Moja zupanija br113 rujan 2018 by Netmedia Sistemi

ložišća

Lipota od kamena i na kamenu, vječni spomenik žulju i znoju... str. 8-10

BROJ 113 • RUJAN 2018. • www.dalmacija.hr

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (6)

issn 1332-6465

Splitsko-dalmatinska županija obilježava srebrni jubilej

Četvrt stoljeća gradi bolju budućnost vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

1993.

2018.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan

bilježavajući 25 godina, srebrni jubilej postojanja županija, prije svega se sjećamo časnih žena i muževa koji su tada, dok Republika Hrvatska još nije bila uspostavila potpuni suverenitet na cijelom ozemlju, pa tako ni na dijelu Splitsko-dalmatinske županije, preuzeli odgovornost za uspostavu područne/regionalne samouprave i organizaciju svih potreba društva, uključujući snažnu potporu našim braniteljima na svim bojišnicama južne Hrvatske. Raduje me činjenica da su se mnogi tadašnji branitelji s vremenom angažirali i u politici, te i danas imamo značajan broj razvojačenih, umirovljenih branitelja – vijećnika u Županijskoj skupštini. Koristim ovu prigodu prije svega zahvaliti svim živim vijećnicama i vijećnicima, Tajništvu i djelatnicima Županijske skupštine i županijskih službi, a za one koji su se preselili u vječnost uputiti molitvu za pokoj njihovih duša i osobitu zahvalu njihovim obiteljima. Kao župan Splitsko-dalmatinske županije osobno i pojedinačno zahvaljujem posebno svim svojim poštovanim prethodnicima na ovoj časnoj dužnosti. Nerijetko se županije kao dio državnoga političko-administrativnog sustava u javnosti prikazuju kao “suvišni teret” društva. Upravo zbog toga smo ovaj srebrni jubilej odlučili obilježiti predstavljajući građanima programe, poticaje i potpore kroz koje Županija godinama nastoji, sukladno proračunskim mogućnostima i vodeći računa o ravnomjernom razvoju cijele županije, stvarati uvjete za održivi razvoj otoka, priobalja i Zagore. Organizirali smo i okrugli stol na temu “Županija jučer, danas, sutra”, o čemu ćemo svakako izvijestiti i širu javnost, kako bismo još jednom čuli argumente “za i protiv” ovakvog teritorijalnog i ustavno-pravnog uređenja Republike Hrvatske, te zajednički razmotrili moguće unaprjeđenje i reformu javne uprave, na korist svih naših građana. Uz to smo planirali i svečani dio obilježavanja ove značajne obljetnice: svečanom sjednicom i prigodnim koncertom u HNK-u Split. Kroz ove dane naša županija, gradovi Split i Solin su domaćini brojnim obiteljima iz cijele Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine na Trećem nacionalnom danu hrvatskih katoličkih obitelji. Splitsko-makarska nadbiskupija je s nama i s drugim institucijama i ustanovama priredila sadržajan program. Očekujemo vas radosna srca, s vjerom u bolju budućnost našeg naroda. Budući da ovaj broj “Moje županije” izlazi početkom nove školske godine, raduje me činjenica da je Županija na vrijeme osigurala besplatne udžbenike učenicima svih osnovnih škola kojima je osnivač. Još više raduje završetak izgradnje nove zgrade osnovne škole na području županije (Ninčevići). Svjestan da sve demografske mjere koje poduzimamo nisu dostatne za zaustavljanje iseljavanja mladih obitelji iz naše županije, kao i iz drugih krajeva Hrvatske, svim nastavnicima i roditeljima želim puno strpljivosti, međusobnog razumijevanja i uvažavanja, a učenicima sretan i radostan početak školske godine, u kojoj im se otvaraju neistraženi obzori znanja i novi prostori usavršavanja vještina i kreativnosti, te stjecanje novih i obnova starih prijateljstava.

rujan 2018.

mirovinu dočekao u godini jubileja Vladimir Dugandžić/Hanza Media

Stvaramo uvjete za održivi razvoj otoka, priobalja i Zagore

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

DUŠAN DUŠKO BULIĆ JE OD PRVOGA DANA OSNUTKA ŽUPANIJE RADIO KAO NJEZIN VOZAČ, PUNIH 25 GODINA, I ISKRENO PRIZNAJE:

Sritan sam

što sam bio kotačić u stvaranju Županije Piše: Milena Budimir

a opet biram, opet bi radio isto, kazuje nam Dušan Duško Bulić. I nema ni trunke sumnje u njegovu glasu da baš tako ne bi bilo, jer da se opet nekako izmiješaju karte, Duško bi ih opet podijelio jednako. Stavio bi tako na 1973. Jadrantrans, pa bi onda 1980. stavio srce na Slobodnu Dalmaciju i 1993. okrunio sve dolaskom u Županiju.

’Peronja je radio 300 na sat’ Duško je taman otišao u mirovinu. Zasluženu, dodajmo. I ostat će zabilježen kao onaj koji je od prvog dana osnutka radio u Županiji. Od prvog! - Gledam na to ovako: bila je to firma u osnutku, nisam niko-

me uzeo radno mjesto - smije se Duško. I nije, bio je pozvan da se pridruži ekipi koja je ustrojavala Županiju, bio je onaj koji je vozio gdje god je trebalo stići. A tih se godina baš putovalo. Ondašnji župan Kruno Peronja je radio 300 na sat, hiperaktivan, svugdje ga je bilo, prisjeća se. - Sritan sam što sam bio kotačić u stvaranju Županije, smije se dosjetki. A njegovi su “kotačići” prešli u radnome vijeku preko dva milijuna kilometara. Samo na poslu. I da se nije makao iz Dalmacije - 156 je puta, radeći, okružio zemaljsku balotu po ekvatoru. Ima li kantuna u Dalmaciji di niste bili? - pitamo, znatiželjni. - Mislite u Hrvatskoj, širi kartu Duško, jer u Županiji Splitsko-dalmatinskoj nema ni centimetra četvornog kojeg nije obišao. Pa, u Hrvatskoj, recimo, ima manjih mjesta po Slavoniji, Istri, Zagorju, gdje nisam bio, sva veća sam, naravno, obišao. I sve je ove godine rada za vo-

lanom, hvala dragom Bogu, veli, prošao bez nesreće. Napornih vožnji i velikih brzina je, naravno, bilo. Ali je vožnja od A do B uvijek baš prošla kako je i trebala proći. Nagovaramo ga da se sjeti neke vožnje koja je bila “rudarska”. - Ondašnja ministrica branitelja Jadranka Kosor je bila gošća u Županiji. Otvarala je sa županom spomenik braniteljima na Malačkoj. To je bilo zakazano u 17 sati, a u 18 sati smo trebali biti na nekom drugom događanju u Makarskoj. Imali smo, naravno, policijsku pratnju, klima u vozilu je radila, u 17.10 samo krenuli s Malačke, uru poslije smo bili u Makarskoj. Kada su svi izašli iz vozila shvatio sam da mi je košulja potpuno mokra – prisjeća se Duško.

’Autocesta nas je spasila’ Njegov posao nije imao radnog vremena. Zahtjevan je i odgovoran. - Događalo se često da doručkujem doma, ručam negdje na

otoku, a večeram u Zagori, veli. - U autu se puno govori, ali što se čuje - to tu i ostaje. Vozač mora biti diskretan - podučava nas. Pa se prisjeća vremena dok Dalmacija nije imala svoju “žilu kucavicu” Dalmatinu, autocestu koja je donijela život na naš kamen. - Ti se periodi prije i poslije autoceste uopće ne daju usporediti, kazuje Duško. - Ali ako kažem da nas je autocesta spasila, vjerujte da je tako - zaključuje. Pokušavamo ga, onako diskretnog, nagovoriti da nam oda neku šalu, neki veseo događaj, nešto da se svi zajedno smijemo. Neće. Škrt je na riječima. - Imali smo i Županija i Grad isto vozilo, pa bi se znalo dogoditi da mi recimo ondašnji gradonačelnik Nikola Grabić, nakon sastanka, umjesto u svoje, uđe u moje auto. Pogleda me i kaže: Oprosti! Nasmijemo se i on ode u vozilo Grada, eto, samo smo to uspjeli izvući iz Duška. U Vrlici i Kninu nekoliko sati nakon oslobođenja U samom procesu nastajanja Županije bilo je gadno vrijeme, Domovinski rat je još uvijek trajao. Vozio je Duško i na pregovore delegacije, ali vozio je i u vrijeme Pobjede.

- Par sati nakon oslobođenja Vrlike i nakon oslobođenja Knina ušao sam s vozilom tamo, ponosan je. I sve te godine dok je radio, supruga Dragica, koja je bila takodjer zaposlena, kod kuće je bila glavna i odgovorna, odgajala je Vilmu i Petra, a sada su zajedno dočekali dva mala blaga: unuke Grgu i Tomu. - Zbog posla obitelj pati. Tako je. Pate i prijatelji i rodbina, nemaš vrimena za sve. Ali kada kuću drži supruga koja o svemu brine, onda se lakše radi. Imao sam i dodatnu sreću što su ljudi s kojima sam radio bili korektni, odnosi među nama su uvijek bili opušteni i onako, baš ljudski. Ugodna atmosfera za rad - veli Duško.

Petroslav Sapunar, predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije Ima još par tajni u ovome vozačkome poslu. Godišnji je odmor nepoznanica. Jer, veli Duško, upravo se ljeti nekako najviše radi. A i čeka se dugo. Čeka se dok završe susreti, pregovori, razgovori... Ajme, pa šta bi tada radili? mi zgroženo pitamo. - Čekanje, čitanje, ćakula smije se Duško.

’Nije vrijeme za mirovanje’ Sve ove godine nikada, ali ono – baš nikada, Duško nije zakasnio na posao. - To je nešto što sam sebi ne bi nikada dozvolio, a niti tolerirao. Nastavit će ovako i dalje, mirovina za njega nije vrijeme za mirovanje. - Aktivan sam, oko kuće, u kući, malo poljoprivreda. Zahvaljujem Bogu što mogu, što sam dočekao ovaj period, za razliku od mnogih. Nema naglog prijelaza, isti ritam - veli nam. A nama samo preostalo da mu zaželimo ostvarenje svih želja, a on ih je već posložio redom: zdravlje, zdravlje, zdravlje.

Četvorica župana: Ante Sanader, Kruno Peronja, Blaženko Boban i Zlatko Ževrnja

2001. – 2005.

IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 14. travnja 1993. Župan: NADAN VIDOŠEVIĆ Podžupan: KRUNO PERONJA Podžupan: DINKO FRANCHINI (izabran 3. rujna 1993. na 2. sjednici) Predsjednik Skupštine: dr. LUKA TOMIĆ Potpredsjednici Skupštine: dr. JOŠKO BILIŠKOV i dr. ANTE NOSIĆ (izabrani 3. rujna 1993.) Župan: KRUNO PERONJA – Odluka o izboru župana – izabran 28. siječnja 1994. Podžupan: mr. sc. NEDJELJKO – ŠPIRO ERCEG (pok.) – izabran 1. veljače 1996.

IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 19. lipnja 2001. Župan: dr. sc. BRANIMIR LUKŠIĆ (pok.) Zamjenik župana: dr. sc. JOŠKO KOVAČ Zamjenik župana: TADIJA BARUN Predsjednik Skupštine: dr. sc. MIHOVIL BIOČIĆ Potpredsjednici Skupštine: SREĆKO ZELIĆ (prestao mandat po sili zakona 24. srpnja 2003.) i MIROSLAV GRANIĆ Potpredsjednik Skupštine: VENKO ĆURLIN – izabran na 21. sjednici županijske skupštine 7. kolovoza 2003. (zamjena za Srećka Zelića)

IZABRANI NEPOSREDNO NA LOKALNIM IZBORIMA Župan: ANTE SANADER Zamjenik župana: LUKA BRČIĆ Zamjenik župana: VISKO HALADIĆ

IZABRANI NEPOSREDNO NA LOKALNIM IZBORIMA Župan: BLAŽENKO BOBAN Zamjenici župana: LUKA BRČIĆ i ANTE ŠOŠIĆ

IZABRANI NA 19. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 26. lipnja 2003. Župan: KRUNO PERONJA Zamjenik župana: dr. sc. JOŠKO KOVAČ Zamjenik župana: TADIJA BARUN

IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 19. lipnja 2009. Predsjednik Skupštine: PETROSLAV SAPUNAR Potpredsjednici Skupštine: dr. ANTE NOSIĆ i VELJAN RADOJKOVIĆ

IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 4. srpnja 2017. Predsjednik Skupštine: PETROSLAV SAPUNAR Potpredsjednici Skupštine: ŽIVKO NENADIĆ i ANTE PRANIĆ

IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 17. svibnja 1997. Župan: dr. sc. BRANIMIR LUKŠIĆ (pok.) Podžupan: MARKO BITANGA - od 12. ožujka 1998. dr. ANTE NOSIĆ Podžupan: mr. sc. NEDJELJKO – ŠPIRO ERCEG Predsjednik Skupštine: ŽIVKO NENADIĆ Potpredsjednici Skupštine: DINKO FRANCHINI i ANTE ŠKELJO

d Odluke Hrvatskog sabora o broju i zakonskim okvirima djelovanja županija, iz prosinca 1992., pa samog konstituiranja Splitsko-dalmatinske županije, 14. travnja 1993., sve njezine aktivnosti prepoznate su, kako na nacionalnoj razini tako i među lokalnim upravama i samoupravama, a svakako i među stanovnicima naše županije. Najveća aktivnost povezana je s prijedlozima i provedbama zakonskih propisa i politika iz djelokruga djelovanja Županije. U svom djelovanju Županija splitsko-dalmatinska obavlja poslove koje se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i prometnu infrastrukturu, te planira i razvoj mreža obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Obnašajući dužnost predsjednika Županijske skupštine u više mandata, evo već desetu godinu, mogu sa zadovoljstvom zaključiti da je izvršna vlast prepoznala značenje suradnje s lokalnom i područnom samoupravom, te regionalni i ruralni razvoj kao preduvjet održivog razvoja Županije. Navedeno se manifestira na održavanju redovitih izravnih dijaloga i razmjeni mišljenja s gradonačelnicima i načelnicima s područja Splitsko-dalmatinske županije. Naša županija, uostalom kao i sve primorske županije, nalazi se u posebnom položaju, obuhvaćajući Zagoru, priobalje i otoke, a svaka od navedenih cjelina ima svoje specifične potrebe.

1993. - 1997.

1997. – 2001.

Drago mi je čuti konstruktivan glas oporbe

2005. – 2009. ODLUKA O OBNAŠANJU DUŽNOSTI ŽUPANA I ZAMJENIKA ŽUPANA 2. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 11. srpnja 2005. Župan: ANTE SANADER Zamjenik župana: LUKA BRČIĆ Zamjenica župana: ANĐELKA VUKOVIĆ IZABRANI NA 1. SJEDNICI SKUPŠTINE 17. VI 2005. Predsjednik Skupštine: ŽIVKO NENADIĆ Potpredsjednici Skupštine: TONĆI SMOJE (pok.) i VENKO ČURLIN

2009. – 2013.

2013. – 2017. IZABRANI NEPOSREDNO NA LOKALNIM IZBORIMA Župan: ZLATKO ŽEVRNJA Zamjenik župana: LUKA BRČIĆ Zamjenik župana: ANTE ŠOŠIĆ IZABRANI NA 1. SJEDNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 19. lipnja 2013. Predsjednik Skupštine: PETROSLAV SAPUNAR Potpredsjednici Skupštine: DAMIR ĆOSIĆ i VELJAN RADOJKOVIĆ

2017. – 2021.

Upravo dijalog, rasprave o ključnim problemima od interesa su za položaj gradova i općina, bilo da je riječ o Zagori, priobalju ili otocima, što je značajno za bolju, kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa decentralizacije. Stoga mi je na sjednicama Županijske skupštine posebno drago čuti i glas oporbe, jer svaki konstruktivan prijedlog, bez obzira s koje strane dolazio, treba biti uvažen, na dobrobit svih stanovnika naše županije. Evidentno je da procesi decentralizacije, a posebno one fiskalne, postižu dobre rezultate za proračun lokalnih zajednica. Upravo povećanje proračuna ima za posljedicu ulaganje u infrastrukturne, gospodarske i demografske projekte, a sve to poboljšava uvjete života te osigurava ravnomjeran gospodarski razvoj u svim dijelovima županije. Moramo naglasiti da Splitsko-dalmatinska županija treba što učinkovitije povlačiti sredstva iz EU fondova. Da bi se predviđena sredstva brže i efikasnije povlačila i usmjeravala prema projektima i programima gradova i općina, kao i mještanima županije, značajnu ulogu ima Razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije - RERA. Osjećam se počašćenim i ponosnim što sam na čelu našeg “županijskog parlamenta” u ovoj jubilarnoj godini. I na kraju, zaželio bih nastavak uspješnoga djelovanja Županije i županijskih ustanova, da u budućnosti i nadalje služe na dobrobit svih građana naših gradova i općina, kao i cijele domovine nam Hrvatske.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

14. sjednica županijske skupštine

Brza cesta

riješit će prometni čep Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

a 14. sjednici Župa nijske skupštine, pod predsjedava njem Petroslava Sapunara, vijeć nici su, na prijedlog župana Blaženka Bobana, jednoglasno prihvatili Odluku o proglašenju Olivera Dragojevića, posmrtno, počasnim građaninom SDŽ. Skupština je donijela Rješe nje o razrješenju sudaca porot nika Općinskog suda u Splitu, Odluku o osnivanju i imeno vanju županijskog Savjeta za zdravlje te Odluke o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za za štitu prava pacijenata SDŽ. Prihvaćeno je Izvješće o sta nju i planiranoj izgradnji cesta na području županije. - Planiranim projektima na pokon bi se trebale riješiti pro metne gužve, ali i s tim da se sve uskladi s važećim prostornim planovima, a od “Hrvatskih ce sta” očekujem redoslijed priori teta gradnje i temeljni plan ak tivnosti za realizaciju, kazao je župan.

Brodska linija Omiš -Postira

Koncesije na pomorskom dobru Usvojene su i Odluka o da vanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (po stavljanja) i gospodarskog ko rištenja luke posebne namje ne – sidrišta na području uvala Nečujam, Piškera i Maslinica te Odluka o namjeri davanja kon cesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja akvakulture, marikulture i uz gajališta u predjelu uvale Vela Luka u Gornjem Selu, na otoku Šolti. Donesene su odluke o izmje nama i dopunama odluka o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke poseb ne namjene – benzinske postaje za punjenje pogonskim gorivom plovila i vozila u području obale u Rogaču, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korište nja mrjestilišta morskih orga nizama, uzgajališta morske ri be i školjkaša na uvali Duboka. Prihvaćena je Odluka o na

mjeri davanja koncesije pla že na području ispred kampa Belvedere, Općina Seget, kao i Odluka o izmjenama i dopu nama Odluke o koncesiji na po morskom dobru u svrhu gospo darskog korištenja benzinske postaje predio Brigi-Lokvice u Trogiru. Također je usvojena i Odlu ka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke nautičkog turizma - privezišta ispred hotela Lav, Općina Pod strana, te Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavlja nja) i gospodarskog korištenja ski-lifta na području Divulja u Štafiliću.

Akvarij u špilji Grota Usvojena su i Odluke o iz mjenama i dopunama Odluke o koncesiji na pomorskom do bru u svrhu korištenja tvornič kog kruga “Sv. Juraj“ u za tran sport rasutih tereta, kao i špilje Grota u akvarij i njezina gospo darskog korištenja na dijelu k.o. Makarska-Makar tek orištenja benzinske postaje na dijelu k.o. Makarska-Makar, predio obala i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k o. Veliko Brdo, predio zapadno od Romane. Usvojeno je i niz drugih Od luka o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru: u svrhu po stavljanja naprava i gospodar skog korištenja uzgajališta mor ske ribe i školjkaša na području uvala Vlaška, Grad Stari Grad; postavljanja naprava i gospo darskog uzgoja lubina, komar či i školjkaša na predjelu uvale Maslinova; gospodarskog kori štenja dijela benzinske postaje na području uvala Radonja; ko rištenja benzinske postaje na dijelu Zapadne obale u Splitu; korištenja benzinske postaje na predjelu obala u Hvaru; ko rištenja luke posebne namjene – benzinske postaje za punje nje pogonskim gorivom plovila i vozila na dijelu k.o. Bol, predio obala te gospodarskog korište nja plaže na predjelu Kamenica u Komiži.

Piše:

povijest nagrada

ana marija škorić

Prof. dr. Ivo Grabovac i fra Vjeko Vrčić dobitnici su Nagrade za životno djelo 2000. godine

POPIS SVIH NOSITELJA NAGRADA SPLITSKODALMATINSKE ŽUPANIJE OD 1996. DO 2018.

Zlatna kadena od 261 imena

razdoblju od 1996. do 2 018. ukupno je dodijeljeno 261 nag rada Split sko-dalmatinske županije - 56 Nagrada za život no djelo, 110 Osobnih nagrada i 95 Skupnih nagrada. Dodije ljeno je i 30 Povelja, a Počasnim građaninom SDŽ-a proglašeno je ukupno osam osoba.

1996. Nagrada SDŽ: 1. red sestara sv. Križa, Vis; 2. dr. Ivo Grabovac; 3. mr. sc. Juraj Buzolić; 4. dr. Kruno Prijatelj; 5. Goran Ivanišević

1997. Nagrada za životno djelo: 1. msgr. dr. Frane Franić; 2. Ljubo Stipišić Osobna nagrada: 1. Ivo Per van; 2. Mirjana Lučić; 3. fra Josip Soldo; 4. prof. dr. Branimir Lukšić; 5. Ratomir Kliškić Skupna nagrada: 1. Jadroplov; 2. Književni krug Split; 3. Hvarsko pučko kazalište

1998. Nagrada za životno djelo: 1. dr. fra Petar Bezina; 2. Boris Dvornik Osobna nagrada: 1. Stipe Božić; 2. Joško Markotić; 3. prof. dr. Pavle Marović; 4. dr. Mate Šimundić; 5. mons. dr. Drago Šimundža Skupna nagrada: 1. Centar za odgoj i obraz. Slava Raškaj; 2. Dom za djecu Maestral; 3. Zbor Splitski liječnici pjevači

1999. Nagrada za životno djelo 1. Stanislava Adamić; 2. dr. sc. Ni ves Štambuk-Giljanović Osobna nagrada: 1. Veljko

Barbieri; 2. don Josip Franulić; 3. Božena Martinčević; 4. prof. dr. sc. Drago Pavić; 5. msgr. Slobodan Štambuk Skupna nagrada: 1. Vokalni ansambl Chorus Spalatensis; 2. Klapa Sinj; 3. Tvrtka Pomak

2000. Nagrada za životno djelo 1. prof. dr. Ivo Grabovac; 2. fra Vje ko Vrčić Osobna nagrada: 1. prof. dr. Ivan Bilić; 2. Milan Glibota; 3. Igor Brešan; 4. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić; 5. don Joško Šantić Skupna nagr ada: 1. Nad biskupsko sjemenište Split; 2. Narodna glazba Trogir; 3. Gradski šahovski klub MravinceDalmacijacement

2001. Nagrada za životno djelo 1. dr. fra Karlo Jurišić; 2. časna se stra Marija od Presvetog Srca An ka Petričević Osobna nagrada: 1. prof. dr. Liv io Balarin; 2. prof. dr. Ivo Banović; 3. dr. Danica BožićBužančić; 4. prof. dr. Stipan Janković; 5. Vicko (Vinko) Šoljan Skupna nagrada: 1. Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski; 2. Hrvatsko planinarsko društvo Mosor; 3. Nakladna kuća Laus

2003. Nagrada za životno djelo 1. don Božidar Medvid; 2. Ivan Mužić Osobna nagrada: 1. Vedran Mlikota; 2. fra Zoran Kutleša; 3. Šandor Lingli; 4. Petar Metličić; 5. Ivano Balić Skupna nagrada: 1. Gorska služba spašavanja; 2. Pučki pjevači, Stari Grad; 3. Udruga tjelesnih invalida Toms, Trogir

2004. Nagrada za životno djelo 1. Ante Ivanković; 2. Anđelko No vaković (posmrtno) Osobna nagrada: 1. fra Dinko Bošnjak; 2. fra Ivan Jukić; 3. prof. dr. sc. Duško Lozina; 4. Blanka Vlašić; 5. Zlatko Ževrnja Skupna nagrada: 1. Osnovna škola Majstor Radovan, Trogir; 2. Udruga Hr. vojnih invalida Domovinskog rata; 3. Mesna industrija Braća Pivac d.o.o.

2005. Nagrada za životno djelo 1. Andrija Bartulić - posmrtno Osobna nagrada: 1. Jakša Fiamengo; 2. prof. Bože Mimica; 3. don Vjekoslav Pavlinović; 4. Mirko Tomasović; 5. dr. fra Luka Tomašević Skupna nagrada: 1. Hrvatska glazbena mladeži iz Splita; 2. HVK Gusar; 2. HKUD Proložac; 3. KUD Jedinstvo iz Splita; 4. Osnovna škola Ostrog iz Kaštel Lukšića

2006. Nagrada za životno djelo 1. Frane Matošić; 2. Matko Trebo tić; 3. prof. Davor Domančić (po smrtno) Osobna nagrada: 1. mr. sc. dr. Joško Kalilić; 2. prof. Kažimir Hraste; 3. prof. Milan Lakoš; 4. časna sestra Servacija /Anđelka/ Mateljan; 5. Mario Ančić Skupna nagrada: 1. Udruga osoba s invaliditetom Split; 2. Udruga Most; 3. Festival dal matinskih klapa Omiš; 4. Školski

vjesnik; 5. Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Do movinskog rata SDŽ2007. Nagrada za životno djelo 1. Veljko Rogošić; 2. Branko Šego vić; 3. akademik Petar Šimunović Osobna nagrada: 1. prof. dr. sc. Boris Buklijaš; 2. Bosiljka Bulović; 3. Jelena Eranović; 4. Jurica Gizdić; 5. Ivan Glibota Skupna nagrada: 1. Klapa Ca mbi i z K a štela; 2 . K lub liječenih alkoholičara Split; 3. Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, podružnica SDŽ; 4. Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog ratapodružnica SDŽ; 5. Zadružni savez Dalmacije

2008. Nagrada za životno djelo 1. prof. dr. sc. Josip Ćorić; 2. Kar lo Grenc; 3. prof. dr. sc. Petar Gri sogono Osobna nagrada: 1. Vinko Bajrović; 2. Antun Sviličić; 3. fra Frane Bilokapić; 4. Mladen Vuković; 5. dr. Luka Tomić Skupna nagrada: 1. Škola likovnih umjetnosti u Splitu; 2. Boksački klub Klis; 3. Hrvatska gradska glazba Stari Grad; 4. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sinj; 5. Udruga Žena ženi prijatelj

2009. Nagrada za životno djelo 1. mnsg. Ante Jurić; 2. prof. Duško Kečkemet; 3. Edo Pezzi Osobna nagrada: 1. Boris Burić-Gena; 2. Marinko Ćavar; 3. dr. fra Josip Marcelić; 4. prof. Tihomir Radić; 5. Sanja Župa Skupna nagrada: 1. Centar borilačkih športova Pit Bull; 2. Dječji zbor Srdelice, Split; 3. Hrvatska gradska glazba Vis; 4. Ragbi klub Nada; 5. Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata SDŽ

2010. Nagrada za životno djelo 1. Vicko Šoljan; 2. dr. Drago Štam

buk; 3. Ivan Vujević Osobna nagrada: 1. prof. dr. sc. Miljenko Grgić; 2. Ivan KljakovićGašpić; 3. Ante Raos; 4. Karlo Reitober; 5. Yolanda Tabak Raibaldi Skupna nagrada: 1. Uduga Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora - Podružnica SDŽ; 2. Glasilo Imotska krajina; 3. Samostan Sv. Klare Split; 4. Udruga Sanus Split; 5. Eskadrila transportnih helikoptera Divulje

2014.

Nagrada za životno djelo 1. Ivna Bućan; 2. prof. dr. fra Vicko Kapitanović; 3. Ratomir Kliškić Osobna nagrada: 1. Duško Božinović; 2. prof. dr. sc. Elza Jurun; 3. fra Mirko Marić; 4. Mate Smolčić Skupna nagr ada: 1. HNK Hajduk; 2. Humanitarna udruga Ivan Merz; 3. Klub dobrovoljnih darovatelja krvi Brodosplit; 4. Udruga veterana 4. gardijske brigade; 5. Županijski savez školskog športa SDŽ

2012.

2015.

Nagrada za životno djelo 1. Nenad Gaćina; 2. Mirko Toma sović; 3. don Lovre Žuljević-Mikas Osobna nagr ada: 1. Maja Budrović; 2. Ivanka Luetić Boban; 3. Ivica Luetić; 4. dr. sc. Ilija Protuđer; 5. dr. sc. Goran Sučić Skupna nagrada: 1. Gradska glazba Sinj; 2. Gradska glazba Zvonimir – Solin; 3. Hrvatski nogometni klub Val Donja Kaštela; 4. Radnički nogometni klub Split; 5. Udruga Specijalne jedinice policije BATT Split

Nagrada za životno djelo 1. prof. dr. sc. Branimir Lukšić (posmrtno); 2. prof. dr. sc. fra Ma rijan Mate Mandac; 3. Anđelko Rađa Osobna nagrada: 1. Ivica Bašić; 2. Petar Fabjanović; 3. mr. sc. Ivan Kozlica; 4. Nikola Listeš; 5. Nenad Vrandečić Skupna nagrada: 1. Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije; 2. Udruga oboljelih od kolagenoza Spl it; 3 . Ud r u g a vet er a n a Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske; 4. Vaterpolski klub Jadran; 5. Viteško alkarsko društvo Sinj

2011.

2013. Nagrada za životno djelo 1. prof. dr. sc. Emilio Marin; 2. prof. dr. sc. Ivan Pavić; 3. Vicko Sviličić Osobna nagr ada: 1. Pjero Baranović; 2. Ojdana Koharević; 3. prof. dr. sc. Dragan Ljutić; 4.

2002. Nagrada za životno djelo 1. Ivan Bošković; 2. fra Kruno Vu kšić Osobna nagrada: 1. Kuzma Kovačić; 2. Matko Trebotić Skupna nagrada: 1. Gradski muški pjevački zbor Brodosplit; 2. OŠ Bijaći; 3. Središnji nacionalni stožer za obranu dig niteta Domovinskog rata

Petar Malbaša; 5. Špiro Žižić Skupna nagr ada: 1. HNK Trogir; 2. KUD Salona Solin; 3. Odbojkaški klub invalida Split (OKI SPLIT); 4. Odsjek za intervencijsku kardiologiju Kliničkog odjela za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split; 5. Udruga Zvjezdano selo Mosor

Nagrada za životno djelo 1. Josip Jović; 2. fra Hrvatin Ga brijel Jurišić; 3. Mario Nepo Kuz manić Osobna nagrada: 1. Silvana Ć u rkov i ć ; 2 . S e s t r a E m a Damjanović; 3. Marija Dujmić; 4. Mirjana Korljan; 5. dr. sc. Božo Plazibat Skupna nagr ada: 1. Klub dobrovoljnih darivatelja krvi Policijske uprave splitsko dalmatinske; 2. Kuglački klub Marjan; 3. Mješoviti zbor mladih i komorni orkestar Gospe od Zdravlja Split; 4. Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split; 5. Udruga hrvatskih branitelja Veterani 126. brigade Sinj

JOŠKO PONOŠ/HANZA MEDIA

Usvojena su izvješća zdrav stvenih ustanova za 2017. godi nu, kao i izvješća o radu Centra za kulturu Brač, Muzeja hvar ske baštine te Muzeja Cetinske krajine, kao i godišnje izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom RH te objedinjena iz vješća o provedbi planova gos podarenja otpadom jedinica lo kalne samouprave. Usvojena su i izvješća o radu JU Zavod za prostorno uređenje SDŽ, iz vješće o stanju zaštite od poža ra i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđe nja zaštite od požara, izvješće o stanju u gospodarstvu s pri kazom financijskih kretanja u 2017. i ostvarenju Programa po ticanja malog i srednjeg podu zetništva. Donesena je Odluka o utvrđi

vanju županijske brodske linije Omiš - Postira, te su prihvaće ne Izmjene Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvo ju na području županije (2017.2020.). Vijećnici su prihvatili Iz vješće o radu Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i ra zvoj, kao i Odluku o izmjeni Od luke o osnivanju JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ te Odluku o izmjenama i dopune Odluke o osnivanju županijske Lučke uprave.

rujan 2018.

MATKO BILJAK

VIJEĆNICI SU, IZMEĐU OSTALOGA, RASPRAVLJALI I O STANJU I PLANIRANOJ IZGRADNJI CESTA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

rujan 2018.

2016. Nagrada za životno djelo 1. Marija Jović (posmrtno); 2. prof. dr. Mate Matas; 3. msgr. dr. Mile Vidović Osobna nagrada: 1. Časna sestra Darija Ivka Bota; 2. Ivan Grljušić; 3. Ivan Ugrin; 4. Ana Zaninović; 5. Lucija Zaninović Skupna nagrada: 1. Plivački klub CIPAL iz Splita; 2. Sinjsko pučko kazalište; 3. Osmijeh udruga roditelja djece s posebnim potrebama iz Vrgorca; 4. Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV-a; 5. Udruga za očuvanje zavičajne baštine Slivno iz Slivna

2017.

Županijski laureati od prije 10 godina, iz 2008., snimljeni u Muzeju arheoloških spomenika

Nagrada za životno djelo 1. akademik Davorin Rudolf; 2. Ivan Šimunović; 3. prof. dr. sc. Borben Uglešić

Počasni građani 1999. dr. Herwigg Roggeman 2002. Ante Gotovina; Mirko Norac; Rahim Ademi 2003. Ante Kostelić; Janica Kostelić; Ivica Kostelić 2018. Oliver Dragojević

Povelje 2000. Vinko Barbarić; Ivica Balić; OŠ Bijaći, K. Novi 2002. Marko Perković Thompson 2004. HRT, HR – Radiopostaja Split 2005. Stipe Vidaković; Pavle Rossi 2009. Duško Božinović; Marinko Buličić; mr. Milivoj Franić; prof. Ivica Mlivončić; dr. Ivan Prcela; dr. Drago Štambuk; Humanitarna udruga Ivan Merz; Klapa Lučica; Koordinacija udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata SDŽ; Kuglački klub Marjan iz Splita; Ronilačko-ekološki klub HVIDR-a iz Splita 2013. Katarina Verbanac; Biserka Zanne; Nikša Bešić; Stipan Bilić; Krunoslav Čmrlec; Goran Čolak; Ante Ćuk; Vjekoslav Ečić; Matko Šmuketa; Mario Vitezica; Slobodan Vukman 2017. Matea Kolovrat

Osobna nagrada: 1. Petar Buljević, prof.; 2. Ivan Jakšić; 3. Ante Omazić, dr. med; 4. dr. sc. Stanislav Piplović; 5. Marija Županović Skupna nagr ada: 1. KU U Sv. K liment, Gornje Sitno; 2. Ronilačko - ekološki klub HVIDR-a Split; 3. Sportska sekcija liječnici tenisači, Hrvatskog liječničkog zbora - podružnica Split; 4. Sveučilište u Splitu; 5. Udruga veterana Domovinskog rata 114. brigade HV-a

2018. Nagrada za životno djelo 1. Cynthija Hansell Bakić; 2. An đelko Mrkonjić; 3. Slobodan Štam buk Osobna nagrada: 1. Ivana Jurčević; 2. Ana Lešina; 3. Mirko Matijaš; 4. Vlatko Perković; 5. Vlado Sunko Skupna nagrada: 1. Gradski zbor Brodosplit, Split; 2. DVD Dalmacija Dugi Rat; 3. Podvodno istraživački klub Mornar Split; 4. Udruga branitelja veterana Domovinskog rata 72. bojne; 5. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

županijski laureati 2018. godine

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

Cynthia Hansell BAKIĆ

Prof.dr.sc. Anđelko mrkonjić

Mons. Slobodan štambuk

Cynthia Hansell Bakić, sopranistica, operna diva, Amerikanka i hrvatska nevjesta u Split je došla živjeti sa samo 22 godine. Odrasla je u Virginiji u SAD-u i već kao 11-godišnjakinja imala je zavidnu zbirku nagrada. Debitantski nastup imala je na Peristilu 1972. ulogom Leonore u “Trubaduru”, a tada je upoznala i svog supruga Antu Bakića. Velikim koncertom u splitskom HNK-a 2013. proslavila je 40 godina uspješne karijere, tijekom koje je tumačila više od 60 glavnih uloga. Redovita je profesorica u trajnom zvanju solo pjevanja Muzičke akademije u Zagrebu i Umjetničke akademije u Splitu. Visokom naobrazbom i širokom kulturom do maksimuma je razvila prirodnu nadarenost, osvajajući blistavim glasom i cjelovitošću umjetničke kreacije. Dobitnica je Nagrade Grada Splita, Nagrade Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za iznimna dostignuća u kulturi i mnogih drugih. Doprinos Domovinskom ratu dala je ne samo mnogim dobrotvornim koncertima, nego i kao promicateljica Hrvatske u svijetu, šireći istinu o ratu u Hrvatskoj.

Anđelko Mrkonjić rođen je 21. kolovoza 1946. u Slivnu. Diplomirao je na Fakultetu industrijske pedagogije u Rijeci 1976., a poslijediplomski studij završava na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje 1988. stiče i znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polje pedagogije, obranom doktorske disertacije “Pedagoško-andragoški činioci kvalitete srednjeg obrazovanja”. Obnašao je mnoge funkcije: predstojnika Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zadru, pročelnika Zavoda za filozofiju, pedagogiju, psihologiju i sociologiju, pročelnika Odjela za pedagogiju, šefa katedre za institucionalnu pedagogiju i član je Senata Sveučilišta u Zadru. Sudjelovao je u više znanstveno-istraživačkih projekata, objavio osam knjiga, 45 znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je niza priznanja i državne nagrade Ivan Filipović za promicanje pedagoške teorije i prakse. Uvršten je Hrvatsku opću enciklopediju. Ističe se njegov samoprijegorni volonterski rad i nemjerljiv doprinos očuvanju kulturne baštine, zbog čega ga s pravom možemo nazvati pedagogom zavičajne baštine.

Mons. Slobodan Štambuk rođen je 1. ožujka 1941. u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju i studij teologije završio je u Zadru. Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 1966. u Selcima. Vršio je službe u Pražnicima, Gornjem Humcu, Nerežišćima, Supetru i Škripu na Braču, u Vrisniku, Pitvama, Vrbanju i Svirču na Hvaru. Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je hvarskim biskupom 1989. Svoju biskupsku službu stavio je pod zaštitu Blažene Djevice Marije, a riječi sv. Ivane Arške koje je uzeo za geslo: “Neka je Bog uvijek prvi poslužen”, dosljedno je, u svom životu i svećeničkom pozivu, provodio u djelo, vodeći brigu o duhovnim i materijalnim dobrima povjerene mu biskupije, a osobito svećeničkih zvanja. Član je Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Pri HBK-a vodio je Vijeće za pomorce i istodobno se brinuo za Rome, potom Vijeće za turizam, te predsjeda Vijećem za misije. Papa Franjo prihvatio je odreknuće mons. Slobodana Štambuka 9. ožujka 2018. I kako je i sam u jednom intervjuu citirao Šenou: “U tvojoj svijesti hvala ti je trudu, s poštena lica teče pošten znoj, i nijesi, brate, živio zaludu, kad jesi svoj.”

UDRUGA BRANITELJA VETERANA 72. BOJNE VOJNE POLICIJE Jedna od najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske na južnom bojištu, 72. bojna Vojne policije, osnovana je u Splitu 13. prosinca 1991. godine. Postrojba, osnovana iz Samostalne satnije Vojne policije Četvrte brigade, prošla je sva dalmatinska bojišta, ali i ona u BiH, kroz akcije koje su prethodile “Oluji”. Tijekom Domovinskog rata kroz postrojbu je prošlo oko 2500 pripadnika, koji su uz borbene obavljali i redovne vojnopolicijske zadaće, za što su dobili najviša priznanja. Na oltar Domovine živote je položilo 12 pripadnika 72. bojne Vojne policije. Udruga branitelja veterana Vojne policije 72. bojne Split osnovana je 2010. Članovi udruge svakodnevno su angažirani u humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima, pomažu obiteljima poginulih branitelja, razvojačenim braniteljima u svezi statusnih pitanja, sudjeluju u organizaciji sjećanja na poginule i umrle branitelje, surađuju sa srodnim udrugama. Udruga je aktivni član Koordinacije borbenih postrojbi Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije. Svojim nesebičnim zalaganjem Udruga otima zaboravu doprinos županijskih postrojbi u Domovinskom ratu i promiče istinu o Domovinskom ratu.

PIŠE Ana Marija Škorić

OSOBNA GODIŠNJA NAGRADA

SKUPNA NAGRADA

DVD DALMACIJA Vatrogasno društvo u Dugom Ratu osnovano je 15. siječnja 1938. kao Industrijska vatrogasna četa tvornice “LA DALMATIENNE” i tako djeluje sve do 1984. godine, kada prelazi u teritorijalno Dobrovoljno vatrogasno društvo bivše općine Omiš. Nakon što je osnovana Općina Dugi Rat, DVD DALMACIJA postaje zasebno Dobrovoljno vatrogasno društvo s područjem požarne odgovornosti u općini Dugi Rat. U 80 godina postojanja društvo nije nikad prestalo s radom. Operativni članovi društva sudjelovali su na svim velikim požarima od Zadra do Dubrovnika, uključujući i otoke. Za doprinos u gašenju velikih požara na otocima Pelješcu i Hvaru, 1998. i 1999. godine, članovi Društva dobili su najviša državna priznanja. Zasigurno najtužnija godina u radu društva je bila 1985., kada je član Društva Zdravko Rakela-Bembo izgubio svoj mladi život, boreći se protiv katastrofalnog požara na otoku Korčuli. Njemu u čast DVD DALMACIJA svake godine u Dugom Ratu organizira memorijalni malonogometni turnir vatrogasnih ekipa koji nosi njegovo ime. Danas Društvo broji 80 aktivnih članova, od čega je 47 članova vatrogasne postrojbe. Svi članovi Društva su volonteri.

GRADSKI ZBOR BRODOSPLIT Muški pjevački zbor Brodosplit (danas Gradski zbor Brodosplit) osnovan je 1972. godine. Ima veoma raznolik repertoar, od renesansnih majstora do suvremenih autora, uz osobito njegovanje tradicije užeg zavičaja, odnosno dalmatinske pučke i koncertne pjesme. Zborom su od njegova osnivanja ravnali ugledni pedagozi i dirigenti: prof. Daniel Šeparović i prof. Josip Veršić, a od 1988. godine skladatelj i dirigent Vlado Sunko. Nemoguće je nabrojati sve vrijedne nagrade i priznanja koje je Brodosplit dobio za svoj rad diljem domovine i na međunarodnim natjecanjima: tri nagrade i medalju Grada Splita, nagradu Splitsko-dalmatinske županije za tridesetogodišnji uspješni rad, prvu nagradu u Budimpešti i Pragu, zlatnu medalju na Svjetskim zbornim igrama u Xiamenu u Kini, naslov olimpijskog pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Linzu, titulu Šampiona Svjetskih zbornih igara u Grazu, dvije zlatne medalje u kategorijama muških zborova i sakralne glazbe, te naslov apsolutnog pobjednika u kategoriji muških zborova na međunarodnom natjecanju zborova “Canta al mar”, zlatne plakete u kategoriji muških zborova sakralne glazbe, kao i posebnu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda za najbolje izvedeno djelo Roberta Schumanna na međunarodnom natjecanju „Robert Schumann”. Predsjednik Republike dodjeljuje im 2013. Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu povodom 40. obljetnice uspješnog djelovanja. Zahvaljujući predanom radu, broju nastupa, zanimljivosti programa, vrijednosti interpretacije, osebujnoj zvučnosti i kompaktnosti glasova, Gradski zbor Brodosplit jedan je od najcjenjenijih zborova u Hrvatskoj.

Ivana JURČEVIĆ

Ana LEŠINA

Mirko MATIJAŠ

Vlatko PERKOVIĆ

Vlado SUNKO

Ivana Jurčević rođena je 2. ožujka 1982. u Aržanu. Supruga je razvojačenog branitelja i majka dvoje djece. “Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivana Jurčević” registrirano je za djelatnost uzgoja i prodaje ovaca, proizvodnju mlijeka i sira. Tijekom godina proširuje stočni fond te pored proizvodnje mlijeka i sira njezin OPG nudi mesne i peradarske proizvode te ratarske kulture. Uzgoj se temelji na prirodnoj ispaši, čime potiče domaću, ekološku proizvodnju. OPG “Ivana Jurčević” član je LAG-a ADRION. Za razvoj svog obiteljskog gospodarstva Ivana Jurčević je koristila potpore iz državnih i županijskih sredstava, kao i sredstva iz EU fondova. Obiteljsko poljoprivedno gospodastrvo je jedini izvor prihoda četveročlane obitelji Jurčević. Nadamo se da će ova Nagrada biti poticaj Ivani i njezinoj obitelji za nastavak uspješnog rada, ali i primjer drugima kako se marljivim radom i upornošću može uspjeti i od rada u poljoprivredi i stočarstvu živjeti u ruralnoj sredini, u ovom slučaju u Dalmatinskoj zagori.

Ana Lešina rođena je 8. kolovoza 1980. u Splitu. Specijalistički diplomski stručni studij završila je u Zagrebu i stekla zvanje diplomiranog fizioterapeuta - modul neurofizioterapije. Ppotječe iz obitelji koja njeguje senzibilitet za potrebite i pruža im pomoć. Kao djevojčica s bakom je prikupljala pomoć koju bi zatim dostavljali u “Crveni križ”. Tu nesebičnost i potrebu da pruži pomoć potrebitima prenijela je i u svoj volonterski rad. Godinama volontira u splitskoj udruzi “Zvono”, za osobe s intelektualnim teškoćama, te u udruzi “Parkinson i mi”. Za svoj volonterski rad u udruzi “Zvono” 2007. i 2008. godine dobitnica je nagrade “Zlatni volonter”. Njen dugogodišnji rad je prepoznat i na državnoj razini, gdje je dobitnica nagrade “Ponos Hrvatske” za 2016. godinu. Dobitnica je Godišnje nagrade grada Splita za 2016. zbog pružanja pomoći potrebitima, društveni angažman i humanitarno-volonterske aktivnosti. Neprestano radi na stručnom usavršavanju te je završila brojne tečajeve, i to stečeno znanje primjenjuje u radu s pacijentima čije su joj potrebe ispred vlastitih, a jedina plaća - osmijeh onih kojima pomaže.

Mirko Matijaš rođen je 20. rujna 1957. u Nevestu, općina Unešić. Zvanje profesora stekao je na Studiju prirodoslovno-matematičkih i odgojnih područja. Od 1991. ravnatelj je OŠ “Ivan Duknović” u Marini. Posvetio se sportu, poeziji, fotografiji i ekologiji. Objavio je stotine intervjua, reportaža i fotoreportaža u Sportskom novostima i Slobodnoj Dalmaciji. Godine 1989. bio je trener ŽNK Jugoplastika, a 1996. sudjeluje u osnivanju NK Zagora iz Unešića. Autor je brojnih izložbi fotografija: Zagora u slici, Ivan Duknović, Krš Hrvatske, Cvijeće Dalmatinske zagore, Zagora u mom oku. Godine 2001. dobio je prvu nagradu za izložbu pod nazivom “Fala ti Gorane”. Iste godine pokreće prema UNESCO-u, u suradnji s prof. Joškom Ćaletom, zaštitu ojkalice kao nematerijalne kulturne baštine. Aktivan je član udruge “Kulturni sabor Zagore” od njenog osnivanja 2008. Autor je rada “Zagora - nogometno čudo s Borovišta”, koautor rada “Školstvo na području općine Marina”. Autor je stihova pjesme “Hrvatski ponos”, po kojoj je kninska bolnica dobila ime, stihova “Odrišenje kralja Zvonimira”, “Iznad svih Hrvatska” i “Sačuvajmo našu planetu”.

Vlatko Perković, član Hrvatskog društva književnika, doktor znanosti s područja književnosti i kazališta, rođen je 22. kolovoza 1936. u Klisu. Predavao je na splitskom odjelu Akademije dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Dobitnik je nagrade na Marulićevim danima, Nagrade grada Splita, Demetrove nagrade za životno djelo, te nagrade Emanuel Vidović za životno djelo u umjetnosti... Monografija “Vlatko Perković - život u umjetnosti” prikaz je njegova postignuća kao glumca, redatelja, teatrologa i kazališnog kritičara, dramskog i proznog pisca. U 2017. objavljena je njegova knjiga “Stvarnost i umjetnička stvarnost djela”. U drami “Pustinja”(2017.) u središte pozornosti stavlja čovjeka, kojem se njegova savjest nameće kao jedina alternativa u obrani od lažnog svjedočenja. Zaopisao je u svojoj knjizi: ”Mnogi misle da je najbolje s prezirom odšutjeti kako povodljivci prodaju istinu. Ali ja ću ipak zaustiti, iako nemam iluziju da bi im to moglo pomoći da se othrvaju silini želje da uvijek budu u trendu izdajući istinu. Učinit ću to radi naših unuka, da oni ne misle da smo svi bili slijepi...”

Vlado Sunko rođen je 10. svibnja 1954. u Splitu. Glazbeni pedagog, dirigent i skladatelj, studij glazbene teorije završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1979. Od 1982. do 1992. bio je profesor teorijskih predmeta i dirigent djevojačkog zbora u Srednjoj glazbenoj školi “Josip Hatze” u Splitu. Utemeljitelj je i prvi voditelj Zbora dječaka, redoviti je profesor na odjelu Glazbene umjetnosti pri Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Dobitnik je plakete za doprinos razvoju Sveučilišta Split, Nagrade grada Splita, te Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Ravnanje Muškim zborom Brodosplit (danas Gradski zbor Brodosplit) preuzima 1988., te s njim osvaja brojne nagrade na domaćim i inozemnim natjecanjima. Treba izdvojiti Zlato Gospine milosti, kantatu za soliste, zbor i instrumentalni ansambl, simfonijsku poemu In memoriam, Koncert za mandolinu i orkestar, Missu, za soliste, muški zbor i orkestar, Rapsodiju rusticu, za komorni ansambl i kantatu Priča kliških uskoka. Ostvario je 14 nosača zvuka, od kojih 10 Brodosplitom, dva sa zborom Umjetničke akademije u Splitu i 2 s mandolinskim orkestrom Sanctus Domino.

PIK MORNAR Podvodno istraživački klub “Mornar” najstarija je amaterska ronilačka udruga na Jadranu. Počeci djelovanja sežu u daleku 1958. godinu, najprije kao sekcija pri Savezu izviđača Hrvatske pod prvim nazivom “Podvodni izviđači”, a od 1960. jeluje samostalno pod imenom Podvodno istraživački klub “Mornar”. Klub je dao brojne državne rekordere, prvake države (više od 230 pojedinačnih prvaka) i reprezentativce u ronilačkim sportovima. U suradnji s liječnicima istraživačima Instituta pomorske medicine RM, 1986. godine pokrenut je prvi stručni časopis za medicinu i sigurnost ronjenja JUSMER. U Domovinskom ratu, od jeseni 1991., cjelokupno članstvo i sva materijalna sredstva kluba bili su kadrovski i logistički temelj stvaranja Hrvatske ratne mornarice i nosioci aktivnosti u provedbi specijalnih ronilačkih visokopovjerljivih i složenih zadataka. PIK “Mornar” je prvi u Hrvatskoj pokrenuo program rehabilitacije i resocijalizacije branitelja invalida i kadrovski i organizacijski pripomogao utemeljenju novih ronilačko ekoloških udruga ronilaca branitelja, HVIDR-e Split, ronilačko ekoloških klubova Solin i Podstrana. U očuvanju i zaštiti podmorja Mornar je organizirao veliki broj eko akcija pod nazivom “TERRA ADRIATICA”.

FRANJEVAČKA PROVINCIJA PRESVETOG OTKUPITELJA Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja su najbrojnija muška redovnička zajednica na području Splitsko-makarske nadbiskupije. Sjedište provincijske uprave nalazi se u Splitu, a vrhovne u Rimu. Provincija je osamostaljena 1735. odcjepljenjem od Bosanske provincije, i do 1743. nosila je naslov Franjevačka provincija sv. Kaja, Pape i mučenika, a od tada nosi naslov Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Srbi su u Domovinskom ratu (1991.-1995.) okupirali gotovo trećinu Provincije, velikim dijelom su oštetili ili do temelja srušili crkve i župske kuće. Franjevci su morali s narodom dijeliti tužnu sudbinu izbjeglica, pomažući mu duhovno i materijalno. Nakon oslobođenja 1995. vratili su se s narodom na zgarišta, pomažući u obnovi. Prije 50 godina, u vrijeme kada je sve moralo biti marksistički obojano, te svećenici i profesori nisu nigdje ništa mogli objaviti, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu osnovala je godišnjak, Zbornik “Kačić” u kojem se raspravlja o temama iz hrvatske kulturne prošlosti. Pokrenuta je i Knjižnica Zbornika “Kačić” - monografije, dokumenti, građa, u kojoj je objavljeno 59 svezaka. Osim Zbornika “Kačić”, pokrenuto je i nekoliko nizova u kojima je objavljeno 30-ak svezaka.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE RUJAN 2018.

malena mista moje županije (6)

ložišća

NAŠI REPORTERI NA ZAPADNOJ STRANI BRAČA ‘OTKRILI’ SU MOST FRANJE JOSIPA, JEDINI SEMAFOR NA ŠKOJU I JOŠ PUNO TOGA

Lipota od kamena i na kamenu, vječni spomenik žulju i znoju... Piše:

stipe krce snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

ajmučnije će nam bit uspentrat se uz Bračku stranu, upozori me baba Anđa prije nego me povede u svoje rodno selo, u Čaporice. A bje to davno, davno, ima tomu i šest desetljeća, a kao da je bilo još jučer. Pa oli se u Čaporice iđe priko Brača!?, zapitah je dječji nevino i neuko. Dite babino, reče mi ona s uzdahom, ma kakvog Brača, Bog s tebon! Iđemo priko Vedrina i Trilja pa uz Bračku stranu i eto nas. A zašto se unda zove Bračka strana ako se priko nje ne iđe na Brač, an, baba? To ti ja ne bi znala kazat pa me i ne pitaj, reče mi nevoljna baba Anđa te me povuče za ručicu i povede na moje prvo putovanje uz Bračku stranu, dio ceste, uzbrdice od Trilja pa do crkve sv. Roka. I otad se stalno pitam je li taj uspon dobio ime po bračkoj uzrečici “di se penje tot se stenje” ili po nečemu drugom, trećem… Nitko nije ponudio odgovor koji bi me zadovoljio.

Neće ovca vruća stoca Ova zgoda iz bosonogog i gologuzog djetinjstva doleprša mi u prisjet ovih dana na trajektu za Supetar, kad mi iz zaborava iskrsnu i još jedna davna slika vezana za najveći dalmatinski otok, o kojemu tada znadoh tek da se na njega “ne more doć na noge i piške”. Kao kroz maglu, pričini mi se, ukaza mi se blijedo lice šjor Mićelina “s Broča”, s kapom francuzicom na glavi… Ne razumin, baba…, pokušah još jednom dobiti pojašnjenje od babe zašto ta uzbrdica od Predvojničke do crkve sv. Roka dobi ime baš i upravo po otoku s najvišim vrhom od svih naših

tu se ugnijezdila jedinstvena i uščuvana cjelina kamene lipote, kako one što je stvori Svevišnji, tako i one što je iskrčiše i isklesaše trudne i marne ruke težaka, ložiških ‘težoka’ otoka – Vidovom gorom sa 778 m nadmorske visine, no ona progovori tek kad se ispentrasmo vrhu. Zgrbljena i znojna, zadihana i zabrađena u crni rubac, uz pomoć drinova štapa i mojih nejakih ruku, s pomnjom se spusti, sjede na krajputni kamen te mi kaza: Ja ti mogu reć, pile babino, da je čovik najmirniji kad ništa ne razumi. Prema tomu, moj ti je savit ne mozgaj se zašto ovo, zašto ono. Jerbo – ko čovika more razumit! Nerazumnijeg stvora na svitu nema od čovika. Uzmimo, na priliku, tvoga dida. Pa i ti si ga deset puta upita zašto je onomu našemu crnomu ovnu, crnom ka garbun, nadija ime Bilko i zašto je Velu prozva Ćoron, a čovik nije ćorav vego šepav. Aj ti to razoputi… Velin ti, neće ovca vruća stoca. Od babina mudroslovlja navrh Bračke strane u Čaporicama tek malo, mrvu svatih, no

desetak dana poslije toga ama ništa ne skontah što čuh iz usta šjor Mićelina, Bračanina i kumpanje kuma Miška, koji nenadano banu na vrata svog ratnog druga. Njih dva skupa služiše carsku vojsku u istoj regimenti, u Beču i na Tirolu, Mićelin kao trubač a Miško kao konjušar. Izljubiše se i izgrliše tada dva ratna druga, pa kad ga kum Miško upita kako je na Braču, šjor Mićelin mu reče “ni orti ni porti”, a na prijedlog da će ga darivati puletom – mladim nejakim magaretom – a u znak zahvalnosti za prijateljstvo, kaza mu “ni šorši ni šorno”.

Ispod mostatekla Ela fuza ili Bretanida U dvodnevnoj razmjeni besjeda o svemu i svačemu na štakavskoj ikavici i čakavštini ćulio sam ušesa poput zeca u ku-

pusu e ne bi li sve shvatio, no aja. Razumio sam samo pola izrečenog… Iako zbunjen, potpuno sam pojmio što je Bračanin Mićelin rekao kad je kumu Mišku priopćio, nakon što se oduševio jednostavnom ljepotom mosta u Trilju, da i oni “na Broču imodu morebit još lipji most, ma nemadu riku”. Misusovo bilo! Rijeka bez mosta i može bit, no most bez rijeke nikako… Tako kontah tada, one godine – 1956., kad je Ivo Domić iz Ložišća doktorirao, u vrijeme kad u mojemu selu nitko nije nosio šešir na glavi, sat na ruci i takujin, briktaš, lisnicu – u džepu. Kad se živjelo “ritko na plitko”, što bi kazali Bračani, daklem – malo i skromno, kad se “rodilo ko crv”, kad se besidilo “sakramentala me bura, oblizala tremuntana, istuklo jugo i ispovidi levanat”. U prisjećanju, elem, ne mogah se sjetiti je li barba Mićelin

Most sagrađen za vrijeme cara Franje Josipa

tada uopće spomenuo ime malog mjesta na Braču s mostom bez rijeke, no na putu od Supetra do Ložišća, cilju našeg putovanja, gospodin Petroslav Sapunar, predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije i naš domaćin, razriješi mi tu enigmu: - Je, sa sjeverne strane Ložišća, u vrhu Velikog klanca nalazi se prekrasan kameni most kojega Bračani zovu “Most Franje Josipa”. Izgrađen je za vrijeme austrijske uprave i svojevrstan je kuriozitet na ovom bezvodnom otoku. - A moj pranono, Mate Martinović, je radija na ovom carskom mostu, dopunit će mi nešto kasnije informaciju o ovom kamenom ljepotanu bez rijeke Nikša Hržić, a visina njegovog luka je 25 metara. Na Braču nema ni rijeke ni jezera, no predmnijeva se da je rečenim ložiškim Velikim klancem nekoć, Bog te pitaj kada, tekla rijeka Elafuza ili Bretanida. Kako bilo, most je tu i ures je Velikog klanca s kojega se pruža zadivljujući pogled na Veliki do-

lac, koji se spušta prema Vičjoj luci ispred Bobovišća, i danas je odredište slobodnih penjača s više od 30 penjačkih smjerova na nekoliko lokacija.

’Cilitrud i muka za glavicu luka’ Daklem, evo nas u Ložišćima, neki će reći u Ložišću, mjestu na južnoj strani otoka Brača, podalje od mora, s pogledom na njega i na Milnu, općinsko središte kojemu i pripada. Zatekosmo ga kako drijema na prijepodnevnom zvizdanu, cijelo na kamenu i od kamena, s kućama zbijenim jedna uz drugu pa se čini kao da se grle. Svojom zadivljujućom slikom nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Tu se ugnijezdila jedinstvena i uščuvana cjelina kamene ljepote, kako one što je stvori Svevišnji, tako i one što je iskrčiše i isklesaše trudne i marne ruke težaka, “težoka”, i koja je “živući” spomenik žulju i znoju, žilavosti i ustrajnosti, muci i izdržlji-

vosti, mašklinu i motici… Rastegnuti i otegnuti suhozidi, goleme gomile, bunje… o tomu svjedoče i pričaju s kojom se mukom dolazilo do mašura zemlje za posaditi lozu, maslinu, oskorušu, smokvu, višnju, rogač… e da bi se živjelo i preživjelo. Stoga i ne čudi da se u Ložišćima pšenica i kukuruz nisu sijali i uzgajali, sukladno tomu ni “prajci”. Jerbo, sva je zemlja ispod kamena, tu nije njiva i oranica, livada i muša. Sukus života i mudrosti jezgrovito je sažet u njihovoj poslovici: “Cili trud i muka za glavicu luka”. I: “Pamet dojde kada vrime projde”. Pa i u ovoj: “Moje kotilo, mene zamorilo”.

- Malo i ništa smo uspile učinit - kazat će mi gospa Helena na zidiću ispred jedinog semafora na otoku Braču. - Nas sedam žena je bilo dva mandata u Mjesnom odboru, a da je bija treći – ja bi poludila! Inače, u mistu ima 17 udovica i tri udovca, ima 20-ak dice – predškolske i školske – i ona gredu u vrtić i u školu u Milnu. A misto je sad bez vlasti… Zapiši, muški su nas žene pridložili za vlast. Najstarija žena u selu je Marica Rakela, ona je ‘28. godišće, a najstariji muški je Miće Ivkov, on je ‘24. Pa da… Pa da, teško je u nas na svim razinama vlasti kad jedni mniju da se može “hodit krivo a doć dreto”, dok drugi misle kako je “priko priče, a okolo bliže”, dok treći – na vlasti dakako – drže da se “pomalo gre u roj”. No, okanimo se politike i “jačanja s murvom”, vratimo se razgovoru o životu, kako negdanjem tako i ovodobnom, na zidiću u Ložišćima. - Ja volim žene - kratko će izjaviti Pavao Sapunarić i sjesti

do nas na kameni zidić, dok će se barba Stipe Sapunar prisjetiti minulih vremena. Pa će reći: - Bez tovara se nije moglo u poje, tovara se moralo gurat uzbrdo. Svi smo živili od poljoprivrede, od maslina i vinograda, od smokava i oskoruša, od lavande i kadulje, od rogača… Ulja je bilo za prolivat, a vina je bilo više nego vode. Sušile su se smokve i bilo ih je za bacanje. Moj otac je po godine pija vino, a po godine je pija vodu. Pa ovdi je bila sramota ponudit čovika vodom, ovdi bi se čovik uveja u konobu i upita: “Koje’š, oš crno ili bilo?” Sad se sve prominilo i ništa više nije isto, osta je samo isti govor. Jedino mladi više ne govore ka šta smo mi govorili… A ko nije sluša ženu, bija je gotov. Puno nas je više u Ameriku nego u Ložišću. Svi smo imali konobe pune vina, a sada ima samo jedna konoba.” - A društveni život, kakav je on bio? - Bilo je plesa, bali - odgovorit će gospa Helena Valerijev umje-

Žene su držale uzde Pa je izgledno da su dva mandata na vlasti u mjestu izmorile i sedam ovdašnjih dama: Helenu Valerijev, Maricu Bogdan, Zoru Sapunar, Lukreciju Pavlov te Mariju, Katicu i Lenu Rakelu, koje su uzde i vlast u selu uzele u svoje ruke, kaneći kadšto napraviti, popraviti i poboljšati, no…

nastavak na 10. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

� nastavak sa 9. stranice sto barba Stipe. - Pod se tresa od valcera, mazurke, tanga, polke… Na bali se išlo s ocem i materom, nije ka danas, a učitelja i popa se poštivalo. Bila su dva brica – Frane Pavlov i Petar Domić zvani Srbija, bila su tri postolara – Toma Lombardić, Jako Sapunar i Pjero Zuanić, i bile su dvi šaltorice, šnajderice. I svi su imali posla. Imali smo i poštara i činovnika u pošti. Poštar je bija već spomenuti brico Petar Srbija, a činovnik je bija Drago Nazor. Dalje, tu je bija kamenolom i pogon “Jugoplastike” u kojemu su se pravile borše i takujini. Još, tu je bila kovačija, bačvar, četiri dućana, dvije gostionice, zog za balote… Žene su pekle kruv i robu prale na lug, kuva se sapun… I bilo je višanja, brali smo višnje. Imali smo i poljoprivrednu zadrugu i sve je to ona otkupljivala. Od svega toga više nema ništa… E, osta je krnevol, on se još uvik održava.

Da nije semafora, nasta bi krkljanac Zvizdan žeže, podne je sve bliže, a mi i dalje sjedimo i saborimo, razgovaramo na zidiću. Cvrče cvrčci, mještani se kupe oko nas, od vjetra ni “ćuha”, daška, a omara stisnula kao da će kiša… Pa se teško diše. Automobili koji hitaju u Milnu zastaju ispred nas na zidiću i semafora, prvoga i jedinoga na otoku, koji prometom ravna točno od 20. kolovoza 2008. godine. Tomu se čudim jerbo nigdje nema ni križanja ulica ni raskrižja. Tek jedan prolaz kroz selo, od zapada k istoku i obrnuto, obratno ili okrenuto, kako vas je volja. - Bez semafora bi nasta krkljanac - pojasnit će mi Štefe Stjepan Domić, harmonikaš i pjevač, jer je ulica toliko uska da se kroz nju jedva provuče autobus. I zato svaki novi vozač autobusa, a prije nego uzme volan u ruke, mora doć na obuku da se izvišti vožnji kroz ovu ulicu. Jer kroz nju se provlači… To

Tonći Pavlov

Nikola Sapunar je to, a šta se tiče mista, pomelo nas je. Nema nas i gotovo… Tu ljudi dođu kad ko umre, a u moje vrime je bilo – ko je prvi lega, zadnji se diga. Dice puno, a jedna postelja. Misto je liti mrtvo, a zimi umrlo. No nekoć ovdje bijaše živo i živahno, puno života i živosti, kako ljeti, tako i zimi. U ovom bračkom živopisnom kamenom kutku oku se i dalje nudi raznolika i slikovita okamenjena lijepost s ruzinom prošlog, a zadivljujućeg. Da čovjek ne povjeruje… Ali, Marko Sapunar, poznati hrvatski novinar i pisac, profesor i doktor znanosti, zaljubljenik u svoje rodno mjesto, obasut će me grotuljom, niskom podataka, godina i brojki, sve “crno na bilo”, iz kojih se može zaključiti kako je u ovom kamenom carstvu negda ipak “cvalo i cvitalo” kao u najplodnijoj dolini. - Selo se prvi put spominje 1621. godine, ispripovjedit će profesor “ka iz rukava”, a škola je počela s radom 1857. Godine 1895. selo je dobilo telefon i telegraf, carski most je sagrađen 1900., a iste godine je osnovana i Seoska blagajna. Godine 1922. u selu je otvorena uljara s modernim strojevima, godinu dana kasnije otvorena je i brijačnica, e da bi 1924. mještani osnovali Pučku knjižnicu, a te godine smo dobili i struju. Godinu iza toga u Ložišćima je osnovan Đački fond… U to vrijeme seljani su napravili i tri cisterne za skupljanje vode, a živilo se isključivo od loze i maslina. Poređenja radi, Ložišća su 1900.

imala 2000 stanovnika, a danas – 130! Nadalje, mjesto je 1873. imalo liječnika i dvije primalje, a 1880. u školu je uveden hrvatski kao nastavni jezik. Godine 1646. Milna se odvojila od župe Nerežišće, a 1750. Ložišće (Ložišća) se odvojilo od župe Milna. Crkva sv. Ivana i Pavla izgrađena je 1820., a zvonik je završen 1899. godine, a po nacrtu kipara Ivana Rendića iz 1888. Djelo je to ruku Ante Matzenika i ovo je zasigurno najljepši zvonik na hrvatskim otocima.

Smojin pošćer I jest prekrasan, onako vitak i kićen – kao da hoti dosegnuti nebesa - dominira, izdiže se iznad uščuvane ložiške ruralne gradnje, skladnih kuća i strmih kongualnih uličica, a s porukom HVALITE NJEGA NAJMILOZVUČNIJIM GLAZBALIMA - na pročelju – nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Možebitno ste zaboravili, ili moguće niste znali, kampanel iz kultne TV serije “Naše malo misto” jest ovomjesni zvonik, a Smojin pošćer Andrija Bumbišta jest stvarni lik iz Ložišća, Frane Pavlov Franić, Ložišćanin i poštar, pisac i kroničar koji je redno i svakodnevno bilježio ložiška događanja. Kroničar je svoje zapise, pronađene u staroj kući Balića, u Ložišćima, naslovio “Sahranjena sjećanja”… Njemu zahvaljujući, jedno vrijeme mukotrpnog i oporog života u ovom carstvu masline i loze na kamenu nije palo u zaborav… A meni nije znati komu je pa-

lo na pamet stvarati famu, širiti priču i glas o bračkoj škrtosti, elem, kad se mi na svakom koraku u Ložišćima uvjerismo u potpunu suprotnost. Priupenost i ljubaznost, gostoljubivost i čašćenje… rijetko doživljeni. Šjor Tonća Pavlova nismo niti primijetili na verandi, no on jest nas… - Amo dojdite!, viknut će te nas uvesti u kuću i narezati pršuta. Bez rasprave… Jednako tako, također mi nije znati, nuder, kako su počašćeni graditelji ložiškog carskog mosta, no mi smo uistinu, doista, zbilja i zaista kraljevski ugošćeni u konobi gospođe Borke i supruga joj Nikole Sapunara Božina, rečenog Mike, na njihovoj “hacijendi” – imanju u masliniku i smokoviku na predjelu Lokva – gdje blagovasmo uz oboritu ribu i vino “koje sedam jezika govori”. I uz živu glazbu, rečenog Nikole, klapskog pjevača i “ministra za groblja” te harmonikaša i crkvenog pjevača Štefa Stjepana, ukratko – dueta POMRČINA. I uz svekolike priloge, kako one koje se najčešće dodaju glagolima, nu, tako i one koji idu uz jelo. Uz sve to, eto, tu se nabubasmo i slavonskog kulena, no za slavonski bećarac na brački način nije bilo mjesta. Spravlja ga Kazimir Lončarević iz Osijeka, koji se u Ložišćima udomaćio…

U selu 100 nadimaka E, moj Salvadore Dali, pomislih uz obilje na stolu, da ste Vi samo jednom zgodom ovdje bili,

drukčije bi “pivali i sukali brk”. I zasigurno nikad ne biste rekli da je glazba uz večeru uvreda i kuharu i violinistu, jerbo biste uvidjeli da uz dobro iće i piće ide i lipa pisma, rezultat čega je dobra zabava i još bolja zajebancija. A možebitno bi Vam nadahnuće i potezi kista bili drugačiji… E da ste samo jednom mogli čuti Miku i Štefa, ložiške pjevače koji sviraju i pjevaju “na vinčanjima, rastavama, pogrebima i ostalin zabavama”, poslije drugog zalogaja i prve bevande i sami biste zasvirali. A tek kad biste okusili smuticu, piće od crnog vina i kozjeg mlijeka, rodijače moj… Elem, jedna reportaža je malo za ispričati sve iz Ložišća i o Ložišću, stoga mi preostaje spomenuti tek nekoliko zanimljivosti o kojima su mi Ložišćani pričali: da cijelo selo potiče od plemena Krstulovića koji su se ovamo doselili iz Bobovca u Bosni; da u selu ima 100 nadimaka, da su ljudi bili kmetovi sve do 1931. godine; da pored crkve sv. Ivana i Pavla tu postoje još tri crkvice – Gospe Pompejske, sv. Antuna Padovanskog i Gospe Stomorice; da svećenik don Tonći Kusanović na misu dolazi nedjeljom iz Milne; da je odavde pjesnik Ante Sapunar; da je kuga harala na Braču između 1424. i 1426., kad je stradalo dvije trećine pučanstva na otoku; da je seks poslije 30 godina u braku kao vojna vježba – jedva čekaš da završi… I još mnogo, poprilično i podosta toga čuh i saznah, pa i to da se na razini naše Županije ozbiljno krenulo u razmatranje izgradnje ložiške obilaznice. Čime bi i jedini brački semafor u Ložišćima bio suvišan. No, nitko mi ne imade dati odgovor poradi čega se uzbrdica od Trilja do crkve sv. Roka u Čaporicama zove Bračka strana… “Puste su broške gomile/ veleti su pota izile/veleti je u njih ugrojeno stin/takega Broča/brž ninder ni”, ispjeva brački pjesnik Stjepan Pulišelić iz Pražnica.

Petroslav Sapunar i Nikša Hržić

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

Prvi tunel na otoku Prvi cestovni tunel, barem prema početkom ljeta raspisanom natječaju od Hrvatskih cesta dobit će i otok Brač! U sklopu obilaznice Ložišća u Općini Milna, gradit će se i tunelska cijev duga 190 metara naziva Korito. Radi se o izgradnji obilaznice toga bračkog mjesta u dužini od 1,56 kilometara, vrijednosti radova 39,5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno fascinantnih 50 milijuna kuna s plaćenim državnim porezom. Jednostavnim izračunima dolazimo do toga kako kilometar ceste ovdje vrijedi nevjerojatnih 32,051 milijun kuna, odnosno svaki metar ove obilaznice cijenjen je na 32.051 kunu. Više od 4000 eura!? Buduća obilaznica započet će na državnoj cesti D114 sjeverno od naselja Gornja Bobovišća u smjeru Ložišća, a završavat će ponovnim priključkom na D114 iznad Uvale Vičja luka u smjeru Supetra. Prema idejnom rješenju trasa ceste bit će položena prostorom između udoline Veli Dolac, naselja Ložišća i Gornjih Bobovišća – ne prolazi građevinskim i obradivim područjima te nije u koliziji s važnim infrastrukturnim građevinama. Na 1,2 kilometra dužine izgradit će se tunelska cijev ukupne duljine 190 metara,u kojem će biti instalirana i odvodnja oborinskih voda, pa telekomunikacijske kanalizacije za potrebe investitora, kao i LED rasvjeta tunela uz solarni panel i akumulator. Tunel će imati dva vozna traka i pješačke hodnike, a radovi bi trebali trajati godinu i pol dana.

in memoriam Od 21. SRPNJA DO 13. KOLOVOZA NAPUSTILA SU NAS ČETVORICA VELIKANA: NEDILJKO ŠPIRO ERCEG, OLIVER DRAGOJEVIĆ, prof. prim. dr. sc. IVO JURIĆ I ZVONKO BEGO

Adio, adio kumpanji U

subotu 21. srpnja, u Splitu je nakon duge i teške bolesti u 77. godini života preminuo je negdašnji zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Nedjeljko Špiro Erceg. Rođen je u Klisu 27. srpnja 1941. godine. Osnovnu školu završio je u Solinu, gimnaziju u Splitu, gdje je i diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu. Magistrirao je na zagrebačkom Sveučilištu. Vodio je skupštinu NK Hajduka od 2000. do 2004. godine. Bio je član Izvršnog odbora Nogometnog saveza Općine Split, a potom i član Izvršnog odbora Nogometnog saveza dalmatinske regije. Otac je proslavljenog igrača Hajduka Tomislava Ercega, a bio je i dugogodišnji direktor tvornice Dalmacija u Dugom Ratu. Nakon demokratskih promjena Špiro Erceg se uključuje aktivno u politički život. U dva mandata je bio zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, a potom član Županijskog poglavarstva. Dobitnik je brojnih priznanja za rad u sportu, od kojih izdvajamo priznanje FIFE i MOO-a, 2001. godine za promociju nogometa, međunarodnog prijateljstva i ljudske solidarnosti. Godine 2011. dobio je Nagradu za životno djelo Općine Dugi Rat. Sahranjen je 23. srpnja na splitskom groblju Lovrinac. Oliver Dragojević, legenda hrvatske glazbene scene, preminuo je u Splitu 29. srpnja u 71. godini života, mjesec dana nakon što je hospitaliziran u KBC-u i godinu dana nakon što mu je dijagnosticiran rak pluća. Prenosimo dio priloga s web-stranice SŽD (dalmacija.hr) posvećen Oliveru: Bio si i “ostao uvik čovik mora”, odredila te, kako si sam jednom rekao, Tvoja “pripadnost Jadranu i otocima”. Uvijek si “svoju zvizdu slidio”, i svomu rodu vjeran bio.

Pronio si diljem svijeta slavu svoga Splita i Korčule, časno ime svoje Dalmacije. Znao si u šali kazati: “ako postoji reinkarnacija, volio bih u sljedećem životu biti galeb”. Ali Tvoj život bijaše više od puke fantažije, život usmjeren pomaganju i uveseljavanju drugih. “Dok mogu govoriti, mogu i pivati” - jednostavnošću velikog umjetnika objasnio si tajnu savršenog pjevanja. Znao si da je “ključ života” u vjeri u Ljubav, a mi znamo da će Bog uslišiti Tvoju ispjevanu molitvu: “Bože, noćas rajska vrata otvori i u svoje dvore mene primi Ti” i da si već pridružen koru anđela. Hvala Ti, naš lipi Anđele. – Ja ne virujem da je Oliver umra. Kako ću to prihvatit kad di god dođem, a evo me sad na mom mistu na pazaru, svi pivaju njegove pisme. Di se god maknem, čujem ga. Život je to, zajedno smo rasli, to je bila naša mladost. Oliver je piva 63 moje pisme, i ni on to nije zna dok mu nisam pokaza. To šta je i moje pisme izvodija, to i mene čini većim, jer je Oliver bija veliki čovik, vox populi ovog podneblja, muzičar velikog formata, čovjek koji je zna u dušu mentalitet ovog naroda, naš čovik... - rekao nam je Oliverov dugogodišnji suradnik, akademik Jakša Fiamengo. Ravnatelj KBC-a Split prof. prim. dr. sc. Ivo Jurić (1956.) umro je u nedjelju 12. kolovoza kasno popodne na splitskoj gradskoj plaži Ovčice. Bio je vrsni, međunarodno priznati dječji kirurg, osnivač i predstojnik Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Split, pročelnik Katedre za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a od svibnja 2016. i ravnatelj splitskog KBC-a. Svojim radom kao ravnatelj snažno je obilježio rad i napredak KBC-a Split stručno, organizacijski i znanstveno, te je započeo značajne projekte koji uvelike određuju razvoj i napredak splitske bolnice.

Župan Blaženko Boban je u brzojavu sućuti obitelji Jurić između ostalog napisao: - Ravnatelja dr. Ivu Jurića imao sam čast poznavati kao plemenitog i stručnog čovjeka koji je nebrojeno puta pokazao svoju humanost. Posebno me se dojmila njegova susretljivost i pomoć koju je pružao najmlađim članovima našeg društva. U Krapinskim toplicama nakon kratke i teške bolesti 13. kolovoza preminuo je legendarni nogometaš Hajduka i osvajač zlatne olimpijske medalje 1960. godine u Rimu Zvonko Bego. Biti član momčadi koja je postala olimpijski pobjednik najviše je što se u sportu može postići. Pred olimpijskom titulom padaju svi svjetski i europski naslovi. Kao Splićanin “od kolina” Zvonko Bego je rođen u gradu pod Marjanom 19. prosinca 1940. godine. Bio je lijevokrilni napadač, jugoslavenski nogometni reprezentativac. Od tri brata Bego (Boran, Ivo i Zvonko), nogometaša Hajduka, najmlađi je Zvonko imao najviše uspjeha na nogometnom polju. Od 1957. pa do 1967., kada je napustio Split, za Hajduk je odigrao 375 utakmica i postigao 173 zgoditka. U sezoni 1966./67., u kojoj je Hajduk osvojio prvi Kup Jugoslavije, nastupao je za “bijele” u prvom dijelu sezone. Nositelj je Zlatne Hajdukove kapetanske trake. Potom je u Njemačkoj nastupao u Bayernu, zatim u nizozemskom Twenteu. Nastavio je u Bayeru iz Leverkusena, pa u Austriji iz Salzburga. Za A reprezentaciju Jugoslavije nastupio je šest puta i postigao dva zgoditka. Adio, adio kumpanji/ naš misec je pijan i crn/ adio, adio kumpanji/ u srce se zabija trn - Oliver je pjevao na stihove Momčila Popadića, koje je uglazbio Zdenko Runjić. Pop i Zdenko gore su, visoko na nebu, dočekali svoga kumpanja Olivera. A u blizini su im i Špiro, dr. Ivo i Zvonko.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

sritno vam, školarci! Brojke i slova

NAŠA NOVINARSKA EKIPA SVJEDOČILI SU POČETKU NOVE ŠKOLSKE GODINE U OBNOVLJENOJ PODRUČNOJ OSNOVNOJ ŠKOLI U SVIBU, A OSNOVCIMA JE ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN PORUČIO: BRACO ĆOSIĆ

IVAN ČONDIĆ IZ SVIBA PRESRETAN JE ŠTO NIJE MORAO IZDVAJATI DVIJE-TRI TISUĆE KUNA ZA UDŽBENIKE TROJE SVOJIH OSNOVACA:

Svaka čast našemu županu i Županiji

čenicima osnovnih škola na području naše županije, a posebno njihovim roditeljima, nova školska godina počela je sretnije od svih prethodnih. Na klupama su ih dočekali novi udžbenici, što je financirala Županija, a u većini škola još i radne bilježnice i likovne mape, dar njihovih jedinica lokalne samouprave. Stoga je u kućnom proračunu ostalo stotine ili tisuće kuna planiranih upravo za kupnju udžbenika. Mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom kada je župan Blaženko Boban u svojim predizbornim govorima posebno istaknuo kako mu je primarni zadatak osigurati svoj djeci u županiji besplatne udžbenike. Održao je riječ. – Moram priznati da sam i ja vrlo pozorno slušao izjave našega župana. Promislih, Ivane, imaš troje djece u školi, ne radiš, supruga ti je morala u Njemačku da bi obitelj imala za život. Dobri su učenici moji Bože, Iva i Matea, moramo im dati priliku da krenu kroz školu u život. Onda sam i promislio da političari opet svašta obećavaju, no kada sam čuo da će župan izvršiti obećanje, moram priznati da sam bio oduševljen. Svaka čast i županu Bobanu i našoj Županiji, hvala im brate od srca. Pomogli su više nego sam očekivao. Sada ću novac koji sam štedio za knjige plasirati u kuću, u obitelj, jer i tamo je potreban. Evo, došao sam s njima ispred škole i pomogao našem ravnatelju Frani Biliću-Prciću da prenese udžbenike – bile su prve riječi Ivana Čondića iz Sviba, živopisnog mjesta u općini Cista Provo, kada smo ga susreli kako zajedno sa svojom djecom i ravnateljem prenose nove udž-

benike u novoobnovljenu područnu školu za tamošnja 24 učenika. – Ivan ima troje djece u našoj školi. Od prošle godine šestero ih je manje na broju, ali se nadam, a posebno nakon adaptacije škole u koju je naša Županija uložila 2,5 milijuna kuna, da će već sljedeće godine učenika biti više. Govorim to, a i pozivam Svibljane da dođu i žive na ovim predivnim prostorima – veli ravnatelj Frano Bilić. I dok su Ivan, njegov Bože, učenik osmog razreda, pa Ivana, učenica šestog razreda, i Matea, učenica četvrtog razreda, prenosili knjige, priupitasmo najstarijeg Božu kako on vidi ovaj potez Županije. – Otac nam je rekao da ćemo prvi put imati besplatne školske knjige. Do sada su on i mama svake godine odlazili u Split ili u Imotski kupiti udžbenike, a sada ih evo na klupama. Ovo je vrlo lijepo i zahvaljujem svima u Županiji – kaže Ivan. Dobivanje novih udžbenika prokomentirala je i Božina sestra Iva: – Super, super, baš smo ih Matea i ja odmah isti dan prelistale od prve do zadnje stranice. I našoj baki pokazivale smo nove udžbenike. A kada sam mami, koja je u Njemačkoj, telefonski kazala o tome, i njoj je bilo vrlo drago. I tako u Svibu bijaše dvostruka radost za 24 učenika i njihove roditelje. Obnovljena je škola, djeca imaju u razredima podno grijanje, informatičku učionicu, internet, nove sanitarne čvorove... Eto, još im Županija poslala nove udžbenike, a njihova Općina Cista Provo nove mape i bilježnice. Pa kud ćeš bolji početak nove školske godine. BRACO ĆOSIĆ

23.000 osnovaca dobilo je besplatne udžbenike koje financira SDŽ

Vi samo učite -

214.000

dužni smo učiniti vam djetinjstvo još ljepšim

udžbenika nabavila je SDŽ na svoje osnovce

osnovnih škola, kojima je SDŽ osnivač, dobilo je besplatne udžbenike

Župan Boban istaknuo je da je Županija u obnovu ove područne škole, jedne od najudaljenijih, uložila dva milijuna kuna, a njezin ravnatelj Ante Bilić Prcić naglasio je: ‘Uvjeti za život ovdje su puno ljepši nego li u gradu’ Piše

milena budimir VLADIMIR DUGANDŽIĆ/HANZA MEDIA

unčano rujansko jutro u Svibu se jednostavno ne da opisati. Taj sudar boja i sjaja je doslovno neopisiv. Nadogradnju toj ljepoti dao jeiI poseban trenutak u životima stanovnika Sviba, a naročito onih najmlađih. Naime, prvi dan nastavne godine 2018./19. svečano su se otvorila vrata preuređene Područne Osnovne škole Josipa Jovića Aržano. Okupili se i veliki i mali, i važni i oni manje važniji, no svakom na licu osmjeh. Razlog je jednostavan: troje je “prvašića” prvi put stiglo pred školu, a uz njih još 21 osno-

vac. U vremenu kada se volimo hvaliti kako dajemo sve za demografsku obnovu – ekipa iz Sviba praktično pokazuje kako je obnova moguća. – Škola u Svibu je jedna od najudaljenijih područnih škola u našoj Županiji, i to je razlogom zašto smo uložili dva milijuna kuna u njenu obnovu, ponosan je bio župan Blaženko Boban.

OSNOVCI IZ - kOLUMBIJE – Obnova školske zgrade, izmjena krovišta, vanjskih i unutarnjih zatvora, postavljanje podnog grijanja koštala je dva i pol milijuna kuna, dva milijuna nam je dala Županija, 500 tisuća smo dobili od Ministarstva regionalnog razvoja. Dodatnih je 80 tisuća kuna Županija uložila u opremu četiriju učionica, zbornice i knjižnice, a Ministarstvo nam je obećalo dati još 39 tisuća za informatičku opremu,

kazao nam je ravnatelj Ante Bilić Prcić. Prisjetio se kako je daleke 1964. godine u tu školu išlo 117 učenika, dok je u susjednom Aržanu bilo 350 osnovnoškolaca. Danas je situacija puno, puno lošija, svega je 29 učenika u školi u Aržanu, od čega tek dvoje prvašića. – Nalazimo se u poluplaninskom graničnom pojasu, zadnjih pola stoljeća osjetan je i vidljiv pad broja stanovnika. Danak iseljavanju smo platili, a sada se nadamo kako će ljudi shvatiti kako su uvjeti za život ovdje puno ljepši nego li u gradu, dodao je ravnatelj. Upoznali smo obitelj Brdar iz Sviba, majka Melquis je rodnu Kolumbiju zamjenila Imotskim krajem i nije joj, veli, niti malo žao. – Suprug je pomorac, upoznali smo se u mojoj Kolumbiji, živjeli neko vrijeme tamo. Naj-

Blaženko Boban među osnovcima područne OŠ ‘Josipa Jovića’ na Svibu

kronologija događanja

milijuna kuna SDŽ je uložila za besplatne udžbenike

Božo Čubić, načelnik općine Cista Provo, župan Blaženko Boban i Momir Karin, državni tajnik

– Kada smo lani otvarali obnovljenu Područnu školu Dicmo u Krušvaru bio sam pun optimizma i danas s radošću mogu objaviti kako ove godine u tu školu kreće sedmero djece više, pohvalio se župan. Izaslanik ministrice obrazovanja Momir Karin objavio je djeci i roditeljima kako će Ministarstvo krenuti u izradu novih mreža školskih ustanova: – Svjesni smo kako je ulaganju u školstvo i u obrazovanje ulaganje u budućnost, kazao je. I obitelj Čondić je ostala u Svibu, tata svakodnevno putuje u Makarsku na posao, a mama Anica skrbi o malenima, taman je jedan od prvašića – njezin. – Uvjeta za ostanak ima, vjerujte – ko želi raditi posla će naći, veli. – Na vama je samo da učite, a mi veliki smo dužni djetinjstvo vam učiniti sretnim, poručio je župan svim dalmatinskim školarcima.

starije dijete nam ima 22 godine, a Ante i Marija Jose odrastaju ovdje. Morate napisati kako sam puna ponosa na moju svekrvu i svekra koji su me primili kao svoju od prvoga dana. Najteže je bilo jezik naučiti, a ljudi ovdje su jednostavo odlični, kazuje nam tamnoputa Melquis. Ante, “petaš”, otkriva kako su mu najdraži predmeti tjelesni, likovni i tehnički, a samozatajna “trećašica” Marija Jose samo stidljivo pogledava prema novoj školskoj zgradi. Tamo su je dočekali paketi novih udžbenika, u koje je Splitsko-dalmatinska županija uložila 13 milijuna kuna. Ove školske godine nabavili su 214 tisuća udžbeni-

ka, za 23 tisuće osnovnoškolaca, ne računajući Grad Split i Grad Makarsku, gdje Županija nije osnivač škola.

Majka Melquis Brdar i njezini osnovci Maria Jose i Ante

Njih dvije pozirale su u narodnoj nošnji i sa školskim ruksacima daru Splitsko-dalmatinske županije

pOVRATAK ŽIVOTA Povratak života na selo i demografska obnova županu Bobanu su potpuni “forte”. Otkrio nam je kako od prvoga dana iduće godine planira pokrenuti poseban program za ruralna područja. – Mladim ćemo obiteljima ponuditi bespovratna sredstva za obnovu i/ili izgradnju obiteljskih kuća. Imati će na raspolaganju od 60 do 100 tisuća kuna, kazao nam je.

1. kolovoza

Besplatni udžbenici za 22.000 osnovaca

Na konferenciji za novinare župan Blaženko Boban sa suradnicima predstavio je projekt besplatnih udžbenika za sve osnovce čijim školama je osnivač Splitsko-dalmatinska županija. Nakon što je u školskoj godini 2017./2018. Splitsko-dalmatinska županija financirala nabavu udžbenika za sve učenike prvih razreda osnovnih škola, u nadolazećoj školskoj godini donesena je odluka o financiranju udžbenika za sve osnovce. Riječ je o 65 osnovnih škola, u koje ne ulaze osnovne škole s područja grada Splita i Makarske, koji su osnivači osnovnih škola na svom području. Ove godine osigurano je 12,5 milijuna kuna za nabavu udžbenika za učenike osnovnih škola s područja naše županije. Osnovne škole, kojima je osnivač Županija, u ovom trenutku pohađa oko 22 tisuće učenika, za koje je nabavljeno 213 tisuća udžbenika. Financirani su udžbenici svih obveznih predmeta, kao i udžbenici iz vjeronauka, iako je riječ o izbornom predmetu. Razlog tome jest činjenica da je gotovo 98 posto osnovaca izabralo vjeronauk kao izborni predmet.

3. kolovoza

Županija sufinancirala kupnju 6 novih vatrogasnih vozila

Župan Blaženko Boban potpisao je sporazum o nabavki 16. vatrogasnih vozila s ukupno 13 gradonačelnika i načelnika te s predsjednicima 16 DVD-ova. Tako su nova vatrogasna vozila otišla u Komižu, Vis, Hvar, Supetar, Omiš, Kaštela, Makarsku, Trogir, Jelsu, Podgoru, Bašku Vodu, Okrug, Sućuraj i Dugi Rat. Od toga će po jednu autocisternu (vrijednost 2.150.000 kuna) dobiti DVD-ovi Trogir, Okruk, Kaštela, Makarska, Komiža, Hvar i Sućuraj; po jedno šumsko vozilo (vrijednost 1.912.500) DVD-ovi Podgora i Supetar; po kratko navalno vozilo (vrijednost 2.250.000 kuna) DVD-ovi Jelsa, Vis, Baška Voda, Kaštel Gomilica, jedno malo navalno dugo vozilo (vrijednost 1.409.250 kn) DVD Dalmacija Dugi Rat te po jedno dugo navalno vozilo (vrijednost 2.312.500) DVD-ovi Omiš i Mladost. - Moram reći da je moj prvi radni dan prošle godine, prvi radni dan ovog mandata, bio vatren. Tada sam vidio da naši vatrogasci imaju srce, znanje, dušu i želju i sve ostalo, ali da im je oprema stvarno loša. Zato smo odlučili već na prvom radnom sastanku sa svim načelnicima i gradonačelnicima pokrenuti nabavu vatrogasnih vozila, ovih 16. Javili su se svi koji su željeli, moglo je biti i više. Procijenjena vrijednost ovih vozila je oko 34 milijuna kuna, a Županija će sa svojih 20 posto sudjelovanja, a to je otprilike oko 6,8 milijuna kuna od procjene vrijednosti, participirati u nabavi vozila. Ostalo će lokalne zajednice otplaćivati pet sljedećih godina kroz kredit ili leasing. Nadam se da ćemo nakon završetka ovog programa pokrenuti još jedan program za osobnu opremu vatrogasaca i da ćemo to na razini županije u dogledno vrijeme dovesti na zavidnu razinu, kazao je župan.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

natječaji čekaju na vas ŽUPANIJA SPLITSKO-DALMATINSKA NIZOM PROGRAMA I MJERA POKUŠAVA UNAPRIJEDITI ŽIVOT SVOJIH STANOVNIKA

Potpore za

razvoj, demografsku obnovu, socijalnu skrb... Pišu:

4. kolovoza

Proslavljen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Povijesnom operacijom “Oluja” vraćen je ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske na cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. “Oluja” je, uz operaciju “Bljesak”, bila ključna akcija koja je dovela do kraja oslobodilačkog Domovinskog rata, te su stvoreni preduvjeti za potpisivanje mirovnog sporazuma u BiH.

17. kolovoza

Prijam za svjetske prvake iz rukometne reprezentacije za gluhe i nagluhe

Župan Blaženko Boban i zamjenik župana Luka Brčić u zgradi Županije primili su hrvatske reprezentativce iz Splita i županije, svjetske prvake za gluhe i nagluhe, koji su u Brazilu obranili naslov svjetskih prvaka iz 2014. godine. - Srpanj i kolovoz ove godine je ljeto ponosa Hrvatske u sportskim rezultatima, a kada bi tako bilo i na demografskom i gospodarskom polju, gdje bi nam bio kraj. Vaše zlato duplo više sjaji jer nemamo nacionalne lige i jer u Hrvatskoj imamo svega 40 gluhih koji se bave rukometom. Čovjek ne može nego biti ponosan. Vaš je uspjeh grandiozan i treba nam biti vodilja u našim dnevnim aktivnostima. Želim čuti od vas koja je formula vašeg uspjeha, ali i koje su poteškoće s kojima se susrećete, te vam obećavam da ću vaše sugestije prenijeti državnoj tajnici za šport Janici Kostelić i drugima koji vam na bilo koji način mogu pomoći u vašem daljnjem radu. Vrata županije su vam uvijek otvorena za svaku vrstu pomoći, istaknuo je župan. Reprezentativci s područja Splitsko-dalmatinske županije su: Mario Bašić, Petar Jukić, Oliver Lušić, Ilija i Mateo Perak, Jakov Previšić i Marjan Turković. U izaslanstvu rukometaša bili su i Marijo Lušić, vođa rukometaša na Svjetskom prvenstvu u Brazilu i Miro Opačak, tajnik Sportske udruge gluhih sportaša SDŽ-a. Miro Opačak i Marijo Lušić zahvalili su županu na prijemu, iskazanoj dobrodošlici i potpori, naglasivši da su im ovakvi susreti velika motivacija za daljnja natjecanja, ali i poticaj i poziv svima mladima da se aktivno uključe u bavljenje ovim ili nekim drugim sportom.

ANĐELKA VUKOvić i

Ivan BAĆAK

Programi potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju (2017.-2020)

atječaji za sljedeće programe potpore su završeni, ali ovdje ih navodimo jer će većina natječaja biti otvorena korisnicima s područja Splitsko-dalmatinske županije i sljedeće godine: → Posebne mjere pomoći za sektor stočarstva; → Potpora izgradnji jednostavnih akumulacija u poljoprivredi; → Potpora radu poljoprivrednih udruga; → Potpora za osiguranje u poljoprivredi; → Potpora za sufinanciranje nabave sadnog materijala u SDŽ; → Potpora za uređenje postojećih zapuštenih poljskih putova u zagori, priobalju i otocima u SDŽ; → Primjena stajskog gnojiva i provedba nitratne direktive; → Program potpore osnivanju i razvoju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na području Splitsko-dalmatinske županije. Na ove natječaje javila su se 22 korisnika. Potpora razvoju konkurentne poljoprivredne proizvodnje Nepovratna sredstva/subvencije ostvaruju se za sufinanciranje troškova stručnog nadzora nad ekološkom ili integriranom proizvodnjom i troškova postupka utvrđivanja sukladnosti s temeljnim

zahtjevima u ekološkoj ili integriranoj proizvodnji; sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za objekte namijenjene proizvodnji i/ili preradi poljoprivrednih proizvoda, sufinanciranje izgradnje infrastrukture za komercijalna poljoprivredna gospodarstva, promidžba i marketinška priprema proizvoda. Ovisno o namjeni, dodjeljuje se od 50 posto do 70 posto opravdanih troškova, a najviše od 7000 do 50.000 kuna. Ovaj je natječaj otvoren od 10. rujna do 18. listopada i očekuje se prijava do 90 korisnika.

Program potpore razvoju ribarstva (2017.-2020.) Program je namijenjen fizičkim ili pravnim osobama registriranim za djelatnost uzgoja, prerade ribe i drugih vodenih organizama. Sredstva se odobravaju za izradu projektne dokumentacije za objekte namijenjene uzgoju, preradi i konzerviranju riba, rakova i školjki. Sredstva se odobravaju ovisno o namjeni, od 30 do 50 posto opravdanih troškova, a najviše do 5000 do 50.000 kuna. Natječaj za ovaj program otvoren je 10. rujna i trajat će do 2. studenog 2018. godine.

Program potpore projektima jedinica lokalne samouprave i tvrtkama u njihovu većinskom vlasništvu te LAG-ovima i FLAG-ovima putem subvencioniranja kamate kredita Potpora se dodjeljuje korisniku kredita koji nije već iskoristio najviši dopušteni iznos državne potpore u svrhu pomoći jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama u njihovu većinskom vlasništvu, LAG-ovima i FLAG-ovima koji su podignuli kredit poslovne banke ili HBOR-a za ostvarenje projekata iz fondova EU-a. Županija subvencionira kamatnu stopu korisniku kredita u tekućoj za prethodnu godinu od 2 posto do 3 posto, ovisno o indeksu razvijenosti za izradu projektne dokumentacije za ostvarenje projekata kao što su: ulaganja u fizičku infrastrukturu, u društvenu i socijalnu infrastrukturu i usluge, ulaganja u turističku infrastrukturu i usluge u očuvanje kulturne i prirodne baštine, te izrada i provedba lokalne razvojne strategije područja LAG-a ili FLAG-a. Iznos maksimalne odobrene subvencije kamatne stope kredita po pojedinom korisniku ne smije biti veći od 50.000 kuna. Natječaj je otvoren do 31. listopada ove godine.

Programi potpore razvoju malog gospodarstva 2014.-2020. Natječaj za Program jačanja poduzetničkih kompetencija 2018.-2021. i za Program “Istraživanje, razvoj i inovacije” je zaključen. Javio se 121 zainteresirani, a uvjete natječaja zadovoljila su 103 korisnika s područja SD županije. Program sustavnog gospodarenja energijom na području Splitsko-dalmatinske županije 2018.-2021. izazvao je poseban interes građana. Ovaj je program najavljen 20. lipnja, a završio je 29. kolovoza. Po Projektu poticanja korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama i Projektu poticanja povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća primljeno je 160 prijava, a za Projekt poticanja smanjenja potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete u jedinicama lokalne samouprave zaprimljeno je ukupno devet prijava. Programi potpore iz područja zdravstva i socijalne skrbi Program javnih potreba iz područja socijalne i zdravstvene skrbi i humanitarne djelatnosti, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te drugih područja od interesa za opće dobro u 2018. godini je zaklju-

27. kolovoza

Sporazum o sadržaju i načinu uvida u osobne podatke

Davorka Zeljković iz Doca Gornjeg sa soparnikom čen. Natječaji za ostale programe iz ovoga područja trajno su otvoreni. Program Poticanje demografske obnove Program je namijenjen roditeljima ili posvojiteljima za dijete rođeno između 1. siječnja 2018. i 31. prosinca 2018. godine. Novčanu pomoć za novorođenu djecu u 2018. mogu ostvariti roditelji ili posvojitelji koji su državljani Republike Hrvatske ili da jedan od roditelja podnositelj zahtjeva ima prijavljeno prebivalište na području grada ili općine u sastavu županije u trajanju od najmanje tri godine prije rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev i dalje neprekidno sve do isplate novčane pomoći u cijelosti. Maksimalni iznos trogodišnje potpore može iznositi do 77.000 kuna. Program Pomoć djeci poginulih hrvatskih branitelja Pomoć ostvaruju djeca poginulih hrvatskih branitelja (i branitelja koji su izvršili suicid) u dobi do 18 godina, odnosno dok se redovno školuju. Visina novčane pomoći iznosi 350 kuna mjesečno po djetetu. Ukupan iznos proračunskih sredstava za ovu namjenu je 380.000 kuna u 2018. Program Pomoć socijalno ugroženim obiteljima i oboljelima Program je namijenjen socijalno ugroženim obiteljima ili samcima, oboljelim osobama. Ukupan iznos proračunskih sredstava za ovu namjenu je 1.080.000 kuna u 2018. godini.

U Upravnom odjelu za prosvjetu, tehničku kulturu, kulturu i šport upravo je završen Program nabave školskih udžbenika za učenike osnovnih škola kojima je osnivač SD županija. Program je obuhvatio 64 osnovne škole, oko 22 tisuće učenika. Ukupna vrijednost projekta iznosi 12.354.736 kuna. Program javnih potreba iz područja kulture i sporta je završen, a bio je namijenjen za udruge građana, neprofitne or-

Duje Klarić/hanza media

ganizacije, ustanove, trgovačka društva, samostalne umjetnike, umjetničke organizacije, JLS-ove i zajednice sportskih saveza. Dodjeljuje se maksimalno 90 posto zahtijevanog iznosa, odnosno 100.000 kuna za jedinice lokalne samouprave, 30.000 kuna za proračunske korisnike, 30.0000 kuna za ostale prijavitelje. Na natječaj se javilo oko 550 udruga, ustanova, trgovačkih društava i JLS-ova iz cijele županije.

Potpisivanje sporazuma, uz domaćina župana Blaženka Bobana, upriličeno je u dvorani Županije. Sporazum o sadržaju i načinu korištenja uvida u osobne podatke potpisan je između ministra uprave Lovre Kuščevića, gradonačelnika Grada Omiša i načelnika općina: Cista Provo, Lećevica, Lokvičići, Marina, Podbablje, Podstrana, Runovići, Zadvarje i Zagvozd. Sporazumom se općinama daje pravo uvida u maticu vjenčanih, maticu rođenih i maticu umrlih te registar životnih partnera, što će građanima olakšati ostvarenje prava u općinama na području Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dosad su stranke za ostvarenje prava, primjerice u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport ili Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb morali u nekoliko institucija tražiti različite potvrde za ostvarenje svojih prava. Ubuduće će službenik u općini ili županiji imati pristup bazi podataka. To podrazumijeva educiranje službenika, ali i upoznavanje građana s načinom mogućnosti korištenja novih usluga. Ministar Kuščević predstavio je i druge projekte Ministarstva uprave, vrijedne više od 500 milijuna, koji se odnose na podizanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave. Kao najvažniji projekt izdvojio je Centar dijeljenih usluga (CDU), koji će analizirati sve poslovne procese i na jednom mjestu okupiti razne sustave javne uprave.

Župan Blaženko Boban: Uključite se i iskoristite naše programe i poticaje Poštovane sugrađanke i sugrađani, žitelji naše županije! Ove godine obilježavamo 25 godina postojanja Splitskodalmatinske županije. U tom razdoblju uloga sugrađana bila je ključna za ugodniji život, lakšu organizaciju rada i uspješniju provedbu naših programa i aktivnosti. Našoj Županiji i ubuduće treba vaše znanje i predani rad. Treba nam vaša ljubav prema ovome predivnom kutku svijeta kako bismo svi skupa od naše županije stvorili mjesto u kojem ponosno živimo od svoga rada i odgajamo našu djecu. Splitsko-dalmatinska županija i ove godine provodi niz programa i mjera kojima želi unaprijediti život svojih stanovnika. Moja osobna želja i želja svih mojih suradnika je da u tim programima zajedno surađujemo kako bi županijski poticaji i sredstva završili u pravim rukama. Jer Županija i postoji radi vas. Upravo zato smo pokrenuli akciju prezentiranja i promoviranja programa po svim većim županijskim središtima koja će se održavati tijekom druge polovine rujna. Želja nam je da se tijekom tih prezentacija što bolje informirate i motivirate za sudjelovanje u našim programima. Uključite se i iskoristite naše programe i poticaje, jer SREDSTVA SU NAMIJENJENA VAMA! Blaženko Boban, vaš župan

31. kolovoza

Župan primio europskog prvaka i finaliste paraplivačkog prvenstva Europe

Župan Blaženko Boban upriličio je primanje za reprezentativce Hrvatske i članove splitskog Plivačkog kluba “Cipal”, koji su na Europskom paraplivačkom prvenstvu, održanom od 13. do 19. kolovoza u Dublinu, ostvarili vrhunske rezultate. Župan je u pozdravnom govoru dobrodošlice istaknuo vedrinu i duh koji ovi vrhunski športaši nose u sebi. - Energija koju imate, strast i nacionalni naboj koji ste pokazali predstavljajući grad Split, Splitsko-dalmatinsku županiju i Domovinu, meni su fascinantni. Hvala vam na takvom držanju i čvrstom stavu koji pokazujete na natjecanjima među najboljima, stavu zbog kojega smo ponosni na vas - istaknuo je župan i obećao daljnju potporu županije Plivačkom klubu “Cipal” i Sportskom savezu invalida. Mijo Bakić, predsjednik Športskog saveza invalida Grada Splita, zahvalio je županu na primanju te predstavio Dina Sinovčića – prvaka Europe, finaliste Leonarda Renića i Antu Rađu, kao i sve plivače PK “Cipal”. Plivače i njihova izbornika pozdravio je i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i šport Tomislav Đonlić.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE rujan 2018.

baština u objektivu Program obilježavanja 25 godina sdž 10. RUJNA (PONEDJELJAK) vladimir dugandžić/hanza media

303. Sinjska alka

10 – 13: Škola Svib, početak nastave

15. RUJNA (SUBOTA) - Otvaranje OŠ “Ninčevići“ u Solinu 9 – 12: SOLIN, skup (preko puta “Zvonimira“) 9 – 12: KAŠTELA, skup (Brce) 20– 21: “Hod Svjetla” (Susret hrvatskih katoličkih obitelji), Gospin otok

Slavodobitnik Josip Čačija i njegov alkarski momak Zdeslav Ćurković

16. RUJNA (NEDJELJA) vojko bašić/hanza media

9 – 13: Susret hrvatskih katoličkih obitelji, Gosip otok

17 – 20: Imotski, nogometni turnir (Županija vs. Zlatko Dalić i prijatelji)

28. RUJNA (PETAK) 8.50 – 9.10: Polaganje vijenaca kod središnjeg križa na groblju Lovrinac 11 – 13.30: Svečana sjednica (HNK) 18.30 – 19.45: Predavanje o sv. Jeri (Muzej Grada Splita, gotička dvorana) 20 – 21.15: Humanitarni koncert, večer arija (HNK)

29. RUJNA (SUBOTA) 9 – 12: SINJ, skup (Pijaca) 9 – 12: MAKARSKA, skup (riva, sredina)

30. RUJNA (NEDJELJA)

Alkari i alkarski momci u društvu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović joško ponoš/hanza media

Proslava blagdana Velike Gospe u Sinju

21. RUJNA (PETAK) 18 – 20: “Ž U PA N IJA J UČER-DANAS-SUTRA“, Okrugli stol

22. RUJNA (SUBOTA) 9 – 12: VRGORAC, skup (Ul. hrvatskih velikana, nasuprot ljekarne) 9 – 12: IMOTSKI, skup

23. RUJNA (NEDJELJA) 9 – 12: BRAČ, skup (riva, pokraj crkve) 9 – 12: OMIŠ, skup (preko puta hotela “Plaže“),

jakov prkić/hanza media

25. RUJNA (UTORAK) i

Proslava blagdana Male Gospe u Solinu

26. RUJNA (SRIJEDA) BRU X EL L E S, Da n Spl itsko-dalmatinske županije u Europskom parlamentu

27. RUJNA (ČETVRTAK) 11 – 12: Otvaranje Centra za djecu s posebnim potrebama “Slava Raškaj”, Podbablje

9 – 12: TROGIR, skup (kod malog mosta, pokraj autobusne stanice) 9 – 12: SPLIT, skup (dno Marmontove, početak Rive) 10 – Misa, Marjan

1. LISTOPADA (UTORAK) 9 – 12: HVAR, skup (ispred loggie) *Dan Grada Hvara

PROJEKTI I PROGRAMI POTPORA Na skupovima diljem Županije, od 15. rujna do 23. listopada, u ukupno 12 gradova predstavljat će se projekti i programi županijskih potpora 23. LISTOPADA(SRIJEDA) 9 – 12: VIS, skup (kod trajektne luke)

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr