Issuu

Godina dina XVIII.

Bro Broj oj 963.

^akovec, PETAK, 28. velja~e 2014.

Cijena 7 kuna

UZDRMALE SE DIREKTORSKE fotelje u Stanoradu i Turisti kom uredu Grada akovca

Odlaze Andrej Gregorec NAKON huliganskog napada u akove kom parku

Apel policijskog na elnika:

Slikajte napada e mobitelom i prijavljujte odmah! PIPO I PERUTNINA u ukrajinske ruke?

Direktor Roman Glaser esi bi kupili ateks, ne potvr uje, ali ni ne HANFA ih odbila str. 7 demantira glasine str. 7

www.bister.hr

str. 4

Krici i baloni protiv vrana SVETI MARTIN NA MURI

Grade trg i CZK od milijun eura

Violina Andrije Ribi a iz D. Kraljevca stara 312 godina

godina go odinna a s Vama Vama ma

str. 44

media 3

str. 10

str. 8

EŠKA TVRTKA “SAFF” ponudila otkup dionica

PERIVOJ ZRINSKIH

i Ivana Maltar

str. 2-3

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ako je to ''utjeha'', korupcija nije samo naš problem S

vima su puna usta borbe protiv korupcije. Pri a koju posebice u ovim teškim vremenima olako ''puše“ gra ani, prvenstveno zahvaljuju i bu nim medijima željnima senzacija u nesmiljenoj borbi za o uvanje sve manjih tiraža, ispada da živimo u gotovo pa "mafijaškoj" državi. Naravno da je situacija daleko od idealne, posebice zbog toga jer je veliki jaz izme u politi ara i obi nih gra ana, a i ono što se doga a(lo) u našem politi kom miljeu sugerira kako se puno toga rješava(lo) više ili manje koruptivnim metodama. Ako nam to može biti neka utjeha, na ''Zapadu" situacija nije ništa bolja nego kod nas. Samo što oni sve to lijepo zamotaju u nekakav "demokratski celo an" ili pak "službenu proviziju" koja je sastavni dio mnogobrojnih ugovora. Nemojmo biti naivni, tamo gdje se "dijele" milijarde eura tako er ima svega i sva ega. Nažalost, previše idealiziramo Europu, kako bi joj se dopali, a tu smo gdje jesmo zato jer izme u ostalog premalo cijenimo sami sebe. uropska komisija predstavila je prvo izvješ e o korupciji u 28 zemalja EU i više od tri etvrtine europskih gra ana (94% u Hrvatskoj) smatra kako je u njihovoj zemlji raširena korupcija. Po percepciji korupcije, od Hrvatske lošije prolaze Gr ka, gdje 99 posto anketiranih misli da je korupcija tamo široko rasprostranjena, Italija 97 posto, Španjolska i eška 95 posto. Dakle, to je ono što gra ani misle ima li u njihovoj državi korupcije. No, kada ih se pita jesu li na svojoj koži doživjeli korupciju, onda je samo etiri posto Europljana (prosjek u 28 zemalja) i šest posto Hrvata prijavilo kako se od njih tražilo ili o ekivalo mito tijekom prošle godine, neki dan je donio Ve ernji list. glavnom, korupcije i nepoštenja ima svugdje, pa i tamo gdje nas uvjeravaju da je sve idealno. I to posebice kod glave, kod ''repa“ je ak puno bolja situacija, pa je zato i pravna i sve-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

kolika druga sigurnost kod rješavanja mnogih ''obi nih“ poslova ve a nego kod nas. toga je najprije potrebno, da bi se uop e postigao napredak, dogovoriti i uspostaviti pravila igre na podnošljivoj granici, kao što je to slu aj vani. Nikako previsoko postaviti ljestvicu i onda ostati bez rezultata. zmijenile su se kod nas na vlasti ve i "desni“ i "lijevi“, svi su imali priliku "zaorati“ po tom pitanju, pa ak i oni prilikom izbora novoga glavnog državnog odvjetnika, ali pitanje je ima li pravog, krupnog pomaka u preveniranju iste. Uostalom, jedno od posljednjih istraživanja kaže da, primjerice, korupcije u Italiji ima ak više nego kod nas. igurno da je situacija daleko od idealne, posebice kad gra ani ne vide ''svjetlo u tunelu“, što se ti e pomaka u osobnom boljitku. U aktualnoj teškoj životnoj situaciji kod obi nog ovjeka stoga je najlakše izazivati gotovo svakodnevno dodatne rustracije, a s druge strane prešu uju i ono što je mnogima znano, s ime smo se kad-tad u životu suo ili, ali o tome se ne usudimo javno (pro)govoriti. aš je ve duže vrijeme najve i problem što se ne djeluje korjenito. Korupcija se doga a svakodnevno oko nas, ali i prešu uje, tolerira, pa ak i poti e, a tek sporadi no goni i kažnjava. Najgore je što se ona tolerira jako, jako dugo, što nema mehanizama koji bi je na vrijeme sprije ili, kako ne bi, kako sami pred sobom, odnosno drugima ispadali i dalje ''banana zemlja“.

VIJEST(I) TJEDNA

Ukrajinski tajkun na vratima? Ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskoga kompleksa ‘’Myroniwski Chliboprodukt’’, ija je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja piletine, deveti na listi najbogatijih Ukrajinaca s procijenjenih 1,3 milijarde dolara, bio je u Perutnini i navodno s predsjednikom Uprave Romanom Glaserom razgovarao o preuzimanju tvrtke, piše portal Poslovni dnevnik. Budu i da u sastavu Perutnine Ptuj posluje akove ka tvrtka k i Perutnina Ptuj - Pipo akovec u Me imurju, uputili smo pitanje Upravi Perutnine Ptuj je li to no da ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk kupuje Perutninu Ptuj. In ormacija nas zanima radi daljnje sudbine firme k eri Pipo iz akovca, koja posluje kao firma k i Perutnine iz Ptuja, zbog ega smo se za odgovor obratili izravno tvrtki koja je zadužena za odnose s javnoš u s Perutninom Ptuj. Opširnije na str. 7.

(NE) SVI A NAM SE

Drvored ostaje do daljnjeg na životu - Odlu ili smo da se ide u skuplju sanaciju ulice ZAVNOH-a u akovcu, bez bagera i rušenja stabala, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca. - Takvu odluku donijeli smo nakon razgovora i s gra anima te ulice, stru nim službama i savjetodavnim tijelima, kazao je gradona elnik. - Zasad e ostati tako kako je, a nakon što Me imurje plin i Me imurske vode obave svoje radove u ovoj ulici, vidjet emo kako e se razvijati situacija s drve em u toj ulici pa emo prema tome postupati dalje, kazao je Kova . Str. 4.

Mladi razbojnici izbjegli pritvor!? Policijske rotirke, blokade nekoliko prometnica, tako je u subotu predve er izgledao akove ki Jug. Subotnje pasje vrijeme o ito je bilo vjetar u le a dvojici maloljetnika da po ine razbojništvo. Policija je vrlo brzo nakon novog razbojstva, koje se u samo nekoliko dana zbilo u akovcu, uhitila dva osumnji ena za razbojstvo nožem koje se dogodilo u subotu oko 18.35 sati na akove kom Jugu u Travni koj ulici, kada je oplja kan novac u prodavaonici METSS-a. Prema za sada dostupnim in ormacijama, oba uhi ena zadržana su u PP-u akovec, prvi je iz akovca, drugi s podru ja gornjeg Me imurja. Oba su maloljetna. Me utim, nakon što su ispitani, kako neslužbeno saznajemo, ni jednog ni drugog DORH nije smjestio u pritvor, ve e se na sudu braniti sa slobode! Kakva je to poruka? Više na str. 8.

28. velja e 2014.

UZDRMALE SE DIREKTORSKE fotelje u Stanoradu i Turisti k

Odlaze And i Ivana Ma PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo podignulo optužnicu protiv Andreja Gregorca, direktora Stanorada, Grad akovec kao jedini vlasnik poduze a našao se u nezavidnoj situaciji, zbog direktora protiv kojega je podignuta optužnica. Tereti ga se da je tijekom 2011. i 2012. godine kao direktor trgova kog društva upravitelja stambenih zgrada koristio pravo na odbitak predporeza tom trgova kom društvu po ra unima raznih dobavlja a za investicijske radove na zgradama, iako se ra uni ne odnose na poslovanje trgova kog društva nego isklju ivo na radove na stambenim zgradama kojima to društvo upravlja. Stjepan Kova , gradona elnik akovca, tada je u izjavi za Me imurske novine kakva je sudbina Andreja Gregorca nakon podizanja optužnice bio suzdržano oprezan, dok mu nije izre ena krivnja. - Kazao je da ne e ništa poduzimati prije nego se utvrdi njegova krivnja ili nedužnost, odnosno dok pravosudni organi ne odrade svoj posao. Ono što je na neki na in utjecalo na gradona elnikovu suzdržanost je injenica

da Andreja Gregorca nije bilo lako ni je tino maknuti s te pozicije, jer je zašti en “menadžerskim” ugovorom, zahvaljuju i ste enim pravima iz prethodnih razdoblja gradske vlasti, pa bi svaki jednostrani raskid ugovora Andreju Gregorcu mogao skupo koštati Grad, izme u ostalog i zbog obveze da više mjeseci bude na pla i i nakon odlaska s dužnosti. Ne dokaže li mu se krivnja, a dobije otkaz, te podnese tužbu protiv Grada akovca, obveze za Grad prema Gregorcu bile bi još ve e. - Sjest emo i razgovarati i možda bi bilo najpovoljnije i za Gregorca da se sam makne, kazao nam je gradona elnik Kova prije otprilike dva mjeseca.

Andrej Gregorec pristao je odstupiti s mjesta direktora Stanorada

Gregorec pristao na odstupanje s dužnosti, odlazi i direktorica Turisti kog ureda Gregorec se tome javno protivio, ali o ito je njegov pritisak nakon odre enog vremena popustio. Otprilike dva mjeseca kasnije, u etvrtak 27. velja e, Stjepan Kova , gradona elnik akovca, potvrdio je da je s Andrejom Gregorcom, direktorom Stanorada, postigao sporazum da se makne s mjesta direktora. Bio je izuzetno štur oko detalja, kazao

je samo: - A dalje emo sada razgovarati na koje mjesto i na koji emo na in raditi. Na potpitanje što to zna i odlazak iz Stanorada ili ostanak u svojstvu obi nog zaposlenika, odgovorio je da još nije s njim o tome razgovarao i da zbog toga ne bi sada odgovorio na to pitanje. Nakon toga e se razgovarati

Na politi are se utje e O

politi arima razmišljamo u principu kao okorjelim debelokošcima kojih se kritike naroda ne doti u i koji samo misle o dobrobiti za sebe i svoje. No obi no im se ta debela neosjetljiva koža kože stvori nakon odre enog vremena. Dok su još na po etku karijere, i njihova koža je još ranjiva i osjetljiva na kritike. Evo, na primjer gradona elnik akovca Stjepan Kova još uvijek odaje simptome politi ara iz te rane aze kad još nije neosjetljiv na kritiku. Još mu je stalo da ostavlja dobar dojam.

bog toga bi bilo dobro da tu osjetljivost zadrži što duže. Što su politi ari osjetljiviji na kritike, to bolje za narod. A u akovcu se ima što raditi. akovec je trenutno poput zapuštenog perivoja koji iza sebe ima slavnu prošlost. Štoviše, dobivao je više puta i nagrade za najure eniji grad. akovec sada izgleda kao da su korovi prerasli njegovane lijehe, ali u prenesenom društvenom smislu, jer je ure enje javnih površina u ovom gradu najmanji problem. adi se o stagnaciji grada koja se poput korova širi

društvom. U tranziciji upravo je akovec od svih sredina izgubio najviše radnih mjesta. Dijelom i zbog toga što je ipak najve i dio gospodarskih subjekata djelovao u akovcu, pa su se i ondašnje socijalisti ke tvrtke, kao i u cijeloj državi, u pretvorbi naprosto urušile u sebe. Ono što Kova ovi prethodnici nisu dovoljno prepoznali je ormiranje akovca u pravcu privla enja novih poduzetni kih poduhvata i stvaranje jezgre za nove profitabilnije industrije radi privla enja visokoobrazovanih kadrova u akovec.

28. velja e 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

om uredu Grada akovca

Ivana Maltar službeno odlazi na vlastiti zahtjev 30. travnja s mjesta direktorice Turisti kog ureda

drej Gregorec Prihva ena altar ostavka Gradona elnik Kova u obra anju novinarima u etvrtak dao je do znanja da je u razgovoru s njima postigao dogovor o sporazumnom odlasku sa sadašnjih pozicija

i s predsjednikom Nadzornog odbora Stanorada, kada e se jasnije znati i tko bi bio kandidat za novog direktora Stanorada. Sve glasnija šuškanja o odlasku Ivane Maltar, direktorice Turisti kog ureda Grada akovca, gradona elnik akovca Stjepan Kova tako er je potvrdio u etvrtak 27.

velja e, a isti dan to je i službeno potvr eno na sjednici Turisti kog vije a. - Direktorica Turisti kog ureda Ivana Maltar poslala mi je zahtjev za razrješenje na vlastitu inicijativu, da s 30. travnja odlazi s mjesta direktorice na vlastiti zahtjev, kazao je Kova , i dodao da e sve biti poznato nakon sjednice

Turisti kog vije a (nekoliko sati kasnije dogodio se odlazak Maltar, op. p.). Na pitanje koji su to problemi izazvali takav rasplet doga aja da direktorica odlazi na vlastiti zahtjev, gradona elnik je dodao: - Nema nekih posebnih razloga, u zahtjevu je navela da odlazi iz osobnih razloga.

Ipak, poznato je da je gradona elnik Kova prilikom dolaska na vlast najavio snimanje svih gradskih ustanova i poduze a i stanja u njima. Tako je i ovom prilikom kazao da se revizijski nalaz državne revizije za Turisti ki ured TZ-a akovec završava i da eka da vidi taj nalaz. Jednako tako i unutarnja revizija Grada akovca ešlja svake godine poslovanje gradskih ustanova i poduze a. Ove godine je ona zapo eta s Turisti kim uredom TZ-a grada akovca, a ta revizija se još uvijek radi. Tako da ni o tom odlasku u ovom trenutku nije želio ništa podrobnije govoriti, ali ga je ipak indirektno stavio u vezu s nalazima unutarnje i državne revizije. Na pitanje kakav ugovor ima direktorica Turisti kog ureda, Stjepan Kova je odgovorio da je imala ugovor na neodre eno koji je potpisala s prijašnjim gradona elnikom. - Razgovarali smo o tom ugovoru i zajedni ki se usuglasili da s 30. travnja odlazi iz Turisti kog ureda, kazao je na kraju gradona elnik Kova .

Ivane Maltar - Ve ina lanova Turisti kog vije a Grada akovca prihvatila je zahtjev za razrješenjem uz zahvalu direktorici Ivani Maltar na predanom, profesionalnom i stru nom vodstvu Ureda u razdoblju od 2008., kada je došla na mjesto direktorice TZ-a akovec do danas, izvijestio je Turisti ki ured Grada akovca u etvrtak. Ured koji je zatekla u disfunkcionalnom stanju u po etku njezina mandata funkcionirao je besprijekorno, postignuti su iznimni rezultati u poslovanju i puno gubimo njezinim odlaskom, komentirao je Pero Vidovi , jedan od dugogodišnjih lanova Turisti kog vije a, koji svojim glasom nije prihvatio zahtjev za osobnim razrješenjem. - Promjena u dotada narušenim me uljudskim odnosima nešto je što bi trebalo poslužiti kao primjer u vo enju poslovanja i odnosu s djelatnicima i poslovnim partnerima, a poseban iskorak napravljen je u pro iliranju manifestacija i pove anju prihoda, zaklju ila je Snježana Petrovi - Tkal ec, lanica Turisti kog vije a. S obzirom na primopredajom zate eno inancijsko stanje s 30. travnja 2008., dolaskom direktorice Ivane Maltar, odnosno manjkom

prihoda poslovanja od gotovo 500.000 kuna, obvezom po naslije enom dugoro nom kreditu na iznos od 27.600 eura, kadrovske probleme koje su rezultirali nekolicinom sudskih postupaka i krajnje narušenim imidžom, Turisti ka zajednica grada akovca kroz ovih nekoliko godina uspjela je ne samo prebroditi spomenute probleme, ve i ostvariti iznimne rezultate u programskom i inancijskom poslovanju. Svakako valja istaknuti da u ukupnom godišnjem prora unu Turisti ke zajednice grada akovca, koji za 2013. iznosi 2.180.577,99 kuna i koji je za 5% ve i u odnosu na izvršenje prora una u 2012. godini, Turisti ki ured danas samostalno prihoduje ak 57% samostalnim provo enjem projekata i organizacijom manifestacija kroz najam i sponzorstva, dok izvorni prihodi (turisti ke lanarine i boravišne pristojbe) ine tek 30%, a prihodi iz prora una Grada akovca 13%. Predsjednik Turisti ke zajednice grada akovca, gradona elnik Stjepan Kova , na kraju je posebno zahvalio direktorici na predanom i profesionalnom radu i zaželio joj svako dobro u daljnjoj karijeri, stoji zaklju no u priop enju.

POGLED ODOZDO

e prije nego što postanu debelokošci Tako je akovec u jednom trenutku izgubio liderstvo. Me imurju smo ostali na nekim pogonima koji trebaju samo poslovo e, ali ne i razvojne odjele. Samo proizvo a e. To na prvi pogled i ne mora biti tako loše, ako je samo faza u daljnjem razvoju, nakon koje u drugom koraku može do i i do tog stvaranja razvojnih odjela uz proizvo a ke. No sami moramo znati što želimo i usmjeravati razvoj. Ako emo samo zbog puste injenice da smanjimo broj evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje pustiti da

pogone otvori onaj koga tko zna kakva mutna voda ovamo doplavi, može nam se desiti da zbog naše sklonosti da pristajemo raditi za najniže pla e u državi dobijemo upravo takve pogone, u kojima e ljudi nalaziti posao za minimalne pla e. Nije neka velika radost imati optimalnu zaposlenost na minimalnim pla ama. ajednica nema velike koristi od minimalnih pla a, jer ne privla i ljude da ostaju u kraju gdje se živi od minimalnih pla a. Tu nema sre e, jer se sve vrti oko preživljavanja i najnižih ljudskih potreba.

Nema razvoja kulture, umjetnosti, sporta, jer je ljudima na minimalcu sve osim kruha preskupo. ažalost, akovec upravo trenutno odašilje upravo takvu sliku - jako osiromašenog grada. Pro ete li kroz centar, a da ste stranac, stekli biste dojam da ljudi u ovom gradu nemaju novac ni za što drugo nego samo za klipi e iz brojnih pekarnica ili zlatni ili srebrni nakit sa sniženja, jer sirotinji je to potrebno kako bi kupili jeftini plemeniti nakit za sirotinjska veselja: krštenja, pri esti, krizme ili sli ne

obiteljske obljetnice. Nisu to draguljarnice za visoko društvo, ve male vrijednosti za teške crne dane. lobodno možemo re i da je pred kakvih etvrt stolje a grad svojom raznovrsnoš u ponude odisao ve im optimizmom nego sada. ada se osje a defetizam i mrtvilo. Tu i tamo kakav optimisti ni aktivizam poput HAPPY akovca pokušava grad podignuti iz mrtvila. pak gradona elnik akovca ne odustaje, trudi se sanirati minus u blagajni, ali to ne e biti dovoljno. Bez podizanja

S S I

krvotoka gospodarstva, kolanja novca koji zalijeva životni standard, ljudima se ne e vratiti optimizam. blagostanju sve bolje uspijevaju i tolerancija i ljubav i životni optimizam. iromaštvo nije vrlina koju bi ljudi priželjkivali, ak ni skromnost nije dobra u ve im koli inama. vom gradu, kao i ovoj županiji, potreban je optimizam, ali ne one vrste - ajmo se svi skupa uhvatiti za ruke, zamisliti nešto pozitivno i svi skupa sko iti u zrak pa e se dogoditi kozmi ka promjena.

U S O

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

otrebno je pretresti sve mogu e ideje, angažirati sve mogu e ljude pokrenuti sve resurse prema jednom cilju - kako naprijed. Pri tome se treba kloniti ideja podobnih. Njima je svaka vlast dobra, pod uvjetom da su oni u njoj.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

STABLA u ulici ZAVNOH-a ipak se ne e rušiti ovo prolje e

Drvored ostaje do daljnjeg na životu - Odlu ili smo da se ide u skuplju sanaciju ulice ZAVNOH-a u akovcu, bez bagera i rušenja stabala, kazao je

Stjepan Kova , gradona elnik akovca. Takvu odluku donijeli smo nakon razgovora i s gra anima te ulice,

stru nim službama i savjetodavnim tijelima, kazao je gradona elnik akovca. - Zasad e ostati tako kako

je, a nakon što Me imurje plin i Me imurske vode obave svoje radove u ovoj ulici, vidjet emo kako e se

razvijati situacija s drve em u toj ulici pa emo prema tome postupati dalje, kazao je Kova . (BMO)

U PERIVOJU ZRINSKIH zapo eo prvi pilot projekt u Hrvatskoj s ciljem rastjerivanja vrana

Ho emo li i kako nadmudriti inteligentne U Hrvatskoj i Europi nema saznanja o sli nim akcijama i tek e se vidjeti kakve e rezultate polu iti kod nas Piše: Roberta Radovi Kod zidina Staroga grada u Perivoju Zrinskih prije desetak dana instaliran je ure aj, tzv. zvu ni rastjeriva ptica. Dio je to mjere iz pilot programa koji provode Grad akovec i Javna ustanova “Me imurska priroda”, s ciljem rješavanja problema vrana (buka, izmet, estetika) u akove kom parku. U projekt su uklju eni i Robert Sambolek, dipl. ing. šum., iz tvrtke “Cedrus Forest”, i Mladen Lackovi , stru na osoba za provo enje ovog projekta, koji je pojasnio detalje:

- Prva mjera je da se instalira ure aj kojim emo pokušati otjerati vrane s gnjezdišta, koje su ovih dana intenzivno zapo ele zauzimati krošnje drve a. Ure aj e u odre enim intervalima reproducirati zvuk ptice grabljivice te zvuk boli ili straha vrane ga ca. Projekt je pripremljen po uzoru na ameri ke programe, koji su pokazali dobre rezultate. U Hrvatskoj i Europi nemamo saznanja o sli nim akcijama i tek emo vidjeti kakve e rezultate polu iti kod nas. Za sad emo postaviti samo jedan fiksni ure aj, a u budu nosti planiramo postaviti i više

U akciju su uklju eni i djelatnici JU-a “Me imurska priroda”

Ure aj, tzv. zvu ni rastjeriva ptica, prva je mjera u borbi protiv akove kih vrana

manjih mobilnih u krošnje, koji e se uklju ivati na sam pokret ptice. Emitiranje zvuka e ispo etka biti svakih pola sata po par minuta, a kasnije e to biti samo u ranim jutarnjim i ranim ve ernjim satima. Sljede a mjera je instalacija balona, traka i lasera kojima e se nastojati stanište vrane ga ca u initi neprimjerenim za gnijezda. Gra ani ne moraju biti uznemireni

Baloni i trake protiv graktanja i opasnog izmeta vrana Akcija je nastavljena u etvrtak 27. velja e. Djelatnici akoma grabljali su gran ice koje su vranama lako dostupan materijal za gradnju gnijezda. I tom mjerom nastoji se umanjiti gnijež enje. Postavljeni su i baloni koji su punjeni zrakom te slike vrana u “bolesnom” položaju. Sveukupno e ih biti postavljeno pedesetak komada. Provest e se i zapunjavanje gnijezda, a sve s ciljem da Perivoj postane vranama manje atraktivan prostor za gnijež enje. Prolaznici akove kim parkom sa zanimanjem su pratili sve aktivnosti, uz komentare kako je to sve “pucanj

u prazno”, kako bi trebalo pustiti vrane na miru ili pak jednostavno to riješiti na “u inkovit, ali i ubojit na in - odstrjelom”. Robert Sambolek isti e kako je prema dopunjenom Pravilniku

o lovostaju od 2013. godine uvedena mjera lovostaja za vranu sivu, vranu ga ac, avku, svraku i šojku u razdoblju od 1. ožujka do 31. srpnja te se u parku ove mjere ne mogu provoditi.

zbog zvukova, iako vjerujemo da e ispo etka biti upita. Naš komoditet morat emo malo žrtvovati. Za cjelokupni ovogodišnji projekt, koji obuhva a provedbu niza akcija, Grad akovec je izdvojio sveukupno 70.000 kuna. U aktivnosti e biti uklju ena i lova ka društva, i to akcijom odstrjela vrana u okolnim lovištima koja okružuju grad akovec u vremenu kada je to dozvoljeno. S obzirom na to da je Perivoj Zrinskih zakonom zašti eno podru je, Robert Sambolek, dipl. ing. šum., koji je izradio elaborat projekta, koji je ujedno i prvi takve vrste u Hrvatskoj, naglasio je kako su za sve planirane i do sada izvedene radnje i zahvate isho ene sve potrebne prethodne suglasnosti od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstva poljoprivrede.

Zašto se ove mjere provode upravo u Perivoju?

Baloni i slike vrana kao mjera zastrašivanja

- Na podru ju grada akovca postoji više lokacija na kojima gnijezdi ga ac, ali Perivoj je površinom najve i prostor i prostor u središtu grada gdje gni-

jezde. Broj gnijezda u Perivoju i u gradu op enito je u proteklih dvadeset godina u stalnom porastu, kao i buka i izmet koji može biti potencijalni izvor zaraze zbog bakterija i gljivica te na ina ishrane ovih ptica - hrana iz sme a i otvorenih odlagališta. Sve su to komunalni problemi s kojima se Grad akovec odlu io ‘obra unati’, ali na legalan na in, kazala je Mihaela Mesari , pro ., stru na suradnica JU-a “Me imurska priroda”. Vrane su vrlo inteligentne ptice, pa e biti zanimljivo nakon odre enog vremena vidjeti tko e u ovoj ‘’borbi’’ nadmudrivanja pobijediti.

Robert Samoblek, dipl. ing. šum., izradio je elaborat pilot projekta koji je prvi takve vrste u Hrvatskoj

TRAGOM PITANJA: “Kam budu vrane otišle?”

Jedno od rješenja je i sanacija divljih odlagališta sme a itateljica V. M. iz Zasadbrega postavila je pitanje “Kamo e odletjeti otjerane vrane”, a pismo smo objavili u proteklom izdanju naših novina. Tragom tog pitanja, odgovor smo potražili kod stru ne suradnice JU-a “Me imurska priroda” Mihaele Mesari , pro .: - Dugoro no razmišljanje svih uklju enih u mjere je ormirati novo stanište za gnijež enje vrane gra ac (vrana ga ac je ptica koja je kolonijalna te i gnijezdi u kolonijama i zato je toliko primje ujemo, jer ne dolazi par gnijezditi samostalno nego u koloniji) - šumski prostor s novim stablima na peri eriji grada (gradska estica, na novo posa ena šuma s vrstama stabala ije visine odgovaraju vrani ga ac, a njihova buka tamo nikome ne smeta), na kojima bi vrane ga ac imale novo stanište, tj. mjesto za gnijež enje. O ovoj metodi e

se razgovarati tijekom narednih mjeseci jer je to dugoro no rješenje koje iziskuje detaljnije planiranje i financiranje te nije provediva ‘preko no i’. Tako er, jedno od dugoro nih rješenja je sanacija divljih odlagališta - smanjenje hrane, ime se isto utje e na smanjenje populacije. Jednostavnije re eno: oti i e gnijezditi se u okolna podru ja, ali u manjim kolonijama. U utorak 25. velja e proveli smo prebrojavanje gnijezda - u Perivoju Zrinskih je bilo oko 140 gnijezda vrane ga ac, a ukupna površina Perivoja je 13 hektara (s time da su koncentrirane na nekoliko ploha)! Prebrojavanje e se vršiti mjese no i pratit emo što se doga a... Pozitivno bi bilo ako ne nastanu nova gnijezda. Bitno je napomenuti da emo sve konkretne podatke imati naknadno, nakon provedbe svih monitoringa.

EKOLOŠKA UDRUGA “PLATANA’’ provodi akciju “Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”

“Crna to ka” na županijskoj cesti re an - Macinec! Prošlu se godinu po prvi put na podru ju Me imurske županije provodio projekt pod nazivom ‘’Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”, koji je Ekološka udruga ‘’Platana” iz Nedeliš a provodila u suradnji s Javnom ustanovom ‘’Me imurska priroda’’. S obzirom na to da se projekt pokazao iznimno uspješnim, i ove se godine nastavlja s aktivnostima na istoj lokaciji u op ini Nedeliš e, a u sklopu Plana zelenog djelovanja op ine Nedeliš e. U rano prolje e zapo inje sezo-

na razmnožavanja i migracije žaba prema mrijestilištima u vodenim staništima, pri emu one vrlo esto stradavaju u prometu. U op ini Nedeliš e takva ‘’crna to ka” nalazi se na županijskoj cesti re an Macinec, koja presijeca koridor migracije žaba iz šume u kanal Trnavu u dužini od 400 metara. U sklopu ovog projekta postavlja se zaštitna mreža koja u vrijeme migracije onemogu ava žabama i drugim vodozemcima prijelaz preko ceste te se na taj na in one štite od stradavanja na promet-

Sudionici akcije zaštite žaba provedene na županijskoj cesti re an - Macinec

nici. Radna akcija postavljanja zaštitne mreže održana je u subotu 22. velja e 2014. godine, a na akciji su sudjelovali lanovi Ekološke udruge ‘’Platana”, u enici OŠ Gornji Mihaljevec te djelatnici Me imurske prirode. U periodu od mjesec dana, u vrijeme migracije žaba iz šume prema kanalu Trnava, lanovi EU ‘’Platana” e svaki dan ujutro i nave er obilaziti lokaciju i sakupljati žabe te ih prenositi do kanala Trnave i na taj na in ih zaštititi od stradavanja na prometnicama. Jedan od osnovnih ciljeva navedenih aktivnosti je

28. velja e 2014.

IZBORNA skupština Zrinske garde akovec

vrane?

Predsjedniku Alojziju Sobo ancu još jedan mandat Zrinska garda akovec ostvarila je u prošloj godini ak devedeset nastupa diljem zemlje i inozemstva

Zvukovi smetaju obližnjim stanarima Gra ani su ve prvi dan postavljanja ure aja zamijetili novost u parku. Pojedinci su zastajkivali, ogledavali se i pitali se kakvi su to neobi ni novi zvukovi u parku. Mnogi od njih kazali su kako su pomislili da se u park naselila neka nova vrsta ptica. akov anka Snježana Jagar, koja redovito šeta svoga ku nog ljubimca, tako er je zapazila novost: - Znam o emu se radi. ula sam o tome na radiju. Neobi no je. I moj se pas ispo etka par puta osvrnuo na nove zvukove, ali sad ih je ve prihvatio. Ne znam ho e li ti zvukovi rastjerati vrane koje su veliki problem u parku. Dio stanara iz kompleksa zgrada nasuprot Perivoju Zrinskih (ul. Zrinsko-frankopanska) u me uvremenu se navikao na emitirane zvukove, a dio se ipak žali da im zvukovi smetaju, posebice u ve ernjim satima. Naime, zvu ni rastjeriva radi na solarnom principu, pa se ponekad i “samoinicijativno” uklju i u kasnijim ve ernjim satima.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Novo vodstvo Zrinske garde sa županom Matijom Posavcom PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO kovi iz akovca, Goran Per i striji i Francuskoj, a iz drugog iz Vrhovljana, Hrvoje Novak iz IPA programa pomognuto je Na skupštini Zrinske garde Pribislavca i Nenad Pongrac iz opremanje gardista novim iz akovec u hotelu “Park” u etvr- Strahoninca. mama i sabljama te popravcima tak je u akovcu izabrano novoViše uzvanika, me u osta- odora. Povodom ulaska Hrvatstaro vodstvo u narednom dvo- lima i župan Matija Posavec, ske u EU, pod pokroviteljstvom godišnjem razdoblju, na kojoj je estitali su Zrinskoj gardi na predsjednika Josipovi a održan za predsjednika Zrinske garde dobrom radu i stvorenom bren- je Bal na dvoru Zrinskih u akov akovec jednoglasno izabran du, posebno važnom za uvanje cu. Održan je i znanstveni simAlojzije Sobo anec. Za pred- sje anja na Zrinske, ali i turizam pozij Nikoli Zrinskom, pjesniku i sjednika skupštine Zrinske gar- i prezentaciju kraja. Zrinska garde izabran je Mihael Štrebih, za da akovec ostvarila je u prošloj dopredsjednika mr. Ivan Baksa, godini ak 90 nastupa. za glavnog tajnika Bojan Kocijan, ak 90 nastupa i 21 za nadzapovjednika povijesne smjena straže postrojbe Alojzije Šestan, a za lanove Predsjedništva zapoZrinska garda je inicijator, vjednik Ratimir Hreš , Davor organizator i suorganizator Bratkovi , uro Bel i Dražen obilježavanja važnih nadnevaka Berkopi te kuma zastave Ber- vezanih uz obitelj Zrinski, kao i narda Cedelja. Nadzorni odbor proslave Spomendana na Zrin ine Ivan ica Somo i, pred- ske i Frankopane 30. travnja. Stari i novi predsjednik Zrinske sjednica, te lanovi Ivan Erent Tijekom protekle godine garde Alojzije Sobo anec: i Stjepan Novak. lanovi Suda održana je 21 smjena straže Jedna od mojih zada a bit e asti jesu dr. sc. Stjepan Hranjec Zrinske garde u akovcu, uz da vodstvo polako preuzimaju (predsjednik), Dragutin Trsto- suradnju s Turisti kom zajedniglavec i Zoran Vidovi . Za doza- com grada akovca, uz ak 90 mla i, a da Zrinska garda ostane povjednike Povijesne postrojbe nastupa u zemlji i inozemstvu. to što jest - turisti ka perjanica i razglednica našega kraja izabrani su gardisti Davor Brat- Nastupilo se u Ma arskoj, Au-

Priznanje predsjednika Josipovi a U Hrvatskom vojnom u ilištu “Petar Zrinski” u Zagrebu u etvrtak 13. velja e održana je promocija zbornika radova sa znanstvenog skupa koji su na temu “Uloga i zna enje glasovitih žena iz obitelji Zrinski i Frankopan” zajedno organizirali i izdali Zrinska garda akovec i U ilište. Tom prigodom je predsjednik RH, dr. sc. Ivo Josipovi , uru io Priznanje Republike Hrvatske Zrinskoj gardi akovec za osobite zasluge u promociji hrvatske povijesti i kulture te o uvanja baštine Zrinskih. Sam Zbornik radova predstavio je prof. dr. sc. mons. Juraj Kolari , koji je posebno istaknuo važnost ove velikaške obitelji u povijesti Hrvatske. Doprinos i Zrinskih i Frankopana je višestruk: civilizacijski, kulturni, ali i državotvorni, na na in da su uvijek isticali svoje porijeklo i nisu ga skrivali ni u najtežim trenucima, ve su se za njega borili, naglasio je mons. Kolari prilikom predstavljanja, osvr u i se i na ulogu žena u ovoj povijesnoj pri i. General pukovnik Slavko Bari , ravvojnom zapovjedniku, a general Ante Gotovina proglašen je po asnim lanom. Udruga trenutno broji 139 lanova, od ega 11 po asnih lanova, a tri tvrtke su u statusu podupiratelja. Zrinska garda je na prijedlog lana udruge dr. sc. Matije Berljaka s Društvom za povjesnicu Zagreba ke nadbiskupije “Tkal i ” objavila presliku rukopisnoga latinskog izvornika Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog, darovnicu župi Sveti Juraj na Bregu. Nastavljena je i suradnja s pomurskim Hrvatima. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 238.195 kuna, a rashodi 188.849 kuna. Prema strukturi prihoda, trgova ka

natelj HVU-a “Petar Zrinski“, posebno je istaknuo da je ova knjiga i svojevrstan poklon ženama koje su tada jednako kao i u Domovinskom ratu imale ljubavi i razumijevanja za svoje borce koji tada nisu mogli biti uz njih, uz svoje obitelji. Predsjednik Josipovi ovo je pokroviteljstvo prihvatio još 2012. godine, a za priznanje koje je predao Gardi naglasio je da je svakako zasluženo. - Zrinska garda svojim djelovanjem promi e hrvatsku povijest diljem Europe, njeguju i uspomenu na Zrinske koji su danas nadnacionalni. Njih svojataju i Ma ari, dio su i austrijske povijesti, ali su Hrvati. Oni nadilaze klasi ne okvire pojma nacionalnosti koji danas mi koristimo. Time zna aj Garde još više dolazi do izražaja, zaklju io je predsjednik Josipovi . Promociji i dodjeli priznanja prisustvovali su i župan Me imurske županije Matija Posavec, zajedno sa svojim zamjenikom Zoranom Vidovi em te predsjednikom Skupštine Me imurske županije Mladenom Novakom. društva pridonijela su s 41 posto, državni prora un i lokalna samouprava s 23 posto, usluge, odnosno namjenski nastupi 25 posto, te gra ani i lanarina oko 10 posto. Kako se vidi, Zrinska garda akovec ostvarila je manje od etvrtine prihoda od države, a prihod iz prora una pada ve više godina. U ovoj se godini, prema opsežnom planu rada, uz ostalo planira postaviti poprsje Zrinskih u suradnji s Me imurskom županijom, te bista Nikole Šubi a Sigetskog u suradnji s Op inom Šenkovec, uz održavanje znanstvenog skupa, izradu suvenira, te nastavak brojnih nastupa, kojih e i ove godine biti blizu 90 ili više.

CENTAR Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Stiže novi vlak s oko 250 posjetitelja Ovo ljeto o ekuje se organizirani dolazak oko 250 posjetitelja, te cijela slovenska filharmonija s violinistom Mihom Poga nikom

Snježana Jagar, kao i brojni šeta i pasa, me u prvima je zapazila zvu nu novost u parku

Postavljanje zaštitne mreže

edukacija i osvješ ivanje javnosti o važnosti o uvanja žaba i ostalih vodozemaca, kao bitnih karika u održavanju zdravog i stabilnog ekosustava. (foto: EU Platana)

Centar Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca organizirao je obilježavanje 153. ro endana Rudolfa Steinera cjelodnevnim doga anjem u subotu u velikoj vije nici Op ine Donji Kraljevec. Na okruglom stolu ravnateljica Centra Sandra Perca najavila je dolazak vlaka Rudolfa Steinera ovo ljeto s oko 250 posjetitelja, kao i dolazak glazbenika iz Slovenije, to nije, Mihe Poga nika i slovenske ilharmonije. Bilo je rije i i o završetku Centra Rudolfa Steinera, prema obe anjima na elnika op ine Miljenka Horvata, zgrada Centra trebala bi biti dovršena do ljeta idu e godine. Završetkom zgrade dobit e oko 600 kvadrata za javne aktivnosti u kojima e se mo i razgovarati, družiti, raditi prema programima u dvije dvorane, od kojih svaka prima oko stotinu ljudi. Sudionici ovogodišnjeg proslave ro endana, njih pedesetak,

Fotografija sudionika na stepenicama Centra Rudolfa Steinera

Posjet Centru Rudolfa Steinera, detalj ure enja

Okrugli stol - o aktivnostima je izvijestila ravnateljica Sandra Perca , a na elnik op ine Miljenko Horvat obe ao je završetak zgrade Centra

razgledali su Centar Rudolfa Steinera, u kojemu je proradilo i centralno grijanje. O IV. misterijskoj drami Rudolfa Steinera “Probu enje duša” predavanje je održao Wolfgang Peter, režiser drame, koja je u ve ernjim satima i prikazana. Drama je trajala oko pet sati, a govori o razvoju ovjeka kako bi iskoristio sve svoje duhovne snage. IV misterijsku dramu Rudolfa

Steinera “Probu enje duša”, društveni i duhovni procesi u scenskim slikama, izvela je Mysteriendramen Grupe iz Be a s desetak sudionika predstave. Profesorica Melita Novin ak iz Preloga održala je predavanje “Stvaranje pozitivnog okruženja u vrti u pomo u Waldorfske pedagogije”, što je jako važno za u enje u dje joj dobi. (J. Šimunko)

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

BRONCA za Darka Doboši a na izložbi patenata u Kuala Lumpuru u Maleziji

Inovacija koja omogu ava medicinskim sestrama jednostavnije va enje krvi - Vjerujem da e ova inovacija prije svega pomo i da djeca, kao i svi drugi koji se boje va enja krvi, više nemaju traume od igala. Do sada je obavljeno nekoliko poslovnih dogovora i patent e vrlo skoro kao proizvod ugledati svjetlo dana. Cijena ure aja trebala bi biti oko 100 eura,

kaže Darko Doboši za svoj detektor krvi, koji je dobio bron ano odli je na nedavno završenoj me unarodnoj izložbi inovacija i novih proizvoda “MTE 2014.” u Kuala Lumpuru u Maleziji, od 21. do 23. velja e. Detektor pomo u zvuka i svjetlosti javlja gdje je najbolje mjesto da se igla

MDS PROTIV predstavljene Industrijske strategije

ubode. Senzori tako rade taj dio posla umjesto medicinske sestre prilikom va enja krvi, objašnjava Doboši rad svoga najnovijeg patenta. Vjeruje da e ovaj patent, kad bude pretvoren u proizvod, biti zanimljiv i našim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama,

- Detektor pomo u zvuka i svjetlosti javlja gdje je najbolje mjesto da se igla ubode, objašnjava rad svoje najnovije inovacije Darko Doboši

posebice onima koje se bave va enjem krvi. Izložba je okupila 490 inovacija iz Malezije i brojnih država jugoisto ne Azije i Europe. To je jedna u nizu dobivenih medalja na stranim izložbama. Darko Doboši ujedno je i predsjednik INOMA-e. (j)

INDUSTRIJSKA STRATEGIJA na javnoj raspravi u akovcu

Zapostavljanje Još jedan papir u nizu ili stvarni tekstila, obu e i po etak oživljavanja industrije? gra evinarstva MDS se ne slaže sa statusom koji su u Prijedlogu Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. - 2020. dobile tekstilna i obu arska industrija, te gra evinarstvo. - To predstavlja daljnju marginalizaciju i slabljenje tih grana industrija, a time i me imurskog gospodarstva, kazao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, ija se stranka uklju ila u javnu raspravu oko industrijske strategije. Iako možemo biti zadovoljni što je u strateške djelatnosti uvrštena i proizvodnja gotovih metalskih proizvoda, strojeva i ure aja, koja ima veliki udio u me imurskom gospodarstvu, nas u MDS-u posebno zabrinjava, a mi sve ovakve inicijative promatramo iz me imurske perspektive, injenica da u strateške industrijske djelatnosti nije uvrštena ni tekstilna ni obu arska industrija, a ni gra evinarstvo. To su industrijske grane u kojima je u Me imurskoj županiji zaposleno više od 50% radnika i njihovo daljnje zapostavljanje imalo bi teške posljedice na ionako ve sada tešku socijalnu sliku Me imurja. Tekstilna i obu arska industrija te gra evinarstvo, prema metodologiji Strategije, smješteni su u 4. grupu industrijskih poddjelatnosti, koja je nazvana “Problemati ni“ - to su poddjelatnosti koje ostvaruju gubitke, nisu konkurentne, visoko su zadužene i ovisne su o vanjskim imbenicima. Kad pro itamo ocjene o ovim poddjelatnostima, prvo što nam pada na pamet je da ih treba što prije likvidirati. No, ako uzmemo u obzir da je u tim djelatnostima u Republici Hrvatskoj zaposleno više od 30.000 radnika, a u Me imurju više od 5.000,

mislimo da bi bilo i te kako korisno, i socijalno i gospodarski, da i ove grane industrije dobiju svoju stratešku ulogu. Ne može se strateški status dobivati samo na temelju statisti kih varijabli i matemati kih formula, ve treba gledati interese živih ljudi, radnika koji u veoma teškim uvjetima i s malim primanjima nastoje osigurati egzistenciju sebi i svojim obiteljima. Tako er, ovu problematiku treba promatrati i s regionalne perspektive, jer slabljenje ili gašenje ovih grana industrije može imati direktne posljedice na socijalno-gospodarsku sliku Me imurske županije. Danas se treba boriti za svako radno mjesto, a ne olako otpisivati cijele industrijske grane koje zapošljavaju desetine tisu a radnika, istaknuo je Pavlic. - Ne smijemo ponoviti grešku iz 2007. godine. Podsjetio je da je kao tadašnji saborski zastupnik u Saboru RH predložio Interpelaciju o položaju tekstilne i obu arske industrije u RH. To je bilo prvi put da je Sabor, u posebnoj to ki, raspravljao o stanju u ovim industrijskim granama. Nažalost, Interpelacija, kao i mjere koje je ona predlagala za poboljšanje stanja u tim industrijama, nije dobila ve insku potporu u Saboru, pa su te grane industrije i dalje ostale na brisanom prostoru bez bitnih pomo i države, za razliku od nekih drugih grana, npr. brodogradnje. To je rezultiralo daljnjim slabljenjem tekstilnih i obu arskih grana, gašenjem mnogih poduze a i padom broja zaposlenih. To je i dovelo do toga da su ove industrijske grane smještene u grupu ‘Problemati ni’, što MDS ne može prihvatiti, kazao je Pavlic. (BMO)

Strateške industrije kojima se okre e Hrvatska: 1. proizvodnja farmaceutskih proizvoda, 2. proizvodnja ra unala, elektroni kih i opti kih proizvoda, 3. proizvodnja elektri ne opreme, 4. proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, 5. ra unalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), 6. proizvodnja strojeva i ure aja

Industrijska strategija za razdoblje od 2014. do 2020. godine bila je i na javnoj raspravi u akovcu, a na njezino predstavljanje došli su brojni me imurski gospodarstvenici, uglavnom iz ve ih me imurskih tvrtki. Strategija se zadnjih tjedana predstavlja po svim županijskim središtima u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Županijske gospodarske komore. Komentari nazo nih gospodarstvenika na predstavljanju Strategije u akovcu bili su razli iti, od onih kojima se ini da je to još samo jedan dokument u nizu raznih strategija koje su nakon izrade završile u ladici, do onih koji su pozdravili izradu Strategije, ali uz odre ene napomene i sugestije. Gospodarstvenici o ekuju agresivnu promjenu ponašanja od strane javne administracije, koja bi treba biti na usluzi poduzetnicima. Predlagalo se i ja anje poticaja i podrške prehrambenim proizvodima za izvoz na tre a tržišta. Me utim, postavljeno je i pitanje sudbine tekstilne industrije, koja zapošljava dosta ženske radne snage, ali nije uvrštena me u strateške grane. Kako je predstavljanje Strategije bila svojevrsna javna rasprava prije njezina usvajanja, prave odgovore poduzetnici e dobiti tek nakon što se Strategija usvoji. A s njezinom primjenom trebalo bi zapo eti polovicom ove godine.

ulaga ima treba zajam iti nepromjenjive uvjete poslovanja na rok od 10 godina (iste poreze, troškove rada itd.). Me u te mjere trebalo bi uvrstiti i posebne porezne olakšice za ulaganja koja donose nova znanja i tehnologije, te besplatno ustupanje državnih nekretnina i zemljišta za ulaganja u tehnološko-istraživa ke centre.

Prilago avanje obrazovnog sustava novim tehnologijama

Metalska grana jedna je od šest u Strategiji koje se nazivaju “pokreta ima”, zbog toga što su izvozno orijentirane i što su o uvale zaposlenost

darski rast i razvoj Hrvatske do 2020. godine. To su: 1. proizvodnja farmaceutskih proizvoda, 2. proizvodnja ra unala, elektroni kih i opti kih proizvoda, 3. proizvodnja elektri ne opreme, 4. proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, 5. ra unalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), 6. proizvodnja strojeva i ure aja. Te grane u Strategiji se nazivaju “pokreta ima”, zbog toga što su izvozno orijentirane i jer su o uvale zaposlenost. Na razini države, ali i u Me imurju, raste zaposlenost u metalskoj industriji unazad nekoliko godina. U Industrijskoj strategiji Ministarstva gospodarstva još su dvije grane ocijenjene kao one koje imaju potencijal u budu nosti postati strateškim industrijama: to su prehrambena industrija (proizvodnja prehrambenih proizvoda) i drvna industrija (proizvodnja

namještaja). Strategija procjenjuje da prehrambena industrija trenutno nema pretpostavke za brzi rast zato što je okrenuta pretežito doma em tržištu koje je pogo eno krizom, ali je važno zbog velikog broja zaposlenja. Drvna industrija mogla bi postati strateškom zbog drvnih resursa kojima Hrvatska raspolaže. Glavni je cilj Industrijske strategije omogu iti strateškim djelatnostima da pove aju stvaranje dodane vrijednosti, pove aju obujam industrijske proizvodnje po prosje noj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih radnika, pove anje izvoza uz promjenu strukture, tako da se više izvoze proizvodi visoke dodane vrijednosti. Za ja anje industrijskog sektora ponajprije je važno stvaranje stabilnoga investicijskog okruženja. Država

Jedna od najvažnijih mjera bilo bi prilago avanje obrazovnog sustava potrebama novih tehnologija i tzv. zelene ekonomije. Novost je to što je industrijska tehnologija prepoznala da su tijekom deindustrijalizacije izgubljena neka vrijedna znanja, zbog toga što su iz radnog procesa ispale neke generacije koje danas imaju preko 50 ili 60 godina, da bi ih zbog njihovih poznavanja industrijskih procesa trebali uz edukaciju i poticajne mjere vratiti u sustav industrijske proizvodnje. Jednako tako u strategiji smatraju nedopustivim da Hrvatska olako pušta svoje najvrjednije kadrove na odljev iz Hrvatske i za njihovo zadržavanje trebalo bi osigurati poticajne mjere, od rješavanja stambenog pitanja do osiguranja mogu nosti za daljnji razvoj i educiranje. Strategija naglašava i važnost pove anja e ikasnosti javne administracije pa autori Strategije predlažu reorganizacija rada javne uprave, uvo enje sustava ocjenjivanja kvalitete njezinog rada od strane privatnog sektora. (BMO)

Od šest strateških industrija - samo dvije prisutne kod nas: proizvodnja gotovih metala i strojeva Na skupu u akovcu Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva, kazao je da je Strategijom izdvojeno šest strateških industrija koje bi trebale biti klju ne za gospo-

Komentari gospodarstvenika, kad je u pitanju izrada Strategije, išli su od “mrtvog slova na papiru“ do toga da je ona potrebna, ali treba dopune

28. velja e 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRAJINSKI PODUZETNIK priželjkuje Perutninu Ptuj, u ijem je sastavu i Pipo iz akovca

Roman Glaser, generalni direktor Perutnine, ne želi otkrivati pojedinosti Ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskog kompleksa “Myroniwski Chliboprodukt”, ija je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja piletine, deveti na listi najbogatijih Ukrajinaca s procijenjenih 1,3 milijarde dolara, bio je u Perutnini i navodno s predsjednikom Uprave Romanom Glaserom razgovarao o preuzimanju tvrtke, piše portal Poslovni dnevnik. Budu i da u sastavu Perutnine Ptuj posluje akove ka tvrtka k i “Perutnina Ptuj - Pipo akovec” u Me imurju, uputili smo pitanje Upravi Perutnine Ptuj je li to no da ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, vlasnik agroindustrijskog kompleksa “Myroniwski Chliboprodukt” kupuje Perutninu Ptuj. Informacija nas zanima radi daljnje sudbine irme k eri “Pipo” iz akovca, koja posluje kao irma k i Perutnine iz Ptuja, zbog ega smo se za odgovor obratili izravno tvrtki koja je zadužena za odnose s javnoš u s Perutninom Ptuj.

Razgovori i pregovori su svakodnevni i uobi ajeni Odgovor je stigao promptno s potpisom dr. Romana Glasera,

Mogu nost prodaje Perutnine Ptuj, u sklopu koje posluje i Pipo akovec, ukrajinskom tajkunu Juriju Kosiuku iz središta tvrtke u Sloveniji nije potvr ena, ali ni demantirana predsjednika Uprave i generalnog direktora Perutnine Ptuj. - U tako velikom poslovnom sistemu kao što je Grupacija Perutnina Ptuj (više od 3.800 zaposlenih) pogovori s poslovnim partnerima razli itih gospodarskih branši svakodnevni su i obi ajni poslovni proces. Još uvijek, naime, važi da mogu biti direktni pogovori puno e ikasniji od drugih oblika komunikacije. A raskrivanje bilo kakvih pojedinosti prije završetka pogovora bilo bi u koliziji s praksom korporativnog upravljanja Grupacije Perutnine Ptuj, stoji u odgovoru koji smo dobili na naš upit, a koji je potpisao dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i

generalni direktor Perutnine Ptuj. U pojašnjenju se tako er dodaje da je Grupacija Perutnina Ptuj me unarodni prehrambeni koncern koji u svojem okviru udružuje 19 kompanija u sedam zemalja, u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj i u Austriji. Grupacija je, naime, u svojoj dugoro noj strategiji po ela s internacionalizacijom pripreme hrane iz peradarskog mesa u državama u regiji, koje su u prošlosti bile naša tradicionalna tržišta. - Tako smo prije dobrog desetlje a iskoristili poslovnu priliku i našu poziciju te po eli

s intenzivnim rastom na klju nim tržištima – ponajprije u Hrvatskoj, i uspostavili te izgradili integrirane procese pripreme hrane iz peradarskog mesa od njive do viljuške, koje temelje na domicilnosti svake države. Tako možemo danas u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te Srbiji, gdje su uspostavljeni vertikalni reprodukcijski lanci, potroša ima nuditi hranu koja je pripremljena u lokalnoj okolini i u sasvim identi nim uslovima kao u drugim obratima Perutnine Ptuj. Danas tako na tržištima od Skandinavije do Sredozemlja naše peradarsko meso i jela iz peradarskog mesa svaki dan kupuje više od dva milijuna potroša a. Koncept pripreme hrane u sistemu KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedljivost) manifestira se i na hrvatskom tržištu, gdje je prisutna apsolutna mjera pouzdanja potroša a u naše robne marke. Potroša i našu hranu prepoznaju i a irmiraju kao hranu pripremljenu u Hrvatskoj – MADE IN CROATIA, što je i injenica. lanica Grupacije Perutnina Ptuj, koja je nositelj integrirane pripreme hrane iz peradarskog mesa u Hrvatskoj, Perutnina Ptuj – PIPO prva je kompanija Perutnine Ptuj van Slovenije sa svim karakteristikama pripreme mesa identi nim standardima pripreme u Sloveniji. U svakoj okolini, naime, sura ujemo s lokalnim poslovnim partnerima i pripremamo hranu iz peradarskog mesa iz doma ih sastojka po originalnim recepturama koje su jednake u svim zemljama. (BMO)

NOVI PRVI OVJEK Toplica Sveti Martin

Na elu Resorta Toplice Sveti Martin Branimir Blaji Branimir Blaji iz Rijeke novi je direktor Toplica Sveti Martin - Spa & Sport Resorta. Magistar je ekonomskih znanosti sa specijalizacijom u ljudskim resursima. Blaji je na toj poziciji zamijenio dosadašnjeg direktora, Austrijanca Thomasa Temmela. Iza novog direktora Toplica je ak 15 godina rada u

renomiranim hotelskim ku ama u Hrvatskoj (Kvarnerska rivijera, Šibenik i Hvar) na pozicijama direktora hotela, direktora prodaje i direktora ljudskih resursa. Krajem prošle godine pridružuje se slovenskom Brandu Lifeclass Hotels & Spa. Kao što smo ve pisali od po etka ove godine upravljanje Toplicama pre-

uzeo je slovenski Istrabenz Turizam iz Portoroža. - Želja mi je prije svega razviti sinergiju destinacije i Toplica Sveti Martin, podi i standarde usluge i proizvoda na ve prepoznatu Lifeclass razinu, te promovirati TSM kao regionalni centar zdravoga životnog stila, koji e biti prepoznat u zemljama regi-

je, te naravno kroz uspješne poslovne rezultate raditi na daljnjem razvoju proizvoda Toplica, poru io je novi direktor TSM-a.

esi su neobvezuju om ponudom, koja je stigla na ruke Katarini Kupec, ponudili cijenu preuzimanja ateksa od 100 kn po dionici EŠKA TVRTKA “SAFF” ponudila otkup dionica ateksa

esi pokazali interes, HANFA ih odbila Tekstilna tvrtka “ ateks” objavila je na Zagreba koj burzi kako im je stigla službena neobvezuju a ponuda tvrtke “SAFF” iz Praga za otkup dionica ateksa, u kojoj se malim dioni arima nudi kona na cijena od 100 kuna po dionici. Službena neobvezuju a ponuda za otkup dionica ateksa od strane tvrtke “SAFF” iz Praga stigla je 17. velja e na ruke predsjednice Nadzornog odbora ateksa d.d. Katarine Kupec. ateks je na Burzi objavio ponudu eške tvrtke, ime su o ponudi obaviješteni svi mali dioni ari. U ponudi se navodi kako je SAFF “respektabilna tvrtka asnih namjera”, kojoj je cilj dugoro an rast i razvoj ateksa u svim pravcima - od prometa i dobiti do proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta. U ponudi su naveli kako e poštovati Zakon o radu i kolektivni ugovor te interne akte društva te da se u tom kontekstu “svi djelatnici ateksa d.d. mogu osje ati sigurno”, a nadaju se da ne e “otpuštati nikoga duže vremensko razdoblje”. U neobvezuju oj ponudi tako er su naveli da nisu tekstilci ve investitori, ali da imaju iskustvo u vo enju proizvodnih pogona te da planiraju inve-

sticije u razvoj novih proizvoda. Piše tako er da imaju namjeru kupiti društvo koje kontinuirano iskazuje gubitke u iznosima ve im od 10 milijuna kuna godišnje, visoko zaduženu tvrtku koja ne može servisirati svoje kreditne obveze i kojoj iz godine u godinu pada vrijednost. Jednako tako su naveli kako “u duhu poštenih i fer namjera” nude malim dioni arima kona nu cijenu od 100 kuna po dionici. U ponudi, koja je objavljena na Zagreba koj burzi, SAFF obavještava male dioni are ateksa da ugovor o kupoprodaji mogu potpisati od 18. velja e nadalje, a isplatu mogu o ekivati u roku od osam dana od dana potpisa ugovora. Me utim, u obavijesti koju je ateks objavio u etvrtak, temeljem zaprimljene obavijesti od HANFA-e, isti e se da objavljivanje ponude društva “SAFF” za otkup dionica društva “ ateks” nije odobreno od strane Agencije u skladu s odredbama Zakona o preuzimanju dioni kih društava. Dodaju i kako je “osoba koja namjerava izvršiti preuzimanje društva ateks dužna to u initi u skladu s odredbama Zakona o preuzimanju dioni kih društava“. (BMO)

POSLOVNI KUTAK – znanjima i vještinama do ve e uspješnosti i zadovoljstva

Važnost kontinuiranog u enja Mnogi su vlasnici, direktori menadžeri svjesni da samo kontinuiranim ulaganjem u današnjem poslovnom svijetu mogu pove ati ili zadržati konkurentsku prednost. Rije “ulaganje” u poslovnom svijetu naj eš e podrazumijeva kupnju novih strojeva, opreme, ra unalnih programa, a nažalost mnogo rje e se pod tim smatra razvoj znanja i vještina zaposlenika, osobito onih koja nisu najuže vezana uz samo obavljanje posla. Kad govorimo o promjenama koje danas više nego intenzivno obilježavaju našu svakodnevnicu, i kad se esto dogodi da neka promjena ne zaživi na na in na koji smo planirali ili željeli, naj eš e je to iz razloga što smo mnogo sredstava uložili u tehnologiju, a mnogo manje ili ništa u ljude koji tu promjenu trebaju

provesti i uklju iti u korporativnu kulturu. Osim stru nih znanja i vještina koje su danas imperativ za rad, veliku važnost imaju osobne i poslovne kompetencije zaposlenika, poput razvijenih komunikacijskih vještina, vještina upravljanja promjenama, proaktivnosti, inicijative, samomotivacije, timskog rada, pa do prodajnih i pregovara kih vještina potrebnih u gotovo svakom poslu, vještina vo enja i sudjelovanja na poslovnim sastancima, na ina rješavanja kon likata i sl., kao i kompetencije upravljanja zaposlenicima potrebne današnjim poslovo ama, voditeljima, direktorima, menadžerima, vlasnicima kako bi u inkovito vodili svoje zaposlenike do postavljenih rezultata i ispunjenja ciljeva, uz istovre-

meno ve e zadovoljstvo svih sudionika: samih menadžera, zaposlenika i najvažnije kupaca. Suvremene, razvojno orijentirane tvrtke znaju da je poslovna edukacija danas jedna od važnih aktivnosti koju provode kako bi ostvarile prednosti poput: • ve eg razumijevanja kako unutar tvrtke, tako i s kupcima • kvalitetnijeg i potpunijeg prijenosa informacija • gradnje dugoro nih odnosa s kupcima, pove anje njihova zadovoljstva i posredno prodaje • pravovremeno prepoznavanje promijenjenih okolnosti i poduzimanje odgovaraju ih aktivnosti kao odgovor na izazove • u inkovitijeg upravljanja svojim vremenom i podi-

zanja e ikasnosti obavljanja posla • mogu nosti samomotivacije • razumijevanja prednosti rada u timovima i mnoge druge prednosti koje se mogu ostvariti. U ovom bi poslovnom kutku zajedno kratko prolazili kroz odre ene teme koje ve ini zaposlenika mogu biti korisne u svakodnevnom obavljanju posla. Budite s nama u sljede em broju kad emo pisati kako u inkovita komunikacija omogu ava kvalitetnije obavljanje posla uz ve e zadovoljstvo. Za Vas piše: mr. sc. Asja Lajtman Bosilj, dugogodišnja menadžerica, predava ica poslovnih edukacija i savjetnica na podru ju razvoja znanja i vještina zaposlenika. Kroz vi-

še od desetak godina rada na podru ju poslovnih edukacija njezinim je edukacijama prisustvovalo više tisu a zaposlenika svih organizacijskih razina, koji su kroz razli ite obra ene sadržaje u ili kako biti u inkovitiji u poslu, ali istovremeno i zadovoljniji. Vlasnica je i osniva ica tvrtke “Avus” d.o.o., centra poslovnih edukacija i razvoja zaposlenika, koju je nazivom (avus lat. zna i djed) posvetila svom pokojnom djedu, dugogodišnjem dimnja aru i najstarijem obrtniku u Hrvatskoj, poznatom me imurcu Andriji Kova i u, koji joj je omogu io školovanje i bio velika podrška u životu. Ukoliko i Vi želite ostvariti prednosti kontinuiranog educiranja svojih zaposlenika i tako pove ati svoju konkurentnost ili pak se želite

PIŠE: Asja Lajtman osobno razvijati, kroz individualne konzultacije možete pove ati svoju uspješnost pri pronalasku novih poslova ili se istaknuti i biti prepoznati na postoje em radnom mjestu i tako ostvariti dugo željeno unaprje enje, obratite se s povjerenjem: Avus d.o.o., Varaždin, Bra e Vidovi 18 Kontakti: Mob.: 091 4 7 6 234 E-mail: asja.lajtman@avus.hr; avus@avus.hr Web: www.avus.hr

Crna kronika

DR. SC. PREDRAG KO ILA, NEZAVISNI vije nik u Gradu akovcu, sazvao je konferenciju za novinare zbog napada huligana na srednjoškolca, a pridružili su mu se i policajci

Ne smijemo postati nesigurna županija Dr. sc. Predrag Ko ila, nezavisni vije nik u Gradu akovcu, sazvao je u etvrtak konferenciju za novinare povodom još jednog napada huligana na srednjoškolca na Autobusnom kolodvoru u akovcu, a koji se dogodio 20. velja e u 18.50 sati. - Roditelji pretu enog dje aka i sam dje ak obratili su mi se kao nezavisnom vije niku u Gradskom vije u Grada akovca s molbom da prenesem njihovo traumati no iskustvo kako aktualnoj gradskoj i županijskoj vlasti, tako i medijima, strahuju i da se takvo što ne ponovi ili da se ne dogodi još gori scenarij od njihovog, kazao je Ko ila. - Potpuno je razumljiv njihov strah za javnim istupom, pa u Vam ja pokušati prenijeti njihova i svoja razmišljanja kako o ovom nemilom doga aju, tako i o cjelokupnom strahu od huligana, naro ito na podru ju parka i Autobusnog kolodvora, kazao je Ko ila. Najavljenoj konferenciji za novinare priklju ili su se i djelatnici policije Krešimir Jur evi , na elnik Policijske postaje akovec, i Zdravko Kolari , glasnogovornik PUM-a,

koji su osim toga i kontaktirali roditelje dje aka zbog provjere ima li Ko ila njihovu dozvolu da napravi konferenciju za novinare o toj temi. - Osnovna svrha ove presice je upoznavanje javnosti s nemilim doga ajem koji se desio, te apel na institucije da prona u rješenje za probleme huliganizma, koji se sve više širi u Me imurju. Premda je policija uhitila po initelje, prebijeni srednjoškolac odbio je i i na identi ikaciju po initelja zbog straha od osvete, a i eventualni susret kasnije na sudu s po initeljima ne bi mu bio ugodan i zasigurno bi uz sve traume koje je doživio prepoznavanje i sud izazvali još ve e traume kod tako mlade osobe. To je samo jedan u nizu dokaza kako je preventiva puno važnija od kasnije represije ili kažnjavanja i upravo je to moj zadatak ove konferencije, da pokušam apelirati na institucije da djeluju preventivno i da se ovakve stvari ne dešavaju i, što je važnije, da se sprije e na vrijeme. Pretu eni je u enik 1. razreda srednje škole u akovcu od strane

Dr. sc. Predrag Ko ila, nezavisni vije nik, sazvao je konferenciju za novinare zbog napada huligana na srednjoškolca, kojoj su se pridružili Krešimir Jur evi , na elnik Policijske postaje akovec, i Zdravko Kolari , glasnogovornik PUM-a nepoznatih osoba na Autobusnom kolodvoru oko 18.50 sati. Na pomo nom peronu broj 3 nalazio se s još dva prijatelja iz razreda. U jednom trenutku približilo im se nekoliko nepoznatih mladi a, teško ih je bilo prepoznati u vidno alkoholiziranom stanju s kanistrom vina u ruci. Jedan od njih ulovio ga je iza le a za kožnatu jaknu, koju je ujedno i svu potrgao, te su mu nanijeli i tjelesne ozljede. Zatržio je lje ni ku pomo , a slu ej je prijav-

ljen i policiji koja je ubrzo otkrila trojicu po initelja vršnjaka ozlije enog mladi a Predrag Ko ila vlastima na podru ju Grada i Me imurske županije postavio je pitanje gdje da djeca putnici na u sigurno mjesto dok ekaju prijevoz za doma, a da se sklone od huligana i da ne moraju boraviti u zadimljenim ka i ima, ne puše svi i ne mogu si sva djeca priuštiti kavu ili sok svaki dan. Može li se u vremenskom razdo-

EPILOG još jednog razbojništva, ovaj put trgovine METSS-a u akovcu u subotu nave er

Policija ekspresno uhvatila mlade razbojnike, ali DORH ih nije smjestio u zatvor!? Policijske rotirke, blokade nekoliko prometnica, tako je u subotu predve er izgledao akove ki Jug. Subotnje pasje vrijeme o ito je bilo vjetar u le a dvojici maloljetnika da po ine razbojništvo. Policija je vrlo brzo nakon novog razbojstva, koje se u samo nekoliko dana zbilo u akovcu, uhitila dva osumnji ena za razbojstvo nožem koje se dogodilo u subotu oko 18.35 sati na akove kom Jugu u Travni koj ulici, kada je oplja kan novac u prodavaonici METSS-a. Prema za sada dostupnim informacijama, oba uhi ena zadržana su u PP-u akovec, prvi je iz akovca, drugi s podru ja gornjeg Me imurja. Oba su maloljetna.

Uzeli novac uz prijetnju nožem Jedan od sumnjivaca, kako doznajemo, priveden je tijekom no i sa subotu na nedjelju, u kojoj se intezivno tragalo za oba razbojnika u akovcu, da bi nakon njega bio uhi en i njegov “partner”. Prvi uhi eni je prepoznat na osnovu opisa razbojnika koje je policija prikupila tijekom o evida, tako da im je u ovom slu aju bio olakšan put prema uhi enju. - U subotu 22. velja e oko 18.35 sati u akovcu, u Travni koj ulici, u prodavaonici vlasništvo poduze a iz akovca, dvojica nepoznatih po initelja mla e životne dobi, maskiranih kapulja ama i šalovima, uz prijetnju

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nožem 27-godišnjoj prodava ici, ukrala su nekoliko tisu a kuna. Sumnja se da su kazneno djelo po inila dvojica maloljetnika s podru ja Me imurske županije koji su 23. velja e uhi eni i protiv njih e se podnijeti kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu, priop ila je PU me imurska u ponedjeljak povodom ovoga još jednog nemilog doga aja.

Pušteni da se brane sa slobode Me utim, kako neslužbeno saznajemo, obojica su, usprkos tomu što su trgovki prijetili nožem, nakon ispitivanja istražnih organa puštena da se brane sa slobode. Kao što je poznato, razbojstvo u kojem je na drski na in oplja kana zlatarnica u centru akovcca dogodilo se sredinom tjedna na izmaku, ali policija usprkos, kako doznajemo, dosta onih koji su primijetili plja kaša u crvenim tenisicama koji se "motao" u središtu grada i vrebao na priliku, još nije uspjela uhititi istoga koji je odnio plijen vrijedan više stotina tisu a kuna. Ranije je ina e policija uhitila plja kaša dvije kladionice, ali nažalost još ima nekoliko nerazriješenih razbojstava kladionica, kao i Pošte tako er na akove kom Jugu. Uglavnom, zlatarnice, otkupna mjesta za zlato, kladionice, du ani, pošte sve eš a su meta sve beskrupoloznijih razbojnika koji o ito u vrijeme kri-

U subotu na meti razbojnika našao se du an na akove kom Jugu, koji je oplja kan uz prijetnju trgovki nožem, ali to nije za DORH bio razlog da po initelji ostanu u pritvoru

ze posezaju i za najtežim kaznenim djelima i narušavaju sigurnost našeg kraja. I dok policija radi pod velikim pritiskom gra ana koji žele najve u mogu u sigurnost i esto je izvrgnuta kritikama, o ito je da pravosu e nakon što ona odradi posao esto ne djeluje e ikasno i u inkovito, što je gra anima, nažalost, puno manje poznato. Kakva se to poruka šalje nakon što su i razbojnik koji je plja kao kladionice, kao i u ovom slu aju kada nisu razbojnici pritvoreni (oba razbojstva po injena su uz prijetnju nožem), ve su pušteni da se brane sa slobode i potencijalno ponovno mogu u initi isto ili sli no kazneno djelo prije nego im se izrekne bilo kakva kazna!? (RI)

Apel policijskog na elnika: Slikajte mobitelom i prijavljujte odmah Krešimir Jur evi , na elnik Policijske postaje akovec, potvrdio je da su pronašli tri po initelja, otprilike vršnjaka ozlije enog dje aka. Policija to kvali icira kao me uvršnja ko nasilje, protiv njih e biti podnesena prijava protiv nanošenja tjelesnih ozljeda Op inskom državnom odvjetništvu. Naveo je brojne radnje koje policija poduzima da bi akovec, napose kriti ne to ke, bio sigurniji. Ali je pozvao da se svako nasilje im prije prijavi. Posebice se obratio mladima koji imaju pametne telefone da snimaju mjesto doga aja i po initelje i zovu policiju odmah kako bi policiji olakšali posao u hvatanju po initelja. Jednako tako ohrabrio je i sve one koji se zateknu u blizini nemilih doga aja da u ine to isto. Premda policija, posebice u podru ju parka, patrolira i po šest puta dnevno i u dogovoru je s komunalnim redarima Grada akovca oko patroliranja, ipak realno ne može biti na mjestu svakoga nemilog doga aja. Jur evi je naveo sli an doga aj me uvršnja kog nasilja koji se zbio 25. velja e, pri emu su se policajci nalazi samo 100 metara od doga aja i da je prijava došla na vrijeme, a ne sat i pol kasnije, po initelji bi bili uhi eni. No, nažalost, bili su naknadno, pri emu se u enik kojemu se dogodilo nasilje izjasnio da nije u stanju prepoznati etiri po initelja. (BMO) blju od 18 do 19.30 sati osigurati siguran odlazak djece od škole do autobusnog ili željezni kog kolodvora (gradski redari, zaštitari ili policija koji bi pratili djecu i pružili im sigurnost i osje aj sigurnosti da mogu nesmetano šetati gradom i sigurni se vratiti doma). - Za po etak predlažem ja u suradnju komunalnog redarstva s policijom, pa kad ugledaju problemati ne ili pijane ljude koji su potencijalni kandidati da u ine nešto nažao - neka nazovu policiju pa neka ih legitimiraju i privedu ako treba ili bar obavijeste roditelje. Dijete koje je doživjelo huliganski napad uspješno se bavi sportom, promoviraju i svoju županiju po itavoj Hrvatskoj. Dva dana nakon napada imao je nastup

UPOZORENJE starijim gra anima koji su još jednom meta plja kašicama

Plavuša i crnka oplja kale staricu u Svetom Urbanu U srijedu 26. velja e u vremenu od 9.45 do 9.55 sati u Svetom Urbanu dvije nepoznate ženske osobe iskoristile su nepažnju vlasnice, starije ženske osobe, te joj iz ku e ukrale novac. Opis po initelja: dvije ženske osobe srednjih godina, nižeg rasta, jedna plave, a druga crne kose. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Policija traga za po initeljima i protiv njih e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. I ovaj slu aj povod je da još jednom upozorimo i savjetujemo sve gra ane, posebno one starije životne dobi, da: ne puštaju nepoznate osobe u svoj dom ako se prije nisu uvjerili o kome je zaista rije , ne nasjedaju na upornost nepoznatih osoba koje po svaku cijenu žele u i u dom pod izlikom da prodaju razne predmete po “povoljnim” cijenama, zatim pod izlikom bolesti, traže milostinje i sli no, kada su sami u stanu ili ku i, ne stavljaju to do znanja sumnjivim osobama, ako je mogu e, neka zabilježe registracijske oznake vozila kojim se služe sumnjive osobe, kao i boju ili marku vozila, te da zapamte izgled sumnjivih osoba, da ne dvoje ve da odmah nazovu policiju na broj 192 poru uju iz PU me imurske.

s tamnoplavim modricama po licu i najteže mu je bilo dok su ga priupitali što ti se dogodilo. Rekao mi je da se tada prvi put sramio sam sebe i mjesta gdje živi. Kakva se slika daje o našem gradu i županiji na taj na in, umjesto da je na takmi enje dijete otišle vedro, nasmijano, kazao je Ko ila Zato Vas molim pomozite djeci koja svojim školovanjem, radom, poštenjem i sigurnim životom žele biti budu nost našeg kraja, našeg Me imurja. Jednostavno ne smijemo dozvoliti da se širi glas da smo nesigurna županija, nesiguran gra,d pa stoga od vladaju ih u Gradu i Županiji, ali i države, o ekujem hitno rješenje ovog problema, prije nego se desi neko teže ozlje ivanje.

NEOBI NA nesre a s teškim posljedicama

Voza bicikla zaradio kaznenu prijavu jer je oborio staricu U srijedu 26. velja e oko 12.40 sati u akovcu, u Vukovarskoj ulici, dogodila se prometna nesre a u kojoj se voza bicikla, 19-godišnjak iz Šenkovca, kretao pješa kobiciklisti kom stazom i pri obilaženju dviju pješakinja biciklom udario u jednu od njih, 76-godišnjakinju iz akovca. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu pješakinja je prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je lije ni kim pregledom utvr eno da je teško ozlije ena te je zadržana na lije enju. Protiv voza a bicikla podnijet e se kaznena prijava nadležnom op inskom državnom odvjetniku u akovec.

ISTRAGA protiv bivše ra unovotkinje OŠ Strahoninec

Na svoje i suprugove ra une nezakonito isplatila 140.000 kn Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv 53-godišnje ra unovotkinje iz OŠ Strahoninec zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. Sumnji i se da je od ožujka 2011. do listopada 2013. godine kao voditeljica ra unovodstva preko Internet bankarstva upla ivala razli ite iznose novca sa žirora una škole na svoj osobni žiro i teku i ra un, te žirora un svog supruga. Uplata za uplatom, i došla je do ak 140.000 kuna. Kako bi prikrila transakcije, u izvodima platnog prometa škole izbrisala je podatke o obavljenim isplatama u svoju i suprugovu korist. Školski odbor je ra unovotkinji uru io izvanredni otkaz ugovora o radu, a nakon izbijanja afere koju su javnosti otkrile Me imurske novine.

28. velja e 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNE SKUPŠTINE DVD Palinovec

Na natjecanjima nastupali s ak deset ekipa Dana 22. velja e u Domu kulture Palinovec održana je 82. godišnja skupština DVDa Palinovec. Izvješ e o radu Upravnog odbora podnio je predsjednik DVD-a Palinovec Franjo Jan ec, izvješ e zapovjednika podnio je zapovjednik Tomislav Srpak, blagajni ko izvješ e Vladimir Srpak i izvješ e Nadzornog odbora Josip Sabol, a plan i program rada te financijski plan za 2014. godinu podnijela je Anamarija Varovi . Prema izvješ ima, DVD Palinovec jedno je od najbrojnijih društava u Me imurju s obzirom na broj stanovnika, a velika je stvar to što je prošle godine na natjecanjima sudjelovalo ak deset vatrogasnih ekipa, seniora te muške i ženske mladeži. Sama brojka od deset ekipa govori o izuzetnom radu u Palinovcu. Zbog velikog broja ekipa i odlaska na natjecanja, DVD Donji Kraljevec posudio im je kombi vozilo.

Uništeno gnijezdo stršljena, koji su postali prijetnja mještanima Posebna pažnja posve uje se preventivi, koja smanjuje broj požara. Zanimljivo je da su vatrogasci, osim pregleda kombajna prije žetve, bili sudionici nekoliko tehni kih intervencija, me u kojima izdvajamo uništenje gnijezda stršljena, koji su postali opasni za mještane. DVD Palinovec ima razvijenu suradnju s nizom vatrogasnih društava, najviše ih je

Predsjednik društva Franjo Jan ec podnosi izvješ e o radu

Vatrogasci DVD-a Palinovec u protekloj su godini imali i više intervencija, izme u ostalog i na gnijezdo stršljena, koji su postali opasni za mještane iz našeg kraja, no i s društvom ‘’Kobiljak’’ i DVD-om ‘’Starše’’ u Sloveniji. Podijeljena su uvjerenja, spomenice i zahvalnice. Uvjerenje o uspješnom završenom te aju za vatrogasca primili su Luka Oreški i Meri Vinkovi . Spomenicu za 10 godina rada primili su Tomislav Škribulja, Luka Oreški, Aleksandro Sabol, Mladen Kova i i Marta Sabol, dok je spomenicu za 40 godina rada primio Stjepan anadi. Zahvalnice za poseban doprinos i pomo DVD-u Palinovec u 2013. godini dobili su Jože Škvorc, Danijel Baranaši , vele asni Darko Kelemeni , PGD “Starše”, Miljenko Fileš, Božidar

Žvorc, Ivan Kukec i DVD Donji Kraljevec.

Svi pohvalili masovnost Predstavnik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, zapovjednik Ivan Krištofi , pohvalio je masovnost i rad vatrogasaca Palinovca, nazna ivši da je iz Me imurja ovih dana u poplavljene krajeve Hrvatske dostavljeno nekoliko vatrogasnih pumpi. Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat naglasio je pak da sva vatrogasna društva u op ini mo-

raju imati kvalitetnu osnovnu opremu, a ne da jedni imaju, a drugi nemaju, što e se rješavati na sastancima s vodstvima DVD-a. Predsjednik savjeta mladeži Vatrogasne zajednice Me imurske županije Hrvoje Novakovi bio je oduševljen brojkom od deset vatrogasnih ekipa. lan VMO-a Palinovec Vladimir Sabol naglasio je da Mjesni odbor Palinovec pomaže svojim vatrogascima, a predsjednik Vatrogasne zajednice op ina Donji Kraljevec - Gori an Dragutin Glad je uz dobru suradnju poželio i puno uspjeha na natjecanjima. Vatrogascima Palinovca na uspjesima su estitali: lan predsjedništva kluba vatrogasnih veterana Me imurske županije Josip Sabol, predstavnik PP-a Prelog Mihael Žvorc, predstavnici nogometnog kluba Mladost Palinovec, predstavnica Udruge žena Palinovec, predsjednik Športsko-ribolovnog društva “Šaran” Palinovec Ivan anadi, predstavnica udruge “Pjesma”, te predstavnici vatrogasnih društava. (J. Šimuniko)

Dio nagra enih vatrogasaca i sponzora

Ponosni na mladež i žene Predsjednik Kregar podnosi izvješ e

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuršanec prošli je vikend održalo redovnu godišnju skupštinu. U Društve-

Žene sa injavaju važan kota i kuršane kog DVD-a

VATROGASCI Kotoribe planiraju kupnju kombi vozila

Pomo obe ala Op ina i Vatrogasna zajednica MŽ-a U subotu 15. velja e vatrogasci Kotoribe u prostorijama Društvenog doma održali su 126. skupštinu. lanove i goste pozdravio je predsjednik Gabrijel Friš i , dok je tajnica AnaMarija Vidovi pro itala izvješ e o radu u protekloj godini. DVD Kotoriba je stru na, humanitarna i nestrana ka udruga od posebnog interesa za mjesto u djelatnosti zaštite od požara. Danas vatrogasci ne pomažu samo kod požara, nego i kod drugih nepogoda, kao što su poplave, prometne nesre e, tehni ke intervencije i drugo. Kootripski vatrogasci u svojim redovima okupljaju 79 aktivnih lanova, a prošle im je godine jedan od najvažnijih doga aja bila proslava 125. godišnjice postojanja.

Gasili požare, vadili unesre ene i tragali za nestalom osobom

DVD KURŠANEC

nom domu skupštinu je vodio predsjednik Siniša Kregar uz radno predsjedništvo. Izme u ostalog je istaknuto kako društvo radi u skladu sa zakonskim regulativama, puno brine o sigurnosti mještana, kao i o vatrogasnoj opremi koju obnavljaju prema financijskim mogu nostima i potrebama. Društvo broji mnogobrojno lanova, od kojih svakako

Dobitnici priznanja na skupštini DVD-a Kotoriba

treba istaknuti mladež i djecu s kojima se mogu ponositi svi lanovi, simpatizeri i njihovi roditelji, jer mališani su vrlo disciplinirani i uspješni kada je u pitanju natjecateljski dio. Prošle godine organizirali su još jedno natjecanje ru nim špricama, na koje svake godine pristigne znatan broj znatiželjnika, ali i natjecateljskih ekipa iz svih krajeva Lijepe Naše, ali i susjednih nam dr-

žava. Uz poznati natjecateljski duh, u Kuršancu ne nedostaje ni veselica, koje su nezaobilazni dio svakoga vatrogasnog doga aja. Skupštinu je ispred VZG-a akovec pozdravio tajnik Robert Pevec, a ispred VZMŽ-a zapovjednik Ivan Krištofi , koji je na samom kraju i podijelio zaslužena priznanja i odlikovanja lanovima DVD-a Kuršanec.

Na mladima svijet ostaje, pa tako i u DVD-u Kuršanec

Zapovjednik Stanko Vugrin i kazao je da su lani imali 21 intervenciju. Od toga tri požarne (požar šupe i požar otvorenog prostora) i osamnaest tehni kih - va enja unesre ene osobe kod prometne nesre e, potraga za nestalom osobom, uklanjanje stabala s ceste, ispumpavanje vode iz podruma. Vugrin i isti e da su sve intervencije izvedene stru no i pro esionalno, a zbog porasti intervencija posebnu pozornost posve uju obu-

avanju i školovanju vatrogasaca. U programu rada za ovu godinu svakako treba izdvojiti kupnju novog kombi vozila. Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec, estitaju i vatrogascima na njihovom radu i požrtvovnosti, obradovao je vatrogasce rekavši da je op ina u prora unu osigurala 60 tisu a kuna za tu namjenu, a planira se i ure enje podrumskih prostora u Vatrogasnom domu. Suradnja kotoripskih vatrogasaca i VZMŽ-a je na iznimno visokom nivou, rekao je predsjednik VZMŽ-a Mario Medved. Obe ao je da e i oni iza i u susret i financijski pomo i kod kupnje vozila. - DVD Kotoriba je najvažniji kota i vatrogasne preventive i operative donjeg Me imurja, poru io je Medved. Na skupu je umjesto Ivice Sovi a za novog dozapovjednika imenovan Miljenko Vidovi .

Vatrogasne spomenice za dugogodišnje lanove Medved je na kraju zaslužnim lanovima uru io vatrogasne spomenice. Za deset godina rada u društvu iste su primili Boris Hegediš, Tomislav Fundak, Ivan Lovrek i Damir Dolenec, za 30 godina spomenicu je primio Stanko Vugru i , dok je Ivanu Fundaku uru eno priznanje za 40 godina. (Alen Fuš)

VATROGASNA pomo poplavljenima

Na podru je Sisa komoslava ke županije poslano pet muljnih pumpi Prema zapovijedi glavnoga vatrogasnog zapovjednika RH, dana 22. velja e 2014. godine u ve ernjim satima vatrogasci iz Me imurke županije poslali su pet vatrogasnih muljnih pumpi za poplavljena podru ja u Sisa ko-moslava koj županiji.

Dvije su pumpe iz Javne vatrogasne postrojbe akovec, dok su preostale tri iz vatrogasne zajednice op ine Nedeliš e, a dala su sljede a društva: Nedeliš e, Pretetinec i Slakovec. Pumpe su kombi vozilom JVP-a akovec odmah otpremljene u JVP Grada Siska.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

OP INSKO vije e Sveti Martin na Muri: Nema krize kada se dobro radi

Idu u izgradnju milijun eura vrijednog Trga i Centra za ku Najavljena je gradnja modernog Centra za kulturu i ure enje središnjega Trga svetog Martina, a ide se i u izgradnju kanalizacije, prvo za središnji dio op ine, a kasnije i za ostala naselja PIŠE: STJEPAN MESARI

Nakon aktualnog sata, na kojem je na elnik Franjo Makovec rekao što se u inilo od pete sjednice do danas, te o planovima i programima za dolaze e razdoblje, vije nicima je ovlaštena tvrtka za izradu projekata predstavila idejno rješenje Centra za kulturu (CZK) i Trga svetog Martina. Rije je o zaista lijepom, modernom i ne stilskom, nego modernisti kom Trgu i gra evinama koje se nalaze unutar njega i koji e zajedno initi cjelinu koja e zadovoljavati kulturne, sportske, zabavne, edukacijske i druge potrebe gra ana. Ukupna vrijednost projekta cijeni se na milijun eura, koje e Op ina osigurati putem sudjelovanja na natje ajima EU i doma ih fondova, ministarstava te iz vlastitih prihoda i izvora. Ova zanimljiva i izazovna inve-

sticija gradit e se u fazama i mogla bi biti dovršena za šest, sedam godina. Op inski na elnik Franjo Makovec rekao je kako se ozbiljnim pristupom, s puno truda i ponešto rizika te, naravno, uz suglasnost svih subjekata, ovaj za mnoge sigurno megalomanski, ali za njega realisti ki, kompleks može bez problema izgraditi i staviti u funkciju u realnom vremenskom razdoblju. Vije nicima se projekt svidio te su ga uz odre ene primjedbe i prijedloge jednoglasno prihvatili, nakon ega on ide u daljnji postupak. Vije nici su se složili s na elnikovim prijedlogom oko izgradnje kanalizacije i njezinog priklju enja na pro ista kod Murskog Središ a.

Dolaze prve op inske stipendije Po kratkom postupku vije nici su uz nekoliko pitanja

Crn ec vije nicima je predstavio prvi Pravilnik o stipendiranju redovnih studenata, nakon ega je Vije e izglasovalo njegovo prihva anje, kao i imenovalo lanove Povjerenstva za dodjelu stipendija, te za po etak za stipendije odobrilo 25 tisu a kuna. Pravo na stipendiju ostvarit e redovni studenti prediplomskih i diplomskih studija, osim prve godine studija, a važno je da su s podru ja ove op ine, da su dobri studenti i imaju status redovnog studenta. Uspješnost na studiju i socijalni status imaju prvenstvo kod bodovanja. U Povjerenstvu za dodjelu stipendija jesu Anica Brezo-

Zanimanje vije nika za CZK i Trg svetog Martina

prihvatili obra un op inskog prora una za 2013. godinu, koji je ostvaren u iznosu od 3,591.300 kuna (planirano 3,736.650 kuna) ili s 96,11 posto. Ostvaren je i višak od 300.127 kuna, no, kako je u prethodnoj godini bio manjak, ovim novcem on je pokriven. Manjak prihoda od

98.548 kuna prenosi se u ovu godinu i, kako kažu elni ljudi, bez problema e biti podmiren. Na elnik Franjo Makovec vije nicima je rekao kako se unato krizi u društvu u ovoj op ini sve obveze redovno podmiruju te da op ina stalno ide prema naprijed. Predsjednik Op inskog vije a Dražen

U žestoki boj s komarcima i bespravnom gradnjom Op ina Sveti Martin na Muri kao turisti ka op ina i destinacija kre e u žestoki boj protiv komaraca koji turistima smetaju kada su na odmoru. Stoga e Op ina predložiti me imurskom županu Matiji Posavcu da se prihvati ponuda Bioinstituta i da se provodi takozvani motoring, tretiranje komaraca na njihovim staništima. - Avioni više ne dolaze u obzir jer su nee ikasni i skupi, stoga predlažem da idemo s Bioinstitutom u provo enje motoringa, a isto to predlažem za cijelu županiju, naglasio je Makovec. Rekao je kako e tijekom ožujka održati sastanke po mjesnim odborima i ljudima pojasniti na in e ikasnog rje-

šavanja legla komaraca, od bazena s vodom, ba vi s vodom, pak i vaza s vodom na groblju, jer sve su to mjesta gdje se komarci razmnožavaju, a uz malo obazrivosti i volje može ih biti puno manje. Op ina je dobila dva zahtjeva u vezi s komunalnom naknadom i bespravnom gradnjom. Vije e je zaklju ilo kako e jednu osobu osloboditi pla anja 50 posto komunalne naknade, dok e drugoj dati suglasnost na upis u katastar, premda je dio gra evine izgra en na op inskom podru ju. Kako je u oba slu aja rije o hrvatskim braniteljima, vije nici su suglasni da se molbama udovolji, ali i objasni kako ubudu e takve stvari ne e prihva ati.

Opširna rasprava oko dužnosni kih naknada

OP INSKO vije e Štrigova

Zamršeni imovinsko-pravni poslovi ko e preuzimanje bivše Tijare Su enje ide vrlo sporo i pitanje je kada e i ho e li uop e Op ina do i u posjed zemljišta na kojemu se nalazi nikada dovršena tvornica vo nih rakija, za koju postoji zanimanje novih investitora Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a na elnik Stanislav Rebernik otvorio je bolnu ranu koja pe e i boli ve nekoliko godina, ne samo op inske elnike i ovdašnje stanovništvo, nego i sve one koji dolaze i prolaze štrigovskim krajem. Rije je o nikad dovršenoj Tijari, tvornici vo nih rakija u Štrigovi, koja je no na mora onih koji su na njoj puno radili, a ništa zaradili, odnosno puno toga izgubili. Naposljetku, rije je i o sudskoj i medijskoj

trakavici koja traje ve etvrtu godinu. Najnovija vijest vezana uz Tijaru je to da se sudski postupak za povrat zemljišta Op ini Štrigova vratio na ponavljanje. Naime, Op ina Štrigova, koja je tvrtki “Tijara”, to nije, obitelji Anton i , zemljišta poklonila, sada nakon što se vidi da od obe ane izgradnje ne e biti ništa traži povrat svojeg zemljišta. Problem je što na zemljištu postoji gra evina koja nedovršena stoji nekoliko godina, silno propada, ali je i optere ena brojnim kreditima i

ovrhama, naglašava Rebernik, i dodaje kako bi najbolje bilo da “dobre vile odnesu Tijaru”, a Op ini ostane zemljište koje bi prodali i dobili novac s kojim bi puno toga napravili. S Tijarom u ovakvom stanju i problemima samo gube. U Op ini Štrigova su ustrajni da dobiju svoje zemljište, te od suda traže da prona e na in na koji e se to ostvariti. Zgrada Op ini, upravo zbog njezina optere enja ovrhama i dugovima, nije zanimljiva, a s vlasnicima i vjerovnicima (gra evinarima) ne može uspostaviti kon-

takt, odnosno dogovor. A kad dogovora nema, onda nema ni napretka u rješavanju svakog, pa tako i ovog nekoliko milijuna kuna teškog slu aja.

Potencijalni novi investitori postoje, ali… Op inski na elnik Stanislav Rebernik kaže kako Op ina od svojeg zahtjeva ne odustaje, ali je spreman na sve dogovore i razgovore koji bi vodili prema razrješenju ovog problema, jednog od najve ih u štrigovskom kraju. Vije nici

Op ina traži povrat zemljišta na kojem je Tijara, koje je darovano investitoru “sjede“ brojni vjerovnici koji ne dopuštaju povratak u

su složni kako ovakvo stanje nikomu ne donosi dobro i da bi bilo dobro da “oni koji su zakuhali” sada usko e i na u rješenje. Naime, pojedini vije nici smatraju kako se gradilište nije smjelo pokloniti obitelji Anton i bez vrš eg i obvezuju eg ugovora. Isto tako svjesni su kako od zazivanja prošlosti koristi nema, pa traže da sud brzo donese obvezuju u odluku za Ljiljanu Anton i , prav-

nu slijednicu obitelji Anton i , odnosno tvrtke “Tijara”, te da se ili radovi nastave ili da se objekt sruši i zemljište vrati u prvobitno stanje, i na kraju proda. A interesenata ima. Rebernik je rekao kako je za gra evinu zainteresirana jedna inozemna, talijanska tvrtka koja tu želi izgraditi tvornicu bioplina, no kako su upoznati s problemima vjerojatno e od investicije odustati. Svoje-

28. velja e 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD MURSKO Središ e neumorno traži razrješenje problema prometovanja teških kamiona kroz naselja Štrukovec i Mursko Središ e

ulturu va ki, Martin Srša, Sanja Hadela, Petra Novinš ak i Dražen Crn ec.

Dosta vatre oko naknada dužnosnicima i vije nicima Svi koji godinama pratimo rad Op inskog vije a i svjedo imo kako su do sada sve odluke donesene jednoglasno, ovaj put svjedo ili smo ne emu novom. Oporba se nije dala i, kada se govorilo o pla ama i naknadama za op inske dužnosnike, pogotovo su se protivili naknadi za zamjenika na elnika. Premda im je na elnik Franjo Makovec pojašnjavao kako on više nije profesionalac i da ne e po cijele dane kao do sada boraviti u op ini, pa e mnogo puta to trebati biti njegova zamjenica, prof. Petra Novinš ak, te da e na kraju Op ina za dužnosnike manje izdavati, oporbenjaci su ostali pri svojemu te su kod glasovanja bili suzdržani ili protiv. Bilo je prijedloga da se vije nicima naknada povisi na 200 kuna, da se predsjedniku Vije a povisi 600 kuna, te da se zamjenici na elnika smanji, ali nije re eno za koliko. Na kraju je sa 7 glasova za, 1 protiv i 2 suzdržana odlu eno da na elni ka naknada iznosi 4.200 kuna neto mjese no (do sada je pla a bila 7.500 kuna), zamjenik na elnika dobit e 1.300 kuna neto, op inski vije nik dobiva 150, predsjednik Op inskog vije a 400, a djelatnica Op ine (zapisni arka) 150 kuna neto po sjednici.

Vrijeme je da se država ozbiljno pozabavi ovim problemom Gradona elnik Srpak obišao je Hrvatske ceste, a sprema se i u Ministarstvo vanjskih poslova Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak sa suradnicima je boravio u Hrvatskim cestama, gdje je u Sektoru za studije i projektiranje ukazao na teške jade koji more njegove sugra ane, a to je strašan promet teških kamiona kroz grad. Zajedni ki je utvr en redoslijed potrebitih radnji u vezi s uvrštavanjem problematike teretnog prometa kroz naselja Štrukovec i Mursko Središ e te utvr ivanja to ke spajanja mosta i prometne zaobilaznice, ijom bi se izgradnjom riješio najve i gradski problem, a to je nepodnošljivo gust promet teretnih vozila kroz grad. Na sastanku je utvr eno kako su most i zaobilaznica u ingerenciji Ministarstva prometa i Ministarstva

vanjskih poslova, koji se trebaju o itovati kako bi se što prije prišlo izradi potrebnih studija i idejnog projekta sve do izdavanja gra evinske dozvole te mogu e aplikacije prema EU fondovima.

Potpora izgradnji novog mosta stigla iz Lendave Visoki predstavnici Hrvatskih cesta pozvani su u Mursko Središ e kako bi se na licu mjesta uvjerili u ozbiljnost problema prometovanja teških kamiona kroz grad. Isto tako gradona elnik je Hrvatskim cestama poslao pismo potpore lendavskog župana Antona Balašeka, koji podržava izgradnju mosta na Muri. Gradona elnik Srpak poduzima i druge korake u

vezi s ovom problematikom te uživa podršku susjedne slovenske op ine Lendava, a to o ekuje i od Me imurske županije. Naime, lendavski župan nije dobio konkretan odgovor u vezi s mostom na Muri od svoga nadležnog Ministarstva i stoga bi svojevrsni pritisak hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova na slovenske kolege zasigurno dobro došao u ovom konkretnom i goru em primjeru. Istovremeno, svakodnevno tisu e kamiona puni tereta jure kroz Štrukovec i Mursko Središ e, pri tome uništavaju i infrastrukturu, bez ikakve nov ane naknade najsjevernijem hrvatskom gradu, uistinu su veliki i goru i problem. (S. Mesari )

SELNICA Nova farma pili a ipak e se graditi?

Kocijan do 15. ožujka mora otkloniti nedostatke Još su se jednom digle tenzije u Selnici oko izgradnje nove farme brojlera koju želi podi i Antun Kocijan. Na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a Selnica burno se raspravljalo o peticiji mještana koji ne žele da Kocijan proširi svoju farmu, bez da makne nedostatke na postoje oj. Na njihovu je stranu stao i na elnik op ine Ervin Vi evi , koji je odlu io da ne izda odobrenje za proširenje, jer se Kocijan oglušio na odluku Vije a iz 2007. godine, prema kojoj je trebao napraviti Studiju utjecaja na okoliš. Svejedno, predsjednik Vije a Radovan Zadravec, u dogovoru s na elnikom, stavio je tu to ku na dnevni red sjednice, a pozvan je i Antun Kocijan kako bi iznio svoje stajalište. Kocijan je na sjednicu donio Uredbu Vlade RH, prema kojoj procjene utjecaja na okoliš trebaju napraviti samo farme za intenzivan uzgoj peradi kapaciteta od 40.000 komada na više u proizvodnom ciklusu. Tako da smatra da ga op inska odluka nije vezivala ni na što.

Nitko nije protiv farme, samo… Vije nici An elko Kova i i Branko Per i prvi su stali Ovuda, pokraj Hrastinke, prolazit e budu a zaobilaznica prema mostu na Muri

na Kocijanovu stranu. Kova i je rekao kako je zahtjev za Studiju okoliša ustvari kršenje zakona (Vi evi mu je na to odgovorio kako je to licemjerno od njega tražiti jer je on sam tada bio na elnikom) te da je ona preskupa. Ako pak postoje nepravilnosti, to bi trebale utvrditi inspekcije, a ne se ravnati prema narušenim me uljudskim odnosima. Tako er je spomenuo kako prema Županijskom prostornom planu farma ne treba biti udaljena više od 100 metara od ku a. Rasprava je bila brizantna, no ipak se sve svodilo na to da nitko nije protiv farme, ve žele da Kocijan otkloni nepravilnosti. Osim toga, zabrana gradnje utjecala bi i na stav prema drugim farmama koje su u Selnici, a tada je pitanje gdje bi to sve završilo. Na kraju je jednoglasno donesena odluka kako Antun Kocijan do 15. ožujka mora otkloniti postoje e nepravilnosti, okrenuti zra nike na drugu stranu, prema poljima, a ne prema ku ama, dokazati da ima živu ogradu oko pili arnika, a Studiju okoliša ne e napraviti. Kako e njegov novi projekt biti su inanciran od strane europskih fondova, vjeruju da e morati biti napravljen po svim standardima. (tn)

AGENCIJA za pla anja u ruralnom razvoju

Me imurskim dolima i bregima 11.355 kuna u, ali na nedovršenoj tvornici i zemljištu prvobitno stanje

vremeno su za gra evinu bili zainteresirani doma i vinogradari, no i njima su glavna zapreka neraš iš eni imovinsko-pravni odnosi izme u Ljiljane Anton i , vjerovnika i Op ine. A vjerovnika navodno ima na desetke i traže veliki novcac za ono što su ugradili ili su inancirali. Vije nici puno toga znaju, me utim, nešto “s imenom i prezimenom” ne žele re i. (S. Mesari )

Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uplatila je lokalnim akcijskim grupama (LAG) sredstva EU u ukupnom iznosu od 58.292 kune. Od toga iznosa LAG “Me imurski doli i bregi” dobiva 11.355 kuna, a LAG “Središnja Istra” dobiva 46.936 kuna. Agencija je do sada sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za su inanciranje 42 LAG-a u iznosu od 37,8 milijuna kuna. Pojedinom LAG-u agencija može isplatiti najviše 450 tisu a kuna godišnje. LAG u Me imurju ine i su inanciraju

skoro sve op ine i gradovi, a novac je namijenjen o uvanju i održavanju kulturne i druge baštine u ruralnim dijelovima županije i domovine. (sm)

Me unarodni Dan rudara u Murskom Središ u Povodom me unarodnog Dana rudara, u subotu 1. ožujka 2014. godine u 10 sati gradona elnik Grada Mursko Središ e sa suradnicima kod Spomenika rudaru u središtu grada položit e vijenac u ast i spomen na sve umrle i poginule rudare.

Me unarodni Dan rudara je 2. ožujka i slavi se u spomen na rudare koji su u borbi za svoja radni ka prava izgubili živote u sukobu s vlastima u svojim državama. U Hrvatskoj se najve a rudarska pobuna zbila u rudnicima Raša i Labin. Me imurski rudari na sre u nikada svoja prava nisu trebali ostvarivati pobunama i štrajkovima, ali su ginuli u nesre ama na poslu, a najve a se dogodila u studenom 1961. godine, kada je u jami “Maj 3” živote izgubilo deset rudara. (sm)

UDRUGA vo ara Sveti Martin na Muri

Dobiva li Dobrani nasljednika? Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri održava u srijedu 5. ožujka svoju izbornu skupštinu. Ho e li dugogodišnji predsjednik i osniva udruge Mladen Dobrani dobiti nasljednika, znat e se ve na skupštini

koja se održava u kongresnoj dvorani na Trgu svetog Martina, s po etkom u 18.30 sati. U sklopu skupštine bit e stru no predavanje na temu “Zaštita vinograda”, kao i domjenak za sve sudionike. (sm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

DOVRŠEN SPOMENIK žrtvama svih ratova u dvadesetom stolje u u Cirkovljanu

U Cirkovljanu podignuta najljepša spomeni ka cjelina u Me imurju Spomenik žrtvama svih ratova u dvadesetom stolje u uklopljen je u ve postoje u spomeni ku cjelinu Ovih dana dovršen je spomenik poginulima u ratovima dvadesetog stolje a u Cirkovljanu, koji otvara novi civilizacijski trend u Me imurju. Spomenik žrtvama svih ratova u dvadesetom stolje u uklopljen je u ve postoje u spomeni ku cjelinu u Cirkovljanu, a ima oblik ve e kocke koja simbolizira hrvatski grb. Na etiri strane kocke nalaze se etiri plo e s natpisima posve enima stradalima u Prvom svjetskom ratu, Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu. etvrta strana kocke predstavljena je u obliku žene patnice i posve ena je sje anju za mrtve, a nosi natpis “Dona eis domine Requiem Aeterna”. Requiem ili misa zadušnica slavi se za pokoj duše ili duša umrlih osoba u crkvama. Misa zadušnica po inje

Spomen-reljef žrtvama Drugoga svjetskog rata, prema ideji me imurskoga akademskog kipara Luje Bezeredija

rije ima “Requiem aeternam dona eis, Domine” - “Daruj im vje ni po inak, Gospodine”, a te po etne rije i uklesane su i na spomenik. Spomen-plo a žrtvama Prvoga svjetskog rata sastoji se od relje a s maslinovom gran icom te nazna enim lubanjama. U Prvom svjetskom ratu poginulo je pedeset mještana Cirkovljana, što je doista veliki broj, a kosti su im razasute posvuda gdje su se borile vojske. Djelo je akademskog kipara An elka Odaka, a on je dao i ideju za sam spomenik u obliku kocke. Spomen-plo a žrtvama Drugoga svjetskog rata na odre eni na in para razira i simbolizira same spomeni ke strukture nastale u tom vremenu, prikazuje ovjeka bez odore s podignutom rukom koji je izašao izvan zatvorskih rešetki i zgazio vojnike koji simboliziraju ašizam, a nastao je po ideji akove kog kipara Luje Bezeredija. Natpis na dnu krasi grb bivše Jugoslavije sa zvijezdom. Iz Cirkovljana je pet boraca anti ašista koji su dali svoje živote, dok je osam mještana poginulo u zatvorima i logorima. Spomen-plo a žrtvama i braniteljima Domovinskog rata jednostavna je. Sastoji se od relje a sa samo nazna enim mladim glavama branitelja koje su poredane u obliku krunice i uz natpis “U inismo što

Zvonko Golub, predsjednik Udruge antifašisti kih boraca Me imurske županije

Spomeni ka cjelina u Cirkovljanu, u prvom planu spomenik žrtvama ratova u dvadesetom stolje u, koji se sastoji od etiri spomeni ke strane, autor spomenika je akademski kipar An elko Odak

smo bili dužni u initi”. Plo a je djelo naše velike umjetnice naive, kiparice Ljubice Matulec. Na sre u, sam Cirkovljan nije imao žrtve u Domovinskom ratu.

Spomeni ka cjelina spaja lokalnu i nacionalnu povijest Osim spomenika o kojem je rije , spomeni ka cjelina u Cirkovljanu u malom parku nasred sela uz crkvu Svetog Lovre sastoji se od nekoliko spomenika. Dakako, najvrjedniji spomenik je sama crkva, najstarija u župi Prelog, a cijela spomeni ka cjelina posve ena je hrvatskoj povijesti i mještanima Cirkovljana, te je i po tome zanimljiva, jer spaja lokalnu i nacionalnu povijest. Spomenik “Zajedno uvijek”, koji govori o razdoblju

Spomenik je lijep, a ideja spomeni kih cjelina civilizacijska

Zrinskih, rad je akademskog kipara An elka Odaka, kip bana Jela i a izradio je akademski kipar Ante Orli , a kip Cirkovljan anke rad je kiparice Ljubice Matulec iz Podravine. Tu je i spomenik kardinalu Alojziju Stepincu, koji je otkriven još 2010. godine. Na Trgu sv. Lovre u Cirkovljanu otkrivena su 25. travnja 2011. godine ak tri spomenika - Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu s motivom njihova zagrljaja s Katarinom Zrinski, banu Josipu Jela i u Bužimskom, te Cirkovljan anki. Sve anosti je tada nazo ila i Zrinska garda akovec te varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji je predvodio i misno slavlje u crkvi Sv. Lovre. Organizator ure enja spomeni ke cjeline u Cirkovljanu je župa Sv. Jakoba u Pre-

logu, odnosno župnik Antun Hoblaj, a u suradnji s Gradom Prelogom i Mjesnim odborom Cirkovljan, uz pomo dr. Matije Berljaka, koji je uz organizaciju nabavljao kamen za spomenike, te župnika Antuna Hoblaja, koji je pomogao u lijevanju spomenika i pronalasku ljeva a, što je izvela tvrtka “Mozaik”. Nakon dužih razgovora s predstavnicima anti ašisti kih boraca u županiji, koji su ispo etka nisu slagali s idejom spomeni ke cjeline, prona en je i najbolji na in i postignut kompromis s kojim su zadovoljni svi, a zasigurno e to biti i posjetitelji ove spomeni ke cjeline kad posjeta Cirkovljanu. Spomenik o kojem je rije je lijepo umjetni ko djelo, a sama umjetni ka cjelina zanimljiva i zove u šetnju od spomenika do spomenika. (J. Šimunko)

Predsjednik Udruge anti ašisti kih boraca Me imurske županije Zvonko Golub o spomeniku kaže: Ispo etka smo se malo krzmali oko ideje da jedan spomenik predstavlja poginule i nestale iz više ratova, no sad kad je spomenik gotov vidim da je to jako lijepo. Vodstvo Udruge anti ašisti kih boraca razgledalo je spomenik i bilo je jako zadovoljno rješenjem. Sama ideja je potpuno civilizacijska, ne treba sva ati poginule u ratovima. Posebno mi se dopalo to što spomenik ini cjelinu, sa simbolikom Prvoga svjetskog rata, Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata. Nešto sli no postoji u Domašincu, gdje su tri spomenika jedan kraj drugog u središtu mjesta u parku. Anti ašisti smatraju da je ideja spomeni kih cjelina sama po sebi humana i europska, jer se ne rade ideološke razlike izme u žrtava pojedinih ratova. Spomeni ke cjeline ve postoje u nekim mjestima, tako Domašincu, Hodošanu, Donjem Vidovcu i drugim mjestima. (JŠ)

UDVDR Prelog

GORI AN

U izradi Strategija Premalo lanova iz prigradskih naselja razvoja op ine Ukidanje opskrbnine mnogim e braniteljima teško pasti zbog potrebnih papira

Na elnik op ine Gori an Mario Mohari otvorio je 25. velja e prvi sastanak u sklopu izrade najvažnijeg dokumenta kojim se odre uje budu i razvoj op ine Gori an. Strategija razvoja op ine Gori an izra uje se u okviru IPA programa prekograni ne suradnje Ma arska - Hrvatska, u sklopu projekta “MURA REGION EGTC“. Hrvatski projektni partneri jesu op ine Donja Dubrava i Donji Vidovec, a ma arski partner je Zajednica ma arskih pograni nih op ina Muramenti i Sveu ilište Panonia. U okviru svog prora una projekta Op ina Gori an izradit e Strategiju razvoja naselja Gori an, za što je predvi en iznos od 8.000 eura. Dva su osnovna razloga za izradu Strategije razvoja Gori ana. Prvo, stanovnici op ine e kroz

nekoliko radionica definirati željeno društveno gospodarsko stanje op ine Gori an za razdoblje 2014. - 2020. godine i prema tome usmjeravati razvoj op ine. Drugi razlog leži u injenici da Strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu na sve ondove Europske unije, koji su velika šansa za iskorak i razvoj op ine Gori an. Strategija e predstavljati razvojni dokument iji su ciljevi u potpunosti uskla eni s ciljevima razvoja Europske unije i ciljevima koje e putem radionica ormirati poljoprivrednici, poduzetnici te predstavnici javnog i civilnog sektora op ine Gori an. Donošenje ovakvoga strateškog dokumenta je proces, a naglasak u tom procesu stavlja se na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora te na suradnju svih dionika. (r,j)

U Prelogu je u subotu održan sabor Ogranka veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Grada Preloga. U izvješ u predsjednika Slavka Marka a stoji: - U prošloj godini primljena su etiri nova lana, no i dalje je mali broj lanova iz prigradskih naselja, posebno Oporovca, Draškovca, Hemuševca, ukovca i ehovca. Dio branitelja je neko vrijeme jako aktivan, a potom im popusti interes, tako da su mnoge stvari ostavljene vodstvu udruge. Na inicijativu da se hrvatske branitelje oslobodi dijela pla anja legalizacije, Grad Prelog je donio odluku da se pla a 1 kuna po kvadratnom metru. Obilježene su obljetnice i polagani vijenci na spomen-plo e i spomenike poginulim braniteljima, a manje se posvetilo pažnje humanitarnom radu. Izlet u podru ja ratnih djelovanja nije organiziran zbog pomanjkanja interesa branitelja, a posjeti memorijalnim mjestima organizirani su putem predstavnika. Uz sje anje na Vukovar održano je i predavanje za

Vodstvo ogranka UDVDR-a Prelog, u sredini predsjednik Slavko Marka koji podnosi izvješ e

u enike u osnovnoj školi, a ribi i veterani ostvarili su i zavidne sportske rezultate. Sudjelovalo se i na županijskom natjecanju veterana. Prošle godine Udruga je od Grada Preloga dobila svoju prostoriju, koju sad ure uje, a u prolje e e se ona obnoviti do-

brovoljnim radom. Ove godine planirano je uz ostalo organizirati te aj na kompjutoru za zainteresirane u suradnji s Udrugom studenata Grada Preloga. Dobro se sura uje i s NK-om ‘Mladost’ iz Preloga. Bolja suradnja trebala bi biti i s HVIDR-

Dio lanova dragovoljaca i veterana Grada Preloga

om u Prelogu, na emu se nastoji poraditi. Posebno dobra suradnja ostvarena je kako sa starim gradona elnikom Dragutinom Glavinom, tako i s novim gradona elnikom Ljubomirom Kolarekom te TZ-om Prelog. U ime Grada Preloga skup branitelja pozdravio je potpredsjednik Gradskog vije a Ignac Beli te predsjednici ogranaka branitelja iz Donjeg Kraljevca i Belice. Program rada za ovu godinu, uz obilježavanje obljetnica, donosi i ure enje prostorije, planiran je izlet i posjet memorijalnim mjestima, te humanitarna djelatnost, te aj na kompjutoru i drugo. Tajnik UDVDR-a Me imurske županije Dražen Tkalec opširnije je izvijestio o pravnoj problematici branitelja te kreditima za branitelje, do kojih je teško do i. Najvažnija novost za mnoge branitelje je da se ukida opskrbnina i uvodi zajam ena naknada od 800 kuna, što e i i preko Centra za socijalnu skrb. Problem je sakupljanje svih papira i godišnje podnošenje za opskrbninu. (J. Šimunko)

28. velja e 2014. DVADESET godina UDVDR-a, ogranka Belica

Predsjednik Dejan Januši U petak, zadnjeg dana sije nja, održan je sabor ogranka UDVDR-a Belica i ujedno dvadeseta obljetnica ogranka. Na sabor se odazvalo 58 od 67 lanova, što je veliki odaziv. Dosadašnji predsjednik Drago Horvat podnio je izvješ e o radu i svim aktivnostima u 20 godina rada ogranka i u protekloj godini. Za novog predsjednika i u središnji odbor izabran je Dejan Januši , koji je zahvalio dosadašnjem vodstvu na zalaganju. Prema planu rada za ovu godinu, aktivnost e biti isto toliko bogata kao i do sada, uz sudjelovanje na druženjima, natjecanjima te obilježavanju zna ajnih državnih i op inskih datuma. Novoizabrano vodstvo ogranka je: Dejan Januši , predsjednik, Danijel Januši i An elko Kozjak, potpredsjednici, Miroslav Ov ar, tajnik, Vlado Kova ec, blagajnik. U vodstvo ogranka izabrani su Stjepan škvorc, Damir Borkovi , Tihomir Dodlek, Milan Šafari . Nadzorni odbor ine Zlatko Obadi , predsjednik, Ivan Škvorc i Ivan Dodlek. U Sud asti izabrani su Ivan Taradi, predsjednik, Drago Novak i Drago Habijan. Obilježavanje 20. obljetnice rada ogranka Belica je uz sje anje na najvažnije doga aje u proteklim godinama prošlo i uz podjelu priznanja i zahvalnica najzaslužnijim lanovima. (J. Š.)

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

PRIOP ENJE za medije Hrasta Gori an povodom održanog referenduma protiv izgradnje kompostane u Gori anu

Politi ko kompostiranje u Gori anu Politika zastrašivanja najdjelotvorniji je oblik kontroliranja i usmjeravanja mase, vrlo proširena otkad je svijeta, a nedavno sprovedena i u Gori anu u obliku kampanje protiv izgradnje kompostane. Za (ne) uspjeh referenduma zaslužan je strah koji je u zadnjih mjesec dana poharao Gori an zahvaljuju i kampanji inicijative Za isti Gori an koja je efekt kompostane na itavo naselje prezentirala vrlo negativno, s neutemeljenim argumentima: u Gori an e se dovoziti sme e iz Ma arske, dobit emo smetlište koje e svojim smradom ugrožavati život naše djece, borit emo se s animalnim otpadom, biokompostana e biti poput smetlišta u Totovcu… Vjerujemo da su u pozadini pri e o zloupotrijebi mo i zastrašivanja gospoda beskompromisno nostalgi na prema 90-ima prošlog stolje a kada je Hrvatska demokratska zajednica s pravom uživala mo an status i zavidan ugled, ne samo u Gori anu. Radi se o generaciji koja ne može prežaliti nekoliko poraza na lokalnim izborima (za što gorljivo napadaju i okrivljuju Hrast) te su rezultatom na referendumu protiv izgradnje kompostane u Gori anu kona no izvojevali pobjedu, doduše Pirovu, ali to apsolutno njima ne umanjuje osvojeni pojen. Nadamo se da e cijela situacija završiti likovanjem i da ve ne spremaju novu spletku jer onda predstavama u našem lijepom mjestu zaista nema kraja. Šteta zbog mlade generacije, koja je tako er sudjelovala u kampanji protiv kompostane, koja reproducira i naslje uje duboko ustaljena obiteljska

politi ka opredjeljenja, na lokalnoj razini osje a ideološki jaz te na tom tragu i djeluje pozivaju i se na „zdrav razum“. Kao stranci koja je trenutno u Gori anu u mnogim odlukama jezi ac na vagi (kod nas se ne doga a da opozicija digne ruku ZA nešto, išta, bilo što) žao nam je zbog takve situacije koja ve niz godina zaustavlja razvoj Gori ana i stavlja ga u pat-poziciju. Prepucavanje izme u HDZ-a i SDP-a postaje zamorno, dosadno i pogubno za naše mjesto koje polako ali sigurno postaje mjesto nepogodno za život mladih ljudi. Ogranak Hrasta u Gori anu iskreno se nada da je ovo posljednji put da Gori an trpi zbog ideloškog jaza i me usobne netrpeljivosti politi kih opcija (HDZ-a kojeg predstavljaju poznati antimohari evci i SDP-a, to nije Marija Mohari a). Zbog navedenog je Gori an ostao bez vrijedne gospodarske investicije s kojom se preloški gradona elnik Kolarek ve naširoko hvali. S pravom. Za razmišljanje jedino ostaje kako to da je HDZ u Gori anu doprinio stopiranju investicije koju je HDZ u Prelogu veselo i objeru ke isti as prihvatio? I kako to da je predvi ena opasnost od smrada u Gori anu odjednom u Prelogu nestala? Ili oni u Prelogu nisu dovoljno inteligentni da uo e ogromnu štetu i rizik od najstarije i ekološki najprihvatljivije metode recikliranja biootpada? Naravno, rizik zasigurno postoji jer se radi o inovativnom ekološkom iskoraku koji mora biti vrhunski obavljen kako bi se izbjeglo zaga enje. Ako se što, nedajbože, izjalovi, cijelo

e Donje Me imurje biti na nogama, ne samo Prelog. Kakva se politi ka igra upravo odigrala u Gori anu, samo nebo zna. Uvjerenja smo da e svaki znanstvenik koji se bavi kompostiranjem konstatirati kako se radi o politi ki instrumentaliziranoj situaciji bez obzira na to kako se ona nastoji prikazati. Sad samo u niskom startu ekamo od HDZ-a u Gori anu da što prije privu e neke nove investitore koje bi potencijalna kompostana odbila, kako su spominjali u kampanji. A do tada emo u Gori anu svakodnevno dimiti proljetne i jesenske loma e i „kompostirati“ u vlastitom vrtu. Gradu Prelogu želimo da Predsjednik gradskog vije a, rodom iz Gori ana, što prije potpiše odluku o izgradnji kompostane koja e biti kvalitetno izgra ena i zadovoljiti tražene standarde. Županijskim pak strukturama šaljemo apel da krenu s educiranjem i informiranjem Me imuraca vezano uz ovu temu. Vrijedilo bi jer su Me imurci ionako šampioni ekološke osviještenosti u Hrvatskoj. Iako su vije nici Hrasta u OV-u Gori an podržali odluku o izgradnji kompostane u Gori anu, estitamo svim mještanima na odluci koja je donesena demokratskim putem (za koji se pokazalo da nije uvijek najspretnije i najjeftinije rješenje). Hrast e i dalje podržavati sve odluke koje e doprinijeti kvalitetnijem i boljem životu u Gori anu te predlagati konstruktivne ideje okrenute suvremenim navikama i potrebama. Ogranak Hrasta Gori an

PRIOP ENJE klastera izdava a lokalnih tjednika

Tražimo isti PDV i distribucijski rabat kao dnevne novine Grupacija lokalnih i regionalnih izdava a informativnih tjednika Hrvatske gospodarske komore, koja broji 32 lokalna medija, donijela je na prošlotjednom sastanku održanom u prostorima HGK-a u Zagrebu zaklju ke kojima od Ministarstava kulture i inancija traži jednak PDV onome koji se primjenjuje prema dnevnim novinama. Od distributera se, tako er, traži da prema regionalnim informativnim tjednicima primjene isti, manji rabat koji se primjenjuje prema dnevnim novinama.

OSAM POSTO VE I PDV, ZA RAZLIKU OD DNEVNIH NOVINA - Regionalni informativni tjednici prate sve politi ke, privredne i kulturne doga aje, imaju zaposlene ljude i obavljaju važnu društvenu funkciju. Zato nije u redu da umjesto 5% PDV-a na dnevne novine pla aju PDV od 13% jednako kao i nakladnici astrologije, erotike ili križaljki, jednako kao i to da distribucija uzima 46% prihoda, za razliku od dnevnih novina kojima uzimaju do 32%, rekao je Mirko Juri , predsjednik Grupacije HGK-a, iji lanovi zapošljavaju više od 350 novinara i urednika. - Još od 2011. godine koli ina papira koju koriste tjednici i regionalni listovi nadmašila je koli inu papira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina. Distribucija i doseg dnevnih novina je, tako er, daleko od potpune nacionalne pokrivenosti, istaknuo je Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak

Što je ostalo od ovje nosti Mi se politikom ne bavimo, ona se bavi nama Predsjednik UDVDR-a Belica Dejan Januši : - Nastojat u da se što više družimo i pomažemo jedni drugima. Braniteljima nije lako, mnogo je problema, a mnogi su bez posla. O ekujem razumijevanje i pomo kako Op ine Belica i na elnika, koji je do sada imao puno razumijevanja, tako i svih drugih. Ne žalimo se previše, no uvijek pratimo što se doga a u državi. Iako se politikom ne bavimo, ona se bavi nama. O ekivali smo brži i bolji razvoj u slobodi. (J)

o no u podne u utorak, u vrijeme kada je u Hrvatskoj zapo eo prosvjed u znak solidarnosti s onima koji rade, a ne primaju pla u, u jednom trgova kom centru susreo sam ženu o kojoj sam pisao u boži no vrijeme, kada mi je rekla kako ju je sram što nema novac kojim bi nagradila župnika prilikom blagoslova ku a. aravno, osoblje nije prekidalo posao jer im je šef rekao “tko e štrajkati, može slobodno odmah oti i doma i više se ne vratiti na posao”. Pitam gospo u gdje je bila u proteklih nekoliko mjeseci, koliko je nisam vidio, a ina e smo se esto vi ali. Rekla mi je: Odmah poslije Boži a otišla sam u Njema koj kod k erke da se sklonim u vrijeme blagoslova ku a, jer jednostavno mi je neugodno i sramota mi je što nemam kune kojima bih nagra-

dila svoga dobrog župnika. Bila sam u Njema koj tri mjeseca i u fušu zaradila da mogu nagraditi župnika i da još do kraja godine imamo za živjeti, radosno mi je odgovorila žena, dodavši kako bih i ja osobno u Njema koj zara ivao kao kralj. aj želim ovime re i? Prvo i prvo. U Njema koj, zemlji koja je najsnažnija u Europskoj uniji i koja je mnogima, gotovo svima, uzor u ponašanju, ipak ima rada na crno – siva ekonomija. Drugo, u toj Njema koj žena na crno u tri mjeseca zaradi kao u Hrvatskoj za dvije godine. U Hrvatskoj je nesposobna i lijena, a u Njema koj su je zadržavali, no, kako je rekla, njeno srce je u Hrvatskoj. U utorak i srijedu u Hrvatskoj su održani prosvjedi ili štrajkovi, kako to vole re i naši ljudi, koji nisu urodili nikakvim plodom. Štrajkali su oni koji su mogli i

smjeli, dok su oni najugroženiji šivali, pleli, štihali, pisali, prodavali, kopali i ne znam što sve nisu radili, jer u protivnom bili bi udaljeni sa svojega slabo ili nikako pla enog radnog mjesta, usput misle i nije li im i ovako mala pla a ovršena zbog neredovitog pla anja televizijske pretplate, plina, struje, komunalne naknade, plina i ne daj Bože kreditnog obroka. Stanje u Hrvatskoj je za obi ne i radne ljude grozno i, što je najžalosnije, takvom stanju kumuje i ona Njema ka s po etka pri e. Pitam se što je od ovje nosti ostalo u Hrvatskoj, kako je mogu e da u europskoj Hrvatskoj 400 tisu a ljudi ne radi, a skoro toliko radi, a ne dobiva pla u. Osobno nisam iznena en jer nikada nisam vjerovao u EU, ali puno je onih koji su o ekivali kako e EU Hrvatska biti druga ija od one prije 1. srpnja

i medije Hrvatske gospodarske komore.

LOKALNI MEDIJI POSTAJU JEDINI IZVOR LOKALNIH INFORMACIJA - Zna aj pravednog rješavanja ovog pitanja ogleda se i u injenici da su najve e nacionalne medijske ku e – HRT, Styria i EPH ukinule ili radikalno smanjile svoja regionalna dopisništva, pa lokalni listovi postaju jedini izvor informacija sa velikih podru ja Hrvatske, istaknuo je Augustin Torbarina, zamjenik direktorice Sektora za industriju HGK-a. Sudionici skupa prepoznali su i važnost odluke Ustavnog suda RH kojom je prošle godine ukinuta odluka o „brojanju rije i“ u dnevnim novinama, s obrazloženjem da svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama izravno utje e na slobodu tiska, pa traže da se takav princip primjeni i u ovom slu aju.

U EU VAŽNI I DOMINANTNI, U HRVATSKOJ NERAVNOPRAVNI - Dok su u cijeloj Europskoj uniji, u koju smo nedavno ušli, regionalni mediji prepoznati kao važni i zapravo su dominantni na tržištu, nas se u Hrvatskoj zakonski stavlja u neravnopravan i podre en položaj, zaklju io je na kraju okupljanja Marijan Hižak, voditelj Medijskog klastera, udruge izdava a iz koje je proizašla novosnovana grupacija HGK, iji je ovo bio drugi sastanak. (Vladimir Milinovi )

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA 2013. godine. Proteklih dana imao sam prigodu obi i veliki dio podru ja oko Zagreba, kao i skrovita mjesta u gornjem Me imurju, i uvjeriti se kako je bivši premijer Ivo Sanader personi ikacija svega lošeg i pokvarenog, zapravo bogec u odnosu na mnoge druge koji su ve i drparoši od njega, ali dobro skriveni upravo iza raznih Sanaderovih procesa. Ne branim Sanadera koji, prema mom mišljenju, više od onoga za što mu se sudi treba odgovarati zbog hrvatskih generala i zbog pogodovanja onima koji su danas bogatiji od njega i koji su mu okrenuli le a. Oni koji su le a okrenuli boljoj i sretnijoj Hrvatskoj. aslušao sam se u srijedu na akove kom sajmu što sve razni inspektori ine obi nim hrvatskim, to nije, me imurskim ratarima, koji na sajmu

PIŠE: STJEPAN MESARI samo žele prodati svoje vrhunske proizvode. Zapitah se kod Mitrice na laganom gemištu što je kod Hrvata ostalo od ovje nosti. Naglašavam ovje nosti, premda sam sve sigurniji da ljudi više ne razumiju i ne znaju što je to ovje nost.

Poljodjelstvo

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA udruga za integriranu proizvodnju vo a održala godišnju skupštinu

Mogu li se kona no vo ari složiti da osnuju zadrugu? Najve i broj njih prepušten je neure enom i nepoštenom tržištu, a jabuke se prodaju po receptu “sna i se“, te mnogi jedva spajaju kraj s krajem. Svjesni su da je samoorganiziranje jedini na in uspješne prodaje na tržištu te izlaz iz stanja, stoga je vo arska zadruga njihov nedosanjani san Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a (MUIPV), najve a vo arska udruga u ovom dijelu Hrvatske, prošli je petak u hotelu “Panorama” u Prelogu održala svoju godišnju skupštinu. Izvješ a o aktivnostima, radu i financijama Udruge podnijeli su njezin predsjednik Tomislav Horvat, tajnik Mladen Dobrani i blagajnik Zvonimir Kova i . Donesen je i program rada za 2014. godinu, u kojemu je posebno nazna eno sudjelovanje na Me unarodnom vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, edukativno putovanje u Zadar i Metkovi te sudjelovanje na više izložbi i sajmova. I ovaj put vo ari su izrazili nezadovoljstvo odnosom otkupljiva a i vlasnika hladnja a, kao i op enitim stanjem u poljoprivredi, te su najavili osnivanje vo arske zadruge putem koje bi na tržište plasirali svoje proizvode, ali i nabavljali sadnice, gnojiva, zaštitna sredstva te potrebnu opremu. - Svjesni smo kako smo prepušteni sami sebi i to nam ne bi bilo posebno strašno jer smo na takve stvari ve nau eni, ali problem je što si teško možemo pomo i u ovakvom stanju i okruženju. Mi jesmo

u EU, ali to ne zna i da smo u istom položaju kao vo ari ostalih lanica Europske unije. Odavno se mi ne bojimo EU konkurencije kada je u pitanju kvaliteta proizvoda, tehnologije i sortimenta. Me utim,

mi hrvatski vo ari nemamo jednake ili barem sli ne uvjete kao naši EU kolege. Sve, od sadnice, zaštitnih sredstava, preko repromaterijala, do sanduka, pla amo skuplje nego naši kolege u svim zemljama

Kad ih ve teško prodaju, onda ih s radoš u poklanjaju

Kova i , Šar evi , Dobrani i Horvat vodili su skupštinu me imurskih vo ara

Europske unije. Kako i koliko uspijevamo naše plodove i trud naplatiti, bolje da ne govorim. Stoga smo odlu ni da krenemo u osnivanje vo arske zadruge putem koje bi nabavljali sve što nam treba u proizvodnji vo a, poglavito jabuka, ali i jedinstveni i snažni na tržištu, kazao je Tomislav Horvat, predsjednik udruženih me imurskih vo ara.

Zašto nema sloge?

Stvari su za ve inu me imurskih vo ara vrlo ozbiljne

SJETVENI KALENDAR

OŽUJAK 2014 Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5. do 23.3. u 6 sati

2. ne 3. po 4. ut

list list list do 14, -----

5. sr 6. e

plod plod do 15, od 16 korijen

7. pe 8. su

korijen korijen do 16 »Podaci su uzeti s dozvolom autora iz Sjetvenog priru nika Marie Thun 2014 kojeg u Hrvatskoj izdaje Ajda Zagreb d.o.o., P Podolec. Broj telefona: 0091-2955-112 e-mail: aajda.zagreb@hotmail. com”

- Najbolji smo, imamo najkvalitetnije jabuke, najbolji sortiment, koristimo najmanje kemijskih zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva, a u najgorem smo mogu em položaju. Proizvo-

dimo oko 25 tisu a vagona jabuka, preko jedne tre ine ukupne hrvatske proizvodnje jabuka, a moramo biti manji od makovog zrna i trpjeti zakulisne igre trgovaca, preprodava a i hladnja ara. Mi danas, etiri mjeseca nakon što smo jabuke pobrali, ne znamo jesmo li ih prodali ili predali. Ne znamo pravu cijenu jer kupci i nakupci,

kao i hladnja ari, pri isplati e obra unati troškove skladištenja, dehidriranost ploda, jer jednu je težinu jabuka imala kada smo je predali u jesen nego e imati kada e u ožujku i travnju izlaziti na tržište. Ako izdržimo ovo stanje, ne propadnu li mnogi od nas zbog neodrživog stanja na tržištu, kre emo u osnivanje zadruge putem koje emo samostalno obavljati sve poslove, od nabave repromaterijala do prodaje, a ne predaje jabuka. Sad je pitanje koliko smo financijski sposobni osnovati zadrugu jer mnogo nas je iscrpljeno zbog nereda na tržištu, gdje je država mogla pomo i, a nije htjela. Istina je i pitanje jesmo li svi ili ve i dio nas za osnivanje zadruge i to si moramo otvoreno uskoro re i o i u o i. Bolji na in od izlaska “na istac“ od osnivanja zadruge ne vidim, te vas sve pozivam, poglavito mla e kolege, da obavimo to što prije, kako se za kratko vrijeme ne bi ponovno pitali tko nas je izigrao i prevario. Gotovo u dahu izgovorio je Mladen Dobrani , tajnik Udruge, dodavši kako je zadrugu bolje osnovati danas nego prekosutra. Skupštini je nazo io i Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana, koji je pohvalio me imurske vo are i obe ao potporu Me imurske županije u granicama svojih mogu nosti. Vo ari smatraju kako to zna i i podržavanje osnivanja vo arske zadruge, premda to Vidovi nije izrijekom potvrdio.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Puno robe, malo kupaca Posljednje srijede na akove kom placu i sajmu bilo je puno ponu ene robe, a malo kupaca. Jedan od posjetitelja rekao je da “ima robe za cijelu Hrvatsku”, ali pitanje je gdje su kupci za tu zdravu, doma u hranu. I ne samo hranu, nego i doma u odje u, obu u te razne obrtni ke uratke. Superkvalitetna pšenica, odli an krumpir, neodoljive smokve i mnogo drugih proizvoda preplavilo je placovske i sajamske pultove, me utim, kupaca ni od kuda. Prije bi se reklo “gledatelji”, jer samo su pogledima tu i tamo verbalno ocjenjivali na prodaju izložene proizvode, ali dalje od toga nisu išli. - Zaslužio sam samo za vre ice u koje u spakirati jabuke za sajam u Varaždinu, sve ostalo pušiona, kazao je pekleni ki Sirek, kojeg smo zatekli u ponudi vrsnih doma ih jabuka. Sve u svemu, jedan lijep i topao dan, ali za

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grah trešnjevac 20 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - smokve 20 kn/kg - pšenica 1,60 kn/kg - krumpir 1,80 kn/kg - tri cale 1,60 kn/kg - mrkva 7 kn/kg - jaglaci 6 kn/kom - matovilec 10 kn/kup i - kokoš 30 kn/kom

proizvo a e i prodava e potpuno bezna ajan jer nisu zaslužili ni za “bagoš”. Sjajna je bila ponuda doma eg graha, mrkve, pšenice, kukuruza, jabuka, dalmatinskih smokava i peradi. Za drva tek poneki upit, a kod Mitrice je bilo živo i veselo. Poneki su neuspjeh u prodaji utopili u aši gemišta. Bolje to nego ništa u ovim zaista udnim vremenima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Kupaca ni od kuda

28. velja e 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

JAVORI

oni su vam jako zgodni kad u jesen opadaju sa stabla. Okre u se u zraku kao zvrk i rade kojekakve vratolomije prije nego odaberu mjesto gdje e zapo eti novi život i padnu na zemlju. Naš autohtoni javor je klen (Acer campestre). Raste u nizinskim šumama hrasta kitnjaka i obi nog graba. Naj eš e je to drvo visine do 10 m, prili no guste, ponešto nepravilne krošnje. Listovi su mu karakteristi no nasuprotni i lapoviti, 4 – 7 cm dugi. Lisna im je peteljka simpati no cr-

Javor, javora, javoru, javor... oj javore! Baš lijepo zvu i ime ovog vladara naših vrtova i parkova. Definitivno ih je puno u našim hortikulturnim pothvatima, vrtlarskim nastojanjima i vrtnim centrima. Stru no se zovu Acer. Acer je rod, porodica je Aceraceae. Javora vam, dragi moji odmrznuti me imurci, ima oko 150 razli itih vrsta, a varijeteta i kultivara još mnogo, mnogo više. Zajedni ke su im karakteristike nasuprotni pupovi i jednostavni neparno perasto lapoviti listovi. Kakav je to list vidi se iz priloženog crteža. Cvjetovi su im skupljeni u vršnim, izuzetno bo nim metlicama. Plodovi su im perutke (samare),

vene boje. List mu je na žalost zelen. Kažem na žalost, jer su njegovi roðaci iz Japana i Koreje mnogo traženiji za sadnje po oku nicama zato što imaju crvene listove. Zaista su lijepi ti mali gizdavci. Dolaze s onog kraja svijeta gdje i ljudi imaju kose o i. Vjerojatno su zato tako osjetljivi. Osjetljivi na što? Pitate se vi. Osjetljivi su na sve mogu e. Jednostavno su cartavi. Smeta im prejako sunce i previše sjene. Ne vole siromašno tlo, a gnojidba ih esto sprži. Vjetar im pali liš e, suša je za njih nezamisljivo stanje a

previše vode guši im korijen. Ne vole prijekorne poglede. Od muzike u obzir dolazi samo ona za opuštanje... Uloženo je mnogo truda da se uzgoji i kultivar klena koji bi imao crveno liš e. Donekle je to uspjelo jednom nizozemcu 1980. godine s kultivarom ‘Red Shine’, ali to još najvjerojatnije nije ‘to’ i boja mu nije ni blizu onoj iz japanskih vrtova. Nešto ve e, lijepe crvene listove imaju i neki kultivari javora mlije a (A. platanoides) koji su esti u parkovnom urbanom šumarstvu ali i u drvoredima. I gorski javor (A. pseudoplatanus) ima lijepe hortikulturne kultivare zanimljivog, žuto prošaranog liš a. Ova posljednja dva javora (gorski i mlije ) po veli ini habitusa spadaju u veliko drve e, jer mogu narasti do 15 i 30 m visine. Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

EMBRIOTRANSFER KOD GOVEDA Što je to embriotrans er? Embriotrans er je biotehnološki postupak, kod kojeg se embriji 7 dana nakon oplodnje vade iz maternice uzgojno najvrijednije krave, i usade se u životinje primateljice. Primjena embriotrans era pove ava reproduktivni potencijal plotkinja dobivanjem više teladi od genetski vrijednih krava. Embriotrans erom se naime dobiva u prosjeku pet zametaka po kravi po ispiranju, a postupak se može ponoviti 3-4 puta godišnje, što zna i da se tijekom jedne godine može dobiti i do 20 zametaka po plotkinji. Uzmemo li u obzir injenicu da je postotak bre osti nakon trans era za-

metaka u krave primateljice 50-70%, po davateljici se može dobiti 7-12 teladi godišnje. Primjena embriotrans era time omogu uje brži genski napredak stada dobivanjem

velikog broja potomaka od najkvalitetnijih plotkinja. Pored visoke uzgojne vrijednosti, krava od koje uzimamo embrije mora biti zdrava i

vrlo plodna, tj. da nakon normalnog telenja, bez komplikacija u puerperiju, moramo presko iti 2-3 spolna ciklusa i nakon toga izazvati superovula-

ciju. Superovulacijom postižemo aplikacijom hormonskih preparata u sredini spolnog ciklusa (8-14 dana), kad se na jajniku nalazi žuto tijelo.

Peti dan nakon indukcije superovulacije osjemenjujemo kravu davateljicu, i to sa nekoliko doza da bi bili sigurni da su sve jajne stanice oplo ene. Šest do osam dana nakon osjemenjivanja isperu se i sakupe oplo eni embriji, a prikladne se embrije prenese u krave primateljice, iji je estrusni ciklus prethod no sink r on i z i r a n s cik lusom krave davateljice. Ako imamo više embrija nego raspoloživih krava primateljica, onda takve embrije možemo duboko smrznuti i kasnije koristiti za trans er. Kristijan Bregovi dr.med.vet. Sveu ilišni magistar

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKA ŠAPTA ICA PSIMA dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, glasno o osje ajima životinja

Zbog neznanja smo neodgovorni vlasnici ku nih ljubimaca PIŠE: ŠE: ROBERTA RADOVI

- Razo arana sam s razinom znanja vlasnika ku nih ljubimaca. Tako er i sami stru ni ljudi nisu na adekvatan na in pristupili edukaciji vlasnika. Iz neznanja se ra a neodgovorno ponašanje prema ku nim ljubimcima, jedan je od naglasaka predavanja Savjetnica za ponašanje životinja, a posebice ku nih ljubimaca, dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, stru njakinja je za ponašanje ku nih ljubimaca, pasa, ma aka, papiga, ze eva i drugih životinja koje žive s nama i oko nas. Gostuju i sredinom velja e u akovcu, održala je predavanje u prostoru Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” na temu problema u ponašanju ku nih ljubimaca, te glasno govorila o osje ajima ku nih ljubimaca, o njihovom ponašanju i na inima rješavanja problema kada do njih do e. Predavanje je organizirano u suradnji sa skloništem za životinje “Prijatelji” iz akovca, ija je voditeljica Aleksandra Hampamer pojasnila namjeru organiziranja ovakvih i sli nih programa:

stoga ljudi moraju biti svjesni kakvu to odgovornost i obaveze nosi sa sobom i što ih sve eka. Puno radosti i veselja, ali i puno brige.

Životinje nisu stvari ni naše igra ke

Dr. sc. Irena Petak, dipl. ing. biologije, stru njakinja je za ponašanje ku nih ljubimaca

- Sklonište za životinje ‘Prijatelji’ svako malo organizira neki doga aj za naše gra ane kako bi populariziralo udomljavanje životinja. U skloništima ima puno životinja koje ekaju da se udome. Stoga želimo senzibilizirati javnost da se životinje udome,

a ne kupuju. Predavanje Irene Petak organizirali smo za sve one koji ve jesu udomili životinju ili to žele u initi te da im pomognemo u razumijevanju toga što sve sa svojim dolaskom u naš dom životinja donosi sa sobom. Životinje se udomljavaju na duže vrijeme i

Naj eš i razlog zašto vlasnici ku nih ljubimaca napuštaju svoje životinje je to što se javljaju problemi u ponašanju ku nih ljubimaca, istaknula je Irena Petak, koja se izme u ostalog o ponašanju i dobrobiti životinja educirala u inozemstvu, Austriji, Irskoj, Njema koj i Velikoj Britaniji: - Dobar odnos psa i vlasnika i svakoga drugog ljubimca temelji se na tome da su zadovoljni i da imaju ugodan emocionalni odnos. Vlasnici koji nisu zadovoljni ponašanjem svojih ljubimaca, odnosno oni koji nisu ostvarili kvalitetan odnos sa svojim ljubimcom esto ih ostavljaju i napuštaju. Cilj ovog i sli nih programa je posti i da ljudi po nu razumijevati životinje te da ih poštuju, da se kroz ugodan odnos ostvari kvalitetna veza vlasnika i ku nog ljubimca. Irena je predsjednica Udruge za dobrobit i zaštitu životinja AWPA i voditeljica

je socijalizacije u Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodi a i mobilitet. U svom radu sa životinjama koristi se isklju ivo metodama koje se zasnivaju na znanstveno utemeljenim metodama u e-

28. velja e 2014. nja, bez fizi ke prisile životinje, i uz sudjelovanje obitelji u kojoj ku ni ljubimac živi. Zaklju ak o tome kako se mi Hrvati odnosimo prema životinjama, izme u ostalog donijela je i provode i edukativna predavanja diljem Lijepe Naše: - Razo arana sam s razinom znanja vlasnika ku nih ljubimaca. Tako er i sami stru ni ljudi nisu na adekvatan na in pristupili edukaciji vlasnika. Iz neznanja se ra a neodgovorno ponašanje prema ku nim ljubimcima. Nadam se da e se to promijeniti, ali potrebno je puno edukacije. Ljude treba upozoriti i upoznati ih s time što zna i udomiti ku nog ljubimca. Kada bi ljudi više znali o životinjama, tada bi im se i više divili. Edukacijom ljudi u e vidjeti koliko su životinje bitne u našim životima, koliko zadovoljstva pružaju, te se stje e navika udomljavanja životinja. Bitno je tako er nau iti kako ku ni ljubimci nisu stvari ni naše igra ke.

Na predavanju u akove koj Knjižnici bili su brojni vlasnici ku nih ljubimaca

Svaki volonter je dobrodošao u akove ki azil “Prijatelji” U akove kom azilu “Prijatelji“ trenutno ima 270 pasa, kazala je Aleksandra Hampamer, a kako je zimsko doba, nema toliko volontera kao u prolje e ili ljeto. Pozvala je sve koji su možda

potaknuti i ovim predavanjem neka do u u sklonište bilo kao volonteri, bilo da kroz razne akcije pomognu rad azila ili udome ku nog ljubimca koji e im donijeti zasigurno mnogo radosti.

OLDTIMER KLUB “Me imurje” održao izbornu skupštinu

Franjo Belovi peti put izabran za predsjednika U dvorani akove kog KTC-a prošli je petak je Oldtimer klub “Me imurje” održao svoju redovitu izbornu godišnju skupštinu, kojoj je nazo an bio velik broj lanova, gostiju i prijatelja kluba koji okuplja dvjestotinjak lanova, prijatelja i uvatelja starih vozila. Za predsjednika kluba ponovno je, i to jednoglasno, izabran Franjo Belovi iz Hlapi ine, koji je ovu dužnost obnašao i do sada, a ovo mu je peti po redu izbor za predsjednika me imurskih oldtimerista.

Za njegovog zamjenika izabran je Dragutim Kocijan iz Pleškovca, legenda i osniva kluba, a za tajnika Ivan Novak iz Murskog Središ a, koji je ovu dužnost obnašao i do sada. Podnesena su izvješ a o radu kluba, a najvažnijim doga ajem prošle godine ozna en je povijesni ulazak Hrvatske u lanstvo EU i trenutak kada je preko 350 hrvatskih oldtimerista sa svojim vozilima 1. srpnja sve ano na grani nom prijelazu Bukovje - Gibina ušlo u Sloveniju, odnosno Europsku uniju.

Upravni odbor Oldtimer kluba “Me imurje” u novom-starom sastavu

Zna ajno je i što je klub obilježio i proslavio petnaest godina svog postojanja i djelovanja, ostvario brojne promotivne vožnje u domovini i svijetu, promoviraju i kulturu o uvanja i održavanja starih vozila. I ove godine održati e se brojni oldtimer susreti kojima e Me imurci biti organizatori i doma ini, a najve i projekt je posjet i obilazak tvornice “Puch” u Austriji, u kojoj je radio Johan Janez Puch, osniva oldtimer klubova u Sloveniji i Austriji. (S. Mesari )

Koliko je Belovi dobar i uspješan predsjednik, pokazuje peti uzastopni izbor za predsjednika kluba bogate tradicije i povijesti

28. velja e 2014.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lesnina slavi jubilarnih 65 godina L

esnina najavljuje otvaranje novih centara, širenje robnog asortimana, nova zapošljavanja, zaseban Baby program u svakom centru u Hrvatskoj i akciju „65 za 65“ u sklopu proslave jubilarne godišnjice (Zagreb, 25.02. 2014.) Lesnina, vode i trgova ki lanac u opremanju doma u Hrvatskoj i regiji slavi jubilarnih 65 godina uspješnog poslovanja. U Hrvatskoj Lesnina posluje ve dugi niz godina i jedna je od najuglednijih trgovina namještajem, s tržišnim udjelom ve im od 30%. Danas diljem regije raspolaže razgranatom mrežom s više od 20 prodajnih mjesta i preko 170.000 m2 prodajno - skladišnog prostora. Trenutno u regiji zapošljava 1.100 djelatnika, samo u Hrvatskoj više od 700. Lesnina je cijeli niz godina nositelj trendova u prodaji namještaja na ovim prostorima što je rezultat ozbiljnog i predanog rada te uspješne poslovne politike. Sredinom 2010. godine postala je dio velikog koncerna XXXL, koji se još od njegovog osnivanja godine 1945. stalno razvija u pozitivnom smjeru, a izvrsnim radom je stvoreno tisu e radnih mjesta. U Hrvatskoj Lesnina je prisutna putem 7 mati nih centara u: Osijeku veli ine 3.000 m2, akovcu 6000 m2, Rijeci 17.000 m2, Varaždinu 25.000 m2, Splitu 25.000 m2, te u Zagrebu 73.000 m2 prodajno-skladišnog prostora (na Žitnjaku 33.000,

najavila i posebnu jubilarnu akciju „65 za 65“. U sklopu navedene akcije 65 artikala raznih robnih grupa pojavljivat e se u katalozima Lesnine tijekom cijele 2014. s posebnim popustom od 65 posto. U skoroj budu nosti Lesnina planira svojim kupcima olakšati i ubrzati kupnju asortimana „Sve za dom“ i u initi ga još dostupnijim uz pomo nove, ve aktivne web stranice te usluge web shopa i Facebook stranica koje su u izradi.

Mirjana Mikulec, dizajnerica interijera; Matija Mandi , direktor marketinga i prodaje Lesnine Hrvatska; Rajko Magdalenc, lan Uprave i generalni direktor Lesnine Hrvatska

a na Jankomiru 40.000). Lesnina na zagreba kom Jankomiru ujedno je i najve i centar s ponudom „Sve za dom“ u Hrvatskoj. Lesnina tako er djeluje i putem nekoliko franšiznih partnera koji upotpunjuju politiku širenja tvrtke. Ove godine u planu je otvorenje centra u Zadru na 20.000 m2, te proširenje prodajnog prostora u Splitu. Tako er, u 2016. i 2017. godini zapo et e izgradnja prodajnog centra u Puli i novog centra u Osijeku. „Želja nam je postati lako dostupan servis za ure enje doma u svim dijelovima Hrvatske“, kazao je tom prilikom Rajko Magdalenc, generalni direktor Lesnine Hrvatska i lan Uprave. Mreža trgovina po cijeloj državi, isporuka u bilo kojem dijelu zemlje, najve a ponuda, najbolji omjer cijene i kvalitete, asortiman prilago en tržištu, izrada namještaja po mjeri, precizna i stru na

montaža, tradicija i kvaliteta te vrhunske usluge neke su od prednosti koje njeguje Lesnina.

Noviteti u 2014. Organizacijska kultura Lesnine oduvijek je bila usmjerena na kupca, a da je to pravi na in poslovanja pokazuju i rezultati koji iz godine u godinu ruše rekorde. „Kako bi se zahvalili našim vjernim kupcima ove godine uvodimo „loyalty“ program s posebnim pogodnostima. I u budu em radu trudit emo se poboljšavati sve usluge, od servisnog centra i logistike, pa sve do savjetovanja o ure enju pojedinih prostora u suradnji s poznatom dizajnericom Mirjanom Mikulec.“, istaknuo je Matija Mandi , direktor marketinga i prodaje Lesnine. Jedan od noviteta u 2014. godini je i zaseban odjel s Baby programom koji e kupcima biti na raspolaganju u svim centrima. Uz baby program proširen je izbor kupaonskog programa te komadnog i dekorativnog namještaja, kao i asortiman dekoracija za dom. Bogatu ponudu kvalitetnih robnih

marki za opremanje doma, u skladu s novitetima i trendovima na svjetskom tržištu, upotpunit e vrhunski namještaj poznatih imena Natuzzi i Dieter Knoll. Novitet u ponudi je i tzv. TV Welness koji se sastoji od programa fotelja vrhunske udobnosti i kvalitete te mnogobrojnih funkcija.

Akcija „65 za 65“ i web shop Povodom proslave 65 godina postojanja Lesnina je

ve. U razdoblju od 1994. tvrtka se kontinuirano obnavljala i širila je prodajne prostore i skladišta, a u najve im hrvatskim prodajnim centrima u Zagrebu, Splitu, Varaždinu i Rijeci dopunjuje se i s ponudom na na elu »Sve za dom« (od tepiha i zavjesa do žlica, posteljine i rasvjete). Lesnina se, od samih po etaka, razvijala paralelno s doma om industrijom. Na hrvatskom tržištu godinama je prisutna s

Ukratko o povijesti Lesnine – kako je sve po elo? Lesnina je tvrtka koja je ve 65 godina poznata svakom hrvatskom kupcu. Znanje, iskustvo i uvažavanje zajedni kog poslanstva tvrtke doveli su Lesninu na mjesto vode eg trgovca u opremanju doma u regiji. Tvrtka Lesnina utemeljena je 1949. godine pod imenom LES, a 1956. godine preimenovana je u LESNINA. U sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stolje a Lesnina je izrasla u prepoznatljivu robnu marku koja je sa svojim salonima bila prisutna u prakti no svakom ve em gradu bivše zajedni ke drža-

Dio tima koji se brine za vas u Lesnini akovec

kvalitetnom i bogatom ponudom, što potvr uje i nagrada „Trusted Brand“ koju je osvojila 7 godina zaredom. Priznanje „Trusted Brand“ Lesnini su dodijelili upravo njezini kupci prema kojima je Lesnina oduvijek iskazivala maksimalno poštovanje prate i i prilago avaju i se željama, navikama, potrebama i mogu nostima istih. Dobro osmišljenom poslovnom politikom, modernim artiklima i atraktivnim cijenama, odli nom kvalitetom proizvoda i najboljim servisom spram kupaca te stalnim ulaganjem u objekte Lesnina je postala najve i vode i lanac namještaja u Hrvatskoj i regiji te i dalje planira biti br. 1.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

MURSKO SREDIŠ E do utorka ima novu vlast

GLOBALNO I LOKALNO

Lampa birkon i aplja koza Ljudi vole maškure i maske, to se vidi svake godine. Danas tradiciju uvaju kulturno-umjetni ka društva, no to je samo jedan dio istine. uva se nešto što je izgubljeno, a sami obi aji maskiranja za Fašnjak to nisu. Pa što je onda izgubljeno? Ni manje ni više izgubljeni su stari obi aji, odnosno simboli ki skupovi vezani za postupanje maškara. Ono što je nekad bilo nepovratno je nestalo na razini tradicijskih obi aja. Maškare su nekad u davnini prizivale prolje e ili se borile protiv zlih sila, bile su pomalo ritualni obred u kojemu su dominirali igra i veselje. Danas je pak tradicionalno nešto drugo, ono što je uspjelo ostati, a da se ne zaboravi. Drugim rije ima, takozvana tradicija uvijek se stvara iznova, tradicija idu e godine ne e biti ista kao ova danas. Ponešto se uvijek dodaje i ponešto se uvijek zaboravlja, a nisu isti ni sudionici i nema više istih simboli kih skupova obi aja. Zbog toga je svaka rasprava o izvornosti dobrodošla, ali samo kao kriti ka rasprava, a ne i kao kona an sud, jer e on uvijek biti pogrešan. Takva današnja tradicija maškara živi u suvremenosti od tri usporedna modela: u prvom od nekadašnje tradicije magije maškara, i to više kao vizualni simbol kroz maske i odje u, u drugom modelu od institucionaliziranja maškara kroz op inske i gradske povorke u ime turizma, a možda ponajviše u tre em modelu od sinergije medija i zanimljivog doga aja koji u današnje vrijeme za udo preuzima zna aj kulturnog identiteta. Taj posredovani kulturni identitet putem medija i manje od pozornica u dane maškura figurira kao pravi i služi važnoj svrsi,

U subotu 15. velja e organiziran je Susret zborova u Strahonincu, gdje je bio doma in Pjeva ki zbor Strahoninec. Na susretu su osim doma ina sudjelovali: Muška vokalna skupina ‘’Zrinski’’, Pjeva ki zbor umirovljenika Prelog, Pjeva ki zbor grada Preloga, Skupina žena Palovec, Mješovita vokalna skupina ‘’Katruže’’ iz Ivanovca. Novi zbor pokazao se kao dobar doma in, pobrinuvši se za ugodan do ek i druženje svih sudionika. Za ukrašavanje pozornice pobrinula se udruga ‘’Creative’’, koja je tako er mlada udruga u Strahonincu te je svojim radovima darivala sve

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

osje aju pripadnosti ne emu što je važno skupini, a u odnosu na druge. Takav novi identitet danas je pomalo u modi, svako mjesto u Me imurju želi svoj vlastiti identitet maškara kako u nazivu, tako i izvedbi, a kao svojevrsno nadmetanje identiteta. Daleko je to od nekadašnjih maškura koje ne glorificiramo, naprosto je bilo druga ije vrijeme, to nije, druga iji vremenski kod obi aja i olklora. Ne treba žaliti za izgubljenim, ve uvati ono što je vrijedno prema današnjim kriterijima. Neko budu e vrijeme imat e opet druge kriterije. Za po etak, valjalo bi u narodu o uvati jezik maškara ili po našem maškura, barem nazive tradicionalnih maski koje mnogi i ne znaju jer se pojavljuju samo jednom u godini. Tako, na primjer, mnogi e znati za naj eš e maske koje imaju više imena, a to su maškuri, muga i, guka i, kuga i, bauka i, naphanci koji mogu nositi i jedne i druge vrste maski, no ve e manje znati za masku la ra smrt. Tako er ne e biti jasno što je to lampa birkon, aplja koza, aplja krava, lampa svinja, lampa krava, lampa štrk, lampa š uka, lampa žaba, lampa raca, dok e za masku la re dede i bake, maske vraga ili pak pika a ipak znati.

Serolod iratrv i maškare preuzeli gradona elni ko kormilo Od nedjelje poslijepodne Grad Mursko Središ e ima novo vodstvo, novo poglavarstvo, jer je na prigodnoj sve anosti gradona elnik Dražen Srpak klju eve grada predao maškarama, koji e gradom upravljati sve do 5. ožujka 2014. godine. Klju eve grada preuzela je Srpakova nasljednica na elu maškara Serolod iratrv, koju je Srpak zamolio da, ako ikako može, a ona kaže da maškare sve mogu, što prije riješi problem prometa kamiona gradom, poplave u ulicama Brezje i Kralja Zvonimira, pitanje Gospodarske zone i još poneke stvari. Zamolio je izvjesnu Serolod da, ako ništa ne donesu u gradsku blagajnu, neka barem ništa - ne iznesu.

Vesele crnkinje iz Ferketinca

pina, ipak su se Središ ancima u punom svjetlu i s puno dobre volje predstavile skupine maškara dje jih vrti a: Masla ak, Dje ja maštanja i Pahuljica iz Murskog Središ e te Leptiri i Zebanec, Sun eko Selnica, Smješko Sveti Martin na Muri, Masla ak Peklenica, Sr eko Vratišinec, Ribica Žabnik, Cimperi, Klaunovi, Loptice Hospice, Svati i Kremenko iz M. Središ a, Pika iz Selnice, Vesele Crnkinje Ferketinec, Podturenske aplje iz Podturna, Me imurske krave iz Novog Sela na Dravi i Cujzeki iz Križovca. Svi oni u sportsku dvoranu ušli su u pratnji Gradskoga puha kog orkestra Mursko Središ e, pod ravnanjem maestra Petra Novaka i Mažoretkinja Mursko Središ e (S. Mesari , J. Mesari )

NAJAVLJUJEMO

Slijedi fašni ko vikend ludilo Doma e pahuljice

Srpak predaje klju eve maškarama

U sklopu održavanja karnevala maskirano ludilo 24. velja e stiglo je i u NGC ATON u Nedeliš u. Povodom toga GK Marijan Zadravec Macan za svoje lanove (djecu) i njihove roditelje priredio je „Obiteljske maškare“. Treneri, maskirani u strašila do ekali su stotinjak maškara. Cilj je bio okupiti što više roditelja i djece maskiranih u razli ite kostime. Svi su se jako potrudili i do arali nam razli ite likove kao što su: princeze, vile, klaunovi, boži ne jelke, akcijski junaci i drugi. U sklopu maskenbala birala se i naj maska koju je birao stru an žiri lanova karnevalske udruge Dragulji akovec. U izboru naj ma-

Primopredaji vlasti nazo io je velik broj posjetitelja, kao i jedanaest ašni kih grupa, koji su se potom radovali i plesali u središ anskoj sportskoj dvorani.

Sve ovo i još mnogo drugih doga anja bilo je u sklopu tradicionalnoga Serjojnskog ašnika. Premda je vrijeme pokvarilo i sprije ilo dolazak više sku-

Gimnasti ke maškare

ske djeca su bila podijeljena u grupe po uzrastu od 1g. sve do u enika 8. razreda, gdje su nastupala uz ples pred komisijom u izboru naj maske. Odabir je bio izuzetno težak,

a biralo se po kriterijima – ru no ra ena maska, originalnost, detalji... Izabralo se 20 naj maski koje su primile 3 glavne i 17 utješnih nagrada koje su omogu ili sponzori.

TZ grada akovca po 50. put organizira Me imurski ašnik u akovcu. U petak 28. velja e održava se Svjetovni ašnik pod šatorom na Trgu Republike. U subotu od 10 sati na rasporedu je Dje ji ašnik u centru grada i Trgu Republike. U nedjelju se održava Tradicijski ašnik, a po etak je u 15 sati. Povorka e se za Fašnjak u Nedeliš u ve tradicionalno ormirati na Trgu Republike kod Osnovne škole u subotu 1. ožujka u 15 sati. Na MESAP-u nakon okupljanja svih sudionika slijedi itanje optužnice, osuda i spaljivanje Fašnika, te velika zabava. U subotu se u Murskom Središ u održava Mali serjojnski ašnik. U nedjelju 2. ožujka na rasporedu je ak pet ašni kih povorki i mani estacija, koje se organiziraju u Prelogu, Hodošanu, Gori anu, Donjoj Dubravi, Kotoribi i Maloj Subotici. Fašni ko ludilo završava tradicionalno u utorak u Novom Selu na Dravi.

PJEVA KI ZBOR Strahoninec

Pozvali u goste pet me imurskih zborova

Doma in Susreta zborova: Pjeva ki zbor Strahoninec

sudionike Susreta zborova. Uz svesrdni angažman svih lanova zbora, kao i simpati nim i pro esionalnim vodstvom Jasminke Poljanec, Susret zborova ispao je vrlo doma inski i ugodan. Druženje je trajalo do kasnih ve ernjih sati i na završetku je dogovoreno više ovakvih susreta na kojima se njeguje pjesma, a ujedno se i uvaju stare pjesme našega me imurskog kraja.

Mladi zbor koji širi svoje lanstvo Pjeva ki zbor Strahoninec, ija je predsjednica Nadica Pata ta, osnovan je po etkom godine. Zbor ima oko dvadeset lanova, iji se broj pove ava zainteresiranoš u mještana Strahoninec. Iako kratko djeluje kao samostalni zbor, lanovi su ozbiljno prionuli poslu i nastupali na Predsmotri me imurskih popevki

u Donjem Kraljevcu u novim nošnjama koje su sašivene uz angažman svih lanica u rekordnom roku, s izvornim poculicama. Zbor djeluje pod pro esionalnom palicom i vodstvom Gorana Ša ari a. Cilj zbora je promovirati pjesmu, svoju op inu i cijelo Me imurje s našim prelijepim ‘’kaj“ u pjesmama.

28. velja e 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA žena Hodošan

Od Fašnika do ure enja parka

GALERIJA SABOL Čakovec

25 godina zajedno Na redovnoj skupštini u Hodošanu

U subotu 22. velja e 2014. u holu Osnovne škole Hodošan lanice Udruge žena Hodošan održale su svoju redovnu godišnju skupštinu. Izvješ e o radu podnijela je predsjednica Udruge Renata Slamek. Udruga žena u prošloj je godini zabilježila posjet stara kom domu “Strahija” te

je sudjelovala na op inskom Fašniku. Povodom Dana mjesta Hodošan lanice su sudjelovale u kulturnoumjetni kom programu te na sportskim igrama udruga iz op ine Donji Kraljevec. U ljetu prošle godine organizirale su 1. sportske igre te uredile park u središtu mjesta. Godinu su završile

tradicionalnim ki enjem crkve Sv. Ivana Nepomuka te organizacijom boži nog programa do ekom Djeda Mraza i podjelom darova. Skup je pozdravio i na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat te predstavnici vije a mjesnog odbora Hodošan. (JŠ, foto D.H.)

UDRUGA žena Palinovec

Stotinjak mještanki sudjeluje u radu Na skupštinu Udruge žena Palinovec, jedne od najstarijih i najbrojnijih udruga žena u ovom kraju, odazvalo se u nedjelju 16. velja e stotinjak mještanki Palinovca i gostiju. Predsjednica Ljubica Srpak podnijela je izvještaj o radu za 2013. godinu, u kojoj je Udruga žena bila iznimno aktivna. Financijski izvještaj podnijela je blagajnica Ljiljana Zeleni , izvještaj Nadzornog odbora Marija Slavi ek, a Sanja Jan ec plan rada za 2014. godinu.

Na elnik op ine Miljenko Horvat osvrnuo se na bogatu aktivnost Udruge žena u Palinovcu, koja dobro radi i aktivno sudjeluje u društvenom životu mjesta i op ine, uz želju za još bolje povezivanje svih mjesta op ine i još bolju suradnju svih udruga, a s ciljem da se zaustavi odlazak mladih iz mjesta op ine. Skup žena pozdravili su predsjednik Vije a Mjesnog odbora Palinovec Tomislav Srpak, predsjednik DVD-a Palinovec Fra-

njo Jan ec, predstavnik NK-a Mladost Palinovec Miljenko Fileš, predstavnik Športsko-ribolovne udruge “Šaran” Palinovec Dragan Vuruši , lanice Aktiva žena Donji Pusakovec, Udruge žena Donji Hraš an, udruge žena Hodošan, predsjednica i predstavnice KUD-a op ine Donji Kraljevec. Za sve goste lanice Udruge žena pripremile su poklone - lon anice cvije a, a u nastavku je slijedilo druženje. (J)

UDRUGA ŽENA Stanetinec

Poziv na proslavu Dana žena Udruga žena Stanetinec u nedjelju 9. ožujka organizira proslavu me unarodnog praznika - Dana žena, te ujedno i obilježavanje 5. obljetnice postojanja udruge.

Bogat kulturno-zabavni program zapo inje u 14 sati pjesmom, a nastavlja se igrokazom, recitacijama, kola ima i pi em. U zabavnom dijelu programa nastupa doma a pjeva ka zvijezda August

UDRUGA “KALINKA” organizira ovaj petak

Rusko-hrvatska ve era u restoranu “Kneja” Restoran “Kneja” u Malom Mihaljevcu, udruga “Kalinka” i Me imurska županija zajedno u petak 28. velja e, s po etkom u 19 sati, organiziraju rusko-hrvatsku ve eru, na kojoj e gostima i posjetiteljima biti ponu eni

specijaliteti ruske gastronomije i hrvatska vina. Program zapo inje modnom revijom pod nazivom “Ana Karenjina“ modne dizajnerice Alenke Mikulan, a potom slijedi nastup Kalinke, tamburaša te bogata ve era.

Dvanajš ak s grupom Music bridge. Organizatori za goste i posjetitelje pripremaju brojna ugodna iznena enja. Treba samo do i u Stanetinec, biser štrigovskog kraja. (sm) Dva menija su u ponudi, a izdvajamo jela: š i, kulebyaka, pile i ile na požarski, vatruški, bors , stroganoff, šarlotka i mnoge druge delicije ruske kuhinje. Cijena menija je 120 i 140 kuna, a rezervacije se mogu dobiti na: 040/865-7007 i 099/409-4248 te potom u najboljem trenutku krenuti u Kneju, me imurski hram bajkovitih jela i vrhunskih vina, kao i drugih sadržaja. Da svidanja u Kneji! (sm)

Prije 25 godina Nada i Vlado Sabol odvažili su se u Čakovcu otvoriti privatnu galeriju slika i umjetničkih predmeta, tada pod nazivom “Art Box”, a kasnije pod imenom “Galerija Sabol”. Danas je ta galerija jedna od jačih u ovom dijelu Hrvatske, koja se unatoč svim teškoćama održala do danas, nakon četvrt stoljeća djelovanja. Početak je bio skroman, s vrlo malo slika, uz lagodnije uvjete poslovanja, a danas Galerija Sabol ima bogati fundus slika, ali je poslovati i opstati u današnjim uvjetima jako teško. Unatoč izraženom sivom tržištu pravih i kvaziumjetnina, s jakom nelojalnom konkurencijom, Galerija Sabol opstala je zahvaljujući kupcima - koji su poznavatelji istinskih vrijednosti. Galerija Sabol nije samo mjesto gdje možete kupiti

nešto što će oplemeniti vaš osobni ili poslovni prostor, već i mala kulturna galerija koja i na taj način daje doprinos urbanoj vrijednosti Čakovca. Taj njihov doprinos premalo je vrjednovan u vrijeme kad se centar Čakovca pretvorio u dosadni niz pekarnica, banaka i zlatarnica, bez drugih sadržaja koji bi gradu dali urbaniji i zanimljiviji sadržaj. Galerija Sabol radi od 28. veljače 1989. godine i danas u svojoj ponudi ima kvalitetnu ponudu slika, prvenstveno priznatih hrvatskih autora, kao što su Veža, Berber, Popović, Jordan, Lacković, Rabuzin, D. C. Jordan, Generalić, Džamonja. Lipovac, Lapuh, Bosner, Murtić, Prica, Bahunek, Politeo, Marasović, Pulitika, Malovec, Žilić, Beker, Vlašić i drugi. Uz to, u ponudi imaju kvalitetne su-

TIJEKOM OŽUJKA I TRAVNJA GALERIJA SABOL DARUJE POVODOM 25 GODINA DJELOVANJA POPUST OD 25 POSTO NA SLIKE ODREĐENIH AUTORA venire, a u zadnjih petnaestak godina i antikni namještaj. Galerija Sabol će vaš prostor oplemeniti vrijednom slikom, te urediti i kompletni interijer. Dali su si truda i ponudili izvorni međimurski suvenir u suradnji s poduzećem “Potomac” iz Zagreba - međimursku kravatu koja je kao prigodni poslovni poklon obišla svijet zbog prepoznatljivosti Zrinskih i njihove povezanosti s Međimurjem i Čakovcom. Posebno su ponosni na čakovečki kišobran. Četvrt godina djelovanja nije malo, dokaz je zrelosti i iskustva. Vrijeme nije prigodno za velika slavlja, ali je prilika za zahvalu svima koji su u ovih četvrt stoljeća ušli u Galeriju Sabol i doprinijeli tome da ova jedinstvena Galerija u Čakovcu i opstane. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

EDUKATIVNO-HUMANITARNA AKCIJA “KESTENIJADA” rezultirala donacijom

Urološkom odjelu predana vrijedna kirurška lampa Županijska liga protiv raka, Klub oboljelih od raka prostate, organizirala je sredinom mjeseca listopada prošle godine edukativnohumanitarnu akciju “Kestenijada”, s ciljem prikupljanja inancijskih sredstava za kupnju stropne kirurške lampe

namijenjene Urološkom odsjeku Županijske bolnice akove. Lampa u vrijednosti od 16.875 kuna predana je krajem proteklog tjedna ( etvrtak, 20. velja e) u prostorima Urološke ambulante. Damir Remar, predsjednik Kluba oboljelih od raka prostate,

tom je prigodom još jednom zahvalio svima koji su se na bilo koji na in uklju ili u ovu humanitarnu akciju i pridonijeli kupnji ovog aparata, koji e još više unaprijediti lije enje i pomo i kod zdravstvenih problema vezanih uz prostatu. (rr,zv)

ŽUPANIJSKA RAZINA NATJECANJA “INFOKUP 2014.’’ - OSNOVNE ŠKOLE

INFOKUP 2014. - u enici kao pravi arhitekti ra unalnih sustava Karolina Debelec, Margareta Šimunkovi i Sanja Antolin najbolje su u aranžiranju

GOSPODARSKA škola akovec ugostila natjecanja: Agro i Flora

Pobjedu odnijeli Margareta Šimunkovi i Luka Kr mar U Gospodarskoj školi akovec održano je 12. školsko natjecanje “Agro i Flora”, na kojem se natjecalo šest cvje ara iz 3. CV razreda na Agru i 19 budu ih poljoprivrednih tehni ara iz 4. PT razreda u Flori natjecanju. Najbolje rezultate u natjecanju ‘’Flora’’ ostvarila je Margareta Šimunkovi , pod vodstvom mentorice Ljiljane Škrobar, dok je u natjecanju ‘’Agro’’ najbolji bio Luka Kr mar s mentoricom Natalijom Varga. Natjecanje je pratilo i radove ocjenjivalo povjerenstvo sastavljeno od vrsnih profesora poljoprivredne struke profesora. Gospodarska škola jedna je od najboljih u Hrvatskoj kada je rije o osposobljavanju kadrova za potrebe poljoprivrede, vinarstva, cvje arstva i drugih srodnih zanimanja, a u prilog tome, osim kasnije dobrih studenata, govore i injenice kako njihovi u enici postižu vrhunske rezultate na državnim i me udržavnim natje-

canjima. Ovim radovima i rezultatima koji su usporedivi sa sli nim školama potvr uju kako je Gospodarska škola akovec istinski rasadnik mladih poljoprivrednih majstora koji e, nastave li studije ili pak se zaposle u granskim poduze ima, biti ubudu e dio one naše kvalitetne poljoprivrede koja je gotovo u svim zemljama EU, pa i svijeta, jedna od najzna ajnijh grana privre ivanja, odnosno gospodarstva. (S. Mesari )

Pobjednica Flora natjecanja Margareta Šimunkovi

U petak 21. velja e održana je županijska razina natjecanja iz informatike ‘’Infokup 2014.’’. Natjecanje je ve tradicionalno održano u Tehni koj školi akovec. U enice i u enici osnovnih škola svoja znanja i vještine pokazali su u tri kategorije natjecanja: Algoritmi, Osnove informatike i Razvoj softvera. Kategorija ‘’Algoritmi’’ provjerava sposobnost rješavanja složenih problema, gdje je cilj napisati savršen programski kôd koji e se izvršavati što brže. Kategorija ‘’Razvoj softvera’’ stavlja natjecatelje u uloge pravih arhitekata ra unalnih sustava, jer moraju napraviti što bolje i što ve e programe kako bi dokazali da su najbolji. Za one koji ne vole složene probleme ili velike programske sustave predvi ena je kategorija ‘’Osnove informatike’’, jer kroz nju se provjerava teoretsko znanje koje je uvijek od koristi. Iz osnovnih škola na natjecanju je sudjelovalo 73 u enika iz gotovo svih me imurskih škola. U nastavku slijede privremeni neslužbeni rezultati natjecanja, dok e službene rezultate objaviti državno povjerenstvo za provedbu natjecanja ‘’Infokup 2014.’’ najkasnije do 7. ožujka na službenom portalu natjecanja.

Mursko Središ e, 2. Kevin Nedeljko i Mirna Bilas, OŠ Mursko Središ e i 3. Noa Šajnovi , OŠ Mursko Središ e. 6. razred: 1. Ervin Nedeljko, OŠ Mursko Središ e, 2. Mihael Veren, OŠ Mursko Središ e i 3. Patrik Veren, OŠ Mursko Središ e. 7. razred osnovne škole: 1. Filip Vinkovi , OŠ Mursko Središ e i 2. Leon Šopar, OŠ Mursko Središ e. 8. razred osnovne škole: 1. Iva Premoša, OŠ Mursko Središ e (mentor Nenad Hajdinjak). Algoritmi - BASIC/PYTHON/PASCAL/C/C++: 5. razred: 1. Fran Megli , III. OŠ akovec, mentorica Nataša

Boj, 2. Luka Micek, III. OŠ akovec, mentorica Nataša Boj, i 3. Antonio Bogojevi , OŠ Belica, mentorica Silvija Micek. 6. razred: 1. Martin Josip Kocijan, OŠ ‘’Petar Zrinski’’ Šenkovec, mentori Miljenko Blažeka i Dejan Drabi , 2. Filip Bogomolec, OŠ Donja Dubrava, mentor Mladen Žerjav, i 3. Mihael Pristav, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, ment or Z lat ko Ok r e š a . 7. razred: 1. David Grabant, OŠ Prelog, mentor Zdravko Crnkovi , 2. Vinko Sabol ec, OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu, mentorica Maja Barbi , i 3. Branimir Iveli ,

OŠ Prelog, mentor Zdravko Crnkovi . 8. razred: 1.Nino Cmre njak, OŠ Strahoninec, mentori Miljenko Blažeka i Dejan Drabi , 2.Jurica Horvat, III. OŠ akovec, mentorica Nataša Boj, i 3.Tomislav Jambreši , OŠ Kotoriba, mentorica Karmen Somi. Osnove infor mat ike: u enici osnovnih škola od petog do osmog razreda:1.Luka Habuš, OŠ Donji Kraljevec, mentorica Ana Dove er, 2. Sven Cerovec, OŠ Podturen, mentor Karlo Zadravec, i 3. Leon Novak , OŠ Ivanovec, mentor Karlo Zadravec.

Privremeni neslužbeni rezultati natjecanja Razvoj softvera: Znatiželjni pustolov, autor Juraj Vrhar Lipej, 8. r., I. OŠ akovec; Mini u ilica, autorice Eva Jaluši i Valentina Mikuli , 6. r., I. OŠ akovec, Juicy kids, autori Josip Herman i Oskar Ov ar, 8. r., I. OŠ akovec, mentorica Ivana Ruži . Algoritmi - LOGO: 5. razred: 1. Sebastijan Vinko, OŠ

U enice završnog razreda zanimanja cvje ar sa svojim radovima

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

VIOLINA ANDRIJE RIBI A SLAVI 312 GODINA! Nakon procjene violine kod ovlaštenog procjenjiva a i komisije u Munchenu, ustanovljeno je da je violina Andrije Ribi a izra ena u Francuskoj to no 1702. godine te da je vjerna kopija Stradivarija. Sa svojih 312 godina jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. Stoga je Ribi uva kao najve u dragocjenost. S njom nastupa još uvijek, kako bi se sviralo na njoj te kako ne bi izgubila ništa od svoje kvalitete zvuka. (foto: Josip Šimunko)

“ZDELAVAJA” NOVA KNJIGA

autora Franje Cimermana IZBORNE SKUPŠTINE

“Turen” iz Podturna KUD Ma kovec IZLOŽBA STARIH RAZGLEDNICA I KARTI

Muzej “Croata insulanus” Prelog GODIŠNJI KONCERT

Tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon” RAZGOVOR S POVODOM

Žan Novosel, snimatelj i montažer sve uspješnijih videouradaka

Kultura

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 28. velja e, 19 sati PRELOG, Dom kulture

ETVRTAK, 6. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Sladoled - kazališna poslastica za pam enje! Ludens teatar i Žene u crve Teatar Gavran, Zagreb, gostovat e u petak 28. velja e u Prelogu. Na pozornici Doma kulture izvest e kazališnu predstavu “Sladoled”, s po etkom u 19 sati. U neobi noj komediji “Sladoled” junakinje su majka i k i iji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili opisuje kroz dinami ne humorne prizore u

kojima e se prepoznati svaka žena. Rije je o uvjerljivim životnim pri ama ispunjenima toplinom, koje e oplemeniti dušu svakog gledatelja. Gluma ke bravure za pam enje! Zašto predstava nosi naziv Sladoled – neka ostane tajna sve do vašeg susreta s glumcima. Teatar Gavran je na ovom projektu okupio sjajnu ekipu kazalištara-

U MUZEJU “Croata insulanus” u Prelogu otvorena izložba starih razglednica i karti Preloga

Najstarija razglednica Preloga iz 1898. godine U Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu u petak je otvorena izložba “Prelog na starim kartama i razglednicama”. Izložene su stare karte i razglednice iz zbirki Štefana Vide, Zlatka Horvata i Dragutina Feletara. - Ovim izložbom službeno po injemo s proslavom 750 godina Preloga. estitam autorima koji su se potrudili pripremiti ovu zanimljivu izložbu karata i slika koje nas vra aju u povijest, rekao je gradona elnik Ljubomir Kolarek. Prof. dr. Dragutin Feletar istaknuo je da su stare karte i razglednice vizualni identitet preloške povijesti, te poti u na sje anja. - U arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pronašli smo originalni dokument izdan u Prelogu 6. prosinca 1264. godine, u kojemu se Prelog prvi put spominje. Odli no je o uvan, jer je pisan na pergameni, iako je uništen pe at od voska. Taj dokument sada po prvi put izlažemo u javnosti, dodao je, uz ostalo, D. Feletar. To je svojevrsni krsni list Preloga, a govori o odre ivanju me a posjeda Trnava u središnjem Me imurju. Samo tri dana nakon ove isprave izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine isprava koja govori o kraljevskim gostima hospitesima, koje je ugarsko-hrvatski kralj Bela pozvao u trgovište Prelog. Najstarija razglednica na izložbi potje e iz 1898. godine. Tiskana je u Be u, a radi se o litogra iji, no vjerojatno je bila naru ena iz Preloga od nekog trgovca ili poduzetnika kojemu danas nije poznato ime.

Izloženo je i nekoliko razglednica tiskanih u Budimpešti, s po etka dvadesetog stolje a, koje su u boji i kolorirane ru no. Nakladnik je bio poduzetnik Gustav Šimek iz Preloga, ali su razglednice tiskali i trgovac Viktor Kramari , zatim poduzetnik Dragutin Feher te Vinko Baneli, tako er trgovac. Fotogra i su ve inom iz Nagykanizse, te povremeno iz akovca i Varaždina, pogotovo izme u dva rata. Izložene su i fotogra ije starih karata iz šesnaestog i sedamnaestog stolje a i kasnije, koje je sakupio Zlatko Horvat. Na najstarijoj karti ma arskog kraljevstva i Me imurja iz 1556. godine Prelog, austrijskog kartografa Laziusa, Prelog je ozna en sa svojom kulom kao Brilach. Originalna karta uva se u Bazelu. Na karti autora Corronelllija iz 1690. godine Prelog je ozna en s tri imena: Prelok, Brilau i Brilach, a Me imurje kao otok Zrinskih. Na kasnijim kartama vidi se širenje Preloga prema Dravi. Posjetitelji izložbe pažljivo su razgledali sve izložene razglednice i karte koje su za ovu priliku uve ane. Stariji posjetitelji podsjetili su se, gledaju i jednu razglednicu, da su se u Prelogu prije izgradnje spidvej stadiona motoutrke održavale ulicama Preloga, pa tako pamte jednu nesre u kad su se sudarila etiri spidvejaša na jednom od raskrš a. U glazbenom dijelu sve anosti otvorenja, koje je vodio Željko Soka , nastupili su tamburaši KU-a “Selja ka sloga” iz Preloga. Izložba se može razgledati do 21. ožujka. (J. Šimunko)

U vremenu oskudice, mi nudimo obilje. Žene u crvenom bogata su žanrovska riznica. Kao što je i život sam. Poput raskošne ponude TV kanala, pred vama e se izmjenjivati komedija, triler, socijalna drama i melodrama… Ovrhe, policijske opsade, glamurozan život bankarskih nasljednica, roman ne uspomene stjuar-

ca – autor teksta je najizvo eniji hrvatski pisac u zemlji i inozemstvu Miro Gavran, redatelj predstave je Boris Svrtan, uz kojega se vežu brojne gluma ke i redateljske uspješnice, dok u glavnim ulogama nastupaju glumice zavidne vješ ne: Mladena Gavran i Ana Vilenica. Scenu i kos me osmislila je Jasmina Pacek. Izbor glazbe na inio je Neven Zebi .

desa, propale ljubavi i umirovljeni ki dani. Gušit ete se u suzama smijeha, tražit ete predah u džepovima tuge. Tamara, Nora, Dinka i An a - žene na rubu i žene u središtu svijeta. Spremne na sve, ak i pravdu uzeti u svoje ruke, kad pravde ponestane. “Žene u crvenom” tvr e su nego što se ini. Pucaju i pjevaju, opakije od Nesalomljivih,

UDRUGA “Turen” iz Podturna održala izbornu skupštinu

Ljubica Novak i dalje predsjednica Udruga za promicanje kvalitete života “Turen” iz Podturna održala je svoju izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjednicu izabrana Ljubica Novak, dugogodišnja predsjednica i aktivistica u kulturnom životu Podturna. Za tajnicu je izabrana Gordana Hranilovi , a blagajnicu Ljiljana Drk, isto tako dugogodišnje lanice udruge.

lanice predsjedništva (predsjednica prva zdesna) - uvarice etnobaštine

Dje ja odje a, obu a i igra kao prije mnogo godina

Uprava je osvježena novim lanovima: Marijom Škvorc, Danijelom Salaj, Zdenkom Jurši , Zoricom Kova i i Katarinom Tot. Predsjednica Kolari rekla je kako je udruga “Turen” osnovana s ciljem unaprje ivanja društvenih i kulturnih

sadržaja u Podturnu i do sada je to radila odli no. Svoje djelovanje uspješno nadopunjuju suradnjom s ostalim udrugama, klubovima i društvima, kao i Op inom i župom Podturen. Posebno je predsjednica Kolari istaknula odli nu su-

Svatovski obi aji dio su kulturne baštine Podturna

radnju s Ribi kim društvom “Šaran” i udrugom “ aplje”, te im je zahvalila na dobro razvijenoj suradnji. (sm)

ODRŽANA godišnja skupština KUD-a Ma kovec

Iznjedren prijedlog za plakete tamburašima Ma kovca i Belice Redovnu godišnju skupštinu održao je KUD Ma kovec, jedna od najboljih i najaktivnijih me imurskih kulturnih i društvenih udruga. Izvješ e o aktivnostima u protekloj godini podnio je Ivan Ujlaki, predsjednik društva, koji je izme u ostalog naglasio kako je društvo tijekom prošle godine imalo dvadeset nastupa u Me imurju i na priredbama u drugim dijelovima Hrvatske. Najaktivnija sekcija je tamburaška, koja je uvijek pratnja pjeva ima i folklorašima, ali ima i samostalne nastupe. Posebna, i to radosna, pri a je Mali folklor, koji je imao brojne nastupe u županiji i izvan nje te pokazao svu raskoš dje jeg stvaralaštva, me imursku

kulturnu baštinu i nadu kako e folklor još dugo godina ostati dio sveukupne me imurske i hrvatske kulture, s rasadnikom u Ma kovcu. Ujlaki se posebno osvrnuo na doma instvo i organizaciju 19. županijske smotre tamburaša, koja je bila vrhunski organizirana i održana te je dobra najava za ovogodišnju smotru. Rad i ustroj društva pohvalili su gosti skupštine: Romano Bogdan u ime Grada akovca, uro Horvat u ime ZKUU-a Me imurske županije, Josip Varga u ime VMO-a Ma kovec te predstavnici KUDova Ivanovec, Gornji Kraljevec, Mihovljan i Žiškovec. Na kraju je odlu eno da se tamburaškim

elnici KUD-a Ma kovec zadovoljni su i ponosni na sve što su ostvarili

Mirjana Hrženjak podnosi jedno od izvješ a sastavima Belice i Ma kovca dodijele plakete za dvadeset godina sudjelovanja na županijskim smotrama tamburaša u Ma kovcu. Sve sudionike skupštine i drage im goste doma ini su

zadržali na domjenku, na kojem se razgovaralo o kulturi kao vrlo važnom segmentu u o uvanju i održavanju sveukupne me imurske i nacionalne baštine. (S. Mesari , I. Grahovec)

Odlu ivanje o dodjeli plaketa KUD-u Belica i Ma kovec

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK - SRIJEDA, 3. - 5. ožujka AKOVEC, Centar za kulturu

Veleposlanica Republike Austrije otvorit e Me unarodnu reviju filmova za djecu

enom žilavije od Otpisanih. Prije ili kasnije, zarobit e vas zauvijek. Igraju Vera Zima, Dubravka Ostoji , Jelena Hadži - Manev i Lada Bonacci, a režiju potpisuje: Franka Perkovi . Predstava “Žene u crvenom” u izvedbi Ludens teatra Koprivnica bit e izvedena na Tribini “ akovec etvrtkom” 6. ožujka u 20 sa . Ulaznice su 60 kuna, za u enike, studente i organizirani posjet 40 kuna.

U ponedjeljak 3. ožujka, s po etkom u 10 sa , zapo et e trodnevna Me unarodna revija lmova za djecu i mlade u akove kom Centru za kulturu. Na otvorenje Revije dolazi i veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj, mag. Andrea Iki - Böhm,

i direktorica Goethe ins tuta u Zagrebu, Katrin Ostwald - Richter. Pra t e je Petra Vidovi . Revija e zapo e dje jim lmom “Patatje Oorlog”. Druga po redu revija donijet e filmove iz Nizozemske, Njema ke, Austrije i Hrvatske. Prvi

dan publika e ima priliku vidje još i lm “Emil i detek vi” i “Šegrt Hlapi ”. Dan kasnije, u utorak 4. ožujka, prikazat e se filmovi “Kauwboy”, “Tko prije umre duže je mrtav”, “Lisa i sabljas gar”, a revija e završi u srijedu 5. ožujka filmom “Zagonetni dje ak”. Kontakt osoba za organizirani posjet je Ljiljana Mu i (040 311 488). Cijena ulaznice je 20 kuna.

NAPOKON ustanovljeno u Munchenu:

Violina Andrije Ribi a stara 312 godina Prije petnaestak godina pisali smo o dragocjenoj violini Andrije Ribi a, glazbenika iz Donjeg Kraljevca, a danas voditelja tamburaša KUD-a Gori an, od kuda je porijeklom. Naime, njegova violina ima oznaku da ju je izradio glasoviti majstor Antonio Stradivari iz Cremone u Italiji, koji je zapo eo svoju samostalnu karijeru izra iva a violina 1666. godine. No znalo se i to da je kasnije mnogo majstora izra ivalo kopije violina po Stradivariju tijekom stolje a, no nitko ga nije mogao dosti i po kvaliteti, mogao mu se samo približiti. Sad je napokon mnogo toga jasnije kad je rije o vi-

Andrija Ribi : - Ne usudim se prelakirati violinu, bojim se da bi mogla ‘zatvoriti zvuk’

olini iz Donjeg Kraljevca. Nakon procjene violine kod ovlaštenog procjenjiva a i komisije u Munchenu, ustanovljeno je da je violina Andrije Ribi a izra ena u Francuskoj to no 1702. godine te da je vjerna kopija Stradivarija. Drugim rije ima, izra ena je samo nekoliko desetlje a nakon što je Stradivari prestao izra ivati violine, a može je se na i u katalogu violina koje je on izradio i njegovih kvalitetnih kopija. Ove godine violina Andrije Ribi a slavi 312 godina, a on je uva kao najve u dragocjenost. S njom nastupa još uvijek, kako bi se sviralo na njoj te kako ne bi izgubila ništa od svoje kvalitete zvuka. Ve je pola stolje a kod Andrije Ribi a, a nabavio ju je od

glazbenika iz Maribora koji ju je pak prodao u dubokoj starosti, kad više nije mogao svirati na njoj, a kako ne bi stajala te propadala. Violina Andrije Ribi a je s 312 godina jedna od najstarijih u Hrvatskoj, koja je još danas stalno u uporabi. Danas uz glazbenu ima i muzejsku vrijednost zbog starosti i kvalitete, a i nov anu vrijednost, koja vjerojatno nije mala. Ima zvonki lepršavi zvuk koji se razlikuje od zvuka violina Stradivarija, koje imaju nešto dublji zvuk. No godine su u inile svoje, iako se još uvijek veoma dobro drži. Na mnogim mjestima lak je zbog starosti ve ispucan. Zapitali smo Andriju Ribi a može li se lak na violini obnoviti,

s obzirom na to da je ispucao od uporabe i starosti. On je odgovorio: - Prema svemu onome što znam i što sam nau io kao glazbenik, ne bi se nikako smjelo dirati u violinu i dok sam živ to ne u dozvoliti. Ako se ponovno lakira, mogu e je da emo, kako se to kaže, ‘zatvoriti zvuk’, a onda ona ne e biti onakva kakva je bila. Andriju Ribi a može se sresti danas na nastupima tamburaša KUD-a Gori an, esto s violinom u ruci koja je ve umjetni ki raritet, ili pak prilikom nastupa starijih Gori kih tamburaša, uz op inske sve anosti. Rado e popri ati o svojoj violini i glazbi te dogodovštinama glazbenika. (J. Šimunko)

“ZDELAVAJA” - nova knjiga Franje Cimermana iz Nedeliš a

uvar izvorne me imurske kajkavštine Piše: Roberta Radovi

- Dugo mi je žena govorila nek’ napišem nekakav roman na kajkavskom. Budu i da je vrlo malo knjiga napisano na kajkavskom, koji je izazito bogat jezik, i ja sam se duže vrijeme bavio mišlju da e moja sljede a knjiga biti pisana upravo na kajkavskom. Eto, ta mi se želja ispunila. Mi Me imurci vrlo malo ili gotovo nikako ne vrjednujemo svoju ‘doma u re ’. Nisu krivi samo ljudi. Problem je esto i u jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje samo deklarativno poti u takvo stvaralaštvo, a zapravo

- Mi Me imurci vrlo malo ili gotovo nikako ne vrjednujemo svoju ‘doma u re ’

vopise kajkavskog te na taj na in stavio kajkavski jezik u odre eni red i standard, pa mi je izme u ostalog i on mnogo pomogao pri izdavanju ove knjige.

se na tome ne radi baš ništa, kazao je autor knjige “Zdelavaja” Franjo Cimerman, samostalni poduzetnik iz Nedeliš a, na predstavljanju svoje etvrte samostalne knjige. Djelo je predstavljeno 20. velja e pred brojnom publikom u dvorani Udruženja obrtnika Me imurske županije u akovcu. Knjiga “Zdelavaja” donosi dvije djelomi no stihovane proze: Cekarijada i

Djelo pripremljeno i za kazališno izvo enje

Fragment rimovanog dijela sadržaja izvele su glumice amaterske kazališne družine “Sarcas”

Autor Franjo Cimerman samostalni je poduzetnik iz Nedeliš a

Aldomaš, koje govore o svadbenim peripetijama sa sretnim završetkom, a Cimerman tematiku svoje knjige opisuje kao: - Knjiga ima dah romana, komedije. Isprepli e se jedna fabula i pri a koja, me utim, nije najvažnija. Mnogo su važniji opisi doga aja, opisi kraja i stvari, svega onoga što se doga a. Sama rije ‘zdelavaja’ zna i poigravanje s ne im šaljivim i pojašnjava stvari na jedan lucidan na in. Knjiga je nastala ve prije

dvije godine, ali je dosta vremena trebalo da bismo je pravopisno i gramati ki složili u okvire k ajk avskog jezika. Mene je jako obr ado valo što je prof. Blažek a izdao rje nik i pra-

Književna ve er zapo ela je animir glazbom u izvedbi Matije Koštari a iz Nedeliš a. O knjizi je govorio prof. dr. sc. uro Blažeka, recenzent i lektor, koji je izme u ostalog naglasio kako je ovo djelo bogata riznica izvorne me imurske kajkavštine, rimovani dijelovi teksta mogu predstavljati samostalnu izvedbenu cjelinu, a djelo je pripremljeno i za kazališno izvo enje. Tri frag ment a iz Zdelav aja pro it ao je novinar i publicist Marijan Bel i . Fragment rimovanog dijela sadržaja izvele su glumice amaterske kazališne

Vladimir Mesari pozvao je autora na pisanje novih djela

družine “Sarcas” dr. Ksenija Mesari , Julijana Ko ila i Ivana Tkalec. Moderator ve eri bio je Ivan Gori anec. Vrijednost ovog djela u književnom i jezikoslovnom smislu, posebice za mla e generacije, istaknuo je Matija Posavec, me imurski župan, a autora je njegov dugogodišnji prijatelj i politi ki istomišljenik Vladimir Mesari pozvao na nova djela rije ima: - Autoru želim mnogo mira i vremena za nova, sli na djela. Sve ostalo on ima.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 28. velja e, 21 sat MURSKO SREDIŠ E, cafe-bar i klub “Cult”

Ne že ajte: krenite na koncert Hladnog piva! Zagreba ki rock bend Hladno pivo po as t e Me imurce svojim dolaskom i odagna že za vrhunskim klupskim provodom ve eras (u petak 28. velja e). Novootvoreni caffe bar i klub “CULT” u Murskom Središ u organizira koncert trenutno ponajboljega hrvatskog rock benda - Hladno pivo, koji e zapo e u 21 sat. Hladno pivo e posje telje po as glazbe-

nim uradcima od 1988. Svoj prvi album izdaju 1993. te su do danas izdali 7 studijskih albuma, posljednji “Svijet glamura” 2011., i u vrs li se na poziciji najboljega hrvatskog rock benda. Hladno pivo u Mursko Središ e, u Cult, dolazi 28. velja e 2014., a koncert po inje u 21 sat. Pretprodajna mjesta su cafe-bar Baza ( akovec), kavana i catering Arka (Sve Mar n na

GODIŠNJI KONCERT TAMBURAŠKOG ORKESTRA KUU-a “ZVON”

Malosuboti ki tamburaši proslavili uspješnu godinu Sve ana podjela Zlatne plakete osvojene na 36. Me unarodnom estivalu hrvatske tamburaške glazbe, koji je održan prošlu godinu u Osijeku, bila je vrhunac godišnjeg koncerta tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon”, koji je održan u nedjelju 16. velja e u Maloj Subotici u Domu kulture. Gosti programa bili su Nikolina Virgej Pintar i vokalna skupina “Stridonne”. Tino Jeleni izveo je teme ‘’Drmeš i arija’’ te ‘’U san mi do u tambure’’. Publici se predstavio i dje ji tamburaški sastav s miksom pjesama (Podravski ples, Kuritari, Falile se kaštelanke i Kad si sretan). Publika je s posebnim

Dejan Buva uru io je KUU-u “Zvon” Zlatnu plaketu osvojenu na 36. Me unarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe

Muri), cafe-bar Cult (Mursko Središ e) i bar Drvarnica (Lendava). Cijena karte u pretprodaji bila je 70 kn, a na sam dan koncerta 90 kn. S obzirom na to da se radi o klupskom prostoru, broj ulaznica je ograni en. Koncertom Hladnog piva zapo inje koncertna sezona kluba “Cult”, u kojoj e do ljeta biti organizirano desetak koncerata.

MLADI AKOV ANIN ŽAN NOVOSEL - snimatelj i montažer sve uspje

U kadru mu pozitivan po Piše: e: Roberta Radovi to: arhiva Žan Novosel, rr Foto:

Duet goš e koncerta Nikoline Virgej Pintar i Tina Jeleni a izazvao je ovacije publike pljeskom i ovacijama nagradila duet Nikoline Virgej Pintar i Tina Jeleni a u izvedbi tema ‘’Drmeš za Pendereckog’’ i ‘’Vivo per lei’’. Program je obogatio i nastup tamburaškog sastava

“Frikovi”, koji su premijerno izveli pjesmu “U mašti još te ekam”. Svi su izvo a i na kraju koncerta zajedno izveli pjesmu ‘’Kako je dobro vidjeti te opet’’. (rr, zv)

Brojni posjetitelji uveli ali su godišnji koncert KUU-a “Zvon”

DJE JA KARNEVALSKA POVORKA u Rijeci

Nedeliš anske mažoret vražice prodefilirale rije kim korzom Mažoretkinje Nedeliš a sudjelovale su u nedjelju 23. velja e na Dje joj karnevalskoj povorci u Rijeci. U svojim ve prepoznatljivim maskama mažoret vražica, Nedeliš anke su prodefilirale rije kim korzom i otplesale defile pred mnogobrojnom publikom. Ukupno je u povorci sudjelovalo 76 gru-

Sveprisutniji su videospotovi koje potpisuje Žan Novosel. Ritam življenja ovoga 25-godišnjeg mladi a ve sada je teško slijediti zbog njegovih brojnih interesa. A nakon uspjeha koji je polu io videospot Pharrell Williams - Happy (We Are From akovec – Croatia), koji je na inicijativu Facebook grupe “ akov anke& akov anci” prvi “Happy“ spot realiziran u Hrvatskoj, interes javnosti još više e biti okusiran na nova ostvarenja ovog kreativca. Iako je završio Tehni ku i obrtni ku školu akovec, smjer mehatroni ar, Žan je trenutno zaposlen u studiju Fotokolor “Vidovi ”, gdje se specijalizirao za videoprojekte. A sve je krenulo iz hobija: - Fotografijom sam se po el baviti iz hobija. Po el sam otkati prirodu, aute, ljude... Otišel sam na jedno putovanje i kupil sam si za tu priliku otoaparat. Sve više sam po el otkati, isprobavati razne tehnike, itati o tome u knjigama i na Internetu, pitati za savjete starije otogra e i snimatelje. Igrom slu aja roditelji moje djevojke Darje imaju otostudio, pa sam tamo po el i snimati. Prvo svadbe. (smijeh)

Videospotovi bendova s me imurskom etiketom Posebno zanimanje Žan iskazuje prema snimanju i montiranju videospotova akove kih bendova, uz prepoznatljiv autorski potpis i me imurski štih:

pa, a Mažoretkinje Nedeliš a predstavile su se s dva kadetska sastava i seniorkama koje su plesale na elu vragolastih mažoretkinja. U istom vatrenom izdanju brojne Nedeliš anke predstavit e se na Fašniku u Nedeliš u ovu subotu, gdje e zajedno s Puha kim orkestrom Nedeliš a predvoditi povorku.

Žan Novosel sve eš e se vi a u gradu sa svojim najdražim alatom snimateljskom kamerom - Prvi ozbiljniji video u toj branši napravil sam za bend Restart. I to mi je bil jedan od dražih prvih projekata. S bendom Genova imam odra eno par spotova i s njima imam vrlo dobru suradnju. Napravil sam spot za Globus bend, a ovih dana snimam i za Bruce Springsteen tribute bend. U te projekte uvijek rado stavim malo nešto našeg doma eg, da se prepozna i vidi da smo mi tu iz akovca i Me imurja, gdje ima puno lijepih stvari i vrjednota koje samo moramo pokazati svijetu. Neka ljudi vide i prepoznaju to naše me imursko blago. Želim da se tako, osim te neke moje tehnike snimanja i

Kadrovi snimani iz zraka postaju Žanov prepoznatljiv kreativni element

montiranja, moj rad prepoznaje i po toj vrsti autorskog potpisa. Tako er sam s Nikolom Vidovi em pokrenuo panoramsko snimanje iz zraka preko manjeg helikoptera na daljinski, ime se dobiva na e ektnosti i atrakciji kadrova. Moram ina e zahvaliti i Fotokoloru ‘Vidovi ’, koji mi esto ustupa tehniku za pojedina snimanja. Pokazatelj kvalitete videostvaralaštva mla e generacije akov anaca došao je do izražaja i u predblagdanskim danima. Na HT-ovom natje aju na nivou Hrvatske “Moj život u minuti” od šestero finalista ak dvojica su bili akov anci. Vlatko Štampar je pobijedio, a Žan Novosel je osvojio sjajno etvrto mjesto: - Prijatelji s Fejsa su mi predložili da se javim na taj natje aj. Za prvi kvalifikacijski video nisam se nikaj posebno spremal, izvadil sam iz arhive ono kaj sam imal i odradil video na temu koja je bila zadana i ušao u finale. U završnici sam izrežiral neku pri u i na kraju sam završil na etvrtom mjestu i osvojil HT-ov mobitel. Sve je više mladih ljudi koji jako dobro rade u tom video-

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 28. velja e, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

SUBOTA, 8. ožujka, 20 sati VARAŽDIN, Arena Varaždin

Bijelo Dugme by Pastiri

Proslavite Dan žena uz poznate hrvatske klape

Spremite se za jedan "back to '80" koncert i do ite na koncert Ex Yu Rock Night u akove ki Podroom. Svirat e doma a ekipa zvana Pas ri – skupina glazbenika okupljenih pod idejom da ne padne u zaborav autorski rad grupe Bijelo dugme. Zvuk starih i bezvremenskih hitova legendarnog Dugmeta približit e nam jedan od najboljih doma ih vokala – Zibe (Alen Horvat). Sve posje telje o ekuje prava doma a Ex - yu rock feštu.

Osmog ožujka, na Dan žena, varaždinska e Arena ugos poznate hrvatske klape: klapu Maslina, klapu Šu t, Tomislava Brali a i klapu Intrade, a gost na koncertu bit e im Goran Karan. Ulaznice su ve u prodaji, a kupi ih možete po cijeni od 90 kuna za parter i tribine te 130 kuna za VIP parter. Prodajna mjesta: VARAŽDIN

- trgovine Branka, cafe-bar Time Out Arena Varaždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti, Barfly, IVANEC - kavana Ivana, NOVI MAROF - cafe-bar Prestige, LUDBREG - cafe-bar Jura, AKOVEC - cafe-bar Arcus, PRELOG cafe-bar Forum, MURSKO SREDIŠ E pizzeria Vuri, PALOVEC - Domino bar, te u sustavu Even m.hr.

ešnijih videouradaka

u je kreativa i pogled ogled na svijet! su po eli dolaziti sa svih strana. Prvo je krenul oporativni ples, da svi vide o emu se radi, pa su se uklju ivali pojedinci, slu ajni prolaznici, ljudi iz kafi a, du ana. I tak je cijela povorka krenula kroz grad. To je bil nevjerojatan osje aj kad sam videl kakav je to bil žar ljudi, ples..., jedni druge su bodrili, nasmijavali. Dugo ve nisam videl tak’ nasmijane ljude u gradu. To je bilo nešto nevjerojatno - ista pozitiva! Spot se snimao dva sata, a montaža je bila gotova istu subotu nave er. U nedjelju su ‘zglancani’ detalji i spot je u nedjelju ca 16. velja e premijerno javno 16 prikazan na platnu kod Centra pr za kulturu pred oko 200-tinjak rasplesanih akov anki i nja akov anaca. Potom je krenul a apload na YouTube i nakon toga ap krenulo... bum! Svi portali, dva jje k dana na hrvatskom dnevniku, niko nije o ekival da e se to tak brzo proširiti. Kroz sat vremena imali smo dvije do tri tisu e pogleda, a pogledi su bili gotovo iz cijelog svijeta (u trenutku pisanja teksta broj pogleda je prešao 200.000).

DANIJEL HAMPAMER KIGA - idejni za etnik i inicijator projekta “Happy akovec”

akov anke i akov anci, pripremite “Happy” koreografiju za nedjeljni Fašnik!

RAZGOVOR S POVODOM

- Dugo ve nisam videl tak nasmijane ljude u gradu. To je bilo nešto nevjerojatno ista pozitiva! stvaralaštvu, t l št it i to zbog b ttoga jjer jje oprema danas dostupnija, a dobrih ideja nikome ne nedostaje.

Happy razglednica akovca odaslana u cijeli svijet! Na in ic ijat iv u Da n ijela Hampamera Kige, administratora Facebook grupe “ akov anke& akov anci, cijeli svijet upoznao je akovec u sun anom i rasplesanom izdanju. Što se sve doga alo tu subotu 15. velja e, Žan opisuje s posebnim zadovoljstvom: - Ideja i inicijativa za projekat ‘Happy’ došla je od Danijela Hampamera Kige. On je sve to pokrenul. Kontaktiral me jesam li zainteresiran snimiti i montirati tu ideju i bez dvoumljenja sam to odmah prihvatil. Sramežljivo smo najavili doga aj na Facebooku. Po etak je bil najavljen za 10 sati, a mi smo došli oko 9 postaviti razglas i ekali smo. Nismo znali kaj bude, bu došlo pet ljudi ili sto. Bilo je par minuta do deset, nigde nikoga. Vladala je neizvjesnost. Još je i hladan vjetar puhal, pa smo si ve po eli misliti kaj je to nama trebalo. I onda je krenulo... Ljudi

Jurek Koli ev – preuzimanje nagrade Za Facebook grupu “ & ” Žan je odradio još jedan intrigantan uradak. Za godišnjicu grupe, koja je proslavljena sredinom sije nja u ca e-baru

Grad Zrinskih može se ponositi stvarala kom kreativom mla e generacije “Fox”, organizirana je dodjela priznanja “najosobama”, koja su zavrijedili Jurek Koli ov, Bar-Cod ca e-bar, Nebojša Ga eša, Nina Beloševi Strbat i ur ica Vresk. Najiš ekivanija osoba ve eri Jurek Koli ev, koji je osvojio titulu “najosobe“, i nadalje je ostao inkognito. Me utim, uzvanicima proslave je predstavljen putem duhovitog videofilma koji su realizirali admini grupe uz suradnju sa Žanom, koji je imao ast upoznati Jureka: - Suradnja s Jurekom Koli evim bila je super. On je trebal do i primiti nagradu za najosobu. Ljude smo doveli u stanje neizvjesnosti, jer je Jurek ostal inkognito. Napravili smo video kak’ je javil adminima grupe da ne može do i, ali da mu na odre enom mjestu u gradu ostave nagradu da je on pokupi... I tak, svi su jako dobro prihvatili i tu ideju.

U dobroj formi s Renatom Sopek

Najdraže snimanje i iskustvo na Zrmanji u suradnji s Renatom Sopek

“Happy ekipa” koja je omogu ila tehni ku realizaciju snimanja spota

Kao najdraže snimanje Žan isti e suradnju s RTL televizijom i snimanje DVD-a “U dobroj ormi s Renatom Sopek”: - Tjedan dana smo bili i snimali na Zrmanji s enomenalnom ekipom i napravili taj DVD kroz koji Renata Sopek promovira zdrav život i tjelovježbu. Družili smo se i napravili jako dobar posel. To mi je bila velika škola i stekel sam puno zna ajnih po-

znanstava. Zanimljivo je bilo i raditi spot za 50 godina akove ke Gimnazije. Svaki novi zadatak novi je izazov. U budu nosti bih htel snimiti kratki dokumentarni film s kojim bih se mogao pojaviti na odre enim filmskim estivalima, pa da vidim mogu li osvojiti neku nagradu u toj branši, budu i da nemam završenu školu za tu djelatnost. Mada životno iskustvo i praksu imam, a kao što se kaže, ni za školu nikad nije kasno.

Prvi predsjednik Leo cluba akovec Žan Novosel, kako kaže, voli i sve drugo što vole mladi. Posebice voli sport, pa ak i ekstremne sportove, voli barem jednom godišnje oti i na jedrenje ili skijanje. Ljubav prema sportu naslijedio je od svojih roditelja i obitelji, kojima zahvaljuje na svekolikoj pomo i u svim njegovim aktivnostima. Aktivan je i isti e se i u humanitarnom radu te želi i u toj domeni biti koristan lan zajednice: - Bil sam prvi predsjednik Leo cluba akovec, koji je dio svjetske humanitarne organizacije stvorene s ciljem služenja potrebitim lanovima zajednice. Organizirali smo brojne uspješne projekte, npr. skupljanje pomo i za djecu s Down sindromom, volontirali smo u akcijama kao što su ‘Proizvod više’ ili ‘Plivanjem do svjetlosti’, gdje u i ove godine volontirati.

A k t ua l na , br z a i pikasta te nadasve istinski doma a Facebook grupa “ akov anke& akov anci” pokazala je kako se izvrsno snalazi u organiziranju akcija i druženju na nevirtualnom okupljanju. Pokazalo je to i iznimno zanimanje javnosti za projekt Pharrell Williams - Happy (We Are From akovec – Croatia). Gradona elnik Stjepan Kova , koji je i sam jedan od aktera u spotu, primio je krajem proteklog tjedna dio ekipe tog projekta, Žana Novosela i Danijela Hampamera Kigu, administratora Facebook grupe “ & ”, koji je ujedno i idejni za etnik te inicijator projekta “Happy”, koji je na tu temu prvi odra en u Hrvatskoj. Tom je prigodom Kova još jednom zahvalio ovoj inicijativi grupe “ & ” i naglasio kako je ovaj projekt najljepša promocija i razglednica našega grada.

Danijel Hampamer Kiga predstavio je javnosti grupu i pozvao sve da se pridruže akov ankama i akov ancima na ašenskoj povorci ovu nedjelju: - Grupa postoji od 12. mjeseca 2012. godine. Trenutno ima oko pet tisu a lanova, a teme i interesi grupe jesu akovec i zbivanja oko akovca. esto se bavimo i gradona elnikom i njegovim temama, to kaj smo si tu dobri, ne zna i da je to tak uvijek. (smijeh) Jedva ekamo da se vratimo u ‘normalno’ stanje i radimo na tome da naš akovec bude bolji. Pripremamo se i za sudjelovanje na Me imurskom ašniku i tradicionalnoj povorci u nedjelju 2. ožujka. Prepoznate ete nas po žutim ‘happy’ majicama i vjerujem da emo svi zajedno zaplesati na temu ‘Happy’ Pharrella Williamsa.

Stjepan Kova primio je Žana Novosela i Danijela Hampamera Kigu i zahvalio za odašiljanje u svijet rasplesane razglednice našeg grada

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 963

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

“ aša puna zdravlja” Dobrodošli u svijet koji e vam omogu iti da se osje ate bolje, imate više energije, izgledate vitkije i osje ate se zdravije! Cije enje sokova i miksanje smoothieja jedan je od najlakših na ina da znatno poboljšate svoj život. Oboga eni sokovi prepuni su blagotvornih hranjivih tvari koje ekaju da ih vaše tijelo apsorbira isti tren. Vaš je sok star samo nekoliko sekundi pa nije izgubio nimalo vrijednih hranjivih tvari presudnih za vaše zdravlje i zadovoljstvo. Povrh svega, sokovi ne sadrže zasla iva e, aditive ili konzervanse koji bi narušili njihovu isto u. Posrijedi je ista, prirodna dragocjenost koja vam daje kondiciju, energiju ili jednostavno op e dobro zdravlje. Ova knjiga obuhva a sve osnovne informacije kojima

va cikli nost i ponavljanje nekih sudbinskih tema. Istiniti podaci o životu triju osoba - Therese Neumann, kao dijela jedne svjetske, ali nikada priznate, povijesti, fra Marijana Šunji a, kao dijela lokalne, nepravedno zanemarene i zapuštene povijesti, i fra Bože, lika iz jedne privatne povijesti - prerasli su u ikciju, izmišljeni svijet u

PUBLICISTIKA Gordana Frga i : Zašto smo manje pla ene Eric Lawrence Gans: Bijela krivnja / White guilt Apolinar Baša, Ines Švenda: Stevija slatka revolucija

kojem su našli mjesto koje u stvarnosti nisu mogli zauzeti.

Niall Ferguson - “Uspon novca” biste trebali raspolagati u pogledu te sjajne, životvorne hrane u aši: od potpunih informacija o tome koliko je dobra do samih iznimno djelotvornih recepata. Stoga, što prije po nete piti sokove, to ete se prije osje ati sjajno!

Vrsni povjesni ar Niall Ferguson slijedi trag novca i donosi nam pri u o pozadini razvoja novca i inancijskih sustava, od samog nastanka u drevnoj Mezopotamiji do najnovijih poreme aja i kriza na, kako ga on naziva, Planetu novca. Pokazuje da je novac zapravo temelj ovjekova napretka. Štoviše, otkriva i inancijsku povijest kao klju -

nu sporednu pri u cjelokupne povijesti. Kroz Fergusonov stru ni objektiv, velike povijesne doga aje, osobe i pojave ugledat emo u novom i jasnijem svjetlu. Ferguson objašnjava nastanak klju nih inancijskih institucija i pojmova. Što je novac? ime se bave banke? Koja je razlika izme u dionice i obveznice? Za što uplatiti osiguranje, a zašto kupiti nekret-

ninu? Što to no rade zatvoreni investicijski fondovi?... U knjizi “Uspon novca” autor propituje i ishodišta aktualne krize izazvane prekomjernim odobravanjem drugorazrednih hipotekarnih kredita. U svakom slu aju, bilo da jedva spajate kraj s krajem ili ste inancijski sre eni, ovo je idealan trenutak da shvatite pojavu i uspon novca.

Tess Gerritsen - “Nijema djevojka”

rive. Stoga se zaklinje da e se oduprijeti iskušenju ne znaju i zapanjuju e tajne koje bi, razotkrivene, mogle zape atiti njihovu ljubav... ili ih zauvijek rastaviti.

Sebastian Flaming “Nebeska kupola” Stara bazilika Svetog Petra pretvara se u ruševinu, a papa Julije II. u tome vidi svoju priliku – u i e u povijest kao pontifeks koji je, sagradivši najve u gra evinu zapadnog svijeta, udario nove temelje svemo noj Katoli koj crkvi. A me u zidinama toga velebnog zdanja mora biti njegova grobnica – ljepša i monumentalnija od svih dotad vi enih. Julije II. ne štedi novac da bi postigao cilj. Ali novac nije dostatan. Papa treba genijalne umove, vizionare novoga doba, neustrašive stvaratelje koji pomi u granice arhitekture i umjetnosti... Slavni arhitekt Donato Bramante i genijalni umjetnik Michelangelo jedini su dorasli ovome poslu. Oni e po-

Nakon dva romana i jedne zbirke pri a, Nebojša Lujanovi okre e posve novu stranicu u svom proznom opusu. Složena struktura u kojoj se me usobno prožimaju tri cjeline, povezane zajedni kim motivima, iskazuje Lujanovi a kao vještog i pomnog pripovjeda a koji sugestivno stvara atmosferu prošlosti i suvremenosti te naglaša-

Nebojša Lujanovi : Orgulje iz Waldsassena Annette Curtis - Klause: Krv i okolada Raine Miller: Zavedena

KNJIŽARA “LJEVAK”

Brenda Joyce - “Tajne” Ozlijedivši se tijekom plja ke vlaka, Regina Shelton, k i britanskog plemi a, budi se ne znaju i ništa o sebi, a u naru ju zgodna i opasnog neznanca koji joj se obra a imenom - Elizabeth. Na njegov dodir osje a kako joj neopisivo uzbu enje kola tijelom, navode i je prema strasnoj sudbini zapravo namijenjenoj drugoj ženi. Uspjevši prona i nestalu nasljednicu koja se trebala udati za njegova u me uvremenu pokojnog brata Jamesa, Slade Delanza, neugla eni usamljenik preuzima dužnost da oženi imu nu “Elizabeth Sinclair“ kako bi spasio obitelj od propasti. Iako bolno žudi za njom, ast mu nalaže da zatomi svoje po-

Nebojša Lujanovi “Orgulje iz Waldsassena”

BELETRISTIKA

staviti temelje i, ako Svevišnji tako bude htio, dati kona an monumentalni izgled novoj bazilici Svetog Petra – simbolu Katoli ke crkve u itavome svijetu.

Svako mjesto zlo ina pri a neku pri u. Zbog nekih no u ne možete spavati. Druga

opsjedaju vaše snove. Sablastan prizor koji Jane Rizzoli, istražiteljica Odjela za umorstva, zati e u bostonskom Chinatownu, init e i jedno i drugo. U mra nim sjenama jedne uli ice leži odsje ena ženska šaka. Na krovu obližnje zgrade je leš koji pripada toj ruci, crvenokosa žena odjevena u crno, gotovo odrubljene glave. Dvije srebrne dlake - ne ljudske - prianjaju uz njezino tijelo. One su Rizzolijevoj jedini tragovi, ali dovoljne su da ona i mrtvozornica Maura Isles do u do zapanjuju eg otkri a: ovoj nasilnoj smrti prethodilo

je nešto sablasno. Devetnaest godina ranije, strašno ubojstvo i samoubojstvo u restoranu u Chinatownu iza sebe je ostavilo petero mrtvih ljudi. Jedna žena povezana s tim pokoljem još uvijek je živa: tajanstvena majstorica borila kih vještina koja zna tajnu koju se ne usu uje re i, tajnu koja živi i diše u sjenama Chinatowna. Tajnu koja možda ak ni nije ljudska. Sad je ona meta nekoga, ili ne ega, duboko i nepopustljivo zlog. Rješavaju i zlo in koji odjekuje drevnom kineskom legendom koja ledi krv u žilama,

Rizzolijeva i Isleova moraju nadmudriti nevidljivog neprijatelja sa stolje ima starim lukavštinama – i brzom, osvetni kom oštricom. Tess Gerritsen jedna je od naj itanijih suvremenih autorica forenzi arskih trilera. Hrvatski itatelji upoznali su je itaju i romane: Harem mrtvih duša, Vrt kostiju, Klub Me isto, Samo prividna smrt, Dvojnica, Grijesi, Šegrt, Kirurg i Mjesto za ubijanje. Prema njezinim romanima snimljena je i uspješna televizijska serija “Cure na zadatku”.

Sanja Kneževi - “Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva” Mlada zadarska književna znanstvenica Sanja Kneževi ovom se knjigom predstavlja akademskoj zajednici i hrvatskoj javnosti kao autorica velikih teorijskih i analiti kih mogu nosti. Kao problemski okvir svoje knjige “Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva: Postmodernisti ke poetike” odabrala je neiscrpan fenomen mediteranizma, kao analiti ki alat tri poeti ka modusa pjesni kog mediteranizma (mitsko-simboli ki, intertekstualnoludisti ki i popularno-kulturni), a kao analiti ke primjere pet suvremenih pjesnika vezanih životom i poetikom uz jadranske gradove:

Luko Paljetak (Dubrovnik), Jakša Fiamengo (Split), Arsen Dedi (Šibenik), Tomislav Marijan Bilosni (Zadar) i Boris Domagoj Bileti (Pula). Pri tome sve odabrane autorske poetike promatra u dvije faze vezane uz kulturne lomove kraja 20. stolje a. Po analiti kim rezultatima Sanje Kneževi Luko Paljetak reprezentativni je pjesnik intertekstualno-ludisti kog modusa, pri emu je u prvoj fazi ja e izražena mediteransko-vitalisti ka svijest, a u drugoj povla enje pjesni kog subjekta u sebe i transcendentalne bjeline. Zajedno s Arsenom Dedi em, Jakša Fiamengo pripada popular-

no-kulturnom modusu koji se u prvoj fazi ostvaruje u traganju za iskonom i u bogatom manirizmu, a u drugoj u promišljanjima osobnog i kulturno-baštinskog identiteta. Arsen Dedi , glavni protagonist popularno-kulturnog modusa, u prvoj fazi vodi intertekstualni dijalog s tradicijom i otvara se emocionalnosti, a u drugoj se veže uz svakodnevne teme i teme umjetnika u suvremenom društvu, esto s ironijom i cinizmom. Tomislav Marijan Bilosni pjesnik je mitsko-simboli kog modusa, što se najprije o ituje otvaranjem prema vanjskom svijetu i dijalogom s beatni kom generacijom, bluesom i

rockom, ali i bijegom od zbilje u arkadijske prostore mediteranskog vitalizma i anakreontike, a zatim bujnom metaforikom i transcendentnom simbolikom. Posljednji u nizu odabranih pjesnika, Boris Domagoj Bileti , njeguje s jedne strane mediteranski hermetizam, a s druge postavlja pitanja o relativnosti zbilje i palimpsestnog ispisivanja identiteta.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... SNJEŽNA KRALJICA 3D

ODRED ZA BAŠTINU

animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK Režija: Vladlen Barbe, Maksim Sveshnikov Uloge/glasovi: Željko Duvnjak, Nina Kralji , Jasna Biluši , Mirjana Sinoži ...

akcijska biografska ratna drama Režija: George Clooney Uloge: George Clooney, Cate Blanchett, Matt Damon

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 28.2. 18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 HITAC triler, krimidrama

subota, 1.3.

19.30 CRNOGORAC U KREVETU MONTE SCENA PODGORICA

nedjelja, 2.3.

16.00 i 18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 ODRED ZA BAŠTINU akcijska biografska ratna drama

ponedjeljak, 3.3. Raskošna 3D ekranizacija bajke Hansa Chris ana Andersena, stvorena od strane ponajboljih europskih animatora koji su udahnuli novi život omiljenom dje jem književnom klasiku. Snježna kraljica, s temom vje ne borbe dobra i zla, ispri ana je kroz doživljaje dje aka Kaya i djevoj ice

Gerde. Njihove avanture u ledenom svijetu bez emocija, napisane još davne 1845. godine, i danas zbog iznimne slojevitos , svevremenske poruke i, prije svega, bujne mašte oduševljavaju kako najmla u, tako i stariju publiku. Trajanje: 80 minuta. Preporu uje se starijima od 6 godina.

Poseban vojni odred ima samo jedan zadatak - izvu i vrijedne umjetnine iz nacis kih šaka. Odred za baš nu napeta je i uzbudljiva pri a, temeljena na is ni m doga ajima, o ljudima koji su pronašli, spasili i sa uvali neprocjenjivo umjetni ko blago i baš nu ovje anstva. Tijekom okupacije nacis su izveli najve u plja ku u povijesti, pri emu su za sebe i Tre i

Reich prikupili i sakrili više od pet milijuna umjetnina. Od iskrcavanja na Siciliju do pada Reicha, Odred za baš nu izveo je, utrkuju i se s vremenom, najve u potragu za blagom u povijes , a umjetnine su bile smještene na najnevjerojatnijim mjes ma, od bajkovi h dvoraca do dubokih rudnika... Trajanje: 118 minuta. Preporu uje se starijima od 13 godina.

Nizozemska, Belgija

12.00 EMIL I DETEKTIVI, dje ji film Njema ka

Hrvatska

DUBOKO MODRO MORE

Dvojica ameri kih marinaca dobila su u zadatak uvanje Navajo Indijanca, iji je opstanak od krucijalnog zna enja za Amerikance u Drugom svjetskom ratu... Komplicirani, nerazumljivi jezik Navajo Indijanaca Amerikanci koriste kao šifru za enkripciju podataka putem radija. Veteran Drugoga svjetskog rata Joe Enders (Nicolas Cage) vra a se na dužnost nakon varanja na medicinskom pregledu...

10.00 MALE ŠANSE, dje ji film

14.00 ŠEGRT HLAPI , dje ji film

DVD, BLUE RAY IZLOG GLASNICI VJETRA

2. ME UNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

Akcijski film “Duboko modro more”, nastao kao naslje e legendarnih “Ralja”, upozorava nas na opasnost tehnoloških inovacija. Daleko na pu ini, u velikim dubinama oceana, grupa znanstvenika e na najteži mogu i na in sazna kako se zakoni, društveni i prirodni jednako, ni pod koju cijenu ne smiju krši jer u suprotnom nastupa kazna. U ovom slu aju - smrtonosna! ...

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

20.00 ODRED ZA BAŠTINU akcijska biografska ratna drama

utorak, 4.3. 2. ME UNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

10.00 KAUBOJI, dje ji film Nizozemska

12.00 TKO PRIJE UMRE, DUŽE JE MRTAV, dje ji ilm Njema ka

18.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana obiteljska fantazija SINKRONIZIRANA NA HRVATSKI JEZIK

ALBUM TJEDNA

20.00 HITAC

Vlado Kreslin - “Umjesto koga roža cveti” Nije se teško složiti s injenicom da bavljenje muzikom i nije neki najpravedniji posao na svijetu. Lako emo na i mnogo komada bez umjetni ke vrijednosti koji iz sredstava javnog priop avanja izviru kao gljive poslije kiše, uz obavezan upitnik nad glavom, a onda se povremeno dogodi pitanje “Pa zašto njega ili nju ne puštaju više?”. Jedan je od potonjih Vlado Kreslin, slovenski kantautor, koji u Hrvatskoj iz nekog razloga nikad nije dosegao hrvatsku popularnost Zorana Predina, iako su obojici karijere u Deželi duge i konstantne, iako je Kreslin u ohoho navrata nastupao u Hrvatskoj, iako je s Manic Street Preachersima spasio ‘’malo slabiji dan’’ Boba Dylana i Majki u Varaždinu 2008., iako... iako... iako... Kreslin misli globalno i djeluje lokalno. Polaze i od elemenata slavenskoga muzi kog folklora, Kreslinova inspiracija te e Murom uzvodno i nizvodno, na zapad sve do angloameri kih akcenata na tragu Toma Pettyja i Shane MacGowana te na istok prema romskom i

ravni arskom melosu i uvijek e zvu ati ‘’doma e’’, toplo, emotivno, ulju eno i prirodno, bez famozne slovenske suzdržanosti. Uostalom, Kreslinovi su korijeni u mjestu Beltinci blizu slovensko-hrvatsko-ma arske trome e i kakva mu muzika može biti nego plesna, pristupa na, mišung raznih harmonija u kojemu je zabranjen ulaz svima s manjkom zaigranosti. Kao što je Balaševi panonski mornar, tako bi se Kreslin mirno mogao prozvati murskim mornarom (istini za volju, Mura baš i nije nešto plovna, ali Kreslinove pjesme na u na in). “Umjesto koga roža cveti” je kompilacija Kreslinovih

snimaka (djelomice su prisutne i koncertne snimke) dobro poznatih pjesama, od kojih su neke prevedene sa slovenskog na hrvatski, neke su ostavljene na slovenskom, a neke ni nemaju veze sa Slovenijom. Gostuje itava plejada umjetnika i prijatelja, od Šajete, preko Šerbedžije, legendarnih Indexa (njihova snimka datira iz 2000.), do Parnog valjka (u ovoj uglavnom folklorom intoniranoj kolekciji pomalo strši gotovo hard rockerska verzija “To ni politi en song”), Nene Belana i Lidije Bajuk. Šarmantno neuredna zbirka sugerira visoku kvalitetu Kreslinovih pjesama i interpretaciju: dovoljno je zatvoriti o i pa da pjesme donesu emociju poput psa kad mu bacite štap, a Kreslin samo ‘’vadi’’ pjesme iz šešira kao da doma ima štampariju. “Ponekad treba da me netko gurne, jer sam previše samokriti an”, rekao je Kreslin u nedavnom intevjuu za Muzika.hr, pa eto, dojam je da ne treba gurati Kreslina nego publiku, jer je Kreslin s ovako kvalitetnim repertoarom te Beltinškom bandom ili Zapadnim ko-

lodvorom kao prate im sastavom spreman rasprodati Lisinski, i to višekratno, kako su to u inili Oliver Dragojevi , or e Balaševi i Neno Belan, i priuštiti isti ugo aj. ovjek je jednostavno izvrstan, samo u Hrvatskoj nije dovoljno poznat. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

triler, krimidrama

srijeda, 5.3. 2. ME UNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU I MLADE

10.00 LISA I SABLJASTI TIGAR, dje ji film Austrija

12.00 ZAGONETNI DJE AK, dje ji film Hrvatska

etvrtak, 6.3.

20.00 Tribina Popis pjesama 1. Umjesto koga roža cveti 2. Cesta 3.Tisti bejli grm 4. Pjevaj mi in poj 5. Danas sam u molu 6. Rulet 7. S Mure na more Jadransko 8. Grad 9. Nocoj igramo za vas 10. To ni politi en song 11. Šetala se lijepa Mara 12. Žute dunje (Voljelo se dvoje mladih) 13. Preko Mure, preko Drave 14. Ena pesem 15. Dekle moje 16. Tista rna kitara 17. Namesto koga roža cveti 18. Od višine se zavrti

LUDENS TEATAR KOPRIVNICA ŽENE U CRVENOM Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

petak, 28. velja e 19.00 KAZALIŠNA PREDSTAVA SLADOLED Teatar Gavran, Zagreb

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZABAVA Koliko esto itate horoskope i koliko vjerujete u njih?

Mršavljenje i fizi ka Zašto smo ovisni o horoskopu? aktivnost Za vrijeme provo enja uspješne dijete te mršavljenja osoba polako i sigurno gubi na tjelesnoj težini i gradi zdrave prehrambene navike te vrste fizi ke aktivnosti koji traju poslije dugoro no, mogli bismo re i za cijeli život. Fizi ka aktivnost nezaobilazni je dio svake redukcijske dijete. Ne samo da pomaže dobrom raspoloženju, nego se i fizi kom aktivnoš u pove ava miši na masa koja pogoduje rastu bazalnog metabolizma te ve em trošenju masno a iz zaliha. Tridesetak do etrdeset i pet minuta svakodnevne fizi ke aktivnosti, osim što povoljno djeluje na smanjenje težine, smanjuje masno e u krvi te rizik od oboljenja srca, dijabetesa, hipertenzije i raka debelog crijeva. Tijekom fizi ke aktivnosti sagorijevaju se kalorije. To je i razlog zbog kojeg stru njaci preporu uju neki od oblika tjelesne aktivnosti

Spadate li u osobe kojima je horoskop važan dio života ili u one kojima je to samo razonoda? Praznovjerni? Mi? Ma kakvi! A opet, 8 od 10 nas priznaje da redovito ita neku vrstu horoskopa. Kako možemo objasniti injenicu da toliko ljudi religiozno prati tih nekoliko re enica? Zašto uvijek želimo znati budu nost? I je li rije samo o zabavi?

Piše: dr. Branko Vr i tijekom procesa mršavljenja. Tijekom dana u inite sve da biste se što više kretali – hodajte što više, ure ujte vrt, obavljajte ku anske poslove ili po nite umjereno bavljenje s jednim od sportova te izgubite odre enu koli inu kalorija. Hodanje 250-300 kcal/sat, plivanje 350 kcal/sat, nogomet 590 kcal/sat, biciklizam 615 kcal/sat, tenis 374 kcal/sat, košarka 600 kcal/sat, ples 350 kcal/sat, gol 250 kcal/sat, tr anje 900 kcal/16 km/sat.

Osje amo se posebno Ljudi su po prirodi veoma esto egocentri ni, a kad imamo koju minuticu slobodnog vremena na poslu, horoskop nam je kao zov sirena. Tamo negdje postoji astrolog koji se potrudio obraditi naš znak i prona i rije i za poticanje, motivaciju i savjetovanje u raznim situacijama... Samo, zaboravljamo da su te rije i namijenjene i milijunima drugih blizanaca na planeti. Ali, to nije bitno! Mi primjenjujemo i prilago avamo horoskop svojim životima i doga ajima koje smo proživjeli.

Usmjeravaju nas Bez obzira na to je li rije o dobivanju ohrabrenja za to da smo donijeli pravu odluku ili nam daje smjernice što dalje poduzeti u ljubavnom ili poslovnom životu, horoskop nam pomaže kada se osje amo izgubljenima (do odre ene mjere, naravno). Ono što naš horoskop kaže može prevagnuti u jednu stranu kad imamo neke sumnje ili nas uvjeriti da su odluke koje smo donijeli ispravne.

Dobar su izgovor Imam jednu kolegicu kojoj je Saturn izgovor za sve živo: “Ne mogu prona i idealnog muškarca jer me Saturn mu i”, “U poslu mi ide loše i ne mogu se koncentrirati jer mi je Saturn naglašen”, “Imam komplicirane i teške odnose sa ženama zbog Saturna”. Utjecaj planeta može opravdati naše neuspjehe i objasniti probleme u životu. Naravno, neuspjeh i nezadovoljstvo nemaju nikakve veze s time što smo ostali kod ku e zavaljeni na kau u, umjesto da se potrudimo prona i muškarca ili obaviti posao kako spada.

Motiviraju nas “Ništa ne može zaustaviti lavove ovaj tjedan.” Možda je tek ponedjeljak ujutro, no nakon itanja ovako ohrabruju ih rije i osje ate kako vam se krila šire i bacate se u

akciju. Povoljan horoskop esto je dovoljan poticaj da nas pokrene ili da poželimo promijeniti neke stvari. To nam može biti zeleno svjetlo u odre enim akcijama, daju i dugo o ekivati znak da je kona no došlo vrijeme da obavimo ono što moramo ili želimo.

Utje u na veze Priznajte: kad upoznate novog muškarca, padate u napast što prije saznati njegov horoskopski znak kako biste provjerili koliko ste kompatibilni i tako saznali što više o njegovom karakteru. Piše li i u njegovim zvijezdama da e upoznati onu pravu? Ako je tako, možda ste vi zaista su eni jedno drugome. Oni ekstremniji možda ne e dati šansu nekome tipu ako je rije o nekompatibilnom usporednom horoskopu. (izvor: portal žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U mjesecu ožujku mnogo stvari e se iskristalizira . Poslovni projek koji su bili neizvjesni pokazat e se ispla vima i mnogo stvari postat e jasnije. Svi pripadnici ovog znaka trebali bi i i u smjeru svojih vizija, pa e sti i tamo gdje žele. U romanti nim odnosima mogu nost ishitrenih reakcija bit e sveprisutna. Ipak ete ima dovoljno razumijevanja da kontrolirate svoje ponašanje, pa bi uz ovakav pristup mogli ima solidan ljubavni tjedan. Svakodnevno prak cirajte tjelovježbu. VAGA (24.9.-23.10.)

Ovih dana najbolje e vam i i poslovni projek povezani s komunikacijama, širenje poslovnih kontakata ili kra a putovanja. Energiju bi vam mogli uzima zaostali poslovi ili greške poslovnih suradnika. U ljubavi ste zacrtali svoj osobni put od kojeg ne odustajete. Želite sigurnost, ali povremene provokacije e vas zbunjivati. Ukoliko ste u braku, ovih e vas dana obasjava skladni odnosi s partnerom. Pripazite na manje glavobolje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Novi mjesec i prolje e koje kuca na vrata donijet e vam prilike za stvaranje nove mreže poslovnih suradnika. Pred vama su obe avaju i dani i iskoristite ih najbolje što znate. Oni koji su u vezi nastavit e razvija svoj odnos s voljenom osobom putem razgovora, razumijevanja i iskrenos . Bit e to lijepo vrijeme za oboje. Oni koji su sami postat e otvoreniji za osobe suprotnog spola. Gimnas ka, tr anje, plivanje u bazenu i sli na rekreacija dobro e vam do i.

U danima koji dolaze nadre eni e vam postavi zahtjeve koje ne ete mo i u cijelos ispuni . Mudro i pravovremeno objasnite sve mogu nos , pa ne e do i do nepotrebnih konfliktnih situacija. Držite se profesionalnih obrazaca. U ljubavi nema ve ih prepreka vašoj sre i. Manja zbrka u komunikacijama mogu a je krajem tjedna. No, bit e zanemariva u usporedbi sa svim strastvenim doga ajima koji e uslijedi . Zato ne brinite. Mnogi e se s nostalgijom prisje dje njstva.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U poslu ete vješto koristiti svoj šarm i ostvariti zavidna pos gnu a povezana s razmjenom ideja. Bit ete otvoreni za suradnju. Originalno ete riješiti jednu financijsku zagonetku. Ve ina pripadnika ovog znaka uživat e i biti sretna u svojoj ljubavnoj pri i. Kao da e zapuha dobar vjetar u le a kad se radi o vašem privatnom životu. Ako ste sami, ne sjedite kod ku e, ve izi ite van me u ljude. O ekuju vas dragi ljudi. Takvo e okruženje povoljno utjeca i na vaše zdravlje.

Poslovi koje uobi ajeno radite i i e vam od ruke i donije zna ajnu nancijsku dobit. Ožujak e vam u poslovnom pogledu posta odsko na daska za mnoge dugoro ne pozitivne projekte. Ali e vam ipak treba malo više vremena da se pokrenete. U ljubavi ete doživje pravi procvat. Mnogi e uspostavi blizak kontakt s voljenom osobom ili s onom koju upravo osvajaju. Mogu e je poznanstvo s jednom neobi nom i nadasve zanimljivom osobom. Manje jedite, više se kre ite.

RAK (22.6.-22.7.)

Uhodani i teku i radni zadaci razvijat e se dobro i bit e ih sve više. Krea vnos na poslu tako er ne e nedostaja . Ovih ete dana ima priliku osjetiti što zna i izreka da je ljubav uvijek ja a od mržnje te da u kona nici uvijek pobje uje. Odolite iskušenju sva a. Budite pozi vni i potpuno usmjereni na ljubav. Tako ete uspje . Samce o ekuje neo ekivano poznanstvo koje e im rasplamsa ljubavne osje aje. Posve te se zdravom na inu življenja i redovitoj tjelovježbi. JARAC (22.12.-20.1.)

Vaša energija u poslovnom okruženju bit e velika i zarazna za sve koji s vama sura uju. Novi konak i novi projek koje ete s lako om ostvari donijet e dostatnu nov anu korist. Sve e vas to ispunjavati zadovoljstvom. I u ljubavnim odnosima bit ete sve sretniji i smireniji. Ako ste sami, bez velikih napora upoznavat ete osobe koje e vam bi zanimljive i kao mogu i ljubavni partneri. Uživat ete u prijateljskim izlascima i zajedni kom druženju. Sa zdravljem je sve u redu.

LAV (23.7.-23.8.)

Bavit ete se s više stvari odjednom i bit ete u tome nadprosje no uspješni. Istovremeno ete se bavi i mla im osobama koje ete uvodi u posao, što e vas dodatno mo vira . S užitkom ete završava i manje zaostatke. U emo vnim odnosima teže ete procjenjiva radi li se u odnosu s nekim osobama o iluziji ili dobro razvijenoj maš , pa e vaš kontakt s realnoš u bi oslabljen. Ako ste sami, mogu e je ve na po etku ožujka romanti no poznanstvo. Zdravlje je u redu. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etkom tjedna u vama e se smjenjiva ljubaznos i borbenost jer e i situacije u poslovnoj domeni bi promjenjive. Jedan dan ete bi svima na usluzi, a drugi previše svadljivi i pravi pokreta polemika. Bit e naporno i dinami no. Pripremite se na to. Svijet vam se nikad ne ini dovoljno šarenim. Tu ete formulu ovih dana primjenjiva u osobnim pitanjima. Idite tamo gdje se osje ate dobro i ugodno. Nemojte propus roman ne prilike. Imate dovoljno energije za sve.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslovnim odnosima mogu i su zastoji i problemi, stoga budite mudri. Ako ete u svom privatnom životu primijeni stav da se malim koracima može sti i dovoljno daleko kao i velikim, uspjet ete u ve ini stvari koje priželjkujete. Možda ete partnera mu iti s nepotrebnom ljubomorom, pa se pokušajte savlada , jer bi to moglo prerasti u svakodnevne probleme. Ne postavljajte previše pitanja. Mogu a je manja viroza ili prehlada. RIBE (20.2.-20.3.)

Ako ijedan trenutak posumnjate u svoje sposobnos , odmah se sje te svojih postignu a i neugodan osje aj e nestati. Imate temelje na kojima možete dalje graditi, pa ne postavljajte previše pitanja. Jednostavno radite, jer kao što izreka kaže: U radu je spas. U ljubavi ve ina pripadnika ovog znaka pozivat e se na osje aj slobode i tako kompenzira ljubavnu sušu koju trenutno žive. Ako ste u duljoj vezi, budite pažljivi i strpljivi s partnerom. Priuš te si zajedni ki vikend s voljenom osobom.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gdje mi je kišobran? Izmjena kiše, sunca i naoblake u velja i diktira i odabir modnih dodataka. Naime, izlazak iz ku e bez kišobrana u posljednje vrijeme gotovo je nezamisliv, pa se pojavljuje i kao zanimljiv modni dodatak. Moderne su sve boje, pa odaberite onu koja vam pristaje uz vaš modni izri aj. Kišobran je i est predmet koji znamo zaboraviti, pa se uz njega veže i pitanje: Gdje mi je kišobran? esto ostaju u ka i u, trgovini, na autobusnom stajalištu... Ponekad ih uspijevamo prona i, a

ponekad i ne. A jeste li se upitali gdje su vi eni prvi kišobrani? Njihovo porijeklo seže možda u Kinu, još u 11. stolje e prije Krista, ali je poznat i u staroj Tebi, Ninivi i Persepolisu. Prvi rasklopivi kišobran pojavio se u Engleskoj oko 1850. godine, zahvaljuju i izumu Henryja Hollanda koji je uveo eli ne žice i Samuela Foxa koji je taj izum doradio. Mašta današnjih dizajnera nema granica u osmišljavanju novih stilova i izgleda kišobrana. Izaberite i prona ite svoj!

ESPRESSO by

Od kraluža do eksploatacije ženskog roda Z

nate li što je kraluž? Najstariji podaci o kralužu potje u izme u dva svjetska rata. Kraluž ili kraluš ozna ava vrstu vratnog nakita. Bio je to tradicionalni ukras i nakit žena iz šire okolice Zagreba, a nosio se ponajviše u okolici Samobora i Svete Nedjelje. U po ecima njegove izrade bilježi se uporaba isklju ivo prirodnih materijala: koristilo se 12 ili 8 lasi iz konjskog repa te zrnje koje se nizalo u oblike mreže skladnih boja i ornamenata. Stoga se za kraluž može re i da je bio pravi “ekonakit”. Žene su ga nosile naj eš e za vrijeme velikih crkvenih blagdana i

uz važne doga aje u životu žena - kao što je, primjerice, udaja. ako se znanje naših starih ne bi zaboravilo, na inicijativu kulturno-umjetni kog društva “Kraluš” u Gornjem Stupniku organiziraju se od 2000. godine radionice koje podu avaju izradu ovoga tradicijskog nakita. Možda ste šetaju i se proteklih godina na manifestacijama kao što je Špancirfest u susjednom Varaždinu zapazili na izložbenim štandovima predstavljanje raznolikih vrsta ovog nakita koji se ponovno prepoznaje kao vrijedna tradicija i narodna baština Hrvatske

vaj tradicijski nakit naglašava osobnost žene, a može se pratiti i životna dob žene, zatim njezin bra ni i socijalni status, a u manjoj mjeri i ekonomski status. Iako su u današnjim izvedbama kraluša zrnje i konjski rep zamijenila staklena zrnca i plasti ni konac, ovaj raskošni nakit može biti izraz ženske originalnosti i kreativnosti, uz naglasak na o uvanje vrijednosti narodne tradicije u kulturi nošenja nakita i ukrasa. Možda ste se tek sada zapitali zašto smo u ovotjednom ispijanju naše expressne kavice zapo eli temu nakita. Kako nam tek friško zapo eti vikend donosi

fašni ko inale, nakit, raznoliki modni detalji i dodaci do i e do izražaja u svim oblicima. A osim toga avrljanje o ženskom nakitu nikad nije suvišno. Muškom svijetu pak e dobro do i podsjetnik jer za tjedan dana dolazi još jedan datum koji e mnogi poželjeti obilježiti uz prikladan poklon ženama i majkama. Osmi ožujka ili Dan žena zasigurno je ponovno konzumeristi ka prilika i marketinška pozivnica trgovaca na pove anu potrošnju kupaca i prigodno darivanje. od nas se još zadržao popularni naziv tog dana “Osmi mart”. Trebao bi slaviti

žensku ekonomsku, socijalnu i politi ku ravnopravnost, uspjehe i postignu a. Je li tomu doista i tako? Mnogi se ne bi složili u toj tvrdnji. Sve se svodi na to da se ženi pokloni cvjet, uputi lijepa rije i estitka, u ini uljudna gesta. A pri tome se zaboravlja kako su žene još uvijek u svjetskim okvirima diskriminirane, podvrgnute nasilju ili seksizmu, prodaji, neravnopravnim uvjetima življenja u odnosu na muškarce. esto su i slabije pla ene za isti posao koji obavljaju muškarci. Nisu dovoljno zastupljene u politi kim institucijama i zna ajnim društvenim procesima. Borba

žena za njihovo dostojanstvo, pravednu ulogu u društvu i ravnopravnost još uvijek traje. Dan žena - svaki je dan. Svih 365 dana u godini ona bi trebala živjeti slobodno bez prizvuka bilo kakve eksploatacije ženskog roda. Hm..., po etno žensko avrljanje o tradicijskom nakitu neo ekivano je i neplanirano postalo teška tema. Vratit emo joj se zasigurno još. A sada, otpustimo sve ko nice, nabacimo svoje nove maske na lice i krenimo u maškaradu. Barem na tren zaboravimo sve što nas tišti, mu i i brine. Osmijeh na lice nek nabaci sve živo, veliko i malo muško i žensko eljade i neka vam dobru volju i veselje ništa ne umanji i ne ukrade. Fašnik je!

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

imbenici rizika za moždani udar

Osobni konflikti

Moždani udar nastaje zbog za epljenja ili prsnu a krvne žile koja hrani odre eni dio mozga. Tada taj dio mozga ne unkcionira i ne može upravljati dijelovima tijela. To se klini ki uo ava kao smetnje pokretljivosti, vida ili govora. Isto tako kod moždanog udara može se pojaviti poreme aj svijesti i ponašanja kao i gubitak emocionalne kontrole. Kada se pojave neki od ovih simptoma treba odmah potražiti lije nika. Me utim, prije nastanka moždanog udara, možete utjecati na imbenike rizika za moždani udar, kako bi na taj na in ev. sprije ili moždani udar. Me u najvažnije imbenike rizika, a na koje možemo sami utjecati spadaju: povišeni krvni tlak, pušenje, sr ana bolest, še erna bolest,pretilost i pretjerano konzumiranje alkoholnih pi a. Uzrok povišenog krvnog tlaka je u ve ini slu ajeva nepoznatog uzroka. Kada imamo povišeni krvni tlak esto puta se dešava da to i ne znamo jer se bolest šulja i ne pokazuje nikakve simptome. U manjem broju slu ajeva povišeni krvni tlak nastaje radi bubrežne bolesti ili bolesti srca. Kada ustanovimo povišeni krvni tlak treba ga lije iti. Pored lije enja važna je zdrava prehrana, održavanje tjelesne težine u granicama normale i svakodnevna tjelovježba, jer sve to u inkovito snizuje krvni tlak. Pušenje smanjuje koli inu kisika u krvi. Postoji proporcionalna veza izme u pušenja i nastanka aterosklerotskih plakova u krv-

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

nim žilama. Osim toga pušenje povisuje krvni tlak. Prema tome ukoliko pušite treba prestati pušiti. Za odvikavanje od pušenja koje je zapravo ovisnost, što nije lako, postoji medicinska pomo . Me utim, ipak je jednostavnije prestati pušiti, nego snositi posljedice moždanog udara. Važno je izbjegavati da budete pasivni puša , jer to ima sli ne posljedice kao i kod aktivnih puša a. Ako bolujete od sr ane bolesti treba ju lije iti. Pomo trebate potražiti kod svog lije nika, koji e vam prepisati lijekove za prevenciju nastajanja ugrušaka krvi. Ako imate više od 50 godina, dobro je posavjetovati se sa svojim lije nikom radi ev. korištenja lijekova koji smanjuju zgrušavanje krvi. Ako imate še ernu bolest morate je lije iti, zna i redovito kontrolirati še er u krvi, pridržavati se dijete i uzimati lijekove. Dobro kontrolirana še erna bolest odga a nastanak komplikacija koje pove avaju rizik od moždanog udara.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kad ste u sukobu s nekom osobom važno je prepoznati radi li se o sadržajnom ili osobnom konfliktu. Ponekad je to jasno, a ponekad se nijanse miješaju, jer osim što postoji sukob oko toga što i kako treba u nekoj situaciji u initi, mogu e je da vas preplavljuju negativne emocije ili stavovi o osobi s kojom ste u sukobu. A mogu e je i da ne postoji stvarni problem, ali ste na osobu toliko alergi ni pa stvarate dramu kad je nema. Zato se iskreno zapitajte u emu je vaš problem: ide li vam ta osoba na živce, mislite li da u nju ne možete imati povjerenja i da ne zaslužuje vaše poštovanje, morate li po svaku cijenu pobijediti u okršaju s njom, pretjerujete li s doživljavanjem itave situacije? Ako na bilo koji dio ovdje nanizanih pitanja odgovarate sa DA, onda je rije o osobnom konfliktu, o svojevrsnom «sukobu li nosti». Neki ljudi jednostavno ne mogu skupa raditi ili živjeti, ali to su ekstremne kombinacije karakternih i osobnih karakteristika, dok je ve ina nas ipak sposobna za suživot i toleranciju razli itosti. Moram naglasiti da je bitan temeljni društveni stav, op a poruka koja poti e na suradnju i njegovanje kvalitetnih me uljudskih odnosa, a kriti ki treba uo iti da su društva u tranziciji u tom podru ju jako malo napravila. Na sve strane ita se moto «tko ja i taj kva i» kao obrazac koji pojedinca motivira za konfliktno i netolerantno ponašanje kao prihvatljiv stil življenja. U osobnim je konfliktima puno emocija nepovjerenja, ljutnje, ogor enja, razo aranja, straha... Puno negativnih emocija i neslaganja,

kao i sumnja u ljudske kvalitete druge osobe. Vrlo je neugodno biti u kontaktu, a još teže je biti u konfliktu u takvim okolnostima, jer se akteri obi no obuzeti svojim lošim osje ajima, pa ne koriste uobi ajene strategije razrješavanja konflikata. Sukobljenim stranama nije ni stalo da riješe problem nego da poraze jedna drugu. To je osobni rat, puca se iz svih psiholoških oružja i traže novi razlozi za produbljivanje problema i stvaranje novih. Važno je sva ati se i izmišljati uvijek nove razloge koji potvr uju da «ja sam u pravu». Naj eš e se problemi u komunikaciji dvaju nespojivih ljudskih karaktera javljaju povodom nekog konkretnog problema u kojem se na u, kao što i ina e nastaju konflikti me u ljudima. Jedina šansa da se nešto u ovakvom me uljudskom odnosu spasi leži u osvještavanju same sitacije i bavljenju realnim problemom koji poga a obe strane. Zna i da je potrebno konflikt pretvoriti u sadržajni, okrenuti ga traženju rješenja za problem i distancirati se od niskih strasti koje nas obuzimaju. Daaa, to zna i ignorirati op u društvenu klimu, ako baš moram re i. Ne trebamo se svi stalno sva ati i prepucavati. Ja tako ne želim živjeti, a Vi?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Obnoviti život nakon alkoholizma Uspješno lije enje alkoholizma podrazumijeva pridržavanje svih mjera iz programa lije enja, uz aktivno sudjelovanje pacijenta (ovisnika). Za izlje enje neizostavno je i uspostavljanje zdravog na ina življenja u svakodnevnici, usvajanje zdravih navika i primjerenih prioriteta, povezivanje s drugima, pridržavanje strukture, ega u dosadašnjoj svakodnevici nije bilo. Stoga je pred osobom zadatak “obnove života”. Alkoholi ar koji je odlu io iza i iz kruga ovisnosti o alkoholu, zaslužuje apsolutno svu mogu u podršku društva. Pored pruženog lije enja, pred njim je oporavak svakidašnjice s kojom se esto ne zna nositi. Nailazi na niz problema. Npr. esto se dogodi da osjeti veliku prazninu u svom životu, jer ranije je puno vremena provodio u pijenju i u opitom stanju, pa mu je vrijeme na taj na in bilo ispunjeno. Zatim, mnogi kad prestanu piti imaju prili no ograni ene sposobnosti suo avanja s problemima, jer tijekom opijanja svi su se problemi rješavali na isti na in – uzimanjem aše. Nadalje, bivši ovisnik susre e niz vlastitih uzburkanih emocija; možda doživljava osje aje koje nije osje ao dugo vremena, koji su bili zatomljeni jer je pijenje otjeralo cijeli spektar pozitivnih osje aja. Možda e biti kriti an prema sebi zato što je zbog alkohola izazvao nered u životu. Dakle, gdje po eti? Možda bi bilo dobro definirati aspekte života koji su najvažniji za osobu u oporavku - obitelj, posao, hobi, zdravlje, doškolovanje, kreativni rad... To su vjerojatno podru ja življenja koja su bila zanemarena zbog pijenja. Kako po eti? U tijeku programa lije enja dobro je postaviti neke ciljeve. Najbolji na in za postizanje ciljeva jest po principu “korak po korak”. Postavljanje velikih i dalekoro nih ciljeva može se initi nedostižnim: kada se ne mogu ostvariti, lako je mogu e odustajanje. Zato je korisno “razbiti” cilj na potciljeve. Lakše je rješavati manje cjeline. Ujedno rješavanje malih ciljeva djeluje motiviraju e i njihovo e ispunjavanje rezultirati osje ajem u inkovitosti. Tako er kao jedna od važnijih stvari koje treba initi u tijeku oporavka jest ostati ak-

tivan i angažiran. Ako lije eni ovisnik provodi vrijeme na pasivan na in ne rade i ništa, velika je vjerojatnost da e se misli vratiti aši. Okolina stoga treba obratiti pažnju da se bivši ovisnik ne im angažira, ina e e alkohol zauzeti mjesto u njegovom umu, i lako e pasti u iskušenje za ponovnim pijenjem. Obitelj je najzna ajniji sustav podrške pa se svakako poti e obiteljsko sudjelovanje u oporavku. Obitelj pomaže u razvoju svakodnevne strukture. Važni su i obnova me usobnih odnosa, obnavljanje emocija me u lanovima, definiranje uloga me u njima. Važno je i biti senzibilan prema djeci – što je vrlo složeni “zadatak”, jer je cijeli proces za djecu složen. Djeca trebaju biti upoznata s postupcima koji se rade za dobrobit njegovog roditelja, pri emu tijek uspostave novih odnosa s djecom ovisi o njihovoj dobi. Treba biti iskren što je mogu e više. Nakon stalne ovisnikove nedosljednosti u obitelji za vrijeme aktivnog pijenja i estih kršenja obe anja, nije udno ako e lanovi obitelji biti oprezni u svezi motivacije bivšeg ovisnika u oporavku. Mogu iskazivati sumnju u njegovu iskrenost i ustrajnost. Ovdje se ovisnik u oporavku mora svakako potruditi kako bi iskazao svoju vrstinu u odluci oporavka – prisustvovati obiteljskim doga ajima, ne zaboraviti ro endane, prakticirati zajedni ke izlaske s obitelji (na izlete i sl), i tako dalje. Ovisnik e se osje ati dobro ve zbog same injenice da je odlu io u initi nešto stvarno važno u pogledu pozitivnih promjena.U tijeku oporavka valja mijenjati stil razmišljanja, prigrliti pozitivne vrijednosti, držati liniju komunikacije s obitelji i prijateljima i uklju iti ih u svoj život. Svaki napredak koji se postigne pomo i e da se osoba u oporavku osje a bolje, i gradi bolju sliku o sebi. Život e biti puno, puno svjetliji.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Tulsi – indijska božica za organizam titanskog imuniteta U vrijeme kada su indijskim pod kontinentom u stvaranju vladali bogovi Vishna i Shiva te Jalandhar, demonski kralj, Tulsi je bila žena zvana Vrinda, udana za demonskog kralja. Zbog njene odanosti i pobožnosti bogu Vishni njezin suprug je postao nepobjediv pa ak ni božica Shiva, razara ica u hinduisti kom trojstvu, nije ga mogla pobijediti. No, kao što to biva u svim legendama, i u ovoj hinduisti koj, kako bi došlo do balansa, razara ica Shiva našla je rješenje. Zatražila je od Vishne, boga spasenja u hinduizmu, da preuzme oblik Jalandhara. Tako prikriven Vishnu je uništio Vrindinu estitost, a Shiva je ubila Jalandhara. Vrinda je tada proklela Vishnu da postane crna boja i bude odvojen o svoje žene. Vishna se tada pretvorio u crni kamen Shaligram i u svog avatara Ramu, a njegovu ženu Situ oteo je demonski kralj , a Vrinda se bacila i utopila u oceanu. Njezinu dušu bog Vishna, radi iskupljenja, pretvorio je u biljku Tulsi kako bi je blagoslovio i mogao u svom novom obliku kao Shaligram oženiti prilikom njenog sljede eg ro enja. Iz te

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

hinduisti ke legende nastala je i ceremonija vjen anja zvana Tulsi Vivah, a hinduisti biljku tulsi prikazuju u ikonografiji kako izrasta iz kamena. Ova legenda opisana je u spisima nazvanima Padma Purana. Bilo kako bilo, tulsi je svakako bogom dana biljka, a samo ime u prijevodu joj ozna ava „onaj s kojim se ne može uspore ivati“. Botani kog imena Ocimum Sanctum, Ocimum tenuiflorum, tulsi, na zapadu poznat pod nazivom sveti bosiljak, je kraljica bilja i štuje se ve pet tisu a godi-

na. Snažnim mirisom podsje a na klin i , razgranata je biljka i naraste u obliku niskog grma do 50 cm visine, cvjeta ljubi asto, a jedna je od najvažnijih biljaka u ayurvedskoj medicini. Biljka je to iji listi i obiluju bogatstvom antioksidansa, osnažuje imunitet, ubrzava metabolizam i poboljšava probavu, snižava kolesterol, pomaže u izlu ivanju toksina, štiti od radijacije, pomaže u prevenciji ireva, djeluje u borbi protiv gripe i prehlada, regulira krvni tlak i še er u krvi, a korisna je i pri zaštiti srca i

PEDIJATAR SAVJETUJE

krvnih žila kao i pri zaštiti jetre i plu a. Tulsi e izlije iti i probleme s bubrežnim kamencima, proljeva i povra anja, respiratorne probleme kao i in ekcije usne šupljine. Osim toga tulsi je lijek za sve prisutniju boljku modernog doma, omraženi stres, jer sadrži adaptogen koji umanjuje intenzitet i negativne posljedice stresa ime tijelo razvija snažniji imunitet. Fito - kemijski spojevi sadržani u tulsiju vlasnici su snažnih antioksidativnih, antibakterijskih i antialergijskih svojstava. Tulsi se može konzumirati svjež ili suh, u obliku soka, aja, ali i kao za in u mnogim jelima. Sok od svježeg liš a se koristi i kod uboda insekata, kožnih oboljenja, zubnih oboljenja, glavobolje, a koristi se i u kapima za o i kod nadraženih o iju. Redovitim konzumiranjem tulsi aja kroz nekoliko tjedana organizam se dovodi u ravnotežu tako da se prirodno pokre u procesi ozdravljenja i održavanja zdravlja. Tulsi aj ne sadrži ko ein i mogu ga konzumirati djeca od dvije godine nadalje a u Indiji ga ak konzumiraju i trudnice i dojilje. Njegov blagotvoran u inak dokazan je kod svih dobnih skupina. Tulsi se esto miješa s crnim i zelenim ajem. Osvježavaju a, razbu uju a i relaksiraju a mješavina tulsi aja puna zdravlja i egzotike dalekih prostranstava u kojoj ete uživati i zimi i ljeti eka vas i u oko aju.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Htjela bi dobiti sina 35-godišnja prodava ica iz Varaždina pita: - Imam troje djece, sve lijepe djevoj ice. Ipak htjela bih bar jednog sina. Recite, doktore, ima li kakva mogu nost da se to ostvari. - Spol djeteta odre uje se u vrijeme oplodnje. Ako muški spermij oplodi jajnu stanicu, ra a se muško, ako ženski - žensko. Manje je poznato da postoje dvije vrste spermija: muški i ženski. Muški su brži u svojem gibanju od ženskih, koji su sporiji. Ženski, me utim, žive dulje. Upravo ova injenica može se koristiti da bi se dobilo dijete željenog spola.

Ukoliko imate spolni odnos to no za vrijeme ovulacije, prvi e do jajne stanice do i muški spermiji, pa e se za eti muško dijete. Ukoliko imate spolne odnose esto, svaki dan, u vama ostaje više živih ženskih spermija, jer duže žive od muških, pa je tada i ve a mogu nost da se oplodi i stvori žensko dijete. Jasno da ta metoda nije 100% sigurna, no sigurno pove ava vjerojatnost za e a djeteta željenog spola. Nedavno je jedan moj dobar poznanik iz Trogira dobio sina nakon etiri k eri zahvaljuju i toj metodi. Pokušajte, želim vam puno sre e.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Febrilne konvulzije Febrilne konvulzije ili gr evi u povišenoj temperaturi jesu prigodni moždani epilepti ki napadaji koji se javljaju u male djece (obi no u dobi izme u 3 mjeseca i 5 godina) u visokoj temperaturi koja NIJE uzrokovana akutnom in ekcijom središnjega živ anog sustava (meningitis, ence alitis). Febrilne konvulzije NE uzrokuju ošte enje mozga niti imaju negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta. 4-5% dje je populacije e imati najmanje jedan napadaj ebrilnih konvulzija. Rizik za kasniji razvoj epilepsije u djeteta koje je pretrpjelo ebrilne konvulzije je samo 2-5%, a rizik za ponavljanje napadaja poslije prvog je oko 30-40%. Nagli porast temperature je tipi an predisponiraju i

aktor za pojavu konvulzija. esto roditelji do nastupa konvulzija nisu ni primijetili povišenu temperaturu ili se ona teško spuštala. Predisponiraju i aktori za pojavu ebrilnih konvulzija jesu poteško e na porodu, usporen rani neurološki razvoj te pojava ebrilnih konvulzija u roditelja ili bra e. Klini ka slika je vrlo dramati na. Dijete okrene i fiksira o ne jabu ice u jednu stranu, izgubi svijesti i trza sa sva etiri ekstremiteta, naj e e uz krkljanje i plavilo oko usana. este su dulje pauze u kojima dijete ne diše (tzv. apnoje) koje navode roditelje na pomisao da dijete umire. Mogu se javiti napadaji u kojima se trzajevi javljaju na ekstremitetima samo jedne strane tijela ili samo na pojedinim ekstremitetima.

Poslije takvih napadaja ponekad se javljaju i prolazne kljenuti ekstremiteta. U male dojen adi napadaj se može mani estirati i kao kratkotrajna prestanak disanja uz op u mlohavost. Trajanje napadaja od 3 do 10 minuta. Obi no spontano prestaju. Mogu se ponavljati 2-3 puta u tijeku istog dana. Nakon svakog napadaja treba se javiti pedijatru koji e isklju iti ili dokazati in ekciju

Izgled djeteta s febrilnim konvulzija

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se! Uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite putem na-

šeg e-maila: urednik@mnovine. hr, odgovara i savjetova Igor Šegovi , dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

(meningitis, ence alitis). Ponekad e biti potrebno u initi lumbalnu punkciju (uzimanje cerebrospinalne teku ine). U init e se EEG te e se nastaviti s lije enjem in ekcije koja je uzrokovala povišenu temperaturu. Ve ina napadaja spontano prolazi nakon nekoliko minuta. Napadaj se prekida davanjem diazepama

rektalno (u debelo crijevo) u obliku, a ako je dijete u bolnici, davanjem diazepama intravenski. Dijete u napadaju treba položiti na bok ili pažljivo na trbuh da ne do e do zapadanja jezika. Nije potrebno djetetu nasilno otvarati usta iz straha roditelja da ne do e do gušenja. Poduzeti sve raspoložive mjere za snižavanje temperature (paracetamol, ibupro en, tuširanje, oblozi). Kasnije se dijete prati kod neuropedijatra i kod ve ine je psihomotorni razvoj potpuno uredan.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

VOZILI SMO: Honda Civic Tourer

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po županijama 1.1.-31.1.2014. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Istarska 5 Osje kobaranjska 6 Zadarska 7 Dubrova koneretvanska 8 Varaždinska 9 Sisa komoslava ka 10 Bjelovarskobilogorska 11 Me imurska 12 Vukovarskosrijemska 13 Koprivni kokriževa ka 14 Brodskoposavska 15 Požeškoslavonska 16 Krapinskozagorska 17 Karlova ka 18 Šibensko-kninska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2

koli ina 727 259

udio, % 34,95% 12,45%

191

9,18%

126 89

6,06% 4,28%

79 70

3,80% 3,37%

64 61

3,08% 2,93%

2,84%

56 48

2,69% 2,31%

2,21%

1,97%

1,88%

1,63%

33 29 19

1,59% 1,39% 0,91%

10 2080

0,48% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

1. ožujka 1973. je u SAD-u predstavljena Honda Civic. Odmah je izazvala velik interes zbog male potrošnje u vrijeme pojavljivanja naftne krize. Nakon više od 40 godina danas je u prodaji deveta generacije Honde Civic.

ORYX Rent a car nagra en Prema rezult at ima najnovijeg istraživanje najboljeg omjera cijene i kvalitete proizvoda i usluga namijenjenih poslovnim korisnicima, ORYX Rent a car ponovno je, ve drugi puta zaredom, pobjednik u kategoriji „Davatelj usluga rent a car-a za poslovne korisnike i tvrtke“. Prvi puta je titulu u navedenoj kategoriji ORYX ponio u Best Buy Award istraživanju za period 2012/2013. U me uvremenu, od strane poslovnih korisnika ocijenjen je i kao najkvalitetniji davatelj rent a car usluga ime je zaslužio i titulu „QUDAL – Br. 1 u kvaliteti“ te Superbrands i Superbrands green. Najnoviji uspjeh ORYX Rent a car-a i medalja Best Buy Award 2014/2015 rezultat je predmetnog istraživanja Best Buy Award 2014/2015 švicarske ku e ICERTIAS provedenog u sije nju 2014. na uzorku od 1.200 ispitanika.

Prostor koji osv Ve od same najave iz onde da e se proizvoditi Honde karavanska aravanska ina ica devete generacije Civica bilo je poznato da e obujam prtljažnika biti iznad prosjeka u segentu. Automobil je konstruiran, testiran i proizveden u Europi s jasnim ciljem ostvarivanja najve eg uspjeha upravo na tom tržištu. Do tzv. "B" nosa a Civic Tourer se ne razlikuje od klasi nog Civica. Zadržan je isti me uosovinski razmak, a potpuno je novo oblikovan krov. Tourer je duži 23,5 cm, a svi dodatni centimetri su na repu vozila, iza stražnje osovine, odnosno u prtljažnom prostoru. Osnovni obujam prtljažnika Honde Civic Tourer je 624 litre, a s preklopljenim stražnjim sjedalima obujam raste na 1.668 litara. Svestranost, funkcionalnost i prakti nost korištenja prtljažnika s razim mogu nostima preklapanja stražnjih sjedala de initivno Civic Tourer svrstvaju u najbolji izbor. Ispod podnice prtljažnika je skriveni prostor obujma 117 litara. Masa Civic Tourera je u odnosu na kombi-limuzinu pove ana samo za 25 kg, a posebnim aerodinami nim rješenjma je koe icijent otpora zraka karoserije samo 0,29. Ovi parametri omogu avaju da model Civic 1,6

Od 26. velja e je u ponudi na našem tržištu model Civic Tourer koji se isti e doista impresivnim prtljažnim prostorom. Cijena po etnog benzinskog modela je 172.000 kn, a dieselskog 179.900 kn.

i-DTEC Comfort ima emsiju uglji nog dioksida samo 99 g/km. Civic Tourer je na našem tržištu dostupan sa dva pogonska agregata: 1,8 i VTEC benzinskim sa 142 KS te 1,6 i-DTEC dieselskim sa 120 KS. Svi model imaju šeststupanjski ru ni mjenja , a benzinac je mogu e dobiti i s automatskim mjenja em s

pet stupnjeva prijenosa. 1,6 i-DTEC turbo dizelski motor iz serije Earth Dreams Technology razvija 120 KS i 300 Nm. Uz šeststupnjevani ru ni mjenja ima prosje nu kombiniranu potrošnju od samo 3,8 l/100km. 1,8 i-VTEC benzinski motor sa 142 KS i 174 Nm s ru nim mjenja em u prsojeku troši 6,2 l/100km.

Ark Miheli najbolji distributer Citroëna u Hrvatskoj

Lotus F1 i Renault Sport F1 potvrdili suradnju Ark Miheli nagra en je za najbolji rezultat u pogledu kvalitete usluge krajnjim kupcima marke Citroën u Hrvatskoj i za najbolji komercijalni napredak u 2013. godini. Direktorica koncesije, g a. Grozdana Miheli , nagradu za ovaj zna ajan uspjeh preuzela je u Parizu na sve anosti na kojoj je pretpremijerno predstavljen Citroën C4 Cactus.

Na sve anosti na kojoj se otkrio «automobil koji odgovara na pitanja sadašnjice» bilo je 5.000 uzvanika iz 76 zemalja. Nagrade najboljim distributerima predao je Frédéric Banzet, generalni direktor marke Citroën, koji je podsjetio na važnost kontinuiranog kvalitetnog rada s krajnjim kupcima, što je jedna od klju nih strategija marke Citroën.

Ekipa Lotus F1 i Renault Sport F1 sa zadovoljstvom službeno potvr uju nastavak svojeg uspješne suradnje za motor i šasiju tijekom 2014. i dalje. Renault e u sljede oj sezoni dobavljati Lotusu svoju pogonsku jedinicu Energy F1-2014. Energy F1-2014 najsuvremenija je pogonska jedinica u skladu s radikalno novim tehni kim pravilima za 2014. koja združuju V6 turbomotor s izravnim ubrizgavanjem s dvama motornim generatorima koji prikupljaju energiju koja se rasipa u ispušnim plinovima i pri ko enju i vra a je kao elektri nu i

mehani ku energiju. Zajedno, ti e energetski sustavi biti 35% energetski u inkovitiji od prethodne generacije V8 zahvaljuju i tehni kim i natjecateljskim pravilima kojima je propisan najve i protok

goriva od 100 kg/h i najve a koli ina po utrci od 100 kg. Produljenje ugovora nastavak je duge i uspješne me usobne suradnje koja je po ela 1995. kad je Renault opskrbljivao legendarnim V10

ekipu Benettona, kako se tada zvala. Uspjeh je došao vrlo brzo: suradnja je urodila konstruktorskim naslovom ve prve godine. Mom ad Renault F1 stvorena je 2002., nakon što je ekipu kupio Renault. Glavna je baza za šasiju bio Enstone, a sjedište svih aktivnosti vezanih uz motor bio je Viry-Châtillon. Pod Renaultovom je zastavom ekipa ponovno postala dominantna snaga, Fernando Alonso zaredom je uzeo svjetske naslove 2005. i 2006. Zbog Renaultove odluke da svoje aktivnosti u Formuli 1 ponovno usredoto i na dobavu motora ve inski je udjel 2009. prodan luksemburškoj grupaciji Genii Capital, koja je potkraj 2010. postala i stopostotnim vlasnikom. Renault je ostao uklju en kao dobavlja motora, pomogavši ekipi da posljednjih sezona ponovno postane jedna od vode ih.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vaja B kategorija

ve od 5 699,00 kn Unutrašnjost je zadržana iz kombi-limuzinske verzije uz par sitnih dodataka koji dodatno ine boravak u automobilu ugodnijim (kromirani obru i oko ventilacijskih otvora is sl.). Novost je mogu nost podešavanja tvrdo e ovjesa u tri stupnja pomio u Adaptive Damper System (ADS) ime se pove ava stabilnost i udobnost pri razli itim uvjetima optere enja. Voza može birati izme u tri na ina rada:

Com ort, Normal i Dynamic. Poput kra eg modela i Civic Tourer je na EuroNCAP testiranju osvojio pet zvjezdica. Honda Civic Tourer ima mnogo ugra enih sigurnosnih elemenata kako aktivne tako i pasivne sigurnosti, a u ponudi na tržištu su ponuu eni kao dva paketa ADAS 1 i ADAS 2. Civic Tourer u ponudi je u osam boja karoserije te etiri paketa opreme: Com ort, Sport, Li estyle i Executive.

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Hyundai – 5 godina jamstva bez ograni enja kilometraže i Hyundai financiranje Od 1. ož ujka za sve koji razmišljaju o kupnji novog automobila, Hyundai nudi dva dobra razloga za posjet jednom od prodajnih salona – 5 godina jamstva bez ograni enja prije enih kilometara , i povoljne uvjete Hyundai financiranja. Da je Hyundai siguran u visoku kvalitetu proizvoda potvr uje i novo, trostruko petogodiš nje jamstvo bez ograni enja kilometraže. Trostruko petogodišnje jamstvo uklju uje pet godina punog tvorni kog jamstva bez ograni enja kilometraže, pet godina Hyundai mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda vozila. Još jedna novost u ponudi je Hyundai financiranje koje kupcima nudi mogu nost financiranja željenog vozila putem povoljnih

leasing linija ormiranih u suradnji sa Erste & SteiermärkishveLeasing d.o.o. Svi Hyundai modeli dostupni su uz Hyundai financiranje, a kupac ima mogu nost birati izme u nekoliko razli itih modela financiranja. Akcijska ponuda modela ix35 uz Hyundai financiranje daje kupcima mogu nost da za odabrani model 50% cijene plate odmah, a preostalih 50% nakon godinu dana. Akcija se odnosi na financiranje vozila putem financijskog leasin-

ga na 12 mjeseci. Prije isporuke vozila kupac pla a 50% vrijednosti vozila, te 1,5% naknade zaklju enja ugovora o leasingu, a preostalih 50% vrijednosti kupac pla a po isteku godine dana. Kamatna stopa za klijente je 0%. Akcijska ponuda modela i30 uz Hyundai financiranje odnosi se na operativni leasing na 60 mjeseci, kod kojeg mjese na rata za vozilo iznosi 904 kune + PDV. Kod ove linije Hyundai financiranja stranka daje u eš e od 20%, te se obra un mjese ne rate radi na bazi 30% ostatka vrijednosti vozila. Tijekom cijelog perioda financiranja, kupci dobivaju i gratis policu kasko osiguranja. Hyundai financiranje dostupno je u svim ovlaštenim Hyundai prodajnim salonima.

Toyota testira sustav beži nog punjenja vozila Toyota Motor Corporation (TMC) objavljuje da e tijekom velja e zapo eti sa procesom testiranja novog sustav za beži no punjenje baterija, namijenjenog plug-in hibridima i elektri nim vozilima. Sustav je sposoban puniti vozilo parkirano iznad zavojnice na površini tla, ime je proces punjenja jednostavniji i prakti niji nego ikada do sada. Sustav punjenja koristi tehnologiju magnetske rezonance, koja prenosi elektri nu energiju uslijed promjene intenziteta

magnetskog polja izme u zavojnice na tlu koja odašilje, te zavojnice na vozilu koji prima struju. Sustav je tako er sposoban izbje i negativnu pojavu smanjenja u inkovitosti prijenosa, koja može biti uzrokovana nepoklapanjem ili zbog visinskih razlika izme u emitiraju e i prijemne zavojnice. Sustav je dizajniran kako bi se izbjegle elektromagnetske smetnje za opremu i ure aje u okolini, te je dovoljno vrst da izdrži vožnju vozila preko njega .Kako bi se voza u omogu ilo parkiranje na optimalan položaj za punjenje, Toyota je razvila novu unkciju za pomo

Specifikacija sustava za beži no punjenje baterija: Metoda punjenja magnetska rezonanca Frekvencija 85 kHz Input V AC 200 V Snaga 2 kW Vrijeme punjenja 90 minuta

pri parkiranju, koja prikazuje položaj zavojnica na parkirnom mjestu. Nova unkcija je uparena s Toyotinim Inteligentnim sustavom za pomo pri parkiranju. Proces testiranja e uklju iti korištenje punja a i tri plug-

in hibridna vozila u Japanu, u Aichi pre ekturi, tijekom godinu dana. Testovi e procijeniti zadovoljstvo korisnika, jednostavnost korištenja ovoga sustava, ponašanje ure aja tijekom punjenja ,te u estalost i trajanje punjenja. Rezultati ispitivanja e se koristiti za daljnji razvoj tehnologije, s krajnjim ciljem njene komercijalizacije. Toyota vjeruje da e komercijalizacija ove tehnologije pomo i u promociji elektri nih vozila te potaknuti daljnji razvoj i stvaranje pametnijih, jednostavniji i ekološki prihvatljivijih vozila.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Kurenti - maske sa životinjskim obli jem Kurenti su prepoznatljivi po zastrašuju oj zvonjavi, a obu eni su u kožuhe. Na glavi nose predimenzionirane maske sa životinjskim obli jem kako bi tako prerušeni plašili zloduhe. Ti tradicionalni i prepoznatljivi slovenski etnografski likovi, koji tijekom karnevala svojim plesom pozivaju prolje e i pozitivnu energiju, gostovat e ovih dana inala karnevalskih

fešti na brojnim fašni kim povorkama ne samo u Sloveniji, ve i u Hrvatskoj. Ne e izostati ni u akovcu. Nekada su masku kurenta smjeli obu i samo neoženjeni momci, a danas su kurenti i muževi, žene i djeca. Želite li se više upoznati s ovim ptujskim maskama, posjetite Internet stranicu www.kurenti.si i nau it ete mnogo o ovim živopisnim likovima.

Svake godine IBM objavi svoje “5 u 5” popis koji nudi pet tehnoloških predvi anja za sljede ih pet godina. Posljednji se popis fokusirao na pet osjetila i detalja nove tehnologije.. Za miris, IBM predvi a digitalne “noseve“ koji mogu nanjušiti temeljne medicinske uvjete iz daha osobe. Za vid, digitalna vizijska poboljšanja tako er mogu imati medicinske aplikacije, ali se mogu koristiti i za skenirane uploadanih fotogra ija u reklamne svrhe. Za okus i sluh tehnologija može pomo i tako da prepozna hranu koja ima maksimalnu prehranu i okus ili može razviti bolje implantante za sluh ili predvidjeti vrijeme. Najrealniji mogu i napredak u smartphoneovima je napredak u touch screenu koji nam može dozvoliti da osje amo teksture koje vidimo. O ito korištenje za nešto poput dodira je malo. Kupci koji kupuju na Amazonu mogu imati šansu da osjete tkaninu odje e koju pregledavaju. Ali druga predvi anja nude više izvan okvira razmišljanja. Uz digitalni nos smartphone bi mogao, na primjer, djelovati kao požarni

Smartphone s osjetilom njuha?

alarm ili detektor uglji nog monoksida. Google bi mogao ciljati oglašavanje na temelju lokalnih mirisa. Je li to okus mirisne pizze koji putuje kroz zrak? Evo Google ponude za najbližu pizzeriju. Ovo je, naravno, nešto što je teško mogu e.

Kombinirana digitalna osjetila mogla bi se koristiti za pomo u drugom predvi anju IBM-a iz 2006., daljinsko upravljanje zdravstvenom pomo i. Pacijent bi mogao poslati uzorke i slike izravno s telefona koji e se koristiti za dijagnozu. Po eci nekoliko IBM-ovih predvi anja ve

postoje, ali ak i uz brz napredak ra unalne i mobilne tehnologije teško je zamisliti nešto poput smartphonea koji simulira teksture u sljede ih pet godina. Ipak, vrlo je zabavno maštati kakav e svijet biti kada se takva tehnologija razvije. (izvor: portal tehnohit.com)

Provedba projekta EU COMPASS 2 Posljednjeg dana mjeseca veljače završava i provedba projekta EU COMPASS 2 – Zajedničkim snagama za zajedničku uspješnu EU regiju. Kao što sugerira naziv projekta, zajedničkim snagama proveli su ga partneri iz pet različitih institucija u razdoblju od godine dana. Vodeći partner bila je PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja, a ostali partneri Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA, ZMVA – Zaklada županije Zala za promociju poduzetništva, ZMKIK – Komora trgovine i industrije županije Zala i HGK Županijska komora Varaždin. Projekt je proveden u sklopu IPA programa prekogranične

29. kolovoza 2013. Edukacija Strukturni i kohezijski fond EU – veliki interes poduzetnika za nove mogućnosti financiranja iz fondova EU

suradnje Mađarska – Hrvatska 2007.-2013., a vrijednost mu je bila 135.026,13 EUR. Projekt EU COMPASS 2 jedinstven je po mnogobrojnim

3. – 5. rujna 2013. Edukacija Kako započeti vlastiti posao? Mlada čakovečka poduzetnica Ana Golubić Brozović kao primjer dobre prakse u kreativnosti pri pokretanju vlastitog poduzeća

ciljnim skupinama koje su se nastojale obuhvatiti aktivnostima, od mladih visokoobrazovanih nezaposlenih osoba te poduzetnika početnika pa do organizacija civilnog društva i jedinica lokalne samouprave. Svaki partner organizirao je edukacije za ciljne skupine na svojem području. Na edukacijama koje je organizirala REDEA polaznici su kroz mnoštvo praktičnih primjera mogli čuti koja su pravila korištenja Strukturnih fondova Europske unije, kako započeti vlasti-

ti posao, što točno je potrebno osigurati kako bi projekt bio vidljiv, kako pripremiti uspješan projekt te kako uspješno voditi procedure javne nabave jednom kada postanete korisnici projekta koji se su inancira sredstvima EU. Sve edukacije bile su izuzetno posjećene, a posebno izdvajamo edukaciju o Strukturnim fondovima za koju su veliki interes pokazali poduzetnici te edukaciju o osnivanju vlastitog poduzeća gdje su neki od polaznika oblikovali vlastitu poduzetničku ideju. Dodatna prilika za razradu ideje o vlastitom poduzetničkom poduhvatu bio je i tjedan prakse koji se održao od 17. do 21. veljače 2014. u Mađarskoj, a koji je organizirao mađarski partner ZMVA – Zaklada županije Zala za promociju poduzetništva. Polaznik prakse iz Međimurske županije bio je Aleksandar Golubić, stručni prvostupnik ekonomije - menadžmenta turizma i sporta, koji je prijavio svoju poduzetničku ideju, a boravkom na praksi u instituciji koja je ključna za podršku poduzet-

ništvu u županiji Zala, dobio je korisne savjete za provedbu svojeg projekta. “Boravak na praksi u Mađarskoj bio je veoma motivirajući, jer su mi stručnjaci za poduzetništvo iz ZMVA prikazali više mogućih opcija za početak provedbe moje poduzetničke ideje te su

me savjetovali o pojedinim koracima osnivanja poduzeća s obzirom na njenu speci ičnost.” – istaknuo je Aleksandar Golubić. Širokom krugu ciljnih skupina ovim je projektom pružen najvrjedniji kapital – znanje i prilika za razvoj novih kompetencija i društveno umrežavanje. Sada je na njima red da ga ulože na pravilan način, koristeći savjete i podršku projektnih partnera.

Detalj s tjedna prakse u Zakladi županije Zala za promociju poduzetništva – savjetovanje kandidata iz Hrvatske i njihovih poduzetničkih ideja

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 28.02. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:25 21:35 22:05 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Me imurski obi aji Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Veiko platno Vijes dana G.E.T.report Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

SUBOTA, 01.03.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno (r) 13:00 TV prodaja 13:30 Poluge razvoja (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Me imurski obi aji (r) 15:35 G.E.T.Report 16:05 Obzori 16:25 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

NEDJELJA, 02.03.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjtnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Predsmotra M.popevke (Štrigova) 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 03.03.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra akove ki kutak (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PETAK, 28.02.

SUBOTA, 01.03.

NEDJELJA, 02.03.

PONEDJELJAK, 03.03.

06:53 Najava programa 06:55 Mali oglasi 07:05 VTV Dnevnik (R) 07:30 Ku onica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Fes val kajkavske komedije 14:20 Mali oglasi 14:25 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:30 Zajedno 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 Najava programa 07:30 TV prodaja 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:15 TV prodaja 08:30 Moja Istra 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:15 Dokumentarni program 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:20 Me imurski narodni obi aji (R) 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

07:23 Najava programa 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV prodaja 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Paleta portreta (R) 15:35 TV Ordinacija (R) 16:30 Iz naših središta (R) 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 Poluge razvoja (R) 18:25 Mali oglasi 18:30 Kajkavci (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:25 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:30 Zajedno (R) 21:00 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik (R) 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Dali B. Show 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:00 21:30 22:30 22:55 23:00 23:10

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Dali B. Show Paleta portretA (R) VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 04.03. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Predsmotra Me imurske popevke (Štrigova2) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.03. 06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA 07:02 Iz fundusa galerije GE RA MA 07:05 TV PRODAJA 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Hrana i vin0 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Shi 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 05.03. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 05.03. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Glazbeni program 12:00 Hrana i vino 12:30 Dali B. Show (R)

13:00 13:15 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

24 sata vijes TV prodaja TV Ordinacija (R) Zastupni ki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza IZ PROŠLOSTI 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 06.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 06.03.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Glazbeni izazov 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

Ro endanski vikend u klubu “Podroom” akove ki klub “Podroom Drink And Music Club” ovaj vikend slavi svoj drugi ro endan, ako uzmemo u obzir preko stotinu koncerata, partija, slušaonica, jam sessiona i ostalih tematskih ve eri, javlja se osje aj kao da na sceni postoji puno, puno duže. K lub je k roz te dvije godine ugostio veliki broj doma ih i stranih glazbenika, ali i doma ih demo bendova. Možemo re i da su opravdali slogan pod kojim djeluju: “Ne možemo staviti ispred sebe etiketu ‘najbolji’ i ‘najve i’, to nam ni nije namjera, nešto druk iji to svakako”. Plan ostaje isti i želja je nastaviti s promoviranjem dobre glazbe i omogu iti

našoj maloj zajednici raznovrstan program u kojem mogu uživati svi i dosadašnji i budu i gosti Podroom Drink And Music Cluba. Ro endanska

proslava zapo inje u etvrtak 6. ožujka nastupom Globus Banda u sklopu programa “Podrumarenje etvrtkom”. Podrumarenje je zbog velikog interesa posjetitelja i izlaga a

postalo omiljen doga aj koji svaki tjedan privla i publiku željnu dobre zabave i kvalitetnog vina. Svi gosti mo i e uživati u širokom vinskom

asortimanu iz Vinarije Cmre njak. Za sve koji vole rockabilly, u petak 7. ožujka u klub ponovno dolazi zagreba ki rockabilly bend B and the Bops. Oni svaki put odrade odli nu

svirku, a uz njih nikad ne emo zaboraviti na istinski duh 50ih i 60-ih i rockabilly glazbu. Ako vam fali malo rockabilly štiha i ne znate kamo bi, slobodno ih do ite poslušati jer odli na zabava vam je zagarantirana. U subotu 8. ožujka proslava se nastavlja s najlu om DJ ekipom: DJ pult preuzima DJ i producent Mario Amarillo. Podrška na pozornici osigurana je od strane naših doma ih DJ snaga: DJ Baxa & Juddy. Dvije godine su iza njih i vrijeme je da se ovaj vikend slavi u duhu svih odli nih vikenda provedenih u toj omiljenoj underground prostoriji. Okupite ekipu i pridružite se slavlju, o ekuje Vas pravo ro endansko vikend ludilo.

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata FORMULA 13

Protekli vikend gosti u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bili su grupa R-MIX iz Zeline. Tijekom emisije gleda-

telji su mogli vidjeti mnoštvo interesantnih priloga i uti mnogo odli ne glazbe. Gledaju svi - gledajte i Vi!

1 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 2 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 3 Invisible U2 4 Riptide VANCE JOY 5 Drunk In Love BEYONCE ft. JAY-Z 6 Into The Blue KYLIE MINOGUE 7 White Walls MACKLEMORE & RYAN LEWIS 8 Can’t Rely On You PALOMA FAITH 9 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 10 Midnight Memories ONE DIRECTION 11 Getaway PEARL JAM 12 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 13 Rather Be CLEAN BANDITT ft. JESS GLYNNE 14 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S. 15 Wild Heart THE VAMPS 16 Air Balloon LILY ALLEN

Top Hit List 1 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti TOP LISTA DOMA IH zapleteni 2 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 3 MEJAŠI - 5-6 piva 4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 5 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 6 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 7 PAVEL - uvaj me 8 PSIHOMODO POP - Donna 9 OP A OPASNOST - Tragovi 10 ZEBRA DOT - Pokvareni telefon 11 BABY BLUE - Gdje smo sad 12 LETE I ODRED - Volim te još 13 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 14 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 15 ANTONIA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

28. velja e 2014.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Margarin 250g

3,49

Suncokre tovo ulje 1l

6,99 Jaja 10 kom

9,99 Mlijeko 1l

Se er 1kg

4,99

Brašno glatko 5kg

12,95

4,99

Dobro je znati

ČAKOVEC, Obrtnička 4

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

PRIMJER MJESEČNE NOVČANE OBVEZE ZA ISPORUČENI PLIN

Obzirom na nove podzakonske propise koji reguliraju tržište plina od 01.01.2014. godine u pogledu cijene prirodnog plina za javnu uslugu opskrbe plinom (opskrba plinom kućanstava), te u pogledu obračuna isporučenog plina, u nastavku se daje prikaz utvrđivanja mjesečne novčane obveze za isporučeni plin za kućanstvo. Mjesečna novčana obveza za isporučeni plin utvrđuje se na temelju slijedećih propisa: - Općih uvjeta opskrbe plinom (Narodne novine br. 158/2013.) - Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine br. 158/2013.) - Mrežna pravila transportnog sustava (PLINACRO, 12/2013.) - Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (Narodne novine br. 104/2013.) - Metodologije utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.) - Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13). Izračun mjesečne novčane obveze za plin prikazan je na primjeru utrošene količine plina od 100 m³, očitane na obračunskom mjernom mjestu izvan građevine: RED. BR.

NAZIV

28. velja e 2014.

OSNOVA UTVRĐIVANJA

IZNOS

količina isporučenog plina

očitanje (razlika između prethodnog i očitanog stanja)

100 m³

faktor korekcije prema tlaku*

utvrđuje operator distribucijskog sustava sukladno članku 60. i Prilogu 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava

1.0026

faktor korekcije prema temperaturi**

utvrđuje operator distribucijskog sustava sukladno članku 60., 82. i Prilogu 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava

1.0360

donja ogrjevna vrijednost plina***

utvrđuje se mjerenjem kvalitete plina uzimanjem uzorka plina na speciﬁčnim toč- 9,7282 kWh/m³ kama i analizom is h u ovlaštenom laboratoriju što provodi operator transportnog sustava prema Mrežnim pravilima transportnog sustava, koja izvješća o ispi vanju kvalitete plina (kromatrografska analiza plina) temeljem članka 57. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava zaprima operator distribucijskog sustava, te utvrđuje donju ogrjevnu vrijednost plina

energija isporučenog plina

5 = 1 x 2 x 3 x 4 (100 x 1.0026 x 1.036 x 9,7282)

cijena prirodnog plina – tarifna stavka Ts1 za isporučenu količinu plina****

određena Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, Prilog 2.

obračun isporučene količine plina

7 = 5 x 6 (1010 kWh x 0,3257 kn/kWh)

ﬁksna mjesečna naknada – tarifna stavka Ts 2*****, određena Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu uvećana za 3,00 kn zbog troškova ispi vanja opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, Prilog 2. nepropusnos i ispravnos plinske instalacije******

13,00 kn

iznos računa bez PDV-a

9 = 7 + 8 (328,96 kn + 13,00 kn)

341,96 kn

10.

porez na dodanu vrijednost

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, 25 %

85,49 kn

11.

iznos računa za isporučeni plin

11 = 9 + 10 (341,96 kn + 85,49 kn)

427,45 kn

1010 kWh 0,3257 kn/kWh 328,96 kn

* korekcija prema tlaku provodi se na obračunskom mjernom mjestu na kojem je pretlak manji ili jednak 100 mbara, uz primjenu faktora korekcije prema tlaku Kp = 1,0026 Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava, članak 60. i Prilog 1. ** korekcija prema temperaturi provodi se isključivo na obračunskom mjernom mjestu izvan građevine na kojem je pretlak manji ili jednak 100 mbara, uz primjenu faktora korekcije prema temperaturi Kt, te: • za razdoblje od 01. listopada do 30. travnja iznosi Kt = 1.0360 • za razdoblje od 01. svibnja do 30. rujna iznosi Kt = 0,9829 Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava, članak 60., članak 82. i Prilog 1. *** donja ogrjevna vrijednost plina za mjesec siječanj 2014. godine **** Ts1 – tarifna stavka za isporučenu količinu plina za TM1 (tarifni model 1 – obračunsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plin manjom ili jednakom 5.000 kWh) Metodologija utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.) ***** Ts2 - iksna mjesečna naknada za TM 1 (tarifni model 1 – obračunsko mjerno mjesto s godišnjom potrošnjom plina manjom ili jednakom 5.000 kWh) ****** za obračunsko mjerno mjesto koje se nalazi u građevini ili dijelu građevine namijenjenoj za stanovanje iksna mjesečna naknada Ts2 uvećava se za iznos od 3,00 kn zbog troškova postupka ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima Metodologija utvrđivanja iznosa tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013., 2/2014.)

sport@mnovine.hr

KICKBOXING GRAND FIGHT u Prelogu okupio više od 1.500 ljubitelja borila kih sportova

U borbama ve eri blistala bra a Škoranec PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: ZLATKO VRZAN Prelog je u subotu bio središte regije kada su borila ki sportovi u pitanju. Hrvatski kombat savez i sve uspješniji Kickboxing klub “300” iz akovca, pod pokroviteljstvom Grada Preloga i Me imurske županije, bili su organzatori Grand Fighta, priredbe koja je na sjever zemlje dovela najbolje borce regije i do posljednjeg mjesta napunila prelošku dvoranu. Više od 1.500 ljubitelja dobre borbe iz cijele regije stiglo je u Me imurje na 8 MMA i kickboxing me eva, u kojima je snagu odmjerilo 16 ponajboljih boraca iz regije – Hrvatske, Ma arske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

akove ki borci slavili nadmo ne pobjede Boje akove kog kluba branila su dva mlada i perspektivna borca: Luka Vrbanec iz Nedeliš a, amaterski prvak Europe u istoj disciplini, te Vilson Kuqi iz Strahoninca, amaterski svjetski prvak u

stupila bra a Jasmin i Jurica Škoranec iz Pit bull gyma Sra inec. Jasmina je ekala borba u disciplini K1 za titulu proamaterskog prvaka Europe po W.K.U. ederaciji. Njegov protivnik bio je Danijel Dejanovi iz kluba Jedinstvo Br ko, a u vrlo neizvjesnoj borbi Jasmin je slavio prekidom u etvrtoj rundi. U me u ve eri Jurica je i više nego uspješno odradio svoj prvi napad karijere na seniorsku titulu. Po pro esionalnim pravilima ull contacta za internacionalnog prvaka Hrvatske svladao je prekidom od strane trenera

Rezultati Grand Fighta Prelog PETRA DETI – SANDRA TOMAŠI – pobjeda De , prekid u 2. rundi, ROKO NOVAK – SILVIJE KEBET – pobjeda Novak, prekid u 1. rundi, MARKO GOSPO I – SILVIJO HORVAT – pobjeda Gospo i , prekid u 3. rundi, LUKA LEŠKOVI – TOMISLAV VU AN - pobjeda Leškovi , odluka sudaca 3:0, LUKA VRBANEC – EDIN HAJRI – pobjeda Vrbanec, prekid u 1. rundi, JASMIN ŠKORANEC – DANIJEL DEJANOVI - pobjeda Škoranec, prekid u 4. rundi, VILSON KUQI – RAJMUND KOCISZ – pobjeda Kuqi, odluka sudaca 3:0, JURICA ŠKORANEC – MATIJA DIVI – pobjeda Škoranec, prekid u 2. rundi

K1. Zbog ozljede borca iz Bosne, Svjetska kickboxing ederacija u posljednji je trenutak izmijenila protivnika Vilsonu Kuqiju, no mladi je borac pokazao da s razlogom drži europske i svjetske titule, od kojih mu je najdraža ona polupro esionalnog prvaka Europe,

te da je spreman na svaku borbu. Odlukom sudaca porazio je Ma ara Rajmunda Kocisza s 3:0, na bodove suda kom odlukom. Luka Vrbanec pak je u odli nom me u slavio nokautom ve u prvoj rundi, nemo an je protiv raspoloženog borca iz Nedeliš a

Kišasondi: Ljubitelji kickboxinga došli su na svoje u Prelogu bio lan kluba iz Prijedora, Edin Hajri .

Internacionalni i proamaterski prvaci – bra a Škoranec Vrhunac ve eri bile su borbe za titule prvaka u kojima su na-

- Mislim da su navija i prepoznali dobar i kontinuirani rad kluba te vrijednost titula koje osvajamo, pa su zato danas stigli u Prelog. Okupili smo samo najbolje borce, Balkan je vrlo jak kada su borila ki sportovi

PROGLAŠENI najbolji sportaši i ekipe op ine Nedeliš e

Damira Bujan, Gabrijel Stojanovi , atleti arke i odbojkaši najbolji u 2013. PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: IVAN HORVAT U jednoj od najsportskijih op ina u Me imurskoj županiji, op ini Nedeliš e, izabrali su najbolje sportaše i ekipe za 2013. godinu. Na sve anosti dodjele, koja je uprili ena u multimedijalnoj dvorani Mesapa u Nedeliš u, istaknula su se tri sporta: karate, odbojka i atletika, koji su ve dugi niz godina u samom hrvatskom, ali i europskom vrhu. Tako je najboljom sportašicom proglašena Damira Bujan,

Prošle godine istaknule su se najviše ekipe i sportaši u tri sporta: karate, odbojka i atletika lanica Karate kluba Me imurje - studentska prvakinja Hrvatske, seniorska prvakinja države u borbama, stalna reprezentativka, 7. s Europskog prvenstva u Budimpešti te kategorizirana sportašica Hrvatskoga olimpijskog odbora. Najboljim sportašem proglašen je 16-godišnji Gabrijel Stoja-

Najbolji sportaš i sportašica te predstavnici najboljih ekipa u prošloj godini s dužnosnicima Op ine koji su im uru ili priznanja novi iz Atletskog kluba Nedeliš e, ina e jedan od najboljih hrvatskih trka a na 400 i 800 metara u svom uzrastu, a kao 9. atleti ar Europe rezultatom 49,90 sekundi na 400 m ostvario je normu za Svjetsko prvenstvo i EYOF. Seniorke Atletskog kluba Nedeliš e primile su nagradu kao najbolja ženska ekipa op ine, zahvaljuju i plasmanu na finale kupa Hrvatske, te osvojenom kona nom 3. mjestu, iza samo dvije zagreba ke ekipe: Agrama i Dinama. Valja napomenuti da je to ujedno najve i rezultat kluba iz Nedeliš a u 19 godina postojanja. A ostavarile su ga: Gabrijela Grabar, Katarina Horvat, Mihaela Horvat, Alena Hrušoci, Diana Pin-

Br ka, borca Matijasa Gelji a. Valja napomenuti da je ovu titulu samo dodao ve postoje ima koje ponajviše ostvaruje u savate boksu. Sezonu najbolji borci nastavljuju u Francuskoj na tamošnjoj gala boksa koj ve eri, gdje ih o ekuju ul kontakt me evi, 5 rundi po 2 minute. A tijekom ove godine ni doma a publika ne e biti zakinuta za još dobrih borbi. Najavljen je nastavak tradicije akove kog kluba u organizaciji Grand Fighta, pa su u tijeku pregovori za održavanje istog u Areni Varaždin tijekom 2014. godine.

tari , Tamara Hatlak, Iva Pata ta, Sara Petak, Mirna Dadi , Silvija Trstenjak i Valentina Gregorin i , uz trenera Željka Jageca. Jedini me imurski predstavnik u lopta kim sportovima, a koji je ujedno i sudionik najvišega dr-

žavnog ranga natjecanja, najbolja je muška ekipa op ine Nedeliš e Odbojkaški klub Me imurje Centrometal iz re ana. Ekipa koja je ujedno proglašena najboljom i na podru ju Me imurske županije prošle je sezone uzela 6. mjesto u 1. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi, izborila pravo nastupa u top ligi najboljih hrvatskih mom adi, te ušla me u top osam državnog kupa. Za ekipu su rezultate ostvarili: Marin i Tomica Posavec, Ivan Kova , Kristijan Gotal, Pero Križanovi , Dražen Vincek, Ivan Kurteš, Aleksej Makarov, Mišo Petran, Antonio i kovi , Miroslav Vabec, Tomica Pu a, Marko David, Deni Vuk, Ivan i Karlo Novak, Danijel Kopa evi , Karlo Kocijan i Vanja Marciuš, na elu s trenerom Jadrankom Kiri em.

Dodijeljena su i mnogobrojna priznanja sportskim klubovima i sportašima

u pitanju, pa garantiramo da su ovo najve e borbe u regiji, rekao je organizator, osniva KK-a 300 akovec, te ujedno predsjednik Svjetske kickboxing ederacije za podru je Balkana, Hrvoje Kišasondi.

U ime nagra enih zahvalila je karatistica Damira Bujan, koja je svim sportašima zaželjela još uspješniju 2014. godinu, te puno zdravlja i sportske sre e.

Priznanja i za zaslužne pojedince Dodijeljena su i posebna priznanja pojedincima za doprinos sportu op ine, ujedno perspektivnim sportašima. Nagrade su primili Tena Koruni (Teniski klub C-LAB Slakovec), Katarina Horvat i Dino Železnjak (AK Nedeliš e), Lucija Lesjak, Luka Hamer, Leo Marciuš i Neven Ku ak (Karate klub Me imurje Nedeliš e) te Luka Vrbanec (Kickboxing klub 300 akovec). Priznanje za istaknute sportske rezultate dodijeljeno je i sportskom djelatniku Franji Ciglari u iz Karate kluba Me imurje Nedeliš e. Svim dobitnicima obratili su se na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania, njegovi zamjenici Ivanka Novak i Željko Kacun, te predsjednik Op inskog vije a Mladen Posavec, a nagra ivanju laureata prisustvovao je i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak. Istaknuli su kako uz vrhunske rezultate op ina Nedeliš e ima i sportsku in rastrukturu, te je s pravom regionalno središte u mnogim sportovima. U zabavnom dijelu programa proglašenja najsportaša predstavile su se lanice Ženske pjeva ke skupine KUU-a “Selja ka sloga” u pratnji tamburaša, uz solo izvedbu Luke Topolnjaka.

28. velja e 2014. RUKOMET

PRVA HRL muški

Bez pola ekipe i bez bodova na gostovanju, slijedi derbi kod ku e Samo su desetorica igra a RK-a Prelog protekli vikend krenuli na gostovanje mom adi Splita, u sklopu 16. kola 1. Hrvatske rukometne lige. Dakako, to se odrazilo na kona nom rezultatu, + 10 za doma ina, rezultatom 36:25. Spli ani su s razlogom i prije utakmice slovili kao favoriti, no s oprezom krenuli u susret protiv Preložana koji su dokazali svoju kvalitetu tijekom sezone. Nažalost, svoje pravo lice nisu u mogu nosti pokazati u svakom kolu, što zbog ozljeda ili pak studentskih i poslovnih obaveza pojedinih igra a. Svi Preložani koji su krenuli na put u Split dali su svoj maksimum, no to nije bilo dovoljno protiv kvalitetne doma e mom adi. Od po etka utakmice Prelog je pružio solidan otpor, u 18. minuti je 11:8 za Spli ane, koji su tada pokazali da se tek uigravaju, nizaju pogodak za pogotkom, do poluvremena koje završava 16:9 u njihovu korist. U drugom poluvremenu održavaju prednost iz prvog dijela, a u 45. minuti zbog ozljede Bergovca trener Hozjak u igru uvodi golmana Žeželja, koji je u ovoj utakmici zbog nedostatka igra a bio u funkciji igra a na desnom krilu. Na kraju je kona nih 11 razlike realan rezultat po desetkovani Prelog. U proteklih šest dana u klubu su naporno radili kako bi sanirali ozljede klju nih igra a i što spremnije do ekali sutrašnji dvoboj 17. kola. Na parket školske sportske dvorane u Prelogu dolazi susjed na tablici, etvrta na tablici ekipa lige, RK Županja. Zahvaljuju i povoljnim ishodima ostalih dvoboja, me imurski prvoligaš je i dalje ostao na visokom 5. mjestu tablice, te e utakmica u subotu od 19 sati biti presudna za nastavak sezone. (mg)

DRUGA HRL Sjever za žene

Pobjedom “Zrinski” zadržao vode u poziciju Rukometašice akove kog kluba “Zrinski” novom su pobjedom u derbiju 11. drugoligaškog kola zadržale vode u poziciju u prvenstvu. Jesenske prvakinje svladale su tre i sastav lige, koprivni ku Podravku Lino, 36:32. Doma e su od po etka dvoboja slovile, ali i igrale kao favoriti, pa su ve na poluvremenu napravile osjetnu razliku rezultatom 19:12, a do kraja je samo zadržavale za deseto slavlje u prvenstvu. Najbolje u redovima akov anki bile su Paula Posavec s 11 i Nikolina Zadravec sa 7 golova. Zrinskice su tako presko ile ve drugu zapreku u isto toliko odigranih prvenstvenih utakmica ove godine. U prvom proljetnom kolu na gostovanju protiv Bjelovara odigrale su 29:29 i uzele bod, a Podravku zasluženo i dobile. akov anke su prezimile na prvom, Bjelovar anke na drugom mjestu, dok je Podravka Lino tik do njh, pa e se vrlo vjerojatno me u tim sastavima tražiti ime prvaka pri kraju sezone. U 11 odra enih drugoligaških kola, ŽRK Zrinski sada ima deset upisanih pobjeda i jedan remi, što im je donijelo 21 bod, dok drugi Bjelovar ima 19. Naredno 12. kolo pak e ponovno biti neizvjesno, ovaj put akov anke kre u u goste uvijek neugodnoj ekipi akova. Radi se o 3. sastavu lige, no kako su akove ke rukometašice i nakon dva derbija ostale nesavladiv protivnik, tome se nadaju i nakon subotnjeg gostovanja u akovu.

ODBOJKA CENTROMETAL u Top-4 hrvatske odbojkaške ekipe

Unato porazu, osigurano doigravanje za prvaka Dva kola prije kraja regularnog dijela prvenstva u I. Hrvatskoj odbojkaškoj ligi, OK Me imurje Centrometal sada je i matemati ki potvrdio ulazak u top 4 hrvatske odbojkaške mom adi. Sigurno bi povijesni rezultat po re ansku mom ad bio tim sla i da je u subotu izborena pobjeda, no nakon odli ne predstave protiv Murse iz Osijeka u Atonu, nisu prošli na gostovanju kod zagreba ke Mladosti. Doma in, ina e institucija hrvatske odbojke koja je poljuljana besparicom proteklih godina, u kona nici je slavio s maksimalnih 3:0 u setovima. Me imurci su dobro krenuli u susret, poveli 5:3, doma in ih sustiže ve kod 6:5, da bi prvo izjedna enje na utakmici bilo kod 7:7. Nakon toga sve je krenulo nizvodno za Centrometal, pogreškama na mreži i u obrani, ubrzo na semaforu imaju šest poena zaostatka. Trener Jadranko Kiri u igru u tom trenutku uvodi Vabeca i Novaka, no Zagrep ani se ne daju smesti, set završava 25:15. Kako su završili prvi, tako Mladostaši zapo inju drugi set, bez grešaka i

prije zaboraviti, rekao je nakon susreta trener Kiri .

Povijesni uspjeh me imurske odbojke

sa sigurnom realizacijom. Ve na prvom odmoru imaju +5 kod 8:3, a nakon toga u svim segmentima igre deklasirali su me imursku mom ad za nevjerojatnih 25:9. U tre em setu u igru se vra a po etna postava Me imurje Centrometala koja ponavlja po etak prvog seta i vodstvo, no i ponovni pad, uz nekoliko

po etni kih pogrešaka. Mladost slavi 25:17 i s kona nih 3:0. - Kao da smo se potrošili prošli vikend protiv Murse, te u ovoj utakmici nije bilo onog potrebnog žara. Baš nitko od mojih igra a nije imao svoj dan, a Mladost je odigrala koliko je bilo potrebno. Najbolje ovu utakmicu što

No, iako su u subotu poraženi u Zagrebu, nedjelja je po Me imurce donijela dobre vijesti. Njihov izravni konkurent za etvrto mjesto, mom ad Murse iz Osijeka, tada je, naime, poražen od Rovinja 3:2, ime je Centrometal dva kola prije kraja regularnog dijela lige osigurao 6 bodova prednosti pred Osje anima i za 13 bolju set razliku, što zna i kako ih ne može svrgnuti s trenutne 4. pozicije. Nakon osvojena dva šesta mjesta, ovo je najbolji plasman u povijesti kluba. U narednoj sezoni to nosi i poziciju nositelja u Kupu Hrvatske sve do Final Foura. U preostala dva kola OK Me imurje Centrometal prvo kod ku e u subotu od 16.30 sati do ekuje prvaka Mladost iz Kaštela, a nakon toga ide najslabijem protivniku Sisku. Doigravanje kre e u nedjelju 16. ožujka kad do ekuju Mursu u Nedeliš u.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

KOŠARAKAŠKI VIKEND VODI

Porazi akove kih drugoligaša etiri kola prije toliko iš ekivanog kraja prvenstva akove ki su drugoligaši doživjeli nove poraze, o ekivane. akovec je kod ku e ugostio Gra i ara iz Ludbrega, vjerojatnoga prvaka i sljede ega sudionika kvali ikacija za Prvu ligu. Više nego solidan otpor pružili su košarkaši akovca, održavali ne preveliki minus tijekom cijele utakmice, iako su igrali bez ponajboljeg igra a Kolovrata. U redovima doma ina dobar nastup Pusti a i Stjepana Kranj eca, a u redovima gostiju najbolji - naši me imurski de ki Prprovi i Mario Novak Stariji Medo. Me imurje je gostovalo kod doprvaka Podravca u Virju i tako er pružilo dobar otpor, ali tek nakon prvih desetak minuta. Naime, doma in je “na huru “ napravio poprili nu razliku u koševima, a onda rutinski održavao ste enu

prednost. U ekipi Me imurja standardno dobar trio Marek-Kraja i -Jambrovi , no ruku su im pružili juniori Svaty i Pa an angažiranom igrom i željom za dokazivanjem. U sljede em kolu akovec ne mora igrati protiv Rudara iz Murskog Središ a, utakmicu su “pobijedili” s 20:0, a Me imurje kod ku e igra protiv jakog i visokog Bjelovara, tu utakmicu bi baš vrijedilo pogledati. (bh)

KADETSKA LIGA

C LIGA KSMŽ

Po elo razigravanje

Neraspoloženi D. Kraljevec

U ligi za 16-godišnjake zapo elo je razigravanje za prvaka, te za plasmane. U borbi za prvaka legitimna su dva kandidata - varaždinska Vindija i akove ko Me imurje. Donji Kraljevec je dvjema utakmicama ispitao snagu oba protivnika, izgubio od oba, od varaždinaca tijesno, a od Me imurja lako. (bh) Donji Kraljevec - Vindija 34:40

Ivan ica - Vindija 61:68 Rudar Cimper - Radnik 0:20 akovec - Gra ar 68:83 (15:18, 20:27, 21:20, 12:18)

U utakmici 15. kola najniže lige Donji Kraljevec je gostovao u Nedeliš u i uspio upisati 44 postignuta koša, u drugoj etvrtini samo 7! U preostalim susretima Prelog je neo ekivano izgubio u Ludbregu od druge ekipe Gra i ara, a u donjome imurskom derbiju pobjedu je zasluženo uzeo Dubrav an. (bh) Mladost Ivanovec - Gra ar II 88:83 (24:20, 23:27, 17:25, 24:11)

Lepoglava - Vindija 47:80

MLADOST IVANOVEC: Terek M. 24, Terek D. 27, Mihoci 4, Bjelobrk 2, Drk 19, Vuruši 6, Hajdinjak 6. Trener Vehtersbah M. Lepoglava - Me imurje Globetka 61:68 (7:18, 22:19, 12:18, 20:13)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 2, Srpak 2, Švenda 6, Šupljika 9, Mikec 14 ME IMURJE: Žini 5, Bogdani 14, Herman 4, Beriša 9, Vojkovi 28, Blažeka 9, anadi 4

TABLICA 1. Vindija

5 0

10/+106

2. Me imurje

4 1

9/+110

3. Lepoglava

1 4

6/-69

4. D. Kraljevec

0 5

5/-148

1. Gra ar 2. Podravac 3. Bjelovar 4. ME IMURJE 5. Vindija 6. Petar Zrinski 7. Mladost ( ) 8. Radnik 9. Ivan ica 10. AKOVEC 11. Koprivnica 12. RUDAR /-3

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 2, Vugrinec 16, Golubi A. 16, Leva i 13, Zaspan 9, Vuruši 10, Radek 2. Trener Šopar S.

Gra ar II - Prelog 93:86 (26:12, 26:22, 18:21, 23:31) PRELOG: Ciglar D. 3, Novosel 14, Poljak 3, Jankovi 5, Zrna 20, Poredoš 14, Blažona 4, Šari 13, Kanižaj 10.

18 18 18 18 17 17 18 18 18 18 18 18

17 16 12 11 12 11 9 7 5 3 3 1

1 2 6 7 5 6 9 11 13 15 15 15

35/+502 34/+370 30/+159 29/+157 29/+150 28/+190 27/-8 25/-178 23/-116 21/-250 21/-329 14/-627

Podravac - Me imurje 95:84(28:16, 25:25, 20:17, 22:26) ME IMURJE: Gašpari 2, Svaty 9, Novak 20, Kraja i 19, Posavec 3, Jambrovi 20, Pa an 11. Trener Novak S.

AKOVEC: Goleš 7, Pusti 16, Valkaj 4, Kranj ec S. 13, Keresteš 8, Prošev 7, Novak 7, Drk 6. Trener Kova i B.

DONJI KRALJEVEC: Srpak 4, Švenda 19, Sinkovi 6, Šupljika 5

Donji Kraljevec - Me imurje 34:73

TABLICA

A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Bjelovar, subota 1. ožujka u 17.30 sati, IOŠ akovec C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka - Kotoriba, subota 1. ožujka u 15.30, IOŠ akovec Dubrav an - Nedeliš e, subota 1. ožujka u 17 sati, OŠ D. Dubrava D. Kraljevec - Gra i ar II, nedjelja 2. ožujka u 17 sati, OŠ D. Kraljevec Mladost Ivanovec - Lepoglava, nedjelja 2. ožujka u 16.30 sati, II OŠ akovec JUNIORSKA LIGA Dubrav an - D. Kraljevec, subota 1. ožujka u 15 sati KADETSKA LIGA Rudar Cimper- Gra i ar, srijeda 5. ožujka u 19.30 sati akovec - Rudar Cimper, nedjelja 2. ožujka u 14.30 sati, II OŠ akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje 14 od 14!

Petar Zrinski - Mladost 86:68 Bjelovar - Koprivnica 130:90

TABLICA

Regularni, odnosno prvi dio natjecanja košarkaši Me imurja ro eni 1996. i mla i završili su sa stopostotnim u inkom - iz 14 utakmica ostvarili su 14 sjajnih pobjeda. Preostaje im da nastave s tako dobrim igrama i u razigravanju, te na regiji. (bh)

Donji Kraljevec - Rudar Cimper 39:48 DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Mesari 8, Ivanovi J. 26, Ruži 1 RUDAR CIMPER: Per i 13, Bilas 10, Novak 16, Klujber 7, Vrbani 2

Gra ar - Me imurje 66:136

1. Me imurje Globetka

15 15 0

30/+317

2. Prelog

16 8

24/-11

3. Dubrav an

14 9

23/+55

4. Nedeliš e

15 8

23/+54

akovec - Prelog 45:48

5. Mladost Ivanovec

14 9

23/+53

6. Lepoglava

15 8

23/+39

7. Gra ar II

15 6

21/-58

8. Donji Kraljevec

15 4

19/-149

AKOVEC: Bogdan 6, Markulija 12, Bulat 7, Kranj ec 4, Keresteš 15 PRELOG: Podravec 3, Filipi 10, Hoblaj 4, Vargek 5, Žvorc 1, Soka 19, Mlinari 2, Švenda 4

9. Kotoriba

15 0

15/-300

Nedeliš e - Donji Kraljevec 79:44 (24:12, 24:7, 13:13, 18:12) NEDELIŠ E: Gospo i 18, Golik 25, Marciuš 7, Šegovi I. 5, Ganzer 7, Sudec 2, Posedi 10, Petran 5. Trener Hajdinjak M. DONJI KRALJEVEC: Švenda 3, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 17, Ruži 2, Švenda 9, Štefan D. 2, Štefan J. 3. Trener Mesari M. Kotoriba - Dubrav an 62:73 (22:16, 11:18, 14:20, 15:19) KOTORIBA: Borovi 18, Habuš 8, Zvošec 12, Fuš 7, Munka 8, Seli anec 9. Trener Ujlaki R. DUBRAV AN: Varga 21, Rai 5, Blažeka 22, Ribi 9, Rusak 4, Me imurec 12.

ME IMURJE: Gašpari D. 24, Svaty 18, Gašpari V. 16, Jambrovi 28, Pa an 24, Glumac 8, ibari 18

Rudar Cimper - akovec 62:42 RUDAR CIMPER: Per i 9, Antolovi 4, Bilas 11, Novak 30, Nerer 2, Grubi 2, Roši 2, Peras 2 AKOVEC: Keresteš 12, Kranj ec 18, Barani 9, Barlovi 3

Prelog - Gra ar 49:87 PRELOG: Filipi 2, Žvorc 2, Vargek 13, Žvorc 5, Soka 13, Skok 5, Šilac 2, Švenda 5

Me imurje - Ivan ica 105:37 ME IMURJE: Svaty 13, Vojkovi 9, Gašpari 33, Guld 3, ibari 8, Posavec 2, Jambrovi 21, Pa an 16

TABLICA 1. Me imurje 2. Gra ar 3. Dubrav an 4. akovec 5. Ivan ica 6. D. Kraljevec 7. Rudar 8. Prelog

14 13 13 14 14 13 13 14

14 9 8 6 5 6 5 1

0 4 5 8 9 7 8 13

28/+960 22/+170 21/-5 20/-35 19/-153 19/-204 18/-225 15/-507

28. velja e 2014. NOGOMET III. HNL - SJEVER

Za vikend se nastavlja prvenstvena sezona S prvim danom ožujka nastavlja se natjecanje u 3. HNL Sjever, te kre e odlu uju i dio prvenstva za 14 nogometnih mom adi. Nakon više od tri mjeseca stanke od službenih utakmica, u subotu e od 14 sati na travnjake diljem sjeverne regije istr ati sedam me imurskih predstavnika. Parovi 16. kola, subota, 1.3., 14 sati: Nedeliš e-Koprivnica; 15 h: Virovitica – Mladost (Ždralovi), Rudar (Mursko Središ e) – Podravina (Ludbreg), Mladost (Prelog) – Grani ar (Kotoriba), Varaždin – Me imurje ( akovec), akovec – Croatia (Grabrovica), Slatina – Polet (Sv. Martin na Muri) i Bjelovar – Podravac (Virje).

Novi sustav natjecanja u sezoni 2014./2015. Tek nekoliko dana prije nastavka sezone u 3. HNL Sjever, u Koprivnici je održan plenum klubova kojem se odazvalo 11 predstavnika. Dopredsjednik HNS-a Ante Vu emilovi upoznao je nazo ne s novim sustavima natjecanja u sezoni 2014./2015. I.

NK NEDELIŠ E Nogometaši Nedeliš a i Koprivnice dobili su ast da od 14 sati, jedan sat ranije od ostalih mom adi, otvore proljetni dio prvenstva. Prema situaciji na tablici, 5. Koprivnica je avorit na papiru, no upravo takve dvoboje Nedeliš anci naj eš e i dobivaju. U prijelaznom roku me imurska mom ad dovela je tri igra a – Saka a, Batariloa i Hanca, te odigrala nekoliko pripremnih utakmica. Iznena enje je svakako bio poraz od Slakovca s 3:0, te od Omladinca Novo Se-

TABLICA 1 Me imurje 2 Croa a Grabrovnica 3 Podravina 4 Mladost Ždralovi 5 Bjelovar 6 Koprivnica 7 Virovi ca 8 Podravac 9 Varaždin (-1) 10Polet Sve Mar n 11 Rudar M. Središ e 12 Sla na 13 Grani ar 14 Nedeliš e 15 Mladost Prelog (-1) 16 akovec

10 9 9 8 7 8 7 7 5 4 4 5 4 4 3 0

3 4 3 4 7 4 3 1 4 6 5 1 2 2 1 2

2 2 3 3 1 3 5 7 6 5 6 9 9 9 11 13

+34 +16 +28 +32 +25 +23 -2 -3 +3 -4 -6 -10 -12 -19 -25 -80

33 31 30 28 28 28 24 22 18 18 17 16 14 14 9 2

HNL tako e brojiti 10 klubova, II. HNL 12 klubova, a ormirat e se tri skupine 3. HNL (Istok, Središte, Jug), koje e brojiti do 18 klubova. Za našu regiju to zna i kako e III. HNL Istok okupljati po sedam klubova iz sadašnjih središta Osijek i Koprivnica, uz priklju enje drugog sastava prvoligaša Osijeka i drugoligaša Cibalie, što e initi ukupno 16 mom adi. Rang niže od III. HNL ormirat e se u Središtu Koprivnica dvije Me užupanijske nogometne lige i to: grupa Varaždin- akovec te grupa Bjelovar-KoprivnicaVirovitica. (mg)

lo Rok 2:1, no uz još dvije pobjede pred nastavak prvenstva, a deklasirali su Slogu 7:1.

NK AKOVEC Iz redova akove ke mom adi nema in ormacija od samog po eta sezone, u me uvremenu je došlo do promjene vodstva, no nikakvih izmjena u komunikaciji s medijima ili savezom. Obavijesti o odigranim utakmicama nije bilo i to nakon što je ekipa prezimila na posljednjem mjestu lige s tek dva boda, a u posljednjim odgranim kolima jedva sa-

NK ME IMURJE AKOVEC

Možemo igrati Drugu HNL PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

Jesenski prvak me u tre eligašima, NK Me imurje, iza sebe ima uspješno odra ene pripreme, u kojima su odigrali ve inu dogovorenih utakmica, ostali bez tek jednog klju nog igra a Menzila, no i doveli tri poja anja – Hernandeza i bra u Korenika. U takozvanoj generalki pred nastavak sezone ugostili su drugoligaša Zelinu, u dvoboju koji je završio bez pogodaka, 0:0. - Sastav nije bitno promijenjen naspram protekloj sezoni, dapa e, ve dvije godine ve i dio igra a igra zajedno, me usobno se poznajemo i imamo uigranu mladu i doma u ekipu, što je od velike važnosti. Što se ti e priprema, mislim da smo ih dobro odradili, stan-

kupila dovoljno igra a za odigravanje susreta. Je li se što promijenilo, saznat emo u subotu od 15 sati kada akovec do ekuje Croatiju.

NK RUDAR MURSKO SREDIŠ E Dobre pripreme iza sebe imaju nogometaši iz Murskog Središ a. Odradili su sve planirano, uklju uju i treninge i prijateljske utakmice, unato vremenskim uvjetima. U Rudaru su stoga uvjereni kako 11. mjesto nije realni pokazatelj njihovih mogu nosti, te ciljaju na

Gordan Golik, svojedobno igra Varteksa, najve e je ime u mom adi Me imurja

ka je donijela solidno vrijeme bez puno snijega, no ono što je najvažnije kroz ovo vrijeme iskristalizirali smo prvi sastav i spremni smo za nastavak sezone, objasnio je kapetan NK-a Me imurje Gordan Golik. Može li ekipa obraniti jesensku titulu? - Mom ad je spremna ostati na prvom mjestu III.

sredinu tablice, a možda i sam vrh, jer imaju povoljan raspored utakmica. Prolje e otvaraju protiv ludbreške Podravine koju ugoš u na svom travnjaku. Iako se radi o kvalitetnoj ekipi, ponajboljoj u ligi, nadaju se kako e uz podršku navija a uzeti tri vrijedna boda.

NK POLET SV. MARTIN NA MURI Ekipa iz Sv. Martina u pripremnom je periodu odigrala pet utakmica, u kojima su dobili Beltince, Varaždin, Mladost Ivanovec i Na tu iz Lendave, a

HNL Sjever, to nam je trenutno jedini cilj. Iako znamo da nas eka dugi drugi dio sezone i da e biti velike borbe za to željeno prvo mjesto, težimo tome da izborimo kvalifikacije i borimo se za II. HNL. Ova ekipa to može ostvatiti, a nakon toga i igrati rang više za koji se borimo, dodaje Golik.

izgubili od Podravine Ludbreg. Uz postoje i kadar prvoj mom adi priklju eni su perspektivni juniori, nitko od igra a nije napustio naš klub, a u klub se vratio A. Begovi , a iz Slovenije se priklju io igra NK Hotize, urin. U prvom proljetnom kolu gostuju u Slatini, a radi se o derbiju donjeg dijela tablice, Polet je 10., a Slatina 12.

NK MLADOST PRELOG; NK GRANI AR KOTORIBA Ove e dvije mom adi u Draškovcu odigrati me imurski derbi na sa-

* Proljetni dio otvarate protiv vašeg bivšeg kluba iz Varaždina. - Varaždinsku ekipu smatram najškolovanijom u ligi, pa su izuzetno težak protivnik, no njihov problem problem je što igraju na više ronta, s mladim kadrom u drugim sekcijama. Iako su nešto neiskusniji od nas nikako ih ne idemo na Varteks podcijeniti, o ekujem dobru utakmicu i nadam se osvajanju sva tri boda. Od moje bivše ekipe tamo nije puno ostalo, smatram kako mi je klub dosta pružio u mojoj karijeri, sada je situacija nešto druga ija i nema mjesta emocijama u subotu, rekao je za kraj me imurski kapetan. Trener Damir Biškup na svom popisu ima igra e: vratari – Ša ari , Farkaš i Rami , obrambeni – Dodlek, Kuzmi , Petak, Novko, Pintari i Jambrovi , veznjake – Vukovi , Golik, Puclin, Hernandez, Vabec, Hrustek, S. Korenika, te napada e – Skoliber, Vuk, Kokot i A. Korenika.

mom otvaranju drugog djela sezone. U njihovom posljednjem me usobnom srazu odigrali su bez pobjednika 1:1, no naknadno su za “zelenim stolom” nogometaši Grani ara dobili utakmicu, zbog administrativnih poteškoš a u preloškoj ekipi. Ekipe su susjedi na tablici, Grani ar je 13. s 14 bodova, a Preložani pretposljednji 15. s 9 bodova. Spomenimo kako su se mladostaši od ove godine poja ali za dva nova imena, stigli su Ivan i i Piljak, dok je novi trener Sudec. (mg)

I. HNL ZA ŽENE - ŽNK TRNAVA GORI AN

NŠ ME IMURJE

Kupom kre e proljetni dio sezone

Osnivanje mlade ekipe nogometašica

Kada je sport u pitanju, muški nogomet bez premca uvijek je u prvom planu. Samim time potpuno nezasluženo ženski nogomet pada na drugo mjesto, iako imamo jesenske prvakinje II. HNL Ženski nogometni klub Katarina Zrinski akovec I lanice I. HNL ŽNK Trnava iz Gori ana, dok je u muškm djelu najviši rang natjecanja III. HNL. Me imurske prvoligašice iz Gori ana zahvaljuju i rezultatima tokom priprema posjetio je Zorislav Srebri , direktor svih reprezetnacija HNS-a, te tom prilikom estitao malom klubu na velikim rezultatima. - Ovdje se sustavno radi iz sezone u sezonu, danas okuplja-

ju i mla u sekciju, što se vidi po uspješnosti. Me imurje i ova regija op enito trebaju nogometnog prvoligaša, svojom brojnoš u I marljivoš u to zaslužuju, dodao je Srebri . Nogometašice Gori ana Srebri je posjetio prilikom odigravanja me unarodne pripremne utakmice protiv slovenskih prvakinja i sudionica Lige za prvakinja, Pomurja iz Beltinci. Osnažena Trnava s nekoliko poja anja pristiglih u zimskom prijelznom roku - Lon arek, Cicijelj, Klari , Frani i Korpar, nije imala puno prilika protiv iskusne slovenske ekipe. Goš e su na kraju slavile s 6:0. Nakon toga

odra eni su treninzi u Donem Vidovcu i Donjoj Dubravi, ali i s 3:3 odigran dvoboj protiv kadeta NK Grani ara Kotoriba. A ve se razmišlja o nastavku sezone. Prvenstvo ne e krenuti prema ranije odre enom rasporedu 1. ožujka, ve dva tjedna kasnije, zbog obaveza reprezentacija, kada ekipa putuje Agramu u Zagreb. Više nema rije i tek o opstanku, ve se nadaju prolasku u top 5 hrvatskih ekipa. No prvu službenu utakmicu godine igraju tjedan dana ranije, u sklopu regionalnog kupa protiv ŽNK Katarina Zrinski akovec na terenu u Mihovljanu, 8. ožujka.

Nema pobune me u prvoligašima Iako su neki mediji tokom tjedna objavili vijest kako prvoligašice zbog loše financijske situacije i bez pomo i HNS-a ne žele nastaviti sezonu, iz ŽNK Trnava potvrdili su kako su te in ormacije neto ne. - Sve je bilo krivo prezentirano, nema nikakve pobune i nisu financije toliki problem, al svakako jesu jedan od problema, uz loš rad komisije za ženski nogomet i udruženje prvoligaša. Plan je bio nastaviti natjecanje, bez dileme, a ju erašnjim sastankom s elništvom HNS-a to je samo potvr eno, rekao je Ivan Vlahek, predsjednik ŽNK-a Trnava Gori an. (mg)

Nogomet se temelji na njegovu bavljenju na najširoj osnovi, kojeg svuda igraju muškarci i žene, dje aci i djevoj ice. A iako je sport broj 1 u Europi, mnogo više je zastupljen kod dje aka nego kod djevoj ica. Stoga projektom Me imurske lepe puce, Nogometna škola Me imurje akovec želi u organizirani program treniranja uklju iti i djevoj ice, bez obzira na talent, vještinu, razinu znanja o nogometu i sli no. Cilj je unapre enje kvalitete i omasovljenje ženskog nogometa u Me imurskoj županiji. Nogometna škola planira u redovan proces treninga uklju iti djevoj ice ro ene od 1999.

pa do 2003. godine. Djevoj ice bi trenirale po zasebnom programu, odvojeno od dje aka dva puta tjedno i s ambicijama da se ve ovog prolje a uklju e u natjecanje mla ih pionira, to nije uzrast za dje ake ro ene do 2001. godine, pod ingerencijom Me imurskog nogometnog saveza. Djevoj ice 2004. godište i mla e bit e priklju ene radu s dje acima 2005 godišta. Prvo okupljanje nove ekipe sastavljene isklju ivo od djevoj ica održat e se u subotu, 1. ožujka u 10 sati na stadionu Mladosti u akovcu. Pozvane su sve nogometašice da pokažu što znaju.

28. velja e 2014. TENIS

Ema Mikul i u Bronu u etvrtfinalu Ema Mikul i , nakon što je zalije ila ozljedu, vratila se na ITF Tour, ovaj put na turnir najmanje kategorije vrijednom 10.000 $ koji se igra u Bronu. U 1. kolu kao 5. no-

siteljica svladala je Talijanku Alice Savoretti s 2:0 setovima, a isto joj pošlo za rukom i u 2. gdje je bila bolja od Francuskinje Audrey Albie. U petak igra etvrtfinale.

Nika Šari do polufinala turnira posljednjeg turnira ciklusa “Zagi kup”

U Zagrebu je odigran turnir u organizaciji Teniskog Kluba Zagi i tre i iz ciklusa pod nazivom “Dvoranski Zagi kup” za djevoj ice i dje ake do 12 godina. Turnir se igra u SC Šestica, a podloga je tepih. Od mladih tenisa a TK Franjo Pun ec nastupili su: Vinko Brki , Teodor Zlatar, Antonia Ruži i Nika Šari . Najbolji rezultat ostvarila je Nika plasiravši se u polufinale koje je izgubila bez ve eg otpora od pobjednice vrlo raspoložene na ovom turniru, Sare Zalukar 61 60. I dok je ovaj me uvjerljivo izgubila,

Nika je briljirala u prethodna tri kola. Natašu Crnolatac „provozala je na biciklu“ 60 60 (1. kolo), odli nu Taru Matijaševi Taru 61 62 (2. kolo), te u veoma dobrom i neizvjesnom etvrfinalnom me u punom preokreta, 4. nositeljicu Loru Kralj Loru 76(4) 64. Druga akove ka predstavnica Antonia Ruži stigla je do etvrfinala redom pobjedivši Varaždinke Ivanjek Klaru 62 61, te veoma dobru Hraš anec Laru 67(5) 62 62, a nakon toga izgubila od kasnije pobjednice odli ne Zalukar Sare 63 60. Vinko je prošao prvo kolo dobivši Šodan Ivana 61 61, no u 2. je od njega bio bolji 5. nositelj Ili Jovan. Teodor se plasirao u etvrfinale pobjedivši u prvom kolu Samac Tina 61 61, u drugom Škreb Doriana 62 64, da bi u etvrfinalu od njega bio bolji Ban Ivan Karlo 61 62 nakon pomalo udnog me a sa mnogo nesportskog ponašanja od strane Bana, što je uistinu šteta obzirom na njegove sportske kvalitete.

Bruno Babi do finala u Ogulinu Pobjedama protiv Franje Krapeca (TK Zagi) 62 63, Dragana Grahovca (HTK Zagreb) i polufinalu protiv prvog nositelja Matka Varge (TK Feniks)

46 61 61 Bruno se plasirao u finale turnira. U finalnom susretu bolji od njega bio je igra iz Crne Gore Cungu Rrezart rezultatom 36 64 62.

Polufinale za Leonardu Horvat na Zagi kupu Vrlo dobar rezultat ostvarila je etrnaestogodišnja igra ica Pun eca Leonarda Horvat. Na Dvoranskom Zagi kupu za dje ake i djevojke do 14 godina Leonarda je izborila plasman u polufinale turnira gdje je zaustavljena od prve nositeljice

na turniru Varaždinke Doris Pti ek rezultatom 63 64. Do polufinala je stigla pobjedama protiv Lucije Fajs (TK Olimpija) 26 63 62, Petre Vra evi (TK I Team) 60 61 i u etvrtfinalu protiv Leonarde Bagari (TK I Team) 65, predaja Bagari .

STOLNI TENIS SUPERLIGA za žene

Hodošan bez bodova u Varaždinu PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ Nakon što su igra ice STK-a Hodošan iznenadile Varaždinke u prvom dijelu prvenstva pobjedom na doma em terenu, susjede su im uzvratile ve u prvom me usobnom dvoboju. U 15. kolu Superlige u dvorani na varaždinskom Srednjoškolcu, slavile su doma e rezultatom 4:3 te se time revanširale svojim protivnicama. Ipak, pobjednika je odlu ila tek sedma partija dana, u kojoj je Bojana Poljak s 4:3 bila bolja od Ane Švarc. Hodošan anke su povele 1:0 odli nim otvaranjem susreta me imurske Kineskinje To So, a osim Mihaele Brodar u prvom, dobila je i seniorsku reprezentativu Petru Petek u šestom me u, za poravnanje 3:3. Tre u pobjedu za svoju je ekipu upisala Paula Markati protiv mlade Brodar, a bolja od nje bila je ipak nešto iskusnija Poljak. Paula Markati i To So po u inku su 6. par prvenstva, no Poljak i Petek s 3:1 oduzele su im mogu nost poravnanja i mogu eg slavlja Hodošana u dvoboju.

PRVA Hrvatska liga istok - muški

Paula Markati dobila je jedan me protiv Varaždinki, ali to nije bilo dovoljno U 16. kolu Superlige Hodošan e do ekati Crikvenicu, protiv koje doma e ne bi trebale imati prevelikih problema, jer se radi o sastavu koji je zasad jedini sigurni putnik u rang niže.

Rezultati Varaždin - Hodošan 4:3 (Brodar - To So 0:3 /5:11, 3:11, 2:11/, Poljak - Markati 3:0 /11:8, 11:9, 11:7/, Petek - Švarc 3:0 /11:2, 11:6, 11:4/, Petek/poljak - Markati/To So 3:1 /8:11, 11:8,

PRVA Hrvatska liga istok - žene Rezultati 9. kola: Moš enica - Lokomotiva 1:4, Koprivnica - Šenkovec 1:4, Bjelovar 2 - Požega 4:0, Koprivnica - Mihovljan 0:4, MGK Drava - Požega 4:1. Parovi 10. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Lokomotiva - MGK Drava, Požega - Koprivnica, Mihovljan - Moš enica; u 17 sati: Lokomotiva - Bjelovar 2, Šenkovec - Moš enica.

Rezultati 9. kola: STARR (VŽ) - Šenkovec 0:4, Igea Željezni ar (VŽ) - Mihovljan 4:0, Podravka 2 (KC) - Obrtni ka kola-Brod (S. Brod) 1:4, MSTC akovec - Grani ar (S. Brod) 2:4, Igea Željezni ar - Šenkovec 4:0, STARR - Mihovljan 1:4, MSTC akovec - Obrtni ka škola-Brod 0:4, Podravka 2 - Grani ar 1:4, Mladost Petrinja i Vukovar ‘91 – slobodni

TABLICA 1. Obrtni ka škola 13 12 1

51:21 25

2. Igea Željezni ar

13 11 2

48:20 24

3. MSTC akovec

14 7

36:41 21

4. Vukovar ‘91

12 8

41:27 20

5. STARR

13 7

34:30 20

6. Mihovljan

14 6

38:40 20

7. Grani ar

13 5

33:38 18

8. Šenkovec

14 4

10 26:47 18

9. Podravka 2

14 3

11 28:49 17

10. Mladost

12 3

20:42 15

TABLICA 1. HASTK Mladost

15 14 1

2. Dr asl

14 13 1

59:13 29 55:18 27

3. Varaždin

15 11 4

48:38 26

4. Bjelovar

14 9

44:33 23

5. TIS

15 7

39:39 22

6. Hodošan

15 6

44:45 21

5. Bjelovar 2

11 3

21:36 14

7. Mladost Petrinja

15 6

36:51 21

6. Koprivnica

10 3

18:33 13

8. Pula

15 4

11 29:53 19

7. Moš enica

16:31 11

8. Požega

10 0

10 5:40

9. Podravka 2

14 3

11 28:49 17

10. Mladost

12 3

9. Vodovod

15 3

12 27:54 18

10. Crikvenica

15 1

14 22:59 16

11:5, 11:4/, Brodar - Markati 0:3 /6:11, 8:11, 5:11/, Petek - To So 0:3 /4:11, 5:11, 7:11/, Poljak - Švarc 3:1 /11:7, 11:9, 7:11, 11:6/), Mladost Petrinja - TIS 0:4, Crikvenica - Dr. asl 1:4, Pula Bjelovar 2:4, Vodovod - HASTK Mladost 0:4. Parovi 16. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Dr. asl - Mladost Petrinja; u 17 sati: TIS - Vodovod, Pula - HASTK Mladost, Bjelovar - Varaždin; nedjelja 9. ožujka u 11 sati: Hodošan - Crikvenica.

TABLICA 1. MGK Drava

11 11 0

44:12 22

2. Mihovljan

11 8

40:21 19

3. Šenkovec

11 7

30:22 18

4. Lokomo va

32:11 16

20:42 15

Parovi 10. kola, subota 8. ožujka - u 11 sati: Grani ar - Igea Željezni ar, Obrtni ka škola-Brod STARR, Šenkovec - Vukovar ‘91, Mladost Petrinja - MSTC akovec; u 17 sati: Obrtni ka škola-Brod - Igea Željezni ar, Grani ar - STARR, Mihovljan - Vukovar ‘91, Mladost Petrinja - Podravka 2.

STRELI ARSTVO TURNIR U VARAŽDINU

3 medalje i 5 državnih rekorda naših streli ara Me u 63 natjecatelja iz Slovenije i Hrvatske, 10 sportaša Streli arskog kluba Katarina Zrinski akovec predstavilo se na turniru u Varaždinu, pod organizacijskom palicom Streli arskog kluba Cekin. Na natjecanju se pucalo dva puta na 25 metara i dva puta na 18 metara, a ista se disciplina u Hrvatskoj pucala posljednji puta prije etiri godine. Kako je duplo teža od bilo koje dvoranske, nastupili su samo najspremniji stre-

KUGLANJE

li ari, juniori i senori, isklju ivo u olimpijskom, te složenom luku. akov ani su i na ovom nadmetanju bili najbrojniji, te pritom osvojili tri medalje i postavili pet novih državnih rekorda. Najmla i sudionik turnira bio je jedanaestogodišnji Ivo Ma ek koji je postavio dva nova državna rekorda. Prvi u kategoriji juniora na metu od 60 centimetra, a drugi na 2x25 metara u kategoriji dje aka do 12 godina

od 482 kruga i još državni rekord za ukupni turnir. To mu je donjelo 6. mjesto. Juniorka Regina Novak bila je srebrna, dok je me u seniorima Krešimir Štrukelj osvojio još jedno zlatno, no zanimljivija je bila borba za državne rekorde. Tako je na 25 metara Krešimir otpucao odli nih 580 krugova no ipak su mu nedostajala 3 kruga da popravi ak 33 godine stari seniorski rekord Matkovi a iz Varaždina. Ipak novi državni se-

niorski rekord Krešimir je uspio postaviti s najboljim ukupnim rezultatom turnira - 1151 krugom. Mihael Štebih ovaj se put morao zadovoljiti broncom, al je pritom postavio dva nova državna rekorda za veterane – na 25 m od 535 krugova i rekord za ukupni rezultat turnira. Ujedno je Boris Ferlin s 503 otpucana kruga na 18 metara ostvario normu i time pravo nastupa na državnom prvenstvu.

SPORTSKI RIBOLOV

DRUGA HKL

ŠRD “Som” Kotoriba

Me imurski derbi pripao Željezni aru

Medalje, pehar i plaketa za viceprvake Hrvatske

16. kolo 2. Hrvatske kugla ke lige donijelo je me imurski dvoboj mom adi KK Dubrav a iz Donje Dubrave i akove kog KK Željezni ar. Kako se radilo o utakmici izme u posljednjeg sastava lige (12. Dubrav an) i mom adi koja drži konstantu u samom drugologaškom vrhu (3. Željezni ar), avorit je bio jasan. akov ani su prednost na papiru samo potvrdili odli nim danom u koprivni koj kuglani i pomeli

svog protivnika s visokih 7:1. U setovima je bilo 15:9, a u unjevima su akov ani bili u plusu za 187, 3301:3114. Za Dubrav an su igrali: Miser, Štefi , Fabi , Šimuni , Cenko, J. ižmešija ml. i J. ižmešija st., a za Željo: Turk, Graši , Žnidari , Z. Jagi , S. Jagi , Mikac, B. Košak i D. Košak. U 17. kolu Dubrav an do ekuje Zanatliju iz Siska, a Željezni ar u derbiju kola vode u Lepoglavu – subota, 1.3. - 16 h.

U hotelu Podravina u Koprivnici u nedjelju 23. velja e održana je dodjela medalja i pehara za najbolje ribolovne ekipe i pojedince u hrvatskom ribolovu za 2013. godinu. Plasmanom na drugo mjesto u Prvoj hrvatskoj ligi najbolji rezultat me imurskih ekipa od osnivanja hrvatskih liga u ribolovu udicom na plovak i naslov viceprvaka Hrvatske ostvarila je seniorska ekipa ŠRD-a “Som” iz Kotoribe u sastavu Nikola Filipaši , Mihael Horvat, Zoran

ŠRD “Som” iz Kotoribe osvajanjem naslova državnog viceprvaka ostvario je jedan od najve ih uspjeha me imurskog sporta

Lipi , Ivica Horvat, Darko Orehovec, Ivica Jakupak i kapetan Drago Filipaši . Najbolje tri seniorske ekipe u Hrvatskoj su bile Rak Rakitje (1. mjesto), Som Kotoriba (2. mjesto) i Bjelka Sunja (3. mjesto). Istog dana ekipi Soma za postignut vrhunski i povijesni rezultat, na skupštini SŠRDMŽ-e dodjeljena je plaketa koju je preuzeo predsjednik Ivica Jakupak. estitke kotoripskim ribi ima na velikom uspjehu i promociji Kotoribe i cijelog Me imurja. (al )

28. velja e 2014. KARATE

KK GLOBUS

Karatisti Globusa uspješni na Delta Cupu u Rijeci U jakoj konkurenciji izme u 420 natjecatelja iz BiH, Slovenije i Hrvatske, na 16. me unarodnom karate turniru Delta Cup u Rijeci, mladi iz Karate kluba Globus akovec uzeli su 8 medalja pod vodstvom trenera Dejana Sluki a i Mladena Vizingera. Najuspješ-

niji od akov ana u Sportskom Centru 3. Maj na Kantridi bio je Josip Sluki , koji je osvojio zlatnu medalju u kategoriji borbe mla ih u enika do 38 kg. Drugo mjesto I srebrnu medalju uzela je mla a kadetkinja Elena Ke keš u brobama -45 kg. Globusovci su ku i donijeli i pet

KK MALA SUBOTICA

Filip Novak na EP-u Karatisti Male Subotice iz tjedna u tjedan nižu odli ne sportske rezultate, a za onaj najve i u proteklih sedam dana potrudio se Filip Novak.

Iako je ve i sam plasman na Europsko prvenstvo u Potrugalu bio velik rezultat, Filip je s dvije pobjede prošao prva dva kola natjecanja i ostvario

bron anih odli ja. Za njih su zaslužni Nikola Topli anec - cicibani kate, Josip Sluki – mla i u enici kate i u enici borbe -42 kg, Teo Ke keš – u enici kate, Lovro Balent - u enici borbe +46 kg i Lucija Ružaj – juniorke borbe +59 kg. Na ovom vrlo kvalitetnom turniru za mla e

uzrasne kategorije, od 6 do 17 godina, u zahtjevnoj konkurenciji nastupili su i Filip Balent (5. mjesto u enici kate), Kristian Topli anec, Sabina Petkovi , Leda Novak i Lucija Balent, no uz dobre nastupe ovaj je put nedostajalo sportske sre e za osvajanje medalja.

svoj najve i uspjeh karijere, te postao najuspješniji hrvatski karatist prvenstva u kategoriji kadeta. U 1. kolu pobijedio je predstavnika Luksemburga 9:0, u 2. Cipranina s 3:2, dok ga je u 3. kolu zaustavio karatist Engleske rezultatom 4:2. Ostali predstavnici kluba iz Male Subotice nastupili su

na kupu Mladosti u Ivani Gradu, te uzeli etiri medalje. Zlato su osvojile Maria Murkovi kod kadetkinja do 50 kg i Antonia Ruži u konkurenciji u enica -32 kg. Srebro pak je pripalo Mihaelu Sircu kod u enika do 46 kg i Sari Novak me u u enicama -32 kg.

PLIVANJE

Kaja Sabol i Tin Furdi zlatni Šest pliva a akove kog pliva kog kluba (Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Lovrek, Marko Kereta i Tin Furdi), u pratnji trenera Gorana Kolari a nastupilo je na 7. pliva kom mitingu “Žabac” u Zagrebu. To je 5. po redu, no prvo u velikom 50m bazenu Grand prix natjecanje za kadete i mla e kadete, u organizaciji Hrvatskog pliva kog saveza i klubova. Ovaj put to je bio pli-

va ki klub Mladost iz Zagreba. Na natjecanju je nastupilo 309 pliva a i pliva ica iz 21 kluba u kategoriji kadeta i mla ih kadeta. Najuspješniji pliva i PK-a bili su Kaja Sabol s etiri osvojene medalje (zlato na 400m slobodno, srebro na 100m le no i 200m mješovito, te bronca u dicipini 200m le no ) i Tin Furdi s dvije osvojene medalje (1. mjesto 200m slobodno i 2. mjesto 100m slobodno). U ukupnom zbroju bodova sve etiri discipline Kaja je zauzela odli no 2. mjesto.

BADMINTON SKUPŠTINA BK-a ME IMURJE

Iza akove kog badminton kluba još jedna odli na godina Minule subote 22. velja e u prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održana je 22. Godišnja skupština Badminton kluba Me imurje akovec, na kojoj su na dnevnom redu bili izvještaji o radu i financijski izvještaji Kluba za 2013. godinu, financijski i plan rada Kluba za 2014. godinu, te dodjela Godišnjih nagrada Kluba za 2013. godinu. Skupštinu je otvorio i predložio dnevni red te pozdravio nazo ne lanove Kluba predsjednik Kluba Danijel Zadravec.

SENIORSKA MC 1 EKIPA – EKIPA GRADA AKOVCA 2014. Izvještaj o radu Kluba te financijski izvještaj za prošlu godinu podnijeli su predsjednik Kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi u pisanom obliku, a tajnik Tomislav Grubi je u usmenom kratkom izlaganju. Grubi je posebno naglasio rezultate kluba: - Protekla godina bila je uspješna u sportskom , organizacijskom i financijskom dijelu. Na pojedina nim PH 2013 naše ekipe osvojile su ukupno 23 medalje: (4 zlata – Borna Vadlja pojedina no i par u13, Ela Trstenjak ženski par u15 i Danijel Zadravec veterani +35 muški par, 3 srebrne – Luka Grubi muški par u13, Ela Trstenjak pojedina no u15 i Višnja Matotek veteranke

lena Novak i Lucija Zadravec), za mla e juniorsku u-17 (Filip Bel i Ela Trstenjak), za mla e kadetsku u-13 (Borna Vadlja, Laura Horvat, Luka Grubi i Katja Siro i ), za kadetsku u-15 (Filip Bel, Lino Zadravec, Sebastian Krznari , Luka Grubi , Dorian Cvijanovi , Katja Siro i i Ela Trstenjak) i ekipu lima a u-11 (Borna Vadlja, Luka rep i Ivan Grubi ). Seniorska muška ekipa M 1 je u izboru za sportaša Grada akovca 2013 proglašena za najbolju mom ad. Klub je dobitnik i najviše godišnje nagrade ZŠUISMŽ “Franjo Pun ec” za 2012 na proglašenju u 2013. priznanja za darovite sportaše od Grada akovca i ZŠUISMŽ dobili su za 2012. Lino Zadravec, a za 2013. Luka Grubi i Ela Trstenjak, kazao je Grubi .

USPRKOS KRIZI, VE I PRORA UN Kao i svake godine, BK Me imurje podijelio je prigodna priznanja svima koji su doprinijeli radu i rezultatima kluba +35 pojedina no i 16 bron ani). U Hrvatskom kupu 2012/13 ostvareni su odli ni rezultati svih ekipa te u ekipnom poretku HK-a 2012/13 zauzeli sljede a mjesta: ekipa lima a u-11 3. mjesto bron ana medalja, ekipa mla ih kadeta u-13 3. mjesto i bron ana medalja, ekipa kadeta u-15 2. mjesto i srebrna medalja, ekipa mla ih juniora u-17 4. mjesto, veterani ekipa +35 1. mjesto i zlatna medalja i ekipa +45 3. mjesto i bron ana medalja te ekipa seniora 2. mjesto i srebrnu medalju. U pojedina nom poretku HK-a 2012/13 osvojeno je 14 medalja. Na Ekipnom kadetskom PH 2013 ekipa kadeta osvojila je

2. mjesto i srebrnu medalju (Filip Bel, Lino Zadravec, Luka Grubi , Ela Trstenjak, Barbara Kancijan i Laura Horvat). Seniorske ekipe su na HEK-u 2013 osvojili su 3 medalje i to: seniori M 1 zlato ( Luka Vlahek, Matija Hranilovi i Petar Žini ) i naslov državnih prvaka i M 2 bron anu (Danijel Zadravec, Nikola Šoštari i Viktor Ruži ) te bron anu medalju seniorke (Jelena Novak, Lucija Zadravec i Ela Trstenjak). Na Me unarodnim turnirima osvojeno je ukupno 15 medalja. Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su: za seniore (Luka Vlahek i Matija Hranilovi ), za juniorsku u-19 (Viktor Ruži , Je-

U financijskom dijelu postignut je rast prihoda koji su bili 36,57% više od planiranog, a rashodi su tako er rasli i bili su 43,63% više od planiranih. Klub nema nikakvih financijskih dugovanja. U prihodima Klub sudjeluje sa 72% vlastitih prihoda, a 28% su donacije iz prora una (ZŠUISMŽ, ZSU Grada akovca i Grada akovca). Nakon izlaganja predsjednika i tajnika o izvještajima Skupština ih je jednoglasno prihvatila. Predsjednik kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi predo ili su tako er godišnji plan rada te financijski plan rada Kluba za 2014. godinu koje je Skupština jednoglasno prihvatila. Na kraju su uru ene i tradicionalne godišnje nagrade kluba.

TOPLICE SVETI MARTIN

Prvi regionalni turisti ki centar za bicikliste u regiji Generalni direktor Toplica Sveti Martin Branimir Blaji kazao je kako je smjer razvoja Spa & Sport Resorta Sveti Martin takav da prati zdrave trendove u svijetu, što podrazumijeva promociju zdravog življenja kroz uvo enje lokalnih i zdravih proizvoda u ponudu Zaista odli na geogra ska pozicija Spa & Sport Resorta Sveti Martin, raznolika turisti ka ponuda Me imurja na relativno malom prostoru te brda i doline županije ini ovaj kraj idealnim odredištem za pro esionalne, ali i rekreativne bicikliste iz cijeloga Svijeta. injenica kako se do Toplica Sveti Martin od Graza može sti i biciklom u manje od pola dana i predvi anja koja govore kako e do 2020. godine broj ciklo turista u Hrvatskoj porasti za 600% samo su dokaz da prostora za razvoj biciklisti kog turizma na ovom podru ju ima. Upravo to su neke od stvari koje su spomenute u prezentaciji koja se održala u Toplicama Sveti Martin, a koja je okupila gotovo svu vode u ponudu turizma u Me imurju. Na prezentaciji je predstavljen projekt ADRIA BIKE HOTEL iju e licencu prvi u regiji dobiti upravo Spa & Sport Resort Sveti Martin koji e tako postati središte biciklisti kog turizma u regiji. Generalni direktor Toplica Sveti Martin - Branimir Blaji nadodao je kako je smjer razvoja Spa & Sport Resorta Sveti Martin takav da prati zdrave trendove u svijetu, što podrazumijeva promociju zdravog življenja kroz uvo enje lokalnih i zdravih proizvoda u ponudu. Uz to, spomenuo je kako uz dosadašnje mogu nosti za pro esionalne sportske pripreme, ponudu želi prilagoditi i rekreativnim sportašima, a posebice biciklistima kojih u Europi ima preko 60 milijuna, a koji godišnje realiziraju 2,3 milijarde biciklisti kih izleta.

Više o projektu Adria Bike Hotela, kao i o prednostima koje spomenuta licenca sa sobom donosi svim okupljenima predstavio je i vlasnik te licence Hrvoje Šepi , dok je završna rije pripala direktoru prodaje i marketinga Spa & Sport Resorta Sveti Martin – Danu Vidoševi u koji je okupljene pozvao na sudjelovanje. injenica je kako se Me imurje u Europi može brendirati kao turisti ka destinacija jedinu uz sinergiju rada svih dionika u županiji, a upravo je projekt Adria Bike Hotela stepenica više za jedinstvenu promociju Me imurja na inozemnom, ali i doma em tržištu. Važno je spomenuti kako se promjene ne o ekuju preko no i i da je put do uspjeha jedan proces koji e zasigurno trajati odre eno vrijeme premda se prvi rezultati o ekuju ve ove godine za kada su u najavi novi bike paketi, a vrhunac svega biti e veliki trodnevni bike estival koji e se održati u drugoj polovici godine kada se o ekuje na stotine posjetitelja iz cijele Europe. Na prezentaciji su bili prisutni i župan Me imurske županije - Matija Posavec, dekanica Me imurskog veleu ilišta - Nevenka Breslauer, predsjednica udruge Me imurske roke - Mirjana Biber Hren, voditeljica odjela za ruralni razvoj Me imurske razvojne agencije REDEA Mihaela Pancer Zadravec te brojni vinari i ugostitelji, kao i ostali initelji bogate turisti ke ponude Me imurske županije.

28. velja e 2014. IZBORNA skupština Nauti kog kluba “Labud” Prelog

Novi predsjednik Dražen Novak

Na izbornoj skupštini Nauti kog kluba “Labud”, koja je održana krajem proteklog tjedna, izabrano je novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Dražen Novak, dosadaš-

nji tajnik kluba. Potpredsjednik je Josip Novak, tajnik Vlado Vuk, a blagajnica Klementina Srpak. Izvršni odbor ine Marijan Mandlin, Marija Zvornik, Ignac Beli i Davor Soka . Klub je osnovan 2002. godine, s ciljem okupljanja ljudi koje povezuje ljubav prema rijeci Dravi. lanovi žele razvijati turizam u Gradu Prelogu i kraju. Jezero HE Dubrava i Drava pružaju iznimne mogu nosti za razvoj svih vrsta vodenog turizma, koje su zapravo još neiskorištene. Nakon osnutka

DRUGI Gor enski (polu)maraton na rasporedu je 1. svibnja

Prijave otvorene od 1. ožujka Drugu godinu zaredom u Gori anu e se u organizaciji op ine i tamošnjega trka kog kluba održati 2. Gor enski polumaraton i maraton. Uz staze duljine 21 km (2 kruga) i 42 km (2 kruga) pripremljene su i dvije dodatne, za rekreativce na 5 km, te utrka za djecu. Startnina za maraton iznosi 120 kuna, polumaraton 100 kuna, 5 km 30 kuna, dok djeca u kategorijama do 10 i do 14 godina ne pla aju svoje sudjelovanje. Podloga za tr a-

nje je kombinacija asfaltirane ceste i makadama. Startnina pokriva sve troškove, koji uklju uju startne brojeve, obrok, osiguranje MUP-a te besplatan parking kod crkve Svetog Leonarda Gori an i u okolici NK Trnave Gori an. 2. Gor enski maraton održat e se u etvrtak 1. svibnja, a prijave su mogu e od 1. ožujka isklju ivo putem on-line prijava na web stranice www. gorican.hr, zaklju no do 26. travnja. Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

LJETOVANJE S PRIJEVOZOM M VILLA BLANCA AURORA*** OMIŠ – RUSKAMEN 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014. 880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014. 290,00 kn

Skupština kluba i lanovi

gradskog poduze a “Marina” Prelog o ekuje se brži razvoj nauti kog turizma i sportova na vodi, a s time je i mnogo ve a uloga kluba. Novi predsjednik Dražen Novak iznio je plan rada za naredno razdoblje. Ve e aktivnosti su sudjelovanje na Fašniku 2. ožujka, iš enje okoliša povodom Dana planeta Zemlje 26. travnja, druženje u parku Vrbica za 1. svibnja, spust starim koritom rijeke Drave 24. svibnja, utrka “Labu e pero” i regata kajakaša Kup Grada Preloga 6. srpnja, spust starim koritom rijeke Drave 3. kolovoza, jednodnevni izlet 30. kolovoza, Dani kruha 27. rujna i kestenijada 19. listopada. (Š; foto Maja Kralj)

28. velja e 2014. 01 14.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Podignite svoju stražnjicu prije ljeta

Dragi moji vježba i, opasno nam se bliži ljeto pa samim time obra amo više pozornosti na naše tijelo. Jedna od kriti nih zona je i naša stražnjica. Svaka žena sanja o lijepim noktima, kosi i lijepo oblikovanim tijelu. Da bi to vaše tijelo bilo zategnuto, jasno je da morate vježbati, ništa druga ije nije sa stražnjicom, ipak je ona dio našega tijela. Najidealnije vježbe za podizanje stražnjice jesu iskoraci i u njevi, no ima tu još jako puno vježba u kojima je smisao aktivacija gluteusa. Ono što vam još preporu ujem je da iz svojeg spremišta izvadite bicikl i da se više vozite na njemu, a manje u automobilu. On e vam uz vježbe koje sam pripremila pomo i da izgradite lijepe i vrste miši e stražnjice i nogu. Iako mnogi od vas misle da je to gotovo pa nemogu e, ja u vas

uvjeriti da vi to možete jer sve što morate je vježbati svaki dan po trideset minuta i dobit ete lijepu vrstu stražnjicu i kao bonus lijepo oblikovane noge bez celulita i masnih naslaga. Muškarcima je puno lakše jer žensko tijelo je tako gra eno da sve što se skuplja odlazi u bokove, trbuh i stražnjicu, pa ako smo još kao nasljedstvo (hvala mami) dobile njezine gene (a mama je sklonija debljanju u tom podru ju), onda nam ne predstoji ništa drugo nego da se dobro namu imo i prkosimo genima. No, ja znam da vi to možete i vjerujte da nije bajka i da nije nedostižno. Uostalom, muškarci vole veliku i vrstu stražnjicu, samo ne vole kad je velika, puna celulita i obješena. Uz vježbanje pijte puno vode (iako je celulit nakupina vode, to nije ta voda), izbacite gazirana pi a i slatko. Neki dan sam na Internetu pro itala kako jedna naša novinarka svoj ce-

lulit rješava ružmarinovim uljem. Ona ga nanosi na kriti ne zone odmah nakon tuširanja, pa pokušajte i to, ja vjerujem da sve što je prirodno pomaže jer i mi smo dio te prirode i teško joj je prkositi. Isto tako ako se sje ate pisala sam o tome da si pod tušem napravite piling tijela trlja icom s homemade pilingom. U taj anticelulitni piling stavite jednu žlicu kave, jednu žlicu še era i malo maslinovog ulja, a vaša koža e vam biti zahvalna na tome. To su mali rituali koji nas ne koštaju ništa, a donose puno. Vježbe koje sam vam pripremila su jednostavne i moj je savjet da ih ponovite u barem tri serije, svaki dan! Nemojte biti lijeni nego uživajte i motivirajte se tako da si pustite nekakvu muziku koja je brza i motiviraju a, obucite najdražu trenirku, prozra ite prostoriju i nahrlite na vježbe. Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije, Ivana Posavec!

Vježba br. 1 Stanite u širinu ramena, ruke pružite ispred sebe i zamislite da ete sjesti na nevidljivu stolicu, oslonite se na pete i dok se spus te neka vam bedra budu paralelno s podom. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 2 Krenite radi iskorake prema naprijed naizmjence jednom i drugom nogom. Ruke pružene ispred vas, ramena daleko od ušiju, jekom spuštanja obra te pozornost na to da su vam obje noge pod pravim kutom i stopala gledaju prema naprijed. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 3 Stanite malo šire od širine ramena i krenite se spušta bo no na jednu pa na drugu nogu naizmjence, oslonite se na petu jekom spuštanja, a ruke pružene paralelno s koljenom noge na koju se spuštate. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 4 Spus te se u poziciju ma ke, ramena iznad dlanova, kukovi iznad koljena i noge u širini kukova i pružite jednu nogu prema stropu (skvr enu) pod pravim kutom. Radite male kikeve u strop, napravite ih 20 na svaku nogu. Ak vacija stražnjice.

Vježba br. 5 Stanite u široki raskora ni stav, stopala (prs ) gledaju prema naprijed, prednju nogu skvr ite pod pravim kutom, a ruke pružite prema stropu. Držite ramena daleko od ušiju. Zadržite se u toj poziciji oko jedne minute pa vježbu ponovite još dva puta. Sve isto na drugu nogu. Ak vacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 6

Ostanite u širokom raskora nom stavu, stopalom se oslonite na petu, jedno stopalo okrenite naprijed, a drugo bo no. Prednju nogu skvr ite, a ruke postavite u poziciju “T“. Zadržite se u toj poziciji oko jedne minute i ponovite još dva puta. Napravite isto i na drugu nogu. Aktivacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 7 Sve radite isto kao i kod prošle vježbe, samo ete jednu ruku pruži u strop (vanjsku), a drugu spus na pod i tako se otvori . Prednja noga je skvr ena. Pogled je za dlanom prema stropu. Ovu poziciju držite jednu minutu i ponovite još dva puta. Napravite sve isto i na drugu nogu. Ak vacija bedara, stražnjice i istezanje le a.

Vježba br. 8

Stanite u širinu kukova, dlanove postavite na struk, brada paralelno s podom i jednu nogu izdahom pružite prema iza. Radite male kikeve prema stropu cijelom dužinom noge. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija stražnjice.

Vježba br. 9 Lezite na le a, noge skvr ite i ruke postavite uz jelo. Izdahom dignite trup u most i jednu nogu pružite prema stropu. Radite male kikeve nogom u strop (kao da želite stopalom dotaknu strop). Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija stražnjice.

Vježba br. 10 Sjednite i noge pružite ispred sebe i ruke postavite iza sebe, iza le a. Dignite se gore zdjelicom prema stropu i radite male kikeve u pod/u strop. Oslonite se na stopala i na dlanove. Ako ste imali ili imate problema s koljenima, onda samo skvr ite noge. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija stražnjice.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

28. velja e 2014.

PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJ NAGRA UJE JULIJANA LEVA I iz Murskog Središ a

Umjetni ko štrikanje od kojega zastaje dah Julijana Leva i je umirovljena u iteljica likovnog odgoja iz Murskog Središ a. No bilo bi bolje re i da je ona likovna stvarateljica kojoj je stvaranje lijepih predmeta život. Ova žena smisao je našla u stvaranju koje je oboga uje i ispunjava unutarnjim zadovoljstvom, a svu ljubav i strpljenje prema umjetni kom pletenju, uz pomo kojega radi ipkaste tableti e, pa ak i stolnjake, vidljivi su u onome što stvara. Julijana je stvorila zasigurno tisu u tableti a, dekorativnih manjih ili ve ih podmeta a pletenih tehnikom umjetni kog pletenja od najsitnijih vrsta konaca. Od fantazije uzoraka i preciznosti sitnoga iligranskog boda zastaje vam dah, kao i mnogima prije mene kojima je pokazala svoje radove ili su ih vidjeli na izložbi. Njezini radovi nalaze se na nekoliko

ak su i zavjese ru ni rad

Julijana Leva i sa svojim umjetni kim pletenim tableti ima

koja je bila dio školovanja, Julijanina školska kolegica, a otvarala je i jednu njezinu izložbu. Bila je nemalo iznena ena tehnikom izrade ipke Julijane Leva i . Želimir Janji , bivši državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, za proslave 150. obljetnice školstva u Murskom Središ u bio je zadivljen Julijaninim radovima koji su tom prilikom bili izloženi. Nije mogao vjerovati da su ra eni ru no, pa ju je nekoliko puta pitao kakvim to stroj i em radi. I obje k erke Zorica i Jasminka naslijedile su tu ljubav od mame, pa i same rade ru ne radove i nastavljaju tradiciju. Uz to gospo a Julijana slika upe atljive cvjetne motive gvaš tehnikom.

Julijana se od djetinjstva bavi ru nim radom. Nau ila je od svoje mame koja je vezla i šivala. Zanimljivo kako je nastao njezin prvi pleteni ipkasti tableti . - Nekada kada je još izlazio asopis ‘Svijet’ ugledala sam u njemu jedan štrikani tableti jako mi se dopao pa sam ga izradila po priloženim uputama i od onda me to vu e i neprestano radim nove i nove predmete, kazala je Julijana. - Neke uzorke vadila sam iz Burde, a neke i sama kreiram. Tehnikom umjetni kog pletanja u njezinim rukama, uz pomo pleta ih igli, nastaje tanka pau inasta ipka. Kad se pletenje dovrši, obrubi ga kuki anim rubom. Da dobije vrstu formu, ipku nakon

arolija pu inaste ipke

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

Velika knjiga pletenja

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

kontinenata i u raznim zemljama i svugdje gdje završe izazivaju oduševljenje. Nalaze se u Kanadi, Australiji, Švicarskoj, Njema koj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Njezina k erka Jasminka upravo se spremala na putovanje u Australiju i u kofer s njom nezaobilazno odlaze i maj ini radovi. Svakome koga e tamo od rodbine i prijatelja posjetiti idu maj ini u naj inijem koncu izra eni podmeta i i po jedna slika. Julijanini radovi nalaze se i kod nekadašnje ministrice obrazovanja Ljilje Voki , dobio ih je i pokojni narodni heroj Karlo Mrazovi , kojim se Mursko Središ e ponosilo, akademska slikarica Priske Kul ar

Slike i ipka - dvije Julijanine ljubavi

pletenja namo i u jako razrije enoj želatini skuhanoj u vodi. Kad se ipka izvadi iz te otopine, rastegne se maksimalno uz pomo pribada a na papir položen na ravnu dasku da se osuši. Tako tableti stolnjak ili podmeta dobije kona nu završnu formu. Julijana radi ne samo u bijeloj, ve i raznim drugim bojama, a u zadnje vrijeme konac spaja zlatnim ili srebrnim nitima tankima kao vlas kose i tako štrika im iglama stvara svjetlucave fantazije. Samo oni koji su se okušali u pletenju znaju koliko je za to potrebno vještine, ljubavi, strpljenja i vremena. Plesti se zapo inje na pet igala, a zatim se kako ipka raste prebacuje na ve u okruglu iglu, ovisno o veli ini ispletenog predmeta . Julijana mi je pokazala i grupu radova koje je nedavno izlagala u Lendavi za njihov Prešernov - Kulturni den na poziv Hrvatskoga kulturnog društva ‘’Pomurje’’. Naravno, i tamo je pokupila oduševljenje. Tamošnji ljudi više ka kaju - heklaju, što je potpuno druga vrsta radova od Julijaninih, koji su posebni. Julijana plete ipku cijeli dan, kraj upaljenog televizora koji joj privu e pozornost tu i tamo ako je nešto zanima. Uzorke ipke s tableti a prenosi i na odjevne predmete. Julijana je svojim k erkama Zorici i Jasminki izra ivala odjevne pletene predmete od ro enja do vjen anja, ak je i zavjese za prozore izradila ru no. Za promocije su njezine k erke imale ru no ra ene duge pletene haljine izra ene maj inom rukom. Takvi unikati zapravo su neprocjenjivi. (Božena Malekoci - Oleti )

28. velja e 2014.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UJEMO JEMO Vaše vlastite rukotvorine IVANA ZE AR iz akovca

Nakit iz vlastite mašte Ivana Ze ar iz akovca kreativno se po ela izražavati prije deset godina da razbije dosadu. Kako je u sebi oduvijek nosila sklonost k likovnom izražavanju, po ela je izra ivati nakit najprije za sebe. Kako svaki stvarala ki izražaj dobiva pravu vrijednost tek u o ima drugih, tako je i Ivana nakit koji je izra ivala najprije za sebe po ela poklanjati i svojim prijateljicama jer im se nakit svi ao i rado su ga nosile. Prijateljice su bile prve koje su je na neki na in poticale da izra uje nakit sve više i više. Ivana nam je otvorila svoju škrinjicu s blagom nakita koji je izradila i tu zaista ima svega što jedna žena može poželjeti za dotjerivanje za izlazak ili za podizanje izgleda u svakodnevnim prilikama. Ima tu broševa, ogrlica, naušnica od svakovrsnih materijala. Broševi su uglavnom izmaštani cvjetovi od tkanina raznih tekstura, uzoraka i vrsta tkanina, ukrašeni perlama ili drugim dekorativnim elementima od raznih materijala. Ogrlice izra uje i od lakih drvenih elemenata upotpunjenih metalnim dekoracijama. A posebne su i njezine ogrlice s trakicama od oslikane svile, na kojima se rese razni ukrasni elementi. - Imam jednu prijateljicu ija je mama kroja ica i koja mi ostavlja komade raznih tkanina koje završavaju preoblikovane u dijelovima nakita. A dio materijala za nakit nabavljam i u specijaliziranim du anima, kazala nam je Ivana.

Stari stoli u novom ruhu

Ivana Ze ar u svojoj radionici preure enoj iz podrumske prostorije

Njezina kreativna sobica u kojoj izra uje nakit, ali i u novije vrijeme preure uje stare komade namještaja i ukrašava decoupage tehnikom, nalazi se u preure enoj podrumskoj prostoriji. Dnevno i etiri sata zna provesti u njoj. U izradi nakita je potpuno samouka, kreacije za nakit nastaju uz pomo njezine mašte, a što se ti e decoupagea, nau ila ga je poha aju i radionice izrade te tehnike. - Kad sam prije deset godina po ela izra ivati nakit, sve sam to više voljela,

dobivala nove ideje što bih još mogla izraditi. Puno toga imam u glavi što bih još htjela napraviti. Trenutno ne radim, prije nekih mjesec i pol dala sam otkaz. Radila sam kao knjigovo a, ali taj posao mi je bio užasno stresan i ne vidim se više u tome. Odlu ila sam se posvetiti ne emu što volim raditi i nadam se da u tu svoju ljubav pretvoriti u ku nu radinost. Kad sam bila zaposlena, nakit nisam mogla izra ivati svakodnevno, ve samo vikendom, pod godišnjim od-

morom. Jedno vrijeme sam ak prestala raditi kada su mi djeca bila jako mala. Oko tri godine nisam mogla ništa raditi, da bih nakon toga ponovno po ela raditi, rekla je Ivana. Izrada nakita iziskuje vrijeme, posebice izrada broševa, jer svaku laticu potrebno je posebno obraditi pa zatim spojiti u cvijet. Vrijem iziskuje i oblikovanje ideje koja se rodi u glavi, tako da je teško re i koliko je vremena potrebno za koji komad nakita. Još više vremena iziskuje ure enje starog namještaja ili njegovo oslikavanje decoupage tehnikom, danas veoma popularnom, jer unosi posebnu vedrinu u prostor koji krasi takav komad namještaja. Pokazala nam je kutiju za nakit izra enu tom tehnikom i

jedan prekrasni stari stoli ure en tom tehnikom, koji sada krasi njezinu obiteljsku dnevnu sobu. Eto, Ivanu Ze er na stvaralaštvo najprije je pokrenula dosada. Nju je razbila svojim stvarala kim talentom koji je nosila u sebi. im je više stvarala, to je više napredovala u svom stvaralaštvu, više je u ila što na vlastitom iskustvu, a i uz pomo radionica. Stvaralaštvo u izradi dekorativnih predmeta sve više je ispunjava, te ga pokušava pretvoriti u ku nu radinost kako bi možda jednog dana spojila ljubav i posao u jednu cjelinu. (BMO)

Broševi

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M

Nakit koji je nastao uz pomo Ivanine mašte

Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

Nagradni natječaj

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDSTAVLJAMO I NAGRA UJ NAGRA UJE DRAGA Kavran iz Podbresta

VJEKOSLAV KO IŠ - Kempes, Sveti Križ

Neki radovi na i u dalekoj Aus Crtež olovkom poznatog motiva “Posljednja ve era’’

Portreti djece

Preko dvadeset godina “radnog staža” u crtanju olovkom Hobi Vjekoslava Ko iša iz Svetog Križa, koji ima nadimak Kempes - po poznatom nogometašu, jest crtanje olovkom. Ima preko dvadeset godina radnog staža, no danas je, kao i mnogi, nezaposlen. O svojem hobiju, crtanju olovkom, kaže: - Zapo eo sam crtati olovkom prije desetak godina i malo po malo to je postao hobi. Najviše crtam portrete, zatim slike s religijskom tematikom i životinje, a esto i aktove prema otografijama iz asopisa, koje nastojim pretvoriti u mala umjetni ka djela. Danas me ve ljudi u mjestu poznaju po tome da crtam olovkom, pa do u i kažu da im nacrtam neki motiv. Naj eš e naru uju portrete svoje djece prema slikama i sli no, religijske motive i drugo.

Drvena ku a u kojoj se ra aju ru ni rad

- Najviše me mole da im nacrtam portrete djece ili poznatih osoba. Narudžbe dobivam i preko mobitela ili Internetom, pošalju mi sliku kao predložak za portret, a ponekad i snimke iz kupaonice kad žele da im nacrtam akt

dvije stotine portreta. Crtanje olovkom me veseli, znam da još mnogo moram u iti, ali isto tako znam da moji radovi nisu karikature, ve pravi portre-

ti. Ve je preko mobitela bilo narudžbi i od poznatih osoba. Vjekoslav Ko iš ima još jedan hobi iz mladosti, sakuplja gramo onske plo e poznatih svjetskih

sastava i autora od pedesetih godina na dalje, te stare plo e naših pjeva a. Posjeduje preko tisu u plo a i rado bi razmijenio plo e, a neke i prodao. (J. Šimunko)

Hobi Drage Kavran iz Podbresta, Prvomajska 9, lanica udruge “Brest”, jest izrada cvije a i figurica od kukuruzovine, te od starih najlonki, odnosno tekstila. Aktivna je u udruzi “Brest”, koja prire uje i prodaju ru nih radova i izložbu za Uskrs te djeluje humanitarno. Od kukuruzovine, odnosno “perušine”, kako komušinu zovu u Podbrestu, Draga Kavran izra uje svije e, ukrase, figurice, an ele, pa ak i figurice s narodnom nošnjom. Zahvaljuju i suprugu Josipu ima i svoj atelje, zapravo pra-

vu drvenu ku u u me imurskom stilu, koja je napravljena u vrtu. Tijekom cijele godine u drvenoj je ku i živo, tu se u miru i na terasi ra aju rukotvorine i ukrasi, nešto za udrugu, a nešto i za poklone rodbini i prijateljima. Neki od radova otišli su ak u daleku Australiju. O svojem hobiju Draga Kavran kaže: - Volim raditi rukama, to me veseli. Osim toga, nikad ne znam kako e na kraju ispasti. Figurice od ‘perušine’ nije lako izraditi. Najprije treba doma i kukuruz koji se odnjeguje

Portret Marilyn Monroe prema predlošku

Kako sam na Internetu, znaju mi e-poštom poslati sliku, ili pak pošalju mobitelom da je nacrtam olovkom i zatim im pošaljem crtež poštom. Do danas sam nacrtao oko tri stotine crteža te preko

Portret djevojke iz susjedstva

Skica konji a

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice • Akt prema predlošku

Figurica u narodnoj nošnji od komušine

28. velja e 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UJEMO JEMO Vaše vlastite rukotvorine TATJANA PODGORELEC iz Gornjeg Hraš ana

ašli dom straliji Izra ene orhideje kao ukras

Tatjana Podgorelec ro ena je u Zagrebu, odrasla u Varaždinu, a sada živi u Gornjem Hraš anu. Po struci dipl. ekonomistica, radi u U eni kom domu u Varaždinu. Zaljubljenica je u životinje i prirodu i ribi , a u slobodno vrijeme umjetni ka duša. Tatjana izra uje umjetni ke slike i stolove u specifi noj tehnici mozaik - intarzije. Tehnika je njezina ideja, toliko posebna da je Tatjana postala lanicom Udruge inovatora Varaždina. A sve je krenulo od stolova. - Imala sam ideju kako ukrasiti stol. Ispalo je jako dobro, pa sam pokušala i sa slikama. Rije je o kombinaciji tehnika - intarzije i mozaika, izra enog od prirodnog urnira javora. Sama izrada zahtijeva veliku preciznost i puno truda, jer se svaki komadi ru no lijepi. Na nekim slikama je i preko tisu u dijelova koji

Svijet Tatjaninih mozaika i intarzija

Najdraža Tatjanina slika – Pauk

Cvije e u vazi izra eno je od starih najlonki

ovi

Vo e od tekstila

i zatim se najbolje komušine izdvoje i stave na stranu. U kasnu jesen i zimi najviše radim, a broj predmeta ovisi o koli ini komušine. Posebno me obradovalo što je moj kipi Isusa od komušine naš župnik poklonio varaždinskom biskupu. Obitelj Kavran prije je živjela od poljoprivrede i držala

krave i svinje, no ta su vremena prošla, kažu, ne isplati se. Od životinja, tu su još samo ljubimci, nekoliko ze eva orijaša i desetak doma ih kokica. Sada se u novoizgra enoj drvenoj ku i u vrtu esto odmaraju i bave hobijima, vrtom i svime onime što život ini ljepšim. (J. Šimunko)

Figurica Isusa od komušine

su izrezani u urniru i poput mozaika složeni u sliku. Pošto urnir javora možete kupiti tek u nekoliko boja, kad zamisli kako bi željela da slika izgleda, urnir boji u željenu boju. Kako se to zapravo radi? - Kupim mediapan plo u na koju se stavlja samoljepljiva traka. Onda zapo inje stvaranje mozaika od intarzija (dijelova) debljine oko 0,6 mm urnira. Specifi nost je u tome da se slika stvara naopako, pa se mora preokrenuti i zalije-

si, triput lakira i to je to. Sve bi to bilo gotovo neostvarivo bez pomo i supruga Dražena, koji je logistika. Ova tehnika zahtijeva izuzetnu preciznost i veliku strpljivost pri radu. Ali

piti. Furnir se mora pobrusiti i staviti pod prešu. Preša ima pritisak oko dvije tone. Nakon prešanja slika se brusi, a uge izme u intarzija napune se sede astim ljuskicama koje sjaje. Nakon toga slika se opet bru-

kad je gotovo, onda osjetite zadovoljstvo. Do sada je napravila tridesetak slika, od realnih do apstraktnih. Ima tu životinja, lubanja, cvije a, liš a... i više komada stolova. Najzanimljivije je to što svaka slika, svaki stol je kao nešto živo, jer se svjetlost lomi na laku, na šljokicama, i svaki komad urnira se prelijeva, ovisno o lomu svjetlosti i kutu gledanja, pa imate osje aj da se slika kre e s vama. Zamijenite kut gledanja i ve vidite druge nijanse, drugu igru boja. Tatjana s puno entuzijazma govori o svojim radovima i veseli se svakom slobodnom trenutku koji može posvetiti svojoj kreativnosti. (Snježana Zorkovi )

Informacije

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJ

ME IMURSKO VELEU ILIĹ TE U AKOVCU Bana Josipa Jela i a 22/a, 40000 akovec tel.040/396-990, fax.040/396-980

1. Arion d.o.o. akovec, traĹži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 g., poslati zamolbu na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 28.02.2014.

KLASA: 602-04/14-01/02 URBROJ: 2109-63-02-14-01 akovec, 24. velja e 2014. Na temelju odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (â€˜â€™Narodne novineâ€™â€™, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) i suglasnos Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta Klasa: 602-01/14-07/00001, Urbroj: 533-20-14-0004 od 17. velja e 2014., Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu raspisuje

NATJE AJ za upis na specijalisti ki diplomski stru ni studij MenadĹžment turizma i sporta u akademskoj godini 2013./2014. 1. OP I PODACI O STUDIJU NAZIV STUDIJA

TRAJANJE STUDIJA

specijalis ki diplomski 2 godine (4 stru ni studij Menad- semestara, Ĺžment turizma i sporta 120 ECTS)

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr â€˘ oglasnik@mnovine.hr â€˘ 040 323 601

STRU NI NAZIV (ZANIMANJE) PO ZAVRĹ ETKU STUDIJA

IZVAREDNI STUDENTI

stru ni/na specijalist/ica ekonomije

2. UVJETI UPISA 1. Za specijalis ki diplomski stru ni studij MenadĹžment turizma i sporta mogu konkurira pristupnici koji su zavrĹĄili preddiplomski stru ni studij ili preddiplomski sveu iliĹĄni studij ekonomije (min. 180 ECTS). 2. Ukoliko zavrĹĄen preddiplomski stru ni studij ili preddiplomski sveu iliĹĄni studij nije iz podru ja ekonomije upis je mogu uz polaganje razlikovnih ispita iz kolegija Mikroekonomija, Makroekonomija, Osnove menadĹžmenta, Osnove turizma te Osnove kineziologije. 3. PRIJAVA ZA RAZREDBENI POSTUPAK Prijava za razredbeni postupak: 25. 02. 2014. do 04.03. 2014. Uz prijavu za razredbeni postupak upis (moĹže se podi i u SluĹžbi za studentske poslove ili na internetskim stranicama Veleu iliĹĄta) pristupnici su duĹžni priloĹži slijede e dokumente: - rodni list - svjedodĹžba o zavrĹĄenom preddiplomski stru ni studij ili preddiplomski sveu iliĹĄni studij iz polja ekonomije kojom se stje e 180 ECTS bodova - prijepis ocjena od visokog u iliĹĄta za sve poloĹžene ispite zavrĹĄenog preddiplomski stru ni studij ili preddiplomski sveu iliĹĄni studij kojim se stje e 180 ECTS bodova - dokaz o upla troĹĄkova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kuna na Ĺžiro-ra un Me imurskog veleu iliĹĄta u akovcu broj 23400091116034764, otvoren u Privrednoj banci Zagreb d.d., uz poziv na broj OIB kandidata s naznakom troĹĄkovi razredbenog postupka - veliku kuvertu s ispisanom punom adresom pristupnika i zalijepljenom poĹĄtanskom markom radi povrata dokumenata ako se ne upiĹĄu. Prijave se predaju u SluĹžbu za studentske poslove osobno ili poĹĄtom na adresu Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec. Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra . 4. RAZREDBENI POSTUPAK Razredbeni postupak obuhva a vrednovanje uspjeha na prethodnom studiju (prosje na ocjena svih poloĹženih ispita). Prednost pri upisu daje se pristupnicima koji su zavrĹĄili preddiplomski stru ni studij ili preddiplomski sveu iliĹĄni studij ekonomije. Povjerenstvo za provedbu upisa utvrdit e ljestvicu i popis pristupnika koji zadovoljavaju uvjete upisa te ih objavi na oglasnoj plo i i mreĹžnim stranicama Veleu iliĹĄta. Objava rezultata (rang lista): 07. 03. 2014. 5. UPISI Upis na studij: od 10. 03. 2014. do 13. 03. 2014. Upis na studije obavlja se prema rezulta ma ostvarenim u razredbenom postupku na temelju utvr ene rang liste. Dokumen za upis: ma ni list, upisni list i indeks koji se nabavlja u SluĹžbi za studentske poslove i dvije fotogra je (6x4 cm), potvrda o pla enim troĹĄkovima upisa u iznosu od 300,00 kuna i potvrda o upla ĹĄkolarine za prvu godinu. Pristupnici koji su ostvarili pravo na upis, a u propisanim rokovima se nisu upisali, gube to pravo. Upis bez originalnih dokumenata nije mogu ! 6. Ĺ KOLARINA TroĹĄkovi ĹĄkolarine za upis za prvu godinu u akademskoj godini 2013./2014. iznosi 5.500,00 kuna. OBAVIJESTI Sve potrebne informacije o studiju, razredbenom postupku i upisima, mogu se dobi na Me imurskom veleu iliĹĄtu u akovcu na adresi: Bana J. Jela i a 22a, u SluĹžbi za studentske poslove na broj tel. 040/396-999, te na www. mev.hr. Sve upute objavljene na oglasnim plo ama Veleu iliĹĄta sastavni su dio ovog natje aja. Dekanica dr. sc. Nevenka Breslauer, prof. v. ĹĄ.

2.Vitanovaj.d.o.o. akovec,traĹžifrizer/ frizerka na odre eno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagreba ka87,(MercatorI.kat),javi senamob. 099 242 4415 do 18.04.2014. 3. Rustica d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica u restoranu na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, najava na tel. 040 311 207, do 28.02.2014. 4. Ugos teljski obrt - Ca e bar â€œMKâ€? Gori an, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 5333 891, do 28.02.2014. 5. Mar d.o.o. Prelog, traĹži voditelj/voditeljica projekta tehnolog na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla Ĺživotopis na email: o ce@ mar .hr do 28.02.2014. 6. Maki-trans Horvat Dragica, Otok, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001, do 03.03.2014. 7. Paladin akovec, Zrinski 1, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 347 399 do 28.02.2014. 8. Vina-brki d.o.o. Zagreb, traĹži pomo ni kuhara/icu i konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.03.2014. 9. Trgovina Petek, akovec, K. Zrinski 2, traĹži prodava /prodava ica u ero c shopu na odre eno vrijeme, radno vrijeme 20 sa tjedno, osobni dolazak sa Ĺživotopisom na adresu od 9-19 sa

do 28.02.2014. 10. Ca e bar BH, B. Radi a bb, HodoĹĄan, traĹži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014. 11. Pizzerija Atlanta, Gori an, Dravska 2, traĹži konobar/konobarica u pizeriji ili kuhar/kuharica u pizeriji na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014. 12. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, traĹži 4 bravar/ bravarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 789 ili na email: murametal@ck.t-com.hr do 14.03.2014.

16. Astrea-sport d.o.o. Ivanovec, traĹži 5 ĹĄiva a/ĹĄiva ica na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 337 999, do 28.02.2014.

JAVNI NATJE AJ ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA U AKOVCU, USKA BB I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U AKOVCU:

Uska bb prizemlje

povrĹĄina

33 m2

PoloĹžaj

Centar

18. Metal-euro d.o.o. NedeliĹĄ e, Vrtna 37, traĹži m/Ĺž inĹž. strojarstva i strojarski tehni ar/tehni arka na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email:info@ metal-euro.hr do 03.03.2014.

19. Trgovina Zavrtje, Miklavec, VOD HRVATSKI ZA traĹži konobar/ E NJ VA JA Ĺ L ZA ZAPO 819 konobarica na KOVEC: 396ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL odre eno vriISPOSTAVA PR . SREDIĹ E: ISPOSTAVA M jeme, mjesto 0 20 354 rada: Caffe bar Zavrtje, javi se na mob. 098 242 485, do 07.03.2014. 13. Barflay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traĹži 2 konobara/kono- 20. Protectum j.do.o. Pribislavec, traĹži barice na odre eno vrijeme, mjesto veterinarski/poljoprivredni tehni ar rada u Orehovici i u akovcu, javi se na farmi kuni a na neodre eno vrijena adresu ili na mob. 095 197 0025 do me, javi se na mob. 097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com 31.03.2014. do 18.03.2014. 14. Heliopolic j.d.o.o., Ĺ trigova 31, traĹži 2 konobara/konobarice na na 21. Prometal d.o.o. Savska Ves, traĹži odre eno vrijeme, osobni dolazak u cnc gloda /gloda ica na neodre eKavanu Cuvee, Ĺ trigova 31 ili na mob no vrijeme, javi se na mob. 099 676 099 693 2694 ili posla email: danijel. 2864, do 17.03.2014. puckovck.t-com.hr do 28.02.2014. 22. Pilka d.o.o., J. Kozarca 15, akovec, 15. U.O. Leut, Vanta i i, traĹži pizza traĹži kuhar/kuharica i konobar/konopekar/pekarica na odre eno vrijeme, barica na odre eno vrijeme, potrebno javiti se na mob. 091 535 1004 do radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu, sa zamolbom do 28.02.2014. 20.03.2014.

Temeljem Zaklju ka Gradona elnika Grada akovca od dana 20.02.2014. godine, GRAD AKOVEC raspisuje

Adresa

17. Mamica d.o.o. akovec, traĹži 2 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Soho bar akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili email: mamica@mamica.com.hr do 10.03.2014

Djelatnost, Namjena

Uredske prostorije, tradicijski i de citarni obr i dr. sl. djelatnos

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR

133,00 EUR (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB-a)

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troĹĄkove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik. II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviĹĄe 5 godina, uz mogu nost produĹženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11). IV. Zainteresirane pravne i zi ke osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec â€“ Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 15 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom â€œza natje aj poslovni prostor u akovcu, Uska bb, NE-OTVARAJâ€?, preporu enom poĹĄiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora poloĹži jam evinu koja iznosi trostruki iznos ponu ene mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na Ĺžiro ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006 poziv na br. 7811-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor Uska bb, akovec. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu. PUNI TEKST JAVNOG NATJE AJA NALAZI SE NA INTERNETSKOJ STRANICI GRADA AKOVCA!

23. Elektro3B selektroinstalacije akovec, traĹži 3 strojarska mehani ara/ mehani arka za odrĹžavanje opreme na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., odrĹžavanje, kranova u halama, vili ara, radijalnih buĹĄilica tokarskih strojeva, ĹĄtanc maĹĄina, hidraulike, javi se na mob. 099 7382 700 ili na e-mail: info@elektro3b.hr do 10.03.2014 24. Senko d.o.o. Ĺ tefanec, V. Nazora 22, traĹži operator/operatorica na cnc savija ici lima i operator/operatorica na cnc laserskom stroju za rezanje metala na neodre eno vrijeme, po-

trebno radno iskustvo, osobni dolazak na adresu sa zamolbom ili email:info@ senko.hr do 10.03.2014 25. Ferro-preis d.o.o. akovec, T. Bratkovi a 2, traĹži modelar/modelarka jednostavnih/sloĹženih modela (drvo, plas ka, metal) na odre eno vrijeme tehnolog/tehnologinja ljevaonice na neodre eno vrijeme, tehnolog/tehnologinja ljevaonice(metalurg) na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili poslati email:dragica.slunjski@ferro-preis. com do 27.02.2014. 26. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži 2 monter/monterka centralnog grijanja-plinoinstalaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030, do 20.03.2014. 27. Zobi invest d.o.o. Turanj, traĹži kuhar/kuharica ribljih specijaliteta na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 412 8419, do 31.03.2014 28. Liming plus d.o.o. NedeliĹĄ e, akove ka 76, traĹži zavariva /zavariva ica g postupkom na odre eno vrijeme, poslati zamolbu na email: liming@ liming.hr ili osobno na adresu do 20.03.2014. 29. Drvo aluminij d.o.o. Donja Dubrava, traĹži strojarski tehni ar/tehni arka za izradu tehni ke dokumentacije na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 688 105 ili email: info@drvo-aluminij. hr do 06.03.2014. 30. Keramika FriĹĄ i d.o.o. D. Vidovec, traĹži 3 samostalna zidara/zidarice i 2 samostalna tesara/tesarice na odre eno vrijeme, javi senamob.098562 694 do 07.03.2014. 31. Metalobox d.o.o. akovec, traĹži agent/agentica telemarketinga i agent/agen ca prodaje na odre eno vrijeme,poznavanjeengleskogugovoru i pismu, posla Ĺživotopis s fotogra jom na email: jobhr@metalobox.hr do 28.02.2014. 32. Autoprijevoznik FegeĹĄ, Totovec, traĹži voza /voza ica c i e kat. na odre eno vrijeme, javi senamob.098241 243, do 05.03.2014. 33. Metal-euro d.o.o. NedeliĹĄ e, Vrtna 37, traĹži bravar/bravarica i zavariva /

28. velja e 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

JAVANJE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI zavariva ica tig postupkom na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi se na mob. 098 9951 559, do 10.03.2014. 34. Transpor Trojak, akove ka 44c, Puš ine, traži voza /voza ica c i e kat. sa ADR dozvolom na odre eno vrijeme, javi se na email adresu: transpor .trojak@ck.t-com.hr ili na mob. 098 242 688 do 07.03.2014. 35. Im-comp d.o.o. Pribislavec, A. Star evi a 63, traži 4 strojarska tehni ara/ tehni arki na odre eno vrijeme i m/ž knjigovo a-ra unovo a na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., SSS, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 07.03.2014. 36. Megrad 3b d.o.o., Novakovec, Budim 27, traži 6 tesar/tesarica; kranist/kranis ca; poslovo a/poslovotkinja gradilišta i 2 zidara/zidarice na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., sa zamolbom do i na

SJE ANJE

adresu do 07.03.2014. 37. Elektro. zanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži elektromehani ar/elektromehani arka na odre eno vrijeme - montaža rashladnih komora, javi se na tel 040 360 081, do 10.03.2014 38. Macini kola i d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni radnik/radnica na proiz. kola a, javi se na email adresu: macinikolaci@gmail.com do 04.03.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. BRANKO j.d.o.o. Varaždinske Toplice, Duga ulica 54, traži 2 KONOBAR/ ICE na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, osiguran smještaj. Najava na mob: 099 2464 951 (Klju ari Mirela) ili posla molbu na e-mail: ugo.toplicanka@ gmail.com do 5.3.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

2. BILIKUM, obrt za ugos teljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, uvje . OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. kontakt: 099 282 2218, do 15.3. 3. PEKARA KLAS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: ŠEMOVEC, traži 3 POKRETNA PRODAVA A/ICE za pokretnu prodaju pekarskih proizvoda, zvanje nije bitno, bitno iskustvo6mj.nais milisli nimposlovima (u prodaji), znanje rada na skalnoj blagajni; 1 RADNIKA/RADNICU NA ODRŽAVANJU PEKARSKIH STROJEVA za održavanje pekarskih strojeva (mehanika, elektrika), uvje : KV, SSS, iskustvo 6mj.; i 2 PEKARA/ICE zvanje nije bitno, bitno iskustvo u proizvodnji pekarskihproizvoda(6mj).Svasuradna mjesta na neodre eno vrijeme. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu KOPRIVNI KA 97, ŠEMOVEC ILI e-mailom: pekara.klas@vz.tcom.hr, kontakt 042 657 695 4. OPTIMAL KOVA I d.o.o. za proizvodnju,marke ng,edukacijuiispi vanje tržišta, Mjesto rada: LUDBREG, traži3m/žOBU ARSKARADNIKAza rad u pripremi na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo 6 mj. i 3 m/ž ŠIVA A GORNJIŠTA OBU E na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, iskustvo 6 mj. Kontakt: 098 440 656, do 5.3. 5. ZLATNO ZRNO d.o.o. za proizvodnju hrane, kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, Mjesto rada: TRNOVEC, traži VOZA - PRODAVA / VOZA ICA - PRODAVA ICA na odre eno vrijeme, uvje : završena srednja škola (bez obzira na zvanje), obvezno iskustvo u vožnji kombi vozila, nije bitno iskustvo na poslovima prodava a, prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@ zlatnozrno.hr, najava na tel: 042 684 012, do 10.3. 6. MI-NI d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBAR/ KONOBARICA U CAFFE BARU “ARSENAL KLUB” na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo: 6 mj., kontakt: 098 916 2910

dr. Branka Zuzel-Šantek antek – dežurni pedijatar Franca Prešerna 16, akovec, tel. 390 245

Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i etvrtak - POPODNE

na dragog tatu, djeda i pradjeda

Petak, 28.velja e – Roman, Vikica

MATIJU ZRNA

Subota 1. ožujka – Albin, David, Zoran

29.2.2000. – 01. 03. 2014.

iz Hodošana

Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sje aju.

Nedjelja, 2. ožujka – Lucije, Ines

sinovi Ivan i Zvonko s obitelji

Ponedjeljak, 3.ožujka – Marin, Marina

TUŽNO SJE ANJE

Utorak, 4. ožujka – Kazimir, Eugen Srijeda, 5. ožujka – Ivan od Križa

na dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

etvrtak, 6. ožujka – Zvjezdana, Agneta

LADISLAVA NOVAKA - BUNDAŠA iz Šenkovca 6.3.2000. - 6.3.2014.

DUHOVNI VELIKAN

TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

Ivan od Križa, 5.ožujka

SJE ANJE

Ro en je kao Carlo Gaetano i ve u 16. godini života odjenuo je franjeva ki habit i uzeo ime Ivan od Križa. Obnašao je mnoge odgovorne dužnosti, kao provincijal reda reformiranih franjevaca i drugih u vrijeme nesuglasica izme u talijanskih i španjolskih franjevaca. Poznat je po nadimku „lebde i svetac“ zbog mnogih udesa koja mu se prepisuju. Umro je u Napulju 1734. godine. (sm)

na dragog oca, muža, djeda i brata

FRANJO ŠARDI iz Peklenice 2004. - 2014. Uvijek si u našim srcima i molitvama Tvoji supruga, k eri i brat s obitelji

IN MEMORIAM

DRAGO LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI IVAN DŽERDŽI, SIN GITE I AMBROZA, DALIA ŠESTAK, K I MAJE I MARKA, NEO SMRTI , SIN TEJE, LEON PODVEZANEC, SIN SANJE I JURICE, JAKOV NOVOSEL, SIN MIHAELE I MIŠELA, LUCIJA GOSARI , K I MARTINE I KRISTIJANA, PETRA KOVA I , K I IVANKE I ROBERTA, IAN MALI , SIN MARIJE I IVANA, MAŠA MARINKOVI , K I BOŽANE I ZORANA, KEVIN DOMJANI , SIN APOLONIJE I NEVENA ( akovec)

VJEN ANI Pet 28.02.2014. 13:00-20:30 Sub 01.03.2014. 08:00-15:30

IMENDANI I BLAGDANI

VALENTINA DRAVEC I MIROSLAV ŠOLTI ( akovec)

UMRLI IVAN NOVAK, RO . 1937., ANA JAKOPI , R. NOVAK, RO . 1962., STJEPAN HRAŠ AN, RO . 1959., ANTUN DOBRANI , RO . 1934., RAJKO MAJSAN, RO . 1961., ŽELJKO

BREZNIK, RO . 1957., KATARINA MA EK, RO . 1921., GABRIEL LIPI , RO . 1929., ZLATA ORŠUŠ, RO . 1963., STJEPAN SOLDAT, RO . 1945., MIROSLAV LISJAK, RO . 1980., ELIZABETA KRAJNER, R. PETEK, RO . 1920., IVAN NOVAK, RO . 1956., ANA NOVAK, R. ZBILSKI, RO . 1929. ( akovec); JOSIP TOMAŠEK, RO . 1942. (Dekanovec); JOSIP MARUŠI , RO . 1955. (M. Subotica); KRISTINA HEREN I R. KAMENAR, RO . 1936., AGATA GAŠPAR, R. ŠTEBIH, RO . 1926. (M. Središ e); DRAGUTIN FRIŠ I , RO . 1950. (Kotoriba); IVANKA DOVE ER, R. LOGOŽAR, RO . 1931. (Nedeliš e); ŠTEFANIJA POSAVEC, R. MARTINEC, RO . 1929., TEREZIJA MESARI , R. VADLJA RO . 1927., JOSIP MATULIN, RO . 1955., VLADIMIR VLAHEK, RO . 1935., PETAR PATAFTA, RO . 1951. (Prelog)

IN MEMORIAM

MLADEN BABI 28.2.1993. - 28.2.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

KUPON broj

963

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

28. velja e 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA KUPUJEM STARE NEISPRAVNE AUTOMOBILE. Ponude javiti na mob: 098 162 1584. HITNO prodajem PEUGEOT 206 XR 2001.g. proizvodnje, 150tkm, reg. do 10/2014, cijena 17.500 kuna. Info na tel 098 597 603 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4200 eur, mob 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 REN. CLIO 1.5DCI 2003.g., reg. do 2/2015., klima, mala potrošnja, cijena 2.900 eur ili po dogovoru. mob. 098/980-2702 FIAT PUNTO 90 ELX 1.6 benz, crni, 3vr., 1994.g., reg. do 28.2.2014., abs, te novi frižider s dubokom ledenicom Kor ng, dim. 180x65x65. mob. 098/723-463 PRODAJEM RENAULT MEGANE classic 1.4 2001.g., reg. do 02/2015, u odli nom stanju, garažiran, sa novim ljetnim gumama i nosa ima. Info: 099-789-3597 PRODAJU SE KROVNI NOSA I i jedna felga za auto renault megane model iz 1998., vrlo povoljno i hitno. mob.099/687-6087 SKUTER PEUGEOT 50cm 2008g., o uvani, registrirani, mob. 091 970 1929. PRODAJEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, sa uvan, povoljno, mob. 091/8801-255

PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, u Selnici. mob. 091/5164 595 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 Prodaje se cirkular na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM SADNICE šumskog drve a (agacije, johe, lipe i drugo) i sadnice boži nih drvaca. Upi i informacije na 099 668 2701 ili 098 242 254. PRODAJEM TRAKTOR Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, sve orig., at tempru 1.9 dizel 1997.g., pocin an lim, reg. do 6/2014., vrlo dobro stanje, i svinju oko 110kg uz mog. klanja. info: 098/190-3753 PRODAJEM ELI NE FELGE za opel 16 cola 5 rupa ili mijenjam za 15 cola 4 rupe. info: 098/935-2124 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, prešu za grož e od 250lit., sovignon vino od 200lit., ba vu od 400lit. staru 2g. i jednu novu ovalnu od 300lit., info: 098/1868-111 PRODAJE SE PSK-4 Olt prskalica rasipa umjetnog gnojiva, info: 098 993 8084 KUPUJEM priklju ke za bavljenje poljoprivredom, može i u lošijem stanju,mob 091 739 6965 PRODAJEM sto ni je am a kupujem pneumatsku sija icu kukuruza Tel: 091 539 2870 PRODAJU SE BOROVI (smreka, jela) za sadnju u šume ili oku nice, visine 150-180cm i orasi za sadnju, nisu cijepljeni, povoljno. mob. 099/687-6087 PRODAJEM SIJENO u kockas m balama i svinje tež. oko 120kg (4kom), mob. 095/803-1114

USLUGE

POLJOPRIVREDA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

TRAŽI SE AUTOLIMAR/LAKIRER sa iskustvom. tel. 098/273-510 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO davanje instrukcija iz njema kog jezika i pomo pri u enju za osnovnu školu. mob. 098/938-5042

POZNANSTVA SAMA SI, A ŽELIŠ IMATI NEKOG PORED SEBE da te cijeni i voli? Javi se slobodnom de ku. Samo iskrene cure. mob. 095/8974-533

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244 -5775, www.arges.hr

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO

NEKRETNINE – PRODAJA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM TRAKTOR Vladimirec 1975.god., 35 KS, 3300 radnih sa , stariju prikolicu, dvorednu sija icu kukuruza, dvobrazni plug, traktorsku prskalicu 200 litara, tanjura e 24 diska, sva mehanizacija je u jako dobrom stanju. tel: 040/620-366.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 70m2, sa oku nicom od 1428 m2, plus jedno gradilište u Strahonincu za 75.000 eur-a. Cijena nije ksna! Energetski razred “F”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 PRODAJU SE GRADILIŠTA u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu,papiri uredni ,cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob: 098 967 9904. PRODAJE SE KU A od 99 m2, sa oku nicom od 1738 m2, u Pribislavcu za 49.000 eur-a. energetski razred “G”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980 5511 PRODAJEM ILI DAJEM U ZAKUP ve i, odli no održavani i obra ivani vinograd u Železnoj gori. Info na tel: 040 897-188 i 098 913 0007 PRODAJE SE GRADILIŠTE od 800m2, u Pleškovcu, u slijepoj ulici sa pogledom na akovec, za 9.900 eur-a. Mogu a gradnja odmah! NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE GRUNT s vo njakom, šumom i ku om, sa svim priklju cima u Zasadbregu 137 (preko crkve), 1600 hv, te se prodaje zemlja 700 hv i pe za centralno 17K. info: 363-582 PRODAJE SE PARCELA 1300 hv i jedna 400 hv u Dragoslavcu, pogodno za gradnju. info: 098/185-2534 PRODAJE SE RENOVIRANI MANJI 2-soban stan od 39,47 m2, kompletno namješten, u akovcu, za 45.000 eur-a. Cijena nije fiksna! Energetski razred “C”. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), Tel. 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJE SE VE I VO NJAK u Nedeliš u sa svim potrebnim strojevima, odli na lokacija, mob. 098/9744-242 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Puš inama, na lijepoj lokaciji, 50m od gl. ceste, tel. 042/232-681 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN od 47m2 u centru k, sa dvorištem i vrtom ili mijenjam za malu ku u u Nedeliš u. Upita na mob. 098/195-7414, poslije 16 sa PRODAJEM KU U u Lopatincu vel. 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vrt i vo njak, vel. 1306 hv, energ. cer kat F. info: 098/903-2302

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN KAFI / RESTORAN. Info: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije, parkinga... Povoljno. Tel. 095 8080 116. IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namješten stan u akovcu, Zvonka Milkovi a 2, kod Plodina. To je 1.etaža nove ku e sa posebnim ulazom,odvojenim brojilima,dvorište. tel. 040 386 024; 091/59 77 119. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca (preko puta crkve), kompletno namješten. Sve informacije na 098/163-1649. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/ku a s posebnim brojilima i ulazom, u akovcu, na jugu, za info nazva 099/3363-605 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN GORNJI DIO KU E na dvije etaže s posebnim ulazom u akovcu-Jug na duže vrijeme, 1. etaža (hodnik, kuhinja, dnevna, blagovaona, wc), 2. etaža (tri sobe i kupaonica). Cijena najma je 2.600 kn, mogu dogovor. Upita na 095/9400-257. IZNAJMLJUJEM VIKENDICU za stanovanje u Prekopi, oko 50 m2, pogodna za samca ili par, struja, voda, pogled. Mogu dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

28. velja e 2014.

ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, potpuno namjeĹĄten, 1.500 kn + reĹžije. Tel. 098/242-990 IZNAJML JUJEM 1-SOBNI namjeĹĄten stan u akovcu od 45m2, tel. 390-297 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u k, centar Juga, 50m2, preko puta poĹĄte, banke, trg. centra, info: 099/691-3966 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2, namjeĹĄten, odvojen ulaz i sva brojila, centar k, zva na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM STAN isklju ivo studen cama. mob. 091/970-1929. IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni stan s posebnim ulazom, iza PedagoĹĄke u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM potpuno namjeĹĄten 1.5-sobni stan od 30m2, cijena sa reĹžijama (WiFi internet, struja, voda, plin, kablovska TV) cijena 1.600 Kn, info 098/303-550 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi od 40-47m2 i garsonijera od 20 i 30m2, namjeĹĄtena. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu od 25m2 i 3-sobni namjeĹĄteni stan. info: 091/2340-999

Ĺ˝IVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIÄ†I DOSTAVA ,

PRODAJU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna, o iĹĄ eni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE VIĹ E KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU â€œRak od dijagnoze do izlje enjaâ€?. Cijena 300kn. Ĺ aljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM novu pedalu za elektri nu gitaru BOSS METAL ZONE MT2 i elektr. ĹĄ mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90

Oglasnik 53

www.mnovine.hr â€˘ oglasnik@mnovine.hr â€˘ 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJE se trosjed i dvije fotelje u crnoj boji, malo koriĹĄteno, jako o uvano. Cijena 1000 kn. Kontakt 040 347 009 ili 098 912 4692 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak i umjetni ke slike . Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM muĹĄku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century muĹĄku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muĹĄke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE LG mali hladnjak 46 lit, i tri zaĹĄtite za dje ji kreveti . Tel. 098 632 614 PRODAJEM ZRA NU PUĹ KU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko koĹže, staro 5 g., za 1000 kn. mob 098/551-267 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; novi bide; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol; protupoĹžarna vrata razl. dimenz.; o iĹĄ eni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noĹĄene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE Ĺ ANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODA JEMO koriĹĄteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), preĹĄu za groĹž e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEĹ˝BANJE Energetics Mul gym 780, malo koriĹĄtena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JEM rabljene uĹĄ uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17â€? Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. KUPUJEM DRVENU VRTNU KU ICU 200x200cm. mob. 099/518-2484 PRODAJE SE crni zagorski puran za rasplod, vino cijep, orasi i suhi grah. Kontakt: 343-557

PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODA JEM klavir o uvan, malo sviran, koĹžnu garnituru (1.100 kn), spava a sobu, ca e aparat i dionice Vajde. info: 091 970 1929 PRODAJEM KOMPJUTOR Intel Pen um 4 1.8 GHz, DVD-ROM, oppy, DDR RAM1GB, HDD 40 GB, WinXP Professional, MS O ce 2007, mreĹžna kar ca za povezivanje na internet, Borland, Oracle, MS SQL (500 kn); monitor AOC 17â€? CRT kao novi (400 kn); kompjutor za igrice Intel Pen um 1 s monitorom Philips 15â€?, Win95 (sve za 200 kn); PC 486 za igrice sa 14â€? crno bijelim monitorom (100 kn); kompjutor Commodore 64 sa ojs kom i kazetofonom (jednom igricom), te monitorom u boji 14â€? (sve kao novo za1.200 kn). Kontakt: 099/6714-888 PRODAJE SE VINO CIJEP (sauvignon, rizling, ĹĄipon) cca 500 litara, moĹže i manje koli ine. povoljno i hitno, cijena mogu nost dogovora! mob. 099/687-6087 PRODAJEM radni stol za kompjutor i u enje, rabljeni, solidan (200 kn), mob. 095/848-9753 PRODAJEM 12 fotelji, malo rabljenih, pogodno za restorane i ka e. info: 092/254-7256 PRODAJEM HTC ONE X star mjesec danas, Blackberry 8520, Nokia preklopna, nove, Oakley i KTM sun ane nao ale, moĹže i razne zamjene i komb. info: 099/502-7777

Udruga â€œSkloniĹĄte dobroteâ€? Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Ginny - prekrasna trikolorka kratke dlake, Ĺženka stara neĹĄto viĹĄe od godinu dana, plaha, ali mazna kad upozna ljude, nau ena na pijesak, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, sterilizirana.

Dorina - odrasla maca na ena u akovcu prije mjesec dana, oboljela od panleukopenije, sada je izlije ena i traĹži novi dom! Izrazito mazna i druĹželjubiva, crne boje sa bijelim gras m prugicama ispod crnog krzna.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje â€œPrijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Stephanie je predivna mjeĹĄanka zlatnog retrivera niĹža rastom, ali po ponaĹĄanju poput prave retriverice. Izuzetno je dobre naravi, umiljata i bila bi idealna za veliku obitelj s djecom. Stara je oko godinu i pol i cijepljenja, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Flopy je malecka kujica teĹĄka jedva neke 4 kg, visoka dvadesetak centimetara, idealna za stan. Cijepljena, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 098-241-060.

Boomer

Mirko - odrasli ma ak, nezahtjevan, umiljat, mazan, kastriran, o iĹĄ en od nametnika, nau en na pijesak traĹži novi dom.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

je predivan crni labrador o ito nekome pobjegao jer je izvrsnog stanja, divne crne sjajne dlake, umiljat, voli ljude. Ako ga prepoznajete ili mu Ĺželite pruĹžiti dom, javite se na 091-8988-004.

Ajax je predivno malecko upavo ĹĄtene staro oko 2 mjeseca, teĹĄko 1,5 kg ĹĄto zna i da e biti manjeg rasta idealan za stan. Kontakt: 098-241-060. Elena - mlada maca, o iĹĄ ena od nametnika, ima krivo zaraslu nogicu koju emo mora ampu ra , prekrasne naravni, mazna i prekrasna, nadamo se da e je netko prihva takvu kakva je.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

963

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠU: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI

Sastojci: - svježa pile a prsa - vrhnje, luk, mljevena paprika - sol, timijan, ulje, pile i temeljac

ME IMURSKA KUHARICA

Tenfani pile i odrezak Ivanka Sedmak je kuharica petnaestak godina, od ega najviše staža ima u restoranu ‘’Orijent’’ u Štrigovi, gdje je stekla naziv najbolje kuharice izvornih me imurskih jela. Hranu kakvu je spremala njezina baka, a potom i mama Ivanka, priprema za goste u Orijentu, ali i za sve one koje zna pogostiti u svojem domu. Zajedno smo odlu ili predstaviti tenfani pile i odrezak, jelo koje je starinsko, ali uvijek moderno jer je vrlo ukusno, lako probavljivo i ne preteško za pripremi-

28. velja e 2014.

Priprema Piletinu izrezati na odreske, koje potu emo kuhinjskim batom. Posolimo s obje strane. Na ulju popržimo na sitne dijelove nasjeckani luk sve dok ne poprimi zlatno-žutu boju. Dodamo brašno - napravimo zapršku (zafrig) i dodamo mljevenu crvenu papriku te podlijemo vodom ili pile im temeljcom. Zgustimo kiselim vrhnjem i malo prokuhamo kako bi nastao ukusni gusti umak. Pripremljene pile e odreske ispe emo na žaru tako da porumeni vanjski dio odreska. Na plitki bijeli tanjur stavimo odrezak i doma e rezance, te sve skupa prelijemo umakom i ukrasimo kruži em svježeg paradajza.

ti. Važno je strpljenje kod spremanja, kao i odabir za ina koji se stavljaju u umak koji mora obogatiti pile i odrezak koji sam po sebi nije gastronomski osobito bogat. Uz ovo ukusno i so no jelo za prilog Ivanka predlaže doma e široke rezance, salatu od svježega bijelog zelja i doma i kruh, ako ga želimo. Ovo jelo odli no se sljubljuje s Kocenovim vinom s malo mineralne vode. U slast iz Štrigove uz tenfani pile i odrezak na jednostavan, ali provjeren me imurski recept.

RECEPT PLUS

Limun kiflice

IZ PE NICE akove kih mlinova

SASTOJCI: - 50 dag oštrog brašna - 15 dag še era - 25 dag margarina - 2 žutanjka - sok od jednog limuna - ribana korica od limuna - malo praška za pecivo

PRIPREMA Svi se sastojci umijese, te se iz tijesta rade ki lice. Pe i na 180 stupnjeva dvadesetak minuta. Tople uvaljati u mljeveni še er.

Doma e krafne PRIPREMA U posudu za miješanje stavite brašno. Dodajte jaja, še er, ulje, mlijeko s prethodno potopljenim i dignutim kvascem i rum te miješajte kuha om dok se tijesto ne po ne odvajati od kuha e, odnosno dok se ne po nu pojavljivati mjehuri i. Pokrijte tijesto istom krpom i ostavite da stoji pola sata dok ne naraste. Radni stol posipajte brašnom, stavite na njega tijesto i razvaljajte ga valjkom do debljine prsta, a zatim ašom ili kalupom vadite okrugle krafne i ostavite ih da stoje još dvadesetak minuta. Zatim ih pecite na vru em ulju ili masti. Kad se krafne stave u masno u, prekrijte posudu poklopcem da bi krafne od vru e pare lijepo narasle. Kad krafne porumene, pažljivo ih okrenite da se i druga strana isprži, ali sada ne prekrivajte posudu. Pržene krafne po želji napunite marmeladom, te ih posipajte še erom u prahu.

VINO TJEDNA

Belovi ev šipon

SASTOJCI SASTOJCI: 50 dag brašna za dizana tijesta akove kih mlinova 1 dcl ulja 6 jaja 6 žlica še era ½ dcl ruma Kvas 4 dcl mlijeka

U odabiru vina tjedna pomaže nam sommelierka Simona Raus, koja se odlu ila za šipon iz podruma obitelji Zvonka i Danice Belovi iz Štrigove. Vino je berbe 2012., a sadrži 12,5 posto alkohola. Vino je kvalitetno u redu suhih i odlikuje se svježinom i snagom alkohola. Ovo se vino pije pomiješano s mineralnom vodom kao gemišt i djeluje vrlo osvježuju e za konzumenta. Odli no se sljubljuje s jelima s roštilja, mesom z tiblice, turošom te ribljim specijalitetima.

28. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PONOVNO KIŠNO RAZDOBLJE V R EMENSK A SLIK A: Poplave koje su donijele probleme u mnogim krajevima posljedica su vrlo velikih koli ina kiše. I u našoj županiji kiša je ve skoro svima po ela i i na živce. Mi barem nismo zabilježili rekorde kao što je to bilo na zagreba kom podru ju i u Rijeci. Nakon što je na meteorološkoj postaji Rijeka Kozala za vikend palo novih 10.0 litara kiše, ovogodišnja velja a je, par dana prije kraja, postala velja a s najve om koli inom oborine u povijesti mjerenja, tj. od 1948. godine. Do ove godine je najviše oborina, 326 mm, izmjereno u velja i 1969. godine. Ovogodišnja velja a je do danas donijela 335.2 mm oborine, što je tri puta više od mjese nog prosjeka (111.6 mm). Ta e brojka vjerojatno biti još malo podebljana u zadnja dva dana mjeseca, budu i da je sredinom tjedna izgledna nova ciklona. Podsjetimo da je prošla, 2013. Godina, Rijeci donijela niz meteoroloških rekorda. Gotovo prije to nu godinu dana, 23.2.2013. izmjereno je 17 cm snijega, što je rekordna visina za mjesec velja u. Sre om da kod nas nije bilo toliko me-

teoroloških ekstrema kao u Rijeci i okolici. VREMENSKA PROGNOZA: Dosta oblaka emo imati tijekom petka. Mogu a su kra a sun ana razdoblja, ali ponegdje i malo slabe kiše. Ako i bude kiše, to e biti vrlo

malo i mjestimi no. Dakle, ne radi se o nekoj ozbiljnoj kiši. Temperatura zraka se ne e bitno mijenjati pa e popodnevna biti oko 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva. Zbog južine biometeorološka situacija e biti relativno nepovoljna.

Za vikend se baš i ne ini lijepa prognoza. Naime, prognosti ki modeli u trenutku izrade ove prognoze ukazuju na dosta promjenjivo vrijeme. Izmjenjivat e se sunce i oblaci, a može biti kra ih pljuskova ili manjih naleta kiša. I dalje nema nekih ve ih oborina, ali ovo što o ekujemo pokvarit e nam boravak i radove na otvorenom. Temperatura e ipak biti relativno visoka pa se ini da nema zimskih uvjeta na vidiku. Malo e zahladiti u nedjelju kada u

gorju može biti i snijega. Ciklonalni utjecaj vjerojatno e se nastaviti i u novom tjednu. To i dalje zna i promjenjivu vremensku situaciju pa ne možemo obe ati suho i lijepo vrijeme. Bit e dosta oblaka, a povremeno i kiše koja može biti i obilnija. Malo e osvježiti, ali i dalje nema prave zime na vidiku. Možda kod nas u nizinama nakratko bude malo susnježice ili mokrog snijega sredinom tjedna, ali temperatura zraka ne bi trebala i i (puno) ispod nule.

Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 26.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. velja e 1964. god. tijekom samo 9 sati palo je 1087 mm oborine na oto ju Reunion 4. ožujka 1956. godine najkasnija pojava leda na Savi kod Jasenovca 5. ožujka 1963. god. u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj -23,4°C

VICOTEKA

Žena vi e na muža preko tele ona: - Lijepo sam ti rekla da dolazim za 5 minuta! Što me zivkaš svakih pola sata? ---------------------------------------------------------Pokvario mi se kompjutor pa sam se malo družio sa svojom obitelji. Fini neki ljudi! ---------------------------------------------------------Tata mi je uvijek govorio: U i, sine, da ne bi morao raditi. I ja sam u io. I sad ne radim. ---------------------------------------------------------Kaže muž ženi: - Firma mi je bankrotirala, otac me izbacio iz nasljedstva i uzeo mi auto. Ho eš li me i dalje voljeti? - Naravno, ali eš mi jako nedostajati! ---------------------------------------------------------Neke ljude ne mogu pro itati izme u redova, jer jednostavno nisu u redu!

PROGLAŠENI najbolji sportaši i ekipe op ine Nedeliš e

Damira Bujan, Gabrijel Stojanovi , atleti arke i odbojkaši najbolji u 2013.

GRAND FIGHT u Prelogu okupio više od 1.500 ljubitelja borila kih sportova

OVAJ VIKEND nastavlja se prvenstvo III. HNL Sjever

U borbama ve eri blistala bra a Škoranec

U Me imurju uvjereni da mogu do II. HNL

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Slavek v zadjemo redo. K

uliko gud jo poslušam nikak nebrem zazvediti, o em re i, prespodobiti v šteroj to državi živi Vesna Pusi i šteri je to narod tak sre en i zadovolen z vladom gde je ona potprecednica. Nebrem si nikak premisliti kak pak unda zgledijo prave vlade, štere delajo tak kaj je ljudima bole i kaj so zadovoljni i imajo od ega živeti, a i pla e dobavlajo za svoj posel, ak je ova naša, o em re i, jena, nejbolša vlada do ve? ilanka Opa i nam je lejpo rekla kak so oni, o em re i, “kukurika i” po eli stvarjati Lejpo našo od fondoša, kaj bi rekli gda je Hrvašaka po ela rasti i cvesti pred dve leti gda je ova vlada zavzela fotelje vlasti. Verjem da to kaj je govorila na konvenciji esdepea nema nikše veze s tem kaj je drugi den pala v kupaonici?! a konvenciji esdepea na šteroj so se falili kak jim dobro ide od roke of mandat z šterim so došli na pol pota, precednik vlade i vsi mini-

stri so sedeli v prvomo redo sam je minister z nejdebelšom buksom, Slavek Lini , sedel v zadnjemo redo. I nikomo je ne falil. I niš i ga niti nej spazil da so ga novinari ne zaškicali. Morete si misliti kak je to vse vredo vu vladi gde se zbr kavlejo z ministrom šteri se briga za peneze? No, kak bilo da bilo, ali zadji red? To je on red z šteroga se ide vum! Z dvorane, partije, vlade. inister za zdravi e, Rajko Ostoji ov je priznal da je minulo leto, jegovo ministarstvo završilo z gubi kom od sto jezeri kuni prek jedno milijardo, makar je šparal na vse strane, a reforma sustava se rezmahala. Nej znati je li je što to rihtal ili pak se je istam slu ajno to potre ilo, ali to no tuliko penez kuliko je Rajkeco falilo tuliko so ministri (i jive leve i desne roke) preve potrošili na sebe, aute, pla e, reprezentacijo i živleje ober našega hrvaškoga standarda. Šparalo se na betežnikima, a za poli are na vlasti je ne kriza. Oni trošijo, a nam betežnikaj i težakaj bodo zvlekli z žepov i zadje peneze

Dok tati dojdo niš i nikaj ne vidi, a dok si neš i dopela ljubavnico mam vsi vidijo! ejga mira v Gor ano. Nikak da vu toj op ini polek meje z Hungarijom dojde do mira. Tam so, kak na elnik veli, ljudi na svojo roko, a na elnik, kak ljudi velijo, na svojo roko i nikak da se zidejo. Mamica ( itaj: Gor anci) ido po šumi, a japica ( itaj: na elnik) ide po poto, i kak se bodo unda zišli. Zmislite se da so, pred cirka dve leti, bili izbori jerbo so se op inski ve niki rezišli kak rakova deca i niš i jif je ne mogel nazaj dotirati. Unda je na elnik prešel, o em re i, na elnikovi vje niki so zafremali novo op insko vje e, štero je hercuvalo vse do lanjskih izborov vu majušo. Na temaj izboraj je na elnik Mohari prešel za konjski novet, ali se je kupica strpleja rezlijala pre kompostani. Gor anci so rekli na prvomo op inskomo referendumo vu Lepoj našoj, da nebre vse biti onak kak na elnik o e i kompostana se odsmickala v Prilok. Je li je to tak velika sre a kak na elnik pripoveda ( tri težaki bodo delali)

Mia Vadas, Draškovec - Ovaj vikend u biti u Zagrebu pa se ne u pridružiti fašenskim programima koji e biti organizirani u Me imurju. Prije u djetinjstvu smo se više maskirali, družili smo se, pjevali i plesali. Ljudi su uvijek maškare nagradili slatkišima i sitnim nov i ima koji su nam dobro došli kao džeparac.

POD VUROM

Fašnik je, kao i uvijek, kriv za sve?! Ovaj e vikend u brojnim me imurskim naseljima zavladati maškori uz fašenske veselice i povorke. Šareni kostimi, tradicijske maske, mašta i dobra volja maškara obilježit e i centralnu manifestaciju jubilarnoga 50. Me imurskog fašnika u akovcu. Prema tradiciji, Fašnik je kriv za sve naše nevolje, pa e se na kraju programa inom spaljivanja Fašnika odagnati sve što je loše i zlokobno, uz vjeru da e do i bolji dani. U našoj anketi saznajemo ho emo li u pokladama sudjelovati tek kao promatra i ili kao aktivni maskirani likovi. (rr, zv)

kaj to pokrijemo. Ve bode Rajko moral pove ati participacije i dopunsko ak o e kaj se te luknje vu kasi za zdravi e ne bodo pove avale. omi prodavlejo aute!? Morete si to zamisliti? Ve najempot niš i ne e meti auta sam kaj bi dobavlal socijalno pomo . Vse se more dok se o e, o em re i, dok se mora. Ve bi vsi oni prenesli auta na rodbino sam kaj ostanejo na spisko za socijalno pomo , ali ga niš i ne e jerbo vsi dobavlajo nekšo pomo . Jako sam najgerek kak bode to zišlo kaj oni “de jure” prodajo auta, a”de facto” kaj bi ga i dale hasnuvali za vsakefele biznise z šterima se oni bavijo. Nej znati što bode itak prvi našel formulo za tej “perpetum mobile”? Ili pak bodo i Romi morali po eti živeti od svojih žulov. Da mi je to videti! eš i je oplja kal zlatarnico vu glavni akoski vulici. Istina bog, nega udi ljudi v akovco dok so obi ni dnevi nave er, no, furt se neš i špancera, ali je niš i nikaj ne videl. Takša je šega, vu zadje vreme, prinas kaj se plja ki i provali dotikavle:

Robert Kova , Križovec - Ove u se godine maškarama pridružiti vjerojatno samo kao publika, ovdje u akovcu. Ljudi se vole najviše maskirati zbog zabave. Pogotovo sada, kada su krizna vremena, ljudi se žele barem kroz neka ovakva druženja malo poveseliti. Kad smo bili mla i, djeca, onda smo imali i više vremena i volje za maskiranje.

Ena Varga, akovec - S obzirom na to da imamo malo dijete, ne znamo još ho emo li biti sudionici dje je povorke ili tradicijske povorke. Puno ovisi o tome kakvo e biti vrijeme. Bude li lijepo i sun ano, sigurno emo se malo prošetati gradom i osjetiti fašensko raspoloženje. U mla im danima obavezno smo se spremali u maškare. Ljudi se vole maskirati. Svima nam treba malo zabave i razonode.

mi prodiremo dublje

ili pak je to pravzaprav takša nevola kak pripoveda urek Puri ov i jegova družba. Nam se nikam ne žuri, pak bodemo po akali kaj tua kompostana zraste i predela v Priloko na Ljubekovom hataro. zadje vreme se vseposot spominajo o predste ajnaj nagodbaj, ali sam nikak ne uspel zazvediti je li je to jako dobra stvar za naše gospodarstvenike šteri so fpešali ili pak je to još jedna prilika kaj se zemejo penezi onima šteri jif još nekaj imajo. Najte me krivo razmeti, ali se, istina bog po skrive ki, nudijo iktivni dužniki z šterima v nagodbi morete dobiti, a neš i drugi bode platil. Te neš i drugi more biti i država, ali ona je i do ve vse lukje krpala i mrtvace oživljavala. No, ne vse, sam one šteri so meli kuma vu vekšaj foteljaj, o em re i, na višešaj pozicijaj. o ele so se šklizati ceste v Dragoslavco i Železnoj gori. Onak z istoga mira. Negda je cesta bežala sam unda dok so moški išli z goric gde so malo preve dugo pretakali z lagva v kupice, a z kupici v požerake,

Zdenka Žarkovi , Nedeliš e - Ove emo godine pratiti unuke na fašenskoj dje joj povorci. U mladosti smo se tako er jako rado maskirali za Fašnik. Ve inom se svi vole maskirati jer jednostavno žele biti netko drugi, barem pokušati biti netko drugi i pobje i od sebe, od stvarnog života barem na kratko vrijeme. Svi se veselimo i dan-danas kad nam do u maškori uvijek nešto pripremimo za njih.

a denes se ceste zmekuvlejo ve vjutro dok se gible prema goricaj. Nekaj je tu ne kak tre! ak akoski gracki oci, o em re i, komulaci plašijo vrane v grackomo parko? Odnekod so dopelali plehnato srako, štera se vsako malo dere,o em re i, kr i sam kaj bi natirala vrane vum z parka. Par dni je to bilo vse onak kak je bilo i splanerano, ali so vrane naprajle radionico vu ve ernjoj školi tak da se ve sraka zabadav dere jerbo vrane i dale vse delajo po svojemo. Ve se pak sosedi prek parka bunijo da jim vrane ve ne smetajo, ali jif sraka vsaki as budi dok si po ivlejo. Ve pak ne znamo je li so vekše zlo doma e vrane ili pak plehnata sraka? Nejbole bi bilo da se v gracki upravi zafrema odbor za vrane i nek lejpo, vsi skupa, odidejo vu beli Zagreb grad k profesoro Baltazaro. Nejpredi bode on rešil toga vro ega akoskoga problema. Ak je Zagrep ance mogel rešiti Dalmatincov makar je to negda bilo) unda bode mogel i nas vrani. Tre se požuriti kaj ga Božek ne pozove k sebi na ra un.

Arpad Jurani , akovec - Ve smo se dogovorili za maškare. U petak nave er idemo u fašni ki šator koji e biti ovdje u akovcu na Trgu Republike. Naš ku ni ljubimac ostat e sam u ku i da pazi ku u, a mi emo se maskirati, jer ionako itav život svi mi nosimo neke maske. (smijeh) Tradiciju maskiranja treba uvati i njegovati, a posebno tradiciju spaljivanja Fašnika, koji je simbol svih problema i nevolja u društvu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine