Moja županija broj 104 by Netmedia Sistemi

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (7)

donje selo

str. 8-10

BROJ 114 • LISTOPAD 2018. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

vladimir dugandžić/hanza media

ŽUPANOVA PORUKA SA SVEČANOSTI POVODOM OBILJEŽAVANJA str. 2-4 25. OBLJETNICE ŽUPANIJE

Gradimo županiju u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava ŽUPANIJSKI ČELNICI KRSTARILI SU KROZ 12 GRADOVA PREDSTAVLJAJUĆI PROGRAME I POTICAJE

‘Građani, sredstva su vama namijenjena’

str. 6-7

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

‘Ovdi se živi sporije, čišće i u tišini’

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

Msgr. Slobodan Štambuk, hvarsko-bračko-viški biskup u miru

Sveti Jere, čuvaj svoju Županiju od svakoga zla duše i tijela

udim u ovom uvodniku riječ-dvije o svetom Jeronimu, čovjeku-svecu koji našu Županiju zagovara pred dobrim našim Bogom. Želim istaknuti ovog izvrsnog Dalmatinca, eruditu, jakog poznavatelja Svetog Pisma, dapače na tom polju najpoznatijeg tumača i prevoditelja i sricatelja slavne “Vulgate”, nenadmašnog znalca i učitelja o svemu što se tiče Biblije. Smješten u okvir vremena oko 337.-420., njegovi dani i godine nisu protekli beskorisno i tupavo, nego, dapače, Jeronim je uzor-radnik, neumorni istraživač dubina Svetog Pisma. K tome, žustri Dalmatinac (kako to Dalmatincima i ‘dolikuje’!), uvijek spreman upustiti se u polemiku držeći visoko “ljestvicu” i znanja i osobito istine, istine nadasve! Osobito je korisno uočiti u kojem okruženju u tom svojem vremenu živi Jeronim. Korisno utoliko više što njegovo vrijeme s ovim našim vremenom ima neobičnih poveznica, gotovo čarolijska poveznica! Živi u jednom od najnemirnijeg i najkritičnije razdoblja Crkvene povijesti. Ta kritičnost ogleda se u činjenici da se događa nakon velikog trijumfa kršćanstva u vrijeme cara Konstantina koji 313. daje slobodu Katoličkoj Crkvi koja iz vremena progonstva (=čitaj komunizma) prelazi na pobjedničku stranu (=čitaj: Katolička crkva može disati punim plućima slobode!). Za istanuti je da su se na pobjednička kola uspeli razni profili ljudi: od iskreno uvjerenih kršćana koji su uspjeli izdržati i preživjeti sva i razna mučenja do onih koji su preko noći postali “snažni” zagovornici kršćanstva općenito i posebno. Neki su prihvatili (ovu našu) vjeru iz običaja. Tu su dospjeli i “uspavani intelektualci” koji su odjednom postali “vatreni” zagovorici sveg što je kršćanstvo namaklo kroz vjekove. Zanemarivo je postala činjenica da se je u mnogim glavama “nastanila” pomutnja pa i nesnalažljivost, da ne kažem - lažljivost! Nakon nekog vremena “euforije” počela su se pojavljivati krivovjerja i otkloni od svega što je do tada pokazivalo se nermolanim postupanjem u pravednosti i istini. Jeronim je postao oštar, nemilosrdno oštar prema kolebljivcima i nastranostima. Hajde, reci molim te, da ne prepoznaješ poveznicu s Jeronimovim vremenom i ovim našim današnjim! Kršćanstvo je zapalo u krizu, a do tada se smatralo nezaobilaznim svjetionikom vjere i morala. Nastupilo je vrijeme krize: u društvu i u Crkvi. Je li potrebno naglasiti poveznicu tog i našeg vremena?! Na sreću, to je vrijeme iznjedrilo sposobne i u karakternim osobinama visoko “postavljene”. Jedan od tih “kolosa” bio je i Jeronim iz Stridona u Damaciji. Obrazovanje je započeo u Domovini, ali je kasnije u Rimu postvio istinske temelje svoje duboke i široke kulture - posebno one klasične. Tu se našao i u “tijesku” zabavnog i pomalo raskalašenog života. Koliko su se takve “preobrazbe” tako često javljale u povijesti života pojedinaca! Ono što je bilo providnosno kod Jeronima, on je počeo razmišljati! U učenju je postao uporan, sukobljavao se s krivovjernicima i tako oštrio svoje stavove i dolazio do jasnoće pojmova. Sve je to probudilo u njemu želju za povlačenje iz javnog života, probudilo je želju za samoćom u kojoj će stjecati temeljitija znanja i spoznaje. Godine 382. preselio se Rim. Brojio je tada 35. godinu života. Papa Damaz imenuje ga svojim osobnim tajnikom. U to vrijeme zaljubio se u Sveto Pismo i potaknut od Pape - daje se na uzvišeni posao: prijevod Biblije (cjelokupne!) na latinski jezuik. To cjelovito djelo nazvano “Vulgato”, nakon stanovitih opiranja, postalo je službenom Biblijom kršćanstva. Posjedovao je jednu važnu odrednicu kršćanskog nastojanja, a to je: nikada nije prestao okajavati svoje grijehe priznavajući njihovu brojnost i težinu. Poznata je ona njegova “Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac!” Kad bismo barem to od njega prihvatili, to bi bio naš veliki vjernički dobitak. Njegov životni put završio je 420. u rodnom mjestu Isusa Krista, u Betlehemu, imao je tada oko 73 godine. Sveti Jere, čuvaj svoju Splitsko-dalmatinsku županiju od svakoga zla duše i tijela. Svima srdačni pozdrav i blagoslov želim.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

proslavljen dan županije i srebrni jubilej SA SVEČANE SJEDNICE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE U SPLITSKOM HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN ODASLAO JASNU PORUKU:

Zadaća nam je izgraditi

županiju u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava Piše:

Ivan BAĆAK VLADIMIR DUGANDŽIĆ /HANZA MEDIA

Strategija Županije mora – ubuduće i još više – biti usmjeravanje sredstava izvornog prihoda proračuna što više prema građanima, a javnu infrastrukturu graditi sredstvima iz EU fondova, kazao je Boban, a predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar je istaknuo da ‘prošlost ne smijemo zaboraviti, ali zbog budućosti ne smijemo ostati njezini zatočenici’

Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u petak, 28. rujna, držana je svečana sjednica Županijske skupštine, kojom je proslavljen Dan Županije i 25. obljetnica postojanja Splitsko-dalmatinske županije. Nakon himne “Lijepe naše“ i svečane pjesme Županije, u izvedbi basa Bože Župića i sopranistice Alme Mimice, goste i uzvanike pozdravili su predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar i župan Blaženko Boban. U pozdravnoj riječ Sapunar je istaknuo: - Prošlost ne smijemo zaboraviti, ali zbog budućnosti ne smijemo ostati njezini zatočenici. Dužni smo svoje osjećaje i djela usmjeriti prema unaprjeđenju života naše zajednice - rekao je Sapunar.

‘Lijepa naša’ u HNK-u

’Ključ rješenja, a ne dio problema’ Župan Boban je kratko podsjetio na izmjene Statuta koje su vijećnici usvojili jednoglasno na sjednici Skupštine, 23. listopada 2017. godine, a kojima se 30. rujna, blagdan sv. Jeronima, utvrđuje kao Dan županije. - Županije su tijekom 25 godina postojanja potvrdile opravdanost postojanja jedinica područne (regionalne) samouprave te su se dokazale kao “ključ rješenja a ne dio problema uspješne državne tranzicije“ – kazao je župan Boban, te dodao da je došlo vrijeme za stvarnu, fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju države, te još jaču ulogu županija “radi veće transparentnosti rada javne uprave i lakšeg i boljeg uvida građana u trošenje javnog novca“. Zbog toga je župan sa zamjenicima, pročelnicima, vodstvom Skupštine i vijećnicima, odlučio izići u susret građanima od otoka, priobalja i Zagore, predstavljajući im županijske programe i poticaje u svim većim sredinama županije. Istaknuo je demografiju kao temelj na kojemu možemo

graditi bolju budućnost, te je u tom smislu spomenuo nabavu besplatnih udžbenika za sve osnovnoškolce u svim osnovnim školama kojima je županija osnivač, stipendije za studente iz obitelji s pet i više djece, besplatne karte za željeznički prijevoz za studente u cijeloj Hrvatskoj. Posebno su pozdravljene županove riječi da “želi biti župan sviju, zbog čega je i uveo praksu povremenih susreta sa svim načelnicima i gradonačelnicima iz cijele županije, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost“. Župan je ukratko nabrojio najznačajnije projekte koje je Županija završila ili pokrenula, što sama iz vlastitih sredstava, što zajedničkim snagama s Vladom RH ili sredstvima iz EU fondova.

Sudionici u projektima od 100 milijuna eura! - Strategija Županije mora – ubuduće i još više – biti usmjeravanje sredstava izvornog prihoda proračuna što više prema građanima, a javnu infrastruk-

Petroslav Sapunar, obitelj Olivera Dragojevića i Blaženko Boban Svi ovogodišnji laureati sa županijskim čelnicima

turu graditi sredstvima iz EU fondova“ – rekao je župan navodeći da je Županija (kada se zbroje projekti svih upravnih tijela, uključujući županijsku razvojnu agenciju RERA) provela oko 50 projekata. Zajedno s dva regionalna Centra kompetencija, riječ je o 100 milijuna eura ukupne vrijednosti projekata u kojima je Županija partner ili nositelj projekta. Kao izvrsne projekte na koje je ponosan, župan je izdvojio Centre izvrsnosti za naderene učenike, razvoj IT i IT sektora kroz projekt ICT županija kroz aktivnosti EDIT-a (edukacijski IT centar županije) i Predinkubacijski centar, zasad smješten u prostorima FESB-a. Sve to je uvod u budući Županijski IT Centar, koji će biti utemeljen kao zasebna županijska ustanova za koju se priprema opremanje prostora u bivšoj zgradi Varteksa na Splitu 3. Zahvaljujući predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću što je “izmjestio sjednice Vlade iz Zagreba u našu županiju, najprije u svibnju ove godine u Split, i krajem listopada u gradu Hvaru, povodom 150. godišnjice turizma na Hvaru“, župan je dodao: – Siguran sam da zajedničkim djelovanjem, sinergijom lokalne i područne samouprave i Vlade, možemo ostvariti puno više i još bolje rezultate. Zajednički nastavimo raditi na tome da budemo županija u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava – poruka je župana Bobana.

Naglasci s 15. sjednice Županijske skupštine Pod predsjedanjem predsjednika Petroslava Sapunara, održana je 15. sjednica Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Skupštinari su prihvatili Polugodišnje izvješće o izvršenju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu, Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za kolovoz 2018. iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., te Izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste za I-VI 2018. Prihvaćeno je i Izvješće o poslovanju Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom za 2017. godinu i Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije za 2017. godinu. Donesena je Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije od 2018. do 2022. godine te je dana suglasnost na Sporazum o provedbi zajedničke javne nabave vatrogasnih vozila. Skupština je donijela Odluku o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja ugostiteljskog objekta i plaže na dijelu k.o. Duće, predio Glavica, općina Dugi Rat, Zaključak o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Splitu, Zagrebačka 9, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog privremenog Statuta Osnovne škole kralja Zvonimira – Solin, kao i Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Osnovnoj školi “Zagvozd” za darovanje zemljišta Dobrovoljnom vatrogasnom društvu “Zagvozd” u svrhu izgradnje Vatrogasnog doma u Zagvozdu. J. MATKOVIĆ

Brojni gosti i uzvanici U ime predsjednika Vlade RH, vijećnike i uzvanike je pozdravio izaslanik predsjednika Andreja Plenkovića, ministar uprave Lovro Kuščević. Skup su pozdravili i prenijeli čestit-

ke predsjednika Sabora Gorana Jandrokovića, njegov izaslanik, gradonačelnik Kaštela, Denis Ivanović te u ime predsjednice RH, Kolinde Grabar Kitarović, gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

gosti u europskom centru moći SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA PREDSTAVILA SE U PARLAMENTU EUROPSKE UNIJE Piše i snimila:

SANDRA BARČOT

Petroslav Sapunar, Slobodan Štambuk i Blaženko Boban Uz njih, gosti svečane sjednice su bili ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo, državni tajnici Mario Madunić, Tonči Glavina, pomoćnici ministara, predstojnica Državne uprave SD županije, doajen konzularnog zbora, visoki dužnosnici HV-a, HRM-a i PU Splitsko-dalmatinske. Izaslanik nadbiskupa Marina Barišića je bio msgr. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije.

Petroslav Sapunar, Cynthia Hansell Bakić i Blaženko Boban

Petroslav Sapunar, Anđelko Mrkonjić i Blaženko Boban

Nagrade zaslužnima

Djeca iz Centra ‘Slava Raškaj’

Župan Blaženko Boban i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar zaslužnim građanima i udrugama uručili su nagrade Splitsko-dalmatinske županije. Nagrade za životno djelo dobili su Cyntija Hansell Bakić, Slobodan Štambuk i Anđelko Mrkonjić. Biskup Štambuk se prigodnim govorom zahvalio u ime nagrađenih. Pojedinačne nagrade dobili su: Ivana Jurčević, Ana Lešina, Mirko Matijaš, Vlatko Perković i Vlado Sunko, a skupne nagra-

de: DVD Dugi Rat, Gradski zbor Brodosplit, Podvodno istraživački klub Mornar, Udruga branitelja veterana Vojne policije 72. bojna i Franjevačka provincija presvetog Otkupitelja. Glazbenik Oliver Dragojević posmrtno je imenovan počasnim građaninom Splitskodalmatinske županije. Nagradu su primili njegova supruga Vesna i sin Petar. Svečani dio sjednice su uljepšala djeca iz Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj“, čiju su izvedbu prigodnog igrokaza i pjesama s naših otoka, priobalja i Zagore, nazočni pozdravili ovacijama.

ovodom 25. rođendana Splitsko-dalmatinska županija predstavljenja je i u EU parlamentu, pa su mnogi upravo u Bruxellesu doznali bezbroj detalja o najvećoj hrvatskoj županiji koja minulih “kvarat” stoljeća egzistira, razvija se i planira za novi uzlet – najlipšeg mista za život! A da se čulo o Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatima u nepreglednim hodnicima EU kompleksa pobrinuo se 51 uzvanik iz Hrvatske te su svi u europskom centru moći pjesmom “pozdravili” ovu bitnu europsku ustanovu. Zaorilo se zgradom “Marjane, Marjane...” vjerojatno ni sami ne pretpostavljajući kako će se koji sat kasnije na njihovu omiljenom brdu “užgati” požar, koji je, srećom, brzo stavljen pod kontrolu.

HUMANITARNI KONCERT UZ SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 25. OBLJETNICE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

’Mjesto za život i

Najljepše hrvatske arije za učenike Centra ‘Slava Raškaj’

vrhunski IT’

mario todorić/hanza media

ečer najljepših hrvatskih arija u do kraja ispunjenom, splitskom HNK-u bila je kruna obilježavanja proslave 25. godišnjice Splitsko-dalmatinske županije. Župan Blaženko Boban je u kratkoj pozdravnoj riječi zahvalio svima koji su kupnjom karte i dolaskom na ovaj lijepi koncert hrvatskih arija u izvedbi opernih prvaka splitskog HNK-a odlučili dati svoj doprinos za potrebe Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj“. Župan je kazao da je prodano 520 karata te da je ovom akcijom ostvaren prihod od 70 tisuća kuna koji je uplaćen na račun Centra. Ravnateljica Centra, Željka Paleka zahvalila je županu za humanitarni koncert kao i za sve drugo što župan u okviru svojih ovlasti i mogućnosti poduzima za štićenike Centra kojemu je ona na čelu. Nakon župana Bobana i ravnateljice Paleke, sve nazočne je pozdravio i v.d. ravnatelj HNK-a, Goran Golovko. Posjetitelji su uživali u bogatom i sjajnom programu Večeri najljepših hrvatskih arija. A nizale su se ovim redom:

¤Himna Republike Hrvatske – Zbor i Orkestar ¤J. Hatze: ADEL I MARA - “O Splite grade...” – B. Jurić Pešić ¤J.Gotovac: ERO S ONOGA SVIJETA – “Što je sjajno Ero, žuto zlato?“ - Završno kolo – B. Jurić Pešić i Zbor ¤I Tijardović: MALA FLORAMYE “Arija Mirka“ – B. Jurić Pešić ¤I Tijardović: MALA FLORAMYE “Duet Floramye i Mirka“ – A. Teskera i B.Jurić Peši ¤I.Tijardović: MALA FLORAMYE – ”Daleko m’e biser mora“ - A. Teskera

V.d. ravnatelj HNK-a Goran Golovko, ravnateljica Centra ‘Slava Raškaj’ Željka Paleka i župan Blaženko Boban

¤I. Tijardović: SPLI’SKI AKVAREL – ”O kućo mala” – B. Župić i Zbor ¤I. pl. Zajc: NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI - “Romanca Zrinjskog“ – Lj. Puškarić ¤V. Lisinski: PORIN – “Zbor Hrvatica“ - Zbor ¤I. pl. Zajc: NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI - “Zakletva Zrinjskog“ – Lj. Puškarić i Zbor ¤J. Gotovac: MILA GOJSALIĆA “Oda zemlji“ – T. Kusanović

Anđelko Katavić, Petroslav Sapunar i Tomislav Đonlić sa suprugama

Blaženko Boban i Andro Krstulović Opara sa suprugama

¤I. pl. Zajc: NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI - “Finale opere (8. Slika)...U boj, u boj! – A. Teskera, B. Jurić Pešić, Lj. Puškarić i Zbor I. BAĆAK

No, vratimo se mi Splitsko-dalmatinskoj županiji i njezinu predstavljanju europarlamentarcima. – Radimo, planiramo, razvijamo se. Sada nam i vi pružite ruku, pomognite u prepoznavanju naših projekata – zatražio je od prisutnih CROEU predstavnika župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, nakon prezentacije što se sve napravilo te predstavljajući županijske prostore. Poslušali su ga i obećali pomoći i Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Marijana Petir,

‘Marjane, Marjane...’ zvonilo i u Bruxellesu Radimo, planiramo, razvijamo se. Sada nam i vi pružite ruku, pomognite u prepoznavanju naših projekata, kazao je župan Blaženko Boban

Željana Zovko, Ruža Tomašić te Ivan Jakovčić i Jozo Radoš, dok je domaćin ovog posjeta i našeg kraja u Bruxellesu, Ivica Tolić, bio spriječen ugostiti svoje uzvanike. A da ima smisla upoznavati i širu javnost sa svojim ulaganjima, o znanju se radi, zadovoljno nam je potvrdio pročelnik Damir Brčić kojeg su nakon njegove prezentacije konkretnih ICT mjera “Mjesto za život i vrhunski IT” odmah kontaktirali iz dviju ulagačkih tvrtki. “Grad koji spaja” bio je naziv prezentacije grada Splita, kao motora razvoja hrvatskog juga, o čemu je govorio splitski poteštat Andro Krstulović Opara, dok je dožupan Ante Šošić sve prisutne upoznao s gospodarskim inicijativama Splitsko-dalmatinske županije. Ob-

direktor Turističke zajednice Splitsko- dalmatinske županije.

Jako izaslanstvo U Bruxellesu su bili i Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine, pročelnik Tomislav Đonlić, saborski zastupnik Petar Škorić, zamjenica splitskoga gradonačelnika Jelena Hrgović i mnogi drugi novu stare jezgre Splita kroz projekt “Usefall”, vrijedan 1,14 milijuna eura, predstavila je gradska savjetnica Ivana Tadinac Šećer, a samo značenje očuvanja kulturnog i povijesnog razvoja za temelje turističkog sektora utvrdio je Joško Stella,

Županija s četiri

Šuica i Vouk Goste iz Splitsko-dalmatinske županije o radu EU parlamenta upoznali su Dubravka Šuica i Slovenac Janez Vouk. Tako se u zgradi od šest katova i tri krila, tijekom tri tjedna u mjesecu usuglašavaju stavovi na mnogobrojnim odborima, dok se odluke donose zadnji tjedan u mjesecu, i to u Strasbourgu, koji je de facto sjedište Europske unije. Inače ovo zakonodavno tijelo raspolaže godišnjim proračunom oko 160 milijardi eura, kojim upravlja 28 povjerenika s isto toliko ministara u 20 odbora, odnosno 751 zastupnik iz 28 zemalja članica. U ovom sazivu hrvatske interese “brani” 11 europarlamentaraca, dok ćemo od sljedećih izbora, koji će se održati u svibnju 2019. godine, imati jednog predstavnika više, odnosno 12 zastupnika.

UNESCO-ova lokaliteta – Od osam UNESCO-ovih lokaliteta u Hrvatskoj u našoj regiji su četiri! Strategijom održivosti nastavit ćemo razvijati turizam i nizati uspjehe, ali i zaštititi ono po čemu smo i prepoznati – kazao je Stella. Uz to, možemo dodati kako smo po još nečemu prepoznati – dobroj i ukusnoj hrani. O tome je govorila Ivanka Luetić Boban predstavljajući kulinarsku baštinu koja objedinjuje 14 zemalja iz 45 regija s 1505 članica, a naša županija jedina je, eto, imala priliku predstaviti se i u središtu EU.

Tako su mnogi iz raznih zemalja kušali naše delicije koje su pripremili kuhari i mentori splitske Ugostiteljsko-turističke škole, od soparnika, pašticade, pršuta, pa torti makarane i hropačuše..., degustirali okuse po kojima želimo biti prepoznati u svijetu. A djelić te dalmatinske atmosfere upotpunili su svojim glasovima i članovi klape “Pasika”, nošnjama članovi Kulturno-umjetničkog društva “Jedinstvo” i povijesna postrojba “Kliški uskoci”, dok je “malo” predavanje o vrijednosti ulja prezentirao Kruno Cukrov iz “Muzeja uja” s bračkog Škripa.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

uzduž i poprijeko županije ŽUPANIJSKI ČELNICI KRSTARILI SU ZAGOROM, PRIOBALJEM I OTOCIMA TE U 12 GRADOVA PREDSTAVILI PROJEKTE I POTICAJE

‘Građani, sredstva su vama namijenjena’ Ž

upan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, njegovi zamjenici Luka Brčić i Ante Šošić te svi pročelnici u Solinu i Kaštelima bili su na trgovima i predstavljali građanima sve “što je na raspolaganju” te čuli iz prve ruke što bi još mogli napraviti. S njima su ovih dana na teren, među građane, izlazili županijski pročelnici sa suradnicima, ravnatelji županijskih ustanova, te saborski zastupnici Ante Sanader, Petar Škorić i Ante Bačić, županijski vijećnici i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar.

Piše:

Ivan BAĆAK

SOLIN: ‘Može se punotoga dobit’

– To radimo temeljem našeg plana razvoja turizma, koji kaže da moramo razvijati i priobalna područja te rasteretiti obalu, kako bismo turiste prebacili i u našu Dalmatinsku zagoru. “Županijskom štandu” u Kaštelima pridružila i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Dobila je prigodnu majicu, dojmio je se izlazak na ulicu vrha regionalne vlasti, te je dala podršku županu i suradnicima čestitajući im 25 godina postojanja Županije.

Za svakoga ponešto

Trgovi puni poticaja

KAŠTELA: Za mlade i ekološku poljoprivredu

Luku Brčića i gradonačelnika Trogira Antu Bilića, građanima na raspolaganju za sve informacije o programima i poticajima bili i pročelnici Damir Gabrić, Davor Pavić i Sanja Viculin, sa suradnicima. Županijski štand je posjetio, i na druženju s građanima Trogira se zadržao i saborski zastupnik Ante Sanader.

HVAR: Turizam, ribarstvo, OPG-ovi...

U subotu, 29. rujna predstavljanje programa se odvijalo na trgovima Makarske i Sinja. Podijeljeni u timove, na čelu kojih su bili zamjenici župana Šošić (Makarska) i Brčić (Sinj), županijski pročelnici i pročelnice sa suradnicima iz županijskih upravnih odjela i suradnicima iz županijskih ispostava u Sinju i Makarskoj, odgovarali su na brojna pitanja zainteresiranih za županijske poticaje, potpore i sufinanciranja malih i srednjih poduzeća, obrta i OPG-ova. Građanima Sinja poticaje su detaljno predstavili Marina Vuković, Anđelko Katavić, Tomislav Đonlić, Damir Gabrić, Martin Bućan, zajedno sa saborskim zastupnikom Antom Bačićem i sinjskim vijećnikom u županijskoj Skupštini, Božom Župićem. U Sinju je župana dočekala sinjska gradonačelnica Kristina Križanac, a u Makarskoj gradonačelnik Jure Brkan i direktorica TZ Makarske Hloverka Novak Srzić.

SPLIT ITROGIR: Dan županije na Rivi – Neka potiču mlade i idu na ekološku poljoprivredu! Neka ljudi znaju što je domaća hrana. Imamo bogatu zemlju, samo triba malo više radit, a Županiji hvala na poticaju od 40.000 kuna – u dahu nam je dala i savjet, pojašnjenje 40-godišnja Ivana Nožina koju smo zatekli na štandu na kojemu na Brcu u Kaštel Starom nudi proizvode sa svog OPG-a. – Mjere koje imamo teško dopiru do građana te smo željeli biti u neposrednom kontaktu s njima – rekao je Boban.Izdvojio je poticaje za male gospodarstvenike, OPG-ove, za energetsku obnovu obiteljskih kuća, za đake, za studente i učenike... Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, predstavio je poticaje za privatne iznajmljivače:

Na splitskoj Rivi u nedjelju, 30. rujna, na blagdan sv. Jeronima i Dan županije, županijske programe, poticaje i projekte koje nudi i provodi Splitsko-dalmatinska županija, a koji imaju za cilj daljnji razvoj naše županije kroz razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva, predstavljali su župan Blaženko Boban i zamjenik župana Ante Šošić, s pročelnicama Marinom Vuković, Marijom Čizmić, te pročelnicima Pavićem, Gabrićem, Đonlićem i Katavićem, zajedno sa suradnicama iz županijskih upravnih odjela, ravnateljima županijskih javnih poduzeća i ustanova i drugima. Pridružili su im se i saborski zastupnici Petar Škorić i Ante Bačić, kao i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara. U Trogiru su uz župana Bobana, zamjenika župana

‘Politika se spustila među narod’

nici okolnih općina s područja Imotske krajine. – Zadovoljan sam dolaskom, ne samo župana već i pročelnika i djelatnika Županije, koji na licu mjesta približavaju županijske poticaje i programe mojim sugrađanima. Siguran sam da će mnogi od njih pronaći projekt koji bi mogao zadovoljiti njihove planove, posebno u razvoju OPG-ova – kazao je Budalić. Umirovljeni hrvatski branitelj Marko Gudelj očekuje da će se među ponuđenim projektima i programima pronaći i brojni branitelji s područja Imotske krajine.

VRGORAC:

MAKARSKA I SINJ:

– Dobro je što su došli na teren i što imaju poticaje za razvitak poduzetništva. Ovo za razvojne tvrtke je odlično – konkretan je Dalibor Čičak. – I ja san doša vidit što se to nudi. Ne za mene, u godinama sam, 80 ih imam na leđima, već za moje potomstvo. A može se puno toga dobit – referira nam s brošurom u ruci Solinjanin Radoslav Koudela, majstor od bravarije. – Treba ulagti u masline, preciznije u spoj maslinarstva i turizma. Jel’ tako pročelniče Katavić, to je naša budućnost – zabilježili smo i konstruktivne razgovore na solinskom štandu između Igora Tente, predsjednika Udruge maslinara Salona, i Anđelka Katavića, županijskog pročelnika za gospodarstvo i EU fondove. Pljuštali su i prijedlozi i pitanja, padali i dogovori, uzimali se podaci kako doći do poticaja.

VIS:

Čelnici Županije na čelu sa županom Blaženkom Bobanom, zamjenikom župana Antom Šošićem, pročelnicima Davorom Pavićem i Stipom Čogeljom, ravnateljem Lučke uprave SDŽ Domagojem Maroevićem i vijećnikom Tonćijem Božanićem posjetili su Grad Hvar. Uz brojne građane, županijski štand posjetili su i ministar uprave Lovro Kuščević, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak te mnogi drugi gradonačelnici i načelnici koji su nazočili svečanoj sjednici povodom Dana grada Hvara. Boban je istaknuo: “Želja nam je bila pojačati komunikaciju naših programa i poticaja i u neposrednom kontaktu informirati građane, a ono što me posebno veseli je slušati nove ideje i prijedloge građana te ih pokušati implementirati u dosadašnje programe. Na Hvaru, kao što smo i očekivali, najviše upita i interesa građana bilo je za područje turizma i ribarstva, ali nisu izostali ni upiti iz poljoprivrede, odnosno poticaja za OPG-ove”. Na županijskom štandu bio je zanimljiv i susret s Nenadom Nizićem, vlasnik poznatog splitskog hotela “Vestibul”, a ujedno i predsjednikom grupacije STORIES (jedinstveni luksuzni hoteli). – Želim čestitati svima u Županiji jer na jednom mjestu imam prilike razgovarati i sa županom, njegovim zamjenicima i pročelnicima, a i sam sam zatečen količinom programa i poticaja koje Županija nudi. Svatko može pronaći sebe u onome što se nudi – izjavio je Nenad Nizić..

Župan Boban sa suradnicima posjetio je i otok Vis gdje ga je među prvima dočekao i viški gradonačelnik Ivo Radica. – Želim čestitati svima 25. godišnjicu Županije te pohvaliti ovu hvalevrijednu akciju. Politika se treba spustiti među narod jer jedino će nam tako sutra biti bolje, a posebno pažnju posvetiti otocima i Dalmatinskoj zagori – istaknuo je Radica. Tonči Božanić (županijski vijećnik), inače s otoka Visa, ističe veliko zanimanje mještana za prezentaciju županijskih programa i poticaja: – Stanovnike Visa najviše su interesirali poticaji iz područja OPG-ova i ribarstva te je velik broj upita bio je vezan za ruralni razvoj. Ljude je jako iznenadilo i razveselilo što sve informacije mogu dobiti na jednome mjestu – kazao je Božanić. Mladi Marko Poduje kao instalater radi na otoku Visu i reče nam: – Mi na otoku uvijek smo slabije informirani te smatram da je ovo bio pun pogodak, pronašao sam više programa i poticaja koje mogu iskoristiti i svakako ću se prijaviti – rekao je Marko Poduje. Interes je pokazao i Wiliam Dušak, vlasnik vinoteke, koji 7 mjeseci u godini provede na otoku Visu. – Moje prebivalište je u Zagrebu, no moja kći koja živi ovdje i vodi trgovinu nautičkom opremom svakako će se prijaviti za program koji se odnosi na mlade žene poduzetnice. Svaka mjera i poticaj doprinose daljnjem razvoju otoka Visa – istaknuo je gospodin Dušak.

– Danas se družimo s građanima Vrgorca i prezentiramo programe, projekte i potpore građanima, obrtima, OPG-ovima, koje se mogu dobiti od Županije, a sve u povodu 25 godina Splitsko-dalmatinske županije. Mislim da u ovim brošurama i našim programima ima za svakoga ponešto, od poljoprivrednih potpora kojih ima 12-13, do gospodarskih potpora kojih ima petnaestak, svatko za sebe može ponešto pronaći, a fizičke osobe posebno u kontekstu energetske obnove i potpora u proširenju turističke ponude – kazao je zamjenik župana Ante Šošić.

SUPETAR: ‘Župane, nastavite ovako raditi’

OMIŠ: Prioriteti most, šetnica i luka

IMOTSKI: Mladi ‘zagrizli’ za projekte

– U Imotskom je tradicija okupljanja građana upravo srijedom i stoga smo i odabrali ovaj dan za predstavljanje županijskih programa i poticaja. Raduje me posebno zanimanje mladih Imoćana za županijski program potpore koji smo najavili tek za sljedeću godinu, a riječ je o potpori za izgradnju i obnovu obiteljskih kuća u Zagori – kazao je župan. Uz gradonačelnika Ivana Budalića, štand su obišli i građanima se stavili na raspolaganje gotovo svi načel-

- Na taj način uradila sam dvostruko korisnu stvar za sebe i za grad Omiš. Naime kroz izradu projekta brendiranja Muzeja gusarstva istovremeno i učim i po okončanju projekta dobivamo novac za fortifikaciju na Mirabeli i Fortici. Palac gore za župana Bobana i njegove suradnike. Antu Amulića iz Kostanja zanimale su informacije o poticajima za ruralni turizam, izgradnju bazena, rekonstrukciju apartmana i slično. Anju Kolimbatović je među ponuđenim poticajima pronašla upravo ono što nju zanima. Župan Boban je naglasio: - Građanima je puno jednostavnije pristupiti meni i mojim suradnicima ovdje u njihovu mjestu nego u zgradi Županije. Zabilježili smo 4000 konkretnih upita u županijskim odjelima, podijelili smo 11 tisuća brošura “Iskoristite sredstva namijenjena vama“. Zainteresiranim građanima župan je odgovarao na pitanja o izgradnji škole, rekonstrukciji nekih cesta, izgradnji luke i šetnice... Građanima su na brojna pitanja odgovarali Helena Bandalović, Marija Jakeljić, Damir Gabrić, vijećnici Jadran Čizmić i Sandra Nikšić, saborski zastupnik Petar Škorić, Zlatko Čaljkušić iz ŽUC-a drugi.

Posljednji dan predstavljanja županijskih programa i poticaja župan Blaženko Boban i zamjenik župana Luka Brčić, sa suradnicima stigli su u Omiš, a od 11 sati su već bili u Supetru na Braču. Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović nam je kazao: - Naši prioriteti su izgradnja mosta preko Cetine, izgradnja šetnice i luke (investicija 85 milijuna kuna) što je u planu, kako čujem od župana, krajem ove i iduće godine. Time bismo stvorili preduvjete za razvoj nautičkog turizma. Sa županijom inače imamo izvrsne odnose, ali pohvaljujem Županiju i zahvaljujem za dolazak među građane Omiša. Na štandu nas je dočekala i vijećnica u Županijskoj skupštini, Sandra Nikšić (SDP), koja pohađa županijsku “školu za EU fondove“ u organizaciji RERA-e.

Supetarska gradonačelnica Ivana Marković (SDP) nikada nije krila zadovoljstvo izvrsnom suradnjom sa Županijom. – Bez županije Supetar ne bi imao krasnu školsku sportsku dvoranu, modernu lučicu za privez brodova, kilometre županijskih cesta itd. Pozdravljam ovakav način približavanja institucija građanima i ohrabrujem župana i suradnike da nastave raditi upravo ovako. Danica Baričević, vijećnica Županijske skupštine, organizator i domaćin druženja s građanima, pozvala je župana i suradnike i u druga mjesta na Braču. Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine nam je kazao: Podržavam ovakav način predstavljanja onoga što radimo i predlažem da se to produži na cijelu godinu i cijeli mandat, a ne samo prigodno, uz 25. godišnjicu Županije. Sa županom i predsjednikom Skupštine, građanima su na pitanja odgovarali Damir Brčić, Marija Čizmić, Rosa Rašić, Anita Aranza, Davor Pavić, Tomislav Đonlić i Nataša Ugrin iz RERA-e. Župan Boban je kazao da je Supetar ostavljen za kraj turneje, kao “šećer na kraju“. - Interaktivna komunikacija bez šumova i administrativnih prepreka, s kojima se naši sugrađani često suočavaju, ono je što vidim kao najveću dobit ove sjajne akcije izlaska Županije među građane. Zbog toga smo odlučili u skoroj budućnosti nastaviti s obilaskom svih 55 jedinica lokalne samouprave u cijeloj županiji – kazao je župan Boban.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

malena mista moje županije (7)

donje selo

NAŠU JE REPORTERSKU EKIPU DOPALA ŠOLTA I SLIKOVITO SELO S MANJE OD 100 ‘ČUVITARA’, KOJI ŠTUJU TRADICIJU I ŽILAVI SU POPUT MASLINE ŠOLTANKE

Članovi bratovštine i njihova povelja

‘Ovdi se živi sporije, čišće i u tišini’ S

rijeda mi je vazda bila dan poslije utorka, a prije četvrtka, jednostavno – treći dan u tjednu. No, ova mi, prva u listopadu, bi u zvonjavi… Najprije mi je iz čista mira zazvonilo desno uho, potom je zazvonilo podne, a onda mi je na televiziji zazvonila vijest o nekim nestalim spisima vezanim za kurvarluk. I taman kad promrmljah “a ništa, to i nije novost” i taman kad prestade zvonjava podneva, nekako oko pet iza dvanaest, na ulazno-izlaznim vratima zazvonilo mi je zvonce. – Čovče, Bog te maza, niko ti je maznija biciklu iz hodnika! Nema je, sigurno ti je ćornija niki lopov, zabrinuto mi priopći susjed. Ja se na to nasmijah te mu smireno i spokojno rekoh: – Ne vjerujem da je to (ne)djelo lupeških ruku jerbo u nas lupeža nema. Osim toga – gdje je blaga, tu je i štete. On me čudno pogleda, zavrti glavom, šmrknu pa ode. Ne stigoh ni zatvoriti vrata, kadli nanovo se oglasi zvonjava… Što je sad, da nije budilica? Da ona možebitno ne zvoni, e, ne bi li me konačno probudila iz sna kojeg sanjam cijeli život, no ubrzo shvatih da ja nemam ni ručni, ni džepni, ni zidni sat, a ni budilicu “vekericu”; naprosto imam otklon prema svim satovima, posebice prema policijskom satu. I nije bilo druge doli zaključiti kako mi zvoni elektronički uređaj za prihvat i reprodukciju zvuka i govora na daljinu, to jest telefon, stoga hitro podigoh napravu za slušanje zvuka i govora, odnosno slušalicu. Zvaše me prijatelj Ljubo iz Ljubuškog zvani Jejina, u prijevodu i razumljivije Sova, te pitaše “đe sam, kakav sam i šta sam”, te jesam li “gurnija cilin životon” ili sam “prnija u varćak”. I kad ću, “bolan, malo svrnit do njizi tamo…”.

Šejli je Šolta blagodat Rekoh mu da sam tu gdje jesam, da sam i nikakav i svakakav, “čas upris, čas ukvas”, a da ću tamo malo k njima kad malo dođem sebi. Te da sutra idem na put malo bliže, na Šoltu… – Šolda, šalda, Šolta…, bub-

Piše:

stipe krce snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

Nekoć se živilo od vina, maslina, rogača, lavande, buhača, smokava… I mora. Loza je gotovo izumrla, sve se manje nazdravlja dobričićem, ali zato je šoltansko maslinovo ulje zaštićeno na razini Europe i prije dvije godine u New Yorku zaslužilo je zlatnu medalju

Neven Dobrošević nu on i upita: – A je li se stvarno s ponistre vidi ta Šolta? – Ne znam s čije i s koje se ponistre ona vidi, mrzovoljno mu odgovorih, no s moje se ne vidi. – A zašto onda pjevaš, jebo ga ti, da se vidi? – A poradi čega ti stalno tamburaš da nije u šoldima sve, a nakesa se toliko da ne znaš kamo ćeš ni s kesom ni sa šoldima – pripetah mu bez “a” i bez “be”. – Slušaj, jarane, tako me dopalo. Ta i sam znaš da je vazda bilo “glava glavi, plećka arambaši”. Razmisli malo, nije oko prkno, ako si me razumio. Ajde bok! Sutradan na trajektu za Rogač ne razmišljah ni o oku ni o prknu već o svršenom glagolu dopasti i sinonimima pripasti i svidjeti se, pa upitah kolegu Dugog je li izreka “dopala te Šolta” kletva ili…? On se tek nasmiješi, a odgovor mi ponudi naša suputnica Šeila Balić, ljekarnica i vlasnica jedine ljekarne na ovom mirisnom oto-

ku, u Grohotama. – Meni je Šolta blagodat, ustvrdit će ljubazna dama. – I nije ona mene dopala već se ona meni svidjela. Ja sam tu našla smisao i sebi i svom poslu. A gospođa Šeila nije samo ljekarnica, ona je i poduzetnica. Bavi se uzgojem smilja, ima destileriju i proizvodi sve od “smilja do ulja”. Sve na ekološkoj osnovi i bez kemije, kako razne kreme i sprejeve pa tako i jedinstven sprej od smilja protiv nametnika – kontra ušiju.

Stopama s v. Martina A Šolta, grčkim imenom Olinta, latinskim Solencija, otok “isprid” Splita, površine šezdesetak četvornih kilometra i s najvišim vrhom Vela straža (237 m), puna je ljekovitog bilja do izobilja. Pa i smilja i bosilja, lavande i ružmarina, kadulje… a u šarolikom bogatstvu šoltanske flore valja istaknuti i dvadesetak vrsta orhideja te buse-

ne kapara, čiji se cvijet smatra najljepšim cvijetom Mediterana, znanim kao cvijet kraljice Kleopatre. Kojega mi nađosmo raširenih latica u kamenom zidu balature ispred kuće Bratovštine sv. Martina u Donjem Selu, odredištu našeg putovanja i “mistu di se još uvik živi sporije i diše čišće”, dakle nađosmo ga rascvjetanog svom bjelinom kao da je Cvjetnica a ne jesenja ravnodnevnica. I kao da želi dodatno uresiti ovo povijesno zdanje kulturno-zavičajne udruge Bratovštine sv. Martina, Bratske kuće iz 18. stoljeća, koja prvotno bi kovačija u vlasništvu obitelji Bosna – donjoselskih kovača, čiji rodonačelnik bi Ivan Bosna. Rečeni rod izumire 1830. godine, a Martin Bosna kuću u legat ostavi ovoj bratovštini, sljednici Bratovštine sv. Kate. – Patron mista najprije je bila sv. Kata, informirat će nas tajnik Bratovštine sv. Martina, Vinko Blagaić, a onda se dogodilo, bilo je to davno i tako se pri-

ča, da dvi godine zaredom nisu rodili vinogradi. Pa su Donjaci sv. Kati otkazali patronstvo, a uzeli sv. Martina. Inače, naša Bratovština je dugog postojanja, 268 joj je godina, a u svojoj povijesti više puta je zabranjivana i ukidana. Danas je članica Kulturnog centra sv. Martin iz Zagreba i Europskog kulturnog centra sv. Martin iz Toursa u Francuskoj (Centre Culturel Europee Saint Martin de Tours). Postavljanjem Stope sv. Martina na Bratsku kuću, Bratovština i Donje Selo, a tako i cijela Šolta, simbolički su se pridružili međunarodnoj udruzi štovatelja duhovne i kulturne baštine sv. Martina i postali sastavnicom europskog projekta kulturnih martinskih itinirera čiji je značaj potvrđen pokroviteljstvom Vijeća Europe. Stopa je simbolička kulturno-povijesna poveznica između gradova i mjesta diljem Europe čiji je zaštitnik sv. Martin.

’Vina i ulja je bilo više nego vode’

Stara uljara

– U redu, a kako je danas živjeti ovdje? – upitah ga. – Ugodno i lipo, živi se sporije, čišće i u tišini, no ne živi se kao nekada. Nekoć se živilo od vina, maslina, rogača, lavande, buhača, smokava… ija se kruv od ječma, a ne od pšenice. U našemu šoltanskom polju nije mogla uspijevati pšenica, moga je samo ozimi ječam. Vina i ulja je bilo više nego vode. Na primjer, naša Bratovština je imala tri vagona vina, dva turnja i tri toća… – A od Donje Krušice do Maslinice imali smo 20 japjenica – doda Arne Blagaić te upita: – Znaš li šta su japjenice? – Klačare, vapnare – odgovorih mu, a on nastavi: – E, one su stanovništvo hranile. S trabakulom se vapno vozilo do Zadra i do Dubrovnika.

I tarma se masovno radila… Znaš li šta je tarma? – Znam, lavanda… – kazah, a on završi misao: – Ali nije bilo kotlova pa smo s trabakulom išli u Trogir… Plaća tajnika škole je bila koliko i kilo lavande – 13 iljada dinara. A kilo suvi smokava minjalo se za kilo pšenice… – Ko je ima gustirnu, taj je bija car. I zato je u mistu napravljeno 4-5 seoski voda, a voda se liti dilila dva puta tjedno: sridom i subotom. Ko je bija bratim – član bratovštine, ima je pravo na maštil vode, a ko nije – mora je vodu platit, nadoveza Vinko, a Arne nadopuni: – Ulje se radilo doli u Donjoj Krušici na moru, do koje je malo više od kilometra i tamo još uvik stoji ruševan draulik, uljara. Krušica je bila naša ribarska luka s 10 ribarski kuća i tri šerade. Znaš li šta je šerada? – Plivarica, nekako pogodih, a on ustvrdi: – Znači, lovila se riba… Bilo je i ulja i ribe… – A vina je u selu bilo 20 vagona, dopuni ga Vinko. – I liti se pilo kiselo vino. Nažalost, vinogradarstvo je zaspalo – loza je propala. U selu nikad nismo imali krčmu, no svejedno mira za popit vino je bila: pet litara za dobrog, a tri litre za lošeg čovika. A zadnji čovik iz mista koji je zasadija novu lozu je Neven Dobrošević zvani Bućan…

sti sa sve tri šoltanske delicije. U ugodnu druženju i sa zadovoljnim nepcima čut ćemo: da selo ima dvije crkve i dva groblja, da je prvi spomen Donjeg Sela zabilježen u raspravi koja se vodila od 1535. do 1538. godine između Donjoseljana i splitskog plemića Buburića, a poradi ispaše, ali da tu života ima još od antike, čemu svjedoče ville rustice, stare gomile, ostaci grobova te temelji ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća, danas crkve sv. Jele, a da je od prvotne crkve sv. Martina, koja je danas župna, sačuvana apsida iz 14. stoljeća. Nadalje, čut ćemo i zabilježiti uz dobričića, srdele i inćoke, elem, kako je u Donjem Selu, tridesetih godina prošlog stoljeća, bilo osam stotina duša i buljuk djece, a danas ih je tu niti stotinu. Od toga 11 djece, “sitnih i do 5. razreda”, među kojima je i jedna beba. Ispričat će nam naši domaćini i ovo: da je u selu bilo pet dućana, tri postolara, i brico i bačvar, 40 guvna, “tri mista di se balalo”, plesalo, te da je zadnji donjoselski kovač bio Mijo Burić, a krtolar – meštar za korpe od mladica lopočike – Srdar Radetić. I bila je škola i školska zgrada, nastave više nema, a

Dvije crkve i dva groblja Negda je svaka donjoselska kuća imala konobu, a konoba bačvu i barilo iz koje se širio miris dobričića, autohtonog – izvornog, starosjedilačkog – šoltanskog, krepkog crnog vina i slanih srdela i inćoka, inćuna, no iz konobe rečenog Nevena zvanog Bućan još uvijek se ćute ti osebujni i zamamni mirisi. Odoljeti im ne mogasmo pa nas ljubazni domaćin ugosti i poča-

Vinko Blagajić nastavak na 10. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Vicenco Sinovčić

Apotekarica Seila Balić

jućih kamenih kuća i krovišta, zidića i podića, volti i lantana, balatura i skalina, zubaca i gurla, ponistri i škura, kala i lumenarija… i gdje cvjeta cvijet kraljice Kleopatre – cvijet kapre, vrsnih je i maslinara.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

listopad 2018.

odgovor na prometne čepove

Ulju zlato iz New Yorka

� nastavak sa 9. stranice zgrada se – prodala privatniku pa ono 4-5 đaka školu pohađa u Grohotama. Saznasmo da su mještanke Donjih Sela Dolivaške, Srednjeg Sela Srdovaške, a iz Gornjeg Sela Goripoljke. Muški pak su Donjaci, Sridnjaci i Goripoljani… – A meni su i otac i did bili bačvari – naglasit će Arne i zapjevušiti: “Sv. Martin Dalmatin, prokrči nam karatil! Znaš li šta je karatil?” – Znam, velika bačva, promrmljah kroz zalogaj inćoka pa nastavih širiti znanje o minulom životu u Donjem Selu i na Šolti, kad je “kaša bila ritka, a kašika plitka”, kad nije bilo “uprti pa isprti”, već “uprti pa do smrti”.

Mariji iz Vancouvera Šolta je svetinja Pa ću saznati da je u srednjem vijeku sva ovdašnja zemlja bila u vlasništvu autonomne splitske Općine, te da početkom 18. stoljeća pučani počinju otkupljivanje zemlje od svojih feudalnih gospodara, s kojim će završiti tek 1905. godine i poradi prevelike zaduženosti upasti u dodatne nevolje te se početi iseljavati u Ameriku. Godine 1870. Šoltani dižu bunu koju vlasti guše u krvi… – Inače, ja sam 40 godina bija na brodima i sad sam u mirovini – govori Neven zvani Bućan

Maslinar Tomislav Sinovčić

dok čisti slane srdele, a gospođa Marija Cecić, rođena Dobrošević, ukratko kazuje: – Ja sam iz Donjeg Sela otišla 1958. godine u Kanadu, najprije u Toronto, a onda u Vancouver di ima mora. I svake godine dođem u rodno selo, tu ću i umrit. Imam četvero dice i svi govore hrvatski, a i unučad. Šolta i Hrvatska su moja svetinja, a Kanadu poštujem, tamo sam provela tri dila svog života. Ja sam Šoltanka, nisam Kanađanka… Suprug mi je iz Grohota, a njegovi roditelji su pobigli s petero dice u čamcu na vesla u Italiju, a odatle u Kanadu.

Ovamo ćemo se oboje vratit umrit… Onog koga i čega se sjećamo, taj i to nikad ne umire.

U Donjem selu živi jedanaestero djece

Ante Burić

Jednako tako, izgovorenu riječ i minulo vrijeme nitko ne može vratiti. Kako bilo, čovjeku ostaje da se vraća, povraća i da navraća, a pomalo i da vrača. Ante Burić je dugo izbivao iz Donjeg Sela, a onda se vratio ovamo u ovu okamenjenu ljepotu i krenuo u novi život bez vračanja i bez bajanja. I napravio prvu vjetrenjaču na Šolti, visine 12,5 metara s krilima od dva metra i slikopiše, snima šoltanske munje i šoltanske krajobraze. – Kad ste se ovamo vratili i odakle, te čemu služi vjetrenjača? – pitam ga. – Ovamo sam se vratio kad me je Debeljak poslao kući iz splitskog škvera di sam radio ka monter, a vjetrenjaču sam napravio da mi hladi krumpire! Dakle, bez veze i za ništa… To joj je funkcija. – Fotografije su vam izvrsne i jedinstvene pa me zanima jeste li ih ponudili javnosti, izlagali…? – Izlagao sam ih jedino na našem tradicionalnom susretu dalmatinskih klapa, koji se od 2007. svakog kolovoza održava na našem seoskom trgu.

Misto s 15 kapetana duge plovidbe Osim vjetrenjačom i fotografiranjem, Ante, kojega prozvaše Don Kihot, bavi se i maslinarstvom, no njegov kumpanjo Vicenco Sinovčić nazvan Sančo Pansa, ne bavi se ničim osim mišlju kako prodati kuću. Veli da nema nikoga i da kani ići u starački dom pa… – Ako nađem ženu, reče, ku-

ću neću prodavati i neću ići u starački dom. I dok Vicenco razmišlja o prodaji kuće, dosta ovdašnjih kamenih zdanja već je prodano i obnovljeno pa mjesto polako poprima nove vizure. Turističke… – Ja sam ovdje kupio jednu ruševinu prije 35 godina i obnovio je – kaza Srđan Tudor koji u Donje Selo doseli iz Radunice. – I sada se ja i supruga bavimo turizmom. Prvi apartman u mjestu otvorili smo mi, a svi su govorili “ludi Tudor”. Strancima prezentiramo ono šta mi volimo, ja im lipotu pokazujem brodom, a oni otok obilaze pješke. Unatoč tomu šta nije na moru i uz more, Donje Selo ima dugu pomorsku tradiciju, a preko Donje Krušice ima “izlaz na more”. Ribarilo se i navigavalo vazda pa i danas… – Bilo je intrada ili more – veli Andro Kalebić koji nastavi obiteljsku tradiciju pomorstva i pomoraca. – Ja sam četvrta loza u mojoj obitelji, a i sin Vice, magistar, također plovi. Dvadeset sam godina u Jadroliniji… A u našem mistu je 15 kapetana duge plovidbe, vrsnih pomoraca. No, u Donjem Selu, slikovitom mjestu prepunom zadivlju-

Za razliku od loze koja je propala, kako reče maslinar Zlatko Burić, maslinarstvo je ovdje još uvijek žilavo. Ne da se… – Svi članovi naše Udruge maslinara Šolta su ekološki proizvođači ulja i mi smo naše šoltansko ulje zaštitili na razini Europe. Prije dvije godine u New Yorku smo dobili zlatnu medalju kao jedno od 26 najboljih ulja na svijetu, a ove godine smo šampioni. Naša maslina je autohtona maslina šoltanka – levantinka… Ja imam maslinik od 250 stabala, površine jednog hektara… Pored ulja pravim rakiju od manjige, ploda planike, a od smokava pravim kvasinu i umak.Ekološki proizvođač maslinova ulja je i Tomislav Sinovčić. Njemu u ekološkom pristupu uzgoja 100 stabala maslina na površini od jednog hektara, nu, pripomaže i jato od 150 kokošiju… – One čiste travu i kukce, a usput i gnoje. Sorta maslina je šoltanka, a sorta kokošiju – hrvatice!, pojasni Tomislav te se požali na slab ovogodišnji urod.

Donje Selo – sve veselo... A Vinko, naš cjelodnevni vodič i “živa enciklopedija Donjeg Sela i Šolte”, na kraju mi kaza kako je simbol otoka “čuvita” – mala sova, pa sukladno tomu stanovnike zovu “čuvitari”. Ja, pak, njemu reče kako se u mom zavičaju za sovu kaže “jejina”, a za tvrdicu, škrta čovjeka i židova – “čivut”. Naposljetku me upozna u kratkoj formi i pjesnički opjevane karakteristike svih naselja na otoku, osim Rogača: “Maslinica – ribarica, Donje Selo – sve veselo, Sridnje Selo – kako tako, a Grohote – naopako. Gornje Selo – zlatom siva, a Stomorska – glad uživa”. Eh, da, jedini tovar u selu je tovar Ante Blagaića pok. Milovana, a s Vele straže vidi se cijeli Split, no ni jedna ponistra se ne vidi. A pri povratku na večernjem trajektu, opet neka zvonjava… U oba uha mi je zazvonilo.

Posljednja magarica i Arne Blagajić

Projekti i rokovi u 5 točaka

Gosti iz Zagreba na sastanku u Županiji

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN, NAKON SASTANKA S MINISTROM OLEGOM BUTKOVIĆEM I ČELNICIMA HAC-a, HC-a i HŽ-a, OPTIMISTIČNO NAJAVLJUJE:

Riješit ćemo se gužvi u Solinu, Splitu i Omišu Piše:

mia sesartić

zgradi Splitsko-dalmatinske županije 20. rujna održan je radni sastanak na temu realizacije zaključaka sa sjednice Vlade RH održane 4. svibnja ove godine u Splitu, o pitanju prometne infrastrukture. Uz župana Blaženka Bobana i njegove suradnike, te ministra Olega Butkovića na sastanku su sudjelovali i njegovi pomoćnici Josip Bilaver i Mario Madunić, državni tajnik Tomislav Mihotić kao i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara sa suradnicima. Susretu su nazočili i predsjednici uprava sa suradnicima: predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić te potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

→ Izgradnja rampi s Ulice Zbora narodne garde → Spojna cesta čvor Vučevica – čvor na cesti D8 – trajektna luka → Spojna cesta Dicmo – obilaznica – Krivodol kod Sinja Analizirano je trenutno stanje i faze pojedinih projekata te su napravljene smjernice za daljnji rad. Kako bi se nastavilo s realizacijom svih projekata, predstavnici Ministarstva, Županije, Grada Splita i navedenih uprava održavat će jedanput mjesečno sastanak, kako bi se pratila dinamika i napredak radova te poštovali zadani rokovi.

Kroz Kozjak u dvije faze – Kada je riječ o tunelu Kozjak, kao sastavnici novog ulaza u Split, dakle, cijelom tom projektu od izlaza s autoceste u Vučevici preko tunela Kozjak, državne ceste D8 pa sve do trajektne luke u Splitu, s obzirom na projektnu dokumen-

Vladine smjernice Glavne teme su bili infrastrukturni projekti koji su doneseni kao zaključci na spomenutoj sjednici Vlade RH početkom svibnja u Splitu. Tada se govorilo o ovim projektima: → Nova multimodalna platforma Splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat –Omiš → Rekonstrukcija križanja D8 u Stobreču

taciju podijelili smo to u dvije faze. Prva faza je od izlaska na Vučevicu, preko tunela kroz Kozjak, sve do državne ceste D8, tj. kaštelanske brze ceste koja je završena. Zato što već otprije imamo projektnu dokumentaciju dogovorili smo da se tijekom listopada raspiše natječaj za njezino revidiranje. Mislim da će to ići brzo, a ono što je u svemu ovome veoma bitno i zbog čega sam posebno zadovoljan je što će se taj dio projekta financirati iz vlastitih sredstava “Hrvatskih cesta”. Očekujemo da najkasnije u prvoj polovici 2020. godine počnu radovi na toj prvoj dionici. Koliko će radovi trajati to sada ne možemo znati – kazao je župan Boban. O gužvama koje se stvaraju na solinskoj Širini, jednom od najfrekventnijih raskrižja u državi, o čemu se također razgovaralo s ministrom Butkovićem i ostalima, Boban posebno naglašava: – Dogovoreno je da se u idućoj godini ishodi građevinska

dozvola za postavljanje nadvožnjaka na Širini, iz pravca Kaštela prema Splitu, ono što je davno planirano. Također je dogovoreno da će tijekom 2019. godine početi radovi na dijelu ceste, bolje reći, nastavku ceste Solin – Trogir – Omiš, i to u dijelu ispod Mravinaca pa do TTTS-a u Stobreču. Od TTTS-a do spoja na cestu za Žrnovnicu izgradit će se jedan privremeni odvojak. Zašto privremeni? Zato što ćemo na taj način, dok ne bude u cijelom profilu gotova cesta Solin – Omiš, premostiti promet preko brze ceste na TTTS, izlaz će biti negdje kod Žrnovnice, te ćemo tako zaobići Split. Ono što će se već do konca ove godine dogoditi, ili najkasnije početkom sljedeće, početak je radova na izgradnji mosta na rijeci Cetini, kao i početak probijanja tunela s poljičke strane. Tako će se dobar dio prometa moći premostiti preko Žrnovnice, Srinjina i Tugara. Sredstva su već riješena, te su Hrvatske ceste za spomenutu dionicu od Mravinaca do TTTS-a osigurale 100 milijuna kuna, a za tunel i most nad Cetinom 165 milijuna kuna – kaže župan.

Feratom i doTrogira

Dva tunela nad Cetinom, gornji je sastavni dio zaobilaznice, a donji županijske ceste

Nabrojio je i još neke projekte prometne infrastrukture o kojima se razgovaralo. – Dotakli smo se i prometnice od Zagvozda preko Imotskog do granice s Bosnom i Hercegovinom. Za nju postoji Studija utjecaja na okoliš, a Studija opravdanosti trebala bi biti usvojena do konca ove godine. Građevin-

1. Do kraja ove, najkasnije početkom iduće godine počet će radovi na izgradnji mosta na rijeci Cetini, kao i početak probijanja tunela s poljičke strane; 2. U idućoj godini ishodit će se građevinska dozvola za nadvožnjak na Širini, iz pravca Kaštela prema Splitu. 3. Tijekom 2019. počet će radovi na dijelu ceste, točnije na nastavku ceste Solin – Trogir – Omiš, u dijelu ispod Mravinaca pa do TTTS-a u Stobreču; 4. Građevinska dozvola za dionicu od Zagvozda preko Imotskog do granice s BiH očekuje se 2021.; 5. U 2019. trebala bi početi sanacija željezničke pruge od Splita do Rudina u Kaštelima, a izradila bi se usporedno i projektna dokumentacija za novu trasu, spoj s te pruge do zračne luke u Resniku i dalje do Trogira. Početak radova na novoj trasi očekuje se početkom 2021.

ska dozvola za tu dionicu očekuje se 2021. godine. Što se tiče tunela Drvenik – Ravča, Hrvatske ceste su preuzele projekt od Hrvatskih autocesta zato što je dijelom taj projekt već postojao. Radi se varijanta rješenja, financijska racionalizacija tog projekta da se ne mora tražiti dozvola Europske komisije, te bi ga RH mogla odraditi kao prioritetan i strateški projekt, kao što je i usvojeno na sjednici Vlade. Dogovorene su i neke novosti, ne samo u cestovnom već i željezničkom prometu o kojima Boban kaže: – Već u 2019. trebala bi početi sanacija željezničke pruga od Splita do Rudina u Kaštelima, a izradila bi se usporedno i projektna dokumentacija za novu trasu, spoj s te pruge do zračne luke u Resniku i dalje do Trogira. Početak radova na toj novoj trasi očekuje se početkom 2021. godine. Kako će to sve izgledati, pokazat će detalji projektne dokumentacije koja bi, kao što sam rekao, početkom iduće godine trebala ići u izradu. Kada se sve spomenuto i realizira, u sljedećih pet, šest godina, prometna infrastruktura splitske aglomeracije i cijele županije neće više biti ni blizu kakva je sada – zaključuje Boban.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

listopad 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

ljepotica u ninčevićima

županija skrbi o svojim studentima ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN POTPISAO UGOVOR S ČELNICIMA HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Feratom besplatno kratkom vremenu nije izgradio dvije osnovne škole. – Škola ima sve najsuvremenije kabinete, ovo je jedna od najljepših škola u našoj zemlji – poručio je župan Boban. Na pitanje novinara koja mu je solinska škola najdraža, župan je odgovorio diplomatski: – Pohađao sam školu Don Lovre Katića pa bi bilo neobjektivno odgovoriti na to pitanje.

Grad ‘slatkih briga’

U SOLINU OTVORENA OSNOVNA ŠKOLA KRALJA ZVONIMIRA KOJU POHAĐA 460 UČENIKA

Najmlađi grad

dobio četvrtu osmoljetku! Piše:

Ivan BAĆAK

Zgrada škole s pratećim objektima vrijedi više od 36 milijuna kuna (s opremom i zemljištem oko 45 milijuna), a izgradnju su financirali Županija i Grad Solin

duje klarić/hanza media

emeljni kamen za O s nov nu š kolu kralja Zvonimira u solinskome naselju Ninčevićima postavljen je krajem 2014. godine, a gradnja je trebala završiti krajem 2016., no, kako je investitor kasnio s radovima, izabran je novi, te je škola otvorena 12. rujna ove godine. Zgrada škole s pratećim objektima vrijedi više od 36 milijuna kuna (s opremom i zemljištem oko 45 milijuna), a izgradnju su financirali Splitsko-dalmatinska županija i Grad Solin. Školu pohađa 460 učenika kojima je na raspolaganju više od šest tisuća četvornih metara prostora. Osim školske zgrade, izgrađena je i dvodijelna školska dvorana, teretana, vanjsko igralište i veliko parkiralište. U školi je za 19 učenika, prvi put u tom najmla-

đem gradu u Hrvatskoj, omogućen produženi boravak.

Najsuvremeniji kabineti Župan Blaženko Boban podsjetio je kako je projekt pratio dok je bio gradonačelnik Solina, pri čemu je nailazio na mnogobrojne prepreke. Za novu je školu Grad Solin, rekao je Boban, osigurao zemljište, infrastrukturu, projekt i sve dozvole potrebne za izgradnju te suglasnost Ministarstva. – Danas otvaramo četvrtu osnovnu školu u Solinu, gradu koji je već devet godina najmlađi grad u Hrvatskoj, gradu koji vrvi mladim ljudima i koji vapi za ovakvim prostorima – rekao je župan Boban. Kako je istaknuo, to je druga osnovna škola u Solinu, izgrađena u posljednjih 11 godina, a mišljenja je da nijedan grad u tako

Istaknuvši kako i ovo otvorenje još jedne osnovne škole u tom gradu potvrđuje da je Solin najmlađi grad u Hrvatskoj, gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević je rekao kako ga veseli što nova škola učenicima nudi sav potreban sadržaj, od potpuno opremljenih dvadesetak učionica, do ostalih sadržaja potrebnih djeci kako bi mogla učiti i stjecati znanja u najboljim i najprimjerenijim uvjetima. – Zadovoljan sam, za razliku od mnogih drugih sredina, što mi imamo slatke brige i dovoljan broj djece i učenika. Još uvijek ostaje problem Osnovne škole kraljice Jelene koja ima veliki broj učenika, ali vjerujem da ćemo izgradnjom velikog vrtićkog centra u naselju Priko vode, u kojemu će biti smješteno i pet učionica za razrednu nastavu, u dobroj mjeri rasteretiti i tu školu. A možda jednog dana napravimo novi iskorak i počnemo izgradnju srednje škole na području našega grada – kazao je gradonačelnik Ninčević.

Ipak u dvije smjene

Osnovnu školu svečano je otvorila djevojčica Lana Ivanković koja je presjekla vrpcu

Snježana Rađa, privremena ravnateljica Osnovne škole kralja Zvonimira u osnivanju, kazala je: – Ovo je četvrta škola na području grada Solina i prvi put u Solinu imamo program produženog boravka. Naša škola ima ukupno 450 učenika u 20 vrlo moderno opremljenih učionica. Nažalost, opet ćemo krenuti u dvije smjene, ali, evo, dočekali smo da u gradu, u kratkom roku od deset godina, imamo i drugu osnovnu školu. Školska dvorana planirana je za nekih mjesec i pol dana. Njezinim završetkom nova će škola biti kompletirana.

do Zagreba, Osijeka... Besplatni prijevoz mogu koristiti svi redoviti studenti s područja naše županije, koji studiraju bilo gdje u Hrvatskoj Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

plitsko-dalmatinska županija potpisala je s predstavnicima Hrvatskih željeznica Ugovor o integriranom prijevozu putnika na području Splitsko-dalmatinske županije i sufinanciranju troškova javnog prijevoza redovitih studenata, kojim se osigurava besplatan prijevoz studenata s prebivalištem u županiji do bilo kojeg mjesta u Hrvatskoj u kojemu studiraju. Ugovor su potpisati župan Blaženko Boban i Uprava HŽ Putničkog prijevoza na čelu s predsjednikom Željkom Ukićem i članovima Mladenom Lugarićem i Damirom Rubčićem. Župan Boban je istaknuo kontinuiranu pomoć Županije obiteljima s djecom od vrtića do studija. Besplatan prijevoz studenata, kao i besplatne knjige za sve osnovnoškolce, stipendije studentima iz obite-

Željko Ukić i Blaženko Boban lji s petero i više djece, demografske su mjere koje Županija provodi u svrhu opstanka i mogućeg povratka obitelji na ova područja.

’Pametne kartice’ – Ugovor o besplatnom prijevozu studenata mogu koristiti svi redoviti studenti s područja naše županije, a koji studiraju bilo gdje u Republici Hrvatskoj, kao i oni studenti koji studiraju u Splitsko-dalmatinskoj županiji a koriste željeznički prijevoz. Razlog je vrlo jednostavan. Prije svega moramo napraviti određene pomake kako bismo revitalizirali željeznički prijevoz, a time bismo dodatno smanjili i gužve na našim prometnicama. S druge strane, želimo da se studenti, osim odlaska u mjesto studiranja i vraćaju u svoju županiju. Ovim sporazumom želimo nastaviti buduću suradnju s Hrvatskim željeznicama i u nekim drugim aktivnostima. Studenti će besplatni prijevoz ostvariti nakon javnog poziva koji će oglasiti Županija te će donijeti pre-

slik osobne iskaznice kao dokaz mjesta prebivališta i potvrdu sa svog fakulteta o statusu studenta. Zatim će dobiti “pametnu karticu” Hrvatskih željeznica koja vrijedi pet godina – kazao je Boban.

Prvi u Hrvatskoj Ova mjera krenula je od 1. listopada, a prvih mjesec dana provodit će se temeljem iksice, dok se ne dovrši program i izrada “pametnih kartica”, a od 1. studenoga program putovanja provodit će se pomoću kartica. – Nadam se da ćemo na taj način potaknuti studente da koriste Hrvatske željeznice gdje god studirali u Hrvatskoj – kazao je župan Boban. Željko Ukić, predsjednik uprave HŽ Putnički prijevoz: – Koristim priliku zahvaliti županu na ovom ugovoru. Splitsko-dalmatinska županija prva je u Republici Hrvatskoj odlučila pomoći studentima sa svojeg područja besplatnim prijevozom na području cijele Republike Hrvatske, kako bi mogli kvalitetnije i češće putovati.

kronologija događanja 3. rujna

Šošić i izaslanstvo rumunjskog školskog broda Zamjenik župana Ante Šošić i pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić primili su u prigodni posjet izaslanstvo rumunj skog školskog broda “Mircea”, kapetana bojnog broda Ioana Gabriela Moisea, zapovjednika plovidbe, i kapetana bojnog broda Mircea Tar hoaca, zapovjednika školskog broda. Primanju je bio nazočan i časnik za vezu HRM-a, poručnik bojnog broda Nenad Kontri. U pozdravnom govoru Šošić je zaželio dobrodošlicu u svoje ime i uime župana Blažen ka Bobana. “Suradnja naših dviju država je uvijek bila na visokoj i prijateljskoj razini, posebno danas kada su naše države član ice Europske unije. U vašoj domovini pos toji i zajednica Hrva ta, njih oko 14 tisuća u okolici Karaševa, te vam i ovom prilikom zahvaljujem na dobroj integriranosti hrvatske zajednice u rumunjsko društvo. Nadam se kako će i ovaj posjet do prinijeti stvaranju optimizma zbog sigurnosti i dobre suradnje HRM-a s rumunjskom mornaricom”, kazao je Šošić. Kapetan bojnog broda Ioan Gabriel Moise zahvalio je na srdačnoj do brodošlici dožupanu Šošiću i predstavnicima HRM-a, te ih pozvao da posjete njihov brod, izgrađen davne 1939. godine, koji, kako je kazao, nazivaju “stara dama”.

10. rujna

Luka Brčić o projektu ‘Učimo zajedno’ Zamjenik župana Luka Brčić, Ante Radovčić i Petar Škovrlj sastali su se s predstavnicima gradova i općina koji su prethodnih godina imali sklopljene sporazume o sufinanciranju pomoćnika u nastavi u progra mu Splitsko-dalmatin ska županija – jedinice lokalne samouprave (Županija 50 posto – gradovi/općine 50 posto). Predstavnici gradova i općina su in formirani da Županija provodi projekt “Uči mo zajedno III” u ko jemu se pruža potpora gotovo 200 učenika s kojima od početka ove školske godine radi 189 pomoćnika u 59 osnovnih i srednjih škola. Za taj četverogodišnji projekt financiranja pomoćnika, vrijedan 33,5 milijuna kuna, Županija sudjeluje s 45 posto sredstava. Sve potrebe za pomoćnicima zadovoljili smo uključivanjem učenika s teškoćama u ovaj projekt, tako da je ove godine uključeno 25 novih učenika. Kako je još u svibnju 2017. najavljeno svim školama, program sufinanciran ja pomoćnika SDŽ-a – jedinice lokalne samouprave (po 50 posto) tre bao se ugasiti krajem 2017. godine. Međutim, razumijevanjem grado va i općina projekt se nastavlja do lipnja 2018., tj. do kraja 2017./18. školske godine. Predstavnici Županije su iznijeli mišljenje da gradovi i općine koji žele financirati pomoćnike iz vlastitih proračuna mogu imenovati svoja povjerenstva (stručni suradnici iz osnovnih i sred njih škola na svom području, nadležni liječnici školske medicine, predstavnik grada/općine), i utvrditi moguće potrebe, prema svojim uvjetima i mogućnostima.

11. rujna

Predstavnici regije Marche u Županiji Zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić, te Ana Buličić Krespi iz Javne ustanove RERA S.D. primili su predstavnike gradova i općina iz regije Marche, koji se bave temama iz područja kulture, turizma i poljo privrede. Dogovoreni sastanak s talijanskom delegacijom nastavak je suradnje započete 2011. na sportskoj razini, a koja je rezultirala i sport skim nogometnim manifestacijama mladih iz država Jadransko-jonske

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja euroregije (najviše iz Italije, Grčke i Hrvatske). U pozdravnom govoru zamjenik župana Brčić zaželio je dobrodošlicu u svoje ime i uime župana Bobana, nakon čega je zajedno sa suradnicima govorio o glavnim inicijativama i projektima Županije od zajedničkog interesa, prije svega inicijativama i programima za mlade, u pogledu zdravog načina života i promociji zdrave prehrane u školama. Marino Montalbini, savjetnik za poljoprivredu općine Arcevia i stvaratelj poljoprivrednog brenda “Otto File”, poznatog u cijelom svijetu po proizvodnji stare sorte kukuruza i kukuruznih proizvoda, izrazio je želju za suradnjom na poljoprivrednom polju i mogućnošću za zajedničkim predstavljanjem proizvoda na sajmovima u Hrvatskoj i Italiji. Istaknuta je zajednička želja za daljnjom suradnjom s ciljem zbližavanja dviju prekograničnih regija koje će pomoći izgradnji Jadransko-jonske euroregije. U tom kontekstu predsjednica provincije Ancona, Liana Serrani pozvala je na sastanak u Italiju, u sjedište Ancone, župana Bobana zajedno sa suradnicima.

12. rujna

Kamen temeljac za zgradu s prostorijama Doma zdravlja, Ljekarni i GK Mejaši U krugu POS-ovih zgrada – Split (objekt Kila 1) župan Boban, direktor APN-a Slavko Čukelj i zamjenik gradonačelnika grada Splita Nino Vela položili su kamen temeljac za izgradnju prostora javne namjene: Doma zdravlja, Ljekarne SDŽ i prostorije Gradskog kotara “Mejaši”. Župan je kazao kako je Županija, prepoznajući potrebe budućih stanara za javnim sadržajima, zajedno s Gradom Splitom, potpisala s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN-om) povelju koja je položena u temelje nove zgrade. – Županija je odlučila u ovoj zgradi smjestiti ispostavu dviju županijskih ustanova: Ljekarni (98 četvornih metara) i županijskog Doma zdravlja (oko 360 četvornih metara) s pripadajućim garažama. Grad Split će sufinancirati izgradnju prostora za Gradski kotar “Mejaši” (150 četvornih metara). Objekti se kupuju od APN-a po cijeni nešto višoj od 1150 eura za četvorni metar. Ukupna vrijednost radova je 4,55 milijuna kuna. Nadamo se izgradnji do jeseni 2019. godine, kazao je župan.

8. listopada

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županom Bobanom položilo je vijence povodom Dana neovisnosti kod Središnjeg križa i na groblju branitelja na splitskom groblju Lovrinac. Polaganju vijenaca nazočili su i predstavnici Grada Splita na čelu s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, kao i predstavnici HRM-a, PU splitsko-dalmatinske, Ureda državne uprave i Udruge branitelja.

14. listopada

Župan čestitao baki Anđi 108. rođendan Najstarija stanovnica Republike Hrvatske, Anđa Perić iz Kotlenica kod Dugopolja u subotu je u krugu svoje obitelji proslavila 108 rođendan. Anđa Perić je rođena 13. listopada 1910. godine, ima sina i dvije kćeri, četiri unuka, tri praunuka i praunuku, živjela je u pet država i doživje la tri rata. Anđin sin Vlade (75), koji se zajedno sa suprugom brine o majci, rekao je da je “zalegla” nakon što joj je prije deset mjeseci umro brat u 96. godini. Kaže Vlado da baka Anđa nije uzela tabletu zadnjih deset godina, a i prije bi znala govoriti “uzet ću ako bol ne mine“. Baka Anđa je rekla da je recept za dugovječnost skladan obiteljski život i dobre neviste. – Koristim priliku ovdje u Kotlenicama baki Anđi čestitati ulazak u 109. rođendan. Čuli ste svi što je njezin savjet za dugi život, ja ga neću ponavljati, ali je jako indikativno da zajedništvo, ljubav i sloga uistinu čine čuda, pa čine i da osobe žive toliko godina. Zato njena poruka neka bude svima nama – trebamo živjeti u zajedništvu, ljubavi i slozi, jer to je jedini mogući način dugovječnog, ali i skladnog i lijepog života – kazao je župan Boban.

škola za darovite klince

POČINJE DRUGA GENERACIJA EDIT-a, ŽUPANIJSKOG PROJEKTA NAMIJENJENOG ŠKOLARCIMA

Ivica Zelić, Tomislav Đonlić, Blaženko Boban, Marija Pustak i Ilija Krišto

Besplatna

škola programiranja Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

Ostvaruje se najveći projekt razminiranja na prostoru Splitskodalmatinske županije, kojim će se na području naselja Vučipolje, u općini Hrvace, razminirati više od milijun kvadratra pašnjaka, a sve nepovratnim novcem u iznosu od gotovo 10 milijuna kuna, od čega je 85 posto iz EU fonda za ruralni razvoj

plitsko-dalmatinska županija organizira besplatnu školu programiranja za učenike viših razreda osnovnih i svih razreda srednjih škola. Župan Blaženko Boban tim povodom upriličio je konferenciju za novinare na temu “EDIT - škola programiranja 2018./19.” Učenici će imati priliku svladati osnove programiranja (HTML, CSS, JavaScript) te samostalno izraditi web-stranicu i aplikaciju za “pametne telefone” koristeći programske jezike. - Kreće druga generacija EDIT-a. Ugodno smo iznenađeni interesom javnosti za ovaj naš program koji je sastavni dio cjelovitog programa, kako demografskog, tako i gospodarskog naše županije. Kako smo prošle godine obećali, ove godine smo proširili prijave i na otoke. Prijavljeno je dvadesetak škola. Očekujemo više od 1000 prijava, iako ćemo biti u kapacitetu oko 500 do 600 nove djece. Koristim ovu priliku zahvaliti i mentorima, FESB-u, Trećoj Gimnaziji i svima koji su se uključili u ovaj hvale vrijedan program - kazao je župan. Novinarima se obratio i voditelj projekta ICT županija Damir Brčić. - Želio bih pozvati svu djecu 7. i 8. razredA, kao i srednjoškolce,

da se prijave u EDIT program programiranja. Potražite na našim web-stranicama je li vaša škola, u vašem gradu prijavljena i prijavite se. Nije potrebno nikakvo predznanje, potreban je samo interes i upoznajte se s osnovama programiranja - kazao je Brčić. Ovoj konferenciji za novinare nazočili su i nagrađeni učenici prošlogodišnje, prve generacije EDIT projekta Nino Borović, Ivana Govorušić, Kristina Mustapić i Gordan Milovac, učenici splitske Treće gimnazije, kao i voditelj projekta EDIT u osnovnim školama Ante Bartulović, te Saša Mladenović, voditelj projekta EDIT u srednjim školama. U ime nagrađenih učenika okupljenima se obratio učenik Gordan Milovac, kazavši: - Prošle godine bio sam među polaznicima programa EDIT-a. U samom početku nisam imao saznanja kakav nas program očekuje, ali pohađanjem programa stekao sam određena znanja koja su na koncu i dovela do toga da zajedno s ostalim kolegama i kolegicma koji su danas ovdje sa mnom izradimo projekte za koje smo i nagrađeni. Savjetovao bih svima koje to zanima da se upišu na program jer na taj način mogu samo steći nova znanja ili dodatno proširiti znanje koje imaju.

ŽUPANIJA U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI POKRENULA JOŠ JEDAN, ČETVRTI PROJEKT IZVRNOST

I mladi prirodoslovci dobili

CentAR izvrsnosti Piše: Prof. Ivica Zelić

akon dvije godine rada Centra izvrsnosti iz matematike te prve godine rada Centra iz informatike i novih tehnologija, ispunili su se uvjeti da se projekt Centara izvrsnosti nastavi i u ovoj školskoj godini. Obavljenim pripremnim radnjama osnovao se Centar izvrsnosti prirodoslovlja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja time ostaje u ulozi poticatelja i pomagača ovog vrijednog projekta. Škola domaćin ovog programa je Prirodoslovna tehnička škola Split. Kroz programe Prirodo(s) lovci juniori, Prirodo(s)lovci i Prirodoznalci učenici će promatrati i opisivati pojave, postavljati pitanja, usvajati znanja, smišljati objašnjenja na različite načine i prenositi svoje ideje drugima.

Program tijekom 12 subota Nastava pr irodoslovlja je problemski i istraživački usmjerena na prikladan (praktični) rad u laboratoriju i u prirodnoj sredini/okolini. Pokus je neizostavan dio prirodoslov-

nog odgoja i obrazovanja, a eksperimentalni pristup omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje pojava u prirodi. Učenici su uključeni u planiranje, postavljanje pretpostavki, izvođenje pokusa, mjerenje, obradu podataka, rješavanje problema, zaključivanje, raspravu i kritičko prosuđivanje. – Splitsko-dalmatinska županija je omogućila obnovu tri laboratorija; iz fizike, kemije i biologije po suvremenim standardima. Cilj je darovitim i zainteresiranim učenicima osnovnih i srednjih škola pomoći očuvati i razviti ljubav i motivaciju prema učenju i održati njihovu prirodnu znatiželju. Postaviti učenicima niz istraživačkih pitanja i na praktične načine učenike poučavati znanstvenoj metodi. Iznimno je važno razvijati znatiželju i kreativnost u području prirodoslovlja kao i razvijanje sposobnosti učenika za timski rad – kaže Marija Pustak, ravnateljica Prirodoslovne škole Split i voditeljica Centra izvrsnosti prirodoslovlja. Učenici će proći program prirodoslovlja tijekom 12 subota u suradnji s mentorima u prostorijama CIP-a ili u drugim laboratorijima u suradnji s PMF-om, KTF-om i FESB-om. U ovoj školskoj godini za sudjelovanje u centrima izvrsnosti (CIM, CII, CINT, CIP) prijavilo se ukupno 1023 potencijalno darovitih učenika. Testiranju je pristupilo ukupno 836 učenika za sva četiri navedena centra, s

tim da je izravan upis (učenici koji su sudjelovali u CI u prošloj godini te dobili priznanje ili ostvarili zavidne razultate na županijskom i državnom natjecanju) u CIM ostvarilo 112 učenika, a u CINT 22.

Brat i sestra Borna i Lucija Čotić iz OŠ Gripe nadareni su matematičari

Jakov Prkić / hanza media

Vijenci na groblju branitelja

mladi, čekamo na vas

Suradnja s Izraelcima Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je izvrsnu suradnju s Odjelom za darovitu djeci pri izraelskom Ministarstvu obrazovanja. Zahvaljujući navedenoj suradnji, aktivnosti naših centara izvrsnosti pomno su promišljene u suradnji s najvećim stručnjacima u radu s darovitim učenicima

Božo Durdov

’Otvorila se nova znanja’ Osluhnuli smo razmišljanja nekih polaznika centara izvrsnosti i evo što smo čuli: Božo Durdov, učenik 4. e razreda Elektro-tehničke škole i polaznik Centra izvrsnosti iz informatike: Očekujem da će i ove godine predavanja biti jednako zanimljiva. Mentori su nam bili super, profesionalni i uvijek spremni pomoći. Atmosfera na predavanjima je odlična, istovremeno radna i opuštena. Mario Mitov, učenik. 8 razreda OŠ “Gripe”, polaznik drugog stupnja Centra izvrsnosti iz novih tehnologija: – Očekujem nove spoznaje i mogućnost napretka u radu u područjima robotike i CAD/ CAM. Očekujem da će mi i ove godine biti zabavno i da ćemo dobiti nove izazove, ovaj put u Arduino platformi. Nakon prve godine rada u CINT-u, promatranje tehničkog područja i svijeta općenito postalo mi je drukčije. Izuzetno sam zadovoljan jer sam naučio puno novoga iz područja koja prije nisam poznavao.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE listopad 2018.

fešta u gradu na gori ŽUPANIJA, U ‘PREDIGRI’ SVOGA SREBRNOG JUBILEJA, ORGANIZIRALA TRI POVEZANA DOGAĐAJA U IMOTSKOJ KRAJINI

Centar za rehabilitaciju

i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju Marija Pletikosa i Blaženko Boban otvaranju Odjela Centra ‘Slava Raškaj’ na Kamenmostu

Piše i snimio:

braco ćosić

Odjel Centra ‘Slava Raškaj’ na Kamenmostu, kako je istaknuo župan Boban, koristit će ne samo djeci i njihovim roditeljima, nego će istodobno stvarati i velike uštede državi, a u pitanju je lijep primjer sinergije lokalne, županijske i državne vlasti

Otvaranje novoobnovljenog igrališta ŠRC Joško Novović Tuta žajnijim uvjetima za djecu s posebnim potrebama s područja Imotske krajine.

48 korisnika,

moćani su počašćeni jer se uvertira obilježavanja 25. rođendana Splitsko-dalmatinske županije dogodila u Imotskoj krajini i samom Imotskom. Uistinu, samo nekoliko dana prije svečane sjednice Županijske skupštine, bilo je niz zanimljivih događanja – dodjele nagrada najzaslužnijima, brojne kulturno-umjetničke priredbi... Imoćanima je, eto, pripala čast da započnu proslavu te značajne obljetnice. Župan Blaženko Boban, zajedno s državnom tajnicom u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Marijom Pletikosom, te ravnateljicom Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Željkom Palekom, svečanim rezanjem vrpce otvorio je novi odjel toga centra na Kamenmostu u općini Podbablje. Veliki je to iskorak prema boljim i sadr-

12 zaposlenih Uz pomoć Ministarstva i Županije koja je izdvojila oko tri milijuna kuna, kao i Općine Podbablje, u bivšem Zadružnom domu na oko 700 četvornih metara uređeni su prostori za rehabilitaciju, dnevni boravak, ali i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju. U odjelu Centra “Slava Raškaj” na Kamenmostu od 120 evidentiranih bit će 48 korisnika.

Ideja za otvaranje odjela potekla je od roditelja djece s poteškoćama, kao i socijalnih radnika i predstavnika lokalne samouprave. Treba istaknuti Pericu Tucaka, Ivana Budalića, Josipa Bilića Pavlinovića, Anu Mariju Lončar, Zrinku Babić, Josipa Lešinu i Marija Ujevića, koji su srčano gurali ovaj značajan projekt, koji će, kako je istaknuo župan Boban, koristiti ne samo djeci i njihovim roditeljima, nego će istodobno stvarati i velike uštede državi, a u pitanju je lijep primjer sinergije lokalne, županijske i državne vlasti. U odjelu je trenutačno uposleno 12 od 16 predviđenih djelatnika. Župan je zatim u Ulici Bru-

Zajednički snimak reprezentativaca Županije i veterana Hajduka

na Bušića u Imotskom otvorio i novu županijsku ljekarnu, koja će svojim sadržajima i ponudom zasigurno ići u korak s visokorazvijenim sredinama.

Županija - Hajduk 1:5 Za kraj proslave treba izdvojiti i jedan sportski događaj – Županija je, naime, pomogla Gradu Imotskom na uređenju i obnovi Sportsko-rekreacijskog centra koji nosi ime junaka Domovinskog rata Joška Novovića Tute. Na tom igralištu, u središtu grada postavljena je nova umjetna trava, uređena rasvjeta i očišćeno okružje. Bila je to prilika da se u revijalnoj malo-

nogometnoj utakmici sastanu reprezentacija Županije i veterani Hajduka. Utakmica je izazvala veliko zanimanje, a o tome svjedoči i to što je župan Boban izveo početni udarac, te bio na klupi zajedno sa županijskim pročelnicima Davorom Pavićem i Damirom Gabrićem, kako bi svojim nogometnim sugestijama podigao moral svoje momčadi koja je bila vrlo zanimljivo posložena. Dres su navukli i zaigrali vijećnici Županijske skupštine iz redova oporbe, Mosta i SDP-a, ali i načelnici općina Podstrane, Hrvaca, Klisa i Zadvarja, gradonačelnik Imotskog, predsjednik Gradske skupštine grada Splita, kao i don Mladen Parlov i drugi. Reprezentacija Županije, oslabljena neigranjem nekoliko ključnih igrača, posebno iz Imotskog, pretrpjela je uvjerljiv poraz od 1:5. Poslije sportskog odmjeravanja snaga svi su se družili na zajedničkom domjenku i ugodno razgovarali. Ovim događanjima bio je nazočan i velik broj građana Imotskoga i Imotske krajine, koji su uistinu zadovoljni dobro organiziranim programom.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr