Page 1

Godina XVIII.

^akovec, PETAK, 21. velja~e 2014.

Broj 962.

Cijena 7 kuna

SABORSKI ZASTUPNIK I OPINSKI NAELNIK SDP-a Mario Mohari naletio na “graansku minu” u vlastitom Gorianu URO PURI pokrenuo je graane i na referendumu odnio pobjedu protiv projekta naelnika Moharia

OPTUŽBE ZA POLITIKI NEPOTIZAM u akovekoj Elektri

str. 2-3

str. 13

Na natjeaju iz prosinca zaposlena dva lana HNS-a!?

Gorian protiv Zapoeo lov na kompostane, lažne socijalne koja seli u Prelog sluajeve PRORADIO NOVI SUSTAV Centra za socijalnu skrb

str. 5

POSEBAN PRILOG

Predstavljamo prva tri spretna kandidata str. 46-47

NOVO PROLJEE, NOVA KLIZIŠTA

Cesta kod Dragoslavca ssamo što ne proklizi u

str. 10

NAŠ NAGRADNI NATJEAJ izazvao rekordno zanimanje

PROVALIJU od 150 METARA

DRSKA PLJAKA zlatarne ‘’Solid Gold’’ u samom centru akovca

PRILIKOM POLICIJSKE INTERVENCIJE INTER u romskom naselju u Pribislavcu

str. 8

Masovno napali policajce, veina završila u zatvoru www.bister.hr

Pripremite maske, kree fašniko ludilo! Pljakaš zavezao djelatnicu u WC-u i ukrao nakit vrijedan više str. 8 stotina tisua kuna

str. 7 prilog Fašnik


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kad e postati - meimurski politiki lavovi? V

lada RH ovih se dana u ''aferi limuzine'' opet doživljava kao ona koja ne zna štedjeti državni novac, odnosno koja ne radi svoj posao sukladno izbornim oekivanjima. Narod koji istovremeno sve teže živi, kad se broj nezaposlenih skoro približio 400.000, ne dopušta više da ga se vue za nos. Bešutnost ove Vlade, koja socijaldemokratska sve više postaje samo ''na papiru“, ono je s ime je javnost osupnuta. stovremeno dva politiara koja pripadaju istom politikom habitusu rade upravo suprotno. Župan Matija Posavec (HNS) i gradonaelnik Stjepan Kova (SDP) koriste svaku priliku da se dopadnu narodu. Posavec, kao što je poznato, sada prodaje službeni BMW jer mu se u njemu neugodno voziti, ranije je srezao plae službenicima, ukinuo neko dodatno pravo, koristi svaki trenutak slobodnog vremena da posjeti razne ''skupove“, gdje su izuzetno poašeni što ih je posjetio župan. Kova ga slijedi u stopu slinim gestama, a ak mu nije bilo teško sa sugraanima zaplesati u aktualnom viralnom hitu ''Happy“. vremenu kad je bilo kakvo zaposlenje sjajna stvar, a isto vrijedi i za plau, makar ona bila minimalna, graani su jednostavno oduševljeni takvim potezima naša dva mlada politiara, dok istovremeno kunu sve po spisku njihove bešutne kolege. remijer Milanovi kad opravdava nabavu novih automobila kaže da bi suprotan potez bio zapravo jeftin populizam, dok se njegovi lokalni kolege služe upravo tim populizmom kako bi zadržali steenu popularnost na prošlim izborima, kad su izabrani na sadašnje funkcije. dok Milanoviu nedostaje sluha za životnu realnost, ovima našima ini mi se da je potrebno malo manje populizma, a više sadržaja koji e dovesti do boljitka naših graana. ao što to njegova deinicija govori, populizam služi za "istaknutu bliskost narodu" i instrumentalizira nezadovoljstvo, strahove i aktualne sukobe za vlastite potrebe. Populizam je usredotoen uglavnom na socijalne slojeve i druš-

I

U

P

I

K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

tvene skupine, koje se u postojeem društvenom, ekonomskom i politikom poretku nalaze u nepovoljnom položaju. pravo takvih je u našem kraju jako, jako puno. dok Milanovi i njegova Vlada trebaju ako ništa drugo nabavljati malo manje skupa vozila, Posavec i Kova moraju što brže to bolje predstaviti malo više sadržaja. Jer oni se ''u služenju narodu“ nisu odrekli svojih iznadprosjeno visokih plaa i poeli volontirati kao što je to sluaj kod veine lokalnih politiara u ostalim zemljama EU, pa bi im se onda zaista valjalo diviti, ve e za etiri godine novog-starog mandata u džep pospremiti oko milijun kuna. Sasvim dovoljno da se sagradi jedna lijepa kua ili kupi sasvim pristojan stan, što je, na žalost, samo san mnogih od nas. Za takav novac od njih oekujemo ne samo da režu, ve da grade, da stvaraju uvjete i klimu za investicije i smanjenje nezaposlenosti, da se bore kako bi se isplaivale što vee, a ne što manje plae itd. d župana i gradonaelnika oekujem da nakon populizma ponude sadržaj, jer u suprotnom je u pitanju jeftina demagogija i kupovanje politikih poena od frustiranog naroda. akoer se od njih oekuje da što prije postanu ''meimurski politiki lavovi“, da ''drmaju“ u Zagrebu, a ne da ''pljuskaju“ po Meimurju. Za sad su daleko od toga, iako bi njihove primjere ''odricanja“, bez obzira koliko oni bili u ovom trenutku simbolini i populistiki, trebali barem malo slijediti njihovi stranake kolege. Ako ništa drugo, kad (još uvijek) nemaju rezultata, barem malkice bi se solidalizirali s narodom.

U I

O T

VIJEST(I) TJEDNA

Pretjerano ugaanje djeci dovodi do apsurdnih situacija U najnovije vrijeme, zadnjih sedam-osam godina, imamo poplavu prepustljivog odgoja. Velikodušno ljubei roditelji nisu se u stanju suprotstaviti svom predškolskom djetetu. A treba znati da dovoljno dobra mama nije savršena mama, ve ona koja se zna postaviti. Posljedica toga da roditelji koji ne znaju svojoj djeci postaviti okvire i pravila jest sve više poremeaja u ponašanju, koje se manifestira prkošenjem, “durenjem i furenjem” i sve više inae normalnih, zdravih i inteligentnih pet i šest godišnjaka koji još uvijek kakaju u pelene. Tome se ak vrlo brzo prilagodila i industrija koja je poela proizvoditi pelene za tako veliku djecu, kao da je najnormalnije da djeca koja bi sutra trebala krenuti u školu kakaju u pelene. To su naglasci sa psihološke tribine o izazovima suvremenog roditeljstva i izvadci iz izlaganja klinike psihologinje Ljiljane Husnjak, koja 33 godine radi s djecom i mladima. Cijela tema na str. 4.

(NE) SVIA NAM SE

Hvala Vam na iznimnom interesu za predstavljanje rukotvorina Da su Meimurci vrijedni, ope je poznata stvar, jednako kao i da vole raditi. Meimurci uz to njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama. Upravo zato smo i pokrenuli akciju predstavljanja i nagraivanja Vaših vlastitih rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima. Ve prvi tjedan primili smo veliki broj prijava. Da bismo stigli posjetiti sve Vas koji ste se javili, kako bismo fotograirali to što radite i ispriali prie o rukotvorina koje izraujete, odluili smo u prvom krugu našeg natjeaja prijave zaprimati do ponedjeljka 3. ožujka. Prva tri predstavljanja Vaših radova donosimo na str. 46 i 47.

Pljakaš ukrao više stotina tisua kuna vrijedan nakit - Upomo, upomo!, više od sat vremena uzalud je iz WC-a dozivala napadnuta djelatnica zlatarne ‘’Solid Gold’’ u samom središtu akovca u Ulici kralja Tomislava, gdje ju je napada zavezao prošlu srijedu predveer oko 19 sati, neposredno prije zatvaranja radnje. Kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, tek nakon što je suprug alarmirao zaštitarsku tvrtku da provjere što se dogaa, jer mu se supruga ne javlja na mobitel, a ve je trebala doi kui, došlo se do spoznaje što se zapravo dogodilo - pljaka zlatarnice. Nakon zaštitara, na poprište nemilog dogaaja stigla je i policija koja je ustanovila da je pljakaš otišao ‘’u mrak“ s plijenom vrijednim v iše stot ina tisua kuna. Reportažni prikaz drske pljake na str. 8.

21. veljae 2014.

LOKALNI REFERENDUM u Gorianu uspio, prvi u Hrvatskoj

Odaziv puno bo kod pravih izbo Goriana proti Referendumom je završena višegodišnja pria o kompostani u Gorianu. U Gradu Prelogu pak su sretni što ona seli na bivšu deponiju “Gorice” i što e osigurati nova radna mjesta PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Referendum u opini Gorian o kompostani prvi je lokalni referendum u Hrvatskoj koji je uspio, a graani su se izjasnili protiv kompostane. Time je u Gorianu završena pria koja je trajala dulje od godinu dana. Od 2.418 biraa u popisu biraa, glasovalo je 1.359 biraa, što je jako veliki odaziv od 56,2 posto. Važee je bilo 1.327 listia i 32 nevažea. Protiv kompostane u Gorianu glasovalo je 1.264 glasaa, a za nju ukupno 61 glasa. To znai da je protiv kompostane glasovalo preko 90 posto glasaa, što je izuzetno veliki postotak koji govori o mnogo emu. Naelnik Mario Mohari rekao je, nakon što je izgubio na referendumu, da je rezultat referenduma loša vijest za Gorian. - HDZ u Gorianu bio je protiv kompostane, a u Prelogu, gdje je gradonaelnik iz redova HDZ-a, to su jedva doekali, kaže razoarani naelnik opine Gorian Mario Mohari.

Borba listiima i obilasci kua prije referenduma Pria o kompostani u Gorianu nije nimalo jednostavna i trajala je više od godinu dana. Nakon što je Opinsko vijee veinom glasova usvojilo odluku o izgradnji kompostane preglasavanjem, vijenici iz redova HDZ-a odluili su ii do kraja, a treba rei i to da je prijašnji predsjednik Opinskog vijea dao ostavku upravo zbog pitanja kompostane. U meuvremenu je pokrenuta inicijativa “Za isti Gorian”, koja je bila nositelj provedbe referenduma, a koju je vodio uro Puri, umirovljeni asnik Hrvatske vojske, koji kaže da iza inicijative nije stajao HDZ. Naime, od dvanaest lanova odbora samo su etiri bila iz redova HDZ-a i jedan HSP-a, a njemu je naprosto cijela višegodišnja pria “dojadila” pa je pokrenuo graansku inicijativu. U konanici nekoliko dana uoi referenduma svaka je strana tiskala listie, obilazila kue i dijelila ih po mjestu. Na

uro Puri, inicijator akcije “Za isti Gorian”: - Naelnik Mohari ponašao se bahato, nije pitao graane, zato smo se organizirali i pobijedili. Graani više nisu ovce, ne želimo imati probleme u budunosti s kompostanom, tko zna kako e to biti za deset godina

listiu naelnika Marija Moharia graani su pozivani da ne izau na referendum kako bi zbog premalo glasova referendum propao i tako kompostana ostala. Na njegovoj strani našli su se poduzetnici Zvonko Pavlic i Antun Horvat, te župnik Petar Majstorovi i drugi koji su bili za izgradnju kompostane i razvoj Goriana u tom smjeru. Zaraena sredstva od kompostane trebala su biti uložena u razvoj društvenog života u Gorianu i za poboljšanje standarda. No to nije pomoglo. Listi inicijative “Za isti Gorian” protiv kompostane bio je pak upakiran u ekološki naboj u stilu “ostavimo svojoj djeci zdravlje i cvijee”, uz glavne teze da e smrad otjerati ljude iz Goriana i da e znatno pasti kvaliteta života. Iznesena su i dva negativna primjera iz Europe, jedan iz Austrije iz grada Worgla, a drugi iz Francuske, gdje su se

Mario Mohari, naelnik i saborski zastupnik SDP-a: - HDZ u Gorianu bio je protiv izgradnje kompostane, a u Prelogu je za nju. Sad e Grad Prelog dobiti kompostanu i zaposliti ljude, a opina Gorian ne

Siniša Radikovi, direktor JKP-a “Prekom”: - Bio sam jako iznenaen ishodom referenduma, oekivao sam da e mještani Goriana prihvatiti izgradnju kompostane. Ve smo krenuli u izradu dokumenata da se kompostana preseli u Prelog

graani takoer bojali smrada i referendumom odluili da nee biti kompostane. S takvim se stavovima izašlo na referendum u nedjelju. Do podneva na referendum je izašao mali broj glasaa, jedva vei od stotine,

Kompostana e biti lijevo od ceste Prelog - akovec Lokacija kompostane kraj saniranog deponija “Gorice” u Prelogu nalazit e se oko 350 do 400 metara od prvih kua u Prelogu. Deponij “Gorice” nalazi se izvan Preloga prema akovcu, lijevo od glavne ceste, 500

metara gledano iz pravca Preloga. Sad su na redu katastarske izmjere, kako bi se dobila površina do 10.000 kvadratnih metara, odnosno jednog hektara. Sam bivši sanirani deponij “Gorice” je mnogo vei. (JŠ)


21. veljae 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

olji nego ora, graani v kompostane Komarci nisu samo dosadni, ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA dolaze nam komarci koji prenose malariju i groznicu zapadnog Nila

Glasovanje na referendumu u Gorianu

i inilo se da on nee proi. No ve u 17 sati broj onih koji su izašli debelo je premašio tisuu, a do 19 sati 1.359. Drugim rijeima, bilo je to glasovanje u kojemu su graani bili protiv kompostane bez obzira na stranako opredjeljenje jer nemogue je da u tako velikom broju nije bilo graana svih stranakih opredjeljenja. Dakako, najviše je bilo glasova iz redova HDZ-a. No zbog dobre strategije skupine “Za isti Gorian” kod znatnog broja graana progovorila je ekološka svijest i takozvani NIMBY efekt, odnosno psihološki efekt “Ne u mom dvorištu”. To je ini se ovaj put odluilo, jer da se radilo samo o politici odaziv zasigurno ne bi bio tako velik. elnik inicijative “Za isti Gorian” uro Puri naglašava: - Naelnik Mohari nije pitao graane hoe li kompostanu, htio ju je nametnuti, ponašao se bahato, sve se inilo kao da je to gotova stvar. No nisu graani ovce, što je moglo prije, danas više ne može.

Najuža rodbina Gorana Gotala bila je u inicijativi “Za isti Gorian” Naelnik Mario Mohari: Zaista sam želio dovesti kompostanu u Gorian zbog toga jer bi se zaposlili ljudi, ekološka opasnost je gotovo nikakva. Kompostana na referendumu

nije prošla zbog toga jer je inicijativa ‘Za isti Gorian’ širila laži o opasnosti od kompostane, da e se dovesti smee iz Maarske i slino, a ljudi su na to osjetljivi. Održana su tri zbora graana na tu temu, što bi se još htjelo? U akciju ‘Za isti Gorian’ se ukljuio i HDZ u Gorianu, a sad moram rei da je meu inicijatorima i aktivistima skupine ‘Za isti Gorian’ bila i najuža rodbina predsjednika Gradskog vijea Prelog Gorana Gotala. Možda je to sluajnost, a možda i nije. HDZ u Gorianu je bio protiv izgradnje kompostane, a u Prelogu je za nju. Sad e Grad Prelog dobiti kompostanu i zaposliti ljude, a opina Gorian ne. Kad je rije uri Puriu, on ne govori istinu, neka dokaže da sam bahat, to nije tono. Sad se vidi u ulozi budueg naelnika opine Gorian jer su mu porasle politike ambicije. No zaboravlja da ljudi nisu glasovali za njega, ve kao neobaviješteni, bojei se kompostane, nakon što su ih HDZ i aktivisti ‘Za isti Gorian’ politiki uvjerili da je kompostana nepoželjna i opasna. Opina Gorian je zbog referenduma izgubila 2,3 milijuna kuna, pola svojeg prorauna.

U Gradu Prelogu sretni zbog novih radnih mjesta U Gradu Prelogu znalo se da e graani u opini

Gorian teško prihvatiti kompostanu, pa je naeno alternativno rješenje, a tvrtka “Pre-kom” osigurala je nepovratnih 2,3 milijuna kuna iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Taj je novac nuen Gorianu, no ni to nije upalilo. Ve dan nakon što su bili poznati rezultati referenduma, Grad Prelog odnosno JKP “Pre-kom”, objavio je da e se planirana gradnja kompostane iz Goriana preseliti u Prelog, na lokaciju kraj bivše deponije smea “Gorice”. Direktor JKP-a “Prekom” Siniša Radikovi kaže: - Osobno sam vjerovao da e graani Goriana prihvatiti kompostanu i rezultat referenduma me jako iznenadio, a mislim da sad ve neki žale. Selimo kompostanu u Prelog. Zaposlit emo tri radnika s podruja Grada Preloga, a graani Grada Preloga plaat e 1,5 kuna manje za zbrinjavanje otpada. Osim toga, Grad Prelog e dobivati od svakog domainstva, a to znai iz svih opina gdje sakupljamo otpad 1,5 kuna po domainstvu kao naknadu za korištenje kompostane. Ve smo pokrenuli cijeli proces izmjene idejnog projekta za Gorice, naš sanirani deponij smea. To je sad jedini lokalitet u donjem Meimurju koji nosi oznaku K-3 za komunalnoservisne djelatnosti i gdje se odmah može graditi kompostana. Kompostana e zauzimati prostor od jednog hektara, a prenamijenjeni idejni projekt bit e gotov za mjesec dana. Gradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek kaže: - Znali smo što se dogaa u Gorianu pa smo se unaprijed osigurali. Kompostana e se nalaziti pokraj bivšeg odlagališta smea ‘Gorice’, a prostorni plan ne moramo mijenjati. Osim kompostane, izgradit emo u narednom razdoblju i bioplinsko postrojenje kao razvojnu cjelinu. Na taj nain pria o kompostani u Gorianu je završila, a zapoela u Prelogu.

ve i opasni, zbog ega je nužno uništavanje Kao što smo pisali u rujnu prošle godine, na podruju Donje Dubrave zabilježen je sluaj zaraze virusom zapadnog Nila koji prenose komarci iz roda Culex te nije prenosiv s ovjeka na ovjeka niti sa životinje na ovjeka. Istiu da u 80% sluajeva virus prolazi nezapaženo, bez znakova bolesti, dok se u samo 20% sluajeva javljaju simptomi koji nalikuju na gripu (temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišiima i zglobovima, mogu proljev i osip). Samo kod malog broja zaraženih (manje od 1%) razvija se teški oblik bolesti sa zahvaenim središnjim živanim sustavom (encefalitis, meningitis) te se u tih osoba mogu javiti zakoenost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, poremeaj svijesti... Vei rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina te osobe oslabljenog imuniteta (oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici, bubrežni bolesnici...). Ne s lu ž beno smo saznali da je virusom bila zaražena jedna starija žena koja je bila meu ukupno 18 osoba u Hrvatskoj zaraženih virusom zapadnog Nila koji prenose komarci. Posljedice, kako su prenijeli neki mediji ovih dana, starija žena iz Donje Dubrave osjea i dandanas i nije do kraja zalijeila posljedice uboda.

Mjere DDD-a Stoga je provedena mjera DDD-a, deratizacije, dezinfekcije i dezinsekcije, što je bila tema Kolegija gradonaelnika i naelnika, na kojoj su strunjaci Zavoda za javno zdravstvo govorili o važnosti provoenja mjera radi sprjeavanja pojave zaraznih bolesti. Uslijed klimatskih promjena, kojima smo svjedoci

zadnjih godina, imamo pojave komaraca s azijskog podruja u Europi, gdje do sada nisu bili autohtoni, kazao je Marko Klemeni, mag. sanitarni inženjer. - Zbog toga je u pripremi i novi zakon koji e na novi i uinkovitiji nain deinirati provoenje mjere zaštite stanovništva u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. No i svako domainstvo može uiniti mnogo toga da se legla komaraca ne stvaraju u njihovoj blizini. Ustajala voda najpogodnije je mjesto za legla komaraca, od raznih posuda i bazena u dvorištu i oko kue u kojima se ustajala voda zadržava. Prošle godine u Meimurju je zabilježen i jedan sluaj opasne bolesti uslijed uboda komarca. Imali smo pojavnost virusa. Po tom pitanju nešto smo malo napravili, ali još uvijek ima mjesta za poredak, tako da je na Kolegiju naelnika i gradonaelnika dana informacija kako provoditi uništavanje komaraca te izvršiti nadzor.

Kad ciljamo na populaciju komaraca, prvo i osnovno je provesti mjere sanacije, kazao je Klemeni. - Ljudi moraju dobiti informaciju da su oni odgovorni za svoje domainstvo, jer se tu nalazi najvei broj legla komaraca - liinke, a opinski naelnici i gradonaelnici koji su dužni prema zakonu provoditi mjere, pri emu je naglasak na larvicid mjere, koje ne ukljuuju nikakvo zaprašivanje, pogotovo ne avionska, koja su potpuno neuinkovita i višestruko dokazana da su preskupa, pri emu ne daju željene efekte, kazao je Klemeni.

Jedino je akovec kontinuirano uništavao komarce Opine koje nemaju vodotokove, ribiku grabu, sitne vodotokove ili kanalizaciju imaju manje problema s komarcima od onih opina gdje su vodotoci, rijeni rukavci i prvenstveno vode stajaice. Naelnicima i gradonaelnicima bit e ponuene odreene mjere za uništavanje komaraca, a na njima je hoe li prihvatiti tu ponudu. Do sada je jedino Grad akovec kontinuirano provodio mjere protiv uništavanja komaraca, a gradonaelnik Stjepan Kova kazao je da e se rado uklopiti u zajedniku ponudu ukoliko ona u tom sluaju bude jeftinija i povoljnija od dosadašnje koju je prihvaao akovec. U Hrvatskoj je prisutno 50-ak vrsta komaraca, a u javnosti je najviše pažnje izazvao tigrasti komarac jer prenosi virus koji izaziva groznicu zapadnog Nila, zbog koje je lani i na našem podruju zabilježen jedan sluaj bolesti i bolnikog lijeenja, kazala je Višnja Smilovi, dr. med. spec. Zbog klimatskih promjena azijski tigrasti komarac sada se naselio i u Europi. Seljenju komarca uz klimatske promjene doprinose i velike migracije ljudi i putovanja s jednog kraja svijeta na drugi. Postoji mogunost i pojave malarije koju takoer prenose komarci. Nje je bilo i u Meimurju, ali je iskorijenjena krajem pedesetih godina prošlog stoljea. Zadnjih pedeset godina nije bilo ni u Europi autohtonog sluaja malarije, ve samo onih sluajeva kada su pomorci ili ljudi koji putuju u endemina podruja donijeli tu bolest u Europu. No zadnjih godina malarija se ponovno pojavljuje i u Europi, gdje u pojedinim zemljama kao što je Španjolska broj sluajeva bolesti raste, kazala je Višnja Smilovi, dr. med. spec epidemiolog, upozoravajui na važnost koju ima uništavanje i sprjeavanje stvaranja legla komaraca kod nas. (BMO)


Aktualno

4

mu ZANIMLJIVA TRIBINA na te Suvremenog roditeljstva PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

U najnovije vrijeme, zadnjih sedam-osam godina, imamo poplavu prepustljivog odgoja. Velikodušno ljubei roditelji nisu se u stanju suprotstaviti svom predškolskom djetetu. A treba znati da dovoljno dobra mama nije savršena mama, ve ona koja se zna postaviti. Posljedica toga da roditelji koji ne znaju svojoj djeci postaviti okvire i pravila jest sve više poremeaja u ponašanju, koje se maniestira prkošenjem, “durenjem i urenjem” i sve više inae normalnih, zdravih i inteligentnih pet i šest godišnjaka koji još uvijek kakaju u pelene. Tome se ak vrlo brzo prilagodila i industrija koja je poela proizvoditi pelene za tako veliku djecu, kao da je najnormalnije da djeca koja bi sutra trebala krenuti u školu kakaju u pelene. To su naglasci sa psihološke tribine o izazovima suvremenog roditeljstva i izvadci iz izlaganja klinike psihologinje Ljiljane Husnjak, koja 33 godine radi s djecom i mladima. Eleonora Glavina, psihologinja, struna suradnica u vrtiu, kazala je: - Djeca ne moraju stalno biti sretna i nasmijana, ni roditelji ne moraju stvarno i u svakoj situaciji hitno i istog trena riješiti njihove prohtjeve kako ne bi gledali tužno lice svog djeteta. Ako je dijete slomilo igraku, nepotrebno je odmah trati u duan po novu takvu, nego mu dozvoliti da bude tužno. To ne znai da mu moramo rei: ‘Je, rekla sam ti ja da e ti se to desiti’, ve pokazati razumijevanje i rei: ‘Vidim da si tužna, možemo se zagrliti’, ali to je to. Pokazati mu realni život, a ne stvarati umjetni u kojem e ono biti centar svemira. Dijete mora preživjeti odreene rustracije razmjerne svojoj dobi da bi se razvilo u zrelu osobu. Bolje da takve rustracije proživi u obiteljskom domu, gdje je zaštieno od strane roditelja, koji mu mogu pokazati razumijevanje, nego recimo u školi gdje nema odrasle osobe koja e ga zaštititi, utješiti i pokazati razumijevanje. Današnji roditelji esto miješaju potrebe i želje djece. Potrebe su nešto što dijete treba imati zadovoljeno, a

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRETJERANO UGAANJE postalo je najvei problem u normalnom odrastanju i razvoju djece

Šestogodišnjaci zbog popustljivosti roditelja još kakaju u pelene! Današnji roditelji esto miješaju potrebe i želje djece. Potrebe su nešto što dijete treba imati zadovoljeno, a želje su nešto što djetetu možemo udovoljiti, ali i ne moramo

Današnji nain života drugaiji je nego ranije, izgubio se jedan odgojni pristup gdje djetetu treba rei ne, gdje ga treba frustrirati u skladu s njegovom dobi, da bi on preživio sve one negativne emocije koje treba preživjeti kako bi se jednog dana mogao nositi s njima kad za to doe vrijeme želje su nešto što djetetu možemo udovoljiti, ali i ne moramo. Dijete ima potrebu da se igra i tu potrebu mu treba zadovoljiti, ali želju da se igra s upravo odreenim autiem, to mu ne treba uvijek ispuniti. Nekada su djeca socijalizaciju stjecala u društvu vršnjaka igrajui se s drugom djecom razliite dobi vani na otvorenom. Meu veom i manjom djecom od sebe tražili su svoju poziciju, suprostavljajui se i doživljavajui suprotstavljanje. Danas smo to izgubili, jer u gradovima nestaje sigurnih mjesta za djecu, a strah za djecu

je vrlo realan. Ni tete u vrtiu više nisu zbog raznih okolnosti u mogunosti biti korektiv u ponašanju djeteta, jer se na njih tada gleda prijekim okom. A poremeaji u ponašanju koji se maniestiraju prkošenjem sve su izraženiji u vrtiu i u školi. To su djeca koja ako nije po njihovu automatski se suprotstavljaju, ‘dure se i ure’ i ne žele obaviti odreene zadae. Tog poremeaja prije desetak godina nije bilo. Ljiljana Husnjak kazala je da kao praktiar vidi srahovit porast poremeaja s prkošenjem i suprotstavljanjem, pri emu je jedini uzrok pretjerano popustljivi odgoj.

Djetetu treba rei - ne Da bi dijete bilo zdravo i izraslo u kvalitetnu odraslu osobu, moramo rei djetetu - ne i suprotstaviti mu se. Ako mama nije rekla NE u azi njegova odrastanja i usprotivila mu se, kada e i kako dijete druge osobe uvažavati. Mama granice postavlja s ljubavlju i kaže: ‘I kada ti se suprotstavljam, ja te vidim i poštujem, vidim da si tužan, ali to ne možeš dobiti’. Ako to mama nije napravila, kako e tete u vrtiu, uiteljica u školi uspjeti dobiti dijete na bilo kakvu suradnju. Zbog prevelike popustljivosti, sada odgajamo djecu koja e biti silno kompetentna i veliki individualci, a istovremeno dobijemo oblik ponašanja djeteta koji je

Dio odrastanja je i suoavanje djece da ne mogu imati sve Eleonoru Glavina, psihologinju, strunu suradnicu u vrtiu, zamolili smo još neke odgovore na pitanja koja naješe mue roditelje, a vezana su uz to kada moraju odbiti ispuniti neke želje, a da pri tom izbjegnu osjeaj krivnje koji ih pri tom izjeda. A drugi problem je postavljanje okvira svojoj djeci, u emu su roditelji esto nedosljedni. * Roditelji se esto preko svih granica prenaprežu da bi djeci osigurali neke materijalne stvari, da ona ne bi bila manje vrijedna od drugih. Kako im objasniti da nee biti manje vrijedni ako nemaju sve igrake, odjeu, kompjutore kao drugi? - Uvijek je važno držati ravnotežu. Ono što znamo jest da dijete ima potrebu za ljubavlju, sigurnošu. I to je prvo što mu trebamo pružiti: empatiju, razumijevanje. Dijete ima potrebu za igrom, a ima želju, a ne potrebu za odreenom igrakom. Mi mu moramo omoguiti da se igra. Naravno da je u današnjem svijetu kad djeca imaju mobitel s pet godina teško rei: ‘Ja smatram da tebi mobitel nije potreban, pa ti ga neu kupiti’. Ali s vremenom dijete naui da su to neka pravila koje njeguje ta obitelj, ti roditelji i to prihvaa kao vlastita pravila. A to je ono što nam je cilj, da one vrijednosti, ona pravila, onaj znaaj koji mi dajemo odreenim stvarima, odnosima prenesemo na dijete. To je proces. Naravno da e dijete kroz nekoliko godina tražiti nešto drugo i da emo mi rei da mu nešto ne želimo ili ne možemo priuštiti, ali da je to jednostavno tako. Naravno da se dijete nee dobro osjeati s tim. Rei e zašto svi imaju, a ja nemam, ali to je dio odrastanja, da ne mogu imati sve. Time da mu ne priuštimo sve pripremamo ga za život kasnije. Kasnije u životu nee imati sve.

Stoliica za hlaenje * Kažnjavanje djece na neki je nain postala tabu tema, ne mislim pri tome na zlostavljanje, ali, primjerice, nekada smo stajali u kutu u školi. Koja bi bila adekvatna kazna kad dijete prevrši mjeru, kad ni uz kakva uvjeravanja s njim ne možete izai na kraj? - To su sad razliite metode, najvažnije u vezi s tim je kako se roditelj dobro osjea. Evo ja mogu s aspekta kao roditelj rei da smo imali jednu stolicu, koja je bila mala stolica u prostoru gdje smo mi boravili, gdje sam djetetu rekla daj sad tu malo sjedni i razmisli i kad smo se svi ohladili onda smo išli ponovno razgovarati. Ako roditelj ne osjea to kao dobru stvar, onda bolje da to ne primjenjuje, jer poanta je da se roditelj osjea autentino s metodom koju primjenjuje. Nabacivanje nekakvih metoda nije jednostavno zahvalno, jer ne daje jednake rezultate kod svih. Kasnije kad je dijete vee tu su drugaiji razgovori. Ako usmjeravate dijete da uvijek argumentira zašto nešto želi i ako ga usmjeravate i sa svojim postupcima, jer vi ste model kao roditelj, onda nauite da s vremenom kažete: ‘U redu ako se desi to i to, koju ti kaznu predlažeš?’. I djeca e vrlo brzo prihvatiti i kazati ‘ako se ja ne pridržavam toga i toga, onda pristajem na to i to’. Onda je to razvijanje i priprema na život. Danas se život toliko brzo mijenja da djecu moramo pripremiti na promjene. Ne možemo više unkcionirati kao što se živjelo u tradicionalnim obiteljima. Moramo ih pripremiti na brze promjene i radnog mjesta, života u nekakvim drugim zajednicama i promjene obiteljskog života te razne druge oblike nove oblike stremljenja u društvu kojih ranije nije bilo.

Ljiljana Husnjak, klinika psihologinja, koja 33 godine radi s djecom i mladima silno rizian, a djeca izuzetno nesigurna. Ljiljana Husnjak kazala je da radi s poveom grupom djece iz prekrasnih obitelji, zdravih, inteligentnih, koji imaju problema s poremeajem ponašanja u dobi kad se ve od njih nešto traži. Oni ne znaju što sa svojim nezadovoljstvom i rustracijom jer su im roditelji uvijek povlaivali i davali što želi. Takva djeca su ili u strašni perekcionisti koji e imati poremeaje u prehrani ili idu u povlaenje, koji govore ‘ja to neu napraviti, mene to ne zanima’, jer ne žele da se vidi da oni nešto ne mogu. Navela je primjer iz prakse petogodišnjaka s kojim u svom radnom prostoru igra šah, a mali kaka u gae. - Majka mu uvijek udovoljava umjesto da mu je nametnula odreenu rutinu i postavila odreene granice. Kako ete dijete nauiti bilo emu, ako ta mama koja želi da se dijete razvija u zrelu linost, ako ona na vrijeme ne postavi sebe prema djetetu u smislu granica. U odreenoj dobi od godinu i pol do dvije godine starosti normalna je i prolazna aza razvoja da dijete upotrjebljava drugu osobu kao predmet, vere se po njoj, upa je, gricka, ali nakon te razvojne aze treba djetetu objasniti razliku izmeu stolca i mame. Mama koja voli svoje dijete mora biti prva osoba koja e se svom djetetu suprotstaviti, koja e rei - neu. ‘To me ljuti, to me boli’ i to popratiti i adekvatnim izrazom lica. Da dijete iz te situacije naui da druga osoba ima bar toliko prava kao i on sam i da druga osoba ima želje i potrebe. Inae to djeca nee nauiti.

POGLED ODOZDO

etrdesetogodišnjaci iz djeje sobe K

ao i sve drugo, i odgoj je podložan, ako se to smije tako rei, svojevrsnoj modi. U vrijeme kada sam bila dijete, u šezdesetima, na prijelazu u sedamdesete godine prošlog stoljea, djeca su trebala poštivati starije, pa ak su na njih gledala sa strahopoštovanjem. Starijima je mjesto bili daleko iznad djece, jer su osiguravali preživljavanje cijeloj zajednici. Ma svatko od nas pamti onu uvenu reenicu tadašnjih roditelja: Dok si pod mojim krovom i dok jedeš moj kruh, onako je kako ja kažem. I ta reenica je bila zakon. esto i razlog zašto su mladi u vrlo ranoj dobi oko praga punoljetnosti zasnivali svoje obitelji, jer je to bila ozbiljna, najvažnija ulaznica u svijet odraslih. Znala su se pravila, škola (esto samo osnovna), tek toliko da se im prije doe do svog kruha, posao, muški su

morali odraditi i vojsku, a nakon toga ženidba i stvaranje svog doma. Bilo je posve uobiajeno da mladi u ranim dvadesetima ponu graditi svoju kuu, uz velika odricanja. Kakva zabava, kakvi kafii! Danas je nezamislivo da dvadesetogodišnjak sam svojim sredstvima zajedno s još mlaom ženom gradi svoju kuu. O dvadesetogodišnjacima sada razmišljamo kao djeci, u najmanju ruku kao tinejdžerima koji spavaju u djejoj sobi, osim ako ne studiraju. Kui dolaze kao u hotel, gdje ih eka topla soba, topli ruak i obilje slobodnog vremena do granica dosade. Razlika izmeu toga kad su bili mala djeca i sada kada su veliki je u tome da u vrijeme kada su kao djeca odlazili na spavanje - sada u to vrijeme izlaze u no u potrazi za zabavom da bi razbili dosadu.

S

tvar je u tome da ih mi kao roditelji ne silimo da izau iz djeje sobe i odsele od nas. Na neki nain ih svjesno ili podsvjesno potiemo da duže ostanu djeca uz naše zaštitnike skute. Možda na taj nain odgaamo i vlastito starenje, kad još imamo “malu djecu”. No to je samo jedan od moguih odgovora. Nekada je djece bilo više i roditelji ih nisu imali prvenstveno zato da bi zadovoljili svoju emotivnu potrebu za djecom u smislu da bi uživali u svom roditeljstvu. Djeca su bila važan imbenik opstanka, ulog u budunost, neophodna radna snaga, jamac sigurnosti za starost svojim roditeljima, i to ne tako davno kao što bismo mogli pomisliti. Današnji pedesetogodišnjaci, pa i etrdesetogodišnjaci, još su izdanci tih generacija. Tek generacije roene kasnijih sedamdesetih i osamdesetih iz

standarda da je poželjno imati dvoje djece poinju dobivati drugaiju pažnju. Tad se dogodila nova roditeljska revolucija. Roditelji obraaju pažnju na svaki pokret svoje djece. Uživaju u njima zbog njih samih. Djeca više nisu jamac njihove egzistencijalne sigurnosti, nego njihovo blago kome oni mogu i žele priuštiti sve što je mogue. Roditelji su poeli maziti svoju djecu sve više i više, tako da je to s vremenom poelo prelaziti u drugu krajnost. Djeca su postala mala božanstva koja zbog takvog tretmana nerijetko izrastaju u egoistine tiranine koji misle da mora biti baš sve po njihovu, da mora biti sve za njih. jecu su postala i statusni simbol svojih obitelji. Preko onoga što priušte svojoj djeci, odreene obitelji šalju poruku svojoj okolini koliko imaju i što

D

mogu, time što svojoj djeci ispunjavaju svaku pa i najmanju želju. Ne razmišljaju uope o tome što ako taj balon nesluenih mogunosti pukne. Život je udljiv i prevrtljiv kao veljaa. Nikome ne jami apsolutnu sigurnost, pa ni onima s koliinom novca dovoljnom da se osiguraju tri generacije unaprijed. Zdravlje, srea i uspjeh nisu nešto neupitno. Uvijek se u životu mogu desiti neke nepredvidive okolnosti koje e vas kao pojedinca staviti pred zid, ogoliti da se nosite sami sa sobom i onim što ste nauili u životu, bez zaštitnika, kao pomonih kotaa na biciklu. Ne znate li voziti bez pomonih kotaa, ogrebst ete se prije ili kasnije. Tu pomoi nema. ato ako upravo grlite svog malog princa ili princezu, umotanog u najmekšu dekicu, obuenog u najfinije rublje, pomislite ime ete ga oboružati

Z

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

za život, tako da e se moi nositi sa svim nedaama kad izraste toliki da ga više neete moi nositi u svom naruju. asigurno ne želite asocijalnoga etrdesetogodišnjaka pod svojim krovom koji od vas oekuje da ga opskrbljujete džeparcom. ma divna serija “Odmori se, zaslužio si” o toj djeci koja nikad nisu odrasla. Kad je serija snimljena prije nekoliko godina, djelovala je pomaknuto, danas, naprotiv, izgleda kao gruba realnost.

Z I


21. veljae 2014.

SOCSKRB INFORMATIKI SUSTAV uz pomo kojega se vidi sva vaša imovina i rauni

Sustav vidi imovinu svih lanova obitelji Rije je o sustavu u koji su uvedeni svi primatelji socijalnih naknada u zemlji. Pomou njihova OIB-a djelatnicima centara omoguen je uvid u podatke svih centara, a SocSkrb istodobno pokazuje kada je korisnik poeo primati pomo, koliko prima mjeseno, a ako je rije o lanu obitelji, mogu se na isti nain provjeriti svi lanovi njegove obitelji, ukljuujui i djecu Uvoenje rada na SocSkrb informatikom sustavu zapoelo je najprije u Centru za socijalnu skrb Zagreb u rujnu 2012. godine. Tada je zapoela sveobuhvatna informatizacija sustava socijalne skrbi od strane Ministarstva soc. politike i mladih, koja je tijekom 2013. godine uvedena u svim centrima i podružnicama na podruju Hrvatske. Pojašnjenje kako sustav funkcionira i što obuhvaa dala nam je Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec. - Aplikacija SocSkrb omoguava informatiku povezanost svih ustanova socijalne skrbi u jedinstveni registar, bazu podataka o korisnicima prava i usluga iz sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. U Centru za socijalnu skrb akovec poetkom ožujka 2013. godine provedena je edukacija strunih i administrativnih radnika od strane djelatnika Ministarstva soc. politike i mladih u prostorijama Meimurskog veleuilišta akovec. Od tada su struni radnici Centra i Podružnica zapoeli s unosom podataka o korisnicima u jedinstvenu bazu podataka. Rije je o sustavu u koji su uvedeni svi primatelji socijalnih naknada u zemlji. Pomou njihova OIB-a djelatnicima centara omoguen je uvid u podatke svih centara, a SocSkrb istodobno pokazuje kada je korisnik poeo primati pomo, koliko prima mjeseno, a ako je rije o lanu obitelji, mogu se na isti nain provjeriti svi lanovi njegove obitelji, ukljuujui i djecu. Poetkom veljae ove godine aplikacija SocSkrb povezana je i s bazama podataka iz FINA-e, MUP-a te Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

SocSkrb - Djelatnik bilo kojeg centra za socijalnu skrb aplikacijom SocSkrb za svog korisnika, iju provjeru vrši, dobiva podatke o njegovim raunima, automobilima ili plovilima ako ih ima ili ih je u

meuvremenu nabavio te eventualnim raunima u hrvatskim bankama ili promjeni prebivališta. Vidljive su i stambene i oroene štednje. U bazi se ne mogu vidjeti iznosi na bankovnim raunima, ve samo ima li korisnik ili osoba koja je podnijela zahtjev otvoren raun te broj tog rauna. S obzirom na to da su po zakonu dužni prijaviti svu imovinu i prihode, nakon što se uspostavi da imaju bankovni raun, štednju ili automobil, pozivaju se u centar kako bi ih se upozorilo na te injenice. Putem podataka iz FINA-e mogue je vidjeti ima li korisnik ili osoba koja traži socijalnu skrb blokirane raune, a uskoro e biti dostupni i podaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjega klirinškog depozitnog društva o (ne) posjedovanju dionica, Porezne uprave i Carinske uprave. Aplikacija SocSkrb omoguuje jednostavnije upravljanje podacima o korisnicima i pravima koja su ostvarili na bilo kojem mjestu u Republici Hrvatskoj, osigurava i bolji uvid u podatke o prihodima, novanim sredstvima i imovini korisnika i lanova njihovih obitelji, ime se smanjuje rizik od moguih zloupotreba i omoguava bržu dostupnost pravima onima koji su najugroženiji i nemaju sredstava za osnovne životne potrebe. Rad u aplikaciji osigurava i obavljanje velikog dijela administrativnih poslova u mnogo kraem vremenu, što bi trebalo omoguiti strunim radnicima da se u veoj mjeri posvete neposrednom strunom radu s korisnicima. Naravno, isto e biti omogueno kada baza bude

popunjena sa svim podacima o korisnicima i kada emo biti spojeni sa svim tijelima državne uprave. Novi sustav s radom je poeo poetkom godine, a za Ministarstvo socijalne politike i mladih izradio ga je Carnet. Njime je obuhvaen i registar posvojitelja, što je olakšalo postupak posvojenja djece. Na podruju nadležnosti Centra za socijalnu skrb akovec trenutno je 1.615 nositelja obitelji, odnosno samaca, pomoi za uzdržavanje, ukupno je to 5.985 korisnika. Kako smo zapoeli postupke preispitivanja prava, odnosno ostvaruju li dosadašnji korisnici pomoi za uzdržavanje pravo na zajamenu minimalnu naknadu, naišli smo na dosta sluajeva gdje korisnici imaju otvorene štedne raune, stambenu štednju ili oroenu štednju. Korisnici navode da im je to za ‘crne’ dane, no moraju shvatiti da je socijalna pomo namijenjena onima koji su najugroženiji, onima s nedostatnim ili nikakvim sredstvima za uzdržavanje. Provjeravaju se prihodi i imovina svih lanova koji su s korisnikom u zajednikom kuanstvu. Protiv korisnika koji su davali netone i neistinite podatke pokrenut emo postupak naknade štete putem nadležnoga državnog odvjetništva. Centar može na prijedlog korisnika djelomino ili u cijelosti otpisati dug, uvažavajui njegovo imovno stanje i socijalni položaj. Ukoliko dug iznosi 10.000 kuna i više, za otpis je potrebna suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.

EUROPARLAMENTARAC Oleg Valjalo u akovcu

Korisne informacije iz prve ruke Oleg Valjalo, zastupnik u Europarlamentu, došao je u akovec i meu ostalim razgovarao i s gradonaelnikom akovca. - S moje strane postoji volja da pomognem oko projekata koji se dogaaju na ovom podruju. Ovo nije nikakva predizborna kampanja, nego ostvarivanje onoga što sam rekao na poetku svog mandata. Stjepan Kova, gradonaelnik akovca, koji je primio Olega Valjala, kazao je da je važno da zastupnici u Europarlamentu dolaze u akovec, jer iz prve ruke mogu

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dati neka uputstva, primjere, kao i lobirati kod nekih kljunih ljudi za projekte koji su važni za daljnji razvoj akovca i Meimurja. Dosta projekata s podruja Grada aplicirano je na europske

fondove pa e nam tu pomo dobro doi, kazao je Kova. Na sastanku s europarlametarcom Olegom Valjalom bile su i predstavnice razvojnih agencija akra i REDEA. (BMO)

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Skrbništvo nad punoljetnim osobama Skrbništvo nad punoljetnim osobama /štienicima/ oblik je zaštite pojedinaca koji nisu sposobni brinuti o sebi i onih koji nisu iz drugih razloga u mogunosti štititi svoja prava i interese te im se tim institutom osigurava zaštita osobnosti zbrinjavanjem, lijeenjem i osposobljavanjem za život i rad te zaštita imovinskih prava i interesa. Svatko je dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nisu sposobne brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili ugrožavaju prava i interese drugih osoba. Provoenje postupka lišavanja poslovne sposobnosti i posljedino stavljanje osobe pod skrbništvo primjenjuje se u ime zaštite osoba od poinjenja štete prema vlastitoj imovini, vlastitom osobnom stanju ili zdravlju ili radi zaštite drugih osoba. Postupak se pokree na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, uz prethodno saslušavanje predlagatelja na zapisnik, prikupljanje medicinske dokumentacije, prikupljanje osobne dokumentacije, odnosno svih relevantnih dokaza koji e olakšati donošenje odluke suda, saslušavanje osobe za koju se pokree prijedlog, a nakon toga se donosi i rješenje o imenovanju posebnog skrbnika osobi za koju se pokree postupak, radi zastupanja prava i interesa u postupku pred sudom. Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti nadležnom opinskom sudu osim centra za socijalnu skrb mogu uputiti i brani drug osobe o kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, u pobonoj do drugog stupnja, a postupak može pokenuti i sud po službenoj dužnosti. Sud e u izvanparninom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba lišiti poslovne sposobnosti. Da bi se utvrdila umanjena poslovna sposobnost, potrebno je provesti vještaenje koje provodi ovlašteni lijenik vještak. Sama prisutnost invaliditeta ili duševne bolesti u praksi nerijetko rezultira oduzimanjem poslovne sposobnosti, dok je pokretanje postupaka za njezino vraanje rjee. Stanja koja za posljedicu imaju da osoba nije u stanju brinuti o osobnim pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, npr. mentalno ošteenje, psihika bolest, ovisnost o opojnim sredstvima, demencija, mogu dovesti do jednog od dva oblika lišenja poslovne sposobnosti potpunog ili djelominog, i to ovisno o intenzitetu, trajanju i posljedicama koje izazivaju. Prema osobi koja je lišena poslovne sposobnosti u potpu-

nosti ili djelomino, pokree se postupak stavljanja pod skrbništvo i imenovanja skrbnika. Važno je razlikovati pojam skrbnika u svakodnevnom životu koji koristimo u meusobnoj komunikaciji kada želimo rei da odreena osoba skrbi o svakodnevnim potrebama druge osobe, odnosno kada se netko izjašnjava kao osoba koja se smatra odgovornom i dužnom postupati u neije ime i za neiji raun kako bi zaštitila prava osobe koja to nije sama u mogunosti initi i institut skrbništva predvien Obiteljskim zakonom. Centar za socijalnu skrb po službenoj dužnosti pristupa izboru osobe koja e biti imenovana za skrbnika. Prije svega nastoji se imenovati osoba iz kruga obitelji, ukoliko to nije mogue, onda neka druga osoba, a ukoliko ne postoje takve osobe skrbnikom se imenuje službena osoba zaposlena u Centru za socijalnu skrb. Važno je napomenuti da se uvijek koliko god je to mogue uvažavaju i prijedlozi i primjedbe štienika. Skrbnik ne može biti osoba koja je lišena roditeljske skrbi ili lišena poslovne sposobnosti, iji su interesi u suprotnosti s interesima štienika, od koje se s obzirom na njezino ponašanje ne može oekivati da e pravilno obavljati dužnosti skrbnika ili s kojom je, odnosno s ijim je branim drugom štienik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Osoba koja je u potpunosti lišena poslovne sposobnosti ne može sklapati pravne poslove, poduzimati pravne radnje, raspolagati svojom imovinom i prihodima, ve to u njeno ime i za njezin raun ini skrbnik u dogovoru i s odobrenjem Centra za socijalnu skrb. Odlukom o djelominom lišenju poslovne sposobnosti sud e odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice, raspolagati imovinom, plaom ili drugim novanim primanjima, upravljati imovinom, odluivati o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja. Poslove koji nisu odredeni u sudskoj odluci o djelominom lišenju poslovne sposobnosti, osoba djelomice lišena poslovne sposobnosti može samostalno poduzimati. Skrbnik je dužan savjesno brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti šticenika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan život i rad. Prije poduzimanja važnijih mjera zaštite štienika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje, želje i osjeaje samog štienika. Skrbnik e nastojati punoljetnog štienika ukljuiti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti ovisno

PIŠE: Ivana Markovi, pravnica u Centru za socijalnu skrb akovec

o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima, zastupati štienika, samostalno obavljati poslove redovitog upravljanja štienikovom imovinom, ako odlukom Centra za socijalnu skrb nije drukije odreeno, a za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štienika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje Centra za socijalnu skrb. Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti. Dužan je svakih šest mjeseci ili jednom godišnje (ovisno o srodstvu sa šticenikom) podnijeti izvješe o svom radu i o stanju štienikove imovine. Izvješe se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik i mora sadržavati podatke o tome kako se skrbnik brinuo o osobi štienika i o zaštiti njegovih prava i dobrobiti, kao i podatke o upravljanju i raspolaganju štienikovom imovinom, o prihodima i rashodima štienika, te potrebne priloge kojima se dokazuje visina prihoda i stanje imovine za period za koji se izvješe podnosi. Ukoliko su prestali razlozi koji su bili preduvjet za lišenje poslovne sposobnosti, može se pokrenuti postupak za vraanje poslovne sposobnosti, i to sud po službenoj dužnosti, osobe koje su ovlaštene pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti, skrbnik uz odobrenje Centra za socijalnu skrb ili osoba o kojoj e se voditi postupak vraanja poslovne sposobnosti. U bliskoj budunosti oekujemo promjene i poetak novog razdoblja u razvoju instituta skrbništva utemeljenog na socijalnom modelu i uvažavanju individualnih mogunosti i potreba svakog ovjeka. Uinci skrbništva trebali bi biti socijalno ukljuivanje i osnaživanje, a ne kao do sada esta socijalna izolacija, stigmatizacija i iskljuivanje štienika iz procesa donošenja odluka. U skladu s navedenim, oekuje se i znatno smanjenje sudskih postupaka potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, kao i eše pokretanje postupaka za vraanje poslovne sposobnosti. Država treba razviti nove naine da zaštiti i pruži podršku osobama koje ne mogu brinuti o svojim pravima i interesima, a postupak lišenja poslovne sposobnosti treba postati mjera koju bi trebalo primjenjivati samo iznimno.

5


6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljae 2014.

STRANAKI ŽIVOT MEIMURSKI HDZ kritizirao predsteajne nagodbe

Država vjerovnicima uskrauje naplatu poslova za koje su platili PDV O tamnoj strani predsteajnih nagodbi i njegovim posljedicama na konferenciji za novinare govorili su Marko Kolakovi, predsjednik HDZ-ovog Odbora za gospodarstvo i prof. na Ekonomskom fakultetu, te Darko Horvat, predsjednik ŽO-a HDZ-a Meimurja. Loše posljedice predsteajne nagodbe osjetili su oni poduzetnici koji su se u toj situaciji zatekli kao vjerovnici poduzea u predsteajnoj nagodbi. Kao vjerovnici oni su investirali u neke poslove, odradili ih, izdali raune, na njih platili PDV, a sada im se ta zarada legalnom odlukom države oduzima ukoliko su se njihova potraživanja našla kod irmi koje su u predsteajnoj nagodbi. Zbog toga takvima sada lanano prijeti steaj ili likvidacija. Svima onima koji su u predsteajnu nagodbu ušli kao vjerovnici država na legitimni nain uskrauje naplatu poslove koje su odradili. Marko Kolakovi, profesor s Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, kazao je da je predsteajna nagodba ve odavno izašla iz okvira ekonomskog djelovanja i ušla u pravnu sferu. Ekonomski smisao te nagodbe nije ispunjen da bi u kratkom roku išistili uspješne od neuspješnih. Tako da je ekonomski smisao predsteajnih nagodbi upitan. Prilikom usvajanja zakona o predsteajnoj nagodbi, HDZ je podržao zakon zbog toga jer su tada

smatrali da je zakon imao dobru ideju da se u kratkom roku izdvoji uspješne od neuspješnih poduzetnika te da se na neki nain pokrene gospodarstvo. Meutim, taj se zakon nekoliko puta nadopunjavao, mijenjao, pri emu su u nagodbu ušla potraživanja vjerovnika, potraživanja povezanih poduzea, ime se ušlo u pravnu problematiku i nadišlo sve ekonomske logike. - Bojim se da to pravno nee dobro završiti, kazao je prof. Kolakovi. U poetku je zakon imao neku logiku i smisao. Na pitanje koji je sada izlaz iz te situacije, prof. Kolakovi iskreno je kazao da ne zna, te dodao da je sada teško nai izlaz, kad se toliko zakompliciralo. - Bilo bi najbolje im prije taj proces završiti i onda pravno redeinirati i provjeriti efekte predsteajne nagodbe i utvrditi jesi li karakteristike predsteajne nagodbe ak i protuustavne. Zakon o predsteajnoj nagodbi nije dobro pripremljen, ishitreno je donesen, kazao je Kolakovi, kao i sve što Vlada radi. Trebalo bi napraviti sustavnu analizu svih posljedica koje zakon za sobom vue, a to bi trebalo raditi i u svakoj drugoj zakonodavnoj mjeri, od poveanja poreza, PDV-a koji nije poveanje samo za dva posto ve za sobom nosi itav niz indirektnih efekata. Sve je u ekonomiji vrsto povezano, pa i predsteajne nagodbe utjeu na stanje u gospodarstvu. (BMO)

PRELOG - Fužine

lanovi podružnice HNS-a Prelog pomogli Goranima Predstavnici HNS-a Grada Preloga odazvali su se javnom pozivu stanovnika Gorskog kotara na podrujima pogoenim nedavnom elementarnom nepogodom te su im dostavili dva agregata snage 4 kW i 5 kW za potrebe opskrbe elektrinom energijom stanovnika opine Fužine. Agregati su predani DVD-u Vrata koji e ih rasporediti osnovnim školama u naseljima Vrata i Li te na taj nain pridonijeti uklanjanju

posljedica nevremena koje je pogodilo Gorski kotar. Predstavnike HNS-a Preloga doekali su i zahvalili im u ime mještana opine Fužine potpredsjednica Opinskog vijea Goranka ebuhar, predsjednik Vijea Damir Zanoškar te vijenica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Ela Korica, priopila je predsjednica podružnice HNS-a Grada Prelega Sonja Ivoš. (J)

HRVATSKI LABURISTI shvatili opasnost koju Meimurju donosi reorganizacija države

Provincija pasiviziranog stanovništva bez uprave Postalo je jasno da je država odluila sve svoje službe vui prema regijama: sudove, urede državne uprave, poreznu, FINA-u, državna odvjetništva, gruntovnice, katastre. Zbog toga Meimurje postaje periferija bez uprave, upozorili su na konferenciji podružnice Hrvatskih laburista Meimurske županije Rajko Bulat, predsjednik podružnice, i Petra Kovai, potpredsjednica Skupštine Meimurske županije. Pozvali su sve politike strane da u skladu s odredbama Deklaracije o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Meimurske županije, koja je jednoglasno prihvaena, postignu maksimalan dogovor unutar županijske Skupštine, a župana i predsjednika Skupštine da uvrste raspravu u dnevni red sjednice kako bi o tome sveobuhvatno raspravili te kako bi se jasno deinirali zahtjevi Meimurske županije. Hrvatski laburisti e predložiti da se ta toka uvrsti u dnevni red prve sljedee Skupštine. - Neracionalno se voditi istim kriterijima regionalizacije za cijelu državu, ve je potrebno razmotriti speciine prilike koje utjeu na statistiku sudovanja svakog suda. S obzirom na odreenu populaciju stanovništva u Meimurju zbog koje imamo

Petra Kovai, potpredsjednica Skupštine Meimurske županije, i Rajko Bulat, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista Meimurske županije

velik broj predmeta upravo u kaznenim postupcima te postupcima protiv maloljetnika, takva reorganizacija bila bi apsolutno neracionalna jer bi zbog dislociranosti suda dovela samo do poveanja troškova, prvenstveno putnih. Zbog dislociranosti sudova, porast e troškovi odvjetnicima na koje imaju pravo sukladno njihovoj tarii, a što poskupljuje postupak. Pa gdje je u svemu tome ekonominost, racionalnost i ušteda?, zapitao se Rajko Bulat, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista Meimurske županije. - Politika pozadina i politiki interes svega toga je reorganizacija Hrvatske. Vlast se boji to uiniti odjed-

nom, radi to postupno. Takvo udaljavanje institucija od graana dovodi do demotiviranosti graana da koriste usluge tijela i posljedino pasivizacije graana, kazala je Petra Kovai, potpredsjednica Skupštine Meimurske županije iz redova Hrvatskih laburista. - Smanjenjem broja sudova, ureda i ljudi dolazi do koncentracije državne vlasti, jaanje politikog položaja pojedinaca i porasta dominacije iz jednog centra. Ovakva centralizacija sredstvo je za ostvarivanje politikog cilja - regionalizacije, koja je najlakše ostvariva upravo na nain da politika tijela postupno u vodeu razinu uprave kao glavnog oslonca vlasti ukljue svoje ljude te

na taj nain olakšaju nadzor nad upravom od strane politikih dužnosnika. Veliina grada kao središta regije ne može i ne smije biti jedini kriterij kod odreivanja sjedišta službi, ve se kao temeljni kriterij treba iskoristiti kriterij eikasnosti i kvalitete. Primjerice, Ured državne uprave u Meimurskoj županiji ocijenjen je kao najfunkcionalniji, najracionalniji te je poslužio kao model za funkcioniranje svih ureda državne uprave u zemlji, a sada bi se ukinuo. Hrvatski laburisti iznijeli su i svoje zahtjeve: traže da se svi segmenti reorganizacije stave na papir kako bi se dobio uvid u cijeli sustav. Kriterij reorganizacije treba biti eikasnost i kvaliteta, a ne veliina grada kao središta regije. Nedopustivo je da sjedišta svih službi budu u najveim gradovima, nego sastavnica svake regije mora imati sjedište neke službe prema kriteriju uinkovitosti i kvalitete rada, jer u suprotnom govorimo o istom obliku metropolizacije, što nikako nije dobro. Ukoliko se reforme ponu realizirati prema kriterijima kako je predvieno dosadašnjim prijedlozima, postoji ozbiljna opasnost da Meimurje postane provincija bez ikakve uprave. (BMO)

SDP PRIBISLAVCA edukacijom protiv šeerne bolesti

Mještanima mjerili šeer u krvi Kako iz godine u godinu raste broj oboljelih od šeerne bolesti, javlja se i potreba za edukacijom o toj podmukloj bolesti i prevencijom, jer kad osoba oboli od dijabetesa potpunog ozdravljenja više nema. SDP Pribislavca prepoznao je tu potrebu te su organizirali mjerenje šeera u krvi i edukaciju za svoje graane. Predavanje na temu “Šeerna bolest i komplikacije šeerne bolesti” održala je dr. sc. Marina Gradišer, spec. interne medicine iz Županijske bolnice akovec. Doktorica Gradišer ukazala je na sve veu uestalost pojave šeerne bolesti. Podaci Meunarodne dijabetike federacije govore da je 2010. godine bilo više od 285 milijuna odraslih koji boluju od šeerne bolesti, a procjenjuje se da e do 2030. broj oboljelih iznositi 439 milijuna. Jedan od najvažnijih koraka u pre-

venciji ove bolesti je pravilna i uravnotežena prehrana, rasporeena u pet dnevnih obroka. Problem veine

ljudi je u tome što je naš metabolizam konstantan, ali naše navike i kultura življenja nisu. Nakon jednosat-

nog predavanja doktorica Gradišer odgovarala je i na pojedinana pitanja prisutnih. (BMO)


21. veljae 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARKO PUŠKADIJA, viši struni suradnik za turizam Meimurske županije, o Urbanovu 2014.

Smještajni kapaciteti najvei su problem kako privui tisue gostiju - Turistikim agencijama ne upuujemo pozive niti ih ne angažiramo jer jednostavno nemamo gdje smjestiti dvije tisue gostiju. Niti ih primiti na jednom mjestu, niti smjestiti u prenoišta, kaže Marko Puškadija Tri tjedna trajalo je ovogodišnje Vincekovo, koje je pohodilo nekoliko tisua gostiju i turista iz Hrvatske i regije. Vincekovo su organizirali IPA, PD “Bundek”, HKUU Sveti Martin, Turistika zajednica Štrigova i mnogi drugi. Izraunali smo da je Vincekovo 2014. pohodilo izmeu etiri i pet tisua ljudi koji su na ime kotizacija uplatili 60 tisua kuna. Potrošili su i nešto više, ali zasigurno ne toliko kao što su to u Istri, Slavoniji i Zagorju, gdje su priredbe uz Vincekovo privukle puno turista, a organizatori, uglavnom vinari, usko su suraivali s turistikim zajednicama. Zbog ega Vincekovo u Meimurju nije ostvarilo prihode niti privuklo pozornost javnosti, pitamo Marka Puškadiju, višega strunog suradnika za turizam u Meimurskoj županiji. - Mi nismo bili ukljueni u organizaciju Vincekovoga jer praksa je da to rade oni koji su i do sada i, koliko ujem, vidim i znam, to dobro rade i Vincekovo je iz godine u godinu sve bolje i bolje. Je li moglo i može li više i bolje, sigurno može, no za neke vee dosege mi u Meimurju jednostavno nemamo mogunosti. Ni teoretski ni praktino mi ne možemo okupiti na jednom mjestu dvije-tri tisue ljudi, niti im osigurati smještaj. Ne vidim nigdje u Svetom Urbanu, Baniju, Štrigovi prostor kod vinogradara

- Nemamo kapacitete da na jednom mjestu primimo sve koji dolaze na Vincekovo, kaže Marko Puškadija

koji bi primili i poslužili toliki broj ljudi. Svi prostori su privatni, ograeni ili ureeni, nema ‘gmajne’ ili državnog zemljišta. Imamo tri hotela, par prenoišta i bungalovsko naselje, koji su puni i bez ovih programa. Ukratko, mi u Meimurskoj županiji trebamo smještajne kapacitete i tek onda možemo pregovarati i razgovarati s turistikim agencijama, premda ostaje otvoreno pitanje mjesta odr-

žavanja velikog Vincekovoga, kaže Puškadija, dodajui kako je organizacija Vincekovoga na dosadašnji nain vrlo dobra.

Bajkoviti okusi, ocjenjivanje pušipela i gosti iz Baranje Puno je razgovorljiviji Puškadija kada je u pitanju organizacija Urbanovoga i prvo kaže kako ova priredba, za razliku od Vincekovoga,

Poboljšati promidžbene materijale - Vidjeli smo promidžbeni letak za Urbanovo 2014. i uvidjeli kako je preskroman informacijama. Ni po emu se ne vidi da se priredba održava u Meimurskoj županiji, nema oznaka destinacija (Vinske ceste) i pozadina je prazna (bijela) umjesto da se na njoj nalaze brjegovi ili listovi trsova.

Mjesta za kartu ima na poleini. Potrebna je kako bi posjetitelj vidio gdje je vinarija, na primjer, Cmrenjak, pak Horvat, Kojter, Novak, Štampar... i slino. Ne treba puno novca za bolju informiranost javnosti, a dobitak može biti višestruk. Ima i vremena za ispraviti ove nedostatke. (sm)

Velika igra je zapoela P

rije dvije godine razvijene zemlje Europske unije potiho su na krilima obnovljivih izvora pokušale realizirati ideju o proizvodnji elektrine energije na Bliskom istoku i Africi te transportu elektrine energije u zemlje Europe. Projekt DESERTEC teško da e se u potpunosti realizirati ponajprije zbog politikih silnica i nestabilnosti. Rije je najveem kapitalu na svijetu od oko 400 milijardi eura i o energetskim tokovima koji traže dugoronu stabilnost. Naime, planirano je da se do

sredine stoljea u pustinjama Afrike i Bliskog istoka postave solarni ureaji, odnosno sunane termoelektrane na ak 17.000 kvadratnih kilometara, koji bi proizvodili 15 posto svih potreba Europe za energijom. Ako se zna da projekt podržava Angela Merkel i dvadeset najveih korporacijskih tehnoloških i bankarskih divova Europe, od RWE, Siemensa i drugih, onda je jasno da je rije o dugoronim interesima koji nee nestati. Prve centrale ve su zapravo nikle u Maroku i Tunisu, no problem je dovo-

enje energije i nestabilnost okružja. ad se meu zagovornicima te ideje pojavljuje novi politiki smjer, da se taj ogromni projekt preseli na Balkan. Tako specijalizirani novinar jednoga austrijskog lista ve pita “Hoe li zapadni Balkan biti novi Desertec?”, na što zbog važnosti teme upozorava i ekološki aktivist Zoran Oštri u svojem blogu. rema tim studijama, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i

S

P

traje nekoliko dana i po svemu je drugaija, jer od dana kada je u djelokrugu Županije uživa njezinu pomo i podršku, ali i osmišljavanje te realizaciju programa. - Organizacijski odbor priredbe ‘Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2014.’ od ponedjeljka punim njedrima krenuo je prema realizaciji programa koji mora biti bolji od najboljeg, kakav je bio prošle godine. Želja je župana Matije Posavca da svako novo Urbanovo mora biti bolje od prethodnoga i tako e biti i ove godine, naglašava Puškadija, lan Organizacijskog odbora Urbanova 2014. Ovogodišnje Urbanovo zapoinje 16. svibnja i održavat e se u tri dijela: Festival pušipela, Otvoreni podrumi i završne sveanoste na dan Svetog Urbana, 25. svibnja. Županija partner bit e Osjeko-baranjska županija. Želja nam je što više dogaanja prenijeti na Meimursku vinsku cestu,

Srbija posjeduju izuzetno velike potencijale za izvoz iste elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, velike hidropotencijale, obale, vjetar i sunce te bogata zemljišta, a i ugljen. trunjaci smatraju da je ovdje postignuta politika stabilnost koja je osigurana na dulji rok, a ve postoji i dio infrastrukture. Za bogate jugoistok Europe pomalo lii na Eldorado, tim više što nedostaje pravni okvir. Konkretno, ve su planirana dva podmorska kabela preko Jadrana, svaki od tisuu megavata. no što brine je to što bi mali opet mogli ostati na repu dogaaja, no ovaj put

S

O

kako bi cijeli kraj bio u znaku Urbanovoga, a ne samo Štrigova i Sveti Urban. Vjerujemo kako emo uspjeti od prijatelja iz Ormoža preuzeti regionalno ocjenjivanje vina sorte pušipel, šipon, moslavac i furmint, kako se sve zove vino koje ima istu grožanu osnovu. To bi nam puno znailo i na tome emo ozbiljno raditi. Svoja vina, delicije i obiaje predstavit e Baranja i njihovi OPG-i, kao što su to prošlih godina bili Zadrani, Istrani i Primorci. Uspostavljena je odlina suradnja meimurskih vinara s vinarima iz ovih regija i vjerujem kako e isto tako biti s Baranjcima. Premda svi detalji još nisu obraeni, siguran sam kako e Urbanovo 2014. biti bolje od do sada najboljeg iz prošle godine i po broju posjetitelja i po raznovrsnosti dogaanja, optimistino tono tri mjeseca prije poetka Urbanovoga 2014. najavljuje Marko Puškadija.

U OŽUJKU u Varaždinu

Izložba buinog ulja sjeverozapadne Hrvatske Najbolja buina ili tikvina ulja sjeverozapadne Hrvatske uskoro e na ocjenjivanje javnosti koja e odluivati o njihovoj kvaliteti, ambalaži i drugim stvarima vezanima uz jedan od najboljih proizvoda ovog dijela Hrvatske. Naime, u Varaždinu e se 28. ožujka 2014. godine održati 4. izložba buinog ulja sjeverozapadne Hrvatske, na kojoj e se predstaviti proizvoai “rnoga zlata” iz Meimurske, Varaždinske, Zagrebake i Krapinsko-zagorske županije. Organizatori stoga ve sada pozivaju sve zainteresirane uljare da sudjelovanje prijave najkasnije do kraja veljae na adresu: Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša, Franjevaki trg 7, 42000 Varaždin ili na e-mail: jasna.vresk@vzz.hr, odnosno na telefon/faks: 042/390-553. Uzorci e se prikupljati 4. ožujka od 8 do 12 sati u prostorijama spomenutoga Upravnog odbora. Na ocjenjivanje se dostavlja 2x250 ml ulja u tamnim i neobilježenim staklenkama, te 1x250 ml ulja u boci s etiketom proizvoaa za potrebe izlaganja i degustacije tijekom izložbe. Osi m i z ložbenog a , izložba ima i natjecateljski karakter jer e prijavljena ulja ocjenjivati struna komisija. Svojim kontinuiranim održavanjem izložba buinog ulja postala je regionalno prepoznatljiva te doprinosi poboljšanju i promociji buinog ulja, kao i ouvanju tradicije njegove proizvodnje. Izložbe ulja do sada su održane u akovcu, Varaždinu i Krapini i na njima je redovito sudjelovalo dvadesetak najboljih uljara, a do nedavno i oni s podruja Sisako-moslavake i Koprivniko-križevake županije. (S. Mesari)

GLOBALNO I LOKALNO zbog toga što e im najbolje lokacije kupiti ili zakupiti bogati ulagai. ravo je pitanje kako postii to da svi dobivaju, da od izvoza elektrine energije koju za sada uvozimo i mi imamo koristi ili kako postii win-win situaciju, da se ne dogodi dugorono gubljenje najboljih energetskih potencijala. Hoe li naše strunjake i politiare zaboljeti glava zbog zaštite domaih potencijala ili emo u bescjenje rasprodati najbolje položaje za hidrocentrale, vjetroenergane ili sunane elektrane?

7

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

P

U svakom sluaju, velika igra je zapoela.


8

Crna kronika

MASOVAN NAPAD na policajce prilikom pokušaja privoenja 19-godišnjeg pripadnika romske nacionalne manjine u Pribislavcu

U zatvoru završile najmanje tri osobe, a uhienjima u etvrtak još nije bilo kraja O napadu na policajce u ponedjeljak u Pribislavcu, šuškalo se po društvenim mrežama tijekom cijelog utorka. Mnogi se pitaju zbog ega Policijska uprava meimurska o sluaju nije odmah izvijestila. Oglasila se tek u srijedu, nakon što je oštro priopenje o cijelom dogaaju i zaštiti svojih lanova dao Sindikat policije.

Fiziki napad, gaanje kamenjem… Evo što je priopila PU meimurska o cijelom nemilom dogaaju: - U ponedjeljak 17. veljae oko 16.05 sati u Pribislavcu, u Livadarskoj ulici, dvojica policijskih službenika Policijske uprave meimurske u ophodnji uoili su 19godišnjaka iz Pribislavca kojeg je potrebno uhititi jer je protiv njega Opinski sud u akovcu izdao Rješenje o istražnom zatvoru. Kad je primijetio policijske službenike, on je poeo bježati, a policijski službenici krenuli su za njim. Nakon 20 metara on se spotaknuo i pao na tlo, a kada su mu policijski službenici prišli, poeo se opirati i nogama udarati policijske službenike, zbog ega su oni prema njemu primijenili sredstva prisile. U tom trenutku napala ih je grupa nepoznatih muških osoba koji su ih povlaili za odoru, odgurivali i udarali, što je 19-godišnjak iskoristio i uspio se osloboditi i pobjei, a i ostali su se razbježali. Kada se policijskim službenicima naknadno

pridružila još jedna ophodnja, uspjeli su uhititi dvojicu poinitelja, 20-godišnjaka i maloljetnika iz Pribislavca, ali su pritom ponovo napadnuti od strane nepoznatih osoba koje su na njih bacale kamenje. Jedan kamen pritom je pogodio jednog od policijskog službenika u glavu i lakše ga ozlijedio. Nakon kriminalistikog istraživanja 20-godišnjak je pušten na slobodu, dok je protiv maloljetnika podnesena kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu zbog kaznenog djela 'prisile prema službenoj osobi' i on je doveden sucu istrage koji mu je odredio istražni zatvor, nakon ega je predan u zatvor u Varaždinu. Danas (srijeda), 19. veljae, zbog istoga kaznenog djela uhiena su još dvojica poinitelja, 21godišnjak i 27-godišnjak iz Pribislavca, koji e tijekom dana biti predani pritvorskom nadzorniku i potom dovedeni sucu istrage s prijedlogom da im se odredi istražni zatvor. Policija i nadalje traga za 19-godišnjakom i preostalim poiniteljima protiv kojih e takoer po dovršetku kriminalistikog istraživanja podnijeti kaznene prijave opinskom državnom odvjetniku u akovcu. Kriminalistiko istraživanje se nastavlja i po njegovom okonanju javnost e biti obaviještena o dodatnim injenicama.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljae 2014.

DRSKA PLJAKA zlatarnice “Solid Gold” u samom centru akovca

Pljakaš zavezao djelatnicu u WC-u i ukrao nakit vrijedan više stotina tisua kuna Konopcem joj je zavezao ruke i noge, nakon ega se iz prodajnog prostora i sefa domogao bogatog plijena - Upomo, upomo!, više od sat vremena uzalud je iz WC-a dozivala napadnuta djelatnica zlatarne ''Solid Gold'' u samom središtu akovca u Ulici kralja Tomislava, gdje ju je napada zavezao prošlu srijedu predveer oko 19 sati, neposredno prije zatvaranja radnje. Kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, tek nakon što je suprug alarmirao zaštitarsku tvrtku da provjere što se dogaa, jer mu se supruga ne javlja na mobitel, a ve je trebala doi kui, došlo se do spoznaje što se zapravo dogodilo - pljaka zlatarnice.

Za pljaku se nije znalo više od sat vremena Na kon z a š t it a r a , n a poprište nemilog dogaaja stigla je i policija koja je ustanovila da je pljakaš otišao ''u mrak“ s plijenom vrijednim više stotina tisua kuna. Na kon š t o je u hien pljakaš dvije kladionice u akovcu, ali je pušten da se brani sa slobode (!?), uz neko-

Pljakaš u crvenim tenisicama Poinitelj bi, prema opisu, bio muškarac obuen u plave traperice i jaknu tamnije boje, a na nogama je imao obuvene tenisice crvene boje, stoji u policijskom izvješu.

Policijska istraga u samom centru akovca trajala je do dugo u no

liko drugih nerazriješenih pljaki, poput one akoveke Pošte na Jugu, ponovno se dogodila pljaka jednog objekta koji sadrži novac, odnosno druge vrijednosti kao što je ovdje sluaj: zlato i srebro. Pljakaš je napao vrlo drsko, bez straha da bi ga netko mogao primijetiti, iako se sve dogaalo u samom centru akovca. - U srijedu 19. veljae oko 19 sati u akovcu, u Ulici

Iako se radnja nalazi u samom centru grada, nitko od prolaznika nije ništa primijetio sve do dolaska zaštitara

kralja Tomislava, nepoznati poinitelj ušao je u zlatarnu, vlasništvo muškarca iz Ivanovca, i zaposlenicu rukama odgurao u stražnji prostor te joj konopcem vezao ruke i noge i zatvorio je u prostor WC-a, nakon ega je iz prodajnog prostora i seova ukrao zlatni i srebrni nakit. Zaposlenici je pružena lijenika pomo te je utvreno da u dogaaju nije ozlijeena. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina tisua kuna. Za poiniteljem policija intenzivno traga, te e protiv njega podnijeti kaznenu prijavu opinskom državnom odvjetniku u akovcu, priopila je PU meimurska.

Dobro isplanirani pohod Pljakaš se iz prostora zlatarnice udaljio na sporedna vrata u hodnik u kojemu je mrkli mrak

Pljakaš je oito dobro isplanirao ovaj pohod, jer nitko nije primijetio da se nešto

''neobino“ dogaa u ulici kojom predveer prolazi na desetke prolaznika i šetaa. Nakon što je zavezao djelatnicu u WC-u, zakljuao je prednja vrata i poistio zlatarnicu oito do temelja, jer se šteta mjeri u stotinama tisua kuna. Kako neslužbeno saznajemo, s mjesta dogaaja udaljio se kroz zadnja vrata koja vode u tamni i neosvijetljeni prolaz i oito potpuno neprimijeen izgubio se u mraku. Je li ga netko možda vidio osim napadnute djelatnice, policija tek treba ustanoviti, jer se nakon tog prolaza nalaze dvije radnje, kao i parkiralište sa zadnje strane Doma umirovljenika.Takoer ostaje za vidjeti je li napao isti razbojnik koji je napao i ranije, a nije otkriven kad su u pitanju nerazriješena razbojništva koja su se dogodila u zadnjih godinu i pol dana.

UKRATKO Uzgajao indijsku konoplju i nedopušteno držao oružje K R IŽOV EC - Policijsk i službenici Policijske uprave meimurske proveli su kriminalistiko istraživanje nad 52-godišnjakom iz Križovca, u sklopu ega je u srijedu 19. veljae, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršena pretraga njegove kue i drugih prostorija u Križovcu. Prilikom pretrage pronaeno je: jedna puška rune izrade i više komada malokalibarskog streljiva, pet komada odrezanih biljaka nalik na indijsku konoplju i trinaest komada biljaka nalik na indijsku konoplju zasaenih u teglama i kantama te zeleni biljni cvjetovi

i liše indijske konoplje, ukupne težine 42,7 grama. Protiv 52-godišnjaka e se opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava zbog kaznenih djela ''nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“, te ''neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Iz dva autobusa ukradeno gorivo DONJA DUBRAVA - Tijekom noi s 17. na 18. veljae u Donjoj Dubravi, u Podravskoj ulici, nepoznati poinitelj provalio je u rezervoare dvaju autobusa, vlasništvo poduzea iz Preloga, odakle je istoio i ukrao gorivo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna,

a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Teško ozlijeena suvozaica

Vatrogasci spasili kuu DONJA DUBRAVA - U utorak 18. veljae rano poslijepodne JVP akovec zaprimio je dojavu o požaru kuhinje u Donjoj Dubravi, Krbulja 8. Pri izlasku na intervenciju s jednim vozilom i etiri vatrogasca obavještavaju domicilni DVD Donja Dubrava o dogaaju. Domicilni DVD ubrzo lokalizira i gasi požar kuhinjske nape s vatrogasnim aparatom. Nakon dolaska JVP-a prostor je još jednom pregledan, te je ostavljen dežurni vatrogasac na mjestu dogaaja. Uzrok požara bit e naknadno utvren.

ŠENKOVEC - U prometnoj nesrei u Šenkovcu, koja se minulu srijedu rano ujutro dogodila u Ulici maršala Tita, na prometnici koja vodi prema M. Središu, odnosno Štrigovi, jedna ženska osoba zadobila je teške tjelesne ozljede. Nesrea se dogodila

nakon što se vozaica osobnog vozila, 24-godišnjakinja i z Ba n f ija , nepr opi sno ukljuivala u promet, zbog ega je 34-godišnji voza osobnog vozila iz Gradišaka u izbjegavanju njezinog vozila prešao na suprotnu traku, gdje je udario u teretno

vozilo kojim je upravljao 46godišnjak iz Šenkovca. Od siline udarca suvozaica iz Gradišaka koja se nalazila u automobilu 34-godišnjaka zadobila je teške tjelesne ozljede te je ostala na daljnjem lijeenju u Županijskoj bolnici akovec.


21. veljae 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

VATROGASNI sudac Zlatko Orsag sudjelovao je do sada na osam olimpijada

Zbirku medalja i znakova s olimpijada nisam dobio, ve teško zaradio Na nedavnoj Vatrogasnoj olimpijadi (CTIF) u Francuskoj sudjelovale su tri vatrogasne ekipe i dva vatrogasna suca iz našeg kraja. Jedan od vatrogasnih sudaca iz našeg kraja bio je Zlatko Orsag iz Vularije. On je jedan od vatrogasnih sudaca koji je do sada sudio na osam vatrogasnih olimpijada, kako na velikim za seniore, tako i malim olimpijadama za mladež. Na zadnjoj Olimpijadi prošle 2013. godine u Francuskoj bio je jedan od pet sudaca iz cijele Europe na stazi za mladež, što samo po sebi govori o ugledu u vatrogastvu. • Sudionik ste i sudac na osam vatrogasnih olimpijada. Što se sve mora poklopiti da bi se to ostvarilo? — Da biste bili sudac na Vatrogasnoj olimpijadi, najprije vas mora predložiti Vatrogasna zajednica Meimurske županije za suca na razini države, a potom Hrvatski vatrogasni savez za meunarodnoga vatrogasnog suca. Nakon toga prije svake olimpijade, a održavaju se naizmjence svake dvije godine za seniore i mladež, treba položiti lilencni ispit za meunarodnog suca, što se polaže u Linzu u Austriji, i to na njemakom jeziku. Prvi sam put položio za meunarodnoga vatrogasnog suca u Austriji 2002. godine. Sudjelovao sam na vatrogasnim olimpijadama u Danskoj, Finskoj, Austriji, kod nas u Varaždinu,

- I moji sinovi su vatrogasci, obojica su vatrogasni asnici i suci. Sin Marinko je ve bio na Olimpijadi u eškoj, i kao prevoditelj u Varaždinu, a mlai Goran takoer je vatrogasni sudac, tako da mi je i obitelj ‘vatrogasna’ odnosno Hrvatskoj kao domainu Vatrogasne olimpijade 2005. godine, zatim u Švedskoj, pa u Sloveniji, te napokon u Francuskoj. Licenca za meunarodnog suca polaže se i produžava svake godine na njemakom jeziku. Sad polažemo licence za Vatrogasnu olimpijadu koja e se održati 2015. godine, na polaganje licence šalje nas Hrvatski vatrogasni savez. • Najsvježija su sjeanja sa zadnje Olimpijade u Francuskoj. Koliko je bilo sudionika i kakvo je raspoloženje vladalo? — Na Olimpijadi u Francuskoj iz Meimurske županije kao predstavnici Hrvatske sudjelovali su kao suci Željko Besedi i ja, a ekipno žene B ekipe iz Savske Vesi, žene - mladež iz Gardinovca i JVP akovec. Iz Hrvatske na vatrogasne olimpijade ide od 8 do 12 sudaca. Vatrogasna olimpijada slina je onoj pravoj. Na jednom se mjestu okupi i do 3.500 vatrogasaca, smješteni smo u

Zlatko Orsag i oznake svih olimpijada na kojima je sudjelovao kao sudac

studentske kampove i slino, a natjecanja traju po tjedan, odnosno desetak dana. Ljudi iz raznih krajeva Europe se druže, razgovaraju, ostaju im lijepe uspomene, ali i poznanstva, pa i prijateljstva, a ne treba zanemariti ni kasniju moguu poslovnu suradnju koja ne mora biti vezana uz vatrogastvo. • Gdje se u Europi vatrogastvo najviše cijeni? — Najviše se vatrogastvo cijeni, prema mojem vienju, u Njemakoj i posebno Austriji. U tim zemljama je velika ast biti vatrogasac i nerijetko i vei poduzetnici oblae vatrogasne

odore i sudjeluju na natjecanjima. • Kao sudionik i sudac s osam olimpijada zasigurno imate mnogo prijatelja i poznanika. Imaju li vatrogasne veze i druge rezultate? — Prijatelj sam s mnogim vatrogascima i sucima iz cijele Europe, sa sucima iz Francuske, Luksemburga, Austrije, zapravo mnogih zemalja. Tako su, na primjer, suci iz Engleske boravili u Meimurju i Vulariji, došli su pogledati naše natjecanje, a DVD Gardinovec bio je u Luksemburgu. To mladima mnogo znai.

Zahvaljujui mojim prijateljstvima i vezama, a uz pomo drugih sudaca iz Hrvatske, u Meimurje je tijekom godina stiglo najmanje dvadesetak vatrogasnih vozila koja su donirana iz Njemake i Austrije ili drugih zemalja. To je mnogo znailo vatrogascima. Mnogo je prijateljstva meu mladima, a morate znati da su mladi vatrogasci obrazovani, vani nije rijetkost da je vatrogasac i inženjer i doktor i poduzetnik, što e, vjerujem, donijeti rezultate u budunosti meusobnom suradnjom, a možda i suradnjom buduih poduzetnika. • Posjedujete veliku zbirku znakovlja i medalja sa svih olimpijada? — Kad mi spomenu da imam lijepu zbirku, kažem da sam tu zbirku s oznakama olimpijada i medalja na njima teško zaradio kao sudionik i zato mi je ona dragocjena. Vjerujem da takvu zbirku nema gotovo nitko u Hrvatskoj. • Koja vam je Olimpijada ostala najviše u sjeanju? — Sve su bile lijepe i uz puno druženja i sklapanja poznanstava. No mnogi e sudionici iz naše zemlje rei da su im olimpijade u skandinavskim zemljama bile lijepe, ali i jako skupe, nisi mogao pozvati prijatelja na pie i ve bi otišlo sto kruna, preraunato to je oko sto kuna. Ona u eškoj možda je mnogima ostala najviše u sjeanju jer su cijene sline kao i kod nas. No pravo je

bogatstvo upoznati ljude iz raznih krajeva Europe i stei prijateljstva za cijeli život. • Prošle godine proslavili ste etrdeset godina kao vatrogasac. Je li i obitelj ‘vatrogasna’? — Poeo sam 1973. godine i lani sam od DVD-a Vularija dobio spomenicu za 40 godina rada u vatrogastvu, a od Hrvatskoga vatrogasnog saveza medalju za posebne zasluge te hrvatski trolist. Od 1993. godine sam zamjenik, a od 1994. do 2000. godine zapovjednik Vatrogasne zajednice Meimurske županije, a nakon toga sve do 2013. godine predsjednik Vatrogasne zajednice Meimurske županije te lan radnih tijela Hrvatskoga vatrogasnog saveza. Sada sam lan Predsjedništva VZ-a MŽa, te predsjednik VZO-a Belica - Mala Subotica - Orehovica, a na razini države sudjelujem u odgoju mladih sudaca. I moji sinovi su vatrogasci, obojica su vatrogasni asnici i suci. Sin Marinko je ve bio na Olimpijadi u eškoj, i kao prevoditelj u Varaždinu, a mlai Goran takoer je vatrogasni sudac, tako da mi je i obitelj ‘vatrogasna’. Moram naglasiti da nikad kao vatrogasac nisam primao za to plau, cijeli je moj vatrogasni posao volonterski, osim dnevnica na meunarodnim natjecanjima i priznanje troškova za dolazak na sjednice kod nas. (P, J.Š., oto Z. Vrzan)

DVD DONJI KRALJEVEC

Prodali tri stara vozila i kupili novo za intervencije U subotu je održana skupština DVD-a Donji Kraljevec, jednog od najboljih društava u našem kraju. Prema izvješu o radu, aktivnosti su u protekloj godini bile usmjerene na nabavku tehnikog vozila. Kako DVD Donji Kraljevec nije posjedovao potrebna financijska sredstva za nabavku vozila, na sastancima društva dogovoreno je da se pojedina vozila prodaju da bi se mogla kupiti nova te da se ostatak

Zapovjednik DVD-a Donji Kraljevec Marijan Blažeka u svojem je izvješu naglasio: Imamo tri interventne postrojbe, dobro smo opremljeni. Imali smo 24 intervencije, od ega pet požara, a iz godine u godinu intervencije su sve složenije

potrebnih sredstava prikupi donacijama. Zbog toga su prodana navala vozila marke mercedes u JVP apljina u BiH, navalno vozilo stayer JVP-u u Gradu Lipiku, a kombi marke VW DVD-u Komarnica. Tako dobivenim sredstvima nabavljeno je navalno vozilo i tehniko vozilo boljih karakteristika za vrstu požara. Tehniko vozilo nije predvieno samo za gašenje požara, ve se koristi kod svih vrsta interevencija. Opremljeno je hidraulikom za spašavanje kod prometnih nesrea, pumpama za ispumpavanje voda i kemikalija, motornim pilama, generatorima za struju, dišnim aparatima, zranim jastucima za dizanje tereta te visokotlanim sklopom za gašenje požara. Nabavku vozila pomogli su pojedinci i tvrtke, tako Prijevoz Blažeka, Dražen Kova, Ivan Meimurec, Novi Feromonot, OPG Stela, Baambi Cargo, DVD Domašinec, Vlado Novak, Valent Draži, Tehnix, Josip Gregorini, akoveki mlinovi, Prima Biro, Vlado Pigac, Zvonimir Recek, Ivan Ruži, Peier TTI, Dejan Mikec i Gordana Vlah.

Obnova stare šprice Druga najvažnija aktivnost društva bila je obnova stare zaprežne šprice za prijevoz vode, u suradnji s Muzejom Meimur-

nom pumpom i 3000 litara vode, kombi, mehanike ljestve dužine 18 metara te autoprikolica. Prihodi društva iznosili su u prošloj godini 238.000 kuna, rashodi 332.972 kune, a za ovu godinu 116.000 kuna.

Ove godine velika proslava

Diplome za donatore koji su pomogli nabavku vozila ja. Nakon godinu dana, uz veliki trud više vatrogasaca, te Stjepana Blažeke i zapovjednika Marijana Blažeka, može se javnosti s ponosom pokazati restaurirana zaprežna vatrogasna kola za prijevoz vode koja su se nekada koristila za gašenje požara. Prema izvješu zapovjednika Marijana Blažeka, uz natjecanja, a ponovno je osvojeno prvo mjesto u natjecanju starim špricama u Svetoj Mariji, u protekloj godini bilo je 24 intervencija, od ega 5 požarnih te 14 tehnikih intervencija. Iz godinu u godinu pokazuje se da su intervencije sve složenije i sve brojnije, pa je nužno nabaviti opremu koja

Predsjednik DVD-a Donji Kraljevec Dragan Glad u planu rada za ovu godinu kao najvažnije nabrojio je proslavu 125. obljetnice društva, završetak garaže, izgradnju tornja za sušenje vatrogasnih cijevi, ure-

Vozilo marke mercedes otišlo je u JVP apljina u BiH, navalno vozilo stayer JVP-u u Gradu Lipiku, a kombi marke VW DVD-u Komarnica. Tako dobivenim sredstvima nabavljeno je navalno vozilo i tehniko vozilo boljih karakteristika. Tehniko vozilo nije predvieno samo za gašenje požara, ve se koristi kod svih vrsta intervencija još nedostaje. Donji Kraljevec je i industrijska sredina, pa su požarne opasnosti poveane. DVD Donji Kraljevec ima tri interventne postrojbe od 31 vatrogasca, te 40 kompleta osobne zaštitne opreme. U voznom parku danas se nakon kupovine nalazi tehniko vozilo mercedes 814, navalno vozilo stayer s visokotla-

enje mjesta za izlaganje stare šprice, nabavku radiostanica, potrebnih ureaja i drugo. Naelnik opine Donji Kraljevec Miljenko Horvat dao je punu podršku aktivnim vatrogascima i podržao njihov rad, uz napomenu da se mora više suraivati kako bi sva vatrogasna društva u opini bila dobro opremljena i uvježba-

Predsjednik DVD-a Donji Kraljevec Dragan Glad: - Vozila smo nabavili kako smo planirali. U ovoj godini cilj nam je završiti garažu i toranj za sušenje vatrogasnih cijevi na. Mladen Blažeka, predsjednik MO-a Donji Kraljevec, rekao je da Mjesni odbor maksimalno pomaže vatrogasce, a to e initi i ubudue. Za rije se javilo i mnogo gostiju, Vladimir Mari iz Sesvetskog Kraljevca, Vinko Kasana, gradonaelnik Grada Lipika, da spomenemo samo neke, zatim gosti iz Brekinske, Vatrogasne zajednice Meimurske županije, zapovjednik JVP-a akovec, te susjednih društava i drugi, koji su izvješe i rad društva ocijenili uzornim. Nakon skupštine goste i vatrogasce zabavljali su Goriki tamburaši. (J. Šimunko)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljae 2014.

GRAD MURSKO Središe

NASTAVLJA se saga oko f

Gradska knjižnica oekuje novog ravnatelja Dugo godina Grad Mur-

Pat po i nezad

sko Središe ne uspijeva kvalitetno zadovoljiti rad Gradske knjižnice. Tonije, knjižniarke se iz ovih ili onih razloga mijenjaju kao na tekuoj traci, što sigurno nije dobro ni za korisnike ni za Knjižnicu, a ni za Grad. Kolegij središanskog gradonaelnika ponovno želi stvoriti red i zaposliti novu knjižniarku te je stoga raspisao natjeaj za radno mjesto ravnatelja Gradske knjižnice. Pristigle su tri ponude ili zamolbe i sada je na Povjerenstvu za provedbu natjeaja za imenovanje ravnatelja da odabere kandidata i potom ga Gradskom vijeu predloži na razmatranje i odluivanje. Gradonaelnik i njegovi suradnici, a poglavito graani korisnici usluga Gradske knjižnice, žele da bude izabrana osoba koja kani raditi dulje vrijeme, uspostaviti red i uvesti novosti u rad Knjižnice, koja knjigama i raznim asopisima opslužuje par tisua graana i ljudi s itavoga gradskog podruja i okolice. Zato i ne udi kako mnogo ljudi sa zanimanjem oekuje imenovanje novog ravnatelja ili ravnateljice ove kulturne institucije.

Prošlu subotu saga oko gradnje nove farme pilia u Selnici dobila je novi nastavak. Podsjeamo, Antun Kocijan želi proširiti svoju farmu pilia, no nezadovoljni susjedi odluili su to sprijeiti peticijom dok Kocijan ne otkloni tehnike nedostatke postojee farme, iz koje se prilikom pojedinih faza tova širi nesnosni smrad. Selniki naelnik Ervin Vievi sazvao je sastanak u opinskim prostorijama u kojima su se okupili zainteresirani graani i vlasnik farme Antun Kocijan, kako bi dogovorom pronašli rješenje koje e zadovoljiti sve strane. Iako je animozitet izmeu Kocijana i pojedinih susjeda oit, ipak je na sastanku jasno izreeno da im nije na kraj pameti da Antun Kocijan prestane sa svojom proizvodnjom, ali da zahtijevaju da otkloni nedostatke, farma jednostavno previše smrdi jer se Kocijan pri gradnji nije držao potrebnih standarda. Naelnik Vievi podsjetio je Kocijana na sjednicu Opinskog vijea, održanu 15. travnja 2011. godine, na kojoj je donesena odluka da Kocijan mora napraviti studiju utjecaja na okoliš kako bi proširio farmu. Kocijan do danas tu studiju nije napravio. A da se prestane širiti smrad, potrebno je poboljšati ventilaciju, koja sada ne zadovoljava standarde, a i okrenuta je prema nase-

Sa Selnicom o naftnom muzeju Opina Selnica uputila je Gradu poziv na zajedniku suradnju kod izgradnje Muzeja nafte u Selnici, gdje ve postoji manji park s izlošcima vezanima uz vaenje nafte u Selnici. Kako Grad Mursko Središe ve dulje vrijeme ureuje Spomen-park naftaštva u Peklenici, Selnici e se ponuditi mogunost sudjelovanja u projektu “Ekomuzej Mura”, kroz koji bi se suinancirao i Muzej nafte u Selnici. Grad je prihvatio ponudu poduzea ‘’Urbia’’ iz akovca, koje e za 9.000 kuna + PDV izraditi prve izmjene i dopune DPU-a gospodarske zone Brezje, potrebne za izvedbu industrijskoga željeznikog kolosijeka u zoni. Isto tako Grad je prihvatio ponudu tvrtke ‘’Zaing’’ iz akovca koja e za 3.660 kuna + PDV obaviti ispitivanja i reviziju poslova i dokumenata vezanih uz zaštitu na radu u Gradskoj upravi. S tisuu kuna Grad e Udruzi veterana 7. gardijske brigade “Pume” iz Varaždina pomoi u postavljanju spomenika u Varaždinu, dok e Društvu žena Mursko Središe platiti prijevoz na lepoglavski fašnik. Grad prikuplja ponude za ureenje pristupnog puta deponiji smea Hrastinka te rješava problem odvodnje oborinskih voda i sanacije u ulici Brezje. (sm)

DRAGOSLAVEC - novo klizište koje ugrožava promet na državnoj cesti akovec - Štrigova

Bezdan bez dna koji utjeruje strah u kosti Ovih dana u Meimurju, u njegovom gornjem dijelu, aktiviralo se novo klizište tla, koje je uznemirilo ne samo žitelje ovog kraja, nego i mnoge prolaznike i turiste koji dolaze u Štrigovu, Toplice Sveti Martin i druga mjesta. Novo klizište pojavilo se u Dragoslavcu pokraj državne ceste akovec - Štrigova, nedaleko od nedavno saniranog kolnika ceste koja je do sada bila u nadležnosti ŽUC-a Meimurske županije. - Ova cesta nije u našoj nadležnosti otkako je prije par mjeseci prešla u nadležnost Hrvatskih cesta, te mi nemamo nikakve ovlasti nad njom. Jedino što smo mogli i što smo uinili je da izvijestimo Hrvatske ceste i od njih tražimo brzu reakciju. Ali, poueni primjerom klizišta na istoj cesti u naselju Prekopa, gdje Hrvatske ceste sanaciju obavljaju godinu i više dana, nisam baš optimist u skoru reakciju Hrvatskih ce-

- Do ovog klizišta nije trebalo doi da su se kvalitetnije obavili radovi na sanaciji klizišta pedesetak metara udaljenog od sadašnjeg prije godinu-dvije, kažu u Hrvatskim cestama, i poruuju “da e se sanirati uskoro“ sta, premda bih želio da nisam u pravu. Inae, mi smo na mogunost aktiviranja ovog klizišta nadležne upoznali kada se obavljala sanacija kolnika nekoliko metara od ovog dijela ceste i tražili da se i ovaj dio podruja sanira, meutim, naše zamolbe nisu uslišane. Žitelji ovog kraja znaju kako se ispod ovog klizišta nalaze nekadašnji ugljenokopi, pa se zajedno sa mnom pitaju ne prijeti li klizište veih razmjera, možda i katastrofa. Stoga smo svi zabrinuti da nam se ne dogodi sluaj poput onog u Grabrovniku, gdje su u opasnosti kue, gospodarski objekti, šume i vonjaci, a time samim i ljudski životi, kaže Anelko Nagrajsalovi, naelnik opine

Sveti Juraj na Bregu, dodajui kako bi sam organizirao sanaciju ovog klizišta, meutim, za nešto takvo jednostavno Opina nema novac.

Sanacija ‘’uskoro“ - Upoznati smo s cijelom situacijom u vezi s klizištem u Dragoslavcu i ve smo poduzeli konkretne mjere o sanaciji ovoga drugog po redu klizišta na državnoj cesti akovec - Štrigova. Prvo e se obaviti ispitivanja terena, nakon ega slijedi izrada projektne dokumentacije. Kada ona bude gotova, a želimo da to bude vrlo brzo, slijedi raspisivanje natjeaja, odabir izvoaa radova i potom radovi na terenu, odnosno na samom klizištu. Želim

vjerovati kako e radovi biti dovršeni u znatno kraem roku nego je to sluaj u Prekopi. Do ovog klizišta u Dragoslavcu nije trebalo doi da su se kvalitetnije i korektnije obavili radovi na sanaciji klizišta pedesetak metara udaljenog od sadašnjeg prije godinu-dvije dana. Ali onda su za to odgovorni bili drugi jer cesta je bila u nadležnosti Županijske uprave akovec, a oni su napravili po svome, mišljenja sam ne dovoljno dobro, rekao nam je Stjepan Markovi, direktor Ispostave Hrvatskih cesta u Varaždinu, dodavši kako više ne smije i ne može rei o ovom sluaju. Kaže Markovi da govori nee pomoi, nego što brža sanacija, kako bi se promet ovom prometnicom odvijao što sigurnije. Zastoji na sanaciji u Prekopi su, kaže Markovi, posebne naravi i o njima nije ovlašten govoriti. (S. Mesari, foto: Z. Vrzan)

OPINA Štrigova

Utvriva Opina Štrigova donosi novu odluku o komunalnom doprinosu, kojom se odreuju uvjeti i nain utvrivanja komunalnog doprinosa Opini Štrigova. Gotovo najvažnije u odluci je da se podru-

MURSKO SREDIŠE

Zatvoren Graani Murskog Središa ostali su bez parkirališta u samom gradskom središtu, ispred prodavaonice ‘’Željeznarija’’. Izgledom i stanjem parkirališta nezadovoljni su bili graani, ali i gradski elnici, no, kako je ono u privatnom vlasništvu, Grad niti je mogao niti želio urediti parkiralište za koje su mnogi mislili da je javno. Nezadovoljan stalnim prozivanjem i opomenama koje je dobivao vlasnik Željeznarije, a


21. veljae 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

arme pilia u Selnici ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Kuni odgoj uz ozicija izmeu Kocijana mamicu i japicu dovoljnih graana M broju Meimurskih novina. Antun Kocijan rekao je da je svjestan nedostataka arme i da je upravo zbog toga želi modernizirati i proširiti. Za to su mu potrebna sredstva iz IPARD-a, koja pak ne može dobiti bez dozvole Opine. Dakle, Kocijan želi najprije dobiti blagoslov Opine, kako bi otklonio nedostatke. Naelnik Ervin Vievi pak s druge strane ne želi izdati dozvolu ''na povjerenje“, jer osim što bi na to negodovali nezadovoljni graani, podsjetio je da je Kocijan ve jednom izigrao povjerenje, spomenuvši sjednicu iz 2011. godine, nakon koje je imao tri Naelnik Ervin Vievi ne želi izdati dozvolu za novu farmu dok se ne napravi studija utjecaja na okoliš, obeana još 2011. godine godine vremena za otkloniti nedostatke. Vievi je podrlju, umjesto u drugu stranu. pa zeleno svjetlo za novu metara od prvih kua, a ne žavši nezadovoljne graane Najprije otklanjanje nedo- Graani su iznijeli podatak 200 metara, kao što je Koci- ostao rezolutan u tome da Kostataka na sadašnjoj armi, da je arma udaljena samo 86 jan iznio novinaru u prošlom cijan prvo mora otkloniti negativnosti na postojeoj armi i tek tada e dobiti dozvolu za proširenje i gradnju nove. Kocijan pak je s druge strane rezolutan u tome da je besmisleno sad investirati nemali novac u promjene na postojeoj armi, kad e ionako novim projektom otkloniti sve negativnosti, te da e iskoristiti sva pravna sredstva kako bi došao do dozvole. Tako se zbog nepovjerenja i poneke teške rijei arma pilia našla u pat poziciji, u kojoj ni jedna strana ne misli popuštati unato tome što svi žele da Kocijan nastavi raditi, Graani su nezadovoljni dosadašnjim ponašanjem Antuna Kocijana, koje je izazvalo nepovjerenje ali uz manje smrada. (tn)

anje A i B zona graenja je opine Štrigova, odnosno naselje Štrigova, utvruje kao jedinstvena A zona graenja u pogledu položaja odreenog podruja za utvrivanje visine, naina i rokova plaanja komunalnog doprinosa, osim naselja

Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora, koja se utvruju kao jedinstvena zona B graenja. Sva sredstva komunalnog doprinosa zasebno se evidentiraju za

podruja pojedinoga mjesnog odbora naselja te su namijenjena za financiranje graenja i korištenja objekata i ureaja komunalne inrastrukture na onim podrujima iz kojih su naplaena. Jedinina vrijednost

komunalnog doprinosa za stambene graevine iznosi 2,50 kuna za prostorni metar, za poslovne graevine 1 kunu za prostorni metar, kao i za gospodarske graevine poljoprivredne djelatnosti i pomone graevine. Konanu odluku donosi Opinsko vijee na svojoj iduoj sjednici. (sm)

privatni parking u centru grada

ujedno i vlasnik parkirališta, tvrtka ‘’Proming’’ iz akov-

ca, parkiralište je zatvoreno i ograeno, tako da je pristup

onemoguen. Gradonaelnik Dražen Srpak kaže kako vla-

snik ima pravo ograditi svoje vlasništvo, no tvrdi i kako ga s obzirom na to da je u samom središtu grada treba urediti i staviti u unkciju. Hoe li doi do dogovora izmeu Grada M. Središe i vlasnika, ostaje za vidjeti, ali dosadašnji pokušaji nisu bili uspješni. Ono što je najvei problem zasigurno je sužena mogunost parkiranja u centru grada, koje je svedeno na nekoliko parkirališnih mjesta. (sm)

inulih dana obišao sam nekoliko obitelji, gdje sam imao priliku razgovarati s njihovim najmlaim lanovima, koji su me oduševili svojim pristupom, ponašanjem i razgovorom. osebno sam se ugodno osjeao kod obitelji Horvat u Podturnu, Kocijan u Selnici i Petkovi u Štrukovcu. Djeca u tim obiteljima iskazivala su poštovanje prema meni kao starijoj osobi, prihvaali moje opaske i savjete te sa zanimanjem poslušali ono što sam govorio. I oni su meni ispriali puno toga, možda i više nego su to željeli njihovi roditelji i ukuani. sje ao sam se v rlo ugodno s tom djecom, što inae nisam doživio kod mnogih drugih obitelji, gdje su djeca ili zaokupljena igricama, mobitelima, televizorima i drugim modernim napravama i na starijeg ovjeka, poglavito nepoznatog im, gledaju udno. Vjerojatno na njih utjeu roditelji i mediji prikazujui djeci strane osobe “opasnima” u današnje vrijeme. Važan je odgoj, shvatio sam odavno. Još ako djecu odgajaju mamice i japice, ljudi u poznim godinama, koji nisu živjeli u obilju, nisu bili bez kršanske vjere te svojim unucima i praunucima govorili kako uvijek i svugdje starije treba poštovati, onda su takva djeca dobra djeca. Upravo su djeca u obiteljima o kojima govorim odgajana od strane mamice i japice i sigurno su takva kakva su bila prema meni i prema drugima. alo manje ugodno bilo mi je dok sam itao i proitao knjigu o Prelogu i Preloancima i svim njegovim kolegama i kolegicama, dogaajima i dogaanjima, autora Jurja Lajtmana, koji prostakim reenicama i rijeima govori o osobama ko-

P

O

M

PIŠE: STJEPAN MESARI je su ga okruživale u mladosti i danas, gotovo u starosti. Siguran sam kako Lajtman nije odgajan uz mamicu i japicu, jer da je sigurno mu na pamet ne bi palo pisati o “bezgrješnom zaeu” svoje roakinje, ime je ona, prema njegovom pisanju, oborila tezu o Bezgrješnom zaeu BDM. o što izražava otvorenu netrpeljivost prema Katolikoj crkvi i njezinim službenicima ne udi me, ali me udi iznošenje gotovo pogrdnih rijei o mnogim nama poznatim ljudima. Ipak, priznajem, knjigu sam proitao od prvog do posljednjeg slova i šteta što recenzenti Lajtmana nisu upozorili na prostakluk kojim se poslužio u knjizi. Prelog i Preloanci nee biti ponosni ovim Lajtmanovim uratkom, kao što su s pravom ponosni na mnoge svoje sugraane, poglavito župnika preasnog Hoblaja, poduzetnike Hreša, Erenta, Šestana i mnoge druge o kojima sam mnogo lijepoga slušao proteklih dana. Koliko znam, i ovi su ljudi ponosni na svoje mamice i japice koji su im usadili uzorno ponašanje, poštovanje drugih i, što je možda i najvažnije, usadili su im ljubav prema Bogu, vjeri, Meimurju i Domovini, a poglavito prema ovjeku.

T

HLAPIINA

Umro branitelj Rajko Majsen Samo tjedan dana nakon što smo pisali o teškoj bolesti i nebrigi zajednice za hrvatskog branitelja Rajka Majsena, na blagdan Svetog Valentina, muenika i zaštitnika svih vjernika i ‘’sveca ljubavi“, preminuo je hrvatski branitelj i vitez Domovinskog rata Rajko Majsen. Majsen je od 1991. do 1993. godine bio pripadnik Zbora narodne garde (ZNG) branei Domovinu na istonom bojištu. Nakon povratka s ratišta živio je u Murskom Središu, a potom u Hlapiini, gdje je, napušten od Hrvatske kojoj je dao najviše što je mogao, prepušten sam sebi u teškim bolovima živio krat-

ko vrijeme. Posljednjih dana mnogi su ga obilazili, ali uzalud, ratne rane, osjeaj napuštenosti i teška bolest shrvale su i takvog bojovnika kao što je Rajko. Ostaje nam svima rei: Hvala Ti, Rajko za sve što si uinio za Lijepu Našu i neka Ti je laka hrvatska gruda. Vrijeme sahrane još nije utvreno. (sm)


12

Kroz Međimurje

OPINA Orehovica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stu

OPINA Mala Subotica

Vree umjesto kanti u romskom naselju Upravni odjel opine Orehovica obavijestio je žitelje romskog naselja Orehovica da je GKP “akom” d.o.o. 18. veljae obavio posljednje skupljanje komunalnog otpada iz romskog naselja Orehovica putem kanti. Djelatnici GKP-a “akom” sakupili su i odvezli kante. Komunalni otpad stanovnici romskog naselja u Orehovici ubudue e skupljati iskljuivo u vree za komunalni otpad koje se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima Mettsa i GKP-a “akom” d.o.o. po sljedeim cijenama: 40 litara - 5 kuna, 80 litara - 10 kuna i 120 litara - 15 kuna. U cijeni vree sadržana je naknada za sakupljanje i zbrinjavanje. Vree e korisnici usluge na dan odvoza ostavljati na mjestima na kojima su do sada ostavljali kante u dane predviene za

odvoz komunalnog otpada u opini Orehovica (svaki drugi utorak). Komunalni otpad koji nee biti odložen u posebne vree GKP-a, na kojima je naznaeno da je vrea namijenjena za komunalni otpad, nee se odvoziti Time ne prestaje obveza stanovnika romskog naselja Orehovica da podmire do sada nastalo dugovanje, te ih se poziva na daljnje prikupljanje sredstava za pokrie dugovanja, a kako je dogovoreno s predstavnicima GKP “akom” d.o.o. i zamjenikom naelnika opine Orehovica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Nedeljkom Mariem, priopuje se iz Opine Orehovica. Ova je mjera poduzeta kako bi odvoz otpada bio za Rome što jeftiniji, nakon što se vidjelo da teško plaaju odvoz kantama. (J)

TRI DONJOMEIMURSKE OPINE u novom EU projektu

EGTC Mura Region za jaanje gospodarske i socijalne suradnje U ponedjeljak 10. veljae u prostorijama REDEA-e u akovcu održan je radni sastanak sudionika projekta Europske unije "EGTC Mura Region" (Europska grupacija teritorijalne suradnje) u kojem sudjeluju opine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gorian iz Meimurja te udruga pomurskih opina "Muramente" iz Republike Maarske. Na sastanku su bili naelnici i predstavnici spomenutih opina te Tvrtko elan, programski i komunikacijski voditelj u zajednikom tehnikom tajništvu programa IPA prekogranina suradnja iz Budimpešte. Realizacija navedenog projekta je zapoela, analizirana je trenutna situacija te su detaljizirani vremenski termini. Zakljueno je da sve ide sukladno pravilima EU. Tvrtko elan e pružiti svu moguu potporu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

EGTC - Europska grupacija teritorijalne suradnje oblik je udruživanja jedinica lokalne samouprave sa zajednikim sustavom planiranja i razvoja. - Ciljevi EGTC-a jesu jaanje gospodarske, socijalne i druge suradnje pa e formiranjem EGTC-a naše opine biti u veoj mogunosti iskoristiti puni njegov potencijal na temelju prekogranine suradnje. Radi se prvenstveno o provedbi projekata i programa suradnje koji se suinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskoga socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, rekao je nakon sastanka naelnik opine Donji Vidovec Josip Grivec. Europska unija je za inanciranje projekata i programa teritorijalne suradnje predvidjela 12 milijardi eura za razdoblje 2014. - 2020., zbog toga je i te kako važno deinirati zajednike projekte i programe. (alf)

21. veljae 2014.

ZVIŽDA nam je prijav

Program održavanja komunalne infrastrukture u prošloj godini mora na popravak jer brojke nisu štimale

Nelegalno zapošljavanje u Djejem vrtiu “Potonica” Na osmoj po redu sjednici Opinskog vijea Mala Subotica prihvaen je prijedlog odluke o komunalnom doprinosu. Opina je podijeljena u dvije zone za plaanje komunalnog doprinosa. U prvoj zoni, u koju spadaju naselja Mala Subotica, Dršimurec, Strelec, Palovec i Sveti Križ, komunalni doprinos za novogradnju i dogradnju stambenih i poslovnih prostora iznosi 20 kuna po metru kubnom, za proizvodne pogone 10 kuna, za antenske stupove 100 kuna, za sunane elektrane 30 kuna po kvadratu i za nadstrešnice i pomone graevine 5 kuna po metru kubnom. U drugoj zoni, koja obuhvaa naselje Piškorovec, cijene su 10 kuna za stambeni prostor po metru kubnom, a za nadstrešnice 4 kune. Za one koji su zahtjev za legalizaciju podnijeli do 30. lipnja protekle godine, cijena komunalnog doprinosa iznosi 20 kuna po metru kubnom za stambene prostore, a za pomone graevine 2 kune

po metru kubnom. U Piškorovcu komunalni doprinos za legalizaciju iznosi 10 kuna po kubnom metru te 2 kune za pomone objekte. Predlaga, naelnik opine, kako je objašnjeno, rukovodio se slinom visinom komunalnog doprinosa u drugim opinama. Vijee je prihvatilo i izvješe naelnika o zbrinjavanju otpada na podruju opine u protekloj godini. Otpad prikuplja tvrtka ‘’MURS-EKOM’’. Tijekom godine prikupljeno je 29 tona papira, 29 tona plastike, 23 tone stakla, 6 tona metala, 17 tona biorazgradivog otpada, 15 tona glomaznog otpada te 445 tona komunalnog otpada ili ukupno 572 tone otpada, što je manje za oko 15 posto u odnosu na godinu dana ranije. Ostaje otvoreno pitanje kako riješiti odlaganje biorazgradivog otpada, eka se što e uiniti druge opine. Vijenik Miran Pintari je u ime Kluba vijenika HDZ-a, HSS-a i Laburista postavio pitanje o zapošljavanju u

Djejem vrtiu “Potonica”, a poslana je i prijava inspekciji rada. Naime, po proceduri je trebao biti novi natjeaj koji nije raspisan, ve je djelatnica primljena na radno mjesto neregularno. Upravno vijee vrtia povealo je plae radnicima te im osiguralo božinicu, dok je u Opini nisu dobili. Naelnik Vladimir Domjani rekao je u odgovoru da su poinjene dvije pogreške zbog nepoznavanja propisa. Naime, u natjeaju je tražena potvrda koju kandidati nisu mogli dobiti. Zatim, Upravno vijee predložilo je svojeg kandidata, ravnateljica svojeg, a prema zakonu ako se ne prihvati prijedlog ravnateljice, kako se dogodilo, trebao je novi natjeaj kojeg nije bilo. Miran Pintari na to je rekao da bi trebalo razriješiti Upravo vijee vrtia ili ga proširiti, a naelnik Domjani je odgovorio da nee razriješiti Upravno vijee vrtia, a pogreške e se ispraviti. (J. Šimunko)

Na natj tehnia dva akt

- Na natjeaju u prosincu 21 kandida na oba U našu redakciju stigao je e-mail zviždaa na temu mogueg nepotizma u HEP-u, odnosno Elektri akovec. U pismu se kaže: "Ovo je prijava stranakog nepotizma u Meimurskoj županiji. Naime HEP ODS - Elektra akovec s direktorom Mladenom Hrenom (HNS), koji je postavljen mimo ikakvog javnog natjeaja, prijašnji direktor odlazi na funkciju u sjedište HEP-a, a sadašnji se postavlja dopisom iz 'centrale'. HEP provodi natjeaj za radna mjesta koji je objavljen samo na stranicama HEP-a. Tijekom prosinca 2014. godine provodi se natjeaj za prijem 2 radnika na neodreeno i na ta mjesta SLUAJNO zapošljavaju dva vijenika HNS-a iz meimurskih opina, to su Branimir Levai iz Novakovca i Zoran Horvat iz Donje Dubrave. Na ovim linkovima su podaci o njihovim stranakim aktivnostima, http://

Kamo e Na vašim sam Internet stranicama proitala lanak: “Zvuk e umanjiti gniježenje akovekih vrana?”. Naoko, ovo izgleda odlino. akovec e se riješiti najezde vrana koja traje dugi niz godina. Ipak, ja imam neka pitanja i želim ih podijeliti s ostalim itaocima, a i uesnicima ove akcije. Davno je Naelnik Vladimir Domjani obrazlaže kako je došlo do proceduralnih pogrešaka u vrtiu “Potonica”


21. veljae 2014.

upci

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

vio stranaki nepotizam u HEP-u, odnosno akovekoj Elektri

jeaju za KV radnika i ara iz prosinca zaposlena tivna lana HNS-a

at prijavio se za otvoreno radno mjesto tehniara, odnosno 13 kandidata za radno mjesto KV radnika, a a radna mjesta zaposleni su najbolji nakon testiranja, priopili su iz HEP-a opcina-podturen.hr/index. php?option=com_content &view=article&id=166:ob java http://www.donjadubrava.hr/dd3/defaultcont. asp?id=4." Zvižda nam je takoer pojasnio u dodatnom e-mailu da je prigodom prvog natjeaja na kojem su zapošljavani pripravnici na odreeno vrijeme u studenome (tada je direktor bio još Davor Soka, op. r.) bilo sve u redu, dok su se na natjeaju u prosincu u trenutku kada je Hren zamijenio Sokaa zapošljavali jedan KV radnik i 1 radnik SSS na neodreeno vrijeme te da su posao u tom sluaju dobili aktivni lanovi HNS-a, što pobuuje sumnju u stranaki nepotizam. Zvižda dodaje da su u pitanju novozaposleni u HEP-u, odnosno da nisu prije radili u toj tvrtki. Pismo, odnosno e-mail upuen je na više adresa, pa i MUP-u. Upoznali smo novog direktora Elektre akovec Mla-

dena Hrena s navodima iz pisma, te ga zamolili za komentar. Prema njegovim rijeima, o svemu je odluivala pravna služba HEP-a u Zagrebu, te smatra da je postupak prijema, koliko je njemu poznato, korektno odraen. Zamolio nas je da ga upoznamo sa sadržajem da vidi o kojem je natjeaju rije, te je rekao da e uputiti pitanje pravnoj službi na tu temu.

Odgovor iz HEP-a: Izabrani jer su bili najbolji na natjeaju Služba HEP-a odgovorila je u etvrtak, navodei da je sve bilo regularno i da su oni koji su izabrani imali najbolje rezutate na testu i razgovoru. Na natjeaj za tehniara javio se 21 kandidat, a za drugo radno mjesto radnika 13 kandidata. Donosimo odgovor u cijelosti, koji potpisuje direktor Elektre akovec Mladen Hren: Vezano uz prijavu nepotizma prilikom zapošljavanja u

HEP-u, možemo Vas izvijestiti o sljedeem: "Dana 12. prosinca 2013. godine, na WEB stranicama HEP d.d.-a Zagreb, (središnje stranice svih lanica HEP grupe) izmeu ostalih objavljen je oglas za radno 'tehniar 1' i 'radnik KV 1'. Oglas je bio otvoren do 19. prosinca 2013. Na oglas se prijavio za prvo radno mjesto 21 kandidat, a za radno mjesto 'radnik KV' 13 kandidata. U daljnji selekcijski postupak pozvani su kandidati koji ispunjavaju uvjete natjeaja te je tako obavljeno testiranje i razgovor s kandidatima. Izabrani kandidati imali su najbolje rezultate na testiranju i s njima je zasnovan radni odnos. Posebno napominjemo da je postupak zapošljavanja novih radnika proveden u skladu sa Zakonom o radu, Pravilnikom o radu HEP ODS d.o.o. i Uputom o postupku zapošlja-

odletjeti otjerane vrane? objašnjeno kako je do najezde vrana u akovcu došlo iz razloga što je istrijebljen njihov prirodni neprijatelj. Moja pitanje je: u lanku se navodi kako e navedeni ureaj otjerati vrane s njihovih gnjezdilišta. A kuda e ih otjerati? Vranama, kao i svim pticama i životinjama, rukovodi priroda. Njima je sad vrijeme gniježenja i ako

e ih se otjerati iz grada otii e nekamo drugamo. Dakle, oni koji su odluili instalirati taj ureaj trebali bi znati odgovor na ovo pitanje. Jer ako se vrane “presele” na neko podruje u okolici akovca, mislim da se nee uiniti ništa dobra. Naime, one e onda negdje drugdje poremetiti sve mogue prirodne tokove.

Zbog toga i pišem. Ja nisam strunjak za prirodu ili za ptice (samo živim u prirodi), pa molim odgovorne i strune ljude da se izjasne i razuvjere me kako ovim inom nee doi do nekog novog ekološkog poremeaja koji je izazvao ovjek. Srdaan pozdrav! (V. M., Zasadbreg)

vanja novih radnika koju je donio Predsjednik Uprave HEP-a, dana 22.07. 2013. godine". Kako je vidljivo iz dopisa, tvrdi se da je zapošljavanje bilo regularno i da su izmeu više kandidata izabrani oni koji su bili najbolji na testu i u razgovoru. Dakako da pravna služba nije provjeravala politike stavove kandidata, što spada u ustavne slobode, mogue je da je bilo "šaputanja", no to je nemogue dokazati i provjeriti. Meutim, i dalje ostaje otvoreno pitanje zašto je baš sadnastala takva sluajnost da su zaposleni oni koji su politiki aktivni u HNS-u u trenutku kad je vodee mjesto akoveke podružnice HEP-a takoer preuzeo HNS-ovac. (J. Šimunko)

Meimurski HNS smatra da su u pitanju zlonamjerne optužbe “Temeljem upita koji ste nam poslali, dostavljam Vam službeno oitovanje. Prema svim informacijama kojima raspolažemo, objava i provoenje natjeaja za radna mjesta te ukupna kadrovska politika u sluaju HEP-a nije u ingerenciji Elektre akovec, ve u ingerenciji HEP-a d.d. Zagreb. HNS Meimurja se ne miješa i nema veze s politikom državnog poduzea HEP-a d.d. Zagreb, jednako kao ni u poslovanje drugih državnih poduzea koja posluju na podruju Meimurja. Prema upitu koji ste nam dostavili, moram napomenuti da ni Zoran Horvat ni Branimir Levai nisu dužnosnici HNS-a na županijskoj razini, u smislu lanstva u stranakim tijelima ili da su pak predsjednici podružnica. Gosp. Horvat je vijenik u Opinskom vijeu Donja Dubrava, dok Branimir Levai nije vijenik u Opinskom vijeu Podturen. Ovim putem želimo odbaciti svaku etiketu da se HNS Meimurja bavi bilo

kakvim kadroviranjem u državnim ili lokalnim javnim poduzeima, a predsjednik HNS-a Meimurja koji je ujedno i župan Meimurske županije traži od svih dužnosnika u javnim poduzeima rezultate i odgovornost na funkcijama koje obnašaju bez obzira na eventualnu politiku pripadnost pojedine osobe. U javnim državnim i lokalnim poduzeima zaposlene su osobe koje smiju biti lanovi politikih stranaka i to nikako ne smije biti mjerilo i osnov neijeg zapošljavanja te nitko nema i ne smije imati prednost kao niti zbog stranke smije ili može biti diskriminiran. Svako javno poduzee dužno je prilikom zapošljavanja provesti javni natjeaj, testiranje i odabir sukladno rezultatima testiranja te u krajnjem sluaju preuzeti odgovornost za odluku. Prema svemu navedenome, ove i sve sline optužbe odbacujemo kao neosnovane i zlonamjerne”, stoji u priopenju meimurskog HNS-a.

RESTORAN “VRBI” u akovcu

Od smua na žaru do kotleta i odlinog vina Pred nekoliko dana je tvrka Vrbi&Dora u akovcu u Mihovljanskoj ulici 70 (bivša Hidrotehnika) otvorila Restoran Vrbi ugostiteljski objekt u kojemu se poslužuje odlina hrana, ukusni deserti i vrlo dobra meimurska vina kao i druga pia od bezalkoholnih, preko žestokih do sokova, kave i vrue okolade. Kako je vlasnik restorana Vrbi u akovcu, Zlatko Vrbanec – Vrbi, ujedno i vlasnik ugostiteljskog objekta uz Dravu kod Kuršanca, poznatom po izvrsnim jelima s roštilja, posebice rijenih riba, mnoge riblje specijalitete kao i jela s roštilja, nudi na uživanje i u akovekom restoranu. Svježi smu na žaru i druge rijene ribe u restora-

nu Vrbi u akovcu posebno su ukusne i jedinstvene u ponudi u našem kraju, upravo zato što su ulovljene istog dana kada se i pripremaju za jelo.

Kod Vrbija pripremaju i poslužuju dvadesetak jela, uglavnom na tradicionalan nain s mnogo domaih zaina, a primaju i posebne narudžbe, poglavito za organizirane skupine, kao na primjer za svatove, svete potvrde, prve priesti, karmine, slavlja raznih obljetnica. Svakog dana u ponudi su tri vrste jela za doruak, gablec ili južinu. Poslužuju vrlo dobra i ukusan vina iz Vinske kue Dražena Belovia iz Nedeliša, raznovrsna piva, vone sokove i napitke. Otvoreni su svaki dan osim nedjelje od 7 do 22 sata, za organizirane skupine prema dogovoru. Ve ste krenuli u Vrbi u akovcu u Mihovljanskoj 70? Vaša odluka je na mjestu. (sm, ZV)


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljae 2014.

OPG PETKOVI u Štrukovcu drži tri ženke meimurskoga hladnokrvnog konja

Sve teže konjima pripremati hranu i održavati ih u kondiciji AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Konano stigli kupci i lijepo vrijeme Trea srijeda u veljai na akovekom placu i sajmu bila je puno razliitija od svih ovogodišnjih, emu je zasigurno puno doprinijelo lijepo vrijeme. Sunan i topao dan nikoga kome je u krvi trgovanje nije ostavio kod kue i mnogi su pohrlili ponuditi, prodati i kupiti poljoprivredne, obrtnike, industrijske i druge proizvode, koji su ovaj put imali prihvatljive cijene. Kupci su tražili i dobili sjemenski kukuruz i krumpir, raspitivali se za vone i lozne sadnice, naruivali pilie, paie, purie i žibeke, a pitali i za odojke. Na placu su se pojavili buketii proljetnog cvijea, zumbuli u posudicama, kao i presadnice povra za sadnju pod pla-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - sjemenski krumpir 10 kn/kg - sjemenski kukuruz 8 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - zob 2 kn/kg - zumbul 10 kn/kom - turoš 10 kn/kom - endivija 12 kn/kg - grah 25 kn/kg - peeni buncek 25 kn

stenike. Konano je veselo bilo i kod peenjara, koji sajmenom danu daju posebnu draž. Drvari su ovu srijedu “izvisili” jer su toplo vrijeme ljudi vrlo ozbiljno shvatili i prihvatili kao najavu trajnijega lijepog vremena. (S. Mesari, Z. Vrzan)

- Konjima ne obraujemo zemlju niti ih koristimo za vuu kola i slino, kao što je to nekada bilo, a treba ih držati u kondiciji. Ljeti ih držimo na otvorenom pak se istravaju, no u zimi je dosta teško, stoga razmišljamo o otvaranju turizma, gdje bi konji služili za jahanje i vuu fijakera i saonica, kaže Danijel Petkovi iz Štrukovca PIŠE: STJEPAN MESARI

Lasta, Zora i Vilma kobile su koje na svom imanju u Štrukovcu drži obitelj Petkovi i jedini su konji u naselju u kojemu je nekada svaka trea kua imala najmanje dva konja. Petkovii imaju registrirano Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) i za svoje konje hranu proizvode na vlastitim površinama, a ponešto imaju i u najmu. - Prvo smo imali krave, ali situacija oko naplaivanja mlijeka koje smo predavali jednom otkupljivau nije išla najbolje, pak smo razmišljali o neem drugom. Tako smo 2007. godine odluili nabaviti kobilu meimurskoga hladnokrvog konja i baviti se intenzivno konjogojstvom, jer nam se inilo zanimljivim, a i na gruntu koji smo kupili postojala je tradicija držanja konja. U ovih šest-sedam godina nekoliko mladunaca (ždrebad), od kojim smo ženke zadržali, a muške prodali. Danas imamo tri odrasle kobile koje su pod nadzorom Udruge uzgajivaa meimurskog konja i za koje hranu pripremamo sami, dakle hranimo ih potpuno zdravom prirodnom hranom, sijenom, zobi i kukuruzom. Meutim, nije sve jednostavno i kako smo željeli, poglavito ne u ekonomskom pogledu. S kobilama ništa ne zaraujemo, a

na njih trošimo. Vrlo je niska cijena ždrebadi, koju uglavnom odreuju preprodavai. Dou i kažu ‘dajemo toliko i toliko i ako hoete može, ako ne, ne morate’, a kako nemamo kamo s muškom ždrebadi, onda prodamo po cijeni koju prekupci ponude, a vjerujte ona je i na pola niža od odojaka. Drugi problem je održavanje životinja u kondiciji, poglavito u zimi kada borave samo u staji i ne izlaze na livadu, govori Danijel dok unosi slamu za nastel svojim trima ljubimicama.

Razmišljamo o seoskom turizmu - Danas konji ne služe za obavljanje poljoprivrednih radova niti za vuu kola i slino i jako ih je teško držati u kondiciji, a opasno im je za zdravlje kada samo miruju. Tu i tamo kad je lijepo vrijeme pustimo ih da se istre po livadi (ranu), gdje inae borave od proljea do zime. Kako ih ne možemo koristiti za poljoprivredne i prijevoznike poslove, razmišljamo o otvaranju neke vrste seoskog turizma gdje bi konji bili stalno u pokretu. Ponudili bi školu jahanja, te vožnju u ijakeru i zimi u saonicama s konjskom vuom. Isto tako mogli bi posluživati specijalitete od konjskog mesa, što se u svijetu puno koristi. Prostora ima, imamo volju i želju, pa

Meimurski hladnokrvni konji OPG-a Petkovi spremni su za turistika dogaanja, jahanje, vuu fijakera i saonica

ostaje samo da dobro razradimo projekt i ponudimo ga na neki od natjeaja prema fondovima, kako bismo dobili odreena sredstva za opremanje prostorija i terena za seoski turizam. Mišljenja sam da smo sposobni na nešto takvo, što bi nama i društvu donosilo zaradu, turistima zanimljivu rekreaciju i doživljaje, a samim konjima kretanje koje im je vrlo važno kod ouvanja zdravlja. Ne ostvarimo li ove želje, teško emo održati kobile zbog sve manje novca kojim raspolažemo, a ujedno e Štrukovec ostati bez konja koji su nekada bili simbol mjesta, a to ipak ne želimo. Želimo da

imamo konje koji e koristiti i drugima u zabavi i druženju s njima, jer konji su lijepe, umiljate, vjerne i drage životinje, naglašava gazda Danijel. Bogatstvo OPG-a Petkovi je što svi lanovi obitelji, Franjo, Suzana, Luka, Petar i Klara, vile konje i žele da jednog dana svi skupa rade, zarauju i žive od konja. Ljubav prema konjima veliki je njihov adut, a sve drugo mogu ostvariti radom i kvalitetnim projektima. Seoski turizam s konjima zasigurno je dobar projekt, u koji trebaju ulagati Petkovii, turistike zajednice, pa možda i ministarstva i turistike agencije.

uvode se u okca mreže. Ovo usmjeravanje se tijekom rasta provodi jedan do dva puta tjedno, sve dok vriježa ne naraste do gornje žice za koju se privezuje i spušta prema dolje. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito pincirati zaperke. Tijekom plodonošenja se uz navodnjavanje kapanjem jednom tjedno provodi i prihrana kompleksnim vodotopivim gnojivima s poveanim koncentracijama kalija.

rezultat jer plodovi ovih klasa imaju najvišu otkupnu cijenu. Prinos može varirati od 3 do 5 kg/m2. Kornišoni su radno intenzivna povrtna kultura, posebice u perodu berbe koja može biti svakodnevna ali mogu biti znaajan izvor prihoda na manjim poljoprivrednim gospodarstvima. Krastavac je jedna od rijetkih kultura gdje se u relativno kratkom periodu vegetacije može postii vrijednost proizvodnje koja nadmašuje vrijednost zemljišta na kojem se uzgaja.

POVRTLARSTVO

Intenzivan nain proizvodnje krastavaca PIŠE: Sanja Hrašanec Agromeimurje

Intenzivan nain proizvodnje krastavaca za kiseljenje, tzv. kornišona, podrazumijeva uzgoj na armaturi u kombinaciji s crnom mulch folijom i postavljenim sustavom za navodnjavanje kap po kap, ime se ostvaruju najvei prinosi. Krastavac je tipina toploljubiva vrsta s poveanim zahtjevima prema temperaturi tla i zraka. Zbog velike lisne površine ima velike zahtjeve za vodom, naroito tijekom plodonošenja.

SJETVA Prije sjetve/sadnje postavlja se sustav za navodnjavanje kap po kap i crna mulch folija. Sjetva ili sadnja na otvoreno preporuuje se nakon što proe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Za naše podruje to je druga polovina svibnja. Zbog velikih zahtjeva za temperaturom, krastavci se u posljednje vrijeme uzgajaju iz presadnica

proizvedenih u grijanom zaštienom prostoru. Za nicanje prilikom sjetve na otvorenom poželjno je da temperatura tla bude minimalno 15 °C. Za vegetativni rast i razvoj najpovoljnije su dnevne temperature oko 25 °C i none oko 18 °C, a za cvatnju i razvoj ploda 25 do 30 °C danju i 20 °C nou. Pri temperaturi 12 °C zaustavlja se cvatnja, na 10 °C biljka odbacuje cvjetove, a na 6 °C prestaje s rastom. Visoke temperature iznad 32 °C znatno usporavaju rast plodova, smanjuju oplodnju, a ako su praene nedostatkom vode, može doi d o opadanja cvjetova i zametnutih plodova. Optimalna vlažnost tla tijekom plodonošenja je oko 80% poljskoga vodnog

kapaciteta. Uz to, poželjna je i vlažnost zraka iznad 70%. Tijekom plodonošenja potrebno je tjedno navodnjavati s 25 do 30 l/m2, kako bi se sprijeio gubitak turgora biljke i smanjila mogunost opadanja cvjetova. Krastavci su izuzetno osjetljivi na jae vjetrove.

Zbog toga bi u proizvodnji na otvorenome trebalo birati položaje prirodno zaštiene od vjetra ili uz usjev krastavaca posijati nekoliko redova kuku-

ruza koji e poslužiti kao vjetrozaštitni pojas. Na pripremljene gredice s postavljenim sustavom za navodnjavanje kap po kap i pokrivene crnom mulch folijom postavljaju se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 do 180 cm iznad tla. Postavljaju se na ra zma k od 4 m u redove razmaknute 120 do 150 cm. Na visini od 20 do 25 cm iznad tla napinje se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Izmeu žica napinje se mreža veliine otvora 20 x 20 cm. Sjetva se obavlja na razmak 25 do 30 cm. Na taj nain dobiju se oko 3 biljke po m2, što je optimalno za ovaj nain uzgoja. Ako se sade presadnice, sadi se po jedna biljka na razmak 30 cm. Kad vriježe narastu 30 do 40 cm,

BERBA Berba krastavaca zapoinje 50 do 70 dana nakon sjetve, odnosno 30 do 40 dana nakon sadnje. "Kornišoni“ se beru svaki dan, ime se postiže vei udio plodova I. klase. Zaostali plodovi koji prerastaju i deformirani plodovi usporavaju zametanje i rast mladih plodova. Klasiranje krastavaca za preradu obavlja se prema dužini i to: I. klasa: 3 do 6 cm; II. klasa: 6 do 9 cm; III. klasa: 9 do 12 cm. Plodovi duži od 12 cm smatraju se netržnima. Veim udjelom plodova I. klase ostvaruje se bolji inancijski

Agromeimurje d.d. poziva zainteresirane osobe na prezentaciju vezanu uz ugovaranje kooperacije i pokretanje proizvodnje i otkupa krastavaca kornišona. Detaljne informacije i uvje prezenrat e se na sastanku 28. veljae 2014. u 18 sa u hotelu “Kralj” u D. Kraljevcu.


21. veljae 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drvee?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVEA Ako Vam netko kaže da je kalendarski još zima, nemojte zbog toga biti tužni. Imamo se pravo radovati svom proljeu. Tražit emo znakove poboljšanja vremena gdje god nam mašta dozvoli, od mirisa vjetra do nabreklih pupova lipe i hrabrih cvjetova drijenka. Malo dobre volje i vidjeti se može sve što se želi. Možete vi zamisliti i Zemlju s ucrtanim klimatskim podrujima.. Umjerenim klimatskim podrujem smatra se ono izmeu 40 i 50 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. Ta podruja ukljuuju vei dio Sjeverne Amerike i Evrope, južnu Rusiju, sjevernu Kinu, Japan, Novi Zeland, Tasmanjiu, Južnu Argentinu i ile. Nama je svakako najvažnije da se i naša malenkost od Meimurja ugodno smjestila u tom dijelu svijeta. U tim je dijelovima klima pogodna za rast drvea u

toku polovice godine kad je prosjena temperatura viša od 10 celzijevaca. To vam doe kao dio proljea, ljeto i dio jeseni. Iako su ovdje uvjeti dobri za rast i vazdazelenog i listopadnog drvea prevladava listopadno. Najviše se drvea u tim našim krajevima oprašuje vjetrom. Drvee umjerenih krajeva bilo je prisiljeno seliti se prema ekvatoru i natrag nekoliko puta u toku zadnja dva milijuna godina, zbog ledenih doba koja su se izmjenjivala s razdobljima odleivanja i viših prosjenih tem-

peratura. Ta masovna seljenja su neizbježno imala žrtve. Neke vrste drvea su nestale jer su bile nesposobne stvoriti i dovoljno brzo rasprostraniti dovoljnu koliinu svojih sjemenaka iz kojih bi se razvile nove biljke, dovoljno daleko od nadolazeeg leda ili ,u povratku, od previsokih temperatura. Drvee koje se vrlo brzo širi zovemo pionirima. Breza je jedan od najuspješnijih pionira umjerenih podruja. Zato emo joj posvetiti i prvu priu iz ciklusa ‘Upoznajmo drvee naših kra-

jeva’ kojim emo Vas na ovim stranicama zabavljati od idueg utorka. Ostali uspješni kolonizatori negostoljubivih terena, koje emo nai na hrpama iskopane zemlje, navozima smea ili željeznikim nasipima su vrbe, topole i borovi. Kralj šume umjerenih podruja svakako je hrast. Postoji više od 450 vrsta hrastova širom ovog prijatnog svijeta. U Meimurju su autohtona vegetacija šume hrasta lužnjaka i obinog graba. Pod utjecajem ovjeka šumska vegetacija se intenzivno mijenja. destrukcija pošumljenih podruja i neodrživo šumarstvo doprinijeli su rjetkosti nekih vrsta drvea svijeta. Neke se vrste sade plantažno, a nekima prijeti izumiranje. Neke su vrste drvea ugrožene zbog pretjeranog iskorištavanja, a druge zbog indirektnog uništavanja njihovih prirodnih staništa. Zbog pretjeranog iskorištavanja za drvo, ileanskoj araukariji sad u divljini prijeti izumiranje. Svako drvo koje zasadite broji vam se u dobra djela!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

BOL I ANALGEZIJA KOD PASA I MAAKA Bol je neugodno osjetilno ili emocionalno iskustvo koje proizlazi iz stvarnog ili mogueg ošteenja tkiva. Bol potie zaštitnu motoriku aktivnost, pamti se i ui izbjegavati te može mijenjati ponašanje kod životinja. Akutna bol posljedica je traume, pa tako i kirurške, ili infekcije koja je nagla u nastupu i traje relativno kratko. Trajanje kronine boli produljuje se izvan okvira akutne bolesti ili uobiajeno potrebnog vremena cijeljenja rane. Akutna bol predstavlja simptom bolesti, dok je kronina bol bolest sama po sebi. U veterinarskoj medicini razvijeni su razliiti objektivni i subjektivni bodovni sustavi zaodreivanje stupnja boli. Objektivne postupke procjene ine iziološki i biokemijski odgovor te odreivanje praga boli. Promjena ponašanja jedan je od naješih pokazatelja boli, što može biti izravna posljedica poremeaja funkcije uslijed bolesti, ali i posljedica zaštitnih mehanizama kako bi se bol umanjila. Procjena stupnja boli u životinja u velikoj se mjeri oslanja na vokalizaciju, stupanj aktivnosti, stupanj hromosti, reakciju na dodir i manipulaciju.

Sva ta mjerila su subjektivna i podložna brojnim vanjskim utjecajima. U veterinarskoj medicini razvijeni su razliiti bodovni sustavi za odreivanje stupnja boli, poput vizualne analogne skale, brojanih ljestvica, jednostavnih opisnih ljestvica te ljestvice bihevioralnog i iziološkog odgovora. Procjenu boli otežava stupanj komunikacije s pacijentom, zbog ega se u tim disciplinama primjenjuju brojni objektivni i subjektiv-

ni bodovni sustavi procjene. Svaki od tih bodovnih sustava oslanja se na subjektivnu procjenu ponašanja. Do danas nije razvijena dovoljno osjetljiva metoda koja bi ukljuila sve imbenike za tonu i preciznu klasiikaciju boli. Stoga se namee pitanje pa kako onda prepoznati bol kod naših pacijenata? Životinja koja osjea bol naješe

pokazuje slijedee znakove: smanjenu aktivnost, potištenost, promjene ponašanja, opiranje pregledu, promjene naina kretanja – hromosti/ šepanja, neuobiajeni stav ili položaj tijela, grizenje ili lizanje bolnog dijela, anoreksiju, autonomne znakove poput slinjenja, tahikardije, znojenja. Znakove boli u pacijenta važno je prepoznati sa stanovišta dijagnostike, ali jednako tako i primjerenog, humanog odnosa prema pacijentu. Cilj analgezije nije nužno potpuno eliminirati bol, nego umanjiti patološku bol izazvanu ozljedom ili kirurškim zahvatom. U klinikoj praksi primjenjuju se dva temeljna naela lijeenja akutne boli: preventivna analgezija i balansirana ili multimodalna analgezija. Preventivna analgezija temelji se na primjeni analgetika prije no što se dogodi bolni podražaj. Balansirana analgezija omoguava primjenu razliitih analgetika koji svojim mehanizmima djelovanja ublažavaju bol, svodei istovremeno neželjene popratne uinke velikih doza pojedinih analgetika na najmanju moguu

mjeru. Istovremena primjena više razliitih sredstava u nižim dozama pruža mogunost njihovog sinergijskog djelovanja te bolju analgeziju, nego što bi je postigao samo jedan analgetik u visokoj dozi. Na stupanj poslijeoperacijske boli utjee nain na koji je pacijent zbrinut prije operacije,neposredno poslije operacije i nakon otpusta. Djelotvorna, pravodobna i multimodalna prijeoperacijska analgezija kljuna je za prevenciju poslijeoperacijske boli. Kliniki je od najvee važnosti suzbijanje boli u prvih 12-24 sata poslije operacije. Najdjelotvornije lijeenje boli je ono farmakološko, prije svega opioidima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSPUL) i lokalnim anesteticima. Valja imati na umu da primjena analgetika kod životinja nije bez rizika za pacijenta. Vlasnici životinja skloni su sami primjenjivati lijekove iz humane medicine bilo da se radi o tabletama ili o rektalnim epiima za djecu. Vrlo je važno naglasiti da nisu svi lijekovi za ljude primjenjivi i na životinjama te da neki mogu biti i vrlo toksini, osobito za make stoga bi se svakako prije primjene trebali posavjetovati sa svojim veterinarom. Ivan Taradi, dr. vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te


16

Ljudi Lj jud di i događaji događ

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

Mario (32) i Maja (32) Šestak iz Preloga dobili su kerkicu Daliju, roenu 9. veljae. Imaju i Lorenu (5).

HRVATSKI HIT MJESECA na YouTubeu AKOVANCI pokazali da mogu biti i rasplesani i sretni, snimivši spot za viralni projekt Pharrell Williams - Happy [We Are From akovec - Croatia]

akovec je (barem na trenutak) postao sretan i rasplesan grad! Robert (34) i Ivanka (29) Kovai iz Frkan ovca dobili su kerkicu Petru, roenu 15. veljae.

Kristijan (36) i Martina (26) Gosari iz Goriana dobili su Luciju, roenu 10. veljae. Imaju Nikolu (4) i Melis u (2).

Pet 21.02.2014. 13:00-20:30 Sub 22.02.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robini-Ivanek anek – dežurni pedijatar

Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija a radi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE DNE

Žan Novosel uz pomo brojnih graana akovca i drugih koji su organizirani putem Facebook grupe "akovanke i akovanci" u subotu su snimili spot na temu "happy akovec". Kao što je poznato, rije je o viralnom projektu snimanja videospota koji se temelji na velikom hitu jedne od najveih svjetskih zvijezda house glazbe, Pharrellu Williamsu. Ubrzo nakon objave spota za pjesmu Pharella Williamsa “Happy“, u kojem sretni i nasmiješeni ljudi plešu po ulicama gradova na taktove pjesme, zraei pozitivnom energijom, inaice spota poele su se snimati na ulicama gradova diljem svijeta, pa je tako ideja došla i do akovca. akoveka inaica videospota, koja je snimljena u subotu, objavljena je dan kasnije na YouTubeu i odmah postala istinski hrvatski videohit. Sredinom ovog tjedna spot je skupio više od 120.000 pogleda i samo raste, što je meu rekordima kad su u pitanju hrvatski videouradci koji su se pojavili na YouTubeu. Ukoliko ga niste do

sad uli i vidjeli, pogledajte ga i vi na: www.youtube.com: Pharrell Williams - Happy [We Are From akovec - Croatia]. Pjesma je iznjedrila pokretanje slinih akcija diljem svijeta, pa je tako akovec prošlu subotu postao barem na trenutak sretan i rasplesan grad (iako je stvar-

nost, na žalost, potpuno drugaija), te time sudjelovao u globalnoj akciji u koju su se ve ukljuili brojni gradovi, pa i oni najvei, poput Londona, Pariza, Madrida, Moskve i drugih, oito u cilju da depresivni trenuci kojima obiluje aktualna sadašnjica bude zamijenjena plesom i zabavom. Tako se akovec kao prvi iz Hrvatske ovim projektom upisao na kartu svijeta, jer je spot dobio nevienu medijsku pozornost, kao i na društvenim mrežama. Jedan neformalni projekt pokazao je svoju inovativnost i leksibilnost koja možete donijeti i te kakvu promociju, dok se o nekima puno ozbiljnijima, poput, primjerice, nominaciji akovca za Europski grad kulture 2020. godine, kada Hrvatska dolazi na

red, u našem gradu, na žalost, oito ni ne razmišlja, niti se itko od odgovornih usudi progovoriti o možebitnoj kandidaturi koja bi našem gradu mogla donijeti nemjerljivu turistiku i kulturnu promociju. (dz, fotograije ustupila Facebook grupa “akovanke i akovanci“)

agali su sjajno mnogi znani i neznani Uz lanove Facebook grupe “akovanke i akovanci”, plesu su se pridružili mnogi graani koji su se u subotu našli u gradu, a meu njima i akoveki gradonaelnik Stjepan Kova. - Onaj lik kaj ga esto prikazuju u spotu akovec is also happy, tak aga da mi je uljepšao dan, samo je jedan od komentara i reakcija na ples Gorana Žižeka, ugostitelja iz akovca. - Znaš kak je lijepo prenijeti pozitivnu energiju na druge?! Nevjerojatno! ovjek pozabi na sve teške trenutke, na inancije, na obiteljske, poslovne i druge probleme i to je nekaj najvrjednije u životu. Htio sam proširiti pozitivnu energiju, prenijeti osmjeh na druge. Drago mi je da sam uspio. Vesele me komentari koje primam ovih dana. Inae jako volim plesati, cijeli život sam u plesu, nekad sam djecu uio plesati u Vivoni. Bilo mi je prirodno pridružiti se ovoj akciji kojom smo akovec uinili ponosnim gradom, prokomentirao je Goran. (dm)

SURADNJA akovekoga Crvenog križa i Odjela pedijatrije akoveke Bolnice

Nastup klauna donio osmjehe na lica malih pacijenata Gradsko društvo Crvenog križa akovec sa svojim volonterima ini sjajnu stvar za djecu smještenu na Pedijatriji Županijske bolnice u akovcu. Unatrag tri godine trude se malim pacijentima olakšati bolnike dane, što raznim poklonima, što nastupima svojih volontera zbog kojih djeca zaboravljaju na svoje dijagnoze. Tako je bilo i prošli etvrtak, uoi Valentinova, kada su volonteri Crvenog križa došli iskazati svoju ljubav i naklonost što poklonima, što nastupom klauna Kreše Horvata, koji je i ovaj put uspio izmamiti osmjeh na lica malih bolesnika.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

- Naši posjeti dogaaju se sporadino, ovisno o sredstvima kojima raspolažemo, a u sklopu projekta 'Bolnica Bezbolnica' namijenjenog djeci koja se nalaze na bolnikom lijeenju. Želimo donijeti radost, stvoriti poticajno okruženje za igru i zabavu djece koja su pod stresom zbog bolesti, odvajanja od roditelja, poznatog okruženja i svojih redovnih aktivnosti, kazuje Nada Špoljari, ravnateljica Crvenog križa, koji godišnje za djecu, ne samo ovu na bolnikom lijeenju, izdvaja 10 tisua kuna. Volonterske aktivnosti kakve potie Gradsko društvo

Crvenog križa neprocjenjive su, naglašava Dijana Farkaš, glavna sestra Djejeg odjela Županijske bolnice akovec.

- Uvijek nas se sjete i pomažu nam na razne naine. Kupili su nam televizor, DVD, mikrovalnu, a evo ni sada nisu došli

praznih ruku. Donijeli su nam neopisivo važne jednokratne pelene, vlažne maramice i štošta drugo. Stalno misle na nas i time ne samo da donose veselje djeci nego i olakšavaju naš rad. Ovaj dan zahvaljujui njima djeca nee pamtiti po vaenju krvi ili infuziji ili neem treem, ve po klaunu, njegovoj predstavi i likovima koje im je složio od balona, kazuje Dijana Farkaš. Na bolnikom lijeenju u akovekoj Pedijatriji trenutno je smješteno 37 djece, a kapacitet ovog odjela je 25 djece. - Naša popunjenost odjela je 115-120 posto, što zorno govori da nam kapacitet od 25 kre-

veta koji je odobren od strane HZZO-a nikako nije dovoljan, a sada se najavljuju nova smanjivanja broja kreveta, što je nezamislivo. Ne znam kako emo to izdržati i mi i djeca i roditelji koji se tek u krajnjoj nuždi javljaju na bolniko lijeenje. Mi smo odjel koji prima djecu do 18. godine, imamo djecu s raznim dijagnozama, od alergija, šeerne bolesti, do trenutno aktualnih infekcija probavnog sustava: proljeva, povraanja…, požalila se glavna sestra akoveke Pedijatrije, želei time dati uvid u neprocjenjivost akcija i aktivnosti, poput ove Crvenog križa. (dm)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


HUMANITARNI KONCERT ZA KLUB “DUGA” Srednja škola Prelog organizirala je 9. po redu humanitarnu priredbu za pomo lanovima kluba “Duga“. Priredba je održana u Domu kulture u Prelogu. Uenici Srednje škole svojim su vještinama glume, pjesme i plesa zabavili posjetitelje. Prikupljeno je 2226 kn, koje su uruene ravnatelju Tomislavu Greguru, koji e skupljeni prilog uplatiti na žiroraun Udruge za osobe s mentalnom retardacijom u okviru koje djeluje klub “Duga”. (foto: detalj s koncerta, Zlatko Vrzan)

IZLOŽBA

Od postanka do vjenosti slikarice Krešimire Gojanovi HRVATSKI PRAVOPIS

Zbogom kaotinoj situaciji u hrvatskom pravopisanju? MATICA HRVATSKA AKOVEC

Na grobu odana poast dr. Zvonimiru Bartoliu

RAZGOVOR S POVODOM

Slavica Kneževi i Slaven Španovi: Koliko se meusobno ujemo i jesmo li svi hendikepirani? DVIJE PROSIDBE na koncertu Cetinskog u akovcu


2

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

ETVRTAK, 27. veljae, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

NEDJELJA, 23. veljae, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Nevidljivi recept za sreu u izvedbi Pinkleca

Na tribini  “Bogi Iv

Kazališna družina “Pinklec” u koprodukciji s Djejim kazalištem Dubrava izvest e ovu nedjelju 23. veljae na tribini “Cukorek” predstavu “Kuni duhovi ili Nevidljivi recept za sreu”. Predstava je napisana prema motivima djejeg romana “Kuni duhovi” Dubravke Ugreši, a u njoj igraju Marija Kolb, Matija Kezele, Mario Jakši i Davor Dokleja. Predstava donosi priu o jednoj staroj zgradi u kojoj žive ljudi koji ve dugo ne ine ništa na putu do sree. Jedan punašni kojem je plesna partnerica kranjska kobasica, jedna usamljena žena koja

Jedna od najpoznatijih, najbolje posjeenih i najdugotrajnijih predstava varaždinskog kazališta vraa se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi “Bogi Iva - znova”. Ljubomir Kerekeš okupio je glumaku ekipu koja e obnoviti kajkavsku erotsku komediju “Bogi Iva” i opravdati dodatak “znova”, u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. Igraju Jan Ke-

se tješi sapunicama, jedna djevojica koja se boji mraka i jedan djed koji se bavi tuim problemima. No, ako k njima uselimo kune duhove koji e ih izluditi svojim malim slatkim spakama i dovesti ih do krajnjih granica razuma oživljavajui predmete koji im smetaju na putu do sree, natjerat emo ih da izbace iz života sve što im ne treba i konano prestanu ekati da im srea padne s neba, a sami uine korak k njoj. Predstava u trajanju od 45 minuta preporuuje se za dob 4+, a izvedba e poeti u 16 sati.

JEDINSTVENI HRVATSKI PRAVOPIS rezultat je rada znanstvenika, javne rasprave i govornika hrvatskog jezka

Zbogom kaotinoj situaciji u hrvatskom pravopisanju? Odavanje poasti dr. sc. Zvonimiru Bartoliu

VODSTVO Matice hrvatske akovec

Na grobu odana poast dr. Zvonimiru Bartoliu Povodom pete obljetnice smrti književnika, znanstvenika i dugogodišnjeg predsjednika i osnivaa ogranka Matice hrvatske u akovcu, dr. sc. Zvonimira Bartolia, vodstvo akovekog ogranka posjetilo je akoveko groblje Mihovljan te mu odalo poast. U izaslanstvu Matice bili su poslovni tajnik Tomica Blažeka te Franjo Martinez, Vera Zemuni, uro Bel, Vladimir Mesari, Ivan Pranji, Pavao Jurinec i Josip Šimunko. Prigodan govor proitao je prof. Franjo Martinez, koji je izmeu ostalog rekao: - Tek danas nam postaje jasnije što je dr. Zvonimir Bartoli znaio kao književnik, pjesnik, znanstvenik i domoljub za bližu i daljnju okolinu. On je izvukao iz anonimnosti spise Matice hrvatske i obnovio rad našeg ogranka, a za njegova je vodstva

Matica hrvatska u akovcu bila inicijator mnogih društvenih i kulturnih akcija. Sjetimo se samo s koliko je linosti i dogaaja otrgnuo prašinu zaborava i dao im povijesni kontekst. Spomen-ploa na zidinama Staroga grada, Novi Zrin, Zrinska garda i mnoge druge akcije doprinijele su tome da danas akovec slov i kao Grad Zrinskih. Za to, kao i brojne druge domoljubne poduhvate, zaslužan je neumorni Zvonimir Bartoli. Nikada od njega ovjek nije odlazio prazan, ve obogaen novim spoznajama, ohrabren i spreman za rad za dobro hrvatskog naroda. Sredina kojoj je toliko toga dao ostaje u obvezi da mu se oduži dostojnim spomenikom pred zgradom u kojoj je ostavio dobar dio godina svojega pedagoškog rada. (JŠ)

Hoemo li pisati neu ili ne u? Novi pravopis daje preporuku: S obzirom na pisanu praksu, preporueno je da se nijeni oblici prezenta glagola htjeti pišu zajedno - neu, ali je zbog hrvatske pravopisne tradicije dopušteno pisati i - ne u. Dakle, preporuuje se neu, ali neete pogriješiti napišete li i ne u. Te i sline pravopisne preporuke mogu se pronai u najnovijem Hrvatskom pravopisu u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ije je tiskano izdanje predstavljeno protekli tjedan u zgradi Scheier/Zrinski u akovcu. Na predstavljanju su govorili dr. sc. Željko Jozi, glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te urednice i suautorice, dr. sc. Milica Mihaljevi i dr. sc. Lana Hudeek. Ovaj pravopis jedini ima preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za uporabu u osnovnim i srednjim školama. Svi govorinici istaknuli su kako je dosadašnja situacija u hrvatskom pravopisanju bila neodrživa s obzirom

Predstavljanju u akovcu nazoili su brojni nastavnici hrvatskog jezika, jezikoslovci i uenici, a domaini programa bili su Grad akovec, Uiteljski fakultet - Odsjek u akovcu, Centar za kulturu i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec. A koliko e biti opeprihvaen, vidjet e se u samoj praktinoj provedbi njegovog korištenja i pravilnoga hrvatskog pravopisanja. (R.Radovi)

na injenicu da smo imali više od 25 pravopisnih izdanja s razliitim rješenjima. Ovaj je pravopis struno utemeljen i vodi rauna o korisnicima, zasnovan na poštivanju tradicije i suvremenim shvaanjima pravopisne norme.

Besplatno online izdanje na www. pravopis.hr Na najnovijim pravopisnim rješenjima radilo je više mjeseci petnaest doktora ilo-

loških znanosti. Osim tiskanog izdanja, znaajka ovog Pravopisa je što je stavljen u funkciju javnog dobra hrvatskog jezika i može se besplatno koristiti u online izdanju na adresi www. pravopis.hr. Kako je kazao Jozi, do sada se na stranice spojilo više od 350.000 osoba i broj korisnika iz dana u dan raste, te je naglasio kako je jezik živ sustav, pa ni ova verzija Pravopisa nee biti konana te e biti potrebe za nadopunama, ali nikako izmjenama.

Dr. sc. Željko Jozi, glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA HKUD-a GORIAN

Mlade pjevaice Santina Marton i Katarina Beti budunost su društva! Proteklu nedjelju 16. veljae održana je redovna godišnja skupština HKUD-a Gorian. Voditelj skupštine i ujedno tajnik Josip Krznar pozdravio je sve prisutne lanove i goste skupštine, meu kojima su bili naelnik opine Gorian Mario Mohari, predstavnici udruga iz Goriana, predstavnici udruge “Pjesma“ iz Donjeg Kraljevca te mještani Goriana. Predsjednica HKUD-a Gorian Marija Ševa u svom je izvješu istaknula brojne prošlogodišnje nastupe, kao što su nastup u Ljubljani kod HKD-a Meimurje, na Picokijadi u urevcu, Meunarodnoj smotri folklora u Tešnju (BIH), u Maarskoj na više manifestacija, smotra-

ma po Meimurju, te na svim opinskim manifestacijama u Gorianu. Pohvalila je i nastupe mladih pjevaica Santine Marton i Katarine Beti, koje su budunost društva. U ime HKUD-a Gorian zahvalila je dosadašnjoj voditeljici folklo-

ra Ružici Vuk, koja je dugi niz godina vodila folklornu sekciju, te funkciju prepušta mlaim snagama. Ružicu Vuk na mjestu voditeljice folklorne sekcije naslijedila je Nikolina Zadravec. Tamburašku sekciju i pjevaku skupinu vodi Andrija Ribi, a

dramsku sekciju vodi Katarina Pintari. Blagajniki izvještaj podnio je Zvonko Pahek. Na kraju skupštine sve prisutne pozdravili su i naelnik opine Gorian Mario Mohari, ispred DVD-a Gorian Christijan Plakalovi, ispred Mažoretkinja Gorian Senka Vraneši, ispred Puhakog orkestra Ivan Dominik, Ružica Vuk, Marija Blagus i Stjepan Dominik. Program je obogatio i TS Andrije Ribia u kojem sviraju nekadašnji tamburaši HKUD-a Gorian. Svi su pozvani na Fašnjek u Gorianu, koji e se održati u nedjelju 2. ožujka s tradicionalnim “gorkim svatovima“, a mještani i udruge se pozivaju da se pridruže povorci sa svojim maskama.


21. veljae 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 1. ožujka, 19.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Predstava “Crnogorac u krevetu” stiže u akovec!

va - znova” rekeš, Sunana Zelenika Konjevi, Ljubomir Kerekeš, Mirjana Sinoži, Mitja Smiljani. Srednjovjekovna francuska farsa na kajkavskom u režiji Ljubomira Kerekeša bit e izvedena na pozornici Centra za kulturu, u sklopu tribine “akovec etvrtkom”, 27. veljae s poetkom u 20 sati.

“Crnogorac u krevetu” je kazališna predstava koja se bavi crnogorskim nainom života i obiajima te opisuje život jednoga prosjenog crnogorskog branog para. U predstavi glumi najpoznatiji crnogorski glumac Pea Šuškavevi i Lala Novakovi. Cijena ulaznice je 50 kuna. Predstava je popularna u svim krajevima Hrvatske. Primjerice, u Splitu je odigrana ve osam puta i svaki put su sve predstave raspro-

dane. Pea Šuškavevi o izvanrednom prijamu publike kaže: - Veliko mi je zadovoljstvo igrati u Hrvatskoj, jer je hrvatska publika posebna, naroito u Varaždinu, Vinkovcima, Velikoj Gorici, gdje nas je ekala nakon odigrane predstave da nam estita jer, kako sami kažu, ne sjeaju se kada su posljednji put pogledali tako dobru komediju. Ovo je zaista urnebesna komedija, gdje se publika ne prestaje smijati…

OD POSTANKA DO VJENOSTI - izložba slika Krešimire Gojanovi

Žena sveenica je arhetip izgubljen u našoj civilizaciji Piše: Roberta Radovi Mitologija drevnog Egipta, staroslavenska mitologija, grke i rimske kulture, civilizacije Inki i Maya, Alisa u zemlji udesa, Aladinove arobne svjetiljke, mitovi i legende europskih kultura i druge sline teme inspiracija su stvaralakog rada slikarice Krešimire Gojanovi, roene Osjeanke, koja živi i radi u Zagrebu. Njezina samostalna izložba i radovi okupljeni pod nazivom “Od postanka do vjenosti” predstavljaju retrospektivni opus povodom 20 godina njezina umjetnikog rada. Od proteklog su tjedna izloženi u galerijskom prostoru akovekog Centra za kulturu. Na 30-ak formata temperamentnih akrilika na platnu autorica donosi ciklus posveen europskoj mitologiji, bajkama i legendama, što je, kako kaže, njezina esta inspiracija: - Te teme provlae se kroz moj itavi slikarsko-crtaki opus. Tako se ovdje mogu vidjeti drevni rituali, arobnjaci i vile, proroice, totemi, duhovi i aneli kroz snažan kolorit i ekspresionistiki izraz. Uvijek sam bila nadahnuta tim jednim njemakim ekspresionizmom, iako su kasnije neki teoretiari davali tome neke druge etikete, kao metaiziko slikarstvo, kombinacija ekspresionizma i nadrealizma. Moje slike esto imaju literarnu podlogu. Bavei

Akademska slikarica Krešimira Gojanovi inspiraciju esto pronalazi u europskoj i staroslavenskoj mitologiji

se, primjerice, grkom mitologijom, koju sam puno istraživala, dobila sam inspiraciju za radove, ali kroz jedan redeiniran pogled na te mitove. Dosta sam se u svom radu bavila temom ženskih božanstava u poganskim kulturama. Dakle, žene kao sveenice, žene kao boginje. To me posebno zanimalo kao jedan arhetip koji je pomalo izgubljen u našoj civilizaciji, a prisjeanjem na njega ponovno dolazimo do korijena ženske moi koja je povezana sa samom prirodom. Iz staroslavenske mitologije dosta me

inspirira lik boginje Morane, koja se povezuje s mranim podzemnim svijetom i sa smr-

kreativnih radionica za djecu i odrasle. Godine 1993. diplomirala je na graikom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu - klasa prof. Ante Kuduza. 2010. magistrirala je na ALUO-u Ljubljana - smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eriu. Do sada je izlagala na 39 samostalnih i više od 60 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. lanica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Izložba “Od postanka do vjenosti“ bila je prošle godine prikazana u galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i gotovo je u cijelosti sada preseljena u akovec, gdje se može razgledati do 10. ožujka.

u. Ali ja to ne bih tretirala kao nešto mrano i zlo, nego kao odmak, kao nešto što je prirodan dio ciklusa u prirodi. Kao što je vrijeme zime vrijeme odmaka, kontemplacije i poniranja u sebe. Osim slikarstvom i graikom, kako je na otvorenju izložbe kazala Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih djelatnosti za ilm i izložbe u Centu za kulturu, autorica se bavi još i ilustracijom, fotograijom, graikim dizajnom, unikatnim oblikovanjem, likovnom teorijom i organizacijom

HKD “POMURJE” Lendava

Ugostili hrvatskog književnika Marijana Krajcera - Viteza U Knjižnici u Lendavi u sklopu literarnih dogaanja predstavljen je akoveki književnik Marijan Krajcer Vitez. itanjem uvodnog lanka iz knjige “Sablast iz movare”, posjetitelje je u zanimljivu radnju romana uveo Vladi-

mir Mihaljevi - Kantor, koji je ujedno i predstavio autora, a u glazbenom dijelu i meimurske narodne popevke. Marijan Krajcer - Vitez pak je govorio o povijesti obitelji Zrinskih, koja se spominje u njegovim romanima, rekao je kako piše kratku i

dugu prozu, te povijesne romane i kriminalistike prie. Spomenuo je da su njegovi romani “Nikola Zrinski - Tatarska strijela” i “Nikola Zrinski Sablast” iz movare bili meu najitanijim romanima 2012. u Hrvatskoj. Organizator književne veere i domjenka

na kraju ugodnog druženja bio je HKD “Pomurje”, iji je predsjednik anino Kutnjak Krajceru i Mihaljeviu zahvalio na gostovanju i pozvao ih da ponovno dou u Lendavu, meu svoje Hrvate i prijatelje, što je sa zadovoljstvom prihvaeno. (S. Mesari)


4

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 21. veljae, od 21 sat AKOVEC, caffe bar “Paladin”

Let3 doletjet e veeras u Paladin Rijeka grupa Let 3 veeras (petak, 21. veljae) održat e koncert u akovekkom cae baru “Paladin”. Letovci su u pripremi novog albuma, a Mrle je imao ukazanje albuma: - Usnuo sam noas, nakon dugo vremena, dva naša stara prijatelja: janjce Zvonu i Bobana. Donijeli su mi svaki po litru svježega kozjeg mlijeka. Popio sam odmah jednu, a nakon ugodnog askanja o aktualnim temama i drugu litru mlijeka. Nakon toga izišlo je iz mene u obliku dukata sedam kila istog zlata. Iznenaen tako... što me snašlo?, upitao se Mrle i nastavio: - Napregnuh se još jednom, kad mi kao trakavica grunu zlatni lanac pa se omota

oko kue 16 puta... u to došla baba ljuta, udara po glavi... i tu se budim... oš’o sam odma’ do susjede vraare da je priupitam o emu je rije. Rekla mi je da zveket zlata oznaava neki buni posao, npr. rad u željezari, brodskoj strojarnici, pilani, a da je ovako velika zlatna trakavica koja se omotava i uvlai u svaku kuu i poe na divljanje iskljuivo predznak iskonskog rock & rolla koji se ponovno vraa u naše krajeve. Inae, Let3 je trenutno u jakom kreavnom zamahu i radi na svom novom albumu, a ako je vjerova vraarama, bit e to povratak u pakao rocka! Do izlaska albuma uživajte u još jednoj paklenoj rock feš.

SLAVICA KNEŽEVI I SLAVEN ŠPANOVI, glumci dramske kazališne predstave “Pleme”

Koliko se meusobno ujemo i jesmo li svi hendikepirani? Piše: Roberta Radovi Kako znakovnim jezikom izraziti ljubav? Jednostavno: prekriženim rukama i stisnutih šaka na prsima. Nauili su to svi gledatelji kazališne predstave “Plemena”, koja je sredinom veljae izvedena na sceni tribine “akovec etvrtkom”. Slaven Špani, Petra Kurtela, Matija Kaan, Lana Gojak, Slavica Kneževi i Marko Torjanac glumaki je postav koji je prepunu dvoranu Centra za kulturu dotaknuo s dirljiovom priom obitelji koja je s najboljom namjerom odgojila gluhog sina koji nije nauio znakovni jezik. Billy (lik igra Slaven Španovi) upoznaje djevojku koja ima gluhe roditelje, ali i sama gubi sluh. Krene ga poduavati znakovnom jeziku i poinje se rasplitati slojevita drama uvjerenja, problema gluhonijeme zajednice i nedovoljnog slušanja. Predstavu je režirala Slavica Kneževi, koja potpisuje i scenografiju, ali je i alternacija za glumicu. Kako nam je kazala uoi akoveke izvedbe, nimalo lako nije bilo raditi na tri “ronta”: - Bilo je nemogue paralelno režirati i glumiti pa smo odluili da moramo uzeti i alternaciju za

Slaven Španovi igra lik gluhonijeme osobe, za što je primio Nagradu hrvatskog glumišta 2013.

Najdirljivije je to da jedini koji uje, jedini koji osjeti je onaj - koji ne uje

Uspjeh i nagrada ne jame posao

Detalj iz predstave koja je publiku snažno dodirnula emocijama, izazvala smijeh, ali i suzne oi moj lik. Najprije sam sve izrežirala i zadnjih deset dana sam uskoila s tekstom. Nikad više ne bih parealelno radila jedno i drugo. Zaista je teško. Prije ove produkcije kazališta 'Planet Art', koja je nastala u suradnji s Teatrom EXIT, u Hrvatskoj nitko nije znao da je ta predstava uspješnica, niti je znao za taj tekst. Pronašao ga je Marko Torjanac i predstavio ga publici. Spisateljica Nina Raine, vidjevši našu izvedbu, rekla je da joj je to najbolja verzija do sada. Ta nam je izjava znaila kao da smo dobili Oscar!

Dobar tekst plus dobar glumac jednako kazalište! Slavica Kneževi istie komunikaciju kao osnovnu potku predstave koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim: - Radi se o tome kako se ne slušamo, ne ujemo i loše komuniciramo. A svi svima pametujemo i svi imamo uloge i karakteristike jednog plemena. Scenografiju sam odradila tako da izgleda kao peina. Svi se okupljaju oko stola, a mladima su mobiteli, tableti, laptopi..., u koje stalno pilje, njihova peinska vatra. Predstava nosi snažnu spoznaju u sebi, tako da se publika iz stanja smijeha dovodi do plaa. A upravo se vrijednost predstave mjeri kroz tri segmenta: uspjeti nasmijati ljude, ali ih natjerati

Slavica Kneževi istie kako su danas mladima laptopi i mobiteli njihova plemenska vatra i da zaplau te ih navesti da se zamisle i djeluju. Ova predstava uspjela je u sva ta tri segmenta i kritiarski je jako hvaljena. Najdirljivije je to da jedini koji uje, jedini koji osjeti je onaj - koji ne uje. Presretni smo što je naš Slaven Španovi za ulogu Billyja dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2013. u kategoriji mladih umjetnika do 28 godina. To je talentirani mladi koji je tek što je završio audiciju dobio priliku da glumi. A na audiciju je došlo sto ljudi. Planet art denitivno ide u korak sa svijetom, kako je to nekad radila Gavella, koja je igrala paralelno komade koji su se igrali u svijetu. Uvijek imamo na umu kako je dobar tekst plus dobar glumac jednako kazalište. Režija je bitna, ali vjerujte puno je teže biti glumac.

ARENA VARAŽDIN

Fešta uz klape za Dan žena 8. ožujka 8. ožujka, na Dan žena, varaždinska e Arena ugostiti poznate hrvatske klape: klapu Maslina, klapu Šufit, Tomislava Bralia i klapu Intrade, a gost na koncertu bit e im Goran Karan. Ulaznice su ve u prodaji, a kupiti

ih možete po cijeni od 90 kuna za parter i tribine, te 130 kuna za VIP parter. Prodajna mjesta: VARAŽDIN - trgovine Branka, cae bar Time Out, Arena Varaždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti, Barfly, IVANEC - kavana

Ivana, NOVI MAROF - cae bar Prestige, LUDBREG - cae bar Jura, AKOVEC - cae bar Arcus, PRELOG - cae bar Forum, MURSKO SREDIŠE - pizzeria Vuri, PALOVEC - Domino bar, te u sustavu Eventim.hr.

Slaven Španovi igra lik gluhonijeme osobe koja zapravo ne zna jezik gluhonijemih. Pripreme za takav složen lik zahtijevale su dodatne vještine: - Imali smo uiteljicu znakovnih jezika iz Udruge gluhih i nagluhih osoba. Osim što nas je uila znakovni jezik, radila je s nama vježbe kako bi neke emocije odigrali još eektnije i slikovitije. Petra Kurtela i ja smo upoznali smo tamo puno divnih ljudi. Iako je za ulogu Billyja Španovi osvojio prošle godine nagradu Hrvatskog glumišta, stanje u hrvatskom glumištu je takvo da pokazuje da smo svi zapravo još jedno pleme iz peine. ak ni ne urbano, kako je istaknula Slavica Kneževi. Mladi glumac ipak vjeruje da e netko prepoznati kvalitetu: - Mislio sam da e mi, kad dobijem nagradu, to otvoriti neka vrata. Ali nije to kod nas tako. Teleon je zvonio dva dana, svi su mi estitali i to je manje-više to. Ne znam je li to zbog opeg stanja u državi ili nešto drugo. Zadovoljan sam što sam to dobro napravio, da je struka prepoznala predan rad i nadam se najboljem u budunosti. A možda i kakvom ostvarenju inozemne karijere. Lijepo je o tome maštati i razmišljati. Ne znam kako se to postiže, znati prave ljude ili se nai u pravo vrijeme na pravom mjestu, ili se pak nadati da e se tvoj trud i znanje prepoznati. Vidimo da su strani producenti u posljednje vrijeme zainteresirani za Hrvatsku, pa e možda doi neko bolje vrijeme kada emo mi mlai, ali i stariji glumci imati više prilike za pokazati se.

Predsjednik Marko Trstenjak podnosi izvješe o radu u prošloj godini

SKUPŠTINA Puhakog orkestra Mala Subotica

Najvažnija nabava instrumenata i odora U subotu je održana skupština Puhakog orkestra Mala Subotica. Izvješe o radu podnio je predsjednik Marko Trstenjak, a izvješe o vježbama i nastupima voditelj Davor Požgaj. Tijekom godine održano je 58 proba i nastupa. Puhaki orkestar Mala Subotica postoji ve petnaest godina. Broji preko 40 aktivnih lanova. Voditelj orkestra od samog osnutka je pro. Davor Požgaj iz Belice. Orkestar ima i pomladak koji vodi Mario Kanižaj iz Gardinovca. Do sad je Puhaki orkestar opine Mala Subotica tijekom godina nastupao na nizu maniestacija u zemlji i inozemstvu, u Hr-

vatskoj Kostajnici, u Švicarskoj, Maarskoj, a najviše u opini Mala Subotica na raznim proslavama te svirajui budnice. Krajem protekle godine održan je zapaženi božini koncert, a tijekom godine još dvadesetak nastupa. U planu rada za ovu godinu je, uz nastupe i smotre te nastup na opinskim maniestacijama, najvažnija nabavka instrumenata koji nedostaju te nove odore. Pomo se oekuje od opine Mala Subotica, uz obeanja naelnika da e Opina dati koliko god može te da e pomoi kod sponzorstava za nabavku odora. (JŠ; oto Z. Vrzan)

Dio lanova Puhakog orkestra Mala Subotica na skupštini


21. veljae 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 21. veljae, od 22 sata AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

PONEDJELJAK - SRIJEDA, 3. - 5. ožujka AKOVEC, Centar za kulturu

Rock koncert benda Flashback

Druga Meunarodna revija filmova za djecu i mlade

Veeras (petak, 21. veljae) u Podroomu e nastupi rock bend Flashback. Bend je spojio glazbenike s puno svirakog iskustva i kilometraže na stageu. Prije ovog, ashbackovci su zanat pekli svirajui s Tonyjem Censkim, Severinom, Danijelom te u bendovima Film, Big Blue. Nastupaju po klubovima, motorijadama, ali i velikim feštama te dvoranama. Kao kvalitetne glazbenike prepoznao ih je i jedan od najnagraivanijih gitarista u regiji, Nebojša Buhin - Nebo, s kojim su snimili televizijsku emisiju “Garaža”. Suraivali su i s Eminom Arapovi, Antonijom Šolom, a 2008. godine odsvirali su I poseban performance na modnoj manifestaciji “Cro-a-porter”. Osim što deki odlino sviraju, ashbackovci najavljuju veer kvalitetnog rock and rolla. Ulaz je slobodan, a svirka poinje oko 22 sata.

Djejim lmom “Patatje Oorlog” 3. ožujka s poetkom u 10 sa zapoet e trodnevna Meunarodna revija lmova za djecu i mlade u akovekom Centru za kulturu. Druga po redu revija donijet e lmove iz Nizozemske, Njemake, Austrije i Hrvatske. Prvi dan publika e ima priliku vidje još i lm “Emil i detekvi” i “Šegrt Hlapi”. Dan kasnije, u utorak 4. ožujka, prikazat e se lmovi “Kauwboy”, “Tko prije umre duže je mrtav”, “Lisa i sabljas gar”, a revija e završi u srijedu 5. ožujka lmom “Zagonetni djeak”. Kontakt osoba za organizirani posjet je Ljiljana Mui (040 311 488). Cijena ulaznice je 20 kuna.

DVIJE PROSIDBE NA VALENTINOVSKOM KONCERTU U AKOVCU

Tony Cetinski: Svima želim da se zaljube! PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan

Najromantinije Valentinovo u Hrvata dogodilo se ove godine u akovcu. Peat ljubavnom ozraju dao je koncert Tonyja Cetinskog, koji je uz popularne uspješnice kao što su “Umirem sto puta dnevno”, “Budi uz mene”, “Tebe ne bih mijenjao” ili “Opet si pobijedila” izazvao delirij zaljubljenih parova, ali i kod veine ženskog dijela publike. Dvorana Graditeljske škole posebice se zagrijala uz dvije javne prosidbe zaljubljenih parova. Ponajprije je Nikola Tkalec iz Svetog Petra zaprosio Mateju Mikloši iz Malog Bukovca, a novopeeni zarunici kazali su nam kako ih je povezao upravo poljubac na koncertu, i to 6.

studenoga 2005. godine na Prljavcima, stoga je i zarunika prosidba pala u slinom koncertnom ugoaju. Drugi zaruniki par je Suzana Domjani iz

Brezja i Tino Borko iz reana. Tino nam je kazao kako je uvidio da je 14. veljae 2014. fenomenalni datum za prosidbu te je tako poželio iznenaditi svoju

Po završetku koncerta nije izostalo ni fotografiranje fanova s Tonyjem

Organizator koncerta Petar Domini s Tonyjem i menadžerom Pajom Podolskim, koji dovodi veliki broj glazbenih zvijezda u akovec

zarunicu. Dugo se poznaju, prvo su bili prijatelji, pa su kroz smijeh prokomentirali: - Zapravo ni ne znamo kol’ko dugo se poznajemo, ali sad je pravo vrijeme da našu ljubav podignemo na jednu višu razinu. Nakon dva i pol sata svirke, bisa i odline atmosfere, kraj koncerta Tony je zapeatio rijeima: - Idem ženi, Valentinovo je! Ali, prije negoli je požurio u zagrljaj voljene supruge, vidno raspoložen nakon koncerta prokomentirao nam je glazbeno druženje i veer u akovcu: - Bilo je super, vrue. (smijeh) Nama je to tako na svakom koncertu. Nije baš da imamo uvijek dvije prosidbe, ali lijepo je biti dio neijeg života, lijepo je vidjeti da se glazba prebacuje s koljena na koljeno, jer eto bilo je

Nikola Tkalec i Mateja Mikloši: od poljupca do prosidbe na koncertu!

- Uvijek sam vrstan pjevati o ljubavi, poruuje Tony

na koncertu puno mladih ljudi, djece, roditelja... Svima želim da se zaljube, jer je to stvarno lijepi osjeaj. I pamet u glavu. Ja baš nisam kompetentan jer sam trei put

Tino Borko i Suzana Domjani - meimurski valentinovski zarunici!

u braku, ali mislim da sam kompetentan pjevati o ljubavi. I svi e moji budui albumi biti ovako u pozitivnom ozraju, pisat emo i pjevati o ljubavi, neemo više toliko tugovati!

Ženski dio publike s ushienjem je pozdravio svog idola


6

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

Dobitnica iz broja 961 Meimurskih novina je Gordana Kaer iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podii u redakciji Meimurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Malala Yousafzai - “Ja sam Malala”

Sarah Jio - “Uvijek i zauvijek” Na tajanstvenome mjestu gdje ljubice cvatu izvan sezone, a zrak je prožet solju, žena slomljena srca naie na dnevnik i stupi u život njegove anonimne autorice. U svojim dvadesetima Emily Wilson bila je na vrhuncu: napisala je bestseler, imala je savršenog supruga i inilo se da joj ništa ne stoji na putu do vjene sree. No desetljee poslije Emilyno se kolo sree okrenulo. Nije mogla pronai inspiraciju za novu knjigu, a i suprug joj je neoekivano okrenuo lea. Stoga, kad je njezina roakinja Bee pozove da provede ožujak u divnoj kui na predivnom otoku, Emily prihvati prijedlog, eznui da joj more zavida rane. Istražujui za svoju sljedeu knjigu, Emily otkrije crveni baršunasti dnevnik iz 1943. godine, iji sadržaj otkriva nevjerojatne poveznice s njezinim životom. “Uvijek i za-

uvijek” oaravajui je roman s idilinim mjestom radnje i intrigantnom dvostrukom priom, koji je proslavio svoju autoricu Saru Jio. Pria je to o ljubavi, izdaji i otkriu starog dnevnika koji tajanstveno povezuje prošlost i sadašnjost. Roman je to s neoekivanim obratom na kraju, dirljiva pria koja nas uvjerava da se za pravu ljubav uvijek treba boriti.

Lesley Levene “Mislim, dakle jesam” Rije je o “hrestomatiji“ namijenjenoj prvenstveno uenicima srednjih škola jer biograije ilozofa i pregled ilozofskih pravaca obuhvaaju srednjoškolski obrazovni kurikulum ilozoije. Ako se stablo sruši u šumi dok u njoj nema nikoga, uje li se pritom ikakav zvuk? Jesu li granice vašeg jezika granice vašeg svijeta? Vrijedi li išta neistražen život? Ne samo što rasvjetljava ova i mnoga druga pitanja, knjiga “Mislim, dakle jesam” objašnjava kako je ilozoija poela te objašnjava temeljne misli ilozofa koji su je koristili na genijalan nain. Knjiga e vas upoznati sa životnim putovima velikih ilozofa, od ranih Grka do suvremenih velikana ilozofske misli, a predoit e vam i pregled svih važnijih

Mali autobus pokupio je 9. listopada 2012. godine u školi u gradu Mingori u pakistanskoj dolini Svat grupu uenica da ih odveze kui. Na raskršu nedaleko od škole dva su ga muškarca zaustavila, a jedan od njih viknuo je: “Koja je meu vama Malala?”. Jedna se djevojica okrenula da mu kaže: “Ja sam Malala”, a on je izvukao pištolj i pucao joj u glavu. Metak ju je pogodio iznad oka, prošao kroz lubanju, ali joj je tek okrznuo mozak. Hitno je prebaena u lokalnu bolnicu pa helikopterom u veliku podrunu bolnicu. Neko je vrijeme bila izmeu života i smrti, ali je nakon brojnih operacija u Pakistanu i Engleskoj tu tešku ozljedu preživjela. Pametna, živahna i mila Malala Yousafzai mirno je do tada živjela sa svojim roditeljima i dva brata u toj idilinoj dolini, a od svega najviše je voljela ii u školu i uiti. No, stigli su talibani, poeli uvoditi šerijatsko pravo tjerajui žene da nose burke, zabranjujui

Malala Yousafzai: Ja sam Malala Paolo Sorrentino: Imaju svi pravo Beth Revis: Beskrajno putovanje

PUBLICISTIKA Oscar Breniier: Knjiga velikih filozoskih suprotnosti Frances A. Yates: Okultna filozofija u elizabetinskom dobu Harville Hendrix, Helen Hunt: Kako pružiti ljubav koja iscjeljuje je ameriki predsjednik Barack Obama i britanska kraljica Elizabeta. Predložena je i za Nobelovu nagradu za mir. Najavljeno je da e se po njenoj knjizi snimati ilm.

Olga Jambrec - “U svijetu pojmova” U svijetu pojmova tražit e i nalaziti mnoge odgovore djevojice i djeaci od 5. do 8. razreda osnovne škole te djevojke i mladii svih srednjih škola. Ovo je knjiga koja e maturantice i maturante voditi do uspješnog polaganja mature.’’Pojam! Svaki pojam ima svoj sadržaj, opseg i podruje koje obuhvaa initelj nekog djelovanja. U svijetu pojmova tražimo i nalazimo mnoge odgovore, proširujemo znanja, poveavamo podruja djelovanja, dolazimo do novih spoznaja... Širei svijet pojmova, jaamo utjecaj znanja. Svaki bi pojam mogao dozvati novu radoznalicu ili novog radoznalca, a znano je da

njih krasi velika želja za novim spoznajama, za novim istraživanjima, dometima i postignuima. Tako ue! Tako postaju uzor drugima! Tako ine dobro i sebi i drugima! Knjiga U svijetu pojmova namijenjena je svima. Tri su temeljna pitanja u procesu uenja: Što? Kako? Zašto? itatelji e sami prosuditi kako ui u bogati svijet pojmova otisnutih na ovim stranicama. Namjera mi je bila stvaranje djela koje e svojim sadržajem potaknuti svakog itatelja da ue u bît smisla i vrijednosti pojedinoga pojma, pa da ga i primijeni u odreenoj situaciji. Uz ugraene pojmove iz udžbenika Hrvatska itanka od V.

do VIII. razreda (Naklada Ljevak), vezane uz gradivo nastavnog plana i programa - unijela sam i niz pojmova za one koji žele više. I ne samo njih! Na pismenost se danas gleda kao na skup znanja, vještina i strategija koji se stalno proširuje i razvija tijekom cijeloga života u razliitim kontekstima, kroz interakciju s vršnjacima i širom zajednicom. Neka ovo djelo - svakom itatelju - bude poput dobroga prijatelja! Neka potie na traženje odgovora i rješenja, na razvoj i bogaenje kreativnosti, na posizanje za dobrom knjigom i na druženje u traženju novih, još neuvrštenih, pojmova. Sretno!’’

Veronica Roth - “Razliita”

ilozofskih pravaca i pokreta u kratkom pregledu. Poznavanje ilozofske misli kroz stoljea omoguit e vam da drukije gledate na svijet oko sebe. “Mislim, dakle jesam” jedinstveni je leksikon ilozofske misli kroz stoljea.

Šesnaestogodišnja se Tris nalazi pred strašnim izborom jer se ne uklapa u podijeljeno društvo kojemu se svi moraju pokoriti. Stoga Tris kree u pustolovinu kako bi doznala kamo doista pripada. Zaprepaštena surovošu života, ona ne može vjerovati nikome. Pa ipak, upoznat e privlanog mladia koji se istovremeno doima i prijetei i zaštitniki. Najteži je izbor tek

Grupa autora - “Prirunik pedagoške dokumentacije”

nom ratu. Ali - o emu god pisao, pjesnik Gavran kao da nam svakim stihom pokazuje koliko je ovaj život lijep, uzvišen, tajnovit i neponovljiv. Kao da nas poziva da u njegovim pjesmama doživimo ljepotu našeg trajanja na ovome svijetu. Knjiga za istinske književne “sladokusce“.

BELETRISTIKA

KNJIŽARA “LJEVAK”

Miro Gavran - “Pjesme” Poznat najširoj italakoj i kazališnoj javnosti kao uspješan prozaik i dramatiar, Miro Gavran proteklih je tridesetak godina pisao i poeziju, povremeno je objavljujui u periodici. I tek u pedeset i drugoj godini života odluio je napraviti strogi izbor svoga pjesnikog stvaralaštva i pred književnu javnost izai s prvom pjesnikom zbirkom. Rezultat je pravo malo književno iznenaenje. Dobili smo knjigu sugestivnih jasnih pjesama u kojima se lijepota izriaja ispreplie s dubokom misaonošu, ne ostavljajui nikoga ravnodušnim, niti u nedoumici “što je pjesnik želio rei“. Promatrajui ih na prvi pogled samo u tematskoj ravni, primijetit emo da njegovi stihovi govore o ljubavi, prijateljstvu, duhovnim nemirima i potrazi za smislom života, ak i o tjeskob-

djevojicama da se školuju, eksplozivom rušei njihove škole. Uveli su strašan teror, javno su bievali ljude, odsijecali im glave. Malala se protiv toga pobunila, te poela - unato golemu riziku - javno govoriti na skupovima i medijima protiv talibanskog terora. Posebno je svagdje branila svoje pravo na školovanje.

Malala Yousafzai tim je hrabrim zalaganjem na sebe skrenula pozornost pakistanske i svjetske javnosti, ali je na sebe navukla bijes pakistanskih konzervativaca i radikalnih talibana, koji smatraju da je ženama mjesto iskljuivo u kui, da moraju biti potpuno podložne muškarcima, pa im obrazovanje nije potrebno. Stoga su na nju izvršili atentat. Dok se nakon operacija oporavljala u engleskom gradu Birminghamu, gdje s roditeljima i braom sada boravi, odluila je napisati knjigu o onome što je proživjela. Od teške rane Malala Yousafzai dugo se oporavljala, ali je sada opet aktivna te je svoju borbu za obrazovanje djevojica proširila na globalnu razinu. Danas je zbog svoje hrabrosti i borbe za pravo djevojica na školovanje poznata diljem svijeta, sudjeluje na raznim svjetskim konferencijama, govorila je u Ujedinjenim narodima, na Harvardskom sveuilištu, primili su

- Autorice prilaze pedagoškoj dokumentaciji kao svjedoku razliitih pedagoških aktivnosti, ali i kao znaajnom pomagalu u pedagoškom radu. Apeliraju na savjesnost i odgovornost pri voenju pedagoške dokumentacije, pozivaju se na poštivanje etikoga kodeksa te se u ovom priruniku na jednom mjestu može pronai sva potrebna dokumentacija koja je bitna za školsku praksu. Autoricama e posebno biti zahvalni pedagoški djelatnici koji su na poetku

svoje profesionalne karijere, osobito uitelji i pedagozi pripravnici koji se spremaju za polaganje strunih ispita. Osim njima, prirunik e dobro doi studentima na uiteljskim fakultetima i studentima pedagogije. Prirunik pedagoške dokumentacijenamijenjen je svima onima koji djeluju i rade u / ili sa školom ili imaju tu namjeru. (doc. dr. sc. Ante Kolak) - Zapisi u operativnim dokumentima nisu samo argumentirani dokazi da se nešto dogodilo

išekuje. Nastupni roman Veronice Roth Razliita kompleksna je pria o šesnaestogodišnjakinji koja je prisiljena izabrati izmeu tipine i sebine obitelji te avanturistike i neizvjesne budunosti. Beatrice “Tris“ Prior živi u Chicagu koji se raspada, grad je podijeljen na pet frakcija, u skladu s uvjerenjima i strastima. No, Tris se suoava sa svojim najdubljim strahovima kad

ili da se neim bavilo. Operativna dokumentacija u školi omoguuje eikasno upravljanje odgojnim radom, njegovo voenje i reguliranje, dopušta da se na temelju podataka o ranije završenome radu i o steenim iskustvima unose poboljšanja u radne procese, pruža uvid radi utvrivanja funkcionalnosti, racionalnosti, ekonominosti i eikasnosti. Vjerujem kako e Prirunik pedagoške dokumentacije biti dragocjen prirunik i vrijedan vodi ne samo školskim pedagozima, nego i drugim strunim suradnicima, a posebno uiteljima i ravnateljima za upoznavanje, razumijevanje i korištenje pedagoške dokumentacije u funkciji razvoja škole. Ona takoer zaslužuje po-

otkrije da je Razliita i da je stoga meta opasnih lidera. Paralelno se upušta u romantinu i nasilnu vezu s instruktorom, a roman se pretvara u nepredvidljivu i neizbježnu avanturu. “Razliita” je distopijski triler nabijen napetim odlukama, melodramatskim izdajstvima, neoekivanim posljedicama i neobinom ljubavnom priom.

stati obveznom literaturom na studiju pedagogije, kao i literaturom uiteljima i pedagozima u pripremi strunih ispita. (prof. dr. sc. Stjepan Stanii)


21. veljae 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... POMPEJI 3D

KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE

povijesni spektakl Režija: Paul W.S. Anderson Uloge: Kit Harington, Carrie-Anne Moss, Emily Browning

komedija, drama Režija: John Wells Uloge: Meryl Streep, Dermot Mulroney, Julia Roberts

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 21.2.

19.00 MALA SCENA “VINKO LISJAK” PRIAJ MI O GORKOME

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 mistina drama Režija: Lars von Trier

subota, 22.2.

16.00 i 18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE komedija, drama

nedjelja, 23.2.

Film “Pompeji” nudi nam romanku, akciju i vulkan u 3D tehnici. Kombinacija je povijesnih dogaaja i tragine ljubavne prie zapletene u polike intrige i osvetu. Meum, u prvom je planu epska katastrofa koja je zadesila Pompeje erupcijom

vulkana Vezuva u 1. stoljeu, kada je grad zatrpan gomilom vulkanske prašine, kamenja i lave, što je rezulralo nestankom cijelog grada i njegovih graana. Povijesni spektakl u trajanju od 102 minute preporuuje se starijima od 13 godina.

Humoristina drama “Kolovoz u okrugu Osage”, koja je osvojila nagradu “Pulitzer”, sže na velike ekrane sa zvjezdanom lmskom ekipom koju predvode Meryl Streep i Julia Roberts. Film pra živote snažnih žena iz obitelji Weston, iji su se putovi ra-

zišli. Obiteljska kriza vraa ih u Oklahomu, u kuu u kojoj su odrasle, kao i njihovoj majci, disfunkcionalnoj ženi koja ih je odgojila. Ona bez dlake na jeziku krizira keri te otkriva obiteljske tajne dok one oplakuju smrt svog oca...

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

komedija, drama

PIJEV ŽIVOT

Dr. King Schultz (Waltz) njemaki je lovac na glave i bivši zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao iden cira ostale lovce na glave. Nakon što uspješno završi zadatak, Django biva osloboen i regruran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza poinje ui zanatske vješne pa zajedno odu u Mississippi..

i Djeje kazalište Dubrava u Zagrebu KU NI DUHOVI ILI NEVIDLJIVI RECEPT ZA SRE U lutkarska predstava za djecu

20.00 KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE

DVD, BLUE RAY IZLOG ODBJEGLI DJANGO

16.00 KD “Pinklec” akovec

ponedjeljak, 24.2.

18.00 POMPEJI 3D

Oscarom nagraeni redatelj Ang Lee donosi velianstvenu priu prema bestseleru Yanna Martela. Film donosi priu Pi Patela, sina uvara zoološkog vrta. Obitelj se odluila preseli iz Indije u Kanadu i kree na veliko putovanje teretnim brodom. Nakon brodoloma, Pi pluta Tihim oceanom. Njegov suputnik je bengalski gar po imenu Richard Parker...

povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 mistina drama

utorak, 25.2.

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 mistina drama

etvrtak, 27.2. Tribina 

ALBUM TJEDNA

Hari & Fat Sons “Green Line - Red Line” Godina tek što je poela, a ve nekoliko izdanja jasno pokazuje da e se serija albuma ''mladih i alternativnih'' pretoiti i u 2014. kao što je odlino bilo i u 2013. Haris ehi prije tri godine zaokružio je postavu i s ''debelim sinovima'' krenuo u stvaranje ovog albuma. Odlina stvar je da su si uzeli dovoljno vremena jer "Green Line - Red Line" zvui neodoljivo i simpatino, kao da su se bendovi poput The Coral ili The Zutons reinkarnirali u nešto akustinijoj varijanti u Sisku. S druge strane, Hari & Fat Sons bih u dobroj mjeri mogao usporediti i s The Marshmallow Notebooks jer na sline naine odrauju svoje uzore, putem niza toplih i osunanih melodija kojima je baza akustina gitara. Naravno, svatko se kree u svojem smjeru, ime dobivamo i svu trenutnu ljepotu naše alternativne scene. Iako sam ve spomenuo neke bendove, ipak bih volio naglasiti da su osnovni utjecaj albuma "Green Line - Red Line" The Beatlesi, ali i

20.00 HNK U VARAŽDINU Nakon kratkog uvoda s minijaturom "Ode", bend poinje ispucavati hitove. "Three Dots" oživljava duh The Beatlesa kad bi oni imali ukulele u rukama, slijedi je gotovo sigurni koncertni hit "Wui Wui", gdje jako podsjeaju na Ocean Colour Scene, "Don't Hurry" ima jednu vrlo opuštajuu melodiju, dok se s "Feathers" približavaju blues rocku. "Green Line - Red Line" je uhu vrlo ugodna glazba s pjevnim melodijama i refrenima, pa vjerujem da ete ve nakon prvog slušanja lagano pjevušiti i zviždati pjesme. Baš to je i glavna odlika Hari & Fat Sonsa, zaraznost i opuštajui osjeaj, kao da je sve lako, zabavno, nevino...

OGI IVA  – ZNOVA srednjovjekovna francuska farsa na kajkavskom Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 22.2.

17.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana bajka

19.00 sati POMPEJI 3D akcijska avantura

nedjelja, 23.2. Popis pjesama

cijeli spektar akustiara. Takvim spojem Hari pruža pregršt raznolikog materijala koji je fokusiran

uljepšati dan. Možda je i zato izdan u vrijeme prvoga velikog snijega ove zime.

Ode Three Dots Wui Wui U Turn Birds Short Walk Don’t Hurry Vessel Bla Bla Advice Feathers Acoustic Sign Take A Nap Would You Mind?

17.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana bajka

19.00 sati POMPEJI 3D akcijska avantura

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Kolesterol i prehrana Kolesterol, kojeg esto spominjemo kao krivca za mnoge naše probleme, jest mastima slina supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo. Prisutan je u staninom zidu te membranama tijela, ukljuujui mozak, živce, kožu, mišie, crijevo, jetru, srce itd. Naše tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te žunih kiselina. Možda niste znali da naše tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno (bez dodataka iz hrane). Samo mali dio kolesterola nalazi se u krvi. Ako imate poveane vrijednosti kolesterola u krvi, poveane su vam šanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masnoe i kolesterol odlažu u zid mnogih krvnih žila, ukljuujui srane, te nastaje podloga za razvitak srane bolesti. S obzirom na to da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zašto je poveani nivo štetan. Kako smo rekli, mali dio kolesterola nalazi se u krvi , te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. nosaima. Postoji nekoliko grupa nosaa koje esto možete vidjeti na vašim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loši kolesterol. Ako se veina kolesterola u vašoj krvi nalazi u LDL obliku, možemo rei da je taj suvišak direktno povezan s razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najvei broj smrti u zapadnom svijetu, ukljuujui Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan ve, naprotiv, štiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca. Važni elementi u poveanju nivoa kolesterola u prvom su redu nain prehrane

MODA

Šešir - odlian modni dodatak za svako godišnje doba

Piše: dr. Branko Vri s prevelikim unosom zasienih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kolai, konzrve s puno masti) te visoki unos kolesterola životinjskog podrijetla, zatim nasljee, debljina, smanjena izika aktivnost. Mnoge studije pokazale su da smanjene razine kolesterola ne samo da preveniraju nastanak bolesti, ve da kod razvijene bolesti srca smanjuju rizik oboljenja te komplikacija bolesti. Promjenama u nainu življenja te promjenama u prehrani možemo utjecati na poveani nivo kolesterola. Od mesa se preporuuje riba, perad, teletina te poveana koliina tzv. dugih niti, kao što su jabuke, citrusi, zob, jeam, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje te openito voe i povre. Od ulja se preporuuje maslinovo ulje, buino te suncokretovo ulje. Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i E, beta karotena te, ako se utvrdi manjak, i odreene minerale. Svakako važan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase. To se postiže ne samo spomenutom prehranom, nego i odgovarajuom izikom aktivnosti.

Svjetski modni dizajneri slažu se u tome da izgled ponekad nije potpun bez šešira. Meutim, kombiniranje šešira s ostalim modnim dodacima esto puta nije laka stvar. Sve što je potrebno kod kombiniranja šešira je malo mašte i nešto malo modnog znanja. Kako odabrati šešir? Prije svega pripazite na to da, kad odaberete šešir, pogledate sebe cijelu u ogledalu. Vitke djevojke morale bi pripaziti na to da šešir koji odaberu ima promjer koji ne prelazi širinu ramena. Šešir je odlian trend dodatak, ali obratite pažnju na to kakvog je materijala. Žene s tankim licem trebale bi odabrati šešir koji bi prekrio veinu ela. Poželjno je kupiti šešir koji ete uskladiti s veinom odjee koju imate. Pripazite da dobro kombinirate šešir, modne dodatke i boju odjee. Šešir treba biti vrst kada ga stavite na glavu.

Najvažnije pravilo je da šešir treba biti u harmoniji s licem. Uvijek birajte šešir prema obliku svog lica. Okruglo lice: za ovakav oblik lica najbolje je odabrati šešire koji e ga vizualno izdužiti. Birajte kaubojske šešire i one s niskim klobukom. Duguljasto lice: najbolji izbor za ovaj oblik lica je panama šešir zato jer e vizualno skratiti lice.

etvrtasto lice: birajte šešire s oštrim rubovima. Srcoliko lice: zbog uske brade najbolje je odabrati šešire uskog oboda. Ovalno lice: pristaju mu skoro sve vrste šešire. Kombinacije za šešire pronaite u ulinoj modi te se sami inspirirajte za nove modne izazove! (izvor: portal žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Bliži se kraj zimskog razdoblja i to vas veseli. Proljetno doba je uvijek vaše doba. Tako e bi i ove godine, kada ete se posebno posve svom izgledu. Uspije li vas voljena osoba nagovoriti, poet ete se i spremati na putovanje. Nee to bi jedno od putovanja u daleke egzone krajeve, ve ete krenu u bliže desnacije. Bit e vam lijepo. Samci e malo više pozornos pokloni moguim susrema sa zanimljivim osobama. Obnovit ete garderobu. Veseli ste i zdravi. VAGA (24.9.-23.10.)

Uvijek možete planirati velike stvari, ali s njihovom realizacijom ete morati još malo priekati. Budite na oprezu, jer ete svakodnevno nailazi na razliite prepreke na putu do ostvarenja vlastitih želja. Malo povoljniji vjetrovi bit e u emovnim odnosima. Ako ste u vezi, s partnerom ete proves ugodne dane vikenda. Samcima zvijezde ukazuju na mogunost upoznavanja potencijalnog partnera. Izbjegavajte vrue kupke. Slobodno vrijeme koristite za tjelovježbu.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ostanite budni kako se krajem mjeseca netko ne bi okoristio vašim postignuima. Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješiti na vrijeme. Nadreeni e znati nagraditi vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osjea pojaani umor pa se pobrinite da svome jelu priušte dovoljno sna. Podsjete se da je i sport najbolje sredstvo za spavanje. Stoga se što više bavite rekreacijom i sportovima koje volite, bilo na otvorenim prostorima, bilo u sportskim dvoranama.

Kraj mjeseca veljae mogao bi bi prepun stresa, pa dobro razmislite kako ete u svome životu uspostaviti ravnotežu. Neke odluke prepuste za ožujak. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskošu i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Sve e vas to tjera na dodatna promišljanja o vašoj vezi. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogua su nova poznanstva. Svakodnevno provodite lagane vježbe.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U ljubavi i poslu vrijedi sljedee: ne može biti bolje nego što jest. Zato se radije zadovoljite trenutanom situacijom i nemojte se upušta u dodatne rizike. U danima vikenda posvete se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti. Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od mondenih mjesta zabave. Bit e vam lijepo i ugodno. Što kažete da se u nadolazeim danima oprobate u plivanju ili vježbama u teretani? Stoga se na vrijeme pobrinite za vitku guru.

Ako ste se poetkom mjeseca zalagali za svoj tim, do kraja mjeseca ete zauzvrat dobi potpunu potporu. Isto kao i u sportu, i na poslovnom planu, arobna rije glasi - zajedno. Proljetno išenje e za mnoge pripadnike ovog znaka zapoe ve sada u veljai. Krenut ete i u kupovinu i obnovu garderobe. Pronai ete ugodnu i udobnu obuu i obuu, ali pri tome neete potrošite puno novca jer ete uspje pronai sve te stvari vrlo povoljno - kako to ve samo vi umijete. Tijelo dovedite u formu.

RAK (22.6.-22.7.)

Uskoro vas oekuje uzlazna putanja u poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu. Mogui su i posebice visoki novani dobici. Što se ljubavi e, povisite uloge potrebne za ouvanje postojee veze. Samci e u danima vikenda uživa u samoi i trudi se što više odmara, pa se i eše poas nim objedom. Sve e uini da se zabave u svakom pogledu. U odijevanju odaberite zelene nijanse za sreu i opuštenost. Poradite na svojoj guri. JARAC (22.12.-20.1.)

U danima vikenda dobro se odmorite jer e u tjednu koji dolazi bi poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i mskim radom sve ete stii završiti na vrijeme. Sve do kraja veljae moi ete se oslanjati na svog partnera koji e vam da potporu u svemu. Samci e biti spremni za strastvenu avanturu. Dosadili su vam zimski dani koje ste naješe provodili u kui? Krenite u teretanu, na bazene ili oštre šetnje prirodom.

LAV (23.7.-23.8.)

Vaša mašta nema granica, ali vaš budžet i te kako ima. Zato iz mora svojih maštovih ideja odaberite onu koja vam donosi siguran profit. Amateri kraj vas nemaju šanse, neovisno o tome što biste sada zapoeli raditi. U ovom razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnosti, a vaša kreavnost omoguit e vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu ega se dotaknete. Uživajte u skladnim odnosima i svemu onome što vas usreuje. Što više boravite na svježem zraku. VODENJAK (21.1.-19.2.)

U strahu ste da bi poveana potrošnja mogla ugrozi vašu nancijsku situaciju. Netko s kim ste jako bliski, roditelji ili braa i sestre, pomoi e vam u novcu ili materijalnim dobrima. Ako ste pred potpisivanjem nekog poslovnog ugovora, dobro prouite sve stavke, kako kasnije ne biste požalili. Ako ste u braku, partner e imati dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Samci mogu bi mirni. Uskoro e se pojavi osoba koja e privui njihovu pozornost. Zdravi ste.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vaša oštroumnost pomoi e vam da zadržite postojee poslovne klijente i osigurate novanu potporu za invesranje novih poslovnih ideja. U romantinim odnosima vladat e harmonija i razumijevanje. Ukoliko ste sami, ne oajavajte. Na vidiku su pozivne promjene koje e unije velike promjene u vaš život. Budite spremni za isnsku avanturu života. Ozbiljno se prihvatite svakodnevne tjelovježbe i rezulta e uskoro bi vidljivi. RIBE (20.2.-20.3.)

Do kraja mjeseca ljubavni život bit e vam ispunjen strastima, a nakon tog razdoblja poet e vam cvjetati ruže i na poslovnom planu. Zadržite hladnu glavu, kako vas ovoliko nenadano obilje poslovne i ljubavne sree ne bi previše zanijelo u sanjarenje. Duhovne akvnos mogu vam otvori sasvim neku novu dimenziju. Vježbajte na kunom biciklu, povoljno e utjeca na vaše zdravstveno stanje. Bit ete dobrog raspoloženja.


1 G O L I R P POSEBAN

Fašnik poinje!

INA V O N IH K S R U IM  E M

RAZGOVOR S POVODOM

SAZNAJTE SVE O JUBILARNOM 50. MEIMURSKOM FAŠNIKU

Maske nas otkrivaju

Najavljen najbogatiji fašnik u akovcu ikad PREDSTAVLJAMO MEIMURSKE MASKE

“Meimurske krave” proslavile Novo Selo na Dravi OTKRIVAMO RECEPT ZA NAJBOLJE KRAFNE

Tajna je u jajima! foto: Zlatko Zlatko o Vr Vrzan zaann

Psihologinja Eleonora Glavina tvrd tvrdi di d da a je maskiranje za Fašnik zdravo i poželjno KORAK PO KORAK

Izradite fašniku masku samo šminkom iz kozmetike torbice Nauili smo uz Valentinu Ovar ODGOJITELJICE DJEJEG VRTIA AKOVEC PREDLAŽU

Napravite jednostavan i jeftin djeji kostim od vree za smee


Poseban prilog

22

NAJAVLJUJEMO

Najatraktivnija fašnika dogaanja u Meimurju Fašniki maskenbal u Zasadbregu – 22.02.2014. u 16 sati Serjojnski fašnik - 23.02.2014. Meimurski fašnik u akovcu 28.02. - 02.03.2014. Mali serjojnski fašnik - 01.03.2014. Fašnik u Nedelišu - 01.03.2014

Opinski fašnjak - Hodošan 01.03.2014 Fašnik u Gorianu 02.03.2014. Štrigovski fašnik - 02.03.2014. Dobravski fašnik - 02.03.2014. Soboki fašjek - 02.03.2014. Fašnik u Prelogu - 02.03.2014. Fašnik u Novom Selu na Dravi - 04.03. u 16 sati

POZIV na sudjelovanje u manifestaciji “Serjojnski fašnik“

Pokažite se u nedjelju na maškorima u Središu

Budite i ove godine dio fašničke povorke koja će prolazi ulicama Nedelišća u subotu, 01. ožujka 2014. godine. Povorka se već tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedelišću u 15 sa i kreće put MESAP-a prolazeći najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživa u šarenilu Fašnika u Nedelišću. Nakon čitanja optužnice, osude i spaljivanja fašnika, zabava pod maskama će se za sve sudionike nastavi u sajamskoj dvorani. Dobrodošle su sve maskirane grupe, od onih najmlađih „maškora“ pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski.

Doite, pridružite se tradicionalnom Serjojnskom fašniku u nedjelju 23. veljae u 14 sati. Program Serjojnskog fašnika sastoji se od maskirane povorke u kojoj e se nai maškori od vrtike pa do zrele odrasle dobi, a nakon toga i zabave u sportskoj dvorani u Murskom Središu. Maškore iz povorke u dvorani oekuje besplatno jelo i pie za sve sudionike povorke, ali su doborodošli i drugi gosti. Ok upljanje male fašnike povorke iz vrtia je ispred Promenade (Trg bana Josipa Jelaia) Mursko Središe u 13.30 sati. Maskirana povorka djejih vrtia uz pratnju mažoretkinja i Gradskoga puhakog orkestra Mursko Središe kree u 14 satido Stare škole. U 14.15 ispred “Stare ško-

Nemojte propus najveseliju fašničku povorku i odazovite se pozivu. Sve dodatne informacije možete dobi u Turisčkom uredu općine Nedelišće (Nedelišće, Maršala Tita 60 – bivši NM) svakim radnim danom od 08:00 do 12:00 sa ili na niže navedene kontakte. Očekujemo Vas!

le“ djeji vrtii e predstaviti svoje maske uz kratki zabavni program, a nakon predstavljanja eka ih ašenje krafnama i ajem. Okupljanje velike fašnike povorke bit e ispred sportske dvorane u 14 sati.U 14.45 je polazak fašnike povorke prema centru grada, ulicama: Vladimira Nazora, Frankopanska, Trg bana Josipa Jelaia do Trga brae Radi, gdje e se svaka fašnika skupina i predstaviti. Svi sudionici povorke po završetku predstavljanja vraaju se u sportsku dvoranu na okrjepu i druženje. Za sve dodatne informacije obratite se na broj tel: 040/500–500, broj mobitela: 098/956-graf7855 (Dolores Vrtari) ili na e-mail: turistickazgms@gmail.com . Doite i zabavite se!

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE NEDELIŠĆE

IDUI PETAK POINJE TRADICIONALNI SOBOKI FAŠJEK

Soboki kugai preuzimaju vlast u Maloj Subotici Skidanjem opinske zastave s opinske zgrade u Maloj Subotici i postavljanjem fašnike zastave u petak 28. veljae u 15 sati poinje tradicionalni Soboki fašjek. Glavna ovogodišnja fašnika dogaanja planirana su za nedjelju 2. ožujka. Povorka e krenuti u 14 sati iz Palovca, s Paloskog cepaša, do Doma kulture u Maloj Subotici uz glazbenu pratnju Puhakog orkestra. Tu e biti održan performans i predstavljanje maškara po skupinama, kao i pojedinano, proglašenje najmaski, dodjela na-

grada i priznanja, suenje i dakako spaljivanje Fašjeka. - Fašnika povorka u Maloj Subotici ima tradiciju koja seže još u vrijeme izmeu dva svjetska rata. Bila je to, a tako je i danas, manifestacija koja je okupljala stanovništvo podruja, prije župe Sobotica, a danas opine Mala Subotica, doznajemo od Drage Branilovia iz organizacijskog odbora za Soboki fašjek. Razigrano fašniko druženje nastavit e se maskenbalom u obližnjem restoranu ‘‘Fortuna’’

Deklama su se crvenile pozadine kud god bi kugai prošli

Budite originalni i kreativni i osvojite nagrade na Sobočkom fašjeku: • Najoriginalniji ajoriginalniji kugač odnosno kugači • Najbolja pojedinačna dječja maska • Najbolja pojedinačna odrasla maska

400,00 kn 200,00 kn 200,00 kn

Najbolja grupna maska odrasli 500,00 kn Najbolja dječja grupna maska 500,00 kn

Soboki kuga - pojedinana je maska, a kugai se naješe kreu u grupama. Nije strogo de nirana, tj. slobodnije je forme, ali elemen koji je de niraju jesu: prije svega moraju pobudi im vei strah kod dekli i djece. Zbog toga što su kugai razagajali djecu, mlade dekle i snehe te ih pokušavali dohva šibom po nogama i namaza saom, koju su

obino nosili u posebnim vreicama i džepovima odjee. Glava je prekrivena vreom ili maramom s otvorima za oi i usta. Zbog jaeg dojma bili su opasani kroskim (za krave) ili bikoskim lancima te vojkama. Na lance se obino vješalo zvonce. No najvažnija je ipak bila šiba od koje su se deklama crvenile pozadine kud god bi kugai prošli.

uz TS Frikovi i Puhaki orkestar Male Subotice. Manifestacija je otvorenog tipa te su pozvane i maškare koje nisu žitelji opine Mala Subotica, naglašavaju organizatori. Svi koji e se odazvati Sobokom fašjeku konkuriraju za nagrade, s time da prije nego li povorka krene moraju preuzeti natjecateljski broj od lanova žirija.


Poseban prilog

Jubilarni 50. Međimurski fašnik u Čakovcu Turistička zajednica grada Čakovca po 50. put ut organizira "Međimurski fašnik", trodnevnu turističku manifestaciju koja na osnovama uturističkumanifestacijukojanaosnovama tradicijskih običaja okuplja veliki broj sudionika i gostiju iz Hrvatske i inozemstva. Svjetovni fašnik, koji se ove godine održava 28. veljače s početkom u 19:00 sati, poziv je svim grupama i pojedincima da se zamaskiraju i razvesele sebe i građane. Uz mnogo pjesme, plesa i neobičnih maski predstavljaju se na pozornici, a program završava fašničkom feštom i podjelu nagrada najboljim maskama. U subotnje jutro, 1. ožujka od 10:00 sati održati će se povorka dječjih maski, te predstavljanje maski na pozornici na Trgu Republike uz predaju ključeva grada onim najmlađima. Dječje maskirane skupine likova iz bajki i najljepše mašte nakratko će razveseliti sva srca i nakratko će zavladati Čakovcem. Vrhunac „Međimurskog fašnika“ održati će se u nedjelju, 2. ožujka suđenjem fašniku kojeg će na prijeki sud i na izvršenje kazne gradom pratiti maskirana povorka u kojoj će se u 15:00 sati tradicionalnim maskama iz Međimurja pridružiti i gosti iz Hrvatske i Slovenije. Posebno se ponosimo povorkom tradicionalnih maski, koja uz dječju povorku i uz povorku svjetovnih maski čini Čakovec jednim od centara karnevalskih događanja u Hrvatskoj posebice zbog velikog broja autohtonih međimurskih maski kao što su Lafre,

Pikači, Čaplje, Mukavci.. Bez ovog događaja mnoge od maski i fašničkih običaja pale bi u zaborav. Nakon predstavljanja na pozornici i zaborav Nakonpredstavljanjanapozornicii rastjerivanja zime na glavnom trgu spalit će se Fašnik optužen za sve zlo protekla godine, a sudionici i posjetitelji nastaviti će zabavu pod fašničkim šatorom. Grad Čakovec jedan je od 5 gradova osnivača Saveza karnevalskih gradova Hrvatske , a zahvaljujući njegovanju tradicije i njegovanju "Međimurskog fašnika" naš je grad 1995. godine postao članom Europske karnevalske udruge FECC, a pokladna tradicija u Međimurju uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine u sklopu registra kulturnih dobara Republike Hrvatske kojeg donosi Ministarstvo kulture RH. Kao članovi FECC-a i HUK-a naše fašničke grupe šaljemo na gostovanja u druge gradove čime promoviramo tradiciju i turističke potencijale našeg kraja. Fašničke skupine s područja Međimurja ove će se godine pridružiti fašničkim događanjima u Vrbovcu, Ptuju, Ivancu, Koprivnici i Veliki Gorici. Posebnost pokladnih tradicijskih maski u Međimurju najbolja je pozivnica za brojne goste koji će i ove godine organizirano posjetiti Međimurski fašnik iz susjednih županija ali i iz susjednih nam zemalja .

33


Poseban prilog

44

MEIMURSKE KRAVE NEZAOBILAZNA MASKA MEIMURSKOG FAŠNIKA M

Meimurje i Novo Selo na Dravi postavili na kartu fašnikih dogaanja Pria o “Meimurskim kravama” koje su tijekom godina postale nezaobilazna maska Meimurskog fašnika, a poznaju ih organizatori svih karnevala u zemlji, poela je koncem 80-ih godina prošloga stoljea. Iznjedrio ju je mali krug prijatelja sklonih fašnikim huncutarijama. Nevenka Grabar Seka jedina je živua pripadnica jezgre iz koje je 1988. godine nastalo današnje fašniko društvo “Meimurske krave“, jedino društvo u Meimurju koje djeluje iskljuivo s ciljem sudjelovanja u pokladama i ouvanja fašnike tradicije. - U ovim mjestima dravskog bazena: Gornjem Kuršancu, Kuršancu, Šandorovcu, Novom Selu na Dravi i Totovcu oduvijek je jaka fašnika tradicija. Ljudi su se voljeli maskirati, no svatko na svoju ruku, po svom nahoenju. Ovdje nije bilo nekakve tradicijske maske kao što je to sluaj, primjerice, s Turišem ili Kvitrovcom ili Selnicom ili Podturnom. Uoi jednog fašnika, na jednom od naših druženja Franjo Korpar došao je na ideju da bi se naše malo društvo moglo organizirati i da bismo se na tom fašniku nas nekolicina prijatelja mogli pojaviti ne kao pojedinci, ve kao maskirana grupa. Adolf Hlapi, Rudolf Rešetar, Gabrijel Korpar, Josip Hrženjak, Drago Žnidar i ja taj smo prijedlog odmah pri-

hvatili. A onda su poela naša druženja na kojima smo prvo smišljali što bismo mogli biti i kako zamisao o odabranoj maski provesti u djelo. Odabrali smo masku krave, koja je dosta zahvalna, a osim toga ve tada, prije gotovo tri desetljea, krava je bilo izrazito malo u seoskim gazdinstvima. I tako smo napravili prve krave od spužve i krenuli se predstavljati kao fašnika grupa ne samo na našem fašniku, ve i šire. Malo pomalo postali smo poznati, poela su nas druga društva zvati na gostovanja na njihove karnevale i tu se javila potreba da se naše djelovanje stavi u odreene okvire, pa smo prije 26 godina osnovali fašniko društvo ‘Meimurske krave’, otkriva Nevenka Grabar, danas predsjednica tog društva.

Krava od spužve Spužvasta maska krave sklona je habanju i trganju pa ju svake dvije-tri sezone valja nanovo izraditi, a u tome su veliku vještinu pokazali Ljerka i Tomica Punec te tajnik društva Predrag Hlapi. Oni debelu spužvu kakva se koristi u proizvodnji madraca kopaju raznim alatima koje su sami osmislili i skalpelima i oblikuju u glavu krave koja stoji na velikoj metalnoj vješalici, daru sponzora, koja je prekrivena spužvom i lijepo sjeda na ramena onih koji tu

Meu lanovima “Meimurskih krava“ mnoštvo je mladih uvara fašnike tradicije

vrijeme Fašnika uzimali po tjedan dana godišnjeg ili bolovanje samo kako bi sudjelovali u ouvanju tradicije. Sada to više nije mogue, no ipak uspijevamo okupiti se za gostovanja i naš tradicionalni Fašnik u Novom selu na Dravi, koji se održava uvijek utorkom, a u goste nam dolazi neka od fašnikih grupa. Ove godine gosti nam dolaze iz Koprivnice, ponosna je predsjednica “Meimurskih krava“ koja naglašava izuzetnu ulogu tajnika u organizaciji svih dogaanja i gostovanja koja poduzimaju.

ak i jajima pomažu rad “Meimurskih krava“ Nevenka Grabar Seka: - U vrijeme prije i za Fašnik ne pitajte za mene, uglavnom sjedim za mašinom i šijem nova i prekrajam stara odijela kako bismo ih mogli na vrijeme podijeliti lanovima

masku nose. U povorci uvijek idu dvije krave od spužve koje vuku kola, a u novije vrijeme prati ih i teli, icek, kako bi rekli u Novom Selu na Dravi. Maska se s godinama razvijala, a Seka, kako je svi znaju, koja je šnajderica po zanimanju, vina škarama, igli i koncu, u tome je odigrala važnu ulogu. - Kada smo u poecima osmišljavali masku, htjeli smo da ona bude poput prave krave, a da masku nosi dvoje ljudi, no to je bilo neizvedivo, prezahtjevno. Zato naša maska ima glavu krave od spužve s originalnim hamotom oko vrata i okomito spužvasto tijelo s vimenom. S vremenom smo za ostale lanove grupe sašili kostime od tkanine nalik krznu sa speciinim bojama i šarama kakve imaju krave. Naravno, kako i dolikuje, maska je stilizirana, a boje su intenzivnije negoli u zbilji. Ja sam šnajderica pa je nekako bilo logino da se ja toga prihvatim. Prije nekog vremena tim smo kostimima dodali kape s likom krave, koje sam takoer šivala prema predlošku kape kakvu smo dobili na poklon od prijatelja, kazuje Nevenka Grabar.

Zbog Fašnika na godišnji ili bolovanje Cifraste meimurske krave proputovale su cijelu Hrvatsku, sudjelovale su na svim karnevalima predstavljajui tako svoje mjesto i tradiciju, ali i zastupajui Meimurje. Kažu kako im je razvikani Samoborski fašnik, gdje su gostovali u dva navrata, ostao u najgorem sjeanju, zbog loše organizacije, a da im je iz istog razloga fašnik u akovu u najljepšem sjeanju. - Fašnik je za nas lanove društva veliki praznik. Nema rijei kojima bih opisala kakvo je to zadovoljstvo, užitak, veselje. Te dane ne primam goste jer nemam vremena, ne spavam, jer nemam vremena, ne jedem. Tada sam sva posveena organizaciji Fašnika i uglavnom sjedim za mašinom i šijem nova i prekrajam stara odijela kako bismo ih mogli na vrijeme podijeliti lanovima. Gledala sam da ta odijela krava budu jednostavna za obui i da budu dovoljno velika da bismo se ispod mogli toplo obui. To je važno jer mi ne propuštamo ni jednu povorku bez obzira na vremenske prilike. Nikad dosad nismo. Nekada, u neka druga vremena, ljudi bi si u

Kažu kako u tome imaju inancijsku podršku Grada akovca i TZ-a grada akovca, a prvenstveno mještana svih sela dravskog bazena koji žive za Fašnik i pomažu kako i koliko mogu. - Mjesni odbor u Novom Selu na Dravi nam je ustupio prostor na korištenje, a podr-

žava nas inancijski, kao i ostali mjesni odbori. Osim toga, za Fašnik organiziramo zabavu s tombolom i tako dolazimo do sredstava potrebnih za naše djelovanje. Imamo i lanarinu. Jako su dragi ti naši mještani koji se svi redom odazivaju tomboli kako i koliko mogu. Tako dobivamo ak i jaja za tombolu, otkriva predsjednica. Prvenstvena želja onih koji su zapoeli cijelu ovu priu prije toliko godina, pored zabave, bilo je sauvati Fašnik u Novom Selu na Dravi. U tome su i uspjeli. Napravili su i više od toga. Proslavili su Novo Selo na Dravi, postavili ga na kartu fašnikih dogaanja Hrvatske. Tradicija nee zamrti, nema bojazni, budui da su cijele obitelji ukljuene u njeno ouvanje. - Optimistina sam zbog djece i mladih, zbog cijelih obitelji koje su ukljuene u društvo. Sigurna sam da tradicija Fašnika nee zamrti, tvrdi Nevenka Grabar.

Najmlaa ima 5, a najstarija 81 godinu Mnoštvo iz dravskoga bazena prošlo je kroz udrugu koja danas broji 30-ak lanova, mahom mladih i srednje životne dobi. Najmlaa je Žana Gašpari koja je na vlastito inzistiranje u maskiranoj

povorci prvi put sudjelovala u dobi od 2 godine, danas je petogodišnjakinja, a najstarija lanica je 81-godišnja Angela Sinko koja e ove godine prvi put sudjelovati u fašniku s “Meimurskim kravama“.


Poseban prilog

55

PSIHOLOGINJA ELEONORA GLAVINA OTKRIVA ZAŠTO VOLIMO FAŠNIK

Fašnik je zakon zbog zabave! Stara poslovica kaže: “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik“. Pametni su ono što jesu, a maske nose jednom u godini u vrijeme karnevala. Bedaki svaki dan iznova nanose neku od svojih maski, svoje lažno lice kojim žele ostaviti odreeni dojam na okolinu, možda se od nje zaštititi, sakriti. Svi smo katkad bedaki, svima nam je dobro poznat osjeaj nošenja maske. I nije to neki osobit osjeaj, zato je mudro tijekom godine biti što jesi, a masku navui u dane karnevala, kada je maska prihvatljiva i oekivana, štoviše, poželjna. Vrijeme karnevala pravo je vrijeme da budete ono što niste. ovjek da bi se samoostvario treba živjeti svoj život u skladu s vlastitim stavovima, promišljanjima, autentian sam sebi, i onda je sasvim u redu da si jedan dan u godini dozvolimo biti ono što nismo, biti netko drugi. Meutim, ako stalno nastojimo udovoljiti zahtjevima okoline, a vrlo malo sebi, ukoliko se previše usklaujemo s okolinom, gubimo dio identiteta i to je jako loše ne samo za nas, ve i našu obitelj i prijatelje i društvo openito. Upravo to što smo razliiti i posebni daje bogatstvo cijeloj zajednici. To znai da se povremeno nalazimo u konliktu s okolinom, ali to je u redu. U redu je biti svoj, ne nositi masku, kazuje Eleonora Glavina, prof. psihologije, struna suradnica u Djejem vrtiu akovec. Na upit: Zašto volimo Fašnik?, prof. Glavina kazuje kako je snaga i privlanost Fašnika u zabavi, maskiranju i prerušavanju, izmjeni identiteta, zamjeni spolova i društvenih statusa…, a maskiranje je zdrava i normalna

Kupovanje kvasa? To je za žene važna stvar, odlina tradicija. Žene dan prije Fašnika odlaze po kvas, dakle, imaju ženski izlazak, druženje i to je bitno. To je nain da se opusmo, podružimo… Toga je premalo, pa je ova tradicija dobra prilika da žene obnove prijateljske veze.

Neka bude vampir

potreba ljudi. Na taj nain ljudi mogu biti netko tko nisu, mogu se ponašati na naine na koje se inae ne ponašaju i tako si dati oduška, naravno, u mjeri u kojoj je to prihvatljivo. U nekim poduzeima i ustanovama ak je normalno da zaposlenici odreeni dan u godini, na Fašnik, dou zamaskirani, to je u redu i prihvatljivo, komentira prof. Glavina. Zanimalo nas je koje to koristi dobivamo maskiranjem, što nas to toliko privlai karnevalu? - Karneval je zabava, opuštanje, intenzivno uživanje, druženje. Pod maskom možemo biti ono što inae nismo, možemo si dopustiti što inae ne bismo, a tako možemo i odigrati neku ulogu koju inae nismo odigrali u životu. Maškare su nam zanimljive upravo zato jer se možemo zabaviti, možemo biti netko drugi, a da se ne izlažemo osudi okoline, naglašava psihologinja.

Roditelji se vrlo esto bore protiv toga što djeca odabiru nekakve strašne maske tipa vampira. Psiholozi smatraju da je to sasvim u redu i da dijete mora imati prostora gdje može izraziti taj neki dio sebe koji nije društveno prihvatljiv. To znai da je u redu da jedan dan bude taj netko drugaiji i tu si u emocionalnom smislu daje oduška da bude to što je odabrao. Roditelji bi apsolutno trebali podržati jednu takvu benignu mogunost da dijete izrazi nekakav svoj impuls koji ne može na neki drugi nain.

Uvijek uz roditelje

Mogu biti najstrašniji, najzloestiji… - Maskiranje je iz istih razloga privlano i djeci. Baš kao i odraslima, karneval i maskiranje koje s njime dolazi privlano je i djeci koja onda mogu biti supermeni, betmeni, princeze, vile, najsnažniji, najjai, najzloestiji, koja mogu biti kao odrasli… Djeca i na taj nain vježbaju neke životne uloge, a s druge strane mogu pokazati nekakve neprihvatljive impulse, neprihvatljive široj javnosti. Mogu biti netko tko je jako strašan, mogu biti vampiri, ratnici… Djeca su ve u dobi od 4, 5 godina svjesna da je to nešto što nije prihvatljivo, ali za taj dan, tjedan ili kakav je ve dogovor oni mogu to biti. Na taj nain rješavaju svoje emocionalne potrebe na nain koji je svima prihvatljiv, otkriva prof. Glavina. Što s onima koji nemaju potrebu maskirati se, pitali smo našu sugovornicu: - To je sasvim u redu. Ponekad su i djeca malo zakoena u tome da se opuste. Radije se drže sa strane i promatraju situaciju, no to je ok. Ne zabavljamo se svi na isti nain. Dijete ne treba forsirati, ni siliti da aktivno sudjeluje u neemu u emu ne želi sudjelovati. Ako je radije promatra, neka je.

Psihologinja Eleonora Glavina

Orijentir u vremenu Zanimalo nas je treba li djecu poticati da sudjeluju u dogaanjima oko karanevala, od aktivnosti na radionicama u vrtiu do povorki? - Svaka je aktivnost za sebe, ali svakako valja poticati sudjelovanje na radionicama gdje e roditelji, djeca i odgojitelji u zajednikom druženju izraditi maske kao završni rezultat druženja i povezivanja. Sudjelovanje u maškarama ovisi o svakom djetetu. Bilo bi zgodno da ta dogaanja dijete vidi na televiziji, da vidite kako e to prihvatiti, kako e reagirati na takav dogaaj. Djeji karnevali su organizirani u skladu s djejom percepcijom i to je iskustvo veini djece jako prihvatljivo kao jedno novo, posebno, pozitivo

Fašnjak u Prelogu 2. ožujka Turistika zajednica Grada Preloga 2. ožujka organizira Fašnjak na Trgu ispred Doma kulture. Fašnjak se u Prelogu obilježava tradicionalno i stari je obiaj koji je

ukorijenjen duboko u narodu. Ljudi su ti koji održavaju na životu stare i nove doživljaje,

druženja i izrade maski. M a skirna povorka

i ove e godine proi ulicama Grada te e skupine predstaviti na Trgu ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije bit e suenje i spaljivanje Fašnjaka, ujedno i krivca za

iskustvo, osobito ako su uz njih roditelji i odgojitelji. Valja naglasiti da je bit radionica i ovakvih društvenih dogaaja, tradicije i obiaju u tome da djeci daju mogunost da se orijentiraju u vremenu, što je djeci jako bitno. Njima kroz ovakve dogaaje dajemo do znanja da se kad se ftieki ženiju ili kad je Fašnik da je to vrijeme kada se bliži proljee. Djeci je važno da imaju neke orijentire – tipa aha sad je Fašnik, sad e doi proljee. To mogu razumjeti i doživjeti ako su aktivni, ako sudjeluju u radionici, ako se maskiraju ili promatraju povorku i zato su te aktivnosti dio vrtikih programa, kazuje Eleonora Glavina. Zanimalo nas je kada je primjereno dijete ukljuiti u jedan ovakav dogaaj kao što je karneval?

2. ožujka 2014. godine (nedjelja) 14.00 sa – okupljanje maskiranih sudionika na Trgu slobode 14.20 sa – povorka kree ulicama Grada od Trga slobode. Itinerer kretanja obuhvaa Glavnu ulicu, Konopljiše, Ulicu 1. maja, Sajmišnu ulicu (do robne kue), pa se vraa na Glavnu ulicu i zaokružuje dolaskom na Trg slobode 15.15 sa – predstavljanje maskiranih skupina 16.00 sa - suenje Fašnjaku i njegovo paljenje 16.30 sati – podjela krafni i aja za sve sudionike povorke i zabavni program na Trgu slobode

Kakve maske djeca biraju? Djeca naješe biraju maske princeza, kraljica, likova iz bajki… Djeaci žele bi supermeni, betmeni, likovi iz crtia koji su jako snažni, opasni ili zloes. - Sasvim je primjereno nakon 4. godine dijete izložiti jednom takvom društvenom dogaaju. No neka e se djeca i s 2 godine htjeti maskirati i nee im biti problem. Ako je tako, zašto da ne? Starija djeca, ona s 5 godina, i na taj nain sudjeluju u životu društvene zajednice i na taj nain usvajaju jedno novo iskustvo.

sve nedae koji su nas zadesile protekle godine. Simbolika spaljivanja je istjerivanje zime, brisanje svega lošeg i prizivanje novog poetka. Svake godine ova uzbudljiva manifestacija okuplja sve vei broj sudionika, i pojedinaca i skupina. Svi sudionici 2. ožujka okrijepit e se toplim ajem i slatkim krafnama, a najkreativnije maskirane skupine bit e nagraene bonovima za pie koje e iskoristiti u ugostiteljskim objektima na podruju Grada Preloga. Grad ispunjen šarenilom, veseljem i posebnim ugoajem koje donose maske cilj je i poanta Fašnjaka. Zato doite i veselite se!

Maškare, njihovi kostimi i njihovo ponašanje mogu izazvati strah u neke djece. Kako se nositi s tim? - Uvijek treba imati mjeru. Ako dijete odlazi na povorke, uvijek treba biti uz svoje roditelje ili neku osobu uz koju se osjea sigurno i zaštieno. Hoe li ga uvati, držati za ruku, to ovisi o djetetu. Ako je dijete senzibilnije, plaljivije, bilo bi dobro da ga se ne dovodi u situacije gdje nešto može biti vrlo glasno, intenzivno…, bar ne u ranijoj dobi. Kasnije kad su djeca ve vea sasvim je dobro imati tako neka uzbuujua iskustva koja nas malo i plaše i izazivaju da sudjeluju u njima. Kao što nas odrasle, primjerice, plaše horor ilmovi, ali ih povremeno želimo pogledati. Jako je bitan individualni pristup. Kod neke djece odlazak na maškare nee predstavljati nikakav problem, no neka, senzibilnija, mogu burno reagirati pa ih treba zaštititi od takvih iskustava.

Skini masku! Što ako dijete nee skinuti masku ni kad proe vrijeme Fašnika? - Nakon tjedan-dva djeci maska prestane biti zanimljiva, stoga ne treba dramiti ukoliko je stalno tijekom karnevala u maski. Treba pustiti da ga takvo raspoloženje proe, ne treba ga stalno opominjati nemoj, skini masku…, jer tako ete samo uvrstiti njegovu želju da bude u maski. Tako je uvijek u centru pažnje, pa mu uvrstimo potrebu i nauimo da e dobiti pažnju. Ignoriranje e biti to koje e maknuti takvo ponašanje.

Sudionici karnevala: Puhaki orkestar Grada Preloga Društvo “Naša djeca“ Djeji vr “Fijolica“ Osnovna škola Prelog Udruga umirovljenika MK “Ren Ban“ Prelog Udruga žena “Priloko srce“ Cae bar “Kapljica“, Prelog MO ehovec MO ukovec MO Otok MO Cirkovljan MO Hemuševec


Poseban prilog

66

SPREMITE NAJBOLJE KRAFNE IKAD P

IZRADITE JEDNOSTAVAN I JEFTIN DJEJI KOSTIM ZA MAŠKARE

Čarobnjak il’ vila u tili čas Poklade su pri samom vrhuncu, a ludi dani karnevala diljem Meimurja bit e zakljueni za tjedan dana ne samo deileima velikih, ve i malih maškara. Najvei od svih pratit emo u akovcu, gdje se oekuje da e u tradicionalnom Djejem fašniku sudjelovati preko 600-tinjak mališana, poglavito iz skupina koje djeluju u sklopu Djejeg vrtia akovec, ali i iz drugih meimurskih vrtia. Stoga ni ne udi što su pripreme za Djeji fašnik u meimurskim vrtiima u punom jeku. Izrauju se djeji kostimi koji su rezultat što djejih ideja, što onih odgojiteljica, a i roditelji daju svoj doprinos. U svakom sluaju, maske u kojima emo uživati i tijekom deilea rezultat su njihovog rada i truda, izraz njihove kreativnosti, domišljatosti i spretnosti.

Marija Toplek iz Šenkovca radi najbolje krafne koje sam ikad kušala, rekla mi je jedna stara gazdarica, njena imenjakinja i prijateljica za našega nedavnog susreta. I zato nije bilo dvojbe koga emo zamoliti da nam otkrije svoj obiteljski recept za nezaobilazan pokladni kola. - Krafne radim prema obiteljskom receptu koji sam naslijedila od svoje bake Rozali koja je bila Slovenka iz Lendave, ali je još za mlada, zajedno s mužem, doselila u Pleškovec, gdje su kupili imanje. Ona je taj recept naslijedila od svoje bake pa je on u našoj obitelji dugi niz godina. Moja mama nije baš bila za kuhinju, jednostavno je imala druge obaveze, pa je baka bila ta koja je držala kuhau. Kad pomislim na svoju baku, preplavi me miris ko-

I vaše dijete može biti maškara I vaše dijete može sudjelovati u karnevalu i za to mu uope nije potreban skupi djeji kostim. Odgojiteljice iz Djejeg vrtia akovec Smilja Gruji i Tanja Ferencek, koje djeluju u skupini “Cvjetii”, pokazale su nam izrazito jednostavnu i jeftinu, a istom kreativnu ideju za djeju masku. Najbolje je

Tajna do dob

Odgojiteljice iz Djejeg vrtia akovec Smilja Gruji i Tanja Ferencek te asistentica Marta Vugrinec s djecom iz skupine “Cvjetii”

što je možete napraviti za tili as i dobro se zabaviti ukoliko dijete ukljuite u izradu. Ako je radite za djeaka, možete mu je prezentirati kao masku arobnjaka, a ukoliko

je namijenjena djevojici, recite da je to maska dobre vile Flore ili ako želi biti zloesta vila neka to bude kostim Grozdane iz Trnoružice, primjerice.

2

1

• jedna crna vrea za smee manje zapremine • papir za šablonu tuljca • crni malo deblji papir tipa šeleshamer za tuljac • kolaž papir ili tkanina u boji za zvjezdice • škare • ljepilo – selotejp ili vrue ljepilo imate li pištolj za lijepljenje • klamerica

ac, spojite Zamotajte šeleshamer u tulj im ljepivru klamericom, selotejpom, nog. ede nav jom lom ili kombinaci

7

duž Crnu vreu za smee škarama razrežite na spaja a vre je gdje dnu na a svake strane, od ruba neka ezno Obav . glavu za r otvo ite izrež ta vree do ruba otvora za glavu ostane mjes na. rame tova djete na i sjest la kako bi vrea mog

6

Sad zvjezdice nalijepite na vreu, salot ejp se u ovom sluaju pokazao najboljim ljepil om. Nemojte štedjeti sa zvjezdicama...

Režite ga kalupom za krafne ili ašom.

1

Tijesto koje ste dvaput diz ali razvaljajte na dva prsta deb ljin

2 e.

4

Pecite u vruem ulju, najprije pokrivene…

…i gotovo, vaša vila je spremna za karneval!

5

OTKRIVAMO OBITELJSKI RECEPT ZA NAJBOLJI POKLADNI KOLA

Marijine krafne Sastojci: - 1 kocka kvasca - 1 kg glatkog brašna - 1 jaje - 1 žumanjak - 1 žlica šeera - 1 dcl ulja - mlijeko po potrebi - malo soli - ¾ litre ulja za prženje - šeer u prahu za posipanje krafni

5

Od šarene tkanine ili kolaž papira skrojite zvjezdice, puno njih, i zalijepite na tuljac. Šešir je gotov.

Iako je obiaj u krafne staviti dosta jaja, jer se i na taj nain slavi dolazak proljea, novi poetak, a i kokoške poinju nositi jaja, pa se to ogleda i u gastronomiji, Marija kaže da je tajna njenih krafni upravo u tome što to nisu krafne s puno jaja. - Jaja povuku na tijesto masnou i zato su nekim gaz-

Za izradu djejeg kostima potrebno je:

3

4

Manje je više

Djeca se podjednako vole maskirati u dobre i zloeste likove, govori iskustvo dviju odgojiteljica, a ova maska upravo je kao stvorena za te dvije krajnosti.

Korak po korak do kostima

Škarama skrojite željeni oblik.

Papir, možete spojiti 2 papira A4 fotmata, omotajte oko glave djeteta kako biste dobili uvid u potreban opseg tuljca. Papir skrojite polukružno duž cijele dobivene dužine i evo vam šablone za tuljac. Sad šablonu postavite na šeleshamer papir i precrtajte.

laa koje je tako voljela pei. Ja sam jako puno vremena provodila s njom u kuhinji, dok je moja mama radila u polju. Bili su to trenuci ispunjeni toplinom. Moja je baka ni iz ega znala napraviti takve delicije, prste za polizati. Ili je meni tada to tako izgledalo. Krafne nam je pekla u vrijeme poklada, a ponekad, ako sam je uhvatila osobito dobre volje, i izvan tih dana, prisjea se Marija.

zapjeni, kvasac dodajte u brašno, pa u smjesu dodajte ulje, jaja, sol i po potrebi još mlijeka. Umijesite tijesto. Pokrijte ga krpom i pustite dizati. Kada se digne, tijesto premijesite i ponovno ostavite dizati. Dignuto tijesto razvaljajte kalupom ili ašom režite krafne i pustite da se tijesto odmori i opet digne. Krafne pecite u vrelom ulju. Minutu s jedne strane u poklopljenoj posudi, a onda preokrenite, Postupak Kvasac stavite dizati pecite i gotove izvadite na u 2 dcl toploga mlijeka u ubrus. Pošeerite. U slast! koje dodate šeer. Kada se


Poseban prilog

77

O OBITELJSKOM RECEPTU MARIJE TOPLEK IZ ŠENKOVCA

dobrih obrih krafni je u jajima – Igrom sluaja moja susjeda Anica je izrazito vješta u izradi lepoglavske ipke pa sam je zamolila da me naui kako se ona izrauje. Baš sam je gnjavila, a ona je bila jako strpljiva uiteljica pa se eto danas zahvaljujui njoj bavim izradom lepoglavske ipke. Znam dosta, prilino sam vješta, ali daleko je to

Marija s krafnama kakve joj je pekla baka

3 …a onda otkrivene.

Ostatke lagano umijesite i ponovno razvaljajte, pa rež ite.

6

lite, Pošeerite ih i nava st! sla u je m nek’ va

daricama krafne masne, pa onda stavljaju alkohol kako bi se ta masnoa ublažila. Moje krafne nisu masne jer u njih stavljam tek jedno jaje i jedan žutanjak, otkriva Marija tajnu recepta. Da je tome doista tako, i sami smo se uvjerili. Krafne su savršeno ukusne, a tijesto uope nije masno, niti u ustima ostavlja okus po jajima, kao što to zna biti sluaj. Za dobre krafne kljuno je da se tijesto dva puta mijesi i da se peku u što manjoj posudi, bez dolijevanja ulja kada se ono jednom ugrije. Marija svoje krafne s jedne strane pee u pokrivenoj posudi, a kad ih okrene posudu više ne pokriva. Baš kao i njena baka Rozali, i Marija danas svoju

obitelj svako toliko obraduje nekim gastronomskim užitkom, a krafne su poželjne u svako doba godine.

Svestrana umirovljenica zlatnih ruku Marija Toplek je izrazito svestrana umirovljenica koja svoje dane ne provodi samo u kuhinji, dapae. Aktivna je lanica akoveke udruge “Zlatne ruke“ i Udruge umirovljenika iz Šenkovca. U toplini svoga doma, kaže, kada je uhvati nostalgija ili tuga, piše pjesme. ak je nedavno napisala i pjesmu za predsjednika države. Pisanje pjesama za nju je svojevrsna psihoterapija. Jednako kao i zahtjevna izrada lepoglavske ipke.

od onoga što ona zna, priznaje.

Tu za repu, tu za len… Fašnika svoje mladosti Marija se sjea po krafnama svoje bake, ali i po lijepim druženjima s djecom iz sela, obilascima kua i plesom. - Oblaili bismo odjeu svojih roditelja ili djedova

i baka. Cure bi se obino odjenule u odjeu za deke i obrnuto. Preko glave smo stavili rupce i tako smo išli od kue do kue. Plesali bismo kolo, pjevali „Tu za repu, tu za len…“, a domaini bi nas astili krafnama. Sjeam se da smo se ako maskirali i veselili do dobi od nekih 12, 13 godina, a onda smo prestali.

Bilo nas je sram, pripovijeda Marija. Nikada poslije, ni kao djevojka, ni kao odrasla žena, Marija nije išla u maškare. Zbog tog srama, a i jednostavno muga ili jesi ili nisi. To nosiš u sebi ili ne. Jedni su mugai, a drugi promatrai. Marija je promatra koju poklade vesele, kao i mnoge.


Poseban prilog

88

DIZAJNERICA UNUTARNJE ARHITEKTURE VALENTINA OVAR IZ DOMAŠINCA

Ljude pretvara u kugae Dizajnerica unutarnje arhitekture Valentina Ovar iz Domašinca oduvijek je imala oko za lijepo i ruku koja je to mogla prenijeti na papir, zidove ili lice. Da, zaista na lice. Njene slike krase mnoge domove, a zidovi oslikani likovima iz bajki ili crtia mnoge djeje sobe. Lica Valentina ukrašava u posebnim prigodama, baš kao što je ova fašnika. - Fašnik volim od malih nogu. Kad sam bila dijete, spremala me mama. Oblaila bi mi staru odjeu i na vrlo kreativan nain ni iz e-

DO VENECIJANSKE MASKE U NEKOLIKO KORAKA

Leptirica sa šminkom iz vaše kozmetike torbice Valentina Ovar pokazala nam je i pokušala nas nauiti kako se u zadnji as preobraziti u maškaru ili, kako u njenu Domašincu kažu, kugaa. Pokazala nam je kako na licu oslikava masku koja je podsjea na prekrasno oslikane, šljokicama, cirkonijima i perijem ukrašene venecijanske maske. Jasno originalne venecijanske maske izraene su od kože ili gipsa ili u originalnoj

papier-mâché tehnici i, za razliku od Valentinine, mogu se skinuti. Za skidanje ove njene bit e vam potreban sapun i voda ili kakvo dobro mlijeko za skidanje šminke. A za izradu maske leptirice trebat e vam tek šminka koju ve imate u svojoj kozmetikoj torbici. Maska e biti još izražajnija upotrijebite li specijalnu šminku za oslikavanje lica koju ovih dana možete nabaviti u gotovo svim trgovinama.

3

1 Cijelo lice obojite bijelom bojom za lice i sve dobro fiksirajte djejim puderom, a pomou velikog kista za rumenilo – ako nemate bijelu boju, stavite obian puder, kao kad se šminkate. Zatim nanesite zeleno sjenilo pomou velikog kista na podr uje oko oiju i vanjskog dijela lica.

Tankim kistom nanesite masnu zlatnu boju, na koju kasnije kistom nanosite šljokice. U kozmetikoj torbici sigurno imate masno šljokiasto sjenilo pa ga upotrijebite.

4

2

Pomou olovke za oi obojite cijeli kapak u crno i iz vanjskog ruba oka izvlaite zakrivljene linije, zatim i na sredini ela.

PRIJE

Usne obojite zlatnom bojom i dodajte šljokice, a zatim ih obrubite crnom olovkom.

POSLIJE

Valentina Ovar i model Sanela Bokaj

ga osmislila meni najljepšu masku na svijetu. Grupica nas prijatelja obilazila je selo od kue do kue uz pjesmu i ples. Bili smo kugai! I to je bila jedna od najzabavnijih stvari koju smo inili tijekom godine, prisjea se Valentina. Fašniki duh u njoj s godinama nije nestao, dapae. - Nisam propuštala ni jedan Fašnik, uvijek sam se maskirala, obilazila fašnike fešte. Neko vrijeme sam bila lanica KUU-a K VITROVEC-MAŠKORI koji su poznati po tradicionalnim drvenim i paljenim maskama - popularno zvanim laframa. To su unikatne maske i svaka je jedinstvena na svoj nain, a sve zajedno ‘prikazuju’ ovjekov život od roenja do smrti, zdušno e ova zago-

vornica Fašnika i tradicije svoga kraja.

Stilizirani leptir Valentini se esto dogaalo da je morala u zadnji as osmisliti masku za sebe i svoje prijateljice pa je onda posegnula za svojim talentom te je tako krenula oslikavati najprije svoje, a onda i lica prijateljica. - Zapravo sam se s body paintingom prvi put srela u srednjoj školi gdje smo ispred Centra za kulturu u akovcu imali organizirano nešto tipa umjetnosti na otvorenom. Jedni su crtali na štafelaju prema promatranju, a ja sam bila u skupini za oslikavanje tijela..., prvo smo oslikavali jedni druge, a zatim i prolaznike... Nakon toga sam se poela baviti s face paintingom, najprije za

maškare, a onda i za djeje roendane, prisjea se Valentina. Omiljena maska koju crta od samih poetaka je maska koja podsjea na leptira. Rekla bih da je to nešto tipa “stilizirani leptir” na licu, neke zakrivljene linije koje u kompletu podsjeaju na leptira. Takva maska je vrlo lijepa, a njena je prednost što, ako ne ciframo previše, bude brzo gotova i može je se izraditi sa šminkom koju svaka žena ima kod kue, pa je zaista maska za zadnji as. Kad tako oslikanom licu dodate krila leptira koja se mogu nabaviti za par kuna imate savršenu masku, kazuje ova mlada nezaposlena umjetnica.

Bez posla, ali u poslu Iako bez posla, Valentina je ovih dana i te kako u poslu. Danima prije Fašnika rezervirana je za oslikavanje lica svojih prijatelja, roaka i pokojeg poznanika. - Da, zaista sam tražena ovih dana i to mi zapravo godi. Moja kreativnost dolazi do punog izražaja. Moji neaci su jako nestrpljivi te ve imaju pregršt ideja o maskama. Te bi bili spajdermeni te smrti te nekakvi drugi strašni likovi iz crtia koji su im trenutno aktualni. Meni je to divota, taj njihov fašniki duh. Uživam što je tako i nadam se da u jednog dana to isto moi prenijeti na svoju djecu. Fašnik je prigoda da budemo što god želimo, zašto je ne iskoristiti?, poruuje Valentina.

NAUITE KAKO IZRADITI OMILJENU MASKU ZA DJEAKE 1

Olovkom nacr tajte rub spajdermenovih oiju, zatim crvenom bojom za lice, ako je nemate, možete upotrijebiti crveni ruž, obojite ostatak lica. Podr uje oko oiju možete obojiti bijelom bojom za lice.

2

Pomou kista i bijele boje izvucite linije paukove mre že,dok vuete bijelu liniju usput skid ate sloj crvene i djelomino ost aje bijela. Ukoliko nemate bije lu boju, samo kistom izvucite linije.

3 Sad paukovu mrežu iscrtajte crnom olovkom za oi...

...i gotovo!

4


21. veljae 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veljaa je uvijek prevrtaa Jedini mjesec u godini koji ima žensko ime je veljaa. Sluajno ili ne, upravo taj mjesec ima sve osobine prevrtljivosti, posebice u meteorološkom smislu. Ni ova veljaa nije drugaija i ve sam pogled kroz prozor na akoveku špicu šalje nam signale te ‘’veljae prevrtae’’. Kiša, pahulje snijega, sunce, južina, oblaci, magla..., sve to pomalo doživjeli su akoveki špiceri proteklih dana. Uz veljau se veže još jedna zanimljivost. Latinsko ime tog mjeseca

‘’februar’’ proizlazi od rijei ‘’februarius’’, što znai - oišenje od grijeha. isti se priroda i priprema za proljetno bujanje. A ljudi? Proišavaju li se i oni od neega u veljai? To svakome ponaosob ostavljamo da promisli. Mi ekamo inale veljae koje e biti u fašenskom ozraju, pa e i ti dani biti prigoda barem za simbolino išenje i spaljivanje Fašnjaka, s kojim e otii sve zlo, mrane sile i nesree. Neka odu i ne vraaju se nikad više!

ESPRESSO by

Sazrijeva li vrijeme za zelene u hrvatskom parlamentu? Z

aokružili su dvadesetku! Tko? Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis”, koja u Meimurju djeluje punih 20 godina. Posljednji dan mjeseca veljae proslavit e svoj roendan u akovekoj Scheierici. Okupit e se tamo sadašnji i bivši lanovi udruge, zaštitari prirode, ekoaktivisti, ljudi dobre volje, aktualni politiki elnici i mnogi drugi ljudi dobre volje i odgovornog odnosa prema prirodi. Upravo su nas taj zeleni val i roendansko ozraje meimurskih prirodnjaka i jedne ekoudruge ponukali da napišemo koju expressnu rije obojanu svježom zelenom bojom. A i proljee samo što nije

tu... Promišljanje nas odvodi u smjeru zelenih politikih opcija. rocvat politikih stranaka koje su ekološki i zeleno orijentirane naješe se dogaa u sluajevima kada u društvu sazrije svijest o tome kako su ekonomski i ekološki interesi pojedine države isti. Pokazatelji te tvrdnje jesu uzleti zelenih stranaka koji su prije par godina zabilježeni u Maarskoj i Njemakoj. Hrvatska u svojoj bogatoj kolekciji i raznolikoj politikoj ponudi za sada nema ni jednu zelenu stranku u hrvatskom parlamentu. Trenutno sve stranke u našoj domovini s zelenim predznakom svoj

P

“ekologizam” naješe troše na problematiku i posebnosti prostora na kojem djeluju. Na nivou države nema snažne politike opcije koja bi u hrvatskom parlamentu predstavljala dio populacije koja njeguje interese i ideje zelenog pokreta. ekaju li zelene stranke ili, kako to obino svekoliki puk zna u šali rei, “zelenjavi” okrenute osobe, zeleno svjetlo? aši “zeleni” su male i esto nejedinstvene stranke koje su zaokupirane ponajviše vlastitim lokalnim interesima i problemima. ak se jedna prema drugoj odnose izrazito konkurentski i tako si umanjuju izbornu šansu. Preduvjeti za

N

jednu cjelovitu, snažnu i zajedniku “zelenu” misao i ideju vodilju koja bi okupila i ujedinila mnoštvo istomišljenika udruženih u mnogobrojne ekološke udruge i društva za sad još nisu ostvareni. Je li i kada e sazrijeti vrijeme da ‘’zeleni’’ uu i u naš parlament? oetkom ove godine, metereološkim rjenikom reeno, zapuhao je vjetar u smjeru objedinjavanja zelenih na hrvatskoj politikoj sceni spajanjem Zelene liste i ORaH-a. Tom je prigodom Mirela Holy, predsjednica stranke OraH, istaknula: - Zelena ljevica ima potencijal rasta u Hrvatskoj jer je koncept održivog razvoja

P

politiki koncept budunosti s kojim ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno upoznati. Stranke sa ‘zelenim’ predznakom poistovjeuju se s ekoudrugama te prevladava dojam da su te stranke uvijek protiv, da ne nude nikakvu razvojnu perspektivu koja znai i otvaranje radnih mjesta. Stvarnost je dijametralno suprotna jer se u razvijenim zemljama u posljednjih desetak godina upravo provedbom projekata održivog razvoja otvorilo i otvara najviše novih radnih mjesta. Hrvatska zbog toga treba snažnu i modernu zelenu politiku opciju. ako ipak naša domaa zelena scena izgleda korak

T

po korak jaa i zasigurno e doi vrijeme snažnog ujedinjenja zelenih opcija. Samo neka se pravovremeno uspiju dogovoriti i usuglasiti zajedniki nastup i program. A to e biti bitan korak k uzletu ekologizima na našoj šarenoj politikoj sceni, u kojoj glasai do sad nisu mogli dati potporu jednoj cjelovitoj zelenoj ideji. Posebice se to odnosi na mnoštvo mladih ljudi koji u sadašnjim aktualnim politikim strukturama nemaju svoje prave ideale i uzore, a mogli bi biti vojska glasaa koja e dati vjetar u lea i snagu zelenoj opciji u Hrvata.


18

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Alkoholna amnezija PITANJE: Moj sin ima 20 godina. Veoma rijetko pije alkohol. Jedanput je otišao s društvom u krmu i konzumirao je alkoholna pia, ne znam tono koliko. U stanju alkoholiziranosti bio je agresivan i porazbijao je nekoliko izloga po gradu. Inae u trijeznom stanju je jako miran. Drugog dana se uope niega nije sjeao. Nije se sjeao gdje je i s kim je bio, što je radio i kada i kako je došao kui. Jako me to zabrinulo, pa vam se obraam s molbom da mi objasnite o emu se tu radilo i kako mu mogu pomoi da se to više ne ponovi? ODGOVOR: U vrijeme alkoholne intoksikacije može doi do stanja kojega nazivamo alkoholna amnezija. Alkoholna amnezija je tranzitorni gubitak pamenja, koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. Tzv. alkoholna amnezija «en block» je karakterizirana jakom, potpunom amnezijom, s djelominim oporavkom, spontanim ili uz poticaj, bez kasnijeg sjeanja na dogaaje tijekom same amnezije. Može potrajati 30-60 minuta pa i ak i do dva dana. Isto tako postoji poseban oblik kompliciranog otrovanja alkoholom kojega naziva-

mo patološko pijano stanje odnosno sumrano stanje. Sumrano stanje praeno je agresivnim i esto nasilnim ponašanjem, koje potpuno je strano za tu osobu u trijeznom stanju, a može nastati vrlo brzo nakon pijenja pa ak i malih koliina alkohola koje kod veeg broja ljudi ne izazivaju jau intoksikaciju. U takvom sumranom stanju postoji gubitak sjeanja za cijeli dogaaj. U stanju patološke inotoksikacije osoba je verbalno i iziki veoma agresivna, i može ak i poiniti ubojstvo. Smatra se da se takva osoba u vrijeme sumranog stanja nalazi u stanju sužene svijesti ili transa. Poslije toga stanja osoba zapada u dugotrajni san. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, iznimno nekoliko dana. Što se tie terapije dovoljna je suportivna psihoterapija.

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Uvjerenje da na nešto imam pravo Opsjednutost pravom da nam nešto pripada može biti uzrokom pretjeranog razmišljanja, smatra amerika psihologinja S. N. Hoeksema. Kako je svijet danas tek jedno globalno selo to se uvjerenje da na nešto imamo pravo rasprostrlo po itavoj planeti i jedna je od tekovina modernog naina života. Danas je najnormalnije misliti: «Zaslužujem ono što želim». Takva je misao u ranijim stoljeima bila najintimniji sadržaj neijih stremljenja u životu, a smatralo se neskromnim i u veini sluajeva neprihvatljivim javno inzistiranje na vlastitim željama i interesima. Danas svatko misli da ima pravo na posao iz snova, gomilu novca, dobar auto, da ne nabrajam sve te materijalne blagodati, ali isto tako veina misli da ima pravo da ga drugi ljudi slušaju i poštuju njegovo mišljenje, pravo na sretnu vezu, pravo da se veinu vremena osjea dobro i zadovoljno u životu. Tako ljudi nisu mislili u prošlosti. Znali su da je živjeti teško i mukotrpno, prihvaali su uspone i padove. Kad su današnjem ovjeku iznevjerena oekivanja o vlastitoj dobrobiti, a to se neminovno dogaa, poraz se teško prihvaa kao sastavni dio života, što on zapravo jest. Prepuštamo se pretjeranom razmišljanju i analiziranju svojih ili tuih grešaka zbog kojih nismo dobili ono što mislimo da zaslužujemo. Možda su nam drugi nešto uskratili ili onemoguili, a oni to nemaju pravo. «Nitko mi nema pravo nauditi» jedan je od slogana našeg vremena, a on se u prirodnom i u društvenom poretku zapravo ne može ostvariti. Svakom se od nas dogodi da nam netko nanese štetu i nepravdu. A onda je tu ideja: ako mi netko naudi, mora biti kažnjen, po mogunosti javno, da svatko vidi da sam

u pravu. Naravno da postoje pravne institucije i ukupna socijalna organiziranost kojom se od nereda i kriminala štiti i pojedinac i društvo, ali ovdje se radi o sasvim drukijem unutarnjem problemu pojedinca koji istjeruje neku svoju istinu i pravdu. Danas na svim razinama imamo eskalaciju okrivljavanja, sukoba i istjerivanja medijske ili zakonske satisfakcije za nekakvu štetu koju netko misli da ima pravo nadoknaditi. Mislimo da zaslužujemo pravdu, uspjeh i sreu. Borimo se da nam uvijek bude dobro, ne prihvaamo da to nije mogue. Tako zapadamo u stanje nezadovoljstva sobom i životom koji nas ne mazi dovoljno, a mi to zaslužujemo, patimo zbog svakojakih problema zato jer ih vidimo kao problem. Naravno, iz neke druge perspektive mnogi su naši problemi zapravo vrlo upitni. Sve prie o pravima i kvaliteti življenja uvijek su djelomino tone, o tome možemo beskrajno dugo prekomjerno razmišljati. Problem na koji ovdje ukazujem je u tome da smo pretjeranim razvijanjem osjeaja prava na nešto usredotoeni na pomisao da nismo dobili ono što zaslužujemo i traženje naknade za propušteno, ime ponekad ostajemo duboko zarobljeni i opsjednuti. Na taj smo nain zaleeni u nekoj toki života. Život treba ii naprijed, treba tražiti uspješne ishode u budunosti, a ne robovati nepravdama iz prošlosti.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

Kome je najteže? Pretjerivanje s alkoholom postepeno, potiho unese nemir u obitelj. Vrijeme potrebno da se sagledaju injenice i uoi pravi problem, mjeri se naješe godinama nejasno loših odnosa, nezadovoljstava koja izviru sa svih strana, a kojima se uvijek traži i nalazi neki izvanjski razlog. Uobiajeno je u ovakvim tekstovima pisati o nezadovoljstvu lanova obitelji u kojoj je jedan lan sklon previše piti. I doista, nije lako partneru osobe koja pije, koji mora preuzeti na svoja lea vei dio tereta i brige za egzistenciju obitelji, odrastanje djece i sve druge brojne izazove koji se tijekom branog života javljaju. Nije lako ni djeci koja u atmosferi nerazriješenih odnosa teško pronalaze svoj put sazrijevanja i esto postaju osobe nesigurne u sebe. Pravila za koja je važno da budu jasno deinirana i uvijek poštovana, preesto se krše i od strane odraslih lanova obitelji i nedosljedno primjenjuju na odgoj djece. Sve to djeci djeluje veoma zbunjujue i otvara prostore za vlastita neprimjerena ponašanja, greške i odustajanja. Svima biva sve teže i teže normalno funkcionirati u svijetu prepunom novih zahtjeva koji traži besprijekorno funkcioniranje, brzinu, tonost, predanost zadacima, da bi se postalo „uspješan“, a što je esto sinonim za dobru zaradu i za dobar život. Teško je u takvoj situaciji kad obitelj nosi breme neuspjeha i teškog života, voditi rauna o tome kako se osjea i koliko trpi osoba koja pije. Kad bi se primjenjivala skala za odreivanje razine nezadovoljstva sobom i svojim životom, alkoholiar bi sigurno na njoj postigao visoke, najviše rezultate. Svaka osoba normalnih sposobnosti svjesna je da nije dobar nain života u kojem se svaki dan odgaaju ili s pola snage odrauju obaveze, ne sudjeluje u stvarnom životu obitelji, nego se svoje vrijeme dijeli s nekim „likovima u krmi“, ili se u osami, potajice, nastoji sebe dovesti u omamljeno stanje u kojem brige djeluju daleko, a problemi postaju mali i nevažni. Triježnjenja i buenja donose novi osjeaj tjeskobe, svaki put još izraženiji i pojaan osjeajem krivnje zbog pijenja od dana prije. Tipino je ponašanje alkoholiara bijeg

od susreta s realnošu koju mu obino prezentira netko iz obitelji i koja nikad nije baš lijepa. Zato alkoholiar nosi svoju tjeskobu i loš osjeaj sam sa sobom, skriva se od lanova obitelji, bježi u lažno veselu, opuštenu sredinu koju podržavaju njegova „braa po aši“ i na taj nain odgaa suoavanje sa stvarnošu. Alkoholom koji je prirodni antidepresiv, privremeno popravlja osjeaj praznine, nemira i tjeskobe koju osjea, a za sve ostale oko sebe, tvrdi da ga ne razumiju. Takvo stanje ne nastaje preko noi. Prethode mu godine neprepoznatih nemira i osjeaja bespomonosti koje, i kad ih postane svjestan, ovjek esto nema s kim podijeliti. U fazi dok još nije narušeno funkcioniranje na poslu i u društvu, esto se dogaa da osoba misli da nee naii na razumijevanje za svoje osjeaje i teškoe i skriva ih u sebi, niti ne pokušavajui objasniti svoje postupke voene nervozom i nezadovoljstvom. Pogotovo su muškarci skloni vjerovati da e to sami riješiti i neskloni su potražiti pomo bliske osobe, partnera ili nekog strunjaka. A sami to esto rješavaju tako da privremeno „pobjegnu“ od tjeskobe u sebi, tako što e s alkoholom i društvom stvarati sebi privid da je taj osjeaj nestao. Barem za taj dan, a sutra možda bude bolje. Da bi sutrašnji i svaki novi dan doista bio bolji, važno je porazgovarati i podijeliti s nekim svoje tegobe. Onima koji nerado govore o sebi sa poznatim i bliskim osobama preporuujemo da se jave strunjaku u kojeg imaju povjerenja. Nije sramota i nije znak slabosti priznati da se ne osjeamo dobro u svojoj koži i da smo koristili neke, ne previše uspješne naine da si pomognemo. Telefon našeg savjetovališta 099 222 1 888 namijenjen je upravo onima koji se teško odluuju uiniti prvi korak, a prepoznaju kod sebe znakove nemira, nervoze i tjeskobe.


21. veljae 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Drvo života za čaj života - taheebo

PUT AJA

Bijelom ovjeku tek nedavno otkrivenim prirodnim blagom za zdravlje u kori drveta tropskih predjela Južne Amerike stari Inke tisuljeima su lijeili pripadnike svog naroda. Iako je od velikih geografskih otkria pa do 1977. godine proteklo nekoliko stoljea danas je, zahvaljujui lijenicima Theodoreu Mayeru i Pratsu Ruizu, ova „kora života“ postala sveprisutna i u okruženju bijelog ovjeka. Spomenuti lijenici taheeboom su poeli kasnih 70-tih godina prošlog stoljea lijeiti razne vrste raka i druge bolesti, a rezultati su bili i više nego vidljiviji u pozitivnom smislu. Tome su pridonijela i mnogobrojna svjedoanstva oboljelih koji su se okrenuli alternativnom lijeenju taheebo ajem. Istraživanjima je dokazano da taheebo openito jaa cjelokupan imunološki sustav, lijei rane, suzbija infekcije, stimulira apetit i daje veu vitalnost tijelu jer budi organizam dajui mu potrebnu energiju kako bi se borio protiv bolesti, stvara osjeaj ozdravljenja i uklanja bolove. Na SU Dietman zakladi za istraživanja u Los Angelesu utvrdili su da taheebo pozitivno djeluje i na probavni trakt, pomaže da žlijezde lojnice ostaju stalno otvorene što pomaže lakšoj eliminaciji produkata razgradnje u organizmu.

Konzumacija taheebo aja u kombinaciji s propisanim lijekovima za neku od bolesti nema negativan uinak, štoviše, prema svjedoanstvima pacijenata, još više pospješuje brže ozdravljenje. Taheebo aj u biti je unutarnja kora drveta koja dolazi iz stabla ljubiaste boje poznatog pod nazivom Red Lapacho i Pau d’ Arco. Ovo stablo raste u ozonom bogatim, do 2000 metara nadmorske visine, prašumskim podrujima Južne Amerike od Paragvaja, Brazila pa do sjevernih dijelova Argentine. Osim svoje posebnosti da je stablo ljubiaste boje, ovo drvo cvjeta i predivnim cvjetovima, može narasti i do najmanje 90 metara u visinu, ima snažno i vrsto korijenje pa je otporno na jake vjetrove i loše vremenske utjecaje. Najvea odlika taheeboa je u tome što unato staništu u vlažnoj prašumi nije podložan zarazama

mikrobima i gljivicama te se radi o vrlo otpornom drvetu koje plemena starosjedilaca koriste generacijama u svojoj medicini. Danas prirodne blagodati taheebo aja sve više osim alternativne priznaje i suvremena zapadnjaka medicina. Osim što uspješno pospješuje ozdravljenje od ve spomenutih kancerogenih oboljenja, taheebo dokazano lijei i infekcije, može se koristiti i kao antibiotik, protiv gljivica, stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca pa je uinkovit i kod lijeenja leukemije i drugih krvnih bolesti. Svoju uinkovitost pokazuje i kod lijeenja zatvora, djelotvoran je protiv gripe, prehlada, upale grla i gljivinih infekcija. Pacijenti s problemima ira na želucu kao i nekih tropskih bolesti poput malarije i shistosomijaze svoje boljke bez ustruavanja mogu pobijediti taheeboom.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Vodene kozice Vodene kozice su jedna od naješih zaraznih bolesti djece. Uzrokovane su varicella-zoster virusom. Zbog vrlo visoke zaraznosti, u zemljama u kojima se ne provodi cijepljenje protiv vodenih kozica, svake godine obolijeva cijela jedna generacija djece. Virus se prenosi s bolesnog ovjeka. Inkubacija bolesti je od 10 do 20 dana. Bolest poinje osipom, malim crvenim papulama koje se razviju u vodeni mjehuri poput “kapi rose“ koji se zamuti, pukne i pretvori u krastu. Osip se prvo javlja na tijelu, nakon ega se proširi na

vrat, vlasište i lice, da bi na kraju zahvatio ruke i noge. Tipino je da osip izbija na mahove kroz 5 dana. Mjehurii se mogu javiti i na sluznici usta, u oku, na spolovilu. Ostali simptomi su povišena temperatura, glavobolja i slabost. Kada osip prestaje izbijati, a to je oko 5. dana bolesti, temperatura postane normalna i djeca se osjeaju bolje. Kraste i mjehurii se mogu inicirati, a u ostalim sluajevima bolest ne ostavlja ožiljke. Jednom preboljela bolest ostavlja doživotnu zaštitu. Radi se o blagoj bolesti, ali vodene kozice mogu imati i komplikacije radi djelova-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

Za uinkovitost na zdravlje ljudskog organizma preporua se minimalno šalica taheebo aja dnevno, može se konzumirati i više, a oni koji taheebo aj konzumiraju za lijeenje neke od bolesti trebali bi popiti oko 8 šalica aja dnevno u periodu od nekoliko tjedana. Taheebo aj zahtjeva posebni postupak pripreme. Za njega je potrebna dobro iltrirana, prokuhana, voda osloboena teških metala i kemikalija. U pripremi aja nije preporuljivo upotrebljavati nikakve metalne posude i pribor poput cjedila i žlica. aj se mora kuhati u vatrostalnim ili zemljanim posudama, ajnicima. Prokljualu vodu skine se s vatre i u nju se stavi aj, na litru vode ide vrhom puna žlica aja. Kod teških kancerogenih oboljenja preporuaju se na litru vode dvije do tri vrhom pune žlice aja. aj ponovo kuhamo još oko 5 minuta na jakoj vatri, potom vatru smanjimo i kuhamo aj na laganoj vatri dodatno još 20-ak minuta. Pustimo da se aj slegne na dno posude, procijedimo ga kroz plastinu cjediljku ili gazu, a tako pripremljeni aj može se piti vru, topao ili hladan, zaslaen po želji s malo meda. Važno je voditi brigu da ga se ne podgrijava jer tada gubi svoja svojstva. Vrijedi napomenuti da taheebo aj mogu piti i mala djeca. Ne bi okoaj bio akoveka stanica Puta aja da se nije pobrinuo da na svojim policama ljubitelje prirode i zdravlja, svoje vjerne kupce, ne doeka i taheebo ajem. Zato da bi veseli, zdravi i ili bili nabavite svoju dozu drveta života za aj života.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

KARNEVAL U VENECIJI 1 dan 01. 03. 250,00 kn BRIJUNI – PULA 1 dan 30.03. 260,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04. 15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) VIKEND U CRNOJ GORI 3 dana 28. – 30. 03. 849,00 kn www.insulatour.com info@insulatour.com

PIŠE: IGOR ŠEGOVI, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec nja samog virusa, npr.upala mozga, plua, srca i jetre. Kod djece eše su tzv. sekundarne bakterijske infekcije kožnih promjena. Bolesnik je zarazan 1 do 2 dana prije pojave osipa i sljedea 4 do 5 dana dok izbija osip. Kako pomoi djetetu? Trebate mjeriti temperaturu te u sluaju povišene temperature dajte lijek za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen). Kožne promjene premažite ili okupajte u blagoj otopini hipermangana (oprez: ne smije doi u dodir s oima i usnom šupljinom) nakon ega je potrebno kožu posušiti bez trljanja. U sluaju jakog svrbeža lijenik e vam prepisati lijek protiv svrbeža (antihistaminik). Da bi sprijeili infekciju kožnih promjena, djetetu

podrežite nokte i esto mu perite ruke, a maloj djeci možete staviti pamune rukavice. Cijepljenje protiv vodenih kozica u nekim je zemljama dio programa cijepljenja. Cjepivo sadrži živi oslabljeni virus, a potpunu zaštitu pružaju dvije doze od kojih se prva daje nakon navršene prve godine života.

Nakon 14 dana od poetka bolesti dijete može ii u vrti ili školu. Školsko dijete treba još 2 do 3 tjedna osloboditi nastave tjelesnog odgoja. Pedijatra posjetite ako se mjehurii ili kraste jako iniciraju, ako dijete dobije krvave mjehurie, ako je dijete mlohavo, klonulo i izgleda teš-

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se! Uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite putem na-

šeg e-maila: urednik@mnovine. hr, odgovara i savjetova Igor Šegovi, dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

ko bolesno, ako dijete povraa, guši se u kašlju, ima temperaturu iznad 40 C. Tada e dijete biti hospitalizirano i lijeeno na odjelu pedijatrije infuzijama i antivirusnim lijekom (aciklovir).


20

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.1.2014. model Volkswagen Golf 2 Škoda Octavia 3 Volkswagen Polo 4 Kia Cee'd 5 Opel Corsa 6 Opel Astra 7 Hyundai i30 8 Toyota Yaris 9 Peugeot 308 10 Hyundai i20 11 Peugeot Partner 12 Mazda 3 13 Renault Clio 14 Škoda Rapid 15 Volkswagen Passat 16 Fiat 500L 17 Renault Captur 18 Hyundai ix35 19 BMW 3 20 Kia Rio 21 ostali UKUPNO 1

koliina 106

udio, % 5,10%

97 68

4,66% 3,27%

59 56 55 54 52 49 48 48

2,84% 2,69% 2,64% 2,60% 2,50% 2,36% 2,31% 2,31%

45 42 42 40

2,16% 2,02% 2,02% 1,92%

37 33 31 30 30 1058 2080

1,78% 1,59% 1,49% 1,44% 1,44% 50,87% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

22. veljače 1949. je u Beu roen Niki Lauda slavni voza Formule 1. Izmeu ostalog poznat je i prema nesrei u kojoj mu je izgorio dio lica i glave. Lauda je osniva avio kompanije Air Lauda.

100.000 Peugeota 2008 prozvedeno je u manje od godinu dana nakon lansiranja. Jubilarni, 100.000-iti 2008 proizveden je u pogonu Mulhouse i predan novoj vlasnici u prisustvu Corinne Spilios, direktorice proizvodnog centra Mulhouse i Xavier Duchemina, direktora Peugeot Francuska. Model se za tržišta cijelog svijeta, osim Kine i Latinske Amerike, proizvodi u rancuskom pogonu Mulhouse. Zbog velike potražnje u Francuskoj, a potom i u cijeloj Europi, kapacitet proizvodnje poveavan je ak 3 puta u pogonu Mulhouse, da bi dostigao proizvodnju od 680 vozila dnevno, što je dvostruko više nego kad je startala prodaja. Gotovo 10 nagrada dobio je Peugeot 2008, u Irskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Poljskoj, Turskoj…i dokaz je uspona game Peugeot u segmentu B s prodajom verzija s višim paketima opreme od 68%.

21. veljae 2014.

Novi Renault Twingo – od sada motor straga i pet vrata Dva desetljea nakon što je korjenito izmijenio razred malih automobila Twingom prve generacije, Renault e svojem proslavljenom gradskom automobilu udahnuti novu svježinu. Njegovi su konstruktori i dizajneri obnovu poeli od nule, a nadahnue su pronašli u naslijeu izvornog Twinga i Renaulta 5. Rezultat je nov, inovativan i okretan automobili koji je silno zabavno voziti. Godine 2008. Renaultovi su konstruktori i dizajneri poeli stvarati Twingo sljedee generacije kako bi ponovno oživjeli inovativni duh koji je tako obilježio izvorni Twingo iz 1992. Izazovna zadaa, no oni su pucali na visoko, u skladu s filozofijom iza legendarnog modela koji nije gubio vrijeme da postane simbol Renaultove kreativnosti. Cilj je bio stvoriti još prostraniji i okretniji gradski automobil unato manjim dimenzijama i tako je roena zamisao o postavljanju motora straga, premda je to znailo vee troškove razvoja. Renaultova su razmišljanja bila slina Daimlerovim, koji se u to vrijeme bavio zamislima za sljedeu generaciju izvedbi Smarta s dvama i etirima sjedalima. Nakon poetnih razgovora, dvije su tvrtke 2010. sklopile sporazum o strateškoj suradnji, što je bilo i službeno zeleno svjetlo za zajedniki razvoj

naglašavaju velika prednja svjetla sa žmigavcima na vrhu i LED dnevna svjetla, koja spajaju dojam visoke tehnologije i podsjeanje na pretee modela. Twingove linije zrae prozra noš u ali i  vrstoom, a živahan karakter automobila dodatno naglašavaju njegova lako prepoznatljiva jedinstvena svjetla. Originalno široko stražnje staklo znatno doprinosi suvremenosti izgleda stražnjeg kraja, a stražnja su svjetla prirodan produžetak vrata. novog Twinga i novog dvosjeda i etverosjeda Smart. Smješ tanje motora straga znatna je prednost za gradski automobil jer oslobaa prednji kraj i uvelike smanjuje krug okretanja. Novim se Twingom iznenaujue lako manevrira u izgraenim podru jima, dovoljno je samo nekoliko okreta upravljaa. Zajedno s primjenom manjeg bloka i smještanjem kotaa u same kutove automobile, straga postavljen motor oslobaa i dodatni prostor u kabini, a novi se Twingo dii meuosovinskim razmakom i prostranom unutrašnjošu kakve openito povezujemo s modelima višeg razreda. Zbog ugodno okretnog upravljanja, prostrane kabine i malog prednjeg kraja, novi Twingo ima sve glavne odlike zbog kojih je prvobitni Twingo bio takav hit

kad je 1992. otkriven na Pariškom sajmu automobila. Poput prethodnika, novi e se Twingo moi kupiti u etiri jarke „pop“ boje (svijetloplavoj, bijeloj, žutoj i crvenoj), što je siguran znak da je Twingov duh živ, zdrav i doista opet meu nama! Druga su obilježja bila uvelike nadahnuta Renaultom 5, meu njima i koso stražnje staklo te naglašena ramena koja podsjeaju na Renault 5 Turbo s motorom straga, u svojem dobu bio jako omiljen automobil. Prednji je kraj ureen u novom, prepoznatljivom stilu marke, s istaknutim Renaultovim znakom na crnoj pozadini. Izražajan „pogled“ novog Twinga

Prvi puta u povijesti ovog modela, izvedba s pet vrata ini ga praktinijim nego ikad prije. Novi je Twingo preuzeo odreena klju na obiljež ja zaslužna za uspjeh novog Clija, meu njima i uglaen profil, skrivene ruice stražnjih vrata i mnogo mogunosti prilagodbe zahvaljujui paleti boja i izbornih vanjskih detalja poput retrovizora, bonih zaštitnih letvica i naljepnica. etiri karoserijske boje i mogunosti prilagodbe znae da novi Twingo može imati vrlo razliite karaktere, od gradskog do sportskog, muž evnog ili ženstvenog.

Hyundai Grand San B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Dok se globalno SUV tržište postupno širi ulaskom malih kompaktnih SUV automobila, veliki SUVovi i dalje  ine veliki dio prodaje u segmentu. Model Grand Santa Fe, produžena verzija popularnog Santa Fea, pozicioniran je izmeu D i E SUV segmenta, kako bi zadovoljio zahtjeve kupaca za prostranijim, premium SUV-om koji ima konkurentnu cijenu. Snaž an i robustan, Grand Santa Fe automobil je dinaminih ali skladnih linija, dizajniran na temelju Hyundaijeve filozofije 'fluidic sculpture' karakteristine za sve nove modele. Prednji dio karakterizira Hyundaijeva šesterokutna maska hladnjaka, a jedinstveni trodimenzionalni dizajn stražnjeg dijela upotpunjen je krovnim spojlerom, pa elegantni Grand Santa Fe odiše i sportskim duhom. U odnosu na manji Santa Fe, produžena verzija dizajnom se ipak razlikuje

drugaije oblikovanom prednjom maskom i svjetlima za maglu, te prednjim branikom, a stražnji dio, naravno, vei je i robusniji. Luksuzna unutrašnjost nudi napredna rješenja i nadilazi standardni nivo udobnosti jednog SUV automobila. Njegova putnika kabina donosi maksimalnu udobnost, prakti nost, vrhunske materijale, ali i styling. Dodatni komor osiguravaju fleksibilna sjedala prilagodljiva u razli itim kombinacijama, dok dodatnu udobnost osigurava potpora za kralješnicu i naslon za glavu

u 4 položaja. Iznimnoj udobnosti i prostranosti pridonosi 2.800 mm meuosovinskog razmaka koji je najduži u klasi, dok je obujam prtljažnika impresivne 634 litre. U skladu sa životnim stilom i potrebama, kupac može izabrati verziju sa šest ili sedam sjedala. U verziji sa šest sjedala u drugom redu sjedala su klizna i odvojena, pa je omogueno jednostavno kretanje putnika u kabini. Grand Santa Fe na naš e trž iš te dolazi s u inkovitim 2.2 litrenim 'R' VGT dizel motorom snage 197 KS koji donosi odline perormanse, ali i sma-


21. veljae 2014.

21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pokrenuta web stranica posveena 25. obljetnici Mazde MX-5 Mazda je pokrenula posebnu web stranicu kako bi obilježila 25. godišnjicu svojeg legendarnog roadstera MX-5. S ciljem da se poveže s fanovima i vlasnicima Mazde MX-5 širom svijeta, web stranica nudi uvid u povijest i budunost najpopularnijeg roadstera svih vremena, ukljuujui i poruke inženjera zaduženih za razvoj. Izvorno osmišljena u 80-ima kao sportski automobil za moderno doba, prva Mazda

MX-5 predstavljena je svijetu 10. veljae 1989. na Chicago Auto Showu. Stilski inspirirana roadsterima iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljea, Mazda se vrsto držala formule koja je tu vrstu automobila inila tako voljenom – okretni, lagani, otvoreni automobili usmjereni za zabavu u vožnji. No, u oživljavanju segmenta, koji se tada smatrao praktiki izumrlim, MX-5 je donijela i tada najmodernija tehnika rješenja

Boris Novkovi novi vlasnik Citroëna C5 Tourer Boris Novkovi prikljuio se obitelji marke Citroën i postao ponosni vlasnik crnog Citroën C5 Tourer Exclusive HDi 200 KS. Svog novog limenog ljubimca kupio je u prodajnoservisnom centru Ark Miheli, u Viškovu, na zapadnom dijelu Rijeke. Automobil je preuzeo u petak, 14. veljae, u Ark Miheliu, koji je u veljai nagraen

nta Fe njenu potrošnju i emisiju CO2. Takoer je reducirana razina buke i vibracija, a optimizirani aerodinamini dizajn daje veu stabilnost vozilu. Grand Santa Fe dolazi sa sedam zra nih jastuka ukljuujui i zrani jastuk za koljena voza a za dodatnu zaštitu, te sa širokom listom sigurnosnih opcija kao što su ABS, ESP, TCS (sustav kontrole proklizavanja), HAC (sustav pomo i pri kretanju uzbrdo) , DBC (sustav pomoi pri koenju na nizbrdici), bra-

za najboljeg distributera u pogledu kvalitete usluge krajnjim kupcima marke Citroën u Hrvatskoj i za najbolji komercijalni napredak u 2013. godini. Boris Novkovi oduševio se modelom Citroën C5 Tourer i dodatno ga je opremio sa staklenim krovom, navigacijom, Hi-Fi ureajem kako bi njegova putovanja bila još ugodnija.

ke booster (pojaiva sile koenja) i drugo. Grand Sant a Fe dostupan je u kombinaciji sa šeststupanjskim automatskim mjenjaem i najvišim paketom opreme iThink koji dolazi u dvije varijante (šest i sedam sjedala). U bogatoj standardnoj opremi izmeu ostalog dolaze adaptivna Xenon svjetla, LED stražnja svjetla, prednja ventiliraju a sjedala, elektri no otvaranje prtljažnog prostora, stražnji grijai sjedala, grijanje kola upravljaa, aluminijski rezervni kota standardnih dimenzija i drugo. Poetna cijena za Grand Santa Fe je 399.990 kn.

te za jedan sportski automobil nevieno pristupanu razinu kvalitete i pouzdanosti. Sada ve u svojoj treoj generaciji, Mazda MX-5 neprestano je držala korak sa sve strožim standardima u pogledu sigurnosti i emisije, uvajui izvorni Jinba Ittai ("jedinstvokonja-i-jahaa”) osjeaj u vožnji, koji je bio i ostao sinonim branda Mazda sve do danas. Nakon etvrt stoljea, Mazda MX-5 i dalje je velika uspješnica, koja je do

danas po cijelom svijetu osvojila više od 200 razliitih nagrada, ukljuujui i Automobil godine u Japanu 2005-2006. Broj proizvedenih primjeraka ovog nositelja Guinnessovog rekorda za najprodavaniji otvoreni dvosjed (roadster) svih vremena, premašio je u prosincu 2013. brojku od od 920.000 jedinica. Web stranicu posveenu 25. obljetnici, koju e se redovito ažurirati, može se pronai na: http://www.mazda.com/ mazdaspirit/craftmanship/ mx-5/mx-5_25th


22

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Kontaktne lee mogle bi mjeriti razinu glukoze

Google radi na prototipu “pametnih” kontaktnih lea koje bi mjerile razinu glukoze (šeera) u organizmu pomou suza. “Lee bi koristile siušni, bežini ip i senzor za glukozu koji oitavaju razinu glukoze u organizmu svake sekunde”, objašnjavaju voditelji projekta Brian Otis i Babak Parviz. Otis, profesor elektrinog inženjeringa na Sveuilištu Washington, ve neko vrijeme razvija biosenzore i patentirao je biosenzorne lee s bežinim punjenjem. Parviz je ve radio na jednom Googleovom projektu, u izradi Gooogleovih naoala, i razmišljao je o stavljanju displeja na kontaktne lee, ukljuujui i lee koje mjere zdravlje nosioca. 2012. godine objavili su lanak pod naslovom “Senzor za glukozu s bežinim punjenjem, pomou kojeg bi se mjerila glukoza iz suza preko kontaktnih lea”. - Još uvijek smo u ranim fazama razvoja ove tehnologije, ali završili smo s ranim, višestrukim klinikim istraživanjima koja su nam pomogla da oblikujemo prototip ovog proizvoda”, kažu Otis i Parviz.

Lee bi funkcionirale tako da bi neprestano mjerile glukozu u suzama uz pomo bežinog ipa i minijaturnog senzora za glukozu. ip i senzor bili bi umetnuti izmeu dva sloja materijala za meke kontaktne lee, a siušan otvor u lei omoguavao bi tekuini s površine oka da se izlije u senzor. Takav nain mjerenja glukoze predstavlja manje bolnu i manje zahtjevnu metodu mjerenja glukoze nego što su to danas dostupne metode. Takoer, mnogo bi eše mjerenje smanjilo rizik od negativnih posljedica neredovitog mjerenja glukoze, poput zatajenja bubrega i sljepoe. Google izjavljuje da su u tijeku pregovori s Agencijom za hranu i lijekove, te da je potrebno još mnogo rada kako bi lee postale dostupan i upotrjebljiv proizvod. “Google planira tražiti i partnere uz pomo kojih bi ovaj proizvod plasirali na tržište. Valja napomenuti da je Google posveen istraživanju i razvoju proizvoda ak i kad mu to ne donosi bitnu dobit”, izjavio je jedan od osnivaa Google a Larry Page. (izvor: http://znanost.geek.hr)

avus LEADERSHIP ZA MENADŽERE Program u 8 modula d.o.o.

Sudionici

Prednosti

Vlasnici, direktori, menadžeri, rukovoditelji, voditelji sektora, odjela, projekata i svi koji upravljate zaposlenicima u cilju postizanja rezultata. Ako ste se ikad zapitali zašto to moj zaposlenik ne može obaviti na naèin na koji to ja obavim, ili zašto moji ljudi nemaju interes za taj posao, ili zar oni ne vide prednosti promjene o kojoj im govorim ili zašto mi se èini da im nedostaje entuzijazma ili se pitate nije li valjda sve u novcu i povišici, ovaj æe vam edukativni ciklus voðenja pomoæi nadopuniti svoju struènost vještinama voðenja kako bi u svojim zaposlenicima potakli njihovu najbolju izvedbu i postali izvrstan voða.

na kraju ovog edukativnog ciklusa æete moæi: prepoznati snagu ljudskog potencijala u svojoj tvrtci, odjelu, timu utvrditi svoj stil voðenja i njegov utjecaj na zaposlenike znati oblikovati razvojne individualne i timske ciljeve moæi pružiti korektivnu povratnu informaciju bez ogorèenja primatelja razvijati aktivnosti koje pridonose postizanju ciljeva nauèiti delegirati odgovornosti i ovlasti prepoznati i prevenirati konflikte ili ih riješiti prije nego utjeèu na tim razvijati osobne kompetencije i kvalitete voðe

Naèin izvoðenja Ciklus „Leadership za menadžere“ sastoji se od 8 jednodnevnih interaktivnih edukacija u razdoblju od ožujka do prosinca 2014. u dnevnom trajanju od 11 do 17 sati u Zagrebu i od 10 do 16 sati u Varaždinu. Koriste se moderne metode rada: studije sluèaja, rad u grupama, world caffe, igranje uloga, predavanje, prezentacija, koriste se video isjeèci, brainstorming, demonstracije i sl. Omjer praktiènog rada i teorije je 70:30, a u praktiènim se vježbama koriste zadaci iz poslovne prakse. Sudionici izmeðu edukacija dobivaju kratke follow up zadatke kojima steèena znanja i vještine primjenjuju u praksi i tako poveæavaju uèinkovitost uèenja.

Teme ciklusa “Leadership za menadžere“

Upravljanje konfliktima

Upravljanje vremenom i uèinkovito delegiranje

Leadership

Voða kao coach Razvoj osobnih kompetencija voðe

Uèinkovita motivacija Donošenje odluka i projekt menadžment

Voðenje promjena

Detaljnije o sadržaju u privitku ili na www.avus.hr

Gdje Kada

Zagreb 11. ožujak 08. travanj 06. svibanj, 03. lipanj

09. rujan 07. listopad 04. studeni 09. prosinac

Gdje Varaždin Kada 20. ožujak 17. travanj 15. svibanj 12. lipanj

18. rujan 16. listopad 13. studeni 18. prosinac

O lokaciji održavanja æete biti pravovremeno obaviješteni

Cijena 9.800,00 kn + pdv (ukljuèeno: 8 dana edukacije, materijali za sudionike, priruènici, blokovi i olovke, ruèak i osvježenja u pauzama, follow up aktivnosti nakon svake edukacije, skype konzultacija sa trenerom i 2 sata individualnog coachinga po osobi) · Popust za ranu prijavu i uplatu do 15. veljaèe 2014. - 5 %, · Popust na 3 i više osoba iz iste tvrtke – 10 % · Popust za svaku prijavljenu osobu s uplaæenom kotizacijom prema preporuci sudionika: 10 % · Moguænost porezno priznatog troška i do 170 %.

Predavaè Mr.sc. Asja Lajtman, poslovni savjetnik, predavaè i certificirani trener poslovnih edukacija s dugogodišnjim predavaèkim i radnim iskustvom na menadžerskim pozicijama, vlasnica i osnivaèica tvrtke Avus d.o.o. Održala niz edukacija iz podruèja leadershipa u kojima koristi iskustvo i primjere iz vlastite menadžerske prakse. Vjeruje da se razvoj djelatnika postiže sustavnim pristupom, koji se gradi i njeguje kroz korporativnu kulturu tvrtke i ukljuèuje razlièite oblike kontinuiranog formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Voli raditi u pozitivnoj i opuštenoj atmosferi. Više o kompetencijama predavaèa, referencama i o samoj tvrtci Avus možete saznati na www.avus.hr .

Prijava

· asja.lajtman@avus.hr · mob: 091 477 6 234

Dobrodošli

Moguænost uplate kotizacije u dva dijela: 1. prije poèetka ciklusa 2. prije poèetka jesenskog dijela ciklusa


21. veljae 2014.

23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 21.02. 08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Djeja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 21:45 22:20 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Djeja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Me imurski obiaji Juer, danas, sutra Veiko platno G.E.T. Report Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 21.02.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Hrana i vino 12:20 Mali oglasi 12:30 Prie iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Manjinski mozaik (R) 14:00 Pod povealom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i škleci 21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 22.02.

NEDJELJA, 23.02.

08:00 Djeja TV 11:00 Auto – moto nauca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Predsmotra Me . popevke u D. Kraljevcu 2(r) 13:20 Veliko platno 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Dom 2 16:50 Juer, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP desnacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Bašna 20:40 Juer, danas, sutra 20:55 Planet Coaa 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjtnos (r) 12:45 Bašna (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 22.02.

NEDJELJA, 23.02.

PONEDJELJAK, 24.02.

UTORAK, 25.02.

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 14:00 TV Ordinacija 15:00 Paleta portreta (R) 16:00 Popevke i škleci (R) 17:00 Pod povealom (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Hrana i vino 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zajedno (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dali B. Show 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 07:30 07:55 07:45 08:00 08:30 08:45 09:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Prie iz svijeta TV prodaja Moja Istra Dokumentarni program

09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00

Mali oglasi Okrutna ljubav Putem EU fondova Hrana i vino 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Tajne uspjeha Glazbeni in (R) TV prodaja Kuonica (R) Popevke i škleci (R) Shi TV Obloec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe

14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:55

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

20:35 Dokumentarni program 21:05 Veer uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 24.02.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Djeji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Juer, danas, sutra Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Vijes dana Planet Croaa (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 25.02. 08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Juer, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Djeja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Predsmotra Me imurske popevke (Štrigova) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 26.02. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Djeji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Juer, danas, sutra Povealo (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Juer, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 26.02. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni program 12:30 Dokumentarni program

13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupniki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 27.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrrana i vino Juer, danas, sutra Bujica (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 27.02.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:10 TV prodaja 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 21:00 Pod povealom 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice


“CULT” - NOVI CAFFE BAR I KLUB U MURSKOM SREDIŠU

Rock poslastica 28. veljae - Hladno pivo Nakon što ih prošle godine nije bilo u Meimurju, Hladno pivo poastit e nas svojim dolaskom i odagnati že za vrhunskim klupskim provodom odmah u poetnom dijelu 2014. godine. Novootvoreni caffe bar i club “CULT” u Murskom Središu organizira koncert trenutno ponajboljega hrvatskog rock benda - Hladno pivo. Hladno pivo u Mursko Središe, tonije klub “Cult”, dolazi 28. veljae 2014., a koncert poinje u 21 sat. Cijena karte u pretprodaji iznosi 70 kn, a na sam dan koncerta 90 kn. Pretprodajna mjesta: caffe bar Baza (akovec), Kavana i catering Arka (Sveti Martin na Muri), caffe bar Cult

Osam koncerata do ljeta Program koncerata koji e biti organizirani do poetka ljeta:

(Mursko Središe) i bar Drvarnica (Lendava). S obzirom na to da se radi o klupskom prostoru, broj ulaznica je ogranien. Koncertom Hladnog piva zapoinje koncertna sezona kluba “Cult”, u kojoj e do ljeta biti organizirano desetak koncerata.

16.03. - Belfast food - St. Patrick’s day 28.03. - Zibe unplugged 12.04. - Nola 26.04. - Kula 16.05. - Opa Opasnost 30.05. - In Roots... 13.06. - Smal house brown 27.06. - Clone age

CULTurni utorak i Demo CULT etvrtkom U najavi su još dva projekta. CULTurni utorak bit e dan za kulturna zbivanja (izložbe slika, fotograija, književne veeri, prezentacije, promocije...). Ideja je dati prostor mladim i neairmiranim umjetnicima, ali i onima ve poznatima. Drugi projekt pod nazivom “Demo CULT” (etvrtkom) zamišljen je kao druženje mladih bendova kroz probe i svirke, uz mogunost korištenja binske opreme.

Kralj sevdaha Halid Bešli u akovcu Njegovi veliki hitovi, poput pjesama Prvi poljubac, Tešanj, Miljacka ili Malo je, malo dana, standardni su repertoar svake dobre zabave, no ne pruža se esto prilika da ove stihove možete zapjevati zajedno s velikim Halidom. Zato koncert u akovcu 15. ožujka nipošto ne bi valjalo propustiti. Koncert Halida Bešlia praznik je za sve nježne duše i velika srca, idealan poklon voljenoj osobi i izlazak za koji neete požaliti izdvojiti

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Proteklu nedjelju Fio Show ugostio je glazbeni sastav Garavuše iz Kutjeva. Zanimljivo je spomenuti kako sastav ine iskljuivo ženske lanice. Tijekom emisije pred-

stavila se i nova hostesa u Fio showu - Martina Kramari iz Desinia. U vedrom štimungu najavljene su priredbe i dogaaji koji e se održati u narednom periodu.

novac. Koncert se održava u sportskoj dvorani Graditeljske škole, a cijena ulaznica je 80 kn tribina i parter, te 150 kn VIP prostor. Ulaznice se nalaze u prodaji na sljedeim prodajnim mjestima: akovec - caffe bar Arcus, caffe bar Paladin, caffe bar Lap; Prelog - caffe bar Forum; Mursko Središe - Pizzeria Vuri; Palovec - Domino bar; Varaždin - Barly, caffe bar RockArt i Ludbreg - caffe bar Jura, te sustav Eventim.

FORMULA 13 1 Invisible U2 2 Wild Heart THE VAMPS 3 Temple KINGS OF LEON 4 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 5 Rather Be CLEAN BANDIT ft. JESS GLYNNE 6 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S. 7 Into The Blue KYLIE MINOGUE 8 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 9 Riptide VANCE JOY 10 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 11 Face To Face GARY BARLOW ft. ELTON JOHN 12 The Man ALOE BLACC 13 Air Balloon LILY ALLEN 14 Losing Sleep JOHN NEWMAN 15 I’d Rather Be High DAVID BOWIE

Top Hit List 1 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh TOP LISTA DOMAIH 2 PAVEL - uvaj me 3 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 4 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 5 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 6 MEJAŠI - 5-6 piva 7 LETEI ODRED - Volim te još 8 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 9 PSIHOMODO POP - Donna 10 BOSUTSKI BEARI - Tamo gdje si ti 11 FRANKA - Ljubav je 12 OPA OPASNOST - Tragovi 13 ZEBRA DOT - Pokvareni telefon 14 ANTONIA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 15 BABY BLUE - Gdje smo sad

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


sport@mnovine.hr

ODBOJKA

IZBOR sportaša godine

Alan Perko i rukometaši RK-a Prelog najbolji sportaši Preloga I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Pobjedom protiv Osijeka Centrometal još korak bliže doigravanju za prvaka U susretu koji je izravno odluivao o etvrtom mjestu, odbojkaši Centrometala uspjeli su po prvi put u sezoni pobijediti Osijek i pobjei mu na sedam bodova prednosti tri kola do kraja regularnog dijela prvenstva. Od samog poetka Centrometal je bio dominantan. Na servis Kurteša poveo je 5:0, kasnije i 9:2. Svi igrai domaina bili su na nivou. Petran je odlino lovio servise, a Gotal razigravao napadae. Dobrim servisima, obranom, dizanjem, blokom i igrom u napadu ta je prednost održavana cijeli set, na kraju je završilo 25:18. Drugi set sada na servis Gotala Centrometal vodi 3:0. No gosti se ne predaju i izjednauju kod 8:8. Potom opet Centrometal bježi na etiri razlike. Mursa opet to stiže za 13:13. Centrometal trei put bježi na prednost 20:16, ali opet Osjeani dolaze na poen zaostatka. No novom serijom servisa ikovia i napadom Kovaa Centrometal odlazi na 23:19 i tu je set odluen. Završava 25:20. U treem setu na prvom odmoru vodi Mursa s 8:5. Zadnju prednost imaju kod 9:7. Kurteš to servisom preokree. Zadnji put je poravnato kod 12:12. Poen ili dva prednosti Meimurci

zadržavaju do same završnice kad je 20:19. Tada stvar rješava Vincek odlinim servisima i kod 24:19 Centrometal dolazi do pet me lopti. Treu prolazom u napadu koristi kapetan Tomica Posavec za veliko slavlje domaih. Spomenimo i to da su odlini bili i domai navijai, vrlo buni, ali korektni. Ton navijanju davala je mala grupa iz Macinca na bubnjevima, što je ostatak publike glasno pratio. U sljedeem kolu Centrometal odlazi u goste zagrebakoj Mladosti, a o pobjedi protiv Osijeka trener domae momadi Jadranko Kiri kazao je: - Iznimno bitna pobjeda koja nas je približila etvrtom mjestu prije doigravanja. Tamo emo se opet susresti s Osjeanima. Dobro je imati prednost domaeg terena. Ono što je jednako tako bitno je da se doigravanje igra samo za prvaka. To znai da emo, po svemu sudei, sezonu završiti na etvrtom mjestu, što e biti najvei uspjeh našeg kluba u dvanaest godina nastupa u prvoj ligi. No treba prvo odraditi ova tri kola. Teoretski nas Mursa još može stii. Stoga oekujem od svojih igraa maksimalni pristup u preostalim utakmicama, smatra trener Kiri.

Z ajed n ic a spor t sk i h udruga Grada Preloga i ove je godine, ve tradicionalno, nagradila najbolje sportaše s podruja Grada Preloga. Nagrade su primili i zaslužni sportski djelatnici za svoj rad u klubovima, kao i sportaši i sportski klubovi za posebne uspjehe. Bogata sportska obitelj u Prelogu broji tridesetak sportskih udruga koje su i u prošloj godini postizale zapažene uspjehe. Prelog ima dva sportska stogodišnjaka: Športsko ribolovno društvo Glavatica i Nogometni klub Mladost iz Preloga. Ove godine pak se navršava pedeset godina od prve speedway utrke održane u Prelogu. Najboljim sportašem proglašen je Alan Perko iz ŠRD-a Glavatica. Izmeu ostalog, viceprvak je Hrvatske u kategoriji mladih ribolovaca do dvadeset i tri godine. Osvojio je etvrto mjesto u seniorskoj kategoriji Prvenstva Hrvatske. Sudionik je Svjetskog prvenstva do 23 godine u Francuskoj, Europskog prvenstva u Srbiji te Svjetskog seniorskog prvenstva u Poljskoj. Alan Perko je najbolje plasirani hrvatski reprezentativac u seniorskoj kategoriji za 2013. godinu. Najbolja sportska ekipa je seniorska ekipa Ruko-

Najbolji sportaš Alen Perko i ekipa - RK Prelog za 2013. godinu

i trud ne primaju nikakvu naknadu, a kompletna je momad Preloga proistekla iz vlastite rukometne škole.

Priznanja i za sportske djelatnike Nagraeni su i sportski djelatnici Josip Vadas i Mladen Matjai iz NK-a Draškovec, Antun Radikovi iz NK-a Mladost te Miljenko Sraka iz NK-a Otok. Posebna priznanja primili su NK Mladost Prelog za 100 godina nogometa u Prelogu, Stjepan Hunjak (BK Mura Avantura) za izuzetne rezultate u mlaim dobnim kategorijama u 2013. godini te Košarkaški klub Prelog za izuzetne rezultate u mlaim dobnim kategorijama u

Gradonaelnik Preloga Lj. Kolarek predao je priznanje za najbolju sportsku ekipu Grada “svojim“ rukometašima

metnog kluba Prelog. Seniorski sastav rukometnog kluba Prelog osvojio je prošle godine prvo mjesto u 2. Hrvatskoj rukometnoj ligi sjever i time ostvario plasman u 1. Hrvatsku rukometnu ligu, koja predstavlja najviši rang natjecanja u kojem se RK Prelog do sad natjecao, a koja broji trinaest klubova iz cijele Republike Hrvatske. Takoer su prošle godine rukometaši iz Preloga osvojili i rukometni kup Rukometnog saveza Meimurja te rukometni kup Regije Sjever. Rukometaši Preloga ponosni su na injenicu da za svoj rad

Priznanje sportskim djelatnicima

2013. godini, gdje su djeaci do 12 godina postali prvaci Meimurja. Taj su uspjeh postigli treneri Franjo Mikec, Aco i Nebojša Gaeša te igrai: Bono Krušelj, Dante Mikec, Dino Zvornik, Branimir Iveli, Trpimir Iveli, Miran Kukovec, Nikša Gaeša, Nikša Jeleni, Dorian Beli, Alen Strbad, Jan Vuk i Jura Egon Jurani. Predsjednik Zajednice preloških sportaša Mato Kljaji pohvalio je odlinu suradnju s Gradom Prelogom, koji kao i Zajednica posebno cijeni i vrjednuje trud najmlaih sportaša, kao i napore koje sportski klubovi ulažu u rad s najmlaim sportašima. - Grad je danas, rekao je Kljaji, i otac i majka veini sportskih udruga u Prelogu. Dodjeli nagrada

nazoili su meimurski župan Matija Posavec, gradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek te predsjednik Gradskog Vijea Goran Gotal. Gradonaelnik Kolarek istaknuo je domainstvo Svjetskoga ribolovnog prvenstva kao jedan od najveih dogaaja u Hrvatskoj u ovoj sportskoj godini te posebno zahvalio predsjedniku Glavatice Zoranu Pfeiferu na trudu uloženom u dobivanje domainstva te sportske manifestacije koja e ugostiti nekoliko tisua ljudi u Prelogu. U zabavnom programu nastupili su mladi glazbeni umjetnici, profesor Danijel Oto i Karolina Matjašec, a za poseban ugoaj pobrinuli su se gosti iz maarske Nagykanizse, iz Sportsko plesnog kluba Eraklin Tanc Studio. (žs, foto: zv)

Posebna priznanja klubovima i pojedincima




21. veljae 2014. NOGOMET

III. HNL sjever

Poraz Nedeliša i potop Meimurja akoveki treeligaš Meimurje gostovao je u pripremnoj prijateljskoj utakmici kod Sesveta. akovani su odigrali oajan susret i poraženi su rezultatom 8:0. Nakon susreta trener Meimurja Damir Biškup zasigurno nije bio nimalo zadovoljan i sretan onim što su u devedeset minuta prezentirali njegovi nogometaši. - Sesvete su bile disciplinirane na terenu, svaka naša greška završila je golom, kazao je. - Pola moje ekipe nije bilo

pravo, sve se svelo na tri ili etiri pojedinca, što sigurno nije dovoljno za susret s drugoligašom. Sutra smo (subota) u akovcu domain Zelini, još jednom drugoligašu. Nadam se da e u ovom susretu moja ekipa izgledati puno bolje. Nogometaši Nedeliša takoer su odigrali pripremni susret u kojemu su poraženi od Podravine iz Ludbrega 0:2. Nedeliše sutra gostuje u akovcu kod Sloge, a u nedjelju doekuje Meimurca.

Poziv trenerima Treneri meimurskih nogometnih liga u etvrtak 27. veljae u 18 sati u Gradskoj kavani “Lovac” u Prelogu imat e semi-

nar trenera za dobivanje licence za voenje seniorske momadi u proljetnom dijelu natjecanja sezone 2013./2014.

KOŠARKA I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

Sljedei vikend kree nastavak prvenstva u prvoj i dvije druge lige U subotu 1. ožujka i nedjelju 2. ožujka poinje s proljetnim dijelom sezona u prvoj i dvije druge meimurske nogometne lige. Susre e se igra od 15 sa . I.ŽNL Subota, 01.03.: Šenkovec – Omladinac (NSR), Centrometal – BSK. Nedjelja, 02.03.: Sloga () – Sokol u 10 sa , ukovec 77 – Spartak u 10,30 sa , Dinamo (P) – Sloboda (S), Mladost (Pal.) – Mladost (I), Dinamo (D) – Pušine, Podturen – Naprijed. II. ŽNL istok: Subota, 01.03.: Hodošan – Dubravan. Nedjelja, 02.03.: Omladinac (DS) – Budunost (P), Kraljevan 38 – Graniar (N), Trnava – Vidovan, Polet (P) – Mladost (SM), SK – Borac, Dubrava – Croa a, Drava (DM) – Galeb. II. ŽNL zapad: Subota, 01.03.: Jedinstvo (NSD) – Strahoninec, Bratstvo (SV) – Drava (K), Hajduk (Š) – Zebanec, Napredak – Meimurec. Nedjelja, 02.03.2014.: Bratstvo (J) – Mali Mihaljevec, Jedinstvo (GM) – Trnovec, Plavi (Pek.) – Venera, Mura – Sloboda (M).

RUKOMET I. HRL

Rukometaši Preloga slavili protiv Zadra U susretu Prve hrvatske rukometne lige Prelog je na domaem parketu pobijedio Zadar 29:26. - Bila je ovo borbena i neizvjesna utakmica. Vodili

smo gotovo od samog poetka susreta do kraja, poluvrijeme je bilo 15:13. Vidjela se nervoza mojih igraa, u prvom dijelu promašili smo i dva sedmerca,

a sve to zajedno Zadar je znao kazniti. Ipak htjeli smo pobjedu više od gostiju koji prema prikazanom nisu na realnom mjestu na prvenstvenoj tablici, kazao je nakon susreta trener Preloga Dubravko Hozjak. - Pobjedom smo vjerojatno i osigurali ostanak u prvoligaškom rangu. Slijedi nam gostovanje u Splitu, prije svega se nadam da e se igrai oporaviti od ozljeda i da emo ii kompletni.

II. HRL žene

Bod za Zrinski u derbiju protiv Bjelovara, slijedi Podravka U derbi susretu II. HRL za žene Bjelovar i Zrinski podijelili su bodove. Utakmica se rezultatski lomila svih 60 minuta, poluvrijeme je bilo 16:15 za domaina Bjelovar, a na kraju je završilo

podjelom bodova 29:29. S tim rezulatom do kraja Zrinskice mogu jednu utakmicu i izgubiti, ali e ostati na prvom mjestu s kojim bi ponovili rezultat od prošle sezone koji im nosi plasman u prvu

Hrvatsku rukometnu ligu. U subotu (sutra) se nastavlja prvenstvo susretom u kojem Zrinski doekuje ekipu Podravke Lino. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole s poetkom u 18 sati.

III. HRL Sjever muški

Visoka pobjeda MRK-a akovec Nakon odlinog starta u drugi dio sezone, koji je obilježen visokom pobjedom protiv RK-a Trnovec 48:28, u subotu 22. veljae MRK akovec snage e odmjeriti s ekipom GRK-a Varaždin 2. Nakon 14 odigranih kola MRK akovec drugi je na tablici s 20 bodova, koliko ima i prvoplasirani MRK Vidovec, uz nešto bolju gol razliku, dok GRK Varaždin 2 zauzima 6. mjesto s osvojenih 14 bodova. Mlada ekipa Nedeliša odlino pak je poela susret protiv Gole te je ve na polu-

vremenu bilo 8 golova prednosti. U nastavku utakmice trener Matija Kralji daje priliku svim igraima i krajnji rezultat glasi 36:29. Sljedee kolo rukometaši Nedeliša

opet su domaini, i to ekipi RK-a KTC II u subotu 22. veljae u 17 sati u SGC-u Aton te pozivaju sve da im sportskim navijanjem pomognu u novoj pobjedi.

A 2 LIGA SJEVER

Za Rudar sezona završena Zbog duga Hrvatskom košarkaškom savezu, koji nije podmiren, košarkaši Rudar Cimpera nisu imali “obvezu igranja ve druge utakmice”, te je ve i druga utakmica registrirana rezultatom 20:0, a u najavi utakmica sljedeega kola susret Rudar Cimper - Radnik takoer je registriran rezultatom 20:0 za goste iz Križevaca. Na taj je nain klub iz Murskog Središa završio svoje sudjelovanje u A 2 ligi Sjever za ovu, a vrlo vjerojatno i za još nekoliko sezona. Koliko? Pitanje za milijun kuna na koje odgovor moraju dati elnici kluba i elnici Grada koji premalo “sredstava transeriraju u klub”. U sljedeih mjesec dana trebala bi se održati skupština kluba s krucijalnim zakljucima po budunost jednoga od najdugovjenijih košarkaških klubova u Meimurju. U 17. kolu su nastupili košarkaši oba akoveka kluba. Meimurje je kod kue nadjaalo Ivanicu u utakmici u kojoj

TABLICA

Gra ar - Bjelovar 107:92 Koprivnica - Podravac 68:108 Me imurje - Ivanica 93:78 (27:27, 21:16, 19:17, 26:18) MEIMURJE: Gašpari 3, Svaty 8, Novak 21, Lepen 4, Krajai 21, Jambrovi 18, Paan 7, Momilovi 3, Peti 3, Martinovi 5. Trener Novak S. Radnik - akovec 85:73 (20:15, 21:26, 24:20, 20:12) AKOVEC: Goleš 12, Keresteš 5, Kranjec 20, Drk 3, Vehtersbah 4, Novak 4, Kolovrat 25. Trener Kovai B.

je trojka Novak, Krajai, Jambrovi bila na visini zadatka, pa gosti nisu imali izgleda za više od minus 15! akovec je gostovao u Križevcima kod Radnika, izgubio 12 koševa razlike u susretu koji je bio izjednaen skoro 30 minuta. Kako se to ve masu puta dogodilo, pad snage uzrokuje pad rezultata, pa akovec niti

1. Graar

17 16 1

33/+487

2. Podravac

17 15 2

32/+359

3. MEIMURJE

17 11 6

28/+168

4. Bjelovar

17 11 6

28/+119

5. Vindija

16 11 5

27/+143

6. Petar Zrinski

16 10 6

26/+172

7. Mladost()

17 9

8

26/+10

8. Radnik

17 6

11 23/-198

9. Ivanica

17 5

12 22/-109

10. AKOVEC

17 3

14 20/-235

11. Koprivnica

17 3

14 20/-289

12. RUDAR / -2

17 1

14 14/-627

ovaj puta nije izdržao. Standardni Kolovrat, Kranjec i ovaj puta solidni Goleš nisu bili dovoljni za bekove Radnika koji su jednostavno prebrzi za svoje uvare. U slijedeem kolu akovec kod kue doekuje lidera Grafiara, Meimurje gostuje u Virju kod doprvaka Podravca, Rudar na ve opisani nain je “osloboen igranja”, pa je realno oekivati za naše predstavnike - “kvrgu” u rubrici pobjeda. (bh)

C LIGA KSMŽ

Pravi otpor Dubravana lideru! Vrlo neizvjesnu i dobru utakmicu odigrali su lider prvenstva, neporažena Meimurje Globetka, i Dubravan. Doduše, domain je bio nekompletan (Zaspan, Ostoja, Golubi Saša), no Dubravan je pokazao kako ostati u igri do posljednje sekunde, pa makar na kraju sportski priznali poraz. Drugi derbi odigrali su Prelog i Nedeliše gdje su se meusobno suelili igrom u reketu nekadašnji suigrai iz bivše akoveke Knjigoplastike - Blažona je u redovima Preloga bio uspješniji od Ganzera iz Nedeliša, pa je i

TABLICA 1. Meimurje (Glo) 2. Prelog 3. Lepoglava 4. Mladost (I) 5. Dubravan 6. Nedeliše 7. Graar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

14 15 14 13 13 14 13 14 14

14 8 8 8 8 7 5 4 0

0 7 6 5 5 7 8 10 14

28/+310 23/-4 22/+46 21/+48 21/+44 21/+19 18/-60 18/-114 14/-289

Prelog mnogo lakše od oekivanja slavio u ovom dvoboju. U utakmici Donjega Kraljevca i Kotoribe igra make i miša Donji Kraljevec si je konano našao mušteriju - momad Kotoribe koja na njihovu žalost još nije slavila u ovom prvenstvu. (bh)

Me imurje Globetka - Dubravan 71:69 (17:16, 15:21, 17:18, 22:14) MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Vugrinec 28, Levai 12, Vuruši 9, Benik 13, Golubi N. 4. Trener Škoda D. DUBRAVAN: Varga 28, Rai 7, Blažeka 15, Ribi 10, Štefi 9. Trener Meimurec B.

Prelog - Nedeliše 74:49 (21:11, 12:16, 16:12, 25:10) PRELOG: Ciglar M. 16, Blažona 14, Poljak 8, Ciglar D. 4, Zrna 4, Poredoš 14, Šari 5, Filipi 1, Kanižaj 8. Trener Poredoš M. NEDELIŠ E: Gospoi 13, Golik 12, Šegovi 8, Ganzer 4, Sudec 2, Petran 10, Šegovi J. 2. Trener Hajdinjak M.

Donji Kraljevec - Kotoriba 87:51 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 4, Švenda T. 16, Ivanovi J. 10, Ivanovi D. 20, Ruži 25, Švenda D. 10, Štean 2. Trener Mesari M.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Slavlje akovca u Ludbregu!

akovec - Grafiar, subota 22. veljae u 17 sati, II OŠ akovec

Kadeti akovca ove sezone nisu imali puno prigoda pjevati nakon svojih pobjeda. Zbog toga je pobjeda u Ludbregu nad Grafiarom odjeknula i kao svojevrsno iznenaenje i podstrek za daljnji rad ovih mladih košarkaša. U ostalim odigranim utakmicama Meimurje je odnijelo bodove iz Lepoglave, a Kotoriba iz Ivanca. (bh) Lepoglava - Me imurje 72:81 (23:26, 12:16, 13:20, 24:19)

A 2 LIGA SJEVER C LIGA Nedeliše - D. Kraljevec, subota 22. veljae u 19 sati, Aton Kotoriba - Dubravan, subota 22. veljae u 19 sati, OŠ Kotoriba

JUNIORSKA LIGA Donji Kraljevec - Rudar, subota 22. veljae u 11 sati, OŠ D. Kraljevec Rudar - akovec, srijeda 26. veljae u 19.30, OŠ M. Središe Prelog - Grafiar, nedjelja 23. veljae u 11.30 sati, OŠ Prelog Meimurje - Ivanica, nedjelja 23. veljae u 18 sati, IOŠ akovec Dubravan - D. Kraljevec, nedjelja 23. veljae u 11.30 sati, OŠ D. Dubrava

KADETSKA LIGA

MEIMURJE: Žini 8, Bogdani 2, Beriša 11, Kovai 4, Vojkovi 31, oki 5, Blažeka 10, Bedi 8, Škoda 2. Trener Novak S.

D. Kraljevec - Meimurje, nedjelja 23. veljae u 14 sati, D. Kraljevec Kotoriba - Ivanica, nedjelja 23. veljae u 16 sati, OŠ Kotoriba

Gra ar - akovec 62:69 (11:10, 17:14, 19:19, 15:26)

LIGA MLAIH KADETA

AKOVEC: Saer 3, Barani 6, Kranjec 27, ugalj 13, Jurinec 2, Bogdan 6, Barlovi 8, Juras 2, Krištofi 2,. Trener Terek M.

Ivanica - Kotoriba 65:86 (21:17, 6:20, 19:30, 19:19) KOTORIBA: Zvošec 26, Andrlon N. 2, Fuš P. 29, Andrlon M. 25, Ignac 2, Fuš I. 2. Trener Balog R.

Prelog - Nedeliše, nedjelja 23. veljae u 10 sati, OŠ Prelog akovec II - Ivanica, subota 22. veljae u 15 sati, II OŠ akovec Rudar - Meimurje, subota 22. veljae u 14 sati, OŠ M. Središe Dubravan - Vindija, nedjelja 23. veljae u 10 sati, D. Dubrava ŽKK Radost - Kotoriba, srijeda 26. veljae u 18.15 sati, VUŠ akovec




21. veljae 2014. KARATE

TJEDAN za pamenje karatista Male Subotice

Filip Novak najbolji hrvatski karatist u Luksemburgu Prošli tjedan je za karatiste iz Male Subotice bio iznimno uspješan, s Europskog prvenstva u karateu vratio se reprezentativac Filip Novak. Bio je najuspješniji hrvatski karatist u kategoriji kadeta. Prošao je dva kola, u prvom je pobijedio predstavnika Luksemburga rezultatom 9:0, u drugom predstavnika Cipra rezultatom 3:2, u treem kolu

je zaustavljen od protivnika iz Engleske rezultatom 2:4, što je veliki uspjeh za Filipa kojem je ovo prvo prvenstvo jer ni jedan hrvatski muški natjecatelj nije došao do 3. kola.

U subotu osvojene nove medalje Sudjelovali su na Kupu Mladosti u Ivani Gradu s pet natjecatelja. Od toga su kui

ŠAH OTVORENO ubrzano prvenstvo Siska

Tajana i Karlo Turk najbolji Prošli vikend održano je Otvoreno ubrzano prvenstvo Siska. Igralo se na ubrzani tempo 30 minuta + 30 sekundi dodatka po potezu, u 7 kola, po FIDE pravilima. Tajana i Karlo Turk iz Donjeg Zebanca osvojili su prvenstvo grada za ovu godinu, dok je Vesna Turk podijelila 5. mjesto. Osvojene su novane nagrade, pehar i medalje. Karlo je student prve godine FOI-a, majstorski kandidat i junior, lan

ŠK-a Konaki iz Novog Virja s kojim je izborio nastup u 2. seniorskoj ligi. Tajana i Vesna su dugogodišnje lanice ŠK-a Mursko Središe, a ujedno nastupaju u 1. ženskoj ligi za Šahovsko društvo Sisak. Tajana je nacionalna majstorica koja ove godine nastupa na Europskom prvenstvu u Gruziji, pa je svako natjecanje više nego dobrodošlo. (vt)

ATLETIKA

Dvoransko prvenstvo Meimurja u Nedelišu Dvoransko prvenstvo Meimurja za djeake i djevojice od 7 do 15 godina starosti održat e se u sportskoj dvorani Aton u Nedelišu u subotu 22. veljae 2014. s poetkom u 11 sati. Djeca e se natjecati po godištima s tim da e najmlai roeni 2006. do 2003. biti zasebno, a stariji 2001./2002. zajedno, kao i 1999./2000. godište. Najmlai e se natjecati u tranju na 40 metara, skoku udalj s mjesta i gaanju mete s lopticom, a stariji u tranju na 40 metara, skoku uvis i bacanju kugle.

Najbolji pojedinci u svakoj kategoriji i disciplini bit e nagraeni medaljama. Prijave na mail AK Nedeliše: zjagec@gmail.com do petka 21. veljae 2014. do 16 sati ili neposredno u dvorani Aton jedan sat prije natjecanja, od 9 do 10 sati. Sudjelovati mogu svi uenici osnovnih škola koji to žele bez obzira jesu li lanovi atletskih klubova ili ne. Startnina po natjecatelju je 20 kuna bez obzira na broj disciplina u kojima se sudjeluje. Sve informacije na 098 395 707 - Željko Jagec.(žj)

donijeli etiri medalje, naime, jedan karatist se razbolio i nije se mogao natjecati. Osvojene su dvije zlatne medalje i dvije srebrne, što znai da su u svim kategorijama gdje su nastupili karatisti došli do inala. Maria Murkovi je slavila u kadetkinjama do 50 kilograma, kao i Antonia Ruži u uenicama do 32 kilograma. Mihael Sirc je bio srebrni

u uenicima do 46 kilograma, a istu medalju je osvojila i Sara Novak u uenicama do 32 kilograma, gdje je u inalu nastupila s Antoniom. Kategorije na natjecanju brojile su petnaestak natjecatelja i nije bilo lako osvojiti medalju, ali se naši natjecatelji punom parom spremaju za državno prvenstvo za mlae uzraste, što se i vidi po rezultatima.




21. veljae 2014. BADMINTON

STOLNI TENIS SUPERLIGA za žene

ODRŽAN 2. turnir MBL-a 2013./2014. za kadete u-15 te 2. turnir za limae u-11

STK Hodošan i sljedeu sezonu u ligi s najboljima

Laura Horvat i Luka Grubi najbolji kadeti

Pobjeda protiv Pule igraicama Hodošana osigurala je nastup u Superligi i u narednoj sezoni. Uspješan nastup donio im je pomak na tablici na peto mjesto, koliko imaju još petrinjska Mladost i zagrebaki TIS, a u preostala etiri kola saznat emo hoe li tu i ostati ili biti koju poziciju slabije. Uspjeh protiv Puljanki plod je ponovno dobroga izdanja To So, koja je izborila dvije pojedinane pobjede i s Paulom Markati pobjedu u igri parova, ali i dobivenom partijom Ane Švarc. U prilog igraicama Hodošana idu i porazi ekipa s dna tablice, Vodovoda i Crikvenice, nakon kojih se poveala meusobna bodovna prednost.

Rezultati Hodošan – Pula 4:1 (To So – Pervan 3:0 /11:3, 11:6, 11:5/, Švarc – Srebrnjak 3:2 /11:7, 7:11, 11:9, 6:11, 12:10/, Markati – Jankovi 1:3 /4:11, 11:5, 9:11, 11:13/, Markati/To So – Jankovi/Pervan 3:2 /11:9, 10:12, 11:9, 10:12, 11:9/, To So – Srebrnjak 3:0 /12:10, 11:4, 11:3/ – sudac: Mladen Vidovi). Ostali susreti: Bjelovar – Vodovod 4:0, Dr. asl – Varaždin 4:1, Mladost Petrinja – Crikvenica 4:2 Parovi 15. kola, subota 22. veljae u 17 sati: Varaždin – Hodošan, Mladost Petrinja – TIS, Crikvenica – Dr. asl, Pula – Bjelovar, Vodovod – HASTK Mladost.

U konkurenciji kadeta pobjedu je ostvario Luka Grubi pobijedivši u finalu Bornu Vadlju s 21:18. Tree mjesto osvojio je Sebastian Krznari pobijedivši Jana Nikolu Dvanajšaka s 21:18.Poredak ostalih: 5.Noa Jalšovec, 6. Romeo Dombaj, 7. Nikša Jalšovec, 8. Luka Jalšovec, 9..Dino Blaži, 10. Ivan Grubi, 11.Bruno Ban, 12. Patrik Patata, 13. Luka rep i 14. Filip Novak. Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1. Luka Grubi 180b, 2. Borna Vadlja 150, 3. Sebastian Krznari 130, 4. Jan

Nikola Dvanajšak 110, 5. Lino Zadravec 100, 6. Nikša Jalšovec i Romeo Dombaj 86, 8. Bruno Ban 67… U konkurenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Laura Horvat pobijedivši u finalu Katju Siroi s 21:16. Tree mjesto osvojila je Ana Toplek pobijedivši Kaju Petrinovi s 21:11. Poredak ostalih: 5. Ivana Ujlaki,6. Jana Brako , 7. Jaka Fileš, 8. Nina Laptoš i 9. Mihaela Lesjak. Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1.Katja Siroi 180b, 2. Ana Toplek 150, 3. Kaja Petrinovi 120, 4. Laura Horvat 100, 5. Jana

Brako 95, 6. Ivana Ujlaki 91, 7. Jaka Fileš 86, 8. Nina Laptoš 73, 9. Nika Bulat 70, 10. Mihaela Lesjak 67 i 11. Lucija rep 38.

Melani Anderlin i Dino Blaži slavili u konkurenciji limaa U konkurenciji limaa u-11 pobjedu je ostvario Dino Blaži pobijedivši u finalu Ivana Grubia s 21:17. Tree mjesto osvojio je Blaž Lukša pobijedivši Jakova Novaka s 11:2, dok je peto mjesto osvojio Martin Zadravec. Poredak nakon 2. tur-

nira (od 3): 1. Dino Blaži 170, 2. Ivan Grubi 160, 3. Blaž Lukša 130, 4. Jakov Novak 110, 5. Luka rep 100, 6. Martin Zadravec 86 I 7. Sven Bulat 45. U konkurenciji limaica u-11 drugu pobjedu ostvarila je Melani Anderlin pobijedivši u finalu Elenu Novak s 21:17 i tom pobjedom osigurala ukupni naslov. Tree mjesto osvojila je Ivona Lepen pobijedivši Ivu Bratušu s 21:8. Poredak nakon 2.turnira (od 3): 1. Melani Anderlin 200b, 2. Elena Novak 150, 3. Ivona lepen 120, 4. Iva Bratuša 120 i 5. Nika Novak 80. Ovaj tjedan na rasporedu je 2. turnir juniora pojedinano , 2. turnir poetnika i 2. turnir mlaih kadeta pojedinano, a sutra, u subotu 22. veljae, u 13.30 sati u prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održat e se 22. godišnja skupština Kluba.

STRELIARSTVO 37. MEMORIJAL ure Dubenika

Stjepan Škoda iz Kotoribe najbolji! Rijetko se dogaa da 15. igra s rang liste osvoji turnir na kojem nastupaju svi najbolje rangirani, a upravo takav uspjeh ostvario je Stjepan Škoda iz Kos-Kotoribe u kategoriji mlaih kadeta na 37. Memorijalu ure Dubenika u Dugom Selu, u kojoj se natjecao rekordan broj od ak 96 igraa. Nakon prvoga mjesta u skupini i pobjeda nad malo slabijim suparnicima u prvom kolu, u osmini nala je eliminirao drugoga igraa s rang liste Antolovia iz Svetoga Lovrea. U etvrtzavršnici osmoga igraa s liste Borovnjaka iz GSTK-a Zagreb,dok je u polunalu bio bolji od 5. na lis Franjeca iz Zaboka. U nalu Stjepan je

samo dovršio fantastinu seriju i s 3:0 “pomeo” treeg igraa na rang ljestvici Mihaela Lackovia iz osjekoga Vodovoda.

Kod juniorki srebro za Doru Cividini Na drugu stepenicu pobjednikoga postolja na turniru stala je juniorka Mihovljana Dora Cividini, koja je u nala u izgubila od Opa jke Karle Franovi. Solidni su na turniru, plasmanom meu najboljih šesnaest, bili junior MSTC-a akovec Karlo Jambor, kadet iz istoga kluba Marko Lovrek i najmlai kadet Mihovljana Noa Vresk, a kvalikacijske skupine, uz Vreska u kategoriji mlaih kadeta, prošli su još juniori Ivan Mikac (Mihovljan), Ivan Lovrek (MSTC akovec), Kris an Lipi i Benjamin Podkrajac (Šenkovec) te mlaa kadetkinja Mihovljana Ema Polanec. (stoli-tenis.net)

Protekle nedjelje streliarski klub Grebengradski streliari iz Novog Maroa organizirao je dvoranski turnir 2x18 metara, na kojem je nastupilo oko 160 streliara iz Slovenije, BiH i Hrvatske. Naši streliari iz SK-a “Katarina Zrinski“ bili su najbrojniji na ovom turniru, gdje ih je nastupilo 24, a osvojili su 15 medalja. U stilu golog luka meu djeacima do 12 godina Fran Kovai osvojio je zlatnu medalju i ispucao novi osobni rekord, a Jan Miljan osvojio je bronanu medalju. Melita Sandrin u kategoriji djevojica do 14 godina osvojila je zlatnu medalju. Meu juniorkama Mija Mance osvojila je srebrnu medalju. U stilu standardnog luka meu djevojicama do 12 godina Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju, dok meu djeacima do 12 godina Krešo Vuruši osvaja bronanu medalju. U kategoriji kadeta Josip rep osvaja zlatnu

Streliari Katarine Zrinski osvojili petnaest medalja u Novom Marofu

medalju, a u kategoriji juniorki Martina Tkalec takoer je osvojila zlatnu medalju. Meu seniorima Tihomir Miljan osvojio je zlatnu medalju, a Stijepan Oehler srebrnu medalju. U stilu

olimpijskog luka meu djeacima do 12 godina zlatnu medalju i ovaj put osvojio je Ivo Maek. Meu djeacima do 14 godina Antonio Vuk zauzeo je etvrto mjesto, dok je Izak Feher meu

kadetima zauzeo sedmo mjesto. U kategoriji juniorki zlatnu medalju osvojila je Regina Novak, a srebrnu medalju osvojila je Marija Rojko. Meu seniorima Krešimir Štrukelj opet osvaja zlatnu medalju. Samo nekoliko krugova nedostajalo je da Karlo Cilar uzme broncu, na kraju je bio etvrti, dok jeMladen Kodba zauzeo osmo, a Božidar Vuruši deveto mjesto. Igor Markovi zauzeo je 11. mjesto, a Lovro Gradišer 14. mjesto.Meu veteranima Mihael Štebih je u neizvjesnoj borbi uspio nadmašiti sve svoje konkurente i osvojiti zlatnu medalju. U stilu dugi luk Goran Cmreak zauzeo je šesto mjesto, a Valentino Novak 11. mjesto.(kš)

PLIVANJE 6. MEUNARODNI plivaki miting “Viktoria - Primorje”

Tri “B” finala za PK Plivai akovekog plivakog kluba nastupili su u Rijeci 15/16.02.2014. na Meunarodnom plivakom mitingu “Viktorija-Primorje” koje je bilo ujedno i tree po redu Grand prix natjecanje Hrvatskoga plivakog saveza, a prvo u kojem se plivalo u 50-metarskom bazenu. Na jednom od najjaih plivakih natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo je više od 500 plivaa i plivaica iz 49 plivakih klubova Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Njemake, Italije i Hrvatske. Ujutro su se plivale kvalifikacije za A,B i C finala koja su se plivala popodne. PK je na natjecanju

nastupio sa 6 plivaa - Petra Marciuš, Jakov Rojko, Karlo Štampar, Lovro Tkalec, Andreja Štampar i Lea Marciuš s trenerom Goranom Kolariem. Jakov Rojko, Lovro Tkaec i Karlo Štampar isplivanim rezultatom ostvarili su plasman u B finale. Rezultati – finala: Jakov Rojko 4.mjesto u disciplini 50 m leno – B finale, 4. mjesto u disciplini 50 m slobodno – B finale, 6.mjesto u disciplini 100m slobodno – B finale. Lovro Tkalec 5. mjesto u discipini 200 m prsno – B finale, 8. mjesto u discipini 100m prsno – B finale, Karlo Štampar 7. mjesto u disciplini 200 m leptir – B finale. (gk)

Sjajni rezultati GPK-a Meimurje na mitingu “Victoria” Plivai GKP-a Meimurje takoer su nastupili na meunarodnom plivakom mitingu “Victoria” koji je održan u Rijeci u organizaciji PK-a Primorje CO i ostvarili odline rezultate. To je ujedno i trei miting iz serije HPS-GRAND PRIX, na kojem je nastupilo oko 500 plivaica i plivaa iz 49 plivaka kluba Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Italije, Njemake i Hrvatske, a nastup su zabilježila i velika plivaka imena Sanje Jovanovi, Matjaž Marki - europski prvak,Peter John Stevens - svjetski juniorski prvak, Edouardo Giorgetti - bronani s univerzijade i mnogi drugi sjajni plivai. U takvoj konkurenciji mlai junior GPK-Meimurja Filip Turk plivao je u dva “B” finala u discipli-

nama 50 m leno i 200 m leno te u tri “C” finala. Najvrjedniji rezultat je ostvario u disciplini 50 m lenim stilom u vremenu 29.47 s, najbolji rezultat meu vršnjacima. Koliko je ovaj rezultat vrijedan, govori i podatak da je isplivano vrijeme za cijelu sekundu brže od seniorske norme po HPS tablicama, a Filip je tek ulazna kategorija mlaih juniora. Dobar nastup su zabilježili i ostali plivai GPK-a Meimurje, gdje treba izdvojiti izborena “C” finala Marka Zidaria, Karla Tomašia i Tomija Mavrina. Plivaki tim GPK-a Meimurje nastupio je u sastavu Filip Turk, Karlo Tomaši, Tomi Mavrin, Marko Zidari, Lana Blagus i Nikolina Šolti, a vodila ih je trenerica, pro. Marina Cimerman. (dn)


21. veljae 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

v ježbanje koje ukljuuje (ovo je vrlo važno) aerobne i anaerobne vježbe u kombinaciji koje su ukomponirane sa zdravom prehranom (cjelovite žitarice, voe, povre, riba i bez proizvoda na kojima piše LIGHT

Kako konano izgubiti tako neželjene kilograme Dragi vježbai, sada ve svi dobro znate da radim u vlastitom centru za rekreaciju i sport pa tako svakodnevno upoznajem nove ljude. Interesantno je to da svi imaju iste ciljeve. Nikada nisam ula da je netko došao vježbati sam tak, bez da ima neki cilj, i to je dobro. Težimo za boljim i želimo izgledati ljepše i zdravije, no, udim se što su svi toliko naivni i što im se sve može prodati. Neka od uestalih pitanja jesu npr. koji program mi preporuujete za mršavljenje?, kako izgubiti špek na trbuhu, ali samo na trbuhu, ovo sve ostalo mi je ok?, i onda kada sve objasnim na licima vidim tužne oi, tužan pogled koji govori “ajme nema spasa za mene“. Ali, vjerujte, ima spasa i vi to možete!

Nešto nam mora svima biti jasno, a to je da ne postoji ni jedan jedini program kojim mršavite, to jednostavno ne postoji, zbilja. Pa zamislite mene, ja vježbam svaki dan po par sati i kakvo bih to tijelo ja morala imati? Znam ja da ste bezbroj puta vidjeli slike s rezultatima “before / after“ i da su rezultati bili odlini i da tijelo prije i poslije nema ništa zajedniko. I to je istina, zaista je tako, no, nitko ne veli koliko se ta žena/muškarac muio/la za postignute rezultate. Ne piše (ili piše malim slovima) da je uz sve to bilo puno discipline u prehrani i puno sati provedenih u vježbanju. Isto tako, vježbate i muite se, a špekec ne nestaje, vi ste upravo završili svoj trening s tisuu trbušnjaka ko-

2

5

8

je izvodite svakodnevno, a špeka ima i ima i ne želi se maknuti! Ja znam i vjerujem vam da imate te trbušnjake duboko ispod sveg tog špeka, ali ako ne uvrstite aerobne treninge i ako ne uvrstite pravilnu prehranu u svoj svakodnevni život, rezultata nee ni biti. No dobro, neki pomaci e se vidjeti, npr. jaanjem trbušne muskulature postat ete snažniji i tako uvati svoje kosti i zglobove, no budimo realni potkožno masno tkivo nee nestati. Da bi naše tijelo bilo lijepo deinirano, zdravo i bez potkožnog masnog tkiva, u svoj život moramo uvrstiti

jer je to jed a n vel i k i 1 marketinški trik, jer ti proizvodi sadrže puno šeera da bi poboljšali okus). Kada radite vježbe, onda radite cijelo tijelo, ne samo trbuh ili ruke, treba raditi

4

3

6

7

9

10

vježbe koje ukljuuju svaki dio tijela i male i velike grupe mišia. Jedan dan ruke, drugi dan noge, trei trbuh itd., vi jednostavno morate napravite neke bitne promjene u svojem životu. Krenite polako jer nitko svoje lijepo tijelo nije zaradio na brzinu. Znam da ima i tih koji su konzumirajui dotine proizvode smršavili, no to je trenutno i oni bez tih proizvoda nee zadržati svoju “top liniju“ (kada bi ovo bio tekst na nekoj društvenoj mreži napravila bih :p smajli). Ti proizvodi su kao i tablete za bolove, oni zapakiraju sve kao božini poklon u zlatno, ali samo trenutno. Za dugotrajne rezultate i za pravilno rasporeene mišie važno je slušati zov prirode, a ne kemiju (i sada bih vam stavila smajli, ali onaj koji se smješka od uha do uha). Po stoti put volite svoje tijelo i poštujte ga na najbolji mogui nain jer samo tako e vam kao zahvala ono biti zdravo, lijepo i puno pozitivne energije! Za kraj vam preporuujem vježbe za cijelo tijelo kojima ete aktivirati sve kritine zone (trbuh, stražnjica, noge i ruke). (Ivana Posavec)

Vježba br. 1 Lezite na lea, noge postavite prema stropu i ruke prema stopalima. Udahnite i na izdah krenite dlanovima dotaknuti stopala i diza gornji dio jela na donje bridove lopa ca. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih mišia. Vježba br. 2 Ruke su uz jelo, noge skvrene na ma u i izdahom naizmjence krenite jednom nogom prema prsima paralelno podižui gornji dio tijela na donje bridove lopatica. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija ravnih trbušnih mišia. Vježba br. 3 Ruke vrsto stisnite u pod, noge prema stropu i izdahom krenite diza stražnjicu od podloge. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih mišia. Vježba br. 4 Postavite se bono, u jedan dlan postavite uho, a drugi dlan paralelno s pupkom. Donja noga neka bude skvrena, a gornju pružite bono iznad poda. Udahnite i na izdah krenite cijelom dužinom noge prema stropu pa prema podu. Napravite 15 ponavljanja. Aktivacija mišia nogu. Vježba br. 5 Još uvijek ste bono, gornji dio jela ne mijenja položaj, udahom i izdahom pružite noge iznad ma a i krenite naizmjence malim pokre ma kao u škarice. Napravite 20 malim trzajeva. Ak vacija mišia nogu.

Vježba br. 6 Lezite na trbuh, dlanovi paralelno s prsima, korijen dlana ispod ramena, noge skvrene kod žena, a muškarci oslonjeni na stopala. Krenite diza gornji dio jela iznad ma a. Trbušni mišii su vrsto s snu . Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija prsnih, trbušnih i mišia ruku. Vježba br. 7 Sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo što jelo postavite u jednu dugu dijagonalu. Oslonite se na stopala, dlan ispod ramena i izdahom naizmjence radite jednom pa drugom nogom/koljenom prema prsima. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija cora. Vježba br. 8 Još uvijek ste u push up poziciji od prije. Izdahom okreete donji dio jela. Ruke ne mijenjaju svoj položaj, a noge (vanjski dio bedara) mekano prebacujete iz jedne u drugu stranu. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bonih trbušnih mišia. Vježba br. 9 Postavite se na podlaktice, gledajte prema podu i jednu nogu skvrite na ma , a drugu u strop. Nogom koja je prema stropu radite male trzajeve. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija mišia stražnjice i nogu. Vježba br. 10 Sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo ete trzajeve u strop odraditi cijelom dužinom noge. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija mišia stražnjice i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji


46

Nagradni natječaj

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRAUJEMO VAŠE vlastite rukotvorine

Hvala Vam na iznimnom interesu

J A  E J T A N NAŠ e-hobiste za kreativc

Da su Meimurci vrijedni, ope e je poznata stvar, jednako kao o i da vole raditi. Meimurci uz to njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama. Upravo zato smo i pokrenuli akciju predstavljanja i nagraivanja Vaših vlastitih rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima.

Ve prvi tjedan primili smo veliki broj Vaših prijava. Da bismo stigli posjetiti sve Vas koji ste se javili, kako bismo fotograirali to što radite i ispriali Vaše prie o rukotvorina koje izraujete, odluili smo u prvom krugu našeg natjeaja prijave zaprimati do ponedjeljka 3. ožujka. Nakon toga emo Vas obavijestiti kada se možete ponov-

PRVI KRUG PRIJAVA DO 3. OŽUJKA no javljati na naš natjeaj kako nitko tko svoju kreativnost želi podijeliti s javnošu ne bi ostao zaobien, ni predugo ekao na red za naš obilazak. I da Vas ma-

lo usmjerimo, posebnu vrijednost u nagraivanju imat e ona vrsta stvaralaštva koja je što originalnija, dakle, ako izraujete ono što još nije vieno ili ime se baviti Vi i još jako malo ljudi. Na kraju, samo da napomenemo da smo ve osigurali lijepi fond nagrada, koji e se po svemu sudei i proširiti, jer i sponzori vole nagraivati Vašu kreativnost. (BMO)

Nagradni fond Do sada smo osigurali dva poklon bona Hobby hižice iz akovca po sto kuna za prisustvovanje njihovim radionicama. Domina M nagrauje s po tri poklon bo-

na u vrijednosti od po 300 kuna za artikle po Vašem izboru, te jednim poklon bonom od 100 kuna. HOK osiguranje d.d. daruje poklon bon od 400 kuna.

MARIJANA CIGLARI iz Dunjkovca

Cvjetni motivi i cvijee njezina su preokupacija Kad ulazite u dvorište obiteljske kue Ciglari u Dunjkovcu, proi ete stazom okruženom cvijeem, koje naša domaica, Marijana Ciglari, uzgaja. Po zanimanju tekstilna tehniarka, prije nekoliko godina, zbog nedostatka posla, Marijana se prekvaliicirala u cvjearku. Zajedno sa suprugom Franjom podigla je staklenik u kojemu uzgaja sezon-

Mirjana Ciglari

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

sko cvijee, a u stakleniku pomažu i keri Andreja, Ana i Karla. No svoje slobodno vrijeme, koje sada, dok još nema poslova u plasteniku, posveuje svojoj ljubavi runim radovima, a u zadnje vrijeme prvenstveno decoupageima. Od kad je završila radionicu i nauila kako se radi decoupage, Marijana oslikava razne upotrebne i dekorativne predmete: stakla, keramiku, drvo, zdjele, tanjure, vaze... Motivi su razliiti, ali naješe cvjetni jer cvijee je njena preokupacija. Prvo što je u decoupage tehnici napravila bio je zidni sat, koji i sada krasi zid blagovaonice. Osnovne stvari nauila je u radionici, a sve ostalo je stvar mašte, trenutne inspiracije. Puno ideja dobije i pregledavajui razne Internet stranice, jer na njima ima zaista svega, pa ako još imate vrijedne ruke, volju i vrijeme, sasvim obini, ponekad i dosadni,

Prvi rad koji je napravila - zidni sat s tulipanima

predmeti u relativno kratkom vremenskom roku mogu postati jako zanimljive i oku ugodne kreacije. Objasnila nam je i što je zapravo decoupage: radi se o posebnoj vrsti gela koji raspuca i daje starinski izgled. Tako s malo truda možete sebi napraviti prekrasne dekorativne predmete. Prvo na staklo zalijepite salvetu salvetnim ljepilom, pa nanesete gel za raspucavanje i dvije razliite boje da se dobije kontrast. Sve to uvrstite i to je to. Marijana kaže da je bilo kakav runi rad više opušta od rada u stakleniku, što i nije teško razumjeti, jer staklenik je posao, a rukotvorine su ono što radi za svoju dušu. - Imam gore jednu sobu u kojoj se nalazi svašta: ešeri, kore, kamenje, gljive..., sve što naem u prirodi i

što mi se svidi. A onda sve to ponekad dobro doe dok slažem aranžmane, advente... Sad je sve što radim priprema za Uskrs. Tako su i motivi uskrsni. Ali i openito, uvijek netko ima roendan, godišnjicu, seli se, svetu potvrdu, priest..., pa onda to poklonim jer to je dio mene, ali i moje obitelji. Moje troje djece i suprug pomažu mi pri sakupljanju, a i bilo kamo da idu, ili su na uzletu ili slino, zna se što mi moraju donijeti - salvete - onakve kakve još nemam.

I tako i njihov izbor utjee na moje radove. Ili rižine papire s bogatim izborom razliitih motiva. Od svoje prijateljice dobila sam i prekrasnu zbirku salveta. Danas imam preko šest tisua razliitih salveta. I uvijek naem neku koja mi nedostaje. A onda, dok je takvo vrijeme kao sada i imam vremena, ulazim u svoje carstvo... i tko zna kuda e me ponijeti mašta. (Snježana Zorkovi)


21. veljae 2014.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN BARTOLI iz akovca Umirovljenik Stjepan Bartoli iz akovca u svojih 72 ljeta življenja mnogo je toga sam vlastitim rukama izgradio, popravio i napravio. Njegove majstorske ruke nikad nemaju mira. Ugostio nas je u svom domu, gdje nam je predstavio dio bakroreza koji su njegovih ruku djelo. Do ideje je došao još za vrijeme radnog vijeka: - itav radni vijek proveo sam u ateksu u odjelu za graviranje. Sedamdesetih godina pojavila se tada modernija tehnologija u procesu štampanja tekstila, pa su stigli novi suvremeniji strojevi. Stari strojevi išli su u otpis, a isto tako i dijelovi. Žao mi je bilo baciti neke zanimljive dijelove, pa sam to htio nekako sauvati za uspomenu. Došla mi je ideja kako bih mogao od starih dijelova napraviti neke uporabne predmete pa je tako nastala stolna vura, koju sam ukrasio bakrorezom. To mi je dalo inspiraciju za dalje, pa sam poeo izraivati slike tehnikom bakroreza. S obzirom na to da smo mi tekstilci, prvo sam napravil slike s temama starog naina štampanja, starog farberaja tekstila i tkalaki

Umirovljenike ruke “uda delaju” – bakroreze, ali i afriki bubanj!

Umirovljenik Stjepan Bartoli izradio je stolni sat od starih dijelova strojeva

stroj. Potom su nastale slike moga rodnog Donjeg Mihaljevca, a kak smo živeli kraj Drave, našlo se mjesta i za stari mlin,

a i imam sliku Isusa. Napravio sam petnaestak bakroreza. Neke imam kod kue, a neke sam poklonio prijateljima i familiji.

Tehnikom bakroreza izrauje slike raznih tematika

U domu Stjepana Bartolia u vrijeme božinih blagdana nastala je još jedna originalna rukotvorina. Unuka Anja, koja pohaa trei razred osnovne škole, pjevajui u crkvenom zboru dobila je želju i zasvirati na bubnju zvanom djembe. Djed je odluio napraviti iznenaenje za pod bor. Kralj afrikih bubnjeva djembe raao se ovdje u Meimurju od ideje do ostvarenja oko mjesec dana, a napravljen je od sitnih drvenih dašica i rosfraj lima. Jedini originalni kupljeni dio na bubnju je opna po kojoj se svira, kazao je vrijedan i domišljat djed Bartoli. Majstoriji se pridružila i baka Trezika koja je sašila prigodnu torbu za nošenje ovoga neobinog instrumenta, koji je izazvao iznimno veselje njihovim unukama. (Roberta Radovi)

Unuke Ela i Anja te prijateljica Ela esto se zabavljaju bubnjajui uz djembe

TOMISLAV HORVAT iz Podturna

Sa slavnim Al Pacinom pije kavu i sluša maestralnog Mozarta PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Danas dok itate ove novine Tomislav Horvat iz Podturna zakoraio je u 25. godinu svog života i vjerojatno ovog trenutka radi na gojzericama maestralnog skladatelja i velemajstora crno-bijelih (klavirskih) tipki Wolfganga Amadeusa Mozarta. Pria ili stvar i ne bi bila toliko zanimljiva da se ne radi o umjetnosti izrade stvari, graevina i likova od najobinijih šibica. Tehnikom izrade graevina, likova i raznih predmeta Tomislav se bavi još od srednjoškolskih dana, kada su ga inspirirali radovi arhitekta Armina Sovara. Potom je krenulo, bez nacrta i shema, onako iz glave i misli. Prvo most poput onog iz ilma “Most na rijeci Kwai”, u koji je ugradio 7.500 šibica, zatim tvrava iz vremena graanskog rata u Americi, pak vjetrenjaa, dvorac “Agora”, izraen od 157 tisua šibica i katedrala od 34 tisua šibica te još ponešto. Nedavno je Tomislav iz šibica izradio, i to u njegovoj naravnoj veliini, slavnu holivudsku legendu Al Pacina i pobudio ve-

Tehnika izrade šibicama

Tomislav u društvu Al Pacina

lik interes javnosti jer je uradak prikazao na svom internetskom proilu. Dok uživamo u kapuinu koji nam je Tomica pripremio, slušamo gotovo bez daha njegovu ispovijest o jedinstvenom liku Al Pacina koji je nastao u tehnici u kakvoj ga do sada nitko nije izradio. - Je, koliko sam uspio doznati putem Interneta i raznih proila, nitko u svijetu barem do sada nije izradio lik Al Pacina od šibica, i to u njegovoj naravnoj veliini. Zašto Al Pacino? Inspiraciju sam dobio gledajui ilm ‘Kum 2’, nakon ega sam rekao

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

samom sebi da idem napraviti legendu u naravnoj veliini i krenuo sam u projekt. Na liku ili skulpturi radio sam preko godinu i pol dana, svaki dan po deset sati, potrošivši na njega i fotelju u kojoj sjedi ukupno 117 tisua dviju vrsta šibica, te ljepilo i još neke materijale. Tijelo, odjeu, obuu i sve što se nalazi na Al Pacinu izradio sam šibicama od srednjoeuropske topole, koja je tamnije boje, dok je fotelja od šibica dobivenih od kanadske topole svjetlije boje, tako da je kompozicija razigranija. Ponosan sam na ovaj svoj rad jer sam izradio nešto jedinstveno i do sada nepoznato u svijetu, a dobivam poruke putem proila i Interneta iz itavog svijeta i ljudi cijene moj rad, jer sve što je u njega ugraeno moje je djelo, ništa ni od koga nisam kopirao, nego sam sve napravio upravo onako kako sam doživio u sebi, zadovoljno nam je ispriao Tomislav, dok smo u pozadini slušali Mozartovu glazbu. A upravo je Mozart sljedea osoba koju e Tomislav izraditi od šibica u njegovoj naravnoj veliini.

Mozart za klavirom, Michelangelo u mislima - esto slušam košarkaški Mozart, pa nogometni Mozart, pak ovakav ili onakav Mozart, i to me inspiriralo da od šibica izradim njegov lik, opet onako kako si ga ja zamišljam, kao i u primjeru Al Pacina i svih drugih stvari koje sam do sada izradio. Mozarta u izraditi na osnovu njegovih skladbi i, premda ni-

Dvorac i trg “Agora”

sam glazbenik, osjeam kako je bio veliki majstor, mnogi e kazati, najvei od svih. Takav maestralni sjedit e za klavirom u mom ateljeu, izraen iz šibica koje u nabaviti iz Belgije, Turske, BiH i Maarske, jer nekada

najbolja tvornica šibica u Hrvatskoj i regiji, Drava iz Osijeka, više ne radi. Kad sam izradio lik Al Pacina, preko njegovih menadžera pozvao sam ga u Podturen da vidi kakvog sam ga napravio, no za sada odgovor nisam dobio. Mozart više ne živi, a ja želim da njegov lik izraen od šibica pokažem u njegovom Salzburgu, Grazu i Beu. Neka ga ljudi upoznaju, napravljenog od šibica u maloj Hrvatskoj i malom Podturnu. Vidite, Al Pacino je slavu doživio u svojoj 32. godini života, a Mozart je umro u 35. godini života. Dakle, gotovo u istoj starosti ili mladosti su im se dogodile sudbine i to me isto zaokupilo kada sam razmišljao koje u likove izraditi. Želja mi je izraditi velebnu skulpturu slavnog kipara Michelangela, ne moram naglašavati, iz šibica, otkrio nam je svoj plan Tomislav Horvat, umjetnik koji stvara od šibica i sa šibicama velika djela, iju je vrijednost publika ve prepoznala ve u njegovoj (tek zapoetoj) 25. godini života. Sigurno svakoga zanima gdje završavaju zapaljive glavice šibica koje Tomislav skalpelom odvaja od tijela. Sprema ih i potom spektakularno za svoje društvo uništava u “svijetleim prizorima“.


48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

21. veljae 2014.


21. veljae 2014. OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA Cjenik donesen Cjenik u primjeni od

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Međimurje-plin d.o.o. Čakovec, Obrtnička 4 11.02.2014. 01.03.2014.

"CJENIK NESTANDARDNIH USLUGA operatora distribucijskog sustava za regulacijsko razdoblje 2014.-2016." Nestandardna usluga Izdavanje energetske suglasnosti za graevinu ili dio graevine s jednim obraunskim mjernim mjestom i prikljunim kapacitetom: a. do 100 kWh/h b. od 100 do 400 kWh/h c. od 400 do 4.000 kWh/h d. preko 4.000 kWh/h 2. Izrada elaborata izvanrednog stvaranja tehnikih uvjeta u distribucijskom sustavu 3. Suglasnost za izvoenje radova u zaš tnom pojasu distribucijskog sustava 4. Nadzor nad izvoenjem radova u zaš tnom pojasu distribucijskog sustava 5. Obilježavanje trase plinovoda dužine: a. do 100 m b. 100 do 1000 m c. preko 1000 m 6. Ucrtavanje položaja elemenata distribucijskog sustava na podloge formata: a. do B3 b. B2 i veeg 7. Prikljuenje samostalne uporabne cjeline na postojeu plinsku instalaciju koja je u uporabi u graevini prikljuenoj na distribucijski sustav 8. Montaža ili demontaža plinomjera i druge mjerne opreme: a. plinomjer s mijehom do G-6 b. plinomjer s mijehom od G-10 do G-25 c. plinomjer s mijehom od G-40 do G-65 d. plinomjer s mijehom G-100 i više e. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom do G-25 f. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-40 do G-65 g. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-100 do G-250 h. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-400 do G-650 i. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-1000 do G-2500 j. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom G-4000 i više k. mehaniki korektor l. elektronski korektor 9. Montaža ili demontaža regulacijske, sigurnosne i druge opreme: a. regulator tlaka na niskotlanom dijelu distribucijskog sustava (NT regulator tlaka) do DN25 b. regulator tlaka na srednjetlanom dijelu distribucijskog sustava (ST regulator tlaka) do DN25 c. plinski lter uz ST regulator tlaka do DN25 d. ostala oprema nazivnog promjera do DN 25 e. ostala oprema nazivnog promjera DN 32 i više 10. Montaža ili demontaža pretplatnog plinomjera s mijehom do G-6 11. Montaža ili demontaža plinomjera i druge mjerne opreme s poveanim brojem funkcija, ukljuujui i modul za daljinsko oitanje 12. Mjesena naknada za pohranu plinomjera i druge mjerne opreme: a. plinomjer s mijehom do G-6 b. plinomjer s mijehom od G-10 do G-25 c. plinomjer s mijehom od G-40 do G-65 d. plinomjer s mijehom G-100 i više e. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom do G-25 f. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-40 do G-65 g. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-100 do G-250 h. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-400 do G-650 i. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-1000 do G-2500 j. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom G-4000 i više k. mehaniki korektor l. elektronski korektor 13. Izmještanje obraunskog mjernog mjesta u sluaju neovlaštene potrošnje plina 14. Izmještanje elemenata plinskog distribucijskog sustava 15. Popravak elemenata distribucijskog sustava uslijed ošteenja ili otuenja koje je korisnik mogao sprijei 16. Stavljanje izvan funkcije plinskog prikljuka 17. Obustava isporuke plina: a. Bez demontaže plinomjera ili drugih zahvata na elemen ma distribucijskog sustava b. S demontažom plinomjera ili drugim zahva ma na elemen ma distribucijskog sustava c. Uporaba usluge zike zaš te 18. Nastavak isporuke plina nakon otklanjanja uzroka ogranienja ili obustave isporuke za koju je odgovoran korisnik: a. Bez montaže plinomjera ili drugih zahvata na elemen ma distribucijskog sustava b. S montažom plinomjera ili drugim zahva ma na elemen ma distribucijskog sustava 19. Ispi vanje kvalitete plina na zahtjev korisnika sustava 20. Oitanje stanja plinomjera na posebni zahtjev opskrbljivaa plinom: a. bez uporabe modula za daljinsko oitanje b. uporabom modula za daljinsko oitanje c. uporabom modula za daljinsko oitanje s GPRS sustavom 21. Kontrolno ispi vanje ispravnos plinomjera i druge mjerne opreme na zahtjev korisnika u ovlaštenom servisu uz vještaenje Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM) ili kod ovlaštene pravne osobe za ovjeravanje plinomjera 22. Provjera nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u graevini ili dijelu graevine namijenjene za stanovanje 22.1. Ispi vanje ispravnos i nepropusnos nemjerenog dijela novoizgraene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) za graevinu ili dio graevine s: a. 1 obraunskim mjernim mjestom b. 2 do 4 obraunska mjerna mjesta c. 5 do 10 obraunskih mjernih mjesta d. 11 do 20 obraunskih mjernih mjesta e. 21 do 30 obraunskih mjernih mjesta f. 31 do 50 obraunskih mjernih mjesta g. 51 do 100 obraunskih mjernih mjesta h. 101 do 200 obraunskih mjernih mjesta i. više od 200 obraunskih mjernih mjesta 22.2. Ispi vanje nepropusnos nemjerenog dijela novoizgraene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) za graevinu ili dio graevine s: a. 1 obraunskim mjernim mjestom b. 2 do 4 obraunska mjerna mjesta c. 5 do 10 obraunskih mjernih mjesta d. 11 do 20 obraunskih mjernih mjesta e. 21 do 30 obraunskih mjernih mjesta f. 31 do 50 obraunskih mjernih mjesta g. 51 do 100 obraunskih mjernih mjesta h. 101 do 200 obraunskih mjernih mjesta

CIJENA NECIJENA NEBrojevna STANDARDNE STANDARDNE USLUGE BEZ USLUGE S oznaka PDV-a (Kn/je- PDV-om (Kn/ dinica mjere) jedinica mjere)

i. 22.3. 22.4.

23.

1.

23.1. [1] [1] [1] [1] [2] [2]

196,76 393,52 1.082,18 1.377,32 PI 295,14 PI

245,95 491,90 1.352,73 1.721,65 PI 368,93 PI

-

393,52 590,28 1.180,56

491,90 737,85 1.475,70

[3]

98,38 295,14 PI

122,98 368,93 PI

[4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4]

98,38 196,76 590,28 787,04 393,52 590,28 787,04 983,80 1.574,08 1.967,60 590,28 590,28

122,98 245,95 737,85 983,80 491,90 737,85 983,80 1.229,75 1.967,60 2.459,50 737,85 737,85

[4] [4]

49,19 98,38

61,49 122,98

[4] [4] [3] [4] [3]

98,38 24,60 PI 196,76 PI

122,98 30,74 PI 245,95 PI

[3] [3] [3]

49,19 98,38 147,57 147,57 147,57 147,57 147,57 147,57 196,76 196,76 147,57 147,57 PI PI PI

61,49 122,98 184,46 184,46 184,46 184,46 184,46 184,46 245,95 245,95 184,46 184,46 PI PI PI

[3]

PI

PI

[3] [5]

98,38 PI PI

122,98 PI PI

[3] [6]

98,38 PI 98,38

122,98 PI 122,98

[7] [7] [7] [2]

9,84 7,87 4,92 PI

12,30 9,84 6,15 PI

-

39,35 49,19 78,70 98,38 137,73 157,41 196,76 295,14 393,52

49,19 61,49 98,38 122,98 172,17 196,76 245,95 368,93 491,90

a. b. c. d. 23.2.

a. b. c. d. 23.3.

a. b. c. d. 24. 25. 26. a. b.

Tumaenje skraenica: NT - niski tlak ST - srednji tlak PI - cijena usluge se odreuje izraunom propisanim za svaku od takvih usluga (brojevne oznake uz naziv usluge) Tumaenje brojevnih oznaka: "[1] Cijena usluge izdavanja energetske suglasnos u graevini ili dijelu graevine s 2 i više obraunskih mjernih mjesta odreuje se za svako obraunsko mjerno mjesto prema izrazu: CESOMM = (CESO + (PC/2)*BROMM))/BROMM gdje je: CESOMM - cijena usluge izdavanja energetske suglasnos za svako obraunsko mjerno mjesto CESO - cijena usluge izdavanja energetske suglasnos za jedno obraunskom mjerno mjesto odgovarajueg prikljunog kapaciteta PC - prosjena cijena radnog sata radnika BROMM - ukupan broj obraunskih mjernih mjesta. (lanak 13. stavak 1. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[2] Cijena usluge sastoji se od troška rada koji se odreuje kao umnožak broja radnik-sa potrebnih za izvršenje usluge i prosjene cijene radnog sata. Broj radnik-sa se odreuje kao umnožak broja radnika potrebnih za izvršenje usluge i broja radnih sa koje je svaki od radnika utrošio za izvršenje usluge. (lanak 8. stavak 3. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[3] Cijena usluge sastoji se od troška rada, troška materijala i ostalih zavisnih stvarnih troškova. Trošak rada odreuje se kao umnožak broja radnik-sati potrebnih za izvršenje usluge i prosjene cijene radnog sata. Broj radnik-sati se odreuje kao umnožak broja radnika potrebnih za izvršenje usluge i broja radnih sati koje je svaki od radnika utrošio za izvršenje usluge. Trošak materijala i ostali zavisni stvarni troškovi obraunavaju se po stvarnim nabavnim cijenama, uveanim za iznos manipula vnih troškova od 5% (trošak materijala i ostale zavisne troškove potrebno je specicira ). (lanak 8. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[4] Usluga ne ukljuuje opremu i zavisne troškove nabave. Trošak nabave opreme i zavisni troškovi nabave obraunavaju se po stvarnim nabavnim cijenama, uveanim za iznos manipulativnih troškova od 5% (trošak nabave opreme i zavisne troškove nabave potrebno je specificirati). (lanak 8. stavak 4. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[5] U sluaju da korisnik traži nastavak isporuke plina u roku kraem od dva radna dana (ukljuujui i rad izvan redovitog radnog vremena), cijena usluge se poveava za 50%. (lanak 13. stavak 2. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[6] Trošak usluge snosi podnositelj prigovora na kvalitetu plina samo u sluaju kada je zahtjev podnositelja prigovora neutemeljen. Usluga ne ukljuuje troškove ispi vanja od strane ovlaštene osobe. (lanak 67. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava)" "[7] U sluaju da se po nalogu opskrbljivaa plina istovremeno oitava stanje za više obraunskih mjernih mjesta, cijena usluge se smanjuje na sljedei nain: - za oitavanje više od 90 % ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 70 %, - za oitavanje više od 70 % ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 65 %, - za oitavanje više od 50 % ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 60 %, - za oitavanje više od 30% ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 55 %, - za oitavanje više od 10 % ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 50 %, - za oitavanje više od 5 % ukupnog broja obraunskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 40 %. (lanak 13. stavak 3. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[8] Cijena usluge odnosi se na 5 trošila, za svakih sljedeih 5 trošila cijena se poveava za 10%. (lanak 13. stavak 4. Metodologije utvrivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)"

"CJENIK NESTANDARDNIH USLUGA opskrbljivaa plinom u obvezi javne usluge za regulacijsko razdoblje 2014.-2016."

49,19 59,03 78,70 98,38 147,57 196,76 295,14 393,52

61,49 73,79 98,38 122,98 184,46 245,95 368,93 491,90

Brojevna C I J E N A N E oznaka STANDARDNE USLUGE BEZ PDV-a (Kn/jedinica mjere) Obraunavanje i dostava mjesene novane obveze za isporueni plin na zahtjev kraj- 9,84 njeg kupca koji koris javnu uslugu na temelju dostave mjesenih oitanja stanja plinomjera od strane krajnjeg kupca Izrada i dostava izvanrednog obrauna unutar obraunskog razdoblja na zahtjev krajnjeg kupca koji koris javnu uslugu: na temelju dostave oitanja stanja plinomjera od strane krajnjeg kupca koji koris 9,84 javnu uslugu na temelju izvanrednog oitanja potrošnje od strane operatora distribucijskog su- 14,76 stava Izrada kontrolnog obrauna unutar obraunskog razdoblja na zahtjev krajnjeg kupca [1] 9,84 koji koris javnu uslugu

Nestandardna usluga

1.

2. 2.1.

-

CIJENA NECIJENA NESTANDARDNE STANDARDNE Brojevna Nestandardna usluga USLUGE BEZ USLUGE S oznaka PDV-a (Kn/je- PDV-om (Kn/ dinica mjere) jedinica mjere) više od 200 obraunskih mjernih mjesta 590,28 737,85 Ispi vanje ispravnos i nepropusnos mjerenog dijela novoizgraene ili obnovljene (re- 59,03 73,79 konstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) Ispi vanje nepropusnos mjerenog dijela novoizgraene ili obnovljene (rekonstruirane) 98,38 122,98 plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) Provjera nepropusnos i ispravnos plinske instalacije u graevini javne namjene ili dijelu graevine javne namjene, te graevini ili dijelu graevine u kojoj se obavlja gospodarska djelatnost Ispi vanje ispravnos i nepropusnos novoizgraene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) graevine s prikljunim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 393,52 491,90 od 100 do 400 kWh/h [8] 787,04 983,80 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.180,56 1.475,70 preko 4.000 kWh/h [8] 1.574,08 1.967,60 Ispi vanje nepropusnos novoizgraene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) graevine s prikljunim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 491,90 614,88 od 100 do 400 kWh/h [8] 885,42 1.106,78 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.377,32 1.721,65 preko 4.000 kWh/h [8] 1.770,84 2.213,55 Ispi vanje ispravnos i nepropusnos postojee instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekuinama i plinovima ili na zahtjev korisnika graevine s prikljunim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 688,66 860,83 od 100 do 400 kWh/h [8] 1.180,56 1.475,70 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.770,84 2.213,55 preko 4.000 kWh/h [8] 2.164,36 2.705,45 Izdavanje ovlaštenja pravnoj ili fizikoj osobi za ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti 491,90 614,88 plinskih instalacija na rok od dvije godine Izdavanje ovlaštenja pravnoj ili zikoj osobi za izvoenje prikljuaka na distribucijski sustav 491,90 614,88 na rok od dvije godine Pripremno-završno vrijeme, ukljuujui dolazak i odlazak s lokacije: do 20 km od sjedišta operatora distribucijskog sustava 73,79 92,23 preko 20 km od sjedišta operatora distribucijskog sustava 147,57 184,46

2.2. 3.

CIJENA NESTANDARDNE USLUGE S PDVom (Kn/jedinica mjere) 12,30

12,30 18,45 12,30

Tumaenje brojevnih oznaka: "[1] Trošak usluge snosi podnositelj prigovora na obraun samo u sluaju kada je zahtjev podnositelja prigovora neutemeljen. Usluga ne ukljuuje troškove angažiranja drugih ovlaštenih pravnih ili zikih osoba. (lanak 67. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava)"


50

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA U OPINI GORIAN KLASA: 014-01/14-01/01 URBROJ: 2109/08-01-14-25 Gorian, 16. veljae 2014.

OTVORENI NATJEAJI ZA 1. Ljekarna Kova, akovec, traži magistar/ magistrafarmacijenaneodreenovrijeme, javi se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail. com do 25.2.2014.

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian u sastavu Ingrid Šol , predsjednica, Jelena Ivanovi-Velagi, zamjenica predsjednice, Biserka Tisaj, lanica, Paula Pospišil Mali, lanica, Jasna Štampar-Ivanovi, zamjenica lanice i Jasna Vuk, zamjenica lanice, na temelju odredbe l. 42. i 45. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podrune (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 33/96., 92/01., 44/06. - Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 58/06. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-177/2002., 69/07. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-2051-2007., 38/09.), podnosi

IZVJEŠE o provedenom lokalnom referendumu održanom 16. veljae 2014. godine I Na temelju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, koju je Opinsko vijee Opine Gorian donijelo dana 20. sijenja 2014. godine, Klasa: 02101/14-01/01, Urbroj: 2109/08-14-01/01, održan je dana 16. veljae 2014. godine lokalni referendum radi odluivanja biraa s podruja Opine Gorian o izgradnji kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu. II.Na lokalnom referendumu u Opini Gorian odluivalo se o pitanju: „Jeste li prov izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu oznaene u Detaljnom planu ureenja poljoprivredno gospodarske zone istono od Goriana na graevnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Opine Gorian?“ III. Opinsko vijee Opine Gorian donijelo je na 6. sjednici dana 31.01.2014. godine Zakljuak o tumaenju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, Klasa: 021-01/14-01/2, Urbroj: 2109/8-14-1, kojim je dano tumaenje Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma na nain da e zaokruženi odgovor „ZA“ znai da su graani ZA izgradnju kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu, a zaokruženi odgovor „PROTIV“ znai da su graani PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja. IV.Sukladno odredbi l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podrune (regionalne) samouprave na lokalnom referendumu odluuje se veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa upisanih u popis biraa jedinice lokalne samouprave u kojoj je raspisan referendum.

2. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 keramiara/keramiarkinaodreenovrijeme,potrebno radnoiskustvo 1g.,javi se na mob. 091 570 6984 do 22.02.2014 3. Atlas tours d.o.o. Varaždin, traži djelatnik/ djelatnica u turis koj agenciji na odreeno vrijeme, posla zamolbu na email: goran@ atlas-tours.hr do 23.02. 4. Keramiarski obrt Kramar, D. Pustakovec, traži keramiar/keramiarka na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02. 5. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalis ca na odreeno vrijeme, pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr

VII. Na referendumsko pitanje : „Jeste li pro v izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu oznaene u Detaljnom planu ureenja poljoprivredno gospodarske zone istono od Goriana na graevnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Opine Gorian?“ ukupno je glasovalo „ZA“ 61 bira ukupno je glasovalo „PROTIV“ 1265 biraa VIII. Na lokalnom referendumu održanom 16. veljae 2014. godine, u skladu s odredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i sukladno Zakljuku o tumaenju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, veinom glasova biraa koji su pristupili lokalnom referendumu donesena je

7. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/ monterki dizala na odreeno vrijeme, radno iskustvo 1 g., posla zamolbu na email: darko.perenc@arion-it.hr do 28.02.2014. 8. Vitanova j.d.o.o. akovec, traži frizer/frizerka na odreeno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagrebaka 87, (Mercator I. kat), javi se na mob. 099 242 4415 do 18.04.2014. 9. Rustica d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica u restoranu na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, najava

se na mob. 098 347 399 do 28.02.2014.

10. Ugos teljski obrt - Ca e bar “MK” Gorian,tražikonobar/konobaricana odreeno vrijeme, javi se na mob. 095 5333 891, do 28.02.2014.

15. Vina-brki d.o.o. Zagreb, traži pomoni kuhara/icu i konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.03.2014.

11. Mar d.o.o. Prelog, traži voditelj/voditeljica projekta tehnolog na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla životopis na email: o ce@mar .hr do 28.02.2014. 12. Maki-trans Horvat Dragica, Otok, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001, do 03.03.2014. 13. Auto moto centar Meimurje, akovec,Športska 8, traži elektroniar mehaniar/mehaniarka naodreenovrijeme, potrebno 3g. radnog iskustva, doi osobno na adresu sa zamolbom, do 22.02.2014. 14. Paladin akovec, Zrinski 1, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi

16. Trgovina Petek, akovec, K. Zrinski 2, traži prodava/prodavaica u ero c shopu na odreeno vrijeme, radno vrijeme 20 sa tjedno, osobni dolazak sa životopisom na adresu od 9-19 sa do 28.02.2014. 17. D.G. Commerce d.o.o. Prelog, Industrijska zona 10, traži 10 m/ž elektroinstalatera na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., osobni dolazak na adresu uz najavu na tel 040 646 791 ili mob, 099 2178 661, do 24.02.2014 18. Caffe bar BH, B. Radia bb, Hodošan, traži konobar/konobarica na neodreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014.

Slijedom navedenog, za razdoblje od 01.01.2014. do 31.03.2014. godine tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom, ovisno o pojedinom tarifnom modelu, za energetski subjekt MEIMURJE-PLIN d.o.o. akovec, utvrene su u iznosima: Energetski subjekt: MEIMURJE PLIN Obrtnika 4, 40000 akovec

Oznaka Vrsta tarifne tarifne stavke stavke

Tarifna stavka za isporuenu koliinu plina

Ts1

Fiksna mjesena naknada

Ts2

TROŠAK NABAVE PLINA

TROŠAK TRANSPORTA PLINA ZA IZLAZE IZ TRANSPORT. SUSTAVA

KRAJNJA TROŠAK CIJENA DISOPSKRB- OPSKRBE TRIBUCIJE NA MARŽA PLINOM PLINA – bez PDV-a

Tarifni model

Godišnja potrošnja

TM1

do 5.000 kWh

0,0525

0,3257

kn/kWh

TM2

od 5.000 kWh do 25.000 kWh

0,0525

0,3257

kn/kWh

TM3

od 25.000 kWh do 50.000 kWh

0,0420

0,3152

kn/kWh

TM4

od 50.000 kWh do 100.000 kWh

0,0394

0,3126

kn/kWh

TM5

od 100.000 kWh do 1.000.000 kWh

0,0368

0,3100

kn/kWh

TM6

od 1.000.000 kWh do 2.500.000 kWh

0,0341

0,3073

kn/kWh

0,3047

kn/kWh

0,2531

0,0100

0,0101

Mjerna jedinica

TM7

od 2.500.000 kWh do 5.000.000 kWh

TM8

od 5.000.000 kWh do 10.000.000 kWh

0,0289

0,3021

kn/kWh

TM9

od 10.000.000 kWh do 25.000.000 kWh

0,0210

0,2942

kn/kWh

TM10

od 25.000.000 kWh do 50.000.000 kWh

0,0158

0,2890

kn/kWh

TM11

od 50.000.000 kWh do 100.000.000 kWh

0,0105

0,2837

kn/kWh

TM12

vea od 100.000 kWh

0,0053

0,2785

kn/kWh

TM1

do 5.000 kWh

10,00

10,00

kn

TM2

od 5.000 kWh do 25.000 kWh

10,00

10,00

kn

TM3

od 25.000 kWh do 50.000 kWh

20,00

20,00

kn

TM4

od 50.000 kWh do 100.000 kWh

30,00

30,00

kn

TM5

od 100.000 kWh do 1.000.000 kWh

40,00

40,00

kn

TM6

od 1.000.000 kWh do 2.500.000 kWh

60,00

60,00

kn

TM7

od 2.500.000 kWh do 5.000.000 kWh

100,00

100,00

kn

TM8

od 5.000.000 kWh do 10.000.000 kWh

150,00

150,00

kn

TM9

od 10.000.000 kWh do 25.000.000 kWh

200,00

200,00

kn

TM10

od 25.000.000 kWh do 50.000.000 kWh

300,00

300,00

kn

TM11

od 50.000.000 kWh do 100.000.000 kWh

400,00

400,00

kn

TM12

vea od 100.000 kWh

500,00

500,00

kn

0,0315

Napomena: za obraunska mjerna mjesta koja se nalaze u graevini ili dijelu graevine namijenjenoj za stanovanje ksna mjesena naknada Ts2 uveava se za iznos od 3,00 kune zbog troškova postupka ispi vanja nepropusnos i ispravnos plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim tekuinama i plinovima.

ODLUKA PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu oznaene u Detaljnom planu ureenja poljoprivredno gospodarske zone istono od Goriana na graevnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Opine Gorian. PREDSJEDNICA Ingrid Šol , mag.iur.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOŠLJAV 396-819 C: VE KO ISPOSTAVA A 40 ELOG: 646-7 PR VA TA OS ISP EDIŠE: SR M. ISPOSTAVA 543-200

na tel. 040 311 207, do 28.02.2014.

Metodologijom utvrivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamenu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013. i 02/2014.), koju je temeljem lanka 11. stavka 1. toke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnos (Narodne novine br. 120/12) dana 23. prosinca 2013. godine donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija, odreene su krajnje cijene opskrbe plinom po tarifnim modelima (TM), koje se primjenjuju za razdoblje 01.01.2014.-31 .03.2014.godine. Krajnja cijena opskrbe plinom sastoji se od tarifne stavke Ts1 za isporuenu koliinu plina i ksne mjesene naknade Ts2, a tarifni modeli (TM1 - TM12) u koje se razvrstava obraunsko mjerno mjesto krajnjeg kupca ovisno o ostvarenoj godišnjoj potrošnji plina na pojedinom obraunskom mjestu u protekloj kalendarskoj godini, odreeni su Metodologijom utvrivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (Narodne novine br. 104/2013.).

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian utvr uje da je lokalnom referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa upisanih u popis biraa Opine Gorian i me je ispunjen uvjet odre en odredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podrune (regionalne) samouprave. VI. Na temelju rezultata glasovanja na sva 3 (tri) glasaka mjesta u Opini Gorian, Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian utvrdilo je sljedee: - svi odbori za provedbu glasovanja na lokalnom referendumu u Opini Gorian preuzeli su ukupno 2400 glasakih lis a - broj neupotrijebljenih glasakih lis a je 1041 - prema glasakim lis ima glasovalo je 1358 biraa - važeim je utvr eno 1326 glasakih lisa - nevažeim su proglašena 32 glasaka lis a.

6. Kozar IN d.o.o. akovec,I.Mažurania 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/tesarice i gra. tehniara na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 493 150 do 26.02.

ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI

PROMJENA CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA JAVNU USLUGU OPSKRBE PLINOM (OPSKRBA PLINOM ZA KUANSTVO) ZA RAZDOBLJE 01.01.2014.-31.03.2014.

V. Na temelju rezultata glasovanja na sva 3 (tri) glasaka mjesta u Opini Gorian, Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian utvrdilo je sljedee: - u zakljueni popis biraa Opine Gorian s danom 07.02.2014. godine upisano je 2411 biraa - glasovanju je temeljem izvadaka iz popisa biraa pristupilo 1352 biraa - temeljem potvrda za glasovanje glasovalo je ukupno 7 biraa. Sukladno odredbi l. 57. st. 6. Zakona o registru biraa, potvrde za glasovanje sastavni su dio izvadaka iz popisa biraa, te je - ukupni broj biraa Opine Gorian 2418 - glasovanju je ukupno pristupilo 1359 biraa.

21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Stupanjem na snagu Metodologije utvrivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamenu opskrbu s danom 01.01.2014., odnosno primjenom novih visina tarifnih stavka , prestaje važi Odluka o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (Narodne novine br. 49/12. i 99/12.) kojom je cijena prirodnog plina za kuanstvo bila odreena u razdoblju od 01.05.2012. do 31.12.2013. godine.

AKOVEC, Obrtnika 4


21. veljae 2014.

19. Pizzerija Atlanta, Gorian, Dravska 2, traži konobar/konobarica u pizeriji ili kuhar/ kuharica u pizeriji na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014.

22. Bar ay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traži 2 konobara/konobarice na odreeno vrijeme, mjesto rada u Orehovici i u akovcu, javi se na adresu ili na mob. 095 197 0025 do 31.03.2014.

20. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, traži 4 bravar/bravarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 303 789 ili na email: mura-metal@ck.t-com.hr do 14.03.2014.

23. ateks d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 25, traži dipl. ekonomist/ekonomis ca-smjer nancije i dipl. ekonomist/ekonomis casmjer marke ng na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, posla pismenu zamolbu na adresu do 24.02.2014

21. Sintel d.o.o. Pilareva 20, Slavonski brod , traži 2 prodajni predstavnik/predstavnica na odreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: sintel@sintel.hr do 22.02.2014

24. Uniplus d.o.o. akovec, traži projektant/ ica informacijskih sustava i programerka - promotor prodava raunalne opreme i

Temeljem lanka 188. Zakona o prostornom ureenju („Narodne novine“ broj 153/13) i lanka 86. Zakona o prostornom ureenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13) te Zakljuka o otvaranju javne rasprave Gradonaelnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/13-01/2, Urbroj: 2109/14-02-14-15) od 13.02.2014., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Meimurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) 1.

2. 3. 4.

5.

6.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Upuuje se na javnu raspravu prijedlog II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Meimurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) (u daljnjem tekstu ID DPU). Prijedlog ID DPU izraen je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. Javna rasprava o prijedlogu ID DPU, u trajanju od 15 dana poet e 03.03.2014. i završi 17.03.2014. godine. Javni uvid u prijedlog ID DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Uprave Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . Javno izlaganje o prijedlogu II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Meimurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) održat e se dana 06.03.2014., s poetkom u 11.00 sa , u prostorijama Grada Preloga. Pisana oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu: Grad Prelog, Glavna 35, 40 323 Prelog, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O II. ID DPU PROŠIRENJA INDUSTRIJSKE ZONE U PRELOGU“.

REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA U OPINI GORIAN KLASA: 014-01/14-01/01 URBROJ: 2109/08-01-14-26 Gorian, 16. veljae 2014. Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian u sastavu Ingrid Šol , predsjednica, Jelena Ivanovi-Velagi, zamjenica predsjednice, Biserka Tisaj, lanica, Paula Pospišil Mali, lanica, Jasna Štampar-Ivanovi, zamjenica lanice i Jasna Vuk, zamjenica lanice, na temelju odredbe l. 43.-46. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podrune (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 33/96., 92/01., 44/06. - Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 58/06. - Odluka Ustavnog suda broj U-I177/2002., 69/07. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-2051-2007., 38/09.), te Izvješa Povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma u Opini Gorian, Klasa: 014-01/14-01/01, Urbroj: 2109/08-01-14-26 od 16. veljae 2014.,

objavljuje nalokalnomreferendumuodržanom16.veljae2014.godine,uskladusodredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podrune (regionalne) samouprave i sukladno Zakljuku o tumaenju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, veinom glasova biraa koji su pristupili lokalnom referendumu donesena je

ODLUKA PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gorianu oznaene u Detaljnom planu ureenja poljoprivredno gospodarske zone istono od Goriana na graevnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Opine Gorian. PREDSJEDNICA Ingrid Šol , mag.iur.

ZAHVALA

progr. rješenja za struno osposobljavanje bez zas. radnog odnosa, posla životopis na email: natjeaj@uniplus.hr do 21.02.2014

Povodom smrti našeg supruga, tate, brata, djeda i pradjeda

25. Heliopolic j.d.o.o., Štrigova 31, traži 2 konobara/konobaricenanaodreenovrijeme, osobni dolazak u Kavanu Cuvee, Štrigova 31 ilinamob0996932694iliposla email:danijel.puckovck.t-com.hr do 28.02.2014.

MIRKA ŠOLTIA iz Male Subotice koji nas je napustio 15.2.2014. u 81. godini života

26. U.O. Leut, Vantaii, traži pizza pekar/ pekarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 535 1004 do 20.03.2014.

ZAHVALJUJEMO svima na suuti, cvijeu i ispraaju dragog nam pokojnika.

27. Astrea-sport d.o.o. Ivanovec, traži 5 šivaa/šivaica na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 337 999, do 28.02.2014. 28. Mag-commerce d.o.o. Šenkovec, traži prodava/prodavaicazaprodajunaštandu u Kau andu i u trgovini u Šenkovcu na odreeno vrijeme i ekonomist/ekonomistica za marke ng i trgovinu za struno osposobljavanje bez zas. radnog odnosa, javi se na email: sanja.petrovic@mag-commerce. com do 26.02.2014. 29. Mamica d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarice na neodreeno vrijeme, mjesto rada Soho bar akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili email: mamica@mamica.com.hr do 10.03.2014 30. Metal-euro d.o.o. Nedeliše, Vrtna 37, traži m/ž inž. strojarstva i strojarski tehniar/ tehniarka na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email:info@metaleuro.hr do 03.03.2014. 31. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada: Ca e bar Zavrtje, javi se na mob. 098 242 485, do 07.03.2014.

Ožalošeni: supruga, sinovi, ker, snahe, zet, unuci i praunuci

32. Protectum j.do.o. Pribislavec, traži radnik/radnica na farmi kunia na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com do 18.03.2014.

TUŽNO SJEANJE na dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA BUJANA

33. Prometal d.o.o. Savska Ves, traži cnc gloda/glodaicananeodreenovrijeme,javi se na mob. 099 676 2864, do 17.03.2014.

iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2014.

34. Ambruš-metali d.o.o. Pleškovec, 138a, traži kovinotokar/kovinotokarica na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na mob. 091 505 6673

Hvala svima koji uvaju sjeanje na tebe.

35. Pilka d.o.o., J. Kozarca 15, akovec, traži kuhar/kuharica i konobar/konobarica na odreenovrijeme,potrebnoradnoiskustvo 1g., osobni dolazak na adresu, sa zamolbom do 28.02.2014.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezniki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava meimurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jelaia 1, tel. 396-800 Meimurje plin, Obrtnika 4, tel. 395-199 Meimurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za kune ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Meimurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turistiki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središe,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Matini uredi Matini ured akovec, Matini ured Prelog, Matini ured M. Središe, Matini ured M. Subotica, Matini ured Nedeliše, Matini ured Štrigova, Matini ured Kotoriba, Matini ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kovaia 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kovaia 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Tvoji najmiliji

KUPON broj

962

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % popust

* Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

IZ MATINOG UREDA

ROENI BARBARA VARGEK, K I BOŽICE I IVICE; LUKA BIRA, SIN SILVIJE I IGORA; IRIS HOBOR, K I BOJANE I DENISA; RINO HORVAT, SIN IVANE I KRUNOSLAVA; NERA HORVAT, K I IRENE I MARKA; ERVIN PERTLIK, SIN INES I GORANA; VILIM URAN, SIN MATEJE I MATIJE; DAVID KODBA, SIN NIKOLINE I MARIA; KIARA BARI , K I NATAŠE I MARIA; ESMA ORŠUŠ, K I ŽELJKE I DANIJELA; KARLO PETROVI , SIN ZLATE I DRAŽENA; HELENA MAKŠADI, K I ALENKE I KRISTIJANA; DINO BLAŽINI , SIN BOŽICE I DENISA; JULIJA HORVAT, K I SANJE I ROMEA; JAN TRUPKOVI , SIN MAJE I NENADA; JAN KOVAI , SIN IVANE I VELIMIRA; IAN NOVAK, SIN TATJANE I OLIVERA; JAKOV ERMAKORA, SIN ANDREJE I IVANA; ANA VLAŠI , K I JELENE I IVANA; OLIVER SRŠAN, SIN JOSIPE I DANIJELA; DOMINIK FLETEN, SIN PETRE I DEJANA; ANDRO ŠTEFULJ, SIN NATALI I IVANA; FRAN LEVAI , SIN JELENE I ROBERTA (akovec)

VJENANI ANTONIJA PROTULIPAC I GORAN BOBIANEC, VALENTINA PERAS I SANI MIKOLAJ, SILVIJA ŽGANJAR I JOSIP CEROVEC, TEA HORVATI I BORIS ZASPAN, ADRIJANA PRANKOVI I BOJAN BOŠNJAK, JELENA DAMJANOVI I HRVOJE BARI , MARINA ŽNI-

DAR I ROMEO PUNEC (akovec); NIKOLA NOVAK I MATEJA ŠAFARI (Nedeliše)

UMRLI MATILDA KOFJA, R. JUNGHAUS, RO. 1921., GLIŠO RANI , RO. 1929., STJEPAN LUDAŠ, RO. 1936., JOSIPA BRANIŠA, R. VUK, RO. 1927., MARIJA KRIŽARI , RO. ŽNIDARI , RO. 1931., ANTUN ŠEBESTIJAN, RO. 1936., MARIJA TOMAŠI , R. ŽNIDARI , RO. 1922., DRAGUTIN BRANIŠA, RO. 1960., BOŽIDAR LEPOGLAVEC, RO. 1931., STJEPAN KONTREC, RO. 1932., FRANJO TUKSAR, RO. 1936., ANELA TILOŠANEC, R. BALOG, RO. 1932., FRANJO BALENT, RO. 1934., DRAGICA JANUŠI , RO. 1936., KATARINA BELOVI , R. MAGDALENI , RO. 1917., KATARINA BREZOVEC, R. SERPAK, RO. 1934., VLATKO SKENDER, RO. 1934. (akovec); LJUBOMIRKA STAREVI R. BLAŽAN R. 1936. (Kotoriba); NATALIA MARETKO I DENIS MATJAI (Prelog); KATARINA POSAVEC R. LOGOŽAR 1921., ŠTEFANIJA VUGRINEC R. NOVAK 1956., FRANJO BISTROVI R. 1954., STJEPAN SENAR R. 1952. (Nedeliše); KATARINA ZRNA RO. 1943., STJEPAN KVAKAN RO. 1933. (Prelog); LJUDMILA LOVREC r. TOMAŠI ro. 1939., HELENA KLOVAR r. HAJDAROVI ro. 1927. (Štrigova)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

21. veljae 2014.

OBAVIJEST OGLAĹ IVAIMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze, dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naĹĄe itatelje i oglaĹĄivae za razumijevanje te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom oglas neemo bi u mogunos objavi.

MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t 1998, reg 5/2014, 196 KS, mob. 098 9400 452 SEAT IBIZA 1.4 1995.g., 5vr., crna, klima, reg. do 15.01.2015., 190tkm, servo, dalj. centr., el. podizai stakla, airbag, radio-CD, ksno 1.100 EUR, mob 098/242 283 RENAULT CLIO 1.2 16v prodaje se ili mijenja za vozilo mlaeg godiťta uz moju nadoplatu, reg. do 3/14., 113.700 km, garaŞirano i uťuvano, nije uvoz, cijena po dogovoru. Inf. 091 580 6500. PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004., full oprema, reg. do 8/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4.200 eura, 098/551-267 SKUTER Peugeot 50cm 2008.g., ouvani i registrirani, info: 091 970 1929. MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELINE felge 14�s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliťe. Tel: 091/111-62-77 PRODA JU SE rabljene kamionske gume od tamia 6.50 -16, 800kn/4kom. tel. 360-447 PRODAJE SE MAZDA 6 sport dizel, stara 10g., u odlinom stanju, info: 091/554-6581 PRODAJE SE REN. CLIO 1.5 DCI 2003.g., reg. do 2/2015., mala potroťnja ful oprema, vlasnik, 170tkm, cijena 2.950 eur ili po dogovoru. info: 098/980-2702 PRODAJEM VW BUBU 1300 1971.g., reg. do 6/2014., u odlinom stanju, cijena 13.000 kn. tel. 040/856-208 ili 091/510-1417 FIAT PUNTO 9 0 EL X 1.6 benz 1994.g., reg. do 28.2.2014., crni, 3 vr., abs, mob. 098/723-463 ROVER 400 1999.g., reg. do 8.mj., sa puno dodatne opreme. info: 099/598-3497 PRODAJEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, sauvan, povoljno, mob. 091/8801-255

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadajue prikljuke, moĹže i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora.... Mob.: 099/808-7586 VINO KVALITETNO sorte laĹĄki rizling i savinjon vea koliina, te krumpir konzumni bijeli, info: 098 745 484. PRODAJEM dvorednu mehaniku sadilicu krumpira sa ogrtaima (3.500kn); dvorednu mehaniku sijaicu za kukuruz (1.200kn); sjetvosprema RAU ĹĄir. 1,80m (3.300kn); te Ĺželj. prikolicu za prijevoz stoke (1.000kn). Tel: 098 355 207 PRODA JEM SADNICE bagrema (agacije), jalse, jasena, crnog bora i 5 vrsta sadnica boĹžinih drvaca. Informacije na 098 668 2701. KUPUJEM prikljuke za bavljenje poljoprivredom, moĹže i u loĹĄijem stanju. info: 091 739 6965 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora.... Mob.: 099/683-9984 PRODAJEM JEAM oko 1.5T, cijena 1.30 kn/kg. Tel: 091 539 2870 KUPUJEM pneumatsku sijaicu za kukuruz dvorednu (ili etverorednu) moĹže i neispravna Tel: 091 539 2870 PRODAJU SE ORANICE: Veliki Ĺ tuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Ĺ tuk 4758m2 blizu NedeliĹĄe, Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM SAMOHLAENU INOX bavu zapremine 150 lit. i dvobrazni plug Olt, mob. 098 9211 929 PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE cirkular na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODA JEM PRIKOL ICE kip er, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE PRIKOLICA za traktor 2-osovinka, nosivost 2.5T. mob. 098/502-463 PRODAJEM TRAKTORSKU prikolicu 4T, kvalitetna, rasipa umjetnog gnojiva 400kg i veliki krunja kukuruza, mob. 099/672-9191

PRODAJEM rasipa gnojiva, ťpricu KŽK od 340lit., 2-rednu sijaicu kukuruza, tanjurae, ekiar, tritikal, slamu u balama, info: 099/598-3497 PRODAJEM ŽAGU ZA DRVA (cirkular) sa 7,5 kw motorom, cijena 270 eura. tel 00386 41 885 875

NEKRETNINE – PRODAJA

USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme sepkih jama. Struno i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO pripomo u kui ili pomo starijima u njihovom ili svome domu. mob. 091/560-1858 TRAŽIM POSAO davanje instrukcija iz njem. jezika i pomo pri uenju za osnovnu ťkolu. mob. 098/938-5042 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TR A ŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71

POZNANSTVA MATERIJALNO OSIGURAN muĹĄkarac traĹži Ĺženu do 43 g. za ozbiljnu vezu. tel. 092/178-7386

KREDITI

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEMO VIKENDICU 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob. 098 967 9904. PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namjeĹĄteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lovakih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 VIKENDICA “Posavski tip kueâ€? 131/103/84m2, okunica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaĹže + spremiĹĄte (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KUA od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvoriĹĄte, mog. ureenja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. certifikat F. info: 098/908-6376 PRODAJE SE GRA. ZEMLJIĹ TE u Strahonincu u novoj ulici, povoljno. info: 098/749-131

PRODAJEM KUU u Lopatincu od 110m2, podrum, garaĹža, vrt, vonjak-ograeno, svi prikljuci, centr. grijanje, vel. 1306hv, sve legalizirano, energ. certifikat F. info: 098/908-2302 PRODAJE SE ORANICA DoĹžice od 721hv i oranica Podverice od 235hv k.o. Strahoninec. info: 395-760 ili 098/845-373 PRODAJE SE PARCELA 16.5mĹĄ o d 610  hv, s a d v ij e manj e zgrade od 12 i 24m2 u ograenom prostoru, blizina grada, pogodno za obradu vrta. tel. 098/680-549 PRODAJE SE STARIJA KUA u Strahonincu uz gl. cestu prema Polevama, energ. cert. G, mog. gradnje joĹĄ jedne kue uz cestu. info: 395-760 ili 098/845-373 PRODAJU SE NOVOIZGRAENI STANOVI od 55m2 u centru, te 70 i 96m2 u K-Martanama, energ. certifikat B, cijena 1.100 eur/m2. info: 098/163-4992

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten ka/ restoran, mob. 091-14-11-721 APARTMAN NA KRKU, iĹžii, 63 m2, 2. kat,namjeĹĄten, svi papiri uredni, energ. razred C, 1/1 vlasniĹĄtvo, prodaje se ili mijenja za jeiniju nekretninu. info: 098 63 11 66 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24 m2, novi pasage, ureen (struja, voda, grijanje), povoljno za 650 kn (mog. prodaje-zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283

IZNAJMLJUJE SE 3-sobni polunamjeťten stan u akovcu, Zvonka Milkovia 2, kod Plodina. To je 1.etaŞa nove kue s posebnim ulazom i odvojenim brojilima, dvoriťte. info: 040 386-024; 091/5977-119. IZNAJMLJUJE SE VIKENDICA u Prekopi vel. 55m2, namjeťtena, ureena kuhinja, WC, tuť i dvije sobe, pogodna je za samca ili par. Cijena 750 kn + reŞije. Tel: 098 355 207 IZNAJMLJUJE SE namjeťteni stan s posebnim ulazom, iza Pedagoťke u akovcu, dvojici studenata ili branom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM kuu na VaraŞdin Bregu, 40m2, namjeťtena, dvosobna, centr. grijanje, asfalt, priroda, info: 099 414 5002 IZNAJMLJUJEM 2.5-sobni stan od 62m2 u akovcu, istok, blizina veleuiliťta, mob. 095 199 1150 IZNAJMLJUJEM STAN iskljuivo studen cama. mob. 091/970 1929. TRA ŽI SE U NA JAM obiteljska kua sa gospodarskim zgradama za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780 IZNA JML JUJEM JEDNOS OBNI STAN u Šenkovcu, povoljno. tel. 099/331-2189 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeťteni stan iskljuivo studen cama ili zaposlenim Şenama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeťteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, od 1.3.2014, potpuno namjeťten, 1.500 kn + reŞije. Tel. 098/242-990

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715


21. veljae 2014.

IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi od 41-47m2, garsonijera od 20 i 30m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namješteni stan studenticama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. tel. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, namješten, u centru k, zvati na mob. 091/933-8468

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM MLADE DOMAE KOKOTE, žive, težine oko 3 kg, cijena 60kn/kom. Tel 098 355 207 PRODAJU SE PIJETLOVI stari 9mj. mješanci Brame Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA. Oba roditelja prisutna. Oišeni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE VIŠE KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izljeenja”. Cijena 300kn. Šaljem pouzeem. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJE SE el. šivaa mašina Danica Bagat - povoljno. tel. 313-882 ili 099/573-7687 PRODAJE SE metalna cisterna s atestom zapremnine 2000lit., oišeni orasi 15kg i rabljena vratna krila (4kom), tel. 863-139 ili 098/905-1062 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razliite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz.; oišeni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM TABLET Samsung Galaxy Tab3 SM-T211, potpuno novi, zapakirani, garancija 2g., cijena 1.200 kn ksno. info: 098/1744-764 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odlinom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJU SE rabljeni prozori i balkonska vrata dupla i 1-krilna sa šalaporkama, u dobrom stanju, te roženice (5kom), 2 stupa i obraena greda. tel. 098/680-549 PRODAJE SE plinske pei Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. protoni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO ouvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) zemni ili na bocu (1.400kn); prešu za grože na vijak (1.400kn); korišteni kompjutor Wind program (700kn-komplet) i hrastovu bavu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene ušuvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODAJEM FRIŽIDER s dubokom ledenicom Korting, novi, dim. 180x65x65, mob. 098/723-463 PRODAJEM ZUBNI STROJ (3.500kn), zubni sterilizator (800kn), kompresor (800kn), Heliolux (800kn) i mješalicu Amalgama (800kn), info: 091/7310-807 PRODAJEM PVC SPREMNIK za vodu od 1000lit., novi, metalnim okovom uvršen na pale , cijena 400 kn, mob. 098/996-7970 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 . Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM zranu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444 PRODAJE SE HLADNJAK LG mali, 46 lit., i zaš te za djeji kreve . Tel. 098 632 614 PRODAJEM lovaki karabin 30-06 springld c.z. s op kom i staru ispravnu samaricu 16 cal. (kokotaa). Upita možete na mob: 098 482 038.

PRODAJEM rabljeni stol za kompjutor, vrlo dobar, cijena 200 kn, mob 095/848-9753 PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko kože, stare 5 g., za 1.000 kn. mob 098/551-267 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektr. š mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog dr veta , ru ni r ad i umjetni  ke sli ke. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PERILICA RUBLJA Gorenje generalno ureena, prodajem vrlo povoljno, cijena 500kn, mob 098/242 283 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju, cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: 098/632-494 PRODAJEM klavir ouvan i malo sviran, kožnu garnituru (1.100 kn), spavau sobu, ca e aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 PRODAJEM: raznu ugost. opremu kuhinje (16 kom stolova, mesoreznicu, stroj za mljevenje mesa, podnu i stolnu vagu); te metalnu stalažu, metalni stol, runa kolica i plou za tehniko crtanje s mehanizmom, mob. 098 9211 929 OTKUPL JUJEM GRAMOFONSKE PLOE, mob. 098/486-285, Robert

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Ginny - prekrasna trikolorka kratke dlake, ženka stara nešto više od godinu dana, plaha, ali mazna kad upozna ljude, nauena na pijesak, cijepljena, oišena od nametnika, sterilizirana.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Matilda je predivno štene staro oko 3 mjeseca koje e biti veeg rasta i duže dlake te se udomljava u kuu s ograenim dvorištem i pristupom unutra. Cijepljena, ipirana i udomljava se uz obavezu sterilizacije. Kontakt: 091-8988-004.

Vigor Keena - prekrasna trikolorka kratke dlake, ženka stara nešto više od godinu dana, zna željna, nepovjerljiva prema nepoznatim ljudima, no brzo se prilagoava, nauena na pijesak, cijepljena, oišena od nametnika,sterilizirana.

je predivan muški štenac star oko 3,5 mjeseca predivne dlake, umiljat, zaigran, veseo. Udomljava se iskljuivo kao kuni ljubimac, a sva dvorištarenja, uvarenja, smještaj u boks ili na lanac ne dolaze u obzir. Kontakt: 098-241-060.

ina

Dorina - odrasla maca naena u akovcu prije mjesec dana, oboljela od panleukopenije, sada je izlijeena i traži novi dom! Izrazito mazna i druželjubiva, crne boje sa bijelim gras m prugicama ispod crnog krzna.

je njemaka ovarka koja je nekoliko godina svog života provela na lancu u groznim uvjetima. Ve nakon nekoliko tjedana u skloništu uvidjeli smo koliko je to divan, pametan i vjeran pas. ini želimo lijepi novi dom i obitelj koja e ju prihvatiti kao ravnopravnog lana obitelji. Kontakt: 091-8988-004.

U Prelogu petero prekrasnih štenaca starih oko 3 mjeseca traže novi dom. Udomljavaju se kao kuni ljubimci. Kontakt: 099-7019-596.

Mirko - odrasli maak, nezahtjevan, umiljat, mazan, kastriran, oišen od nametnika, nauen na pijesak traži novi dom.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

962


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježa pilea jetreca, suhi špek - bijelo vino, svježa paprika, crno vino - svježi list celera, peršin, origano, luk, ešnjak - ulje, origano, majina dušica

MEIMURSKA KUHARICA

Pilea jetreca marinirana u bijelom vinu Zoran Hrženjak profesionalni je kuhar osamnaest godina, dakle, punoljetan za pripremanje najboljeg recepta za naše itatelje. Ovog trenutka Hrženjak je prvi kuhar u akovekom restoranu “Vrbi”, a za recept tjedna predložio je i složio pilea jetreca marinirana u bijelom vinu, uz koje odlino prijaju domaa tjestenina s povrem te puterica zainjena domaim crnim tikvinim uljem i vinskim octom. Dosta je vina i alkohola u ovom jelu, meutim, sve u koliinama koje jelu daju izniman okus i snagu hrane prigodne u svako doba dana i godine. Kvalitetni sastojci, iskustvo i strpljenje važni su kod spremanja

21. veljae 2014.

Priprema Svježa pilea jetreca mariniramo u bijelom vinu. Sitno nasjeckani luk i ešnjak popržimo na vrelom ulju i dodamo na tanke dijelove narezani špek, svježu crvenu papriku, celer i mrkvu. Promiješamo i dodamo jetreca te sve skupa dinstamo dok jetreca ne omekšaju. Pri kraju sve skupa podlijemo crvenim vinom i ostavimo još nekoliko minuta na vatri. Skinemo s vatre i na plitak bijeli tanjur posložimo jetreca i domau tjesteninu te sve skupa prelijemo umakom u kojem smo pripremali glavno jelo. Ukrasimo na kockice narezanom paprikom, celerom, peršinom te posipamo s malo origana i majine dušice.

ovoga ukusnog jela, koje se topi u ustima, zadovoljava sva osjetila i ovjeka ine zadovoljnim nakon što ga konzumira. Posebnost ovako pripremljenim jetrecima daju domai špek, svježe povre i okus vina u glavnom sastojku te umaku koji je poput zlata na bijelom tanjuru, uz tjesteninu koja miriše po domaem. Uz ovo jelo kuhar Zoran preporuuje sauvignon Vinarije Belovi iz Nedeliša, a našim itateljima želi uspjeh u pripremanju jela, po njegovom receptu, koji je puno drugaiji - plemenitiji od uobiajenih naina pripremanja pileih jetrica. Hrženjak nam je pripremio i recept plus, vrlo ukusnu i bajkovitu desertnu kremu.

RECEPT PLUS IZ PENICE akovekih mlinova

Desertna krema S Sastojci: - maslac, bijelo vino, fanta, maraschino m - vanilijin šeer, limun, korica vanilije v - narana, okolada u prahu Priprema P Maslac rastopimo u tavi i M prelijemo ga s pola litre fante, p promiješamo i dodamo narip

banu koricu od vanilije, dva decilitra maraschina i vanilijin šeer. Sve skupa ukuhamo da postane gusto. Poslužimo toplo ili ohlaeno posipano s okoladom u prahu i kolutiem narane kao ukrasom. Krema se može ulijati u željene kalupe i duboko zamrznuti te poslužiti kao ledeni desert.

VINO TJEDNA

okoladni pereci SASTOJCI: 10 dag maslaca 8 dag šeera 20 dag glatkog brašna akovekih mlinova 2 dag kakaa 1 žumanjak 1 vanilin šeer okoladna glazura

PRIPREMA Maslac i brašno dobro izmrvite, potom dodajte šeer, kakao, žumanjak i vanilin šeer, pa umijesite prhko tijesto. Tijesto ostavite kratko vrijeme da odstoji na hladnom mjestu. Zatim od tijesta izradite valjke i oblikujte male perece te ih pecite na temperaturi od 220°C oko 15 minuta. Peene perece umoite s gornje strane u okoladnu glazuru.

Tomšiev cabernet sauvignon Vrhunsko vino obitelji Tomši iz Železne Gore, berbe 2011., s 14,3 posto alkohola. Vino je tamnoljubiaste boje, bogato vonim aromama, s dosta alkohola, nižih kiselina i bogato taninima. Pije se ohlaeno na 13 do 15 Celzijevih stupnjeva, a najbolje se sljubljuje s visokokvalitetnim jelima s roštilja, biranim tvrdim sirevima i plodovima mora. Pije se i kao aperitiv uz tanko narezani pršut ili meso z tiblice, te uz kolae s kremom. (sm)


21. veljae 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

OD NEDJELJE LJEPŠE V R EMENSK A SLIK A: Poplave koje su donijele probleme u mnogim krajevima posljedica su vrlo velikih koliina kiše. Prema podacima DHMZ-a o 24 satnoj koliini kiše (12. veljae do 7 sati ujutro) pale su, za mjesec veljau rekordne dnevne koliine kiše. Najzanimljivije je promatrati meteorološke rekorde na postajama s dugim nizom mjerenja, a u našoj zemlji to je Zagreb Gri. Na meteorološkoj postaji Zagreb Gri (meteorološki podaci se vode zadnje 154 godine, tj. od 1861.) je 52.2 mm novi dnevni kišni rekord za mjesec veljau. Dosadašnji je rekord iznosio 43.3 mm. Inae, najvea dnevna (24 satna) koliina kiše na Griu je gotovo je tri puta vea od ovog rekorda za veljau i iznosi ak 118.8 mm, a toliko je palo 9. kolovoza 1926. godine. Koliko je za Gri „velika“ koliina kiše koja je ovog dana izmjerena govori i slijedei zanimljiv statistiki podatak. Na meteorološkoj postaji Zagreb Gri je u 20. stoljeu (1901.-2000) zabilježeno ukupno 46 dana sa dnevnom koliinom oborine veom od 50 mm. Dakle,

prosjeno se tek svake druge godine može oekivati po jedan takav dan na zagrebakom Griu. Na postaji Zagreb Maksimir je takoer postavljen novi dnevni oborinski rekord za mjesec veljau i on sada iznosi 62.6 mm oborine. Apsolutni dnevni oborinski rekord za Maksimir je 86,1 litra od 28.9.1987., a zadnji put kada je bilo više kiše u 24h je bilo 12.8.2002. kad je

palo 63,6 litara. Na Sljemenu (Puntijarka) je takoer postavljen novi dnevni 24 satni rekord u koliini oborine za veljau. On od prošlog tjedna iznosi 46.4 mm. To je tek za 0.1 mm više od starog rekorda odnosno od 46.3 mm koliko je izmjereno 27.2.1995. godine Na postaji Zagreb Pleso je izmjereno ak 96.6 litara oborine. Ne raspolažemo podacima za tu postaju,

ali je osim rekorda za veljau, mogue da je postavljen i novi apsolutni dnevni rekord u koliini oborine. Svakako e 12. veljae 2014. ostati zabilježen kao rekordno kišovit dan za mjesec veljau u mnogim mjestima, ali ipak ne i u našoj županiji. Sljedea dva dana nova kiša. Ipak to nee biti onako obilno kao u prošlom tjednu pa se ne oekuju vei problemi s poplavama. Zatim nekoliko suhih i mirnih dana. Temperatura zraka malo iznad prosjeka. To baš nee odgovarati meteoropatima, ali bitno da nema nekih opasnih meteoroloških dogaaja i upozorenja. Povremeno e

biti kiše, a opširniju prognozu proitajte u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: I do kraja tjedna vrijeme e biti promjenjivo i nestabilno. Povremene kiše bit e i u petak i u subotu. Opet e malo zahladiti pa nije iskljuena pojava susnježice, osobito u višim gorskim predjelima. U nizinama bi to ipak bila uglavnom obina jesenska kiša, ali u subotu ujutro možda bude i malo susnježice. Sve što padne bit e višak jer je dosadašnji dio ove godine bio iznadprosjeno kišovit. Nadajmo se da nee biti novih problema s poplavama. U nedjelju i ponedjeljak više suhog i sunanog vremena. Jutra e biti hladnija uz mogu slab mraz, a danju djelomino sunano i onako, ugodno toplo, uz temperature oko 10 Celzijevih stupnjeva. Utorak nam donosi hladno jutro s mrazom, možda i mjestiminom maglom. Danju djelomino sunano i ugodno toplo, zdravo vrijeme. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 0°C, a najviša dnevna bit e oko 11 Celzijevih stupnjeva. Izgleda da e i u srijedu biti veinom suho i djelo-

mino sunano. Temperatura zraka bit e u blagom porastu, osobito poslijepodne. Lagano e zajužiti što može zasmetati meteoropatima i kroninim bolesnicima. To bi moglo najaviti novu kišu oko etvrtka ili petka. Bar tako izgledaju prognostiki materijali u trenutku izrade ove prognoze. Preporuamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izraena 20.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. veljae – Sveti Matija led razbija, e ga ni – ga naredi 25. veljae 1621. god. na otoku Krku smrzavalo se vino u bavama 26. veljae 1988. god. orkanska bura podno Biokova

VICOTEKA

- Tata, zašto si se oženio s mamom?, upita dijete tijekom ruka. Muž odloži žlicu, pogleda u ženu i ree: - Vidiš, ni djetetu nije jasno. ---------------------------------------------------------Pita žena muža: - Što bi ti napravio kad bih ja pala u rijeku? Muž: - Potrao bih u susjedno selo po pomo. Žena: - Ah, pa to selo je jako daleko. Muž: - Za tebe, draga, ja bih trao i dalje! ---------------------------------------------------------Išao sam kasno nou... Ispred mene je išla neka djevojka... Pone ubrzavati hod i ja ubrzah za njom. Ona pone trati i ja potrah... Ona pone vrištati i ja zavrištah još glasnije! ak nisam ni vidio od ega smo bježali... ---------------------------------------------------------Priaju dvije susjede, pa e jedna: - Tko ti je onaj što sam ga juer vidjela kako izlazi iz tvog stana? - Profesor na fakultetu. - Redovan? - Ne, samo kad mi je muž na putu.


IZBOR NAJBOLJEG SPORTAŠA I EKIPE GRADA PRELOGA

PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA ZA MUŠKE

TJEDAN ZA PAMENJE KARATISTA MALE SUBOTICE

Najbolji ribi Alen Perko i preloški rukometaši

Centrometal sve bliže doigravanju za prvaka

Filip Novak naš najbolji predstavnik u Luksemburgu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

M

ilanka Opai je, kak zgledi, prestala živeti kak obini ljudi na minimalco, oem rei, spustila se na zemljo, pogledala obinim ljudima v oi i rekla, a da je ne niti trepnula z okom, kaj i kak dela “kukuriku” vlada: da smo rekli (pred dve leti) kak bodemo uveli fiskalizacijo niši nam je ne veruval, a mi smo to napravili, da smo rekli kak bodemo naprajli reda med onima šteri dobavlajo socijalno pomo, a po njo hodajo z beemvejima ili pak merijima, i da bodemo za vsega par sekundi znali što kaj od jiv ima, a i to smo naprajli ( Zna se sam ono kaj je neši prijavil, ali ne i vse kaj ima), još lani smo vam rekli da bodemo, vtruc ovoj velikoj krizi, štera nas ve pet let duši i praznoj državnoj kasi, kupili 1580 novih autov, niši je ne veruval, ali morem vam rei da bodemo i to napravili! inister za vrtece, deco, tete, škole, školarce, navuitele, navuitelice, športaše i labodoritaše, Željkec

-

-

M

Stopram so na “pol pota”, a mi ve nebremo M Jovanovi je, brez srama, priznal kak je ne došel v politiko kaj se bode na koiji vozil. Drugi den se je vgrizel za jezik (ili pak ga je Zoki zašpotal), pokril se z vuhima po glavi i lejpo je priznal da nema nikaj protiv koije, ali ne one z dva konje, nek one z tristodva i z olimpiskim jarmom. Pak valjda on kak minister vredi bar tuliko kak sisaka županica Marina Merzel!? a vreme poplave v Sisko precednik vlade, Zoki Milanovi obišel je poplavljene, a županica Marina je urt bila polek jega. Vsi znamo da jo je,v zadje vreme dosta šinal, ali kak zgledi vse joj je šenkal, oem rei, pregledal rez prste. Vsi znamo da je Slavek Liniov Marinin venani kum, a ne Zoki, ali kuliko Zoki ita Sveto pismo i popevle psalme, brzas se prepravla za ermanoga

Z

kuma. Jako sam najgerek je li je Slavek na ljubosumen kaj je Zoki vsako malo pre jegovoj kumi? a pol mandata “kukurikai” so podnesli raune o tomo kaj i kak so delali. Vlada i vsi minnistri so se stali pred veliko zrcalo i vsi, kak jeden, so zapitali: Ogledalce, ogledalce, rei ti nam što je nejlepši i nejbolši vu Lepoj našoj? Zrcalo je sam komelo i komelo, a unda so poele vum iti rne “šestice”, a žnjimi je kormanila Marina. aš meimurski župan, Matek Posavec, pravzapra prodavle službenoga beemveja. Nej znati je li ga bode prodal jerbo je na jega zakelil preveliko ceno. Mortik se neši najde komo vredi tuliko jezera kuni kuliko župan kani dobiti? vozemaljska životna svea serjanara Rajkija Majsena

N

N O

Martin Zemlji, Pribislavec - Pojedini roditelji su jako popustljivi. Djeci treba od malena usaditi kaj se smije, a kaj ne. Imam i starijeg sineka od osam godina koji bi se htio igrati više na mobitelu i raunalu. Ali djeca se trebaju više igrati u prirodi, na zraku. Fizioterapeut sam i viam to svakodnevno. Dolaze mi djeica na vježbe koja previše vremena, ak po par sati, provode za kompjutorom umjesto da se igraju vani.

POD VUROM

Jesmo li previše popustljivi prema svojoj djeci? Postaju li danas djeca popustljivih roditelja razmažene osobe ili ak mali “tirani”? Strunjaci kažu kako nije toliko bitno koliko se popušta, nego u kojim situacijama. Pojedini roditelji istiu pak i sve vei pritisak društva ve od vrtia, a posebice u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, kada su djeca podložna utjecaju prijatelja, reklamnih poruka, modnih i drugih trendova. Djeci se takoer nastoje osigurati i sve mogue prednosti kako bi kasnije bili konkurentniji na tržištu rada, pa se ponekad u tome i pretjera. Što o tome misle naši sugraani, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

duga isto onak kak je on išel, z puškom v roki i z glavom vu taški iz bitke vu bitko. Još se jempot pokazalo da sloboda nigdar ne popevle onak kak so branitelji popevali o njoj i kak so je z žarom srca akali i izborili. Kak mi ljudi fletnjo pozabimo onoga što nam je pomogel v nevoli. Još jempot se skazala ona istina da so heroji v rato ne i heroji v miro: jedni v rato dobavlajo bitke, a drugi delijo slavo ( i vse drugo) pobjednikov. Rajko je tak malo iskal, a i to malo smo mo ne znali ili ne šteli dati. akarska i Trogir so zaklajeni z smetjom i ne znajo kam bi žnjim. Vse oi Dalmošov bile su vuprte v Goran (vuprem oi vu to kompostano goransko) i to celo minulo nedelo, ali so jim Goranci zeli i zadnjo nado, tak da ne bodo mogli svoje smetje voziti v Goran kak so se nadjali. A i sosedaj Varaždincaj je v pipi vgaslo tak da si bodo morali iskati novo žrtvo, šteroj bodo mogli uvaliti svoje “brege” smetja. Verjem da znate kak je v minulo nedelo bil prvi opinski reerendum v Lepoj našoj na šteromo so Goranci bili protiv kompostane štero je jiv naelnik šte, z oka ili boka, zrivati na goranski hatar. Na lanjskomo reerendumo v decembro so Goranci glasali ZA, a ve pak so bili PROTIV, tak da ve opinski naelnik zna kaj jegovo birako telo misli. Nigdar so Goranci ne bili tuliko na televizije kak ove

urica Grozdek, Palovec esto puta mi roditelji nemamo izbor i možda popuštamo djeci tamo gdje ne bi trebali. Djeca jedni druge ‘vleeju’ i npr. zanovijetaju: Ovaj ima ovakav mobitel, a ja nemam... i tak. U današnje vrijeme je roditeljima jako teško jer su djeca okružena masom suvremene tehnologije koja utjee na njihov nain ponašanja. Ve od vrtia je to tak.

z Hlapiine je dogorela v pedeset i drugomo leti. Dok se je hapil Domovinski rat Rajko se je ne skrivakal kak kaj što od nas, nek je odišel, z puškom v roki, borit se za Lejpo našo. Duže od tri leti je išel z ront na ront, z bitke vu bitko, tak dugo dok je agresor ne pretirani i Lejpa naša osloboena i zaremana. Vsi znamo da je od rata minulo skorom dvajsti let i da so se vsi braniteli i heroji v rato ne jednako uspešno znašli i vu miro. Jeden od takših je bil i Rajko. On se urt nadjal da mo bode Lejpa naša vrnula duga i da bode mogel, zato kaj je bil v rato, delati i od svoje plae živeti. Niti je dobil stalnoga posla, niti je dobavljal pomo kak bi mo se šikalo, ali je zato zbetežal i bolest ga je posprajla v grob. Još jeden šteri se nadjal da bode država za štero se boril vrnula svojega

Maša Smiljani Kovai, akovec - Sve to ovisi o roditeljima. Definitivno nisam pobornik toga da djeca imaju mobitele u vrtiu ili nižim razredima osnovne škole. Sigurno svakom djetetu teško pada da nema nešto što veina njegovih prijatelja ima. Ali zato treba s djetetom mnogo razgovarati i pojasniti mu neke injenice te ograniiti upotrebu nekih stvari. Zbog poslovnih obveza i ritma života, roditelji su danas sve manje sa svojom djecom, a trebalo bi biti suprotno.

mi prodiremo dublje

Štefanija Slokan, akovec Imamo u obitelji sad prvu unuicu pa je svi pazimo i mazimo. Ponavlja vam se to sve iz generaciju u generaciju. I ja kad sam bila na porodiljnom bilo je više vremena za djecu, a kad sam poela raditi manje. I moja mama je meni pomagala kao što ja sada pomažem svojoj djeci. Nekad su se djeca ipak ljepše igrala, više u prirodi. Danas previše svi žude za mobitelima, raunalima i slinim igricama.

dneve. Nekaj jim se naelnik est zameril da so vsi bili protiv jega i jegove kompostane??? inulo soboto so v akovco bili tri ministri, Branko Gri, Siniša Hajdaš Doni i Ranko Ostoji. Došli so skriveki brzas zato, jerbo so se dopelali v staraj autaj, a spominali so se sam z esdepeovcima. Kakši so to ministri kaj se skrivakajo od novinarov, a i od svojega birakoga tela? Pak smo jiv i mi Meimorci zebrali kaj so došli na vlast, makar ne vsi. Kak se moremo nadjati neemo dobromo od ljudi šteri se skrivlejo pred nami i ne vupajo nam v oi pogledati? I to na našemo hataro. No, stopram so na “pol pota”, pak se još tegnejo poprajti. akar se kriza još navek navelikom šerpuri, kak po Lepoj našoj, tak i po Meimorjo, ali nebremo i nesmemo nikak veruvati kak so nam vse lae potonule i kak so nas vsi pozabili. Najme kaj, minister Slavek Liniov, a i jegova Porezna uprava urt mislijo na nas, tak da nebrete nikaj niti z nosa skopati, a kaj ne bi na to platitli poreza. Ova “kukuriku” vlada je stopram na “pol pota”, a mi ve zdehavlemo, ve nebremo, kak nam je Slavek est stegnul remene. Moral nam je nejpredi dati posla, a onda zeti peneze, ali posla i plai nigdi, a Slavek i jegovi vse vej oejo, jim nigdar dosti Brzas smo se ne za takšo Lejpo našo borili!!???

M

M

Željko Hliš, Držimurec Prije je to drugaije bilo. Današnja djeca kad se rodiju ve su kak’ s akultetom. (smijeh) Sva mogua tehnologija im je dostupna, kompjutori, mobiteli... Sad dojdu dimo z škole i odmah jure na kompjutor. Negda se više bilo vani, igralo se više na zraku i delalo na polju. Istina je, neki su roditelji danas više popustljivi, ali je i preve utjecaj društva na djecu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine


Međimurske novine 962  

Mnovine962i www.mnovine.hr

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you