Kronika 96

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske Ĺžupanije Broj 96

rujan 2016.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 96

Stećci na Velikoj i Maloj Crljivici u Cisti Velikoj upisani na UNESCO-vu Listu svjetske baštine Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a 15. srpnja 2016. godine na sjednici u Istanbulu uvrstio je na Listu svjetske baštine srednjovjekovne nadgrobne spomenike - stećke.

Uvrštena su i dva lokaliteta iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj kod Imotskog te sv. Barbara kod sela Dubravka u Konavlima Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji su zastupljeni na gotovo cijelom području današnje Bosne i Hercegovine, te dijelovima Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Nastaju u drugoj polovici 12. stoljeća, a intenzivno se klešu i ukrašavaju u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću izrada stećaka postupno nestaje.

UNESCO-va odluka od velikog je značaja ne samo za čitavu Imotsku krajinu i našu Županiju već i za Hrvatsku jer je ovih devedest stećaka dio zajedničke kulture naroda i najveće očuvano nalazište stećaka u zemlji.

kronika sdž br. 96

Poštovano čitateljstvo,

Impressum:

Pred Vama je Kronika koja obrađuje razdoblje srpanj – kolovoz u kojoj donosimo dio aktivnosti u našoj Županiji od kojih posebno izdvajamo posjete ministara.

Zabilježili smo događaje, osim onih uobičajenih (izvještaja sa sjednica Skupštine i protokola), koje je podržala Županija. Tako donosimo dio atmosfere sa 50. jubilarnog FDK Omiš i opere „Ero s onog svijeta“, održanog na česmi u Vrlici. U ovom broju predstavljamo i bogatu kulturnu baštinu Parka prirode Biokovo.

„Kronika Splitsko-dalmatinske županije“ Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije

Uredništvo

ISSN 1332-6465 Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Broj 96 Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, prof.

Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 96

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 01. srpnja • Zamjenik župana Ante Šošić primio polaznike hrvatske odgojno – obrazovne ustanove iz Budimpešte.

4. srpnja • Zamjenik župana Luka Brčić uručio nagrade učenicima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz znanja u općeobrazovnim predmetima.

5. srpnja • Župan dodijelio 91 financijsku potporu ukupne vrijednosti 1.452.000,00 kuna koja se odnosi na dodjelu namjenskih, bespovratnih novčanih sredstava za početnike u poduzetništvu 6. srpnja • Županija donirala 250 tisuća kuna KBC-u Split.

7. srpnja • Sudionici Dječjeg festivala „Mali Split“ posjetili Županiju.

8. srpnja • Ministrica rada i mirovinskog sustava dr.sc.

Nada Šikić boravila u radnom posjetu Županiji.

10. srpnja • Jednosatnim mimohodom središtem Splita i koncertom u Vili Dalmaciji pod nazivom "Klape Srebrenici i Vukovaru", obilježena obljetnica genocida u Srebrenici. Zamjenik župana Luka Brčić, sudjelujući u mimohodu kao izaslanik župana istaknuo je kako su Hrvati i Bošnjaci prošli slična stradanja u Domovinskom ratu te jedni za druge moraju imati razumijevanja.

13. srpnja • Predstavnici Viteškog alkarskog društva na primanju u Županiji.

17. srpnja • Povodom 50. godina Festivala dalmatinskih klapa Omiš u prostorijama festivalske suvenirnice otvorena izložba pod naslovom “50 godina festivala dalmatinskih klapa Omiš“.

Muzej je posvećen izvornoj dalmatinskoj klapskoj pismi i Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu.

20. srpnja • U gradu Visu i viškom akvatoriju svečano obilježena 150. obljetnica Viškog boja.

Pomorska bitka kod Visa, u kojoj su se sukobile mornarice Habsburške monarhije i Kraljevine Italije, dogodila se 20. srpnja 1866. u Viškom kanalu. Bitka, koja je bila dio austro-pruskog rata,

Održana 31. sjednica

D

ana 27. srpnja 2016. godine, pod predsjedanjem predsjednika Skupštine Petroslava Sapunara održana je 31. sjednica Županijske skupštine.

Na samom početku sjednice predsjednik Mandatne komisije Milan Lažeta podnio je slijedeće izvješće: Uvidom u dostavljenu dokumentaciju Mandatna komisija utvrdila je da je vijećnik Lovro Kušćević imenovan ministrom graditeljstva i prostornog uređenja, (Rješenje o imenovanju Klasa: 080-02/1601/20, URBROJ: 5030115/1-1601 od 22. siječnja 2016., Narodne novine“, broj 8/16), te je time ispunjen uvjet iz članka 78. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12), radi prihvaćanja nespojive dužnosti. Koalicija stranaka HDZ-HČSP-HSP AS-HSLS-HDS-BUZ sukladno Sporazumu o zajedničkom izlasku na lokalne izbore te 1. Dodatku Sporazuma o zajedničkom izlasku na lokalne izbore, odredila je gospođu Ivnu Grgić za svoju članicu u Županijskoj skupštini.

Lovri Kuščević utvrđuje se mirovanje mandata po sili zakona sa danom 24. siječnja 2016. sukladno članku 79. stavak 3. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12), jer je imenovani prihvatio obnašanje nespojive dužnosti.

Vijećnici Ivni Grgić započinje mandat u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije dana 27. srpnja 2016.

Nakon aktualnog sata prešlo se na dnevni red. Skupština je prihvatila Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za lipanj 2016. iz Proračuna Splitskodalmatinske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. i Izvješće o stanju u gospodarstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2015. godinu. Prihvaćena su izvješća o stanju u zdravstvenim ustanovama za 2015. godinu: Zavodu za hitnu medicinu SDŽ, Domu zdravlja SDŽ, Ljekarni SDŽ, Stomatološkoj poliklinici Split, Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo SDŽ, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“, te domovima za starije i nemoćne osobe Split, Lovret, Makarska i Vis. Skupština je prihvatila izvješća za 2015. godinu Centra za kulturu Brač, Muzeja hvarske baštine i Muzeja Cetinske krajine. Prihvaćeno je Izvješće o radu Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije u 2015. te Izvješće o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Donesena je Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta Korita i Pizdica na otoku Visu.

Ovom se Odlukom, u cilju osiguranja zaštite izvorišta Korita i Pizdica od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili njezinu izdašnost, utvrđuju zone sanitarne zaštite izvorišta i propisuju mjere zaštite i sanacije izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere. Mjere zaštite i sanacije izvorišta Korita i Pizdica propisuju se radi sprječavanja nepovoljnog djelovanja na njihovu izdašnost i zdravstvenu ispravnost vode za piće.

Provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama sanitarne zaštite Izvorišta od javnog je interesa i ima prioritet u odnosu na druge mjere i radnje pravnih i fizičkih osoba na području zona

županijska skupština

Županijske skupštine sanitarne zaštite.

Skupština je donijela odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k. o. Hvar, predio ispred hotela Amfora, Grad Hvar, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja kupališta Bonj na dijelu k. o. Hvar, Grad Hvar, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene-sportske luke na dijelu k.o.Trogir, predio Brigi-Lokvice, na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k. o. Trogir, predio ispred ex Duhanke te na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja mrjestilišta morskih organizama, uzgajališta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Bogomolje, predio uvala Duboka. Donesene su i odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja ribogojilišta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Donje Selo, predio uvala Šešula, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma – marine na dijelu k.o. Bast-Baška Voda, predio Luka i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Borče – Milna, otok Hvar. Županijska skupština donijela je Odluku o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Milna, predio uvala Smrčeva, te odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe CS Kaštel Lukšić I, na dijelu k.o.

Kaštel Lukšić, predio Puntica, na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe CS Strožanac i kanalizacijske cijevi (fekalni kanal S2) na dijelu k.o. Donja Podstrana, predio Strožanac, na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe kanalizacijske cijevi za kanalizacijski sustav Split-Solin, I. etapa, sliv Stobreč, kanalizacijska mreža podsliva naselja Stobreč, na dijelu k.o. Stobreč te na pomorskom dobru u svrhu posebne upotrebe kanalizacijskih cijevi za podmorski ispust Stobreč, na dijelu k.o. Stobreč. Donesena je Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže i tobogana na dijelu k.o. Gradac, predio Rudari, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k. o. Vis, predio otok Budikovac Veli – istočna plaža, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k. o. Vis, predio otok Budikovac Veli – zapadna plaža, te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma I kategorije – marine na dijelu k.o. Seget Donji, predio Barbušinac. Prihvaćeni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na prijedloge Statuta Osnovne škole Dugopolje, Dugopolje, Statuta Obrtničke škole Split, Statuta III. Gimnazije Split te Statuta Srednje škole Bol, Bol, Skupština je donijela Rješenje o razrješenju i izboru člana Mandatne komisije Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, Rješenje o imenovanju ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ te Rješenje o imenovanju mrtvozornika za područje Općine Šolta. Županijska skupština donijela je Zaključak o davanju potpore Nastavnom zavodu za javno zdravstvo SDŽ. Radi se o potpori prijedlogu koju Skupština daje NZJZ SDŽ, a koji se upućuje Vladi RH (Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu financija), a koje se odnosi na brisanje neporeznih davanja (Registra parafiskalnih nameta) i to: naknade za edukacije o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom i zdravstvenih pregleda na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom.

kronika sdž br. 96

5

KRONOLOGIJA DOGA�AJA

završila je pobjedom habsburške mornarice.

Ovo je bila prva velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Također, to je i prva bitka u svjetskoj povijesti u kojoj su se dvije oklopljene flote sukobile na otvorenom moru. Jednako tako, bila je jedna od zadnjih bitaka u kojoj se kao ratnu taktiku koristilo probijanje broda kljunom.

22. srpnja • Župan Zlatko Ževrnja upriličio je primanje za učenike i mentore koji su na održanom svjetskom natjecanju u području robotike „RoboCup Junior Leipzig“ osvojili 2. mjesto u kategoriji „Soccer Light Weight Primary“.

23. srpnja • Na Trgu sv. Mihovila u Omišu 23. srpnja finalnom večeri muških klapa završen 50. jubilarni Festival dalmatinskih klapa Omiš 2016.

27. srpnja • Održana 31. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.

28. srpnja • Američka veleposlanica Juliet Valls Noyes posjetila Županiju.

3. kolovoza • Ministar turizma Anton Kliman posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju i potpisao ugovore za unaprjeđenje konkurentnosti u turizmu.

4. kolovoza • Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja županijsko izaslanstvo položilo vijence kod Središnjeg križa na gradskom groblju Lovrinac, na Groblju branitelja, kod Spomen obilježja poginulim Bošnjacima – muslimanskim braniteljima u Domovinskom ratu, te kod spomenika u Parku branitelja.

• Župan Zlatko Ževrnja uručio gradonačelniku Grada Vukovara Ivanu Penavi ček na iznos 200.000,00 kuna, donaciju Županije za rekonstrukciju Vodotornja u Vukovaru.

6 kronika sdž br. 96

KRONOLOGIJA DOGA�AJA 7. kolovoza • Održana 301. Sinjska alka. Ovogodišnju utrku pratilo je nekoliko tisuća gledatelja, a u nadmetanju se titulom slavodobitnika 301.

Sinjske alke okitio Tino Radanović, u tri trke ostvarivši ukupno sedam punata.

9. kolovoza • Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević dodijelio preko 5 milijuna kuna za 34 projekta općinama i gradovima Splitskodalmatinske županije 20. kolovoza • Održano Šesto izdanje hvarskog polumaratona koji je okupio 240 natjecatelja iz 25 zemalja svijeta. Stara cesta Stari Grad-Hvar s izazovnim usponom na 470 metara nadmorske visine i spektakularnim pogledom na susjedne otoke jedna je od najzahtjevnijih i najljepših trkačkih staza.

Pobjednik maratona u muškoj konkurenciji bio je Srđan Samardžić iz Bosne i Hercegovine, a u ženskoj konkurenciji najbrža je bila Danijela Kuna.

• U Sinju održan air show. Ovogodišnji ‘Sinj Airshow’ imao je vrlo sadržajan program na kojem je sudjelovalo 30 sudionika u 26 zrakoplova, kao i 12 padobranaca pripadnika ATJ Lučko.

Tijekom trosatnog programa posjetitelji su uživali u letovima zrakoplovnih modela, mikro letjelica, a posebno su bili zanimljivi

primanja / posjeti

Ministri radno u Županiji Predstavljen program „Poticanje zapošljavanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji“ U radnom posjetu Splitsko-dalmatinskoj županiji boravila je 8. srpnja ministrica rada i mirovinskog sustava dr.sc. Nada Šikić, a povodom okruglog stola na temu: „Poticanje zapošljavanja u Splitskodalmatinskoj županiji“. Okruglom stolu prethodio je sastanak čelnih ljudi Županije s ministricom i njenim suradnicima.

Ministrica Šikić predstavila je program socijalnog zapošljavanja. Istaknula je kako veliki centri nemaju toliko izražen problem zapošljavanja, već je to problem manjih i ruralnih sredina. Stoga su ovi programi usmjereni upravo na ta područja. „Projekt socijalnog poduzetništva dobar je dugoročni program kojem “nije cilj osobna korist” te se nadam kako će idućih godina za tu namjenu biti odobrena i veća sredstva“, kazala je ministrica Šikić.

Zamjenik župana Ante Šošić istaknuo je sve pogodnosti poticanog zapošljavanja, za što je iz EU socijalnih fondova za 2014. - 2020. godinu na raspolaganju milijardu i 516 milijuna eura. Okrugli stol organiziran je u suradnji Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Splitsko-dalmatinske županije. Ovom prilikom raspravljalo se o provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja u županiji, te o mogućnostima koje se pružaju u okviru Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020.

Predstavljeni su i novi natječaji europskog socijalnog fonda, te se raspravljalo o mogućnostima financiranja projekata u područjima zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja, cjeloživotnog učenja i dobrog upravljanja.

Dodijeljeno preko 5 milijuna kuna za 34 projekta općinama i gradovima Splitsko-dalmatinske županije Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u nazočnosti župana Zlatka Ževrnje dodijelio je Odluke kojima Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sufinancira 34 projekta općina i gradova s područja Splitsko-dalmatinske županije za povećanja komunalnog standarda i komunalnog gospodarstva. Čitavi projekt Ministarstvo sufinancira sa 5,3 milijuna kuna, dok njihova ukupna vrijednost iznosi 40,6 milijuna kuna. Župan se u ime Splitsko-dalmatinske županije zahvalio ministru na ovoj hvale vrijednoj potpori, istaknuvši kako i Županija kroz vlastite programe i projekte Županijske uprave za ceste i Županijske Lučke uprave nastoji osigurati ravnomjeran razvoj svih dijelova županije. „Pojedini dijelovi Županije vape za podizanjem komunalnog standarda i komunalne infrastrukture tu naročito mislim na otoke i Zagoru što je razlog ovolikom broju odobrenih projekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje smo s prošlogodišnjih 140 tisuća kuna, povećali na 5.3 milijuna kuna. Samo

primanja / posjeti

kronika sdž br. 96 ovakvim pristupom, gdje općine, gradovi, Županija i Vlada RH zajednički pristupaju rješavanju problema mogu se osigurati uvjeti neophodni za razvoj gospodarstva, turizma i ostanak mladih na ovom području“, zaključio je ministar Kušćević.

Sastanak s ministrom zdravlja Ministar zdravlja Dario Nakić sa suradnicima 23. kolovoza u Splitu se susreo sa županom Zlatkom Ževrnjom. Razgovaralo se o stanju u zdravstvenim ustanovama u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije. Uz župana sastanku su nazočili zamjenik župana Luka Brčić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić, te ravnatelji domova zdravlja, Županijskih ljekarni, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Specijalne bolnice Biokovka, Stomatološke poliklinike i Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju. Župan je upoznao ministra sa određenim projektima koji su u tijeku priprema ili su u fazi realizacije po kojima će određene zdravstvene ustanove u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije biti još prepoznatljivije i dostupnije u pružanju usluga stanovništvu. Ministar se zahvalio na dobrodošlici, a po završetku svog posjeta obišao je KBC Split u pratnji ravnatelja prof.dr. Ive Jurića.

Potpisani ugovori za unaprjeđenje konkurentnosti u turizmu Ministar turizma Anton Kliman boravio je 3. kolovoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na sastanku s županom Zlatkom Ževrnjom te njegovim suradnicima pročelnikom Upravnog odjela za pomorstvo i turizam Stipom Čogeljom, direktorom Turističke zajednice SDŽ Joškom Stelom, te ravnateljem Razvojne agencija Rera Jozom Saračem razgovarao je o novim turističkim projektima te razvoju turizma u Županiji.

Tom prigodom župan je istaknuo važnost ulaganja u razvoj turizma u našoj županiji, koja svojim geografskim položajem otvara ogroman turistički potencijal „U ovom razdoblju, u odnosu na 2015. godinu povećan je broj turističkih dolazaka za 10 posto. Ono što nas posebno veseli je prepoznavanje naših ulaganja u turističke sadržaje Dalmatinske zagore, koja sve više postaje nezaobilazna turistička destinacija“, kazao je župan te istaknuo kako Županija ima za cilj kroz ravnomjerni razvoj učiniti svaku destinaciju na njenom području prepoznatljivom i poželjnom za odmor i turistički sadržaj.

Ministar Kliman naglasio je kako su investicije jedan od temelja daljnjeg razvoja hrvatskog turizma, a upravo se u Splitsko-dalmatinskoj županiji događa jedan od najvećih investicijskih ciklusa u turizmu. „Razvijaju se i turistički proizvodi i stvaraju kreativne ponude čiji se doprinosi već sada počinju vidjeti kroz odlične rezultate u turističkom prometu, a siguran sam i prihodima koji će se ostvariti. To je odličan poticaj za daljnji razvoj turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja ima zaista ogroman turistički potencijal i na obali, ali u zaleđu“, zaključio je ministar Kliman.

Istoga dana ministar Anton Kliman u Podstrani u Hotelu Split potpisao je ugovore s korisnicima programa Konkurentnost turističkog gospodarstva za područje Splitskodalmatinske županije. Ministarstvo turizma u sklopu Programa „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ dodijelilo je ukupno 4.605.766 kuna za 101 projekt s područja naše županije.

Njime se financira ulaganje u povećanje kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda u destinaciji, internacionalizaciju poslovanja, održivi razvoj, diversifikaciju ponude, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju produljenja sezone, očuvanja radnih mjesta, novog zapošljavanja, rasta i razvoja turističkog gospodarstva.

Tijekom svog boravka u županiji, ministar je posjetio i Bol na otoku Braču gdje je obišao turističke projekte tvrtke Bluesun hoteli.

JM/A.-M.Š

7

KRONOLOGIJA DOGA�AJA akrobatski letovi zrakoplovnih letjelica i aviona i letovi povijesnih zrakoplova. Bilo je tu i prikaza letačkih mogućnosti helikoptera kao i nastup mlaznih zrakoplova, a sve je završilo veličanstvenim nastupom akrobatske grupe Krila Oluje.

22. kolovoza • Župan primio osvajača srebrne medalje na Olimpijskim igrama Tonča Stipanovića.

23. kolovoza • Ministar zdravlja Dario Nakić posjetio Županiju.

• Obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

• U Kaštel Sućurcu održana 4. večer kaštelanskih glendi i batudi.

26. kolovoza • „Brončana“ Blanka Vlašić na prijemu kod župana.

• U Škripu na otoku Braču u sklopu Supetarskog lita, održano još jedno izdanje Festivala čakavske riči u spomen na velikog čakavskog pjesnika, Škripjanina, Štefu Pulišelića.

29. kolovoza • Upriličen prijem za sudionike Paraolimpijskih igara u Rio de Jeneiru 2016.

• Izvršena primopredaja zapovjednog vozila i 10 tablet računala financiranih iz projekta HOLISTIC. 31. kolovoza • Upriličen prijem za Josipa Pavića i Anđela Šetku, vaterpoliste hrvatske reprezentacije, osvajače srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru

primanja / posjeti

8 kronika sdž br. 96

Okrunjeni olimp

Naša županija osim što je bogata kulturom i zanimljivom poviješću te prirodnim bogatstvima, bogata je i s olimpijci – ponos naše županije. Županija već niz godina kroz poticaje i sportske stipendije pomaže razviju i o osvajače olimp

U

nazočnosti predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, zamjenika župana Luke Brčića i pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislava Đonlića, župan je upriličio prijem za Tonča Stipanovića, osvajača srebrne medalje u klasi Laser, na Olimpijskim igrama u Rio de Janeriu. Uz Tonča Stipanovića, prijemu je nazočio i predsjednik Jedriličarskog kluba Mornar, Lenko Jakelić. Tom prigodom, župan je čestitao našem jedriličaru na vrhunskom uspjehu, kojem teži svaki sportaš, osvrnuvši se na izuzetan uspjeh osvojenih hrvatskih medalja u ukupnom poretku. „Možemo biti ponosni, jer pokazatelj marljivog i dugogodišnjeg zalaganja doveo je do vrhunskog sportskog rezultata, koji ne samo da je uspjeh Splita, Županije, već i čitave Domovine. Stoga, u skladu sa svojim proračunskim mogućnostima, Splitsko-dalmatinska županija izdvaja određena sredstva za perspektivne sportaše, za koje vjerujemo da će ostvarivati izuzetne uspjehe na zadovoljstvo sviju nas.

Vjerujem da će i ovih 40 000 kuna koje danas uručujemo ovom vrhunskom sportašu biti samo dio financijske potpore koja je prijeko potrebna da bi vrhunski rezultati ostali kontinuirani“, istaknuo je župan. Tonči Stipanović, zahvalio se županu na podršci koju mu pruža Splitsko-dalmatinska županija, nadajući da će u svojim sljedećim nastupima i dalje ostvarivati izvrsne rezultate.

Prijem za našu brončanu Blanku Vlašić upriličen je 26. kolovoza. Uz Blanku Vlašić, prijemu su nazočili i članovi njenog stručnog tima Bojan Marinović i Joško Vlašić, kao i predsjednik Hrvatskog atletskog saveza i ASK – a Split, Ivan Veštić. Župan je čestitao našoj atletičarki na vrhunskom uspjehu, i svemu onom što godinama predstavlja u hrvatskom sportu, vjerujući da će se daljnja suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo. „Ponosni smo, jer samo odricanje i upornosti dovode do ovakvog vrhunskog sportskog rezultata.

Nastojimo kontinuirano investirati u izgradnju sportskih dvorana na čitavom području županije kojima želimo stvoriti uvjete za razvoj amaterskog sporta“, kazao je župan uručivši Blanki ček u iznosu od 30.000, 00 kuna. Blanka se zahvalila županu na podršci. „I dalje želim skakati i pobjeđivati, a ova brončana medalja samo mi je daljnji poticaj“, kazala je Blanka.

Prijemu su uz župana nazočili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar te pročelnik Upravnog odjela za društvene

primanja / posjeti

kronika sdž br. 96

pijci u Županiji

sportskim duhom. Očitovalo se to i na Olimpijskim igrama u Rio de Jeneiru , gdje su medalje pobrali i naši održanju sportskog duha na svom području. Tako je i ovom prilikom Županija upriličila prijeme te nagradila pijskih medalja. djelatnosti Tomislav Đonlić. Župan je uz nazočnost predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara i zamjenika župana Luke Brčića, upriličio prijem za Josipa Pavića i Anđela Šetku, vaterpoliste hrvatske reprezentacije, osvajače srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Rio. Uz naše srebrne vaterpoliste, prijemu je nazočio i Ivan Asić, pomoćni trener hrvatske vaterpolske reprezentacije.

Tom prigodom, župan je čestitao vaterpolistima na izvanrednom sportskom uspjehu na koji je ponosan svaki sportaš. „Ponovno ste podignuli našu Domovinu na pijedestal uspjeha. Ponosni smo, jer će ovaj vrhunski uspjeh zasigurno dovesti do toga da se vaterpolski uspjesi naše reprezentacije i dalje nastavljaju“, kazao je župan. Srebrnim olimpijcima je uručen ček od po 20.00,00 kn. Kapetan vaterpolske reprezentacije Josip Pavić, kao i Anđelo Šetka zahvalili su se županu na podršci koju im pruža Splitskodalmatinska županija.

Dana 29. kolovoza župan sa svojim zamjenikom Lukom Brčićem upriličio je prijem za sudionike Paraolimpijskih igara u Rio de Jeneiru 2016. Od ukupno 19 hrvatskih reprezentativaca, troje ih je sa područja Splitsko-dalmatinske županije. Lucija Brešković, natjecateljica u judu IBCA, Dino Sinovčić, natjecatelj u plivanju i Anđela Mužinić, natjecateljica u stolnom tenisu.

U pratnji naših reprezentativaca bili su i Mijo Bakić, predsjednik športskog saveza invalida grada Splita, Hrvoje Kujundžić, stručni savjetnik ŠSI Split, te Slobodan Glavčić, trener plivanja, ujedno i izbornik hrvatske paraolimpijske reprezentacije. Župan je čestitao našim sportašima na izborenom plasmanu odlaska na paraolimpijske igre, što je već samo po sebi veliki uspjeh. Iako je olimpijski moto „važno je sudjelovati a ne pobijediti“, svim natjecateljima na predstojećim igrama, zaželio je mnogo uspjeha i osvojenih medalja. Naglasio je kako će Županija u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, voditi računa o našim reprezentativcima, na jednak način kao i o onima sa netom završenih Olimpijskih igara.

Na srdačnim riječima dobrodošlice zahvalili su se ponaosob, Lucija Brešković i Dino Sinovčić, kao i Slobodan Glavčić, izbornik reprezentacije koji je iskazao zahvalnost i u ime cjelokupnog tima, pozdravljajući želje i nastojanja župana da kao i do sada bude uvijek na raspolaganju svim onim sportovima i sportašima koji svojim uspjesima pronose ime i uspjeh Republike Hrvatske.

JM/A.-M.Š.

9

10 kronika sdž br. 96

primanja / posjeti

Za obnovu Vukovarskog Vodotornja 200.000, 00 kuna

Ž

upan Zlatko Ževrnja uručio 4. kolovoza gradonačelniku Grada Vukovara Ivanu Penavi ček na iznos 200.000,00 kuna, donaciju Županije za rekonstrukciju Vodotornja u Vukovaru. „Uoči obljetnice Oluje i sjećanje na hrvatske branitelje posebna nam je čast danas se susresti s gradonačelnikom Grada heroja – Vukovara, te tako odati počast, te izraziti zahvalnost svim braniteljima i žrtvama stradalima u Vukovaru“, kazao je župan naglasivši veliku ulogu ovoga grada u Domovinskom ratu.

Gradonačelnik Vukovara Penava zahvalio je županu i Županiji kako za projekt obnove Vodotornja, tako i za uključivanje u sve ostale akcije obnove njihovog i našeg Vukovara. „Vukovarski Vodotoranj ima nekoliko svojih priča, ali ova, u koju je uključena cijela Hrvatska, bez obzira na to tko je kakvog svjetonadzora, predstavlja prije svega zajedništvo, koje je u ovim vremenima podjela itekako važno“, istaknuo je gradonačelnik Penava.

Do sada je za vukovarski Vodotoranj sakupljeno 8 milijuna i 400 tisuća kuna. Ukupna vrijednost cijelog projekta je 25 milijuna kuna.

Predstavnici Viteškog alkarskog društva u Županiji

„

O

vo je naše već tradicionalno okupljanje pred Alku“, kazao je župan Zlatko Ževrnja, koji je predstavnike VAD-a u pratnji gradonačelnice Grada Sinja Kristine Križanac dočekao sa svojim zamjenikom Lukom Brčićem.

Naglasio je kako je Alka jedna velika nacionalna vrijednost, te kako s tog stajališta Županija prati Alku i sve događaje vezane uz istu. „Ponosni smo na prošlogodišnju tristotu Alku, a posebno na otvaranje Muzeja Alke , koji smo financijski potpomogli, a koji Sinj pozicionira kao jednu poželjnu turističku destinaciju“, istaknuo je župan.

Zamjenik župana Luka Brčić kazao je kako ovo nije jedini susret VAD-a i čelnih ljudi Županije tijekom godine. Naglasio je kako će Županija, kao osnivač svih osnovnih i srednjih škola sa svog područja , preko ravnatelja motivirati i podupirati učeničke posjete Muzeju Alke.

Predsjednik VAD-a Stipe Jukić kazao je kako je Muzej do sada razgledalo oko 30 000 posjetitelja, a cilj je, uz dobru marketinšku podlogu, koja je do sada nije bila razvijena, doći do broja od 60 do 70 tisuća posjetitelja godišnje.

Zahvalio se Županiji i županu na svesrdnoj pomoći na ovom projektu.

U ime Grada Sinja zahvalu Županiji na podršci uputila je gradonačelnica Križanac, te upoznala domaćine s projektom „Sinj u sridu“, kojemu je cilj valorizirati sve kulturne događaje na području Sinja.

A.-M.Š.

primanja / posjeti

kronika sdž br. 96 11

Američka veleposlanica posjetila Županiju

Ž

upan Zlatko Ževrnja i njegov zamjenik Luka Brčić susreli su se 28. srpnja s veleposlanicom SAD-a Juliet Valls Noyes. Župan je veleposlanicu podsjetio na duge, višegodišnje, stoljetne veze Hrvata s Amerikom kao obećanom zemljom. Zahvalio se na podršci koju su SAD pružali Hrvatskoj na putu ka samostalnosti. Veleposlanica Noyes izrazila je svoje zadovoljstvo ponovnim boravkom u našoj županiji i Splitu. Zanimalo ju je kako napreduju investicije i gospodarski razvoj od njenog zadnjeg boravka u Splitu i županiji, kako je prošao ULTRA festival, te kako teče ovogodišnja turistička sezona. Župan je kazao kako će, ukoliko to bude potrebno Županija odrediti kontakt osobu koja će biti na raspolaganju američkim investitorima.

A.-M.Š.

Zamjenik župana primio polaznike hrvatske odgojno – obrazovne ustanove iz Budimpešte

I

zaslanstvo hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkog doma ( HOŠIG ) iz Budimpešte, predvođeno konzulicom Republike Mađarske, Annom Szlanyinkom, počasnim konzulom Ivom Staničićem, te ravnateljicom ustanove Annom Gojtan, u prostorijama Splitskodalmatinske županije primio je zamjenik župana Ante Šošić sa suradnicima.

Posebno je istaknuo važnost postojanja hrvatske zajednice u Mađarskoj, koja svojim djelovanjem baštini kulturno povijesne vrijednosti koje se isprepliću i kroz zajedničku povijest dviju zemalja.

Ravnateljica ustanove Anna Gojtan, naglasila je kako je njihova temeljna zadaća njegovanje i očuvanje hrvatskog jezika, kulture, jačanje hrvatske samosvijesti na svim razinama, kao i izgradnja kulturnih mostova između mladeži Hrvatske i Mađarske.

Tim ciljevima služi niz priredbi, kao i jedinstveni projekt HOŠIG-ove literarne i plesne scene.

Posljednji u nizu je kazališni komad pod naslovom „Vremeplov“, kojim prikazuju 800 – godišnju zajedničku hrvatsko - mađarsku povijest.

Konzulica Republike Mađarske Anna Szlanyinka zahvalila je na dugogodišnjoj zajedničkoj suradnji Splitsko-dalmatinskoj županiji.

J.M.

gospodarstvo

12 kronika sdž br. 96

Financijska potpora poduzetnicima početnicima

S

plitsko-dalmatinska županija i ove godine aktivno sudjeluje u Programu potpore osnivanja i razvoja malog gospodarstva koji je u primjeni od 2014. godine. U prilog tomu župan je uz nazočnosti svojih suradnika dodijelio 91 financijsku potporu ukupne vrijednosti 1.452.000,00 kuna koja se odnosi na dodjelu namjenskih, bespovratnih novčanih sredstava za početnike u poduzetništvu. “Ovih 1.452.000 kuna bespovratnih sredstava usmjereno je poticanju proizvodnih djelatnosti, visokih tehnologija, računarstva, medicinskih i intelektualnih usluga.

Maksimalna pojedinačna bespovratna potpora, dodijeljena na temelju javnog natječaja, je 20 tisuća kuna po poduzetniku. Među 91 poduzetnikom početnikom koje se podupire bespovratnim sredstvima, 52 posto su žene, a 48 posto muškarci.

Polovina sredstava usmjerena je na otoke i Dalmatinsku zagoru, a polovina na splitsko područje“, kazao je župan Ževrnja.

Prvi puta, prije dvije godine, Županija je potpomogla poduzetnike početnike bespovratnim financijskim sredstvima kada je odobrena financijska pomoć za 97 poduzetnika početnika koji su otvorili 200 novih radnih mjesta.

Zaključno s 2016. godinom ukupno je odobreno 280 potpora vrijednosti 4.050.000,00 kuna, a povećanje broja zaposlenih pokazuje da je Program ispunio svoj smisao i cilj.

Potpora se dodjeljuje u 75% iznosu opravdanih troškova sukladno Zakonu o državnim potporama i drugim važećim propisima o državnim potporama. Pravo na potporu može ostvariti pravna i fizička osoba koja se bavi gospodarskom djelatnošću (trgovačka društva, specijalističke ordinacije, ovlašteni uredi i obrtnici) i čiji je vlasnik poduzetnik početnik koji posluje najviše do dvije godine do trenutka predaje zahtjeva na javni poziv i nije vlasnik ili suvlasnik drugog registriranog subjekta i nad kojim se ne provodi stečajni postupak, odnosno koji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ne ispunjava kriterije da se nad njim provede stečajni postupak. Župan je naglasio kako je ovo samo jedna od mjera kojima Splitsko-dalmatinska županija potiče razvoj gospodarstva. Poduzetnicima početnicima zaželio je uspjeh u njihovim namjerama, znajući što znači u ovim trenucima upuštanje u poduzetničke vode.

EU projekti

kronika sdž br. 96 13

Primopredaja stožernog vozila Vatrogasnoj zajednici SDŽ

U

nazočnosti predsjednika Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ante Sanadera i Glavnog vatrogasnog zapovjednika Dražena Glavine, župan Zlatko Ževrnja izvršio je 29. kolovoza primopredaju zapovjednog vozila i 10 tablet računala financiranih iz projekta HOLISTIC (holistički model integralne zaštite od šumskih požara.

Splitsko-dalmatinska županija je vodeći partner projekta HOLISTIC čija je ukupna vrijednost 9,4 milijuna eura. U projektu osim SDŽ kao vodećeg partnera sudjeluje još 19 partnera iz 8 zemalja. Važno je naglasiti da iz RH, kao partneri ili suradnici, sudjeluju sve županije NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska. „Drago mi je što je Splitsko-dalmatinska županija bila nositelj ovog projekta, vrijednog 72 milijuna kuna. Ukupno smo realizirali 7.5 milijuna kuna za raznu opremu, uglavnom protupožarnu, što je vrlo važno ako uzmemo u obzir da naši vatrogasci na godišnjoj razini imaju oko 2500 intervencija. Ovo vozilo je najopremljenije u Republici Hrvatskoj i nadamo se da će i druge županije slijediti naš primjer, ulaganja u vatrogasnu opremu.

Sa ovom opremom Vatrogasna zajednica Splitsko dalmatinske županije, svakako je najopremljenija vatrogasna zajednica u Republici Hrvatskoj.

Zapovjedno vozilo, najsuvremenije u Hrvatskoj, opremljeno je s elektro opremom, signalnim sustavom, bespilotnom letjelicom Plurato Skycam s opremom, meterološkim senzorima, prijenosnim uređajem za mjerenje vlage, Softverom za GIS mapiranje, softverom za detekciju ljudi, poslužiteljskim računalom, LCD- zaslonima, bežičnim 4G LTE Routerom, sve u vrijednosti od 1.050,000.00 kn isporučitelja tvrtke Ziegler d.o.o.

Izvršena je i primopredaja 10 suvremenih tableta, vrijednosti 110.199.98 kn kojima se mogu mapirati površine zahvaćene požarom i gledati slike iz drona.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, čestitao je županu na realizaciji ovog projekta, čime se još jednom pokazuje da je Splitsko-dalmatinska županija najbolja u realizaciji sredstava iz europskih fondova. „Ovo je prva županija koja ima ovakvo vozilo, koje je zapravo stožerno – zapovjedni centar koji se može izdvojiti u bilo koji dio županije, i sa tog mjesta upravljati najsloženijim intervencijama“, kazao je Ante Sanader.

školstvo/zdravstvo

14 kronika sdž br. 96

Županija kao jamac ula Asistenti u nastavi u školskim klupama

U

Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta 30. kolovoza potpisan je Ugovor kojim je Splitsko-dalmatinska županija osigurala dodatnih 2,5 milijuna kuna za realizaciju projekta asistenata u nastavi djece s posebnim potrebama.

Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

Ukupna vrijednost samog projekta procjenjuje se na 3.527.000 kuna, a razliku sredstava osigurati će Splitsko dalmatinska županija iz svog matičnog dijela proračuna.

Projekt će se realizirati u osnovnim i srednjim školama kojima je Županija vlasnik i osnivač, čime će 93 učenika dobiti pomoć 85 asistenata u nastavi.

Usporedo s potpisanim Ugovorom, Splitsko-dalmatinska županija u suradnji sa gradovima i općinama sa svog područja i do sada sufinancira 50 asistenata u nastavi, koji će zajedno sa 85 asistenata predviđenih Ugovorom već prvog dana početka nove školske godine biti sa učenicima u školskim klupama.

U ime Splitsko-dalmatinske županije Ugovor je potpisao zamjenik župana Luka Brčić.

Županija nagrađuje najbolje

D

ana 22. srpnja 2016. župan Zlatko Ževrnja, u pratnji pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislava Đonlića, upriličio je primanje za učenike i mentore koji su na nedavno održanom svjetskom natjecanju u području robotike „RoboCup Junior Leipzig“ osvojili 2. mjesto u kategoriji „Soccer Light Weight Primary“. Naši mladi sugrađani oduševili su suce dvama robotima nogometašima koji su sami konstruirali za zabijanje golova. Suci u Leipizigu su osim samog izuma bodovali i njegovu prezentaciju.

Učenicima Antoniu Nikoliću (OŠ Plokite - Split), Ivanu Pavlu Lozančiću (OŠ Kneza Trpimira - Kaštel Gomilica) i Darijanu Gudelju (OŠ Manuš – Split, u odsutnosti) te njihovim mentorima Zoranu Vukiću (OŠ Kneza Trpimira - Kaštel Gomilica) i Toniju Jagnjiću (Zajednica tehničke kulture Split) župan je uručio je prigodna priznanja. U cilju promicanja znanja, kvalitete i izvrsnosti kao strateške odrednice Županija je osigurala i novčane nagrade u iznosu od 3000 kn za svakog nagrađenog učenika, a financijsku potporu dobit će i njihovi mentori.

CroAdriatic Team je u travnju s prvom generacijom robota nogometaša osvojio zlato na RoboCupJunior Austrian u Innsbrucku. U Leipzigu su se natjecali sa šesnaest svjetskih ekipa među kojima su bili Britanci, Japanci, Tajvanci i Kinezi, a bolje od njih plasirali su se samo Amerikanci. plitsko-dalmatinska županija već godinama nagrađuje učenike i mentore osnovnih i srednjih škola sa područja cijele Županije, koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom natjecanju iz znanja u općeobrazovnim predmetima.

Ove godine nagrada za prvo mjesto iznosi 3.400,00 kn, za drugo 2.600.00 kn, treće 2.000,00 kn, a za mentore 2.000,00 kn.

Nagrade je uručio zamjenik župana Luka Brčić, uz nazočnost pročelnika za društvene djelatnosti Tomislava Đonlića i predsjednika Glavnog povjerenstva za natjecanja Ilije Krište.

Plaketa za poseban uspjeh dodijeljena je učeniku Leu Radalju za izvrstan uspjeh postignut za: - prvo mjesto iz hrvatskog jezika - prvo mjesto iz geografije.

S

školstvo/zdravstvo

kronika sdž br. 96 15

aganja u obrazovanje Predstavljamo nagrađene: I mjesto hrvatski jezik LEO RADALJ III.gimnazija Split LUKA ZDILAR OŠ Stjepan Radić Imotski matematika ANTONIO BULJAN V.gimnazija Split MIHAELA WANG V.gimnazija Split JOSIP SRZIĆ SŠ fra A.K.Miošića Makarska

II mjesto matematika JELENA LONČAR OŠ Ostrog K.Lukšić fizika LUKA BULIĆ BRAČULJ OŠ Meje Split KARLO DELIĆ III. Gimnazija Split

TATJANA ROGULJ OŠ fra P.Vučkovića Sinj SARA ŽAJA OŠ fra P.Vučkovića Sinj povijest ANTONIO KRIVIĆ III. Gimnazija Split LOVRE KUNAC Prirodoslovna tehnička škola Split

kemija LUKA BULIĆ BRAČULJ OŠ Meje Split

njemački jezik MONIKA LUKIĆ SŠ Ivana Lucića Trogir MIHAELA IVANČIĆ OŠ Trilj Trilj

fizika DOMAGOJ PERKOVIĆ III. Gimnazija Split

bilogija LUKA BULIĆ BRAČULJ OŠ Meje Split IRMA NINA ORLANDIĆ OŠ Bol Split

talijanski jezik VERONIKA JOVIĆ I. gimnazija Split

kemija MISLAV BARIĆ III.gimnazija Split

povijest ANTEA TOKIĆ I. gimnazija Split

španjolski jezik ENA PANTHY I. gimnazija Split

geografija LEO RADALJ III.gimnazija Split IVONA BULJEVIĆ OŠ Josip Pupačić Omiš

engleski jezik IVAN SUČIĆ Graditeljsko-geodetska tehn.šk. Split

grčki jezik KLARA RADOVNIKOVIĆ I. gimnazija Split

njemački jezik ADRIJAN ŠUSTO II. Gimnazija Split -

njemački jezik JULIEN BIETRY OŠ Josip Pupačić Omiš

latinski jezik LORENA ZOVIĆ Zdravstvena škola Split KLARA RADOVNIKOVIĆ I. gimnazija Split informatika BORIS BOROVIĆ III.gimnazija Split GABRIJEL BODULJAK III. Gimnazija Split NIKA UTROBIČIĆ OŠ Ostrog K.Lukšić

III mjesto hrvatski jezik KATARINA BARIĆ V. gimnazija Split

latinski jezik ANDRIJA VRDOLJAK I. gimnazija Split KATARINA IVANDIĆ Zdravstvena škola Split francuski jezik DINA GUDELJ OŠ Zmijavci Zmijavci

fizika BARBARA SUMIĆ OŠ Trstenik Split

talijanski jezik TONIA ŽILIĆ OŠ Jesenice Dugi Rat

kemija BARBARA SUMIĆ OŠ Trstenik Split

informatika DOMINIK MATIJACA III. Gimnazija Split

Županija donirala 250 tisuća kuna KBC – u Split

K

ao niz proteklih godina, i ove godine Splitsko-dalmatinska županija pomogla je KBC–u Split vrijednom donacijom koja će biti utrošena u obnavljanje dijela opreme neophodne pružanju svakodnevnih usluga u svrhu liječenja. Namijenjena je financiranju nabavke automatskog injektora za MTSC uređaj u vrijednosti od 150 tisuća kuna i sufinanciranje nabavke shaver sistema za artroskopske zahvate u koljenom zglobu vrijednosti 100 tisuća kuna Prilikom uručivanja čeka u iznosu od 250 tisuća kuna ravnatelju KBC–a, dr. Ivi Juriću, župan Zlatko Ževrnja istaknuo je otvorenost i spremnost Splitsko-dalmatinske županije pomagati ovoj važnoj ustanovi kojoj gravitira gotovo 850 tisuća potencijalnih korisnika. „Naš KBC je veliki sustav koji ima 3600 djelatnika, a centru gravitira preko 850 tisuća pacijenata i potrebe su zaista velike. Nažalost, zbog financijske krize država to ne može pratiti i u zadnje vrijeme su se dogodili neki kvarovi u pojedinim odjelima koji su zaustavili snimanja. Morali smo žurno reagirati s ovim iznosom kako bi se operacije i snimanja mogli nesmetano odvijati na odjelu radiologije“, kazao je župan. „Prošle godine to je bio iznos od 2,8 milijuna kuna, dok će ove godine biti od 600 do 800 tisuća kuna. Ova donacija je za akutne stvari, nije riječ o nikakvim ekstra standardima. Mi smo drugi po veličini KBC u Hrvatskoj. Kada gledamo koliko ljudi gravitira u jednu bolnicu to je oko milijun ljudi, sa šireg gravitacijskog područja Dalmacije i Hercegovine. Jedna bolnica brine o istom broju ljudi kao i Zagreb koji ima 12 bolnica, tako da je svaka donacija dobrodošla“, zaključio je ravnatelj Jurić te zahvalio županu na donaciji, kojom će se po riječima dr. Krešimira Dolića, sa Kliničkog zavoda za radiologiju nastaviti nesmetano odvijanje radnih procesa u korist svih korisnika njihovih usluga.

J.M./A.-M.Š.

16 kronika sdž br. 96

Ž

događaji/susreti

Posjet otoku Šolti - mje

upan Zlatko Ževrnja sa suradnicima, zamjenikom Lukom Brčićem, pročelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Anđelkom Katavićem te ravnateljem županijske lučke uprave Domagojom Maroevićem, posjetio je otok Šoltu.

Ovom prilikom županijsko izaslanstvo informiralo se razvojnim projektima Općine Šolta i njihovoj provedbi.

Razgledavanjem novouređene luke, čija vrijednost obavljenih radova iznosi 7,5 milijuna kuna posjet otoku započeo je u Rogaču. Ravnatelj Lučke uprave Maroević je kazao kako je zadovoljan dinamikom i kvalitetom obavljenog posla završenog u predviđenom roku.

Načelnik Općine Šolta Nikola Cecić zahvalio je županu i ravnatelju na ovom projektu koji će kroz četiri do pet godina vratiti uloženo. „Ovaj projekt mještanima Rogača i otoku Šolti dati izgled moderno uređenog mjesta spremnog primiti i one najzahtjevnije goste kako iz Hrvatske tako i iz svijeta“, kazao je načelnik Cecić. „Šolta više nije prepoznatljiva po onoj poznatoj ‘“dabogda te dopala Šolta“, već je vrlo ugodno mjesto pogodno za život. Svjesni smo i poteškoća s kojima se svakodnevno susreću stanovnici ne samo Šolte, nego svih naših otoka.

Sve je skuplje nego na kopnu, teže je dostupna zdravstvena skrb, zabrinjava odlazak mladih obitelji. Županija svake godine sufinancira katamaranski prijevoz do otoka sa milijun i dvjesto tisuća kuna. Također, Županija je preko svoje Lučke uprave investirala znatna sredstva u luku Rogač, a plan je nastaviti s ulaganjima u lukama u Stomorskoj i Nečujmu. Sufinanciramo izgradnju i obnovu poljskih putova, a potiče se malo i srednje poduzetništvo. Koliko je moguće, Županija će i ubuduće pratiti projekte iz područja kulture, prosvjete i socijalne skrbi“, kazao je župan.

događaji/susreti

kronika sdž br. 96 17

estu ugodnog življenja Načelnik Cecić upoznao je županijsko izaslanstvo s već dovršenim projektima kao i onima koji se planiraju. Za nedavno započeti dječji vrtić u čiju izgradnja i uređenje će biti utrošeno oko 2,5 milijuna kuna sredstva su osigurana temeljem Sporazuma o sufinanciranju kapitalnih projekata iz državnog proračuna, a dijelom će biti sufinanciran sredstvima općine i Županije.

Među općinskim projektima ističu se uglavnom oni komunalni: vodoopskrba i kanalizacija, te prometnice. Ovi infrastrukturni objekti itekako su važno jer izravno utječu na ukupni gospodarski razvitak otoka Šolte.

Tijekom boravka na Šolti županijsko izaslanstvo imalo je prilike upoznati se i s gospodarskim projektima koje su pokrenuli privatni investitori. Tako su posjetili OPG obitelji Marine i Roberta Kalebić, vinograd sa 70 tisuća loza u naselju Dobričić. Obitelj Kalebić odlučila je ulagati u svoj rodni otok. Na jugozapadnim padinama otoka, dobivši koncesiju od Hrvatskih šuma, na površini od šezdeset hektara, zasadili su oko 70.000 trsova loze, a planiraju zasaditi njih oko 200.000. U vinogradu većinom prevladavaju sorte crnog vina, najviše je autohtonoga šoltanskog dobričića, ali ne nedostaje ni mali plavac i crljenak. Od bijelih sorti prevladava pošip, a ima i chardonnaya.

Tvrtka Kalebić aplicirala je za poticajna sredstva iz programa za ruralni razvoj (411). Ali, nisu gubili vrijeme pa su, dok čekaju sredstva za projekt, sadnju vinove loze financirali vlastitim sredstvima. „Ulaganje je jako riskantno, kao i sve što se radi na otvorenom, gdje puno toga ovisi o vremenskim uvjetima. A što se tiče programa ruralnog razvoja, smisao je projekta bio da novac dobiju mali i srednji poduzetnici, da ljudi ostanu na selu, da se selo razvija“, kazao je Kalebić. Župan Ževrnja, obilazeći ove impozantne nasade kazao je kako su ovakvi projekti važni za otok, ali i županiju. „Županija će sa svoje strane, putem Odjela za gospodarstvo, a u sklopu kojeg je i poljoprivreda, sudjelovati u rješavanju eventualnih problema poput onoga s vodoopskrbom“, istaknuo je župan.

Vrijedno je spomenuti i projekte iz kulture otoka Šolte. Jedan od njih je i zajedničko ulaganja općine i županije u Bratsku kuću u Grohotama. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za uređenje i interpretaciju kuće.

Na otoku Šolti razvijena je i socijalna osjetljivost. Za spomenuti je kako Općina, u suradnji s udrugom Lovret, potiče i prati rad mladih humanitaraca koji brinu o četrdesetak starijih i nemoćnih osoba. Također Općina izdvaja iz općinskog Proračuna za prvorođenu djecu (6 tisuća kuna), za drugo dijete jedanaest tisuća, treće 20 i četvrto dijete i dalje četrdeset tisuća kuna.

Razvoj otoka Šolte i ulaganje u budućnost primjer je izvrsne suradnjom lokalne i regionalne vlasti koja uistinu može biti model otvaranja novih perspektiva čak i u ovim kriznim vremenima.

Pripremila: A.-M.Š.

događaji/susreti

18 kronika sdž br. 96

Svečano obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

P

olaganjem vijenaca na Gradskom groblju Lovrinac i pred spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima u Splitu počelo je obilježavanje dvadesete obljetnice Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Župan je u pratnji zamjenika Luke Brčića i pročelnika Upravnog odjela zajedničkih poslova Damira Gabrića, položio vijenac i zapalio svijeću u spomen na sve one koji su ugradili svoje živote u stvaranje hrvatske slobode.

Vijence su položili predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Ureda državne uprave, Hrvatske ratne mornarice i PU Splitsko-dalmatinske.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti nastavilo se Sv. misom zahvalnicom koja je služena u crkvi svetog Dominika. Nakon Sv. mise formiran je mimohod branitelja sa ratnim zastavama postrojbi koji je prošao Rivom do pozornice postavljene na Trgu dr. Franje Tuđmana.

Prigodni program na Rivi vodili su dramski umjetnici Pere Eranović i Joško Ševo.

Prigodni program izveo je KUD „Filip Dević“, a nakon svečanog dijela programa u kojem su oživljena sjećanja na vojno-redarstvenu akcije “Oluja” održao se koncert grupe Dalmatino.

Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja održana je u Kninu. Proslava je započela podizanjem hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi. Državnu zastavu podignuli su branitelji Violeta Grdić iz Vukovara te Ante Marević iz Metkovića čime je na simboličan način povezana južna i kontinentalna Hrvatska. Pročitana su imena 174 poginula i dva nestala branitelja u akciji “Oluja”.

U 9 sati i 43 minute, u točno vrijeme kada su hrvatske snage ušle u hrvatski kraljevski grad Knin oglasila su se crkvena zvona u Kninu.

Nakon podizanja hrvatske zastave kninsku su tvrđavu u brišućem letu preletjela tri zrakoplova MIG 21, a zatim je ispaljen 21 plotun u znak 21. obljetnice “Oluje.” Počasne postrojbe koje su bile postrojene na kninskoj tvrđavi krenule su u mimohod u središte Knina. U mimohodu su sudjelovali pripadnici Oružanih snaga RH, policije, braniteljskih udruga i državni dužnosnici. Na Trgu Ante Starčevića, po dolasku mimohoda, položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred Spomenika Hrvatske pobjede “Oluja 95.”

Pripremila: A.-M.Š.

događaji/susreti

kronika sdž br. 96 19

Proslavljen dan Općine Klis

N

a drevnoj kliškoj tvrđavi 10. kolovoza održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Klis. Nakon izvođenja državne himne ženske klape Besida, uzvanike je pozdravio načelnik Općine Klis Jakov Vetma. U svom govoru načelnik Vetma osvrnuo se na rad Općine, na uspjehe, ali i poteškoće u radu kroz proteklu godinu. Također, govorio je o realiziranim projektima ali i o onima čija se realizacija očekuje do kraja mandata.

Projekt stoljeća koji bi se trebao realizirati u radnoj zoni Kurtovići u suradnji s Općinom Klis, predstavio je rektor splitskog Sveučilišta, dr. sc. Šime Anđelinović. Radi se o kompleksu terena različitih sportskih sadržaja, smještajnim i prehrambenim studentskim kapacitetima i ostalim sadržajima koji pripadaju studentskom kampusu.

U spomenutom kompleksu veličine oko 20 hektara našlo bi se mjesta i za sveučilišnu bolnicu, nove školske i vrtićke zgrade kao i mnoštvo ostalih različitih sadržaja.

Nakon upoznavanja s idejnim projektom splitskog Sveučilišta u koji je uključena i Općina Klis, predsjednik Općinskog vijeća Josip Didović upoznao je nazočne s radom vijeća, održanim sjednicama, kao i podatkom kako je većina odluka, bez obzira na stranačke različitosti donešena jednoglasno. Pozdravljajući nazočne te čestitajući Dan Općine župan Zlatko Ževrnja istaknuo je odličnu suradnju Županije i Općine Klis.

Na sjednici su uručene i nagrade za životno djelo, obiteljima četrnaestorice poginulih branitelja s područja Općine Klis.

Nagrade za životno djelo posmrtno su uručene: Zdravku Uvodiću, Jakovu Deliću, Leonardu Vidoševiću, Petru Kuliću, Luki Grubišiću, Miroslavu Poliću, Juri Kelamu, Anti Malešu, Juri Galiću, Tihomiru Buriću, Željku Galiću, Anti Topiću, Anti Škoki i Jošku Kapetanoviću.

Izvor: Općina Klis Pripremila: A.-M.Š.

Za razminiranje 9,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava

S

plitsko-dalmatinska županija dobila je bespovratnih 8,35 milijuna kuna sredstava za razminiranje iz EU fondova na koje je aplicirala preko Ministarstva poljoprivrede, te još 1,5 milijuna kuna iz državnog fonda za iste svrhe. Sredstva će biti utrošena na razminiranje milijun kvadrata u naselju Vučipolje na području Općine Hrvace

U planu je razminiranje vojarne Kukuzovac, te razminiranje i pregled vojarne Žrnovnica. Naime, primijećeno je kako stanovnici s područja blizine ovih objekata neovlašteno zalaze u iste što predstavlja vrlo veliku opasnost. Razminiranjem navedenih područja ostat će još oko 22 milijuna kvadrata koje treba razminirati. Za isto su potrebna ogromna financijska sredstva, ali ide se korak po korak dok sva minirana područja budu očišćena od mina kako bi se svi žitelji mogli slobodno i bez straha kretati na području čitave županije.

događaji/susreti

20 kronika sdž br. 96

Održan BIG GAME FISHING

Š

esto izdanje Međunarodnog kvalifikacijskog natjecanja u „Big game ribolovu Komiža 2016.” održano je od 20. do 24. srpnja u viškom akvatoriju. Pedesetak posada sa dvjesto natjecatelja iz desetak zemalja, u tri ribolovna dana lovili su „velike” tune ali i vizu za odlazak na svjetsko prvenstvo u big game ribolovu u Ouepos, Costa Rica.

Svečano otvaranje održano je ispod komiške Komune, a dobar ulov ribolovcima, otvarajući ovu sportsko-turističku manifestaciju, zaželio je župan Zlatko Ževrnja.

Nakon trodnevnog ribarenja najbolja je bila talijanska posada “Jack Sparrow-Rap tuna” kapetana Davidea Serafine. U konkurenciji 40 posada iz deset zemalja, imali najviše bodova ulovivši tunu tešku 85,4 kilograma. Ribolovcima iz Splita sa broda „Limini“ kapetana Daria Marijana pripala je druga pozicija.

Treći put za redom održan je i “mali ribolov” - little game za djecu od 7 do 14 godina koji su lovili iz tradicijskih brodova komiških ribara – falkuša.

Big Game Fishing je popularna društvena aktivnost u svijetu i kao idealan spoj zabave i avanturizma prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako u našoj županiji. Športski ribolovni turizam izvrsno se uklapa u koncept razvoja turizma u Komiži koja je od davnina najpoznatije ribarsko mjesto i lovno područje na Jadranu, a i šire. Sportfishing je ozbiljan vid turizma koji je u nekim zemljama i među glavnim granama.

Imajući idealne i ključne predispozicije za njegov razvoj, a to su more bogato plavom ribom i razvedena obala, Big Game ribolov se polako ali sigurno, kao grana turizma razvija u Hrvatskoj ali i u Splitskodalmatinskoj županiji. Kroz specifične i prepoznatljive programe temeljene na doživljaju lokalne tradicije ribarstva te novog oblika avanturističkog turizma dolazi do pozitivne promocije destinacije, a s time i do produženja turističke sezone.

U

„Tragom tradicije i pučke arhitekture“ - Veliki Godinj 2016.

organizaciji Javne ustanove „Park prirode Biokovo“, TZ Vrgorac i Zavičajnog društva „Veliki Godinj“, u raščanskom zaseoku Veliki Godinj koji se prvi put spominje 1412 godine, održana je osmi put manifestacija „Tragom tradicije i pučke arhitekture“.

Ovaj biser zabiokovske pučke arhitekture nakratko je živnuo kao u svojim najboljim danima. Mnoštvo gostiju, ali i potomaka nekadašnjih stanovnika okupilo se na pravoj maloj pučkoj fešti, otvorile su se konobe, oživjela guvna, pjevalo se i veselilo životu, a sve su to s velikim zanimanjem promatrala djeca okupljena na kamenim solarima kao nekad.

U ambijentu ruralne arhitekture okušali su se klesari, slikari, pripovjedači, udahnuvši u biokovski kamen novi život. Organizirane su tradicijske radionice klesanja kamena i radionica izrade kumpeta, ćuptera i mantale koju je vodila Vedrana Vela Puharić, čuvarica etno baštine. Upriličen je i sajam na kojem su ponuđeno ovdašnje voće i povrće, izvorno domaće i samoniklo bilje te slasni pripravci od kupina, smokvi, a priređena je i izložba rezbarija Mate Bebeka.

Posjetitelje, među kojima su bili i turisti iz Novog Zelanda, Australije, Češke i Slovačke posebno je privuklo natjecanje u bacanju kamena s ramena, „s mista“ i iz zaleta. Najuspješniji su osvojili priznanja i nagrade.

događaji/susreti

kronika sdž br. 96 21

Kulturno-umjetnički program upotpunili su članovi KUD-ova „Dusina“ iz Dusine te klapa „Goromita“ iz Vrgorca. Svojom pjesmom i plesom vratili su posjetitelje u neka stara, zaboravljena vremena kada je ovaj zabiokovski kraj bio pun života , smijeha i pjesme.

Na česmi - „Ero s onog svijeta“

U

z vrličku Česmu, nastavljena je dvadeset i jednu godinu stara tradicija. Opera Jakova Gotovca „Ero s onog svijeta“, odigrana je na svom izvorištu.

Vrlika je rodno mjesto uglednog književnika i Gotovčeva libretista Milana Begovića, a i skladatelj se inspirirao vrličkom tradicijskom glazbenom baštinom skladajući svoju najuspjeliju i najizvođeniju operu. „Ero s onoga svijeta“ izvedena je u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split 30. srpnja, u sklopu programa 62. Splitskog ljeta. Uz zbor i orkestar HNK Split pod ravnanjem Harija Zlodre, nastupio je i Plesni ansambl KUD-a Jedinstvo iz Splita. Redatelj opere bio je Krešimir Dolenčić, scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Danica Dedijer, koreograf Lucijano Perić, a oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović. U naslovnoj ulozi Miće (ili Era) nastupio je provjereni tenor Miljenko Đuran (jedan od pjevača koji je najviše pjevao tu tešku ulogu), bogati seljak Marko bio je nacionalni operni prvak Ivica Čikeš, Doma je bila naša izvrsna Terezija Kusanović, Đulu je odiigrala Božena Svalina, mlinar Sima, gost iz zagrebačkog HNK Ljubomir Puškarić, a čobanče je odigrala Tea Požgaj. „Ero s onog svijeta“ najizvođenija je opera, ne samo na domaćim, nego i na brojnim inozemnim pozornicama. Jedno je to od najboljih djela slavenske operne literature. Podvig preodijevanja bogatog seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, razvija se u bogatom nizu komičnih situacija i zapleta. Opera je puna prekrasnih narodnih napjeva koje je Gotovac vještinom najvećeg majstora uklopio u svoje djelo. U „Eri“ kuca svjež, živ scenski život, u operi žive ljudi s istinskim vrlinama i manama. Lišena patetike, puna iskričave satire, ta opera je jedno od najboljih djela slavenske operne literature.

Pripremila: A.-M.Š.

događaji/susreti

22 kronika sdž br. 96

50. festival dalmatinskih klapa Omiš 2016. „Klapa je krug, a središte mu je u Omišu“, zapisao je u svom prekrasnom eseju o fenomenu tradicionalnog dalmatinskog klapskog pjevanja književnik Jakša Fiamengo.

Lj

ubitelji klapske pisme baš u Omišu, gradu ispod Mosora, ponosnom gradu gusara, knezova Kačića i Šubica, Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Ivaniša Nelipića, Stjepana Kosače, na mjestu gdje se bistra Cetina ulijeva u more, mogli su uživati u klapskoj pismi na jubilarnom 50. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš. Možda baš zbog svih ovih svojih karakteristika, već 50 godina klapaši svoje vještine žele predstaviti baš omiškom žiriju.

Festival je započeo već 4. lipnja održavanjem Večeri popularnih skladbi u Blatu, a već vikend poslije Festival se preselio u Komižu gdje je održana Večer mješovitih klapa.

Tradicionalni vikend debitanata održan je u Bolu na Braču.

Konačno, svečano otvaranje 50. festivala upriličeno je 2. srpnja. Bila je to retrospektivna večer u čast 50 godina Omiša i svih onih zaslužnih klapa koje dugo nisu bile na omiškoj pozornici, ali i prisjećanje na sve one koji su svojim radom doprinijeli razvoju Festivala i njegovom opstanku svih ovih godina.

Izborne večeri uslijedile su 7., 8. i 9. srpnja, a zatim Večer novih skladbi, Koncert Grada Zagreba Gradu Omišu. Sve je završilo krunom 50. obljetnice: ženskim i muškim finalom 22. i 23. srpnja.

Po ocjeni stručnog ocjenjivačkog povjerenstva Zlatni štit s povijesnim grbom Grada Omiša osvojila je klapa Armorin iz Zagreba. Srebrni štit osvojila je klapa Neverin iz Kaštel Lukšića, a Brončani štit osvojila je klapa Teranke iz Pule. Prvu nagradu publike Zlatni leut osvojila je klapa Neverin iz Kaštel Lukšića, Srebrni leut osvojila je klapa Drača iz Mostara, dok je brončani leut osvojila klapa Armorin iz Zagreba. Bilo je to finale u kojem je svoj klapski izričaj predstavilo deset ponajboljih ženskih klapa, odabranih kroz već spomenute tri izborne večeri: Ventula iz Splita, Obilanca iz Zagreba, Kapric iz Zadra, Stentoria iz Daruvara, Ankora iz Podstrane, Orca iz Splita, Drača iz Mostara (BiH), Teranke iz Pule, Armorin iz Zagreba i Neverin iz Kaštel Lukšića.

Svečanim vatrometom uz nazočnost Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović završnom večeri muških klapa, završen je ovogodišnji jubilarni 50. Festival dalmatinskih klapa u Omišu. U finalu su se za leut i štit borile klape Krunik iz Kučina, Korda iz Lumbarde, Stine iz Zagreba, Kožino iz Kožina, Bošket iz Zagreba, Kaše iz Dubrovnika, Filip Dević iz Splita, Vinčace iz Novog Vinodolskog, Bunari iz Vodica, Mriža iz Splita, Contra iz Splita i Šufit iz Splita. Po ocjeni stručnog ocjenjivačkog povjerenstva Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša osvojila je klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog, ponovivši time prošlogodišnji rezultat. Srebrni štit osvojila je klapa Contra iz Splita, a Brončani štit osvojila je klapa Mriža iz Splita.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović nazočila je završnoj večeri jubilarnog 50-tog Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2016. Posjetila je izložbu povodom 50 godina Festivala dalmatinskih klapa Omiš. U knjigu dojmova upisala je: „Čestitam na prekrasnom postavu koji tako dobro odražava duh dalmatinskog klapskog pjevanja, bisera hrvatske kulture. Želim Vama i festivalu klapske pjesme dug i plodonosan rad!“ Festival dalmatinskih klapa iznikao je iz potrebe za očuvanjem bogatog glazbenog naslijeđa Dalmacije od zaborava.

U trenutku nastanka pomišljalo se o obrani izvorne narodne pjesme od naleta šlagera banalnih obradi, ali iznad svega “od agresije kavanske glazbe istočnjačkog folklora”.

S tim geslom krenula je skupina omiških entuzijasta u stvaranje Festivala klapske pjesme (1967). Spomenute izjave provlačile su se kroz

događaji/susreti

kronika sdž br. 96 23 dnevni tisak, otprilike do sredine sedamdesetih godina. U početku manje, a kasnije sve više, obnova dalmatinske klapske pjesme vezivala se uz nastojanja da se za takav projekt zainteresira i pridobije mladež. Suvremeni je način života, naime, nametao nove oblike zabave. Konobe su se počele postupno zatvarati, pa je s njima nestajao i duh tradicionalnog druženja uz klapsku pjesmu.

Mediji su, u to doba, jedva marili za novonastale promjene, odnosno za kulturne oblike i društvene aktivnosti, prvenstveno mladih naraštaja.

Da je klapska pisma neodvojivi dio hrvatskoga nacionalnog bića potvrdilo je i Ministarstvo kulture RH proglasivši 2008. godine klapsko pivanje nematerijalnim kulturnim dobrom. Klapska pisma prepoznata je i od UNESCO-a.

Posebno stručno tijelo Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, čija je zadaća pregled i evaluacija pristiglih nominacija za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, podnijelo je prijedlog Međuvladinom odboru za nematerijalnu kulturnu baštinu da se klapsko pjevanje upiše na Reprezentativni popis, koji je 5. prosinca 2012. prijedlog jednoglasno prihvatio.

Tu nematerijalnu kulturnu baštinu čuva i promiče Omiš, kao jedinstveni biser i muzej hrvatske nacionalne kulture.

Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, koji svih ovih godina podupire i Županija, želimo još 50 godina, još puno debitanata i puno pisme koja život znači, ali i hrabrost pred novim izazovima pred kojima stoji klapska pisma i njen izvorni oblik.

Pripremila: A.-M.Š.

Izvor: FDK Omiš

24 kronika sdž br. 96

Kulturna baština Biokova odavno je prepoznata kao vrijednost u koju bi trebalo ulagati, zaštititi je i očuvati.

N

a području Parka prirode Biokovo prisutni su brojni tragovi koji ukazuju na nekadašnji suživot čovjeka s planinom. Oni danas govore o životu minulih vremena, o običajima i načinima prilagodbe stanovništva teškim uvjetima života na ovoj lijepoj i surovoj planini, a prve zabilješke o kulturnim

događaji/susreti

Biokovo - ljepotica „Sav napor života uložih da bismo upoznali, uzljubili, uščuvali hram prirode“ Dr. fra Jure Radić

dobrima i prirodnim vrijednostima ovoga kraja donosi Alberto Fortis krajem 18. stoljeća.

Planina Biokovo je tijekom povijesti promijenila različite nazive. Mijenjanje naziva ovisilo je o pojedinim kulturama koje su ga okruživale. Od vjerojatno više naziva koji su davani ovoj planini, danas su nam poznata tri – koja su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. To su nazivi: Adrion, Mons Slavorum i Biokovo. Grčki izraz “Adrion” najstariji je poznati naziv za planinu Biokovo, a zabilježio ga je grčki geograf Strabon iz maloazijskoga grada Amasia u Pontu (63. prije Krista – 19. poslije Krista). Prvi poznati naziv naše planine dala nam je grčka kultura, dok je drugi naziv, tisuću godina kasnije, stvorila latinska kultura nazvavši planinu imenom Mons Slavorum, opisnim imenom, što u prijevodu znači Slavensko brdo ili Slavenska planina. Treći naziv planine je izvorni naziv, koji mu je dalo domicilno stanovništvo, Hrvati čiji se prvi spomen javlja 03. travnja 1382. godine u ispravi bosanskoga kralja Tvrtka I.. Isprava nije sačuvana u izvorniku pa ni u prijepisu, nego u talijanskom prijevodu, tako da do prvoga spomena planine na hrvatskomu jeziku i hrvatskom pismu, dolazimo u ljetopisu “Libretin” fra Pavla Šilobadovića 1666. godine. Današnje ime Biokovo je vjerojatno dobilo po snježnoj bjelini (bil, bilak, Bilkovo, Biokovo), što nije neobično ako se zna da snijega na toj planini ima u izobilju veći dio godine. U Zagori su planini dali ime ženskog roda, Biokova, dok se s primorske strane naziva Biokovo ili Bjakovo.

Na prostoru Biokova prisutnost čovjeka ima kontinuitet od prapovijesti do kasnijih razdoblja. Biokovo, posebice rubni dijelovi, naseljeno je još u prapovijesti, mnogo prije pojave pisma. Svjedoci tome su brojni arheološki lokaliteti koje potvrđuju materijalni ostaci. Najraniji dokazi čovjekove prisutnosti na biokovskom području vezuju se uz paleolitik. To je razdoblje kada čovjek za stanište odabire špilje, a oružje i oruđe izrađuje od kamena i kosti. Daljnja civilizacijska razdoblja karakterizira izrada metaln ih predmeta, a novost u tom razdoblju jesu i utvrde na uzvišenjima, gradine, s kojih se nadzirao široki kopneni i morski prostor. U podnožju njih se živjelo, a u slučaju opasnosti stanovništvo je u njima nalazilo zaklon. ajtipičniji je niz gradina postavljen uz prapovijesnu komunikaciju od Dubaca prema unutrašnjosti. Također, u tom se dobu javljaju i groblja, kameni tumuli ili gomile.

Pojava tumula ukazuje na blizinu putova, te na njihovu prometnu važnost. Najbrojnije su skupine tumula na rubnim dijelovima Biokova, na području Gornjih Brela, na području Staze te između Staze i Saranča. Doba koje nadolazi vrijeme je dodira etnički već formiranoga ilirskog stanovništva s Grcima i Rimljanima. Još u ranom rimskom razdoblju naselja biokovskog područja dosegnula su civilizacijski i kulturni stupanj podizanja sakralnih objekata.

Crkvice su podizane na istaknutim vrhovima, koji su dominirali područjem. Posebnu pažnju treba obratiti na pitanje štovanja Svetog Jure na najvišemu biokovskom vrhu. Crkvica Sv. Jure na istoimenom vrhu prvi put se spominje 1640. godine u putopisu fra Pavla Pelizzera iz Rovinja. Nažalost, prilikom gradnje TV odašiljača 1965. godine, crkvica je srušena. Nova crkva je podignuta istočnije, 1968. godine. Osim te crkve na Biokovu nalazimo i još mnoštvo crkava i kapelica, kao što su novovjekovna crkva Sv. Ilije podignuta u XIX. stoljeću na predjelu Staza, crkva Sv. Nikole podignuta u XIV. ili XV. stoljeću na brdu Pirovac, na području Brela Gornjih, crkva Sv. Roka koja se nalazi na istoimenom vrhu iznad sela Župa, a svojim oblikom podsjeća na srušenu crkvicu sv. Jure, kapelicu sv. Ilije na istoimenom vrhu, kapelicu

događaji/susreti

kronika sdž br. 96 25

a koja oduševljava Sv. Kaje na lokalitetu Nevistina stina koja se spominje još 1786. godine, kapelicu Blažene djevice Marije na prijevoju Dubci sagrađenu prije 1870. godine, kapelicu sv. Nikole na Stazi iz 19. stoljeća itd.. Kule i utvrde po brojnosti i očuvanosti nakon crkava drugi su po redu kulturni spomenici na ovome prostoru. U prethodnom dijelu teksta već smo spomenuli one koje su nastale tijekom prapovijesti i antike, dok su srednjovjekovne utvrde rijetke. One nastale za vrijeme i nakon turske vlasti poznatije su i bolje sačuvane. Danas se jako dobro vide ostaci tih utvrda, kao što su oni u Makru iznad Pirakovih kuća, Vrcanova spila u Velikom Brdu, veliki kaštel u Kotišini itd..

Biokovo je stoljećima hraniteljica, gotovo sveta planina. Ljudi su pronašli plodne udoline, dolce, škrape, koje su oživjeli i iskoristili za preživljavanje. Na Biokovu se boravilo često, poradi uzgoja krumpira i žitarica, lova, vađenja leda, ali ipak najviše radi stočarstva. Da bi se život mogao normalno odvijati, vlasnici dolaca i stada su na planini imali kolibe, tj. stanove. Najviše stanova imali su stočari iz Primorja, osobito iz Podgore i Tučepa, dok su na sjevernoj strani Biokova samo tri sela imala stanove – Župa, Krstatice i Zagvozd. Najveće i najzanimljivije sekundarno stočarsko naselje je Podglogovik, s dobro očuvanom prostornom organizacijom. To je danas napušteno naselje unutar kojega se nalaze stambeno-gospodarski sklopovi, lokve, bunari, gustirne, guvna i plodni dolci. U prošlosti, dok na ovom području još nisu korišteni hladnjaci, veliko značenje za lokalno stanovništvo imale su brojne jame ledenice u centralnom djelu Biokova, iz kojih su biokovski ledari vadili led. Ledene blokove obložene bukovim lišćem i umotane u tkaninu od kostreti (kozja dlaka) na magarcima su transportirali u mjesta podbiokovlja i zabiokovlja, gdje su biokovski led upotrebljavali u ugostiteljske svrhe.

Izvor: www.pp-biokovo.hr

26 kronika sdž br. 96

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21 000 Split Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 Faks: (+385 21) 310-254 E-mail: web@split.hr, Web: http://www.split.hr Grad Hvar Adresa : Ul. Milana Kukurina 2, 21450 Hvar Telefon: (+385 21) 741-608 Faks: (+385 21) 681-738 E-mail: procelnik@hvar.hr Web: http://www.hvar.hr Grad Imotski Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski Telefon: (+385 21) 841-125, 841-078 Faks: (+385 21) 841-409 E-mail: grad-imotski@st.t-com.hr Web: http://www.imotski.hr Grad Kaštela Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac Telefon: (+385 21) 205-205 Faks: (+385 21) 224-201 E-mail: gradonacelnik@kastela.hr, tajnica@kastela.hr Web: http://www.kastela.hr Grad Komiža Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 17, 21 485 Komiža Telefon: (+385 21) 713-644, 713-019 Faks: (+385 21) 713-019 E-mail: poslovnitajnik@komiza.hr Web: http://www.komiza.hr

Grad Vrlika Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 6, 21236 Vrlika Telefon: (+385 21) 827-023 Faks: (+385 21) 827-222 E-mail: grad@vrlika.hr Web: http://www.vrlika.hr

Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 21257 Lovreć Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: http://www.lovrec.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb 21264 Proložac Donji Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: http://www.prolozac.hr

OPĆINE

Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 21222 Marina Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: http://www.marina.hr

Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb 21412 Pučišća Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: http://www.pucisca.hr

Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala 1 21405 Milna Telefon: (+385 21) 636-212 Fax: (+385 21) 636-212 E-mail: tajnistvo@opcinamilna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr

Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića 1 21261 Runovići Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: http://www.runovici.hr

Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć 254 21203 Donji Muć Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: http://www.muc.hr

Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog viteza Špiro Ševo Przelin 1 21 218 Seget Donji Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr

Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 21320 Baška Voda Telefon: (+385 21) 620-244 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: www.opcinabaskavoda.com Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 21420 Bol Telefon: (+385 21) 635--114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg Domovinskog rata 1 21322 Brela Telefon: (+385 21) 618-561 Fax: (+385 21) 618-331 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Trg Ante Starčevića 1 21256 Cista Provo Telefon: (+385 21) 722-201 Fax: (+385 21) 670-218 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska Telefon: (+385 21) 608-401, 608-402 Općina Dicmo Faks: (+385 21) 612-046 E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj 43 web: http://www.makarska.hr 21232 Dicmo Telefon: (+385 21) 837-937, 660-072 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, E-mail: opcina@dicmo.hr 21310 Omiš Web: www.dicmo.hr/ Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat Web: http://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 21315 Dugi Rat Grad Sinj Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Adresa: Dragašev prolaz 24, Fax: (+385 21) 734-900 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: www.dugirat.hr/ Faks: (+385 21) 826-591 E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje Web: http://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin 21204 Dugopolje Adresa: Stjepana Radića 42, Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina@dugopolje.hr Faks: (+385 21) 211-120 Web: www.dugopolje.hr E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac Web: http://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Grad Stari Grad 21330 Gradac Adresa: Novo Riva 3, Telefon: (+385 21) 697-601 21460 Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 E-mail: info@gradac.hr Faks: (+385 21) 717-818 Web: opcinagradac.hr/ E-mail: grad@stari-grad.hr Web: http://www.stari-grad.hr Općina Hrvace Sjedište: Hrvace Grad Supetar Adresa: Hrvace 310 Adresa: Vlačica 5 21233 Hrvace 21400 Supetar Telefon: (+385 21) 829-005 Telefon: (+385 21) 756-710 Fax: (+385 21) 829-700 Faks: (+385 21) 756-712 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr E-mail: grad-supetar@st.t-com.hr Web: www.opcina-hrvace.hr Web: http://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb Adresa: Poljičke Republike 15, 21465 Jelsa 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-792 Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: opcina.jelsa2@st.t-com.hr E-mail: grad-trilj@st.t-com.hr Web: www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir Adresa: Trg Ivana Pavla II br. 1/II, 21220 Trogir Telefon: (+385 21) 800-401 Faks: (+385 21) 800-408 E-mail: gradonacelnik@trogir.hr Web: http://www.trogir.hr Grad Vis Adresa: Trg 30. svibnja 1992. br. 2, 21 480 Vis Telefon: (+385 21) 711-125 Faks: (+385 21) 711-063 E-mail: gradvis@gradvis.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac Adresa: Ul.Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac Telefon: (+385 21) 674-031 Faks: (+385 21) 674-012 E-mail: grad@vrgorac.hr Web: http://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Iza grada 2 21231 Klis Telefon: (+385 21) 240-292 Fax: (+385 21) 240-675 E-mail: info@klis.hr web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: Trg A. Bužančića Tice 1 21202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-001 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: info@lecevica.hr Web: www.lecevica.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Krista Kralja 1 21263 Krivodol Telefon: (+385 21) 853-700 Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Web: www.lokvicici.hr

Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Trg Sv. Petra 5 21423 Nerežišća Telefon: (+385 21) 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: tajnistvo@nerezisca.hr Web: http://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 21223 Okrug Gornji Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Cetini Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 21238 Otok na Cetini Telefon: (+385 21) 834-503, 661-028 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Drum 15 21262 Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 21327 Podgora Telefon: (+385 21) 603-951 Fax: (+385 21) 603-954 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, Web: www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 21312 Podstrana Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: nacelnik@podstrana.hr Web: http://www.podstrana.hr Općina Postira Sjedište: Postira Adresa: Polježice 2 21410 Postira Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-133 E-mail: info@opcina-postira.hr Web: www.opcina-postira.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: dr. Franje Tuđ,mana 10 21201 Prgomet Telefon: (+385 21) 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Web: www.opcina-prgomet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac 2 21227 Primorski Dolac Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića 5 21425 Selca Telefon: (+385 21) 622 663, 778-180 Fax: (+385 21) 778-187, 778-184 E-mail: info@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Riva 19 21469 Sućuraj Telefon: (+385 21) 773-229 Fax: (+385 21) 717-288 E-mail: opcina-sucuraj@st.htnet.hr Web: www.sucuraj.hr Općina Sutivan Sjedište: Sutivan Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 21403 Sutivan Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-sutivan@sutivan.hr Web: http://www.sutivan.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: dr. Franje Tuđmana 75 21250 Šestanovac Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: http://www.opcina-sestanovac.hr Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 21430 Grohote Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A 21325 Tučepi Telefon: (+385 21) 623-595, 623-585 Fax: (+385 21) 623-658 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: http://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Sv. Kate 28 21255 Zadvarje Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 21270 Zagvozd Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: info@zagvozd.hr WEB: www.zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Domovinskog rata 161 21266 Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 96 27

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za turizam i pomorstvo Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

Zaštićena područja Spomenik prirode - Čempresi kraj groblja Čempresi kraj groblja (Cupressus sempervirens var. pyramidalis) Skupina čempresa na seoskom groblju u Živogošću, zaštićena je 1970. godine.

To je skupina od više destaka stabala čempresa, starosti oko 40 godina, a visine oko 20 m, te više manjih, visine 4-8 m, koji su prirodni podmladak prvih.

Svi čempresi su lijepog oblika i zdravi, a osobito lijepo dijeluju kao skupina. Budući se nalaze na vrlo istaknutom položaju, daju značajnu estetsku vrijednost krajobrazu.