Zupanija svibanj 2018 by Netmedia Sistemi

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (3)

Na Prpuši ni prpe ni zrakoplova, samo spuži lizu str. 7-9

BROJ 110 • SVIBANJ 2018. • www.dalmacija.hr

katuni

issn 1332-6465

tom dubravec/hanza media

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ubrzat će gospodarski razvoj hrvatskog juga

Državni projekti u Splitu i županiji od 2 milijarde kuna! str. 2-3

duje klarić/hanza media

Dr. ŽELJKA KARIN, NOVA RAVNATELJICA ŽUPANIJSKOG NASTAVNOG ZAVODA str. 12-13 ZA JAVNO ZDRaVSTVO:

Ulaganje u prevenciju temelj je svih zdravstvenih politika

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

oš prije nego sam dobio povjerenje građana Splitsko-dalmatinske županije za časnu i odgovornu dužnost župana, kao gradonačelnik Solina i saborski zastupnik, svakodnevno sam bio suočen s poražavajućim podacima Državnog zavoda za statistiku o smanjenju broja stanovnika u svim krajevima Hrvatske, pa tako i u našoj županiji. Prema tim podacima, iz Splita godišnje od 1991. odlazi 1113 stanovnika i takvim tempom do 2021. moglo bi biti manje 150.000 stanovnika. Prema posljednjem popisu u našoj županiji živi 454.798 stanovnika, 8878 manje nego 2001. godine. Samo 12 gradova i 24 općine u Hrvatskoj imaju kakav-takav prirodni rast stanovništva (ukupno 6,2 posto od gotovo 600 administrativno teritorijalnih jedinica), a sve su županije u prirodnom padu. Ako je devet desetina Hrvatske u prirodnom padu, ako kao narod starimo, ako ne pristupimo tom problemu ozbiljno, sustavno i sa svih razina vlasti, uzalud nam sve kratkotrajne mjere za demografsku i svekoliku obnovu domovine. Jednostavno, pitanje demografske obnove, bez pretjerivanja, postalo je pitanje domovinske sigurnosti. Uostalom, i predsjednik Vlade naglašava "da je demografija temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja Hrvatske". Zato je Vlada poduzela niz mjera, kao što su porezna reforma, povećanje osobnog odbitka za djecu, poticanje za zapošljavanje mladih, uklanjanje administrativnih prepreka, povećanje plaća za javne službenike, subvencioniranje stambenih kredita, itd. Koristim prigodu još jednom zahvaliti predsjedniku Vlade za konkretna ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo, školstvo, zdravstvo, prosvjetu i kulturu u Splitu i drugim područjima naše županije. Moramo se svi uključiti u rješavanje ovoga problema koji zahtijeva puni angažman svih odgovornih, od općina i gradova do županije. Već u polovini prve godine mandata sam predstavio potpore za novorođenu djecu u cijeloj županiji, zatim su prvašići u cijeloj županiji dobili besplatne udžbenike, sufinanciramo udžbenike za sve osnovnoškolce. Za te mjere, koje su prvi put uvedene, izdvojeno je 4,5 milijuna kuna u proračunu Županije. Glavni su ciljevi ovih demografskih mjera, u kojima će svako dijete dobiti potporu (visina ovisi o području gdje žive), zaustaviti depopulacijske trendove, demografski obnoviti ruralna područja i otoke, smanjiti migracije prema priobalnim gradovima, potaknuti mlade na zasnivanje obitelji, na rađanje djece. Uz to, kroz sve županijske upravne odjele, nizom programa poticaja i potpora malom i srednjem poduzetništvu, htjeli smo prije svega stvoriti pozitivno okruženje, promičući obiteljski život, s posebnom senzibiliziranošću prema mladim obiteljima. Sve programe potpora i poticaja svim zainteresiranima najavili smo preko medija kako bismo zainteresirali i potaknuli na pokretanje vlastita obrta, malih i srednjih poduzeća, na (samo)zapošljavanje, što širi krug mladih obitelji i pojedinaca, posebice s otoka i Dalmatinske zagore. Uvjeren da će županijski programi, kao što su Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, Jačanje poduzetničkih kompetencija, program za poticanje istraživanja, za razvoj i inovacije, kao i dugogodišnje mjere poticanja poduzetničkih zona, te naša sustavna ulaganja u izvrsnost učenika i studenata, povezivanje ICT sektora i turizma, dugoročno zaustaviti odlazak mladih, povećati natalitet te rezultirati povratkom brojnih mladih obitelji. Nitko sretniji od mene ako se nastave rezultati čije sam podatke čuo prije nekog vremena i rado ih ponavljam – da se do 30. travnja na području naše županije rodilo 88 djece više nego u prva četiri mjeseca 2017. godine. Neka se takvi pozitivni trendovi nastave do kraja tekuće godine, inače posvećene obitelji, ali i u bliskoj budućnosti.

zamašnjak razvoja HRVATSKA VLADA SA SJEDNICE U SPLITU POSLALA SNAŽNU PORUKU GRADU POD MARJANOM I ŽUPANIJI SPLITSKO-DALMATINSKOJ

luka o darovanju nekretnina u vlasništvu države.

Vlada ulaže dvije milijarde kuna za velike projekte u Splitu i županiji Piše:

Ivan BAĆAK

Nakon kvalitetnih priprema s pojedinim ministrima iz Vlade RH te niza pripremnih sastanaka s predsjednikom i potpredsjednicima Vlade, kako smo i najavljivali, potpisano je niz ugovora vrijednih oko milijardu i pol kuna - sa zadovoljstvom ističe župan Blaženko Boban

jednica Vlade RH, održana u Splitu, 4. svibnja, uoči blagdana sv. Dujma, bila je posvećena razvoju grada i Splitsko-dalmatinske županije. - Sve što radimo, radimo u duhu partnerstva i suradnje rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković i podsjetio da je to već peta sjednica Vlade za njegova mandata koja se održava izvan Zagreba. Plenković je istaknuo da je Vlada na sjednici u gradu pod Marjanom donijela odluke o nizu projekata značajnih za grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, u vrijednosti gotovo dvije milijarde kuna. Potpisani su ugovori vrijedni više od 400 milijuna kuna.

Nakon 14 godina Sjednici u splitskoj Banovini nazočili su svi članovi Vlade, saborski zastupnici iz Splitsko-dalmatinske županije, a kao domaćini na početku sjednice obratili su im se župan Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji su ocijenili da će ova sjednica biti točka preokreta i jamstvo za razvoj tog prostora, kako bi Split postao motor razvoja južne Hrvatske.

- Vlada zasjeda u Splitu nakon punih 14 godina - rekao je Boban, najavljujući velike prometne infrastrukturne županijske projekte, poput tunela kroz Kozjak i tunela Ravča – Drvenik, te brze ceste Zagvozd – Imotski i Dugopolje – Sinj. Kao glavni cilj župan je najavio projekt održivog turizma, produžetka turističke sezone, povezivanje Zagore s priobaljem i bolju međuotočnu povezanost. Vlada je prethodno objavila kako će pokrenuti aktivnosti radi uvrštenja nekoliko projekata na popis strateških projekata, a o njima će biti usvojeni i zaključci o realizaciji. To su novi ulaz u Split – čvor Vučevica na A1 – tunel Kozjak – čvor na DC8 – Trajektna luka Split i projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala), sa Zračnom lukom Split te izgradnja intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica); projekt nove multimodalne platforme Splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš. Usvojen je, među ostalim, zaključak u svezi sa sanacijom odlagališta otpada Karepovac, kao i u svezi s projektom izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. Vlada je donijela i više od-

Mnogi su na ispitu

tom dubravec/hanza media

Demografska obnova je pitanje domovinske sigurnosti

SVIBANJ 2018.

Strateški i ostali projekti koje podržava Vlada RH 1. Čvor Vučevica-Tunel Kozjak-magistrala (871 milijun kuna) + spoj do istočne obale; cesta Mravince-TTTS 2. Most Kaštela-Split (dokumentacija projektnog rješenja spajanja Magistrale - put istočne obale) 3. Cesta za i iz splitske luke - napraviti studiju (Tunel Bačvice?) – Ministarstvo prometa i infrastrukture, Hrvatske ceste, Grad Split 4. Brza željeznička pruga Resnik Istočna obala; Glavni željeznički kolodvor seli u Kopilicu (HŽ-EU fondovi) – 1,1 milijarda eura 5. Spomenuto izmještanje trajektne luke u Krilo Jesenice 6. Izmještanje kamionskog prometa za trajekte u Sjevernu luku/Stinice (već se radi dokumentacija) 7. Proširuje se ulaz s autoceste u Dugopolju (već pokrenuto), dodatna traka za izlaz Dubrovnik, dodatna traka za rotor (45 milijuna kuna) 8. Osniva se Radna skupina s Gradom Splitom za nastavak gradnje Spaladium Arene 9. Darovana manja čestica za 2. i 3 fazu sanacije Karepovca te će Ministarstvo poduzeti sve aktivnosti za prijavu sufinanciranja preko fondova; podržava se izgradnja centra Lećevica 10. Požurit će se rješavanje vlasništva nad Dioklecijanovim podrumima, zbog prijava na fondove 11. Prijava za realizaciju projekta Centra za mlade – MKC na natječaj iz sredstava prihoda na sreću 12. Postakademsko zapošljavanje – projekt tri godine, 16,6 milijuna kuna, suradnja Sveučilišta i Ministarstva za prijavu na fondove 13. UspostavaHhitne pomorske medicinske službe brzim brodicama (šest

ilustracija: boško vestić/SD

blaženko boban, župan SDŽ

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

brodica – fondovi) 14. Projekt izgradnje i opremanja objedinjenog Hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Split i Zavoda za hitnu medicinu SDŽ na jednoj lokaciji (EU fondovi – tri godine) 15. Izrada promotivne brošure za ulaganja u SD županiji 16. Uvodi se projekt eKomunikacije na trgovačkom sudu, ukida se bespotrebna administracija 17. Uređuje se Standa 2018. za prebacivanje suda iz Dračevca; Općinski sud se razdvaja na tri dijela (Split, Imotski i Makarska, ostali) 18. Prometna policija u lipnju 2018. seli u zgradu Čistoće, a kasnije na Dračevac 19. Rade se stanovi za vojne djelatne osobe 20. Podržavaju se aktivnost za izgradnjom Tehnološkog centra na Dračevcu 21. Daruje se Gradu Splitu 11 zgrada i 99.865 m2 zemljišta na Dračevcu u vrijednosti 128 milijuna kuna (Tehno-

loški centar, garaža Promet, Prometna policija) 22. Daruju se SD nadbiskupiji tri zgrade površine 30.986 m2, 84,7 milijuna kuna 23. Podržava se prodaja zgrade HZMO na Rivi (suvlasnici Grad, RH i Jadroplov) 24. Daruje se Gradu Splitu 84.400 m2 na Korešnici u svrhu stambene izgradnje po sistemu poticane stanogradnje, za zbrinjavanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, za mlade obitelji, za predstavnike sveučilišne zajednice i slično 25. Daruje se Gradu Splitu 1660 parkirnih mjesta u garažama, u vrijednosti 104 milijuna kuna 26. Daruje se dio nekretnine za proširenje škole Kamen-Šine 27. Daruje se Gradu Splitu zgrada, hotel za samce, 748 m2 u vrijednosti 10 milijuna kuna. Stanarima ostaju sva njihova prava. 28. Vlada će sufinancirati Ultra festival

2018.-2022. 29. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Projekt Nabava autobusa za Promet d.o.o. (34+16/18 autobusa za Promet) 30. Ugovor o potpisivanju realizacije projekta Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti EU projekt Marjan (22 milijuna) 31. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. – Nova razvojna stepenica Poduzetničkog akceleratora Split 32. Ugovor EU projekt Jadro (Majdan, izvor – 24 milijuna) 33. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta Implementacija suvremene znanstveno-istraživačke infrastrukture na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG Split) do pametne specijalizacije u zelenoj i energetski učinkovitoj gradnji

Za nešto manje od jesec dana nakon sjednice Vlade, župan Boban je obišao radove na mostu kopno-Čiovo, imenovao privremenu vršiteljicu dužnosti ravnatelja u Regionalnom centru čistog okoliša Lećevica, a ovih dana će obići radove na cesti prema Žrnovnici, s ravnateljem Hrvatskih voda Zoranom Đurekovićom će potpisati sporazum o uređenju Vrbice i Ričica, te će organizirati radni sastanak s direktorom Hrvatskih cesta Tomom Mihotićom i timom projektanata koji rade na projektiranju tunela kroz Kozjak i tunela Ravča. - Nakon kvalitetnih priprema s pojedinim ministrima iz Vlade RH, te niza pripremnih sastanaka s predsjednikom i potpredsjednicima Vlade, kako smo i najavljivali, potpisano je niz ugovora vrijednih oko milijardu i pol kuna, te su doneseni zaključci vezani za Split i županiju vrijedni blizu 400 milijuna kuna. Bila je to jedna snažna poruka Županiji, gradu Splitu i svim krajevima Županije. Svjestan sam kako će mnogi potpisi ostati samo "mrtvo slovo na papiru“, ako svaki od nas odgovornih za razvoj područne i lokalne samouprave ne učinimo sve što se od nas očekuje u pripremi i izradi projektne dokumentacije i svega što je potrebno za realizaciju potpisanih projekata i zaključaka. Još jednom zahvaljujem predsjedniku Vlade RH i njegovim suradnicima, svim ministrima, dužnosnicima i službenicima Vlade koji su radili na pripremi i realizaciji dogovorenoga, ističe Boban.

Most i prije vremena Nakon što sam obišao radove na Čiovskom mostu mogu svjedočiti da će prvi javno obećani rokovi nakon sjednice Vlade biti poštovani. Most će biti pušten u promet i prije roka koji je tada najavio premijer. Štogod da sam radio u životu, zanimao me prije svega neposredni uvid u sve projekte i izravna komunikacija s izvođačima radova na terenu. Zato ću svakodnevno provjeravati provedbu svih ostalih rokova iz ugovora i zaključaka, odlazeći na teren i prateći dinamiku radova, kako na izgradnji cestovne infrastrukture, tako i na svim drugim projektima iz nadležnosti Županije – kazao je župan Boban, zadovoljan što se kod odabira strateških projekata vodilo računa o ravnomjernom razvoju cijele županije.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

bespovratna sredstva i subvencioniranje kamata ŽUPANIJSKI DUGOROČNI RAZVOJNI PROGRAM OKRENUT JAČANJU PODUZETNIŠTVA, IT SEKTORA, TURIZMA I POLJOPRIVREDE

U paketu poticanja gospodarskog rasta 35 milijuna kuna! Kreditiranje poduzetništva i obrta

Istraživanje, razvoj, inovacije (IRI) Za paket navedenih mjera osigurano je ukupno 35 milijuna kuna. Samo trenutno aktualne potpore za razvoj poduzetništva, čiji natječaji su u tijeku, iznose 10,6 milijuna kuna od čega je 1,2 milijuna kuna namijenjeno programu istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), 6,5 milijuna kuna kreditiranju poduzetništva i obrta, 900 tisuća kuna jačanju poduzetničkih kompetencija i dva milijuna kuna poticanju razvoja poduzetničkih zona. Natječaji za prijavu projekata poduzetnicima su u tijeku (osim razvoja poduzetničkih zona koji se očekuje uskoro) i mogu se pronaći na web stranicama Splitsko-dalmatinske županije. Ovim programom Županija sufinancira razvojno-istraži-

Splitsko-dalmatinske županije, osnovano unutar dvije godine i s najmanje jednom zaposlenom osobom, a koje se temelji na suvremenim tehnologijama, može dobiti do 50 tisuća kuna bespovratnih sredstava. Natječaj za sve ove tri mjere kroz Program istraživanja, razvoja i inovacija otvoren je do 30. svibnja 2018. godine.

mario todorić/hanza media

Trenutno aktualne potpore za razvoj poduzetništva, čiji natječaji su u tijeku, iznose 10,6 milijuna kuna, od čega je 1,2 milijuna namijenjeno programu istraživanja, razvoja i inovacija (IRI), 6,5 milijuna kreditiranju poduzetništva i obrta, 900 tisuća jačanju poduzetničkih kompetencija i dva milijuna kuna poticanju razvoja poduzetničkih zona

vačke projekte malih i srednjih poduzeća, pripremu i provedbu razvojnih projekata nominiranih ili odabranih za financiranje iz sredstava europskih fondova te inovativne poduzetničke razvojne poduhvate. Pravo na potporu do 100 tisuća kuna (do 30 posto) razvojno-istraživačkih projekata imaju mali i srednji poduzetnici sa sjedištem na području Splitsko-dalmatinske županije i s najmanje

tri zaposlene osobe. Prijavitelj mora imati jednog partnera na projektu i to visoko učilište ili znanstvenu organizaciju. Potpora sufinanciranja pripreme i provedbe razvojnih projekata nominiranih ili odabranih za financiranje iz sredstava europskih fondova, dodjeljuje se visokom učilištu, znanstvenoj organizaciji i malim i srednjim poduzetnicima. Visina potpore iznosi 50 tisuća kuna (do tri po-

sto vrijednosti projekta) prijavitelju koji je glavni prijavitelj i budući koordinator/nositelj projekta te do 100 tisuća kuna (do 15 posto) za projekte prijavitelja koji su partneri ili nositelji/koordinatori projekata. Među mladima izuzetno je atraktivan program sufinanciranja inovativnih poduzetničkih razvojnih poduhvata za što prijavitelj, odnosno poduzeće sa sjedištem na području

Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih, nepovratnih novčanih sredstava iz proračuna Splitsko- dalmatinske županije u cilju pomoći mikro, malim i srednjim subjektima maloga gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Subvencioniraju se kamatne stope do dva posto kredita u visini od 200 tisuća do 5 milijuna kuna s rokom otplate do 12 godina za nove investicije, odnosno sve namjene osim za financiranje isključivo obrtnih sredstava. Financiranje obrtnih sredstava može se odobriti u iznosu od 20 posto za uslužne djelatnosti i 30 posto za proizvodne djelatnosti. S 1 posto sufinancira se refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita s rokom otplate do 5 godina u visini od 200 tisuća do milijun kuna čija kamatna stopa ne prelazi 5 posto i koji nisu subvencionirani sredstvima Splitsko-dalmatinske županije. Također, s 1 posto sufinanciraju se krediti s rokom otplate do 3 godine za obrtna sredstva u visini do 500 tisuća kuna. Natječaj za iskazivanje interesa subvencije kamatne stope sukladno Programu kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamate kredita, objavljen je na web stranicama Splitsko-dalmatinske žu-

Zamjenik župana Ante Šošić, župan Blaženko Boban i pročelnik Ureda za gospodarstvo EU fondove Anđelko Katavić panije i otvoren je do objave obavijesti o njegovu zaključivanju.

Jačanje poduzetničkih kompetencija rogramom jačanja poduzetničkih kompetencija 2018. -– 2021. obuhvaćene su dvije mjere: za poduzetničke potporne institucije osim onih kojima je osnivač i/ili većinski vlasnik Splitsko-dalmatinska županija i za poduzetničke potporne institucije, strukovne i druge udruge, visoka učilišta, znanstvene institute i organizacije za organiziranje međunarodnih konferencija i stručnih skupova na temu suvremenih tehnologija. Visina potpore za potporne institucije (mjera 1) iznosi do 20 tisuća kuna po djelatniku, odnosno najviše 60 tisuća kuna po pojedinom korisniku potpore sa sjedištem u jedinici lokalne samouprave I. do IV. skupine indeksa razvijenosti, odnosno do 10 tisuća po djelatniku, odnosno najviše do 30.000 kuna po pojedinom korisniku potpore sa sjedištem u jedinici lokal-

ne samouprave V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti. Potpora se odobrava poduzetničkoj potpornoj instituciji i za troškove nastale kao posljedica provođenja projekata/aktivnosti namijenjenih unaprjeđenju razvoja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva i to do 40.000 kuna sa sjedištem u jedinici lokalne samouprave I. do IV. skupine indeksa razvijenosti ili do 20.000 kuna instituciji sa sjedištem u jedinici lokalne samouprave V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti. Najviši ukupno odobreni iznos potpore za poduzetničku potpornu instituciju može iznositi do 100.000 kuna po pojedinom korisniku potpore sa sjedištem u jedinici lokalne samouprave I. do IV. skupine indeksa razvijenosti, odnosno do 50.000 kuna po pojedinom korisniku potpore sa sjedištem u jedinici lokalne samouprave V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti. Visina potpore za poduzetničke potporne institucije, strukovne i druge udruge, visoka učilišta, znanstvene institute i organizacije za organiziranje

međunarodnih i stručnih skupova na temu suvremenih tehnologija (mjera 2) iznosi do 50 tisuća kuna po konferenciji. Natječaj za iskazivanje interesa za provedbu programa jačanja poduzetničkih kompetencija objavljen je na web stranicama Splitsko-dalmatinske županije 9. svibnja, a rok za podnošenje prijava je 45 dana nakon objave.

Poticanja izgradnje poduzetničkih zona Ovaj program pokrenut je s ciljem razvoja poduzetničkih zona u jedinicama lokalne samouprave, ravnomjerna razvoja županije, diversifikacije županijskog gospodarstva, prevladavanja naslijeđenih (propalih) gospodarskih struktura, dislokacije gospodarskih kapaciteta iz obalnog dijela u zaleđe i na otoke, specijalizacije i vertikalne podjele rada, usvajanja novih tehnologija, razvoja malog i srednjeg poduzetništva te smanjivanje nezaposlenosti. Kriteriji za odobravanje sredstava odnosit će se na neaktivne

Poticaji za energetsku obnovu obiteljskih kuća Splitsko-dalmatinska županija i ove će godine raspisati natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Pozivaju vlasnike obiteljskih kuća da se prijave i time osiguraju bespovratna sredstva za novu fasadu, krov ili vanjsku stolariju. Sve detalje možete doznati na službenoj web stranici Splitsko-dalmatinske županije, kao i u Upravnom odjelu za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu gdje ujedno mogu dobiti savjete i pomoć pri izradi natječajne dokumentacije. poduzetničke zone, zone u inicijalnoj aktivaciji, srednje aktivne i potpuno aktivne zone. Natječaj je u završnoj fazi pripreme i uskoro će biti objavljen na web stranicama Splitsko-dalmatinske županije. Iz Ureda splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i

vojko bašić/hanza media

otic a nje jač a nja poduzetništva, IT sektora, turizma i poljoprivrede glavni su dugoročni razvojniprogrami Splitsko-dalmatinske županije s ciljem osiguranja gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta, smanjenja nezaposlenosti i povećanja postotka cjelogodišnje, a ne samo sezonske zaposlenosti te, u konačnici, zaustavljanja izrazito negativnog i zabrinjavajućeg trenda iseljavanja mladih koji pogađa cijelu zemlju. Sredstva za programe sufinanciranja bespovratnim sredstvima i subvencioniranja kamata kredita za projekte malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednika i malih iznajmljivača tijekom 2018. godine, osigurana su dijelom u županijskom proračunu, a dijelom iz fondova Europske unije.

županijskog Ureda za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu pozivaju sve zainteresirane – obrtnike, male i srednje poduzetnike, kao i one koji to tek žele postati te udruge i institucije – da pripreme projekte i prijave se na natječaje za bespovratna sredstva koji su u tijeku.. I.B.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

reda mora biti

SVIBANJ 2018.

frane radelja

malena mista moje županije (3)

snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

ZBOG NEPRIDRŽAVANJA ZAKONA I UGOVORA, ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA ODUZELA KONCESIJU TROGIRSKOJ POMORSKOŠPORTSKOJ UDRUZI 'BANJ'

Pomorsko je ipak - dobro pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam

Koncesionar luke posebne namjene - športske luke Banj, u dvije godine, počevši od prvog nadzora, nije ispravio uočene nedostatke, pa će njome do daljnjega privremeno upravljati županijska Lučka uprava

Nelegalno nasuli mul... Unatoč mnogim uvjeravanjima koncesionar, Pomorsko-športska udruga "Banj", nije uklonio nedostatke poput: pribavljanja građevinskog akta za nelegalno nasuti mul, uklanjanje brodica registriranih za gospodarsku namjenu, sklapanja ugovora s korisnicima veza i slično. Stoga je većina dosljednih i hrabrih vijećnika donijela Odluku o poništenju koncesije na pomorskom dobru, uz nadu kako će isto poslužiti kao pri-

Veći prihod i veća ulaganja Stroži i efektivniji nadzor, uz aktivaciju instrumenata osiguranja plaćanja, imao je i svoju financijsku komponentu

pa se stoga i znatno povećao prihod Splitsko-dalmatinske županije i to s 9.000.000 na gotovo 19.000.000 kuna. Shodno tome, povećao se državni proračun i proračun jedinica lokalne samouprave. Kako se radi o strogo namjenskim sredstvima, znatno su se povećale i investicije na pomorskom dobru, što ponajprije mogu osjetiti naši građani. Primjerice, od investicija Lučke uprave pa do kapitalnih ulaganja Županije u općini Podstrana i gradu Trogiru. Naravno, potpomognute su i mnoge druge jedinice lokalne samouprave kod realizacije manjih projekata, a kapitalne investicije Županije i dalje će se nastaviti. U ovoj nas godini očekuje početak izgradnje luka u Sućurju, Stomorskoj, Omišu, Kaštel Starom, Sutivanu i kapitalnih ulaganja u Splitu, Omišu i Tučepima. Veseli nas uvođenje reda i poarhiva sd

stipe čogelja,

mjer ostalim koncesionarima. Športskom lukom "Banj", dok se ne steknu uvjeti iz zakona, privremeno će upravljati županijska Lučka uprava, a čime je omogućen daljnji zakonit i neometan rad lučice u interesu građana grada Trogira. Povjerenstvo za nadzor je u posljednje dvije godine nadgledalo četrdesetak koncesija u kojima su uočeni nedostaci kod većine koncesionara. Neki od njih su se brzo prilagodili, dok će se pojedini koncesionari, ako to ne učine, vrlo skoro naći na dnevnom redu sjednice županijske Skupštine.

KATUNI

Na Prpuši ni prpe ni zrakoplova, samo spuži lizu stipe krce

a travanjskoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije vijećnici su prvi put na dnevnom redu imali jedno oduzimanje i tri prestanka koncesije. To je epilog nedavno započete akcije Povjerenstva za nadzor koncesija na pomorskom dobru, a čiji je zadatak upravo predlgati mjere i aktivnosti za one koncesionare koji se ne pridržavaju zakona i ugovora. Svakako, cilj Povjerenstva i Županije nije bio silom oduzimati koncesije, nego upozorenjima i edukacijom koncesionara smanjiti nepravilnosti. Međutim, u slučaja oduzimanja koncesije za luku posebne namjene – športsku luku Banj u Trogiru, prošlo je gotovo dvije pune godine od prvog nadzora, a nisu se ispravili uočeni nedostaci.

NAŠI REPORTERI SKITALI SU, ZAPISIVALI I SNIMALI PO ŽIVOPISNOM, NEKADA NAJMNOGOLJUDNIJEM MALENOM MJESTU BIVŠEGA SPLITSKOG KOTARA

Piše:

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

većanje sredstava, jer se napokon počinju vidjeti rezultati našeg mukotrpnog dvogodišnjeg rada. Građanima želimo biti na usluzi, a koncesionarima, jedinicama lokalne samouprave i civilnim društvima partneri, sve kako bi se našim najvrjednijim resursom, pomorskim dobrom, upravljalo na održiv i efikasan način.

Miču se nelegalne bove Uskoro će početi i kampanja "Pomorsko je dobro" kojoj je cilj da se upozna građane o važnosti pomorskog dobra, inspekcijskim nadležnostima i ovlastima na pomorskom dobru te izrada web platforme koja će usmjeriti sve prijave o devastaciji pomorskog dobra na prave adrese. Svakako, treba zahvaliti Lučkoj kapetaniji, na čelu s kapetanom Davorom Vidanom i Carinskoj upravi, na čelu s Ljubom Kovačom koji su znatno doprinijeli uvođenju reda i financijskom rastu. Dodatno, jedna od akcija koja je također doprinijela svemu navedenom je i uklanjanje nelegalno postavljenih bova, a koja se, u suradnji s Lučkom kapetanijom, nastavlja i ove sezone. O uklanjanju bova i Studiji sidrišta, kao podlozi za izmjene i dopune Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, malo ćemo više u nekom od sljedećih brojeva "Moje županije".

riša! Stara mudrost lijepo kaže: 'ko priši, vrat lomi! Ona nas i ovo uči: ako je priša umrit, nije zakopat; vrag ti prišu odnija; nije miša ubila priša, vego vreba i duga čeka… No, svejedno ljudi su vazda prišili i vrat lomili, kako prišapoko i otrbuve, to jest preko volje, tako i preko svake mjere. Inače, ljudski rod u ničemu nema mjere pa priši, srlja i žuri, mnogo zuji a malo ubada, hoće sve na svu prišu, naprišno i prišibento, kao da mu je prišpičilo, dogustilo živjeti. I tek kad nas kadšto prišenderi, grubo udari po ćiverici – glavi – malko usporimo. Nakratko… Pa nas opet uhvati priša. I na prišu se ženimo i udajemo, s prišom jedemo i razgovaramo, od priše se nemamo kad ni posrati ni popišati, u priši zaboravljamo tko nam glavu nosi. Na kraju, kad nam brabonjak na cjedilo dođe, kad shvatimo da smo s prišom stigli ondje gdje bismo dospjeli i da nismo prišili,

Katuni su centar svita jerbo je odavde do Splita, do Sinja, do Makarske, do Imotskog i do Tomislavgrada ista razdaljina – 48 kilometara. A šta se tiče života ovdje, malo je toga ka šta je bilo. 'Ja sam u župu Radobilje, Katuni-Kreševo, na službu došao 1977. i tu sam zatekao 2132 žive duše, a danas ih je oko 700', pojašnjava don Većeslav Šupuk slene je prpa od siromaštva, gladi i ovrhe, one koji rade prpa je od nesigurnosti i otkaza, dok su se političari uhvatili prpanja po prošlosti pa je jadni narod ščepala dodatna prpa od slobode govora mržnje, rata i širenja prpe, straha… E, jedino prpu od ničega nemaju naši lopovi. Alal im vera, bravo!

da smo na pragu nebeskih vrata, ostane nam jedino zaključiti, nuder, da smo u priši propustili, zapustili i napustili sve osim priše, da smo bili svakom govnu baba. I ćuteći krivnju, ćutimo se ka posrani, ka dijete na tuti i požalimo što nas netko nije davno već ucmekao dočim smo počeli s prišom… No, stara mudrost nas uči: "Grijota je ubit čovika na govnu i u govnin!"

Frigani, s ljutikom i jajima

O priši i prpi Kum Miško, stari carski ratnik je besjedio: "Ja san u svemu i svugdi prišija, mišu moj, pa i caru u rat, sve dok na Tiroli nisan izgubija nogu. Potla toga san batalija prišu, sve san radija s pomnjon i natanane. Čak san i gaće drišija s pomnjon… E, njizi san jedino s prišon drišija kad bi me ujtila litavica. Znaš li šta je to? Ne znadeš… To ti je proliv, a on me je uvik vata kad bi me ujtila prpa." Prpa!? Prpa je, dakle, sinonim za strah, paniku… Jednako tako prpa je istoznačnica za praši-

Nad Prpušom caruju vjetrenjače nu i prpošku, prpa je i vrlo sitan duhan koji se otruni iz veće količine duhana, prpom nazivaju i sitni trveni sir koji se omrvi u mješini, a prpoška je i sitni suhi snijeg, a i ovčji gnoj. Nadalje, za zemljanu prašinu na makadamskom putu gdje se magarad vole valjati, eto, kaže se prporina i prpoška; u prpi se može prpati, a i pura može bit prplava. Kad je u

isto vrijeme suha i usitnjena… Čeljade koje u ponašanju odaje dražest i razigranost, neozbiljnost i razdraganost, jest prpošno čeljade. Vruć pepeo i sitna žera na ognjištu, elem, nisu ništa drugo doli – topla prpa. Na koncu, avaj, mi s prpom i živimo… Prpa nam je ušla i u kosti i u guzicu, nema ga koga nije uhvatila prpa. Umirovljenike i nezapo-

A mene su priša i prpa uhvatile prije polaska u Katune, negda najveće, najmnogoljudnije maleno mjesto u bivšem splitskom kotaru, jerbo sam na svu prišu pojeo sadržaj paštete kojoj je istekao rok valjanosti, nakon čega me je spopala prpa, avaj, poradi nastalog džumbusa u organu za probavu hrane, smještenom u gornjem dijelu trbušne šupljine, u želucu. Na svu sreću, sve je dobro obršilo i završilo pa me Dugi i Jure nisu morali čekati, no i dalje mi se prišilo. Htjedoh što žurnije do Prpuše, katunske zaravni i dijela

Pogled na Katune s Mandušića kule

nastavak na 8. i 9. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

� nastavak sa 7. stranice sela, vidjeti dokle se doguralo s uređenjem mjesta za slijetanje, uzlijetanje i servisiranje zrakoplova, daklem, vidjeti što je sa zračnom lukom, o kojoj se naveliko pjevalo. Ali džabe, uzalud i badava sam prišio, na Prpuši zatekoh samo kamen na kamenu, nigdje pregršt ni prpe ni prpoške, a o zrakoplovima ne treba ni zboriti. Tek nova crkva sv. Ivana i kamenjar s nagorjelim raslinjem, bez zvuka i pjeva, bez cvrkuta ptica… Rastjerala ih zuka, zujanje okolnih vjetrenjača što krilima mlataraju poput orlova mrcenjaša. Dakle, na Prpuši ništa od prpe, prpoške, prporine i zrakoplova, samo pitomi spuži plaze po travi između kamenja poslije kiše i otrovni crnostrizi ispod suhozida nakon zimskog sna. Više nitko nit' tiče nit' miče. Brdsku utihu tek razbija jurnjava prometala cestom prema Cisti na sjevernoj i Šestanovcu, općinskom središtu, na južnoj strani Prpuše, Katuna Brda i Katuna Polja. Pomisao na (s)puže, te mekušce koji puze s kućicom na leđima i u koju se uvlače, podsjeti me na đetića Vukašina iz one vojske… "Jedete li vi Crnogorci spuže?", upitah ga jednom zgodom tih davnih dana. "Ma jok, to je divlje, to bježi, 'ko će to da uhvati!", odgovori mi on tada, a ja se nasmijah te ga upozorih da bolest dolazi na konju, a odlazi na spužu. Pa nek' se prpa… No, ovdje na Prpuši, u Katunima, spuži su specijalitet, a putnicima namjernicima se nude u krčmi "Kod Brune" – frigani, prženi s ljutikom i jajima u tavi.

Ostaci Mandušića kule

Spomenik kralju Tomislavu Don Većeslav i trojica Merčepa - Mario, Petar i Jerko

Stara i nova crkva župe Radobilje, Katuni - Kreševo

'Kako prde Barišina Šima...' Dokučivši i pojmivši da je vrag odnio i tavu i jaja glede zračne luke na Prpuši, zabrinuto upitah Jerka Merčepa, onako usputno ali ne sporedno, što je ustvari s time, a on mi kratke reče: "To je suluda ideja koja nema realizaciju… "A otkud ime Prpuša kad ovdje nema ni traga prpi, sitnoj prašini?", zapitah Petra Merčepa. "Priča se da je ovaj toponim vezan uz prezime Prpa kojega u

Šonete na bivšoj telefonskoj govornici Katunima više nema, izumrlo je, a ne uz prpu", pojasni mi Petar Merčep, pisac i član Udruge stražara Gospodinova groba župe Radobilje, Katuni-Kreševo, a i revnosni skupljač katunskih životnih humoreski, šala i burleski, vragolija, burla i pošalica.

Povijest u kamenu i drvetu

"Ma ljudi pričaju vaginarije i prpaju uši", dodat će Marin Merčep, no Petar će stvar okrenuti na narodnu poeziju te mi s četiri stiha razgaliti nematerijalni dio mog bića, odnosno ukupnost mojih osjećaja, svijesti i karakternih osobina, kratko rečeno –

dušu. Pa će mi izrecitirati: "Mala moja, s Mrnjavaca Ruže/na Prpušu, kad ćemo u spuže." I: "Kako prde Barišina Šima/ne vidi se Vinjana od dima." Poradi jasnoće, Mrnjavci su kod Lovreća, a Vinjani kod Imotskog – pa vi sad

Spomenik Domovinskom ratu vidite, dragi i mileni moji, kako s time situacija stoji!

Šupukov križ veći od Kerumova A situacija s Katunima pak ovako stoji: crkva Gospe od Milosti je jedna od najstarijih crkvi u

Hrvatskoj (više od tisuću godina), uz nju je prvi podignuti spomenik u Hrvatskoj prvom hrvatskom predsjedniku, dr. Franji Tuđmanu, tu su još spomenici hrvatskim braniteljima, papi Ivanu Pavlu II. i kardinalu Franji Kuhariću, a na zvoniku je najveća krunica "na svitu i okolici" – 30-metarski očinaši s jedinstvenim zrnima – drvenim balotama. Na brdu Gradina sa sjeverne strane, na kraju križnog puta, jest kameni križ veći od "onog Kerumova" na Marjanu… "Njegov" nije ni visok ni velik 30 metara kao ovaj katunski. "Sve je to djelo don Većeslava Šupuka", rekoše mi, a on, odnedavno umirovljenik, pak će mi ispričati: "Ja sam u župu Radobilje, Katuni-Kreševo, na službu došao 1977. godine i tu sam zatekao 2132 žive duše, a danas ih je oko 700. U 37 godina službe imao sam 1620 sprovoda i samo na tri sprovoda nisam držao obred. Bili su 'crveni'… Trebaš znati, Stipe, da je ova župa bila jedina župa u bivšoj Jugi koja nije imala zvijezdu na groblju i jedina župa koja nije imala partijsku ćeliju, a i jedina župa koja je imala svoja mrtvačka kola…" "Kao što ima pogrebno poduzeće…!?", prekidam ga u govorenju, dakako s isprikom, unatoč tomu što su me učili da se "drugomu brez veze ne uskače u rič, u postelju i u čanjak". "Tako je", odgovorit će mi don Većeslav, "sam sam ih kupio i sam vozio. Osobno sam prevezao 290 mrtvaca u tim mrtvačkim kolima…" "A kako ste uspjeli isposlovati sve moguće dozvole, dopuštenja i odobrenja kod drugova?", opet ću mu uskočiti u riječ, a on će mi problem razjasniti deseteračkim distihom: "Oj koprvo, moje rosno cvijeće/para vrti di burgija neće".

'Bager' i 'prdavci'

Jedna od najljepših kuća u Vukušićima Gornjim

Damir Vukušić uredio je objekat za visoki turizam

Milka i Josip Vukušić s jedinom kravom u selu

U razgovoru je don Većeslav rječit i duhovit, otvoren i iskren, ne libi se, ne ustručava se i ne susteže se kazati i ono što ga i neću pitati. Pa će ispričati: da je prije dolaska na ovdašnju župu bio tajnik nadbiskupu Franiću te da je jednom zgodom u fići vozio i nadbiskupa i generala Vu-

Spomenik dr. Franji Tuđmanu letića, da mu je brat Miro bio u ustašama, a brat Frane u partizanima, i da je brata pukovnika vjenčao u Nišu, gdje mu je držao i sprovod. Nadalje, kazat će, da svećenici moraju imati magareće uši, to stoga jerbo svakodnevno svašta moraju čuti na ispovijedima, reče mi kako je teže biti bezbožac nego vjernik, da sve što mislimo da je Bog, Bog to nije. Te da ništa ne postoji ako nema promatrača i da jedva čeka umrijeti. Da zašto… Pa da vidi je li dva posto istina ono što je cijeli život govorio… Ojmisusovo! "A čime se u miru i mirovini bavite?", pitam ga, našto mi on odgovori da se moli i čita, da ima biblioteku s više od tri tisuće naslova te da ga sve više zanima kvantna fizika. Na kraju će naglasiti kako je ovdje vazda vladao hrvatski duh i da "tu partija nije mogla opstat", a da su ovdašnji ljudi pravi domoljubi, duhovni i duhoviti pa i snalažljivi. Pripomenu da svira harmoniku, da je u Australiji ostao bez jednog oka, te mi pojasni otkud imenica pop. "To je (s)kraćenica od Pater Omnie Pauperum, u prijevodu – Otac Svih Siromaha", rastumači mi, a ja ga zamolih da mi napravi usporedbu, komparaciju ili poredbu prvog našeg predsjednika, dr. Tuđmana, s ostalim našim predsjednicima, a on će mi kao iz topa slikovito, živopisno ispaliti: "Franjo Tuđman je bager, a svi ostali su prdavci!"

Život za Hrvatsku dalo 10 Katunjana A onda je zazvonilo podne i podsjetilo me na još jednu narodnu mudrost: "I onaj 'ko je ovce izgubio", davno čuh, "marenda je!" No, mi nismo, a i nije važno, jerbo u ova vremena, jelte, čovjek treba biti zadovoljan što je živ, a ne nezadovoljan što je gladan, makar je to teško, upravo kao što je kesi teško često kumovati i magarcu s konjem putovati. No, kad život postane "suv ki prga", ka pržena kava od sijerka, sve je lakše… I nema druge, "prajca 'rani, kupus sadi, pa se ne boj gladi!" Nevolja je u tomu što je lakše graditi kule u oblacima nego kupus saditi i prasca

hraniti. Pa ti sad vidi… A s kule alajbega Ćauševića, ispred Imber klanca i ponad Mandušića kule, zidane za vrijeme Turaka, podignute na brdu i izdignute u nebo, vidi se sve uokrug i uokolo: cijela sjeverna strana Mosora i Poljičke knežije, vidi se Sv. Jure na Biokovu i Vitrenik na sjeveru prema Cisti, vidi se zamalo pa cijelo raštrkano selo. A u oko upada i dio krasotice, Bože moj, Cetine, kako reče pjesnik, koja kroz kamenu zipku, kanjon urezan u stijenu, teče i otače k moru. Šarajući pogledom od Sv. Jure do nje, elem, prisjetih se riječi koje mi jedan Katunjanin reče prije dvadesetak godina: "Bijakovo nije bez oblaka, ni Cetina bez junaka. Katunski glavar Stipan Balić je onomad srušio tri mosta na Cetini, e da bi spriječio prolaz Turcima u Poljičku kneževinu. A za slobodu Hrvatske život je u Domovinskom ratu dalo 10 Katunjana, njih dvoje u Vukovaru, među kojima je i jedna žena dragovoljka.

Jedna krava, a niču bazeni Inače, Katuni su centar svita jerbo je odavde do Splita, do Sinja, do Makarske, do Imotskog i do Tomislavgrada ista razdaljina – 48 kilometara. A šta se tiče života ovdje, malo je toga ka šta je bilo." Kao i u svakom selu, tako je i ovdje bilo po onoj pučkoj: "Ajde blagu ili kvragu!" Nekoć je biti i bivati na selu značilo biti s blagom i živjeti od blaga. No blago se nije mjerilo novcem, zlatom i dragocjenostima nego stokom,

živinama, marvom… I pameti: "Oj, pameti, lipo blago". I poštenjem, a ono se nije kupovalo jer ga pošten ne prodaje, no nepošten bi ga prodao ali ga nema. Za razliku od blaga kojeg je po selima nestalo, vrag je i dalje ostao. E, daklem, to je bilo blago, a u Katunima ga je bilo "ki škalje". Na tisuće volova, krava i ovaca, na stotine konja i magaradi, pune štale, puno polje, puna brda… No već podulje nitko ovdje više ne goni krave niz dubrave, volove niz dolove, a ni bijele ovce niz pitome dolce, niti konje vrane uz brda i strane, pa ni prasenja kroz jasenja, kako bi se reklo. Jedino Milka Vukušić goni "po starenački": i dalje čuva, urmetuje i muze jedino govedo ženskog spola, to jest kravu u Gornjim Vukušićima, a na radost unuka Josipa, jedinog djeteta ovdje. "Nema magaradi i junadi, ne ore se i ne kopa se", podsjetit će me Jerko, "sad se živi moderno. Ljudi se sve više okreću turizmu. Daju se kuće u najam, grade se bazeni…" I malo-pomalo, u Vukušićima (gornjim) već su četiri kuće s bazenom, a jedna od njih je i kuća Damira Vukušića. Pa kako ide, pitam ga, a on mi reče: "Ja sam sve ovo tek dovršio i sad idem u posao. Mislio sam da neće biti ništa, no ima upita pa se nadam…"

Plantaže višanja, maslina, smilja... Bez nade nema ni vajde, a bez vajde nema ni očekivanja ni priželjkivanja. Bez vajde, kako materijalne tako i duhovne, nitko ništa ne čini, u ništa ne kreće…

Sukladno tomu, Denis Rubić se prije pet-šest godina vratio iz Njemačke, gdje je rođen i završio fakultet, te krenuo u posao s višnjama. Na površini od 100 hektara zasadio je 20.000 sadnica rečene voćke kiselkasto-slatkog ploda, dok je Ante Merčep na površini od 12 hektara uzdigao plantažu rumenih, mednih trešanja. Jure Vukušić pak se okrenuo masliniku s 2500 maslina, a braća Bože i Vjeko grmolikom bilju koje sadrži eterična ulja – smilju. A Ante Vukušić rečeni Markić i Ivo Rubić u ozbiljnom su pčelarstvu i medarstvu… Ništa čudno jerbo ovdje sve miriše od smilja i bosilja, od vriska i matičnjaka, od pčelinjih rascvalih trava… "Moj dragane, moja rano ljuta/ sleti na me, ka na cvitak 'čela žuta", e, gangale su nekoć "divojke Katunke" goneći blago u pašu i berući smilje, dok su momci "pakirali kuvere" i odlazili u Ameriku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Južnu Afriku… Šezdesetih godina minulog stoljeća, elem, na "privremenom" radu u Njemačkoj bilo je 358 Katunjana… Katun, eh!?

Fra Karlo, don Ivo, junak Marko... Riječ katun jest rumunjskog podrijetla, a u našem jeziku može biti višeznačna: to je privremeno nomadsko, ljetno pastirsko bivalište, jednako tako to je tabor i mjesto ispaše i skupljanja "bijelog mrsa" – masla, skorupa i sira, no to je i prosta pamučna tkanina. Pa kako nam drago… A meni bi uistinu bilo drago da je više prostora te da kadšto više napišem o katunskim legendama: o Zlatnoj peći i Nevistinoj stini, o Vitri - božici plodnosti na Vitreniku i udaranju gromova po Rubićima, o Deškovićevim kočijama i katunskom vinu hrvaštini, o bunaru Drinku… I o znamenitim Katunjanima: fra Karlu Baliću, najpoznatijem fratru 20. stoljeća, o kartografu svjetskog glasa, don Ivi Rubiću, o junaku viškog boja, Marku Merčepu, o košarkašu Vedranu Vukušiću, o Boži Maslovu, koji je bio kandidat za hrvatskog predsjednika… "I o Mirku Rubiću", upozorit će me Petar Merčep, "koji je u svoje vrime bija najveći švercer maraka."

Povratnik iz Njemačke Denis Rubić na Prpuši je podigao plantažu višanja

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

SVIBANJ 2018.

oblikovanje stvarnosti, mijenjanje budućnosti

'battle4split2018'

VIŠE OD 2000 POSJETITELJA I 'DIGITALNIH NOGOMETAŠA' NA HUMANITARNOM TURNIRU

NA SPLITSKOM FESB-u ORGANIZIRANA BESPLATNA TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA DUMP DAYS

Ulaznica u poslovni svijet

Bitka za Split i djecu iz 'Maestrala'

Piše:

damir brčić

U dva dana 16 vrhunskih predavanja, mnoštvo izlagača s genijalnim popratnim sadržajima i više od 1300 sudionika karakteristika je još jedne uspješne konferencije u organizaciji udruge DUMP

vod nev na be splatna tehnološka konferencija DUMP Days, koju udruga mladih programera DUMP organizira s ciljem da studente upozna s potrebama tržišta i mogućnostima koje im se nude, ali i izravno ih poveže s tvrtkama koje trebaju IT stručnjake – u svom trećem izdanju bila je još uspješnija, zabavnija, edukativnija i posjećenija. Više od 1300 studenata, predstavnika akademske zajednice, mnogobrojnih izlagača i domaćih IT tvrtki okupiralo je splitski FESB 11. i 12. svibnja kako bi se družili, razmijenili kontakte te slušali dvadesetak vrhunskih predavanja o najsuvremenijim tehnologijama i načinima na koje one oblikuju našu sadašnjost i mijenjaju našu budućnost.

Županija uz IT projekte Otvorenju su nazočili prof. dr. sc. Sven Gotovac, dekan FESB-a, prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu, Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, i Krešimir Budiša, savjetnik gradonačelnika grada Splita za

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

iše od 2000 posjetitelja i gamera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Crne Gore natjecalo se od sredine svibnja na drugom splitskom eSport turniru "Battle4Split 2018“ u računalnim igrama CS:GO i League of Legends, kao i u najpopularnijoj digitalnoj verziji nogometa - FIFA18. Pobjednici CS:GO i LOL, čije se natjecanje održalo od 18. do 20.svibnja, dobili su po 10 tisuća kuna, a najbolji u igri FIFA18, koji su nastupili od 25. do 27. svibnja, pokazali su svoje vještine u trgovačkom centru Mall of Split te osvojili pet tisuća kuna.

NK Rudeš CS:GO prvak

Blaženko Boban, Damir Gabrić i Damir Brčić s mladim snagama na DUMP Days-u razvoj grada i EU fondove. – Ova konferencija može se mjeriti s velikim svjetskim konferencijama, a to potvrđuje kvalitetu studenata FESB-a, koji ulažu veliki trud u organizaciju. Želim zahvaliti njima, ali i tvrtkama koje podupiru njihov rad – kazao je dekan Gotovac, napominjući kako je značenje konferencije prepoznala i šira društvena zajednica, od Sveučilišta, Grada do Županije. Župan Boban je u pozdravnoj riječi, između ostalog kazao: – Splitsko-dalmatinska županija financijski pomaže ovu reprezentativnu IT konferenciju, a koliko nam je važno njezino održavanje ovdje na splitskom FESB-u pokazujemo promoviranjem županijskog projekta ICT županija na našem izložbenom štandu. Kroz taj projekt već smo poduzeli niz aktivnosti koje će koristiti studentima IT zanimanja, ali i svim ostalim IT poduzetnicima i IT tvrtkama. Tu mislim na otvaranje Studentskog Coworkinga i Softver developer trening centra, ovdje na FESB-u, te na uređenje zgrade bivšeg Varteksa – kao Županijskog IT centra u svrhu IT inkubatora i Open Coworkinga kao središnjeg mjesta u gradu za cijelu lokalnu IT zajedni-

cu, koja će biti otvorena sljedeće godine. U tim aktivnostima značajno je sudjelovanje i udruge DUMP, koju ovom prilikom pohvaljujem za djelovanje u našoj Školi programiranja u okviru EDIT centra, gdje smo, u suradnji s timom prof. Mladenovića s PMF-a i timom prof. Bartulovi-

ća iz III. gimnazije educirali 35 profesora informatike, koji sada uče 480 djece u 17 škola širom županije.

Prilika za studente – DUMP Days je idealna prilika za svakog studenta kojeg zanima IT, kako bi se educirao o

DUMP Days pobudio je veliko zanimanje studentske populacije

Blaženko Boban zaželio se iskušati u ulozi sudionika aktualnim problemima i zahtjevima tržišta, te bolje upoznao s vodećim IT tvrtkama u Splitu i povezao s ostalim studentima zainteresiranim za isto područje. U konačnici, DUMP Days je odlična prigoda da se tijekom dva dana lansirate u poslovni svijet – kazao je jedan od organizatora Stipe Lelas.

Uz FESB, organizacijski partner DUMP Days konferencije bila je Splitsko-dalmatinska županija sa svojim projektom ICT županija, koja je imala jedan od posjećenijih izložbenih prostora, na kojem je uz prigodnu nagradnu igru, informirala mlade o projektu Student Coworking koji uskoro pokreće u prostoru na FESBu - PICS@FESB na III. katu, te učlanila u program, čak, 180 studenata i srednjoškolaca. Županija je kroz projekt ICT županija odlučila urediti prostor i dati ga na korištenje studentima kako bi, a opet usred Kampusa i fakulteta, imali mjesto za svoje IT aktivnosti. Studenti će svakodnevno tijekom dana imati na raspolaganju prostor s ugodnim i kreativnim okruženjem gdje mogu razvijati svoje IT ideje ili projekte, dijeliti iskustvo, razvijati studentske IT zadatke, ugodno se družiti ili samo surfati. Članstvo je besplatno, a studentima se omogućuje slobodan ulaz u prostorije Student Coworkinga, korištenje raspoložive opreme i osvježenja. Ujedno će imati razne pogodnosti članstva – mogu sudjelovati u raznim stručnim edukacijama, prisustvovati predavanjima stručnjaka s najnovijim temama iz svijeta IT teh-

nologije, upoznavati se s djelatnicima i vlasnicima lokalnih IT tvrtki, te aktivno sudjelovati u raznim stručnim aktivnostima koje će se organizirati u prostoru.

Kako do posla? – Aktivno pomagati mladim, pametnim i perspektivnim ljudima, koje svake godine okupi konferencija DUMP, na njihovu putu prema uspjehu i profesionalnoj afirmaciji, jedan je od razloga zašto smo uopće i pokrenuli projekt ICT županija – kazao je voditelj projekta Damir Brčić, te dodao da je ovo bila i sjajna prilika da se u opuštenoj atmosferi s kolegama iz tvrtki i akademske zajednice razgovara o razvoju IT sektora. Tijekom dvodnevne konferencije kroz 16 predavanja i dvije panel rasprave predstavljeni su trendovi i problematika IT svijeta s temama kako dobiti željeni posao, kako (ne)izraditi rasistički AI, kako AMPutirati mobilni web... Brojne regionalne tvrtke na svom izložbenom prostoru predstavile su vlastitu radnu atmosferu, tehnologije i procese koje koriste, te tako predstavile dio svoje kulture svim posjetiteljima.

Nedjelja, 20. svibnja bila je rezervirana za veliku CS:GO završnicu. Nakon napetih polufinalnih mečeva, u finalu smo imali priliku uživati u najnapetijem meču turnira između NK Rudeš i Zagreb 360. Iako je Zagreb osvojio prvi game, NK Rudeš je preokrenuo rezultat na 2:1 i tako odnio titulu regionalnog CS:GO prvaka. Osim za natjecatelje, organizatori su se, uz podršku sponzora, pobrinuli i za besplatan zabavni program za sve posjetitelje, u dijelu nazvanom Party zona. Tamo su posjetiteljima bila na raspolaganju računala, konzole, VR uređaji, gadgeti, ali i hrana, piće i nagrade. Također, u party zoni moglo se i na ekranima uživo pratiti tijek turnira.

Uloga ICT županije Zahvaljujući suradnji sa ICT županijom, u sklopu Innovation Exibitiona, dodatno su predstavljeni i lokalni startupi, projekti, znanstvena postignuća u inovacijama, tehnologiji i ICT- u, kojima je cilj populari-

zirati STEM industriju. Cijeli turnir imao je i humanitarnu notu, pa su tako u natjecanju ICT4KIDS powered by ICT županija, svoje vještine u FIFA-i 18 odmjerili natjecatelji domaćih tehnoloških tvrtki, a sav prihod od kotizacija bit će uplaćen Dječjem domu Maestral u Splitu. Tako će i lokalne tvrtke pomoći socijalno ugroženoj djeci u nabavci kombi vozila za njihov prijevoz do škole. Ditigalni nogometaši od 25. do 27. svibnja natjecali su se u najpopularnijoj digitalnoj inačici nogometa za naslov FIFA 18 prvaka. D.B.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

intervju broja Dr. ŽELJKA KARIN, NOVA RAVNATELJICA NASTAVNOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

projekata prema Europskoj komisiji. Posebno mjesto u međunarodnoj suradnji, uz zemlje EU-a, treba posvetiti suradnji s institucijama i Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, posebice u Bosni i Hercegovini, što se vrlo učinkovito može provesti povezivanjem sa zavodima za javno zdravstvo, zdravstvenim ustanovama i fakultetima. U sljedećem razvojnom razdoblju u Nastavnom zavodu, kojemu sam na čelu, potrebno je kontinuirano poticati održavanje sustava kvalitete i akreditacije, kao i uvođenje novih metoda i normi. Služba za zdravstvenu ekologiju dugo je godina nositelj akreditiranih metoda i ovlasnica za brojne ispitne laboratorije, što omogućava upravljanje kvalitetom rada, podizanje razine ispitnih laboratorija i osigurava kvalitetu i pouzdanost rezultata.

Ulaganje u prevenciju mora biti temelj svih zdravstvenih politika U nekim europskim zemljama izdvajanja iz zdravstvenog proračuna za prevenciju dosežu više od 10 posto, dok je kod nas ispod dva posto. Aktivnosti i pozornost treba obratiti kroničnim nezaraznim bolestima koje su postale vodeći javnozdravstveni problem, prije svega kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, pretilost i dijabetes, mentalni poremećaji i kronične respiratorne bolesti, kaže dr. Željka Karin

Cijepljenje mora ostati

Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

r. Željka Karin, specijalist školske medicine, 11 dana prije izlaska ovoga broja "Moje županije", točnije 19. svibnja, preuzela je dužnost ravnateljice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, u puku poznatijeg kao Higijenski, naslijedivši svoju prethodnicu u toj ulozi, dr. Jasnu Ninčević. Zamolili smo novu ravnateljicu za razgovor, koja se u uvodu sama predstavila ovim riječima: – Specijalist sam školske medicine i djelatnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije već 20 godine, koliko radim u zdravstvenoj zaštiti i skrbi djece i mladih. Dugogodišnja sam voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda, te sam u prošlom mandatu bila i zamjenica ravnateljice. Sveučilišni sam magistar iz kliničke epidemiologije, završila sam doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, kandidat sam za stjecanje doktorata, te sam u postupku priznavanja statusa primarijusa. U suradničkom sam zvanju naslovnog asistenta za područje

biomedicine i zdravstva na katedri za Pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Moj stručni i profesionalni put posvećen je prevenciji bolesti i zaštiti zdravlja djece i mladih, što je prepoznala struka te sam izabrana u drugi četverogodišnji mandat za predsjednicu Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu, kao i drugi četverogodišnji mandat za članicu Upravnog odbora Europskog udruženja školske i sveučilišne medicine (EUSUHM). Dobitnica sam Povelje Hrvatskog liječničkog zbora za osobiti doprinos Zboru, medicinskoj znanosti i zdravstvu u Republici Hrvatskoj. Članica sam više povjerenstava Ministarstva zdravstva, Županije i Grada, vezano za zaštitu zdravlja djece i mladih, osobito djece s teškoćama u razvoju, te sam sudjelovala u izradi većeg broja pravilnika i smjernica vezanih za zaštitu zdravlja djece.

Analiza hrane, vode, mora, zraka... No, svakako moram istaknutu da sam prije svega majka dvoje adolescenata i supruga koja ima bezuvjetnu potporu i razumijevanje obitelji za sav profesionalni angažman – naglasila je dr. Karin. Na pitanje koja je uloga županijskog Nastavnog zavoda

za javno zdravstvo, dr. Karin uzvraća: – Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanovu za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave i mora imati organiziranu epidemiologiju, mikrobiologiju, javno zdravstvo, zdravstvenu ekologiju, školsku medicinu, zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti na svom području, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije je i nastavna baza Medicinskog fakulteta. Uloga Nastavnog zavoda za javno zdravstvo prije svega je javnozdravstvena i podrazumijeva preventivne aktivnosti u sprječavanju bolesti populacije, što predstavlja temelj zdravog društva, i utkana je u našu zdravstvenu tradiciju još od doba dr. Andrije Štampara. Na važnost prevencije ukazuju razvijene ekonomije čije se zdravstvene politike temelje na ulaganju u prevenciju, što se pokazalo kao značajno bolji omjer dobivenog i uloženog u smanjenju troškova obolijevanja i liječenja. Na europskoj razini je preporuka da se za preventivu izdvaja najmanje tri posto iz zdravstvenog proračuna, i u nekim europskim zemljama doseže više od 10 posto, dok je izdvajanje kod nas ispod dva posto, stoga je važno

dugoročno i promišljeno planiranje zdravstvenih politika gdje preventiva ima ključnu ulogu. Aktivnosti i pozornost treba obratiti kroničnim nezaraznim bolestima, koje su postale vodeći javnozdravstveni problem, prije svega kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, pretilost i dijabetes, mentalni poremećaji i kronične respiratorne bolesti. Zavod u svojoj osnovi nije profitna organizacija jer novac koji se zaradi na tržištu treba ulagati u preventivne programe i javne edukacijske kampanje, a iz tog novca financiraju se i dodatni timovi liječnika koji rade u preventivi, jer sredstva dobivena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nisu dostatna za obavljanje svih aktivnosti timova koji obavljaju djelatnosti epidemiologije, javnoga zdravstva, školske medicine i zaštite mentalnog zdravlja. Veliku potporu i podršku imamo od našeg vlasnika i osnivača Splitsko-dalmatinske županije čiji su odgovorni ljudi prepoznali važnost javnozdravstvene problematike, te dobivamo financijsku potporu za provođenje pojedinih preventivnih aktivnosti i programa koji predstavljaju tzv. nadstandard u zdravstvenoj skrbi, kao što je Savjetovalište za reproduktivno zdravlje mladih, Savjetovalište za teškoće učenja i ponašanja, Savjetovalište za poremećaje prehrane pri Služ-

duje klarić/hanza media

zakonskom obvezom

bi za školsku i adolescentnu medicinu, projekti pri Službi za mentalno zdravlje i Službi za epidemiologiju i prevenciju nezaraznih bolesti. Osim za ove aktivnosti, naša županija izdvaja više od milijun kuna godišnje za praćenje i analizu hrane i oko 1,2 milijuna kuna za praćenje kakvoća vode, mora, zraka i buke, te smo prepoznati kao javnozdravstvena institucija koja pomaže u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja populacije o kojoj skrbi.

Promicanje zdravlja Koji su vaši planovi u ovom četverogodišnjem mandatu? – I dalje jačanje pozicije Zavoda kao javnozdravstvene institucije koja predstavlja moderan, brz i učinkovit servis za organizaciju i provođenje intervencija, sprječavanje i suzbijanje bolesti (osobito na primarnoj razini), unaprjeđenje zdravlja populacije, prikupljanja i integriranja znanja o prevenciji bolesti i promicanju zdravlja, te je na raspolaganju odgovornim službama Županije kao vlasniku i osnivaču, re-

gulatornim tijelima Ministarstva, kao i svekolikoj javnosti. Trenutna financijska situacija Nastavnog zavoda je dobra, poslovanje na godišnjoj razini je pozitivno, a svi prethodni gubici su sanirani i trenutna likvidnost nije problem. No, činjenica je da će se u budućnosti izmjenom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti smanjiti prihodi Zavoda, a zbog složene i opterećujuće financijske situacije zdravstvenog sustava mijenjaju se ugovori s HZZO-om (smanjenje glavarine i prekoračenje limita), potrebno je osigurati daljnju financijsku stabilnost Zavoda, stabilno tekuće i investicijsko održavanje, provođenje aktivnosti i projekata racionalizacijom potrošnje, poboljšanjem učinkovitosti, intenzivnijim uključivanjem i predlaganjem projekata, kao što su znanstveni projekti, projekti Europske unije i slično, povećanjem tržišnih aktivnosti laboratorija Službe za zdravstvenu ekologiju, Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti i Službe za kliničku mikrobiologiju, osiguranjem sredstava

za referentne aktivnosti i osnivanjem centra za preventivnu medicinu koji bi uz osnovnu javnozdravstvenu preventivnu aktivnost mogao pružati i dio usluga na tržištu. Jedna od točaka mog programa je i formiranje znanstvene jedinice Nastavnog zavoda koja bi svojom aktivnošću poticala stručni i znanstveni rad na širem nivou, kao i znanstvene aktivnosti, projekte, usavršavanje i školovanja, te intenzivirala suradnju s fakultetima i drugim znanstvenim ustanovama. Dosadašnje nastavno-znanstvene aktivnost i suradnja s međunarodnim stručnim društvima, zdravstvenim organizacijama i zavodima za javno zdravstvo provodile su se uglavnom na individualnoj razini, a sudjelovanje u međunarodnim projektima bilo je minimalno. Potrebno je intenzivno raditi na jačanju međunarodne suradnje s međunarodnim stručnim društvima, zavodima za javno zdravstvo i drugim zdravstvenim institucijama, te zajedničkim nastupom sudjelovati u predlaganju

Za kraj recite nam kakva je higijensko-epidemiološka situacija u našoj županiji? – Za higijensko-epidemiološku situaciju u našoj županiji bez zadrške mogu reći da je dobra, jer se kontinuirano provodi nadzor nad hranom, zrakom, vodom i morem, a sustavno, godinama provođeno, zakonom obvezno cijepljenje iskorijenilo je najteže zarazne bolesti u cijeloj Hrvatskoj, pa nemamo značajnijih epidemija zaraznih bolesti na našem području. No, moram naglasiti, u svjetlu današnjih sve glasnijih kampanja protiv cijepljenja, kada je procijepljenost počela padati ispod 90 posto, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da će se i nadalje zadržati ovako povoljna situacija. U današnjoj eri tzv. "google medicine" ljudi se često okreću neprovjerenim i znanstveno neutemeljenim sadržajima na internetu, zbunjeni su javnim istupima nekolicine nekompetentnih liječnika koji se neutemeljeno i nestručno protive cijepljenju, a sve manje vjeruju stručnjacima koji se bave cijepljenjem i svoj rad temelje na stručnim i znanstvenim činjenicama. Cijepljenje, kao jedna od najučinkovitijih mjera protiv zaraznih bolesti i jedno od najvećih zdravstvenih dostignuća, mora ostati zakonskom obvezom, a obveza nas javnozdravstvenih djelatnika je prosvjećivanje i edukacija ljudi, utemeljena na znanju i stručnosti.

kronologija događanja 25. travnja

Podrška boćarima 'Sokola' Župan, i sam zaljubljenik u boćanje, odmah na početku susreta s dugopoljskim boćarima obećao je pomoć i svekoliku podršku ovim sjajnim momcima koji amaterski, ali s puno žara i entuzijazma, još od osnutka kluba (1985. godine) rade na promociji općine Dugopolje, Splitsko-dalmatinske županije, grada Splita i Republike Hrvatske. Predsjednik BK "Sokol", Ivica Podrug, zahvalio je županu na prijamu i dugogodišnjoj dobroj suradnji, još dok je Boban bio gradonačelnik grada Solina, a potom i bivšem županu i bivšem načelniku općine Dugopolje Zlatku Ževrnji koji je glavni "krivac" što je klub preživio i najteža financijska i druga iskušenja kroz svojih 32 godine postojanja. Uz već iskusne i proslavljene boćare, prijamu su nazočili i mladi 'sokolići' Dino, Duje i ostale nade Dugopolja.

26. travnja

Važnost dobre pripreme za protupožarnu sezonu Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije održao je sjednicu uoči protupožarne sezone u okviru Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini. Župan Boban je naglasio važnost dobre pripreme za protupožarnu sezonu kako bi je spremni dočekali i da se ne bi ponavljali propusti iz prijašnjih godina. U nastavku sjednice, koju je vodio zamjenik župana Luka Brčić, kao načelnik Stožera, usvojeni su: Plan rada Stožera, Financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara, Plan operativne provedbe programa aktivnosti te Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području županije. U drugom dijelu sjednice razmatrana je sigurnosna situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji uoči turističke sezone te je članovim Stožera predstavljen Europski projekt READINESS u kojem sudjeluje Županija, a s kojim sredstvima će se nabaviti GPS-uređaje koji će biti ugrađeni na vozila DVD-a i JVP-a s područja naše Županije, sve u svrhu poboljšanja učinkovitosti borbe protiv požara. Na sjednici, uz župana i njegovog zamjenika, bili su prisutni predstavnici operativnih snage civilne zaštite, pročelnici upravnih odjela Županije te čelnici institucija: Dražen Glavina, zapovjednik VZ SDŽ; Srđan Kuščević, pročelnik PU DUZS; Grgo Puljas, koordinator ispostava HGSS; Željko Grubišić, ravnatelj društva CK SDŽ; Ivo Jurić, ravnatelj KBC Split; Damir Gabrić, pročelnik U.O. zajedničkih poslova Županije; Tonći Rađa, predstavnik specijalističkih postrojbi CZ SDŽ; Željka Karin, iz NZJZ SDŽ, Nino Ćurić, voditelj OKC PU SD te Ivica Vuletić, voditelj odjela za pomorski promet Lučke kapetanije Split.

8. svibnja

Najbolju Splitsku tortu spremila Stana Miletić U sklopu ovogodišnje proslave blagdana sv. Duje u Splitu, u Đardinu je održano natjecanje za najbolju Splitsku tortu, kao dio projekta Naše Slatkice-Kulinarska Baština, s ciljem očuvanja naše tradicije te uvrštavanja i vraćanja naših slastica na jelovnike ugostiteljskih objekata i naših domova. Organizator ovoga natjecanja je bila županijska agencija za razvoj RERA, uz pomoć Grada Splita i Turističke zajednice Split. U žiriju su bile zamjenica gradonačelnika Grada Splita, Jelena Hrgović, čelnica TZ Split Alijana Vukšić, nastavnica slastičarstva iz Turističko-ugostiteljske škole Cvita Lolić, slastičarka Tea Mamut, kuharice Marija Lulić i Sandra Šore te Ivanka Luetić Boban inicijatorica događaja. Pred žirijem se našlo 20 torti. Turističko-ugostiteljska škola je napravila torte koje su bile izvan konkurencije. Nakon proglašenja najboljih splitskih torti te uručenja novčanih nagrada njihovim izrađivačima, torte su brojnim okupljenim građanima i gostima podijelile učenice Turističko-ugostiteljske škole. Pobjednica natjecanja je Stana Miletić, drugo mjesto je pripalo Ivani Vlah a treću nagradu je dobila Ilona Kirovskaja. "Malo sam iznenađena, iako sam se nadala bar trećoj nagradi jer sam tortu radila s ljubavlju i iskustvom. Ona je originalna, jer je u njoj sve tradicionalno. Sve je ekološki i to su sve proizvodi s mog imanja. Tako sam je i ukrasila sa splitskim ružicama koje su jestive. Morate najprije raditi s ljubavlju da bi vam uspjelo, a morate i nešto znati“, kazala je pobjednica.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

Tijekom trajanja Festivala Ultra, tih sedam dana, što se tiče potrošnje, više je od pola milijarde kuna, a učinak na BDP je veći od 280 milijuna kuna, uplate kroz porez i druga davanja su oko 40 milijuna kuna. Izravan marketinški učinak je 25 milijuna eura - dio je brojki koje je iznio Kristijan Staničić, glavni direktor Hrvatske turističke zajednice, navodeći kako dovoljno govori i sama činjenica da ju je Vlada proglasila strateški važnom i to ne samo zbog utjecaja na turizam nego i na gospodarstvo. Direktor HTZ-a, naime, bio je na ovogodišnjem predstavljanju Ultra Europe Festivala održanom u hotelu Radisson Blu. Osim Staničića, o važnosti i novitetima Ultre govorili su organizator Joe Bašić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik Andro Krstulović Opara te direktoriturističkih zajednica Alijana Vukšić (Split) i Joško Stella (Županija). Da se s Ultrom dogodilo i buđenje turizma ustvrdio je i župan Blaženko Boban, kako je rekao, ponosan što se održava na našim prelijepim otocima. - Iznimno sam zadovoljan što se festival ULTRA Europe potpuno udomaćio u našoj županiji. S festivalom se poklopilo i buđenje turizma kako u gradu Splitu, tako i u okolnim mjestima naše županije. Nadam se da se organizatori neće zaustaviti samo na Splitu, Braču, Hvaru i Visu, već da će otkriti ljepote naše Zagore i predivne prostore Cetinske i Imotske krajine, a u tome smo kao Županija itekako spremni pomoći“, poručio je Blaženko Boban. Joe Bašić je poručio da žele postati najveći festival i da im je za to potrebno 180 tisuća posjetitelja. Vjeruje kako će to moći ponosno reći za pet godina.

Otvaranje Tjedna Izraelskog filma u Splitu Dani izraelskog filma svečano su otvoreni u splitskom kinu “Karaman“ projekcijom komedije “Kretanje pod ručnom“. Manifestaciju su otvorili veleposlanica Države Izrael Zina Kalay Kleitman, gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara i župan Blaženko Boban. - Jedna stara mudrost kaže otprilike ovako: uspješan će biti onaj tko zna učiti od boljih, a sretan onaj koji svoje dobro zna dijeliti s drugim. S tom mudrosti smo krenuli u suradnju s veleposlanstvom Izraela u tri segmenta, uključujući ovaj kinematografski. Nadam se da ćemo dogodine ići na tjedan izraelskog filma, a ja se obvezujem da ćemo pokušati hrvatsku kinematografiju prikazati u Izraelu da i oni vide da ćemo biti sretni ako budemo znali dijeliti dobro s drugima - kazao je župan koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika vlade RH Andreja Plenkovića. Veleposlanica Zina Kalay Kleitman je u pozdravnoj riječi kazala kako će publika preko ovih filmova moći vidjeti pravi život, stvarne situacije, prave ljude, prave obitelji s kojima će se moći identificirati, a ne samo onako kako je opisano ili interpretiramo u medijima.

10. svibnja

Aktivnosti zaštite od požara pred sezonu Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, zajedno s Vatrogasnom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije i Područnim uredom Državne uprave za zaštitu i spašavanje Split, održao je informativno-savjetodavni sastanak na temelju Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini. Na sastanku su bili nazočni načelnici i gradonačelnici općina i gradova s područja Splitsko-dalmatinske županije, pripadnici Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije te drugi subjekti i izvršitelji zadaća iz Programa aktivnosti. Osim analize tijeka priprema i provedbe aktivnosti zaštite od požara, nazočni su informirani i o EU projektu READINESS u kojem sudjeluje Splitsko-dalmatinska županija, a koji ima dva cilja: poboljšanje zaštite od požara i jačanje otpornosti na potrese na području Splitsko-dalmatinske županije.

12. svibnja

Dan srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije Ispred splitskog HNK-a župan Blaženko Boban otvorio je tradicionalni Dan srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije koji organizira županijski Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - Područnim uredom Split, te Hrvatskom gospodarskom komorom i Obrtničkom komorom Splitsko dalmatinske županije. Budući srednjoškolci imali su priliku razgledati štandove srednjih škola i iz prve ruke čuti pro-

U Sinju se za Alku rađa, živi i umire!

vojko bašić/hanza media

Županijska potpora 'Ultri'

BOŠKO RAMLJAK, 51-GODIŠNJI UMIROVLJENI ČASNIK HV-a, KAO DIJETE JE 'TRKAO ALKU', A DANAS U ULOZI ALKARSKOG VOJVODE ZBORI:

Na Hvaru 150. obljetnica organiziranog turizma

Prije 20 godina aklamacijom je izabran za alkarskog harambašu i dva mandata zapovijedao je pješačkim dijelom alkarske postrojbe, vodio je 44 alkarska momka. - Onda sam bio barjaktar jednu godinu, a sad sam izabran za vojvodu. Ostvario se moj dječački san - kaže ponosno Ramljak Piše:

milena budimir

rvava je bila ta 1715. godina. Krvava i teška. Turska se vojska razmilila Dalmacijom, u namjeri da povrate izgubljene krajeve, provalili preko Kamešnice i udarili na Cetinsku krajinu i grad Sinj. Kazuju zapisi da je bila to moćna vojska, više od 60 tisuća duša. A u sinjskoj tvrđavi se zatvorili hrvatski branitelji, njih tek sedamsto. Od 8. do 13. kolovoza, kazuju drevni zapisi, opkoljen grad gađali Turci topovskim granatama, gađali, ali nisu uništili. Kada čovjek brani svoje, nema te sile koja ga može zaustaviti. I tada, zabilježili ondašnji junaci, u zoru 14. kolovoza krenuo veliki napad, jurišali stranci na Novi i Stari Korlat, dijelove grada. Udaraju oni, brane se naši i odjednom, kao u nekoj nevjerojatnoj priči – stadoše Turci bježati. Napustili bojno polje, ostavili više od deset tisuća poginulih...

U zahvalu Gospi I dandanas sa stopostotnom sigurnošću i ponosom, svaki će

vam Sinjanin i Sinjanka reći – kako im je pretke spasila Gospa. Ukazala se, kažu, ratnicima, preletjela kamene gromada i stala u obranu pravednih. – Bit opstanka našeg naroda u ovim krajevima i sama bit opstanka Alke je u elementu vjere. Čudotvornoj Gospi Sinjskoj u čast i slavu i zahvalu utemeljena je viteška alkarska igra i ostala je posljednja na Mediteranu, onakva kakva je bila prvog dana – govori Boško Ramljak, novi alkarski vojvoda, dok raspredamo kako je moguće da alkarska povorka ide sredinom ceste obasjana suncem, a slijeve i zdesne strane pada kiša. – Da to nisam doživio i ja bih teško u to povjerovao, a objasniti ne znam – priznaje vojvoda. Pedeset prvu godinu uskoro će napuniti, a kao da je preživio dva života. Sin je oca Josipa i majke Darije, iz ponosnog roda Preostovih. Ognjen Preost, peterostruki slavodobitnik Alke ujakov je sin, a ujak, nažalost pokojni, Jozo i sam je bio alkar. – U Sinju vam se rađa, živi i umire za Alku. Statutom je propisan i obred sahrane, alkarskom momku na odar se polaže kapa, kubura i handžar (jatagan), a alkaru kalpak i sablja – uči nas Ramljak i dodaje: – Kada bi svi u Sinju znali o Alci onoliko koliko svi izvan Sinja ne znaju, i kada bi je svi vo-

fesorske i učeničke informacije o njihovim programima i aktivnostima. Okupljenima se obratio i župan Blaženko Boban, a uslijedio je i bogat glazbeni program koji su predvodili učenici sa svojim mentorima. -I ove je godine vidljivo da je ova manifestacija pun pogodak. Nadam se da će se na razini države konačno uvidjeti da danas vlada nesrazmjer obrazovnog sustava i potreba tržišta rada i zato imamo situaciju da u određenim profesijama nemamo dovoljno kadra, primjerice iz strukovnih škola, medicinskih struka i IT stručnjaka, a mnogi mladi napuštaju našu zemlji. Samo u IT sektoru ovoga trenutka nam nedostaje preko 3000 radnika – kazao je župan Boban. Potreba je za strukovnim zanimanjima, preferirajući turističko-ugostiteljski smjer jer smo ipak turistička županija, ali tu je i građevina, a posebno IT sektor gdje ovog trenutka nedostaje preko 3000 radnika, kazao je župan.

15. svibnja

Svečanim podizanjem zastave na hvarskoj rivi započela je središnja proslava 150. obljetnice organiziranoga turizma. Proslava se održala pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović. Uz čelnike grada Hvara i drugih uzvanika s otoka, u Hvaru su boravili ministar turizma Gari Cappelli, državni tajnik Tonči Glavina, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, direktor TZ SDŽ Joško Stella kao i brojni drugi gosti i uzvanici. Župan Boban rekao je Hvar perjanica hrvatskog turizma. - Nije ovo samo proslava 150 godina turizma u Hvaru, nego u županiji i šire. Higijeničarsko društvo bilo je među prvim na našim prostorima koje se organiziralo u svrhu turizma. To se održalo do danas. Kada smo nedavno na Hvaru imali zajednički sastanak načelnika i gradonačelnika otoka Hvara, imali su zajednički stav oko nekoliko projekata koji su jako bitni za njih, ali i za poveznicu s kopnom poput prometnice za Sućuraj. Ta točka je ušla u program Vlade, što je prihvaćeno u Splitu 4. svibnja. Za mjesec dana planiramo sastanak svih gradonačelnika i načelnika naše županije. Što se tiče vodoopskrbe otoka, Hrvatske vode trenutno projektiraju petu cijev prema otoku Braču i očekujem da ćemo nakon sezone krenuti u intenzivne pregovore s Hrvatskim vodama kako bi iduću sezonu dočekali spremniji što se tiče vodoopskrbe“, kazao nam je župan.

tom dubravec/hanza media

9. svibnja

kronologija događanja

Boško Ramljak u ulozi alkarskog harambaše na 287. Sinjskoj alci

ljeli koliko je volimo mi – sve bi vam bilo kristalno jasno – kaže Ramljak.

Cijeli život u Alci Danas je umirovljeni časnik Hrvatske vojske, a u Domovinski rat otišao je kao dragovoljac i dva puta bio ranjen, prvi put u Vojno-redarstvenoj akciji "Maslenica", 23. siječnja 1993., a drugi put u "Oluji", četvrtog kolovoza. Kolovoz u životu sinova Cetinske krajine ima veliko značenje... – Dobro je – kaže. – Cijeli sam život u Alci. Kao dijete u svojoj ulici, u naselju Odrna, trkao sam Alku, a alkarski momak bio mi je Stjepan Žigo Buco. Moj veliki prijatelj, odrasli smo zajedno. Poginuo je 1991. – prisjeća se Ramljak. – Sanjao sam i maštao, a danas mi se ostvario taj dječački san – veli. Prije dvadeset godina aklamacijom je izabran za alkarskog harambašu (arambaša kažu Sinjani), i dva mandata bio je zapovjednikom pješačkog dijela alkarske postrojbe, vodio je 44 alkarska momka. – Nije pravilo da se iz pješačkog prijeđe u konjički dio postrojbe, no imao sam tu privilegiju i na to sam ponosan. Bio sam barjaktar jednu godinu, a

sada sam izabran za vojvodu i odgovoran sam za održavanje alkarske svečanosti i provođenje Statuta po prastarim običajima naših predaka. Premda postoje jasno pisana pravila, postoji i cijeli niz nepisanih pravila, koja se prenose usmenom predajom – otkriva nam vojvoda.

'Spreman sam, nema treme' Složenost Alke počiva i u tome što je sve autentično, sve je nepromijenjeno kao i 1715. godine. Tako su svečane odore alkara u biti odore mletačkih časnika, dok su alkarski momci odjeveni upravo onako kako su muškarci cetinskoga kraja bili tada. Stoga nije čudo što se Alka proglasila nematerijalnim hrvatskim dobrom pod zaštitom UNESCO-a. – U Alci nema pobjednika, samo slavodobitnik. Svi smo u biti pobjednici – ponosno će Ramljak. Ove godine će upravo on održati govor na samom početku alkarskih svečanosti, a svi znamo koliko je taj govor znakovit, uvijek s osvrtom na dnevno-političku situaciju (a i taj je dio jasno Statutom određen, ako niste znali). Priprema li se vojvoda već za to, pokušavamo doznati.

– Imam koncept u glavi. Trema? Nema treme, spreman sam za to doslovno cijeli život – hladno će Ramljak. Odbija govoriti o obitelji, to je, kaže, svetinja, u to se ne dira, ne da se slomiti, jednostavan je i jasno nam je da taj nikada glavu ne sagiba. – Nazivali su nas "dodvoricama", optuživali da smo u komunizmu išli uvijek niz dlaku, a činjenica je da je prilikom renoviranja naših odora – u svakoj pronađena, potajno ušivena – medaljica Čudotvorne Gospe Sinjske – to je sve što na tu temu govori vojvoda. No, ne dopušta da se ne osvrnemo na ulogu žena u sinjskoj Alci. Rijetko ih se spominje, tvrdi, a bez njih Alke ne bi bilo. – Zbog žene se Alka i trči, zbog Gospe. Naše majke, sestre, supruge, rodice – odrade sve. One nas odijevaju, one nas s blagoslovom ispraćaju, one kuhaju, spremaju, goste dočekuju. One su posebne – veli naš sugovornik.

Dunavski pijesak veza s Vukovarom I jesu, slažemo se. Znatiželja pobjeđuje, pa pitamo zašto su alkari i njihovi momci uvijek tako ozbiljni? – U defileu se pozdravlja sa-

duje klarić/hanza media

kronologija događanja

život usridu!

mo Gospa i svečana loža, i to posebno propisanim pozdravom. Nema interakcije s publikom, nema osjećaja, nema mimike, to je jednostavno tako – veli naš vojvoda. – Baš kao što je strogo određeno kako se 160 metara staze treba pretrčati za ne više od 13 sekundi u punom galopu – kaže Ramljak. A trkalište je uistinu posebno, prekriveno turjačkom pržinom, održavano poput trave na Wimbledonu. – Više od 400 kubika pržine se stavlja na trkalište, pržina pomiješana sa sadrom, i sada planiramo dodati toj mješavini i dunavski pijesak. Bila bi to simbolična povezanost našega grada s Vukovarom, to nam je svima želja – otkriva planove Ramljak. Ali ne otkriva tajne, alkarske tajne. Ima ih, kaže, ali ne odaje, njih dobiješ od starijih, njih preneseš mlađima i s njima umireš. Ko alkar. Ponosno.

16. svibnja

Provjera spremnosti i koordinacije snaga za požarnu sezonu 2018. Državna uprava za zaštitu i spašavanje u suradnji s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova organizirala je međuresornu vježbu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti "SIGURNOST 18“. Glavni cilj vježbe bila je provjera zajedničkog djelovanja na terenu te spremnosti i koordinacije snaga koje sudjeluju u provedbi požarne sezone 2018. godine. Vježba se održavala na više lokacija u tri županije u Dalmaciji, tijekom kojih je, uz razrađeni scenarij, proveden prijenos slike u realnom vremenu s kriznog područja u Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama iz kojeg se rukovodi kriznim stanjem. Scenarij terenskog dijela vježbe je predvidio više velikih šumskih požara u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje su ugroženi cestovni i željeznički promet te brojna naselja. U Muću na predjelu Borovača je održan dio vježbe koji je uključivao gašenje požara otvorenog prostora kao i prevrtanje cisterne s opasnim teretom. U vježbi su sudjelovala sve javne vatrogasne postrojbe i brojna dobrovoljna vatrogasna društva s područja naše županije uključujući Slovačke vatrogasce, pripadnike Hrvatskih šuma i PU SD u ukupnom broju od 233 čovjeka i 73 vozila. U izdvojenom zapovjednom centru je bio smješten Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije koji je pratio situaciju na trenu i sudjelovao u radu Vatrogasnog zapovjedništva. Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova SDŽ, kazao je da je zapovjedno vozilo najmodernije u ovom dijelu Europe. "Županija je ovo vozila nabavila kroz projekt Holistic. Danas ga prvi put prezentiramo. Mislimo da će u budućnosti služiti i Županijskom stožeru i glavnom vatrogasnom zapovjedniku kojem smo ga dali na korištenje. Ove godine smo vozilo dodatno opremili i nadam se da će biti na korist svim vatrogascima“, kazao je Gabrić. Stožerno vozilo koje nabavljeno od strane Splitsko-dalmatinske županije kroz projekt HOLISTIC predstavljeno je ministrima Krstičeviću i Božinoviću te ministrici unutarnjih poslova Republike Slovačke Denisa Sakova kao i ostalim uzvanicima te je jedno od najopremljenijih vozila ovog tipa u ovom dijelu Europe, a služi kao mobilni zapovjedni centar.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SVIBANJ 2018.

dobrodošlica novom pastiru Mons. dr. PETAR PALIĆ, 56. PO REDU BISKUP HVARSKO-BRAČKO-VIŠKI:

Ja sam Petar, vaš brat duje klarić/hanza media

Piše:

IVAN UGRIN

ragi svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici Hvarske biskupije, rasprostranjene na otocima Hvaru, Braču i Visu! Ja sam Petar, vaš brat! Crkva me po papi Frani šalje da od danas budem vaš pastir, otac, brat, prijatelj i pratitelj na životnom putu." Ovim riječima na kraju euharistijskog slavlja u ponedjeljak, 30. travnja 2018. u katedrali sv. Stjepana I., pape, svima nazočnima obratio se novi, 56. po redu hvarski biskup, mons. dr. Petar Palić. Biskupski red novom pastiru Hvarske Crkve, koji je za svoje geslo izabrao evanđeoski redak "Na tvoju riječ", podijelio je kao glavni zareditelj zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, a suzareditelji su bili Palićev predšasnik biskup Slobodan Štambuk i donedavni njegov ordinarij dubrovački biskup Mate Uzinić.

Janjevac pastir škoja Mons. Petar Palić podrijetlom je iz Janjeva, najstarije hrvatske dijaspore na Kosovu. Rođen je 3. srpnja 1972. u Prištini, tadašnjoj Skopsko-prizrenskoj biskupiji. Nakon osnovne škole pohađao je Klasičnu gimnaziju u Skoplju i Subotici te od 1990. do 1995. Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U listopadu 2005. upisao je poslijediplomski studij na Teološkom fakultetu Sveučilišta Karl-Franzens u Grazu, na kojemu je postigao doktorat iz teologije 2009. godine. Za svećenika Dubrovačke biskupije zaređen je 1. lipnja 1996. U biskupiji je obnašao službu predstojnika Katehetskog ureda, bio je osobni tajnik dubrovačkog biskupa, ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.

Biskup Petar Palić među vjernicima na hvarskoj pjaci te u zagrljaju sa svojim prethodnikom, msgr. Slobodanom Štambukom Od 2005. do 2008. upravljao je župom Dobl u Biskupiji Graz-Seckau, Austrija, a 2009. imenovan je biskupskim vikarom za pastoral te je od 2011. do 2017. obnašao službu generalnog vikara Dubrovačke biskupije. Godine 2003. bio je predsjednik Središnjeg odbora za pripremu posjeta pape Ivana Pavla II. Dubrovniku i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku 2014. Bio je predstojnik Stolnog kaptola sv. Marije u Dubrovniku, te član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju, a imenovanje za novog hvarskog biskupa, 9. ožujka 2018., dočekao je kao generalni tajnik HBK.

Poljupci mira U slavlju biskupskog ređenja sudjelovali su gotovo svi (nad)biskupi Crkve u Hrvata, koji su također položili ruke na novoga biskupa. Među njima i vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, koji je objavio apostolski nalog pape Frane o biskupskom imenovanju, potom mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, metropolit, mons. Nikola Eterović, rodom Bračanin, apostolski nuncij u Berlinu, mons. Martin Vidović, naslovni nad-

biskup ninski, nuncij na službi u Državnom tajništvu Svete Stolice... Mons. dr. Petar Palić prvi je hrvatski Janjevac uzdignut na biskupsku službu. Tijekom obreda mons. Paliću pomazana je glava uljem krizme koje je posvećeno na uskrsnu srijedu u hvarskoj župi Duha svetoga u Vrbanju. Biskup Palić primio je, zatim, obilježja biskupske službe. Prsten postavljen na prstenjak desne ruke dar je vjernika Janjevaca, izrađen u zlatarni Dodić u Zagrebu. Mitra je dar župe sv. Ivana XXIII., pape, iz Zagreba, dok je pastirski štap dar svećenika Hvarske biskupije. Nadbiskup Puljić poveo je novozaređena biskupa do katedre gdje je uslijedila razmjena poljupca mira između biskupa Palića i nazočnog episkopata. Euharistijska služba mise biskupskog posvećenja mons. Petra Palića započela je prinosom darova. U tom činu svoj dar, komad rude iz Janjeva, koje je kroz povijest bilo poznato po rudnicima i rudnim bogatstvima, prinio je mladić Anton Palić, biskupov nećak, i djevojke iz Janjeva i Kistanja. Kruh i vino prinijeli su predstavnici hvarskih bratovština sv. Nikole i sv. Križa. Riječi pozdrava pri koncu mise uputili su nadbiskup Barišić koji je zaželio da Palićevo "svećeničko iskustvo, pastirska

spremnost i pastoralna svježina budu blagoslov za sve nas biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i vjerni puk, ne samo ove biskupije, nego čitave Splitske metropolije". U ime svećenika novoga biskupa pozdravio je don Toni Plenković, a u ime vjernika gospođa Anna Sansović.

'Moj kapetane, Božjim blagoslovom kreni dalje' Posebno je nadahnuto govorio dosadašnji hvarski biskup, zaželjevši svome nasljedniku mirno more i dobar vjetar, i neka ga čuva Zvijezda mora. "Moj kapetane, Božjim blagoslovom kreni dalje, za potrebe Svete Bračko-Hvarske-Viške Crkve", zaključio je mons. Slobodan Štambuk. – Bogata povijest i duhovni život ove biskupije baština je koju smo primili i koju moramo nastaviti čuvati, prenositi budućim pokoljenjima i na njoj graditi vlastitu budućnost. Kakva će ona biti, ovisi o nama samima – kazao je u završnom pozdravu biskup Palić, zahvalivši posebno Odboru za pripravu ređenja, pod vodstvom katedralnog župnika don Milija Plenkovića. Na kraju misnog slavlja, dok je odzvanjala himna "Tebe, Boga hvalimo", zaređenik je podijelio svoj prvi biskupski blagoslov prošavši središnjom lađom

hvarske katedrale i blagoslovivši i sve nazočne na trgu pred prvostolnicom, dok su s obližnjeg muleta topovski plotuni pozdravljali novoga hvarskog biskupa.

Pjaca puna gostiju U hvarskoj katedrali bilo je mjesta za četrdesetak (nad)biskupa, gotovo dvjesto svećenika, među njima brojni podrijetlom iz Janjeva, i velik broj časnih sestara, te za najbližu rodbinu biskupa Palića, majku Zoru i njegovu braću Nikolu, Zdravka, Branka i Leopolda s obiteljima. Od političkih uzvanika na obredu ređenja sudjelovali su brački ministar u Vladi RH Lovre Kuščević, saborski zastupnici Davor Ivo Stier i Petar Škorić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, dožupan Luka Brčić, hvarski gradonačelnik Rikardo Novak, načelnici ostalih otočnih mjesta, te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Iz Dubrave u Zagrebu, gdje žive mnogobrojni Janjevci, kao i iz Kistanja, iz župe svetog Nikole, došlo je u Hvar više stotina vjernika. Najviše hodočasnika, gotovo tisuću, stiglo je iz Dubrovačke biskupije u kojoj je do sada služio mons. Petar Palić. Zajedno s domaćim vjernicima, osobito članovima bratovština, ispunili su popularnu pjacu.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr