17. 8. 2024.
Novac i umjetnost
17. 8. 2024.
Novac i umjetnost
IZLAŽU:
Kristina Antolić
Ivana Bakal
Janko Belaj
Ana Jakić Divković
Damir Facan Grdiša
Danko Friščić
Željka Gradski
Tatjana Grgurina Vučetić
Kristina Jozić
Filip Karpišek
Dalia Katavić
Sabina Kolonić
Marijana Kostelac
Petar Koši
Andreja Krušelj
Ljubica Lovrenčić
Lazer Rok Lumezi
Miro Martinić
Zlatko Odrčić
Ivana Ožetski
Hrvoje Marko Peruzović
Božica Petković
Danijela Pičuljan
Marijana Pišonić
Snježana Pokos Vujec
Tiana Pozaić
Krunislav Stojanovski
Sonja Turner Fegić
Alan Vlahov
Ines Zrnc Gregorina
Novac i umjetnost
ELIZABETA WAGNER
Odabir teme ovog kustoskog projekta koji se, silom prilika, sveo samo na izložbu je bio potaknut 1000-godišnjicom invencije papirnatog novca u Kini, kada je za vrijeme dinastije Song u opticaj stavljena prva tiskana novčanica. Kineska trgovci su imali velike probleme u međunarodnom transportu zbog teških brončanih i bakrenih kovanica kojima se plaćala roba pa su počeli trgovati potvrdama o transakcijama. Vlasti rane dinastije Song su ovlastile nekoliko trgovina za izdavanje takvih potvrda o depozitu, ali su oko 1024. godine preuzele inicijativu i krenule same izdavati vlastite priznanice - prvi službeni papirnati novac slične forme i oblika kao što ga i danas, tisuću godina kasnije, koristimo. Papirnate potvrde uvedene su sto godina kasnije u Europi kada je Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama (Templara) počeo hodočasnicima izdavati vrijednosna pisma za kovani novac koji su mogli deponirati u Londonu i podići u Jeruzalemu, putujući u Svetu zemlju bez bojazni da će biti opljačkani, ali one nisu imale izgled i oblik današnjih novčanica.
Danas novac ima važnu ulogu u svakodnevnom životu čovjeka pa me, kao kustosa, posebno zaokupila goruća problematika financijskih okvira djelovanja kulturnih radnica i radnika, posebice u kontekstu stvaralaštva likovnih i primijenjenih umjetnika u doba masovne industrijske proizvodnje. Umjetnici su ljudi koje primarno karakterizira kreativnost i mašta, ali ona koja je usmjerena na
stvaranje likovnih djela. U većini slučajeva ta kreativnost zanemaruje komercijalni aspekt struke. Samo poneki autor uspije dobro plasirati svoju umjetnost i vratiti uloženo vrijeme, materijale i rad te osigurati stabilan prihod od kojeg je moguće civilizirano živjeti. Želim istaknuti kako su umjetnici većinom dio akademske ili fakultetski obrazovane populacije koja ima određene socioekonomske potrebe koje se svode na nešto više od jednog zdravog obroka dnevno i plaćenih režija za protekli mjesec.
Pri odabiru pozvanih umjetnika vodila sam se idejom predstaviti što različitiji segment tog društva: od studenata, profesora na umjetničkim školama i likovnim akademijama, aktivnih umjetnika koji se bave različitim granama umjetnosti (likovnom, primijenjenom i interdisciplinarnom) od kojih neki imaju, a neki nemaju status samostalnog umjetnika. Dio pozvanih umjetnika se umjetnošću bavi istovremeno uz druge i drugačije djelatnosti koje im osiguravaju financijsku neovisnost, neki su profesionalni umjetnici te naposljetku umjetnici u mirovini. Povezuje ih bogata mašta i ljubav prema umjetnosti.
Zadana tema o odnosu novca i umjetnosti nije ništa novo ni revolucionarno. Pitanje vrijednosti umjetnosti je staro kao i sama umjetnička kreacija: koji dio ulovljenog goveda je dobio umjetnik koji je naslikao lov na stijenama špilje Altamire? Važno je samo koliko je koje društvo spremno uložiti u proces stvaranja umjetničkih djela. Svi su ti odnosi relativni, kao što je relativno i poimanje same umjetnosti (treba li ona biti lijepa ili problemska, u službi društva, politike, vjere ili pojedinca itd.) pa razna društva posvećuju različite stupnjeve pažnje prema svojim umjetnicima. Povijest
nas uči da ekonomski stabilnija društva više izdvajaju za umjetnost (i kulturu općenito) od onih nerazvijenijih koja su prvenstveno zaokupljena vlastitim egzistencijalnim problemima.
Glavni problem financiranja umjetnosti u Hrvatskoj je nerazvijeno tržište umjetnina. Po mom mišljenju, tržište se nije razvilo zbog dva osnovna uzroka: lošeg općeg ekonomskog stanja stanovništva i višegodišnjeg zanemarivanja likovnog odgoja u obrazovanju. Na prijelazu u novo tisućljeće, hrvatsko školstvo je svelo likovnu kulturu na jedan sat tjedno i zanemarilo vizualni odgoj generacija koje su trenutno u punom naponu snage što za posljedicu ima da se široko priznate vrijednosti ne traže na polju kulture i/ili umjetnosti. Rijetki su primjeri pokroviteljstva (sponzorstva), a likovne izložbe nisu društveno prihvaćene kao događaji na kojima se predstavljaju umjetnička djela koja je moguće kupiti. Na tržištu je osjetan nedostatak prodajnih galerija strukovnih udruga kao što je bio
LIKUM gdje su umjetnici mogli ponuditi svoje radove s umanjenom maržom i po prihvatljivijim cijenama nego u privatnim galerijama. Stoga umjetnici glavni izvor financiranja pokušavaju pronaći u sredstvima državnog i lokalnog proračuna, koja su često nedostatna i za samu realizaciju izložbenih programa.
Sama kreacija (ideja) nema vrijednost tj. vrijednost joj je toliko velika da je nenaplativa, a vrijeme utrošeno u školovanje, rad i sredstva za rad kojim nastaje jedno umjetničko djelo teško se može pravedno isplatiti kroz njegovu prodajnu cijenu posebno u slučaju kada ne postoji pravo tržište umjetnina. Neki smatraju da je rješenje plasman radova van granica domovine, ali ne treba zaboraviti da i druge zemlje imaju svoje umjetnike.
Na izložbi predstavljam tridesetak umjetnika koji su kreativno odgovorili na ovu temu raznolikim radovima. Neki su konceptualizirali svoje emocije nastale u procesu stjecanja novca, stvorili maštovitu kritiku odnosa čovjeka i novca ili se pozabavili kreacijom vlastite monete. Originalnost radova i značajna doza satire u pristupu problemu dovodi do zaključka da ipak nije sve u novcu, nego da ima nešto i u umjetnosti.
1. Kristina Antolić
Gdje je nestao Melankolik? objekt, 2024.
Fotografija: Kristina Antolić
Referenca na Dürerovu Melencoliu s impliciranim pitanjem pozicije umjetnika danas. Atributi kao što su magični kvadrat, šišmiš i torbica s novcem povezuju se s pojmovima kao što su gallery, open call, NFT i binarni kod. Crvena boja unutar torbice za novac asocira na organ, srce ili škrabicu za milostinju.
Traktat o umjetnosti i novcu objekt, 2024.
Fotografija: Ivana Bakal
2. Ivana Bakal
Pokušaj podizanja vrijednosti djela fotografska instalacija, fotografirano 2016., izloženo 2020., revalorizirano 2024.
Fotografija: Janko Belaj
3. Janko Belaj
Love k’o šalate instalacija, 2024. Fotografija: Janko Belaj
Umjetnici su, u nedostatku financijskih sredstava za daljnji rad i uzdržavanje obitelji, odlučili sami načiniti svoju monetu. BitKonj u nominacijama od 4.99, 19.50, 49.95, 75.50 i 99.90 BitKonja. Društveno (i opet) neprepoznat umjetnički rad, ovaj puta kao monete “Das Kollektiv Bank, Agram AG” su na poslijetku mogle poslužiti tek kao salata – kao barem neki način prehrane dviju obitelji.
4. Janko Belaj i Andrea Krušelj
Grad
slika, 2019.
Fotografija: Ivana Ivanković
Slika grada reducirane figurativnosti u slojevitom nizanju tonova atipične za tehniku akvarela stvara dodatnu strukturu i volumen opni pročelja nalik draperiji. Autor ukazuje na osjećaj krhkosti naoko čvrstih građevinskih struktura koje simboliziraju socijalne odnose.
5. Damir Facan Grdiša
6. Danko Friščić
Učinio je majmuna od mene foto objekt, 2024.
Fotografija: Danko Friščić
Kako u suvremenom kontekstu učiniti majmuna iz sebe (ili drugih?)... besplatno, a da to na koncu masno platimo!??
8. Željka Gradski
Suvenir uokvirena novčanica i uokvireni rukom napisani
tekst (diptih)
lipanj, 2024.
Fotografija: Željka Gradski
Iznajmljujem mali prostor u Baški na Krku u kojem stvaram i turistima prodajem svoje autorske likovne uratke. Grzegorz P., turist iz Poljske htio je kupiti magnet za hladnjak za 50 kuna (valuta nije u opticaju od 2023., op. ur.). Nakon puno nagovaranja i pregovaranja pristala sam uz uvjet da mi oslika ili se barem potpiše na novčanicu.
Lijepo smo se družili i zajednički oslikali novčanicu. Bio je jako sretan kad sam mu poklonila željeni suvenir.
Napomena: Izdajem sve vrste računa a primam i kartice.
Art Coin
viseći objekti, 2024.
Fotografija: Marijana Kostelac
9. Tatjana Grgurina Vučetić i Marijana Kostelac
10. Kristina Jozić
Umjetnost recikliranja slika, 2024.
Fotografija: Kristina Jozić
Recikliranje materijala u umjetničkom radu je česta navika mladih umjetnika. Zbog manjka materijala, resursa i prostora, rijetki radovi ostaju čitavi. Ostatak izrezanog platna, koji također sadrži nedovršeni rad, stvara novi narativ o borbi između umjetnikove mogućnosti i resursa s kojima raspolaže.
Čahure
objekt, 2024.
Fotografija: Filip Karpišek
Serija oslikanih lubanja koje zadiru u bezvremensku tapiseriju mitova, folklora i snova.
11. Filip Karpišek
Nakit se istaknuo kao nešto što me dira i inspirira, daje mi razigranost i širinu.
12. Dalia Katavić Razasuti trenuci ogrlica, 2024.
Umjetnik se ispričava što nije stigao napraviti rad za izložbu jer je morao raditi za novac.
Ispričnica print na papiru 2024.
Fotografija: Sabina Kolonić
13. Sabina Kolonić
14. Petar Koši
Smrt nacionalne valute slikarski poliptih (8 komada), 2024.
Fotografija: Petar Koši
Identitet mjesta utoliko je zanimljiviji koliko posebnosti ima, a novac je jedan od pokazatelja lokacije. Kao što je Hrvatska kuna kao valuta nestala s tržišta, tako i uporaba novčanica uopće nestaje iz uporabe, a zamjenjuje ih uporaba digitalnog novca. Hrvatski velikani postaju maleni, sve dok u potpunosti ne nestanu. A novčanica kao novčanica, što se tiče reda veličine, ionako nikada ne može biti dovoljno velika.
15. Andreja Krušelj
StimulatioAK3000
objekt, ogrlica, 2024.
Fotografija: Andreja Krušelj
StimulatioAK3000 mehanički stimulator, endorfinska akupresura, potiče skromnost, ublažava podcjenjivanje, navodi tijelo samo u priuštive pokrete, smanjuje potrebu za novcem. Samo za vanjsku primjenu (glava - vrat - kičma).
U slučaju nuspojave obavijestiti Poreznu upravu. Može se naručiti online, nema garancije. Pretjerana uporaba može...
Nije sve u novcu, nešto je i u zlatu skulptura, 2023.
Fotografija: Ljubica Lovrenčić
16. Ljubica Lovrenčić
17. Lazer Rok Lumezi
Profesionalni ratnik asamblaž, 2021.
Čudesna šuma fotografija – digitalni print, 2024.
Fotografija: Miro Martinić
18. Miro Martinić
Nije sve u novcima - ima nešto i u umjetnosti
objekt, 2024.
Fotografija: Zlatko Odrčić
20. Zlatko Odrčić
22. Ivana Ožetski
Beskonačna traka (Gdje leži novac?)
prostorni objekt, 2024.
Fotografija: Ivana Ožetski
Gasimo svoju savjest statističkim brojkama koliko smo plastike reciklirali, a nitko ne govori da se velikim dijelom radi o organiziranom odvozu smeća u zemlje trećeg svijeta. U takozvanom razvijenom svijetu reciklira se samo ono što donosi novu zaradu – PET ambalaža. Rad kreće od ideje prekomjernoga zagađenja jednokratnom plastikom, no kroz svoj razvoj težište prebacuje na ideju o beskonačnoj ovisnosti koju radi zarade farmaceutska industrija potiče kod svojih korisnika.
Hommage à Julije Knifer slika, 2024.
Fotografija: Hrvoje Marko Peruzović
23. Hrvoje Marko Peruzović
Vrijednost umjetnosti ogrlica, 2024.
Fotografija: Berislav Kovačević
Umjetnost ima svoju vrijednost i ne smije biti na popustu. Samo umjetnik zna koliko je vremena, truda i energije uložio u određeni rad i samo mu on može odrediti pravu cijenu.
24. Božica Petković
Vaga vrijednosti skulptura, 2024.
Fotografija: Danijela Pičuljan
Čista umjetnička vrijednost naspram materijalne vrijednosti. Dilema s kojom se mnogi umjetnici suočavaju: stvaranje radi umjetnosti ili stvaranje radi financijskog preživljavanja? Što je zapravo prava vrijednost umjetnosti?
25. Danijela Pičuljan
27. Marijana Pišonić
Putevi eura naušnice, 2023.
Fotografija: Marijana Pišonić
Debalans među današnjim ljudima čiji su domovi udaljeni samo nekoliko metara jedni od drugih, dok su im stvarnosti potpuno različite. Razjedinjenost onih koji nas vode i onih koji nas tek trebaju povesti u bolje sutra. Lijevo ili desno, porast ili pad, maleni čovjek nasuprot velikim korporacijama.
1 Art
kompozicija od dva elementa, 2024.
Fotografija: Snježana Pokos-Vujec
28. Snježana Pokos Vujec
29. Tiana Pozaić
Nestalo je samo od sebe skulptura, 2024.
Fotografija: Renato Pozaić
Kada je prazan, želite ga napuniti. Kada je pun, želite ga ispunjenijeg. Mislite da vladate njime, a on zapravo vlada vama.
30. Krunislav Stojanovski
K9 Compassion X (Hommage à Z. Kopljar i Ministartvo kulture) fotografija, 2024. Fotografija: Sonja Jadreško
Autor povremeno radi hommage svojim kolegama, postavljajući njihove priče u novom kontekstu. Kopljar u svom radu K9 “koristeći “izbrisane tragove kršćanstva” poziva se na kršćanski vokabular: suosjećanje, molitva, štovanje, a položaj njegove figure upućuje na ideje “dostojanstvene pasivnosti” i “moći nemoćnih”. Kopljarov rad eksplicitno implicira poziciju umjetnika novog egzistencijalizma”.1
1 K9 Compassion + / 2005. URL: https://zlatkokopljar.com/portfolio/k9-compassion/ (2024-07-07)
Krećući od ovog poznatog rada Zlatka Kopljara “K9” i njegovog nastavka “K9 Compassion +”, autor ovog novog rada, ne bez ironije, okreće pažnju na krajnju ovisnost umjetnika u Hrvatskoj od Ministarstva kulture. U uvjetima nesređenog tržišta umjetnina u Hrvatskoj, pada značaja galerija, kako izložbenih tako i prodajnih, prebacivanja tržišta iz fizičkog, vidljivog i opipljivog (u smislu mogućnosti da se umjetnički rad može vidjeti, doživjeti i kupiti “uživo” u galeriji) u digitalni svijet (ponuda umjetničkih djela preko internetskih galerija), u situaciji kada je sponzoriranje umjetnosti u Hrvatskoj vrlo loše riješeno i svodi se na sporadične situacije, ta ovisnost je dovedena do krajnjih granica. Umjetnik nalazi sebe u situaciji očaja, predaje ili bezizlaznog moljakanja. Ministarstvo postaje njegova crkva. I sud(bina).
32. Sonja Turner Fegić
Sunce Vs. Oblaci broš, privjesak, 2024.
Fotografija: Sonja Turner Fegić
Vječna borba za egzistenciju! Ne brojiš koliko dana godišnje ti sije sunce, a koliko ih je tmurno i oblačno (slikoviti opis tog imanja i ne-imanja). U trenucima stvaranja vrijeme ne postoji. Ne postoji ništa osim pretakanja energije između tebe i materijala - rađa se sreća i djelo. Gubimo bitke s komercijalom jer duh bježi od uniformiranosti i teži materijaliziranju novih formi.
33. Alan Vlahov
Sid skulptura, 2023. Fotografija: Željka Gradski
Skulpture se teško prodaju. Kipar ih proizvodi i svjesno zakrčuje svoj (i tuđi) radni i životni prostor. Obzirom na činjenicu da potencijalni kupci ne obiluju slobodnim površinama na koje bi odložili skulpturu, svjesno sam smanjivao formate. Skulpture su se uspele na zid u obliku visokih reljefa, izvedene od papira ili/i ostataka starih radova, dodatno smanjivši format. ...zidovi mi se pomalo popunjavaju.
34. Ines Zrnc Gregorina
We dance... to their tune... instalacija, 2024. Fotografija: Ines Zrnc Gregorina
Kataloški popis radova
1. Kristina Antolić
Gdje je nestao Melankolik? objekt, 2024. 130x105x15 cm pamučno platno, žutica, spužva, silikonsko punilo; otiskivanje, slikanje, šivanje
2. Ivana Bakal
Traktat o umjetnosti i novcu objekt, 2024. 100 x 130 cm karton, žica, papir, tekstil, odbačeni predmeti, ljepilo; kombinirana tehnika.
3. Janko Belaj
Pokušaj podizanja vrijednosti djela fotografska instalacija, fotografirano 2016., izloženo 2020., revalorizirano 2024. 45 x 60 x 2 cm fotografija i reprodukcija
4. Janko Belaj i Andrea Krušelj
Love k’o šalate instalacija, 2024. otprilike 15 x 40 x 40 cm kombinirane tehnike
5. Damir Facan Grdiša
Grad slika, 2019. 150 x 100 cm akvarel na papiru 640g/cm
6. Danko Friščić
Učinio je majmuna od mene foto objekt, 2024. 30 x 40 x 6 cm multimedija
7. Danko Friščić
Nacrtaj mi Tigra! foto objekt, 2024. 40 x 60 x 8 cm multimedija
8. Željka Gradski
Suvenir
uokvirena novčanica i uokvireni rukom napisani tekst (diptih) lipanj, 2024. 26 x 43 x 1,5 cm kombinirana tehnika
9. Tatjana Grgurina Vučetić i Marijana
Kostelac
Art Coin viseći objekti, 2024. 1 x Ø 45 cm (3 kom) tekstilni kolaž
10. Kristina Jozić
Umjetnost recikliranja slika, 2024.
100 x 80 cm ulje na platnu
11. Filip Karpišek
Čahure objekt, 2024. 20 x 20 x 20 cm akrilne i uljane boje na 3D-printanom objektu
12. Dalija Katavić
Razasuti trenuci ogrlica, 2024. 20 x 30 cm zlatarska obrada metala
13. Sabina Kolonić
Ispričnica print na papiru 2024. 21 x 29,7 cm
14. Petar Koši
Smrt nacionalne valute slikarski poliptih (8 komada), 2024. 1 cm x 2 cm, – papir 10 cm x 10 cm, s okvirom
12 cm x 12 cm (x 8 komada) vodena boja na papiru
15. Andreja Krušelj
StimulatioAK3000
objekt, ogrlica, 2024.
8 x 21 x 21 cm
aluminij,mesing, kompozitni kamen, sedef, oblikovanje metala, rezbarenje kamena
16. Ljubica Lovrenčić
Nije sve u novcu, nešto je i u zlatu skulptura, 2023.
36 x 22 x 8 cm
šamotirana glina, pigmenti, zlatni listići, zlatna glazura, ručno oblikovana forma dovršena u raku tehnici
17. Lazer Rok Lumezi
Profesionalni ratnik asamblaž, 2021.
33 x 20,5 cm
srebro, srebrni tekstil, bakar, smola, kombinirana tehnika
18. Miro Martinić
Čudesna šuma
fotografija-digitalni print, 2024.
50 x 70 cm
cijanotipija, digitalna fotografija
19. Miro Martinić
Noćna straža fotografija-digitalni print, 2024. 50 x 70 cm cijanotipija, digitalna fotografija
20. Zlatko Odrčić
Nije sve u novcima - ima nešto i u umjetnosti objekt, 2024.
20 x 18 x 3 cm
mjed, kombinirana tehnika
21. Zlatko Odrčić
priznati/nepriznati, bogati i siromašni ogrlica, 2024.
45 x 25 x 0,5 cm srebro, mjed, kombinirana tehnika
22. Ivana Ožetski
Beskonačna traka (Gdje leži novac?)
prostorni objekt, 2024.
70 x 80 x 130 cm
poliester i blisteri lekova
23. Hrvoje Marko Peruzović
Hommage a Julije Knifer slika, 2024.
50 x 60 cm
akrilik na platnu
24. Božica Petković
Vrijednost umjetnosti ogrlica, 2024.
25 x 15 cm
srebro, koralj, piljenje, lotanje, patiniranje, ljepljenje
25. Danijela Pičuljan
Vaga vrijednosti
skulptura, 2024. 12 x 41 x 21 cm
keramika, glazura, zlatna boja, slobodno građena forma
26. Marijana Pišonić
Osobni identifikacijski broš broš, 2023.
4,5 x 6,5 cm
srebro, plastika, piljenje, lotanje, jetkanje, ljepljenje, patiniranje, poliranje
27. Marijana Pišonić
Putevi eura
naušnice, 2023.
1,3 x 5,5 cm
srebro, piljenje, lotanje, patiniranje, poliranje
28. Snježana Pokos Vujec
1 Art
kompozicija od dva elementa, 2024.
5 x 30 x 60 cm
keramička skulptura, šamotirana glina, engobe, transparentna glazura, paljeno na 1000ºC
29. Tiana Pozaić
Nestalo je samo od sebe skulptura, 2024. 20 x 25 x 5 cm
3D print i ready-made objekt
30. Krunislav Stojanovski
K9 Compassion X (Hommage à Z.Kopljar i Ministartvo kulture) fotografija, 2024. 180 x 225 cm print fotografije na PVC platno
31. Krunislav Stojanovski
1m3 / 63 kg fiktivne vrijednosti objekt, 2024.
100 x 100 x 100 cm objekt sastavljen od okomito postavljenih, gusto poredanih umjetničkih slika različite veličine i iz različitih godina nastanka, povezanih špagom kao svaka druga roba
32. Sonja Turner Fegić
Sunce Vs. Oblaci broš, privjesak, 2024.
7 x 7 x 0,5 cm mjed, emajl pečen na bakru, cernit, epoksi smola, piljenje, lotanje metala, emajliranje na metalu, izrada kalupa za smolu, poliranje, brušenje
33. Alan Vlahov
Sid skulptura, 2023.
16 x 23 x 4 cm
žica, papir maše, akril
34. Ines Zrnc Gregorina
We dance...to their tune... instalacija, 2024.
50 x 50 x 50 cm plastika, sprej, papir, žica, struja
Biografije
autora
Kristina Antolić
Kristina Antolić je diplomirala 1995. na nastavničkom smjeru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ivice Šiška, specijaliziravši se za grafiku. U svom praktičnom radu koristi tradicionalne crtačke, grafičke i slikarske tehnike, eksperimentira s digitalnim medijima, a posljednje dvije godine radi i izlaže radove nastale kao Fiber Art. Do sada je izlagala na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu.
kristina.antolic22@gmail.com
Ivana Bakal
Kostimografkinja i vizualna umjetnica dr. art. Ivana Bakal autorica je više od stotinu kostimografija, nekoliko scenografija, velikih umjetničkih projekata, izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Autorica je i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Godine 2015. stekla je titulu doktorice umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Vanjski je suradnik –izvanredni profesor na studiju kostimografije na TTF-u. Dobitnica je više nagrada. ivanabakal@gmail.com
Janko Belaj
Janko Belaj (1965.) zagrebački je fotograf i grafičar koji se u svijet ovih tehnika zaputio u ranoj mladosti. Radove počinje objavljivati koncem 70-tih godina, a od tada do danas naručenim fotografijama opremio je više izložaba i monografija. Radio je za razne izdavače, marketinške agencije i dizajnerske kuće, a 1998. osniva prvi domaći fotografski portal: fotozine. org. Član je ULUPUH-a, Kadra 36 i HZSU-a. Uz niz skupnih izložaba predstavio je i 10-tak samostalnih izložaba u zemlji i inozemstvu.
https://belaj.com/ @janimir
Damir Facan Grdiša
Rođen je 1965. u Zagrebu. Pohađao ŠPUD do 1990. Diplomirao na ALU 1998. godine. Član je HDLU-a, ULUPUH-a, i HZSU-a. Uz slikarstvo bavi se ilustracijom i restauracijom
Nagrade: 2023. Nagrada 5. međunarodnog festivala akvarela Castra, Lokarjeva galerija, Ajdovščina, Slovenija 2022. Velika nagrada 9. hrvatskog trijenala akvarela, Karlovac, Slavonski Brod 2021. Nagrada grada Umaga za najbolji rad na izložbi HDLU-a Istre “Corpus Humanum” 2018. Nagrada 8. zagorskog likovnog salona, Krapina
damirfacan@gmail.com https://www.instagram.com/damirfacangrdisa/
Danko Friščić
Rođen 1970. u nedokučivom dijelu galaktike njegova vlastita uma i ne sjeća se s koje je planete, a ni da je umjetnik. Njegovi radovi proizvode njega.
098 250 195 dankofriscic70@yahoo.com
Željka Gradski
Rođena u Zagrebu, 1975. godine. 1994. godine, nakon završene opće gimnazije upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2001. godine diplomirala je kiparstvo na nastavničkom odsjeku u klasi prof. M. Vuce. Aktivna je na likovnoj sceni od 1997. godine i otad je izlagala na 30 samostalnih i 60 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad. Članica je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi kao samostalna umjetnica u Zagrebu i Jurandvoru (Krk).
+385 98 178 6907 zeljkagradski@gmail.com www.zeljkagg.com
Tatjana Grgurina Vučetić i Marijana Kostelac
Marijana i Tatjana prijateljice su iz mladih dana. Zajedno su studirale na TTF-u a onda ih je život odveo u različitim smjerovima. Marijana je radila u modnoj industriji, a Tatjana je krenula putem slobodnog umjetnika. Tatjana je članica ULUPUHa od 2014, Marijana od 2024; redovito izlažu na zajedničkim izložbama, a sad i prvi put surađuju na obostrano zadovoljstvo. Tatjana je članica HZSU-a od 2021.
tanja @tanjadelanesto.hr cmaja27@gmail.com
Kristina Jozić
Rođena 2001. godine u Zagrebu. G. 2020. upisala Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek slikarstva. Do sada je sudjelovala na par umjetničkih projekata i izlagala na nekoliko skupnih izložbi u sklopu akademije. U svom se radu bavi introspekcijom i iskrivljenom percepcijom sebe kao umjetnice i osobe.
Dalia Katavić
Po rođenju Splićanka, po odabiru srca Križevčanka, po diplomi agronom, u duši dizajnerica nakita, godine 2020. otvorila je obrt „Pinkica kreative“ za izradu i prodaju unikatnog nakita od plemenitih kovina i poludragog kamenja. U svojoj izložbeno-prodajnoj „Galeriji Dalia“ u Zagrebu, u Praškoj 6, priređuje izložbe hrvatskih umjetnika svjetskog glasa. Izradu nakita je izučila kod Milice Bubanje u Ljubljani, Carlosa Ignacia Bellantea, na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, Dragane Nedeljković u Beogradu te u “International Jewellery School” u Sankt Peterburgu. Održala četiri samostalne izložbe nakita, jednu samostalnu modnu reviju i sudjelovala na više zajedničkih izložbi i modnih revija u zemlji i inozemstvu.
Filip Karpišek
Rođen 1997. u Zagrebu. Godine 2024. je diplomirao na slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zoltana Novaka. Izlagao na nekoliko skupnih izložbi kao što su završne izložbe studenata ALU u Zagrebu
(2019. - 2024.), ‘’Prakse izlaganja / Dizajn izložbi’’, Galerija Blok (2022.), ALU Perspektiva 2023., galerija Prsten HDLU (2023.), ALU Perspektiva II, Gradski park Bundek (2023.). G. 2023. jedan je od tri osnivača studentske galerije “Uža”.
karpisekfilip@gmail.com
Sabina Kolonić
Sabina Kolonić rođena je 1978. godine u Zagrebu. Dizajnira i izrađuje nakit od 2001. godine. Obrazuje se u Zagrebu (HR) i Firenci (IT). Član je Hrvatskog Društva kolekcionara, ULUPUH-a i HZSU-a. 2015. godine je nominirana i ulazi u uži izbor za nagradu „Arts & Crafts Design Award“, dobiva priznaje, certifikat uspješnosti. Predstavlja se s dvije samostalne izložbe, te sudjeluje na više od 30 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu u svom ateljeu ANIBAS.
www.anibas.net
Petar Koši
Petar Koši, rođen u Zagrebu. G. 2011. upisuje Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. 2015. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo. Putem programa razmjene studenata 2018. god. upisuje Universidad de Bellas Artes u Granadi u Kraljevini Španjolskoj. 2020. diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovao je na mnogim skupnim izložbama, te izlaže samostalno u zemlji i inozemstvu. Član je HULULK-a i HDLU-a.
petar.kosiakapp@gmail.com
Andreja Krušelj
Slikarica, oblikovateljica suvremenog nakita i educirani WB bodypainter iz Zagreba. Nakit i objekte izrađuje tehnikama izraslim na temeljima zlatarskog zanata i iskustva u struci. Izražava se putem različitih medija kombinirajući suvremene kompozitne, sintetske te organske materijale i metale. Inspiracija je istraživanje mračne ljudske prirode. Sudjeluje na skupnim žiriranim izložbama. Surađuje s raznim modnim markama i obrtnicima zlatarima. ULUPUH, HZSU
www.instagram.com/by__ak/ byak.andrejakruselj@gmail.com
Ljubica Lovrenčić
Živi i radi u Zagrebu. Keramikom se bavi više od 15 godina. Članica je ULUPUH-a, Kerameikon-a, iz
Varaždina, Pandora International iz Italije, Udruge keramičara i lončara iz Ljubljane te keramičarske udruge Glineraj. Za svoje radove dobila je više očitovanja o izvrsnosti te zlatnih i srebrnih plaketa u Hrvatskoj i inozemstvu. U posljednjih 15 godina sudjelovala je na više od 130 grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Imala je tri samostalne izložbe.
llovrencic80@gmail.com
Lazer Rok Lumezi
Lazer Rok Lumezi je rođen 2. 2. 1945. Cijeli život u potrazi za oblicima i riječima koje govore više. Održava i tečajeve rada sa plemenitim kovinama i tako širi krug sugovornika u djelu. Radi u Otvorenom atelieru Lumezi u Vlaškoj 113 u Zagrebu.
+385 98 939 7136
Miro Martinić
Rođen u Zagrebu 1967. godine. Zagorski pejzaž s portretima ljudi tog kraja je bila tema prve samostalne izložbe 1988. godine. Od 1994. godine u potpunosti se posvećuje fotografiji kao životnom pozivu. Kao kontrast profesionalnoj fotografiji, teme koje ga pokreću u umjetničkom izražaju proizlaze iz suradnje sa mnogobrojnim scenskim, glazbenim i likovnim umjetnicima, te nastaju kao intimno bilježenje trenutka. Također intenzivno radi na njegovanju starih fotografskih tehnika.
+385 95 915 6707 miro.martinic@gmail.com
Zlatko Odrčić
Rođen je 1951. godine u Velikoj Gorici. U Zagrebu je završio petogodišnju školu primijenjenih umjetnosti, Odjel za obradu metala u klasi prof. Hrvoja Ljubića. Od 1972. godine radi kao dizajner u Radionici primijenjenih umjetnosti. Tijekom godina samostalno i timski realizira brojne projekte i surađuje s mnogim eminentnim autorima. Član je ULUPUH-a od 1999. godine.
+385 91 762 5640 zlatko.odrcic@gmail.com
Ivana Ožetski
Rođena u Zagrebu 1971. godine. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavnički odjel, smjer slikarstvo u klasi prof. Eugena Kokota. 2016. dovršava postdiplomski studij slikarstva na Akademiji za likovnu umetnost in oblikovanje u Ljubljani s magistarskom temom “Sjena i njezina boja” (mentori: doc. mag. Ksenija Čerče, prof. dr. Jure Mikuž). Članica
HDLU-a, HZSU-a, HULULK-a i Grupe INFRA. Kao samostalni umjetnik sudjelovala u brojnim samostalnim, skupnim izložbama i projektima.
ivana.ozetski@gmail.com
Hrvoje Marko Peruzović
Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio je grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao je slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ðure Sedera. Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split i DHK. Izlagao je na sedamdesetak samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.
+385 91 517 5064 www.peruzovic.com
Božica Petković
Božica Petković rođena je 1966. godine u Zagrebu. Rodom je iz Križevaca gdje živi do svoje 20. godine. Oblikovanje nakita u srebru učila je u Otvorenom atelijeru Lumezi pod vodstvom Lazera Roka Lumezija 2011. Program za dizajn i oblikovanje suvremenog nakita završava 2012. u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb kod Davora Šuka. 2020. godine postaje redovitom članicom ULUPUH-a. Izlagala je na 23 skupne i šest samostalnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.
petkovicbozica@gmail.com
Danijela Pičuljan
Sudjelovala na brojnim međunarodnim simpozijima, realizirala trinaest samostalnih izložbi te izlagala na stotinjak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Međunarodne akademije za keramiku od 2019., HZSU-a od 2004. te ULUPUH-a od 2002. godine.
Nagrade: Specal Award 5th International Triennial of Silicate Arts 2017., ULUPUH-ove nagrade: za poseban doprinos Udruženju 2020., najbolji izložbeni projekt 2018. i 2016., najbolja realizirana izložba 2015. dpiculjan@icloud.com www.atelijerpiculjan.hr
Marijana Pišonić
Marijana Pišonić rođena je 1972. godine u Davoru. Živi i radi u Zagrebu. Na POU Zagreb 2011. godine završava radionicu oblikovanja suvremenog nakita pod vodstvom profesora Davora Šuka. 2014. postaje članica Kluba prijatelja nakita, a 2020. članica ULUPUH-a. Sudjeluje na više skupnih izložbi u Zagrebu, Novoj Gradiški, Križevcima i Krapini. Rado sudjeluje na reviji nakita u sklopu “Projekta Ilica”.
+385 98 969 6510 marijana.pisonic@gmail.com
Snježana Pokos-Vujec
Snježana Pokos-Vujec (Varaždin, 1965.) Članica je HZSU-a i ULUPUH-a, predsjednica je Ulupuh-ove Sekcije za keramiku, porculan i staklo. Održala je pet samostalnih izložbi, sudjelovala u 40-tak skupnih, simpozijima i rezidencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Varaždinu.
+385 99 453 5226 spvujec@icloud.com
Tiana Pozaić
Rođena 2001. godine u Zagrebu. Upisuje Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, Odjel za dizajn metala. 2020. godine upisujem Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu gdje u prvom pokušaju prolazi na prijemnom ispitu
Kiparskog odsjeka. Trenutno studentica četvrte godine. Izlaže na skupnim izložbama u organizaciji Akademije, ULUPUH-a i dr. Dobitnica dvije rektorove nagrade za skupni rad.
Krunislav Stojanovski
Završio je slikarstvo 1998. na ALU Zagreb (klasa prof. Seder). G. 1997. studira i diplomira Public Art u klasi dr. Agnes Denes (SAD), na Sommerakademie Salzburg, Austria. Član je HDLU od 1997., a HZSU-a od 2004. Bavi se slikanjem, crtanjem, ambijentalnim instalacijama, fotografijom, videom, pisanjem, edukacijom i art terpijom. Izlagao je na oko 60 samostalnih i 100 skupnih izložbi u preko dvadeset zemalja. Izlaže od 1995. godine. Živi i radi u Zagrebu.
+395 95 505 3350 krunostojanovski2@gmail.com instagram@kruno.stojanovski
Sonja Turner Fegić
Sonja Turner Fegić zagrebačka je umjetnica, članica ULUPUH ove sekcije za oblikovanje plemenitih metala i članica HZSU. Sudionica na brojnim skupnim izložbama, stvara i radi koristeći konvencionalne zlatarske metode oblikovanja metala.
sonja@stil.hr
Alan Vlahov
Rođen 1971. u Zagrebu. Diplomirao kiparstvo u klasi prof. Šime Vulasa na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. g. Od 1999. do 2018. g. zaposlen je u Hrvatskom restauratorskom zavodu na Odjelu za kamenu plastiku. Od 2018. g. radi u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Izradio je nekoliko skulptura u javnom prostoru. Živi i radi u Zagrebu. Izlagao je na otprilike osamnaest skupnih i osam samostalnih izložbi.
+385 91 451 1971 alvlahov@gmail.com
Ines Zrnc Gregorina
Modna dizajnerica, kostimografkinja, make up artistica te konceptualna umjetnica. Članica
ULUPUH-a u dvije sekcije i HZSU-a. Tijekom modne karijere osvojila je brojne nagrade. U modi joj je specijalnost recikliranje stare odjeće, materijala i predmeta i stvaranje novih modnih, umjetničkih i funkcionalnih predmeta i odjeće.
Kao kostimografkinja radila na nekoliko igranih filmova, TV serije domaće i strane produkcije (HBO), kazališnim predstavama, te brojnim glazbenim i video spotovima.
www.ines-zrncgregorina-art.hr
NAKLADNIK:
ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Preradovićeva 44/1, Zagreb
ZA NAKLADNIKA:
Ivana Bakal, predsjednica ULUPUH-a
UREDNICE:
Elizabeta Wagner
Lorena Šimić
PREDGOVOR I KATALOŠKE JEDINICE: Elizabeta Wagner
AUTORICA KONCEPTA, ODABIR RADOVA I KUSTOSICA
IZLOŽBE:
Elizabeta Wagner
LIKOVNI POSTAV IZLOŽBE:
Elizabeta Wagner Tea Hatadi
TEHNIČKI POSTAV: Marija Rogina
AUTOR FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI: Željka Gradski
GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA: Lidija Novosel
ISBN: 978-953-327-256-6
ORGANIZATORI:
ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
T/F: ++385 (0)1 4552 595
E: ulupuh@zg.t-com.hr
W: www.ulupuh.hr
Gradski muzej Križevci
T: ++385 (0)48 682 958
E: gmk@kc.t-com.hr
W: www.gradski-muzej-krizevci.hr
PROSTOR ODRŽAVANJA IZLOŽBE: Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/I, Križevci
FINANCIJSKI POKROVITELJ: Koprivničko-križevačka županija
PARTNER: Gradski muzej Križevci
SPONZOR: Pozor d.o.o.
