Dvorac Opeka u Vinici, Revitalizacija područja i obnova arboretuma/ Istraživanje

Sveučilište u Zagrebu I Arhitektonski fakultet I Dilomski studij Ar hitektur e i urbanizma I Diplomski rad I ak. god. 2017./2018. I

DVORAC OPEKA U VINICI

REVITALIZACIJA PODRUČJA I OBNOVA ARBORETUMA

I S T R A Ž I V A N J E I mentor: prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci I student: MATIJA VINKOVI

I

Sveučilište u Zagrebu I Arhitektonski fakultet I Dilomski studij Ar hitektur e i urbanizma I Diplomski rad I ak. god. 2017./2018. I

DVORAC OPEKA U VINICI REVITALIZACIJA PODRUČJA I OBNOVA ARBORETUMA

I S T R A Ž I V A N J E I mentor: prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci I student: MATIJA VINKOVI

I

Diplomski rad rađen je u skladu s pristupom znanstvenoistraživačkog projekta “Urbanizam naslijeđa - modeli i kriteriji za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnog naaslijeđa” (HERU-2032), kojega financira Hrvatska zaklada za znanost, a provodi se na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod vođenjem akademika Mladena Obada Šćitarocija.

UVOD Dvorac Opeka nalazi se petnaest kilometara zapadno od Varaždina, a u tom kraju je poznat po arboretumu koji ga okružuje. Široj javnosti nije toliko poznat iako se radio o zaštičenom kulturnom dobru i prvom Hrvatskom spomeniku parkovne arhitekture, zaštićenom već 1946. godine. Značaju unatoć, dvorac je dočekao 2018. godinu kao ruševina, a arboretumu prijeti biološko izumiranje zbog nedostatnog održavanja. Budući da sudbina ovog dvorca nije rjetkost među dvorcima kontinetalne Hrvatske, ovaj rad ima ambiciju ponuditi viziju integralnog pristupa rješavanju problema napuštene baštine. Cilj je na primjeru promišljanja obnove jednog dvorca ,kroz više razina pokazati suvremeni potencijal dvorca kao generatora prostornog razvoja.

I SADRŽAJ I 1.0 EUROPA 1.1

dvorac kao Europska prepoznatljivost

1.3

arboretumi Europe

2.0 HRVATSKA 2.1

dvorci sjeverne Hrvatske

2.5

arboretumi Hrvatske

3.0 3.1 3.3

dvorci i kurije

3.5

elementi kulturnog krajolika zapadnog dijela ladanjske doline

3.9

povijesni razvoj kulturnog krajolika

4.1

prostorno-planska dokumentacija

5.0 ARBORETUM OPEKA 5.1 5.3

povijesni razvoj ladanjskoga sklopa

5.5 5.7 5.13 5.15

arboretum 2018. perivojna kompozicija arboretuma dvorac 2018. prijedlog prezentacije dvorca

CILJEVI LITERATURA I ZAHVALE

1.0 I EUROPA I

EUROPA I DVORAC KAO EUROPSKA PREPOZNATLJIVOST DVORAC Hrvatski leksikon definira dvorac kao neutvrđenu palaču s dvorištem i perivojem koja je ujedno prebivalište svjetovnih i duhovnih vladara ili ladanjsko prebivalište velikaša. Dvorac je mjesto stalnog i povremenog boravka vladar ili visokog dostojanstvenika. Dvorac može imati obrambene elemente kao što su kule, kruništa i pokretni mostovi, ali u dekorativne svrhe. U istom kontekstu se napominje da se izraz ne koristi za sklopove nastale prije renesanse.

DVORCI U SUVREMENOJ EUROPI Dvorci su neizostavan dio europske kulture i povijesti. Dvorci ostaju nakon više od petsto godina feudalnih sustava i monarhija i govore o visokoj kulturi stanovanja u Europi.

Raspadom monarhija izgubila se kulturna i politička podloga koja ih je održavala kao rezidencije. U Europi se već u 20. stolje u po inje razmi ljati o dvorcima kao nasljeđu i vrijednom resursu koji doprinosi ekonomskom i kulturnom razvoju zajednica. Europske zemlje imaju različiti pristup problematici revitalizacije i održivog korištenja dvoraca. U Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu stvorene su mre e sadr aja na nacionalnoj razini koje povezuju znamenitosti i dvorc e u inte gr irani su sta v. Na te m elj u s us tava na nacionalnoj razini riješene su potrebe svakog pojedinog slučaja na temelju čega su dvorci postali integralni dio razvoja lokalne zajednice dok se na nacionalnoj razini omogućava stvaranje raznovrsnih specijaliziranih turističkih ruta. U Njemačkoj je problem riješen programiranjem na regionalnoj razini. Svaka pojedina regija ima svoj program, ali se dvorci i dalje na nacionalnoj razini mogu povezati u integralne sustave i rute. U Engleskoj je problem rješavan parcijalno pomo u investicija privatnog sektora, ali uz visoku svijest o vrijednosti i potencijalu dvoraca. Primjer toga su sustavi hotela i odmarališta u dvorcima umreženih po načelu jedinstvenosti svake pojedine lokacije. Kod svih navedenih sustava baza za sve zahvate je dobar zakonodavni i strate ki okvir, koji omogućava precizno planiranje i provođenje mjera potrebnih za stvaranje sustava i ujedno optimalno korištenje temeljeno na specifičnostima svakoga pojedinog slučaja.

1.1 IZVOR:

DVORAC KAO EUROPSKA PREPOZNATLJIVOST Uspješnom revitalizacijom i planova na svim razinama omogućeno je stvaranje dvorca kao jedinstvenog Europskog turističkog proizvoda. Dvorci se danas u Europi ne koriste isključivo kao turističke atrakcije već i kao dio kulturne, i obrazovne infrastrukture. Međutim, učinci turizma su možda najbolje vidljivi. Turizam je ekonomska grana čija zarada uvelike osigurava opstanak upotrijebljene Održivim gospodarenjem te velikim ulaganjima u razvoj i promidžbu ponude - zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Austrija, Češka i Engleska - uspjele su stvoriti globalno prepoznatljiv i proizvod. Na karti Europe prikazane su najznačajnije turističke rute Europe koje se temelje upravo na prepoznatljivosti regije kroz dvorce koji su u njoj smješteni.

ZAKLJUČAK Dvorci su u Europi već dugo vremena prepoznati kao izniman turistički i kulturni kapital. Na primjeru velikog broja europskih zemalja moguće je zaključiti da se potencijal prirodne i kulturne baštine, pa tako i dvoraca, može optimalno i održivo iskoristiti ukoliko se osnuju sadržajno povezane rute temeljene na specifičnostima baštine pojedine zemlje, regije ili grada.

Zbornik radova: Međunarodi znastveno - stručni skup SUVREMENO KORIŠTENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I LJETNIKOVCIMA I Zagreb, 2005.

EUROPA I POZNATE EUROPSKE TURISTIÄŒKE RUTE DVORACA

Berlin

Dublin Limerick Dingle

Cashle Cork

Koln

Erfurt Franfurt Dresden Trier Praha Kutna Hora Wurzburg Paris Munchen Heidelberg Vien Strasbourg Saltsburg Tours Basel Orleans Zurich Insbruck Milano Venecia Genoa

Trodesilas Segovia Porto Madrid Tomar Cordoba Lisabon Ubeda Camona Jaen Ronda Granada Malaga

Firenze Roma

1.2

EUROPA I ARBORETUMI EUROPE ARBORETUM Hrvatski leksikon definira arboretum (lat.) kao nasad raznovrsnog drveća i grmalja koji služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. Arboretum je opće definiran kao botanička zbirka drveća i grmlja tj. drvenastih nasada.

Arboretumi se mogu klasificirati prema vrsti koja se u njima uzgaja na pinetum (borovi) , saliceta (vrbe), querceta (hrast) i populeta (topole). Termin prvi put upotrebljava John Claudius Loudon 1833. godine u publikaciji The Gardener's Magazine, premda je termin zabilježen ranije.

ARBORETUM U EUROPSKOJ VRTLARSKOJ TRADICIJI Arboretumi se u svijetu pojavljuju od rane antike te se već u starom Egiptu spominju faraonski nasadi ebanovine. U Europi je vrlo teško odrediti koji je najstariji arboretum budući da se pojam arboretum službeno pojavljuje u 18. st., a slični nasadi pojavljuju se i raniji. U nekim izvorima kao najstariji europski arboretum spominje se Arboretum Trsteno u Dubrovniku započet početkom 16. stoljeća kao perivoj ljetnikovca obitelji Gučetić. Botaničke zbirke koje danas poznajemo kao arboretume pojavljuju se u Europi u prvoj polovici 19. stoljeća. U tom kontekstu arboretumi se pojavljuju kao privatne zbirke vladara i plemstva, koji su posjedovali resurse potrebne za uzgoj i održavanje arboretuma. Arboretumi nastaju kao botaničke zbirke najčešće egzotičnih vrsta donesenih s dalekih putovanja. U 19. stoljeću arboretumi često nastaju kao privatni perivoji na ladanjskim posjedima.

Uz dekorativnu, nerijetko imaju i znanstvenu svrhu jer su ljudi koji ih podižu i njeguju botanički entuzijasti. Padom feudalizma u Europi arboretumi se otvaraju javnosti te postaju gradski i nacionalni parkovi, istraživački centri i laboratoriji na otvorenom te vrhunske turističke atrakcije.

ZAKLJUČAK: Gotovo polovica Europskih arboretuma

POPIS EUROPSKIH ARBORETUMA - Arboretum Wespelaar, Wespelaar/ BELGIJA - Průhonice Park, Prague/ ČEŠKA

- Abney Park Arboretum, London / ENGLESKA - Bank Hall Arboretum, Lancashire / ENGLESKA - Batsford Arboretum, Gloucestershire/ ENGLESKA - Bedgebury National Pinetum, Kent / ENGLESKA - Bluebell Arboretum, Derbyshire / ENGLESKA - Bodenham Arboretum, Worcestershire / ENGLESKA - Derby Arboretum, Derbyshire / ENGLESKA - Dropmore Park, Buckinghamshire/ ENGLESKA - Jubilee Arboretum, Surry / ENGLESKA - Kew Gardens, London / ENGLESKA - Lincoln Arboretum, Lincoln / ENGLESKA - Nottingham Arboretum, Nottinghamshire / ENGLESKA - Westonbirt Arboretum / ENGLESKA - St Roche's Arboretum, West Dean / ENGLESKA - Arboretum de Pézanin, Dompierre-les-Ormes/ FRANCUSKA - Arboretum Lisičine, Slatina / HRVATSKA

- Arboretum Trsteno, Trsteno/ HRVATSKA - Arboretum Opeka, Vinica/ HRVATSKA - Greifswald Botanic Garden and Arboretum, Greifswald/NJEMAČKA - Arboretum Sequoiafarm Kaldenkirchen, Nettetal/NJEMAČKA - Dømmesmoen Arboret, Grimstad, Aust-Agder/ NORVEŠKA - Kórnik Arboretum/ POLJSKA - Sochi Arboretum, Sochi / RUSIJA - Arborétum Mlyňany, Zlaté Moravce / SLOVAČKA - Volcji Potok Arboretum, Kamnik / SLOVENIJA - Arboretum Norr, Baggböle / ŠVEDSKA - Kilmun Arboretum, Argyll and Bute / ŠKOTSKA

nastaje kao botanička zbirka na posjedima plemićkih obitelji.

Europska praksa pokazuje da je moguće primijeniti održivi - Sofiyivsky Park, Uman/ UKRAINA model gospodarenja arboretumom koji osigurava očuvanje * arboretum javne namjene i slične geneze kao Opeka prirodnog i graditeljskog naslijeđa.

Gardner, Helen; Kleiner, Fred; Mamiya, Christin J. (2008)I Gardner's Art Through the Ages: A Global 1.3 IZVOR: History. Cengage I Learning EMEA

EUROPA I POZICIJA ARBORETUMA EUROPE

Norr

Dømmesmoen

Kilmun

Bluebell Greifswald Bank hall Derby Bodenham Kórnik Westornbit Dropmore park Batsford Sequoiafarm Jubilee Kew Gardens Bedgebury Kaldenkirchen Wespelaar Pruhonice Mlyňany de Pézanin

Volcji Potok

Sofiyivsky Park

Opeka Lisičine Sochy Trsteno

1.4

I EUROPA I MODELI UPRAVLJANJA NASLIJIEĐEM PRIVATNA INICIJATIVA/ Q HOTELS GROUP Lanac luksuznih odmarališta osnovan 2003. u Engleskoj.

Grupacija koristi dvorce i povijesne zgrade kao prostorni resurs za razvijanje ponude. Englesko ladanjsko imanje prepoznato je kao idealni ambijent za stvaranje ponude koja se temelji na dugotrajnom boravku te je sadržajno koncipirana kao golf i Wellness destinacija.

IZVOR: https://www.qhotels.co.uk/about-us

DRŽAVNA INICIJATIVA I PARADORES DE TURISMO Projekt inicira Španjolska vlada još 1910. ,a prvi hotel se otvara 1926. godine. Inicijativa je imala za cilj stvoriti sustav turističke smještajne infrastrukture. Kao specifični pristup odabran je model revitalizacije zapuštenih plemićkih imanja, utvrda i samostana. Danas se u sustavu Paradores de Turismo nalazi 94 hotela kapaciteta uglavnom do 100 smještajnih jedinica što omogućuje visoki standard usluge.

Uz osnovnu mrežu sustav Paradores podržava još oko 600 000 tzv. Amigosa tj. privatnih ugostiteljskih sadržaja s kojima se surađuje.

IZVOR:www.parador.es/en/institutional/90-years-history

DRŽAVNA INICIJATIVA I POUSADAS DE PORTUGAL Inicijativu pokreće Portugalska vlada 1940-ih godina s ciljem stvaranja sustava koji bi optimalno iskoristio potencijal graditeljskoga naslijeđa Portugala. U sustav su uključeni brojni dvorci, gradske palače, vile i samostani. Upravljanje lancem je 2003. godine preuzela Pestana group. Unutar sustava postoji klasifikacija po kojoj se Pousadas sustav dijeli na povijesne, povijesno oblikovane, prirodne i tzv. šarmantne p ousade ovisno o prostorno-povijesnom kontekstu svake p o j e d i n e s a s t a v n i c e s u s t a v a .

IZVOR: https://www.pousadas.pt/en

1.5 IZVOR:

Zbornik radova: Međunarodi znastveno - stručni skup VILLAS SUVREMENO KORIŠTENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I LJETNIKOVCIMA I AF I Zagreb, 2005.

I EUROPA I MODELI UPRAVLJANJA NASLJIEĐEM DØMMESMOEN ARBORET, GRIMSTAD, NORVEŠKA Dømmesmoen počinje kao privatni posjed još početkom 17. stoljeća, a njegova suvremena povijest počinje 1920. kada se u sklopu otvara fakultet za hortikulturu koji je aktivan do danas. Arboretum je otvoren posjetiteljima kao Nacionalni m u z e j h o r t i k u l t u r e .

IZVOR: http://www.gbm.no/en/norsk-hagebruksmuseum / a b o u t - u s / d o m m e s m o e n

KÓRNIK ARBORETUM, POLJSKA Temelj arboretuma jest vrt ladanjskoga sklopa iz prve pol. 19. stoljeća. 1933. u sklopu je osnovan dendrološki centar koji 1945. prelazi u Nacionalni institut za dendrologiju. U sklopu instituta djeluje Biblioteca Kórnicka koja čuva publikacije na temu dendrologije i botanike naslijeđene iz 19. stoljeća i d o p u n j e n e r a d o v i m a i n s t i t u t a .

IZVOR:http://www.idpan.poznan.pl/home-eng

REGIONALNI INSTITUT ZA VILE VENETA, ITALIJA

ZAKLJUČAK: Na razini Europe zadnjih 100 godine se intenzivno radi na isprobavanju raznovrsnih pristupa očuvanju i unaprjeđenju graditeljske i pejsažne baštine.

Inicijative mogu biti državne, regionalne ili privatne ali svima je zajednički nazivnik jasna, nedvosmislena i provediva strategija razvoja temeljena na povezivanju raznovrsnih točaka u prostoru na temelju jasno postavljenog sustava s a d r ž a j a t j . r u t a .

Institut je osnovan 1979. s ciljem očuvanja i unaprjeđenja profane graditeljske baštine talijanskih regija Veneto i Friuli.

Sustav instituta danas prepoznaje oko 4500 vila na području regija Veneto i Friuli, a revitalizacija se provodi specifičnom metodologijom koja uključuje inventarizaciju i valorizaciju svake pojedine vile koja ulazi u sustav i sastavljanje akcijskog plana revitalizacije u suradnji s vlasnicima pojedinih zgrada.

Jednom kad je vila obnovljena i stavljena u funkciju ona ulazi u sustav vila čiju promociju i organizaciju vrši institut u skladu s vlastitom razvojnom strategijom.

IZVOR: http://www.irvv.net/en/the-institute/about-us.html

Zbornik radova: Međunarodi znastveno - stručni skup VILLAS SUVREMENO KORIŠTENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I LJETNIKOVCIMA I AF I Zagreb, 2005.

: IZVOR 1.6

Europa je kontinent iznimno bogat baštinom, kako onom graditeljskom u smislu dvoraca i palača tako i perivojnim naslijeđem u koje spadaju pejsaži, vrtovi i botaničke zbirke kao što su arboretumi.

Na primjeru praksi prisutnih u razvijenim Europskim zemljama već gotovo cijelo stoljeće jasno je kako je moguće baštinu ne samo zaštititi već i održivo koristiti.

Upravo održivo korištenje i unaprjeđenje, temeljeno na osnovnim vrijednostima baštine omogućuje i jamči njen opstanak. Ako se potencijal koji baština nudi iskoristi na održiv način moguće je upravo baštinu pretvoriti u generator razvoja šireg prostora čime se osigurava puno više od pukog očuvanja baštine za buduće naraštaje.

Temelj svake dobre prakse nije dobro riješen jedan slučaj već uspostava kvalitetnog sustava truističkih putova (ruta) Kada je mreža kvalitetno sadržajno postavljena ona osigurava dugoročno održivo korištene svake pojedine točke na turističkom putu ili mreži. Na primjeru sustava Pousadas i Paradores također je moguće vidjeti prostornu emanaciju svake pojedine točke na ruti koja postaje generator razvoja šireg prostora.

Kada se kvalitetno rješenje dosljedno provede na svim razinama dobiva se turistički i kulturni proizvod koji ne održava samo pojedinu točku u prostoru već po načelu prostorne emanacije postaje generator razvoja tj. dodana kvaliteta za širi prostor.

1.7

POLAZIŠTA: - postavljanje strategije u obliku trustičkih putova i mreža na široj prostornoj razini - formiranje kulturnih putova na bazi prostorno-programskog povezivanja postojećih turistički zanimljivih točaka - formiranje održivih kulturnih putova povezivanjem graditeljske i prirodne baštine u raznovrsni sustav - osiguravanje fleksibilnosti sadržaja kroz formiranje tematskih putova na državnoj razni

ODNOS TURISTIČKIH RUTA DVORACA I POLOŽAJA ARBORETUMA EUROPE

Norr

Dømmesmoen

Kilmun

Bluebell Greifswald Bank hall Derby Bodenham Kórnik Westornbit Dropmore park Batsford Sequoiafarm Jubilee Kew Gardens Bedgebury Kaldenkirchen Wespelaar Pruhonice Mlyňany de Pézanin

Sofiyivsky Park

Opeka Volcji Potok Venecia Lisičine Sochy Trsteno

1.8

2.0 I HRVATSKA I

I HRVATSKA I DVORCI SJEVERNE HRVATSKE I dvorci s namjenom I dvorci bez namjene I *bez namjene, potrebna obnova I ruševno stanje I 36. *Dvorac Sermage- Ritter, Poznanovec

65.*Dvorac Rukavina, Selnica, Belec

84. Dvorac Turković, Kutjevo

2. Dvorac Zrinski, Čakovec 3. Stari grad, Varaždin 4. Dvorac Leutner, Jalkovec

37. Dvorac Kiš Šaulovečki, Ščrbinec

66. Dvorac Kulmer, Popovec, Velika Ves, Krapina

86. Kurija Mihalović, Feričanci

5. Dvorac Križovljangrad, Cestica

38. Dvorac Gjalski, Gredice

6. *Kurija Koroskeny-Rupčić, Vinica

39. Dvorac Vranyczany-Dobrinović, Sveti Križ Začretje

67. Kurija Erdödy, Razvor, Kumrovec

1. Dvorac Feštetić, Šenkovec

7. *Kurija Matačić-Dolansky,Vinica 8. Dvorac Opeka, 9. Dvorac Bajnski Dvori1, Gornje Ladanje

10. *Dvorac Vragović-PatačićSchlipenbach, Maruševec 11. *Dvorac Jordis-Lohausen, Vidovec

68. *Dvorac Erdödy-Rubido, Gornja Rijeka

87. Veliki dvorac Pejačević, Našice 88. Mali dvorac Pejačević, Našice

89. Dvorac Hilleprand-Mailath, Donji Miholjac 70. Stari grad, Đurđevac 90. Dvorac Prandau-Norman, 71. Kurija Špišić, Špišić Bukovica Valpovo 69.*Dvorac Inkey, Rasinja

40. Dvorac Patačić, Zajezda 41. Dvorac Oršić, Gornja Stubica 42. *Dvorac Golubovec, Donja Stubica

72. Dvorac Janković, Kapela dvor, Virovitica

2

43.

Oroslavje Gornje

85: Dvorac Kaptol, Kaptol

,

91. Kurija Normann-Ehrenfels, Bizovac

73. Dvorac 92. Dvorac Adamović, Pomočin, Pejačević-Schaumburg- Lippe, Čepin Virovitica 93. Dvorac Adamović, Tenje 74. Dvorac Janković, Daruvar 94. Dvorac Pejačević, Ratfala,

12. *Dvorac Šaulovec, Črešnjevo

44. *Dvorac Vojković, Oroslavje Donje

13. Dvorac Helene Somogy, Jalžabet

45. Dvorac Hellenbach, Marija Bistrica

14.*Dvorac Patačić-Rauch, Martijanec

46. Dvorac Oršić, Jakovlje

75. Dvorac Erdödy , Popovača Osijek 76. Dvorac Erdödy, Kutina 95.*Dvorac Esterhazy, Darda

47. Dvorac Lužnica, Zaprešić

77. Dvorac Janković, Cabuna

49. Novi Dvori Klanječki, Klanjec

96.*Dvorac Princa Eugena 78. Dvorac Janković, Suhopolje Savojskoga, Bilje 97. Dvorac Adamović, Aljmaš 79. *Dvorac Tüköry, Dioš

50. Dvorac Oršić, Gornja Bistra

80. Dvorac Pejačević, Pakrac

51. Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko

81. Dvorac Orahovica 82. *Dvorac Trenk, Trenkovo

98. * Dvorac Khuen-Belasi, Nuštar 99. Dvorac Eltz, Vukovar

83. *Dvorac Cernik, Cernik

100. Dvorac Obescalchi, Ilok

20.*Dvorac Bela 2, Bela

52. Dvorac Vranyczany-Dobrinović, Laduč

21. Dvorac Erdödy, Novi Marof

53. Dvorac Kulmer-Rauch, Šestine

22. Dvorac Bisag, Bisag 23. *Dvorac Bežanec, Valentinovo

54.*Dvorac Drašković, Brezovica

15. Dvorac Batthiany, Ludbreg 16. Dvorac Drašković, Veliki Bukovec 17. Dvorac Drašković, Klenovnik 18. Dvorac Drašković, Trakošćan 19. *Dvorac Bela 1, Bela

24. Dvorac Klokovec, Klokovec 25. Veliki Tabor 26. Dvorac Miljana, Poljana Sutlanska 27. *Dvorac Velika Horvatska 28. Dvorca Gornja Bedekovčina

48. Novi Dvori Jelačićevi, Zaprešić

55. Dvorac Lukavec, Velika Gorica 56. *Dvorac Erdödy, Jastrebarsko 57. *Dvorac Oršić, Slavetić 58.

3

2

, Dugo Selo

59. Dvorac Drašković-Blahimir, Božjakovina

30. Dvorac Bračak, Zabok

60.*Dvorac Adamović-Hellenbach- Mikšić, Sveta Helena

31. Dvorac Dubrava, Pregrada

61. Dvorac Patačić, Vrbovec

29. Dvorac Donja Bedekovčina

Bilješke: 1 Dvorac Bajnski Dvori, Gornje Ladanje

3 stabala

ZAKLJUČAK : Dvorci se ne mogu gledati kao samostalne tvorevine u pejzažu već su integrirani u 32. Dvorac Gorica, Pregrada 62. Dvorac Lovrečina, Kućari ladanjske sklopove koje 33. *Mali Tabor 63. Dvorac Gradec, Gradec zgrade i perivoj. Evidentno je da sklopovi bez trajne 34. Dvorac Keglević, Lobor 64. Dvorac Štakorovec, namjene (41 od 100) propadaju,a da su generalno bolje 35. Dvorac Mirkovec, Mirkovec Štakorovec iskorišteni dvorci bliže većim urbanim središtima.

1. Obad Šćitaroci M. , Bojanić Obad Šćitaroci B. I Dva tisućljeća tradicije dvoraca, vila i zamkova na tlu Hrvatske / 2.1 IZVOR: zbornik radova međunarodnog znastveno stručnog skupa Villas 2005. I Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

I HRVATSKA I POLOŽAJ DVORACA SJEVERNE HRVATSKE BEČ

BUDIMPEŠTA

BUDIMPEŠTA

MARIBOR

PTUJ

5 6,7,8,9

LJUBLJANA

LJUBLJANA

NAGYKANIZHA

A B

Čakovec

1

3,4 2 16 10 VARAŽDIN 11 15 C 18 17 13 14 12 Ludbreg E 25,33 31,32 19,20 68 36 21 69 23 34 24 35 26 KOPRIVNICA 2730 66 29 65 22 40 67 28 45 37 39 41 70 49 38 42 60,64 43,44 61,62,63 46 ZAGREB BJELOVAR 52 47 50 58 59 51 48 53

57 56

54 55 D

KAPOSVAR

PECS

71 73

72 Virovitica

89

77 79 78

74

75 76

90 85 81

91 86

80

Našice

87,88

OSIJEK

94 92

95 93 F

98

83

SPLIT

99 100

BEOGRAD

SARAJEVO PROSTORNO - POVIJESNE CJELINE A I dvorci međimurja B I dvorci Varaždinske županije C I dvorci Hrvatskog zagorja D I prsten dvoraca oko Zagreba E I dvoeci podravine i prigorja F I dvorci slavonije

97

84 82

RIJEKA

96

DRŽAVNA GRANICA AUTOCESTA DRŽAVNA CESTA ZNAČAJNI GRADOVI vodotok

0

5

10

20 km

s

2.2

I HRVATSKA I ZAŠTIĆENE PRIRODNE CJELINE SJEVERNE HRVATSKE

1 I RIJEKA MURA U MEĐIMURJU I ZNAČAJNI KRAJOBRAZ OD 2001.

2 I REGIONALNI PRAK "MURA - DRAVA -DUNAV" I REGIONALNI PARK OD 2011.

3 I PLANINA KALNIK I

4 I ZELINSKA GLAVA I

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ OD 1985.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ OD 1992.

5 I MEDVEDNICA I PARK PRIRODE OD 1981.

6 I ŽUMBERAK - SAMOBORSKO GORJE I PARK PRIRODE OD 1999.

7 I ODRANSKO POLJE I

8 I MOSLOVAČKA GORA I REGIONALNI PARK OD 2011.

ZNAČAJNI KRAOBRAZ OD 2003.

9 I KOTAR - STARI GAJ I ZNAČAJNI KRAJOBRAZ OD 1975.

10 I LONJSKO POLJOE I PARK PRIRODE OD 1990.

11 I PAPUK I PARK PRIRODE OD 1999.

12 I KOPAČKI RIT I PARK PRIRODE OD 1977.

ZAKLJUČAK I Sjeverna Hrvatska obiluje zaštićenim prirodnim cjelinama koje predstavljaju veliki turistički potencijal. Ovaj potencijal danas koristi uglavnom lokalno stanovništvo i tek rijetki izletnici. Područja su također dobro

2.3 IZVOR:

prometno povezana tj. tangiraju ih važni prometni pravci.

Ukoliko se zaštićene prirodne cjeline planiraju integralno moguće ih je povezati s rutama dvoraca čime bi se i jedne i druge rute dodtno sadržajno i programski obogatile.

1. Bioportal I informacijski sustav zaštite prirode I www.bioportla.hr/gis/

I HRVATSKA I ZAŠTIĆENE PRIRODNE CJELINE SJEVERNE HRVATSKE BEČ

BUDIMPEŠTA

BUDIMPEŠTA

MARIBOR NAGYKANIZHA PTUJ Čakovec

LJUBLJANA

KAPOSVAR

1

2 VARAŽDIN

Ludbreg

3 KOPRIVNICA

PECS

4 LJUBLJANA

5

BJELOVAR

ZAGREB

Virovitica

2

6

2 12

8 7 11

OSIJEK

Našice

2

RIJEKA

9

10 10

SPLIT BEOGRAD

SARAJEVO DRŽAVNA GRANICA AUTOCESTA

REGIONALNI PARK PARK PRIRODE

DRŽAVNA CESTA ZNAČAJNI KRAJOLIK ZNAČAJNI GRADOVI

0

5

10

20 km

s

2.4

I HRVATSKA I ARBORETUMI HRVATSKE ARBORETUM OPEKA

ARBORETUM LISIČINE

Arboretum nastaje u 19. stoljeću kao dio ladanjskog posjeda oko dvorca Opeka u naselju 20 km zapadno od arboretuma mogu se pratiti od prve polovice 19. a svoj oblik dobiva u drugoj polovici 19. kada ga grof Marko Bomelles oblikuje kao perivoj s brojnim i grmljem. Perivoj je 1947. godine zaštićen u kategroji arboretuma zbog mnogobrojnih formi i varijateta raznovrsnog i grmalja. Od prosinca 2007. godine Opeka je spomenik kulture. Arboretum se prostire na 60 ha i sastoji se od i perivojnog dijela. U sklopu arboretuma je i dvorac te vrtlareva Arboretumom trenutno upravlja Javna ustanova za upravljanje prirodnim prijednostima On je, kao i zgrade u njemu, u jako lošem stanju. Procijene govore o dendroflore koja svoju zrelost te postoji ozbiljna opasnost od skorog odumiranja arboretuma.

Arboretum danas ima vrlo malo posjetitelja, uglavnom lokalnih ljudi i da nema nikakvu infrastrukturu broj posjetitelja nije izgledan te Arboretum

Lisi ine je najmla i hrvatski arboretum osnovan 1979. godine na reljefno razvedenom terenu podno Papuka na povr ini od 45 hektara. Arboretumom upravljaju Hrvastke ume, a Javna ustanova za upravljanje za ti enim prirodnim vrijednostima Viroviti ko-podravske upanije pokrenula je proceduru za za titu arboretuima i njegovo uvo enje u upisnik za ti enih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Sjeverni dio arboretuma ini prirodna bukova uma, a ju ni dio podijeljen je u tri dijela - prvi, hortikulturalni dio, drugi s nasadima biljaka iz Azije i tre i dio s nasadima iz Amerike. Arboretum je do ivio devastacije tijekom Domovinskoga rata jer je bio pod okupacijom. Godine 2006. Hrvatske šume pokreću projekt revitalizacije arboretuma Lisi ine koji ima za cilj biolo ki obnoviti devastirani arboretum te ga otvoriti posjetiteljima. Us klopu arboretuma organizirane su povr ine za istra ivanja koja provodi umarski fakultet Sveu ili ta u Zagre ba. Broj posjetitelja zadnjih godina sve više raste, iako se uglavnom radi o kolskim i stru nim ekskurzijama. Arboretum sve vi e postaje zanimljiv izletnicima iako nema nikakvu turisti ku infrastrukturu. Zgrada centra za posjetitelje nije jo obnovljena nakon devastacija u Domovinskom ratu.

ARBORETUM TRSTENO arboretuma je ladanjski posjed obitelji Guštetić-Gozze koja gradi ljetnikovac i perivoj 1494. godine. Arboretum se prostire na 28 hektara i sastoji se od renesansnog ljetnikovca s vrtom, perivoja s prijelaza 19. na 20. povijesnog maslinika te prirodnih hrasta medunca, alepskog bora i Arboretum je 1948. godine proglašen spomenikom parkovne arhitekture, a od 1949. je u i pod upravom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja kontinuirano ulaže u njega. Zadnjih godina s procvatom turizma na jadranskoj obali arboretum kontinuirano povećava broj posjetitelja i polagano postaje prepoznatljivi proizvod, uz veliki i prepoznatljivost koju ima u struci. Trenutno je u tijeku projekt obnove građevina u sklopu arboretuma, koji bi trebao biti gotov do kraja 2019., a cil projekta je obnovom ponudu i razviti Trsteno kao

2.5 IZVOR:

ZAKLJUČAK Hrvatska se pohvaliti s tri arboretuma od kojih se samo arboretum u Trstenom kontinuirano i ozbiljno integrirati u ponudu. U arboretumu pokrenuta je inicijativa koja bi trebala osigurati njegov opstanak i koja biti temelj za njegovu integraciju. S druge strane arboretum Opeka, koji je prvi spomenik parkovne arhitekture kontinuirano propada te postoji ozbiljna prijetnja da u skoroj njegova vrijednost u potpunosti nestati dok je istovremeno na druga dva primjera vidljivo da je integracija i ovakvih sklopova ne samo i

1. Kovačić S., Stamenković V. N.(2011.) I Knjižica sažetaka ; Simpozij Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske I Zagreb I Kolding 2.HAZU I Plakat za projekt : Arboretum i ljetnikovac Trsteno I

I HRVATSKA I POLOŽAJ ARBORETUMA HRVATSKE

ARBORETUM OPEKA ARBORETUM LISIČINE

ARBORETUM U TRSTENOM

2.6

Hrvatska je bogata prirodnom i kulturnom baštinom te posjeduje razgranatu prometnu mrežu. Svaki element zasebno potencijal je za dobar turistički proizvod, a kombinacija sva tri elementa može osigurati sveobuhvatnu i raznovrsnu ponudu.

Taj potencijal je u kontinentalnom dijelu Hrvatske još velikim dijelom neiskorišten. Velika prirodna područja, pogotovo u sjevernoj Hrvatskoj posjećuju tek rijetki entuzijasti i izletnici. Gotovo polovica dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj izložena je propadanju i nema trajnu, a često ni bilo kavu namjenu.

Na primjeru Europskih iskustava jasna je potreba za strategijom koja bi dala bazu za sadržajno i prostorno povezivanje postojećih vrijednosti u prostoru tj. dvoraca i prirodnih cjelina. Ukoliko se povezivanje pak bazira na međusobnoj kompatibilnosti sadržaja, koje nude jedne i druge cjeline, a na bazi postojeće prometne infrastrukture, moguće je stvoriti dugoročno održiv i višestruko isplativ sustav.

2.7

POLAZIŠTA: - nedovoljno iskorišten potencijal dvoraca sjeverne Hrvatske - nedovoljno iskorišten potencijal velikih zaštićenih prirodnih cjelina sjeverne Hrvatske - razgranata prometna mreža - blizina velikih urbanih središta u Hrvatskoj i susjednim zemljama

POLOŽAJ DVORACA I ZAŠTIČENIH PRIRODNIH CJELINA SJEVERNE HRVATSKE BEČ

BUDIMPEŠTA

BUDIMPEŠTA

MARIBOR NAGYKANIZHA PTUJ Čakovec

KAPOSVAR

LJUBLJANA Ludbreg KOPRIVNICA

PECS

LJUBLJANA ZAGREB

BJELOVAR Virovitica

OSIJEK

Našice RIJEKA

SPLIT BEOGRAD

SARAJEVO

UNESCO REZERVAT

DRŽAVNA GRANICA AUTOCESTA

REGIONALNI PARK PARK PRIRODE

DRŽAVNA CESTA ZNAČAJNI KRAJOLIK ZNAČAJNI GRADOVI

0

5

10

20 km

s

2.8

3.0 I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I OPĆE INFORMACIJE OPĆE INFORMACIJE POLOŽAJ I sjeverozapad Hrvatske POVRŠINA I 1261,29 km2 ( 2,23 % ukupne površine RH) BROJ STANOVNIKA I 175 951 GUSTOĆA NASELJENOSTI I 139,42 st/ha BROJ NASELJA I 302 BROJ OPĆINA I 22 BROJ GRADOVA I 6

POVIJESNI ZNAČAJ Varaždinska županije se prvi puta spominje 1181. točnije 20. kolovoza kada je datirana Povelja Belle III. u kojem se Varaždinska županije prvi put pojavljuje kao upravna jedinica. Veliku ulogu u razvoju ovog prostora igra središte, grad Varaždin koji već 1209. dobiva status slobodnog kraljevskog grada, kao prvi u Hrvatskoj. Od kraja 16. st.

Varaždin je bio sjedište najprije tzv. slavonske granice, a kasnije Varaždinskog generalata. Opći procvat počinje nakon 1718. i traje do kraja 18. stoljeća. U tom razdoblju, točnije od 1767. do 1776. i velikog požara, Varaždin postaje glavni grad Hrvatske. U 19. stoljeću tj. nakon revolucije 1848. i ukidanja feudalizma županija se organizira po načelima građanske države koja traje sve do 1925. godine.

Varaždinska županija također ima dugu tradiciju obrazovanja. Tako se 1480. u Varaždinskim toplicama otvara prva pučka škola u Hrvatskoj i Jugozapadnoj Europi. 1503.

Pavlini otvaraju u Varaždinu prvu gimnaziju u Hrvatskoj koju je mogla pohađati svjetovna mladež, a 1687. car Leopold I. dekretom određuje da studij filozofije i teologije prerasta u Kraljevsku akademiju s pravom dobivanja doktorata. 1777. varaždinske Uršulinke osnivaju prvu djevojačku školu u Hrvatskoj. Nakon velikog požara 1776. Kraljevska akademija seli u Zagreb i postaje temelj modernog zagrebačkog sveučilišta. Danas se bogata povijest i značaj županije možda najbolje očitava po nadležnosti Županijskog suda u Varaždinu pod čiju ingerenciju i danas spada Međimurje te dijelovi Koprivničko - Križevačke i Krapinsko - zagorske županije.

3.1 IZVOR:

MJESTOPISNA OBILJEŽJA Prostor županije najviše definiraju nizina Rijeke Drave i gorja koja ju okružuju. Rijeka Drava definira sjevernu granicu prema Međimurju a južno od Drave se prostire ravnica.

Ravnica završava na Kalničkom gorju i Ivančici na jugu, a na zapadu dolina prelazi u prepoznatljivu brdovitu topografiju.

PROMETNI SMJEŠTAJ Varaždinska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske te je njena granica jednim dijelom državna granica sa Slovenijom ( Zapad) i Mađarskom (istok).

Na sjeveru granicu definira Međimurska županija dok južnu granicu definiraju županije Koprivničko-Križevačka i Krapinsko Zagorska. Županija ima iznimno povoljan smještaj jer je njeno središte, grad Varaždin, povezan cestom i željeznicom sa Zagrebom (50 km), Mariborom ( 58 km) te Grazom (100km) i Ljubljanom (140 km) preko Ptuja (35 km), te Budimpeštom (245 km) preko Nagykanhize (53 km) i Bečom (210 km).

PLANSKI DOKUMENTI ŽUPANIJE - Prostorni plan Varaždinske Županije Strategija prostornog razvoja Varaždinske Županije PLANSKI DOKUMENTI KOJI SE DOTIĆU PROSTORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

-Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske - Prostorni plan Republike Hrvatske - Strategija razvoja regionalnog parka Mura-Drava

Mrežne stranice županije: http://www.varazdinska-zupanija.hr/%C5%BEupanija/opce-informacije/#site_body

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I Beč PTUJ

REPUBLIKA MAĐARSKA

Maribor, Ljubljana, Beč Maribor

Ngykanizha

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Budimpešta

REPUBLIKA SLOVENIJA

CESTICA PETRIJANEC

Ljubljana

ČAKOVEC

SRAČINEC VINICA DONJA VOĆA

TRNOVEC

VARAŽDIN

SVETI ĐURĐ

VELIKI BUKOVEC

MARUŠEVEC KLENOVNIK

VIDOVEC BERETETINEC SVETI ILIJA

BEDNJA

MALI BUKOVEC

MARTIJANEC JALŽABET TRUČIN LUDBREG

IVANEC

Celje Ljubljana, Graz

VARAŽDINSKE TOPLICE

LEPOGLAVA

KRAPINA

NOVI MAROF

LJUBEŠĆICA

KOPRIVNICA

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

BREZNIČKI HUM

VISOKO

BISAG KRIŽEVCI

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Zagreb, Ljubljana, Graz Zagreb

Zagreb

Zagreb, Rijeka, Split

Vrbovec

Zagreb

Slavonski Brod

3.2

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I DVORCI I KURIJE 18. Dvorac Jalžabet

1. Križovljangrad, Cestica

7. Drašković , Klenovnik

13. Sladović, Sveti Ilija

2. Opeka, Marčan

8. Drašković , Trakošćan

14. Šaulovec, Čerešnjevo

19. Dvorac Martijanec

15. Patačić, Seketin

20. Bathianny, Ludbreg

3. Bajnski Dvori, Gornje Ladanje 9. kurija Oršić , Jurketinec

4. Kurija, Donja Voća

10. Jordis Lohausen , Vidovec

16. Bela 1 Bela

21. Erdody, Novi Marof

5. Kurija čalinec

11. Patačić , Krkanec

16. Bela 2 Bela

23. Drašković, Veliki Bukovec

6. Dvorac Maruševac

12. Leutner , Jalkovec

3.3 IZVOR:

17. kurija Fošnar , Pišćanovec 24. Kurija, Gornje Vratno

Prostorni plan planovi općina Cestica, Donja Voća, Martijanec, Petrijanec, Sračinec, Vidovec, Vinica I Grafički prilog 1.A. Namjena površina, 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora I

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I PLOŽAJ DVORACA I KURIJA

1 CESTICA

24 PETRIJANEC

2

VINICA

3 DONJA VOĆA

4

VARAŽDINSKA LADANJSKA DOLINA

SRAČINEC VARAŽDIN

TRNOVEC

5

SVETI ĐURĐ

MARUŠEVEC10 VIDOVEC

KLENOVNIK

8

7

6

9

11

12

18

BERETETINEC

13 TRUČIN

14 SVETI BEDNJA

ILIJA IVANEC

JALŽABET

23

MALI BUKOVEC

MARTIJANEC

19

20 LUDBREG

15

16

VELIKI BUKOVEC

17 VARAŽDINSKE TOPLICE

LEPOGLAVA

21

DVORCI BEZ NAMJENE 1. Dvorac Križovljangrad, Cestica 2. Dvorac Opeka, Marčan 3. Dvorac Bajnski Dvori, Gornje Ladanje 6. Dvorac Vragović- PatačićSchlipenbach, Maruševac 9. Kurija Oršić, Jurketinec 13. Dvorac Sladović, Sveti Ilija 14. Dvorac Šaulovec, Čerešnjevo 15. Dvorac Patačić, Seketin 16. Dvorac Bela I, Bela 16. Dvorac Bela II, Bela 17. Kurija Fošnar, Pišćanovec 19. Dvorac Patačić-Rauch, Martijanec 22. Kurija Erdody, Grana 23. Dvorac Draškovič, Veliki Bukovec 24. Kurija, Gornje Vratno

NOVI MAROF

LJUBEŠĆICA

22 BREZNIČKI HUM

DVORCI

S RIJEŠENOM NAMJENOM

4. Kurija , Donja Voća - DVD VISOKO

BISAG

5. Kurija, Čalinec - lokalna uprava 7. Dvorac Drašković, Klenovnik - hospicij 8. Dvorac Drašković, Trakoščan - muzej 10. Dvorac Jordis- Lohausen, Vidovec - lokalna uprava 11. Dvorac Patačić, Krkanec - stanovanje 12. Dvorca Leutner, Jalkovec - stanovanje 18. Dvorac Helene Somogy, Jalžabet - bolnica 20. Dvorac Bathianny, Ludbreg - restauratorska radionica 21. Dvorac Erdody, Novi Marof - lokalna uprava

3.4

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I ANTROPOGENI ELEMENTI KULTURNOG KRAJOLIKA P R O F A N A 1. Križovljangrad, Cestica

G R A D I T E L J S K A 7. Dvorac Opeka

B A Š T I N A ZAŠTIČENE RURALNE C J E L I N E

13. Dvoarc Vidovec

A - PETRIJANEC B - MALI LOVREČAN C - DONJE VRATNO D - VINICA E - MARČAN 2. Kurija, Gornje Vratno

8. Bajnski dvori

14. Grobna kapela Bomebelles

F - ČALINEC G - JURKETINEC H - DRUŠKOVEC I - KOŠKOVEC

3. Kurija Koroskeny - Rupćić

9. Kurija Čalinec

15. Vijećnica Petrijanec

4. Kurija Matačić - Dolansky

10. Dvorac Martijanec

16. Špilja Vindija

5. Kurija Patačić

11. Kurija Oršić

ZAKLJUČAK

6. Burg Vinica

3.5 IZVOR:

12. Kurija Patačić

Na sjevernom dijelu tzv. ladanjske doline do danas su sačuvani brojni spomenici te sakralna i profana graditeljska baština. Dok je sakralna graditeljska baština u dobrom stanju i u funkciji, većina profane graditeljske baštine ovog prostora izložena je propadanju. S druge strane ista ta baština predstavlja prepoznatljivi dio identiteta prostora i neiskorišteni kulturni i turistički kapital.

Prostorni plan planovi općina Cestica, Donja Voća, Martijanec, Petrijanec, Sračinec, Vidovec, Vinica I Grafički prilog 1.A. Namjena površina, 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora I

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I KULTURNI KRAJOLIK LADANJSKE DOLINE OTOK VIRJE

1

VELIKI LOVREČAN

VRATNO - OTOK CESTICA BABINEC

B

MALI LOVREČAN

KRIŽOVLJAN RADOVEČKI

JARKI

RADOVEC STRMEC PODRAVSKI

2 SELCI KRIŽOVLJANSKI

DRUŽBINEC SVIBOVEC PODRAVSKI

NAD KRIŽOVLJAN

MALO GRADIŠĆE

15

VINICA

E

7

MAJERJE

A PETRIJANEC SRAČINEC

ZELENDVOR

5D

6 PŠĆENICA VINIČKA

C

3 4

VINICA BREG

14

MARČAN

NOVA VES PETRINOVEČKA

GORNJE LADANJE KORETINEC

8 16

ČALINEC

DONJA VOĆA

9 F

KORENJAK

struktura naselja

VIDOVEC BILJEVEC JURKETINEC

autocesta BIKOVEC

državna cesta BRODAROVEC

županijska cesta

G

11

13 12

KRKANEC

MARUŠEVEC10

lokalna cesta željeznica

NOVAKI

granica jedinice lokalne samouprave zaštičena ruralna cjelina šuma vodotok

0

1

2 km

s

DRUŠKOVEC KORKOVEC

H

CERJE NEBOJSE

I

00

3.6

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I PRIRODNI ELEMENTI KULTURNOG KRAJOLIKA P

E

R

I

V

O

J

N

A

B

A

Š

T

I

N

A

MEĐUNARODNI UNESCO REZVERVAT " M U R A - D R A V A - D U N A V "

MURSKA SOBOTA MARIBOR MURAKEREZTUR PTUJ

A I PERIVOJ DVORCA KRIŽOVLJAN GRAD I SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE OD 1959.

VIROVITICA

DONJI MIHOLJAC

neposredno zaštičeno područje

B I ARBORETUM OPEKA I SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE OD 1947.

D I PERIVOJ DVORCA BAJNSKI DVORI I SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE OD 1968.

20

50

BOGOJEVO OSIJEK VUKOVAR

kontaktno područje

0

BAJA

PECS

VARAŽDIN KOPRIVNICA

100 km

REKREACIJESKE ZONE PREDVIĐENE PROSTORNIM P L A N O V I M A

1 I SRAČINEC

7 I KRIŽOVLJAN

2 I SRAČINEC

8 I NATKRIŽOVLJAN

3 I MAJERJE

9 I VINICA

4 I PETRIJANEC

10 I DONJE LADANJE

5 I DRAVA

11 I MARUŠEVAC

6 I VRATNO - OTOK

12 I VIDOVEC

E I PERIVOJ DVORCA MARUŠEVECI I ZAŠTITA PROSTORNIM PLANOM

ZAKLJUČAK U promatranom području nalazi se veliki broj vrijednih područja bilo prirodnih ili osmišLjenih. Dio potencijala ovih područja pokušava se iskroristiti stvaranjem rekreacijskih zona koje bi ta područja aktivirale ali je malo izgledno da područja zažive u punom potencijalu bez F I PERIVOJ DVORCA VIDOVEC I osmišljene mreže sadržaja koja bi sada rascjepkane SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE OD 1972. prostore povezala u koherentnu cjelinu.

Prostorni plan planovi općina Cestica, Donja Voća, Martijanec, Petrijanec, Sračinec, Vidovec, Vinica I Grafički 3.7 IZVOR: prilog 1.A. Namjena površina, 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora I

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I KULTURNI KRAJOLIK LADANJSKE DOLINE

7

A 6 5

8

4 3 2

9

1

B 10

C 12

E šume vodotoci zaštićena prirodna baština

11

rekreacijska zona

D

regionalni park Mura - Drava zaštićeni krajobraz granica jedinice lokalne samouprave struktura naselja prometnice

0

1

2 km

s

3.8

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I KULTURNI KRAJOLIK NA POVIJESNIM ZEMLJOVIDIMA PROMATRANI PROSTOR NA POVIJESNIM ZEMLJOVIDIMA

Abraham Olterius I Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae Finitimarumque Regionum Nova Descriptio, Auctore Augvstino Hirsvogelio. Cum privilegio. I Antwerp I 1609. I - na karti je zabilježeno naselje Wonicza

I Josephinische Landesaufnahme I Beč I 1783. - 1784. I - na karti se pojavljuje Vinica, Marčan, Zelendvor - na karti je označen Schloss Opika te još 2 Schlossa i Banski dvor (pozicija kurija Nitzky -Rupčić i Kóróskeny - Rupčić)

IFranziszeische Landesaufnahme I Beč I 1806. - 1869. I - na karti je jasno vidljiva struktura svih današnjih naselja - u Zelendvoru je vidljiva struktura srušenog dvorca

IFranzisco-Josephinische Landesaufnahme I Beč I 1869. 1887. I - na karti više nema dvorca s godpodarstvom u Zelendvoru

IVojna izmjera Mađarske I Budimpešta I 1940-ih I - na karti je vidljiva trasa Bombelessove željeznice od Varaždina preko Zelendvora do Opeke

3.9 IZVORI:

Prostorni plan Varaždinske županije, Informacijski sustav mapir.eu.

I VARAŽDINSKA ŽUPANIJA I POVIJESNI RAZVOJ KULTURNOG KRAJOLIKA PRAPOVIJESNI

PERIOD

A N T I Č K I

P E R I O D

SREDNJI VIJEK (OD 12. ST.) PTUJ

PETOVIUM (PTUJ) AQUA VIVA (PETRIJANEC)

ŠPILJA VINDIJA

BURG VINICA

ČAKOVEC

VINICA TERG

BONONIA (VARAŽDIN)

VARAŽDIN SISCIA (SISAK)

LJUBLJANA

EMONA (LJUBLJANA)

Prostor ladanjske doline naseljen je još od rimskog doba, a širi prostor i ranije. Intenzivno se počinje razvijati u srednjem vijeku kada su trasirani i 1 6 .

D O

1 9 .

S T O L J E Ć E

KRIŽOVLJANGRAD

PTUJ

pokrenuti novi period unaprjeđenja i procvata prostora.

najvažniji putovi kroz prostor. Sljedeći procvat prostor doživljava u doba Baroka, pa ponovno u 19. stoljeću.

Prostor se periodično nadograđuje te bi smišljena intervencija mogla

ZAKLJUČAK

1

9

.

S

T

O

L

J

E

Ć

E

PTUJ

2

0

.

S

T

O

L

J

E

Ć

E

PTUJ

KRIŽOVLJAN PETRIJANEC ČAKOVEC

VRATNO

ČAKOVEC

ZELENDVOR

VINICA TERG OPEKA

VARAŽDIN

VARAŽDIN

BAJNSKI DVORI MARTIJANEC

IVANEC LJUBLJANA

ČAKOVEC

VARAŽDIN

VIDOVEC

JALKOVEC

ŠAULOVEC BELA

LJUBLJANA

LJUBLJANA

3.10

Prostor Varaždinske županije ima dugu, slojevitu i bogatu povijest. Razvoj prostora može se pratiti od arheoloških lokaliteta prapovijesnog i rimskog doba, preko srednjovjekovnih zapisa, renesansnih i baroknih karata do katastarskih i vojnih izmjera.

POLAZIŠTA:

Tijekom povijesti prostor Varaždinskoga kraja doživljava rast i razvoj u svakom povijesnom periodu razdoblju, a najznačajniji i najbrojniji spomenici su iz razdoblja nakon renesanse. Taj je prostor je također biološki i geomorfološki iznimno bogat. Zadnjih 30-ak godina vidljiva je stagnacija, čak i nazadovanje prostor stagnira ili nazaduje jer nema jasne i precizne vizije razvoja prostora temeljeno na konkretnim prostornim resursima.

- povijesni kontinuitet u prostoru

Jasna strategija na razini Države mogla bi uvelike odrediti mogućnosti razvoja i korištenja prirodnog i kulturnog kapitala prostora. Unutar takve strategije Varažadinska županija ima prostora za unaprjeđenje vlastite ponude u skladu s vlastitim mogućnostima i potrebama. Pametna Promišljena i mudra strategija više državne razine mogla bi postaviti temelje za dobru strategiju županije koja bi se kasnije mogla razrađivati u vizijama prostornog razvoja jedne rute kulturnih putova, a konkretno primijeniti u prostornim planovima svake pojedine jedinice lokalne samouprave.

3.11

- prostor bogat profanom graditeljskom baštinom - geomorfološki i biološki raznolik prostor

- mogućnost povezivanja s obližnjim gradovima susjednih zemalja

I ODNOS ANTROPOGENIH I PRIRODNIH CJELINA KULTURNOG KRAJOLIKA I

CESTICA PETRIJANEC VINICA

SRAČINEC VARAŽDIN

DONJA VOĆA

TRNOVEC MARUŠEVEC

VELIKI BUKOVEC

VIDOVEC

KLENOVNIK

MALI BUKOVEC

MARTIJANEC BERETETINEC

BEDNJA

SVETI ĐURĐ

SVETI ILIJA

JALŽABET TRUČIN LUDBREG

IVANEC VARAŽDINSKE TOPLICE

LEPOGLAVA

NOVI MAROF

LJUBEŠĆICA

BREZNIČKI HUM

VISOKO

BISAG

3.12 00

4.0 I OPĆINA VINICA I

I OPĆINA VINICA I PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA PLAN NAMJENE POVRŠINA

ZAŠTIĆENE RURALNE CJELINE A - Donje Vratno

GRANICA OPĆINE GRANICA NASELJA

B - Vinica C - Marčan

PROMET

DRŽAVNA CESTA ŽUPANIJSKA CESTA LOKALNA CESTA

VRIJEDNA PROFANA GRADITELJSKA BAŠTINA OPĆINE VINICA

PRIRODNI ELEMENTI KULTURNOG KRAJOLIKA

ŠUMA OBRADIVE POVRŠINE

1 Kurija Koroskeny - Rupćić

4 Kurija Patačić

VRIJEDNO OBRADIVO TLO VODOTOCI ANTROPOGENI ELEMENTI KULTURNOG KRAJOLIKA

IZGRAĐENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE NEIZGRAĐENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE 2 Kurija Rupčić - Nitzky

5 Burg Vinica

GOSPODARSKA NAMJENA (farme pilića) PROŠIRENJE GOSPODARSKE NAMJENA (farme pilića) INDUSTRIJSKA NAMJENA

REKREACIJSKE ZONE 3 Kurija Matačić - Dolansky

6 Dvorac Opeka

ZAŠTIĆENE PERIVOJNE CJELINE ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA EKSPLOATACIJSKO POLJE (arhitektonski kamen)

7 Bajnski dvori

4.1 IZVOR:

Prostorni plan planovi općine Vinica, Prilog K.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, K.3.1. UVJETI UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA - 1. Uvjeti korištenja- 1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja I Registar Kulturnih dobara

DONJE VRATNO

1 2 VINICA BREG

3

5

VINICA

4

GORUŠEVNJAK MARČAN

6 GORNJE LADANJE

PEŠĆENICA VINIČKA

7

0 100

500

1000

2000m

s

4.2

I OPĆINA VINICA I PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA VINICA GRANICA OPĆINE GRANICA NASELJA NAMJENA PROSTORA

IZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NEIZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GOSPODARSKO - PROIZVODNA NAMJENA GOSPODARSKA ZONA - MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO REKREACIJSKA ZONA *ZONA CENTRA (JAVNI I KOMERCIJALNI SADRŽAJI) *KOMERCIJALNA NAMJENA *ZONA DVORCA (TURISTIČKO-UGOSTITELJSKA NAMJENA)

4.3 IZVOR:

* ZONA CENTRA Prostorni plan Općine Vinica definira zonu centra kao prostor užeg središta naselja. Zona centra je izdvojena kao posebna namjena jer se u ovoj zoni osim stambenih i komercijalnih prostora smještaje i sve zgrade javne namjene.

Prema prostornom planu u ovoj zoni je iznimno dopuštena gradnja manjih višestambenih zgrada do visine P+4. * KOMERCIJALNA NAMJENA Prostorni plan općine definira veliku komercijalnu zonu na samomom sjeveru naselja u koju se može smjesti manji trgovački ili ugostiteljski sklop. *ZONA DVORCA Na sjeveru općine u zonu dvorca ulazi prostor kurije Kóróskeny -Rupčić , poznate još i kao "Dvorac Vinica Gornja".

Prostornim planom u ovoj zoni je predviđena turistička i ugostiteljska namjena.

Prostorni plan planovi općine Vinica, Prilog K.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA I Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica

ska grad Vino

a ulic

Vin og rad sk

a

uli ca

Ulica Mate

Ulica Mate Rup?i?a

Rup?i?a Ulica Mate

Rup?i?a

i?a

Ulica

Rup?i?a

Mate

Rup?

Ulica Mate Rup?i?a

Ulica Mate

ica

Ul Ma te i?a p?

Ru

Mate

Rup

?i?a

Ulica

Vladi

mira

Nazo

ra

Ulica

Ulica

Stje pana

Rad

i?a

Ulica ana Stjep

SLATNJAK

i?a Rad

ka ulica Gori?

Vin

og

rad

ska

Vino grad ska

ulica

ulic a

Ulica Stjepana

Radi?a

SJENOKO?E a ulica

Uli

ca

Stj

ep

an

a

Ra

di?

a

Petrijane?k

Ulica Banov

put

ca

ulica

Uli a

an

Gajeva

ep Stj Ulica Stjepana

Ulica Vladimira

Nazora

Vrtna ulica

a

di?

Ra

Gajeva ulica

Radi?a

i?ka

Ulica Marijana

Gor

ulica

Dolanskog

BRIEG

Ulica Svete

Ane

Ulica Svete Ane

Gori?ka ulica

i?ka Gor ulica i?ka Gor

Ulica

Vladi

mira

Nazo

ra

ulica

VOLNJA?KA

Trg Matije Gupca

KOSTANJEVAC

POD VRTI Gorn

ja ulica

ja ja ulica Gorn Gorn

Ope?ka

ulica

Gornja ulica

Ope?ka ulica

TRDICA ?RE?NICA

0 Go

a rnj

ulic

100

300

500 m

s

a

Go

rnj

a

uli

ca

4.4 Dumbovi?a Ulica Josipa

I OPĆINA VINICA I PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA MARČAN GRANICA OPĆINE GRANICA NASELJA NAMJENA PROSTORA

IZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NEIZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GOSPODARSKA ZONA - MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO REKREACIJSKA ZONA *ZONA POKUŠALIŠTA *ZONA ARBORETUMA

4.5 IZVOR:

* ZONA CENTRA Prostorni plan Općine Vinica definira zonu centra kao prostor užeg središta naselja. Zona centra je izdvojena kao posebna namjena jer se u ovoj zoni osim stambenih i komercijalnih prostora smještaje i sve zgrade javne namjene.

Prema prostornom planu u ovoj zoni je iznimno dopuštena gradnja manjih višestambenih zgrada do visine P+4. * ZONA POKUŠALIŠTA Prostornim planom definirana je kao zona zelenih nasada. U ovoj zoni predviđena su pokusna polja Poljoprivredne i gospodarske škole "Arboretum Opeka" *ZONA ARBORETUMA U prostornom planu se vodi kao "zone značajnih sklopova Arboretum opeka" . Prostor je zaštičena pejsažna cjelina koja se satoji od uređenog parka (nizinskog dijela, cca 8ha) i šumskog dijela (cca 56 ha). U zoni arboretuma dozvoljeno je provođenje obrazovnih i turističko-ugostiteljskih aktivnosti koje su kontrolirane i odobrene od strane konzervatora.

Prostorni plan planovi općine Vinica, Prilog K.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA I Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica

Ope?ka

ulica

Gornja ulica

a ulica ja Gornj Gorn

TRDICA ?RE?NICA

a rnj

ulic

a

Go

rnj

a

uli

ca

Go

Dumbovi?a Ulica Josipa

MALI PUTEC

Vin i?k a

ulic a

220/56

Go rnja

MAR?AN

ulic

a

Gornja ulica

POD VRTI

LEDINA

Ulica Josipa Bombellesa

OPEKA

?VE?NICA

KOSTANJEVAC Ulic

a Pe?

?en

ica

Vin

i?ka

a

i?k

Vin a

ulic

PRE?NICA

a ulica

Vini?k

0

100

300

500 m

s

4.6

I OPĆINA VINICA I PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA GORNJE LADANJE GRANICA OPĆINE GRANICA NASELJA NAMJENA PROSTORA

IZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NEIZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GOSPODARSKO - PROIZVODNA NAMJENA GOSPODARSKA ZONA - MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO *ZONA ARBORETUMA *ZONA CENTRA (JAVNI I KOMERCIJALNI SADRŽAJI) *ZONA DVORCA (TURISTIČKO-UGOSTITELJSKA NAMJENA)

4.7 IZVOR:

* ZONA CENTRA Prostorni plan Općine Vinica definira zonu centra kao prostor užeg središta naselja. Zona centra je izdvojena kao posebna namjena jer se u ovoj zoni osim stambenih i komercijalnih prostora smještaje i sve zgrade javne namjene.

Prema prostornom planu u ovoj zoni je iznimno dopuštena gradnja manjih višestambenih zgrada do visine P+4. *ZONA ARBORETUMA U prostornom planu se vodi kao "zone značajnih sklopova Arboretum opeka" . Prostor je zaštičena pejsažna cjelina koja se satoji od uređenog parka (nizinskog dijela, cca 8ha) i šumskog dijela (cca 56 ha). U zoni arboretuma dozvoljeno je provođenje obrazovnih i turističko-ugostiteljskih aktivnosti koje su kontrolirane i odobrene od strane konzervatora. *ZONA DVORCA Na jugu općine u tzv. zonu dvorca ulazi ladnjski sklop Bajnski Dvori. U ovoj se zoni prostornim planom redviđa uvođenje turistićkih i ugostiteljskih sadržaja u postojeće zgrade, dok se za perivoj spominje mogućnost rkreacijske namjene.

Prostorni plan planovi općine Vinica, Prilog K.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA I Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica

a ulica

Vini?k

0

100

300

500 m

s

4.8

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I KURIJA KÓRÓSKENY - RUPČIĆ POVIJESNO STANJE

PLEMIĆKA KURIJA DO II. POL. 20. ST. -stanovanje s pratećim sadržajima

- Ulica Mate Rupćića 2, Vinica

UČENIČKI DOM VRTLARSKE ŠKOLE, NAKON 1964.

PROSTORNI KAPACITET

- smještaj s pratećim sadržajima

- k.č. 509,510,532/1,533/1, K.O. Vinica - privatno vlasništvo

Kurija:

RAZINA ZAŠTITE - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno - nema sačuvanih nacrta - nema izrađenih konzervatorskih elaborata

PO+pr+1

(povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

Gospodarske zgrade:

VOJNA OBUKA PRIČUVNOG SASTAVA JNA , 1980.-ih - smještaj s pratećim sadržajima

POSTOJEĆE STANJE

P R O S T O R N A ORGANIZACIJA KURIJE: - zatvoreni četverokrilni tlocrt

(digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

GRAĐEVINSKO STANJE K U R I J E - loše građevinsko stanje

- Istočno krilo : podrum, prizemlje, kat i potkrovlje, u njemu su glavni saloni.

- zapadno krilo : suteren u razni prizemlja istočnog krila ,prizemlje u razni kata istočnog krila.

- organizacija sjevernog i južnog krila nepoznata.

- ulaz u sklop : veža u sjevernom krilu

- bez namjene zadnjih 30 godina - potrebna temeljita obnova

4.9 IZVOR:

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije od 26.12.2017.:IZVOR 4.10

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I SKLOP NITZKY - RUPČIĆ POVIJESNO STANJE

PLEMIĆKA KURIJA OBITELJI NITZKY -stanovanje s pratećim sadržajima

- Ulica Vladimira Nazora 53a, Vinica - k.č. 549/2,549/3,551/1,551/5 ,K.O. Vinica

U P R A V A I GOSPODARSTVO S PRATEĆIM SADRŽAJIMA POLJOPRIVREDNOG K O M B I N A T A "VARAŽDINKA", 2. POL. 2 0 .

S T .

PROSTORNI KAPACITET 1.Kurija:

- privatno vlasništvo

katnost: Su+pr+Po

RAZINA ZAŠTITE -preventivna zaštita prostornim planom

SRUŠENE ZGRADE GOSPODARSTVA (katastar)

2. Gospodarska zgrade: (povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

3.srevis gospodarske zgrade

- poljoprivredno g o s p o d a r s t v o

POSTOJEĆE STANJE

P R O S T O R N A ORGANIZACIJA SKLOPA: 4. Gospodarska zgrada katnost:PR+PO 5. Nadstrešnica

5. 4.

3.

1. 2.

(digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

GRAĐEVINSKO STANJE S K L O P A 1.Ruševno stanje 2. Ruševina, sačuvani perimetralni zidovi 3. Loše građevinsko stanje 4. Loše građevinsko stanje

Niz izduženih zgrada organiziranih oko središnjeg prostora.

1. Stambena kurija: Su+Pr+Po, Prostorna organizacija sa središnjim hodnikom i dvije zaglavne p r o s t o r i j e 2. Gospodarska zgrada: Prizemnica, jedan veliki p r o s t o r 3. Servis gospodraske zg r ade 2 : Pr iz e mni c a s hodnikom na koji se vežu p r o s t o r i j e 4. Gospodraska zgrada: Pr+ po, Ulaz u odjeljke preko trijema 5. Drvena nadstrežnica

5. Loše građevinsko stanje

4.11 IZVOR:

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije 29.02.2018. :IZVOR 4.12

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I KURIJA MATAČIĆ - DOLANSKY POVIJESNO STANJE

PLEMIĆKA KURIJA DO DRUGE POLOVICE 20. ST. -stanovanje s pratećim sadržajima

- Gorička ulica 10, Vinica - k.č. 58/1 ,K.O. Vinica -vlasništvo općine

SREDIŠTE POLICIJE DO 1980.-IH

PROSTORNI KAPACITET Kurija: P=850 m²

- društvena namjena POVLAŠTENO STANOVANJE SOCIJALNO UGROŽENIH OBITELJI

katnost: Su+pr+1+Po

R A Z I N A

Z A Š T I T E

- nepokretno kulturno dobro, pojedinačno - za zgradu postoji konzervatorski elaborat iz 2013. godine

Drvarnica P=200 m²

(povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

- smještaj s pratećim sadržajima

POSTOJEĆE STANJE

PROSTORNA ORGANIZACIJA K U R I J E - zgrada u početku U t l o c r t a - srušeno sjeverno krilo

(digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

GRAĐEVINSKO STANJE KURIJE - loše građevinsko stanje, prijeti urušavanje - sanacijski zahvati 2013.: ugao južnog i zapadnog pro če lja, ug ao južn og p r o č e l j a - potrebna restauracija freski na prvom katu zapadnog krila

4.13 IZVOR:

- sačuvana krila organizirana kao niz enfilada povezanih vanjskim hodnikom - prizemlje južnog krila : hodnik prelazi u otvorenu a r k a d u - zapadno krilo : podrum, prizemlje i kat

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije od 29.02.2018. :IZVOR 4.14

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I KURIJA PATAČIĆ POVIJESNO STANJE

PLEMIĆKA KURIJA DO II. POL. 20. ST. -stanovanje s pratećim sadržajima

- Trg Matija Gupca 1, Vinica - k.č. 195/2 ,K.O. Vinica -vlasništvo općine R A Z I N A

Z A Š T I T E

- nepokretno kulturno dobro, pojedinačno

UPRAVNA ZGRADA TVORNICE RUBLJA DO 1 9 9 0 .

PROSTORNI KAPACITET

Kurija: P=1500 m²

-gospodarska namjena, poslovni prostor i skladište

katnost: -1+pr+1+Po (povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

- za zgradu postoji konzervatorski elaborat iz 2013. godine

POSTOJEĆE STANJE

P R O S T O R N A ORGANIZACIJA KURIJE - zgrada kompaktnog tlocrta - prostorije centrirane oko središnjeg hala sa stubištem - južno i istočno pročelje: kontinuirana galerija s arkadama (digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

GRAĐEVINSKO STANJE K U R I J E - Kurija je u lošem stanju - radovi od 2013. : konsolidirani temelji i pročelja kurije

4.15 IZVOR:

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije od 29.02.2018.I 3D ustupio dip.ing.arh. Ivica Majcen :IZVOR 4.16

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I BURG VINICA POVIJESNO STANJE

PROSTORNI KAPACITET

- bb, Vinica Breg - k.č. 1083,1114,1115,1116 ,1117,

Ruševine burga:

K.O. Vinica Breg - vlasništvo Republike Hrvatske R A Z I N A

Z A Š T I T E

- arheološko nalazište

P=1,7 ha (povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

(prva vojna izmjera 1763.-1787.)

- za ruševine postoji konzervatorski elaborat iz 2013. godine

POSTOJEĆE STANJE

STRUKTURA ZGRADE - ruševina s dva pojasa nepravilnog ziđa - vanjski pojas zida: 4 kule (dvije na zapadnom pročelju iskoristive), ulaz kroz vrata na zapadnom zidu

(digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

- unutarnji pojas zida: djelomično iskopavan i osiguran prostor

G R A Đ E V I N S K O S T A NJ E Z G R A D E - ruševina, djelomično sačuvano perimetralno ziđe, dvije kule i ulazna vrata - od 2013. : sanacija i stabilizacija sačuvanog ziđa

4.17 IZVOR:

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije od 26.12.2017. :IZVOR 4.18

I OPĆINA VINICA I GRADITELJSKA BAŠTINA I BAJNSKI DVORI PROSTORNI KAPACITET 1 Dvorac:

POVIJESNO STANJE

katnost: -1+pr+1+Po 2 Zgrada klinike:

PSIHIJATRIJAKSA BOLNICA TIPA SANATRORIJ DO KRAJA 1980.-IH

katnost: pr+1 - Ulica Vladimira Nazora 62, Gornje Ladanje - k.č. 430-447 ,K.O. Vinica - k.č. 551/1, 551/2, 551/3, 560, 561, 562/1, 562/2, 563, 564/2 ,564/2 ,564/4 ,564/5,565/1, 565/2,566/1, 563/3 K.O. Gornje Ladanje - privatno vlasništvo R A Z I N A Z A Š T I T E

4,5,8 pomoćne zgrade bolnice:

-(dvorac i kapela) nepokretno kulturno dobro, pojedinačno - spomenik parkovne arhitekture - za kapelu postoji konzervatorski elaborat iz 2011. godine

katnost: pr+po

3 Grobna kapela: katnost: pr

katnost: pr+po

(povijesna katastarska karta Habsburške monarhije 1856.-1860.)

6,7 gospodraske zgrade ladanjskog imanja:

- zdravstvena ustanova, psihijatrijska klinika sanatorijskog tipa sa smještajem pacijenata i proizvodnim poljoprivrednim površinama voćnjaka u zdravstvene svrhe

POSTOJEĆE STANJE

9 zgrada bivše područne škole: 9

katnost: pr+po

6 8

Perivoj posjeda(bez šume): P=9,8 ha 2

7

1 45

3 (digitalna ortofoto karta, Google Maps, p r o l j e ć e 2 0 1 8 . )

GRAĐEVINSKO STANJE 1 istočno krilo neodržavano 2 loše građevinsko stanje 3 ruševno stanje 4 ruševno stanje 5 neodržavano 6 loše građevinsko stanje, 7 loše građevinsko stanje 8 ruševina 9 loše građevinsko stanje

4.19 IZVOR:

REZIDENCIJA GROFOVA ERDÖDY DO 2. POL. 20. ST. - reprezentativno stanovanje s pomoćnim prostorima i gospodarskim dijelom te uređenim perivojem

P R O S T O R N A O R GA N I Z A C I J A 1 DVORAC 2 ZGRADA KLINIKE 3 GROBNA KAPELA OBITELJI ERDÖDY 4 GOSPODARSKA ZGRADA 5 GOSPODARSKA ZGRADA: jednostavna prizemnica, PR+PO 6 BLAGOVANICA 7 SMJEŠTAJNA ZGRADA 8 KOTLOVNICA 9 ZGRADA PODRUČNE ŠKOLE

Odredbe za provođenje postornog Plana Općine Vinica I Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

autorske fotografije od 29.02.2018. :IZVOR 4.20

U prostoru se nalazi nekoliko naselja povezanih u aglomeraciju duž povijesnog puta na rubu doline dvoraca.

Značaj tog puta može se iščitati iz mnogobrojnih sačuvanih spomenika. Na potezu od šest kilometara koliko se Općina Vinica proteže moguće je naći dva veća ladanjska dvorca, Opeku i Bajnske dvore, četiri značajne barokne kurije te ostatke srednjovjekovnog plemićkog grada (burga).

POLAZIŠTA:

Iako je iz analize postojećeg stanja jasno da se nekoliko naselja spojilo u aglomeraciju, njihove jezgre su i dalje čitljive te je zbog toga moguće reći da se radio o sačuvanom povijesnom ambijentu. Unatoč razvoju i povezivanju naselja, osnovna prostorna kompozicija i dalje je sačuvana. Usvojeni prostorni plan nije iskoristio potencijale prostora i ne daje dovoljno jasan programski okvir za daljnji razvoj prostora.

- mogućnost širenja prema dolini dvoraca na istoku

Planiranje prostora Vinice treba početi od valorizacije i promišljanja iznimnog potencijala baštine. Razvoj temeljen na unaprjeđenju i korištenju baštine afirmira jaki postojeći identitet prostora istovremeno osiguravajući opstanak baštine pa time i kontinuitet identiteta prostora.

4.21

- baština kao prostorni resurs - prostor izražene pejzažne raznolikosti - definirana i uvelike dovršena povijesna struktura naselja

- pitanje povezivanja s okolnim prostorom

I POSTOJEĆA STRUKTURA I ZNAČAJNE TOČKE U PROSTORU I

4.22 00

5.0 I ARBORETUM OPEKA I POD VRTI

Ulica Josipa Bombellesa

ka

Vini? ca

uli

PRE?NICA

ka ulica

Vini?

I ARBORETUM OPEKA I OPĆE INFORMACIJE - Vinička ulica 42, Marčan

POVRŠINA I SMJEŠTAJ

- k.č. 430-447 ,K.O. Vinica - k.č. 309,310,311, K.O. Gornje Ladanje - vlasništvo Republike Hrvatske RAZINA ZAŠTITE - nepokretno kulturno dobro, pojedinačno - spomenik parkovne arhitekture

PROSTORNI KAPACITET Dvorac: katnost: -1+pr+1+Po

- za zgrade postoji konzervatorski elaborat iz 2011. godine - za arboretum postoji konzervatorski elaborat iz 2013. godine

Vrtlareva kuća:

Arboretum Opeka je sklop zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. U registru Zaštićenih područja je upisana površina od 50 ha koja uključuje sjeverni dio arboretuma i pokušališta srednje škole neposredno istočno. U prostornom planu označena površina sklopa iznosi 47 ha, a u konzervatorskom elaboratu iz 2013. spominje se ukupna površina od 68 ha. Sklop je smješten južno od središta naselja Marčan. Prostire se u duljini od 830 m sa zapadne strane povijesne, a danas županijske ceste Ž 2029. S južne strane arboretum je definiran lokalnom cestom L 25036 dok u sjevernom i zapadnom dijelu granica arboretuma prolazi šumom i djelomično šumskim putovima.

katnost: pr+1 Arboretum: P=47 ha

MJESTOPISNA OBILJEŽJA Sklop arboretuma sastavljen je od dvije osnovne pejzažne cjeline, ravničarske u istočnom dijelu i brežuljaka u zapadnom dijelu,a najveća visinska razlika iznosi 85 m tj. kreće se između apsolutnih kota +190 i +275 m nadmorske visine.

RAVNIČARSKI dio arboretuma prostire se duž glavne ulice, a u dubinu ulazi u prosjeku 300 m. Teren u ovom dijelu arboretuma lagano pada prema cesti na istoku, a visinska razlika iznosi oko 5 m. U sredini poteza uz glavni cestu smješteno je jezero površine 0,5 ha s otokom u sredini. Uz cestu su posađeni visoki nasadi, dok je središnji dio u osnovi podijeljen na tri veće livade odvojene potezima visokih nasada. U podnožju brda, a u središnjoj poprečnoj osi sklopa, smješten je dvorac.

BRDSKI dio arboretuma prostore se preko tri brežuljka i dvije udoline i u cijelosti je prekriven šumom. Na položajima gdje se udoline spajaju s ravnicom nastaju glavne građevine: vrtlareva kuća (sjeverno) i dvorac (južno). Ukupna visinska razlika u ovom dijelu iznosi 80 m a teren pada od zapada prema istoku.

5.1 IZVOR:

Posijet terenu 26.12.2019. i 29.02.2018. ; D. Kraljić, P. Hrvatin, A. Iskra, I. Jurčić, K. Kraljić, T. Kraljić, I. Labaš, Ž. Zima, Z. Zima I STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I Zagreb I 2012.

POD VRTI

Ulica Josipa Bombellesa

OPEKA

KOSTANJEVAC

ka

Vini? ca

uli

PRE?NICA

ka ulica

Vini?

0

50

100

200

400m

s

5.2

I ARBORETUM OPEKA I POVIJESNI RAZVOJ ŠIRI KONTEKST - VINIČKO VLASTELINSTVO

POVIJEST LADANJSKOG IMANJA

Viničko vlastelinstvo teritorijalno se stabilizira u 17. stoljeću i osim područja općine Vinica zauzima područja u sastavu današnjih općina Cestica, Petrijanec, Donja Voća i Maruševac. Dokaz za to je popis Draškovićeve imovine iz 18. stoljeća u kojem pod viničko vlastelinstvo spadaju područja naselja Majerje, Nova Ves, Lovrečan, Gornja i Donja Voća, Marčan, Plitvica, Ladanje, Greda, Korenjak, Brodarevec i Novaki. Do sredine 18. stoljeća središte vlastelinstva je dvorac u Zelendvoru, a u drugoj polovici 18. stoljeća Draškovići sele središte vlastelinstva u Opeku.

Vlastelinstvo u ovom obliku postoji do agrarnih reformi na početku 20. st. kada se ovaj sistem ukida. Vlastelinstvo osniva obitelj Keglević, poslije njih prelazi u vlasništvo obitelji Nadasdy, Drašković i na kraju Bombeless.

Imanje osnivaju grofovi Keglevići u 17. stoljeću. Na mjestu današnjeg dvorca izgrađena je kurija kamene baze i drvenog kata. U tom periodu posjed služi kao prošireno gospodarstvo vlastelinstva. U ovom periodu počinje se izvlačiti glina za opeku na području današnjeg jezera po čemu je posjed i dobio naziv.

Imanje prelazi na kratko u posjed mađarske velikaške obitelji Nadasdy ali već sredinom 18. stoljeća prelazi u vlasništvo obitelji Drašković. Pod upravom obitelji Drašković imanje doživljava procvat jer se krajem 18. stoljeća sjedište vlastelinstva seli iz tada derutnog dvorca u Zelendvoru u prošireni zidani dvorac Opeka. U prvoj polovici 19. stoljeća na posjedu se uređuje pejzažni vrt po Engleskim uzorima koji će postati baza za današnji arboretum. Perivoj je prvi puta zabilježen na katastarskoj izmjeri oko polovice 19. stoljeća.

1

2a

2 VINICA 3

5 GORNJA VOCA

11

ZELENDVOR

9

OPEKA

6 DONJA VOCA

10 MAJERJE

4

NOVA VES

D. LADANJE

8

GREDA

7

NOVAKI

VINIČKO VLASTELINSTVO (prva vojna izmjera Austro-Ugarske) 1 LOVREČAN 2 VINICA 2a BURG VINICA 3 DVORAC OPEKA 4 GORNJE LADANJE 5 GORNJA VOĆA 6 DONJA VOĆA

5.3 IZVOR:

12

Sredinom 19. stoljeća posjed prelazi u vlasništvo obitelji Bombeless koja do 1920-ih kontinuirano ulaže u obnovu dvorca i proširenje botaničke zbirke koja na kraju prerasta u arboretum. 1945. posjed je nacionaliziran, a 1946. u njemu počinje djelovati vinička vrtlarska škola. Vrtlarska škola dalje radi na preoblikovanju i održavanju perivoja te koristi zgrade posjeda do preseljenja u novu zgradu preko puta sklopa 1964. godine.

Nakon 1964. godine posjed zapravo ostaje napušten bez namjene. Svako desetljeće donosi novi ideju o namjeni sklopa, a za to vrijeme on je prepušten propadanju i dobrovoljnoj brizi općine i viničke škole.

7 NOVAKI 8 GREDA 9 NOVA VES 10 MAJERJE 11 ZELENDVOR 12 VARAŽDIN

STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I 2012. ; ELABORAT KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH ISTRAŽIVANJA I MARČAN DVORAC OPEKA I 2011.

POD VRTI

Ulica Josipa Bombellesa

OPEKA

KOSTANJEVAC

ka

Vini? ca

uli

PRE?NICA

ka ulica

Vini?

0

50

100

200

400m

s

5.4

I ARBORETUM OPEKA I ARBORETUM 2018.

ODGOVORNOST ZA SKLOP

NAVRJEDNIJI PRIMJERCI GRMLJA I DRVEĆA

Arboretum je u vlasništvu Republike Hrvatske od 1995., a službeno njime upravlja Ustanova za upravljanje imovinom sa sjedištem u Varaždinu. O održavanju arboretuma pak brigu vodi Općina Vinica, a učenici poljoprivredne škole koriste ga kao dio svojih praktikuma. Zgrade i perivoj su nekoliko puta istraživani te je od sredine 20. stoljeća ponuđeno nekoliko potencijalnih projekata revitalizacije tog prostora. Na žalost niti jedan nije proveden. Zbog nekorištenja i nebrige zgrade dvorca su danas ruševine, a arboretumu prijeti biološko umiranje zbog toga što će kroz sljedeće desetljeće većina vrijednih primjeraka doseći svoju biološku starost.

SAČUVANE ZGRADE SKLOPA A / DVORAC OPEKA - dvorac započet u 17. stoljeću i kontinuirano nadograđivan do 1920.-ih godina - dvorac je ruševina, najvrjedniji prostori dvorca su urušen,i ali postoji mogućnost rekonstrukcije

1 Američki tulipanovac Lirodendron tulipifera

9 Obična katalpa Catalpa bibnodiodies

2 Kavkaska jela Abies nordmanniana

10 Obična smreka "inversa" Picea abies "Inversa"

3 Obična američka duglazija Pseudotsuga menziesii

11 Kavkaska smreka Picea orientalis

4 Japansko Judino drvo Cecis sliquastrum

12 Golema tuja Thuja gigantea

5 Golema sekvoja Sequoia gigantea

13 Močvarni taksodij Taxodium distichzm

6 Soulangeova magnolija Magnolia soluangeana

14 Kalifornijski libocedar Calocedrus decurrens

7 Koprivolisna lipa Tilija urtificifolija

15 Dvolapi ginko Ginko biloba

8 Glatka hortenzija Hydrangea arborescnes

16 Sleč, pjenišnik Rhododendrom sp.

17 Obični bor Pinus silvestris

- sagrađena u 19. stoljeću kao zgrada za smještaj služinčadi - zgrada je u ruševnom stanju; na zgradi se od 2017. provodi prva faza radova obnove tj. sanacija temelja, krovišta i pročelja C / BAZEN - nije izvorni dio ladanjskoga sklopa i perivoja već je dodan naknadno 1960-ih godina kada je služio kao mjesno kupalište - bazen je u zapuštenom stanju

- gospodarska zgrada smještena neposredno izvan sklopa; nije datirana - u zgradu je danas ugrađena kuća

5.5

IZVOR:

A

C

B

D

STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I 2012. ; ELABORAT KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH ISTRAŽIVANJA I MARČAN DVORAC OPEKA I 2011.

POD VRTI

Ulica Josipa Bombellesa

1

2 3

OPEKA

D 4 8 9

5 B

KOSTANJEVAC

6

7

ca

uli

14

ka

A

Vini?

10 11 12

15

C

13

16

PRE?NICA

17

ka ulica

Vini?

0

50

100

200

400m

5.6

I ARBORETUM OPEKA I PERIVOJNA KOMPOZICIJA S POČETKA 19. STOLJEĆA STRUKTURA PERIVOJA Perivoj ladanjskog posjeda oblikovan je na početku 19. stoljeća te se tada sastoji od četiri osnovne cjeline.

U sjeverni dio posjeda smješten je gospodarski sklop. On se sastoji od tri zidane zgrade i voćnjaka s vrtom, a obrubljen je servisnim pristupnim putom koji završava na sjevernom pročelju dvorca i vodi do ulazne veže. Gospodarski sklop odvojen je od perivoja ulaznom alejom.

Treću cjelinu čine južna i sjeverna livada koje nisu posebno oblikovane. Četvrta cjelina je šuma koja se prostire zapadno od dvorca i stvara pročelje perivoju koji se širi istočno od šume. Rub šume u 19. stoljeću nije u potpunosti jasan ali se može iščitati iz katastarskih oznaka koje dobivaju pojedine parcele.

Južno od ulazne aleje smješten je reprezentativni perivoj po uzoru na engleski pejzažni model. Ovaj dio perivoja ima oblikovno promišljenu strukturu i raspoređene nasade koje uokviruju i naglašavaju vizure. Putovi su u ovom dijelu naglašeni drvoredima i nasadima grmlja, a perivoj se prostire između dvorca i glavne ceste.

5.7 IZVOR:

Posijet terenu 26.12.2019. i 29.02.2018. ; D. Kraljić, P. Hrvatin, A. Iskra, I. Jurčić, K. Kraljić, T. Kraljić, I. Labaš, Ž. Zima, Z. Zima I STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I Zagreb I 2012.

ELEMENTI PERIVOJNE KOMPOZICIJE

ZGRADE VISOKI NASADI VODENE POVRŠINE PERIVOJNA PROČELJA ZNAČAJNE VIZURE DRVORED NASADI GRMLJA PUTOVI 0

50

100

200

400m

s

5.8

I ARBORETUM OPEKA I PERIVOJNA KOMPOZICIJA S NACRTA IZ 1971.

STRUKTURA PERIVOJA Snimak postojećeg stanja iz 1971. izradio je Zvonimir Badovinac dip.ing.šum. , a suradnica je bila Amalia Denich .

Stanje perivoja u to doba rezultat je zahvata i sadnje pod upravom viničke Vrtlarske škole koja djeluje u dvorcu i perivoju između 1946. i 1967. godine. Snimak govori o razdoblju kada su glavni dijelovi perivoja izmiješani,a šumski dio se lagano preko ravnice preljeva prema istočnom rubu i prema cesti.

Perivoj se kompozicijski može podijeliti u tri dijela.

Sjeverni dio ravničarskog, istočnog poteza prožet je visokim raslinjem i razdijeljen u tri manje livade, proplanka okružena visokim nasadima. Barokna ulazna os je izgubljena te je na njoj niknuo potez visokih nasada.

Prijašnji gospodarski prilaz postaje glavni prilaz dvorcu.

Gospodarski sklop imanja je srušen te su sačuvane samo vrtlareva kuća i trafostanica.

5.9 IZVOR:

Drugi dio perivoja čini južna livada koja se pretapa prema šumi na sjevernom potezu bivšeg reprezentativnog perivoja. U dijelu reprezentativnog perivoja dodan je bazen,a jezeru je ukinut produžetak prema nekadašnjoj baroknoj osi.

Treći dio perivoja i dalje ostaje zapadni potez guste šume, koja se preko poteza visokih nasada širi kroz ravničarski dio i zatvara pročelje prema istočnom rubu tj. cesti.

U to doba nije poznato tko je zadužen za brigu o arboretumu, a za dvorac tada više nema konkretne namjene. U 1970-im godinama dvorac je valorizirala Anđela Horvat, ali u svom elaboratu ne daje konkretni prijedlog namjene za dvorac.

Posijet terenu 26.12.2019. i 29.02.2018. ; D. Kraljić, P. Hrvatin, A. Iskra, I. Jurčić, K. Kraljić, T. Kraljić, I. Labaš, Ž. Zima, Z. Zima I STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I Zagreb I 2012.

ELEMENTI PERIVOJNE KOMPOZICIJE

ZGRADE VISOKI NASADI VODENE POVRŠINE

ZNAČAJNE VIZURE DRVORED NASADI GRMLJA PUTOVI 0

50

100

200

400m

s

5.10

I ARBORETUM OPEKA I PERIVOJNA KOMPOZICIJA U VELJAČI 2018. GODINE STRUKTURA PERIVOJA Postojeće stanje odnosi se na analizu strukture zatečene pri posjetu arboretumu 29. ožujka .2018. odnosno na ortofo prikazu iz veljače 2018. godine. Postojeće stanje je rezultat nekontroliranog širenja nasada i slabog održavanja bez jasnog plana.

Osnova kompozicije su istočni ravničarski i zapadni bjegoviti šumski dio.

Istočni dio perivoja sastoji se od tri glavne livade. Sjeverna livada, neposredno sjeverno od glavnog ulaza definirana je glavnim prilazom na jugu i visokim nasadima te daje dojam perivojnog interijera.

Sljedeća livada, neposredno južno, također ima sličan dojam,a livade su odvojene potezima visokih nasada koji povezuju šumski dio s drvoredom prema ulici.

5.11 IZVOR:

Prostor nekadašnjega reprezentativnog perivoja i dalje sadrži tragove osnovne zamisli jer se mogu pročitati skupine drveća koje su nekad definirale vizure prema dvorcu. Najvažnije povijesne vizure večim su dijelom izgubljene.

Južna livada u ovoj kompoziciji određena je rubom visokim nasadima, a prostor je stabiliziran sadnjom jednog velikog drveta u središtu livade.

Prostor neposredno oko dvorca u potpunosti je obrastao te ga lagano preuzima šuma, koja se spušta s obronaka zapadno od dvorca.

Zapadni dio perivoja i dalje ostaje gusta šuma, ali se u potpunosti gubi dojam dolina i brda, već se šuma čitak kao puno pročelje.

Posijet terenu 26.12.2019. i 29.02.2018. ; D. Kraljić, P. Hrvatin, A. Iskra, I. Jurčić, K. Kraljić, T. Kraljić, I. Labaš, Ž. Zima, Z. Zima I STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" I Zagreb I 2012.

ELEMENTI PERIVOJNE KOMPOZICIJE

ZGRADE VISOKI NASADI VODENE POVRŠINE

ZNAČAJNE VIZURE DRVORED PUTOVI

0

50

100

200

400m

s

5.12

I DVORAC OPEKA I DVORAC 2018.

TLOCRT SUTERENA 0

5

10m

TLOCRT PRIZEMLJA 0

s

5

10m

TLOCRT PRVOG KATA 0

s

5

10m

s

DATACIJA ZIDOVA

1674.

18. st.

prije 1860.

između 1870. i 1884.

do 1892.

između 1905. i 1910.

20. st.

neutvrđena datacija

Sjeverno krilo - sjeverno pročelje

Južno krilo - sjeverno pročelje

5.13. IZVOR:

Istočno krilo - istočno pročelje

Istočno krilo - zapadno pročelje

Južno krilo - južno pročelje

Sjeverno krilo - južno pročelje

P.Puhmajer, A.Pedišić, M.Fernežir, T.Razum, A.Bendeković I 2011.I ELABORAT KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH ISTRAŽIVANJA I MARČAN DVORAC OPEKA I HRZ I Zagreb

5.14

I DVORAC OPEKA I PRIJEDLOG PREZENTACIJE DVORCA

TLOCRT SUTERENA 0

5

10m

TLOCRT PRIZEMLJA 0

s

5

10m

TLOCRT PRVOG KATA 0

s

5

10m

s

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA DVORCA

spremišta i pomoćni prostori

reprezentativni saloni

kuhinja

kupaonica

spavaonice

prostori za služenčad

Sjeverno krilo - sjeverno pročelje

Južno krilo - sjeverno pročelje

5.15 IZVOR:

Istočno krilo - istočno pročelje

Istočno krilo - zapadno pročelje

Južno krilo - južno pročelje

Sjeverno krilo - južno pročelje

P.Puhmajer, A.Pedišić, M.Fernežir, T.Razum, A.Bendeković I 2011.I ELABORAT KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH ISTRAŽIVANJA I MARČAN DVORAC OPEKA I HRZ I Zagreb

5.16

Arboretum Opeka rezultat je višestoljetnog rada generacija plemića koji su pokušali stvoriti idealno ladanjsko imanje. U 20. stoljeću struktura prostora značajno je izmijenjena, a pod kraj stoljeća i degradirana.

POLAZIŠTA: - proučen i zabilježen povijesni ambijent - sačuvano jedinstvo prostora ladanjskog sklopa

Ladanjski sklop koji sačinjava temelj današnjeg arboretuma značajno je izmijenjen u zadnjih 50 do 100 godina. Izmjene su se dogodile kao rezultat nestručnih zahvata i generalne nebrige. Nekontrolirani zahvati rezultirali su narušavanjem osnovne ideje i devastacijom ambijenta ladanjskog imanja.

Svako vrijeme imalo je svoj stav i ostavilo je neki oblik svoga traga na prostoru ladanjskoga sklopa. Iako su zahvati provedeni od druge polovice 20. stoljeća do danas značajno devastirali osnovne fenomene i vrijednosti povijesnog ambijenta one nisu nepovratno izgubljene. U istom razdoblju provedena su brojna konzervatorska i druga istraživanja te je napravljeno nekoliko planova i prijedloga revitalizacije prostora. Glavni problem je ne provođenje bilo kakvih konkretnih planova i donesenih zaključaka.

5.17

- sačuvani položaji temeljnih elemenata ladanjskoga sklopa - dokumentirane faze i oblikovanje povijesnog ambijenta i pojedinih elemenata prostora - potreba za osmišljenom namjenom integriranom u širi kontekst

I POSTOJEĆA STRUKTURA ARBORETUMA "OPEKA" I POD VRTI

Ulica Josipa Bombellesa

OPEKA

KOSTANJEVAC

Vini? ka ca uli

PRE?NICA

Vini?

0

50

100

200

ka ulica

400m

00 5.18

POGLED PREMA PREDJELU ARBORETUMA OPEKA IZ ZELENDVORA

I CILJEVI RADA I

R E V I T A L I Z A C I J A

D V O R C A

O P E K A

O Č U V A N J E I U N A P R J E Đ E N J E A RB ORET UMA OPEKA STVARANJE JAKOG OBRAZOVNOG CENTRA NA TEMELJU TRADICIJE VINIČKE VRTLARSKE ŠKOLE INTEGRACIJA GRADITELJSKE BAŠTINE U UKUPNI RAZVOJ O P Ć I N E V I N I C A

PROŠIRENJE TURISTIČKE PONUDE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE STVARANJE TEMELJA ZA REVITALIZACIJU NEISKORIŠTENE GRADITELJSKE BAŠTINE SJEVERNE HRVATSKE STVARANJE TEMELJA ZA SUSTAV INTEGRIRANE GRADITELJSKE I PEJZAŽNE BAŠTINE SJEVERNE HRVATSKE

I IZVOR I BIBLIOGRAFSKI IZVORI Horvat A. / IZMEĐU GOTIKE I BAROKA: UMJETNOST KONTINENTALNOG DIJELA HRVATSKE OD OKO 1500. DO OKO 1700./ Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske / 1975. / Zagreb

Lehman M., Borak J., Đukić P., Hajduk J., Gaća A., Klapša M., Klopotan Tuk M., Kučiš N., Prekrit I., Sokol S., Vugrinec N. / ŽUPANJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 2011.-2013. / Agencija za razvoj Varaždinske županije / 2010./ Varaždin

Obad Šćitaroci M. / HRVATSKA PARKOVNA BAŠTINA: ZAŠTITA I OBNOVA / Školska knjiga/ 1992. / Zagreb Obad Šćitaroci M. / DVORCI I PERIVOJI HRVATSKOGA ZAGORJA / Školska knjiga / 1993. / Zagreb Obad Šćitaroci M., Bojanić Obad Šćitaroci B. / DVORCI I PERIVOJI U SLAVONIJI : OD ZAGREBA DO ILOKA / Šćitaroci d.o.o. / 2005. / Zagreb

DOKUMENTACIJA I ELABORATI Puhmajer P.,Pedišić A., Fernežir M., Razum T., Bendeković A. / ELABORAT KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH ISTRAŽIVANJA MARČAN : DVORAC OPEKA / Hrvatski restauratorski zavod / 2011. / Zagreb Kraljić D., Hrvatin P., Iskra A., Jurčić I., Kraljić K., Kraljić T., Labaš I., Zima Z., Zima Ž. / STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE ARBORETUMA "OPEKA" / 2012. / Zagreb Martinec T., Vuceković T., Srpak M., Bačan J., Gregurinčić D., Jačušić V., Komes-Jukić D., Jakovac V. / PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE VINICA; IZMJENE I DOPUNE / Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije / 2011. / Varaždin

STRATEGIJA RAZVITKA SVEUČILIŠTA SJEVER ZA RAZDOBLJE 2015. DO 2025. / Sveučilište sjever / 2015./ Koprivnica-Varaždin Horvat A., Habunek-Moravac Š., Aleksić N., Vranić N./ DVORCI I KURIJE SJEVERNE HRVATSKE: STANJE I MOGUĆNOSTI NJIHOVA UKLJUČENJA U SUVREMENI ŽIVOT / Republički zavod za zaštitu spomenika kulture / 1970. / Zagreb

OBJAVLJENI ZNASTVENI RADOVI Puhmajer P. / GRAĐEVNI RAZVOJ DVORCA OPEKA U MARČANU (VINICA)/ Godišnjak restauratorskog zavoda 3/2012 / 2012. / Zagreb

INTERNETSKI IZVORI Mrežne stranice Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id =6212&kdId=303934047 Mrežne stranice Varaždinske županije: http://www.varazdinska-zupanija.hr/ Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode: http://bioportal.hr/

Gregurinčić D., Martinec T., Jalušić V., Komes-Jukić D., Ježek N., Kogl N., Bračić B., Oreški S., Krklec N., Dukši I., Gomas K., Flajšman E., Kranjc Z. / PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE / Županijski zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije / 2000. / Varaždin

Geportal Državne geodetske uprave: https://geoportal.dgu.hr/ Portal povijesnih karata Mapire: https://mapire.eu/en/ Google karte: https://mapire.eu/en/

RADOVI U ZBORNICIMA ZNANSTVENIH SKUPOVA *Zbornik radova/Međunarodni znanstveno-stručni skup: Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvocima kurijama i ljetnikovcima / Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / 2005. / Zagreb -Obad Šćitaroci M., Bojanić Obad Šćitaroci B. / DVA

- Idžoić M. , Zebec M., Poljak I., Filić B., Arnold Sabo T./ ARBORETUM LISIČINE - NAJMLAĐI HRVATSKI RBORETUM *Zbornik radova/ Znanstveni kolokvij: Modeli revitalizacije i unaprjeđenja kulturnog naslijeđa / Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/ 2017. / Zagreb - Bojanić Obad Šćitaroci B. / MODELI KORIŠTENJA KULTURNOG NASLIJEĐA

TISUĆLJEĆA TRADICIJE DVORACA, VILA I ZAMKOVA NA TLU HRVATSKE

INTERVJU :

- Božić N., Krajnik M., Ivanković V. / DVORCI

Hrvatski restauratorski zavod:

SJEVEROZAPADNE HRVATSKE - MOGUĆI TURISTIČKI ITINERARI

dr.sc Petar Puhmajer : Povjesničar umjetnosti, viši konzervator

- Peškan I. / DVORCI VARAŽDINSKE ŽUPANIJE SUVREMENA NAMJENA I PRILAGODBA SUVREMENIM ZAHTJEVIMA

Ana Škevin Mikulandra, voditeljica odjela za graditeljsku baštinu, konzervator savjetnik arhitekt Razvojna agencija sjever: dr.sc. Miljenko Ernoić, predsjednik uprave iz Varaždina, Agencija za razvoj Varaždinske županije:

*Zbornik radova/ Međunarodni znastveno-stručni skup: Dvorci i ljetnikovci : kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja / 2006. / Varaždin - Toniolo C. / REGIONALNI INSTITUT ZA VILE VENETA: ULOGA U OČUVANJU VILA NA INSTITUCIONALNOJ RAZINI - Obad Šćitaroci M., Bojanić Obad Šćitaroci B. / KRITERIJI VRJEDNJOVANJA DVORACA : ODABIR NAJVRJEDNIJIH HRVATSKIH DVORACA

Maja Lehman, savjetnica za regionali razvoj Turistička zajednica Varaždinske županije: Miran Bojanić Morandini, upravitelj Turističke zajednice Varaždinske županije Općina Vinica: Marijan Kostanjevac, načelnik Općine VinicaSrednja Rajka Tršinski dr.vet.med. , ravnateljica škole, poljoprivredna i veterinarska škola "Arboretum Opeka"

- Roe P. A. / KOMERCIJALNE STRATEGIJE ZA KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE Knjižica sažetaka/ Simpozij: Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske / Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva / 2011. / Zagreb - Šimić I. , Kovačević M. A. / Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom - Kopjar S., Car A. / ARBORETUM OPEKA - NAJSTARIJI ZAŠTIĆENI OBJEKT PARKOVNE ARHITEKTURE U HRVATSKOJ

2.6

I ZAHVALA I Zahvaljujem se mome mentoru Akademiku prof DR.sc.

Mladenu Obadu Šćitarociju. Hvala Vam na svom znanju koje ste mi prenijeli kroz godine studija. Hvala Vam na vremenu, strpljenju i trudu koji ste uložili i svim uvidima koje ste mi pružili tijekom izrade ovog rada.

Zahvaljujem se gospodinu Miranu Bojaniću Morandiniju iz Turističke zajednice Varaždinske županije. Hvala Vam na uvidu u strategiju turističkog razvoja u kontekstu očuvanja i unaprjeđenja kulturne baštine Varaždinske županije.

Zahvaljujem se profesorici Dr. sc. Bojani Bojanić Obad Šćitaroci, profesoru Dr. sc. Alanu Braunu, višoj predavačici Dunji Mandić, profesorici Dr. sc. Miji Roth Čerini i asistentici Ani Sopini. Hvala Vam na znanju koje ste mi prenijeli tijekom studija i vremenu odvojenom za konzultacije kako bi moja rješenja mogla biti utemeljena i bolja.

Zahvaljujem se gospođi Maji Lehman iz Agencije za razvoj Varaždinske županije. Hvala Vam na uvide u stanje i mogućnosti kod strateškog planiranja u kontekstu očuvanja i unaprjeđenja graditeljske baštine Varaždinske županije.

Zahvaljujem se Dr. sc. Miljenku Ernoiću iz Razvojne agencije sjever. Hvala Vam na uvidima koje ste mi dali vezano na problematiku Arboretuma Opeka te što ste me uputili u strateška razmišljanja o baštini Varaždinske županije.

Zahvaljujem se Dr. sc. Petru Puhmajeru i arhitektici Ani Škevin Mikulandri iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Hvala Vam na uvidima u problematiku dvorca Opeka i zahvatima na kulturnim dobrima.

Zahvaljujem se Konzervatorskom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Varaždinu, posebno gospođi Marijani Korunek. Hvala Vam na uvidu u stanje i elaborate vezane na graditeljsku Baštinu Vinice.

Zahvaljujem se načelniku Općine Vinica gospodinu Marijanu Kostanjevcu. Hvala Vam što ste me proveli kroz mjesta, potrebe i probleme vezane za očuvanje graditeljskog nasljeđa Općine Vinica.

Zahvaljujem se gospođi Rajki Tršinski dr.vet.med. , ravnateljici Poljoprivredne i veterinarske škole "Arboretum Opeka" u Vinici. Hvala Vam na uvidima u povijest škole u kontekstu Arboretuma kao i u izazove koje pred školu i arboretum postavlja suvremeni trenutak.

Zahvaljujem se svojoj obitelji. Hvala vam na razumijevanju i potpori koju ste mi pružili tijekom cijelog trajanja studija.

Zahvaljujem se svojim prijateljima i kolegama. Hvala vam na motivaciji i razumijevanju tijekom cijelog trajanja studija.

Na kraju posebno se zahvaljujem kolegici Dori Ivančan. Hvala ti na svim savjetima i motivaciji tijekom studija. Bez njih bi ovaj rad puno drugačije izgledao.

Matija Vinković, mag.ing.arch. e-mail: mvinkovic1@gmail.com m ob:

091

153

7853