Trziste jabuka u Republici Hrvatskoj, 2010.

EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

Branimir Jakirčević

TRŢIŠTE JABUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Diplomski rad

Osijek, 2010.

TRŢIŠTE JABUKA U RH Saţetak

U svijetu je poznato više od 10.000 sorti jabuka. Na proizvodnju jabuke utječe niz čimbenika. Najistaknutiji su klima, poloţaj, tlo i ljudski resursi. Klimatski uvjeti u Republici Hrvatskoj su podijeljeni na tri dijela: umjereno kontinentalni, kontinentalni i mediteranski dio. Utjecaj klime na proizvodnju jabuka najviše se očituje kroz padaline, odnosno sušna razdoblja. Odnos ukupnih oborina ljeti (lipanj srpanj i kolovoz) i srednjih dnevnih temperatura izraţava se hidrotermijskim koeficijentom, a sluţi za donošenje zaključka o utjecaju suše na voćke i o potrebi navodnjavanja. Hidrotermijski koeficijent – dobijemo kada se ukupna količina oborina iz lipnja, srpnja i kolovoza izraţena u milimetrima podijeli deseterostrukim zbrojem srednjih dnevnih temperatura iz tih mjeseci. Najpogodnije tlo za proizvodnju jabuka je ilovasto, s nagibom od oko 4 % koje je slabo kiselo s udjelom Ph 5.5 – 6.0. Na temelju procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla i specifičnih zahtjeva na području RH, izvršena je procjena pogodnosti kartiranih jedinica tla za voćarstvo, odnosno procjena pogodnosti za jabuke koje se mogu uspješno proizvoditi na području RH. Utjecaj čovjeka na proizvodnju jabuka od iznimne je vaţnosti. Za proizvodnju jabuke na području RH, karakteristični su iznimno visoki troškovi ulaganja i odrţavanja voćnjaka jabuka, s prinosima srednje do visoke kvalitete. Ukupna proizvodnja jabuka 2005. iznosila je oko 70.000 tona. Domaća proizvodnja jabuke ne pokriva potrebe RH, te je nuţan uvoz. Najviše se proizvodi na području grada Zagreba, te u MeĎimurju i Slavoniji. Prevladava usitnjenost plantaţnih voćnjaka, čiji najveći udio u broju voćnjaka obuhvaća površinu do 5 ha.

Najzastupljenije sorte su Idared, Jonagold i njezini klonovi te Zlatni Delišes, Gala, Elstar, Granny Smith, Melrose, Gloster i drugi. Trţišni uvjeti za proizvodnju i prodaju jabuka u Republici Hrvatskoj su izrazito nepovoljni. Prevladava iznimno visoki jaz u visini otkupnih i maloprodajnih cijena jabuka. Otkupljivači jabuka odreĎuju otkupne cijene, uvjete otkupa i snose najmanji rizik. Zbog manjka specijaliziranih stručnjaka za područje proizvodnje jabuke domaći proizvoĎači se preteţno oslanjaju na vlastito iskustvo, vlastite pretpostavke na principu „pokušaj pa ćeš vidjeti“. Swot analiza nam pruţa vrlo jasnu sliku stanja trţišta jabuka u RH i ukazuje na temeljne probleme hrvatskih voćara (nedostatak obrtnog kapitala, nedovoljne investicije, manjak stručnjaka, neodgovarajuća ambalaţa, nedostatak skladišnih prostora, neorganiziranost trţišta i dr.)

Najveći udio u prodaji jabuka ostvaruju maloprodajne trgovačke kuće (izmeĎu 35 i 40% 2009.). Najčešće se nude jabuke prve i druge klase, s ipak većim udjelom druge klase.

Cijene variraju ovisno o sezoni, najjeftinije su u jesen, dok najskuplje zimi i u proljeće. Zbog nedostatne domaće proizvodnje, RH redovito uvozi znatne količine jabuka i to po niskim cijenama često sumnjive kvalitete i iz prošlog godišnjeg razdoblja. U 2009. godini uvoz je iznosio oko 14 tisuća tona. RH s pojedinim zemljama ima sklopljen ugovor o povlaštenim preferencijalnim uvoznim carinskim stopama, što dodatno oteţava domaću proizvodnju jabuka. Potrošnja jabuka u Hrvatskoj iznosi oko 15 kilograma po stanovniku godišnje, što je prilično nisko (Austrija 50 kg/stanovniku). Godišnja potrošnja iznosi oko 85.000 tona i to

70.000 tona vlastite proizvodnje i 14.000 tona uvezeno (2005.). Zakonske uredbe i poticaji ne prate stvarno stanje na trţištu i njihovu provedbu i realizaciju koči spora i neučinkovita administracija. Od poticaja, proizvoĎači jabuka najčešće koriste nepovratna sredstva na sadnju trajnih nasada, te kapitalna sredstva za opremu i mehanizaciju.

Najveći proizvoĎač jabuka u Svijetu je Kina sa oko 24 milijuna tona. Kina je i najveći izvoznik, a SAD najveći uvoznik. Na području Europe, Poljska najviše proizvede i izveze jabuka. Prosječna svjetska potrošnja jabuka iznosi oko 8,4 kg po stanovniku. U meĎunarodnoj razmjeni, jabuka sudjeluje sa 8.1 mlrd američkih dolara.

Na temelju praktičnog primjera (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), vlasnik Ţuţa Šime dipl.ing.agr.) usporeĎena je stvarna slika hrvatskog trţišta sa teorijski prikazanom, odnosno onakvom kakva bi trebala biti.

Ključne riječi: jabuka, klimatski uvjeti, ljudski resursi, hidrotermijski koeficijent, proizvodnja jabuka, sorte jabuka, cijena jabuka, otkupljivači, uvoz, preferencijalne carinske stope, potrošnja jabuka, poticaji, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

SADRŢAJ

1.

UVOD ................................................................................................................................. 1

2.

PROIZVODNJA JABUKA NA PODRUČJU RH ............................................................. 2 2.1

Uvjeti za proizvodnju jabuke ...................................................................................... 2

2.1.1 Klima ........................................................................................................................... 2 2.1.2 Poloţaj ......................................................................................................................... 4 2.1.3 Tlo ............................................................................................................................... 4 2.1.3.1

Koncepcija i kriteriji procjene pogodnosti tla za sadnju jabuka ...................... 5

2.1.4 Ljudski resursi ............................................................................................................. 7 3.

4.

PROIZVODNJA JABUKA ................................................................................................ 9 3.1

Najzastupljenije sorte jabuka u Hrvatskoj ................................................................. 11

3.2

Tipovi voćnjaka ......................................................................................................... 14

TRŢIŠNI UVJETI ZA UZGOJ JABUKA U RH ............................................................. 15 4.1

Konkurentnost ........................................................................................................... 15

4.1.1 SWOT analiza hrvatskog voćarstva .......................................................................... 16 4.2

Obrtni kapital............................................................................................................. 17

4.3

Ambalaţa ................................................................................................................... 17

4.4

Skladištenje ............................................................................................................... 18

4.5

Maloprodaja / veleprodaja ......................................................................................... 18

4.6

Cijene jabuka u trţnicama i veletrţnicama ............................................................... 19

4.7

Vizija ......................................................................................................................... 20

4.8

Misija......................................................................................................................... 20

5.

UVOZ JABUKA .............................................................................................................. 21

6.

POTROŠNJA I POTRAŢNJA JABUKA U RH .............................................................. 24

7.

ZAKONSKE UREDBE, POTICAJI ................................................................................ 25 7.1

Zakon o poljoprivredi (NN, 66/01 I 83/02) ............................................................... 25

7.2

Poljoprivredna i ribarska strategija RH (NN, 89/02) ................................................ 26

7.3

Strategija ruralnog razvitka RH (SRR RH) ............................................................... 26

7.4

IPARD ....................................................................................................................... 26

7.5 Izmjene i dopune operativnog programa podizanja trajnih nasada - operativni program podizanja trajnih nasada 2008-2012................................................... 27 7.6

Zakon o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, 83/09) ................ 27

7.7

Pravilnik o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi (NN, 140,09) ............... 28

7.8 Uredba o osnivanju zavoda za sjemenarstvo i rasadništvo (Vlada RH, 26.oţujka 1998) ................................................................................................ 29 7.9 Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN, 12/01) .......................................................................................................................... 29 7.10 Pravilnik o kakvoći voća (NN, 114/08,; 137/08) ...................................................... 29 7.11 Zakon o osnivanju hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (NN, 25/09) .......................................................................................................................... 30 7.12 Hrvatska poljoprivredna komora (NN, 30/09) .......................................................... 30 7.13 Zakon o vodama (NN, 207/95) ................................................................................. 31 STANJE TRŢIŠTA JABUKE U SVIJETU S POSEBNIM OSVRTOM NA EU ........... 32

8.

8.1

MeĎunarodna razmjena ............................................................................................. 33

8.2

Najzastupljenije sorte u svijetu ................................................................................. 34

8.3

Potrošnja jabuka u svijetu ......................................................................................... 35

9.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO.............................................. 36 9.1

Uvod .......................................................................................................................... 36

9.2

Uvjeti za proizvodnju jabuka na području Baštice (Zadarska ţupanija).................. 36

9.2.1 Klima ......................................................................................................................... 36 9.2.2 Tlo ............................................................................................................................. 37 9.3 10.

Proizvodno trţišne mogućnosti ................................................................................. 37 ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 41

Popis slika i tablica .................................................................................................................. 43 Literatura .................................................................................................................................. 44

TRŢIŠTE JABUKA U RH 1. UVOD

Za temu diplomskog rada odabrano je područje marketinga hrane kao iznimno kompleksnu cjelinu, ali i neizmjerno bitnu u suvremenom svijetu. Nastojano je što objektivnije i u punoj cjelini prikazati stvarno stanje trţišta jabuka u Republici Hrvatskoj. Iako je to iznimno teška i nepristupačna cjelina, zahvaljujući mentoru prof.dr.sc Leko Šimić M. (Ekonomski fakultet u Osijeku), iskustvu i pomoći uţih članova obitelji, prijatelja, dipl.ing.agr. asistentu-tehnologu Josipu Raţov sa Sveučilišta u Zadru, a naročito zahvaljujući vlasniku „Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva“, gospodinu Šimi Ţuţa, dipl.ing.agr. na obavljenom intervju i pruţanju niza dodatnih i usputnih informacija, koji su pribliţili tu temu, te omogućili vjerodostojno prikazivanje stvarne slike stanja na trţištu jabuka u Republici Hrvatskoj.

Diplomski rad se sastoji od dva dijela. Prvi dio sadrţi najbitnije cjeline vezane uz proizvodnju i plasman jabuka na trţište obraĎene s marketinške strane, ali i uvjete za uzgoj jabuka kao i zakonske odredbe, uredbe i poticaje. Isto tako navedene su i najčešće prepreke na koje nailaze domaći proizvoĎači. Na neke od njih proizvoĎači ne mogu utjecati (reljef, klima..). Prepreke nalazimo i na samom trţištu i u nedovoljno utvrĎenoj i provoĎenoj zakonskoj regulativi, te je izrazito vidljiv nedostatak kvalificiranih stručnjaka za područje jabuke.

U drugom dijelu, na praktičnom primjeru, nastojano je prikazati stvarnu situaciju na trţištu jabuka s perspektive proizvoĎača jabuka, te usporediti ju s pretpostavljenim teorijskim uvjetima. Na temelju intervjua s vlasnikom „Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva“ i „Ţuţa agro“ d.o.o., gospodinom Šime Ţuţa, prikazani su podaci o prosječnoj godišnjoj proizvodnji jabuka, trţišni uvjeti i načini pod kojima te jabuke dospijevaju do krajnjeg potrošača, kretanje njihovih cijena, te stvarni problemi domaćih voćara.

1

2. PROIZVODNJA JABUKA NA PODRUČJU RH Jabuku (lat. Malus Mill) vrlo često zovu kraljicom voća i to s pravom. Plodovi jabuke dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime, a u svijetu je poznato više od 10.000 sorti jabuka (Adamčić,1963.)

Jabuka je kontinentalna voćka. Najbolje uspijeva i najbolju kakvoću ploda daje u tzv. jabučarskim područjima, a takvih područja, u našoj zemlji, ima u izobilju.

Cjenjenije i traţenije sorte jabuka su one koje rode u jesen i ranu zimu. Naime, tijekom ljeta na trţištu ionako ima dovoljno drugog zanimljivijeg voća (tropskog, suptropskog), pa plodovi jabuke tek zimi dolaze do punog izraţaja. Jabuke svojim izgledom i okusom u zimskom razdoblju pruţaju izuzetan uţitak skladne punoće i svjeţine, te ljudskom organizmu pruţaju prirodan i uravnoteţen sadrţaj vitamina, minerala, kiselina, voćnih šećera (pektina), tvari za dobru probavu i ništa manje vaţno, sasvim čistu vodu koja se na putu od tla do ploda pročistila kroz milijune staničnih opni. U prilog jabuci ide i činjenica da sadrţi iznimno malo kalorija.

Jabuka, kakvu danas poznajemo, plod je čovjekove sposobnosti zapaţanja, prikupljanja, prenošenja znanja i svjesnog selekcioniranja iz zelenog, sitnog, neuglednog, kiselog i trpkog šumskog voća u bogatu raskoš okusa, boja i mirisa kakve današnje jabuke i jesu.

Jabuka je jedna od unosnijih kultura. U zemljama koje imaju ekološke uvjete za uzgoj zimskih sorti jabuka je temelj voćarske proizvodnje i sluţi (poput pšenice u ratarskoj proizvodnji) kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Ekološki uvjeti moraju biti što povoljniji jer su oni, uz genetski potencijal sorti i primijenjenu njegu u uzgoju, osnovica primjerenog rasta te visoke i redovite rodnosti, i to plodova jabuke traţene kakvoće.

Najvaţniji činitelji u proizvodnji voća općenito su: klima, poloţaj, tlo i čovjek.

2.1 Uvjeti za proizvodnju jabuke 2.1.1 Klima Klima ovisi o zemljopisnoj širini i nadmorskoj visini. Republika Hrvatska se nalazi u zoni umjereno kontinentalne, kontinentalne i mediteranske klime. I upravo zbog toga uvjeti za uzgoj voćaka, a naročito jabuka, glede klime, postoje u gotovo cijeloj zemlji, osim planinskih područja gdje je nadmorska visina viša od 900 metara.

Jabuka je voćna vrsta koja ima najveći raspon u odnosu na nadmorsku visinu, zemljopisnu širinu i temperaturu. Jabuka zahtijeva srednje godišnje temperature zraka od 8°C do 12°C (Mišić,1978), prosječne temperature zraka u vegetaciji 14.5-19-5 °C (Adamič,1989); podnosi 2

vrlo niske temperature zraka do – 28°C (bez teţih posljedica) u vrijeme dubokoga zimskog mirovanja, ali i visoke temperature zraka (do 35°C bez teţih posljedica, što ovisi o relativnoj vlaţnosti zraka i tla). Jabuka voli svjeţe ljetne noći. TakoĎer, ima najveće zahtjeve prema vodi u tlu (oko 1.000 mm ukupno godišnjih oborina, a u vegetaciji oko 500 mm), kao i prema vlazi (u ljetnim mjesecima).

Odnos ukupnih oborina ljeti (lipanj srpanj i kolovoz) i srednjih dnevnih temperatura izraţava se hidrotermijskim koeficijentom, a sluţi za donošenje zaključka o utjecaju suše na voćke i o potrebi navodnjavanja. Hidrotermijski koeficijent (Hk) – dobijemo kada se ukupna količina oborina iz lipnja, srpnja i kolovoza (Ob) izraţena u milimetrima, podijeli deseterostrukim zbrojem srednjih dnevnih temperatura iz tih mjeseci (t)

Tablica 1. Odnos ukupnih oborina ljeti i srednjih dnevnih temperatura Hidrotermijski koeficijent Potrebe za vlagom veći od 1.4 Oborina ima dosta, nema potrebe za navodnjavanjem 1.1 do 1.4 Potrebno je navodnjavanje 0.8 do 1.1 Područje je dosta sušno i zahtijeva jače navodnjavanje manji od 0.8 Područje je sušno, nepogodno za jabuku Izvor: www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf 1 Na temelju istraţivanja osnovnih meteoroloških parametara koji definiraju sušu, temperaturu zraka i količinu oborina, kao i hidrotermijskog koeficijenta Seljaninova u vegetacijskom razdoblju (50 analiziranih godina, od 1951. – 2000.), uočeno je da su se sušna razdoblja često pojavljivala u istočnome nizinskom području Hrvatske kao i na području srednje Dalmacije.

Od ukupno 50 analiziranih godina na području srednje Dalmacije suša se pojavila u 18, odnosno, gotovo svaka treća godina je bila sušna. Na području Osijeka, odnosno istočne Hrvatske situacija je još gora. Pojava sušnih godina je poprilično ravnomjerno rasporeĎena, te od ukupno 50 analiziranih godina, suša se pojavila u 22 godine, odnosno gotovo svaku drugu godinu. Najmanji broj suša u analiziranim godinama se pojavilo na područje grada Zagreba, odnosno, suša je bila u samo četiri od analiziranih 50 godina.

Najmanji nedostatak vode u proizvodnji jabuka je na području Varaţdina, gdje je nedostatak u prosječnoj godini iznosio 189 mm, a u sušnoj godini manjkalo je 326 mm vode. Najviše pogoĎeno područje sušom u analiziranom području je grad Opuzen gdje je nedostatak vode iznosio 516 mm, odnosno u najsušem razdoblju 669 mm. Ovi mjerodavni podaci nedvojbeno

1

Vjekoslav Par i suradnici (2009) : Smjernice razvoja voćarstva 2008.- 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb.

3

ukazuju na obvezno navodnjavanje na prostoru cijele Hrvatsku u prosječnim, a naročito u sušnim godinama, na lakšim i na teţim tlima, pri uzgoju voćarskih kultura, u konkretnom slučaju pri uzgoju jabuke.2

2.1.2 Poloţaj Poloţaj zemljišta za podizanje voćnjaka jabuke vrlo je vaţan, jer uvelike ispravlja uvjete šire klime, te uvjetuje organizaciju područja pod voćkama i mogućnost primjene strojeva. Poloţaj zemljišta odreĎuje reljef, ekspozicija, nagib i izloţenost vjetrovima. Pri izboru mjesta za voćnjak najvaţnija je ekspozicija – prema kojoj strani svijeta je okrenuto zemljište. Tu razlikujemo mikrolokaciju i makrolokaciju. Makrolokacija je nešto šire područje – okolica, a mikrolokacija je samo zemljište na kojemu će se podići voćnjak. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, najpogodnija je juţna, jugoistočna, istočna, pa jugozapadna strana.

Sjeverna i sjeverozapadna je nepogodna za većinu vrsta voćaka, pa tako i jabuke. Zemljište koje ima nagib do 15 % vrlo je pogodno za podizanje voćnjaka, odnosno, najpogodnije je ono s oko 4% nagiba, jer takav pad omogućuje najpovoljniju primjenu strojeva, lako otjecanje površinske vode i suvišne vode iz tla, dobru osvijetljenost krošnje, dobru regulaciju temperature zraka, a ne izaziva eroziju tla.

2.1.3 Tlo Tlo je osnova voćarske proizvodnje i stanište voćaka koje ih opskrbljuje mineralnim tvarima i vodom.

Na temelju utvrĎenih zahtjeva koje jabuka postavlja spram kakvoće tla, laboratorijska analiza tla prvi je nuţni korak prije pripreme tla za sadnju (reakcija tla, postotak humusa, sadrţaj fosfora i kalija, količina fiziološki aktivnog kalcija). Za jabuku su najpogodnija slabo kisela tla čiji je pH 5.5 – 6.0. Ako je pH manji od 5.5, takvo tlo treba kalcificirati.

Ilovasta tla (odreĎeni omjer čestica gline i pijeska) su najbolja za jabuku, jer imaju pogodan vodni i zračni odnos.

2

www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf Vjekoslav Par i suradnici (2009):Smjernice razvoja voćarstva 2008. – 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb 4

2.1.3.1 Koncepcija i kriteriji procjene pogodnosti tla za sadnju jabuka Procjena je izvršena uvaţavajući značajke tla, klime i reljefa. Procjena pogodnosti zemljišta raĎena je prema kriterijima i normativima danim u okviru metode FAO-a procjene zemljišta (FAO, 1976). U sklopu te procjene izvršena je provjera sadašnje pogodnosti sistematskih jedinica tla na način da su pojedine sistematske jedinice svrstane u redove, klase i potklase, pogodnosti za voćarstvo. Sadašnja pogodnost kartiranih jedinica tla izvršena je na temelju utvrĎene pogodnosti dominantno zastupljene sistematske jedinice tla u pojedinoj kartiranoj jedinici, uvaţavajući pritom i značajke kartiranih jedinica tla.

Redovi u tablici odreĎuju pogodnosti (P) ili nepogodnosti (N) zemljišta. Klase odreĎuju stupanj pogodnosti, pri čemu su: P-1 dobro pogodna zemljišta za odreĎeno korištenje u voćarstvu, P-2 su umjereno pogodna P-3 su ograničeno pogodna N-1 su privremeno nepogodna tla, dok su N-2 trajno nepogodna zemljišta za korištenje u voćarstvu.

Potklase pogodnosti i nepogodnosti odreĎuju prevladavajuće, odnosno najvaţnije vrste i intenzitete ograničenja (s obzirom na kriterije i normative izrade detaljnih pedoloških karata), uvaţavajući pored ostalog i zahtjeve intenzivne proizvodnje voćarskih vrsta.

Tablica 2. Vrste ograničenja s intenzitetima i kriterijima u procjeni pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo Reljefni oblici (r) Nagib terena, % (n) r1 = uţe potočne doline n1 = 0 - 1 ravno r2 = uţe riječne doline n2 = 1 - 3 skoro ravno r3 = zatvorene depresije n3 = 3 - 8 blage padine r4 = nizine n4 = 8 - 16 umjerene padine r5 = breţuljci n5 = 16 - 30 umjereno strme padine r6 = gore n6 > 30 strme padine Ekološka dubina tla (du), cm Dreniranost (dr) du1 = vrlo plitka 0 - 15 dr1 = vrlo slaba du2 = plitka 15 - 30 dr2 = slaba du3 = srednje duboka 30 - 60 dr3 = nepotpuna du4 = duboka 60 - 120 dr4 = umjereno dobra du5 = vrlo duboka > 120 dr5 = dobra dr6 = ponešto ekscesivna dr7 = ekscesivna Reakcija tla u MKCI (a) Sadrţaj humusa (hu) % a1 = jako kisela hu1 = vrlo slabo humozno < 1% a2 = kisela < 4.5 hu2 = slabo humozno 1 - 3% a3 = slabo kisela 4.6 – 5.5 hu3 = dosta humozno 3 - 5% 5

a4 = praktički neutralna 5.6 – 6.5 a5 = bazična > 7.2 Sadrţaj CaCO3, % ka1 = nekarbonatno 0 ka2 = slabo karbonatno < 10 ka3 = srednje karbonatno 10 - 30 ka4 = jako karbonatno > 30 Reţim vlaţnosti mv = povremeni manjak vode u tlu v = stagnirajuće oborinske vode pv = poplavne vode V = visoka razina podzemne vode Klima-niske temperature, vjetar i dr. (k) Opskrbljenost fiziološko aktivnim hranjivima, mg P2O6/100 g tla Za voćarske kulture (fv) Fv1 = siromašno < 12 fv2 = umjereno 13 - 20 fv3 = dobro 21 - 30 fv4 = vrlo dobro >30

hu4 = jako humozno hu5 = vrlo jako humozno Sadrţaj aktivnog vapna, % vp1 = malo aktivnog vapna vp2 = sa srednjom količinom vp3 = bogato vapnom

Stjenovitost (st) % st1 = st2 = st3 =

Kamenitost (ks), % ks1 = ks2 = ks3 =

< 25 25 – 50 > 50

5 - 10% > 10% < 5 5 – 15 > 15

Nadmorska visina (nv) nv0 < 200 m nv1 = 200 – 500 m nv2 = 500 – 700 m nv3 = > 700 m Opskrbljenost fiziološko aktivnim kalijem, mg K2O/100 g tla Za voćarske kulture (kv) kv1 = siromašno kv2 = umjereno kv3 = dobro kv4 = vrlo dobro

> 20 21 – 35 36 – 50 > 50

> 25 25 – 50 > 50

Izvor: www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf  Rezultati procjene Na temelju procjene pogodnosti sistematskih jedinica tla i specifičnih zahtjeva, odnosno ograničenja u proizvodnji, izvršena je procjena pogodnosti kartiranih jedinica tla za voćarstvo, odnosno procjena pogodnosti za jabuke koje se mogu uspješno uzgajati na području RH. Tablica 3. Površina klasa pogodnosti (P-1 + P-2 + P-3) poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jabuka Područje Jabuka (ha) Kontinentalni dio 1,081.796,6 Mediteranski dio 99.598,8 Ukupno 1,181.395,4 Izvor: www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf 



Vjekoslav Par i suradnici (2009) : Smjernice razvoja voćarstva 2008.- 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb.

6

Na području RH ne nedostaje pogodnih površina za uzgoj jabuke. No, često različite voćne vrste konkuriraju na iste površine, naročito vinova loza, a u mediteranskom području uz vinovu lozu i masline.

Slika 1. Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jabuke

Izvor: www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf 

2.1.4 Ljudski resursi U uvjetima u kakvim se nalazi Hrvatska vezano uz nasade jabuke (stare plantaţe jabuka su zastarjele, a novi nasadi se ne podiţu, uvoz jabuka), čovjek ima presudnu ulogu u usmjeravanju prirodnih uvjeta i mogućnosti voćaka za postizanje većih priroda i kvalitete plodova jabuke, odnosno brojnijih, kvalitetnijih i suvremenijih nasada jabuka. Unatoč upotrebi različite mehanizacije i raznih kemijskih sredstava, bez upotrebe ljudske ruke, teško



Vjekoslav Par i suradnici (2009) : Smjernice razvoja voćarstva 2008.- 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb.

7

je očekivati uspješan rod jabuka. Prije svega vaţni su znanje, briga i ljubav prema jabuci. Bez takvog stava, niti idealni klimatski i tehnološki uvjeti ne mogu garantirati uspjeh.

Zbog značajne meĎuzavisnosti proizvodnje, organizacije i marketinga u okviru prehrambenog sustava, raste potraţnja za stručnim ljudskim resursima u proizvodnji hrane.

Sve je uočljiviji jaz izmeĎu mogućnosti koje otkrivaju nove znanstvene spoznaje i nova tehnološka rješenja i prakse, gdje zbog neadekvatno obrazovanog kadra nema masovne primjene tih rješenja. U svijetu, a naročito u nas, prevladava iznimno slab interes kvalitetnog poslovnog managementa za ovu granu proizvodnje. ProizvoĎač jabuka je sam svoj savjetnik, agronom, tehnolog, iako nema adekvatno obrazovanje.

Unatoč relativno dobroj razvijenosti srednjoškolskih, više i visokoškolskih ustanova, obrazovna struktura zaposlenih u ovom segmentu je vrlo slaba.

Na drţavnim je institucijama, a u cilju stvaranja specijaliziranih obrazovanih stručnjaka za pojedina područja, pa tako i za uzgoj i proizvodnju jabuka, da stvore pozitivnu klimu adekvatnim poticajima, stipendiranjem usavršavanja u inozemstvu, promicanjem pokusnih nasada i nizom drugih odgovarajućih aktivnosti. To je iznimno dug i skup proces no ako ţelimo opstati na svjetskom globalnom poljoprivrednom trţištu i makar zadrţati postojeću poljoprivrednu proizvodnju (jer trenutno nema uvjeta za njezin razvoj), to su nuţni koraci.

TakoĎer, treba nastaviti i dalje poticati (u posljednje vrijeme) pozitivan trend ulaska mladih u poljoprivrednu proizvodnju, te na njima izgraĎivati buduće stručnjake za odreĎeno područje u poljoprivredi.

Dobna struktura aktivnih poljoprivrednika, a na temelju provedenog istraţivanja,3 pokazuje da je najveći dio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u RH (27%) u ţivotnoj dobi od 55 – 65 godina, a čak 19 % u dobi iznad 65 godina. Još je porazniji podatak da je čak 72.5% ukupnog aktivnog poljoprivrednog stanovništva Hrvatske starije od 40 godina.

3

Leko Mirna: Proizvodnja hrane, marketing i marketibilnost programa razvitka, zbornik radova znanstvenostručnog skupa „Strategija gospodarskog razvitka istočne Hrvatske“, Osijek 1998., str. 133.-141.

8

3. PROIZVODNJA JABUKA Proizvodnju jabuka u našim gospodarskim uvjetima obiljeţavaju visoka razina ukupnih ulaganja, zaostajanje za suvremenim mjerilima intenzivne proizvodnje u svijetu glede proizvodno-tehnoloških obiljeţja nasada (izbor sorti, gustoća sklopa i drugo), te kolebanja prirode uzrokovana naročito neodgovarajućom agrotehnikom i pomotehnikom. Ta obiljeţja, uz nestalne trţišne prilike u nas, glavni su uzroci nestabilne i nezadovoljavajuće ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje jabuka. Proizvodnja se temelji na visokim utrošcima rada, posebice ljudskog. Hrvatskoj proizvodnji jabuka, potrebna je gospodarska racionalizacija u tehnološkom smislu, odnosno, pojednostavljenje izvoĎenja radnih postupaka primjenom strojnog rada, a u ekonomskom smislu uštede koje se tom primjenom postiţu.

U posljednjih nekoliko godina i u nas je ipak sve učestalija strojna rezidba jabuka, navodnjavanje voćnjaka jabuke, hidrometeorološke stanice, no ta tehnološka rješenja su zastupljena na tek malom broju plantaţa.

Prema podacima iz Drţavnog zavoda za statistiku proizvodnja jabuka u RH 2005. godine, iznosila je oko 70.000 tona. Stabilnost domaće proizvodnje ograničena je rizicima vremenskih nepogoda. Tu prije svega mislimo na tuču, mraz, velike količine oborina, ali djelomično i sušu.

Slika 2. Prosječna godišnja proizvodnja jabuka u RH (1999.- 2005.) u tonama 90000 80000 70000

tone

60000 50000 40000 30000 20000 10000 0 1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2005.

godine

Izvor:dzs

Najveći broj ponuĎača jabuka u Hrvatskoj dolazi iz Zagrebačke ţupanije, koja proizvodi gotovo polovicu hrvatske proizvodnje, te iz MeĎimurja i Slavonije, dok prema broju 9

posaĎenih stabala u RH, prednjači MeĎimurska ţupanija sa ukupno 467 453 posaĎenih stabala (dzs). Taj broj obuhvaća i voćnjake čiji su plodovi namijenjeni za trţište, ali i one za vlastite potrebe. Zamjetna je prilično velika razlika u ukupnom broju stabala u odnosu na rodna stabla. Što ukazuje na još uvijek veliki broj starih i neodrţavanih stabala, koji više ne donose ploda ili njihov plod svojom kvalitetom nije za trţište, a uočljivi su i primjeri gdje jabuke rode i svojom kvalitetom mogli bi zadovoljavati odreĎene zahtjeve trţišta, ali se zbog raznih razloga ne ubiru i ne plasiraju na trţište. Tipičan primjer je nekada najveća plantaţa jabuka u ovim predjelima, Borinci, čiji ukupni rod plodova ne dospijeva na trţište.

TakoĎer, moţemo primijetiti relativno veliku usitnjenost plantaţnih voćnjaka jabuka čiji najveći udio u broju voćnjaka obuhvaća do 3 ha površine i to 618 plantaţnih voćnjaka (dzs 1.lipnja 2003.) sa ukupno 1.828.732 broja rodnih stabala jabuka. (slika 3) Republici Hrvatskoj nuţno treba podizanje kvalitete voćnjaka, broja rodnih stabala kroz sječu nerodnih i sadnju novih sadnica jabuka. TakoĎer potrebno je okrupnjavanje voćnjaka, čime bi se došlo ne samo do znatno veće proizvodnje, nego i do jačanja domaće proizvodnje jabuka u odnosu na svjetsko. RH prema podacima za 2007.godinu (FAOSTAT, http://faostat.faoorg/) a na temelju proračuna, zauzima 55. mjesto u svijetu po proizvodnji jabuka.

Tablica 4. Broj stabala i površina plantaţnih voćnjaka jabuka u hektarima (1.lipnja 2003.)

Broj stabala po do 1,00 ha 1.01-3,00 3,01-10,00 10,01- više UKUPNO ţupanijama RH 1.099.172 1.023.192 1.119.549 588.503 3.830.416 MeĎimurska 106.849 136.692 170.037 53.875 467.453 Zagrebačka 96.766 100.921 124.995 77.807 400.489 Osječko-baranjska 106.296 86.024 104.582 55.294 352.196 Sisačko-moslavačka 66.003 104.376 98.163 36.158 304.700 Virovitičko-podravska 53.521 40.430 77.855 115.448 287.254 Koprivničko58.684 46.578 89.007 34.232 228.501 kriţevačka Grad Zagreb 66.175 57.830 69.444 28.569 222.018 Bjelovarsko bilogorska 46.848 65.706 80.840 27.027 220.421 Brodsko-posavska 50.604 49.003 74.123 33.577 207.307 Krapinsko-zagorska 96.785 68.220 30.689 958 196.652 Poţeško-slavonska 43.049 36.822 39.756 21.710 141.337 Splitsko-dalmatinska 61.116 41.186 11.234 490 114.026 Karlovačka 31.851 23.391 32.598 2.926 90.766 Dubrovačko16.929 12.852 8.455 24.128 62.364 neretvanska Istarska 16.910 12.028 10.885 7.219 47.042 Zadarska 5.189 16.350 6.956 13.588 42.083 Primorsko-goranska 19.013 3.192 2.456 891 25.552 Ličko-senjska 6.006 7.800 7.094 1.157 22.057 Izvor:dzs

10

Slika 3. Ukupan broj stabala u odnosu na broj rodnih stabala u RH (1. lipnja 2003.)

1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0 broj stabala broj rodnih stabala

do 1,00 ha

1,01-3,00 ha

3,01-10,00

10,01 i više ha

1.099.172

1.023.192

1.119.549

588.503

968.608

860.124

958.787

552.802

Izvor:dzs, obrada autora

3.1 Najzastupljenije sorte jabuka u Hrvatskoj Budući da je u svijetu poznato čak više od 10.000 sorti jabuka, pri odabiru odgovarajućih za neko trţišno područje, odnosno ekološko područje uzgoja, treba se voditi načelima uspješnosti roda u području uzgoja, ali i sklonostima i ţeljama potrošača, bilo po krupnoći (vrlo krupne, srednje krupne), obliku (okrugle, čunjaste, zvonolike), boji (crvene, ţute, zelene), okusu (slatke, kisele, kiselkastoslatke itd.), mirisu (vrlo mirisave, nenametljivo mirisave itd.), sočnosti, teksturi i drugim svojstvima koje utječu na odluke kupaca. S time u svezi, poznato je da slatke i aromatične jabuke vole potrošači u SAD-u i potrošači muslimanskog podrijetla, a slatkokisele više vole europski potrošači.

U Hrvatskoj se u kontinentalnom dijelu traţe jabuke europskog, a u primorskom dijelu američkog okusa. Prema tome, na temelju ekoloških uvjeta i potraţnje na trţištu, u domaćoj proizvodnji, najzastupljenije sorte jabuka su: -

Idared (cca 65%), Jonagold i njezini klonovi (svaki po cca 15%) i Zlatni Delišes (cca 10%)

Preostalih 10% sortimenta je: Gala, Elstar, Granny Smith, Melrose, Gloster i dr.

11

IDARED/Ajdared

JONAGOLD

ZLATNI DELIŠES

Datum RoĎenja Roditelji Okus

1935. Amerika

1953. Amerika

1890.

Jonathan, Wagner Vrlo sočna i svjeţa, blago kisela, odlična za čuvanje

Nepoznati Sočna, slatka i aromatična s blago izraţenim kiselinama

Vrijeme Berbe Opis

Početak listopada

Zlatni Delišes, Jonathan Slatko-kiselkasta desertna jabuka.

Kombinacija medeno slatkog okusa Zlatnog delišesa Polovica rujna Kombinacija medeno slatkog okusa Zlatnog Delišesa i ţivahnog kiselkastog okusa Jonathana. Tekstura njenog mesa naročito je hrskava i sočna. Odlična je za jelo, voćne salate i pečenje.

Koţica ploda je njeţna i tanka, meso je čvrsto, hrskavo i sočno. Okus je blag, ne napadan, no iznimno sladak. Odlična je desertna jabuka, no vrlo dobra i za voćne salate, kuhanje, pečenje i sl.

Krupni do vrlo krupni (180-250 g) okruglasto konusnog oblika Temeljna boja zelenkastoţuta, dospijevanjem postaje ţuta s pokrovnom crvenom bojom Idared, Gloster, James Grieven, Elstar, Breaburn, Gala, kao triploid treba dva oprašivača M-27, slabo bujna, 3050% slabije bujnosti od M-9

Srednje krupni do vrlo krupni (150 – 220 g), konusnog oblika Temeljna zelenoţuta u vrijeme berbe

SORTA (ime)

Plodovi

Boja

Miriše poput parfema.

Hrskavo, blijedo – ţuto meso je sočno, fine, njeţne teksture, slatko – kiselkastog okusa i nenametljive arome.

Odlična za potrošnju u svjeţem stanju, pravljenje voćne salate, kuhanje i pečenje.

Krupni do vrlo krupni (180-250 g), okruglog i malo spljoštenog oblika Plodovi su temeljne ţućkasto-zelene boje, umjereno ili potpuno prekriveni crvenilom.

Oprašivači

Zlatn Delišes, James Grieven, Grany Smith, Jonathan, Vista Bela

Podloga

M-9, slabo bujna

Polovica rujna

Crveni Delišes i mutanti, Gloster, Jonathan, Idared, James Grive, Breabrun, Gala M-9, slabo bujna

12

ELSTAR

GRANNY SMITH

GALA

Datum RoĎenja Roditelji

1950-ih. Nizozemska

1868 Australija.

Novi Zeland 1965.

Zlatni Delišes, Ingrid Marie

Zlatni Delišes i Kidd´s Orange red

Okus

Nešto intenzivniji.

Sočna je i mekše hrskava jabuka Krajem kolovozapočetkom rujna (jesenska sorta) Okus je intenzivniji nego je slučaj sa drugim potomcima Zlatnog Delišesa, ali zadrţava primamljivu slatkoću koja se često opisuje kao „medena“. Laka je za jelo, desertna jabuka.

Slučajno otkrivena.

Dobila ime po pronalazateljici, M. Smith Naglašeno kiselkast, oštrog okusa.

Krajem listopada – početkom studenog

Krajem kolovoza – početkom rujna

SORTA (ime)

Vrijeme Berbe

Vrlo aromatična jabuka.

Meso joj je hrskavo, sočno, te je blagog, slatkog okusa

To je hrskava jabuka, Gala je izuzetno atraktivna sorta jabuke, upadljivo tvrdog mesa koje crvene boje s okomitim dospijevanjem postaje šarama ţutih pjega. Jedna je mekše i vrlo oštrog od cijenjenijih sorti jabuka okusa. Posluţena malo ţućkastog mesa, slatkog i ohlaĎena moţe biti vrlo sočnog okusa. Veličina osvjeţavajuća. Odlična je ploda, tanka korica i za potrošnju u svjeţem naročito blagi okus, čine ju stanju, u pitama, voćnim pravim izborom za djecu. salatama (i narezana zadrţava svoju boju) Mali do srednje krupni Srednje krupni (150Krupni do vrlo krupni Plodovi 180 g), pravilnog oblika (200-250 g), okruglasto- (150 – 180 g) konusnog oblika Temeljna je ţuta s Temeljna boja koţice je Temeljna tamno zelena Boja zelena prekrivena boja, koja dozrijevanjem pramenovima crvenila na sunčanoj strani privlačnom svijetlo postaje svjetlija crvenom bojom.

Oprašivači Jonathan, Gloster, Zlatni Delišes Zlatni Delišes, Idared, Idared, Breaburn, Gala, Jonathan Zlatni Delišes M-9, slabo bujna M-9, slabo bujna M-9, slabo bujna Podloga Izvor: Krpina Ivo i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod globus, Zagreb - Brzica Karlo (1995): Jabuka, Agroznanje, Zagreb - http://vrt-bj.hr/jabuke/ - http://www.vocarskiportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=139:jabuka&catid =1:vone-vrste&Itemid=53 Opis

13

3.2 Tipovi voćnjaka Prema namjeni proizvodnje, veličini i intenzitetu primjene suvremene tehnologije, postoji više tipova voćnjaka4: 1.

2.

3.

4.

5.

Plantaţe (veće od 100 ha) Voćnjaci na seoskim gospodarstvima koja proizvode za trţište Voćnjaci za potrebe kućanstva Voćnjaci za rekreaciju (amaterski) Školski voćnjaci.

Odnosno, s obzirom na namjenu: -

Proizvodnja za vlastite potrebe (potrebe kućanstva) Proizvodnja za potrebe trţišta

Nas ovdje više zanima proizvodnja za potrebe trţišta, odnosno oni proizvoĎači jabuka, koji svoje proizvode plasiraju na domaće odnosno, inozemno trţište.

Najveća plantaţa jabuka u Hrvatskoj je plantaţa tvrtke „Agrovoće“ koja se proteţe na 250 hektara, te godišnje proizvede oko 12.000 tona jabuka.

4

Brzica Karlo (1995): „Jabuka“, Agroznanje,zagreb

14

4. TRŢIŠNI UVJETI ZA UZGOJ JABUKA U RH Osim navedenih uvjeta (klimatski, tehnološki, ljudski), jednako vaţnu ulogu zauzimaju i trţišni uvjeti, koje u normalnim uvjetima kreiraju odnosi izmeĎu ponude i potraţnje.

4.1 Konkurentnost Biti konkurentan na trţištu općenito, znači: -

Proizvesti Prodati Naplatiti Zaraditi

U voćarstvu jabuka u nas još uvijek prevladava mišljenje da je dovoljno samo proizvesti.

Proizvesti, a neprodati ili proizvesti i prodati, a ne naplatiti. Ili proizvesti, prodati, naplatiti, a ne zaraditi razlozi su pesimizma hrvatskih uzgajivača jabuka i voćara općenito.

Najveći problem hrvatskog uzgoja jabuka je ne poštivanje struke i to više drţavnih sluţbi zaduţene za ovu granu proizvodnje, nego domaćih uzgajivača jabuke. Tako je čest slučaj da drţava odobrava daljnji uvoz jabuke često sumnjive kvalitete i iz prošlih razdoblja, dok su vlastite, domaće i svjeţe prepuštene na milost i nemilost, odnosno osuĎene su na propast.

Istovremeno, domaći proizvoĎači voĎeni mogućnošću relativno brze zarade odlučuju se za uzgoj sorti bez prethodno izvršene analize agroekoloških uvjeta. Tako sade sorte jabuka na tlu koje nije pogodno za tu vrstu sorte, čime dolazi do slabijeg uroda, te ujedno i niţe kvalitete.

Stoga stručnjaci savjetuju nekoliko uvjeta za kvalitetnu i konkurentnu proizvodnju jabuke: -

Sortiment

Pravilan izbor sorti pretpostavlja da sorta postiţe prepoznatljivu kakvoću u odabranim agroekološkim uvjetima, te prepoznatljivost i potraţnju na trţištu. Treba voditi računa o zatupljenosti sorti u proizvodnji na odreĎenom području, odnosno, osigurati dovoljnu količinu za izlazak na trţište, kao i istraţiti ukupnost proizvodnje traţene sorte na odreĎenom području. Male količine proizvodnje predstavljaju problem u procesu globalizacije gdje se traţe velike količine ujednačene robe.

-

Voćni sadni materijal

Tu je najvaţniji element kakvoća, i to -

zdravstveno stanje autentičnost kategorija, porijeklo reprodukcijskog materijala vegetativna razvijenost 15

4.1.1 SWOT analiza hrvatskog voćarstva Tablica 5. SWOT analiza hrvatskog voćarstva

Unutarnji čimbenici

Pozitivno         

Snaga prostorna i biološka raznolikost povoljni pedološki i klimatski uvjeti tradicija uzgoja voća autohtone vrste/sorte voćaka zanimanje poljoprivrednika za voćarstvo stimulativne mjere agrarne politike politika potpore i poticaja podizanju nasada novi plantaţni nasadi inicijative osnivanja zadruga i udruga

Negativno         

Prilike 

Vanjski čimbenici

     

 

revizija/aktualizacija Operativnog programa podizanja trajnih nasada povećanje količine i kvalitete proizvodnje povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje razvoj voćarstva u sluţbi seoskih aktivnosti i mogućnosti povećanja zaposlenosti i dohotka objedinjavanje ponude preko proizvoĎačkih marketinških skupina ili udruţenja, shodno iskustvima i zakonskim odreĎenjima EU udruţivanje voćara preko poslovnih udruţenja i trţišnih (marketinških) zadruga financijska pomoć pri utemeljenju udruţenja (zadruga) u prvim godinama djelovanja odnosnim poticajnim mjerama strukturne i institucijske politike ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća kao i u skladišne i rashladne kapacitete. uvoĎenje upisnika voćara (plantaţnog uzgoja voća) – korisnika potpora

Slabosti mala poljoprivredna gospodarstva rascjepkano poljoprivredno zemljište spora privatizacija drţavnog poljoprivrednog zemljišta nepostojanje regionalizacije voćarstva nedovoljno razvijena rasadničarska proizvodnja veliki broj proizvoĎača voća kao i neorganiziranost u stadiju prodaje nedostatna i neodgovarajuća trţišna infrastruktura nepostojanje proizvoĎačkih organizacija i marketinških programa nedostatak znanja i obučenosti proizvoĎača u korištenju novih tehnoloških rješenja

Prijetnje         

izloţenost elementarnim nepogodama neriješen sustav navodnjavanja nedostatak znanja i vještina netočna percepcija razvojnih potreba Pritisak uvoznih proizvoda, i usporedba liberalizacije trgovine nepovjerenje u sustave poslovnog organiziranja – povijesno naslijeĎe ograničenja EU za razvoj poljoprivrede nastupajuće promjene pri priključenju EU i nuţne reforme sustava potpora prilagoĎavanje zakonodavstva EU

Izvor: www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf  Iako analiza voćarstva ukazuje na razvoj, zamjetno je još uvijek zaostajanje voćarske proizvodnje u cjelini, naročito u odnosu na konkurenciju iz EU-e.



Vjekoslav Par i suradnici (2009) : Smjernice razvoja voćarstva 2008.- 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb.

16

Voćarstvo je rizična djelatnost. To je „tvornica na otvorenom“ i samim time izloţena je ćudi prirode, a kao proizvodna grana podloţna je promjenama ponude i potraţnje te integraciji konkurencije. Zadatak RH je da utječe na one čimbenike na koje se moţe i mora utjecati, primjerice na zaštitne mjere protiv „ćudi“ prirode (navodnjavanje, zaštitne mreţe..), odnosno, sveukupno na unutarnje čimbenike.

Potrebno je razviti i unaprijediti informacijski sustav, obrazovati voćare i kontinuirano ih obavještavati i podučavati novim načinima rada, a sve s ciljem efikasnije i kvalitetnije proizvodnje.

4.2 Obrtni kapital Proizvodnja jabuka je skupa proizvodnja. Bez obrtnog kapitala nije moguće ispoštovati tehnološke zahtjeve koje traţi takva proizvodnja. Mnogim voćarima u Hrvatskoj, upravo je obrtni kapital kamen spoticanja u konkurentnoj proizvodnji. Voćnjak jabuka traţi ulaganja i u nekoliko godina, da bi se tek nakon prosječno četvrte godine (a u mnogim praktičnim primjerima tek nakon sedme godine) počeo ostvarivati prinos veći od troškova, ali problem je taj što mnogi domaći voćari imaju dostatna sredstva tek za sadnju i osnovno odrţavanje voćnjaka u prvoj godini. Zbog nedostatnih investicija i previsokih kreditnih uvjeta proizvoĎači jabuka nisu u mogućnosti uloţiti u zaštitnu mreţu za zaštitu od tuča i oborina, tehnologiju navodnjavanja, strojno obrezivanje i branje voća kao i u druga razna tehnološka rješenja.

4.3 Ambalaţa Ambalaţa i pakiranje imaju nezamjenjivu ulogu u prodaji voća i zato se njihova vaţnost nikako ne smije zanemarivati i izostavljati.

Najvaţnija uloga ambalaţe u voćarskoj industriji je zaštititi voće za vrijeme prijevoza i omogućiti odgovarajuće slaganje bez oštećenja na plodu uz jednostavnost uporabe. Voće u maloprodaji treba uvijek biti iznimne ili prvorazredne kvalitete, što je u nas dosta rijedak slučaj. Najčešće su to plodovi druge (II.) klase. Vrlo je vaţno uočiti i razlikovati rashladne sanduke namijenjene osjetljivim jabukama, dok se manje osjetljive jabuke izlaţu na policama temperature oko 10°C. Proizvode treba izloţiti prema sortimentima, zatim njih dodatno rasporediti prema kvaliteti, time da one kvalitetnije stavljamo naprijed, bliţe kupcu.

Uvijek je bolje prvo izloţiti nepakirane jabuke kako bi se kupac i vizualno uvjerio u kvalitetu istih na temelju boje i oblika jabuke, zatim pakiranja u košaricama radi vizualnog identiteta, te na kraju u vrećicama i torbicama bilo od strane dobavljača ili o strane maloprodajne trgovine. TakoĎer u nas uviĎamo neorganiziranost i nesreĎenost izloga. Tako jabuke prve kvalitete nisu smještene na prvom mjestu za razliku od jabuka zapakiranih u vrećice koje su 17

vidno istaknute, čime je onemogućeno kupcu da se uvjeri u vizualni identitet i kvalitetu proizvoda. Sorte jabuka su dosta često izmiješane, te iz deklaracije nije vidljivo tko je proizvoĎač, a vrlo često niti godina uroda niti odakle je proizvod uvezen.

Za razliku od maloprodajnih prodavaonica zatvorenog tipa, kod prodaje na otvorenom izlaganje voća i ponuda kupcima je u istom pakiranju u kojem je i dovezeno. Ta ambalaţa mora biti nova i ispravna. Sanduci se postavljaju koso kako bi plodovi bili uočljivi.

I na trţnicama jabuke moraju biti razvrstane po razredima, upakirane u prikladnu ambalaţu s istaknutim natpisima: ime proizvoĎača voća (ili ime i mjesto pakiranja), ime voća, odlika i klasa. No i tu se prodavači ne pridrţavaju trgovačkih standarda. Voće se općenito prodaje u rasutom stanju (u gomilama) i najčešće su to jabuke II. kvalitete nepoznatog podrijetla.

4.4 Skladištenje Skladištenje voća ima ključnu ulogu u cjelokupnom procesu i ono osigurava zadrţavanje iste kvalitete jabuke sve do potrošača.

Suvremeno skladištenje voća obavlja se u hladnjačama (primjerice ULO hladnjačama), najčešće velikog kapaciteta. Hladnjače su najčešće samostalni objekti smješteni na pogodnim prometnicama u blizini velikih potrošačkih središta u okviru središta za raspačavanje.

Tu se najčešće nalaze i postrojenja za razvrstavanje, pakiranje, obradbu i pripremanje voća za trţište. Za odrţavanje kvalitete voća na duţe vrijeme, potrebno ih je skladištiti na najpogodnijoj i ustaljenoj temperaturi, s pogodnom relativnom vlaţnošću zraka i stalnim obnavljanjem zraka u komorama. Suvremena skladišta rade s kontroliranom atmosferom.

Jabuka je jedina vrsta voća čiji svjeţi plodovi mogu biti cijelu godinu na raspolaganju potrošačima za osvjeţavajuću, vitaminsku i voluminoznu prehranu. Zato se i kaţe za proizvodnju jabuka, da je to stabilna proizvodnja.

4.5 Maloprodaja / veleprodaja Najvaţniji igrači na domaćem veleprodajnom trţištu jabuka su Konzum, zatim Fragaria, Vrni, Gomolava i PZ Zagrebački voćnjaci. U proteklih nekoliko godina dogodila se tranzicija prodajnih putova od trţnica u maloprodajne trgovačke lance, koji su već 2009. godine postigli izmeĎu 35 i 40 % trţišnog udjela trţišta jabuka, odnosno preko njih vrši se prodaja izmeĎu 18 i 21 tisuće tona jabuka godišnje5.

5

www.hcpm.agr.hr/docs/hrjabuka.pdf

18

Ponuda trgovačkih maloprodajnih lanaca bazira se na desetak standardnih sorti jabuka ( Idared, Zlatni Delišes, Granny Smith..) meĎu kojima je uočljiva znatna razlika u kvaliteti, cijeni, načinu izlaganja te asortimanu. Cijene jabuka u trgovinama slijede prosjek cijena ostalih proizvoda, tako da u pravilu „skuplje“ trgovine drţe i veću cijenu jabuka. No takve trgovine, preteţito prodaju i jabuke veće kvalitete, dok je u trgovinama s niţim cijenama i kvaliteta jabuka preteţito slabija. Naročito je uočljiva razlika u cjenovnim razredima jabuka prve klase. Prodavaonice s „jeftinijim“ cijenama takve jabuke predstavljaju kao ekskluzivan proizvod te ih nude po višim cijenama, pa čak i višim nego što su cijene tih istih jabuka u „skupljim“ prodavaonicama. Prema tome, moţemo zaključiti da su uočljive iznimno velike cjenovne fluktuacije.

4.6 Cijene jabuka u trţnicama i veletrţnicama Slika 4. Kretanje cijena konzumnih jabuka u odnosu na cijene sadnica jabuke.

16 14,99

14 12

11,13

11,72

10

12,22 10,82 jabuke (konzumne) kn/kg

8

jabuke (sadnice) kn/kom

6 4

2

2,6

2,24

2,45

2,92

2,44

0 2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/01-01-33_01_2010.htm Na trţnicama takoĎer nailazimo na raznolikost ponude kvalitete jabuka. Najveći dio ponude bazira se na jabuci iz vlastite proizvodnje te na jabuci koja dolazi sa zelene trţnice.

Cijene jabuka na trţnicama su nešto više u odnosu na prosjek cijena jabuka u trgovinama. To se naročito odnosi na jabuke koje na trţnicama prodaju trgovci, dok jabuke koje prodaju proizvoĎači jabuka su nešto niţe, ali i kvaliteta je u nekim slučajevima nešto slabija. Osim prodaje jabuka u prodavaonicama i na trţnicama, prodaja jabuka se vrši i u voćarnama. Tu su jabuke uglavnom vrlo dobre kvalitete, a cijene su im za 20 – 30 % više nego u trgovačkim lancima. Prodaja se vrši i izravno u voćnjacima, odnosno vlastitim prodajnim objektima (voćarskim kioscima uz put) i to uglavnom vrlo visoke kvalitete, ali i nešto niţe cijene nego što se mogu naći te iste jabuka u trgovačkim lancima.

19

Tablica 6. Usporedba prosječnih cijena jabuka na veletrţnicama i trţnicama u RH SORTA VELETRŢNICA TRŢNICA USPOREDBA CIJENA 2008. 2007. 2007./2008. 2008. 2007. 2007./2008. trţnice 2008./ % % veletrţnice 2008 kn/kg kn/kg 6,26 4,40 7,89 6,45 26 Idared 42 22 7,17 5,41 8,76 7,41 22 Jonagold 33 18 7,24 5,70 9,47 8,17 31 Zlatni 27 16 Delišes 7,23 5,79 8,13 8,01 12 Elstar 25 1 8,95 6,69 10,90 9,12 22 Granny 34 20 Smith 5,92 4,88 7,29 5,89 23 Ostalo 21 24 Izvor: Godišnje izvješće Trţišnog informacijskog sustava u poljoprivredi 2009.

4.7 Vizija U izraĎenoj Strateškoj studiji pod nazivom „Smjernice razvoja voćarstva 2008. – 2013“, autori voĎeni motom „voćem do zdravog ţivota“ navode kako bi se do 2013 godine trebala postići osnovna pretpostavka odrţivog razvoja hrvatskog voćarstva i učiniti ga dostatnim za potrebe hrvatskog trţišta, te ostvariti poboljšanje produktivnosti voćarskih gospodarstava i njihove konkurentnosti.

4.8 Misija TakoĎer prema istim autorima misija razvoja hrvatskog voćarstva mora biti: „Trajno promicanje i poticanje potreba razvoja konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog voćarstva radi osiguranja održivog rasta životnog standarda voćara“. 6 Ključni elementi koje treba unaprijediti da bi se misija ostvarila su: razvoj navodnjavanja, kvalitetno upravljanje resursima, unapreĎenje obrazovanja u sustavu povećanja poljoprivredne proizvodnosti, stvaranje suvremene voćarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima, povećanje samodostatnosti do 2013. i stabilno zadrţavanje, te blago povećanje radi mogućnosti izvoza.

6

www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf Vjekoslav Par i suradnici (2009):Smjernice razvoja voćarstva 2008. – 2013, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, str 59.

20

5. UVOZ JABUKA Zbog nedovoljne proizvodnje RH dio potreba za jabukom namiruje iz uvoza.

Ukupan uvoz jabuka u 2006. godini bio je oko 20 tisuću tona da bi se 2009. smanjio na oko 14 tisuća tona.

Prosječna cijena uvezenih jabuka bila je 1.11 kn/kg, što je pribliţno pola od cijene koju dobivaju domaći proizvoĎači. Najvjerojatnije u tome leţi i najveći uzrok tolikog uvoza.

Naime cijena proizvodnje jednog kilograma domaće jabuke duplo je veća od cijene proizvodnje inozemne jabuke. A tome ne pomaţu niti povlaštene carinske kvote na uvoz jabuka.

Hrvatski preprodavači najviše uvoze jabuke iz Poljske, zatim Slovenije, Italije i Austrije. S obzirom na vremensku potraţnju, najviše se uveze u razdoblju od 21. veljače do 14. rujna i to ponajviše zbog smanjene ponude domaćih jabuka u tom periodu. A što nam ukazuje na problem uskladištenja domaćih jabuka, odnosno nedostatak odgovarajućih hladnjača.

Prednosti uvezenih jabuka su u boljoj kvaliteti (izgled, boja, svjeţina), pakiranju (sortiranje, kalibraţa, ambalaţa) i pouzdanosti ponude (lakša nabavka, manje oštećene robe, lakše čuvanje). No problem se javlja kada se unatoč postojećoj kvantitativnoj i kvalitativnoj ponudi domaćih jabuka uvoze jabuke koje predstavljaju viškove od prošle godine i samim time su niţe otkupne cijene. Te jabuke nikako ne mogu biti iste kvalitete kao i domaće svjeţe jabuke.

Problem se javlja i u isticanju tih uvezenih jabuka na deklaracijama u prodavaonicama. Često se deklariraju kao domaće i svjeţe jabuke, te prodaju po istim ili nešto višim cijenama u odnosu na stvarno domaće jabuke. Skorim ulaskom RH u Europsku uniju ukinule bi se sve carinske pristojbe za zemlje članice EU. Primjera radi, da je RH sada članica EU, proizvoĎačka cijena jabuka u RH zbog trţišnih uvjeta u EU morala bi biti i do 20 – 30% niţa nego što je sada. A to je za uvjete u kojima proizvode domaći proizvoĎači, nemoguće. Postoji velika vjerojatnost, ukoliko se ne poduzmu odgovarajući i kvalitetni koraci u postizanju europskih standarda proizvodnje jabuka (kvaliteta, ali i sniţenje troškova proizvodnje, aktivnije poticanje sadnje i proizvodnje jabuka), hrvatsko trţište jabuka moglo bi doţivjeti iznimno snaţan udarac od jeftinije i kvalitetnije inozemne konkurencije kojoj bi u tom slučaju vrata bila širom otvorena.

Tablica 7. Uvoz i izvoz jabuka (2005.-2010.)

GODINA KOLIČINA (kg) UVOZ 2005.

19.946.952,07 2006.

19.242.854,87 2007.

13.902.738,29 2008.

12.986.197,22 2009.

14.157.806,23 2010. (od 1.01.-28.07.)

6.404.967,26 Izvor: Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured

IZVOZ 9.243.246,00 3.231.494,00 20.683.725,00 9.219.157,50 9.587.561,00 4.268.400,00

21

22

Tablica 8. Uvozne carinske stope za jabuke za zemlje s kojima RH ima ugovor o povlaštenom trgovinskom reţimu Sniţene stope carine pri uvozu roba podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom reţimu EFTA CEFTA Naziv

Jed. mj.

Osnovna stopa carine

Island

Norveška

Švicarska i Lihtenštajn

Albanija

BiH

Makedonija

Moldova

kvota 1000t

kvota 7800t

15 + 13,5 €/ 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15 + 13,5 € / 100 kg

15

15

15

kg

15 + 13,5 € / 100 kg

- - - od 1. siječnja do 20. veljače

kg

15 + 13,5 € / 100 kg

kvota 7800t

15 + 13,5 €/ 100 kg

- - - od 21. veljače do 14. Rujna

kg

15

kvota 5800t

15

Srbija

UNMIK/ Kosovo

Turska

kvota 20t

15

kvota 1000t

15 + 13,5 € / 100 kg

kvota 20t

sl

15 + 13,5 € / 100 kg

sl

15

kvota 1000t

15 + 13,5 € / 100 kg

kvota 20t

sl

15 + 13,5 € / 100 kg

sl

15

kvota 1000t

15

kvota 20t

sl

15

15

kvota 1000t

15 + 13,5 € / 100 kg

kvota 20t

sl

15 + 13,5 € / 100 kg

sl = 0%

15 + 15 + 15 + 13,5 15 + 15 + kvota 13,5 € kg 13,5 € / €/ 13,5 € / 13,5 € / sl 7800t / 100 100 kg 100 100 kg 100 kg kg kg Izvor: Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured, 3.kolovoza 2010.

- - - od 15. rujna do 31. prosinca

Crna Gora

kvota 7800t

- jabuke: - - jabuke za preradu, u rasutom stanju, od 16. rujna do 15. prosinca - - ostale:

EU

Objašnjenje tablice: Crvenom bojom prikazane su osnovne stope carine koje se primjenjuju pri uvozu jabuka iz svih zemalja.

MeĎutim, ukoliko jabuke imaju preferencijalno podrijetlo iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom reţimu, primjenjuju se sniţene stope carine i to za uvoz iz BiH, Republike Crne Gore i Republike Kosova kako je navedeno u tablici, dok za uvoz iz EU, Republike Makedonije i Republike Srbije postoje kvote za uvoz unutar kojih se primjenjuju sniţene stope carine kako slijedi: 

EU

Za kvotu 7800 t preferencijalna stopa carine unutar kvote iznosi 50% od osnovne stope carine.

Za kvotu 5800 t preferencijalna stopa carine unutar kvote iznosi 0%. 

Republika Makedonija

Za kvotu 1000 t preferencijalna stopa carine unutar kvote iznosi 0%, a preferencijalna stopa carine na uvoz količina izvan kvote iznosi 45% od osnovne stope carine. 

Republika Srbija

Za kvotu 20 t preferencijalna stopa carine unutar kvote iznosi 20%.

Za ostale zemlje ugovornice ne postoji preferencijalna carinska stopa, pa se primjenjuje osnovna stopa carine.

23

6. POTROŠNJA I POTRAŢNJA JABUKA U RH Potrošnja jabuka u Hrvatskoj iznosi oko 15 kilograma po stanovniku godišnje. Od tog broja, oko 80% otpada na trţišnu potrošnju. Godišnje se proda oko 85 tisuća tona (oko 70 tisuća tona domaće i oko 14 tisuća tona uvezene).

Najveća potraţnja za jabukama je u jesenskom periodu (listopad - prosinac) i u proljetnim mjesecima (oţujak – svibanj). Na potrošnju jabuka najviše utječe zamjenjivost s bananom i narančom, ali i drugo sezonsko voće (breskva, kruška, mandarina, jagoda, trešnja i dr.).

Poznavanje sorti jabuka od strane kupaca u hrvatskoj je relativno malo. Većina je kupaca sklona kupovini domaćih jabuka ukoliko zadovoljavaju kvalitetom, odnosno, izgledom.

Manji dio kupaca (10 – 20 %) preferira jabuke označene markom i za njih su spremni platiti nešto višu cijenu samo ukoliko je marka vezana uz kvalitetu.

Prema ekspertnim mišljenjima, kupci rangiraju obiljeţja jabuka slijedećem redoslijedom: kvaliteta, cijena, podrijetlo, ambalaţa i izlaganje, marka i način proizvodnje.

Kao što smo već istakli, kvaliteta domaćih jabuka se najčešće ocjenjuje osrednjom, cijena im je zbog visokih troškova proizvodnje relativno visoka i samim time bi već trebali gubiti u trţišnoj utakmici s inozemnim proizvoĎačima. No zahvaljujući specifičnosti domaćeg trţišta, odnosno spretnosti i snalaţljivosti domaćih preprodavača koji unatoč niskoj otkupnoj cijeni, uvezene jabuke nude uz iznimno visoke marţe tj. po istoj ili sličnoj cijeni kao i domaće jabuke, domaći proizvoĎači uspijevaju pronaći svoje kupce zbog relativnih preferencija potrošača na podrijetlo jabuke.

Na domaćem trţištu najviše se prodaje Idared, Zlatni Delišes i Jonagold, te Granny Smith, Gloster i ostale jesenske sorte. Ljetne sorte jabuka (Gala i Elstar) prodaju se u manjim količinama. U narednih nekoliko godina stručnjaci procjenjuju da će doći do laganog pada potraţnje za Idaredom i Glosterom, te do blagog porasta potraţnje za Jonagoldom, Granny Smithom i Bremburnom.7

7

www.hcpm.agr.hr/docs/hrjabuka.pdf

24

7. ZAKONSKE UREDBE, POTICAJI Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) je 2004. godine dobilo zadatak da izradi operativni program podizanja višegodišnjih trajnih nasada (čija je realizacija programa započela početkom 2005. godine) i to: novih vinograda, novih nasada maslina i novih nasada voćnjaka.

Nacionalni dokument „Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede“, koji je usvojen 1995. godine, predstavlja prekretnicu u poljoprivrednoj politici RH, a time i novi zaokret u voćarstvu. Nekoliko godina nakon toga, točnije, 1999. godine, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH pokreće inicijativu za izradu (krovnog) Zakona o poljoprivredi kojim bi se formalno-pravno objedinili i odredili temeljni sadrţaji u području poljoprivrede. Nakon toga donosi se i niz drugih zakonskih odredbi i dokumenata vezanih uz poljoprivredu, seoski prostor, te ih se nastoji uskladiti sa zakonodavstvom EU. Strategija poljoprivrede i ribarstva RH (SPR RH, 2002.) je zakonski dokument koji obuhvaća cjeloviti prikaz i ocjenu postojećeg stanja poljoprivrede (i ribarstva) uključujući i granski aspekt koji se nadovezuje na „Strategiju nacionalnog razvitka“ iz 1995. godine.

SPR RH predstavlja temelj razvitka poljoprivrede u RH i na njega se u budućnosti nadovezuju razni zakonski akti i podakti u cilju unapreĎenja poljoprivredne politike i usklaĎenja sa standardima i normama EU. SPR RH sadrţi i Matricu agrarno-političkih mjera za provoĎenje, strukturirane po strateškim prioritetima, ciljevima, mjerama politike, te s naznakom ustanova odgovornih za ostvarenje mjera.

U daljnjem tekstu navodimo ključne zakonske odredbe i akte a vezane uz proizvodnju jabuka.

7.1 Zakon o poljoprivredi (NN, 66/01 I 83/02) Ovim zakonom ispunjena je jedna od bitnih pretpostavki za provoĎenje sustavnih mjera poljoprivredne politike. Njime se ureĎuje trţišno-cjenovna politika kojom se utječe na stabilnost domaćeg trţišta poljoprivrednih proizvoda, uz istodobno jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, usklaĎivanje s meĎunarodnim trgovinskim sporazumima, te sadrţi više skupina mjera vezanih uz cijene, novčane poticaje i naknadu poljoprivrednicima (koji se ureĎuju posebnim zakonom). Cilj ovog zakona bio je osiguranje stabilnog dohotka i primjerenog ţivotnog standarda na seoskim područjima.

U ovom zakonu po prvi puta se ozbiljnije spominju poticaji u poljoprivredi, i to: -

poticaji područjima s teţim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi poticaji razvitku ekološke proizvodnje investicijski poticaji u poljoprivredna gospodarstva poticanje stručnog osposobljavanja za rad u poljoprivredi 25

-

poticanje ulaska mladih u poljoprivredu i ranijem umirovljenju poljoprivrednika poticanje regionalnog razvitka poljoprivrede i dopunskih aktivnosti poljoprivrednim gospodarstvima.

na

Posebni dio Zakona ureĎuje upravni i inspekcijski nadzor nad provoĎenjem pojedinih zakonskih odredaba.

7.2 Poljoprivredna i ribarska strategija RH (NN, 89/02) Naglasak se stavlja na konkurentnu domaću proizvodnju koja zadovoljava potrebe za prehrambenim proizvodima kao i „ekspanziju“ poljoprivrednih ciljeva na cijelo ruralno područje, te na zdravstvenu ispravnost hrane i ekološki uzgojene proizvode.

Posebni ciljevi ovom strategijom usmjereni su na agrarnu strukturu, financiranje poljoprivrede, organizaciju trţišta, ruralni razvoj, zaštitu prirode i okoliša, poslovnu suradnju i trţišnu infrastrukturu, zdravstvenu ispravnost hrane, te institucionalnu podršku poljoprivredi.

7.3 Strategija ruralnog razvitka RH (SRR RH) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) u suradnji s organizacijom za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih naroda (FAO UN) pokrenulo je 2002. godine projekt izrade Strategije ruralnog razvitka za hrvatsku 2010. No, unatoč vrlo dobrim strateškim smjernicama (primjerice: osposobljavanje stručnjaka za praćenje suvremenih kretanja i za uspješno uključenje istih u domaće trţišno gospodarstvo), ova strategija nikada nije ozakonjena.

7.4 IPARD IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013., a sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, engl. Instrument for Preaccession Assistance), tj. njegova 5. komponenta ruralnog razvoja. Na temelju IPARD-a MPŠVG je odredilo tri prioriteta i to: poboljšanje trţišne učinkovitosti i provedba EU standarda; pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i Leadera; razvoj ruralne ekonomije.

Mjere vezane za sektor voća, a u sklopu IPARD-a uključuju (Mjera 1.1) investiranje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja, te (Mjera 2.) ulaganja u preradu i trţenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja EUstandarda.

26

7.5 Izmjene i dopune operativnog programa podizanja trajnih nasada operativni program podizanja trajnih nasada 2008-2012.

Budući da dosadašnja provedba ovog programa nije dala očekivane rezultate, dolazi do odreĎenih izmjena i dopuna, a sve s ciljem poticanja zainteresiranosti proizvoĎača za podizanjem novih i obnovu postojećih višegodišnjih nasada, odnosno, povećanja kvalitete proizvodnje i konkurentnosti na trţištu domaćih proizvoĎača kao i usklaĎivanja s europskim pravilima proizvodnje.

Ciljevi operativnog programa za razdoblje 2008.-2012. godine vezani uz voćarstvo uključuju: -

obnovu postojećih i podizanje novih 8.000 ha voćnjaka osiguranje samodostatne proizvodnje voća osiguranje samodostatne rasadničke proizvodnje osiguranje svih preduvjeta (zemljište, proizvodnja sadnog materijala, kreditiranje) nuţnih za kontinuirano podizanje novih nasada provoĎenje prilagodbe svih oblika potpora, a izmeĎu ostalih i u sektoru voćarstva usklaĎivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije

7.6 Zakon o drţavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, 83/09) Ovim zakonom se propisuju vrste drţavne potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju, uvjeti za ostvarivanje drţavne potpore i korisnici drţavne potpore. Zakon obuhvaća izravna plaćanja, te potporu za mjere ruralnog razvoja. Izravna plaćanja su plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku. Korisnici ovih potpora mogu biti i fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Za izravna plaćanja moţe se prijaviti i poljoprivredno zemljište na kojem se uzgaja i voće, a s time u svezi i jabuke.

Izravna plaćanja obuhvaćaju osnovno plaćanje prema poljoprivrednoj površini i proizvodno vezana plaćanja. Administrativni nadzor zahtjeva da izravna plaćanja provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi. Ukupna vrijednost predviĎena za izravna plaćanja (ukupna omotnica) utvrĎuje se na razini pojedine proizvodne godine, sukladno sredstvima osiguranim u drţavnom proračunu. Proizvodna godina u voćarstvu obuhvaća razdoblje kalendarske godine, a predstavlja godinu: berbe voća i proizvodnje sadnog materijala.

Ukoliko su obiteljska poljoprivredna gospodarstva na temelju izravnih plaćanja iz prethodne godine ostvarila više od 7.200,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja, ta gospodarstva dobivaju status obveznika poreza na dohodak nositelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.

27

7.7 Pravilnik o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi (NN, 140,09) Ovim Pravilnikom utvrĎuju se uvjeti i načini za ostvarivanje prava na potporu kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi u okviru mjera za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora. To podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Drţavnog proračuna RH, kojima Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sufinancira vrijednost kapitalnih ulaganja u poljoprivredi. Korisnici tih sredstava mogu biti poljoprivredna gospodarstva u skladu s posebnim propisima, upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u drţavnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.

Za ostvarivanje ovih potpora voćnjaci moraju biti veći od 0.5 ha, a obuhvaćaju kupnju (certificiranog sadnog materijala, gnojiva, ograde, armature), obradu tla, sadnju, postavljanje ograde i armature, analizu tla, izgradnju sustava za navodnjavanje, kupovinu i postavljanje protugradnih mreţa i sustava za zaštitu od mraza, postavljanje sustava za navodnjavanje, te izgradnju akumulacija i kopanje bunara.

Troškovi koji nisu obuhvaćeni ovim potporama i nisu prihvatljivi obuhvaćeni su člankom 5 ovog Pravilnika i odnose se na: kupnju nekretnina, nabavku rabljene opreme i/ili poljoprivredne mehanizacije, nabavku graĎevinskih strojeva i cestovnih vozila (vozila za prijevoz osoba i tereta), troškove poslovanja osoba, uključujući troškove odrţavanja i najma, bankovne troškove, troškove garancija i slične troškove, troškove konverzije, troškove tečajnih razlika i naknada, troškove pristojbi javne uprave, troškove za izradu studija izvedivosti i ekonomske opravdanosti, troškove nabave patenata i licenci za pripremu, plaćanja u naturi, troškove vlastitog rada, izdatke kod investicija koji su nastali zbog komunalnih naknada, doprinosa i drugih sličnih pristojbi.

Najniţi iznos ulaganja za koji se moţe odobriti potpora kapitalnom ulaganju u poljoprivredi iznosi 150.000,00 kuna, ne uključujući troškove iz članka 5 ovog Pravilnika, dok je najviši iznos 7.000.000,00 kuna, takoĎer ne uključujući troškove iz članka 5 ovog Pravilnika.

Stupanjem na snagu Pravilnika o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi, prestao je vaţiti Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganju u poljoprivredi i ribarstvu (NN, 66/08, 114/08) S obzirom da se za dobivanje ovih potpora ureĎuje minimalna veličina voćnjaka od 0,5 ha, a podupire se nabavka isključivo novih strojeva za rad, koji svojom cijenom dugoročno oteţavaju normalan rad i ovisnost o dospijeću drţavnih potpora na vrijeme, mnogi manji voćari su kreditno oteţani, jer posjeduju vrhunske strojeve koji im uvelike pomaţu, ali i stvaraju visoke troškove u isplati (unatoč potpori) i iznimno visoke troškove u odrţavanju i servisiranju istih.

28

7.8 Uredba o osnivanju zavoda za sjemenarstvo i rasadništvo (Vlada RH, 26.oţujka 1998) Proizvodnja sadnog materijala u Hrvatskoj regulirana je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog materijala (NN 131/97; 163/03), te drugim pravilnicima.

7.9 Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN, 12/01) Ovim zakonom ureĎuje se ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prerada u ekološkoj proizvodnji, trgovina ekološkim proizvodima, trgovina nepreraĎenim biljnim i ţivotinjskim proizvodima, te proizvodima koju su potpuno ili dijelom sastavljeni od takvih proizvoda, zatim način označavanja u ekološkoj proizvodnji, obavljanje stručnoga i inspekcijskog nadzora i druga pitanja vaţna za provoĎenje jedinstvenog sustava ekološke proizvodnje.

Svrha ekološke proizvodnje jabuka je zaštita zdravlja i ţivota ljudi, zaštita prirode i okoliša, te zaštita potrošača.

Ovaj je Zakon u skladu s regulativama EU 2092/91. i s principima IFOAM-a i elementarni je strateški okvir za razvijanje ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Nakon uvoĎenja ovog Zakona, donesen je i niz pravilnika koji reguliraju njegovo praktično provoĎenje u cijelome lancu ekološke poljoprivrede i proizvodnje.8 MeĎutim, zakonski nisu definirane specifikacije ili zahtjevi koje mora ispuniti ekološka hrana svojim sastavom i sadrţajem. Zakonska se regulativa odnosi isključivo na ekološku proizvodnju tj. na metode proizvodnje ekološke hrane. Prema tome, ekološka je hrana ona hrana koja je proizvedena prema zakonski definiranim metodama, a njezin sastav mora odgovarati općim zakonima i pravilnicima o kvaliteti hrane kao i kod konvencionalno proizvedene hrane.

7.10 Pravilnik o kakvoći voća (NN, 114/08,; 137/08) Pravilnik o kakvoći voća propisuje temeljne zahtjeve kakvoće koje voće namijenjeno trţištu u svjeţem stanju mora udovoljavati, a odnose se na klasifikaciju, kategorizaciju, senzorna svojstva, uvjete pakiranja, prezentiranje, te način označavanja.

8

NN 91/01; NN 13/02

29

Ovim Pravilnikom obuhvaća se: -

-

voće koje proizvoĎač prodaje na svom gospodarstvu, izravno krajnjem potrošaču za njegove osobne potrebe voće izloţeno, ponuĎeno na prodaju ili prodano, isporučeno ili utrţeno u prodaji, ili koje je proizvoĎač na bilo koji drugi način stavio na veletrţnicu, posebice na trţnice smještene u proizvodnom području, voće koje je s veletrţnice otpremljeno u objekte za doradu i pakiranje, te u objekte za skladištenje smještene u istome proizvodnom području, voće koje proizvoĎač prodaje ili isporučuje u objekt za doradu i pakiranje ili u objekt za skladištenje ili se otprema s proizvoĎačevog gospodarstva u takve objekte i voće koje se otprema iz skladišta na doradu i pakiranje.

Pravilnikom se ureĎuje i:     

klasiranje: ekstra klasa, klasa I i klasa II odredba o veličini ploda odredba o dopuštenim odstupanjima odredba o prezentiranju i odredba o označavanju

7.11 Zakon o osnivanju hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (NN, 25/09) Osnivanjem hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, ukidaju se Zavod za voćarstvo, Zavod za tlo, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, te Stanica za juţne kulture Dubrovnik.

Djelatnosti ovog Centra obuhvaćaju istraţivanja u području voćarstva i voĎenje upisnika nasada voćnjaka

7.12 Hrvatska poljoprivredna komora (NN, 30/09) Hrvatska poljoprivredna komora je samostalna i neovisna stručna i poslovna organizacija, osnovana radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa svojih članova, edukacije i savjetovanja članova Komore, pruţanja potpore članovima u svrhu unapreĎenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora, te promicanja vrijednosti i vaţnosti očuvanja i unapreĎenja poljoprivrede i ruralnog prostora u ukupnom društveno-gospodarskom razvitku

30

zemlje. Članstvo u Komori je obvezno, a članovi su sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

7.13 Zakon o vodama (NN, 207/95) Ovdje smo obradili i Zakon o vodama, jer i proizvoĎači jabuka moraju biti upoznati s njime i to prema članku 44. ovog Zakona, koji kaţe da je vodopravna dozvola ili koncesija potrebna za: „..zahvaćanje i korištenje voda iz vodotoka i drugih prirodnih ležišta površinskih voda, crpljenje podzemnih voda i prikupljanje oborinskih voda za navodnjavanje poljoprivrednoga i drugog zemljišta (melioracijsko navodnjavanje) i obavlja se na način i pod uvjetima određenim vodopravnom dozvolom, te ugovorom o koncesiji kako je to određeno ovim Zakonom.“ 





Za navodnjavanje do ukupno 1 ha zemljišta (voćnjaka jabuka) istog vlasnika / korisnika, podzemnom vodom što se zahvaća i crpi na istom zemljištu (zdenci bunari, crpke i sl), korisnik prijavom izvještava područnu vodno-gospodarsku ispostavu Hrvatskih voda, a u prijavi navodi mjesto i način uzimanja vode, površinu zemljišta i vrstu usjeva koje se navodnjava, dakle potrebna je vodopravna dozvola.

Za navodnjavanje do ukupno 5 ha zemljišta vlasnika / korisnika vodom iz vodotoka ili drugo prirodnog leţišta, odnosno površinskom vodom, koja se crpi mehaničkim ureĎajima (motorne ili ručne crpke i sl.) potrebna je vodopravna dozvola od Hrvatskih voda i one s korisnikom zaključuju ugovor kojim se odreĎuje mjesto uzimanja vode, način uzimanja, količina vode koja se koristi, iznos naknade, te vrijeme na koje se ugovor zaključuje.

Za navodnjavanje površina većih od 1 ha podzemnom vodom i za navodnjavanje površina većih od 5 ha vodom iz vodotoka ili drugoga prirodnog leţišta, odnosno površinskom vodom koja se crpi mehaničkim ureĎajima (motorne ili ručne crpke i sl.), potrebna je koncesija. Zahtjev za koncesiju podnosi se Upravi za vodno gospodarstvu, MPŠVG.

31

8. STANJE TRŢIŠTA JABUKE U SVIJETU S POSEBNIM OSVRTOM NA EU Prema podacima FAO-a, u svijetu je 2005. godine proizvedeno oko 62 milijuna tona jabuka, dok je ukupna površina pod jabukom bila 4.77 milijuna ha.

Najveći svjetski proizvoĎač jabuka je Kina (oko 38 % ukupne svjetske proizvodnje), zatim SAD, Poljska (iz koje i Hrvatska uvozi znatnije količine), Turska, Iran, Francuska itd.

Tablica 9. Najveći proizvođači jabuka u Svijetu (2005.)

Red. Zemlja Proizvodnja u 2005. godini Broj (milijun tona) 1 Kina 24,0 2 SAD 4,4 3 Poljska 2,5 4 Turska 2,5 5 Iran 2,4 6 Francuska 2,2 7 Italija 2,1 8 Rusija 2,0 9 Indija 1,4 10 Čile 1,3 11 Argentina 1,2 12 Rumunjska 1,1 UKUPNO 47,2 Izvor:FAO

U razdoblju od 2001.-2005. godine, svjetska proizvodnja jabuka povećala se za 2,37 mil. tona, iako je zabiljeţen trend smanjenja površina nasada. Rezultat je to povećanja proizvodnje po jedinici površine.

Prosječna potrošnja jabuka u svijetu je oko 8,4 kg po stanovniku godišnje. Austrija biljeţi najveću potrošnju jabuka po stanovniku, oko 50 kg.

Tablica 10. Najveći proizvođači jabuka u EU (2006.godine) Redni Zemlja Proizvodnja u 2006. godini broj (u tonama) 1 Poljska 2.521.514 2 Francuska 2.203.653 3 Italija 2.136.226 4 Rumunjska 1.097.837 5 Njemačka 945.170 6 MaĎarska 700.391 7 Španjolska 603.000 8 Austrija 484.096 32

9 Nizozemska 10 Belgija 11 Portugal 12 Grčka 13 Velika Britanija 14 Češka Republika 15 Slovenija 16 Bugarska 17 Danska 18 Slovačka Izvor: www.hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf

436.000 355.800 277.301 275.000 170.020 163.554 139.917 39.393 35.307 31.062

8.1 MeĎunarodna razmjena Ukupna svjetska trgovina jabukama 2005. godine iznosila je 35,16 mil. tona, odnosno, 8.1 mlrd USD. Najveći svjetski izvoznici su: Kina, SAD, Poljska, Njemačka, Italija i Čile, dok su uvoznici: SAD, Njemačka, Rusija, V. Britanija i Japan.

Tablica 11. Najveći svjetski izvoznici i uvoznici jabuka (2004.godina) Red Uvoz Izvoz broj Zemlja Tona Zemlja tona 1 USA 4.190.490 Kina 2 Njemačka 2.886.440 USA 3 Rusija 1.408.550 Poljska 4 Velika Britanija 1.309.620 Njemačka 5 Japan 1.200.800 Italija 6 Nizozemska 656.120 Čile 7 Belgija 559.060 Francuska 8 Austrija 493.540 Argentina 9 Kanada 365.860 Belgija 10 Kina 362.240 Nizozemska Izvor:FAO i EUROSTAT

2.997.200 1.423.440 1.115.720 1.060.090 1.045.550 995.880 718.320 618.340 592.840 532.370

Što se tiče koncentriranog jabučnog soka, ukupna svjetska proizvodnja u godinama 2004/05. iznosila je 1.4 milijuna metričkih tona. I tu prednjači Kina s gotovo polovicom od ukupne proizvodnje, a slijede ju Poljska s oko 220 000 metričkih tona, te SAD s oko 110 metričkih tona.

33

8.2 Najzastupljenije sorte u svijetu Zastupljenost sorti jabuka varira ovisno o podneblju. Tako je u Kini najzastupljenija sorta Fuji (45%), Red Star (12%), a u Sjedinjenim Drţavama Crveni Delišes (31%), Zlatni Delišes (13,5%), Gala (9,03%).9 U Europskoj Uniji takoĎer postoji raznolikost u zastupljenosti pojedinih sorti, tako su u EU-15 najzastupljenije sorte:      

Zlatni Delišes cca 41% Gala cca 12% Jonagold cca 10,3% Crveni Delišes cca 9.5% Elstar cca 6,03% i Granny Smith 5,62%,

U zemljama novim članicama EU, preferencije prema sortama su nešto drugačije: Idared 19% , Jonagold 12% , Champion 9% 4

u%

Slika 5. Zastupljenost sorti jabuka u ukupnom sortimentu (%) 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

EU 15 6,03

USA

Elstar Granny Smith

5,62

9,5

Zlatni Delišes

41

13,5

Gala

12

9,03

Jonagold

10,3

Crveni Delišes

9,5

Fuji

KINA

EU 12

12 31 10

Red Star

45 12

Idared

19

Champion

9

Izvor: www.hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf Pretpostavlja se da će u budućnosti sve veći udio u sortimentu jabuka imati tzv. klonovi sorti i to od Braeburna, Gale, Crvenog Delišesa, Starkrismona.

9

www.hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf

34

8.3 Potrošnja jabuka u svijetu Prosječna godišnja potrošnja jabuka u svijetu iznosi oko 8,4 kg po stanovniku. Jabuka se naviše konzumira u Austriji (oko 50 kg po stanovniku godišnje), zatim u Sloveniji, Danskoj, Portugalu i Njemačkoj (vidi tablicu 4).

Udio potrošnje jabuke u razvijenim zemljama povezan je sa sviješću o zdravoj prehrani, te s podrijetlom proizvoda kao i s utjecajem proizvodnje jabuka na zaštitu okoliša i sigurnost hrane.

Tablica 12. Potrošnja jabuke u pojedinim zemljama u Svijetu Redni broj Zemlja Potrošnja po stanovniku u kg 1 Austrija 49,49 2 Slovenija 43,37 3 Danska 34,43 4 Portugal 33,16 5 Njemačka 33,11 6 Moldavija 31,54 7 Nizozemska 31,16 8 Rumunjska 29,97 9 Iran 29,24 10 Belgija 28,54 …

Hrvatska 15,00 Izvor: www.hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf U ponudi jabuka uvode se brojne inovacije. Primjerice, na američkom trţištu svjeţe jabuke se nude rezane na kriške koje se posebnom tehnologijom čuvaju za odgoĎenu potrošnju ili primjerice svjeţe rezane kriške jabuka sa preljevom od karamele. Takve jabuke su najviše zastupljene i najbrţe se šire u restoranima brze prehrane.

35

9. OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Vlasnik: Šime Ţuţa, dipl.ing.agr.

9.1 Uvod Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u vlasništvu Šime Ţuţa nalazi se 20-tak kilometara od Zadra na području prijašnjeg Poljoprivrednog kombinata „Zadar“ (Baštica). Gospodin Ţuţa se 2002. godine odlučuje za otkup zemljišta od strane bivšeg kombinata (gdje je i bio zaposlen prije rata), te na istom posjedu zasaĎuje povrtlarske i voćarske proizvode, a meĎu njima i na 1.3 hektara, jabuke. Nakon dvije godine (2004.) zasaĎuje na površini od 5 hektara još jedan voćnjak jabuka s trenutno ukupnim brojem od cca 12.500 sadnica.

Danas se u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva nalazi 25 hektara poljoprivredne površine (od toga 6.3 ha jabuka), te ostvaruje prinose od oko tri tone jabuka po hektaru.

9.2 Uvjeti za proizvodnju jabuka na području Baštice (Zadarska ţupanija) 9.2.1 Klima Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo se nalazi na submediteranskom području s iznimno izraţenim vjetrovima (bura). Tijekom godine padne 600 – 1200 mm oborina, ali su pogrešno rasporeĎene. Najviše oborina je u periodu od studenog do sredine veljače. Stoga je za vrijeme sušnog razdoblja, od svibnja do polovice rujna kada plod jabuke dozrijeva, obvezno nadvodnjavanje. U proteklim godinama zabiljeţene su padaline i u periodu cvatnje jabuke (proljeće), čime dolazi do opadanja cvijeta sa stabala te znatno manjeg godišnjeg uroda. Zbog istaknutih vjetrova, ali i velikog broja sunčanih dana, u slučaju da tijekom proljeća ne bude značajnijih padalina, oprašivanje stabala ima idealne uvjete, te vrlo često dolazi do prekomjernog roda jabuka i potrebno je kemijsko prorjeĎivanje uz ručnu korekciju. Učestali su nameti štetnika i tu prije svega jabučni savijač, crveni leptir, te lisni miner.

36

9.2.2 Tlo Tlo je lagano pjeskovito, ponegdje ilovasto s izrazito malo humusa (0,95%), dok je nagib tla ravno do 2% nagiba, relativno neutralno kiselkasto. Podloga gdje se nalaze voćnjaci je M9, odnosno i preporučena za uzgoj odgovarajućih sorti jabuka. Hranjiva vrijednost tla je iznimno slaba i potrebno je učestalo obogaćivanje tla.

9.3 Proizvodno trţišne mogućnosti S obzirom da su voćnjaci već nekoliko godina u punom rodu nije zabiljeţeno veće odstupanje uroda tijekom proteklih godina i kreće se od oko prosječno 30 tona po hektaru (ukupno oko 190 tona jabuka godišnje).

Uzgojni sortiment ne razlikuje se mnogo od uobičajenih uzgojnih sorti jabuka na području RH, a to su: 

Idared, Zlatni Delišes, Red Elstar, Jonagold, Golden Mira, Granny Smith, Pink Lady.

Zbog odreĎenih klimatsko – kemijskih uvjeta, Zlatni Delišes jedne godine urodi u prekobrojnom broju, dok iduće godine njezin rod je neznatan. Odnosno, značajne su oscilacije u rodu. Prema iskustvu u radu, gosp. Ţuţa pretpostavlja da Zlatni Delišes ne podnosi dobro kemijska sredstva za prorjeĎivanje roda, te je odlučio provesti eksperiment i ne koristiti kemijska sredstva za prorjeĎivanje uroda Zlatnog Delišesa.

Iako su u oba voćnjaka postavljeni betonski stupovi, samo je manji voćnjak (1,3 ha) natkriven zaštitnom mreţom. Razlog tomu su iznimno visoki troškovi, te se odustalo od daljnjeg ulaganja u zaštitu voćnjaka od vremenskih nepogoda, od kojih je u ovim predjelima, vrlo učestala tuča.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo raspolaţe s vrlo kvalitetnom mehanizacijom (traktor, atomizer, malčer, ureĎaj za sortiranje) koja se koristi i za voćnjak jabuka i ostale voćne vrste, ali i za povrtlarske usjeve. TakoĎer, u voćnjaku je postavljena i hidrometeorološka stanica.

Za nabavku mehanizacije 2007. godine, ostvarena su prava na drţavne poticaje namijenjene za kapitalna sredstva za mehanizaciju i opremu u iznosu od 250.000,00 kuna. Do danas, isplaćena su sredstva u visini od 5% od ukupno odobrenog iznosa. TakoĎer, u razdoblju podizanja nasada, ostvareno je i pravo na nepovratne poticaje za podizanje trajnih nasada u iznosu od 18.000,00 do 44.000,00 kuna po hektaru, ovisno o sorti sadnice.

Do 2009. godine vršila se prodaja jabuka isključivo preko otkupljivača:   

Matijević d.o.o. (Donji Miholjac) Plodovi Fructus t.o.o. Samirić 37



Krvarac d.o.o.

Otkupna cijena 2009. godine kretala se izmeĎu 2,80 i 3,30 kuna po kilogramu za sortirane jabuke u kašetama s podloškom za II. klasu (miješano I. i II. klasa), te 4,00 kn/kg u box paletama za Pink Lady extra klase.

Iako je prodaja preko otkupljivača sigurna i stalna, proizvoĎači posebno ističu nezadovoljstvo visinom otkupnih cijena i uvjete koje odreĎuju otkupljivači, a koji često ne priznaju I. klasu, odnosno, ne ţele ju otkupiti (zbog više otkupne cijene ili ako ju otkupe, onda odbijaju otkup jabuka II. klase). Otkupljivači inzistiraju da se sve jabuke i I. i II klase zajedno sortiraju (pod II. klasom), zbog niţe otkupne cijene, a pod izlikom otkupa sve robe. Nakon otkupa, otkupljivači svjesni da su dobili izmiješanu robu prve i druge klase, vlastitim sortirnim strojem vrše ponovno sortiranje i to na preteţito robu I. klase i u manjem udjelu robu II. klase. Stoga, nas i ne mora čuditi iznimno visok turbulentni rast cijena jabuka od proizvoĎača (2,80 kn/kg) do maloprodavača, gdje cijene jabuka doseţu i do 15,00 kuna, ovisno o sorti jabuke. TakoĎer, treba posebno naglasiti kako sve troškove za kalo, rasip, lom i kvar u transportu do skladišta, ali i za vrijeme uskladištenja jabuka u skladišnim prostorima otkupljivača u cijelosti snose proizvoĎači. Te se prema ustaljenoj praksi otplate jabuka na tri rate, posljednja rata umanjuje za iznos kalo i rasipa nastalog za vrijeme uskladištenja.

Upravo zbog takvih nekorektnih poslovnih uvjeta, u 2010. godini, gosp. Ţuţa osniva vlastiti maloprodajni lanac pod nazivom „Ţuţa agro“ d.o.o. s ciljem postizanja vlastite izravne prodaje. Tijekom 2010. godine, nada se putem vlastitih prodajnih voćarsko-povrtlarskih kioska (na otoku Pagu u kampu Šimuni i u gradu Pagu), ostvariti prodaju do 40% od ukupne vlastite proizvodnje jabuka, dok će ostalih 60 % ponuditi otkupljivačima s nadom u što pravednije otkupne uvjete.

Iako je nemoguće ostvariti 100 % prodaju jabuka u vlastitim voćarsko-povrtlarskim kioscima, nastojati će se kroz otvorenje novih prodajnih kioska, eventualno izjednačiti ili povećati odnos vlastite prodaje u odnosu na preprodaju otkupljivačima. Razlog tomu je jednostavan. U vlastitim prodajnim kioscima prodavač na temelju trenutne ponude i potraţnje na tom području, odreĎuje cijenu koja je uvijek znatno viša od cijene koju nude otkupljivači, ali opet, niţe od cijena jabuka u trgovačkim centrima. Pa makar to bile iste njegove jabuke. Prednost vlastite prodaje u voćarsko-povrtlarskim kioscima je u uvijek svjeţem asortimanu, ali i u izravnom prijenosu informaciju kupcima o proizvoĎaču, odnosno vrsti, kvaliteti i načinu uzgoja jabuka. Takve informacije krajnji kupac ne moţe dobiti na trţnicama, trgovačkim lancima, jer su ondje na ambalaţi istaknuti podaci od otkupljivača, koji i sami zahtijevaju da se roba sprema u njihovoj vlastitoj ambalaţi, s njihovim logom i podacima, a bez ikakvog istaknutog podatka tko je proizvoĎač. Tako kupac ostaje zakinut za točne informacije o podrijetlu jabuka, jer sama naznaka na deklaraciji da je proizvod porijeklom iz Hrvatske iz odreĎene regije, nije u potpunosti točna.

Naime, tijekom ponovnog presortiranja od strane otkupljivača, moţe doći do miješanja jabuka raznih proizvoĎača iako su oni iste klase i istog roda. Iskusniji kupac to vrlo lako 38

moţe uočiti, kada na nekoliko kilograma kupljenih jabuka na istom mjestu, iste sorte i klase uoči razliku prvenstveno u boji i okusu jabuka. A to je iz razloga što ne tretiraju svi proizvoĎači jabuka svoje nasade istim sredstvima i nisu svugdje isti klimatski uvjeti što naravno utječe na sama svojstva jabuke.

Tablica 13. SWOT analiza voćnjaka jabuka u vlasništvu gosp. Ţuţa Šime Pozitivno

Unutarnji čimbenici

      

Negativno

Snaga relativno velika prostorna i biološka raznolikost relativno povoljni pedološki uvjeti tradicija uzgoja voća sorte jabuka koje podnose klimatske uvjete zanimanje poljoprivrednika za voćarstvo inicijative osnivanja zadruga i udruga povećanje prodaje kroz vlastite voćarskopovrtlarske kioske

         

Prilike  

Vanjski čimbenici

  

 

povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje razvoj voćarstva u sluţbi seoskih aktivnosti i mogućnosti povećanja zaposlenosti i dohotka objedinjavanje ponude preko proizvoĎačkih marketinških skupina ili udruţenja, shodno iskustvima i zakonskim odreĎenjima EU poslovno udruţivanje voćara preko poslovnih udruţenja i trţišnih (marketinških) zadruga financijska pomoć pri utemeljenju udruţenja (zadruga) i prvim godinama djelovanja odnosnim poticajnim mjerama strukturne i institucijske politike ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća kao i skladištene i rashladne kapacitete. uvoĎenje upisnika voćara (plantaţnog uzgoja voća) – korisnika potpora

Slabosti relativno negativni klimatski uvjeti slaba obogaćenost tla i malo padalina rascjepkano poljoprivredno zemljište slabo stimuliranje i poticanje voćarstva nepostojanje regionalnog centra za voćarstvo nedovoljno razvijena rasadničarska proizvodnja u regiji neorganiziranost u stadiju prodaje nepostojeća trţišna infrastruktura nepostojanje proizvoĎačkih organizacija i marketinških programa u regiji nedostatak specijaliziranih stručnjaka za pruţanje savjeta i pomoć

Prijetnje         

izloţenost elementarnih nepogodama neriješen sustav navodnjavanja nedostatak znanja i vještina netočna percepcija razvojnih potreba pritisak uvoznih proizvoda i usporedba liberalizacije trgovine nepovjerenje u sustave poslovnog organiziranja – povijesno naslijeĎe ograničenja EU za razvoj poljoprivrede nastupajuće promjene pri priključenju EU i nuţne reforme sustava potpora prilagoĎavanje zakonodavstva EU

Izvor: Šime Ţuţa, vlasnik : „Poljoprivredno obiteljskog gospodarstva Baštica“,intervju (2010) Objašnjenje SWOT tablice na primjeru „Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva“ Pod unutarnjim čimbenicima snaga i slabosti, objašnjeni su stavovi i mišljenja vlasnika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, dok su vanjski čimbenici (prilike i prijetnje) uzeti iz Smjernica razvoja voćarstva 2008. -2013. godine koje je uredio i sastavio stručni tim na

39

čelu sa prod.dr.sc. Vjekoslav Par, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, a u sklopu projektne studije za cjelokupno stanje voćarstva i povrtlarstva u RH. 10

Prema riječima vlasnika, u hrvatskoj meĎu proizvoĎačima jabuka ne postoji prava konkurencija. Konkurencija je jedino nešto više istaknuta u sezoni uroda jabuka ( izmeĎu srpnja i listopada ), ali ne zbog prekomjerne proizvodnje ( jer je poznato da RH ne proizvodni dovoljne količine jabuka ), nego zbog nepostojanja odgovarajućih skladišnih prostora u proizvoĎača. Upravo su zbog toga domaći proizvoĎači jabuka prisiljeni svoju jabuku što prije prodati otkupljivačima koji takva skladišta i posjeduju.

U skoroj budućnosti ne planira se povećanje nasada jabuka, nego odrţavanje postojeće i eventualno, ukoliko se ne stabiliziraju uvjeti na trţištu, smanjenje proizvodnje na količinu koja se moţe prodati u vlastitim voćarsko-povrtlarskim kioscima.

10

- Intervju s gosp. Šime Ţuţa, dipl.ing.agr, Vlasnik „Poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva Baštica“ - www.mps.hr/.../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf Vjekoslav Par i suradnici (2009):Smjernice razvoja voćarstva 2008. – 2013., Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb

40

10. ZAKLJUČAK Na temelju provedenog vlastitog istraţivanja, intervjua i dostupnih podataka, moţemo uočiti veliku neorganiziranosti trţišta jabuka, neodgovarajuće djelovanje ovlaštenih drţavnih institucija (vrlo često ne znaju koje su im ovlasti i odgovornost prebacuju jedni na druge), ali i neorganiziranost samih proizvoĎača jabuka i njihovu slabu volju za udruţivanjem i meĎusobnom suradnjom u kapitalno investicijskim projektima (skladišta, hladnjače, sortirni strojevi). Samim otkupljivačima je dana sloboda u kreiranju trţišta i trţišnih uvjeta, kao i uvoznicima za nekontroliran uvoz jabuka. Uvezene jabuke su vrlo često iz prošlih godišnjih razdoblja i predstavljaju viškove zemalja izvoznica koje ostvaruju poticaje na izvoz takvih jabuka, a na temelju kvalitete skladištenja i poticanja izvoza. Zbog niţih troškova proizvodnje i viših poticaja od strane njihovih drţavnih organa strani proizvoĎači jabuke mogu ponuditi po niţim cijenama. Tako da je jeftinije uvesti nego otkupiti od domaćih proizvoĎača.

Naročito zbog toga što domaći uvoznici ostvaruju odreĎene povlastice pri uvozu, a na temelju preferencijalnih uvoznika carinskih kvota za pojedine zemlje (Tablica 8).

No, iako su uvezene jabuke bile pod najsuvremenijim uvjetima uskladištene i prije uvoza i nakon uvoza, one su stare i nikako ne mogu biti istih nutricionističkih i kvalitativnih vrijednosti kao što su domaće svjeţe jabuke. Apsurd je time veći, što se te iste uvezene jabuke na našem trţištu nude po istim ili nešto niţim cijenama od svjeţih domaćih jabuka, što predstavlja još jedan teţak udarac domaćim proizvoĎačima.

Domaći proizvoĎači ne mogu ponuditi tako niske cijene kao strani proizvoĎači, jer su naši troškovi proizvodnje jabuka znatno viši i naši ostvareni poticaji koji vrlo često kasne su nedostatni i nepovoljni za daljnja tehnološka ulaganja.

Iako je praktični dio diplomskog rada baziran na voćnjaku zasaĎenom u relativno nepovoljnim klimatskim uvjetima (mediteran) i ne daje u potpunosti jasnu sliku stanja trţišta jabuka u RH, on zasigurno moţe ukazati na glavne probleme koje imaju svi domaći proizvoĎači jabuka bez obzira na regiju uzgoja i rodnost (mediteran do oko 3 tone po hektaru, dok u istočnoj Slavoniji - okolica Vukovara, godišnje rodi i do 5 tona jabuka po hektaru, no ta regija nije dovoljno iskorištena).

Isto tako pruţa jasnu sliku najčešće uzgojnih sorti jabuka u RH koje se poklapaju s ostatkom regije. Nešto veće odstupanje se moţe zamijetiti u troškovima proizvodnje jabuka od prikazanog voćnjaka, koji su u nizinskim dijelovima RH niţi zbog kvalitetnijeg tla, većeg udjela humusa, ali i zbog više padalina i pristupa vodi. U takvim uvjetima jabuke mogu roditi i do 40 % više (istočna Slavonija, područje Zagreba i MeĎimurje) nego u mediteranskom dijelu, ali je i potraţnja za jabukama veća, te proizvoĎači jabuka u tim predjelima (naročito Zagrebačka i MeĎimurska ţupanija) mogu ostvariti s otkupljivačima relativno nešto višu cijenu otkupa jabuka, a na tim područjima su i dva najveća odgovarajuća skladišta (ULO hladnjače) u vlasništvu Agrokora, te AgromeĎimurja. Takav način vlastite proizvodnje i

41

vlastitog uskladištenja, omogućuje čuvanje jabuka za zimu i proljeće kada je i ponuda domaćih jabuka puno manja, a cijena znatno veća.

„Kraljica voća“ kako ju mnogi vole zvati na domaćem trţištu stekla je „kmetski“ status i ukoliko se u skoroj budućnosti ne poduzmu konkretni i kvalitetni koraci u unapreĎenju trţišnih uvjeta (zaštita domaćih proizvoĎača, usklaĎivanje trţišnih uvjeta izmeĎu proizvoĎača i otkupljivača, kontroliran uvoz, konkretni poticaji za proizvodnju, poboljšanje uvjeta i sniţavanje troškova proizvodnje i sl.), Hrvatsko trţište jabuka bi vrlo lako moglo doţivjeti ponovljenu sudbinu (1985. – 2000.) kada je „kraljica voća - Borinci“ iz visoke trave, makije i granja tek svojim zaraslim vrhovima izvirala i ukazivala da je tu nekada davno zasaĎen najveći i najsuvremeniji voćnjak jabuka na ovim područjima.

42

Popis slika i tablica Popis slika: Slika 1. Karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jabuke ...................................... 7 Slika 2. Prosječna godišnja proizvodnja jabuka u RH (1999.- 2005.) u tonama ....................... 9 Slika 3. Ukupan broj stabala u odnosu na broj rodnih stabala u RH (1. lipnja 2003.) ............ 11 Slika 4. Kretanje cijena konzumnih jabuka u odnosu na cijene sadnica jabuke. ..................... 19 Slika 5. Zastupljenost sorti jabuka u ukupnom sortimentu (%) ............................................... 34

Popis Tablica: Tablica 1. Odnos ukupnih oborina ljeti i srednjih dnevnih temperatura.................................... 3 Tablica 2. Vrste ograničenja s intenzitetima i kriterijima u procjeni pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo ..................................................................................... 5 Tablica 3. Površina klasa pogodnosti (P-1 + P-2 + P-3) poljoprivrednog zemljišta za uzgoj jabuka ................................................................................ 6 Tablica 4. Broj stabala i površina plantaţnih voćnjaka jabuka u hektarima (1.lipnja 2003.) ......................................................................................................................... 10 Tablica 5. SWOT analiza hrvatskog voćarstva ........................................................................ 16 Tablica 6. Usporedba prosječnih cijena jabuka na veletrţnicama i trţnicama u RH ............... 20 Tablica 7. Uvoz i izvoz jabuka (2005.-2010.) ......................................................................... 21 Tablica 8. Uvozne carinske stope za jabuke za zemlje s kojima RH ima ugovor o povlaštenom trgovinskom reţimu ............................................................................................ 22 Tablica 9. Najveći proizvoĎači jabuka u Svijetu (2005.)......................................................... 32 Tablica 10. Najveći proizvoĎači jabuka u EU (2006.godine) .................................................. 32 Tablica 11. Najveći svjetski izvoznici i uvoznici jabuka (2004.godina) ................................. 33 Tablica 12. Potrošnja jabuke u pojedinim zemljama u Svijetu ................................................ 35 Tablica 13. SWOT analiza voćnjaka jabuka u vlasništvu gosp. Ţuţa Šime ............................ 39

43

Literatura     



Brzica Karlo (1995) : Jabuka, Agroznanje, Zagreb Karić Marijan i suradnici (2002) : Ekonomika voćarske i vinogradarskovinarske proizvodnje, Veleučilište u Poţegi, Poţega Krpina Ivo i suradnici (2004) : Voćarstvo, Nakladni zavod globus, Zagreb Leko Šimić Mirna (2000) : Marketing hrane, Sveučilište J. J. Strossmayera, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek Miljković Ivo (1995) : Regionalizacija uzgoja jabuke u Hrvatskoj, (Agronomski glasnik : glasilo Hrvatskog agronomskog društva / glavni i odgovorni urednik, Ivo Miljković, godište volumen i broj: 57 (1995), 6 ; str.

381 – 401 Veić Mirko (2009) : Stare sorte jabuka, vlastita naklada, Poţega

Internet            

www.mps.hr../vocarstvo/Smjernice_vocarstvo_2008_2013-.pdf http://hrcak.srce.hr/ http://www.dzs.hr/ http://hcpm.agr.hr/index.html http://www.agroburza.hr/. http://www.ptfos.hr/index.php/hr/projekti http://vrt-bj.hr/jabuke/ www.hcpm.agr.hr/docs/hrjabuka.pdf www.hcpm.agr.hr/docs/svjabuka.pdf http://www.vocarski-portal.com www.carina.hr www.mps.hr

44