Issuu on Google+

Godina dina XVIII.

Bro Broj oj 963.

^akovec, PETAK, 28. velja~e 2014.

Cijena 7 kuna

UZDRMALE SE DIREKTORSKE fotelje u Stanoradu i Turistikom uredu Grada akovca

Odlaze Andrej Gregorec NAKON huliganskog napada u akovekom parku

Apel policijskog naelnika:

Slikajte napadae mobitelom i prijavljujte odmah! PIPO I PERUTNINA u ukrajinske ruke?

Direktor Roman Glaser esi bi kupili ateks, ne potvruje, ali ni ne HANFA ih odbila str. 7 demantira glasine str. 7

www.bister.hr

str. 4

Krici i baloni protiv vrana SVETI MARTIN NA MURI

Grade trg i CZK od milijun eura

25

Violina Andrije Ribia iz D. Kraljevca stara 312 godina

godina go odinna a s Vama Vama ma

str. 44

media 3

str. 10

str. 8

EŠKA TVRTKA “SAFF” ponudila otkup dionica

PERIVOJ ZRINSKIH

i Ivana Maltar

str. 2-3


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ako je to ''utjeha'', korupcija nije samo naš problem S

vima su puna usta borbe protiv korupcije. Pria koju posebice u ovim teškim vremenima olako ''puše“ graani, prvenstveno zahvaljujui bunim medijima željnima senzacija u nesmiljenoj borbi za ouvanje sve manjih tiraža, ispada da živimo u gotovo pa "mafijaškoj" državi. Naravno da je situacija daleko od idealne, posebice zbog toga jer je veliki jaz izmeu politiara i obinih graana, a i ono što se dogaa(lo) u našem politikom miljeu sugerira kako se puno toga rješava(lo) više ili manje koruptivnim metodama. Ako nam to može biti neka utjeha, na ''Zapadu" situacija nije ništa bolja nego kod nas. Samo što oni sve to lijepo zamotaju u nekakav "demokratski celoan" ili pak "službenu proviziju" koja je sastavni dio mnogobrojnih ugovora. Nemojmo biti naivni, tamo gdje se "dijele" milijarde eura takoer ima svega i svaega. Nažalost, previše idealiziramo Europu, kako bi joj se dopali, a tu smo gdje jesmo zato jer izmeu ostalog premalo cijenimo sami sebe. uropska komisija predstavila je prvo izvješe o korupciji u 28 zemalja EU i više od tri etvrtine europskih graana (94% u Hrvatskoj) smatra kako je u njihovoj zemlji raširena korupcija. Po percepciji korupcije, od Hrvatske lošije prolaze Grka, gdje 99 posto anketiranih misli da je korupcija tamo široko rasprostranjena, Italija 97 posto, Španjolska i eška 95 posto. Dakle, to je ono što graani misle ima li u njihovoj državi korupcije. No, kada ih se pita jesu li na svojoj koži doživjeli korupciju, onda je samo etiri posto Europljana (prosjek u 28 zemalja) i šest posto Hrvata prijavilo kako se od njih tražilo ili oekivalo mito tijekom prošle godine, neki dan je donio Veernji list. glavnom, korupcije i nepoštenja ima svugdje, pa i tamo gdje nas uvjeravaju da je sve idealno. I to posebice kod glave, kod ''repa“ je ak puno bolja situacija, pa je zato i pravna i sve-

E

U

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

kolika druga sigurnost kod rješavanja mnogih ''obinih“ poslova vea nego kod nas. toga je najprije potrebno, da bi se uope postigao napredak, dogovoriti i uspostaviti pravila igre na podnošljivoj granici, kao što je to sluaj vani. Nikako previsoko postaviti ljestvicu i onda ostati bez rezultata. zmijenile su se kod nas na vlasti ve i "desni“ i "lijevi“, svi su imali priliku "zaorati“ po tom pitanju, pa ak i oni prilikom izbora novoga glavnog državnog odvjetnika, ali pitanje je ima li pravog, krupnog pomaka u preveniranju iste. Uostalom, jedno od posljednjih istraživanja kaže da, primjerice, korupcije u Italiji ima ak više nego kod nas. igurno da je situacija daleko od idealne, posebice kad graani ne vide ''svjetlo u tunelu“, što se tie pomaka u osobnom boljitku. U aktualnoj teškoj životnoj situaciji kod obinog ovjeka stoga je najlakše izazivati gotovo svakodnevno dodatne rustracije, a s druge strane prešuujui ono što je mnogima znano, s ime smo se kad-tad u životu suoili, ali o tome se ne usudimo javno (pro)govoriti. aš je ve duže vrijeme najvei problem što se ne djeluje korjenito. Korupcija se dogaa svakodnevno oko nas, ali i prešuuje, tolerira, pa ak i potie, a tek sporadino goni i kažnjava. Najgore je što se ona tolerira jako, jako dugo, što nema mehanizama koji bi je na vrijeme sprijeili, kako ne bi, kako sami pred sobom, odnosno drugima ispadali i dalje ''banana zemlja“.

S

I

S

N

VIJEST(I) TJEDNA

Ukrajinski tajkun na vratima? Ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskoga kompleksa ‘’Myroniwski Chliboprodukt’’, ija je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja piletine, deveti na listi najbogatijih Ukrajinaca s procijenjenih 1,3 milijarde dolara, bio je u Perutnini i navodno s predsjednikom Uprave Romanom Glaserom razgovarao o preuzimanju tvrtke, piše portal Poslovni dnevnik. Budui da u sastavu Perutnine Ptuj posluje akoveka tvrtka ki Perutnina Ptuj - Pipo akovec u Meimurju, uputili smo pitanje Upravi Perutnine Ptuj je li tono da ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk kupuje Perutninu Ptuj. Inormacija nas zanima radi daljnje sudbine firme keri Pipo iz akovca, koja posluje kao firma ki Perutnine iz Ptuja, zbog ega smo se za odgovor obratili izravno tvrtki koja je zadužena za odnose s javnošu s Perutninom Ptuj. Opširnije na str. 7.

(NE) SVIA NAM SE

Drvored ostaje do daljnjeg na životu - Odluili smo da se ide u skuplju sanaciju ulice ZAVNOH-a u akovcu, bez bagera i rušenja stabala, kazao je Stjepan Kova, gradonaelnik akovca. - Takvu odluku donijeli smo nakon razgovora i s graanima te ulice, strunim službama i savjetodavnim tijelima, kazao je gradonaelnik. - Zasad e ostati tako kako je, a nakon što Meimurje plin i Meimurske vode obave svoje radove u ovoj ulici, vidjet emo kako e se razvijati situ- acija s drveem u toj ulici pa emo prema tome postupati dalje, kazao je Kova. Str. 4.

Mladi razbojnici izbjegli pritvor!? Policijske rotirke, blokade nekoliko prometnica, tako je u subotu predveer izgledao akoveki Jug. Subotnje pasje vrijeme oito je bilo vjetar u lea dvojici maloljetnika da poine razbojništvo. Policija je vrlo brzo nakon novog razbojstva, koje se u samo nekoliko dana zbilo u akovcu, uhitila dva osumnjiena za razbojstvo nožem koje se dogodilo u subotu oko 18.35 sati na akovekom Jugu u Travnikoj ulici, kada je opljakan novac u prodavaonici METSS-a. Prema za sada dostupnim inormacijama, oba uhiena zadržana su u PP-u akovec, prvi je iz akovca, drugi s podruja gornjeg Meimurja. Oba su maloljetna. Meutim, nakon što su ispitani, kako neslužbeno saznajemo, ni jednog ni drugog DORH nije smjestio u pritvor, ve e se na sudu braniti sa slobode! Kakva je to poruka? Više na str. 8.

28. veljae 2014.

UZDRMALE SE DIREKTORSKE fotelje u Stanoradu i Turistik

Odlaze And i Ivana Ma PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo podignulo optužnicu protiv Andreja Gregorca, direktora Stanorada, Grad akovec kao jedini vlasnik poduzea našao se u nezavidnoj situaciji, zbog direktora protiv kojega je podignuta optužnica. Tereti ga se da je tijekom 2011. i 2012. godine kao direktor trgovakog društva upravitelja stambenih zgrada koristio pravo na odbitak predporeza tom trgovakom društvu po raunima raznih dobavljaa za investicijske radove na zgradama, iako se rauni ne odnose na poslovanje trgovakog društva nego iskljuivo na radove na stambenim zgradama kojima to društvo upravlja. Stjepan Kova, gradonaelnik akovca, tada je u izjavi za Meimurske novine kakva je sudbina Andreja Gregorca nakon podizanja optužnice bio suzdržano oprezan, dok mu nije izreena krivnja. - Kazao je da nee ništa poduzimati prije nego se utvrdi njegova krivnja ili nedužnost, odnosno dok pravosudni organi ne odrade svoj posao. Ono što je na neki nain utjecalo na gradonaelnikovu suzdržanost je injenica

da Andreja Gregorca nije bilo lako ni jetino maknuti s te pozicije, jer je zaštien “menadžerskim” ugovorom, zahvaljujui steenim pravima iz prethodnih razdoblja gradske vlasti, pa bi svaki jednostrani raskid ugovora Andreju Gregorcu mogao skupo koštati Grad, izmeu ostalog i zbog obveze da više mjeseci bude na plai i nakon odlaska s dužnosti. Ne dokaže li mu se krivnja, a dobije otkaz, te podnese tužbu protiv Grada akovca, obveze za Grad prema Gregorcu bile bi još vee. - Sjest emo i razgovarati i možda bi bilo najpovoljnije i za Gregorca da se sam makne, kazao nam je gradonaelnik Kova prije otprilike dva mjeseca.

Andrej Gregorec pristao je odstupiti s mjesta direktora Stanorada

Gregorec pristao na odstupanje s dužnosti, odlazi i direktorica Turistikog ureda Gregorec se tome javno protivio, ali oito je njegov pritisak nakon odreenog vremena popustio. Otprilike dva mjeseca kasnije, u etvrtak 27. veljae, Stjepan Kova, gradonaelnik akovca, potvrdio je da je s Andrejom Gregorcom, direktorom Stanorada, postigao sporazum da se makne s mjesta direktora. Bio je izuzetno štur oko detalja, kazao

je samo: - A dalje emo sada razgovarati na koje mjesto i na koji emo nain raditi. Na potpitanje što to znai odlazak iz Stanorada ili ostanak u svojstvu obinog zaposlenika, odgovorio je da još nije s njim o tome razgovarao i da zbog toga ne bi sada odgovorio na to pitanje. Nakon toga e se razgovarati

Na politiare se utjee O

politiarima razmišljamo u principu kao okorjelim debelokošcima kojih se kritike naroda ne dotiu i koji samo misle o dobrobiti za sebe i svoje. No obino im se ta debela neosjetljiva koža kože stvori nakon odreenog vremena. Dok su još na poetku karijere, i njihova koža je još ranjiva i osjetljiva na kritike. Evo, na primjer gradonaelnik akovca Stjepan Kova još uvijek odaje simptome politiara iz te rane aze kad još nije neosjetljiv na kritiku. Još mu je stalo da ostavlja dobar dojam.

Z

bog toga bi bilo dobro da tu osjetljivost zadrži što duže. Što su politiari osjetljiviji na kritike, to bolje za narod. A u akovcu se ima što raditi. akovec je trenutno poput zapuštenog perivoja koji iza sebe ima slavnu prošlost. Štoviše, dobivao je više puta i nagrade za najureeniji grad. akovec sada izgleda kao da su korovi prerasli njegovane lijehe, ali u prenesenom društvenom smislu, jer je ureenje javnih površina u ovom gradu najmanji problem. adi se o stagnaciji grada koja se poput korova širi

R

društvom. U tranziciji upravo je akovec od svih sredina izgubio najviše radnih mjesta. Dijelom i zbog toga što je ipak najvei dio gospodarskih subjekata djelovao u akovcu, pa su se i ondašnje socijalistike tvrtke, kao i u cijeloj državi, u pretvorbi naprosto urušile u sebe. Ono što Kovaovi prethodnici nisu dovoljno prepoznali je ormiranje akovca u pravcu privlaenja novih poduzetnikih poduhvata i stvaranje jezgre za nove profitabilnije industrije radi privlaenja visokoobrazovanih kadrova u akovec.


28. veljae 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

om uredu Grada akovca

3

Ivana Maltar službeno odlazi na vlastiti zahtjev 30. travnja s mjesta direktorice Turistikog ureda

drej Gregorec Prihvaena altar ostavka Gradonaelnik Kova u obraanju novinarima u etvrtak dao je do znanja da je u razgovoru s njima postigao dogovor o sporazumnom odlasku sa sadašnjih pozicija

i s predsjednikom Nadzornog odbora Stanorada, kada e se jasnije znati i tko bi bio kandidat za novog direktora Stanorada. Sve glasnija šuškanja o odlasku Ivane Maltar, direktorice Turistikog ureda Grada akovca, gradonaelnik akovca Stjepan Kova takoer je potvrdio u etvrtak 27.

veljae, a isti dan to je i službeno potvreno na sjednici Turistikog vijea. - Direktorica Turistikog ureda Ivana Maltar poslala mi je zahtjev za razrješenje na vlastitu inicijativu, da s 30. travnja odlazi s mjesta direktorice na vlastiti zahtjev, kazao je Kova, i dodao da e sve biti poznato nakon sjednice

Turistikog vijea (nekoliko sati kasnije dogodio se odlazak Maltar, op. p.). Na pitanje koji su to problemi izazvali takav rasplet dogaaja da direktorica odlazi na vlastiti zahtjev, gradonaelnik je dodao: - Nema nekih posebnih razloga, u zahtjevu je navela da odlazi iz osobnih razloga.

Ipak, poznato je da je gradonaelnik Kova prilikom dolaska na vlast najavio snimanje svih gradskih ustanova i poduzea i stanja u njima. Tako je i ovom prilikom kazao da se revizijski nalaz državne revizije za Turistiki ured TZ-a akovec završava i da eka da vidi taj nalaz. Jednako tako i unutarnja revizija Grada akovca ešlja svake godine poslovanje gradskih ustanova i poduzea. Ove godine je ona zapoeta s Turistikim uredom TZ-a grada akovca, a ta revizija se još uvijek radi. Tako da ni o tom odlasku u ovom trenutku nije želio ništa podrobnije govoriti, ali ga je ipak indirektno stavio u vezu s nalazima unutarnje i državne revizije. Na pitanje kakav ugovor ima direktorica Turistikog ureda, Stjepan Kova je odgovorio da je imala ugovor na neodreeno koji je potpisala s prijašnjim gradonaelnikom. - Razgovarali smo o tom ugovoru i zajedniki se usuglasili da s 30. travnja odlazi iz Turistikog ureda, kazao je na kraju gradonaelnik Kova.

Ivane Maltar - Veina lanova Turistikog vijea Grada akovca prihvatila je zahtjev za razrješenjem uz zahvalu direktorici Ivani Maltar na predanom, profesionalnom i strunom vodstvu Ureda u razdoblju od 2008., kada je došla na mjesto direktorice TZ-a akovec do danas, izvijestio je Turistiki ured Grada akovca u etvrtak. Ured koji je zatekla u disfunkcionalnom stanju u poetku njezina mandata funkcionirao je besprijekorno, postignuti su iznimni rezultati u poslovanju i puno gubimo njezinim odlaskom, komentirao je Pero Vidovi, jedan od dugogodišnjih lanova Turistikog vijea, koji svojim glasom nije prihvatio zahtjev za osobnim razrješenjem. - Promjena u dotada narušenim meuljudskim odnosima nešto je što bi trebalo poslužiti kao primjer u voenju poslovanja i odnosu s djelatnicima i poslovnim partnerima, a poseban iskorak napravljen je u proiliranju manifestacija i poveanju prihoda, zakljuila je Snježana Petrovi - Tkalec, lanica Turistikog vijea. S obzirom na primopredajom zateeno inancijsko stanje s 30. travnja 2008., dolaskom direktorice Ivane Maltar, odnosno manjkom

prihoda poslovanja od gotovo 500.000 kuna, obvezom po naslijeenom dugoronom kreditu na iznos od 27.600 eura, kadrovske probleme koje su rezultirali nekolicinom sudskih postupaka i krajnje narušenim imidžom, Turistika zajednica grada akovca kroz ovih nekoliko godina uspjela je ne samo prebroditi spomenute probleme, ve i ostvariti iznimne rezultate u programskom i inancijskom poslovanju. Svakako valja istaknuti da u ukupnom godišnjem proraunu Turistike zajednice grada akovca, koji za 2013. iznosi 2.180.577,99 kuna i koji je za 5% vei u odnosu na izvršenje prorauna u 2012. godini, Turistiki ured danas samostalno prihoduje ak 57% samostalnim provoenjem projekata i organizacijom manifestacija kroz najam i sponzorstva, dok izvorni prihodi (turistike lanarine i boravišne pristojbe) ine tek 30%, a prihodi iz prorauna Grada akovca 13%. Predsjednik Turistike zajednice grada akovca, gradonaelnik Stjepan Kova, na kraju je posebno zahvalio direktorici na predanom i profesionalnom radu i zaželio joj svako dobro u daljnjoj karijeri, stoji zakljuno u priopenju.

POGLED ODOZDO

e prije nego što postanu debelokošci Tako je akovec u jednom trenutku izgubio liderstvo. Meimurju smo ostali na nekim pogonima koji trebaju samo poslovoe, ali ne i razvojne odjele. Samo proizvoae. To na prvi pogled i ne mora biti tako loše, ako je samo faza u daljnjem razvoju, nakon koje u drugom koraku može doi i do tog stvaranja razvojnih odjela uz proizvoake. No sami moramo znati što želimo i usmjeravati razvoj. Ako emo samo zbog puste injenice da smanjimo broj evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje pustiti da

U

pogone otvori onaj koga tko zna kakva mutna voda ovamo doplavi, može nam se desiti da zbog naše sklonosti da pristajemo raditi za najniže plae u državi dobijemo upravo takve pogone, u kojima e ljudi nalaziti posao za minimalne plae. Nije neka velika radost imati optimalnu zaposlenost na minimalnim plaama. ajednica nema velike koristi od minimalnih plaa, jer ne privlai ljude da ostaju u kraju gdje se živi od minimalnih plaa. Tu nema sree, jer se sve vrti oko preživljavanja i najnižih ljudskih potreba.

Z

Nema razvoja kulture, umjetnosti, sporta, jer je ljudima na minimalcu sve osim kruha preskupo. ažalost, akovec upravo trenutno odašilje upravo takvu sliku - jako osiromašenog grada. Proete li kroz centar, a da ste stranac, stekli biste dojam da ljudi u ovom gradu nemaju novac ni za što drugo nego samo za klipie iz brojnih pekarnica ili zlatni ili srebrni nakit sa sniženja, jer sirotinji je to potrebno kako bi kupili jeftini plemeniti nakit za sirotinjska veselja: krštenja, priesti, krizme ili sline

N

obiteljske obljetnice. Nisu to draguljarnice za visoko društvo, ve male vrijednosti za teške crne dane. lobodno možemo rei da je pred kakvih etvrt stoljea grad svojom raznovrsnošu ponude odisao veim optimizmom nego sada. ada se osjea defetizam i mrtvilo. Tu i tamo kakav optimistini aktivizam poput HAPPY akovca pokušava grad podignuti iz mrtvila. pak gradonaelnik akovca ne odustaje, trudi se sanirati minus u blagajni, ali to nee biti dovoljno. Bez podizanja

S S I

krvotoka gospodarstva, kolanja novca koji zalijeva životni standard, ljudima se nee vratiti optimizam. blagostanju sve bolje uspijevaju i tolerancija i ljubav i životni optimizam. iromaštvo nije vrlina koju bi ljudi priželjkivali, ak ni skromnost nije dobra u veim koliinama. vom gradu, kao i ovoj županiji, potreban je optimizam, ali ne one vrste - ajmo se svi skupa uhvatiti za ruke, zamisliti nešto pozitivno i svi skupa skoiti u zrak pa e se dogoditi kozmika promjena.

U S O

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

P

otrebno je pretresti sve mogue ideje, angažirati sve mogue ljude pokrenuti sve resurse prema jednom cilju - kako naprijed. Pri tome se treba kloniti ideja podobnih. Njima je svaka vlast dobra, pod uvjetom da su oni u njoj.


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

STABLA u ulici ZAVNOH-a ipak se nee rušiti ovo proljee

Drvored ostaje do daljnjeg na životu - Odluili smo da se ide u skuplju sanaciju ulice ZAVNOH-a u akovcu, bez bagera i rušenja stabala, kazao je

Stjepan Kova, gradonaelnik akovca. Takvu odluku donijeli smo nakon razgovora i s graanima te ulice,

strunim službama i savjetodavnim tijelima, kazao je gradonaelnik akovca. - Zasad e ostati tako kako

je, a nakon što Meimurje plin i Meimurske vode obave svoje radove u ovoj ulici, vidjet emo kako e se

razvijati situacija s drveem u toj ulici pa emo prema tome postupati dalje, kazao je Kova. (BMO)

U PERIVOJU ZRINSKIH zapoeo prvi pilot projekt u Hrvatskoj s ciljem rastjerivanja vrana

Hoemo li i kako nadmudriti inteligentne U Hrvatskoj i Europi nema saznanja o slinim akcijama i tek e se vidjeti kakve e rezultate poluiti kod nas Piše: Roberta Radovi Kod zidina Staroga grada u Perivoju Zrinskih prije desetak dana instaliran je ureaj, tzv. zvuni rastjeriva ptica. Dio je to mjere iz pilot programa koji provode Grad akovec i Javna ustanova “Meimurska priroda”, s ciljem rješavanja problema vrana (buka, izmet, estetika) u akovekom parku. U projekt su ukljueni i Robert Sambolek, dipl. ing. šum., iz tvrtke “Cedrus Forest”, i Mladen Lackovi, struna osoba za provoenje ovog projekta, koji je pojasnio detalje:

- Prva mjera je da se instalira ureaj kojim emo pokušati otjerati vrane s gnjezdišta, koje su ovih dana intenzivno zapoele zauzimati krošnje drvea. Ureaj e u odreenim intervalima reproducirati zvuk ptice grabljivice te zvuk boli ili straha vrane gaca. Projekt je pripremljen po uzoru na amerike programe, koji su pokazali dobre rezultate. U Hrvatskoj i Europi nemamo saznanja o slinim akcijama i tek emo vidjeti kakve e rezultate poluiti kod nas. Za sad emo postaviti samo jedan fiksni ureaj, a u budunosti planiramo postaviti i više

U akciju su ukljueni i djelatnici JU-a “Meimurska priroda”

Ureaj, tzv. zvuni rastjeriva ptica, prva je mjera u borbi protiv akovekih vrana

manjih mobilnih u krošnje, koji e se ukljuivati na sam pokret ptice. Emitiranje zvuka e ispoetka biti svakih pola sata po par minuta, a kasnije e to biti samo u ranim jutarnjim i ranim veernjim satima. Sljedea mjera je instalacija balona, traka i lasera kojima e se nastojati stanište vrane gaca uiniti neprimjerenim za gnijezda. Graani ne moraju biti uznemireni

Baloni i trake protiv graktanja i opasnog izmeta vrana Akcija je nastavljena u etvrtak 27. veljae. Djelatnici akoma grabljali su granice koje su vranama lako dostupan materijal za gradnju gnijezda. I tom mjerom nastoji se umanjiti gniježenje. Postavljeni su i baloni koji su punjeni zrakom te slike vrana u “bolesnom” položaju. Sveukupno e ih biti postavljeno pedesetak komada. Provest e se i zapunjavanje gnijezda, a sve s ciljem da Perivoj postane vranama manje atraktivan prostor za gniježenje. Prolaznici akovekim parkom sa zanimanjem su pratili sve aktivnosti, uz komentare kako je to sve “pucanj

u prazno”, kako bi trebalo pustiti vrane na miru ili pak jednostavno to riješiti na “uinkovit, ali i ubojit nain - odstrjelom”. Robert Sambolek istie kako je prema dopunjenom Pravilniku

o lovostaju od 2013. godine uvedena mjera lovostaja za vranu sivu, vranu gaac, avku, svraku i šojku u razdoblju od 1. ožujka do 31. srpnja te se u parku ove mjere ne mogu provoditi.

zbog zvukova, iako vjerujemo da e ispoetka biti upita. Naš komoditet morat emo malo žrtvovati. Za cjelokupni ovogodišnji projekt, koji obuhvaa provedbu niza akcija, Grad akovec je izdvojio sveukupno 70.000 kuna. U aktivnosti e biti ukljuena i lovaka društva, i to akcijom odstrjela vrana u okolnim lovištima koja okružuju grad akovec u vremenu kada je to dozvoljeno. S obzirom na to da je Perivoj Zrinskih zakonom zaštieno podruje, Robert Sambolek, dipl. ing. šum., koji je izradio elaborat projekta, koji je ujedno i prvi takve vrste u Hrvatskoj, naglasio je kako su za sve planirane i do sada izvedene radnje i zahvate ishoene sve potrebne prethodne suglasnosti od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva poljoprivrede.

Zašto se ove mjere provode upravo u Perivoju?

Baloni i slike vrana kao mjera zastrašivanja

- Na podruju grada akovca postoji više lokacija na kojima gnijezdi gaac, ali Perivoj je površinom najvei prostor i prostor u središtu grada gdje gni-

jezde. Broj gnijezda u Perivoju i u gradu openito je u proteklih dvadeset godina u stalnom porastu, kao i buka i izmet koji može biti potencijalni izvor zaraze zbog bakterija i gljivica te naina ishrane ovih ptica - hrana iz smea i otvorenih odlagališta. Sve su to komunalni problemi s kojima se Grad akovec odluio ‘obraunati’, ali na legalan nain, kazala je Mihaela Mesari, pro., struna suradnica JU-a “Meimurska priroda”. Vrane su vrlo inteligentne ptice, pa e biti zanimljivo nakon odreenog vremena vidjeti tko e u ovoj ‘’borbi’’ nadmudrivanja pobijediti.

Robert Samoblek, dipl. ing. šum., izradio je elaborat pilot projekta koji je prvi takve vrste u Hrvatskoj

TRAGOM PITANJA: “Kam budu vrane otišle?”

Jedno od rješenja je i sanacija divljih odlagališta smea itateljica V. M. iz Zasadbrega postavila je pitanje “Kamo e odletjeti otjerane vrane”, a pismo smo objavili u proteklom izdanju naših novina. Tragom tog pitanja, odgovor smo potražili kod strune suradnice JU-a “Meimurska priroda” Mihaele Mesari, pro.: - Dugorono razmišljanje svih ukljuenih u mjere je ormirati novo stanište za gniježenje vrane graac (vrana gaac je ptica koja je kolonijalna te i gnijezdi u kolonijama i zato je toliko primjeujemo, jer ne dolazi par gnijezditi samostalno nego u koloniji) - šumski prostor s novim stablima na perieriji grada (gradska estica, na novo posaena šuma s vrstama stabala ije visine odgovaraju vrani gaac, a njihova buka tamo nikome ne smeta), na kojima bi vrane gaac imale novo stanište, tj. mjesto za gniježenje. O ovoj metodi e

se razgovarati tijekom narednih mjeseci jer je to dugorono rješenje koje iziskuje detaljnije planiranje i financiranje te nije provediva ‘preko noi’. Takoer, jedno od dugoronih rješenja je sanacija divljih odlagališta - smanjenje hrane, ime se isto utjee na smanjenje populacije. Jednostavnije reeno: otii e gnijezditi se u okolna podruja, ali u manjim kolonijama. U utorak 25. veljae proveli smo prebrojavanje gnijezda - u Perivoju Zrinskih je bilo oko 140 gnijezda vrane gaac, a ukupna površina Perivoja je 13 hektara (s time da su koncentrirane na nekoliko ploha)! Prebrojavanje e se vršiti mjeseno i pratit emo što se dogaa... Pozitivno bi bilo ako ne nastanu nova gnijezda. Bitno je napomenuti da emo sve konkretne podatke imati naknadno, nakon provedbe svih monitoringa.

EKOLOŠKA UDRUGA “PLATANA’’ provodi akciju “Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”

“Crna toka” na županijskoj cesti rean - Macinec! Prošlu se godinu po prvi put na podruju Meimurske županije provodio projekt pod nazivom ‘’Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”, koji je Ekološka udruga ‘’Platana” iz Nedeliša provodila u suradnji s Javnom ustanovom ‘’Meimurska priroda’’. S obzirom na to da se projekt pokazao iznimno uspješnim, i ove se godine nastavlja s aktivnostima na istoj lokaciji u opini Nedeliše, a u sklopu Plana zelenog djelovanja opine Nedeliše. U rano proljee zapoinje sezo-

na razmnožavanja i migracije žaba prema mrijestilištima u vodenim staništima, pri emu one vrlo esto stradavaju u prometu. U opini Nedeliše takva ‘’crna toka” nalazi se na županijskoj cesti rean Macinec, koja presijeca koridor migracije žaba iz šume u kanal Trnavu u dužini od 400 metara. U sklopu ovog projekta postavlja se zaštitna mreža koja u vrijeme migracije onemoguava žabama i drugim vodozemcima prijelaz preko ceste te se na taj nain one štite od stradavanja na promet-

Sudionici akcije zaštite žaba provedene na županijskoj cesti rean - Macinec

nici. Radna akcija postavljanja zaštitne mreže održana je u subotu 22. veljae 2014. godine, a na akciji su sudjelovali lanovi Ekološke udruge ‘’Platana”, uenici OŠ Gornji Mihaljevec te djelatnici Meimurske prirode. U periodu od mjesec dana, u vrijeme migracije žaba iz šume prema kanalu Trnava, lanovi EU ‘’Platana” e svaki dan ujutro i naveer obilaziti lokaciju i sakupljati žabe te ih prenositi do kanala Trnave i na taj nain ih zaštititi od stradavanja na prometnicama. Jedan od osnovnih ciljeva navedenih aktivnosti je


28. veljae 2014.

IZBORNA skupština Zrinske garde akovec

vrane?

Predsjedniku Alojziju Soboancu još jedan mandat Zrinska garda akovec ostvarila je u prošloj godini ak devedeset nastupa diljem zemlje i inozemstva

Zvukovi smetaju obližnjim stanarima Graani su ve prvi dan postavljanja ureaja zamijetili novost u parku. Pojedinci su zastajkivali, ogledavali se i pitali se kakvi su to neobini novi zvukovi u parku. Mnogi od njih kazali su kako su pomislili da se u park naselila neka nova vrsta ptica. akovanka Snježana Jagar, koja redovito šeta svoga kunog ljubimca, takoer je zapazila novost: - Znam o emu se radi. ula sam o tome na radiju. Neobino je. I moj se pas ispoetka par puta osvrnuo na nove zvukove, ali sad ih je ve prihvatio. Ne znam hoe li ti zvukovi rastjerati vrane koje su veliki problem u parku. Dio stanara iz kompleksa zgrada nasuprot Perivoju Zrinskih (ul. Zrinsko-frankopanska) u meuvremenu se navikao na emitirane zvukove, a dio se ipak žali da im zvukovi smetaju, posebice u veernjim satima. Naime, zvuni rastjeriva radi na solarnom principu, pa se ponekad i “samoinicijativno” ukljui u kasnijim veernjim satima.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Novo vodstvo Zrinske garde sa županom Matijom Posavcom PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO kovi iz akovca, Goran Peri striji i Francuskoj, a iz drugog iz Vrhovljana, Hrvoje Novak iz IPA programa pomognuto je Na skupštini Zrinske garde Pribislavca i Nenad Pongrac iz opremanje gardista novim izakovec u hotelu “Park” u etvr- Strahoninca. mama i sabljama te popravcima tak je u akovcu izabrano novoViše uzvanika, meu osta- odora. Povodom ulaska Hrvatstaro vodstvo u narednom dvo- lima i župan Matija Posavec, ske u EU, pod pokroviteljstvom godišnjem razdoblju, na kojoj je estitali su Zrinskoj gardi na predsjednika Josipovia održan za predsjednika Zrinske garde dobrom radu i stvorenom bren- je Bal na dvoru Zrinskih u akovakovec jednoglasno izabran du, posebno važnom za uvanje cu. Održan je i znanstveni simAlojzije Soboanec. Za pred- sjeanja na Zrinske, ali i turizam pozij Nikoli Zrinskom, pjesniku i sjednika skupštine Zrinske gar- i prezentaciju kraja. Zrinska garde izabran je Mihael Štrebih, za da akovec ostvarila je u prošloj dopredsjednika mr. Ivan Baksa, godini ak 90 nastupa. za glavnog tajnika Bojan Kocijan, ak 90 nastupa i 21 za nadzapovjednika povijesne smjena straže postrojbe Alojzije Šestan, a za lanove Predsjedništva zapoZrinska garda je inicijator, vjednik Ratimir Hreš, Davor organizator i suorganizator Bratkovi, uro Bel i Dražen obilježavanja važnih nadnevaka Berkopi te kuma zastave Ber- vezanih uz obitelj Zrinski, kao i narda Cedelja. Nadzorni odbor proslave Spomendana na Zrinine Ivanica Somoi, pred- ske i Frankopane 30. travnja. Stari i novi predsjednik Zrinske sjednica, te lanovi Ivan Erent Tijekom protekle godine garde Alojzije Soboanec: i Stjepan Novak. lanovi Suda održana je 21 smjena straže Jedna od mojih zadaa bit e asti jesu dr. sc. Stjepan Hranjec Zrinske garde u akovcu, uz da vodstvo polako preuzimaju (predsjednik), Dragutin Trsto- suradnju s Turistikom zajedniglavec i Zoran Vidovi. Za doza- com grada akovca, uz ak 90 mlai, a da Zrinska garda ostane povjednike Povijesne postrojbe nastupa u zemlji i inozemstvu. to što jest - turistika perjanica i razglednica našega kraja izabrani su gardisti Davor Brat- Nastupilo se u Maarskoj, Au-

5

Priznanje predsjednika Josipovia U Hrvatskom vojnom uilištu “Petar Zrinski” u Zagrebu u etvrtak 13. veljae održana je promocija zbornika radova sa znanstvenog skupa koji su na temu “Uloga i znaenje glasovitih žena iz obitelji Zrinski i Frankopan” zajedno organizirali i izdali Zrinska garda akovec i Uilište. Tom prigodom je predsjednik RH, dr. sc. Ivo Josipovi, uruio Priznanje Republike Hrvatske Zrinskoj gardi akovec za osobite zasluge u promociji hrvatske povijesti i kulture te ouvanja baštine Zrinskih. Sam Zbornik radova predstavio je prof. dr. sc. mons. Juraj Kolari, koji je posebno istaknuo važnost ove velikaške obitelji u povijesti Hrvatske. Doprinos i Zrinskih i Frankopana je višestruk: civilizacijski, kulturni, ali i državotvorni, na nain da su uvijek isticali svoje porijeklo i nisu ga skrivali ni u najtežim trenucima, ve su se za njega borili, naglasio je mons. Kolari prilikom predstavljanja, osvrui se i na ulogu žena u ovoj povijesnoj prii. General pukovnik Slavko Bari, ravvojnom zapovjedniku, a general Ante Gotovina proglašen je poasnim lanom. Udruga trenutno broji 139 lanova, od ega 11 poasnih lanova, a tri tvrtke su u statusu podupiratelja. Zrinska garda je na prijedlog lana udruge dr. sc. Matije Berljaka s Društvom za povjesnicu Zagrebake nadbiskupije “Tkali” objavila presliku rukopisnoga latinskog izvornika Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog, darovnicu župi Sveti Juraj na Bregu. Nastavljena je i suradnja s pomurskim Hrvatima. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 238.195 kuna, a rashodi 188.849 kuna. Prema strukturi prihoda, trgovaka

natelj HVU-a “Petar Zrinski“, posebno je istaknuo da je ova knjiga i svojevrstan poklon ženama koje su tada jednako kao i u Domovinskom ratu imale ljubavi i razumijevanja za svoje borce koji tada nisu mogli biti uz njih, uz svoje obitelji. Predsjednik Josipovi ovo je pokroviteljstvo prihvatio još 2012. godine, a za priznanje koje je predao Gardi naglasio je da je svakako zasluženo. - Zrinska garda svojim djelovanjem promie hrvatsku povijest diljem Europe, njegujui uspomenu na Zrinske koji su danas nadnacionalni. Njih svojataju i Maari, dio su i austrijske povijesti, ali su Hrvati. Oni nadilaze klasine okvire pojma nacionalnosti koji danas mi koristimo. Time znaaj Garde još više dolazi do izražaja, zakljuio je predsjednik Josipovi. Promociji i dodjeli priznanja prisustvovali su i župan Meimurske županije Matija Posavec, zajedno sa svojim zamjenikom Zoranom Vidoviem te predsjednikom Skupštine Meimurske županije Mladenom Novakom. društva pridonijela su s 41 posto, državni proraun i lokalna samouprava s 23 posto, usluge, odnosno namjenski nastupi 25 posto, te graani i lanarina oko 10 posto. Kako se vidi, Zrinska garda akovec ostvarila je manje od etvrtine prihoda od države, a prihod iz prorauna pada ve više godina. U ovoj se godini, prema opsežnom planu rada, uz ostalo planira postaviti poprsje Zrinskih u suradnji s Meimurskom županijom, te bista Nikole Šubia Sigetskog u suradnji s Opinom Šenkovec, uz održavanje znanstvenog skupa, izradu suvenira, te nastavak brojnih nastupa, kojih e i ove godine biti blizu 90 ili više.

CENTAR Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Stiže novi vlak s oko 250 posjetitelja Ovo ljeto oekuje se organizirani dolazak oko 250 posjetitelja, te cijela slovenska filharmonija s violinistom Mihom Poganikom

Snježana Jagar, kao i brojni šetai pasa, meu prvima je zapazila zvunu novost u parku

Postavljanje zaštitne mreže

edukacija i osvješivanje javnosti o važnosti ouvanja žaba i ostalih vodozemaca, kao bitnih karika u održavanju zdravog i stabilnog ekosustava. (foto: EU Platana)

Centar Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca organizirao je obilježavanje 153. roendana Rudolfa Steinera cjelodnevnim dogaanjem u subotu u velikoj vijenici Opine Donji Kraljevec. Na okruglom stolu ravnateljica Centra Sandra Perca najavila je dolazak vlaka Rudolfa Steinera ovo ljeto s oko 250 posjetitelja, kao i dolazak glazbenika iz Slovenije, tonije, Mihe Poganika i slovenske ilharmonije. Bilo je rijei i o završetku Centra Rudolfa Steinera, prema obeanjima naelnika opine Miljenka Horvata, zgrada Centra trebala bi biti dovršena do ljeta idue godine. Završetkom zgrade dobit e oko 600 kvadrata za javne aktivnosti u kojima e se moi razgovarati, družiti, raditi prema programima u dvije dvorane, od kojih svaka prima oko stotinu ljudi. Sudionici ovogodišnjeg proslave roendana, njih pedesetak,

Fotografija sudionika na stepenicama Centra Rudolfa Steinera

Posjet Centru Rudolfa Steinera, detalj ureenja

Okrugli stol - o aktivnostima je izvijestila ravnateljica Sandra Perca, a naelnik opine Miljenko Horvat obeao je završetak zgrade Centra

razgledali su Centar Rudolfa Steinera, u kojemu je proradilo i centralno grijanje. O IV. misterijskoj drami Rudolfa Steinera “Probuenje duša” predavanje je održao Wolfgang Peter, režiser drame, koja je u veernjim satima i prikazana. Drama je trajala oko pet sati, a govori o razvoju ovjeka kako bi iskoristio sve svoje duhovne snage. IV misterijsku dramu Rudolfa

Steinera “Probuenje duša”, društveni i duhovni procesi u scenskim slikama, izvela je Mysteriendramen Grupe iz Bea s desetak sudionika predstave. Profesorica Melita Novinak iz Preloga održala je predavanje “Stvaranje pozitivnog okruženja u vrtiu pomou Waldorfske pedagogije”, što je jako važno za uenje u djejoj dobi. (J. Šimunko)


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

BRONCA za Darka Dobošia na izložbi patenata u Kuala Lumpuru u Maleziji

Inovacija koja omoguava medicinskim sestrama jednostavnije vaenje krvi - Vjerujem da e ova inovacija prije svega pomoi da djeca, kao i svi drugi koji se boje vaenja krvi, više nemaju traume od igala. Do sada je obavljeno nekoliko poslovnih dogovora i patent e vrlo skoro kao proizvod ugledati svjetlo dana. Cijena ureaja trebala bi biti oko 100 eura,

kaže Darko Doboši za svoj detektor krvi, koji je dobio bronano odlije na nedavno završenoj meunarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda “MTE 2014.” u Kuala Lumpuru u Maleziji, od 21. do 23. veljae. Detektor pomou zvuka i svjetlosti javlja gdje je najbolje mjesto da se igla

MDS PROTIV predstavljene Industrijske strategije

ubode. Senzori tako rade taj dio posla umjesto medicinske sestre prilikom vaenja krvi, objašnjava Doboši rad svoga najnovijeg patenta. Vjeruje da e ovaj patent, kad bude pretvoren u proizvod, biti zanimljiv i našim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama,

- Detektor pomou zvuka i svjetlosti javlja gdje je najbolje mjesto da se igla ubode, objašnjava rad svoje najnovije inovacije Darko Doboši

posebice onima koje se bave vaenjem krvi. Izložba je okupila 490 inovacija iz Malezije i brojnih država jugoistone Azije i Europe. To je jedna u nizu dobivenih medalja na stranim izložbama. Darko Doboši ujedno je i predsjednik INOMA-e. (j)

INDUSTRIJSKA STRATEGIJA na javnoj raspravi u akovcu

Zapostavljanje Još jedan papir u nizu ili stvarni tekstila, obue i poetak oživljavanja industrije? graevinarstva MDS se ne slaže sa statusom koji su u Prijedlogu Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. - 2020. dobile tekstilna i obuarska industrija, te graevinarstvo. - To predstavlja daljnju marginalizaciju i slabljenje tih grana industrija, a time i meimurskog gospodarstva, kazao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, ija se stranka ukljuila u javnu raspravu oko industrijske strategije. Iako možemo biti zadovoljni što je u strateške djelatnosti uvrštena i proizvodnja gotovih metalskih proizvoda, strojeva i ureaja, koja ima veliki udio u meimurskom gospodarstvu, nas u MDS-u posebno zabrinjava, a mi sve ovakve inicijative promatramo iz meimurske perspektive, injenica da u strateške industrijske djelatnosti nije uvrštena ni tekstilna ni obuarska industrija, a ni graevinarstvo. To su industrijske grane u kojima je u Meimurskoj županiji zaposleno više od 50% radnika i njihovo daljnje zapostavljanje imalo bi teške posljedice na ionako ve sada tešku socijalnu sliku Meimurja. Tekstilna i obuarska industrija te graevinarstvo, prema metodologiji Strategije, smješteni su u 4. grupu industrijskih poddjelatnosti, koja je nazvana “Problematini“ - to su poddjelatnosti koje ostvaruju gubitke, nisu konkurentne, visoko su zadužene i ovisne su o vanjskim imbenicima. Kad proitamo ocjene o ovim poddjelatnostima, prvo što nam pada na pamet je da ih treba što prije likvidirati. No, ako uzmemo u obzir da je u tim djelatnostima u Republici Hrvatskoj zaposleno više od 30.000 radnika, a u Meimurju više od 5.000,

mislimo da bi bilo i te kako korisno, i socijalno i gospodarski, da i ove grane industrije dobiju svoju stratešku ulogu. Ne može se strateški status dobivati samo na temelju statistikih varijabli i matematikih formula, ve treba gledati interese živih ljudi, radnika koji u veoma teškim uvjetima i s malim primanjima nastoje osigurati egzistenciju sebi i svojim obiteljima. Takoer, ovu problematiku treba promatrati i s regionalne perspektive, jer slabljenje ili gašenje ovih grana industrije može imati direktne posljedice na socijalno-gospodarsku sliku Meimurske županije. Danas se treba boriti za svako radno mjesto, a ne olako otpisivati cijele industrijske grane koje zapošljavaju desetine tisua radnika, istaknuo je Pavlic. - Ne smijemo ponoviti grešku iz 2007. godine. Podsjetio je da je kao tadašnji saborski zastupnik u Saboru RH predložio Interpelaciju o položaju tekstilne i obuarske industrije u RH. To je bilo prvi put da je Sabor, u posebnoj toki, raspravljao o stanju u ovim industrijskim granama. Nažalost, Interpelacija, kao i mjere koje je ona predlagala za poboljšanje stanja u tim industrijama, nije dobila veinsku potporu u Saboru, pa su te grane industrije i dalje ostale na brisanom prostoru bez bitnih pomoi države, za razliku od nekih drugih grana, npr. brodogradnje. To je rezultiralo daljnjim slabljenjem tekstilnih i obuarskih grana, gašenjem mnogih poduzea i padom broja zaposlenih. To je i dovelo do toga da su ove industrijske grane smještene u grupu ‘Problematini’, što MDS ne može prihvatiti, kazao je Pavlic. (BMO)

Strateške industrije kojima se okree Hrvatska: 1. proizvodnja farmaceutskih proizvoda, 2. proizvodnja raunala, elektronikih i optikih proizvoda, 3. proizvodnja elektrine opreme, 4. proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, 5. raunalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), 6. proizvodnja strojeva i ureaja

Industrijska strategija za razdoblje od 2014. do 2020. godine bila je i na javnoj raspravi u akovcu, a na njezino predstavljanje došli su brojni meimurski gospodarstvenici, uglavnom iz veih meimurskih tvrtki. Strategija se zadnjih tjedana predstavlja po svim županijskim središtima u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Županijske gospodarske komore. Komentari nazonih gospodarstvenika na predstavljanju Strategije u akovcu bili su razliiti, od onih kojima se ini da je to još samo jedan dokument u nizu raznih strategija koje su nakon izrade završile u ladici, do onih koji su pozdravili izradu Strategije, ali uz odreene napomene i sugestije. Gospodarstvenici oekuju agresivnu promjenu ponašanja od strane javne administracije, koja bi treba biti na usluzi poduzetnicima. Predlagalo se i jaanje poticaja i podrške prehrambenim proizvodima za izvoz na trea tržišta. Meutim, postavljeno je i pitanje sudbine tekstilne industrije, koja zapošljava dosta ženske radne snage, ali nije uvrštena meu strateške grane. Kako je predstavljanje Strategije bila svojevrsna javna rasprava prije njezina usvajanja, prave odgovore poduzetnici e dobiti tek nakon što se Strategija usvoji. A s njezinom primjenom trebalo bi zapoeti polovicom ove godine.

ulagaima treba zajamiti nepromjenjive uvjete poslovanja na rok od 10 godina (iste poreze, troškove rada itd.). Meu te mjere trebalo bi uvrstiti i posebne porezne olakšice za ulaganja koja donose nova znanja i tehnologije, te besplatno ustupanje državnih nekretnina i zemljišta za ulaganja u tehnološko-istraživake centre.

Prilagoavanje obrazovnog sustava novim tehnologijama

Metalska grana jedna je od šest u Strategiji koje se nazivaju “pokretaima”, zbog toga što su izvozno orijentirane i što su ouvale zaposlenost

darski rast i razvoj Hrvatske do 2020. godine. To su: 1. proizvodnja farmaceutskih proizvoda, 2. proizvodnja raunala, elektronikih i optikih proizvoda, 3. proizvodnja elektrine opreme, 4. proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, 5. raunalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), 6. proizvodnja strojeva i ureaja. Te grane u Strategiji se nazivaju “pokretaima”, zbog toga što su izvozno orijentirane i jer su ouvale zaposlenost. Na razini države, ali i u Meimurju, raste zaposlenost u metalskoj industriji unazad nekoliko godina. U Industrijskoj strategiji Ministarstva gospodarstva još su dvije grane ocijenjene kao one koje imaju potencijal u budunosti postati strateškim industrijama: to su prehrambena industrija (proizvodnja prehrambenih proizvoda) i drvna industrija (proizvodnja

namještaja). Strategija procjenjuje da prehrambena industrija trenutno nema pretpostavke za brzi rast zato što je okrenuta pretežito domaem tržištu koje je pogoeno krizom, ali je važno zbog velikog broja zaposlenja. Drvna industrija mogla bi postati strateškom zbog drvnih resursa kojima Hrvatska raspolaže. Glavni je cilj Industrijske strategije omoguiti strateškim djelatnostima da poveaju stvaranje dodane vrijednosti, poveaju obujam industrijske proizvodnje po prosjenoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih radnika, poveanje izvoza uz promjenu strukture, tako da se više izvoze proizvodi visoke dodane vrijednosti. Za jaanje industrijskog sektora ponajprije je važno stvaranje stabilnoga investicijskog okruženja. Država

Jedna od najvažnijih mjera bilo bi prilagoavanje obrazovnog sustava potrebama novih tehnologija i tzv. zelene ekonomije. Novost je to što je industrijska tehnologija prepoznala da su tijekom deindustrijalizacije izgubljena neka vrijedna znanja, zbog toga što su iz radnog procesa ispale neke generacije koje danas imaju preko 50 ili 60 godina, da bi ih zbog njihovih poznavanja industrijskih procesa trebali uz edukaciju i poticajne mjere vratiti u sustav industrijske proizvodnje. Jednako tako u strategiji smatraju nedopustivim da Hrvatska olako pušta svoje najvrjednije kadrove na odljev iz Hrvatske i za njihovo zadržavanje trebalo bi osigurati poticajne mjere, od rješavanja stambenog pitanja do osiguranja mogunosti za daljnji razvoj i educiranje. Strategija naglašava i važnost poveanja eikasnosti javne administracije pa autori Strategije predlažu reorganizacija rada javne uprave, uvoenje sustava ocjenjivanja kvalitete njezinog rada od strane privatnog sektora. (BMO)

Od šest strateških industrija - samo dvije prisutne kod nas: proizvodnja gotovih metala i strojeva Na skupu u akovcu Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva, kazao je da je Strategijom izdvojeno šest strateških industrija koje bi trebale biti kljune za gospo-

Komentari gospodarstvenika, kad je u pitanju izrada Strategije, išli su od “mrtvog slova na papiru“ do toga da je ona potrebna, ali treba dopune


28. veljae 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

UKRAJINSKI PODUZETNIK priželjkuje Perutninu Ptuj, u ijem je sastavu i Pipo iz akovca

Roman Glaser, generalni direktor Perutnine, ne želi otkrivati pojedinosti Ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskog kompleksa “Myroniwski Chliboprodukt”, ija je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja piletine, deveti na listi najbogatijih Ukrajinaca s procijenjenih 1,3 milijarde dolara, bio je u Perutnini i navodno s predsjednikom Uprave Romanom Glaserom razgovarao o preuzimanju tvrtke, piše portal Poslovni dnevnik. Budui da u sastavu Perutnine Ptuj posluje akoveka tvrtka ki “Perutnina Ptuj - Pipo akovec” u Meimurju, uputili smo pitanje Upravi Perutnine Ptuj je li tono da ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskog kompleksa “Myroniwski Chliboprodukt” kupuje Perutninu Ptuj. Informacija nas zanima radi daljnje sudbine irme keri “Pipo” iz akovca, koja posluje kao irma ki Perutnine iz Ptuja, zbog ega smo se za odgovor obratili izravno tvrtki koja je zadužena za odnose s javnošu s Perutninom Ptuj.

Razgovori i pregovori su svakodnevni i uobiajeni Odgovor je stigao promptno s potpisom dr. Romana Glasera,

Mogunost prodaje Perutnine Ptuj, u sklopu koje posluje i Pipo akovec, ukrajinskom tajkunu Juriju Kosiuku iz središta tvrtke u Sloveniji nije potvrena, ali ni demantirana predsjednika Uprave i generalnog direktora Perutnine Ptuj. - U tako velikom poslovnom sistemu kao što je Grupacija Perutnina Ptuj (više od 3.800 zaposlenih) pogovori s poslovnim partnerima razliitih gospodarskih branši svakodnevni su i obiajni poslovni proces. Još uvijek, naime, važi da mogu biti direktni pogovori puno eikasniji od drugih oblika komunikacije. A raskrivanje bilo kakvih pojedinosti prije završetka pogovora bilo bi u koliziji s praksom korporativnog upravljanja Grupacije Perutnine Ptuj, stoji u odgovoru koji smo dobili na naš upit, a koji je potpisao dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i

generalni direktor Perutnine Ptuj. U pojašnjenju se takoer dodaje da je Grupacija Perutnina Ptuj meunarodni prehrambeni koncern koji u svojem okviru udružuje 19 kompanija u sedam zemalja, u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj i u Austriji. Grupacija je, naime, u svojoj dugoronoj strategiji poela s internacionalizacijom pripreme hrane iz peradarskog mesa u državama u regiji, koje su u prošlosti bile naša tradicionalna tržišta. - Tako smo prije dobrog desetljea iskoristili poslovnu priliku i našu poziciju te poeli

s intenzivnim rastom na kljunim tržištima – ponajprije u Hrvatskoj, i uspostavili te izgradili integrirane procese pripreme hrane iz peradarskog mesa od njive do viljuške, koje temelje na domicilnosti svake države. Tako možemo danas u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te Srbiji, gdje su uspostavljeni vertikalni reprodukcijski lanci, potrošaima nuditi hranu koja je pripremljena u lokalnoj okolini i u sasvim identinim uslovima kao u drugim obratima Perutnine Ptuj. Danas tako na tržištima od Skandinavije do Sredozemlja naše peradarsko meso i jela iz peradarskog mesa svaki dan kupuje više od dva milijuna potrošaa. Koncept pripreme hrane u sistemu KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedljivost) manifestira se i na hrvatskom tržištu, gdje je prisutna apsolutna mjera pouzdanja potrošaa u naše robne marke. Potrošai našu hranu prepoznaju i airmiraju kao hranu pripremljenu u Hrvatskoj – MADE IN CROATIA, što je i injenica. lanica Grupacije Perutnina Ptuj, koja je nositelj integrirane pripreme hrane iz peradarskog mesa u Hrvatskoj, Perutnina Ptuj – PIPO prva je kompanija Perutnine Ptuj van Slovenije sa svim karakteristikama pripreme mesa identinim standardima pripreme u Sloveniji. U svakoj okolini, naime, suraujemo s lokalnim poslovnim partnerima i pripremamo hranu iz peradarskog mesa iz domaih sastojka po originalnim recepturama koje su jednake u svim zemljama. (BMO)

NOVI PRVI OVJEK Toplica Sveti Martin

Na elu Resorta Toplice Sveti Martin Branimir Blaji Branimir Blaji iz Rijeke novi je direktor Toplica Sveti Martin - Spa & Sport Resorta. Magistar je ekonomskih znanosti sa specijalizacijom u ljudskim resursima. Blaji je na toj poziciji zamijenio dosadašnjeg direktora, Austrijanca Thomasa Temmela. Iza novog direktora Toplica je ak 15 godina rada u

renomiranim hotelskim kuama u Hrvatskoj (Kvarnerska rivijera, Šibenik i Hvar) na pozicijama direktora hotela, direktora prodaje i direktora ljudskih resursa. Krajem prošle godine pridružuje se slovenskom Brandu Lifeclass Hotels & Spa. Kao što smo ve pisali od poetka ove godine upravljanje Toplicama pre-

uzeo je slovenski Istrabenz Turizam iz Portoroža. - Želja mi je prije svega razviti sinergiju destinacije i Toplica Sveti Martin, podii standarde usluge i proizvoda na ve prepoznatu Lifeclass razinu, te promovirati TSM kao regionalni centar zdravoga životnog stila, koji e biti prepoznat u zemljama regi-

je, te naravno kroz uspješne poslovne rezultate raditi na daljnjem razvoju proizvoda Toplica, poruio je novi direktor TSM-a.

esi su neobvezujuom ponudom, koja je stigla na ruke Katarini Kupec, ponudili cijenu preuzimanja ateksa od 100 kn po dionici EŠKA TVRTKA “SAFF” ponudila otkup dionica ateksa

esi pokazali interes, HANFA ih odbila Tekstilna tvrtka “ateks” objavila je na Zagrebakoj burzi kako im je stigla službena neobvezujua ponuda tvrtke “SAFF” iz Praga za otkup dionica ateksa, u kojoj se malim dioniarima nudi konana cijena od 100 kuna po dionici. Službena neobvezujua ponuda za otkup dionica ateksa od strane tvrtke “SAFF” iz Praga stigla je 17. veljae na ruke predsjednice Nadzornog odbora ateksa d.d. Katarine Kupec. ateks je na Burzi objavio ponudu eške tvrtke, ime su o ponudi obaviješteni svi mali dioniari. U ponudi se navodi kako je SAFF “respektabilna tvrtka asnih namjera”, kojoj je cilj dugoroan rast i razvoj ateksa u svim pravcima - od prometa i dobiti do proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta. U ponudi su naveli kako e poštovati Zakon o radu i kolektivni ugovor te interne akte društva te da se u tom kontekstu “svi djelatnici ateksa d.d. mogu osjeati sigurno”, a nadaju se da nee “otpuštati nikoga duže vremensko razdoblje”. U neobvezujuoj ponudi takoer su naveli da nisu tekstilci ve investitori, ali da imaju iskustvo u voenju proizvodnih pogona te da planiraju inve-

sticije u razvoj novih proizvoda. Piše takoer da imaju namjeru kupiti društvo koje kontinuirano iskazuje gubitke u iznosima veim od 10 milijuna kuna godišnje, visoko zaduženu tvrtku koja ne može servisirati svoje kreditne obveze i kojoj iz godine u godinu pada vrijednost. Jednako tako su naveli kako “u duhu poštenih i fer namjera” nude malim dioniarima konanu cijenu od 100 kuna po dionici. U ponudi, koja je objavljena na Zagrebakoj burzi, SAFF obavještava male dioniare ateksa da ugovor o kupoprodaji mogu potpisati od 18. veljae nadalje, a isplatu mogu oekivati u roku od osam dana od dana potpisa ugovora. Meutim, u obavijesti koju je ateks objavio u etvrtak, temeljem zaprimljene obavijesti od HANFA-e, istie se da objavljivanje ponude društva “SAFF” za otkup dionica društva “ateks” nije odobreno od strane Agencije u skladu s odredbama Zakona o preuzimanju dionikih društava. Dodaju i kako je “osoba koja namjerava izvršiti preuzimanje društva ateks dužna to uiniti u skladu s odredbama Zakona o preuzimanju dionikih društava“. (BMO)

POSLOVNI KUTAK – znanjima i vještinama do vee uspješnosti i zadovoljstva

Važnost kontinuiranog uenja Mnogi su vlasnici, direktori menadžeri svjesni da samo kontinuiranim ulaganjem u današnjem poslovnom svijetu mogu poveati ili zadržati konkurentsku prednost. Rije “ulaganje” u poslovnom svijetu naješe podrazumijeva kupnju novih strojeva, opreme, raunalnih programa, a nažalost mnogo rjee se pod tim smatra razvoj znanja i vještina zaposlenika, osobito onih koja nisu najuže vezana uz samo obavljanje posla. Kad govorimo o promjenama koje danas više nego intenzivno obilježavaju našu svakodnevnicu, i kad se esto dogodi da neka promjena ne zaživi na nain na koji smo planirali ili željeli, naješe je to iz razloga što smo mnogo sredstava uložili u tehnologiju, a mnogo manje ili ništa u ljude koji tu promjenu trebaju

provesti i ukljuiti u korporativnu kulturu. Osim strunih znanja i vještina koje su danas imperativ za rad, veliku važnost imaju osobne i poslovne kompetencije zaposlenika, poput razvijenih komunikacijskih vještina, vještina upravljanja promjenama, proaktivnosti, inicijative, samomotivacije, timskog rada, pa do prodajnih i pregovarakih vještina potrebnih u gotovo svakom poslu, vještina voenja i sudjelovanja na poslovnim sastancima, naina rješavanja konlikata i sl., kao i kompetencije upravljanja zaposlenicima potrebne današnjim poslovoama, voditeljima, direktorima, menadžerima, vlasnicima kako bi uinkovito vodili svoje zaposlenike do postavljenih rezultata i ispunjenja ciljeva, uz istovre-

meno vee zadovoljstvo svih sudionika: samih menadžera, zaposlenika i najvažnije kupaca. Suvremene, razvojno orijentirane tvrtke znaju da je poslovna edukacija danas jedna od važnih aktivnosti koju provode kako bi ostvarile prednosti poput: • veeg razumijevanja kako unutar tvrtke, tako i s kupcima • kvalitetnijeg i potpunijeg prijenosa informacija • gradnje dugoronih odnosa s kupcima, poveanje njihova zadovoljstva i posredno prodaje • pravovremeno prepoznavanje promijenjenih okolnosti i poduzimanje odgovarajuih aktivnosti kao odgovor na izazove • uinkovitijeg upravljanja svojim vremenom i podi-

zanja eikasnosti obavljanja posla • mogunosti samomotivacije • razumijevanja prednosti rada u timovima i mnoge druge prednosti koje se mogu ostvariti. U ovom bi poslovnom kutku zajedno kratko prolazili kroz odreene teme koje veini zaposlenika mogu biti korisne u svakodnevnom obavljanju posla. Budite s nama u sljedeem broju kad emo pisati kako uinkovita komunikacija omoguava kvalitetnije obavljanje posla uz vee zadovoljstvo. Za Vas piše: mr. sc. Asja Lajtman Bosilj, dugogodišnja menadžerica, predavaica poslovnih edukacija i savjetnica na podruju razvoja znanja i vještina zaposlenika. Kroz vi-

še od desetak godina rada na podruju poslovnih edukacija njezinim je edukacijama prisustvovalo više tisua zaposlenika svih organizacijskih razina, koji su kroz razliite obraene sadržaje uili kako biti uinkovitiji u poslu, ali istovremeno i zadovoljniji. Vlasnica je i osnivaica tvrtke “Avus” d.o.o., centra poslovnih edukacija i razvoja zaposlenika, koju je nazivom (avus lat. znai djed) posvetila svom pokojnom djedu, dugogodišnjem dimnjaaru i najstarijem obrtniku u Hrvatskoj, poznatom meimurcu Andriji Kovaiu, koji joj je omoguio školovanje i bio velika podrška u životu. Ukoliko i Vi želite ostvariti prednosti kontinuiranog educiranja svojih zaposlenika i tako poveati svoju konkurentnost ili pak se želite

PIŠE: Asja Lajtman osobno razvijati, kroz individualne konzultacije možete poveati svoju uspješnost pri pronalasku novih poslova ili se istaknuti i biti prepoznati na postojeem radnom mjestu i tako ostvariti dugo željeno unaprjeenje, obratite se s povjerenjem: Avus d.o.o., Varaždin, Brae Vidovi 18 Kontakti: Mob.: 091 4 7 6 234 E-mail: asja.lajtman@avus.hr; avus@avus.hr Web: www.avus.hr


8

Crna kronika

DR. SC. PREDRAG KOILA, NEZAVISNI vijenik u Gradu akovcu, sazvao je konferenciju za novinare zbog napada huligana na srednjoškolca, a pridružili su mu se i policajci

Ne smijemo postati nesigurna županija Dr. sc. Predrag Koila, nezavisni vijenik u Gradu akovcu, sazvao je u etvrtak konferenciju za novinare povodom još jednog napada huligana na srednjoškolca na Autobusnom kolodvoru u akovcu, a koji se dogodio 20. veljae u 18.50 sati. - Roditelji pretuenog djeaka i sam djeak obratili su mi se kao nezavisnom vijeniku u Gradskom vijeu Grada akovca s molbom da prenesem njihovo traumatino iskustvo kako aktualnoj gradskoj i županijskoj vlasti, tako i medijima, strahujui da se takvo što ne ponovi ili da se ne dogodi još gori scenarij od njihovog, kazao je Koila. - Potpuno je razumljiv njihov strah za javnim istupom, pa u Vam ja pokušati prenijeti njihova i svoja razmišljanja kako o ovom nemilom dogaaju, tako i o cjelokupnom strahu od huligana, naroito na podruju parka i Autobusnog kolodvora, kazao je Koila. Najavljenoj konferenciji za novinare prikljuili su se i djelatnici policije Krešimir Jurevi, naelnik Policijske postaje akovec, i Zdravko Kolari, glasnogovornik PUM-a,

koji su osim toga i kontaktirali roditelje djeaka zbog provjere ima li Koila njihovu dozvolu da napravi konferenciju za novinare o toj temi. - Osnovna svrha ove presice je upoznavanje javnosti s nemilim dogaajem koji se desio, te apel na institucije da pronau rješenje za probleme huliganizma, koji se sve više širi u Meimurju. Premda je policija uhitila poinitelje, prebijeni srednjoškolac odbio je ii na identiikaciju poinitelja zbog straha od osvete, a i eventualni susret kasnije na sudu s poiniteljima ne bi mu bio ugodan i zasigurno bi uz sve traume koje je doživio prepoznavanje i sud izazvali još vee traume kod tako mlade osobe. To je samo jedan u nizu dokaza kako je preventiva puno važnija od kasnije represije ili kažnjavanja i upravo je to moj zadatak ove konferencije, da pokušam apelirati na institucije da djeluju preventivno i da se ovakve stvari ne dešavaju i, što je važnije, da se sprijee na vrijeme. Pretueni je uenik 1. razreda srednje škole u akovcu od strane

Dr. sc. Predrag Koila, nezavisni vijenik, sazvao je konferenciju za novinare zbog napada huligana na srednjoškolca, kojoj su se pridružili Krešimir Jurevi, naelnik Policijske postaje akovec, i Zdravko Kolari, glasnogovornik PUM-a nepoznatih osoba na Autobusnom kolodvoru oko 18.50 sati. Na pomonom peronu broj 3 nalazio se s još dva prijatelja iz razreda. U jednom trenutku približilo im se nekoliko nepoznatih mladia, teško ih je bilo prepoznati u vidno alkoholiziranom stanju s kanistrom vina u ruci. Jedan od njih ulovio ga je iza lea za kožnatu jaknu, koju je ujedno i svu potrgao, te su mu nanijeli i tjelesne ozljede. Zatržio je ljeniku pomo, a sluej je prijav-

ljen i policiji koja je ubrzo otkrila trojicu poinitelja vršnjaka ozlijeenog mladia Predrag Koila vlastima na podruju Grada i Meimurske županije postavio je pitanje gdje da djeca putnici nau sigurno mjesto dok ekaju prijevoz za doma, a da se sklone od huligana i da ne moraju boraviti u zadimljenim kaiima, ne puše svi i ne mogu si sva djeca priuštiti kavu ili sok svaki dan. Može li se u vremenskom razdo-

EPILOG još jednog razbojništva, ovaj put trgovine METSS-a u akovcu u subotu naveer

Policija ekspresno uhvatila mlade razbojnike, ali DORH ih nije smjestio u zatvor!? Policijske rotirke, blokade nekoliko prometnica, tako je u subotu predveer izgledao akoveki Jug. Subotnje pasje vrijeme oito je bilo vjetar u lea dvojici maloljetnika da poine razbojništvo. Policija je vrlo brzo nakon novog razbojstva, koje se u samo nekoliko dana zbilo u akovcu, uhitila dva osumnjiena za razbojstvo nožem koje se dogodilo u subotu oko 18.35 sati na akovekom Jugu u Travnikoj ulici, kada je opljakan novac u prodavaonici METSS-a. Prema za sada dostupnim informacijama, oba uhiena zadržana su u PP-u akovec, prvi je iz akovca, drugi s podruja gornjeg Meimurja. Oba su maloljetna.

Uzeli novac uz prijetnju nožem Jedan od sumnjivaca, kako doznajemo, priveden je tijekom noi sa subotu na nedjelju, u kojoj se intezivno tragalo za oba razbojnika u akovcu, da bi nakon njega bio uhien i njegov “partner”. Prvi uhieni je prepoznat na osnovu opisa razbojnika koje je policija prikupila tijekom oevida, tako da im je u ovom sluaju bio olakšan put prema uhienju. - U subotu 22. veljae oko 18.35 sati u akovcu, u Travnikoj ulici, u prodavaonici vlasništvo poduzea iz akovca, dvojica nepoznatih poinitelja mlae životne dobi, maskiranih kapuljaama i šalovima, uz prijetnju

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nožem 27-godišnjoj prodavaici, ukrala su nekoliko tisua kuna. Sumnja se da su kazneno djelo poinila dvojica maloljetnika s podruja Meimurske županije koji su 23. veljae uhieni i protiv njih e se podnijeti kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu, priopila je PU meimurska u ponedjeljak povodom ovoga još jednog nemilog dogaaja.

Pušteni da se brane sa slobode Meutim, kako neslužbeno saznajemo, obojica su, usprkos tomu što su trgovki prijetili nožem, nakon ispitivanja istražnih organa puštena da se brane sa slobode. Kao što je poznato, razbojstvo u kojem je na drski nain opljakana zlatarnica u centru akovcca dogodilo se sredinom tjedna na izmaku, ali policija usprkos, kako doznajemo, dosta onih koji su primijetili pljakaša u crvenim tenisicama koji se "motao" u središtu grada i vrebao na priliku, još nije uspjela uhititi istoga koji je odnio plijen vrijedan više stotina tisua kuna. Ranije je inae policija uhitila pljakaša dvije kladionice, ali nažalost još ima nekoliko nerazriješenih razbojstava kladionica, kao i Pošte takoer na akovekom Jugu. Uglavnom, zlatarnice, otkupna mjesta za zlato, kladionice, duani, pošte sve eša su meta sve beskrupoloznijih razbojnika koji oito u vrijeme kri-

U subotu na meti razbojnika našao se duan na akovekom Jugu, koji je opljakan uz prijetnju trgovki nožem, ali to nije za DORH bio razlog da poinitelji ostanu u pritvoru

ze posezaju i za najtežim kaznenim djelima i narušavaju sigurnost našeg kraja. I dok policija radi pod velikim pritiskom graana koji žele najveu moguu sigurnost i esto je izvrgnuta kritikama, oito je da pravosue nakon što ona odradi posao esto ne djeluje eikasno i uinkovito, što je graanima, nažalost, puno manje poznato. Kakva se to poruka šalje nakon što su i razbojnik koji je pljakao kladionice, kao i u ovom sluaju kada nisu razbojnici pritvoreni (oba razbojstva poinjena su uz prijetnju nožem), ve su pušteni da se brane sa slobode i potencijalno ponovno mogu uiniti isto ili slino kazneno djelo prije nego im se izrekne bilo kakva kazna!? (RI)

Apel policijskog naelnika: Slikajte mobitelom i prijavljujte odmah Krešimir Jurevi, naelnik Policijske postaje akovec, potvrdio je da su pronašli tri poinitelja, otprilike vršnjaka ozlijeenog djeaka. Policija to kvaliicira kao meuvršnjako nasilje, protiv njih e biti podnesena prijava protiv nanošenja tjelesnih ozljeda Opinskom državnom odvjetništvu. Naveo je brojne radnje koje policija poduzima da bi akovec, napose kritine toke, bio sigurniji. Ali je pozvao da se svako nasilje im prije prijavi. Posebice se obratio mladima koji imaju pametne telefone da snimaju mjesto dogaaja i poinitelje i zovu policiju odmah kako bi policiji olakšali posao u hvatanju poinitelja. Jednako tako ohrabrio je i sve one koji se zateknu u blizini nemilih dogaaja da uine to isto. Premda policija, posebice u podruju parka, patrolira i po šest puta dnevno i u dogovoru je s komunalnim redarima Grada akovca oko patroliranja, ipak realno ne može biti na mjestu svakoga nemilog dogaaja. Jurevi je naveo slian dogaaj meuvršnjakog nasilja koji se zbio 25. veljae, pri emu su se policajci nalazi samo 100 metara od dogaaja i da je prijava došla na vrijeme, a ne sat i pol kasnije, poinitelji bi bili uhieni. No, nažalost, bili su naknadno, pri emu se uenik kojemu se dogodilo nasilje izjasnio da nije u stanju prepoznati etiri poinitelja. (BMO) blju od 18 do 19.30 sati osigurati siguran odlazak djece od škole do autobusnog ili željeznikog kolodvora (gradski redari, zaštitari ili policija koji bi pratili djecu i pružili im sigurnost i osjeaj sigurnosti da mogu nesmetano šetati gradom i sigurni se vratiti doma). - Za poetak predlažem jau suradnju komunalnog redarstva s policijom, pa kad ugledaju problematine ili pijane ljude koji su potencijalni kandidati da uine nešto nažao - neka nazovu policiju pa neka ih legitimiraju i privedu ako treba ili bar obavijeste roditelje. Dijete koje je doživjelo huliganski napad uspješno se bavi sportom, promovirajui svoju županiju po itavoj Hrvatskoj. Dva dana nakon napada imao je nastup

UPOZORENJE starijim graanima koji su još jednom meta pljakašicama

Plavuša i crnka opljakale staricu u Svetom Urbanu U srijedu 26. veljae u vremenu od 9.45 do 9.55 sati u Svetom Urbanu dvije nepoznate ženske osobe iskoristile su nepažnju vlasnice, starije ženske osobe, te joj iz kue ukrale novac. Opis poinitelja: dvije ženske osobe srednjih godina, nižeg rasta, jedna plave, a druga crne kose. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. Policija traga za poiniteljima i protiv njih e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu. I ovaj sluaj povod je da još jednom upozorimo i savjetujemo sve graane, posebno one starije životne dobi, da: ne puštaju nepoznate osobe u svoj dom ako se prije nisu uvjerili o kome je zaista rije, ne nasjedaju na upornost nepoznatih osoba koje po svaku cijenu žele ui u dom pod izlikom da prodaju razne predmete po “povoljnim” cijenama, zatim pod izlikom bolesti, traže milostinje i slino, kada su sami u stanu ili kui, ne stavljaju to do znanja sumnjivim osobama, ako je mogue, neka zabilježe registracijske oznake vozila kojim se služe sumnjive osobe, kao i boju ili marku vozila, te da zapamte izgled sumnjivih osoba, da ne dvoje ve da odmah nazovu policiju na broj 192 poruuju iz PU meimurske.

s tamnoplavim modricama po licu i najteže mu je bilo dok su ga priupitali što ti se dogodilo. Rekao mi je da se tada prvi put sramio sam sebe i mjesta gdje živi. Kakva se slika daje o našem gradu i županiji na taj nain, umjesto da je na takmienje dijete otišle vedro, nasmijano, kazao je Koila Zato Vas molim pomozite djeci koja svojim školovanjem, radom, poštenjem i sigurnim životom žele biti budunost našeg kraja, našeg Meimurja. Jednostavno ne smijemo dozvoliti da se širi glas da smo nesigurna županija, nesiguran gra,d pa stoga od vladajuih u Gradu i Županiji, ali i države, oekujem hitno rješenje ovog problema, prije nego se desi neko teže ozljeivanje.

NEOBINA nesrea s teškim posljedicama

Voza bicikla zaradio kaznenu prijavu jer je oborio staricu U srijedu 26. veljae oko 12.40 sati u akovcu, u Vukovarskoj ulici, dogodila se prometna nesrea u kojoj se voza bicikla, 19-godišnjak iz Šenkovca, kretao pješakobiciklistikom stazom i pri obilaženju dviju pješakinja biciklom udario u jednu od njih, 76-godišnjakinju iz akovca. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu pješakinja je prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je lijenikim pregledom utvreno da je teško ozlijeena te je zadržana na lijeenju. Protiv vozaa bicikla podnijet e se kaznena prijava nadležnom opinskom državnom odvjetniku u akovec.

ISTRAGA protiv bivše raunovotkinje OŠ Strahoninec

Na svoje i suprugove raune nezakonito isplatila 140.000 kn Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provoenju istrage protiv 53-godišnje raunovotkinje iz OŠ Strahoninec zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. Sumnjii se da je od ožujka 2011. do listopada 2013. godine kao voditeljica raunovodstva preko Internet bankarstva uplaivala razliite iznose novca sa žirorauna škole na svoj osobni žiro i tekui raun, te žiroraun svog supruga. Uplata za uplatom, i došla je do ak 140.000 kuna. Kako bi prikrila transakcije, u izvodima platnog prometa škole izbrisala je podatke o obavljenim isplatama u svoju i suprugovu korist. Školski odbor je raunovotkinji uruio izvanredni otkaz ugovora o radu, a nakon izbijanja afere koju su javnosti otkrile Meimurske novine.


28. veljae 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

VATROGASNE SKUPŠTINE DVD Palinovec

Na natjecanjima nastupali s ak deset ekipa Dana 22. veljae u Domu kulture Palinovec održana je 82. godišnja skupština DVDa Palinovec. Izvješe o radu Upravnog odbora podnio je predsjednik DVD-a Palinovec Franjo Janec, izvješe zapovjednika podnio je zapovjednik Tomislav Srpak, blagajniko izvješe Vladimir Srpak i izvješe Nadzornog odbora Josip Sabol, a plan i program rada te financijski plan za 2014. godinu podnijela je Anamarija Varovi. Prema izvješima, DVD Palinovec jedno je od najbrojnijih društava u Meimurju s obzirom na broj stanovnika, a velika je stvar to što je prošle godine na natjecanjima sudjelovalo ak deset vatrogasnih ekipa, seniora te muške i ženske mladeži. Sama brojka od deset ekipa govori o izuzetnom radu u Palinovcu. Zbog velikog broja ekipa i odlaska na natjecanja, DVD Donji Kraljevec posudio im je kombi vozilo.

Uništeno gnijezdo stršljena, koji su postali prijetnja mještanima Posebna pažnja posveuje se preventivi, koja smanjuje broj požara. Zanimljivo je da su vatrogasci, osim pregleda kombajna prije žetve, bili sudionici nekoliko tehnikih intervencija, meu kojima izdvajamo uništenje gnijezda stršljena, koji su postali opasni za mještane. DVD Palinovec ima razvijenu suradnju s nizom vatrogasnih društava, najviše ih je

Predsjednik društva Franjo Janec podnosi izvješe o radu

Vatrogasci DVD-a Palinovec u protekloj su godini imali i više intervencija, izmeu ostalog i na gnijezdo stršljena, koji su postali opasni za mještane iz našeg kraja, no i s društvom ‘’Kobiljak’’ i DVD-om ‘’Starše’’ u Sloveniji. Podijeljena su uvjerenja, spomenice i zahvalnice. Uvjerenje o uspješnom završenom teaju za vatrogasca primili su Luka Oreški i Meri Vinkovi. Spomenicu za 10 godina rada primili su Tomislav Škribulja, Luka Oreški, Aleksandro Sabol, Mladen Kovai i Marta Sabol, dok je spomenicu za 40 godina rada primio Stjepan anadi. Zahvalnice za poseban doprinos i pomo DVD-u Palinovec u 2013. godini dobili su Jože Škvorc, Danijel Baranaši, veleasni Darko Kelemeni, PGD “Starše”, Miljenko Fileš, Božidar

Žvorc, Ivan Kukec i DVD Donji Kraljevec.

Svi pohvalili masovnost Predstavnik Vatrogasne zajednice Meimurske županije, zapovjednik Ivan Krištofi, pohvalio je masovnost i rad vatrogasaca Palinovca, naznaivši da je iz Meimurja ovih dana u poplavljene krajeve Hrvatske dostavljeno nekoliko vatrogasnih pumpi. Naelnik opine Donji Kraljevec Miljenko Horvat naglasio je pak da sva vatrogasna društva u opini mo-

raju imati kvalitetnu osnovnu opremu, a ne da jedni imaju, a drugi nemaju, što e se rješavati na sastancima s vodstvima DVD-a. Predsjednik savjeta mladeži Vatrogasne zajednice Meimurske županije Hrvoje Novakovi bio je oduševljen brojkom od deset vatrogasnih ekipa. lan VMO-a Palinovec Vladimir Sabol naglasio je da Mjesni odbor Palinovec pomaže svojim vatrogascima, a predsjednik Vatrogasne zajednice opina Donji Kraljevec - Gorian Dragutin Glad je uz dobru suradnju poželio i puno uspjeha na natjecanjima. Vatrogascima Palinovca na uspjesima su estitali: lan predsjedništva kluba vatrogasnih veterana Meimurske županije Josip Sabol, predstavnik PP-a Prelog Mihael Žvorc, predstavnici nogometnog kluba Mladost Palinovec, predstavnica Udruge žena Palinovec, predsjednik Športsko-ribolovnog društva “Šaran” Palinovec Ivan anadi, predstavnica udruge “Pjesma”, te predstavnici vatrogasnih društava. (J. Šimuniko)

Dio nagraenih vatrogasaca i sponzora

Ponosni na mladež i žene Predsjednik Kregar podnosi izvješe

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuršanec prošli je vikend održalo redovnu godišnju skupštinu. U Društve-

Žene sainjavaju važan kotai kuršanekog DVD-a

VATROGASCI Kotoribe planiraju kupnju kombi vozila

Pomo obeala Opina i Vatrogasna zajednica MŽ-a U subotu 15. veljae vatrogasci Kotoribe u prostorijama Društvenog doma održali su 126. skupštinu. lanove i goste pozdravio je predsjednik Gabrijel Friši, dok je tajnica AnaMarija Vidovi proitala izvješe o radu u protekloj godini. DVD Kotoriba je struna, humanitarna i nestranaka udruga od posebnog interesa za mjesto u djelatnosti zaštite od požara. Danas vatrogasci ne pomažu samo kod požara, nego i kod drugih nepogoda, kao što su poplave, prometne nesree, tehnike intervencije i drugo. Kootripski vatrogasci u svojim redovima okupljaju 79 aktivnih lanova, a prošle im je godine jedan od najvažnijih dogaaja bila proslava 125. godišnjice postojanja.

Gasili požare, vadili unesreene i tragali za nestalom osobom

DVD KURŠANEC

nom domu skupštinu je vodio predsjednik Siniša Kregar uz radno predsjedništvo. Izmeu ostalog je istaknuto kako društvo radi u skladu sa zakonskim regulativama, puno brine o sigurnosti mještana, kao i o vatrogasnoj opremi koju obnavljaju prema financijskim mogunostima i potrebama. Društvo broji mnogobrojno lanova, od kojih svakako

Dobitnici priznanja na skupštini DVD-a Kotoriba

treba istaknuti mladež i djecu s kojima se mogu ponositi svi lanovi, simpatizeri i njihovi roditelji, jer mališani su vrlo disciplinirani i uspješni kada je u pitanju natjecateljski dio. Prošle godine organizirali su još jedno natjecanje runim špricama, na koje svake godine pristigne znatan broj znatiželjnika, ali i natjecateljskih ekipa iz svih krajeva Lijepe Naše, ali i susjednih nam dr-

žava. Uz poznati natjecateljski duh, u Kuršancu ne nedostaje ni veselica, koje su nezaobilazni dio svakoga vatrogasnog dogaaja. Skupštinu je ispred VZG-a akovec pozdravio tajnik Robert Pevec, a ispred VZMŽ-a zapovjednik Ivan Krištofi, koji je na samom kraju i podijelio zaslužena priznanja i odlikovanja lanovima DVD-a Kuršanec.

Na mladima svijet ostaje, pa tako i u DVD-u Kuršanec

Zapovjednik Stanko Vugrini kazao je da su lani imali 21 intervenciju. Od toga tri požarne (požar šupe i požar otvorenog prostora) i osamnaest tehnikih - vaenja unesreene osobe kod prometne nesree, potraga za nestalom osobom, uklanjanje stabala s ceste, ispumpavanje vode iz podruma. Vugrini istie da su sve intervencije izvedene struno i proesionalno, a zbog porasti intervencija posebnu pozornost posveuju obu-

avanju i školovanju vatrogasaca. U programu rada za ovu godinu svakako treba izdvojiti kupnju novog kombi vozila. Naelnik opine Kotoriba Ljubomir Grgec, estitajui vatrogascima na njihovom radu i požrtvovnosti, obradovao je vatrogasce rekavši da je opina u proraunu osigurala 60 tisua kuna za tu namjenu, a planira se i ureenje podrumskih prostora u Vatrogasnom domu. Suradnja kotoripskih vatrogasaca i VZMŽ-a je na iznimno visokom nivou, rekao je predsjednik VZMŽ-a Mario Medved. Obeao je da e i oni izai u susret i financijski pomoi kod kupnje vozila. - DVD Kotoriba je najvažniji kotai vatrogasne preventive i operative donjeg Meimurja, poruio je Medved. Na skupu je umjesto Ivice Sovia za novog dozapovjednika imenovan Miljenko Vidovi.

Vatrogasne spomenice za dugogodišnje lanove Medved je na kraju zaslužnim lanovima uruio vatrogasne spomenice. Za deset godina rada u društvu iste su primili Boris Hegediš, Tomislav Fundak, Ivan Lovrek i Damir Dolenec, za 30 godina spomenicu je primio Stanko Vugrui, dok je Ivanu Fundaku urueno priznanje za 40 godina. (Alen Fuš)

VATROGASNA pomo poplavljenima

Na podruje Sisakomoslavake županije poslano pet muljnih pumpi Prema zapovijedi glavnoga vatrogasnog zapovjednika RH, dana 22. veljae 2014. godine u veernjim satima vatrogasci iz Meimurke županije poslali su pet vatrogasnih muljnih pumpi za poplavljena podruja u Sisako-moslavakoj županiji.

Dvije su pumpe iz Javne vatrogasne postrojbe akovec, dok su preostale tri iz vatrogasne zajednice opine Nedeliše, a dala su sljedea društva: Nedeliše, Pretetinec i Slakovec. Pumpe su kombi vozilom JVP-a akovec odmah otpremljene u JVP Grada Siska.


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

OPINSKO vijee Sveti Martin na Muri: Nema krize kada se dobro radi

Idu u izgradnju milijun eura vrijednog Trga i Centra za ku Najavljena je gradnja modernog Centra za kulturu i ureenje središnjega Trga svetog Martina, a ide se i u izgradnju kanalizacije, prvo za središnji dio opine, a kasnije i za ostala naselja PIŠE: STJEPAN MESARI

Nakon aktualnog sata, na kojem je naelnik Franjo Makovec rekao što se uinilo od pete sjednice do danas, te o planovima i programima za dolazee razdoblje, vijenicima je ovlaštena tvrtka za izradu projekata predstavila idejno rješenje Centra za kulturu (CZK) i Trga svetog Martina. Rije je o zaista lijepom, modernom i ne stilskom, nego modernistikom Trgu i graevinama koje se nalaze unutar njega i koji e zajedno initi cjelinu koja e zadovoljavati kulturne, sportske, zabavne, edukacijske i druge potrebe graana. Ukupna vrijednost projekta cijeni se na milijun eura, koje e Opina osigurati putem sudjelovanja na natjeajima EU i domaih fondova, ministarstava te iz vlastitih prihoda i izvora. Ova zanimljiva i izazovna inve-

sticija gradit e se u fazama i mogla bi biti dovršena za šest, sedam godina. Opinski naelnik Franjo Makovec rekao je kako se ozbiljnim pristupom, s puno truda i ponešto rizika te, naravno, uz suglasnost svih subjekata, ovaj za mnoge sigurno megalomanski, ali za njega realistiki, kompleks može bez problema izgraditi i staviti u funkciju u realnom vremenskom razdoblju. Vijenicima se projekt svidio te su ga uz odreene primjedbe i prijedloge jednoglasno prihvatili, nakon ega on ide u daljnji postupak. Vijenici su se složili s naelnikovim prijedlogom oko izgradnje kanalizacije i njezinog prikljuenja na proista kod Murskog Središa.

Dolaze prve opinske stipendije Po kratkom postupku vijenici su uz nekoliko pitanja

Crnec vijenicima je predstavio prvi Pravilnik o stipendiranju redovnih studenata, nakon ega je Vijee izglasovalo njegovo prihvaanje, kao i imenovalo lanove Povjerenstva za dodjelu stipendija, te za poetak za stipendije odobrilo 25 tisua kuna. Pravo na stipendiju ostvarit e redovni studenti prediplomskih i diplomskih studija, osim prve godine studija, a važno je da su s podruja ove opine, da su dobri studenti i imaju status redovnog studenta. Uspješnost na studiju i socijalni status imaju prvenstvo kod bodovanja. U Povjerenstvu za dodjelu stipendija jesu Anica Brezo-

Zanimanje vijenika za CZK i Trg svetog Martina

prihvatili obraun opinskog prorauna za 2013. godinu, koji je ostvaren u iznosu od 3,591.300 kuna (planirano 3,736.650 kuna) ili s 96,11 posto. Ostvaren je i višak od 300.127 kuna, no, kako je u prethodnoj godini bio manjak, ovim novcem on je pokriven. Manjak prihoda od

98.548 kuna prenosi se u ovu godinu i, kako kažu elni ljudi, bez problema e biti podmiren. Naelnik Franjo Makovec vijenicima je rekao kako se unato krizi u društvu u ovoj opini sve obveze redovno podmiruju te da opina stalno ide prema naprijed. Predsjednik Opinskog vijea Dražen

U žestoki boj s komarcima i bespravnom gradnjom Opina Sveti Martin na Muri kao turistika opina i destinacija kree u žestoki boj protiv komaraca koji turistima smetaju kada su na odmoru. Stoga e Opina predložiti meimurskom županu Matiji Posavcu da se prihvati ponuda Bioinstituta i da se provodi takozvani motoring, tretiranje komaraca na njihovim staništima. - Avioni više ne dolaze u obzir jer su neeikasni i skupi, stoga predlažem da idemo s Bioinstitutom u provoenje motoringa, a isto to predlažem za cijelu županiju, naglasio je Makovec. Rekao je kako e tijekom ožujka održati sastanke po mjesnim odborima i ljudima pojasniti nain eikasnog rje-

šavanja legla komaraca, od bazena s vodom, bavi s vodom, pak i vaza s vodom na groblju, jer sve su to mjesta gdje se komarci razmnožavaju, a uz malo obazrivosti i volje može ih biti puno manje. Opina je dobila dva zahtjeva u vezi s komunalnom naknadom i bespravnom gradnjom. Vijee je zakljuilo kako e jednu osobu osloboditi plaanja 50 posto komunalne naknade, dok e drugoj dati suglasnost na upis u katastar, premda je dio graevine izgraen na opinskom podruju. Kako je u oba sluaja rije o hrvatskim braniteljima, vijenici su suglasni da se molbama udovolji, ali i objasni kako ubudue takve stvari nee prihvaati.

Opširna rasprava oko dužnosnikih naknada

OPINSKO vijee Štrigova

Zamršeni imovinsko-pravni poslovi koe preuzimanje bivše Tijare Suenje ide vrlo sporo i pitanje je kada e i hoe li uope Opina doi u posjed zemljišta na kojemu se nalazi nikada dovršena tvornica vonih rakija, za koju postoji zanimanje novih investitora Na posljednjoj sjednici Opinskog vijea naelnik Stanislav Rebernik otvorio je bolnu ranu koja pee i boli ve nekoliko godina, ne samo opinske elnike i ovdašnje stanovništvo, nego i sve one koji dolaze i prolaze štrigovskim krajem. Rije je o nikad dovršenoj Tijari, tvornici vonih rakija u Štrigovi, koja je nona mora onih koji su na njoj puno radili, a ništa zaradili, odnosno puno toga izgubili. Naposljetku, rije je i o sudskoj i medijskoj

trakavici koja traje ve etvrtu godinu. Najnovija vijest vezana uz Tijaru je to da se sudski postupak za povrat zemljišta Opini Štrigova vratio na ponavljanje. Naime, Opina Štrigova, koja je tvrtki “Tijara”, tonije, obitelji Antoni, zemljišta poklonila, sada nakon što se vidi da od obeane izgradnje nee biti ništa traži povrat svojeg zemljišta. Problem je što na zemljištu postoji graevina koja nedovršena stoji nekoliko godina, silno propada, ali je i optereena brojnim kreditima i

ovrhama, naglašava Rebernik, i dodaje kako bi najbolje bilo da “dobre vile odnesu Tijaru”, a Opini ostane zemljište koje bi prodali i dobili novac s kojim bi puno toga napravili. S Tijarom u ovakvom stanju i problemima samo gube. U Opini Štrigova su ustrajni da dobiju svoje zemljište, te od suda traže da pronae nain na koji e se to ostvariti. Zgrada Opini, upravo zbog njezina optereenja ovrhama i dugovima, nije zanimljiva, a s vlasnicima i vjerovnicima (graevinarima) ne može uspostaviti kon-

takt, odnosno dogovor. A kad dogovora nema, onda nema ni napretka u rješavanju svakog, pa tako i ovog nekoliko milijuna kuna teškog sluaja.

Potencijalni novi investitori postoje, ali… Opinski naelnik Stanislav Rebernik kaže kako Opina od svojeg zahtjeva ne odustaje, ali je spreman na sve dogovore i razgovore koji bi vodili prema razrješenju ovog problema, jednog od najveih u štrigovskom kraju. Vijenici

Opina traži povrat zemljišta na kojem je Tijara, koje je darovano investitoru “sjede“ brojni vjerovnici koji ne dopuštaju povratak u

su složni kako ovakvo stanje nikomu ne donosi dobro i da bi bilo dobro da “oni koji su zakuhali” sada uskoe i nau rješenje. Naime, pojedini vijenici smatraju kako se gradilište nije smjelo pokloniti obitelji Antoni bez vršeg i obvezujueg ugovora. Isto tako svjesni su kako od zazivanja prošlosti koristi nema, pa traže da sud brzo donese obvezujuu odluku za Ljiljanu Antoni, prav-

nu slijednicu obitelji Antoni, odnosno tvrtke “Tijara”, te da se ili radovi nastave ili da se objekt sruši i zemljište vrati u prvobitno stanje, i na kraju proda. A interesenata ima. Rebernik je rekao kako je za graevinu zainteresirana jedna inozemna, talijanska tvrtka koja tu želi izgraditi tvornicu bioplina, no kako su upoznati s problemima vjerojatno e od investicije odustati. Svoje-


28. veljae 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD MURSKO Središe neumorno traži razrješenje problema prometovanja teških kamiona kroz naselja Štrukovec i Mursko Središe

ulturu vaki, Martin Srša, Sanja Hadela, Petra Novinšak i Dražen Crnec.

Dosta vatre oko naknada dužnosnicima i vijenicima Svi koji godinama pratimo rad Opinskog vijea i svjedoimo kako su do sada sve odluke donesene jednoglasno, ovaj put svjedoili smo neemu novom. Oporba se nije dala i, kada se govorilo o plaama i naknadama za opinske dužnosnike, pogotovo su se protivili naknadi za zamjenika naelnika. Premda im je naelnik Franjo Makovec pojašnjavao kako on više nije profesionalac i da nee po cijele dane kao do sada boraviti u opini, pa e mnogo puta to trebati biti njegova zamjenica, prof. Petra Novinšak, te da e na kraju Opina za dužnosnike manje izdavati, oporbenjaci su ostali pri svojemu te su kod glasovanja bili suzdržani ili protiv. Bilo je prijedloga da se vijenicima naknada povisi na 200 kuna, da se predsjedniku Vijea povisi 600 kuna, te da se zamjenici naelnika smanji, ali nije reeno za koliko. Na kraju je sa 7 glasova za, 1 protiv i 2 suzdržana odlueno da naelnika naknada iznosi 4.200 kuna neto mjeseno (do sada je plaa bila 7.500 kuna), zamjenik naelnika dobit e 1.300 kuna neto, opinski vijenik dobiva 150, predsjednik Opinskog vijea 400, a djelatnica Opine (zapisniarka) 150 kuna neto po sjednici.

Vrijeme je da se država ozbiljno pozabavi ovim problemom Gradonaelnik Srpak obišao je Hrvatske ceste, a sprema se i u Ministarstvo vanjskih poslova Gradonaelnik Murskog Središa Dražen Srpak sa suradnicima je boravio u Hrvatskim cestama, gdje je u Sektoru za studije i projektiranje ukazao na teške jade koji more njegove sugraane, a to je strašan promet teških kamiona kroz grad. Zajedniki je utvren redoslijed potrebitih radnji u vezi s uvrštavanjem problematike teretnog prometa kroz naselja Štrukovec i Mursko Središe te utvrivanja toke spajanja mosta i prometne zaobilaznice, ijom bi se izgradnjom riješio najvei gradski problem, a to je nepodnošljivo gust promet teretnih vozila kroz grad. Na sastanku je utvreno kako su most i zaobilaznica u ingerenciji Ministarstva prometa i Ministarstva

vanjskih poslova, koji se trebaju oitovati kako bi se što prije prišlo izradi potrebnih studija i idejnog projekta sve do izdavanja graevinske dozvole te mogue aplikacije prema EU fondovima.

Potpora izgradnji novog mosta stigla iz Lendave Visoki predstavnici Hrvatskih cesta pozvani su u Mursko Središe kako bi se na licu mjesta uvjerili u ozbiljnost problema prometovanja teških kamiona kroz grad. Isto tako gradonaelnik je Hrvatskim cestama poslao pismo potpore lendavskog župana Antona Balašeka, koji podržava izgradnju mosta na Muri. Gradonaelnik Srpak poduzima i druge korake u

vezi s ovom problematikom te uživa podršku susjedne slovenske opine Lendava, a to oekuje i od Meimurske županije. Naime, lendavski župan nije dobio konkretan odgovor u vezi s mostom na Muri od svoga nadležnog Ministarstva i stoga bi svojevrsni pritisak hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova na slovenske kolege zasigurno dobro došao u ovom konkretnom i goruem primjeru. Istovremeno, svakodnevno tisue kamiona puni tereta jure kroz Štrukovec i Mursko Središe, pri tome uništavajui infrastrukturu, bez ikakve novane naknade najsjevernijem hrvatskom gradu, uistinu su veliki i gorui problem. (S. Mesari)

SELNICA Nova farma pilia ipak e se graditi?

Kocijan do 15. ožujka mora otkloniti nedostatke Još su se jednom digle tenzije u Selnici oko izgradnje nove farme brojlera koju želi podii Antun Kocijan. Na prošlotjednoj sjednici Opinskog vijea Selnica burno se raspravljalo o peticiji mještana koji ne žele da Kocijan proširi svoju farmu, bez da makne nedostatke na postojeoj. Na njihovu je stranu stao i naelnik opine Ervin Vievi, koji je odluio da ne izda odobrenje za proširenje, jer se Kocijan oglušio na odluku Vijea iz 2007. godine, prema kojoj je trebao napraviti Studiju utjecaja na okoliš. Svejedno, predsjednik Vijea Radovan Zadravec, u dogovoru s naelnikom, stavio je tu toku na dnevni red sjednice, a pozvan je i Antun Kocijan kako bi iznio svoje stajalište. Kocijan je na sjednicu donio Uredbu Vlade RH, prema kojoj procjene utjecaja na okoliš trebaju napraviti samo farme za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta od 40.000 komada na više u proizvodnom ciklusu. Tako da smatra da ga opinska odluka nije vezivala ni na što.

Nitko nije protiv farme, samo… Vijenici Anelko Kovai i Branko Peri prvi su stali Ovuda, pokraj Hrastinke, prolazit e budua zaobilaznica prema mostu na Muri

na Kocijanovu stranu. Kovai je rekao kako je zahtjev za Studiju okoliša ustvari kršenje zakona (Vievi mu je na to odgovorio kako je to licemjerno od njega tražiti jer je on sam tada bio naelnikom) te da je ona preskupa. Ako pak postoje nepravilnosti, to bi trebale utvrditi inspekcije, a ne se ravnati prema narušenim meuljudskim odnosima. Takoer je spomenuo kako prema Županijskom prostornom planu farma ne treba biti udaljena više od 100 metara od kua. Rasprava je bila brizantna, no ipak se sve svodilo na to da nitko nije protiv farme, ve žele da Kocijan otkloni nepravilnosti. Osim toga, zabrana gradnje utjecala bi i na stav prema drugim farmama koje su u Selnici, a tada je pitanje gdje bi to sve završilo. Na kraju je jednoglasno donesena odluka kako Antun Kocijan do 15. ožujka mora otkloniti postojee nepravilnosti, okrenuti zranike na drugu stranu, prema poljima, a ne prema kuama, dokazati da ima živu ogradu oko piliarnika, a Studiju okoliša nee napraviti. Kako e njegov novi projekt biti suinanciran od strane europskih fondova, vjeruju da e morati biti napravljen po svim standardima. (tn)

AGENCIJA za plaanja u ruralnom razvoju

Meimurskim dolima i bregima 11.355 kuna u, ali na nedovršenoj tvornici i zemljištu prvobitno stanje

vremeno su za graevinu bili zainteresirani domai vinogradari, no i njima su glavna zapreka nerašišeni imovinsko-pravni odnosi izmeu Ljiljane Antoni, vjerovnika i Opine. A vjerovnika navodno ima na desetke i traže veliki novcac za ono što su ugradili ili suinancirali. Vijenici puno toga znaju, meutim, nešto “s imenom i prezimenom” ne žele rei. (S. Mesari)

Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uplatila je lokalnim akcijskim grupama (LAG) sredstva EU u ukupnom iznosu od 58.292 kune. Od toga iznosa LAG “Meimurski doli i bregi” dobiva 11.355 kuna, a LAG “Središnja Istra” dobiva 46.936 kuna. Agencija je do sada sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za suinanciranje 42 LAG-a u iznosu od 37,8 milijuna kuna. Pojedinom LAG-u agencija može isplatiti najviše 450 tisua kuna godišnje. LAG u Meimurju ine i suinanciraju

skoro sve opine i gradovi, a novac je namijenjen ouvanju i održavanju kulturne i druge baštine u ruralnim dijelovima županije i domovine. (sm)

Meunarodni Dan rudara u Murskom Središu Povodom meunarodnog Dana rudara, u subotu 1. ožujka 2014. godine u 10 sati gradonaelnik Grada Mursko Središe sa suradnicima kod Spomenika rudaru u središtu grada položit e vijenac u ast i spomen na sve umrle i poginule rudare.

Meunarodni Dan rudara je 2. ožujka i slavi se u spomen na rudare koji su u borbi za svoja radnika prava izgubili živote u sukobu s vlastima u svojim državama. U Hrvatskoj se najvea rudarska pobuna zbila u rudnicima Raša i Labin. Meimurski rudari na sreu nikada svoja prava nisu trebali ostvarivati pobunama i štrajkovima, ali su ginuli u nesreama na poslu, a najvea se dogodila u studenom 1961. godine, kada je u jami “Maj 3” živote izgubilo deset rudara. (sm)

UDRUGA voara Sveti Martin na Muri

Dobiva li Dobrani nasljednika? Udruga voara, vinogradara i povrara opine Sveti Martin na Muri održava u srijedu 5. ožujka svoju izbornu skupštinu. Hoe li dugogodišnji predsjednik i osniva udruge Mladen Dobrani dobiti nasljednika, znat e se ve na skupštini

koja se održava u kongresnoj dvorani na Trgu svetog Martina, s poetkom u 18.30 sati. U sklopu skupštine bit e struno predavanje na temu “Zaštita vinograda”, kao i domjenak za sve sudionike. (sm)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

DOVRŠEN SPOMENIK žrtvama svih ratova u dvadesetom stoljeu u Cirkovljanu

U Cirkovljanu podignuta najljepša spomenika cjelina u Meimurju Spomenik žrtvama svih ratova u dvadesetom stoljeu uklopljen je u ve postojeu spomeniku cjelinu Ovih dana dovršen je spomenik poginulima u ratovima dvadesetog stoljea u Cirkovljanu, koji otvara novi civilizacijski trend u Meimurju. Spomenik žrtvama svih ratova u dvadesetom stoljeu uklopljen je u ve postojeu spomeniku cjelinu u Cirkovljanu, a ima oblik vee kocke koja simbolizira hrvatski grb. Na etiri strane kocke nalaze se etiri ploe s natpisima posveenima stradalima u Prvom svjetskom ratu, Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu. etvrta strana kocke predstavljena je u obliku žene patnice i posveena je sjeanju za mrtve, a nosi natpis “Dona eis domine Requiem Aeterna”. Requiem ili misa zadušnica slavi se za pokoj duše ili duša umrlih osoba u crkvama. Misa zadušnica poinje

Spomen-reljef žrtvama Drugoga svjetskog rata, prema ideji meimurskoga akademskog kipara Luje Bezeredija

rijeima “Requiem aeternam dona eis, Domine” - “Daruj im vjeni poinak, Gospodine”, a te poetne rijei uklesane su i na spomenik. Spomen-ploa žrtvama Prvoga svjetskog rata sastoji se od reljea s maslinovom granicom te naznaenim lubanjama. U Prvom svjetskom ratu poginulo je pedeset mještana Cirkovljana, što je doista veliki broj, a kosti su im razasute posvuda gdje su se borile vojske. Djelo je akademskog kipara Anelka Odaka, a on je dao i ideju za sam spomenik u obliku kocke. Spomen-ploa žrtvama Drugoga svjetskog rata na odreeni nain pararazira i simbolizira same spomenike strukture nastale u tom vremenu, prikazuje ovjeka bez odore s podignutom rukom koji je izašao izvan zatvorskih rešetki i zgazio vojnike koji simboliziraju ašizam, a nastao je po ideji akovekog kipara Luje Bezeredija. Natpis na dnu krasi grb bivše Jugoslavije sa zvijezdom. Iz Cirkovljana je pet boraca antiašista koji su dali svoje živote, dok je osam mještana poginulo u zatvorima i logorima. Spomen-ploa žrtvama i braniteljima Domovinskog rata jednostavna je. Sastoji se od reljea sa samo naznaenim mladim glavama branitelja koje su poredane u obliku krunice i uz natpis “Uinismo što

Zvonko Golub, predsjednik Udruge antifašistikih boraca Meimurske županije

Spomenika cjelina u Cirkovljanu, u prvom planu spomenik žrtvama ratova u dvadesetom stoljeu, koji se sastoji od etiri spomenike strane, autor spomenika je akademski kipar Anelko Odak

smo bili dužni uiniti”. Ploa je djelo naše velike umjetnice naive, kiparice Ljubice Matulec. Na sreu, sam Cirkovljan nije imao žrtve u Domovinskom ratu.

Spomenika cjelina spaja lokalnu i nacionalnu povijest Osim spomenika o kojem je rije, spomenika cjelina u Cirkovljanu u malom parku nasred sela uz crkvu Svetog Lovre sastoji se od nekoliko spomenika. Dakako, najvrjedniji spomenik je sama crkva, najstarija u župi Prelog, a cijela spomenika cjelina posveena je hrvatskoj povijesti i mještanima Cirkovljana, te je i po tome zanimljiva, jer spaja lokalnu i nacionalnu povijest. Spomenik “Zajedno uvijek”, koji govori o razdoblju

Spomenik je lijep, a ideja spomenikih cjelina civilizacijska

Zrinskih, rad je akademskog kipara Anelka Odaka, kip bana Jelaia izradio je akademski kipar Ante Orli, a kip Cirkovljananke rad je kiparice Ljubice Matulec iz Podravine. Tu je i spomenik kardinalu Alojziju Stepincu, koji je otkriven još 2010. godine. Na Trgu sv. Lovre u Cirkovljanu otkrivena su 25. travnja 2011. godine ak tri spomenika - Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu s motivom njihova zagrljaja s Katarinom Zrinski, banu Josipu Jelaiu Bužimskom, te Cirkovljananki. Sveanosti je tada nazoila i Zrinska garda akovec te varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji je predvodio i misno slavlje u crkvi Sv. Lovre. Organizator ureenja spomenike cjeline u Cirkovljanu je župa Sv. Jakoba u Pre-

logu, odnosno župnik Antun Hoblaj, a u suradnji s Gradom Prelogom i Mjesnim odborom Cirkovljan, uz pomo dr. Matije Berljaka, koji je uz organizaciju nabavljao kamen za spomenike, te župnika Antuna Hoblaja, koji je pomogao u lijevanju spomenika i pronalasku ljevaa, što je izvela tvrtka “Mozaik”. Nakon dužih razgovora s predstavnicima antiašistikih boraca u županiji, koji su ispoetka nisu slagali s idejom spomenike cjeline, pronaen je i najbolji nain i postignut kompromis s kojim su zadovoljni svi, a zasigurno e to biti i posjetitelji ove spomenike cjeline kad posjeta Cirkovljanu. Spomenik o kojem je rije je lijepo umjetniko djelo, a sama umjetnika cjelina zanimljiva i zove u šetnju od spomenika do spomenika. (J. Šimunko)

Predsjednik Udruge antiašistikih boraca Meimurske županije Zvonko Golub o spomeniku kaže: Ispoetka smo se malo krzmali oko ideje da jedan spomenik predstavlja poginule i nestale iz više ratova, no sad kad je spomenik gotov vidim da je to jako lijepo. Vodstvo Udruge antiašistikih boraca razgledalo je spomenik i bilo je jako zadovoljno rješenjem. Sama ideja je potpuno civilizacijska, ne treba svaati poginule u ratovima. Posebno mi se dopalo to što spomenik ini cjelinu, sa simbolikom Prvoga svjetskog rata, Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata. Nešto slino postoji u Domašincu, gdje su tri spomenika jedan kraj drugog u središtu mjesta u parku. Antiašisti smatraju da je ideja spomenikih cjelina sama po sebi humana i europska, jer se ne rade ideološke razlike izmeu žrtava pojedinih ratova. Spomenike cjeline ve postoje u nekim mjestima, tako Domašincu, Hodošanu, Donjem Vidovcu i drugim mjestima. (JŠ)

UDVDR Prelog

GORIAN

U izradi Strategija Premalo lanova iz prigradskih naselja razvoja opine Ukidanje opskrbnine mnogim e braniteljima teško pasti zbog potrebnih papira

Naelnik opine Gorian Mario Mohari otvorio je 25. veljae prvi sastanak u sklopu izrade najvažnijeg dokumenta kojim se odreuje budui razvoj opine Gorian. Strategija razvoja opine Gorian izrauje se u okviru IPA programa prekogranine suradnje Maarska - Hrvatska, u sklopu projekta “MURA REGION EGTC“. Hrvatski projektni partneri jesu opine Donja Dubrava i Donji Vidovec, a maarski partner je Zajednica maarskih pograninih opina Muramenti i Sveuilište Panonia. U okviru svog prorauna projekta Opina Gorian izradit e Strategiju razvoja naselja Gorian, za što je predvien iznos od 8.000 eura. Dva su osnovna razloga za izradu Strategije razvoja Goriana. Prvo, stanovnici opine e kroz

nekoliko radionica definirati željeno društveno gospodarsko stanje opine Gorian za razdoblje 2014. - 2020. godine i prema tome usmjeravati razvoj opine. Drugi razlog leži u injenici da Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve ondove Europske unije, koji su velika šansa za iskorak i razvoj opine Gorian. Strategija e predstavljati razvojni dokument iji su ciljevi u potpunosti usklaeni s ciljevima razvoja Europske unije i ciljevima koje e putem radionica ormirati poljoprivrednici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora opine Gorian. Donošenje ovakvoga strateškog dokumenta je proces, a naglasak u tom procesu stavlja se na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora te na suradnju svih dionika. (r,j)

U Prelogu je u subotu održan sabor Ogranka veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Grada Preloga. U izvješu predsjednika Slavka Markaa stoji: - U prošloj godini primljena su etiri nova lana, no i dalje je mali broj lanova iz prigradskih naselja, posebno Oporovca, Draškovca, Hemuševca, ukovca i ehovca. Dio branitelja je neko vrijeme jako aktivan, a potom im popusti interes, tako da su mnoge stvari ostavljene vodstvu udruge. Na inicijativu da se hrvatske branitelje oslobodi dijela plaanja legalizacije, Grad Prelog je donio odluku da se plaa 1 kuna po kvadratnom metru. Obilježene su obljetnice i polagani vijenci na spomen-ploe i spomenike poginulim braniteljima, a manje se posvetilo pažnje humanitarnom radu. Izlet u podruja ratnih djelovanja nije organiziran zbog pomanjkanja interesa branitelja, a posjeti memorijalnim mjestima organizirani su putem predstavnika. Uz sjeanje na Vukovar održano je i predavanje za

Vodstvo ogranka UDVDR-a Prelog, u sredini predsjednik Slavko Marka koji podnosi izvješe

uenike u osnovnoj školi, a ribii veterani ostvarili su i zavidne sportske rezultate. Sudjelovalo se i na županijskom natjecanju veterana. Prošle godine Udruga je od Grada Preloga dobila svoju prostoriju, koju sad ureuje, a u proljee e se ona obnoviti do-

brovoljnim radom. Ove godine planirano je uz ostalo organizirati teaj na kompjutoru za zainteresirane u suradnji s Udrugom studenata Grada Preloga. Dobro se surauje i s NK-om ‘Mladost’ iz Preloga. Bolja suradnja trebala bi biti i s HVIDR-

Dio lanova dragovoljaca i veterana Grada Preloga

om u Prelogu, na emu se nastoji poraditi. Posebno dobra suradnja ostvarena je kako sa starim gradonaelnikom Dragutinom Glavinom, tako i s novim gradonaelnikom Ljubomirom Kolarekom te TZ-om Prelog. U ime Grada Preloga skup branitelja pozdravio je potpredsjednik Gradskog vijea Ignac Beli te predsjednici ogranaka branitelja iz Donjeg Kraljevca i Belice. Program rada za ovu godinu, uz obilježavanje obljetnica, donosi i ureenje prostorije, planiran je izlet i posjet memorijalnim mjestima, te humanitarna djelatnost, teaj na kompjutoru i drugo. Tajnik UDVDR-a Meimurske županije Dražen Tkalec opširnije je izvijestio o pravnoj problematici branitelja te kreditima za branitelje, do kojih je teško doi. Najvažnija novost za mnoge branitelje je da se ukida opskrbnina i uvodi zajamena naknada od 800 kuna, što e ii preko Centra za socijalnu skrb. Problem je sakupljanje svih papira i godišnje podnošenje za opskrbninu. (J. Šimunko)


28. veljae 2014. DVADESET godina UDVDR-a, ogranka Belica

Predsjednik Dejan Januši U petak, zadnjeg dana sijenja, održan je sabor ogranka UDVDR-a Belica i ujedno dvadeseta obljetnica ogranka. Na sabor se odazvalo 58 od 67 lanova, što je veliki odaziv. Dosadašnji predsjednik Drago Horvat podnio je izvješe o radu i svim aktivnostima u 20 godina rada ogranka i u protekloj godini. Za novog predsjednika i u središnji odbor izabran je Dejan Januši, koji je zahvalio dosadašnjem vodstvu na zalaganju. Prema planu rada za ovu godinu, aktivnost e biti isto toliko bogata kao i do sada, uz sudjelovanje na druženjima, natjecanjima te obilježavanju znaajnih državnih i opinskih datuma. Novoizabrano vodstvo ogranka je: Dejan Januši, predsjednik, Danijel Januši i Anelko Kozjak, potpredsjednici, Miroslav Ovar, tajnik, Vlado Kovaec, blagajnik. U vodstvo ogranka izabrani su Stjepan škvorc, Damir Borkovi, Tihomir Dodlek, Milan Šafari. Nadzorni odbor ine Zlatko Obadi, predsjednik, Ivan Škvorc i Ivan Dodlek. U Sud asti izabrani su Ivan Taradi, predsjednik, Drago Novak i Drago Habijan. Obilježavanje 20. obljetnice rada ogranka Belica je uz sjeanje na najvažnije dogaaje u proteklim godinama prošlo i uz podjelu priznanja i zahvalnica najzaslužnijim lanovima. (J. Š.)

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

PRIOPENJE za medije Hrasta Gorian povodom održanog referenduma protiv izgradnje kompostane u Gorianu

Politiko kompostiranje u Gorianu Politika zastrašivanja najdjelotvorniji je oblik kontroliranja i usmjeravanja mase, vrlo proširena otkad je svijeta, a nedavno sprovedena i u Gorianu u obliku kampanje protiv izgradnje kompostane. Za (ne) uspjeh referenduma zaslužan je strah koji je u zadnjih mjesec dana poharao Gorian zahvaljujui kampanji inicijative Za isti Gorian koja je efekt kompostane na itavo naselje prezentirala vrlo negativno, s neutemeljenim argumentima: u Gorian e se dovoziti smee iz Maarske, dobit emo smetlište koje e svojim smradom ugrožavati život naše djece, borit emo se s animalnim otpadom, biokompostana e biti poput smetlišta u Totovcu… Vjerujemo da su u pozadini prie o zloupotrijebi moi zastrašivanja gospoda beskompromisno nostalgina prema 90-ima prošlog stoljea kada je Hrvatska demokratska zajednica s pravom uživala moan status i zavidan ugled, ne samo u Gorianu. Radi se o generaciji koja ne može prežaliti nekoliko poraza na lokalnim izborima (za što gorljivo napadaju i okrivljuju Hrast) te su rezultatom na referendumu protiv izgradnje kompostane u Gorianu konano izvojevali pobjedu, doduše Pirovu, ali to apsolutno njima ne umanjuje osvojeni pojen. Nadamo se da e cijela situacija završiti likovanjem i da ve ne spremaju novu spletku jer onda predstavama u našem lijepom mjestu zaista nema kraja. Šteta zbog mlade generacije, koja je takoer sudjelovala u kampanji protiv kompostane, koja reproducira i nasljeuje duboko ustaljena obiteljska

politika opredjeljenja, na lokalnoj razini osjea ideološki jaz te na tom tragu i djeluje pozivajui se na „zdrav razum“. Kao stranci koja je trenutno u Gorianu u mnogim odlukama jeziac na vagi (kod nas se ne dogaa da opozicija digne ruku ZA nešto, išta, bilo što) žao nam je zbog takve situacije koja ve niz godina zaustavlja razvoj Goriana i stavlja ga u pat-poziciju. Prepucavanje izmeu HDZ-a i SDP-a postaje zamorno, dosadno i pogubno za naše mjesto koje polako ali sigurno postaje mjesto nepogodno za život mladih ljudi. Ogranak Hrasta u Gorianu iskreno se nada da je ovo posljednji put da Gorian trpi zbog ideloškog jaza i meusobne netrpeljivosti politikih opcija (HDZ-a kojeg predstavljaju poznati antimoharievci i SDP-a, tonije Marija Moharia). Zbog navedenog je Gorian ostao bez vrijedne gospodarske investicije s kojom se preloški gradonaelnik Kolarek ve naširoko hvali. S pravom. Za razmišljanje jedino ostaje kako to da je HDZ u Gorianu doprinio stopiranju investicije koju je HDZ u Prelogu veselo i objeruke isti as prihvatio? I kako to da je predviena opasnost od smrada u Gorianu odjednom u Prelogu nestala? Ili oni u Prelogu nisu dovoljno inteligentni da uoe ogromnu štetu i rizik od najstarije i ekološki najprihvatljivije metode recikliranja biootpada? Naravno, rizik zasigurno postoji jer se radi o inovativnom ekološkom iskoraku koji mora biti vrhunski obavljen kako bi se izbjeglo zagaenje. Ako se što, nedajbože, izjalovi, cijelo

e Donje Meimurje biti na nogama, ne samo Prelog. Kakva se politika igra upravo odigrala u Gorianu, samo nebo zna. Uvjerenja smo da e svaki znanstvenik koji se bavi kompostiranjem konstatirati kako se radi o politiki instrumentaliziranoj situaciji bez obzira na to kako se ona nastoji prikazati. Sad samo u niskom startu ekamo od HDZ-a u Gorianu da što prije privue neke nove investitore koje bi potencijalna kompostana odbila, kako su spominjali u kampanji. A do tada emo u Gorianu svakodnevno dimiti proljetne i jesenske lomae i „kompostirati“ u vlastitom vrtu. Gradu Prelogu želimo da Predsjednik gradskog vijea, rodom iz Goriana, što prije potpiše odluku o izgradnji kompostane koja e biti kvalitetno izgraena i zadovoljiti tražene standarde. Županijskim pak strukturama šaljemo apel da krenu s educiranjem i informiranjem Meimuraca vezano uz ovu temu. Vrijedilo bi jer su Meimurci ionako šampioni ekološke osviještenosti u Hrvatskoj. Iako su vijenici Hrasta u OV-u Gorian podržali odluku o izgradnji kompostane u Gorianu, estitamo svim mještanima na odluci koja je donesena demokratskim putem (za koji se pokazalo da nije uvijek najspretnije i najjeftinije rješenje). Hrast e i dalje podržavati sve odluke koje e doprinijeti kvalitetnijem i boljem životu u Gorianu te predlagati konstruktivne ideje okrenute suvremenim navikama i potrebama. Ogranak Hrasta Gorian

PRIOPENJE klastera izdavaa lokalnih tjednika

Tražimo isti PDV i distribucijski rabat kao dnevne novine Grupacija lokalnih i regionalnih izdavaa informativnih tjednika Hrvatske gospodarske komore, koja broji 32 lokalna medija, donijela je na prošlotjednom sastanku održanom u prostorima HGK-a u Zagrebu zakljuke kojima od Ministarstava kulture i inancija traži jednak PDV onome koji se primjenjuje prema dnevnim novinama. Od distributera se, takoer, traži da prema regionalnim informativnim tjednicima primjene isti, manji rabat koji se primjenjuje prema dnevnim novinama.

OSAM POSTO VEI PDV, ZA RAZLIKU OD DNEVNIH NOVINA - Regionalni informativni tjednici prate sve politike, privredne i kulturne dogaaje, imaju zaposlene ljude i obavljaju važnu društvenu funkciju. Zato nije u redu da umjesto 5% PDV-a na dnevne novine plaaju PDV od 13% jednako kao i nakladnici astrologije, erotike ili križaljki, jednako kao i to da distribucija uzima 46% prihoda, za razliku od dnevnih novina kojima uzimaju do 32%, rekao je Mirko Juri, predsjednik Grupacije HGK-a, iji lanovi zapošljavaju više od 350 novinara i urednika. - Još od 2011. godine koliina papira koju koriste tjednici i regionalni listovi nadmašila je koliinu papira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina. Distribucija i doseg dnevnih novina je, takoer, daleko od potpune nacionalne pokrivenosti, istaknuo je Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak

Što je ostalo od ovjenosti Mi se politikom ne bavimo, ona se bavi nama Predsjednik UDVDR-a Belica Dejan Januši: - Nastojat u da se što više družimo i pomažemo jedni drugima. Braniteljima nije lako, mnogo je problema, a mnogi su bez posla. Oekujem razumijevanje i pomo kako Opine Belica i naelnika, koji je do sada imao puno razumijevanja, tako i svih drugih. Ne žalimo se previše, no uvijek pratimo što se dogaa u državi. Iako se politikom ne bavimo, ona se bavi nama. Oekivali smo brži i bolji razvoj u slobodi. (J)

T

ono u podne u utorak, u vrijeme kada je u Hrvatskoj zapoeo prosvjed u znak solidarnosti s onima koji rade, a ne primaju plau, u jednom trgovakom centru susreo sam ženu o kojoj sam pisao u božino vrijeme, kada mi je rekla kako ju je sram što nema novac kojim bi nagradila župnika prilikom blagoslova kua. aravno, osoblje nije prekidalo posao jer im je šef rekao “tko e štrajkati, može slobodno odmah otii doma i više se ne vratiti na posao”. Pitam gospou gdje je bila u proteklih nekoliko mjeseci, koliko je nisam vidio, a inae smo se esto viali. Rekla mi je: Odmah poslije Božia otišla sam u Njemakoj kod kerke da se sklonim u vrijeme blagoslova kua, jer jednostavno mi je neugodno i sramota mi je što nemam kune kojima bih nagra-

N

dila svoga dobrog župnika. Bila sam u Njemakoj tri mjeseca i u fušu zaradila da mogu nagraditi župnika i da još do kraja godine imamo za živjeti, radosno mi je odgovorila žena, dodavši kako bih i ja osobno u Njemakoj zaraivao kao kralj. aj želim ovime rei? Prvo i prvo. U Njemakoj, zemlji koja je najsnažnija u Europskoj uniji i koja je mnogima, gotovo svima, uzor u ponašanju, ipak ima rada na crno – siva ekonomija. Drugo, u toj Njemakoj žena na crno u tri mjeseca zaradi kao u Hrvatskoj za dvije godine. U Hrvatskoj je nesposobna i lijena, a u Njemakoj su je zadržavali, no, kako je rekla, njeno srce je u Hrvatskoj. U utorak i srijedu u Hrvatskoj su održani prosvjedi ili štrajkovi, kako to vole rei naši ljudi, koji nisu urodili nikakvim plodom. Štrajkali su oni koji su mogli i

K

smjeli, dok su oni najugroženiji šivali, pleli, štihali, pisali, prodavali, kopali i ne znam što sve nisu radili, jer u protivnom bili bi udaljeni sa svojega slabo ili nikako plaenog radnog mjesta, usput mislei nije li im i ovako mala plaa ovršena zbog neredovitog plaanja televizijske pretplate, plina, struje, komunalne naknade, plina i ne daj Bože kreditnog obroka. Stanje u Hrvatskoj je za obine i radne ljude grozno i, što je najžalosnije, takvom stanju kumuje i ona Njemaka s poetka prie. Pitam se što je od ovjenosti ostalo u Hrvatskoj, kako je mogue da u europskoj Hrvatskoj 400 tisua ljudi ne radi, a skoro toliko radi, a ne dobiva plau. Osobno nisam iznenaen jer nikada nisam vjerovao u EU, ali puno je onih koji su oekivali kako e EU Hrvatska biti drugaija od one prije 1. srpnja

i medije Hrvatske gospodarske komore.

LOKALNI MEDIJI POSTAJU JEDINI IZVOR LOKALNIH INFORMACIJA - Znaaj pravednog rješavanja ovog pitanja ogleda se i u injenici da su najvee nacionalne medijske kue – HRT, Styria i EPH ukinule ili radikalno smanjile svoja regionalna dopisništva, pa lokalni listovi postaju jedini izvor informacija sa velikih podruja Hrvatske, istaknuo je Augustin Torbarina, zamjenik direktorice Sektora za industriju HGK-a. Sudionici skupa prepoznali su i važnost odluke Ustavnog suda RH kojom je prošle godine ukinuta odluka o „brojanju rijei“ u dnevnim novinama, s obrazloženjem da svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama izravno utjee na slobodu tiska, pa traže da se takav princip primjeni i u ovom sluaju.

U EU VAŽNI I DOMINANTNI, U HRVATSKOJ NERAVNOPRAVNI - Dok su u cijeloj Europskoj uniji, u koju smo nedavno ušli, regionalni mediji prepoznati kao važni i zapravo su dominantni na tržištu, nas se u Hrvatskoj zakonski stavlja u neravnopravan i podreen položaj, zakljuio je na kraju okupljanja Marijan Hižak, voditelj Medijskog klastera, udruge izdavaa iz koje je proizašla novosnovana grupacija HGK, iji je ovo bio drugi sastanak. (Vladimir Milinovi)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA 2013. godine. Proteklih dana imao sam prigodu obii veliki dio podruja oko Zagreba, kao i skrovita mjesta u gornjem Meimurju, i uvjeriti se kako je bivši premijer Ivo Sanader personiikacija svega lošeg i pokvarenog, zapravo bogec u odnosu na mnoge druge koji su vei drparoši od njega, ali dobro skriveni upravo iza raznih Sanaderovih procesa. Ne branim Sanadera koji, prema mom mišljenju, više od onoga za što mu se sudi treba odgovarati zbog hrvatskih generala i zbog pogodovanja onima koji su danas bogatiji od njega i koji su mu okrenuli lea. Oni koji su lea okrenuli boljoj i sretnijoj Hrvatskoj. aslušao sam se u srijedu na akovekom sajmu što sve razni inspektori ine obinim hrvatskim, tonije, meimurskim ratarima, koji na sajmu

N

PIŠE: STJEPAN MESARI samo žele prodati svoje vrhunske proizvode. Zapitah se kod Mitrice na laganom gemištu što je kod Hrvata ostalo od ovjenosti. Naglašavam ovjenosti, premda sam sve sigurniji da ljudi više ne razumiju i ne znaju što je to ovjenost.


14

Poljodjelstvo

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEIMURSKA udruga za integriranu proizvodnju voa održala godišnju skupštinu

Mogu li se konano voari složiti da osnuju zadrugu? Najvei broj njih prepušten je neureenom i nepoštenom tržištu, a jabuke se prodaju po receptu “snai se“, te mnogi jedva spajaju kraj s krajem. Svjesni su da je samoorganiziranje jedini nain uspješne prodaje na tržištu te izlaz iz stanja, stoga je voarska zadruga njihov nedosanjani san Meimurska udruga za integriranu proizvodnju voa (MUIPV), najvea voarska udruga u ovom dijelu Hrvatske, prošli je petak u hotelu “Panorama” u Prelogu održala svoju godišnju skupštinu. Izvješa o aktivnostima, radu i financijama Udruge podnijeli su njezin predsjednik Tomislav Horvat, tajnik Mladen Dobrani i blagajnik Zvonimir Kovai. Donesen je i program rada za 2014. godinu, u kojemu je posebno naznaeno sudjelovanje na Meunarodnom voarskom sajmu u Donjem Kraljevcu, edukativno putovanje u Zadar i Metkovi te sudjelovanje na više izložbi i sajmova. I ovaj put voari su izrazili nezadovoljstvo odnosom otkupljivaa i vlasnika hladnjaa, kao i openitim stanjem u poljoprivredi, te su najavili osnivanje voarske zadruge putem koje bi na tržište plasirali svoje proizvode, ali i nabavljali sadnice, gnojiva, zaštitna sredstva te potrebnu opremu. - Svjesni smo kako smo prepušteni sami sebi i to nam ne bi bilo posebno strašno jer smo na takve stvari ve naueni, ali problem je što si teško možemo pomoi u ovakvom stanju i okruženju. Mi jesmo

u EU, ali to ne znai da smo u istom položaju kao voari ostalih lanica Europske unije. Odavno se mi ne bojimo EU konkurencije kada je u pitanju kvaliteta proizvoda, tehnologije i sortimenta. Meutim,

mi hrvatski voari nemamo jednake ili barem sline uvjete kao naši EU kolege. Sve, od sadnice, zaštitnih sredstava, preko repromaterijala, do sanduka, plaamo skuplje nego naši kolege u svim zemljama

Kad ih ve teško prodaju, onda ih s radošu poklanjaju

Kovai, Šarevi, Dobrani i Horvat vodili su skupštinu meimurskih voara

Europske unije. Kako i koliko uspijevamo naše plodove i trud naplatiti, bolje da ne govorim. Stoga smo odluni da krenemo u osnivanje voarske zadruge putem koje bi nabavljali sve što nam treba u proizvodnji voa, poglavito jabuka, ali i jedinstveni i snažni na tržištu, kazao je Tomislav Horvat, predsjednik udruženih meimurskih voara.

Zašto nema sloge?

Stvari su za veinu meimurskih voara vrlo ozbiljne

SJETVENI KALENDAR

OŽUJAK 2014 Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5. do 23.3. u 6 sati

2. ne 3. po 4. ut

list list list do 14, -----

5. sr 6. e

plod plod do 15, od 16 korijen

7. pe 8. su

korijen korijen do 16 »Podaci su uzeti s dozvolom autora iz Sjetvenog prirunika Marie Thun 2014 kojeg u Hrvatskoj izdaje Ajda Zagreb d.o.o., P Podolec. Broj telefona: 0091-2955-112 e-mail: aajda.zagreb@hotmail. com”

- Najbolji smo, imamo najkvalitetnije jabuke, najbolji sortiment, koristimo najmanje kemijskih zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva, a u najgorem smo moguem položaju. Proizvo-

dimo oko 25 tisua vagona jabuka, preko jedne treine ukupne hrvatske proizvodnje jabuka, a moramo biti manji od makovog zrna i trpjeti zakulisne igre trgovaca, preprodavaa i hladnjaara. Mi danas, etiri mjeseca nakon što smo jabuke pobrali, ne znamo jesmo li ih prodali ili predali. Ne znamo pravu cijenu jer kupci i nakupci,

kao i hladnjaari, pri isplati e obraunati troškove skladištenja, dehidriranost ploda, jer jednu je težinu jabuka imala kada smo je predali u jesen nego e imati kada e u ožujku i travnju izlaziti na tržište. Ako izdržimo ovo stanje, ne propadnu li mnogi od nas zbog neodrživog stanja na tržištu, kreemo u osnivanje zadruge putem koje emo samostalno obavljati sve poslove, od nabave repromaterijala do prodaje, a ne predaje jabuka. Sad je pitanje koliko smo financijski sposobni osnovati zadrugu jer mnogo nas je iscrpljeno zbog nereda na tržištu, gdje je država mogla pomoi, a nije htjela. Istina je i pitanje jesmo li svi ili vei dio nas za osnivanje zadruge i to si moramo otvoreno uskoro rei oi u oi. Bolji nain od izlaska “na istac“ od osnivanja zadruge ne vidim, te vas sve pozivam, poglavito mlae kolege, da obavimo to što prije, kako se za kratko vrijeme ne bi ponovno pitali tko nas je izigrao i prevario. Gotovo u dahu izgovorio je Mladen Dobrani, tajnik Udruge, dodavši kako je zadrugu bolje osnovati danas nego prekosutra. Skupštini je nazoio i Zoran Vidovi, zamjenik meimurskog župana, koji je pohvalio meimurske voare i obeao potporu Meimurske županije u granicama svojih mogunosti. Voari smatraju kako to znai i podržavanje osnivanja voarske zadruge, premda to Vidovi nije izrijekom potvrdio.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Puno robe, malo kupaca Posljednje srijede na akovekom placu i sajmu bilo je puno ponuene robe, a malo kupaca. Jedan od posjetitelja rekao je da “ima robe za cijelu Hrvatsku”, ali pitanje je gdje su kupci za tu zdravu, domau hranu. I ne samo hranu, nego i domau odjeu, obuu te razne obrtnike uratke. Superkvalitetna pšenica, odlian krumpir, neodoljive smokve i mnogo drugih proizvoda preplavilo je placovske i sajamske pultove, meutim, kupaca ni od kuda. Prije bi se reklo “gledatelji”, jer samo su pogledima tu i tamo verbalno ocjenjivali na prodaju izložene proizvode, ali dalje od toga nisu išli. - Zaslužio sam samo za vreice u koje u spakirati jabuke za sajam u Varaždinu, sve ostalo pušiona, kazao je pekleniki Sirek, kojeg smo zatekli u ponudi vrsnih domaih jabuka. Sve u svemu, jedan lijep i topao dan, ali za

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grah trešnjevac 20 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - smokve 20 kn/kg - pšenica 1,60 kn/kg - krumpir 1,80 kn/kg - tricale 1,60 kn/kg - mrkva 7 kn/kg - jaglaci 6 kn/kom - matovilec 10 kn/kupi - kokoš 30 kn/kom

proizvoae i prodavae potpuno beznaajan jer nisu zaslužili ni za “bagoš”. Sjajna je bila ponuda domaeg graha, mrkve, pšenice, kukuruza, jabuka, dalmatinskih smokava i peradi. Za drva tek poneki upit, a kod Mitrice je bilo živo i veselo. Poneki su neuspjeh u prodaji utopili u aši gemišta. Bolje to nego ništa u ovim zaista udnim vremenima. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Kupaca ni od kuda


28. veljae 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

JAVORI

oni su vam jako zgodni kad u jesen opadaju sa stabla. Okreu se u zraku kao zvrk i rade kojekakve vratolomije prije nego odaberu mjesto gdje e zapoeti novi život i padnu na zemlju. Naš autohtoni javor je klen (Acer campestre). Raste u nizinskim šumama hrasta kitnjaka i obinog graba. Naješe je to drvo visine do 10 m, prilino guste, ponešto nepravilne krošnje. Listovi su mu karakteristino nasuprotni i lapoviti, 4 – 7 cm dugi. Lisna im je peteljka simpatino cr-

Javor, javora, javoru, javor... oj javore! Baš lijepo zvui ime ovog vladara naših vrtova i parkova. Definitivno ih je puno u našim hortikulturnim pothvatima, vrtlarskim nastojanjima i vrtnim centrima. Struno se zovu Acer. Acer je rod, porodica je Aceraceae. Javora vam, dragi moji odmrznuti meimurci, ima oko 150 razliitih vrsta, a varijeteta i kultivara još mnogo, mnogo više. Zajednike su im karakteristike nasuprotni pupovi i jednostavni neparno perasto lapoviti listovi. Kakav je to list vidi se iz priloženog crteža. Cvjetovi su im skupljeni u vršnim, izuzetno bonim metlicama. Plodovi su im perutke (samare),

vene boje. List mu je na žalost zelen. Kažem na žalost, jer su njegovi roðaci iz Japana i Koreje mnogo traženiji za sadnje po okunicama zato što imaju crvene listove. Zaista su lijepi ti mali gizdavci. Dolaze s onog kraja svijeta gdje i ljudi imaju kose oi. Vjerojatno su zato tako osjetljivi. Osjetljivi na što? Pitate se vi. Osjetljivi su na sve mogue. Jednostavno su cartavi. Smeta im prejako sunce i previše sjene. Ne vole siromašno tlo, a gnojidba ih esto sprži. Vjetar im pali liše, suša je za njih nezamisljivo stanje a

previše vode guši im korijen. Ne vole prijekorne poglede. Od muzike u obzir dolazi samo ona za opuštanje... Uloženo je mnogo truda da se uzgoji i kultivar klena koji bi imao crveno liše. Donekle je to uspjelo jednom nizozemcu 1980. godine s kultivarom ‘Red Shine’, ali to još najvjerojatnije nije ‘to’ i boja mu nije ni blizu onoj iz japanskih vrtova. Nešto vee, lijepe crvene listove imaju i neki kultivari javora mlijea (A. platanoides) koji su esti u parkovnom urbanom šumarstvu ali i u drvoredima. I gorski javor (A. pseudoplatanus) ima lijepe hortikulturne kultivare zanimljivog, žuto prošaranog liša. Ova posljednja dva javora (gorski i mlije) po veliini habitusa spadaju u veliko drvee, jer mogu narasti do 15 i 30 m visine. Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

EMBRIOTRANSFER KOD GOVEDA Što je to embriotranser? Embriotranser je biotehnološki postupak, kod kojeg se embriji 7 dana nakon oplodnje vade iz maternice uzgojno najvrijednije krave, i usade se u životinje primateljice. Primjena embriotransera poveava reproduktivni potencijal plotkinja dobivanjem više teladi od genetski vrijednih krava. Embriotranserom se naime dobiva u prosjeku pet zametaka po kravi po ispiranju, a postupak se može ponoviti 3-4 puta godišnje, što znai da se tijekom jedne godine može dobiti i do 20 zametaka po plotkinji. Uzmemo li u obzir injenicu da je postotak breosti nakon transera za-

metaka u krave primateljice 50-70%, po davateljici se može dobiti 7-12 teladi godišnje. Primjena embriotransera time omoguuje brži genski napredak stada dobivanjem

velikog broja potomaka od najkvalitetnijih plotkinja. Pored visoke uzgojne vrijednosti, krava od koje uzimamo embrije mora biti zdrava i

vrlo plodna, tj. da nakon normalnog telenja, bez komplikacija u puerperiju, moramo preskoiti 2-3 spolna ciklusa i nakon toga izazvati superovula-

ciju. Superovulacijom postižemo aplikacijom hormonskih preparata u sredini spolnog ciklusa (8-14 dana), kad se na jajniku nalazi žuto tijelo.

Peti dan nakon indukcije superovulacije osjemenjujemo kravu davateljicu, i to sa nekoliko doza da bi bili sigurni da su sve jajne stanice oploene. Šest do osam dana nakon osjemenjivanja isperu se i sakupe oploeni embriji, a prikladne se embrije prenese u krave primateljice, iji je estrusni ciklus prethod no sink r on i z i r a n s cik lusom krave davateljice. Ako imamo više embrija nego raspoloživih krava primateljica, onda takve embrije možemo duboko smrznuti i kasnije koristiti za transer. Kristijan Bregovi dr.med.vet. Sveuilišni magistar

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKA ŠAPTAICA PSIMA dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, glasno o osjeajima životinja

Zbog neznanja smo neodgovorni vlasnici kunih ljubimaca PIŠE: ŠE: ROBERTA RADOVI

- Razoarana sam s razinom znanja vlasnika kunih ljubimaca. Takoer i sami struni ljudi nisu na adekvatan nain pristupili edukaciji vlasnika. Iz neznanja se raa neodgovorno ponašanje prema kunim ljubimcima, jedan je od naglasaka predavanja Savjetnica za ponašanje životinja, a posebice kunih ljubimaca, dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, strunjakinja je za ponašanje kunih ljubimaca, pasa, maaka, papiga, zeeva i drugih životinja koje žive s nama i oko nas. Gostujui sredinom veljae u akovcu, održala je predavanje u prostoru Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” na temu problema u ponašanju kunih ljubimaca, te glasno govorila o osjeajima kunih ljubimaca, o njihovom ponašanju i nainima rješavanja problema kada do njih doe. Predavanje je organizirano u suradnji sa skloništem za životinje “Prijatelji” iz akovca, ija je voditeljica Aleksandra Hampamer pojasnila namjeru organiziranja ovakvih i slinih programa:

stoga ljudi moraju biti svjesni kakvu to odgovornost i obaveze nosi sa sobom i što ih sve eka. Puno radosti i veselja, ali i puno brige.

Životinje nisu stvari ni naše igrake

Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, strunjakinja je za ponašanje kunih ljubimaca

- Sklonište za životinje ‘Prijatelji’ svako malo organizira neki dogaaj za naše graane kako bi populariziralo udomljavanje životinja. U skloništima ima puno životinja koje ekaju da se udome. Stoga želimo senzibilizirati javnost da se životinje udome,

a ne kupuju. Predavanje Irene Petak organizirali smo za sve one koji ve jesu udomili životinju ili to žele uiniti te da im pomognemo u razumijevanju toga što sve sa svojim dolaskom u naš dom životinja donosi sa sobom. Životinje se udomljavaju na duže vrijeme i

Naješi razlog zašto vlasnici kunih ljubimaca napuštaju svoje životinje je to što se javljaju problemi u ponašanju kunih ljubimaca, istaknula je Irena Petak, koja se izmeu ostalog o ponašanju i dobrobiti životinja educirala u inozemstvu, Austriji, Irskoj, Njemakoj i Velikoj Britaniji: - Dobar odnos psa i vlasnika i svakoga drugog ljubimca temelji se na tome da su zadovoljni i da imaju ugodan emocionalni odnos. Vlasnici koji nisu zadovoljni ponašanjem svojih ljubimaca, odnosno oni koji nisu ostvarili kvalitetan odnos sa svojim ljubimcom esto ih ostavljaju i napuštaju. Cilj ovog i slinih programa je postii da ljudi ponu razumijevati životinje te da ih poštuju, da se kroz ugodan odnos ostvari kvalitetna veza vlasnika i kunog ljubimca. Irena je predsjednica Udruge za dobrobit i zaštitu životinja AWPA i voditeljica

je socijalizacije u Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodia i mobilitet. U svom radu sa životinjama koristi se iskljuivo metodama koje se zasnivaju na znanstveno utemeljenim metodama ue-

28. veljae 2014. nja, bez fizike prisile životinje, i uz sudjelovanje obitelji u kojoj kuni ljubimac živi. Zakljuak o tome kako se mi Hrvati odnosimo prema životinjama, izmeu ostalog donijela je i provodei edukativna predavanja diljem Lijepe Naše: - Razoarana sam s razinom znanja vlasnika kunih ljubimaca. Takoer i sami struni ljudi nisu na adekvatan nain pristupili edukaciji vlasnika. Iz neznanja se raa neodgovorno ponašanje prema kunim ljubimcima. Nadam se da e se to promijeniti, ali potrebno je puno edukacije. Ljude treba upozoriti i upoznati ih s time što znai udomiti kunog ljubimca. Kada bi ljudi više znali o životinjama, tada bi im se i više divili. Edukacijom ljudi ue vidjeti koliko su životinje bitne u našim životima, koliko zadovoljstva pružaju, te se stjee navika udomljavanja životinja. Bitno je takoer nauiti kako kuni ljubimci nisu stvari ni naše igrake.

Na predavanju u akovekoj Knjižnici bili su brojni vlasnici kunih ljubimaca

Svaki volonter je dobrodošao u akoveki azil “Prijatelji” U akovekom azilu “Prijatelji“ trenutno ima 270 pasa, kazala je Aleksandra Hampamer, a kako je zimsko doba, nema toliko volontera kao u proljee ili ljeto. Pozvala je sve koji su možda

potaknuti i ovim predavanjem neka dou u sklonište bilo kao volonteri, bilo da kroz razne akcije pomognu rad azila ili udome kunog ljubimca koji e im donijeti zasigurno mnogo radosti.

OLDTIMER KLUB “Meimurje” održao izbornu skupštinu

Franjo Belovi peti put izabran za predsjednika U dvorani akovekog KTC-a prošli je petak je Oldtimer klub “Meimurje” održao svoju redovitu izbornu godišnju skupštinu, kojoj je nazoan bio velik broj lanova, gostiju i prijatelja kluba koji okuplja dvjestotinjak lanova, prijatelja i uvatelja starih vozila. Za predsjednika kluba ponovno je, i to jednoglasno, izabran Franjo Belovi iz Hlapiine, koji je ovu dužnost obnašao i do sada, a ovo mu je peti po redu izbor za predsjednika meimurskih oldtimerista.

Za njegovog zamjenika izabran je Dragutim Kocijan iz Pleškovca, legenda i osniva kluba, a za tajnika Ivan Novak iz Murskog Središa, koji je ovu dužnost obnašao i do sada. Podnesena su izvješa o radu kluba, a najvažnijim dogaajem prošle godine oznaen je povijesni ulazak Hrvatske u lanstvo EU i trenutak kada je preko 350 hrvatskih oldtimerista sa svojim vozilima 1. srpnja sveano na graninom prijelazu Bukovje - Gibina ušlo u Sloveniju, odnosno Europsku uniju.

Upravni odbor Oldtimer kluba “Meimurje” u novom-starom sastavu

Znaajno je i što je klub obilježio i proslavio petnaest godina svog postojanja i djelovanja, ostvario brojne promotivne vožnje u domovini i svijetu, promovirajui kulturu ouvanja i održavanja starih vozila. I ove godine održati e se brojni oldtimer susreti kojima e Meimurci biti organizatori i domaini, a najvei projekt je posjet i obilazak tvornice “Puch” u Austriji, u kojoj je radio Johan Janez Puch, osniva oldtimer klubova u Sloveniji i Austriji. (S. Mesari)

Koliko je Belovi dobar i uspješan predsjednik, pokazuje peti uzastopni izbor za predsjednika kluba bogate tradicije i povijesti


28. veljae 2014.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lesnina slavi jubilarnih 65 godina L

esnina najavljuje otvaranje novih centara, širenje robnog asortimana, nova zapošljavanja, zaseban Baby program u svakom centru u Hrvatskoj i akciju „65 za 65“ u sklopu proslave jubilarne godišnjice (Zagreb, 25.02. 2014.) Lesnina, vodei trgovaki lanac u opremanju doma u Hrvatskoj i regiji slavi jubilarnih 65 godina uspješnog poslovanja. U Hrvatskoj Lesnina posluje ve dugi niz godina i jedna je od najuglednijih trgovina namještajem, s tržišnim udjelom veim od 30%. Danas diljem regije raspolaže razgranatom mrežom s više od 20 prodajnih mjesta i preko 170.000 m2 prodajno - skladišnog prostora. Trenutno u regiji zapošljava 1.100 djelatnika, samo u Hrvatskoj više od 700. Lesnina je cijeli niz godina nositelj trendova u prodaji namještaja na ovim prostorima što je rezultat ozbiljnog i predanog rada te uspješne poslovne politike. Sredinom 2010. godine postala je dio velikog koncerna XXXL, koji se još od njegovog osnivanja godine 1945. stalno razvija u pozitivnom smjeru, a izvrsnim radom je stvoreno tisue radnih mjesta. U Hrvatskoj Lesnina je prisutna putem 7 matinih centara u: Osijeku veliine 3.000 m2, akovcu 6000 m2, Rijeci 17.000 m2, Varaždinu 25.000 m2, Splitu 25.000 m2, te u Zagrebu 73.000 m2 prodajno-skladišnog prostora (na Žitnjaku 33.000,

najavila i posebnu jubilarnu akciju „65 za 65“. U sklopu navedene akcije 65 artikala raznih robnih grupa pojavljivat e se u katalozima Lesnine tijekom cijele 2014. s posebnim popustom od 65 posto. U skoroj budunosti Lesnina planira svojim kupcima olakšati i ubrzati kupnju asortimana „Sve za dom“ i uiniti ga još dostupnijim uz pomo nove, ve aktivne web stranice te usluge web shopa i Facebook stranica koje su u izradi.

Mirjana Mikulec, dizajnerica interijera; Matija Mandi, direktor marketinga i prodaje Lesnine Hrvatska; Rajko Magdalenc, lan Uprave i generalni direktor Lesnine Hrvatska

a na Jankomiru 40.000). Lesnina na zagrebakom Jankomiru ujedno je i najvei centar s ponudom „Sve za dom“ u Hrvatskoj. Lesnina takoer djeluje i putem nekoliko franšiznih partnera koji upotpunjuju politiku širenja tvrtke. Ove godine u planu je otvorenje centra u Zadru na 20.000 m2, te proširenje prodajnog prostora u Splitu. Takoer, u 2016. i 2017. godini zapoet e izgradnja prodajnog centra u Puli i novog centra u Osijeku. „Želja nam je postati lako dostupan servis za ureenje doma u svim dijelovima Hrvatske“, kazao je tom prilikom Rajko Magdalenc, generalni direktor Lesnine Hrvatska i lan Uprave. Mreža trgovina po cijeloj državi, isporuka u bilo kojem dijelu zemlje, najvea ponuda, najbolji omjer cijene i kvalitete, asortiman prilagoen tržištu, izrada namještaja po mjeri, precizna i struna

montaža, tradicija i kvaliteta te vrhunske usluge neke su od prednosti koje njeguje Lesnina.

Noviteti u 2014. Organizacijska kultura Lesnine oduvijek je bila usmjerena na kupca, a da je to pravi nain poslovanja pokazuju i rezultati koji iz godine u godinu ruše rekorde. „Kako bi se zahvalili našim vjernim kupcima ove godine uvodimo „loyalty“ program s posebnim pogodnostima. I u buduem radu trudit emo se poboljšavati sve usluge, od servisnog centra i logistike, pa sve do savjetovanja o ureenju pojedinih prostora u suradnji s poznatom dizajnericom Mirjanom Mikulec.“, istaknuo je Matija Mandi, direktor marketinga i prodaje Lesnine. Jedan od noviteta u 2014. godini je i zaseban odjel s Baby programom koji e kupcima biti na raspolaganju u svim centrima. Uz baby program proširen je izbor kupaonskog programa te komadnog i dekorativnog namještaja, kao i asortiman dekoracija za dom. Bogatu ponudu kvalitetnih robnih

marki za opremanje doma, u skladu s novitetima i trendovima na svjetskom tržištu, upotpunit e vrhunski namještaj poznatih imena Natuzzi i Dieter Knoll. Novitet u ponudi je i tzv. TV Welness koji se sastoji od programa fotelja vrhunske udobnosti i kvalitete te mnogobrojnih funkcija.

Akcija „65 za 65“ i web shop Povodom proslave 65 godina postojanja Lesnina je

ve. U razdoblju od 1994. tvrtka se kontinuirano obnavljala i širila je prodajne prostore i skladišta, a u najveim hrvatskim prodajnim centrima u Zagrebu, Splitu, Varaždinu i Rijeci dopunjuje se i s ponudom na naelu »Sve za dom« (od tepiha i zavjesa do žlica, posteljine i rasvjete). Lesnina se, od samih poetaka, razvijala paralelno s domaom industrijom. Na hrvatskom tržištu godinama je prisutna s

Ukratko o povijesti Lesnine – kako je sve poelo? Lesnina je tvrtka koja je ve 65 godina poznata svakom hrvatskom kupcu. Znanje, iskustvo i uvažavanje zajednikog poslanstva tvrtke doveli su Lesninu na mjesto vodeeg trgovca u opremanju doma u regiji. Tvrtka Lesnina utemeljena je 1949. godine pod imenom LES, a 1956. godine preimenovana je u LESNINA. U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljea Lesnina je izrasla u prepoznatljivu robnu marku koja je sa svojim salonima bila prisutna u praktino svakom veem gradu bivše zajednike drža-

Dio tima koji se brine za vas u Lesnini akovec

kvalitetnom i bogatom ponudom, što potvruje i nagrada „Trusted Brand“ koju je osvojila 7 godina zaredom. Priznanje „Trusted Brand“ Lesnini su dodijelili upravo njezini kupci prema kojima je Lesnina oduvijek iskazivala maksimalno poštovanje pratei i prilagoavajui se željama, navikama, potrebama i mogunostima istih. Dobro osmišljenom poslovnom politikom, modernim artiklima i atraktivnim cijenama, odlinom kvalitetom proizvoda i najboljim servisom spram kupaca te stalnim ulaganjem u objekte Lesnina je postala najvei vodei lanac namještaja u Hrvatskoj i regiji te i dalje planira biti br. 1.


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

MURSKO SREDIŠE do utorka ima novu vlast

GLOBALNO I LOKALNO

Lampa birkon i aplja koza Ljudi vole maškure i maske, to se vidi svake godine. Danas tradiciju uvaju kulturno-umjetnika društva, no to je samo jedan dio istine. uva se nešto što je izgubljeno, a sami obiaji maskiranja za Fašnjak to nisu. Pa što je onda izgubljeno? Ni manje ni više izgubljeni su stari obiaji, odnosno simboliki skupovi vezani za postupanje maškara. Ono što je nekad bilo nepovratno je nestalo na razini tradicijskih obiaja. Maškare su nekad u davnini prizivale proljee ili se borile protiv zlih sila, bile su pomalo ritualni obred u kojemu su dominirali igra i veselje. Danas je pak tradicionalno nešto drugo, ono što je uspjelo ostati, a da se ne zaboravi. Drugim rijeima, takozvana tradicija uvijek se stvara iznova, tradicija idue godine nee biti ista kao ova danas. Ponešto se uvijek dodaje i ponešto se uvijek zaboravlja, a nisu isti ni sudionici i nema više istih simbolikih skupova obiaja. Zbog toga je svaka rasprava o izvornosti dobrodošla, ali samo kao kritika rasprava, a ne i kao konaan sud, jer e on uvijek biti pogrešan. Takva današnja tradicija maškara živi u suvremenosti od tri usporedna modela: u prvom od nekadašnje tradicije magije maškara, i to više kao vizualni simbol kroz maske i odjeu, u drugom modelu od institucionaliziranja maškara kroz opinske i gradske povorke u ime turizma, a možda ponajviše u treem modelu od sinergije medija i zanimljivog dogaaja koji u današnje vrijeme zaudo preuzima znaaj kulturnog identiteta. Taj posredovani kulturni identitet putem medija i manje od pozornica u dane maškura figurira kao pravi i služi važnoj svrsi,

U subotu 15. veljae organiziran je Susret zborova u Strahonincu, gdje je bio domain Pjevaki zbor Strahoninec. Na susretu su osim domaina sudjelovali: Muška vokalna skupina ‘’Zrinski’’, Pjevaki zbor umirovljenika Prelog, Pjevaki zbor grada Preloga, Skupina žena Palovec, Mješovita vokalna skupina ‘’Katruže’’ iz Ivanovca. Novi zbor pokazao se kao dobar domain, pobrinuvši se za ugodan doek i druženje svih sudionika. Za ukrašavanje pozornice pobrinula se udruga ‘’Creative’’, koja je takoer mlada udruga u Strahonincu te je svojim radovima darivala sve

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

osjeaju pripadnosti neemu što je važno skupini, a u odnosu na druge. Takav novi identitet danas je pomalo u modi, svako mjesto u Meimurju želi svoj vlastiti identitet maškara kako u nazivu, tako i izvedbi, a kao svojevrsno nadmetanje identiteta. Daleko je to od nekadašnjih maškura koje ne glorificiramo, naprosto je bilo drugaije vrijeme, tonije, drugaiji vremenski kod obiaja i olklora. Ne treba žaliti za izgubljenim, ve uvati ono što je vrijedno prema današnjim kriterijima. Neko budue vrijeme imat e opet druge kriterije. Za poetak, valjalo bi u narodu ouvati jezik maškara ili po našem maškura, barem nazive tradicionalnih maski koje mnogi i ne znaju jer se pojavljuju samo jednom u godini. Tako, na primjer, mnogi e znati za naješe maske koje imaju više imena, a to su maškuri, mugai, gukai, kugai, baukai, naphanci koji mogu nositi i jedne i druge vrste maski, no ve e manje znati za masku lara smrt. Takoer nee biti jasno što je to lampa birkon, aplja koza, aplja krava, lampa svinja, lampa krava, lampa štrk, lampa šuka, lampa žaba, lampa raca, dok e za masku lare dede i bake, maske vraga ili pak pikaa ipak znati.

Serolod iratrv i maškare preuzeli gradonaelniko kormilo Od nedjelje poslijepodne Grad Mursko Središe ima novo vodstvo, novo poglavarstvo, jer je na prigodnoj sveanosti gradonaelnik Dražen Srpak kljueve grada predao maškarama, koji e gradom upravljati sve do 5. ožujka 2014. godine. Kljueve grada preuzela je Srpakova nasljednica na elu maškara Serolod iratrv, koju je Srpak zamolio da, ako ikako može, a ona kaže da maškare sve mogu, što prije riješi problem prometa kamiona gradom, poplave u ulicama Brezje i Kralja Zvonimira, pitanje Gospodarske zone i još poneke stvari. Zamolio je izvjesnu Serolod da, ako ništa ne donesu u gradsku blagajnu, neka barem ništa - ne iznesu.

Vesele crnkinje iz Ferketinca

pina, ipak su se Središancima u punom svjetlu i s puno dobre volje predstavile skupine maškara djejih vrtia: Maslaak, Djeja maštanja i Pahuljica iz Murskog Središe te Leptirii Zebanec, Suneko Selnica, Smješko Sveti Martin na Muri, Maslaak Peklenica, Sreko Vratišinec, Ribica Žabnik, Cimperi, Klaunovi, Loptice Hospice, Svati i Kremenko iz M. Središa, Pika iz Selnice, Vesele Crnkinje Ferketinec, Podturenske aplje iz Podturna, Meimurske krave iz Novog Sela na Dravi i Cujzeki iz Križovca. Svi oni u sportsku dvoranu ušli su u pratnji Gradskoga puhakog orkestra Mursko Središe, pod ravnanjem maestra Petra Novaka i Mažoretkinja Mursko Središe (S. Mesari, J. Mesari)

NAJAVLJUJEMO

Slijedi fašniko vikend ludilo Domae pahuljice

Srpak predaje kljueve maškarama

U sklopu održavanja karnevala maskirano ludilo 24. veljae stiglo je i u NGC ATON u Nedelišu. Povodom toga GK Marijan Zadravec Macan za svoje lanove (djecu) i njihove roditelje priredio je „Obiteljske maškare“. Treneri, maskirani u strašila doekali su stotinjak maškara. Cilj je bio okupiti što više roditelja i djece maskiranih u razliite kostime. Svi su se jako potrudili i doarali nam razliite likove kao što su: princeze, vile, klaunovi, božine jelke, akcijski junaci i drugi. U sklopu maskenbala birala se i naj maska koju je birao struan žiri lanova karnevalske udruge Dragulji akovec. U izboru naj ma-

Primopredaji vlasti nazoio je velik broj posjetitelja, kao i jedanaest ašnikih grupa, koji su se potom radovali i plesali u središanskoj sportskoj dvorani.

Sve ovo i još mnogo drugih dogaanja bilo je u sklopu tradicionalnoga Serjojnskog ašnika. Premda je vrijeme pokvarilo i sprijeilo dolazak više sku-

Gimnastike maškare

ske djeca su bila podijeljena u grupe po uzrastu od 1g. sve do uenika 8. razreda, gdje su nastupala uz ples pred komisijom u izboru naj maske. Odabir je bio izuzetno težak,

a biralo se po kriterijima – runo raena maska, originalnost, detalji... Izabralo se 20 naj maski koje su primile 3 glavne i 17 utješnih nagrada koje su omoguili sponzori.

TZ grada akovca po 50. put organizira Meimurski ašnik u akovcu. U petak 28. veljae održava se Svjetovni ašnik pod šatorom na Trgu Republike. U subotu od 10 sati na rasporedu je Djeji ašnik u centru grada i Trgu Republike. U nedjelju se održava Tradicijski ašnik, a poetak je u 15 sati. Povorka e se za Fašnjak u Nedelišu ve tradicionalno ormirati na Trgu Republike kod Osnovne škole u subotu 1. ožujka u 15 sati. Na MESAP-u nakon okupljanja svih sudionika slijedi itanje optužnice, osuda i spaljivanje Fašnika, te velika zabava. U subotu se u Murskom Središu održava Mali serjojnski ašnik. U nedjelju 2. ožujka na rasporedu je ak pet ašnikih povorki i maniestacija, koje se organiziraju u Prelogu, Hodošanu, Gorianu, Donjoj Dubravi, Kotoribi i Maloj Subotici. Fašniko ludilo završava tradicionalno u utorak u Novom Selu na Dravi.

PJEVAKI ZBOR Strahoninec

Pozvali u goste pet meimurskih zborova

Domain Susreta zborova: Pjevaki zbor Strahoninec

sudionike Susreta zborova. Uz svesrdni angažman svih lanova zbora, kao i simpatinim i proesionalnim vodstvom Jasminke Poljanec, Susret zborova ispao je vrlo domainski i ugodan. Druženje je trajalo do kasnih veernjih sati i na završetku je dogovoreno više ovakvih susreta na kojima se njeguje pjesma, a ujedno se i uvaju stare pjesme našega meimurskog kraja.

Mladi zbor koji širi svoje lanstvo Pjevaki zbor Strahoninec, ija je predsjednica Nadica Patata, osnovan je poetkom godine. Zbor ima oko dvadeset lanova, iji se broj poveava zainteresiranošu mještana Strahoninec. Iako kratko djeluje kao samostalni zbor, lanovi su ozbiljno prionuli poslu i nastupali na Predsmotri meimurskih popevki

u Donjem Kraljevcu u novim nošnjama koje su sašivene uz angažman svih lanica u rekordnom roku, s izvornim poculicama. Zbor djeluje pod proesionalnom palicom i vodstvom Gorana Šaaria. Cilj zbora je promovirati pjesmu, svoju opinu i cijelo Meimurje s našim prelijepim ‘’kaj“ u pjesmama.


28. veljae 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA žena Hodošan

Od Fašnika do ureenja parka

GALERIJA SABOL Čakovec

25 godina zajedno Na redovnoj skupštini u Hodošanu

U subotu 22. veljae 2014. u holu Osnovne škole Hodošan lanice Udruge žena Hodošan održale su svoju redovnu godišnju skupštinu. Izvješe o radu podnijela je predsjednica Udruge Renata Slamek. Udruga žena u prošloj je godini zabilježila posjet starakom domu “Strahija” te

je sudjelovala na opinskom Fašniku. Povodom Dana mjesta Hodošan lanice su sudjelovale u kulturnoumjetnikom programu te na sportskim igrama udruga iz opine Donji Kraljevec. U ljetu prošle godine organizirale su 1. sportske igre te uredile park u središtu mjesta. Godinu su završile

tradicionalnim kienjem crkve Sv. Ivana Nepomuka te organizacijom božinog programa doekom Djeda Mraza i podjelom darova. Skup je pozdravio i naelnik opine Donji Kraljevec Miljenko Horvat te predstavnici vijea mjesnog odbora Hodošan. (JŠ, foto D.H.)

UDRUGA žena Palinovec

Stotinjak mještanki sudjeluje u radu Na skupštinu Udruge žena Palinovec, jedne od najstarijih i najbrojnijih udruga žena u ovom kraju, odazvalo se u nedjelju 16. veljae stotinjak mještanki Palinovca i gostiju. Predsjednica Ljubica Srpak podnijela je izvještaj o radu za 2013. godinu, u kojoj je Udruga žena bila iznimno aktivna. Financijski izvještaj podnijela je blagajnica Ljiljana Zeleni, izvještaj Nadzornog odbora Marija Slaviek, a Sanja Janec plan rada za 2014. godinu.

Naelnik opine Miljenko Horvat osvrnuo se na bogatu aktivnost Udruge žena u Palinovcu, koja dobro radi i aktivno sudjeluje u društvenom životu mjesta i opine, uz želju za još bolje povezivanje svih mjesta opine i još bolju suradnju svih udruga, a s ciljem da se zaustavi odlazak mladih iz mjesta opine. Skup žena pozdravili su predsjednik Vijea Mjesnog odbora Palinovec Tomislav Srpak, predsjednik DVD-a Palinovec Fra-

njo Janec, predstavnik NK-a Mladost Palinovec Miljenko Fileš, predstavnik Športsko-ribolovne udruge “Šaran” Palinovec Dragan Vuruši, lanice Aktiva žena Donji Pusakovec, Udruge žena Donji Hrašan, udruge žena Hodošan, predsjednica i predstavnice KUD-a opine Donji Kraljevec. Za sve goste lanice Udruge žena pripremile su poklone - lonanice cvijea, a u nastavku je slijedilo druženje. (J)

UDRUGA ŽENA Stanetinec

Poziv na proslavu Dana žena Udruga žena Stanetinec u nedjelju 9. ožujka organizira proslavu meunarodnog praznika - Dana žena, te ujedno i obilježavanje 5. obljetnice postojanja udruge.

Bogat kulturno-zabavni program zapoinje u 14 sati pjesmom, a nastavlja se igrokazom, recitacijama, kolaima i piem. U zabavnom dijelu programa nastupa domaa pjevaka zvijezda August

UDRUGA “KALINKA” organizira ovaj petak

Rusko-hrvatska veera u restoranu “Kneja” Restoran “Kneja” u Malom Mihaljevcu, udruga “Kalinka” i Meimurska županija zajedno u petak 28. veljae, s poetkom u 19 sati, organiziraju rusko-hrvatsku veeru, na kojoj e gostima i posjetiteljima biti ponueni

specijaliteti ruske gastronomije i hrvatska vina. Program zapoinje modnom revijom pod nazivom “Ana Karenjina“ modne dizajnerice Alenke Mikulan, a potom slijedi nastup Kalinke, tamburaša te bogata veera.

Dvanajšak s grupom Music bridge. Organizatori za goste i posjetitelje pripremaju brojna ugodna iznenaenja. Treba samo doi u Stanetinec, biser štrigovskog kraja. (sm) Dva menija su u ponudi, a izdvajamo jela: ši, kulebyaka, pilei ile na požarski, vatruški, bors, stroganoff, šarlotka i mnoge druge delicije ruske kuhinje. Cijena menija je 120 i 140 kuna, a rezervacije se mogu dobiti na: 040/865-7007 i 099/409-4248 te potom u najboljem trenutku krenuti u Kneju, meimurski hram bajkovitih jela i vrhunskih vina, kao i drugih sadržaja. Da svidanja u Kneji! (sm)

Prije 25 godina Nada i Vlado Sabol odvažili su se u Čakovcu otvoriti privatnu galeriju slika i umjetničkih predmeta, tada pod nazivom “Art Box”, a kasnije pod imenom “Galerija Sabol”. Danas je ta galerija jedna od jačih u ovom dijelu Hrvatske, koja se unatoč svim teškoćama održala do danas, nakon četvrt stoljeća djelovanja. Početak je bio skroman, s vrlo malo slika, uz lagodnije uvjete poslovanja, a danas Galerija Sabol ima bogati fundus slika, ali je poslovati i opstati u današnjim uvjetima jako teško. Unatoč izraženom sivom tržištu pravih i kvaziumjetnina, s jakom nelojalnom konkurencijom, Galerija Sabol opstala je zahvaljujući kupcima - koji su poznavatelji istinskih vrijednosti. Galerija Sabol nije samo mjesto gdje možete kupiti

nešto što će oplemeniti vaš osobni ili poslovni prostor, već i mala kulturna galerija koja i na taj način daje doprinos urbanoj vrijednosti Čakovca. Taj njihov doprinos premalo je vrjednovan u vrijeme kad se centar Čakovca pretvorio u dosadni niz pekarnica, banaka i zlatarnica, bez drugih sadržaja koji bi gradu dali urbaniji i zanimljiviji sadržaj. Galerija Sabol radi od 28. veljače 1989. godine i danas u svojoj ponudi ima kvalitetnu ponudu slika, prvenstveno priznatih hrvatskih autora, kao što su Veža, Berber, Popović, Jordan, Lacković, Rabuzin, D. C. Jordan, Generalić, Džamonja. Lipovac, Lapuh, Bosner, Murtić, Prica, Bahunek, Politeo, Marasović, Pulitika, Malovec, Žilić, Beker, Vlašić i drugi. Uz to, u ponudi imaju kvalitetne su-

TIJEKOM OŽUJKA I TRAVNJA GALERIJA SABOL DARUJE POVODOM 25 GODINA DJELOVANJA POPUST OD 25 POSTO NA SLIKE ODREĐENIH AUTORA venire, a u zadnjih petnaestak godina i antikni namještaj. Galerija Sabol će vaš prostor oplemeniti vrijednom slikom, te urediti i kompletni interijer. Dali su si truda i ponudili izvorni međimurski suvenir u suradnji s poduzećem “Potomac” iz Zagreba - međimursku kravatu koja je kao prigodni poslovni poklon obišla svijet zbog prepoznatljivosti Zrinskih i njihove povezanosti s Međimurjem i Čakovcom. Posebno su ponosni na čakovečki kišobran. Četvrt godina djelovanja nije malo, dokaz je zrelosti i iskustva. Vrijeme nije prigodno za velika slavlja, ali je prilika za zahvalu svima koji su u ovih četvrt stoljeća ušli u Galeriju Sabol i doprinijeli tome da ova jedinstvena Galerija u Čakovcu i opstane. (BMO)


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

EDUKATIVNO-HUMANITARNA AKCIJA “KESTENIJADA” rezultirala donacijom

Urološkom odjelu predana vrijedna kirurška lampa Županijska liga protiv raka, Klub oboljelih od raka prostate, organizirala je sredinom mjeseca listopada prošle godine edukativnohumanitarnu akciju “Kestenijada”, s ciljem prikupljanja inancijskih sredstava za kupnju stropne kirurške lampe

namijenjene Urološkom odsjeku Županijske bolnice akove. Lampa u vrijednosti od 16.875 kuna predana je krajem proteklog tjedna (etvrtak, 20. veljae) u prostorima Urološke ambulante. Damir Remar, predsjednik Kluba oboljelih od raka prostate,

tom je prigodom još jednom zahvalio svima koji su se na bilo koji nain ukljuili u ovu humanitarnu akciju i pridonijeli kupnji ovog aparata, koji e još više unaprijediti lijeenje i pomoi kod zdravstvenih problema vezanih uz prostatu. (rr,zv)

ŽUPANIJSKA RAZINA NATJECANJA “INFOKUP 2014.’’ - OSNOVNE ŠKOLE

INFOKUP 2014. - uenici kao pravi arhitekti raunalnih sustava Karolina Debelec, Margareta Šimunkovi i Sanja Antolin najbolje su u aranžiranju

GOSPODARSKA škola akovec ugostila natjecanja: Agro i Flora

Pobjedu odnijeli Margareta Šimunkovi i Luka Krmar U Gospodarskoj školi akovec održano je 12. školsko natjecanje “Agro i Flora”, na kojem se natjecalo šest cvjeara iz 3. CV razreda na Agru i 19 buduih poljoprivrednih tehniara iz 4. PT razreda u Flori natjecanju. Najbolje rezultate u natjecanju ‘’Flora’’ ostvarila je Margareta Šimunkovi, pod vodstvom mentorice Ljiljane Škrobar, dok je u natjecanju ‘’Agro’’ najbolji bio Luka Krmar s mentoricom Natalijom Varga. Natjecanje je pratilo i radove ocjenjivalo povjerenstvo sastavljeno od vrsnih profesora poljoprivredne struke profesora. Gospodarska škola jedna je od najboljih u Hrvatskoj kada je rije o osposobljavanju kadrova za potrebe poljoprivrede, vinarstva, cvjearstva i drugih srodnih zanimanja, a u prilog tome, osim kasnije dobrih studenata, govore i injenice kako njihovi uenici postižu vrhunske rezultate na državnim i meudržavnim natje-

canjima. Ovim radovima i rezultatima koji su usporedivi sa slinim školama potvruju kako je Gospodarska škola akovec istinski rasadnik mladih poljoprivrednih majstora koji e, nastave li studije ili pak se zaposle u granskim poduzeima, biti ubudue dio one naše kvalitetne poljoprivrede koja je gotovo u svim zemljama EU, pa i svijeta, jedna od najznaajnijh grana privreivanja, odnosno gospodarstva. (S. Mesari)

Pobjednica Flora natjecanja Margareta Šimunkovi

U petak 21. veljae održana je županijska razina natjecanja iz informatike ‘’Infokup 2014.’’. Natjecanje je ve tradicionalno održano u Tehnikoj školi akovec. Uenice i uenici osnovnih škola svoja znanja i vještine pokazali su u tri kategorije natjecanja: Algoritmi, Osnove informatike i Razvoj softvera. Kategorija ‘’Algoritmi’’ provjerava sposobnost rješavanja složenih problema, gdje je cilj napisati savršen programski kôd koji e se izvršavati što brže. Kategorija ‘’Razvoj softvera’’ stavlja natjecatelje u uloge pravih arhitekata raunalnih sustava, jer moraju napraviti što bolje i što vee programe kako bi dokazali da su najbolji. Za one koji ne vole složene probleme ili velike programske sustave predviena je kategorija ‘’Osnove informatike’’, jer kroz nju se provjerava teoretsko znanje koje je uvijek od koristi. Iz osnovnih škola na natjecanju je sudjelovalo 73 uenika iz gotovo svih meimurskih škola. U nastavku slijede privremeni neslužbeni rezultati natjecanja, dok e službene rezultate objaviti državno povjerenstvo za provedbu natjecanja ‘’Infokup 2014.’’ najkasnije do 7. ožujka na službenom portalu natjecanja.

Mursko Središe, 2. Kevin Nedeljko i Mirna Bilas, OŠ Mursko Središe i 3. Noa Šajnovi, OŠ Mursko Središe. 6. razred: 1. Ervin Nedeljko, OŠ Mursko Središe, 2. Mihael Veren, OŠ Mursko Središe i 3. Patrik Veren, OŠ Mursko Središe. 7. razred osnovne škole: 1. Filip Vinkovi, OŠ Mursko Središe i 2. Leon Šopar, OŠ Mursko Središe. 8. razred osnovne škole: 1. Iva Premoša, OŠ Mursko Središe (mentor Nenad Hajdinjak). Algoritmi - BASIC/PYTHON/PASCAL/C/C++: 5. razred: 1. Fran Megli, III. OŠ akovec, mentorica Nataša

Boj, 2. Luka Micek, III. OŠ akovec, mentorica Nataša Boj, i 3. Antonio Bogojevi, OŠ Belica, mentorica Silvija Micek. 6. razred: 1. Martin Josip Kocijan, OŠ ‘’Petar Zrinski’’ Šenkovec, mentori Miljenko Blažeka i Dejan Drabi, 2. Filip Bogomolec, OŠ Donja Dubrava, mentor Mladen Žerjav, i 3. Mihael Pristav, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, ment or Z lat ko Ok r e š a . 7. razred: 1. David Grabant, OŠ Prelog, mentor Zdravko Crnkovi, 2. Vinko Sabolec, OŠ Ivana Gorana Kovaia Sveti Juraj na Bregu, mentorica Maja Barbi, i 3. Branimir Iveli,

OŠ Prelog, mentor Zdravko Crnkovi. 8. razred: 1.Nino Cmrenjak, OŠ Strahoninec, mentori Miljenko Blažeka i Dejan Drabi, 2.Jurica Horvat, III. OŠ akovec, mentorica Nataša Boj, i 3.Tomislav Jambreši, OŠ Kotoriba, mentorica Karmen Somi. Osnove infor mat ike: uenici osnovnih škola od petog do osmog razreda:1.Luka Habuš, OŠ Donji Kraljevec, mentorica Ana Doveer, 2. Sven Cerovec, OŠ Podturen, mentor Karlo Zadravec, i 3. Leon Novak , OŠ Ivanovec, mentor Karlo Zadravec.

Privremeni neslužbeni rezultati natjecanja Razvoj softvera: Znatiželjni pustolov, autor Juraj Vrhar Lipej, 8. r., I. OŠ akovec; Mini uilica, autorice Eva Jaluši i Valentina Mikuli, 6. r., I. OŠ akovec, Juicy kids, autori Josip Herman i Oskar Ovar, 8. r., I. OŠ akovec, mentorica Ivana Ruži. Algoritmi - LOGO: 5. razred: 1. Sebastijan Vinko, OŠ

Uenice završnog razreda zanimanja cvjear sa svojim radovima

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


VIOLINA ANDRIJE RIBIA SLAVI 312 GODINA! Nakon procjene violine kod ovlaštenog procjenjivaa i komisije u Munchenu, ustanovljeno je da je violina Andrije Ribia izraena u Francuskoj tono 1702. godine te da je vjerna kopija Stradivarija. Sa svojih 312 godina jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Stoga je Ribi uva kao najveu dragocjenost. S njom nastupa još uvijek, kako bi se sviralo na njoj te kako ne bi izgubila ništa od svoje kvalitete zvuka. (foto: Josip Šimunko)

“ZDELAVAJA” NOVA KNJIGA

autora Franje Cimermana IZBORNE SKUPŠTINE

“Turen” iz Podturna KUD Makovec IZLOŽBA STARIH RAZGLEDNICA I KARTI

Muzej “Croata insulanus” Prelog GODIŠNJI KONCERT

Tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon” RAZGOVOR S POVODOM

Žan Novosel, snimatelj i montažer sve uspješnijih videouradaka


2

Kultura

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 28. veljae, 19 sati PRELOG, Dom kulture

ETVRTAK, 6. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Sladoled - kazališna poslastica za pamenje! Ludens teatar i Žene u crve Teatar Gavran, Zagreb, gostovat e u petak 28. veljae u Prelogu. Na pozornici Doma kulture izvest e kazališnu predstavu “Sladoled”, s poetkom u 19 sati. U neobinoj komediji “Sladoled” junakinje su majka i ki iji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili opisuje kroz dinamine humorne prizore u

kojima e se prepoznati svaka žena. Rije je o uvjerljivim životnim priama ispunjenima toplinom, koje e oplemeniti dušu svakog gledatelja. Glumake bravure za pamenje! Zašto predstava nosi naziv Sladoled – neka ostane tajna sve do vašeg susreta s glumcima. Teatar Gavran je na ovom projektu okupio sjajnu ekipu kazalištara-

U MUZEJU “Croata insulanus” u Prelogu otvorena izložba starih razglednica i karti Preloga

Najstarija razglednica Preloga iz 1898. godine U Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu u petak je otvorena izložba “Prelog na starim kartama i razglednicama”. Izložene su stare karte i razglednice iz zbirki Štefana Vide, Zlatka Horvata i Dragutina Feletara. - Ovim izložbom službeno poinjemo s proslavom 750 godina Preloga. estitam autorima koji su se potrudili pripremiti ovu zanimljivu izložbu karata i slika koje nas vraaju u povijest, rekao je gradonaelnik Ljubomir Kolarek. Prof. dr. Dragutin Feletar istaknuo je da su stare karte i razglednice vizualni identitet preloške povijesti, te potiu na sjeanja. - U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pronašli smo originalni dokument izdan u Prelogu 6. prosinca 1264. godine, u kojemu se Prelog prvi put spominje. Odlino je ouvan, jer je pisan na pergameni, iako je uništen peat od voska. Taj dokument sada po prvi put izlažemo u javnosti, dodao je, uz ostalo, D. Feletar. To je svojevrsni krsni list Preloga, a govori o odreivanju mea posjeda Trnava u središnjem Meimurju. Samo tri dana nakon ove isprave izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine isprava koja govori o kraljevskim gostima hospitesima, koje je ugarsko-hrvatski kralj Bela pozvao u trgovište Prelog. Najstarija razglednica na izložbi potjee iz 1898. godine. Tiskana je u Beu, a radi se o litograiji, no vjerojatno je bila naruena iz Preloga od nekog trgovca ili poduzetnika kojemu danas nije poznato ime.

Izloženo je i nekoliko razglednica tiskanih u Budimpešti, s poetka dvadesetog stoljea, koje su u boji i kolorirane runo. Nakladnik je bio poduzetnik Gustav Šimek iz Preloga, ali su razglednice tiskali i trgovac Viktor Kramari, zatim poduzetnik Dragutin Feher te Vinko Baneli, takoer trgovac. Fotograi su veinom iz Nagykanizse, te povremeno iz akovca i Varaždina, pogotovo izmeu dva rata. Izložene su i fotograije starih karata iz šesnaestog i sedamnaestog stoljea i kasnije, koje je sakupio Zlatko Horvat. Na najstarijoj karti maarskog kraljevstva i Meimurja iz 1556. godine Prelog, austrijskog kartografa Laziusa, Prelog je oznaen sa svojom kulom kao Brilach. Originalna karta uva se u Bazelu. Na karti autora Corronelllija iz 1690. godine Prelog je oznaen s tri imena: Prelok, Brilau i Brilach, a Meimurje kao otok Zrinskih. Na kasnijim kartama vidi se širenje Preloga prema Dravi. Posjetitelji izložbe pažljivo su razgledali sve izložene razglednice i karte koje su za ovu priliku uveane. Stariji posjetitelji podsjetili su se, gledajui jednu razglednicu, da su se u Prelogu prije izgradnje spidvej stadiona motoutrke održavale ulicama Preloga, pa tako pamte jednu nesreu kad su se sudarila etiri spidvejaša na jednom od raskrša. U glazbenom dijelu sveanosti otvorenja, koje je vodio Željko Soka, nastupili su tamburaši KU-a “Seljaka sloga” iz Preloga. Izložba se može razgledati do 21. ožujka. (J. Šimunko)

U vremenu oskudice, mi nudimo obilje. Žene u crvenom bogata su žanrovska riznica. Kao što je i život sam. Poput raskošne ponude TV kanala, pred vama e se izmjenjivati komedija, triler, socijalna drama i melodrama… Ovrhe, policijske opsade, glamurozan život bankarskih nasljednica, romanne uspomene stjuar-

ca – autor teksta je najizvoeniji hrvatski pisac u zemlji i inozemstvu Miro Gavran, redatelj predstave je Boris Svrtan, uz kojega se vežu brojne glumake i redateljske uspješnice, dok u glavnim ulogama nastupaju glumice zavidne vješne: Mladena Gavran i Ana Vilenica. Scenu i kosme osmislila je Jasmina Pacek. Izbor glazbe nainio je Neven Zebi.

desa, propale ljubavi i umirovljeniki dani. Gušit ete se u suzama smijeha, tražit ete predah u džepovima tuge. Tamara, Nora, Dinka i Ana - žene na rubu i žene u središtu svijeta. Spremne na sve, ak i pravdu uzeti u svoje ruke, kad pravde ponestane. “Žene u crvenom” tvre su nego što se ini. Pucaju i pjevaju, opakije od Nesalomljivih,

UDRUGA “Turen” iz Podturna održala izbornu skupštinu

Ljubica Novak i dalje predsjednica Udruga za promicanje kvalitete života “Turen” iz Podturna održala je svoju izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjednicu izabrana Ljubica Novak, dugogodišnja predsjednica i aktivistica u kulturnom životu Podturna. Za tajnicu je izabrana Gordana Hranilovi, a blagajnicu Ljiljana Drk, isto tako dugogodišnje lanice udruge.

lanice predsjedništva (predsjednica prva zdesna) - uvarice etnobaštine

Djeja odjea, obua i igra kao prije mnogo godina

Uprava je osvježena novim lanovima: Marijom Škvorc, Danijelom Salaj, Zdenkom Jurši, Zoricom Kovai i Katarinom Tot. Predsjednica Kolari rekla je kako je udruga “Turen” osnovana s ciljem unaprjeivanja društvenih i kulturnih

sadržaja u Podturnu i do sada je to radila odlino. Svoje djelovanje uspješno nadopunjuju suradnjom s ostalim udrugama, klubovima i društvima, kao i Opinom i župom Podturen. Posebno je predsjednica Kolari istaknula odlinu su-

Svatovski obiaji dio su kulturne baštine Podturna

radnju s Ribikim društvom “Šaran” i udrugom “aplje”, te im je zahvalila na dobro razvijenoj suradnji. (sm)

ODRŽANA godišnja skupština KUD-a Makovec

Iznjedren prijedlog za plakete tamburašima Makovca i Belice Redovnu godišnju skupštinu održao je KUD Makovec, jedna od najboljih i najaktivnijih meimurskih kulturnih i društvenih udruga. Izvješe o aktivnostima u protekloj godini podnio je Ivan Ujlaki, predsjednik društva, koji je izmeu ostalog naglasio kako je društvo tijekom prošle godine imalo dvadeset nastupa u Meimurju i na priredbama u drugim dijelovima Hrvatske. Najaktivnija sekcija je tamburaška, koja je uvijek pratnja pjevaima i folklorašima, ali ima i samostalne nastupe. Posebna, i to radosna, pria je Mali folklor, koji je imao brojne nastupe u županiji i izvan nje te pokazao svu raskoš djejeg stvaralaštva, meimursku

kulturnu baštinu i nadu kako e folklor još dugo godina ostati dio sveukupne meimurske i hrvatske kulture, s rasadnikom u Makovcu. Ujlaki se posebno osvrnuo na domainstvo i organizaciju 19. županijske smotre tamburaša, koja je bila vrhunski organizirana i održana te je dobra najava za ovogodišnju smotru. Rad i ustroj društva pohvalili su gosti skupštine: Romano Bogdan u ime Grada akovca, uro Horvat u ime ZKUU-a Meimurske županije, Josip Varga u ime VMO-a Makovec te predstavnici KUDova Ivanovec, Gornji Kraljevec, Mihovljan i Žiškovec. Na kraju je odlueno da se tamburaškim

elnici KUD-a Makovec zadovoljni su i ponosni na sve što su ostvarili

Mirjana Hrženjak podnosi jedno od izvješa sastavima Belice i Makovca dodijele plakete za dvadeset godina sudjelovanja na županijskim smotrama tamburaša u Makovcu. Sve sudionike skupštine i drage im goste domaini su

zadržali na domjenku, na kojem se razgovaralo o kulturi kao vrlo važnom segmentu u ouvanju i održavanju sveukupne meimurske i nacionalne baštine. (S. Mesari, I. Grahovec)

Odluivanje o dodjeli plaketa KUD-u Belica i Makovec


28. veljae 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK - SRIJEDA, 3. - 5. ožujka AKOVEC, Centar za kulturu

Veleposlanica Republike Austrije otvorit e Meunarodnu reviju filmova za djecu

enom žilavije od Otpisanih. Prije ili kasnije, zarobit e vas zauvijek. Igraju Vera Zima, Dubravka Ostoji, Jelena Hadži - Manev i Lada Bonacci, a režiju potpisuje: Franka Perkovi. Predstava “Žene u crvenom” u izvedbi Ludens teatra Koprivnica bit e izvedena na Tribini “akovec etvrtkom” 6. ožujka u 20 sa. Ulaznice su 60 kuna, za uenike, studente i organizirani posjet 40 kuna.

U ponedjeljak 3. ožujka, s poetkom u 10 sa, zapoet e trodnevna Meunarodna revija lmova za djecu i mlade u akovekom Centru za kulturu. Na otvorenje Revije dolazi i veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj, mag. Andrea Iki - Böhm,

i direktorica Goethe instuta u Zagrebu, Katrin Ostwald - Richter. Prat e je Petra Vidovi. Revija e zapoe djejim lmom “Patatje Oorlog”. Druga po redu revija donijet e filmove iz Nizozemske, Njemake, Austrije i Hrvatske. Prvi

dan publika e ima priliku vidje još i lm “Emil i detekvi” i “Šegrt Hlapi”. Dan kasnije, u utorak 4. ožujka, prikazat e se filmovi “Kauwboy”, “Tko prije umre duže je mrtav”, “Lisa i sabljas gar”, a revija e završi u srijedu 5. ožujka filmom “Zagonetni djeak”. Kontakt osoba za organizirani posjet je Ljiljana Mui (040 311 488). Cijena ulaznice je 20 kuna.

NAPOKON ustanovljeno u Munchenu:

Violina Andrije Ribia stara 312 godina Prije petnaestak godina pisali smo o dragocjenoj violini Andrije Ribia, glazbenika iz Donjeg Kraljevca, a danas voditelja tamburaša KUD-a Gorian, od kuda je porijeklom. Naime, njegova violina ima oznaku da ju je izradio glasoviti majstor Antonio Stradivari iz Cremone u Italiji, koji je zapoeo svoju samostalnu karijeru izraivaa violina 1666. godine. No znalo se i to da je kasnije mnogo majstora izraivalo kopije violina po Stradivariju tijekom stoljea, no nitko ga nije mogao dostii po kvaliteti, mogao mu se samo približiti. Sad je napokon mnogo toga jasnije kad je rije o vi-

Andrija Ribi: - Ne usudim se prelakirati violinu, bojim se da bi mogla ‘zatvoriti zvuk’

olini iz Donjeg Kraljevca. Nakon procjene violine kod ovlaštenog procjenjivaa i komisije u Munchenu, ustanovljeno je da je violina Andrije Ribia izraena u Francuskoj tono 1702. godine te da je vjerna kopija Stradivarija. Drugim rijeima, izraena je samo nekoliko desetljea nakon što je Stradivari prestao izraivati violine, a može je se nai u katalogu violina koje je on izradio i njegovih kvalitetnih kopija. Ove godine violina Andrije Ribia slavi 312 godina, a on je uva kao najveu dragocjenost. S njom nastupa još uvijek, kako bi se sviralo na njoj te kako ne bi izgubila ništa od svoje kvalitete zvuka. Ve je pola stoljea kod Andrije Ribia, a nabavio ju je od

glazbenika iz Maribora koji ju je pak prodao u dubokoj starosti, kad više nije mogao svirati na njoj, a kako ne bi stajala te propadala. Violina Andrije Ribia je s 312 godina jedna od najstarijih u Hrvatskoj, koja je još danas stalno u uporabi. Danas uz glazbenu ima i muzejsku vrijednost zbog starosti i kvalitete, a i novanu vrijednost, koja vjerojatno nije mala. Ima zvonki lepršavi zvuk koji se razlikuje od zvuka violina Stradivarija, koje imaju nešto dublji zvuk. No godine su uinile svoje, iako se još uvijek veoma dobro drži. Na mnogim mjestima lak je zbog starosti ve ispucan. Zapitali smo Andriju Ribia može li se lak na violini obnoviti,

s obzirom na to da je ispucao od uporabe i starosti. On je odgovorio: - Prema svemu onome što znam i što sam nauio kao glazbenik, ne bi se nikako smjelo dirati u violinu i dok sam živ to neu dozvoliti. Ako se ponovno lakira, mogue je da emo, kako se to kaže, ‘zatvoriti zvuk’, a onda ona nee biti onakva kakva je bila. Andriju Ribia može se sresti danas na nastupima tamburaša KUD-a Gorian, esto s violinom u ruci koja je ve umjetniki raritet, ili pak prilikom nastupa starijih Gorikih tamburaša, uz opinske sveanosti. Rado e popriati o svojoj violini i glazbi te dogodovštinama glazbenika. (J. Šimunko)

“ZDELAVAJA” - nova knjiga Franje Cimermana iz Nedeliša

uvar izvorne meimurske kajkavštine Piše: Roberta Radovi

- Dugo mi je žena govorila nek’ napišem nekakav roman na kajkavskom. Budui da je vrlo malo knjiga napisano na kajkavskom, koji je izazito bogat jezik, i ja sam se duže vrijeme bavio mišlju da e moja sljedea knjiga biti pisana upravo na kajkavskom. Eto, ta mi se želja ispunila. Mi Meimurci vrlo malo ili gotovo nikako ne vrjednujemo svoju ‘domau re’. Nisu krivi samo ljudi. Problem je esto i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje samo deklarativno potiu takvo stvaralaštvo, a zapravo

- Mi Meimurci vrlo malo ili gotovo nikako ne vrjednujemo svoju ‘domau re’

vopise kajkavskog te na taj nain stavio kajkavski jezik u odreeni red i standard, pa mi je izmeu ostalog i on mnogo pomogao pri izdavanju ove knjige.

se na tome ne radi baš ništa, kazao je autor knjige “Zdelavaja” Franjo Cimerman, samostalni poduzetnik iz Nedeliša, na predstavljanju svoje etvrte samostalne knjige. Djelo je predstavljeno 20. veljae pred brojnom publikom u dvorani Udruženja obrtnika Meimurske županije u akovcu. Knjiga “Zdelavaja” donosi dvije djelomino stihovane proze: Cekarijada i

Djelo pripremljeno i za kazališno izvoenje

Fragment rimovanog dijela sadržaja izvele su glumice amaterske kazališne družine “Sarcas”

Autor Franjo Cimerman samostalni je poduzetnik iz Nedeliša

Aldomaš, koje govore o svadbenim peripetijama sa sretnim završetkom, a Cimerman tematiku svoje knjige opisuje kao: - Knjiga ima dah romana, komedije. Ispreplie se jedna fabula i pria koja, meutim, nije najvažnija. Mnogo su važniji opisi dogaaja, opisi kraja i stvari, svega onoga što se dogaa. Sama rije ‘zdelavaja’ znai poigravanje s neim šaljivim i pojašnjava stvari na jedan lucidan nain. Knjiga je nastala ve prije

dvije godine, ali je dosta vremena trebalo da bismo je pravopisno i gramatiki složili u okvire k ajk avskog jezika. Mene je jako obr ado valo što je prof. Blažek a izdao rjenik i pra-

Književna veer zapoela je animir glazbom u izvedbi Matije Koštaria iz Nedeliša. O knjizi je govorio prof. dr. sc. uro Blažeka, recenzent i lektor, koji je izmeu ostalog naglasio kako je ovo djelo bogata riznica izvorne meimurske kajkavštine, rimovani dijelovi teksta mogu predstavljati samostalnu izvedbenu cjelinu, a djelo je pripremljeno i za kazališno izvoenje. Tri frag ment a iz Zdelav aja proit ao je novinar i publicist Marijan Beli. Fragment rimovanog dijela sadržaja izvele su glumice amaterske kazališne

Vladimir Mesari pozvao je autora na pisanje novih djela

družine “Sarcas” dr. Ksenija Mesari, Julijana Koila i Ivana Tkalec. Moderator veeri bio je Ivan Gorianec. Vrijednost ovog djela u književnom i jezikoslovnom smislu, posebice za mlae generacije, istaknuo je Matija Posavec, meimurski župan, a autora je njegov dugogodišnji prijatelj i politiki istomišljenik Vladimir Mesari pozvao na nova djela rijeima: - Autoru želim mnogo mira i vremena za nova, slina djela. Sve ostalo on ima.


4

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 28. veljae, 21 sat MURSKO SREDIŠE, cafe-bar i klub “Cult”

Ne žeajte: krenite na koncert Hladnog piva! Zagrebaki rock bend Hladno pivo poast e Meimurce svojim dolaskom i odagna že za vrhunskim klupskim provodom veeras (u petak 28. veljae). Novootvoreni caffe bar i klub “CULT” u Murskom Središu organizira koncert trenutno ponajboljega hrvatskog rock benda - Hladno pivo, koji e zapoe u 21 sat. Hladno pivo e posjetelje poas glazbe-

nim uradcima od 1988. Svoj prvi album izdaju 1993. te su do danas izdali 7 studijskih albuma, posljednji “Svijet glamura” 2011., i uvrsli se na poziciji najboljega hrvatskog rock benda. Hladno pivo u Mursko Središe, u Cult, dolazi 28. veljae 2014., a koncert poinje u 21 sat. Pretprodajna mjesta su cafe-bar Baza (akovec), kavana i catering Arka (Sve Marn na

GODIŠNJI KONCERT TAMBURAŠKOG ORKESTRA KUU-a “ZVON”

Malosubotiki tamburaši proslavili uspješnu godinu Sveana podjela Zlatne plakete osvojene na 36. Meunarodnom estivalu hrvatske tamburaške glazbe, koji je održan prošlu godinu u Osijeku, bila je vrhunac godišnjeg koncerta tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon”, koji je održan u nedjelju 16. veljae u Maloj Subotici u Domu kulture. Gosti programa bili su Nikolina Virgej Pintar i vokalna skupina “Stridonne”. Tino Jeleni izveo je teme ‘’Drmeš i arija’’ te ‘’U san mi dou tambure’’. Publici se predstavio i djeji tamburaški sastav s miksom pjesama (Podravski ples, Kuritari, Falile se kaštelanke i Kad si sretan). Publika je s posebnim

Dejan Buva uruio je KUU-u “Zvon” Zlatnu plaketu osvojenu na 36. Meunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe

Muri), cafe-bar Cult (Mursko Središe) i bar Drvarnica (Lendava). Cijena karte u pretprodaji bila je 70 kn, a na sam dan koncerta 90 kn. S obzirom na to da se radi o klupskom prostoru, broj ulaznica je ogranien. Koncertom Hladnog piva zapoinje koncertna sezona kluba “Cult”, u kojoj e do ljeta biti organizirano desetak koncerata.

MLADI AKOVANIN ŽAN NOVOSEL - snimatelj i montažer sve uspje

U kadru mu pozitivan po Piše: e: Roberta Radovi to: arhiva Žan Novosel, rr Foto:

Duet goše koncerta Nikoline Virgej Pintar i Tina Jelenia izazvao je ovacije publike pljeskom i ovacijama nagradila duet Nikoline Virgej Pintar i Tina Jelenia u izvedbi tema ‘’Drmeš za Pendereckog’’ i ‘’Vivo per lei’’. Program je obogatio i nastup tamburaškog sastava

“Frikovi”, koji su premijerno izveli pjesmu “U mašti još te ekam”. Svi su izvoai na kraju koncerta zajedno izveli pjesmu ‘’Kako je dobro vidjeti te opet’’. (rr, zv)

Brojni posjetitelji uveliali su godišnji koncert KUU-a “Zvon”

DJEJA KARNEVALSKA POVORKA u Rijeci

Nedelišanske mažoret vražice prodefilirale rijekim korzom Mažoretkinje Nedeliša sudjelovale su u nedjelju 23. veljae na Djejoj karnevalskoj povorci u Rijeci. U svojim ve prepoznatljivim maskama mažoret vražica, Nedelišanke su prodefilirale rijekim korzom i otplesale defile pred mnogobrojnom publikom. Ukupno je u povorci sudjelovalo 76 gru-

Sveprisutniji su videospotovi koje potpisuje Žan Novosel. Ritam življenja ovoga 25-godišnjeg mladia ve sada je teško slijediti zbog njegovih brojnih interesa. A nakon uspjeha koji je poluio videospot Pharrell Williams - Happy (We Are From akovec – Croatia), koji je na inicijativu Facebook grupe “akovanke&akovanci” prvi “Happy“ spot realiziran u Hrvatskoj, interes javnosti još više e biti okusiran na nova ostvarenja ovog kreativca. Iako je završio Tehniku i obrtniku školu akovec, smjer mehatroniar, Žan je trenutno zaposlen u studiju Fotokolor “Vidovi”, gdje se specijalizirao za videoprojekte. A sve je krenulo iz hobija: - Fotografijom sam se poel baviti iz hobija. Poel sam otkati prirodu, aute, ljude... Otišel sam na jedno putovanje i kupil sam si za tu priliku otoaparat. Sve više sam poel otkati, isprobavati razne tehnike, itati o tome u knjigama i na Internetu, pitati za savjete starije otograe i snimatelje. Igrom sluaja roditelji moje djevojke Darje imaju otostudio, pa sam tamo poel i snimati. Prvo svadbe. (smijeh)

Videospotovi bendova s meimurskom etiketom Posebno zanimanje Žan iskazuje prema snimanju i montiranju videospotova akovekih bendova, uz prepoznatljiv autorski potpis i meimurski štih:

pa, a Mažoretkinje Nedeliša predstavile su se s dva kadetska sastava i seniorkama koje su plesale na elu vragolastih mažoretkinja. U istom vatrenom izdanju brojne Nedelišanke predstavit e se na Fašniku u Nedelišu ovu subotu, gdje e zajedno s Puhakim orkestrom Nedeliša predvoditi povorku.

Žan Novosel sve eše se via u gradu sa svojim najdražim alatom snimateljskom kamerom - Prvi ozbiljniji video u toj branši napravil sam za bend Restart. I to mi je bil jedan od dražih prvih projekata. S bendom Genova imam odraeno par spotova i s njima imam vrlo dobru suradnju. Napravil sam spot za Globus bend, a ovih dana snimam i za Bruce Springsteen tribute bend. U te projekte uvijek rado stavim malo nešto našeg domaeg, da se prepozna i vidi da smo mi tu iz akovca i Meimurja, gdje ima puno lijepih stvari i vrjednota koje samo moramo pokazati svijetu. Neka ljudi vide i prepoznaju to naše meimursko blago. Želim da se tako, osim te neke moje tehnike snimanja i

Kadrovi snimani iz zraka postaju Žanov prepoznatljiv kreativni element

montiranja, moj rad prepoznaje i po toj vrsti autorskog potpisa. Takoer sam s Nikolom Vidoviem pokrenuo panoramsko snimanje iz zraka preko manjeg helikoptera na daljinski, ime se dobiva na eektnosti i atrakciji kadrova. Moram inae zahvaliti i Fotokoloru ‘Vidovi’, koji mi esto ustupa tehniku za pojedina snimanja. Pokazatelj kvalitete videostvaralaštva mlae generacije akovanaca došao je do izražaja i u predblagdanskim danima. Na HT-ovom natjeaju na nivou Hrvatske “Moj život u minuti” od šestero finalista ak dvojica su bili akovanci. Vlatko Štampar je pobijedio, a Žan Novosel je osvojio sjajno etvrto mjesto: - Prijatelji s Fejsa su mi predložili da se javim na taj natjeaj. Za prvi kvalifikacijski video nisam se nikaj posebno spremal, izvadil sam iz arhive ono kaj sam imal i odradil video na temu koja je bila zadana i ušao u finale. U završnici sam izrežiral neku priu i na kraju sam završil na etvrtom mjestu i osvojil HT-ov mobitel. Sve je više mladih ljudi koji jako dobro rade u tom video-


28. veljae 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 28. veljae, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

SUBOTA, 8. ožujka, 20 sati VARAŽDIN, Arena Varaždin

Bijelo Dugme by Pastiri

Proslavite Dan žena uz poznate hrvatske klape

Spremite se za jedan "back to '80" koncert i doite na koncert Ex Yu Rock Night u akoveki Podroom. Svirat e domaa ekipa zvana Pasri – skupina glazbenika okupljenih pod idejom da ne padne u zaborav autorski rad grupe Bijelo dugme. Zvuk starih i bezvremenskih hitova legendarnog Dugmeta približit e nam jedan od najboljih domaih vokala – Zibe (Alen Horvat). Sve posjetelje oekuje prava domaa Ex - yu rock feštu.

Osmog ožujka, na Dan žena, varaždinska e Arena ugos poznate hrvatske klape: klapu Maslina, klapu Šut, Tomislava Bralia i klapu Intrade, a gost na koncertu bit e im Goran Karan. Ulaznice su ve u prodaji, a kupi ih možete po cijeni od 90 kuna za parter i tribine te 130 kuna za VIP parter. Prodajna mjesta: VARAŽDIN

- trgovine Branka, cafe-bar Time Out Arena Varaždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti, Barfly, IVANEC - kavana Ivana, NOVI MAROF - cafe-bar Prestige, LUDBREG - cafe-bar Jura, AKOVEC - cafe-bar Arcus, PRELOG cafe-bar Forum, MURSKO SREDIŠE pizzeria Vuri, PALOVEC - Domino bar, te u sustavu Evenm.hr.

ešnijih videouradaka

u je kreativa i pogled ogled na svijet! su poeli dolaziti sa svih strana. Prvo je krenul oporativni ples, da svi vide o emu se radi, pa su se ukljuivali pojedinci, sluajni prolaznici, ljudi iz kafia, duana. I tak je cijela povorka krenula kroz grad. To je bil nevjerojatan osjeaj kad sam videl kakav je to bil žar ljudi, ples..., jedni druge su bodrili, nasmijavali. Dugo ve nisam videl tak’ nasmijane ljude u gradu. To je bilo nešto nevjerojatno - ista pozitiva! Spot se snimao dva sata, a montaža je bila gotova istu subotu naveer. U nedjelju su ‘zglancani’ detalji i spot je u nedjelju ca 16. veljae premijerno javno 16 prikazan na platnu kod Centra pr za kulturu pred oko 200-tinjak rasplesanih akovanki i nja akovanaca. Potom je krenul a apload na YouTube i nakon toga ap krenulo... bum! Svi portali, dva jje k dana na hrvatskom dnevniku, niko nije oekival da e se to tak brzo proširiti. Kroz sat vremena imali smo dvije do tri tisue pogleda, a pogledi su bili gotovo iz cijelog svijeta (u trenutku pisanja teksta broj pogleda je prešao 200.000).

DANIJEL HAMPAMER KIGA - idejni zaetnik i inicijator projekta “Happy akovec”

akovanke i akovanci, pripremite “Happy” koreografiju za nedjeljni Fašnik!

RAZGOVOR S POVODOM

- Dugo ve nisam videl tak nasmijane ljude u gradu. To je bilo nešto nevjerojatno ista pozitiva! stvaralaštvu, t l št it i to zbog b ttoga jjer jje oprema danas dostupnija, a dobrih ideja nikome ne nedostaje.

Happy razglednica akovca odaslana u cijeli svijet! Na in ic ijat iv u Da n ijela Hampamera Kige, administratora Facebook grupe “akovanke&akovanci, cijeli svijet upoznao je akovec u sunanom i rasplesanom izdanju. Što se sve dogaalo tu subotu 15. veljae, Žan opisuje s posebnim zadovoljstvom: - Ideja i inicijativa za projekat ‘Happy’ došla je od Danijela Hampamera Kige. On je sve to pokrenul. Kontaktiral me jesam li zainteresiran snimiti i montirati tu ideju i bez dvoumljenja sam to odmah prihvatil. Sramežljivo smo najavili dogaaj na Facebooku. Poetak je bil najavljen za 10 sati, a mi smo došli oko 9 postaviti razglas i ekali smo. Nismo znali kaj bude, bu došlo pet ljudi ili sto. Bilo je par minuta do deset, nigde nikoga. Vladala je neizvjesnost. Još je i hladan vjetar puhal, pa smo si ve poeli misliti kaj je to nama trebalo. I onda je krenulo... Ljudi

Jurek Koliev – preuzimanje nagrade Za Facebook grupu “&” Žan je odradio još jedan intrigantan uradak. Za godišnjicu grupe, koja je proslavljena sredinom sijenja u cae-baru

Grad Zrinskih može se ponositi stvaralakom kreativom mlae generacije “Fox”, organizirana je dodjela priznanja “najosobama”, koja su zavrijedili Jurek Koliov, Bar-Cod cae-bar, Nebojša Gaeša, Nina Beloševi Strbat i urica Vresk. Najišekivanija osoba veeri Jurek Koliev, koji je osvojio titulu “najosobe“, i nadalje je ostao inkognito. Meutim, uzvanicima proslave je predstavljen putem duhovitog videofilma koji su realizirali admini grupe uz suradnju sa Žanom, koji je imao ast upoznati Jureka: - Suradnja s Jurekom Kolievim bila je super. On je trebal doi primiti nagradu za najosobu. Ljude smo doveli u stanje neizvjesnosti, jer je Jurek ostal inkognito. Napravili smo video kak’ je javil adminima grupe da ne može doi, ali da mu na odreenom mjestu u gradu ostave nagradu da je on pokupi... I tak, svi su jako dobro prihvatili i tu ideju.

U dobroj formi s Renatom Sopek

Najdraže snimanje i iskustvo na Zrmanji u suradnji s Renatom Sopek

“Happy ekipa” koja je omoguila tehniku realizaciju snimanja spota

Kao najdraže snimanje Žan istie suradnju s RTL televizijom i snimanje DVD-a “U dobroj ormi s Renatom Sopek”: - Tjedan dana smo bili i snimali na Zrmanji s enomenalnom ekipom i napravili taj DVD kroz koji Renata Sopek promovira zdrav život i tjelovježbu. Družili smo se i napravili jako dobar posel. To mi je bila velika škola i stekel sam puno znaajnih po-

znanstava. Zanimljivo je bilo i raditi spot za 50 godina akoveke Gimnazije. Svaki novi zadatak novi je izazov. U budunosti bih htel snimiti kratki dokumentarni film s kojim bih se mogao pojaviti na odreenim filmskim estivalima, pa da vidim mogu li osvojiti neku nagradu u toj branši, budui da nemam završenu školu za tu djelatnost. Mada životno iskustvo i praksu imam, a kao što se kaže, ni za školu nikad nije kasno.

Prvi predsjednik Leo cluba akovec Žan Novosel, kako kaže, voli i sve drugo što vole mladi. Posebice voli sport, pa ak i ekstremne sportove, voli barem jednom godišnje otii na jedrenje ili skijanje. Ljubav prema sportu naslijedio je od svojih roditelja i obitelji, kojima zahvaljuje na svekolikoj pomoi u svim njegovim aktivnostima. Aktivan je i istie se i u humanitarnom radu te želi i u toj domeni biti koristan lan zajednice: - Bil sam prvi predsjednik Leo cluba akovec, koji je dio svjetske humanitarne organizacije stvorene s ciljem služenja potrebitim lanovima zajednice. Organizirali smo brojne uspješne projekte, npr. skupljanje pomoi za djecu s Down sindromom, volontirali smo u akcijama kao što su ‘Proizvod više’ ili ‘Plivanjem do svjetlosti’, gdje u i ove godine volontirati.

A k t ua l na , br z a i pikasta te nadasve istinski domaa Facebook grupa “akovanke&akovanci” pokazala je kako se izvrsno snalazi u organiziranju akcija i druženju na nevirtualnom okupljanju. Pokazalo je to i iznimno zanimanje javnosti za projekt Pharrell Williams - Happy (We Are From akovec – Croatia). Gradonaelnik Stjepan Kova, koji je i sam jedan od aktera u spotu, primio je krajem proteklog tjedna dio ekipe tog projekta, Žana Novosela i Danijela Hampamera Kigu, administratora Facebook grupe “&”, koji je ujedno i idejni zaetnik te inicijator projekta “Happy”, koji je na tu temu prvi odraen u Hrvatskoj. Tom je prigodom Kova još jednom zahvalio ovoj inicijativi grupe “&” i naglasio kako je ovaj projekt najljepša promocija i razglednica našega grada.

Danijel Hampamer Kiga predstavio je javnosti grupu i pozvao sve da se pridruže akovankama i akovancima na ašenskoj povorci ovu nedjelju: - Grupa postoji od 12. mjeseca 2012. godine. Trenutno ima oko pet tisua lanova, a teme i interesi grupe jesu akovec i zbivanja oko akovca. esto se bavimo i gradonaelnikom i njegovim temama, to kaj smo si tu dobri, ne znai da je to tak uvijek. (smijeh) Jedva ekamo da se vratimo u ‘normalno’ stanje i radimo na tome da naš akovec bude bolji. Pripremamo se i za sudjelovanje na Meimurskom ašniku i tradicionalnoj povorci u nedjelju 2. ožujka. Prepoznate ete nas po žutim ‘happy’ majicama i vjerujem da emo svi zajedno zaplesati na temu ‘Happy’ Pharrella Williamsa.

Stjepan Kova primio je Žana Novosela i Danijela Hampamera Kigu i zahvalio za odašiljanje u svijet rasplesane razglednice našeg grada


6

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 963

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

“aša puna zdravlja” Dobrodošli u svijet koji e vam omoguiti da se osjeate bolje, imate više energije, izgledate vitkije i osjeate se zdravije! Cijeenje sokova i miksanje smoothieja jedan je od najlakših naina da znatno poboljšate svoj život. Obogaeni sokovi prepuni su blagotvornih hranjivih tvari koje ekaju da ih vaše tijelo apsorbira isti tren. Vaš je sok star samo nekoliko sekundi pa nije izgubio nimalo vrijednih hranjivih tvari presudnih za vaše zdravlje i zadovoljstvo. Povrh svega, sokovi ne sadrže zaslaivae, aditive ili konzervanse koji bi narušili njihovu istou. Posrijedi je ista, prirodna dragocjenost koja vam daje kondiciju, energiju ili jednostavno ope dobro zdravlje. Ova knjiga obuhvaa sve osnovne informacije kojima

va ciklinost i ponavljanje nekih sudbinskih tema. Istiniti podaci o životu triju osoba - Therese Neumann, kao dijela jedne svjetske, ali nikada priznate, povijesti, fra Marijana Šunjia, kao dijela lokalne, nepravedno zanemarene i zapuštene povijesti, i fra Bože, lika iz jedne privatne povijesti - prerasli su u ikciju, izmišljeni svijet u

PUBLICISTIKA Gordana Frgai: Zašto smo manje plaene Eric Lawrence Gans: Bijela krivnja / White guilt Apolinar Baša, Ines Švenda: Stevija slatka revolucija

kojem su našli mjesto koje u stvarnosti nisu mogli zauzeti.

Niall Ferguson - “Uspon novca” biste trebali raspolagati u pogledu te sjajne, životvorne hrane u aši: od potpunih informacija o tome koliko je dobra do samih iznimno djelotvornih recepata. Stoga, što prije ponete piti sokove, to ete se prije osjeati sjajno!

Vrsni povjesniar Niall Ferguson slijedi trag novca i donosi nam priu o pozadini razvoja novca i inancijskih sustava, od samog nastanka u drevnoj Mezopotamiji do najnovijih poremeaja i kriza na, kako ga on naziva, Planetu novca. Pokazuje da je novac zapravo temelj ovjekova napretka. Štoviše, otkriva i inancijsku povijest kao klju-

nu sporednu priu cjelokupne povijesti. Kroz Fergusonov struni objektiv, velike povijesne dogaaje, osobe i pojave ugledat emo u novom i jasnijem svjetlu. Ferguson objašnjava nastanak kljunih inancijskih institucija i pojmova. Što je novac? ime se bave banke? Koja je razlika izmeu dionice i obveznice? Za što uplatiti osiguranje, a zašto kupiti nekret-

ninu? Što tono rade zatvoreni investicijski fondovi?... U knjizi “Uspon novca” autor propituje i ishodišta aktualne krize izazvane prekomjernim odobravanjem drugorazrednih hipotekarnih kredita. U svakom sluaju, bilo da jedva spajate kraj s krajem ili ste inancijski sreeni, ovo je idealan trenutak da shvatite pojavu i uspon novca.

Tess Gerritsen - “Nijema djevojka”

rive. Stoga se zaklinje da e se oduprijeti iskušenju ne znajui zapanjujue tajne koje bi, razotkrivene, mogle zapeatiti njihovu ljubav... ili ih zauvijek rastaviti.

Sebastian Flaming “Nebeska kupola” Stara bazilika Svetog Petra pretvara se u ruševinu, a papa Julije II. u tome vidi svoju priliku – ui e u povijest kao pontifeks koji je, sagradivši najveu graevinu zapadnog svijeta, udario nove temelje svemonoj Katolikoj crkvi. A meu zidinama toga velebnog zdanja mora biti njegova grobnica – ljepša i monumentalnija od svih dotad vienih. Julije II. ne štedi novac da bi postigao cilj. Ali novac nije dostatan. Papa treba genijalne umove, vizionare novoga doba, neustrašive stvaratelje koji pomiu granice arhitekture i umjetnosti... Slavni arhitekt Donato Bramante i genijalni umjetnik Michelangelo jedini su dorasli ovome poslu. Oni e po-

Nakon dva romana i jedne zbirke pria, Nebojša Lujanovi okree posve novu stranicu u svom proznom opusu. Složena struktura u kojoj se meusobno prožimaju tri cjeline, povezane zajednikim motivima, iskazuje Lujanovia kao vještog i pomnog pripovjedaa koji sugestivno stvara atmosferu prošlosti i suvremenosti te naglaša-

Nebojša Lujanovi: Orgulje iz Waldsassena Annette Curtis - Klause: Krv i okolada Raine Miller: Zavedena

KNJIŽARA “LJEVAK”

Brenda Joyce - “Tajne” Ozlijedivši se tijekom pljake vlaka, Regina Shelton, ki britanskog plemia, budi se ne znajui ništa o sebi, a u naruju zgodna i opasnog neznanca koji joj se obraa imenom - Elizabeth. Na njegov dodir osjea kako joj neopisivo uzbuenje kola tijelom, navodei je prema strasnoj sudbini zapravo namijenjenoj drugoj ženi. Uspjevši pronai nestalu nasljednicu koja se trebala udati za njegova u meuvremenu pokojnog brata Jamesa, Slade Delanza, neuglaeni usamljenik preuzima dužnost da oženi imunu “Elizabeth Sinclair“ kako bi spasio obitelj od propasti. Iako bolno žudi za njom, ast mu nalaže da zatomi svoje po-

Nebojša Lujanovi “Orgulje iz Waldsassena”

BELETRISTIKA

staviti temelje i, ako Svevišnji tako bude htio, dati konaan monumentalni izgled novoj bazilici Svetog Petra – simbolu Katolike crkve u itavome svijetu.

Svako mjesto zloina pria neku priu. Zbog nekih nou ne možete spavati. Druga

opsjedaju vaše snove. Sablastan prizor koji Jane Rizzoli, istražiteljica Odjela za umorstva, zatie u bostonskom Chinatownu, init e i jedno i drugo. U mranim sjenama jedne uliice leži odsjeena ženska šaka. Na krovu obližnje zgrade je leš koji pripada toj ruci, crvenokosa žena odjevena u crno, gotovo odrubljene glave. Dvije srebrne dlake - ne ljudske - prianjaju uz njezino tijelo. One su Rizzolijevoj jedini tragovi, ali dovoljne su da ona i mrtvozornica Maura Isles dou do zapanjujueg otkria: ovoj nasilnoj smrti prethodilo

je nešto sablasno. Devetnaest godina ranije, strašno ubojstvo i samoubojstvo u restoranu u Chinatownu iza sebe je ostavilo petero mrtvih ljudi. Jedna žena povezana s tim pokoljem još uvijek je živa: tajanstvena majstorica borilakih vještina koja zna tajnu koju se ne usuuje rei, tajnu koja živi i diše u sjenama Chinatowna. Tajnu koja možda ak ni nije ljudska. Sad je ona meta nekoga, ili neega, duboko i nepopustljivo zlog. Rješavajui zloin koji odjekuje drevnom kineskom legendom koja ledi krv u žilama,

Rizzolijeva i Isleova moraju nadmudriti nevidljivog neprijatelja sa stoljeima starim lukavštinama – i brzom, osvetnikom oštricom. Tess Gerritsen jedna je od najitanijih suvremenih autorica forenziarskih trilera. Hrvatski itatelji upoznali su je itajui romane: Harem mrtvih duša, Vrt kostiju, Klub Meisto, Samo prividna smrt, Dvojnica, Grijesi, Šegrt, Kirurg i Mjesto za ubijanje. Prema njezinim romanima snimljena je i uspješna televizijska serija “Cure na zadatku”.

Sanja Kneževi - “Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva” Mlada zadarska književna znanstvenica Sanja Kneževi ovom se knjigom predstavlja akademskoj zajednici i hrvatskoj javnosti kao autorica velikih teorijskih i analitikih mogunosti. Kao problemski okvir svoje knjige “Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: Postmodernistike poetike” odabrala je neiscrpan fenomen mediteranizma, kao analitiki alat tri poetika modusa pjesnikog mediteranizma (mitsko-simboliki, intertekstualnoludistiki i popularno-kulturni), a kao analitike primjere pet suvremenih pjesnika vezanih životom i poetikom uz jadranske gradove:

Luko Paljetak (Dubrovnik), Jakša Fiamengo (Split), Arsen Dedi (Šibenik), Tomislav Marijan Bilosni (Zadar) i Boris Domagoj Bileti (Pula). Pri tome sve odabrane autorske poetike promatra u dvije faze vezane uz kulturne lomove kraja 20. stoljea. Po analitikim rezultatima Sanje Kneževi Luko Paljetak reprezentativni je pjesnik intertekstualno-ludistikog modusa, pri emu je u prvoj fazi jae izražena mediteransko-vitalistika svijest, a u drugoj povlaenje pjesnikog subjekta u sebe i transcendentalne bjeline. Zajedno s Arsenom Dediem, Jakša Fiamengo pripada popular-

no-kulturnom modusu koji se u prvoj fazi ostvaruje u traganju za iskonom i u bogatom manirizmu, a u drugoj u promišljanjima osobnog i kulturno-baštinskog identiteta. Arsen Dedi, glavni protagonist popularno-kulturnog modusa, u prvoj fazi vodi intertekstualni dijalog s tradicijom i otvara se emocionalnosti, a u drugoj se veže uz svakodnevne teme i teme umjetnika u suvremenom društvu, esto s ironijom i cinizmom. Tomislav Marijan Bilosni pjesnik je mitsko-simbolikog modusa, što se najprije oituje otvaranjem prema vanjskom svijetu i dijalogom s beatnikom generacijom, bluesom i

rockom, ali i bijegom od zbilje u arkadijske prostore mediteranskog vitalizma i anakreontike, a zatim bujnom metaforikom i transcendentnom simbolikom. Posljednji u nizu odabranih pjesnika, Boris Domagoj Bileti, njeguje s jedne strane mediteranski hermetizam, a s druge postavlja pitanja o relativnosti zbilje i palimpsestnog ispisivanja identiteta.


28. veljae 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... SNJEŽNA KRALJICA 3D

ODRED ZA BAŠTINU

animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK Režija: Vladlen Barbe, Maksim Sveshnikov Uloge/glasovi: Željko Duvnjak, Nina Kralji, Jasna Biluši, Mirjana Sinoži...

akcijska biografska ratna drama Režija: George Clooney Uloge: George Clooney, Cate Blanchett, Matt Damon

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 28.2. 18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 HITAC triler, krimidrama

subota, 1.3.

19.30 CRNOGORAC U KREVETU MONTE SCENA PODGORICA

nedjelja, 2.3.

16.00 i 18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 ODRED ZA BAŠTINU akcijska biografska ratna drama

ponedjeljak, 3.3. Raskošna 3D ekranizacija bajke Hansa Chrisana Andersena, stvorena od strane ponajboljih europskih animatora koji su udahnuli novi život omiljenom djejem književnom klasiku. Snježna kraljica, s temom vjene borbe dobra i zla, ispriana je kroz doživljaje djeaka Kaya i djevojice

Gerde. Njihove avanture u ledenom svijetu bez emocija, napisane još davne 1845. godine, i danas zbog iznimne slojevitos, svevremenske poruke i, prije svega, bujne mašte oduševljavaju kako najmlau, tako i stariju publiku. Trajanje: 80 minuta. Preporuuje se starijima od 6 godina.

Poseban vojni odred ima samo jedan zadatak - izvui vrijedne umjetnine iz naciskih šaka. Odred za bašnu napeta je i uzbudljiva pria, temeljena na isnim dogaajima, o ljudima koji su pronašli, spasili i sauvali neprocjenjivo umjetniko blago i bašnu ovjeanstva. Tijekom okupacije nacis su izveli najveu pljaku u povijesti, pri emu su za sebe i Trei

Reich prikupili i sakrili više od pet milijuna umjetnina. Od iskrcavanja na Siciliju do pada Reicha, Odred za bašnu izveo je, utrkujui se s vremenom, najveu potragu za blagom u povijes, a umjetnine su bile smještene na najnevjerojatnijim mjesma, od bajkovih dvoraca do dubokih rudnika... Trajanje: 118 minuta. Preporuuje se starijima od 13 godina.

Nizozemska, Belgija

12.00 EMIL I DETEKTIVI, djeji film Njemaka

Hrvatska

DUBOKO MODRO MORE

Dvojica amerikih marinaca dobila su u zadatak uvanje Navajo Indijanca, iji je opstanak od krucijalnog znaenja za Amerikance u Drugom svjetskom ratu... Komplicirani, nerazumljivi jezik Navajo Indijanaca Amerikanci koriste kao šifru za enkripciju podataka putem radija. Veteran Drugoga svjetskog rata Joe Enders (Nicolas Cage) vraa se na dužnost nakon varanja na medicinskom pregledu...

10.00 MALE ŠANSE, djeji film

14.00 ŠEGRT HLAPI, djeji film

DVD, BLUE RAY IZLOG GLASNICI VJETRA

2. MEUNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

Akcijski film “Duboko modro more”, nastao kao nasljee legendarnih “Ralja”, upozorava nas na opasnost tehnoloških inovacija. Daleko na puini, u velikim dubinama oceana, grupa znanstvenika e na najteži mogui nain sazna kako se zakoni, društveni i prirodni jednako, ni pod koju cijenu ne smiju krši jer u suprotnom nastupa kazna. U ovom sluaju - smrtonosna! ...

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 ODRED ZA BAŠTINU akcijska biografska ratna drama

utorak, 4.3. 2. MEUNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

10.00 KAUBOJI, djeji film Nizozemska

12.00 TKO PRIJE UMRE, DUŽE JE MRTAV, djeji ilm Njemaka

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

ALBUM TJEDNA

20.00 HITAC

Vlado Kreslin - “Umjesto koga roža cveti” Nije se teško složiti s injenicom da bavljenje muzikom i nije neki najpravedniji posao na svijetu. Lako emo nai mnogo komada bez umjetnike vrijednosti koji iz sredstava javnog priopavanja izviru kao gljive poslije kiše, uz obavezan upitnik nad glavom, a onda se povremeno dogodi pitanje “Pa zašto njega ili nju ne puštaju više?”. Jedan je od potonjih Vlado Kreslin, slovenski kantautor, koji u Hrvatskoj iz nekog razloga nikad nije dosegao hrvatsku popularnost Zorana Predina, iako su obojici karijere u Deželi duge i konstantne, iako je Kreslin u ohoho navrata nastupao u Hrvatskoj, iako je s Manic Street Preachersima spasio ‘’malo slabiji dan’’ Boba Dylana i Majki u Varaždinu 2008., iako... iako... iako... Kreslin misli globalno i djeluje lokalno. Polazei od elemenata slavenskoga muzikog folklora, Kreslinova inspiracija tee Murom uzvodno i nizvodno, na zapad sve do angloamerikih akcenata na tragu Toma Pettyja i Shane MacGowana te na istok prema romskom i

ravniarskom melosu i uvijek e zvuati ‘’domae’’, toplo, emotivno, uljueno i prirodno, bez famozne slovenske suzdržanosti. Uostalom, Kreslinovi su korijeni u mjestu Beltinci blizu slovensko-hrvatsko-maarske tromee i kakva mu muzika može biti nego plesna, pristupana, mišung raznih harmonija u kojemu je zabranjen ulaz svima s manjkom zaigranosti. Kao što je Balaševi panonski mornar, tako bi se Kreslin mirno mogao prozvati murskim mornarom (istini za volju, Mura baš i nije nešto plovna, ali Kreslinove pjesme nau nain). “Umjesto koga roža cveti” je kompilacija Kreslinovih

snimaka (djelomice su prisutne i koncertne snimke) dobro poznatih pjesama, od kojih su neke prevedene sa slovenskog na hrvatski, neke su ostavljene na slovenskom, a neke ni nemaju veze sa Slovenijom. Gostuje itava plejada umjetnika i prijatelja, od Šajete, preko Šerbedžije, legendarnih Indexa (njihova snimka datira iz 2000.), do Parnog valjka (u ovoj uglavnom folklorom intoniranoj kolekciji pomalo strši gotovo hard rockerska verzija “To ni politien song”), Nene Belana i Lidije Bajuk. Šarmantno neuredna zbirka sugerira visoku kvalitetu Kreslinovih pjesama i interpretaciju: dovoljno je zatvoriti oi pa da pjesme donesu emociju poput psa kad mu bacite štap, a Kreslin samo ‘’vadi’’ pjesme iz šešira kao da doma ima štampariju. “Ponekad treba da me netko gurne, jer sam previše samokritian”, rekao je Kreslin u nedavnom intevjuu za Muzika.hr, pa eto, dojam je da ne treba gurati Kreslina nego publiku, jer je Kreslin s ovako kvalitetnim repertoarom te Beltinškom bandom ili Zapadnim ko-

lodvorom kao prateim sastavom spreman rasprodati Lisinski, i to višekratno, kako su to uinili Oliver Dragojevi, ore Balaševi i Neno Belan, i priuštiti isti ugoaj. ovjek je jednostavno izvrstan, samo u Hrvatskoj nije dovoljno poznat. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

triler, krimidrama

srijeda, 5.3. 2. MEUNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

10.00 LISA I SABLJASTI TIGAR, djeji film Austrija

12.00 ZAGONETNI DJEAK, djeji film Hrvatska

etvrtak, 6.3.

20.00 Tribina  Popis pjesama 1. Umjesto koga roža cveti 2. Cesta 3.Tisti bejli grm 4. Pjevaj mi in poj 5. Danas sam u molu 6. Rulet 7. S Mure na more Jadransko 8. Grad 9. Nocoj igramo za vas 10. To ni politien song 11. Šetala se lijepa Mara 12. Žute dunje (Voljelo se dvoje mladih) 13. Preko Mure, preko Drave 14. Ena pesem 15. Dekle moje 16. Tista rna kitara 17. Namesto koga roža cveti 18. Od višine se zavrti

LUDENS TEATAR KOPRIVNICA ŽENE U CRVENOM Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

petak, 28. veljae 19.00 KAZALIŠNA PREDSTAVA SLADOLED Teatar Gavran, Zagreb

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZABAVA Koliko esto itate horoskope i koliko vjerujete u njih?

Mršavljenje i fizika Zašto smo ovisni o horoskopu? aktivnost Za vrijeme provoenja uspješne dijete te mršavljenja osoba polako i sigurno gubi na tjelesnoj težini i gradi zdrave prehrambene navike te vrste fizike aktivnosti koji traju poslije dugorono, mogli bismo rei za cijeli život. Fizika aktivnost nezaobilazni je dio svake redukcijske dijete. Ne samo da pomaže dobrom raspoloženju, nego se i fizikom aktivnošu poveava mišina masa koja pogoduje rastu bazalnog metabolizma te veem trošenju masnoa iz zaliha. Tridesetak do etrdeset i pet minuta svakodnevne fizike aktivnosti, osim što povoljno djeluje na smanjenje težine, smanjuje masnoe u krvi te rizik od oboljenja srca, dijabetesa, hipertenzije i raka debelog crijeva. Tijekom fizike aktivnosti sagorijevaju se kalorije. To je i razlog zbog kojeg strunjaci preporuuju neki od oblika tjelesne aktivnosti

Spadate li u osobe kojima je horoskop važan dio života ili u one kojima je to samo razonoda? Praznovjerni? Mi? Ma kakvi! A opet, 8 od 10 nas priznaje da redovito ita neku vrstu horoskopa. Kako možemo objasniti injenicu da toliko ljudi religiozno prati tih nekoliko reenica? Zašto uvijek želimo znati budunost? I je li rije samo o zabavi?

Piše: dr. Branko Vri tijekom procesa mršavljenja. Tijekom dana uinite sve da biste se što više kretali – hodajte što više, ureujte vrt, obavljajte kuanske poslove ili ponite umjereno bavljenje s jednim od sportova te izgubite odreenu koliinu kalorija. Hodanje 250-300 kcal/sat, plivanje 350 kcal/sat, nogomet 590 kcal/sat, biciklizam 615 kcal/sat, tenis 374 kcal/sat, košarka 600 kcal/sat, ples 350 kcal/sat, gol 250 kcal/sat, tranje 900 kcal/16 km/sat.

Osjeamo se posebno Ljudi su po prirodi veoma esto egocentrini, a kad imamo koju minuticu slobodnog vremena na poslu, horoskop nam je kao zov sirena. Tamo negdje postoji astrolog koji se potrudio obraditi naš znak i pronai rijei za poticanje, motivaciju i savjetovanje u raznim situacijama... Samo, zaboravljamo da su te rijei namijenjene i milijunima drugih blizanaca na planeti. Ali, to nije bitno! Mi primjenjujemo i prilagoavamo horoskop svojim životima i dogaajima koje smo proživjeli.

Usmjeravaju nas Bez obzira na to je li rije o dobivanju ohrabrenja za to da smo donijeli pravu odluku ili nam daje smjernice što dalje poduzeti u ljubavnom ili poslovnom životu, horoskop nam pomaže kada se osjeamo izgubljenima (do odreene mjere, naravno). Ono što naš horoskop kaže može prevagnuti u jednu stranu kad imamo neke sumnje ili nas uvjeriti da su odluke koje smo donijeli ispravne.

Dobar su izgovor Imam jednu kolegicu kojoj je Saturn izgovor za sve živo: “Ne mogu pronai idealnog muškarca jer me Saturn mui”, “U poslu mi ide loše i ne mogu se koncentrirati jer mi je Saturn naglašen”, “Imam komplicirane i teške odnose sa ženama zbog Saturna”. Utjecaj planeta može opravdati naše neuspjehe i objasniti probleme u životu. Naravno, neuspjeh i nezadovoljstvo nemaju nikakve veze s time što smo ostali kod kue zavaljeni na kauu, umjesto da se potrudimo pronai muškarca ili obaviti posao kako spada.

Motiviraju nas “Ništa ne može zaustaviti lavove ovaj tjedan.” Možda je tek ponedjeljak ujutro, no nakon itanja ovako ohrabrujuih rijei osjeate kako vam se krila šire i bacate se u

akciju. Povoljan horoskop esto je dovoljan poticaj da nas pokrene ili da poželimo promijeniti neke stvari. To nam može biti zeleno svjetlo u odreenim akcijama, dajui dugo oekivati znak da je konano došlo vrijeme da obavimo ono što moramo ili želimo.

Utjeu na veze Priznajte: kad upoznate novog muškarca, padate u napast što prije saznati njegov horoskopski znak kako biste provjerili koliko ste kompatibilni i tako saznali što više o njegovom karakteru. Piše li i u njegovim zvijezdama da e upoznati onu pravu? Ako je tako, možda ste vi zaista sueni jedno drugome. Oni ekstremniji možda nee dati šansu nekome tipu ako je rije o nekompatibilnom usporednom horoskopu. (izvor: portal žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U mjesecu ožujku mnogo stvari e se iskristalizira. Poslovni projek koji su bili neizvjesni pokazat e se isplavima i mnogo stvari postat e jasnije. Svi pripadnici ovog znaka trebali bi ii u smjeru svojih vizija, pa e stii tamo gdje žele. U romantinim odnosima mogunost ishitrenih reakcija bit e sveprisutna. Ipak ete ima dovoljno razumijevanja da kontrolirate svoje ponašanje, pa bi uz ovakav pristup mogli ima solidan ljubavni tjedan. Svakodnevno prakcirajte tjelovježbu. VAGA (24.9.-23.10.)

Ovih dana najbolje e vam ii poslovni projek povezani s komunikacijama, širenje poslovnih kontakata ili kraa putovanja. Energiju bi vam mogli uzima zaostali poslovi ili greške poslovnih suradnika. U ljubavi ste zacrtali svoj osobni put od kojeg ne odustajete. Želite sigurnost, ali povremene provokacije e vas zbunjivati. Ukoliko ste u braku, ovih e vas dana obasjava skladni odnosi s partnerom. Pripazite na manje glavobolje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Novi mjesec i proljee koje kuca na vrata donijet e vam prilike za stvaranje nove mreže poslovnih suradnika. Pred vama su obeavajui dani i iskoristite ih najbolje što znate. Oni koji su u vezi nastavit e razvija svoj odnos s voljenom osobom putem razgovora, razumijevanja i iskrenos. Bit e to lijepo vrijeme za oboje. Oni koji su sami postat e otvoreniji za osobe suprotnog spola. Gimnaska, tranje, plivanje u bazenu i slina rekreacija dobro e vam doi.

U danima koji dolaze nadreeni e vam postavi zahtjeve koje neete moi u cijelos ispuni. Mudro i pravovremeno objasnite sve mogunos, pa nee doi do nepotrebnih konfliktnih situacija. Držite se profesionalnih obrazaca. U ljubavi nema veih prepreka vašoj srei. Manja zbrka u komunikacijama mogua je krajem tjedna. No, bit e zanemariva u usporedbi sa svim strastvenim dogaajima koji e uslijedi. Zato ne brinite. Mnogi e se s nostalgijom prisje djenjstva.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U poslu ete vješto koristiti svoj šarm i ostvariti zavidna posgnua povezana s razmjenom ideja. Bit ete otvoreni za suradnju. Originalno ete riješiti jednu financijsku zagonetku. Veina pripadnika ovog znaka uživat e i biti sretna u svojoj ljubavnoj prii. Kao da e zapuha dobar vjetar u lea kad se radi o vašem privatnom životu. Ako ste sami, ne sjedite kod kue, ve iziite van meu ljude. Oekuju vas dragi ljudi. Takvo e okruženje povoljno utjeca i na vaše zdravlje.

Poslovi koje uobiajeno radite ii e vam od ruke i donije znaajnu nancijsku dobit. Ožujak e vam u poslovnom pogledu posta odskona daska za mnoge dugorone pozitivne projekte. Ali e vam ipak treba malo više vremena da se pokrenete. U ljubavi ete doživje pravi procvat. Mnogi e uspostavi blizak kontakt s voljenom osobom ili s onom koju upravo osvajaju. Mogue je poznanstvo s jednom neobinom i nadasve zanimljivom osobom. Manje jedite, više se kreite.

RAK (22.6.-22.7.)

Uhodani i tekui radni zadaci razvijat e se dobro i bit e ih sve više. Kreavnos na poslu takoer nee nedostaja. Ovih ete dana ima priliku osjetiti što znai izreka da je ljubav uvijek jaa od mržnje te da u konanici uvijek pobjeuje. Odolite iskušenju svaa. Budite pozivni i potpuno usmjereni na ljubav. Tako ete uspje. Samce oekuje neoekivano poznanstvo koje e im rasplamsa ljubavne osjeaje. Posvete se zdravom nainu življenja i redovitoj tjelovježbi. JARAC (22.12.-20.1.)

Vaša energija u poslovnom okruženju bit e velika i zarazna za sve koji s vama surauju. Novi konak i novi projek koje ete s lakoom ostvari donijet e dostatnu novanu korist. Sve e vas to ispunjavati zadovoljstvom. I u ljubavnim odnosima bit ete sve sretniji i smireniji. Ako ste sami, bez velikih napora upoznavat ete osobe koje e vam bi zanimljive i kao mogui ljubavni partneri. Uživat ete u prijateljskim izlascima i zajednikom druženju. Sa zdravljem je sve u redu.

LAV (23.7.-23.8.)

Bavit ete se s više stvari odjednom i bit ete u tome nadprosjeno uspješni. Istovremeno ete se bavi i mlaim osobama koje ete uvodi u posao, što e vas dodatno movira. S užitkom ete završava i manje zaostatke. U emovnim odnosima teže ete procjenjiva radi li se u odnosu s nekim osobama o iluziji ili dobro razvijenoj maš, pa e vaš kontakt s realnošu bi oslabljen. Ako ste sami, mogue je ve na poetku ožujka romantino poznanstvo. Zdravlje je u redu. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Poetkom tjedna u vama e se smjenjiva ljubaznos i borbenost jer e i situacije u poslovnoj domeni bi promjenjive. Jedan dan ete bi svima na usluzi, a drugi previše svadljivi i pravi pokreta polemika. Bit e naporno i dinamino. Pripremite se na to. Svijet vam se nikad ne ini dovoljno šarenim. Tu ete formulu ovih dana primjenjiva u osobnim pitanjima. Idite tamo gdje se osjeate dobro i ugodno. Nemojte propus romanne prilike. Imate dovoljno energije za sve.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslovnim odnosima mogui su zastoji i problemi, stoga budite mudri. Ako ete u svom privatnom životu primijeni stav da se malim koracima može stii dovoljno daleko kao i velikim, uspjet ete u veini stvari koje priželjkujete. Možda ete partnera muiti s nepotrebnom ljubomorom, pa se pokušajte savlada, jer bi to moglo prerasti u svakodnevne probleme. Ne postavljajte previše pitanja. Mogua je manja viroza ili prehlada. RIBE (20.2.-20.3.)

Ako ijedan trenutak posumnjate u svoje sposobnos, odmah se sjete svojih postignua i neugodan osjeaj e nestati. Imate temelje na kojima možete dalje graditi, pa ne postavljajte previše pitanja. Jednostavno radite, jer kao što izreka kaže: U radu je spas. U ljubavi veina pripadnika ovog znaka pozivat e se na osjeaj slobode i tako kompenzira ljubavnu sušu koju trenutno žive. Ako ste u duljoj vezi, budite pažljivi i strpljivi s partnerom. Priušte si zajedniki vikend s voljenom osobom.


28. veljae 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gdje mi je kišobran? Izmjena kiše, sunca i naoblake u veljai diktira i odabir modnih dodataka. Naime, izlazak iz kue bez kišobrana u posljednje vrijeme gotovo je nezamisliv, pa se pojavljuje i kao zanimljiv modni dodatak. Moderne su sve boje, pa odaberite onu koja vam pristaje uz vaš modni izriaj. Kišobran je i est predmet koji znamo zaboraviti, pa se uz njega veže i pitanje: Gdje mi je kišobran? esto ostaju u kaiu, trgovini, na autobusnom stajalištu... Ponekad ih uspijevamo pronai, a

ponekad i ne. A jeste li se upitali gdje su vieni prvi kišobrani? Njihovo porijeklo seže možda u Kinu, još u 11. stoljee prije Krista, ali je poznat i u staroj Tebi, Ninivi i Persepolisu. Prvi rasklopivi kišobran pojavio se u Engleskoj oko 1850. godine, zahvaljujui izumu Henryja Hollanda koji je uveo eline žice i Samuela Foxa koji je taj izum doradio. Mašta današnjih dizajnera nema granica u osmišljavanju novih stilova i izgleda kišobrana. Izaberite i pronaite svoj!

ESPRESSO by

Od kraluža do eksploatacije ženskog roda Z

nate li što je kraluž? Najstariji podaci o kralužu potjeu izmeu dva svjetska rata. Kraluž ili kraluš oznaava vrstu vratnog nakita. Bio je to tradicionalni ukras i nakit žena iz šire okolice Zagreba, a nosio se ponajviše u okolici Samobora i Svete Nedjelje. U poecima njegove izrade bilježi se uporaba iskljuivo prirodnih materijala: koristilo se 12 ili 8 lasi iz konjskog repa te zrnje koje se nizalo u oblike mreže skladnih boja i ornamenata. Stoga se za kraluž može rei da je bio pravi “ekonakit”. Žene su ga nosile naješe za vrijeme velikih crkvenih blagdana i

uz važne dogaaje u životu žena - kao što je, primjerice, udaja. ako se znanje naših starih ne bi zaboravilo, na inicijativu kulturno-umjetnikog društva “Kraluš” u Gornjem Stupniku organiziraju se od 2000. godine radionice koje poduavaju izradu ovoga tradicijskog nakita. Možda ste šetajui se proteklih godina na manifestacijama kao što je Špancirfest u susjednom Varaždinu zapazili na izložbenim štandovima predstavljanje raznolikih vrsta ovog nakita koji se ponovno prepoznaje kao vrijedna tradicija i narodna baština Hrvatske

K

O

vaj tradicijski nakit naglašava osobnost žene, a može se pratiti i životna dob žene, zatim njezin brani i socijalni status, a u manjoj mjeri i ekonomski status. Iako su u današnjim izvedbama kraluša zrnje i konjski rep zamijenila staklena zrnca i plastini konac, ovaj raskošni nakit može biti izraz ženske originalnosti i kreativnosti, uz naglasak na ouvanje vrijednosti narodne tradicije u kulturi nošenja nakita i ukrasa. Možda ste se tek sada zapitali zašto smo u ovotjednom ispijanju naše expressne kavice zapoeli temu nakita. Kako nam tek friško zapoeti vikend donosi

fašniko inale, nakit, raznoliki modni detalji i dodaci doi e do izražaja u svim oblicima. A osim toga avrljanje o ženskom nakitu nikad nije suvišno. Muškom svijetu pak e dobro doi podsjetnik jer za tjedan dana dolazi još jedan datum koji e mnogi poželjeti obilježiti uz prikladan poklon ženama i majkama. Osmi ožujka ili Dan žena zasigurno je ponovno konzumeristika prilika i marketinška pozivnica trgovaca na poveanu potrošnju kupaca i prigodno darivanje. od nas se još zadržao popularni naziv tog dana “Osmi mart”. Trebao bi slaviti

K

žensku ekonomsku, socijalnu i politiku ravnopravnost, uspjehe i postignua. Je li tomu doista i tako? Mnogi se ne bi složili u toj tvrdnji. Sve se svodi na to da se ženi pokloni cvjet, uputi lijepa rije i estitka, uini uljudna gesta. A pri tome se zaboravlja kako su žene još uvijek u svjetskim okvirima diskriminirane, podvrgnute nasilju ili seksizmu, prodaji, neravnopravnim uvjetima življenja u odnosu na muškarce. esto su i slabije plaene za isti posao koji obavljaju muškarci. Nisu dovoljno zastupljene u politikim institucijama i znaajnim društvenim procesima. Borba

žena za njihovo dostojanstvo, pravednu ulogu u društvu i ravnopravnost još uvijek traje. Dan žena - svaki je dan. Svih 365 dana u godini ona bi trebala živjeti slobodno bez prizvuka bilo kakve eksploatacije ženskog roda. Hm..., poetno žensko avrljanje o tradicijskom nakitu neoekivano je i neplanirano postalo teška tema. Vratit emo joj se zasigurno još. A sada, otpustimo sve konice, nabacimo svoje nove maske na lice i krenimo u maškaradu. Barem na tren zaboravimo sve što nas tišti, mui i brine. Osmijeh na lice nek nabaci sve živo, veliko i malo muško i žensko eljade i neka vam dobru volju i veselje ništa ne umanji i ne ukrade. Fašnik je!


10

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

imbenici rizika za moždani udar

Osobni konflikti

Moždani udar nastaje zbog zaepljenja ili prsnua krvne žile koja hrani odreeni dio mozga. Tada taj dio mozga ne unkcionira i ne može upravljati dijelovima tijela. To se kliniki uoava kao smetnje pokretljivosti, vida ili govora. Isto tako kod moždanog udara može se pojaviti poremeaj svijesti i ponašanja kao i gubitak emocionalne kontrole. Kada se pojave neki od ovih simptoma treba odmah potražiti lijenika. Meutim, prije nastanka moždanog udara, možete utjecati na imbenike rizika za moždani udar, kako bi na taj nain ev. sprijeili moždani udar. Meu najvažnije imbenike rizika, a na koje možemo sami utjecati spadaju: povišeni krvni tlak, pušenje, srana bolest, šeerna bolest,pretilost i pretjerano konzumiranje alkoholnih pia. Uzrok povišenog krvnog tlaka je u veini sluajeva nepoznatog uzroka. Kada imamo povišeni krvni tlak esto puta se dešava da to i ne znamo jer se bolest šulja i ne pokazuje nikakve simptome. U manjem broju sluajeva povišeni krvni tlak nastaje radi bubrežne bolesti ili bolesti srca. Kada ustanovimo povišeni krvni tlak treba ga lijeiti. Pored lijeenja važna je zdrava prehrana, održavanje tjelesne težine u granicama normale i svakodnevna tjelovježba, jer sve to uinkovito snizuje krvni tlak. Pušenje smanjuje koliinu kisika u krvi. Postoji proporcionalna veza izmeu pušenja i nastanka aterosklerotskih plakova u krv-

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

nim žilama. Osim toga pušenje povisuje krvni tlak. Prema tome ukoliko pušite treba prestati pušiti. Za odvikavanje od pušenja koje je zapravo ovisnost, što nije lako, postoji medicinska pomo. Meutim, ipak je jednostavnije prestati pušiti, nego snositi posljedice moždanog udara. Važno je izbjegavati da budete pasivni puša, jer to ima sline posljedice kao i kod aktivnih pušaa. Ako bolujete od srane bolesti treba ju lijeiti. Pomo trebate potražiti kod svog lijenika, koji e vam prepisati lijekove za prevenciju nastajanja ugrušaka krvi. Ako imate više od 50 godina, dobro je posavjetovati se sa svojim lijenikom radi ev. korištenja lijekova koji smanjuju zgrušavanje krvi. Ako imate šeernu bolest morate je lijeiti, znai redovito kontrolirati šeer u krvi, pridržavati se dijete i uzimati lijekove. Dobro kontrolirana šeerna bolest odgaa nastanak komplikacija koje poveavaju rizik od moždanog udara.

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kad ste u sukobu s nekom osobom važno je prepoznati radi li se o sadržajnom ili osobnom konfliktu. Ponekad je to jasno, a ponekad se nijanse miješaju, jer osim što postoji sukob oko toga što i kako treba u nekoj situaciji uiniti, mogue je da vas preplavljuju negativne emocije ili stavovi o osobi s kojom ste u sukobu. A mogue je i da ne postoji stvarni problem, ali ste na osobu toliko alergini pa stvarate dramu kad je nema. Zato se iskreno zapitajte u emu je vaš problem: ide li vam ta osoba na živce, mislite li da u nju ne možete imati povjerenja i da ne zaslužuje vaše poštovanje, morate li po svaku cijenu pobijediti u okršaju s njom, pretjerujete li s doživljavanjem itave situacije? Ako na bilo koji dio ovdje nanizanih pitanja odgovarate sa DA, onda je rije o osobnom konfliktu, o svojevrsnom «sukobu linosti». Neki ljudi jednostavno ne mogu skupa raditi ili živjeti, ali to su ekstremne kombinacije karakternih i osobnih karakteristika, dok je veina nas ipak sposobna za suživot i toleranciju razliitosti. Moram naglasiti da je bitan temeljni društveni stav, opa poruka koja potie na suradnju i njegovanje kvalitetnih meuljudskih odnosa, a kritiki treba uoiti da su društva u tranziciji u tom podruju jako malo napravila. Na sve strane ita se moto «tko jai taj kvai» kao obrazac koji pojedinca motivira za konfliktno i netolerantno ponašanje kao prihvatljiv stil življenja. U osobnim je konfliktima puno emocija nepovjerenja, ljutnje, ogorenja, razoaranja, straha... Puno negativnih emocija i neslaganja,

kao i sumnja u ljudske kvalitete druge osobe. Vrlo je neugodno biti u kontaktu, a još teže je biti u konfliktu u takvim okolnostima, jer se akteri obino obuzeti svojim lošim osjeajima, pa ne koriste uobiajene strategije razrješavanja konflikata. Sukobljenim stranama nije ni stalo da riješe problem nego da poraze jedna drugu. To je osobni rat, puca se iz svih psiholoških oružja i traže novi razlozi za produbljivanje problema i stvaranje novih. Važno je svaati se i izmišljati uvijek nove razloge koji potvruju da «ja sam u pravu». Naješe se problemi u komunikaciji dvaju nespojivih ljudskih karaktera javljaju povodom nekog konkretnog problema u kojem se nau, kao što i inae nastaju konflikti meu ljudima. Jedina šansa da se nešto u ovakvom meuljudskom odnosu spasi leži u osvještavanju same sitacije i bavljenju realnim problemom koji pogaa obe strane. Znai da je potrebno konflikt pretvoriti u sadržajni, okrenuti ga traženju rješenja za problem i distancirati se od niskih strasti koje nas obuzimaju. Daaa, to znai ignorirati opu društvenu klimu, ako baš moram rei. Ne trebamo se svi stalno svaati i prepucavati. Ja tako ne želim živjeti, a Vi?

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Obnoviti život nakon alkoholizma Uspješno lijeenje alkoholizma podrazumijeva pridržavanje svih mjera iz programa lijeenja, uz aktivno sudjelovanje pacijenta (ovisnika). Za izljeenje neizostavno je i uspostavljanje zdravog naina življenja u svakodnevnici, usvajanje zdravih navika i primjerenih prioriteta, povezivanje s drugima, pridržavanje strukture, ega u dosadašnjoj svakodnevici nije bilo. Stoga je pred osobom zadatak “obnove života”. Alkoholiar koji je odluio izai iz kruga ovisnosti o alkoholu, zaslužuje apsolutno svu moguu podršku društva. Pored pruženog lijeenja, pred njim je oporavak svakidašnjice s kojom se esto ne zna nositi. Nailazi na niz problema. Npr. esto se dogodi da osjeti veliku prazninu u svom životu, jer ranije je puno vremena provodio u pijenju i u opitom stanju, pa mu je vrijeme na taj nain bilo ispunjeno. Zatim, mnogi kad prestanu piti imaju prilino ograniene sposobnosti suoavanja s problemima, jer tijekom opijanja svi su se problemi rješavali na isti nain – uzimanjem aše. Nadalje, bivši ovisnik susree niz vlastitih uzburkanih emocija; možda doživljava osjeaje koje nije osjeao dugo vremena, koji su bili zatomljeni jer je pijenje otjeralo cijeli spektar pozitivnih osjeaja. Možda e biti kritian prema sebi zato što je zbog alkohola izazvao nered u životu. Dakle, gdje poeti? Možda bi bilo dobro definirati aspekte života koji su najvažniji za osobu u oporavku - obitelj, posao, hobi, zdravlje, doškolovanje, kreativni rad... To su vjerojatno podruja življenja koja su bila zanemarena zbog pijenja. Kako poeti? U tijeku programa lijeenja dobro je postaviti neke ciljeve. Najbolji nain za postizanje ciljeva jest po principu “korak po korak”. Postavljanje velikih i dalekoronih ciljeva može se initi nedostižnim: kada se ne mogu ostvariti, lako je mogue odustajanje. Zato je korisno “razbiti” cilj na potciljeve. Lakše je rješavati manje cjeline. Ujedno rješavanje malih ciljeva djeluje motivirajue i njihovo e ispunjavanje rezultirati osjeajem uinkovitosti. Takoer kao jedna od važnijih stvari koje treba initi u tijeku oporavka jest ostati ak-

tivan i angažiran. Ako lijeeni ovisnik provodi vrijeme na pasivan nain ne radei ništa, velika je vjerojatnost da e se misli vratiti aši. Okolina stoga treba obratiti pažnju da se bivši ovisnik neim angažira, inae e alkohol zauzeti mjesto u njegovom umu, i lako e pasti u iskušenje za ponovnim pijenjem. Obitelj je najznaajniji sustav podrške pa se svakako potie obiteljsko sudjelovanje u oporavku. Obitelj pomaže u razvoju svakodnevne strukture. Važni su i obnova meusobnih odnosa, obnavljanje emocija meu lanovima, definiranje uloga meu njima. Važno je i biti senzibilan prema djeci – što je vrlo složeni “zadatak”, jer je cijeli proces za djecu složen. Djeca trebaju biti upoznata s postupcima koji se rade za dobrobit njegovog roditelja, pri emu tijek uspostave novih odnosa s djecom ovisi o njihovoj dobi. Treba biti iskren što je mogue više. Nakon stalne ovisnikove nedosljednosti u obitelji za vrijeme aktivnog pijenja i estih kršenja obeanja, nije udno ako e lanovi obitelji biti oprezni u svezi motivacije bivšeg ovisnika u oporavku. Mogu iskazivati sumnju u njegovu iskrenost i ustrajnost. Ovdje se ovisnik u oporavku mora svakako potruditi kako bi iskazao svoju vrstinu u odluci oporavka – prisustvovati obiteljskim dogaajima, ne zaboraviti roendane, prakticirati zajednike izlaske s obitelji (na izlete i sl), i tako dalje. Ovisnik e se osjeati dobro ve zbog same injenice da je odluio uiniti nešto stvarno važno u pogledu pozitivnih promjena.U tijeku oporavka valja mijenjati stil razmišljanja, prigrliti pozitivne vrijednosti, držati liniju komunikacije s obitelji i prijateljima i ukljuiti ih u svoj život. Svaki napredak koji se postigne pomoi e da se osoba u oporavku osjea bolje, i gradi bolju sliku o sebi. Život e biti puno, puno svjetliji.


28. veljae 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Tulsi – indijska božica za organizam titanskog imuniteta U vrijeme kada su indijskim pod kontinentom u stvaranju vladali bogovi Vishna i Shiva te Jalandhar, demonski kralj, Tulsi je bila žena zvana Vrinda, udana za demonskog kralja. Zbog njene odanosti i pobožnosti bogu Vishni njezin suprug je postao nepobjediv pa ak ni božica Shiva, razaraica u hinduistikom trojstvu, nije ga mogla pobijediti. No, kao što to biva u svim legendama, i u ovoj hinduistikoj, kako bi došlo do balansa, razaraica Shiva našla je rješenje. Zatražila je od Vishne, boga spasenja u hinduizmu, da preuzme oblik Jalandhara. Tako prikriven Vishnu je uništio Vrindinu estitost, a Shiva je ubila Jalandhara. Vrinda je tada proklela Vishnu da postane crna boja i bude odvojen o svoje žene. Vishna se tada pretvorio u crni kamen Shaligram i u svog avatara Ramu, a njegovu ženu Situ oteo je demonski kralj , a Vrinda se bacila i utopila u oceanu. Njezinu dušu bog Vishna, radi iskupljenja, pretvorio je u biljku Tulsi kako bi je blagoslovio i mogao u svom novom obliku kao Shaligram oženiti prilikom njenog sljedeeg roenja. Iz te

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

hinduistike legende nastala je i ceremonija vjenanja zvana Tulsi Vivah, a hinduisti biljku tulsi prikazuju u ikonografiji kako izrasta iz kamena. Ova legenda opisana je u spisima nazvanima Padma Purana. Bilo kako bilo, tulsi je svakako bogom dana biljka, a samo ime u prijevodu joj oznaava „onaj s kojim se ne može usporeivati“. Botanikog imena Ocimum Sanctum, Ocimum tenuiflorum, tulsi, na zapadu poznat pod nazivom sveti bosiljak, je kraljica bilja i štuje se ve pet tisua godi-

na. Snažnim mirisom podsjea na klini, razgranata je biljka i naraste u obliku niskog grma do 50 cm visine, cvjeta ljubiasto, a jedna je od najvažnijih biljaka u ayurvedskoj medicini. Biljka je to iji listii obiluju bogatstvom antioksidansa, osnažuje imunitet, ubrzava metabolizam i poboljšava probavu, snižava kolesterol, pomaže u izluivanju toksina, štiti od radijacije, pomaže u prevenciji ireva, djeluje u borbi protiv gripe i prehlada, regulira krvni tlak i šeer u krvi, a korisna je i pri zaštiti srca i

PEDIJATAR SAVJETUJE

krvnih žila kao i pri zaštiti jetre i plua. Tulsi e izlijeiti i probleme s bubrežnim kamencima, proljeva i povraanja, respiratorne probleme kao i inekcije usne šupljine. Osim toga tulsi je lijek za sve prisutniju boljku modernog doma, omraženi stres, jer sadrži adaptogen koji umanjuje intenzitet i negativne posljedice stresa ime tijelo razvija snažniji imunitet. Fito - kemijski spojevi sadržani u tulsiju vlasnici su snažnih antioksidativnih, antibakterijskih i antialergijskih svojstava. Tulsi se može konzumirati svjež ili suh, u obliku soka, aja, ali i kao zain u mnogim jelima. Sok od svježeg liša se koristi i kod uboda insekata, kožnih oboljenja, zubnih oboljenja, glavobolje, a koristi se i u kapima za oi kod nadraženih oiju. Redovitim konzumiranjem tulsi aja kroz nekoliko tjedana organizam se dovodi u ravnotežu tako da se prirodno pokreu procesi ozdravljenja i održavanja zdravlja. Tulsi aj ne sadrži koein i mogu ga konzumirati djeca od dvije godine nadalje a u Indiji ga ak konzumiraju i trudnice i dojilje. Njegov blagotvoran uinak dokazan je kod svih dobnih skupina. Tulsi se esto miješa s crnim i zelenim ajem. Osvježavajua, razbuujua i relaksirajua mješavina tulsi aja puna zdravlja i egzotike dalekih prostranstava u kojoj ete uživati i zimi i ljeti eka vas i u okoaju.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Htjela bi dobiti sina 35-godišnja prodavaica iz Varaždina pita: - Imam troje djece, sve lijepe djevojice. Ipak htjela bih bar jednog sina. Recite, doktore, ima li kakva mogunost da se to ostvari. - Spol djeteta odreuje se u vrijeme oplodnje. Ako muški spermij oplodi jajnu stanicu, raa se muško, ako ženski - žensko. Manje je poznato da postoje dvije vrste spermija: muški i ženski. Muški su brži u svojem gibanju od ženskih, koji su sporiji. Ženski, meutim, žive dulje. Upravo ova injenica može se koristiti da bi se dobilo dijete željenog spola.

Ukoliko imate spolni odnos tono za vrijeme ovulacije, prvi e do jajne stanice doi muški spermiji, pa e se zaeti muško dijete. Ukoliko imate spolne odnose esto, svaki dan, u vama ostaje više živih ženskih spermija, jer duže žive od muških, pa je tada i vea mogunost da se oplodi i stvori žensko dijete. Jasno da ta metoda nije 100% sigurna, no sigurno poveava vjerojatnost zaea djeteta željenog spola. Nedavno je jedan moj dobar poznanik iz Trogira dobio sina nakon etiri keri zahvaljujui toj metodi. Pokušajte, želim vam puno sree.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Febrilne konvulzije Febrilne konvulzije ili grevi u povišenoj temperaturi jesu prigodni moždani epileptiki napadaji koji se javljaju u male djece (obino u dobi izmeu 3 mjeseca i 5 godina) u visokoj temperaturi koja NIJE uzrokovana akutnom inekcijom središnjega živanog sustava (meningitis, encealitis). Febrilne konvulzije NE uzrokuju ošteenje mozga niti imaju negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta. 4-5% djeje populacije e imati najmanje jedan napadaj ebrilnih konvulzija. Rizik za kasniji razvoj epilepsije u djeteta koje je pretrpjelo ebrilne konvulzije je samo 2-5%, a rizik za ponavljanje napadaja poslije prvog je oko 30-40%. Nagli porast temperature je tipian predisponirajui

aktor za pojavu konvulzija. esto roditelji do nastupa konvulzija nisu ni primijetili povišenu temperaturu ili se ona teško spuštala. Predisponirajui aktori za pojavu ebrilnih konvulzija jesu poteškoe na porodu, usporen rani neurološki razvoj te pojava ebrilnih konvulzija u roditelja ili brae. Klinika slika je vrlo dramatina. Dijete okrene i fiksira one jabuice u jednu stranu, izgubi svijesti i trza sa sva etiri ekstremiteta, najee uz krkljanje i plavilo oko usana. este su dulje pauze u kojima dijete ne diše (tzv. apnoje) koje navode roditelje na pomisao da dijete umire. Mogu se javiti napadaji u kojima se trzajevi javljaju na ekstremitetima samo jedne strane tijela ili samo na pojedinim ekstremitetima.

Poslije takvih napadaja ponekad se javljaju i prolazne kljenuti ekstremiteta. U male dojenadi napadaj se može maniestirati i kao kratkotrajna prestanak disanja uz opu mlohavost. Trajanje napadaja od 3 do 10 minuta. Obino spontano prestaju. Mogu se ponavljati 2-3 puta u tijeku istog dana. Nakon svakog napadaja treba se javiti pedijatru koji e iskljuiti ili dokazati inekciju

Izgled djeteta s febrilnim konvulzija

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se! Uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite putem na-

šeg e-maila: urednik@mnovine. hr, odgovara i savjetova Igor Šegovi, dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

(meningitis, encealitis). Ponekad e biti potrebno uiniti lumbalnu punkciju (uzimanje cerebrospinalne tekuine). Uinit e se EEG te e se nastaviti s lijeenjem inekcije koja je uzrokovala povišenu temperaturu. Veina napadaja spontano prolazi nakon nekoliko minuta. Napadaj se prekida davanjem diazepama

rektalno (u debelo crijevo) u obliku, a ako je dijete u bolnici, davanjem diazepama intravenski. Dijete u napadaju treba položiti na bok ili pažljivo na trbuh da ne doe do zapadanja jezika. Nije potrebno djetetu nasilno otvarati usta iz straha roditelja da ne doe do gušenja. Poduzeti sve raspoložive mjere za snižavanje temperature (paracetamol, ibuproen, tuširanje, oblozi). Kasnije se dijete prati kod neuropedijatra i kod veine je psihomotorni razvoj potpuno uredan.


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

VOZILI SMO: Honda Civic Tourer

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po županijama 1.1.-31.1.2014. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalmanska 4 Istarska 5 Osjekobaranjska 6 Zadarska 7 Dubrovakoneretvanska 8 Varaždinska 9 Sisakomoslavaka 10 Bjelovarskobilogorska 11 Meimurska 12 Vukovarskosrijemska 13 Koprivnikokriževaka 14 Brodskoposavska 15 Požeškoslavonska 16 Krapinskozagorska 17 Karlovaka 18 Šibensko-kninska 19 Virovikopodravska 20 Liko-senjska UKUPNO 1 2

koliina 727 259

udio, % 34,95% 12,45%

191

9,18%

126 89

6,06% 4,28%

79 70

3,80% 3,37%

64 61

3,08% 2,93%

59

2,84%

56 48

2,69% 2,31%

46

2,21%

41

1,97%

39

1,88%

34

1,63%

33 29 19

1,59% 1,39% 0,91%

10 2080

0,48% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

1. ožujka 1973. je u SAD-u predstavljena Honda Civic. Odmah je izazvala velik interes zbog male potrošnje u vrijeme pojavljivanja naftne krize. Nakon više od 40 godina danas je u prodaji deveta generacije Honde Civic.

ORYX Rent a car nagraen Prema rezult at ima najnovijeg istraživanje najboljeg omjera cijene i kvalitete proizvoda i usluga namijenjenih poslovnim korisnicima, ORYX Rent a car ponovno je, ve drugi puta zaredom, pobjednik u kategoriji „Davatelj usluga rent a car-a za poslovne korisnike i tvrtke“. Prvi puta je titulu u navedenoj kategoriji ORYX ponio u Best Buy Award istraživanju za period 2012/2013. U meuvremenu, od strane poslovnih korisnika ocijenjen je i kao najkvalitetniji davatelj rent a car usluga ime je zaslužio i titulu „QUDAL – Br. 1 u kvaliteti“ te Superbrands i Superbrands green. Najnoviji uspjeh ORYX Rent a car-a i medalja Best Buy Award 2014/2015 rezultat je predmetnog istraživanja Best Buy Award 2014/2015 švicarske kue ICERTIAS provedenog u sijenju 2014. na uzorku od 1.200 ispitanika.

Prostor koji osv Ve od same najave iz onde da e se proizvoditi Honde karavanska aravanska inaica devete generacije Civica bilo je poznato da e obujam prtljažnika biti iznad prosjeka u segentu. Automobil je konstruiran, testiran i proizveden u Europi s jasnim ciljem ostvarivanja najveeg uspjeha upravo na tom tržištu. Do tzv. "B" nosaa Civic Tourer se ne razlikuje od klasinog Civica. Zadržan je isti meuosovinski razmak, a potpuno je novo oblikovan krov. Tourer je duži 23,5 cm, a svi dodatni centimetri su na repu vozila, iza stražnje osovine, odnosno u prtljažnom prostoru. Osnovni obujam prtljažnika Honde Civic Tourer je 624 litre, a s preklopljenim stražnjim sjedalima obujam raste na 1.668 litara. Svestranost, funkcionalnost i praktinost korištenja prtljažnika s razim mogunostima preklapanja stražnjih sjedala deinitivno Civic Tourer svrstvaju u najbolji izbor. Ispod podnice prtljažnika je skriveni prostor obujma 117 litara. Masa Civic Tourera je u odnosu na kombi-limuzinu poveana samo za 25 kg, a posebnim aerodinaminim rješenjma je koeicijent otpora zraka karoserije samo 0,29. Ovi parametri omoguavaju da model Civic 1,6

Od 26. veljae je u ponudi na našem tržištu model Civic Tourer koji se istie doista impresivnim prtljažnim prostorom. Cijena poetnog benzinskog modela je 172.000 kn, a dieselskog 179.900 kn.

i-DTEC Comfort ima emsiju ugljinog dioksida samo 99 g/km. Civic Tourer je na našem tržištu dostupan sa dva pogonska agregata: 1,8 i VTEC benzinskim sa 142 KS te 1,6 i-DTEC dieselskim sa 120 KS. Svi model imaju šeststupanjski runi mjenja, a benzinac je mogue dobiti i s automatskim mjenjaem s

pet stupnjeva prijenosa. 1,6 i-DTEC turbo dizelski motor iz serije Earth Dreams Technology razvija 120 KS i 300 Nm. Uz šeststupnjevani runi mjenja ima prosjenu kombiniranu potrošnju od samo 3,8 l/100km. 1,8 i-VTEC benzinski motor sa 142 KS i 174 Nm s runim mjenjaem u prsojeku troši 6,2 l/100km.

Ark Miheli najbolji distributer Citroëna u Hrvatskoj

Lotus F1 i Renault Sport F1 potvrdili suradnju Ark Miheli nagraen je za najbolji rezultat u pogledu kvalitete usluge krajnjim kupcima marke Citroën u Hrvatskoj i za najbolji komercijalni napredak u 2013. godini. Direktorica koncesije, ga. Grozdana Miheli, nagradu za ovaj znaajan uspjeh preuzela je u Parizu na sveanosti na kojoj je pretpremijerno predstavljen Citroën C4 Cactus.

Na sveanosti na kojoj se otkrio «automobil koji odgovara na pitanja sadašnjice» bilo je 5.000 uzvanika iz 76 zemalja. Nagrade najboljim distributerima predao je Frédéric Banzet, generalni direktor marke Citroën, koji je podsjetio na važnost kontinuiranog kvalitetnog rada s krajnjim kupcima, što je jedna od kljunih strategija marke Citroën.

Ekipa Lotus F1 i Renault Sport F1 sa zadovoljstvom službeno potvruju nastavak svojeg uspješne suradnje za motor i šasiju tijekom 2014. i dalje. Renault e u sljedeoj sezoni dobavljati Lotusu svoju pogonsku jedinicu Energy F1-2014. Energy F1-2014 najsuvremenija je pogonska jedinica u skladu s radikalno novim tehnikim pravilima za 2014. koja združuju V6 turbomotor s izravnim ubrizgavanjem s dvama motornim generatorima koji prikupljaju energiju koja se rasipa u ispušnim plinovima i pri koenju i vraa je kao elektrinu i

mehaniku energiju. Zajedno, ti e energetski sustavi biti 35% energetski uinkovitiji od prethodne generacije V8 zahvaljujui tehnikim i natjecateljskim pravilima kojima je propisan najvei protok

goriva od 100 kg/h i najvea koliina po utrci od 100 kg. Produljenje ugovora nastavak je duge i uspješne meusobne suradnje koja je poela 1995. kad je Renault opskrbljivao legendarnim V10

ekipu Benettona, kako se tada zvala. Uspjeh je došao vrlo brzo: suradnja je urodila konstruktorskim naslovom ve prve godine. Momad Renault F1 stvorena je 2002., nakon što je ekipu kupio Renault. Glavna je baza za šasiju bio Enstone, a sjedište svih aktivnosti vezanih uz motor bio je Viry-Châtillon. Pod Renaultovom je zastavom ekipa ponovno postala dominantna snaga, Fernando Alonso zaredom je uzeo svjetske naslove 2005. i 2006. Zbog Renaultove odluke da svoje aktivnosti u Formuli 1 ponovno usredotoi na dobavu motora veinski je udjel 2009. prodan luksemburškoj grupaciji Genii Capital, koja je potkraj 2010. postala i stopostotnim vlasnikom. Renault je ostao ukljuen kao dobavlja motora, pomogavši ekipi da posljednjih sezona ponovno postane jedna od vodeih.


28. veljae 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vaja B kategorija

ve od 5 699,00 kn Unutrašnjost je zadržana iz kombi-limuzinske verzije uz par sitnih dodataka koji dodatno ine boravak u automobilu ugodnijim (kromirani obrui oko ventilacijskih otvora is sl.). Novost je mogunost podešavanja tvrdoe ovjesa u tri stupnja pomiou Adaptive Damper System (ADS) ime se poveava stabilnost i udobnost pri razliitim uvjetima optereenja. Voza može birati izmeu tri naina rada:

Comort, Normal i Dynamic. Poput kraeg modela i Civic Tourer je na EuroNCAP testiranju osvojio pet zvjezdica. Honda Civic Tourer ima mnogo ugraenih sigurnosnih elemenata kako aktivne tako i pasivne sigurnosti, a u ponudi na tržištu su ponuueni kao dva paketa ADAS 1 i ADAS 2. Civic Tourer u ponudi je u osam boja karoserije te etiri paketa opreme: Comort, Sport, Liestyle i Executive.

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Hyundai – 5 godina jamstva bez ogranienja kilometraže i Hyundai financiranje Od 1. ož ujka za sve koji razmišljaju o kupnji novog automobila, Hyundai nudi dva dobra razloga za posjet jednom od prodajnih salona – 5 godina jamstva bez ogranienja prijeenih kilometara , i povoljne uvjete Hyundai financiranja. Da je Hyundai siguran u visoku kvalitetu proizvoda potvruje i novo, trostruko petogodiš nje jamstvo bez ogranienja kilometraže. Trostruko petogodišnje jamstvo ukljuuje pet godina punog tvornikog jamstva bez ogranienja kilometraže, pet godina Hyundai mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda vozila. Još jedna novost u ponudi je Hyundai financiranje koje kupcima nudi mogunost financiranja željenog vozila putem povoljnih

leasing linija ormiranih u suradnji sa Erste & SteiermärkishveLeasing d.o.o. Svi Hyundai modeli dostupni su uz Hyundai financiranje, a kupac ima mogunost birati izmeu nekoliko razliitih modela financiranja. Akcijska ponuda modela ix35 uz Hyundai financiranje daje kupcima mogunost da za odabrani model 50% cijene plate odmah, a preostalih 50% nakon godinu dana. Akcija se odnosi na financiranje vozila putem financijskog leasin-

ga na 12 mjeseci. Prije isporuke vozila kupac plaa 50% vrijednosti vozila, te 1,5% naknade zakljuenja ugovora o leasingu, a preostalih 50% vrijednosti kupac plaa po isteku godine dana. Kamatna stopa za klijente je 0%. Akcijska ponuda modela i30 uz Hyundai financiranje odnosi se na operativni leasing na 60 mjeseci, kod kojeg mjesena rata za vozilo iznosi 904 kune + PDV. Kod ove linije Hyundai financiranja stranka daje ueše od 20%, te se obraun mjesene rate radi na bazi 30% ostatka vrijednosti vozila. Tijekom cijelog perioda financiranja, kupci dobivaju i gratis policu kasko osiguranja. Hyundai financiranje dostupno je u svim ovlaštenim Hyundai prodajnim salonima.

Toyota testira sustav bežinog punjenja vozila Toyota Motor Corporation (TMC) objavljuje da e tijekom veljae zapoeti sa procesom testiranja novog sustav za bežino punjenje baterija, namijenjenog plug-in hibridima i elektrinim vozilima. Sustav je sposoban puniti vozilo parkirano iznad zavojnice na površini tla, ime je proces punjenja jednostavniji i praktiniji nego ikada do sada. Sustav punjenja koristi tehnologiju magnetske rezonance, koja prenosi elektrinu energiju uslijed promjene intenziteta

magnetskog polja izmeu zavojnice na tlu koja odašilje, te zavojnice na vozilu koji prima struju. Sustav je takoer sposoban izbjei negativnu pojavu smanjenja uinkovitosti prijenosa, koja može biti uzrokovana nepoklapanjem ili zbog visinskih razlika izmeu emitirajue i prijemne zavojnice. Sustav je dizajniran kako bi se izbjegle elektromagnetske smetnje za opremu i ureaje u okolini, te je dovoljno vrst da izdrži vožnju vozila preko njega .Kako bi se vozau omoguilo parkiranje na optimalan položaj za punjenje, Toyota je razvila novu unkciju za pomo

Specifikacija sustava za bežino punjenje baterija: Metoda punjenja magnetska rezonanca Frekvencija 85 kHz Input V AC 200 V Snaga 2 kW Vrijeme punjenja 90 minuta

pri parkiranju, koja prikazuje položaj zavojnica na parkirnom mjestu. Nova unkcija je uparena s Toyotinim Inteligentnim sustavom za pomo pri parkiranju. Proces testiranja e ukljuiti korištenje punjaa i tri plug-

in hibridna vozila u Japanu, u Aichi preekturi, tijekom godinu dana. Testovi e procijeniti zadovoljstvo korisnika, jednostavnost korištenja ovoga sustava, ponašanje ureaja tijekom punjenja ,te uestalost i trajanje punjenja. Rezultati ispitivanja e se koristiti za daljnji razvoj tehnologije, s krajnjim ciljem njene komercijalizacije. Toyota vjeruje da e komercijalizacija ove tehnologije pomoi u promociji elektrinih vozila te potaknuti daljnji razvoj i stvaranje pametnijih, jednostavniji i ekološki prihvatljivijih vozila.


14

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Kurenti - maske sa životinjskim oblijem Kurenti su prepoznatljivi po zastrašujuoj zvonjavi, a obueni su u kožuhe. Na glavi nose predimenzionirane maske sa životinjskim oblijem kako bi tako prerušeni plašili zloduhe. Ti tradicionalni i prepoznatljivi slovenski etnografski likovi, koji tijekom karnevala svojim plesom pozivaju proljee i pozitivnu energiju, gostovat e ovih dana inala karnevalskih

fešti na brojnim fašnikim povorkama ne samo u Sloveniji, ve i u Hrvatskoj. Nee izostati ni u akovcu. Nekada su masku kurenta smjeli obui samo neoženjeni momci, a danas su kurenti i muževi, žene i djeca. Želite li se više upoznati s ovim ptujskim maskama, posjetite Internet stranicu www.kurenti.si i nauit ete mnogo o ovim živopisnim likovima.

Svake godine IBM objavi svoje “5 u 5” popis koji nudi pet tehnoloških predvianja za sljedeih pet godina. Posljednji se popis fokusirao na pet osjetila i detalja nove tehnologije.. Za miris, IBM predvia digitalne “noseve“ koji mogu nanjušiti temeljne medicinske uvjete iz daha osobe. Za vid, digitalna vizijska poboljšanja takoer mogu imati medicinske aplikacije, ali se mogu koristiti i za skenirane uploadanih fotograija u reklamne svrhe. Za okus i sluh tehnologija može pomoi tako da prepozna hranu koja ima maksimalnu prehranu i okus ili može razviti bolje implantante za sluh ili predvidjeti vrijeme. Najrealniji mogui napredak u smartphoneovima je napredak u touch screenu koji nam može dozvoliti da osjeamo teksture koje vidimo. Oito korištenje za nešto poput dodira je malo. Kupci koji kupuju na Amazonu mogu imati šansu da osjete tkaninu odjee koju pregledavaju. Ali druga predvianja nude više izvan okvira razmišljanja. Uz digitalni nos smartphone bi mogao, na primjer, djelovati kao požarni

Smartphone s osjetilom njuha?

alarm ili detektor ugljinog monoksida. Google bi mogao ciljati oglašavanje na temelju lokalnih mirisa. Je li to okus mirisne pizze koji putuje kroz zrak? Evo Google ponude za najbližu pizzeriju. Ovo je, naravno, nešto što je teško mogue.

Kombinirana digitalna osjetila mogla bi se koristiti za pomo u drugom predvianju IBM-a iz 2006., daljinsko upravljanje zdravstvenom pomoi. Pacijent bi mogao poslati uzorke i slike izravno s telefona koji e se koristiti za dijagnozu. Poeci nekoliko IBM-ovih predvianja ve

postoje, ali ak i uz brz napredak raunalne i mobilne tehnologije teško je zamisliti nešto poput smartphonea koji simulira teksture u sljedeih pet godina. Ipak, vrlo je zabavno maštati kakav e svijet biti kada se takva tehnologija razvije. (izvor: portal tehnohit.com)

Provedba projekta EU COMPASS 2 Posljednjeg dana mjeseca veljače završava i provedba projekta EU COMPASS 2 – Zajedničkim snagama za zajedničku uspješnu EU regiju. Kao što sugerira naziv projekta, zajedničkim snagama proveli su ga partneri iz pet različitih institucija u razdoblju od godine dana. Vodeći partner bila je PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja, a ostali partneri Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA, ZMVA – Zaklada županije Zala za promociju poduzetništva, ZMKIK – Komora trgovine i industrije županije Zala i HGK Županijska komora Varaždin. Projekt je proveden u sklopu IPA programa prekogranične

29. kolovoza 2013. Edukacija Strukturni i kohezijski fond EU – veliki interes poduzetnika za nove mogućnosti financiranja iz fondova EU

suradnje Mađarska – Hrvatska 2007.-2013., a vrijednost mu je bila 135.026,13 EUR. Projekt EU COMPASS 2 jedinstven je po mnogobrojnim

3. – 5. rujna 2013. Edukacija Kako započeti vlastiti posao? Mlada čakovečka poduzetnica Ana Golubić Brozović kao primjer dobre prakse u kreativnosti pri pokretanju vlastitog poduzeća

ciljnim skupinama koje su se nastojale obuhvatiti aktivnostima, od mladih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba te poduzetnika početnika pa do organizacija civilnog društva i jedinica lokalne samouprave. Svaki partner organizirao je edukacije za ciljne skupine na svojem području. Na edukacijama koje je organizirala REDEA polaznici su kroz mnoštvo praktičnih primjera mogli čuti koja su pravila korištenja Strukturnih fondova Europske unije, kako započeti vlasti-

ti posao, što točno je potrebno osigurati kako bi projekt bio vidljiv, kako pripremiti uspješan projekt te kako uspješno voditi procedure javne nabave jednom kada postanete korisnici projekta koji se suinancira sredstvima EU. Sve edukacije bile su izuzetno posjećene, a posebno izdvajamo edukaciju o Strukturnim fondovima za koju su veliki interes pokazali poduzetnici te edukaciju o osnivanju vlastitog poduzeća gdje su neki od polaznika oblikovali vlastitu poduzetničku ideju. Dodatna prilika za razradu ideje o vlastitom poduzetničkom poduhvatu bio je i tjedan prakse koji se održao od 17. do 21. veljače 2014. u Mađarskoj, a koji je organizirao mađarski partner ZMVA – Zaklada županije Zala za promociju poduzetništva. Polaznik prakse iz Međimurske županije bio je Aleksandar Golubić, stručni prvostupnik ekonomije - menadžmenta turizma i sporta, koji je prijavio svoju poduzetničku ideju, a boravkom na praksi u instituciji koja je ključna za podršku poduzet-

ništvu u županiji Zala, dobio je korisne savjete za provedbu svojeg projekta. “Boravak na praksi u Mađarskoj bio je veoma motivirajući, jer su mi stručnjaci za poduzetništvo iz ZMVA prikazali više mogućih opcija za početak provedbe moje poduzetničke ideje te su

me savjetovali o pojedinim koracima osnivanja poduzeća s obzirom na njenu speciičnost.” – istaknuo je Aleksandar Golubić. Širokom krugu ciljnih skupina ovim je projektom pružen najvrjedniji kapital – znanje i prilika za razvoj novih kompetencija i društveno umrežavanje. Sada je na njima red da ga ulože na pravilan način, koristeći savjete i podršku projektnih partnera.

Detalj s tjedna prakse u Zakladi županije Zala za promociju poduzetništva – savjetovanje kandidata iz Hrvatske i njihovih poduzetničkih ideja


28. veljae 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 28.02. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Djeja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:05 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Djeja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akoveki kutak Meimurski obiaji Poluge razvoja Juer, danas, sutra Veiko platno Vijes dana G.E.T.report Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

SUBOTA, 01.03.

08:00 Djeja TV 11:00 Auto – moto nauca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno (r) 13:00 TV prodaja 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 akoveki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Meimurski obiaji (r) 15:35 G.E.T.Report 16:05 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Juer, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP desnacija 18:00 Povealo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Juer, danas, sutra 21:00 Planet Coaa 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

NEDJELJA, 02.03.

08:00 Djeja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjtnos (r) 12:45 Bašna (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Predsmotra M.popevke (Štrigova) 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 03.03.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Djeji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Juer, danas, sutra akoveki kutak (r) Veliko platno (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Vijes dana Planet Croaa (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PETAK, 28.02.

SUBOTA, 01.03.

NEDJELJA, 02.03.

PONEDJELJAK, 03.03.

06:53 Najava programa 06:55 Mali oglasi 07:05 VTV Dnevnik (R) 07:30 Kuonica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Fesval kajkavske komedije 14:20 Mali oglasi 14:25 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i škleci 21:30 Zajedno 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 Najava programa 07:30 TV prodaja 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:15 TV prodaja 08:30 Moja Istra 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:15 Dokumentarni program 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Kuonica (R) 16:15 Popevke i škleci (R) 17:20 Meimurski narodni obiaji (R) 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe

07:23 Najava programa 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV prodaja 13:15 TV Obloec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Paleta portreta (R) 15:35 TV Ordinacija (R) 16:30 Iz naših središta (R) 17:00 Popevke i škleci (R) 18:00 Poluge razvoja (R) 18:25 Mali oglasi 18:30 Kajkavci (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:25 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:30 Zajedno (R) 21:00 Veer uz lm 22:40 VTV Tjednik (R) 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i škleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Dali B. Show 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:00 21:30 22:30 22:55 23:00 23:10

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Dali B. Show Paleta portretA (R) VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 04.03. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Juer, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Djeja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Predsmotra Meimurske popevke (Štrigova2) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.03. 06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA 07:02 Iz fundusa galerije GE RA MA 07:05 TV PRODAJA 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Hrana i vin0 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Shi 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupniki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 05.03. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Djeji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Juer, danas, sutra Povealo (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Juer, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 05.03. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Glazbeni program 12:00 Hrana i vino 12:30 Dali B. Show (R)

13:00 13:15 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

24 sata vijes TV prodaja TV Ordinacija (R) Zastupniki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza IZ PROŠLOSTI 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 06.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Juer, danas, sutra Bujica (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 06.03.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Glazbeni izazov 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice


Roendanski vikend u klubu “Podroom” akoveki klub “Podroom Drink And Music Club” ovaj vikend slavi svoj drugi roendan, ako uzmemo u obzir preko stotinu koncerata, partija, slušaonica, jam sessiona i ostalih tematskih veeri, javlja se osjeaj kao da na sceni postoji puno, puno duže. K lub je k roz te dvije godine ugostio veliki broj domaih i stranih glazbenika, ali i domaih demo bendova. Možemo rei da su opravdali slogan pod kojim djeluju: “Ne možemo staviti ispred sebe etiketu ‘najbolji’ i ‘najvei’, to nam ni nije namjera, nešto drukiji to svakako”. Plan ostaje isti i želja je nastaviti s promoviranjem dobre glazbe i omoguiti

našoj maloj zajednici raznovrstan program u kojem mogu uživati svi i dosadašnji i budui gosti Podroom Drink And Music Cluba. Roendanska

proslava zapoinje u etvrtak 6. ožujka nastupom Globus Banda u sklopu programa “Podrumarenje etvrtkom”. Podrumarenje je zbog velikog interesa posjetitelja i izlagaa

postalo omiljen dogaaj koji svaki tjedan privlai publiku željnu dobre zabave i kvalitetnog vina. Svi gosti moi e uživati u širokom vinskom

asortimanu iz Vinarije Cmrenjak. Za sve koji vole rockabilly, u petak 7. ožujka u klub ponovno dolazi zagrebaki rockabilly bend B and the Bops. Oni svaki put odrade odlinu

svirku, a uz njih nikad neemo zaboraviti na istinski duh 50ih i 60-ih i rockabilly glazbu. Ako vam fali malo rockabilly štiha i ne znate kamo bi, slobodno ih doite poslušati jer odlina zabava vam je zagarantirana. U subotu 8. ožujka proslava se nastavlja s najluom DJ ekipom: DJ pult preuzima DJ i producent Mario Amarillo. Podrška na pozornici osigurana je od strane naših domaih DJ snaga: DJ Baxa & Juddy. Dvije godine su iza njih i vrijeme je da se ovaj vikend slavi u duhu svih odlinih vikenda provedenih u toj omiljenoj underground prostoriji. Okupite ekipu i pridružite se slavlju, oekuje Vas pravo roendansko vikend ludilo.

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata FORMULA 13

Protekli vikend gosti u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bili su grupa R-MIX iz Zeline. Tijekom emisije gleda-

telji su mogli vidjeti mnoštvo interesantnih priloga i uti mnogo odline glazbe. Gledaju svi - gledajte i Vi!

1 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 2 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 3 Invisible U2 4 Riptide VANCE JOY 5 Drunk In Love BEYONCE ft. JAY-Z 6 Into The Blue KYLIE MINOGUE 7 White Walls MACKLEMORE & RYAN LEWIS 8 Can’t Rely On You PALOMA FAITH 9 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 10 Midnight Memories ONE DIRECTION 11 Getaway PEARL JAM 12 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 13 Rather Be CLEAN BANDITT ft. JESS GLYNNE 14 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S. 15 Wild Heart THE VAMPS 16 Air Balloon LILY ALLEN

Top Hit List 1 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti TOP LISTA DOMAIH zapleteni 2 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 3 MEJAŠI - 5-6 piva 4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 5 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 6 BOSUTSKI BEARI - Tamo gdje si ti 7 PAVEL - uvaj me 8 PSIHOMODO POP - Donna 9 OPA OPASNOST - Tragovi 10 ZEBRA DOT - Pokvareni telefon 11 BABY BLUE - Gdje smo sad 12 LETEI ODRED - Volim te još 13 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 14 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 15 ANTONIA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


28. veljae 2014.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Margarin 250g

3,49

Suncokre tovo ulje 1l

6,99 Jaja 10 kom

9,99 Mlijeko 1l

Seer 1kg

4,99

Brašno glatko 5kg

12,95

4,99


Dobro je znati

38

ČAKOVEC, Obrtnička 4

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

PRIMJER MJESEČNE NOVČANE OBVEZE ZA ISPORUČENI PLIN

Obzirom na nove podzakonske propise koji reguliraju tržište plina od 01.01.2014. godine u pogledu cijene prirodnog plina za javnu uslugu opskrbe plinom (opskrba plinom kućanstava), te u pogledu obračuna isporučenog plina, u nastavku se daje prikaz utvrđivanja mjesečne novčane obveze za isporučeni plin za kućanstvo. Mjesečna novčana obveza za isporučeni plin utvrđuje se na temelju slijedećih propisa: - Općih uvjeta opskrbe plinom (Narodne novine br. 158/2013.) - Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine br. 158/2013.) - Mrežna pravila transportnog sustava (PLINACRO, 12/2013.) - Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (Narodne novine br. 104/2013.) - Metodologije utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.) - Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13). Izračun mjesečne novčane obveze za plin prikazan je na primjeru utrošene količine plina od 100 m³, očitane na obračunskom mjernom mjestu izvan građevine: RED. BR.

NAZIV

28. veljae 2014.

OSNOVA UTVRĐIVANJA

IZNOS

1.

količina isporučenog plina

očitanje (razlika između prethodnog i očitanog stanja)

100 m³

2.

faktor korekcije prema tlaku*

utvrđuje operator distribucijskog sustava sukladno članku 60. i Prilogu 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava

1.0026

3.

faktor korekcije prema temperaturi**

utvrđuje operator distribucijskog sustava sukladno članku 60., 82. i Prilogu 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava

1.0360

4.

donja ogrjevna vrijednost plina***

utvrđuje se mjerenjem kvalitete plina uzimanjem uzorka plina na specifičnim toč- 9,7282 kWh/m³ kama i analizom ish u ovlaštenom laboratoriju što provodi operator transportnog sustava prema Mrežnim pravilima transportnog sustava, koja izvješća o ispivanju kvalitete plina (kromatrografska analiza plina) temeljem članka 57. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava zaprima operator distribucijskog sustava, te utvrđuje donju ogrjevnu vrijednost plina

5.

energija isporučenog plina

5 = 1 x 2 x 3 x 4 (100 x 1.0026 x 1.036 x 9,7282)

6.

cijena prirodnog plina – tarifna stavka Ts1 za isporučenu količinu plina****

određena Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, Prilog 2.

7.

obračun isporučene količine plina

7 = 5 x 6 (1010 kWh x 0,3257 kn/kWh)

8.

fiksna mjesečna naknada – tarifna stavka Ts 2*****, određena Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu uvećana za 3,00 kn zbog troškova ispivanja opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, Prilog 2. nepropusnos i ispravnos plinske instalacije******

13,00 kn

9.

iznos računa bez PDV-a

9 = 7 + 8 (328,96 kn + 13,00 kn)

341,96 kn

10.

porez na dodanu vrijednost

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, 25 %

85,49 kn

11.

iznos računa za isporučeni plin

11 = 9 + 10 (341,96 kn + 85,49 kn)

427,45 kn

1010 kWh 0,3257 kn/kWh 328,96 kn

* korekcija prema tlaku provodi se na obračunskom mjernom mjestu na kojem je pretlak manji ili jednak 100 mbara, uz primjenu faktora korekcije prema tlaku Kp = 1,0026 Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava, članak 60. i Prilog 1. ** korekcija prema temperaturi provodi se isključivo na obračunskom mjernom mjestu izvan građevine na kojem je pretlak manji ili jednak 100 mbara, uz primjenu faktora korekcije prema temperaturi Kt, te: • za razdoblje od 01. listopada do 30. travnja iznosi Kt = 1.0360 • za razdoblje od 01. svibnja do 30. rujna iznosi Kt = 0,9829 Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava, članak 60., članak 82. i Prilog 1. *** donja ogrjevna vrijednost plina za mjesec siječanj 2014. godine **** Ts1 – tarifna stavka za isporučenu količinu plina za TM1 (tarifni model 1 – obračunsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plin manjom ili jednakom 5.000 kWh) Metodologija utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.) ***** Ts2 - iksna mjesečna naknada za TM 1 (tarifni model 1 – obračunsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina manjom ili jednakom 5.000 kWh) ****** za obračunsko mjerno mjesto koje se nalazi u građevini ili dijelu građevine namijenjenoj za stanovanje iksna mjesečna naknada Ts2 uvećava se za iznos od 3,00 kn zbog troškova postupka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima Metodologija utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.)


sport@mnovine.hr

KICKBOXING GRAND FIGHT u Prelogu okupio više od 1.500 ljubitelja borilakih sportova

U borbama veeri blistala braa Škoranec PIŠE: MATEJA GOŠIEJ FOTO: ZLATKO VRZAN Prelog je u subotu bio središte regije kada su borilaki sportovi u pitanju. Hrvatski kombat savez i sve uspješniji Kickboxing klub “300” iz akovca, pod pokroviteljstvom Grada Preloga i Meimurske županije, bili su organzatori Grand Fighta, priredbe koja je na sjever zemlje dovela najbolje borce regije i do posljednjeg mjesta napunila prelošku dvoranu. Više od 1.500 ljubitelja dobre borbe iz cijele regije stiglo je u Meimurje na 8 MMA i kickboxing meeva, u kojima je snagu odmjerilo 16 ponajboljih boraca iz regije – Hrvatske, Maarske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

akoveki borci slavili nadmone pobjede Boje akovekog kluba branila su dva mlada i perspektivna borca: Luka Vrbanec iz Nedeliša, amaterski prvak Europe u istoj disciplini, te Vilson Kuqi iz Strahoninca, amaterski svjetski prvak u

stupila braa Jasmin i Jurica Škoranec iz Pit bull gyma Srainec. Jasmina je ekala borba u disciplini K1 za titulu proamaterskog prvaka Europe po W.K.U. ederaciji. Njegov protivnik bio je Danijel Dejanovi iz kluba Jedinstvo Brko, a u vrlo neizvjesnoj borbi Jasmin je slavio prekidom u etvrtoj rundi. U meu veeri Jurica je i više nego uspješno odradio svoj prvi napad karijere na seniorsku titulu. Po proesionalnim pravilima ull contacta za internacionalnog prvaka Hrvatske svladao je prekidom od strane trenera

Rezultati Grand Fighta Prelog PETRA DETI – SANDRA TOMAŠI – pobjeda De, prekid u 2. rundi, ROKO NOVAK – SILVIJE KEBET – pobjeda Novak, prekid u 1. rundi, MARKO GOSPOI – SILVIJO HORVAT – pobjeda Gospoi, prekid u 3. rundi, LUKA LEŠKOVI – TOMISLAV VU AN - pobjeda Leškovi, odluka sudaca 3:0, LUKA VRBANEC – EDIN HAJRI – pobjeda Vrbanec, prekid u 1. rundi, JASMIN ŠKORANEC – DANIJEL DEJANOVI - pobjeda Škoranec, prekid u 4. rundi, VILSON KUQI – RAJMUND KOCISZ – pobjeda Kuqi, odluka sudaca 3:0, JURICA ŠKORANEC – MATIJA DIVI – pobjeda Škoranec, prekid u 2. rundi

K1. Zbog ozljede borca iz Bosne, Svjetska kickboxing ederacija u posljednji je trenutak izmijenila protivnika Vilsonu Kuqiju, no mladi je borac pokazao da s razlogom drži europske i svjetske titule, od kojih mu je najdraža ona poluproesionalnog prvaka Europe,

te da je spreman na svaku borbu. Odlukom sudaca porazio je Maara Rajmunda Kocisza s 3:0, na bodove sudakom odlukom. Luka Vrbanec pak je u odlinom meu slavio nokautom ve u prvoj rundi, nemoan je protiv raspoloženog borca iz Nedeliša

Kišasondi: Ljubitelji kickboxinga došli su na svoje u Prelogu bio lan kluba iz Prijedora, Edin Hajri.

Internacionalni i proamaterski prvaci – braa Škoranec Vrhunac veeri bile su borbe za titule prvaka u kojima su na-

- Mislim da su navijai prepoznali dobar i kontinuirani rad kluba te vrijednost titula koje osvajamo, pa su zato danas stigli u Prelog. Okupili smo samo najbolje borce, Balkan je vrlo jak kada su borilaki sportovi

PROGLAŠENI najbolji sportaši i ekipe opine Nedeliše

Damira Bujan, Gabrijel Stojanovi, atletiarke i odbojkaši najbolji u 2013. PIŠE: MATEJA GOŠIEJ FOTO: IVAN HORVAT U jednoj od najsportskijih opina u Meimurskoj županiji, opini Nedeliše, izabrali su najbolje sportaše i ekipe za 2013. godinu. Na sveanosti dodjele, koja je upriliena u multimedijalnoj dvorani Mesapa u Nedelišu, istaknula su se tri sporta: karate, odbojka i atletika, koji su ve dugi niz godina u samom hrvatskom, ali i europskom vrhu. Tako je najboljom sportašicom proglašena Damira Bujan,

Prošle godine istaknule su se najviše ekipe i sportaši u tri sporta: karate, odbojka i atletika lanica Karate kluba Meimurje - studentska prvakinja Hrvatske, seniorska prvakinja države u borbama, stalna reprezentativka, 7. s Europskog prvenstva u Budimpešti te kategorizirana sportašica Hrvatskoga olimpijskog odbora. Najboljim sportašem proglašen je 16-godišnji Gabrijel Stoja-

Najbolji sportaš i sportašica te predstavnici najboljih ekipa u prošloj godini s dužnosnicima Opine koji su im uruili priznanja novi iz Atletskog kluba Nedeliše, inae jedan od najboljih hrvatskih trkaa na 400 i 800 metara u svom uzrastu, a kao 9. atletiar Europe rezultatom 49,90 sekundi na 400 m ostvario je normu za Svjetsko prvenstvo i EYOF. Seniorke Atletskog kluba Nedeliše primile su nagradu kao najbolja ženska ekipa opine, zahvaljujui plasmanu na finale kupa Hrvatske, te osvojenom konanom 3. mjestu, iza samo dvije zagrebake ekipe: Agrama i Dinama. Valja napomenuti da je to ujedno najvei rezultat kluba iz Nedeliša u 19 godina postojanja. A ostavarile su ga: Gabrijela Grabar, Katarina Horvat, Mihaela Horvat, Alena Hrušoci, Diana Pin-

Brka, borca Matijasa Geljia. Valja napomenuti da je ovu titulu samo dodao ve postojeima koje ponajviše ostvaruje u savate boksu. Sezonu najbolji borci nastavljuju u Francuskoj na tamošnjoj gala boksakoj veeri, gdje ih oekuju ul kontakt meevi, 5 rundi po 2 minute. A tijekom ove godine ni domaa publika nee biti zakinuta za još dobrih borbi. Najavljen je nastavak tradicije akovekog kluba u organizaciji Grand Fighta, pa su u tijeku pregovori za održavanje istog u Areni Varaždin tijekom 2014. godine.

tari, Tamara Hatlak, Iva Patata, Sara Petak, Mirna Dadi, Silvija Trstenjak i Valentina Gregorini, uz trenera Željka Jageca. Jedini meimurski predstavnik u loptakim sportovima, a koji je ujedno i sudionik najvišega dr-

žavnog ranga natjecanja, najbolja je muška ekipa opine Nedeliše Odbojkaški klub Meimurje Centrometal iz reana. Ekipa koja je ujedno proglašena najboljom i na podruju Meimurske županije prošle je sezone uzela 6. mjesto u 1. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi, izborila pravo nastupa u top ligi najboljih hrvatskih momadi, te ušla meu top osam državnog kupa. Za ekipu su rezultate ostvarili: Marin i Tomica Posavec, Ivan Kova, Kristijan Gotal, Pero Križanovi, Dražen Vincek, Ivan Kurteš, Aleksej Makarov, Mišo Petran, Antonio ikovi, Miroslav Vabec, Tomica Pua, Marko David, Deni Vuk, Ivan i Karlo Novak, Danijel Kopaevi, Karlo Kocijan i Vanja Marciuš, na elu s trenerom Jadrankom Kiriem.

Dodijeljena su i mnogobrojna priznanja sportskim klubovima i sportašima

u pitanju, pa garantiramo da su ovo najvee borbe u regiji, rekao je organizator, osniva KK-a 300 akovec, te ujedno predsjednik Svjetske kickboxing ederacije za podruje Balkana, Hrvoje Kišasondi.

U ime nagraenih zahvalila je karatistica Damira Bujan, koja je svim sportašima zaželjela još uspješniju 2014. godinu, te puno zdravlja i sportske sree.

Priznanja i za zaslužne pojedince Dodijeljena su i posebna priznanja pojedincima za doprinos sportu opine, ujedno perspektivnim sportašima. Nagrade su primili Tena Koruni (Teniski klub C-LAB Slakovec), Katarina Horvat i Dino Železnjak (AK Nedeliše), Lucija Lesjak, Luka Hamer, Leo Marciuš i Neven Kuak (Karate klub Meimurje Nedeliše) te Luka Vrbanec (Kickboxing klub 300 akovec). Priznanje za istaknute sportske rezultate dodijeljeno je i sportskom djelatniku Franji Ciglariu iz Karate kluba Meimurje Nedeliše. Svim dobitnicima obratili su se naelnik opine Nedeliše Darko Dania, njegovi zamjenici Ivanka Novak i Željko Kacun, te predsjednik Opinskog vijea Mladen Posavec, a nagraivanju laureata prisustvovao je i predsjednik Skupštine Meimurske županije Mladen Novak. Istaknuli su kako uz vrhunske rezultate opina Nedeliše ima i sportsku inrastrukturu, te je s pravom regionalno središte u mnogim sportovima. U zabavnom dijelu programa proglašenja najsportaša predstavile su se lanice Ženske pjevake skupine KUU-a “Seljaka sloga” u pratnji tamburaša, uz solo izvedbu Luke Topolnjaka.




28. veljae 2014. RUKOMET

PRVA HRL muški

Bez pola ekipe i bez bodova na gostovanju, slijedi derbi kod kue Samo su desetorica igraa RK-a Prelog protekli vikend krenuli na gostovanje momadi Splita, u sklopu 16. kola 1. Hrvatske rukometne lige. Dakako, to se odrazilo na konanom rezultatu, + 10 za domaina, rezultatom 36:25. Spliani su s razlogom i prije utakmice slovili kao favoriti, no s oprezom krenuli u susret protiv Preložana koji su dokazali svoju kvalitetu tijekom sezone. Nažalost, svoje pravo lice nisu u mogunosti pokazati u svakom kolu, što zbog ozljeda ili pak studentskih i poslovnih obaveza pojedinih igraa. Svi Preložani koji su krenuli na put u Split dali su svoj maksimum, no to nije bilo dovoljno protiv kvalitetne domae momadi. Od poetka utakmice Prelog je pružio solidan otpor, u 18. minuti je 11:8 za Spliane, koji su tada pokazali da se tek uigravaju, nizaju pogodak za pogotkom, do poluvremena koje završava 16:9 u njihovu korist. U drugom poluvremenu održavaju prednost iz prvog dijela, a u 45. minuti zbog ozljede Bergovca trener Hozjak u igru uvodi golmana Žeželja, koji je u ovoj utakmici zbog nedostatka igraa bio u funkciji igraa na desnom krilu. Na kraju je konanih 11 razlike realan rezultat po desetkovani Prelog. U proteklih šest dana u klubu su naporno radili kako bi sanirali ozljede kljunih igraa i što spremnije doekali sutrašnji dvoboj 17. kola. Na parket školske sportske dvorane u Prelogu dolazi susjed na tablici, etvrta na tablici ekipa lige, RK Županja. Zahvaljujui povoljnim ishodima ostalih dvoboja, meimurski prvoligaš je i dalje ostao na visokom 5. mjestu tablice, te e utakmica u subotu od 19 sati biti presudna za nastavak sezone. (mg)

DRUGA HRL Sjever za žene

Pobjedom “Zrinski” zadržao vodeu poziciju Rukometašice akovekog kluba “Zrinski” novom su pobjedom u derbiju 11. drugoligaškog kola zadržale vodeu poziciju u prvenstvu. Jesenske prvakinje svladale su trei sastav lige, koprivniku Podravku Lino, 36:32. Domae su od poetka dvoboja slovile, ali i igrale kao favoriti, pa su ve na poluvremenu napravile osjetnu razliku rezultatom 19:12, a do kraja je samo zadržavale za deseto slavlje u prvenstvu. Najbolje u redovima akovanki bile su Paula Posavec s 11 i Nikolina Zadravec sa 7 golova. Zrinskice su tako preskoile ve drugu zapreku u isto toliko odigranih prvenstvenih utakmica ove godine. U prvom proljetnom kolu na gostovanju protiv Bjelovara odigrale su 29:29 i uzele bod, a Podravku zasluženo i dobile. akovanke su prezimile na prvom, Bjelovaranke na drugom mjestu, dok je Podravka Lino tik do njh, pa e se vrlo vjerojatno meu tim sastavima tražiti ime prvaka pri kraju sezone. U 11 odraenih drugoligaških kola, ŽRK Zrinski sada ima deset upisanih pobjeda i jedan remi, što im je donijelo 21 bod, dok drugi Bjelovar ima 19. Naredno 12. kolo pak e ponovno biti neizvjesno, ovaj put akovanke kreu u goste uvijek neugodnoj ekipi akova. Radi se o 3. sastavu lige, no kako su akoveke rukometašice i nakon dva derbija ostale nesavladiv protivnik, tome se nadaju i nakon subotnjeg gostovanja u akovu.

ODBOJKA CENTROMETAL u Top-4 hrvatske odbojkaške ekipe

Unato porazu, osigurano doigravanje za prvaka Dva kola prije kraja regularnog dijela prvenstva u I. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi, OK Meimurje Centrometal sada je i matematiki potvrdio ulazak u top 4 hrvatske odbojkaške momadi. Sigurno bi povijesni rezultat po reansku momad bio tim slai da je u subotu izborena pobjeda, no nakon odline predstave protiv Murse iz Osijeka u Atonu, nisu prošli na gostovanju kod zagrebake Mladosti. Domain, inae institucija hrvatske odbojke koja je poljuljana besparicom proteklih godina, u konanici je slavio s maksimalnih 3:0 u setovima. Meimurci su dobro krenuli u susret, poveli 5:3, domain ih sustiže ve kod 6:5, da bi prvo izjednaenje na utakmici bilo kod 7:7. Nakon toga sve je krenulo nizvodno za Centrometal, pogreškama na mreži i u obrani, ubrzo na semaforu imaju šest poena zaostatka. Trener Jadranko Kiri u igru u tom trenutku uvodi Vabeca i Novaka, no Zagrepani se ne daju smesti, set završava 25:15. Kako su završili prvi, tako Mladostaši zapoinju drugi set, bez grešaka i

prije zaboraviti, rekao je nakon susreta trener Kiri.

Povijesni uspjeh meimurske odbojke

sa sigurnom realizacijom. Ve na prvom odmoru imaju +5 kod 8:3, a nakon toga u svim segmentima igre deklasirali su meimursku momad za nevjerojatnih 25:9. U treem setu u igru se vraa poetna postava Meimurje Centrometala koja ponavlja poetak prvog seta i vodstvo, no i ponovni pad, uz nekoliko

poetnikih pogrešaka. Mladost slavi 25:17 i s konanih 3:0. - Kao da smo se potrošili prošli vikend protiv Murse, te u ovoj utakmici nije bilo onog potrebnog žara. Baš nitko od mojih igraa nije imao svoj dan, a Mladost je odigrala koliko je bilo potrebno. Najbolje ovu utakmicu što

No, iako su u subotu poraženi u Zagrebu, nedjelja je po Meimurce donijela dobre vijesti. Njihov izravni konkurent za etvrto mjesto, momad Murse iz Osijeka, tada je, naime, poražen od Rovinja 3:2, ime je Centrometal dva kola prije kraja regularnog dijela lige osigurao 6 bodova prednosti pred Osjeanima i za 13 bolju set razliku, što znai kako ih ne može svrgnuti s trenutne 4. pozicije. Nakon osvojena dva šesta mjesta, ovo je najbolji plasman u povijesti kluba. U narednoj sezoni to nosi i poziciju nositelja u Kupu Hrvatske sve do Final Foura. U preostala dva kola OK Meimurje Centrometal prvo kod kue u subotu od 16.30 sati doekuje prvaka Mladost iz Kaštela, a nakon toga ide najslabijem protivniku Sisku. Doigravanje kree u nedjelju 16. ožujka kad doekuju Mursu u Nedelišu.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

KOŠARAKAŠKI VIKEND VODI

Porazi akovekih drugoligaša etiri kola prije toliko išekivanog kraja prvenstva akoveki su drugoligaši doživjeli nove poraze, oekivane. akovec je kod kue ugostio Graiara iz Ludbrega, vjerojatnoga prvaka i sljedeega sudionika kvaliikacija za Prvu ligu. Više nego solidan otpor pružili su košarkaši akovca, održavali ne preveliki minus tijekom cijele utakmice, iako su igrali bez ponajboljeg igraa Kolovrata. U redovima domaina dobar nastup Pustia i Stjepana Kranjeca, a u redovima gostiju najbolji - naši meimurski deki Prprovi i Mario Novak Stariji Medo. Meimurje je gostovalo kod doprvaka Podravca u Virju i takoer pružilo dobar otpor, ali tek nakon prvih desetak minuta. Naime, domain je “na huru “ napravio poprilinu razliku u koševima, a onda rutinski održavao steenu

prednost. U ekipi Meimurja standardno dobar trio Marek-Krajai-Jambrovi, no ruku su im pružili juniori Svaty i Paan angažiranom igrom i željom za dokazivanjem. U sljedeem kolu akovec ne mora igrati protiv Rudara iz Murskog Središa, utakmicu su “pobijedili” s 20:0, a Meimurje kod kue igra protiv jakog i visokog Bjelovara, tu utakmicu bi baš vrijedilo pogledati. (bh)

KADETSKA LIGA

C LIGA KSMŽ

Poelo razigravanje

Neraspoloženi D. Kraljevec

U ligi za 16-godišnjake zapoelo je razigravanje za prvaka, te za plasmane. U borbi za prvaka legitimna su dva kandidata - varaždinska Vindija i akoveko Meimurje. Donji Kraljevec je dvjema utakmicama ispitao snagu oba protivnika, izgubio od oba, od varaždinaca tijesno, a od Meimurja lako. (bh) Donji Kraljevec - Vindija 34:40

Ivanica - Vindija 61:68 Rudar Cimper - Radnik 0:20 akovec - Graar 68:83 (15:18, 20:27, 21:20, 12:18)

U utakmici 15. kola najniže lige Donji Kraljevec je gostovao u Nedelišu i uspio upisati 44 postignuta koša, u drugoj etvrtini samo 7! U preostalim susretima Prelog je neoekivano izgubio u Ludbregu od druge ekipe Graiara, a u donjomeimurskom derbiju pobjedu je zasluženo uzeo Dubravan. (bh) Mladost Ivanovec - Graar II 88:83 (24:20, 23:27, 17:25, 24:11)

Lepoglava - Vindija 47:80

MLADOST IVANOVEC: Terek M. 24, Terek D. 27, Mihoci 4, Bjelobrk 2, Drk 19, Vuruši 6, Hajdinjak 6. Trener Vehtersbah M. Lepoglava - Meimurje Globetka 61:68 (7:18, 22:19, 12:18, 20:13)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 2, Srpak 2, Švenda 6, Šupljika 9, Mikec 14 MEIMURJE: Žini 5, Bogdani 14, Herman 4, Beriša 9, Vojkovi 28, Blažeka 9, anadi 4

TABLICA 1. Vindija

5

5 0

10/+106

2. Meimurje

5

4 1

9/+110

3. Lepoglava

5

1 4

6/-69

4. D. Kraljevec

5

0 5

5/-148

1. Graar 2. Podravac 3. Bjelovar 4. ME IMURJE 5. Vindija 6. Petar Zrinski 7. Mladost ( ) 8. Radnik 9. Ivanica 10. AKOVEC 11. Koprivnica 12. RUDAR /-3

MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 2, Vugrinec 16, Golubi A. 16, Levai 13, Zaspan 9, Vuruši 10, Radek 2. Trener Šopar S.

Graar II - Prelog 93:86 (26:12, 26:22, 18:21, 23:31) PRELOG: Ciglar D. 3, Novosel 14, Poljak 3, Jankovi 5, Zrna 20, Poredoš 14, Blažona 4, Šari 13, Kanižaj 10.

18 18 18 18 17 17 18 18 18 18 18 18

17 16 12 11 12 11 9 7 5 3 3 1

1 2 6 7 5 6 9 11 13 15 15 15

35/+502 34/+370 30/+159 29/+157 29/+150 28/+190 27/-8 25/-178 23/-116 21/-250 21/-329 14/-627

Podravac - Meimurje 95:84(28:16, 25:25, 20:17, 22:26) MEIMURJE: Gašpari 2, Svaty 9, Novak 20, Krajai 19, Posavec 3, Jambrovi 20, Paan 11. Trener Novak S.

AKOVEC: Goleš 7, Pusti 16, Valkaj 4, Kranjec S. 13, Keresteš 8, Prošev 7, Novak 7, Drk 6. Trener Kovai B.

DONJI KRALJEVEC: Srpak 4, Švenda 19, Sinkovi 6, Šupljika 5

Donji Kraljevec - Meimurje 34:73

TABLICA

A 2 LIGA SJEVER Meimurje - Bjelovar, subota 1. ožujka u 17.30 sati, IOŠ akovec C LIGA KSMŽ Meimurje Globetka - Kotoriba, subota 1. ožujka u 15.30, IOŠ akovec Dubravan - Nedeliše, subota 1. ožujka u 17 sati, OŠ D. Dubrava D. Kraljevec - Graiar II, nedjelja 2. ožujka u 17 sati, OŠ D. Kraljevec Mladost Ivanovec - Lepoglava, nedjelja 2. ožujka u 16.30 sati, II OŠ akovec JUNIORSKA LIGA Dubravan - D. Kraljevec, subota 1. ožujka u 15 sati KADETSKA LIGA Rudar Cimper- Graiar, srijeda 5. ožujka u 19.30 sati akovec - Rudar Cimper, nedjelja 2. ožujka u 14.30 sati, II OŠ akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Meimurje 14 od 14!

Petar Zrinski - Mladost 86:68 Bjelovar - Koprivnica 130:90

TABLICA

Regularni, odnosno prvi dio natjecanja košarkaši Meimurja roeni 1996. i mlai završili su sa stopostotnim uinkom - iz 14 utakmica ostvarili su 14 sjajnih pobjeda. Preostaje im da nastave s tako dobrim igrama i u razigravanju, te na regiji. (bh)

Donji Kraljevec - Rudar Cimper 39:48 DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Mesari 8, Ivanovi J. 26, Ruži 1 RUDAR CIMPER: Peri 13, Bilas 10, Novak 16, Klujber 7, Vrbani 2

Graar - Meimurje 66:136

1. Meimurje Globetka

15 15 0

30/+317

2. Prelog

16 8

8

24/-11

3. Dubravan

14 9

5

23/+55

4. Nedeliše

15 8

7

23/+54

akovec - Prelog 45:48

5. Mladost Ivanovec

14 9

5

23/+53

6. Lepoglava

15 8

7

23/+39

7. Graar II

15 6

9

21/-58

8. Donji Kraljevec

15 4

11

19/-149

AKOVEC: Bogdan 6, Markulija 12, Bulat 7, Kranjec 4, Keresteš 15 PRELOG: Podravec 3, Filipi 10, Hoblaj 4, Vargek 5, Žvorc 1, Soka 19, Mlinari 2, Švenda 4

9. Kotoriba

15 0

15

15/-300

Nedeliše - Donji Kraljevec 79:44 (24:12, 24:7, 13:13, 18:12) NEDELIŠ E: Gospoi 18, Golik 25, Marciuš 7, Šegovi I. 5, Ganzer 7, Sudec 2, Posedi 10, Petran 5. Trener Hajdinjak M. DONJI KRALJEVEC: Švenda 3, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 17, Ruži 2, Švenda 9, Štefan D. 2, Štefan J. 3. Trener Mesari M. Kotoriba - Dubravan 62:73 (22:16, 11:18, 14:20, 15:19) KOTORIBA: Borovi 18, Habuš 8, Zvošec 12, Fuš 7, Munka 8, Selianec 9. Trener Ujlaki R. DUBRAVAN: Varga 21, Rai 5, Blažeka 22, Ribi 9, Rusak 4, Meimurec 12.

MEIMURJE: Gašpari D. 24, Svaty 18, Gašpari V. 16, Jambrovi 28, Paan 24, Glumac 8, ibari 18

Rudar Cimper - akovec 62:42 RUDAR CIMPER: Peri 9, Antolovi 4, Bilas 11, Novak 30, Nerer 2, Grubi 2, Roši 2, Peras 2 AKOVEC: Keresteš 12, Kranjec 18, Barani 9, Barlovi 3

Prelog - Graar 49:87 PRELOG: Filipi 2, Žvorc 2, Vargek 13, Žvorc 5, Soka 13, Skok 5, Šilac 2, Švenda 5

Meimurje - Ivanica 105:37 MEIMURJE: Svaty 13, Vojkovi 9, Gašpari 33, Guld 3, ibari 8, Posavec 2, Jambrovi 21, Paan 16

TABLICA 1. Meimurje 2. Graar 3. Dubravan 4. akovec 5. Ivanica 6. D. Kraljevec 7. Rudar 8. Prelog

14 13 13 14 14 13 13 14

14 9 8 6 5 6 5 1

0 4 5 8 9 7 8 13

28/+960 22/+170 21/-5 20/-35 19/-153 19/-204 18/-225 15/-507




28. veljae 2014. NOGOMET III. HNL - SJEVER

Za vikend se nastavlja prvenstvena sezona S prvim danom ožujka nastavlja se natjecanje u 3. HNL Sjever, te kree odluujui dio prvenstva za 14 nogometnih momadi. Nakon više od tri mjeseca stanke od službenih utakmica, u subotu e od 14 sati na travnjake diljem sjeverne regije istrati sedam meimurskih predstavnika. Parovi 16. kola, subota, 1.3., 14 sati: Nedeliše-Koprivnica; 15 h: Virovitica – Mladost (Ždralovi), Rudar (Mursko Središe) – Podravina (Ludbreg), Mladost (Prelog) – Graniar (Kotoriba), Varaždin – Meimurje (akovec), akovec – Croatia (Grabrovica), Slatina – Polet (Sv. Martin na Muri) i Bjelovar – Podravac (Virje).

Novi sustav natjecanja u sezoni 2014./2015. Tek nekoliko dana prije nastavka sezone u 3. HNL Sjever, u Koprivnici je održan plenum klubova kojem se odazvalo 11 predstavnika. Dopredsjednik HNS-a Ante Vuemilovi upoznao je nazone s novim sustavima natjecanja u sezoni 2014./2015. I.

NK NEDELIŠE Nogometaši Nedeliša i Koprivnice dobili su ast da od 14 sati, jedan sat ranije od ostalih momadi, otvore proljetni dio prvenstva. Prema situaciji na tablici, 5. Koprivnica je avorit na papiru, no upravo takve dvoboje Nedelišanci naješe i dobivaju. U prijelaznom roku meimurska momad dovela je tri igraa – Sakaa, Batariloa i Hanca, te odigrala nekoliko pripremnih utakmica. Iznenaenje je svakako bio poraz od Slakovca s 3:0, te od Omladinca Novo Se-

TABLICA 1 Meimurje 2 Croaa Grabrovnica 3 Podravina 4 Mladost Ždralovi 5 Bjelovar 6 Koprivnica 7 Virovica 8 Podravac 9 Varaždin (-1) 10Polet Sve Marn 11 Rudar M. Središe 12 Slana 13 Graniar 14 Nedeliše 15 Mladost Prelog (-1) 16 akovec

10 9 9 8 7 8 7 7 5 4 4 5 4 4 3 0

3 4 3 4 7 4 3 1 4 6 5 1 2 2 1 2

2 2 3 3 1 3 5 7 6 5 6 9 9 9 11 13

+34 +16 +28 +32 +25 +23 -2 -3 +3 -4 -6 -10 -12 -19 -25 -80

33 31 30 28 28 28 24 22 18 18 17 16 14 14 9 2

HNL tako e brojiti 10 klubova, II. HNL 12 klubova, a ormirat e se tri skupine 3. HNL (Istok, Središte, Jug), koje e brojiti do 18 klubova. Za našu regiju to znai kako e III. HNL Istok okupljati po sedam klubova iz sadašnjih središta Osijek i Koprivnica, uz prikljuenje drugog sastava prvoligaša Osijeka i drugoligaša Cibalie, što e initi ukupno 16 momadi. Rang niže od III. HNL ormirat e se u Središtu Koprivnica dvije Meužupanijske nogometne lige i to: grupa Varaždin-akovec te grupa Bjelovar-KoprivnicaVirovitica. (mg)

lo Rok 2:1, no uz još dvije pobjede pred nastavak prvenstva, a deklasirali su Slogu 7:1.

NK AKOVEC Iz redova akoveke momadi nema inormacija od samog poeta sezone, u meuvremenu je došlo do promjene vodstva, no nikakvih izmjena u komunikaciji s medijima ili savezom. Obavijesti o odigranim utakmicama nije bilo i to nakon što je ekipa prezimila na posljednjem mjestu lige s tek dva boda, a u posljednjim odgranim kolima jedva sa-

NK MEIMURJE AKOVEC

Možemo igrati Drugu HNL PIŠE: MATEJA GOŠIEJ

Jesenski prvak meu treeligašima, NK Meimurje, iza sebe ima uspješno odraene pripreme, u kojima su odigrali veinu dogovorenih utakmica, ostali bez tek jednog kljunog igraa Menzila, no i doveli tri pojaanja – Hernandeza i brau Korenika. U takozvanoj generalki pred nastavak sezone ugostili su drugoligaša Zelinu, u dvoboju koji je završio bez pogodaka, 0:0. - Sastav nije bitno promijenjen naspram protekloj sezoni, dapae, ve dvije godine vei dio igraa igra zajedno, meusobno se poznajemo i imamo uigranu mladu i domau ekipu, što je od velike važnosti. Što se tie priprema, mislim da smo ih dobro odradili, stan-

kupila dovoljno igraa za odigravanje susreta. Je li se što promijenilo, saznat emo u subotu od 15 sati kada akovec doekuje Croatiju.

NK RUDAR MURSKO SREDIŠE Dobre pripreme iza sebe imaju nogometaši iz Murskog Središa. Odradili su sve planirano, ukljuujui treninge i prijateljske utakmice, unato vremenskim uvjetima. U Rudaru su stoga uvjereni kako 11. mjesto nije realni pokazatelj njihovih mogunosti, te ciljaju na

Gordan Golik, svojedobno igra Varteksa, najvee je ime u momadi Meimurja

ka je donijela solidno vrijeme bez puno snijega, no ono što je najvažnije kroz ovo vrijeme iskristalizirali smo prvi sastav i spremni smo za nastavak sezone, objasnio je kapetan NK-a Meimurje Gordan Golik. Može li ekipa obraniti jesensku titulu? - Momad je spremna ostati na prvom mjestu III.

sredinu tablice, a možda i sam vrh, jer imaju povoljan raspored utakmica. Proljee otvaraju protiv ludbreške Podravine koju ugošu na svom travnjaku. Iako se radi o kvalitetnoj ekipi, ponajboljoj u ligi, nadaju se kako e uz podršku navijaa uzeti tri vrijedna boda.

NK POLET SV. MARTIN NA MURI Ekipa iz Sv. Martina u pripremnom je periodu odigrala pet utakmica, u kojima su dobili Beltince, Varaždin, Mladost Ivanovec i Natu iz Lendave, a

HNL Sjever, to nam je trenutno jedini cilj. Iako znamo da nas eka dugi drugi dio sezone i da e biti velike borbe za to željeno prvo mjesto, težimo tome da izborimo kvalifikacije i borimo se za II. HNL. Ova ekipa to može ostvatiti, a nakon toga i igrati rang više za koji se borimo, dodaje Golik.

izgubili od Podravine Ludbreg. Uz postojei kadar prvoj momadi prikljueni su perspektivni juniori, nitko od igraa nije napustio naš klub, a u klub se vratio A. Begovi, a iz Slovenije se prikljuio igra NK Hotize, urin. U prvom proljetnom kolu gostuju u Slatini, a radi se o derbiju donjeg dijela tablice, Polet je 10., a Slatina 12.

NK MLADOST PRELOG; NK GRANIAR KOTORIBA Ove e dvije momadi u Draškovcu odigrati meimurski derbi na sa-

* Proljetni dio otvarate protiv vašeg bivšeg kluba iz Varaždina. - Varaždinsku ekipu smatram najškolovanijom u ligi, pa su izuzetno težak protivnik, no njihov problem problem je što igraju na više ronta, s mladim kadrom u drugim sekcijama. Iako su nešto neiskusniji od nas nikako ih ne idemo na Varteks podcijeniti, oekujem dobru utakmicu i nadam se osvajanju sva tri boda. Od moje bivše ekipe tamo nije puno ostalo, smatram kako mi je klub dosta pružio u mojoj karijeri, sada je situacija nešto drugaija i nema mjesta emocijama u subotu, rekao je za kraj meimurski kapetan. Trener Damir Biškup na svom popisu ima igrae: vratari – Šaari, Farkaš i Rami, obrambeni – Dodlek, Kuzmi, Petak, Novko, Pintari i Jambrovi, veznjake – Vukovi, Golik, Puclin, Hernandez, Vabec, Hrustek, S. Korenika, te napadae – Skoliber, Vuk, Kokot i A. Korenika.

mom otvaranju drugog djela sezone. U njihovom posljednjem meusobnom srazu odigrali su bez pobjednika 1:1, no naknadno su za “zelenim stolom” nogometaši Graniara dobili utakmicu, zbog administrativnih poteškoša u preloškoj ekipi. Ekipe su susjedi na tablici, Graniar je 13. s 14 bodova, a Preložani pretposljednji 15. s 9 bodova. Spomenimo kako su se mladostaši od ove godine pojaali za dva nova imena, stigli su Ivani i Piljak, dok je novi trener Sudec. (mg)

I. HNL ZA ŽENE - ŽNK TRNAVA GORIAN

NŠ MEIMURJE

Kupom kree proljetni dio sezone

Osnivanje mlade ekipe nogometašica

Kada je sport u pitanju, muški nogomet bez premca uvijek je u prvom planu. Samim time potpuno nezasluženo ženski nogomet pada na drugo mjesto, iako imamo jesenske prvakinje II. HNL Ženski nogometni klub Katarina Zrinski akovec I lanice I. HNL ŽNK Trnava iz Goriana, dok je u muškm djelu najviši rang natjecanja III. HNL. Meimurske prvoligašice iz Goriana zahvaljujui rezultatima tokom priprema posjetio je Zorislav Srebri, direktor svih reprezetnacija HNS-a, te tom prilikom estitao malom klubu na velikim rezultatima. - Ovdje se sustavno radi iz sezone u sezonu, danas okuplja-

ju i mlau sekciju, što se vidi po uspješnosti. Meimurje i ova regija openito trebaju nogometnog prvoligaša, svojom brojnošu I marljivošu to zaslužuju, dodao je Srebri. Nogometašice Goriana Srebri je posjetio prilikom odigravanja meunarodne pripremne utakmice protiv slovenskih prvakinja i sudionica Lige za prvakinja, Pomurja iz Beltinci. Osnažena Trnava s nekoliko pojaanja pristiglih u zimskom prijelznom roku - Lonarek, Cicijelj, Klari, Frani i Korpar, nije imala puno prilika protiv iskusne slovenske ekipe. Goše su na kraju slavile s 6:0. Nakon toga

odraeni su treninzi u Donem Vidovcu i Donjoj Dubravi, ali i s 3:3 odigran dvoboj protiv kadeta NK Graniara Kotoriba. A ve se razmišlja o nastavku sezone. Prvenstvo nee krenuti prema ranije odreenom rasporedu 1. ožujka, ve dva tjedna kasnije, zbog obaveza reprezentacija, kada ekipa putuje Agramu u Zagreb. Više nema rijei tek o opstanku, ve se nadaju prolasku u top 5 hrvatskih ekipa. No prvu službenu utakmicu godine igraju tjedan dana ranije, u sklopu regionalnog kupa protiv ŽNK Katarina Zrinski akovec na terenu u Mihovljanu, 8. ožujka.

Nema pobune meu prvoligašima Iako su neki mediji tokom tjedna objavili vijest kako prvoligašice zbog loše financijske situacije i bez pomoi HNS-a ne žele nastaviti sezonu, iz ŽNK Trnava potvrdili su kako su te inormacije netone. - Sve je bilo krivo prezentirano, nema nikakve pobune i nisu financije toliki problem, al svakako jesu jedan od problema, uz loš rad komisije za ženski nogomet i udruženje prvoligaša. Plan je bio nastaviti natjecanje, bez dileme, a juerašnjim sastankom s elništvom HNS-a to je samo potvreno, rekao je Ivan Vlahek, predsjednik ŽNK-a Trnava Gorian. (mg)

Nogomet se temelji na njegovu bavljenju na najširoj osnovi, kojeg svuda igraju muškarci i žene, djeaci i djevojice. A iako je sport broj 1 u Europi, mnogo više je zastupljen kod djeaka nego kod djevojica. Stoga projektom Meimurske lepe puce, Nogometna škola Meimurje akovec želi u organizirani program treniranja ukljuiti i djevojice, bez obzira na talent, vještinu, razinu znanja o nogometu i slino. Cilj je unapreenje kvalitete i omasovljenje ženskog nogometa u Meimurskoj županiji. Nogometna škola planira u redovan proces treninga ukljuiti djevojice roene od 1999.

pa do 2003. godine. Djevojice bi trenirale po zasebnom programu, odvojeno od djeaka dva puta tjedno i s ambicijama da se ve ovog proljea ukljue u natjecanje mlaih pionira, tonije uzrast za djeake roene do 2001. godine, pod ingerencijom Meimurskog nogometnog saveza. Djevojice 2004. godište i mlae bit e prikljuene radu s djeacima 2005 godišta. Prvo okupljanje nove ekipe sastavljene iskljuivo od djevojica održat e se u subotu, 1. ožujka u 10 sati na stadionu Mladosti u akovcu. Pozvane su sve nogometašice da pokažu što znaju.




28. veljae 2014. TENIS

Ema Mikuli u Bronu u etvrtfinalu Ema Mikuli, nakon što je zalijeila ozljedu, vratila se na ITF Tour, ovaj put na turnir najmanje kategorije vrijednom 10.000 $ koji se igra u Bronu. U 1. kolu kao 5. no-

siteljica svladala je Talijanku Alice Savoretti s 2:0 setovima, a isto joj pošlo za rukom i u 2. gdje je bila bolja od Francuskinje Audrey Albie. U petak igra etvrtfinale.

Nika Šari do polufinala turnira posljednjeg turnira ciklusa “Zagi kup”

U Zagrebu je odigran turnir u organizaciji Teniskog Kluba Zagi i trei iz ciklusa pod nazivom “Dvoranski Zagi kup” za djevojice i djeake do 12 godina. Turnir se igra u SC Šestica, a podloga je tepih. Od mladih tenisaa TK Franjo Punec nastupili su: Vinko Brki, Teodor Zlatar, Antonia Ruži i Nika Šari. Najbolji rezultat ostvarila je Nika plasiravši se u polufinale koje je izgubila bez veeg otpora od pobjednice vrlo raspoložene na ovom turniru, Sare Zalukar 61 60. I dok je ovaj me uvjerljivo izgubila,

Nika je briljirala u prethodna tri kola. Natašu Crnolatac „provozala je na biciklu“ 60 60 (1. kolo), odlinu Taru Matijaševi Taru 61 62 (2. kolo), te u veoma dobrom i neizvjesnom etvrfinalnom meu punom preokreta, 4. nositeljicu Loru Kralj Loru 76(4) 64. Druga akoveka predstavnica Antonia Ruži stigla je do etvrfinala redom pobjedivši Varaždinke Ivanjek Klaru 62 61, te veoma dobru Hrašanec Laru 67(5) 62 62, a nakon toga izgubila od kasnije pobjednice odline Zalukar Sare 63 60. Vinko je prošao prvo kolo dobivši Šodan Ivana 61 61, no u 2. je od njega bio bolji 5. nositelj Ili Jovan. Teodor se plasirao u etvrfinale pobjedivši u prvom kolu Samac Tina 61 61, u drugom Škreb Doriana 62 64, da bi u etvrfinalu od njega bio bolji Ban Ivan Karlo 61 62 nakon pomalo udnog mea sa mnogo nesportskog ponašanja od strane Bana, što je uistinu šteta obzirom na njegove sportske kvalitete.

Bruno Babi do finala u Ogulinu Pobjedama protiv Franje Krapeca (TK Zagi) 62 63, Dragana Grahovca (HTK Zagreb) i polufinalu protiv prvog nositelja Matka Varge (TK Feniks)

46 61 61 Bruno se plasirao u finale turnira. U finalnom susretu bolji od njega bio je igra iz Crne Gore Cungu Rrezart rezultatom 36 64 62.

Polufinale za Leonardu Horvat na Zagi kupu Vrlo dobar rezultat ostvarila je etrnaestogodišnja igraica Puneca Leonarda Horvat. Na Dvoranskom Zagi kupu za djeake i djevojke do 14 godina Leonarda je izborila plasman u polufinale turnira gdje je zaustavljena od prve nositeljice

na turniru Varaždinke Doris Ptiek rezultatom 63 64. Do polufinala je stigla pobjedama protiv Lucije Fajs (TK Olimpija) 26 63 62, Petre Vraevi (TK I Team) 60 61 i u etvrtfinalu protiv Leonarde Bagari (TK I Team) 65, predaja Bagari.

STOLNI TENIS SUPERLIGA za žene

Hodošan bez bodova u Varaždinu PIŠE: MATEJA GOŠIEJ Nakon što su igraice STK-a Hodošan iznenadile Varaždinke u prvom dijelu prvenstva pobjedom na domaem terenu, susjede su im uzvratile ve u prvom meusobnom dvoboju. U 15. kolu Superlige u dvorani na varaždinskom Srednjoškolcu, slavile su domae rezultatom 4:3 te se time revanširale svojim protivnicama. Ipak, pobjednika je odluila tek sedma partija dana, u kojoj je Bojana Poljak s 4:3 bila bolja od Ane Švarc. Hodošananke su povele 1:0 odlinim otvaranjem susreta meimurske Kineskinje To So, a osim Mihaele Brodar u prvom, dobila je i seniorsku reprezentativu Petru Petek u šestom meu, za poravnanje 3:3. Treu pobjedu za svoju je ekipu upisala Paula Markati protiv mlade Brodar, a bolja od nje bila je ipak nešto iskusnija Poljak. Paula Markati i To So po uinku su 6. par prvenstva, no Poljak i Petek s 3:1 oduzele su im mogunost poravnanja i mogueg slavlja Hodošana u dvoboju.

PRVA Hrvatska liga istok - muški

Paula Markati dobila je jedan me protiv Varaždinki, ali to nije bilo dovoljno U 16. kolu Superlige Hodošan e doekati Crikvenicu, protiv koje domae ne bi trebale imati prevelikih problema, jer se radi o sastavu koji je zasad jedini sigurni putnik u rang niže.

Rezultati Varaždin - Hodošan 4:3 (Brodar - To So 0:3 /5:11, 3:11, 2:11/, Poljak - Markati 3:0 /11:8, 11:9, 11:7/, Petek - Švarc 3:0 /11:2, 11:6, 11:4/, Petek/poljak - Markati/To So 3:1 /8:11, 11:8,

PRVA Hrvatska liga istok - žene Rezultati 9. kola: Mošenica - Lokomotiva 1:4, Koprivnica - Šenkovec 1:4, Bjelovar 2 - Požega 4:0, Koprivnica - Mihovljan 0:4, MGK Drava - Požega 4:1. Parovi 10. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Lokomotiva - MGK Drava, Požega - Koprivnica, Mihovljan - Mošenica; u 17 sati: Lokomotiva - Bjelovar 2, Šenkovec - Mošenica.

Rezultati 9. kola: STARR (VŽ) - Šenkovec 0:4, Igea Željezniar (VŽ) - Mihovljan 4:0, Podravka 2 (KC) - Obrtnika kola-Brod (S. Brod) 1:4, MSTC akovec - Graniar (S. Brod) 2:4, Igea Željezniar - Šenkovec 4:0, STARR - Mihovljan 1:4, MSTC akovec - Obrtnika škola-Brod 0:4, Podravka 2 - Graniar 1:4, Mladost Petrinja i Vukovar ‘91 – slobodni

TABLICA 1. Obrtnika škola 13 12 1

51:21 25

2. Igea Željezniar

13 11 2

48:20 24

3. MSTC akovec

14 7

7

36:41 21

4. Vukovar ‘91

12 8

4

41:27 20

5. STARR

13 7

6

34:30 20

6. Mihovljan

14 6

8

38:40 20

7. Graniar

13 5

8

33:38 18

8. Šenkovec

14 4

10 26:47 18

9. Podravka 2

14 3

11 28:49 17

10. Mladost

12 3

9

20:42 15

TABLICA 1. HASTK Mladost

15 14 1

2. Dr asl

14 13 1

59:13 29 55:18 27

3. Varaždin

15 11 4

48:38 26

4. Bjelovar

14 9

5

44:33 23

5. TIS

15 7

8

39:39 22

6. Hodošan

15 6

9

44:45 21

5. Bjelovar 2

11 3

8

21:36 14

7. Mladost Petrinja

15 6

9

36:51 21

6. Koprivnica

10 3

7

18:33 13

8. Pula

15 4

11 29:53 19

7. Mošenica

9

7

16:31 11

8. Požega

10 0

10 5:40

9. Podravka 2

14 3

11 28:49 17

10. Mladost

12 3

9

9. Vodovod

15 3

12 27:54 18

10. Crikvenica

15 1

14 22:59 16

11:5, 11:4/, Brodar - Markati 0:3 /6:11, 8:11, 5:11/, Petek - To So 0:3 /4:11, 5:11, 7:11/, Poljak - Švarc 3:1 /11:7, 11:9, 7:11, 11:6/), Mladost Petrinja - TIS 0:4, Crikvenica - Dr. asl 1:4, Pula Bjelovar 2:4, Vodovod - HASTK Mladost 0:4. Parovi 16. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Dr. asl - Mladost Petrinja; u 17 sati: TIS - Vodovod, Pula - HASTK Mladost, Bjelovar - Varaždin; nedjelja 9. ožujka u 11 sati: Hodošan - Crikvenica.

TABLICA 1. MGK Drava

11 11 0

44:12 22

2. Mihovljan

11 8

40:21 19

3

3. Šenkovec

11 7

4

30:22 18

4. Lokomova

9

2

32:11 16

7

2

10

20:42 15

Parovi 10. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Graniar - Igea Željezniar, Obrtnika škola-Brod STARR, Šenkovec - Vukovar ‘91, Mladost Petrinja - MSTC akovec; u 17 sati: Obrtnika škola-Brod - Igea Željezniar, Graniar - STARR, Mihovljan - Vukovar ‘91, Mladost Petrinja - Podravka 2.

STRELIARSTVO TURNIR U VARAŽDINU

3 medalje i 5 državnih rekorda naših streliara Meu 63 natjecatelja iz Slovenije i Hrvatske, 10 sportaša Streliarskog kluba Katarina Zrinski akovec predstavilo se na turniru u Varaždinu, pod organizacijskom palicom Streliarskog kluba Cekin. Na natjecanju se pucalo dva puta na 25 metara i dva puta na 18 metara, a ista se disciplina u Hrvatskoj pucala posljednji puta prije etiri godine. Kako je duplo teža od bilo koje dvoranske, nastupili su samo najspremniji stre-

KUGLANJE

liari, juniori i senori, iskljuivo u olimpijskom, te složenom luku. akovani su i na ovom nadmetanju bili najbrojniji, te pritom osvojili tri medalje i postavili pet novih državnih rekorda. Najmlai sudionik turnira bio je jedanaestogodišnji Ivo Maek koji je postavio dva nova državna rekorda. Prvi u kategoriji juniora na metu od 60 centimetra, a drugi na 2x25 metara u kategoriji djeaka do 12 godina

od 482 kruga i još državni rekord za ukupni turnir. To mu je donjelo 6. mjesto. Juniorka Regina Novak bila je srebrna, dok je meu seniorima Krešimir Štrukelj osvojio još jedno zlatno, no zanimljivija je bila borba za državne rekorde. Tako je na 25 metara Krešimir otpucao odlinih 580 krugova no ipak su mu nedostajala 3 kruga da popravi ak 33 godine stari seniorski rekord Matkovia iz Varaždina. Ipak novi državni se-

niorski rekord Krešimir je uspio postaviti s najboljim ukupnim rezultatom turnira - 1151 krugom. Mihael Štebih ovaj se put morao zadovoljiti broncom, al je pritom postavio dva nova državna rekorda za veterane – na 25 m od 535 krugova i rekord za ukupni rezultat turnira. Ujedno je Boris Ferlin s 503 otpucana kruga na 18 metara ostvario normu i time pravo nastupa na državnom prvenstvu.

SPORTSKI RIBOLOV

DRUGA HKL

ŠRD “Som” Kotoriba

Meimurski derbi pripao Željezniaru

Medalje, pehar i plaketa za viceprvake Hrvatske

16. kolo 2. Hrvatske kuglake lige donijelo je meimurski dvoboj momadi KK Dubrava iz Donje Dubrave i akovekog KK Željezniar. Kako se radilo o utakmici izmeu posljednjeg sastava lige (12. Dubravan) i momadi koja drži konstantu u samom drugologaškom vrhu (3. Željezniar), avorit je bio jasan. akovani su prednost na papiru samo potvrdili odlinim danom u koprivnikoj kuglani i pomeli

svog protivnika s visokih 7:1. U setovima je bilo 15:9, a u unjevima su akovani bili u plusu za 187, 3301:3114. Za Dubravan su igrali: Miser, Štefi, Fabi, Šimuni, Cenko, J. ižmešija ml. i J. ižmešija st., a za Željo: Turk, Graši, Žnidari, Z. Jagi, S. Jagi, Mikac, B. Košak i D. Košak. U 17. kolu Dubravan doekuje Zanatliju iz Siska, a Željezniar u derbiju kola vodeu Lepoglavu – subota, 1.3. - 16 h.

U hotelu Podravina u Koprivnici u nedjelju 23. veljae održana je dodjela medalja i pehara za najbolje ribolovne ekipe i pojedince u hrvatskom ribolovu za 2013. godinu. Plasmanom na drugo mjesto u Prvoj hrvatskoj ligi najbolji rezultat meimurskih ekipa od osnivanja hrvatskih liga u ribolovu udicom na plovak i naslov viceprvaka Hrvatske ostvarila je seniorska ekipa ŠRD-a “Som” iz Kotoribe u sastavu Nikola Filipaši, Mihael Horvat, Zoran

ŠRD “Som” iz Kotoribe osvajanjem naslova državnog viceprvaka ostvario je jedan od najveih uspjeha meimurskog sporta

Lipi, Ivica Horvat, Darko Orehovec, Ivica Jakupak i kapetan Drago Filipaši. Najbolje tri seniorske ekipe u Hrvatskoj su bile Rak Rakitje (1. mjesto), Som Kotoriba (2. mjesto) i Bjelka Sunja (3. mjesto). Istog dana ekipi Soma za postignut vrhunski i povijesni rezultat, na skupštini SŠRDMŽ-e dodjeljena je plaketa koju je preuzeo predsjednik Ivica Jakupak. estitke kotoripskim ribiima na velikom uspjehu i promociji Kotoribe i cijelog Meimurja. (al)




28. veljae 2014. KARATE

KK GLOBUS

Karatisti Globusa uspješni na Delta Cupu u Rijeci U jakoj konkurenciji izmeu 420 natjecatelja iz BiH, Slovenije i Hrvatske, na 16. meunarodnom karate turniru Delta Cup u Rijeci, mladi iz Karate kluba Globus akovec uzeli su 8 medalja pod vodstvom trenera Dejana Slukia i Mladena Vizingera. Najuspješ-

niji od akovana u Sportskom Centru 3. Maj na Kantridi bio je Josip Sluki, koji je osvojio zlatnu medalju u kategoriji borbe mlaih uenika do 38 kg. Drugo mjesto I srebrnu medalju uzela je mlaa kadetkinja Elena Kekeš u brobama -45 kg. Globusovci su kui donijeli i pet

KK MALA SUBOTICA

Filip Novak na EP-u Karatisti Male Subotice iz tjedna u tjedan nižu odline sportske rezultate, a za onaj najvei u proteklih sedam dana potrudio se Filip Novak.

Iako je ve i sam plasman na Europsko prvenstvo u Potrugalu bio velik rezultat, Filip je s dvije pobjede prošao prva dva kola natjecanja i ostvario

bronanih odlija. Za njih su zaslužni Nikola Toplianec - cicibani kate, Josip Sluki – mlai uenici kate i uenici borbe -42 kg, Teo Kekeš – uenici kate, Lovro Balent - uenici borbe +46 kg i Lucija Ružaj – juniorke borbe +59 kg. Na ovom vrlo kvalitetnom turniru za mlae

uzrasne kategorije, od 6 do 17 godina, u zahtjevnoj konkurenciji nastupili su i Filip Balent (5. mjesto uenici kate), Kristian Toplianec, Sabina Petkovi, Leda Novak i Lucija Balent, no uz dobre nastupe ovaj je put nedostajalo sportske sree za osvajanje medalja.

svoj najvei uspjeh karijere, te postao najuspješniji hrvatski karatist prvenstva u kategoriji kadeta. U 1. kolu pobijedio je predstavnika Luksemburga 9:0, u 2. Cipranina s 3:2, dok ga je u 3. kolu zaustavio karatist Engleske rezultatom 4:2. Ostali predstavnici kluba iz Male Subotice nastupili su

na kupu Mladosti u IvaniGradu, te uzeli etiri medalje. Zlato su osvojile Maria Murkovi kod kadetkinja do 50 kg i Antonia Ruži u konkurenciji uenica -32 kg. Srebro pak je pripalo Mihaelu Sircu kod uenika do 46 kg i Sari Novak meu uenicama -32 kg.

PLIVANJE

Kaja Sabol i Tin Furdi zlatni Šest plivaa akovekog plivakog kluba (Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Lovrek, Marko Kereta i Tin Furdi), u pratnji trenera Gorana Kolaria nastupilo je na 7. plivakom mitingu “Žabac” u Zagrebu. To je 5. po redu, no prvo u velikom 50m bazenu Grand prix natjecanje za kadete i mlae kadete, u organizaciji Hrvatskog plivakog saveza i klubova. Ovaj put to je bio pli-

vaki klub Mladost iz Zagreba. Na natjecanju je nastupilo 309 plivaa i plivaica iz 21 kluba u kategoriji kadeta i mlaih kadeta. Najuspješniji plivai PK-a bili su Kaja Sabol s etiri osvojene medalje (zlato na 400m slobodno, srebro na 100m leno i 200m mješovito, te bronca u dicipini 200m leno ) i Tin Furdi s dvije osvojene medalje (1. mjesto 200m slobodno i 2. mjesto 100m slobodno). U ukupnom zbroju bodova sve etiri discipline Kaja je zauzela odlino 2. mjesto.

BADMINTON SKUPŠTINA BK-a MEIMURJE

Iza akovekog badminton kluba još jedna odlina godina Minule subote 22. veljae u prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održana je 22. Godišnja skupština Badminton kluba Meimurje akovec, na kojoj su na dnevnom redu bili izvještaji o radu i financijski izvještaji Kluba za 2013. godinu, financijski i plan rada Kluba za 2014. godinu, te dodjela Godišnjih nagrada Kluba za 2013. godinu. Skupštinu je otvorio i predložio dnevni red te pozdravio nazone lanove Kluba predsjednik Kluba Danijel Zadravec.

SENIORSKA MC 1 EKIPA – EKIPA GRADA AKOVCA 2014. Izvještaj o radu Kluba te financijski izvještaj za prošlu godinu podnijeli su predsjednik Kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi u pisanom obliku, a tajnik Tomislav Grubi je u usmenom kratkom izlaganju. Grubi je posebno naglasio rezultate kluba: - Protekla godina bila je uspješna u sportskom , organizacijskom i financijskom dijelu. Na pojedinanim PH 2013 naše ekipe osvojile su ukupno 23 medalje: (4 zlata – Borna Vadlja pojedinano i par u13, Ela Trstenjak ženski par u15 i Danijel Zadravec veterani +35 muški par, 3 srebrne – Luka Grubi muški par u13, Ela Trstenjak pojedinano u15 i Višnja Matotek veteranke

lena Novak i Lucija Zadravec), za mlae juniorsku u-17 (Filip Bel i Ela Trstenjak), za mlae kadetsku u-13 (Borna Vadlja, Laura Horvat, Luka Grubi i Katja Siroi), za kadetsku u-15 (Filip Bel, Lino Zadravec, Sebastian Krznari, Luka Grubi, Dorian Cvijanovi, Katja Siroi i Ela Trstenjak) i ekipu limaa u-11 (Borna Vadlja, Luka rep i Ivan Grubi). Seniorska muška ekipa M 1 je u izboru za sportaša Grada akovca 2013 proglašena za najbolju momad. Klub je dobitnik i najviše godišnje nagrade ZŠUISMŽ “Franjo Punec” za 2012 na proglašenju u 2013. priznanja za darovite sportaše od Grada akovca i ZŠUISMŽ dobili su za 2012. Lino Zadravec, a za 2013. Luka Grubi i Ela Trstenjak, kazao je Grubi.

USPRKOS KRIZI, VEI PRORAUN Kao i svake godine, BK Meimurje podijelio je prigodna priznanja svima koji su doprinijeli radu i rezultatima kluba +35 pojedinano i 16 bronani). U Hrvatskom kupu 2012/13 ostvareni su odlini rezultati svih ekipa te u ekipnom poretku HK-a 2012/13 zauzeli sljedea mjesta: ekipa limaa u-11 3. mjesto bronana medalja, ekipa mlaih kadeta u-13 3. mjesto i bronana medalja, ekipa kadeta u-15 2. mjesto i srebrna medalja, ekipa mlaih juniora u-17 4. mjesto, veterani ekipa +35 1. mjesto i zlatna medalja i ekipa +45 3. mjesto i bronana medalja te ekipa seniora 2. mjesto i srebrnu medalju. U pojedinanom poretku HK-a 2012/13 osvojeno je 14 medalja. Na Ekipnom kadetskom PH 2013 ekipa kadeta osvojila je

2. mjesto i srebrnu medalju (Filip Bel, Lino Zadravec, Luka Grubi, Ela Trstenjak, Barbara Kancijan i Laura Horvat). Seniorske ekipe su na HEK-u 2013 osvojili su 3 medalje i to: seniori M 1 zlato ( Luka Vlahek, Matija Hranilovi i Petar Žini ) i naslov državnih prvaka i M 2 bronanu (Danijel Zadravec, Nikola Šoštari i Viktor Ruži) te bronanu medalju seniorke (Jelena Novak, Lucija Zadravec i Ela Trstenjak). Na Meunarodnim turnirima osvojeno je ukupno 15 medalja. Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su: za seniore (Luka Vlahek i Matija Hranilovi), za juniorsku u-19 (Viktor Ruži, Je-

U financijskom dijelu postignut je rast prihoda koji su bili 36,57% više od planiranog, a rashodi su takoer rasli i bili su 43,63% više od planiranih. Klub nema nikakvih financijskih dugovanja. U prihodima Klub sudjeluje sa 72% vlastitih prihoda, a 28% su donacije iz prorauna (ZŠUISMŽ, ZSU Grada akovca i Grada akovca). Nakon izlaganja predsjednika i tajnika o izvještajima Skupština ih je jednoglasno prihvatila. Predsjednik kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi predoili su takoer godišnji plan rada te financijski plan rada Kluba za 2014. godinu koje je Skupština jednoglasno prihvatila. Na kraju su uruene i tradicionalne godišnje nagrade kluba.

TOPLICE SVETI MARTIN

Prvi regionalni turistiki centar za bicikliste u regiji Generalni direktor Toplica Sveti Martin Branimir Blaji kazao je kako je smjer razvoja Spa & Sport Resorta Sveti Martin takav da prati zdrave trendove u svijetu, što podrazumijeva promociju zdravog življenja kroz uvoenje lokalnih i zdravih proizvoda u ponudu Zaista odlina geograska pozicija Spa & Sport Resorta Sveti Martin, raznolika turistika ponuda Meimurja na relativno malom prostoru te brda i doline županije ini ovaj kraj idealnim odredištem za proesionalne, ali i rekreativne bicikliste iz cijeloga Svijeta. injenica kako se do Toplica Sveti Martin od Graza može stii biciklom u manje od pola dana i predvianja koja govore kako e do 2020. godine broj ciklo turista u Hrvatskoj porasti za 600% samo su dokaz da prostora za razvoj biciklistikog turizma na ovom podruju ima. Upravo to su neke od stvari koje su spomenute u prezentaciji koja se održala u Toplicama Sveti Martin, a koja je okupila gotovo svu vodeu ponudu turizma u Meimurju. Na prezentaciji je predstavljen projekt ADRIA BIKE HOTEL iju e licencu prvi u regiji dobiti upravo Spa & Sport Resort Sveti Martin koji e tako postati središte biciklistikog turizma u regiji. Generalni direktor Toplica Sveti Martin - Branimir Blaji nadodao je kako je smjer razvoja Spa & Sport Resorta Sveti Martin takav da prati zdrave trendove u svijetu, što podrazumijeva promociju zdravog življenja kroz uvoenje lokalnih i zdravih proizvoda u ponudu. Uz to, spomenuo je kako uz dosadašnje mogunosti za proesionalne sportske pripreme, ponudu želi prilagoditi i rekreativnim sportašima, a posebice biciklistima kojih u Europi ima preko 60 milijuna, a koji godišnje realiziraju 2,3 milijarde biciklistikih izleta.

Više o projektu Adria Bike Hotela, kao i o prednostima koje spomenuta licenca sa sobom donosi svim okupljenima predstavio je i vlasnik te licence Hrvoje Šepi, dok je završna rije pripala direktoru prodaje i marketinga Spa & Sport Resorta Sveti Martin – Danu Vidoševiu koji je okupljene pozvao na sudjelovanje. injenica je kako se Meimurje u Europi može brendirati kao turistika destinacija jedinu uz sinergiju rada svih dionika u županiji, a upravo je projekt Adria Bike Hotela stepenica više za jedinstvenu promociju Meimurja na inozemnom, ali i domaem tržištu. Važno je spomenuti kako se promjene ne oekuju preko noi i da je put do uspjeha jedan proces koji e zasigurno trajati odreeno vrijeme premda se prvi rezultati oekuju ve ove godine za kada su u najavi novi bike paketi, a vrhunac svega biti e veliki trodnevni bike estival koji e se održati u drugoj polovici godine kada se oekuje na stotine posjetitelja iz cijele Europe. Na prezentaciji su bili prisutni i župan Meimurske županije - Matija Posavec, dekanica Meimurskog veleuilišta - Nevenka Breslauer, predsjednica udruge Meimurske roke - Mirjana Biber Hren, voditeljica odjela za ruralni razvoj Meimurske razvojne agencije REDEA Mihaela Pancer Zadravec te brojni vinari i ugostitelji, kao i ostali initelji bogate turistike ponude Meimurske županije.




28. veljae 2014. IZBORNA skupština Nautikog kluba “Labud” Prelog

Novi predsjednik Dražen Novak

Novi predsjednik Dražen Novak

Na izbornoj skupštini Nautikog kluba “Labud”, koja je održana krajem proteklog tjedna, izabrano je novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Dražen Novak, dosadaš-

nji tajnik kluba. Potpredsjednik je Josip Novak, tajnik Vlado Vuk, a blagajnica Klementina Srpak. Izvršni odbor ine Marijan Mandlin, Marija Zvornik, Ignac Beli i Davor Soka. Klub je osnovan 2002. godine, s ciljem okupljanja ljudi koje povezuje ljubav prema rijeci Dravi. lanovi žele razvijati turizam u Gradu Prelogu i kraju. Jezero HE Dubrava i Drava pružaju iznimne mogunosti za razvoj svih vrsta vodenog turizma, koje su zapravo još neiskorištene. Nakon osnutka

DRUGI Gorenski (polu)maraton na rasporedu je 1. svibnja

Prijave otvorene od 1. ožujka Drugu godinu zaredom u Gorianu e se u organizaciji opine i tamošnjega trkakog kluba održati 2. Gorenski polumaraton i maraton. Uz staze duljine 21 km (2 kruga) i 42 km (2 kruga) pripremljene su i dvije dodatne, za rekreativce na 5 km, te utrka za djecu. Startnina za maraton iznosi 120 kuna, polumaraton 100 kuna, 5 km 30 kuna, dok djeca u kategorijama do 10 i do 14 godina ne plaaju svoje sudjelovanje. Podloga za tra-

nje je kombinacija asfaltirane ceste i makadama. Startnina pokriva sve troškove, koji ukljuuju startne brojeve, obrok, osiguranje MUP-a te besplatan parking kod crkve Svetog Leonarda Gorian i u okolici NK Trnave Gorian. 2. Gorenski maraton održat e se u etvrtak 1. svibnja, a prijave su mogue od 1. ožujka iskljuivo putem on-line prijava na web stranice www. gorican.hr, zakljuno do 26. travnja. Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

LJETOVANJE S PRIJEVOZOM M VILLA BLANCA AURORA*** OMIŠ – RUSKAMEN 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn

Skupština kluba i lanovi

gradskog poduzea “Marina” Prelog oekuje se brži razvoj nautikog turizma i sportova na vodi, a s time je i mnogo vea uloga kluba. Novi predsjednik Dražen Novak iznio je plan rada za naredno razdoblje. Vee aktivnosti su sudjelovanje na Fašniku 2. ožujka, išenje okoliša povodom Dana planeta Zemlje 26. travnja, druženje u parku Vrbica za 1. svibnja, spust starim koritom rijeke Drave 24. svibnja, utrka “Labue pero” i regata kajakaša Kup Grada Preloga 6. srpnja, spust starim koritom rijeke Drave 3. kolovoza, jednodnevni izlet 30. kolovoza, Dani kruha 27. rujna i kestenijada 19. listopada. (Š; foto Maja Kralj)


28. veljae 2014. 01 14.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Podignite svoju stražnjicu prije ljeta

1

Dragi moji vježbai, opasno nam se bliži ljeto pa samim time obraamo više pozornosti na naše tijelo. Jedna od kritinih zona je i naša stražnjica. Svaka žena sanja o lijepim noktima, kosi i lijepo oblikovanim tijelu. Da bi to vaše tijelo bilo zategnuto, jasno je da morate vježbati, ništa drugaije nije sa stražnjicom, ipak je ona dio našega tijela. Najidealnije vježbe za podizanje stražnjice jesu iskoraci i unjevi, no ima tu još jako puno vježba u kojima je smisao aktivacija gluteusa. Ono što vam još preporuujem je da iz svojeg spremišta izvadite bicikl i da se više vozite na njemu, a manje u automobilu. On e vam uz vježbe koje sam pripremila pomoi da izgradite lijepe i vrste mišie stražnjice i nogu. Iako mnogi od vas misle da je to gotovo pa nemogue, ja u vas

uvjeriti da vi to možete jer sve što morate je vježbati svaki dan po trideset minuta i dobit ete lijepu vrstu stražnjicu i kao bonus lijepo oblikovane noge bez celulita i masnih naslaga. Muškarcima je puno lakše jer žensko tijelo je tako graeno da sve što se skuplja odlazi u bokove, trbuh i stražnjicu, pa ako smo još kao nasljedstvo (hvala mami) dobile njezine gene (a mama je sklonija debljanju u tom podruju), onda nam ne predstoji ništa drugo nego da se dobro namuimo i prkosimo genima. No, ja znam da vi to možete i vjerujte da nije bajka i da nije nedostižno. Uostalom, muškarci vole veliku i vrstu stražnjicu, samo ne vole kad je velika, puna celulita i obješena. Uz vježbanje pijte puno vode (iako je celulit nakupina vode, to nije ta voda), izbacite gazirana pia i slatko. Neki dan sam na Internetu proitala kako jedna naša novinarka svoj ce-

lulit rješava ružmarinovim uljem. Ona ga nanosi na kritine zone odmah nakon tuširanja, pa pokušajte i to, ja vjerujem da sve što je prirodno pomaže jer i mi smo dio te prirode i teško joj je prkositi. Isto tako ako se sjeate pisala sam o tome da si pod tušem napravite piling tijela trljaicom s homemade pilingom. U taj anticelulitni piling stavite jednu žlicu kave, jednu žlicu šeera i malo maslinovog ulja, a vaša koža e vam biti zahvalna na tome. To su mali rituali koji nas ne koštaju ništa, a donose puno. Vježbe koje sam vam pripremila su jednostavne i moj je savjet da ih ponovite u barem tri serije, svaki dan! Nemojte biti lijeni nego uživajte i motivirajte se tako da si pustite nekakvu muziku koja je brza i motivirajua, obucite najdražu trenirku, prozraite prostoriju i nahrlite na vježbe. Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije, Ivana Posavec!

Vježba br. 1 Stanite u širinu ramena, ruke pružite ispred sebe i zamislite da ete sjesti na nevidljivu stolicu, oslonite se na pete i dok se spuste neka vam bedra budu paralelno s podom. Napravite 20 ponavljanja. Akvacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 2 Krenite radi iskorake prema naprijed naizmjence jednom i drugom nogom. Ruke pružene ispred vas, ramena daleko od ušiju, jekom spuštanja obrate pozornost na to da su vam obje noge pod pravim kutom i stopala gledaju prema naprijed. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 3 Stanite malo šire od širine ramena i krenite se spušta bono na jednu pa na drugu nogu naizmjence, oslonite se na petu jekom spuštanja, a ruke pružene paralelno s koljenom noge na koju se spuštate. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 4 Spuste se u poziciju make, ramena iznad dlanova, kukovi iznad koljena i noge u širini kukova i pružite jednu nogu prema stropu (skvrenu) pod pravim kutom. Radite male kikeve u strop, napravite ih 20 na svaku nogu. Akvacija stražnjice.

Vježba br. 5 Stanite u široki raskorani stav, stopala (prs) gledaju prema naprijed, prednju nogu skvrite pod pravim kutom, a ruke pružite prema stropu. Držite ramena daleko od ušiju. Zadržite se u toj poziciji oko jedne minute pa vježbu ponovite još dva puta. Sve isto na drugu nogu. Akvacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 6

2

Ostanite u širokom raskoranom stavu, stopalom se oslonite na petu, jedno stopalo okrenite naprijed, a drugo bono. Prednju nogu skvrite, a ruke postavite u poziciju “T“. Zadržite se u toj poziciji oko jedne minute i ponovite još dva puta. Napravite isto i na drugu nogu. Aktivacija bedara i stražnjice.

3

Vježba br. 7 Sve radite isto kao i kod prošle vježbe, samo ete jednu ruku pruži u strop (vanjsku), a drugu spus na pod i tako se otvori. Prednja noga je skvrena. Pogled je za dlanom prema stropu. Ovu poziciju držite jednu minutu i ponovite još dva puta. Napravite sve isto i na drugu nogu. Akvacija bedara, stražnjice i istezanje lea.

Vježba br. 8

4

5

6

7

8

Stanite u širinu kukova, dlanove postavite na struk, brada paralelno s podom i jednu nogu izdahom pružite prema iza. Radite male kikeve prema stropu cijelom dužinom noge. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija stražnjice.

Vježba br. 9 Lezite na lea, noge skvrite i ruke postavite uz jelo. Izdahom dignite trup u most i jednu nogu pružite prema stropu. Radite male kikeve nogom u strop (kao da želite stopalom dotaknu strop). Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija stražnjice.

Vježba br. 10 Sjednite i noge pružite ispred sebe i ruke postavite iza sebe, iza lea. Dignite se gore zdjelicom prema stropu i radite male kikeve u pod/u strop. Oslonite se na stopala i na dlanove. Ako ste imali ili imate problema s koljenima, onda samo skvrite noge. Napravite 20 ponavljanja. Akvacija stražnjice.

9

10

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji


46

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. veljae 2014.

PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJ NAGRA UJE JULIJANA LEVAI iz Murskog Središa

Umjetniko štrikanje od kojega zastaje dah Julijana Levai je umirovljena uiteljica likovnog odgoja iz Murskog Središa. No bilo bi bolje rei da je ona likovna stvarateljica kojoj je stvaranje lijepih predmeta život. Ova žena smisao je našla u stvaranju koje je obogauje i ispunjava unutarnjim zadovoljstvom, a svu ljubav i strpljenje prema umjetnikom pletenju, uz pomo kojega radi ipkaste tabletie, pa ak i stolnjake, vidljivi su u onome što stvara. Julijana je stvorila zasigurno tisuu tabletia, dekorativnih manjih ili veih podmetaa pletenih tehnikom umjetnikog pletenja od najsitnijih vrsta konaca. Od fantazije uzoraka i preciznosti sitnoga iligranskog boda zastaje vam dah, kao i mnogima prije mene kojima je pokazala svoje radove ili su ih vidjeli na izložbi. Njezini radovi nalaze se na nekoliko

ak su i zavjese runi rad

Julijana Levai sa svojim umjetnikim pletenim tabletiima

koja je bila dio školovanja, Julijanina školska kolegica, a otvarala je i jednu njezinu izložbu. Bila je nemalo iznenaena tehnikom izrade ipke Julijane Levai. Želimir Janji, bivši državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, za proslave 150. obljetnice školstva u Murskom Središu bio je zadivljen Julijaninim radovima koji su tom prilikom bili izloženi. Nije mogao vjerovati da su raeni runo, pa ju je nekoliko puta pitao kakvim to strojiem radi. I obje kerke Zorica i Jasminka naslijedile su tu ljubav od mame, pa i same rade rune radove i nastavljaju tradiciju. Uz to gospoa Julijana slika upeatljive cvjetne motive gvaš tehnikom.

Julijana se od djetinjstva bavi runim radom. Nauila je od svoje mame koja je vezla i šivala. Zanimljivo kako je nastao njezin prvi pleteni ipkasti tableti. - Nekada kada je još izlazio asopis ‘Svijet’ ugledala sam u njemu jedan štrikani tableti jako mi se dopao pa sam ga izradila po priloženim uputama i od onda me to vue i neprestano radim nove i nove predmete, kazala je Julijana. - Neke uzorke vadila sam iz Burde, a neke i sama kreiram. Tehnikom umjetnikog pletanja u njezinim rukama, uz pomo pletaih igli, nastaje tanka pauinasta ipka. Kad se pletenje dovrši, obrubi ga kukianim rubom. Da dobije vrstu formu, ipku nakon

arolija puinaste ipke

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

Velika knjiga pletenja

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

kontinenata i u raznim zemljama i svugdje gdje završe izazivaju oduševljenje. Nalaze se u Kanadi, Australiji, Švicarskoj, Njemakoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Njezina kerka Jasminka upravo se spremala na putovanje u Australiju i u kofer s njom nezaobilazno odlaze i majini radovi. Svakome koga e tamo od rodbine i prijatelja posjetiti idu majini u najinijem koncu izraeni podmetai i po jedna slika. Julijanini radovi nalaze se i kod nekadašnje ministrice obrazovanja Ljilje Voki, dobio ih je i pokojni narodni heroj Karlo Mrazovi, kojim se Mursko Središe ponosilo, akademska slikarica Priske Kular

Slike i ipka - dvije Julijanine ljubavi

pletenja namoi u jako razrijeenoj želatini skuhanoj u vodi. Kad se ipka izvadi iz te otopine, rastegne se maksimalno uz pomo pribadaa na papir položen na ravnu dasku da se osuši. Tako tableti stolnjak ili podmeta dobije konanu završnu formu. Julijana radi ne samo u bijeloj, ve i raznim drugim bojama, a u zadnje vrijeme konac spaja zlatnim ili srebrnim nitima tankima kao vlas kose i tako štrikaim iglama stvara svjetlucave fantazije. Samo oni koji su se okušali u pletenju znaju koliko je za to potrebno vještine, ljubavi, strpljenja i vremena. Plesti se zapoinje na pet igala, a zatim se kako ipka raste prebacuje na veu okruglu iglu, ovisno o veliini ispletenog predmeta . Julijana mi je pokazala i grupu radova koje je nedavno izlagala u Lendavi za njihov Prešernov - Kulturni den na poziv Hrvatskoga kulturnog društva ‘’Pomurje’’. Naravno, i tamo je pokupila oduševljenje. Tamošnji ljudi više kakaju - heklaju, što je potpuno druga vrsta radova od Julijaninih, koji su posebni. Julijana plete ipku cijeli dan, kraj upaljenog televizora koji joj privue pozornost tu i tamo ako je nešto zanima. Uzorke ipke s tabletia prenosi i na odjevne predmete. Julijana je svojim kerkama Zorici i Jasminki izraivala odjevne pletene predmete od roenja do vjenanja, ak je i zavjese za prozore izradila runo. Za promocije su njezine kerke imale runo raene duge pletene haljine izraene majinom rukom. Takvi unikati zapravo su neprocjenjivi. (Božena Malekoci - Oleti)


28. veljae 2014.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UJEMO JEMO Vaše vlastite rukotvorine IVANA ZEAR iz akovca

Nakit iz vlastite mašte Ivana Zear iz akovca kreativno se poela izražavati prije deset godina da razbije dosadu. Kako je u sebi oduvijek nosila sklonost k likovnom izražavanju, poela je izraivati nakit najprije za sebe. Kako svaki stvaralaki izražaj dobiva pravu vrijednost tek u oima drugih, tako je i Ivana nakit koji je izraivala najprije za sebe poela poklanjati i svojim prijateljicama jer im se nakit sviao i rado su ga nosile. Prijateljice su bile prve koje su je na neki nain poticale da izrauje nakit sve više i više. Ivana nam je otvorila svoju škrinjicu s blagom nakita koji je izradila i tu zaista ima svega što jedna žena može poželjeti za dotjerivanje za izlazak ili za podizanje izgleda u svakodnevnim prilikama. Ima tu broševa, ogrlica, naušnica od svakovrsnih materijala. Broševi su uglavnom izmaštani cvjetovi od tkanina raznih tekstura, uzoraka i vrsta tkanina, ukrašeni perlama ili drugim dekorativnim elementima od raznih materijala. Ogrlice izrauje i od lakih drvenih elemenata upotpunjenih metalnim dekoracijama. A posebne su i njezine ogrlice s trakicama od oslikane svile, na kojima se rese razni ukrasni elementi. - Imam jednu prijateljicu ija je mama krojaica i koja mi ostavlja komade raznih tkanina koje završavaju preoblikovane u dijelovima nakita. A dio materijala za nakit nabavljam i u specijaliziranim duanima, kazala nam je Ivana.

Stari stoli u novom ruhu

Ivana Zear u svojoj radionici preureenoj iz podrumske prostorije

Njezina kreativna sobica u kojoj izrauje nakit, ali i u novije vrijeme preureuje stare komade namještaja i ukrašava decoupage tehnikom, nalazi se u preureenoj podrumskoj prostoriji. Dnevno i etiri sata zna provesti u njoj. U izradi nakita je potpuno samouka, kreacije za nakit nastaju uz pomo njezine mašte, a što se tie decoupagea, nauila ga je pohaajui radionice izrade te tehnike. - Kad sam prije deset godina poela izraivati nakit, sve sam to više voljela,

dobivala nove ideje što bih još mogla izraditi. Puno toga imam u glavi što bih još htjela napraviti. Trenutno ne radim, prije nekih mjesec i pol dala sam otkaz. Radila sam kao knjigovoa, ali taj posao mi je bio užasno stresan i ne vidim se više u tome. Odluila sam se posvetiti neemu što volim raditi i nadam se da u tu svoju ljubav pretvoriti u kunu radinost. Kad sam bila zaposlena, nakit nisam mogla izraivati svakodnevno, ve samo vikendom, pod godišnjim od-

morom. Jedno vrijeme sam ak prestala raditi kada su mi djeca bila jako mala. Oko tri godine nisam mogla ništa raditi, da bih nakon toga ponovno poela raditi, rekla je Ivana. Izrada nakita iziskuje vrijeme, posebice izrada broševa, jer svaku laticu potrebno je posebno obraditi pa zatim spojiti u cvijet. Vrijem iziskuje i oblikovanje ideje koja se rodi u glavi, tako da je teško rei koliko je vremena potrebno za koji komad nakita. Još više vremena iziskuje ureenje starog namještaja ili njegovo oslikavanje decoupage tehnikom, danas veoma popularnom, jer unosi posebnu vedrinu u prostor koji krasi takav komad namještaja. Pokazala nam je kutiju za nakit izraenu tom tehnikom i

jedan prekrasni stari stoli ureen tom tehnikom, koji sada krasi njezinu obiteljsku dnevnu sobu. Eto, Ivanu Zeer na stvaralaštvo najprije je pokrenula dosada. Nju je razbila svojim stvaralakim talentom koji je nosila u sebi. im je više stvarala, to je više napredovala u svom stvaralaštvu, više je uila što na vlastitom iskustvu, a i uz pomo radionica. Stvaralaštvo u izradi dekorativnih predmeta sve više je ispunjava, te ga pokušava pretvoriti u kunu radinost kako bi možda jednog dana spojila ljubav i posao u jednu cjelinu. (BMO)

Broševi

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M

Nakit koji je nastao uz pomo Ivanine mašte

Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522


48

Nagradni natječaj

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJ NAGRA UJE DRAGA Kavran iz Podbresta

VJEKOSLAV KOIŠ - Kempes, Sveti Križ

Neki radovi na i u dalekoj Aus Crtež olovkom poznatog motiva “Posljednja veera’’

Portreti djece

Preko dvadeset godina “radnog staža” u crtanju olovkom Hobi Vjekoslava Koiša iz Svetog Križa, koji ima nadimak Kempes - po poznatom nogometašu, jest crtanje olovkom. Ima preko dvadeset godina radnog staža, no danas je, kao i mnogi, nezaposlen. O svojem hobiju, crtanju olovkom, kaže: - Zapoeo sam crtati olovkom prije desetak godina i malo po malo to je postao hobi. Najviše crtam portrete, zatim slike s religijskom tematikom i životinje, a esto i aktove prema otografijama iz asopisa, koje nastojim pretvoriti u mala umjetnika djela. Danas me ve ljudi u mjestu poznaju po tome da crtam olovkom, pa dou i kažu da im nacrtam neki motiv. Naješe naruuju portrete svoje djece prema slikama i slino, religijske motive i drugo.

Drvena kua u kojoj se raaju runi rad

- Najviše me mole da im nacrtam portrete djece ili poznatih osoba. Narudžbe dobivam i preko mobitela ili Internetom, pošalju mi sliku kao predložak za portret, a ponekad i snimke iz kupaonice kad žele da im nacrtam akt

dvije stotine portreta. Crtanje olovkom me veseli, znam da još mnogo moram uiti, ali isto tako znam da moji radovi nisu karikature, ve pravi portre-

ti. Ve je preko mobitela bilo narudžbi i od poznatih osoba. Vjekoslav Koiš ima još jedan hobi iz mladosti, sakuplja gramoonske ploe poznatih svjetskih

sastava i autora od pedesetih godina na dalje, te stare ploe naših pjevaa. Posjeduje preko tisuu ploa i rado bi razmijenio ploe, a neke i prodao. (J. Šimunko)

Hobi Drage Kavran iz Podbresta, Prvomajska 9, lanica udruge “Brest”, jest izrada cvijea i figurica od kukuruzovine, te od starih najlonki, odnosno tekstila. Aktivna je u udruzi “Brest”, koja prireuje i prodaju runih radova i izložbu za Uskrs te djeluje humanitarno. Od kukuruzovine, odnosno “perušine”, kako komušinu zovu u Podbrestu, Draga Kavran izrauje svijee, ukrase, figurice, anele, pa ak i figurice s narodnom nošnjom. Zahvaljujui suprugu Josipu ima i svoj atelje, zapravo pra-

vu drvenu kuu u meimurskom stilu, koja je napravljena u vrtu. Tijekom cijele godine u drvenoj je kui živo, tu se u miru i na terasi raaju rukotvorine i ukrasi, nešto za udrugu, a nešto i za poklone rodbini i prijateljima. Neki od radova otišli su ak u daleku Australiju. O svojem hobiju Draga Kavran kaže: - Volim raditi rukama, to me veseli. Osim toga, nikad ne znam kako e na kraju ispasti. Figurice od ‘perušine’ nije lako izraditi. Najprije treba domai kukuruz koji se odnjeguje

Portret Marilyn Monroe prema predlošku

Kako sam na Internetu, znaju mi e-poštom poslati sliku, ili pak pošalju mobitelom da je nacrtam olovkom i zatim im pošaljem crtež poštom. Do danas sam nacrtao oko tri stotine crteža te preko

Portret djevojke iz susjedstva

Skica konjia

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice • Akt prema predlošku

Figurica u narodnoj nošnji od komušine


28. veljae 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UJEMO JEMO Vaše vlastite rukotvorine TATJANA PODGORELEC iz Gornjeg Hrašana

ašli dom straliji Izraene orhideje kao ukras

Tatjana Podgorelec roena je u Zagrebu, odrasla u Varaždinu, a sada živi u Gornjem Hrašanu. Po struci dipl. ekonomistica, radi u Uenikom domu u Varaždinu. Zaljubljenica je u životinje i prirodu i ribi, a u slobodno vrijeme umjetnika duša. Tatjana izrauje umjetnike slike i stolove u specifinoj tehnici mozaik - intarzije. Tehnika je njezina ideja, toliko posebna da je Tatjana postala lanicom Udruge inovatora Varaždina. A sve je krenulo od stolova. - Imala sam ideju kako ukrasiti stol. Ispalo je jako dobro, pa sam pokušala i sa slikama. Rije je o kombinaciji tehnika - intarzije i mozaika, izraenog od prirodnog urnira javora. Sama izrada zahtijeva veliku preciznost i puno truda, jer se svaki komadi runo lijepi. Na nekim slikama je i preko tisuu dijelova koji

Svijet Tatjaninih mozaika i intarzija

Najdraža Tatjanina slika – Pauk

Cvijee u vazi izraeno je od starih najlonki

ovi

Voe od tekstila

i zatim se najbolje komušine izdvoje i stave na stranu. U kasnu jesen i zimi najviše radim, a broj predmeta ovisi o koliini komušine. Posebno me obradovalo što je moj kipi Isusa od komušine naš župnik poklonio varaždinskom biskupu. Obitelj Kavran prije je živjela od poljoprivrede i držala

krave i svinje, no ta su vremena prošla, kažu, ne isplati se. Od životinja, tu su još samo ljubimci, nekoliko zeeva orijaša i desetak domaih kokica. Sada se u novoizgraenoj drvenoj kui u vrtu esto odmaraju i bave hobijima, vrtom i svime onime što život ini ljepšim. (J. Šimunko)

Figurica Isusa od komušine

su izrezani u urniru i poput mozaika složeni u sliku. Pošto urnir javora možete kupiti tek u nekoliko boja, kad zamisli kako bi željela da slika izgleda, urnir boji u željenu boju. Kako se to zapravo radi? - Kupim mediapan plou na koju se stavlja samoljepljiva traka. Onda zapoinje stvaranje mozaika od intarzija (dijelova) debljine oko 0,6 mm urnira. Specifinost je u tome da se slika stvara naopako, pa se mora preokrenuti i zalije-

si, triput lakira i to je to. Sve bi to bilo gotovo neostvarivo bez pomoi supruga Dražena, koji je logistika. Ova tehnika zahtijeva izuzetnu preciznost i veliku strpljivost pri radu. Ali

piti. Furnir se mora pobrusiti i staviti pod prešu. Preša ima pritisak oko dvije tone. Nakon prešanja slika se brusi, a uge izmeu intarzija napune se sedeastim ljuskicama koje sjaje. Nakon toga slika se opet bru-

kad je gotovo, onda osjetite zadovoljstvo. Do sada je napravila tridesetak slika, od realnih do apstraktnih. Ima tu životinja, lubanja, cvijea, liša... i više komada stolova. Najzanimljivije je to što svaka slika, svaki stol je kao nešto živo, jer se svjetlost lomi na laku, na šljokicama, i svaki komad urnira se prelijeva, ovisno o lomu svjetlosti i kutu gledanja, pa imate osjeaj da se slika kree s vama. Zamijenite kut gledanja i ve vidite druge nijanse, drugu igru boja. Tatjana s puno entuzijazma govori o svojim radovima i veseli se svakom slobodnom trenutku koji može posvetiti svojoj kreativnosti. (Snježana Zorkovi)


50

Informacije

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOĹ LJ

MEIMURSKO VELEUILIĹ TE U AKOVCU Bana Josipa Jelaia 22/a, 40000 akovec tel.040/396-990, fax.040/396-980

1. Arion d.o.o. akovec, traĹži 10 montera/monterki dizala na odreeno vrijeme, radno iskustvo 1 g., poslati zamolbu na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 28.02.2014.

KLASA: 602-04/14-01/02 URBROJ: 2109-63-02-14-01 akovec, 24. veljae 2014. Na temelju odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (‘’Narodne novine’’, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) i suglasnos Ministarstva znanos, obrazovanja i sporta Klasa: 602-01/14-07/00001, Urbroj: 533-20-14-0004 od 17. veljae 2014., Meimursko veleuiliĹĄte u akovcu raspisuje

NATJEAJ za upis na specijalistiki diplomski struni studij MenadĹžment turizma i sporta u akademskoj godini 2013./2014. 1. OPI PODACI O STUDIJU NAZIV STUDIJA

TRAJANJE STUDIJA

specijaliski diplomski 2 godine (4 struni studij Menad- semestara, Ĺžment turizma i sporta 120 ECTS)

28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

STRUNI NAZIV (ZANIMANJE) PO ZAVRĹ ETKU STUDIJA

IZVAREDNI STUDENTI

struni/na specijalist/ica ekonomije

80

2. UVJETI UPISA 1. Za specijaliski diplomski struni studij MenadĹžment turizma i sporta mogu konkurira pristupnici koji su zavrĹĄili preddiplomski struni studij ili preddiplomski sveuiliĹĄni studij ekonomije (min. 180 ECTS). 2. Ukoliko zavrĹĄen preddiplomski struni studij ili preddiplomski sveuiliĹĄni studij nije iz podruja ekonomije upis je mogu uz polaganje razlikovnih ispita iz kolegija Mikroekonomija, Makroekonomija, Osnove menadĹžmenta, Osnove turizma te Osnove kineziologije. 3. PRIJAVA ZA RAZREDBENI POSTUPAK Prijava za razredbeni postupak: 25. 02. 2014. do 04.03. 2014. Uz prijavu za razredbeni postupak upis (moĹže se podii u SluĹžbi za studentske poslove ili na internetskim stranicama VeleuiliĹĄta) pristupnici su duĹžni priloĹži slijedee dokumente: - rodni list - svjedodĹžba o zavrĹĄenom preddiplomski struni studij ili preddiplomski sveuiliĹĄni studij iz polja ekonomije kojom se stjee 180 ECTS bodova - prijepis ocjena od visokog uiliĹĄta za sve poloĹžene ispite zavrĹĄenog preddiplomski struni studij ili preddiplomski sveuiliĹĄni studij kojim se stjee 180 ECTS bodova - dokaz o upla troĹĄkova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kuna na Ĺžiro-raun Meimurskog veleuiliĹĄta u akovcu broj 23400091116034764, otvoren u Privrednoj banci Zagreb d.d., uz poziv na broj OIB kandidata s naznakom troĹĄkovi razredbenog postupka - veliku kuvertu s ispisanom punom adresom pristupnika i zalijepljenom poĹĄtanskom markom radi povrata dokumenata ako se ne upiĹĄu. Prijave se predaju u SluĹžbu za studentske poslove osobno ili poĹĄtom na adresu Meimursko veleuiliĹĄte u akovcu, Bana Josipa Jelaia 22/a, akovec. Nepotpune i nepravodobne prijave nee se razmatra. 4. RAZREDBENI POSTUPAK Razredbeni postupak obuhvaa vrednovanje uspjeha na prethodnom studiju (prosjena ocjena svih poloĹženih ispita). Prednost pri upisu daje se pristupnicima koji su zavrĹĄili preddiplomski struni studij ili preddiplomski sveuiliĹĄni studij ekonomije. Povjerenstvo za provedbu upisa utvrdit e ljestvicu i popis pristupnika koji zadovoljavaju uvjete upisa te ih objavi na oglasnoj ploi i mreĹžnim stranicama VeleuiliĹĄta. Objava rezultata (rang lista): 07. 03. 2014. 5. UPISI Upis na studij: od 10. 03. 2014. do 13. 03. 2014. Upis na studije obavlja se prema rezultama ostvarenim u razredbenom postupku na temelju utvrene rang liste. Dokumen za upis: mani list, upisni list i indeks koji se nabavlja u SluĹžbi za studentske poslove i dvije fotograje (6x4 cm), potvrda o plaenim troĹĄkovima upisa u iznosu od 300,00 kuna i potvrda o upla ĹĄkolarine za prvu godinu. Pristupnici koji su ostvarili pravo na upis, a u propisanim rokovima se nisu upisali, gube to pravo. Upis bez originalnih dokumenata nije mogu! 6. Ĺ KOLARINA TroĹĄkovi ĹĄkolarine za upis za prvu godinu u akademskoj godini 2013./2014. iznosi 5.500,00 kuna. OBAVIJESTI Sve potrebne informacije o studiju, razredbenom postupku i upisima, mogu se dobi na Meimurskom veleuiliĹĄtu u akovcu na adresi: Bana J. Jelaia 22a, u SluĹžbi za studentske poslove na broj tel. 040/396-999, te na www. mev.hr. Sve upute objavljene na oglasnim ploama VeleuiliĹĄta sastavni su dio ovog natjeaja. Dekanica dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v. ĹĄ.

2.Vitanovaj.d.o.o.akovec,traĹžifrizer/ frizerka na odreeno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagrebaka87,(MercatorI.kat),javisenamob. 099 242 4415 do 18.04.2014. 3. Rustica d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica u restoranu na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, najava na tel. 040 311 207, do 28.02.2014. 4. Ugosteljski obrt - Cae bar “MKâ€? Gorian, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 5333 891, do 28.02.2014. 5. Mar d.o.o. Prelog, traĹži voditelj/voditeljica projekta tehnolog na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla Ĺživotopis na email: oce@ mar.hr do 28.02.2014. 6. Maki-trans Horvat Dragica, Otok, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001, do 03.03.2014. 7. Paladin akovec, Zrinski 1, traĹži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 347 399 do 28.02.2014. 8. Vina-brki d.o.o. Zagreb, traĹži pomoni kuhara/icu i konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.03.2014. 9. Trgovina Petek, akovec, K. Zrinski 2, traĹži prodava/prodavaica u eroc shopu na odreeno vrijeme, radno vrijeme 20 sa tjedno, osobni dolazak sa Ĺživotopisom na adresu od 9-19 sa

do 28.02.2014. 10. Cae bar BH, B. Radia bb, HodoĹĄan, traĹži konobar/konobarica na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014. 11. Pizzerija Atlanta, Gorian, Dravska 2, traĹži konobar/konobarica u pizeriji ili kuhar/kuharica u pizeriji na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014. 12. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, traĹži 4 bravar/ bravarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 789 ili na email: murametal@ck.t-com.hr do 14.03.2014.

16. Astrea-sport d.o.o. Ivanovec, traĹži 5 ĹĄivaa/ĹĄivaica na odreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 337 999, do 28.02.2014.

JAVNI NATJEAJ ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA U AKOVCU, USKA BB I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U AKOVCU:

Uska bb prizemlje

povrĹĄina

33 m2

PoloĹžaj

Centar

18. Metal-euro d.o.o. NedeliĹĄe, Vrtna 37, traĹži m/Ĺž inĹž. strojarstva i strojarski tehniar/tehniarka na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email:info@ metal-euro.hr do 03.03.2014.

19. Trgovina Zavrtje, Miklavec, VOD HRVATSKI ZA traĹži konobar/ E NJ VA JA Ĺ L ZA ZAPO 819 konobarica na KOVEC: 396ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL odreeno vriISPOSTAVA PR . SREDIĹ E: ISPOSTAVA M jeme, mjesto 0 20 354 rada: Caffe bar Zavrtje, javi se na mob. 098 242 485, do 07.03.2014. 13. Barflay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traĹži 2 konobara/kono- 20. Protectum j.do.o. Pribislavec, traĹži barice na odreeno vrijeme, mjesto veterinarski/poljoprivredni tehniar rada u Orehovici i u akovcu, javi se na farmi kunia na neodreeno vrijena adresu ili na mob. 095 197 0025 do me, javi se na mob. 097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com 31.03.2014. do 18.03.2014. 14. Heliopolic j.d.o.o., Ĺ trigova 31, traĹži 2 konobara/konobarice na na 21. Prometal d.o.o. Savska Ves, traĹži odreeno vrijeme, osobni dolazak u cnc gloda/glodaica na neodreeKavanu Cuvee, Ĺ trigova 31 ili na mob no vrijeme, javi se na mob. 099 676 099 693 2694 ili posla email: danijel. 2864, do 17.03.2014. puckovck.t-com.hr do 28.02.2014. 22. Pilka d.o.o., J. Kozarca 15, akovec, 15. U.O. Leut, Vantaii, traĹži pizza traĹži kuhar/kuharica i konobar/konopekar/pekarica na odreeno vrijeme, barica na odreeno vrijeme, potrebno javiti se na mob. 091 535 1004 do radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu, sa zamolbom do 28.02.2014. 20.03.2014.

Temeljem Zakljuka Gradonaelnika Grada akovca od dana 20.02.2014. godine, GRAD AKOVEC raspisuje

Adresa

17. Mamica d.o.o. akovec, traĹži 2 konobara/konobarice na neodreeno vrijeme, mjesto rada Soho bar akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili email: mamica@mamica.com.hr do 10.03.2014

Djelatnost, Namjena

Uredske prostorije, tradicijski i decitarni obr i dr. sl. djelatnos

Poetni iznos mjesene zakupnine u EUR

133,00 EUR (u protuvrijednos kuna po srednjem teaju HNB-a)

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vienom stanju. Sve troĹĄkove oko ureenja prostora radi privoenja namjeni u cijelos snosi zakupnik. II. Poetni iznos mjesene zakupnine dat je u toki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odreeno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviĹĄe 5 godina, uz mogunost produĹženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11). IV. Zainteresirane pravne i zike osobe koje ispunjavaju uvjete natjeaja svoje ponude na natjeaj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec – Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 15 dana od dana objave natjeaja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “za natjeaj poslovni prostor u akovcu, Uska bb, NE-OTVARAJâ€?, preporuenom poĹĄiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora poloĹži jamevinu koja iznosi trostruki iznos ponuene mjesene zakupnine za poslovni prostor iz toke I. na Ĺžiro raun Grada akovca br. HR1423400091806000006 poziv na br. 7811-OIB, sa svrhom doznake-jamevina za poslovni prostor Uska bb, akovec. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se urauna u zakupninu. PUNI TEKST JAVNOG NATJEAJA NALAZI SE NA INTERNETSKOJ STRANICI GRADA AKOVCA!

23. Elektro3B selektroinstalacije akovec, traĹži 3 strojarska mehaniara/ mehaniarka za odrĹžavanje opreme na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., odrĹžavanje, kranova u halama, viliara, radijalnih buĹĄilica tokarskih strojeva, ĹĄtanc maĹĄina, hidraulike, javi se na mob. 099 7382 700 ili na e-mail: info@elektro3b.hr do 10.03.2014 24. Senko d.o.o. Ĺ tefanec, V. Nazora 22, traĹži operator/operatorica na cnc savijaici lima i operator/operatorica na cnc laserskom stroju za rezanje metala na neodreeno vrijeme, po-

trebno radno iskustvo, osobni dolazak na adresu sa zamolbom ili email:info@ senko.hr do 10.03.2014 25. Ferro-preis d.o.o. akovec, T. Bratkovia 2, traĹži modelar/modelarka jednostavnih/sloĹženih modela (drvo, plaska, metal) na odreeno vrijeme tehnolog/tehnologinja ljevaonice na neodreeno vrijeme, tehnolog/tehnologinja ljevaonice(metalurg) na odreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili poslati email:dragica.slunjski@ferro-preis. com do 27.02.2014. 26. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 monter/monterka centralnog grijanja-plinoinstalaterka na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030, do 20.03.2014. 27. Zobi invest d.o.o. Turanj, traĹži kuhar/kuharica ribljih specijaliteta na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 412 8419, do 31.03.2014 28. Liming plus d.o.o. NedeliĹĄe, akoveka 76, traĹži zavariva/zavarivaica g postupkom na odreeno vrijeme, poslati zamolbu na email: liming@ liming.hr ili osobno na adresu do 20.03.2014. 29. Drvo aluminij d.o.o. Donja Dubrava, traĹži strojarski tehniar/tehniarka za izradu tehnike dokumentacije na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 688 105 ili email: info@drvo-aluminij. hr do 06.03.2014. 30. Keramika FriĹĄi d.o.o. D. Vidovec, traĹži 3 samostalna zidara/zidarice i 2 samostalna tesara/tesarice na odreeno vrijeme, javisenamob.098562 694 do 07.03.2014. 31. Metalobox d.o.o. akovec, traĹži agent/agentica telemarketinga i agent/agenca prodaje na odreeno vrijeme,poznavanjeengleskogugovoru i pismu, posla Ĺživotopis s fotograjom na email: jobhr@metalobox.hr do 28.02.2014. 32. Autoprijevoznik FegeĹĄ, Totovec, traĹži voza/vozaica c i e kat. na odreeno vrijeme, javisenamob.098241 243, do 05.03.2014. 33. Metal-euro d.o.o. NedeliĹĄe, Vrtna 37, traĹži bravar/bravarica i zavariva/


28. veljae 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

JAVANJE U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI zavarivaica tig postupkom na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi se na mob. 098 9951 559, do 10.03.2014. 34. Transpor Trojak, akoveka 44c, Pušine, traži voza/vozaica c i e kat. sa ADR dozvolom na odreeno vrijeme, javi se na email adresu: transpor.trojak@ck.t-com.hr ili na mob. 098 242 688 do 07.03.2014. 35. Im-comp d.o.o. Pribislavec, A. Starevia 63, traži 4 strojarska tehniara/ tehniarki na odreeno vrijeme i m/ž knjigovoa-raunovoa na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., SSS, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 07.03.2014. 36. Megrad 3b d.o.o., Novakovec, Budim 27, traži 6 tesar/tesarica; kranist/kranisca; poslovoa/poslovotkinja gradilišta i 2 zidara/zidarice na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., sa zamolbom doi na

SJEANJE

adresu do 07.03.2014. 37. Elektro. zanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži elektromehaniar/elektromehaniarka na odreeno vrijeme - montaža rashladnih komora, javi se na tel 040 360 081, do 10.03.2014 38. Macini kolai d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni radnik/radnica na proiz. kolaa, javi se na email adresu: macinikolaci@gmail.com do 04.03.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. BRANKO j.d.o.o. Varaždinske Toplice, Duga ulica 54, traži 2 KONOBAR/ ICE na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, osiguran smještaj. Najava na mob: 099 2464 951 (Kljuari Mirela) ili posla molbu na e-mail: ugo.toplicanka@ gmail.com do 5.3.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezniki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava meimurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jelaia 1, tel. 396-800 Meimurje plin, Obrtnika 4, tel. 395-199 Meimurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za kune ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Meimurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turistiki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središe,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Matini uredi Matini ured akovec, Matini ured Prelog, Matini ured M. Središe, Matini ured M. Subotica, Matini ured Nedeliše, Matini ured Štrigova, Matini ured Kotoriba, Matini ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kovaia 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kovaia 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

2. BILIKUM, obrt za ugosteljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, uvje. OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. kontakt: 099 282 2218, do 15.3. 3. PEKARA KLAS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: ŠEMOVEC, traži 3 POKRETNA PRODAVAA/ICE za pokretnu prodaju pekarskih proizvoda, zvanje nije bitno, bitno iskustvo6mj.naismilislinimposlovima (u prodaji), znanje rada na skalnoj blagajni; 1 RADNIKA/RADNICU NA ODRŽAVANJU PEKARSKIH STROJEVA za održavanje pekarskih strojeva (mehanika, elektrika), uvje: KV, SSS, iskustvo 6mj.; i 2 PEKARA/ICE zvanje nije bitno, bitno iskustvo u proizvodnji pekarskihproizvoda(6mj).Svasuradna mjesta na neodreeno vrijeme. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu KOPRIVNIKA 97, ŠEMOVEC ILI e-mailom: pekara.klas@vz.tcom.hr, kontakt 042 657 695 4. OPTIMAL KOVAI d.o.o. za proizvodnju,markeng,edukacijuiispivanje tržišta, Mjesto rada: LUDBREG, traži3m/žOBUARSKARADNIKAza rad u pripremi na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS, iskustvo 6 mj. i 3 m/ž ŠIVAA GORNJIŠTA OBUE na odreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, iskustvo 6 mj. Kontakt: 098 440 656, do 5.3. 5. ZLATNO ZRNO d.o.o. za proizvodnju hrane, kruha, peciva i kolaa te trgovinu i usluge, Mjesto rada: TRNOVEC, traži VOZA - PRODAVA / VOZAICA - PRODAVAICA na odreeno vrijeme, uvje: završena srednja škola (bez obzira na zvanje), obvezno iskustvo u vožnji kombi vozila, nije bitno iskustvo na poslovima prodavaa, prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@ zlatnozrno.hr, najava na tel: 042 684 012, do 10.3. 6. MI-NI d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBAR/ KONOBARICA U CAFFE BARU “ARSENAL KLUB” na neodreeno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo: 6 mj., kontakt: 098 916 2910

dr. Branka Zuzel-Šantek antek – dežurni pedijatar Franca Prešerna 16, akovec, tel. 390 245

Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i etvrtak - POPODNE

na dragog tatu, djeda i pradjeda

Petak, 28.veljae – Roman, Vikica

MATIJU ZRNA

Subota 1. ožujka – Albin, David, Zoran

29.2.2000. – 01. 03. 2014.

iz Hodošana

Život prolazi, ali sjeanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjeaju.

Nedjelja, 2. ožujka – Lucije, Ines

sinovi Ivan i Zvonko s obitelji

Ponedjeljak, 3.ožujka – Marin, Marina

TUŽNO SJEANJE

Utorak, 4. ožujka – Kazimir, Eugen Srijeda, 5. ožujka – Ivan od Križa

na dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

etvrtak, 6. ožujka – Zvjezdana, Agneta

LADISLAVA NOVAKA - BUNDAŠA iz Šenkovca 6.3.2000. - 6.3.2014.

DUHOVNI VELIKAN

TVOJI NAJMILIJI: ker Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

Ivan od Križa, 5.ožujka

SJEANJE

Roen je kao Carlo Gaetano i ve u 16. godini života odjenuo je franjevaki habit i uzeo ime Ivan od Križa. Obnašao je mnoge odgovorne dužnosti, kao provincijal reda reformiranih franjevaca i drugih u vrijeme nesuglasica izmeu talijanskih i španjolskih franjevaca. Poznat je po nadimku „lebdei svetac“ zbog mnogih udesa koja mu se prepisuju. Umro je u Napulju 1734. godine. (sm)

na dragog oca, muža, djeda i brata

FRANJO ŠARDI iz Peklenice 2004. - 2014. Uvijek si u našim srcima i molitvama Tvoji supruga, keri i brat s obitelji

IN MEMORIAM

DRAGO LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IZ MATINOG UREDA

ROENI IVAN DŽERDŽI, SIN GITE I AMBROZA, DALIA ŠESTAK, K I MAJE I MARKA, NEO SMRTI , SIN TEJE, LEON PODVEZANEC, SIN SANJE I JURICE, JAKOV NOVOSEL, SIN MIHAELE I MIŠELA, LUCIJA GOSARI , K I MARTINE I KRISTIJANA, PETRA KOVAI , K I IVANKE I ROBERTA, IAN MALI , SIN MARIJE I IVANA, MAŠA MARINKOVI , K I BOŽANE I ZORANA, KEVIN DOMJANI , SIN APOLONIJE I NEVENA (akovec)

VJENANI Pet 28.02.2014. 13:00-20:30 Sub 01.03.2014. 08:00-15:30

IMENDANI I BLAGDANI

VALENTINA DRAVEC I MIROSLAV ŠOLTI (akovec)

UMRLI IVAN NOVAK, RO. 1937., ANA JAKOPI , R. NOVAK, RO. 1962., STJEPAN HRAŠ AN, RO. 1959., ANTUN DOBRANI , RO. 1934., RAJKO MAJSAN, RO. 1961., ŽELJKO

BREZNIK, RO. 1957., KATARINA MAEK, RO. 1921., GABRIEL LIPI , RO. 1929., ZLATA ORŠUŠ, RO. 1963., STJEPAN SOLDAT, RO. 1945., MIROSLAV LISJAK, RO. 1980., ELIZABETA KRAJNER, R. PETEK, RO. 1920., IVAN NOVAK, RO. 1956., ANA NOVAK, R. ZBILSKI, RO. 1929. (akovec); JOSIP TOMAŠEK, RO. 1942. (Dekanovec); JOSIP MARUŠI , RO. 1955. (M. Subotica); KRISTINA HERENI R. KAMENAR, RO. 1936., AGATA GAŠPAR, R. ŠTEBIH, RO. 1926. (M. Središe); DRAGUTIN FRIŠI , RO. 1950. (Kotoriba); IVANKA DOVEER, R. LOGOŽAR, RO. 1931. (Nedeliše); ŠTEFANIJA POSAVEC, R. MARTINEC, RO. 1929., TEREZIJA MESARI , R. VADLJA RO. 1927., JOSIP MATULIN, RO. 1955., VLADIMIR VLAHEK, RO. 1935., PETAR PATAFTA, RO. 1951. (Prelog)

IN MEMORIAM

MLADEN BABI 28.2.1993. - 28.2.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

KUPON broj

963

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

28. veljae 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVAIMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cerkat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze, dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cerkat. Molimo naše itatelje i oglašivae za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas neemo bi u mogunos objavi.

MOTORNA VOZILA KUPUJEM STARE NEISPRAVNE AUTOMOBILE. Ponude javiti na mob: 098 162 1584. HITNO prodajem PEUGEOT 206 XR 2001.g. proizvodnje, 150tkm, reg. do 10/2014, cijena 17.500 kuna. Info na tel 098 597 603 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4200 eur, mob 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELINE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliše. Tel: 091/111-62-77 REN. CLIO 1.5DCI 2003.g., reg. do 2/2015., klima, mala potrošnja, cijena 2.900 eur ili po dogovoru. mob. 098/980-2702 FIAT PUNTO 90 ELX 1.6 benz, crni, 3vr., 1994.g., reg. do 28.2.2014., abs, te novi frižider s dubokom ledenicom Korng, dim. 180x65x65. mob. 098/723-463 PRODAJEM RENAULT MEGANE classic 1.4 2001.g., reg. do 02/2015, u odlinom stanju, garažiran, sa novim ljetnim gumama i nosaima. Info: 099-789-3597 PRODAJU SE KROVNI NOSAI i jedna felga za auto renault megane model iz 1998., vrlo povoljno i hitno. mob.099/687-6087 SKUTER PEUGEOT 50cm 2008g., ouvani, registrirani, mob. 091 970 1929. PRODAJEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, sauvan, povoljno, mob. 091/8801-255

PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., ouvan, garažiran, u Selnici. mob. 091/5164 595 PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 Prodaje se cirkular na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM SADNICE šumskog drvea (agacije, johe, lipe i drugo) i sadnice božinih drvaca. Upi i informacije na 099 668 2701 ili 098 242 254. PRODAJEM TRAKTOR Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sauvan, sve orig., at tempru 1.9 dizel 1997.g., pocinan lim, reg. do 6/2014., vrlo dobro stanje, i svinju oko 110kg uz mog. klanja. info: 098/190-3753 PRODAJEM ELINE FELGE za opel 16 cola 5 rupa ili mijenjam za 15 cola 4 rupe. info: 098/935-2124 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, prešu za grože od 250lit., sovignon vino od 200lit., bavu od 400lit. staru 2g. i jednu novu ovalnu od 300lit., info: 098/1868-111 PRODAJE SE PSK-4 Olt prskalica rasipa umjetnog gnojiva, info: 098 993 8084 KUPUJEM prikljuke za bavljenje poljoprivredom, može i u lošijem stanju,mob 091 739 6965 PRODAJEM stoni jeam a kupujem pneumatsku sijaicu kukuruza Tel: 091 539 2870 PRODAJU SE BOROVI (smreka, jela) za sadnju u šume ili okunice, visine 150-180cm i orasi za sadnju, nisu cijepljeni, povoljno. mob. 099/687-6087 PRODAJEM SIJENO u kockasm balama i svinje tež. oko 120kg (4kom), mob. 095/803-1114

USLUGE

POLJOPRIVREDA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sepkih jama. Struno i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

TRAŽI SE AUTOLIMAR/LAKIRER sa iskustvom. tel. 098/273-510 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO davanje instrukcija iz njemakog jezika i pomo pri uenju za osnovnu školu. mob. 098/938-5042

POZNANSTVA SAMA SI, A ŽELIŠ IMATI NEKOG PORED SEBE da te cijeni i voli? Javi se slobodnom deku. Samo iskrene cure. mob. 095/8974-533

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjema. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244 -5775, www.arges.hr

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stanenec breg, tel: 040 823 023

akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO

NEKRETNINE – PRODAJA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadajue prikljuke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM TRAKTOR Vladimirec 1975.god., 35 KS, 3300 radnih sa, stariju prikolicu, dvorednu sijaicu kukuruza, dvobrazni plug, traktorsku prskalicu 200 litara, tanjurae 24 diska, sva mehanizacija je u jako dobrom stanju. tel: 040/620-366.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU VIKENDIC A “Posavski tip kue” 131/103/84m2, okunica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KUA od 70m2, sa okunicom od 1428 m2, plus jedno gradilište u Strahonincu za 75.000 eur-a. Cijena nije ksna! Energetski razred “F”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE KUA od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ureenja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cerkat F. info: 098/908-6376 PRODAJU SE GRADILIŠTA u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu,papiri uredni ,cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob: 098 967 9904. PRODAJE SE KUA od 99 m2, sa okunicom od 1738 m2, u Pribislavcu za 49.000 eur-a. energetski razred “G”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogunost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980 5511 PRODAJEM ILI DAJEM U ZAKUP vei, odlino održavani i obraivani vinograd u Železnoj gori. Info na tel: 040 897-188 i 098 913 0007 PRODAJE SE GRADILIŠTE od 800m2, u Pleškovcu, u slijepoj ulici sa pogledom na akovec, za 9.900 eur-a. Mogua gradnja odmah! NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE GRUNT s vonjakom, šumom i kuom, sa svim prikljucima u Zasadbregu 137 (preko crkve), 1600hv, te se prodaje zemlja 700 hv i pe za centralno 17K. info: 363-582 PRODAJE SE PARCELA 1300hv i jedna 400hv u Dragoslavcu, pogodno za gradnju. info: 098/185-2534 PRODAJE SE RENOVIRANI MANJI 2-soban stan od 39,47 m2, kompletno namješten, u akovcu, za 45.000 eur-a. Cijena nije fiksna! Energetski razred “C”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE VEI VONJAK u Nedelišu sa svim potrebnim strojevima, odlina lokacija, mob. 098/9744-242 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Pušinama, na lijepoj lokaciji, 50m od gl. ceste, tel. 042/232-681 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 47m2 u centru k, sa dvorištem i vrtom ili mijenjam za malu kuu u Nedelišu. Upita na mob. 098/195-7414, poslije 16 sa PRODAJEM KUU u Lopatincu vel. 110m2, svi prikljuci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ograeni vrt i vonjak, vel. 1306 hv, energ. cerkat F. info: 098/903-2302

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN KAFI/ RESTORAN. Info: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajednike kuhinje i kupaone, 150m od Me. veleuilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajednike perilice za rublje, kabelske televizije, parkinga... Povoljno. Tel. 095 8080 116. IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namješten stan u akovcu, Zvonka Milkovia 2, kod Plodina. To je 1.etaža nove kue sa posebnim ulazom,odvojenim brojilima,dvorište. tel. 040 386 024; 091/59 77 119. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca (preko puta crkve), kompletno namješten. Sve informacije na 098/163-1649. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/kua s posebnim brojilima i ulazom, u akovcu, na jugu, za info nazva 099/3363-605 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN GORNJI DIO KUE na dvije etaže s posebnim ulazom u akovcu-Jug na duže vrijeme, 1. etaža (hodnik, kuhinja, dnevna, blagovaona, wc), 2. etaža (tri sobe i kupaonica). Cijena najma je 2.600 kn, mogu dogovor. Upita na 095/9400-257. IZNAJMLJUJEM VIKENDICU za stanovanje u Prekopi, oko 50 m2, pogodna za samca ili par, struja, voda, pogled. Mogu dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715


28. veljae 2014.

ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studencama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, potpuno namjeĹĄten, 1.500 kn + reĹžije. Tel. 098/242-990 IZNAJML JUJEM 1-SOBNI namjeĹĄten stan u akovcu od 45m2, tel. 390-297 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u k, centar Juga, 50m2, preko puta poĹĄte, banke, trg. centra, info: 099/691-3966 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2, namjeĹĄten, odvojen ulaz i sva brojila, centar k, zva na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM STAN iskljuivo studencama. mob. 091/970-1929. IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni stan s posebnim ulazom, iza PedagoĹĄke u akovcu, dvojici studenata ili branom paru bez djece, mob: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM potpuno namjeĹĄten 1.5-sobni stan od 30m2, cijena sa reĹžijama (WiFi internet, struja, voda, plin, kablovska TV) cijena 1.600 Kn, info 098/303-550 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi od 40-47m2 i garsonijera od 20 i 30m2, namjeĹĄtena. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu od 25m2 i 3-sobni namjeĹĄteni stan. info: 091/2340-999

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna, oiĹĄeni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE VIĹ E KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izljeenjaâ€?. Cijena 300kn. Ĺ aljem pouzeem. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM novu pedalu za elektrinu gitaru BOSS METAL ZONE MT2 i elektr. ĹĄmer za gitaru. Mob: 099/64-111-90

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJE se trosjed i dvije fotelje u crnoj boji, malo koriťteno, jako ouvano. Cijena 1000 kn. Kontakt 040 347 009 ili 098 912 4692 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak i umjetnike slike . Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM muťku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century muťku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muťke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE LG mali hladnjak 46 lit, i tri zaťtite za djeji kreveti. Tel. 098 632 614 PRODAJEM ZRANU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko koŞe, staro 5 g., za 1000 kn. mob 098/551-267 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loŞ ulje; novi bide; rosrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ťir. 30cm (razliite duŞine); novi crni kanc. stol; protupoŞarna vrata razl. dimenz.; oiťeni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odlinom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pei Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. protoni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noťene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODA JEMO koriťteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), preťu za groŞe na vijak (1.400kn) i hrastovu bavu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energetics Mul gym 780, malo koriťtena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JEM rabljene uťuvane i potpuno ispravne CRT monitore 17� Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. KUPUJEM DRVENU VRTNU KUICU 200x200cm. mob. 099/518-2484 PRODAJE SE crni zagorski puran za rasplod, vino cijep, orasi i suhi grah. Kontakt: 343-557

PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muťkat Şu, vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, ťifra klju, cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greťkom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODA JEM klavir ouvan, malo sviran, koŞnu garnituru (1.100 kn), spavaa sobu, cae aparat i dionice Vajde. info: 091 970 1929 PRODAJEM KOMPJUTOR Intel Penum 4 1.8 GHz, DVD-ROM, oppy, DDR RAM1GB, HDD 40 GB, WinXP Professional, MS Oce 2007, mreŞna karca za povezivanje na internet, Borland, Oracle, MS SQL (500 kn); monitor AOC 17� CRT kao novi (400 kn); kompjutor za igrice Intel Penum 1 s monitorom Philips 15�, Win95 (sve za 200 kn); PC 486 za igrice sa 14� crno bijelim monitorom (100 kn); kompjutor Commodore 64 sa ojskom i kazetofonom (jednom igricom), te monitorom u boji 14� (sve kao novo za1.200 kn). Kontakt: 099/6714-888 PRODAJE SE VINO CIJEP (sauvignon, rizling, ťipon) cca 500 litara, moŞe i manje koliine. povoljno i hitno, cijena mogunost dogovora! mob. 099/687-6087 PRODAJEM radni stol za kompjutor i uenje, rabljeni, solidan (200 kn), mob. 095/848-9753 PRODAJEM 12 fotelji, malo rabljenih, pogodno za restorane i kae. info: 092/254-7256 PRODAJEM HTC ONE X star mjesec danas, Blackberry 8520, Nokia preklopna, nove, Oakley i KTM sunane naoale, moŞe i razne zamjene i komb. info: 099/502-7777

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€? Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Ginny - prekrasna trikolorka kratke dlake, Ĺženka stara neĹĄto viĹĄe od godinu dana, plaha, ali mazna kad upozna ljude, nauena na pijesak, cijepljena, oiĹĄena od nametnika, sterilizirana.

Dorina - odrasla maca naena u akovcu prije mjesec dana, oboljela od panleukopenije, sada je izlijeena i traĹži novi dom! Izrazito mazna i druĹželjubiva, crne boje sa bijelim grasm prugicama ispod crnog krzna.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Stephanie je predivna mjeĹĄanka zlatnog retrivera niĹža rastom, ali po ponaĹĄanju poput prave retriverice. Izuzetno je dobre naravi, umiljata i bila bi idealna za veliku obitelj s djecom. Stara je oko godinu i pol i cijepljenja, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Flopy je malecka kujica teĹĄka jedva neke 4 kg, visoka dvadesetak centimetara, idealna za stan. Cijepljena, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 098-241-060.

Boomer

Mirko - odrasli maak, nezahtjevan, umiljat, mazan, kastriran, oiĹĄen od nametnika, nauen na pijesak traĹži novi dom.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

je predivan crni labrador oito nekome pobjegao jer je izvrsnog stanja, divne crne sjajne dlake, umiljat, voli ljude. Ako ga prepoznajete ili mu Ĺželite pruĹžiti dom, javite se na 091-8988-004.

Ajax je predivno malecko upavo ĹĄtene staro oko 2 mjeseca, teĹĄko 1,5 kg ĹĄto znai da e biti manjeg rasta idealan za stan. Kontakt: 098-241-060. Elena - mlada maca, oiĹĄena od nametnika, ima krivo zaraslu nogicu koju emo mora ampura, prekrasne naravni, mazna i prekrasna, nadamo se da e je netko prihva takvu kakva je.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄu Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄe i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

963


54

Kuharica

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠU: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI

Sastojci: - svježa pilea prsa - vrhnje, luk, mljevena paprika - sol, timijan, ulje, pilei temeljac

MEIMURSKA KUHARICA

Tenfani pilei odrezak Ivanka Sedmak je kuharica petnaestak godina, od ega najviše staža ima u restoranu ‘’Orijent’’ u Štrigovi, gdje je stekla naziv najbolje kuharice izvornih meimurskih jela. Hranu kakvu je spremala njezina baka, a potom i mama Ivanka, priprema za goste u Orijentu, ali i za sve one koje zna pogostiti u svojem domu. Zajedno smo odluili predstaviti tenfani pilei odrezak, jelo koje je starinsko, ali uvijek moderno jer je vrlo ukusno, lako probavljivo i ne preteško za pripremi-

28. veljae 2014.

Priprema Piletinu izrezati na odreske, koje potuemo kuhinjskim batom. Posolimo s obje strane. Na ulju popržimo na sitne dijelove nasjeckani luk sve dok ne poprimi zlatno-žutu boju. Dodamo brašno - napravimo zapršku (zafrig) i dodamo mljevenu crvenu papriku te podlijemo vodom ili pileim temeljcom. Zgustimo kiselim vrhnjem i malo prokuhamo kako bi nastao ukusni gusti umak. Pripremljene pilee odreske ispeemo na žaru tako da porumeni vanjski dio odreska. Na plitki bijeli tanjur stavimo odrezak i domae rezance, te sve skupa prelijemo umakom i ukrasimo kružiem svježeg paradajza.

ti. Važno je strpljenje kod spremanja, kao i odabir zaina koji se stavljaju u umak koji mora obogatiti pilei odrezak koji sam po sebi nije gastronomski osobito bogat. Uz ovo ukusno i sono jelo za prilog Ivanka predlaže domae široke rezance, salatu od svježega bijelog zelja i domai kruh, ako ga želimo. Ovo jelo odlino se sljubljuje s Kocenovim vinom s malo mineralne vode. U slast iz Štrigove uz tenfani pilei odrezak na jednostavan, ali provjeren meimurski recept.

RECEPT PLUS

Limun kiflice

IZ PENICE akovekih mlinova

SASTOJCI: - 50 dag oštrog brašna - 15 dag šeera - 25 dag margarina - 2 žutanjka - sok od jednog limuna - ribana korica od limuna - malo praška za pecivo

PRIPREMA Svi se sastojci umijese, te se iz tijesta rade kilice. Pei na 180 stupnjeva dvadesetak minuta. Tople uvaljati u mljeveni šeer.

Domae krafne PRIPREMA U posudu za miješanje stavite brašno. Dodajte jaja, šeer, ulje, mlijeko s prethodno potopljenim i dignutim kvascem i rum te miješajte kuhaom dok se tijesto ne pone odvajati od kuhae, odnosno dok se ne ponu pojavljivati mjehurii. Pokrijte tijesto istom krpom i ostavite da stoji pola sata dok ne naraste. Radni stol posipajte brašnom, stavite na njega tijesto i razvaljajte ga valjkom do debljine prsta, a zatim ašom ili kalupom vadite okrugle krafne i ostavite ih da stoje još dvadesetak minuta. Zatim ih pecite na vruem ulju ili masti. Kad se krafne stave u masnou, prekrijte posudu poklopcem da bi krafne od vrue pare lijepo narasle. Kad krafne porumene, pažljivo ih okrenite da se i druga strana isprži, ali sada ne prekrivajte posudu. Pržene krafne po želji napunite marmeladom, te ih posipajte šeerom u prahu.

VINO TJEDNA

Beloviev šipon

SASTOJCI SASTOJCI: 50 dag brašna za dizana tijesta akovekih mlinova 1 dcl ulja 6 jaja 6 žlica šeera ½ dcl ruma Kvas 4 dcl mlijeka

U odabiru vina tjedna pomaže nam sommelierka Simona Raus, koja se odluila za šipon iz podruma obitelji Zvonka i Danice Belovi iz Štrigove. Vino je berbe 2012., a sadrži 12,5 posto alkohola. Vino je kvalitetno u redu suhih i odlikuje se svježinom i snagom alkohola. Ovo se vino pije pomiješano s mineralnom vodom kao gemišt i djeluje vrlo osvježujue za konzumenta. Odlino se sljubljuje s jelima s roštilja, mesom z tiblice, turošom te ribljim specijalitetima.


28. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

PONOVNO KIŠNO RAZDOBLJE V R EMENSK A SLIK A: Poplave koje su donijele probleme u mnogim krajevima posljedica su vrlo velikih koliina kiše. I u našoj županiji kiša je ve skoro svima poela ii na živce. Mi barem nismo zabilježili rekorde kao što je to bilo na zagrebakom podruju i u Rijeci. Nakon što je na meteorološkoj postaji Rijeka Kozala za vikend palo novih 10.0 litara kiše, ovogodišnja veljaa je, par dana prije kraja, postala veljaa s najveom koliinom oborine u povijesti mjerenja, tj. od 1948. godine. Do ove godine je najviše oborina, 326 mm, izmjereno u veljai 1969. godine. Ovogodišnja veljaa je do danas donijela 335.2 mm oborine, što je tri puta više od mjesenog prosjeka (111.6 mm). Ta e brojka vjerojatno biti još malo podebljana u zadnja dva dana mjeseca, budui da je sredinom tjedna izgledna nova ciklona. Podsjetimo da je prošla, 2013. Godina, Rijeci donijela niz meteoroloških rekorda. Gotovo prije tonu godinu dana, 23.2.2013. izmjereno je 17 cm snijega, što je rekordna visina za mjesec veljau. Sreom da kod nas nije bilo toliko me-

teoroloških ekstrema kao u Rijeci i okolici. VREMENSKA PROGNOZA: Dosta oblaka emo imati tijekom petka. Mogua su kraa sunana razdoblja, ali ponegdje i malo slabe kiše. Ako i bude kiše, to e biti vrlo

malo i mjestimino. Dakle, ne radi se o nekoj ozbiljnoj kiši. Temperatura zraka se nee bitno mijenjati pa e popodnevna biti oko 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva. Zbog južine biometeorološka situacija e biti relativno nepovoljna.

Za vikend se baš i ne ini lijepa prognoza. Naime, prognostiki modeli u trenutku izrade ove prognoze ukazuju na dosta promjenjivo vrijeme. Izmjenjivat e se sunce i oblaci, a može biti kraih pljuskova ili manjih naleta kiša. I dalje nema nekih veih oborina, ali ovo što oekujemo pokvarit e nam boravak i radove na otvorenom. Temperatura e ipak biti relativno visoka pa se ini da nema zimskih uvjeta na vidiku. Malo e zahladiti u nedjelju kada u

gorju može biti i snijega. Ciklonalni utjecaj vjerojatno e se nastaviti i u novom tjednu. To i dalje znai promjenjivu vremensku situaciju pa ne možemo obeati suho i lijepo vrijeme. Bit e dosta oblaka, a povremeno i kiše koja može biti i obilnija. Malo e osvježiti, ali i dalje nema prave zime na vidiku. Možda kod nas u nizinama nakratko bude malo susnježice ili mokrog snijega sredinom tjedna, ali temperatura zraka ne bi trebala ii (puno) ispod nule.

Preporuamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel. 0800-1234. (prognoza izraena 26.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. veljae 1964. god. tijekom samo 9 sati palo je 1087 mm oborine na otoju Reunion 4. ožujka 1956. godine najkasnija pojava leda na Savi kod Jasenovca 5. ožujka 1963. god. u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj -23,4°C

VICOTEKA

Žena vie na muža preko teleona: - Lijepo sam ti rekla da dolazim za 5 minuta! Što me zivkaš svakih pola sata? ---------------------------------------------------------Pokvario mi se kompjutor pa sam se malo družio sa svojom obitelji. Fini neki ljudi! ---------------------------------------------------------Tata mi je uvijek govorio: Ui, sine, da ne bi morao raditi. I ja sam uio. I sad ne radim. ---------------------------------------------------------Kaže muž ženi: - Firma mi je bankrotirala, otac me izbacio iz nasljedstva i uzeo mi auto. Hoeš li me i dalje voljeti? - Naravno, ali eš mi jako nedostajati! ---------------------------------------------------------Neke ljude ne mogu proitati izmeu redova, jer jednostavno nisu u redu!


PROGLAŠENI najbolji sportaši i ekipe opine Nedeliše

Damira Bujan, Gabrijel Stojanovi, atletiarke i odbojkaši najbolji u 2013.

GRAND FIGHT u Prelogu okupio više od 1.500 ljubitelja borilakih sportova

OVAJ VIKEND nastavlja se prvenstvo III. HNL Sjever

U borbama veeri blistala braa Škoranec

U Meimurju uvjereni da mogu do II. HNL

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Slavek v zadjemo redo. K

uliko gud jo poslušam nikak nebrem zazvediti, oem rei, prespodobiti v šteroj to državi živi Vesna Pusi i šteri je to narod tak sreen i zadovolen z vladom gde je ona potprecednica. Nebrem si nikak premisliti kak pak unda zgledijo prave vlade, štere delajo tak kaj je ljudima bole i kaj so zadovoljni i imajo od ega živeti, a i plae dobavlajo za svoj posel, ak je ova naša, oem rei, jena, nejbolša vlada do ve? ilanka Opai nam je lejpo rekla kak so oni, oem rei, “kukurikai” poeli stvarjati Lejpo našo od fondoša, kaj bi rekli gda je Hrvašaka poela rasti i cvesti pred dve leti gda je ova vlada zavzela fotelje vlasti. Verjem da to kaj je govorila na konvenciji esdepea nema nikše veze s tem kaj je drugi den pala v kupaonici?! a konvenciji esdepea na šteroj so se falili kak jim dobro ide od roke of mandat z šterim so došli na pol pota, precednik vlade i vsi mini-

M

N

stri so sedeli v prvomo redo sam je minister z nejdebelšom buksom, Slavek Lini, sedel v zadnjemo redo. I nikomo je ne falil. I niši ga niti nej spazil da so ga novinari ne zaškicali. Morete si misliti kak je to vse vredo vu vladi gde se zbrkavlejo z ministrom šteri se briga za peneze? No, kak bilo da bilo, ali zadji red? To je on red z šteroga se ide vum! Z dvorane, partije, vlade. inister za zdravie, Rajko Ostojiov je priznal da je minulo leto, jegovo ministarstvo završilo z gubikom od sto jezeri kuni prek jedno milijardo, makar je šparal na vse strane, a reforma sustava se rezmahala. Nej znati je li je što to rihtal ili pak se je istam sluajno to potreilo, ali tono tuliko penez kuliko je Rajkeco falilo tuliko so ministri (i jive leve i desne roke) preve potrošili na sebe, aute, plae, reprezentacijo i živleje ober našega hrvaškoga standarda. Šparalo se na betežnikima, a za poliare na vlasti je ne kriza. Oni trošijo, a nam betežnikaj i težakaj bodo zvlekli z žepov i zadje peneze

M

R

N

Dok tati dojdo niši nikaj ne vidi, a dok si neši dopela ljubavnico mam vsi vidijo! ejga mira v Gorano. Nikak da vu toj opini polek meje z Hungarijom dojde do mira. Tam so, kak naelnik veli, ljudi na svojo roko, a naelnik, kak ljudi velijo, na svojo roko i nikak da se zidejo. Mamica (itaj: Goranci) ido po šumi, a japica (itaj: naelnik) ide po poto, i kak se bodo unda zišli. Zmislite se da so, pred cirka dve leti, bili izbori jerbo so se opinski veniki rezišli kak rakova deca i niši jif je ne mogel nazaj dotirati. Unda je naelnik prešel, oem rei, naelnikovi vjeniki so zafremali novo opinsko vjee, štero je hercuvalo vse do lanjskih izborov vu majušo. Na temaj izboraj je naelnik Mohari prešel za konjski novet, ali se je kupica strpleja rezlijala pre kompostani. Goranci so rekli na prvomo opinskomo referendumo vu Lepoj našoj, da nebre vse biti onak kak naelnik oe i kompostana se odsmickala v Prilok. Je li je to tak velika srea kak naelnik pripoveda ( tri težaki bodo delali)

N

Mia Vadas, Draškovec - Ovaj vikend u biti u Zagrebu pa se neu pridružiti fašenskim programima koji e biti organizirani u Meimurju. Prije u djetinjstvu smo se više maskirali, družili smo se, pjevali i plesali. Ljudi su uvijek maškare nagradili slatkišima i sitnim noviima koji su nam dobro došli kao džeparac.

POD VUROM

Fašnik je, kao i uvijek, kriv za sve?! Ovaj e vikend u brojnim meimurskim naseljima zavladati maškori uz fašenske veselice i povorke. Šareni kostimi, tradicijske maske, mašta i dobra volja maškara obilježit e i centralnu manifestaciju jubilarnoga 50. Meimurskog fašnika u akovcu. Prema tradiciji, Fašnik je kriv za sve naše nevolje, pa e se na kraju programa inom spaljivanja Fašnika odagnati sve što je loše i zlokobno, uz vjeru da e doi bolji dani. U našoj anketi saznajemo hoemo li u pokladama sudjelovati tek kao promatrai ili kao aktivni maskirani likovi. (rr, zv)

kaj to pokrijemo. Ve bode Rajko moral poveati participacije i dopunsko ak oe kaj se te luknje vu kasi za zdravie ne bodo poveavale. omi prodavlejo aute!? Morete si to zamisliti? Ve najempot niši nee meti auta sam kaj bi dobavlal socijalno pomo. Vse se more dok se oe, oem rei, dok se mora. Ve bi vsi oni prenesli auta na rodbino sam kaj ostanejo na spisko za socijalno pomo, ali ga niši nee jerbo vsi dobavlajo nekšo pomo. Jako sam najgerek kak bode to zišlo kaj oni “de jure” prodajo auta, a”de facto” kaj bi ga i dale hasnuvali za vsakefele biznise z šterima se oni bavijo. Nej znati što bode itak prvi našel formulo za tej “perpetum mobile”? Ili pak bodo i Romi morali poeti živeti od svojih žulov. Da mi je to videti! eši je opljakal zlatarnico vu glavni akoski vulici. Istina bog, nega udi ljudi v akovco dok so obini dnevi naveer, no, furt se neši špancera, ali je niši nikaj ne videl. Takša je šega, vu zadje vreme, prinas kaj se pljaki i provali dotikavle:

Robert Kova, Križovec - Ove u se godine maškarama pridružiti vjerojatno samo kao publika, ovdje u akovcu. Ljudi se vole najviše maskirati zbog zabave. Pogotovo sada, kada su krizna vremena, ljudi se žele barem kroz neka ovakva druženja malo poveseliti. Kad smo bili mlai, djeca, onda smo imali i više vremena i volje za maskiranje.

Ena Varga, akovec - S obzirom na to da imamo malo dijete, ne znamo još hoemo li biti sudionici djeje povorke ili tradicijske povorke. Puno ovisi o tome kakvo e biti vrijeme. Bude li lijepo i sunano, sigurno emo se malo prošetati gradom i osjetiti fašensko raspoloženje. U mlaim danima obavezno smo se spremali u maškare. Ljudi se vole maskirati. Svima nam treba malo zabave i razonode.

mi prodiremo dublje

ili pak je to pravzaprav takša nevola kak pripoveda urek Puriov i jegova družba. Nam se nikam ne žuri, pak bodemo poakali kaj tua kompostana zraste i predela v Priloko na Ljubekovom hataro. zadje vreme se vseposot spominajo o predsteajnaj nagodbaj, ali sam nikak ne uspel zazvediti je li je to jako dobra stvar za naše gospodarstvenike šteri so fpešali ili pak je to još jedna prilika kaj se zemejo penezi onima šteri jif još nekaj imajo. Najte me krivo razmeti, ali se, istina bog po skriveki, nudijo iktivni dužniki z šterima v nagodbi morete dobiti, a neši drugi bode platil. Te neši drugi more biti i država, ali ona je i do ve vse lukje krpala i mrtvace oživljavala. No, ne vse, sam one šteri so meli kuma vu vekšaj foteljaj, oem rei, na višešaj pozicijaj. oele so se šklizati ceste v Dragoslavco i Železnoj gori. Onak z istoga mira. Negda je cesta bežala sam unda dok so moški išli z goric gde so malo preve dugo pretakali z lagva v kupice, a z kupici v požerake,

V

P

Zdenka Žarkovi, Nedeliše - Ove emo godine pratiti unuke na fašenskoj djejoj povorci. U mladosti smo se takoer jako rado maskirali za Fašnik. Veinom se svi vole maskirati jer jednostavno žele biti netko drugi, barem pokušati biti netko drugi i pobjei od sebe, od stvarnog života barem na kratko vrijeme. Svi se veselimo i dan-danas kad nam dou maškori uvijek nešto pripremimo za njih.

a denes se ceste zmekuvlejo ve vjutro dok se gible prema goricaj. Nekaj je tu ne kak tre! ak akoski gracki oci, oem rei, komulaci plašijo vrane v grackomo parko? Odnekod so dopelali plehnato srako, štera se vsako malo dere,oem rei, kri sam kaj bi natirala vrane vum z parka. Par dni je to bilo vse onak kak je bilo i splanerano, ali so vrane naprajle radionico vu veernjoj školi tak da se ve sraka zabadav dere jerbo vrane i dale vse delajo po svojemo. Ve se pak sosedi prek parka bunijo da jim vrane ve ne smetajo, ali jif sraka vsaki as budi dok si poivlejo. Ve pak ne znamo je li so vekše zlo domae vrane ili pak plehnata sraka? Nejbole bi bilo da se v gracki upravi zafrema odbor za vrane i nek lejpo, vsi skupa, odidejo vu beli Zagreb grad k profesoro Baltazaro. Nejpredi bode on rešil toga vroega akoskoga problema. Ak je Zagrepance mogel rešiti Dalmatincov makar je to negda bilo) unda bode mogel i nas vrani. Tre se požuriti kaj ga Božek ne pozove k sebi na raun.

K

Arpad Jurani, akovec - Ve smo se dogovorili za maškare. U petak naveer idemo u fašniki šator koji e biti ovdje u akovcu na Trgu Republike. Naš kuni ljubimac ostat e sam u kui da pazi kuu, a mi emo se maskirati, jer ionako itav život svi mi nosimo neke maske. (smijeh) Tradiciju maskiranja treba uvati i njegovati, a posebno tradiciju spaljivanja Fašnika, koji je simbol svih problema i nevolja u društvu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine


Međimurske novine 963