Lada Martinac-Kralj, E, baš mi se pjeva!, I. poglavlje

LadaMartinac Martinac Kralj Lada Kralj

E,E, BAŠ MI BAŠ MISE SEPJEVA! PJEVA!

Zagreb, ožujak 2020.

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 3

02/03/2020 09:05

PRVI DIO

E, basĚŒ mi se pjeva Providence FIN.indd 5

02/03/2020 09:05

1.

TO

–I

demo. Još malo!

Iako su bili umorni, jurnu posljednjim sna­gama. Nisu imali pojma prema čemu. Glave, njihove glatke, ljupke, uvijek nasmiješene i pametne gla­ve, sada su bile potpuno prazne. Cijeli dan proveden u praćakanju, štrcanju i bućkanju, ronjenju, skakanju i izazivanju, natjecanju, bockanju, smijanju nije im ostavio snage ni za jednu jedincatu misao.

Jedino što su mogli bilo je prepustiti se slasti rezanja morske površine. Gladila ih je po srebrnoj površini leđa dok su im repovi mahali kao zastave.

– Jupiiii!

A onda netko iz jata poviče: „Pazi! Pazi, desno!“ I doda zapovjedno: „Svi nadesno!“ Odan ni tada, a ni poslije kad se prisjećao ove noći, nije mogao odgonetnuti tko je to viknuo. Je li to bio Glavni, koji je plivao na čelu jata ili možda Smotani, 7

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 7

02/03/2020 09:05

LADA MARTINAC KRALJ

koji mu je plivao s lijeve ili Vic, koji je bio s njegove desne strane? Samo se sjećao da je učinio zapovjeđeno i skrenuo desno pa usporio kad su i drugi usporili, te je počeo plivati u krug kad su i drugi tako plivali. Zatim je, čuvši šušketav zvuk, a dolazio je s površine, negdje desno od svojeg položaja, pogledao u tom smjeru i spazio razlog njihova skretanja.

Na površini se ljuljuškala plastična vrećica, i to obična, bijela. Zašto su se zaustavili zbog nečega tako nezanimljivog što se može sresti bilo gdje na moru? Inače, mama mu je govorila da je njihova vrs­ ta plastične vrećice u početku, kad su se tek pojavile u morima, smatrala simpatičnima. Ali, onda su se u igri pokazale tvrdoglave, pa i sebične, a neupotrebljive kad bi pale na dno. Čučale bi ondje na tlu i uporno buljile prema površini čekajući dolazak novih plastičnih prijateljica, a ove bi, prije silaska na dno, glupavo poskakivale na valovima ili se lijeno prepuštale strujama. Sve u svemu, dupini su ih počeli izbjegavati, a onda i zaobilaziti. U širokom luku.

No, te je večeri bilo drukčije. Nešto je bilo čudno s bijelom, plastičnom vrećicom.

Odan je vidio kako ju je prvo Glavni gurnuo njuškom. Zatim ju je pažljivo obišao i gurnuo s druge strane, a onda je skočio u zrak. Smotani i Vic učinili su isto. Oni, nešto mlađi, među kojima je bio i on, Odan, poslušno su ih promatrali i čekali.

8

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 8

02/03/2020 09:05

E, BAŠ MI SE PJEVA!

„Vrećica nije prazna, a ono unutra... to je nešto živo!“, objavi Glavni. „Kako, molim?“, pitanje sijevne u osam dupinskih glava odjedanput. Nakon kratke stanke Vic upita ono što bi svatko od mlađih dupina upitao da se usudio: „I što sad?“ Slijedilo je kratko savjetovanje u kojem su sudjelovali kao zbor još ne sasvim dobro uvježbanih pjevača. Poslije puno brujanja, grgoljenja, zviždukanja i ciktanja donesen je zaključak: prvo – da „nešto živo“ u bijeloj vrećici nije riba; drugo – da je unutra stvor kojeg je vrećica na neki način zarobila, i treće – ako ga se može spasiti, neka ga se spasi.

E, tu je onda nastupio on, Odan. Dobro se sjeća kako je rekao da To u toj vrećici treba odgurati prema otočiću koji je u blizini. Rekao im je da mu je dobro poznat, da je to više hrid nego otok i da se zove Samac, a sve to zna jer je u blizini Samca rođen. Mama ga je ondje učila loviti i ondje je rastao i, zaključio je na kraju, zato To treba odgurati ondje, ali i zato...

Poslije više ništa nije uspio reći. Svi su u zboru počeli piskati odobravajući, da on „bravo, bravo“ tako učini. Na to su zamahnuli perajama i – otišli. Glavni mu je dobacio da, čim učini što je obećao, odmah „ali odmah“ dođe za njima, jer oni će na spavanje. I još je rekao da će ih lako stići i naći, i još jedanput: „Bravo, bravo.“ 9

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 9

02/03/2020 09:05

LADA MARTINAC KRALJ

Odanovo „ali“ ostalo je u zraku, obješeno o noćnu tamu. Nije im stigao reći najvažnije: da ondje na Sam­­cu žive Neki koje on poznaje i da ti Neki mogu poderati vrećicu jakim kljunom ili krilom, zubima ili prstićima. Doduše, te Neke nije vidio jako dugo, ali ipak misli da će oni rado to učiniti. Oni su njegovi prijatelji i, što još važnije – dobri su.

Samo… Hoće li ga prepoznati? Nije više bio beba dupin s kojim su se nekad igrali. Sad je mladić dupin, a sve ovo vrijeme, iako im je obećao da će ih posjećivati, nije to činio. Samo je dvaput otišao do Samca.

Zapravo – jedanput. Drugi je put bio krenuo, pa se predomislio i vratio jatu. Teško mu je bilo napustiti nove prijatelje. Mladići iz jata bili su mu tako zabavni, tako šašavi i tako zanimljivi, posebno kad su izmišlja­li nove igre. Osim toga, od njih je svako malo čuo i korisne stvari, na primjer, He-he!, neke stvari o ženkama.

I, eto to je bio razlog da nije otišao na Samac. Sebičan razlog, priznaje. Od priznanja stvori mu se nelagoda između leđne i repne peraje. Zaroni da bi je otresao.

Kad je izronio, već mu je bilo jasno kako će riješiti problem prijenosa vrećice i Toga u njoj. Gurati je samo pred sobom ne bi bilo dobro. More bi je na tako dugom putu moglo probiti i ugušiti To što je unutra.

Zato je jedini način: podvući se oprezno pod vrećicu, onda polako izranjati dok se ona skupa s dragocjenim teretom ne nasuče na njegova leđa.

10

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 10

02/03/2020 09:05

E, BAŠ MI SE PJEVA!

Zamišljeno – učinjeno. Kad je pažljivo izronio na površinu, vrećica se blago postavila pred njegovu leđnu peraju, a ova ju je zadržala da ne sklizne niz obli, sklizak trup. Zatim je svom mladom, dupinskom snagom zarezao morsku površinu.

Nije niti zamijetio kako je baš u tom trenutku mje­­sec zasjao jače i treperavim mu trakom osvijetlio put.

11

E, baš mi se pjeva Providence FIN.indd 11

02/03/2020 09:05