Kronika SDZ br. 82

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske Ĺžupanije br. 82 Split / veljaÄ?a - svibanj '13.

lipanj 2013.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž

VESLAČKI SPEKTAKL U SPLITU – 12. MEĐUNARODNA VESLAČKA REGATA SVETI DUJE U Splitu se 4. i 5. svibnja održala 12. Međunarodna veslačka regata Sveti Duje, tradicionalni veslački spektakl osnovan u čast zaštitnika grada Splita. Ova regata je posljednjih godina postala jedna od najcjenjenijih športskih manifestacija na ovom području te jedna od najpoznatijih manifestacija sveučilišnog športa u Europi.

Na regatnoj stazi u Spinutu 4. svibnja suprotstavile su se najbolje veslačke ekipe hrvatskih i međunarodnih sveučilišta. Ove godine organizatori su zabilježili rekordan broj prijava pa su uz veslače iz Splita, nastupili i oni iz Zagreba, Osijeka, Dubrovnika, Rijeke, Budimpešte, Beograda, Novog Sada, Beča, Varšave, Krakowa, Wroclawa.

Svakako, zvijezde regate Sveti Duje su i ove godine bile najpoznatije posade svijeta, veslači Oxforda i Cambridgea. S obzirom da je Split jedino mjesto na svijetu gdje se održava revanš poznatog The Boat Race-a, obje ekipe svake godine s nestrpljenjem očekuju dolazak u Split. Pobjednik utke sveučilišta u Spinutu je ove godine, baš kao i na Temzi, bio Oxford. Cambridge je na cilj stigao drugi dok je treće mjesto pripalo osmercu sveučilišta u Budimpešti.

U splitskoj luci 5. svibnja, pred Rivom svoje snage su odmjerile posade sastavljene od legendi Oxforda, Cambridgea i Splita, sve redom dobitnici najsjajnijih olimpijskih i svjetskih odličja. Ova utrka uvijek privlači zavidan broj gledatelja što ne čudi s obzirom da se u tri veslačka čamca uvijek nalazi više od dvadeset olimpijskih medalja.

Pobjedu su i u ovom ogledu odnijele legende Oxforda ispred svojih rivala Cambridgea i trećeplasiranog Splita.

kronika sdž 3

Impressum: „Kronika Splitsko-dalmatinske županije“ Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije ISSN 1332-6465 Broj 82, veljača - svibanj '13.

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Glavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur.

Tajnica Županije Zamjenica glavne urednice: Ana-Marija Škorić, prof.

Uredništvo: Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Ana Grgić, dipl.iur.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: »DES« - Split

Poštovano čitateljstvo, Kronika pred Vama obuhvaća razdoblje od veljače do svibnja. U tom razdoblju održane su tri radne sjednice Županijske skupštine, ujedno i zadnje prije raspuštanja ovog saziva Skupštine.

Održana je i svečana Sjednica koja je obilježila 20 godina postojanja naše Županije. Donosimo Vam i popis plaža na kojima će se vršiti ispitivanje kakvoće mora, te sve o dosadašnjim, te budućim, planiranim energetskim aktivnostima Županije. Pročitajte i informaciju o Obiteljskom centru, te o aktivnostima koje se provode u okviru njega.

Donosimo Vam i zanimljivu reportažu iz Bruxellesa.

4 kronika sdž

županijska skupština

20. godina Proslavljen Dan Splitsko Povodom 14. travnja, Dana Županije, 16. travnja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika održana je svečana sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Sjednici su nazočili brojni uzvanici iz društvenog, političkog, kulturnog i vjerskog života Županije, kao i gosti iz drugih županija i gradova.

Nazočne su pozdravili predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar i župan Ante Sanader. Predsjednik skupštine Sapunar podsjetio je kako se ovom proslavom ujedno obilježava i 20. obljetnica postojanja Županije. Prisjetio se svih pozitivnih i dobrih stvari koje su se dogodile od njenog osnutka do danas, ali i kako je napomenuo, iako je prilika svečana, mora se progovoriti i o problemima koji muče ne samo stanovnike naše Županije, a to je gospodarska i financijska kriza.

Također je kroz analizu rada proteklog saziva Skupštine istaknuo i ono što se može i mora promijeniti u našoj županiji na bolje. Župan Sanader kazao kako su svi koji rade u županiji generacija koja je danas odgovorna za razvoj Hrvatske, a isto tako i za našu županiju. Jer, istaknuo je, kako bude jaka naša županija, toliko će biti jaka i Hrvatska. „Svjesni smo poteškoća u kojima se nalazimo, svjesni smo gospodarske krize i problema koje imamo, ali mi smo odgovorni za rješavanje tih problema“, kazao je župan. Splitsko-dalmatinska županija u tom smislu ulaže i ulagala je velike napore kako bi te probleme riješila, istaknuo je župan, te nastavio kako županija ne može otvarati tvornice, ali može stvoriti najbolje moguće uvijete za razvoj poduzetništva. U nastavku svečanosti ovogodišnjim laureatima dodijeljene su nagrade i povelje.

Nagrade za životno djelo dobili su: prof. dr. sc. Emilio Marin, prof. dr. sc. Ivan Pavić i Vicko Sviličić.

Prof. dr. sc. Emilio Marin rođen je 1951. u Splitu, gdje je završio klasičnu gimnaziju. Diplomirao je arheologiju i latinske filologije, te magistrirao i doktorirao na polju arheologije. Novoimenovani je član Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju u Vatikanu.

Već deset godina je član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, počasni je doktor Sveučilišta u Parizu, od proljeća prošle godine prorektor je za međunarodnu suradnju i redoviti profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, redoviti je naslovni profesor na Sveučilištu u Splitu. Bio je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suvremenom viteškom Malteškom redu. Emilio Marin se tijekom četiri desetljeća rada ogledao u brojnim djelatnostima, kao što su: pedagoške, uredničke, muzeološke, konzervatorske, znanstvene, predavačke, nastavne, esejističke i diplomatske i u znanstvenim disciplinama: povijesti, epigrafije, arheologije i povijesti umjetnosti. Proučavao je razdoblja helenističko, rimsko, starokršćansko, srednjovjekovno i novovjekovno. Bio je dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu i voditelj velikih arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni. Akademik Jean Leclant, egiptolog svjetskog glasa lik profesora Emilia Marina je opisao kao znanstvenika koji izaziva divljenje kako zbog značenja svojih znanstvenih radova tako i poradi svojih talenata stožernog poticatelja znanstvenog istraživanja.

Prof. dr. sc. Ivan Pavić rođen je 1951. u Sinju.

Djelatnik je Ekonomskog fakulteta još od 1976. na kojem je dostigao najviše nastavne, znanstvene i upravne funkcije. Vodio je kolegij Mikroekonomije te kao gostujući profesor predavao na više sveučilišta, izdao niz stručnih i znanstvenih radova i udžbenika.

Od 1992. do 2000. obnašao je funkciju prodekana i dekana Ekonomskog fakulteta. Od 2000. do 2002. bio je prorektor Sveučilišta u Splitu, a od 2002. obnaša dužnost rektora. Duže razdoblje predsjedavao je Rektorskim zborom Hrvatske.

U mandatu kao rektora, Sveučilište u Splitu doseglo je najviši stupanj standarda kako u veličini i opsegu studija tako i po materijalnom razvoju Sveučilišta. Proširen je programski opseg nastave izvođenjem više od stotine

županijska skupština

kronika sdž 5

postojanja o-dalmatinske županije studijskih programa na prediplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, te preko 20 programa stručnih studija koje pohađa preko 24.000 studenata. Stvoreni su uvjeti za razvoj znanosti koja je temeljni pokretač razvoja, a izvođenjem nastave i na engleskom jeziku stvoreno je okruženje za europske integracije i mobilnost znanstvenika. Prof. dr. sc. Ivan Pavić je dalekosežnošću svoje vizije, umješnošću rukovođenja, izuzetnim zalaganjem i poticanjem unutarsveučilišnog zajedništva, te plodnom suradnjom s državnim, županijskim i lokalnim tijelima vlasti pridonio uspjesima Sveučilišta u Splitu i naše Županije.

Vicko Sviličić rođen je 1942. u Podšpilju na otoku Visu. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu odlazi u Split, gdje završava srednju ekonomsku školu. Već u srednjoškolskoj dobi pokazao je interes za društveni rad. Sudjelovao je na radnim akcijama, bavio se amaterskom umjetničkom fotografijom i aktivirao se u Planinarskom društvu „Mosor“.

Po završetku srednje škole, zbog naglog gubitka vida, učlanio se u Međuopćinsku organizaciju slijepih Split. Učlanjenjem u tu organizaciju angažiranost Vicka Sviličića usmjerila se na dobrobit slijepih. U Upravni odbor sadašnje Županijske udruge slijepih Split prvi put je izabran 1971., a četvrti mandat za redom obnaša dužnost predsjednika Udruge.

Sve to vrijeme djeluje u korist članstva u području školovanja, zapošljavanja, opskrbe tiflo-pomagalima, kulturnog, sportskog i općenito društvenog života slijepih. Posebnu pažnju posvećivao je školovanju slijepih učenika i studenata, socijalizaciji i prekvalifikaciji kasnije oslijepljenih osoba i njihovom zapošljavanju.

Vicko Sviličić je među ostalim sudjelovao u osnivanju sportskog Kluba slijepih Split, trgovačkog društva „Pogled“ d.o.o. prvog Kluba slijepih darovatelja krvi u Hrvatskoj. U vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u akcijama pomoći slijepim prognanicima i izbjeglicama.

Zasluge za gospodina Sviličića na području poboljšanja i ugleda te kvalitete življenja slijepih osoba i njihove afirmacije kako u Županiji tako i u Republici Hrvatskoj su nesporne.

Osobne nagrade dobili su: Pjero Baranović, Ojdana Koharević, prof. dr. sc. Dragan Ljutić, Petar Malbaša i Špiro Žižić.

Pjero Baranović rođen je 1976. u Splitu. U svojoj preko dva desetljeća dugoj kolekcionarskoj karijeri sveprisutan je u kulturnom, sportskom i javnom životu Splita, Županije i Hrvatske, a nesebičan doprinos dao je i u realizaciji mnogih projekata u inozemstvu.

Najznačajniji doprinos rodnom gradu i županiji dao je nizom uspješno realiziranih prijedloga poštanskih maraka sa temama Splita, Županije, značajnih ljudi, znamenitosti, događaja, obljetnica… Njegovom aktivnošću Split je godinama bio glavni hrvatski filatelistički centar te grad u kojem je organizirana prva Međunarodna filatelistička izložba u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem Dalmatinskog kolekcionarskog društva „Diokles“ širi djelatnost sa filatelije i na ostale kolekcionarske hobije aktivno se zalažući za očuvanje starih kolekcionarskih hobija poput značkarstva, medaljarstva, numizmatike, kartofilije, kartičarstva, faleristike…

Sveukupna uspješna volonterska aktivnost gospodina Baranovića na području filatelije i kolekcionarstva koja je izuzetno značajna za kulturu Splitsko-dalmatinske županije zaslužuje dodjelu ove nagrade.

Ojdana Koharević rođena je 1968. u Šibeniku gdje je 1986. završila srednju školu novinarskog smjera. Iste godine upisala je Studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je stekla zvanje diplomirane novinarke. Nedugo nakon studija 1992. postala je honorarni suradnik u zagrebačkom dopisništvu Slobodne Dalmacije, a zatim se preselila u Split gdje je nastavila novinsku karijeru sve do danas.

U svom novinarskom radu Ojdana Koharević obrađuje

6 kronika sdž

županijska skupština

razne teme, a već godinama prati rad Splitsko-dalmatinske županije i njene Skupštine. Kroz brojne teme iz politike, gospodarstva, školstva, pomorstva, turizma aktualizira problematiku i otvara prostor za poboljšanje življenja. Svoj posao odrađuje profesionalno, obrađujući prave teme, a ne baveći se skandalima i žutim novinarstvom. Takvim pisanjem jedna je od najboljih promotorica Splitskodalmatinske županije.

Prof. dr. sc. Dragan Ljutić rođen je 1956. u Šibeniku.

Diplomirao je 1980. na Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizaciju iz interne medicine položio je 1989.nakon čega je nastavio usavršavanje kao stipendist Međunarodnog udruženja nefrologa iz kliničke nefrologije u Guy´s bolnici u Londonu, a 1993. i stipendist British Council-a.

Od 1996. voditelj je Kliničkog odjela za nefrologiju i dijalizu KBC Split. Magistrirao je 1988. u Rijeci, a doktorirao 1991.

Od 1990. sudjeluje u nastavi Medicinskog fakulteta, a od 2008. je redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2008. predsjednik je Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju, od 2009. – 2011. pomoćnik je dekana za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nakon čega je izabran za dekana Fakulteta.

Objavio je 145 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u organizaciji preko 100 simpozija, kongresa i stručnih sastanaka u nas i u svijetu. Na više svjetskih sveučilišta bio je pozivni predavač, te je kao osobito priznanje bio Voditelj glavne teme Europskog nefrološkog kongresa u Pragu 2010. Kao dekan potiče i promovira znanstveni rad, te danas s Medicinskog fakulteta dolazi 50 % znanstvene produkcije Sveučilišta u Splitu. Potiče razvoj studija na engleskom jeziku i sudjeluje u nastavi studija Dentalne medicine i pripremi studija Farmacije. Do sada je imao 15 mentorstva za magisterije i doktorate.

Petar Malbaša rođen je 1958. u Sinju. Tu je završio osnovnu i srednju školu. Profesionalni je fotograf kojim se zanimanjem bavio do vremena Domovinskog rata.

Tada se stavio na raspolaganje Zboru narodne garde gdje kamerom bilježi aktivnosti hrvatske vojske kroz 126. brigadu Sinj. U Zborno područje Split, kojim je zapovijedao Ante Gotovina, prešao je 1994. godine. Svoje aktivnosti ratnog snimatelja bilježio je tijekom cijelog rata, a značajna snimateljska dostignuća postigao je kroz akcije: Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Maestral i Južni potez.

Završetkom rata i počecima progona hrvatskih generala Petar Malbaša godinama je radio i argumentirano doprinosio istini o nevinosti naših generala. Njegovi dokumentarni filmovi značajno su doprinjeli u dokaznom postupku koji je u konačnici oslobodio naše heroje nametnutih optužbi. Film, simboličnog naziva „Istinom do pobjede“ vidjela je cijela naša domovinska i iseljana Hrvatska, te ostavila snažan pečat domoljublja i osnaženja Domovinskog rata kao pravedne i poštene oslobodilačke borbe hrvatskog naroda.

Petar Malbaša je svjedok vremena i istine o Domovinskom ratu. Bio je borac drugačijeg kova. Borac koji se s kamerom borio u medijskom ratu. Zahvaljujući njegovim snimkama vidjelo se i doznalo sve što se događalo od Sinja, Hrvaca, Knina.. od Zime 94. pa do veličanstvene Oluje. Špiro Žižić rođen je 1951. u Solinu. Direktor je Doma kulture „Zvonimir“ u Solinu, institucije koja je od svog osnutka 1991. izvorište kulturnih događanja u gradu na Jadru. U proteklih dvadesetak godina postao je dobri duh solinske

županijska skupština

kronika sdž 7

kulture. Okupio je tim koji pokriva sva područja kulturnog djelovanja, mirom vrsnoga stratega koji uvijek zna što hoće, upravlja njihovim radom i usmjerava ga. Očinskom blagošću i naizgled tvrdoglavom ustrajnošću jednostavno izvlači iz ljudi ono najbolje što je u njima, uvijek potičući kreativnost i poštujući osobnost. Sudjelovao je u utemeljenju Ethno ambijenta, festivala kulture raznolikosti na kojem nastupaju sva imena koja nešto znače u svijetu te vrste glazbe i čije je značenje već preraslo granice Lijepe naše. Već godinama priređuje Solinsko kulturno ljeto s programom za ljude različitih afiniteta, ali bez podilaženja publici lošim programom. Na poticaj Špira Žižića i uz njegovu svesrdnu pomoć pri Domu kulture pokrenuta je i uspješno radi radionica za izradu suvenira te restauraciju keramike u kojoj se, osim osnovne djelatnosti, solinskoj mladeži kroz prigodne prezentacije približava antička i starohrvatska spomenička baština. Posebno poglavlje je njegov angažman u nakladničkoj djelatnosti. Glavni je urednik mjesečnika „Solinska kronika“ i pokretač je „Tusculuma“, časopisa u kojem se objavljuju radovi arheologa, povjesničara, jezikoslovaca, muzikologa i geologa.Svojim neumornim radom Špiro Žižić postao je institucija Grada Solina, čovjek čiji se utjecaj, i kad nije vidljiv, osjeća u svim zbivanjima u gradu. Ono što radi može se raditi samo sa srcem, a za rce prave plaće nema.

Najveća plaća koju zajednica može pružiti je zahvalnost.

Skupne nagrade dobili su: HNK „Trogir“, KUD „Salona“, Odbojkaški klub invalida „Split“ (OKI SPLIT), Odsjek za intervencijsku kardiologiju Kliničkog odjela za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split i Udruga „Zvjezdano selo Mosor“.

HNK „Trogir“ službeno je osnovan 13. lipnja 1912. kao sportski klub Trogir, a na inicijativu Ante Madirazze, kasnije uglednog liječnika, koji je studirao u Beču i u grad donio prvu pravu nogometnu loptu.

Kroz svoju dugu povijest klub je mijenjao ime i postizao različite rezultate, ali je uvijek posebnu pažnju posvećivao mlađim uzrastima, tako da je već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća bio jedan od rijetkih klubova koji je u natjecanju imao juniorsku momčad, a zatim i pionirsku. Hrvatski nogometni klub „Trogir“ je svojim rezultatima zadužio nogometnu Dalmaciju i Hrvatsku, te dao veliki broj kvalitetnih nogometaša i državnih reprezentativaca.

Sto godina postojanja HNK „Trogir“ samo po sebi je dovoljan razlog da ova športska udruga dobije županijsku nagradu.

KUD „Salona“ Solin osnovano je 1943. godine u Solinu, čime započinje sedam desetljeća duga tradicija rada na očuvanju dalmatinske i hrvatske kulturne baštine. U sedamdeset godina aktivnog rada, kroz Salonu je prošlo nekoliko stotina folkloraša-amatera i niz eminentnih plesnih i glazbenih stručnjaka (B. Šegović, M. Katunarić, Lj. Stipišić, M. Škunca, R. Kraljević, D. Tambača…) koji su ugled i kvalitetu ovog društva afirmirali u domovini i izvan nje. Nastupajući na uglednim glazbenim pozornicama naše Domovine te brojnim turnejama i nastupima u inozemstvu „Salona“ je dostojno promovirala svoj grad, regiju i domovinu.

Folklorni ansambl Salone na svom repertoaru danas ima koreografije plesova dalmatinskog priobalja i otoka, Dalmatinske Zagore, Slavonije

8 kronika sdž

županijska skupština

te plesnih običaja Hrvata Bunjevaca i banatskih Hrvata. Mandolinsko-tamburaški orkestar okuplja mahom mlađe glazbenike. Osim kao pratnja Folklornom ansamblu, sastav djeluje i samostalno, izvodeći pretežno tradicijsku glazbu, ali se uspješno ogleda u novijim glazbenim izričajima. Pri Saloni djeluje i ženska klapa koja osim tradicijskog dalmatinskog klapskog izričaja njeguje i vokalnu folklornu glazbu ostalih hrvatskih regija. Pri KUD-u djeluje i nekoliko dječjih plesnih grupa.

Povezanost sa srodnim društvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekata međunarodne kulturne suradnje čime je „Salona“ znatno doprinijela turističkoj promidžbi naše regije i približavanju dalmatinske glazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima.

Odbojkaški klub invalida „Split“ (OKI SPLIT) djeluje već osmu godinu na području Splitsko-dalmatinske županije, a službeno je osnovan 2006. u cilju rehabilitacije i resocijalizacije invalida Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.

Klub okuplja 115 članova raznih kategorija tjelesnog oštećenja sastavljene od mlađe populacije invalidnih osoba proizašlih iz Domovinskog rata, a preko svojih programa uključene su i obitelji osoba s invaliditetom i hrvatskih branitelja, pa broj uključenih u programe kluba doseže brojku od preko 500 korisnika.

OKI Split okuplja članstvo sa područja Splita, Solina, Kaštela, Dugopolja, Dicma, Sinja, Srinjina, Imotskog… U realizaciji i unapređenju svojih programa i projekata ostvaruje uspješnu suradnju sa braniteljskim i športskim udrugama te mnogim institucijama sa područja Županije. Klub je član Hrvatskog paraolimpijskog odbora i natječe se u 1. Hrvatskoj ligi sjedeće odbojke koja broji 14 klubova. Igrači OKI-a su zastupljeni i u muškoj i ženskoj reprezentaciji.

Dodijeljeno priznanje je izraz zahvalnosti sportašima s invaliditetom i hrvatskim dragovoljcima Domovinskog rata za sve što su učinili u športu i obrani Republike Hrvatske.

Odsjek za intervencijsku kardiologiju Kliničkog odjela za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split, od samog osnivanja 2005. godine sudjeluje u mreži za aktualno zbrinjavanje bolesnika s infarktom miokarda (24 sata dnevno). Zahvaljujući intervencijskom liječenju akutnog infarkta miokarda bolnička smrtnost od te bolesti je smanjena sa 14 % 2003. na svega 4,8% 2010. godine.

Svojim radom djelatnici Odsjeka bitno su unaprijedili liječenje akutnog infarkta miokarda te time omogućili, građanima Splitsko-dalmatinske županije, ali i turistima i namjernicima, liječenje prema najvišim standardima medicinske struke. Liječenje koronarnih bolesnika hitnim i elektivnim invazivnim postupcima zaslužno je za opće smanjenje kardiovaskularne smrtnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je ona ispod republičkog prosjeka (44% vs. 49%).

županijska skupština

kronika sdž 9

Udruga „Zvjezdano selo Mosor“ - znanost, kultura i umjetnost iz Splita svojim djelovanjem okuplja djecu predškolskog uzrasta, učenike osnovnih i srednjih škola, studente i građane radi provođenja programa u cilju edukacije novih naraštaja astronoma, poboljšanja kvalitete življenja mladeži, neposrednog rada s mladima u svrhu sprječavanja asocijalnih i ovisničkih ponašanja te poticanja kreativnog stvaralaštva mladih. Udruga ima oko 250 članova, od kojih je polovica mlađa od 18 godina. Veliki dio programa se provodi u zvjezdarnici na Mosoru. U zadnjih desetak godina kroz edukacijske aktivnosti u zvjezdarnici prošle su tisuće učenika i studenata. Napravljeni su mnogobrojni učenički projekti iz različitih područja astronomije koji su izlagani i na različitim smotrama učeničkog stvaralaštva. Mladi članovi Udruge su se bavili fotometrijom ekstrasolarnih planeta, meteorskom analitikom, astrometrijom asteroida, te nebeskom mehanikom. Sa svojim su radovima redovito bili visoko plasirani na državnim natjecanjima. Udruga organizira malu školu astronomije za školski uzrast, zimske, proljetne i ljetne škole astronomije, školu u prirodi, različite radionice s područja tehničke kulture, predavanja, seminare i promatranja. Kontinuirano prati sve značajnije astronomske pojave i događanja, poput pomrčina Sunca ili Mjesec, meteorskih rojeva i sl.

Povelje Splitsko dalmatinske županije dobili su za 75 puta darovanu krv: Katarina Verbanac, Biserka Zanne, te za 100 puta darovanu krv: Nikša Bešić, Stipan Bilić, Krunoslav Čmrlec, Goran Čolak, Ante Ćuk, Vjekoslav Ečić, Matko Šmuketa, Mario Vitezica i Slobodan Vukman.

Prof.dr.sc. Emilio Marin zahvalio se u ime nagrađenih. Svečanost su uljepšali Kliški uskoci, Ženska klapa „Ventula“ iz Splita, te KUD „Salona“ .

10 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGA�AJA

županijska skupština

Održane sjednice Žu

4. veljače Upriličeno primanje za dr. Judit Reisman.

Otvorena nova zgrada Obrtno tehničke škole u Splitu.

36. sjednica Županijske skupštine

5. veljače Veleposlanica Kanade posjetila Županiju.

7.-17. veljače U Dioklecijanovim podrumima održana manifestacija „Dalmacijo, sve ti cvitalo…“.

11. veljače Upriličena svečana dodjela počasnog doktorata nobelovcu Aaronu Ciechanoveru, profesoru na Israel Institute of Technology Haifa.

14. veljače Održan okrugli stol na temu ''Seizmičnost područja Splitsko- dalmatinske županije''.

15. veljače Novoimenovani veleposlanik Njemačke Hans Peter Annen posjetio je Županiju.

18. veljače Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije svečano pustio u rad Laboratorij za potresna ispitivanja.

25. veljače U Velikom amfiteatru na Ekonomskom fakultetu Split održana prezentacija ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva nazvana ProInvest.

U organizaciji Savjeta mladih Splitsko dalmatinske županije, Savjeta mladih Grada Splita i Savjeta mladih Grada Solina održan ¨Obitelj i obiteljske vrijednosti danas“.

27. veljače U Sinju održan sastanak za koordinaciju i provedbu projekta Razvoj ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu.

28. veljače Održana 36. sjednica Županijske skupštine.

5. ožujka Održana 10. sjednica Odbora za sigurnost SDŽ.

Dana 28. veljače pod predsjedanjem Petroslava Sapunara predsjednika, održana je 36. sjednica Županijske skupštine.

Prihvaćen je Programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2013.godinu. Odredbom članka 45. Poslovnika Županijske skupštine propisano je da Skupština donosi Program rada kojim utvrđuje poslove i zadaće iz djelokruga Skupštine koji će se izvršiti u određenom programskom razdoblju. Programiranje rada ima za ciljeve: uravnotežiti rad Županijske skupštine i ravnomjerno rasporediti održavanje sjednica, te raspravu na sjednicama i donošenje akata iz njezina djelovanja, obvezati upravna tijela za izradu određenih akata i nadležna radna tijela na predlaganje tih akata. Tako zamišljeni ciljevi ostvaruju se kroz izradu i donošenje Programa rada za svaku kalendarsku godinu.

Rad na Programu počinje pozivom za sudjelovanjem u izradi. Tako je Predsjednik Županijske skupštine 30. studenoga 2012. uputio poziv za sudjelovanje u izradi Programa rada Županijske skupštine za 2013. godinu. Poziv je upućen županu, vijećnicima Županijske skupštine, gradovima i općinama s područja Županije, čelnicima županijskih ustanova, udruga i zajednica, upravnih odjela i službi. Tajništvo županije je temeljem pristiglih prijedloga izradilo je Nacrt programa rada, a Povjerenstvo za izradu programa rada na sjednici održanoj 2013. utvrdilo je Prijedlog programa.

Donesena je Odluka o raspoređivanju sredstava proračuna Splitskodalmatinske županije namijenjenih financiranju političkih stranaka i nezavisnih vijećnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini, do isteka mandata ovog skupštinskog saziva, te Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Lučke uprave Splitskodalmatinske županije. Analizu turističke sezone 2012. godine na području Splitsko-dalmatinske županije, vijećnicima je iznio Joško Stella, predsjednik Županijske turističke zajednice. Turistička sezona 2012. godine pripremala se usporedno s kalkulacijama najjačih svjetskih ekonomija o tome kada će svjetsko gospodarstvo izaći iz recesije i krize. Problem je bio u tome što je hrvatski turizam ovisan baš

županijska skupština

upanijske skupštine

kronika sdž 11

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 6. – 10. ožujka U Splitu na žnjanskom platou održan 18. međunarodni sajam GAST.

o tim najjačim svjetskim ekonomijama, a upravo iz tih zemalja, dolazi u hrvatska turistička odredišta najviše gostiju. Kako se recesija u svijetu postupno počela smirivati, tako se ponovno probudila globalna želja za putovanjima, te se u konačnici može zaključiti da je 2012. godina turistički bila izrazito uspješna i po fizičkim ostvarenjima turističkog prometa, rekordna. Hrvatski turistički sustav pokazao je svoju vitalnost, posloživši sve kockice u jedinstveni mozaik u kojem su svi čimbenici bili usklađeni i predani istom cilju. Svi koji sudjeluju u turističkom lancu, počevši od spremačica, kuhara i konobara, operativaca, menadžmenta i lokalne zajednice, te države, mjerodavnog ministarstva i sustava turističkih zajednica, odradili su svoje zadaće. Radna tijela Skupštine pohvalili su ovu Analizu, uz nekoliko sugestivnih primjedbi. Predsjednik Odbora za lokalnu samoupravu mr. sc. Boris Ćurković kazao je kako se u ponudi treba oslanjati na domaće proizvode, zato što su najkvalitetniji i najprirodniji. U ime Odbora za financije, predsjednik istoga Stjepan Kolovrat kazao je kako bi dobro bilo u ovakvim analizama iznijeti i financijske pokazatelje. Prihvaćena je Odluka o osnivanju Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa.

Inicijativa za osnivanje ove Platforme nastala je kao rezultat sve većih obveza i odgovornosti lokalne i regionalne samouprave u pronalaženju kvalitetnih odgovora na povećanje rizika od katastrofa, kako prirodnih tako i onih izazvanim ljudskim djelovanjem, te uslijed razvoja za koji se zalažemo. Iz činjenice da je sustav odgovora na katastrofe u RH u nastajanju i da trpi određene slabosti, proizlazi potreba i interes županija i gradova da se u tom pravcu ostvari napredak. Prihvaćeno je Izvješće o radu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitskodalmatinske županije, te su doneseni programi potpore znanstveno istraživačkih projekata u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, poticanja izgradnje poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2013.-2016. godine, izgradnje jednostavnih akumulacija za navodnjavanje u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije, rada poljoprivrednih udruga u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Donesen je Plan zdravstvene zaštite u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

12. ožujka Veleposlanica Australije Susan Cox posjetila županiju.

14. ožujka Argentinac Jorge Mario Bergoglio novi je 266. poglavar Rimokatoličke crkve. Izabrao je ime Franjo (Franciscus), objavio je s balkona bazilike sv. Petra kardinal protođakon Jean Louis Tauran.

Tako je nakon tri kruga glasovanja odlučilo najmanje 77 od 115 kardinala. U 19,07 sati izašao je bijeli dim iz dimnjaka Sikstine, a sva crkvena zvona zvonila su u čast novoga pape. Papa Franjo Prvi neeuropski je papa u 1300 godina i prvi koji je član Družbe Isusove (Societas Jesu). Habemus Papam!' (Imamo papu!) objava je na latinskom jeziku koju izriče kardinal protođakon pri odabiru novoga pape, poglavara Katoličke crkve. Objava se izriče sa središnjeg balkona bazilike Svetog Petra u Vatikanu.

16. – 26. ožujka Održani Dani kršćanske kulture.

19. ožujka U Montpellieru u Francuskoj potpisan Protokol za održivu decentraliziranu suradnju.

20. ožujka

12 kronika sdž

županijska skupština

KRONOLOGIJA DOGA�AJA U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija u Supetru u kongresnoj dvorani „Teatrin“, održan je osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“ koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja.

Na festivalu su sudjelovali kuhari iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra. „Biser mora“ je u proteklih osam godina narastao od male lokalne gastro-manifestacije na razini najvećeg regionalnog festivala. Proglašeni su i pobjednici u juniorskom nadmetanju kuhača.

Naslov pobjednika u konkurenciji Srednjih ugostiteljskih škola pripao je ekipi Srednje škole „Sergej Stanić“ iz Podgorice, drugo mjesto osvojila je kuharska momčad iz Maribora dok su treći bili učenici Srednje turističke škole iz Sarajeva. U konkurenciji Visokih ugostiteljskih škola prvo mjesto osvojila je Višja strokovna škola za gostinstvo in turizem iz Bleda, dok je drugo i treće mjesto pripalo kuharskim ekipama iz Ukrajine.

21. ožujka Sri Sri Ravi Shankar osnivač svjetske udruge “Umijeće življenja” posjetio Županiju.

U Vrgorcu Održana prezentacija Lokalne razvojne strategije LAG-a „Adrion“. Imalo se prilike čuti koje promjene donosi Europska unija i na koji je način moguće izvući najviše upravo preko instituta projekata koji se kanaliziraju isključivo preko udruženja poput LAG-a „Adrion“. Istaknuta je važnost ujedinjenja jer, biti konkurentan na Europskom tržištu, jedincima je teško izvedivo, no, kada se pojedinci udruže u zajednički projekt, otvaraju se brojne mogućnosti, podiže se razina konkurentnosti i naravno, znatno se povećavaju mogućnosti za povlačenje novca iz europskih fondova.

LAG „Adrion“, koji je u cjelinu spojio prekrasno makarsko priobalje i ponositu Dalmatinsku zagoru, točnije, njeno zabiokovlje, eklatantan je primjer budućnosti koja nam, htjeli ti neki ili ne, zasigurno kuca na vrata.

25. ožujka Predstavnici UEFA-e i nogometnih reprezentacija U-17 posjetili Županiju.

Predstavnici Lionsa posjetili Županiju.

Održana skupština Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitsko-dalmatinske županije (LP SDŽ).

Temeljem članka 9. stavak 1. alineja 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 150/08, 71/10,139/10,22/11,84/11,12/12,35/12, 70/12 i 144/12) Splitsko-dalmatinska županija je obvezna donijeti Plan zdravstvene zaštite u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz suglasnost Savjeta za zdravlje, a u skladu sa Planom zdravstvene zaštite Republike Hrvatske. Temeljem Plana donose se jednogodišnji i trogodišnji planovi promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti te organiziraju i provode javnozdravstvene mjere sukladno planovima zdravstvene zaštite i planovima promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti.

Nakon kraće rasprave predlagatelj je povukao točku dnevnog reda Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine na području Splitskodalmatinske županije. Prihvaćeno je Izvješće o ispitivanju kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2012. godini, te je donesena Odluka o mjerilima i kriterijima za izdvajanje sredstava za financiranje programa javnih potreba u području predškolskog odgoja u jedinicama lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini. Vijećnici su prihvatili zaključke o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa nekretnina označenih kao kat.čest. 3962 i 3970, K.O. Hvar, pravo prvokupa nekretnina označenih kao kat.čest.

99759/53, 656, 637/4, 637/5, K.O. Podgora, pravo prvokupa kulturnog dobra, za cijelo nekretnine upisane u poduložak 8, Z.K.U. 70, sagrađene na čestici zgrade 762, sve K.O. Split, u naravi stan na I. (prvom) katu, označen brojem 3, površine 82,64m2, anagrafske oznake Split, Obala Ante Trumbića 3.

Donesena su rješenja o imenovanju v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije, imenovanju mrtvozornika za područje Grada Makarske, rješenja o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Općine Jelsa, te Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Stožera zaštite i spašavanja Splitskodalmatinske županije.

Također su prihvaćeni statuti i izmjene i dopune statuta osnovnih i srednjih škola kojima je Županija osnivač. Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi utvrđena

županijska skupština je obaveza svim odgojno-obrazovnim ustanovama usklađivanje općih akata s novim odredbama Zakona. S tim u vezi osnovne i srednje škole usvojile su prijedlog izmjena i dopuna statuta, te su od Županije kao svog osnivača, sukladno odredbama Zakona zatražile prethodnu suglasnost na odredbe istog.

kronika sdž 13

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 26. ožujka Održana 37. sjednica Županijske skupštine.

4. travanja

37. sjednica Županijske skupštine.

Dana 26. ožujka pod predsjedanjem predsjednika Skupštine Petroslava Sapunara održana je 37. sjednica Županijske skupštine.

Donesena je Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Splitsko-dalmatinske županije.

Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje opće akte s istim. Cilj izmjena ovog Zakona, a samim tim i izmjene Statuta je bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i veći doprinos u ostvarivanju prava građana u istima. Tako se između ostalog postiže jača međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela, osigurava kontinuitet u obnašanju dužnosti izvršnog tijela kad je proteklo više od pola mandata, te ostavlja mogućnost dužnosti od strane zamjenika koji je izabran zajedno i istovremeno s izvršnim tijelom kojem mandat prestaje. Također se jača nadzor nad radom i općim aktima predstavničkog tijela, te uvodi nadzor nad pojedinačnim neupravnim aktima.

Skupština je donijela Poslovničku odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Kao i Statutarna odluka o izmjeni Statuta Županije odnosi se na usklađivanje važećeg poslovnika sa Izmjenama i dopunama istog Zakona.

Prihvaćen je Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, te Godišnji izvještaja o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2012. godinu. Nakon uvodnog izlaganja prihvaćene su odluke o dodijeli nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. Nagrade su uručene na svečanoj sjednici povodom Dana županije. Skupština je donijela Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o kupnji nekretnine-građevinskog zemljišta za potrebe izgradnje Galenskog laboratorija i Laboratorija za provjeru kakvoće galenskih pripravaka (Analitički laboratorij), Odluku o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini, Odluku o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša, društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom. Donesena je Odluka o zaštiti izvorišta rijeke Čikole. Ovom Odlukom utvrđuju se zone sanitarne zaštite izvorišta i propisuju uvjeti i načini zaštite područja izvorišta vode za piće u svrhu zaštite izvorišta od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njegovu izdašnost, kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Provođenje mjera zaštite od onečišćenja vode za piće na vodozaštitnom području izvorišta rijeke Čikole je od javnog interesa i ima prioritet u odnosu na druge mjere i postupke pravnih ili fizičkih osoba

Izaslanstvo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta posjetilo Županiju.

U Splitu Svečano otvorena zgrada Sveučilišnog Odjela za stručne studije.

10. i 11. travnja U Grohotama na otoku Šolti održani 2. po redu Dani Vesne Parun.

15. travnja Održana 38. sjednica Županijske skupštine.

16. travnja Svečano proslavljen Dan Splitsko-dalmatinske županije.

17. travnja Održan 15. Croatia Boat Show.

18.-21. travnja Održavni 23 Marulićevi dani. Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Splitu dodjelom festivalskih nagrada "Marul" svečano je zatvoren Festival hrvatske drame i autorskog kazališta 23. Marulićevi dani. Po ocjeni peteročlanog ocjenjivačkog suda festivalske nagrade "Marul" su dodijeljene u sedam kategorija. Nagradu za suvremeni dramski tekst festivalske predstave dodijeljena je Mati Matišiću, autoru drame "Žena bez tijela". Jeleni Kovačić je dodijeljena nagrada za dramaturgiju u predstavi "Leda" Miroslava Krleže, u režiji Anice Tomić. Nagradu za predstavu u cjelini dobila je Krležina "Leda" u režiji Anice Tomić i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih

(ZKM), Festivala Kotor Art i Kraljevskog pozorišta "Zetski dom" Cetinje. Anica Tomić je dobila nagradu za režiju predstave "Leda", a nagrada za za glumačko ostvarenje dodijeljena je Nataši Barbari Gračner za ulogu Barunice Castelly-Glembay u predstavi "Gospoda Glembajevi" . Nagrada za glumačko ostvarenje dodijeljena je Nataši Dorčić za ulogu Melite u predstavi "Leda", dok je nagrada za umjetničko ostvarenje dodijeljena Frani Đuroviću, Anici Tomić i Jeleni Kovačić za glazbeni koncept predstave odnosno glazbu i izbor glazbe u predstavi "Leda". Publika Marulićevih dana najvišu je ocjenu dala predstavi "Gospoda Glembajevi" u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane i režiji Ivice Buljana.

18. i 19. travnja U okviru provedbe Programa praćenja kakvoće

14 kronika sdž

županijska skupština

KRONOLOGIJA DOGA�AJA mora na plažama u RH, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (Područna jedinica - Odjel za zaštitu mora i priobalja), kao nacionalni koordinator Programa prije početka svake sezone kupanja, u suradnji s jadranskom županijom (domaćinom-pokroviteljem) održan je radni sastanak na kojem su nazočili predstavnici jadranskih županijskih upravnih odjela i zavoda nadležnih za provedbu Uredbe o kakvoći mora za kupanje, te nadležna tijela državne uprave i znanstveno-istraživačke institucije uključene u program. Ove je godine domaćin sastanka bila je naša Županija, a

sastanak je na otoku Visu.

Na sastanku su prezentirana nacionalna i županijska izvješća o kakvoći mora za kupanje za proteklu sezonu (2012), raspravljalo se o postignutim i planiranim rezultatima i provedbenim mjerama, razmijenila su se iskustva vezana za Program praćenja kakvoće mora za kupanje i monitoring mora općenito kao i međunarodne aktivnosti i obveze glede ispunjavanja obveza iz Uredbe, odnosno Direktive 2006/07/EZ o upravljanju vodom za kupanje, te Direktive 2008/56/EZ kojom se uspostavlja okvir za djelovanje zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji).

22. travnja Potpisan Sporazum o suradnji između Splitskodalmatinske županije i Kijevske oblasne državne administracije.

22. travnja Obilježava se Dan hrvatske knjige. Odlukom Sabora Republike Hrvatske, slavi se od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu.

Održan 6. Sajam poslova Splitsko-dalmatinske županije.

24. travnja Održan treći Gospodarski forum.

3.-5. svibnja U Trogiru održan Srednjovjekovni festival.

3. svibnja Švicarski veleposlanik Denisa Knobel posjetio Županiju.

4. i 5. svibnja Održana 12. Međunarodna veslačka regata Sveti Duje, tradicionalni veslački spektakl.

7. svibnja Svečano proslavljena svetkovina SV. Duje zaštitnika Splita.

na području zona izvorišta. Zone sanitarne zaštite izvorišta rijeke Čikole protežu se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.

S obzirom na to potrebno je da predstavnička tijela, odnosno skupštine obiju županija usvoje Odluku.

Skupština je prihvatila Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganje imovinom Osnovnoj školi Vjekoslav Parać, Solin, te Odluku o promjeni naziva Osnovne škole Aržano, Aržano. Ovom Odlukom Osnovna škola Aržano od sada će nostit naziv Osnovna škola Josipa Jovića, prvog poginulog hrvatskog redarstvenika, rođenog u Aržanu, a koji je bio učenik ove škole. Dajući školi njegovo ime, novim naraštajima prenose se vrijednosti i stečevine Domovinskog rata čuvajući supomenu na junaka i heroja Josipa Jovića. Donesena je Odluka o uvjetima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme školskih ustanova Splitsko-dalmatinske županije, te zaključci o davanju prethodne suglasnosti na izmjena i dopuna Statuta Osnovne škole Trilj, Trilj i Statuta Osnovne škole Dugopolje, Dugopolje, te Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Muzeja Cetinske krajine, Sinj.

Od strane predlagača povučen je Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe – korištenja podmorskog svjetlovodnog kabela položenog između Brela i Povlja na otoku Braču.

Skupština je donijela odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na dijelu K.O. Split, predio zapadna obala, na dijelu K.O. Makarska-Makar, predio obala, na dijelu K.O. Hvar, predio obala, na dijelu K.O. Vis, predio obala, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti u spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te korištenje plaže na dijelu K.O. Kotišina, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu K.O. Split, predio sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za manipulaciju i transport rasutih tereta, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe-izgradnje i korištenja podmorskog cjevovoda radi vodoopskrbe otoka Hvara (Brač-Hvar) od plaže Zlatni rat na Braču do vodospreme Tatinja na otoku Hvaru, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu K.O. Stari Grad, predio uvala Tiha. Donesene i odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene-luke nautičkog turizma marine I. kategorije na dijelu K.O. Duće, predio između autokampa Galeb i ušća rijeke Cetine, na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu K.O. Split, predio jugozapadni dio sportske luke Mornar, na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Seget Donji, predio ispred hotela Medena, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene-sidrišta na dijelu K.O. Milna, predio uvala Lučice – Smrčeva (zapadni dio), na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plažnog ugostiteljskog objekta i terase (štekata na dijelu K.O. Omiš, predio gradska plaža, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu K.O. Trogir, predio istočno od Madiracina mula, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu K.O. Split, predio sportska lučica Split.

županijska skupština

kronika sdž 15 38. sjednica Županijske skupštine

Pod predsjedanjem predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, 15. travnja održana je 38. sjednica Županijske skupštine, zadnja u ovom sazivu. Županijska skupština donijela je Odluku o dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, Odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini, te Odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda srednjih škola i učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini. Donesena je Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje gospodarskog korištenja plažnog ugostiteljskog objekta i terase (štekata) na dijelu K.O. Omiš, predio gradska plaža (kod luke). Većinom glasova vijećnici Županijske skupštine nisu prihvatili Odluku o Nagradi Žena godine Splitskodalmatinske županije. Prihvaćeno je Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u 2012. godini na području Splitsko-dalmatinske županije, Izvješće o stanju zaštite i spašavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2013. godini sa smjernicama za organizaciju i razvoj sustava za slijedećih godinu dana, te Izvješće o ostvarenju Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2012. godini.

Splitsko-dalmatinska županija nastavlja s aktivnom politikom poticanja malog i srednjeg poduzetništva kroz programe kreditiranja, poticanje izgradnje poduzetničke infrastrukture (zone) te Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma Splitsko-dalmatinske županije. Programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva kontinuirano potiču nova ulaganja i isti se namjenski koriste za nove investicije, s tim da je u posljednjih 5 godina ostvareno preko 1,4 milijarda kuna direktnih investicije u gospodarstvo Splitsko-dalmatinske Županije, a prikazani rezultati pokazuju opravdanost ulaganja u malo i srednje poduzetništvo. Kreditna sredstva Fonda za poljoprivredu značajno su poboljšala strukturu rada i opremljenosti kao i tehnološke promjene kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava unatoč nepovoljnim kretanjima u gospodarstvu, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.

Interes i potreba za ovaj poticajni program raste te ga je nužno i dalje provoditi i unapređivati. Postignuti rezultati na Programu poticanja maloga i srednjeg poduzetništva - prevladavanje problema nezaposlenosti, samozapošljavanju te otvaranju novih radnih mjesta, ukazuju na nužnost ustrajanja Županije u njegovoj provedbi, tako da će ovaj Program i dalje predstavljati jedan od ključnih prioriteta u razvoju gospodarstva Županije.

Doneseni su pravilnici o postupku dodjele sredstava za potpore rada poljoprivrednih udruga , sredstava za potpore znanstveno istraživačkih projekata u poljoprivredi, te sredstava za potpore izgradnje jednostavnih akumulacija za navodnjavanje koja se isplaćuju iz Proračuna Splitsko-dalmatinske županije. Vijećnici su prihvatili Program sufinanciranja troškova prijevoza učenika srednjih škola i studenata koji se prevoze javnim linijskim prijevozom putnika autobusom u cestovnom prometu na odobrenim linijama prijevoznika u zaobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Donesen je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na zaključivanje Sporazuma o ulaganju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca, Sinj, te Zaključak o davanju očitovanja o izmjeni granice između Općine Marina i Općine Rogoznica. Skupština je donijela Mišljenje da je izvođenje radova na izgradnji zgrade Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu od interesa za Republiku Hrvatsku.

Sveučilište u Splitu podnijelo je zahtjev Skupštini Splitsko - dalmatinske županije da, sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“ broj 9/94, 35/94, 112/00, 144/01, 79/06, 45/11 i 34/12) donese mišljenje da je izvođenje radova na izgradnji zgrade Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu na području Sveučilišnog kampusa Visoka u Splitu, na k.č.broj 6528/6 K.O. Split, površine 816 m2 (nastale od dijela čest. zem. 5064/1), u interesu Republike Hrvatske. Člankom 9. Zakona o izvlaštenju propisano je: „Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije odnosno Skupštine Grada Zagreba na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom“. Sukladno navedenom doneseno je navedeno Mišljenje.

Na temelju točke 6. Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje od 2012. do 2017. godine („Narodne novine“, broj 122/12) i Nacionalnog akcijskoj plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2014. godine Županijska skupština donijela je Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga za svoje područje za razdoblje od 2012. do 2014. godine. Doneseno je Rješenje o imenovanju mrtvozornika za područje Općine Zagvozd. Skupština je donijela rješenja o imenovanju članova Školskih odbora osnovnih i srednjih škola, te učeničkih i đačkih domova na području Županije.

posjeti

16 kronika sdž

Posjete veleposlanika Župan Ante Sanader i njegov zamjenik Luka Brčić primili su veleposlanicu Kanade u Republici Hrvatskoj Louisu Larocque. Župan je upoznao gošću sa županijom i njenim mogućnostima razvoja, te naglasio kako su kanadski gospodarstvenici već upoznati sa uvjetima ulaganja. Naime prije tri godine županijska delegacija boravila je u gradovima Torontu i Halifaxu, te se tada uspostavila gospodarska veza sa kanadskim ulagačima.

Istaknuo je kako osim u turističke zone, županija ulaže i u razvoj Tehnološkog parka. Veleposlanica je pohvalila takvu vrstu ravnomjernog razvoja i turizma i gospodarstva. Ponudila je suradnju sa Hrvatsko-kanadskom poslovnom mrežom koja djeluje u Zagrebu, te je predstavila program razmjene studenata.

Hrvatski studenti i mladež, njih 300 imalo bi tako prilike boraviti u Kanadi godinu dana. Primanju je nazočila Nina Butić Ivanković suradnica za političke odnose i odnose s javnošću pri Veleposlanstvu Kanade u Zagrebu.

Novoimenovani veleposlanik Njemačke Hans Peter Annen posjetio je 15. veljače Županiju. Ovo je ujedno i prvi njegov službeni posjet Splitu i Županiji. „Dva milijuna njemačkih turista boravilo je prošle godine na Jadranu, što je najveći udio stranaca na Jadranu“, kazao je veleposlanik. Naglasio je, kako se osim ove turističke suradnje može još razvijati trgovinska, kulturna, te gospodarska suradnja. Nakon pristupa Hrvatske u EU naše regionalne uprave odnosno županije dobit će više na značenju, kazao je veleposlanik Annen.

Zanimanje njemačkih gospodarstvenika za ulaganje u Hrvatsku je velika, a veleposlanstvo treba biti uslužno poduzeće za sve građane, istaknuo je veleposlanik. „Imali smo izvrsnu suradnju sa vašim prethodnikom, što je rezultiralo zajedničkom gospodarskom konferencijom u Splitu, te potpisivanjem ugovora sa sveučilištem Frankenau. Naša je želja i dalje održavati takvu suradnju, u čemu vi kao veleposlanik imate važnu ulogu“, kazao je župan.

Primanju su nazočili Bruno Boban iz veleposlanstva, Vice Dodig počasni konzul SR Njemačke, Petroslav Sapunar predsjednik Županijske skupštine, prof. dr. sc. Ivica Veža sa FESB-a, te Ranko Vujčić, Branko Ora i Dinko Franchini iz Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije SDŽ.

Domaćini Susan Cox, veleposlanici Australije bili su zamjenik župana Luka Brčić i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. Ovo je bio njen prvi posjet Splitu, ali kako je rekla, već je odavno upoznata sa bogatom poviješću ovoga grada. „Veza Hrvatske i Australije stara je skoro 200 godina, odnosno od kada su, prema priči, prvi Hrvati doplovili do obala Australije daleke 1870 godine“, rekla je veleposlanica. Hrvati koji žive u Australiji, njih oko 130 tisuća vrijedni su i uspješni, naglasila je veleposlanica. Većina njih vode najuspješnije građevinske tvrtke, te tvrtke koje se bave poljoprivredom, lovom i preradom tuna. „Hrvati u Australiji najbolja su veza i garancija buduće suradnje“, zaključila je veleposlanica Cox. Sa mogućnošću suradnje i ulaganja u poduzetničke zone gošću je upoznao zamjenik Brčić, dok je o suradnji na planu sporta i sveučilišta govorio predsjednik Skupštine Sapunar.

Zaključeno je kako će suradnja ići brže i bolje nakon ulaska Hrvatske u EU. U pratnji veleposlanice primanju je nazočila Renata Buljubašić, konzularna službenica.

Predstavnici Splitsko-dalmatinske županije ugostili su veleposlanika Švicarske, Njegovu Ekselenciju Denisa Knobela. U pozdravnim riječima upoznali su gosta sa Županijom i onim granama gospodarstva u kojima su najjači, a to su poljoprivreda, ribarstvo, brodogradnja i turizam.

Najveći dio razgovora temeljio se na suradnji u provedbi projekata koji obuhvaćaju izvore obnovljive energije, a Švicarska već ima dugu tradiciju korištenja tih izvora. Veleposlanik je izrazio svoje oduševljenje Splitom, kojeg često posjećuje i nada se dobrim uvjetima za partnerstvo koje će se provoditi u budućnosti. Zaključeno je kako će se raditi na tome da u budućnosti bude više ovakvih projekata, koji bi napokon pokrenuli našu Županiju, omogućili daljnja zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta, a delegacija SDŽ najavila je prezentaciju naše županije u dogledno vrijeme u Švicarskoj, a samim tim otvaranje puteva novim partnerskim odnosima.

A.-M. Š.

posjeti

kronika sdž 17 Primanje za dr. Judith Reisman

„Vaš posjet je vrlo važan za nas, jer nam je bitno čuti i drugo mišljenje. Svako od nas imam demokratsko pravo misliti drugačije“, kazao je župan Ante Sanader pozdravljajući dr. Judith Reisman. „Šokirana sam činjenicom kako su Vlada RH i ministar nametnuli zdravstveni odgoj, bez prethodnog ispitivanja javnog mišljenja“, kazala je dr. Reisman, nazvavši to jednom vrstom diktature. Naglasila je kako se i u SAD-u odakle dolazi vode društvene borbe razne vrste, ali niti jedna ne počinje nametanjem bez prethodnog pitanja javnosti. Inače, kako je naglasila, njen posjet Hrvatskoj je potpora Karolini Vidović Krišto koje je u emisiji „Slika Hrvatske“, čija je urednica, obrađivala temu zdravstvenog odgoja. U sklopu emisije objavljeni su isječci dokumentarnog filma „The Kinsey Syndrome“. 'Slika Hrvatske' je ukinuta, a budućnost novinarke neizvjesna. „Gospođa Karolina samo je profesionalno obavljala svoj posao novinarke. Zbog toga se ne ostaje bez posla“, naglasila je dr. Judith Reisman.

Ugodan boravak u našoj županiji, te podršku dr. Reisman dao je i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. Naglasio je, kao i župan pravo na drugo mišljenje. „Split je grad sa 25 tisuća studenata te želimo da oni čuju i Vaše mišljenje“, istaknuo je Sapunar. U ime Županijskog savjeta mladih dr. Reisman je pozdravio Ivan Torlak. U večernjim satima istog dana u Nadbiskupskom sjemeništu održana je tribina na temu zdravstvenog odgoja, a koju je organizirao Savjet mladih Splitsko-dalmatinske županije. Tribina je bila vrlo uspješna, a zanimanje za ovu goruću temu pokazalo je mnoštvo građana koji su do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu.

Predavanje dr. Reisman potaklo je dijalog različitih skupina, a tribina je protekla u akademskom i demokratskom duhu.

Predstavnici Lionsa posjetili Županiju Zamjenik župana Visko Haladić primio je predstavnike međunarodne Lions organizacije. Naglasio je važnost njihova djelovanja kroz humanitarne akcije, te podsjetio kako je Lions klub Split drugi, nakon onog dubrovačkog Sv. Vlahe, obnovljen nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. godine. Guverner distrikta Hrvatska, Branko Dragičević predstavio je projekte Lionsa Split, najbrojnijeg u Hrvatskoj, te naglasio da su aktivni i u projektima distrikta. Potpredsjednik, a od 01. srpnja predsjednik međunarodne Lions organizacije Barry J. Palmer, jednostavno je obrazložio na što se odnosi djelovanje i cilj Lionsa: svima jednaki uvjeti za život i rad, te usmjerenje svih aktivnosti ka dobrobiti zajednice u kojoj djeluju. Naglasio je kako Lionsi ne mogu djelovati bez potpore državnih institucija, posebice vlade. Primanju su nazočili i članovi Lionsa Janez Bohorič, Slavko Stošicki i Milan Kapetan.

Zamjenik župana Visko Haladić primio je danas humanistu i mirotvorca Sri Sri Ravi Shankara, osnivača svjetske udruge “Umijeće življenja”. Sri Sri putuje i podučava diljem svijeta, podsjećajući kako sve velike duhovne tradicije imaju zajedničke ciljeve i vrijednosti. Tako je Sri Sri 1981. godine osnovao Art of Living fondaciju, koja putem raznih socijalnih projekata i antistresnih programa djeluje globalno u suradnji sa UN-om u 150 zemalja. „Moj cilj je vidjeti bolji svijet bez nasilja i stresa“, kazao je Sri Sri.

A.-M. Š.

18 kronika sdž

posjeti

Županija sklopila dva spora

Radi promicanja međusobnog prijateljstva, gospodarsko Splitsko-dalmatinska županija je do sada sklopila već n jedinicama lokalne/regionalne samouprave (regijama, p su tako sporazumi o međusobnoj suradnji i prijateljstvu regijom Ascoli Piceno, sa autonomnom pokrajinom Fur Šibensko-kninskom, Zadarskom i Dubrovačko-neretvan

S

klapanjem Sporazuma o suradnji sa francuskim Depertementom Herault, potpisanog 19. ožujka u Montpellieru Splitsko-dalmatinskoj županiji otvorile su se veće razvojne mogućnosti na području znanosti, gospodarstva, zaštite okoliša, turizma, ruralnog razvoja i dr., također, otvorit će se mogućnost razmjene na području očuvanja i promocije kulturne baštine, sporta, ljudskih resursa, sveučilišta, regionalne/područne uprave i dr.

Osim toga suradnjom dviju regija, omogućit će se i zajednička kandidatura projekata prema fondovima EU radi unapređenja kvalitete života stanovnika dviju prijateljskih regija Mediterana.

Sporazum su potpisali župan Splitskodalmatinske županije Ante Sanader i predsjednik Generalnog vijeća Héraulta André Vézinhet.

Protokol o održivoj suradnji potpisan je radi promicanja zajedničke suradnje, gospodarskog i socijalnog razvitka u tri područja: Održivog gospodarskog razvoja, upravljanja okolišem i životnim okruženjem te u području ljudskih resursa. Suradnja u navedenim područjima planirana je u 2013. godini, a u skladu s godišnjim akcijskim planovima svake od potpisnika kojim se utvrđuje program djelovanja u cilju ostvarenja zadanih ciljeva. Splitsko-dalmatinska županija i Okrug Hérault već su u svibnju 2012. godine

potpisali Sporazum o prijateljstvu i suradnji, a potpisivanjem Protokola nastavlja se jačanje suradnje na regionalnoj razini.

Nakon potpisivanja Sporazum o prijateljstvu i suradnji te Protokolu o održivoj suradnji odradio se radni posjet proizvođačima školjaka u Heraultu.

Departman Herault je dio provincije Longuedoc-Roussillon, a u sastavu departmana (analogno našoj županiji) je Etang de Thau (Thau laguna) koja čini 10 % nacionalne proizvodnje kamenica i školjki te doseže godišnju proizvodnju od gotovo 18.000 tona.

Etang de Thau je lociran između gradova Sete i Marseillan gdje francuski uzgajivači imaju velik problem sa mortalitetom kamenica. U taj problem te u problem zaštite uzgoja kamenica od predatora (komarča) je uključen i IFREMER kao najveći istraživački institut mora, te je održan sastanak uzgajivača o pripremi zajedničkog projekta za neki od natječaja EU. Tijekom posjeta uzgajalištima smještenim u laguni Etang de Thau organizirani su susreti s uzgajivačima koji su bili u posjetu uzgajivačima Dubrovačko neretvanske i Splitsko dalmatinske županije. Program posjeta sadržavao je i posjet tvrtkama MAREDOC, OCCIMAREE i MEDITHAU.

posjeti

kronika sdž 19

azuma o prijateljstvu i suradnji

og razvitka, socijalnog boljitka i međunarodne suradnje, nekoliko sporazuma kojima se uspostavlja suradnja sa pokrajinama i sl.) iz zemalja Europske unije. Sklopljeni u sa talijanskim jedinicama lokalne samouprave i to: sa rlanija Venecija Juluija, sa Regijom Molise (zajedno sa nskom županijom) i dr.

S

plitsko-dalmatinska županija i Kijevska oblasna državna administracije na čelu s predsjednikom Anatolijem Prysyaznyukom potpisale su 22. travnja Sporazum o suradnju. „Potpisivanjem sporazuma potvrđujemo dugogodišnju suradnju“, kazao je župan Sanader. Već nekoliko godina Županija održava kontakte sa ovom oblasti. Do prvog kontakta je došlo preko Hrvatsko-ukrajinskog društva i obitelji Limić koja već 500 godina živi u Ukrajni. Kako je rečeno prilikom potpisivanja Sporazuma, najintenzivnija suradnja moguća je kroz turizam, a sada postoji mogućnost povezivanja gospodarstva obzirom da je kijevska oblast industrijsko-agrarna regija. „Među nama i našim državama stvorili su se dobri odnosi. Bez

obzira na predstojeće lokalne izbore uvjeren sam kako će naši odnosi i dalje biti dobri, te da će se razvijati u dobrom smjeru.“, kazao je predsjednik oblasti Prysyaznyuk. Naglasio je kako Ukrajinci vole Hrvatsku i hrvatski narod, te kako odmor, kojem posvećuju posebnu pažnju, vole provoditi u Hrvatskoj. Istaknuo je kako od ovog Sporazuma nije moguće odmah očekivati velike rezultate, ali s vremenom rezultati neće izostati. Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar izrazio je svoje zadovoljstvo što je Sporazum potpisan baš u sazivu Skupštine kojoj je on bio na čelu.

Naglasio je kako se između ovih dviju regija odmah stvorilo prijateljstvo, a svakim novim sastankom i susretom otkrivena su nova područja za suradnju.

gospodarstvo (energetika)

20 kronika sdž

ENERGETIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

- Aktivnosti UO za gospodarstvo, razvitak i europske integracije 1. ENERGETSKI SUSTAV ŽUPANIJE – TEMELJNE ODREDNICE U promišljanju svoje energetske budućnosti, Splitsko-dalmatinska županija je još od svog osnutka započela sustavan pristup u uspostavi pouzdanog, fleksibilnog i ekološki prihvatljivog energetskog sustava u kojem bi znatnu ulogu imali obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost. Za mjerljivost navedenih ciljeva Splitskodalmatinska županija izradila je energetske bilance 1997. godine i 2007. godine, s projekcijom utroška energije u narednih 20 godina, a sve temeljem izrađenih strateških dokumenata o svekolikom razvitku SD županije.

Sukladno definiranoj energetskoj politici, u prostorni plan uvrštene su 33 lokacije za vjetro-elektrane i 24 lokacije za solarne, foto-naponske sustave. Za istaknuti je da su dvije elektrane na vjetar (~48MW) realizirane a u tijeku je realizacija treće elektrane na vjetar instalirane snage 36 MW. Naravno, pri realizaciji ovih projekata Županija kroz investicije u elektrane očekuje znatniji udjel ugradnje domaćih komponenti materijala i znanja.

2.

ENERGETSKA UČINKOVITOST – PROVEDENI ENERGETSKI PREGLEDI U SVIM OBJEKTIMA U okviru programa energetske učinkovitosti, Splitsko-dalmatinska županija izvršila je energetske preglede svih svojih objekata – njih ukupno 230 (osnovne i srednje škole, domovi zdravlja i dr.), u kojima sadržani prijedlozi mjera za povećanje energetske učinkovitosti, s parametrima Slika 1. Vjetroelektrana „Pometeno ekonomske isplativosti ulaganja za svaki pojedinačni objekt. brdo“ instalirane snaga 17,5 MW Kroz dosadašnje aktivnosti Splitsko-dalmatinske županije obnovljeno je niz objekata (uz vlastita sredstva korištena su i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, resornih Ministarstava te i EU fondova): kamenoklesarska škola u Pučišćima, OŠ i DV u Pražnicama (otok Brač), OŠ Komiža (otok Vis), OŠ Vrgorac, OŠ s športskom dvoranom Šolta (otok Šolta), OŠ Jelsa (otok Hvar) i dr.

3. POTICANJE UGRADNJE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA I PROGRAM EKOLOŠKI I ENERGETSKI PRIHVATLJIVE JAVNE RASVJETE U okviru vlastitih aktivnosti UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije SDŽ sustavno, kroz javne pozive, potiče stanovnike županije na ugradnju sunčevih sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanja u kućanstvima na području Splitsko-dalmatinske županije te, u suradnji sa gradovima i općinama, potiče izgradnju i rekonstrukciju sustava javne rasvjete temeljene na energetski učinkovitoj javnoj rasvjeti, čime lokalne proračune rasterećuje rastućim izdacima za utrošak el. energije.

4. EU PROJEKTI Dio svojih aktivnosti Splitsko-dalmatinska županija ostvaruje i kroz EU programe te je tako dosada radila kao partner na slijedećim projektima:  SOLUTION- Sustainable Oriented and Long-lasting Unique Team for Energy Self-suffIcient Communities (Sustavno gospodarenje energijom - održiv i ekološki prihvatljiv način u funkciji energetske samostalnosti lokalne/regionalne zajednice).  ALTERENERGY- Energy Sustainbility for Adriatic Small Communities (Energetska održivost lokalnih zajednica na Jadranu)  ENER-SUPPLY- Energy Efficiency and Renewables Supporting Policies in Local Level for Energy (Energetsko planiranje na lokalnoj razini – mjere za povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti)  EASY - Energy Efficiency and Renewables Supporting Policies in Local Level for Energy (Energetsko

gospodarstvo (energetika)

kronika sdž 21

planiranje na lokalnoj razini – mjere za povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti).

U suradnji sa partnerima, na natječaj Inteligentna Energija Europe (IEE – poziv za 2013. godinu) prijavljen je projekt kroz koji će se sustavno sagledavati potencijal i model implementacije energetskih projekata po modelu ESCO (energetske servisne kompanije). Primjenom modela ESCO znatno bi se doprinijelo procesu realizacije programa energetske učinkovitosti, koje bi za posljedicu imalo vidljivo smanjenje emisije CO2 te bi otvorilo i mogućnost rasta gospodarskih aktivnosti i smanjenju broju nezaposlenih na području naše županije.

4.1 Projekt SOLUTION SOLUTION je energetski, demonstracijski program koji se bazira na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. On je dio CONCERTO inicijative šezdesetak europskih gradova i lokalnih zajednica koje svoju budućnost osmišljavaju na sebi svojstven, ekološki prihvatljiv način odnosno svoj održivi razvitak vide kao svoju budućnost, tj. sklad: modernizacije, tradicije i prirodnog okruženja.

Područje primjene u Hrvatskoj je otok Hvar. U ostvarenju planiranih aktivnosti na otoku Hvaru, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, sudjeluju HEP-OIE d.o.o., i iC “Eurocontact” d.o.o. Za istaknuti je da ovaj projekt predstavlja kontinuitet aktivnosti Splitsko-dalmatinske županije na području energetike, kako vlastitim aktivnostima i sudjelovanjem tako i kroz ostvarenje projekata s EU partnerima kroz EU programe (Inteligentna energija Europe, Sedmi istraživački razvojni program FP7, MED, IPA, PSO+, ….).

Otok Hvar predložen je za ovaj projekt zbog brojnih preduvjeta koji su se u posljednje vrijeme ostvarili na otoku. Na temelju nacionalne i regionalne energetske razvojne strategije, koja podržava korištenje obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti, neophodno je napraviti pregled ovih mogućnosti i potencijala, posebno iz razloga što je lokalno stanovništvo izrazilo interes za takav oblik opskrbe. Nadalje, intenzivni program plinofikacije dijela Splitsko-dalmatinske županije koji je u tijeku na kopnu, stvorio je poticaj i za razvoj sustava distribucije ukapljenog prirodnog plina na otoku. Imajući u vidu činjenicu da su potrošači usmjereni prema potrošnji električne energije iz nacionalne mreže, proces većeg korištenja obnovljivih izvora energije i plinofikacije donosi nove čimbenike te zasigurno zahtijeva izradu novog energetskog razvojnog plana otoka Hvara.  Bilanca potrošnje energije na otoku Hvaru Energetska opskrba otoka Hvara trenutno nije adekvatna i održiva te nema dovoljno kapaciteta da podmiri dugoročno planiranu potražnju za električnom energijom. Dodatno, osim visoke potražnje za el. energijom, energetski sustav otoka Hvara trenutno se suočava sa vrlo visokim sezonskim oscilacijama u potrošnji, uzrokovanim prvenstveno razlikama između velikog broja stanovnika koji borave na otoku tijekom ljetnog razdoblja i malog broja stanovnika u zimskom razdoblju.

Otok Hvar je, kao i drugi hrvatski otoci, povezan u Slika 2. Raspodjela potrošnje energije po gradovima i općinama na otoku Hvaru nacionalni elektroenergetski sustav. Prema bilanci potrošnje energije iz 2011. godine, električna energija je najčešće korišteni izvor energije na otoku Hvaru. Njezin udio u ukupnoj potrošnji iznosi 53,1 posto, zatim slijedi korištenje ogrjevnog drveta s udjelom od 25,2 posto, lož ulja s 15,1 posto te ukapljenog naftnog plina s udjelom od 6,6 posto (slika 2).

Na osnovi rezultata ankete o potrošnji energije iz 1997. i 2008. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji te na temelju prethodnih analiza potrošnje energije koje su elaborirane u okviru nekoliko različitih razvojnih energetskih projekata, izrađena je energetska bilanca za 2010. godinu i projekcije budućih potreba. Sve analize su provedene po pojedinim sektorima potrošnje, oblicima finalne potrošnje energije i namjeni (toplinska potrošnja, ne-toplinska potrošnja i hlađenje). Na osnovu detaljnih analiza za 2010. godinu i očekivanih promjena temeljnih parametara u postupku energetskog planiranja (broja stanovnika, članova kućanstava, stambenih jedinica, veličine stambenih jedinica, broja centralno/sobno grijanih kućanstava, površine sektora u uslugama, normativa potrošnje energije i ostalog) modelirana je i izračunata potrošnja korisne energije za toplinske potrebe, ne-toplinsku potrošnju i hlađenje (slika 3).

gospodarstvo (energetika)

22 kronika sdž

Toplinska potrošnja energije je osnova za modeliranje opskrbe energijom iz konvencionalnih i iz obnovljivih izvora, ali i za potencijal mjera energetske učinkovitosti. Ukupna potrošnja korisne energije u promatranom razdoblju rasti će sa 264 TJ u 2010. na 415 TJ u 2030. godini.

Neki od glavnih rezultata energetskog plana na otoku Hvaru su slijedeći: • rast standarda i sveukupnog razvoja rezultirat će s kontinuiranim porastom potražnje za električnom energijom te potrebama za rekonstrukcijom i nadogradnjom distribucijske Slika 3. Projekcija budućih potreba za energijom na mreže. Potražnja za električnom energijom u 2030. godini otoku Hvaru, u TJ dosegnut će ~75 GWh • ugrađivanje sunčevih kolektora moguće je ostvariti u ~2.000 kućanstava, dok je u sektoru usluga moguće ugraditi oko 6.250 m2 sunčevih toplinskih kolektora • da bi se dosegnuli ciljevi 3x20, trebalo bi i rekonstruirati ~2.200 odnosno starih stambenih objekata, odnosno poboljšati njihovu toplinsku izolaciju • ogrjevno drvo će ostati važan i vrlo utjecajan izvor energije na otoku. Potražnja za ogrjevnim drvom će biti na razini od ~ 4.500 tisuća m3.  Ostvarene aktivnosti u okviru projekta SOLUTION U prethodnim informacijama (Kronika br. ../2012. godina) detaljnije su prezentirani ciljevi i uloge/aktivnosti svih dionika projekta SOLUTION te se ovdje prezentiraju prvenstveno postignuti rezultati Splitsko-dalmatinske županije: • škola Jelsa: u cijelosti obnovljena sukladno projektnoj dokumentaciji, te je kao rezultat postignut energetski certifikat C (prije sanacije G), a značaj ostvarenoga je vidljiv iz usporedbe utroška energije prije i nakon sanacije (tablica 1 i 2). Usporedbom potrošnje energenata prije i nakon sanacije može se konstatirati da je utrošak energenata svedena sa 83.746 (kn/a) na 57.296 (kn/a) čime je ostvarena uštede u iznosu od 32%.

Tablica 1: Pregled potrošnje energije i vode te pripadajućih troškova prije sanacije škole

El. en.

ELLU Voda

Godišnja potrošnja (kWh)

kWh

26.197

26.197

20

22.268

27

10.000

102.000

80

58.000

69

3

470

3.478

4

l m

Udjel u ukupnoj potrošnji energije

Godišnja potrošnja (obr. jed.)

Obračunska jedinica

Ukupno

128.197

100%

Godišnji troškovi (kn)

Udjel u ukupnim troškovima

83.746

100%

Tablica 2: Pregled potrošnje energije i vode te pripadajućih troškova nakon sanacije škole Obračunska jedinica El. en.

ELLU Voda Ukupno

kWh l m

3

Udjel u ukupnoj potrošnji energije

Godišnja potrošnja (obr.jed)

Godišnja potrošnja (kWh)

22.866

22.866

33

19.499

34

6.000

46.818

67

34.800

61

2.997

5

405 69.684

100%

Godišnji troškovi (kn)

57.296

Udjel u ukupnim troškovima

100%

- škola Hvar: izrađena projektna dokumentacija, provedena javna nabava za odabir izvođača, odabran izvođač radova, a radovi će biti obavljeni tijekom školskih ljetnih praznika (lipanj-kolovoz 2013. godine).

Provedene mjere rezultirati će postizanjem energetskog certifikata B (prije sanacije F) - područna škola i dječji vrtić Svirče: dokumentacija je izrađena, slijedi odabir izvođača temeljem postupka javne nabave i realizacija projekta tijekom školskih ljetnih praznika (uz energetsku učinkovitost, specifičnost rješenja energetike je korištenje foto-naponske solarne elektrane od 25 kW; energana na pelete s pridruženim solarnim toplinskim kolektorima), nadalje, predviđa se i korištenje automatskog on-line praćenja

gospodarski razvitak i EU

kronika sdž 23

potrošnje el. energije, toplinske energije kao i utroška vode, (slika 4). Provedene mjere rezultirat će postizanjem energetskog certifikata B (prije sanacije E) - u završnoj fazi izrade je i projektna dokumentacija za škole u Starom Gradu i Sućurju.

Provedene aktivnosti ostvarene su kroz suradnju UO za gospodarstvo, razvitak i europske integracije i UO za prosvjetu, kulturu i šport Splitsko-dalmatinske županije.

Pogodnosti predloženog rješenja za objekt područne škole i dječjeg vrtića Svirče su: - podmirivanje maksimalnih toplinskih potreba kotlom na drvnu biomasu (pelete), uz rad u visoko-učinskom području (potrošnja ~ 2.700 kg/god.)

- hlađenje - prema pedagoškim standardima - mogućnost odabira energenta - u ovisnosti raspoložive dobave, trendovi cijena - korištenje solarne toplinske energije za podno grijanje u prostiji dječjeg vrtića - mogućnost korištenja više temperaturnih režima medija - komercijalni karakter sunčeve foto-naponske elektrane (predavanje viška energije u mrežu), ali i autonomija u radu; očekivana proizvodnja električne energije od 32.930 kWh godišnje Slika 4. Područna škola i dječji vrtić Svirče

- primjenom sunčeve energije osigurava se ušteda od 7.145 kWh godišnje.

Nacrtom prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije predviđene su i lokacije za foto-naponsku elektranu. S obzirom da nisu usvojene predložene Izmjene i dopune prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije do kraja mandata u prethodnom sazivu Skupštine SDŽ, u cilju ostvarenja ove aktivnosti iz projekta SOLUTION, paralelno se radi i na mogućnosti ostvarenja projekta temeljem privremene lokacijske dozvole za foto-naponsku elektranu na otoku Hvaru, do usvajanja izmjena i dopuna prostornog plana SDŽ. Naime, ovakvim pristupom stvorile bi se mogućnosti za istraživačke aktivnosti u realnim uvjetima (dakle za istraživačke projekte ne bi trebalo čekati dugoročne procedure izmjena PP već bi se za ograničeno vremensko razdoblje omogućilo dobivanje kvalitetnih pokazatelja kroz istraživanje novih tehnologija u realnom vremenu/uvjetima).

Autori: Ranko Vujčić, Visko Haladić, Martin Bućan

3. Gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije Treći Gospodarski forum 'Turisti i gospodarski razvoj' pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića koji je priredila RERA SD održan je 24. travnja na Ekonomskom fakulteta u Splitu. Forum je bio posvećen turizmu kao pokretaču gospodarskog razvoja, te turizmu u okviru EU fonodova.

Pozdravne govore na Forumu održali su župan SDŽ Ante Sanader i ravnatelj RERA SD Srećko Radnić, dok je Forum službeno otvorio predsjednik RH Ivo Josipović. „Ako postoji županija u Hrvatskoj koja je predodređena za uspjeh u turizmu onda je to svakako Splitsko-dalmatinska županija koja ima sve pretpostavke za vrhunski turizam. Gospodarski forum i okupljanje turističkih radnika i operativaca jest prilika za sumiranje svih uspjeha i neuspjeha kako bi osnaženi tim spoznajama krenuli u novu sezonu.

Biti uspješan u turizmu znači stalno ulagati, moje je mišljenje da ćemo biti uspješna turistička zemlja kada od turizma budemo imali 10 milijardi eura prihoda, kada gostima budemo servirali pretežito domaće proizvode iz naših polja i uvezali cijelu zemlju u kvalitetnu tirističku ponudu i uslugu kazao je predsjednik Josipović.

Na Forumu je sudjelovao direktor Turističke zajednice SDŽ Joško Stella, a među posjetiteljima su bili Jadranka Radovanić iz HGK, gradonačelnik Splita Željko Kerum, načelnik Općine Dugopolje i predsjednik UV RERA SD Zlatko Ževrnja, dogradonačelnica Splita Anđelka Visković i bivši gradonačelnik i savjetnik u CO Miroslav Buličić, mnogi gradonačelnici i predstavnici vlasti, turistički radnici i stručnjaci iz područja poduzetništva, turizma i gospodarstva.

Svoja izlaganja su održali savjetnik u Ministarstvu turizma Ivo Bašić koji je predstavio Strategiju razvoja turizma u RH, potom Mira Krneta uz HBOR-a koja je predstavila najpovoljnije kredite na financijskom tržištu. Direktor TZ SDŽ Joško Stella govorio je unaprijeđenju turizma u županiji kroz stavljanja u funkciju svih potencijalnih turističkih resursa. Primjere dobre prakse predstavila je dr. sc. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam, dok je direktorica regionalne razvojne agencije u Poljskoj, Božena Wrzeszcz Zwada predstavila primjere korištenja europskih fondova u izgradnji turističke ponude.

JU RERA SD

gospodarski razvitak i EU

24 kronika sdž

Izaslanstvo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta posjetilo Županiju Zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić primili su 4. travnja u posjet izaslanstvo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

Predsjednik Odbora Malcolm Harbour naglasio je kako su u Hrvatsku stigli kako bi se uvjerili u angažman i rezultate koje je Hrvatska do sada postigla na različitim institucionalnim razinama, a u kontekstu implementacije zakona i direktiva za područje zajedničkog europskog tržišta i zaštite potrošača. „Iz razgovora na različitim razinama zaključili smo kako je u Hrvatskoj uvedeno do sada puno promjena u smislu zaštite potrošača i poticanja investicija“, kazao je Harbour, te istaknuo kako je provođenje zakona u smislu zaštite potrošača koje donosi EU upravo najvažnije na razini lokalne i područne odnosno regionalne samouprave. Također je naglasio kako su nakon 01. srpnja za Hrvatsku otvorene velike mogućnosti i prilike za razvoj hrvatskog gospodarstva i mogućnosti za bolju zaštitu potrošača, ali za to Hrvatska mora biti spremna. Primanju su nazočili osim predsjednika Harboura i članovi Odbora: Constance Le Grip, Barbara Weiler, Antonio Fernando Correia de Campos, Panos Konstantopoulos i Božica Matić, te Srećko Radnić ravnatelj Javne ustanove RERA. SD, Hrvoje Marušić predsjednik Izvršnog odbora HUP Dalmacije i Vesna Ivić-Šimetin direktorica Regionalnog ureda HUP Split.

SAJAM GAST 2013 U Splitu je 6. ožujka svečano otvoren sajam "GAST 2013". Riječ je o najznačajnijem gospodarskom događaju u Hrvatskoj, o čemu govori znatan broj izlagača, stručnih konferencija, natjecanja, kao i bogati gospodarski i stručni program.

Sajam GAST u sebi obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 18. sajam prehrane, 18. sajam pića, 18. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 9. sajam kave, 8. sajam namještaja - FURNITURA, 18. sajam vina – Dionizijana, te 7. SATURN – Sajam za turizam.

Na sajmu GAST ove godine predstavilo se 1100 izlagači iz 11 zemalja: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Srbije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske.

Naglasak ovogodišnjeg sajma bio je na drvnoj industriji i industriji namještaja pod okriljem sajma Furnitura, koji je u izlagačkom dijelu nudio brojne inovacije i dizajnerska dostignuća u ponudi domaće drvne industrije. Hrvatski proizvođači namještaja prepoznali su Furnituru kao ključno mjesto borbe za tržište.

gospodarski razvitak i EU

kronika sdž 25

GAST se održao pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede, Splitskodalmatinske županije, Grada Splita i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Po prvi puta na sajmu GAST održala se konferencija Turistička mreža koja obrađuje tematiku uspješnog upravljanja destinacijom, a ima za cilj educirati i pomoći u kreiranju što boljeg turističkog proizvoda u konačnici. Sudionici konferecije podijelili su vlastita iskustva kako uspješno brandirati destinaciju, te kako uspješno upravljati sa istom.

Otvorenju Sajma nazočili su župan Ante Sanader, predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar, te zamjenik župana Visko Haladić.

Odolijeva krizi i optimistično gleda u budućnost 15. Croatia Boat Show Sa puno optimizma, premda je površinom i brojem brodova manji, 17. travnja u splitskoj gradskoj luci otvoren 15. Croatia Boat Show. Sama ceremonija otvorenja održana je na dubrovačkoj galiji Tirena, replici onih slavnih iz 16. stoljeća. Na Sajmu je bilo izloženo stotinjak plovila iz deset zemalja svijeta, proizvodi i usluge popratne industrije, te automobili.

Vicenco Blagajić, direktor Profectusa, tvrtke koja organizira Sajam, rekao je kako je ovogodišnji Sajam najmanji u zadnjih pet godina, ali da oporavak očekuje već iduće godine. Ovogodišnji CBS otvorio je Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma. Istaknuo je kako su ovakvi događaji potrebni Splitu i Hrvatskoj jer poboljšavaju konkurentnost hrvatskog turizma. Župan Ante Sanader uvjeren je da je samo upornost zaslužna za to što se ovaj Sajam, unatoč krizi, uspio održati 15 godina. „Županija je i do sada, u okviru svojih mogućnosti, ulagala sredstva u razvoj luka nautičkog turizma, a uvjeren sam da će izbori iznjedriti kvalitetne ljude koji će nastaviti podupirati ovakve projekte.“, istaknuo je župan. U sklopu ove atraktivne nautičke manifestacije, već tradicionalno sudjelovala je i Hrvatska ratna mornarica. Veliku pozornost posjetitelja privukao je Ophodni brod Obalne straže RH "Novigrad" (OB-01). Nautički turizam od posebnog je značaja za hrvatsko gospodarstvo, a HRM jamac sigurnosti i zaštite Jadrana. Ophodni brod "Novigrad", te štand sa opremom i sredstvima za ronjenje razgledali su brojni posjetitelji.

zaštita okoliša

26 kronika sdž

Čisto more – značajan doprinos razvoju turizma U našoj Županiji kontinuirano i planski radi se na razvoju turizma i produžetku turističke sezone. Jedna od najvažnijih čimbenika, bez kojeg nema ni jednog ni drugog je čisto more. Cilj praćenja kakvoće mora za kupanje je postizanje standarda kakvoće mora, radi čega je potrebito poduzimati mjere sprječavanja izloženosti kupača onečišćenju, poduzimanje radnji radi smanjenja rizika od onečišćenja, te određivanje i procjena uzroka onečišćenja koji bi moglo utjecati na kakvoću mora za kupanje i štetiti zdravlju kupača. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kao ovlaštena ustanova, provodio je praćenje kakvoće mora u razdoblju 15. svibnja do 30. rujna 2012. godine. Podaci iz Izvješća podnesenog Županijskoj skupštini, a poglavito podaci koji pokazuju izvrsnu kakvoću mora na području Splitskodalmatinske županije značajno doprinose razvoju turizma na području naše Županije. Rezultati ispitivanja kakvoće mora za kupanje na plažama u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2012. godinu ukazuju da je more za kupanje visoke kakvoće. Od 144 točke ispitivanja na plažama, kratkotrajno onečišćenje mora zabilježeno je na dvije točke na području županije. Na ostalim točkama praćenja kakvoće mora za kupanje u svih deset ciklusa ispitivanja, more je bilo izvrsne, dobre ili zadovoljavajuće kakvoće.

Godišnjom ocjenom izvrsno ocjenjene su 132 (91,66%) točke, 6 točaka (4,17%) ocjenom dobro, 3 točke (2,08%) ocjenom zadovoljavajuće i 3 točke (2,08%) ocjenom nezadovoljavajuće.

Konačnom ocjenom izvrsno, od ukupno 144 točke, ocjenjeno je njih 127 (90,07%), 10 točaka (7,09%) ocjenom dobro, 2 točke (1,42%) ocjenom zadovoljavajuće i 2 točke (1,42%) ocjenom nezadovoljavajuće. Najbolja je kakvoća mora na otocima, omiškom i splitskom području gdje sve plaže imaju godišnju i konačnu ocjenu kakvoće mora u kategoriji izvrsno. Kako bi se kvaliteta zadržala i dalje Županijska skupština je kao i svake godine donijela Odluku o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalmatinske županije u 2013. godini. Praćenje kakvoće mora na morskim plažama obavljat će se od 15. svibnja do 30. rujna na slijedećim plažama: Grad Hvar: Hvar (Hotel Amfora, Plaža Dominikanski, Gradska plaža Bonj, Gradska plaža, Uvala Križna Luka, Uvala Pokonji Dol – istok i zapad, Auto kamp Maslina, Vira auto kamp kupalište, Palmižana – Pakleni otoci, Milna (Hvarska Milna istok i zapad); Grad Kaštela: Kaštel Gomilica (Kamp i Torac), Kaštel Kambelovac (Baletna škola), Kaštel Lukšić (Miljenko i Dobrila, Šulavi) Kaštel Novi (Porat), Kaštel Stari (�ardin i hotel Palace), Kašte Sućurac (Gojača), Kaštel Štafilić (Kaštel Štafilić – Gabine, Resnik); Grad Komiža: Komiža (Kod kupališnog objekta i ispod hotela Biševo); Grad Makarska: Makarska Cvitačka, Hotel Dalmacija, plaža – centar, Sveti Petar; Grad Omiš: Omiš (auto kamp zapad, Plaža Punta – početak i sredina), Brzet, Nemira, Pisak, Ruskamen i Stanići (Vela Luka); Grad Split: Bačvice istok, zapad i ulaz, Bene, Firule, Ježinac, Kašjuni, Hotel Split, Zvončac, Žnjan istok i zapad, Gusar, Slatine; Grad Stari Grad: Stari Grad (Hotel Arkada, kupalište Lanterna, Uvala Maslinica);

zaštita okoliša

kronika sdž 27

Grad Supetar: Supetar ( Banj 1 i 2, Banj sredina, Hotel Kaktus, Velika Luka, Vlačica, Vrilo) i Splitska (plaža Badtazar); Grad Trogir: Arbanija (Sv. Križ i Tri sestrice), Trogir (Duhanska stanica i Miševac); Grad Vis: Vis (50 m od Prirova, Srebrna i Uvala Milna) Općina Baška Voda: Baška Voda (Horizont, Ilkovac, Mali mulić, Podluka, Uranija, Bratuš , Krvavica (Krvavica odmaralište); Općina Bol: Borak, Martinica, Zlatni Rat 1 i Zlatni Rat 2; Općina Brela: Brela: Berulia, Dugi Rat – istok, Dugi Rat – zapad, Soline Istok, Soline Zapad, Stomarica; Općina Dugi Rat: Duće (Duće i Duće Luka), Dugi Rat (Bajnice, Dugi Rat – Plaža i Glavica, Krilo i Sumpetar); Općina Gradac: Gradac (plaža Gradac), Brist (plaža Brist), Drvenik (D. Vala – kod trajekta i Gornja vala), Zastrog (Plaža); Općina Jelsa: Jelsa (Hotel Fontana i Uvala Mina) i Vrbovska kupalište Soline); Općina Marina: Marina (Marina-plaža i Prališće) i Poljica; Općina Milna: Bijaka i Vlaška; Općina Okrug: Okrug Gornji (Kava istok, Kava zapad) Okrug Gornji (Kuzmić uvala, Marinova Draga, Uvala Movarštica, Milićeva Draga, Toć, Saldun; Općina Podgora: Podgora (Pliševac, Hotel Podgorka, Igrane (Hotel Punta), Drašnice i Živogošće (Auto kamp Dole i Hotel Nimfa); Općina Podstrana: Podstrana (Hote Lav), Sv. Martin, Strožanac (Uvala Strožanac), Stobreč (Stobreč ušće); Općina Postira: Postira (Hotel Park, Prvlja i Zastivanje); Općina Pučišća: Pučišća (Macel i Sv. Rok); Općina Seget: Seget Gornji (Hotel Jadran, Apartmani Medena, Ak. Vranjica Belvedere) i Seget Vranjica; Općina Selca: Selca (Puntinak) , Povlja (hotel Galeb , Lanterna), Sumartin (Porat i Škver); Općina Sutivan: Sutivan (Bunta i Lučica) Općina Šolta: Maslinica i Rogač; Općina Tučepi: Tučepi (Hotel Alga, Kamena i Slatina); Pripremila: A.-M. Škorić

Obilježen Dan planeta zemlje Dan planeta Zemlje je međunarodna manifestacija koja se obilježava 22. travnja svake godine u više od 176 zemalja diljem svijeta s ciljem informiranja javnosti o zagađenju koje prijeti našoj planeti. S obilježavanjem se počelo 1970. godine, a od 1990. godine se priključila i RH. Od tada do danas sve veći broj ljudi shvaća važnost očuvanja našeg planeta, te se obilježavanjem nastoji potaknuti ljude da ponovno uspostave kontakt s prirodom i postanu svjesni ekološke krize. Uz već uobičajeno obilježavanje po školama Županijska ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima je i ove godine osim u OŠ Plokite, Split obilježavanje provela i na otvorenom u spomeniku parkovne arhitekture „Palace“ u Kaštel Starom.

Naime, za tu prigodu pripremila je i tiskala letak o andaluzijskoj jeli (Abies pinsapo Boiss.) koja se nalazi neposredno ispred južnog pročelja hotela Palace. Ona je posađena tek nakon Drugoga svjetskog rata, 1948. godine, u vrijeme poslijeratne obnove. Unatoč činjenici da je ovo stablo relativno „mlado“ i s obzirom da se radi o vrsti iznimno rijetkoj u Dalmaciji, ono je najljepši i najstariji primjerak. Andaluzijska jela prirodno je rasprostranjena na jugu Španjolske (Andaluzija) i sjeveru Maroka, a kao ukrasno stablo i drugdje. Prema IUCN klasifikaciji ona je ugrožena vrsta (endangered). Budući da je ukupan areal vrste relativno malen i nekompaktan, vrsta time postaje još osjetljivija na različite pritiske u okolišu. U suradnji s ekološkom udrugom „Lijepa naša Kaštela“ letak je promoviran učenicima OŠ Ostrog i profesorima koji su se odazvali navedenoj promociji.

JU za upravljanjem zaštićenim prirodnim vrijednostima na području SDŽ

prosvjeta, sport

28 kronika sdž

Otvorena nova zgrada Obrtno tehničke škole Split U Plančićevoj ulici u Spinutu u Splitu 4. veljače službeno je otvorena nova zgrada Obrtno tehničke škole Split. Otvaranju su nazočili potpredsjednik Vlade RH i ministar u ministarstvu Regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, župan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanader, zamjenik gradonačelnika Grada Splita Jure Šundov, rektor Splitskog sveučilišta Ivan Pavić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Ivan Čubelić, v.d. predstojnik Ureda državne uprave po ovlaštenju vlade RH u SDŽ Veljan Radojković, ravnatelj škole Renato Žuvela, predstavnici projektanta škole, nadzora, izvođača, te brojni drugi uglednici kao i profesori i učenici škole. Školu će pohađati 650 učenika u 31 razred, a za njenu izgradnju utrošeno je 60 milijuna kuna. U opremu škole utrošeno je 7,5 milijuna kuna, te u školsku športsku dvoranu, čije izgradnja je u tijeku, još 20-ak milijuna kuna. Povodom svečanosti otvorenja nove zgrade Obrtne tehničke škole, njen ravnatelj Renato Žuvela, koji je pozdravio nazočne i zahvalio se svima koji su dali svoj doprinosi izgradnji nove školske zgrade, objavio je kako će se dan otvaranja škole, slaviti i kao Dan škole. Župan Ante Sanader zahvalio se svima koji su kroz svoje mandate u Gradu Splitu, Vladi RH ali i županijskim strukturama, sudjelovali u izgradnji nove školske zgrade. Posebice je zahvalio ravnatelju Žuveli koji je primjer požrtvovnosti usmjerene u plemeniti cilj - stvaranja boljih uvjeta za stjecanje znanja i vještina mladih ljudi koji će uglavnom izlaziti na tržište rada naše županije. Ministri su nakon kulturno-umjetničkog programa otvorili zgradu nove škole, a župan je, putem školskog zvona, službeno označio i početak nastave.

Predstavnici UEFA-e i nogometnih reprezentacija U-17 posjetili Županiju Zamjenik župana Luka Brčić primio je predstavnike UEFA-e i nogometne reprezentacije U-17: Rumunjske, Slovenije, Rusije i Hrvatske, a povodom održavanja kvalifikacijskog turnira reprezentacija U-17 za prvenstvo Europe koje se održava u našoj županiji u Dugopolju i Sinju. „Osim što smo najveća, a volimo kazati i najljepša županija, imamo i puno sportskih talenata“, kazao je zamjenik Brčić pozdravljajući goste. Naglasio je kako smo posebno ponosni na naše mlade nogometaše, koji su ovih dana odnijeli pobjede, te se tako kvalificirali na europsko prvenstvo koje će se održati u Slovačkoj. Mala smo i mlada država ali smo u vrhu europskog, a možemo kazati i svjetskog nogometa. „Zato volimo kazati kako su naši proslavljeni nogometaši naši ambasadori“, kazao je Brčić. Svojim uspjesima nabolje promoviraju Hrvatsku u svijetu, istaknuo je. Sport, posebice među mladima, razvija prijateljstvo i toleranciju. Zato i naša Županija, u okviru svojih mogućnosti promovira sport i bavljenje sportom. Predstavnici UEFE i reprezentacija zahvalili su se Županiji i HNS-u na izvrsno organiziranom turniru. Martin Novoselac i HNS-a naglasio je kako je isto kao i uspjeh A reprezentacije važan i uspjeh mlade reprezentacije, jer se tako stvara podloga za budućnost nogometa. Posebice se zahvalio Dugopolju i Sinju na izvrsnoj organizaciji i atmosferi na utakmicama. U ime UEFE zahvalio se Milovan Nikolić iz Slovenije, te zaželio našoj mladoj reprezentaciji uspjeh na prvenstvu u Slovačkoj. Primanju su nazočili Nikolay Levnikov, UEFA, Slaven Savić i Ante Plazibat, HNS, Jean-Pierre Daubedat i Ivan Medvedec, reprezentacija Francuske, Julio Meana i Roland Magzan, reprezentacija Španjolske, Pierre Friob i Robert Huygens, reprezentacija Belgije, te Alojzije Šupraha savjetnik za šport i predsjednik Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije.

A.-M. Š.

socijalna skrb

kronika sdž 29

Programske aktivnosti Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije Uz financijsku podršku Splitsko-dalmatinske županije Obiteljski centar SDŽ sustavno je radio na jačanju obiteljskih resursa i društvene svijesti o važnosti i potrebi obrazovanja za kvalitetno i odgovorno roditeljstvo te njihovu odgovornost za oblikovanje uvjeta djetetovog odrastanja i poštivanja njihovih prava. U razvoju mreže novih usluga prema djeci i mladima razvijali su se projekti koji su imali za cilj dati podršku djeci i mladima u zdravom odrastanju i to putem kreativnih radionica za djecu, radionica za jačanje aktiviteta kod mladih te iskustveno-edukativnih radionica za osobni rast i razvoj mladih osoba. U skladu s nacionalnim politikama, programima i strategijama Obiteljski centar SDŽ imao je važnu ulogu u realizaciji postavljenih prioriteta i mjera koje senzibiliziraju i educiraju javnost i pojedince o specifičnim temama i problemima s kojima se susreće suvremena obitelj.

U proteklom razdoblju pružena je potpora i pomoć u prihvaćanju ili u promjeni životne situacije za približno 700 korisnika.

Donosimo i niz programskih i programskih aktivnosti kojima se Centar bavi.

Što je Obiteljski centar?

Obiteljski centar je državna ustanova. Njegovo osnivanje i djelatnost propisani su Zakonom o socijalnoj skrbi, što znači da predstavlja jedan od načina kojima država skrbi o psihosocijalnim potrebama građana. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je ovaj Obiteljski centar (jer u svakoj hrvatskoj županiji djeluje po jedan) osnovalo u listopadu 2006. godine.

Svrha osnivanja obiteljskih centara je poticanje odgovornog roditeljstva i skrbi o članovima obitelji, podizanje kvalitete života djece, mladeži, braka i obitelji, te razvoj programa rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga građana koji su potpora djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva, te općenito poticanje i provedba programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i promidžbi obiteljskih vrijednosti.

Djelatnici obiteljskog centra rade izravno s korisnicima putem savjetovanja i provođenjem preventivnih programa, unapređuju suradnju u zajednici s drugim nositeljima skrbi o građanima (lokalna i područna samouprava, ustanove, udruge, vjerske zajednice), obraćaju se široj građanskoj i stručnoj javnosti kroz planiranje i održavanje edukacija, predavanja, radionica, tribina, seminara s ciljem senzibiliziranja i educiranja javnosti i pojedinaca o specifičnim temama i problemima

Program Prijatelj organizirao je kreativne radionice „Trag na zidu“ za djecu osnovnoškolskog uzrasta na temu dječjih prava. Djeca iz Splita i Hvara pripremali su crteže za oslikavanje školskog zida u OŠ „Ante Anđelinović“- Sućuraj.

Redovito su organizirane i radionice za mlade, koji žele usvojiti nova znanja i vještine u pisanju projekata i u pokretanju novih inicijativa u zajednici.

Radionice“ Zastupam sebe - poštujem tebe“ su posvećene mladima u dobi od 15-18g. kako bi razvili psihosocijalne vještine važne za njihov osobni rast i razvoj.

Radionice Rastimo zajedno imaju za cilj roditeljima djece do 4.god.života osigurati poticajno i osnažujuće okruženje za njegovanje pozitivnog roditeljstva na dobrobit djeteta.

Projekt “Budi dobar roditelj“ ima za cilj pomoći roditeljima djece nižih razreda osnovne škole razviti stil dobrog roditeljstva i podignuti razinu roditeljskih kompetencija.

U sklopu projekta „Odgovorno roditeljstvo“ organiziraju se radionice za očeve koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora s ciljem pružanja potpore i ublažavanja negativnih posljedica separacije na odnos roditelj-dijete.

Psihološke krizne intervencije imaju za cilj spriječiti razvoj psihičkih komplikacija kao posljedice izloženosti kriznom događaju i pospješiti povratak korisnika u raniju ravnotežu.

Pripremila: Ana-Marija Škorić Izvor: Obiteljski centar SDŽ

događaji, susreti

30 kronika sdž

Jadransko zaleđe – ruralni turizam U Sinju u prostorijama Alkarskih dvora, održan je sastanak za koordinaciju i provedbu projekta Razvoj ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu. U ime Ministarstvo vanjskih i EU poslova - Uprava za EU poslove, pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić, izvijestilo je nazočne o daljnjim koracima u razvoju ovog važnog Projekta. Projekt provodi tvrtka WYG savjetovanje d.o.o. članica WYG grupe, jedne od najvećih konzultanskih kompanija u svijetu sa značajnim iskustvom u provedbi projekata lokalnog razvoja. Projektni tim izvijestio je kako je u tijeku prikupljanje podataka o društvenom i gospodarskom kontekstu projekta sa naglaskom za razvoj turističke ponude i projekata koji razvijaju ruralni turizam.

Projekt bi se, osim u našoj županiji provodio u još tri dalmatinske županije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, te bi verificirao i pograničnu suradnju sa BIH. Obuhvaćao bi 3 faze od kojih bi I. bila izrade Studije predizvodljivosti do 2013. godine, II. bi bila Strateški projekti i brendiranje regije te izrada projektne dokumentacije (do 2017. godine) te III. u kojoj bi započela provedba kapitalnih projekata (do 2020.). Dionici bi bili županije, gradovi, općine, razvojne agencije, poduzetnički centri, organizacije civilnog društva, turistički djelatnici, LAG-ovi, parkovi prirode te institucije u kulturi.

Izvori financiranja projekta bili bi strukturni fond EU te drugi EU fondovi uz EIB, EBRD, WB i dr. kao i fond Jaspers (kojim se financira projektna dokumentacija projekata iznad 50 mil.€) i dr.. Splitsko-dalmatinsku županiju predstavljali su Visko Haladić, zamjenik župana te Jozo Sarač iz Javne ustanove RERA SD.

Kao prije 600 godina U organizaciji Grada Trogira i Turističke zajednice u Trogiru je održan trodnevni Srednjovjekovni festival. Ovo je druga godina festivala a na ovogodišnjem je sudjelovalo 97 izlagača, te 20 prezentatora starih srednjovjekovnih zanata iz cijele Hrvatske.

Manifestacija ima uporište u bogatoj srednjovjekovnoj povijesti Trogira. Cilj joj je vratiti grad 600 godina u prošlost, u vrijeme kada je Trogir bio jedan od najvećih kulturnih centara toga doba. Projekt se temelji na rekonstrukciji tadašnjeg života počevši od trgovine i obrtništva do toga kako su se građani odijevali, što su jeli i pili, koju su glazbu slušali, kako su plesali, koji su im običaji bili te kako su se zabavljali.

Cijeli grad unutar povijesnih zidina pretvorio se u srednjovjekovnu pozornica na kojoj se odvijao bogat program. Pored trogirskih udruga i društava: Rašpin jute, Amaterskog kazališta, Vokalnog ansambla „Frotolla“ Glazbene škole Josipa Hatzea, Mandolinskog orkestra Okrug i učenika Unescove radionice gimnazije Ivan Lucić, Trogiranima su u goste došli Rapski samostreličari, Kliški uskoci, Viteško udruženje „Kumpanija iz Pupnata s Korčule, Koprivnički mušketiri i haramije, te Udruga „Anno domini“ iz Koprivnice. Bogatom programu pridružili su se i trogirski obrtnici, te učenici SSŠ „Blaž Jurjev Trogiranin“ koji su za posjetitelje pripremili srednjovjekovnu marendu na gradskom trgu.

Ova manifestacija privukla je brojne turiste s trogirske rivijere, te tako doprinijela ranijem početku sezone.

događaji, susreti

kronika sdž 31

''Seizmičnost područja Splitsko- dalmatinske županije'' Nedavni potresi na području naše Županije otvorili su pitanje koje nas možda do sada nije posebno zaokupljalo, a to je pitanje seizmičnosti ovog područja.

Povodom Dana civilne zaštite, te obzirom na potrese koji su pogodili područje Splitsko-dalmatinske županije, Stožer zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije organizirao je okrugli stol na temu ''Seizmičnost područja Splitsko- dalmatinske županije''. Na okrugli stol su pozvani načelnici i gradonačelnici JLS na području SDŽ, Žurne službe, članovi Zapovjedništva CZ i Stožera ZIS, te pripadnici medija. Pred mnogobrojnim auditorijem, gosti-predavači; mr. sc. Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH i prof. dr. sc.

Ante Mihanović, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu su prezentirali teme: ''Seizmičnost područja Splitsko- dalmatinske županije'' i ''Potresna otpornost zgrada'', sve uz moderiranje Luke Brčića, zamjenika župana i načelnika Stožera ZIS SDŽ.

U Žrnovnici pored Splita, 18. veljače Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije svečano je pušten u rad Laboratorij za potresna ispitivanja. U okviru laboratorija je dinamička platforma za generiranje proizvoljnih potresa, djelo samih stručnjaka fakulteta predvođenih prof. dr. sc. Jurom Radnićem. Dekan fakulteta prof. dr. sc. Aren Harapin osvrnuo se na značaj Laboratorija za generiranje proizvoljnih potresa te naveo kako je to jedini u Hrvatskoj i među rijetkima u Europi.

Skup su pozdravili utemeljitelj Građevinskog fakulteta Jakša Miličić, a stručni osvrt na projekt i demonstraciju obavio je prof. Jure Radnić sa svojim suradnicima studentima. U ime Splitsko-dalmatinske županije i župana nazočne je pozdravio njegov zamjenik Visko Haladić koji je kazao kako je ovaj Laboratorij važno mjesto buduće izobrazbe studenata, ali isto tako i mjesto znanstveno-istraživačkog rada budućih doktora znanosti iz polja potresnog inženjerstva. Sve ovo je važno jer se kroz jedan stručni predmet obuhvaća i teorija i praksa što učenje čini učinkovitijim i razumljivijim, istaknuo je zamjenik Haladić.

Održana skupština Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitsko-dalmatinske županije

U prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područna služba Split, 25. ožujka održana je skupština Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitsko-dalmatinske županije (LP SDŽ). Pozdravnu riječ u ime župana Ante Sanadera i Županije uputio je zamjenik župana Visko Haladić. Na Skupštini je izabrano novo rukovodstvo: predsjednik LPZ SDŽ Visko Haladić (SDŽ) sa 2 zamjenika, Miroslavom Delićem - pročelnikom HZZ-Područni ured Split i Vesnom Ivić - Šimetin, direktoricom HUP-Regionalnog ureda Split, koji će u slijedeće dvije godine voditi LPZ SDŽ. Ovom prilikom Ranko Milić podnio je izvješće o dosadašnjim aktivnostima LPZ-a SDŽ, te predstavio Program rada i aktivnosti Projekta odobrenog za financiranje kroz LPZ SDŽ naziva LOT 2.

Ovaj projekt, za koji će se dobiti 32.000 eura i koji će trajati 18 mjeseci ima za cilj jačanje kapaciteta LPZ-a.

Postignut je i dogovor oko modela nastavka rada Radne skupine za pripremu projekata LPZ. Pozvani su na sudjelovanje i ostali koji se žele uključiti u rad jer su mogućnosti privlačenja sredstava, kako iz otvorenih a tako i iz najavljenih natječaja iz IPA programa i skorih strukturnih EU fondova, vrlo velike. Ranko Milić predstavio je aktivnosti, ulogu i mogućnosti clustera CEDRA, za društvene inovacije i razvoj koji je upravo registriran i koji će se javiti na natječaj ministarstva Poduzetnički impuls kako bi povukao sredstva za uređenje i opremanje novoga poslovnoga prostora u Splitu.

Zaključeno je kako su mogućnosti LPZ SDŽ u nadolazećem vremenu vrlo velike jer se otvaraju sredstva ESF fonda koji će samo za prvih 6 mjeseci nakon ulaska RH u EU imati na raspolaganju 60 milijuna € dok Strukturni fond i Kohezijski fond EU imaju oko 450 milijuna €. To je šansa za razvoj svih članica LPZ SDŽ u koliko budu aktivni u radu. Isto tako, vrijeme trajanja provedbe EU projekata ulaskom u EU se skraćuje sa N+3 na N+2 godine te stoga treba raditi na ubrzanju poslovnih procesa svih institucija kako bi se sve dozvole i druge administrativne prepreke skratile na najmanju moguću mjeru, kako to je bi bio razlog slabog korištenja sredstava EU fondova koji su nam na raspolaganju.

A.-M.Š.

32 kronika sdž Povodom ulaska Hrvatske u EU donosimo zanimljiv članak o sjedištu europske unije Bruxellesu, bivše djelatnice Marijane Šundov koju je životni put odnio u taj grad.

SABLON – JEDNOST formama i „nedokučivom prostoru“. Visoki prozori ispunjavaju prostor crkve svjetlošću, a u ovom slučaju radi se o raznobojnoj igri svjetlosti jer je Naša Gospa poznata po velikim i lijepim vitražima.

Gotičke građevine uvijek „pričaju priču“ a izuzetak naravno nije ni ova predivna crkva. Crkva je u uporabi za bogoslužje, a za blagdane oko crkve prolazi procesija kao svjedočanstvo živog katoličkog duha i života kvarta.

Postoje mjesta u svakom starijem gradu koja odražavaju dušu grada, mjesta prepuna povijesti, mjesta gdje doslovce možete „skidati“ slojeve prošlosti. Ta mjesta više od ostalih govore i o sadašnjosti odnosno načinu kako se pojedini narod odnosi prema svome nasljeđu.

Jedan od takvih posebnih dijelova grada Bruxellesa je Sablon. Samo ime kvarta priča o prošlosti jer Sablon (Zavel) je flamanska riječ za potok. Potoka više nema nego u imenu. A ime je ostalo svjedočanstvo o prostoru koji je tu nekada postojao.

Postojao je potok, postojale su močvare.

Ime grada Bruxellesa odnosno Brusselesa ima podrijetlo u staroflamanskoj složenici Bruocsella i doslovno znači „dom u močvari“ jer „bruoc“ je močvara, a „sella“ je dom.

Sablon je stara povijesna jezgra grada Bruxellesa. Crkva Naše Gospe od Sablona iz 15.stoljeća dominira ovim prostorom. Na prvi pogled vidljivo je da se radi o kasnogotičkoj arhitekturi koja uvijek teži visini, prozračnim

Oko crkve Naše Gospe od Sablona u 16. i 17. stoljeću doseljavaju se plemićke obitelji i naravno grade svoje palače. Neke od ovih velebnih građevina i danas stoje ( poput palače obitelji Egmont) i svjedoče kako je kvart izgledao u svom zenitu. U 19. i 20. stoljeću mijenja se sastav stanovništva kvarta. Dolaze razni obrtnici grade radionice i skladišta, a aristokracija se seli u druge dijelove grada.

Danas je Sablon predivan kvart, romantičan spoj starog i novog. U starim višestoljetnim zgradama smještene su luksuzne prodavaonice belgijske čokolade ali i brojni antikvarijati. Ljubitelji starih knjiga, umjetnina, nakita ovdje su kod kuće. Laganom šetnjom duž Rue de la Regence ( u slobodnom prevodu Kraljevska ulica) otkrit ćete kako se antikvarijati nastavljaju u gotovo neprekinutom nizu. Prema nekim podacima ima ih preko stotinu. Veliki izlozi pogledu nude obilje – porculan, slike, kipove, nakit, namještaj …

Pogled mi privlači neobičan predmet – držač za salvete s anđelom. Ljubazna gospođa za pultom

kronika sdž 33

TAVNI, DIVNI LJUDI objašnjava kako je držač star 40-tak godina i napravljen od drveta. Kako inače skupljam figurice anđela pitam za cijenu. Prijatno sam iznenađena.

Za plaćenih 15 eura postajem vlasnica ovog jedinstvenog predmeta. Od vlasnice saznajem kako se prodaje sve, a najviše ipak ovako korisne i jednostavne upotrebljive stvari. Tražene su stare staklene čaše za pivo, a cijena im je od 3 eura pa naviše. U Belgiji je pravi kult uživanja piva i svako pivo zahtijeva svoju čašu kako bi doživljaj bio potpun.

Bruxellesu. Nije baš jednostavno odrediti čime se koji od njih bavi jer su pojedini obrti izumrli.

Interesantno je da su četiri kipa okrunjena – zidar, klesar, kipar i radnik u kamenolomu. Time su građani Bruxellesa odali priznanje jednostavnim malim ljudima koji su svojim radom sagradili grad.

Bez zidara i klesara ne bi bilo svih ovih predivnih građevina. Promatrajući kipove zanatlija znam da je svaki od zanata kojeg predstavljaju imao svoje mjesto. Svaki je bio potreban ljudskom društvu u određenom trenutku.

Sablon je savršeno mjesto za uživanje u pivu i pomfritu u jednom od brojnih restorana. Od domaćina saznajemo kako je domovina ovog jela od krompira koje je osvojilo svijet ne Francuska nego Belgija. Pomfrit je nastao u Belgiji i upravo ovdje ima poseban bogat okus. Pomislim kako doista sreću čine stvari male. Potrebno je samo zastati i osjetiti trenutak. Naći nešto za dušu ili tijelo što te veseli…

Mislim kako svako društvo grade jednostavni, mali ljudi. Oni promatraju prirodu i svojim djelom poslije „uhvate“ svjetlost u građevini, zalede pokret u mramoru. Oni promatraju druge ljude i prepoznaju potrebe. Kao rezultat toga nastaju predmeti poput moga držača za salvete.

Kada sjedite na Sablonu i iz restorana vidite Petit Sablon (prevedeni naziv – Mali Sablon) onda je uživanje potpuno. Petit Sablon ime je doista posebnog parka. Ulaskom kroz masivna vrata od kovanog željeza kao da ste zakoračili u drugi svijet.

Tu je gotovo umjetnički oblikovano grmlje, umjetni brežuljci sa cvijećem i fontana.

Sama ograda parka posebna je, čine je pored ostalog i gotički stubovi sa 48 brončanih kipova.

Svaki od njih predstavlja različitog umjetnika ili obrtnika koji su postojali u srednjovjekovnom

Pomislim na stihove belgijskog svećenika i pisca Phila Bosmansa „ Vjerujem u ljude, jednostavne ljude…Ljude koji kažu „da“ suncu koje izlazi…U ljude koji kažu „da“ svjetlu i radosti…Jednostavni ljudi – divni ljudi.“ piše: Marijana Šundov

34 kronika sdž

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: web@split.hr, • Web: http://www.split.hr Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: pročelnik@hvar.hr • Web: http://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-078 • E-mail: grad-imotski@st.h-com.hr • Web: http://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr, tajnica@kaštela.hr • Web: http://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: http://www.komiza.hr Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@ makarska.hr • web: http://www.makarska.hr Grad Omiš • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 • E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr • Web: http://www.omis.hr Grad Sinj • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr • Web: http://www.sinj.hr Grad Solin • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 • Faks: (+385 21) 211-120 • E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr • Web: http://www.solin.hr Grad Stari Grad • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr, solin@solin.hr • Web: http://www.stari-grad.hr Grad Supetar • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar • Telefon: (+385 21) 756-710 • Faks: (+385 21) 756-712 • E-mail: grad-supetar@st.hnet.hr • Web: http://www.gradsupetar.hr Grad Trilj • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 • Faks: (+385 21) 831-198 • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: gradonačelnik@trogir.hr • Web: http://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: http://www.vrgorac.hr

Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: http://www.vrlika.hr

OPĆINE Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: http://www.baskavoda.hr Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-cista-provo.hr Općina Dicmo Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Fax: (+385 21) 837-466 E-mail: dicmo@st.hnet.hr Općina Dugi Rat Sjedište: Dugi Rat Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Fax: (+385 21) 734-900 E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr Web: http://www.dugirat.com Općina Dugopolje Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 Fax: (+385 21) 668-286 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr Web: http://www.dugopolje.hr Općina Gradac Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Fax: (+385 21) 697-549 E-mail: info@gradac.hr Web: www.gradac.hr Općina Hrvace Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 Fax: (+385 21) 829-700 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr Web: www.opcina-hrvace.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Adresa: Riva bb Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 Fax: (+385 21) 761-549 E-mail: zamjeniknacelnika@jelsa.hr Web: http://www.jelsa.hr Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-292 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700

Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: http://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: http://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: http://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: lovrokuscevic@st.t-com.hr Web: http://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: nacelnikovured@okrug.hr, info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Cetini Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 625-279 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, tomislav.urlic@ podgora.hr Web: http://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr, nacelnik@podstrana.hr Web: http://www.podstrana.hr Općina Postira Sjedište: Postira Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr, nacelnik@opcina-postira.hr WEB: www.opcina-postira.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: http://www.prolozac.hr Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: http://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: http://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr nacelnik@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Sutivan Sjedište: Sutivan Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-sutivan.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: http://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: http://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje2@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina@zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž 35

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE Ured Župana Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400 166 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za pomorstvo i turizam Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Tel: + 385 21 400-223 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za proračun i financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1 Služba za javnu nabavu Tel: +385 21 400 030 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Služba unutarnje revizije Tel: + 385 21 400-299 Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Zaštićena područja - Spomenik prirode - Divlja kruška Divlja kruška (Pirus amygdaliformis) Proglašena je prirodnom rijetkošću kao pojedinačno stablo 1961. godine, a nalazi se na području općine Selca na otoku Braču. Raste na nadmorskoj visini od cca 320 m. Visina stabla iznosi 5 m , a prsni promjer 32 cm. Krošnja je kišobranasta, a promjer je 6m.

Pretpostavlja se da je stara više od 100 godina.

Ovo stablo kao sastavni element naših sredozemnih i susjednih toplijih područja predstavlja ostatak ranijih bujnijih šuma potisnutih razornim djelovanjem čovjeka.