Kronika br91

Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske 탑upanije Broj 91

lipanj 2015.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 91

PUNTA RATA I ZLATNI RAT MEĐU 15 NAJLJEPŠIH PLAŽA U EUROPI Velika međunarodna priznanja za te sjajne hrvatske plaže u Bluesun des nacijama Bolu i Brelima: plaže Zlatni rat i Punta rata uvrštene su među 15 najljepših u Europi, dok je Zlatnom ratu dodijeljena i Bijela zastava za kakvoću mora od strane Svjetske udruge za očuvanje i zaš tu mora, rijeka i jezera (GUWAA).

European Best Des na ons je projekt s više od 1,3 milijuna posje telja svoje web-stranice i s sućama sljedbenika na Facebooku, Twi eru i Pinterestu. Svi oni sudjeluju u izboru najpoželjnijih turis čkih des nacija u Europi.

Zlatni rat ponovno je uvršten među 3 najljepše plaže Starog kon nenta, jednako kao i u 2014. godini. Ta čarobna plaža privlači turiste iz cijelog svijeta svojim kristalno čis m morem i jedinstvenim oblikom svoga kopnenog „roga“ koji se proteže okomito u more i mijenja smjer ovisno o vjetru. Ljepota i elegancija Zlatnog rata simbol su ne samo Brača, nego i Hrvatske.

Plaža Punta rata najljepša je među svim plažama u Brelima. Svojedobno je uvrštena na Forbesov popis 10 najljepših plaža na svijetu. Turiste privlači svojim kristalno čis m morem, impresivnim s jenama i debelim hladom borova, što sve skupa daje posje teljima is nski osjećaj mediteranskog načina života. Plava zastava na plaži Punta rata potvrđuje kvalitetu i čistoću mora u skladu s najvišim međunarodnim ekološkim standardima Prepoznajemo li mi ono što prepoznaju ljudi diljem svijeta: ljepotu i čistoću našeg krajolika? Čuvajmo je! Neponovljiva je i jedinstvena!

kronika sdž br. 91

Impressum: „Kronika Splitsko-dalma nske županije“ Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije ISSN 1332-6465 Poštovano čitateljstvo, Pred Vama je novi broj Kronike sa pregledom događaja iz proteklog razdoblja. U izvješću sa svečane sjednice Županijske skupš ne upoznajte se sa ovogodišnjim nagrađenima povodom Dana Županije. Slijedi pregled rada Županijske skupš ne, te protokolarne suradnje. Donosimo izvješće s održanog Gospodarskog foruma i Agro Arce održane u Trilju.

U ovom broju Kronike pročitajte kako je proteklo obilježavanje Dana zdravlja u organizaciji Županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Donosimo i dio atmosfere sa spektakularne biciklis čke utrke „Tour of Croa a“.

O svim spomenu m, a i ostalim događajima i susre ma pročitajte u Kronici pred Vama.

Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Broj 91 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, prof.

Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i sak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 91

Proslavljen Dan Splitsko-dalma nske županije

S

večana sjednica povodom Dana županije održana je u novoj zgradi Medicinskog fakulteta. Uzvanike je prvi pozdravio Petroslava Sapunar predsjednik Županijske skupš ne koji je na početku upu o riječi zahvale svim braniteljima njihovim obiteljima bez kojih ne bi imali državu, a zahvalio je i svim vijećnicima bez obzira na poli čke razlike. Naglasio je kako je na svima veliki zadatak, a to će stanovnicima županije omogući bolju budućnost. Istaknuo je kako je Hrvatska zemlja znanja te kako se posebno o mladima brine na splitskom sveučilištu. „Moramo zadrža mlade, izvući što više novca iz europskih fondova i tako dokaza da županije itekako imaju smisla“, kazao je Sapunar.

Dan županije čes tao je svima župan Zlatko Ževrnja. „Svjedoci smo teškog gospodarskog stanja koje se odrazilo i na našu županiju, država se često ne ponaša kao skrbnik, imamo sve manji proračun i sve više mladih koji iseljavaju. To se mora promijeni i zato unatoč svemu gradimo i radimo, po čemo gospodarstvo, jačamo gospodarske zone, poduzetnicima dajemo kredite“, naglasio je župan.

Istaknuo je kako se naša županija opredijelila za turizam kao okosnicu gospodarskog razvoja. „Jedna smo od rijetkih županija koja ima brojne mogućnos u zdravstvenom, ruralnom i kulturnom turizmu.“, kako je župan. Također se osvrnuo i na velike mogućnos u poljoprivredi u Zagori, na području Sinja, Imotskoga i Vrgorca pred kojima su veliki projek .

Među visokim uzvanicima iz društvenog, poli čkog, kulturnog i gospodarskog života bili su Arsen Bauk, ministar uprave, te Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko - neretvanske županije. Brzojav s čes tkom upu o je predsjednik Sabora RH Josip Leko.

Na sjednici su dodijeljen skupne i osobne nagrade, te nagrade za životno djelo.

Nagrade za životno djelo dobili su prof. dr. Branimir Lukšić (posmrtno), fra Marijan Mate Mandac i Anđelko Rađa.

Prof.dr.sc. Branimir Lukšić, rodio se u Splitu 1935., a preminuo 3. studenog 2014. Bio je hrvatski pravni stručnjak, publicist, poli čar i katolički intelektualac. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1959., a tulu doktora znanos stekao je 1974. Bio je višegodišnji profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u nizu zbornika i časopisa. Osim pravnih tema pisao je i o e čkoj dimenziji u gospodarstvu i potrebi nove ekonomske paradigme, krizi suvremenog obrazovanja, e ci u postutopijskom razdoblju i drugim temama. O aktualnim poli čkim pitanjima, odnosu crkve i države i hrvatskoj povijes pisao je kolumne u Slobodnoj Dalmaciji, Hrvatskom fokusu, časopisu Crkva u svijetu i drugim medijima.

Poli čku djelatnost obnašao je u Gradu Splitu, kao gradski vijećnik 90h, a u Splitsko-dalma nskoj županiji na funkciji župana od 1997., do 2003. Bio je i kandidat na izborima za Hrvatski sabor. Smrću Branimira Lukšića izgubili smo dragog čovjeka, istaknutog stručnjaka i pedagoga omiljenog među svojim studen ma, čovjeka široke kulture, volje i smisla za zanimljivo anegdotsko kazivanje. Svojim javnim djelovanjem ostavio je trag u mnogim segmen ma života Županije i pridonio boljitku hrvatskog društva u cjelini.

Prof.dr.sc.fra Marijan Mate Mandac rođen je 1939., u Brnazama.

Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Katoličkom sveučilištu u Belgiji, obranivši disertaciju na la nskom jeziku o povijes kršćanske literature. Dugo godina predaje teologiju na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj, te na Ins tutu za teološku kulturu laika i Katehetskom ins tutu pri

županijska skupština

Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 1999., prelazi u Split i postaje prvi pročelnik Katedre za povijest kršćanske literature. U starosnu mirovinu odlazi završetkom akademske godine 2004/2005. Uz redovita predavanja svoj cijeli radni vijek bavio se teološkim istraživanjem i pisanjem. Svoje studije, članke i knjige objavljivao je u pres žnim teološkim časopisima i izdavačkim kućama. Prigodom 70. obljetnice života u njegovu čast objavljen je obiman Zbornik znanstvenih radova.

Anđelko Rađa jedan je od rekordera darovatelja krvi na području Splitsko-dalma nske županije. Prvi put darovao je krv 7. rujna 1972. u dvadesetoj godini života i od tada neprestano darivajući krv darovao je 160 doza. Njegovih darovanih nešto više od 70 litara krvi spasilo je brojne živote stanovnika naše županije i pomoglo u ozdravljenju brojnim pacijen ma. Anđelko Rađa krv je počeo dariva iz humanih razloga, a to je upravo pravi mo v svakog is nskog darovatelja krvi.

Svojim primjerom po cao je i mo virao druge pojedince u svojoj obitelji, među prijateljima, kolegama i u radnoj sredini. Dobitnik je više zahvalnica i priznanja od kojih izdvajamo: Odličje „Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske“ i Zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa za dugogodišnji doprinos na animaciji i okupljanju darivatelja krvi.

Osobne nagrade dodijeljene su: Ivici Bašiću, Petru Fabjanoviću, Ivanu Kozlica, Nikoli Listešu i Nenadu Vrandečiću.

Ivica Bašić nadasve je ustrajan humanist, poznat u svojoj sredini po želji i volji da pomogne u svakom trenutku onima kojima je pomoć potrebna. Još davne 1997., uključuje se u rad Udruge tjelesnih invalida "TOMS" iz Trogira, a 2006., postaje njezin predsjednik i na toj funkciji je i danas. Svojim djelovanjem omogućio je realizaciju projekata važnih za Udrugu. Jedan od projekata je i poludnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju. Če ri godine bio je predsjednik karnevalske udruge "Rašpin Jute", član predsjedništva KUD-a "Kolo", te dopredsjednik Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Jedan je od pokretača humanitarnih akcija "Vinskom cestom do humanos i dobrote", "Hvala moj dobri anđele", te humanitarnog koncerta "Klape pivaju, a pisma liči". Njegova udruga „TOMS“ već tradicionalno organizira akciju "Moje svjetlo za moj Vukovar". Dobitnik je osobne nagrade Grada Trogira 2010.

Petar Fabjanović je čitav svoj život samozatajno posve o radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projek ma obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupš ni Hrvatske obrtničke komore. Počasni je član Zaklade „Otok Brač-negdje između mora i zvijezda“ čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i ak vno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baš ne.

Mr.sc. Ivan Kozlica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je znanstveno zvanje magistra znanos , obranivši rad pod naslovom Stradanje civilnog stanovništva sinjskog kraja 1944. Od tada ne prestaje njegov interes i predani istraživački rad o masovnim pokoljima počinjenim uz rijeku Ce nu u Drugom svjetskom ratu. "Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje bi kamen spo canja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različi m stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro". To je pristup povjesničara Ivana Kozlice, čiji

kronika sdž br. 91

5

6 kronika sdž br. 91

županijska skupština

je dvanaestogodišnji istraživački rad rezul rao knjigom "Krvava Ce na – Masovni pokolji u ce nskome kraju i Poljicima u Drugome svjetskom ratu". Radi se o knjizi u kojoj Kozlica predstavlja istražene masovne zločine nad hrvatskim narodom u ce nskom kraju gdje su, na najokrutniji način, ubijene 2322 osobe, bez obzira na spol i dob.

Svojim djelima javnos je podastro plodove hrabrog i ustrajnog rada i me razotkrio, dugo kontrolirane i krivotvorene is ne o zločinima u Drugom svjetskom ratu. Što je najvažnije, svim žrtvama podigao je najtrajniji spomenik imenujući ih u knjizi koju im je posve o.

Nikola Listeš Pozna je hrvatski karikaturist, sjajan crtač i nadasve nadaren portre st moderan u izričaju, liniji i kadriranju. U proteklih desetak godina osvojio je pedesetak pres žnih nagrada na svjetskim fes valima karikature. Autor je prvog hrvatskog stripa o Domovinskom ratu. Tijekom prošle godine osvojio je pet odličja na fes valima u Armeniji, Kini, Iranu, Turskoj i Hrvatskoj. Knjigom Dioklecijančići pridonio je promicanju vrijednos Dioklecijanove palače i popularizaciji Splita kao turis čkog odredišta. Svojim stvaralaštvom Nikola Listeš promiče vedrinu dalma nske duše, a prije svega kulturne vrijednos i hrvatsku baš nu.

O svestranos Nenada Vrandečića najbolje svjedoče podaci da je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču i ak vno se bavi glazbom. Osnivač je i organizator Međunarodne glazbene ljetne škola Pučišća. To je jedna od najvećih mul kulturalnih glazbenih škola u Europi izrasla u brend otoka Brača, prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Osnovao je i Osnovnu glazbenu školu Brač koja djeluje već pet godina i omogućuje djeci stjecanje osnova iz glazbenog odgoja od najranije dječje dobi. Jazz je glazbenik, član niza jazz sastava, snimio je 16 vlas h nosača zvuka, surađivao na brojnim glazbenim projek ma sa renomiranim glazbenicima i glumcima, sudjelovao u televizijskim i radio emisijama, nastupao na nizu koncerata, bio nominiran za Porin. Osnivač je i organizator „Jazz summer workshop Bol“gdje se već petnaest godina kroz bogat glazbeni program u kolovozu pruža uvid u jazz glazbu.

Skupne nagrade dobili su Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije, Udruga oboljelih od kolagenoza, Udruga veterana domovinskog rata 158. brigade i 6. pukovnije, Vaterpolo klub Jadran te Viteško alkarsko društvo Sinj.

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije ustanovljen je 1971., radi promicanja kršćanske ljubavi prema osobama i zajednicama u potrebi, pretvarajući je u konkretne pothvate. Tijekom prošle godine 17 osoba zbrinuto je u Caritasovom skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, gdje im je omogućen individualni i grupni psihoterapijski program, pružena pomoć oko skrbi za djecu, zapošljavanja i uključivanja u društvo. U sklopu Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije djeluje i dječji Caritas „Dječji osmijeh“, koji skrbi o 300 obitelji pružajući im pomoć u hrani, odjeći, obući i raznim potrepš nama za djecu,organizira repe cije i krea vne radionice za djecu. Teško je nabroja sve akcije koje je Caritas organizirao ili je u njima sudjelovao: Akcija „5 za 1“ kojom je preko 200 donatora pomoglo 40 obitelji, akcija „Za 1000 rados “ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, akcija „Pomaga je lako“, za m „Dobro srce studenata Splita“ i mnoge druge.

Udruga oboljelih od kolagenoza – odnosno sistemskih boles vezivnog tkiva, pozna jih kao autoimune boles , osnovana je u Splitu 2004. i jedina je udruga oboljelih od kolagenoza u Hrvatskoj. Osnovana je s ciljem pružanja psihološke i druge pomoći osobama oboljelim od teških oblika autoimunih boles . Pored skrbi o oboljelima Udruga realizira i brojne projekte u cilju edukacije bolesnika, te organizira predavanja liječnika i radionice na temu psihološke pomoći i fizikalne

županijska skupština

terapije, pomažući tako oboljelima ne samo u prihvaćanju boles , već i u poboljšanju kvalitete života. Udruga je također članica Europske organizacije oboljelih od sklerodermije (FESCE), kao i Hrvatske udruge rijetkih boles . Prikupljenim sredstvima putem donacija Udruga je pomogla u adaptaciji prostora Dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Split. Udrugu vode isključivo oboljeli članovi koji su, u svom desetogodišnjem radu, iako i sami bolesni, uspjeli proves niz projekata.

Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske osnovana je s ciljem očuvanja imena i djela h dviju postrojbi i promicanja vrijednos i is ne o Domovinskom ratu.

Na gradskom stadionu Poljud 29. veljače 1992., položili su svečanu prisegu pripadnici 158. brigade Hrvatske vojske - Split. Brigada je mahom formirana od zapovjednika i pripadnika 1. bojne 114. brigade, pozna je kao Škverska bojna. U listopadu 1992., od pripadnika 158. brigade formira se 6. domobranska pukovnija Split. Pripadnici 158. brigade i 6. domobranske pukovnije, njih oko 5.000, sudjelovali su u borbama na drniškom, južnom i sinjskom bojištu te u operacijama „Ljeto 95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. U ratnim djelovanjima imale su 20 poginulih i nekoliko sto na ranjenih i oboljelih pripadnika.

Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije svojim dugogodišnjim radom ne samo da promiče vrijednos i is nu o Domovinskom ratu, već je ak vno angažirana u humanitarnim, kulturnim i sportskim ak vnos ma. Š teći temeljne vrijednos i dostojanstvo Domovinskog rata svojim djelovanjem Udruga čuva moralni dignitet hrvatskoga naroda, čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine.

Današnji Vaterpolski klub „Jadran" osnovan je prije 95 godina kao Pomorski športski klub „Baluni" po imenu uvale, u kojoj je nastao 23. rujna 1920. godine. Osnovan kao plivački i vaterpolski klub, već prvih godina uvrs o se među najkvalitetnije športske organizacije u zemlji osvajajući brojna momčadska i pojedinačna prvenstva. Njegovi plivači i vaterpolis redovito su bili sudionici Olimpijskih igara još od davne pariške, 1924. godine. Vaterpolis „Jadrana“ nositelji su pet olimpijskih odličja. U dugogodišnjoj povijes „Jadran“ je osvojio više naslova državnog prvaka. Najveći uspjesi pos gnu su početkom devedese h godina kada vaterpolis , nakon 31 godinu, osvajaju državno prvenstvo.

Kruna uspjeha je osvajanje tule klupskog prvaka Europe, dva puta uzastopno u vrijeme Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine. Bilo je to prvo veliko športsko međunarodno priznanje koje je našoj mladoj državi poklonio jedan klub.

Viteško alkarsko društvo Sinj je udruga građana osnovana s težnjom očuvanja izvorne povijesne vrijednos Sinjske alke. Svojim djelovanjem Viteško alkarsko društvo Sinj ak vno promiče turizam Splitsko-dalma nske županije i Republike Hrvatske. Cilj Društva najjasnije je definiran u njegovom Statutu, gdje je navedeno kako svojim djelovanjem: slavi uspomenu na pobjedu Sinjana i ostalih žitelja Ce nske krajine nad Turcima 15. kolovoza 1715., pobuđuje sjećanje na teške ali slavne dane lju h borbi i okršaja za slobodu rodne grude, razvija domoljublje naroda Sinja i Ce nske krajine, razvija prijateljstvo i suradnju među članovima i ljubav prema Sinju i Ce nskoj krajini, čuva izvornu starinsku odjeću, opremu i oružje Sinjske alke i njeguje narodne običaje. Zbirka odore, opreme i oružja Viteškoga alkarskog društva 1978., proglašena je spomenikom kulture najviše kategorije.

Sinjska alka je 2007., upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 2010., uvrštena je na Reprezenta vnu listu nematerijalne baš ne čovječanstva UNESCO-a.

Svečanost je vodila je Lidija Šegvić, pjesmom su je uveličali Klapa Ventula i Zbor Brodosplit, a uljepšali kliški uskoci i sinjski alkari.

kronika sdž br. 91

7

8 kronika sdž br. 91

LAUREATI SPLITSKO - DALMATIN

NAGRAĐENI bojnik Ivica Bubić, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata 158. br. i 6. dp. HV, Nikola Listeš, mr.sc. Ivan Kozlica, Slavko Jerončić ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, Jadranka Delija predsjednica Udruge oboljelih od kolagenoza, Anđelko Rađa, Nives Lukšić za prof . dr sc. Branimira Lukšića posmrtno, prof. dr. sc. Fra Marijan Mate Mandac, Nenad Vrandečić, Petar Fabijanić, Josip Kovačević predsjednik Vaterpolskog kluba Jadran, Ivica Bašić, S pe Jukić predsjednik Viteškog alkarskog društva Sinj

kronika sdž br. 91

SKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU

9

županijska skupština

10 kronika sdž br. 91

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 4. veljače Održana osnivačka skupš na Lokalne akcijske grupe (LAG) Zagora.

6. veljače Zapovjednik NATO skupine brodova – pomorska skupina 2 – SNMG2, ujedno i zapovjednog broda USS Vicksburg posje o Županiju.

20. veljače Župan Zlatko Ževrnja, simboličnim rezanjem vrpce, svečano je otvorio nadograđeni kat i novouređeno dvorište Osnovne škole „Dr. fra Karlo Balić“ u Šestanovcu.

24. veljače Župan predao kaštelanskim vatrogascima opremu za intervencije na moru.

25. veljače Održana 16. sjednica Županijske skupš ne.

25. do 28. veljače U Solinu održan Međunarodni kongres an čkih gradova, pod geslom „Meet, share & build“.

4. ožujka Otvoren 20. međunarodni sajam GAST Split Žnjan na kojem su sudjelovali izlagači iz 11 zemalja iz sektora pića, hrane, prehrane, hotelske i ugos teljske opreme i namještaja.

13. ožujka Održan 8. sajam poslova Splitsko-dalma nske županije.

18. ožujka Ispred predsjednika Županijske skupš ne Petroslava Sapunara, te predsjednika Županijskog suda u Splitu Marijana Mile ća prisegnuli su suci porotnici i suci porotnici za mladež Županijskog suda u Splitu.

Održane 16. , 17. i 18. sjednica Županijske skupš ne

S

ve tri sjednice održane su pod predsjedanjem predsjednika Skupš ne Petroslava Sapunara Na 16. sjednici donesen je Program rada Županijske skupš ne u 2015., Odluka o raspoređivanju sredstava namijenjenih financiranju poli čkih stranaka, te Odluka o javnim priznanjima Splitsko-dalma nske županije.

Donesena je Odluka o osnivanju kulturnog vijeća Splitsko-dalma nske županije.

Ova odluka donesena je temeljem članka 6. Zakona o kulturnim vijećima ("Narodne novine" broj 48/04, 44/09 i 68/13) Kulturna vijeća osnivaju se za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 20.000 stanovnika, a mogu ih osnova i druge općine i gradovi ako to ocijene svrhovi m. Aktom o osnivanju utvrđuje se djelokrug, broj i mandat članova vijeća, postupak izbora, imenovanja i razrješenja članova, zadaće, način rada i odlučivanja vijeća sukladno Zakonu. Vijećnici su donijeli Odluku o kriterijima i mjerilima za izračun i raspodjelu pomoći jedinicama lokalne samouprave, te Odluku o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša. Donesene su odluke o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova, te imenovanju Tima stručnjaka za izradu Procjene ugroženos od požara. Skupš na je prihva la prijedlog Vanjskog plana zaš te i spašavanja od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari za dva pogona INA-Industrija na e d.d. Skladišta Solin, lokacije Sve Kajo i Vranjičko Blato. Odluku o potrebi izrade Vanjskog plana zaš te i spašavanja od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari za dva pogona INA-Industrija na e d.d. Skladišta Solin, lokacija Sve Kajo i lokacija Vranjičko Blato, donio je ravnatelj Državne uprave za zaš tu i spašavanje. Sukladno Zakona o zaš i spašavanju u ostvarivanju prava i obveza u području zaš te i spašavanja župan za svoje područje izrađuje i predlaže vanjske planove predstavničkom jelu županije. Župan je, jekom procesa izrade i donošenja vanjskih planova, dužan javnos osigura dostupnost vanjskih planova osim dijelova plana koji predstavljaju poslovnu tajnu operatora. Tako se prijedlog Vanjskog plana mogao pogleda i komen ra na službenim internetskim stranicama Splitsko-dalma nske županije i Grada Solina od 14. studenoga 2014. do 20. prosinca 2014. godine. Javna rasprava o prijedlogu Vanjskog plana, održana je 28. studenog 2014. godine u Vijećnici Grada Solina. Prihvaćena je izmjena i dopuna Programa potpore osnivanju malog gospodarstva, te Izvješće o ispi vanju kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalma nske županije u 2014. Skupš na je donijela odluke

županijska skupština

o davanju koncesije na pomorskom dobru, te odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru k.o. Split. Vijećnici su prihva li rješenja o razrješenju i imenovanju sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Splitu, te rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova Stručnog jela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području Splitskodalma nske županije. Donesen je Zaključak o davanju prethodne suglasnos na raspolaganje imovinom O.Š. Trilj, te zaključci o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra.

kronika sdž br. 91 11

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 20.-30.ožujka Održani Jubilarni dese Dani kršćanske kulture .

31. ožujka Održana 17. sjednica Županijske skupš ne.

30. ožujka do 2. travnja Održana Proljetna škola tehničkih ak vnos .

Na 17. sjednici održanoj 31. ožujka vijećnici su jednoglasno prihva li odluke o dodjeli nagrada Splitsko-dalma nske županije. Usvojen je i Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2014. Ukupno ostvareni prihodi od poslovanja iznose 433,7 milijuna kuna, a ukupno ostvareni rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 429,6 milijuna kuna, pa ukupan višak prihoda iznosi 4,12 milijuna kuna. Ukupno ostvareni primici od financijske imovine iznose 3,7 milijuna kuna, a izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 7,8 milijuna kuna. Višak prihoda i primitaka iznosi 42 suće kuna, iz prethodnih razdoblja se prenosi 31,39 milijuna kuna te je višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju 31,4 milijuna kuna. Donesen je Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2014. godinu, te Izvješće o radu župana Splitsko-dalma nske županije za razdoblje 1. srpnja – 31. prosinca 2014. Skupš na je donijela Odluku o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih jela Splitsko-dalma nske županije, te Rješenje o imenovanju članova i zamjenika članova Savjeta mladih Splitsko-dalma nske županije. Prihvaćena je Analiza turis čke sezone 2014. godine na području Splitsko-dalma nske županije i Osnovne smjernice za pripremu turis čke sezone 2015.

Prihvaćeno je Izvješće o nezaposlenos i zapošljavanju u 2014. godini na području Splitsko-dalma nske županije. Skupš na je donijela Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalma nske županije za 2015. godinu, Odluku o mjerilima za financiranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju, Odluku o izmjeni Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja rashoda osnovnih škola, Odluku o izmjeni Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja rashoda srednjih škola i učeničkih domova, Odluku o kriterijima rashoda osnovnih škola, te Odluku o kriterijima srednjih

7. travnja Obilježen svjetski Dan zdravlja.

9. travnja Održana 1. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Na sjednici su dogovorene pripremne radnje za izradu Programa rada Povjerenstva za 2015. u skladu s Nacionalnom poli kom za ravnopravnost spolova, za razdoblje od 2011.-2015. godine. Također je prihvaćen prijedlog kako će Povjerenstvo sudjelova u organizaciji okruglog stola/tribine u sklopu Međunarodne konferencije za beskućnike koju organizira udruga MoSt. Predsjednicu Povjerenstva Editu Mare ć imenovala je Županijska skupš na, a na prvoj sjednici Povjerenstva za njezinu zamjenicu imenovana je Ivna Grgić.

14. travnja Proslavljen Dan Splitsko-dalma nske županije.

16. travnja Potpisan Memorandum s kineskom provincijom Guandong.

17. i 18. travnja Održani Prvi Dani hrvatskog pršuta.

županijska skupština

12 kronika sdž br. 91

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 20. – 25. travnja Održan Fes val znanos .

21.travnja Održana kons tuirajuća sjednica Savjeta mladih

Splitsko-dalma nske županije koju je sazvao predsjednik Skupš ne Petroslav Sapunar. Na sjednici je za predsjednicu Savjeta jednoglasno izabrana Iva Barun, a za njezinu zamjenicu, također jednoglasno Tea Tolić.

Zapovjednik broda Francuske mornarice posje o Županiju.

nacionalne

22. travnja Upriličeno je primanje Mađarske Jozsefa Magyara

za

veleposlanika

S prepune makarske rive startala velika biciklis čka utrka prve kategorije Tour of Croa a - utrka kroz prirodne ljepote.

23. travnja Župan primio najbolji mandolinski orkestar u Europi: Gradsko mandolinsko društvo “Sanctus Domnio”.

U organizaciji Kulturnog sabora Zagore, uz pomoć suorganizatora Ins tuta za Jadranske kulture i melioraciju krša, kao i dvije općine, Muć i Lećevica održan stručno znanstveni skup "Gospodarske mogućnos Zagore i oblici njihova op malnog iskorištavanja".

25. travnja Na Modrom jezeru u Imotskom, održana vježba specijalis čke postrojbe civilne zaš te Splitskodalma nske županije za spašavanje iz vode te je organiziran specijalis čki tečaj za korištenje suhih ronilačkih odjela.

30. travnja Održana 18. sjednica Županijske skupš ne.

30. travnja – 3. svibnja Održani 7. Dani hrvatske male brodogradnje.

škola i učeničkih domova. Vijećnici su jednoglasno donijeli Odluku o odobravanju sredstava za opremanje Integrirane operacijske dvorane Kliničkog bolničkog centra Split, Klinika za kirurgiju. Donesen je Zaključak o davanju suglasnos na Odluku o visini zakupnine za ordinacije opće i dentalne medicine, pedijatrijske ordinacije, specijalis čke ginekološke ordinacije i laboratorijsku dijagnos ku u zakupljenim prostorima Doma zdravlja Splitsko-dalma nske županije, Zaključak o donošenju Procjene ugroženos od požara i tehnoloških eksplozija Splitskodalma nske županije te Program potpore Lokalnim akcijskim grupama na području Splitsko-dalma nske županije (2015.-2017.). Prihvaćeno je Izvješće o ostvarenju Programa po canja malog i srednjeg poduzetništva u Splitskodalma nskoj županiji u 2014. godini. Donesene su odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Split, predio Trstenik-ispred hotela Split, koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Pokonji dol, koncesije na pomorskom dobru u svrhu posebne namjene – izgradnje i korištenja katoličke crkve, pastoralnog centra i dječjeg vr ća na dijelu k.o. Trogir, predio Brigi, te Odluka o prestanku koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj morske ribe (lubina i komarči) na dijelu k.o. Milna, predio uvala Maslinova, Odluka o utvrđivanju morskih plaža na kojima će se

županijska skupština

provodi praćenje kakvoće mora za kupanje na području Splitsko-dalma nske županije u 2015. godini i Zaključak o očitovanju na ponudu za pravo prvokupa.

Dana 30. travnja održana je 18. sjednica Županijske skupš ne. Na sjednici su prihvaćene izmjene i dopune Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2015. godinu, kao i izmjene i dopune programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom školstvu, srednjem školstvu, zaš te kulturne baš ne, kulturi i tehničkoj kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoja turizma i pomorstva, razvoja malog i srednjeg gospodarstva te Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim prirodnim vrijednos ma na području Splitsko-dalma nske županije za 2015. i Program ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim prirodnim vrijednos ma na području Splitsko-dalma nske županije za 2015. Donesen je Zaključak o davanju suglasnos za raspolaganje imovinom O.Š. Ivana Lovrića, Sinj, te zaključci o davanju suglasnos na statute osnovnih i srednjih škola, te domova za starije i nemoćne. O stanju sigurnos na području Splitsko-dalma nske županije u 2014. godinu izlagao je Marko Srdarević, ovlašten za obavljanje poslova načelnika Policijske uprave Splitsko-dalma nske. Naglasio je kako je stanje sigurnos na području naše županije povoljno, a što je, između ostalog zasluga kon nuiranog rada Policijske uprave i Odbora za sigurnost Splitsko-dalma nske županije. „Kako bismo i ubuduće održali, a u određenim segmen ma i povećali razinu sigurnos građana Splitsko-dalma nske županije, potreban je daljnji nastavak suradnje, te Vam stoga stojimo na raspolaganju“, zaključio je Srdarević. Vijećnici su donijeli Odluku o osnivanju i imenovanju Savjeta za zdravlje SDŽ koji se osniva u cilju ostvarivanja prava, obveza, zadaća i ciljeva SDŽ na području zdravstvene zaš te propisanih Zakonom o zdravstvenoj zaš i drugim propisima. Prvenstveno se donosi radi davanja mišljenja na prijedlog Plana zdravstvene zaš te na području SDŽ, te radi predlaganja mjera za ostvarivanje dostupnos i kvalitete zdravstvene zaš te. Doneseno je rješenje o imenovanju ravnateljice Muzeja hvarske baš ne, te Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Stožera zaš te i spašavanja SDŽ.

kronika sdž br. 91 13

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 7. svibnja Proslavljen Sve Duje.

8- 10. svibnja

Održan osmi Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‘AGRO ARCA 2015.’

20. svibnja Održan 4. Gospodarski dalma nske županije.

forum

Splitsko-

22. svibnja

Na poligonu za avanturis čki turizam braniteljske zadruge ‘Patriot’ u Dabru održan je informa vno-savjetodavni sastanak o pripremi i provedbi ak vnos zaš te od požara pred turis čku sezonu kao i postrojavanje te pokazna vježba Specijalis čke postrojbe civilne zaš te Splitsko-dalma nske županije za spašavanje iz ruševina. Na sastanku je bilo govora o analizi jeka priprema i provedbe ak vnos zaš te od požara pred turis čku i žetvenu sezonu, o analizi pripremnih i provedbenih ak vnos iz Programa ak vnos za turis čku godinu 2015. te o projektu HOLISTIC kojem je cilj prevencija i smanjenje posljedica prirodnih rizika i katastrofa, s posebnim naglaskom na smanjenje rizika od šumskih požara i potresa. O samom projektu HOLISTIC – upoznavanju sa ak vnos ma za unaprjeđenje sustava protupožarne zaš te okupljenima je govorio profesor sa splitskog FESB-a Davor S paničev. Nakon sastanka održano je postrojavanje te pokazna vježba Specijalis čke postrojbe civilne zaš te Splitskodalma nske županije za spašavanje iz ruševina.

Smotru je obavio župan Zlatko Ževrnja.

Ustrojena je postrojba specijalis čke namjene koja je sastavljena od članova Speleološke udruge Špiljar i jednog dijela članova HGSS, na čijem je čelu pozna hrvatski speleolog Tonći Rađa, a broji ukupno 30 članova. Sama pokazna vježba odnosila se na prikaz spašavanja ljudi iz ruševina.

26. svibnja Finski veleposlanik posje o Županiju.

28. svibnja Održan radni sastanak s ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš.

posjeti

14 kronika sdž br. 91

VELEPOSLANICI MAĐARSKE I FINSKE U ŽUPANIJI

U

dvorani za sastanka Županije upriličeno je primanje za veleposlanika Mađarske Jozsefa Magyara. Dobrodošlicu mu je zaželio zamjenik župana Ante Šošić, koji je predstavio osnovne smjernice gospodarskog razvoja Županije. „Ovo je prilika na najvišoj razini predstavi potencijalnim mađarskim ulagačima inves cijske mogućnos naše županije“, kazao je zamjenik Šošić. Veleposlanik Magyar naglasio je kako se Mađarska odlično snašla nakon ekonomske krize, te da je u prošloj godini njihovo gospodarstvo zabilježilo rast BDP-a za 3,6 % na godišnjoj razini. „Okrenuli smo se granama gospodarstva koje su za vrijeme krize bili u drugom planu. Tako smo razvili sektor autoindustrije. Morali smo sami pronaći model izlaska iz krize.“, istaknuo je veleposlanik. Kazao je kako mu je izuzetna čast boravi u našoj županiji, te u Splitu, za njega najljepšem gradu u Hrvatskoj.

Bio je to prvi posjet Timoa Rajakangasa, veleposlanika Finske našoj Županiji. Finci odavno ulažu u našu zemlju, a od lani su i sve brojniji gos u Splitsko-dalma nskoj županiji, što najbolje potvrđuje podatak o povećanju broja finskih turista od 15 posto.

Veleposlanika sa suradnicima pozdravio je župan Zlatko Ževrnja, te ga upoznao sa značajkama županije. „Dobrodošli u najveću hrvatsku županiju koja se može pohvali čis m morem, brojnim turis čkim sadržajima, kulturnim spomenicima od čega tri pod zaš tom UNESCO-a. Split je studentski grad sa 25 suća studenata pa i tu vidimo mogućnost suradnje, a možemo se pohvali sa 15 radnih zona u kojima su dobrodošli i finski ulagači“, kazao je župan. Finski inves tori prepoznali

su ovo područje i ranije, posebno u brodogradnji, a ovaj sastanak početak je još bolje suradnje na raznim područjima.

U ljepote županije uvjerio se i sam veleposlanik. „Lani sam bio na Braču, ove godine ću na Hvar. Doista imate prelijepu zemlju. Mi smo tu kako bi naša suradnja bila još bolja. Ove godine po prvi put obilježavamo 150 godina rođenja finskog skladatelja Jeana Sibeliusa, a ova velika manifestacija obilježit će se u Zagrebu i Rijeci. Zašto je ne bi proširili i na Split“, zaključio je veleposlanik.

Uz kulturne planira se i ojača gospodarske veze. Tako je predstavljeno pet finskih tvrtki koje su se već dokazale u Hrvatskoj: KJK Capital, inves cijski fond 'težak' 450 milijuna eura, tvrtka MTF za dentalnu opremu, tvrtka Molok koja je opremom za zbrinjavanjem otpada već našla svoje mjesto u 30 gradova. Posebno su za naše područje zanimljivi pontoni za zbrinjavanje otpada izrađeni zajedno s tvrtkom Marinetek NCP. A.-M.Š.

posjeti

kronika sdž br. 91 15

ČESTITKE NAJBOLJEM MANDOLINSKOM ORKESTRU U EUROPI

G

radsko mandolinsko društvo “Sanctus Domnio” ove godine predstavljalo je grad Split, našu županiju i Domovinu na pres žnom međunarodnom natjecanju mandolinista “GIACOMO SARTORI” u Trentu u Italiji i osvojilo naviše nagrade. Orkestar Sanctus Domnio, pod dirigentskom palicom Vladimira Lukasa, osvojio je prvu nagradu za najbolju izvedbu zadanog programa, te prvu nagradu za kvintet Idilio. Treća nagrada pripala je duu Zrinke Bakić i Josipe Grgat.

Najbolju, prvu nagradu naš Orkestar osvojio je između vrhunskih talijanskih orkestara. Svoje predstavljanje u Županiji započeli su skladbom kojom su izborili 1 mjesto, a završili sa „Vlaškom“ Marina Katunarića koji je i osnovao Orkestar, te je zaslužan za popularizaciju mandoline i njenom održavanju. „Čes tam vam na ovako zaista velikom uspjehu. Nadam se da će se ova tradicija i nastavi , jer vidim pomladak u orkestru, što me veseli“, kazao je župan Zlatko Ževrnja, te naglasio kako će i dalje pra rad orkestra i financijski podupira , koliko to budu dozvoljavale mogućnos . Orkestar Sanctus Domnio već je jednom nastupio na ovom natjecanju odakle se vra o sa posebnom nagradom za promociju hrvatskog stvaralaštva i kulture te prvom nagradom u kategoriji komorni ansambli.

Predsjednik Društva Pavle Sviličić zahvalio se i ime društva. „Moram bi iskren i kaza , kako, funkcioniramo kao društvo i da nije bilo pomoći iz Županije, nikad ne bi otputovali na natjecanje u Italiju i osvojili tulu najboljeg europskog mandolinskog orkestra. I dalje ćemo nastojat čuva vrijednu kulturnu baš nu mandoline“, kazao je Sviličić.

HRVATSKA VAŽAN DIO NATO SAVEZA

Z

apovjednik NATO skupine brodova – pomorska skupina 2 – SNMG2, ujedno i zapovjednog broda USS Vicksburg kontraadmiral Brad Williamson posje o je Županiju. Dobrodošlicu mu je poželio zamjenik župana Luka Brčić. „Sigurnost i mir naš su zajednički cilj.

Ponosni smo što se zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice nalazi baš u središtu Splitsko-dalma nske županije.“, kazao je zamjenik Brčić. Naglasio je kako je HRM kao i HV izrasla u jednu respektabilnu vojsku. „Sada kada nema rata, a nadamo se da ga neće ni bi , HRM zajedno sa saveznicima u NATO-u jamac je sigurnos ovog područja.

Turis čka smo zemlja i sigurnost nam je jako važna kako zbog nas samih, tako i zbog naših gos ju.“, zaključio je Brčić. Kontraadmiral Williamson kazao je kako mu je izuzetna čast boravi na Jadranu i u Splitu. „Ovo je moj prvi boravak u vašem gradu, ali sam već osje o gostoprimstvo o kojem su mi pričali moje kolege koji su imali priliku posje Split“, kazao je kontraadmiral.

Naglasio je kako je sigurnost važna ponajviše zbog građana koji žive na ovom području, ali da se ak vnos ma koje provodi NATO stvaraju uvje za trgovinu koja se odvija pomorskim putem.

Skupina SNMG-2 boravila je u splitskoj luci Lora u sklopu posjeta HRM i Splitu s ciljem jačanja interoperabilnos između NATO snaga i HRM. SNMG-2 skupina brodova predstavlja mul nacionalne integrirane pomorske snage sastavljene od brodova iz različi h zemalja NATO Saveza, a to su kanadska fregata HMCS Fredericton, turski TCG Turgutreis, talijanski ITS Aliseo, španjolski ESPS Canarias, španjolski brodovi za opskrbu ESPS Pa no i francuski FS Marine, njemački tanker FGS Spessart te američki zapovjedni brod skupine krstarica USS Vicksburg. Ova skupina formirana je radi stalne pripravnos NATO pomorskih snaga za provedbu različi h zadaća u miru i u razdobljima krize i sukoba, od

16 kronika sdž br. 91

posjeti

sudjelovanja u međunarodnim vojnim vježbama do provedbe humanitarnih projekata a provodi i ru nske diplomatske posjete različi m zemljama.

Zapovjednik broda Francuske nacionalne mornarice posje o Županiju Zapovjednik broda „Commandant Birot“ (F 794) kapetan korvete Thomas Vuong Županiju je posje o u pratnji vojnog izaslanika Republike Francuske pukovnika Laurenta Vonderschera, poručnika Joselyn Barbe, te poručnika bojnog broda Slavena Jurišića. Dobrodošlicu im je u ime župana poželio zamjenik župana Ante Šošić. „Francuska je naša prijateljska zemlja.

Naše zajedničko članstvo u NATO-u ne znači samo sigurnost već i bolje veze za gospodarski razvoj“, kazao je zamjenik Šošić. Naglasio je kako se Hrvatska kao zemlja opredijelila za razvoj sigunosnog, a manje vojnog sustava. „Mislim da su to dobro postavljeni priorite koji jamče brži gospodarski razvoj“, zaključio je Šošić. Kapetan korvete Vuong izrazio je svoje zadovoljstvo prijateljskim odnosima i suradnjom naših dviju zemalja u NATO-u. „I na putu prema Jadranu na brodu smo imali jednog hrvatskog časnika. Izmjenjivali smo iskustva, a on nam je pomogao plovi kroz Jadransko more po kojem često ne plovimo“, objasnio je Voung,. Vojni izaslanik Vonderscher izrazio je svoje zadovoljstvo što je napokon mogao posje najljepšu županiju i grad Split

Predstavnici turske mornarice posje li Županiju Turske mornare pozdravio je zamjenik župana Luka Brčić. „Nekada u povijes , kada bi u našu luku uplovljavali strani brodovi stvarala bi se panika i strah, ali danas s radošću dočekujemo brodove. Veseli nas vaša suradnja s HRM-om, jer to znači sigurnost i stabilnost naših gradova i zemlje. Suradnja ujedno znači i mir na ovom području“, kazao je zamjenik Brčić. Zapovjednik dočasničke škole na Školskom brodu Ratne mornarice Republike Turske TCG Iskenderun (A-1600) Meteatya kazao je kako na brodu ima 730 mornara, časnika, dočasnik i kadeta. „To znači da trenutno u vašem gradu ima i toliko turski turista. Mi osim vojne izobrazbe nastojimo našim kade ma približi i druge kulture.

Zato i boravimo u vašem gradu.“, kazao je zapovjednik Meteatya.

Primanju su nazočili zapovjednik TCG Iskenderun kapetan fregate Tuncay Kurnali s kade ma, te savjetnik Damir Gabrić.

A.-M.Š.

gospodarstvo

kronika sdž br. 91 17

4. GOSPODARSKI FORUM SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE POVEZIVANJE PODUZETNIŠTVA I ZNANJA SIGURAN IZLAZAK IZ KRIZE

T

ema ovogodišnjeg foruma održanog na Ekonomskom fakultetu u Splitu, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović bile su nove razvojne poli ke i pitanje kako iz krize. Skup su uvodno pozdravili župan Zlatko Ževrnja i ravnatelj Javne ustanove ReraSD Jozo Sarač. Ravnatelj Sarač naglasio je kako se mora krenu u nove razvojne poli ke, jer postojeće ne daju rezultata. „Nadam se kako će ovaj Gospodarski forum da neke odgovore i smjernice“, kazao je Sarač. S ovim se složio i župan Ževrnja, koji je, kako je sam kazao, ,,u žiži zbivanja, ali i problema" već desetljećima, i kao gospodarstvenik i kao načelnik Općine Dugopolje, kao i sada na dužnos župana. „Mi moramo bi servis poduzetnicima. Rijetki su oni s idejama, treba ih zadrža , treba mijenja odnos prema njima“, zaključio je župan.

Svoje vizije izlaska iz krize ponudili su Damir Novotny, Domagoj Ivan Milošević i Ljubo Jurčić. Zanimljivu prezentaciju održao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske ins tucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Definiranje dugoročnog koncepta rasta, kao impera va održivog razvoja, bio je naziv i sukus njegove prezentacije. Također je istaknuo važnost dugoročnoga strateškog planiranja državnog razvoja i poveznice vizijaznanje-rast.

Damir Novotny govorio je o perspek vi oporavka i rasta hrvatske ekonomije, zaključivši kako je faza stagnacije u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo čak i teža od same krize. „Vaša županija je primjerice perfektna za proizvodnju solarne energije! Ovdje je postojala tvornica solarnih panela, sad je više nema, kao da nismo svjesni da je ljudski kapital važan i da ga treba zadrža “, kazao je Novotny.

O socijalno-tržišnom gospodarstvu, u kojem vidi rješenje našeg problema, govorio je Domagoj Ivan Milošević, saborski zastupnik te bivši potpredsjednik Vlade i ministar, fokusirajući se pritom na deset principa socijalno-tržišnog gospodarstva. „Ne smijemo očekiva kako će država otvara nova radna mjesta. Njen je zadatak osigura uvjete za njihovo otvaranje. Trebaju nam efikasnije javne službe, fer tržišno natjecanje, niska razina nezaposlenos , dobri uvje za rad i socijalna skrb“, kazao je Milošević.

Ljubo Jurčić ponudio je deset reformi za razvoj Hrvatske, izdvojivši kao osnovne probleme visoku nezaposlenost, malu proizvodnju, malen dohodak i malen izvoz te visoke dugove. Jurčić smatra kako, uz uvijek dobrodošle EU fondove, naglasak treba bi na vlas m potencijalima i snazi. „Treba nam hitna reforma monetarnog fonda, baš kao i javnih financija, potom poli ka smanjivanja dugova i povećanje domaće proizvodnje i sve to treba obavi u roku od dvije godine. Potom u iduće dvije godine treba obavi reformu javne uprave i teritorijalni preustroj, ali i poli čki sustav također. Potrebna je poradi na poli ci izgradnje nacionalnog iden teta, izgradnji vanjske poli ke i naravno poli ke zaš te okoliša i održivog razvoja“, istaknuo je prof. Jurčić.

Nakon izlaganja, predavači su sudjelovali na okruglom stolu pod nazivom „Kako iz krize“ te odgovarali na brojna pitanja nazočnih predstavnika ins tucija i poduzetnika. Više se puta moglo ču kako je poduzetništvo osnova i motor razvoja svakog društva, tako i hrvatskog, ali i kako nema razvoja bez povezivanja poduzetništva i znanja te organizirane države koja stvara uvjete i daje potporu takvom razvoju.

Pripremila: A.-M.Š.

gospodarstvo

18 kronika sdž br. 91

GOSPODARSKE MOGUĆNOSTI ZAGORE "Kada u našem društvu vrijednosti Zagore budu prepoznate i vrjednovane kao što je slučaj u drugim mediteranskim zemljama, moći ćemo biti zadovoljni..."

(M. M.) Održan stručni skup organizaciji Kulturnog sabora Zagore u Muću je, 24. travnja održan stručno znanstveni skup "Gospodarske mogućnos Zagore i oblici njihova op malnog iskorištavanja". Suorganizatori stručnog skupa bili su Ins tut za Jadranske kulture i melioraciju krša te općine Muć i Lećevica. Skup je otvorio župan Zlatko Ževrnja kao pokrovitelj.

Pozdravljajući nazočne istaknuo je ulogu Županije, kao i njenih partnera u ravnomjernom razvoju svih krajeva županije, s posebnim naglaskom na Zagoru. „Vrijeme je potvrdilo opravdanost utemeljenja mnogih općina i gradova bez kojih bismo ostali na predratnoj razini razvoja, bez temeljne infrastrukture i preduvjeta za daljnja ulaganja. Županija nastoji po ca život na ovim prostorima. Trideset osam gospodarskih programa i mjera, od po canja poljoprivrede i ruralnog turizma, malog i srednjeg poduzetništva do stvaranja preduvjeta za bolje korištenje obnovljivih izvora energije, su u funkciji razvoja ovih krajeva“, kazao je župan. Naglasio je kako se razvoj poduzetničkih zona pokazao opravdanim, jer je grad Split prvi put u svojoj povijes izišao iz svojih uskih okvira u pravcu Zagore koja više neće bi "terra incognita" odnosno nepoznata zemlja, kako je prije osam godina nosio naziv jedan skup sličan ovomu u Muću. Upozorio je i na strašne posljedice nekih zakona koje je donijela aktualna vlast. „Mnogi se zakoni donose bez kvalitetnih analiza ili bez ikakvih pokazatelja.

Tako se već duže vrijeme govori o potrebi ukidanja županija i nekih gradova i općina, a da se nikakve studije opravdanos ili neodrživos pojedinih općina, nisu radile“ , kazao je župan te upozorio i na novi prijedlog zakona o zdravstvu, koji bi također imao nesagledive posljedice za rubne krajeve županije i otoke.

Skup su pozdravili i načelnik općine Muć Filip Stupalo, prof. Mate Matas i Nediljko Marinov, a u radu Skupa, uz profesora Matasa sudjelovali su i drugi znanstvenici i stručnjaci.

U

Osnovan LAG Zagora Dugopolju je pet općina Zagore osnovalo Lokalnu akcijsku grupu Zagora (LAG Zagora), kako bi zajedno pokušali dobi sredstva iz EU fondova. U LAG-u Zagora su Dicmo, Dugopolje, Klis, Lećevica i Muć. Za predsjednika je izabran S pe Rogošić, donačelnik Dugopolja, dok su dopredsjednici načelnici općina Dicmo i Lećevica. Osnivačkoj skupš ni LAG Zagore nazočio je i župan Zlatko Ževrnja. „Mnogo očekujemo od LAG-a Zagora, šestog u našoj županiji, jer riječ je o prostoru od čak 606 četvornih kilometara koji ima veliki potencijal, posebno u ruralnom razvoju. LAG će im bi svojevsrni instrument preko kojega se može doći do sredstava iz EU fondova posebno iz ruralnog razvoja. Ta su područja loše gospodarski razvijena, a imaju veliki potencijal, od proizvodnje zdrave hrane, ruralnog turizma, kulturnog turizma“, istaknuo je župan. Naglasio je kako treba razvi vodovodnu mrežu, a s njom i ostalu infrastrukturu, što je puno lakše ostvarivo udruživanjem u LAG-u. Županija će im bi velika logis ka, a pri ruci će im bi "Euro direct centar" koji je nedavno osnovan u Županiji. Načelnik Općine Klis Jakov Vetma naglasio je kako poli ka ne smije pas na razinu ekonomije pa da se za sve usluge za naše stanovnike govori o rentabilnos . „Nadam se da ćemo ujedinjeni pos ći značajno bolje rezultate“, zaključio je načelnik Vetma izražavajući svoje zadovoljstvo osnivanjem LAG-a.

A.-M.Š.

U

gospodarstvo

kronika sdž br. 91 19

AGO ARCA 2015.

INOVACIJE U POLJOPRIVREDI, PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI I POLJOPRIVREDNOJ MEHANIZACIJI

U

Trilju je održan osmi Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji ‘AGRO ARCA 2015.’ Ove godine Sajam je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva poduzetništva i obrta.

Kao izaslanik Predsjednice, Sajam je otvorio župan Zlatko Ževrnja. „Ovo je zaista hvalevrijedna manifestacija. Mi kao Županija sudjelujemo u značajnom iznosu, jer su poljoprivreda i mehanizacija jedan od prioriteta u programu našeg razvoja. Ovdje je više od 200 izlagača s 300 proizvoda i to sigurno nešto govori. Vjerujem kako će mnogi nakon ovoga Sajma krenu putem ak vnijeg rada u poljoprivredi, koristeći tehničke mogućnos , ali i po cajna sredstva koje i mi u Županiji pripremamo za zainteresirane“, istaknuo je župan naglašavajući važnost ove manifestacije.

Nakon tri dana održavanja, sajam AGRO ARCA zatvoren je dodjelom nagrada izlagačima. Ukupno su dodijeljene 33 zlatne i isto toliko srebrnih i brončanih plaketa za domaće izlagače, te po devet zlata, srebra i bronci za strane izlagače iz Irana, Rumunjske, Slovenije i BiH. Najznačajnija nagrada sajma, Velika nagrada AGRO ARCE pripala je tvrtki Altpro za Eterik, mobilnu des leriju koja služi preradi svih vrsta ljekovitog i aroma čnog bilja. Idealna je za rad na mjes ma bez infrastrukture odnosno ruralna područja i otoke. Prije nekoliko godina ova je tvrtka na AGRO ARCI prvi puta predstavila proto p te des lerije. Ove su godine predstavili usavršeno proizvodno postrojenje, već prisutno i na tržištu. Prve ovakve des lerije prodane su prošle godine, a interes za is ma i dalje raste. Des lerija je prikladna za zadruge i lokalne akcijske grupe jer jednu des leriju mogu koris svi članovi zadruga ili LAG-ova. U tvrtki planiraju daljnju proizvodnju i distribuciju des lerije, a razmišljaju i o proizvodnji vlas te linije proizvoda na bazi aroma čnog bilja. Eterik i nakon AGRO ARCE ostaje u Trilju. Naime LAG Ce nska krajina u sljedećih nekoliko mjeseci koris t će des leriju za edukaciju i usavršavanje svojih članova u radu s des lerijom te za des laciju vlas tog aroma čnog bilja.

Ipak, glavna tema ovogodišnjeg sajma namijenjena je onima koji su najskloniji novim idejama, promjenama i inovacijama u poslovanju-mladima u poljoprivredi. Tako je održana konferencija ‘Mladi u poljoprivredi: iskustva i perspek ve’, gdje su izlagali predstavnici YPARD Hrvatska, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO, Trokuta mladih Kaštela, LAG-ova Adrion i Vallis Colapis, Zadruge za e čno financiranje, Ins tuta za jadranske kulture i melioraciju krša i drugih organizacija.

Mladi poljoprivrednici na konferenciji su imali prilike informira se o stanju u agrobiznisu, financiranju poljoprivrednih projekata i mjerama za mlade u EU fondovima, ali su dobili i korisne prak čne savjete od uspješnih mladih poljoprivrednika.

A.-M.Š

gospodarstvo

20 kronika sdž br. 91

ODRŽANI PRVI DANI HRVATSKOG PRŠUTA Naša je prilika u vrhunskoj kvaliteti

P

rvi Dani hrvatskog pršuta održani su u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani. Uz izložbu pršuta, na prvom okupljanju ove vrste u Dalmaciji održani su i stručni skupovi te radionice na temu ove delicije. Izlagalo je 25 proizvođača istarskog, dalma nskog, drniškog, te Krčkog pršuta, koji je netom dobio veliko priznanje kao prvi hrvatski proizvod s oznakom zaš te geografskog porijekla na europskoj razini. Zato je manifestacija započela čes tkom proizvođačima sa Krka. „Čes tamo našim prijateljima s Krka i Vjeki Žužiću koji su uspjeli napravi veliki korak u priznanju ove delicije na europskoj razini“, kazao je Darko Marko ć iz Klastera hrvatskog pršuta, organizatora skupa. Iznio je podatak kako se u Hrvatskoj proizvodi oko 250.000 komada pršuta, dok je proizvodni kapacitet oko 500.000. "Naš cilj je doseći proizvodnju od milijun komada u idućih 10 godina. U Španjolskoj se godišnje proizvede oko 45 milijuna komada pršuta, a u Italiji oko 32 milijuna. No, manje je poznato da je u ovim zemljama udio premium proizvoda pršuta manji od 10 posto. Naša prilika je u vrhunskoj kvalite ", istaknuo je Marko ć koji procjenjuje kako je vrijednost naše proizvodnje pršuta oko 20 milijuna eura. Manifestacija se održala pod pokroviteljstvom Splitskodalma nske županije. Dobrodošlicu je zaželio zamjenik župana Ante Šošić. „Čast nam je što smo domaćini ovog skupa. Mi u županiji raznim po cajima pomažemo poduzetnicima među kojima su i proizvođači pršuta. Posebno pozdravljam medije jer su oni zaslužni za promicanje naših pršuta u svijetu“, kazao je zamjenik Šošić.

Nagrade Šampioni na prvim Danima Hrvatskog pršuta su Pršuti Milohanić u kategoriji Istarsko- krčkog, te Mijukić Prom u kategoriji Dalmatinskog i Drniškog pršuta.

Zlatne plakete osvojili su Pršutana Jelinić, Mesnica market "Žužić", Pisinium, Premes, Pršutana Antolović, Puntica, Bel Crotrade, Dalmatino, Smjeli, Mesnica i klaonica Luki i Pršut Voštane, dok je Mesna industrija "Braće Pivac" iz Vrgorca osvojila srebrnu plaketu.

Posebna nagrada uručena je Vjekoslavu Žužiću, kao trajni spomen na izuzetno priznanje - prvi hrvatski proizvod sa zaštitom geografskog porijekla na EU razini.

20. JUBILARNI SAJAM GAST VAŽNOST AUTOHTONIH PROIZVODA „Ne treba bi ekonomski anali čar da bismo znali u kakvim uvje ma poslujete. Neću govori o tome, već ću vas radije kao i naša Predsjednica pozva na konsenzus oko toliko potrebnih reformi, poreznog rasterećenja, stvaranju učinkovitog sustava uprave i podizanje poduzetničke klime“, kazao je župan Zlatko Ževrnja izaslanik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prilikom otvorenja Sajma. „Našu županiju godišnje posje 2,5 milijuna turista, ostvari se 13 milijuna noćenja, a od tog broja 160 suća redovito posjećuje vinske ceste. Dakle, u prvi plan je važnost autohtonih proizvoda te treba ići prema brendiranju is h“, istaknuo je župan. Direktorica Sajma GAST Sanja Vuković Veić istaknula je kako je radi GAST u poslijeratnoj Hrvatskoj bilo teško, ali zahvaljujući viziji Sajam se održao već dvadeset godina. U tom periodu kroz Sajam je prošlo 25 suća poslovnih brendova. Zabilježeno je pola milijuna posjeta, te je održano 80 stručnih skupova i konferencija. Na jubilarnom 20. međunarodnom Sajmu sudjelovalo je izlagača iz 11 zemalja iz sektora pića, hrane, prehrane, hotelske i ugos teljske opreme i namještaja.

A.-M.Š.

gospodarstvo

kronika sdž br. 91 21

ODRŽANI DANI MALE HRVATSKE BRODOGRADNJE Uz najbolje hrvatske brodove po prvi put održan i Sajam turističkih atrakcija

J

edan od pokrovitelja manifestacije bila je i Splitsko-dalma nska županija. Prilikom otvorenja župan Zlatko Ževrnja istaknuo je kako je Županija ovaj Sajam prepoznala kao vrijednu gospodarsku manifestaciju. „Svake godine financijski pomognemo održavanje ove manifestacije i vidimo da je jako važna. Imamo 70 izlagača, 2 i po puta više nego kada se krenulo s ovom manifestacijom. Na jedan način ovo treba popularizira , animira i dalje razvija . Ova manifestacija je prošle godine doprinijela popularizaciji nau čkog turizma u smislu da smo imali rast od 17% dolazaka nau čara“, naglasio je župan.

Na ovogodišnjim Danima hrvatske male brodogradnje nije nedostajalo zabavnih događanja.

Organizatori su predstavili i novi Sajam turis čkih atrakcija, a sve kako bi pripomogli produljenju turis čke sezone i stvaranje novih vrijednos turis čke ponude. Na dodatnih 100 metara izložbenog prostora predstavljene su usluge i proizvode za adrenalinske i vodene sportove, plažne sadržaje, vanjske teretane, električne skutere, ronjenje, kitesurfing te ostale ak vnos na moru i u prirodi. „Sajam turis čkih atrakcija direktna je business to business poveznica između hotelijera, vlasnika kampova, koncesionara plaža, privatnih iznajmljivača i pružatelja usluga. Ovim Sajmom turis čkih atrakcija želimo čitavu jednu ponudu sadržaja koji idu uz plažu i uz more ponudi svim nosiocima turis čke ponude županije kojih u privatnom smještaju ima preko 75%. Upravo je to dimenzija, odnosno koncept u kojem na neki način hrvatski brod kao hrvatski turis čki proizvod dobiva još jednu ekstra dimenziju“, kazao je Branimir Ma jaca, predsjednik Udruge "Dani hrvatske male brodogradnje“.

A.-M. Š.

EFIKASNIJE PROTIV ŠTETNIKA MASLINE Donesen zajednički plan distribucije preporuka za zaštitu masline od štetnika U Ins tutu za jadranske kulture i melioraciju krša okupili su se 17. ožujka predstavnici Splitsko-dalma nske županije, Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo – Zavod za zaš tu bilja, Savjetodavne službe Splitskodalma nske županije, Ins tuta za jadranske kulture i melioraciju krša, Zajednice uljara i maslinara Hrvatske te Udruge maslinara grada Kaštela "Mastrinka".

Nakon osvrta na štete u maslinicima na području županije prošle godine zaključeno je da je potrebno bolje informiranje maslinara o potrebi provedbe mjera zaš te masline. Stoga je usvojen Plan unapređenja distribucije preporuka za zaš tu masline od štetočinja na području Splitsko-dalma nske županije za 2015.godinu.

Plan se sastoji od sljedećih ak vnos : 1. Suradnja Savjetodavne službe i Ins tuta u smislu objedinjavanja podataka, na način da Ins tut ustupi svoje podatke s terena Savjetodavnoj službi s kojima raspolaže. U tom smislu Ins tut bi doprinio sakupljanju podataka koji se koriste za izradu preporuka za zaš tu masline.

2. Savjetodavna služba, koja inače sastavlja preporuke za zaš tu masline, iste preporuke šalje elektroničkom poštom Zajednici uljara i maslinara Hrvatske.

3. Zajednica uljara i maslinara Hrvatske dobivene preporuke prosljeđuje udrugama maslinara i uljara na području Splitsko-dalma nske županije.

4. Udruge maslinara i uljara, na području Splitsko-dalma nske županije, dobivene preporuke distribuiraju dalje do svojih članova.

5. Splitsko-dalma nska županija i Savjetodavna služba dobivene preporuke šalju medijima koji ih objavljuju u određenim terminima po potrebi.

Josip Matas

22 kronika sdž br. 91

zdravstvo

ŽUPAN OTVORIO NOVU OPERACIJSKU DVORANU U KBC U SPLIT

U

splitskom KBC- u župan Zlatko Ževrnja, svečano je otvorio novu operacijsku dvoranu, koja prema riječima predstojnika za kirurgiju, dr. Zdravka Perka spada u jednu od najsuvremenijih takvih dvorana ne samo u Hrvatskoj, već u Europi i svijetu. Za opremanje operacijske dvorane, Županija je izdvojila dva milijuna kuna, a župan Zlatko Ževrnja pozvao je državu na ulaganje određenih sredstva u opremanje ove bolnice kojoj gravi ra veliki broj pacijenata. „Imamo suvremenu dvoranu u kojoj će se obavlja operacije koje će omogući da pacijen vrlo brzo mogu poći na kućnu njegu, što je veliki doprinos našim pacijen ma da se ne muče dugo po bolnici. Tako se smanjuje pri sak na bolnicu, ali i troškovi cijelom zdravstvenom sustavu. Tijek operacije moći će se prenosi studen ma i specijalizan ma i u tom smislu je ova dvorana prva u KBC-u Split, a nadam se da neće bi i jedina i da će se sa strane države smoći snage i sredstava da naša bolnica dobije još operacijskih dvorana“, kazao je župan. „Naš središnji operacijski blok je nakon požara u punoj funkciji, a sada je podignut na višu razinu. Ovo je dvorana koja je namijenjena za napredne zahvate, a kako smo mi u regiji pozna kao bolnica koja ima najveći broj minimalno invazivnih laparoskopskih zahvata ovo će nam da jedan novi zamah“, kazao je predstojnik za kirurgiju dr. Perak te dodao kako je njihova sljedeća zadaća posta referentni centar za minimalno invazivnu kirurgiju.

A.-M.Š.

DEVET NOVIH VOZILA ZAVODU ZA HITNU MEDICINU

J

avna ustanova Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalma nske županije dobila je devet vozila za hitnu medicinsku pomoć i dva vozila za sanitetski prijevoz, vrijedna oko 4,5 milijuna kuna.

Ključeve vozila župan Zlatko Ževrnja predao je ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalma nske županije dr.Leu Lue ću. Župan je pohvalio rad Zavoda, koji radi u teškim uvje ma i neodgovarajućim prostorijama, a unatoč tome sve svoje obveze ispunjava odlično i na vrijeme. Obećao je kako će županija i dalje pomaga tu bitnu zdravstvenu ustanovu te će se pokuša pronaći pravo rješenje. "Naš Zavod za hitnu medicinu pokriva područje cijele županije, koja je prostorno najveća u Hrvatskoj, uključujući naravno i naše otoke. Trebamo bi kvalitetno opremljeni kako bismo udovoljili m našim zadacima", istaknuo je župan. U svako vozilo je ugrađen nadzor i praćenje njegovog kretanja i njegove pozicije, kako bi se što prije moglo intervenira i što prije dopremi bolesnika do Kliničkog bolničkog centra u Splitu.

Po riječima ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr. Lea Lue ća, Zavod ima oko 500 djelatnika koji dijele 112 vozila i ostalu opremu. Nova donacija Županije dobro će im doći. "Kad nabavljamo vozila mislimo na cijelu županiju.

Ovisno o situaciji kakvo vozilo ima koja ispostava, šaljemo vozila. Najvjerojatnije će velika većina ovih vozila bi distribuirana po ispostavama", kazao je dr. Lue ć. Istaknuo je kako će se novim vozilima znatno poboljša kvaliteta usluge te smanji napori djelatnika koji na godišnjoj razini ionako imaju velik broj intervencija. Objasnio je kako je riječ o 25 do 30 suća vanjskih intervencija s ekipom hitne medicine koji obave od 60 do 70 suća prijevoza na godinu. Najavio je i zapošljavanje novih tehničara zbog većeg broja intervencija u turis čkoj sezoni.

A.-M. Š.

zdravstvo

kronika sdž br. 91 23

UZ SVJETSKI DAN ZDRAVLJA Otvoreni novi prostori Nastavnog zavoda za javno zdravstvo astavni zavod za javno zdravstvo SDŽ već tradicionalno obilježio je Dan zdravlja javnozdravstvenim akcijama na Rivi, u samom Zavodu te u Ispostavama Zavoda u Hvaru, Imotskom, Makarskoj, Sinju, Supetru i Trogiru. U prostorima Zavoda građanima se besplatno mjerio krvni tlak, provjeravo šećer u krvi, određivao indeks tjelesne mase te se dijelio promidžbeno-eduka vni materijal, kao i zdravstveni savje u cilju promicanja zdravog s la života.

Najvažniji događaj obilježavanja ovogodišnjeg Dana zdravlja bilo je otvaranje laboratorija i radne sobe Zavoda. Župan Zlatko Ževrnja svečano je otvorio nove radne prostore u zgradi „stare“ zdravstvene škole te obilježio početak nadogradnje zgrade u kojoj je sada smještena Služba za epidemiologiju zaraznih boles te laboratoriji Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ SDŽ-a. „Nadogradnjom ćemo dobi Laboratorij za ispi vanje kakvoće maslinova ulja, za koji vjerujem kako će posta referentnim centrom za cijelu Hrvatsku. Sve ove godine, a to ćemo čini i ubuduće, pomažemo rad Zavoda s osam milijuna kuna godišnje, čime, svjedočimo koliko nam je stalo do zdravlja naših stanovnika“, istaknuo je župan, te kazao kako vjeruje da će Zavod, usprkos drugačijim idejama, prijedlozima i pokušajima priva zacije, osta javni servis. „Svemu drugom se oštro suprotstavljamo“, naglasio je župan.

A.-M. Škorić

N

Tema obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2015. godine je „Zdravstvena ispravnost hrane“ (Food safe).

Zdravstvena ispravnost hrane razlikuje se od pojma sigurne hrane. Naime, zdravstvena ispravnost hrane predstavlja posebno područje javnozdravstvenog djelovanja kojim se nastoji zaš konzumente od potencijalnih rizika otrovanja hranom, kao i od boles koje se prenose hranom, neovisno o tome jesu li akutne ili kronične. Zdravstveno neispravna hrana može uzrokova čitav niz zdravstvenih problema od dijarealnih boles , virusnih boles (prvi slučajevi Ebola virusne boles bili su povezani s kontaminiranim mesom šumskih živo nja), reproduk vnih i razvojnih problema, sve do nastanka raka. Stoga je zdravstvena ispravnost hrane preduvjet postojanja sigurne hrane.

Područje zdravstvene ispravnos hrane neprestano je izloženo novim prijetnjama. Promjene u proizvodnji hrane, distribuciji i potrošnji (npr. intenzifikacija poljoprivrede, globalizacija prometa hrane, masovno korištenje dostave hrane kao i konzumacija hrane koja se prodaje na ulici); promjene okoliša; nastanak novih bakterija i toksina; rezistencija na an bio ke i sl. – sve navedeno doprinosi povećanju rizika od kontaminacije hrane. Povećanje robne razmjene kao i transporta putnika također pridonose vjerojatnos bržeg širenja kontaminacije.

24 kronika sdž br. 91

zdravstvo

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pomaže i po če sve zemlje u njihovim nastojanjima u prevenciji, otkrivanju i rješavanju epidemija uzrokovanih hranom sukladno Codex Alimentarius-u, koji predstavlja zbirku međunarodno prizna h standarda, smjernica i pravila postupanja s hranom.

Prepoznavanje važnos zdravstvene ispravnos hrane je pitanje preklapanja i podjele odgovornos , te su u ovogodišnjoj kampanji dobrodošli kao sudionici i predstavnici sektora izvan zdravstva (poput sektora zaduženih za poljoprivredu, trgovinu i prodaju, okoliš, itd.) uz potporu velikih međunarodnih i regionalnih agencija i organizacija ak vnih na području hrane, intervencija i edukacije.

Javnozdravstveni kontekst • Pristup dostatnim količinama zdravstveno ispravnih i nutri vno vrijednih namirnica ključan je u održavanju života i promicanju dobrog zdravlja.

• Zdravstveno neispravna hrana sadržava štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske tvari koje mogu uzrokova više od 200 boles , u opsegu od lakših boles poput dijareje do težih poput raka.

• Od dijarealnih boles koje se prenose hranom ili vodom procjenjuje se kako godišnje umire 2 milijuna osoba u svijetu, pretežito djece.

• Zdravstvena ispravnost hrane, njena nutri vna vrijednost i sigurnost hrane neraskidivo su povezani.

Zdravstveno neispravna hrana stvara začarani krug boles i neishranjenos , osobito djelujući na dojenčad, djecu, starije i bolesne.

• Boles koje se prenose hranom ometaju socioekonomski razvoj opterećujući zdravstveni sustav, te oštećujući nacionalnu ekonomiju, turizam i trgovinu.

• U današnje vrijeme od mjesta proizvodnje hrane do mjesta potrošnje, hrana prolazi mnoge nacionalne granice.

Stoga suradnja između vlada, proizvođača i potrošača pomaže u osiguravanju zdravstvene ispravnos hrane.

Boles koje se prenose hranom po svojoj su prirodi infek vne ili toksične. Mogu bi uzrokovane bakterijama, virusima, parazi ma ili kemijskim tvarima koje se unose u jelo kontaminiranom hranom ili vodom.

Patogeni boles koji se prenose hranom mogu uzrokova ozbiljnu dijareju ili iscrpljujuće infekcije, uključujući meningi s. Kemijska kontaminacija može doves akutnog trovanja ili dugotrajnih boles poput raka. Konačno, boles koje se prenose hranom mogu uzrokova dugotrajnu onesposobljenost ili smrt. Primjeri zdravstveno neispravne hrane su npr. nekuhane namirnice živo njskog porijekla, voće i povrće kontaminirano fecesom, te školjke koje sadrže morske bio-toksine.

Glavni uzročnici boles koje se prenose hranom su: • bakterije • virusi • parazi • prioni • kemikalije (prirodne ili umjetno stvorene) Opći ciljevi Ciljevi su ovogodišnje kampanje: • po ca vlade diljem svijeta u nastojanjima unaprjeđenja osiguravanja zdravstveno ispravne hrane skretanjem pozornos javnog mnijenja i naglašavajući važnost poduzimanja ak vnos na tom području • po ca potrošače da budu sigurni kako je hrana na njihovom tanjuru zdravstveno ispravna (slijedi higijenske smjernice, provjerava deklaracije, itd.)

10 ključnih činjenica u svezi zdravstvene ispravnos hrane • Više od 200 bolesti može se širiti preko hrane. Svake godine milijuni osoba u svijetu obolijevaju ili umiru zbog

zdravstvo

kronika sdž br. 91 25

konzumiranja zdravstveno neispravne hrane.

Samo dijarealne boles uzrokuju godišnje smrt 1.5 milijuna djece u svijetu, a većina h boles može se pripisa konzumaciji kontaminirane hrane ili vode. Pravilna priprava hrane može prevenira većinu boles koje se prenose hranom.

• Kontaminirana hrana može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme. Uobičajeni simptomi boles koje se prenose hranom su bol u trbuhu, povraćanje i dijareja (proljev).

Kontaminacija hrane teškim metalima ili toksinima koji nastaju u prirodi može uzrokova dugotrajne zdravstvene probleme uključujući rak i neurološka oboljenja.

• Bolesti koje se prenose hranom više zahvaćaju vulnerabilne populacijske skupine. Infekcije uzrokovane kontaminiranom hranom imaju veći utjecaj na populacijske skupine slabijeg ili ranjivijeg zdravstvenog statusa što lako može uzrokova teško obolijevanje ili smrt. Posljedice boles koje se prenose hranom za dojenčad, trudnice, bolesne i starije su ozbiljnije i mogu bi fatalne.

• Postoje mnoge mogućnosti za kontaminaciju hrane. Današanja opskrba hranom je kompleksna i uključuje široki spektar različi h faza prije no što hrana s gne do potrošača, od proizvodnje na farmama, preko procesa klanja ili žetve, obrade namirnica, skladištenja, transporta i ditribucije.

• Globalizacija čini zdravstvenu ispravnost hrane kompleksnijim ali i temeljnim uvjetom.

Globalizacija proizvodnje i trgovanja hranom čini lanac prehrane duljim što komplicira istrage epidemija uzrokovanih hranom i odlaže mogućnost hitne intervencije.

• Zdravstvena ispravnost hrane je multisektorsko i multidisciplinarno pitanje. Kako bi se unaprijedila zdravstvena ispravnost hrane nužan je zajednički rad različi h profesija kako bi se najbolje iskoris le suvremena dos gnuća i tehnologija. Nužna je suradnja i stalna komunikacija različi h ministarstava i državnih agencija poput javnog zdravstva, poljoprivrede, prosvjete, trgovine itd. uz uključivanje civilnog društva i samih potrošača.

• Zdravstvena neispravnost hrane utječe na ekonomiju i društvo u cjelini. Kontaminacija hrane ima učinke koji direktno utječu na javno zdravlje ali i na izvoz, turizam, održivost proizvođača hrane i ekonomski razvoj, ne samo u razvijenim, već i u zemljama u razvoju.

• Neke opasne bakterije postaju rezistentne na lijekove. Rezistencija na an bio ke je rastuće globalno zdravstveno pitanje. Prekomjerna uporaba ili zloporaba an mikrobnih sredstava u poljoprivredi i stočarstvu, uz dodatanu uporabu an bio ka kod ljudi, predstavlja jedan od vodećih faktora razvijanja rezistencije na an bio ke. Također se animalne bakterije rezistentne na an bio ke mogu prenije na čovjeka preko hrane.

• Svi imamo ulogu u očuvanju zdravstvene ispravnosti hrane. Zdravstvena ispravnost hrane je podijeljena odgovornost između vlade, industrije, proizvođača, znanos i potrošača, u kojoj svatko ima svoju ulogu. Zdravstvena ispravnost hrane pos že se mul sektorskim pristupom koji zah jeva eksper ze različi h disciplina - toksikologije, mikrobiologije, parazitologije, nutricionizma, zdravstvene ekonomije, medicine i veterine. Lokalna zajednica, ali i edukacija također imaju važnu uloge.

• Potrošači moraju biti informirani o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Potrošači moraju bi dobro informirani, moraju pazi na izbor hrane te prihva adekvatne postupke u pripravi hrane. Moraju bi upozna s najčešćim opasnos ma u pripravi hrane i načinima na koji se rukuje s hranom kako bi se sačuvala njena zdravstvena ispravnost, koristeći informacije na deklaraciji. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva Odjel za promicanje zdravlja i prevenciju boles

školstvo i turizam

26 kronika sdž br. 91

OTVORENA PREUREĐENA ŠKOLA U ŠESTANOVCU

Ž

upan Zlatko Ževrnja, simboličnim rezanjem vrpce, svečano je otvorio nadograđeni kat i novouređeno dvorište Osnovne škole „Dr. fra Karlo Balić“ u Šestanovcu. "Ovo je veliki dan za Šestanovac jer će se nastava održava u jednoj smjeni, a to je od iznimne važnos za oko 90 posto učenika iz okolnih mjesta Dalma nske zagore koji u tu školu putuju po petnaestak kilometara", istaknuo je župan otvarajući obnovljenu i nadograđenu školu. U novih pet učionica u potpunos opremljenih najmodernijom opremom te uređenje 8000 četvornih metara okolišnog prostora Županija je uložila 6.500.000 kuna. Obnovom i nadogradnjom školske zgrade u Šestanovcu vodi se briga o najmlađima i pridonosi se zaustavljanju iseljavanja iz tog dijela Zagore.

Iz povijes škole Nastava u Šestanovcu održavala se u privatnim kućama, dok se 1963. godine nije izgradila dugo priželjkivana nova školska zgrada. Iako je njezina izgradnja, za tadašnje pojmove, značila veliki napredak, uvje su bili daleko ispod današnjih standarda. Naime, nije bilo tekuće vode, a sanitarni čvor nalazio se uz vanjski rub košarkaškog igrališta. Škola se zvala „Tade Pejković“ do 1990. godine, kada je odlukom tadašnjeg Radničkog savjeta preimenovana u Osnovnu školu Šestanovac, a danas nosi ime dr. fra Karla Balića. Inače, centralna škola u Šestanovcu imala je i više područnih škola: Rubići, Merćepi (donji), Orje, Privija, Kreševo Brdo, Zadvarje. Oko 1975. godine otvorene su i nove područne škole u Balićima, na Prpuši, Kreševu Polju i Blatu na Ce ni koja je čak bila osmogodišnja područna škola. U svim ovim školama bilo je i do 1200 učenika.

IZ ANALIZE TURISTIČKE SEZONE

G

odina 2014. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu novih izazova. Ostala je zapamćena po rekordnom broju turis čkih noćenja od vremena hrvatskog osamostaljenja i po ostvarenom godišnjem rastu svih važnih pokazatelja turis čkog sektora. Sta s ka turis čke sezone govori u prilog činjenici da je Dalmacija u 2014. godini pos gla najveći turis čki uzlet.

Gledajući ukupna ostvarenja turis čkog prometa u pogledu dolazaka turista, udio Splitske rivijere iznosi 44%, Makarske rivijere 33%, otoka Hvara 11%, otoka Brača 9%, Visa 1% i Zagore 2%. Ovogodišnja turis čka sezona posebice je pokazala dobre rezultate na području Splitske rivijere (posebice grad Split), otoka Hvara i Zagore. Višegodišnji napori u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju izuzetne rezultate, što potvrđuju i ostvarenja u svim segmen ma turis čkog poslovanja. Kao i svih proteklih godina, smještajni kapacite splitskoga turizma i dalje su veliki problem, koji se svako ljeto “gasi“ otvaranjem novih privatnih apartmana te podizanjem kvalitete privatnog smještaja koji je posebno popularan među turis ma. Prema podacima lokalnih ureda turis čkih zajednica regije, najveći broj noćenja domaćih i stranih turista u prvih deset mjeseci 2014. zabilježen je u odrediš ma Makarske rivijere – Makarska i Baška Voda, na području grada Splita i Omiša. U 2014. godini sektor se suočio s povećanjem međustope PDV-a za turizam s 10 na 13 posto, što nije bio s mula van i konkurentan potez, posebice što nije prošla ni godina dana otkako je uvedena stopa od 10 posto.

Izvor: TZ SDŽ

turizam

kronika sdž br. 91 27

SPEKTAKULARNA BICIKLISTIČKA UTRKA "TOUR OF CROATIA" "Tour of Croa a" sjajan je promotor prirodnih ljepota "Lijepe naše" jer prolazi kroz devet gradova, šest županija, dva nacionalna parka (Krka, Plitvička jezera) te tri parka prirode (Biokovo, Velebit i Učka) na kojoj se natjecalo 152 biciklista iz 19 momčadi.

Za prvu od ukupno pet etapa odabrana je izrazito atrak vna dionica kroz našu županiju od Makarske do Splita. Već u prvim kilometrima bicikliste je dočekao izrazito naporan uspon. Od makarske rive, na kojoj su ih ispra li župan Zlatko Ževrnja i ministar turizma Darko Lorencin, pa do Stare Podgore, natjecateljima je trebalo nešto više od 20 minuta.

Slijedilo je penjanje Magistralom preko Dubaca do Zadvarja. Zadivljujući pogled, pogotovo na dijelovima Dubaca s prekrasnim pogledom na Brač, Hvar i druge otoke, biciklis ma je oduzimao dah, ali i koncentraciju.

Iza Zadvarja uslijedio je zanimljiv i vijugav spust prema kanjonu Ce ne, na kojem su se biciklis , nenavikli na “blagoda ” hrvatskih cesta, uglavnom koncentrirali na slalome među neravninama na ces te izbjegavanje padova.

Posebna gužva zabilježena je na izrazito opasnoj dionici netom prije spusta u kanjon Ce ne, gdje je bilo pomalo komično pra bicikliste kako hvataju zalet pa udaraju po kočnicama u borbi s brojnim oštrim zavojima kojima ova dionica obiluje.

Nakon Omiša, iz kojeg su ispraćeni pucnjavom kubura, natjecatelje je dočekao novi uspon prema poljičkim selima, preko Blata na Ce ni pa sve do Trilja. Rela vno jednostavan dio prve, 154 kilometra dugačke etape, završio je u Dugopolju, gdje je počela žestoka borba za što povoljnije pozicije u dugačkom spustu.

Nešto poslije 15.30 prva skupina biciklista prošla je starom kliškom cestom preko Solina, a završni i najuzbudljiviji dio utrke uslijedio je u samom centru Splita. Posljednjih 10 kilometara kroz park-šumu Marjan odigrala se vrlo uzbudljiva borba u kojoj je gotovo 100 biciklista konkuriralo za prvo mjesto.

Kraj prve etape biciklis čke utrke “Tour of Croa a” odigrao se na splitskoj Rivi uz nekoliko sto na Splićana. Najbrži je bio Slovenac Grega Bole iz poljskog ma CCC-Sprandi-Polkowice, koji je napornu prvu etapu završio za nešto više od če ri sata.

Pripremila: A.-M.Š.

susreti i sastanci

28 kronika sdž br. 91

POTPISAN MEMORANDUM S KINESKOM PROVINCIJOM GUANDONG

Ž

upan Zlatko Ževrnja i glavni direktor Ureda za međunarodne odnose Narodne vlade Provincije Guandong Fu Lang potpisali su Memorandum o razumijevanju prijateljske razmjene i suradnje između Splitsko-dalma nske županije i Provincije Guandong. Župan je izaslanstvu poželio dobrodošlicu, te ih upoznao s gospodarskim potencijalnom naše županije. Istaknuo je dugogodišnju tradiciju hrvatskog turizma osvrnuvši se i na nau čki turizam koji postaje sve razvijeniji. „Imamo nekoliko desetka interesantnih lokacija za inves tore. Postoji 13 industrijskih zona koje su spremne primi inves tore gdje je moguće brzo ishođenje dozvole, a luke su upravo jedan odličan servis za to ishođenje“, kazao je župan. Istaknuo je podatak kako gotovo 60% roba u našoj trgovačkoj luci u Splitu je kineskog podrijetla. „Ima još puno prostora za razvoj u robnoj razmjeni, ne samo za splitsku luku već i za druge hrvatske trgovačke luke. Isto tako je veliko područje suradnje u području brodogradnje. Tu je naše splitsko brodogradilište koje sigurno ima dosta prostora za razvoj kao i druga hrvatska brodogradilišta“, kazao je župan. Naglasio je kao je za Hrvatsku jako važno i područje energe ke. „Znamo koliko su važne velike količini energije koju uvozimo.

Imamo potencijale i lokacije, ne samo u županiji već u Hrvatskoj gdje se mogu gradi i hidropotencijali i vjetroparkovi, te solarni parkovi“, zaključio je župan Ževrnja.

Mjesta za suradnju svakako ima i u izvozu zdrave hrane, proizvodnji maslinovog ulja i vina. Neki od proizvođača s našeg područja već plasiraju dio svojih proizvoda na kinesko tržište premda su to još uvijek male količine. Ali ako se naši proizvođači udruže u izvozni klaster sigurno imamo veliku šansu za razvoj vlas h domaćih proizvoda na kineskom tržištu.

Glavni direktor Lang naglasio je kako su, iako imaju vrlo razvijeno brodogradiliše, bili impresionirani velikim rasponom vrsta brodova koji se grade u Brodogradilištu Split. „Smatram kako možemo poveza naše dvije luke što će automatski rezul ra većom proizvodnjom proizvoda. Putovanje od suću milja započinje jednim korakom, a ovo potpisivanje je prvi korak“, naglasio je Lang. Od 2013.godine vrijednost vanjske trgovine njihove Provincije popela se na vrijednost od jednog bilijuna. Lang današnji dan smatra povijesnim trenutkom upravo zbog potpisanog sporazum o međusobnoj suradnji i nada se brzom početku te suradnje u prvom redu u području turizma, a za m i u području luka.

MINISTRICA MRAK TARITAŠ U RADNOM POSJETU ŽUPANIJI

U

prostorijama Splitsko- dalma nske županije 27. svibnja sastali su se ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš i župan Zlatko Ževrnja. Na sastanku se govorilo o izdavanju e- dozvola, prilikom čega je ministrica istaknula intenciju i želju da cijeli prostor Hrvatske funkcionira na is način. Također je istaknula kako je ministarstvo spremno intervenira u vidu informacija gdje god to bude potrebno. Posebno je naglasila zadovoljstvo načinom vođenja postupaka legalizacije, svjesna činjenice kako je puno zahtjevnije vodi postupke legalizacije u Županiji nego primjerice u Gradu Splitu, gdje je istaknut veliki postotak rješavanja is h u odnosu na broj pris glih. Nakon izlaganja ministrice, župan je pohvalio zajednički interes za unapređenjem posla u cijelos , posebno is čući kako se postupak izdavanja e-dozvola zadnjih tjedana posebno poboljšao, pozdravljajući činjenicu kako je veliki broj žitelja naše županije pri samom vrhu podnošenja zahtjeva za legalizaciju, čiji predme su u rješavanju ili čekaju rješavanje.

A.-M.Š.

susreti i sastanci

kronika sdž br. 91 29

ŽUPAN PREDAO KAŠTELANSKIM VATROGASCIMA OPREMU ZA INTERVENCIJE NA MORU

Ž

upan Zlatko Ževrnja DVD-u Kaštel Gomilica predao je novu opremu koja će se koris za intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora. Isporučeno im je 300 metara zaš tne plutajuće brane koja se koris za ograđivanje opasnih tvari, poput ugljikovodika, kako bi se spriječilo njihovo širenje po moru. Brana je oceanskog pa, može se koris na otvorenom moru na valovima višim od metra. Napravljena je od materijala koji su otporni na štetne utjecaje UV zračenja, morske soli ili kemikalija. Osim brane, isporučeno je i vitlo koje služi za skladištenje i implementaciju te dva kompleta za popravak brane u slučaju oštećenja. „Riječ je o vrlo vrijednoj opremi neophodnoj za zaš tu Jadrana. Ovim morskim putem plove brojni tankeri prema Veneciji, Kopru, Omišlju, Trstu i to je potencijalna opasnost za onečišćenje Jadrana koji je naše neprocjenjivo nacionalno bogatstvo. Moramo ga adekvatno š . Među m, i u trgovačku luku u Splitu uplovljavaju razna plovila, pa je i to jedna opasnost, ali tu su i sva druga plovila koja s žu u turis čkoj sezoni. Moramo bi spremni na eventualne incidentne situacije jer je hrvatsko gospodarstvo u najvećem dijelu naslonjeno na turizam“, rekao je župan. Ukupna vrijednost projekta koji je prijavljen na EU fondove je 24 milijuna kuna. Uključene su tri države iz prekogranične Jadranske regije, a u projektu je sudjeluje 13 partnera.

VJEŽBA SPECIJALISTIČKE POSTROJBE CIVILNE ZAŠTITE SDŽ ZA SPAŠAVANJE IZ VODE I SPECIJALISTIČKI TEČAJ SUHIH RONILAČKIH ODJELA PROJEKT HOLISTIC

S

plitsko-dalma nska županija je županija s primarnom turis čkom djelatnošću. Broj turista koji posjećuju našu obalu s kruzerima svake sezonu sve je veći kao i broj plovila koji prometuju našim morem. Stoga je njihova sigurnost posebno važna. Upravo iz tog razloga 25. travnja 2015. godine, na Modrom jezeru u Imotskom, održana je vježba specijalis čke postrojbe civilne zaš te Splitsko-dalma nske županije za spašavanje iz vode. Organiziranje i specijalis čki tečaj za korištenje suhih ronilačkih odjela. Vježbu i tečaj organizirala je Splitsko-dalma nska županija, u okviru projekta HOLISTIC. „Ova pokazna vježba dio je europskog programa Holis c, čija je svrha smanjenje broja šumskih požara i njihovih posljedica, zaš ta ljudi, prirodnog okružja i imovine, te promoviranje prevencije u ruralnim zajednicama.

U pokaznoj vježbi sudjelovali su ronioci iz pet klubova. I ova vježba u Modrom jezeru, iznimnom spomeniku prirode, svakako je dobrodošla kako bi se u danom trenutku moglo intervenira u rijekama i jezerima u slučaju neke nezgode.

Osim toga, u sklopu tečaja tes rana su i nova, takozvana suha ronilačka odijela, koje smo preko našega Centra kupili iz sredstava Europske unije. Slične vježbe raznih specijaliziranih postrojbi za spašavanje organizirat ćemo i ubuduće diljem Dalma nske Zagore“, objasnio je Damir Gabrić iz Stožera zaš te i spašavanja naše županije.

Suha odjela se koriste za ronjenje na velikim dubinama, ali i za ronjenja gdje je boravak duži od granice izdržljivos .

Neophodna su oprema kod kompleksnijih operacija potrage i spašavanja iz vode.

Specijalis čka postrojba civilne zaš te spašavanje iz vode bitan je dio ukupnih snaga zaš te i spašavanja koja bi kao pričuvna postrojba djelovala u slučaju bilo kakve nesreće, havarije ili požara na plovilu koja bi prelazila mogućnos redovnih snaga kao što su vatrogasci, državne interventne postrojbe ili HGSS. Ovakve vježbe su stoga od neprocjenjiva važnos jer pruža postrojbama poput ove mogućnost boljeg međusobnog upoznavanja, rada s najmodernijom ronilačkom opremom te djelovanjem na lokalite ma poput Modrog jezera.

Specijalis čke postrojbe civilne zaš te za spašavanje iz vode u svojim redovima imaju 36 članova, koji su pripadnici lokalnih ronilačkih klubova s velikom tradicijom: PŠD Špinut, REK Hvidra, PŠU Saldun, RK Calypso i RK Crveno jezero. „Naši su članovi dali punu podršku Specijalnoj postrojbi Civilne zaš te. Bili smo im na usluzi prilikom transporta teške opreme u jezero, a vidjeli smo i primjenu novih suhih odijela koja će se ubuduće koris u ronjenju i spašavanju“, kazao je Luka Kolovrat, član Ronilačkoga kluba "Crveno jezero".

A.-M.Š.

30 kronika sdž br. 91

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: web@split.hr, • Web: h p://www.split.hr Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: pročelnik@hvar.hr • Web: h p://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-078 • E-mail: grad-imotski@st.h-com.hr • Web: h p://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonačelnik@kaštela.hr, tajnica@kaštela.hr • Web: h p://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: h p://www.komiza.hr

Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: h p://www.vrlika.hr

OPĆINE Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: h p://www.baskavoda.hr Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Općina Dicmo • web: h p://www.makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš E-mail: dicmo@st.hnet.hr • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat • E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat • Web: h p://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Grad Sinj Fax: (+385 21) 734-900 • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: h p://www.dugirat.com • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje • Web: h p://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 211-120 Web: h p://www.dugopolje.hr • E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac • Web: h p://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Grad Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad E-mail: info@gradac.hr • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 Web: www.gradac.hr • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr, solin@solin.hr Općina Hrvace • Web: h p://www.stari-grad.hr Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Grad Supetar Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar Fax: (+385 21) 829-700 • Telefon: (+385 21) 756-710 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr • Faks: (+385 21) 756-712 Web: www.opcina-hrvace.hr • E-mail: grad-supetar@st.hnet.hr • Web: h p://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 • Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: zamjeniknacelnika@jelsa.hr • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Web: h p://www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: gradonačelnik@trogir.hr • Web: h p://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: h p://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-292 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700

Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: h p://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: h p://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: h p://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: lovrokuscevic@st.t-com.hr Web: h p://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: nacelnikovured@okrug.hr, info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Ce ni Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 625-279 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, tomislav.urlic@podgora.hr Web: h p://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr, nacelnik@podstrana.hr Web: h p://www.podstrana.hr Općina Pos ra Sjedište: Pos ra Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.pos ra@st.t-com.hr, nacelnik@opcina-pos ra.hr WEB: www.opcina-pos ra.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: h p://www.prolozac.hr Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: h p://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: h p://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr nacelnik@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Su van Sjedište: Su van Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-su van@st.t-com.hr Web: h p://www.opcina-su van.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: h p://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: h p://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje2@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina@zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 91 31

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za pomorstvo i turizam Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III Ured za unutarnju reviziju Tel: + 385 21 400-299 Fax: + 385 21 400 086 Adresa: Domovinskog rata 2/IV

ZAŠTIĆENA PODRUČJA SPOMENIK PRIRODE ZLATNI RAT

P

odručje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicu proglašeno je zaš ćenim kao geomorfološki spomenik prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na otoku Braču. Ovaj rt, građen od šljunka koji su bujice donijele s Vidove gore, jedinstven je fenomen. Zlatni rat je jedna od najljepših plaža na našoj obali. Rt ima izgled „jezika“, duboko isturenog u more (oko 400 m). Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama.

Ukupan dojam upotpunjuju okolne male plaže i borova šuma.