Kronika 95

Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije Broj 95

srpanj 2016.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 95

PREPOZNATE LJEPOTE NAŠIH PLAŽA Na američkom portalu Business Insider objavljen je tekst s nizom pohvala ljepotama hrvatskih plaža.

Autorica Talia Avakian čitateljima je detaljno i živopisno opisala na kojim lokacijama u Hrvatskoj treba proves ljeto. "Bez obzira na to je li riječ o dobro poznatoj dubrovačkoj plaži ili osamljenoj plaži S niva na Visu, koja je skrivena između dviju li ca, svaka plaža ima svoju originalnu ljepotu", navodi autorica. O S vnivi još kaže: „S niva na Visu je plaža u uvali, skrivena između dviju li ca udaljenih če ri metra. Zbog njene jedinstvene lokacije plaža se smatra jednom od najveličanstvenijih u zemlji.“ Sljedeća su Brela, a plaža je prozvana "mediteranskom oazom sa šest kilometara bijelog pijeska, isprekidanog stablima smokava i maslina". Dodaje se da je Forbes ovu plažu svrstao među najljepše u Europi.

Na popisu je i omiška plaža, poznata po zlatnom pijesku koji je mekan zbog blizine Ce ne. „Plaža je obrubljena borovima i stablima tamarisa, a s nje puca prekrasan pogled na obližnji kanjon“, kaže autorica Avikan.

"Plaža Zlatni rat na Braču je dom spektakla poznatog kao zlatni rog, 600-injak metara dugog poteza pijeska kojem se dive zbog jedinstvenog oblika. Ova plaža je prvi izbor onima koji se bave vodenim sportovima, jer je na udaru dobrog vjetra", stoji u članku.

kronika sdž br. 95

Poštovano čitateljstvo,

Impressum:

U proteklom razdoblju, osim što smo proslavili Dan naše Županije i nagradili najzaslužnije, posje li su nas predsjednik Vlade RH i tri ministra. Upriličena su primanja za veleposlanike, a održane su i ak vnos u sklopu projekta HOLITIC, predstavljen je cikloturizam Makarske rivijere. O svim i drugim zanimljivim temama pročitajte u ovom broju Kronike.

„Kronika Splitsko-dalma nske županije“ Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije ISSN 1332-6465 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Broj 95 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, mag.soc. i mag.educ.phil.

Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i sak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 95

Proslavljen Dan Splitsko

S

večanom sjednicom u amfiteatru Medicinskog fakulteta 14. travnja proslavljen je Dan Splitsko-dalma nske županije. Ovom prilikom uručene su osobne, skupne i nagrade za životno djelo Splitsko-dalma nske županije.

Na početku svečane sjednice nazočne je pozdravio predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar. Pozdravne govore okupljenima, sa željom za još bolji i uspješniji rad, upu li su izaslanici državnog poli čkog vrha Andro Krstulović Opara, Petar Škorić i Bernardica Jure ć. Župan Zlatko Ževrnja u prigodnom obraćanju, osvrnuo se na proteklu godinu naglasivši kako je unatoč teškoj kriznoj godini, Županija ipak uspješno prošla kroz nju ulagavši racionalno u projekte i pomoći, što je rezul ralo izvrsnim rezulta ma. „Prošla godina bila je jedna u nizu kriznih godina i proračun je bio umanjen za gotovo 37 milijuna kuna, no bez obzira na manjke smo nastojali racionalno djelova s projek ma, potporama i raznim drugim pomoćima. Unatoč svemu, smatram da se radi o uspješnoj godini jer smo realizirali niz važnih projekata u lučkoj infrastrukturi poput sedam luka koje gradimo i dovršavamo, a radi se o inves cijama od 35 milijuna kuna. Isto tako, izgradnja novih županijskih cesta i rekonstrukcije postojećih jer županija upravlja sa 1600 kilometara županijskih cesta i u ovom trenutku ulažemo gotovo 80 milijuna kuna novih cesta“, kazao je župan.Uslijedio je ceremonijal uručenja ovogodišnjih županijskih nagrada, a nagrade su zaslužnima uručili župan Zlatko Ževrnja, predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar i predsjednik županijskog Odbora za nagrade i priznanja Vice Oršulić.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO Marija Jović majka je Josipa Jovića, hrvatskog redarstvenika, junaka hrvatskog Domovinskog rata, koji je, među prvima, stao na branik Domovine. Majka, koja je uvijek ostavljala vrata otvorena - ako joj se sin vra . Ali Josip se nije vra o. Poginuo je na Krvavi Uskrs 1991., na Plitvičkim jezerima i prva je hrvatska žrtva, među sućama, u Domovinskom ratu. Metak koji je pogodio Josipa Jovića bio je usmjeren na višestoljetnu težnju hrvatskog naroda za samostalnom i suverenom hrvatskom državom. Marija Jović dostojanstveno se nosila s najtežim gubitkom ponosna što je, ono najdragocjenije što je imala - život svog sina, dano za slobodu i našu Hrvatsku. Majka Hrabrost simbol je svih majki koje su izgubile svoju djecu u Domovinskom ratu.

Prof. dr. Mate Matas dvije godine obnašao je i dužnost pomoćnika ministra prosvjete i športa, a u njegovoj su nadležnos bili poslovi vezani za programiranje, udžbenike i razvoj. Za rezultate pos gnute na toj funkciji, a posebno one vezane za uvođenje hrvatskog školskog sustava u nekad okupirano Hrvatsko Podunavlje, odlikovan je Spomen medaljom Grada Vukovara. Desetljećima je ime Zagore pra o epitet terra incognita. Istražujući proteklih nekoliko desetljeća povijesne, geografske, gospodarske, demografske i druge posebnos Zagore i objavivši preko 150 radova, najvećim dijelom na temu Dalma nske zagore, prof. dr. Mate Matas dao je značajan doprinos boljem poznavanju nekadašnje dalma nske Terra incognite.

Msgr. dr. Mile Vidović, svećenik i crkveni povjesničar, autor je više knjiga o hrvatskoj crkvenoj povijes među kojima "Povijest Crkve u Hrvata", "Splitsko-makarska nadbiskupija" i "Povijest župa doline Neretve". Obnašao je više službi u Crkvi među kojima voditelja Nadbiskupske kancelarije u Splitu, generalnoga vikara i arhiđakona metropolitanskoga kaptola u Splitu, te ravnatelja Nadbiskupijske klasične gimnazije "Don Frane Bulić" u Splitu.

Trenutno radi na knjizi Svećenici splitsko-makarske nadbiskupije žrtve II. svjetskog rata i poraća. Osim knjiga dr.

Vidović svojim je radovima sudjelovao i u raznim zbornicima, časopisima i novinama. Papa Pavao VI počas o ga je naslovom monsinjora 1970., a papa Ivan Pavao II naslovom počasnog prelata 1981.

županijska skupština

kronika sdž br. 95

o-dalma nske županije OSOBNE NAGRADE Časna sestra Darija Ivka Bota, nakon završene osnovne škole, osje vši poziv za služenje Gospodinu i bratu čovjeku, pristupa 1961., zajednici Školskih sestara franjevki na Lovretu. Inicira 1992., osnivanje Udruge mladih „Isus je put“ koju do danas ak vno vodi. Udruga okuplja mlade iz svih srednjih škola naše Županije i ima niz sekcija: karita vno djelovanje, ekološko, dramsko, tehničko i glazbeno djelovanje. Njenu osobnost i punoću ljubavi, osobito prema mladima najbolje svjedoče njene riječi: „Potrebno je radi s mladima i ulaga u mlade. Tako ćemo ih najbolje očuva od raznih poroka i hedonizma, koji vrebaju njihove mladenačke živote. Oni su naša nada i naša budućnost, a na nama je da ih što kvalitetnije pripremimo za život, a oni će nastavi gdje smo mi stali“.

Ivan Grljušić pjesnik, pripovjedač, esejist, romanopisac, dramski pisac, antologičar i nakladnik. Okušao se u gotovo svim književnim rodovima i autor je preko 30 knjiga od kojih su pojedine prevedene na nekoliko svjetskih jezika. Hrvatska televizija, u režiji Petra Krelje, snimila je o njemu film „Vrutak vedrine“. U bogatom stvaralačkom opusu su knjige pjesama: Bez naslova, Krho ne pjesama, Molitva, Pjesma, poeme: Domovina, Tjedan, Ne sagradi grada, haiku poezija: Kaktusov cvijet, Prsten planina, Zeleno buja svibanj, romani: Put u mir, Pakleni turis , AmerikaAmerika, pripovjetke: Tri sunca, Komunis čke priče, Voltaireova smrt, brojni eseji, rasprave, studije i kri ke.

Ivan Ugrin, novinar i publicist, novinarsku karijeru započeo je u „Slobodnoj Dalmaciji“, gdje je, u proteklih dvadesetak godina, obavljao različite poslove, od reportera u gradskoj rubrici, novinara do urednika vjerskog portala ,,Misija“. Za uređivanje ,,Foruma" dobio je nagradu ,,Marija Jurić Zagorka" Hrvatskog novinarskog društva.

Tijekom dosadašnjeg profesionalnog novinarskog rada najviše je pra o teme iz područja religije i kršćanstva, osobito ono što se događa u Katoličkoj crkvi, kao najvećoj i najutjecajnijoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj. Dobitnik je i nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara ”za izuzetna novinarska pos gnuća i svjedočenje evanđeoskih vrijednos putem sredstava društvenih komunikacija”.

5

6 kronika sdž br. 95

županijska skupština

Ana i Lucija Zaninović, članice Taekwondo kluba Marjan, rođene su 26. lipnja 1987. godine u Splitu. Športsku karijeru započele su s 13. godina u maloj školskoj dvorani uz vodstvo trenera Tonija Tomasa. Uz bogatu športsku karijeru uspješne su studen ce stručnog studija Športskog menadžmenta na Visokoj školi AspirA. Ana Zaninović je, uz Blanku Vlašić i Janicu Kostelić, najtrofejnija hrvatska športašica u olimpijskim športovima sa ukupno šest medalja od kojih čak če ri na svjetskim prvenstvima. Unatoč brojnim ozljedama uspjela je izbori odlazak na XXXI Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. Lucija Zaninović jedini je taekwondo športaš sa tri uzastopna zlata na europskom prvenstvu. Osvojila je prvu medalju za grad Split u borilačkom športu na Olimpijskim igrama. Uvjerljivo je vodeća na svjetskoj ljestvici za Olimpijske igre u Rio de Janeiru. Ana i Lucija Zaninović odlikovane su Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za izuzetni doprinos promicanju taekwondoa na samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Napravile su povijesni uspjeh plasiravši se, drugi put zaredom, na olimpijske igre kao jedine taekwondo blizanke u Hrvatskoj i u svijetu.

SKUPNE NAGRADE Plivački klub „CIPAL“ iz Splita okuplja plivače sa svim oblicima tjelesnog invaliditeta s područja Splitsko-dalma nske županije. Ove godine obilježava 10 godina uspješnog rada.

Od 2012. Klub je, zajedno sa paraolimpijskim odborom, organizator međunarodnog otvorenog prvenstva Hrvatske u plivanju za osobe sa invaliditetom. Na ovom međunarodnom otvorenom prvenstvu 2015-te nastupilo je 14 plivačkih klubova osoba sa invaliditetom iz Hrvatske i 11 inozemnih reprezentacija. Ovo takmičenje je ušlo u Svjetski program službenih takmičenja paraolimpijskog Svjetskog saveza plivanja. Najznačajnije od svega su ljudske vrijednos koje Klub promiče u svom radu dajući m mladim ljudima podršku i samopouzdanje, jačajući ih u uvjerenju da ne postoje ograničenja ako smo spremni prihva izazov.

Već dugi niz godina Sinjsko pučko kazalište ostvaruje značajne rezultate na smotrama i fes valima, kako u Hrvatskoj, tako i izvan granica Lijepe Naše. Iz dana u dan povećava se broj ak vnih članova kazališta, a osnovane su i nove sekcije: dječji dramski studio i dramski studio mladih. Kazalište je i nositelj brojnih nagrada i priznanja za izvedene predstave. Članovi Sinjskog pučkog kazališta održali su niz humanitarnih predstava: za š ćenike doma „Juraj Bonaći“ i Doma za mladež „Maestral“, centra „Fra Ante Sekelez“ i druge. Već šest desetljeća Sinjsko pučko kazalište svojim uspješnim radom obogaćuje društveni i kulturni život grada Sinja i Splitsko-dalma nske županije. „Osmjeh“ - udruga roditelja djece s posebnim potrebama iz Vrgorca, započela je s radom 2003., u želji da osigura jednake mogućnos djeci i osobama s posebnim potrebama, osobama s invaliditetom, djeci i mladima s poteškoćama u razvoju. U tom cilju Udruga pokreće i provodi projekte koji imaju za cilj pomoć djeci sa posebnim potrebama u svladavanju njihovih svakodnevnih potreba i što boljoj socijalizaciji u društvu, kroz zagovaranje njihovih prava, senzibiliziranje javnos , edukaciju i informiranje. Udruga skrbi i pomaže roditeljima dvadesetoro djece.

Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV, Split osnovana je u lipnju 2007., s ciljem promicanja vrijednos i is ne o Domovinskom ratu i doprinosu postrojbi Hrvatske vojske iz Splitsko-dalma nske županije, a posebno 141. brigade.

Udruga broji oko 500 članova, većinom dragovoljaca koji su bili nositelji svih borbenih djelovanja Hrvatske vojske u

županijska skupština

kronika sdž br. 95

raznim postrojbama kao vojnici, dočasnici i časnici. Brigada je za doprinos u Domovinskom ratu odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog. Ak vnos Udruge su brojne. Nagrada Udruzi veterana i prijatelja 141. brigade Hrvatske vojske priznanje je, ne samo Udruzi, već pripadnicima svih postrojbi, a posebno onima koji su dali svoj život braneći Domovinu.

U ime nagrađenih obra o se msgr. dr. Mile Vidović koji se zahvalio na priznanjima koja su im uručena. „ Zahvalni smo svima posebno onima koji su nam dodijelili nagrade, a to su predlagači i županijski odbor za ova priznanja, ali i vijećnici SDŽ koji su prijedloge svojih odbora prihva li i nama dodijelili ova vrijedna priznanja. Kocka je bačena, mi smo odabrani i još jedno veliko hvala jer imamo zaista na čemu zahvali . Svako priznanje jest u isto vrijeme i priznanje i po caj za radom u budućnos i nadam se da svi prisutni nagrađeni tako osjećaju da nastave borbu za našu županiju i državnu zajednicu“, kazao je msn. Vidović.

7

županijska skupština

8 kronika sdž br. 95

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 1. travnja Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković posje o Splitsko-dalma nsku županiju.

6. travnja Novi veleposlanik Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Adriana Chodia Cianfarania na primanju u Županiji.

14. travnja Svečano proslavljen Dan Slitsko-dalma nske županije.

Održane 29. i 30. sjedni

P

od predsjedanjem predsjednika skupš ne Petroslava Sapunara dana 29. travnja održana je 29. sjednica Županijske skupš ne.

Skupš na je prihva la Izvješće o radu Župana Splitsko-dalma nske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2015., te Analizu stanja sigurnos na području Splitsko-dalma nske županije u 2015. godini. Donesena je Odluka o raspolaganju i upravljanju nekretninama Splitskodalma nske županije i Odluka o raspodjeli dijela sredstava Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. namijenjenu gospodarstvu, EU fondovima i poljoprivredi. Vijećnici su donijeli Odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova Splitsko-dalma nske županije u 2016.,

15. travnja Veleposlanica Republike Slovenije Njena Ekselencija Smiljana Knez posje la Splitskodalma nsku županiju 20. travnja Splitsko-dalma nska županija i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru potpisali sporazume o suradnji.

22. travnja Župan sa suradnicima posje o županijske ins tucije u Makarskoj.

27. travnja Zamjenik župana Ante Šošić, primio viceadmirala Andreasa Krausea, zapovjednika njemačke ratne mornarice 29. travnja Održana 29. sjednica Županijske skupš ne.

2. svibnja Veleposlanica Republike Francuske Michele Boccoz posje la Županiju.

Dobitnici oznake Hrvatski otočki proizvod u Županiji.

U dvorištu Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalma nske županije započeli Dani zdravlja na Higijenskom.

Riječ je o javnozdravstvenom programu kojim se građani po ču na preven vne preglede i zdravstveno savjetovanje.

Donesena je Odluka o mjerilima i kriterijima za izdvajanje sredstava za financiranje programa javnih potreba u području predškolskog odgoja u jedinicama lokalne samouprave na području Splitskodalma nske županije u 2016. te Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalma nske županije za 2016..

Donesena je Odluka o davanju suglasnos na Odluku o nabavci GCMS (Plinski kromatograf s masenim detektorom) aparata Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalma nske županije, Zaključak

županijska skupština

ca Županijske skupš ne

kronika sdž br. 95

9

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 6. svibnja U službenom posjetu Splitsko-dalma nskoj županiji boravio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Tihomir Orešković.

13. svibnja Župan Zlatko Ževrnja svojom nazočnošću dao je potporu manifestaciji „EcoLife“ koja se održala u prodajnom centru "Mall of Split".

o davanju suglasnos na Odluku o nabavci automa ka za vagu za vaganje filtera s uzorcima PM2,5 I mikrona u UTT aparata Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalma nke županije i Zaključak o davanju suglasnos na Odluku o nabavci 7 (sedam) automobila Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalma nske županije.

Vijećnici su donijeli odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Trogir, predio ispred ex Duhanke, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Milna, uvala Smrčeva, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio ispred hotela Amfora, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja kupališta Bonj, na dijelu k.o.Hvar, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nau čkog turizma -marine na dijelu k.o. Tučepi, predio Lučica i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Su van, predio uvala S panska.

Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nau čkog turizma I kategorije - marine, na dijelu k.o. Duće, predio između autokampa Galeb i ušća rijeke Ce ne i Odluka o davanju suglasnos za povjeravanjem obavljanja sporednih djelatnos manjeg opsega drugim pravnim osobama na dijelu k.o.

Split, predio Trstenik-ispred hotela Split. Skupš na je donijela Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog dopuna Statuta Srednje škole „Antun Ma jašević Karamaneo“ Vis.

U sklopu manifestacije Regionalni centar čistog okoliša sudjelovao je u radionici o razvrstavanju otpada i radionici o kompos ranju.

Na radionicama su sudjelova mališani dječjeg vr ća PINOKIO i učenici OŠ Mejaši, a pod okriljem manifestacije održava se i Zeleno savjetovalište koje ima za cilj promovira energetsku učinkovitost i zelenu gradnju.

U Gradskom kinu Trilj održane besplatne poslovne edukacije pod nazivom ‘Poslovni uzlet grada Trilja’.

16. svibnja Grad Omiš proslavio svoj dan. – blagdan sv.

Ivana Nepomuka. Proslava Dana grada započela je polaganjem vijenaca u spomen na sve poginule za Domovine kod središnjeg križa na Gradskom groblju Vrisovci, te kod spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku hrvatskih branitelja. Proslava se nastavila svečanom sjednicom Gradskog vijeća, te svečanim otvorenjem Sportske dvorane Ribnjak.

Procesiju i Sv. Misu koncelebrirao je mons. dr.

Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitskomakarski 18. svibnja Ministar kulture Zlatko Hasanbegović posje o Splitsko-dalma nsku županiju.

19. svibnja Potpisan Ugovor kojim će Ministarstvo prometa i pomorstva i infrastrukture sufinancira izgradnju trajektne luke Trogir – Soline.

23. svibnja Katolički Zbor MI iz Trogira, proslavio je prvu godišnjicu svog djelovanja. Nakon svete mise,

županijska skupština

10 kronika sdž br. 95

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

održana je redovna godišnja skupš na, kojoj je u ime Splitsko-dalma nske županije nazočio zamjenik župana Luka Brčić.

Održana sjednica Županijskog stožera civilne zaš te.

LAG Adrion organizirao Okrugli stol na temu

turis čke ponude u ruralnim prostorima.

24. svibnja Župan sa suradnicima posje o Vrgorac.

27. svibnja U Trilju održan Fes val poduzetništva, obrta i OPG-ova “Moja poduzetna Hrvatska” .

31. svibnja U Županiji predstavljen projekt „Učimo zajedno“.

01. lipnja Župan Zlatko Ževrnja nazočio obljetnici utemeljenja 3. Imotske bojne 4. gardijske brigade. Toga dana 1991. godine u vojarni na Kamenmostu okupili su se mladi dragovoljci iz cijele Imotske krajine, te iz susjedne Bosne i Hercegovine sa zajedničkim ciljem obrane Domovine. U ime predsjednice Kolinde GrabarKitarović vijenac je položio njezin izaslanik, komodor Ivica Tolić. Župan Zlatko Ževrnja položio je vijence u ime Splitsko-dalma nske županije, a vijence su položili i predstavnici Grada Imotskog, okolnih općina, te braniteljske udruge. Istoga dana obilježena je obljetnica utemeljenja 2. bojne 4. gardijske brigade u Vrlici kojoj je nazočio zamjenik župana Luka Brčić te obljetnica utemeljenja 114. brigade Hrvatske vojske kojoj je nazočio zamjenik župana Ante Šošić.

14. lipnja Održana 30. sjednica Županijske skupš ne.

D

ana 14. lipnja pod predsjedanjem Petroslava Sapunara predsjednika Županijske skupš ne održana je 30. sjednica Županijske skupš ne Splitsko-dalma nske županije.

Na samom početku sjednice predsjednik Mandatne komisije Milan Lažeta podnio je slijedeće izvješće: Uvodim u dostavljenu dokumentaciju Mandatna komisija utvrdila je kako je vijećnik Ante Ćaleta dopisom od 31. svibnja 2016. izvijes o predsjednika Županijske skupš ne Splitskodalma nske županije o prestanku mandata vijećnika Županijske skupš ne jer je promijenio prebivalište na adresu Zagreb, Dubrava 116, s danom 30. svibnja 2016. Stranke SDP-HNS-HSU sukladno Sporazumu o zajedničkom izlasku na izbore za Županijsku skupš nu Splitsko-dalma nske županije, odredile su Moranu Mar nić Dragan za svoju članicu u Županijskoj skupštini. Odluka o istom zaprimljena je 10. lipnja 2016.

Utvrđuje se da je dana 30. svibnja 2016. prestao mandat vijećniku An Ćale radi prestanka prebivališta na području Splitsko-dalma nske županije.

Vijećnici Morani Mar nić Dragan započinje mandat u Županijskoj skupš ni Splitsko-dalma nske županije dana 10. lipnja 2016.

U nastavku sjednice, nakon aktualnog sata vijećnici su prihva li Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018., te programe o izmjenama programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom školstvu, srednjem školstvu, Program o izmjenama Programa javnih potreba očuvanja kulturne baš ne, javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi, športu, zdravstvu te socijalnoj skrbi na području Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu. Prihvaćen je Program o izmjenama i dopunama Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka, za m Izmjena i dopuna Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalma nske županije „More i krš“ za 2016., Program o izmjenama i dopunama Programa razvoja turizma i pomorstva području Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu. Donesena je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu.

Prihvaćeno je Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za travanj 2016. iz Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018., te je donesena Odluka o davanju suglasnos

županijska skupština

na kreditno zaduženje Lučkoj upravi Splitsko-dalma nske županije i Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalma nske županije za 2016. Prihvaćeno je Izvješće Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalma nske županije „More i krš“ o ostvarivanju godišnjeg Programa zaš te, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaš ćenih područja za 2015., Izvješće o poslovanju Županijskih cesta Split d.o.o. za 2015., Izvješće o poslovanju Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. za 2015., te je donesena Odluka

kronika sdž br. 95 11

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 15. lipnja Veleposlanik Republike Čile Juan Luis Nilo Valledor posj o Županiju.

17. lipnja Splitsko-dalma nska županija odlikovana najvišim priznanjem Hrvatske gorske službe spašavanja.

SDŽ prva je jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave koja je odlikovana ovako visokim priznanjem HGSS-a.

21. lipnja

o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom i Odluka o rasporedu sredstava Općini Lećevica temeljem Okvirnog Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između Splitsko-dalma nske županije i Općine Lećevica u svezi izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Skupš na je prihva la Izmjenu i dopunu Programa potpore projek ma jedinica lokalne samouprave i tvrtkama u njihovom većinskom vlasništvu putem subvencioniranja kamate kredita (2014.2017.). Donesena je Odluka o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje dijela benzinske postaje na dijelu k.o. Selca, predio uvala Radonja, Općina Selca, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja dijela benzinske postaje na dijelu k.o. Selca, predio uvala Radonja, Općina Selca, Odluka o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom

dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene-sidrišta na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke (rt Stu ski Protuc), Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke (rt Stu ski Protuc), te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Split, predio uvala Kašjuni. Skupš na je dala prethodnu suglasnost na prijedloge statuta i izmjene i dopune statuta škola. Doneseno je Rješenje o opozivu i izboru predstavnika otoka Splitsko-dalma nske županije u Otočno vijeće i Rješenje o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Grada Makarske.

U dvorani Splitsko-dalma nske županije, zamjenik župana Luka Brčić dodijelio 25 GPS uređaja za opremanje vatrogasnih vozila Županijskoj vatrogasnoj postrojbi te Javnoj vatrogasnoj postrojbi Split.

Izaslanstvo Splitsko-dalma nske posje Hercegbosanskoj županiji.

županije

u

U svrhu što bolje informiranos turista koji dolaze u sve većem proju na područje grada Trilja u tom gradu odtvoren Turis čki informa vni centar (TIC).

Radi se o kućici (preko puta hotela u Trilju) u kojoj će informatori distribuira promo vne materijale i informira turiste o turis čkoj ponudi grada Trilja i okolnih mjesta. Osim davanja informacija, djelatnici TIC-a također će prikuplja i ažurira sta s ku posjeta te povratne informacije turista u svrhu poboljšanja trenutne turis čke ponude i infrastrukture na području triljskog kraja.

27. lipnja Održana konferencija za novinare u svezi konačne realizaciju projekta Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici.

primanja / posjeti

12 kronika sdž br. 95

PREDSJEDNIK VLADE RH

P

redsjednik Vlade RH Tihomir Orešković boravio je 6. svibnja u službenom posjetu Splitsko-dalma nskoj županiji. Uz Premijera na radnom sastanku sa županom Zlatkom Ževrnjom bili su ministrica rada i socijalne skrbi Bernardica Jure ć te ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat. Župan Zlatko Ževrnja na samom početku radnog sastanka naglasio je kako je glavna odrednica u radu Županije njen ravnomjeran razvoj. „Mi u Županiji želimo ravnomjeran razvoj cijele županije. Ne želimo strategije koje vode centralizaciji i koncentraciji stanovništva u velike gradove“, kazao je župan, te izrazio svoje zadovoljstvo što je već prvih mjeseci mandata većina ministara posje lo županiju. Župan je Premjeru predstavio glavne infrastrukturne projekte Županije: tunel Ravča – Drvenik, dionice ČaporiceKamensko, Dugopolje - Sinj, te posebice naglasio važnost tunela Kozjak.

Također, Premjeru Oreškoviću predstavljeni su projek i programi potpore gospodarstvu, te programi koji se provode u cilju poboljšanja i produženja turis čke sezone.

Premijer Tihomir Orešković čes tao je županu na provođenju projekata i programa koji su mu prezen rani, posebice projektu budućeg Turis čko informa vnog centra Splitsko-dalma nske županije u Dugopolju čije gradilište su obišli netom prije radnog sastanka.

Sastanku su nazočili i predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar, zamjenik župana Ante Šošić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU projekte i poljoprivredu Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislav Đonlić, te ravnatelj Javne ustanove RERA SD za koordinaciju i razvoj SDŽ Jozo Sarač.

U okviru službenoga posjeta, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković i župan Ževrnja u sjedištu Županije 01. travnja održali su radni sastanak o aktualnim problemima na županijskoj razini kao i o prijedlozima rješavanja problema u suradnji sa resornim Ministarstvom, u području prometne infrastrukture. Razgovaralo se i o aktualnim i planiranim projek ma i pitanjima unutar djelokruga upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama na području Splitsko-dalma nske županije. Župan je izrazio zadovoljstvo što je nakon godina stavljanja „u zapečak“, Splitsko-dalma nsku županiju posje o jedan ministar ovako važnog resora. „Obzirom da smo velika županija i po brojnos stanovništva i prostorno držimo kako je razložno traži od države pomoć u realizaciji nekih infrastrukturnih projekata koji su od strateške važnos za razvoj naše županije“, kazao je župan. U svojoj prezentaciji predstavio je projekte: Splitska zaobilaznica (cesta Solin-Omiš), Ravča – tunel Drvenik-otok Hvar, Zagvozd-Grubine- Imotski – (BiH), čvor Vučevica (A1) – Kaštela (D8), KrižiceDicmo-Sinj, pristupna otočka cesta na novi čiovski most, te dionica SupetarPučišća-Povlja.

Ministar Oleg Butković kazao je kako je upoznat s ovim projek ma, ali kako se u njihovu važnost h o uvjeri i na terenu. „Znam da su svi ovi projek od velike važnos za vašu županiju, koja je po mom mišljenju bila zapostavljena svih ovih godina, u odnosu na neke druge priobalne županije“, kazao je ministar Butković. Kao naprioritetniji projekt istaknuta je cesta Solin-Omiš. „Ova cesta ima apsolutni prioritet i bit će uvrštena u Opera vni program, te će dokumentacija za istu bi spremna kako bi se apliciralo prema EU“, istaknuo je ministar Butković. Razgovaralo se i o lukama i pomorskom dobru. Ministar je pohvalio rad županijske Lučke uprave, te istaknuo kako će, obzirom da imaju spremne projekte, is ima apsolutni prioritet prilikom kandidiranja za apliciranje iz EU fondova.

Uz ministra Butkovića u službenome posjetu našoj županiji bila je i pomoćnica Jadranka Fržop, koja vodi Upravu pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra, pomoćnik ministra Alen Gospočić, ispred Uprave cestovnog i željezničkog prometa i infrastrukture i pomoćnik ministra Mario Madunić, koji je resorski zadužen za Upravu prometne inspekcije te predstavnici poduzeća i ustanova koja posluju na području

primanja / posjeti

kronika sdž br. 95 13

H I MINISTRI U ŽUPANIJI Županije. Na sastanku su sudjelovali zamjenici župana Luka Brčić i Ante Šošić, saborski zastupnici s područja županije Ante Sanader i Petar Škorić, predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar, pročelnici Anđelko Katavić, S pe Čogelja i Damir Gabrić, ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević, te predstavnici županijskih ustanova i poduzeća.

Nakon sastanka u sjedištu Županije ministar Butković sa suradnicima, županom Ževrnjom te ostalim sudionicima je obišao javne ustanove i poduzeća unutar djelokruga resornog ministarstva, a koja djeluju na području Županije (Plovput d.o.o., Lučka uprava Split, Luka Split) te radove na vanjskim vezovima, gradilišta mosta Čiovo.

U sjedištu Splitsko-dalma nske županije u Splitu župan Zlatko Ževrnja, 18. svibnja održao je radni sastanak s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem. Glavna okosnica sastanka bila je upravljanje kulturnom baš nom. Župan je ministra Hasanbegovića upoznao s nazočnim gradonačelnicima i načelnicima općina, te ravnateljima javnih ustanova sa područja županije. „Želimo Vas upozna s našim radom i odnosom županije prema ustanovama vezanim uz kulturu. Iz skromnog proračuna za kulturu izdvajamo dio od 7% za sufinanciranje kulturnih ustanova, te kulturnih projekata i manifestacija“, kazao je župan Ževrnja, naglašavajući kako se ta sredstva ravnomjerno raspoređuju na sve dijelove županije. Ministar Hasanbegović istaknuo je kako se 50% zaš ćenih kulturnih vrijednos hrvatske nalazi upravo na području Splitskodalma nske županije, te da ona ima status metropolitanske županije. „Na ovom području nalaze se kapitalni kulturni spomenici i spomenici kulturne baš ne. Upoznat sam sa stanjem i kulturnim potrebama ove županije“, kazao je Hasanbegović. Tijekom sastanka raspravljalo se o konkretnim projek ma i programima koje sufinancira Ministarstvo kulture kao i stanjem baš nskih spomenika i stanjem u kulturnim ins tucijama. Najviše se govorilo o tvrđavi Klis, Saloni, Šupljoj crkvi, te Pus nji Blaca. Također, naglasak je stavljen na neodjeljivost kulturne baš ne i turis čke djelatnos , ali i povezivanje obrazovnog sustava i kulturne baš ne, odnosno upoznavanje mlađih naraštaja s njenim bogatstvom. U pratnji ministra Hasanbegovića sastanku su nazočili njegova pomoćnica Iva Hraste Soč te pomoćnik Davor Trupković.

Sastanku su nazočili zamjenik župana Luka Brčić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislav Đonlić, gradonačelnici gradova Kaštela, Trogira, Sinja, Starog Grada, Visa, Klisa i Solina, te načelnik Općine Klis. Svoje ustanove ministru su predstavile ravnateljice Centra za kulturu Brač i Muzeja hvarske baš ne.

Nakon završetka satanka Ministar Hasanbegović u pratnji župana Ževrnje obišao je Providurov stan u sklopu tvrđave Klis, a posje o je i Franjevački samostan u Sinju, te Muzej Ce nske krajine i Muzej alke.

primanja / posjeti

14 kronika sdž br. 95

VELEPOSLANICI U POSJETI ŽUPANIJI

Ž

upan Zlatko Ževrnja primio je 01. travnja u nastupni posjet novog veleposlanika Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj Adriana Chodija Cianfaranija. Pozdravljajući gosta župan je kazao kako vjeruje, iako je ovo nastupni posjet, da je veleposlanik upoznat s značajkama naše županije. Župan je još jednom iskoris o priliku zahvali na velikoj potpori Republike Italije, kako prilikom priznanja Hrvatske, tako i prilikom ulaska Hrvatske u NATO i EU: „Sve ono što dolazi iz vaše zemlje je dobrodošlo. Velike su mogućnos suradnje, ali i inves ranja u našu županiju.

Suradnja se može ostvari na raznim područjima, ali najzanimljivija je ona na području zaš te okoliša i očuvanja zajedničkog nam bogatstva – Jadranskog mora“, kazao je župan, te naglasio kako je Županija partner u programima prekogranične suradnje s talijanskim regijama. S ovim se složio i veleposlanik Cianfarani. „Ovaj posjet potvrda je važnos dobrih odnosa Italije s Hrvatskom ali i s vašom Županijom“, kazao je veleposlanik.

Potvrda tomu, kako je naglasio su razne zajedničke konferencije i gospodarski forumi koji su održani ili će se održa u Splitsko-dalma nskoj županiji. Također, istaknuo je važnost zajedničkog par cipiranja u prekograničnim EU projek ma u budućnos . Primjer dobre suradnje, ali i inves ranja talijanskih poduzetnika je nedavno otvaranje tvornice za preradu ribe talijanske tvrtke Canicula Cris ana Seria u Muću. Canicula će zaposli sveukupno 130 radnika, istaknuo je veleposlanik, te zaključio kako će ovaj primjer dobre suradnje sigurno naići na plodno tlo za neke druge inves cije talijanskih poduzetnika.

Riječi dobrodošlice veleposlaniku i njegovoj pratnji počasnoj konzulici u Splitu Maji Medić i generalnom konzulu u Rijeci Paolu Palminteriu, upu o je i predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar izražavajući želju da se ovo prijateljstvo i dalje nastavi, te da se i dalje grade mostovi prijateljstva naših dviju država. Veleposlanik Cianfarani zahvalio se svim ins tucijama u Splitu i županiji koje brinu o sigurnos talijanskih turista, kojih je svaku godinu sve više.

V

eleposlanica Republike Slovenije Smiljana Knez, u pratnji počasnog generalnog konzula Branka Roglića, opunomoćenog ministra i savjetnika za ekonomska pitanja Jakoba Štrumfa, te svoje prve savjetnice Kris ne Kliner, posje la je 15. travnja Splitsko-dalma nsku županiju. Srdačnu dobrodošlicu poželio joj je župan Zlatko Ževrnja sa svojim suradnicima, Tomislavom Opačkom i Damirom Gabrićem.

Is čući prirodne ljepote naše županije, župan je veleposlanicu upoznao i sa kulturno povijesnim vrijednos ma, kao i mogućnos ma potencijalne inves cijske suradnje sa slovenskim tvrtkama, ukazujući na dosadašnja pozi vna iskustva.

Veleposlanica je izrazila veliko zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom predstavnika slovenske nacionalne manjine i kulturno umjetničkog društva Triglav, sa predstavnicima izvršne vlas Županije. Posebnu pozornost skrenula je na poslovno gospodarsku suradnju, te kon nuirani niz poslovnih projekata.

primanja / posjeti

kronika sdž br. 95 15

P

ovodom boravka Francuske nacionalne mornarice u Splitu veleposlanica Republike Francuske Michele Boccoz u pratnji zapovjednika broda Nicolasa Giurauda te vojnog izaslanika Laurenta Vonderschera posje la je 2. svibnja Županiju. Dobrodošlicu su joj zaželjeli župan Zlatko Ževrnja i predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar. Župan je kazao kako naše mornarice dobro surađuju te da nam je cilj kao članici NATO-a da svoj doprinos očuvanju svjetskog mira.

Veleposlanica je izrazila zadovoljstvo posjetom, ali također i suradnjom mornarica dviju država. „Suradnja se produbljuje i na gospodarskom planu.“, kazala je veleposlanica te najavila Hrvatsko-francuski gospodarski forum koji je održan istoga dana.

Forum je održan na inicija vu Hrvatsko-francuske trgovinske i industrijske komore (HFTI), a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Split. Kako je rečeno prilikom otvaranja, namjera je bila da se, uz druženje i bolje upoznavanje, predstave potencijali Hrvatske, a prvenstveno Splitsko-dalma nske županije i mogućnos suradnje na gospodarskom planu. U radnom dijelu Foruma, održane su prezentacije o mogućnos ma ulaganja u Republiku Hrvatsku i Splitsko-dalma nsku županiju te su predstavljena iskustva francuskih i hrvatskih tvrtki.

V

eleposlanik Republike Čile Juan Luis Nilo Valledor, u čijoj je pratnji bio počasni konzul Republike Čile u Splitu Juroslav Buljubašić, boravio je 15. lipnja u nastupnom posjetu Splitsko-dalma nskoj županiji.

Dobrodošlicu mu je upu o zamjenik župana Luka Brčić te ga tom prigodom upoznao s nizom bitnih činjenica o Županiji, njenom gospodarskom, kulturnom i turis čkom potencijalu.

Istaknuo je važnost povijesnih veza između naših država, kao i značajni doprinos doseljenih Hrvata ukupnom razvoju Čilea pri čemu je većina podrijetlom iz Dalmacije i danas čine oko 5% stanovništva. Veleposlanik Valledor zahvalio se na iskazanoj dobrodošlici i predložio jačanje međusobne suradnje na području znanos , kulture i športa.

“Preduvjet za dobru suradnju svakako bi bilo uspostavljanje direktne zračne linije između naših država, što bi uvelike pospješilo dolazak turista i zainteresiranih inves toraˮ, kazao je veleposlanik.

Iznio je i prijedlog o razmjeni studenata i učenju hrvatskog jezika.

VAŽNA SURADNJA DVIJU MORNARICA NA SREDOZEMLJU

Z

amjenik župana Ante Šošić, primio je 27. travnja viceadmirala Andreasa Krausea, zapovjednika njemačke ratne mornarice, u pratnji zapovjednika HRM – a, komodora Predraga S panovića. Viceadmiral Krause istaknuo je kako mu je ovo prvi dolazak u Hrvatsku, kao i prvi posjet našoj mornarici, s kojom tradicionalno dobro surađuju, kroz programe poboljšanja sigurnos . „Za čitavo Sredozemlje je veoma važno da sve mornarice zajedno rade na poboljšanju sigurnos , a da bi dobro odradili taj posao potrebno je da se upoznamo i u konačnici bolje razumijemo“, zaključio je viceadmiral Krause.

Prema riječima komdora Predraga S panovića, zapovjednika HRM-a, dolazak viceadmirala Krausea u Split dokaz je i da Hrvatska ratna mornarica ubuduće može znatno pridonije NATO-u. „Viceadmiral Krause je pokazao kako drži do HRM, iako smo realno gledajući mala mornarica. Očito možemo da doprinos Sjevernoatlantskom savezu“, zaključio je komodor S panović.

J. M. / A.-M. Š.

16 kronika sdž br. 95

gospodarstvo

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE & ENERGETSKA UČINKOVI

S

plitsko-dalma nska županija kon nuirano i sustavno planira i realizira ak vnos na uspostavi pouzdanog, fleksibilnog i ekološki prihvatljivog energetskog sustava u kojem znatnu ulogu imaju obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. Za istaknu je postojeće, značajno korištenje potencijala obnovljivih izvora energije: • sliv rijeke Ce ne: 5 hidroelektrana ukupne instalirane snage 871,6 MW s godišnjom proizvodnjom i do 3.500 GWh (gigavatsa ), prosječna godišnja proizvodnja u periodu 2010. - 2015. iznosila je 2.403 GWh

Slika 1. Proizvedena električna energija u hidrocentralama sliva rijeke Cetine • vjetroelektrane: ~132 MW (4 vjetroparka) s godišnjom proizvodnjom od 350 GWh i ostvarenom uštedom od 345 suća tona ugljičnog dioksida (CO2) • solarne fotonaponske elektrane: 2,7 MW s godišnjom proizvodnjom od 3,63 GWh i ostvarenom uštedom od 3,58 suća tona ugljičnog dioksida (CO2) • sunčevi toplinski kolektori: u periodu 2012. - 2015., kroz Program sustavnog gospodarenja energijom i EU projekte realizirano je 128 instalacija (~800 m²) i ostvarena ušteda od ~550 MWh. Realizacijom Programa sustavnog gospodarenja energijom 2014. - 2017. omogućena je energetska obnova 87 obiteljskih kuća, a kroz EU projekt SOLUTION ukupno je obnovljeno ~12.000 m2 (6 javnih zgrada - škole i vr ći na otoku Hvaru, te 9 privatnih objekata); većina zgrada je u energetskom razredu B (prije obnove D i E), a što je u konačnos rezul ralo značajnom godišnjom uštedom energije.

U kon nuitetu od 2005. godine značajan dio ak vnos iz područja energe ke Županija je realizirala kroz niz EU projekata (EASY - Energy Ac ons and Systems in Mediterranean Local Communi es; ENER- SUPPLY - Energy Efficiency and Renewable Suppor ng Policies in Local Level for Energy; IRH–MED - Innova ve Responsible Housing for the Mediterranean; SOLUTION - Sustainable Oriented and Long-las ng Unique Team for Energy Self-Sufficient Communi es; REPAM - Renewable Energy Policies Advocacy and Monitoring; INTERMODAL - Intermodality Model for the Development of the Adria c Li oral Zone; ALTERENERGY - Energy Sustainbility for Adria c Small Communi es), kao i kroz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (Sustavno gospodarenje energijom - energetski pregledi za sve objekte Županije: škole, dom zdravlja i dječje vr će te uspostava informacijskog sustava za gospodarenje energijom u objek ma u vlasništvu Županije).

Za realizaciju projekata korištena su sredstva iz različi h dostupnih programa EU: FP7 - Sedmi okvirni program za ravoj i istraživanje; IEE - Intelligent Energy Europe; Program za područje mediterana - The Interreg MED Programme 2007-2013; IPA Adria c CBC 2007-2013).

Rezulta i spoznaje iz navedenih projekata (energetski planovi za otoke Brač i Hvar te grad Vrgorac; energetska bilanca s pripadajućom anketama; energetski pregledi s energetskim cer ficiranjem i prijedlogom mjera za eneregtsku obnovu) implemen rani su u razvojne dokumente Županije (Akcijski & Godišnji plan energetske učinkovitos Spitsko-

gospodarstvo

kronika sdž br. 95 17

ITOST NA PODRUČJU SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE dalma nske županije). Za istaknu je i realizaciju pilot gradnja obnovljivih izvora energije i objekta sukladno načelima energetske učinkovits : male fotonaponske elektrane, solarni toplinski kolektori, energetska obnova javnih zgrada te pet pilot punionica za električna vozila s pripadajućim informacijsko komunikacijskim rješenjem (SOLUTION, IRH-MED, ALTERENERGY i INTERMODAL). Ovom prilikom detaljnije ćemo predstavi rezultate na projektu ALTERENERGY, koji se završava 30. rujna ove godine.

ALTERENERGY Strateški projekt "ALTERENERGY" (Energetska održivost lokalnih zajednica na Jadranu), Splitsko-dalma nska županija provodi u okviru IPA jadranske prekogranične suradnje. Projekt je fokusiran na male zajednice s manje od 10.000 stanovnika zbog lakše implementacije održivih modela, dobrog integriranja s okolinom i lakšeg uključivanja stanovništva u samu problema ku održive energije. Jedan od bitnih ciljeva projekta je ojača ins tucionalne i administra vne kapacitete koji su direktno povezani s programiranjem i upravljanjem europskih i nacionalnih fondova povezanim s energetskim sektorom, te kreiranje organizacijskih struktura koje bi bile sposobne osigura učinkovite sustave upravljanja i djelovanja sudionika povezanih s energetskom održivos .

Ak vnos u okviru projekta ALTERENERGY provodi se na području Grada Vrgorca. Za istaknu je da su projektom definirane ak vnost u suglasju sa Zakonom o energiji i decentralizaciji obveza lokalne/regionalne samouprave u svezi izrade energetskih bilanci i slijedno energetskih planova s provedbenim mjerama.

Temeljem provedene analize potrošnje i izrađene energetske bilance za 2012. godinu na području Grada Vrgorca, izrađena je “Integrirani plan energetski održivog razvitka grada Vrgorca“ koji sadrži projekciju potrošnje energenata do 2023. godine s prijedlogom mjera za smanjenja emisija CO2 te njihov utjecaj na smanjenje potrošnje energenata.

Rezulta analize pokazuju da se na području Grada Vrgorca postavljanjem realnih ciljeva smanjenja emisija CO2 može pos ći smanjenje od 20.1% u 2020. u odnosu na 2012. godinu, slika 2. Cilj je moguće pos ći samo implementacijom niza mjera od kojih neke ovise izravno o jedinici lokalne samouprave dok su neke od bitnijih mjera, kao što je uvođenje udjela alterna vnih goriva (biogorivo, električna energija) u promet, u nadležnos države.

Slika 2. Emisije CO2 uz implementaciju predloženih mjera Polazeći od glavnih ciljeva provedbe Integriranog plana energetski održivog razvitka: • Smanji emisije CO2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitos , korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama • pridonije sigurnos i diversifikaciji energetske opskrbe grada • smanji energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete • omogući pretvorbu urbanih četvr u ekološki održiva područja te sukladno definiranim ak vnos ma u okviru radnog paketa WP4, kroz: A. Projekt rekonstrukcije javne rasvjete izrađena je: • studija izvedivos rekonstrukcije javne rasvjete primjenom LED rasvjetnih jela u naseljima Kotezi, Orah, Banja i Kokorići • glavni projekt rekonstrukcije sustava javne rasvjete primjenom LED rasvjete u naseljima Kotezi, Orah, Banja i Kokorići

18 kronika sdž br. 95

• pilot sustav upravljanja, nadzora te kontrolu rada i održavanja javne rasvjete putem servera i korisničkog sučelja podobnog za računalo i aplikacije pametnih mobitela •projektna dokumentacija autonomne javne rasvjete za brdska naselja/zaseoke: pet stupova sa solarnim fotonaponskim sustavom kojei napaja LED rasvjetno jelo snage 25W do 30W, i ima autonomiju rada 5 dana u najtežim zimskim uvje ma bez insolacije B. Projekt krovne fotonaponske elektrane za osnovnu školu Vrgorac i srednju školu Tin Ujević u Vrgorcu, realizirano je: • studije izvedivos krovnih fotonaponskih elektrana za osnovnu i srednju školu u Vrgorcu • glavni projek fotonaponskih elektrana za osnovnu i srednju školu u Vrgorcu • dvije foto-naponske elektrane (2*30 KW).

Realizacijom projekta rekonstrukcije javne rasvjete pos gla bi se znatna ušteda u energiji (tablica 1), smanjenje emisije CO2 kao i unapređenje i racionalizacija sustava održavanja. Godišnje smanjenje emisije CO2 prema referentnom stanju je 30,41 tCO2 god, a očekivana godišnja financijska ušteda za Grad Vrgorac bila bi 88.174,00 kn/god.

Tablica 1. Postojeće i novoprojektirano stanje javne rasvjete U okviru pilot projekta fotonaponskih elektran na krovovima osnovne škole Vrgorac i srednje škole Tin Ujević izgrađene su dvije foto-naponske elektrane instalirane snage po 30 kW, slika 3. Inves cija u ove elektrane iznosila je ~750.000,00 kuna.

Slika 3. Osnovna škola Vrgorac, Vrgorac

kronika sdž br. 95 19

Ova inves cija omogućava godišnju proizvodnju od ~75 MWh odnosno pokrivanje oko 55% vlas h potreba te plasmana viška električne energije u mrežu po tržišnim cijenama. Očekivani doprinos smanjenja emisije CO2 je oko 65 t/godinu.

Fotonaponske elektrane su službeno puštene u rad 02. prosinca 2015. godine. Ukupno su, uključujući i probni rad, proizvele 46,78 MWh te slijedno doprinjele smanjenju emisije ugljičnog dioksida za 24,8 tona. Ostvareno je ukupno vrijeme angažiranja od 1.543 kWh/kWp (za baznu godinu procjenjena vrijednost je 2.486), slika 4.

Slika 4. Fotonaponske elektrane srednje i osnovne škole u Vrgorcu – proizvedena električna energija i ostvarena ušteda emisije CO2 u razdoblju siječanj-srpanj 2016. godine Za istaknu je da je Splitsko-dalma nska županije prethodno inves rala u energetsku obnovu, uređenje i opremanje u OŠ i SŠ približno 4 milijuna kuna. U OŠ je isto tako dodatno inves rano i u novu kotlovnicu na ukapljeni na ni plin, kao ekološki prihvatljiv energent.

Dosadašnje ak vnos Županije na programima energetskog razvitka u cijelos ukazuju na ispravnost i višestruku korist odabranog puta kao i na nužnost nastavka realizacije programa, a poglavito u ozračju nove zakonske regula ve kojom se predviđa obveza planiranja na lokalnoj razini.

Realizacijom planiranih projekata u energe ci, širom primjenom plina kao novog umreženog i ekološki prihvatljivog energenta u opskrbi toplinskom, rashladnom i električnom energijom (kogeneracije i trigeneracije, decentralizirana energetska postrojenja) te provođenjem mjera za sustavno gospodarenje energijom zasigurno će se znatno doprinje poželjnoj „energetskoj neovisnos “ Županije.

Pos gnu rezulta na realizaciji programa energetskog razvitka korištenjem EU fondova zasigurno predstavljaju dobru osnovu za nastavak novih razvojnih programa kroz slijedeći ciklus EU natječaja za razdoblje rujan 2016.- lipanj 2017.

Priredili: Ranko Vujčić, Mar n Bućan i Damir Čarić

gospodarstvo

20 kronika sdž br. 95

DOBITNICI OZNAKE HRVATSKI OTOČKI PROIZVOD U ŽUPANIJI

Ž

upan Zlatko Ževrnja, predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar, zamjenik pročelnika te djelatnici Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tomislav Opačak, Josip Matas i Visko Haladić susreli su se 2. svibnja u Županiji s proizvođačima čiji proizvodi nose oznaku Hrvatski otočki proizvod. Župan je, pozdravljajući goste naglasio kako Županija kroz svojih tridesetak programa pomaže malim poduzetnicima. „Cijenim da je, ipak proizvod proizveden na otoku posebne kvalitete. Život na otoku je specifičan, pa zbog toga sve ovo ima i veću vrijednost. Županija se maksimalno podjednako brine o ravnomjernom razvoju svih svojih krajeva i zaobalja, priobalja i svih svojih otoka jer želimo da maksimalan doprinos da naši ljudi ostanu živje i radi u m krajevima. Sufinanciramo desetak programa u području gospodarstva, a tu mislimo na široku lepezu programa. U proteklih nekoliko godina smo u suradnji s otočnim općinama i gradovima podijelili oko 3 milijuna i 200 suća sadnica, a od toga samo milijun sadnica maslina. Sufinanciramo i obrazovanje naših poljoprivrednika, radimo nekoliko projekata za unaprjeđenje poljoprivrede jer se ne smijemo oslanja samo na turizam“, kazao je župan. Iskoris o je priliku te pozvao sve proizvođače da se jave na projekte i programe koje nudi Županija. U ime Ministarstva regionalnog razvoja, te pomoćnice ministra Marije Vučković svoje domaćine pozdravio je Mili Bra nčević voditelj odjela u sektoru za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Ivan Nimac, predsjednik Klastera Hrvatski otočki proizvod naglasio je kako su, kroz dodjelu oznake HOP-a otočni proizvođači potaknu da kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači njihovih proizvoda susreću se s novim proizvodima u čiju su se izvrsnost već uvjerili.

Na prijemu su gostovali i Josip Mila ć, Ka ja Stančić, Vicko Kaštelanac, Denis Jerković, Nikola Hladinić, Šimun Marasović, Ljubica Kočova, Berislava Ćurčin, Udruga Trim, Nina Zanki, Ante Mateljan, Šimica Žuvić, Branko Zanki, S vena Mateljan, Barica Barbarić, Sandra Rajčić, Neven Drpić, predstavnici "Dalma nska Maslina", predstavnici obrta "Cambarlin".

A.-M. Š.

gospodarstvo

kronika sdž br. 95 21

POSLOVNI PODUZETNIČKE EDUKACIJE U TRILJU

U

organizaciji Splitsko-dalma nske županije, Grada Trilja i Poslovnog dnevnika u Trilj su održane besplatne poslovne edukacije pod nazivom „Poslovni uzlet grada Trilja“. Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, naglasio je kako Splitsko-dalma nska županija i Grad Trilj nisu slučajni odabir za održavanje ovakvih edukacija. U prvom redu izbor je bio zbog poduzetničkih zona u Županiji, a posebno triljske koja se većim dijelom bazirala na poljoprivredne ak vnos . „U našoj Županiji sada imamo 40-tak po cajnih mjera i projekata za male i srednje poduzetnike, kao i za poljoprivrednike. Dovoljno je kaza kako na području županije imamo oko 20 suća i 500 hektara odlične plodne zemlje, prvenstveno na području Vrgoračkog, Imotskog i Sinjskog polja. Među m, dosta toga stoji neobrađeno“, kazao je župan, naglasivši kako Županija nastoji kroz sve ovo vrijeme raznim ak vnos ma umanji ovakve nega vnos . Izravno za poljoprivredu Županija je podijelila oko 650 kredita, što je negdje oko 65 milijuna kuna. Također, konstantno se radi na po canju kupnje sadnica u omjeru jedna trećina Županije, jedna jedinica lokalne samouprave, a jedna krajnji korisnik. „Kroz sve ovo vrijeme na taj način podijeljeno je preko 3,5 milijuna sadnica, od čega je jedan milijun sadnica maslina, a ostalo su voće i loza“, kazao je župan Ževrnja. Naglasio je kako ovakvi seminari moraju i mogu bi mo virajući faktor mladima za njihovo uključivanje u poljoprivredu.

Okupljenim polaznicima edukacija i radionica obra o se i zamjenik ministra obrta i poduzetništva Mario Turalija.

Svečanos uvodnog dijela edukacija i radionica na temu „Poslovni uzlet Grada Trilja“, nazočili su županijski pročelnik za gospodarstvo Anđelko Katavić, ravnatelj županijske agencije za razvoj RERA Jozo Sarač, gradonačelnica Sinja Kris na Križanac, načelnik Otoka Branko Samardžić te brojne osobe iz javnog, društvenog i poli čkog života. Program edukacija i radionica, nastavljen je predavanjem Krešimira Budiše na temu savjetovanja o EU fondovima i pripremama za programe ruralnog razvoja. Na radionici je sudjelovalo oko 250 polaznika s područja cijele županije.

Pripremila: A.-M. Š.

pomorstvo / turizam

22 kronika sdž br. 95

POTPISAN UGOVOR O SUFINANCIRANJU IZGRADNJE I SANACIJE TRAJEKTNIH LUKA

D

ana 19. svibnja u Splitsko-dalma nskoj županiji potpisan je Ugovor kojim će Ministarstvo prometa i pomorstva i infrastrukture sufinancira izgradnju trajektne luke Trogir – Soline s 5 milijuna kuna.

Pomoćnica ministra Jadranka Fržop ovom prilikom istaknula je kako će i dalje nastoja sufinancira lučka područja otvorena za javni promet županijskog značaja.

"Mislimo kako su županijske lučke uprave one koje će po pitanju brodica, pristaništa i priveza najbolje uspostavi red na lokalnoj razini i koje svakako treba uredi , sanira ili izgradi nove, a za to su potrebna financijska sredstva.

One na Jadranu mahom funkcioniraju dosta dobro i svi rade projekte, kojih imaju dosta, pa je tako i za ovu godinu bilo puno kandidiranih projekata. Mi smo izabrali ono što smo smatrali da je najpotrebnije i stoga smo danas u vašoj županiji", istaknula je pomoćnica ministra Fržop.

Ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević istaknuo je kako je trećina radova u trajektnom pristaništu u trogirskoj luci već dovršena. "Radovi u luci Trogiru počeli su u studenome prošle godine, a završetak se očekuje u veljači 2017. Izvođač radova je Pomgrad-inženjering, a novost je da smo preko ljeta dobili dopuštenje lokalne samouprave da možemo radi cijelu sezonu, a to je ono što nam je najvažnije tako da budemo spremni za iduću sezonu s novom trajektnom lukom u Trogiru", rekao je Maroević.

Ravnatelj Maroević upoznao je nazočne i s radovima u supetarskoj luci. Radovi su počeli prije ove sezone, a nastavit će se na jesen. Zasad je dovršena trećina radova, a radi se o ukupno 120 metara sanacije pristaništa. Dodao je da će Lučka uprava ostatak novca namiri iz vlas h izvora.

Ministarstvo će sufinancira i sanaciju trajektnog pristana u luci Supetar ukupne vrijednos 2,1 milijuna kuna. Župan Zlatko Ževrnja rekao je da se u izgradnji pristaništa u Trogiru nisu isključivo oslanjali na ministarstvo jer stanovnici tog dijela županije taj objekt očekuju nekoliko desetljeća. Zahvalio je na pomoći Ministarstvu jer će zahvaljujući tom novcu moći ubrza druge projekte koji su u jeku. "Završetak objekta u Trogiru očekujemo uskoro, a Grad Trogir je na sebe preuzeo obvezu projek ranja pristupne ceste, dobivanje potrebne dozvole i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a Županija će financira pristupnu cestu", rekao je župan.

PROMOCIJA TURIZMA ZAGORE

O

d 20. lipnja do 24. lipnja gradovi Vrlika, Sinj, Trilj te općine Dugopolje i Klis bili su domaćini češkim novinarima i turis čkim agen ma iz Češke Republike. U sklopu turis čke promocije Dalma nske zagore te njenih kulturnih i povijesnih znamenitos , s posebnim naglaskom na biciklizam i gastronomiju, Hrvatska turis čka zajednica, predstavništvo Hrvatske turis čke zajednice u Češkoj Republici, Turis čka zajednica Splitsko-dalma nske županije, turis čke zajednice gradova Vrlike, Sinja, Trilja, te turis čke zajednice općina Dugopolja i Klisa organizirale su dolazak grupe eminentnih čeških novinara i vlasnika turis čke agencije za cikloturizam iz Praga.

J. M. / A.-M. Š.

turizam

kronika sdž br. 95 23

ODRŽANA PROMOCIJA BICIKLISTIČKIH STAZA MAKARSKE RIVIJERE

I

nicija vom Turis čke zajednice Splitsko-dalma nske županije i Biciklis čkog saveza Dalmacije 16. lipnja u hotelu Soline u Brelima održano je predstavljanje biciklis čke karte Makarske rivijere. Direktor Županijske turis čke zajednice Joško Stella istaknuo je iznimnu važnost ovog projekta za unapređenje turis čke ponude Markarske rivijere i Srednje Dalmacije. Zahvalio se svima koji su sudjelovali na ovom projektu, posebno lokalnim turis čkim zajednicama i Parku prirode Biokovo. Predsjednik BSD Denis Špadina predstavio je dionice, karte i web stranicu www.dalma a-bike. com. Ravnatelj Parka prirode Biokovo, Velimir Vidak–Buljan zahvalio se Županijskoj turis čkoj zajednici i Biciklis čkom savezu Dalmacije. Izrazio je svoje zadovoljstvo što su se sve turis čke zajednice Makarske rivijere zajednički ujedinile u ovom projektu razvoja cikloturizma u predsezoni i posezoni, te stvaranju brenda Makarske rivijere kao prepoznatljive des nacije ak vnog odmora.

Projekt Biciklis čkih staza Makarske rivijere dio je županijskog projekta kako bi se ista prepoznala kao atrak vna cikloturis čka des nacija. Čelni ljudi županijskog turizma i biciklizma osim promo vnih ak vnos na svjetskim turis čkim sajmovima te cer ficiranja bed&breakfast objekata prilagođenih cikloturis ma, planiraju još 6 novih staza duljine 300 kilometara u vrijednos od 50.000 kuna. Cikloturizam na području Makarske rivijere u funkciji je produžetka predsezone i podsezone. Naime, vožnja biciklom na tom području moguća je jekom cijele godine zbog izuzetno povoljnih vremenskih prilika, a osobito je ugodna u jesen i proljeće. Konfiguracija terena svojom ljepotom ostavlja bez daha. Staze su to koje vode do pješčanih plaža, kroz prekrasan ambijent Parka prirode Biokovo. Krajnja des nacija je Makarska, drugi po veličini grada Splitsko-dalma nske županije, a tu su i tradicijske konobe i restorani sa auten čnim domaćim jelovnikom.

Biciklis čke staze Makarske rivijere • Staza „Morskog čovika“ – krene se stazom 200 Brela Tour te se savlada relaciju koja započinje i završava mjestom gdje je rado obitavao i morski čovik (Brela – Bast – Ko šina – Makarska – Promajna – Brela). Ukupna duljina ove brežuljkaste staze je 43.6 km, od čega 26.3 km čini asfalt a 17.3 km makadam. Ukupni uspon iznosi 1001 m, dok se najviša točka nalazi na 524 m nadmorske visine.

• Staza 240 Makarska Tour (Makarska – Veliko brdo – Ko šina – Osejava – Makarska) - sličnih je osnovnih karakteris ka, osim što je znatno kraće duljine – 15.4 km. 9.2 km čini asfalt a 6.2 km makadam, dok ukupni uspon iznosi 456 m. Najviša točka nalazi se na 283 metra nadmorske visine.

• Oni pravi avanturis rado će se upu stazom 241 Biokovo Tour koja vodi iz Makarske, sa same razine mora, do vrha Sv. Jure na 1762 m nadmorske visine. Ovaj uspon (od ukupno 2262 m) izazov je svim biciklis ma.

Obzirom da je cijelom podlogom asfalt (61.2 km), staza je pogodna i za cestovne bicikliste.

Pripremila: A.-M. Š.

školstvo

24 kronika sdž br. 95

PREDSTAVLJEN PROJEKT „UČIMO ZAJEDNO“

U

dvorani Splitsko-dalma nske županije, 31. svibnja, održana konferenciju za novinare na kojoj je predstavljen projekt „Učimo zajedno“. Župan Zlatko Ževrnja ovom prigodom čes tao je stručnom Povjerenstvu na dosadašnjem radu. Istaknuo je kako je za ovaj projekt osigurano 2,5 milijuna kuna nepovratnih sredstava od EU socijalnog fonda. Za istu namijenu Splitskodalma nska županija izdvojila je 300,000,00 kuna vlas h sredstava.

Pročelnik za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić naglasio je kako je ovaj projekt prema podacima ministarstva realiziran s najviše bodova. Dr. Željka Karin članica Povjerenstva upoznala je nazočne s radom Povjerenstva. Povjerenstvo, sastavljeno od specijanista školske medicine, psihologa, logopeda, defektologa i pedagoga, osnovano je 2010. godine, a kriteriji po kojima se radilo i koji su još tada usvojeni, koris i ministarstvo. Objasnila je kako su sva djeca koja su ispunjavala kriterije dobila asistenta, dok su ostala upućena školskom defektologu, pedagogu ili psihologu Projekt Splitsko-dalma nske županije „Učimo zajedno“ ukupnog je iznosa 2.792.208,66 kuna, od čega je iznos potpore - nepovratna sredstva 2.499.337,62 kuna i sredstva prijavitelja-vlas ta sredstva Splitsko-dalma nske županije 292.841,04 kuna.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Početkom nastavne godine 2015./2016. zaposleno je 72 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik koji pomažu učenicima s teškoćama u 33 osnovne i 5 srednjih škola kojima je osnivač Splitsko-dalma nska županija.

Pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici su angažirani jekom nastave u radu s 82 učenika osnovnih i srednjih škola. Zapošljavanjem 73 pomoćnika i stručno-komunikacijskog posrednika osigurana je neposredna podrška primjerenom obrazovanju za 82 učenika s teškoćama integrirana u redovni odgojnoobrazovni sustav osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalma nske županije. Tako su se osigurali uvje za poboljšanje učeničkih pos gnuća, uspješnu socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje.

zdravstvo

kronika sdž br. 95 25

DANI ZDRAVLJA NA HIGIJENSKOM

U

dvorištu Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalma nske županije 2. svibnja započeli su Dani zdravlja na Higijenskom. Riječ je o javnozdravstvenom programu kojim se građani po ču na preven vne preglede i zdravstveno savjetovanje.

Splitsko-dalma nski župan Zlatko Ževrnja je na početku Dana zdravlja istaknuo ulogu Splitsko-dalma nske županije u organizaciji sustava zdravstvene skrbi SDŽ. Istaknuo je potrebu ak vnijeg pristupa preven vnim ak vnos ma, promicanju zdravlja i ranom otkrivanju boles . Do blagdana Sv. Dujma, zaš tnika Grada Splita posje telji Dana zdravlja na Higijenskom imali su prigodu iskoris uslugu besplatnog zdravstvenog savjetovanja uz mjerenje krvnog tlaka, određivanje razine šećera u kapilarnoj krvi i izračun indeksa tjelesne mase. Župan je s ravnateljicom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ mr. sc.

Jasnom Ninčević, dr. med. spec. epidemiologije obišao i gradilište objekta u kojem će bi smješten dio poslova epidemiologije i zdravstvene ekologije Zavoda, na kojem su u jeku završni radovi uređenja unutrašnjos zgrade.

Programu Dana Zdravlja odazvali su se i predstavnici gradova i općina Splitskodalma nske županije kojima su ovlašteni predstavnici i stručnjaci ustanove predočili mogućnos nadzora nad kvalitetom okoliša u djelokrugu poslova zdravstvene ekologije Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ.

U izložbenom dijelu programa predstavljena je tvrtka Stella Croa ca, koja je svoju djelatnost zasnovala na izvornim dalma nskim proizvodima, visokom ekološkom standardu i suradnjom sa Sveučilištem u Splitu i NZJZ SDŽ. Predstavljen je i zanimljiv projekt vjetrosolane iz Ramove kod Makarske. Svoje su radove izložili i š ćenici ustanove "Juraj Bonači" iz Splita.

PREDSTAVLJEN DIO NACIONALNOG PROGRAMA PROMICANJA ORALNOG ZDRAVLJA

U

knjižnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalma nske županije predstavljen je dio Nacionalnog programa promicanja oralnog zdravlja čije je provedba u oglednom obliku predviđena s početkom nove školske godine upravo u Splitsko-dalma nskoj županiji. Tim povodom je predstavljen unificirani obrazac dentalnog statusa za djecu i mladež koji je zasnovan na pregledima i planu liječenja doktora dentalne medicine.

O smjernicama nacionalnog programa govorio je uvodno koordinator programa u SDŽ, Ante Pribudić, dr.dent.med. iz NZJZ SDŽ. Svoja očekivanja i svekoliku potporu programu iskazala je potom ravnateljica NZJZ SDŽ mr.sc. Jasna Ninčević, dr.med.spec.epidemiologije. Skup je pozdravila prof. prim.dr.sc. Dolores Biočina Lukenda, ravnateljica Stomatološke poliklinike SDŽ. Zajedno s predstavnicima Komore dentalne medicine dr.sc.Nevenom Vidovićem i Ivicom Jakšićem, dr.dent.med., izrazila je svoje zadovoljstvo zbog oživotvorenja projekta i stručne suradnje sa sastavnicama sustava javnog zdravstva u NZJZ SDŽ.

Dr.sc. Anka Jurišić Kvesić je kao predsjednica Povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravlja istaknula opredjeljenje Ministarstva za čvrstu potporu provedbi projekta.

Dr.sc. Ivana Pavić Šime n, spec. školske medicine i pomoćnica Ravnatelja HZJZ za kvalitetu je na koncu prikazala ulogu Službe za školsku i sveučilišnu medicinu u provedbi projekta. Is čući ključne točke programa, navela je potom nazočne na zanimljivu raspravu o različi m razinama odgovornos za realizaciju nacionalnih programa.

NZJZ

događaji, susreti

26 kronika sdž br. 95

ŽUPANIJSKO IZASLANSTVA U MAKARSKOJ I VRGORCU

U

sklopu redovnih obilazaka županijskih ustanova i ins tucija, župan je sa svojim suradnicima 22. travnja posje o Dom za starije i nemoćne osobe u Makarskoj te Specijalnu bolnicu Biokovka. Prigodom obilaska Biokovke, Marko Ožić Bebek, ravnatelj ustanove, upoznao je župana s planom ulaganja u ustanovu, kao i s dosadašnjim planom uloženih sredstava. „Uložena sredstva su isključivo namjenska, i u Biokovku svake godine uložimo od 4 do 5 milijuna kuna. Nismo kao zdravstvena ustanova u obvezi stvaranja dobi , tako da se sav višak sredstava ulaže u opremu. Svakako da kao jedan od pionira i zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, zaslužujemo bi na nivou“, kazao je Bebek. „Specijalna bolnica Biokovka, vrlo je važna jer zapošljava 160 ljudi jekom cijele godine, kao i dodatnih 50- tak jekom ljeta. U pružanju zdravstvenih usluga svakako je jedan od važnijih potencijala naše županije. Do sada smo uložili 1.250.000 kn, kako bi smo uvođenjem novog sustava grijanja i hlađenja smanjili dosadašnje izuzetno velike troškove. Vrli brzo očekujemo i uknjižbu zemljišta Dječjeg sela, kako bismo mogli krenu u dodatna ulaganja u zdravstveni turizam“, kazao je župan Ževrnja. Župan Ževrnja i njegov zamjenik Ante Šošić posje li su dana 23. svibnja Vrgorac. Predstavnici Grada Vrgorca ovom prilikom izrazili su zahvalnost županu i županiji koji održavaju hladni pogon i isplaćuju ljudima plaće. „Županija nije digla ruke od Vrgorca u njegovim najtežim trenucima. Očekujem istu potporu i od Vlade, kako bih spasili Vrgorac“, naglasili su predstavnici Vrgorca. Župan Ževrnja istaknuo je kako mu je cilj ravnomjeran razvoj cijele županije, od otoka do Dalma nske zagore, no da je morao priskoči u pomoć Vrgorcu. Kazao je kako je neizglasavanjem proračuna zamrznut život u ovom gradu. „Sve je stalo. Uz to, dogodile su se dvije elementarne nepogode, prva od tuče, druga od mraza. Županija je proglasila elementarnu nepogodu za područje grada Vrgorca, kako bih barem donekle pomogli ljudima. Pomažemo u svim aspek ma ovom gradu, uskoro ćemo krenu u sanaciju ispostave Doma zdravlja i izves neke radove na Hitnoj pomoći“, istaknuo je župan.

Kako bi se uvjerili u razmjere štete od mraza, te se upoznali s problemima poljoprivrednika, Župan Ževrnja i suradnici zajedno s povjerenikom Budimirom posje li su Dusinu, Veliki Prolog i Podprolog. U Dusinu su ga dočekali brojni poljoprivrednici sa starim problemima, odvodnjom viška voda iz Jezera.

Na kraju svog radnog posjeta župan Ževernja i suradnici obišli su radove na 2,6 kilometara dugoj ces od Vrgorca. Županija je u izgradnju ove ceste uložila oko 6,5 milijuna kuna, a njen dovršetak se očekuje za mjesec dana.

J. M. / A.-M. Š.

događaji, susreti

kronika sdž br. 95 27

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA NOVINARE O PROJEKTU RCČO LEĆEVICA

U

kontekstu predloženog novog Plana gospodarenja otpadom 2016.-20120. župan Zlatko Ževrnja sa suradnicima održao je 27. lipnja konferenciju za novinare sa koje je poslana poruka ministru zaš te okoliša Slavenu Dobroviću da ne blokira konačnu realizaciju projekta regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici.

Naime, 23. lipnja, na stranicama Ministarstva zaš te okoliša na javnu raspravu stavljen je novi Nacrt Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2016. do 2022. godine. Javna rasprava trajat će samo do 30. lipnja, što je vrlo kratak rok za tako važno pitanje, istaknuto je na konferenciji. Također, nerealna su razmišljanja ministra, a što je predviđeno novim Planom, a istaknute su kao ključne mjere nacrta novog Plana gospodarenja otpadom kućno kompos ranje, centri za ponovnu uporabu i gradnja većeg broja reciklažnih centara sa sor rnicama i kompos š ma. Kako je istaknuo župan ministar želi 100 malih centara umjesto do sada predviđenih 13 velikih, što čitave projekte već u zadnjoj fazi realizacije vraća na početak. Župan je naglasio i kako je veliki problem i obaveza prema 27. poglavlju EU-a koje se odnosi na zaš tu okoliša, odnosno pitanja gospodarenja otpadom, a što će izazva dodatne probleme, jer će se , ukoliko se novi Plan donese, plaća nega vni poeni EU zajednici zbog nepoš vanja Ugovora. Za projekt RCČO Lećevica , za koji već postoje suglasnos svih mjerodavnih državnih ins tucija, te lokacijske dozvole za pet od ukupno sedam pretovarnih stanica, te što je najvažnije, suglasnost Jaspersa (instrument tehničke pomoći Europske komisije za podršku infrastrukturnim projek ma) osigurano 475 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fonda EU. A.-M. Š.

ZAJEDNIČKA VJEŽBA OPERATIVNIH SNAGA CIVILNE ZAŠTITE OBALA 2016.

ZAPADNA

D

ugogodišnju uspješnu suradnju na području zaš te i spašavanja, Splitsko-dalma nska županija i Grad Split odlučili su obilježi organizacijom zajedničke vježbe svih opera vnih snaga civilne zaš te koji djeluju na području županije i grada. Obzirom da se radi o neposrednom početku turis čke sezone, te kako je mjesec svibanj ujedno i mjesec zaš te od požara, planirane su dvije pokazne vježbe s fokusom na prikaz načina djelovanja pojedinih sastavnica opera vnih snaga civilne zaš te u datom trenutku simulirajuće nesreće.

Dana 20.05.2016. započela je velika zajednička vježba "Zapadna obala 2016." u kojoj su sudjelovale sve raspoložive snage civilne zaš te: od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe grada Splita, Lučke kapetanije, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa, Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalma nske županije, DVD Kaštel Gomilica d.o.o. za ekološku zaš tu mora, Civilne zaš te SDŽ i Civilne zaš te grada Splita.

Vatrogasci, liječnici, spasioci i volonteri, njih gotovo 150, na zapadnoj su obali građanima tako demonstrirali evakuiranje osoba iz objekta zahvaćenog požarom, kao i postupak izvlačenja ozlijeđenih, a na koncu je održana i pokazna vježba gašenja požara na plovilu uz spašavanje ljudi u moru.

Ova hvalevrijedna vježba opera vnih snaga civilne zaš te predstavlja jednu od niza eduka vnih ak vnos predviđenih u okviru projekta HOLISTIC, financiranog iz programa Jadranska prekogranična suradnja u kojem je Splitsko-dalma nska županija vodeći partner.

M. D.

događaji, susreti

28 kronika sdž br. 95

DODJELA 25 GPS UREĐAJA ZA VATROGASNA VOZILA

Z

amjenik župana Luka Brčić 21. lipnja dodijelio je 25 GPS uređaja za opremanje vatrogasnih vozila Županijskoj vatrogasnoj postrojbi te Javnoj vatrogasnoj postrojbi Split nabavljenih u okviru projekta HOLISTIC (Holis čki model integralne zaš te od šumskih požara).

Jedan od ciljeva projekta HOLISTIC je potaknu upotrebu naprednih informacijsko – komunikacijskih tehnologija u zaš i prevenciji od šumskih požara, stoga je Splitsko-dalma nska županija pokrenula ak vnost opremanja vatrogasnih vozila naprednim GPS sustavom za praćenje vozila kao jednu od ak vnos koja će doprinije ostvarenju tog cilja.

Uvodno se nazočnima obra o zamjenik župana Luka Brčić rekavši kako je Splitsko-dalma nska županija vodeći partner u ovom velikom projektu Jadranske prekogranične suradnje - IPA Adria c, a koje čine još dvadeset drugih partnera.

Istaknuo je kako je od 2003. godine, kada je u zabilježeno 130 požara i oko šesnaest milijuna eura štete, Županija odlučila zajedno s Vatrogasnom zajednicom pospješi suradnju na zaš i prevenciji šumskih požara. 2007. godine Splitsko-dalma nska županija i FESB krenuli su projekt rane detekcije čime se potvrdila suradnja Županije i Sveučilišta u Splitu.

Vrijednost projekta je 9.363,801 euro, a udio Županije je 7.453,627 eura.Projekt sufinanciraju: 85% IPA ADRIATIC, 9% MRRFEU (Fond) i 6% SDŽ.

Anđelka Vuković, koordinatorica Projekta održala je prezentaciju o ciljevima i rezulta ma projekta od 2013. do 2016.

Rezulta projekta su: opremanje vatrogasnih vozila naprednim GPS sustavom za praćenje vozila, opremanje vatrogasaca suvremenim table ma kojima mogu mapira površinu zahvaćenu požarom i gleda slike iz drona, opremanje komandnog vozila i mobilne jedinice za praćenje požara opremljene suvremenim kamerama i što je posebno značajno dronom koji može osta sa ma u zraku i nadzira požarište infra-crvenim (toplinskim) kamerama, upotreba suvremenih GIS tehnologija u predviđanju mogućeg širenja već nastalog požara, postavljanje naprednog video sustava u vidljivom i IR području za rano otkrivanje i praćenje požara na 4 lokacije u zagori, priobalju i na otoku (Sinj, Kaštela, Omiš, Hvar), razvoj novih modela čišćenja šuma i korištenja biomase, instalacija kotlovnice na biomasu (sječka/pele ) i sustava centralnog grijanja u „OŠ Kneza Branimira„ u Muću Donjem.

Ukupna vrijednost opreme za informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u protupožarnoj preven vi i zaš iznosi 3.112.500 HRK, a za razvoj novih modela čišćenja šuma i korištenja biomase u „OŠ Kneza Branimira“ u Muću Donjem iznosi 690.000 HRK. Zapovjednik Vatrogasne zajednice SDŽ Dražen Glavina zahvalio je na donaciji GPS uređaja. I iako ih neke vatrogasne postrojbe već posjeduju svakako će doprinje zaš vatrogasaca, prvenstveno u pružanju informacija o njima i vozilima na terenu, kako bi im se u slučaju potrebe mogla brzo pruži pomoć. Zapovjedno je vozilo vrlo važno jer će tu Zapovjedništvo moći kvalitetno djelova kao i kamere koje će pokaziva gdje se i kako širi požar. GPS uređaje dobili su: DVD Trogir-2, DVD Mladost-3, DVD Kaštel Gomilica-3, DVD Kaštela-3, DVD Gata-1, DVD Kučiće-1, DVD Omiš-1, DVD Dugi Rat-1, DVD Makarska-4 i JVP Split-6 GPS-a.

PLAKETA HGSS A SPLITSKO DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

S

plitsko-dalma nska županija prva je jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave koja je odlikovana najvišim priznanjem Hrvatske gorske službe spašavanja. Ovo priznanje dodjeljuje se za izuzetan doprinos u radu i razvoju HGSS-a, a može se dodijeli pripadnicima HGSS-a, pravnim i fizičkim osobama. U obrazloženju Odluke o dodjeli plakete is če se kako je Splitsko-dalma nska županija uvijek podržavala i financijski pra la razvoj svih ak vnos HGSS-a. Također se is če kako su stanice HGSS-a Split i Makarska u svakom trenutku imale otvorena vrata u svim nadležnim službama županije, te kako su pojedini djelatnici Županije postali više od suradnika. Postali su prijatelji i pouzdan oslonac u rješavanju zajedničkih problema. „Ovim priznanjem svjedočimo taj izuzetan doprinos razvoju HGSS-a i sustava zaš te i spašavanja i iskazujemo našu zahvalnost“, navodi se u obrazloženju Odluke koju potpisuje Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a.

U ime Županije plaketu su primili zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog dojela zajedničkih poslova Damir Gabrić. Svečanost je održana dana 15. lipnja povodom svečanog obilježavanje blagdana sv. Bernarda nebeskog zaš tnika HGSS-a.

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 29

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA I FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU POTPISALI SPORAZUME O SURADNJI

F

ilozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru posje lo je izaslanstvo Splitsko - dalma nske županije predvođeno županom Zlatkom Ževrnjom, gdje su uz župana bili i direktori najutjecajnijih medija.

Ovom prilikom, na radost mnogobrojnih studenata, koji svoje akademsko zvanje stječu na Filozofskom fakultetu, potpisan je Sporazum o suradnji između Filozofskog fakulteta i najutjecajnijih medija u Splitsko - dalma nskoj županiji. Sporazum će omogući studen ma fakulteta u medijima potpisnicima Sporazuma realizaciju prakse i prak čnog rada.

Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Zoran Tomić potpisao je Sporazum s direktorima Radio Dalmacije Hrvojem Turićem, portala Dalmacija News-a Mariom Tomasovićem, Radio Totalni FM Markom Anićem i direktoricom TV Jadrana Ivanom Čikeš Županović. Dekan Tomić naglasio je kako je jedan od povoda Sporazuma isporuči vijes sa Sveučilišta u Dalmaciju. „Želimo omogući našim studen ma da preko ljeta rade praksu i surađuju s vodećim medijima Splitsko-dalma nske županije i južne Hrvatske. Sporazum smatramo organizacijskim doprinosom Filozofskog fakulteta, cjelokupnog društva, ali i našim studen ma koji su nam dali povjerenje da ih školujemo, a ne dolaze iz Mostara i BiH“, kazao je dekan Tomić. „Mi u Dalmaciji potpuno razumijemo naše sunarodnjake u Hercegovini te podržavamo i grad Mostar i ovo Sveučilište koliko god možemo i uvijek ćemo to radi “, istaknuo je župan Ževrnja. Nakon potpisivanja Sporazuma, župan je održao zanimljivo predavanje studen ma o temi „Iskustva Splitsko-dalma nske županije u prekograničnoj suradnji sa županijama Federacije Bosne i Hercegovine“. „Obveza i pravo koje nam nitko ne može ospori , kako središnjoj vlas , tako i nama iz županija i gradova, poveziva se i pomaga u svim sferama društva, posebice na području gospodarstva. Naša županija ima velika iskustva u radu na europskim fondovima i mi ih želimo podijeli s našim sunarodnjacima u Hercegovini“, istaknuo je župan.

U POSJETI HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI

U

radnoj posje Vladi Hercegbosanske županije 21. lipnja boravilo je izaslanstvo Splitsko - dalma nske županije. Izaslanstvo su činili zamjenik župana Ante Šošić, pročelnik za gospodarstvo Splitsko-dalma nske županije Anđelko Katavić, savjetnik u tvrtci HEP prof. dr. Mate Dabro, Mirjan Švonja iz Hrvatskih voda i direktor HE Orlovac, Pero Kasalo.

Sastanku u zgradi Vlade Hercegbosanske županije u Livnu nazočili su predsjednik Vlade Draško Dalić sa svojim ministrima i savjetnicima te Draško Brnić, direktor ŠGD Hercegbosanske šume.

Na sastanku su predstavljeni prirodni i drugi potencijali županija te strateški i drugi planovi i projek koji se planiraju proves u sljedećem razdoblju. Središnja tema sastanka bilo je "Održivo korištenje voda sliva rijeke Ce ne“, odnosno voda Glamočkog, Kupreškog, Livanjskog i Duvanjskog polja s posebnim naglaskom na rješavanje viška voda, odnosno poplava kako bi se na zemljištu omogućila poljoprivredna proizvodnja, povećanje proizvodnje električne energije i zaš te okoliša. Prezentaciju na ovu temu održao je prof. dr. Mato Dabro.

Govoreći o ovoj značajnoj djelatnos Dabro je kazao kako Hrvatska ima potrebu za energijom i da bi se nešto realiziralo potrebni su planiranje i sustav za korištenje prirodnih, ljudskih i drugih potencijala.

Iskustva Splitsko-dalma nske županije o korištenju europskih fondova u prekograničnoj suradnji predstavio je zamjenik župana Ante Šošić.

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Draško Dalić je kazao kako ova vlada do sada nije imala instrumente za razvoj Županije i da je temeljni cilj Vlade strateško planiranje podići na višu razinu kako bi se ostvarili preduvje za razvoj gospodarstva i svekolikog života na području Županije.

Naglasio je kako je Hercegbosanska županija zainteresirana suradnju sa Splitsko-dalma nskom županijom podići na znatno višu razinu, jer, kako je naglasio, ovi su prostori stoljećima gospodarski i na druge načine povezivali ljude. Na sastanku se govorilo i o graničnim prijelazima, a sve u cilju većeg protoka ljudi i roba na prijelazima Kamensko i Vaganj.

Dogovorena je daljnja suradnja između ove dvije županije tako da će uskoro uslijedi posjeta izaslanstva Hercegbosanske županije Splitsko-dalma nskoj županiji kako bi se intenzivirali razgovori o prekograničnoj suradnji i korištenju prirodnih i drugih potencijala ovih županija, kao i povlačenje sredstava iz europskih fondova. Izaslanstvo Splitsko-dalma nske županije nakon sastanka posje lo je Franjevački muzej i galeriju Gorica u Livnu.

J. M.

30 kronika sdž br. 95

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: web@split.hr, • Web: h p://www.split.hr Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: pročelnik@hvar.hr • Web: h p://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-078 • E-mail: grad-imotski@st.h-com.hr • Web: h p://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr, tajnica@kaštela.hr • Web: h p://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: h p://www.komiza.hr

Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: h p://www.vrlika.hr

OPĆINE Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: h p://www.baskavoda.hr Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Općina Dicmo • web: h p://www.makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš E-mail: dicmo@st.hnet.hr • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat • E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat • Web: h p://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Grad Sinj Fax: (+385 21) 734-900 • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: h p://www.dugirat.com • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje • Web: h p://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 211-120 Web: h p://www.dugopolje.hr • E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac • Web: h p://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Grad Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad E-mail: info@gradac.hr • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 Web: www.gradac.hr • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr, solin@solin.hr Općina Hrvace • Web: h p://www.stari-grad.hr Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Grad Supetar Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar Fax: (+385 21) 829-700 • Telefon: (+385 21) 756-710 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 756-712 Web: www.opcina-hrvace.hr • E-mail: grad-supetar@st.hnet.hr • Web: h p://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 • Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: zamjeniknacelnika@jelsa.hr • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Web: h p://www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: gradonačelnik@trogir.hr • Web: h p://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: h p://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-292 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700

Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: h p://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: h p://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: h p://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: lovrokuscevic@st.t-com.hr Web: h p://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: nacelnikovured@okrug.hr, info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Ce ni Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 625-279 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, tomislav.urlic@podgora.hr Web: h p://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr, nacelnik@podstrana.hr Web: h p://www.podstrana.hr Općina Pos ra Sjedište: Pos ra Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.pos ra@st.t-com.hr, nacelnik@opcina-pos ra.hr WEB: www.opcina-pos ra.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: h p://www.prolozac.hr Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: h p://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: h p://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr nacelnik@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Su van Sjedište: Su van Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-su van@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-su van.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: h p://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: h p://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje2@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina@zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 95 31

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za turizam i pomorstvo Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

ZAŠTIĆENA PODRUČJA SPOMENIK PRIRODE BORIĆ NA KROVU CRKVE U NEREŽIŠĆIMA PINUS NIGRICANIS HOST Prirodni bonsai crnog bora izraslog iz krova crkvice Sv. Petra u Nerežišćima na otoku Braču, između kamenih ploča, koje tvore krov zaš ćen je 1969.godine. Visok je 170 cen metara, crn je i pravi borac u preživljavanju. Za njega kažu i da je najfotografiraniji na otoku Braču nakon Zlatnog rata. Njegova slika krasi brojne turis čke prospekte, razglednice, ali i gotovo svaku nerežišku kuću.