Kronika 102 by Netmedia Sistemi

REPORTAŽa naši novinari NA OTVARANJU OBNOVLJENE PODRUČNE ŠKOLE U KRUŠVARU MARIO TODORIĆ/HANZA MEDIA

S dicom i školom sela imaju dušu i budućnost

str. 2-3

BROJ 102 • RUJAN 2017. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

božidar vukičeviĆ/HANZA MEDIA

EKSKLUZIVN

MINISTAR LOVRO KUŠČEVIĆ O NACRTU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (regionalne) SAMOUPRAVE:

Cilj je zaštititi demokraciju i rad za opće dobro str. 4-5

str. 8-10

bruno konjeviĆ/HANZA MEDIA

ANTE SANADER, PREDSJEDNIK HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Političar sam trenutačno, a vatrogasac ću biti dok sam živ

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

TOMISLAV ĐONLIĆ, PROČELNIK UO ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Trebamo li reformu školstva prepustiti struci, tražeći najprije konsenzus oko samoga pojma i profila "stručnjaka", ili ćemo podleći pritiscima i dopustiti da se nedovršene ideološke utakmice iz prošlosti ugrađuju u viziju kurikula (uputnika), koji je pitanje naše budućnosti?! Ta čarobna riječ odzvanja u eteru, o njoj svi znaju sve, ona je tema okruglih, znanstvenih, ali i obiteljskih stolova. Široki krug konzultacija između stručnjaka, znanstvenika, učitelja i roditelja traje već dulje vrijeme. Međutim, ne budu li te vizije utemeljene u životnoj zbilji kakva jest, a stečena znanja konkretna i za život primjenjiva, tada će sve studije, razgovori i dogovori odgovornih biti uzaludni. Zbog toga smo se, u okviru nadležnosti Županije, okrenuli novim projektima jer smo, među ostalim, i ulaskom u EU suočeni s mogućnošću financiranja iz fondova, što zahtijeva proaktivan i angažiran pristup. Uz postojeće i zakonom definirane poslove, izgradnju novih i obnavljanje starih škola i školskih sportskih dvorana, osiguravamo sve materijalne uvjete za rad naših ustanova u zdravstvu, školstvu, športu i kulturi, a pokrenuli smo i neke nove projekte. No, dosadašnja usmjerenost s klasične organizacijske i materijalno-financijske uloge okrenuta je i prema kreativnosti. Stoga smo pokrenuli nove projekte kao što su centri izvrsnosti, za koje smo također osigurali potporu iz EU fondova. Prošle godine smo počeli s Centrom iz matematičke pismenosti, dok ove godine pokrećemo dva nova centra (iz informatičke pismenosti i iz novih tehnologija – robotike). Pred potpisivanjem smo ugovora za energetsku obnovu pet školskih objekata koje namjeravamo započeti u ovoj godini. Na tome ne namjeravamo stati jer pripremamo i nove projekte. Redovito osiguravamo pomoćnike u nastavi za učenike naših škola, kao i besplatne obroke za učenike, prijevoz učenika itd. Na koncu, ali ne i manje važno, valja naglasiti da "reforma" školstva nužno treba osigurati jednake uvjete školskoj djeci iz velikih gradova i u najmanjim, najudaljenijim naseljima Lijepe naše. Zato sam bio sretan jer sam mogao sa županom Blaženkom Bobanom podijeliti radost prvog školskog sata upravo u obnovljenoj područnoj školi u Krušvaru u općini Dicmo (o čemu imamo i šire izvješće u ovom broju Moje županije). Uistinu, kako je zapisao Aristotel: korijeni obrazovanja mogu biti gorki, ali su plodovi slatki. Uložimo zato svi dodatan napor kako bi budućnost naše djece bila slađa od naše.

RUJAN 2017.

naša reportaža

Korijeni obrazovanja doista su gorki, ali plodovi su slatki

a početku smo još jedne, nove školske godine. Cijela javnost, s pravom, senzibilizirana je za odgoj i obrazovanje naše djece, jer ono nije samo pitanje životnog opredjeljenja i uspjeha svakog pojedinca, nego je, prije svega, obrazovanje i kvaliteta cijelog sustava pitanje budućnosti kako društva i države, tako i svakog pojedinca. Stoga valja pozdraviti ovaj "probuđeni" interes javnosti i poželjeti da on potraje tijekom čitave godine, vjerujući kako će se rasprave o reformi obrazovanja vrlo brzo pretočiti u zbilju.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

RADOST POČETKA NOVE ŠKOLSKE GODINE U OBNOVLJENOJ PODRUČNOJ ŠKOLI U KRUŠVARU S TAMOŠNJIM OSNOVCIMA I NJIHOVIM RODITELJIMA PODIJELILI SU I ŽUPANIJSKI ČELNICI

S dicom i školom selo ima dušu i budućnost Piše:

SANDRA BARČOT snimio mario todorić/hanza media

Došao sam pokazati kako nam je uistinu cilj skrb i za područne škole, za naše zaleđe koje neće izumrijeti, poručio je župan Blaženko Boban, a dvije mame, Irena i Ines Batarelo, obećale su: 'Rodit ćemo i peto dite ako nam urede okoliš škole, srede igralište i cestu kroz misto, pa ćete vidit kako se živi na selu, kako mladi ostaju u Zagori'

program baš za područne škole - poručio je Boban i obećao daljnja ulaganja u te zgrade koje na selu život znače, kako je istaknula i ravnateljica OŠ Ante Starčevića Dajana Maretić, kazavši: - Mjesto koje nema škole nema ni duše!

Neće morati u Dicmo Sada za Krušvar brige neće biti, jer djece ima... - Nastavit ćemo raditi na natalitetu sada kada je škola sređena, kada imamo sigurnu i adekvatnu zgradu za boravak i učenje naše djece - s jednoipolgodišnjom kćerkicom Marijetom u naručju oduševljenje nije krila ni Marija Simunić-Čukušić, tek jedna iz skupine mama, kako ih već zovu – lavica iz Krušvara – koje su prije godinu i pol pokrenule akciju uređenja, obnove i dovođenja u funkciju Područne škole Krušvar. Uporne su bile majke, obilazile i vrata Općine, pa Županije i sada nakon osam mjeseci intenzivnog rada djeca se vraćaju u svoju školu. - Svaki su dan pitali kada će više škola biti gotova. Prošlu godinu su putovala u Dicmo, u matičnu školu, i bila su prinuđena ići samo u popodnevnu smjenu. I njima je dosadilo, kao i nama. Pa pogledajte danas radosti što imamo svoju školu, misto neće izumrijeti – uglas su nam kazale dvije majke, i to majke četvero

djece, prezimenjakinje Batarelo, Irena i Ines, te obećale i ovo: - Rodit ćemo i peto dite ako nam urede okoliš škole, srede igralište i cestu kroz misto, pa ćete vidit kako se živi na selu, kako mladi ostaju u Zagori. - Mogli bi i dvoranu napraviti za naše mališe – dodaje Marijana Bilandžić, ocjenjujući peticom događaj toga ponedjeljka ujutro, kada se u Krušvaru skupilo cijelo selo na svečanom otvorenju obnovljene zgrade područne škole, gdje se i slavljenička torta rezala, a slastica je ruku djelo još jedne majke - Svjetlane Blajić.

Dičji smij ostao u selu - Ne smijemo zaboraviti nekoga, no istina je da su sve majke školaraca radile slastice i pobrinule se za hranu, dok je načelnik Općine Dicmo Ivan Maretić

riješio piće za našu feštu. Treba svečano obilježiti ovaj napor da nam dičji smij ostane u selu, a ne da se iseljavamo. Zar ne bi bila tužno da naša četiri prvašića putuju u Dicmo, a dogodine ćemo ih imati čak 11! – zajedno nam više pitanja nego odgovora dobacuju mame koje su sa svojom djecom, sretne pred novom školskom zgradom, pozirale fotoreporteru Mariju. E, da, s njima i jedan ponosni tata. - Podržali smo i mi nezavisni ovu akciju, svaka čast na realizaciji – zbori nam i mlada farmaceutkinja Branka Murat, vijećnica s Nezavisne liste Petra Maretića. Jer svi su, i mladi i stari, itekako svjesni koliko ovo ulaganje donosi selu. - Lipo je ovo, super. I ruksak i raspored – sramežljivo nam je, dok je primao poklon iz ruku župana splitsko-dalmatinskog, Blaženka Bobana, kazao

Besplatne knjige za 4589 učenika U osnovnim školama kojima je osnivač Splitsko-dalmatinska županija, ove godine nastavu pohađa 22.268 učenika, u 65 ustanova osnovnih škola te 104 područne škole. Srednjih škola, kojima je osnivač Splitsko-dalmatinska županija, imamo 43 ustanove, kao i dva učenička doma, koji obuhvaćaju 19.121 učenika. - Za besplatne udžbenike za sve prvašiće na području naše županije, uključujući i škole u Makarskoj i Splitu gdje mi nismo osnivači, izdvojeno je 2.920.3871,25 kuna. Ukupno 4589 učenica i učenika prvih razreda, ali i za sve osnovnoškolce bez oba roditelja, prema popisu Centra za socijalnu skrb – doznajemo od pročelnika Tomislava Đonlića.

devetogodišnji Toni Blajić, učenik trećega razreda. - Prvi razred sam bija u staroj školi, lani san putova u drugi razred u Dicmo, a sada ću treći ovdi, u novu zgradu. Super je... Kao i ovaj mališan, i svi drugi su superlativima ocijenili odluku Splitsko-dalmatinske županije da se obnovi stara područna škola. Radilo se osam mjeseci intenzivno, uloženo je 2,2 milijuna kuna za tristo kvadrata, a sada će se srediti i okoliš zgrade. - Imamo školu te hvala roditeljima koji su se zajedno s nama borili za školu, hvala i don Petru Dukiću, a molba našem županu: treba nam i cesta – naglasio je načelnik Maretić, dok župan Boban nije skidao osmijeh s lica.

ko bitne zgrade koja život znači za Krušvar, ujedno zahvaljujući svima što su svojim dolaskom podržali ovaj vrijedan projekt. I mještanima i njihovim gostima, među kojima je bio i dožupan Luka Brčić, kojeg ni zdravstveni problemi nisu spriječili da dođe na ovu značajnu proslavu (zbog bolova u kralježnici morao se oslanjati na štap). Sama svečanost prošla je, naravno, u znaku djece, koja su izvela i prigodni igrokaz. Zapjevala je i klapa "Mriža" te članovi KUD-a Dicmo, a sve je u veselom tonu vodio novinar Ante Botić, i sam nekada učenik ove područne škole.

Župan darivao

Zaposleno 188 pomoćnika u nastavi

mališane Razlog je i već osiguran županijski novac za kupnju knjiga za sve prvašiće, pa još početak školske godine u novoj zgradi u Krušvaru, uz mnoge druge projekte vezane za školstvo. - Dušo, evo uz ovaj raspored imaš i magnet, pa kemijsku koja se briše – zdušno je Boban mališanima pokazivao darove koje su im donijeli, pa i sam sjeo u školsku klupu zajedno s načelnikom Maretićem i županijskim pročelnikom Tomislavom Đonlićem. Župan Boban je presjekao vrpcu tijekom otvorenja ove ta-

ubim svu djecu Dicma, a posebno ovih naših 18 mališa na iz K r ušvara. Njima dvostruki poljubac šaljem – prezadovoljan je bio Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, prvoga dana ove školske godine, 4. rujna, koji je proveo s učenicima Područne škole "Krušvar", dijela matične ustanove "Ante Starčevića" Dicmo. Razloga za veselje i široki osmijeh na licu i županijskog čelnika i djece, no ponajviše roditelja, tako je prozaičan – obnovljena i rekonstruirana školska zgrada u mjestu koje broji oko dvjesto kućanstava ove godine je ponovno u svojim učionicama primila 18 učenika, u četiri razredna odjeljenja, pod paskom dviju učiteljica. No, ono što je najbitnije, četvero je prvašića, a dogodine će ih biti čak 11! - Zato sam ovdje. Došao sam pokazati kako nam je uistinu cilj skrb i za područne škole, za naše zaleđe koje neće izumrijeti. Nećemo dopustiti daljnji odlazak mladih, i mogu samo reći da smo već pripremili poseban

Ivan Maretić, Tomislav Đonlić i Blaženko Boban u školskim klupama zajedno s osnovcima iz Krušvara

Ukupno je početkom rujna 2017. zaposleno 188 pomoćnika u nastavi, koji pružaju potporu za 194 učenika u osnovnim i srednjim školama, kojima je osnivač Splitsko-dalmatinska županija. Županija će, naime, u iduće četiri godine osigurati više od 24 milijuna kuna vlastitih sredstava za pomoćnike u nastavi, što znači na godišnjoj razini oko 6 milijuna kuna. Za pomoćnike u nastavi organizirana su dva projekta, prvi EU projekt "Učimo zajedno III" u trajanju od 4 godine, ukupno vrijednosti 33.523.332 kune, od čega je 10.000.000 bespovratnih sredstava. U ovoj nastavnoj godini 2017./2018. kroz ovaj projekt uključeno je 168 učenika u 53 školske ustanove, odnosno u 39 osnovnih i 14 srednjih škola, gdje su zaposlena 162 pomoćnika. Drugi projekt Županije je "Program sufinanciranja rada pomoćnika u nastavi", gdje je županija nastavila programe sufinanciranja gradova i općina u iznosu 50:50 posto, za koje je sklopljen sporazum o sufinanciranju do kraja 2017. kalendarske godine. Ovaj novac namijenjen je učenicima koji nisu uključeni u projekt "Učimo zajedno III", pa je u ovoj školskoj godini kroz projekt uključeno 26 učenika u 17 školskih ustanova, preciznije u 15 osnovnih i dvije srednje škole, gdje je zaposleno 26 pomoćnika.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

ekskluzivno MINISTAR UPRAVE LOVRE KUŠČEVIĆ ZA NAŠE ČITATELJE OTVORENO PROGOVORIO O NACRTU PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE

Štitimo

demokraciju i rad za opće dobro M

inistar uprave Lovro Kuščedavor pavić, vić, dugogodišpročelnik nji načelnik opkabineta župana ćine Nerežišća snimio: bruno konjević/hanza media i županijski vijećnik, dao je ekskluzivni intervju za 'Moju županiju', otvoreno govoreći o najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o jedinicama lokalne i područne samouprave. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna spomenutog zakona upravo ovih dana dostupan je javnosti i otvoren za javnu raspravu.

Piše:

Nije istina da ćemo Zakonom ikoga štititi. Od 2013. godine institut prijevremenih lokalnih izbora primijenjen je 50 puta, u čak 38 jedinica zbog neprihvaćanja proračuna. Novac potrošen na nove izbore bilo je bolje utrošiti na izgradnju vrtića i infrastrukture, ističe ministar Kuščević

Gospodine ministre, zašto se išlo u izmjene i dopune Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave? Već sama najava dopuna i izmjena pobudila je veliko zanimanje javnosti. – Radno iskustvo stekao sam u lokalnoj i područnoj samoupravi, imam ministarsko iskustvo te poznajem probleme s kojima se susreći naši, kako sugrađani, tako i predstavnici izvršne i predstavničke vlasti u općinama, gradovima i županijama. Vlada Republike Hrvatske želi stvoriti uvjete za bolji rad lokalne i područne (regionalne) samouprave, ojačati njihove kapacitete i političku stabilnost, pa su nužne izmjene ovog zakona. Izradili smo Nacrt prijedloga Zakona koji je u fazi javnog savjetovanja te očekujem da se javnost, udruge, ali i predstavnici lokalne i područne samouprave uključe u javnu raspravu i daju svoje primjedbe i komentare

kako bi konačna verzija Zakona bila što kvalitetnija.

određene manjkavosti; prvenstveno je doveo do povećanog broja prijevremenih lokalnih izbora. Da pojasnim, tijekom mandata 2013.-2017. taj institut primijenjen je čak u 50 jedinica lokalne samouprave. Imali smo situaciju u kojoj je zbog nedonošenja proračuna u navedenim jedinicama raspušteno predstavničko tijelo i razriješeno izvršno tijelo, pa su prijevremeni lokalni izbori raspisani i održani u 38 jedinica. Mišljenja sam kako je novac za nove izbore bolje potrošiti na izgradnju vrtića, potrebnu infrastrukturu negoli na ponovne izbore koji su se mogli izbjeći. Ovim nacrtom prijedloga Zakona jasno se utvrđuje obveza općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za predlaganje donošenja proračuna, što važećim zakonom nije propisano te se ujedno, propisuje i posljedica u slučaju nepredlaganja proračuna od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana – to je njihovo razrješenje od strane Vlade Republike Hrvatske.

Nije to 'lex šerif'

Spomenuli ste poboljšanje sustava lokalne i područne samouprave kao glavni razlog izmjena i dopuna Zakona. Hoćete li uspjeti ostvariti taj cilj? – Vjerujem kako smo na pravom putu da kroz ove izmjene uvedemo reda u lokalnoj i područnoj samoupravi. Želimo ojačati političku stabilnosti u jedinicama, ali i stvoriti odgovarajuće mehanizme ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela. Smatramo kako je važno osigurati kontinuitet u radu predstavničkog i izvršnog tijela te smanjiti broj prijevremenih lokalnih izbora. Našim sugrađanima potrebna je politička stabilnost, nitko ne želi svake godine ići na izbore, što će znatno smanjiti i troškove.

Što točno predlažete? – Ovim zakonom redefinira se institut istovremenog raspuštanja i razrješenja te se odnos između predstavničkog i izvršnog tijela, u slučaju kada se ne donese ni proračun, ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja u dva koraka: prvi je raspuštanje samo predstavničkog tijela iz prethodno navedenog razloga (nedonošenja proračuna niti odluke o privremenom financiranju), a drugi korak je istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika ako nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja.

Koje su najveće promjene koje predlažete? – Kao najbitnije promjene, naveo bih institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih izabranih zamjenika koji je u sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave uveden izmjenama Zakona iz 2012. godine, a primjenjuje se u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju. Isti je u praksi pokazao

U medijima su se mogle čuti kritike na račun Vaše izjave kako želite izbjeći trgovinu u gradskim vijećima i županijskim skupštinama, kako takav rječnik nije primjeren ministru? – Osam godina obnašao sam dužnost općinskog načelnika, četiri godine bio sam vijećnik u Županijskoj skupštini, mislim kako sam trenutačno jedini živući Hrvat koji u isto vrijeme ima sva tri predstavnička mandata: općinski vijećnik, županijski vijećnik i saborski zastupnik te odgovorno stojim iza onog što sam rekao bez obzira

Manjkavosti

1 na kritike. Nažalost, demokracija u praksi nije uvijek identična onome kako to piše u udžbenicima. Pojedinci svoje osobne interese stavljaju ispred interesa općine, grada i županije – i takvima treba stati na kraj zakonskim rješenjem, kako ne bi mogli i u budućnosti ucjenama i trgovinom postizati ono što su naumili, već odluke donositi za dobro građana koji su ih birali. Također, Zakon je u medijskim krugovima proglašen kao "lex šerif" te kako želite osnažiti i zaštititi "lokalne šerife". Kako to komentirate? – Radi se prije svega o predstavnicima lokalne i područne vlasti koji su neposredno izabrani od naših sugrađana, a ne o kakvim šerifima. Nije točno da ćemo zakonom ikoga štititi, osim demokracije i rada za opće dobro. Konkretno, načelnicima i gradonačelnicima se oduzimaju ovlasti raspuštanja mjesnih odbora i ona se prenosi na predstavničko tijelo, a to je direktno smanjenje ovlasti čelnika i jačanje predstavničkog tijela.

Naknade treba zaraditi Trenutačnim zakonskim rješenjem vijećničke naknade su različito definirane, od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna. Na koji način mislite to riješiti? – Važećim Zakonom propisana je vijećnička naknada u skladu s odlukom predstavničkog tijela – s obzirom na autonomno pravo propisivanja i reguliranja vijećničke naknade, rješenja su u praksi vrlo različita i potpuno neujednačena. Zato se ovim zakonom uređuje način određivanja naknade tako da član predstavničkog tijela dobiva naknadu samo po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan, dok danas većina ima fiksne mjesečne iznose bez obzira je li vijećnik sudjelovao u radu sjednice ili

nije. Ujedno se daje mogućnost da naknada predsjednika i potpredsjednika predstavničkog tijela bude utvrđena u mjesečnom iznosu, neovisno o održanim sjednicama, jer činjenica je da oni imaju više obveza od ostalih članova, koje se ne odnose samo na sjednice vijeća. U izmjenama i dopunama Nacrta prijedloga prepušta se na volju općinama i gradovima ustrojavanje jedinstvenog upravnog odjela ili većeg broja upravnih tijela? – Rekao bih kako je to jedna od značajnih novina ovog zakon. Prema važećem zakonu, općine i gradovi do 3000 stanovnika su obvezni ustrojiti jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice, pa je nemoguće ustrojavanje više upravnih tijela, ovisno o potrebama pojedine jedinice. Ovim zakonom ta obvezatnost se ukida te se općinama i gradovima, neovisno o broju stanovnika, prepušta na volju ustrojavanje jednog ili više upravnih odjela. Različiti općine i gradovi imaju i različite potrebe glede upravnih tijela i jedinica, što dakako ovisi i o visini njihova proračuna.

ključne izmjene

Odnos zmeđu izvršnog i predstavničkog tijela, u slučaju kada se ne donese ni proračun ni odluka o privremenom financiranju, razdvaja se u dva koraka: prvi je korak raspuštanje samo predstavničkog tijela, a drugi korak je istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u slučaju ako, nakon raspuštanja i provođenja prijevremenih izbora, novoizabrano predstavničko tijelo (opet) ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja

Načelnicima i gradonačelnicima se oduzimaju ovlasti raspuštanja mjesnih odbora i ona se prenosi na predstavničko tijelo, a to je direktno smanjenje ovlasti čelnika i jačanje predstavničkog tijela

Općinama i gradovima, neovisno o broju stanovnika, prepušta na volju ustrojavanje jednog ili više upravnih odjela. Različiti općine i gradovi imaju i različite potrebe glede upravnih tijela i jedinicama, što, dakako, ovisi i o visini njihova proračuna

Zakonom se uređuje način da član predstavničkog tijela u općiama, gradovima i županijama dobiva naknadu samo po održanoj sjednici na kojoj je bio nazočan

Malo ideja, malo projekata Na prošloj sjednici Vlade RH predstavili ste Nacrt prijedloga Zakona o upravnoj inspekciji? – Vlada Republike Hrvatske ide u smjeru funkcionalne i fiskalne decentralizacije te približavanja usluga našim građanima. Ovim zakonskim prijedlogom nadležnost upravne inspekcije spuštamo, u određenom dijelu, s Ministarstva na urede državne uprave po županijama. Na taj način želimo postići kvalitetniji nadzor te podići razinu prevencije i edukacije, a sve kako bi jedinice lokalne samouprave pružale još brže i

kvalitetnije usluga našim sugrađanima. I za kraj, kako biste opisali svojih prvih 100 dana u Ministarstvu uprave? – Nisam zatekao baš dobro stanje… Malo je ideja, još manje realizacije. Puno politikantstva, a malo projekata! Formirao sam najuži tim, rasporedio zadatke, zadao rokove i želim da Ministarstvo uprave postane ono što je odavno trebalo biti – pokretač državne uprave, a državna uprava i službenici servis našim sugrađanima, poduzetnicima i obrtnicima u punom smislu riječi – jer na koncu, za to smo i plaćeni.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

RUJAN 2017.

zamašnjak ravnomjernog razvoja

projekti s mora i kraja

JOZO SARAČ, VRŠITELJ DUŽNOSTI RAVNATELJA JAVNE USTANOVE RERA SD, NE SKRIVA ZADOVOLJSTVO NJEZINIM OSTVARENJIMA, TE POSEBNO NAGLAŠAVA:

Prvaci smo u razvoju odr žive poljoprivrede Ivan BAĆAK

U posljednje dvije godine postali smo primjer dobre prakse za poticanje mladih visokoobrazovanih osoba na razvoj poduzetništva u sektoru ekološke poljoprivrede na nacionalnoj razini

Jozo Sarač, Antonija Gomezelj, Jelena Petrov i Željko Petrović

sferi ruralnog razvoja? Jesu li već sada vidljivi rezultati vaše podrške provedbi Programa ruralnog razvoja i korištenja ESI fondova? - Izrazito smo zadovoljni prijavljenim i odobrenim projektima, kako kroz Program ruralnog razvoja, tako i kroz ostale ESI fondove, prekogranične i transnacionalne programe. Odjel za ruralni razvoj Javne ustanove RERA SD od svibnja 2016. sustavno podupire male poljoprivredne proizvođače kroz izradu poslovnih planova i projektnih prijava za natječaje Programa ruralnog razvoja, aktivno surađuje s konzultantskim sektorom Splitsko-dalmatinske županije te pridonosi pojednostavljenju i poboljšanju pravilnika u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Ta suradnja pridonijela je visokoj apsorpciji sredstava u sklopu prvih natječaja za mjere 6.3., 6.1, 4.1. te 4.2. u ukupnom iznosu od gotovo 43 milijuna kuna. Istaknuo bih veliki značaj ovih sredstava, jer su ona di-

rektno apsorbirana u privatni sektor. U sklopu programa prekograničnih i transnacionalnih suradnji odobreno je sedam novih projekata – SIROCCO, COEVOLVE, BACAR, RITOUR, CLIPPER, BIOCOMPACK-CE i CIRCE, a ukupna je vrijednost tih projekata 87,5 milijuna kuna. Javna ustanova RERA SD aktivno je uključena i u dva projekta koji imaju status Projekata Nacionalnog Interesa (PNI).

Kapitalni projekti Možete li nam reći nešto više o njima? - Radi se o dva kapitalna projekta, izrazito velike financijske vrijednosti – Poslovno-uslužnom centru 3LJ (PUC 3LJ) i Centru kompetencija (CEKOM 3LJ) – CEKOM LJ3. Centar kompetencija ima status projekta nacionalnog interesa, dok je značaj Poslovno-uslužnog centra 3LJ više na regionalnoj razini. Ukupna investicija u oba projekta iznosit će 85 milijuna kuna.

Duje Klarić/Hanza media

Piše:

avna ustanova RERA SD institucija je u 100-postotnom vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije. Osnovana je sa ciljem koordinacije programa regionalnog razvoja i poticanja razvojnih projekata u svrhu ravnomjerna i održiva gospodarskog razvoja svih dijelova Splitsko-dalmatinske županije. Njezini su osnovni zadaci strateško planiranje i upravljanje regionalnim razvojem, priprema projekata za prijave na fondove EU-a, programe međunarodne i međuregionalne suradnje te nacionalne programe, razvoj poslovnog okružja, potpora investitorima, poticanje poduzetništva, edukacije te promidžbeni projekti i aktivnosti. O njezinu radu i projektima na kojima radi razgovarali smo s v. d. ravnatelja Jozom Saračem. Jedna od ključnih uloga Javne ustanove RERA SD jest i priprema projekata za prijave na EU fondove i nacionalne programe. Koliko ste zadovoljni dosad napravljenim, osobito u

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Za projekt Poslovno-uslužnog centra 3LJ, čiji je nositelj Grad Trilj, a JU RERA SD jedan od partnera, dosad je odobreno 36 milijuna kuna. Prvih 15 milijuna kuna odobreno je za proširenje i infrastrukturno opremanje Agropoduzetničke zone Čaporice, dok je druga faza, u iznosu od 21 milijun kuna, odobrena za izgradnju tri objekta koji će imati funkciju potpornog i inkubacijskog prostora za poljoprivrednike i agropoduzetnike Dalmatinske zagore. PUC 3LJ će imati najmoderniju laboratorijsku opremu u Republici Hrvatskoj za testiranje sigurnosti i kvalitete hrane, centar za cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika, inkubator za poduzetnike-početnike, sajamski prostor između objekata. Centar kompetencija za istraživanje i širenje znanja u području zdravlja i bio-ekonomije – CEKOM 3LJ, projekt je kojim će se financirati primijenjena istraživanja u poljoprivredi. Osmišljen je kao projekt dugoročne suradnje između najeminentnijih znanstveno-istraživačkih institucija: Instituta "Ruđer Bošković" Zagreb, Agronomskog fakulteta Zagreb, Veterinarskog fakulteta Zagreb, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Kemijsko-tehnološkog fakulteta Split i malih i srednjih poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije. Prva faza istraživanja odnosi se valorizaciju i komercijalizaciju samoniklog, ljekovitog i aromatičnog bilja Dalmatinske zagore u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, a rezultirat će razvojem, brendiranjem i promocijom 15 inovativnih proizvoda s visokom dodanom vrijednosti, usmjerenih na izvoz. Oba projekta pridonijet će razvoju inovativnog sustava regionalne proizvodnje i opskrbe hranom. Takvi sustavi javljaju se na velikom broju lokacija u blizini velikih gradova u Europskoj uniji, kako bi osigurali održivu lokalnu proizvodnju te sigurnost opskrbe hranom za velike gradove. Postoji niz URBACT mreža takvih

gradova, a jednu od njih vodi grad Södertälje u blizini Stocholma u Švedskoj koji smo studijski posjetili krajem kolovoza.

EkoBiz i Eko Fjera U svibnju ove godine, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Udrugom ekoloških proizvođača Dalmacije – DALMACIJA EKO, organizirali ste međunarodnu konferenciju upravo s temom "Inovativni sustavi lokalne proizvodnje i opskrbe hranom" te najveći sajam ekoloških proizvoda u Republici Hrvatskoj "EkoFjeru 2017". Možete li nam reći jesu li ove inicijative i slični projekti, poput Akademije ekološke poljoprivrede, uspjeli potaknuti razvoj tog sektora? - Splitsko-dalmatinska županija je u posljednje dvije godine postala primjer dobre prakse za poticanje mladih visokoobrazovanih osoba na razvoj poduzetništva u sektoru ekološke poljoprivrede na nacionalnoj razini. Nakon implementacije projekta EkoBiz - poticanje poduzetništva mladih u sektoru ekološke poljoprivrede, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, JU RERA SD nastavila je provedbu edukacija kroz Akademiju ekološke poljoprivrede, stvarajući održivost aktivnosti matičnim proračunom. Kroz projekte dosad je educirano više od 100 ljudi na području Splitsko-dalmatin-

Centar kompetencija Centar kompetencija za istraživanje i širenje znanja u području zdravlja i bioekonomije – CEKOM 3LJ, projekt je kojim će se financirati primijenjena istraživanja u poljoprivredi

ske županije. Čak je i Europska komisija prepoznala uspješnost i značaj projekta EkoBiz, koji je finalist za prestižnu nagradu Europske komisije RegioStars Awards u području edukacije i treninga. Konferencija "Inovativni sustavi lokalne proizvodnje i opskrbe hranom“ postigla je veliki uspjeh, prvenstveno zbog velikog interesa lokalnih dionika i odabira vrsnih stručnjaka za panele i predavanja (FAO, Svjetska banka, IFOAM Organics International). Ideja konferencije bila je prenijeti dobre prakse pametne organizacije lokalne proizvodnje i distribucije hrane iz različitih dijelova svijeta te da ih se kroz radionicu s lokalnim dionicima pretvori u koncept koji bi mogao funkcionirati u Splitsko-dalmatinskoj županiji. "EkoFjera" je već u drugoj godini održavanja postala najveći i najrelevantniji sajam ekoloških proizvoda u RH – dovoljno je reći da su skoro svi ekološki proizvođači prodali sve što su izložili drugi dan sajma prije podneva! Njezin je značaj velik i zbog povezivanja proizvođača s lokalnim restoranima kroz suradnju s udruženjem ugostitelja Gastro Get.

Edukacija za EU projekte Podizanje kapaciteta svih dionika za pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU jedna je od najvažnijih zadaća. Na koji način je ostvarujete? - Javna ustanova RERA SD od 2009. godine provodi program edukacije za pripremu i provedbu projekata Europske unije – EU škola. Program se odnosi na intenzivnu 10-dnevnu edukaciju kroz koju polaznici dobiju uvid u sva osnovna znanja potrebna za pripremu i provedbu EU projekata. Edukaciju provode djelatnice Javne ustanove RERA SD, a dosad smo obrazovali više od 400 polaznika. Relevantnost ove edukacije prepoznata je i od Sveučilišta u Splitu s kojim je RERA SD u rujnu 2016. godine potpisala sporazum o osnivanju Regionalnog centra za edukacije o EU fondovima i poduzetništvu. Radi se o prvom takvom centru u ovom dijelu Hrvatske, koji je rezultat višegodišnje uspješne suradnje JU RERA SD i Sveučilišta u Splitu te implementacije projekta "E-poslovanje", financiranog sredstvima EU. Centar je smješten na dvije lokacije: Ekonomskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a obje dvorane opremljene su najmodernijom telekonferencijskom opremom, što će omogućiti edukacije na daljinu.

Piše:

ANĐELKA VUKO

ŽUPANIJA I JU RERA SD 'ZAVUKLI RUKU' DUBOKO U BLAGAJNU EUROPSKIH I STRUKTURNIH FONDOVA

U 5 godina iz EU fondova povukli 82 milijuna eura

plitsko-dalmatinska županija sa svojom Javnom ustanovom RERA S.D. za koordinaciju i razvoj trenutno provodi ukupno 18 projekata koji se u vrijednosti od 5,6 milijuna eura financiraju iz europskih i strukturnih fondova, a odnose se na razvoj održivog turizma i valorizaciju kulturne baštine.

Sinj u sridu U provedbi su sljedeći projekti: SINJ U SRIDU - ukupna vrijednost projekta je oko 9,1 milijun €, od toga oko 214.000,00 € RERA. Cilj projekta je turistička valorizacija kulturne baštine te porast turističkih i gospodarskih pokazatelja cetinskog kraja. BACA R - ukupna vrijednost projekta 1.144.037,75 €, od toga 360.668,40 € RERA. Cilj projekta je razvoj klastera u sektorima kreativnih industrija, turizma i ruralnog razvoja. RITOUR ukupne vrijednosti 917.389,45 €, od toga 495.794,65 € RERA. Cilj projekta je razvoj turizma te očuvanje prirodne i kulturne baštine urbanih turističkih destinacija na rijekama jadranskog sliva. PERPETUUM BAŠTINE - vrijednost projekta 732.227,00 €. Cilj projekta je turistička valorizacija kulturne baštine kaštelanskog zaljeva. SIROCCO - ukupna vrijednost projekta 600.000,00 €, od toga 109.600,00 € RERA. Cilj projekta je održivi razvoj kruzing turizma. CO-EVOLVE - ukupna vrijednost projekta 3.000.000,00 €, od toga 214.500,00 € RERA. Cilj projekta je održivi razvoj turističkih odredišta. Nekoliko projekata se odnose na zbrinjavanje otpada i energetsko planiranje: BIOCOMPACK CE, ukupne vrijednosti 2.371.361 €, od toga 214.186 € RERA. Cilj projekta je istraživanje potencijala u korištenju kombiniranog papirno-biorazgradivo-plastičnog materijala prilikom njegovog dizajna, proizvodnje i recikliranja.

Projekt EDIC ukupne vrijednosti 125.200,00 € je u funkciji osiguranja dostupnosti informacija i savjetovanja o svim EU temama. Projekt ARIEL, u kojemu je udio RERA 158,413.00 €. Cilj projekta je uspostava inovativne međunarodne mreže svih dionika koji mogu pridonijeti razvoju malog i obalnog ribarstva te akvakulture na području Jadransko jonske euroregije. U nekoliko projekata iz različitih područja Županija je suradnik na provedbi projekata: - CESBA MED. Cilj projekta je optimizirati procese vezane uz energetsko planiranje i održivu gradnju te omogućiti njihovo intenzivnije povezivanje.

- PRISMI. Cilj projekta je energetsko planiranje otoka Visa. - REMEDIO, koji ima za cilj razvoj urbane mobilnosti temeljene na sustavima s niskim sadržajem emisije CO2. - Partnerstvo visokoobrazovanih ustanova i organizacija civilnog društva, kojemu je cilj uspostava i djelovanje Centra za društveno korisno učenje u okviru Ekonomskog fakulteta u Splitu i Veleučilišta Marka Marulića u Kninu. - FCH 2 JU, u kojemu je cilj izrada studije o široj komercijalnoj primjeni gorivih članaka i vodikovih tehnologija.

Razminiranje

CIRCE, ukupne vrijednosti 2.344.210 €, od toga 426.063 € RERA. Cilj projekta je izrada inovativnoga međusektorskog modela upravljanja otpadom i sekundarnim sirovinama.

Clipper snaži brodogradnju Značajan je i projekt CLIPPER ukupne vrijednosti 1.347.057,00 €, od toga 117.883,00 RERA. Cilj projekta je jačanje konkurentnosti brodogradnje.

Značajna sredstva su povučena i za projekt RAZMINIRANJA poljoprivrednog zemljišta u općini Hrvace. Ukupna vrijednost projekta i udio Splitsko-dalmatinske županije u projektu iznosi 1.295.000,00 €. Cilj projekta je obnova potencijala poljoprivredne proizvodnje na minski sumnjivim poljoprivrednim površinama. I na koncu ovog niza projekata koji su u tijeku, spomenimo i Master-plan prometnog razvitka funkcionalne regije Srednja Dalmacija te stratešku procjenu utjecaja tog Master-plana na okoliš. Ukupna vrijednost projekta i udio Splitsko-dalmatinske županije u projektu je 1.256.118,38 €. Cilj projekta je stvoriti preduvjete za unaprjeđenje i poticanje suradnje između raznih vidova prijevoza, omogućavanje korištenja njihovih sustavnih vrijednosti u jedinstvenom prometnom sustavu intermodalnog prijevoza.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

intervju broja ANTE SANADER, PREDSJEDNIK HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE, IZ OSOBNOGA PRIMJERA ZAKLJUČUJE:

150 tisuća članova, dok među njima 50 tisuća onih koji su aktivni, onih koji izlaze na požarišta.

Političar sam trenutno, a vatrogasac ću biti dok sam živ K

ažu da je ova sezona bila vjerojatno rekordna po broju, intenzitetu i učestalosti požara na području Splitsko-dalmatinske županije i cijele Dalmacije. Štete se još zbrajaju, ali je svakako najbitnije da nije bilo ljudskih žrtava. Svakako najpozvanija osoba s kojom smo mogli razgovarati o sustavu vatrogastva u Županiji i cijeloj Hrvatskoj je predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader. Predsjednik ste HVZ-a u RH, dopredsjednik Svjetske asocijacije vatrogasaca, saborski zastupnik, vijećnik u Županijskoj skupštini... Kakva sve odricanja podrazumijeva toliki angažman na svim poljima? - Svjedoci smo svakodnevnih "napada" na saborske zastupnike kako ništa ne rade, da ih nema na radnom mjestu, da su neaktivni. Možda je i ovo primjer stvarnog rada saborskih zastupnika. Vlada ustaljeno mišljenje da su saborski zastupnici dva mjeseca na godišnjem odmoru, dok s druge strane ima zaista puno saborskih zastupnika koji su aktivni u nizu odbora, raznim udrugama. Ja sam jedan od njih koji je aktivan u vatrogastvu, odnosno vatrogasac sam puno prije nego političar ili saborski zastupnik. Cijelu saborsku stanku sam posvetio poslovima vatrogastva. Na političkim pozicijama sam trenutno, vatrogasac

nije zabava

Vatrogasac sam puno prije nego političar ili saborski zastupnik. Cijelu saborsku stanku ovoga ljeta posvetio sam vatrogastvu. Vatrogastvo je zapravo način življenja ću biti cijeli svoj život, dok sam živ. U vatrogastvo se dolazi kao dijete a iz njega odlazite prestankom života. Zato su vatrogasci i preživjeli 150 godina. Prolazili su i sustavi, režimi i države. Mogu kazati da je vatrogastvo u stvari način življenja.

Vatrogasci su aktivni 365 dana Pažnja javnosti usmjerena je na vatrogasce uglavnom kad su požari tijekom ljetnih mjeseci, međutim vatrogasci su aktivni i tijekom cijele godine. - Vatrogasci su aktivni 365 dana u godini. Posao vatrogasca nije vezan isključivo za požare. Osim požara tu su razne intervencije u kojima su vatrogasci neophodni. Primjera radi, u 2016. godini na području Splitsko-dalmatinske županije od oko 3500 vatrogasnih intervencija njih 660 bilo je na intervencijama požara na otvorenom prosto-

ru. Iz ovog podatka vidljivo je da naš posao nije isključivo vezan za gašenje požara. Svjesni smo da je sva pažnja javnosti usmjerena na ove ljetne požare, što je i razumljivo jer su oni opasni, veliki i zahvaćaju relativno veliki prostor, ali naša aktivnost je daleko veća od onoga što se često može vidjeti na televiziji ili pročitati u novinama. Postoji li mogućnost da jedinice lokalne samouprave požrtvovnost svojih vatrogasaca nagrade određenim olakšicama koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave? - Moram istaknuti da čak i u zakonu postoji takva mogućnost. Na području Splitsko-dalmatinske županije najbolji primjer je općina Šolta. Djeca aktivnih vatrogasaca s područja općine Šolta imaju besplatan vrtić, a također su oslobođeni i plaćanja komunalne naknade. Naravno, riječ je o aktivnim vatrogascima, a to znači da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji

Kritike koje su kretale u smjeru kako se, u slučaju nedavnoga požara koji je ušao i u Split, vatrogasni sustav raspao, apsolutno ne stoje i to u cijelosti demantiram. Posebno stoga što se u svakom trenutku za svakog vatrogasca znalo gdje se nalazi, tko je njegov zapovjednik, na kojoj je on poziciji, što on tu radi. I to je sustav

Ante Sanader i njegovi suradnici iz HVZ-a na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem

Mnogi ljudi prilikom požara žele pomoći, posebno u ovom posljednjem požaru na širem splitskom području. I vi sami ste uputili sve da ipak prije sudjelovanja u gašenju požara prođu osnovnu vatrogasnu obuku. - Naravno. Pogledajte samo primjer Kornata gdje su stradali vatrogasci, dakle ljudi koji su obuč en i u g a š enji m a požara, pa već deset godina traje suđenje vatrogasnom zapovjedniku Slavici. Pokušajte samo zamisliti da je, ne daj Bože, netko od civila stradao na ovim požarima koji su bili na širem splitskom području. Stoga je poruka svima da se uključe u dobrovoljna vatrogasna društva, Gorsku službu spašavanja, Crveni križ, ovisno tko ima afinitet prema nečemu, i da se uključi u sustav. Tada ti ljudi mogu biti i u našem rezervnom sastavu, u kojemu se nalaze svi oni koje mi zovemo prema potrebi kada nam zatreba veći broj ljudi. Ali u cijeloj priči je najvažnije da bi oni u tom slučaju prošli osposobljavanje, vodeći računa o tome da gašenje vatre nije baš zabava. Svi moraju biti svjesni da to ipak na televiziji izgleda puno drukčije nego na samom terenu, na kojemu često i sam život može biti ugrožen, kako onoga koji gasi tako i onoga koga se spašava.

NAGRADA GASITELJIMA Od 7,6 milijuna kuna dobivenih od Vlade, vatrogasni zapovjednici će zajednički definirati kriterije podjele novca, te ga podijeliti svima koji su sudjelovali na velikim požarima ovoga ljeta. spadamo u moderne europske zemlje u kojima je, barem što se vatrogastva tiče, prisutna decentralizacija, gdje vatrogastvo ima svoju itekako važnu ulogu. Drugim riječima, naš uzor je upravo taj austrijski i i njemački model od kojeg smo na koncu i nastali, gdje vatrogastvo ima svoju samostalnost. Ono što mi želimo promijeniti u postojećem sustavu jest uloga Glavnog vatrogasnog zapovjednika. Njegova pozicija mora biti izraženija, treba biti imenovan od Vlade RH, biti na čelu HVZ-a, i kao takav izravno odgovarati Vladi RH.

Sustav treba mijenjati

boris kovačev/HANZA MEDIA

JOSIP MATKOVIĆ

Gašenje vatre

BOŽIDAR VUKIČEVIĆ/HANZA MEDIA

Piše:

Tijekom ovih požara razvila se rasprava kakav ustroj vatrogastva je bolji. Biti u sastavu MUP–a ili pod jedinicama lokalne samouprave? Kakvo je vaše mišljenje? - Često se događa da mnogi ljudi daju sebi za pravo razgovarati o stvarima o kojima baš previše i ne znaju. Tu bi priču najbolje bilo objasniti kroz onu poslovicu koja kaže "vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu". Smatram da vatrogastvu nije mjesto u MUP-u, jer na kraju krajeva policija niti nema viška ljudi koji bi nam mogli ustupiti iz svog sastava. Postoje dva modela vatrogastva. Austro-ugarski, čiju tradiciju i mi baštinimo; a drugi je sovjetski, odnosno bivših socijalističkih zemalja koji pretpostavlja sve staviti pod vojsku i policiju. Mi svakako

Mnogi su u javnosti izlazili s prijedlozima osnivanja javnih vatrogasnih postrojbi, smatrajući kako bi time riješili problem vatrogastva. - To je također u Hrvatskoj sustav koji treba mijenjati. Ako se osnuje profesionalna po strojba, onda im država plaća zaposlenike. Primjerice, grad Zagreb ima 350 profesionalaca koje plaća država, a proračun Grada Zagreba je sedam

milijardi kuna, dok primjerice Hvar, Brač, Vis nemaju niti jednog vatrogasca kojeg plaća država. To su također određene nelogičnosti protiv kojih se mi borimo više od deset godina. Pokušavamo ukazati na potrebu decentralizacije financijskih sredstava te prepustiti lokalnoj i regionalnoj samoupravi da sama pronađe najbolji model. Uzmimo za primjer Kaštela, koja imaju tri dobrovoljna vatrogasna društva, nemaju profesionalnu postrojbu, a grad su od 45.000 stanovnika, dok određene puno manje sredine imaju profesionalne postrojbe jer ih plaća država. Jedini ispravan put je da država dodijeli svakome njegov dio financija, a solidarno se intervenira na širem području. Vatrogasci i Državna uprava za zaštitu i spašavanje od Vlade RH dobili su 7,6 milijuna kuna kao nagradu za dobro odrađenu sezonu. Po kojim kriterijima će taj novac biti raspodijeljen? Što će konkretno od toga biti dodijeljeno vatrogascima na području Splitsko-dalmatinske županije? - Od dobivenih sredstava vatrogasni zapovjednici će zajednički definirati kriterije podjele novca, te podijeliti svima koji su sudjelovali na velikim požarima ovoga ljeta. Bilo je disonantnih tonova, a mogli bismo reći i krivih traženja "krivaca" za eventualne propuste u gašenju požara. Kako ih komentirate danas, s blagim vremenskim odmakom? - Ništa u životu nije idealno. Tako se i svaka intervencija, svaki izlazak na teren može analizirati i normalno je da uvijek postoje i određene pogreške, jer svatko u svom radu i pogriješi. Vjerujem da se "hladne glave" kroz struku može i sagledati koji su bili propusti. Ali ono što je ključno za ove požare je naglasiti da kritike koje su kretale u smjeru da se sustav raspao apsolutno ne stoje i to u cijelosti demantiram. Posebno stoga što se u svakom trenutku za svakog vatrogasca znalo gdje se nalazi, tko je njegov zapovjednik, na kojoj je on poziciji, što on tu radi. I to je sustav, jer vatrogastvo i funkcionira prema načelima hijerarhije i subordinacije, gdje se u svakom trenutku zna gdje je tko na terenu.

(Ne)dostupni hidranti Koliko su vatrogasci kad izlaze u intervencije izvan većih

nastavak na 10. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2017.

Mi spadamo u moderne europske zemlje u kojima je, barem što se vatrogastva tiče, prisutna decentralizacija, gdje vatrogastvo ima svoju itekako važnu ulogu

PROSTOR SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ČUVAJU ČLANOVI UKUPNO 50 DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA I DVIJU JAVNIH VATROGASNIH POSTROJBI

pročelnik uo zajedničkih poslova

Ante čizmiĆ/HANZA MEDIA

atrogasna zaje dnica Splitsko- dalmatinske županije osnovana je 30. studenoga 1993. godine na temelju tadašnjeg novog ustroja lokalne i regionalne (područne) samouprave. Njezinim osnivanjem nastavljen je kontinuitet prijašnjih vatrogasnih zajednica i saveza, čiji početak datira još od 2. srpnja 1893. kada je u Splitu utemeljena Vatrogasna zajednica primorske Banovine u čiji sastav su se udružila sva vatrogasna dobrovoljna društva iz tog doba: Split (osnovan 1883.), Šibenik (1893.), Trogir (1903.), Dubrovnik (1907.), Sinj (1907.) i Metković (1993.) te Mostar, Konjic i Gornji Vakuf. Na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je ukupno pet vatrogasnih zajednica, 50 dobrovoljnih vatrogasnih društava i dvije javne vatrogasne postrojbe.

malno da su i predsjednik Vlade i predsjednica Republike upoznati sa stanjem na terenu. Stoga su i sudjelovali na sastanku Stožera. Prije toga smo bili u stalnom kontaktu s gospodinom Plenkovićem. Posjet državnog vrha imao je svoju svrhu, jer je uz autoritet, kako premijera tako i predsjednice, bilo lakše dogovoriti konkretne pomoći u koje se država i uključila kako bi pomogla onima koji su požarom oštećeni.

Na vatru s 352 vozila Zbog veličine njezina područja, a odlukom Županijske vatrogasne zajednice, Splitsko-dalmatinska županija je organizirana u 13 vatrogasnih operativnih područja i to: Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš, Makarska, Sinj, Imotski, Vrgorac, Šolta, Brač, Hvar i Vis. U gore navedenih 13 operativnih područja uključen je 131 profesionalni vatrogasac u javnim vatrogasnim postrojbama, 152 profesionalnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i 1121 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Vatrogasne postrojbe na području Splitsko-dalmatinske županije raspolažu sa 352

JAČI OD OGNJA

Dodatne ljetne snage Zbog veličine županije, otoka i priobalja, u vremenu povećane opasnosti od nastajanja požara na otvorenom prostoru i turističke sezone uvode se dodatne snage, odnosno dislokacije s najmanje jednim vatrogasnim vozilom i pet vatrogasaca od 15. lipnja do 30. rujna na operativnom području Makarske (Blato, Živogošće) i na operativnom području Hvar (Sućuraj).

Infografika Boško Vestić/SLOBODNADALMACIJA

Damir Gabrić,

vatrogasna vozila u ispravnom stanju. Prema točki 37. Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2017. godinu, ugovoreno je zapošljavanje sezonskih vatrogasca i to: - 448 sezonskih vatrogasaca angažiranih preko Programa aktivnosti u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, koji rade u četiri smjene. - 60 sezonskih vatrogasaca angažiranih od Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije za ispomoć pri gašenju požara i čuvanju požarišta na području županije (sredstva sukladno Programu aktivnosti odobrena od Stožera civilne zaštite i osigurana u proračunu Splitsko-dalmatinske županije).

božidar vukičević/HANZA MEDIA

joško ponoš/HANZA MEDIA

Priča o herojima koji su

Piše:

Za sami kraj recite nam kako ste zadovoljni suradnjom s državnim vrhom u pitanju odnosa prema vatrogastvu općenito, posebno stoga što je dio političara posjet predsjednika Vlade i predsjednice RH našoj županiji prilikom posljednjih požara dočekao s negodovanjem? - Imamo izuzetno korektnu suradnju, gdje je sve ono što je bilo dogovoreno i planirano ujedno i ispunjeno. Smatram da je sasvim nor-

rujan 2017.

vatrene snage

DECENTRALIZACIJA

gradova informirani i upoznati s dostupnosti vodovodne mreže, konkretno hidrantskih priključaka na kojima mogu opskrbiti vozila vodom? - Upravo smo u v r emenu k ad se mreža digitalizira. Stoga pokušavamo softvere ubaciti u vatrogastvo. Naravno da je u većim gradovima to puno jednostavnije. Recimo u gradu Splitu, u zapovjednoj sobi, postoji shema svih hidranata u g radu koji su ucrtani i u svakom trenutku po potrebnim intervencijama dostupni vatrogascima. Zna se dogoditi, ako se izradi neka nova vodovodna mreža, da ona ne bude ucrtana i kao takva ostane nepoznanica vatrogasnim postrojbama, ali u cjelini to traje kratko. Zato vatrogasci u suradnji s lokalnom samoupravom nastoje snimiti stanje na terenu kako bi u svakom trenutku znali za stanje dostupnosti vodovodne mreže na terenu. Vjerujem da ćemo, uz dodatna ulaganja u nove tehnike, informacijski biti i što se toga tiče u cijelosti pokriveni.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

30 osoba osumnjičeno Prema podacima do 9. rujna, policija je izvršila kriminalistička istraživanja za 67 požara u RH te 30 osumnjičenika predala pravosudnim tijelima

Po točki 38. Programa aktivnost vlade RH uspostavljaju se sezonske vatrogasne postrojbe na otocima za potrebe pravodobnog djelovanja na području otoka. Uz postojeće vatrogasne snage ustrojavaju se interventne vatrogasne postrojbe od osam vatrogasaca s pripadajućom opremom i vozilima i to na sljedećim lokacijama: Brač (područje grada Supetra), Hvar (područje op-

ćine Jelsa) i Vis (područje grada Visa). Također, od 1. lipnja do 30. rujna ustrojava se županijska vatrogasna postrojba zbog pravodobnog djelovanja i ispomoći lokalnim vatrogasnim snagama kako slijedi: 1. Split – JVP Split - 18 pripadnika, 2. Zagvozd – DVD Zagvozd – 18 pripadnika, 3. Sinj – Vrlika – 18 pripadnika, 4. VZ SDŽ – Komiža – 6 pripadnika.

Intervencije na otvorenom prostoru Broj požara

sati gašenja

Broj požara

LIPANJ

sati gašenja

Broj požara

SRPANJ

sati gašenja

KOLOVOZ

do 5 sati

102

do 5 sati

123

do 5 sati

do 30 sati

iznad 30 sati

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja 18. srpnja

Plenković na sastanku Stožera CZ SDŽ-a

Na sastanku Civilne zaštite SDŽŽ-a, kojemu su prisustvovali predsjednik Vlade Andrej Plenković te župan Blaženko Boban, zaključeno je da su sva naselja na području Općine Podstrana i gradova Solina i Splita obranjena i da, na sreću, ljudskih žrtava nije bilo. Premijer se zahvalio županu, gradonačelnicima i načelnicima, svim žurnim službama, koji su kvalitetno vodili i koordinirali svoje stožere te informirali javnost o poduzetim koracima. Posebna zahvala upućena je mještanima opožarenih područja, kao i volonterima, razvojačenim braniteljima, pripadnicima navijačkih skupina i svim ljudima dobre volje koji su iskazali svoju solidarnost i spremnost pomoći bližnjima u potrebi. Župan Blaženko Boban zahvalio je predsjedniku Vlade, ministrima, časnicima HV-a i ravnateljima svih žurnih službi, kao i cijelom Županijskom stožeru CZ-a te svim volonterima, pojedincima koji su pokazali jedinstvo i slogu na terenu, prije svih mještanima pogođenima ovom nepogodom.

planiranje i obalni pojas ŽUPANIJSKI PROČELNIK ZA POMORSTVO I TURIZAM O GOSPODARENJU POMORSKIM DOBROM

podstrana

Da je donesen UPU, ne bi bilo problema sa Zlatnim ratom i Obojenom svjetlosti

žurnu informaciju o pregledavanju dosad sastavljenih prijavljenih šteta i onih koje se tek sastavljaju, od strane Savjetodavne službe, u svrhu kvalitetne pripreme za korištenje podmjere 5.2. Operacije 1 - Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Ako se ukaže potreba za dodatnim radom na terenu, predmeti će se obrađivati u prostorima HGK, Županijskoj komori Split.

4. kolovoza

Laptop mladom robotičaru iz Lovreća

Piše:

stipe čogelja 21. srpnja

Besplatni udžbenici za prvašiće

Na konferenciji za tisak župan Blaženko Boban kazao da će svi prvašići s područja Splitsko-dalmatinske županije dobiti sredstva za udžbenike, bez obzira na to je li Županija osnivač škola ili nije, tako da se ova mjera odnosi i na gradove Split i Makarsku. "Roditeljima koji su kupili knjige, kao i onima koji će ih kupiti, povrat sredstava izvršit će se preko škola koje imaju popis polaznika 1. razreda. Dovoljno je samo javiti se školi, bez računa o kupovini knjiga. Lokalnim zajednicama koje su osigurale sredstva za besplatne udžbenike, također će se ista isplatiti preko škole. Pod školskim kompletima podrazumijevaju se udžbenik i radna bilježnica. Jedan paket, prema standardu nadležnog ministarstva može iznosi od 550 do 750 kuna". Zamjenik župana Luka Brčić naglasio je da će za 4580 učenika iz 93 osnovne škole biti osigurano 2 milijuna i 806 tisuća kuna.

23. srpnja

Zajedništvo u solidarnosti

Župan Blaženko Boban, zajedno s nadbiskupom Marinom Barišićem, zamjenicom gradonačelnika grada Splita Jelenom Hrgović i načelnikom općine Podstrana Mladenom Bartulovićem posjetio je u Sitnu Donjem neke obitelji pogođene požarom. Među njima i 89-godišnju Zorku Biljak. Ona je zadnjih deset godina, nakon 34 godine rada u Lavčeviću, živjela sama u ruševnoj baraci uz kamenolom, bez struje i vode. U rješavanju njezinih problema angažirali su se svi: od Županije, preko Grada Splita i Općine Podstrana, do Centra za socijalnu skrb i Splitsko-makarske nadbiskupije. U neposrednoj blizini stare barake pronađen je objekt u puno boljem stanju, također baraka, ali višestruko prostranija, uz kuhinju ima toalet i spavaonicu, struju i vodu. Budući Zorkin novi dom u vlasništvu je Nadbiskupije, a u toj kući do prošle godine živjela je žena koja se preselila u dom umirovljenika, a sama Nadbiskupija odmah je dala suglasnost za Zorkino useljenje. Župan Boban uručio je Zorki ček od 2000 kuna, kao i Grad Split, a tim će joj se sredstvima opremiti novi dom.

24. srpnja

Radni sastanak o nadoknadi šteta

Župan Blaženko Boban bio je domaćin sastanka s državnom tajnicom Ministarstva poljoprivrede Marijom Vučković. Sastanku su prisustvovali pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, pomoćnik ravnateljice Saša Bukovac, ravnatelj Savjetodavne službe Zdravko Tušek, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK Božica Marković, zamjenik župana Ante Šošić i ravnatelj županijske Agencije RERA Jozo Sarač. Zaključeno je da će Županija jedinicama lokalne samouprave (gradovi Split, Solin, Omiš, općine Podstrana, Šestanovac i Cista Provo) proslijediti

Primjeri dobre prakse prostornog planiranja obalnog pojasa stižu iz Podstrane, Tučepa, Šolte, Pučišća, Kaštela, Visa, Staroga Grada, Omiša, Sućurja, Okruga, Segeta, Sutivana, Postira, Selca, Milne i Trogira banje

pučišća

plitsko-dalmatinska županija je kroz praksu izdavanja koncesija za pomorsko dobro te kroz njihovu analizu i nadzor uočila jedan vrlo značajan problem. Naime, nedostatno reguliranje, odnosno prostorno planiranje obalnog pojasa, jedan je od glavnih čimbenika generiranja "nereda" na pomorskom dobru. Stoga smo, pišući naš Program za razvoj pomorskog dobra i kriterije za raspodjelu sredstava jedinicama lokalne samouprave, ponajviše vodili računa

da se gradove i općine potakne na izradu prostorno-planske i projektne dokumentacije preko koje će se omogućiti sustavan razvoj i unaprjeđenje pomorskog dobra.

Nesporazumi Na primjer, da je na području Zlatnog rata u Bolu ili Obojene svjetlosti u Splitu donesen Urbanistički plan uređenja, kako je to prostornim planovima i predviđeno, zasigurno ne bi došlo do raznoraznih tumače-

kronologija događanja

nja, nesporazuma i kršenja zakona i podzakonskih akata od koncesionara ili ovlaštenika koncesijskog odobrenja. S ponosom možemo istaknuti kako su neke jedinice lokalne samouprave već odlučile krenuti ovim putem pa ću dio ovoga teksta posvetiti i primjerima dobre prakse. Podstrana i Tučepi daleko su odmakli s projektima te su već u fazi ishodovanja dozvola, odnosno u Podstrani počinje izgradnja obalnog pojasa (plaže) od ušća rijeke Žrnovnice do

športske lučice Strožanac. Šolta i Pučišća pripremile su sjajnu vizualizaciju uređenje plaže Banj i Tri lučice, a koje donosimo kroz ovaj tekst. Kaštela, Vis, Stari Grad, Omiš, Sućuraj, Okrug, Seget, Sutivan, Postira i Selca pripremaju slične pojedinačne projekte na području svoje obale, a što je za svaku pohvalu! Međutim, cijenim kako je samo razmatranjem razvoja šireg obalnog pojasa moguće adekvatno iskoristiti taj najvažniji resurs koji imamo, a na način da razvoj obale bude održiv i na korist čitave zajednice. Takav pristup pomorskom dobru, dakako, omogućit će daljnji i brži turistički i gospodarski rast.

Osnova za razvoj Upravo je koncept urbanističkog uređenja obalnog pojasa, a koji su započele izrađivati Općina Milna i Grad Trogir, osnova za razvoj širega obalnog područja pojedine jedinice lokalne samouprave. Koncept urbanističkog uređenja obalnog pojasa od Duhanke do Arbanije na području Grada Trogira udario je temelje za razvoj tog neiskorištenog obalnog područja pa ću to uzeti i za primjer. Kroz koncept su se izvršile osnovne vjetrovalne analize i nastojalo se predvidjeti oblik obale na način najboljeg korištenja prostora.

Dokumetnacija je izrađena na način da je kroz Prostorni plan Grada Trogira moguće putem idejnih projekata osigurati faznu gradnju s mogućnošću interpolacije pojedinih mikrolokacija koje će se formirati prema značajkama jednake raspoređenosti sadržaja u predmetnom području. Najvažnija je značajka ovakvog pristupa razvoju obalnog pojasa to što olakšava uključivanje loklanog stanovništva te turističkog sektora u razvoj obalnog pojasa, a što je zapravo i cilj Splitsko-dalmatinske županije.

Koncept uređenja Stoga je Splitsko-dalmatinska županija počela s izradom projektnog zadatka i troškovnika kao podloge za nabavu izrade Koncepta urbanističkog uređenja obalnog pojasa od Kaštela do Makarske, a za koji će se izdvojiti sredstva u Proračunu za 2018. godinu. Konceptom uređenja će se, uvažavanjem već postojećih prostorno-planskih i idejnih rješenja, vodeći računa o zaštiti obalnog pojasa i interesu lokalnog stanovništva, razvoju turističke ponude, jednolikoj zastupljenosti sadržaja, multifunkcionalnosti ostvarenog prostora i sadržaja te na kraju kroz studiju predizvodljivosti postaviti temelji za održivi gospodarski i turistički rast Splitsko-dalmatinske županije.

Izniman uspjeh postigao je 15-godišnji Lovrećanin Antonio Nikolić, koji je u japanskom gradu Nagoyi u konkurenciji mladih robotičara iz 40 zemalja, zajedno sa svojim kolegom Paškom Zekićem iz robotičarskog kluba "Croadratic" iz Splita osvojio zlatnu medalju u kategoriji Soccer Light Primary te su tako postali prvaci svijeta. Antonio je učenik OŠ "Bol Plokite" iz Splita i sada pohađa matematičku gimnaziju. Župan Blaženko Boban donio je na dar Antoniju ručno računalo (laptop), pri tome mu iskreno čestitao i naglasio da hrvatska pamet može itekako nadmašiti sve u svijetu. 'Prije svega, Antonio, čestitam ti u svoje ime, a također u ime svih žitelja naše županije. Imotska, a i kaštelanska pamet, jer ću isto tako čestitati i tvom prijatelju Paški Zekiću, pokazala je svu svoju raskoš i vama se ponosimo. Splitsko-dalmatinska županija otvorila je Centar izvrsnosti iz matematike prošle godine, a u rujnu i listopadu krećemo s Centrom izvrsnosti u suradnji sa Sveučilištem, i to iz robotike. Tu ćeš nam Antonio i ti biti potreban, kako bi pomogao u edukaciji mladih robotičara, kazao je župan.

Obilježen Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Izaslanstvo Županije, predvođeno županom Blaženkom Bobanom, sudjelovalo je u polaganju vijenaca i paljenju svijeća u spomen na sve one koji su ugradili svoje živote u stvaranje hrvatske slobode, a u sklopu zajedničkog izaslanstva Županije, Grada Splita, Hrvatske ratne mornarice, Policijske uprave splitsko-dalmatinske i braniteljskih udruga. Ispred izaslanstva, vijence su nosila i položila djeca poginulih hrvatskih branitelja. Vijence su položili na Groblju branitelja na Lovrincu, kod Spomen-obilježja poginulim Bošnjacima – muslimanskim braniteljima u Domovinskom ratu, kao i kod spomenika u Parku branitelja. Svečanom akademijom u atriju zgrade gradske uprave u Splitu, te polaganjem hrvatskog stijega na zgradi Banovine okupljeni su se, zajedno u mimohodu s braniteljima, uputili na misu zahvalnicu u crkvu sv. Frane.

9. kolovoza

Župan dočekao brončanog Žunića U splitskoj zračnoj luci župan Blaženko Boban dočekao je Stipu Žunića, osvajača brončane medalje u bacanju kugle na Svjetskom prvenstvu u Londonu. Tom prigodom župan je istaknuo da je ponosan na člana splitskog ASK-a koji na najbolji mogući način daje primjer mladima Splitsko-dalmatinske županije.

10. kolovoza

Veleposlanica Irske u posjetu Županiji

Srdačnu dobrodošlicu veleposlanici Irske Olive Hempenstall poželio je župan Blaženko Boban, uz nazočnost zamjenika Luke Brčića. "Ono što me fascinira jest uspjeh Irske kojim uspijeva vraćati svoje iseljenike u matičnu domovinu, postižući na taj način i demografsku obnovu zemlje. Svakako da od vas i u tom pitanju naša županija i cijela Republika Hrvatska može mnogo toga naučiti. Izražavam zadovoljstvo današnjim susretom, uz želju da našu suradnju nastavimo i na poljima gospodarske suradnje. Vama od

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

kon za pamćenje godina ustvrditi: Srednja Dalmacija je apsolutni šampion ovogodišnje turističke godine u Hrvatskoj.

split

srca želim, dok ste na prostoru naše županije, da uživate u svim njezinim ljepotama", kazao je župan. Veleposlanica je zahvalila županu na prijemu te je istaknula dobru suradnju Republike Hrvatske i Irske, ističući pozitivna iskustva sa hrvatskim iseljenicima koji se nalaze u Irskoj.

GOSTI NE ŠTEDE

11. kolovoza

U goste stigao kanadski veleposlanik

Veleposlanik Kanade u RH Daniel Maksymiuk za posjeta Županiji kazao je kako je s posebnom pozornošću pratio ratifikaciju sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom, izglasanu u Saboru RH 30. lipnja ove godine, a koja bi službeno trebala stupiti na snagu 21. rujna ove godine. "Predloženi hrvatsko-kanadski gospodarski forum koji će se održati u Splitu najbolja je najava dobre suradnje. Postoji veliki broj kanadskih investitora koji prepoznaju Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za ulaganje vlastitog kapitala", istaknuo je na kraju veleposlanik. "S posebnim zadovoljstvom sjećam se naših susreta u Hrvatskom saboru, dok sam obnašao dužnost voditelja izaslanstva hrvatsko-kanadske parlamentarne suradnje. Vjerujem da ćemo tu našu izvrsnu suradnju nastaviti i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Želja mi je poraditi i na razmjeni studenata, jer smatram da bi korist bila obostrana, kazao je župan.

17. kolovoza

Boban primio biskupa Komaricu

Kao što je pomagao Hrvate katolike s područja banjolučke biskupije, tada kao solinski gradonačelnik, župan Blaženko Boban je na prijamu za biskupa Franju Komaricu iskazao spremnost za pomoć Splitsko-dalmatinske županije sukladno proračunskim mogućnostima. Biskup Komarica je, govoreći o teškom položaju katolika na području Banje Luke i skoro cijele biskupije, istaknuo problem nepostojanja sustavnog rješavanja problema, poglavito u području školstva, u konkretnom slučaju neizvjesnog opstanka Katoličkog školskog centra u Bihaću.

Nova oprema vatrogasnim društvima

Nakon što je još jednom zahvalio svim vatrogascima i svima koji su na bilo koji način pomagali ovo ljeto u zaustavljanju požara i saniranju opožarenih područja, župan Boban kazao je da je iz proračunskih sredstava predviđenih za rad župana izdvojio 55 tisuća kuna za stotinu vatrogasnih crijeva za deset dobrovoljnih vatrogasnih društava: Dicmo, Komižu, Lovreć, Marinu, Pučišća, Sućuraj, Vis, Vrgorac, Vrliku i Zagvozd. Ivan Slavić, načelnik općine Sućuraj i dozapovjednik tamošnjeg DVD-a zahvalio je u ime svih, te naglasio kako je ova donacija na tragu županove politike pomoći najviše za male sredine, jer županija će biti toliko jaka koliko je jaka njezina najslabija karika.

SREDNJA DALMACIJA APSOLUTNI JE ŠAMPION OVOGODIŠNJE TURISTIČKE SEZONE U HRVATSKOJ

Split i Makarska Piše:

ružica mikačić

zvijezde 2017. O Postali smo regija miljenica turističkog tržišta Europe, a u ljepotama babljeg ljeta i rane jeseni u Splitskodalmatinskoj županiji uživat će još tisuće onih koji znaju kako je odmor najljepši kada utihnu ljetne gužve

va turistička godina za srednju Dalmaciju ne samo da je počela već u rano proljeće otvaranjem novih aviolinija iz cijele Europe, nego se nakon užurbanog i prenapučenog ljeta u svim turističkim posteljama, uspješno nastavlja i s jeseni. Sve najave govore kako će rujan i prva polovica listopada proći u znaku odlično popunjenih hotela i obiteljskog smještaja prije svega u većim turističkim središtima, pa pa će svi sudionicima u tom poslu turistička 2017. godina za biti pamćenje. Razloga za to je više nego dovoljno i analizirajući svaki segment turističkog prometa, cijena, prihoda, medijske pozornosti i popularnosti koju su pobudile destinacije srednje Dalmacije u publikacijama i na televizijskim kanalima cijelog svijeta, može se bez lažne skromnosti ili podcjenjivanja rezultata drugih regija,

NAJVEĆI RAST Prvih osam mjeseci Splitsko-dalmatinska županija završila je s najvećim rastom dolazaka i noćenja - 2.791.556 dolazaka, što je 13 posto više nego lani i 15,7 milijuna noćenja, 12 posto više nego lani srednjoj Dalmaciji. Potrošnja gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je u prosjeku veća od one na razini Hrvatske. Tako su gosti u prosjeku u Hrvatskoj trošili oko 66 eura dnevno (po istraživanju "Tomas”), dok su u našoj županiji trošili u prosjeku 70 eura dnevno. Najveći rast potrošnje dogodio se u segmentu kupnje na koju gosti troše 15 posto svojeg dnevnog proračuna, dok na ugostiteljske usluge troše 21 posto od predviđenih troškova. Najviše troše Skandinavci (109 eura), a slijede ih Nijemci i Slovenci. – Posebno smo ponosni na to što su nam selektivni oblici turizma doveli nove goste izvan glavnog dijela sezone koji su stigli radi naše ponude cikloturizma, kulturnog i ruralnog turizma, city-break ponude te aktivnog odmora– kaže Joško Stella, direktor TZ županije.

ODMAH DO ISTRE

POLJACI, ČESI... Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji u kojemu je u prvih osam mjeseci bilo 2.031.003 noćenja. Makarska je imala 1.284.076 noćenja, što je 13 posto više nego lani, čime su se ta dva grada smjestila među hrvatskih 20 najboljih turistič-

MAKARSKA

IVO RAVLIĆ/HANZA MEDIA

U sklopu posjeta Imotskoj krajini, župan Blaženko Boban posjetio je i OPG "Šimunović" u Glavini Donjoj. Obitelj Šimunović upoznala je župana s radom svoje mini vinarije, kao i s brojnim problemima s kojima se vlasnici OPG-ova susreću. "Cilj nam je ostaviti mlade ljude u svom kraju, kako u Imotskoj krajini, tako i u cijeloj Dalmatinskoj zagori. Županija će mijenjati način i praksu raspisivanja natječaja za male poduzetnike ovakvog tipa. Do sada je praksa bila da natječaji idu preko jedinica lokalnih samouprava, a upravo je inertnost pojedinih sredina dovodila do toga da to najviše osjećaju OPG-ovci na terenu. U idućem razdoblju će Županija provoditi natječaje samostalno, i to u koordinaciji s OPG-ovcima", kazao je župan.

BOŽIDAR VUKIČEVIĆ/HANZA MEDIA

Župan posjetio OPG "Šimunović"

Jer, glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci srednja Dalmacija završava s najvećim rastom dolazaka i noćenja - 2.791.556 dolazaka, što je 13 posto više nego lani i 15,7 milijuna noćenja, 12 posto više nego lani. Najveći porast dolazaka i noćenja ostvaren je u obiteljskom smještaju koji ima oko 160 tisuća postelja, a koji je od siječnja do rujna primio 15 posto više gostiju nego lani, pa je u privatnim apartmanima i sobama napravljeno čak 8,5 milijuna turističkih noćenja, polovica ukupnog broja u županiji. Hoteli i kampovi koji su već lanjske godine dosegnuli izvrsnu popunjenost, u dosadašnjem dijelu godine napravili su daljnji iskorak rastom od po šest posto u dolascima i noćenjima, ostvarujući impresivne brojke od gotovo 4,5 milijuna turističkih noćenja. Posebna vrijednost ovogodišnje sezone u Splitsko-dalmatinskoj županiji leži u činjenici da su rezervacije bile ranije i gotovo ni u jednom vidu smještaja nije bilo akcijskih prodaja są sniženim cijenama. To zapravo znači da je smještaj ove godine u srednjoj Dalmaciji prodan po najboljim mogućim cijenama koje se na tržištu mogu dobiti, čime će i zarada iznajmljivača, hotelijera, nautičkog sektora, kampova i ugostitelja biti značajno bolja od svih dosadašnjih. A kada se svemu dodaju i investicije od 1,3 milijarde kuna u smještajne kapacitete, nove i obnovljene postojeće hotele u ovoj godini, jasno je da su cijene pratile povećanje kvalitete smještaja koja je ove godine doživjela pravi "bum” u

kih odredišta po turističkom prometu u dosadašnjem dijelu godine, a slijede ih Baška Voda, Hvar, Brač... Odlične rezultate bilježi i Zračna luka Split u kojoj su do sada bila 2.123.209 putnika što je za 24 posto više nego lani i time je postala prva zračna luka po prometu u Hrvatskoj, pretekavši prvi put u povijesti Dubrovnik i Zagreb. A kako aviolinije povezuju Split s Europom uglavnom do kraja listopada i sjedala u svim zrakoplovima kompanija su odlično prodana, jasno je kako će se sadašnje rekordne brojke još i pojačavati. Najviše noćenja u prvih osam mjeseci bilo je od gostiju iz Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije. Najvjerniji gosti srednje Dalmacije iz Njemačke imali su do sada 221.746 dolazaka i 1.586.605 noćenja što je rast od 17 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a kako se radi o najvažnijem tržištu za Hrvatsku, to je najbolji pokazatelj popularnosti ove županije.

Sam kolovoz dao je poseban doprinos turističkim rezultatima Splitsko-dalmatinske županije, u kojemu je po odličnom turističkom prometu ta turistička regija ostala i dalje u samom vrhu u zemlji, odmah iza Istre. Tako je samo u kolovozu temeljem podataka sustava eVisitor Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo 892.328 gostiju koji su realizirali 5.969.680 turističkih noćenja, što je za šest posto više u dolascima, odnosno sedam posto više u noćenjima nego lani. – Srednja Dalmacija se preobrazila u destinaciju koja posluje u većem dijelu godine, baš kao što je bila zamišljeno Glavnim planom razvoja turizma prije desetak godina. Najveći rast turističkog prometa imali smo upravo u razdobljima predsezone i posezone i u tom produženju sezone je najveći iskorak 2017. godine. Postali smo regija koja je miljenica turističkog tržišta Europe, a u ljepotama babljeg ljeta i rane jeseni u Splitsko-dalmatinskoj županiji uživat će još tisuće onih koji znaju kako je odmor najljepši kada utihnu ljetne gužve. Odmorišnim gostima pridružuju se sada sve brojniji sudionici kongresa i stručnih skupova. Autobuserske ture najjače su upravo u listopadu, a kruzeri dovode tisuće znatiželjnika u naše luke koji diljem županije otkrivaju ljepote, povijest, boje, mirise i okuse rane jeseni u srednjoj Dalmaciji u godini za pamćenje – kaže Joško Stella.

kronologija događanja 25. kolovoza

Studija nosivosti turističkih kapaciteta

Župan Blaženko Boban istaknuo je zadovoljstvo rezultatima ove turističke sezone, a o konkretnim brojkama i usporedbi s ranijim sezonama i drugim turističkim destinacijama u RH opširnije je govorio Joško Stella. Župan je na primjeru inzistiranja na projektu tunela Kozjak objasnio vezu turizma s izgradnjom potrebne prometne infrastrukture, s naglaskom na poboljšanje turističkih rezultata u ruralnim dijelovima županije, gdje za rast rezultata ima puno prostora. U tom smislu je najavio i izradu Studije nosivosti turističkih kapaciteta, koja bi bila podloga za daljnji razvoj održivog turizma. Novi direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić je, zahvaljujući na dobrodošlici, kazao da nije slučajno obilazak regionalnih ureda TZ započeo na jugu Hrvatske, "upravo u županiji koja proteklih godina ostvaruje najveći rast dolazaka i noćenja u Hrvatskoj".

30. kolovoza

Nastavak dobre suradnje s Izraelom

Slijedom ranijih razgovora župana Blaženka Bobana i veleposlanice Države Izrael, županijski pročelnici Davor Pavić, Tomislav Đonlić i Anđelko Katavić u Županiji su primili zamjenicu veleposlanice Države Izrael Irit Shneor, te su nastavili razgovore o konkretnim projektima iz više područja moguće suradnje. Razgovaralo se o predstojećoj konferenciji WATEC, koja će se održati od 12. do 14. rujna ove godine u Tel Avivu, o konferenciji o obrazovanju, preciznije o centrima izvrsnosti, koja je planirana za ožujak 2018. godine u Splitu te o nastavku suradnje na području kulture. Zamjenica veleposlanice Shneor i pročelnik kabineta župana Pavić iskazali su obostrano zadovoljstvo više nego uspješnom suradnjom.

4. rujna

Otvorena obnovljena škola u Krušvaru

Župan Blaženko Boban obilježio je početak nove školske godine svečanim otvorenjem obnovljene zgrade Područne škole Krušvar OŠ Ante Starčevića Dicmo. Radovi cjelovite adaptacije školske zgrade, koje je u cijelosti financirala Splitsko-dalmatinska županija, počeli su prošle godine uoči božićno-novogodišnjih blagdana. Vrijednost radova je oko dva milijuna kuna, a tu su uključeni izgradnja novog, zapadnog dijela zgrade, temeljita adaptacija istočnog dijela i opremanje unutarnjeg prostora.

6. rujna

Za 18 komunalnih projekata - 71 milijun kuna

Za provedbu tipa operacije 7.2.1. "Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda", potpisano je 18 ugovora o financiranju, čiji su korisnici javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje u vrijednosti od 71,3 milijuna kuna. Sa tvrtkama vodoopskrbe iz SDŽ-a potpisano je sedam ugovora u vrijednosti od 26,5 milijuna kuna. Ugovori su potpisani od strane ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilde Copić te predstavnika korisnika javnih isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje, koji su aplicirali na natječaj. Župan Blaženko Boban je naglasio kako su ovo potpore od 100 posto iznosa: "Posebno sam ponosan na činjenicu da su projekti iz naše županije najkvalitetnije pripremljeni. Nakon potpisivanja ugovora korisnik može krenuti u postupak prikupljanja ponuda, a nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava može zatražiti predujam do 50% odobrenih sredstava javne potpore".

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2017.

povratak u klupe PRED VIJEĆNICIMA SE NA TREĆOJ SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE NAŠLO ČAK 57 TOČAKA DNEVNOGA REDA

Pomorsko dobro i koncesije pod većom kontrolom

'Mostov' vijećnik Miro Bulj tražio je izglasavanje Deklaracije protiv gradnje TE Peruća, što nije prošlo

Piše:

SANDRA BARČOT vladimir dugandžić/hanza media

ijenjamo proračun, jer sam obećao knjige svim prvašićima u iznosu od 2,9 milijuna kuna, a nova aktivnost je i informacijski centar. Bivši župan Zlatko Ževrnja dobio je zgradu "Varteksa" u Ulici Ruđera Boškovića koju ćemo urediti za poduzetnički inkubator i kongresnu dvoranu, a sve se cijeni na 3,5 milijuna kuna - istaknuo je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban na 3. sjednici Županijske skupštine, koja je održana 18. rujna, nakon ljetne pauze. Naime, usvojen je rebalans proračuna, i to po drugi put ove godine, a od 48 vijećnika (uku-

Vladajući HDZ, potpomognut koalicijskim partnerima, imao je za svoje prijedloge dovoljan broj ruku pno je 51 mandatar) njih 31 glasovalo je "za", 16 "protiv" i jedan vijećnik bio je suzdržan.

Rebalans proračuna - Imamo povećanje proračuna od 7,8 milijuna kuna u odnosu na prvi ovogodišnji rebalans, od čega 4,2 milijuna kuna otpada na Županiju, a

ostatak ide proračunskim korisnicima. Prihodi su u iznosu 888 milijuna kuna (455 milijuna Županija, 433 milijuna korisnici), dok su rashodi 991 milijun kuna, a razlika se pokriva iz proračunskog viška. I dalje ulažemo u gospodarstvo i to oko 413 milijuna kuna – osvrnuo se dožupan Ante Šošić na točku o dopuni i izmjeni pro-

računa, budući su svi oporebni vijećnici isticali kako rebalans nije razvojni, transparentan, ekološki i socijalni. No, svi su pohvalili i još jednu bitnu točku među njih čak 57, koliko ih se pred vijećnicima našlo na dnevnom redu, a radi se o novom Pravilniku o gospodarskom korištenju, korištenju ili gradnji građevina

Povjerenstvo za upravljanje pomorskim dobrom na sljedećoj sjednici

Župan Blaženko Boban

Za sljedeću sjednicu Županijske skupštine, župan Blaženko Boban najavio je i točku o imenovanju Povjerenstva za upravljanjem pomorskim dobrom. - Od 31 zainteresirane jedinice lokalne samouprave, tek ih se sedam-osam javilo s prijedlozima za onog promjenjivog člana, kao i oporbeni vijećnici za svoga predstavnika. No, još jednom zahvaljujem svima, i stručnim službama i vijećnicima s prijedlozima za izradu Pravilnika, te članovima udruga koji su sudjelovali u tom radu. Svi želimo transparentno raditi i upravljati pomorskim dobrom. Prva smo županija koja donosi ovakav pravilnik, a bitni elementni su što je moguće rigoroznije, ali u skladu s hrvatskim zakonima, kontrolirati sve koncesije koje izdajemo. Bio bih jako sretan da zakonski možemo definirati i koncesijska odobrenja koje izdaju jedinice lokalne samouprave. Nadamo se i ujedinjenju ministarstva u pogledu zajedničkog inspekcijskog nadzora, čime bi se stvorila platforma za kontrolu odredbi iz ovoga Pravilnika, istaknuo je Boban.

i posebnoj upotrebi pomorskog dobra, koji je imao svoje drugo čitanje, pa je pročelnik za pomorstvo i turizam Stipe Čogelja vijećnike upoznao s izmjenama. "Mostovac" Ante Čikotić ponudio je 10 amandmana, a "pametni" Ante Renić osam. Od Mostovih amandmana tek je jedan prihvaćen, dva su povučena, jedan je već obuhvaćen Pravilnkom, dok su ostali odbijeni, kao i šest Pametnoga, a dva su povučena. Tako je 35 vijećnika glasovalo "za", a sedmero ih je bilo "suzdržano" za ovaj Pravilnik koji bi napokon uveo reda, kao i kontrolu koncesija na pomorskom dobru.

Uskoro tematska sjednica o TE Perući Kako je vijećnik Mosta Miro Bulj zatražio da se u dnevni red, kao 58. točka, uvrsti Deklaracija protiv gradnje TE Peruća, a što je odbijeno, župan Boban je obećao održavanje tematske sjednice na tu temu, sa stručnjacima, ekolozima i svim zainteresiranim stranama. - Prevažna i ozbiljna je ovo tema da o njoj danas raspravljamo, a materijali su nam došli samo tri dana prije. Dogovorit ćemo tematsku sjednicu, jer Cetina je biser čiste vode, o kojoj se moramo brinuti, kao i o ostalim prirodnim resursima na prostoru županije – istaknuo je župan, te je i tijekom aktualnog sata i vremena za vijećnička pitanja, također obećao još jednu tematsku sjednicu. I to onu na temu civilne zaštite i njezine ekipiranosti, što je bio odgovor na pitanje Damira Krstinića iz SDP-a, a sve potaknuto minulim katastrofalnim požarima.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr