isto kao što je bilo tokom ministarskog mandata, uz razumljivu činjenicu da se više ne bavim organizacionim i drugim pitanjima iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. Pored ostalog, u svojstvu potpredsjednika Vlade, imao sam čast da prošle godine predvodim delegaciju Crne Gore na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, da boravim u službenim posjetama Španiji, Irskoj, Estoniji, Letoniji i Jermeniji, te da se, u ime predsjednika Vlade, sretnem sa predsjednicima Češke, Slovačke i Estonije, koji su boravili u Crnoj Gori. Takođe, bilo mi je zadovoljstvo da zvanično otvorim crnogorski paviljon na EXPO u Osaki i predstavljam Crnu Goru na brojnim značajnim međunarodnim forumima na Bledu, u Bukureštu, Budimpešti, Varšavi, Briselu, Beču, Berlinu, i tako dalje, kao i da više puta boravim u radnoj posjeti EU institucijama. Sve te aktivnosti imaju za cilj da se, kao što sam već rekao u koordinaciji s premijerom i drugim ko-
va Vlade koji u svom portfelju imaju segmente spoljne politike odražava se tako da je Crna Gora zastupljena i predstavljena na visokom nivou na gotovo svim značajnim međunarodnim adresama, a tim bolje, jer se i aktivnosti u vezi s evropskom integracijom sprovode brže i efikasnije.
IVANOVIĆ: U jednom intervjuu prije dvije godine sam iznio utisak da, izvan manjeg dijela domaće javnosti, nikoga ne zanima što sam pisao prije 11 godina. Činjenica je da je Crna Gora već osam godina aktivna i kredibilna članica NATO, a da je to članstvo takođe jedan od stubova spoljne politike naše vlade. S druge strane, oružani sukobi i bezbjednosna neizvjesnost kojima svjedočimo posljednjih godina pokazuju da je Crnoj Gori neophodan okvir koji će garantovati njenu nezavisnost i sigurnost.
POBJEDA: Što vidite kao najveći izazov pred Crnom Gorom u pretpristupnoj fazi integracija? Prijatelji iz inostranstva upozoravaju da je crnogorska diplomatija fokusirana na EK, a da su članice EU, koje u konačnici odlučuju, zapostavljene. Imate li sa Ministarstvom vanjskih poslova plan kako da se dinamiziraju kontakti sa evropskim prijestonicama?
IVANOVIĆ: Tačno je da postoje svakodnevni kontakti s Evropskom komisijom, na svim nivoima, što je i neophodno kako bi se efikasno ostvarivao zacrtani tempo ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Sa druge strane, kako sam naveo, za svaku etapu pregovora potrebno je obezbijediti i političku podršku svih država članica. Tome su posvećene naše diplomate u prijestonicama EU, ali i članovi Vlade, na čelu s premijerom, koji svojim kolegama iz EU predstavljaju rezultate koje je Crna Gora ostvarila i zalažu se za njihovu podršku. Ukoliko pogledate kontakte koje članovi Vlade ostvaruju s rukovodstvima EU članica, pa uključujući i moje posjete koje sam prethodno pomenuo, jasno je da države članice nijesu zapostavljene, već se s njima vodi kontinuirani dijalog. Nadalje, podsjetiću Vas da će Crna Gora 2026. godine biti domaćin samita EU – Zapadni Balkan, da ćemo predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Savjetom Evrope. To će sve biti izuzetno značajne prilike da se Crna Gora predstavi kao pouzdan partner i buduća članica EU. Paralelno s tim, Ministarstvo vanjskih poslova je uspostavilo okvir za intenzivniju i sadržajniju komunikaciju sa evropskim prijestonicama. Taj plan ćemo i dalje razrađivati, posebno imajući u vidu složenost i obim posla koji nas očekuje iduće godine, uoči završetka tehničkog dijela pregovora, ali i u okviru procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju koji će uslijediti. Marija jovićević
Novi obračun dodataka u prosvjeti
PODGORICA - Ustanove obrazovnog sistema dobiće novi model obračuna dodataka na zaradu, na osnovu odluke u kojoj je definisano uvećanje za zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, obrazovnim centrima i resursnim centrima. Odluka, koju je donijela Vlada, predviđa da zaposleni mogu ostvariti dodatak do 30 odsto osnovne zarade, u zavisnosti od posebnih uslova rada, odgovornosti i složenosti poslova, piše CdM.
Prosječna zarada u obrazovanju u oktobru iznosila je 954 eura, što je manje od državnog prosjeka, koji je po najnovijim podacima Monstata, 1.016 eura. Kako se navodi, odluku o tačnom iznosu dodatka donosi direktor ustanove, a primjena važi za period trajanja školske godine. Najveći broj dodataka, kako prenosi CdM, odnosi se na vaspitače i osoblje u predškolskim ustanovama. Za koordi-
natore vaspitnog rada van sjedišta ustanove predviđeno je uvećanje od četiri odsto, dok zaposleni koji rade u inkluzivnoj nastavi bez asistenta ostvaruju pet odsto. Vaspitači koji realizuju vaspitno-obrazovni rad dobijaju šest odsto dodatka, a oni koji rade u grupama sa više od 20 odsto djece iznad zakonom propisanog broja –dodatnih tri odsto. Dodaci su predviđeni i za sekretare, računovođe, administrativno osoblje, defektologe, logopede, pedagoge i psihologe, u rasponu od tri do pet odsto, u zavisnosti od broja djece u ustanovi. Zaposleni u kuhinji ostvaruju najveći pojedinačni dodatak – 10 odsto osnovne zarade.
U osnovnim školama najznačajniji dodatak odnosi se na odjeljenjske starješine, kojima se zarada uvećava za 12 odsto. Za nastavnike koji rade u kombinovanim odjeljenjima dodaci se kreću od sedam odsto za dva razreda do 15 odsto za odjeljenja sa četiri i više razreda.
Poseban dodatak od pet odsto predviđen je za rad u više ustanova, rad u inkluzivnoj nastavi bez asistenta i rad u školama udaljenim više od pet kilometara, gdje nedostaje infrastruktura i organizovan prevoz. Sekretari, računovođe i stručni saradnici ostvaruju od tri do pet odsto, prema broju učenika, dok nastavnici koji izvode četiri ili više predmeta dobijaju dodatnih pet odsto. Obrazovni centri, kao ustanove koje objedinjuju predškolske i školske programe, prate kombinovani model obračuna. Starješine odjeljenja dobijaju 12 odsto, vaspitači šest odsto, a koordinatori van matične jedinice četiri odsto dodatka. Zaposleni u više ustanova, te oni uključeni u inkluzivnu nastavu, ostvaruju pet odsto, dok rad u kombinovanim odjeljenjima nosi od sedam do 15 odsto dodatka. Stručno-administrativno osoblje, uključujući sekretare, računovođe, stručne saradnike i ICT koordinatore, ostvaru-
je između tri i pet odsto, u zavisnosti od broja učenika, dok kuhinjsko osoblje zadržava uvećanje od 10 odsto. U srednjim školama, pored standardnih dodataka za odjeljenjske starješine (12 odsto) i rad u više ustanova (pet odsto), uveden je i dodatak od tri odsto za organizatore praktičnog obrazovanja. Nastavnici koji izvode četiri i više predmeta iz različitih programa ostvaruju pet odsto, dok sekretari, računovođe, defektolozi, bibliotekari, pedagozi, psiholozi i ICT koordinatori dobijaju od tri do pet odsto, u zavisnosti od broja učenika.
U resursnim centrima, koji rade sa djecom sa smetnjama u razvoju, dodaci su usklađeni sa posebnom prirodom posla. Starješine odjeljenja dobijaju 12 odsto, a vaspitači šest odsto dodatka. Uvećanje od pet odsto predviđeno je za rad u više ustanova i izvođenje više različitih predmeta, dok zaposleni u pripremi i serviranju hrane dobijaju 10 odsto. r. P.
Ministarstvo javnih radova opredijeljeno za ravnomjeran regionalni razvoj
PODGORICA – Državni projekat elektroenergetskog snabdijevanja budućeg Ski-centra Hajla – Štedim je završen, saopšteno je juče iz Ministarstva javnih radova.
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, juče je tokom obilaska, kojem su prisustvovali potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović i ministarka javnih radova Majda Adžović, pušten u rad. - Izgrađen je podzemni dalekovod dužine 21 kilometar, uz dodatnih šest trafostanica, čime je obezbijeđeno stabilno napajanje kako buduće žičare, tako i turističkog kompleksa koji se planira na Hajli. Završena je putna infrastruktura od 7,2 kilometra, urađena studija hidrotehničke infrastrukture, a u toku su radovi na izgradnji šestosjedne žičare i
Predstavnici Vlade u obilasku radova mju
uređenju ski-staza - ističe se u saopštenju. Iz Ministarstva dodaju da će svi ugovoreni radovi biti završeni u ovoj godini, dok će zapo-
Podaci iz izvještaja Monstata za treći kvartal
četi potprojekti biti realizovani u planiranim rokovima. - Ovim projektom potvrđuje se opredijeljenost Vlade Crne Gore i Ministarstva javnih radova
za ravnomjeran regionalni razvoj, čime se ističe posvećenost unapređenju i jačanju razvoja sjevernog regiona - zaključuje se u saopštenju. r. P.
Poneđeljak, 1. decembar
PODGORICA - Dok država i investitori ubrzano razvijaju infrastrukturne projekte na Bjelasici, uključujući nove hotele, ski-staze i luksuzne smještajne kapacitete, sve glasnije se otvara pitanje da li će klimatske promjene dozvoliti da ovaj ambiciozni koncept zaista zaživi. Stručnjaci upozoravaju da se sniježna granica iz godine u godinu podiže, a da ski-centri Kolašin 1600 i Kolašin 1450 – smješteni ispod 1.800 metara nadmorske visine – već sada spadaju u kategoriju visokog rizika zbog nedovoljno stabilnog sniježnog pokrivača.
OdrživOst Specijalista turizma Petar Golubović smatra da se održivost ovakvih projekata može postići samo snažnim ulaganjima u vještačko osnježavanje i razvoj cjelogodišnje ponude, jer se prirodne zimske sezone skraćuju brže nego ikada. S druge strane, vlasnica turističke agencije Eastwest Voyage Montenegro Zorka Raičević ukazuje na to da međunarodne finansijske institucije, uključujući Evropsku investicionu banku, u pravilu uopšte ne finansiraju ski-centre ispod 2.000 metara nadmorske visine upravo zbog klimatskog rizika — što dodatno otvara dilemu kako je projekat Kolašin 1600 uopšte postavljen kao strateška investicija. Kako će Bjelasica i investitori odgovoriti na ove izazove i da li će biti moguće održati atraktivnost skijališta u uslovima smanjene sniježne pokrivenosti, glavna su pitanja koja će oblikovati budućnost ove destinacije. Istraživanje o uticaju klimatskih promjena na sniježni pokrivač u evropskim i austrijskim ski-centrima sproveli su naučnici i objavili u časopisu PLOS ONE. Studija predviđa znatan pad broja dana sa prirodnim sniježnim pokrivačem do kraja 21. vijeka. Na primjer, ski-centri u Alpima mogli bi izgubiti do 42 odsto sniježnog pokrivača, dok bi austrijski mogli izgubiti čak 78 odsto sniježnih dana, što bi ozbiljno ugrozilo zimski turizam u tim regionima.
Ski-centri u nižim Alpima, kao što su Chamonix i Megève u Francuskoj, kao i destinacije poput njemačkog Berchtesgadena i američkih skijališta u Stjenovitim planinama (npr. Aspen), suočavaju se sa izazovima sličnim Bjelasici zbog kraćih zimskih sezona i sve češćih zimskih perioda bez snijega.
produžili turističku sezonu u ljetnjim mjesecima. Ski-centar Kolašin 1600 prepoznaje potrebu za vještačkim snijegom, ali postavljanje rezervoara za vodu i dodatne infrastrukture za osnježavanje tek je u toku. Osim toga, visoki troškovi i potreba za dodatnim resursima, kao što su voda i energija, usporavaju proces. Uprkos klimatskim promjenama, mnogi ski-rizorti u svijetu i dalje razvijaju hotele i prateće sadržaje, ali se adaptiraju kako bi se nosili s rizicima koji prate smanjenu količinu snijega i kraće skijaške sezone. Ključne promjene uključuju prelazak na cjelogodišnje poslovanje sa aktivnostima kao što su planinarenje, biciklizam i spa usluge, čime resorti postaju atraktivni čak i kada snijega nema. Specijalista turizma Petar Golubović navodi da je ključno za isplativost investicije na Bjelasici uložiti u sisteme vještačkog osnježavanja, kako bi se obezbijedilo skijalište i u periodima manjka prirodnog snijega.
On tvrdi da sjeveru Crne Gore svakako nedostaju smještajni hotelski kapaciteti visoke kategorije, četiri i pet zvjezdica i u tom kontekstu je dobro što su se investitori opredijelili da investiraju u izgradnju upravo ovih kapaciteta koji su preduslov za ozbiljniji razvoj turizma na sjeveru. - Ne samo da će oni omogućiti potencijalno zaintereso-
PODGORICA – U Crnoj Gori je u trećem kvartalu izdato 265 građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci Ministarstva pro-
stornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Kako se navodi u izvještaju Monstata, od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola
i prijava radova, na građane se odnosi 193, a na kompanije 72. - Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijava-
ma radova u trećem kvartalu, predviđeno je građenje 635 stanova ukupne površine od 48.490 metara kvadratnihnavodi se u izvještaju. r. P.
U Švajcarskoj, destinacije poput Davosa i Zermatta, takođe su pod rizikom, a koriste sisteme za osnježavanje i dodatno investiraju u aktivnosti koje privlače posjetioce van zimske sezone, poput biciklističkih staza, spa-centara i ljetnjih sportova. Slično, italijanski resorti u Dolomitima sve više zavise od vještačkog snijega i prilagođavaju svoje usluge da bi
Kolašin 1600 - investicija visokog rizika zbog klimatskih promjena
Istraživanje o uticaju klimatskih promjena na sniježni pokrivač sproveli su naučnici i objavili u časopisu PLOS ONE. Studija predviđa znatan pad broja dana sa prirodnim sniježnim pokrivačem do kraja 21. vijeka. Ski-centri u Alpima mogli bi izgubiti do 42 odsto sniježnog pokrivača, dok bi austrijski mogli izgubiti čak 78 odsto sniježnih dana
vanim turistima adekvatnu uslugu smještaja, već će dodatno doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i povećanju zaposlenosti, a idealno bi bilo lokalnog stanovništva. Što tiče meteoroloških uslova, treba istaći i imati u vidu da se zahvaljujući globalnom zagrijavanju na Alpima pojedini turistički ski-centri nakon više decenija rada zatvaraju.
A razlog tome leži u činjenici da se nalaze na nižoj nadmorskoj visini i da snijega, za razvoj zimskih sportova, nema u potrebnoj mjeri. Da li se Kolašin može suočiti sa istim, ne znam. Činjenica je da je snijega sve manje, da zimskih sportova kao što je alpsko skijanje i snowboarding bez dovoljne količine sniježnog pokrivača nema. A upravo su ovo sportovi koji animiraju najveći broj ljudi da turistički posjete određeni ski-centar - ističe Golubović.
Infrastruktura
Na pitanje da li investicija u turističku infrastrukturu predstavlja pametan ekonomski potez, imajući u vidu neizvjesnosti u pogledu dugoročne održivosti zimskog turizma, Golubović ističe da je uspjeh zimske turističke sezone to-
kom posljednjh godina u velikoj mjeri zavisio od vremenskih uslova.
- Najveći nedostatak Kolašina kao zimske turističke destinacije je potrebna infrastruktura na skijalištu koja i u uslovima smanjenog obima prirodnog snijega priprema skijalište i osposobljava ga za skijaše, a
to je sistem vještačkog osnježavanja. Kada problem prepoznate i već posljednjih nekoliko godina isti ne rješavate, zaista se postavlja pitanje za investitore koji grade hotele da li su napravili pametan investicioni potez. Jer moramo biti realni: bez skijaša i zimskih sportova koji zavise od
snijega, ne možemo pričati ni o uspješnim zimskim turističkim sezonama u Kolašinusmatra Golubović dodajući da u ovakvoj situaciji lokalna turistička privreda mora da razvije turistički proizvod i ponudu koja je raznolika i koja će animirati potencijalne turiste da posjete destinaciju. Golubović smatra da Kolašin kao centar takođe ima veliki potencijal za razvoj turistič-
kog proizvoda baziranog na prirodnim ljepotama, na agro i seoskom turizmu.
- To je segment turizma koji predstavlja globalni trend i kojem visokoplatežna klijentela teži. Osmisliti različite vidove aktivnosti, unaprijediti ih i proširiti ponudu istih. Raznorazne su mogućnosti. Počevši od pješačkih tura, džip safarija, vožnje bicikla, kvadova, jahanje konja, branje glji-
Morin: Najugroženiji ski-centri ispod 1.800 metara
Među stručnjacima koji proučavaju posljedice klimatskih promjena na ski-centre ističe se dr Samuel Morin, istraživač iz francuskog centra nacionalnih meteoroloških istraživanja.
On je sa kolegama proučavao uticaj klimatskog zagrijavanja na više od 2.200 skijališta širom Evrope. Njihova istraživanja pokazuju da su ski-centri na nižim visinama, naročito ispod 1.800 metara, najugroženiji, jer im prijeti znatan pad sniježnog pokrivača u narednim decenijama, što ugrožava održivost zimskog turizma u mnogim regionima. U uslovima povećanja prosječne temperature za 2°C, čak 53 odsto evropskih skijališta suočava se sa visokim rizikom od nedostatka snijega, dok bi sa rastom od 4°C taj rizik porastao na 98 odsto skijališta. Kao jedno od rješenja, tim istraživača predlaže intenzivnije korišćenje vještačkog osnježavanja, iako to povlači ekološke izazove kao što su povećana potrošnja vode i električne energije, što doprinosi emisijama ugljen-dioksida.
va, team building programi za kompanije, orijentisanje u prirodi, paraglajding, itd, itd. Ali sve su ovo aktivnosti koje jedan zimski turistički centar valorizuje dominantno u periodu van zimske turističke sezone - kaže Golubović istučući da zimska turistička sezona u jednom ski-centru i njena uspješnost dominantno zavise od onih ljudi koji ih zimi posjećuju zbog rekreativnog upražnjavanja alpskog skijanja i snowboardinga. Inače, kako je Pobjedi kazala vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro Zorka Raičević, evropski fondovi i institucije, uključujući i Evropsku investicionu banku, nikada ne odobravaju sredstva za razvoj ski-centara koji se nalaze ispod 2.000 metara nadmorske visine.
rIzIčne InvestIcIje - To je jasno pravilo, jer se takve investicije smatraju rizičnim, klimatski nesigurnim i dugoročno neodrživim. Zbog toga je potpuno nejasno kako je u našem slučaju uopšte donijeta odluka da se projekat Kolašin 1600 razvija kao strateška investicija, ako se već zna da ti kriterijumi međunarodnih finansijskih institucija nijesu ispunjeni. Druga stvar je što mi uopšte ne koristimo stvarne potencijale planine kao planine. Tamo postoje dvije žičare — ali one tokom ljeta ne rade, ili rade tek sporadično, umjesto da budu jedan od glavnih sadržaja ljetnje turističke sezone. Sigurna sam da bi, kada bi se žičare pustile u ljetnjem periodu i kada bi se to ispromovisalo kako treba, veliki broj ljudi dolazio u Kolašin baš zbog toga - smatra Raičević dodajući da ljudi žele panoramske vožnje, planinske pješačke staze, hladniji vazduh, cjelodnevne izlete, domaću hranu i autentična, lijepo uređena mjesta na kojima mogu da provedu vrijeme. - Mi to ne nudimo, a potencijal je ogroman. Dodatni problem je infrastruktura. Put od Kolašina do ski-centra je u izuzetno lošem stanju — rupa na rupu — tako da je iskustvo dolaska samo po sebi odbojno, kako za domaće, tako i za strane turiste. Infrastruktura generalno ne prati ambiciju projekta. Osim nekoliko dobrih hotela, nemamo ništa što bi se moglo nazvati zaokruženom turističkom ponudom. ,,Bjanka“ je već dotrajala i traži ozbiljnu rekonstrukciju, dok su ostali smještajni kapaciteti uglavnom apartmanskog tipa, solidni, ali nedovoljni za destinaciju koja navodno treba da bude „lider zimskog turizma“ - tvrdi Raičević koja na kraju postavlja pitanje ,,kako je tačno zamišljeno da Kolašin 1600 funkcioniše dugoročno, u uslovima klimatskih promjena, nedostatka snijega na toj nadmorskoj visini, bez ljetnje ponude, bez infrastrukture, bez adekvatnog smještaja i bez kriterijuma koje međunarodni fondovi zahtijevaju za ovakve projekte.“ n. kovačevIć
Dr Đorđije Krnjević, endokrinolog, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, o zloupotrebi
PODGORICA – Paradoks savremenog doba jeste da je sve više registrovanih pacijenata sa dijabetesom, da postoji u Crnoj gori više od 20.000 onih koji i ne znaju da imaju „šećernu bolest“, da to oboljenje smanjuje kvalitet života i donosi ozbiljne posljedice ukoliko se ne liječi i ne postupa po savjetima ljekara - a da je za sprečavanje svega toga ponekad dovoljna redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i malo manje stresa.
Na taj paradoks možemo dodati još jedan koji uslovljavaju savremeni trendovi „ostati vječito mlad i lijep“ – lijek za dijabetičare „ozempic“ korsiti se širom svijeta za brzo mršanje bez mnogo kretanja i bez odricanja od brze nezdrave hrane. Njegovu slavu su pronijeli influenseri, svjetske zvijezde, dok ljekari upozoravaju da se „ozempic“ koristi isključivo za liječenje dijabetesa 2. Iako je „ozempic“ u Crnoj Gori registrovan isključivo za liječenje dijabetesa tipa 2, sve ga češće koriste i osobe koje nemaju dijabetes, oslanjajući se na njegov sporedni efekat – smanjenje apetita i usporeno pražnjenje želuca. Time se lijek, koji primarno djeluje na regulaciju nivoa šećera u krvi poboljšanjem funkcije beta ćelija pankreasa, pretvara u sredstvo za mršavljenje mimo odobrenih indikacija. Endokrinolog dr Đorđije Krnjević naglašava da ne postoji nijedan medicinski opravdan razlog da zdrava osoba koristi ove injekcije za redukciju tjelesne mase i podsjeća da „ ’ozempic’ nije registrovan za liječenje gojaznosti“.
POBJEDA: Zašto ljudi koriste „ozempic“ za mršavljenje kada je to zapravo lijek za dijabetes?
KRNJEVIĆ: „Ozempic“ je zapravo lijek koji se koristi za liječenje tipa 2 dijabetesa i na tržištu Crne Gore on je dostupan od avgusta 2025. godine. Lijek NIJE registrovan za liječenje gojaznosti, ali i pored toga ga mnogi, mimo indikacija, koriste i za mršavljenje, čak i kada nemaju dijabetes. Ovaj lijek primarno ostvaruje efekat na nivou pankreasa, poboljšavajući funkciju beta ćelije, samim tim smanjujući hiperglikemiju i regulacijom nivoa šećera u krvi. Razlozi za upotrebu ovog lijeka
Endokrinolog dr Đorđije Krnjević naglašava da ne postoji nijedan medicinski opravdan razlog da zdrava osoba koristi ove injekcije za redukciju tjelesne mase i podsjeća da „ozempic“ nije registrovan za liječenje gojaznosti
izvan indikacije, leže u sporednim efektima lijeka. Naime, on smanjuje apetit i želju za hranom pa zbog toga unosimo manje količine hrane. S druge strane, takođe usporava pražnjenje želuca pa se samim tim duže osjećamo siti nakon obroka. Zbog kombinacije ova dva efekta, mnogi konzumenti ovog lijeka gube značajnu količinu kilograma. Ovaj efekat na tjelesnu masu se inače postavlja kao veoma važan klinički ishod, najviše zbog uticaja na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
P
OBJEDA: Da li ste imali priliku da se susretnete sa pacijentima koji ga koriste, a nemaju dijabetes?
Da li Vas pitaju za to?
KRNJEVIĆ : Da, globalni trendovi se prelivaju vrlo lako u današnjem svijetu i kod nas, pa veliki broj pacijenata koji nemaju dijabetes dolazi sa „predznanjem“ u vezi sa lijekom i njegovim pozitivnim uticajem na smanjenje tjelesne mase nerijetko želeći da koriste „ozempic“ u svrhu mršavljenja.
POBJEDA: Da li je bezbjedno da ga koriste osobe koje nemaju dijabetes?
KRNJEVIĆ: Ako govorimo o bezbjednosti važno je istaći, da inovativni ljekovi prije nego što postanu dostupni pacijentima, prolaze kroz opsežna i dugotrajna ispitivanja u kojima se procjenjuju efikasnost i bezbjednost. Lijek „ozempic“ ne bi mogao da bude registrovan kod nas, a da prethodno nije prošao stroge bezbjednosne provjere, kako Evropske agencije za ljekove i medicinska sredstva (EMA), tako i Američke agencije za hranu i ljekove (FDA) i naravno
naše agencije za ljekove. Kao i svaki drugi lijek i ovaj ima neželjene efekte. Međutim, moramo istaći da su ti neželjeni efekti najčešće blagi do umjereni i uglavnom brzo prolaze. Svakako, imajući u vidu kontraindikacije, kao i prethodnu istoriju i ukupno zdravstveno stanje pacijenta, veoma je važno da se lijek uzima isključivo u konsultaciji sa ljekarom. To se odnosi i na pacijente sa dijabetesom kojima je ovaj lijek prevashodno namijenjen.
POBJEDA: Koliko kilograma se stvarno može smršati pomoću ovih ljekova i za koliko vremena, a koje su zapravo posljedice?
POBJEDA: Nedavno je iznijet podatak da u Crnoj Gori ima više od 20.000 ljudi koji ne znaju da imaju dijabetes, da je povećan broj mladih sa tom bolešću... Kao glavni razlozi su navedeni stres, fizička neaktivnost i ishrana. Prevencija je očito viče nego potrebna, i za gojaznost o kojoj smo govorili, ali i za dijabetes. Kako natjerati društvo da živi zdravije?
KRNJEVIĆ: Prvo moramo
KRNJEVIĆ: U meta analizama i kliničkim studijama novije generacije ovaj lijek i ostali ljekovi iz njegova klase (GLP-1 receptor agonisti) dovode do prosječnog gubitka tjelesne mase od 6,5 kg koji je postignut nakon 40 nedjelja korišćenja. Ovi ljekovi ostvaruju efekat dvojako i to usporenim pražnjenjem želuca i osjećajem povećane sitosti, ali i centralnim efektima putem neurona u mozgu što dovodi do povećanja sitosti i smanjenja gladi. Upotrebom lijeka prevashodno se ostvaruje gubitak masne mase i to dva do tri puta više u odnosu na mišićnu masu. Važno je napomenuti da je li-
poći svako od sebe i dati primjer vlastitim ponašanjem. Ljudi najčešće mijenjaju navike kad vide da neko drugi to radi uspješno. Dakle neophodno je hraniti se zdravije, baviti se fizičkom aktivnošću, pokazivati da zdrava rutina poboljšava energiju, raspoloženje i produktivnost. Nadalje jako je važno stvoriti okruženje koje olakšava zdrave izbore - u školama graditi nove i osposobljavati stare fiskulturne sale, uvesti veći
ječenje svakog pacijenta priča za sebe i da očekivani efekti liječenja zavise od mnogih faktora, a to su prevashodno doza lijeka koja se uzima, komorbiditeti, a posebno je bitna promjena životnih navika odnosno uvođenje pravilne ishrane i redovna fizička aktivnost.
POBJEDA : Postoje li ozbiljniji rizici za koje pacijenti sa dijabetesom treba da znaju?
KRNJEVIĆ: Lijek ima povoljan bezbjednosni profil, ali kao i svaki drugi lijek ima neželjena dejstva i kontraindikacije. Tu bi bilo važno da naši građani znaju da naprave razliku, pa tako kažemo da su neželjena dejstva ona dejstva i stanja koja se javljaju pri terapiji, a nijesu od koristi za liječenje. Kontraindikacije su ona zdravstvena stanja ili bolesti u kojima se lijek ne smije primjenjivati. Imajući u vidu povoljan bezbjedonosni profil ovoj lijeka, ne možemo govoriti o ozbiljnim rizicima, već o nuspojavama od kojih su veoma česte mučnina i dijareja, a često se javlja povraćanje. Ove reakcije su obično bile blage do umjerene težine i kratkog trajanja. Kada kažemo „veoma često neželjeno dejstvo“ - to podrazumijeva da ono može da se javi kod više od jednog od deset pacijenata koji uzimaju lijek, a „često“ znači da se može javiti kod najviše jednog na deset pacijenata izloženih lijeku. Ova neželjena dejstva najčešće se prijavljuju tokom prvih mjeseci liječenja i prema podacima koje imamo pacijenti sa manjom tjelesnom masom mogu imati više gastrointestinalnih neželjenih dejstava. Podatak koji dosta dobro ilus truje uticaj ovih neželjenih dejstava jeste činjenica da su kod svega pet odsto
pacijenata mučnine i ostali gastrointestinalni problemi doveli do prekida liječenja. Kontraindikovan je u trudnoći i kod dojilja, kod osoba sa medularnim karcinomom štitaste žlijezde, kod pacijenata koji umaju multipla endokrinu neoplaziju, kod pacijenata koji se liječe od šećerne bolesti tip 1, osoba koje se nalaze na hroničnom dijaliznom tretmanu, kod pacijenata sa teškim oblicima depresije, kod akutnog pankreatitisa.
POBJEDA: Oni koji ovaj lijek uzimaju ne iz medicinskih, već iz drugih razloga, što mogu da očekuju kada prestanu? Da li se kilogrami vraćaju?
KRNJE VIĆ : Lijek „ozempic“ je indikovan za liječenje dijabetesa tip 2, koje je hronično, progresivno oboljenje i kao takvo zahtijeva i hroničnu upotrebu lijeka. Kada pacijent sa metforminom ili drugim lijekom za hiperglikemiju reguliše nivo šećera, tada se taj lijek ne isključuje. Kao što nećete osobi sa hipertenzijom ukinuti lijek onda kada je postignuta ciljna vrijednost krvnog pritiska, tako se i ovaj lijek ne prekida kada smo postigli terapijski cilj. Dakle, hronična bolest zahtijeva hroničan pristup. Međutim, kako je aktivna supstanca ovog lijeka, semaglutid, u drugoj dozi od 2,4 mg registrovana za liječenje gojaznosti, možda ne bi bilo loše odgovoriti što se dešava tada, kada se prekine terapija za gojaznost. A odgovor je suštinski isti. Prekidom lijeka, prekidom dijete ili prestankom treniranja, svim osobama se izgubljeni kilogrami postepeno vraćaju. U prilog tome govori i Svjetska zdravstvena organizacija koja godinama unazad višak tjelesne mase klasifikuje
broj časova fizičkog vaspitanja, zabraniti prodaju brze hrane u okolini škola, graditi biciklističke i pječačke staze, poboljšavati infrastrukturu i dostupnost izletištima u okolini gradova, organizovati što vise sportskih rekreativnih manifestacija, promovisati odlazak u prirodu, formirati veći broj savjetovališta za zdravu ishranu i dijabetes itd. Neizostavna je i edukacija našeg stanovništva, počev od naših najmlađih sugra-
đana, dakle još u vrtićima i školama. Neophodna je podrška i aktivno ušešće svih relevantnih institucija, od školskih ustanova, zdravstvenih ustanova (bolnica, domova zdravlja) pa do Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja kao krovnih institucija zdravstvenog sistema, koje će svaka u domenu svojih djelatnosti učestvovati u edukaciji, promovisanju zdravih stilova života i sprovođenju preventivnih mjera.
popularnog lijeka i sprečavanju dijabetesa
kao hronično, progresivno i recidivirajuće oboljenje koje kao i ostala hronična stanja, zahtijeva hroničnu terapiju.
POBJEDA: Da li je tačno da su se pojavili problemi sa žučnom kesom i pankreasom kod dijela pacijenata?
KRNJEVIĆ: Pacijenti sa tipom 2 dijabetesa su zbog svoje primarne bolesti skloniji razvoju akutnog pankreatitisa i stanja vezanih za žučnu kesicu. Višestruke meta-analize, sprovedene kliničke studije i ispitivanja lijeka ukazuju da semaglutid nije povezan sa povećanim rizikom od akutnog pankreatitisa, ništa više nego što sama bolest doprinosi. Kod kalkuloze žučne kese treba uzeti u obzir da svaki gubitak tjelesne mase doprinosi šansi da se razvije zapaljenje žučne kese, zato što se gubitkom tjelesne mase mijenja sastav žučnih kamenčića ukoliko su prisutni u kesici. U studijama programa koji je ispitivao „ozempic“, jako mali procenat jeste imao ovaj problem, ali suštinski, taj problem je neodvojiv od samog gubitka tjelesne mase tokom liječenja dijabetesa.
POBJEDA: Da li uopšte postoji medicinski razlog da zdrava osoba počne da koristi ove injekcije za mršavljenje?
KRNJE VIĆ: „Ozempic“ je registrovan isključivo za liječenje dijabetesa tip 2, nema medicinski opravdanog razloga da se on koristi u druge svrhe pa samim tim i za mršavljenje, posebno ukoliko osoba koja želi da ga koristi ima dobru glikoregulaciju.
POBJEDA: Informisanje putem društvenih mreža često ugrožava zdravlje građana, jer influenseri daju „preporuke“ kako lako skinuti kilograme, a da ne snose nikakvu odgovornost. Kako zaštiti pacijente od toga, ili su svjesni tek kada dođe do posljedica?
KRNJEVIĆ: Svjedoci smo
mo o drugim ljekovima i smatram da je važno razgraničiti namenju tih ljekova. U svijetu je Ozempic uglavnom registrovan za liječenje dijabetesa tip 2, a postoje ljekovi koji su zvanično registrovani za liječenje gojaznosti i čijom upotrebom pacijenti mogu značajno redukovati svoju tjelesnu masu. U Crnoj Gori takvi ljekovi još nijesu zvanično registrovani, ali mogu ekskluzivno najaviti da se za sljedeću godinu najavljuje registracija i puštanje u promet prvog lijeka za liječenje gojaznosti.
POBJEDA: Da li smo suočeni sa problemom nestašice takvih ljekova za stvarne pacijente, zbog velike upotrebe u svrhu skidanja kilograma?
Izvještaj Evropske federacije novinara
velike ekspanzije pa samim tim i uticaja društvenih mreža, interneta uopšte, vještačke inteligencije, agresivnog marketinga i sl. Laik u smislu medicinske obrazovanosti i stručnosti lako može zapasti u zabludu usljed pogrešnih informacija koje mu se na taj način plasiraju. Time može ozbiljno ugroziti svoje zdravlje, čak i do fatalnih razmjera. Zato je jako važno slušati savjet stručnjaka iz oblasti medicine, farmacije, psihologije. Samo na taj način možemo doprinijeti poboljšanju kvaliteta života i dobiti adekvatne savjete i prijedloge za unapređenje našeg zdravlja. Da bi se spriječile zloupotrebe na društvenim mrežama i opasno poigravanje sa našim zdravljem i životima uopšte, neophodna je adekvatna i pravovremena reakcija države koja bi kroz kvalitetna zakonska rješenja i kaznenom politikom spriječila dalje zloupotrebe i širenje dezinformacija. Veoma je važna i uloga medija, koji nerijetko zarad „klika“ više na portalima nekritički prenose nedovoljno provjerene informacije i samo zajedničkim radom i dobrom saradnjom medija i ljekarske struke, možemo stati na put plasiranju netačnih informacija u javnosti.
POBJEDA : Pojavljuju se i drugi ljekovi za dijabetes, koji su „alternativa“ „ozempicu“. Koji su to ljekovi i da li se mogu nabaviti u Crnoj Gori?
KRNJEVIĆ: Ako govorimo o liječenju dijabetesa želimo da istaknemo da je naša zemlja sa dostupnošću inovativnih terapija poput „ozempica“ stala u red sa mnogim zemljama širom svijeta u kojima se savremenim terapijama podiže nivo dijabetološke zaštite i pruža prilika osobama sa dijabetesom ne samo da ostvare ciljeve liječenja, već da žive kvalitetno i dugo. Ako me pitate o liječenju gojaznosti, tu onda već govori-
KRNJEVIĆ : Zahvaljujući odgovornom propisivanju „ozempica“ od strane ljekara koji to čine vodeći se strogim indikacijama i preporukama proizvođača, a u saradnji sa farmaceutima i Fondom za zdravstveno osiguranje, vrlo rijetko dolazi do zloupotrebe ovog lijeka te je na taj način izbjegnuta njegova nestašica i on je u kontinuitetu dostupan pacijentima kojima je zaista potreban.
POBJEDA: Može li se kontrolisati zloupotreba lijekova koji nijesu registrovani za mršavljenje?
KRNJEVIĆ: To jeste težak posao, ali mi možemo i moramo spriječiti takvu vrstu zloupotrebe. S jedne strane treba vršiti edukaciju našeg stanovništva i jačati povjerenje u zdravstveni sistem. Svaki odgovaran pojedinac mora vjerovati stručnim i edukovanim zdravstvenim radnicima i poštovati njihove prijedloge i savjete. S druge strane primjenjivanjem zakona i kažnjavanjem svih onih koji vrše takve zloupotrebe i obmanjivanje javnosti, spriječiti da se na takav način ugrožava zdravlje našeg stanovništva.
POBJEDA: Da li se na crnogorskom tržištu pojavio falsifikovani „ozempic“ ili slični preparati, s obzirom na veliku potražnju, jer taj problem sad već postoji u svijetu?
KRNJEVIĆ: U periodu kada lijek nije bio prisutan na crnogorskom tržištu bilo je primjera da su pojedini pacijenti nabavljali falsifikovani „ozempic“ izvan Crne Gore, najčešće u zemljama iz okruženja i takvi slučajevi su prijavljivani proizvođaču. Na taj način pojedinci su ugrožavali svoje zdravlje i posljedice su mogle biti zaista ozbiljne. Sada kada lijek imamo na raspolaganju i u našoj zemlji važno je da naglasimo da je najbolja i jedina zaštita za osobe sa dijabetesom da lijek nabavljaju u ustanovama koje su registrovane i namijenjene za adekvatnu distribuciju i prodaju ljekova i ljekovitih sredstava i uz odgovarajući recept od ljekara. J. MARTINOVIĆ
PODGORICA - Evropska federacija novinara (EFJ) objavila je izveštaj „Prekidanje ćutanja o onlajn uznemiravanju novinara“ (Ending the Silence on Online Harassment of Journalists), koji pokazuje da su onlajn prijetnje, kampanje blaćenja i digitalno nasilje protiv novinara postali jedan od najozbiljnijih izazova za medijske slobode u Evropi, posebno u državama Zapadnog Balkana. K ako izvještava soinfo.org istraživanje je obuhvatilo sve zemlje u kojima EFJ djeluje, a zasniva se na anketi među sindikatima, intervjuima i radionicama održanim početkom godine. Prema nalazima, više od 60 odsto novinarskih organizacija bilježi porast digitalnih napada, dok se 40 odsto susreće sa njihovom normalizacijom, kao da su dio uobičajenog profesionalnog rizika, dok su žene i manjinske grupe najčešće mete. Izvještaj naglašava da slučajevi iz Srbije, višegodišnje kampanje protiv novinara Dinka Gruhonjića i Ane Lalić-Hegediš, „odražavaju mnogo širu pojavu koordinisanih napada“ koji se često preliju iz digitalnog prostora u fizički život. Kako se navodi, u Srbiji je 41 odsto napadnutih novinara iskusilo neku vrstu onlajn imitacije ili lažnog predstavljanja, uključujući „deepfake“ sadržaje. Predsjednica EFJ Maja Sever
je upozorila da ovaj problem više nije moguće posmatrati kao usamljen ili sporadičan. - Na meti svake onlajn prijetnje stoji stvarna osoba čiji su život, bezbjednost i dostojanstvo ugroženi. Ne dešava se to u nekom paralelnom svijetu. Kada ugasiš laptop, posljedice ne nestaju. Naša je dužnost da stanemo uz novinare koji trpe ove napade svakog dana - poručila je Maja Sever. Programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), novinar agencije Beta i univerzitetski profesor Dinko Gruhonjić rekao je da se napadi rijetko zaustavljaju samo na internetu.
- Od jednog lažnog video-snimka počela je lavina prijetnji meni i mojoj porodici. Nikada nijesam vjerovao da će vjernost profesionalnim principima, istini i pravdi, dovesti do toga da se plašim za sopstveni život u sopstvenoj zemlji - rekao je Gruhonjić. Predsednica NDNV-a Ana Lalić-Hegediš, novinarka koja je godinama pod udarom mizogine kampanje, kazala je da se napadi odvijaju bez prestanka. - To je moj prosječan dan već godinama: poruke, uvrede, seksualizovane prijetnje. U jednom trenutku postane jasno da cilj više nije da vas ućutkaju, nego da vas unište - izjavila je ona.
Generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije Tamara Filipović-Stevanović ocijenila je
da institucije u Srbiji ne pružaju adekvatnu zaštitu. - Policija i tužilaštvo često minimizuju onlajn prijetnje, iako znamo koliko brzo digitalni napadi prelaze u fizičke. I dalje vjerujemo da svaki slučaj mora biti prijavljen bez izuzetka, ali bez sistemske reakcije, država podstiče nekažnjivost - kazala je Filipović- Stevanović. Izvršna direktorka Udruženja novinara Kosova (AJK) Getoarbe Mulići naglasila je rodnu dimenziju ovih napada. - Žene novinarke u regionu dobijaju prijetnje silovanjem, seksualizovane deepfake snimke i napade na porodice. To nije samo napad na pojedinku, to je pokušaj da se žene izbace iz javne sfere - rekla je Getoarbe Mulići. Evropska federacija novinara (EFJ) navodi da u 95 odsto prijavljenih slučajeva napadi imaju političku ili ideološku pozadinu, a često se amplifikuju preko bot mreža i polarizovanih grupa. Primjere ovakvog targetiranja izveštaj bilježi u Slovačkoj, Hrvatskoj, Španiji, ali i u zapadnoevropskim zemljama. EFJ od vlada zahtijeva da obuče policiju i tužilaštvo da prepoznaju digitalno nasilje, redakcijama medija je preporučio da uvedu interne bezbjednosne protokole, a od platformi društvenih mreža da uspostave hitne kanale za novinare i transparentne analize rizika. R. P.
AKTUELNO: Globalne kripto piramidalne šeme već prisutne u Crnoj Gori, a policija i dalje bez specijalne jedinice obučene da zaštiti građane
PODGORICA - Godinu prije nego što je OneCoin postao simbol globalne kripto prevare, D. M. iz Bara (identitet poznat redakciji) je ušao u tu finansijsku šemu uvjeren da učestvuje u „revolucionarnom projektu“.
Na seminarima koji su organizovani u Crnoj Gori slušao je predavače koji su OneCoin promovisali kao tehnološku inovaciju, u kojoj su korisnici kupovali edukativne OneAcademy pakete i pozivali nove članove, dok su im zauzvrat obećavane velike zarade. OneAcademy paketi nudili su se od „osnovnog“ do „elitnog“, a koštali su od 140 do 5.000 eura. „Nudili su projekat koji bi, kako se pričalo, bio najveća konkurencija Bitcoinu. Navodno je trebalo da se ’rudari’ da bi investicija bila zagarantovana. A što više ljudi dovedeš iza sebe - to ti finansije rastu“, kazao je D. M. „Rudarenje je funkcionisalo na principu da, kada se kupi određeni paket, dobije se određen broj tokena. Tokene smo ulagali u njihov sistem koji ih je pretvarao u OneCoin“, dodao je.
OneCoin je navodna kriptovaluta koju je 2014. pokrenula bugarska državljanka Ruža Ignjatova, koja je kroz tu piramidalnu šemu investitorima širom svijeta nanijela štetu između četiri i 15 milijardi dolara. Projekat je građen kao kombinacija „edukativnih paketa“ (OneAcademy) i klasične piramidalne/ponzi šeme, u kojoj su zarade obećavane kroz dovođenje novih članova, a ne kroz realnu vrijednost coina.
Onecoin je predstavljan kao centralizovana digitalna valuta čiju je vrijednost formirala kompanija OneCoin Ltd. registrovana u Dubaiju. Šema je propala 2017. kada je Ignjatova nestala nakon što je američko tužilaštvo optužilo za prevaru, pranje novca i organizovani kriminal. Od 2022. godine EUROPOL i Federalni istražni biro (FBI) stavili su je na listu najtraženijih osoba sa nagradom od 100.000 dolara za bilo kakvu informaciju.
D. M. tvrdi da ga je u OneCoin projekat uveo tadašnji funkcioner jedne državne firme, koji ni sam nije znao da učestvuje u prevari. Navodi i da je do zadnjeg momenta vjerovao da se ne radi o prevari. „Dashboard je radio, imali smo osjećaj da će u jednom momentu doživjeti ekspanziju. Tek kada je krenula priča o
OneCoin je navodna kriptovaluta koju je 2014. pokrenula bugarska državljanka Ruža Ignjatova, koja je kroz tu piramidalnu šemu investitorima širom svijeta nanijela štetu između četiri i 15 milijardi dolara. Projekat je građen kao kombinacija „edukativnih paketa“ (OneAcademy) i klasične piramidalne/ponzi šeme, u kojoj su zarade obećavane kroz dovođenje novih članova, a ne kroz realnu vrijednost coina
hapšenjima i potrazi za Ružom Ignjatovom, nama je krenulo da se javlja u glavi da je to zapravo prevara“, tvrdi D. M. „Ljudi nijesu prijavljivali prevaru policiji zbog straha ili sramote... Ja nijesam prijavio prevaru jer nijesam uložio veliki novac“, tvrdi D. M. Iz Uprave policije i državnog tužilaštva nijesu odgovorili BIRN-u koliko je ljudi iz Crne Gore prijavilo da su oštećeni kroz OneCoin piramidalnu šemu.
Zbog organizovanja OneCoin piramidalne šeme jedan od osnivača, Karl Sebastian Greenwood, osuđen je u SAD na 20 godina zatvora, a oduzeta mu je imovina od oko 300 miliona dolara. Advokat Mark Scott, koji je pomagao u pranju novca kroz fiktivne investicione fondove, osuđen je na 10 godina zatvora, dok je bivša šefica pravnog sektora kompanije Irina Dilkinska osuđena na četiri godine.
Analitičar kripto tržišta i bivši saradnik u Direktoratu za blokčejn i kriptovalute Novak Svrkota podsjeća da je OneCoin najveća prevara vezana za kriptovalute.
„Osim Bitcoina i možda još nekoliko projekata, sve ostalo je prevara. Razlika između legitimnih projekata i prevara vidi se u načinu na koji troše novac. Kripto prevare troše sve na reklamu - nula na razvoj“, kazao je Svrkota.
Lažna obećanja o jakim kriptovaLutama OneCoin je funkcionisao kao lažni ICO projekat (Initial Coin Offering), koji se najčešće koristi za kripto prevare. U ICO projektima osnivači objavljuju tzv. „white paper“ - dokument koji obećava budući blokčejn projekat ili kriptovalutu. Nakon toga se organizuju seminari, onlajn konferencije i agresivne kampanje na društvenim mrežama, kako bi privukli što više malih ulagača. Na seminarima učestvuju i stručnjaci i stranci kako bi to izgledalo što profesionalnije i realnije.
D. M. tvrdi da su na OneCoin seminarima u Crnoj Gori učestvovali promoteri i predavači iz inostranstva.
„Obični ljudi u ovakvim slučajevima ulažu svoj novac vjerujući da kupuju token koji će jednog dana vrijedjeti višestruko. Projekti uglavnom nikada ne izađu iz faze ideje jer nema realnog proizvoda, tehnologije ili tržišta. Osnivači uzmu uloge i nestanu pod izgovorom da je projekat propao“, kazao je on. Osim OneCoina u Crnoj Gori i ostalim državama regiona bila je registrovana i kripto piramidalna šema BitConnect koju je početkom 2016. godine pokrenuo indijski državljanin Satish Kumbhan
On je promovisao token BCC (BitConnect Coin) i lažnu platformu za „pozajmljivanje“ kojom je korisnicima garantovan dnevni profit od jedan posto i nagrade za dovođenje novih investitora.
Projekat je ugašen 2018. nakon što su regulatorna tijela u SAD izdala naredbe o obustavi rada, a procjenjuje se da je korisnicima nanijeta šteta od dvije milijarde dolara. Komisija za hartije od vrijednosti
SAD je u septembru 2021. optužila Kambuhabna za kripto prevaru, a on se od tada nalazi u bjekstvu.
Svrkota ističe da piramidalne šeme nijesu vezane samo za svijet kriptovaluta.
„Postojale su i ranije u klasičnom finansijskom i realnom svijetu. Funkcionisale su vjekovima zajedno sa razvojem finansijskog sistema. To se prekopiralo samo na neku
vrstu nove tehnologije“, smatra Svrkota.
On upozorava da je teško razlikovati pravi blokčejn projekat od prevare. „Ogroman broj tokena u opticaju sluti da je u pitanju prevara. Kreatori tih tokena znaju kako razmišlja prosječan investitor, njima je cilj da plate influensera, jutjubera da promoviše taj projekat i da ima dosta nula - da ljudi maštaju da su bogati preko noći“, kazao je Svrkota.
afera Do kvon
Organizator kripto piramidalne šeme i osnivač kompanije Terraform labs, južnokorejski državljanin Do Kvon, uhapšen je u Crnoj Gori u martu 2023. tokom pokušaja da sa falsifikovanim pasošem odleti za Dubai. U septembru 2023. godine Interpol je izdao crvenu potjernicu za Do Kvonom zbog njegove uloge u kolapsu kriptovaluta Terra Luna i Terra, kojima je ulagačima nanijeta šteta od 40 milijardi dolara. Zbog prevare ulagača izručenje Do Kvona tražila je i Južna Koreja. Dnevne novine Vijesti su prošlog juna objavile da je crnogorski premijer u aprilu 2018. godine, kao fizičko lice, investirao u kompaniju Do Kvona - Teraform Labs. Američka komisija za hartije od vrijednosti (SEC) teretila je Do Kvona za za građansku prevaru, a prošlog decemba njegov firma Terraform labs
pristala je da plati oko 4,5 milijardi dolara u građanskom poravnanju sa SEC. Do Kvon je u Crnoj Gori bio osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava, a nakon višemjesečnih sudskih procesa prošlog decembra izručen je SAD. Zbog kripto prevara prošlog avgusta u Podgorici je uhapšen i poljski državljanin Roman Kazimierz Zimian , osnivač „Future net“ fonda koji je ulagačima iz Poljske i Južne Koreje nanio štetu od 21 milion dolara. Zimian je ulagačima prodavao nepostojeću kritpovalutu FuturoCoin (FTO) koja nije imala funkcionalan blokčejn i čija je cijena kreirana internim trgovanjem. On se u Crnoj Gori krio pod lažnim identitetom, a 2022. je uhapšen u Italiji nakon čega je pobjegao iz kućnog pritvora. Zimianu je određen ekstradicioni pritvor, ali njegovo izručenje još nije sprovedeno.
Cirt eviDentirao prevare
Na kampanje za ulaganje u kriptovalute upozorili su 5. septembra iz Uprave policije i Vladinog CIRT- a (Computer Incident Response Team), navodeći da prevaranti koriste lažne oglase u kojima obećavaju nerealnu zaradu. Iz Uprave policije i CIRT-a su tada naveli i da onlajn prevare često uključuju lažne platforme i aplikacije koje na prvi pogled izgledaju kao legitimne decentralizo-
Najveći broj prijava odnosi se na slučajeve u kojima su građani, putem društvenih mreža ili poruka, bili pozvani da ulože manji iznos u zamjenu za obećanu brzu zaradu. Uloga CIRT-a u takvim slučajevima je prvenstveno da obezbijedi tehničku analizu, detekciju i informisanje nadležnih institucija i javnosti
vane finansijske platforme. Iz CIRT-a su kazali BIRN-u da kontinuirano prate sajber prostor i prijave građana. „Do sada smo evidentirali više prijava i analiza koje se odnose na različite oblike digitalnih prevara, uključujući i one koje koriste blokčejn tehnologije. Međutim, zbog toga što se mnoge od ovih šema odvijaju van Crne Gore, broj registrovanih slučajeva u zemlji ne odražava stvarni obim problema, ali jasno pokazuje da su i naši građani na meti prevaranata“, naveli su iz CIRT-a. „Najveći broj prijava odnosi se na slučajeve u kojima su građani, putem društvenih mreža ili poruka, bili pozvani da ulože manji iznos u zamjenu za obećanu brzu zaradu. Uloga CIRT-a u takvim slučajevima je prvenstveno da obezbijedi tehničku analizu, detekciju i informisanje nadležnih institucija i javnosti“, dodali su. Načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku u Upravi policije Đorđije Peković, tvrdi da je 12 službenika policije prošlo obuke za kriptovalute i blokčejn tehnologiju. „Zbog pojave novih kriptovaluta, kao i novih modaliteta u prevarama i prijema novih službenika, neophodan je kontinuitet u obukama, kao i nabavka licenci za rad službenika Uprave policije, u blokčejn reaktoru“, kazao je Peković. Na pitanje BIRN-a da li u okviru Uprave policije postoji specijalizovana jedinica za digitalni i kripto kriminal kazao je da važećim pravilnikom takva jedinica nije sistematizovana. Iz crnogorskih sudova i državnog tužilaštava nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a o broju procesuiranih slučajeva piramidalnih šema povezanih sa kriptovalutama.
Svrkota upozorava da je teško razlikovati pravi blokčejn projekat od prevare. „Ogroman broj tokena u opticaju sluti da je u pitanju prevara. Kreatori tih tokena znaju kako razmišlja prosječan investitor, njima je cilj da plate influensera, jutjubera da promoviše taj projekat i da ima dosta nulada ljudi maštaju da su bogati preko noći“, kazao je Svrkota. alen HaDžović
Poneđeljak, 1. decembar 2025.
NASTAVAK ISTRAGE: Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen policijski službenik
PODGORICA – Službenik Uprave policije Aleksandar Bošković uhapšen je u subotu veče u sklopu istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, krajem decembra 2020. godine. Specijalno državno tužilaštvo nije se oglašavalo povodom hapšenja Boškovića. Bošković je hapšen i u oktobru 2021. godine sa sada pokojnim policajcem Sašom Đurovićem po nalogu tadašnjeg osnovnog tužioca Vukasa Radonjića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ukidanjem zabrane ulaska u našu državu Belivuku i Miljkoviću. Prijavu je podnio tadašnji državni sekretar MUP-a Rade Milošević, koji je uhapšen godinu kasnije zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete koje su oduzete iz Luke Bar. Bošković i Đurović su tada podnijeli krivičnu prijavu protiv Radonjića, tvrdeći da je hapšenje neosnovano, nezakonito i zlonamjerno. U petak su po nalogu specijalnog tužioca Jovana Vukotića uhapšeni bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef
Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela Milorad Žižić, zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Oni su sinoć oko 19.30 sati privedeni u Viši sud na saslušanje sudiji za istragu, koji će donijeti odluku o pritvoru. Knežević je iza zidina zatvora već proveo 10 mjeseci kada je uhapšen zbog navodne zloupotrebe položaja, a pušten je da se brani sa slobode 5. januara prošle godine, kada je Viši sud prihvatio jemstvo koje je položio. Prethodno, Knežević i Žižić negirali su pred tužiocem navode SDT-a da su dio kriminalne organizacije. Oni su pred tužiocem Jovanom Vukotićem ispričali i pobrojali ključne akcije u kojima su učestvovali, a koje su bile usmjerene na borbu protiv organizovanog kriminala i procesuiranje članova organizovanih kriminalnih klanova. Specijalno tužilaštvo tereti ih da su dio kriminalne gru-
pe bivšeg pomoćnika policije Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a postupak protiv njih vodi se pred Višim sudom u Podgorici. Svega tri dana prije hapšenja dvojice bivših vi-
sokih funkcionera policije na ročištu je svjedočio nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragan Radonjić, koji je Žižića označio kao jednog od najboljih operativaca.
Branilac Kneževića, advokat Ranko Radonjić, kazao je ra-
nije Pobjedi da se njegovom klijentu na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iako on u tom trenutku ni formalno ni neformalno nije bio uključen u donošenje bilo kakve odluke, jer, prema njegovim riječima, nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka. - Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić za Pobjedu. Radonjić je dodao da je Knežević obrazložio da tu informaciju nije on pripremao, već kolege iz sektora opšteg kriminaliteta, čiji je to posao, a da je on, u skladu sa svojim ovlašćenjima, kao pomoćnik direktora policije bio dužan da stavi faksimil i proslijedi nadležnima. Knežević je, dodaje Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao bra-
NASTAVAK AKCIJE „LUGANSK“: Priveden član podgoričkog ogranka bajkerskog kluba „Noćni vukovi“, osumnjičen za nedozvoljeno držanje oružja
PODGORICA – Željko Obradović (57), član podgoričkog ogranka bajkerskog kluba „Noćni vukovi“ koji je prekjuče uhapšen u nastavku akcije „Lugansk“ zbog sumnje na nedozvoljeno držanje oružja, pušten je da se brani sa slobode, saznaje Pobjeda. Kako je ranije objavila Pobjeda, Obradović je član podgoričkog ogranka bajkerskog kluba „Noćni vukovi“, koje u Rusiji vodi Aleksandar Zaldastanov, hirurg blizak Kremlju i režimu Vladimira Putina - Danilovgradska policija izvršila je pretres stana koji koristi ovo lice u Podgorici i tom prilikom pronašla i oduzela pištolj marke CZ, 50 komada municije i dva okvira za pištolj u ilegalnom posjedu. On je, nakon prikupljenog obavještenja, po nalogu tužioca, lišen slobodesaopšteno je iz Uprave policije. Obradovića je prošle godine odlikovao i mitropolit Budimljansko-nikšićke eparhije Metodije Ostojić za „pokazanu ljubav i dobročinstvo svojoj Svetoj Crkvi, a naročito za ljubav i brigu Eparhije budimljansko-nikšićke“.
Pored toga, prema pisanju pojedinih medija, policija je na Cetinju privela četvoricu pripadnika „Noćnih vukova Crne Gore“. Privedeni su vođa kluba Vuko-
man Bulatović, njegov zamjenik Željko Vukčević i član Goran Tijanić, koji je istovremeno i službenik Mitropolije crnogorsko-primorske.
Podsjećaju da je operacija „Lugansk“ rezultat snažne međuinstitucionalne saradnje, realizovana u koordinaciji i po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i u saradnji sa službenicima Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
- Izvršeni su i pretresi na 13 lokacija u Nikšiću, Danilovgradu i Podgorici, a oduzeta su 24 komada vatrenog oružja, više od 1.000 komada municije razli-
čite vrste i kalibra, noževi, sablje, bajoneti, uniforme, zastave i druga obilježja formacijskih organizacija i grupa - precizirali su iz Uprave policije. Podsjećamo, Danko Savić (61), bivši pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) i član proruske Balkanske kozačke vojske, koja je prema ranijim pisanjima Pobjede osnovana 2016. godine u Kotoru, uhapšen je u okviru višemjesečne akcije policije pod nazivom „Lugansk“ zbog sumnje da je učestvovao u oružanoj stranoj formaciji Rusije u ratu protiv Ukrajine. Medijima se ranije obratio i Savićev branilac, advokat Đorđije Vukmir, čiji su stan i kancelarija pretreseni, zahtijevajući
od Uprave policije da se ponovo oglase i pojasne ko je lišen slobode, jer je, kako navodi, „stvoren opšti utisak da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno grupi udruženoj za učestvovanje u ratnim zbivanjima u Ukrajini“. Savić je saslušan u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je bio učesnik ruske agresije na Ukrajinu od početka 2023.
do početka 2025. godine. Ovaj državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Danilovgradu je, kako Pobjeda saznaje iz bezbjednosnih službi, praćen godinama zbog pripadnosti paravojnim formacijama na strani proruskih separatista u Ukrajini. Materijalni dokazi koje su istražitelji prikupili ukazuju da je on to činio protivzakonito i suprotno pravilima međunarodnog prava. Jovana RAičević
nioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Radonjić. Braniteljka Žižića, advokatica Mubera Kurpejović, kazala je Pobjedi da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Kazala je da je Žižić ispričao ko je sve procesuiran od članova kriminalnih klanova, koje sve predmete je realizovao Odsjek na čijem je bio čelu i koliko je predmeta dobilo sudski epilog. Žižić je u avgustu suspendovan odlukom ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, na prijedlog direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog navodnih bezbjednosnih smetnji. A. R. / J. R.
Uhapsili nekadašnjeg kolegu u Kučkim Koritima
U vozilu bivšeg policajca pronađeno skoro 60 kilograma marihuane
PODGORICA – Bivši policajac Mladen Janković uhapšen je kada ga je policija zaustavila u Kučkim Koritima i u vozilu „suzuki vitara“ pronašla skoro 60 kilograma marihuane.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Janković je operativno interesantno lice povezano sa jednom organizovanom kriminalnom grupom. Ovom policajcu je prije nekoliko godina prestao radni odnos, kada je dobio otkaz.
Iz policije su naveli da su bivšeg kolegu uhapsili službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“ u koordinisanoj operativno-taktičkoj akciji, sa ciljem suzbijanja prekograničnog kriminala i krijumčarenja narkotika u pograničnom pojasu.
- Pregledom vozila podgoričkih registarskih oznaka pronađena su dva džaka u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na marihuanu, mase oko 60 kg, za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Republike Albanije. U vozilu je pronađen i oduzet jedan par registarskih oznaka Republike Slovenije i radio stanice - piše u saopštenju. A. R.
ZAGREB - Kao odgovor na sve primjetnije nasilje, prijetnje i porast govora mržnje u više hrvatskih gradova juče su održani protestni marševi pod zajedničkim sloganom „Ujedinjeni protiv fašizma“. Osim u Zagrebu, gdje je bilo centralno okupljanje, protesti su organizovani u Rijeci, Puli i Zadru. U glavnom gradu Hrvatske okupljeni građani su išli od Glavnog kolodvora, kod Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, odakle je kolona krenula prema Trgu bana Jelačića. Kako prenose tamošnji mediji, okupljanje je proteklo mirno. Bila je angažovana pojačana policijska zaštita, a skupu je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi.
- Ono što vidimo kao širi neki povod jeste povećana fašizacija našeg društva, netrpeljivost prema drugima i drugačijima, relativizacija ustaških zločina, korišćenje pozdrava ZDS koje se ne toleriše samo na ulicama, već i iz državnih institucija, dakle u Hrvatskom saboru,
uz svesrdno podržavanje i s najviših nivoa vlasti - rekla je za HRT Ivona Grgurinović, članica Inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“. Više hiljada ljudi okupilo se i ispred Društvenog centra Rojc u Puli. U koloni su, uz građane svih generacija, bili i istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Peđa Grbin, njegov zamjenik Siniša Gordić, zastupnici Sanja Radolović , Dalibor Paus i Loris Peršurić. HRT je objavio da su učesnici protestnog marša nosili transparente sa porukama:
„Alergični na fašizam“, „Sloboda je jača od straha“, „Fašisti paraziti društva“. Najkritičnije je bilo u Rijeci. Prema pisanju lokalnih medija, povorka se okupila na Jadranskom trgu, te se kretala prema Spomeniku oslobođenja na Delti. Neposredno prije početka policija je spriječila mogući sukob između učesnika povorke i grupe od nekoliko desetina osoba obučenih u crno. Oni su skandirali parole: „O, Hrvatska nezavisna država“, „Mi Hrvati“ i „Zovi samo zovi“. Intervencijom speci-
jalne policije i redara spriječen je sukob. Dok su se maskirana lica, pod policijskim snagama koje su obezbjeđivale skup, udaljavale dio okupljenih oko inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“ uzvratio je intoniranjem parole: „Ustaše i četnici - zajedno ste bježali“. Podsjetimo, upravo to su uzvikivali navijači fudbalske reprezentacije Crne Gore na utakmici koja je prošlog mjeseca odigrana protiv Hrvatske na stadionu Pod Goricom, kao odgovor na poruke pristalica „vatrenih“. U Zadru se organizovao dalmatinski marš, jedna od većih antifašističkih skupova u Dalmaciji. Građani su se, kako navodi Večernji list, okupili na Obali kneza Branimira. I tamo je grupa lokalnih momaka u crnom pokušala isprovocirati incident. Oni su, naime, donijeli transparent, a ondje ih je dočekala interventna policija. Nakratko je došlo do guranja, no ono je brzo prestalo i nije preraslo u ozbiljniji sukob. Nakon toga, mladići su skandirali „Zovi, samo zovi“. r. p.
Savjet MZ Gornje Krivošije pozvao je poslanika SD i predstavnika Evropskog saveza Branislava Nenezića i ostale poslanike Skupštine Crne Gore da ih posjete
KOTOR - Savjet MZ Gornje Krivošije pozvao je poslanika SD i predstavnika Evropskog saveza Branislava Nenezića i ostale poslanike Skupštine Crne Gore da posjete mjesnu zajednicu i budu njihovi gosti.
Poziv je uslijedio nakon što je poslanik Nenezić u Skupštini Crne Gore na premijerskom satu kazao da je u selu Dragalj, KO Gornje Krivošije, Opština Kotor, na prostoru od nekih 250k m2 izgrađeno na stotine nelegalnih objekata. - Ono što je zanimljivo, po riječima mještana na tom prostoru se nikada nijesu nalazile kuće. Pomenuti objekti nalaze se na kilometar od glavnog puta i predstavljaju izolovanu, zatvorenu zajednicu. Po riječima mještana sela Dragalj, radi se uglavnom o stranim državljanima koji uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom. U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katastarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske. Kada je riječ o pravnim licima postoje katastarske parcele 657/14 i 657/15 u vlasništvu DOO „Sveti Benedikt“ na kojima je izgrađen objekat. Inače ime Benedikt su
mještani u više navrata pomenuli da ima veze sa prodajom i kupovinom zemljišta na ovom lokalitetu - kazao je Nenezić. Ovo bi u iole ozbiljnoj zemlji, poručio je Nenezić, značilo da su već sada u Krivošijama, selu Dragalj, policijske snage, ali ovo je Crna Gora u kojoj bezbjednosni sektor ne postoji. Savjet Mjesne zajednice Gornje Krivošije u reagovanju koje potpisuje predsjednik Jovan Samardžić , poručuje „da sa neizmjernim zadovoljstvom pratimo razvoj našeg zapuštenog mjesta, do skoro gotovo raseljenog i opustjelog, kako se ponovo naseljava, te kako ponovo stičemo utisak da postajemo živo mjesto sa ponovnim žamorom djece, velikim površinama zasađenim ljekovitim biljem, ponovnim oživljavanjem poljoprivrede, te povećanjem broja stočnog fonda“. -Mi dobili nove komšije, koje su na našu radost počele da naseljavaju Dragalj, a radi se o nekoliko desetina kuća, a ne stotina, dočekali otvorena srca, sa vjerom i nadom, da ćemo zajedno dalje živjeti i raditi na dobrobit cijele zajednice, te Opštine Kotor i Crne Gore. Mi ne dijelimo ljude po tome odakle su došli, već po tome sa kakvim namjerama su došli, tako da nijesmo legitimisali nove komšije. Ipak znamo da
su većina njih državljani Crne Gore, ili da su im supružnici naši državljani, ili pak imaju uredno prijavljen boravak u Opštini Kotor i Crnoj Gori. Posebno bi među njima izdvojili i četiri ljekara od kojih su dva ortopeda, jedan neurohirurg i jedan anesteziolog, kao i veliki broj visokoobrazovanih ljudi - poručuju iz ove mjesne zajednice.
Dalje navode, da su pomenuti objekti nikli na prostoru, koji je kupljen od mještana, gdje je predviđena individualna stambena izgradnja i većina tih objekta su u procesu legalizacije, ili taj proces privode kraju.
-Takođe, na našu veliku radost Opština Kotor u posljednjih nekoliko godina, između ostalog, ulaže i velike napore da konačno osvijetlimo naš Dragalj javnom rasvjetom, pa nam, razumije se, ne smeta i što je jedan dio mjesta dobio javnu rasvjetu, a na kojem se nalazi pomenuto naselje - kaže se u reagovanju.
Naglašavaju da se ne radi se o zatvorenoj zajednici, „već o našim dobrim sugrađanima, koji imaju izraženu duhovnu potrebu“.
- Posebno nam je zadovoljstvo što je Mitropolija izašla u susret vjernicima, te napravila novu drvenu Crkvu Svetog Serafima Sarovskog. Mi se za-
BEOGRAD - Da li je predsjednik Srbije bio akter, posmatrač ili je samo znao za „Sarajevo safari“ i ima li elemenata za pokretanje krivičnog postupka, odgovoriće italijansko tužilaštvo u Milanu. Ali ova afera otvara pitanje zašto se baš sada u zapadnim medijima pojavila ova priča i koliku je štetu nanijela i Vučiću i Srbiji. „Politiko“, „Telegraf“, „Tajms“, „La stampa“, „Gardijan“, „Dejli mejl“ obrađivali su ovu temu, a Vučić je najavio tužbe i da će im uzeti milione uz angažovanje najskupljih advokata u svijetu.
Bonus Bez rezultata
- Odavno pritisci uopšte nijesu samo medijski, oni su prethodnica, a ukupno biće još žešći. Sve afere iz njegove vlasti treba istražiti. A kod Vučića ima dosta toga. Otuda nije pitanje zašto baš sada napadi na Vučića, nego zašto nijesu do sada, zašto je imao preterano dug bonus? Do sada se nije našao na nišanu jer su svi njegovi sponzori sa četiri stolice, živeli u zabludi da se od srpskog radikala može napraviti desni evropski demokrata. Uzalud su proćerdane godine i nade, i naše i evropske, i mi i Evropa moramo u Srbiji ispočetka. Po koji put je srpska politika pogrešna? - kaže nekadašnji diplomata Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose.
tranziciona pravda
ista ne bavimo protokolom, ali prilikom osvećenja pomenute crkve bilo je mnogo zvanica i uglednih gostiju, pa među njima i ruski ambasador, što je valjda na ponos i mjestu i selu. Valjda je to u protokolu uobičajeno, baš kao što bi bilo normalno da se desila obrnuta situacija, da je neko, recimo, od vjernika u Rusiji podigao Crkvu Sv. Petra Cetinjskog, ili Sv. Stefana Piperskog, valjda bi tom činu osvećenja prisustvovao i naš ambasador u Rusijinavodi se u saopštenju. Na kraju, zahvaljuju poslaniku Neneziću na interesovanju za njihovo mjesto, i poručuju da bi više voljeli da se kroz institut premijerskog sata, potenciralo pitanje, kao što je recimo, vodosnabdijevanje Gornjih Krivošija.
-Takođe, pozivamo gospodina Nenezića i ostale poslanike Skupštine Crne Gore da posjete MZ Gornje Krivošije, te da budu naši gosti, biće dobrodošli – stoji u reagovanju koje potpisuje predsjednik MZ Gornje Krivošije Jovan Samardžić.
Na ortofoto snimcima koji su nedavno pravljeni za potrebe države, kao i na platformi Google Earth vidi se da su pomenuti objekti sagrađeni u protekle tri godine jer na snimcima iz 2022. godine ovih objekata nema. iv. k.
On ukazuje da se golim okom vidi da se nad Vučićem odavno navlače tamni crni oblaci, i sada su najgušći kao i da je dokazano da nije uspio kao Evropejac i borac protiv kriminala i korupcije sa oreolom s kojim je došao na vlast na krilima zapadne podrške. - A objektivno nije ni mogao uspeti kao preobučeni radikal koji se iz godine u godinu vraćao na fabrička podešavanja. Od obećanog nije isporučioevropske vrednosti i pluralnu demokratiju, dalje su u Srbiji nego ikada - a ono što je isporučio (Kosovo) negira. Time je izgubio status zaštićenog svedoka crveno-crne alijanse i našao se na brisanom prostoru svake kritike. Tu se za Vučića već gomilaju velike nevolje i posle godina lične vlasti, kao na kvascu, rastu problemi koje on ne može prevladati. Međutim, on je kao što se na svakom koraku vidi, neko ko je beskrajno posesivan prema vlasti - objašnjava Đukić.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose vjeruje da se ovim pritiscima preko zapadnih medija „zapravo želi podići pitanje tranzicione pravde u ovoj atmosferi promjena koja postoji u Srbiji - pitanje tranzicione pravde iz doba ratova je veliki moralni problem, ali suštinski vrlo rješivo“. Podsjećajući da afera „Safari“ traje dugo i da je sada došla u fazu procesuiranja kod tužilaca u Milanu, Janjić tvrdi da su se ranije spominjale pojedine ličnosti kao pisac Eduard Limonov. Šešelj i Vučić su bili povezani s njim u tom periodu i to je glavna konekcija tih dolazaka Vučića tada u Sarajevo, on je bio na nekom idejno-teorijskom radu, a koji je podrazumijevao i rad na Jevrejskom groblju.
- Imate tu dosta toga za istragu, ali treba prepustiti sudu i tužilaštvu da rade jer je za sada to faza kojom se bave mediji i tužilaštvo je tek primilo prijavu – kaže Janjić. On ocjenjuje da je za Vučića ova afera samo nova muka i da se sada vidi ono što i opozicija govori da su „organizovana kriminalna grupa koja drži vlast“.
Mafijaški režiM Zatim cijelu priču povezuje sa korupcijom koja vodi do mafije
Ima tu dosta toga za istragu, ali treba prepustiti sudu i tužilaštvu da rade jer je za sada to faza kojom se bave mediji i tužilaštvo je tek primilo prijavu – kaže Janjić
„Sarajevo safari“, bez obzira na epilog, najavio politički kraj predsjednika Srbije
Vučić se do sada nije našao na nišanu jer su svi njegovi sponzori sa četiri stolice, živjeli u zabludi da se od srpskog radikala može napraviti desni evropski demokrata. Uzalud su proćerdane godine i nade, i naše i evropske, i mi i Evropa moramo u Srbiji ispočetka. Po koji put je srpska politika pogrešna? - kaže nekadašnji diplomata Srećko Đukić iz Foruma za međunarodne odnose
- Korupcija je sistematska, zloupotrebljavaju se zakoni, ovo sa Generalštabom govori da je glavni motiv vlasti bio da se učvrsti preko korupcionih po-
slova i da što više tih poslova prebaci na sebe. Kada se to prevede na jezik zakonodavstva, to znači saradnju sa mafijom ili biti deo mafije. Zato predsta-
bivši pripadnik bosanske vojno obavještajne službe, svjedoči da su tokom četvorogodišnje opsade Sarajeva strani državljani, među kojima su bili i Italijani, sa položaja koje su kontrolisale srpske snage, davali novac da ubijaju civile iz zadovoljstva. Hrvatski novinar Domagoj Margetić prijavio je Vučića kancelariji javnog tužioca u Milanu i objavljivao materijale za koje kaže da potvrđuju Vučićevo prisustvo na jednoj od najtraženijih snajperskih pozicija iznad Sarajeva - Jevrejskom groblju i da je Vučić izbjegavao kamere jer je držao pušku.... Komandant paravojnog odreda Slavko Aleksić, stacioniran na Jevrejskom groblju, sada tvrdi da je Vučić na Jevrejsko groblje došao kao novinar TV Srpska sa Pala da pravi reportažu koja nije snimljena zbog izbijanja borbenih dejstava. „Rado ću da budem svjedok na sudu ...“, rekao je Aleksić. Aleksandar Vučić je zapadne medije koji su objavili ovu priču optužio „da lažu“, negirao učešće u aferi i najavio da će ih tužiti. „Uzeću im milione i dati u humanitarne svrhe“, obećao je Vučić napominjući da će angažovati najskuplje svjetske advokate koje će plaćati po učinku.
tragedija
Ali, šta za Srbiju znači kada njenog predsjednika optužuju da je znao za ovu aferu?
Ali tu se nameće još nekoliko pitanja, osim već ovog navedenog i neobjašnjivog. Zašto je trebalo toliko godina da se ovakve stvari otkriju? Zar je moguće da o tome niko ranije nije pričao? I što se desilo sada, poslije toliko godina da neko to pokrene? Nečija naknadna griža savjesti? Zašto te griže nije bilo ranije kad se dešavalo ili u još gorem slučaju učestvovalo u tom događaju? Kakva se kazna može smatrati adekvatnom za ovakve, pa eto da napišem, ljude ili ipak monstrume?
va koja se stvara na osnovu inicijative Margetića i tužilaštva i tužbe nije nikakvo iznenađenje jer ako neki sistem, vlast, grupa na vlasti ne iskoristi na vreme da ode politički sa vlasti, onda oni odu ili kao diktatori ili odu kao mafija - objasnio je Janjić. Podsjećajući na sve ono što se dešava u Srbiji u posljednjih godinu kao i poslednja kriza u energetskom sektoru, Janjić zaključuje: - Vučić ne dozvoljava da njegov kraj bude politički što znači silazak sa vlasti i oslobađanje institucija. Dogodio se glavni udar, Srbija više nema energetsku bezbednost bez koje nema ni opšte bezbednosti – dakle, bližimo se kraju gde će zaista završiti sve sa onim stop mafiji i sklanjanjem pod pritiskom masa, a suđenje u Milanu, ako ga tužilac prihvati, doći će mnogo kasnije.
ŠtO je „SarajevO Safari“
Dokumentarni film „Sarajevo safari“ emitovan je 2022. godine. U njemu Edin Subašić,
– Što se tiče Sarajeva, Jevrejskog groblja, „safarija“, to je tragedija, lična, moralna, nacionalna, klupko koje preti i koje se mora odmotati. Ništa se ne može sakriti po onoj narodnoj „zaklela se zemlja raju da se sve tajne znaju“. I nije to samo u ovom slučaju, na kraju se sve sazna. Zato je najkorisnije sve raspraviti, na ovaj ili onaj način, dok se u nedrima srpskog naroda mnogo toga neosnovano skriva i nezasluženo nosi beleg svakog i svačega – odgovara Đukić. Smatra da je za Srbiju i srpski narod i ovo što se zna i o čemu se priča još jedan malj u glavu, u svijest, i da se otvara još jedna stranica užasne istorije, još jedan biljeg koji ostaje na narodnom tijelu. - Ako je tako, onda uopšte ne čudi da smo sa narodima oko nas u konfliktu, a ne u saglasju. Ako mi to ne rešimo, niko nam „Safari“ neće rešiti, nego će se opet tovariti jedna užasna hipoteka, neslavna istorija. Generacije nam odrastaju u nemoralnim okolnostima i poremećenim vrednostima. Kako onda da se nadamo boljem sutra? Samo prisustvo na upitnom mestu neupitna je moralna diskvalifikacija, o čemu nema i ne može biti pogađanja u moralnoj politici. Ili ima morala ili nema, ili ima obraza ili nema. Žalosna je činjenica da se iz dubine srpskog društva odmah ne javi div morala, sposoban da se uzdigne iznad sebičnosti i moralnog ništavila, za spas obraza i društva - zaključio je Đukić. violeta Cvejić
Kao i većina ljudi, nijesam se mogao oduprijeti nekim vijestima koje nam pristižu sa svih strana. Priličan broj neprovjerenih, ali i u startu netačnih vijesti čine naše okruženje još gorim. Pratio sam tako dešavanja kod nas i u zemljama u okruženju i nekako je jedna vijest o procesu u Italiji, a u vezi sa dešavanjima u Sarajevu za vrijeme rata devedesetih, izazvala posebnu pažnju, da ne kažem šok. Ne mogu da vjerujem da takvi ljudi ili prije monstrumi, zaista postoje? A izgleda postoje... i žive kao da ništa nije bilo... i svrstavaju se u ljude... A gdje bi ih trebalo svrstati? Pa i životinje predatori napadaju po instinktu kada su ugroženi ili gladni. Ali ubijati iz zabave, ne razumijem? I ne mogu prihvatiti da je to neko radio, još nekažnjeno... Ali tu se nameće još nekoliko pitanja, osim već ovog navedenog i neobjašnjivog. Zašto je trebalo toliko godina da se ovakve stvari otkriju? Zar je moguće da o tome niko ranije nije pričao? I što se desilo sada, poslije toliko godina da neko to pokrene? Nečija naknadna griža savjesti? Zašto te griže nije bilo ranije kad se dešavalo ili u još gorem slučaju učestvovalo u tom događaju? Kakva se kazna može smatrati adekvatnom za ovakve, pa eto da napišem, ljude ili ipak monstrume? Jedino da se suoče sa žiteljima grada na mjestu zločina, naravno bez oružja ovaj put, pa kako prođu. Ne, ne želim se miješati u rad institucija različitih namjena koje trebaju biti uključene u ovakve slučajeve, ali sa ljudske strane moram se zapitati kako je do ovoga došlo? Ako sam dobro razumio, individua koja je procesuirana u Italiji je navodno ljekar-hirurg? Osoba koja se zaklela da pomaže ljudima i da liječi ljude, a ne da ih ubija i to iz zabave. Ali ništa manju krivicu ne treba da snose ni individue koje su takvo nešto organizovale. Sjetio sam se filma „Hard Target“ iz 1993. godine sa Žan-Klodom van Damom gdje su opisane ovakve skupine u tom vidu „zabave“, a pominju i Bosnu! Pa kako to mogu prije da znaju u Holivudu, mogu da govore i snimaju o toj temi, a oni koji bi to trebalo da istraže, to ne rade do sada? Davno sam odgledao film, zgrožen uopšte idejom o takvim organizatorima i učesnicima, kad evo to ipak izgleda nije sve filmska fikcija, nego zasnovano na stvarnim dešavanjima. Uvijek sam bio pun predrasuda kada Amerikanci u filmovima opisuju ratna dešavanja na teritoriji bivše Jugoslavije. Mislim, možda ipak pretjeruju, kada su samo oni „dobri“ i čuvaju slobodu i demokratiju u ime viših ciljeva. Njihovi ciljevi su odavno poznati i već potpuno ogoljeni, ali dešavanja koja opisuju izgleda ipak imaju bar neku dozu istine. Nažalost, kobne po mnoge druge. I što se sve još može i ima otkriti o zločinima koji su se dogodili pod okriljem ratnih dešavanja? Ni na našim prostorima nije sve otkriveno, nego se iz ovih ili onih razloga kriju i ko zna da li će ikad izići na vidjelo? A ne bi smjelo ostati nekažnjeno. Makar i kroz dokumenta i literaturu evidentirano, jer se ne smije zaboraviti. Ako je tačno kako se kaže da pobjednik piše istoriju, neka je bar napiše kako treba, da nije podložna „korekciji“ kako vrijeme prolazi. Zločin mora ostati zločin i ne smije ostati nekažnjen! Suviše se puta ponovio kroz istoriju, a koja nije nestala sa generacijama.
A sada se još u vezi sa ovim procesom u Italiji pominju osobe koje su politički angažovane na visokim funkcijama u zemlji iz našeg okruženja i sa ne malim uticajem na nas koliko god to mi željeli ili ne željeli. Da li ima tu ikakve osnove za priču ili nekakav proces, ne želim ulaziti, niti imam pravo, ali ako se dokaže makar i prisustvo, a ne učešće, mislim da ne smije biti bilo kakvog opravdanja za takvo ponašanje. I ko može i smije uopšte tražiti opravdanje u takvim postupcima? Ratno vrijeme ne može biti opravdanje za ponašanje pojedinaca koje se po meni slobodno može okarakterisati kao monstruozno.
Nadam se samo da ovakvi postupci neće biti zataškani po principu moći i novca, jer takvo što ne treba biti uopšte predmet polemike, nego samo osude!
Kad čovjek želi ubiti tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi ubiti čovjeka, on to naziva okrutnošću. (Bernard Šo) Ljudi su gori nego živine. Pas koga hraniš, čuva te, čovjek koga pomažeš ubija te.- (august Šenoa)
PODGORICA - Akademik dr Dušan Kosović (1926–2015) bio je čovjek kakvi se rijetko rađaju, a ostaju u pamćenju naroda zauvijek. Za Crnu Goru on nije samo jedan od velikana. On je dokaz da se istinska veličina ne gradi titulama, već životom. Kada je dr Dušan Kosović, kao još mlad, ali već nesvakidašnje zreo ljekar, odlučio da stane pred izazove svoje male, još nedovoljno razvijene domovine, učinio je nešto što je obilježilo istoriju crnogorske medicine - osnovao je prvu psihijatrijsko-neurološku službu u Crnoj Gori.
Upravo je dr Dušan Kosović u Crnoj Gori podigao temelje brige o ljudskoj duši. I zato je on za Crnu Goru više od imena - on je začetnik, vizionar, čovjek koji je donio nauku tamo gdje je do tada postojala samo potreba. A Crna Gora, kada izgovori njegovo ime, izgovara ime svog ponosa, jednog od onih koji su, kako je zapisao Branimir Šćepanović, „predstavljali ponos ljudskog roda“. Danas Crna Gora čuva sjećanje na dr Kosovića kroz Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore i Fondaciju koje nose njegovo ime. To je trajni podsjetnik na njegov neprocjenjivi doprinos medicini, humanosti i razvoju psihijatrije u našoj zemlji.
Put Dušana Kosovića počeo je tiho, u Nikšiću. Iz Gornjih Trepči, iz kamenite stvarnosti Crne Gore, krenuo je mladić koji je nosio više snova nego kofera i ogromnu želju da razumije čovjeka, da mu priđe iznutra, da mu olakša teret koji se ne vidi spolja. Taj put se pretvorio u životno hodočašće: od Beograda, preko Montreala, pa sve do velikog Njujorka, gdje je postao jedan od najboljih psihijatara na planeti. Ali, ma gdje da je išao, nosio je Crnu Goru kao drugi otkucaj srca. U neboderima Menhetna, u bolnicama, u univerzitetskim učionicama i ordinacijama, u dugim noćnim šetnjama kroz grad koji nikada ne spava, on je u sebi čuvao tišinu crnogorskih planina. A kad se, naposljetku, u poznim godinama u Crnu Goru vratio - tiho, kao što je i otišao - rekao je: „Zanavije“. To nije bila samo riječ. Bio je to završeni krug jednog veličanstvenog života. Preminuo je 2015. godine, u Herceg Novom, u 89. godini. Dušan Kosović bio je čovjek koji je svojim postojanjem dokazivao da je humanost najviši oblik mudrosti. Za njega se govorilo da je znao da dopre do „najbolnijih mjesta duše“. Posjedovao je onu rijetku darovitost da vidi čovjeka u njegovoj cjelovitosti: u radosti, u slabosti, u ranjivosti. Bio je „najbolji slušalac ljudskih sudbina“, tih, strpljiv, blag. Liječio je ljude ljekovima, ali podjednako i riječima; razumio je dušu, njene lomove, strahove i nade. Bio je čovjek koji je vjerovao da je „bogatstvo u bogatstvu ličnosti, a ne u novcu”, čovjek koji je znao da ljekar ne nosi bijeli mantil samo na po-
Poneđeljak, 1. decembar 2025.
Upravo je dr Dušan Kosović u Crnoj Gori podigao temelje brige o ljudskoj duši. I zato je za Crnu
Goru Dušan Kosović više od
Goru Dušan Kosović više od imena - on je začetnik, vizionar, čovjek koji je donio nauku tamo gdje je do tada postojala samo potreba. A Crna Gora, kada izgovori njegovo ime, izgovara ime svog ponosa, jednog od onih koji su, kako je zapisao Branimir Šćepanović, „predstavljali ponos ljudskog roda“
Bista dr Dušana Kosovića na ulazu u Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore
slu, već i u životu, jer „ljekar ne može da zatvori vrata ordinacije i ode u neki drugi svijet“. Ove godine navršava se deset godina od smrti dr Dušana Kosovića, a kroz priče njegovih prijatelja i članova porodice otkriva se ličnost izuzetne dobrote i kosmopolitske širine. Redovna profesorica na odsjeku SARAS (Storia Antropologia Religioni Arte Spettacolo) na La Sapienza Univerzitetu u Rimu, gdje predaje studije performansa i teatra Aleksandra Jovićević, direktorica Kliničkog centra Crne Gore u periodu od 2016. do 2108. godine Zorica Kovačević, novinar i pisac, nekadašnji glavni urednik Pobjede i Tanjuga Slobodan Vuković i psihijatar i psihoanalitičar prim. dr Srđa Zlopaša za Pobjedu govore o dr Dušanu Kosoviću sa nježnošću koja se pojavljuje samo kada je čovjek zaista ostavio trag u tuđim životima.
PLEMENITOST
Dr Dušan Kosović bio je bliski rođak Aleksandre Jovićević. Naime, bio je brat od strica njene majke. - Mi smo ga doživljavali kao rođenog ujaka, ne samo zbog bliskosti sa mojim roditeljima,
sa mnom i mojom sestrom, već i zbog njegove beskrajne dobrote i humanosti - kazala je Jovićević.
Ona je istakla je da je rijetko naišla na osobu od takvog integriteta, pameti i dobrote kao što je bio Dušan Kosović.
- Možda je njegova najbolja osobina bila što je prihvatao ljude baš onakvim kakvi jesu, nikad ih nije osuđivao, čak i kad bi bili nepravedni prema njemu. Ni među svojim prijateljima, ni u porodici, a ni među pacijentima nije pravio nikakvu razliku ni po porijeklu, položaju, boji kože, finansijskim sposobnostima, pameti, spretnosti, itd. Naprotiv, mnoge ljude je liječio besplatno, a mnogima je pomogao finansijski, i to ne samo članovima svoje mnogobrojne familije - rekla je Jovićević. Ona je naglasila da gotovo nema osobe koja bi stigla u Njujork, a da se Dušanu Kosoviću nije obratila za pomoć - u pronalaženju stana, posla ili papira za boravak.
- Bio je na neki način emigrantska ,,majka“ tj. otac svih jugoslovenskih naroda i narodnosti u periodu od kasnih šezdesetih do početka 2010. godine, kada se definitivno
S. VASILJEVIĆ
Režiser Živko Nikolić spavao u sobičku pored čekaonice u ordinaciji dr Kosovica
Srđa Zlopaša kaže da je druženje sa dr Dušanom Kosovićem bilo obilježeno sa mnogo momenata koji su mu ostali u sjećanju. - Posebno što sam ja bio mlad student medicine kome je imponovalo i prijalo da provodi vrijeme sa njim. Kada je režiser Živko Nikolić pokušavao da snimi film u Americi spavao je u sobičku pored čekaonice u ordinaciji dr Kosovića. Sama činjenica
da se na hodniku sreću psihijatrijski pacijenti, veliki režiser i veliki psihijatar dovoljno je slikovita, simbolična i inspirativna. Te obostrane opaske, uzgredne šale u čekaonici bile su prava galerija slika duha, humora i intelekta – istakao je Zlopaša.
vratio u Beograd. Mnogi bi se zadržali i po nekoliko mjeseci kod njega u stanu ili ordinaciji, dok se ne bi snašli. Zauzvrat nije očekivao zahvalnost, već mu je bilo važno da se ta osoba snašla i nastavila svoj život u Njujorku - kazala je Jovićević.
Prema njenim riječima, Dušana Kosovića je krasio jedan od rijetkih talenata.
- Naime, imao je vremena bukvalno za svakoga i bio je u stanju da sluša sve i svakoga, satima, ne samo pacijente. Treba, takođe reći da se neprestano usavršavao, iako je specializirao neuropsihja-
triju, postao je i priznati psihoanalitičar, dakle sa ogromnom znatiželjom pratio je sve novine u medicini, ali je istovremeno imao istančani ukus u umjetnosti, često je odlazio na koncerte, u pozorište i bioskop, a posebno ga je interesovala savremena vizuelna umjetnost, tako da su svi njegovi stanovi bili prenatrpani umjetničkim predmetima, kao i najnovjim knjigama. Veoma umjeren u piću, ali ne i u jelu (imao je savršen metabolizam), nije se bavio sportom, osim plivanjem, gotovo svakodnevnim u zatvorenim bazenima, ali i kilometarskim šetnjama kroz Njujork i gradove koje je posjećivao - istakla je Jovićević, dodajući da su ga ljudi često brkali sa Gregorijem Pekom, zbog njegove visine i ljepote, a gdje god bi
se pojavio plijenio je pažnju svojim izgledom i harizmom.
VRIJEDNOSTI
Zlopaša kazivanje o Dušanu Kosoviću počinje pričom o bliskosti svog oca, čuvenog stomatologa Blaža Zlopaše i dr Kosovića, koji su bili prijatelji iz Nikšica, iz dana mladosti.
- Dušan i njegova supruga Rukako su bili česti gosti u našoj porodičnoj kući u Cavtatu i mi u njihovom domu u Njujorku. Prvi utisak o njemu bio je velika personalna širina koju sam i kao dijete mogao osjetititikazao je Zlopaša. On naglašava da je imao tu privilegiju da sjedi pored dr Kosovića u njegovoj ordinaciji u centru Menhetena, ali i da dijeli sa njim momente druženja, slobodnog vremena, stručnih sastanaka sa drugim psihijatrima.
- I jedan i drugi dio tog odnosa bio je presudan na moje lično i profesionalno formiranje. Bio je neposredan, duhovit i jezgrovit - kazao je Zlopaša. Prema njegovim riječima, Dušan je u sebi kao rijetko ko uspješno sjedinio ono narodno i kosmopolitsko, ozbiljno i duhovito, lokalno i univerzalno, tradicionalno i moderno. - Volio je neizmjerno svoj rodni kraj, ali se grozio ,,domaćeg ludila“ kako ga je nekad zvao, pod čim je smatrao provincijalnu ograničenost, podjele i
Slobodan Vuković smatra da je dr Dušana Kosovića posebnim među drugim ljekarima i intelektualcima činila njegova antejska vezanost za Crnu Goru. - Odrastao je u crnogorskoj porodici, a to znači da je, kako mi je rekao, već tada bio suočen s etičkom tra-
dicijom našeg predanja i iskonskim vrlinama čovječnosti. Smatrao je da ga je to, u moralnom pogledu, po prirodi stvari, u osnovi odredilo. Kosović je vodio, jednostavan, pa i skroman život. Iako je dobro zarađivao, nije živio u vilama, već je, sa suprugom Koko, Japankom,
stanovao u apartmanu na Menhetnu, nedaleko od palate Ujedinjenih nacija. Ljeti je redovno dolazio u Crnu Goru, u Herceg Novi, pa bi s društvom katkad putovao, posebno u Grčku gdje je razgledao drevne spomenike kulture. Bio bi zaista srećan kad bi
vidio da današnja moderna Psihijatrijska klinika nosi njegovo ime, jer je iz Crne Gore otišao u Ameriku sa dozom gorčine, jer je, kako mi je govorio, na jedvite jade dobio jedno malo odjeljenje od dvadeset do trideset kreveta, smješteno u bivšoj konjušnici kneza
Mirka Petrovića na Kruševcu, u tadašnjem Titogradu. Kosović je sila! - reče mi u Njujorku jedan stari crnogorski iseljenik. Time je sve rečano - rekao je Vuković.
na osnivača psihijatrijsko-neurološke službe u Crnoj Gori
bilo koju iracionalnu ideološku ostrašćenost. Posebno sam volio njegove anegdote, skice i šale iz predratnog Nikšića koje je sa neskrivenom simpatijom prepričavao - kazao je Zlopaša. Komentarišući vezanost dr Kosovića za Crnu Goru i rodni kraj, iako je veći dio života proveo u inostranstvu, Zlopaša je kazao da je ta uspješna integracija Crne Gore i svijeta bila i unutrašnja psihološka i spoljašnja.
- Nikada se nije otuđio, a isto tako nije ostao ,,zarobljen“ u nostalgiji kao mnogi naši iseljenici - rekao je Zlopaša. Kao ključne životne vrijednosti dr Kosovića izdvaja profesionalnu posvećenost, znatiželju, ali i ljubav prema životu.
- Imao je dobru mjeru između rada i zdravog hedonizma. Duhovitost, intelektualna širina su se tako dobro sklopili u njegovoj ličnosti - kazao je Zlopaša.
On smatra da je integracija narodnog ljekara i savremenog naučnika ono što je činilo dr Kosovića posebnim među drugim ljekarima, ali i otvoreno i nesebično korišcenje osobitosti u radu sa pacijentima. Zlopaša je sa nama podijelio i jednu zanimljivu anegdotu sa Dušanom Kosovićem.
- On je sam bio čovjek anegdota. Obožavao je da anegdote sluša, pamti i priča. Izabraću posljednju kada se već u poznim godinama definitivno iz SAD, poslije pola vijeka, vratio da živi u našoj zemlji. Kod nas na slavi, prilazi mu gospođa oduševljena prilikom da upozna velikog dr Kosovića. Na kraju konverzacije ga kurtuazno pita: ,,Koliko nam ovoga puta ostajete?“ ,,Zanavijek“ - odgovori Duško šeretski - prisjetio se Zlopaša.
Aleksandra Jovićević,
On se sjeća da mu je dr Kosović puno pričao o svojim i počecima neuropsihijatrije u Crnoj Gori.
- O preprekama, predrasudama, ali i svijesti o važnosti te grane koja je bila stigmatizovana i marginalizovana. Nekako sam stekao utisak da koliko se borio sa duševnim boestima, toliko se borio sa mentalitetom. I u jednom i drugom polju ostaje da je bio pokretač savremenog integrativnog pristupa neurološkim i psihijatrijskim poremećajima. Drugi doprinos je bio kroz popularisanje socijalno orijentisane psihoanalize Karen Hornaj kroz prevode njenih knjiga, a i kroz svoja djela ,,Optimistička psihoanaliza“ i ,,Stres“. On je bio tada jedini Jugosloven koji je završio edukaciju na Institutu za psihoanalizu ,,Karen Hornaj“kazao je Zlopaša. On smatra da su posvećenost, integracija i znatiželja Kosovićeve najvažnije poruke za savremenu psihijatriju, kao i neophodnost ličnog rada psihijatra na sebi i svojim nesavršenostima kao slijepim tačkama koje mogu smetati u radu
Fondacija pripremila program manifestacije ,,Dani dr Dušana Kosovića“
Zorica Kovačević je naglasila da je Fondacija ,,Akademik dr Dušan Kosović“ do sada pripremila dva projekta koja će realizovati u saradnji sa Klinikom za psihijatriju KCCG i centrima za mentalno zdravlje - i to u dva doma zdravlja: jedan na sjeveru i jedan na jugu zemlje.
- Nadamo se kvalitetnoj i dugoročnoj saradnji sa Klinikom za psihijatriju, kao i podršci njihovih ljekara u realizaciji planiranih aktivnosti. Takvu vrstu podrške smo već dobili od direktora Klinike dr Aleksandra Popovića, sa kojim sam nedavno
održala sastanak. Pripremili smo program manifestacije ,,Dani dr Dušana Kosovića“, uz prijedlog da je organizujemo u saradnji sa KCCG - Klinikom za psihijatriju. Jedan dio manifestacije biće posvećen životu i djelu dr Kosovića, dok je drugi dio zamišljen kao niz stručnih predavanja ljekara iz naše zemlje, regiona, kao i sa klinike na kojoj je dr Kosović radionajavila je Kovačević.
sa pacijentima. Dr Kosović je imao sposobnost da dopre do „bolnih mjesta duše“, a Zlopaša smatra da je zasluga za to upravo u tome što je nesebično koristio svoju ličnost, svoju bogatu emotivnu paletu u radu sa pacijentima, a opet takt u održavanju granica, svaki psihijatar zna koliko je to zahtjevna vještina.
Dr Kosović je bio poznat po tome što nikada nije odbio pacijenta, čak ni kad nije imao ni novca ni osiguranja.
- To sve govori o njemu. Sjećam se nekih naših namučenih iseljenika sa prostora cijele bivše Jugoslavije, koji su teško zarađivali koricu hjleba u obećanoj zemlji, za njih je imao posebne tarife, koje su za Ameriku bile simbolične. On je bio lijek za njih i ono za što sam pišući o njemu skovao izraz ,,depresija iskorijenjenosti“ - kazao je Zlopaša. Kosovićeva kombinacija topline, harizme, direktivnosti i stručnosti su profesionalne osobine koje je Zlopaša najviše cijenio kod dr Kosovića.
- Meni je govorio samo da što više čitam, iz raznih oblasti, ne samo iz medicine. On je imao tu širinu u obrazovanju koja se, usljed tempa života i preobimnosti obrazovnaja, sve rjeđe srijeće kod psihijatara. Apelujem da kolege čitaju njegova djela, stručna i biografska kroz koja će upoznati barem dio svijeta koji je predstavljao dr Dušan Kosović - istakao je Zlopaša.
NEOBIČAN
Vuković je s jeseni, 1980. godine, u Njujorku upoznao dr Kosovića.
- To je bilo na večeri kod mog školskog druga, Cetinjanina Paja Kusovca koji je živio i radio u Njujorku. Tada sam, povodom 35. godišnjice Ujedinjenih nacija intervjuisao Kurta Valdhajma, generalnog sekretara UN i za Pobjedu izvještavao sa izborne predsjedničke trke za predsjednika SAD između Džimija Kartera i Rolanda Regana - kazao je Vuković.
Sjeća se da je njegov prvi utisak o doktoru Kosoviću bio impresivan.
Mržnja i glupost dominiraju svijetom. Niko im izgleda ne može pouzdano stati na put. (Pobjeda, 2001)
Kad je čovjek neslobodan onda ga nagriza strah. (Pobjeda, 2001)
I malo humora može da uspostavi čovjekovu psihofizičku ravnotežu. (Pobjeda, 2001)
Dr Dušan Kosović u Njujorku
Treba praviti razliku između usamljenosti i samoće jer samoću biramo, a usamljenost je stanje koje nam je nametnuto (Pobjeda, 2001)
Dokazano je da su ljudi koji su prihvatili smijeh i humor kao svakodnevni način života - kreativniji, životniji, podsticajniji i za sebe i za okolinu. (Politika, 1997)
Prvi korak u izlječenju pojedinca ili izlasku društva iz krize jeste prihvatanje istine o krizi (Borba, 1988)
I dobar i loš ljekar griješe. Razlika je u tome što dobar ljekar uočava svoje greške pa ih tako ne ponavlja, dok ih loš ljekar nije svjestan, neprestano ih ponavlja i sebe smatra bogomdanim mudracem. (Borba, 1988)
doktor Kosović i zasadio raštan, paprike, paradajz... da ga podsjeća na Crnu Gou - rekao je Vuković.
On podsjeća i da je dr Kosović bio i plodan pisac. Objavio je nekoliko knjiga, a posebnu pažnju izazvala je njegova knjiga ,,Stres“ koja je prevedena na nekoliko jezika. Vuković je rekao da je Kosović zapazio da naši ljudi često idu u svijet nepripremljeni, plove u iluzijama da će se čim dođu u Ameriku obogatiti.
i omogućiti ljekarima iz Crne Gore priliku za stručno usavršavanje upravo u SAD. Kroz brojne kontakte porodice Kosović, našim ljekarima biće obezbijeđena dodatna usavršavanja na prestižnim američkim klinikama. Sredstva koja je donirala Rukako namijenjena su isključivo Klinici za psihijatriju ,,Dr Dušan Kosović“ i već se koriste za edukaciju i stručno napredovanje njenih ljekara - istakla je Kovačević. Treba podsjetiti da je upravo na prijedlog Zorice Kovačević 2018. godine, kao tadašnje direktorice Kliničkog centra Crne Gore, Klinika za psihijatriju i dobila ime Dušan Kosović.
- Dr Dušan Kosović nije bio običan čovjek - njegovo ime nalazi se u knjizi „Ko je ko u Americi“. U Sjedinjenim Državama postao je jedan od vodećih psihijatara, član Njujorške akademije nauka i umjetnosti, te profesor psihijatrije na Njujorškom univerzitetu. Njegovo ime i djelo biće predmet proučavanja u Crnoj Gori još dugo vremena. Bio je izuzetna ličnost koja je svoj dugi život proživjela dostojanstveno, hrabro i časno, ostavljajući trag po kom će ostati upamćen kao jedan od ljudi koji predstavljaju ponos Crne Gore - istakla je Kovačević.
HUMANOST
novo zažive u Crnoj Gori. Dr Kosović je bio pionir i utemeljivač psihijatrijsko-neurološke službe u našoj zemlji. Svoj odnos prema domovini dokazao je bezbroj puta kroz različite vidove pomoći, a nakon njegove smrti, tu plemenitu misiju nastavila je i njegova supruga Rukako donirajući 200.000 američkih dolara za novu Kliniku za psihijatriju - kazala je Kovačević. Fondacija je neprofitna i funkcioniše na volonterskoj osnovi.
- Visok, markantan, neposredan, s bradicom, posjećao je na Njegoša. Ujedno, običan, jednostavan, prisan čovjek, već tada je bio među četrdeset najvećih američkih psihijatara, zastupljen i u knjizi ,,Ko je ko u Americi“ - istakao je on. Vuković smatra da je dr Kosović bio neobičan, običan čovjek.
- Njegova ordinacija, uvijek krcata onih koji od njega traže pomoć, nalazila se između Druge i Treće avenije u Pedesetoj ulici na Menhetnu, a u malom dvorištu, ukliještenom oblakoderima, uz ordinaciju, baštica, koju je napravio
- U međuvremenu ne uče jezik i onda dolazi do teških razočaranja, Nastojao je da kad naše ljude u Americi nađe neka muka, kad nemaju ljekova, da im pomogme. Nikad im, ako nemaju para, nije tražio za preglede, a od sirotinje, čak i ako mu nudi pare, nije uzimaoistakao je Vuković.
FONDACIJA
Fondacija ,,Akademik dr Dušan Kosović“ osnovana je u Podgorici 2022. godine, a na ideju o pokretanju došle su Zorica Kovačević i supruga pokojnog dr Dušana Kosovića Rukako Fujihira-Kosović. Kovačević pojašnjava da je osnivanje fondacije bila zajednička ideja. - Naš primarni cilj je da lik i djelo dr Dušana Kosovića, kao jednog od najznačajnijih crnogorskih psihijatara, po-
- Ostvarivanje svih naših ciljeva biće izazovno, ali smo spremni da učinimo sve kako bi fondacija ostvarila svoju misiju i uspostavila stabilnu saradnju sa zdravstvenim sistemom i Vladom Crne Gore. Zajednički jedino možemo uspjeti da realizujemo sve planirane projekte - rekla je Kovačević.
Fondacija planira da u Crnu Goru dovede stručnjake sa klinika na kojima je dr Kosović radio.
- Dio porodice dr Kosovića živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, što nam otvara mogućnost uspostavljanja direktnih kontakata sa klinikama na kojima je radio. Vjerujemo da ćemo tako obezbijediti dolazak vrhunskih stručnjaka sa američkih klinika u Crnu Goru, ali
Na osnovu riječi naših sagovornika, pred nama se ne otkriva samo biografija jednog ljekara, već mapa čovječnosti, pravednosti i intelektualne širine koju je nosio dr Dušan Kosović. Iz svakog kazivanja, iz svake uspomene, iz svakog citata pojavljuje se isti lik: lik čovjeka koji je bio izuzetno velik, ali beskrajno skroman; stručnjak vrhunskog dometa, ali čovjek topline koja se pamti duže od svake titule. Zato je njegov rad neprocjenjivo značajan, zato je njegovo ime utkano u istoriju crnogorske medicine i zato se o njemu govori, ne samo s poštovanjem, nego s osjećanjem zahvalnosti koje pripada osnivačima, pionirima, ljudima koji su imali hrabrosti da počnu tamo gdje niko drugi nije ni pokušao. Dušan Kosović je dao Crnoj Gori mnogo, ali osnivanjem psihijatrijsko-neurološke službe, dao joj je početak, dao joj usmjerenje, dao joj mogućnost da se brine o najosjetljivijem dijelu ljudskog bića. A ono najljepše u svemu jeste što to ne govore ni titule, ni biografije, ni institucije - to govore ljudi. Oni koji su ga poznavali. I to je najveće svjedočanstvo kakav je zaista bio. Adrijana ĐOROJEVIĆ
Arhitekta Goran Radović podnio tužbu zbog rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju, osporava sve
PODGORICA – Arhitekta
Goran Radović, jedan od aktera neuspješne rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju, tužio je Vladu Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija i Odsjek za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara, dakle državu Crnu Goru, od koje traži 30.000 eura sa kamatama za pretrpljene i buduće duševne bolove, zbog povrede časti i ugleda.
U tužbi, koju je Pobjeda dobila od Ministarstva kulture i medija na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Radović odbacuje bilo kakvu odgovornost za „nestručno i nekvalitetno izvedene radove“, te poriče da je na objektu Muzeja bilo konzervatorskih radova, iako je na tom projektu angažovan i plaćen upravo da bi rukovodio - konzervatorskim intervencijama.
PRIJAVA BEZ OSNOVA
Radović se u tužbi, koju je podnio preko advokatice Zorice Đukanović, posebno osvrnuo na krivičnu prijavu koju je protiv njega, Ilije Laloševića i Marije Novaković podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Zamjerio joj je što je svoje tvrdnje u krivičnoj prijavi, o kvalitetu izvedenih radova, crpila iz izvještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a da sama nije izvršila uvid u Glavni i Konzervatorski projekat, kao i Ugovor o izvođenju radova i ugovoreni Predmjer i predračun radova. Da je sve ovo pogledala, kako to vidi Radović, inspektorka bi znala da sami objekat Muzeja u Bijelom Polju nije pojedinačno kulturno dobro, da su muzejske zbirke pokretno kulturno dobro, da ne postoji konzervatorski
Jasno je da su tuženi protivpravno prouzrokovali povredu časti i ugleda tužioca, kada su u krivičnoj prijavi iznijeli niz neistinitih tvrdnji i neosnovanih primjedbi na rad tužioca, a potom sadržinu prijave objavili u više elektronskih medija, s namjerom da tužioca diskredituju, te da prouzrokuju štetu njegovom radu, ali i ličnom i porodičnom životu – navodi se u tužbi Radovića
projekat na koji je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost jer isti, kako tvrdi Radović, nije rađen. Takođe, Radović tvrdi da u Glavnom projektu, po kojem su se izvodili radovi, nema konzervatorskih radova već samo građevinsko-zanatskih, te da u ugovorenom predmjeru radova nema nikakvih konzervatorskih radova. Ujedno, Radović u tužbi ne objašnjava kako to da je angažovan kao rukovodilac konzervatorskih radova, a da na rekonstrukciji Muzeja tih radova, kako tvrdi, nije ni bilo, niti objašnjava zašto je u svojim izvještajima, koji su postali sastavni dio dokumentacije o rekonstrukciji Muzeja, uveliko pisao o izvedenim konzervatorskim radovima?!
Sa druge strane, Radović spočitava inspektorki što nije, između ostalog, uvidjela da on nije učestvovao ni u kom obliku u izradi projekta, a ni rado-
va na enterijeru zgrade Muzeja, za što su Uprava i UNDP imali najviše primjedbi. Bošković-Drobnjak, prema tumačenju Radovića, nije ni mogla postupati u Muzeju u Bijelom Polju, jer je sve u nadležnosti Građevinske inspekcije.
Zamjerio je i što Uprava za zaštitu kulturnih dobara sredinom 2021. godine nije izvršila prijem do tada izvedenih radova, već je to učinila tek u novembru 2023, za što, tvrdi Radović, takođe nije nadležna, niti njeni zaposleni, kao
ni sama Uprava, za to nemaju licencu. On je osporio i izvještaj arhitektice Katarine Nikolić-Krasan, koju je kao nezavisnog eksperta angažovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) koji je rukovodio rekonstrukcijom u ime Ministarstva kulture i medija. Ni Nikolić-Krasan, kao ni UZKD, kako to vidi Radović, nemaju licencu za prijem građevinsko-zanatskih radova.
- Naime, prednje navedena krivična prijava lišena je svakog zakonskog osnova, što je tuženom bilo poznato, odnosno moralo biti poznato i to iz brojnih razloga. Prije svega, u krivičnoj prijavi se navodi da JU Muzej Bijelo Polje nema status pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra, ali se u okviru istog čuvaju zbirke sa statusom pokretnog kulturnog dobra. Među-
tim, ono sa čime je tuženi bio upoznat prilikom vršenja inspekcijskog nadzora jeste da su od početka izvođenja radova sve zbirke, odnosno eksponati, bili izmješteni u metalne kontejnere na površini dvorišta Muzeja, pa s tim u vezi, nikakvi radovi nijesu bili izvođeni na pokretnom kulturnom dobru, iz kog razloga
Potrošeno više od 400.000 eura, a Muzej novu godinu ponovo dočekuje u metalnom kontejneru
Rekonstrukcija Muzeja u Bijelom Polju, podsjetimo, traje od juna 2020. godine, do sada je potrošeno više od 400.000 eura, a objekat, da stvar bude paradoksalnija, još nije funkcionalan. Naime, iako su svi akteri ove obnove potpisali izjave da je rekonstrukcija objekta završena u skladu sa svim standardima struke, te da je podoban za upotrebu, kontrola Uprave za zaštitu kulturnih dobara i nezavisnog eksperta kojeg je angažovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pokazala je da su radovi „nestručno i nekvalitetno izvedeni“.
Riječju, tokom prijema radova u novembru 2023. godine u Muzeju se gotovo sve raspadalo, od fasade do rešetki i dihtunga na prozorima, a brojne druge pozicije, od poda do plafona, nijesu izvedene po projektu, u što se uvjerio i novinar Pobjede tokom posjete Muzeju, a potom i nakon uvida u obimnu dokumentaciju o radovima. Podgorička firma „Montal DSD“ potom je u septembru prošle godine počela popravne radove na zgradi Muzeja, po principu „Jovo nanovo“, od poda do plafona, od fasade do nadstrešnice, od unu-
trašnjih i spoljnih vrata do rešetki i dihtunga. Međutim, svi ti radovi su zaustavljeni 15. novembra 2024. jer su izvođači i nadzorni organi otkrili neadekvatno izvedene termo-tehničke i elektro instalacije?! Za nove radove, po svemu sudeći nije bilo više novca, nakon što su za dio popravnih radova potrošili skoro 100.000 eura, a Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u julu ove godine napustio je projekat jer su „ugovori između UNDP-a i glavnog izvođača radova ‘Montal’, kao i nadzornog organa ‘CAU’ istekli, budući da od strane Ministarstva
kulture i medija u prethodnom periodu nijesu preduzete radnje u cilju nastavka radova“. UNDP je obavijestio partnere da će vratiti Ministarstvu preostali novac, a da će lokalna uprava, odnosno Opština Bijelo Polje, preuzeti projekat. Međutim, na današnji dan: muzejski predmeti i zaposleni ustanove su i dalje u metalnom kontejneru, a šut, nedovršena fasada, izvaljena vrata, podovi i razni drugi građevinski „ukrasi“ i dalje su stvarnost Muzeja koji će i ovu zimu, po svemu sudeći, dočekati u mrtvom snu, bez duha i daška života.
zaključke Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Inspekcije za kulturna dobra
nije ni postojao osnov za krivično djelo za koje je tužilac prijavljen – navodi se u tužbi Radovića, ali bez pominjanja člana 3 Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji propisuje da zaštitu, kao i kulturno dobro, između ostalog, ima i „objekat u kojem se trajno čuvaju ili izlažu pokretna kulturna dobra“.
Da nije „bilo povreda ni uništenja kulturnog dobra“, kako navodi Radović, potvrdila je pred tužiocem i direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković Sličnu izjavu je, prema riječima Radovića, dao i direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević sa konstatacijom da nije bilo konzervatorskih radova, već samo građevinsko-zanatskih. Zanimljivo je da se Radović na ovom mjestu poziva na Raičevića, a na početku tužbe osporava njegovu stručnost u domenu komentarisanja izvedenih radova tokom kontrole Uprave za zaštitu kulturnih dobara. - Dakle, navodi iznijeti u krivičnoj prijavi, a kako se kasnije pokazalo, nemaju uporišta u činjenicama i istima nedostaju bilo kakvi dokazi, već je u istoj samo paušalno i zlonamjerno navedeno da su radovi „nestručno i nekvalitetno
izvedeni, sa odsustvom zanatskih vještina i tehnika“. A budući da se radi ozbiljnim optužbama, koje su bile dostupne javnosti putem brojnih medija, tužiocu je prouzrokovana nematerijalna šteta u vidu povrede dostojanstva, časti i ugleda koji isti uživa u Crnoj Gori i van nje –navodi se u tužbi Radovića.
UROTA SA MEDIJIMA
U daljem tekstu tužbe, Radović čak insinuira da su se tuženi (inspektorka, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, riječju – država) urotili sa medijima te sadržinu krivične prijave, tok i ishod izviđajnog postupka objavili u „brojnim pisanim i elektronskim medijima u Crnoj Gori“. - Objavljivanje ove informacije na zahtjev tuženog učinjeno je ne u cilju informisanja javnosti o pitanjima od značaja, već isključivo sa željom da se kod javnosti, čitalaca stvori pogrešna slika o tužiocu i drugim licima kao „neodgovornim i nestručnim licima koji su učinili nedopustive i neoprostive propuste i kojima se treba oduzeti licenca“. Dodatno, navedeni tekstovi propraćeni su zlonamjernim i tendencioznim
Tvrdi da nije bilo konzervatorskih radova, a sam te radove opisivao u izvještaju i potpisao izjavu
komentarima, ali i naslovima poput „Za nestručne radove nema krivične odgovornosti“, „Nemar u Muzeju u Bijelom Polju je nedopustiv“, „Na pomolu oduzimanje konzervatorskih licenci“ – navodi se u tužbi Radovića. Ovdje se već citiraju naslovi tekstova koje je objavila Pobjeda, a koji se ne temelje ni na kojim proizvoljnim interpretacijama, već isključivo na dokumentaciji koju je potpisnik ovih redova dobio preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama ili od povjerljivih izvora, zatim na informacijama tokom zvaničnih razgovora i kontakata sa Ministarstvom kulture i medija, UNDP-om, upravom Muzeja u Bijelom Polju tokom obilaska terena, kao i sa direktoricom Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petrom Zdravković i arhitektom konzervatorom Predragom Spasićem ! I Zdravković i Spasić, podsjetimo, bili su dio Stručne komisije za izdavanje i oduzimanje konzervatorske licence i najglasniji u zahtjevu da se Goranu Radoviću, Iliji Laloševiću i Mariji Novaković, kao i njihovim firmama, oduzmu konzervatorske licence. Međutim, predsjednica Stručne komisije Dobrila Vlahović odugovlačila je postupak sve do isteka mandata članova komisije, pa su Zdravković i Spasić sklonjeni iz tog radnog tijela, a novoformirana komisija više se nije bavila licencama aktera rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Pobjedine izvore informacija ne osporava ni Radović u tužbi, te navodi da „sadržina navedenih tekstova, koja je crpljena iz krivične prijave, kao i izjava tuženog, upućuje na to da je tužilac kao diplomirani inžinjer arhitekture, lice koje je nestručno i neodgovorno u vršenju svog posla, te da mu se treba oduzeti licenca“.
- Jedini cilj i svrha ovakvih navoda jeste da se tužilac degradira i da mu se nanese šteta, odnosno da se obezvrijedi i omalovaži njegov čast i ugled, koje isti ima kao doktor nauka, priznati stručnjak u oblasti arhitekture – navodi se u tužbi Radovića. Sve navedeno bi, kako poentira Radović, možda i imalo smisla da navedena krivična prijava Inspekcije za kulturna dobra nije odbačena Rje-
Jedna od ključnih teza u tužbi Gorana Radovića temelji se na konstataciji da tokom rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju nije bilo konzervatorskog projekta, niti konzervatorskih radova, već samo građevinsko-zanatskih, pa samim tim, kako je istakao, ni inspektorka za kulturna dobra, ni Uprava za zaštitu kulturnih dobara nijesu imali što da traže na gradilištu i ocjenjuju urađeno. Međutim, u zvaničnom „Izvještaju rukovodioca konzervatorskih radova na rekonstrukciji kulturnog dobra ‘Muzej Bijelo Polje’“, koji potpisuje Goran Radović, navodi se da je „u cilju rekonstrukcije i sanacije objekta, kao kulturnog dobra, urađen Glavni i Konzervatorski projekat“. - Projektima je predviđena konstruktivna rekonstrukcija i sanacija objekta u postojećim gabaritima sa konzervatorskim radovima koji dijelom rekonstruišu recentne ranije intervencije objekta i dijelom saniraju zatečene arhitektonske i kulturne vrijednosti objekta u cilju vraćanja objekta u prvobitno i najvrednije stanje kulturne vrijednosti, sve prema tehničkim i konzervatorskim principima i standardima – piše Radović u Izvještaju, koji je Pobjeda, zajedno sa ostalom obimnom dokumentacijom, dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Prema riječima Radovića, radovi na rekonstrukciji objekta Muzeja Bijelo Polje „imali su dosta konzervatorsko-restauratorskih pozicija radova, što je iziskivalo
šenjem Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od 31. jula 2024. godine, jer „ne postoji osnovana sumnja da su izvršili prijavljeno krivično djelo, niti bilo koje drugo djelo za koje se goni po službenoj dužnosti“.
- Međutim, bez obzira što je krivična prijava odbačena, šteta koju je tužilac pretrpio i koju će sigurno u budućnosti trpjeti je ogromnih razmjera. Zbog navoda tuženog, šteta koju tužilac trpi najuočljivija je na profesionalnom i poslovnom planu, a posebno se ogleda u umanjenju obima posla, nepovjerenja od strane klijenata. Pored toga, mnoge kolege i saradnici mu ukazuju nepovjerenje zbog krivične prijave i objavljenih novinskih tekstova i izbjegavaju svaki vid saradnje sa njim, što značajno otežava njegovo poslovanje – navo-
Izjava o konzervatorskim radovima koju je potpisao Goran Radović
sporiji i oprezniji rad“. - Konzervatorski i sanacioni radovi urađeni su savjesno i u duhu struke, nastojeći unaprijediti planirane radove i tehnička rješenja u dozvoljenoj mjeri, ne narušavajući revidovani Glavni i Konzervatorski projekat, a sve uz saglasnost nadzornog stručnog i konzervatorskog inženjera – navodi Radović.
Ove tvrdnje iz njegovog izvještaja stoje u potpunoj suprotnosti sa ključnim navodima iz tužbe koju je podnio protiv države, pa i u suprotnosti sa navodima da Muzej u Bijelom Polju nije kulturno dobro, budući da ga u svom izvještaju Rado-
di se u tužbi Radovića. Uz pozivanje na Zakon o obligacionim odnosima, ali i Ustav Crne Gore, u tužbi se dalje citiraju definicije časti i ugleda, te na koji način te dvije kategorije sve mogu biti povrijeđene. - S obzirom na konkretno činjenično stanje, kao i naprijed citirane odredbe Ustava Crne Gore i Zakona o obligacionim odnosima, jasno je da su tuženi protivpravno prouzrokovali povredu časti i ugleda tužioca, kada su u krivičnoj prijavi iznijeli niz neistinitih tvrdnji i neosnovanih primjedbi na rad tužioca, a potom sadržinu prijave objavili u više elektronskih medija, s namjerom da tužioca diskredituju, te da prouzrokuju štetu njegovom radu, ali i ličnom i porodičnom životu – navodi se u tužbi Radovića.
vić eksplicitno naziva „kulturnim dobrom“, a i član 3 Zakona o zaštiti kulturnih dobara to potvrđuje. Pored ovog izvještaja, Radović je potpisao i izjavu da su „konzervatorski radovi“ izvedeni u skladu sa revidovanim Glavnim projektom/izmijenjenim revidovanim projektom/ projektom izvedenog objekta, Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, posebnim propisima i pravilima struke“. Na kraju, Radović je stavio potpis i ispod rečenice da je objekat „podoban za upotrebu“, što se za sve ove godine pokazalo kao daleko od istine.
ĆUTANJE Arhitekta Goran Radović nikada nije htio zvanično za Pobjedu da prokomentariše bilo koji navod iz izvještaja Uprave, UNDP-a i inspektorke za kulturna dobra, iako mu je to novinar više puta nudio. Štaviše, u posljednjem razgovoru, kada mu je ponovo ponuđeno da komentariše spornu rekonstrukciju Muzeja u Bijelom Polju, novinaru Pobjede je ljutito poručio da ga više ne kontaktira. Isti odnos prema mogućnosti da govore imali su i Ilija Lalošević i Marija Novaković, kao i drugi akteri sporne rekonstrukcije. Dakle, odabrali su ćutanje. Sa druge strane, za serijal tekstova o rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju, podsjetimo, novinar Pobjede je nedavno dobio drugu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo. Jovan NIKITOVIĆ
Iz gradskog preduzeća Čistoća najavili poskupljenje usluga od naredne godine, očekuju podršku gradskog parlamenta
Direktor Čistoće Denis Hot poručuje da su se odavno stvorili uslovi da se cijene odvoza komunalnog otpada povećaju sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru domaćinstva. Navodeći da je za to dobio neformalnu podršku Glavnog grada, najavljuje da će konačan prijedlog odluke, koji će uraditi uz pomoć kolega iz Udruženja komunalne privrede, ući u skupštinsku proceduru početkom naredne godine, te da od odbornika očekuje podršku
Da bi gradsko preduzeće Čistoća d.o.o. Podgorica uspjelo da ostvaruje pozitivne bilanse, a ne da nastavlja da gomila dugove i zavisi isključivo od pomoći Glavnog grada, neophodno je da poveća cijene svojih usluga, što su zahtijevali još prije pet godina. Navodeći da su plate zaposlenih od tada porasle oko 50 odsto, cijena goriva 30, a opreme 10-15 procenata, te da je potrebno nastaviti ulaganje u vozni park i opremu, direktor ovog preduzeća Denis Hot poručuje da su se odavno stvorili uslovi da cijene odvoza komunalnog otpada povećaju sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru domaćinstva. Navodeći da je za to dobio neformalnu podršku Glavnog grada, najavljuje da će konačan prijedlog odluke, koji će uraditi uz pomoć kolega iz Udruženja komunalne privrede, ući u skupštinsku proceduru početkom naredne godine, i da očekuje podršku odbornika gradskog parlamenta. Ukoliko do toga ne dođe, Glavni grad bi morao novčano da pomaže ovo preduzeće koje je već nagomilalo po tri miliona eura duga prema Deponijama i Poreskoj upravi.
POSLOVANJE
Za preduzeće ,,Čistoća“ za narednu godinu opredijeljen je budžet od 2,8 miliona eura, koji se odnosi na javnu funkciju, ali ne i na ulaganja. Zbog toga će ponovo insistirati da se povećaju cijene usluga odvoza smeća, tim prije što imaju velika dugovanja prema Deponiji i Poreskoj upravi. Navodeći da je 2,8 miliona eura za javnu funkciju bilo izdvojeno i prošle godine, a da je u prethodnom periodu bilo 1,9 miliona eura, direktor Čistoće pojašnjava da im
se više novca izdvaja u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom. Podsjetivši da su prošle godine dobili 2,1 milion za nabavku vozila, a da je ove godine opredijeljeno pola miliona eura, očekuje da će taj iznos do kraja godine biti veći.
Hot podsjeća da je povećanje cijena usluga najavio još prije više od dvije godine, a da je prije pet godina odbornike u Skupštini glavnog grada upozorio da je cijena tada pogrešno određena, te da će ,,Čistoća“ biti u problemu i da će se
Postaviće video-nadzor na još 49 lokacija
Direktor ,,Čistoće“ Denis Hot je kazao da je raspisan tender vrijedan za nabavku video-nadzora (49 kamera i 49 adaptera) koji će biti postavljeni na 49 lokacija na teritoriji Podgorice. Na osnovu tih video-zapisa će se sankcionisati građani koji nelegalno odlažu otpad. Ukoliko sve prođe po planu, očekuje da bi ugradnja ove opreme, koja je već postavljena na jednoj lokaciji (u Zagoriču kod groblja) mogla da počne već za mjesec.
- Od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama dobili smo saglasnost da možemo da koristimo video-nadzor, s tim što će biti zaštićena lica građana i registarske oznake vozila i samo u slučaju da neko počini prekršaj Komunalna policija će koristiti video-nadzor, na osnovu kojega će kažnjavati nesavjesne počinioce – objasnio je Hot.
U vrtiću ,,Leptirić“ organizovana jesenja radionica, uživali i djeca i roditelji
pojaviti dugovanja prema Deponijama.
- Naša cijena je četiri i po centa po metru kvadratnom domaćinstva, nije se mijenjala od 2020. godine, kada je pogrešno određena i od tada su krenuli problemi finansiranja preduzeća ,,Čistoća“… Mi sada imamo dug prema Deponijama oko tri miliona i poreski dug na tom nivou. Vidjećemo kakvi su planovi Glavnog grada, ako budu planirali da ulažu u opremu, možemo sa tom cijenom da idemo, ali ako nijesu, mi moramo povećati cijenu usluga kako bismo finansirali opremu i ostale troškove – poručuje Hot, uz napomenu da rade u izuzetno neuslovnim prostorijama, te da se i tu treba ulagati. Kako navodi, prema najavljenom novom cjenovniku prosječan račun za domaćinstvo trebalo da bude veći za nekih dva - tri eura. Kako dodaje, uključiće i kolege iz Udruženja komunalne privrede koje su već uradile kalkulacije za ostala preduzeća na teritoriji Crne Gore. - Otprilike prosječan račun za domaćinstvo sada je oko tri eura, trebalo bi da se poveća dva do tri eura. Prema našoj ranijoj kalkulaciji, ta cijena je trebalo da bude upravo tolika, ali je iz određenih političkih razloga nijesu prihvatili odbornici – navodi Hot, uz napomenu da je ona u Baru sada 12 centi po kvadratnom metru (gdje je uračunata i obaveza prema deponiji), a u Bijelom Polju 14 centi po kvadratnom metru, plus euro i po po računu za kabasti otpad.
ARGUMENTI
Navodeći argumente za povećanje cijene odvoza otpada, direktor Čistoće kao prvi navodi to što je cijena prije pet godina pogrešno određena, te da je tada trebalo da bude devet, a ne četiri i po centa po metru kvadratnom domaćinstva. - Od 2020. godine do danas zarade su porasle 50 odsto, po Monstatu su od 2023. godine porasle 30 odsto, na 700 zaposleneih to su dva miliona eura dodatnih troškova godišnje. Takođe, cijene ulja i goriva su porasle na nivou od nekih 30 odsto, opreme i mehanizacije od 10 do 15 odsto. Svi ti argumenti idu u prilog tome da je vrijeme da povećamo cijenu usluga. U skorijem vremenu ćemo imati konačnu cijenu – zaključuje Hot, ne krijući ni to da imaju višak zaposlenih u administraciji, koje je zatekao kada je došao na mjesto direktora, te da imaju problema i sa velikim brojem korišćenja bolovanja. I. M.
Sa radionice u vrtiću ,,Leptirić“
Mališani iz srednje vrtićke grupe VJ „Leptirić“ (JPU ,,Sofija Klikovac“) u petak su zajedno sa svojim učiteljicama, roditeljima i članovima porodice uz pjesmu, glumu i lijepo druženje učestvovali u kreativnoj jesenjoj radionici.
Koristeći prirodni i reciklažni materijal, pravili su šešire, krune i kape, a svaka kreacija izmamila je osmijehe, radost i osjećaj ponosa. Na kraju druženja, djeca su prodefilovala sa jesenjim kreacijama, uz muziku i aplauze koji su dodatno uljepšali ovaj mali, ali posebni događaj. Aktivnost je protekla u vedroj atmosferi, duhu stvaralaštva i zajedništva za koje su najzaslužnije vaspitačice Stana Bulatović, Mira Krivokapić i Dejana Radusinović i asistentica Bojana Popović
Emi Muratović, da napravi predivan šešir od lišća i kartona, pomogli su stariji brat Leon i majka Željka. - Prethodnog petka smo bili kod Leona, u školi ,,Oktoih“, da pravimo šešire, sada smo ovdje da zajedno pomognemo Emi. Predivno je, prezadovoljni smo ovim vrtićem i načinom na koji učiteljice rade sa djecom, veoma su posvećene, svaka čast – kaza-
la je Željka, uz napomenu da je i njen sin, koji je sada drugi razred, pohađao vrtić ,,Leptirić”. Leon naglašava da mu je veoma drago što su majka i on došli da pomognu Emi, čiji osmijeh i zagrljaj brata na ovu izjavu govore više od hiljadu riječi. Anastasija Aksentijević napravila je prelijepu krunu od lišća i kartona sa đedom Miroslavom - Ovo je prelijepo organizovano. Djeca pjevaju, recituju, prave šešire. I mi odrasli uživamo sa njima. Baš su me napunili nekom lijepom energijom. Ovako nije bilo kada sam ja išao u vrtić, sada je puno kreativnije i ljepše – kazao je Miroslav. Jakovu Adžiću je baka Narija Nikčević pomagala da napravi šešir. - Tako su lijepo vaspitačice ovo organizovale. Potrudile su se da bude lijepo i djeci i nama, zaista svi uživamo. Sve pohvale za ljubav i pažnju koju svakodnevno pružaju našoj djeci – kazala je Narija, čiji je unuk presrećan zbog toga što mu je baka pomogla u pravljenju šešira. Vaspitačica Stana Bulajić je zadovoljna što je veliki broj roditelja i članova porodice došao da podrži djecu i uljepša ovu manifestaciju. I. MITROVIĆ
Iz Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju obavještavaju maslinare
Iz Službe za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada obavještavaju maslinare na teritoriji Podgorice da su u julu ove godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju. Novim članom 12a, kako navode, uvedena je obaveza da svaki vlasnik masline, bilo fizičko ili pravno lice, prijavi svako svoje stablo i upiše ga u Registar maslinara koji vodi nadležni organ lokalne samouprave. - Za svako prijavljeno stablo dodjeljuje se jedinstveni identifikacioni broj koji mora biti trajno i vidljivo označen na samom stablu. Registar, između ostalog, sadrži podatke o vrsti i starosti masline (ako su poznati), tačnoj lokaciji, vlasniku i korisniku stabla, kao i eventualnim ograničenjima ili posebnim režimima zaštite. Shodno zakonskim obavezama, svi maslinari u Podgorici dužni su da podnesu zahtjev za registraciju maslina radi sprovođenja popisa. Zahtjevi se podnose u Službi za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, počev od 1. decembra 2025. godine. Podnosioci zahtjeva odgovorni su za tačnost dostavljenih podataka. Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Službi na brojeve telefona 020 625 393 i 020 625 205, ili putem e-mail adrese: mjerepodrskepoljoprivredi@podgorica.me – navodi se u saopštenju Glavnog grada, na čijem sajtu zainteresovani mogu preuzeti zahtjev. I. M.
Mještani Omerbožovića sastali se sa Botunjanima
Mještani Omerbožovića, koji već 81 dan protestuju zbog gradnje novih sanitarnih kada u krugu preduzeća Deponije d.o.o. Podgorica, od kojih je gradnja pete počela prethodne sedmice, uzvratili su gostoprimstvo i juče u šatoru dočekali predstavnike mještana Botuna i Zete, koji takođe protestima iskazuju protivljenje planiranoj gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom selu.
I sa ovog skupa, kao i onog koji je organizovan prethodne subote (22. novembra) u Botunu, poručili su da će biti podrška jedni drugima u borbi protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i izgradnje novih sanitarnih kada u okviru gradskog preduzeća Deponije.
ZAJEDNIŠTVO
Predstavnik Botunjana Novica Vukčević je kazao da pružaju svu pomoć i podršku mještanima Botuna i Zete. Gorvokaj je naglasio da su se Tuzani i Zećani vazda zajedno držali, te da će tako biti i ovoga puta kada je u pitanju zaštita životne sredine na teritoriji njihovih opština.
Ispred mještana Omerbožovića Nono Gorvoković je zahvalio Botunjanima i Zećanima.
- Hvala vam na podršci, što ste došli da podržite ove vapaje za čisti vazduh u Omerbožovićima i u Botunu. Ustavno zagarantovano pravo svakoga je na čist vazduh i zdravu životnu sredinu – kazao je Gorvoković. Iskazao je nezadovoljstvo zbog toga što nemaju podršku Opštine Tuzi.
- Nažalost, naši iz Opštine Tuzi dali su nam moralnu podršku, bilo je obećanje je da neće biti pete i šeste sanitarne kade, ali od toga obećanja nema ništa. Nijesu nas podržali, neka im bude na čast,
Pružamo vam svu pomoć, ako išta bude trebalo, tu smo za vas – poručio je predstavnik mještana Botuna Novica Vukčević. Predstavnik mještana Omerbožovića Nono Gorvoković je naglasio da je ustavno zagarantovano pravo svakoga na čist vazduh i zdravu životnu sredinu i iskazao nezadovoljstvo što nemaju podršku Opštine Tuzi u protestima zbog izgradnje novih sanitarnih kada u krugu Deponije
Sa jučerašnjeg susreta u Omerbožovićima
a mi ćemo ustrajati u borbi protiv te namjere, s ovim šatorom ćemo ući u Evropsku uniju… Hoćemo da možemo ispred kuće da izađemo i nadišemo se čistog vazduha, da izvedemo đecu i roditelje napolje, a ne da moramo da se zatvaramo u kuće zbog neprijatnog mirisa – poručio je Gorvoković, uz napomenu da se direktori preduzeća Deponija i Vodovod i ka-
nalizacije ponašaju kao da su sam vrh države. Organizator protesta Marko Gorvokaj ističe da je i Botunjanima i mještanima Omerbožovića nametnuta sramna situacija, bez ikakvih prethodnih konsultacija sa njima i mjesnim zajednicama koje im gravitiraju. - Ova solidarnost mještana Botuna i Zete nam i te kako znači, s obzirom da nemamo po-
Sa mještanima Botuna i Zete u posjetu mještanima Omerbožovića došao je juče i potpredsjednik opštine Zeta Aleksandar Marković - Mi našim prijateljima stojimo na raspolaganju u svakom smislu te riječi.
Pokušali su da ih preplaše, to pokušava rukovodstvo glavnog grada i sa našim stanovnicima u Botunu, tako što su slali Komunalnu inspekciju. To je isti mehanizam koji je na snazi 30 godina, a koji je gospodin Mujović preuzeo, odnosno nastavio… Ovdje vazduh nije čist, a i mi imamo isti problem. Ovdje smo se okupili istom mukom i došli da damo podršku našim komšijama, braći koja žive ovdje – kazao je Marković.
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) u subotu je organizovala veliku volontersku akciju uklanjanja biljnog otpada na Gorici.
- Zahvaljujući našim sjajnim
dršku određenih institucija od kojih smo to očekivali. Izgradnja pete sanitarne kade je počela mimo volje nas mještana i mjesnih zajednica. Nijesmo zadovoljni, nijesmo pozvani ni na kakav razgovor formalno. Formirali smo Savjet koji smo napravili iz MZ Omerbožovi-
ći, koji se povezuje sa dijasporom, a tri četvrtine mještana je u dijaspori. Povezaćemo se sa ostalim mjesnim zajednicama u Malesiji, preduzećemo određene inicijative, tražiti dokumentaciju i tužbama djelovati… Na početku smo imali podršku Opštine Tuzi. Ne kažemo da je i sada nemamo, ali ne vidimo ništa konkreno da preduzimaju. Očekujemo veću podršku Opštine Tuzi, ovo je problem cijele opštine – poručio je Gorvokaj.
PODRŠKA
I Sandro Paljušaj, koji živi u Omerbožovićima, iskazao je nezadovoljstvo zbog toga što je preduzeće Deponija počelo da gradi petu sanitarnu kadu. - Dobili su dozvolu za to. Ali, više puta smo ponovili da treba da se pita Vlada, zato što je drugi čovjek Vlade gospodin Đeljošaj obećao da se neće ovdje graditi peta sanitarna kada, ja hoću u to da vjerujem. Ali, ona je počela da se gradi. Treba da se vidi u Crnoj Gori ko se više pita, Vlada Crne Gore ili direktor gradskog preduzeća – kazao je Paljušaj. Ispred mještana Botuna
obratio se Jagoš Bećirović - Došao sam s mojim Botunjanima i Zećanima da damo podršku ovom časnom i poštenom narodu iz Malesije. Potpuno saosjećamo sa njima. Mi živimo sa Kombinatom aluminijuma 50 godina, a oni sa ovom deponijom tridesetak godina. Trebalo je ljudski i trezveno razmisliti da se ovo zlo odavde makne, kao što je KAP kod nas, a oni hoće da im postave još jednog zagađivača. Isto će se osjećati kod nas u Botunu što se tiče postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, otvorenih septičkih jama koje žele da nam naprave. Ja ni ovdje od smrada sada ne mogu da dišem, potpuno razumijem ovaj narod, naše komšije i braću iz Malesije. Imaju punu našu podršku, danas se i u Malesiji i Botunu brani sloboda Crne Gore – poručio je Bećirović, uz napomenu da i jedni i drugi traže samo pravdu i zdravu životnu sredinu. Podsjećamo, mještani Omerbožovića, u znak protesta zbog gradnje novih sanitarnih kada u krugu preduzeća Deponije, već 81 dan na četiri sata zatvaraju saobraćajnicu koja prolazi pored ovog gradskog preduzeća, a odnedavno su i razapeli šator na privatnom posjedu. S druge strane, mještani Botuna u znak protivljenja najavljenoj gradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom selu, prije dvadesetak dana razapeli su šator na javnoj površini prekoputa industrijske zone KAP-a gdje je planirana gradnja. Iz Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada u petak im je naloženo da uklone šator do 3. decembra, što još nijesu uradili. I. MITROVIĆ
učesnicima, očistili smo dio vršnog platoa koji je stradao u požaru 2021. godine. Njihova energija, posvećenost i zajednički trud dali su ogroman doprinos uspjehu ove akcije – poručuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim
područjima. Posebnu zahvalnost upućuju svim učesnicima iz osnovnih škola „Radojica Perović“, ,,Štampar Makarije“, ,,Milorad Musa Burzan“, srednjih škola ,,Sergije Stanić“, ,,Vaso Aligrudić“, Medicinske, zatim institucijama i preduzećima glavnog grada, organizacijama i udruženjima ,,Green home“, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore, Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, kao i kompaniji VOLI na vrijednoj donaciji. I. M.
PODGORICA - Rukometašice Crne Gore podbacile su u najvažnijoj, posljednjoj utakmici D grupe Svjetskog šampionata u Njemačkoj - ,,lavice“ su poražene od Španije 31:26 i propustile su dobru šansu da sa četiri boda odu u glavnu rundu. Ovako će u Dortmund sa dva boda naš, španski i tim sa sjevera Evrope (Farska Ostrva) na megdan Njemačkoj (četiri boda), Srbiji (dva boda) i Islandu (bez bodova). Prvi mečevi glavne runde zakazani su za 2. decembar, a naše đevojke će igrati sa Islandom, zatim ih dva dana kasnije čeka meč sa domaćinom, a 6. decembra duel protiv Srbije. Raspored utakmica u Dortmundu je mogao da bude drugačiji, makar je prijetio takav epilog kada su Španjolke povele 26:17. Na sreću, naše rukometašice su spustile prednost na ,,minus pet“ i izbjegle premijerni duel sa Njemačkom.
OD STARTA KONTRARITAM
Ovo je za izabranice Suzane Lazović bila idealna šansa da se približe četvrtfinalu, a ovako će najvjerovatnije morati da savladaju sva tri rivala iz C grupe kako bi čekirale karte za Holandiju. Kako su igrale naše rukometašice, nijesu ni zaslužile bolji rezultat - kao da je breme tereta bilo preveliko da se približe pozitivnom rezultatu protiv do temelja poljuljane Španije, koja je samo dva dana ranije poražena od autsajdera Farskih Ostrva. Ali, juče je u Triru bila potpuno drugačija slika na terenu - ekipa Ambrosa Martina je od starta bila u boljem ritmu, tako je krenula (2:0 u trećem minutu), a naša ekipa je tek u petom minutu postigla prvi pogodak. I mučila se ofanzivno do kraja, čak i onda kada je selektorka Suzana Lazović (od 21. minuta) odlučila da razbudi tim sa sedam igračica u pozicionom napadu. Ovaj pokušaj, da se lakše dođe do gola, bio je manje produktivan jer je u nekim trenucima na terenu izgledalo kao da je naših igračica manje, a ne više. I upravo se ovaj napadački rizik odrazio onako kako je naš tim najmanje
Rezultati
GRUPA
,,SWT arena“ Gledalaca:
GRUPA A 18.00 – Japan - Hrvatska
20.30 – Danska - Rumunija
GRUPA B 18.00 – Senegal - Iran
20.30 – Mađarska - Švajcarska
GRUPA G 18.00 – Češka - Kuba 20.30 – Švedska - Brazil
GRUPA H
18.00 - Južna Koreja - Kazahstan 20.30 – Norveška - Angola
Priželjkivale su ,,lavice“ četiri boda, zastale su kod prve velike prepreke i sa dosta briga putuju u Dortmund.
- Možda bi nam sve bilo lakše da smo savladale Španiju, ali ništa u životu nije sigurno - važno je da u nastavku damo maksimum, a mislim da ovaj meč nije bio ni blizu naših 100 odsto – kazala je
priželjkivao - rivalke su postigle pet golova na prazan gol! Ono što je u prvom porazu grupne faze u Triru za brigu je način na koji su se branile izabranice selektorke Lazović. Prvo su dozvolile dva laka startna gola lijevom beku So Delgado, a kada je ušla u seriju promašaja (4-0), odlično je od 12. minuta zamijenila Somasa, a pritom je sve konce u igri držala srednji bek Fernades. Utisak je bio da su sa svih pozicija lako, jednostavno pogađale protivnice. Sa druge strane dosta problema u ofanzivi imale su naše đevojke. Izostao je prije svih
selektorka Suzana Lazović Dosta nedostataka je bilo u odbrani.
- Nijesu ispoštovane stvari o kojima smo pričali da moraju, a onda se nesigurnost iz defanzive prenijela u napad. Vjerujem da ćemo iz ove utakmice da izvučemo dosta toga, da se pripremimo za drugu fazu.
golgeterski učinak kapitenke Đurđine Jauković, a nakon sudara u 22. minutu sa pivotkinjom Gasamom, od tada do kraja malo je vremena provela na terenu. Selektorka je uglavnom forsirala napad sa Mateom Pletikosić, Itanom Grbić, Jelenom Vukčević i pivotkinjama Tatjanom Brnović i Ivanom Godeč, dok je Ivona Pavićević bila u igri 60 minuta, a od drugog poluvremena Anastasiju Marsenić (nije imala ni priliku da uputi šut) zamijenila Nina Bulatović. Izostala je do odmora realizacija sa crte –upućen je samo šut.
O rivalima u glavnoj rundi selektorka je kazala:
- Svi rivali će imati dosta problema sa ekipama iz naše grupe. Sigurna sam da će utakmice biti dosta blizu. Za nas je važno da se iz ovog duela izvučemo mentalno, da vidimo gdje smo griješile i da u naredne tri utakmice damo ono što želimo.
I ODBRANA PROBLEM
Ali i pored slabijeg učinka u oba smjera, ,,lavice“ su sa četiri gola minusa sačekale nastavak meča koji je donio nadu. Sa crte je Brnović dva puta pogodila, sa sedam metara Vukčević, nakon što je Godeč iznudila sedmerac. Približile su se na dva gola minusa, a nakon što je Armel Atingre odbranila zicer, šansa za napad da se približe na gol zaostatka nažalost je izostala. Odbijenu loptu ,,pokupila“ je Somaza i izborila sedmerac. Ovaj pokušaj da potpuno uhvate priključak bio je i posljednji na meču. Rivalke
,,Lavice“ nijesu uspjele da naprave čudo i savladaju Španiju. Da budemo iskreni, ponadali smo se malo nakon poraza Španije od Farskih Ostrva. Nekako je to djelovalo logično - ako smo mi pobijedili Farska Ostrva, onda „valjda“ možemo i Španiju. Tako navijači zamišljaju stvari, a potpuno je drugačije kad se izađe na teren.
Kad izgubite utakmicu od slabijeg protivnika na papiru, kao što je to bio slučaj sa Španijom protiv Farskih Ostrva, jedno je sigurno - u narednom meču odigraćete mnogo bolje, jer greške koje su pravile ranije sinoć protiv nas nijesu sebi dozvolile. A mi smo lošu igru u napadu prenijeli i u odbranu, i ono što nas obično krasi u dobrim utakmicama nekako je sinoć izostalo. To su kompaktna odbrana i agresivnost. I ono malo trenutaka kad smo to imali završavalo se iznuđenim, izbrzanim tehničkim greškama.
Tanja Brnović je bila odlična na crti, mnogo toga je iznijela na leđima. Ali mora nas biti više sa takvim učinkom da bi rezultat bio povoljniji. Španiji je sinoć išlo sve, nama jednostavno nije.
Ipak, budimo realni čime raspolažemo. Ovoj reprezentaciji fali igračica za ozbiljniju rotaciju i vjerujem da ćemo kroz ovo prvenstvo još više osjetiti koliko nam je potrebno stvaranje mladih igračica. Sami se ne mogu napraviti ni stvoriti. Ali jednom utakmicom se ništa ne gubi - tu tek počinje. Ko se poslije poraza najbrže uzdigne pokazuje koliki karakter ima. To je ono što nas krasi i što nam treba. Ovo je prvenstvo, nemamo vremena za tugu. Idemo dalje: novi dan, nova utakmica i nove pobjede. Što se tiče ostalih mečeva, Njemice su pokazale da su moćne na svom terenu i ubjedljivo savladale Srbiju.
Golmanka Armel Atingre vidi šansu za četvrtfinale, a poraz od Španije se mora što prije zaboraviti.
su serijom 7:1 u 44. minutu stigla do 23:15, a na 12. minuta do kraja nestvarnih devet golova (26:17). Do kraja meča veći minus spriječile su Brnović, Vukčević, koja je bila najefikasnija na utakmici iako je na premijeri doživjela povredu... - Možemo energetski i taktički dosta bolje. Imale smo neke greške u odbrani koje smo u prethodnom periodu analizirale, ali taj neki dio nijesmo ispoštovale. Napadački smo probali ,,sedam na šest“ da damo lake golove, ali rezultat je na kraju ovakav. Imamo mogućnosti da se ispravimo. Ako
- Pravile smo dosta grešaka, ali idemo dalje, imamo još tri utakmice u kojima moramo da budemo bolje. I dalje imamo šanse za četvrtfinale, a znamo da i odbranu i napad možemo da igramo mnogo bolje - istakla je naša golmanka.
budemo imale dobru energiju i ispoštujemo dogovor, doći će rezultati - istakla je ljevoruka Vukčević. Ovako spora, uspavana reprezentacija kakva je bila u porazu od ,,furije“ imaće dva dana da se spremi za Island, ulog je ogroman - zna se što pobjeda, a što poraz donosi. Island i Njemačka vole da igraju brz rukomet... Forsiraju dinamičnu igru, kakvu je i sinoć demonstrirala Španija, a ,,lavice“ nijesu imale odgovore. Glavna runda tražiće maksimalnu Crnu Goru, a još ništa nije izgubljeno... A. MARKOVIĆ
PODGORICA – Poslije mnogo muke u napadu u drugom poluvremenu, kada je i kraća rotacija učinila svoje, a nakon sjajnih prvih 20 minuta, košarkaši Crne Gore slavili su u Piteštiju protiv Rumunije sa 80:75 i upisali prvu pobjedu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
Ovom pobjedom, ako ne bude iznenađenja protiv istog rivala u julu iduće godine na domaćem terenu, naši košarkaši su napravili, vjerovatno, presudan korak ka jednom od prva tri mjesta u grupi koja vode u drugu rundu kvalifikacija. A pošto se u ovim kvalifikacijama prenose svi bodovi (i oni protiv ekipa koje ne idu dalje), pobjeda protiv Rumuna je značajna i sa tog aspekta, posebno što je izvojevana u okolnostima u kojima je Crna Gora počela ovaj ciklus kvalifikacija, oslabljena i podmlađena, a dodatno hendikepirana zbog izostanka povrijeđenih Petra Popovića i Igora Drobnjaka pred prvi meč sa Portugalom. Uz to, Crna Gora je u Rumuniji odigrala skoro cijelo drugo poluvrijeme bez Jovana Kljajića (zadnja loža), jedine „dvojke“ u ekipi. Meč protiv Rumunije ostaće upamćen i po veoma dobrom doprinosu Danila Ivanovića (pet poena, tri skoka i asistencija), posebno u odbrani na Fetsu Raselu, a u finišu je postigao, možda, i ključnu trojku za pobjedu, a u posljednjih 3,6 sekundi debitovao je i 17-godišnji Maksim Brnović, član Žalgirisa, u koji je stigao iz Budućnosti...
ODLIČNO PRVO POLUVRIJEME
Crna Gora je odigrala odlično prvo poluvrijeme, u oba pravca, pa je na polovini meča imala velikih 15 poena prednosti (49:34), nakon što u prve dvije četvrtine nijednom nije dozvolila domaćinu da vodi, a rezultat je samo dva puta bio izjednačen, na početku utakmice (3:3, 5:5). Trojkom Emira Hadžibegovića i košem Andrije Slavkovića naša selekcija je nakon dva minuta i 10 sekundi prvi put stekla dva posjeda prednosti (10:5), nakon trojki Kendrija Perija i Hadžibegovića, te pogođenih bacanja Alekse Ilića, u tri navrata je bilo „plus sedam“ za goste (15:8, 18:11, 20:13), da bi maksimalna razlika bila na kraju ovog kvartala (26:17), zahvaljujući poenima Ivanovića nakon prodora i polaganja. Naša selekcija je u ovoj četvrtini posebno dobro kažnjavala greške domaćina u napadu (devet poena). U prva skoro dva minuta druge četvrtine igralo se koš za koš, nakon čega je Đorđije Jovanović zakucao u kontri za prvo dvocifreno vođstvo naše selekcije (32:21). Crna Gora je, uglavnom, čuvala dvocifrenu razliku, koja je u tri navrata išla do 12 poena, a sa pet poena u posljednjem minutu
VAŽNA POBJEDA CRNE GORE: Kendrik Peri
Plejmejker naše selekcije Kendrik Peri kazao je da je Crna Gora „večeras pokazala veliki karakter“. - Posebno nakon izdanja u prvoj utakmici. Imamo mlad, nov tim, a u ovom meču su igrači imali veli-
(tri Perija i dva Zorana Vučeljića), „crveni“ su došli do maksimalne prednosti.
Crna Gora je u prvih 20 minuta bolje šutirala za dva (58,3 –55,6 %) i tri poena (40 – 14,3 %), kao i sa linije bacanja (81,2 – 72,7 %), imala je više asistencija (12-4), ukradenih lopti (54) i manje izgubljenih (5-8).
Naša selekcija je i dalje mnogo bolje kažnjavala greške protivnika (14-3), imala više poena iz kontri (7-3) i drugog napada (8-6), iako su Rumuni imali skok više u napadu (98), dok je ukupan broj skokova bio izjednačen (19-19). Peri sa devet i Slavković sa osam
ke poteze. Slavković je, recimo, pogodio ključni put u finišu, a što reći o odbrani Danila (Ivanovića) na jednom od najdinamičnijih bekova u Evropi, Fetsu Raselu Bio je to timski uspjeh,
poena bili su najefikasniji u našoj selekciji, dok je najefikasniji u prvom poluvremenu na parketu bio plejmejker Rumunije Rasel, bivši igrač Mornara, sa 11 poena.
PAD U NASTAVKU I
SREĆAN KRAJ
Trojka Simonovića i koš Slavkovića donijeli su Crnoj Gori novu maksimalnu prednost (54:38), nakon dva i minuta igre u drugom poluvremenu, ali su to bili i jedini poeni naše selekcije u prvoj polovini treće četvrtine, dijelom vjerovatno i zbog toga što je zbog povrede zadnje lože lijeve noge, nakon
ponosan sam na momke, na to kako su odgovorili u ovoj utakmici. Posebna stvar je biti dio svega ovoga, nadam se da ćemo nastaviti da nadograđujemo igru za ono što slijedi – rekao je Peri.
minut i 50 sekundi, van terena morao Kljajić. Rumunija je to iskoristila da serijom 10:0, za dva minuta i 39 sekundi, priđe na svega šest poena minusa (54:48). Trgli su se tada naši košarkaši, odgovorili su serijom 7:0, za novu dvocifrenu prednost (63:50), nakon koša Nikolića u kontri, na asistenciju Perija, a na dva minuta i 24 sekunde do kraja kvartala. Crna Gora je prednost od 13 poena imala i na 82 sekunde do kraja (65:52), ali su Rumuni sa dva uzastopna koša vratili jednocifreni minus (65:56) pred posljednju četvrtinu. Ulazak u posljednju četvrti-
Andrej Žakelj, selektor Crne Gore, čestitao je svojim igračima na pobjedi.
- Poslije meča sa Portugalom, protiv koga nijesmo igrali dobro, protiv Rumunije smo imali bolji pristup, bolju energiju, posebno u prvom poluvremenu. Igrali smo agresivno, neke taktičke stvari smo na momente odrađivali veoma dobro, što nam je donijelo vođstvo od 15 poena na poluvremenu. A onda je domaći tim u trećoj četvrtini počeo da igra mnogo agresivnije i imali smo problema da se adaptiramo na to. Posebno što smo početkom drugog poluvremena ostali bez još jednog beka, pa smo do kraja igrali sa samo dva beka. Nadam se da će sve biti u redu sa Jovanom Kljajićem. Bio je problem da se prilagodimo na tu situaciju i dali smo im šansu da se vrate. Rumunija se borila, ali na kraju smo bili pametniji, donosili smo bolje odluke i zasluženo pobijedili – rekao je Žakelj.
Prvi „prozor“:
nu bio je još gori nego u trećoj, jer je naša selekcija u prvoj polovini iz igre šutirala 10-1, pa je Rumunija malo po malo uspjela da priđe na posjed minusa (70:68), na dva minuta i tri sekunde do kraja. Tada je Nikolić izborio faul, ali je pogodio jedno od dva bacanja, a na drugoj strani, srećom, Rasel nije pogodio trojku za izjednačenje. Zato je u narednom napadu trojku iz ugla pogodio Ivanović, za 74:68, na 69 sekundi do kraja, kada je meč, praktično, i odlučen. Pokušali su Rumuni da se vrate poenima Nikoleskua, ali su prvo Peri potom i Slavković trojkama odbili napade domaćih, pa je Crna Gora mogla da proslavi prvi trijumf u ovim kvalifikacijama, nakon startnog i ubjedljivog poraza kod kuće od Portugala. Crna Gora u drugom „prozoru“ igra dva meča sa Grčkom, prvo 27. februara iduće godine u gostima, a onda 2. marta kod kuće. S. JONČIĆ
Poneđeljak, 1. decembar
PREMIJER (13. KOLO): Liverpul i Junajted pobijedili, remi Arsenala i Čelzija
PODGORICA – Situacija u vrhu Premijer lige nije se bitnije promijenila poslije derbija 11. kola – Čelzi i Arsenal su na ,,Stemford bridžu“ remizirali 1:1. ,,Tobdžije“ su tako ostale na ,,plus 5“ u odnosu na Mančester siti, dok ,,plavci“ i Aston Vila zaostaju šest bodova za liderom.
Za Arsenal je remi u derbiju dobar ako se uzme u obzir da je gubio od 48. minuta, ali
s druge strane ima za čim i da žali jer je od 38. imao igrača više, pa i šansu za preokret nakon izjednačenja preko Mikela Merina Čelzi je bio bolji do isključenja Moisesa Kaiseda u finišu prvog poluvremena kada je neoprezno startovao na Merina, a onda i poveo tek što je počeo nastavak preko Trevora Čalobe, koji je dao gol glavom, mada se čini da mu je namjera bila da prebaci loptu na dru-
Odigrana četiri meča 18. kola Druge fudbalske lige
gu stativu. ,,Plavci“ ni s igračem manje nijesu mijenjali stil igre, ali je gradski rival odgovorio –izjednačio je pogotkom Merina koji je pogodio glavom na centaršut Bukaja Sake
Arsenal je potom bio bliži pobjedi, a najveću šansu imao je Merino kada je odlično odbranio Roberto Sančes
Malo radosti i za Liverpul –,,redsi“ su pogocima Aleksandera Isaka i Kodija Gakpa
slavili na gostovanju Vest Hemu (2:0) i na osmoj su poziciji, s istim brojem bodova kao Mančester junajted, devet manje od Arsenala.
Junajted je u gostima savladao Kristal Palas (2:1), i to nakon preokreta. Žan-Filip Mateta doveo je domaćina u vođstvo iz jedanaesterca, a tri boda ,,đavolima“ donijeli su Džošua Zirkze i Mejson Maunt
Aston Vila je sjajnu formu potvrdila trijumfom nad Vulverhemptonom kod kuće (1:0) golom Bubakara Kamare, dok je Brajton uzeo cijeli plijen na terenu Notingem foresta – strijelci su bili De Kajper u nadoknadi prvog poluvremena i Cimas u 88. minutu.
Brajton je petoplasirani i na ,,minus 8“ od Arsenala. Ne. K.
PODGORICA - Sutjeska, makar na terenu, nije mnogo patila nakon bolne eliminacije iz Kupa – četiri dana od saznanja da je prvenstvo ostalo kao jedina opcija, Nikšićani su savladali OFK Mladost u uzbudljivom meču na DG areni – 3:2. Upravo je Dečić otpisao izabranike Dejana Jelenića iz masovnijeg takmičenja, a u 17. kolu Meridianbet 1. CFL nadigrao je Arsenal u Tuzima – 4:2. Jedinstvo je u Bijelom Polju izgubilo od Jezera (1:0), a derbi Jadrana između Mornara i Petrovca na Topolici pripao je domaćinu – 3:1.
TOŠKOVIĆ UŠAO
I DAO GOL
Sutjeska je potvrdila ulogu lidera, a nakon trijumfa u Donjoj Gorici – sve je izvjesnije da će osvojiti jesenju titulu. Utakmica na DG areni bila je ispunjena golovima i neizvjesnošću, iako je gostujuća ekipa vodila dva razlike u 51. minutu. Kopitović je bio precizan u 33, a prednost Nikšićana duplirao je lijevi bek Ražnatović, koji je postigao peti gol u polusezoni. Djelovalo je da nema povratka za OFK Mladost, ali puleni Marka Šćepanovića još jednom su potvrdili koliko mogu da budu nezgodan rival za sve u elitnom rangu.
Na krilima Latinoamerikanaca, Almeide i Fausta, ,,žuti“ su izjednačili u 64.
Meč je išao na remi, ali sa tim se nije složio Tošković, koji je ušao sa klupe u 84. minutu, a 60 sekundi kasnije dobio ulogu heroja – golom za pobjedu Sutjeske.
Dinamično je bilo na Topolici, gdje je Mornar na poluvremenu imao gol zaostatka, ali je u nastavku dao tri i upisao osmu ligašku pobjedu.
PODGORICA – Utakmicama 18. kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi, a ova runda biće zaključena sjutra, kada se sastaju Podgorica i Berane.
Kolo je bilo u znaku derbija, koji je mogao donijeti promjenu na vrhu tabele, ali iako je Kom odolio protiv lidera, nije uspio da veže deveti trijumf, već je nakon osam uzastopnih pobjeda remizirao sa Otrantom, pa su Ulcinjani i bodom sačuvali prvo mjesto (0:0). Bio je to duel dva tima sa sjajnim serijama, jer su Ulcinjani bez poraza već pet utakmica, a uz to izborili su i polufinale Kupa, a remi bez golova pokazao je da će se očigledno do kraja voditi uzbudljiva trka na vrhu. Grbalj je lako riješio Internacional i učvrstio se u zoni baraža – 3:0. Domaći su do prednosti stigli u 28. minutu, kada je pogodio Aleksandar Krstović 1:0. Već na startu drugog dijela igre bilo je jasno da Podgoričani neće prekinuti post od 20. septembra, već da im slijedi novi poraz. Naime, igrao
utakmice Kom – Otrant
se 53. minut, kada je Krstović lijepo asistirao Stefanu Čađenoviću za 2:0, da bi pogotkom Santigija Sesaja u sudijskoj nadoknadi Grbljani stigli do 3:0. Ubjedljiv je bio i Lovćen, koji je u Igalu slavio sa čak 4:0, čime je izašao iz krize, nakon tri
ubjedljiva poraza. Gosti su do prednosti stigli u trećem minutu, kada je Rade Drakić pogodio za 0:1. Duplirali su prednost Cetinjani u 52. minutu. Hinata Sakamaki probio je po lijevom boku, prebacio loptu do Balše Globarevića, koji je rutinski
Rezultati i tabela
Grbalj – Internacional 3:0 Igalo – Lovćen 0:4 Kom – Otrant 0:0 Iskra – Rudar 2:0 Sjutra
PODGORICA: Podgorica – Berane (13.30h) Otrant 17 11 2 4 42:13 35
2. Kom 18 10 3 5 26:14 33
3.Grbalj 18 10 3 5 28:15 33
4. Rudar 17 8 4 5 28:21 28
5. Berane 17 6 7 4 23:14
10:23
Podgorica
3
Internacional 18 1 5 12 11:38 7 U narednom kolu (7. decembra) sastaju se: Igalo – Kom, Podgorica – Lovćen, Iskra – Berane, Grbalj – Rudar i Otrant Olimpik – Internacional.
zatresao mrežu – 0:2. Rezervista Lovćena Stefan Vulanović povećao je na 3:0 u 80. minutu, a Matija Šćepanović je sa bijele tačke postavio konačan rezultat u posljednjem minutu. Iskra je golovima Marka Šćepanovića zaustavila Rudar – 2:0. Sve je bilo jasno nakon pola sata igre – Šćepanović je prvo u 17. minutu načeo goste, da bi u 30. nakon maestralnog solo prodora postavio konačan ishod. R. P.
Sutjeska
Za ,,neboplave“ je u 32. minutu pogodio Vuković, koji nije slavio protiv bivšeg kluba. Sekulić je u 42. iz penala nabio loptu u prečku, ali to nije pokolebalo Barane u drugom poluvremenu. Domaćin je bio bolji, pritiskao komšije, a do izjednačenja je stigao pogotkom Jaa, koji je u 54. minutu glavom sproveo odbitak u mrežu. Petrovac je počeo da pravi grube, početničke greške u zadnjoj liniji, a iz tih situacija je i izgubio utakmicu. Đurišić je ukrao loptu Ražnatoviću
POD GORICOM: Budućnost
PODGORICA – Korak naprijed, nazad dva – ritam je Budućnosti od početka sezone.
Ne ide, pa ne ide. Čak ni prekaljeni trenerski vuk Dejan Vukićević, kao četvrti trener od ljetos, nije ni približno uspio da uvede ,,plave“ u šampionski ritam.
Pod vođstvom iskusnog kormilara, podgorički tim je ispao iz Kupa u prvom kolu, a nakon 17. kola Meridianbet 1. CFL udaljio se i od titule. Mjeru aktuelnog prvaka uzeo je Bokelj, koji je pod Goricom slavio sa 1:0. Utakmica je riješena u 77. minutu, šablonom iz auta – duga lopta, prebacivanje glavom u petarac, gdje je sam i zaboravljen ostao Stefan Golubović. Pokušao je Vukićević rezom
igračkog kadra da nešto promijeni. Usred jeseni odrekao se senatora, petorice kapitena, stubova prvog tima, a nedavno je klub suspendovao dvojicu mladih momaka od kojih se mnogo očekuje. Van stroja trenutno su Lazar Mijović i Lazar Savović, koji su odbili da produže ugovore. Ovakav postupak rukovodstva nije stran, jer su i prethodne uprave pribjegavale istim ili sličnim metodama. Kako se radi u Budućnosti –svjedoči teren. Uvredljivi povici sa tribina upućeni čelnicima ne prestaju, a na drugoj strani neubjedljivo, ranjivo i porazno djeluju ,,plavi“, koji od početka polusezone nijednom nijesu vezali više od dvije pobjede. Novi zalet da se pozitivni interval produži prekinuli su
Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 350.
Sudija: Ivan Šarac.
Golovi: 0:1 Mikijelj (pen) u 28, 1:1 Ndiaj u 39, 2:1 Ujkaj u 42, 3:1 Selimi u 36, 4:1 Selimi u 61, 4:2 Bošnjak u 69. Žuti kartoni: Radošević, Đeljaj (Dečić).
Radošević
ispred gola, a potom rutinski dobio duel sa Kordićem u 67. Sekulić nije iskoristio najstrožu kaznu u finišu prvog dijela, ali se iskupio u 71. kada je ovjerio slavlje Mornara, iskoristivši veliki kiks golmana gostiju.
RASPOLOŽENI TUZANI
Dobar momentum za Dečić –nakon plasmana u polufinale
Kupa, stigla je nova pobjeda u prvenstvu, ovoga puta protiv Arsenala. Na areni Besa viđen je preokret domaćina koji je gubio od 28. minuta, kada je Mikijelj realizovao penal. Odgovor Tuzana bio je ekspresan –već do poluvremena rezultat je prešao na stranu Tuzana. Izjednačio je Ndiaj u 39, a u
Budućnost izgubila prvenstveni meč od Bokelja
42. pogodio je Ujkaj Početkom nastavka Selimi se pobrinuo da osigura bodove izabranicima Nebojše Jandrića. Dvadeset petogodišnji ofanzivac sa Kosova potpisao je dvije egzekucije – u 46. i 61. minutu.
Bošnjak je u 69. samo ublažio štetu Tivćana koji u posljednjih 10 nastupa imaju
Budućnost je potvrdila da je raskinula ugovore sa 33-godišnjim Lionelom Strumijom i 21-godišnjim Sadokom Kadidom Iskusni Argentinac je za ,,plave“ odigrao šest ligaških utakmica, dok napadač iz Tunisa nije nikad ni debitovao, iako je od strane prošlog sportskog direktora Dejana
Damjanovića najavljen kao kapitalno pojačanje. - Igrači su dovedeni u klub kao značajna pojačanja sa velikim ugovorima za naše uslove. Nije postojao protokol o transferima, koji je sada uspostavljen, pa se desilo da je njihov angažman donio više štete nego koristi našem klubu. Nakon dobi-
janja saglasnosti i stručnog mišljenja sportskog direktora i šefa stručnog štaba da ih ne vide u našem klubu i nakon odobrenja Upravnog odbora, pristupio sam pregovorima o raskidu ugovora o profesionalnom igranju, vodeći računa o finansijskom i zakonitom aspektu i što je prihvatljivo za klub. Došli
Mladost 2 0
Sutjeska 1
Bajović
Braunović
Camaj
Drešaj (od 89. Milić)
Maraš (od 66. Đokaj)
Zogović Ćetković
Macanović (od 77. Bojanić)
Mikijelj (od 65. Mališić)
Stadion: DG Arena. Gledalaca: 150.
Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Kopitović u 32, 0:2 Ražnatović u 51, 1:1 Almeida u 56, 2:2 Faust u 64, 2:3 Tošković u 85. Žuti kartoni: Vujisić, Ceklić (OFK Mladost), Kopitović, Šimun, Čavor (Sutjeska).
MladostSutjeska 3
Radulović Ceklić (od 39. Badnjar)
Kordoba Faust Jovanović
Knežević (od 55. Almeida)
Mrvaljević (od 82. Radusinović)
Rodrigez (od 55. Kontić) Uskoković Vujisić
Vuković (od 82. Pavlićević)
Giljen Damjanović Desančić (od 62. Pajović) Furtula (od 73. Vukčević) Golubović
Juković
Kalezić (od 84. Tošković)
Kopitović
Ražnatović (od 73. Đinović)
Šćekić
Šimun (od 73. Čavor)
svega jedan trijumf.
Pored Arsenala, još jedan tim je u ozbiljnoj krizi – bjelopoljsko Jedinstvo.
Četa Seada Babače izgubila je pred svojim navijačima od Jezera, što je bio četvrti negativni ishod zaredom, a treći vezani bez datog gola.
Jedinstvo je bez pobjede u posljednjih devet ligaških duela
Kotorani, donedavno fenjeraš elitnog ranga koji raste sa mladim strategom Vladimirom Savićevićem
- Mislim da, na osnovu svega viđenog, nijesmo zaslužili poraz,
ali kada ne postignete gol iz situacije kakvu smo imali, posebno preko Bulatovića, ne možete ni da očekujete povoljan rezultat. Bokelj je došao znalački da sačuva mrežu čekajući prilike
iz kontri, neutralisali smo to u većem dijelu utakmice, ali jedna neopreznost nakon auta nas je koštala gubitka bodova - rekao je šef stručnog štaba Dejan Vukićević, koji je dodao:
smo do zajedničkog dogovora i sporazumnog raskida ugovora i oni od 29. 11. 2025. zvanično nijesu više profesionalni igrači FK Budućnost. Raskidom smo uštedjeli klubu više od 250.000 eura. Zahvaljujem Kadidi i Strumiji na korektnom odnosu prema klubu za vrijeme njihovog boravka i želim im sve najljepše u budućoj karijeri - rekao je izvršni direktor Predrag Kažić
- Ušli smo u jedan proces pravljenja tima koji neće biti nimalo jednostavan i svjesni smo da će na tom putu biti dosta izazova sličnog tipa. Jednostavno, želja i pristup nijesu bili dovoljni za
Ndiaj (od 46. Selimi od 66. Đeljaj)
Pavlićević
Radusinović
Sekulović
Ujkaj
Pecelj (od 65. Montenegro)
Petović
Ražnatović
Šahman (od 65. Nikolić)
Sim
Telesmanić (od 46. Bošnjak) Živanović
Tabela
1. Sutjeska 17 10 3 4 30:19 33
2. Mornar 17 8 5 4 24:20 29
3. Dečić 16 8 3 5 22:23 27
4. Budućnost 16 7 4 5 20:14 25
5. Jezero 17 6 5 6 22:21 23
6. Petrovac 17 5 7 5 25:18 22
7. Mladost 17 7 1 9 26:27 22
8. Arsenal 17 4 6 7 17:25 18
9. Bokelj 17 4 5 8 22:28 17
10. Jedinstvo 17 3 5 9 10:23 14
U narednom kolu (6. decembra) sastaće se: Bokelj – Dečić, Arsenal – OFK Mladost, Sutjeska – Jedinstvo, Jezero –Mornar, Petrovac – Budućnost.
i prikovano je za dno tabele –od sada je zona baraža udaljena tri boda.
Jezero ima skroz drugačiju priču - Plavljani su spojili tri trijumfa bez kapitulacije, računajući i prolaz među četiri u masovnijem takmičenju. Izabranici Miodraga Džudovića slavili su u Bijelom Polju zahvaljujući Pe-
Jovičić Maksimović (od 77. Rolović) Raičević (od 91.Ilić)
tru Bogdanoviću, koji je u 56. minutu matirao golmana Džafića D. KAŽIĆ
pobjedu. Potrebno nam je mnogo rada i strpljenja, prije svega potrebna je podrška ovim mladim momcima, kao i dodatna selekcija igrača. Imamo jasnu strategiju i siguran sam da će-
mo istrajati u tome i pored mnogo problema sa kojima se suočavamo - poručio je Vukićević. Nakon 16 mečeva u prvoligaškom društvu, Budućnost je četvrta, sa 25 bodova. D. K.
PODGORICA – Vozač Red
Bula Maks Ferstapen pobijedio je na Velikoj nagradi
Katara i time trku prije kraja šampionata Formule 1 smanjio razliku za vodećim u generalnom plasmanu Landom Norisom iz Meklarena na 12 bodova.
Ferstapen, četvorostruki uzastopni svjetski prvak, na stazi Lusail ostvario je jubilarni 70. trijumf u karijeri, a sedmi ove sezone.
Drugo mjesto zauzeo je vozač Meklarena Oskar Pjastri, a treće mjesto pripalo je vozaču Vilijamsa Karlosu Saincu Četvrti je kroz cilj prošao Noris, dok je petu poziciju zauzeo vozač Mercedesa Andrea Kimi Antoneli Bodove su osvojili još Džordž Rasel iz Mercedesa, Fernan-
plasirani Pjastri ima 392 boda. Posljednja trka u šampionatu voziće se naredne nedjelje u Abu Dabiju. R. A. FORMULA 1: Maks Ferstapen smanjio zaostatak
do Alonso iz Aston Martina, Šarl Lekler iz Ferarija, vozač Rejsing bulsa Lijam Loson, kao i vozač Red Bula Juki Cu-
noda
U generalnom plasmanu vodi Noris sa 408 bodova, drugi je Ferstapen sa 396, dok treće-
Košarkašice Budućnost Bemaksa trijumfovale u Celju u velikom derbiju WABA lige
Velika razlika u Celju može biti bitna i iz tog razloga...
PODGORICA – Košarkašice
Budućnost Bemaksa savladale su Celje (83:65) u derbiju 7. kola WABA lige.
Za Podgoričanke je to prvi brejk ove sezone u regionalnom takmičenju, ali s obzirom na to da su savladale najvećeg rivala proteklih godina i to ozbiljnom razlikom, jasno je da je to trijumf koji ima višestruki značaj. „Plave“ su nakon kadrovskih problema bile u skraćenoj rotaciji, sa samo devet igračica, ali su i pored toga, ali i činjenice da su već u uvodnim trenucima meča bile opterećene faulovima glavnih igračica, uspjele da ostvare bitnu pobjedu. - Veoma važna pobjeda za nas. Kao što smo i očekivali, težak meč, mislim da smo prvo poluvrijeme bili u nekom grču, iako smo kontrolisali rezultat, ali je bilo prostora za bolje izdanje. Ali, bili smo u problemu, jer smo rano bili opterećeni faulovima
dvije – tri jako bitne igračice za nas, što nas je svakako poremetilo. Međutim, klupa je odradila dobar posao, nadomjestila taj nedostatak. U četvrtom periodu iskoristili smo svoj puni potencijal, počela je lopta da kruži, pogodili dosta bitnih šuteva i na kraju zasluženo stigli do trijumfa – kazao je Petar Stojanović, trener Podgoričanki. „Plave“ su u posljednjih pet mi-
nuta pogodile pet trojki, ukupno 16 od 24 i trojkama potpuno razbile rivala i najavile da su u dobrom ritmu i da i pored svega mogu da se bore za sam vrh. Već sada na kraju prvog kruga ligaškog dijela „vučice“ su jasno pokazale da već imaju ozbiljan kapital za fajnal-for, a da će protiv glavnih konkurenata (Montana, Partizan i Celje) voditi bitku za što bolju poziciju.
- Tek smo na pola puta. Ima još dosta da se igra. Mnogi timovi mijenjaju rostere, dešavaju se promjene, angažuju se pojačanja do kraja prelaznog roka, tako da sve je moguće. Ali, ova pobjeda mnogo nam značI u borbi za fajnal-for, ali i izbjegavanju četvrtog mjesta – objasnio je Stojanović. Sada slijedi mini pauza, a onda novo gostovanje – bugarskom Rilskom.
- Nakon reprezentativne pauze uslijedio je odmah meč protiv Orlova, malo vremena za spremanje derbija, izuzetno dug i naporan put, ali sada nakon ove pobjede sve je lakše. Iskoristićemo period do narednog meča da se osvježimo i dodatno spremimo za nove izazove. U narednom kolu smo slobodni, što nam daje prostor da se polako spremamo za duel protiv Rilskog, gdje ćemo nastojati da godinu krunišemo pobjedom, jer je svaki meč bitan u borbi za plasman – objasnio je Stojanović. R.P.
PODGORICA - Čikago je u seriji od tri poraza, a posljednji je doživio u gostima od Indijane sa 103:101. Vodili su Pejsersi gotovo čitav meč, sve do posljednje četvrtine, kada je Čikago napravio seriju i preokrenuo na „plus sedam“ (95:88, 97:90). Na kraju je ipak bilo dramatično, Trej Džons je donio Bulsima izjednačenje na 7,5 sekundi do kraja, ali je na 1,1 sekundu do kraja Paskal Sijakam pogodio za pobjedu. Čikagu nije pomogla još jedna dobra partija Nikole Vučevića, koji je za 30 minuta igre upisao 16 poena, osam skokova, šest asistencija i ukradenu loptu. Na taj način je ušao među 15 igrača u istoriji NBA lige sa 17.000 postignutih poena…
Sijakam je bio najbolji akter meča sa 24 poena i devet skokova, a pratio ga je Benedikt Maturin sa 19 poena i šest uhvaćenih lopti. U Čikagu su se istakli i Džoš Gidi sa 17 poena, 11 skokova i sedam asistencija i Džons sa 17 poena.
Denver je pobijedio Finiks rezultatom 130:112 uz novu fan-
tastičnu partiju Nikole Jokića, koji je bio na skok od tripl-dabla, pošto je meč završio sa 26 poena, devet skokova i 10 asistencija. Denver je došao do skora od 14-5, dok su Sansi drugim porazom u nizu pali na 12-9. Mladi američki košarkaš Kuper Fleg odigrao je najbolju partiju u NBA karijeri, a vodio je Dalas do pobjede nad Los Anđeles Klipersima rezultatom 114:110. S upertalentovani 18-godišnjak je meč završio sa 35 poena, osam skokova i dvije asistencije i tako postao najmlađi NBA igrač u istoriji sa 35+ partijom, sa 18 godina i 343 dana. Uz to, bio je heroj svog tima jer je u posljednja tri minuta postigao čak osam poena i donio Dalasu mogućnost da u penal završnici dođe do tek šeste pobjede ove sezone. Entonija Dejvisa opet nije bilo, a pored Flega istakli su se i Klej Tompson sa 23 i Nadži Maršal sa 18 poena. Na drugoj strani, nedovoljno je bilo 30 poena i osam skokova Kavaja Lenarda, 29 poena, osam skokova i 11 asistencija Džejmsa Hardena i 19 poena i 11 skokova Ivice Zubca Šarlot je prekinuo niz od devet pobjeda Toronta, pošto je kod kuće, nakon produžetka, slavio 118:111. Time je zaustavljen san o istoriji, odnosno najdužem pobjedničkom nizu u istoriji franšize kanadskog tima koji je ostao na 15 trijumfa. Rezultati: Minesota - Boston 119:115, Šarlot – Toronto 118:111, nakon produžetka, IndijanaČikago 103:101, Majami - Detroit 135:138, Milvoki - Bruklin 116:99, Golden Stejt - Nju Orleans 104:96, Finiks - Denver 112:130, Klipers - Dalas 110:114. S. J.
PODGORICA – Pogodak
Andrije Radovanovića osam sekundi prije kraja meča donio je rukometašima Budućnost Podgorice trijumf na gostovanju
Mornaru 7 (28:27) u 11. kolu SBbet Prve crnogorske lige i povratak na drugo mjesto na tabeli, sa četiri boda manje od Lovćena.
Zanimljiv meč odigran je u ,,Topolici“, gdje je većim dijelom utakmice prednost imao domaći tim. Mornar 7 je 18 minuta prije kraja vodio četiri razlike (21:17), Budućnost prišla na 21:20, da bi u 51. minutu bilo ,,plus 3“ za Barane – 24:21. Ni to im nije bilo dovoljno jer je Budućnost izjednačila na 25:25, a onda minut i 12 sekundi do kra-
ja preko Radovanovića iz sedmerca povela (26:27) prvi put od 22. minuta kada je bilo 10:11. Enes Mulić je izjednačio, ali je Radovanović svojim trećim pogotkom na meču donio dva boda gostima. Na drugoj strani izblokiran je udarac Save Ražnatovića Budućnost ima bod više i utakmicu manje od Sutjeske, a na
,,plus 2“ je u odnosu na Budvansku rivijeru, koja je odigrala dva meča manje od podgoričkog tima. Slaven Lekić i Marko Čampar postigli su po šest pogodaka za Budućnost, dok je Vuko Borilović imao 11 odbrana. Sava Ražnatović je sa sedam pogodaka bio najefikasniji u redovima Mornara. Filip Junković zaustavio je 13 šuteva. Rezultati 11. kola: Zabjelo –Lovćen 33:47, Jedinstvo Bemaks – Budvanska rivijera 31:36, Berane – Partizan 34:33, Brskovo – Sutjeska 21:39, Mornar 7 – Budućnost Podgorica 27:28. Ne. K.
PODGORICA – Iako su ispustili set, odbojkaši Budućnost voleja opravdali su ulogu favorita na Cetinju protiv Lovćena (3:1) u posljednjem meču 8. kola EPCG Superlige za odbojkaše. Podgoričani su upisali šestu pobjedu, a Lovćen je i dalje bez pobjede, uz dva osvojena seta.
Trener „plavih“ Dejan Radić odmarao je sve startere (Jovan Delić, Rastko Milenković, Luka Lojić, Aleksa Nikolić, Srđan Petrović, Marko Sinđelić, Nikola Lakčević), pa su šansu dobili mlađi igrači, a istakli su se Kosta Poleksić sa 18, Filip Radić sa 15 i Aleksa Radić sa devet poena. U domaćem sastavu najviše poena je osvojio Strahinja Martinović - 14, dok su Žarko Radunović, Branko Stanojević i Nikola Vukčević dodali po sedam. S. J.
Poneđeljak, 1. decembar 2025.
Vajlderova briljantna studija alkoholizma „The Lost Weekend“ prikazana prije 80 godina
Piše: stojan stameNić
Legenda klasičnog Holivuda: kada je veliki pisac krimi-romana, liječeni alkoholičar Rejmond Čendler, radio na scenariju za nezaboravni noar klasik „Double Indemnity“ (1944) Bilija Vajldera… Toliko ga je pisanje emocionalno mrcvarilo, toliko se sa režiserom svađao - da je nakon godina i godina počeo opet da pije. Još jedna holivudska legenda, tiče se iste priče: čelnici studija „Paramount“ prije 80 godina dobili su nepristojnu ponudu gangstera Frenka Kostela - da unište trake jednog filma. Kažu, ponudio im je pet miliona dolara. „Da je meni nudio toliku lovu, lagano bih sam te trake spalio“, govorio je kasnije Vajlder.
NeostvareNi pisac
Nego, Vajlder. Filmski autor, koji je čovjeka volio koliko to može činiti samo neko ko je snimio i „Sunset Boulevard“ (1950) i „The Apartment“ (1960), osjećao je da je Čendleru ostao dužan. Toliko, da je njemu i zbog njega - snimio film.
„The Lost Weekend“ (1945), adaptacija romana Čarlsa Džeksona, priča je o piscu
alkoholičaru. Na američkom filmskom nebu uzletio je 29. novembra 1945. godine, prije cijelih osam decenija… Samo zbog toga što je Vajlder želio da pokuša da sebi objasni Čendlera.
U filmu „The Lost Weekend“ dva su Dona Bernama (Rej Miland): jedan je pisac, drugi pijanac. Tako glavni junak priče pokušava da se predstavi i objasni i Helen (Džejn Vajman), ženi koju voli, nakon što slučajno čuje razgovor njenih roditelja i njihovu strijepnju, da on, nezaposleni pisac, nije pravi čovjek za nju. I odatle spuca doma - i fino se nacirka. Dakle, dva Dona: onaj prvi, čiji ga strah od neuspjeha i razočaranja u očima drugih tjera da pobjegne - a bijeg samo i jedino može značiti piće. I onaj drugi, kojeg brat Vik (Filip Teri) stalno spašava iz ne-
Sve je u ovom filmu onako otužno tipski i stereotipno - kao preslikano iz priče bilo kojeg pijanca. Pa koliko ste tih i takvih nesrećnih sinova vidjeli oko sebe; u svojoj, u generaciji svojih roditelja, đedova… Gdje ako ne u Crnoj Gori
volja i nalazi mu izgovore. Zna Helen da je tako, praktično od početka njihove romanse. Ipak, i dalje je tu.
Sve je u „The Lost Weekend“, u ta tri dana filmskog narativa, onako otužno tipski i stereotipno - kao preslikano iz priče bilo kojeg alkoholičara. Pa koliko ste tih i takvih nesretnih sinova vidjeli oko sebe; u svojoj, u generaciji svojih roditelja, đedova… Gdje, ako ne u Crnoj Gori.
A Don je Njujorčanin, koji po stanu, terasi, pa čak i niz zidove zgrade, krije neke boce sa
pićem. Brat od njega krije neke druge boce, pa tako njih dvojica igraju neku vrstu šunjalice; samo što je Don, naravno, igra sa samim sobom i sopstvenim životom. Shvatate li koliko je to tužno? Svi znate barem jednu takvu ili sličnu porodicu. Pogotovo u Crnoj Gori. Sve u filmu velikog Vajldera odatle i od takvog početka –savršeno je logično i očekivano. To kako Don svojoj Helen obećava da će napisati roman o borbi sa pijanstvom i nazvati ga „The Bottle“ („Boca“). Kako mu se, nakon što konačno krene da piše u svom tužnom stanu - želja za pićem krene prikradati… I onda otpočne potragu za nekom mitskom bocom, kao oni grešnici Vitorija de Sike za jednim biciklom u znate već kojem filmu. I Don uleti u spiralu propasti; čak i do jednog noćnog kluba, odakle će ga (čak i odatle) kao nedostojnog i bijednog izbaciti.
Put u propast na autopilotu: Don će biti spreman i da pruži ruku ka tuđem novcu; i da založi svoju skupocjenu pisaću mašinu i odrekne se tako i ostvarenja i svega u šta vjeruje; i da kupi jedan pištolj, i da isplanira da se ubije… Samo zbog te jedne boce. Naravno, sve je to psihološka igra i jurenje za sopstvenim repom osobe koja iskreno i očajnički vjeruje da više ne vrijedi ni pišljivog boba. Potom slijede i bjekstvo iz bolnice, i halucinacija, i konačan susret oči u oči sa Helen – i sve je to već priča koju unaprijed, iz priča iz našeg komšiluka ili porodice, previše dobro znate.
iza liNije
Ipak, samo je Bili Vajlder taj i takav režiser, sposoban da razigra „priču na autopilotu“. Da je učini stvarno uzbudljivom, da je pretvori u igru velikih uloga, ali i da spusti loptu, onda kada je potrebno… I da taj „The Lost Weekend“ teče, od početka do kraja, tako da ne trepnete. Ne da flertuje, nego da dobrim dijelom bude debelo iza linije iskrene komedije!
Jer sve je to Vajlder, onaj koji nas je prije 80 godina učio, onaj koji nas i dalje uči o tome koliko je u filmskom svijetu važno biti dobar pripovjedač. I ne samo to, nego i biti dobar u komunikaciji. Poštovati svo-
ju publiku i njeno vrijeme; biti zanimljiv, i zabavan, perfektno držati pažnju. Zbog toga Vajlder i jeste jedan od najvećih majstora Holivuda. Od „Double Indemnity“ i savršeno opasnog ljubavnog plesa Barbare Stenvik sa Fredom Makmarejem , preko „The Lost Weekend“, „Sunset Boulevard“ i gomile filmova, do savršeno realne, moderne romanse Džeka Lemona i Širli Maklejn u „The Apartment“. Samo takav režiser mogao je da učini da stereotipna i tipska priča poput „The Lost Weekend“ potekne kao živa voda filmskog jezika.
odbjegli jevrej
Za Vajldera, tog austrougarskog Jevreja iz Galicije, u Njemačkoj i od slavnih ekspresionista učenog, u Holivudu i od Hitlera odbjeglog - taj „The Lost Weekend“ značio je i momenat ostvarenja i priznanja. Ne samo sa četiri Oskara (film, režija, adaptirani scenario, najbolji glavni glumac), već i priznanjem pobjednika prvog Kanskog festivala! Oskar za najbolji film i trijumf u Kanu; toliko rijetko, da su to do sada zaslužila samo četiri filma. Takav režiser mogao je, u smiraj Drugog svjetskog rata, i da izvolijeva, pa je, nakon sesija u holivudskom studiju „Paramount“, lagano uspio da na jesen 1944. kompletnu filmsku ekipu prebaci u Njujork. Treća avenija, „Midtaun“ istoka Menhetna… To je mjesto na kojem je Vajlder potražio i pronašao - realnost svijeta jednog pijanca. I ne samo to: toliko je Holivud u tom momentu bio moćan i cijenjen; toliko se Vajlderu nakon hita „Double Indemnity“ vjerovalo - da je lagano uspio da dobije dozvolu „Belvju“ bolnice na Menhetnu, jedne od najstarijih i najcjenjenijih u cijeloj Americi - da snima na odjeljenju za alkoholičare. Nikad prije i nikad kasnije nijedan režiser nije dobio tu priliku.
Ipak, daleko od toga da je za klasik bio dovoljan samo Vajlder. Dogodilo se i to, na primjer, da je na prvoj probnoj projekciji za testnu publikureakcija bila mlaka. Da su neki koji su dobili dozvolu da napišu kritike čak ismijali Milanda, pijanca koji je, bože moj, vrlo artikulisan i spreman za raskošan dijalog i velike riječi… A šta se desilo: tek nakon toga je na filmsku traku „legla“ sjajna muzika Mikloša Rože. Tek onda je film „kliknuo“. Od tog momenta bio je savršen… Imao je „The Lost Weekend“, naravno, i protivnike. Cijela se industrija alkoholnih pića stuštila u kampanju da se film zabrani. Pa je onda stigla i ona „ponuda koja se ne odbija“ mafijaša Kostela. I šta se desilo? Film je, srećom, već bio u oskarovskoj igri. Nije bilo povratka. Postoje i neke stvari mnogo bitnije od tada basnoslovnih pet miliona. Srećom - jer je Vajlder u ovom filmu natjerao svijet na nešto što često svi zaboravimo da vidimo, nakon ko zna kog razočaranja u pijanca; što i njemu samom izmiče pred ogledalom… Omogućio nam je da u „The Lost Weekend“ prepoznamo - čovjeka. I pružimo mu stvaran oslonac. Koji veliki krimi-pisac Rejmond Čendler na kraju za sebe nije vidio. Autor genijalnog romana „The Big Sleep“ (da, istog onog po kojem je Hauard Hoks 1946. snimio neprolazni i genijalni film noar!) izgubio je bitku s alkoholom i sobom više od deset godina kasnije, krajem pedesetih, nakon smrti žene koju je volio. To je sudbina koju je, na koncu, Vajlder Čendleru i proricao. Jer ima nade za Dona, pisca i pijanca u filmu „The Lost Weekend“ - samo i sve dok je uz njega jedna Helen. Da mu kaže da može prihvatiti obojicu, da se jedino tako može sa sobom pomiriti i pronaći neki kurs, svjetlost u mraku, malo nade na dnu flaše. •
Eplov novi britanski triler „Down Cemetery Road“ ne može da se mjeri sa „Slow Horses“
Nakon planetarnog uspjeha britanskog trilera „Slow Horses“, bilo je samo pitanje dana kada će se Apple TV+ baciti u potragu za novim hitom na tragu beskrajno duhovite i uzbudljive priče o MI5 agentima u egzilu pod budnim okom velikog sarkastika Džeksona Lamba (Gari Oldman). Traganje, pak, nije potrajalo, s obzirom na to da pisac Mik Heron, na čijem je serijalu knjiga „Slough House“ serija Vila Smita i zasnovana, ima još konja u rukavu. Zeleno svjetlo za adaptaciju njegovog debitantskog romana „Down Cemetery Road“ (2003) brzo je palo šaka kretorke Morvene Benks, jedne od „Slow Horses“ scenaristkinja (inače, pozajmljuje i glas Mami Prase u „Pepi“), te režiserke Natali Bejli koja je, kao i Smit, radila sa Janučijem na satirama „Veep“, „The Thick of It“ i „Avenue 5“. Poslije emitovanja pet od osam epizoda prve sezone rezultat njihove sinergije djeluje… Pa, kao pomiješana roba. Mnogo je elemenata u „Down Cemetery Road“ koji se mogu voljeti, ali samo jedan koji se, kao cipan cijela „Slow Horses“, može obožavati. To je, naravno, Ema Tompson
AgonijA i pA r A nojA Prije nego što upoznamo Zoi Boem, Eminu privatnu detektivku sa sarkazmom na reveru, rukovaćemo se sa Sarom Traford (Rut Vilson), restauratorkom u umjetničkoj galeriji u Oksfordu. U njenom stanu i životu zatičemo se u trenutku kada sa suprugom, bankarom Markom (Tom Rajli), organizuje večeru za njegovog potencijalnog klijenta.
Taj Džerard Inčon ( Tom Gudman-Hil iz „Baby Reindeer“) je, u kratkim crtama, prava bogataška svinja. I naravno da Saru nervira to što joj suprug oblijeće oko njega, što se smije njegovim uvredljivim „forama“, što klima glavom na svaku nadmenu grozotu koju izgovori. Najradije bi izvadila metlu iz Markovog dupeta i njome odalamila po glavi i njega i seratora kojem se udvara.
Sarina socijalna agonija, pak, prekida se - eksplozijom. Kuća u komšiluku leti u vazduh, navodno zbog curenja gasa, a jedina koja nesreću preživljava je djevojčica po imenu Dina. Sara je ne poznaje, ali postaje opsjednuta željom da joj pomogne. Ispostaviće se da je to teže nego što je zamišljala s obzirom na to da curica brzo nestaje iz bolnice u kojoj su je zbrinuli… Dok pratimo Saru kako paranoiše u vezi sa Dininom sudbinom, paralelno gledamo i ključne krivce za izbijanje eksplozije. Nalaze se u Ministarstvu odbrane, gdje koordinatora i dežurnu vreću za udaranje Hamzu (Adil Aktar) pršti šef Si (interesantno „pomjereni“ Daren Bojd ). Nešto je njegov podređeni grdno kiksao u komuniciranju „misije i vizije“ posljednjeg projekta, pa sada treba da počisti ogromastični nered. Taj nered je, pak, izazvao Amos (sjajni Fehinti Balogun iz „A Gentleman in Moscow“), Hamzin stalni saradnik za kojeg već na prvi pogled slutite da je opaki ubica.
Sarino njuškanje oko Dininog slučaja, naravno, privlači njihovu pažnju i pokreće igru mačke i miša iz predvorja samog pakla, što nas i dovodi do Emine privatne detektivke i njenog supruga Adama Gudlija (divni Džo Silverman). On je taj kojeg Sara angažuje da ispita što se dogodilo sa djevojčicom i tako ga, nažalost, odvodi pravo u smrt. Iako policija tvrdi da je u pitanju samoubistvo, ni Sara ni Zoi ne vjeruju da bi Adam presudio sebi, naročito ne nakon otkrivanja važnog traga. I tako kreće njihova privat-
na istraga u koju će se uplesti i misteriozni tip (Nejtan Stjuart-Džeret) koji je bio ispred Dinine kuće nakon eksplozije…
Heron je napisao četiri romana o Zoi Boem, ali glavna junakinja prvog ipak je Sara iz čije se perspektive i raspliće radnja. U seriji je, pak, nadrkana detektivka sa našiljenom kratkom srebrnastom kosom - uvedena mnogo ranije. I to je najbolja odluka koju je kreatorka mogla da donese, jer Emina Zoi ključni je razlog zbog kojeg je teško odlijepiti se od „Down Cemetery Road“. „Ne pijem proseko i ne uspostavljam emocionalne veze sa ljudima.“ Znate onu Djeda Mrazovu magičnu vreću sa poklonima kojoj se dna i ne nazire? Pa, izgleda da je završila kod Eme Tompson sa sve naljepnicom „zero fucks given“. Ništa njenu Zoi ne iritira kao ljubaznost, small talk, učtivi nagon za udovoljavanjem drugima… I nema tog sarkazma koji neće odapeti iz one Djeda Mrazove vreće čim primijeti i trun ljudskih emocija. U Eminoj izvedbi, Zoi jeste ženski odgovor na Džeksona Lamba, samo bez prdeža i nadimanja, te uz dobar modni ukus i sklonost ka prihvatljivoj higijeni. Dok gospodari ekranom, lako je zamisliti nju i Oldmana kako se sučeljavaju prazneći šaržere i šaržere verbalne municije. Uostalom, spajanje Zoi i Lamba nešto je što piščevi fanovi priželjkuju godinama, na papiru ili ekranu. Nažalost, Haron još nije ukrstio njihove mikrokosmose; najbliže što su prišli jedno drugom bilo je u zbirci priča sa zasebnim storijama o oboje. Uz Emin glumački tornado, najbolja stvar u vezi sa „Down
Seriji fali „čistije“ režije, pronicljivijeg pisanja, dublje vizije, svega što ima i zbog čega je i odskočio hit Vila Smita. Srećom, Heronova nova adaptacija ima i Tompson… U kožnjaku i sa punom vrećom „zero fucks given“
Cemetery Road“ je Fehinti Balogun kao Amos. Iako se već pokazao u „A Gentleman in Moscow“ može se reći da je pravo otkriće, te da poslije ove psihopatske uloge sigurno može da računa na zanimljive poslovne ponude.
ZečjA rupA
A Rut Vilson i ostatak ansambla? Pa, većinom su žrtve svega onoga zbog čega ova serija nije i ne može biti „Slow Horses“. Sjajna glumica i njene kolege poklopljeni su neujednačenim tonom i kreatorskim odlukama zbog kojih „Down Cemetery Road“ djeluje kao nekoliko serija u jednoj. Tako i Adil Aktar kao strunjeni Hamza izgleda kao da igra u nekoj potpuno odvojenoj priči, a i Daren Bojd katkad zaškripi u ulozi glavnog, urnebesno karikiranog zlikovca.
Kod Sarinog lika nije problem gluma, naprotiv. Da je ne igra Vilson mnogo bi neubjedljivije izgledale njene ćudljivosti i skokovi - od mirne mušice i šunjalice, do čudački hrabre i lude spasiteljke i improvizovane detektivke. Nažalost, njena motivacija nije fino razrađena u scenariju, pa ni Sara ni misteriozni tip oko kojeg se muči Nejtan Stjuart-Džeret – nijesu baš najjasniji.
Okej, njega čuvaju kao faktor iznenađenja, ali za Saru barem nema izgovora. Jer odakle uopšte ta opsesija spaša-
vanjem nepoznate djevojčice?
Vrlo je to usiljeno postavljeno u prvoj epizodi, sa jedva primjetnim hintom da je Sara ranije imala problema sa mentalnim zdravljem. I sada treba uzeti zdravo za gotovo da bi takva osoba ugrozila sve što ima preko noći spuštajući se niz zečju rupu punu zavjera i nasilja… Kr eatorka serije ne izvlači maksimum ni iz Sare, ni iz koncepta „čudan par“, tj. njenog uvezivanja kako sa misterioznim momkom, tako i sa Zoi. Likovi su, jednostavno, daleko od pažljivo promišljenih – pojave se, nestanu, ne pomenu se više ili odjednom grunu, pojačavajući utisak da je cijela misterija vrlo proizvoljna. Tako i ispada da je 50+ minuta po epizodi zaista previše, te da bi „Down Cemetery Road“ profitirala iz konciznijeg koncepta.
u vrnuti vA jb
„Slow Horses“ je, naravno, sinonim za konciznost na malim ekranima; to je serija čiji autori tačno znaju što žele i kako to da postignu. „Down Cemetery Road“ ima njen vajb na početku, ali ne može se ni primaći emocionalnom i detektivskom spektaklu Vila Smita. Fali joj „čistije“ režije, pronicljivijeg pisanja, dublje vizije, svega što ima i zbog čega je „Slow Horses“ i odskočila.
Iako je tačno da priča postaje zanimljivija kako epizode od-
miču, teško je oteti se utisku da gledate drugu ili treću ruku, te da je cjelokupna misterija ostala neispolirana. Štoviše, da nema Eme ispred, Morvane iza kamere i Heronovog imena na koricama knjige, male su šanse da biste je uopšte i povezali sa „Slow Horses“. Najjače od svega? „Down Cemetery Road“ mnogo više nego na šou Vila Smita podsjeća na jednu drugu britansku seriju. U pitanju je „Utopia“ - remek-djelo uvrnutosti, paranoje, nasilja i crnog humora. Takvo nešto teško je ponovljivo, što najbolje znaju oni koji su odradili pretanki američki rimejk čija suština veze nema sa ludilom koje su lansirali Britanci. I u „Down Cemetery Road“ tragalo se za tim čudačkim vajbom, nasilnim a crnohumornim, tenzičnim a emotivnim, pa čak i nježnim dok se redovi i redovi jurnjave, misterije i akcije ispunjavaju duboko ličnim pričama fenomenalno „pomjerenih“ likova. Morvena Benks i njen tim postižu ga samo na mahove. Stoga, bolje bi bilo da su ostali striktno pri „Slow Horses“ receptu, da nijesu čačkali „Utopia“ mečku. Ovako, ostali smo sa serijom čije mane jesu iritantne, ali ipak ne toliko da biste je zabatalili. Ema Tompson i Fehinti Balogun (istinski dostojan „Utopia“ kosmosa) dovoljni su da i najusiljenijim momentima progledate kroz prste, tim prije što Heron ima još tri knjige o Zoi Boem. Dakle, đeljaće se još sezona; gledaće „Down Cemetery Road“ i ko neće kad Apple TV+ nagari po sarkazmu Eme Tompson. Neka tako i bude, jer ma koliko se truckali po džombama na putu prve sezone, „Down Cemetery Road“ ima potencijala. Možda se iznenadimo, možda poslije makadama završimo na asfaltu… pa čak i sručimo hladni proseko niz grlo sa ćić-ludom, džombastom i apsolutno svojom Zoi Boem.
JEVTO
JEVTO RUŽIĆ: NA
LOVĆENSKOM
FRONTU
Na ovom frontu, pak, za vrijeme pomenute operacije Sandžačke vojske i njenog stanja na Drini, trajala je snažna artiljerijska borba. Austrijski ratni brodovi iz Boke Kortorske bombardovali su položaje na Lovćenu i pristanište u Baru, što je jako otežavalo snabdijevanje crnogorske vojske doturom hrane i ratnih potreba vodenim putem. Crnogorska artiljerija je sa Lovćena bombardovala austrijske tvrđave u Boki: Vrmac, Goraždu i Markov Do. Za to vrijeme, od oktobra 1914. pa do oktobra 1915. godine operacija na ovom frontu nije bilo. Ali, za vrijeme tog zatišja zabilježena su sljedeća dva događaja:
1. - na dan 19. septembra 1914. godine na barskom pristaništu iskrcala se jedna francuska baterija: 8 topova, 140 marinaca i tri oficira sa kapetanom fregate Greliem na čelu. Na Cetinju je ta baterija dočekana sa svečanošću i sa Kraljevim pozdravom. Po njenom prispijeću na Lovćen izvršeno je objedinjavanje cr-
Od humanog akta kome je jedini cilj bio da se poštedi nezaštićeno stanovništvo gradova i sela od bombardovanja i mitraljiranja austrijskih aviona, lični neprijatelji kralja Nikole i crnogorskog dvora stvorili su političkog bauka. Te kralj Nikola sklopio „tajni” ugovor sa Austrijom, te prodao Lovćen, te „izdao” saveznike
nogorske i francuske artiljerije na sektoru: Kuk – Krstac. Komanda nad tom objedinjenom artiljerijom povjerena je francuskom kapetanu Greli-u.
2. - Kako su austrijski avioni, pored bombardovanja i mitraljiranja položaja i vojnih objekata, - bombardovali otvorene gradove i sela (i mitraljirali), čime su pored neznatne materijalne štete nanosile gubitke stanovništvu nebranjenih gradova i sela, - Kralj je naredio komandantu Lovćenskog odreda, svome najmlađem sinu, knjazu Petru, da putem parlametara zatraži razgovor sa austrijskim komandantom Boke Kotorske o humaniziranju rata.
Donosimo djelove
Ružićeve knjige „Iz istorije ratova Zete i Crne Gore” objavljene u Engleskoj, 1970. godine. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
Od ovog humanog akta kome je jedini cilj bio da se poštedi nezaštićeno stanovništvo gradova i sela od bombardovanja i mitraljiranja od strane austrijskih aviona, lični neprijatelji kralja Nikole i crnogorskog dvora stvorili su političkog bauka. Te kralj Nikola sklopio „tajni” ugovor sa Austrijom, te prodao Lovćen, te „izdao” saveznike i šta li mu još nijesu pripisali. Pošto se u preostaloj ratnoj arhivi Crne Gore nije našlo ni traga u vezi sa tim optužbama, to je današnja vlada Jugoslavije, koja nije Bog zna kako raspoložena prema kraljevima, i koja ima redovne diplomatske odnose
sa Austrijom, u potrazi za ma kakvim podatkom o tim pregovorima, uputila molbu austrijskoj vladi da joj stavi na raspoloženje sva dokumenta o pregovorima i ugovorima između Crne Gore i Austrije iz doba rata. Na ovo traženje dobijeni su samo dokumenti o pregovorima knjaza Petra i austrijskog majora Hupke povodom bombardovanja i mitraljiranja iz vazduha i o kapitulaciji crnogorske vojske sa izvještajem da drugih podataka nema. I taj dokumenat o pregovoru između knjaza Petra i majora Hup-
ke biće iznijet u cijelosti u odjeljku „Psihoza tajanstvenosti” gdje će biti objavljeno još dokumenata.
ZAUZEĆE SKADRA Podstreknuti austrijanskim agentima i koristeći se prilikom da su Crnogorci mobilisani i da se nalaze daleko od crnogorsko-albanske granice, tamo daleko na sjeveru i sjevero-zapadu Crne Gore, Albanci, dosljedni običajima od davnina, preduzeli su česte upade u pogranične oblasti Crne Gore u kojima su vršili pljačke i druga zlostavljanja nejači: djece i žena. Jedini način da se obezbijedi mir i imovina tog prigraničnog stanovništva bio je: upasti preko granice i izvršiti razoružanje ljudi ljudi sjeverne Albanije. To bi bio prvi razlog za upad u sjevernu Albaniju.
Drugi razlog je bio: obezbjeđenje transporta hrane i ratnih potreba koje su zapadni saveznici slali crnogorskoj vojsci a koje su se potrebe prenosile od medovskog pristaništa lađom – rijekom Bojanom i Skadarskim jezerom, koje su transporte napadali i
pljačkali ih, a koje su pljačke vršene ne samo po nagovorima no i po uputstvima austrijanskih agenata. Samo u jednoj od tih pljački su digli i uništili preko dva miliona kgr. hrane. Jednu kompletnu lađu su odveli sa sobom.
Dakle Crna Gora je bila izazvana i morala je da zauzme sjevernu Albaniju sa Skadrom i njegovom okolinom, prvo, radi obezbjeđenja života i mira stanovništva prigraničnih oblasti i drugo, životnom potrebom za obezbjeđenje dovoza hrane za održavanje života stanovništva. No pored ova dva razumljiva ima i treći i takođe vrlo opravdan razlog koji leži u istorijskom pravu Crne Gore na povraćaj Skadra, stare stolice zetskih vladara, koji su grad velike sile, pod pritiskom Austrije i Njemačke, gazeći sve ljucke obzire i istorijska prava, opljačkale. Kako je Albanija stvorena u interesu germanskih sila, radi njenog lakšeg prodiranja na istok, a kako su savezničke sile koje su 1913. godine priklonile glavu pred germanskim zveckanjem sabljom
Austrijska vlada je na traženje jugoslovenske strane, dostavila dokumente o pregovorima knjaza Petra i austrijskog majora Hupke povodom bombardovanja i mitraljiranja iz vazduha i o kapitulaciji crnogorske vojske sa izvještajem da drugih podataka nema
sada u ratu sa tim germanskim nasilnicima, Crna Gora je sa zauzimanjem Skadra pored ispravke učinjene joj nepravde istovremeno dala svoj doprinos u sprečavanju tog germanskog prodiranja na istok. I još jedno opravdanje. U Albaniju su upale i djelove njene teritorije zauzele Italija, Grčka i Srbija. Italija je skoro godinu dana ranije zauzela Valonu i ostrvo Saseno. Niko nije mogao garantovati Crnoj Gori da Italija neće upasti u Skadar prije Crne Gore. Niti je ijedna od pomenute tri države imala tolike potrebe a niti istorijskih prava za prisvajanjem pomenutih teritorija koju je potrebu i koja je prava imala Crna Gora za prisvajanje Skadra i njegove okoline. To su bili razlozi koji su opredijelili kralja Nikolu da izda naređenje komandantu Starosrbijanskog odreda, brigadiru Radomiru Vešoviću, da pređe granicu i da razoruža Albance sjeverne Albanije. Ove sam razloge naveo stoga što će čitalac trebati da ih ima na umu kada malo docnije bude čitao zategnuto stanje između Srbije i Crne Gore zbog ovog zauzimanja Skadra.
OPERACIJA STAROSRBIJANSKOG ODREDA KROZ ALBANIJU
Upad Starosrbijanskog odreda u sjevernu Albaniju izvršen je sa dvijema kolonama. Desnom, Tuškom brigadom, pod komandom komandira Mila Rašovića, koja je ne nailazeći na otpor u prvoj polovini juna 1915. godine zauzela plemena Klimente i Kastrate i razoružala njene naoružane stanovnike; i, Lijevom kolonom, Donjovasojevićkom brigadom pod komandom komandira Marjana Vukovića, koja je naišla na otpor u plemenima Gaša i Krasnića no koji je otpor poslije oštre borbe savladan i po razoružanju oblast zaposjednuta. Poslije izvršenog zaposijedanja i razoružanja albanskih prigraničnih oblasti, komandant Starosrbijanskog odreda, brigadir Radomir Vešović, produžio je operaciju kroz Albaniju na jug i 28. juna 1915. godine sa odredom ušao u Skadar i u njemu uspostavio upravu (interesantno je to, da su na maršu kroz još nerazoružanu Albaniju, Radomirovu pratnju činili samo dva Vasojevića i 200 naoružanih Albanaca). (Nastavlja se)
Ponuda kanala usluge TVzaSVE sadrži najpopularnije domaće, regionalne i inostrane kanale, i u prethodnom periodu je unaprijeđena kroz nove sadržaje, a ova praksa će biti nastavljena i u budućnosti.
Pored jednostavne instalacije, ovaj servis karakteriše i laka mobilnost. Uz veliku pokrivenost teritorije Crne Gore (preko 95 odsto stanovništva), korisnik može gledati televiziju kod kuće, a onda je ponijeti bilo gdje sa sobom i uživati u najpopularnijim kanalima, što ga čini jedinim servisom sa takvim setom mogućnosti u Crnoj Gori.
Korisnici TVzaSVE mogu uživo da prate sportske spektakle na Arena sport kanalima koji su značajno upotpunili svoj sadržaj, te usljed povećanja troškova samog TV sadržaja te usljed povećanja kvaliteta istog, obavještavamo vas da će se od 1. januara 2026. godine izmijeniti uslovi ugovoreni pretplatničkim ugovorom za usluge TVzaSVE, koje Crnogorski Telekom pruža u saradnji sa Radio-difuznim centrom.
Obavještavamo vas da će se od 1. januara 2026. godine izmijeniti ugovoreni uslovi korišćenja paketa TVzaSVE za koji ste zaključili ugovor sa Radio-difuznim centrom Crne Gore i to na sljedeći način :
Iznos mjesečne pretplate Osnovnog paketa biće povećan za 2 eura, tako da će umjesto 5,95 € iznositi 7,95 € Iznos mjesečne pretplate Proširenog paketa biće povećan za 2 eura, tako da će umjesto 8,95 € iznositi 10,95 €. Ukidamo Tematske pakete: Regionalni, Filmski, Zabavni i Sportski, koji nisu dio aktuelne ponude, i korisnici tih paketa biće prebačeni na adekvatni aktuelni paket.
Korisnici Tematskih paketa i Proširenog paketa imaju mogućnost prelaska na Osnovni paket koji je najpovoljniji. Lista kanala Osnovnog i Proširenog paketa nalazi se na sajtu www.tvzasve.me.
Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik „Zakamenje“ doo u stečaju iz Rožaja, objavljuje: Drugi O G L A S o prodaji imovine stečajnog dužnika „Zakamenje“doo u stečaju
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
PREDMET PRODAJE:
Nepokretnosti upisane u LN 385 KO Koljenovo u Rožajama i to: - zemljište označeno kao kat.parcela broj 1138/2 po kulturi livada 6 klase u površini od 1075 m2 i livada broj 1138/2 u površini od 125 m2 (zemljište ispod objekta) - poslovni objekat površine u osnovi 125 m2
Nepokretnosti se prodaju zajedno po početnoj cijeni u iznosi 19.840,00 €.
Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem statusom u kojem se nalaze na dan prodaje.
Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.
Neposredan uvid u predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 12:00 do 14:00 časova, uz predhodnu najavu stečajnum upravniku počev od dana objavljivanja oglasa zaključno sa 23.12.2025.god.
Prodaja nepokretnosti vrši se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda sa dokazom o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitovane cijene, na sledeću adresu: Privredni sud Crne Gore, ulica IV Proleterske broj 2, 81000 Podgorica (stečajna pisarnica). Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: St.br.233/23, PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI „Zakamenje“ doo Rožaje u stečaju – NE OTVARAJ. Ponude (uključujući i one poslate poštom) moraju biti dostavljene najkasnije do 23.12.2025.godine do 09:30 časova, na gore navedenoj adresi, a ponude prispjele nakon ovog roka neće se uzimati u obzir Postupak otvaranja ponuda otpočeće 23.12.2025.godine u 10:00 časova u službenim prostorijama Privrednog suda Crne Gore, na gore navedenoj adresi. Pravo na učešće na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretnosti u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne cijene do 23.12.2025. godine na žiro račun prodavca broj 555000900440616590 kod Addiko banke AD Podgorica. Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva do dana 23.12.2025.godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu.
Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda.
Stečajni upravnik može prihvatiti ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene za licitirane nepokretnosti.
Stečajni upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.
Ovaj oglas je validan iako se na isti prijavi samo jedan ponuđač za licitiranu nepokretnost.
Odluku povodom oglasa stečajni upravnik donosi u roku od tri dana od dana otvaranja ponude.
Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.
Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijenu za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca broj 555000900440616590 kod
Addiko banke AD Podgorica, i nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni ugovor u formi notarskog zapisa.
Stečajni upravnik može u slučaju da ponuđač kojeg je proglasio prvorangiranim-najpovoljnijim ponuđačem ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku, ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u formi notarskog zapisa u roku od 15 dana od dana dobijanja Odluke stečajnog upravnika o prihvatanju ponude, ili odustane od kupovine , odnosno povuče ponudu, stečajni upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu i kupac gubi pravo na povraćaj depozita, i upravnik može u tom slučaju zbog novonastalih okolnosti prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog ponuđača. Troškovi oko zaključenja ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Sve informacije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika, kontakt telefon +382 67 765 999 Nikšić, 28.11.2025.god.
Stečajni upravnik Slobodanka Miletić
Cijene su prikazane sa uračunatim PDV-om.
S obzirom na to da se novi uslovi razlikuju od onih utvrđenih pretplatničkim ugovorom, ukoliko koristite neki od navedenih paketa, u roku od 90 dana od dana prijema ovog obavještenja možete da:
- sa Radio-difuznim centrom Crne Gore bezuslovno raskinete ugovor za korišćenje paketa i o tome nas u pisanoj formi obavijestite u nekoj od poslovnica Crnogorskog Telekoma (ovlašćenog partnera), ili slanjem zahtjeva poštom na adresu Radio-difuznim centra Crne Gore ili Crnogorskog Telekoma.
- sa Radio-difuznim centrom Crne Gore zaključite ugovor za korišćenje nekog drugog paketa iz ponude TVzaSVE.
U slučaju da nijeste u mogućnosti da to uradite (lice sa invaliditetom), pozovite korisnički centar na broj 1500 i zatražite da ugovor zaključite na mjestu prebivališta (u svom stanu).
U slučaju da ne postupite na jedan od navedenih načina, smatraćemo da ste saglasni da nastavite korišćenje paketa koji trenutno imate sa izmijenjenim uslovima.
O navedenim promjenama korisnici su obaviješteni na sljedeći način: u dnevnom listu Pobjeda, na internet stranici www.tvzasve.me i dostavljenjem teksta ovog obavještenja na adresu prijema računa za pružene usluge u novembru 2025. godine.
Radio-difuzni centar i Crnogorski Telekom
Cjenovnik čitulja U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
Dragoj tetki
МИЛКА, ђеверичићи ДРАГАН, БОЖИДАР, ЖЕЉКО
DARINKI PEROVIĆ
Posljednji pozdrav VESKO i ANKA sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki
DARINKI PEROVIĆ rođenoj KOVAČEVIĆ
Nedostajaće nam tvoja dobrota, vedri osmijeh i topli zagrljaj. PORODICA pok. brata RADOVANA
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici BANJI
Počivaj u miru. Porodica pokojnog ŽARKA-ŚOBOTE POPOVIĆA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Sa neizmjernom tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage
ZORICE – ZOKE BOGDANOVIĆ
Tvoja plemenitost, dobrota i drugarstvo ostaće trajno ucrtani u našim sjećanjima.
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Kolektiv Hotela FONTANA, Budva
Posljednji pozdrav kumu, kolegi i velikom prijatelju
MILOŠU-MUSI PAVIĆEVIĆU
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemeniti lik.
Porodica MUJA JOVANOVIĆA
Posljednji pozdrav dragom
MILOŠU- MUSI PAVIĆEVIĆU
OD KOLEGA SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA DANILOVGRAD
MILOŠU-MUSI PAVIĆEVIĆU
Veliki si bio boem, drug svih drugova, a mene i mojoj kući najveći prijatelj koga je imala. Zva si me da se pozdravimo, da se bar javih da još jednom čujem dobro poznat, mio glas i pitanje - đe si, Prika, što te nema.
Fala ti za sve, moj dobri MUSA, neka ti je laka ova CRNOGORSKA zemlja koju si volio iznad svega.
Od SAVA MILONJIĆA sa familijom
Posljednji pozdrav
Poneđeljak, 1. decembar 2025.
MILOŠ-MUSA PAVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju. Od SELIMA-CICKA KOLJENOVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
MILOŠU
Neka ti je laka ova crnogorska zemlja kojom si časno hodio. DUŠKO ŠĆEPANOVIĆ sa familijom
Napustio si nas iznenada i ostavio prazninu u našim srcima.
Pamtićemo te po druženju i po šalama što si nesebično dijelio sa nama.
Hvala ti za svaki trenutak, ostaješ zauvijek dio naše ekipe.
Počivaj u miru, dragi prijatelju.
EKIPA LIVADE
MILOŠU MUSI PAVIĆEVIĆU
Prerano si nas napustio, ali preovladala je bratska želja. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava Sestra od tetke BOŽANA i DEJAN i RAJO sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
MILOŠU MUSI PAVIĆEVIĆU
Hvala Ti na iskrenom druženju i prijateljstvu. MO DPS BANDIĆI
Opraštamo se od našeg
MILOŠA MUSE PAVIĆEVIĆA
Čuvaćemo te u našim uspomenama kao istinski primjer ljudske dobrote, poštenja i iskrenosti.
OPŠTINSKI ODBOR DPS DANILOVGRAD
1
Navršava se:
20 godina od smrti našeg oca
KRSTA
26 godina od smrti naše majke
DRAGE
30 godina od smrti naše nikad prežaljene sestre
MILKE
Vrijeme koje okrutno prolazi ne može vas ukrasti iz naših sjećanja. Toplinu vašeg zagrljaja odnijeli ste sa sobom, ali ljubav i sjećanja koja imamo prema vama žive u svakoj misli i svakom našem danu. Dok smo živi, čuvaćemo vas od zaborava.
Vaši NADA, STANKA i DUŠKO sa porodicama
Danas je rođendan
Prika, godinama si nas okupljao ali mnogo ljepšim povodima, kada smo se veselili, pjevali i smijali.
Danas svi na okup, ali vlada muk i nevjerica jer je došao trenutak da se oprostimo. Pratimo te na vječni počinak ali ostaješ zauvijek u našim srcima.
Mnogo toga će nam faliti od onoga na što si nas bio navikao. U tvoje ime držaćemo se, okupljati i čuvati u amanet svaki savjet i toplu riječ kojom si rješavao sve probleme, na tebi svojstven način. Zbogom, veliki prijatelju!
OD TVOJIH SPUŽANA
Posljednji pozdrav
Navršava se šest mjeseci otkako nije sa nama naša
SLAVKA BEBA RASPOPOVIĆ
Čuvamo te kroz najljepše uspomene i priče. Tvoju beskrajnu ljubav, pažnju i požrtvovanost nosimo u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.
19
23
VJEKOSLAVU PERUNOVIĆU
Sine moj, anđele tvoja tužna majka svaki dan pati, dozivam te, jer mi bol srce slama. Tuga je sve veća. Kako proslaviti tvoj rođendan bez tebe. Tvoja majka MILEVA
Danas je rođendan našem ocu
VJEKOSLAVU PERUNOVIĆU
Svaki dolazak kući, tata, kad tebe nema da nas dočekaš sa lijepim riječima, osmijehom i zagrljajem jako je težak i bolan. Najbolji tata na svijetu.
Tvoja đeca sin MILADIN i kćerka LIDIJA
MUSA PAVIĆEVIĆ Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nesebično dijelio sa nama. Počivaj u miru.
Porodica pokojnog BLAŽIJE PAVIĆEVIĆA
VJEKOSLAV PERUNOVIĆ
Mili brate moj, prvi decembar je tvoj rođendan bez čestitke i dan moje tuge, kao i svi od kada je sestra ostala bez tebe. Od sestre TATJANE
Na osnovu člana 44 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl. list CG br. 47/01, 62/08, 44/10 i 72/19) Stečajni upravnik Atlas banke AD Podgorica u stečaju, objavljuje I JAVNI POZIV
Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju pokretne imovine - motornog vozila u vlasništvu stečajnog dužnika ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju
1. Predmet javnog nadmetanja
Predmet prodaje je putničko motorno vozilo u vlasništvu stečajnog dužnika Atlas banke AD Podgorica u stečaju i to PMV Škoda Octavia 1.6 TDI, tip karoserije limuzina, godina proizvodnje 2014., boja vozila crna metalik, kilometraža 180.000 km, datum isteka registracije 03.08.2026.godine po početnoj cijeni od 5.910,00 €.
2. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja
Prodaja predmeta iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 16.12.2025. godine sa početkom u 12:00 časova
3. Uslovi javnog nadmetanja
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10% od početne cijene za predmet javne prodaje, najkasnije do dana 15.12.2025. godine do 12:00 časova
Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907-71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG)
Svi troškovi uplate depozita padaju na teret zainteresovanog lica.
Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica–ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za javno nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica, kao ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija.
Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka javnog nadmetanja.
Licitacioni korak iznosi 200,00 eura. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika. Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi, iznos početne cijene za predmetno vozilo.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetnog vozila.
4. Ostali uslovi javnog nadmetanja
Kupac je dužan da sa stečajnim upravnikom „Atlas banke AD Podgorica u stečaju“, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetnog vozila, u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja.
Ugovor o kupoprodaji zaključuje se pred nadležnim notarom.
Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku iz stava 1 ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji vozila sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.
Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.
Troškovi prenosa vlasništva (sačinjavanje notarskog zapisa i ovjere istog, poreza na promet motornog vozila, i ostale takse naknade) padaju u cijelosti na teret kupca.
Vozilo se prodaju u viđenom nađenom stanju, bez prava na reklamaciju.
Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382 (0)20 407 200 ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka.com i info@atlasbanka.com.
ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik Mirko Radonjić
Poneđeljak, 1. decembar 2025.
JAVNI KONKURS ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA (SUBVENCIJA) FIZIČKIM LICIMA ZA KUPOVINU NOVIH ENERGETSKI EFIKASNIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA UZ PREDAJU STARIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA ISTE KATEGORIJE (OTPADNA OPREMA IZ DOMAĆINSTVA)
I Predmet Predmet javnog konkursa je dodjela subvencija fizičkim licima (građanima) za kupovinu novih energetski efikasnih električnih uređaja uz predaju starih električnih uređaja iste kategorije, sa liste kvalifikovanih uređaja prodajnih mjesta. Ovim Javnim konkursom predviđena je dodjela sredstava subvencija Eko-Fonda za kupovinu 1333 kućnih energetski efikasnih električnih uređaja.
U okviru projekta građani su u prilici da putem informatičke aplikacije ispune sve obavezne podatke i na taj način pribave identifikacioni kod na osnovu kojeg mogu ostvariti pravo na bespovratna sredstva (subvenciju) u iznosu od 150,00 € ukoliko izvrše predaju starog uređaja iste kategorije kvalifikvanom trgovcu prilikom kupovine jednog novog energetski efikasnog električnog uređaja za domaćinstvo sa liste kvalifikovanih uređaja.
II Cilj projekta
Ciljevi projekta su podsticanje ulaganja u energetsku efikasnost u domaćinstvima, podsticanje primjene koncepta „proširene odgovornosti“ shodno zakonu, podsticanje saradnje između građana, trgovaca preduzeća koji se bave sakupljanjem zbrinjavanjem otpada. Implementacija ovog projekta doprinijeće razvoju podsticanja primjene mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima smanjenju emisije CO2 u sektoru domaćinstava, primjene principa proširene odgovornosti i zbrinjavanje otpadne opreme iz domaćinstva shodno zakonu.
III Koraci u realizaciji projekta
Eko-fond generiše prijave građana od dana objave javnog konkursa u informatičkoj aplikaciji izrađenoj za potrebe projekta, prikuplja podatke prijave i izdaje identifikacioni kod fizičkom licu (građaninu) za mogućnost ostvarivanja prava na subvenciju. (u ovom postupku građanin je u obavezi unijeti sve zatražene istinite podatke). Nakon generisanja koda dobija e-mail obavještenja o identifikacionom kodu.
Identifikacioni kod ne služi za rezervaciju sredstava subvencije, niti garantuje pravo na subvencionisanu kupovinu. Kodovi su validni do završetka Javnog konkursa, odnosno do utroška sredstava za subvenciju, opredijeljenih ovim Javnim konkursom. Kvalifikovani distributer će od Eko-fonda dobiti korisnički nalog uz ograničeni pristup informatičkoj aplikaciji, gdje će distributer ovlastiti zaposleno osoblje na prodajnom mjestu za pristup, provjeri unosu potrebnih obaveznih podatka prilikom realizacije kupovine uređaja od strane kupca koji priloži identifikacioni kod.
Građanin sa izdatim identifikacionim kodom dolazi u kvalifikovano prodajno mjesto sa važećim ličnim dokumentom, obavještava distributera (prodavca) o posjedovanju identifikacionog koda za ostvarivanje prava na subvenciju od strane Eko-fonda predaje stari uređaj distributeru. Distributer može da odbije preuzimanje otpadne opreme iz domaćinstva, ukoliko je ista rastavljena ili oštećena, tako da je nije moguće prevoziti ili prenostiti, kao novu opremu, ili ako ugrožava zdravlje zaposlenog lica kod distributera
Korisnik je dužan da preda stari uređaj na prodajnom mjestu ili mjestu za preuzimanje koje od prodajnog mjesta nije udaljeno više od 500 metara vazdušne linije, a distributer da obezbijedi preuzimanje i da ga zbrine na adekvatan način. Distributer (prodavac) uvidom u priloženi identifikacioni kod, važećim ličnim dokumentom kupca, sačinjenim zapisnikom o izvršenoj primopredaji starog uređaja, prilikom prodaje proizvoda u iznosu umanjenom za iznos subvencije, ulaskom u informatičku aplikaciju projekta putem identifikacionog koda vrši provjeru podataka. Nakon utvrđivanja da su svi podaci ispravni, distributer (prodavac) u informatičkoj aplikaciji unosi sve obavezne podatke o kupljenom proizvodu (kategorija model kupljenog uređaja, cijena uređaja, sken zapisnika o primopredaji starog uređaja, sken fiskalnog računa i ostale potrebne podatke).
Distributer (prodavac) je obavezan da prilikom izdavanja fakture za uređaj na koji je građanin ostvario pravo na sufinansiranje, izda fakturu građaninu sa istaknutim punim iznosom nabavke sa PDV-om, iznosom sufinansiranja iznosom za uplatu umanjenim za iznos sufinansiranja. Nakon unosa podataka u svim obaveznim poljima generisanja podataka u aplikaciji distributer (prodavac) konačno verifikuje da je identifikacioni kod iskorišćen. Informatička aplikacija generiše datum i vrijeme iskorišćenog koda.
Prilikom verifikacije iskorišćenosti identifikacionog koda, obavještenje o njegovoj iskorišćenosti pristiže na e-mail adrese kupca, Eko-fonda i kvalifikovanog distributera.
Nakon što se kupovina realizuje i svi podaci budu uneseni u aplikaciju, distributer (prodavac) štampa trilateralni Ugovor o namjenskom korišćenju sredstava u pet primjeraka. Kupac i distributer potpisuju ugovor na licu mjesta, a jedan primjerak odmah ostaje kod kupca kao potvrda o izvršenoj kupovini uređaja po cijeni umanjenoj za iznos subvencije. Preostala četiri primjerka, zajedno sa zapisnikom o primopredaji starog uređaja, distributer dostavlja Eko-fondu u roku od 15 kalendarskih dana od kupovine. Po potpisivanju ugovora o namjenskom korišćenju sredstava od strane Eko-fonda, distributer preuzima svoja dva primjerka, dok primjerak za korisnika ostaje u arhivi Eko-fonda. Korisnik dobija obavještenje na e-mail adresu da može preuzeti svoj potpisani primjerak ugovora u prostorijama Eko-fonda.
Kvalifikovani distributer će biti obavezan da obavještava Eko-fond o količinama i načinu zbrinjavanja starih uređaja, uz propratnu dokaznu dokumentaciju, kao što su vagarski list i/ili potvrda o količini preuzetog otpada izdata od ovlašćenog preduzeća sa dozvolom Agencije za zaštitu životne sredine.
IV Korisnici sredstava Korisnici sredstava sufinansiranja su fizička lica odnosno građani koji budu imali validan identifikacioni kod Fonda za zaštitu životne sredine, a koji ispune sve uslove za isplatu shodno predviđenoj proceduri.
V Uslovi za korisnike
Pravo na sredstva u skladu sa ovim Javnom konkursom mogu ostvariti fizička lica (građani) koji: - imaju prebivalište u Crnoj Gori, - su punoljetni (imaju navršenih 18 godina), - uredno, tačno istinito ispune podatke u informatičkoj aplikaciji, - posjeduju prihvataju da izvrše predaju starog uređaja iste kategorije, - prihvate uslove javnog konkursa potpišu ugovor o namjenskom korišćenju sredstava.
Građanin može ostvariti subvenciju za kupovinu samo jednog uređaja.
VI Vrsta i visina sredstava Eko-fonda Ukupna vrijednost Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava sufinansiranja namijenjenih fizičkim licima za zamjenu starih uređaja kupovinom novih energetski efikasnijih iznosi 200.000,00 €.
Prihvatljivim troškom u okviru programa smatra se:
- kupovina novog električnog kućnog uređaja kategorije koja je predmet javnog konkursa i koji ispunjava minimum navedene energetskih klase shodno uslovima javnog konkursa
Iznos sufinansiranja, odnosno subvencije po korisniku je 150,00 € za kupovinu jednog novog energetski efikasnog električnog uređaja VII Potrebni podaci za prijavu - Ime i prezime - JMBG - Broj lične karte/pasosa - Kontakt telefon - E mail adresa - Ulica, broj ulice, grad - Fotografija starog uređaja - Kategorija uređaja za subvenciju - Kategorija starog uređaja - Model starog uređaja - Potvrda kojom podnosilac prijave pod krivičnom materijalnom odgovornošću izjavljuje povrđuje da su svi podaci koji su uneseni istiniti i tačni - Potvrda da prihvata da se njegovi lični podaci mogu obrađivati za potrebe ostvarivanja prava dodjelu subvencije, unositi i obrađivati u bazi podataka Eko Fonda, te da daje odobrenje da Eko-Fond osnovne podatke može objavljivati na interent stranici Eko-Fonda u drugim izvještajima.
Navedeni podaci za prijavu se unose ispunjavaju direktno u informatičkoj aplikaciji (www.eko-fond.co.me)
Napomena: Podaci koje podnosici prijave unose u prijavi na osnovu kojih se izdaje indetifikacioni kod nakon izdavanja istog naknadno se ne mogu mijenjati.
VIII Osnovni kriterijum
Osnovni kriterijum je kupovina novog energetski efikasnog uređaja kategorije i energetskih razreda sa liste kvalifikovanih prodajnih mjesta uređaja (prilog 1).
Kriterijum energetske klase novih energetski efikasnih uređaja:
- Rashladni uređaji (Frižideri, kombinovani frižideri/zamrzivači,) koje imaju najmanje novu energetsku klasu E (mini frižideri nisu obuhvaćeni)
- Mašine za pranje veša – najmanje nova energetska klasa C, uključujući kombinovane mašine za pranje sušenje veša – najmanje nova energetska klasa A za režim pranja, i najmanje nova energetska klasa D za režim pranja sušenja
- Mašine za sušenje veša sa energetskom efikasnošću od najmanje A++
- Mašine za pranje posuđa sa najmanje novom energetskom klasom D
IX Način i rok za podnošenje prijave
Podnosilac prijave popunjava prijavu elektronski, shodno ovom Javnom konkursu.
Prijava se vrši ispunjavanjem podataka u informatičkoj aplikaciji za pribavljanje identifikacionog koda i počinje danom objavljivanja Javnog konkursa.
Rok za podnošenje prijave iznosi 90 kalendarskih dana, ili do utrošenosti raspoloživih sredstava, uz mogućnost produženja roka u slučaju da sredstva ne budu u potpunosti iskorištena.
X Zaključivanje Ugovora o namjenskom korišćenju sredstava
Eko-fond će sa podnosiocima prijave koji ispune podatke u mrežnoj informatičkoj aplikaciji izvrše kupovinu uređaja uz validan identifikacioni kod u kvalifikovanom prodajnom mjestu potpisati trilateralni Ugovor o namjenskom korišćenju sredstava.
Ugovorom se uređuju prava obaveze potpisnica, način praćenja realizacije aktivnosti namjenskog korišćenja sredstava, te ostala međusobna prava obaveze korisnika Eko-Fonda.
XI Ostale informacije
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +382 67 196 831 (Boško Kovačević), radnim danima od 07:00 do 15:00 časova, ili e-poštom na adresu: eeuredjaji@eko-fond.co.me.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ društvo
jOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik
BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV Urednica
MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
