Page 1

RIJEKA

14. – 24. svibnja 2014.

Organizatori Sajma:


Uvod Program Sajma Inozemni gosti Festivala Zemlja gost – Albanija Jake domaće snage Dječji program Bonus program Popis nakladnika Galerija prošlogodišnjeg Festivala

Književnici, književni kritičari, izdavači ponovo ‘vrište’ u Rijeci. Ne ‘vrište’ zbog katastrofalne situacije u kojoj se nalazi cijela izdavačka scena u Hrvatskoj, premda će i o tome na Festivalu biti riječi, nego, usprkos svemu tome, i dalje objavljuju knjige kojima artikuliraju taj svijet koji im više nije sklon, i govore o tim knjigama vjerujući, još jednom usprkos svemu, da to nije uzaludan posao. Na 7. izdanju riječkog sajma knjiga i festivala autora ponovo će se okupiti reprezentativna domaća književna i publicistička ekipa (Igor Mandić, Milko Valent, Gordan Nuhanović, Nikola Petković, Ivana Simić Bodrožić, Drago Hedl, Suzana Matić, Stipe Božić, Aleksandar Stanković...) koja će predstaviti najzanimljivije knjige polugodišnje književne produkcije u Hrvatskoj. U skladu sa svojom tradicijom Festival će i ove godine imati poseban program na kojem želi afirmirati i promovirati riječke pisce i lokalnu scenu, pa ćemo tako u raznim riječkim književnim i klupskim prostorima (u skladu s motom Festivala Rijeka čita), slušati riječke pjesnike Zorana Žmirića, Petru Čargonju, Marina Kolića, Morisa Mateljana, Ivanu Pocrnić..., u klubu Tunel prisustvovat ćemo koncertnoj promociji novog romana Vlade Simcicha Vave, a u Bookcaffeu, od autorica Larisse Kunić i Mariete Kola koje pišu pod pseudonimom Larí Marí, čut ćemo kakvo je to iskustvo – zajedničko pisanje romana. Predstavit ćemo i riječke književne časopise, održavati književne radionice za djecu i, naravno, tulumariti s Riječanima. ‘vRIsak’ će, jer želi biti jedan od središnjih punktova okupljanja regionalnih autora i propitivanja regionalnih književnih veza, ponovo okupiti pisce iz regije, ove godine oko teme Književnost i politika, poslije svega. U tom će programu nastupiti Goran Vojnović iz Slovenije, Ahmed Burić iz Bosne i Hercegovine, Milorad Popović iz Crne Gore, Ermis Lafazanovski iz Makedonije i Beqë Cufaj s Kosova. Novost ovogodišnjeg programa je da Festival prvi put ima zemlju partnera, a to je Albanija čiju će književnu scenu, gotovo potpuno nepoznatu u Hrvatskoj, predstaviti čak 5 pisaca – Lindita Komani, Gazmend Krasniqi, Ardian-Christian Kyçyku, Arian Leka i Luljeta Lleshanaku. Nemojte propustiti priliku da se susretnete s piscima koji vam imaju što reći.

Tko je tko? Uvod 1


Program Sajma Srijeda, 14. 5. v|b|z knjižara Filodrammatica – Korzo 28 18,00 sati Svečano otvorenje Sajma Muzej moderne i suvremene umjetnosti – Dolac 1/II 19,00 sati Premijera: Igor Mandić, Oklop od papira Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 20,00 sati Gordan Nuhanović, Šale su ostale kod kuće

Četvrtak, 15. 5. Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 19,30 sati Gosti iz regije: Goran Vojnović (Slovenija), Jugoslavija, moja domovina; Čefuri raus! Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 21,00 sat Riječki pjesnici u dnevnom boravku Sudjeluju: Zoran Žmirić, Petra Čargonja, Marin Kolić, Moris Mateljan i Ivana Pocrnić

Petak, 16. 5. Gradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica – Korzo 24 18,30 sati Premijera: Stipe Božić, K2 – trijumf i tragedija Pepe Rosso bar – Verdijeva 19a Koncert i recital: Nikša Kušelj, Fleur de sel Večer gitare, poezije i pjesama Nikše Kušelja i Tomislava Ribičića 2 Program Sajma

Subota, 17. 5. Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 12,00 sati Premijera: Larí Marí, Bez ljubavi i mržnje Specijalne gošće: Nina Violić i Jelena Jindra Klub Tunel – Školjić 12 21,00 sat Premijera: Vlado Simcich Vava, Srce od gume Novi roman plus bonus svirka (nek se praši!)

Ponedjeljak, 19. 5. Gradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6 15,00 sati Radionica za djecu: Pričam ti priču Vila riječ, riječ po riječ nastade rijeka riječi Vode: Nikica Petković, Andrea Peterlik Huseinović i Kašmir Huseinović Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 19,30 sati Premijera: Milko Valent, Umjetne suze Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 21,00 sat Nikola Petković, Harterije II/III

Utorak, 20. 5. Gradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6 11,00 sati Radionica za djecu: Pričam ti priču Puževi Bur, Dur, Mur, Vur i mačak Zur u Bardarmarvarzaru Vode: Saša Jantolek i Kašmir Huseinović Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 18,30 sati Suzana Matić, Samosanacije Program Sajma 3


Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 19,30 sati Premijera: Ivana Simić Bodrožić, 100% pamuk

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 19,00 sati Gosti iz regije: Milorad Popović (Crna Gora), Karnera

Srijeda, 21. 5.

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 20,00 sati Gosti iz regije: Ermis Lafazanovski (Makedonija), Hrapeško

Gradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6 11,00 sati Radionica za djecu: Pričam ti priču More ili kako su se mama i tata upoznali Vode: Andrea Peterlik Huseinović i Kašmir Huseinović Muzej moderne i suvremene umjetnosti – Dolac 1/II 18,00 sati Drago Hedl, Donjodravska obala Muzej moderne i suvremene umjetnosti – Dolac 1/II 19,00 sati Aleksandar Stanković, Sto faca i Aca Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 20,00 sati Gosti iz regije: Maja Vukadinović (Srbija), Zvezde supermarket kulture

Četvrtak, 22. 5. Muzej moderne i suvremene umjetnosti – Dolac 1/II 12,00 sati Tribina: Regionalni program, Književnost (mediji) i politika, poslije svega Sudjeluju: Ahmed Burić (Bosna i Hercegovina), Drago Hedl, Aleksandar Stanković, Branko Mijić (Hrvatska), Maja Vukadinović (Srbija), Milorad Popović (Crna Gora)

Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 21,00 sati Performans: Edi Matić i Boba Đuderija, Piš(k)imo zajedno

Petak, 23. 5. Gradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica – Korzo 24 18,00 sati Gosti iz regije: Beqë Cufaj (Kosovo), Sjaj tuđine Gradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica – Korzo 24 19,00 sati Zemlja gost: Albanija – predstavljanje suvremene albanske književnosti (čitanje, razgovori...) Sudjeluju: Arian Leka, Lindita Komani, Luljeta Lleshanaku, Ardian-Christian Kyçyku i Gazmend Krasniqi Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a, službeni caffe 7. riječkog sajma knjiga i festivala autora

Brasserie As – Trg Republike Hrvatske 2, službeni restoran 7. riječkog sajma knjiga i festivala autora

Moderator: Boris Pavelić Book caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a 18,00 sati Gosti iz regije: Ahmed Burić (Bosna i Hercegovina), Posljednje suze nafte i krvi; Maternji jezik 4 Program Sajma

Program Sajma 5


i n m e z o In gosti festivala


Suvremena albanska književnost Uronimo li u govor o književnosti, iskočit će u nekom trenutku veliki Goethe i ideja svjetske književnosti – Weltliteratur. Ideja se razvijala i prodirala kako u akademska tako i sva druga polja društva. No, kako god postavimo okvir, neka se književnost previdi. A posebno je bizarna situacija kada je riječ o prostorno bliskom krugu. Od Dubrovnika prije stignemo do Tirane nego do Zagreba – toliko je albanska književnost udaljena od hrvatske, ali ipak o njoj znamo malo. Znamo barem jedno ime, pisca svjetskog glasa Ismaila Kadarea (Gjirokastra, 1936), prvog dobitnika međunarodne nagrade Man Booker (2005) za koju je bilo nominirano još dvadesetak autora, među njima nobelovci Günter Grass, Nagib Mahfuz i Gabriel García Márquez. Od početka 21. stoljeća šuška se kako mu se smi­­ješi i Nobelova nagrada za književnost što je jedan od razloga za sve veće zanimanje za albansku književnost u svijetu koja se razvila u relativnoj izolaciji od europske književnosti, iako joj pripada. Razlozi su i višestruki i kompleksni, ali veliku su ulogu zasigurno odigrali politički turbulentni povijesni (politički) događaj i jezična specifičnost (albanski je indoeuropski jezik koji nema utvrđenih bližih srodnika i sam za sebe, poput armenskoga ili grčkoga, te tvori posebnu granu unutar indoeuropske porodice). Kadare je osvojio i čitateljstvo i kritiku romanom General mrtve vojske (1963) te se svojim književnim stvaralaštvom profilirao i kao poseban i kao čitan autor. Prilikom jednog intervjua kazao je kako nije protiv emancipacijske uloge koju književnost ima, ali da književnost ne može riješiti probleme u svijetu. A Kadare je itekako utjecao na oblikovanje i percepciju modernog stvaralaštva u Albaniji. Kakvo je ono danas, čime se bavi i kako vidi stvarnost u kojoj živi, nastojat ćemo približiti vam u Rijeci. Drago nam je što naš Festival ove godine prvi put ima zemlju partnera – i to Albaniju te ugošćuje neke od njezinih najzanimljivijih autora. Lindita Komani, Gazmend Krasniqi, Ardian-Christian Kyçyku, Arian Leka i Luljeta Lleshanaku proširit će i istančati naše Marija Bošnjak ideje Weltliteratura.

Zemlja gost – Albanija Lindita Komani Lindita Komani (Tirana) ugledna je alban­ ska novinarka i književnica. Školovala se u Grazu. Austrijsko iskustvo bilo je više od obrazovnog i pružilo joj je mogućnost izmještanja u posve drugačiju sredinu. Život između dviju zemalja pokazao se plodotvornim, i po povratku u Albaniju uključuje se u kulturni razvoj zemlje te objavljuje svoju prvu zbirku pjesama Postimpresion (2012). Aktivna je i kao osnivačica više nevladinih udruga s fokusom na mlade, a s platformom ThinkYoung surađuje od 2009.

8 Inozemni gosti festivala

Gazmend Krasniqi Gazmend Krasniqi (Skadar, 1963) u rod­­­­­­ nom je gradu studirao umjetnost, albanski jezik i književnost. Suradnik je i voditelj mnogih književnih časopisa, izdavačkih kuća i kulturnih projekata, surađivao je i s umjetničkom galerijom rodnoga grada. Objavio je zbirke poezije Në kryqin e dashurisë (Na raskršćima ljubavi, 1995), Skodrinon (2002), antologiju Sprovë an­ tologjike (Eksperimentalna antologija, 2003) te prozna djela Dielli i natës (Noćno sunce, 1996), Princesha këmbëzbathur (Bosonoga princeza, 1998) i Fund i botës, Një verë në Paris (Kraj svijeta, ljeto u Parizu, 2003). Krasniqi piše i drame te prevodi s engleskog na albanski – preveo je autore poput W. B. Yeatsa, T. S. Eliota, Ezre Pounda i W. H. Audena. Djela su mu uvrštena u brojne antologije, a jedan je od najistaknutijih albanskih kulturnjaka.

Ardian-Christian Kyçyku Ardian-Christian Kyçyku (Pogradeci, 1969) živi u Bukureštu, u Rumunjskoj, a studij albanskog jezika i književnosti studirao je na Sveučilištu u Tirani, da bi svojevremeno postao dekan Sveučilišta »Gheorge Cristea« u Bukureštu. Suiz­­da­­vač je dvojezičnog književnog časopisa Haemus te suosnivač istoimenog albanskog kulturnog društva Haemus, autor brojnih djela i na albanskom jeziku (Shkëlqesi, 2009; Ati, 2009; Gjaku asnjanës – jetë suflerësh, 2009.) i na ru­­munjskom jeziku (Loc pentru o singu­ră păpuşă – poveste de filmat / film de povestit, 2008; roman Empatycon sau Cartea vieţii premature, 2007/2009). Kyçyku je član Udruženja književnika Rumunjske, Društva albanskih književnika, Akademije znanosti i umjetnosti Centralne Europe, Udruženja književnika Bukurešta. Djela su mu prevedena na brojne jezike poput mađarskog, njemačkog, engleskog, španjolskog, francuskog i talijanskog.

Inozemni gosti festivala 9


Arian Leka Arian Leka (Durrës, 1966) studirao je glazbu u svom rodnom gradu te albanski jezik i književnost u Tirani. Piše pjesme, pripovijetke, romane i dječju književnost te je između ostaloga preveo i talijanske nobelovce Eugenia Montalea i Salvatora Quasimoda na albanski. Njegova djela prevođena su na talijanski, engleski, njemački, francuski, rumunjski, bugarski i hrvatski jezik. Osnovao je 2004. Međunarodni festival poezije i književnosti POETEKA i otada je glavni urednik istoimenog časopisa. Arian Leka dobio je više stipendija i nagrada u inozemstvu i u domovini, između ostalog, i Nagradu albanskog ministarstva kulture, koja se smatra jednom od najuglednijih albanskih nagrada. Neka od objavljenih djela su zbirke priča Ky vend i qetë ku s’ndodh asgjë (Ova tiha zemlja, gdje se nikad ništa ne događa, 1994), Veset e të vdekurve (Grijesi mrtvih, 1997), roman Gjarpri i shtëpisë (Zaštitnica zmija, 2002), zbirke pjesama Anija e gjumit (Brod sna, 2000), Strabizëm (Strabizam, 2004).

Luljeta Lleshanaku Luljeta Lleshanaku (Elbasan, 1968) albanska pjesnikinja i prevoditeljica, studirala je jezike i književnost u Tirani, gdje živi i danas. Prevodi s engleskog i suradnica je novina Rlindja. U razdoblju komunističke diktature bila je izložena snažnoj represiji pa je zbog toga mogla studirati tek nakon pada Envera Hoxe. Od 1993. objavila je osam zbirki p­o­­­­ e­­zije. Za svoju je poeziju primila, izme­đu ostalih, nagradu Kristal vilenica 2009. (neki od prijašnjih dobitnika su Milan Kundera, Adam Zagajewski, Peter Handke). Nazivaju je često suvremenim klasikom svjetske književnosti. Njezina je poezija snažna, intenzivna, istraživačka i duboka, te je često zaokupljena temama tuge, smrti i želje. Na popisu brojnih nagrada kojima su njezina djela ovjenčana su i »Silver Pen 2000« za poeziju, »KULT« i »Autor godine« Udruženja izdavača na Sajmu knjige u Tirani 2013.

10 Inozemni gosti festivala

Gosti iz regije Ahmed Burić Ahmed Burić (Sarajevo, 1967.) jedan je od najuglednijih bosanskohercegovačkih novinara. Karijeru je započeo na Radioteleviziji Sarajevo, a do danas je pisao za više desetina redakcija uključujući bosanske “Dane”, hrvatski “Feral Tribune”, slovensku “Mladinu” i mnoge druge. Kao scenarist i glumac sudjelovao je i u nekoliko filmskih te kazališnih projekata, a bavi se i književnim prevođenjem. Svojim pjesničkim debijem, knjigom „Bog tranzicije“ (2004.) kulturnoj sceni predstavio se i kao pjesnik, a darovitost je potvrdio zbirkom „Posljednje suze nafte i krvi“ (2009.). Njegove poetske horizonte nastanjuju gorko-melankolični uvidi o zbilji bez plemenitosti i ljudske solidarnosti, no uvijek začinjeni zdravom dozom ironije i humora. Najnoviju zbirku „Maternji jezik“ objavio je 2013.

Beqë Cufaj

Beqë Cufaj (Deçani, 1970) istaknuti je kosovski književnik, novinar i prevoditelj koji već dvadesetak godina živi u Njemačkoj. Diplomirao je albanski jezik i književnost na Sveučilištu u Prištini. U Njemačku je emigrirao 1995. i počeo pisati za razne do­­maće i strane tiskovine; Frankfurter Allgemeine, Süddeutsche, Die Zeit, Courrier International. Nakon završetka rata, na Kosovu boravi šest mjeseci gdje iznova pokreće dnevne novine Koha Ditore. Od 2000. živi u Stuttgartu. Dobitnik je nagrade Bruno Kreisky za političku knjigu godine 2001. Cufaj piše jasnim jezikom koristeći se snažnim slikama te su njegova djela često zaokupljena temama bolnog gubitka, smrti, izgubljenog doma i alijenacije. Njegovi su radovi objavljeni u mnogim antologijama. Zbirku kratkih priča i pjesama 205 objavio je 1996, a prvi roman Sjaj tuđine 2003.

Inozemni gosti festivala 11


Ermis Lafazanovski

Goran Vojnović

Ermis Lafazanovski (Kluž, 1961) makedonski je pisac rođen u Rumunjskoj. Piše romane, kratke priče te eseje iz književnosti i kulturne antropologije. Objavio je zbirke priča Pola duge (1992), Kad su u Skoplju izmislili kišobrane (1999), Egzotična kantata (2008); romane Plemić (1997), Opisivač (2001), Roman o oružju (2003), Hrapeško (2006), Njedelja (2009), Povijest ljudi koji su umrli od straha (2013); kao i studije iz književno-antropoloških oblasti: Tradicija, naracija, književnost (1996), Tekst i mentalitet (2000), Antropološki dijalozi (2002), Makedonske kozmogonijske le­ gende (2001) i dr. Dobitnik je nagrade Društva pisaca Makedonije »Stale Popov« (2001), kao i nagrade »Prozni majstori« (2003). Zastupljen je u antologijama makedonske kratke priče objavljenih izvan Makedonije (Srbija, Francuska, Mađarska, Slovenija, SAD, Hrvatska, Njemačka, Rusija) gdje je objavljen i veliki dio njegove proze. Roman Hrapeško bio je nominiran kao predstavnik Makedonije za nagradu »Balkanika« 2006. Hrapeško je do sada objavljen u Sloveniji, Hrvatskoj, Poljskoj, Rusiji i Srbiji, a u pripremi je objavljivanje i u Njemačkoj i Francuskoj. Prevodi s rumunjskog jezika. Član je Društva pisaca i Makedonskog PEN centra.

Goran Vojnović (Ljubljana, 1980) redatelj je i scenarist, autor više kratkih filmova i dugometražnog filma Piran – Pirano. Romanom Čefuri raus! (2008) u Sloveniji je privukao po­­zornost i čitatelja i kritičara, a 2009. osvojio i nagradu Prešernove zaklade i nagradu Kresnik te doživio i vrlo uspješnu kazališnu adaptaciju. Vojnović je sam režirao i filmsku verziju svoga romana. Kolumnist je slovenskog časopisa Dnevnik, a izbor svojih kolumni objavio je u knjizi Kada Džimi Ču sretne Fidela Kastra (2010). Kra­­jem 2011. izašao je Vojnovićev drugi roman Ju­­go­­ sla­­vija, moja domovina, čija je prva naklada ras­­prodana u svega nekoliko dana.

Maja Vukadinović Milorad Popović Milorad Popović (Lipa Cucka, Cetinje, 1957) crnogorski je pjesnik, prozaist i ese­jist. Djela su mu prevođena na brojne strane jezike. Dopisni je član Europske akademije poezije, čije je sjedište u Luk­sem­burgu. Predsjednik je Crnogorskog društva nezavisnih književnika, ključni sudionik Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinje, izdavača suvremene crnogorske i južnoslavenskih književnosti i časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Neke od objavljenih zbirki pjesama su: Sa trga glodara (1981), Nema više klađenja (1985), Cetinjski ljetopis (1991), Nesigurna zemlja (2005) i Raskršća (2008), a knjiga eseja: Mali narod i nacionalizam (1997), Njegoš i crnogorska nacija (2011). Za roman Karnera dobio je 2013. nagradu »Meša Selimović«.

12 Inozemni gosti festivala

Maja Vukadinović diplomirala je filmsku i TV produkciju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Dobila je stipendiju Američkog udruženja žena na sveučilištu te magistrirala je iz studija medija na uglednom sveučilištu The New School u New Yorku. Doktorirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti, obranivši prvu disertaciju iz oblasti kulture slavnih u Srbiji (Medijska kultura: zvezde i publika u savremenom potrošačkom društvu). Predavala je na fakultetima, a već se trinaest godina profesionalno bavi novinar­ stvom, uglavnom temama iz kulture, (dnevne novine Politika), a u brojnim novinama i časopisima objavila je tekstove u kojima je analizirala kulturne i medijske fenomene i intervjuirala mnoge javne osobe. Bila je i kolumnistica Glasa javnosti, od 2000. do 2004. godine.

Inozemni gosti festivala 13


e k Ja domaće snage


Stipe Božić Stipe Božić (Zavojane kod Vrgorca, 1951) najus­ pješniji je hrvatski alpinist, jedan od najboljih na svijetu. Osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2, Kangchenjunga). Stajao je i na najvišim vrhovima svih sedam kontinenata! S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama stigao je i na Sjeverni pol. Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo uspješnih fotografija (zajedničke i samostalne izložbe) i filmskih zapisa. Režirao je više od 70 dokumentarnih filmova. O osvajanju vrha K2 pisao je u nedavno objavljenoj knjizi K2 – trijumf i tragedija (2014). Snažna je to i potresna pričao sportskom trijumfu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u grčevitu borbu za preživaljavanje.

Drago Hedl Drago Hedl (Osijek, 1950) hrvatski je novinar, reporter i književnik, završio je studij književnosti u rodnom gradu, a novinarstvom se profesionalno bavi od 1980. godine. Objavljivao je u mnogim listovima i časopisima (Guardian i Private Eye, Time). Bio je dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Europa i suradnik Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje. Bio je urednik Glasa Slavonije, Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista. Ubraja se među najvažnije predstavnike osječke dječje književnosti. Objavio je deset knjiga, kritika i eseja, uprizorena su mu tri dramska teksta, autor je nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima i nagrađivanog dugometražnog Vukovar, završni rez. Njegova istraživačka knjiga Glavaš – kronika jedne destrukcije dobila je nagradu Jutarnjeg lista (2010). Prvi roman Donjodravska obala (2013) nastao je kao odmak od novinarstva i užurbanih svakodnevnih priča i informacija, a govori o odrastanju u Osijeku.

16 Jake domaće snage

Nikša Kušelj (Dubrovnik, 1971) hrvatski je glumac, pjesnik i umjetnik. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Izeta Hajdarhodžića, a u HNK-u u Zagrebu debitirao je u ulozi Iva Ledinića 1996. Član je Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu od 2006. Objavio je zbirku pjesama Fleur de sel.

Nikša Kušelj

Larí Marí Iza imena Larí Marí stoje Larissa Kunić (Larí) i Marieta Kola (Marí), specijalistice energetske i intuitivne medicine i duhovne terapije. Suvlasnice su Entere Clinic, male klinike s velikom dušom u Opatiji, iz koje crpe svoje nadahnuće i pomažući mnogim klijentima stvaraju svoja djela. Roman Bez ljubavi i mržnje prvi je iz ciklusa Proze koja liječi. Riječ je o potresnoj priči u kojoj glavni lik, hipersenzibilni Blue, prekida emocionalnu vezu sa svojom, u najmanju ruku, disfunkcionalnom obitelji, kako bi spasio vlastiti život.

Igor Mandić Igor Mandić (Šibenik, 1939.), književni i glazbeni kritičar, polemičar i esejist, gotovo punih pola stoljeća, još od sredine šezdesetih godina kada je počeo objavljivati prve književne kritike u Vjesniku, bio je i ostao jedinstvena figura domaće književnosti i novinarstva. Ne bojeći se kompromitiranja, pod motom da je »pisac specijalist opće prakse«, svojim tekstovima o vrlo širokom spektru sociokulturoloških fenomena (od poetike krimića i vina, avangardne glazbe, komentara političkih i društvenih zbivanja pa do erotike i kulinarstva), neprestano izaziva kontroverze i plijeni zanimanje domaće javnosti. Knjigom Sebi pod kožu (2003), Mandić se okrenuo literariziranijem iskazu, razotkrivajući mnogošto iz svojeg intimnog i intelektualnog života. Na tom je tragu nastao i njezin nastavak, knjiga U zadnji čas (2009), a ove godine u izdanju V.B.Z.-a izlazi mu i posljednja, treća autobiografska knjiga Oklop od papira.

Jake domaće snage 17


Suzana Matić

Suzana Matić, (Mainz, 1970) odrasla je i školovala se u Zagrebu, gdje je završila Ar­­hi­­tek­­tonski fakultet. Danju radi kao projektantica u arhitektonskom uredu. Noću piše. Za sebe zna reći da je »arhitekstica«. Kada ne piše, trči sljemenskom šumom. Ima dvoje predivne djece. U prosincu 2012. godine u izdanju nakladnika Algoritam d.o.o. izašla joj je prva knjiga Samosanacije. Knjiga je nastala prosijavanjem tekstova s istoimene internet stranice koju je autorica vodila kao intimni dnevnik jednog ženskog subjekta - antijunakinje Tesse K. Priče su joj objavljene u Zborniku trećeg programa, Zarezu i Književnoj Republici. Tekstovi su joj višekratno čitani u emisijama »Riječi i riječi« i »Poezija naglas« na Trećem programu hrvatskog radija.

Branko Mijić Branko Mijić (Zagreb, 1960) diplomirao je na Pedagoškom fakultetu i stekao titulu profesora hrvatskog jezika i književnosti. U Novom listu počeo je honorarno surađivati 1980. godine, lektor, novinar, ratni reporter, dugogodišnji komentator i kolumnist, urednik kulture, pokrenuo je tjedni kulturni prilog »Mediteran«. Uza sve to predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci. U izdanju VBZ-a 2010. godine objavljena mu je knjiga kolumni Megastore Hrvatska.

Nikola Petković Nikola Petković (1962), književnik, književni kritičar, sveučilišni profesor, esejist, publicist i prevoditelj, predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Piše poeziju (Dan na bijelu hljebu, Odisejev pas), romane (Uspavanka za mrtve, Kako svezati cipele), scenarije eseje i kritike (Mozak od 2 marke). Petković je nedavno objavio drugi svezak Harterija (prvi je bio objavljen 2009) koji sadrži 169 kritika-kolumni što ih tjedno objavljuje u Novom listu.

Ivana Simić Bodrožić Ivana Simić Bodrožić (Vukovar, 1982) zbirku poezije Prvi korak u tamu objavljuje 2005. te je za nju nagrađena »Goranom za mlade pjesnike« te »Kvirinom« Matice hrvatske za najboljeg pjesnika do 35 godina. Romanom Hotel Zagorje (2010) postigla je velik uspjeh u zemlji i inozemstvu. Za njega je dobila nagradu »Kiklop« za prozno djelo godine. Knjigu pjesama Prijelaz za divlje životinje i knjigu eseja Za što sam se spremna potući objavila je 2012. Upravo je objavila zbirku priča 100% pamuk.

Gordan Nuhanović

Vlado Simcich Vava Gordan Nuhanović (Vinkovci, 1968) hrvatski je novinar (Globus, Slobodna Dalmacija, Danas, Jutarnji list) i književnik. Već prvom zbirkom priča Liga za opstanak (2001) nagrađen »Ivanom i Josipom Kozarcem« za prvijenac te »Slavićem« DHK-a za najbolju prvu knjigu u 2001., a zbirka je uvrštena među pet najboljih proznih knjiga 2001. u izboru Jutarnjeg lista. Objavio i zbirku priča Bitka za svakog čovje­ ka, romane Posljednji dani panka, Vjerojatno zauvijek – te roman Agenti kulture (2013) i putopisne priče iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza Šale su ostale kod kuće.

18 Jake domaće snage

Vlado Simcich Vava (Rijeka) u rodnom je gradu naučio držati gitaru u rukama. Matematiku je volio zaobilaziti, no zato je nalivpero u njegovim rukama uvijek radilo uvjerljive mrlje na papiru. U posljednjih 25 godina posvetio se glazbenoj karijeri i objavio je desetak albuma, a 2012. svjetlo dana ugledala je njegova prva knjiga Odstranjivač ljubavi. Inicijator je neformalne književne skupine Ri Lit i organizator literarnih događaja pod nazivom »Noć velikog čitanja«. U izdanju V.B.Z.-a upravo mu izlazi novi roman Srce od gume.

Jake domaće snage 19


Aleksandar Stanković

Ivana Pocrnić Aleksandar Stanković (Subotica, 1970.) hrvatski je radijski i televizijski voditelj. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Od 2000. godine na HRT-u uređuje i vodi emisiju Nedjeljom u dva koja je stekla kultni status. Objavio je zbirke poezije Jutra pobijeđenih (2001), Igor Mandić na mjesecu (2011), Uglavnom su me voljele starije gospođe (2012). Što se događa iza kulisa emisije Nedjeljom u dva te kakav su dojam gosti ostavili na voditelja, Stanković je duhovito i vješto opisao u knjizi eseja Sto faca i Aca (2013).

Milko Valent Milko Valent (Zagreb, 1948), često istican kao književni ikonoklast i literarni provokator, autor je velikog i žanrovski raznovrsnog opusa. Zastupljen je u mnogobrojnim antologijama, pregledima i izborima poezije, proze, drame i esejistike te je prevođen na engleski, njemački, talijanski, slovenski, mađarski, makedonski, slovački, poljski, rusinski i esperanto. Za dramu Ground Zero Aleksandra 2002. dobio je prvu, a za dramu Gola Europa 2000. treću nagradu Marin Držić. Na književnoj sceni prisutan je od kraja sedamdesetih, a u svojem najnovijem romanu Umjetne suze na više od 1400 stranica precizno dijagnosticira stanje suvremene epohe.

Ivana Pocrnić rođena je 1980 godine. Često mijenja mjesta boravka, pejzažne promjene i lutalaštvo je obilježavaju. Smatra se bezemljašem. Oduvijek se bavi glazbom i pjesništvom. Trenutno živi i radi u Rijeci, gdje se otprije druži sa Katapultom, u sklopu kojega je do sada i predstavila svoje radove. Piše pjesme i kratke priče.

Petra Čargonja

Moris Mateljan

Moris Mateljan rođen je 1976. godine. Živio je i radio u Poreču, Dublinu i Rijeci. Piše poeziju, vizualnu poeziju, kratku prozu, eseje i recenzije. Bavi se urednikovanjem, sklada glazbu za kazališ­te i film. Objavljivao je u Ižeu, Rivalu, Zarezu i Književnosti uživo. Član je nekoliko neformalnih književnih skupina. Polaznik je Centra za kreativno pisanje CeKaPe. Objavio je knjigu pjesama Bizargonauti (ICR Rijeka, 2013.), zastupljen je u Ri Lit: zbirka pripovje­ daka (Studio TiM, 2014.).

Marin Kolić

Riječki pjesnici • Riječki pjesnici • Riječki pjesnici Zoran Žmirić

20 Jake domaće snage

Zoran Žmirić (Rijeka, 1969.), član Hrvatskog društva pisaca. Autor je knjiga Kazalište sjena, Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man, Blockbuster i Riječke rock himne. S romanom Blockbuster finalist je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis te finalist tportalove književne nagrade roman@tportal za najbolji roman. Dobitnik je nagrade Književno pero za najbolju knjigu godine 2010. (Blockbuster) koju dodjeljuje Hrvatsko književno društvo i Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. za stvaralački rad i posebna dostignuća u području kulture. Prevođen na poljski i talijanski.

Petra Čargonja rođena je 1987. godine u Rijeci. Nakon srednje škole za primijenjenu umjetnost studirala je četiri godine s prekidima psihologiju iza šanka, živjela u Zagrebu, radila u tvornici čarapa, provela jednu prekrasnu godinu radeći u antikvarijatu i putovala autostopom po Europi. Studira kulturologiju, piše za portal Vox feminae, povremeno radi u knjižari. U srednjoj školi osvojila je prvo mjesto na Goranovom proljeću. Objavila je zbirku poezije Ima boljih stvari od suhe odjeće: mali inven­ tar suvremenog ženskog stiha. Piše blog ŽuManjak.

Marin Kolić rođen je 1988. u Ogulinu, student je Hrvatskog jezika i književnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, voli glazbu i filmove i kuhanje, čak i piše, iza sebe ima objavljene dvije zbirke poezije, jednu iz 2012. pod nazivom 1008 (Venerus, Rijeka), a drugu iz 2013. pod nazivom Isušeni Mississippi (ParNas, Rijeka). Poezija mu povremeno izlazi u raznim tiskanim i online publikacijama.

Jake domaće snage 21


Dječjiprogram Književno-likovna radionica Pričam ti priču PRIČAM TI PRIČU radionica je u kojoj aktivno sudjeluju djeca. Nakon što se autor predstavi i kaže nešto o svojoj priči (svom djelu) počinje raditi nastavak priče samo za tu priliku. Djeca se uključuju sa svojim idejama i zajedno s autorom pričaju nastavak priče. U slučaju da je dostupan grafoskop, ilustrator na grafofoliji crta nastavak, a djeca imaju priliku na licu mjesta vidjeti kako nastaju ilustracije iz priče i jednako tako ilustratoru predlagati svoje ideje. U radionici slikovnica VILA – RIJEČ postaje inspiracija djeci koja će svojim tijelima pokušati napraviti slova, a onda složiti i pokoju riječ. BARDARMARVARZAR je robotograd iz slikovnice Kašmira Huseinovića i Saše Jantoleka u koji su se uputili puž Bur i njegova četiri prijatelja tri puža Dur, Mur, Vur i mačak Zur. U radionici djeca će upoznati autore, puževe, i robote. MORE ILI KAKO SU SE MAMA I TATA UPOZNALI slikovnica je Kašmira i Andree Petrlik Huseinović. To je lijepa obiteljska priča, u kojoj djevojčica Maša objašnjava da najviše od svega voli ljeto i more, jer na moru su se upoznali njena mama i tata na vrlo neobičan način, kao u filmovima. Pisac priča priču, a ilustrator pokazuje orginalne ilustracije, a možda i djeca saznaju kako su se upoznali pisac i ilustratorica, filmski ili uobičajeno i vole li i njihova djeca more, kao likovi iz slikovnice MORE. Radionice vodi Kašmir Huseinović.

22 Dječji program


Regionalni

Popis ika n d a l nak

AKADEMSKA KNJIGA Ÿ Pašićeva 6 Ÿ 21 000 NOVI SAD, SRBIJA Ÿ +381 21/6571-610 Ÿ +381 21/4724-924 Ÿ akademskaknjiga@neobee.net Ÿ www.akademskaknjiga.com AKADEMSKA MISAO Ÿ Bulevar kralja Alek­sandra 73 Ÿ 11 120 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11/3218-354 Ÿ +381 63/298-027 Ÿ knjizara@akademska-misao.rs Ÿ www.akademska-misao.co.rs ARHIPELAG Ÿ Terazije 29/II Ÿ 11 000 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11 33-44-536 Ÿ +381 11 33-44-427 Ÿ +381 63 16-43-609 Ÿ +381 11 33-44-427 Ÿ aleksandra.babic@arhipelag.rs Ÿ www.arhipelag.rs

ALGORITAM Ÿ Harambašićeva 19 Ÿ 10 000 Zagreb Ÿ 01/ 2359-333 Ÿ 01/ 2335-956 Ÿ info@algoritam.hr Ÿ www.algoritam.hr

CLIO Ÿ Gospodar Jovamova 63 (ulaz iz Kneginje Ljubice) Ÿ 11 000 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11 30-35-696 Ÿ +381 11 26-24-334 Ÿ info@clio.rs Ÿ www.clio.rs

CID NOVA Ÿ Nova cesta 120 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/3096-870 Ÿ 01/3096-870 Ÿ www.cid-nova.hr

GEOPOETIKA Ÿ Dositejeva 13 Ÿ 11 000 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11 32-82-436 Ÿ +381 11 26-33-790 Ÿ +381 11 26-32-765 Ÿ beograd@geopoetika.com Ÿ www.geopoetika.com

DHK RIJEKA Ÿ Korzo 28/II Ÿ 51 000 Rijeka Ÿ 051/214-206 Ÿ dhk.rijeka@gmail.com Ÿ dhk-ogranak-rijeka.bloger.index.hr DVOSTRUKA DUGA Ÿ V. Nazora 56 Ÿ 40 000 ČAKOVEC Ÿ 040/347-343 Ÿ 040/347-343 Ÿ info@dvostrukaduga.hr Ÿ www.dvostrukaduga.hr EDIT Ÿ Zvonimirova 20a Ÿ 51 000 RIJEKA Ÿ 051/672-119 Ÿ 051/672-151 Ÿ livia.kinkela@edit.hr Ÿ www.edit.hr

GRAĐEVINSKA KNJIGA Ÿ Žorža Klemansoa 19 Ÿ 11 000 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11/2027-517 Ÿ +381 11/2027-549 Ÿ milan.gk@stylos.rs Ÿ www.gk.izlog.org LAGUNA Ÿ Resavska 33 Ÿ 11 000 BEOGRAD, SRBIJA Ÿ +381 11/71-55-055 Ÿ +381 11/7155-085 Ÿ info@laguna.rs Ÿ www.laguna.rs

FORUM Ÿ Ulica dr. Franje Tuđmana 2i Ÿ 23 000 ZADAR Ÿ 023/302 810 Ÿ 023/302 811 Ÿ forum@forum_zadar.hr Ÿ www.forum-zadar.hr

Stručna knjiga

INSPIRACIJA Ÿ Mletačka 12 Ÿ 52 100 PULA Ÿ 099/6260-207 Ÿ inspiracija@inspiracija.hr Ÿ www.inspiracija.hr

ELSEVIER Ÿ www.elsevier.com

WILEY Ÿ www.wiley.com

KAŠMIR PROMET Ÿ Andrije Hebranga Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/455-3805 Ÿ 01/4553-806 Ÿ info@kasmir-promet.hr Ÿ www.kasmir-promet.hr

PEARSON Ÿ www.pearson.com

LEO COMMERCE Ÿ Dobriše Cesarića 32 Ÿ 51 000 RIJEKA Ÿ 051/625-910 Ÿ 051/625-640 Ÿ leo-commerce@ri.t-com.hr Ÿ www.leo.hr

OXFORD Ÿ www.oxforddictionaries.com

MOZAIK KNJIGA Ÿ Karlovačka cesta 24a Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/6315-211 Ÿ 01/6315-222 Ÿ info@mozaik-knjiga.hr Ÿ www.mozaik-knjiga.hr NAKLADA JESENSKI I TURK Ÿ Sokolgradska 58 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/3845-060 Ÿ 01/3845-041 Ÿ jesenski-turk@jesenski-turk.hr Ÿ www.jesenski-turk.hr NAKLADA LJEVAK Ÿ Kopačevski put 1c Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/3887-786 Ÿ 01/4804-001 Ÿ prodaja@naklada-ljevak.hr Ÿ www.ljevak.hr NERETVA Ÿ Donji prečac 19 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/2421-188 Ÿ 01/2421-188 Ÿ neretva@inet.hr OCEAN MORE Ÿ Božidara Adžije 34 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/3041-854 Ÿ 01/3041-856 Ÿ info@oceanmore.hr Ÿ www.oceanmore.hr PLANETOPIJA Ÿ Ilica 70 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/4847-109; 01/2406-930 Ÿ 01/2406-931 Ÿ planetopija@planetopija.hr Ÿ www.planetopija.hr

TAYLOR&FRANCES Ÿ www.taylorandfrancis.com CAMBRIDGE UNIVERSITY PRESS Ÿ www.cambridge.org

Strana knjiga TASCHEN Ÿ www.taschen.com INNOVATIVE KIDS Ÿ www.innovativekids.com PENGUIN Ÿ www.penguin.com TENEUES Ÿ www.teneues.com HARPERCOLLINS Ÿ www.harpercollins.com LONELY PLANET Ÿ www.lonelyplanet.com RANDOM HOUSE Ÿ www.randomhouse.com MICHELIN Ÿ www.michelintravel.com

SAXUM-BIRO Ÿ Tijardovićeva 30 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 091/7892-467 Ÿ info@saxum-biro.hr Ÿ office@saxum-biro.hr Ÿ www.saxum-biro.hr ŠKOLSKA KNJIGA Ÿ Masarykova 28 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/4830-589 Ÿ 01/4830-490 Ÿ danica.kosek@skolskaknjiga.hr Ÿ www.skolskaknjiga.hr ZNANJE Ÿ Matka Mandića 2 Ÿ 10 000 ZAGREB Ÿ 01/3689 534 Ÿ 01/3689 531 Ÿ znanje@znanje.hr Ÿ www.znanje.hr

24 Bonus program

Bonus program 25


Galerija

prošlogodišnjeg festivala

Kako je bilo prošle godine? Nakon dvanaest dana (pod geslom »sve što je lijepo... može potrajati i malo duže!«) u Rijeci je završen 6. sajam knjiga i festival autora vRIsak. Na oproštajnom druženju, u kultnom Pepe Rosso baru, ove godine za programske potrebe pretvorenom u noćnu scenu sajma, okupili su se pisci, kako domaći, tako i gostujući, novinari, organizatori, ljubitelji dobre knjige i glazbe... kako bi, poslije svega, još jednom digli palac gore i čestitali organizatorima i programskom odboru na, kažu, sjajno odrađenom poslu! Skoro dva tjedna Riječani su imali priliku uživati u dobroj knjizi, zanimljivim druženjima s autorima iz Hrvatske i inozemstva, uzbudljivim programima... pa nije ni čudno što se sve to vrijeme Rijekom pronosio glas kako taj grad ne pamti takvo književno događanje! A programski odbor, ove godine postavljen po spisateljsko-rokerskom ključu (a kako drugačije, kad je Rijeka u pitanju?!) i u sastavu: Zoran Žmirić, Damir Martinović Mrle, Nikola Petković, Rade Šerbedžija, Tea Tulić, Vlado Simčić Vava, Marko Pogačar, Drago Glamuzina i Zoran Simić, držao je žestok programski ritam od prvog do posljednjeg dana. Od popodnevnih do kasnih noćnih sati, na sceni riječke Filodrammatice i već spomenutom Pepe Rosso baru izmjenjivali su se domaći i autori iz zemalja regije, premijerna predstavljanja tek izašlih knjiga i programi s »recitalima i pjevanjem«... Premijerno su u Rijeci predstavljene nove knjige Ivane Simić Bodrožić (Za što sam se spremna potući?), Jurice Pavičića (Brod u dvorištu), Predraga Matvejevića (Istočni epistolar, prošireno izdanje), Teofila Pančića (Aleja Viktora Bubnja), Marka Pogačara (Crna pokrajina)... Nakon dugo godina u svom je rodnom gradu gostovala Slavenka Drakulić, predstavivši, uz Nadeždu Čačinović i Zdravka Zimu, svoj posljednji roman Optužena. O svojim posljednjim knjigama govorila je i uvijek draga riječka gošća Julijana Matanović. Kao gosti posebnog programa ovog festivala Balkanske (književne) veze, Rijeku su pohodili neki od vodećih suvremenih pisaca svojih književnih kultura, poput Florina Lazarescua (Rumunjska, dobitnik nagrade za najbolji istočnoeuropski roman u Frankfurtu), Ildiko Lovas (Mađarska), Faruka Šehića (Bosna i Hercegovina, prošlogodišnji dobitnik Nagrade Meša Selimović za najbolji roman u regiji), već spomenutog Teofila Pančića, Zvonka Karanovića (Srbija)... predstavivši riječkoj publici svoja djela, ali i otvorivši teme (i dileme) regionalne kulturne i književne (ne) suradnje, zatvorenosti, pokidanih veza, svojevrsnih kulturnih izolacionizama. Ovo je začetak razgovora, suradnje, pa ako namjere organizatora u tom pogledu i nisu bile pretenciozne, već sama činjenica da su predstavljena neka vrijedna djela autora iz drugih zemlja, da su čitatelji imali priliku susresti i neku drugu književnost, dobiti informaciju, a gosti razmijeniti iskustva (uz nezanemariv osvojeni medijski prostor tim povodom)... učinjeno je puno. S namjerom da se književnoj suradnji da više poticaja. Izvrsnu trodnevnu dječju radionicu na temu Kako nastaju knjige? održali su Andrea Petrlik Huseinović, Saša Jantolek i Kašmir Huseinović, a za svojevrsne performanse, programe u kojima se književnost servirala kroz recitale, čitanja i pjesmu, tražila se i stolica i mjesto više. Majstori takvih nastupa, poput Rade Šerbedžije, Borisa Dežulovića, Zorana Predina, Damira Martinovića Mrleta, Nikole Petkovića, Laure Marchiq, Vlade Simčića Vave, Bekima Sejranovića... osvojili su brojnu publiku, koja nije štedila dlanove ni grla, nagrađujući ih za sjajne nastupe. Rijetko viđeno, književnost se tražila na bis! I dugo će se o njima još govoriti... Do sljedećeg vRIska sigurno. – Da bi te netko uopće čuo, u ovom današnjem medijskom šumu kojeg živimo, moraš vrisnuti! vRIsak je naš stav, progovaranje o stanju u kojemu su se knjiga i autori danas našli... – govorio je uoči otvorenja festivala njegov voditelj Zoran Simić, objašnjavajući moto i odlična vizualna rješenja festivala, djelo uglednog dizajnera Borisa Maleševića i Designsystema. Sudeći po reakcijama publike, posjećenosti programa, medijskim odjecima, zadovoljstvu autora i gostiju i pohvalama izrečenima na račun ovog festivala, vRIsak je odjeknuo! Zoran Simić Galerija prošlogodišnjeg festivala 27


28 Galerija prošlogodišnjeg festivala

Galerija prošlogodišnjeg festivala 29


30 Galerija prošlogodišnjeg festivala

Galerija prošlogodišnjeg festivala 31


Tko je tko? Organizatori:

Udruga kulture vRIsak v|b|z knjižare Rijeka v|b|z d.o.o., Zagreb

Pokrovitelji:

Grad Rijeka Ministarstvo kulture Republike Hrvatske HGK – Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske

Financijska potpora:

Traduki

Sponzor: Znanje d.o.o., Zagreb Medijski pokrovitelji:

T portal Radio Korzo Rijeka RITV TV Istra Hrvatski radio 2. program kanalRI Novi list MojaRijeka Regional Express Totalni radio Moderna vremena

Programski odbor 7. riječkog sajma knjiga i festivala autora:

Nikola Petković, Zoran Žmirić, Rade Šerbedžija, Vlado Simčić Vava, Željka Horvat Čeč, Damir Martinović Mrle, Tea Tulić, Drago Glamuzina, Marko Pogačar, Zoran Simić,

DTP:

Vesna Jelić, Dubravka Svedrec

Hospitality, koordinacija programa: Marija Bošnjak, Igor Dvoršćak

Webmaster sajma:

Sara Vukić

Produkcija radio i TV spotova: Vlado Simčić Vava (glazba), Surogat tim Rijeka (vokali, dobre ideje, završna produkcija) Voditelji tehnike: Alen Bačić

Specijalne zahvale na svekolikoj potpori:

Book caffe Dnevni Boravak, Rijeka; Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka; Gradska knjižnica Rijeka, Narodna čitaonica, Rijeka; Pepe Rosso bar i majstor Žare (s Guvera), Slaven Tolj, Marko Rogić,Verena Tibljaš, Nebojša Trajković, Klub Tunel, Brasserie As Rijeka, Studio Designsystem Zagreb, Vlado Simcich Vava, Surogat tim Rijeka i Zoran Medved (osobno), Pjer Orlić i ekipa s Radio Korza, Zoran Žmirić i kolege s portala MojaRijeka Studio Designsystem Zagreb, Surogat tim Rijeka i Zoran Medved (osobno), Goran Ušljebrka Studio Conex Rijeka, Pepe Rosso bar i majstor sa Žare (s Guvera), restoran Gric Guc...

Izdavač: v|b|z

Voditelji festivala:

Za izdavača:

Voditeljice sajma:

Urednik:

Drago Glamuzina, Zoran Simić Ljiljana Fabris, Robert Šepac

Marketing & odnosi s javnošću: Nataša Barta Paripović Mia Tadijanović

Vizualni identitet:

Boris Malešević/Studio Designsystem

32 Tko je tko?

Boško Zatezalo

Organizatori:

Pokrovitelji:

Drago Glamuzina GRAD RIJEKA

Vizualni identitet: Designsystem

Prijelom:

DTP studio v|b|z Tisak: Znanje, d.o.o.

Medijski pokrovitelji:

Zajednica nakladnika i knjižara

Financijska potpora:

Sponzor:


7.

IGOR MANDIĆ LARÍ MARÍ DRAGO HEDL NIKOLA PETKOVIĆ MAJA VUKADINOVIĆ ALEKSANDAR STANKOVIĆ VLADO SIMICICH VAVA VELJKO BARBIERI AHMED BURIĆ LINDITA KOMANI NIKŠA KUŠELJ IVANA SIMIĆ BODROŽIĆ MILKO VALENT GORDAN NUHANOVIĆ BEQË CUFAJ STIPE BOŽIĆ MILORAD POPOVIĆ LULJETA LLESHNAKU ARIAN LEKA SUZANA MATIĆ MARIN KOLIĆ ARDIAN-CHRISTIAN KYÇYKU GORAN VOJNOVIĆ ZORAN ŽMIRIĆ IVANA POCRNIĆ ERMIS LAFAZANOVSKI GAZMEND KRASNIQI PETRA ČARGONJA MORIS MATELJAN BRANKO MIJIĆ

7. riječki sajam knjiga i festival autora - vRIsak  

Programska knjižica, 2014.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you