Modeli promocije nacionalne književnosti

RADNI SASTANAK: Modeli i programi promocije nacionalnih knji탑evnosti Booksa, 28. svibnja 2012., 12:00

RADNI SASTANAK: Modeli i programi promocije nacionalnih književnosti U sklopu ovogodišnjeg Festivala europske kratke priče (FEKP) u klubu Booksa će se održati radni sastanak s temom različitih modela i programa promocije nacionalne književnosti na kojem će uz predstavnike hrvatskih kulturnih institucija i organizacija sudjelovati i niz gostiju iz stranih organizacija koje se bave promocijom nacionalnih književnosti. Vjerujemo da je promocija nacionalne književnosti kako u zemlji tako i u inozemstvu jedna od ključnih strategija za stvaranje kvalitetne književne produkcije, održavanje vitalnog tržišta knjiga te očuvanja digniteta književničke profesije. Upravo je zbog toga cilj ovog susreta razmjena iskustava s onim zemljama koje već godinama sustavno provode nacionalne programe promocije domaće književnosti, a usporedive su s Hrvatskom po broju stanovnika, BDP-u ili iskustvu tranzicije.

Tako je među gostima ovogodišnjeg FEKP-a niz stručnjaka koji rade na programima promocije nacionalne književnosti u okviru nekoliko stranih institucija: Alexandra Büchler iz organizacije LAF (europska platforma za književnu razmjenu Literature Across Frontiers), Bas Pauw iz DFL-a (Nizozemska zaklada za književnost), Janis Oga iz Letonskog književnog centra (Latvian Literature Centre) te Katja Stergar iz Slovenskog Centra za knjigu i mreže Traduki (europska mreža za promicanje književnosti i knjiga, u koju su uključene Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Švicarska).

Teme o kojima će biti riječi tiču se zakonske regulative i institucionalnog okvira unutar kojega se vrši promocija nacionalne književnosti, konkretne financijske potpore piscima, izdavačima, promotorima te prevoditeljima na druge jezike, promocije književnosti kroz književne manifestacije, javne knjižnice ili druge organizacije, prezentacije autora i djela na međunarodnim sajmovima knjiga i tome slično. U skladu s navedenim, ovaj radni sastanak započet će promišljanje o načinima sustavne brige o knjizi na državnoj razini te dobrim praksama koje nama u Hrvatskoj mogu poslužiti za olakšavanje trenutno alarmantnog stanja s knjigom.

Da bi fokus radnog sastanka mogao biti na diskusiji i razmjeni iskustava, a ne na prezentaciji svakog

pojedinog modela, pripremili smo upitnik na koji su odgovorili i gosti tribine i neki od suradnika Festivala koji nam se ove godine nažalost nisu mogli pridružiti. Na taj će se način sudionici radnog sastanka kao i njegovi gosti i prije samog događaja moći upoznati s osnovnim informacijama o pojedinim modelima.

Na upitnik su odgovorili: Snia Garcia iz Instituta Rasmon Llull za Kataloniju, Jim Hinks iz Comma Pressa za Ujedinjeno Kraljevstvo, Oliver Møystad iz NORLA-e (agencija Norveška književnost u inozemstvu) za Norvešku, Ina Pouant iz Francuskog instituta za Francusku, Bas Pauw iz DFL-a za Nizozemsku te Katja Stergar iz JAKRS-a za Sloveniju te im ovim putem svima srdačno zahvaljujemo, a posebno Alexandri Büchler kao i Zvjezdani Karlović i Georgu Christianu Lacku iz Austrijskog kutlurnog foruma na podacima koji su nam pomogli u sastavljanju ovog letka.

Austrija Što se tiče promocije kulture i književnosti, u slučaju Austrije su bili dostupni samo podaci o promociji unutar same zemlje. Nakon donošenja novih propisa o financijskoj potpori muzejima, u Austriji je došlo i do redefiniranja i novog organiziranja knjižničarskog područja kao važnog područja kojem je potrebna financijska potpora kao i do formiranja nove strategije potpore knjižnicama. Po prvi je put u austrijskoj povijesti došlo do definiranja jedinstvenih standarda za javne knjižnice. Grupa eksperata koja se sastojala od predstavnika Ministarstva kulture, predstavnika udruženja knjižara, knjižnica i knjižničnih usluga analizirala je međunarodne koncepte i vrijednosti te na temelju toga donijela pravilnik o proporcionalnom odnosu između broja stanovnika nekog mjesta te veličine knjižnica u tom mjestu, njihovog radnog vremena, broja zaposlenih i daljnjeg obrazovanja zaposlenih. Godišnji poticaj knjižnicama povećan je na 500,000€, a daljnji se razvoj planira na dva područja. Prvo, poticat će se poboljšanje infrastrukture (izgradnja multimedijskog fonda i nabava hardvera). Drugo, poticat će se inovativni i dugotrajni projekti koji teže novoj izgradnji ili restrukturiranju starih knjižnica, izgradnji mreže knjižnica i inovativnim uslugama. Cilj programa pod nazivom Büchereiförderung NEU je usavršavanje zaposlenika, veća dostupnost građe i povećanje kvalitete multimedijskog fonda. Osim toga, Ministarstvo kulture dodjeljuje poticaje za usavršavanje knjižničara i poticanje čitanja u Austriji. U okviru programa poticanja čitanja, koji je 2010. godine proveden peti put, organizira se festival čitanja u obliku skupnih javnih čitanja u knjižnicama. Također se provode javne reklamne kampanje kojima se promovira čitanje. Nadalje, svake se godine organizira međunarodni bibliotekarski kongres te se raznim mjerama potiče otvaranje novih knjižara, a dodjeljuje se i godišnja nagrada – Orden časti za zasluge za rad u knjižnom sektoru.´ Francuska

Knjižni sektor je prvi sektor u kulturnoj industriji, a francuski drugi najprevođeniji jezik nakon engleskog, dok je Francuska zemlja koja najviše prevodi (13% svih objavljenih prijevoda na svijetu objavljeno je na francuskom jeziku). Ulažu se veliki napori da se zadrži ta pozicija. 2010. godine objavljeno je 63052 knjige od čega su 9406 bili prijevodi. Radi se o tržištu koje je bazirano na izdavačima, a ne agentima.

Promocija nacionalne književnosti vrlo je važna u Francuskoj te njome upravljaju Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova. Tri su glavna aktera: Nacionalni centar za knjigu koji je dio Ministarstva kulture (CNL), Odbor za izvoz francuske knjige (BIEF) koji se financira novcem Ministarstva kulture i privatnim donacijama izdavača te konačno ambasade (diplomatske usluge, Francuski institut u Parizu te lokalni instituti u drugim zemljama).

CNL se osim promocijom književnosti bavi i drugim aspektima književnosti kao i općenitije knjigom (humanističke i društvene znanosti, stripovi, znanost i sl.).

BIEF pruža usluge izdavačima putem projekata za razvoj izvoza, kupnju autorskih prava i internacionalnih partnerstva. Aktivnosti BIEF-a organizirane su na tri glavna područja: promociju francuske književnosti na sajmovima knjiga diljem svijeta; analizu međunarodnih tržišta i povezivanje izdavača iz cijelog svijeta kroz programe profesionalne razmjene.

Ukupni proračun Ministarstva kulture je 2.2% ukupnog proračuna Francuske. Od toga je 3.3% namijenjeno programima promocije književnosti. Proračun Ministarstva kulture namijenjen knjizi iznosi 247 milijuna € čemu treba dodati i doprinos Ministarstva vanjskih poslova. Ta 247 milijuna dijele knjižnice, knjižare, autori i CNL. Prema izvještaju o izvozu francuske knjige koji je napravljen 2009. godine samo za promociju književnosti u inozemstvu dana je ukupna javna potpora od 10 165 671 € od čega za izvoz 2 583 049 € (od Ministarstva kulture 2 213 149 € i od Ministarstva vanjskih poslova 369 900 €), za potporu za autorska prava, prijevode i prevoditelje osigurano je 5 171 464 € (od Ministarstva kulture 2 568 600 € i od Ministarstva vanjskih poslova 2 602 864 €) a za promociju 2 411 158 € (od Ministarstva kulture 1 188 200 € i od Ministarstva vanjskih poslova 1 222 958 €).

Francuska ima posebnu strategiju za promociju francuskih knjiga u inozemstvu koja nastoji više koordinirati tri navedena aktera. Opća strategija koju je usvojio CNL spominje stvaranje web portala za francusku knjigu na engleskom jeziku (www.francelivre.org), stvaranje jedinstvene instance za kontakt u inozemstvu - kulturnog atašea ili atašea za knjigu (ovisno o zemlji), osnivanje godišnjeg dana za francusku knjigu, potpora za knjižare koje prodaju knjige na francuskom, potpore za strane prevoditelje, promocija pisaca, pozivnice piscima i sl.

Postoje mnogi programi potpore piscima kao što su stipendije koje dodjeljuje CNL te stipendije koje dodjeljuje Francuski institut za autore koji rade za škole, za predavanja, čitanja itd. Osim toga, postoje i posebni programi za pisce u Francuskoj i programi promocije francuskih pisaca u inozemstvu.

Procijenjeni troškovi za promociju francuskih autora (ne knjiga!) u inozemstvu iznose do 2.4. milijuna €.

Konačno, postoje mnogi programi za promociju čitanja u javnosti. Sada su ti programi uglavnom usmjereni na digitalne resurse. Francuski instituti u različitim zemljama mogu biti više ili manje uključeni u taj program u raznim zemljama gdje postoji mnogo programa za knjižnice poput kupnje časopisa na francuskom, donacije knjiga, organizacije seminara, stvaranje mreža frankofonih knjižnica, pozivanje stručnjaka. Knjižare su također uključene na nacionalnoj razini kao i na internacionalnoj razini (za knjige na francuskom).

Nizozemska U Nizozemskoj ne postoji zakonska regulativa o knjizi, ali Ministarstvo kulture u potpunosti financira Nizozemsku zakladu za knjigu (DFL – Dutch Foundation for Literature), koja je jedina institucija zadužena za promociju nizozemske književnosti i u zemlji i u inozemstvu (izuzev Flamanske zaklade koja se bavi isključivo promocijom flamanske književnosti te je financirana iz drugih sredstava). DFL se brine za nizozemski štand na međunarodnim sajmovima knjiga, financijski podupire prijevode nizozemskih djela na druge jezike, ali i prijevode stranih djela na nizozemski jezik te pokriva putne troškove pisaca koji putuju na promocije u inozemstvu. Kod sudjelovanja u financiranju međunarodnih projekata, DFL često daje prednost onim događanjima na kojima se nizozemska književnost predstavlja u kombinaciji s drugim književnostima i u kojima se lokalni pisci uključuju u debate s nizozemskim autorima. DFL godišnje dodjeljuje 200 stipendija nizozemskim autorima koji planiraju napisati knjigu, ako predoče razrađen plan i već sklopljen ugovor s izdavačkom kućom. Takve stipendije dodjeljuju se za razdoblja od tri godine i iznose oko 22,500 € godišnje. Zaklada financira prijevode nizozemske književnosti na druge jezike u iznosu do 50% troškova izdavanja pod uvjetom da je Zaklada već odobrila rad prevoditelja ili prevoditeljice koji prevodi djelo s nizozemskog i da je za njega ili nju predviđen razuman honorar. Svake godine Zaklada na ovaj način pomogne izdavanju oko 250 naslova. Osim DFL-a, na promociji nacionalne književnosti radi i organizacija pod imenom CPNB (Collective Book Promotion Institute), odn. udruženje knjižnica, izdavačkih kuća i knjižara koje organizira marketinške kampanje za promociju knjiga. Osim toga, postoji institucija Stichting Schrijvers School Samenleving koja koordinira i olakšava kontakte između pisaca te škola i knjižnica. DFL rezultate svoje strategije prati kroz statističke podatke o broju prijevoda koje podupire kao i o broju autora koji su išli u inozemstvo na prezentacije knjiga, festivale i slična događanja uz potporu Zaklade.

Norveška Iako u Norveškoj ne postoji zakon o knjizi, postoji sporazum o fiksnoj cijeni knjige kojim se regulira

cijena knjige na tržištu. Trenutno se u Norveškoj vodi rasprava o tome treba li taj sporazum pretvoriti u zakon o fiksnoj cijeni knjige. U norveškom su sustavu dvije institucije zadužene za promociju nacionalne književnosti. Prva je Kulturni savjet (Kulturrådet) koji se bavi promocijom nacionalne književnosti u zemlji, i to uglavnom putem otkupa najprodavanijih knjiga domaćih autora fikcije, nefikcije i dječje književnosti (1000 primjeraka svakog od 120 najprodavanijih naslova) koje se zatim dostavljaju knjižnicama povrh onih naslova koje one same kupuju. Za promociju norveške književnosti u inozemstvu zadužena je organizacija NORLA (Norwegian Literature Abroad) – neprofitna vladina organizacija koja omogućava piscima putovanja u svrhu promocije njihovih djela te susrete s njihovim prevoditeljima; organizira sudjelovanja na međunarodnim sajmovima knjiga; osigurava stipendije prevoditeljima nizozemskih djela na strane jezike (nakon kupnje autorskih prava, izdavači se mogu prijaviti za potporu koja pokriva 50% troškova izdavanja knjige) te se brine za norveški štand na svim većim sajmovima knjiga – u Frankfurtu, Londonu, Bologni i Göteburgu. Stipendije piscima dodjeljuju Norveška udruga pisaca (Norsk Forfatterforening) i Udruga pisaca nefikcije i prevoditelja (Norsk faglitterær forfatter- og oversetterforening). Stipendija se dodjeljuje na rok od pet godina te iznosi oko 25,000€ godišnje. Osim toga, Ministarstvo kulture također dodjeljuje stipendije umjetnicima i autorima u sklopu programa zagarantiranog dohotka za umjetnike, kojim se starijim, već etabliranim i još uvijek produktivnim umjetnicima jamči minimalni godišnji dohodak, no radi se o sustavu kojem također prethode promjene. NORLA svake godine prati statistike o količini prodanih primjeraka knjiga koje je financirala ili poduprla.

Slovenija JAK (Javna agencija za knjigu) je jedina državna institucija u Sloveniji koja se brine za promociju knjige na nacionalnoj i međunarodnoj razini. JAK se također brine za promociju nacionalne književnosti na međunarodnim sajmovima knjiga.

JAK putem javnih natječaja dodjeljuje sredstva za promociju književnosti u zemlji i inozemstvu. Tako za izdavanje knjiga i revija potporu dobivaju slovenski izdavači; za promidžbu čitanja i literarne festivale potporu dobivaju slovenski organizatori događaja; za međunarodnu promociju potporu dobivaju slovenski organizatori događaja u inozemstvu; za natječaj Rastem s knjigom potporu dobivaju izdavači; za mobilnost potporu dobivaju izravno autori za putne troškove nastupa na događajima u inozemstvu; za probne prijevode potporu dobivaju autori ili prevoditelji (ali novac ide direktno prevoditeljima); za rezidencijske stipendije potporu dobivaju autori (stipendija i novac za troškove puta) a organizator osigurava najam stana, probni prijevod i najmanje 2 čitanja. Bitno je napomenuti da su svi korisnici sredstava dužni autorima i prevoditeljima plaćati prema tarifama koje propisuje JAK. JAK dodjeljuje

sredstva i za knjižničnu naknadu – pola ukupnog iznosa ide direktno autorima, a pola u proračun društava koja onda isplaćuju stipendije autorima po različitim kriterijima. Konačno, i javne knjižnice dobivaju potporu za promociju na natječajima JAK-a.

Nacionalni program za knjigu i Zakon o javnoj agenciji za knjigu djelomično određuju i strategiju promocije nacionalne književnosti u inozemstvu. Većina potpora za promociju nacionalne književnosti dolazi od JAK-a iako različite organizacije namiču sredstva i iz EU. Društvo pisaca jedan je od glavnih subjekta koji rade na promociji književnosti u inozemstvu. Organiziraju turneje, manje događaje, izdaju reviju Littera Slovenica – gdje objavljuju tekstove slovenskih autora na stranim jezicima te vode Trubarjevu fondaciju – koja sufinancira troškove tiska i prijevode na strane jezike. Osim društva pisaca postoje izdavači i književna udruženja koji također organiziraju turneje i događaje, prevoditeljske seminare, prave promocijske materijale i uključuju se u različite međunarodne mreže.

U 2011. godini 0,2 % državnog proračuna izdvojilo se za kulturu. Od ukupnog proračuna za kulturu 4 % je izdvojeno za sva područja knjige (7.800.000,00 €) od čega je za međunarodnu promociju potrošeno 610.000,00 €, što je manje od 8 %. U 2012. godini za područje knjige smanjuje se budžet za programe za 25 % a za djelovanje JAK za 45 %.

Evaluacija rezultata radi se praćenjem objava u medijima, broja izdanih knjiga slovenskih autora u inozemstvu (svaki prijevod se dodaje u bazu prijevoda), broja različitih jezika prijevoda, broja prodanih knjiga i broja knjiga posuđenih u knjižnicama. Španjolska/Katalonija Uz Institut za katalonsku književnost koji financira knjigu i književnost, u Kataloniji postoje i drugi fondovi koji osiguravaju novce za knjigu iz proračuna predviđenog za kreativne industrije. Također postoji i Institut katalonskih tvrtki (Institute of Cultural Companies) koji se bavi promocijom knjižnog sektora kao kulturne industrije. U javnom sektoru, institucija zadužena za promociju katalonske književnosti je Institut Ramon Llull, no aktivne su i neke druge civilne organizacije, kao što ste katalonski PEN centar, Udruženje pisaca koji pišu na katalonskom jeziku te Profesionalno udruženje pisaca u Kataloniji. Institut za katalonsku književnost dodjeljuje stipendije za književne aktivnosti, za književno stvaralaštvo na katalonskom jeziku, stipendije za prevoditelje, istraživačke stipendije za autore i književnu kritiku katalonske književnosti, za izradu i održavanje web stranica o katalonskoj književnosti itd. Institut svake godine podnosi svoje godišnje ciljeve i kvantitativne rezultate Ministarstvu kulture. Osim unutarnje evaluacije, radi se i evaluacija rezultata različitih politika i strategija. Rezultati se predstavljaju javnosti i novinarima.

Ujedinjeno Kraljevstvo U Ujedinjenom Kraljevstvu za promociju književnosti zadužene su dvije institucije: ACE - Arts Council England koji se bavi promocijom domaće književnosti kod kuće i British Council koji je zadužen za promociju u inozemstvu. Paralelno postoji i udruženje mnogo manjih organizacija.

ACE dodjeljuje dvije vrste potpora: Stipendije za umjetnost (Grants for the Arts) kojima se financira projekt po projekt, novcem od državne lutrije, dok se kroz instituciju Nacionalni portfolio (National Portfolio – NPO) bavi dugoročnim financiranjem novcima iz državne blagajne. Iznosi ovih potpora mogu iznositi i do nekoliko milijuna funti za velike institucije poput nacionalnih muzeja i galerija. S obzirom na to da se mnogi književni projekti financiraju transdisciplinarno, ne postoji javna informacija o postotku državnog proračuna koji se izdvaja za promociju književnosti. Vladina tijela u Ujedinjenom Kraljevstvu radije podupiru projekte nego pojedince.

BIOGRAFIJE SUDIONIKA ALEXANDRA BÜCHLER (ENGLESKA, VELIKA BRITANIJA) direktorica je europske platforme za književnu razmjenu, prijevod i debate o politici Literature Across Frontiers. Urednica je i prevoditeljica fikcije, poezije i kazališnih komada te tekstova o modernoj umjetnosti i arhitekturi s češkog, engleskog i grčkog. Prevela je preko 25 knjiga i uredila nekoliko antologija kratkih priča. Büchler je glavna urednica internetskog časopisa za književnost "Transcript" i urednica serije antologija pjesama “New Voices from Europe and Beyond” u izdanju britanske kuće Arc Publications.

JĀNIS OGA (LETONIJA) ravnatelj je Letonskog književnog centra, društva koje se brine o međunarodnoj afirmaciji i dostupnosti letonske pripovjedne proze, poezije, drame i dječje književnosti te svojim sinergijskim djelovanjem stoji na raspolaganju uključenim partnerima. Oga je član više upravnih i savjetodavnih odbora organizacija iz područja kulture. Trenutno radi na disertaciji „Književno prevođenje i formiranje letonskog i europskog kulturnog identiteta: oblik kreativne proizvodnje“, na Letonskom sveučilištu.

BAS PAUW (NIZOZEMSKA) radi u Nizozemskoj zakladi za književnost (DFL), gdje se bavi ponajprije međunarodnim programom za pisce, što uključuje gostovanja nizozemskih pisaca u inozemstvu kao i boravke stranih izdavača i urednika u Amsterdamu. Od 1991. do 1994. organizirao je literarne manifestacije za amsterdamsku zakladu Perdu, a 1996. počeo je kao urednik raditi za izdavačku kuću Prometheus / Bert Bakker. Bas Pauw studirao je nederlandistiku na sveučilištima u Nijmegenu i Amsterdamu.

KATJA STERGAR (SLOVENIJA) diplomirala je 2009. komparativnu književnost. Zaposlena je kao viša savjetnica za područje međunarodnog djelovanja u Javnoj agenciji za knjigu Republike Slovenije (JAK), gdje radi i kao glasnogovornica i urednica internetske stranice. Organizira nacionalne nastupe Slovenije na međunarodnim književnim sajmovima, seminare za prevoditelje slovenske književnosti, priprema promotivne materijale i kataloge te natječaje za mobilnost autora i stipendije. Sudjeluje u programskom odboru Tradukija. Od 2005. suradnica je Pionirske knjižnice u Ljubljani; članica je stručnog odbora Preglednog i preporučanog kataloga omladinskih knjiga i svaki mjesec piše o dječjim i omladinskim knjigama za najpoznatiju slovensku omladinsku reviju Pil, gdje je bila zaposlena kao urednica. Bila je također urednica općeg leksiona “Sova” i specijaliziranog leksikona “Literatura”,

suautorica “Velikog općeg leksikona” i “Velikog slovenskog biografskog leksikona”.

ORGANIZACIJE KNJIŽEVNOST BEZ GRANICA (LAF) europska je platforma za književnu razmjenu, program inicijativa te mreža partnerskih organizacija čiji je cilj unaprijediti europsku kulturnu razmjenu na području književnosti i prevođenja kroz multilateralnu suradnju koja uključuje istraživanja kulturne politike kao i publikacije, osposobljavanje prevoditelja te unapređenje njihovih vještina, zajedničko sudjelovanje na međunarodnim sajmovima knjiga, književnim festivalima i drugim forumima, organizaciju većih projekata, konferencija i radionica. LAF želi potaknuti interkulturalni dijalog kroz književnost i prijevode unutar Europske unije te u susjednim zemljama i u mediteranskoj regiji. LAF olakšava pristup manje poznatim književnostima, pogotovo onima na manje rasprostranjenim europskim jezicima, te književnostima koje nisu dovoljno predstavljene na međunarodnoj sceni, i time potiče veću raznovrsnost međunarodnih književnih događanja i objavljivanje književnosti za sve uzraste. Također se bavi razvojem inovativnih pristupa književnoj kreativnosti, promocijom i potporom prevođenju kao i osposobljavanjem književnih prevoditelja za jezike koji se rjeđe koriste. LAF djeluje kao katalizator novih multilateralnih kontakata, suradnji i inovativnih projekata koji dovode književnost u interakciju s drugim formama umjetničkog izraza te istražuju socijalnu i političku ulogu pisanja.

JAVNA AGENCIJA ZA KNJIGU REPUBLIKE SLOVENIJE (JAKRS) osnovana je 1. siječnja 2009. godine. Njene aktivnosti, ciljevi i zaduženja navedeni su u Zakonu o javnoj agenciji za knjigu Republike Slovenije. Agencija se bavi i zadacima koji svojim tipom i svojom prirodom ne spadaju na nadležnost Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije. Utemeljenjem Slovenske agencije za knjigu postavljeni su dobri temelji i dobra perspektiva za kreativnost u polju književnosti i znanosti, bolju dostupnost slovenskih knjiga, podizanje svijesti o važnosti knjige i čitanja za razvoj pojedinca i društva, bolje prepoznavanje slovenskih autora u svijetu i stabilizaciju uvjeta produkcije knjige.

LETONSKI KNJIŽEVNI CENTAR

(LLC)

je organizacija osnovana s ciljem uspostavljanja

međunarodne prepoznatljivosti letonske fikcije, poezije, dramske i dječje književnosti. LLC djeluje kao posrednik između letonskih autora, izdavača i prevoditelja s jedne strane i drugih zainteresiranih agenata s druge strane, podupire prijevod letonske književnosti na strane jezike i objavljivanje tih prijevoda, pokreće i organizira projekte vezane uz pisanje i prevoditeljstvo te podupire sudjelovanje

Letonije na međunarodnim događajima, poput sajmova knjiga. Osim toga, LLC je osnovao te održava digitalnu bazu podataka letonskih autora i prevoditelja.

TRADUKI je europska mreža za promicanje književnosti i knjiga u koju su uključene Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Švicarska. Poticanje razmjene između zemalja sudionica cilj je programa potpore za prevođenje beletristike, suvremenih znanstvenopopularnih knjiga te književnosti za djecu i mlade.

Posebna pozornost poklanja se prevodiocima, čije je posredničko djelovanje među kulturama projektu i dalo ime. Susreti između autora, prevoditelja, izdavača, knjižničara, kritičara i znanstvenika iz područja književnosti potiču razmjenu i jačaju suradnju na europskoj i međuregionalnoj razini. Mrežu Traduki pokrenuli su Savezno ministarstvo za europske i međunarodne poslove Republike Austrije, Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Švicarska zaklada za kulturu Pro Helvetia, KulturKontakt Austria, Goethe-Institut i Zaklada S. Fischer. Od prosinca 2009. jedan je od partnera Tradukija i slovenska Javna agencija za knjigu, a od listopada 2011. i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.