Kronika splitsko dalmatinske županije broj 93

Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije Broj 93

Šolta

Podstrana

siječanj 2016.

Brač

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 93

UČENICI OSNOVNE ŠKOLE U ŠESTANOVCU IMAJU NAJLJEPŠI ŠKOLSKI VRT U REPUBLICI HRVATSKOJ Najdraže im je bi u školskom vrtu čupa travu, kupi lišće, okopavat, sadit. Sve to najviše vole učenici Osnovne škole "Dr. fra Karlo Balić" u Šestanovcu, čiji je vrt dobio Zlatnu povelju HRT-a i Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, kao najljepši školski vrt u primorskoj Hrvatskoj za 2015. godinu.

Zajedničkim ak vnos ma učenika i djelatnika škole već niz godina provodi se Program uređenja školskog vrta. Glavni cilj mu je osposobljavanje učenika za njegovanje i održavanje čiste i uredne okoline škole. Na uređenju školskog vrta i brizi o bilju u zajedničkom radu surađuju učenici Ekološke grupe viših razreda s učiteljicom, ravnateljica škole, spremačice i školski domar. Zadaci programa su usvaja znanja o uvje ma za rast i razvoj biljaka, razvija ekološku svijest učenika, uočava uvjetovanost biljnog i živo njskog svijeta, upoznavanje sa prirodnim karakteris kama okoline, te ak vno sudjelovanje u radnim ak vnos ma.

Neke od ak vnos kojima se bave jekom godine su prikupljanje, sadnja jednogodišnjeg i trajnog bilja, sadnja i njegovanje autohtonog bilja, održavanje travnjaka, orezivanje stabala, ubiranje plodova i prerada (čime se bave učenici i učitelji školske učeničke zadruge Šestančica), praćenje i bilježenje procesa formiranja školskog vrta. Ukupna površina školskog vrta iznosi oko 3000 m², od toga 1000 m² je obrađenog prostora. Podijeljen je u nekoliko cjelina. Vrijedne ruke šestanovačke osmoljetke gaje preko dvjesto biljaka, ljekovi h, začinskih, ukrasnih. Brojne su iz našega kraja: od kadulje, vriska, smilja, majčine dušice. Dvorište krase i kostele, murva i smokve. Uređivanje vrta, u kojem su prije bili samo kamen i drača, uz financijsku pomoć Županije započeto je 2012., a završeno 2015. godine.

kronika sdž br. 93

Poštovano čitateljstvo

Impressum:

Ovom Kronikom zaključujemo proteklu 2015. godinu. Uobičajeno donosimo pregled rada Skupš ne sa zanimljivos ma iz aktualnog sata, te ukratko o Proračunu za 2016. godinu. Osim navedenih u ovom broju donosimo teme iz gospodarstva: poduzetnički centar u Zagvozdu, fotonaponske elektrane u Vrgorcu, tjedan mobilnos , zdravstva: ambulanta u Sinju, ljekarnička jedinica u Klisu, te školstva, turizma i pomorstva. O ovim temama i ostalim zanimljivos ma iz Županije pročitajte u ovoj Kronici.

„Kronika Splitsko-dalma nske županije“ Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije ISSN 1332-6465 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Broj 93 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, mag.soc. i mag.educ.phil.

Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i sak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 93

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 8. rujna Održana konferencija za sak o jeku turis čke sezone.

14. rujna Otvorena nova škola u Okrugu Gornjem.

16. 22. rujna Održan Europski tjedan mobilnos (ETM).

21. rujna Veleposlanik Indije posje o Županiju.

Sa sjednica Župa

N

a 23. sjednici Županijske skupš ne vijećnici su prihva li izvješća o stanju u zdravstvenim ustanovama: Domu zdravlja Splitsko-dalma nske županije, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, Zavodu za hitnu medicinu SDŽ, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“, Ljekarni Splitskodalma nske županije, Stomatološkoj poliklinici Split i Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju.

Prihvaćeno je Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalma nske županije za 2014., te je donesena Odluka o donošenju Programa ulaganja u pripremu objekata vodoopskrbe. Skupš na je donijela Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra K.O. Split, Kninska 1 i Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra K.O. Komiža Vela Banda, Školska 34.

U Splitu na adresi Mažuranićevo šetalište 8a. otvoren Područni Ured pučke pravobraniteljice. Župan je istaknuo zadovoljstvo činjenicom kako će ova važna ins tucija bi dostupnija svim građanima cijele južne Hrvatske. Otvaranje Ureda vidi i kao dobar model prijeko potrebne decentralizacije ostalih hrvatskih ins tucija.

22. rujna Župan primio predstojnicu državnog Ureda za Hrvate izvan RH, mr. sc. Dariu Krs čević.

24. rujna Zamjenik župana Luka Brčić uručio Klinici za očne boles novi autorefraktokeratometar, kompjuter za određivanje vidne oštrine.

Povodom blagdana Kurban Bajrama, zamjenik župana Ante Šošić je u Medžlisu Islamske vjerske zajednice u Splitu čes tao svim vjernicima muslimanske vjeroispovijes njihov veliki blagdan.

30. rujna Održana 23. sjednica Županijske skupš ne.

6. listopada Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije posje o Županiju.

7. listopada Povodom Dana neovisnos izaslanstvo Županije položilo vijenac i zapalilo svijeću u spomen na sve one koji su ugradili svoje živote u stvaranje hrvatske neovisnos .

AKTUALNI SAT Vijećnica Danica Baričević upu la je pitanje zamjeniku župana Luki Brčiću.

Na nedavno održanoj, petoj tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnos spolova SDŽ nazočili su osim članova Povjerenstva i županijske vijećnice, predstavnici ins tucija iz društvenih i civilnih vlas ove Županije, koje se bave problema kom obiteljskog nasilja nad ženama. Nazočili su i predstavnici Policijske uprave Splitsko-dalma nske županije, Centra za socijalnu skrb, Prekršajnog suda i raznih udruge. Ukazali su na različite probleme u našoj Županiji, s kojima se susreću žene i djeca, koji su žrtve obiteljskog nasilja.

Osim problema dvojake pravne regulacije, najveći je problem neadekvatan broj skloništa. Naime, jedno jedino sklonište u Caritasu je na području od Šibenika do Dubrovnika, a kapacitet je, nažalost, samo za devet osoba, od toga pet odraslih i četvero djece. Također, na sjednici je iznesena činjenica kako je od 97 zahtjeva za smještaj, u tri godine, odbijeno 63 zahtjeva za smještaj.

Zanima je što naša Županija po tom pitanju može napravi , posebno po pitanju smještajnih kapaciteta?

Zamjenik župana Luka Brčić, istaknuo je kako Županija čini sve, u granicama svojih mogućnos za žene koje trpe nasilje. Tako su ove godine u Proračunu predviđena sredstva za skloništa, koja su ujedno i savjetovališta za žene žrtve nasilja. Županija je planirala sredstva u iznosu od 92 suće kuna. Isto toliko predvidio je i Grad Split u svom proračunu. Samo sklonište i savjetovalište vodi

županijska skupština

anijske skupš ne

kronika sdž br. 93

5

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 12. listopada

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije. Prema njihovim izvješćima smještaj u skloništu u proteklom razdoblju zatražen je za devet osoba. U kon nuitetu u skloništu je uvijek smješteno če ri do pet osoba. Za sada od Caritasa nisu dobiveni nikakvi zahtjevi za dodatnim prostorima. U svakom slučaju Županija će se uključi , u granicama svojih mogućnos , ako budu potrebna i dodatna sredstva. Kad je riječ o samim prostorima poznato je kako Županija nema prostora u svom vlasništvu, ali će traži pomoć od Grada Splita koji ima takvih prostora. Ugovorno, Županija sada ispunjava sve ono na što se na osnovu izvješća obvezala. Najbolje bi bilo da ovakvih situacija nema, ali nažalost one postoje, ne vidimo da jenjavaju, dapače porast je nasilja u svim segmen ma i to je ono što nas ne veseli, zaključio je zamjenik Brčić.

Klement Bašić, vijećnik postavio je pitanje kada će se pokrenu projekt Centra izvrsnos ? Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos odgovorio je kako Upravni odjel za društvene djelatnos već tri mjeseca priprema istoimeni Projekt. Napravljena je studija, odnosno ideja koja se razvija zajedno sa suradnicima. U taj projekt bi će uključeno i Sveučilište.

Radi se o slijedećem: u našim školama, kojima je osnivač Županija, putem određenih testova izlučili bi se učenici koji žele sudjelova u dodatnom radu, čime se želi s mulira izvrsnost učenika. Sveučilište bi moderiralo rad sa nadarenim učenicima, osobito srednjoškolcima i na neki način, vršilo bi jedan moderni head hun ng. Cilj svega je da najkvalitetniji učenici iz naših škola ostanu na našem Sveučilištu, da razvijamo i naše Sveučilište i da ta izvrsnost doista zaživi u punom smislu, kazao je Đonlić. Ovih dana razgovara se s partnerima te se planira već za iduću proračunsku godinu određena sredstva izdvoji za pilot projekt. Za početak se planira Centar izvrsnos za matema ku, a onda, ovisno o analizama, išlo bi se na općeobrazovne predmete. Đonlić je podsje o i na zaključak Županijske skupš ne koji je Upravni odjel za društvene djelatnos obvezao na s muliranje najboljih učenika. Tako Županija svake godine dodjeljuje određena sredstva učenicima i mentorima koji su osvajači državnih nagrada.

U tome vidimo korist i za naše gospodarstvo: najkvalitetniji učenici ostaju u Županiji i sutra se u njoj zapošljavaju i stvaraju dodatne vrijednos , kazao je pročelnik Đonlić.

Otkriven spomenik Andriji Ma jašu Pauku.

14. listopada Župan sa suradnicima posje o informa čku tvrtku Manas d.o.o., dugogodišnjeg korisnika usluga Splitsko-dalma nske Slobodne zone

Župan Zlatko Ževrnja u ime Splitsko-dalma nske županije čes tao baki Anđi Perić iz Kotlenica, najstarijoj stanovnici županije 105. rođendan.

19. listopada U sveučilišnom Kampusu u Splitu, svečano otvorena Zgrada tri fakulteta.

U Podbablju proslavljen Dan Općine i blagdan sv.

Luke zaš tnika te Općine.

23. listopada U Providurovom stanu na tvrđavi Klis održana Konferencije „Razna lica for fikacija“ (Inovacije u kulturi – digitalna i nterpretacija for fikacija).

24. listopada U Splitu održan Forum o inves cijama u zdravstvenom turizmu – Healt Tourism Investment (HTI).

26.listopada Župan u lučici Vlačica u Supetru označio početak radova.

županijska skupština

6 kronika sdž br. 93

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 28. listopada Održan nastavak 23. sjednice i održana 24. sjednica Županijske skupš ne.

29. listopada Župan Zlatko Ževrnja upoznao se s dinamikom radova na izgradnji osnovne škole u Ninčevićima, zajedničkom projektu Županije i Grada Solina, vrijednos oko 38 milijuna kuna.

„Radovi idu predviđenim jekom, a u planu je njihov svršetak do jeseni 2017. kako bi nova generacija osnovaca sjela u klupe početkom školske godine 2017/2018. U ovakvim složenim velikim inves cijama dolazi i do određenih zastoja, pravnih nerazumijevanja i tehničkih dilema, sada otklonjenih, te čvrsto vjerujem da to neće utjeca na planirani rok“, istakao je župan Ževrnja.

30. listopada Zapovjednik VI. flote Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih država viceadmiral James G. Foggo III sa suradnicima posje o Županiju.

U Trogiru svečano otvoren početka radova za trajektnu luku Soline koja će poveziva Trogir sa otocima Drvenik Mali i Veli.

U

nastavku 23. sjednice Županijske skupš ne donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru k.o.

Seget Donji, predio Barbušinac. Istoga dana održana je 24. sjednica Županijske skupš ne. Skupš na je prihva la Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana i plana građenja Županijske uprave za ceste, Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalma nske županije u 2014. godini, te Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje.

Prihvaćen je Zaključak o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitos SDŽ za razdoblje 2014.-2016., Zaključak o donošenju Godišnjeg plana energetske učinkovitos SDŽ za 2015. te Zaključak o donošenju Godišnjeg plana energetske učinkovitos SDŽ za 2016. Godišnji plan energetske učinkovitos Splitskodalma nske županije za 2016. godinu je planski dokument kojim se, u skladu s Akcijskim planom energetske učinkovitos Splitsko-dalma nske županije utvrđuje provedba poli ke za poboljšanje energetske učinkovitos na području Županije. Izrada i provedba godišnjeg plana ujedno je i obveza predviđena prema Zakonu o energetskoj učinkovitos . Godišnji plan sastoji se od dva glavna segmenta: analize provedenih mjera za prethodnu godinu i izračun pos gnu h ušteda te izračuna i prijedloga ak vnos za tekuću godinu s ciljem dos zanja okvirnog godišnjeg cilja ušteda prema Akcijskom planu Splitsko-dalma nske županije. Skupš na je donijela Zaključak o Procjeni ugroženos stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša za SDŽ. Ova Procjena predstavlja osnovni i polazni dokument za izradu Plana zaš te i spašavanja SDŽ. Sadržaj Procjene ugroženos propisan je Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženos i planova i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženos i planova zaš te i spašavanja zbog kojeg je i izrađena usklađena revizija Procjene.

Vijećnici su donijeli Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu rekonstrukcije špilje Grota u akvarij k.o. Makarska-Makar, Odluku o namjeri davanja koncesije na dijelu k.o. Split, predio ispred ex hotela Ambasador, Grad Split, Odluku o namjeri davanja koncesija na pomorskom dobru k.o. Pučišća, predio uvala Luke, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru k.o.

Pučišća, predio uvala Luke (rt Stu ski Protuc), Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o koncesiji na pomorskom dobru k.o. Baška Voda, predio Luka. Donesena je Odluka o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje, Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa sve K.O. Split u naravi zgrada i zemljište u Dujmovači i Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa, sve K.O. Split u naravi zemljište u Dujmovači.

2. studeni U Sinju otvorena obnovljena ambulanta školske medicine.

6. studenoga Županija donirala učenici Luciji Barač vrijednu donaciju – računalo prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama.

12. studenoga Otvoren je 21. po redu GAST , međunarodni sajam prehrane, pića, profesionalne hotelske i ugos teljske opreme.

26. studenoga

AKTUALNI SAT

Održana 25. sjednica Županijske skupš ne.

30. studenoga Predstavljen budući Muzej Domovinskog rata na Poljudu.

Vijećnica Sandra Mitrović Nikšić, postavila je pitanje županu. Kako dolazi iz Omiša, zanima je, kao i jedan veliki dio tamošnjeg stanovništva, što je sa izgradnjom gradske luke u Omišu obzirom na prošlogodišnje najave kako će početak izgradnje bi 2015. godine?

županijska skupština

Župan je odgovorio kako je gradska luka Omiš jedan od projekta unutar 16 projekata čija je vrijednost oko 180 milijuna kuna. Županija ima koncepciju te luke, a sad je na potezu Gradsko vijeće Grada Omiša. Oni imaju namjeru mijenja urbanis čki plan uređenja prema nekim svojim vizijama same te luke, pristupne ceste, proširenja državne ceste, ulaza i izlaza u tu buduću luku. Znači, čim Gradsko vijeće uredi urbanis čki plan uređenja prema nekim svojim vizijama, Županija nastavlja s idejnim rješenjem. Prije se ne može jer najprije mora urbanis čki plan stupi na snagu, iza toga idu idejna rješenja i lokacijska dozvola. Čim sve ovo bude učinjeno nastavit će se s projektom.

Vijećnicu Milicu Cipci, zanimalo je, obzirom kako su se u posljednje vrijeme pojavili natpisi u medijima o kozme čkim proizvodima koji u sebi sadrže nedopus ve količine olova, koji je vrlo štetan za ljudski organizam, kakva je situacija na našem području? Da li su navedeni proizvodi povučeni sa tržišta i da li je Županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo upoznat sa ovim natpisima? Željka Karin, zamjenica ravnateljice NZJZ SDŽ, odgovorila je kako njihova ustanova u sklopu županijskog monitoringa, kojeg financira Županija, radi uzorkovanje i analizu predmeta opće uporabe u kojeg spadaju i kozme čki proizvodi. Analiziraju se i uzorci koje donosi granična inspekcija, a koji se uvoze.

Također, sami proizvođači donose svoje proizvode, jer prije nego što ih stave na police uzorak se mora analizira . Ako se u uzorku, nađu nedopuštena sredstva, proizvod se skida s polica, odnosno ne može se uves . U 2014. godini, uzorkovalo se 52 uzorka i to posuđe i pribor, kozme čki proizvodi, ambalaže za namirnice, odjeća i dječje igračke. Analiza je pokazala kako jedan proizvod nije bio sukladan.

Radilo se o dječjoj igrački koja je bila loše izrade, ali nije u sebi imala nikakvih štetnih stvari. Granična inspekcija donijela je 22 uzorka, gdje su dva, u posuđu, bila nedopuštene razine metala i to mangana i olova. Ti proizvodi nisu uopće došli na police jer se radilo o uvozu. Isto tako je uzorkovano 128 uzoraka koje su donijeli proizvođači, odnosno sanitarna inspekcija, gdje je jedna igračka imala u sebi štetnu tvar alat koja se koris za omekšavalo. Inače, ala djeluju na endokrini sustav i reprodukcijsko zdravlje, osobito muškaraca odnosno dječaka.

I naravno taj proizvod je skinut sa polica. Važno je naglasi kako je NZJZ 2013-te godine uzorkovao igračke iz Kine, gdje je preko 40% igračaka sadržavalo te štetne tvari alate o čemu su obavijes li i sanitarnu inspekciju, Županijski nadležni upravni odjel, kao i Državni inspektorat. U 2015-oj godini, u sklopu županijskog monitoringa, uzorkovano je 40 uzoraka. Nije nađen nijedan neispravan uzorak.

Granična inspekcija dostavila je 34 uzorka gdje tri proizvoda nisu bila sukladna. To su upravo bili proizvodi za osobnu higijenu i kozme čki prepara . Među m, oni nisu imali u sebi štetne tvari u tolikoj koncentraciji da bi ugrožavali zdravlje ljudi koji ih koriste. Među m, konzervansi koje su sadržavali nisu bili na deklaraciji.

Zamjenica ravnateljice Karin istaknula je to kao veliki problem. Često se u uzorcima nalaze tvari koje nisu navedene u deklaraciji. Isto tako, od proizvođača je uzorkovano 57 uzoraka, gdje su nađena 3 uzorka posuđa i pribora koji su imali nedopuštene koncentracije olova i mangana.

kronika sdž br. 93

7

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 2. prosinca U okviru projekta ALTERENERGY – Energetska održivost za male zajednice Jadrana (Energy Sustainability for Adria c Small Communi es), župan je u nazočnos pročelnika za društvene djelatnos , Tomislava Đonlića, članova projektnog ma Alterenergy, Ranka Vujčića i Damira Ćarića, gradonačelnika Filipa Grljušića, te ravnatelja Osnovne i Srednje škole, pus o u rad dvije fotonaponske elektrane na školama u Vrgorcu.

4. prosinca Predstavljena Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.

3. prosinca U Županiji održan radni sastanak na temu Ultra Europe Music Fes val – utjecaj i značaj za turis čku ponudu.

7. prosinca U Klisu otvorena nova ljekarnička jedinica Ljekarne Splitsko-dalma nske županije.

Već tradicionalno čelnici Splitsko-dalma nske županije prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana posje li su ustanove i domove, te uz čes tanje uručili ček od 10 000 kuna. Župan je posje o Klub roditelja djece oboljelih od malignih boles Sanus, Klub roditelja osoba s mentalnom retardacijom Zvono, te Udrugu za inkluziju Lastavica. Privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislav Đonlić posje o je Društvo mul ple skleroze.

8. prosinca Američka veleposlanica posje la Županiju. Župan posje o Dom za starije i nemoćne osobe Lovret. Ravnateljica Doma s. Mirjam Tabak zahvalila je županu za dosadašnju pomoć o skrbi nad 107 stalnih korisnika ove ustanove i 90 onih koji žive na različi m adresama.

Istoga dana Župan je posje o i Zavod za rehabilitaciju Samaritanac. Uz čes tanje blagdana svakoj od ustanova uručen ček od 10000 kuna.

županijska skupština

8 kronika sdž br. 93

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 9. prosinca

Župan posje o Humanitarnu udrugu Ivan Mertz u Solinu, a zamjenik župana Luka Brčić posje o je Centar fra Ante Sekelez u Vrlici i Fond Gospe Sinjske za siromašne studente u Sinju. Uz čes tanje svima je uručen ček od 10 000 kuna.

10. prosinca Župan posje o udrugu Anđeli koja skrbi o 237 djece s posebnim potrebama, od kojih 63 po rješenju Centra za socijalnu skrb.

Predsjednica Udruge Dijana Ančić zahvalila je županu osobno i županiji za prigodni ček od 10 suća kuna, kao i za sve što je županija godinama činila za ovu Udrugu.

D

ana 26. studenog održana je 25. sjednica Županijske skupš ne.

Prihvaćeno je Izvješće o radu Župana Splitsko-dalma nske županije za siječanj-lipanj 2015. Ovim dokumentom kao zbirnim Izvješćem, obuhvaćeni su relevantni podaci odnosno informacije pripremljene u nadležnim županijskim upravnim odjelima koji proizlaze iz djelokruga poslova koje obavljaju. Cjelovito sagledavanje funkcioniranja izvršne vlas na razini Županije ne treba bi svedeno isključivo na djelovanje i taksa vno navođenje ak vnos Župana kao nositelja izvršne vlas ostvarenih u izvještajnom razdoblju. Izvješće podrazumijeva sveobuhvatni prikaz funkcioniranja izvršne vlas što uključuje Župana kao pravni ins tut, odnosno izvršno jelo Županije, zajedno s njegovim zamjenicima i upravnim odjelima u dijelu u kojem su ona usmjeravana i nadzirana od strane Župana kao nositelja izvršne vlas . Prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja ce nske krajine, Centra za kulturu Brač i Izvješće o radu Muzeja hvarske baš ne za 2014. godine.

Donesena je Odluka o obustavi isplate sredstava za redovito godišnje financiranje iz Proračuna SDŽ Hrvatskoj demokršćanskoj stranci-HDS, odluke o izmjenama i dopunama odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja osnovnih škola, srednjih škola i učeničkih domova te Izmjena i dopuna Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u osnovnom i srednjem školstvu. Skupš na je donijela Zaključak o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja SDŽ kojom se prihvaća sklapanje Porezne nagodbe i Zaključak o davanju suglasnos Domu zdravlja za provođenje Projekta e - dom zdravlja. Primarna zdravstvena zaš ta u suvremenim zdravstvenim sustavima zadovoljava (ili bi trebala zadovoljava ) cca 75 % svih zdravstvenih potreba stanovništva.

Nositelj Primarne zdravstvene zaš te je Dom zdravlja. Kako bi se ispunila zahtjevna zadaća Doma zdravlja nužno je njegovo stalno unapređenje u

Župan je istaknuo dugogodišnju suradnju s dr. Ivanom Šegvić koja vodi Polikliniku u čijoj nadležnos je skrb o ovim korisnicima. Zahvalio svim djelatnicima ove udruge, volonterima koji pomažu i svima koji podupiru rad ove vrijedne Udruge u sklopu koje djeluje i jedini vr ć u RH za djecu s posebnim potrebama.

11. prosinca Župan čes tao sestrama Ani i Luciji Zaninović, koje su izborile plasman za odlazak na Olimpijske igre u Rio. „Hrvatska je ponosna na sestre Zaninović, a Splitsko-dalma nska županija će ih i ubuduće, u okviru svojih mogućnos , nastavi financijski podupira ", kazao je župan Ževrnja.

Svečani doček Ane i Lucije upriličen je na splitskim Bla nama gdje je sjedište teakwondo kluba Marjan. Sestre Zaninović kazale su kako se nadaju da će bi prve taekwondo blizanke koje su osvojile olimpijske medalje.

infrastrukturnom, kadrovskom i organizacijskom pogledu. Posebno se to odnosi na tehnološko unapređenje sustava primarne zdravstvene zaš te unutar Doma zdravlja kao ishodišta iz kojega će se onda zdravstveni sustav kompara vno i koncentrično usklađiva sa ostalim dionicima zdravstvenog sustava: djelatnicima primarne zdravstvene zaš tekoncesionarima i ustanovama na sekundarnoj i tercijarnoj razini (bolnice, specijalne bolnice, poliklinike) sve sa konačnim ciljem stavljanja pacijenta i njegovih zdravstvenih potreba u središte zdravstvenog sustava.

Prepoznajući svoju ulogu u cjelokupnom zdravstvenom sustavu naše Županije, ali i šire, Dom zdravlja Splitsko-dalma nske županije osmislio je regionalni razvojni projekt „e-Dom zdravlja“, kao jedinstveni projekt sustavnog rješavanja problema učinkovitos zdravstvenog sustava u tri

županijska skupština

ogledne Županije. Projektom bi se uspostavio ogledni zdravstveni sustav kao regionalni pilot projekt, s mogućnošću implementacije u cijeloj državi. Donesen je Zaključak o davanju suglasnos na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu SDŽ, Zaključak o davanju suglasnos na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Ljekarne Splitsko-dalma nske županije. Skupš na je donijela zaključke o davanju suglasnos za raspolaganje imovinom Osnovnoj školi Ivana Lovrića, Sinj, Osnovnoj školi Kamešnica, Otok, te Zaključak o davanju prethodne suglasnos na izmjene i dopune Statuta Srednje škole Jure Kaštelan, Omiš i Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru k.o. Stobreč, predio ispred autokampa.

kronika sdž br. 93

9

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 15. prosinca Na 26. sjednici Županijske skupš ne usvojen Proračun Splitsko-dalma nske županije.

17. prosinca Župan posje o obitelj Božić. „ Velika ih je nesreća zadesila i nemoguće je na to osta neosjetljiv“, kazao je župan, uručujući najstarijem Jakovu u njihovom domu na Kamenu ček od 5000 kuna.

Pomoć im je svakako dobrodošla posebice zato što je Jakov nedavno imao i tešku operaciju.

Djeca su od Županije dobila male blagdanske darove.

Održan Okrugli stol s dionicima Projekta Holis čki model integralne zaš te od šumskih požara HOLISTIC. 18. prosinca

Usvojen Proračun Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu

D

ana 15. prosinca na 26. sjednici Županijske skupš ne donesen je Proračun Splitsko-dalma nske županije za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018.

godinu.

Ukupni prihodi i primici Proračuna u 2016. planiraju se u iznosu od 813,2 milijuna kuna što je povećanje u odnosu na Rebalans 2015. za 379,2 milijuna kuna ili 87,4% radi uključivanja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika.

Prihode i primitke proračunskih korisnika u ukupnom iznosu od 378 milijuna kuna čine: pomoći međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU u iznosu od 3,7 milijuna kuna, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan u iznosu od 20,1 milijuna kuna, prihodi od imovine u iznosu od 4,7 milijuna kuna, prihodi od administra vnih pristojbi i ostali prihodi u iznosu od 42,3 milijuna kuna, prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija u iznosu od 58,6 milijuna kuna, prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza u iznosu od 248,4 milijuna kuna, prihodi od prodaje dugotrajne imovine u iznosu od 108,3 suće kuna.

Ukupni rashodi i izdaci u 2016. se planiraju u iznosu od 813,2 milijuna kuna.

U 2017. ukupni rashodi i izdaci procjenjuju sa umanjenjem od 1,4% u odnosu na 2016. te u 2018. u odnosu na 2017. također sa umanjenjem od 1,4%. Plan razvojnih programa u Proračunu SDŽ za 2016. iznosi 202,4 milijuna kuna, a u projekcijama za 2017. i 2018. 185,2 i 172,1 milijuna kuna. Udio razvojnih programa u ukupnim rashodima i izdacima u 2016. iznosi 24,9%, u 2017. 23,1%, a u 2018. 22%.

Usvajanju novog Proračuna SDŽ prethodilo je usvajanje programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, za m programa javnih potreba očuvanja kulturne baš ne, kulturi i tehničkoj kulturi, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoja turizma i pomorstva, razvoja malog i srednjeg

Predstavnici veterana košarkaša KK Split, nekadašnje Jugoplas ke, Rato Tvrdić i Damir Šolman posje li su župana te zahvalili Županiji na pomoći u organizaciji 70-te godišnjice osnutka Kluba. Župan je naglasio kako ih smatra ne samo veteranima kluba već is nskim ambasadorima Grada Splita, Splitsko-dalma nske županije ali i Hrvatske.

19. prosinca Održana svečana Skupš na Viteškog alkarskog društva Sinj.

21. prosinca U Županiji upriličeno tradicionalno primanje za predstavnike braniteljskih udruga.

Betlehemsko svjetlo mira s glo u Županiju.

“Donosimo vam ovo Betlehemsko svjetlo koje simbolizira mir, dobrotu, ljubav i skromnost“, kazala je izviđačica Laura prilikom predaje Betlehemskog svjetla županu.

22. prosinca Upriličeno primanje interventnih službi SDŽ.

23. prosinca Upriličeno tradicionalno druženje čelnika Splitsko-dalma nske županije s novinarima uoči božićnih blagdana.

U odsutnos župana Zlatka Ževrnje, ulogu domaćina preuzeli su njegovi zamjenici Luka Brčić i Ante Šošić, te predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar sa svojim suradnicima.

10 kronika sdž br. 93

županijska skupština

poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu, kao i Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim prirodnim vrijednos ma na području Splitsko-dalma nske županije za 2016.

Donesena je i Odluka o izvršavanju proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu te Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalma nske županije za 2016.

Prethodno je usvojena i Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Splitskodalma nske županije za 2015. i projekcije za 2016. i 2017., te izmjene programa javnih potreba za 2015. Dana je i prethodna suglasnost na Prijedlog II. Izmjene i dopune financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalma nske županije za 2015.

Skupš na je donijela rješenja o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitskodalma nske županije - zona marikulture, područja posebnih ograničenja u korištenju, te zaš ćenih kulturnih dobra. Doneseni su zaključci o davanju prethodne suglasnos na prijedloge statuta škola, Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalma nske županije, Pravilnik o financiranju programa, projekata i manifestacija od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Splitsko-dalma nske županije i Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje posebne upotrebe CS Sla ne 1, na dijelu k.o. Sla ne.

A-MŠ

primanja / posjeti

kronika sdž br. 93 11

VELEPOSLANIK INDIJE I AMERIČKA VELEPOSLANICA U ŽUPANIJI

V

eleposlanika Indije Sadeepa Kumaru primio je župan Zlatko Ževrnja. Župan je kazao kako, iako smo dvije udaljene zemlje suradnja se može ostvari na puno područja, a s is m se složio i veleposlanik Kumara. Suradnja se može ostvari na području kulture, obrazovanja, kroz suradnju sveučilišta, te na području IT tehnologije. „Također, zainteresiranim ulagačima nudimo gospodarsku suradnju kroz ulaganja u naše poduzetničke zone, obnovljive izvore energije, te brodogradnju, posebice onu malu, gdje postoji duga tradicija“, kazao je župan.

Istaknuo je rast posjeta indijskih turista našoj županiji od 80% u prvih 8 mjeseci ove godine, u odnosu na prošlogodišnju sezonu. Razgovaralo se kako poveća ovaj broj. Veleposlanik je otkrio kako je indijce za dolazak u našu zemlju najbolje animira filmovima. Dao je primjer snimanja promo vnih filmova u Švicarskoj, nakon čijeg prikazivanja je porastao broj posjeta indijaca u toj zemlji. Predložio je i medicinski turizam kao dobar oblik suradnje, te naglasio kako će indijski gospodarstvenici posje Hrvatsku i Split. „Oni žele vidje što se ovdje nudi i siguran sam kako će prepozna gospodarske potencijale vaše županije“, zaključio je Kumara. Župan je 8. prosinca u nastupni posjet primio veleposlanicu SAD-a Juliet Valls Noyes. Župan je veleposlanicu podsje o na duge, višegodišnje, stoljetne veze Hrvata s Amerikom. Neki podaci govore o više od dva milijuna hrvatskih iseljenika u Americi. Mnogi od njih su se proslavili kao uspješni brodograditelji, farmeri s ogromnim plantažama voća. Jedan od pozna jih je vinar Grgić.

Svakako je jedna od pozna jih udruga Hrvata u Americi Hrvatska Bratska Zajednica koju je dugi niz godina vodio Bernard Luke ć.

Uz ostale, župan je spomenuo i obitelj Mariani koji su najveći proizvođači oraha i badema, proizvođača poznate marke ručnih svje ljki 'Maglight', Maglicu, mnoge uspješne športaše koji su karijeru razvijali u Americi kao NBA igrači Kukoč i Rađa, te tenisači Marin Čilić, Ivanišević itd. Hrva u Americi imaju i svoje senatore i kongresmene (Begich, Kuchinich) od kojih su neki čak u utrci za američkog predsjednika.

Uz Nikolu Teslu, župan i veleposlanica su zajednički dalje nabrajali imena Ivana Meštrovića, Branka Lus nga i mnogih slavnih hrvatskih umjetnika, športaša i znanstvenika. Župan je naveo neke kompara vne prednos Splitsko-dalma nske županije kao idealnog prostora za nove inves cije u nau čki turizam, obnovljive izvore, IT tehnologije, i slično. Naveo je da je županiju prošle godine posje lo 66.000, a ove godine 80-ak suća američkih turista, koji uz prirodne ljepote, bogatu kulturnu baš nu, povijesne spomenike, uvijek is ču i sigurnost ovih prostora.

Simpa čna veleposlanica Juliet Valls Noyes je zahvalila županu i predsjedniku Županijske skupš ne Petroslavu Sapunaru te preko njih svim građanima ove kako je kazala prelijepe županije na tako srdačnom dočeku borbene skupine američkih vojnika s broda H. Truman. „Sigurna sam da će se mnogi od njih vra u najskorije vrijeme s obiteljima kao turis , kao što sam i sama planirala učini sa svojima najdražima. Nakon što objavim svoje fotografije na face book profilu, sigurna sam da će i mnogi moji prijatelji poželje posje ove prelijepe prostore“, rekla je veleposlanica Noyes.

JM/A-MŠ

primanja / posjeti

12 kronika sdž br. 93

PREDSTAVNICI BRANITELJSKIH UDRUGA U ŽUPANIJI

Ž

upanijski čelnici upriličili su 21. prosinca primanje za udruge hrvatskih branitelja SDŽ proizašlih iz Domovinskog rata. „Podupiremo i pra mo vaš rad. Uvijek nastojimo njegova uspomenu na one koji su dali svoje živote za Domovinu te izražavamo svoju duboku zahvalnost svim sudionicima Domovinskog rata“, kazao je župan te čes tao svim nazočnima i njihovim obiteljima božićne blagdane sa željom za buduću uspješnu suradnju.

Suradnju Županije i njenih djelatnika s braniteljskim udrugama pohvalili su predstavnici udruga. Naglasili su kako Županija ima osobito poštovanje prema udrugama, njihovim projek ma te kako su im uvijek otvorena vrata za suradnju. Naglašeno je kako u SDŽ ima najmanje suicida branitelja što je rezultat dobre komunikacije braniteljskih udruga sa svojim članovima, kao i osobit senzibilitet Županije za branitelje, koji se uvijek osjećaju dobrodošli, što se ne može reći za neke druge ins tucije. Zaključeno je kako se i dalje treba brinu o braniteljima kako bi dobili status u hrvatskom društvu koji zaslužuju.

UPRILIČENO PRIMANJE INTERVENTNIH SLUŽBI ŽUPANIJE

U

Županiji je 22. prosinca upriličeno tradicionalno blagdansko primanje za predstavnike svih interventnih službi Splitsko-dalmatinske županije. Župan je izrazio svoje zadovoljstvo na otvorenoj i iskrenoj suradnji vidljivoj kroz stanje sigurnosti u županiji koja je na vrlo visokoj razini. Naglasio je kako je to ujedno i doprinos razvoju turizma, jer naša županija je jedna od najsigurnijih u Hrvatskoj. „Splitsko-dalmatinska županija izdvaja značajna financijska sredstva za rad žurnih interventnih službi. Vodimo računa o sigurnosti naših građana i turista koji je dolaze posjetiti, ali i o očuvanju naših bogatih prirodnih resursa“, istaknuo je župan te nazočnima kao i njihovim obiteljima čestitao nadolazeće blagdane. Čestitke su uputili i zamjenik župana, predsjednik Županijske skupštine te pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova. Čelnici i predstavnici interventnih službi zahvalili su se na potpori i suradnji koju im županija pruža, te su ukratko predstavili aktivnosti kroz proteklu godinu.

A-MŠ

primanja / posjeti

kronika sdž br. 93 13

POSJETI I PRIMANJA

Ž

upan i Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. Nevenko Herceg susreli su se u Županiji 6. listopada.

Razgovarali su o mogućnos ma daljnje prekogranične suradnje i učinkovi jeg korištenja sredstava europskih fondova. Splitskodalma nska županija i do sada je konkretno pomagala susjedne županije iz BiH, prenoseći vlas ta iskustva u apliciranju i korištenju sredstava iz europskih fondova. Najistaknu ji projekt je melioracija Imotsko-bekijskog polja, uz niz drugih zajedničkih projekata u poljoprivredi, turizmu i kulturi. Predsjednik Vlade HNŽ najavio je skori sastanak vodećih ljudi južno hrvatskih županija i pograničnih županija BiH, koji bi se trebao održa u Mostaru.

Zapovjednik VI. flote Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih država viceadmiral James G. Foggo III sa suradnicima posje o je 30. listopada Županiju. Dobrodošlicu mu je poželio zamjenik župana Ante Šošić. „Izuzetna nam je čast što nas je posje o tako visoki gost sa suradnicima. Koris m priliku zahvali se SAD-u za podršku koju nam je pružala prilikom stvaranja naše države u Domovinskom ratu. Također, da SAD nije uz nas čvrsto stajala ne bi tako brzo ušli u NATO“, kazao je zamjenik Šošić.

Viceadmiral Foggo kazao je kako je ovo njegov četvr posjet Splitu. „Ponukan vašom gostoljubivos osobno ću se potrudi i u budućnos sla američke brodove u Split. Hvala Vam na srdačnoj dobrodošlici i odličnoj suradnji“, završio je Foggo.

Zapovjednik HRM-a komodor Predrag S panović naglasio je kako je ovo još jedna u nizu uspješne petnaestogodišnje suradnje s VI. Flotom. „Bili su nam od velike pomoći u našim naporima za potpunu integraciju u NATO.“, kazao je komodor S panović. Naglasio je kako ni jedna velika vojna sila u svijetu ne može u današnje vrijeme funkcionira sama. „Male mornarice poput naše od velike su koris . Trenutno su tri naša broda ak vna u području Mediterana. To dokazuje kako imamo sposobne ljude i kako njegujemo pomorsku tradiciju“, kazao je komodor S panović, te istaknuo odličnu suradnju s lokalnom i područnom samoupravom. . Županu je 4. prosinca predstavljena Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar. Ravnatelj Centra Zoran Šangut kazao je kako je glavna zamisao djeci predstavi cijeli Domovinski rat. Program posjete zamišljen je kao dvodnevna terenska nastava učenika osmih razreda. Smještaj prijevoz, prehrana, te sve karte za muzeje osigurao je Centar, a program posjete završava Školom mira. Do 1. prosinca Centar je posje lo 15 suća učenika. Ravnatelj Šangut naglasio je kako je ovaj Centar veliki doprinos gradu Vukovaru, te da će Vukovar opet oživi , a najvažnije od svega je što će se programom posjete djeci prenije is na o Domovinskom ratu. Župan Ževrnja kazao je kako će Županija i ovaj projekt podrža , kao što je podržala i pomagala projekte obnove Vukovara.

Za Muzej Domovinskog rata Županija je izdvojila 150 suća kuna. „Kao osnivač 150 škola na području naše županije mi ćemo preko našeg Upravnog odjela za društvene djelatnos dinamizira posjete učenika Centru“, istaknuo je župan.

Dana 7. prosinca generalni konzul Talijanske Republike Paolo Palminteri u Rijeci, posje o je Županiju. Dobrodošlicu su mu poželjeli zamjenici župana Ante Šošić i Luka Brčić. Zamjenik župana Šošić upoznao je konzula s mogućnos ma ulaganja u SDŽ s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije i turizam. Naglasio je kako će se ovakvi susre nastavi te istaknuo mogućnost sastanka talijanskih i domaćih gospodarstvenika. Konzul Palminteri kao glavni cilj svog dolaska istaknuo je upoznavanje lokalne samouprave. „Drago mi je što imate jasne ideje u kojem smjeru razvija vašu županiju, posebice gospodarstvo“, kazao je konzul Palminteri.

JM/A-MŠ

gospodarstvo

14 kronika sdž br. 93

PUŠTENE U RAD FOTONAPONSKE ELEKTRANE NA ŠKOLAMA U VRGORCU

U

okviru projekta ALTERENERGY – Energetska održivost za male zajednice Jadrana (Energy Sustainability for Adria c Small Communi es), župan Zlatko Ževrnja je u nazočnos članova projektnog ma Alterenergy Ranka Vujčića i Damira Ćarića, gradonačelnika Grada Vrgorca Filipa Grljušića, te ravnatelja Osnovne i Srednje škole, pus o u rad dvije fotonaponske elektrane na školama u Vrgorcu.

Tom prigodom župan je izjavio kako je inves cija u dvije fotonaponske elektrane iznosila 750.000,00 kuna, čime je obuhvaćena projektna dokumentacija, probni rad s mjerenjima te ishođenje dozvola za priključak na mrežu. Inves cija će omogući godišnju proizvodnju od 75 MWh, odnosno pokrivanje oko 55% vlas h potreba za energijom. Višak električne energije distribuirat će se u mrežu po tržišnim cijenama, što školama omogućava dodatni prihod za povećanje standarda nastave. Očekivani doprinos smanjenja emisije CO2 je oko 65 t/godinu.

Splitsko-dalma nska županija prethodno je inves rala u energetsku obnovu, uređenje i opremanje u Osnovnu školu Vrgorac i Srednju školu Tina Ujevića približno 4 milijuna kuna.

Također u Osnovnu školu dodatno je inves rano i u novu kotlovnicu na ukapljeni na ni plin, kao ekološki prihvatljiv energent, istaknuo je župan.

Ove ak vnost u suglasju su s Zakonom o energiji i decentralizaciji obveza lokalne samouprave u svezi izrade energetskih planova, koje je Županija usvojila za 2015. i 2016. godinu. Sve ove ak vnos govore o sustavnoj brizi Županije za objekte koji su u njenom vlasništvu, a ovim načinom omogućava se tes ranje novih tehnoloških rješenja i modela upravljanja is ma. Također Splitsko-dalma nska županija u novim programima i natječajima, koji će se objavljiva na razini EU programa i na nacionalnom nivou, vidi šansu za daljnji rad i razvoj na novim, prepozna m projek ma za sustavno promišljanje svoga energetskog razvitka, odnosno uspostavu fleksibilnog, pouzdanog i ekološki prihvatljivog energetskog sustava.

UTEMELJEN PODUZETNIČKI CENTAR U ZAGVOZDU

U

Zagvozdu je pred brojnim malim poduzetnicima i proizvođačima hrane i zdravih autohtonih proizvoda, uz nazočnost župana Zlatka Ževrnje utemeljen Poduzetnički centar.

Projekt će povezati poljoprivredno – proizvodne kapacitete i mogućnosti područja Dalmatinske Zagore te potrebe hotelskih kuća i ugostiteljskih objekata za plasman istih u primorskom dijelu. Cilj Centra je objediniti sve zainteresirane proizvođače hrane s obje strane Biokova, Imotske krajine, Vrgorca i Omiškog kraja, te plasman njihovih proizvoda na zahtjevno turističko tržište. Poduzetnički centar u Zagvozdu pripremiti će kvalitetne baze podataka proizvođača hrane na području našeg LAG-a Adrion (Biokovo, Imotska i Omiška krajina), ali i cijele županije i Hrvatske koje će biti na raspolaganju ugostiteljima. Usporedno će se osnivati pomoćni centri u Vrgorcu i Omišu.

Prve aktivnosti ovog projekta obuhvaćaju adekvatnu edukacija kuhara u vidu korištenja autohtonih domaćih namirnica. Projektne aktivnosti sufinanciraju se sredstvima Splitsko-dalmatinske županije koja je LAG-u „Adrion“ dodijelila bespovratna sredstva u sklopu Programa „Cjeloživotno obrazovanje“ za 2015.

A-MŠ

gospodarstvo

kronika sdž br. 93 15

ŽUPAN SA SURADNICIMA POSJETIO INFORMATIČKU TVRTKU MANAS D.O.O.

M

anas d.o.o. dugogodišnji je korisnik usluga Splitsko-dalma nske slobodne zone. Kroz projekt „Istraživanje razvoj i primjena inovacija“, sufinancirana su dva projekta: tvrtka kćer „Sta m“ d.o.o. korisnik županijske potpore u iznosu od 95.000,00 kn za razvojno istraživački projekt „Proto p sustava za potrage i spašavanja temeljen na obradi slika“ i tvrtka kćer „Odabir“ d.o.o. korisnik županijske potpore u iznosu od 95.000,00 kn za razvojno – istraživački projekt „Proto p modula za automa zaciju industrijskih strojeva za čišćenje podova“ U okviru projekta Intermodal po javljanju na Javni poziv odabran je hotel „Cornaro“ u vlasništvu iste obitelji kao točka na koju se instalirala jedna od pet punionica za električna vozila za tes ranje e-mobilnos . „Ovom posjetom želimo promovira sve slične tvrtke, te se u praksi, u životu, uvjeri u opravdanost ovakvih i sličnih županijskih po caja. Raduje nas što sa Manasom imamo sjajnu suradnju, još od njenih samih početaka. Naglašavam da ova tvrtka, ima uvijek jakog partnera u Splitsko dalma nskoj županiji, kao uostalom i sve druge informa čke tvrtke, jer je područje visokih tehnologija, neizmjerno važno za cijelu našu Domovinu u daljnjem razvoju, a kroz po caje, stvaraju se uvje za daljnji napredak. Osiguravanjem financijskih sredstava naša županija svake godine ulaže u visoku znanost i to tri do če ri milijuna godišnje. Veseli nas podatak da je ovdje pronašlo posao oko 130 ljudi“, istaknuo je Župan.

Direktor tvrtke Manas d.o.o., S pe Radović, zahvalio se županu i Splitsko-dalma nskoj županiji na uspješnoj suradnji koja traje već dugi niz godina.

IB

ODRŽAN OKRUGLI STOL U SKLOPU PROJEKTA HOLISTIC

U

sklopu projekta Holis čki model integralne zaš te od šumskih požara (Holis c) 17. prosinca 2015., u dvorani Županije, održan je Okrugli stol s dionicima Projekta.

Na početku Okruglog stola sudionici su kratko upozna s projektom Holis c, s naglaskom na realizaciju projektnih ak vnos koje se provode unutar radnog paketa 3. Cilj je odabra prethodna uspješna iskustva i rezultate u državama koje su uključene u projekt da bi se dublje analizirali, evaluirali i istakli projek koji mogu bi udruženi u zajednički referentni okvir najbolje prakse sa visokim stupnjem ponovljivos i generalizacije.

U skladu s m prezen rani su primjeri dobre prakse iz Italije, Grčke i Slovenije, zemalja partnera ovog projekta.

Generalni zaključak predstavnika naših vatrogasnih jela je podržavanje ak vnos projekta Holis c i najboljih praksi proizašlih iz zemalja partnera ovog projekta, kao i važnost modernizacije postojeće vatrogasne infrastrukture korištenjem naprednih informacijskokomunikacijskih tehnologija (ICT tehnologije). Među m, ukazuju i na važnost rješavanja elementarnih problema u području vatrogastva i zaš te od požara, kao što su nepostojanje ili loša prohodnost vatrogasnih putova, nerazminirana minska polja koja sprječavaju adekvatno djelovanje za vrijeme vatrogasnih intervencija, nepripremljenost kadra na tehnološke promjene, kao i nedefinirana hijerarhijska struktura nadležnos nad određenim poslovima. Is ču kako su to elementarni problemi koje je potrebno riješi kako bi se uspješno implemen rale i koris le moderne ICT tehnologije u sustavu vatrogastva.

Prof. Darko S paničev, vanjski ekspert, upoznao je prisutne sa ak vnos ma u okviru radnog paketa 5 i 6 koje će se proves na području Splitsko- dalma nske županije, a prilikom realizacije kojih će se iskoris i iskustva spomenu h primjera dobre prakse koji su primjenjivi za područje Splitsko- dalma nske županije.

MD/A-MŠ

gospodarstvo

16 kronika sdž br. 93

PREDSTAVLJENI REZULTATI PROJEKTA INTERMODAL

N

a četvrtoj sjednici Odbora za mobilnost Splitsko-dalma nske županije okupljenima su predstavljeni dosadašnji rezulta projekta INTERMODAL (Intermodalni model transporta za razvoj Jadranske regije) koji je sufinanciran od Europske komisije u sklopu Programa IPA jadranske prekogranične suradnje. Splitsko-dalma nska županija, jedna od tri hrvatska partnera ovog projekta dobila je na raspolaganje 192.000 eura. Cilj projekta je iskoris mogućnos intermodalnos u svrhu promocije turizma, “snimi ” potrebe urbane mobilnos i turis čkih kretanja praćena putem mobilnog signala što je sve objedinjeno u usluzi napredne anali ke Heat Maps-u. Podaci su prikupljani praćenjem kretanja skupine ljudi te su poslani na analizu, a sve kako bi se sutra poboljšala prometna povezanost. Ovim bi se omogućio lakši dolazak do svih informacija u svezi prijevoznika na području županije, sukladno znanju o navikama kako turista tako i domaćih ljudi. Aplikacija pokazuje i gustoću prometa određenih prometnica, pa je ovo sve pla orma i za što bolju prometnu studiju. Ovom prilikom prezen rani su podaci iz svih krajeva županije, kao i uspješan projekt e-mobilnos , odnosno otvaranje pet punionica za električna vozila. Prva, 24. srpnja ove godine je otvorena u Zračnoj luci Split, pa za m u City centru One, kao i u splitskim hotelima Cornaru i Park, te makarskom Miramareu. To je trenutno dostatno za 16 električnih automobila registriranih u našoj županiji, no velikim koracima se ide u smjeru otvaranje novih (u Hrvatskoj trenutno ima 63 punionice), budući su upravo gos , redom iz Skandinavskih zemalja, itekako ekološki osviješteni i traže sve više i više vozila na električni pogon.

Predavači na ovom sastanku koji je bio ujedno i uvod u “Europski tjedan mobilnos ”, bili su Ivan Mamić ispred Hrvatskog Telekoma, Josip Grgić sa Ekonomskom fakulteta Split sa prezentacijom “Strateške odrednice mobilnos i intermodalnog prometa”, kao i Tihana Rajević koja je prezen rala aplikaciju za autobusne linije Splitsko-dalma nske županije.

MB

AKCIJA VLAK JE UVIJEK BRŽI dio međunarodnog projekta Intermodal u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije

N

a poziv Upravnog odjela za gospodarstvo, europske fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije, HŽ Infrastruktura sa svojom preventivno-edukativnom akcijom „Vlak je uvijek brži“ uključila se u provođenje Europskog tjedna mobilnosti koji se u našoj županiji održao od 16. do 22. rujna 2015. u okviru projekta IPA CBC Intermodal.

Cilj te akcije jest upozoriti sve sudionike u prometu na opasnosti koje prijete prigodom neopreznog prelaženja preko željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP).

Osim vozačima, kao primarnoj ciljnoj skupini akcije, HŽ Infrastruktura obraća se i djeci osnovnoškolskog uzrasta kroz organiziranje radionica za djecu nižih razreda osnovnih škola u kojima se učenici upoznaju s komparativnim prednostima željeznice, željezničkim zanimanjima, ali i s opasnostima koje vrebaju pri prelasku preko pruge ili

gospodarstvo

kronika sdž br. 93 17

igranju uz prugu. Za učenike viših razreda posebno je osmišljena radionica pod nazivom „Stvaraj, ne uništavaj!“ kroz koje se djeca osvještavaju o štetnosti uništavanja javne imovine, motivima onih koji to rade, kao i mogućnostima sprečavanja vandalizma.

U sklopu projekta Intermodal, 17. rujna radionicama Vlak je uvijek brži obuhvaćeni su učenici drugih i trećih razreda osnovne škole „Ostrog“ iz Kaštel Lukšića, a slijedećeg dana radionica je održana u četiri razreda trećaša Osnovne škole Kraljice Jelene iz Solina.

Djeca nižih razreda osnovne škole su pažljivo odabrana skupina za održavanje radionica „Vlak je uvijek brži“. Oni su u tzv. školskom razdoblju kada su spremni učiti vještine, znaju što je marljivost te imaju interes za produktivne aktivnosti.

Svrha radionice je naučiti učenike nabrojati i opisati potencijalno opasne situacije na željezničko-cestovnim prijelazima, usporediti i razlikovati prihvatljiva i rizična ponašanja odraslih i djece u odnosu na pružna vozila, tračnice i prijelaze, prikazati (kroz različite oblike izražavanja) poželjne reakcije i ponašanja koja uključuje poštivanje prometnih znakova i brigu za vlastitu i tuđu sigurnost te najvažnije zastupati poruku „Vlak je uvijek brži“ u različitim školskim i obiteljskim situacijama te u situacijama dječje igre u blizini željezničke pruge.

25. SABATINA SUSRET VINARA I VINOGRADARA

N

akon četvrt stoljeća ovo strukovno druženje i dalje potiče razvoj kako samih nasada, tako i podrumarstva.

Sabatina, najstariji hrvatski vinarski susret, proslavila je svoju 25. godinu, a rođendanskom slavlju pridružili su se vinari, vinarske zadruge i tvrtke, ljudi iz struke, predstavnici ministarstava i drugih resornih institucija, ugostitelji, trgovci, mediji i drugi sudionici vezani uz vinogradarstvo i vinarstvo iz hrvatskih vinskih regija i inozemstva.

Zamjenik župana Ante Šošić, kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pozdravio je okupljene. „ Od ukupno 16,5 milijuna trsa na području županije, županija je pomogla sa 2.465,000 sadnicama vinove loze. Nastavit ćemo i dalje kroz brojne poticaje i programe biti na raspolaganju svim poljoprivrednicima“, kazao je zamjenik župana Šošić. Tijekom trodnevnog programa održana su brojna zanimljiva predavanja, radionice i degustacije, a proizvođači vina i s ove Sabatine otišli su bogatiji za nova iskustva i znanja.

ODRŽAN GASTPRO

O

vaj novi sajamski događaj koji se prvi put održao u splitskoj Spaladium areni od 11. do 14. studenog, posebno je i specijalizirano izdanje sajma GAST, lidera sajamske industrije hotelskog i ugos teljskog sektora. GAST PRO prvi je sajam nakon uspješne turis čke sezone i kao takav ove godine svim sudionicima nudio je prvenstveno znanje kroz stručne konferencije. Kako hotelijerima i ugos teljima, tako i sve brojnijim turis čkim obiteljskim gospodarstvima te privatnim iznajmljivačima, aktualno turis čko tržište kon nuirano “podiže ljestvicu”, odnosno postavlja nove i složenije zahtjeve kojima se moraju prilagođava s ciljem podizanja vlas te konkurentnos . Svoja iskustva na konferencijama podijeli su dokazani stručnjaci, lideri hrvatskog turizma, te iskusni poduzetnici koji su shva li da je umrežavanje u turizmu ključ napretka.

Sajam je otvorio župan Zlatko Ževrnja. „Ovaj sajam jako je važan i dolazi u dobro vrijeme nakon turis čke sezone kad svi naši turis čki djelatnici provjere svoje bilance, a i na jedan način planiraju svoje potrebe za iduću turis čku sezonu. Turizam je ono što nas ipak drži iznad vode da ne bismo potonuli do kraja u onom gospodarskom i socijalnom smislu. Svake godine izdvojimo osam milijuna kuna za promociju našeg županijskog turizma, a tu podrazumijevam obuhvaćanje svih gradova i općina, kako u priobalju tako i na otocima i u Dalma nskoj zagori. Trebalo bi dalje razvija kulturni i ruralni turizam, jer gos žele, osim našeg mora vidje i našu izvornu baš nu, hranu i običaje, kao i cikloturizam s kojim otvaramo i zatvaramo sezonu“, kazao je župan.

JM/A-MŠ

školstvo

18 kronika sdž br. 93

NOVA ZGRADA ŠKOLE U OKRUGU GORNJEM

N

ova zgrada škole u Okrugu Gornjem, područne škole u sklopu OŠ "Petar Berislavić" iz Trogira u nazočnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, župana Zlatka Ževrnje, načelnika Općine Okrug Ivice Radića, brojnih uzvanika, učitelja, roditelja i učenika škole otvorena je 14. rujna. U novootvorenu školu ukupno je uloženo 19 milijuna kuna, odnosno 11 milijuna od strane Ministarstva te po 4 milijuna od strane Županije i Općine.Župan Zlatko Ževrnja istaknuo je i izdvajanje dodatnih 800.000 kuna za nabavku školske opreme. Cijelu investiciju župan je nazvao sjajnom, a kao slijedeću fazu u kojoj će Županija sudjelovati najavio je izgradnju dvorane koja će biti u funkciji podizanja kvalitete života u Okrugu.

SASTANAK S RAVNATELJIMA OSNOVNIH ŠKOLA

U

Sinju je 6. listopada održan sastanak s ravnateljima osnovnih škola kojima je osnivač Županija. Sastanak je organizirala Županija, a na njemu su sudjelovali zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislav Đonlić.

Na radnom sastanku se, uz tekuću problema ku raspravljalo i o realizaciji dva strateška projekta koje se želi implemen ra u osnovno školski sustav. Prvi je energetska obnova objekata. Sredstvima Fonda za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost i Splitsko-dalma nske županije na većem broju školskih objekata financirani su radovi za poboljšanje energetske učinkovitos . Rezultat je značajna ušteda energenata. Stoga se takvi zahva planiraju i na ostalim školskim zgradama. Do 2020. godine Županija može realizira projekte Sustava energetske obnove škola na koje se mogu aplicira sve osnovne škole kojima je osnivač Županija.

Drugi važan projekt o kojem se raspravljalo je osnivanje centara izvrsnos . Projekt će započe u rujnu 2016. odnosno početkom sljedeće školske godine.

Poslije radnog dijela ravnatelji su razgledali Muzej Sinjske alke. O izgradnji velebnih Alkarskih dvora i samog muzeja, otvorenog uoči jubilarne 300. Sinjske alke, ravnateljima su govorili dr. S pe Jukić i dr. Ivan Nasić, predsjednik i tajnik Viteškog alkarskog društva.„Muzej je veličanstven i kroz prizmu Alke koja, evo, živi puna tri stoljeća može se sagleda povijesni presjek hrvatskog naroda s ovih prostora. Preporučili smo ravnateljima da u programu obilaska muzeja i povijesnih des nacija učenika svojih škola u ovoj školskoj godini svakako uključe Muzej Sinjske alke“, kazao je zamjenik župana Brčić.

LUCIJI RAČUNALO ZA LAKŠE PRAĆENJE NASTAVE

U

ime Splitsko-dalma nske županije zamjenik župana Ante Šošić učenici 3. razreda Luciji Barać uručio je vrijednu donaciju – računalo prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama. „Zadovoljstvo mi je što mogu u ime Županije i župana bi ovdje i preda ovo računalo, koje će maloj Luciji pomoći pra nastavu sa svojim kolegama. Inače, na području naše županije su 124 učenika s posebnim potrebama. Za sve njih, odnosno njihove asistente u nastavi osigurali smo ukupno 3 milijuna i 600 suća kuna. Iz Europskog socijalnog fonda dobili smo oko 2,5 milijuna kuna, a ostali dio je iz naših vlas h sredstava“, kazao je zamjenik župana Šošić. Vrijednost računala prilagođenog slijepim i slabovidnim osobama je sedam suća kuna. Osim Luciji, ova vrijedna donacija mnogo znači i njenoj asisten ci Nikolini Bilandžić. „Ovo računalo bi će nam od velike koris jer se danas sve manje-više zasniva na ovakvim oblicima stjecanja znanja. Za Luciju će bi još značajnije kada dobije zvučni program, što će joj puno pomoći u slušanju lek ra i drugih sadržaja“, kazala je asisten ca Bilandžić.

Otac male Lucije Damir Barać zahvalio se Županiji, te naglasio kako će ovaj dar puno znači Luciji.

JM/A-MŠ

zdravstvo

kronika sdž br. 93 19

U SINJU OTVORENA OBNOVLJENA AMBULANTA ŠKOLSKE MEDICINE

Ž

upan Zlatko Ževrnja, na prigodnoj svečanos , otvorio je 2. studenoga u Sinju obnovljenu ambulantu školske medicine. „Županija je u protekle tri godine izdvojila oko 2 milijuna kuna za uređenje 16 ambulan ovakvog pa na području županije. Prema njima gravi ra 60 suća učenika i 22 suće studenata. Jedan od h velikih projekata je i ovaj ovdje u Sinju, gdje su dvije ambulante , a u obnovu prostora i opremu utrošeno je 210 suća kuna. Radovi su trajali nešto manje od devet mjeseci. Inače, ova sinjska školska ambulanta skrbi za oko 600 učenika i studenata s ce nskog područja“, kazao je župan otvarajući novoobnovljeni prostor školske ambulante. U njemu su smještene dvije liječničke ambulante, sanitarni i uredski prostor kao i uređena čekaonica. Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ Jasna Ninčević kazala ja kako su se ak vnos oko skrbi za učenike počele provodi i u neposrednoj blizini samih škola, istaknuvši primjer odlične suradnje zavoda s Gradom Triljem i njihovom osnovnom školom.

Naime, u prostoru škole ambulante uređena je i opremljena prostorija za preven vni zdravstveni pregled učenika Osnovne škole Trilj.

Novouređene prostore školske ambulante blagoslovio je sinjski župnik fra Ante Bilokapić. Nakon svečanos u školskoj ambulan župan Ževrnja posje o je prostor za dijalizu gdje su u jeku radovi potpune rekonstrukcije prostora. Župan je istaknuo kako će se u ovaj prostor za dijalizu i njegovo postupno opremanje s 17 novih aparata utroši nešto manje od pet milijuna kuna.

OTVORENA LJEKARNIČKA JEDINICA U KLISU

Ž

upan je u Klisu 7. prosinca otvorio novu ljekarničku jedinicu Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije. „Unatrag pet-šest godina ovdje je bila ljekarna privatnog sektora, ali nije mogla opstati. Pitanje je ekonomske isplativosti i ove naše ljekarne, no zahvaljujući cjelovitosti naše županijske ustanove mi možemo financirati i održavati druge ljekarničke jedinice koje nisu isplative, a koje su ljudima potrebne, poput onih na otocima ili u Dalmatinskoj zagori. I kliška zagora je velika tako da će ovo, vjerujem, puno značiti ljudima, da ne moraju za svaki lijek ići do Solina ili Splita. Podizanjem životnog standarda i u manjim mjestima želimo postići da naši ljudi žive i rade u svakom kutku naše županije, jer nije smisao da ljudi žive samo u četiri velika hrvatska grada. I dalje ćemo zato ulagati u ovakve i slične projekte kako bi svi naši građani imali dostupnost primarne zdravstvene zaštite“, kazao je župan otvarajući ljekarnu. Župan je naglasio važnost suradnje institucija ali i pohvalio ovu vrijednu općinu koja se proteže na oko čak 150 kvadratnih kilometara.

zdravstvo

20 kronika sdž br. 93

Ravnatelj ljekarni SDŽ Ante Mihanović istaknuo je kako je otvaranjem ove ljekarne ostvaren kratkoročni zacrtani plan unaprjeđenja primarne zdravstvene zaštite u ruralnim sredinama. „Ljekarna vjerojatno neće biti najprofitabilnija, jer da je bila, prijašnja iz privatnog sektora sigurno se ne bi ugasila. No naša je društvena uloga prihode koje ostvarimo u profitabilnim dijelovima županije uložiti i u one dijelove koji nemaju dovoljan broj stanovnika ili osiguranika“, istaknuo je Mihanović. Jakov Vetma načelnik Općine Klis naglasio je kako usprkos krizi i sveopćem ekonomskom interesu u Klisu dominira socijalno društvena osjetljivost, a što dokazuje i novootvorena Ljekarna Klis.

IB/A-MŠ

DONACIJA KLINICI ZA OČNE BOLESTI KBC A SPLIT

Z

amjenik župana Luka Brčić uručio je 24. rujna Klinici za očne bolesti novi autorefraktokeratometar, kompjuter za određivanje vidne oštrine, vrijednosti 50.000, 00 kn. Uređaj je nužan pri svakom pregledu vidne oštrine kod djece i bez njega suvremeno određivanje dioptrijske greške oka nije moguće. Ova donacija Splitsko-dalmatinske županije nije bila i jedina.

Još jedan isti takav uređaj predstojniku Klinike dr. Kaji Bućanu uručio je u ime Grada Solina i gradonačelnik Blaženko Boban. Vrijednost oba uređaja iznosi 100.000,00 kn. Zamjenik župana Luka Brčić istakao je kako je ovo samo jedna u nizu brojnih donacija kojima Županija godinama potpomaže splitski KBC, a tako će nastaviti i dalje. Samo u ovoj godini Županija je donirala KBC-u 2.373.589,89 kn, od toga 1.993.598,89 kn za operacijsku dvoranu Kirurgije, 200.000,00 kn za potrebe obdukcija, 130.000,00 za nabavku ultrazvuka na Neurologiji i sada 50.000,00 kn za novi autoreftraktokeratometar. Ovom prigodom prepoznat je izniman rad Klinike za očne bolesti i Županija je odmah reagirala na njen poziv za pomoć. Gradonačelnik Solina Blaženko Boban pohvalio je Kliniku na rezultatima koji su impresivni i stavljaju je u sam vrh hrvatskoga zdravstva, a posebno je zahvalio na brizi Klinike za brojne pacijente grada Solina. Predstojnik Klinike dr. Kajo Bućan zahvalio je Županiji, Gradu Solinu, Sanacijskom vijeću KBC-a i svima onima koji su godinama doprinosili radu i razvoju Klinike. Istakao je kako prosjek od 20 operacija dnevno koje Klinika obavlja govori o uspješnosti i golemom trudu koji ulaže u zdravlje djece i odraslih.

JM

pomorstvo

kronika sdž br. 93 21

RADOVI U LUKAMA U TROGIRU I SUPETRU

P

očetak radova za trajektnu luku Soline koja će poveziva Trogir sa otocima Drvenik Mali i Veli otvorili su župan Zlatko Ževrnja, ravnatelj Lučke uprave Splitskodalma nske županije Domagoj Maroević i gradonačelnik Trogira Ante S pčić. Tom prigodom župan Ževrnja još jednom je istaknuo ravnomjerni razvoj županije i povezivanja otočnog dijela s kopnom. Tim više hvale je vrijedan ovaj projekt koji će u prvoj fazi iznosi nešto više od 24 milijuna kuna. Projekt sufinancira Grad Trogir otkupom zemljišta od oko 3,5 milijuna kuna, resorno Ministarstvo sa 3 milijuna kuna te Splitskodalma nska županija i Lučka uprava sa 17,5 milijuna kuna.

Realizacija ovog projekta riješi će višedesetljetni problem te će doprinije kvalite života i svekolikom razvoju otoka. Sam grad Trogir riješi će se dijela gužve koja je uvelike usporavala promet posebice jekom turis čke sezone. „Obalni pojas izbacuje se 10 metara, na koji dolazi gat dug 55 metara. Dubina gaza bi će 5,5 metara. Luka u Solinama moći će primi trajekt većih kapaciteta od sadašnje Šoltanke i Lošinjanke, tako da se očekujeu manje gužve na relaciji Trogir- Drvenik Mali i Veli. Sa izgradnjom ovog projekta rastere će se i trogirska riva na koju sada pristaje trajekt“, objasnio je Domagoj Maroević, ravnatelj županijske Lučke uprave.

Župan je posje o i gradilište u Supetru gdje se gradi luka Vlačica, u okviru koje će se uredi 35 vezova za nau čki turizam, vaterpolo igralište, plaža i kamena šetnica površine 4.500 metara kvadratnih. Projekt je vrijedan oko 15 milijuna kuna, a dovršetak se očekuje do ljeta 2016. godine.

Najavljen je i skori početak uređenja luke u Pučišćima u okviru čega će se izgradi novih 30-ak vezova za nau čki turizam. „Riječ je o projektu vrijednom oko 15 milijuna kuna i smatram da je vrijeme istaknu kako ova oba projekta financira u potpunos Lučka uprava Splitsko-dalma nske županije. Svjesni smo velike važnos ovih projekata i koliko će doprinije razvoju nau čkog turizma na Braču“, istaknuo je župan Ževrnja.

JM/A-MŠ

22 kronika sdž br. 93

turizam

KONFERENCIJA ZA NOVINARE O TIJEKU TURISTIČKE SEZONE

N

a konferenciji za sak u zgradi Splitsko-dalma nske županije održanoj 8. rujna novinarima su se obra li župan Zlatko Ževrnja i direktor Turis čke zajednice Splitskodalma nske županije Joško Stella. Župan se osvrnuo na opetovano zaobilaženje župana kao predsjednika županijske turis čke zajednice i županijskog direktora TZ od strane ministra turizma Lorencina. Takav pristup župan je okarakterizirao narodnom izrekom „kićenjem tuđim perjem“ smatrajući takav postupak omalovažavanjem županije od strane ministra. Županija ulaže više od deset milijuna kuna kroz svoje upravne odjele u razvoj eko-etno sela, rekrea vnih i drugih tematskih staza, u izradu regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama, razvoj Centra za posje telje te kroz razvoj lučke infrastrukture kao izravni po caj razvoju nau čkog turizma. Ulagali smo u oglašavanja, odlaske na sajmove, razne prezentacije po zemljama EU“, kazao je župan.

Istaknuo je kako je na području Splitsko-dalma nske županije zabilježen rast noćenja 8,8 % u odnosu na prošlu godinu. „Već drugi put zaredom smo pretekli Kvarner i imamo uvjerljivo najbolje rezultate od svih jadranskih županija. Plod je to zajedničkog rada niza turis čkih djelatnika od turis čkih zajednica općina, gradova i županije, kao i udruženja turis čkih djelatnika“, zaključio je župan.

Direktor TZ SDŽ Joško Stella istaknuo je kako su ove brojke bile očekivane. Naglasio je kako Splitsko-dalma nska županija iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate smišljenog i sistema čnog rada na svim aspek ma turis čke ponude. „Ulaže se u edukaciju postojećih turis čkih subjekata, posebice privatnih iznajmljivača te po caja za one nove. Razvijaju se i novi turis čki proizvodi na području Dalma nske zagore, etnogastro sadržaja i ak vnog odmora te se kvalitetno razrađuju promo vne ak vnos ciljanim marke nškim ala ma.

Organizirane su i brojne prezentacije na sajmovima, primilo se na sto ne stranih novinara i agenata. Objavljeno je niz članaka u stranom sku koje smo sponzorirali, te su održane posebne prezentacije diljem Europe“, izložio je Stella te naglasio kako se sve ovo pokazalo kao odlična strategija za uspješnost.

A-MŠ

turizam

kronika sdž br. 93 23

ODRŽAN FORUM O INVESTICIJAMA U ZDRAVSTVENOM TURIZMU HTI Forum, održan 23. listopada u Splitu, okupio je mnogobrojne inves tore, konzultante i pružatelje usluga koji su raspravljali o izazovima vezanim uz inves cije u zdravstvenom turizmu i rješenjima za razvoj tog sektora.

Skup je otvorio župan Zlatko Ževrnja te ukazao na veliki potencijal ove vrste turizma na županijskoj, ali i državnoj razini, posebno naglašavajući važnost, ovog i sličnih događaja za razvoj zdravstvenog turizma.

Na skupu su dodijeljene nagrade Hrvatske gospodarske komore “Turis čki cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2015.” u kategoriji “Najbolje spa/lječilište godine”. Prvo mjesto na ovom pres žnom natjecanju pripalo je Termama Tuhelj, drugo SB Tahalssotherapiji Opa ja, a treće LifeClass Termama Sve Mar n. U ocjenjivanju je sudjelovalo 17 subjekata sa zdravstveno-turis čkom ponudom i to 4 terme, 3 lječilišta i 10 specijalnih bolnica dok je samo ocjenjivanje provedeno od strane Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK. Okupljeni su se složili kako je novi slogan HTZ – a, “Croa a full of life“, kvalitetniji od prethodnog “Mediterranean at in once was“. Novi slogan pruža veće mogućnos promociji i onih koji se bave oblicima turizma nevezanim za ponudu “sunce i more“.

Uspoređeno je stanje u zdravstvenom turizmu Slovenije i Hrvatske, uz zaključak kako su organizacijski, marke nški, ali i u poreznom sustavu, Slovenci u prednos . Kao primjer, naveden je podatak stope PDV- a, koja u Sloveniji iznosi 8%, dok je u Hrvatskoj ona na 25%.

Nazočni su zaključili kako Hrvatska ima sve predispozicije za ovakav razvoj turizma, uz ostvarenje povećanja broja noćenja, koje je još uvijek lako dos žno samo onim des nacijama koje rade jekom cijele godine, što bi na koncu trebao bi cilj svima onima koji se bave zdravstvenim turizmom.

HTI Inves cijski Forum organiziran je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Turis čke zajednice Splitsko- dalma nske županije i Turis čke zajednice Grada Splita

A-MŠ

turizam

24 kronika sdž br. 93

ULTRA EUROPE MUSIC FESTIVAL UTJECAJ I ZNAČAJ ZA TURISTIČKU PONUDU

R

adni sastanak na temu Ultra Europe Music Fes val održan je Županiji 3. prosinca.

Sastanku su, osim predstavnika Županije, nazočili organizatori Fes vala, načelnici, gradonačelnici te direktori turis čkih zajednica onih područja koji su direktno ili indirektno uključeni u događanja Fes vala.

Sastanak je otvorio zamjenik župana Ante Šošić koji je naglasio značaj ovog Fes vala kako za Županiju tako i za Republiku Hrvatsku. „Vođeni činjenicom koliko je Fes val utjecao na rast broja posje telja u posljednjih nekoliko godina važno je da ovaj projekt podrže sve općine i gradovi Splitsko- dalma nske županije“, istaknuo je zamjenik Šošić.

Organizatori Ultra Europe istaknuli su nekoliko važnih stavki vezanih uz samu organizaciju Fes vala.

Naime, slijedom nedavnih događaja u Europi organizatori is ču sigurnost posje telja kao jednu od najznačajnijih stavki uopće dolaska na Fes val. Osnovni cilj ovog Fes vala i jest dolazak što većeg broja posje telja koji će se osjeća sigurno.

U tom smislu pročelnik Upravnog odjela za zajedničke poslove Damir Gabrić istaknuo je kako se na tome svake godine intenzivno radi. Sve službe sigurnos ( MUP, HGSS, volonteri) maksimalno su uključene te je Split jedan od najsigurnijih gradova Europe pa i svijeta. Također, Županijskoj skupš ni svake godine podnosi se Izvještaj o stanju sigurnos na području SDŽ, te će se ista dostavi organizatorima Fes vala.

Organizatori očekuju značajnu potporu kako financijsku tako i marke nšku od lokalne zajednice ali i krovnih organizacije turizma, a to su Ministarstvo turizma te Hrvatska turis čka zajednica. Is ču i problem smještaja posje telja.

Naime, kako su posje telji uglavnom mlađa populacija, predlažu Sveučilištu u Splitu ustupanje studentskih domova za smještaj. U tom smislu su i Fes val pomakli za tjedan dana kasniji termin (15.-17.07.2016.) kako bi završili ljetni ispitni rokovi te kako bi se ispraznili studentski domovi.

Branko Matulić, prorektor Sveučilišta u Splitu istaknuo je kako je i to moguće uz zahtjev Senatu koji jedini može donije tu Odluku o ustupanju studenskih domova.

Sve općine i gradovi trebaju se uključi u ovaj važan projekt kako tehnički tako i marke nški te animira svoje turis čke zajednice i lokalne poduzetnike na promociju svojih autohtonih proizvoda, zaključak je organizatora.

Zamjenik gradonačelnika Grada Splita Kovačević istaknuo je važnost i utjecaj UEFM na turizam Grada Splita. Grad Split podržava Fes val u svakom smislu: financijski, tehnički a i marke nški. Na kronični nedostatak smještaja i cijene istog nažalost se za sada se ne može utjeca , ali će se nastoja da podrška mogućnos smještaja u studentske domove i eventualnu ponudu smještaja u Vojnoj luci Lora koju je organizator Fes vala posebno spomenuo.

Zaključeno je kako će se na jednom od sljedećih sastanaka, na kojem će nazoči i vlasnici Ultra Music Fes vala iz SAD-a, dodatno utvrdi navedene tehničke pojedinos .

MT/A-MŠ

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 25

„MLADA ZAGORA ZAGORA MLADIH“ U Klisu su 16. listopada predstavljeni županijski projekte, programi i povlas ce koji će omogući mladima lakši život u Zagori ali ih i približi drugim općinama kao i gradovima

„T

rudimo se maksimalno pomoći životu u Zagori. Kroz komunalnu infrastrukturu gradimo niz cesta, u Vrgorcu ulažemo sedam milijuna kuna za novu dionicu ceste. U Muću i Ogorju imamo milijun kuna vrijednu inves ciju, a tu su projek i u Trilju, Dicmu, Dugopolju, na Braču i drugi, kako bismo olakšali lokalnom stanovništvu život u ruralnom području“, kazao je župan u svom uvodnom izlaganju. Naglasio je kako Županija ima niz mjera i pomoći za Dalma nsku zagoru. „Generalno gledajući, imamo 17 programa i po cajnih mjera za razvoj gospodarstva, po caj malog poduzetništva, sufinanciranja kamate za poduzetničke projekte gdje je kamata u prosjeku 1.2%. Također imamo i sufinanciranje kamata za poljoprivredne programe. Svake godine sufinanciramo sadnice za vinovu lozu, masline voćke i druge, gdje Županija sufinancira jednu trećinu, drugu financira ma čni grad ili općina i treću sam gospodarstvenik“, istaknuo je župan Ževrnja. Župan je kazao kako je u našu županiju dosad ušlo oko tri milijuna turista, što je rekordan broj. Od tog silnog broja Dalma nsku zagoru posje manje od jedan posto turista, točnije 0,7 posto. Zbog toga, istaknuo je župan, sufinanciraju se kulturne manifestacije i slični sadržaji koji nude nešto autohtono i koji privlače turiste u taj dio županije. Istaknuo je kako će Muzej Sinjske alke, koji je Županija financirala s 10 milijuna kuna, zasigurno bi generator turis čkog razvoja Ce nske krajine. Naglasio je kako Županija prihvaća pokroviteljstvo nad kulturnim manifestacijama koje su iznimno važne, a koje privlače goste u samu jezgru naše lijepe i neponovljive Zagore.

Još je jedna važna konferencija održana u Providurovom stanu na tvrđavi Klis. Inovacije u kulturi, digitalna interpretacija for fikacija, brandiranje prostora, financiranje iz Eurospkih fondova...samo su dio područja koja su predstavili govornici na međunarodnoj konferenciji „Razna lica for fikacija“.

Hrvatskoj arhitektonskoj baš ni pripadaju čuvene for fikacije i dvorci, vlastelinske kurije i impozantne tvrđave i ostala zdanja koja svjedoče o boga m povijesnim „slojevima“, a zajedno sačinjavaju ukupan, ali raznolik, kulturni iden tet s pripadajućim povijesnim razdobljima, činjenicama i poveznicama. Neka su od h zdanja trenutno u procesu revitalizacije, a neka svake godine sve više propadaju u nemilos zuba vremena.

Infrastrukturna obnova je zahtjevna i skupa, što je glavna prepreka za fizičku rekonstrukciju ovih lokaliteta. Dobro je vrijeme za uvođenje inovacija u kulturi, pa tako i u područje revitalizacije arhitektonskog nasljeđa. Digitalna inovacija je medij kojim se razvija svjesnost o važnos očuvanja kulturne baš ne. Također, jedno je od sredstva kojim se privlače potencijalni korisnici digitalnog sadržaja i putopisni bloggeri u turis čke des nacije, u kojima mogu proživje i osje specifični doživljaj. Tema Konferencije bila je i kako brojna zdanja kulturne baš ne kojima Hrvatska obiluje približi ljudima, sačuva od zaborava i bolje prezen ra te uvrs u turis čku ponudu. Sudionici konferencije predstavili su rješenja kojima se oživljavaju lokalite , prikazuju povijesna događanja na svjež i inova van način, kreira novi turis čki sadržaj i boga ja ponuda za raznu dob i grupe posje telja. Samim m, zaključeno je doprinosi se povećanju broja radnih mjesta i gospodarskom razvitku lokalne zajednice na području gdje se lokalitet nalazi. Organizatori ove međunarodne konferencije, na kojoj je sudjelovalo oko 150 sudionika, bili su Splitsko-dalma nska županija, Laboratorij za društvene inovacije, tvrtka Karzen i Karzen d.o.o. i Veleučilište Baltazar.

Pripremila: A-MŠ

događaji, susreti

26 kronika sdž br. 93

SOLIN MEĐU URBACT GRADOVIMA

U

prostorijama Gradske vijećnice Grada Solina 2. listopada održana je konferencija za medije povodom ulaska Grada Solina među URBACT gradove. Riječ je o Programu međuregionalne suradnje URBACT III koji se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) unutar cilja Europske teritorijalne suradnje. URBACT podupire suradnju svih država članica EU te Norveške i Švicarske u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Cilj projekata je izgradnja kapaciteta u gradovima koji izrađuju ili provode integrirane strategije (odnosno akcijske planove) održivog urbanog razvoja. Kroz Mreže za planiranje ak vnos (Ac on planning networks) gradovi razmjenjuju svoja iskustva, probleme i rješenja, te pronalaze nove ideje kako bi riješili određeni problem u području održivog urbanog razvoja.

U konkurenciji od 400 europskih gradova, Grad Solin je ušao u mrežu URBACT gradova zajedno s nositeljem Antwerpenom (Belgija) te partnerima Barcelonom (Španjolska), Dusseldorfom (Njemačka), Bečom (Austrija) i Casoriom (Italija). Time je Solin, uz Šibenik i Varaždin, jedan od 3 odabrana od ukupno 19 prijavljenih hrvatskih gradova koji su se natjecali u 40 URBACT mreža.

Teme koje su Gradu Solinu važne u kontekstu prenamjene zapuštenih gradskih područja su održivi odnosni različi h funkcija grada (stanovanje, poduzetništvo, javni sadržaji, javni prostori), revitalizacija i prenamjena industrijskih obuhvata, definiranje novih pova javnih prostora i održavanje kao dio krea vnog procesa njihove upotrebe, definiranje iden teta manjeg grada u metropolitanskom području, par cipacija javnos u procesu planiranja. „Upravo zahvaljujući metodologiji i rezulta ma Projekta „Mayday! Majdan!

Mayday!“, u sklopu projekta „Ex Marlsotone Quarry as a Community Space“, grad Solin primljen je u mrežu za program URBACT III koji je 11. rujna 2015. godine odobren za financiranje.

Projekt „Mayday! Majdan! Mayday!“ jest revitalizacije napuštenog tupinoloma

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 27

u solinskom predjelu Majdan, odmah pokraj izvora Jadra, a koji je odabran među 50 najboljih na natječaju “Idea Camp”, u organizaciji Europske kulturne fundacije“, kazao je gradonačelnik Boban.

Projektni prijedlog mreže grada Solina zasniva se na razvoju i rastu grada kroz prenamjenu urbanizacijom već transformiranih područja gradskog tkiva (Growth by reconversion). U prvoj fazi, koja traje 6 mjeseci i ukupne je vrijednos 100.000,00 EUR, s jednima od najrazvijenijih europskih gradova i međunarodnim stručnjacima razmijenit će se dosadašnja iskustva na području urbanog planiranja i izradi prijava za drugu fazu, koja traje 24 mjeseca i za rezultat ima integriranu strategiju urbanog razvoja (vrijednost druge faze je oko 750.000,00 EUR).

Osim materijalnog, URBACT ima i veliki simbolički kapital jer prak čki upisuje gradove na kartu Europe, omogućava im dostupnost i primjenu međunarodnog znanja i iskustva na području urbanog planiranja, te služi kao izvrsna referenca pri prijavi planiranih projekata na EU fondove za njihovu realizaciju.

A-MŠ

REKONSTRUKCIJA CESTE VRGORAC PRAPATNICE

Ž

upan Zlatko Ževrnja, zajedno s vrgoračkim gradonačelnikom Rudolfom Grljušićem i ravnateljem Županijske uprave za ceste Petrom Škorićem, otvorio je radove na rekonstrukciji jedne od najopasnijih prometnica na području županije, cestu Vrgorac – Prapatnice. Cesta dužine od 2,7 kilometara dio je projekta spajanja Vrgoračke i Imotske krajine, preko vrgoračkih sela Stilja, Poljica i Žlibine. Uska cesta s brojnim zavojima i bez zaštitne ograde izgrađena je 1968. godine, a asfaltirana 1975. Od tada do danas na njoj nije napravljen ni jedan ozbiljniji zahvat. Uzrok je to brojnih prometnih nesreća, neke nažalost i s teškim posljedicama. Najgora se dogodila 2004. godine, kad se prevrnuo školski autobus a 11 učenika se ozlijedilo. Nažalost, jedna učenica je poginula.

Ali napokon se krenulo u ozbiljnu rekonstrukcije ove opasne prometnice i to zahvaljujući Županiji, Gradu Vrgorcu i Županijskoj upravi za ceste. Rekonstrukcijom će se modernizirati ova najlošija prometnica u okolici Vrgorca. Vrijednost radova je 7,1 milijun kuna s PDV-om, a rok završetka osam mjeseci.

Gradonačelnik Grljušić zahvalio je u ime stanovnika brdsko-planinskih sela - Prapatnica, Stilja, Kašča, Mijaca, Kozičkih Poljica i Žlibine, na započetoj rekonstrukciji ove prometnice.

Naglasio je kako je Vrgorac prostorno najveći grad u županiji, gdje su neka sela od središta grada udaljena i više od 30 kilometara. „Ovo je za nas i za njih uistinu velik projekt, kojim će se puno dobiti na kvaliteti i sigurnosti povezivanja“, naglasio je gradonačelnik. Brojni mještani Prapatnica i Stilja koji su se okupili na otvaranju radova kazali su kako su ovo čekali desetljećima.

JM/A-MŠ

događaji, susreti

28 kronika sdž br. 93

OBILJEŽAVANJE DANA NEOVISNOSTI

K

od Središnjeg križa na gradskom groblju Lovrinac, župan je u pratnji pročelnika Anđelka Katavića, Damira Gabrića i Tomislava Đonlića, položio vijenac i zapalio svijeću u spomen na sve one koji su ugradili svoje živote u stvaranje hrvatske neovisnosti.

Dana 8. listopada 1991. Sabor Republike Hrvatske jednoglasno je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Datum 8. listopada jedan je od koji u nama budi poseban ponos. Potiče nas na razmišljanje kako napraviti prave korake prema boljitku. U tome uzore možemo crpsti iz odlučnih i ponosnih iz naše daljnje i bliže povijesti. Postizanje neovisnosti smo ostvarili povijesnom sjednicom, upravo zahvaljujući jedinstvu i odlučnosti naroda na život u slobodnoj, demokratskoj i neovisnoj državi. Svake godine imamo na ovaj dan priliku još jednom izraziti zahvalnost svima onima koji su utkali svoje živote i mladost braneći Domovinu na dugom i teškom putu stjecanja samostalnosti i slobode. Danas je na nama temeljem iste nastaviti graditi modernu i europsku državu.

Iz Odluke o raskidu svih državnopravnih veza RH s bivšom državom SFRJ 1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ. 2. Republika Hrvatska odriče legi mitet i legalitet svim jelima dosadašnje federacije - SFRJ. 3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg jela koje. nastupa u ime bivše federacije - SFRJ. 4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnos i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostavi , održava i razvija prijateljske, poli čke, gospodarske, kulturne i druge odnose.

5. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumen ma KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih jekova, pripravna je ulazi u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama.

Pripremila: A.-M. Škorić

OBILJEŽENA 180. OBLJETNICA HIMNE LIJEPA NAŠA DOMOVINO

S

vetom misom koja je služena u katedrali sv. Lovre u Trogiru, započelo je svečano obilježavanje 180. obljetnice himne „Lijepa naša domovino“, održane pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Uslijedilo je polaganje vijenaca na spomen ploču „ Lijepa naša“.

Posebno interesantna je činjenica kako je spomen ploča već tri puta postavljana. Prvi put postavljena je 1935. Nedugo za m je skinuta, da bi bila postavljena drugi put i to 1971. u vrijeme hrvatskog proljeća. Ubrzo je opet bila uklonjena. Treći put demokratskim promjenama 1990., ponovno postavljena.

Posebno svečano i dirljivo bilo je izvođenje Lijepe naše trogirskog orkestar Narodne glazbe uz pjevanje trogirskih zborova i klapa.

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 29

U Gradskoj vijećnici Grada Trogira upriličena je središnja proslava obljetnice kojoj su uz gradonačelnika Trogira, Antu S pčića, nazočili župan Zlatko Ževrnja, dr. Goran Dodig, jedan od inicijatora postavljanja spomen ploče 1971.g., akademik Radoslav Tomić, izaslanik predsjednika HAZU-a i akademik Stjepan Damjanović u ime Ma ce Hrvatske. Župan je istaknuo kako je ovo veliki jubilej: 180 godina naše himne i 80 godina od prvog postavljanja spomen ploče. „U nekoliko navrata je pomicana i skidana, a isto tako i vraćana. Iako su je talijanski fašis prvi put skinuli kao i sve ostale hrvatske simbole, ipak, naši su je domoljubi, predvođeni ovdje nazočnim dr. Dodigom, 1971., nakratko vra li, da bi 1990., opet konačno i zauvijek bila vraćena ovdje gdje se nalazi i danas. Mi moramo čuva svoje nacionalne simbole, kao što čini svaki kulturan narod koji drži do svoje samosvijes , čuva svoju zastavu, grb, himnu i jezik, a kao kršćani i križ, kao simbol svoje vjere. Nije bitno samo čuva zastavu i maha njome, važno je i radi na tome da svatko od nas doprinosi razvitku naše Domovine, čime zaokružujemo i upotpunjujemo svoje domoljublje, šireći svoje interese, radeći na tome da se naši ljudi vraćaju u svoju Domovinu, a ne da se iseljavaju i da nas je sve manje“, zaključio je župan.

ČETIRI TISUĆE ČETVORNIH METARA ZA BUDUĆI MUZEJ DOMOVINSKOG RATA

„M

uzej Domovinskog rata je iznad dnevnopolitičkih odnosa, dakle neovisno o trenutnoj gradskoj, županijskoj ili nacionalnoj vlasti.

Ovakvi projekti moraju imati svekoliku potporu sviju nas, sa svih razina vlasti. Zato će Županija, kad bude potrebno, biti na raspolaganju ovoj tako potrebnoj ustanovi. Potrebnoj nama danas, ali još više budućim generacijama, našoj, djeci i unucima, jer je čuvanje istine o Domovinskom ratu, čuvanje temelja državnosti moderne Hrvatske“, kazao je župan na predstavljanju Muzeja. Budući Muzej Domovinskog rata u Splitu bit će smješten na Poljudu, u blizini istoimenog stadiona i vojne luke Lora. Njegova izgradnja stajala bi između 40 i 50 milijuna kuna, a pripremne radnje bit će završene u roku od dvije godine. Predsjednik Povjerenstva Muzeja Domovinskog rata u Splitu u osnutku, umirovljeni bojnik HV-a Ivica Bubić istaknuo je kako će na muzejskom prostoru veličine od tri do četiri tisuće četvornih metara, biti izloženi, helikopteri, avioni, tenkovi i ostala sredstva rabljena u Domovinskom ratu.

Muzej će imati i multimedijalnu dvoranu u kojoj će biti smješteni dokumenti, videosnimci, fotografije iz Domovinskog rata, rekao je Bubić te je pozvao sve koji posjeduju takvu građu iz Domovinskog rata da je doniraju budućem muzeju.

OTKRIVEN SPOMENIK GENERALU MATIJAŠU

N

a dvadesetu godišnjicu pogibije ratnog zapovjednika motorizirane postrojbe - tenkista, junaka general-bojnika Andrije Ma jaša Puka, stradalog zadnjeg dana borbe u Mrkonjić Gradu, u Marini otkriveno njegovo spomen poprsje. Čast otkrivanja spomenika legendarnom pripadniku 4. Gardijske brigade imao je umirovljeni general Ante Gotovina koji je ovom prilikom kazao kako je na današnji dan prije dvadeset godina ime Andrije Ma jaša Pauka postalo nit u pleteru hrvatske državnos . Uz generala Gotovinu, Ma jaševo poprsje izliveno u bronci, otkrile su zajedno majka Anka i supruga Nada.

Otkrivanju spomenika nazočilo je izaslanstvo Županije u kojem su bili župan Zlatko Ževrnja, Damir Gabrić i Ante Sanader. Župan se tom prilikom posebno osvrnuo na potrebu čuvanja is ne o Domovinskom ratu i borbu pro v iskrivljavanja činjenica iz recentne povijes .

JM/A-MŠ

događaji, susreti

30 kronika sdž br. 93

DAN GRADA VRLIKE I OPĆINA HRVACE I PODBABLJE VRLIKA

N

a svečanoj sjednici prezen ran je dosadašnji rad gradske uprave i planovi za daljnji rad. Najzaslužnijima po odluci Gradskog vijeća uručene su nagrade i priznanja. Osobne nagrade Grada Vrlike za 2015. dobili su mr. se.

Ivan Kozlica za izniman doprinos na rasvjetljavanju povijesnih činjenica i Mile Božinović za dugogodišnji uspješni rad na čišćenju javnih površina Vrlike. Zahvalnicu Grada Vrlike primio je učitelj Milorad Parović. „Od prošlogodišnje Ružarice do danas Vrlika je više od milijun kuna uložila samo u projektnu dokumentaciju. Najvažniji vrlički projekt je radna zona Kosore, za koju se priprema dalekovod Podosoje-Kosore, i nova trafostanica snage 4,2 megavata. Uvelike je odmakla priprema za komercijalnoznanstveni projekt solarnog parka snage 7 puta 300 kilovata. Zajedno s njemačkim inves torima Vrlika je osnovala zajedničku tvrtku s 20 posto udjela u temeljnom kapitalu od 500 suća eura za gradnju tvornice metalnih proizvoda“, izložio je gradonačelnik Ivan Ćorić te najavio početak rada pogona u prvoj polovici 2016. godine.

HRVACE

D

odjelom priznanja i prezentacijom planova za budućnost obilježen je i Dan Općine Hrvace. Dan općine se slavi na blagdan Gospe žalosne, nebeske zaš tnice Hrvaca. Uz općinske čelnike i vijećnike proslavi su nazočili zamjenici župana Luka Brčić i Ante Šošić. Izviješće o pos gnućima kroz proteklih godinu dana i budućim planovima na svečanos je predstavio načelnik Dinko Bošnjak, koji je na toj dužnos od prvih izbora 1993. godine. Slavljenicima je u ime gradova i općina ce nskog kraja čes tke upu o gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, a u ime županije zamjenik župana Luka Brčić. Svečanost je završena podjelom javnih priznanja i nagrada Općine Hrvace. Dobili su ih Mirna Mađor za doprinos radu HKUD-a Peruča, Branko Doljanin za doprinos ugledu Općine Hrvace, fra Stanko Dotur za duhovnu obnovu i razvoj crkvene infrastrukture i fra Ante Kekez u povodu 25 godina svećenstva te kao pisac brojnih knjiga duhovnog sadržaja.

PODBABLJE

U

Podbablju je svečano obilježen blagdan svetog Luke i Dan općine. Nakon polaganja vijenaca, kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, na Kamenmostu, te na spomen križu kod zavjetne crkve svetog Luke, održana je svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz brojne goste, načelnike susjednih općina, svečanoj sjednici nazočio je i župan Zlatko Ževrnja. Načelnik Općine, dr. Mario Ujević, istaknuo je kako su uz proračun od pet milijuna kuna, uspjeli pla i određene proračunske zaostatke koji su ih opterećivali u proteklom vremenu. Posebno se zahvalio Županiji na pomoći oko kredi ranja studenata sa područja općine Podbablje, plaćanja prijevoza učenika, uređenja lokalnih prometnica, pomoći oko mreže javne rasvjete, te niza drugih poslova od općeg interesa. Odličnu suradnju Općine Podbablje sa Županijom pozdravio je i župan, posebno naglasivši kako bi ona bila još i izraženija, da državna vlast nije smanjila pomoć županiji za oko 30 milijuna kuna, kao što nije pomogla u realizaciji ni jednog vitalnog projekta od važnos za Imotsku krajinu. Najgore od svega je činjenica da se samo pet posto sredstava dodjeljuje općinama, gradovima i županijama, a u istom trenutku 95 posto novca ostaje u gradu Zagrebu, kazao je župan. Na svečanoj sjednici predstavljen je i novi grb i zastava općine, rad umjetnika Branimira Jonjića. Nakon svečane sjednice, slavlje Podbabljana nastavljeno je svečanim misnim slavljem kojeg je predvodio župni vikar župe Imotski, fra Zoran Kutleša.

A-MŠ

događaji, susreti

kronika sdž br. 93 31

ODRŽANA SVEČANA SKUPŠTINA VAD A

U

projekcijskoj dvorani Muzeja Sinjske alke, a povodom završetka godine u kojoj je brojnim ak vnos ma obilježena 300. Alka, održana je svečana Skupš na Viteškoga alkarskog društva Sinj. „Samo rijetki iz ove generacije Sinjana i članova Viteškog alkarskog društva pamte posljednju svečanu skupš nu naše udruge, koja je održana prije 50 godina u prigodi 250. Sinjske alke. Stoga nam svima treba bi na ponos, a ja vjerujem da jest, što smo danas ovdje i da je upravo nas članove VAD-a i prijatelje Alke zapala čast sazivanja i održavanja ove svečanos na kojoj ćemo našim članovima te zaslužnim pojedincima i ins tucijama dodijeli plakete i povelje kao trajno sjećanje na naš veliki jubilej“ kazao je dr. Ante Jukić predsjednik VAD-a. Naglasio je kako je sadašnjoj upravi VAD-a i današnjoj generaciji članova alkarskog društva pripala čast, ali i odgovornost ispuni snove tolikih prije njih: po prvi puta Viteškom alkarskom društvu u njegovoj tri stoljeća dugoj povijes priskrbi vlas dom, Alkarske dvore.

Na svečanoj skupš ni uručene su i Alkarske povelje i alkarsko odličje Alkarski grb. Alkarska povelja dodijeljena je zaslužnim pojedincima, udrugama i ins tucijama koji su pomogli u realizaciji brojnih projekata Alkarskog društva kao i realizaciji organizacije alkarskih svečanos . Među dobitnicima ove povelje su splitsko makarski nadbiskup Marin Barišić, župan Zlatko Ževrnja, Vlada RH, Ministarstvo kulture RH, Splitsko-dalma nska županija, Grad Sinj i ostale jedinice lokalne samouprave s ce nskog područja, sinjsko sve šte, te Hit radio Sinj.

Ovom prilikom posebno priznanje uručeno je slavodobitniku 300. Alke Frani Ivkoviću koje mu je dodijelio Papa Franjo. Na priznanju hrvatskim je jezikom napisano: „Njegova Svetost Papa Franjo od srca udjeljuje Apostolski blagoslov Frani Ivkoviću, slavodobitniku 300. Alke i zaziva obilje nebeskog blagoslova i milos , te vječni zagovor Blažene Djevice Marije.“ A-MŠ

105. ROĐENDAN BAKE ANĐE

Ž

upan Zlatko Ževrnja u ime Splitsko dalma nske županije, čes tao je baki Anđi Perić iz Kotlenica, najstarijoj stanovnici županije, 105. rođendan. Uz košaru punu darova, buket cvijeća i simboličan ček od 5000 kuna, živahna baka, prepuna op mizma, dočekala je sve one koji su joj uz obitelj došli u posjet.

Nastojala je baka Anđa opisa svojih 105 godina u kojima se kako je rekla puno radilo, iako sama i nije previše kopala na zemlji, ali je trud bio veliki cijelog života. Ni sama se nije nadala da će sve ovo proživje , ali kako je istaknula, sve je u Božjim rukama. „Već osmu, devetu godinu slavimo njen rođendan, ipak je ona najstarija stanovnica naše županije, a zdravlje i razum itekako je služe. Čes tam rođendan i vidimo se i dogodine, bako Anđo“, rekao je Župan. Uz Župana, baki Anđi rođendan je čes tao i načelnik Općine Dugopolje, Stanko Balić.

JM

32 kronika sdž br. 93

POSLJEDNJI ČUVARI AGERA

P

rije nego sunce prebaci svoje zrake preko Biokova i ponovno otkrije raskošnu ljepotu otoka Hvara, niz popločane poljske putove čuju se kopita magaraca i mula, zveket mašklina i mo ka, te sneni razgovor, vrijednih težaka.

Ranom zorom prenose oni iz svojih sela dnevni život u drevni Ager. Suvremenim rječnikom rečeno za njih je Ager svojevrsni dnevni boravak, u kojemu se umjesto s televizijom, radijom i kompjuterom, druže s lozom, maslinom i smokvom. Njihov surround je uis nu mul medijalan, od mirisa, boja i zvukova, sve je ispunjeno i usklađeno onako savršeno kako to priroda već umije. Naravno, danas su maškline i mo ke zamijenili strojevi, a magarce i mule auta, ali ono malo težaka što je ostalo, nije promijenilo svoj odnos prema polju.

Kada su drevni Grci naselili otok Hvar, njegov središni i ujedno najplodniji dio isparcelizirali su prema svojim standardima i pretvorili u poljoprivredno urbanu Horu ili Ager. Od tadašnje izvorne virtualne parcelizacije, koja je zapravo činila samo okvire pojedinih unutarnjih prostora, pa sve do danas, vrijedne su težačke ruke uređivale i iscrtavale konture mikroparcela, slaganjem kamenih gomila, u nastojanju da se dobije plodna zemlja.

Zapravo su te gomile dale potpuni raster te uobličile Ager u veliki otvoreni atelier zidane umjetnos . Specifično za ovu umjetnost jest što se stvarala generacijama i zapravo nikada nije bila završena, a uvijek je bila suvremena. Svaka nova generacija dala bi svoj doprinos u stvaranju čipke gomila i suhozida bilo za ograđivanje međaša, ili za prosto odvajanje od vrijedne zemlje.

U onim zlatnim vremenima hvarskog vinogradarstva, svaki je pedalj Agera bio uređen bolje nego ijedan vrt ili okućnica u nekom od priobalnih mjesta. U onim predjelima u kojima zemlja nije bila bogata za vinovu lozu, obitavali su maslina i smokva. Gotovo da nije bilo polja koje nije imalo malu kamenicu ili bunar, a ona veća su imala i svoje kamene kućice u kojima bi se često okupljali na odmor i ručak.

Ager je uis nu bio cjelodnevni boravak težacima koji bi se tek sa zalaskom sunca vraćali u svoja sela na počinak.

Ne samo da su se uređivala polja nego su se uređivali i putevi, oni glavni tj. veliki, kao i oni sporedni tj. manji. Može se slobodno reći da je zlatno doba hvarskog vinogradarstva bilo i zlatno doba hvarskog Agera. Ne samo da je plijenio svojim izgledom raskošnog đardina, već je bio ispunjen životom, ljudima koji su svakodnevno živjeli s njim i u njemu, od izlaska sunčanog do zalaza. U to je vrijeme od Agera i u Ageru živjela većina tadašnjeg pučanstva središnjeg dijela otoka Hvara.

Kako je zlatno doba vinogradarstva gubilo svoj sjaj, tako je i Ager polako gubio svoju raskoš. Vinogradi su zapuštani, putevi sve teže bivali prohodni, sve je manje bilo tovara i mula čija su kopita odzvanjala ujutro i u večer, kao i pjesme vrijednih težaka. Bunari su vremenom presušili, a vrata od starih kamenih kućica već davno su zatvorena. Ne samo da je Ager gubio svoj vanjski sjaj, nego je iz njega nestajao onaj svakodnevni život.

U nedostatku čovjekova prisustva i njegovog rada, priroda polako svojim plaštom prekriva sve ono što su ljudske ruke stvarale generacijama. Višestoljetno filigransko urešavanje gubi se i nestaje prekriveno bršljanom, kupinom, trnjem i sve više borom. Nekom neupućenom prolazniku taj zeleni koloplet možda izgleda naočit i umirujući, ali zapravo od njega skriva čitav jedan

kronika sdž br. 93 33

napušteni svijet. U tom svijetu svaka gomila ima svoju priču, pam imena onih koji su je slagali, u njezinom se hladu odmarali i pričali svoje priče.

Svaki komad probrane zemlje pam svoju lozu, maslinu, njihove plodove, te često još uvijek čuva njihove korijene koje bi uz malo ljudskog truda ponovno pus li svoje mladice.

Svaki puteljak pam one koji su ih nekada čis li i držali prohodnim, te svakodnevno njime hodočas li polje.

Taj neupućeni prolaznik ovako tek prolazi pored nečeg što nijedan turis čki vodič ne može opisa . Tek kada vatra ponekad pokaže svoju snagu, te izgori dio prirodnog pokrivača, na m mjes ma otkriju se pocrnjeli rukopisi težačkih ruku u zemlji i kamenu. Otkrije se čitav smisao Agera; zbog čega je nastao, kako se uređivao i tko su bili oni koji su ga najvjernije služili.

Ipak se može reći da i danas ljudi zaviruju pod navedeni plašt, otkrivaju izgubljeni svijet, prepoznaju njegovu vrijednost i pokušavaju ga drža živim. Stare kamene kućice ili pojate i danas imaju is pa nas sjaj, te pozivaju ljude u podne u hlad. Odavno zaboravljene masline i smokve spletene bršljanom, još uvijek imaju snage dava plod od kojeg se živi, a loza premda oslabjelih trsova u jematvi nudi slatke plodove čiji se sokovi spremaju posta ono bez čega se ne može; vino. A ničeg od navedenog ne bi bilo bez ljudskog rada, teškog rada težaka.

Tek iz visine može se najbolje uživa u toj umjetničkoj simbiozi zemlje, kamena i čovjeka, koja se još uvijek živa, zahvaljujući ljudskom radu, kojeg je nažalost sve manje.

U svakom godišnjem dobu ta percepcija će bi drugačija, svaki put ćemo moći uživa na poseban, drugačiji način.U proljeće će nas odmara zelenilo vinove loze, koja se pak u jesen pretvara u paletu smeđih tonova. Zimi se is ču nijanse svježe, tek prokopane zemlje, a ljeto donosi pravu čaroliju boja lavande i ruzmarina.

Vrijedni hvarski težaci bili su i ostali najvjerniji, posljednji čuvari drevnog Agera, njegove sluge i njegovi gospodari, s lis i visažis . Ako oni sklope svoje oči, UNESCO, pod čijom je službenom zaš tom to Starogradsko polje, moći će samo nijemo promatra kako ga priroda ponovno uzima pod svoje krilo.

MIKI BRATANIĆ

34 kronika sdž br. 93

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: web@split.hr, • Web: h p://www.split.hr Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: pročelnik@hvar.hr • Web: h p://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-078 • E-mail: grad-imotski@st.h-com.hr • Web: h p://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr, tajnica@kaštela.hr • Web: h p://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: h p://www.komiza.hr

Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: h p://www.vrlika.hr

OPĆINE Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: h p://www.baskavoda.hr Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Općina Dicmo • web: h p://www.makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš E-mail: dicmo@st.hnet.hr • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat • E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat • Web: h p://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Grad Sinj Fax: (+385 21) 734-900 • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: h p://www.dugirat.com • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje • Web: h p://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 211-120 Web: h p://www.dugopolje.hr • E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac • Web: h p://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Grad Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad E-mail: info@gradac.hr • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 Web: www.gradac.hr • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr, solin@solin.hr Općina Hrvace • Web: h p://www.stari-grad.hr Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Grad Supetar Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar Fax: (+385 21) 829-700 • Telefon: (+385 21) 756-710 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 756-712 Web: www.opcina-hrvace.hr • E-mail: grad-supetar@st.hnet.hr • Web: h p://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 • Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: zamjeniknacelnika@jelsa.hr • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Web: h p://www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: gradonačelnik@trogir.hr • Web: h p://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: h p://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-292 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700

Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: h p://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: h p://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: h p://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: lovrokuscevic@st.t-com.hr Web: h p://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: nacelnikovured@okrug.hr, info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Ce ni Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 625-279 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, tomislav.urlic@podgora.hr Web: h p://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr, nacelnik@podstrana.hr Web: h p://www.podstrana.hr Općina Pos ra Sjedište: Pos ra Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.pos ra@st.t-com.hr, nacelnik@opcina-pos ra.hr WEB: www.opcina-pos ra.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: h p://www.prolozac.hr Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: h p://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: h p://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr nacelnik@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Su van Sjedište: Su van Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-su van@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-su van.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: h p://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: h p://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje2@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina@zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 93 35

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za turizam i pomorstvo Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

ZAŠTIĆENA PODRUČJA SPOMENIK PRIRODE STINIVA Uvala S niva je zaš ćena 1967.godine. Smještena na južnoj strani otoka Visa, atrak vnog je i neobičnog izgleda.

Pretpostavlja se da je plaža S niva u prošlos nastala urušavanjem stropa špilje. Zakonom je zaš ćen spomenik prirode od 1967. godine.

Ima izuzetno nepristupačan prilaz s kopnene strane te se do nje dolazi polusatnim hodom, i to isključivo strmom kozjom stazom. Unatoč tome, S niva svojom ljepotom i neobičnim izgledom privlači mnogobrojne turiste. Zbog teškog kopnenog prilaza, ali i svoje ljepote, uvala je omiljena des nacija domaćih i stranih vlasnika jah .

S nivu zatvaraju dvije visoke kamene li ce koje otvaraju usjek u more, između kojih se nazire šljunčana plaža duga 30-ak metara. Ali ona se ukaže poput oblucima popločano gledalište rimskog amfiteatra tek kada se uplovi.

Ograđena visokim klisurama sa svih strana, S niva je barem jednom svojom polovicom uvijek u sjeni, a savršen prirodni divlji krajolik i predivno čisto more rijetko koga ostavljaju ravnodušnim. Uvalu je najbolje posje t ujutro jer tada ima najviše sunca i izgleda čarobno.

Teško je reći s koje joj je strane ljepše prići, ali smatra se kako je najbolje doći sa strane kopna jer postoji staza koja vodi sve do čudesnog žala. Jednom kada dođete do čuvene uvale osje t ćete kao da ste se našli u posebnom svijetu, a brojni su se složili kako bi za potpuni doživljaj bila još potrebna samo morska medvjedica. Uvala mnogima pruža osjećaj sigurnos koji ponekad može bi i lažan, jer sve se može promijeni kada jugo odluči zapuha .