NAJ MUZEJ MOSLAVINE KUTINA
Nakladnik: Muzej Moslavine Kutina Za nakladnika: Slavica Moslavac Autori tekstova: Slavica Moslavac, Ana Bobovec, Mladen Mitar, Jasmina Uroda Urednica i oblikovanje kataloga: Slavica Moslavac Autori izložbe: Slavica Moslavac, Ana Bobovec, Mladen Mitar, Jasmina Uroda Fotografije: Arhiva Muzeja Moslavine, Dubravko Vidiček Prijevod na engleski Jasmina Uroda Tehnička organizacija: Dubravko Vidiček, Marija Filipović Korektura: Zdenka Moguš, Dubravko Vidiček Računalna obrada i prijelom: Željko Stublija Tisak: Tiskara „Gratis“, K. Zvonimira 1, Batina, Kutina Naklada: 500 Muzej Moslavine Kutina Trg kralja Tomislava 13 44320 Kutina Tel/fax: 044/683-548 E-mail: muzej-moslavine-kutina@sk.t-com.hr
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 729258. ISBN 978-953-7135-25-6
MUZEJ MOSLAVINE KUTINA
NAJ
iz povijesne, etnografske, arheološke i galerijske zbirke
Izložba je posvećena 50-toj obljetnici Muzeja Moslavine Kutina
Kutina, 2010.
Naj iz povijesne, etnografske, arheološke i galerijske zbirke
Muzej Moslavine Kutina je kompleksna muzejska ustanova koja se bavi prikupljanjem, obradom, prezentacijom i publiciranjem kulturno-povijesnog blaga Moslavine, a zbog županijskog ustrojstva i dijela hrvatske Posavine i zapadne Slavonije. Osnovan je 14. 3. 1960. godine kao Arhiv i muzej narodne revolucije Kutina, da bi 17. svibnja 1963. godine Rješenjem NO općine Kutina promijenio naziv „Muzej i arhiv narodne revolucije u Kutini“ u „Muzej Moslavine u Kutini“, a od tada su službeno registrirani i odjeli: arheološki, etnografski, radnički pokret i NOB i fotolaboratorij (mada se građa za etnogrfski i arheološki odjel sakupljala i ranije). Do 1983. ne postoji registiran galerijski odjel, mada je Muzej često priređivao povremene umjetničke izložbe slika i skulptura domaćih i stranih umjetnika, te se tako stvorio početni fundus umjetničkih djela budućeg galerijskog odjela. Dio djelatnosti Muzeja koji se odnosi na stručnu obradu, prezentaciju i pripremu za publiciranje prikupljene građe odvija se u dva objekta: zgrada Muzeja (bivša kurija grofova Erdödy) i zgrada Galerije («stara banka»). U Muzeju Moslavine postavljene su stalne zbirke: etnografska, arheološka i kulturno-povijesna, a u Galeriji: na katu je stalna galerijska zbirka slika i skulptura, dok se u prizemlju prezentiraju povremeni tematski sadržaji: izložbe, promocije i predavanja. Zbog preuređenja zgrade Galerije, stalni postav pohranjen je u čuvaonici. Muzejski rad obavlja se u suradnji sa stručnjacima bez kojih muzejska djelatnost ne bi bila u potpunosti uspješna. Tako muzejski stručni posao te pomoćne stručne poslove obavljaju kustosi, restaruratori, preparatori, fotografi... Muzejske zbirke najčešće razgledavaju djeca raznih dobnih uzrasta, a ako su to učenici, često za domaće zadatke dobivaju teme, čiji su odgovori skriveni u stručnim i znanstvenim muzejskim knjigama. Stoga smo odlučili olakšati im posao i odgovoriti na najčešće upite kao što su: koji su to predmeti u pojedinoj zbirci najmanji, najveći, najstariji, najvredniji, najneobičniji, koji je prvi predmet nabavljen u pojedinoj zbirci, koja je prva tiskovina od strane Muzeja, koji je najznačajniji projekt, koji su stručnjaci radili u Muzeju, najznačaniji restaurirani predmeti, što to pojedina zbirka sadržava. Evo i odgovora! 2
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Najstariji predmet
MISAL IZ 1768. Clementis VIII; Urbani VIII; Ex Typographia Balleoniana Misal iz 1768. 1768. papir, koža š=25 cm, d=33,7 cm inv. br. 84/PO
Misal je uvezan u crnu kožu ukrašenu stiliziranim utisnutim ornamentima. Sredina korica urešena zlatotiskom. Na zadnju stranu korica umetnute su dvije metalne kopče koje služe za zatvaranje misala. Naslovne stranice krasi ilustracija Isusa Krista s vjernicima te naslov misala izrađen u crnoj i crvenoj boji. Ispod naslova nalazi se ilustracija koja prikazuje Sv. Petra i Pavla te baziliku Sv. Petra u pozadini.. Ispod ilustracije otisnut je naziv tipografa te mjesto i godina nastanka. Misal ima 570 stranica unutar kojeg se nalaze platneni markeri za označavanje stranica. Missale Romanum je prvi puta izdao papa Pio V 1570. godine, uz suglasnost Koncila u Trentu. Kasnije su ga revidirali papa Klement VIII i papa Urban VIII, te upravo takav primjerak posjeduje Muzej Moslavine. Misal je knjiga u kojoj su sakupljeni svi tekstovi koji se upotrebljavaju kod Mise cijele liturgijske godine. Misal sadrži kalendar, vlastite mise liturgijskih doba, red mise, čin mise, zavjetne i mrtvačke mise, zajedničke svetačke mise, vlastite svetačke mise, obredne tekstove, a završava kolofonom.
Najvredniji predmet
MAČ PALOŠ Mač paloš austrijske teške konjice M 1798 19. st. čelik, željezo sječivo: d=85,6 cm, š=3,3 cm korice: d=89,3 cm, š=4,4 cm inv. br. 6063/PO 3
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Momčadski mač paloš austrijske teške konjice M 1798. proizveden u Eisenbachu u jugo-zapadnoj Njemačkoj u drugoj četvrtini 19. st. Mač je relativno robustne izrade, te vjerovatno spada u momčadsko naoružanje (ne časničko). Mač se sastoji od rukohvata ispod kojeg se nalazi natpis EISENBA(CH) i ravnog, jednobridnog sječiva te teških, metalnih korica na kojima se nalaze ostaci žute boje. Ostaci žute boje vidljivi su i na rukohvatu.Vrh sječiva je korodirao. Na koricama su i dva metalna ringa a na gornjem ringu nalaze se dvije spojene bijele rojte. Na vrhu korica, iznad ringa, nalazi se zakovica ispod koje je natpis EISENBAC(H).
Najveći predmet
SECESIJSKA KOMODA
Komoda početak 20. st. drvo, staklo, mesing, platno gornji dio: š=141 cm, v=122 cm, dub.=45 cm donji dio: š=159,7 cm, v=90,5 cm, dub.=68,5 cm inv. br. 94/PO
Secesijska komoda izrađena u Kutini. Sastoji se od dva dijela. Gornji dio je ustakljen, ima troja vratašca za unutarnje police. Sva vratašca imaju bravu i pripadajuće ključeve. Staklo prvih i zadnjih vratašca je oslikano zlatnim vijencem uokvirenim ravnim tankim linijama koje završavaju istim f loralnim ornamentima od kojih je načinjen i vijenac. Vrh vijenca ukrašen je valovitom vrpcom, a kroz njega prolaze tri tanke okomite linije. Ispod ostakljenog dijela, u sredini, je ogledalo. Sa svake strane ogledala ustakljene su zlatne zavjesice. Donji dio ima dvije ladice i dva drvena krila, ukrašena rezbarijom u obliku valovite vrpce koja završava cvijetom. Pored svake ladice nalazi se stilizirana rezbarija. Ručice su od mesinga. 4
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Najmanji predmet
KOVANICA OD 5 PARA Narodna banka Jugoslavije Kovanica od 5 para 1980. čelik pr.=1,6 cm inv. br. 6127/PO
Kovanica od 5 para izrađena od žute legure slijedećeg izgleda; avers: u sredini je brojka 5, a oko nje napisano je para na hrvatskom, srpskom, slovenskom i makedonskom jeziku te godina 1980., revers: u sredini je grb SFRJ oko kojeg piše SFR Jugoslavija na latinici i ćirilici.
Najneobičniji predmet
BACAČ BOMBE Bacač bombe kraj 20. st. željezo d=31 cm, pr.=6,9 cm inv. br. 159/PO
Bacač bombe je izrađen od čelika. Sastoji se od tanje cijevi na kojoj je nišan i proširenog cilindričnog nastavka u koji se stavljala ručna bomba. Bacač bombe se pričvrstio na otvor cijevi puške kako bi ispaljen tromblonski metak odbacio bombu na veću udaljenost. Ovaj bacač bombe poznat je pod nazivom „pijani ustaša“.
Materijali od kojih su predmeti načinjeni Materijali od kojih su načinjeni predmeti u zbirci kulturno-povijesnog odjela vrlo su raznovrsni: drvo, staklo, srebro, čelik, željezo, bakar, aluminij, mesing, bronca, papir, kristal, gips, lim, emajl, platno, vuna, pliš, konac, perle, koža, kost, plastika, porculan, keramika, grafit, lim, guma, pleksiglas, skaj, karton. 5
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Najstariji izvor
Obrtnička povelja 1843. papir, paus, drvo, metal; cjelina: d=36 cm, š=28 cm inv. br. 19/PO
Najstariji povijesni izvor iz kulturno-povijesnog odjela vezan uz povijest Moslavine, točnije Kutine, je obrtnička povelja iz 1843. godine kojom se dodijeljuje pravo Kutinjanima na osnivanje obrtničkog ceha. Povelja je izdana u ime NOS FERDINANDUS primus, DIVINA FAVENTE CLEMENTIA AUSTRIE IMPERATOR tj. Ferdinanda I. Austrijskog. Ova povelja nalazi se u stalnom postavu kulturno-povijesnog odjela.
Prvi predmet
ŠKOLSKA PLOČICA
Školska pločica 20. st. drvo d=24 cm, š=1 cm, v=17,5 cm inv. br. 1/PO
Pravokutna crna pločica, upotrebljavala se u školi do 60-ih god. 20 st. za pisanje i risanje. Na jednoj je strani otisnuto crvenom bojom crtovlje, a na drugoj mreža. Pločica je oivičena drvenim okvirom.
6
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Restaurirani predmet
PISAĆI STOL
Uredski stol sa povišenom stalažicom 1. pol. 20. st. drvo, mesing v=95 cm, d=111 cm, dubina=62 cm inv. br. 5747/PO
Uredski stol sa povišenom stalažicom. Sve četiri noge su tokarene u drvetu, kao i noge stalažice. Izvedba je neobarokna. Stol ima ladicu koja se zaključava. Na sredini stola, na radnoj površini, stol je presvučen kožom. Ovaj secesijski pisaći stol sa početka 20. stoljeća restaurirali su stručnjaci: restaurator Mihael Jelenčić i preparator Dubravko Vidiček. Stol je restauriran tehnikom politiranja.
Kulturno povijesni odjel Kulturno-povijesni odjel je najstariji odjel koji djeluje i postoji od 1960. godine, dakle od o s n u t k a Mu z e j a M o s l a v i n e , tadašnjeg Muzeja i arhiva narodne r e v o l u c i j e Moslavine. Prvi kustos bila je Marija Bardić. Veći dio fundusa prikupljen je ubrzo po utemeljenju Muzeja, a Odjel je preuzeo dokumente Komisije za historiju radničkog pokreta. Na temelju rada navedene komisije osnovan je Muzej i arhiv 7
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA narodne revolucije Moslavine. Sam nastanak muzeja i prve godine rada nerazdvojno su vezani uz Povijesni odjel tj. Odjel NOB-a. Fundus su činili arhivski odjel i zbirka predmeta. Godine 1995. Muzej Moslavine predao je arhivsku građu Državnom arhivu u Sisku. Preuzeta građa sadržavala je dokumentaciju ONOO Moslavine te razna službena glasila, zakone, uredbe i naredbe Kneževine Srbije, Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije i FNRJ nastalih u razdoblju od 1853. do 1962. godine. Danas kulturno-povijesni odjel posjeduje arhiv sa dokumentima i fotografijama iz Domovinskog rata. Zbirka predmeta tadašnjeg povijesnog odjela najvećim je dijelom bila popunjena predmetima vezanima uz NOB, te postavom „Tito u Moslavini“, kao i zbirkom o starijoj povijesti Moslavine. Nakon političkih promjena 90-ih godina upravo je zbirka o starijoj povijesti Moslavine postala većim dijelom stalnog postava. U toj zbirci nalaze se najstariji i najvredniji predmeti kulturno-povijesnog odjela; obrtnička povelja iz 1843. te obrtnička škrinja, mač paloš i paradna sablja iz razdoblja Kraljevine SHS, dva misala iz 1768. i 1894. godine. Veliki dio zauzimaju secesijski predmeti: namještaj, komoda, stol i stolice kao i secesijsko posuđe (vaza, posudica, žličice, metalna zdjela, čašice) i pribor za jelo te dva prekrasna primjerka lustera. Značajan je i broj predmeta vezan uz školstvo, npr. školske pločice, tintarnice, knipse s perom, imenici, udžbenici. U fundusu se nalazi i nekoliko predmeta vezanih uz nekadašnju kutinsku sinagogu pa se tako u današnjem stalnom postavu nalazi jedna Tora i rimonim. Vrlo veliki dio fundusa, kao i stalnog postava kulturno-povijesnog odjela, zauzimaju predmeti i dokumenti iz Domovinskog rata : fototeka, videoteka, razni dokumenti, novine i glasila, hemeroteka (novinski članci i članci sa web stranica), knjige i monografije, stručni časopisi i zbornici te oružje i vojna oprema. Svakako treba napomenuti i vrlo vrijednu zbirku revolvera iz 19. stoljeća. Najstariji i jedini takav primjerak u ovoj zbirci je primjerak iz prve polovine 19. st., revolver na bubanj sistema „lefucheux“ dok su ostali na stražnje punjenje sa centralnim paljenjem. Njima se pridružuje i zbirka raznovrsnih strojnica i pušaka. Zasigurno najzanimljiviji primjerak je strojnica maschinengewehr 34 koja je sudjelovala u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu! Cijeli fundus kulturno-povijesnog odjela sadrži 297 različitih predmeta. Od toga ih je upisano 201 u M++ bazu podataka. Svakako treba napomenuti da kulturno-povijesni odjel nije imao kustosa od 1991. godine pa je tako zbirka ostala manja i neobrađena. Dolaskom kustosa 1. prosinca 2008. fundus je većinom obrađen, a zbirka se u godini dana povećala za 57 predmeta (donacije i reinventarizacija). 8
KULTURNO POVIJESNA ZBIRKA Izdavačka djelatnost
ZBORNIK MOSLAVINE I. 1968.g. Degoricija, Slavko; Tropčić, Josip: Tito u Moslavini; Kutina 1968. Moslavac, Slavica: Razglednice stare Kutine (deplijan); Kutina 1991. Grbovi, grbovnice, rodoslovlja iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja (deplijan); Zagreb 1997. Moslavac, Slavica: Milka Trnina - hrvatski slavuj; Kutina 1998. Moslavac, Slavica: Pučki kalendari; Kutina 1999. Od pletera Dalmacije do fresaka Istre; Zagreb
Najznačajniji projekt kustosa Kustos kulturno-povijesnog odjela ponovno djeluje od 1. prosinca 2008. godine čime je prekinut dug period izbivanja kustosa ovog odjela (od 1991. godine.). Upravo zbog toga najbitnije je uspostavljanje osnovnih muzejskih djelatnosti u Odjelu, a to su obrada, zaštita, istraživanje i prezentacija kao i poboljšanje stalnog postava. Većina zbirke je obrađena, čuvaonica Muzeja je istražena pa su tako pronađeni i obrađeni vrlo značajni predmeti kao što je zbirka od 10 revolvera te mač paloš koji se danas nalazi u stalnom postavu i svakako je vrlo značajan predmet ne samo za kulturno-povijesni odjel već i za cijeli Muzej. Također je revidirana, obrađena i istražena zbirka Domovinskog rata što je i prezentirano na tribini „Domovinski rat u fundusu Muzeja Moslavine“.
Stručnjaci koji su radili u kulturno-povijesnom odjelu Marija Bardić (20.10.1960.–30.6.1972.) Božidar Gerić (1.8.1972.–30.4.1979.) Ana Bobovec (1.10.1979.–30.4.1990.)
Srećko Karapetrić (26.6.1990.-2.6.1991.) Slavica Moslavac (1995.-1997.) Jasmina Uroda (1.12.2008.-) 9
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Najstariji predmet
KASA ZA DOKUMENTE I NOVAC
Kovač Stjepan Kasa za dokumente i novac 19. st. piljenje, tesanje i ulaganje, hrastovo drvo, željezo cjelina: d=31,5 cm, š=20 cm, d=20 cm inv. br. 327/E
Kasa izrađena od hrastovih dasaka s dnom oblika pačetvorine, na kojeg su pribijene bočne strane međusobno uložene na utor. Poklopac oblika pačetvorine s pojačanim rubom pričvršćen je pomoću dugih željeznih pantova na stražnju stranicu kase. Na prednjoj strani nalaze se dvije starinske brave, jedna je ispravna, druga djelomično oštećena. Kasa ima jedna ključ. Služi za spremanje dokumenata, novca i drugih vrijednosti.
Najvredniji predmet
PREKRIVAČ ZA KREVET, PLAET Šatović Mara Plaet, plahet 1875. Naopačni prijebor, lan i pamuk cjelina: d=194 cm, š=158 cm rese: d=7 cm inv. br. 45/E
Plaet ili plahet je laneni prekrivač za postelju, mogao je služiti i kao pregradni zid prigodom porođaja, a dolazi i u lijes kod sahrane djevojaka i mladih žena. Načinjen je od miješanog platna (lan i pamuk), sastavljenog od dvije pole. Na jednom kraju dužine u visini od 106 cm utkan je ukras raznobojnim pamukom i vunom. Na ukrašeni dio plaheta učvršćene su rese od lanenog konca. Na suprotnom dijelu plahet je usko strojem porubljen. Tehnika: naopačni prijebor. 10
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Najveći predmet
TKALAČKI STAN
Obitelj Čekovec Tkalački stan, razboj, tara 1850. tesanje, piljenje, bukovo drvo, trska cjelina: d=137 cm, š=85 cm, bilo=137cm, promjer vratila 26 cm inv. br. 128/E
Tkalački stan je sprava za izradu tekstilnih predmeta tkanjem. Razboj se sastoji iz dvije stranice ili stative sklopljene u četverougaoni oblik. To je temelj ili kostur tkalačkog stana, na kojem su smješteni svi ostali dijelovi: prednje i stražnje vratilo, brda, bila, listovi, cijepci i podnožaka. Drvo iz kojeg se radi stan je uglavnom od bukve. Na tkalačkom stanu izrađivale su se mnoge vrste platna, od finijih niti za svečane prilike, do debljih lanenih niti za radnu odjeću. Platno bez ukrasa zvalo se prostina, te platna s jednobojnim ili višebojnim ukrasima. Ukrasi na tekstilu izrađivani su tehnikama naopački starinski prijebor (prebirano, šurcano, z novin, pisanina...) vutlak ili vutlek, u zev ili u zijev, na daščicu ili na paličke.
PLAHTA ILI NECANA KOPERTA Pokas Ljubica Koperta 1940. Naopačni prijebor i necanje, lan cjelina: d=260 cm, š=174 cm čipka: d=50 cm inv. br. 783/E 11
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Najmanji predmet
SREBRNA ŠKUDA Marija Dobranić srebrna škuda 19.st., tvornička izrada cjelina: d= 56 cm, promjer = 4 cm inv. br. 32/E
Srebrni, vratno - prsni nakit nošen povrh koralja. Škude su nanizane na uskoj baršunastoj crnoj vrpci i predstavljaju srebrne talire iz vremena Marije Terezije. Taliri su nizani na petlje od metala. Množina vratno-prsnog nakita, osobito srebrnih škuda i zlatnih dukata predstavljala je i društveno - imovinski status nositelja.
Najneobičniji predmet
GUBA Guba, 20. stoljeće 1990. odvojena od panja bukovog drveta, guba; bušenje i savijanje, žica cjelina: d=68 cm drška od žice: d=59 cm cjelina-pri dnu: deblj.=9 cm guba-pri dnu: š=18 cm inv. br. 5804/E
Guba je polukružna izraslina (nametnik) i nalazimo je na kori drveta i panjevima, a koristi se za donošenje obredne uskršnje vatre. Uskršnja vatra pali se pred crkvom, a odnosi je svak svome domu. Naime, kroz gubu se provuće žica, koja služi raspirivaču da se ne opeče kada je nosi. O Uskrsu u mnogim našim krajevima ljudi pripravljaju pred crkvom pravu gomilu drva koju onda pale kresanjem kamena o kamen, a ne suvremenim upaljačem ili šibicom. No prije je svećenik palio vatru tako da je potpaljivao gubu, a zatim naslagana drva. Postojao je još stariji običaj da se vatra izaziva i guba pali trenjem drveta o drvo; to je tzv. živa ili sveta vatra. Kad je završio blagoslov vatre i narod 12
ETNOGRAFSKA ZBIRKA ušao u crkvu, onda bi dječaci ili momci palili svoj komad gube na blagoslovljenoj vatri i nosili je kući da ponovno potpale vatru na vlastitom ognjištu. Domaćica bi prije potpuno ugasila vatru u kući, očistila peć. Sve je to izraz želje da i u kući gori "sveta vatra". Premda je takvo održavanje vatre na ognjištu bila pretkršćanska tradicija, vremenom je to u Europi i kod Hrvata postao opći crkveno-narodni običaj s jasnim kršćanskim značenjem: svetu vatru koju je Bog zapalio među ljudima treba donijeti u svaki dom, tj. Bog neka bude prisutan u kući.
Najstariji izvor
AKVARELI SANDORA ERDÖDYJA
Preslike akvarela Sandora Erdödyja iz 1837. g. koji se čuvaju u Savaria Muzeum Szombathely – Horvat parasztviselet abrazolasok 1837-böl (slikovni prikaz seljačkih nošnji iz 1837.) Mapa sadržava 16 akvarela moslavačkih narodnih nošnji na kartolinama, 7 zagorskih i 8 mađarskih. To su ujedno i najstariji likovni prikazi narodnih nošnji, koje nam je u akvarelu ostavio mađarski plemenitaš Sandor Erdödy iz 19. stoljeća. On je 1837. godine, boraveći na svom obiteljskom imanju Moslavina (danas Neuropsihijatrijaska bolnica «Dr. Ivan Barbot») u Popovači, obilazio obližnja mjesta: Popovaču, Kutinicu, Okole, Osekovo, Voloder, Potok i Gornju Jelensku i slikao seljake u narodnom ruhu. Varijanta nošnje koju nam je Erdödy naslikao karakteristična je za jugozapadno područje Moslavine, tj. kraj koji se prostire od podnožja Moslavačke gore do rijeke Lonje i Česme, a prikazuje pretežno radnu, tj. neukrašenu ili tek rijetko ukrašenu, dječju, mladenačku i staračku žensku i mušku narodnu nošnju.
13
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Prvi predmet
ZASLON Kleić Jana Zaslon 1850. Tkanje, prišivanje, vezenje, domaće laneno platno i kupovna svila cjelina: d=90 cm, š=146 cm inv. br. 1/E nalazište: Osekovo
Pregača ili zaslon, dio svečanog ženskog ruha. Sastoji se od dvije pole platna, u struku ubrana i ojačana ošvicom i tvorničkom vrpcom (2 komada), koji se prišiva na kraju ubiranja. Ukras izveden uz ivice i sredinom pregače kupovnom raznobojnom svilom.
Restaurirani predmet
GREDENC, KREDENC Kredenc, vitrina 20. st. piljenje, ljepljenje, bojanje, ostakljivanje. Jelovina, furnirana orahom, staklo, mramor, ogledalo cjelina: d=58 cm, v=240 cm, š=188 cm bočno postolje: v=35 cm inv. br. 6183/E
Građanski stakleni ormar zvan i staklenjak, gredenc ili kredenc. Sastoji se od dva dijela: donjeg, koji s prednje strane ima dvoja vrata, te gornji dio koji je postavljen sprijeda na dva ukrasna držača i policom s unutrašnje strane, dok mu je stražnja strana spojena daskom. Staklenjak je za jednu trećinu uži od donjeg dijela, ima četvera vrata koja se otvaraju prema naprijed, s time što su bočna vrata djelomično ukrašena rezbarijom, a djelomično secesijskim staklima - zlatno zelene boje. Iznad unutarnjih vrata je postavljeno ogledalo. Unutrašnjost je podijeljena prečkom na dva dijela. Kredenc je restauriran i obojen smeđom bojom. 14
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Etnografski odjel O d p r v i h znanstvenih i istraživačkih radova godine 1962. te prve stalne p o s t a v e u potkrovlju južnog krila Muzeja godine 1963. odjel je tijekom prošlog razdoblja često mijenjao stručne djelatnike – e t n o l o g e , koncepciju izložbi, prostor i samu građu, dok je Moslavina kao područje istraživanja ostalo isto. Etnografska izložba – stalni postav, danas je izložena u prizemlju južnog dijela Muzeja, smještena u nekoliko prostorija, razdijeljena na više tematskih cjelina: arhitektura i okućnice, uzgoj i prerada žitarica, Lonjsko polje i moslavačko vinogorje, unutrašnje uređenje, narodne nošnje, oglavlja i nakit, duhovna kultura (Božić, uskrs, ivanje, jurjevo). Izložba sadržava preko 300-tinjak originalnih predmeta od tekstila, drveta, gline, metala i slame nastalih tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, zatim brojne izvorne fotografije ili njihove rekonstrukcije, makete i karte cijelog moslavačkog područja. Etnografska zbirka Muzeja Moslavine broji 2700 predmeta, 1140 predmeta evidentirano je u starim inventarnim knjigama, a 400 u programu M++. Najveći broj, oko 1000 pripada predmetima od lanenog i konopljenog platna, vune i sukna sakupljenih (njih 292) prilikom osnivanja Etnografske zbirke 1963. godine, dok su ostali predmeti tijekom kasnijeg perioda sakupljeni otkupom ili darivanjem. To su predmeti od drva, metala, slame, zemlje, ljuske jajeta, srebra, koralja, sedefa...i pripadaju razdoblju 19. i 20. stoljeća. U etnografskoj zbirci imamo, već petnaest godina, i dva predmeta na čuvanju i to: ormar i komoda iz 1937.g. bogato ukrašeni cvijetnim motivima i bajcani, koji se nalaze u stalnom etnografskom postavu.
15
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Najznačajniji projekt kustosa a) Monografija „Crvena i bijela Moslavina“, knjigao narodnim nošnjama Moslavine. Knjiga sadržava 136 stranica, sa sažetcima na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku, zatim 321-u crno bijelu i color fotografiju, tvrdi uvez. Knjiga objedinjuje etnografski razdvojenu Moslavinu, koja doduše pripada velikom Panonskom arealu, ali u etnografskom pogledu dijeli se na jugo zapadnu ili Crvenu i sjeverno istočnu ili Bijelu Moslavinu. Bijela ili sjeverno istočna Moslavina dobila je naziv zbog jednostavne lanene ili pamučne nošnje u kojoj je ukras izveden samo ubiranjem platna i tehnikama bijelog tkanja ili veza /vutlanje, dupljanje, gažvanje, šlinganje/, te tkanog prijebora, nasuprot nošnji Crvene ili jugozapadne Moslavine u kojoj je boja ukrasa pretežno crvena, izrađena tehnikama starinskog prijebora, vutlanja, na daščicu, u zev, ali i vezom. Različite vrste tkiva i različit pribor omogućavali su izradbu mnoštva ornamentalnih kompozicija i bogatstvo kolorita. b) MilkaTrnina-hrvatski slavuj Milka Trnina – hrvatski slavuj (1863. – 1998.), izložba i katalog kao prilog obilježavanja 135. godišnjice rođenja istaknute operne pjevačice Milke Trnine. Izložba je bila postavljena u Kutini, Križu, Ivanić Gradu, Bjelovaru, Novoj Gradišci, Sisku i Zagrebu. Tr n i n u s u z v a l i s j a j n o m z v i j e z d o m i aristokratkinjom svoje umjetnosti. Svjetsku slavu postigla je upravo svojom veličanstvenom pojavom, divnim zvonkim glasom, savršenom igrom, umjetničkim osjećajem i ukusom. Bila je umjetnica velike muzikalnosti, profinjene stilske kulture i čudesnog opernog temperamenta. U svoje je kreacije unosila jedinstvenu pjevačku i glumačku izražajnost. 16
ETNOGRAFSKA ZBIRKA Izdavačka djelatnost - bibliografija o predmetima Muzealci su za potrebe brojnih izložbi tiskali raznovrsne deplijane, kataloge, mape, priručnike, brošure, razglednice i zbornike. Hlevnjak Branka; Višnja Sever-Siglhuber: Zorka Sever, slikarstvo 1910.-1973., Zagreb, 2008. Moslavac, Slavica: Posoblje i pokućstvo u Prvi etnološki katalog tradicijskom domu, Kutina, 2009. „Narodni vezovi Moslavac, Slavica: Crvena i bijela Moslavina, Kutina, južne Moslavine“, 1983. 2008. Moslavac, Slavica: Tradicijska oglavlja i nakit Moslavine, hrvatske Posavine, Turopolja i novljanskog kraja, Kutina, 2001. Moslavac, Slavica: Akvareli Sandora Erdödyja, Kutina, 2002. Moslavac, Slavica: Etnografska ostavština Zorke Sever, Kutina, 2005. Moslavac, Slavica: Građanski elementi u tradicijskom odijevanju, Kutina, 2006. 27. godina etno odjela, 30 godina Muzeja Moslavine, Kutina, 1990. Slavica Moslavac: Etnologija, 40 godina Muzeja Moslavine, Kutina, 2000. Petrović, Leš, dr. Tihana: Rupičasta tkanja vutlak i gažva.U: Zbornik Moslavine II, 1991.-1992., Kutina, 1993 Nasljeđe - povijesne, prirodne i kulturne znamenitosti Moslavine i zapadne Slavonije, Kutina, 2006. Römer, Bela: Narodne nošnje iz Hrvatske po slikovnoj dokumentaciji iz 1837. g.U: Etnografski pregled 4, Beograd, 1962. Somek-Machala, Božica: Tekstilne tehnike na tkalačkom stanu u Moslavini, odnosno kutinskom kraju, Zbornik „Čazma u prošlosti i danas“, Čazma, 1979.
Stručnjaci koji su radili u etnografskom odjelu Nada Getvaj (prva sakupljanja i obrada iz 1962.-63., i prva postava zbirke). Božica Somek-Machala od 1968.-1971., Nada Pisac 1971.-1973. i 1993.- 1999., Sloboda Škunca 1975.-1978., Slavica Moslavac 1980.- ... 17
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Najstariji predmet
ŽRTVENIK - KULTNA POSUDA Kaniška Iva, Osušak Starčevačka kultura 5400–4300 g. pr. Kr. V. = 9,5 cm inv. br. A/732 p Arheološko istraživanje 1978.g.
Glinena posudica neobičnog oblika na 4 kratke valjkaste nožice, plitkog četvrtastog recipijenta, sa životinjskim protomama (glavama) na uglovima. Služila je u kultne svrhe ili bila priložena u grob kao pokojnikov osobni predmet. Kultni predmeti u obliku (neobičnih) posudica karakteristični su za razdoblje neolitika (kamenog doba), koje na našim prostorima obuhvaća nalazišta Starčevačke kulture (5 600 – 4 600 g. pr. n. e.) Mogle su služiti kao kadionice prilikom određenih kultnih rituala, ili u svakodnevnoj upotrebi, za izgaranje opojnih (mirisnih) tvari. Dijelovi tih posudica su stilizirane glave (ili tijela) životinja: svinje, ovce ili koze - to su već bile domaće životinje i predstavljale su simbol plodnosti.
Najmanji predmet
GEMA ZA PRSTEN
Osekovo, Ciglenice Kultura rimskog razdoblja, 2. – 4. st. Dimenzije: 0,9 x 0,7 cm Inv. br 5 880 A a Sustavno arheološko istraživanje 1999.g.
Gema (umetak) za prsten od tamne staklene paste s urezanim prikazom ljudskog lika (ili božanstva). Geme, kao umeci za prstenje mogle su biti od poludragog ili dragog kamenja (vjerojatno i od staklene paste), a ukras je bio urezan (intaglio) ili reljefan (kameja). 18
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Najveći predmet
MLINSKI KAMEN
Garić-grad Kasni srednji vijek, 14. – 16. st. Promjer = 110 cm Inv. br. A/213 sv Probno arheološko istraživanje 1964.g.
Veliki, masivni mlinski kamen
Najvredniji predmet
IDOL
Mikleuška, Gradina Marić Starije željezno doba, 1. tis. Pr. Kr. V = 7,5 cm inv. br. A/96 p Probno arheološko istraživanje 1964.g,
Antropomorfna muška figurica od keramike, shematizirana, s istaknutim obilježjem sexusa. Kao simbol plodnosti u obliku muškoga lika, ova je figurica posve izuzetna, jer su tijekom pretpovijesti plodnost uglavnom simbolizirali ženski likovi. (Pripisuje se razdoblju starijeg željeznog doba (1. tisućljeće pr. n.e), iako postoji vjerojatnost da pripada Vučedolskoj kulturi (3. tisućljeće pr. n. e.). 19
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Najneobičniji predmet
KULTNI PREDMET - ŽRTVENIK Tomašica, Ravnice, Korenovska kultura, 5 100 – 4 300 g. pr. n. e. Dimenzije: 4 x 6,3 x 4,7 cm Inv. br. A 136 p Probno arheološko istraživanje 1966.g.
Keramički predmet četvrtastog oblika, na četiri kratke nožice, blago udubljene gornje plohe s tunelastom ušicom (za vješanje) u sredini. S jedne strane (na užem dijelu) predmet ima pravilnu šupljinu koja seže samo do polovice. Ukrašen je karakterističnim linearno-trakastim motivom u kombinaciji urezanih linija i spiralnih kukica. Tzv. „žrtvenik“ iz Tomašice posve je neobičan, jer je jedinstven – nešto slično po obliku do sada nije pronađeno, iako je ukrašen tzv. linearno-trakastim ukrasom, tipičnim za Korenovsku kulturu.
Najstariji izvor Vjesnik hrvatskog arheološkog društva XIII/XIV (1913./14.)
Naš poznati arheolog Josip Brunšmid objavio je predmet nađen 1892.g. na lokalitetu Kutinska lipa u Kutini – brončani ukras rimskih kola u obliku golog poprsja crnca na osmerostranom postamentu koji izlazi iz cvijetne čaške, sa zatvorenim ušicama u obliku ljudskih prstiju. (Antikni figuralni bronsani predmeti u hrv. Nar. Muzeju u Zagrebu).
20
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Prvi predmet Pokretni arheološki materijal uveden je u tri inventarne knjige arheološke zbirke – prema razdobljima: pretpovijest; antika (rimsko razdoblje) i kasni srednji vijek (12. – 16.- st.)
PRETPOVIJEST - KAMENA MOTIKA Velika Mlinska Lasinjska kultura, 3 700 – 3 200 g. pr. Kr D = 23,7 cm; š = 10,2 cm Inv. br. A/1 p Zaštitno arheološko istraživanje 1964.g.
ANTIKA - AMFORA Okešinec, Sipćine Kultura rimskog razdoblja, 2. – 4. st. V = 50 cm (prije restauracije) Inv. br. A/1 a Probno arheološko istraživanje 1964.g.
KASNI SREDNJI VIJEK - POKLOPAC Kutina, Plovdin-grad Kasni srednji vijek, 14. – 16. st V = 8 cm Inv. br. A/1 sv Zaštitno arheološko istraživanje 1963.g.
Materijali od kojih su predmeti načinjeni Pretpovijest: glina-keramika, kamen, bakar, bronca Rimsko razdoblje: kamen, opeka, glina – keramika, željezo, bronca, olovo, kost, srebro, zlato, staklo, staklena pasta Kasni srednji vijek: kamen, željezo, glina – keramika, mesing (mjed), kost 21
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Restaurirani predmet
ZDJELA
Osekovo, Ciglenice Kultura rimskog razdoblja, 2. – 4. st. n. e. V = 16 cm Inv. br. 5 911 a Sustavno arheološko istraživanje 2005.g.
Velika bikonična ukrašena zdjela od finije sive keramike s blago profiliranim ravnim obodom. (86 ulomaka ove zdjele nađeno je tijeko sustavnog arheološkog istraživanja 2005. godine u prvom istražnom bloku (sonda F/11) – rekonstruirana je u preparatorskoj radionici Marine Gregl u Zagrebu 2007.g.).
Arheološki odjel Tri godine po osnutku Muzeja Moslavine u Kutini, započeo je s radom i arheološki odjel (1963.). Najprije su izvršena rekognosciranja terena, a potom se pristupilo arheološkim istraživanjima u svrhu prikupljanja pokretnog arheološkog materijala i formiranja arheološke zbirke. Do tada su postojala samo nepotpuna saznanja o nekim mjestima na kojima se odvijao život u bližoj ili daljoj prošlosti. Ivan Kukuljević Sakcinski 1873.g. u svom djelu Panonija Rimska spominje dva arheološka nalazišta: Ciglenice u Osekovu i Kutinsku lipu, u kontekstu rimske putne mreže, a 1892. godine izvršeno je prvo arheološko istraživanje Kutinske lipe – tada je Kutina imala povjerenika Arheološkog (tada Narodnog) muzeja u Zagrebu. 22
ARHEOLOŠKA ZBIRKA O ostacima srednjovjekovnog graditeljstva u Moslavini pisao je i naš poznati povjesničar i utemeljitelj konzervatorske službe u Hrvatskoj, Novljanin Gjuro Szabo. U djelu: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji on piše o Garić-gradu, Moslavina-gradu, Kraljevoj Velikoj, Kutini, Plovdin-gradu… I arheolozi zagrebačkog arheološkog muzeja povremeno su obilazili naš teren i otkrili više nalazišta (Ivica Degmedžić, Branka Vikić i Aleksandra Faber). Neposredno prije osnivanja Muzeja u Kutini, 50-tih godina 20. st. početna arheološka istraživanaja u Kutini (na Aušovu i Plovdin-gradu) izvršio je Ante Glavičić (kasnije direktor Muzeja u Senju). U projekt revitalizacije Garić-grada (1968. – 1971.g.), koji je obuhvatio arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, pored Muzeja Moslavine (Dragica Iveković), bili su uključeni i: Povijesni muzej Hrvatske (Milan Kruhek) i restauratorski zavod Hrvatske (Ivo Maroević). Godine 1976. rekognosciranjem je otkriven pretpovijesni lokalitet na položaju Osušak u Kaniškoj Ivi. Arheološkim istraživanjem pod vodstvom prof. dr. Stojana Dimitrijevića 1978.g. utvrđeno je da se radi o naselju Korenovske kulture na starčevačkom stratumu. Regulacijom Ilove 1979.g. presječeno je naselje Korenovske kulture na položaju Berek u Tomašici. Naknadnu obradu nalazišta i materijala izvršio je prof. dr. Aleksandar Durman (83 zemuničke jame i bogata linearno-trakasta keramika). Nekoliko značajnih arheoloških nalazišta na području Moslavine otkriveno je i tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi plinovoda Kutina – Virovitica, koje jevodio Nenad Hölbl (AMZ). Na istraživanju Gradine Marić u Mikleuškoj 1990. g. bili su angažirani članovi arheološke sekcije Muzejskog društva sjeverozapadne Hrvatske (arheolozi iz Bjelovara, Sesveta i Čazme), a voditeljica istraživanja je bila Marina Šimek iz Varaždina. U novije vrijeme o zaštiti arheološke baštine brine i konzervatorska služba Ministarstva kulture (Amelio Vekić, Zoran Wiewgh, Ivana Miletić). Nekoliko lokaliteta upisano je u Registar kulturnih dobara RH (Ciglenice, Kutinska lipa, Gradina Marić…) Prvi stalni arheološki postav u Muzeju Moslavine otvoren je 1970.g., a od tada do danas nekoliko puta je promijenjen, uglavnom zbog prilagodbi izložbenom prostoru. I arheološka topografija Moslavine također je upotpunjena, tako da danas imamo 60-tak poznatih arheoloških nalazišta (što još uvijek nije konačna brojka). 23
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Najznačajniji projekti kustosa Rimski kompleks Ciglenice u Osekovu i Rimsko nalazište u Kutinskoj lipi u Kutini su dva projekta koja uključuju sustavna arheološka istraživanja (u Osekovu je započelo 1998.g.; a u Kutini 2004.g.), konzervatorske radove i prezentaciju u turističke i edukativne svrhe. Vrlo bogat i raznolik pokretni arheološki materijal sa obadva nalazišta čini značajan dio fundusa arheološke zbirke Muzeja Moslavine, koji nakon obrade treba biti prezentiran u okviru stalnog arheološkog postava.
Ciglenice u Osekovu
Kutinska lipa u Kutini 24
ARHEOLOŠKA ZBIRKA Izdavačka djelatnost - bibliografija o predmetima TEŽAK GREGL, Tihomila: Kultura linearno trakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj, Korenovska kultura, Zagreb, 1993. TEŽAK GREGL, Tihomila: NEOLITIK I ENEOLITIK. U PRAPOVIJEST, Zagreb, 1998. STOTINU HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA; (Osekovo, Ciglenice); LZ Miroslav Krleža, Zagreb, 2006. RATNICI NA RAZMEĐI ISTOKA I ZAPADA, 2004.; katalog izložbe, Zagreb, 2004. SIMBOL BOGA I KRALJA, PRVI EUROPSKI VLADARI; katalog izložbe (autor: Aleksandar Durman), Zagreb, 2006. RIMSKI KOMPLEKS CIGLENICE U OSEKOVU; katalog izložbe (autorica: Ana Bobovec); Kutina, 2008. BOBOVEC, Ana; Pećnjaci s prednjom dekorativnom pločom nađeni u moslavačkim srednjovjekovnim gradovima. U: Izdanja HAD-a 21, Zagreb, 2003. IVEKOVIĆ, Dragica; Rezultati sondažnih arheoloških istraživanja na području Moslavine. U: Zbornik Moslavine I, Kutina, 1968. BRUNŠMID, Josip; Antikni figuralni bronsani predmeti u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu. U: VHAD XIII/XIV, Zagreb, 1913/14. VODIČ KROZ STALNI IZLOŽBENI POSTAV ARHEOLOŠKE ZBIRKE MMK (autorica: Ana Bobovec), Kutina, 2003. BOBOVEC, Ana; Arheološko nalazište Kutinska Lipa, Kutina 2009.
Stručnjaci koji su radili u arheološkom odjelu Dragica Iveković od 1.6.1963.-21.9.1970. Višnja Plemić 15.4. 1972.-14.12.1973. Damjan Lapajne 3.2.1975.-1.2. 1979. Ana Bobovec 1. 5. 1990.25
GALERIJSKA ZBIRKA Najstariji predmet
Bužan Joso Portret starice 1907. pastel suhi, papir cjelina: v=620 mm, d=420 mm inv. br. 99G Joso Bužan je akademski slikar (Sisak, 1873. - Zagreb, 1936.). Učio je slikarstvo u Obrtnoj školi u Zagrebu, poslije u Beču, Njemačkoj i Italiji. Slikao je motive i likove iz seljačkog života, običaje Roma, žanr-prizore i likove seljaka. Njegove se slike odlikuju šarenilom narodnih nošnji, a crteži i akvareli uspjeliji su od djela izrađenih u drugim tehnikama. Ovaj portret starice u narodnoj posavskoj nošnji zacijelo je njegov psihološki najuspjeliji portret u tehnici pastela. Prozirnost, mekoća i bogatstvo tonova te osobitosti pastela u ovom su djelu izrazite. Ova slika je poklonjena Muzeju Moslavine 1966.g. i uvedena u inventarnu knjigu. Nije navedeno tko je poklonioovu sliku.
Najmanji predmet
Milat Ivan Starica crtež kistom, papir cjelina: v=105 mm, d=105 mm inv. br. 435G
Portret «Starice» je zapravo lik njegove punice. Kistom u sepiji ovim portretom Milat pokazuje svoje oduševljene i utjecaj velikog Rembrandta. Izražena je snažna karakterizacija osobe. Ovaj portret spada u njegove najbolje crteže kistom. Starost na licu i izgubljeni pogled dobro realizira laviranim crtežom u rembrandtovskoj maniri. Sepija daje više topline jednom od najboljih i najmanjih njegovih djela. 26
GALERIJSKA ZBIRKA Najveći predmet
Dogan Boris Pejsaž - 64 1964. ulje, platno cjelina: v=1000 mm, d=1400 mm inv. br. 100G
Vizualizacija prirodnog ishodišta Borisa Dogana krenula je iz samoga tla. Pogledom odozdo, s očištem priljubljenim uz tlo, hvatao je površinske slojeve zemljine površine, njezina gustog vegetacijskog ovoja, biljnog pokrova, koji se na slikanoj plohi transformirao u fino umreženo tkanje. Njime je vertikalno ispunjavao plohu, kao na izduženom ekranu, ostavljajući horizontu i nebu tek uski tračak prostora, što njegove pejzaže kompozicijski još svojstvenije obilježuje. Sasvim osobna "doganovska vegetacija" slikana istančanim grafizmom kao da je uronjena u sam supstrat prirode. Rukopisni grafizam mrežastih struktura, posve već blizak jeziku enformela, materijalizirao je Doganovu viziju prirode uzdignuvši je do mita.
Najvredniji predmet
Šutej Miroslav Plava slika 1968. slikarska, obojeno drvo cjelina: v=110 mm, d=950 mm inv. br. 79G
27
GALERIJSKA ZBIRKA Miroslav Šutej, akademski slikar i grafičar (Duga Resa, 1936.), diplomirao je 1961. na Akademiji u Zagrebu. Bio je suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića, usavršavao se u Parizu, a od 1978. predaje na Akademiji u Zagrebu. Brojne su njegove samostalne i skupne izložbe u zemlji i inozemstvu. U Kutini je Šutej imao svoj prvi atelijer. Šezdesetih godina napušta štafelajno slikarstvo i započinje eksperimente plohom. Rotira crno bijele geometrijske forme stvarajući nemirnu bogato ritmizirajuću kompoziciju i vizualne efekte. Negira dvodimenzionalnu plohu i ulazi u trodimenzionalnost. S vremenom preko kolaža dolazi do slike objekta. Kreira maštovite mobilne grafike koje provociraju promatrača da i sam pokuša pomicanjem krakova stvarati nove kompozicije - nove vizualne efekte. Također radi pomične, živo obojene skulpture u drvu i drugim materijalima. Sredinom 70-ih poticaj nalazi u šarolikosti narodne umjetnosti. Ludički element i eksperiment provlače se cijelim njegovim opusom. Muzej u Kutini posjeduje 10 njegovih djela iz 60-ih i 70-ih godina, upravo kada dobiva najznačajnije nagrade i svjetska priznanja.
Najneobičniji predmet
Šutej Miroslav Mala slika "R žuti" 1968. oslikano drvo, drvo cjelina: v=755 mm, d=550 mm inv. br. 80G
Poseban značaj imaju Šutejevi trodimenzionalni objekti s pomičnim krakovima i segmentima (kao i identični principi koje je kasnije, 1969., primijenio u polju grafike), dokinuvši tezu da umjetnik u potpunosti ne definira i dovršava svoje djelo. Time promatrač postaje «umjetnikov suigrač i partner» (Z. Maković) pa djelo ostavljavječno otvorenim i nezavršenim. 28
GALERIJSKA ZBIRKA Najstariji izvor
«Kutinski kulturni krug» Autor: Milan ilić Godina izlaska: 1972. Tisak: Narodna tiskara Kutina
Najstariji izvor (katalog) govori o počecima osnivanja galerijskog odjela Muzeja Moslavine u Kutini. Kustos Milan Ilić u katalogu piše o prvim kutinskim slikarima i o prvim donacijama koje su utjecale na formiranje fundusa galerijskog odjela. Tu se navode i prve izložbe koje su postavljene u sobama na katu Muzeja još prije osnutka Galerijskog odjela 17.11.1972. godine.
Prvi predmet
Milat Ivan Muzej 1961. - cjelina lesonit, ulje cjelina: v=1000 mm, d=700 mm inv. br. 63G
Materijali od kojih su predmeti načinjeni Materijali od kojih su građena likovna djela: kamen, drvo, papir, platno, metali: (bronca, željezo), gips, staklo. Tehnike izvedbe: slikarska, kiparska, grafička, crtačka i kombinirana tehnika. 29
GALERIJSKA ZBIRKA Restaurirani predmet
Autor nepoznat, Portret građanina u bijelom prsluku 1890. ulje, platno cjelina: v=525 mm, d=410 mm inv. br. 631G
Ovo ulje je jedno od najstarijih djela iz fundusa Galerije Muzeja Moslavine. Dospjelo je u fundus kao poklon. Na slici je portret muškarca srednjih godina iz razdoblja historicizma. Za ovaj portret, Mato Satrčić kaže da predstavlja kutinčanina Rehnicera. Naslikan je čovjek koji pripada bogatijim slojevima ondašnjeg društva, a to se prepoznaje po odijelu. Slikao ga je nepoznati majstor koncem 19.st.ili početkom 20.st. U načinu slikanja vidljiv je lazurni premaz boje i bogate tonske modelacije. Djelo je restaurirala 2003.godine slikarica Alma Orlić iz MUO-a Zagreb.
Galerijski odjel
30
GALERIJSKA ZBIRKA Muzej Moslavine do 1972. godine prikupio je respektabilan broj vrijednih umjetničkih djela, (oko 116 inventarnih brojeva), te se tako pokazala potreba za formiranjem galerijskog odjela. Godine 1983. administrativna zgrada «Stare banke» iz razdoblja historicizma, dodijeljena je od Skupštine općine Kutina na trajno korištenje Galeriji Muzeja Moslavine. Danas zbirka broji 738 radova u tehnikama: ulja na platnu, akvarela, grafika, crteža, pastela, skulptura itd. Zbirku su značajno obogatili svojim donacijama, Ivan Milat, obitelj Zorke Sever i obitelji Rudolfa Donassya i Miroslava Šuteja. Djela su po svome izričaju i tematskom pristupu heterogena. Zbirka predstavlja presjek moderne hrvatske umjetnosti 20. stoljeća sa značajnim enciklopedijskim imenima: (J. Bužan, M. Tartaglia...)
Najznačajniji projekt kustosa Za sadašnjeg kustosa njegov najznačajniji projekt je rad na zbirci Ivana Milata koja broji 190 djela različitih tehnika (ulja, crteži, grafike, akvareli i kiparska djela). Poseban je naglasak na njegovom vrlovrijednom crtačkom opusu.
31
GALERIJSKA ZBIRKA Izdavačka djelatnost - bibliografija o predmetima Skupina autora: Kutina – povijesno – kulturni pregled s identitetom današnjice, Kutina, 2002. Milan Ilić: Kutinski kulturni krug, Kutina, 1972. Mladen Mitar: Kutinski opus Miroslava Šuteja (1966. – 1978.)g., Kutina, 2006. Mladen Mitar: Vodič, Kutina, 2004. Skupina autora: Zbornik Moslavine (V-VI), Kutina, 2002./2003. Mladen Mitar: Ivan Milat-retrospektiva (1952.-2002.), Kutina, 2002. Skupina autora: 30 godina Muzeja Moslavine, Kutina 1990. Mladen Mitar: Galerija Muzeja Moslavine, Kutina, 1999. Juraj Baldani: Ivan Milat, Kutina, 1982.
Stručnjaci koji su radili u galerijskom odjelu
Milan Ilić 1.3.1971. - 1.7.1973. Ivan Milat 1.3.1976. - 30.06.1984. Tihomir Krsmanović 15.11.1985. - 4.9.1991. Mladen Mitar 1.1.2001. -
Rudolf Donassy, portret djevojke - reprodukcija 32
The best The Moslavina Museum in Kutina is a complex museum institution that deals with the collection, cataloguing, presentation and publication of the cultural and historical heritage of Moslavina, and due to the county organization, also Croatian Posavina and western Slavonia. It was founded on 14 th of March 1960. as the Archive and Museum of the Revolution. On the 17 th of May in 1963. National committee of Kutina County changed the name "The Archive and Museum of the Revolution" in "The Moslavina Museum in Kutina" and also ofically registerd departments: Archaeological, Ethnographic, Labor movement and NOB (National Liberation War) and Photolab (although the material was collected before registratin of departements.). Until 1983. Gallery departement wasn´t registerd, but Museum occasionally organized art exhibitions of paintings and sculptures by domestic and foreign artists. In this way, initial fundus of art pieces were made. The part of the Museum activities that includes the professional cataloguing, presentation and preparations for the publication of collected material is carried out in two facilites: in the Museum building (the Erdödy manor house from the 18th century) and the Gallery building (the "old bank" from the end of the 19th and the beginning of the 20th century). Permanent exhibitions are situated in Moslavina Museum: Ethnographic, Archaeological and Cultural and historical, and in the Gallery: permanent exhibition of paintings and sculptures is on the first floor, and the ground floor of the building has been set aside for temporary exhibitions, promotions and lectures. Due to the rearrangement of the Gallery building, permanent exhibition is stored in depot. Museum work is accomplished in cooperation with experts and without them museum activities wouldn´t be successful. Professional museum work and secondary museum work is carried out by curiators, preparators, restorations, photographers…… Museum collections are most frequently inspected by children of all ages, and if they are students, they often get various thems for homeworks, and all the answers are hidden in professional and scientific museum books. So we decided to make their work easier and answer most frequent questions like: which objects in certain collection are the smallest, the biggest, the oldest, the most valuable, the most unusual, which objects in certain collections are fistly acquired, what was published firstly, what are the most significant projects, which experts worked in Museum, which are the most significant restaured objects and what does each collection contain. Here are the answers!
ISBN 978-953-7135-25-6