Issuu on Google+

Godina XVII.

Broj 951.

^akovec, PETAK, 6. prosinca 2013.

Cijena 7 kuna

UZBUNA zbog neuinkovitosti policije cije u rješavanju drskih pljaki širom Meimurja TRI GARNITURE VLASTI smjenjivale Ivan Gorianec, vijenik u Murskom Središu, upozorava: ravnatelja Graditeljske škole

Silite nas da sami organiziramo graanske straže! Uzet emo stvari u svoje ruke, a onda e padati glave...

ŽELJKO BALOG iskalio se na Vijee opine Pribislavec, nezadovoljan jer su mu smanjili plau za 2.100 kuna

Smatram da je ovo djelovanje ustaškog pokreta

str. 2-3

Postali smo samoposluga u kojoj caruju bande!

Iako je smjena formalnost, Zorana Pazmana nije lako srušiti str. 3

SUDJELUJTE U NAGRADNOM NATJEAJU

str. 10

str. t 46 46-49 6 49

Birajte najljepše jaslice i božine ukrase iz kune radinosti

REFEREND REFERENDUM u Meimurju pod oznakom ign ignoriranja graana

akovec Pribislavec, akovec, Strahoninec i Šenkovec Strahoni “PROTIV”, ostali “ZA” “PROTIV

Potražite i na: www.mnovine.hr/advent/

str. 12

FRKANOVANIN (33) osumnjien da je s “hladnim oružjem” opljakao prodavaonicu i kladionicu

Uhien, ali i odmah pušten na slobodu?!

str. 5

Predvieni skejt park izbaen je zbog sigurnosti?!

str. 8

NOVOUREENI PARK podijelio mještane Svete Marije

NEDELIŠE

Sigurnost Pušina zbog nasipa i dalje upitna str. 9

-20% NA KOMPLETAN

ASORTIMAN

str. 45

POKLON PAKETI www.bister.hr


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Loš brak danas-sutra teško da može spasiti bilo kakav referendum

U

dobru i zlu, u bogatstvu i siromaštvu, u bolesti i zdravlju, sve dok vas smrt ne rastavi – zavjeti su koje dajete pred ulazak u brak. No, poe li za rukom uspješno ih održati? anas je puno važnije pronai kvalitetan odgovor na ovo pitanje od onoga koje je glasilo na referendumu, kojim je izglasovana deinicija braka kao ekskluzivne zajednice muškarca i žene i kao takva ui e u hrvatski Ustav. rema podacima o broju sklopljenih brakova u Meimurju, u posljednjih pet-šest godina evidentan je porast razvoda braka, dok je broj sklopljenih uglavnom slian. Može se vrlo lako zakljuiti da u Meimurju, posebice u akovcu, razvod braka više nije tabu tema. rošle godine je razvedeno više od 150 brakova u Meimurju, dok je sklopljeno oko 500. Na tri zakljuena braka jedan se razvodi. Kriza braka oigledno je opasno pokucala na naša vrata. oš brak ne postaje lošim preko noi, jednako kao što se i brana kriza ne stvara ni iz ega i u jednome danu. Ruku na srce, znakovi krize u braku vidljivi su i dovoljno jasni, samo ako imate dovoljno volje da otvorite oi i da iskreno priznate da vašem braku ne ide dobro. eutim, do prije nekoliko godina upravo se, zahvaljujui tome što su se zatvarale oi pred brojnim branim problemima, toleriralo ono što se inae ne smije tolerirati (iziko i emotivno zlostavljanje partnera), i da su se brakovi održavali na životu bez obzira koliko je zapravo bilo (ne)sree u njima. Danas to više nije tako, zahvaljujui izmeu ostalog i demokratskom društvu, progresu, tako da, usprkos tome što ima jako puno loših brakova, partneri sve teže prihvaaju nositi teret lošeg braka na svojoj duši. no što može vrlo brzo postati još zabrinjavajue za cijelu zajednicu nije samo broj razvoda, ve da na broj razvedenih dolazi najmanje tri puta više nesretnih u braku. Brak ''na papiru“ danas je mnogim parovima samo ''pokrie“ za nekvalitetne brane veze. zroci zašto i dalje supružnici žive zajedno,

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

D

P

P L

M

O

U

iako više nemaju ama baš nikakvu emotivnu vezu, uglavnom su ekonomske naravi, ''zbog djece“, pa ak i roditelja. Koliko je to nezdravo za društvo i zajednicu u cjelini, možete samo pretpostavljati. ogaaju se, primjerice, apsurdne stvari da novi deko-ljubavnik ili nova cura-ljubavnica postaju sastavni dio života onoga drugog, jer se brak ne može razvesti zbog zajednikoga stambenog kredita ili jednostavno partner ne može isplatiti partnera iz trenutanog stana, pa se dogaaju situacije da svi zajedno postaju ''happy family“. Šalim se, jednostavno jedan drugoga, na žalost, ne mogu smisliti, kao da se zapravo nikad nisu ni voljeli, a sada se moraju još k tome trpjeti. to još nisu najgore situacije. Dogaaju se i puno ekstremnije, posebice u onim branim vezama u kojima ekonomski slabiji partner ovisi o drugome (uglavnom su to žene naspram muškarcima), pa se dogaa iziko i verbalno nasilje, preljubništvo, gotovo svakodnevne svae i sukobi, izlazi se uglavnom bez partnera, pa se tako druženja pretvaraju u izrazito muška ili izrazito ženska, jer životni partner više zapravo ''ne postoji“ u životu drugoga ''samo na papiru“. esto se brak održava na životu, a u zapravo su pozitivne emocije izmeu partnera otišle u vjetar. rak je u puno demokratskijim zemljama od Hrvatske u još veem bedu. Danas treba imati na umu da i puno naizgled normalnih stvari i dogaaja može poljuljati vaš brak - gubitak posla, preseljene zbog posla, gubitak voljene osobe, dolazak djeteta, bolest... pravo su to novi izazovi s kojima se treba suoiti pria o braku, ve danas, a još više u budunosti.

D

I

B

U

VIJEST(I) TJEDNA

Željko Balog vodstvo opine prozvao ustaškim Zamjenik opinske naelnice iz redova nacionalnih manjina Željko Balog svoje kolege i opinsko elništvo prozvao je ustašama i fašistima, a sve zbog smanjenja koeicijenta za obraun plae na 4. sjednici Opinskog vijea Pribislavec, održanoj prošli etvrtak, koja je tako ponovno bila i te kako burna. Naime, prilikom obrazlaganja 7. toke dnevnog reda, odnosno prijedloga izmjena i dopuna odluke o osnovici i koeicijentu za obraun plaa opinskoj naelnici i njezinom zamjeniku, Željko Balog, zamjenik opinske naelnice iz redova nacionalnih manjina, ponovno je (ne)oekivano reagirao i održao jedan (pre) glasni “sat povijesti”, na kojem je svoje kolege u vijeu prozvao “pripadnicima ustaškog pokreta koji djeluje na njega i njegov narod“. Više na str. 10.

(NE) SVIA NAM SE

Novi jedinstveni proizvod iz Meimurja – ulje od sjemenki groža Uljara “Tkalec”, koja je sjajne rezultate ostvarila u proizvodnji meimurskoga košinog tikvinog ulja (buino ulje), kojemu su potrošai, gastronomi i strunjaci dali najviše ocjene, prvih dana prosinca zapoela je proizvodnju ulja od sjemenki groža. - Jedan vrsni vinar i vinogradar iz Hrvatskog zagorja predložio nam je da za njegove potrebe preradimo sjemenke od groža ili koštice od groža, kako mi u Meimurju kažemo. Za nas je svakako to bio izazov kojemu nismo mogli, ali niti htjeli odoljeti, te smo zapoeli preradu i dobili zaista vrhunsko ulje, što je potvrdio vlasnik prvih grožanih koštica koje smo preradili, ali i vrsni gastronomi, kaže Stjepan Tkalec, vlasnik Uljare “Tkalec”, iz koje jesenas osim mirisa tikvinog u l j a dopire i ugodan vinski miris ulja od grožanih koš t ica. Reportaža na str. 16.

Dvostruki razbojnik pušten da se brani sa slobode? Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje 33-godišnjeg muškarca iz Frkanovca zbog postojanja osnovane sumnje da je poinio dva kaznena djela razbojništva iz l. 230. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Postoji osnovana sumnja da je osumnjienik oko 19.30 sati 28. ožujka 2013. u poslovnici sportske kladionice “Favorit” u akovcu, u Parku Rudolfa Kropeka, uperio prema zaposlenici nož i zatražio novac, te da je oko 18.35 sati 18. studenoga 2013. u prodavaonici METSS-a u akovcu prema prodavaici uperio metalni odvija i zatražio novac. Obje zaposlenice su mu u strahu za svoj život dale novac, a osumnjienik je još iz kase prodavaonice uzeo i dodatni novac. U oba razbojništva pljakaš je odnio više tisua kuna. Osumnjienik je nakon ispitivanja od strane DORH-a pušten na slobodu jer nisu utvreni zakonski razlozi da se protiv njega odredi istražni zatvor. Tako da do suenja može poiniti još pokoje razbojništvo kako bi osigurao novac za odvjetnika. Opširnu priu donosimo na str. 8.

6. prosinca 2013.

PODRUJE GRADA Mursko Središe i susjednih opina živi u strahu od n

Graani organ straže u strah - Svi smo u strahu, bojimo se i pitamo ija je kua sljede smo organizirali none straže, rekla nam je itateljica iz - Sestra je naveer bila kod nas i ostala nešto duže. Kad je došla doma, zapazila je nered u kui, posumnjala da je netko provalio i nazvala mene. Dok smo mi provjeravali što su lopovi odnijeli i kako su ušli u kuu, no je zašla u svoju treinu, bilo je negdje oko pola tri kada smo se vratili doma i imali smo što vidjeti. I mi smo pokradeni, a potom doznajemo da su pokradene još dvije obitelji, ispriao nam je žitelj iz Hlapiine, koji moli da mu ime i prezime ne iznosimo u javnost jer se boji da bi ga to moglo skupo koštati. Nakon tih kraa, poinjenih u samo nekoliko dana, obitelji u Hlapini su na nogama i same su organizirale obiteljske straže. - Zvali smo policiju, koja je došla, sve pregledala, zapisala i otišla, a mi smo u strahu i dalje, pa smo odluili stražariti cijele noi,

podijelivši dežurstva na po nekoliko sati. Svi smo u strahu, bojimo se i pitamo ija je kua sljedea koju e lopovi posjetiti, kazala nam je žiteljica Hlapiine, sigurna kako kradljivci nisu Romi, ili nisu samo Romi. - Spavao sam u svojoj sobi i u noi sam primijetio slabo baterijsko svjetlo, pitajui se što mama traži po noi bez da je upalila sobno svjetlo. Ustao sam i pošao prema svjetlu i vidio kako to nije mama, nego nepoznata osoba koja se dala u bijeg. Potrao sam za njom i kada sam je meu vratima pokušao uhvatiti za jaknu, ona mi je snažno krilom vrata prikliještila ruku da sam jauknuo od bola, i pobjegla u no. Ujutro sam uo za još nekoliko kraa u gradu, ispriao nam je mlai Središanac, koji se oporavlja od ozljede ruke. - Mirno smo spavali i nismo ništa uli, no

ujutro kas smo ustali vidjeli smo ispremetane stvari u dnevnom boravku, u pokrajnjoj prostoriji. Shvatili smo da smo imali lopova, što se potvrdilo kad sam vidio kako nema 300 eura koje sam dan ranije uzeo s bankomata. Dobro je što sam zakasnio u banku, gdje sam trebao podignuti više eura potrebnih za posao kojim se bavim, jer bih sigurno ostao bez toga. Pozvali smo policiju koja je sve detaljno pregledala, uzela otiske i rekla kako e sve poduzeti na otkrivanju kradljivca, ispriao nam je poduzetnik iz Murskog Središa, koji se pita kako se moglo dogoditi da nitko od lanova obitelji nije uo nikakvu buku jer lopov je sve isprevrtao u kui u koju je ušao kroz podrumski prozor. Ovo je samo nekoliko od brojnih pria koje smo minulih dana uli od graana s

IVAN GORIANEC, vijenik u Murskom Središu: O tokama koje vrijed kad je opljakano deset obitelji, samo mignemo

Postali smo samoposluga u Nedostatak investicija koje bi Murskom Središu otvorile perspektivu uz zapošljavanje, pojaan kamionski promet kroz naselja Štrukovec i Mursko Središe, te uestale drske krae obilježili su sjednicu Gradskog vijea Mursko Središe. Temu nesnosnoga kamionskog prometa koji ugrožava sigurnost graana, a nakon toga i drugu vrstu nesigurnosti koju meu graane unose uestale pljake na podruju Grada i okolnih opina, otvorio je Dominik Hrženjak, vijenik (HDZ), želei znati što je po tom pitanju riješeno na sastanku gradskih elnika s policijom. - Oko preusmjeravanja kamionskog prometa s državne prometnice koja vodi kroz naselja Štrukovec i Mursko Središe trenutano, osim mjerama represije ili pojaanog nadzora kamiona, ne može se ništa uiniti, kazao je gradonaelnik Srpak. - O problemu kamionskog prometa, koji je naroito pojaan od ulaska u EU, razgovaralo se s ministricom vanjskih poslova, Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom prometa, ali problem se nee riješiti preko noi, ve e za to trebati strpljenja i vremena. Što se pak sigurnosti graana tie, vezano uz desetak provala u obiteljske kue na podruju

Murskog Središa, gradonaelnik je šturo izvijestio da se, prema informacijama iz policije, nada da e i to uskoro biti riješeno. Dominik Hrženjak predložio je da Grad, po uzoru na praksu koja je provedena u donjem Meimurju, pozove policijske kobre, koje su uvele red u pljake u naseljima donjeg Meimurja. Pljake na podruju Murskog Središa traju kontinuirano mjesec dan, pa bi policija ve i trebala imati neke informacije. - Shvaam vašu intenciju i dobru namjeru, kazao je gradonaelnik Srpak, tako da emo ne samo dopisom, ve i kontaktom obratiti se i naelniku meimurske policije i našoj postaji ovdje i prenijeti vaše upozorenje. Ivan Gorianec, vijenik (HDS), nije bio nimalo zadovoljan ovakvom intonacijom rasprave o pljakama u gradu. - Ne mogu vjerovati da je problem, za koji smatram da je trebao biti glavna toka dnevnog reda, prošao ovako ležerno sa smiješkom. Kad imamo neke toke koje vrijede 500 ili 1000 kuna, raspravljamo o tome pola sata. U ovom gradu opljakano je 10 obitelji i ukradeno preko 100.000 kuna, a na tu stvar smo mignuli kao da se ništa ni-

Ivan Gorianec (HDS): - Samo u našoj ulici opljakane su etiri obitelji i ja sam jedna od tih opljakanih obitelji je dogodilo. Gradonaelnik veli: ‘Ja sam ih informirao, oni imaju svoje poslanje’. To je neprihvatljivo. Kad su kue oskrnavljene, kad su obitelji brutalno opljakane, to je jednako kao da je deset žena silovano u našem gradu. To je takav in koji je teško opisati. I ja sam sluajno jedna od tih obitelji koje su opljakane. Jednako bih nastupio i da nisam. Samo u našoj ulici opljakane su etiri obitelji. I da stvar bude gora, to uope nije kraj, kazao je vijenik Gorianec. - Mi smo se pretvorili u market otvorenog tipa, to je samoposluga! Bande caruju - s prijezirom i drsko. Ne proturjeim, samo molim da se napravi osobiti pritisak na policijsko djelovanje. Dolje su došli paziti krumpir i repu. Ovdje se radi o soisticiranim frajerima


6. prosinca 2013. nonih lopovskih bandi

nizirali none hu od lopova ea koju e lopovi posjetiti. Zbog toga Hlapiine

Policija je non-stop na terenu, ali lopovi su za sad lukaviji, što je graane Murskog Središa i drugih naselja nagnalo da organiziraju none straže

podruja Grada Mursko Središe, koji se uistinu boje da im objavimo osobne podatke, bojei se kako bi im se lopovi mogli osvetiti. Organizirane krae poele su na podruju opine Sveti Martin na Muri, a nastavile se na podruju Grada Mursko Središe i susjednih opina.

Graani žive u strahu, organiziraju se u straže i dežurstva, kako bi sami uhvatili lopove, meutim, oni su za sada uspješniji. Niti su uhvaeni niti su prestali krasti. A kradu samo novac, nakit, manju bijelu tehniku i mobitele. U kue ulaze kroz nezatvorene prozore u suterenu ili kroz

de petsto ili tisuu kuna raspravljamo pola sata, a

kojoj caruju bande! koji rade udesno dobro i tome se treba suprotstaviti na drugaiji nain. Ovdje treba djelovati drugi stil ljudi. To je otvoreni apel prema Ministarstvu da zaštite sva sela. Ono je tek poetak, ovo nije kraj, oni se ovdje osjeaju beskrajno mirno. Ovdje je samoposluga, ovdje se harai. Moli da se o ovome provede osobit tretman. Silite nas da sami organiziramo graanske straže, poruio je Ivan Gorianec, te dodao: - Uzet emo stvari u svoje ruke, a onda e padati glave. Tada e se postavljati pitanje ljudskih prava, a sada se gaze ljudska prava, bio je ogoren Ivan Gorianec, ogoren što se pljake tako dugo nisu razriješene. Miljenko Cmreak, predsjednik Gradskog vijea, kazao je vijeniku Goriancu da razumije njegovu ogorenost i stav, meutim, da gradska vlada ozbiljno razgovara s policijom o toj situaciji. - Bio sam na razgovoru s njima, kazao je Miljenko Cmreak, ali smo u interesu istrage zamoljeni da ne iznosimo neke stvari. Koliko su oni iskusni ili ne, ja u to ne mogu ulaziti. Graanske straže nisu rješenje, kad pukne neija glava, onda je to veliki problem. Moramo stvari staviti u okvire pravne države. Miljenko Cmreak kazao je da je i on na poslu opljakan prije desetak dana, ali i šest mjeseci

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Miljenko Cmreak (HDS): Vjerujem da policija radi svoj posao, ako je potrebno, pozvat emo i naelnika policije na sjednicu Gradskog vijea da se i on oituje o toj problematici prije toga. Kazao je da, na žalost, u Meimurju caruje kriminal i to je injenica. - Mi emo zasigurno ponovno zatražiti oitovanje od policije i ponovni sastanak s njima. Ukoliko e biti potrebno, organizirat emo se na nain da se pokušamo samozaštititi, da budnije pazimo koji ljudi prolaze kroz naš grad i da i na taj nain pokušamo sprijeiti pljake. Vjerujem da policija radi svoj posao. Mi emo zasigurno intervenirati, napraviti pritisak, ako je potrebno, pozvat emo i naelnika policije na sjednicu Gradskog vijea da se i on oituje, kazao je Miljenko Cmreak, predsjednik Gradskog vijea Mursko Središe. (BMO)

ŠTO KAŽE POLICIJA

U otkrivanje poinitelja ukljueni svi resursi PU meimurske Glasnogovornik meimurske policije Zdravko Kolari potvrdio nam je da se kriminalistiki istražitelji ozbiljno i ve dulje vrijeme bave otkrivanjem poinitelja kraa i teških kraa na podruju Murskog Središa. Prema nainu i vremenu poinjenja, krae su poinjene na slian nain. Kolari kaže da se policija intenzivno i ozbiljno bavi ovim problemom imovinskih delikata. Da su odluni u otkrivanju poinitelja, govori injenica da se ovim sluajevima ne bave samo djelatnici Policijske postaje Mursko Središe, ve su ukljueni i drugi resursi na razini Policijske uprave meimurske. U interesu istrage glasnogovornik PU meimurske Zdravko Kolari za javnost nije mogao više otkriti. No, reenica o iskorištavanju ‘’drugih resursa’’ daje naslutiti da se policija, uz strune kadrove i kriminalistike inspektore, koristi i drugim zakonskim i soisticiranim metodama istrage. Nepoznato je radi li se o pojedincu kradljivcu ili dobro organiziranoj grupi. U svakome sluaju, u policiji kažu da e javnost pravodobno i opsežnije izvijestiti o rezultatima istrage. Ve dulje vrijeme krae nisu zabilježene samo u Murskom Središu, ve cijelom prstenu - Hlapiini, Vratišincu, Peklenici i Selnici.

vrata na terasama i balkonima. Kradu po šahovskom sistemu ''konjev skok'' i vrlo vješto izbjegavaju susret s graanima i policijom. Kada ih graani i ugledaju, oni se daju u bijeg i nestanu u tamnoj noi, znajui kako se ljudi nee usuditi krenuti za njima. Policija za krae sumnjii Rome, poglavito maloljetne delinkvente, dok su graani uvjereni kako im život zagoravaju ''beli cigani“, no nije im važno koje su boje lopovi, nego može li ih policija poloviti, kako bi sve ovo završilo. Jer, svjesni su da ni none uline ili kune straže nisu rješenje, ali u strahu su velike oi pak se poseže za onim za što se misli da može okonati agoniju koja traje mjesecima. I kraj se joj ni ne nasluuje i ne daj Bože da doe do kakvoga krvavog obrauna izmeu graana i lopova.

3

TREA GARNITURA po redu županijske vlasti ruši ravnatelja Graditeljske škole akovec

Zorana Pazmana nije lako srušiti Župan je, posluživši se mogunošu zamjene lanova Školskog odbora iz redova Osnivaa, to i napravio i od tada (22. studenoga 2013.) oni definitivno artikuliraju i raspravu i odluivanje i glasovanje na Školskom odboru za utemeljenost prijedloga za razrješenje, a to ide tako daleko da je na zadnjoj sjednici Školskog odbora ga Doris Srnec, dipl. iur., donijela na sastanak unaprijed napisane odluke o utemeljenosti prijedloga za razrješenje, o kojima se tek kasnije raspravljalo i glasovalo, tvrdi Pazman Zoran Pazman, dipl. ing. arh, ravnatelj Graditeljske škole akovec, na prijedlog prosvjetne inspekcije, odnosno više prosvjetne inspektorice ure Lazar, prof., trebao bi biti razriješen na sjednici Školskog odbora u petak, ako tako odlui Školski odbor Graditeljske škole. No, bez obzira na to što e odluiti Školski odbor, koji po proceduri mora u petak razmotriti njegov prigovor na prijedlog o razrješenju, zadnja je ministrova rije. U posljednjih godinu dana imali smo priliku pratiti dvije smjene srednjoškolskih ravnatelja: u Ekonomskoj i trgovakoj školi i nedavno Gospodarskoj školi, te vidjeti na djelu da odluka Školskog odbora ne mora biti pododarna odluci ministra - u sluaju Ekonomske škole. Zoran Pazman iskoristio je svoju pravnu mogunost davanja prigovora prije konane odluke Školskog odbora, na kojemu e se donositi odluka o tome hoe li ga smijeniti. Sjednica je zakazana za petak 6. prosinca. Zanimljivo je da Zorana Pazmana “smjenjuju” ve tri garniture županijske vlasti, od Josipa Posavca, preko Ivice Perhoa, do Matije Posavca - “zbog nepravilnosti i propusta u poslovanju’’, koje je i sada uoio inspekcijski nadzor.

Još nisam smijenjen Budui da se informacija o smjeni Zorna Pazmana, ija je procedura ve pokrenuta, pojavila u javnosti i prije konane smjene, o svom sluaju, kao i dosadašnjoj proceduri, oitovao se i Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole akovec, koji svoj sluaj vidi iz sasvim drugog kuta. - Prije svega, moram naknadno, ali još uvijek aktualno, demantirati kako se u medijima prejudicira smjena, a da ona još nije donesena. Dakle, najkrae, sljedea je situacija: 23. studenoga viša prosvjetna inspektorica donijela je prijedlog za razrješenje zajedno s Rješenjem i Zapi-

Zoran Pazman, ravnatelj Graditeljske škole kojeg smjenjuju

snikom koji smo ona i ja u mojim primjedbama na njezine zamjerke u izdavanju rješenja o zaduženju djelatnicima zajedno sroili i usuglasili. Meutim, 14. studenoga je g. župan izvršio pritisak na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i ishodio nalog za razrješenje, po kojem je morala postupiti viša prosvjetna inspektorica, iako je prije bilo dogovoreno da nalazi u njezinom inspekcijskom pregledu nisu bili za razrješenje. Kako je po prijemu prijedloga za razrješenje 15 dana rok za oitovanje Školskog odbora o tom pitanju, a to e se dogoditi u petak, tek 6. prosinca 2013., znai da su sve najave da sam ve smijenjen netone. Dakako, župan je, posluživši se mo-

gunošu zamjene lanova Školskog odbora iz redova Osnivaa to i napravio, i od tada (22. studenoga 2013.) oni deinitivno artikuliraju i raspravu i odluivanje i glasovanje na Školskom odboru za utemeljenost prijedloga za razrješenje, a to ide tako daleko da je na zadnjoj sjednici Školskog odbora ga Doris Srnec, dipl. iur., donijela na sastanak unaprijed napisane odluke o utemeljenosti prijedloga za razrješenje o kojima se tek kasnije raspravljalo i glasovalo. Jednako tako, to priprema i za naredni sastanak. Takvo prejudiciranje rješavanje stvari u normalnom protokolu rada Školskog odbora za mene je potpuno neprihvatljivo i nezakonito, na što sam upozorio i na svom oitovanju lanovima Školskog odbora. Za sada toliko, ali taj beskrupulozni inženjering na sceni je za zgražanje i pitanje je dokle e to trajati, kao i mnoge stvari u našem društvu, pa prema tome ja ne bih prejudicirao stvari i prognozirao što e se dogoditi dok se ne dogode, ali se mogu dogoditi i takve stvari da ja nakon 34 godine staža ostanem bez posla i kao otac stopostotnog invalida, napisao je u svoj reakciji na informaciju o svojoj smjeni Zoran Pazman, dipl. ing. arh., ravnatelj Graditeljske škole akovec, uz poruku: - Do sljedeeg nastavka.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, obrazovanja i sporta

Zakopani do grla Prosvjetna inspekcija Ministarstva donijela je prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Graditeljske škole akovec, a od Ministrstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražili smo informaciju i obrazloženje nalaza na osnovu kojeg je donesena ta odluka, te kakva je daljnja procedura. No iz Ureda za odnose s javnošu ovog Ministarstva dobili smo odgovor zakopan do grla. U njihovu priopenju stoji: - U skladu sa zakonom i utvrenim ovlastima prosvjetna je inspektorica predložila Škol-

skom odboru Graditeljske škole u akovcu razrješenje ravnatelja Zorana Pazmana zbog propusta i nepravilnosti utvrenih inspekcijskim nadzorom. S obzirom na to da je rije o postupku u kojem utemeljenost prijedloga prvo procjenjuje Školski odbor, te potom, ako Školski odbor odbije prijedlog, utemeljenost istog procjenjuje ministar, podatke koji su još uvijek predmet propisanog postupka ne možemo iznositi u javnost, poruili su iz Ured za odnose s javnošu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.


Aktualno

4

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STIPENDIRANJE STUDENATA

INCIDENT na akovekom sajmištu s prodavaima drva ipak riješen

PRVI graanski referendum

akovec stipendira AKOM smjestio “drvare’’ U Meimur 119 novih studenata na novu poziciju “ZA” glaso

Idue godine Grad akovec e izdvojiti 2, 5 milijuna kuna za stipendiranje studenata s podruja Grada akovca. Do poetka ove akademske godine akovec je stipendirao 248 studenta, a ove akademske godine stipendirat e još i 119 novih studenata. Od toga, njih 10 dobilo je stipendije na osnovu socijalnog kriterija, a preostalih 109 po kriteriju deicitarnih zanimanja i uspjeha u prethodnom školovanju. Na natjeaj za stipendiranja

prijavila su se 142 studenta, ali dvadeset i troje njih nije udovoljavalo zahtjevima natjeaja. Dakle, u Gradu akovcu stipendije su dobili svi oni koji su udovoljavali uvjetima natjeaja. Uz to, sedam studenata dobilo je odobrenje za stavljanje stipendije u mirovanje. Studentske stipendije u akovcu iznose mjeseno 300 kuna za studij u akovcu, 500 kuna za studij u Varaždinu i 800 kuna za studij u drugim udaljenijim gradovima ili u inozemstvu. (BMO)

PARKIRANJE U AKOVCU

Kraj bolnice parkiranje etiri sata Grad akovec uvodi odreene novine u parkiranje na podruju akovca. Produžuje se vrijeme parkiranja u Ulici I. G. Kovaia, to je parkiralište neposredno uz bolniki glavni ulaz i uz ogradu. Tamo je do sada vrijedilo ogranienje parkiranja na dva sata. Po novom se produžuje na etiri sata, uzimajui u obzir da ljudi dugo ekaju na pretrage ili

zahvate u bolnici. Cijena parkiranja poveava se s dvije na tri kune, s obzirom na to da je parkiralište ušlo u novu zonu zbog produženja parkiranja. Uz to, parkiranje na podruju akovca naplaivat e se od 8 do 19, umjesto dosadašnjih 7 do 20 sati. Odluka stupa na snagu osam dana nakon objave u Službenom glasniku Grada akovca (BMO)

INICIJATIVA VIJENIKA Jurice Mesaria

Gradski radio Murskom Središu Jurica Mesari (HDS) na aktualnom satu Gradskog vijea Mursko Središe uzburkao je javnost pitanjem oko koncesije za gradski radio. - Grad Mursko Središe je svojedobno tražio i dobio koncesiju za gradski radio, odnosno za frekvenciju gradskog radija. Iako medijske kue prate zbivanja u Gradu, mislim da je to površno i nedovoljno. Smatram da bi to trebalo biti malo opširnije što se tie zbivanja u Gradu, svim gradskim naseljima i u samom Vijeu. Pitao je gradonaelnika što je s tom frekvencijom: - Želite li, možete li i pokušavate li pokrenuti gradski radio s nadom da sjedište radija bude u Murskom Središu? - Shvaam

i podržavam Vašu inicijativu i vjerujem da bi bilo lijepo imati gradski radio. Vidjet emo i dat emo si malo truda kako i na koji nain bi to bilo mogue i zašto ne probati, podržao je inicijativu vijenika svoje grupacije Dražen Srpak. - Mi to moramo imati, bio je odluan Jurica Mesari. - Shvaamo Vas i vidjet emo na koji se nain to može ostvariti, kazao je gradonaelnik Srpak. (BMO)

PIŠU: DEJAN ZRNA, BOŽENA MALEKOCI - OLETI, ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nakon što se nisu željeli premjestiti na novu poziciju, intervenirala je Carina, koja je zaplijenila nekoliko kamiona drva, da bi ovu srijedu sve proteklo u najboljem redu PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Na sreu samo verbalni sukob izmeu prodavaa drva za ogrjev i djelatnika Carinarnice Varaždin izbio je prošlu srijedu u studenome na prostorima akovekog sajmišta. Do sukoba je došlo kada su djelatnici Carinarnice Varaždin poeli pregledavati dokumentaciju koju trebaju posjedovati prodavai drva, te tražili da napuste mjesto gdje su bili smješteni. One glasnije i bez papira carinici su pokupili u službena vozila te ih odvezli u Varaždin na daljnje postupanje. Bilo je neugodno i tužno, na granici izikih obrauna, no prevladao je razum te je sve završilo na psovkama, optužbama i prijetnjama. O pozadini incidenta govori Ivica Perho, u poduzeu AKOM akovec zadužen i za akoveko sajmište. - Problem s prodavaima drva za ogrjev nije od ove srijede, on postoji godinama, a odnosi se na mjesto na kojem drvari prodaju drva. Oni su to inili uz samu cestu i na ulazu na sajmište, ime su ometali promet i pristup ostalim korisnicima na sajmište. Prije dva tjedna mi iz AKOM-a, koji je vlasnik cijelog prostora, išli smo drvare upozoriti da više ne budu parkirani na ulazu na sajmište i zamolili ih da se presele na drugo mjesto, tonije, na parkiralište pred sajmištem. Pojedinci su to odbili, a nekolicina je prihvatila naš prijedlog. Nakon toga pozvali smo djelatnike Carinarnice kako bi oni provjerili tko ima papire – dozvole za prodaju drva, od-

Kamioni s ogrjevnim drvima na novoj lokaciji - na drugoj strani potoka Trnave

- Prodavai su drva tržili na mjestu koje im je odobreno, ali za to nisu imali papire, koje od AKOM-a nisu dobili, pa su ih carinici priveli

Drvari prodavali na novoj lokaciji Prvu srijedu u prosincu, tonije, 5. prosinca, drvari su poštujui odluku Grada akovca i odluku AKOM-a, preselili na drugo mjesto, bliže zatvorenom sajamskom prostoru, a na pristojnu udaljenost od ceste i glavnog ulaza na sajmišni prostor. Nisu zadovoljni i sretni što su oni jedini ošteeni u

Holcinger je najbliže istini o županiji Z

dravko Holcinger je od svih županijskih vijenika u raspravi o sudbini županija bio najbliže istini kad je kazao da e one ostati, ali s ovlastima kao nekada mjesne zajednice. Po svemu sudei, županije e ostati, ali bez ovlasti. To se pokazuje iz dana u dan odljevom centara raznih službi iz županije u novoosmišljene regionalne centre, uglavnom u Varaždin: od mirovinskog, zdravstvenog, davno prije izgubljenoga Županijskog suda u akovcu, a sada i policije koja e imati nekoliko regionalnih sjedišta u Hrvatskoj. Županijsku bolnicu dali smo na sanaciju Vladi. Pitanje je, kad sanacija bude završena, kome e je Vlada predati na upravljanje. Sada se samo može postavljati pitanje što je bilo prije: dodjeljivanje neopravdano niskih limita da bi bolnice dospjele u dugove i

tako Vlada stvorila alibi za reorganizacije ili je sve to došlo kao posljedica nastalih gubitaka. ko ova ili budua vlada odlui da sve ono što se zovu decentralizirana sredstva ne prolaze više kroz županijske proraune, što e ostati županiji? U tom sluaju naš županijski proraun ogolit e se na kakvih bijednih 30-ak milijuna kuna, bez decentraliziranih sredstva. To u drugom koraku postavlja pitanje što e onda iti svrha upravnih odjela u županiji koji se bave tom problematikom. Dakle, ako vlast odlui ogoliti ta sredstva od županijskih prorauna, ako se upravnim odjelima za zdravstvo, socijalu i prosvjetu uzmu sredstva i smisao djelovanja, što e biti smisao djelovanja županija i županijskih politiara? Hoe li oni ostati kao ribe na suhom, kojima ne preostaje ništa drugo

A

nego da pristanu hodati okolo u protokolarnim prilikama da bi slušali gnjev naroda nezadovoljnog razliitim problemima iz svakodnevnog života? Hoe li ih državna politika koristiti kao amortizere za ublažavanje kritikih strelica uperenih vlasti? Kroz prosljeivanje problemi se razblažuju i do onih kojima su upueni dolazit e razblaženi, ne kao ubodi otrovne strelice, ve kao benigni ubod komarca. proteklim desetljeima politiari su brusili svoje politike karijere na izgradnji infrastrukture: asfaltizaciji naselja, gradnji vodovodne, plinske i dijelom kanalizacijeske mreže, školskim dvoranama i školama. Meutim, s jedne strane, sve je to u Meimurju ve skoro dovršeno, a s druge strane okolnosti su se promijenile. Država ima samo rupe u proraunu i više

U

davaa, nego su sve protjerali. Meni je žao što je do toga došlo, premda smatram da su i drvari trebali znati da, ako nemaju dozvolu, ne smiju prodavati na tom mjestu, bez obzira što im je ono usmeno dozvoljeno. Oekujem da e za dan-dva dozvole biti iz Grada akovca nama dostavljene i ve u srijedu e ih drvari koji imaju potrebnu dokumentaciju o obavljanju trgovake djelatnosti od nas dobiti. Što e biti s prijavama i globama koje su izrekli carinici, ja ne mogu znati niti komentirati, mogu samo ponoviti kako mi je iskreno žao što je došlo do ovog incidenta, rekao nam je Ivica Perho, dodajui kako vjeruje da e razum pobijediti te da e od sljedee srijede sve biti kako je zamišljeno i kako treba biti.

nosno obavljanje djelatnosti, te imaju li potvrdu za parkiranje. Tu je došlo do problema jer su carinici postupali i protiv ljudi koji su bili na mjestu koje smo im mi odobrili, ali nisu imali papire od nas da tu smiju biti. A papire nisu imali jer ih AKOM nije izdao, a nije ih izdao jer ih nije dobio od Grada akovca. Carinici nisu imali osjeaj i postupili su kako su postupili i privodili i globili ljude koji su bili parkirani tamo gdje smo im mi odobrili. Svi smo donekle doprinijeli ovom neugodnom dogaaja, mi jer nismo na vrijeme osigurali dozvole (pisane), drvari jer su prodavali bez dozvola, a to se ne smije bez obzira ako ti netko kaže i carinici koji su ipak trebali postupati od sluaja do sluaja, odnosno od prodavaa do pro-

itavom dogaanju, samo zato što su vjerovali na rije ljudima iz AKOM-a. Oni protiv kojih je Carinarnica Varaždin pokrenula postupke i zaplijenila drva uložit e prigovore, odnosno žaliti se na izreene prekršajne globe, koje su novane i ne brane drvarima prodaju na akovekom sajmištu.

U Belici, Orehovici i Donjem Vidovcu najmanji odaziv Iako su oni koji su izašli u Gradu akovcu veinski glasovali protiv, velikim dijelom su graani bojkotirali referendum te se oko teme ustavne deinicije braka nije izjasnilo ak 61,50 posto biraa. U Murskom Središu taj je postotak još vei i iznosi 71,71 posto biraa koji nisu iskoristili svoje pravo i koji su odbili dati svoj glas, u Prelogu je takvih bilo 64,56 posto. Najslabijii odaziv biraa bio je u Belici, 23,21 posto, Domašincu 23,77 posto, Donjem Vidovcu 22,90 posto, Gornjem Mihaljevcu 24,11 posto, Orehovici 21,87 posto, Pribislavcu 23,31 posto i Selnici 24,69 posto.

U Dekanovcu apsolutnom veinom prošlo "ZA“ Kad su u pitanju opine i mjesta gdje je apsolutno veinski prošlo "za" kao odgovor na referendumsko pitanje, to su Dekanovec s 82,63 posto, Domašinec sa 71,18 posto, Gorian

POGLED ODOZDO

se lokalne politike karijere ne mogu graditi na tome koji e naelnik više novca iz državnog prorauna povui u svoju opinu. Jedina kasa na koju se može raunati za dovlaenje novca u svoj kraj je ona europska, za koju je potrebno pisati projekte, udruživati se s drugima. Uz to, izgradnja velike komunalne infrstrukture ide preko velikih javnih ili državnih poduzea u kojima opine ili županija više nisu nikakav faktor. ako e se županijski politiari prije nego što to oekuju nai u situaciji da se pitaju: a gdje emo mi ostvariti svoje ambicije? Županije e zbog svojih ovlasti uskoro postati premale za sve one koji gaje lokalne politike ambicije. Ve je sada vidljivo koliko se suzio politiki život i u kojoj mjeri je zamro stranaki život, od uspostave samostalnosti.

T

Državno izborno povjerenstvo objavilo je i službene rezultate sa svih 6.714 birakih mjesta. Za unošenje deinicije braka u Ustav glasovalo je 65,87 posto glasaa, dok je protiv bilo 33,51 posto glasaa. Izlaznost je bila 37,90 posto, a nevažeih listia bilo je 0,57 posto. Glasovalo je 1,436.163 glasaa, broj važeih listia bio je 1,427.967, a nevažeih 8.196. Za unošenje deinicije braka u Ustav bilo je 946.433 glasaa, a protiv 481.534 glasaa. Graani su na referendumu, treem od samostalnosti Hrvatske, odluivali hoe li u Ustav ui odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, koju je pokrenula inicijativa "U ime obitelji“. Na birališta je izašlo 30,89% posto graana Meimurske županije s pravom glasa. Ostali, koji ine ogromnu veinu, na referendum su se oglušili. Od onih koji su iskoristili svoje pravo glasa i na referendumu se izjasnili, njih 54,42 posto zaokružilo je "ZA“, a preostalih 44,94 posto bilo je "PROTIV“ ustavne deinicije braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Stranke koje ne sudjeluju u vlasti brzo se gase, ili proplamsaju tek pred izbore, s nadom da e im izborni rezultat udahnuti život. ome e se okrenuti graani u novonastalim okolnostima? Bit e više nego ikada prisiljeni boriti se za svoja prava. Tek sada e civilni život poeti dolaziti do izražaja, jer su se do sada mnoga pitanja civilnog društva rješavala kroz stranako sukobljavanje. Stranke su uzimale taj dio tereta na sebe. sada e to moi, ali e se mnogo više nego do sada trebati baviti obinim životnim problemima graana. no što su politiari donedavno imali kao sporednu djelatnost - primanje graana i slušanje njihovih problema, tek forme radi, da graani ne kažu da ih njihovi predstavnici u vlasti ne doživljavaju, sada e im,

K

I

O

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

htjeli to oni ili ne, biti glavna zadaa. ee se više moi skrivati iza velikih poslova koje obavljaju za zajednicu, jer im to više nee biti u nadležnosti. I ako se vratimo na poetak i Holcingerovu proroku misao o županijama s ovlastima mjesnih zajednica, ne mora to biti ni tako loše. Garniture koje su vodile mjesne zajednice bile su jeftine, a vjerojatno i eikasnije nego neke županije.

N


6. prosinca 2013.

m održan je prošlu nedjelju i diljem Meimurske županije

rju odaziv tek trideset posto, ovalo više od polovine izašlih sa 75,54 posto, Štrigova sa 70,59 posto.

akovec nadmonom veinom "PROTIV“ Osim u akovcu, veinom "protiv" glasovali su samo glasai u opinama: Pribislavec, gdje je "protiv" zaokružilo 50,98 posto glasaa, Šenkovec s 52,33 posto biraa koji su zaokružili "protiv" te Strahoninec s 51,20 posto biraa koji se protive ustavnoj deiniciji braka kao životne zajednice žene i muškarca. akovec se može podiiti kao jedan od najprogresivnijih hrvatskih gradova kad je u pitanju poimanje liberalne demokracije i manjinskih prava, jer je gotovo 59 posto glasaa kod glasovanja zaokružilo "protiv". Naime, tek u etiri hrvatska vea grada na referendumu je izglasovano "protiv" uvoenja odredbe o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca u Ustav. To su: Pula (63 posto protiv), Rijeka (59 posto), akovec (58 posto) i Varaždin (56 posto). ak je i u Zagrebu glasova "za" bilo 54 posto. A odredba je odbijena u samo dvije županije:

GRADONAELNIK AKOVCA staloženo prokomentirao akoveki “PROTIV”

Svi znamo da je brak zajednica muškarca i žene, referendum nije bio potreban Grad akovec je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojemu su se graani odluili protiv unošenja deinicije braka kao zajednice muškarca i žene u ustav. Jutro poslije, gradonaelnik akovca Stjepan Kova komentirao je referendum i rezultate. - Mislim da je to bilo za oekivati, samo što mi je najviše žao što je odaziv za referendum bio tako mali. Potrošeno je nepotrebno jako puno novca za održavanje referenduma. Taj novac bio Istarskoj (57% protiv) i Primorskogoranskoj (52% protiv). Meutim, ipak su prevagnuli glasovi "za" u drugim gradovima i opinama u Meimurju, koji su bili u postocima od 51 do 82 posto. Referendum je inae prošao u izrazito

bi dostatan za izgradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Gradu akovcu, odnosno to bi bilo dostatno za pokrivanje troškova za zapošljavanje preko javnih radova za godinu i pol onog broja ljudi koji je sad zaposlen preko javnih radova. Deinitivno se taj novac mogao bolje utrošiti. Po meni svi znaju da je deinicija braka: zajednica izmeu muškarca i žene i po meni to deinitivno nije trebalo nigdje zapisivati. Svi to znamo, a živi i pusti druge da žive. netolerantnoj atmosferi izmeu onih koji su ekstremno zagovarali "za“, odnosno "protiv“. S obzirom na to da su se u "narodni referendum“ ukljuile gotovo sve stranke i politiari, na kraju se ispostavilo da isti nije prošao.

Glasovanje u meimurskim gradovima i opinama AKOVEC: PROTIV 58,95%, ZA 40,60%, nevažei i neubaeni listii 0,44%, pristupilo glasovanju 38,50%, a nije 61,50% MURSKO SREDIŠE: ZA 53,03%, PROTIV 46,27%, nevažei i neubaeni listii 0,70%, pristupilo glasovanju 28,29%, a nije 71,71%. PRELOG: ZA 61,25%, PROTIV 38,14%, nevažei i neubaeni listii 0,61%, pristupilo glasovanju 35,44%, a nije 64,56%. BELICA: ZA 63,81%, PROTIV 35,40 %, nevažei i neubaeni listii 0,79%, pristupilo glasovanju 23,21%, a nije 76,79%. DEKANOVEC: ZA 82,63%, PROTIV 16,60%, nevažei i neubaeni listii 0,77%, pristupilo glasovanju 38,31%, a nije 61,69%. DOMAŠINEC: ZA 71,18 %, PROTIV 28,17 %, nevažei i neubaeni listii 0,65 %, pristupilo glasovanju 23,77%, a nije 76,23%. DONJA DUBRAVA: ZA 61,18%, PROTIV 37,40%, nevažei i neubaeni listii 1,42 %, pristupilo glasovanju 27,89%, a nije 72,11%. DONJI KRALJEVEC: ZA 58,63%, PROTIV 40,88%, nevažei i neubaeni listii 0,49 %, pristupilo glasovanju 31,90%, a nije 68,10%. DONJI VIDOVEC: ZA 68,53 %, PROTIV 30,07 %, nevažei i neubaeni

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

listii 1,40 %, pristupilo glasovanju 22,90%, a nije 77,10%. GORIAN: ZA 75,54%, PROTIV 23,54%, nevažei i neubaeni listii 0,91 %, pristupilo glasovanju 36,20%, a nije 63,80%. GORNJI MIHALJEVEC: ZA 61,85 %, PROTIV 36,66 %, nevažei i neubaeni listii 1,50 %, pristupilo glasovanju 24,11%, a nije 75,89%. KOTORIBA: ZA 61,74%, PROTIV 37,99%, nevažei i neubaeni listii 0,27%, pristupilo glasovanju 29,11%, a nije 70,89%. MALA SUBOTICA: ZA 66,92%, PROTIV 32,51%, nevažei i neubaeni listii 0,57%, pristupilo glasovanju 27,64%, a nije 72,36%. NEDELIŠE: ZA 51,01%, PROTIV 48,45%, nevažei i neubaeni listii 0,53%, pristupilo glasovanju 27,62%, a nije 72,38%. OREHOVICA: ZA 68,55%, PROTIV 31,02%. nevažei i neubaeni listii 0,43%, pristupilo glasovanju 21,87%, a nije 78,13%. PODTUREN: ZA 69,36% PROTIV 29,79%, nevažei i neubaeni listii 0,85%, pristupilo glasovanju 26,82%, a nije 73,18%. PRIBISLAVEC: PROTIV 50,98%, ZA 48,12% nevažei i neubaeni listii 0,89%, pristupilo glasovanju 23,31%, a nije 76,69%.

SELNICA: ZA 69,97%, PROTIV 29,42%, nevažei i neubaeni listii 0,61%, pristupilo glasovanju 24,69%, a nije 75,31%. STRAHONINEC: PROTIV 51,20% ZA48,23%, nevažei i neubaeni listii 0,57%, pristupilo glasovanju 30,73%, a nije 69,27%. S V ETA M A R IJA: Z A 67, 59% PROTIV32,08%, nevažei i neubaeni listii 0,33%, pristupilo glasovanju 30,87%, a nije 69,13%. SVETI JUR AJ NA BREGU: Z A 54,49%, PROTIV 44,12%, nevažei i neubaeni listii 1,39%, pristupilo glasovanju 25,88%, a nije 74,12%. SVETI MARTIN NA MURI: ZA 65,64%, PROTIV 33,23%, nevažei i neubaeni listii 1,13%, pristupilo glasovanju 25,64%, a nije 74,36%. ŠENKOVEC: PROTIV 52,33%, ZA 47,12%, nevažei i neubaeni listii 0,54%, pristupilo glasovanju 37,36%, a nije 62,64%. ŠTRIGOVA: ZA 70,59%, PROTIV 28,79%, nevažei i neubaeni listii0,62%, pristupilo glasovanju 25,95%, a nije 74,05%. VRATIŠINEC: ZA 64,33%, PROTIV 34,61%, nevažei i neubaeni listii1,06%, pristupilo glasovanju 27,46%, a nije 72,54%.

MAROKANSKI VELEPOSLANIK posjetio Meimurje

Obišao nekoliko proizvodnih firmi za uspostavu gospodarske suradnje Na inicijativu voditeljice meuparlamentarne skupine prijateljstva, saborske zastupnice Sunane Glavak, u ponedjeljak je u cjelodnevnom posjetu Meimurskoj županiji boravio veleposlanik Kraljevine Maroko u Republici Hrvatskoj, nj. e. Moulay Abbes Kadiri. U njegovoj pratnji bili su lanovi hrvatsko-marokanske meuparlamentarne skupine prijateljstva, te suradnik iz veleposlanstva. Veleposlanik je obišao tvrtke “Arteferro Dohomont” iz Goriana, “ŠestanBusch” iz Preloga, “Pana Stolarija” i “urkin” d.o.o. iz akovca, a susreo se i s preloškim gradonaelnikom Ljubomirom Kolarekom. U kraem službenim razgovoru zadržao se i sa županom Meimurske županije Ma-

inulih dana imao sam prigodu i sreu pojedinano razgovarati s nekoliko poduzetnika i menadžera, a tema je bilo gospodarstvo u Hrvatskoj, koje od hrvatskog osamostaljenja nikada nije bilo u lošijem stanju. Slažu se poduzetnici kako u etiri ratne godine, naravno, Domovinskog rata, stanje u gospodarstvu nije bilo tako loše kao što je sada. vi oni kažu kako je za ovakvo stanje kriva hrvatska politika koja godinama, a poglavito u protekle dvije godine, nije našla formulu uspješnosti, što e rei nije pravilno i dobro usmjeravala gospodarstvo, odnosno previše je

S

uzimala, a premalo davala gospodarstvu, od kojeg na kraju krajeva svi živimo. ad ste ve detektirali krvca, ponudite rješenje, rekoh svakom od sugovornika, na što su svi jednako reagirali i rekli kako u Hrvatskoj, meu politiarima, nema osobe koja bi znala riješiti probleme koji tiskaju hrvatske poduzetnike i gospodarstvenike. ažu, od najniže do najviše razine vlasti ne postoji osoba koja je spremna i sposobna zagristi u kiselu jabuku zvanu gospodarstvo, nego tu i takvu jabuku jedni drugima guraju ili ostavljaju u krilu. ele kako nije u pitanju stranka ova ili ona, nego

K

K V

kompletno svi politiari koji su obnašali, koji obnašaju ili žele obnašati vodee pozicije u hrvatskom društvu nemaju znanja ni volje ni podršku svojih stranaka, koalicijskih partnera i oporbe. ospodarstvenici s kojima sam razgovarao uvjereni su kako politika o svemu u Hrvatskoj odluuje, pa tako i gospodarstvu, i ukazuju kako oni najodgovorniji, ili bi trebali biti najodgovorniji, politiari nemaju dana radnog staža u gospodarstvu, a odluuju o gospodarstvu, i da to jednostavno ne može funkcionirati. isam se u potpunosti složio s ovom tvrdnjom

G

N

tijom Posavcom. - Pozdravljam inicijativu nj. e. Kadirija za razvijanjem gospodarske suradnje izmeu dviju zemalja, rekao je župan Matija Posavec. - Meimurje, kao sredina proizvodno orijentirana prema izvozu u suradnji s Marokom, interes može pronai u metalskoj, preraivakoj i turistikoj industriji. Veleposlanik Kadiri naglasio je da mu je ovo prvi posjet nekoj hrvatskoj regiji te da je oduševljen vienim. Meimurje kao regija ima konkretnu proizvodnju koja

može pronai tržište i kod njih. Veleposlanik je najavio osnivanje hrvatsko-marokanskoga poslovnog savjeta za poetak sljedee godine, koji e povezivati gospodarstvenike obiju zemalja. Voditeljica meuparlamentarne skupine prijateljstva Sunana Glavak kazala je da gospodarska razmjena treba biti prioritet, te da ona mora biti puno vea nego je danas. Upravo zato je intenzivirala rad, jer smatra da meuparlamentarna suradnja ne smije biti samo protokolarna. (BMO)

ŠTO SU vijenici pitali na aktualnom satu Skupštine Meimurske županije

Kad e druga faza dvorane u Svetoj Mariji? Željka Pavlica iz MDS-a zanimao je nastavak izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji, s obzirom na to da je prva faza izgradnje te dvorane završena ranije od one u Gorianu, a tamo se predvia u proljee i druga faza gradnje Nino Maretko (HDZ) pitao je kakva je sudbina vrtike skupine “Iskrice” u kojoj su djeca s autizmom u vrtiu u Draškovcu. Naime, Županija se obvezala prema sporazumu s Gradom Prelogom mjeseno plaati ugovoreni iznos Djejem vrtiu “Fijolica” iz Preloga. Župan mu je odgovorio da ima krive informacije, da Županija podupire i rad te skupine i izvršava svoje obveze za tu vrtiku skupinu. Drugo pitanje odnosilo se na dug Županije, kako je spomenuo, od 500.000 kuna prema Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski”. - Zar graanima akovca ne treba gradska knjižnica ili više ne moraju itati. Možda bi trebali sluša-

Raspišimo referendum o velikoj koaliciji M

5

vodoopskrbom i reperkusijama koje bi taj preustroj mogao imati na Meimurske vode. Tim preustrojem se planira objediniti vodoopskrbna poduzea, a njihov broj smanjiti sa sadašnjih preko 140 na 21. Meimurske vode su javno poduzee koje se bavi vodoopskrbom i odvodnjom kanalizacijske vode na podruju Meimurja, a u vlasništvu su jedinica lokalne samouprave. U zadnjih 50 godina (koliko postoji) razvilo se najviše zahvaljujui sredstvima graana Meimurja (uplatama, samodoprinosima, uešima u suinanciranju). Sada se ukazuju lijepi izgledi da postupkom “prikrivene nacionalizacije”, što ovo rekonsturiranja zapravo jeste, sve to prijee u vlasništvo jednog poduzea na nivou Hrvatske, a zatim da se kroz izgledno vrijeme, u nekoj novoj “fazi razvoja”, prvo pronae tzv. strateški partner, a zatim i privatizira.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

te rekoh kako ima politiari koji su prožeti i potkovani znanjem i da bi mogli pokrenuti gospodarstvu kad bi im se to omoguilo, na što su sugovornici odgovorili kako takvi ne mogu na scenu, jer nema politikog dogovora meu vodeim politikim strankama. da se dogodi velika koalicija, kao, na primjer, u Njemakog pak da se nae rješenje koje bi na elo županija, ministarstava i Vlade dovelo sposobne ljude, upitah sugovornike. Oni odgovoriše kako bi to bilo rješenje, ali ta se koalicija jednostavno, barem ne sljedeih dvadeset godina, nee

A

ti samo radio, bio je ironian Maretko. Župan je potvrdio da dug postoji, iznosi 350.000 kuna i odnosi se na bibliobusnu službu, te da se ministrici kulture obratio za pomo kako bi se dug anulirao. Ivan Novak (HDZ) pitao je mogu li Grad Mursko Središe i gornjomeimurske opine raunati na aktualizaciju projekta srednje škole i u Murskom Središu, ako ona još uvijek postoji u mreži srednjih škola kao planirana, a neizgraena. Pitao je je li za tu namjenu mogue povui sredstva europskih fondova po uzoru na susjednu županiju, gdje su prije nekoliko tjedna otvorene dvije srednje škole u dva manja grada. Župan Posavec poruio je vijeniku da Grad mora imati potrebnu dokumentaciju da bi mogli podržati školu. Aleksandar Makovec (HDZ) postavio je pitanje o predstojeem preustroju javnih poduzea koja se bave

dogovoriti. Jer, kažu i pitaju gospodarstvenici, možete li zamisliti da se Karamarko i Milanovi nešto dogovore, da se sadašnji i budui HDZ i SDP dogovore. Tvrde kako je to u Hrvatskoj nemogue, jer tko bi od njih dopustio da drugi u Vladi ima sedam, a on šest ministara, ili drugi da ima osam, a on pet ministara. da raspišemo referendum o velikoj koaliciji, pa neka narod odlui, upitah sugovornike, uvjeren kako bi osamdeset posto ljudi u Hrvatskoj podržalo stvaranje koalicije. A tko bi raspisao taj referendum, upitaše mene i sebe moji sugovornici, kad je

A

PIŠE: STJEPAN MESARI

onima na vlasti i opoziciji i ovako dobro, kad imaju sigurne i visoke plae i svuda ih se doekuje kao Amerika svoje generale i nije ih briga za gospodarstvo, premda o tome esto zbore i da ovakvo stanje što dulje ostane žele.


Gospodarstvo

6

UITELJI bez putnih troškova u prosincu

Isplata tek u sijenju I meimurski uitelji ovih su dana obaviješteni kako e im naknada za prijevoz za prosinac biti isplaena u sijenju. Ti se iznosi kreu od nekoliko stotina pa sve do nekoliko tisua kuna, ovisno u koliko škola rade i na kojoj udaljenosti. Kao što je poznato, uitelji su ve ranije ostali bez božinice. Predstavnici Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Sindikata kulture, Sindikata zaposlenih u HZZO-u te Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika parafirali su na sastanku u Ministarstvu rada i socijalne skrbi sporazum - dodatak II. temeljnom kolektivnom ugovoru prema kojem se te službe odriu božinice za ovu i regresa za iduu godinu. Sindikati su od premijera Zorana Milanovia zatražili da Vlada donese odluku o isplati prosinakih troškova prijevoza uiteljima iz proraunske priuve. Za isplatu prijevoza zaposlenima u osnovnim školama potrebno je oko 24 milijuna kuna. Taj

novac bi se mogao nai u proraunskoj priuvi, smatraju sindikati, koji dodaju da bi Milanovi takvom odlukom ipak uiteljima olakšao proslavu božinih blagdana, javlja HRT. Naime, prosvjetari su i bez uskrate naknade za prijevoz financijski zakinuti - ostat e bez božinice, a u prosinakim plaama nee dobiti uveanje za prekovremeni, smjenski i dvokratni rad te rad vikendom, kao i plaanje zamjene u razdoblju do deset dana, što je takoer prebaeno na sijeanj. To znai da e veina njih u prosincu primiti plae manje za 100 do 500 kuna, pa i više. Za manjak proraunskog novca za uitelje i nastavnike sindikalci smatraju odgovornim ministra znanosti, prosvjete i sporta Željka Jovanovia. Prema njihovom mišljenju, kriv je jer nije na vrijeme predvidio potrebnu koliinu novca za podmirenje svih obveza, a propustio je to ispraviti i u upravo prihvaenom rebalansu prorauna. (az)

NAGRADA “HUM-CROMA”

elni ljudi TSH-a akovec i LPT-a Prelog proglašeni menadžerima godine U petak 29. studenoga dodijeljene su godišnje nagrade i priznanja "HUM-CROMA". Nagradu "Menadžer godine" ove godine primilo je 13 najboljih hrvatskih gospodarstvenika, meu njima i direktori dvije meimurske tvrtke: Tomica Beli, dipl. ing., Tvornice stone hrane d.d. akovec, i Davor Gei, mag. oec., L&P Tehnologije d.o.o., Prelog. Nagrade "HUM-CROMA" dodjeljuje 23. godinu za redom u osam kategorija. St r u kov na nag rada HUM-CROMA-e, kako je istaknuo predsjednik tog udruženja Vladimir Ferdelji,

ima posebnu vrijednost jer je dodjeljuje menadžerska struka najboljima meu sobom, a koji predstavljaju realni primjer koji negira da je u kriznim i recesijskim uvjetima nemogue uspješno poslovati. Menadžeri i poduzetnici godine biraju se temeljem dokumentiranih bilanci i stvarnih kvalitativnih pokazatelja poslovanja, poput udjela na domaem tržištu, rasta izvoza, broja novootvorenih ili sauvanih radnih mjesta, itd. Struni žiri temeljem tih podataka predlaže finaliste, a Upravni odbor HUM-CROMA-e odabire dobitnike.

MARIJAN Glavina, dr. med. vet., viši veterinarski inspektor u akovcu, govori o stanju govedarstva, svinjogojstva i peradarstva u Meimurskoj županiji

Dogaa se novi dramatini pad u proizvodnji mesa u Meimurju - Imamo naselja u kojima nema ni jednog goveda, a tako nikada do sada nije bilo. Svinjogojstvo je takoer u velikoj krizi, a jedino se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina, kaže Marijan Glavina, viši veterinarski inspektor u akovcu PIŠE: STJEPAN MESARI

Od nedavno je prvi ovjek Veterinarske inspekcije u akovcu Marijan Glavina, dr. med. vet., vrsni i iskusni veterinarski strunjak koji se poslovima veterinarskog inspektora bavi od 1993. godine, kada zapoinje raditi kao opinski veterinarski i ribarski inspektor tadašnje Opine akovec. Nakon šest godina rada kao granini veterinarski inspektor, odlazi na poslove državnoga veterinarskog inspektora u Ministarstvu poljoprivrede kao voditelj ispostave Prelog. Veliki doprinos dao je kao lan hrvatskog tima u pregovorima s Europskom unijom za Poglavlje 12 – veterinarstvo, sigurnost hrane i fitosanitarni nadzor. Zna se kako je ovo poglavlje bilo najzahtjevnije po pitanju koliine zakonodavstva koje se trebalo uskladiti i vrlo teško u pregovorima, a dobro je odraeno, što govori o kvaliteti hrvatskoga pregovarakog tima i samog Marijana Glavine.

Nakon ukidanja granica, kontrola uvoza mesa fizikih osoba praktiki ne postoji A upravo se pripremanjem te ovogodišnjim ulaskom Republike Hrvatske u lanstvo EU mnogo toga promijenilo u hrvatskoj, pa tako i meimurskoj poljoprivredi. - Ulaskom u lanstvo Europske unije, svaka zemlja lanica treba imati nadležno tijelo koje je odgovorno za sigurnost hrane, odnosno kompletni nadzor hrane je pod jednim zakonodavstvom. Kod nas je to Ministarstvo poljoprivrede koje surauje s drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i odgovorno je prema Europskoj komisiji. Veterinarska inspekcija zadužena je za nadzor zdravlja životinja i dobrobit životinja, kao i za proizvodnju hrane za životinje i

ljude u tzv. sustavu nadzora ‘od polja do stola’ . Danas Hrvatska kao lanica EU ima slobodno tržište i ona sama je dio toga tržišta, što znai da više nema granine kontrole uvoza kad su fizike osobe u pitanju. Nitko to ne kontrolira, ali izvoziti se ne može ako se ne ispune odreeni uvjeti, a što jako ovisi o vrsti i kategoriji životinja. To je ta bitna novina za našu državu od 1. srpnja 2013. godine, naglašava inspektor Glavina, dodajui kako je veterinarska inspekcija u Meimurskoj žu-

rapske zemlje ponudile su Hrvatskoj izvoz stoke i ovaca od 500.000 komada godišnje, što bi u mnogome promijenilo hrvatsku poljoprivredu na bolje. Odgovor onih koji o svemu odluuju bio je: pa mi nemamo toliko stoke, imamo jedva 80.000 komada spremno za izvoz. Tako je i ta ideja završila za sada neslavno, kao i mnoge druge. lino je i s našim meimurskim vinima. Kad se postavilo pitanje izvoza domaih vina u Rusiju ili Kinu, meimurski su vino-

S

gradari samo odmahnuli rukom, a neki ni to jer ih to ne interesira, prodaju svoja vina u Hrvatskoj. Naime, veliki kupci su tražili deset puta više butelja nego što ih vinari imaju, i to svi zajedno. Šanse na velikim tržištima imaju tek poneki, možda samo naši najvei vinogradari. Domai se vinari tješe da proizvode kvalitetna butik vina, što je tono, no tu im kvalitetu tržište možda nee priznati zato jer su naješe premali. oba sluaja rije je o nesposobnosti da se orga-

U

niziramo na pravi nain. Za to sigurno nisu odgovorni poljoprivrednici, ve oni koji ih trebaju organizirati. Sve ove godine domaa poljoprivreda samo tone. Sramota je rei, ali proizvodimo samo nekoliko poljoprivrednih proizvoda, dovoljno za svoje potrebe. it je problem u lošoj organizaciji države, i tako ve godinama. Osnovali smo agencije za mnogo toga i na sve strane, toliko ih je da je teško pamtiti imena, kao i niz javnih poduzea, no nemamo agenciju za izvoz

O

paniji sastavni dio Ministarstva poljoprivrede.

Drastian pad stoarstva, imamo sela bez goveda Kako se lanstvo Hrvatske u EU odrazilo na hrvatsko i meimursko stoarstvo, koje je i pod nadzorom veterinarske inspekcije, Glavina odgovara. - Od poetka pregovora s EU od 2006. godine i prilagodbe EU standardima i sada kada smo par mjeseci u EU došlo je do drastinog pada u govedar-

- Drastian pad stoarstva u Meimurju bilježi se od poetka pregovora s EU, kaže Marijan Glavina, viši veterinarski inspektor

Meimurje je odoljelo bolestima životinja Kada je rije o zdravlju životinja u Meimurskoj županiji, inspektor Glavina istie: - Openito, zdravstveno stanje životinja u Meimurju je dobro, nema znaajnijih zdravstvenih problema, za što su zaslužni držatelji ili vlasnici životinja, veterinarska struka i službe koji kvalitetno obavljaju svoj posao. Na sreu, u Meimurju se nije puno trgovalo stokom iz drugih krajeva Hrvatske, pa i Europe, pa je tako smanjen i rizik, kao i samo obolijevanje životinja. Naime, promet stokom najvei je rizik za širenje raznih bolesti životinja. Tu smo u Meimurju u prednosti pred ostalim dijelovima Hrvatske, poglavito onih naslonjenih na susjedne istone države. Svijest naših poljoprivrednika je na visokoj razini, emu je

Poljoprivredna lipa za izvoz A

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

stoke i ovaca, možda ni voa ni povra u arapske zemlje, a možda ju je trebalo davno osnovati. Nemamo je zbog toga što to nikome nije važno u državi, osim malim poljoprivrednicima koji su pak premali da bi je osnovali, jer tako nešto mora ii s državne razine, želi li se uspjeh. druge strane, imamo Hrvatske vode koje su jake i svima važne, jer donose novac bez mnogo muke pa se svi trude dobiti dio kolaa. Da smo organizirali hrvatske poljoprivrednike na nain Hrvatskih voda, danas

S

doprinijelo stalno usporeivanje sa zapadnoeuropskim zemljama, te je kultura držanja i uzgoja životinja niz godina gotovo jednaka kao u Europskoj uniji, a to znai da je mogunost oboljenja životinja svedena na najmanju moguu razinu. Glavina pojašnjava kako je došlo do promjena kod testiranja svinjskog mesa na trihinelu. Novi nain naziva se umjetna digestija i podrazumijeva mikroskopiranje probavljenoga mljevenog mesa kojemu su pridodani enzimi prisutni u probavi kod ovjeka i kod životinja. Testiranje koje stoji 50 kuna po uzorku obavlja se u Bioinstitutovim ambulantama u akovcu i Gornjem Mihaljevcu te u ambulantama Veterinarske stanice Prelog u Donjoj Dubravi, Domašincu i Prelogu.

stvu i svinjogojstvu, a samo se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina. Za stanje u govedarstvu sami smo najviše krivi, jer se stalno govorilo kako se ne isplati imati dvije-tri krave u domainstvu, nego da trebamo imati velike arme, što se pokazalo promašajem. Danas u Meimurju imamo nekoliko sela bez i jednog goveda, što nikada do sada nije bio sluaj, a sigurno je da e takvih naselja biti i više ako se ne dogode velike promjene u shvaanju stoarstva. Svinjogojstvo je jednako tako u velikoj krizi i danas imamo svega tridesetak manjih armi s krmaama i nešto veu armu Agromeimurja u Belici. Za krizu u svinjogojstvu trebamo zahvaliti nepostojanju prave strategije, vlastitoj neorganiziranosti u uvjetima potpune liberalizacije tržišta, ali i prilagoavanju standardima EU zbog kojih može u kratkom roku doi do bitnog smanjenja broja svinja, a oporavak je onda vrlo težak. Primjer je nova politika kontrole svinjske kuge. Zbog kuge u Meimurju je zatvoren velik broj armi, a u nekim dijelovima Hrvatske još i više, što je ovu granu poljoprivrede dovelo u tešku situaciju. Na svinjogojsku proizvodnju utjeu i EU standardi po pitanju držanja životinja u smislu osiguranja prostora, što je u mnogim sluajevima teško ispuniti iz objektivnih razloga. Jedino se peradarstvo održalo na razini prethodnih godina te i dalje bilježi pozitivni trend, kaže Glavina, i napominje kako bi u Hrvatskoj, pa tako i u Meimurju, vei znaaj trebalo dati ekstenzivnom uzgoju životinja i proizvodnji hrane za lokalne potrebe, jer je takvo stoarstvo manje osjetljivo na poremeaje tržišta i prihvatljivije s ekološke strane. To je osobito važno za Meimurje kao kraj s velikom gustoom naseljenosti i malim obradivim površinama. Za to je prije svega potrebna svijest stanovništva, a dobar primjer u tome može nam biti Austrija.

GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

bi bili vodei u regiji i izvozili na sve strane. No u poljoprivredi nema previše novca pa nikome nije isplativo. Kako dalje? Možda je dio recepta pronašao ministar prometa koji daje cestovne kune željeznici. z ogradu da možda postoje i bolja rješenja, graani bi putem jedne lipe mogli financirati agenciju za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Tako, na primjer, na nain da se po kubnom metru vode izdvaja jedna lipa za tu namjenu ili u litri na te ili slino, a sve kako bi se zaobi-

U

šao nesposobni državni aparat. Jer, dosadilo je ve svima slušati crne vijesti o našoj poljoprivredi, tako ne mora biti.


6. prosinca 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

OSNOVANA tvrtka “Marina Prelog” d.o.o., koja bi trebala promijeniti turistiku sliku donjeg Meimurja

Za direktora imenovan Neven Hercigonja iz Preloga Tvrtka “Marina Prelog” d.o.o. bavit e se turistikom djelatnošu, s glavnim ciljem razvoja turizma u Gradu Prelogu i okolici Kako se sada ini, na sjednici Gradskog vijea Prelog, održanoj u etvrtak 28. studenoga, donesena je jedna od povijesnih odluka za Grad Prelog. Osnovano je trgovako društvo “Marina Prelog” d.o.o., koje e se baviti razvojem turizma, djelatnostima turizma i ugostiteljskim uslugama u turizma. Jedini lan i osniva društva je Grad Prelog, zastupan u skupštini društva po gradonaelniku Ljubomiru Kolareku. Za lana Uprave društva (itaj: direktor) imenovan je kao jedini Neven Hercigonja iz Preloga, dok su lanovi Nadzornog odbora, treeg po redu trgovakog društva Grada Preloga, Davor Soka, Ignac Beli i Emilija Kovai. Trgovako društvo “Marina Prelog” osnovano je po osnovi ugovora o podzakupu sklopljenog izmeu HEP-a Proizvodnja d.o.o., Proizvodno podruje Sjever Varaždin i Grada Preloga, u tijeku je sklapanje aneksa ugovora kojom bi se proširilo podruje uprave Grada i na ugostiteljski objekt marine Prelog. Tako je formirana gradska tvrtka “Marina Prelog”, kao nositelj gospodarskog upravljanja prostorom uz Dravu. Za sada je u postupku donošenja detaljan plan sportsko-rekre-

acijske zone Prelog koji odreuje namjenu prostora. Stvaranjem pravnih pretpostavki za ovaj potez i gospodarenje prostorom marine, pojavilo se i pitanje obavljanja turistikih djelatnosti i novih sadržaja za razvoj Grada Preloga. Na “Marinu Prelog” Grad Prelog e prenijeti poslove upravljanja i pružanja turistikih usluga, najprije na podruju marine i Drave, a potom i ukupnim bavljenjem turistikom djelatnošu. Ve po popisu djelatnosti nove tvrtke vidi se što se smjera. Tvrtka e se baviti pripremanjem hrane i pružanja usluge prehrane, pripremanjem pia i napitaka, uslugama smještaja, pružanjem usluga prijevoza hrane i uslugom na drugom mjestu (cateringom), posredovanjem na domaem i stranom tržištu. Od turistike ponude, predviene su turistike usluge u oblicima turistike ponude kao seoske, zdravstvene, kulturne, wellness, kongresne, pustolovne sredine za mlade, usluge sportskog ribolova, te s dodatnom djelatnošu u uzgoju morskih i slatkovodnih roba, rakova i školjaka, s iznajmljivanjem pribora za rekreativne djelatnosti na vodi, najmom i posredovanjem nekretninama. (J. Šimunko)

Glasovanje za novu gradsku tvrtku “Marina Prelog” d.o.o.

DIREKTOR tvrtke “Marina Prelog” d.o.o. Neven Hercigonja:

Od 1. sijenja Grad preuzima kafi na marini Direktor tvrtke “Marina Prelog” Neven Hercigonja, Frankopanska 8, diplomirani je politolog, a do sada je radio u Meimurskoj županiji u bivšem Uredu za EU integracije, sad Odjelu za gospodarske poslove. Roen je 1986. godine. Razgovarali smo s njim u kaiu na marini Prelog na temu razvoja turizma u Prelogu i donjem Meimurju, a potvrdio nam je da e Grad Prelog preuzeti kai na marini Prelog od 1.

sijenja 2014. godine. O svojem imenovanju kaže: - Za sada ne mogu ništa rei o razvoju turistikih sadržaja jer najprije treba obaviti nužne poslove na registraciji tvrtke i donijeti osnovne dokumente. Mogu rei samo ono što se ve ionako zna: kraj nas prolazi autocesta, a Meimurje nema ni jedan kamp za turiste. Zbog toga emo sve poduzeti da taj kamp bude uz marinu Prelog jer je to važno za ukupan turistiki

razvoj grada. Sam prostor marine Prelog ureivat e se po fazama. Od 1. sijenja ove godine tvrtka ‘Marina Prelog’, odnosno Grad Prelog preuzet e i objekt u kojem se danas nalazi kai. Prema sadašnjim planovima, koji se mogu promijeniti, ugostiteljski objekt e ostati. Sigurno je i to da emo u prvoj fazi nastojati urediti staze u kompleksu marine i gradsko kupalište, no za to je još prerano govoriti dok

Neven Hercigonja, direktor gradske tvrtke “Marina Prelog” u osnivanju: - Turisti autocestom prolaze kraj nas, a mi im ne nudimo ništa, želimo kamp u Prelogu

se ne obave poslovi vezani uz tvrtku i ne donese detaljan plan ureenja marine. (J. Š.)


8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013. PIŠE: VANJA HAEK

FRKANOVANIN (33) osumnjien da je s “hladnim oružjem” opljakao prodavaonicu METSS-a i kladionicu “Favorit”

Uhien i odmah pušten na slobodu Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu provelo je prvo ispitivanje 33-godišnjeg muškarca iz Frkanovca zbog postojanja osnovane sumnje da je poinio dva kaznena djela razbojništva iz l. 230. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona. Postoji osnovana sumnja da je osumnjienik oko 19.30 sati 28. ožujka 2013. u poslovnici sportske kladionice "Favorit" u akovcu, u Parku Rudolfa Kropeka, uperio prema zaposlenici nož i zatražio novac, te da je oko 18.35 sati 18. studenoga 2013. u prodavaonici METSS-a u akovcu prema prodavaici uperio metalni odvija i zatražio novac. Obje zaposlenice su mu u strahu za svoj život dale novac, a osumnjienik je još iz kase prodavaonice uzeo i dodatni novac. U oba razbojništva pljakaš je odnio više tisua kuna.

Osumnjienik je nakon Kako neslužbeno saznajemo, osumnjienik je nakon ispitivanja od strane ispitivanja od strane DORH-a DORH-a pušten na slobodu, jer nisu utvreni zakonski razlozi da se protiv nje- pušten na slobodu jer nisu ga odredi istražni zatvor utvreni zakonski razlozi da se protiv njega odredi istražni zatvor. Tako da do suenja može poiniti još pokoje razbojništvo kako bi osigurao novac za odvjetnika. Oito su nama laicima nejasna mjerila DORH-a. Možda bi naši državni odvjetnici, kad su ovakva djela u pitanju, "na praksu“ trebali, primjerice, ii u ameriku saveznu državu Louisianu, koja je sasvim suprotan primjer od hrvatskog pravosua. Tamo provalnici i razbojnici nakon poinjenja toga kaznenog djela obavezno idu u zatvor, koji može biti od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, a ako još jednom poine isto kazneno djelo, dobivaju Razbojnik je, kako se sumnja, poinio dva kaznena djela razbojstva, nedavno u METSS-ovoj prodavaonici 25 godina zatvora bez mogunosti priziva. (na slici) i ranije u sportskoj kladionici “Favorit”

UKRATKO Ukradeno smrznuto meso, traktorska prikolica, novac… Tijekom noi s 2. na 3. prosinca u vremenu od 9 do 16.30 sati u Svetoj Mariji, u Ulici Matije Gupca, nepoznati poinitelj je u dvorištu obiteljske kue iz nezakljuanog spremišta ukrao smrznuto meso. Isto tako, u razdoblju od 23. studenoga do 3. prosinca u Kotoribi, u Ulici Matije Gupca, s otvorenog dvorišta nepoznati je poinitelj s traktorske prskalice demontirao

i ukrao metalne dijelove. U utorak 3. prosinca Policijska uprava meimurska zaprimila je dojavu muškarca iz Novakovca da mu je iz kue ukraden novac. Kriminalistikim istraživanjem utvreno je da je u ponedjeljak 2. prosinca u vremenu od 11 do 12 sati u Novakovcu, u Glavnoj ulici, nepoznati poinitelj ušao u nezakljuanu kuu i ukrao domai i strani novac.

Maloljetni Rom dilao marihuanu Indicije da sve više meimurskih maloljetnika uživa marihuanu pokazale su se tonima. U subotu oko 18.40 sati policijski službenik Policijske postaje Prelog je u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi obavljao provjeru identiteta jednog maloljetnika i djeteta. Dijete je policijskom službeniku dragovoljno predalo više komada PVC smotuljaka i jedan “joint“, sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, ukupne težine 6,8 grama, i jednu preciznu vagu. Iako u policijskom biltenu piše da se radi o djetetu, neslužbeno doznajemo da je poinitelj 17-godišnjak iz tamošnjega romskog naselja. Pretragom njegovog doma, temeljem naloga Županijskog suda u

Varaždinu, pronaena su još dva smotuljka s marihuanom težine 5,6 grama. Pretraga je obavljena i kod 19-godišnjaka iz Kotoribe, kod kojeg su pronaeni prazni smotuljci s ostacima i tragovima marihuane. Ne navodi se jesu li sluajevi povezani, no 19-godišnjak nije pripadnik nacionalne manjine. Ve i vrapci na grani znaju da su lake, ali i teške droge sve prisutnije kod maloljetnike populacije. Zabrinjavajue je što ih na uživanje droga, ali i dilanje, nagovaraju mudriji i stariji prijestupnici kako bi izbjegli eventualnu kaznenu odgovornost. Iako mjerodavni poduzimaju sve potrebne preventivne mjere, pošast se širi. Oito prevencija ne daje rezultate.

Ovo navodimo samo kao primjer koji je vjerojatno predrastian, ali da se zna kako zemlje koje se deklariraju kao najdemokratskije na svijetu zapravo provode izuzetno grubu represiju prema poiniteljima razbojnikih delikata. U isto vrijeme graani uglavnom od policije kod nas oekuju "uda“ kad je u pitanju sigurnost, a policija je i meta kritika da "ne radi dovoljno po ovom pitanju“. Meutim, puno eše se dogodi situacija da oni odrade svoj dio posla, a zakazuje upravo pravosue: DORH i sudstvo, jer ljudi s desetcima kaznenih djela umjesto u zatvoru nalaze se na slobodi. Oito je eikasnost pravosua i dalje u našoj zemlji vrlo upitna, posebice kad su u pitanju kaznena djela koja izazivaju dodatni strah kod graana, poput provala, kraa i razbojstava. Znakovito je u ovom primjeru da je na slobodu pušten u najmanju ruku dvostruki poinitelj teških kaznenih djela. Inae, do sad nema policijski dosje, što ne znai da nije poinitelj još kojega kaznenog djela, potvrdio nam je izvor blizak istrazi. Za spomenuta kaznena djela razbojnik je putem posebnog izvješa prijavljen Županijskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Preventivne policijske akcije po kafiima Policija provodi preventivnu akciju “Ispravno odlui“ po kaiima i klubovima diljem Meimurja. Provedena je ve u Arcusu u akovcu i Brasilu u Savskoj Vesi, gdje su prezentirane preventivne aktivnosti policije. Projekcijom na videozidu prikazani su naješi uzronici prometnih nesrea na meimurskim prometnicama. To su prije svega alkohol i droga. Irena Branovi, policijska službenica zadužena za preventivu cestovnog prometa, Karmen Tomaši iz Postaje prometne policije i Saša Vizinger gostima spomenutih lokala, uz preventivnu prezentaciju, omoguili su i testiranje bez sankcija. Gosti su rado puhnuli u “frulicu“ , a bilo je i onih koji su se testirali na droge. Sreom, drastinijih rezultata nije bilo. Dapae, unato dobrome ozraju, veselju i pokojoj ašici više, izgredi nisu zabilježeni. Uniformirane policajke šarmirale su goste, pa je stvoreno ležernije ozraje, što je bio i cilj. Naime, policija u ovoj akciji djeluje preventivno, a

Irena Branovi, policijska službenica zadužena za preventivu cestovnog prometa, podijelila je i prigodne poklone za bolju sigurnost sudionika u prometu

ne represivno. Posjetitelji su dobili edukativne i propagandne materijale, prsluke, privjeske, bedževe… Sve u cilju smanjena traginih posljedica na prometnicama. Akcija je provedena u sklopu Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa 2aša više - život manje“. Policijski službenici policijske uprave meimurske u dogovoru s vlasnicima ugostiteljskih objekta provodit e i dalje preventivnu akciju “Ispravno odlui“.

U suradnji s vlasnicima ugostiteljskih objekata osmišljen je zabavni program uz ponudu bezalkoholnih pia po promotivnim cijenama. U sklopu programa policijski službenici e mladima objasniti ciljeve preventivne akcije, te im podijeliti promidžbeni materijal i omoguiti da se podvrgnu alkotestiranju. Cilj akcije je odvraanje mladih od konzumacije alkohola i upravljanja vozilom

pod utjecajem alkohola, odnosno sprjeavanje i smanjenje prometnih nesrea i narušavanja javnog reda i mira. Akcija e se ovaj vikend provoditi prema sljedeem rasporedu: tijekom noi s 6. na 7. prosinca u vremenu od 22 do ponoi u ugostiteljskom objektu “avlek“ u Štrigovi, tijekom noi s 7. na 8. prosinca u vremenu od 22.30 do 0.30 sati u ugostiteljskom objektu “Taboo“ u akovcu.


6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

OPINA NEDELIŠE – održana šesta sjednica Opinskog vijea, koja je prošla u znaku zaštite od poplave Pušina

Zatražili od Hrvatskih voda deset tisua vrea za sluaj da Drava ponovno zaprijeti PIŠE: SINIŠA OBADI Graani Pušina i dalje strahuju za svoje domove nakon katastrofalne poplave prošle godine, posebice jer je sustav nasipa koji štiti ovo naselje od poplavljanja ostao gotovo pa isti kao i do prošle godine, kada je Drava stigla do glavne prometnice usred naselja. To je oito potaknulo vijenika Ivana Marciuša da na posljednjoj sjednici Opinskog vijea Nedeliše upita kakvo je stanje nasipa u Pušinama, odnosno je li nasip koji štiti to naselje od poplave saniran, povišen i proširen. Dio odgovora stigao je od Franje Logožara, strune osobe za poslove civilne zaštite opine Nedeliše, koji se na sjednici našao kako bi prezentirao analizu stanja sustava zaštite i spašavanja u opini Nedeliše za tekuu godinu, te dao smjernice o zaštiti i spašavanju za iduu godinu. - Ono što ja znam, kazao je Logožar, nasip nije obnovljen do kraja. On je dijelom popravljen, odnosno strojno po-

AKTUALAC

Nasip koji je popustio i donio katastrofalnu poplavu Pušinama za sada je samo saniran, a poetkom sljedee godine trebao bi se graditi novi ravnan. No nasip nije na visini onog nasipa koji je prije nekoliko godina napravljen u blizini romskog naselja Parag, prema najnovijim standardima koji se danas koriste u projektiranju. Ovaj u Pušinama je, na žalost, na nivou onih koji su graeni šezdesetih godina. To je ono što ja znam neslužbeno.

Opozicija nije bila zainteresirana za izradu prorauna Naelnik Dania kazao je u sklopu rasprave iz prorauna da mu je žao što iz opozicijskih redova nije bilo nikakvih prijedloga i promjena, a opet e biti velikih kritika, što je ve jedna standardna i uobiajena pria. Predložen je proraun opi-

ne Nedeliše za 2014. godinu u iznosu od 25,480.000, dok pak bi se odluka o proraunu opine Nedeliše, kao i projekcije prorauna za 2015. i 2016 godinu, trebala donijeti na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Opinskog vijea u etvrtak 19. prosinca.

Vree i pijesak “za svaki sluaj” Logožar je takoer kazao kako je prije nekoliko dana, obilazei to podruje zajedno s naelnikom Daniom, a s obzirom na koliinu kiše koja je pala i još se predviala, zamolio odgovorne za još nekih desetak tisua vrea koje bi se uskladištile u prostorijama Opine, onako više da zbog nekakve psihološke sigurnosti možemo rei da imamo vree uz etrdesetak kubika pijeska koje uvamo za tu namjenu. Te vree mogu i dalje biti u vlasništvu Hrvatskih voda, no bitno je da budu deponirane na Opini kako se ne bi, ako se, ne daj Bože, nešto dogodi, ponovno na njih ekalo predugo.

Na Logožarovo izlaganje nadovezao se i opinski naelnik Dania, kazavši da je ve na poetku svojeg mandata uputio dopis prema Hrvatskim vodama s upitom što je poduzeto s vezi sa sanacijom, odnosno izgradnjom novog nasipa. - U odgovoru koji je ubrzo stigao, kaže naelnik Dania, reeno je da Hrvatske vode u izgradnju nasipa kreu poetkom idue godine, dok je za ovu godinu predviena samo sanacija. Ona je napravljena, odnosno kod dijela nasipa kod Pušina on je oišen i utvren, a je li to dovoljno ili nije, ne mogu na to odgovoriti jer nisam za to struan. No, najvažnije je da se sa sanacijom završilo, a hoe li se idue godine graditi novi, na to takoer ne mogu trenutno odgovoriti, završio je Dania.

U ak t ualnom sat u takoer je bilo još nekoliko pitanja, osim stanja nasipa. Potpredsjednica Vijea Darinka Pergar napomenula je kako je jedna slovenska tvrtka potkraj ljeta teškim radnim strojevima na jednu privatnu parcelu nadomak Pušina poela dovoziti kukuruzovinu za preradu u biomasu, da bi je nedavno poela odvoziti. Zatražila je pisani odgovor na pitanja je li nadležni opinski ured bio informiran o kakvoj se kompostani radi, jesu li pri tome poštovane mjere zaštite okoliša i tko e sanirati ošteene poljske putove i lokalne ceste. Potpredsjednica Vijea Dijana Posavec izjavila je kako je boravila u novoureenim prostorima SRC-a “Trate” u Nedelišu. Pitala je naelnika hoe li povesti vijenike u razgledavanje ove reprezentativne zgrade koja je sada prazna i tko e je sve koristiti s obzirom na potrebe njezinog održavanja, te što je s izgradnjom nove škole u Nedelišu. Vijenik Ivan Marciuš podsjetio je na posljedice prošlogodišnje poplave u

Pušinama te pitao što je uinjeno na obrambenom nasipu koji je popustio pa je uzrokovana poplava s ogromnim materijalnim posljedicama. Odgovarajui na pitanja, opinski naelnik Darko Dania rekao je kako je zgrada SRC-a “Trate” tek nedavno dovršena, da je od kolovoza koristi NK Nedeliše, a od polovine studenoga i Atletski klub Nedeliše. Osim toga, ponuena je svim sportskim i kulturnim udrugama na korištenje te e se sukladno iskazanom interesu napraviti raspored korištenja, kao i analiza troškova korištenja i održavanja, a podržao je prijedlog da vijenici razgledaju graevinu na koju svi mogu biti ponosni. Što se tie izgradnje osnovne škole u Nedelišu, kazao je kako je uput io požurnicu na Meimursku županiju, te dodao da se o njezinoj izgradnji vode razgovori na više razina, dok je iz Županije došao odgovor kako Opina treba još dogovoriti koncesiju za zemljište s Varaždinskom biskupijom, što je inae u tijeku.

KUA VIŠNJIEVIH desetak dana nakon katastrofalnog požara

Pomažu svi, znani i neznani Nakon više od tjedan dana otkako je buknuo požar na obiteljskoj kui obitelji Višnji iz ehovca, razgovarali smo s njima kako bismo saznali kako tee sanacija štete i koliko e im još vremena trebati da svoj život i dom vrate u kakvu-takvu normalu. Zahvaljujui dobrim ljudima, lanovima DVD-a ehovec te poznanicima i sumještanima obitelji Višnji, stravino zgarište kue, koju je obitelj još ljetos obnovila, u samo je nekoliko dana oišeno. Usprkos groznoj hladnoi, lanovi DVD-a ehovec, sumještani i mještani okolnih mjesta udružili su se u akciju saniranja požarišta, kako bi se im prije zapoelo s radovima obnove krovišta, za što je materijal i majstora osigurao Grad Prelog. Prije nekoliko dana iz Cirkovljana je, posredstvom Grada Preloga, na zgarište stigao majstor Gašpari. Grad je poslao još dva

svoja radnika i uz pomo vrijednih ruku ehovljana ubrzo se krenulo s postavljanjem gredica i punioca, kako bi se napravila betonska deka. Od obitelji saznajemo da je 3. prosinca završeno betoniranje deke. - Zbog velike hladnoe, morat emo ekati idua dva-tri tjedna dok se deka potpuno ne osuši kako bismo dalje mogli krenuti s postavljanjem krova, rekao nam je Željko Višnji. Od najstarijeg sina obitelji, Nikole, pak doznajemo da i dalje imaju veliku pomo prijatelja i poznanika. - Svatko radi ono što zna, a pomažu nam uistinu mnogi i moji i tatini prijatelji i kolege, rekao nam je Nikola, dodajui kako je svima na tome jako zahvalan. Napomenuo je kako vrijedne ruke na sanaciji kue rade uistinu od jutra do mraka. Iako se prvotno mislilo da je na kui stradao samo krov,

tek kod išenja zgarišta otkrio se razmjer štete, koji je uistinu velik. - Uništeno je sve. U nekoliko prostorija se urušio strop, izgorio je laminat, bijela tehnika i namještaj. Ma sve..., ispriao nam je Željko Višnji, dodajui kako je od srca zahvalan svima koji pomažu bilo donacijama, bilo svojim trudom, rukama i vremenom. Graani su uplatama svojih donacija Višnjiima prikupili oko deset tisua kuna. Ovoj obitelji je svaka kuna dragocjena, jer sanacija kue još nije ni blizu svog kraja. Trebat e još puno vremena, rada, ali i novca da bi ova obitelj, koja je u samo deset minuta ostala bez iega, ponovno mogla sjesti za obiteljski stol u vlastitom domu. Ako ste u mogunosti, pomozite i vi s donacijom. Žiroraun za pomo: Željko Višnji, PBZ 2340009-3223609748. (az, foto: zv)

Prvi dio najnužnijih radova na obnovi kue u ehovcu priveden je kraju, ali do doma za življenje još je daleko


10

Kroz Međimurje

MAKOVEC želi dan svog mjesta

Prijedlog - dan prvog spomena Makovca Makovec e idue godine po prvi put imenovati dan mjesta i prigodno ga obilježiti. Povodom toga pokrenuta je inicijativa, javna rasprava o tome koji bi datum bio najpogodniji za imenovanje dana Makovca. Josip Varga, predsjednik Mjesnog odbora Makovec, predlaže da dan mjesta bude 27. kolovoza, jer se 27. kolovoza 1376. godine prvi put u pisanom obliku spominje mjesto Makovec. Taj dan je Stjepan Lackovi, ondašnji gospodar Meimurja, osnovao i poklonio pavlinima samostan Svete Marije i Svih svetih u mjestu Sveta Jelena, koji je bio smješten na njegovom posjedu zvanom Varhel. Makovec, odnosno Mazkuch, kako je tada bilo zapisano u službenoj ispravi, bio je na granici poklonje-

nog posjeda sa sjeverne strane. U Makovcu bi se idue godine trebala obnoviti Ulica Breg s dijelom okoliša društvenog doma, te izraditi projektna dokumentacija za Ulicu dr. Ivana Novaka, u emu bi financijski pomogao i Grad akovec sa svojim proraunskim sredstvima. Iz sredstava koja ostvaruje Mjesni odbor Makovec zamijenit e se dotrajala vanjska stolarija i ugraditi plinski grijai u društvenom domu, a zbog ljepšeg izgleda mjesta održavat e se i javne površine, djeja igrališta i poljski putovi. Vijee Mjesnog odbora surauje sa sedam udruga graana koje djeluju u mjestu i prema financijskim mogunostima i sljedee godine osiguravat e materijalne uvjete za njihov rad. (BMO)

SELNICA

Kako netko može koristiti socijalnu pomo, a vozi auto i ima kuu? U aktualnom satu Opinskog vijea Selnica vijenik Mijo Kocijan osvrnuo se na zatraženi popis o socijalnim sluajevima Centra za socijalnu skrb, odnosno dodjeli drva za ogrjev. Kazao je da se na popisu nalaze i bogati i siromašni. Neshvatljivo mu je da se netko tko ima kuu i auto nalazi na popisu socijalnih problema. Naelnik Vievi odgovorio mu je da Meimurska županija dodjeljuje novana sredstva za ogrjev prema popisu Centra i kazao mu da službeno dostavi u Opinu dopis kojim e ukazati na neloginosti na tom popisu, pa e se isti proslijediti na adresu Centra za socijalnu skrb.

Komunalna naknada na rate U sklopu “aktualca“ postavljeno je pitanje vezano uz dugovanje za komunalnu naknadu. Poslano je 238 opomena, pozivu se odazvalo 127 osoba, a ostalih 111

tvrdilo je da nisu dobili opomene i davalo neke druge izgovore. Petra, koja je na strunom osposobljavanju kod nas, sve ih je nazvala, uz zamolbu da se jave na Opinu. Sad se ve javilo nešto više od dvadeset osoba, što znai da ih je još devedeset. Jedno vrijeme emo još priekati, a onda idu prve ovrhe van, kazao je naelnik Vievi. Što se tie dužnika po mjestima, u Selnici je ostalo 28 osoba, u Donjem Zebancu 42, Bukovcu 8, Praporanu 8 i Donjem Koncovaku 10. - Svima smo ponudili da mogu platiti na rate, a, na žalost, ima i sluajeva da obitelj živi deset godina u kui i uope se nisu prijavili. Ima sluajeva gdje je Opina izgubila neka sredstva po komunalnom doprinosu, jedan sluaj je iz Donjeg Koncovaka, jer je iznos od 15.000 za komunalni doprinos kuna zastario, zakljuno je kazao naelnik. (r)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

PRIBISLAVEC – zbog smanjenja plae zamjeniku opinske naelnice iz redova romske manjine, pale teške rijei na raun opinskog elništva

Željko Balog optužio Opinsko vijee za fašizam - Opinsko vijee u Pribislavcu je ustaški pokret i leglo organiziranog kriminala, tvrdi Željko Balog, zamjenik naelnice, nakon što mu je neto plaa smanjena za 2.100 kuna PIŠE: SINIŠA OBADI

Zamjenik opinske naelnice iz redova nacionalnih manjina Željko Balog svoje kolege i opinsko elništvo prozvao je ustašama i ašistima, a sve zbog smanjenja koeficijenta za obraun plae na 4. sjednici Opinskog vijea Pribislavec, održanoj prošli etvrtak, koja je tako ponovno bila i te kako burna. Balogu je tako neto plaa smanjena s dosadašnjih 5.800 kn na 3.700 kn. Naime, prilikom obrazlaganja 7. toke dnevnog reda, odnosno prijedloga izmjena i dopuna odluke o osnovici i koeficijentu za obraun plaa opinskoj naelnici i njezinom zamjeniku, Željko Balog, zamjenik opinske naelnice iz redova nacionalnih manjina, ponovno je (ne)oekivano reagirao i održao jedan (pre)glasni “sat povijesti” na kojem je svoje kolege u vijeu prozvao “pripadnicima ustaškog pokreta koji djeluje na njega i njegov narod“. Naime, naelnica Višnja Ivai je kazala kako se nakon nedavno održanih izbora za predstavnike lokalnih tijela samouprave Željko Balog odluio posao zamjenika naelnice obavljati pro esionalno, što ona cijeni i poštuje. No, prilikom nedavne analize financijske situacije, došlo se do rezultata prema kojima je koeficijent zamjenika u Opini Pribislavec 85 posto od naelnikog, odnosno najvei zakonski mogu-

i. Inae, prema Uredbi Vlade RH, koeficijent za obraun na plae naelnika za opine od tri do pet tisua stanovnika kree se od 1 do 4,55. Kako je kazala naelnica Ivai, njezin je koeficijent 1,6, i to još iz vremena saziva prošlog Opinskog vijea, i dodala: - S obzirom na to da je unkcija zamjenika Baloga nova unkcija u našoj opini koju još treba prilagoditi radu i, naravno, kroz odreeno vrijeme vidjeti kakva je efikasnost njegova posla, htjeli smo se i mi prilagoditi novonastaloj financijskoj situaciji, ali isto tako i smanjiti raspon koeficijenta za obraun plae naelnice i plae zamjenika s obzirom na složenost poslova. Moram spomenuti i to, kazala je Ivai, da e neto isplaeni osobni dohodak u iznosu od 3.700 kuna, koji e moj zamjenik Željko Balog dobiti, biti puno vei od onoga koji dobiva veliki broj zaposlenih, a posebno pak umirovljenih graana ove države.

Balog: Ova odluka nema veze s financijama No, s time se njezin zamjenik Željko Balog nije složio, kazavši da je ovo samo još jedan put kojim ga žele dovesti pred zid, gdje e on u znak protesta morati podnijeti neopozivu ostavku. - Uvjerenja sam, kazao je Balog, da e to uiniti i moji vijenici. Nakon dužeg izlaganja o tome kako se ovdje zapravo ne radi

Sjednice OV-a Pribislavec u “novoj sezoni” uglavnom su u znaku prepirki, a sada i teških optužbi Željka Baloga i predstavnika romske nacionalne manjine prema veini HNS-SDP u Vijeu

Prihvaena odluka o odreivanju cijene nezakonito prisvojenoga opinskog zemljišta Kao što je poznato, u izradi projektne dokumentacije za projektiranje prometnica u Pribislavcu, kao i u prijašnjim izradama projekta i planova, došlo se preko katastra i gruntovnice te geodetske tvrtke koja je izraivala projekt do podataka da je odreeni broj zemljišta u opinskom vlasništvu nezakonito prisvojen (uzurpiran) od strane fizikih i pravnih osoba i pripojen parcelama u njihovom vlasništvu. Stoga je, radi sreivanja katastarskog operata opine Pribislavec u Katastru akovec, sravnjivanjem katastra s postojeim stanjem potrebno izvršiti identifikaciju spornih parcela, parcelaciju istih s odreivanjem položaja površine, kako bi se

mogao izvršiti otkup od strane sadašnjih korisnika i pripajanje parcelama u njihovom vlasništvu. Ovim postupkom, kazala je naelnica Višnja Ivai, želimo napraviti red. Krenuli smo na jedan miroljubiv i kvalitetan nain, gdje pružamo mogunost svakome tko je prisvojio opinsko zemljište da ga po jednoj prihvatljivoj cijeni otkupi, što sve ovisi i o površini i namjeni zemljišta. No, ne uspije li dogovor, Opina e morati pokrenuti sve zakonske sankcije. Izradu parcelacije i odreivanje površina za prodaju, istaknula je naelnica, financira Opina, a troškove poreza na promet i spajanje u postojee parcele snosit e dosadašnji korisnici, odnosno kupci.

o financijama (jer da su u Opini demokrati, podnijeli bi taj teret podjednako svi zajedno), ve kao i u mnogim drugim sluajevima o nacionalnoj netrpeljivosti prema njemu kao Romu. Balogu je nakon toga od strane predsjednika Opinskog vijea Elvisa Horvata prvo stiglo upozorenje da izlaganje malo skrati jer je vrijeme predvieno za pitanje ili repliku ogranieno na dvije minute. No, zamjenik opinske naelnice pokrenuo je novu raspravu s predsjednikom Vijea o tomu koliko mu je zapravo vremena ukradeno oko rasprave o poslovniku, pa mu je oduzeta rije.

“Djelovanje ustaškog pokreta” To je bio okida za navalu optužbi i prijetnji Meunarodnim sudom u potpunosti neprimjerenim rjenikom za jednoga opinskog dužnosnika. - Smatram da je ovo djelovanje ustaškog pokreta na mene i moju naciju, kazao je Balog, upozoravam vas da u pokrenuti tužbu na Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava, stoga u znak protesta napuštamo ovu sjednicu. Ovo je isti ašizam i provoenje organiziranog kriminala, dobacio je prilikom napuštanja vijenice. Sjednica je tako nastavljena bez zamjenika opinske naelnice Željka Baloga i dvojice vijenika Nezavisne liste pripadnika romske nacionalne manjine, Biserka Horvata i Kristijana Baloga.

ŠTRUKOVEC PROMETNO ugroženiji ak od Murskog Središa

Mještani se boje za svoje živote zbog gustoga kamionskog prometa Kroz naselje Štrukovec prolaze sva vozila koja odlaze prema Murskom Središu, gradskom središtu koje je dnevno zakreno prometom teških kamiona i šlepera, ali i ona koja na izlasku iz naselja skreu prema Svetom Martinu na Muri. Rije je o nekoliko tisua vozila dnevno, od ega je oko etrdeset posto kamiona - Sve je ovo prevršilo svaku mjeru. Ne proe par minuta da kroz selo ne proe kamion ili šleper, požalila nam se jedna mještanka kad smo je zapitali o kamionskom prometu kroz mjesto. Naime, na svojoj posljednjoj sjednici VMO Štrukovec raspravljao je o jednom od svojih najveih problema, a to je povean kamionski promet kroz naselje, koji dostiže dnevno i nekoliko tisua vozila. Kroz naselje dnevno prolaze sva vozila koja prometuju prema graninom prijelazu Mursko Središe, ali i ona koja izvan naselja skreu prema Svetom Martinu na Muri. Nedavno je svetomartinski naelnik Franjo Makovec rekao kako

samo u jednom danu kroz Sveti Martin na Muri proe oko osam tisua vozila, od kojih barem polovina dolazi iz smjera Štrukovca. Kada se tome dodaju podaci o desetak tisua vozila koja u Štrukovec dolaze iz smjera Murskog Središa i akovca, nije teško ustvrditi kako je rije o nekoliko tisua vozila dnevno, od ega je oko 40 posto kamiona i šlepera. - Kamioni voze i neprimjerenom brzinom, pak su vrlo ugroženi i ostali sudionici u prometu, posebice pješaci i uenici koji dolaze i odlaze s autobusne postaje. A cesta je samo nešto šira nego je bila prije tridesetak godina, ali promet je povean za tisuu puta. Osim toga, kroz naselje

- Kroz naselje nema pješako-biciklistike staze, pa pješaci i biciklisti najveim dijelom koriste kolnik ceste ili bankine, što dodatno ugrožava njihovu sigurnost, kaže Dominik Hrženjak, lan VMO-a Štrukovec nema pješako-biciklistike staze, pak pješaci i biciklisti najveim dijelom koriste kolnik ceste ili bankine, što dodatno ugrožava njihovu sigurnost, kaže Dominik Hrženjak, lan VMO-a Štrukovec i vije-

nik u Gradskom vijeu Grada Mursko Središe, koji o stanju izvješuje središanskog gradonaelnika i traži pomo, svjestan kako Grad tu teško može pomoi. Naime, glavna ulica u Štrukovcu dio je državne

i meunarodne ceste, koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta, koje najavljuju rekonstrukciju i izgradnju pješako-biciklistike staze kroz naselje u sklopu projekta “PB staze akovec - Mursko Središe”. Kada e to biti pouzdano, nitko ne zna, a do tada e kamioni žiteljima Štrukovca biti cjelodnevna mora i strepnja. VMO Štrukovec ukazuje i na vrlo loše stanje ostalih prometnica u naselju, te na potrebu stavljanja asade na Društveni dom. Ipak, Društveni dom e asadu dobiti na nain da poslove obavi jedan asader, kojemu e se cijena radova od 1.700 kuna kompenzirati s njegovim dugom za komunalnu naknadu. (S. Mesari)


6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USVOJEN proraun Grada Preloga za 2014. godinu

KOTORIBA

Proraun blizu dvadeset milijuna kuna, više za obrazovanje i sport (stadionsku investiciju)

Uvjet za dobivanje stipendije: primanja manja od 2.500 kuna po lanu obitelji

- On je i dalje razvojni, iako je nešto smanjeno ulaganje u industrijske zone, a insulanus” 100.000 kuna, za tiskanje knjiga i poveano ulaganje u obrazovanje, kaže gradonaelnik Kolarek P r or a  u n G r a d a Preloga za 2014. godinu planiran je u visini 19,950.000 kuna, što je slino kao i prošle godine. Prihodi od poreza oekuju se u visini od 6,7milijuna kuna, iz opeg prorauna u visini od 4,6 milijuna kuna, od imovine 1,8 milijuna kuna, naknada 4 milijuna kuna te od prodaje zemljišta. Od objekata komunalne infrastrukture, planiran je nastavak radova na Sportskom parku “Mladost” Prelog, završetak pješakih staza u ulicama Dravska, Matije Gupca i D. Tadijanovia u Prelogu, ureenje sportsko-rekreacijske zone “Marina” Prelog, ureenje gradskog parka u naselju “Jug”, te ureenje parkova po svim naseljima, uz radove na izgradnji biciklistike staze Prelog - Donja Dubrava s odmaralištem u Oporovcu u suradnji sa Županijskom upravom za ceste. Nastavit e se i radovi na nerazvrstanim cestama na više mjesta u Prelogu te na ureenju groblja u Prelogu, koje e dobiti pješake staze, vodovodnu mrežu i javnu rasvjetu, a ureivat e grobne kue u Prelogu i Draškovcu.

Sva naselja dobit e LED javnu rasvjetu Krenut e se po fazama s modernizacijom i rekonstrukcijom javne rasvjete u svim naseljima Grada Preloga. Predviena je ugradnja LED tehnologije, a uz suradnju s Fondom za zaštitu okoliša. Izgradit e se preostala kanalizacija za odvodnju oborinskih i sanitarnih voda na jugoistonom dijelu Preloga, projekt je ve u realizaciji i realizira se uz pomo fondova EU. Pred završetkom je izrada projektne dokumentacije za naselje ehovec. Uz spor t sk i park “Mladost” u Prelogu, uredit e se tereni za sportove u Oporovcu, kao i obaviti legalizacija sportskih objekata u Oporovcu, ukovcu i Draškovcu, te izraditi dokumentacija

asopisa (Pika, Priloki list, Monograija Grada Preloga i Donjomeimurski zbornik – asopis za multidisciplinarna istraživanja te graike usluge) izdvaja se 200.000 kuna. Za socijalnu zaštitu ukupno 326.000 kuna, za humanitarne organizacije 62.000 kuna, a za udruge mladih i udruge iz Domovinskog rata te umirovljenike udruge 118.000 kuna.

Jedinstvena prilika za turizam

Proraun Grada Preloga: više za obrazovanje nego prošle godine

za objekt u Draškovcu i ehovcu. Planirano je i proširenje gospodarske zone “Istok” u Prelogu, te izrada novog detaljnog plana “marine” Prelog. Za sredstva iz Europske unije ukupno je podneseno devet projektnih prijedloga, rezultati prijava još nisu poznati. Za obrazovanje se u proraunu izdvaja

445.000 kuna, kako za prijevoz uenika, tako i za studentske kredite. Donacije osnovnim školama, kao i Srednjoj školi Prelog, iznosit e 1,215.000 kuna, a rashodi Djejeg vrtia “Fijolica” predvieni su u iznosu od 1,7 milijuna kuna. Za sportske udruge, kojih ima tridesetak, izdvojit e se ukupno 610.000 kuna te još 1 mi-

lijun za ureenje sportskog parka “Mladost” i ostalih sportskih domova. Za inanciranje Doma kulture Prelog e se izdvojiti 525.000 kuna, za knjižnicu i itaonicu 100.000 kuna, za tehniku kulturu 10.000 kuna, za udruge kulture 228.000 kuna, za kulturne manifestacije 187.000 kuna, za muzej “Croata

OPINE donjeg Meimurja postale suvlasnici JKP-a “Pre-kom”

Sve opine plaat e 1,5 kuna Opini Gorian za kompostanu Sakupljanje biorazgradivog otpada u opinama donjeg Meimurja i Gradu Prelogu te odvoz na kompostanu u Gorian predvia se od 1. rujna 2014. godine Suvlasnici komunalne tvrtke “Pre-kom” iz Preloga postale su odlukom Gradskog vijea Preloga i opine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Gorian i Kotoriba. Sve opine zajedno imat e oko jedanaest posto vlasništva u Pre-komu, a Grad Prelog najvei veinski dio. Opine su uplatile temeljni kapital u iznosu od 4.546 kuna, pa do 9.092 kune, te na taj nain postale suvlasnici Pre-koma. Takoer je donesena odluka o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivoga komunalnog otpada. Najvažnija je odluka o zajednikoj provedbi mjera gospodarenja otpadom, iza koje se krije Sporazum izmeu spomenutih opina i Grada Preloga. Sporazumom se utanauje da e Opina Gorian osigurati 20

posto sredstava za kompostanu, a sva domainstva u svim opinama plaat e 1, 5 kuna za naknadu opini Gorian. Domainstva u opini Gorian nee plaati 1,5 kuna. Takoer sve opine imaju pravo na naknadu od jedne kune za sakupljanje otpada na svojem podruju po domainstvu, te pola kune za sakupljanje biorazgradivog otpada. Jedinice lokalne samouprave osnivaju zajedniki Savjet za gospodarenje otpadom. Cjenik usluga gospodarenja otpadom svakih etrnaest dana (kuni i biorazgradivi otpad, sakupljanje korisnog i krupnog otpada) za izike osobe iznosit e za kantu od 120 litara ukupno 59,60 kuna, za dva lana domainstva 41,72 kune, a za jednog lana 35,76 kuna. Cijena tjednog sakupljanja otpada, jedan tjedan obini kuni, a drugi tjedan bio-

razgradivi otpad, stajat e za kante od 120 litara 73,13 kuna, uz popuste za domainstvo s dva lana to e iznositi 51,19 kuna, a za samaka i korisnike socijalne pomoi i manje, kao i povremene korisnike. Za pravne osobe odvoz otpada e stajati za kantu od 120 litara od 100 do 200 kuna po grupama djelatnosti, dok cijena kontejnera ovisi o prijevozu i udaljenosti. Prihvaen je i ugovor o upravljanju kompostanom u Gorianu, koja je u stopostotnom vlasništvu opine Gorian, a njime upravlja Pre-kom, uz stavak da se godišnje u kompostani može obraditi 1.500 tona biorazgradivog otpada. Planirani poetak sakupljanja biorazgradivog otpada je 1. rujna 2014. godine. Sporazum još moraju usvojiti sva opinska vijea. (J. Šimunko)

U obrazloženju prorauna, gradonaelnik Ljubomir Kolarek naglasio je da se nastojao održati ritam dosadašnjeg razvoja, tako je u Zoni sjever pokrenut postupak za dodjelu državnog zemljišta jer ima zainteresiranih. Vijenik Igrec (SDP) prigovorio je da proraun nije dovoljno razvojan ni socijalan, te da se premalo ulaže u gospodarske zone, poziva se na turizam, a Prelog nema gradski trg, rekao je Igrec, uz pitanje zašto Grad Prelog dijeli studentske kredite, a ne stipendije koje su nepovratne. Gradonaelnik Ljubomir Kolarek odgovorio je da su ljudi zadivljeni gradskom trgom i novim muzejom. Stipendira se šest studenata, 36 koristi povlaštene kredite, a ove godine je i devet novih, koji se daju zbog toga da studenti naue i znaju cijeniti novac. - Kad je rije o razvoju turizma, sad je jedinstvena prilika da se stvari dovedu u red, kaže Kolarek. Vijenik Dragutin Glavina naglasio je da je proraun limitiran visinom prihoda, a da je s obzirom na poveanja on ipak optimistian, iako je dio za gospodarske aktivnosti usmjeren u potrošnju. Razvoj Grada Preloga u mnogome ovisi i o pomoi fondova i ministarstava. Gradonaelnik Kolarek je napomenuo da je proraun precizniji, jer je jasno da je dio novca usmjeren u obrazovanje, tu su troškovi Gradskoga puhakog orkestra, a želi se ui i u programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kako bi se otvorilo što više radnih mjesta. Proraun je na kraju usvojen veinom glasova. (J. Šimunko)

Naelnik opine Kotoriba Ljubomir Grgec najavio je kako e ovih dana Opina Kotoriba raspisati natjeaj za dodjelu stipendija redovitim studentima. Natjeaj e biti raspisan prema novim uvjetima i novoj odluci, koje je donijelo Opinsko vijee. Stipendije mogu ostvariti studenti druge godine i viših godina studija s hrvatskim državljanstvom i prebivalištem na podruju Kotoribe i ne smiju biti stariji od 27 godina. Stipendije se odobravaju za jednu akademsku godinu, odnosno 10 mjeseci studija, a mjeseni iznos je 300

kuna za studij na podruju Meimurske županije i susjednih županija te 500 kuna za studij u ostalim županijama. Jedini kriterij za dobivanje stipendije je socijalni status, a ne kao do sada kada se bodovalo prema pravilniku. Ukoliko zajedniko domainstvo ima prosjena primanja po lanu domainstva manja od 2.500 kuna, njihov student e ostvariti pravo na stipendiju prema ranije navedenim kriterijima. Koliko e stipendista prema novim kriterijima imati opina Kotoriba, znat e se nakon provedenoga javnog natjeaja. (alf)

U HOTELU “Panorama” u Prelogu održan tradicionalni godišnji susret gospodarstvenika

Idue godine oekuje se stotinu novih radnih mjesta Tradicionalni susret gospodarstvenika Grada Preloga održan je 29. studenoga u hotelu “Panorama” u Prelogu. Rije je o zajednikom druženju poslovnih ljudi, koliko je to mogue izvesti na jednoj sveanosti. Goste i uzvanike pozdravio je Ljubomir Kolarek, zahvalivši im na naporima i uspjesima u poslu. Uz estitke, on je napomenuo da oekuje razvoj gospodarstva i idue godine, zamolivši gospodarstvenike da zapošljavaju koliko je to mogue, te da se na kraju idue godine opet svi nau skupa uz stotinu ili dvoje stotine više zaposlenih, a što manje nezaposlenih graana. Skup je uz estitke pozdravio i župan Matija Posavec, naglasivši da e sve uiniti da gospodarstvenicima bude olakšano, pogotovo u

Gradonaelnik Ljubomir Kolarek pozdravlja goste

dijelu raznih administrativnih prepreka. Prikazan je polusatni dokumentarni ilm o gospodarstvenicima kao pokretaima razvoja Grada Prleoga, autora Studija “Vipro” i Željka Sokaa, koji je i vodio službeni dio programa. Susretu gospodarstvenika Grada Preloga nazoili su i predstavnici Ministarstva, komora, gradova, opina i poduzea iz drugih jedinica lokalne uprave i samouprave. (JŠ)

Uzvanici i gosti na sveanosti u dobrom raspoloženju


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SKEJT PARK u središtu Svete Marije nova vrua tema

Novoureeni park podijelio politiare, ali i mještane Naelnica ne želi skejt park u sklopu novoureenog igrališta jer je preopasan za djecu, dok je bivša proelnica iz istog razloga tuži Ministarstvu zbog “nenamjenski potrošenih sredstava“. Mišljenja mještana su podijeljena… PIŠE: ALEN FUŠ Nedavno su završeni radovi na ureenju Sportskorekreacijskog parka za djecu i mlade u samom centru Svete Marije, koji je lociran na prostoru uz Dom kulture. Ovih dana izvršena je primopredaja radova i djeca mogu poeti uživati u postavljenim igralima, a roleri na roler stazi. Još e se u postaviti odgovarajui

znakovi i sve e biti u potpunoj funkciji. Vrijednost izvedenih radova iznosi 396.420 kuna, od ega je projekt s 300 tisua kuna suinanciralo Ministarstvo regionalnog razvoja, usmjeren na asfaltiranje i zemljane radove. Opinska naelnica zadovoljna je što su svi radovi završeni na obostrano zadovoljstvo izvoaa radova (Tegre) i nje kao predstavnika investitora, no nikako nije

Naelnica Slamek: Antonija Kenel i njezina majka ne prestaju mi smještati - Ja se sada nalazim u nezavidnoj situaciji. S jedne strane je nezadovoljstvo mještana zbog opasnosti koju park predstavlja, a s druge strane moram zadovoljiti postavljene uvjete. No, to nije sve. Sada su mene, kao naelnicu, opinska zaposlenica Antonija Kenel i njezina majka Slavica Kenel ‘tužile’ Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da nenamjenski trošim novac jer nisam u park postavila više skejt elemenata. Po njihovim rijeima, skejtbordaši našeg, kao i susjednih mjesta, jako su se veselili skejt elementima i ve su se dogovarali da e imati turnire, a ja nenamjenski trošim novac i u park postav-

ljam stolove za stolni tenis, golove za mali nogomet, te smo s te strane (ali mnogih drugih) imali kontrolu s nadležnog Ministarstva, žali se Slamek. No, kako je park namijenjen djeci i mladima, osobno se savjetovala s kompetentnim osobama za djeja igrala, a vezano uz namjenu parka mladima razgovarala je i s predsjednikom Savjeta mladih Anelkom Gašpariem, jer želi uti i njihovo mišljenje. Slamek najavljuje i postavljanje prometnih znakova koji e ograniiti vožnju na 10 km/h u podruju parka, a mještanima upuuje apel da se pridržavaju propisa koji isti nalažu, jer u pitanju je sigurnost djece.

Skejtbord staza na djejem igralištu u Svetoj Mariji: potreba ili ne?

zadovoljna što je u Sportskorekreacijskom parku postavljen element za skejtbord. Naime, boji se opasnosti koji on predstavlja za djecu. Smatra da mu nije mjesto u tom parku koji se nalazi kraj jedne od najprometnijih ulica u mjestu. - Kad sam preuzela funkciju naelnice, projekt je ve bio deiniran pa nisam mogla u potpunosti izbaciti elemente za skejt. Smatram da te sprave ne spadaju u taj park, ve da bi za njih trebala neka mirnija lokacija i zato sam reagirala na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, tražei mogunost premještaja parka na drugu lokaciju ili izbacivanje skejt elemenata iz predviene lokacije. No, nisam mogla promijeniti lokaciju jer su mogue lokacije u vlasništvu RH. Morala sam u projektu zadovoljiti i predviene sprave za igralište pa je, na žalost, barem

jedan element za skejt morao biti postavljen. Razgovarala sam o tome i s bivšim naelnikom Deanom Hunjadijem, koji mi je rekao da je viša referentica Antonija Kenel samovoljno deinirala namjenu parka (isto kao i projekt u vrtiu) bez njegova znanja, rekla je Slamek. Što kažu mještani? Igralište i što ono treba sadržavati, po svemu sudei, podijelilo i mještane. Tako na opinskim Internet stranicama veina mještana dijeli bojazan vezanu uz skejt element i neadekvatne lokacije parka za namjenu koju ima. "Na sjevernu stranu uz cestu trebalo bi staviti neku ogradu. Dijete je za loptom izašlo na cestu i zamalo završilo pod kotaima traktora" ili "Najbolji je 'Svetomarski glavosjek' na kojem si je ve nekolicina djece razrezala glave, a mogu se oekivati i teže ozljede." Zvali smo de-

setak mještana da nam kažu svoje mišljenje, ali dobili smo tek dva komentara, i to bez navoenja prezimena. Oito se nitko javno ne želi zamjeriti nekoj od politikih struja u toj opini. - Ovaj novi park nije tako loš. Sama ideja mi se svia. Stalno se govori o sigurnosti djece. Ona nam je svima bitna, kako u parku, ali tako i na svim prometnicama, i o tome moramo najmlae savjetovati i uiti kako se moraju ponašati. Park e biti još ljepši kad se u proljee zazeleni. Ne smeta mi ni skejt staza, kao ni staza za rolanje, jer danas se mladi negdje moraju ispuhati. Na tabli jasno piše da je korištenje na vlastitu odgovornost, uz obavezno korištenje zaštitne opreme. Moramo biti sretni da se u ova teška vremena nešto radi i napravi u našem mjestu. Ovo je za našu djecu, ali šteta što se u to umiješala politika, rekla nam je Ana. Vladimir pak je mišljenja da se mogao urediti manji

6. prosinca 2013. park za manje novca, a razlika utrošiti u nastavak sportske dvorane koja, nakon što su izgraeni temelji, i danas predstavlja ruglo za školu i opinu. Neshvatljivo mu je da park nije ograen i da je staza za rolanje neposredno uz cestu. Osobno je vidio kako je dijete tralo za loptom i zamalo završilo pod kotaima traktora. Na sreu, sve je dobro završilo, no ovo je dovoljno veliko upozorenje da ima propusta. Dean Hunjadi: Moja jedina krivnja je što sam osigurao novac iz Ministarstva Kako je to mogla uiniti Kenel bez znanja tadašnjeg naelnika, upitali smo D. Hunjadija. - Bez mog znanja je prijavljeno samo ime, što i nije po meni nekakav ozbiljni propust. Projekt koji je prvotno predložen nisam u potpunosti prihvatio jer ga je trebalo doraditi, a ovo što je sada napravljeno nema veze ni s prvim projektom ni s mojim željama ve je 100% idejno rješenje nove vlasti i projektanta. Ja sam jedino kriv što sam osigurao novac od Ministarstva koji se mogao, po mom osobnom mišljenju, i kvalitetnije iskoristiti. Isto tako bih samo podsjetio naelnicu da je izgradnja dvorane ve zapoeta, a nadam se da bude i završena jer je dogovoreno da naša dvorana uz još dvije u Meimurju bude u prioritetima izgradnje, rekao nam je Humjadi.

SVEANOST u Donjem VIdovcu - 110 godina od osnivanja puke knjižnice

Zahvaljujui njima, sauvali smo identitet Meimurja Povodom završetka Mjeseca hrvatske knjige, koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, Opina Donji Vidovec je u petak 15. studenoga organizirala sveanost obilježavanja 110. obljetnice osnivanje puke knjižnice u tom mjestu, koja je zapoela s radom davne 1903. godine. itaonica danas s ponosom nosi ime njihove poznate puke pjesnikinje Ruže Pokoli. U uvodnom dijelu sveanosti opinski naelnik Josip Grivec prigodnim je rijeima zahvalio mještanima na dolasku. - Daleke 1903. osnovana je puka knjižnica u našem mjestu, zahvaljujem našim znanstvenicima koji su došli s nama podijeliti tu važnu obljetnicu, što svojim djelima, svojim znanstvenim radom istražuju, valoriziraju mnoge esto

puta zaboravljene, a tako važne injenice za našu kulturu, povijest, za ouvanje našeg identiteta. Naš Vidovec se i te kako ponosi svojom bogatom poviješu i stvaralaštvom, svojim umjetnicima i perjanicom pjesništva Ružom Pokoli, istaknuo je Grivec. Marija Pokoli, idejna zaetnica ove sveanosti, nadahnuto je vodila ovu priredbu, upoznala nazone s radom i djelovanjem mr. sc. Ljubice Dui Jovanovi i mr. sc. Ivanom Zvonarom. Donjovidovski glazbenik Martin Srpak razgalio je prisutne otpjevavši nekoliko pjesama, pratei ih gitarom.

Devet knjižnica u Meimurju poetkom 20. stoljea Mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi prezentirala je mei-

Sudionici sveanosti u Donjem Vidovcu

murski itaonini i knjižnini pokret u 19. i 20. stoljeu, vrlo edukativno je predstavila svoj znanstveni rad i znaenje osnivanja knjižnica 1903. godine. Istaknula je da je u Meimurju u to doba osnovano devet knjižnica,

Donji Vidovec je ukljuenjem bio jedna od devet meimurskih perjanica tog pokreta. Bilo je to doba maarizacije i posizanja za Meimurjem, a hrvatska rije je uvala i ouvala hrvatski identitet u Meimurju. Posebno je važna

uloga u tome bila hrvatskih sveenika. Mr. sc. Ivan Zvonar, roeni Donjovidovanin, predstavio je donjovidoveke rukopisne pjesmarice s kraja 19. stoljea. Svojim znanstvenim radom otkrio je mnoge, do sada, nepoznate podatke.

Donji Vidovec je bio poznat po knjigovežama, a pjesmarice odražavaju religiozni duh te bogati narodni stvaralaki izriaj. Ovo zanimljivo predstavljanje približilo je to vrijeme, korijene i stvaralaštvo tog doba te ostavilo snažan dojam i oduševilo sve prisutne. Ravnateljica OŠ Donja Dubrava Mirjana Ribi izrazila je oduševljenje ovom znanstvenom prezentacijom, zahvalivši svima koji su to omoguili, a domainima je uruila prigodni poklon (vrijednu knjigu). - Red je slavljeniku estitati ovih prvih 110 godina, a to ne mogu praznih ruku, pa primite ovaj skromni dar, poruila je. Na samom su kraju svi zajedno pratili Martina Srpaka i pjevali što drugo nego "vidovsku himnu" - Stiha, stiha.


6. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izravnavanje kralježnice bez dodira i boli Prije pet godina u Čakovcu u području terapeutske djelatnosti, koja obuhvaća iscjelitejski rad u području energetske medicine, osnovana je tvrtka “Nova energija”, čiji osnivatelj i voditelj je spiritualni majstor Reiki-a i učitelj duhovnog iscjeljivanja, Dean Jambrošić. Na polju energetske medicine Dean Jambrošić je jedini terapeut na području Hrvatske, odnosno na temelju obrazovanja koje je stekao u Njemačkoj, u školi Anne Huebner i Pjotra Elkunoviza, jednih od poznajih iscjelitelja novog doba.

Prije i poslije tretmana

Prije i poslije tretmana

U osnovni dio moje terapeutske akvnos spada provjerena metoda ispravljanja čovjekovog jela, i to metodom duhovne korekcije spuštenog zdjeličnog ustroja. Na taj se način u samo jednom tretmanu posže trajno izjednačavanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izravnavanje kralježnice. Pritom je važno naglasi da se ovaj postupak izvodi bez dodirivanja jela, manipulacije kosju i bolnih reakcija već samo snagom inteligentnog duha, a rezultat je uklanjanje uzročnog lanca svih energetskih blokada nastalih na duhovnoj i tjelesnoj razini. Takvo je ozdravljenje potrebno svakom čovjeku bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja – isče učitelj duhovnog iscjeljivanja Dean Jambrošić, uz pojašnjenje da je ispravljanje kralježnice muldimenzionalno proširenje svijes u smjeru individualnog ozdravljenja na svim razinama ljudskog postojanja, koje dovodi ljudski duh u prirodni božanski poredak. Tijelo se samo na taj način može dovesti u red, a životna energija usmjeri u pravcu ozdravljujućeg mehanizma. Ispravljanje jela znači ispravljanje duha što je osnova za cjelovito ozdravljenje. One koji inače imaju problema s ispravnim držanjem jela, ali i ostalim bolesma, pozivam da mi se jave bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja. Ova metoda uspješno se primjenjuje i kod duševnih smetnji, to jest u svim životnim krizama, a primjena je moguća i prevenvno kod ljudi svih dobi od djece do odraslih u visokoj starosti naglašava Dean Jambrošić, koji kao neposredni dokaz učinkovitos svoje duhovne terapije fotografski bilježi razliku u dužini nogu prije tretmana i nakon uspostave božanskog reda. Dean Jambrošić Nova energija d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 23, 40000 Čakovec tel: 040/347 328, mob: 098/164 5791 www.nova-energija.hr

20., 21., 23. i 24. prosinca Briljant časti sve koji dođu na bilo koju od njihove dvije lokacije kuhanim vinom

Svakom kupcu poklon

20% popusta za 20 godina Briljanta na sav naoalni program od 15.12.2013. do 15.01.2014. Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

NOVA PRAKSA – Opina Orehovica vjerojatno e se zadužiti kod tvrtke “Univerzal” d.o.o.

Naelnik Bukal tvrdi da je tako jeftinije Jedna od novih praksi opina je, ini se, zaduživanje kod privatnih tvrtki. Vijenici opine Orehovica donijeli su na svojoj zadnjoj sjednici odluku o kratkoronom zaduživanju pri tvrtki “Univerzal” d.o.o. Varaždin. Prijedlog odluke podnio je u pisanom obliku opinski naelnik Franjo Bukal, koji je pojasnio da je Opinsko vijee na posljednjoj sjednici prošle godine donijelo odluku o kratkoronom zaduživanju po principu tekueg

rauna kod PBZ-a d.d. u visini od 300.000 kuna. Zaduženje se može koristiti do 31. prosinca ove godine, te taj dan na raunu Opine moraju biti sredstva kojima e se zatvoriti kreditiranje. Do sredine listopada Orehovica je redovito servisirala svoje obaveze, no taj je dan plaen velik dio duga prema Univerzalu d.d. u visini od 414.000 kuna. Kako Opina mora redovito plaati djeje vrtie, ali i platiti radove na dogradnji i

Nedeljko Mari želi biti plaen za svoj posao Zamjenik naelnika opine Orehovica Nedeljko Mari iz redova romske nacionalne manjine inzistira na novanoj naknadi za svoj rad, iako su se sve institucije kojima su slane molbe za sufinanciranje oglasile da nisu u mogunosti pokrivati ovaj trošak, a Opina Orehovica u svome proraunu nema dostatno sredstava za financiranje ovakve naknade. Naelnik opine Franjo Bukal nedavno se na sjednici

Opinskog vijea osvrnuo na ponašanje zamjenika opinskog naelnika Orehovica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Nedeljka Maria. Požalio se na opstrukciju u dogovorima, na maltretiranje SMS porukama koje zamjenik Mari šalje sa svojega privatnog tele ona, te na nedolino ponašanje kojemu je nazoio na skupu “Korištenje ondova EU za ukljuivanje Roma u Republici Hrvatskoj” u Zagrebu. (Š)

Franjo Bukal, naelnik opine Orehovica

rekonstrukciji Društvenog doma u Vulariji, kako bi se realizirao ugovor s Ministarstvom kulture u visini od 200.000 kuna, korišten je kredit, odnosno minus po raunu. Franjo Bukal rekao je kako smatra da e do kraja godine biti dovoljno sredstava na raunu da se pokrije trenutni minus. Meutim, ako sredstva ne bi bila dostatna, predlaže donošenje odluke o kratkoronom zaduživanju pri tvrtki “Univerzal” d.o.o. Varaždin, u visini od 300.000, s kamatnom stopom od 6,3 posto godišnje. Sredstva bi se vratila

najkasnije u roku od jedne godine od dana potpisivanja ugovora o zajmu, a koristila bi se za premošivanje teškoa nastalih zbog razliite dinamike priljeva sredstava u opinski proraun. Rekao je kako je kamata povoljnija nego u matinoj banci, nema naknada i ugovor može biti potpisan isti dan. Tamara Hrelja rekla je da Zagrebaka banka nudi kratkorone pozajmice s kamatom od 6,08%. Franjo Bukal je odgovorio da zajam kod Univerzala d.d. nema uzgrednih troškova (naknada i sl.) koje naplauju banke, a novac je dostupan na raunu odmah po potpisu ugovora. (JŠ)

MALA SUBOTICA

lanovi “Orlova” uredili terasu lanovi motokluba “Orlovi” iz Male Subotice ureuju terasu ispred svojih prostora u svom sjedištu u centru Male Subotice. Donacijama i uz po-

mo sredstava samih lanova dotjeruje se terasa. Postavljeni su tlakovci, a planira se ograda, nadsrešnica i peenjara, odnosno mjesto za druženje. (š,v)

PODBREST

Udruga “Brest” poziva na izložbu Udruga žena “Brest” Podbrest prireuje prodajnu izložbu vlastitih unikatnih radova božine tematike u Domu kulture u Podbrestu. Izložba se održava ovu nedjelju 8. prosinca s poetkom od 10.30 sati. Pozivaju se svi dobri ljudi da se odazovu na izložbu i odaberu poklon za predstojee blagdane svojim najmilijima. (š)

Božini sajam u sportskoj dvorani U sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gorianca Mala Subotica u subotu i nedjelju, 7. i 8. prosinca, održat e se ve tradicionalni božini sajam opine Mala Subotica. Pozivaju se žitelji opine Mala Subotica, susjednih opina i šire okolice da posjete sajam, razgledaju zanimljive uratke izlagaa, pojedinaca ili udruga, kupe nešto prigodno, ukljue se u dobrotvornu akciju “Za naše vrtike mališane” kupnjom toplog napitka ili zalogaja

po simbolinoj cijeni, odnosno kupnjom predmeta na posebnom štandu. Sveanost otvorenja sajma je u subotu u 14 sati. Blagdanskom ugoaju sajma doprinjet e nastupi mališana Djejeg vrtia “Potonica”, uenika OŠ Tomaša Gorianca Mala Subotica, Puhakog orkestra opine Mala Subotica, TS-a “Frikovi”, KUU-a “Zvon”, pjevake skupine “Palovanke” i dr. Vrata sajma bit e otvorena oba dana od 14 sati na dalje. (š)


14

Kroz Međimurje

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PISMA, REAKCIJE, PRIOPENJA OSVRT na tekst u Meimurskim novinama pod naslovom: “Europa financira, ali i diktira kako e se zbrinjavati mulj na proširenom proistau u akovcu”

SAVJETI STRUNJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Zar se unaprijed pogoduje stranom izvoau, kojeg neemo moi kontrolirati? POSLJEDICA KONDENZACIJE Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Ekološko-edukativna udruga opine Pribislavec odgovara na lanak zamjenika gradonaelnika Grada akovca Marija Medveda u Meimurskim novinama 22. studenoga 2013. godine. - Najosjetljivije pitanje: modernizacija proistaa, to je konstatacija zamjenika gradonaelnika Grada akovca Marija Medveda. Složili bismo se s tom konstatacijom samo u onom segmentu da su lagune neprihvatljive, ali ne i zašto su neprihvatljive. Uvjereni smo da gospodin Medved, uz dužno poštovanje, ne zna problematiku projekta dogradnje proistaa. Stoga se ‘PONOVNO JAVLJAMO ZA RIJE’. U napisu Meimurskih novina od 22. studenoga 2013. godine navodi: ‘EUROPA FINANCIRA, ali i diktira kako e se zbrinjavati otpadni mulj na proširenom proistau u akovcu’. Mislimo da to nema veze s istinom. Mi moramo napraviti dobar projekt prema kojem emo dobiti ili ne dobiti sredstva za realizaciju istog, tako je barem do sada to funkcioniralo. Ili se ve sada pogoduje nekoj stranoj tvrtki koju po takvom mi neemo moi kontrolirati. Pitamo se kako e netko dobiti izvoenje radova, a nemamo izvedbeni projekt ni graevinsku dozvolu? Svoje mišljenje o modernizaciji proistaa opširno smo pisali u Meimurskim novinama 24. veljae 2012. godine. U našem osvrtu detaljno smo opisali sve nedostatke takvog pristupanja proširenju preistaa. Prošlu javnu raspravu, kao i ovo obraanje dogradonaelnika Grada akovca, igrom sluaja servirali su nam poetkom mjeseca prosinca, pred sam kraj godine, kad smo svi ve polako u nekom predprazninom raspoloženju, tako da nam takve stvari jednostavno promaknu, kad poslije uvidimo

POJAVA GLJIVICA I PLIJESNI

Potencijalni izgled proistaa s lagunama što se dogaa, ve je kasno. Isti sluaj i ISTONA ZAOBILAZNICA GRADA AKOVCA, nazovimo je tako, ali ne znamo što ona to zaobilazi?! Još samo jedna napomena vezana na sam proista: u prilogu dajemo skicu sadašnjeg i budueg izgleda propistaa, koju je izvela tvrtka ‘DVOKUT ECRO’ d.o.o.,Trnjanska 37, Zagreb, gdje se na skicama vidi sadašnje stanje, kao i stanje nakon završenih radova na proistau. Vidljivo je da su planirana 25 bazena za isušivanje mulja, što bi iznosilo 16.000 tisua etvornih metara površine, što nikako nije dostatno za ekvivalent od 100.000 stanovnika. Tim više što je ve svima poznato da je po ekvivalentu stanovniku potrebno 0.50 metara etvornih, znai to bi iznosilo 50.000 etvornih metara ili 5 hektara laguna troduplo, a ne nešto manje od 2 hektara, kako je izjavio g. Mario Medved. Takoer želimo istai injenice: biljni su ureaji veoma kompleksni biološki sistemi koji oponašaju procese u prirodi, stare koliko i svijet, ali iziskuju pažljivo projektiranje i praenje u radu, jer oponašaju procese u prirodi. Ne zaboravimo da se gradnjom be-

Sadašnji izgled proistaa bez laguna

tonskih bazena gotovo tri metra dubine i debljine 40 cm na površini od 5 hektara i te kako zadire u prirodu. U cijeloj Europi izgraeno je preko 500 biljnih ureaja, ali u pravilu svugdje manjih dimenzija. Prakticiraju se za naselja od 1.000 do 10.000 stanovnika. Najbitnija je optimalizacija projekta u kojem je potrebno smanjiti koliinu mulja, pripremiti mulj za korištenje poljoprivrednog zemljišta i voditi rauna o zaštiti vodnog sustava. Proširenjem kapaciteta suvremenog i tržištu dostupnog ureaja za kvalitetno ispuštanje fekalnih voda novijom tehnologijom smanjuje se koliina mulja 30% do 50%. Entrifugom se smanjuje koliina mulja (30 % do 50%) i priprema za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Mala elektrana e koristiti izvlaenje plina iz koliine mulja, no iz koliine koja e biti dostupna ne bi zadovoljavala kapacitete rada iste. Nužno je potrebno dovoženje mulja iz ostalih proistaa s podruja Meimurja na proista akovec za dostatnu koliinu sirovine za rad male elektrane. Takoer je u realizaciji projekta obvezna suradnja i dogovor s jedinicama JLS-a, koje e sudjelovati u suinanciranju izvedbe. Važno ih je kontaktirati i u izboru i inanciranju izvoaa. Suvremenija izvedba tehnološkog procesa je kvalitetna i mogua je investicija puno ekonominija. Gospodine donaelnie, govorite da su Slovenci pretjerali u megalomanskim projektima što se tie bioelektrana, pa Vas lijepo molimo da nam pojasnite na koji nain i s ime emo mi hraniti tu našu elektranu pa da ona bude isplativa i funkcionalna? Velite da e sanacija kanalizacije u Gradu akovcu ii bez iskapanja, koliko smo upoznati, sam Grad ima jednocijevni sistem kanalizacije, što znai da oborinska i fekalna zajedno dolaze na preista. Sam preista i sada ima problema s radom zbog prerijetkog dotoka otpadnih voda, pa Vas molim da nam objasnite kako e taj nazovimo nekvalitetni materijal proizvoditi bioplin? Pitamo se kako se gradi nepovjerenje?! Srdaan pozdrav, EKO-ZONA Ekološko edukativna udruga opine Pribislavec

- Živimo u starijoj kui koja ima staru žbukanu fasadu, sastoji se od prizemlja i kata iznad kojeg je tavan koji se ne koristi i nema nikakvu izolaciju. Zbog velikih troškova za grijanje, prisiljeni smo štedjeti na grijanju pa smo odluili i nešto poduzeti. Prije dvije godine promijenili smo stare drvene prozore novom PVC stolarijom . Idue zime pojavio se problem koji nas je šokirao... pojavili su se crni zidovi i gljivice, a u kupaonici i špajzi na katu doslovno su kapljice vode na plafonu. U dnevnom boravku na vanjski zid je naslonjena kutna garnitura, a iza nje su se pojavile crne tokice i nekakve pauine. To smo u ljeto uspjeli skinuti i ponovno obojiti zidove, ali ve opet izbija. Oajni smo, bojimo se za zdravlje jer imamo malo dijete. Zašto se to pojavilo sada, a nikada ranije, i što možemo poduzeti? - Iz opisanog jasno je da se ovdje radi o pojavi površinske kondenzacije na hladnim dijelovima konstrukcija i na mjestima slabije cirkulacije zraka, kao što su uglovi prostorija, neizolirani dijelovi ili betonski dijelovi u konstrukcijama i zidovi iza namještaja (takva mjesta zovemo ‘toplinski mostovi’). Kondenzacija je izikalna pojava, gdje se vodena para koja je u plinovitom stanju sastavni dio zraka pretvara u rosu, dakle mijenja agregatno stanje. Kao rosa nastaje na hladnim površinama na temperaturi rosišta, ime dolazi do zasienja vodenom parom u odnosu na temperaturu. Prolaz vodene pare kroz konstrukciju zovemo difuzija i ona se, kao sastavni dio toplog zraka, stalno kree od više temperature k nižoj, od višeg tlaka prema nižem i teži izjednaenju, a što je najizraženije zimi. Na tom putu pojedini slojevi materijala pružaju manji ili vei otpor tom prolazu, ovisno o svojoj gustoi. Ispravno je da materijali s tople, unutarnje strane, budu takvi da imaju vei otpor difuziji, a prema van da budu što više paropropusni. Popularno velimo da konstrukcija “diše“. Na taj nain sprjeavamo da do kondenzacije dolazi unutar zidova, u zoni smrzavanja, jer to uzrokuje znatne štete. Iako danas svi uglavnom i prenaglašeno govorimo samo o toplinskim izolacijama, graevinska izika obuhvaa i difuziju, i akumulaciju topline i vlagu i to nije jednostavna znanost. Kod toga problem difuzije vodene pare ima daleko neugodnije i dugoronije posljedice od samih toplinskih gubitaka i štednje energije. Pogotovo ako se izvode samo parcijalna rješenja - kao u primjeru koji je opisan u uvodu, a ne sagledava se zgrada kao cjelina. Za navedene probleme nema jednostavnog rješenja, uzrok nije jednostavno otkriti, a sanacija esto nije ni trajna ni jeftina.Upravo navedeni problemi pojavljuju se u zadnjih 10-ak godina, od kada se koristi nova stolarija, i to i u starim i u novim zgradama. Obino su to mali stanovi i kue manjih površina prostorija, s relativno niskim prostorijama. Uzroci površinske kondenzacije mogu biti razliiti, a naješe su: - neizolirani zidovi i stropovi uzrok su niskim površinskim temperaturama na unutarnjoj

strani ( esto su manje od temperature rosišta) - slabo grijanje i slabo provjetravanje - aktivnosti u prostoru koje doprinose poveanju relativne vlage (kuhanje, sušenje rublja, tuširanje, biljke u prostoru, a nije zanemariva ni koliina vodene pare koja nastaje normalnim znojenjem i disanjem npr. u spavaim sobama nou - vlaga u zidovima uslijed greške u izvedbi ili zbog dotrajalosti nekih dijelova - zadržana vlaga u novim zgradama zbog brze gradnje koja se pokazuje prve 2-3 godine

- paronepropusnost vanjske obloge fasade koja ne dopušta da zid normalno “diše“, tj. koja sprjeava normalni tok difuzije vodene pare prema van (u kritinim situacijama s nepovoljnom difuzijom ili vlagom, izolacija fasade umjesto “stiroporom“ trebala bi se izvesti kamenom vunom koja je izuzetno dobro paropropusna). Zašto je pojava gljivica i plijesni eskalirala nakon ugradnje PVC stolarije? Stari prozori propuštali su puno zraka i zapravo se stalno odvijala ventilacija prostora, tako da ih nije ni bilo potrebno otvarati pa, iako su istovremeno propuštali puno hladnog zraka, s ventilacijom nije bilo problema. Novi prozori vrlo dobro brtve, gubi se manje topline, ali se koliina vodene pare iz zraka boravkom ljudi i njihovom aktivnošu poveava, a vlažni zrak ne izlazi iz prostora. Ako se višak vodene pare (koji se pojavljuje ohlaivanjem toplog vlažnog zraka jer se s padom temperature relativna vlaga poveava) ne može odvesti van , taloži se na hladnim dijelovima. Tu se vrlo brzo nasele gljivice i plijesni, zrak je neugodnog mirisa, vlaga razara namještaj... Poznato je da topliji zrak može sadržavati više vodene pare nego hladan. Zato zimi otvaramo prozore da topli vlažni zrak izlazi, a vanjski hladan zrak, koji sadrži to manje vlage što je niže temeprature, miješa s toplim i oduzima mu vlagu. To je klasini nain na koji isušujemo vlagu na novogradnjama zimi... Zagrijati, otvoriti, provjetriti, zatim zatvoriti i dalje grijati pa opet ponavljati. I to onda kad je vani vrlo hladno jer je onda zrak suh. Za potpunu eliminaciju toplinskih mostova i sprjeavanje

kondenzacije trebalo bi izvesti potpunu izolaciju ovojnice, i to tako da fasada bude od paropropusne izolacije, npr. od ploa ili lamela kamene vune. Ako to nije za sada izvedivo, na eliminaciju ili barem smanjenje mogunosti pojave gljivica i plijesni možemo utjecati prvenstveno promjenom svojih navika. Dakle, u navedenom sluaju stanari vjerojatno nisu promijenili svoje navike u odnosu na staro stanje kad je bila prisutna stalna i nekontrolirana ventilacija kroz prozore i vrata. Potrebno je: - održavati unutarnju temperaturu kritinih prostorija na 20-21 stupnjeva - provjetravati zimi što eše širom otvorenih prozora, ali samo na 2-3 minute, po mogunosti izazivanjem brzog propuha - ne ostavljati nikako prozore zimi otvorene na ventus (kip) jer se time samo ohlauju dijelovi uz prozor(tzv. špalete) pa e se i ovdje pojaviti gljivice, a ni takva ventilacija nije temeljita - maknuti namještaj s vanjskih zidova (naroito ormare s odjeom), a od ostalih zidova odmaknuti barem 10 cm -nabaviti digitalni termometar+higrometar kojim ete oitavati unutarnju temperaturu i relativnu vlažnost u stanu (ima ih u trgovinama i nisu skupi) - planirajte što prije izolaciju vanjskih zidova i, što je daleko jeftinije, izolaciju stropa prema tavanu. S obzirom na to da se topli zrak (koji sadrži i više vlage), diže u vis, a ispod neizoliranog stropa se naglo ohlauje, jer je iznad toga hladni tavanski zrak - dolazi odmah do kondenzacije. I stvaraju se odlini uvjeti za gljivice i pljesni. - u svaku od kritinih prostorija postaviti mobilne plastine kutije s upijaima vlage (ima ih u našim trgovinama po dostupnim cijenama, provjereno funkcioniraju!). U njih se postavljaju velike “tablete“ koje upijaju vlagu iz prostora i pretvaraju u tekuinu bez mirisa koja se baca a tableta zamijeni novom. Za njih ne treba nikakav energija jer funkcioniraju kemijski. - nastale gljivice i plijesni treba pažljivo ukloniti i tretirati fungicidnim sredstvima, kojih se nudi velik broj na tržištu, te izvršiti bojenje bojama koje ne potiu nastanak gljivica. Ali bez otklanjanja uzroka provedbe ostalih mjera i stalne ventilacije zimi, to nee biti dugog vijeka. I na kraju: problemi nastaju upravo zbog selektivnog pristupa kod obnove i radova koji ne obuhvaaju zgradu u cjelini, ve samo neke dijelove. To se odnosi kako na stolariju, tako i na fasadu i stropove. Potrebna je i dobra analiza i rješenje detalja jer površna i pojednostavljena izvedba može donijeti nove probleme. Problem s ugradnjom nove, odlino zrakonepropusne stolarije jest upravo dovod svježeg zraka i ventilacija prostora. Jedan nain kojim smo riješili toplinske gubitke kod stolarije stvorio je novi problem. Zato se u zadnje vrijeme pronalaze i proizvode novi naini kontrolirane ventilacije, ak i u obliku dodataka na prozore. I o tome e biti rijei uskoro.


Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

tako da na primjer jedan segment regulacije tržište nekretnina čine i tzv. energetski certiikati zgrada koji nam diktiraju uvjete prodaje i cijene nekretnina. Dobra vijest za naše kupce je da su Grad Čakovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopili su ugovor o zajedničkom suinanciranju projekta energetske učinkovitosti u zgradarstvu kroz 2013. i 2014. godinu. Na raspisani Natječaj za korištenje sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Čakovec je prijavio projekt „Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Grada Čakovca“. Na javni natječaj za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada Čakovca u subvencioniranju Projekta „Povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području grada Čakovca“, mogu se prijaviti građani grada Čakovca koji u svojim domovima žele zamije-

Kroz dugogodišnji sustavni rad na domaćem i inozemnom tržištu , Pana je usvojila najnovije tehnologije, materijale i znanja te je razvila niz proizvoda koji spadaju u kategoriju ekološki i nisko energetski ili pasivan. Naši proizvodi su ispitani i certiicirani od prestižne certiicirajuće kuće IFT Rosenheim iz Njemačke. Na taj način osigurali smo plasman svojih prozora na zahtjevnim tržištima kao što su švicarsko, njemačko, austrijsko te drugim tržištima, gdje su visoki zahtjevi na karakteristike prozora od arhitekton-

skih i dizajnerskih do ekoloških i energetski učinkovitih, sastavni dio građevinskih projekta već nekoliko godina. Naši kupci u Hrvatskoj također su prepoznali važnost ovih zahtjeva kod vanjske stolarije koju ugrađuju u privatne ili višestambene objekte, tako da kroz individualni pristup svakom projektu pronalazimo najoptimalnija rješenja vezana uz zahtjeve koji se pred nas postavljaju. Asortiman prozora sa termičkim vrijednostima u raznim kombinacijama, vidljiv je u donjoj tabeli.

PANA PREMIER PASIV PLUS

STAKLO

PANA PREMIER ZERO PANA PREMIER PASIV

TERMIČKA PROVODLJIVOST PROZORA IZ ASORTIMANA PANE Stolarije Čakovec PANA PREMIER FLAT

NISKOENERGETSKI PROZORI IZ PANA STOLARIJE ČAKOVEC

niti postojeću ili ugraditi novu energetski učinkovitu vanjsku stolariju propisanu natječajem. Maksimalni iznos subvencije koji je moguće ostvariti po pojedinoj obiteljskoj kući prema ovom projektu iznosi ukupno 37.500,00 kn (s PDV-om), a natječajem je predviđeno subvencioniranje minimalno 40 obiteljskih kuća, odnosno dok se ne utroši cjelokupni iznos od Fonda i cjelokupni iznos od Grada Čakovca. Vjerujemo da je to tek početak niza aktivnosti koje će ići u tom smjeru , s obzirom na već prisutne aktivnosti i donijete dokumente Europske Unije čija smo sada i mi punopravna članica. U narednim brojevima donijet ćemo detaljnije informacije što su energetski certiikati u zgradarstvu,o tome koje prednosti donosi energetski učinkovit prozor te na što treba obratiti pažnju prilikom odabira i ugradnje prozora a da bi on zadovoljio propisane uvjete.

PANA PREMIER PLUS

metodom infracrvene termograije. U europskim zemljama ovi poticaji su također direktno vezani i uz očuvanje prirode i okoliša te smanjenje emisije CO2, a to znači da se kod prozora subvencioniraju samo prozori iz prirodnih i ekološki prihvatljivih prozora kao što su drvo i drvo-aluminij. Potaknuti teškom ekonomskom situacijom i poskupljenjem energenata, kupci u Hrvatskoj se kroz razne publikacije i medije , također sve više educiraju i postaju svjesni prednosti takve gradnje . Iako su početna ulaganja veća, ugodnost življenja i znatne uštede energije, dugoročno donose pozitivne učinke, o čemu su se već uvjerili mnogi kupci. Osim toga svjedoci smo da se i zakonska regulativa prilagodila u potpunosti europskoj , kako donošenjem tako i provedbom ,

PANA PREMIER TERMIC

nosti uklopile u nacionalne planove zaštite okoliša i energetski učinkovite gradnje te iste potiču sa znatnim inancijskim sredstvima. Tako na primjer u nekim susjednim europskim zemljama kao što su Slovenija i Italija, potrošači već niz godina koriste te pogodnosti kroz ekološke fondove koji vraćaju i 30% uloženih sredstava. Naravno, osnovni uvjet da biste mogli koristili ove pogodnosti je dokažete kako ste upravo ugradili takvu stolariju što obavezno dokazujete odgovarajućim certiikatom za stolariju a nerijetko i samim ispitivanjem objekta nakon ugradnje

PANA EXCLUSIVE TERMIC

Energija je skupocjena.Proteklih godina su cijene struje i grijanja enormno narasle. Zadržati blagodati modernih tehnoloških dostignuća u svakodnevnom životu a pri tom smanjiti potrošnju energenata, postaje imperativ kojim se bavi i znanost i politika. Bilo da se radi o novogradnji ili renovaciji postojećih objekata, znanost i struka razvila je niz učinkovitih mjera kojima možete znantno smanjiti potrošnju energenata u svojem kućanstvu. Mogućnosti su različite, od učinkovite izolacije fasade i krova do modernih prozora i novih postrojenja za grijanje te solarnih sistema. Značajan faktor energetske učinkovitosti vaše kuće predstavljaju prozori. Trend zamjene postojeće vanjske stolarije na objektima sa novom, ekološki prihvatljivom i energetski učinkovitom na europskim tržištima je već dobro ustaljena praksa . Mnoge države članice te su aktiv-

PANA EXCLUSIVE CLASSIC

Prozori

značajan faktor uštede energije

PANA EXCLUSIVE PASIV PANA PREMIER CLASSIC

6. prosinca 2013.

IV68 IV 78 IV 92 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 Uw sa aluminijskim distancerom Ψg = 0,08 W/(mK) Ug 1,1

1,36

1,4

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,2

1,13

Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

0,85 0,82

1

0,96 0,92 0,79 0,78

Uw sa termix distancerom Ψg = 0,041 W/(mK) Ug 1,1

1,26

1,3

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,03

Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

PANA EXCLUSIVE -DRVENI PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo sjena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • mogućnost odabira različih vrsta drva, boja i oblika prozora omogućava individualni izričaj prilagođen svakom kupcu ili projektu • kombinacijom različih profila drvenih elemenata debljine 68, 80 ili 90 mm i izolavnih stakala moguće je zadovolji široke zahtjeve za energetskom učinkovitosti kod niskoenergetskih i pasivnih kući i odabrati optimalnu varijantu za vaše potrebe

0,72

0,9

0,87 0,82 0,69 0,68

Ug 1,1

1,24

1,28

Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8

1,01

Ug 0,7

1,01

Ug 0,6 Ug 0,5

PANA PREMIER – DRVO-ALUMINIJ PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo sjena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • drveni profil prozora obložen je s vanjske strane sa varenim aluminijskim profilom , zračni most između drva i aluminija omogućava odvodnju kondenzata. Vanjska zašta predstavlja dodatni bonus ove izvedbe zbog produženog vijeka trajanja i jednostavnog održavanja • mogućnost odabira raznih boja i površinskih obrada te konstrukcija aluminija • u različim kombinacijama profila i stakala prozor u drvo-aluminij izvedbi posže energetske vrijednos još bolje od od drvenih prozora. Dodatni bonus ove izvedbe je produženi vijek trajanja uz lako i jednostavno održavanje , s obzirom da je vanjska površina drva zašćena varenim aluminijskim profilom .

0,76

Uw sa termix super swiss distancerom Ψg = 0,032 W/(mK)

OBJEKAT: APARTMANI AMARIN, ROVINJ 2013 I DRVENA STOLARIJA PANA EXCLUSIVE

Pana Stolarija d.o.o. Zagrebačka 42, Čakovec T: 00385 40 492 555 F: 00385 40 492 551 M: 00385 98 231 325 W: www.pana.hr

0,74

0,7

Također PANA daje mogućnost različitih dizajna aluminija sa modelima PANA PREMIER FLAT i PANA PREMIER ZERO, koji se suvremenim rješenjima dizajna u potpunosti uklapaju u svjetske trendove. Kad se k tome dodaju ulazna vrata od drvenih masivnih i izolacijskih panela te masivni parketi i seoski podovi iz našeg asortimana , možemo reći da smo ponosni na to da je PANA zaokru-

0,85

0,8

0,67 0,66

žila u cjelosti svoj asortiman sukladno suvremenim tokovima i zahtjevima tržišta. Raduje nas da će odsada, ovi proizvodi biti kroz ovakve mjere poticaja još dostupniji našim kupcima pa ih i ovim putem pozivamo da nas posjete u našom salonu u Zagrebačkoj 42 i dodatno se informiraju.Nadamo se da će na taj način lakše donijeti konačnu odluku i iskoristiti mogućnosti koje im se nude.


16

Poljodjelstvo

KAKO zaštititi smokve zimi od mraza

VITET PROIZVODNI NO

Zaštita smokve kukuruznom “stavicom” Soboslikar Ivan Bermanec iz Preloga u svojem dvorištu ima tri ogromne smokve koje obilno rode svake godine. Ove godine od slatkih plodova on i sin pripremili su nekoliko desetaka kilograma džema i marmelade. Mnogi u Meimurju imaju smokve u svom dvorištu, no esto se dogodi da se smokva posuši zbog niskih zimskih temperatura, pa ljudi odustaju od njih. Ivan Bermanec, koji ve ima smokve tridesetak godina, savjetuje svima koji su posadili smokve u svojem dvorištu da ih obavezno zaštite tijekom zimskih mjeseci, jer inae od plodova nee biti ništa. No nije svaka zaštita dobra. Smokva zimi ne smije biti pokrivena najlonom i

slinim nepropusnim pokrivalima jer e se posušiti. Najbolje je stablo smokve pokriti prirodnim materijalima koji dišu. On osobno upotrjebljava kukuruzne stabljike na nain da oko smokve naini “stavicu”, opkoli je kukuruznim stabljikama koje su u snopovima što je više mogue, a na vrhu upotrijebi platno koje diše, stari papir koji propušta vlagu i slino, jer je teško u vee visine stavljati i vezati kukuruzovinu. On ve godinama tako radi i uspjeh ne izostaje, smokava je toliko da ih dijeli okolo. Njegove smokve nalaze se u užem dvorištu i zaštiene su zidom sa sjeverne strane, što takoer pomaže, no najvažnija je zimska zaštita smokava. (J. Šimunko)

Ivan Bermanec pokriva svoje smokve

MEIMURSKA udruga za integriranu proizvodnju voa

Predavanje i voarska zabava Meimurska udruga za integriranu proizvodnju voa u petak 6. prosinca 2013. organizira struno predavanje na temu uzgoja i proizvodnje pitomog kestena u Meimurju. O ovoj temi govorit e dr. sc. Željko Prgomet, vodei strunjak za ovu kulturu. Bit e govora i o ovogodišnjem otkupu jabuka. Skup e se održati u konferencijskoj

dvorani Opine Sveti Martin na Muri. U subotu 7. prosinca 2013. Udruga organizira voarsku zabavu u restoranu “Zelengaj” u Gorianu. Zabava zapoinje u 20 sati, a kotizacija za veeru iznosi 100 kuna po osobi. Na zabavi e biti izbor meimurske najvoarice, biranje najkrupnije i najsitnije jabuke te gala ples s jabukom. (sm)

ULJARA “TKALEC” iz Šenkovca prva i jedina u Meimurju proizvodi ulje iz sjemenki groža

Ulje za gastronomiju i kozmetiku Za sada prva i jedina u Meimurju i meu rijetkima u Hrvatskoj, Uljara “Tkalec” iz Šenkovca iz sjemenki ili koštica groža proizvodi vrhunsko ulje koje se koristi u gastronomiji i kozmetici. Uskoro e Uljara zapoeti proizvoditi i jestivo ulje iz plodova lješnjaka PIŠE: STJEPAN MESARI

Uljara “Tkalec”, koja je sjajne rezultate ostvarila u proizvodnji meimurskoga košinog tikvinog ulja (buino ulje), kojemu su potrošai, gastronomi i strunjaci dali najviše ocjene, prvih dana prosinca zapoela je proizvodnju ulja od sjemenki groža. - Jedan vrsni vinar i vinogradar iz Hrvatskog zagorja predložio nam je da za njegove potrebe preradimo sjemenke od groža ili koštice od groža, kako mi u Meimurju kažemo. Za nas je svakako to bio izazov kojemu nismo mogli, ali niti htjeli odoljeti, te smo zapoeli preradu i dobili zaista vrhunsko ulje, što je potvrdio vlasnik prvih grožanih koštica koje smo preradili, ali i vrsni gastronomi, kaže Stjepan Tkalec, vlasnik Uljare “Tkalec”, iz koje jesenas osim mirisa tikvinog ulja dopire i ugodan vinski miris ulja od grožanih koštica. - Grožane sjemenke prešamo hladnim postupkom, postupkom koji jami vrhunsku kvalitetu ulja i zadržavanje prirodnih grožanih osobina u njemu. Za litru istog ulja potrebno je jedanaest kilograma sjemenki, a proces traje nešto dulje, odnosno za jedan sat isprešamo pet do šest kilograma sjemenki, naglašava Tkalec, i dodaje kako njegova Uljara uskoro kree u proizvodnju ulja od plodova lješnjaka.

Hladno prešanje daje izuzetno kvalitetno ulje

crnog pinota i graševine. Ovo ulje miriše na vino i vinski ocat i, što je vrlo zanimljivo, miriše na sortu groža iz kojeg su uzete sjemenke, kao i na odreenu sortu vina. Ulje

iz sjemenki groža koristi se u gastronomiji i kozmetici te aromaterapiji. U gastronomiji, poglavito u kulinarstvu, koristi se kao dodatak raznim umacima, zain u

Bogatstvo vitamina i minerala Zanimljivo je kako Tkalec prerauje sjemenke raznih sorti groža, a prvo je iz njegove preše poteklo ulje iz sjemenki rajnskog rizlinga, potom sivog pinota, šipona,

Sjemenke rajnskog rizlinga spremne za preradu, važno je da su dobro osušene

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme i dobro trgovanje na Barbarje Prva srijeda u prosincu, na imendan Svete Barbare, na akovekom placu i sajmu protekla je u hladnom, ali lijepom vremenu te dobrom trgovanju. Nakon što je završena prodaja bijelog zelja na veliko, na scenu su stupile mandarine, koje su zauzele veliki dio prostora i na placu i na sajmu, kao i njihovim ulazima. U ovo predblagdansko

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vrijeme u prodaji je puno suhih cvjetnih aranžmana te raznih ukrasa za božinonovogodišnji stol i jelke. Dosta dobro prodavale su se jabuke u veim pakiranjima, te suhe smokve, sušeno voe i ukiseljeno zelje, kisela repa i kisela cikla. Orasi i dalje drže rekordnu cijenu i za njima potražnja ne prestaje. Peradari su nudili utovljene purice, guske, patke i

salatama, te kod prženja i peenja raznog mesa. Ulje je pravo bogatstvo vitaminima, poglavito vitaminom F, mineralima, linolnom kiselinom i drugim masnim kiselinama te je vrlo upotrjebljivo i korišteno u kozmetici jer pomlauje kožu, jaa organizam, podiže dobar i smanjuje loš kolesterol, te tijelo uva od štetnih zraenja. Proizvodi se u manjim koliinama, a jednako tako se i prodaje za naše uvjete po dosta visokoj cijeni. Tkalec kaže kako preradom sjemenki iz groža želi pokazati kako se od groža ne dobiva samo vino i vinski ocat, nego i vrsno i zdravo jestivo i ljekovito ulje. Želi potaknuti meimurske vinare da sjemenke groža, koje sada završavaju kao humus u vinogradima, iskoriste za preradu u ulje i tako ostvare dobru zaradu, jer potražnja za ovim uljem je velika, ali i da naprave veliki iskorak u potpunom iskorištavanju groža.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mandarine 15 kn/kg - suhe smokve 40 kn/kg - suhe šljive 25 kn/kg - suhe jabuke 15 kn/pake - bijelo zelje 1,50 kn/kg - crveno zelje 4 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kisela cikla 20 kn/l - orasi 80 do 90 kn/kg - krumpir 2 kn/kg

kokice, a drvari na drugom prostoru drva za ogrjev. Kod peenjara je bilo uobiajeno živo i veselo. (S. Mesari, Z. Vrzan)


6. prosinca 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drvea!

SREBRNOLISNI JAVOR – ACER SACCHARINUM Ovaj javor ima prekrasne jesenje boje. Svi javori imaju intenzivne boje lista prije opadanja. Ima ih žutih (najljepši je klen), crvenkastih i naranastih. Acer saharinum je najljepši. On ima sve boje od žute preko raznih nijansi crvene i naranaste do smee. Njegovo smo liše skupljali za školske panoe s priom ‘Jesen u mom selu’. Epitet saccharinum odnosi se na slatki okus soka iz stabla ove vrste, no ne smije ga se zamijeniti sa šeernim javorom Acer saccharum kod kojega je udio šeera u soku znatno vei, tako da se i komercijalno koristi. List šeernog javora nalazi se na kanadskoj zastavi. Ipak, sjevernoameriki Indijanci su i od srebrnolisnog javora dobivali šeer. U hrvatskome se naziva ‘srebrnolisnim’ zbog

bjelkasta nalija lista. Srebrni javor je sjevernoamerika vrsta prirodno rasprostranjena u središnjim i istonim dijelovima SAD-a. Raste uz obale rijeka i na nizinskim aluvijalnim staništima do 600m nadmorske visine. U Europu je unesen 1723. i danas se kao ukrasna vrsta sadi u svim njezinim dijelovima. Jedna je od najsvjetloljubivijih vrsta javora, pa ga treba saditi na otvorena staništa. Otporan je na niske temperature, bez teškoa preživi do -25 stupnjeva celzija, dobro podnosi su-

šu i gradski oneišeni zrak, no osjetljiv je na jak vjetar te obilne snježne padaline zbog ega ga je potrebno orezivati. Od kultivara susreemo A. saccharinum ‘Laciniatum Wieri’ s duboko urezanim listovima i vrlo uskim, djelomino gotovo nitastim režnjevima, A. saccharinum ‘ Aspleni olium’ s takoer izrazito razdijeljenim listovima, A. saccharinum ‘Pyramidale’ s uskom krošnjom i druge. Ovo je isto brzorastua vrsta koja doseže visinu do 35-40m i starost do 150 go-

dina. Ima pravilnu,svijetlu, visokozaobljenu krošnju, s tankim na krajevima obješenim granama. Deblo je snažno, ima sivosmeu koru koja dugo ostaje glatka, tek se kod starijih debala plitko raspuca i ljušti u tankim ploicama. U jesen poprime lijepu žutu boju. Cvjetovi su sitni, zelenkastožuti, naješe jednospolni i združeni u guste cvatove nalik upercima. Okriljeni plodii, samare ili perutke, imaju 3,5-6 cm duga krilca, a jedan od ploda u paru je esto zakržljao. Šesti prosinca je Nikolinje. Niste zaboravili na svoje najmlae? Oni vole šuškati u otpalom lišu. To vole sva djeca. Dajte im da rastjeravaju hrpice s lišem, a onda im tutnite grabljice da ga skupljaju. Iznenadit ete se kako su temeljiti. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda,

etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

SINDROM ANULARNOG LIGAMENTA U KONJA Anularni ligament u konja je fibrozni omota oko fleksornih tetiva ( duboke i površinske) i prelazi preko gornjih sezamoidnih kosti. ALS ( Annular lygament syndrome) ili ALD ( Annular lygament desmitis) predstavlja stanjenje samog anularnog ligamenta uz zahvaanje okolnih struktura ( npr. tetivnih ovojnica). ALS po nastanku možemo podijeliti na primarni i sekundarni. Primarno, javlja se kao posljedica patoloških procesa unutar ligamenta ( lokalana trauma, preoptereenje ligamenta). Sekundarno, kao posljedica patoloških procesa u okolnim strukturama mekih tkiva koje komuniciraju sa ligamentom (tetivne ovojnice ili pak same fleksorne tetive). Oba procesa rezultiraju konstrikcijom i smanjenom pokretljivošu tetiva te stanjenjem i izduženjem anularnog ligamenta, dok na prednjim nogama konja esto se javlja uz ALS i te-

nosinovitis (upala tetivnog zaštitnog omotaa). Sve pasmine konja predisponirane su na ALS, a posebice toplokrvni konji. Hromost je vrlo esto kronina te napreduje. Problematika terapije ALS datira od kada postoje trke konja, kao orma najveeg naprezanja konjskog organizma. U akutnoj azi, kada postoje temperiranost otok i bolnost na pa lpac iju, konji su od najranijih dana imali poštedu u radu, noge su se hladile i pokušavali su se razni naini fiksacije povrijeenog dijela. Endoskopija i ultrazvuni pregled, najsigurnije su dijagnostike metode.

U sluaju primarnog ALS -a nema patoloških promjena unutar fleksornih tetiva, ali hipoehogena regija karakte-

ristina je i ukazuje na dezmitis. Kod sekundarnog ALS-a , lezije su vidljive unutar samih fleksornih tetiva sa promjenama na tetivnim ovojnicama. Uko-

liko je anularni ligament tanji od 2 mm, ukazuje na ALS. Lijeenje – Kada je rije o protuupalnoj terapiji , razni lijekovi se upotrebljavaju, kako lokalno tako i sistemski. Dvije osnovne grupe lijekova koje se primjenjuju su steroidni protuupalni lijekovi (kortikosteroidi) i nesteroidni ( enilbutazon, fluniksin, ketopro en), te ostali- DMSO, hijaluroska kiselina i proteoglikani kao normalni sastojci ligamenata, matine stanice i dr. ). Kirurška terapija podrazumijeva resekciju anularnog ligamenta ( dezmotomija) ime se sprijeava pogoršanje stanja i pojaava drenaža. Bez obzira na metodu lijeenja, potrebna je potpuna pošteda od rada te mirovanje životinje. mr. BRANIMIR NOVAK dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

HUMANITARNOM AKCIJOM LIONS KLUBA “Proizvod više”

MJESEC studeni bio je posveen borbi protiv raka prostate

Osiguran ljepši Boži za dvadeset meimurskih obitelji

Rak prostate vodei uzrok raka kod muš

Predstavnici lokalnih institucija osobnim sudjelovanjem takoer su dali potporu akciji PIŠE: ROBERTA RADOVI

Dvadeset potrebitih obitelji u Meimurju primilo je pakete s namirnicama i kunim potrepštinama koje su prikupljene tijekom akcije “Proizvod više”. Akcija se u organizaciji Lions kluba “Zrinski” akovec provodi ve etvrtu godinu za re-

dom. Ove su godine volonteri i lanovi Lionsa prikupljanje proizvoda organizirali u akovcu u trgovakim centrima: Plodine, Konzum, Mercator i Spar te u METSS-u u Donjem Kraljevcu u subotu 30. studenoga. Nakon što je akcija uspješno provedena, proizvodi su sortirani te dostavljeni obiteljima ije je

adrese dao Centar za socijalnu skrb u akovcu. Potporu akciji dali su i župan Meimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidoviem te gradonaelnik Grada akovca Stjepan Kova sa zamjenicima Mariom Medvedom i Romanom Bogdanom.

POSTER MIRA - izložba uenikih radova

Naš svijet, naša budunost “Poster mira” meunarodna je akcija Lions Cluba Internacional, u kojoj ve nekoliko godina sudjeluje i Lions klub “Zrinski” akovec. U izradi radova sudjeluju uenici osnovnih škola uzrasta 11 do 13 godina, a ovogodišnja tema je “Naš svijet, naša budunost”. I ove godine Lions klub “Zrinski” akovec priredio je izložbu prispjelih radova. Radove su izradili uenici osnovnih

U izradi plakata sudjelovali su uenici OŠ Strahoninec i Sv. Martin na Muri

Izložbu “Poster mira” otvorio je zamjenik meimurskog župana Zoran Vidovi

škola Strahoninec i Sv. Martin na Muri, pod mentorstvom profesorice likovne kulture Marine Mrazovi, uz potporu lanice Lionsa Jelene Okun. Tri najuspješnija rada poslana su u Lions International centralu na ocjenjivanje, a ostali radovi mogu se razgledati do kraja godine u prostoru caffe bara “Littera” akovec. Postav izložbe sveano je otvorio zamjenik

meimurskog župana Zoran Vidovi, koji je naglasio kako ovakve i sline akcije promiu kreativno razmišljanje kod djece te imaju cilj ukljuivanja mladih i djece u društvo. Pohvaljujui Lionse na društvenom angažmanu, naglasio je da Meimurska županija uvijek daje potporu ovakvim i slinim akcijama.

- Najvažnije je preventivno djelovati kad su u pitanju muškarci nakon pedesete godine života, jer ako dou na vrijeme pacijenti se mogu izlijeiti, kaže dr. Plešnar PIŠE: SINIŠA OBADI Tradicionalno, svake godine mjesec studeni posveen je borbi protiv raka prostate, koji je, kao i ostali oblici karcinoma, podmukao i smrtonosan. Mnogi ga muškarci prekasno otkriju, ime im je ozdravljenje dovedeno u pitanje. Ipak, prognoza je za veinu bolesnika s rakom prostate, posebice kad je rak prostate lokaliziran ili regionalan, vrlo dobra. Stopa petogodišnjeg preživljavanja za muškarce kojima je rak prostate dijagnosticiran u navedenim stadijima iznosi 99 posto. Oekivano trajanje života starijih bolesnika neznatno se razlikuje od osoba iste dobi bez raka prostate. Vjerojatnost izljeenja, ak pri lokaliziranom procesu, ovisi o agresivnosti i proširenosti tumora. Na žalost, još uvijek ne postoji posebna mjera za koju se zna da može pouzdano sprijeiti razvoj raka prostate. - Trenutno možemo samo ranim dijagnosticiranjem rano otkriti rak prostate, sprijeiti njegovo širenje izvan prostate i zatim pokušati izlijeiti bolest, kaže dr. med. spec. urolog Antonio Plešnar, rukovoditelj Urološkog odsjeka ŽB-a akovec. Karcinom prostate naješe se javlja u starijoj dobi, negdje iza sedamdesete godine, no nama

Urolog Plešnar u svojoj praksi imao je pacijente s PSA-100 koji nisu imali karcinom, no isto tako bilo je i onih gdje je s PSA 1.5 posumnjao i, na žalost, dokazao rak prostate je bitno, istie dr. Plešnar, da pronaemo pacijente s pedeset godina života, jer ako dou na vrijeme pacijenti mogu se izlijeiti. Iako su uzroci raka prostate još uvijek nepoznati, neki imbenici rizika, kao što su poodmakla dob i obiteljska povijest raka prostate, jasno su povezani s rakom prostate.

Promjene ili bolove kod mokrenja nemojte zanemariti Simptomi raka prostate, kaže rukovoditelj Urološkog odsjeka akoveke bolnice, nisu baš speciini. Može se, naime, pojaviti peckanje prilikom mokrenja ili pak je mokrenje uestalije. Javlja se bol i osjeaj težine u slabinama,

HVALA IVKI

Sv. Nikolu poklonila Meimurskim novinama Ivka Gattin iz akovca djelatnike Meimurskih novina obradovala je dražesnim i neobinim poklonom. Odluila nam je darovati za zaštitnika sv. Nikolu, kojeg je isplela njezina majka. Sveti Nikola, uz to što daruje djecu, zaštitnik je i mornara, a mi novinari najbolje znamo da esto kao i mornari “plovimo” po uzburkanom moru. (BMO)

Odlazak urologu kod nas više nije tabu tema - Kada sam u akoveku bolnicu stigao sa specijalizacije, kaže dr. Plešnar, uveli smo biopsiju prostate, tako da je prema tim rezultatima 2000. godine bilo jedanaest novotkrivenih karcinoma prostate. Pet godina kasnije, 2005., bila su dvadeset i dva pacijenta, a prema posljednjim podacima iz 2011. u Meimurju su otkrivena etrdeset tri muškarca

s rakom prostate na sto tisua stanovnika. Ono što je dobro i pozitivno u svemu je to da sve vei broj muškaraca dolazi na urološke preglede. Naime, prije deset godine bila je to još nekakva tabu tema i nisu se muškarci toliko otvarali, ako to možemo tako rei. No, danas zahvaljujui i velikim dijelom medijima muškarci imaju puno više informacija o

problemima s prostatom i danas dolaze bez ikakvih zapreka, strahova ili srama u urološku ambulantu, gdje dobiju prave odgovore na svoje probleme, a neke je potrebno i lijeiti. Prema vienom, slobodno se može rei da se vremena mijenjaju i da je odaziv puno bolji, što se najbolje vidi, kako sam ve spomenuo, i prema broju biopsija, istie dr. Plešnar.


6. prosinca 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŠ NEDELIŠE - veliki interes za tribinu povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti

drugi smrti od škaraca bokovima, bedrima ili trbuhu (jedan od znakova raka prostate je upravo neprestana bol u ovom podruju), a kod nekih muškaraca tu su i problemi s erekcijom. No, ti se simptomi opet, s druge strane, mogu javiti i kod dobroudnog poveanja prostate kao i kod kroninog prostatitisa. Stoga, ako muškarci osjete nekakve promjene u vidu mokrenja, bilo bi dobro da se jave u urološku ambulantu. Isto tako, istaknuo je dr. Plešnar, trebalo bi nakon pedesete godine života kod svih muškaraca napraviti PSA, odnosno prostata speciini antigen, ije su nekakve normalne vrijednosti 0-4, kod starijih mogu biti do 6.5. Tu treba, naravno, napomenuti da ovo nije nikakav tumorski marker, ve da ovaj test pokazuje da se nešto zbiva u prostati. - Ja sam recimo, kaže dr. Plešnar, u svojoj praksi imao pacijente s PSA-100 koji nisu imali karcinom, no isto tako bilo je i onih gdje sam s PSA 1.5 posumnjao i, na žalost, dokazao rak prostate.

Važnost rane dijagnoze

Rana dijagnoza može se isto tako postii i digitorektalnim pregledom (DRE). Naime, rak prostate smješten je na površini, odnosno periferiji prostate, tako da se može opipati prstom. Digitorektaklnim pregledom otkriva se poveana prostata koja je tvre konzistencije, neravne površine, bezbolna i esto neoštro ograniena od okoline. Znanstveno je dokazano da su redoviti digitorektalni pregledi prostate mogli spasiti 50-70% muškaraca koji su umrli od raka prostate. Stoga se preporuuje digitorektalni pregled zapoeti s navršenih 50 godina života jedanput godišnje. Potrebna je, naravno, i promjena naina života, konzumiranje više zdravijih namirnica i poveanje tjelesne aktivnosi. Na taj se nain takoer može uvelike sprijeiti bolest prostate. Isto tako potrebno je na kraju rei da je zapravo i program ranog otkrivanja raka prostate najuspješnije i dugorono gledano najjeftinije oružje u borbi protiv ove zloudne bolesti, jer produžuje život, smanjuje smrtnost i poboljšava kvalitetu života.

Sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu Ono što je zasigurno zanimljivo, kada je u pitanju prostata, jest podatak Svjetske zdravstvene organizacije koji govori da sedam od deset muškaraca ne zna da ima prostatu, gdje se ona nalazi, niti emu ona služi. Naješe saznaju za prostatu tek kada osjete smetnje s mokrenjem i posjete lijenika. Prostata se, dakle, nalazi u maloj zdjelici, ispod mokranog mjehura i ispred završnog dijela debelog crijeva (rektuma). Kroz unutrašnjost prostate, kao tunel kroz središte jabuke, prolazi poetni dio muške mokrane cijevi (prostatina uretra) kojom mokraa

kroz penis izlazi iz mjehura. Prilikom roenja veliine je graška i takva ostaje sve do puberteta. Tada muški spolni hormoni stimuliraju prostatu i ona se povea u svim dimenzijama i dosiže maksimum u dvadesetoj godini života. Normalna prostata mladog muškarca oblika je i veliine kestena (volumena do 20 ccm) te je zato neki zovu “kestenjaa”. Izmeu 20. i 40. godine života veliina prostate je stabilna, a nakon 40. zapoinje kod svih muškaraca poveanje prostate, tzv. dobroudno poveanje, adenom ili benigna hiperplazija prostate.

Upozoreno na “novitet“ u opijanju mladih do totalnog pijanstva - binge drinking Svake godine obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti i u OŠ Nedeliše. Ove godine napravljen je iskorak u organizaciji aktivnosti u školi, naime, održana je zanimljiva tribina za roditelje uenika, na kojoj su gosti bili Radovan Gaal iz PU meimurske, don Ivan Filipovi, duhovnik zajednica “Cenacolo’’ širom Europe, uz svjedoanstva Ive i Bojana. - Cilj tribine nije da uplašimo javnost, ve da sagledamo realnost današnjice, rekao je don Filipovi. O realnosti današnjice i svijeta u kojemu odrastaju današnja djeca govorio je Radovan Gaal, navodei pojavu novih izuzetno snažnih sintetskih droga na našem tržištu ‘’po vrlo povoljnim cijenama“. Na

Tribina o ovisnostima i sprjeavanju istih privukla je mnogo zainteresiranih u OŠ Nedeliše

ono što treba ozbiljno upozoriti kad je droga u pitanju, pojavnost iste kod djece osnovnoškolske dobi, naglašeno je na tribini. Roditelji su imali priliku uti kako zakon regulira problematiku zlouporabe

sredstava ovisnosti i koji su najuestaliji problemi, od kojih se kao primjer naveo “binge drinking’’ - pijenje do totalnog pijanstva u kratkom vremenu, unošenje alkohola u ugostiteljske objekte, gdje je zakonsko pravo oduzeti maloljetniku neprimjerena sredstva, kao i prijava lokala, trgovina i kioska gdje su prodana zakonski zabranjena sredstva maloljetniku.

Dva istinita svjedoanstva mladih o ovisnosti

“Binge drinking” - pijenje do totalnog pijanstva - u kratkom vremenu tema je koja je izazvala veliko zanimanje roditelja (ilustracija iz Engleske, odakle se poeo širiti taj nemili fenomen)

Uz dva svjedoanstva mladih koji su ispriali svoje životne prie o ovisnosti o drogi i kocki, roditelji su imali priliku uti što djeca trebaju od svojih roditelja osim be-

zuvjetne ljubavi. To su vrste granice unutar kojih djeca žive sigurno i dosljednost oba roditelja, jer su to ujedno i ajvei simboli ljubavi prema djetetu. Svako vrijeme nosi svoje izazove, a izazovi današnjice jesu ovisnosti mladih i, kako je rekao don Filipovi, “droga nije samo droga, ve je to promjena mentaliteta ovjeka koji mijenja odnose s roditeljima, prijateljima i openito okolinom’’. Svi sudionici tribine bili su izuzetno zadovoljni organizacijom iste, budui da je bila jako pouna, te svi zajedno vjeruju da je i to veliki korak naprijed u suzbijanju konzumacije sredstava ovisnosti, a na dobrobit i djece i cjelokupne zajednice.

U OŠ IVANOVEC gostovao biolog i istraživa Goran Šafarek

Savjet uenicima: strani jezici naša su ulaznica u svijet U OŠ Ivanovec nedavno je gostovao Goran Šafarek, biolog, ekolog, fotograf i publicist, koji je održao predavanje o jednoj od svojih istraživakih ekspedicija u tropskim šumama na otoju u Indijskom oceanu. Iako je radio kao znanstveni novak na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu, ubrzo je shvatio da “uredski“ posao nije za njega, te odlazi na brojne ekspedicije, istraživaka putovanja, ekološke akcije, radi na raznim projektima i sl. Radio je na inventarizaciji biljaka i životinja u Hrvatskoj i inozemstvu, a otkrio je i nekoliko novih vrsta životinja. Uenicima je tijekom predavanja priznao da ga topli tropski predjeli privlae više nego hladna podruja, iako je tamo uvijek mokar od kiše, ima mnogo opasnosti, opasnih životinja, pa i biljaka u prašumama, koje vrebaju na neoprezne i neupuene posjetitelje. Zato se

prije svake ekspedicije treba dobro pripremiti, educirati, upoznati taj dio planeta što je bolje mogue. Kad nekamo stignete, morate poštovati tradiciju, obiaje, kulturu domaina i njima se prilagoditi. Goran Šafarek bio je sudionik brojnih znanstvenih ekspedicija: Ande – Amazona, jugoistona Azija, Madagaskar nekoliko puta, Kostarika, Venezuela, Južna Afrika, Ekvador, Šri Lanka i Andamansko otoje u Indijskom oceanu.

Dva mjeseca na Andamanskom otoju Upravo o ekspediciji od dva mjeseca na Andamanskom otoju priao je detaljno. Uenici su pažljivo slušali iz prve ruke i pratili fotograije o tomu kako izgleda rad u nesvakidašnjim uvjetima. U meunarodnoj znanstvenoj ekspediciji istraživali su se vodozemci u tropskoj kišnoj šumi. Najvažniji dio posla odvijao se po mraku, jer se vodozemci i gmazovi vole skrivati i aktivni su nou. Danas ak i u naju-

daljenijim dijelovima džungle postoje istraživake stanice u kojima ima struje i Interneta, koji pomaže znanstvenicima u istraživanju i komunikaciji, a tu uvelike pomaže i GPS. Mladi slušatelji tako su nauili i kako razlikovati zmije otrovnice od neotrovnih zmija, kako u prašumi ne smijemo dirati ništa prije nego provjerimo je li sigurno, koje su karakteristike indijske hrane, bez ega se nikad ne ide na put, kakve ljepote skriva Indijski ocean, koliko opasni mogu biti komarci, što su mangrove i slana movara, koja je razlika izmeu krokodila i aligatora... - Najvažnija je poruka da se svakako isplati uiti, osobito strane jezike, jer to je naša ulaznica u svijet. Nema uzaludnog uenja, sve što ste ikad nauili možda e vam koristiti u životu ili poslu. Uenje je uvijek lakše kad odluite što želite u životu i slijedite taj svoj put, poruio je Goran Šafarek na kraju ovoga zanimljivog predavanja. (tr, foto:rp)


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. prosinca 2013.

ADVENT U GRADU ZRINSKIH

Raskošni predblagdanski programi!

DJEJI vrti “Smješko” u Svetom Martinu na Muri

Sudjeluju u velikom UNICEFovom projektu Djeji vrti “Smješko” iz Svetog Martina na Muri provodi UNICEF-ov projekt pod nazivom “Škole Afrike”, koji je nastavak prošlogodišnjeg projekta “Države svijeta”. Program se odvija kroz razne aktivnosti, a vrti “Smješko” obogatio ga je radionicom kroz koju je vodio prijatelj vrtia, Kazimir iz Kameruna. Polaznici vrtia upoznali su posebnosti života u Africi, njihovu kulturu, instrumente, odjeu, nakit i druge vrijednosti, a poglavito ples i pjesmice na jeziku Kamerunaca.

Radionicu su pohodili i opinski naelnik Franjo Makovec i predstavnica svetomartinske Turistike zajednice Ivana Živec, koji su rekli kako su ponosni što se vrti ukljuio u projekt u kojem sudjeluje 24 zemalja iz cijelog svijeta. Hrvatska se 2008. godine prikljuila zajednici od 24 zemlje svijeta iji graani pomažu djeci Afrike da se školuju i tako izau iz kruga siromaštva. Od 2008. godine do danas u Hrvatskoj je prikupljeno 2,7 milijuna kuna za pomo djeci Ruande i Etiopije. (S. Mesari)

Turistika zajednica grada akovca i ove godine organizira manifestaciju “Advent u Gradu Zrinskih”, uz pokroviteljstvo Grada akovca. Održavat e se subotama u prosincu (7./14./21. prosinca 2013.). Manifestacija e obuhvaati adventske obiaje te dogaanja vezana uz tradiciju i bogatu povijest našeg kraja. Tako e se svake adventske subote prijepodne u centru grada (Ulica kralja Tomislava, Ulica Matice hrvatske, atrij SOHO bara) održavati prigodna prodaja suvenira, adventskih sitnica te tradicijskih jela i pia. Izmeu ostalog, od tradicionalne meimurske gastronomske ponude posjetitelji e se moi okrijepiti i meimurskom pretepenom

juhom i domaim mlincima. Adventski sajam ove e godine okupiti preko 30 izlagaa i prigoda je za sve posjetitelje da u vrijeme darivanja poklone svojim najbližima poklone domae radinosti. Manifestacija e obuhvaati i itav niz zabavnih dogaanja te posebno bogati djeji program.

akoland u zgradi “Scheier”. Novost: kuica Djeda Mraza! I ove godine održavat e se zabavni nastupi djece i mladih u okviru “akolanda”, koji e biti smješten u prostore zgrade “Scheier”. Osim akolanda, djeca e moi sudjelovati na kreativnim radionicama. Svaku adventsku subotu prijepodne najmlai

Svaku adventsku subotu prijepodne najmlai e moi posjetiti kuicu Djeda Mraza i slikati se s njime

e takoer moi posjetiti kuicu Djeda Mraza, slikati se s njim ili se provozati njegovom koijom. Ovu godinu ostvarena je partnerska suradnja s Opinom Sv. Martin na Mu-

ri i Turistikom zajednicom opine Sv. Martin na Muri, koji e u akovec donijeti svetomartinske obiaje adventskog vremena, ali i svoje svetomartinske krampuse.

OSNOVNA ŠKOLA Gornji Mihaljevec

Prodajom kolaa i kalendara prikupili 2.100 kuna U tjednu kada se slavila sveta Katarina, zaštitnica župe i opine Gornji Mihaljevec, Osnovna škola Gornji Mihaljevec završila je projekt “Sveta Kata, slastice na vrata”, koji je organiziran i proveden drugi put za redom. Uenici, uitelji, razrednici i mentori pekli su kolae i pripremili druge slastice u školi, a roditelji uenika kod svojih kua. Na dan proštenja i blagdan Svete Katarine, u ponedjeljak 25. studenoga,

prodavali su ih kod župne crkve. Od prodaje kolaa i slastica te kalendara koji prikazuju najstarije zdence (bunare) u ovom kraju, prikupljeno je 2.100 kuna, koje e biti uplaene UNICEF-u kao pomo djeci Afrike, za koju je i projekt prije dvije godine pokrenut. Osobit doprinos uspjehu završnog dijela projekta dali su Lara Polanec i Saša Šegov, pomonici u nastavi, te Vesna Branilovi, školska pedagoginja. (sm)

SAJAM VJENANJA u restoranu “Stop” akovec okupio dvadesetak izlagaa

Prikazao kako što ljepše izrei DA I dok se dio glasakog tijela diljem Lijepe naše izjašnjavao o referendumskom pitanju “za” i “protiv”, svi oni koji uskoro bez dvoumljenja žele izrei jasno i glasno “DA” prigodom svoje svadbene sveanosti pohrlili su na Sajam vjenanja, koji se održao protekli vikend u u akovekom restoranu “Stop” - Centar Posavec. Na manifestaciji se okupi-

lo dvadesetak izlagaa iz Meimurske i Varaždinske županije, koji su predstavili suvremeno aranžiranje cvijea, stolova, opremu za vjenanja, vjenanice i prigodnu odjeu i obuu, video i foto studio za snimanje vjenanja te glazbeni bend. Posjetitelji su mogli degustirati i pojedine slatke i slane delicje koje prate svadbene sveanosti, razgovarati s fotograima

Sajam je predstavio raznolike mogunosti aranžiranja buketa i svadbenih stolova

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Gabrijela Požgaj i Suzana Bujan, dio osoblja restorana “Stop” koje je stvorilo domainski ugoaj

Možete li zamisliti vjenanje bez maštovite svadbene torte?

i kozmetiarima, uživo poslušati svadbeni glazbeni sastav ili doživjeti mogunosti lightshow rasvjete. Nije izostala ni prezentacija vjenanog prstenja, pozivnica i drugih svadbenih ukrasa. Posjetitelji su došli isplanirati svoje vjenanje iz snova, prisjetiti se svojih svadbenih sveanosti ili sanjati o tim danima koji e tek doi. (rr)

Tijekom dvodnevnog predstavljanja svadbenih mogunosti, najvei interes iskazale su posjetiteljice

Terezija i Stjepan Bartoli, oboje roeni u Donjem Mihaljevcu, proslavili su 50 godina braka

TEREZIJA I STJEPAN BARTOLI IZ AKOVCA proslavili zlatni pir

Kak’ da je fera bilo! - Zajedno smo išli u osnovnu školu u Donjem Mihaljevcu. Tad smo bili, kak‘ se to veli, ‘pes i ma ek’. A onda smo malo odrasli pa je krenulo druženje preko plesnjaka koji su se tradicionalno održavali u Zadružnom domu za tadašnje svetke i praznike. Od Dana žena, Prvog maja, velikog proštenja za Antunovo koje se u Donjem Mihaljevcu posebno slavi, preko Velke meše, Martinja... A onda je, kak‘ je to u tadašnje doba bilo uobi ajeno, za Dan Republike 29. studenoga došlo gostuvanje, prisjeo se Stjepan

Bartoli lijepih doga aja iz mlados i upoznavanja sa svojom životnom partnericom Terezijom. Kako je kazao, pedeset godina bra nog života minulo je “kak’ da si ošel u vrt nabra ružice i vrnul se u hižu”. Stjepan i Terezija danas žive u akovcu, a bra ni savez donio im je dvije keri, dvije unuke i dva unuka. Supruga Terezija, kako je svi odmilja zovu Trezika, mladim ili buduim bra im parovima savjetovala je kako je za sklad u braku potrebno mnogo strpljenja, zajedni kog razgovora i razumijevanja. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


Bregina etnoposlastica u Varaždinu Goran Bregovi, odjeven u bijelo odijelo i, kako on kaže, Orkestar za svadbe i sahrane u subotu naveer žestoko su razdrmali oko 1.500 fanova zasigurno najpoznatije etnoposlastice koja dolazi s Balkana, a koja se kao sinonim i razlog ovoga njegovog glazbenog “projekta“ provlaila kroz cijeli koncert. Legendarni frontmen Bijelog dugmeta s najveim balkanskim romskim hitovima, kao što su “Erdelezi” i “Meseina”, zagrijao je publiku, a Meimurci su posebice dobro prihvatili poznatu “Ružicu”, prepjev meimurske pjesme “Rožica sam bila”.

KOTORIBA

Smotra meimurskih narodnih obiaja GODIŠNJA IZLOŽBA

lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog ZBORSKO PJEVANJE

Pjevaki zbor umirovljenika slavi 35 godina KUD ŽIŠKOVEC

Prijateljsko gostovanje u Sloveniji EUROPSKI DJEJI FESTIVAL U WASHINGTONU

Tisuu Amerikanaca uživalo u Pinklecovim predstavama


2

Kultura

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 8. prosinca, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 12. prosinca, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Cukorek ugošuje Hlapia na Pinklecov nain Na kazališnoj tribini za djecu i mlade “Cukorek” ovu e nedjelju 8. prosinca, s po etkom u 16 sa, bi izvedena predstava “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina Pinklec”. Prema djelu I. B. Mažurani, novu kazališnu predstavu priredili su Tanja Novak i Igor Baksa. Redatelj je Romano Bogdan, glazbu potpisuje Bojan Miljan i, a igraju Karolina Horvat, Mario Jakši, Bruno Kontrec i Davor Dokleja. Ansambl izvodi predstavu u brzom ritmu, s gluma kim žarom, razigrano i pripovjeda ki. Poenra pri u o “putovanju” šegrta Hlapia koje nee bi lako, budui da je svijet i divan i opasan, te je

KULTURNOUMJETNIKA udruga Zasadbreg

Ususret Božiu KUD Zasadbreg prireuje tradicionalnu priredbu pod nazivom “Ususret Božiu”, koja e se održati u subotu 7. prosinca 2013. godine u Domu kulture u Zasadbregu. Uz domai KUD Zasadbreg, u programu nastupaju djeje folklorne skupine KUD-a Žiškovec i KUD-a Šandorovec. Priredba, na koju domaini pozivaju sve prijatelje hrvatske i meimurske kulturne baštine, zapoinje u 18 sati. (sm)

onom tko se osne na putovanje potrebna mudrost i dobrota da bi svladao prepreke. Pretpostavimo li da sudbina odraslog šegrta Hlapia nije zape aena povratkom na cilj - u smirenost ponovno prona enog doma, ve (nakon inicijacijskog putovanja) odabirom pustolovnog života in connuum, tada bismo mogli postavi pitanje – nije li Hlapi umjesto postolarske radnje odabrao putujuu kazališnu družinu, da bi mu svako novo prepri avanje pri e (u kojoj sudbina postupno gubi dimenzije zbilje, a dje ak poprima mitske osobine) osiguralo daljnju egzistenciju?

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO “Pomurje” Lendava

Održan osmi Hrvatski bal predstavila Vesna Dušak iz TZ-a Varaždinske županije. Varaždinska županija za ovu je prigodu postavila izložbu umjetnike fotograije, a otvorenje bala takoer je pripalo Varaždincima, plesaima Sportsko-plesnog kluba Varaždin. anino Kutjak, predsjednik HKD-a “Pomurje”, u pozdravnom je govoru rekao da je Hrvatski bal prvorazredni dogaaj za Lendavu i Pomurje upravo po tome što povezuje hrvatske županije s Lendavom i Slovenijom, te tako doprinosi uvanju tradicionalno dobrih odnosa izmeu dviju država. (S. Mesari)

Osmu godinu za redom u lendavskom hotelu “Lipa” održan je Hrvatski bal, jedna od najveih kulturno-zabavnih manifestacija HLD-a “Pomurje”, na koju su došli Hrvati iz društava iz Gornje Lendave, Ljutomera, Radenaca, Murske Sobote, te dragi gosti iz Hrvatske. Meimursku županiju predstavljali su meimurski župan Matija Posavec i središanski gradonaelnik Dražen Srpak. U zabavno-glazbenom dijelu programa nastupio je tamburaški sastav “Bilikum” iz Varaždina, iz razloga što je itavi program bio u znaku Varaždinske županije koju je

GODIŠNJA IZLOŽBA lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog

Nova bajkovitost likovnih simbola naive Godišnja izložba slika Likovne udruge donjeg Meimurja uvijek je dogaaj koji ostaje zapamen kako od autora, tako i od posjetitelja. Ove godine izlaže dvadesetak autora, a prostor restorana “Riblji” u Prelogu bio je prepun, mnogi su i stajali. Po broju predstavljenih autora, prednjae i dalje autori koji se mogu svrstati u domenu hrvatske naive, što, naravno, nije sluajno. Više kod slikara hrvatske naive nema likovnih tema sa socijalnim nabojem, ve je više rije o suodnosu prema prirodi kao harmoninom životu ljudi i prirode te inspiracija Murom i Dravom. Taj gotovo idilini stav prema životu kao neemu dostojnom i lijepom jedna je od glavnih preokupacija slikara naivnog kruga, uz sjeanje na prošla vremena koja postaju sve više bajkovita, a sve manje realna sjeanja. Ako slike iz prošlosti postaju bajke, one time ostaju ouvane i za budunost. Takva misaona i likovna transpozicija hrvatske naive u vremenu posebno je vidljiva kod najboljeg slikara meimurske naive Franje Ružmana Brke, no on nije

ali i mogua skrivena metaforika društvena kritika, za Franju Mustaa Medarova lirski proplamsaj skrivenog duha, ali i traganje za izgubljenom osjeanošu, za Jelenu Kramar priroda je divljenje pjesnika u njegovoj mladosti. Treu i najmanju skupinu slikara predvodi Danijel Drvenkar, koji svojim kamenjem priziva silazak duha na zemlju, ali i Pavao Ružman, koji svojim portretom u rasapnom stilu odaje zadnju sam, desetak slikara prilokoga kruga, svaki na svoj nain, uva tu bajkovitost od zuba vremena. Više zapravo i nije rije o nostalginosti, o žalovanju za prošlim, ve o izazovu pretvorbe sjeanja u simbole modernih bajki. O modernoj bajkovitosti hrvatske naive prilokoga kruga govore Franjo Ružman Brko, Zvonimir Dolenec, Slavko Duki, Dragutin Mikec, Stanko Padari, Ivan Bermanec, Mladen Špoljari, Stanko Sabol, te samosvojni Stjepan Šari, a pomalo skriveno i autorice, Larisa Golec, Vera Lipovi i Ljubica Dragovi, no na drugi nain. Kipar i slikar Mi-

ljenko Kranjec pak se okušava u dimenziji ženskog akta na gotovo idealiziran nain. Druga skupina autora, koju predvode mahom likovno obrazovani autori Damir Šalari, Franjo Žeželj Mustak, Franjo Musta Medarov te talentirana Jelena Kramar, svaki na svoj nain i likovni pravac daju lirsku sliku ljepote prirode koja ostaje nepresušan duh, ije skrivene tajne mame na obzoru. Za Damira Šalarija priroda je nešto iju ljepotu nikad neemo dostii, iako se svojski trudimo, za Franju Žeželja Mustaka priroda je životna borba i impresionistika mijena u svemiru tajni,

poast dvadesetom stoljeu i njegovom kubizmu, dadaizmu i nadrealizmu kao rodonaelniku muka i patnji tehnicizma. Mlada Valerija Novak, koja prvi put izlaže, tek se okušava u likovnosti, no vidi se da po vokaciji pripada toj grupi slikara, dok Anna Pani Radovanev Panteli svojim namjernim minimalizmom želi duhovno potaknuti svijet i uvijek ostavlja upitnik nezaborava. Izložbu je otvorila ravnateljica Doma kulture u Prelogu Jasminka Pervan, uz nastup uenica puhaa Umjetnike škole, ali i budue lanice Puhakog orkestra Prelog. (J. Šimunko, foto Maja Kralj)

KUU “ZVON” Mala Subotica

Zasluženi pljesak na Veeri smeha u Sloveniji

KUD “Franc Ilec” Loka Rošnja (Starše) iz Slovenije pozvao je dramsku skupinu KUU-a “Zvon” iz Male Subotice na sudjelovanje sa svojim dvjema komedijama (Gasterbajteri i Kak bi bilo daj toga nebi bilo) na “Veer smeha”, koja je održana 30. studenoga. Uz lanove dramske skupine KUU-a “Zvon”, nastupale su još Gledališka skupina i godci KUD-a “Franc Ilec”, Jože Ekart i Manja Vinko, KUD “Ptiica” Prepolje i Dramska skupina “Samotarji DU HOE”. U punoj dvorani KUD-a “Franc Ilec” publika je veli-

kim pljeskom popratila sve dramske skupine, a posebice se smijala dramskim komadima u izvedbi naše malosubotike dramske skupine. Na program se odazvao njihov naelnik Bojan Kirbiš, te se na kraju pozdravio s dramskom skupinom KUU-a “Zvon”. Zadnji dio bilo je druženje s pjesmom te pokojim dobrim vicom. Dogovorena je i daljnja suradnja. Gostovanjem u Sloveniji dramska skupina završila je ovogodišnje nastupe i programe, a u najavi su za sljedeu godinu probe za KAM 2014.


6. prosinca 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 19. prosinca, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Tri kavaljera frajle Melanije Likovni svijet Wande Tudja - Strahonja Predstava “Tri kavaljera frajle Melanije”, podnaslovljena, “Staromodna pripovijest iz vremena kada je umirala hrvatska moderna”, ra ena prema romanu Miroslava Krleže, u središte pri e stavlja Melaniju Krvari, osjetljivu djevojku koja je nakon smr roditelja stekla bogatstvo i u provincijskom okružju postala dobra ženidbena prilika. Nominirana je za tri Nagrade hrvatskog glumišta: glavna ženska uloga Hana Hegeduši

Blaga, maštovita, za udna i duhovita analiza svijeta je likovni svijet Wande Tudja - Strahonja. akov anima e se predstavi radovima objedinjenim pod nazivom “Ispis novog trajanja”. Autorica e se predstavi novim ciklusom koji možemo nazva i novom dionicom u njezinom radu. Novome na inu rada pristupa, neoptereena tehnološkim predznanjem i lišena feš odnosa prema kompjutoru: za svijet koji ona želi prikaza, za vrijednos koje ona želi a rmira, gotovo je svejedno kroz koji ih postupak de nira. Sve ano otvorenje izložbe bit e u etvrtak 19. prosinca s po etkom u 19 sa. Izložbu e otvori likovni kri ar Marijan Špoljar.

(za ulogu Melanije Krvari), glavna muška uloga Marinko Prga (za ulogu Marijana Ksavera Trninaobje), najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramazaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave – Georgij Paro. Predstava traje 95 minuta, s jednom stankom. Cijena ulaznice je 60 kuna, u enici, studen, umirovljenici i organizirani posjet 40 kuna. Predstavu izvodi HNK u Varaždinu.

Tamburaši iz Kotoribe

KUD Kotoriba

U KOTORIBI održana županijska Smotra meimurskih narodnih obiaja

Meimurje je kolijevka neprocjenjiva bogatstva narodnih obiaja Dom kulture u Kotoribi dva je dana, 16. i 17. studenoga, bio jedna “velika škrinja” narodnog blaga u kojoj su ponovno zaživjeli obiaji, tradicija i narodno blago naših predaka. Jezik, vjera i obiaji oduvijek se smatraju najvažnijim obilježjima svakoga naroda. Svi koji govore istim jezikom, dijele iste vjerske osjeaje te zajedno njeguju davno nastale obiaje povezani su vrstim nitima zajedništva. Narodni obiaji, šaroliki, raznovrsni, specifini za pojedini kraj, u sebi neupitno nose nešto što u srcima osjeamo kao veoma znaajno. Naše zeleno, plodno Meimurje, maleni cvijetnjak na samome sjeveru Hrvatske, izmeu Mure i Drave, kolijevka je neprocjenjiva bogatstva takvih obiaja, starih navada našega kraja. Zbog toga se svake druge godine u Kotoribi održava županijska Smotra meimurskih narodnih obiaja, koja je prošli vikend imala deveto izdanje.

Kak se negda pral veš? Domain, KUD Kotoriba, na smotri se predstavio obiajem “Kak se negda pral veš (beljenje)”. - Negda se veš prvo dobro soponom opral kojega su sami delali od sode i urkine maše i kostiju. Ak su šteli kaj bu malo dišal, dodali su fijolicu ili šipka, a takav sopon je bil za mivanje.

- Smotra meimurskih narodnih obiaja postala je obiaj koji s ponosom njeguju u Kotoribi. Kako se o fijolicama u meimurskim cvjetnjacima brinu vrijedne ruke Meimuraca, tako se i za ouvanje obiaja brinu brojna kulturno-umjetnika društva i udruge, koje ih njeguju s ljubavlju i entuzijazmom

KUU Gornji Mihaljvec

ostavili. Domainu, KUD-u Kotoriba, izrekla je rijei pohvale i zahvale za odlinu organizaciju. Na pozornici Doma kulture u dva je dana obiaje svoga mjesta prikazalo devet meimurskih društava i društvo iz Maarske, iji su lanovi pomurski

Hrvati. Prvi dan obiaje kraja iz kojeg dolaze prezentirali su: KUD Strahoninec - Idu mikule (za scenu pripremila Tamara Zdolec), KU Seljaka sloga Prelog – Koritari (Suzana Lackovi), KUU Društvo žena Gornji Kraljevec - Vuzmeni zajtrek

Prikaz povijesti “horvatskog cvetnjaka” Smotru je otvorila Jagoda Srša, predsjednica Odbora za narodne obiaje koji djeluje u sklopu ZHKUU-a MŽ-a. Naglasila je: - Svake druge godine prisjeamo se kako su naši stari onak v siromaštvu, ali slogi živeli i na taj nain im zahvaljujemo na onome kaj su nam

Gornjokraljevani za uskrsnim stolom

Mali Strahoninani pred sv. Nikolom

(Šte anija Jamboršo) i KUU Lipa Gornji Mihaljevec - Mihalovski svati (Jasenka Novak). U nedjeljnom programu nastupili su: KUD Kotoriba - Kak se negda prol veš (beljenje) (Anica Jauk), KUD Podturen - Gustuvaje z veera pre zoronici (Marija Jambroši), KUD Sumarton (Maarska) - Bobenje (Babinje) (Jelica Doboš Gujaš), KUD Žiškovec - Vincekovo (Jagoda Srša), KUD Sveti Jeronim Štrigova - Štrigovsko gostuvaje (Stjepan Makovec) i HKDU Gorian - F nedelju popovne na klopi (Katarina Pintari). Smotru je pratilo struno povjerenstvo u sastavu Smiljana Peter - Marec, etnologija i muzejska savjetnica, te pro . dr. sc. Stjepan Hranjec.Oni su na okruglim stolovima izrazili zahvalnost svim sudionicima što donose na scenu obiaje iz kraja kojeg dolaze, što je svakako divljenja vrijedno. Svim voditeljima dobronamjernim savjetima osvrnuli su se na dvije stvari koje su komentirali: pitanje izvornosti i pitanje scenske prezentacije. Publika je sjedala Doma kulture u oba

dana ispunila do posljednjeg mjesta, a kon eransu smotre odlino je odradila Darja Šupljika, koja je za kraj poruila: - Najtoplije zahvaljujemo svima koji su nas vodili u povijest ‘horvatskog cvetnjaka’. Obogaeni emocijama koje su se u nama stvorile kada smo gledali obiaje naših baka i djedova, zasigurno dugo neemo zaboraviti sve ono što smo u dva dana vidjeli na pozornici kotoripskog Doma kulture. Smotra meimurskih narodnih obiaja postala je obiaj koji s ponosom njegujemo u Kotoribi. Kako se o fijolicama

Dok se dobro zribalo, onda se veš opkuhoval v kotlu, tj. beljil se na nain da se v kotel sipal pepel koji je bil najbolji od mefkoga drva i tak se dobil ljug. Onda je se to trebalo spakovati na kola i diti na prališe (naješe Mura) i to tam dobro splajti. Taj posel su delale žene. (A.Fuš)

u meimurskim cvjetnjacima brinu vrijedne ruke Meimuraca, tako se i za ouvanje obiaja brinu brojna kulturno-umjetnika društva i udruge koje ih njeguju s ljubavlju i entuzijazmom. Neka nas upravo to sjeanje prati do 2015. godine, kada emo se opet sresti u Kotoribi. U stanci izmeu nastupa predstavili su se tamburaši iz Kotoribe, Preloga, Žiškovca, popularni Skandal bend, Pjevaka skupina iz Sumartona, svirai i pjevai iz Štrigove, dok su stihove kazivale Jasenka Novak i Lea Novak iz Gornjeg Mihaljeva te Ana Radmani iz Kotoribe. U narodnim obiajima uživali su i elnici Opine Kotoriba, naelnik Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik OV-a Zoran Radmani, a vrijedne amatere i publiku pozdravio je i predsjednik ZHKUU-a MŽ-a Dean Buva. (A.Fuš)

Publika je oba dana Smotre dvoranu ispunila do posljednjeg mjesta


4

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SUBOTA, 7. prosinca, 21 sat NEDELIĹ E, dvorana MESAP-a

PETAK, 13. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Keops pono ponovn

Thompson ovu subotu u NedeliĹĄu Spektakularni koncert Marka Perkovia Thompsona odrĹžat e se ovu subotu 7. prosinca u dvorani MESAP-a u NedeliĹĄu, s po etkom u 21 sat. Thomspon sĹže u naĹĄ kraj predstavljajui svoj sedmi studijski album ‘’Ora et labora’’, koji je objavljen 10. travnja 2013. godine. Nakon koncerta slijedi “aer partyâ€? u istom prostoru. Za nezaboravnu feĹĄtu do ranih jutarnjih sa pobrinut e se TS “Kumoviâ€? i DJ Kiki. Ulaznice su u pretprodaji

po cijeni od 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu caffe bar “Milleniumâ€? akovec, cae bar “Edenâ€? Prelog, pizzerija “Veneraâ€? PleĹĄkovec, pizzerija “Modenaâ€? DomaĹĄinec, cae bar “Belaâ€? Gardinovec, cae bar “Jamaâ€? Mursko SrediĹĄe, pizzerija “Majoâ€? Kotoriba, cae bar “LOOPâ€? Koprivnica i cae bar “Old city pubâ€? VaraĹždin. Organizator koncerta je cae bar “Milleniumâ€? iz akovca.

VINKO JAKUPAK, voditelj Pjevakog zbora umirovljenika akovec, koji slavi 35 godina

RAZGOVOR

Godine nisu prepreka zaS POVODOM kvalitetno pjevanje i druĹženje PiĹĄe: Roberta Radovi Pjevaki zbor umirovljenika akovec ovu godinu slavi i obiljeĹžava 35 godina djelovanja. ZavrĹĄna sveanost obljetnice odrĹžana je kao dio deetog, jubilarnog susreta zborova umirovljenika Meimurja, koji je odrĹžan proteklu subotu 30. studenoga na akovekom Jugu u crkvi Sv. Antuna Padovanskog. Od 1989. godine, s dvije godine prekida, Pjevaki zbor umirovljenika akovec vodi Vinko Jakupak, koji nas je tom prigodom u razgovoru vratio u same zaetke rada zbora: - Zbor je osnovan prije 35 godina, odnosno 1978. godine, kao pratei vokalni sastav TamburaĹĄkom orkestru umirovljenka Meimurja, podruĹžnice akovec. Inicijativu za osnivanje izmeu ostalog dao je Dragutin Ĺ afar, jedan od dugovjenijih lanova zbora. Vokalni sastav

potom prerasta u veliki pjevaki zbor od ak pedesetak pjevaica i pjevaa pod ravnanjem g. Videca. Zbor je nastupao u mnogim mjestima na podruju bivĹĄe Jugoslavije, od Slovenije do Makedonije. Nastupalo se i u inozemstvu, u Sloveniji, Maarskoj, Austriji. Nema neki moment koji bi se mogao posebno istaknuti jer su svi nastupi i dogaaji znaajni i osobiti, s obzirom na dob i populaciju koju zbor okuplja. Svi nastupi su veliki uspjeh. Kako je ve zapoelo adventsko vrijeme, zborovi su pripremili prigodne pjesme, a Pjevaki zbor umirovljenika akovec predstavio se izvedbom triju tema: “Pristupite vjerniâ€?, “Cmreki v snegu spijuâ€? i “Zdravo Marijoâ€?.

Zborsko pjevanje kao eliksir mladosti Vinko Jakupak zbor uvjeĹžbava i vodi od 1998. godine, s malim prekidom od dvije godine.

Deseti Ĺžupanijski susret zborova umirovljenika Meimurja

Vinko Jakupak uspjeĹĄno vodi zbor umirovljenika posljednjih petnaest godina Upravo od te 1998. godine zbor djeluje kao Ĺženski pjevaki zbor, njegujui narodne meimurske pjesme, ali takoer izvodi i klasiku i moderne

Svih 35 godina Zbor umirovljenika prati dobra pjesma i dobri ljudi

PLESAI I TAMBURAŠI KUD-a Žiťkovec

Prijateljsko gostovanje u slovenskom TurniĹĄu U petak 29. studenoga nominalni lanovi DruĹĄtva “NaĹĄa djecaâ€? akovec, plesai i tamburaĹĄi KUD-a Ĺ˝iĹĄkovec, gostovali su u Sloveniji u TurniĹĄu, kao posebni gosti na obiljeĹžavanju desete obljetnice njihovoga djejeg zbora.

Žiťkovani su pod strunim vodstvom Nikole Kraljia i Katrin Kotur nastupali s nekoliko spletova djejih tradicionalnih plesova i igara, te oduťevili slovensku publiku. Malim zboraťima predan je prigodan poklon. Grad akovec podrŞao je ovo

gostovanje, a potpora u TurniĹĄu bile su i predsjednica DruĹĄtva “NaĹĄa djecaâ€? akovec Gordana Ĺ olti Siladi, tajnica Petra Hunjadi te lanice Jagoda SrĹĄa i Nives Lisjak. Ovo gostovanje nastavak je dugogodiĹĄnje glazbene suradnje i prijateljstva.

aranĹžmane pjesama. Jakupak istie kako lanovima zbora druĹženje tijekom uvjeĹžbavanja i nastupa izuzetno blagotvorno pogoduje njihovom mentalnom zdravlju: - lanovi zbora se meusobno druĹže, pa se tako stvaraju i trajna prijateljstva. lanovi se osjeaju korisnim i zadovoljnim pripadnicima druĹĄtva, jer nakon zasluĹžene mirovine mnogi imaju dovoljno vremena za slobodne aktivnosti, kojima se moĹžda tijekom radnog vijeka nisu mogli baviti. Osim toga, aktivno pjevanje u zboru njegovim lanovima daje mnoge blagodati u smislu vitalnosti, aktivnog duha, vee koncentracije, duĹže su zdraviji i sl. Upravo je jedna od znaajnih stvari koja je zbor uvijek spajala bila dobra pjesma i dobri ljudi.

Ĺ est zborova iz Me imurske Ĺžupanije te tri gostujua zbora iz Karlovca, Ljutomera i Maribora sudjelovalo je na desetom Ĺžupanijskom susretu zborova umirovljenika Me imurja. Na susretu su osim domaina, Pjeva kog zbora umirovljenika akovec, sudjelovali joĹĄ i Ĺženski pjeva i zbor Udruge umirovljenika Grada Preloga, KUU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji Kraljevec, Udruga “Pjesmaâ€? Donji Kraljevec, skupina Ĺžena Pjeva kog zbora “Fijoliceâ€? iz Strahoninca, KUD “KatruĹžeâ€? Ivanovec te gos: Ĺ˝enski pevski zbor upokojencov Ljutomer, Delavsko prosvetno druĹĄtvo “Svobodaâ€? – PobreĹžje, Maribor i zbor umirovljenika “Vid Rukavinaâ€? iz Karlovca. Ĺ˝upanijski susret zborova otvorenim je proglasio doĹžupan Zoran Vidovi, a zboraĹĄima i publici prigodnim rije ima obrao se i pater Drago Brglez. Moderator ve eri i susreta bio je Robert Guterman.

Veer je vodio akovanin Robert Guterman Sve anost proslave 35. obljetnice Pjeva kog zbora akovec zavrĹĄena je druĹženjem u Hotelu “Park“ akovec uz dodjelu zahvala zborovima i plaketama zasluĹžnim lanovima Pjeva kog zbora umiroljenika akovec, uz druĹženje i ples. Potporu susretu dali su Me imurska Ĺžupanija, Grad akovec, Zajednica hrvatskih kulturnihumjetni kih udruga Me imurske Ĺžupanije, brojni sponzori te lanovi i lanice zbora.

Crkva Sv. Antuna Padovanskog bila je ispunjena brojnim ljubiteljima zborskog pjevanja


6. prosinca 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 31. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

novno ovno u akovekom Podroomu

Za doek Nove vatromet, glazba i ples!

Rije ki bend Keops gostuje u petak 13. prosinca u Podroomu u akovcu nakon skoro godinu dana od njihovog prošlog nastupa. U me uvremenu je bend, koji je do ekan sjajnim reakcijama publike i krike, gostovao u klubovima diljem Hrvatske promovirajui svoj album. Sjajni mladi glazbenici, osim pi nih ljubavnih tema, sviraju i pjesme rock sadržaja, što ih može sasvim opravdano svrsta u “nasljednike” rock velikana poput Prljavog kazališta, Atomskog skloništa. Reakcije na njihov prošli koncert bile su odli ne, pa zato nemojte propus koncert na kojem e bend publiku zabavlja puna dva sata uz domae i strane hard rock hitove.

Lokacija, izgled, veliki parking i moderni koncept programa koji je osmišljen za do ek Nove godine u Podroomu zadovoljava najviše standarde koje ovakav doga aj zahjeva. Tako da ove godine možete o ekiva još bolju zabavu za tradicionalni ispraaj Stare i do ek Nove godine. U prodaji je ograni en broj ulaznica po cijeni od 250 kuna za nježniji spol i 300 kuna za muški dio publike. Svoje ulaznice možete rezervira putem našeg Facebook pro la ili osobno, a preuze ih možete na šanku Podroom Drink And Music Cluba. Vrata kluba

otvaraju se u 21 sat, a zabava i veselica traju sve do jutra. Kupnjom ulaznice osigurana vam je ALL INCLUSIVE ponuda, a s narukvicama možete ulazi & izlazi cijelu no. Na glazbenom repertoaru pošvat e se sve želje i prijedlozi, a u stalnoj ponudi nai e se plesni žanrovi kao što su r&b, disco, studio 54, funk, club classics, funky, pa naravno sve do najveih domaih hitova pop, rock i zabavne glazbe, koju e nam prezenra naš DJ Sino. U pono slijedi novogodišnji vatromet.

GORAN BREGOVI i njegov Orkestar dobro zabavili oko 1.500 fanova u Areni Varaždin

Koncert pozitivne energije koja nam je toliko potrebna PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

Vesela lica publike nakon subotnjeg koncerta u Areni Varaždin dovoljno su govorila sama za sebe. - Bilo je baš super, dobro smo se rasplesali i zabavili, rekla nam je jedna od brojnih akov anki koja je zajedno sa suprugom veliki Bregoviev fan. Goran Bregovi, odjeven u bijelo odijelo i, kako on kaže, Orkestar za svadbe i sahrane u subotu nave er zaista su dobro razdrmali oko 1.500 fanova zasigurno najpoznaje etnoposlasce koja dolazi s Balkana, koja se kao sinonim i razlog ovoga njegovog glazbenog “projekta“ provla ila kroz cijeli koncert.

Šteta što nije bilo barem petstotinjak ljudi više Iako na koncertima i festivalima diljem svijete privla i

Za odlian dojam nedostajala je samo malo popunjenija koncertna Arena desetine tisua fanova, varaždinska dvorana u subotu ostala je više prazna nego puna. Barem po registracijama automobila koji su parkirali uz dvoranu. Najviše je ljudi na koncert sglo iz Me imurja, Zagreba, Koprivnice, ali Varaždinaca baš i nije bilo. Podbacili su i ovaj put. Me utim, to nije smetalo ekipi koja se okupila da se dobro zabavi, bez obzira na zvuk koji nije bio na nivou u po etnom dijelu koncerta, pa i samoj suzdržanos Brege i njegovog ovaj put ipak nešto manjeg Orkestra uz dvije bugarske pjeva ice, koji

kao da se opuso, što je osjela i sama publika, a tek se u drugom dijelu koncerta raspojasala atmosfera.

Najvei hitovi probudili publiku Legendarni frontmen Bijelog dugmeta s najveim balkanskim romskim hitovima: “Erdelezi” i “Mese ina”, te s nekoliko truba kih aranžmana hitova Bijelog dugmeta, s poznatom “Ružicom”, prepjev dobro poznate me imurske pjesme “Rožica sam bila”, “Na zadnjem sjedištu moga auta” i “Napile se ulice” probudio je publiku. Više od dva sata svirke okon ano je u deliri nom spoju Brege i publike, sa sjajnom obradom himne talijanskih partizana iz II. svjetskog rata: “Bella ciao”. - Uf, nisam znala da ova pjesma može tako dobro zvu a, da toliko

puno energije, komenrala je po završetku jedna Strahonin anka. Koncert pak je završio “na juriš” s

ponajveim hitom “Kalašnjikov“. Na kraju su rijetki odoljeli i nisu zaplesali, a publika je zahvaljujui

dobroj energiji koju je proizveo Brega ošla pozivno nabrijana u subotnju no.

EUROPSKI DJEJI FESTIVAL U WASHINGTONU

Tisuu Amerikanaca uživalo u Pinklecovim predstavama ak sedam puta izvela je kazališna družina “Pinklec” predstavu “A TKO SI TI?” na Europskom djejem festivalu u Washington DC-ju. Najzapaženiji nastup družina je imala u The John F. Kennedy Center for the Performing Arts. Nastup se mogao pratiti i uživo preko live streaminga na stranicama Kennedy Centra i još uvijek ga se može vidjeti na njihovim web stranicama. U Ameriku su Pinkleci otputovali s ciljem predstavljanja Republike Hrvatske na Kids Euro Festivalu,

koji se u razdoblju od 16. listopada do 13. studenoga 2013. održao u Washington DC-ju. Festival kombinira nastupe na javnim mjestima, poput Kennedy Centra, javnim i privatnim školama, knjižnicama, veleposlanstvima, kao i djejim bolnicama. Svaki umjetnik ili ansambl nastupao je više puta tijekom boravka u DC-ju, dok su se kao dodatna aktivnost održavale radionice. Svi su dobili priliku nastupiti i na Millenium Stageu u JFK Center for Performing Arts. Kazališna

družina “Pinklec” gostovala je na festivalu od 7. do 16. studenoga.

Predstave igrane na engleskom jeziku Sve su predstave, pa tako i naša, morale biti odigrane na engleskom jeziku. Na festivalu je sudjelovalo 28 kazališnih organizacija iz 28 zemalja EU. Mjesta na kojima su još Pinkleci nastupali jesu Nacional Children’s Museum (jedna izvedba, 8. studenoga), Shakespeare Theatre (dvije izved-

Pinkleci nisu propustili napraviti fotozapis kod Capitol Hilla

be, 9. studenoga), Francuska ambasada (dvije izvedbe, 10. studenoga), Kennedy Center (jedna izvedba, 11. studenoga) i Francuska ambasada (jedna izvedba, 12. studenoga). Svaku od navedenih predstava vidjelo je približno 150 djece, a sveukupno oko tisuu djece. Cijeli put inancirala je i organizirala Francusko-amerika kulturna fondacija, a u inanciranju su pomogli i Ministarstvo kulture RH, Grad akovec, Meimurska županija i Meimurje plin.


6

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIĹ˝NICA “Nikola Zrinskiâ€? akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 951

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s MeÄ‘imurskim novinama poklanja knjigu jednom Ä?itatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: MeÄ‘imurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 ÄŒakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a moĹžete ga dostaviti i osobno u redakciju MeÄ‘imurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji MeÄ‘imurskih novina.

Dobitnica iz broja 950 Meimurskih novina je Ivka Gattin iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podii u redakciji Meimurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Jean Plaidy - “Istina o Lukreciji Borgijiâ€? U dobi od tek osamnaest godina, Lukreciju Borgiju, zamamnu papinu ker, Ĺživot je ve oĹĄinuo sramotom i traginim gubitkom. U dekadentnom rimskom druĹĄtvu 15. stoljea nasilje je uobiajena pojava, a od zloglasne obitelji Borgia sablazan nikada nije daleko. Nakon surovoga umorstva brata Giovannija, Lukrecija shvaa da mora izgraditi vlastiti Ĺživot ako se kani istrgnuti iz korumpiranoga svijeta s kojim je povezana njezina obitelj. Nada se srei sa suprugom Al onsom, no njezin je brat Cesare vrsto odluio zadrĹžati je u svojoj blizini. Doskora e se nai rastrgana izmeu duboke

ljubavi prema branom drugu i odanosti prema Cesareu, ovjeku koji je ve jednom pokazao svoju surovost i nee oklijevati da to opet uini.

Janet Evanovich - “Sve za lovuâ€? TridesetogodiĹĄnja Stephanie lik je s kojim se mnoge Ĺžene lako identificiraju: iza nje su razvod i otkaz, a pred njom bankrot. Kako bi izbjegla potpuni financijski slom, prisiljena je pomo potraĹžiti od ljigava bratia Vinnieja, vlasnika agencije za lov na bjegunce pod jamevinom. Njezin je prvi zadatak uloviti Joea Morellija, lokalnog krimpolicajca optuĹženog za ubojstvo, pokvarenjaka koji

donoĹĄenja odluka. Uvlaei itatelja u Ĺživahan razgovor o nainu na koji razmiĹĄljamo, Kahneman otkriva gdje moĹžemo, a gdje ne moĹžemo vjerovati naĹĄoj intuiciji i kako se sluĹžiti dobrobitima sporog miĹĄljenja. Nudei nam praktine uvide u naine donoĹĄenja odluka u poslovnom okruĹženju i osobnom Ĺživotu, te nas upuujui kako moĹžemo koristiti raznolike tehnike da bismo se obranili od mentalnih obrazaca koji nas dovode u nezgodne situacije. Knjiga je izvrstan prirunik za studente psihologije, upravitelje i direktore tvrtki, kao i za svakog itatelja zainteresiranog za uvide u najnovije znanstvene spoznaje s podruja psihologije i osobnog razvoja.

BELETRISTIKA Janet Evanovich: Sve za lovu Louise Penny: Razorna rije Irvin D. Yalom: Schopenhauer kao lijek

PUBLICISTIKA Mario Livio: Simetrija David Kupelian: Marketing zla BrenĂŠ Brown: Mo nesavrĹĄenstva

KNJIĹ˝ARA “LJEVAKâ€?

Olga Tokarczuk - “Tjeraj svoj plug preko mrtvakih kostijuâ€? Olga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i najeĹĄe prevoenih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestiĹžnih nagrada, meu inima i knjiĹževne nagrade “Nike 2008.â€? za roman “Bieguniâ€?. Glavna junakinja je istodobno pripovjedaica romana. “Tjeraj svoj plug preko mrtvakih kostijuâ€? je Janina Duszejko – umirovljena uiteljica i zaĹĄtitnica

Ĺživotinja, koja se u proĹĄlosti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na podruju Kodzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predajui u tamoĹĄnjoj osnovnoj ĹĄkoli i uvajui kue susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka opinjena astrologijom, a sa svojim nekadaĹĄnjim uenikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz

njegovu poeziju ona “traĹži“ odgovore na pitanja vlastite Ĺživotne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava ije su Ĺžrtve lanovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag koji odaje policiji. No u njezinu teoriju nitko ne Ĺželi povjerovati. Policajci je smatraju bezazlenom udakinjom koja se zagubila u svojoj ljubavi prema astro-

logiji. Okolnosti sljedeega ubojstva ipak ine da sve viĹĄe osoba poinje sluĹĄati Janinu Duszejko pozornije.

Filip HamerĹĄak “Tamna strana Marsaâ€?

Daniel Kahneman “Misliti brzo i sporoâ€? Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Daniel Kahneman, u svom je inovativnom radu na podruju psihologije prouavao racionalan model prosuivanja i donoĹĄenja odluka. Jedan je od najznaajnijih mislioca danaĹĄnjice, ije su ideje i dostignua utjecali na mnoga podruja ljudskog djelovanja – korporativno poslovanje, medicinu i politiku. Sve do ove knjige nije na jednom mjestu saĹžeo svoja istraĹživanja i promiĹĄljanja. U dugo oekivanoj knjizi “Misliti brzo i sporoâ€? Kahneman vodi nas na putovanje koje e nam otkriti temelje unkcioniranja naĹĄega uma i objasniti nain unkcioniranja dvaju sustava koji pokreu naĹĄe miĹĄljenje i nain na koji donosimo odluke. Sustav 1 je brz, intuitivan i emotivan dok jeSustav 2 sporiji, savjetodavniji, racionalniji, loginiji. Kahneman razotkriva neobine sposobnosti brzog razmiĹĄljanja – ali i zablude i predrasude – te upozorava na velik utjecaj koji intuitivni dojmovi imaju na naĹĄe misli i izbore. Uloga optimizma pri otvaranju novoga posla, znaaj dobrog predvianja moguih rizika kod kue i na poslu, poteĹĄkoe u predvianju ĹĄto e nas usreiti u budunosti, iluzija strunoga miĹĄljenja – sve to mogue je razumjeti samo ako znamo kako dva sustava unkcioniraju zajedno prilikom oblikovanja naĹĄih procjena i

joj je oduzeo nevinost u ĹĄesnaestoj godini, a potom javno objavio detalje tog ina. Lova je dobar motiv za svladavanje novih vjeĹĄtina, ali Stephanie upada u situacije koje su opasne po Ĺživot. Kako preko noi postati lovac na glave, zaraditi deset somova dolara i uspjeti sauvati goli Ĺživot - recept je kojim Stephanie Plum i Janet Evanovich trajno zadovoljavaju itateljske apetite.

Na rang listi zapostavljenih, a poĹželjnih tema hrvatske historiografije, knjiĹževne povijesti i publicistike teĹĄko je rei pripada li Ĺžalosno prvenstvo Prvom svjetskom ratu ili pak brojnim autobiogra skim (dnevnikim, memoarskim...) tekstovima. Ukupno gledano, ini se da su pomaci na bolje, ukljuujui i usklaenost sa svjetskim trendovima, na

posljednjem podruju neĹĄto uoljiviji. Nasuprot tomu, Prvom svjetskom ratu uglavnom se u nas pristupa iz politike perspektive, dok su njegove socijalne, kulturne i vojnopovijesne sastavnice uvelike zanemarene. Autorova namjera, proizaĹĄla iz viĹĄegodiĹĄnjih istraĹživanja, stoga je viĹĄestruka. Prvi dio knjige zamiĹĄljen je kao kritiko-metodoloĹĄki uvod u najnovije britanske, amerike, rancuske i njemake pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti, u onoj mjeri u kojoj se oni tiu Prvoga svjetskoga rata i autobiografije kao povijesnoga izvora. Drugi dio knjige posveen je bitno drukijoj recepciji Prvoga svjetskoga

rata na hrvatskim i bivťim jugoslavenskim prostorima, od znanosti i publicistike do umjetnosti i kulture sjeanja uope. U treem dijelu po prvi se put predstavlja relevantan hrvatski autobiogra ski korpus – etrdesetak monogra ski publiciranih sjeanja (manjim dijelom i dnevnika) niŞih austro-ugarskih asnika, doasnika i vojnika, u rasponu od istaknutih pojedinaca poput Vladka Maeka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poznatih, pa i zaboravljenih (Mirko Livadi, braa Turkalj, Juraj Orťi). etvrti dio odnosi se na njihova krajnje raznolika svjetonazorska, ideoloťka i politika stajaliťta,

Ivan Brni “Purgerski rjenikâ€? Purgerski rjenik sadrĹži oko 700 rijei, na 60 stranica i s crno-bijelim otografijama Zagreba,

a, prema rijeima autora, osim zagrebakih izraza iz proĹĄlosti, stavljeni su i noviji, kako bi i

stariji mogli nauiti ĹĄto znae rijei koje upotrjebljavaju njihova djeca i unuci.

koja se, meutim, nerijetko pokazuju tek kao vrĹĄak sloĹženoga motivacijskoga sustava. U petom dijelu njihova se “subjektnostâ€? stoga nastoji dublje raĹĄlaniti, uzimajui u obzir brojna iskazana proturjeja, kao i zbiljnost stresnih iskustava gladi, umora, hladnoe, Ĺživotne opasnosti i obiteljske separacije. Odlazak i povratak, pobjeda i pogibija, strah i junaĹĄtvo, empatija i surovost, vjera i skepsa, alkohol, nasilje, prostitucija, integritet i ludilo, naposljetku itanje i pisanje daljnji su orijentiri preko kojih se “hrvatski doĹživljajâ€? Prvoga svjetskog rata nastoji usporediti s doĹživljajem inih ratova i kulturnih korpusa.


6. prosinca 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Kari Juusonen, Jorgen Lerdam Uloge/glasovi: Olga Pakalovi, Barbara Nola, Franjo Kuhar, Hana Hegeduši, Jacques Houdek

PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama Režija: Richard Curtis Glavne Uloge: Rachel McAdams, Bill Nighy, Lee Asquith - Coe

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 6.12.

20.00 Mala scena “Vinko Lisjak”, CZK SAJAM DOBROTE Program u enika Gimnazije Josipa Slavenskog

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

subota, 7.12.

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

Niko silno želi i potajno se nada da e se jednoga dana njegova mama i njegov hrabri tata, koji je lan slavnih Leteih snaga Djeda Mraza, ponovno sastati i napokon postati prava obitelj koju Niko nikada nije imao. Zato se jako iznenadi kada mu njegova mama kaže da je upoznala jednog potpuno

obinog, ali dobrog soba koji se zove Luka i koji ima malog sina Vinka. Sljedea vijest je da Luka i Vinko dolaze živjeti s Nikom i njegovom mamom. Nikin svijet se ruši: on nikada više nee biti jedinac i mezimac, morat e živjeti s mlaim polubratom i još k tome ga i paziti...

Film prati mladia Tima kojemu otac u dvadeset i prvoj godini otkriva kako muškarci u njihovoj obitelji imaju sposobnost putovanja kroz vrijeme. Tim e tu injenicu iskoristiti kako bi pronašao ljubav, pomogao prijatelju, ali i shvatio da

putovanje kroz vrijeme krije i neke opasne zamke. U životu je važno znati iskoristiti pravi trenutak, ako to svladamo, putovanje kroz vrijeme i nije nužno. SF komedija i drama u trajanju od 123 minute preporuuje se starijima od 12 godina.

SF komedija, drama

nedjelja, 8.12.

16.00 Kazališna družina “Pinklec”

18.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA

LINCOLN

Akcijska fantastina pria o ratu koji je nastao kada je mladi farmer sluajno otvorio vrata izmeu našeg svijeta i strašnog svijeta divova. Pušteni su na Zemlju po prvi put u mnogo stoljea, s najsnažnijom željom da je osvoje. U borbi za kraljevstvo, svoje ljude i ljubav princeze, suoit e se s ratnicima za koje je mislio da postoje samo u legendama. Jack kree u legendarnu bitku života da sprijei divove u njihovom naumu. 3D efekti i divovski sukobi nešto su što se ne propušta na velikom platnu.

komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK

ŠEGRT HLAPI KAKO BI GA IGRALA KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC” - igrano-lutkarska predstava za djecu

DVD, BLUE RAY IZLOG JACK, UBOJICA DIVOVA

18.30 DOSTAVLJA

animirana obiteljska bajka

Višestruki oskarovac Steven Spielberg na velika platna donosi priu o ovjeku koji je promijenio svijet i tijek povijesti, priu o velikom borcu za ljudska prava i predsjedniku Sjedinjenih Amerikih Država - Abrahamu Lincolnu. Dok se graanski rat razbuktava, ameriki predsjednik, kojeg utjelovljuje izvanredni Daniel Day - Lewis, bori se sa stalnim krvoproliem na bojištu i s velikim nesuglasicama unutar vlastitog kabineta vezanim uz njegovu namjeru da oslobodi sve robove.

20.00 DOSTAVLJA komedija

ponedjeljak, 9.12.

17.00 NIKO 2: MALI BRAT, VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

ALBUM TJEDNA

utorak, 10.12.

Zoran Predin - “Kosa boje srebra” Pet godina nakon autorskog albuma nazvanog “Inventura”, kojim je obilježio pola vijeka života u Dolini suza, stiže Predinova nova ‘’inventura’’. Ovaj put album se zove “Kosa boje srebra”, evocirajui boju Predinove kose. Dakle, slavei 55 godina života na “Kosi boje srebra”, Predin se otvorenije i s više referenci prisjea svoje mladosti: u naslovnoj pjesmi opisuje (imaginarni) susret s pokojnom Margitom Stefanovi iz Ekatarine Velike, “es’ba, Vuko” je posveta Sarajevu, a obrada “Pitaju me, pitaju” evocira duh ludog beogradskog dijamanta, srpskog kralja funka Olivera Mandia. Promijenila se i ekipa, tako da Predina prati trio instrumentalnih fantazista Robert Pikl - Janez Dov - Goran Krmac, odnosno gitara (i srodnici), harmonika i tuba, uz elektronike podloge. Svira se gypsy swing koji koketira sa svim i svaim, od buzukija, preko electro-popa, do klasinih balada, a fantastina trojka Predinovom glasu pruža svježu, zaigranu i modernu pozadinu. Predin je i dalje šarmer koji ne propušta s par stihova poakati maštu žena svoje

nim Franzom, pa s Arsenom Dediem na albumu “Svjedoci prie”, nekako se ini da bi bilo dosta. Zato u ostatku albuma Predin ponovno pokazuje kako je majstor rijei i melodije: “Kosa boje srebra”, “Danas ja, sutra ti” i “Na kraju naše duge” potvruju ga kao najboljeg autora svoje generacije, koji, za razliku od drugih umjetnika roenih krajem pedesetih i poetkom šezdesetih, ne posustaje i ne izlazi iz milosti muza. Majstor ostaje majstor. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

generacije, uz dozu neizbježnog humora i ironije. Dojam e rei, album se prilino temeljito krojio i iskrojio: ini se da su pjesme bile razraene prije ulaska u studio, te je preostalo to samo dobro snimiti, što je i uinjeno. Primjeuje se vei varijabilitet u kvaliteti pjesama nego na “Inventuri” – iako e “Rusvaj u kadi” biti vjerojatni vrh na koncer-

tima, pozicija “Rusvaja” je jako slina onoj kakvu je imao “Veseljko” kod TBF-a, a i “es’ba, Vuko” se doima pretjerano bliskim roakom opusa Crvene jabuke. Osim toga, Predin je odluio još jednom snimiti “Naj ti poljub nariše ustnice”, koju je ovaj put ak i preimenovao u “Poljub, ki ti riše ustnice”. Nakon što je istu pjesmu snimio s La-

Kosa boje srebra Danas ja, sutra ti Na kraju naše duge U mojim oima Rusvaj u kadi Papuar se diže Generalica Pitaju me, pitaju es’ba, Vuko? Poljub, ki ti riše ustnice Bijeli miševi Margita (Long Play) U pidžamama (Long Play)

17.00 17 00 NIKO 2: MALI BRAT, BRAT VELIKA FRKA animirana obiteljska bajka

18.30 DOSTAVLJA komedija

20.30 PRAVI TRENUTAK SF komedija, drama

etvrtak, 12.12.

20.00 Tribina  TRI KAVALJERA FRAJLE MELANIJE HNK u Varaždinu Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG subota (7. prosinca) i ponedjeljak (8. prosinca) 19.00 KAPETAN PHILLIPS

etvrtak, 12. prosinca 12.00 Priredba OŠ Draškovec “Iš ekivanje Božia”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle

Vitamin K Naziv antihemoragini dobio je stoga što njegov deficit u životinja i ljudi dovodi do krvarenja. U porodicu vitamina K pripada dosad otkrivenih sedam spojeva, oznaenih kao vitamin K1 pa do K7. Izolirani iz lucerne i ribljeg brašna vitamini porodice K nisu potpuno jednaki. Svima je zajednika fiziološka unkcija sprjeavanja krvarenja. To stoga što se smatra da je vitamin K potreban za sintezu koagulacijskih aktora VII, IX, X i vjerojatno V koagulacijskog aktora. ini se da je potreban ne samo za sintezu protrombina nego i ostalih proteina. Izvor vitamina K u ljudi je onaj koji bakterije u debelom crijevu sintetiziraju. Tu bakterijsku sintezu mogu onemoguiti ili znatno smanjiti razni lijekovi, posebno sul onamidi i neki antibiotici. Prirodni vitamin K je topljiv u mastima, pa njegovu apsorpciju kože ili onemoguavaju sprjeavanje dotoka žui iz jetre u crijevo, teške bolesti jetre, loše pripremljena jela (jer je vitamin K vrlo osjetljiv na jake kiseline, jake lužine te svjetlo), sva stanja koja ometaju normalnu apsorpciju masti u probavnom

Piše dr. Branko Vri

traktu (prisutnost antibiotika, sul onamida, Salicilata i dr.) steriliziranje crijeva te obilni proljevi. Sinergisti (pomaga~i) vitamina K jesu vitamin C, hormon rasta, vitamin A i vitamin E. Deficit vitamina K mani estira se: 1. hipoprotrombinemijom, 2. poveanom sklonošu krvarenjima, 3. produženim vremenom zgrušavanja. Hipervitaminoza K je posljedica primjene veih koliina vitamina. Mani estira se trombozom, povraanjem. Najviše su ugroženi jetra i krvne žile. Koliine uskladištenog vitamina K u jetri su vrlo skromne. Normalne dnevne koliine vitamina K za djecu se kreu u rasponu od 30 do 100 mg, a za odrasle od 70 do 140 mg. Najbolji izvori u hrani su: cvjetaa, prokulica, grah, kupus, grašak, šparoga, krumpir, rajica, mlijeko, kukuruzno ulje.

Centar SMART VISION Nedeliše

Radionica (obiteljskih, poslovnih, osobnih) konstelacija Konstelacije su izuzetno uinkovita terapeutska metoda koja u kratkom vremenu omoguuje uvid u bit problema i najsloženijih životnih situacija te u mogua rješenja i odgovore. Mogu pomoi spoznati, razumijeti i prihvatiti samoga sebe kako bi ostvarili svoje potencijale, uspostavili zdrave odnose te

živjeli potpuniji i smisleniji život. Voditeljica radionica je Ines Lazarevi Rukavina koja je u stalnom dodiru s konstelacijama od 1996. godine, od kada sudjeluje na mnogim radionicama, seminarima i edukacijama s eminentnim voditeljima konstelacija iz svijeta i Hrvatske. Ovdje je dovoljno spomenuti Jan Ja-

cob Stama i Bert Hellingera uz Johannesa B. Schmidta. Konstelacije su sredstvo kroz koje je radila na svojim unutrašnjim procesima i razvijala svoje potencijale. Dobrobiti konstelacija želi podijeliti s drugima, pružajui im mogunost i sredstvo pomou kojih e bolje razumijeti što se dogaa u njihovim životima,

kako to promijeniti i poboljšati kvalitetu svog života.Postii ono što konstelacije nose u sebi, a to je, kako to dobro opisuje jedna reenica – postaviti sve na svoje mjesto. Radionice e se održati u subotu 7. prosinca (uvodno predavanje) i nedjelju 8. prosinca (jednodnevna radioonica) u prostoru Centra zdravog življenja -

LJEPOTA Revija frizura u Centru Ljepote “Ljupka”

Otkaen ili klasian hair styling za blagdane? Blagdansko ozraje i raznolike prosinake sveanosti uvijek izazivaju i daje priliku za novi styling i promjenu rizure. Nemate ideju ili ne znate što je trenutno aktualno, doite na reviju rizura koju organizira akoveki Centar Ljepote “Ljupka”. Revija e se održati u petak 13. prosinca s poetkom u 20 sati u Cen-

tru Ljepote (akovec, Ante Starevia 18) uz slobodan ulaz. Na reviji e se predstaviti posebice neo pank fizure koje su sada vrlo popularne, tražene i moderne, a svi posjetitelji moi e se i savjetovati i o ostalim mogunostima i trendovima uljepšavanja za predstojee božine i novogodišnje sveanosti. (rr)

PARFEM ZA NJEGA Armand Basi - “Blue Sport”

Muška sloboda pokreta “Blue Sport” od Armanda Basija je drveni aromatini miris za muškarce. Par em je kreirao Fabrice Pellegrin. Gornje note ine citrusi i ružiasti biber.

Srednja nota je cvijee, a bazne note su drvene note, mahovina i sadalovo drvo. Miris je namijenjen za energinog muškarca koji voli slobodu pokreta i sport.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Odre eni poslovni suradnici stvarat e napetu atmosferu u radnom okruženju. Budite mudri i nemojte dozvoliti da vas bilo tko isprovocira na brzoplete poteze. Izbjegavajte javne rasprave i nepotrebnu komunikaciju u vidu poslovnih nadmudrivanja. U ljubavnom životu, ako želite sa uva svoju inmnu sreu, tako er budite strpljivi. U druženju veinu vremena provedite u društvu bliskih prijatelja. To e vam najviše godi. Nemojte otvoreno raspravlja o svojim ljubavnim planovima i osjeajima. Mogue su manje glavobolje. Uzimajte tople napitke. VAGA (24.9.-23.10.)

Polako završavate ovu poslovnu godinu uz planiranje akvnos za po etak sljedee. Opredijelite se za novu poslovnu viziju ili za provjerenog partnera sa sli nim idejama. Informacije koje ete primi moi e se protuma i na razli ite na ine. Neke doga aje neete moi kontrolira. U ljubavi budite pripravni na iznena enja. U danima vikenda, ako možete, otputujte s partnerom na krai odmor. Godit e vam. Samci e još desetak dana mirovati, a onda e oživjeti kao da se bude iz zimskog sna. Pripazite na unos alkoholnih pia.

BIK (21.4.-20.5.)

Do kraja ove poslovne godine prilike na poslovnoj sceni mijenjat e se u pozitivnom smjeru i u skladu s vašim osnovnim interesima. Nemojte da netko bez vašeg odobrenja koris vaše ideje i poslovne projekte. U emovnim odnosima može doi do komplikacija zbog vaših ljubomornih ispada. Od partnera e vas udaljiti i vaše prevelika zaokupiranost poslom. Iako i partner nema ovih dana previše strpljenja za vas, primirite se i “hladne glave” donosite sve odluke. Usmjerite svoje slobodno vrijeme prema rekreaciji i sportu koji volite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U posljednjem mjesecu godine precizno de nirajte sve poslovne obveze i mogunos. Tako ete izbjei nepotrebnu gužvu i nervozu. Pretjerana angažiranost na razli im stranama mogla bi izazva niz neugodnih situacija. Nemojte na sebe preuzima odgovornost za obveze za koje znate da ih neete uspje pravovremeno riješi. U ljubavnim odnosima bit e sve u redu. Vrat e vam se osoba iz prošlos koja bi vam mogla biti i životni partner u budunos. Samcima se ukazuje nova ljubavna srea. Puni ste energije i opmizma.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Želite osvari visoke profesionalne standarde, pa ete te visoke ciljeve mora razjasni i svojim suradnicima. Nemojte dozvoli da nerazumijevanje utje e na poslovnu budunost vaših projekata. U ljubavnom životu vladat e sklad i razumijevanje. Ako ste sami, neete htje prihva sporednu emotivnu ulogu koju vam netko želi nametnu. Priželjkujete idili nu roman nu vezu. Javit e vam se osoba iz inozemstva koja e vas posebice zainteresirati. Odmarajte se i bavite sportskom rekreacijom.

Definirajte zajedni ke profesionalne ciljeve i interese sa suradnicima koji imaju druga ije mišljenje. Uskladite mišljenja jer ete samo tako posi najbolje rezultate. U ljubavnom životu potrebna vam je ravnoteža. Imat ete osjeaj kao da se netko poigrava s vašim osjeajima. Jedna osoba e se pokuša poigra s vašim strpljenjem, ali vi ete bi mudriji. Kontrolirat ete svoje osjeaje i stras, tako da ipak nee doi do situracije nerazumijevanja ili sva e. Više vremena provodite u šetnji na svježem zraku.

RAK (22.6.-22.7.)

Svi poslovni rezulta koje ste posgli u protekla dva mjeseca bit e jamstvo za pokretanje novih uspješnih projekata. U ljubavi vas o ekuje novi, intrigantni doga aji. U jednom takvom velikom emovnom zanosu pripazite da ne zaboravite na mjere opreza. Vaš temperament mogao bi prouzro i ekstremne promjene raspoloženja. Na sreu, partner e ima strpljenja i razumijevanja. Ako ste slobodni, inspirirani ste za novu emovnu vezu. Zdravi ste. JARAC (22.12.-20.1.)

U poslovnom okruženju u dobroj ste formi koja e se zadrža sve do kraja godine. Osnovni uvjet za uspješnu poslovnu suradnju bit e prilagodba i dobra poslovna procjena. Svoje interese proširite na nova podru ja kao što su edukacija u podru ju komunikologije, psihologije ili odnosa s javnošu. Za dane vikenda dobro bi vam došao izlete u prirodu. Ako ste sami, na takvim druženjima mogli biste sres osobu sli nih interesa koja e vam se svidje. Mogua je manje grlobolja.

LAV (23.7.-23.8.)

U poslovnim odnosima ostvarit ete zavidan nivo komunikacije, što e rezultirati unosnim poslovnim ugovorima za sljedeu godinu. Poslovni uspjeh smješka vam se na duže staze. U ljubavnom odnosi ništa ne želite prepus slu aju ili iznena enju. Mjesec prosinac bit e obilježen vrelom emocija i strasti. U bra nim vezama vladat e harmoni ni odnosi prepuni romantike. Ako ste sami, bit e mnogo prilika za izlazak na druženje i zabave, gdje ete moi upozna srodnu dušu. Više spavajte. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Širom otvorite o i i s pozornošu pratite nove informacije ili doga aje vezane uz poslovnu scenu, s namjerom da uspješno ostvarite svoje dugoro ne ciljeve. U poslovnim odnosima djelovat ete samouvjereno i snalažljivo. U ljubavnom žitovu imat ete osjeaj da nepravedno trpite zbog ne ijeg neraspoloženja ili nerazumijevanja. Odnos s voljenom osobom podsjet e vas na igru nadmudrivanja, stoga budite pametniji i popuste moguim provokacijama. Ako primijete simptome prehlade, pravovremeno reagirajte.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ispravno ete procijeniti nove poslovne prilike, tako da se neete upušta u nancijski rizik. Bit ete uspješni u poslovnoj komunikaciji, posebice s inozemnim partnerima. U ljubavi osjeate da se nalazite na emovnoj prekretnici. Iako ste skloni impulzivnim reakcijama i odbijate prijedloge koje vam upuuje voljena osoba, ipak poslušajte dobronamjerne savjete. Nemojte okreta le a prijateljima i ljubavnim partnerima. Uskladite misli i osjeaje. Mogue su manje tegobe s probavnim organima. RIBE (20.2.-20.3.)

S pažnjom provjeravajte sve informacije koje mogu utjeca na poslovnu dinamiku ili na ostvarenje vaših planova. Pronai ete dobitnu formulu za uspješno poslovanje i obavljanje radnih zadataka. Samo uspostavljanjem pravilne mjere vrijednos izme u svojih prak nih ciljeva i emovnog zadovoljstva o ekuje vas dobitna kombinacija uspjeha, ljubavi i sree. Pokušajte pocajno djelovati na svog partnera s kojim ete moi ostvariti novi emotivni sklad. Sa zdravljem je sve u redu.


6. prosinca 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zahvalna pojava osjeaja reda Zbrkani um, brzopletost i užurbanost ne mogu dati prave savjete vašim više ili manje spretnim rukama pri odabiru odjevne kombinacije. Bez obzira radi li se tek o “navlaenju” sportske odjee za laganu šetnju gradom, odabiru kostima, odijela ili kompleta za poslovni razgovor ili veernjeg looka za izlazak s prijateljima, nemojte dozvoliti da vam vrijeme bude diktator odabira stylinga. Stoga je uvijek zahvalna pojava reda u garderobnim ormarima ili ormariima za cipele. To je jedan od

kljunih momenata koji nam u situacijama kada imamo malo vremena daje priliku da na brzinu odaberemo odjevne komade prikladne za odreeni dogaaj ili situaciju. Unošenje reda stoga neka bude tjedna navika, poput išenja domova. Jer kad sljedei put budete tražili “baš one arape, baš onu košulju ili onaj šal”, neete gubiti živce i vrijeme, ve ete ga imati dovoljno za mirno odijevanje i pripremu izlaska. Osjeaj reda nikad nije suvišan. Svima dobro dolazi. U svemu.

ESPRESSO by

uvajte se propagande za turiste! S

vakome od nas svaki je dan dodijeljena ograniena koliina vremena za poslovne, privatne ili slobodne aktivnosti. Nain na koji emo to vrijeme potrošiti predstavlja vrlo važnu odluku. Ponekad se možda previše vremena troši na opsjednutost problemima s kojima se svakodnevno susreemo, umjesto pronalaskom rješenja. Da, lakše je to napisati i izrei, a malo teže provoditi u praksi. Kako god okrenemo, vrijeme iz dana u dan curi k’o pijesak u pješanom satu i ne možemo ga zaustaviti. Stoga je ono dragocjenije i nego si ponekad to i sami možemo zamisliti.

Pogledajmo samo koliko se nepotrebnog vremena troši na raznorazne televizijske programe koji se ne mogu pohvaliti kvalitetom. A onda nam se još serviraju sve tužnije, besmislenije i otrcanije reklame koje bi nam trebale prodati neki proizvod ili uslugu. anas su potrošai sve zahtijevniji. Oekuju pouzdane i trajne proizvode uz prihvatljivu cijenu. To isto se može preslikati i na televizijsko oglašavanje. Za pretplatu koju plaamo oekujemo originalne, svježe, inteligentne i duhovite reklame. A takvih je na našim TV kanalima sve manje. Što više, sve eše

D

nas iritiraju, pa se osjeamo kao ovce koje se ne mogu sakriti u tor, da ne vide i ne uju sramne reklamne spotove nedostojne našeg vremena, doba i kulture. Problem se, rei e neki, može riješiti tako da ne pratimo televizijske emisije, da u vrijeme emitiranja reklamnih oglasa prebacimo program na drugi kanal... ali, ne možemo uvijek kontrolirati što se emitira i što e u konanici osim nas samih pratiti i najmlai naraštaj koji je i naješe najpodložniji utjecaju reklamnih oglasa. pravo ta najmlaa populacija, nazovimo je “crti generacija”, naraštaj je koji se

U

dijelom oblikuje i kroz sadržaje što ih emitira televizija. Tako se stvara “crti mentalitet” kojim se mladi ue kako se u svijetu oko njih do rješavanja problema dolazi lako i brzo, bez mnogo vlastitog ulaganja. Pa kad ti mladi ljudi naiu na prepreke za ije bi se uklanjanje morali pomuiti i uložiti vlastiti trud, gube interes i odustaju. Uvijek ima izuzetaka, ali na veinu se priljepljuju instant propagandne poruke. A mo medija i propagande je ogromna, a o tome govori i jedna dosjetljiva pria iz koje se išitava pouka snage reklamiranja. Sigurno su je mnogi

uli, ali nikad nije loše ponoviti gradivo. aime, jednom je jedan ovjek još za svog života htio saznati kako je u raju, a kako u paklu. Bio je snalažljiv, pa se nekako uspio prokrijumariti u raj. Šeta on tako po raju, gleda sve naokolo i vidi kako se lijepo tamo živi. Sve je isto, bijelo, uredno. Lijepo, ali nekako mu se uinilo sve premirno i dosadno ak. Zatim krene on i u smjeru pakla, A kad tamo light show, masa ljudi, trešti glazba, stolovi prepuni hrane, pia, torti i kolaa. Na sve strne smijeh i ples atraktivnih djevojaka. Ludilo! Vrati se nakon toga u zemaljski

N

život i upiše se na listu ekanja za pakao. I kad je jednog dana stvarno i umro, stigao je i u taj toliko željeni pakao. Meutim, od svega onog što je pri svom posjetu vidio ni traga ni glasa. Naprotiv, ista suprotnost! Svuda oko njega jauk, muka, avoli, muenja, mrak, tmina, hladnoa... ovjek zajaue i glasno se vrištei zapita: ‘Kad sam jednom tajno posjetio ovo mjesto, bilo je sve živahno, veselo i razigrano. Totalno drugaije od ovoga sada!’ Vražiak s crvenim rogovima nasmiješi se na to i odgovori mu uz vragolasti smiješak: ‘He, he... to je bila propaganda za turiste’.


10

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Poremeaj spavanja

Snaga optimizma

PITANJE: Imam 39 godina. U zadnje vrijeme imam pojaanu dnevnu potrebu za spavanjem. Dogaa mi se da zaspim na radnom mjestu. Imam strah od vožnje automobila jer se bojim da za vrijeme vožnje ne zaspim. Isto tako mi se javlja slabost mišia u rukama i nogama koja se pojaava kada sam napet, uznemiren ili razdražljiv. Bio sam na snimanju glave (EEG) i nalaz je bio uredan. Što mi savjetujete? ODGOVOR: Uzroci pojaane dnevne pospanosti mogu biti razliiti. Prema opisu vaših poteškoa kod vas bi se moglo raditi o narkolepsiji. Naime to je poremeaj spavanja gdje se osim pojaane i neodoljive potrebe za spavanjem javljaju i drugi simptomi kao što su hipnagogne halucinacije, paraliza spavanja i katalepsija. Svi gore navedeni simptomi ne moraju biti zastupljeni u istog bolesnika. Hipnagogne halucinacije pojavljuju se na poetku spavanja ili nakon buenja i to su obino živahne, snovima sline halucinacije. Paraliza spa-

Evo mene opet, pokušavam širiti dobre vibracije i uporno propagiram teme pozitivne psihologije. Naslov vas je ipak privukao, zbog neega ste krenuli itati, zar ne? Zapanjujue je kako svi mi lako, brzo i s velikim zanimanjem pratimo negativnu stranu života. Veina vijesti je o katastrofama, sukobima, zloinima, nesreama svih oblika. Sve to plijeni našu pažnju daleko više od dobrih i ugodnih informacija. Prolistali ste novine, saznali nove grozote i polako zaplovili u moj tekst, jer vam treba odmak od surovosti i negativnosti svakodnevice. Evolucija je uinila da strah bude naš uvar, a oprez naše najbolje osiguranje i zato negativni dogaaji imaju mnogo veu težinu od pozitivnih. Svjesni da postoje teške bolesti, prometne nezgode, rastave braka, ubojstva i razne druge katastrofe u ljudskom životu ipak se okreemo nekim oblicima pozitivne iluzije koji nam pomažu da stvari vidimo u povoljnijem svjetlu. Veini ljudi se uglavnom ini da, kad je u pitanju vlastiti život, drže konce u svojim rukama i vjerojatnije izgleda da se nesree dogaaju nekom drugom, negdje drugdje.Osjeaj optimizma u ovim nesigurnim vremenima od neprocjenjive je važnosti za naše mentalno zdravlje. Joj da, ima puno zla na tom svijetu, ali evo, meni je dobro, život mi ide u dobrom smjeru, mogu, hou i znam... Uostalom, nekad je bilo još opasnije i neizvjesnije na ovoj planeti, ali «nigdar ni tak bilo, da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu, da nam nekak ne bu». Ružiaste naoale, stavljamo li ih barem povremeno, uljepšavaju našu viziju stvarnosti, vode nas u pozitivnijem smjeru i obnavljaju nam snagu. Moglo bi se rei da snažan optimizam spada

vanja koja se javlja isto na poetku spavanja ili nakon buenja je opet nemogunost da se uini bilo koji voljni pokret, osim pokreta oka i disanja i to stanje naglo nestaje nakon snažnog vanjskog podražaja kao što je buka ili dodir bolesnika. Katalepsija je oitovana povremenim i iznenadnim gubitkom tonusa odreene grupe mišia ruku ili nogu, koja nastaje uvijek nakon snažne emocije. Da bi se ova bolest dijagnosticirala nije dovoljno uiniti standardni EEG nego je potrebno uiniti još nekoliko pretraga i snimanja i nakon toga e se odrediti terapija. Savjetujem vam da se javite u Centar za poremeaje spavanja u Psihijatrijskoj bolnici Vrape radi obrade.

u oblik kontrolirane megalomanije, diže našu motivaciju i kreativnost, stvara unutarnju energiju kojom mobiliziramo sve svoje snage i postižemo zacrtane ciljeve. Pa što onda ako se optimisti precjenjuju?! Nema veze što si u pravilu postavljaju previše zadataka, jer se trude i puni elana postižu vei dio zamišljenog. Dakle, ako zacrtam 10 stvari od kojih uinim 8, koliko bih uope uradila da sam si zacrtala njih 6? Treba si postaviti visoka pozitivna oekivanja i postupati po svojim najboljim sposobnostima, da. Istraživanja pokazuju da kad uzmemo u opservaciju ljude koji na testovima sposobnosti i inteligencije postižu podjednake rezultate, pravi životni rezultati tih osoba razlikuju se obzirom na izraženost optimizma - pesimizma. Optimistini sportaši nakon poraza brže se vraaju u vrhunsku formu, optimistini studenti postižu bolji akademski uspjeh, a njihovi pesimistini kolege tonu ispod svog poetnog potencijala i realnih sposobnosti, pozitivno usmjereni zastupnici osiguranja bolje prodaju police osiguranja od pesimistinih zastupnika, a optimistini psihoterapeuti bolje pomažu svojim klijentima od onih previše skeptinih (jer pesimistini u tom pozivu nemaju što ni tražiti, eh). Sad vam je jasno i zašto ja sve ovo pišem, pa mi budite doro i optimistino do našeg idueg tjednog itanja!

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Dilema alkoholiara: samozavaravanje ili iskrenost Osoba koja je poela eše i više piti ima dojam da potpuno kontrolira svoje pijenje i da je to pod nadzorom vlastite volje. Vrlo se esto ispostavi da je taj dojam, nažalost, pogrešan. Onaj tko najmanje može sagledati probleme, jest sám konzument. Ali i kad postane svjestan da je to što radi loše, pribjegava samoobmanjivanju, što je inae jako raširena pojava kod ovisnika o alkoholu. Naime, mnogi konzumenti alkohola podcjenjuju unos alkohola, tj. zaboravljaju ili prikrivaju koliinu koju popiju. Bilo namjerno - zbog svjesnog prikrivanja, ili nenamjerno - jer sami sebe obmanjuju. Kod alkoholiara postoji iziološka potreba da pije, zbog žudnje za alkoholom. A kao posljedicu pijenja možemo uoiti neodgovorno ponašanje koje dolazi sa izmijenjenim mentalnim i emocionalnim stanjem opijenosti. Kad osoba nastoji uskladiti to dvoje: a) iziku potrebu za piem, i b) negativne posljedice i situaciju koje neminovno dolaze zbog te potrebe, preostaje joj da razvije samozavaravanje kao obranu. To je proces koji ide otprilike ovako: ovisnik tumai da problem koji stvara njegovo pijenje alkohola nije njegova osobna odgovornost, ve te probleme uzrokuju drugi. Ili ovako: “Ne smeta ako moja djeca nemaju trijeznog roditelja kod kue; pa potrebno im je nekoliko loših iskustava kako bi se kasnije u životu mogla suoiti sa stvarnim svijetom”. Zatim, razmišljanja poput ovog: “Znam da sam popio / popila puno alkohola, ali nakon stresnog dana zaslužujem malo opuštanja”. Svoju trenutanu ovisnost sagledavaju kao nešto prolazno. No obzirom je ovisnost o alkoholu bolest koja prožima sve u funkcioniranju osobe, pa i mijenja biokemizam u mozgu, dakle ostavlja dubok trag, mnogo je ozbiljnija nego što to doživljava sam ovisnik. Ovisnici se esto oslanjaju na samozavaravanja i zavaravanja drugih kako bi i nadalje mogli konzumirati alkohol. Strahuju od toga da e priznanjem problema pijenja morati na lijeenje, pa e morati prestati piti. Stoga varaju sami sebe i druge da pijenje imaju pod kontrolom, samo kako bi se zaštitili od takve posljedice. Jer oni zapravo žele i vole piti. Tako proizlazi da e oni koji su postali ovisnici o alkoholu obino živjeti život koji ukljuuje puno nepoštenja. Zloupotreba alkohola dovesti e ovisnika u sukob sa svakod-

nevnim radnim zadacima i s mnogim ljudima. Da bi izbjegao takve sukobe, ovisnik pribjegava laganju. Nastoji se izvui nizanjem jedne laži za drugom, i zakapa se u sve više laži da pokrije dosadašnje laži. To može kratkotrajno proizvesti željene rezultate - zavarati sve oko sebe. Problem je u tome što su dugorone posljedice takvog nepoštenja jako negativne, i zdravstvene i društvene i ekonomske. lanovi obitelji, kao najbliskiji svjedoci problema pijenja, nose se sa ovisnikovim prikrivanjem problema cijelo vrijeme, promatranjem i proživljavanjem postupaka alkoholiara. esto se njegovo ponašanje može doimati kao antisocijalno (gubi posao, ponaša se nasilno, porušenog je zdravlja...). Pravi odgovor na tu pojavu - zavaravanje - jest iskrenost, i prema sebi i prema drugima. To konkretno znai: uvianje da pretjeruje u koliini pijenja, otvoreno priznavanje ovisnosti, okretanje ka traženju pomoi. A do tih promjena zapravo naješe dolazi kad dokazi o problemima koji su rezultat njegovog pijenja, postanu tvrdokorni i jasni. Dakle, jedan od prvih problema s kojim se alkoholiari trebaju pozabaviti jest iskrenost, tj. odmak od laži i negiranja. Priznavanje samom sebi injenice da je ovisan o alkoholu je glavni klju za pokretanje promjene. Podrazumijeva se da se i u tijeku oporavka od ovisnosti o alkoholu oekuje iskrenost, zato što je ustrajanje u varanju rizino za recidiviranje - to bi znailo da se pojedinac vraa na stare neuinkovite strategije suoavanja sa životom. Važni faktori za oporavak nalaze se u priznavanju kako je došlo do problema, u prestanku optuživanja vanjskih okolnosti za svoje stanje osim samog sebe, tj. u iskrenosti. Stoga, koliko god su korisni izvanjski poticaj bližnjih, a isto tako i struna podrška, ipak glavninu rada na osvještavanju uvida u vlastito pijenje i u spreavanje daljnjeg pijenja, mora svaki alkoholiar odraditi sam za sebe.


6. prosinca 2013. PUT AJA

Mirisi i okusi cimeta za blagdanski ugođaj i zdravlje

Oštrinu zime u adventsko vrijeme isprepleu blage niti sveanosti svjetala, zelenila, svearskih nota božinih pjesama i mirisi zaina kuhanog vina i kolaa koji se šire diljem europskih gradova. Meu najdominantnijim i najpoznatijim zainom za koji svatko znade i miris kojeg vraa u djetinjstvo kada su bake pekle fine božine kolae je svakako cimet. Manje je poznato da cimet ima velikih blagodati i na ljudsko zdravlje i da bi trebao biti dio svakodnevne ovjekove prehrane. Jedan od najstarijih zaina kojeg spominju staroegipatski i antiki zapisi, koji se spominje i u Starom zavjetu do danas se u mnogim kulturama održao kao medicinska tradicija svijeta, posebno u ayurvedskoj medicini. Najnovija znanstvena istraživanja potvrdila su da cimet pomaže kod brojnih bolesti. Pomaže kod upala i in ekcija, suzbija širenje leukemije i lim oma, ublažava probavne smetnje, pomaže kod dijabetesa jer regulira koliinu šeera u krvi, pomaže u mršavljenju, ublažava reumatske bolove, poboljšava aktivnost mozga, smanjuje koliinu lošeg kolesterola, uklanja gljivine in ekcije te ublažava menstrualne tegobe.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Istraživanje koje je provedeno na Sveuilištu u Kopenhagenu pokazalo je da cimet ublažava boli prouzrokovane artritisom. Pacijenti koji su svako jutro prije doruka uzimali pola ajne žliice cimeta u kombinaciji sa žliicom meda ve nakon tjedan dana su osjetili znaajno smanjenje boli uzrokovanih artritisom, a nakon mjesec dana hodali su bez bolova. Ameriki institiut za poljoprivredu dokazao je da cimet suzbija širenje leukemije i kancerogenih stanica lim oma. Znanstvenici sa sveuilišta u Kanzasu utvrdili su pak da cimet djelotvorno suzbija bakterije E.coli. Cimet osvježava dah i uklanja loš zadah, suzbija in ekcije, a miris cimeta stimulira aktivnosti mozga pomaže kod stresa i gubitka pamenja jer mirisanje cimeta, najbolje eterinog ulja, poboljšava moždane unkcije i raspoloženje. Osim toga zbog svojih baktericidnih svojstava koristi se i kao prirodni konzervans, dodavanjem hrani svojim djelovanjem

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

spreava njenu kvarljivost i stvaranje bakterija. Ova blagotvorna zainska biljka iz toplih tropskih krajeva raste kao grm cimetovac, iz porodice lovorika. Kora i liše su aromatini dok cvijet ima vrlo neugodan miris. Za uporabu se skida kora i unutrašnjost kore se mota u štapie i suši. Koristi se u takvom cjelovitom obliku ili u obliku praha. Važno je napomenuti da postoje dvije vrste cimeta, kineski i cejlonski. Ljekoviti se cimet dobiva samo iz vrste Cinnamomum zeylanicum Nees, koja potjee sa Šri Lanke - cejlonski cimet. Stoga pri kupnji cimeta vrijedi obratiti pažnju o zemlji podrijetla jer kupnjom kineskog cimeta kupujemo i manje ljekovitijih i blagotvornijih svojstava. Cimet sadrži proteine, masti, ali najveim udio je ugljikohidrata, na 100 grama cimeta otpada ak 80% ugljikohidrata. Meutim on je i izvrstan izvor dijetetskih vlakana, od minerala veliki je izvor mangana, željeza, kalcija, bakra i cinka. Nezaobilazna je blagodat i vitamina C i K koje sadrži kao i piridoksin te riboflavin. Cimet sadrži visoke razine antioksidansa koji stabiliziraju razinu šeera u krvi te smanjuju žudnju za ugljikohidratima i enola koji pomažu kod in ekcija. Istraživanja su pokazala da uzimanje samo pola žliice cimeta na dan može smanjiti koliinu lošeg kolesterola. U kuhinji za cimet se može rei da se miješa u sve, i

slatko i slano. Dok razmažena europska nepca najviše poznaju cimet u slasticama, predjeli u Aziji, A rici i Bliskom Istoku poznaju ga i slanim jelima. Mljeveni cimet daje egzotian okus mesnim jelima od janjetine, piletine i mljevenog mesa. Nadjevom od mljevenog mesa s dodatkom riže, mljevene paprike, cimeta i korijandera ovog Božia nadjenite svoju puricu, a nadjevom od badema, sušenih datulja, riže, luka, peršina i cimeta svoje posne pastrve ili skuše za Badnjak. Za zdravlje tu je kombinacija cimeta ti meda. Želite li smršaviti isprobajte provjereni recept da pomiješate žliicu meda s pola žliice cimeta. Mješavinu prokuhajte u koliini vode koja odgovara jednoj šalici kave, a napitak podijelite u dva dijela, prvi dio popijte ujutro natašte, pola sata prije doruka, a drugi pola sata prije odlaska na spavanje. Rezultati su vidljivi ve nakon dva tjedna. Posebne mješavine cimeta i meda koriste se kao lijek za srane bolesti, artritis i prehladu. U ovim zimskim mjesecima imajte na umu da aj, punch ili kuhano vino ne mogu bez cimeta. okoaj stoga nudi rješenje i za ovo hladno oštro vrijeme te se pobrinuo da u naš mali kraj u srcu Europe unese dašak egzotinih krajeva. ajne mješavine poput one zelenog aja, cimeta i jabuke razbuditi e i najpospanije. Tu je još roiboos aj s cimetom i šljivom želite li da nakon bogate blagdanske trpeze vaša probava radi kao „vurica“, a „Christmas“ kombinacija peenog badema, cimeta i narane svojim opojnim mirisom dozvat e vaše najmilije i iz najudaljenijih krajeva kako bi se ovih blagdana veselili s vama. Zato posjetite akoveku stanicu puta aja i unesite mirise i okuse cimeta za blagdanski ugoaj svog doma i elino zdravlje svih ukuana. Kavu možete pomiješati s malo naranine korice, vanilin šeera i cimeta te pripremiti omiljeni napitak s novom aromom. Prokuhajte štapi cimeta u sojinu mlijeku i uz dodatak meda dobili ste izvrstan topli napitak.


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

6. prosinca 2013.

Peugeot 308 je H

Ultimativna ponuda za Hondu Civic Honda je pokrenula novu, zimsku prodajnu akciju za model Civic 1.4 i-VTEC koji se trenutno može kupi uz znatnu uštedu. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu i pouzdanost modela Civic, Honda je dodatno, s cijenom odlu ila obradova sve kupce navedenog modela. Tako se Civic 1.4 i-VTEC Comfort može dobiti povoljnije za 5.000 kn. Rije je o modelu koji je ve u serijskoj varijan bogato opre-

mljen. Isto tako, u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za vas napravi besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila bilo koje marke i godišta. Prilikom otkupa vašeg vozila i kupnje nove Honde Civic za is e se iznos umanji cijena vašeg novog Civica. Koli ina vozila je ograni ena. Navedena prodajna akcija traje isklju ivo do isteka zaliha.

Verso 1,6 D-4D prva Toyota s dizel motorom iz BMW grupacije Dvije godine nakon potpisivanja ugovora o isporuci dizel motora sa BMW grupacijom, Toyota predstavlja Verso 1,6 D-4D, prvu Toyotu opremljenu BMW-ovim motorom. Uvo enje 1,6 litarskog D-4D motora snage 112 KS proširuje postojeu gamu motora na Versu, koja se sada sastoji od eri dizel i 2 benzinska motora. Tehni ki centar TME, sa sjedištem u Belgiji vodio je razvoj 1,6 D-4D motora, što je osiguralo savršeno uklapanje u Verso s Toyonim mjenja em te elektronikom. Na taj je na in sa uvana udobnost i dinami ke performanse originalnog Versa. Nekoliko dijelova je novo-razvijeno, kao što su nosa i motora,

novo kuište mjenja a i stop/start sustav koji dodatno poveava e kasnost i smanjuje emisije ispušnih plinova. Proizvodnja Versa sa 1,6 D4D motorom zapo inje u sije nju 2014. u Toyonoj tvornici u Turskom gradu Adapazariju - jedinom postrojenju koje proizvodi Verso. U ovoj se tvornici tako er proizvodi i najnovija generacija Corolle. Isporuka dizel motora je po etak šire suradnje izme u BMW grupacije i Toyote, u okviru koje ove kompanije planiraju: zajedni ki razvoj sustava gorivih elija; studiju isplavos zajedni kog razvoja plaorme sportskog automobila; zajedni ki rad na razvoju tehnologija lakih karoserija; zajedni ko istraživanje lij baterije.

Jubilarni 20. izbor HR Auto pamtiti e se i po jednoj posebnosti, drugu godinu za redom automobil istog proizvoaa ponio je titulu koju naj automobilu dodjeljuju novinari. Francuski je kompakt tako sa 70 bodova osvojio »zlatni volan«, a iza njega, plasiravši se na 2. poziciju sa 64 boda zasjela je nova generacija Mazde3. Treom pozicijom i »bronanim volanom« okitio se još jedan sjajan automobil, Škoda Octavia. Nagradu za HR Auto 2014. direktoru Peugeota Hrvatska Tomislavu Miletiu zajedniki su predali predsjednik žirija Zbora automobilskih novinara Marin Gali i Zvijezdana Samardži, direktorica ORYX poligona sigurne vožnje u Mievcu. Završnom sveanošu održanom sino u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu, pod pokroviteljstvom ORYX centra za sigurnu vožnju, Ine, Continentala, PZ Vrbnik i Jamnice, okonan je izbor HR Auta za 2014. godinu u kojemu su sudjelovali ovogodišnji noviteti na automobilskom tržištu, odnosno oni koji e tek za koji dan krenuti u prodaju. U finale je ušla vrlo zanimljiva šestorka: Mazda3, Nissan Note, Peugeot 308,

Peugeot 308 postao je HR Auto 2014. godine, odlukom Hrvatskog novinarskog žirija Zbora automobilskih novinara HND-a. Peugeotu 308 je od devet lanova žirija Zbora automobilskih novinara pripalo ukupno 70 bodova.


6. prosinca 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

R Auto 2014 Opel Adam, Toyota Auris/Corolla i Škoda Octavia. Koji je od njih bolji, nakon sedmodnevnih redovnih testiranja i posebnog test-dana na ORYXovom poligonu u Mievcu odluio je žiri. Tradicionalno, uz Zlatni, Srebrni i Bronani volan dodijeljena su i posebna priznanja Najcoupeom je proglašen BMW Serije 4, za dizajn Mazda6, za ekologiju BMW i3, za gradski automobil Opel Adam, za kabriolet Opel Cascada, za lako komercijalno vozilo Dacia Dokker, za najpovoljniju kupnju Dacia Sandero, za obiteljski automobil Citroen C4 Picasso, za najprodavaniji model Volkswagen Golf, za poslovnu limuzinu Mercedes S klase, za sigurnost Nissanova tehnologija Safety shield, za terenca Toyota RAV4 i za tehnike inovacije Audi Matrix LED svjetla. Dodijeljena su i dva priznanja za doprinos Hrvatskom autonovinarstvu a zavrijedili su ih umirovljeni novinar Dražen Jambrovi i donedavni direktor Mazda Motor Croatije Branko Marani.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Citroën Medvešak jai i od zime

Specijalna serija Medvešak u prosincu je jaa i od zime s modelima Citroën C3, C4 i C-Elysée koji su u ponudi s bogatom opremom i atraktivnim cijenama, a svi kupci na dar

dobivaju i 4 zimske gume. U ponudi je Citroën C-Elysée Medvešak HDi 90 BVM s cijenom od 99.900 kn i emisijom od 108 g/km CO2.. Citroën C3 Medvešak u ponudi je s cijenom

ve od 79.900 kn i emisijom ve od 85 g/km CO2. Zbog velikog interesa, Citroën nastavlja s zastrašujuom ponudom super opremljenog Citroën C4 HDi 90 za samo 109.900 kn.

Projektom “2008 protiv mina” prikupljeno više od 500.000 kn za razminiranje Republike Hrvatske U Mu zeju suv remene umjetnosti Privredna banka Zagreb d.d kupnjom jedinstvenog modela auta Peugeot 2008 donirala je 500.000 kuna projektu «2008 protiv mina». Projekt u organizaciji Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj te pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovia, prikupio je više od 500.000 kuna od donacija i prodaje vozila koje

e se donirati za razminiranje minski sumnjivih podruja Republike Hrvatske. Projekt, u kojem sudjeluje i RTL Televizija, nastavak je prošlogodišnjeg projekta pokrenutog na inicijativu tvrtke Peugeot Hrvatska. Ove godine Peugeot je sudjelovao u akciji s drugim modelom – 2008. Moderni crossover oslikan je po predlošku proslavljenog hrvatskog akademskog slikara i dizajnera Borisa Buana u stilu njegovoga slavnog i nagraivanog plakata za balet Igora Stravin-

skog „Žar ptica“. U sklopu akcije, 4.500 graana pozivima na humanitarni telefonski broj prilozima je prikupilo 20.000 kn. Procjenjuje se kako danas u Republici Hrvatskoj još uvijek postoji oko 638 km² minski sumnjivih površina, s više od 70.000 mina te da još uvijek oko 900.000 stanovnika živi u dodiru s minski sumnjivim podrujem, koje se proteže kroz 12 županija. Procjenjuje se da e za dovršetak razminiranja biti potrebno oko 3.5 milijarde kuna.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEIMURJE PLIN INFO

Tehnologija S pametnim arapama tri se bolje!

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% Led Lenser Klarus Camelion...

svjetiljke vee od d 10 kn k ve

popusta Uska 1, akovec,  396-606

6. prosinca 2013.

Može li vam par arapa pomoi da postanete bolji u tranju? Kako postati boljim trkaem? Možda uz par arapa! Barem tako tvrde znanstvenici u jednom amerikom gradu Redmondu. Naime, Heapsylon, tvrtka koja se bavi nosivom tehnologijom, razvila je Sensoria Fitness, arape koje su - pametne. Imaju ugraene posebne tekstilne senzore koji mogu komunicirati putem Bluetootha s ureajem koji nosite na zglobu i koji podatke koje prikupi šalje na vaš smartphone. Aplikacija Sensoria temeljem tih podataka prikazuje vaše aktivnosti i koliko doista naporno vježbate, piše Mashable. Pametne arape mogu pratiti vaše korake, udaljenost koju ste prevalili, brzinu koju ste postigli i kalorije koje ste potrošili. Mogu poslužiti i kao ‘’virtualni trener’’ koji e otkriti trite li pravilno i pomoi vam pri izbjegavanju ozljeda. Ne brinite za higijenu, možete ih i oprati. Heapsylon je za sada jedina poznata tvrtka koja radi na istraživanju pametnih arapa. Nadaju se kako e prikupiti 87 tisua dolara (oko pola milijuna kuna) putem platforme za crowdfunding Indiegogo za nastavak razvoja i pokretanje proizvodnje. Par pametnih arapa koštao bi oko 900 kuna.

Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - STUDENI 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV


6. prosinca 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 06.12.

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Juer, danas, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Juer, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 06.12.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Sveana sjednica Gradskog vijea Grada Varaždina 21:45 Zajedno 22:15 Shi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 07.12. 08:00 Djeja TV 11:15 Auto – moto nauca (r) 12:00 Privredni.hr (r) 12:30 Dom 2 (r) 13:15 akoveki kutak (r) 13:45 Veliko platno 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Obzori Glas manjina Juer, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP desnacija VIJESTI DANA Hrana i vino Bašna Juer, danas, sutra Planet Croaa Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 07.12.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav (R) 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Kuonica (R) 16:15 Sveana sjednica Gradskog vijea Grada Varaždina 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada 18:40 VTV Dnevnik

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 08.12.

08:00 Djeja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00

01:15 02:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Vijes dana Planet Croaa (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 08.12.

PONEDJELJAK, 09.12.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Obloec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 Mali oglasi 16:30 Sveana sjednica Gradskog vijea Grada Varaždina (R) 18:00 Pod povealom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Veer uz lm: Bojno polje Zemlja (12) 22:55 Sela Željezne županije (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:13 Najava programa 06:15 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 06:45 Dokumentarni program (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 10.12. 07:58 08:00 09:00 09:30

SRIJEDA, 11.12.

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Juer, dans, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Juer, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

UTORAK, 10.12.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi KOKTEL (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dokuteka 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

01:15 02:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Oko umjetos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 11.12.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica

10:00 10:05 10:45 11:00 11:50 12:00 12:08 13:00 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) Mali oglasi Iz prošlos Dokuteka (R) 24 sata vijes TV Ordinacija (R) Zastupniki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod povealom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 12.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Juer, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 12.12.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 MALI OGLASI 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod povealom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice


ZA NIKOLINJE U VARAŽDINSKOJ ARENI SPOJ DALMACIJE I SLAVONIJE

Koncert za sve generacije U najljepšem hrvatskom baroknom gradu Varaždinu u petak 6. prosinca, na samo Nikolinje, ujedinit e se ono najbolje što iz glazbene škrinje Dalmacije i Slavonije izvode naši najbolji “klapaši2 i tamburaši. O ovom koncertu snimat e se reportaža jer je ovo dogaaj koji zaslužuje da bude zabilježen. Voditelj klape Sveti Juraj HRM Marko Brali, koji se uz njegovu poznatu i priznatu klapu smatra ‘’maratoncem klapske glazbe’’, o ovom koncer t u k a ž e: - Klape i tamburice su hrvatski brendovi i takav spoj je nešto što naši ljudi sasvim sigurno najviše vole, i to sve generacije. Takav koncert nije samo glazbeni spektakl, nego je to i najbolji pokazatelj jedinstva hrvatskog sjevera i juga u obrani nacionalnog identiteta i hrvatske kulture. U tom smislu ovakvi koncerti su dogaaji za pamenje, publika je fascinantna, s kojim žarom nas prihvaaju pjevajui naše pjesme od poetka do kraja i zaista smo presretni sto smo dio koncerta “Klape i tambure u Areni Varaždin”. Zapravo je gotovo sigurno da klapska pjesma uz zvuk tamburice osvaja srca i duše gdje god ima Hrvata diljem svijeta. Hvala organizatorima ovog koncerta, a najviše publici, tim dobrim i dragim ljudima koji nas uvijek dodatno motiviraju i daju apsolutni smisao našem radu!

Pisma s dušom je pisma klape i tambure! O svojim oekivanjima i vienju same ideje ovakvog,

po svemu inspirirajueg, koncerta, Dalibor Trabak iz Bosutskih beara je rekao: - Pa, mislim da nije neobina ideja, ak naprotiv. Da ste me to pitali prije par godina, onda bih Vam odgovorio da je zbilja neobina ideja, ali danas, kada smo približili široj publici

melos mediterana i zvuke kontinentalne Hrvatske kroz moderne aranžmane, te prije par godina zajedno s našim prijateljima iz klape Cambi napravili izvstan spoj, onda je deinitivno odlina ideja zajednikog koncerta tamburaša i klapa. S klapom Cambi i klapom Intrade ve smo imali nekoliko zajednikih koncerata, ali nikad pred toliko velikim brojem publike kako se oekuje u varaždinskoj Areni. Publiku na koncertu oekuje jedan pravi spektakl s puno emocija, pozitivne energije, vrhunske kvalitete kroz famozno a capella pjevanje klapa, te izvrsno muziciranje na bisernici, brau, harmonici, mandolini i ostalim instrumentima koji u srce diraju, kako kažu naši slušatelji. Oekuje ih najbolje od tambura i najbolje od klapa. Evo, nadamo se da emo i mi,

Bosutski Beari, a i naši prijatelji iz klapa i tamburaških sastava, velika oekivanja publike iz Varaždina, Meimurja i Podravine opravdati. Osim spoja klape i tambure, publika e moi vidjeti i uti kako to zvue tambure kada se udru-

že s modernijim instrumentima kao što su bubanj, klavijature i francuska harmonika, koje Beari redovno koriste na koncertima. Izvest emo, naravno, naše pjesme, a neke od njih jesu: Sad kada došla si, Želim te noas, Samo me jednom pogledaj, Ti i ne znaš, a naravno da emo u program uvrstiti i nekoliko pjesama koje mi rado sviramo, a obrade su, i tu e biti i pjesma, dvije za koje e se mnogi iznenaditi mislei da je to nemogue izvesti na tamburama. Mi emo im

dokazati da se na tamburama može zbilja sve odsvirati.

Gomila dobrih vibracija Pero Kozomara, koji e nastupiti zajedno sa svojom klapom Rišpet, oek uje iznimnu at mosfer u na koncertu: - Što se tie klape Rišpet, publika može oekivati gomilu dobrih, dalmatinskih vibracija. Neka dou u Arenu u što veem broju, nastupamo s našim dragim kolegama, a ovaj put u z na s e nastupiti i tri tamburaška sastava. Ideja koncerta je izvanredna, a klapa Rišpet e dati sve od sebe. Mandolina i tamburica zajedno, to je jako lipa kombinacija i znam da e Arena u Varaždinu pjevati sve pjesme sa svim izvoaima. U to sam siguran. Rišpet e pjevati: Sunce mi od tebe dolazi, Projdi mojom kalom, aa, Lumin i, naravno, Kad je pošla a. Mi bi, naravno, najradije promovirali naš cijeli novi CD, koji je ima par dana u prodaji, no, na žalost, nee biti vremena za to.

FORMULA 13 1 Afterlife ARCADE FIRE 2 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 3 Somewhere Only We Know LILY ALLEN 4 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 5 Are We All We Are PINK 6 Of The Night BASTILLE 7 Wake Me Up ALOE BLACC 8 Sirens PEARL JAM 9 First Time Caller WHITE LIES 10 You’re Nobody ‘Til Somebody Loves You JAMES ARTHUR 11 I See Fire ED SHEERAN 12 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 13 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 14 Hey Brother AVICII

Top Hit List 1 PSIHOMODO POP - Donna TOP LISTA DOMAIH 2 TONY CETINSKI - Zar malo to je 3 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 4 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 5 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 6 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 7 JELENA ROZGA - Cirkus 8 SEVERINA - Hurem 9 CRVENA JABUKA - Ro endan 10 PARNI VALJAK - Tanki živci 11 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 12 BUENJE - Ispod tvog kaputa 13 COLONIA - An ele 14 MARKO TOLJA - Sada kasno je 15 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


6. prosinca 2013.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Napolita nk okoladn e a krema 8 40g 19,9

Ulje FLORIOL 1 L

9 oko vjenii 250g

Šeer 1 kg

7,99 Brašno GLATKO 5 kg 13,99

5,39

okolino 200 g

7,99

Margarin 250 g

3,99

Domaica 300g

10,99

10,99 Kava Coffina 500g

19,99


sport@mnovine.hr

KARATE

TENIS

Ema Mikuli zaustavljena u finalu treeg po redu bolskog Futuresa

Maša Martinovi najbolja karatistica svijeta Hrvatska reprezentativka Maša Martinovi ukupna je pobjednica Svjetske Premier lige u karateu. Usprkos porazu u 1. kolu posljednjeg turnira Svjetske karate lige, koji je održan u Salzburu ,(Francuskinja Anne Laurie Florenn pobjedu je odnijela suda kim preglasavanjem 3:2, nakon što je ista završila 0:0), akov anka Maša Marnovi posgla je ono što nije uspjelo do sad ni jednom hrvatskom karastu – postala je pobjednicom tog natjecanja u presžnoj teškoj kategoriji. Maša je u kategoriji najboljih svjetskih karatistica u teškoj kategoriji (iznad 68 kg) slavila na ak eri turnira Svjetske lige: Parizu (Francuska), Laškom (Slovenija), Tumenu (Rusija) i Istanbulu (Turska), a u Frankfurtu osvojila je srebrno odli je, što joj je donijelo presžnu tulu. Uz to ona je aktualna seniorska prvakinja Hrvatske, naslov je osvojen 9.3.2013. u Zagrebu.

Svi uspjesi Maši nedovoljni da bi bila lanica državne reprezentacije Jedina bolna to ka u svim ovim velikim uspjesima je i izostanak poziva izbornik ženske reprezentacije Drage Galina (koji se za dosadašnaj ovogodišnja natjecanja odlu io za Ana-Mariju elan (KK Student Zagreb), koja je zadnjih godina vrlo uspješno nastupala u reprezentaciji i u pojedina noj i u ekipnoj konkurenciji. Dodatnu intrigu ovom slu aju daje injenica da je na ve spomenutom PH u Zagrebu Marnovi pobijedila elan s uvjerljvih 8:0, a poznata je

i injenica da je Ana-Marija kerka Stjepana elana - predsjednika Hrvatskog karate saveza. Galina je tada svoju odluku ovako obrazložio u izjavi za hrvatske medije: - Ana-Marija e sigurno na EP nastupiti u kategoriji do 68 kilograma. Zadovoljava uvjete. Svaka medalja nosi jedan bonus, PH je prvi kriterij, osim ukoliko netko ve ima taj bonus. Ana-Marija je tri godine za redom osvajala medalje i uzela plasman prošle godine i me je dobila bonuse. Za ovu godinu i za sljedee EP 2014. godine. Naravno, mora pratiti program reprezentacije i trenira. Situacija je ista. Situacija je ista i za Mašu koja nam je na prijemu kod akove kog gradona elnika rekla: - Jednostavno se ne želim preko medija izjašnjava o ovj temi. Pokušat u se izbori za nastup na Svjetskom prvenstvu idue godine i nadam se da e mi taj put biti otvoren. Iskreno, moram prizna da je jako razo aravajue kada te u cijelom svijetu priznaju i poštuju i udom se ude zašto nemam priliku sli ne uspjehe ostvariva pod državnom zastavom. Nije sada da mogu garanra, kazala je Maša, da bi i u reprezentaciji to bila samo zlata, no kažem boli kada se iz svijeta vraš s velikim uspjesima, a ma ni savez to jednostavno ignorira. No, kaže Maša, to je sve sport i ja se kao sportaš moram na borilištu izbori za svoj status. Stoga se želim sada koncentrira samo na karate u nadi da e netko to i ‘kod kue’ prepozna. U svijetu su to davno prepoznali i ove se godini poklonili svjetskoj karate kraljici. (so)

Još jedan odlian tjedan Ema Mikuli ipak nije uspjela završiti pobjedom na treem Futuresu u nizu koji je igrani u Bolu na Brau. Od nje je bila bolja “specijalistica“ za osvajanje Futuresa u Hrvatskoj, ehinja Barbora Krejcikova, koja je osvajanjem nekoliko hrvatskih uturesa ove godine stigla do 350. mjesta WTA liste. Mlada 18-godišnja ehinja, inae 1. nositeljica turnira, savlada je Emu, koja je bila postavljena za 2. nositeljicu u tri seta 3:6, 6:0, 6:3. U polufinalu se Mikuli inae uspjela revanširati za prošlotjedni poraz igraici iz Srbije Špre-

mo, koju je dobila u dva seta. U finalu, nakon osvojenog prvog seta, oito je Emi ponestalo

“goriva“, tako da je posustala u preostala dva seta, što i nije udno nakon više od 20 dana boravka na Bolu, koji je ipak prošao više nego uspješno. Naime, skupila je 26 novih bodova za WTA listu na kojoj se od ovog tjedna nalazi na najboljem 473. mjestu u karijeri, dok e se idui tjedan spustiti vjerojatno meu 450 najboljih igraica svijeta. Puno je na ljestvici napredovala i druga akoveka tenisaica Iva Mekovec, koja se spustila s 649. na 582. mjesto WTA liste, nakon što joj je pribrojeno 12 bodova koje je zaradila pobjedom na drugom od tri Futuresa na Bolu.

DVORANSKO OP Puneca do 12 godina

Teodor Zlatar pobjednik, finale za Niku Šari i Ervina Nedeljka Teniski klub “Franjo Punec” akovec organizirao je drugi ovogodišnji dvoranski turnir za djeake i djevojice do 12 godina, koji se boduje za rang listu Hrvatskoga teniskog saveza. Turnir je prvenstveno bio prilika za sakupljanje bodova domaim, te igraicama i igraima iz klubova regije. Prvo mjesto na turniru djeaka pripalo je Teodoru

Zlataru, igrau Puneca, koji je u finalnom susrebu bio bolji od klupskog suigraa Ervina Nedeljka rezultatom 61 62. U konkurenciji djevojica turnir je osvojila Varaždinka Nika Svetec pobjedom u finalnom susretu protiv domae igraice Nike Šari 61 62. Plasman u polufinale turnira ostvarile su i Heda Dragini i Antonia Ruži, obje igraice Puneca.

PRIJAM za mlade i uspješne akoveke sportaše

Svojim rezultatima zaslužili su da ih pratimo na svakom koraku

Gradonaelnik Stjepan Kova primio je Mašu Martinovi, Luku Vrbanca te djeake “A“ Rukometnog kluba “SAN-SPORT“ zbog izuzetnih rezultata i promicanja karatea, kickboxinga te akovekog rukometa. - Sve su to mladi sportaši koji uz talent ulažu mnogo truda i odricanja kako bi ostvarivali ovakve rezultate, kazao je na prijamu Kova. - Rukometni klub San- Sport kvalitetno radi s mladima, što je

vidljivo iz postignutih rezultata, zato emo im nadalje pomagati u njihovim nastojanjima da budu još bolji. Maša je dugi niz godina stipendistica Grada akovca. Osim što je vrhunska sportašica, uspjela je završiti i akultet. Mladi Luka Vrbanec europski je prvak u kickboxingu i ponosan sam što Grad akovec ima tako kvalitetne sportaše i klubove koje emo još više pomagati i poticati ih na postizanje još boljih rezultata -

istaknuo je Kova, a estitkama se pridružio i njegov zamjenik Romano Bogdan. Zahvalivši na pozivu, sportaši su istaknuli svoje najbolje ovoogodišnje rezulztate. Karatistica Maša Martinovi osvojila je prvo mjesto na borilakim igrama u Sankt Petersburghu, gdje je osvojila zlatnu medalju u kategoriji do 68 kilograma i ukupna je pobjednica ovogodišnje Svjetske Premier lige u karateu.

DVORANSKO OP Ponikva do 12 godina

Nika Šari do polufinala U Zagrebu je u balon TK Ponikve održan turnir za djeake i djevojice do 12 godina. Vrlo dobar rezultat na turniru postigla je jedanaestogodišnja akovanka Nika Šari. Uvjerljivim pobjedama protiv Lucije Jovi (TK Kastav) 60 61 i Ive Crnkovi (TK Kvarner) 62 60, Nika se plasirala u polufinale turnira, gdje je zaustavljena od prve nositeljice i pobjednice turnira Kornelie Hunak (TK Kastav) rezultatom 63 64.

Luka Vrbanec kazo je takoer da je iza njega godina za pamenje. - Ove godine u Bregenzu sam osvojio prvo mjesto na europskom prvenstu, gdje mi je bio iznimno težak put do finala. Osvojio sam i europsku titulu u Beu na gala priredbi. Htio bih da se Grad više zalaže za nas, pošto kickboxing nije olimpijski sport i pomogne nam u postizanju daljnjih uspjeha, rekao je Luka Vrbanec. Treba naravno spomenuti i to da je Luka titule prvaka Hrvatske i internacionalnog prvaka u disciplini Muay Thai te državnog prvaka u savate boksu. Rokometašima San sporta najvei su problem termini za korištenje, ali i plaanje sportskih dvorana za treninge. Tu im je Grad uvelike izašao u susret sufinanciranjem tih troškova, stoga je predsjednik kluba Kristijan Baranaši istaknuo kako im gradonaelnik uvijek izlazi u susret i mole ga ga samo da ih i nadalje ovako prati, kako bi i nizali uspjehe. Uz prigodne poklone, gradonaelnik im je zaželio još mnogo uspjeha i dobrih rezultata, a mladi rukometašu San-Sporta darovali su mu rukometnu loptu, kao podsjetnik na dano obeanje.(so)




6. prosinca 2013. KARATE MEIMURCI ponovno uspješni u Križevcima

Zlato za Leona Marciuša, srebro za Luciju Lesjak te bronca i “zlatni” povratak Adise Gergi Protekla dva vikenda održala su se dva karate turnira. Prvi je bio u Križevcima i, s obzirom na to da se radi o prvom turniru organiziranom od strane karate kluba KTC Križevci, bio je veoma uspješan. Kako za organizatore, tako i za natjecatelje Karate kluba Meimurje. Drugi se ve devetu godinu za redom, tradicionalno ususret Svetom Nikoli, održao u Varaždinu, u organizaciji Karate kluba Varaždin. Kako bi dodatno provjerili svoju formu pred predstojee Državno prvenstvo za kadete u juniore, koje e se održati 7.12.2013. godine u Rijeci, Lucija Lesjak i Leon Marciuš natjecali su se na oba turnira. Lucija se u Križevcima natjecala u dvije kategorije: kadetkinje + 54 kg i kadetkinje otvorena kategorija, dok se Leon natjecao samo u svojoj težinskoj kategoriji – kadeti – 70 kg. Lucija je svoju dominaciju pokazala tijekom svih borbi u svojoj težinskoj kategoriji. U prvom kolu je pobijedila jednu od protivnica koja e joj biti i velika konkurencija na Državnom prvenstvu. Nakon toga je nanizala još dvije pobjede i tako osvojila zlato. U otvorenoj katego-

Odlini i u Varaždinu

Mladi karatisti KK-a Meimurje protekli su vikend bili uspješni u Križevcima i Varaždinu riji je, nakon dvije odline borbe, na žalost, u inalu izgubila od Lucije Ružaj, lanice Karate kluba Globus, koja se nedavno vratila sa Svjetskog prvenstva, te tako osvojila srebro. Leon je pokazao da se odmorio i zadržao formu nakon povratka sa Svjetskog prvenstva. Majstorski je odradio dvije borbe i tako osvojio zlato. Na žalost, u inalnoj borbi se ozlijedio i zbog toga nije mogao na-

stupiti i u otvorenoj kategoriji. Iznenaenje ovog natjecanja bila je Adisa Gergi. Naime, nakon teške ozljede šake koja se dogodila na Državnom natjecanju u treem mjesecu, Adisa je nastupila u otvorenoj kategoriji seniorki i dominantno osvojila zlato, ime je pokazala da je ozljeda dobro sanirana. Na turniru je nastupilo 450 natjecatelja iz Maarske i Hrvatske.

Na turniru u Varaždinu su, pored Lucije i Lena, nastupili i Luna Hamer te pomladak Karate kluba Meimurje: Erik Ovar, Matija Bujani i Ian Marciuš. Erik i Ian su nastupili u kategorili mlaih uenika + 32, ali, na žalost, nije došlo do klupskog inala. Erik je izgubio u drugoj borbi, a Ian u treoj. Najuspješniji od najmlaih je bio Matija Bujani, koji je u kategoriji mlaih uenika -32 kg osvojio broncu. Luna je u kategoriji mlaih kadetkinja -40 kg bila odlina. Nakon dvije pobjede, rutinski je odradila inale te tako osvojila zlato.Lucija je imala veoma uspješnu subotu. Nakon dvije pobjede, u inalu je pobijedila predstavnicu Karate kluba Lepoglava i osvojila još jedno zlato. Leon je imao nešto manje uspjeha. Za prvu borbu se nije uspio dovoljno zagrijati i izgubio je, ali je zato u repasažu deklasirao svog protivnika pobjedom od 9:1 i tako osvojio broncu. Na ovom turniru je nastupilo 400 natjecatelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Karatisti Globusa osvojili su u Varaždinu šest medalja

Medalje za Karate centar Nedeliše i KK Globus na varaždinskom “Sv. Nikoli 2013.” U subotu 30.11.2013. u Varaždinu u sportskoj dvorani Arena održan je 9. meunarodni karate turnir “Sv. Nikola 2013.”. U jakoj konkurenciji nastupilo je 360 natjecatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Maarske i Slovenije. Na turniru su nastupili i mladi karatisti Karate kluba Globus iz akovca i Karate centra Nedeliše. Karatisti Globusa osvojili su 6 medalja, dok su karatisti Karate centra Nedeliše osvojili 2 medalje. Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Kata Team Globus 1 (Kristian Toplianec, Teo Kekeš, Filip Balent) – ml. uenici kate ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Kata Team Globus 2 (Noa Jambrovi, Nikola Toplianec, Josip Sluki) – ml. uenici

kate ekipno. 3. mjesto i bronanu medalju osvojili su: Elena Kekeš – kadetkinje borbe -45 kg, Filip Balent – uenici borbe -30 kg, Josip Sluki – ml. uenici borbe +32 kg, Kristian Toplianec – uenici kate. Za Karate Klub Globus još su nastupili: Karlo Culej, Adrian Fajfar, Alan Patako, Jakša Koštari, Roberto Plevnjak i Sven Kralji. Medalje za Karate centar Nedeliše osvojili pak su: 3. mjesto i bronanu medalju osvojili su: Roko Štoki – ml. uenici kate, Kata Team Karate centar Nedeliše (Tena Vizinger, Tea Lena Špoljari, Leda Novak) – ml. uenice kate ekipno. Za Karate centar Nedeliše još su nastupili Sabina Petkovi i Izabela Špoljari. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki.

Uspješan studeni za karatiste Male Subotice U mjesecu studenom subotiki karatisti sudjelovali su na tri natjecanja diljem Hrvatske: u Osijeku, Križevcima i Varaždinu. Na svim natjecanjima naši natjecatelji su osvajali vrijedne medalje. Na Osijek openu briljirali su sa 6 zlatnih medalja, koje su osvojili: Nika Žerjav, Dominik Murkovi, Filip Novak, Mihael Sirc, Antonia Ruži i Maria Murkovi te broncom Sare Novak i uenika u borbama ekipno (u sastavu Sirc, Murkovi, Vukašin). Sljedei vikend su “mobilizirali” sve snage za natjecanje u Križevcima te su osvojili 6 zlata, 3 srebra i 5 bronci. Zlata su osvojili: Maria Murkovi, Nikola Jankaš,

Odlian nastup subotikih karatista u Križevcima

Mihael Sirc, Nika Žerjav, Nino Blagus, Antonia Ruži, srebra: Filip Novak, Sara Novak, Matija Megli, bronce: Tin Hrgovi, Dominik Murkovi, Ema Marec, Boro Jurec i Patrick Vargek. Posljednji dan studenoga donio im je još medalja na Kupu svetog Nikole u Varaždinu. Zlata su osvojili: Ema Marec, Nika Žerjav, Dominik Murkovi, Filip Novak. Srebro su osvojili: Josipa Habula i Nino Blagus. Bronce su osvojili: Antonia Ruži, Ema Kovai i Maria Murkovi. Spomenuta tri natjecanja u studenome bilasu tako kruna uspjeha KK-a Mala Subotica, s kojima su zakljuili natjecanja otvorenog

Karatisti Male Subotice ponosni su na medalje osvojene u Osijeku

tipa. Ostala su još dva državna prvenstva, na kojim e nastupiti Filip Novak u kadetima i Nikola Jankaš u juniorima. Na državnom prvenstvu u Rijeci i Poreu pokušat e se izboriti za odlazak na Europsko prvenstvo u veljai 2014. godine u Lisabonu.

PLIVANJE PLIVAI PK-a osvojili šest medalja na GRAND PRIX mitingu HPS-a u Zadru

Kaji Sabol etiri, Tinu Furdiju dva zlata Plivai akovekoga plivakog kluba Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Kereta, Vinko Stunkovi i Tin Furdi s trenerom, prof. Goranom Kolariem, nastupili su na 5. meunarodnom plivakom mitingu Sveti Krševan u Zadru. To je drugo po redu Grand prix natjecanje za kadete i mlae kadete u organizaciji Hrvatskoga plivakog saveza i klubova, ovaj put je to bio plivaki klub Zadar. HPS mini Grand prix je namijenjen mlaim plivaima i pomou njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja plivai i plivaice moraju razvijati aerobnu bazu (800 m i 400 m slobodno) i trenirati sve etiri plivake tehnike (leno, prsno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo

nastupiti na svim natjecanjima Grand prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji

plasmani na 6 natjecanja. Na natjecanju je nastupilo 232 plivaa i plivaica iz 17 klubova.

Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mlaih kadeta. Najuspješniji plivai PK-a bili su Kaja Sabol s etiri osvojene medalje i Tin Furdi s dvije osvojene medalje. Rezultati - plasman u deset najboljih: Kaja Sabol 1. mjesto u disciplini 100 m leno, 1. mjesto u disciplini 200 m leno, 3. mjesto u disciplini 800 m slobodno, 3. mjesto u disciplini 400 m mješovito; Tin Furdi, 1. mjesto u disciplini 100 m slobodno, 3. mjesto u disciplini 200 m slobodno, 5. mjesto u disciplini 400 m slobodno, 5. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Marko Kereta 5. mjesto u disciplini 800 m slobodno,6. mjesto u disciplini 100 m leno, 10. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Antonio Šantek 6.

Kaja Sabol i Tin Furdi u Zadru su imali pravu “žetvu” zlatnih medalja mjesto u disciplini 200 m leno, 6. mjesto u disciplini 100 m leno; Vinko Stunkovi 8. mjesto u disciplini 400 m slobodno, 9. mjesto u disciplini 200 m mješovito; Niko Novak 8. mjesto u disciplini 100 m prsno. U ukupnom (zbroj bodova sve etiri discipline) po-

retku na Grand prix mitingu Kaja je zauzela odlino 3. mjesto.

Poredak: Bruna Lokas - Šibenik Dora Komi - POŠK Split Kaja Sabol - akoveki plivaki klub




6. prosinca 2013. ATLETIKA

Kros liga Globetka 2013. - 8. kolo - ZAVRŠENA 2. KROS LIGA GLOBETKA

Devedeset etiri atletiara i atletiarki tralo posljednje kolo, na kraju Božica Horvat i Martin Srša najuspješniji Posljednje, osmo kolo ovogodišnje Kros lige “Globetka” održano je, kako su to i priželjkivali vrijedni organizatori lige, lanovi AK-a Meimurje akovec. Naime, po prohladnom, ali sunanom vremenu nastupilo je devedeset i etvero trkaica i trkaa koji su trali na dionicama od 7,8 i 3,6 km. Tako je na najbolji mogui nain završila 2. po redu kros liga u akovekom parku Globetka, koja je u osam kola ponudila sudionicima tranje u svim vremenskim uvjetima te razliito pripremljenoj podlozi za tranje. Zadnje kolo je obilježila pobjeda na 7,8 km Martina Srše kod muškaraca te Valentine Župani kod žena, dok su drugo i tree mjesto osvojili Bruno Babi i Hrvoje Bari kod muškaraca te Ivana Antolkovi i Ena Babi kod žena. U utrci na 3,6 km u muškoj konkurenciji pobijedio je Filip Turk ispred Mihaela Mavrina i Gorana Mihinjaa, dok je u ženskoj najbolja bila Nina Dobša ispred Karle Duji i Danijele Krobot.

Ukupan poredak ovogodišnje lige Nakon trkakog dijela natjecanja održano je i proglašenje najboljih za 2013. godinu u utrci na 7,8 km u ukupnom poretku i po kategorijama. Kod žena najviše bodova u svih osam kola sakupila je kao i prošle godine Božica Horvat iz akovca, lanica

GLOBETKA 2014.

AK-a Meimurje, na drugom je mjestu Ivana Antolkovi iz Varaždina, dok je trea Nevenka Modri iz Brezja, obje su takoer lanice AK-a Meimurje. Kod muškaraca pobjednik lige je Martin Srša iz G. Koncovaka i lan AK-a Meimurje, drugi je Ivan orba iz Varaždina, TK Maraton 95 i trei Tihomir Cenko iz Ludbrega, TK Maraton 95.

Osim ukupnog poretka, održano je i proglašenje po kategorijama, a najuspješniji su: Seniorke: 1. Ivana Antolkovi, Varaždin 566 2. Ana Kralj,

akovec 523 3. Lidija Levai, akovec 520 4. Kristina Horvat, Nedeliše 429 5. Dina Androi, Varaždin 407;veteranke Ž40: 1. Božica Horvat, akovec 587 2. Nevenka Modri, Brezje 545 3. Alenka Horvat, Novo Selo Rok 536 4. Smiljana Janžek,

Nedeliše 523 5. Renata korošic, Nedeliše 400;Seniori: 1. Martin Srša, G.Koncovak 610 2. Tihomir Cenko, Ludbreg 588 3. Marijan Huzjak, Novo Selo Rok 554 4. Vilim Mezga, akovec 532 5. Ivan Januši, Mursko Središe 525; veterani M40: 1.

STATISTIKA U 2012. godini, kada je održano šest kola, nastupilo je u prosjeku 60 natjecatelja, dok je ukupno sudjelovalo njih 104. 2013. godina u održanih osam kola bilježi prosjek od 74 trkaa, a ukupno ih je sudje-

lovalo 168. Jedan od razloga poveanju broja sudionika u 2013. godini je i uvoenje krae staze od 3,6 km u posljednja tri kola, koja je dodatno privukla nova imena u organizirano tranje.

Tranje u prirodi, kao i drugi oblici sportske aktivnosti i rekreacije, jednostavan je i vrlo efikasan nain za održavanje kondicije, reguliranje tjelesne težine i smanjenja posljedica stresa. Drugim rijeima, za održavanje dobrog zdravlja korisno je baviti se sportom, a jedan od bitnih preduvjeta za to je redovitost i bavljenje tjelesnom aktivnošu tijekom cijele godine. Organizirano tranje u Globetki upravo to i omoguuje, jer su termini lige ravnomjerno rasporeeni osam puta kroz cijelu godinu, i obuhvaaju sva godišnja doba i tranje u razliitim vremenskim uvjetima. Budui

Ivan orba, Varaždin 585 2. Mario Horvat, Mali Mihaljevec 524 3. Miroslav Hainž, Varaždin 524 4. Dalibor Horvat, Novo Selo Rok 523 5. Dejan Kržina, akovec 470; veterani M50: 1. Ivan Novak, Poljana Biškupeka 503 2. Petar Bari, Mala Subotica 464 3. Ladislav Gregorini, Varaždin 456 4. Stjepan Koraj, akovec 396 5. Josip Boži, Ivanovec 377;veterani M60: 1. Dragan Nedelkovski, Nedeliše 379 2. Drago Pintari, Kotoriba 343 3. Stjepan Bernat, Ivanovec 149

da se za svako kolo treba i pripremati, sudjelovanjem u ligi te redovitim tranjem dva do tri puta tjedno u svim mjesecima dugorono se vodi briga o vlastitom zdravlju. U 2014. godini, kada e se po trei put održati organizirano tranje u akovekom parku Globetka, trkai e se okupiti ponovno u osam kola, a prvo e se održati ve krajem sijenja ili poetkom veljae. Novost je i to što e u 2014. godini kraa staza od 3,6 km imati ista “pravila igre” kao i dionica od 7,8 km, odnosno proglasit e se najbolji u ukupnom poretku i poretku po kategorijama i za tu dionicu.

Uz ova dva proglašenja u kojima su podijeljena odlija, posebno su istaknuti i najbolji ovogodišnji rezultati. Najbolji rezultat na 7,8 km istrao je Martin Srša s 26 minuta i 15 sekundi, dok je kod žena najbrža bila Jasmina Ilijaš s 33 minute i 33 sekunde. Na kraoj dionici od 3,6 km najbolji rezultati su postignuti u 8. kolu, i to Filip Turk sa 13 minuta i 5 sekundi u muškoj i Nina Dobša s 14 minuta i 26 sekundi u ženskoj konkurenciji .

BADMINTON

Luka rep i Melani Anderlin pobjednici prvog turnira MBL-a limaa Prošli je tjedan u dvorani II. OŠ akovec odigran prvi turnir limaa u-11 u 7. izdanju Meimurske badmintonske lige 2013./2014. Tim turnirom zapoela je MBL 2013./2014. za mlade. U konkurenciji limaa u-11 prvu pobjedu ostvario je Luka rep pobijedivši u finalu Ivana Grubia s 21:9. Tree mjesto osvojio je Dino Blaži pobijedivši Blaža Lukšu s 11:1. Peto mjesto osvojio

je Jakov Novak pobijedivši Svena Bulata s 11:7, dok je sedmo mjesto osvojio Martin Zadravec. U konkurenciji limaica u-11 prvu pobjedu ostvarila je Melani Anderlin pobijedivši u finalu Niku Novak s 11:3. Tree mjesto osvojila je Elena Novak pobijedivši Ivu Bratušu s 11:7, dok je peto mjesto osvojila Ivona Lepen. Ovaj vikend na rasporedu je turnir Sv. Nikole za poetnike.

U nedjelju na rasporedu turnir HK-a 2013/14 za seniore i poletarce Badmintonski klub “Meimurje” akovec organizator je i domain 2. Saveznog turnira HK-a 2013./2014. za seniore i 1. saveznog turnira za poletarce u-11. Savezni turni za seniore i poletarce održat e se u dvorani II. OŠ akovec, Trg pape Ivana Pavla II 1, akovec, i to u nedjelju 8. 12. 2013. od 9 do 16 sati. Na

turniru e nastupiti oko 40 najboljih seniora i seniorki te oko 30 najboljih mladih poletaraca iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca i parova, a meu njima i naša ekipa poletaraca i seniora. Ulaz na turnir je besplatan, a za sve dodatne in ormacije nazvati tajnika kluba Tomislava Grubia na tele on 098-241-230.

Odlian nastup veterana u Nedelišu Nedavno je u dvorani SGCa ATON u Nedelišu po prvi put u toj dvorani u uspješnoj organizaciji BK-a ”Meimurje” akovec održan 1. Savezni turnir veterana +35 i +45 HK-a 2013./2014. Ukonkurenciji veterana +35 pobjedu je ostvario Marjan Vugrinec ( C ) pobijedivši u finalu našeg Danijela Zadravca (M) s 2:1 (15:21, 21:18, 21:17).Poredak ostalih naših igraa: 10. Radovan Petrovi (). U konkurenciji veteranki +35 pobjedu je ostvarila Nina Kovai (MZ) pobijedivši u finalu našu Višnju Matotek (M) s 2:0 (21:12, 21:12). Tree mjesto osvojila je akovanka Dubravka Kiš Lukša pobijedivši našu Anu Mariju Horvat s 2:0 (21:11, 21:11). Bisera Zadravec (M) osvojila je 5. mjesto. U konkrenciji parova veterana +35 pobjedu je ostvario domai par Danijel Zadravec - Marjan Vugrinec (M/KC) pobijedivši u finalu par Antonio Lovri / Boris Slanc (PZ) s 2:0. Poredak ostalih akovekih parova : 6. Filip Vadlja / Radovan Petrovi ( M ). U konkurenciji parova veteranki +35 prvo mjesto osvojio je par Nina Kovai /

Nataša Šte ok (MZ/PZ), drugo mjesto naš par Dubravka Kiš Lukša / Višnja Matotek (M) I tree mjesto naš par Bisera Zadravec / Ana Marija Horvat (M). U konkurenciji mješovitih parova veterana +35 pobjedu je ostario par Miroslav Vurdelja / Nina Kovai 8 MZ ) pobijedivši u finalu domaine Danijela i

Biseru Zadravec s 2:1. Poredak ostalih domaih parova: 4. Radovan Petrovi / Dubravka Kiš Lukša, 5. Dalibor i Višnja Matotek i 6. Filip Vadlja / Ana Marija Horvat (svi M). U konkurenciji veterana +45 pobjedu je ostvario Željko Sen ner (VG) pobijedivši u finalu Zdenka Miheteca (SZ) s 2:0. Poredak ostalih igraa: 4. Da-

mir Markuš, 5. Filip Vadlja, 10. Rajko Bel i 12. Damir Špiranec (oba M ). U konkurenciji parova veterana +45 pobjedu je ostvario par Zdenko Mihetec / Marjan Vugrinec (SZ /KC). Poredak domaih parova: 4. mjesto Rajko Bel / Filip Vadlja (M) i 6. Damir Špiranec / Davor Ogrinec (M /KC).




6. prosinca 2013. MALI NOGOMET VIŠE OD SEDAMSTO malih nogometaša na 2. jesenskom turniru NŠ Prelog

U najmlaoj kategoriji Meimurje u finalu bolje od domaina, NŠ Prelog Nogometna sezona u Meimurju je završila, a cijela pria tradicionalno se seli u dvoranu, gdje se poinje igrati mali nogomet. Najaktivniji su mlai nogometaši, koji su ve zapoeli s odigravanjem turnira. Tako se prošle subote i nedjelje u NŠ Prelog igrao 2. jesenski turnir u nogometu, u dvorani DG sport u Prelogu. Bilo je prijavljeno ukupno 56 ekipa u tri kategorije (U8, U10, U12) iz Meimurske, Varaždinske, Koprivniko-križevake i Zagrebake županije te gosti iz susjedne Slovenije (ukupno e na turniru igrati oko 730 djece), koji su igrali vrlo atraktivan nogomet, s puno kombinatorike i lijepih akcija te puno golova. U kategotiju U-8 najbolja je bila prva ekipa NŠ Meimurje iz koje dolazi i najbolji vratar Matej Marcijuš. Najmlaa ekipa domaina,

Prva ekipa Meimurja slavila je u kategoriji U-12

ekipa NŠ Prelog 2005., u toj je kategoriji osvojila 2. mjesto, a napada domaina Silvio Pigac proglašen je najboljim strijelcem. U konkurenciji destogodišnjaka najbolji su bili mali nogometaši prve ekipe Škole nogometa Varaždin, njihov vratar Luka Martine-

vi proglašen je najboljim uvarem mreže u tom uzrastu, dok je najeikasniji bio Viktor Kanižaj iz druge ekipe NŠ Meimurje. Kod dvanaestogodišnjaka pobjeda je takoer pripala nogometašima Škole nogometa Varaždin, njihov lan Luka Posavec prvi je strijelac

Detalj s jedne od mnogobrojnih atraktivnih utakmica na 2. jesenskom turniru NŠ Prelog

turnira, Fran Vukovi najbolji igra u toj kategoriji. U subotu prijepodne odigran je turnir U-8, malih nogometaša roenih 2005. godine i mlai, na kojem je nastupilo 16 ekipa: NŠ Prelog 2005, Rudar (MS) 2, Meimurje 2, Slaven Belupo, Polet (P), Meimurje 1, Sloga (), ŠN Varteteks-Fotex 05, Rudar (MS) 1, ŠN Varteks-Fotex 06, Sloboda, NŠ urevac, ŠN Sveti Martin, ŠN Varaždin, NŠ Prelog 2006 i Žuti brijeg. Nakon njih na parket DG Sporta izašli su nogometaši u U-10 kategoriji i to ak 24 ekipe rasporeene u šest skupina: Meimurje 1, NŠ Prelog, Plavi, NK arda, ŠN Varaždin 2, NŠ Prelog,Bijeli Medjimurje 2, Žuti brijeg, ukovec 77, ŠN Varaždin 1, Spartak, ŠN Trnava Gorian, Slaven Belupo 2, Rudar 1, Rudar 2, Slaven Belupo 1, ŠN Sveti Martin, NŠ Meimurec, NŠ Strahoninec, NŠ urevac, NK Dubravan, Medjimurje 3, Sloga (), Omladinac (NSR) i Sloboda. U nedjelju ujutro u 10 sati startao je turnir U-12 na kojem je nastupalo 16 ekipa rasporeenih u etiri skupine. : NŠ Strahoninec, ŠN Trnava Gorian, NŠ Prelog, U10 NŠ urevac, NŠ Prelog 2002, ŠN Varaždin 1, ŠN Sveti Martin 2, Sloga (), Spartak, NŠ Prelog 2001, ŠN Varaždin 3, ŠN Sveti Martin 1, ŠN Varaždin 2, Meimurje 3, Meimurje 1 i Meimurje 2.

ŠRD KLEN iz Svete Marije u vrhu sportskog ribolova

U svojim redovima imaju državne prvake i reprezentativce

seniori koji su na kraju zauzeli 11. mjesto što im nije bilo dovoljno da zadrže prvoligaški status zbog ega sele u drugu ligu. Meutim, ovaj rezultat ih ne obeshrabruje i najavljuju skori povratak meu najbolja ribika društva. Ekipa Klena bila je najbolja u 3. HRL, a njihov lan Kristijan Komorski najbolji pojedinac. Ovime je ekipa stekla pravo nastupa u drugoj ligi baš kao i ekipa koja ispada iz prve lige. Prema pravilniku u toj ligi jedno društvo ne može imati dvije ekipe, pa e se morati odluiti tko e biti u toj ekiptp. Nabrajanje dobrih

rezultata nastavljamo pojedinanim prvenstvom Hrvatske gdje je u kategoriji kadeta – mladež (U14) Erwin Škoda osvojio prvo mjesto, a Marijana Mutak tree. Takoer tree mjesto pripalo je i Mihaelu Pongracu u kategoriji mladi seniori (U23). Dobri rezultati nisu izostali u meimurskim ligama, a ni na meunarodnim natjecanjima. Seniori u Prvoj meimurskoj ligi imaju najboljeg pojedinca Maria Fundaka, a na apsolutnom županijskom prvenstvu za sve kategorije Želimir Pavlicpobjednik je kod seniora, Tomislav

Nogometni klub BSK Belica organizitaor je ovogodišnjeg Zimskog dvoranskog malonogometnog turnira u Belici koji se igra od 7. prosinca do 22. prosinca tijekom svakog vikenda. Prijave se mogu ekipe u konkurenciji seniora, pionira i veterana u prostorijama

kluba ili na brojeve mobitelja 198 184 0938 ili 091 515 1225. Kotizacija za seniore je 400 kn, a prva nagrada iznosi 2 500 kn. Kod veterana kotizacija je 300 kn, a prva nagrada 1 500 kn te kod pionira kotizacija iznosi 100 kn, a prva nagrada su pehar i medalje.

Poetak “Joje” prolongiran za sedam dana Poetak Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja zbog prijave devet ekipa odgoen je za sedam dana, tako da veteranske ekipe imaju još vremena za prijavu. Svi susreti e se ve uobiajeno odigrati sportskoj dvorani Ekonomske i trgovake škole u akovcu. Prijave se primaju do subote 7. prosinca kod Ljubice Vrbani na telefone 312-520; 091/5793364 i voditelja lige na mob. 098 242 316. Prvo kolo 24 MMNL-Josip Francki Joja bi tako trebalo poeti u nedjelju 8. prosinca u 8.45 sati. Pravo nastupa imaju svi igrai, koji su navršili 33 godine, odnosno roeni 1980. i stariji. Ekipe mogu prijaviti 15 igraa što e za veteranske ekipe biti ujedno priprema za

proljetni dio prvenstva. Cijena nastupa za ligu u trajanju od 11 kola iznosi ukupno 1400,00 kuna. 1, kolo: 08,45 EKOM – SVETI JURAJ NA BREGU, 09,35 PRODAJNI CENTAR B AT –  A PA G U R M A N , 10,25 T M T - BREZJE, 11,15 PALATIN FOTEX – PARTIZANI, 12.05 GOJANEC HANTEK - ?

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UP/I-361-06/13-01/34 URBROJ: 2109/1-09/2-13-02 akovec, 04. prosinca 2013.

SPORTSKI RIBOLOV

Na kraju natjecateljske sezone lanovi ŠRD Klen iz Svete Marije šestu godinu za redom u prostorije ribikog doma pozivaju sponzore i donatore kako bi im iskazali zahvalnost na nesebinoj pomoi tijekom godine te prezentirali rezultate koje su postigli. Na poetku zajednikog druženja, koje je održano u subotu 30. studenoga, prisutne je pozdravio predsjednik društva Dragutin Peter, koji je naglasio da su postignuti rezultati ponovno vrhunski, pa s pravom mogu rei da spadaju u sam vrh meimurskog i hrvatskog ribolova. Ponosni su što u svojim redovima ponovno imaju državne prvake. etvrtu godinu za redom to je uspjelo juniorkama i drugu godinu za redom kadetkinjama. Taj uspjeh ostvarile su juniorkeTena Orehovec (drugo mjesto pojedinano), Mirela Mutak, Paula Pongrac i Sara Strbad te kadetkinje Marijana Mutak (tree mjesto pojedinano), Marta Mutak i Sara Strbad. Svoje ekipe imali su i u najelitnijem ribolovnom natjecanju - Prvoj hrvatskoj ligi. Seniorke su nakraju zauzele odlino tree mjesto, a Ivanka Škoda u pojedinanom plasmanu bila je takoer trea. Nešto slabiji rezultat postigli su

Zimski malonogometni turnir u Belici

Orehovec najbolji je kod juniora, Dražen Slaviek u kategoriji kadeta bio je drugi, a Erwin Škoda trei. Na meunarodnom natjecanju Kup Alpe Adria koje je održano u Sloveniji ekipa juniora osvojila je prvo mjesto. U ovoj godini Klen je imao pet reprezentativca Hrvatske koji su bili sudionici svjetskih prvenstava u Poljskoj, Sloveniji i Francuskoj. Oni su Darko Kolari i Paula Pongrac (seniori), Mihael Pongrac (mladi seniori), Erwin Škoda i Marijana Mutak (kadeti) koje je vodio kapetan Miroslav Škoda. Na impresivnim rezultatima estitali su im opinska naelnica urica Slamek i predsjednik Saveza ŠRD-a Meimurske županije Zoran Pfeifer. Iskazali su divljenje i zahvalnost što se puno vremena posveuje rad s mlaim naraštajima, što u konanici donosi odline rezultate. Slamek je obeala maksimalnu pomo od strane Opine, dok je Pfeifer najavio veliki dogaaj koji e se idue godine održati na kanalu HE Dubrave u neposrednoj blizini ribikog doma Klena. Radi se o Svjetskom ribolovnom prvenstvu kojemu e idue godine domain biti Hrvatska i Meimurje. (A.Fuš)

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaštu okoliša Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvjema gradnje radi pocanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/09., 128/10., 136/12. i 76/13.) i lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.)

P O Z I V A na uvid u glavni projekt radi izjašnjenja vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama na kojima e se rekonstruira i produlji niskonaponska mreža u Prekopi, na kat. est. u k.o. Železna Gora, za koje se po zahtjevu investora: HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra akovec, Žrtava fašizma 2, vodi upravni postupak izdavanja rješenja za gra enje,

za rekonstrukciju i produljenje niskonaponske mreže u Prekopi: izlaz br. 1 (rekonstrukcija) i izlaz br. 3 (produljenje) iz SBTS 10/0,4 kV HERJAKOVINA (br. 502). Uvid u glavni projekt mogu izvrši: • osobe s dokazom da su stranke u postupku – izvadak iz zemljišne knjige i preris katastarskog plana, kojima se dokazuje svojstvo stranke, te osobnu iskaznicu kojom se utvr uje identet stranke • opunomoenik s dokazom da zastupa stranku dana, 16. prosinca 2013. godine, u vremenu od 08 do 10 sa, u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, akovec, Ul. R. Boškovia br. 2, soba br. 9. Rješenje za gra enje može se izda i ako se stranka ili njezin opunomoenik ne odazovu ovom pozivu.




6. prosinca 2013. ODBOJKA

I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Centrometalu u dva dana dva poraza protiv Maldosti iz Kaštela Odbojkaši Centrometala odradili su dva susreta u gosma kod državnog prvaka Mladosti Marine iz Kaštela, mom adi koju ove sezone još nitko nije uspio pobijedi u Hrvatskoj.U ovim susrema Centrometal je nastupio znatno oslabljen. Na raspolaganju nije bilo ni prvog tehni ara Gotala, ni drugog Davida. Tako je priliku za igru dobio mladi Karlo Novak, koji je svoju ulogu odigrao vrlo dobro. Isto tako u ekipi nije bilo ni kapetana Tomice Posavca. Prvo je u petak odigrana uzvratna utakmica etvrinala Kupa Hrvatske. Domain je osvojio prvi set 25:15. No u drugom setu naši igra i vode cijelo

vrijeme i pomalo iznena ujue izjedna avaju s 25:19. Domain se tada ipak sabrao i s dva puta po 26:16 osigurao nastup na Final fouru kupa. U subotu u prvenstvenom susretu Centrometal nije uspio pruži takav otpor, završilo je 25:10, 25:19 i 25:12. Ipak u ovim susrema dana je prilika igra ima koji su do sada imali manju minutažu. Tako se desilo da su u pojedinom dijelovima susreta na terenu bila ak trojica juniora.Do zimske stanke preostaju još dva susreta, prvo u gostima kod Siska, te kod kue prov Rovinja. To su susre u kojima Centrometal realno može do bodova.

RUKOMET

Prvi poraz San – Sporta Preložani slavili uz neprimjereno protiv Dragovoljca suenje u Virovitici U 10. kolu I.HRL rukometaši Preloga teško su, ali sasvim zasluženo pobijedili RK Hrvatski dragovoljac iz Dugog Rata 27:26. Preložani su cijelo prvo poluvrijeme lomili otpor solidnih gostiju i nakon prvog dijela vode 16:13. Rukometaši Preloga zahvaljuju navijaima na podršci i mislim da je to bila prevaga za taj jedan gol razlike. Na kraju uz malo sree ovaj put na strani Preloga pobjeda

domaih rukometaša 27:26. Prvenstvo traje ve dugo pa se vidi nedostatak svježine kod mladih igraa, a svako kolo rukometaši Preloga imaju bar jednog igraa koji je ozlijeen (Mati) pa nemaju dosta rotacije u igri i to je onda odraz padova u igri, ali se nadaju da e još dva kola pronai snage i volje za završetak ove uspješne polusezone u 1. HRL, iako su stigli iz druge lige.

“Zrinski” danas protiv Pitomae 3. MŽOL Centar - skupina sjever

Odbojkašice Štrigove druge na kraju prvog dijela sezone Odbojkašice OK Štrigova natje u se u 3. MŽOL Centar - skupina sjever uz ekipe Cesca, Ivanec, Varaždinske Toplice, Varaždin Volley II i Volley III te akovec II. Po završetku prvog dijela prvenstva OK Štrigova zauzima odli no 2. mjesto, sa zaostatkom od tri boda iza prvoplasiranih Volley II. Djevojke i trener Jurica Novak u prvenstvo su krenuli odlu no s pet uzastopnim pobjeda, a prvi poraz do-

živjele su tek u 6. kolu, kada su bolje od njih bile odbojkašice varaždinskog Volley II rezultatom 3:1. Za ekipu OK Štrigova nastupaju: Paula Pufek, Ana Stankovi, Jasmina Horvat, Petra Posedi, Lea Heric, Marija Novak, Marina Krklec, Danijela Murši, Melania Kova i i Josipa Krumpi . U drugom dijelu prvenstva pred djevojkama je borba za vrh i ostvarenje zadanog cilja, osvajanje naslova prvaka lige.

Zbog reprezentatvnih obaveza etiri igraica ŽRK Zrinskog, Paule Posavec i Nikoline Zadravec u juniorskoj reprezentaciji te Stele Posavec i Hane Laptošu u kadetskoj reprezentaciji, odgoena je utakmica osmog kola 2. HRL za žene protiv ekipe ŽRK Pitomaa, koja e se odigrati u

petak 6. prosinca s poetkom u 19.30 sati u dvorani Graditeljske škole akovec. ŽRK Zrinski akovec na prvom je mjestu na tablici s maksimalnim brojem osvojenih bodova. Pošto je to zadnja utakmica u akovcu u prvom dijelu sezone, pozvani ste da se zajednikim snaga nastavi pobjedniki niz.

U dvorani u Donjem Kraljevcu rukometaši San – Sporta odigrali su utakmice 6. i 7. kola u Hrvatskoj rukometnoj ligi za djeake „A“ – sjever u kojima su ponovno uvjerljivo svladali RK „Ivanica“ Ivanec rezultatom 27:16 te u drugoj utakmici ekipu MRK „Vidovec“ rezultatom 30:18. U 8. i 9. krugu prvenstvenog natjecanja, u nedjelju 24. studenog rukometaši San –Sporta gostovali su u Virovitici, gdje su odigrali utakmice protiv RK „Slatina“, koju su okonali pobjedom rezultatom 21:16, dok su u utakmici protiv domaina RK „Virovitica“ pretrpjeli prvi prvenstveni poraz, izgubivši 15:9. Od samog poetka utakmice bilo je “iz

aviona” vidljivo da akoveki, ali i varaždinski rukometaši, utakmicu protiv Virovitice ne mogu dobiti uz bez nekakve lažne subjektivnosti) sramotno suenje sudakog para iz Virovitice. Iako igrai San – Sporta, kako i sami kažu, nisu odigrali utakmicu na nivou na koji su sve navikli te ne traže opravdanje za poraz u namještenom suenju, nadaju se samo da e pojedini ljudi koji izravno sudjeluju u „kreiranju“ rezultata pojedinih utakmica napokon shvatiti da se rukomet u ovim godištima igra prvenstveno zbog djece koja se maksimalno trude, treniraju i uživaju u rukometnoj igri, a ne zbog neijih bolesnih i neasnih ambicija.




6. prosinca 2013.

KOŠARKA C LIGA KSMŽ

A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda Donjega Kraljevca! ak etvorica dvoznamenkash košarkaša napada ki raspoloženih bilo je potrebno Donjem Kraljevcu na gostovanju kod posljednjeplasirane Kotoribe za prvu pobjedu i podizanja vlastog samopouzdanja. U ostalim susrema Dubrav an kod kue nije uspio zaustavi zahuktale veterane iz Me imurje Globetke, Nedeliše je tuklo Preloga, a Mladost Ivanovec na gostovanju u Ludbregu nadja alo drugu mom ad Gra ara. (bh)

Dubravan - Me . Globetka 68:83 DUBRAVAN: Varga 23, Rai 8, Horvat 4, Blažeka 21, Balog 2, Ribi 6, Štefi 4 MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 6, Golubi A. 24, Levai 12, Zaspan 15, Vuruši 8, Benik 12, Golubi N. 6

Kotoriba - Donji Kraljevec 82:92 KOTORIBA: Zvošec A. 19, Habuš 10, Fuš 8, Zvošec F. 13, Munka 17, Selianec 15 DONJI KRALJEVEC: Baljak 25, Ivanovi J. 3, Mesari 6, Ivanovi D. 15, Balent 1, Ruži 23, Švenda 19

Nedeliše - Prelog 67:53 NEDELIŠE: Gospoi 37, Golik 9, Marciuš 2, Ganzer 8, Šegovi 11 PRELOG: Novosel 4, Poljak 13, Jankovi 3, Šari 3, Jeleni 3, Poredoš 14, Kanižaj 11, Blažeka 2

Graar II - Mladost Ivanovec 67:85 MLADOST IVANOVEC: Drk 25, Terek D. 34, Terek M. 16, Bjelobrk 4, Borkovi 6

TABLICA 1. Mladost (I) 2. Me imurje (G) 3. Nedeliše 4. Dubrav an 5. Prelog 6. Lepoglava 7. Donji Kraljevec 8. Gra ar II 9. Kotoriba

7 6 6 6 7 6 6 6 6

6 6 4 4 3 3 1 1 0

1 0 2 2 4 3 5 5 6

13/+61 12/+130 10/+17 10/+8 10/-21 9/+25 7/-44 7/-78 6/-98

akovec proigrao u derbiju! Derbi lokalnog karaktera odigran u Murskom Središu protekao je u dokazivanju košarkaša akovca da se dižu u formi od dolaska novoga trenera (Kova i) na klupu. Druga ija je sada slika mom adi - de ki se “pockaju” za svaki dobar potez, gleda se suigra u boljoj poziciji za dodat loptu, ispomaže se u obrani. Trideset razlike u korist akovca protiv sada ve evidentno najlošije ekipe A 2 lige Sjever nije nekakav rezultatski doseg, no vidljiv je pomak u odnosima me u igra ima, odnos prema treneru i klubu openito. Pozitivan pomak! Me imurje je doživjelo još jedan poraz, ovaj puta na gostovanju u Bjelovaru kod vrlo mlade, ali napada ki vrlo potentne mom adi, koja je akove koj obrani uspjela uvali 102 koša.

Podravac - Vindija 75:59 Graar - Koprivnica 99:70 Petar Zrinski - Radnik 98:59 Ivanica - Mladost() 69:83 Bjelovar - Me imurje 102:89 MEIMURJE: Gašpari 8, Lepen 4, Paan 5, Krajai 23, Novak 30, Jambrovi 19. Trener Novak S.

Rudar Cimper - akovec 61:90 RUDAR CIMPER: Varga 16, Radikovi 6, Peri 3, Bedi 19, Vinko 2, Dodlek 11, Soboan 4. Trener Damjanovi B. AKOVEC: Goleš 3, Pusti 11, Ranteš 14, Kranjec 7, Vrus 11, Hrka 18, Drk 5, Prošev 7, Kolovrat 14. Trener Kovai B.

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

TABLICA 1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. MEIMURJE 5. Mladost() 6. Bjelovar 7. Petar Zrinski 8. Koprivnica 9. AKOVEC 10.Radnik 11. Ivan ica 12. RUDAR CIMPER

8 8 8 8 7 8 7 8 8 8 8 8

8 7 6 5 5 4 4 3 2 2 1 0

0 1 2 3 2 4 3 5 6 6 7 8

16/+252 15/+127 14/+70 13/+57 12/+79 12/+52 11/+19 11/-57 10/-89 10/-117 9/-87 8/-306

U slijedeem kolu Me imurje do ekuje Gra ara u derbiju kola, Rudar Cimper igra kod kue prov vrbove kog Petra Zrinskoga, dok akovec gostuje u Koprivnici. (bh)

A 2 LIGA JUGOZAPAD - ŽENE

Neoekivani Meimurje turnir! domai poraz osvojilo S ukupno 8 igraa veterani Meimurja osvojili su prvo mjeRadosti Ve unaprijed upisana pobjeda protiv Jabuke na kraju se mora prebrisati zbog poraza i loše igre prbvenstveno u napadu. Bez koncentracije, bez preciznosti, bez bodova protiv najslabije ekipe u ligi! ŽKK Radost - Jabuka 50:58 (15:10, 7:11, 11:16, 17:21) ŽKK RADOST: Tkalec 13, Balog 8, Bašek 7, Taradi 4, Levai 9, oki 2, Živkovi 7. Radost nakon 5 kola zauzima peto mjesto od ukupno 8 ekipa sa skorom od 2 pobjede i 3 poraza.

RUDAR CIMPER: Peri 19, Soboan 9, Bilas 6, Novak 15 DUBRAVAN: Klipi Kr 6, Blažeka 28, Kuzmi 3, Balog 17, Lisjak 4

Donji Kraljevec - Me imurje 53:109 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 2, Švenda 13, Mesari 8, Ivanovi J. 16, Sinkovi 6, Ruži 8 MEIMURJE: Gašpari 9, Svaty 21, Guld 11, Posavec 2, ibari 13, Paan 16, Glumac 17, Jambrovi 20

Ivanica - Prelog 67:36 PRELOG: Podvezanec 10, Filipi 4, Hublaj 5, Balent 4, Vargek 4, Žvorc 2, Soka 7

Graar - akovec 85:89 AKOVEC: Ranteš 13, Momilovi 13, Vrus 26, Doveer 12, Keresteš 25

Me imurje - Graar 113:56 MEIMURJE: Svaty 11, Gašpari 20, Guld 5, ibari 6, Jambrovi 36, Paan 11, Glumac 19, Vojkovi 2, Žini 3

sto na jednodnevnom turniru u Ljubljani. Naši su prvo tukli Koevje sa 46:40, pa austrijski Modling 66.31, a na kraju momad Prula stariju garnituru igraa s 51:26. Za VKK Meimurje nastupili su: Juras, Šopar, Kasapovi, Stunkovi, Jaluši, Levai, Horvat Saša i Frani. Turnir je bio dobra priprema za domai turnir u sijenju 17.-19. u Toplicama Sv. Martin. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Vrlo uvjerljivo Meimurje Kotoriba jedina neporažena Igrai roeni 1996. i mlai odigrali su 8 kola, a akoveko Meimurje još ne zna za poraz. Juniori akovca pak su traginom završnicom u posljednje dvije minute prokockali vodstvo od devet koševa razlike, a trebalo im je 6 da bi igrali u drugoj rundi. Ovako su pobijedili, no drugu rundu e igrati ludbreški juniori. (bh) Rudar Cimper - Dubravan 49:58

VETERANSKI TURNIR PRULE 2013

Košarkaši roeni 1998. i mlai odigrali su 5 kola do sada, a gorinu poraza za sada ne znaju jedino kadeti Kotoribe. (bh) akovec - Me imurje 44:75 AKOVEC: Barlovi 1, Krištofi 1, ugalj 7, Be 4, Kokolek 4, Barani 2, Miholek 20, Kranjec 5 MEIMURJE: Žini 14, Bogdani 11, Beriša 7, Kovai 4, Vojkovi 24, Blažeka 6, Herman 7, Bedi 2

Lepoglava - akovec 91:66 AKOVEC: Miholek 13, Brzani 1, Kranjec 14, ugalj 8, Hrustanovi 15, Bogdan 2, Barlovi 7, Bistrovi 4, Žužul 21

Kotoriba - Donji Kraljevec 111:48 KOTORIBA: Zvošec 26, Žini 6, Andrlon N. 23, Andrlon V. 3, Fuš 32, Andrlon M. 19 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 2, Lepen 4, Setnik 5, Švenda 14, Sinkovi 11, Šupljika 12

Rudar Cimper - Ivanica 57:73 RUDAR CIMPER: Soboan 25, Rihtarec 2, Antolovi 30

Donji Kraljevec - Rudar Cimper 58:52 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi N. 5, Lepen 2, Setnik 14, Srpak 2, Meimurec 4, Švenda 21, Sinkovi 10 RUDAR CIMPER: Soboan 28, Rihtarec 2, Peras 5, Antlovi L. 17

Meimurje - Grafiar, subota 7. prosinca u 16.30 sati, IOŠ akovec Rudar Cimper - Petar Zrinski, subota 7. prosinca u 18 sati, M. Središe

JUNIORSKA LIGA Meimurje - Dubravan, utorak 10. prosinca u 20.45 sati, IOŠ akovec

LIGA MLAIH KADETA ŽKK Radost - Ivanica, ponedjeljak 9. prosinca u 18 sati, VUŠ akovec akovec I -Vindija, nedjelja 8. prosinca u 19 sati , II OŠ akovec akovec II - Dubravan, nedjelja 8. prosinca u 17.30, II OŠ akovec Prelog - Kotoriba, subota 7. prosinca u 15 sati, OŠ Prelog Rudar Cimper - Lepoglava, subota 7. prosinca u 16 sati


44

Rekreacija

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tjedan sam pripremila vrlo zabavne i zanimljive vježbe, aktivirajte svoje ukuane i uživajte u treningu. Predstavljam vam chair workout, kao što sam i obeala u zadnjem broju. U prijevodu to znai trening na stolici i oko nje. Stolac je rekvizit kojeg sigurno imate u kui, pa se ne morate naknadno angažirati za nabavku. Rekvizit kao što je stolac može otežati i/ili olakšati vježbu, ovisno o kakvoj je vježbi rije. U prve tri vježbe napravit emo lagano zagrijavanje mišia nogu i pripremiti tijelo za glavni dio kad ete aktivirati cijelo tijelo. Na kraju treninga se istegnite i opustite. Želim vam ugodan trening, vaša trenerica Ivana Posavec!

Chair workout za lijepo oblikovano tijelo Dragi moji, svakodnevno nas iznenaujete s porukama pohvale i vašim željama, hvala vam na tome jer za nas ne postoji vea motivacija od toga kad vidimo da napredujete, koliko se trudite i da cijenite naš trud i rad. Moj zadatak je da budem inovativna i inspiri-

rajua, Meimurskim Novinama da sve to doe do vas, a vaš da nas partite i vježbate s nama. U današnje vrijeme je vrlo bitno vježbati. Istraživanje Hrvatskog zavoda za zaštitu i sigurnost na radu utvrdilo je da su statodinamiki napori naješe opasnosti s kojima

se susreu radnici na radnim mjestima u Republici Hrvatskoj. Takoer se pokazalo da se radi o 80% ispitanih radnih mjesta, što je vrlo visok postotak. Pojavljuju se poremeaji i razvoj invalidnosti kod mlaih osoba i profesionalne nesposobnosti za rad. Nekada su ljudi

više boravili u prirodi dok danas živimo moderan život ispunjen raznim obavezama i rijetko pronalazimo malo slobodnog vremena za nas pa nam je prekrasna priroda esto prazna. Teško nam je na veer, kada bismo i našli vremena, ustati iz naslonjaa i prošetati po vani pa je moja

preporuka da možda, nabavite psa koji e jedva doekati da se vratite s posla i natjerati vas da prošeete. Razmislite i o toj opciji i nemojte zaboraviti da je zdravlje sve što imate. Tako ete šetnjom aktivirati lumbalni - donji dio lea koji je naješe na meti i zbog kojeg patimo od bolova. Ovaj

VJEŽBA BROJ 1

VJEŽBA BROJ 3

VJEŽBA BROJ 5

VJEŽBA BROJ 7

VJEŽBA BROJ 9

Dlanove postavite na naslonja

stolice, jednu nogu postavite bo no i krenite malim kikevima prema stropu. Napravite 20 kikeva na jednu i na drugu nogu. Aktivacija bo nih bedrenih mišia.

Ostanite oslonjeni na stolac, samo jednom nogom krenite bo no prema drugoj nozi cijelom dužinom noge. Napravite i ovu vježbu u 20 kikeva na svaku nogu. Akvacija unutarnje strane bedara.

Jedno stopalo postavite iza na stolac, a drugo na pod. Krenite raditi u anj sa smanjenom bazom oslonca. Le a ravna, dlanovi na struku, brada paralelna s podom i koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija stražnjice i nogu.

Sjednite na rub stolice, dlanove postavite sa strane i noge dignite ispred vas pritom stopala prekrižite. Odvajajte koljena od prsa što dalje možete malim kikevima. Duboko dišite i napravite 50 brzih trzaja. Akvacija trbušnih mišia.

Stojite okrenu prema stolici, jednom nogom se dižete gore, na nju bez da drugom dotaknete stolicu. Radite naizmjenice jednom i drugom nogom. Napravite 30 ponavljanja na svaku nogu. Akvacija mišia noge.

VJEŽBA BROJ 2

Postavite jednu nogu na stolicu, a drugu daleko prema iza. Dlanove postavite na natkoljenicu i svaki puta na izdah napravite prisak dlanovima na tu nogu. Zdjelicom prema stolcu. Držite ramena daleko od ušiju. Radite vježbu jednu minutu na svaku nogu. Akvacija stražnjice, noge i donji dio le a.

Savinite nogu prema iza, dlanovi su još uvijek na naslonja u i krenite stopalom (kao da želite) udari u stražnjicu. Napravite 20 kikeva na svaku nogu. Aktivacija stražnjice i stražnje strane nogu.

VJEŽBA BROJ 4

VJEŽBA BROJ 6 Lezite na pod, ruke su sa strane, stopala na stolici, a zdjelica visoko gore iznad poda. Stražnjicu držite vrsto ssnutu jer je ona zaslužna da vas drži gore. Radite male kikeve prema stropu. Napravite 30 kikeva. Akvacija stražnjice, le a i trbuha.

VJEŽBA BROJ 8

VJEŽBA BROJ 10

Dlanove postavite na rub stolice, stopala na prste, le a držite ravna i stražnjicu postavite iznad poda. Radite male trzajeve rukama, dižete se gore prema stropu i spuštate prema podu. Napravite 30 ponavljanja. Akvacija mišia ruke i noge.

Ova vježba je mali izazov. Postavite se u dijagonalu s itavim jelom. Jednim dlanom se oslonite na stolicu, a drugi postavite na donji dio le a. Suprotnu nogu pružite daleko prema iza u jednu dijagonalu. Držite 30 sekundi na svaku stranu. Akvacija cora.

4

7

8

1

10

5

9 2 3

6

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji


6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 45


46

Nagradni natječaj

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAŠ NATJEAJ za najljepše božine ukrase iz kune radinosti završio je, slijedi glasovanje našega strunog žirija i itatelja

Glasujte za svoje favorite Naš natjeaj u kojem ste se prijavljivali sa svojim ukrasima iz kune radinosti za advent i Boži – završen je. U ovom broju posjeli smo šest kunih adresa u kojima nastaju božine ili adventske arolije. Sada je došlo vrijeme za izbor onih kunih uradaka koji e po izboru žirija i itatelja osvoji i nagrade koje smo vam zajedno sa sponzorima pripremili. Trolani žiri u sastavu: Mirjana Biber Hren iz Udruge “Me imurske roke”, Karmen Matotek iz Kompasa i Dijana Deban iz Me imurskih novina dodijelit e za troje prijavljenih putovanja.

itatelji e putem kupona iz novina i glasovanjem na stranici Me imurskih novina od petka 6. do 10. prosinca birati onoga tko e osvojiti nagradni bon od tisua kuna u Jani, dok redakcija dodjeljuje vrijednu knjige “Sve iz kune radinos“ u izdanju Mozaik knjige za “poseban kreavan detalj“ me u svima prijavljenima. Sve ostale sudionike nagradnog natjeaja koji nee osvoji glavne nagrade naš izdava, Media novine, za sudjelovanje nagra uju tromjesenom pretplatom na Me imurske novine. Jednog pak itatelja koji je poslao glasaki kupon za izbor najljepših božinih

ukrasa iz kune radinos nagra ujemo popularnom knjigom iz najnovijega izdanja Mozaik knjige. Popis nagra enih objavljujemo u našem sljedeem broju od 13. prosinca, kako bi svi dobitnici ve 20., odnosno 21. prosinca mogli na zasluženo nagradno putovanje s kojega e sa svima nama u Me imurskim novinama podijeli svoje fotograje i dojmove. Podsjetimo, nagrade su trodnevno putovanje za dvije osobe u Budimpeštu 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagra uje putnika agencija “Kompas”, dvodnevno

putovanje za dvije osobe u Braslavu i Be 21. i 22. prosinca u aranžmanu agencije “Jakopi travel”, dok dvije osobe nagra ujemo putovanjem na božini sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije “Amazon putovanja”. Trgovaki centar “Jana” u vlasništvu tvrtke “KB Srainec” daruje poklon bon od 1000 kuna u trgovakom centru “Jana”, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu “Sve iz kune radinos”. (BMO)

UKRASI ANTONIJE NOVAK i Nikole Šoltia iz Vratišinca Antonija Novak i njezin deko Nikola Šolti iz Vratišinca izrauju jaslice zajedno. Posebnost njihovih jaslica je u tome što štalicu pronalaze u šumi. Kako, pitat ete se, u šumi. Tako što oni hodajui šumom pronalaze one panjeve koji su svojom prirodnom formom, uslijed prirodnog procesa propadanja, najpogodniji za štalicu. Uspjeli su ak i nai spaljeni panj, tako da ta štalica ima zadimljeni izgled od otvorene vatre kao u pravoj. Antonija i Nikola pokazali su nam troje razliite

Stare panjeve koriste za štalice jaslice koje su izradili, a troje su trenutano još u izradi. Poklanjaju ih prijateljima i rodbini. To je najljepši poklon za Boži koji neka obitelj može dobiti i svaki put kada ih poklone iznova dožive to veselje koje izazivaju jaslice kod onih koji ih dobiju. Njihove jaslice nalaze su svugdje po Meimurju, od Jurovca, Hlapiine, do Preloga. Jedne njihove jaslice nalazile su se na otvorenom ispred hotela i crkve u Prelogu. Materijal za štalicu naješe traže u šumi u Bakovcu ili na kraju Brodeca u Vratišincu. Za izradu štalica koriste, uz panjeve, mahovinu, slamu, piljevinu, šljunak. Ljeti traže prikladne materijale za izradu jaslica, a tijekom

Antonija Novak i Nikola Šolti zajedno izrauju jaslice

Stari panj koji eka da ga Antonija i Nikola pretvore u štalicu

Sve štalice od prirodnih materijala jedinstvene su

studenoga i prosinca bacaju se na izradu štalica i detalja kojima obogauju štalicu i okoliš. Nastoje da svaki detalj koji izrade bude i funkcionalan, tako da se kod bunara voda s kantom može spuštati i dizati. Da bi našli lanac za minija-

turni bunar, dosjetili su se i iskoristili potrgani lani od starog nakita. Imati ideju je najvažnije. Tako svake godine nastaju nove ideje, a neka druga obitelj dobije unikatne jaslice od prirodnog materijala. (BMO)

Izdubljeni stari panj osnova je za štalicu

UKRASI MILOJKE TUKSAR iz Štefanca

Vesela sam kad heklam Milojka Tuksar iz Štefanca najviše uživa u heklanju i izradi dekorativnih predmeta od konca. Hekla od 2004. godine, kada ju je toj vještini pouila sestra. Gledajui njezine radove i radove drugih žena vještih u izradi heklanih radova, koje su se time ve duže bavile, i Milojka je zavoljela tu vrstu runog rada, koji zahtijeva strpljenje

i vještinu, ali iz kojega ostaju lijepi uporabni predmeti. Za vješto heklanje potrebna je upornost. - Nauila sam se itanju shema, a kad mi nešto ne bi išlo, bila sam uporna te pokušavala tako dugo dok nisam uspjela, kaže Milojka. - Od svih stvari koje heklam, najviše volim raditi za anele i zvonie za Boži, zato

Ukrasi za adventsko ozraje

što su oni lijepi ukras na boru, a mogu se i u blagdanskom ozraju staviti i drugdje, a ne samo na bor. Milojka Tuksar ne hekla ukrasne predmete samo za sebe, ve ih poklanja prijateljima i susjedima. Radi i uskrsne košarice, obheklana jaja, srca za Valentinovo i nadstolnjake. Za svaku prigodu tijekom go-

dine mogue je izraditi kakav prigodni heklani predmet. - Taj me hobi smiruje te sam uvijek vesela kada to radim, s razlogom je ponosna na svoju vještinu Milojka Tuksar. - Kad doem s posla, obavim kuanske poslove i naem malo vremena, uzimam haklec u ruke i ponem stvarati heklane radove. (BMO)

Zvonii za bor

Milojka Tuksar, im nae malo vremena, uzima haklec u ruke

Aneli od konca


6. prosinca 2013.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRASI DARINKE ZADRAVEC iz Peklenice

Izradila najvee jaslice s bijelom božinom kulisom Nema toga runog rada u kojemu se Darinka Zadravec nije okušala. Radi praktiki sve vrste runih radova, od heklanja, vezenja, slikanja, slikanja na staklu, oslikavanja staklenih predmeta, izrade dekorativnih predmeta od lomljenog stakla. Sudjeluje u svim manifestacijama ili društvenim priredbama gdje treba dekorirati pozornicu u društvenom domu Peklenica. Izradila je mini narodne nošnje, koje su izložene na malim lutkama. Sudjeluje u uljepšavanju mjesta zelenilom. Zbog sveta toga bilo bi neobino da božine jaslice i adventski vijenac nije izradila sama.

Adventski vijenac koji je Darinka izradila od obraenih komada lomljenog stakla

Jednodnevna adventska putovanja Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predbožićni shopping 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn

Advent u Pečuhu Darinka Zadravec pokraj najveih jaslica koje smo snimili za obilaska

Adventski vijenac i oslikana aša u koju možete dodati samo luicu da pluta u vodi i ve ste stvorili blagdanski ugoaj

Božine jaslice, koje su nastajale s vremenom, dobrih petnaest godina unazad, i koje je nadograivala malo po malo, najvee su koje smo imali prilike vidjeti tijekom posjeta svima onima koji su se javili na naš natjeaj za najljepše božine ukrase iz kune radinosti. Posebnost njezinih jaslica jesu bogate i velike kulise. Da-

rinka je svoje jaslice zamislila u planinskom okruženju i, u duhu Božia, njezinim kulisama prevladava bijela i srebrna boja. Za izradu kulisa koristi stiropol koji obrauje nožem i štipanjem kako bi dobila formu stijena, kamenja, litica. Svake godine jaslice nadopunjava mnoštvom likova i detalja. Posebnost njezinih ja-

slica je i mini rasvjeta na štapie. Darinka se u izradi drvenih dijelova koristi drvenim štapiima za sladoled i štapiima za ražnjie. Jaslice su toliko velike da ih drži na terasi ispred ulaza kue, tako da svatko tko dolazi k njima može uživati u udesnom prizoru i ugoaju Božia. (BMO)

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn

Jednodnevni dočeci Nove godine Doček Nove godine u Budimpešti 31.12.2013. Cijena aranžmana: 230,00 kn

Doček Nove godine u Veneciji 31.12.2013. Cijena aranžmana: 320,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

JASLICE IVICE NOVINIA iz Miklavca

Jaslice su moja ljubav i hobi Ivica Novini iz Miklavca ni sam ne zna toan broj jaslica koje je do sada izradio za brojne prijatelje i rodbinu. Možda dvadeset ili trideset, a možda i više. Izrada jaslica njegov je hobi i ljubav. Proces izrade proteže se na cijelu godinu, ako uzmemo u obzir da potraga za prirodnim materijalima od kojih izrauje jaslice iziskuje vrijeme i razliita godišnja doba. Ivica za izradu jaslica koristi posebnu prostoriju u kojoj se može posvetiti izradi jaslica. Pokazao nam je jaslice koje je izradio za svoju obitelj. Ima suprugu Marinu i kerku Donatelu, koja je izuzetno likovno nadarena, tako da su na zidovima njihova doma Donateline slike. Premda je napunila tek 13 godina, ve je lanica LU-a, a najvea joj je želja upisati Likovnu akademiju. Ta umjetnika crta proteže se kroz

7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn

Ivica Novini sa suprugom Marinom i kerkom Donatelom uz obiteljske jaslice ovu obitelj kroz tri generacije, jer likovnom izražavanju, što iskazuse ni tata Ivica ne bavi bravarskim je kroz izradu jaslica, a što je naslizanimanjem koje je završio, ve jedio od djeda koji je takoer imao hortikulturnim ureenjem dvori- tu umjetniku crtu. Ivica Novini šta, a kaže da je i sam sklon prema jaslice izrauje s nevjerojatnom

pažnjom. Nema takvih jaslica ni u jednom duanu. Sama štalica izraena je od starih razlistanih kora drveta, a cijela kompozicija s božinim likovima obogaena okolišem od prave mahovine, sjeckane slame, sijena, sušenih trava. Stazice su posute lijepljenim šljunkom. Oko štalice Ivica je izradio sve što je potrebno pastirima sa stadom koje se u noi roenje Isusuova nalazilo uz štalicu, od vode, bunara i mostia, vatre... Jaslice je Ivica Novini poeo izraivati prije deset godina i sada se njegovi radovi nalaze diljem Meimurja i vesele za Boži brojne obitelji. Svake godine padne mu na pamet nova ideja, a ovisno o prostoru u kojem e se nalaziti jaslice izradio ih je razliitih veliina. Ne treba ni spominjati da je i adventski vijenac uz supruginu pomo aranžirao sam. (BMO)

Amazon putovanja Mace hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Sveta Obitelj u štalici, koja je u potpunosti izraena od materijala iz prirode

Kerka Donatela Novini od najranijih dana slika, lanica je LU-a i želi upisati Likovnu akademiju

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr


48

Nagradni natječaj

6. prosinca pro osinca 2 2013. 013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ADVENTSKA KUICA TANJE CIMBOLE iz Vratišinca

Adventsku kuu izradila sama Tanju Cimbola iz Vratišinca na naš natjeaj za najljepši božini ukras iz kue radinosti prijavio je tata Božo. Pitao je je li mogue na natjeaj prijaviti i nešto drugo, što baš nisu jaslice ili ukrasi za bor, a ima veze s adventom. Naime, njegova kerka Tanja izradila je nešto sasvim drugaije i originalnije od svega vienog - adventsku kuicu, s oslikanim prozorima za svaki dan išekivanja, od prvog dana adventa do Božia. S posebnom radoznalošu došli smo pogledati kako izgleda Tanjina adventska kua. Kad je ugledate, ma kako stari bili, ona istog asa probudi dijete u vama, koliko je dražesna i privlana. Da izradi adventsku kuu, Tanja je dobila ideju gledajui film “Najlui Boži” iz 1995. godine, u kojem se pojavljuje takva adventska kua. Od tada se taj film nekoliko puta reprizirao, a Tanja je iznova razmišljala kako da izradi adventsku kuu kakva se nalazi i u tom filmu. Malo po malo ideja iz glave pretvarala se u stvarnost. Pomogli su i tata Boža i sestra blizanka Natalija. Adventska ku-

ska ambalaža baci. A Tanjina adventska kua ostaje trajno. Tata Božo iznašao je i rješenje i osvijetlio kuu, tako da je posebno arobna i osvijetljena. Tanja se pobrinula da sliice u prozorima imaju logiki slijed i da nas kao kroz priu vode od prvog dana adventa do Božia i kroz slike priaju sve što se dogaa kroz to najveselije doba godine. Adventskoj kui, koja je dimenzija 70x50x54 centimetra, najviše se vesele djeca koja je vide i koje ne mogu odoljeti da ne otvaraju kapke na adventskim prozoriima. Uz to, Tanja si je dala

Tanja Cimbola sa svojom adventskom kuom

a izraena je od medijapana, drva, pleksiglasa. Sliice u prozorima kue skinute su s Interneta, pri emu je pomogla sestra. Tata Božo iscrtao je opeke po kui i krasopisom ispisao datume

iznad prozoria s kapcima koji se otvaraju i zatvaraju kao i u pravom adventskom kalendaru od okolade. Jedina razlika je u tome što se u adventskom kalendaru okolade pojedu, a advent-

Kapci na prozoriima otvaraju adventsku priu

Mamino heklano sjenilo na stajaoj lampi daje još romantiniji izgled Tanjinoj kui

trud i izradila je minijaturne blagdanske ukrase u obliku poklonia veliine tri centimetra koji na borovim granicama daju posebnu draž ovoj adventskoj kui. U ovoj obitelji svi vole nešto lijepo, tako je i Tanjina mama izradila predivno heklano sjenilo za stajau lampu, kojoj se originalno sjenilo istrošilo. Ono rukom raeno zasigurno je puno ljepše pa smo njime za potrebe slikanja zasjenili i adventsku kuu za romantini ugoaj. (BMO)

Prozori su rezervirani za išekivanje, a glavna vrata za Boži i Svetu Obitelj

UKRASI SNJEŽANE HRUŠOCI iz Nedeliša

Aneli od lušine nadahnuti blagdanskim emocijama

Aneli napravljeni iz kukuruznih lušina, oplemenjeni emocijama blagdanskog ugoaja

Adventski aranžman od materijala skupljenog u prirodi, obojan prirodnim bojama

Lušine ili komušine od kukuruza materijal su iz kojeg je Snježana Hrušoci iz Nedeliša izradila anele koji su lijep adventski i božini ukras na obiteljskom stolu. - Kako skupljam sve što se nalazi u prirodi, od cvijea, liša, trnja, biljaka i drvea, tako sam skupila i lušine od kukuruza i odluila iz njih izraditi anele, kao ukras za ove prelijepe dane u kojima svi ljudi uživaju. Oduvijek je Boži meni bio inspiracija za stvaranje neega lijepog, neega što e ukrasiti okolinu, pobuditi u ljudima osjeaj za nešto posebno, što donosi mir i ljepotu Betlehemske noi. U anele koje sam izradila od lušina unijela sam puno vlastitih blagdanskih emocija koje me ispunjavaju i želim te dobre vibracije prenijeti na ljude koji e ih imati u svojim domovima, na svojim stolovima i drugim mjestima u kojima e boraviti ovih dana. Zbog tih emocija i posebnosti božinog vremena, sve sam anele ukrasila aureolama svetaca, kako bi im dala što vee znaenje, jer znam kako ljudi vole svoje dobre prijatelje, osobe i lanove obitelji nazivati anelima, koji u ljudima prizivaju misli na nešto lijepo, nevino, dobro i sveto. Osim anela, kao ukrase za ove blagdan-

Snježana Hrušoci svojim suvenirima želi na ljude prenijeti dobre vibracije

ske dane izradila sam i druge predmete na kojima prevlada poruka ljubavi, mira i dobrote. Ipak, aneli su meni osobno najdraži, a dragi su i svima kojima sam ih podarila. Ljudima je jako važno i lijepo što su izraeni iz prirodnih materijala, koje pronalazim svuda oko sebe i koje mnogi ne vide i smatraju smeem. Da se prijavim na vaš izbor najljepših božinih ukrasa, nagovorio me

prijatelj s posla, ispriala nam je Snježana Hrušoci, ugostiteljska djelatnica iz Nedeliša, sretna i zadovoljna što e njezini aneli biti predstavljeni itateljima, kao i time što mnogima postaju dio božinih blagdana koji Snježani uvijek postaju inspiracija za injenje dobrog i lijepog. (sm, sz)


6. prosinca 2013.

Nagradni ni natj natječaj ječčaj ajj 4499

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JASLICE NADE PETKOVI iz Štefanca R. br. Ime kandidata

Adventski aražman od komušine

Aneli s krilima

Najprije sam zapoela izraivati aneleke, a danas i cijele jaslice Figure od kukuruzne komušine (lušinja) ne viaju se tako esto, a kamoli kompletne jaslice, kako je to uspjelo Nadi Petkovi iz Štefanca. Nekad su se od komušine u Meimurju naveliko izraivali cekeri i drugi uporabni predmeti, danas je taj zanat gotovo u potpunosti zaboravljen. No sjeanja ostaju, naii na predmet od komušine uvijek je lijep doživljaj. Rije je o prirodnom materijalu koji je veoma podatan i može se lijepo oblikovati. Nada Petkovi izrauje jaslice od komušine ve pet godina, a sve je zapoelo sluajno. Kaže: - U mladosti sam upoznala izradu predmeta od komušine, no sve do prije pet godina nisam se time bavila. Najprije sam od komušine zapoela izraivati cvijee, a prije pet godina zapoela sam izraivati pojedine likove, najprije aneleke, pa Svetu Obitelj, zatim Tri kralja, a sad ove godine i cijele jaslice. Nedostaju još ovice, njih u izraditi idue godine. Za izradu predmeta od komušine treba se pripremiti.

1

Antonija Novak i Nikola ikolla Šo Šol Šol l iizz Vra Vrašinca

2

Barbara Posavec - Rajka iz Nedeliša

3

Darinka Zadravec iz Peklenice

4

David Hrženjak iz Štrukovca

5

Ivica Novini iz Miklavca

6

Josip i Željka eri iz Šenkovca

7

Kaca Ljubek iz akovca

8

Ljiljana Žganec iz Hodošana

9

Maja Hižman iz Mihovljana

10 Marija Gašparec iz Dunjkovca 11 Milojka Tuksar iz Štefanca 12 Nada Petkovi iz Štefanca 13 Snježana Hrušoci iz Nedeliša 14 Tanja Bistrovi iz Dunjkovca 15 Tanja Cimbola iz Vrašinca GLASAKI KUPON ZA NAJLJEPŠE JASLICE I BOŽINE UKRASE IZ KUNE RADINOSTI ime i prezime

adresa

telefon

OZNAITE BROJ SA OZNAKOM X ZA IJU KUNU RADINOST GLASUJETE

Nada Petkovi s radovima od komušine

Sama je odabirem, nije svaka komušina dobra za izradu, zatim je posušim i pospremim. Nabavljam i druge prirodne materijale, tako listove od palmi na moru, te izraujem aranžmane od prirodnih materijala i ukrase. Ono što napravim uglavnom podijelim, a nešto

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 tel: 040 323 600

Adventski aranžman

Jaslice – Tri kralja su donijela darove

Ružica od komušine

e-mail

ostavim za božini sajam. lanica sam Udruge žena Štefanec, sastajemo se dva puta tjedno i izraujemo ukrase i drugo za božini sajam. Moj najvei kritiar je unuka, koja uvijek kad nešto izradim kaže svia li joj se nešto ili ne. Osim igurica od komušine i svijea, bavim se i drugim hobijima, heklam, šivam, napravila sam ak osamnaest goblena i drugo. Sad sam dobila želju da ponem izraivati predmete od morskih školjaka, koje skupljam kad smo na moru na otoku Viru. (J.Š. foto Z: Vrzan)

Isus i Marija od komušine

Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ ČAKOVCA!! BUDIMPEŠTA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEČ ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.


50

Informacije

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ Ž REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC OP INSKI NA ELNIK Temeljem odredbe lanka 86 Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i lanka 43. Statuta Opine Dekanovec («Službeni glasnik Me imurske županije» br. 6/13.), Na elnik Opine Dekanovec

OBJAVLJUJE ODRŽAVANJE JAVNE RASPRAVE O PRIJEDLOGU DETALJNOG PLANA UREENJA DIJELA STAMBENOG PODRUJA - ZAPADNI DIO DEKANOVCA Javni uvid u prijedlog predmetnog detaljnog plana ure enja, u trajanju 30 dana, zapo e e 8 dana od dana objave javne rasprave u lokalnim novinama tj. zapo inje 16.12.2013. i traje do 15.01.2014. godine a može se u navedenom terminu izvrši u prostorijama Opine Dekanovec, F. Andrašeca 41 svaki radni dan u vremenu trajanja javne rasprave od 07,00 do 15,00 sa. Javno izlaganje radi obrazloženja planskih rješenja, smjernica i mjera u okviru navedenog DPU-a, održa e se 08.01.2014. godine s poetkom u 12,00 sa, u prostorijama Opine Dekanovec, F. Andrašeca 41. Nain sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi: 1. Nadležna javno pravna tijela mogu svoja pisana o itovanja o prijedlogu predmetnog detaljnog plana dostavi zaklju no do 15.01.2014. godine, a ako ih u tom roku ne dostave, smatra se da nemaju primjedbi: 2. Gra ani i udruge mogu sudjelova u javnoj raspravi na slijedee na ine: • imaju pristup i mogunost uvida u prijedlog detaljnog plana ure enja tokom trajanja javnog uvida u prostorijama Opine. • mogu upisa prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog detaljnog plana ure enja. • mogu postavlja pitanja za vrijeme javnog izlaganja. • mogu nositelju postupka upu pisane prijedloge i primjedbe najkasnije do 15.01.2014. godine na adresu: Opina Dekanovec, F. Andrašeca 41, s naznakom «prilog javnoj raspravi» ( prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu itko napisani te potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja nee se uze u obzir). NA ELNIK OP INE DEKANOVEC Ivan Hajdarovi

REPUBLIKA HRVATSKA OP INA DONJI KRALJEVEC JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA:021-05/02-02/22 UR.BROJ:2109-06-13-03 Donji Kraljevec;05.12.2013. Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Opinskog na elnika (Klasa: 021-05/02-02/22, Urbroj: 2109-06-1302) od 05.12.2013., Jedinstveni upravni odjel Opine Donji Kraljevec

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave na prijedlog Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me.žup.br. 5/02) • Upuuje se na javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me .žup.br. 5/02) (u daljnjem tekstu ID DPU). • Prijedlog ID DPU izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. • Javna rasprava o prijedlogu ID DPU po et e 16.12.2013. i završi 30.12.2013. godine. • Javni uvid u prijedlog ID DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Opine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40350 Donji Kraljevec, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa. • Javno izlaganje o prijedlogu izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu održat e se dana 17.12.2013., s po etkom u 11.00 sa, u prostorijama Opine Donji Kraljevec. • Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u opinskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Opina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, 40350 Donji Kraljevec , s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O ID DPU dijela industrijske zone u Donjem Kraljevcu (Sl. gl. Me .žup.br. 5/02)“

1. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javiti se na mob.091 2502 144, do 15.12. 2. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Caffe bar San Marco, info: 097 788 9981 3. Udruga za boljitak Roma, Gorian, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedinani javni rad, javitisenamob. 098 504 559, do 10.12. 4. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovoa/ knjigovotkinja i slastiar/slastiarkapomoni radnik u proiz. kolaa na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008, do 07.12. 5. Mi-ni d.o.o. Cirkovljan, traži konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 916 2910, do 11.12. 6. Barly akovec , Zrinsko-Frankopanska 2a, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013 7. Soboslikarskopodopolagaki obrt Ladi, Strahoninec, traži 4 soboslikara/soboslikarica na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 241 7290 do 11.12.2013. 8. Autokua Gašpari akovec, T. Bratkovia 1, traži automehaniar/automehaniarka za rad u servisu viliara i teretnih vozila mehatroniar/mehatroniarka neodreeno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu. više inf. Na www.hzz.hr do 09.12. 9. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Soho baru,akovec, javiti se na mob. 091 548 6670 do 15.12.2013. poslati životopis na email: mamica@ mamica.com.hr 10. Mimi Mikolaj j.d.o.o. Kolodvorska 28, M. Središe, traži konobar/konobarica na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 493 080 do 9.12. 11. Eko Meimurje d.d. Šenkovec, traži 3 zavarivaa/zavarivaice - pripravnik; 5 zavarivaa/zavarivaice; 4 strojobravara/strojobravarice - pripravnik; 6 strojobravara/strojobravarice; 1 cnc tokar/tokarica - pripravnik; 1 cnc gloda/glodaica - pripravnik; 2 autokalirer/autolakirerka - pripravnik i radnik/ radnica na završnoj montaži - pripravnik. Natjeaj je otvoren do 07.12.2013. Javiti se pismenom zamolbom na adresu

ili email adresu: posao@eko.hr33. ili tel.040 343 540 12. Mack No.1. j.d.o.o. Novo Selo Rok, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 850 2721 i poslati zamolbu na email: zodijak007@ gmail.com do 15.12.2013 13. Slastiarstvo Cvek d.o.o. Pušine, traži 3 radnika/radnice na izradi ajnog peciva na neodreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 895 525, do 09.12. 14. Krojaki obrt "urkin", Palovec, Glavna 18, traži 5 šivaa/šivaica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 321 9081, do 11.12. 15. Caffe bar Marti, akoveka 105, Prelog, traži konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 9643 111, do 31.12. 16. Optimus lab d.o.o. - Lab d.o.o. akovec, traži embedded software developer m/ž na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 3640 644, do 24.12. više inf. Na www.hzz.hr 17. Pilka j.d.o.o. akovec, J. Kozarca 15, traži kuhara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob 091 364 3635, do 15.12. 18. Arion d.o.o. akovec, traži 7 montera/monterki dizala na odreeno vrijeme, rad u inozemstvu, poznavanje njem. jezika, javiti se na email: darko. perenc@arion-it.hr do 02.01. 19. Zec d.o.o. Belica, traži keramiar/keramiarka na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 777 002, do 20.12. 20. Pan d.o.o. akovec, traži graevinski tehniar/inženjer m/ž na neodreeno vrijeme, mog. zaposlenja osoba s invalid., potrebno je radno iskustvo 10g., javiti se na mob. 098 698 369, do 20.01. 21. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliše, traži automehaniar/automehaniarka na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 807 843 do 16.12. 22. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, Industrijska bb, traži bravar/ bravarica; zavariva/zavarivaica mig/ mag postupkom na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 3101 735, do 30.12. 23. B Mislav j.do.o. Pušine, akoveka 32, traži konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 402 1188, do 15.12. 24. Elektro Ladi, rean 52, traži 1 elektroinstalater/elektroinstalaterka na odreeno vrijeme i 2 osobe na neodreeno vrijeme, rad na podruju EU, poznavanje njem. jezika, poslati životopis na email: elektroladic@net.hr do 15.12. 25. Alu -art d.o.o. Pribislavec, N.Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i

Ste ajni upravitelj društva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

ŠESTU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STEAJNOG DUŽNIKA R.br.

Predmet prodaje

1.

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u Speci kaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

2.

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u Speci kaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speci kacije, u ukupnoj koliini.

Usmena javna dražba održat e se dana 19. prosinca 2013. godine u 12:00 sa u prostorijama društva, Zagrebaka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka održavanja javne dražbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na žiro-ra un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: HR3623400091190020413, te dokaz o uplaenoj jam evini predo e prije održavanja javne dražbe ste ajnom upravitelju. - Pokretnine se na dražbi ne mogu proda ispod po etne cijene. - Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom trošku demonra, utovari i otpremi kupljene pokretnine.. - Prodaja se obavlja prema na elu “vi eno-kupljeno”. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje. - Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se uplaena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraa u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne dražbe. - Rok plaanja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe. - Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac. - Speci kacija pokretnina dostupna je na web stranici hp://www.sudacka-mreza.hr i u prostorijama društva. Uvid u speci kaciju kao i razgledavanje imovine mogue je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

znanja: photoshop, lash, izrada animacija, izuzetne komunikacijske sposobnosti, ambicioznost, Kategorija B, vlastiti automobil - poželjno. Osobni dolazak na adresu MALI GORENEC 26 B, MALI GORENEC Radna mjesta ili prijavu poslati e-mailom: promedia. Varaždin marketing@gmail.com, kontakt mobitel: 099 4222 000, do 15.12. 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za 6. FIMA BIS d.o.o. za posredovanje proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: u osiguranju, Mjesto rada: TRNOVEC, TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 1 POSREDNIK/ POSREDNICA U traži 100 ŠIVA/ŠIVAICA - šivanje kožOSIGURANJU na neodreeno vrijeme, nih navlaka za automobilska sjedala i uvjeti: VSS, poznavanje rada na raunalu, kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na potrebno min. 1g., radnog iskustva na odreeno (povean opseg posla), uvjeti: poslovima osiguranja, komunikativnost, znanje šivanja ili KV tekstilnog ili obuarsklonost timskom radu i stalnom usaskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni vršavanju, u obzir dolaze i kandidati iz dolazak ili pismena zamolba na adresu: Varaždinske, Meimurske i KoprivnikoGOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC križevake županije, prednost kandidatiBARTOLOVEKI ili e-mailom: posao@ ma koji imaju položen ispit kod HANFA-e boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 za posrednika u osiguranju, Kategorija 692, do 31.12. B. Prijavu i životopis poslati na e-mail: 2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekosrunjak@ima.com do 16.12. munikacije i usluge, Traži se više osoba 7. ELVING PROJEKTIRANJE (50) za podruje Varaždina, Ivand.o.o. za projektiranje i konzalting, ca, Ludbrega, akovca, Mjesto rada: NOVI MAROF, traži 1 Koprivnice, Krapine, VODITELJ/ VODITELJICA ELEKtraži 5 ZASTUPNIK/ TROTEHNIKIH RADOVA na neZASTUPNICA U PRODAodreeno vrijeme, uvjeti: VSS, JI TELEKOMUNIKACIJpotrebno je iskustvo u voenju SKIH USLUGA - obavljaradova 5g.), organizacijske sponje telekomunikacijskih OD HRVATSKI ZAV sobnosti, znanje u struci i samoNJE usluga - prodaja usluga ZA ZAPOŠLJAVA 396-819 OVEC: stalnost u donošenju odluka, internet, telefon, TV - H1 ISPOSTAVA AK OG: 646-740 ISPOSTAVA PREL SREDIŠ E: kategorija B, položen struni TELEKOM na odreeno ISPOSTAVA M. 543-200 ispit, poznavanje informatike vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, (autocad), engleski, njemaki SSS bez obzira na zvanje, jezik; i 1 VODITELJ/ VODITELJICA ELEKpoželjno iskustvo u prodaji, TROTEHNIKIH PROJEKATA, NADZOR I komunikativne osobe. Životopis poslaPROJEKTIRANJE na neodreeno vrijeme, ti e-mailom na e-mail: bona.concilio@ uvjeti: VSS, potrebno je iskustvo u izradi gmail.com ili osobni dolazak na adresu i voenju elektrotehnikih projekata BRAE RADIA 20, VARAŽDIN radnim (5g), iskustvo u struci, organizacijske danom od 9-16 sati. Kontakt mobitel: 095 sposobnosti, samostalnost u donošenju 790 6381 do 31.12. odluka. Prednost je znanje njemakog 3. Bona Consilio j.d.o.o. za tejezika, poželjno i engleski, položen strulekomunikacije i usluge, Mjesto rada: ni ispit; OVLAŠTENI INŽENJER ELEKVARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, TROTEHNIKE. Prijavu poslati e-mailom: traži 2 VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za natjecaji@elving.hr do 16.12. poetak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije 8. WACHEM d.o.o. za proizvodnju sklapanje Ugovor o radu, uvjeti: OŠ, KV, kemijskih proizvoda i trgovinu, Mjesto SSS bez obzira na zvanje za voenje tima rada: VARAŽDIN, traži 1 MIKROBIOLOG/ koji obavlja telekomunikacijske usluge MIKROBIOLOGINJA - Mikrobiološke anaprodaja usluga internet, telefon, TV - H1 lize kozmetikih proizvoda prema propiTELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, sanim standardima i normama, uvjeti: mogunost korištenja vlastitog vozila. VSS, farmaceutsko-biokemijski fakultet osobni dolazak: BRAE RADIA 20, VAili medicinski fakultet ili prehrambenoRAŽDIN ili prijavu poslati e-mailom: bobiotehnološki fakultet, dodatna znanja: na.consilio@gmail.com, kontakt mobitel: testiranje dezinicijensa prema razliim 095 790 6381 do 31.12. metodama; 1 VOZA/VOZAICA - otpre4. H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugomanje i razvoženje robe za potrebe irme, stiteljstvo i posredovanje, Mjesto rada: uvjeti: KV, SSS, kategorija B i C, iskustvo VARAŽDIN, traži 2 MENADŽER/ MEgodinu dana; 1 TAJNIK/TAJNICA - voNADŽERICA PRODAJE MEDICINSKIH enje administracije, voenje poslovne POMAGALA - prodaja medicinskih pomakorespondencije sa partnerima, orgagala, voenje tima, edukacija, motivacija niziranje sastanaka i drugih dogaaja, na neodreeno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, priprema, ažuriranje i kontrola ugovora i VSS trgovina, zdravstvo, marketing, kougovornih obveza, voenje elektronskog munikativnost i vještine prodajnog razarhiva ugovora i drugih dokumenata, nagovora, B kategorija uz posjedovanje vlabava uredskog materijala i sl., obavljanje stitog vozila, iskustvo 3g., engleski jezik. jednostavnih raunovodstvenih poslova, Prijavu poslati e-mailom: h.e.v.osijek@ uvjeti: najmanje SSS, potrebno osnovno gmail.com, kontakt mobitel: 099 3373 poznavanje rada na raunalu (MS Excel, 700, do 18.12. Word), poželjno radno iskustvo na poslo5. PROMEDIA - agencija za markevima tajnice najmanje 2g., odline komuting vl. Dražen Kreš, Mjesto rada: VARAŽnikacijske i organizatorske sposobnosti, DIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 1 odgovornost, pouzdanost, leksibilnost, VODITELJ/ VODITELJICA MARKETINGA iskustvo u voenju ureda ili obavljanja ZA VARAŽDINSKU I MEIMURSKU ŽUadministrativnih poslova, strani jezici: PANIJU na odreeno vrijeme, uvjeti: SSS, engl. i njem.; 1 DIPL.INŽ. ARHITEKTURE VŠS, VSS, poželjno informatiar/ka ili kom/ž, uvjeti: VSS, arhitektonski ili gra. mercijalist/ica, poželjna informatika montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.12.

Temeljem „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnjeg ureda, KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine, Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskim i lokalnim cestama na podru ju Me imurske županije objavljuje

JAVNI POZIV Kojim Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskom cestom ŽC2003 „Donji Hrašan “ u Donjem Hrašanu, na k br. 1586 i 1587 u k.o. Donji Hrašan, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izvedena cesta o po etku postupka evidenranja javne ceste u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja županijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Županijska uprava za ceste Me imurske županije zapo e e s obilježavanjem granica zemljišta dana 16.12.2013. godine, na kojem je izgra ena cesta uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 16.12.2013. do 21.12.2013. godine. RAVNATELJICA: Ljerka Cividini mag.ing.tra .


6. prosinca 2013. ŽUPANIJI fakultet, odlino poznavanje programa AUTO-CAD te nekog od 3D-programa i poŞeljno poznavanje nekog od programa za animacije. Sva radna mjesta su na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja. Pismena zamolba: Branimirova 24-26, 42202 Trnovec Bartoloveki ili e-mailom: info@wachem.com, do 13.12. 9. Poduzee Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartoloveki. Hanjes d.o.o. je usluŞno poduzee na podruju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, proila od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijenti su poduzea iz podruja proizvodnje tranih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijentirana, 99% proizvoda izvoze u EU. Viťe informacija na www.hanjes.com. Mjesto rada: TRNOVEC. TraŞimo 1 KALKULANT/ KALKULANTICA - uvjeti: SSS, VŠS TEHNIKE STRUKE, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kateg., znanje izrauna kalkulacija, itanje nacrta; i 1 REFERENT/ REFERENTICA NABAVE - SSS, VŠS obavezno TEHNIKE STRUKE za nabavu limova, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kat. Radna mjesta su na odreeno uz mog. stalnog radnog odnosa. Molbe slati iskljuivo na adresu poťtom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVEKI ili mailom na: n.marjancic@hanjes.com do 31.12.

IZ MATINOG UREDA

ROENI GRETA ZAMUDA, KI ŽELJKE I MARIA; MARINA GRANATIR, KI VESNE I ZDRAVKA; KAROLINA I KARLO HORVAT, DJECA ŠTEFICE I DRAŽENA; FRANJO ORŠOŠ, SIN MARIJANKE I BOJANA; SEBASTIJAN MACESKI, SIN NIKOLINE I IGORA; EDO NOVAK, SIN MARINE I DOMAGOJA; FRAN DVANAJŠAK, SIN MONIKE I RAJKA; HELENA TAKA, KI PETRE I MIROSLAVA; ISABEL MARKULIN, KI GORDANE I MARKA; KAIN BLAŽEK, SIN MARTE I PETR A; INNA MERLAK, KI VLATKICE I TOMICE; MEGAN LACKO, KI ALISIJE I STIVENA; JAN RADIKOVI, SIN MAGDALENE I DINA; NIKOLA PETENER, SIN JASMINE I PORINA; MILA LONARI, KI IVANE I TOMISLAVA; LANA I MAJA BALOG, KERI SNJEŽANE I ROBERTA; KLARA ŠKVORC, KI IVANE I IGORA; DINKO HORVAT, SIN KLAUDIJE I DEJANA; DARIA ŠKVORC, KI NATAŠE I BOJANA; JAKOV BUKOVAK, SIN FATIME I JOSIPA; PARIS JEŠAREVI, SIN DANIJELE I SLAANA; KARLO PIKNJA, SIN JELENE I TOMICE (akovec)

VJENANI JELENA SALAJ I KREŠIMIR ŠIMUNKOVI, MIHAELA GAL I MIŠEL NOVOSEL, LUKRECIJA BLAŠKOVI I JOSIP ZELI (akovec); MARINA IŽMEŠIJA I ANDRIJA HERTL (Kotoriba); KRISTINA BRODAR I DENIS PETERMANEC (M. Srediťe), IVANA HORVAT I MIROSLAV POZDEREC, MARINA TOMI I MARKO BISTROVI (Štrigova)

UMRLI VESNA PAANDI, R. HARA, RO. 1958., ANTUN ANDRAĹ EC, RO. 1937., MARIJA TISAJ, R. VADLJA, RO. 1943., LADISLAV MEDLOBI, RO. 1947., IVANA BENC, RO. 1929., BRANKO GRUDI, RO. 1925., MAGDALENA SAKA, R. JANEC, RO. 1925., FRANJO MIHALKOVI, RO.1931., ANA PEHEK, R. NARANA, RO. 1946., MARIJA RAJF, R. PERHO, RO. 1932., MATILDA KUKEC, R. VIDOVI, RO. 1934., DRAGUTIN MIHALEC, RO. 1959. (akovec); BRANIMIR KONC, RO. 1955., (M. SrediĹĄe), HANS-ERWIN STEINER, RO. 1944. (NedeliĹĄe), IVAN BEDENICKY, RO. 1915., FRANJO Ĺ TEFAN, RO. 1935., ANDRIJA RIBI, RO. 1927. (Prelog), MARIJA OREĹ KI, R. JALUĹ I, RO. 1942. (Ĺ trigova)

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IN MEMORIAM

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Odluke Gradskog vijea Grada akovca od 18.studenog 2010. i 05.svibnja 2011. objavljuje

na hrvatskog branitelja

JAVNI NATJEAJ PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA

RADOVANA FRANKOVIA

za prodaju zemljiĹĄta na podruju DPU Martane Istok (SluĹžbeni glasnik Grada akovca 6/2000 i 4/2012)

11.12.1994. - 11.12.2013. I. Predmet prodaje je zemljiĹĄte u vlasniĹĄtvu Grada, upisano u: zk.ul.br.6385, k.o. akovec - est.br.1135/12/1/1/1/1/1/3, paĹĄnjak, povrĹĄine 1 j 629 hv, (ident. s k br.4011/1, k.o. iste povrĹĄine 8.018 m2), namjena “K 2â€?, po poetnoj cijeni od 65,-â‚Ź/m2, i zk.ul.br.7291, k.o. akovec - est.br.536/1/1, paĹĄnjak, povrĹĄine 2928 m2, (ident. s k br.4150/1, k.o. iste) zk.ul.br.6224, k.o. akovec, - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, paĹĄnjak povrĹĄine 2832 m2, (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, paĹĄnjak povrĹĄine 3923 m2 (ident. s k br.4128/15, k.o. iste ), - est.br.1135/4/1/16/1/1/3, paĹĄnjak povrĹĄine 4120 m2 (ident. s k br.4128/16, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, paĹĄnjak povrĹĄine 4310 m2 (ident. s k br.4128/17, k.o. iste), - est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, paĹĄnjak povrĹĄine 2745 m2 (ident. s k br. 4128/22, k.o. iste), zk.ul.br.7211, k.o. akovec, - est.br.58/C/4/2/1, paĹĄnjak povrĹĄine 47 m2 (ident. s k br.4128/22, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k br.4128/22, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno o svom troĹĄku), - est.br.58/C/4/2/2, paĹĄnjak povrĹĄine 29 m2 (ident. s k br.4128/23, k.o. iste), prodaje se istovremeno i zajedno sa est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k br.4128/23, k.o. akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrĹĄi naknadno o svom troĹĄku), sve namjena “I2â€?, po poetnoj cijeni od 35,-â‚Ź/m2. II. Ukupna kupoprodajna cijena predstavlja kunsku protuvrijednost eura prema srednjem te aju Hrvatske narodne banke na dan uplate i kupac je plaa odjednom, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka obavijes o kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a. Na temelju istog te aja obra unavaju se i sva ostala plaanja. Osim kupoprodajne cijene, troĹĄkova procjene vrijednos zemljiĹĄta i troĹĄkova objave ovog natje aja u lokalnom tjedniku kupac je duĹžan pla i porez na promet nekretnina i sve druge obveze vezane za sklapanje i provedbu kupoprodajnog ugovora. III. Pravo sudjelovanja u natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje prema propisima Republike Hrvatske mogu bi stjecatelji nekretnina. IV. ZemljiĹĄte se prodaje, kupuje i preuzima u zate enom stanju, prema zemljiĹĄnoknjiĹžnom, katastarskom kao i stvarnom stanju na dan objave javnog natje aja. U cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta koje se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, ĹĄto isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. V. Sudionici Natje aja duĹžni su upla jam evinu u iznosu od 10 % po etne vrijednos cijene zemljiĹĄta, a uplauje se u korist prora un Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljiĹĄta i originalni dokaz o plaanju priloĹži ponudi. VI. Pisane ponude podnose se na adresu: Grad akovec, Ulica Kralja Tomislava 15, 40000 akovec, bez obzira na nain dostave zakljuno s danom 16.prosinac 2013., do 9,00 sa osobno ili preporu eno, u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Javni natje aj za prodaju zemljiĹĄta – ne otvaraj“. Nepotpune i nepravodobne ponude nee se uzima

u obzir. Otvaranje ponuda bit e javno dana 16.prosinac 2013., godine u 12,00 sa i obavit e se u prostorijama u Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, a mogu pristupi ponu a i ili opunomoenici uz predo enje ovjerene punomoi. Rok valjanos ponude: najmanje 60 dana od dana proteka roka za podnoĹĄenje ponuda. VII. Ponuda mora sadrĹžava: oznaku zemljiĹĄta za koji se podnosi ponuda ponu eni iznos kupoprodajne cijene izraĹženu u eurima dokaz o uplaenoj jam evini ovjerenu presliku osobne iskaznice ili putovnice za zi ke osobe, a za pravne osobe izvornik ili ovjerenu presliku rjeĹĄenja o upisu u sudski ili drugi odgovarajui registar za pravne osobe presliku karce tekueg ra una ili broja Ĺžiro-ra una na koji se moĹže vra jam evina potvrde nadleĹžnih Upravnih odjela Grada akovca da ponu a niĹĄta ne duguje Gradu akovcu po osnovu najamnine, zakupnine, komunalne naknade, koriĹĄtenja drugih gradskih nekretnina odnosno po bilo kojoj drugoj osnovi podatke o ponuditelju, (OIB, prebivaliĹĄte, broj telefona i dr.) VIII. Najpovoljnija ponuda je ponuda s najviĹĄom ponu enom cijenom iznad po etne, a slu aju dvije iste provest e se otvoreno nadmetanje izme u ponu a a. Natje aj se provodi i u slu aju samo jedne ponude. Povjerenstvo koje provodi natje aj moĹže bez navo enja razloga predloĹži da Gradona elnik ne prihva ni jednu ponudu. IX. Zaklju ak Gradona elnika o najpovoljnijem ponu a u dostavlja se svim ponu a ima s uputom da mogu uloĹži prigovor u roku od 3 dana od dana primitka Zaklju ka. X. Izabranom ponu a u uplaena jam evina se ura unava u kona ni iznos cijene iz kupoprodajnog ugovora, dok se ostalim sudionicima Natje aja jam evina vraa u roku od 8 dana od dana kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, u nominalnom iznosu bez kamata. XI. Ako ponu a ija je ponuda najpovoljnija odustane od natje aja ili sklapanja kupoprodajnog ugovora, gubi pravo na povrat jam evine, a zemljiĹĄte se moĹže proda sljedeem najpovoljnijem ponu a u. XII. Ugovor o kupoprodaji zemljiĹĄta sklapa se u roku od 15 dana od kona nos Zaklju ka o izboru najpovoljnijeg ponu a a, uz prethodno plaanje ukupne kupoprodajne cijene prema to ki II. Iznimno, u slu aju da se Ugovor sklopi i bez plaanja ukupne cijene u roku odre enom javnim natje ajem, a ona ne bude plaena ni u roku odre enom Ugovorom, Ugovor o kupoprodaji zemljiĹĄta se automatski raskida, a uplaena jam evina se ne vraa. XIII. Primopredaja zemljiĹĄta se vrĹĄi nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene, uz eventualni izuzeta prema prethodnoj to ki XII. XIV. Prodavatelj pridrĹžava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odbi sve prisgle ponude odnosno poniĹĄ natje aj. XV. Javni natje aj e bit objavljen i na sluĹžbenim internetskim stranicama Grada akovca. ZemljiĹĄta se mogu razgleda prema dogovoru uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, duĹžni su dodatne obavijes i raspoloĹživu dokumentaciju preuze u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sa, jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili prituĹžbe nee uvaĹžava. Gradonaelnik Grada akovca

Udruga roditelja hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU KRALJIU 7.12.1998. - 7.12.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

ISPRAVAK TEKSTA s naglaskom na izmjenu datuma odrĹžavanja draĹžbe Javni biljeĹžnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova ia 6, temeljem lanka 316. i 317. OvrĹĄnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNICA STO NE HRANE d.d., sa sjediĹĄtem u akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

OBJAVLJUJE prvu usmenu javnu draŞbu 1. Predmet prve usmene javne draŞbe su nekretnine upisane u zk.ul.br. 1000, k.o. REKA, est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 m², gospodarska zgrada od 27 m² i dvoriťte od 3201 m² u Ulici Frana Galovia, ukupne povrťine od 3403 m² u 34/35 dijela. Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovia 27B. 2. DraŞba e se odrŞa dana 08. sijenja 2014. godine u 11,00 sa, u uredu javnog biljeŞnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova ia 6. 3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se provnik osiguranja. 4. Vrijednost nekretnina utvr ena je po ovlaťtenom sudskom procjenitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije dan prije odrŞavanja draŞbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnina. Iznos jam evine se uplauje na Şiro ra un javnog biljeŞnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una HR4424840081300005003 kod Raieisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obvezan predo i javnom biljeŞniku, prije nego javni biljeŞnik pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena, vrat e se osiguranje nakon zaklju enja javne draŞbe. 6. Kupcem e se smatra osoba koja na draŞbi ponudi najviťu cijenu i koju kao kupca proglasi javni biljeŞnik. Nekretnine se ne mogu proda ispod dvije treine utvr ene vrijednos. 7. Kupac je duŞan poloŞi kupovninu u roku od 8 dana po zaklju enju draŞbe. Ako kupac ne poloŞi kupovninu nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu niŞu cijenu. 8. Troťkove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, duŞnih pristojbi, troťkove upisa prava vlasniťtva u zemljiťne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 9. Za sve informacije obrate se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog biljeŞnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova ia 6. JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRN EC

KUPON broj

951

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec


52

Oglasnik

6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄivae da ubudue u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je duĹžan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄivae za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t, 1998.g., reg 4/2014, 196 KS, 3.500 EUR-a - HITNO, mob. 098 9400 452 PRODAJE SE RENAULT MEGANE 1.6e 1996.g., reg. do 03/14., tel. 091 512 3571 SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. mob. 091 970 1929 RENAULT SCENIC 1.9 dCi, 75 kw, 2002 g., reg. do 10./2014., u dobrom stanju, 177tkm, potroĹĄnja 5 lit./100km., prodajem za 3.900 EUR. tel. 360-602. AR166 2.4 jtd 1999.god, reg. IV/2014, koĹža, klima, nove zimske gume, uredno servisiran, nedavno napravljen redovni i veliki servis, cijena 19.000 kn (mogu kredit ili zamjena), mob 098/242 283 PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g. Kao nov, s full opremom. Cijena odlina. Tel: 091/655-44-61 ROVER 416 SI 1997.god., benzin, 190tkm, novi akumulator, ko ione cijevi, promijenjen alternator, novi zadnji dio ispuĹĄne cijevi, promijenjen katalizator, nove

etkice i piksa na anlaseru, nove zadnje i prednje ko nice, alu felge, gume prednje skoro nove, info 098/972-3313 GOLF II 1986., reg. do 08/14, motor vrhunski, mob 091 565 9205 PRODAJU SE krovni nosa i i jedna felga za auto renault megane model iz 1998.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atesran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MA ZDA XEDOS 6 160 0 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uť uvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELINE felge 14� za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., Nedeliťe. Tel: 091/111-62-77 FIAT UNO 1.0 33KW 1997.g., 5vr., garaŞiran, servisiran, registr. godinu dana, mob. 098/136-1712 F O R D E S C O R T r e g i s t r. d o 30.10.2014., mob. 098/935-6187 PEUGEOT 2.2HDI 120KS 2008.g., dupla kabina + sanduk 3,30m, potrebna B kateg., 1.vl., registriran, 158tkm, kao nov. tel. 099/4499-190

VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zelen boje, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena za dogovor, info na tel. 391-048 PRODA JE SE PUTNI KI KOMBI VW T4 24D 55KW 1997.g., 8+1, bijeli, servisiran i spreman za tehni ki, cijena 2.600 eur. Info: 099/407-3845 BMW 324 dizel kockica 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10g., mob. 098/190-3753 PRODA JEM EKI AR. tel. 098/935-6187

POLJOPRIVREDA VINO kvalitetno sorte rizling i savinjon po cijeni od 10 kn/lit, te krumpir merkallni, mob. 098 745 484. KUPUJEM traktorske priklju ke, cisternu, plugove, rotodrlja e, paukove za sijeno - moĹže neispravno 091 739 69 65 PRODAJEM drvo oraha u rastu za ruĹĄenje - ĹĄir. 70cm, vis. do prve grane 70cm, orah je zdrav domai, ruĹĄenje i prijevoz u reĹžiji kupca, cijena 600kn. mob. 099 7969 541 DEUTZ 25 KS 53.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM kiper prikolice 2-osovinske, roto-freza-hovard 2.4 ĹĄirine s valjkom, vrlo povoljno, Info: 682 180 ili 098 170 5311. PRODAJE SE SLAMA, 5kn bala. Tel: 098/9666-037PRODAJU SE oranice Velik Ĺ tuk 1274m2-Strahoninec, Veliki Ĺ tuk 2418m2-NedeliĹĄe, ĹĄuma Breg 2166m2-Slakovec, Tel: 822-362 i 099-5166-780 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM SADNICE hrasta, javora, jasena, bukve, graba, kestena i agacije za poĹĄumljavanje. Mob: 099/683-9984 KUPUJEM LUĹ  INE-KOMUĹ INJE za pletenje cekara, bijelo domaa kuruza ili zlatko. mob. 091/731-2103 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, te donju autom. kuku za mali ursus. mob. 098/190-3753

POSAO T R A ŽIM P OSAO davanja in strukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽI SE POSAO uvanje djeteta bilo koje dobi u akovcu. info: 091/5962-707

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjema. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

BANKOVNI KREDITI U 48h dovoljno 6 mjeseci radnog staŞa, mogućnost obustave do 70% primanja. N.G. d.o.o. 092/149-1642 POZNANSTVA MLADI traŞi slobodnu i iskrenu curu od 30-40g. Samo iskrene na mob. 095/8974-533

NEKRETNINE – PRODAJA

USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septikih jama. Struno i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o. VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Gradimo Grad Gr adimo po po europskim eu urro op psskkim im standardima sta tand ndar arrdi dm ma a

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeťten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93. PRODAJE SE APARTMAN na Krku, iŞii, 60m2, 2 s+db, namjeťten, pogled na more, isto vlasniťtvo, svi papiri ili se mijenja za jeiniju nekretninu u K ili ZG, mob. 098 63 11 66 PRODAJE SE KU A GRUNT u G. Hraťanu. info. 098 297 210 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, pored gl. ceste, povrť. 2.3h sve jedna parcela, mogue ga je podijeli u viťe gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiťkovcu povrťine 1600 m2, uredno vlasniťtvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24 m2 - novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mogunost prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJEM NOVI namjeťteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 NEDELIŠ E -prodajem kuu visoka prizemnica - dvojnu od 100m2, sa svima priklju cima, centr. grijanje, velika okunica, vrt, mirna i lijepa lokacija useljiva, 60.000 eur. mob: 099 7969 541 PRODAJEMO VIKENDICU sa vinogradom, vonjakom i velikom okunicom 3500m2 u Vukanovcu, uklju en sav inventar. Cijena po dogovoru. mob: 095 900 6539 . PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaŞa), urbana vila, novo, s garaŞom, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE, Mali Mihaljevec, kraj glavne ceste, povrťine 1780m2, ucrtana kua, priklju ak struje i vode. mob 098/ 951-8667 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmiťnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaŞni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA kua u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ  U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski pâ€?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, okunica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723. PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju kuu u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 1706m2 u gra . zoni u NedeliĹĄu-GlavaĹĄe. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazvati na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s okunicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vonjak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJE SE 2-etaĹžni dvosobni stan od 65m2 s balkonom i spremiĹĄtem, 2.kat, akovec-Jug. mob. 099/7540-147 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada od 58m2, prizemlje. info: 099/6560-710 PRODAJE SE KU A u centru k, gornja etaĹža 113m2 sa cijelim potkrovljem, pripadajuim dvoriĹĄtem 720m2, svim priklju cima, posebnim prilazom i ulazom, pogodno za stanovanje, ordinaciju, ured. info: 098/315-119 PRODA JE SE STARIJA KU A sa svim priklju cima u NedeliĹĄu. tel. 822-338 PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIĹ TE u PuĹĄinama na odli noj lokaciji, tel. 042/232-681 PRODAJEMO DVOETAĹ˝NU KU U u akovcu od 157m2, mog. ure enja tavana, veliko dvoriĹĄte, pogodno za posl. potrebe. info: 098/908-6376

MEIMURSKE NOVINE

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten restoran, mob. 091-14-11-721 IZNA JML JUJE SE TROSOBNI, namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovia), brojila i ulaz odvojeni, useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namjeĹĄteni stan u Murskom SrediĹĄu, mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u donjem dijelu kue s posebnim ulazom, u akovcu, info na 098/938-7532 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studencama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 50 0 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Istarsko naselje br.12, 50m2, prvi kat, polunamjeĹĄten, na duĹže razdoblje. Kontakt: 099 8000 645 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 25m2, zaposlenim samcima. Kontakt: 098/504-428 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 15 sa na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN novorenoviran i namjeĹĄten, zaposlenim samcima ili paru, na duĹže vrijeme, akovec. info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE nenamjeĹĄten 2-sobni, 1.5-sobni, 1-sobni i garsonijera u akovcu, na duĹže vrijeme + ugovor. info: 384-515 ili 098/545-526 IZNA JML JUJE SE LOK AL-PO SLOVNI PROSTOR, prizemlje, stari pasaĹž, akovec, mob. 098/9640-768


6. prosinca 2013.

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni ,

,

PRODAJU SE PAZINSKE PURICE žive 35kn/kg, o išene 38kn /kg, tel 098 199 2171 PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opširnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (šaljem poštom), mob; 098-908-4675 PRODAJU SE PIJETLOVI križanci velike Brame od 7mj. i kupuje se stajski konjski gnoj. Tel: 822-362 i 099-5166-780 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJU SE domae patke i ze evi, živi ili o išeni. Tel: 099/269-2090 PRODAJEM GOLUBOVE engleski gušan u svim bojama, te kanarince i bastarde. info: 040/310-519 PRODA JEM ŽENKU NJEM. OV ARA staru 1.5g., tetovirana i s rodovnicom, dobar uvar. info: 099/246-5011 PRODAJEM OBRAENE SVINJSKE polovice, o išene odojke (polovice). Primamo narudžbe za blagdane! mob. 099/4144-883

RAZNO PRIMAMO NA DEPONIJU u Varaždinu lom ciglu i crijep, te stari crijep i ciglu. mob: 091/541-8810 ili 095/801-3853 PRODAJE SE kau , 2 fotelje, tabure i kuja za posteljinu. Vrlo povoljno. info. 040/390-639, akovec PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, malo pucano, Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , ru ni rad. Mob: 099/64-111-90 KUPUJEM GRAMOFONSKE PLO E i originalne CD-e, cijele kolekcije pop-rock muzike, domae i strane, mob. 098-486-285, Robert PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i el. štimer za gitaru. Mob: 099/40-10-142. PRODAJE SE RABLJENA motorna pila STIHL AV051 elektronic vodilica 50 cm, snaga 4,3 kw, 89 cm3, izvrsno stanje, cijena 2.500 kn. tel 098/590-933 PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda; klavir o uvani malo sviran, spavaa soba, cafe aparat, kožna garnitura za 1.100 kn, mob 091/970-1929 PRODAJEM ultragraph Digital DEQ 1024, 31- parametrijski ekvalizator, dinami ki procesor i neutralizator mikrofonije, 24/48-bit DSP procesor sa 24-bit/96 kHz A/D i D/A konverterima za vrhunsku rezoluciju zvuka, novo, nekorišteno, mob 098/972-3313 PRODAJEM DE-10, dual channel effects processor, nekorišteno; Denoiser SNR 2000, professional noise reduction system, nekorišteno, mob 098/972-3313 PRODA JEM pl. bojler Junkers 24 kw za centralno sa manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJEM ŽELJEZNA VRATA za 1.000 Kn, konstrukcija je visoka 255 cm, a širina 130 cm, mob; 098-908-4675 PRODAJEM RA UNALO s instaliranim programom za fiskalnu blagajnu; Pentium 4, 2,4 ghz, 1gb ram, 80 gb HDD, Windows xp, cijena povoljna. Info na mob. 097/7821-438 PRODAJE SE sjedea kutna garnitura dvosjed i trosjed sa kutom i jednom foteljom, vrlo povoljno i hitno, tapecirano platnom. mob. 099/687-6087 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423

PRODA JE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazvati na 098 92 81 012. PRODAJE SE plinske pei Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODA JEM GROBNO MJESTO na starom dijelu akove kog groblja, cijena 1.700 kn. Zvati na broj 099 479 6848 PRODAJEM LEDENICU Quadro od 80lit. sa 3 ladice, malo korištena (500kn), i TV 55cm Quadro (100kn), tel. 333-046 PRODAJEMO korišteni ali o uvani bijeli štednjak 90cm (2str + 4pl.) za 1.500kn; manju prešu za grož e na vijak za 1.400kn i hrastovu ba vu za vino od 60lit. za 250kn. Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJEM PE za centralno grijanje Centrometal, alum. rebraste radijatore i pumpu Grunfos. mob. 099/4144-883 PRODA JEM PE za centralno pl. grijanje na plin, komplet sa rezervoarom za vodu, te dvije pumpe za centr, malo korišteno, cijena povoljna. tel. 395-478 PRODA JE SE novi kau , ma nja sobna garnitura, stolovi 80x80 i bunda od nutrije. info: 042/260-739

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Moiro - muški ma or, odrasli ali prekrasan, divan, umiljat i predobar, cijepljen, o išen od nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nau ena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i o išena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Predivan Garfield maak, star nekoliko mjeseci pronaen je na cesti u Pušinama i traži novi dom. Kontakt: 098-241-060.

Mlada braa terijerci, veseli, umiljati i zaigrani traže svoju novu obitelj. Kontakt: 095-9027-005

Zoran je mješanac pekinezera, malecki rastom, idealan za stan uz redovite šetnje. Za njega zovite na 091-8988-004.

Gea - prekrasna malecka grica od koja 2,5 mjeseca, cijepljena, o išena od nametnika, nježna, divna, zaigrana, umiljata. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Melli je štene labradora, stara je oko 3,5 mjeseca, bit e velika rastom i nadamo se da e dobiti veliku obitelj za puno druženja, ljubavi i šetnji. Kontakt: 098-241-060.

Mimi - nau ena na pijesak, druge mace, umiljata, stara oko 2,5 mjeseci, cijepljena prov zaraznih boles, o išena od nametnika, eka topli dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

951


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

6. prosinca 2013.

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

MEIMURSKA KUHARICA Sastojci: - junei file ili biftek - senf, papar, caprilo sir - šampinjoni, govei temeljac - luk, ulje, sol

Gratinirani junei file s caprilo sirom Vrsni kuhar i zasigurno najvea nada i zvijezda meimurskog kulinarstva Nikola Vuruši, prvi kuhar u akovekoj Pilki, ovo predbožino vrijeme uinio nam je ljepšim pripremivši vrhunsku deliciju koju je nazvao ‘’gratinirani junei file s caprilo sirom’’, a našim dragim itateljima daje recept za pripremu ovog jela, koje se odlino može staviti na sveani božini ili novogodišnji stol. Jelo je iznimnog okusa, bogatstva mirodija i priloga, koji ine okruglice od krumpira s punjenim šampinjonima. File je tek toliko peen da se osjeti miris peenja, a kod konzumiranja do izražaja dolazi sonost mesa sljubljena s prilozima koji jelo ine bajkovitim, gotovo ne-

Priprema Od svježega juneeg filea ili bifteka odrežemo tri manja medaljona, koje posolimo, popaprimo i lagano premažemo senfom. U tavi zagrijemo ulje i medaljone zapeemo s obje strane po tri minute. Meso maknemo iz tave i posložimo u drugu posudu, slažui ga naizmjence sa sirom, jedno na drugo, i završimo sa sirom. Stavimo u penicu zagrijanu na 230 Celzijevih stupnjeva i gratiniramo tek toliko da se sir otopi. Iz punjenih šampinjona izvadimo srednji dio, nasjeckamo na komadie i pirjamo uz dodavanje sitno nasjeckanog luka. Dobivenom smjesom napunimo šampinjone, iz kojih smo ranije izvadili srednji dio, odnosno klobuke šampinjona. Umak pripremimo tako da masnoi u kojoj se peklo meso dodamo govei temeljac i potom reduciramo umak do željene gustoe. Ovim ukusnim umakom prelijemo file i poslužimo na stol, zajedno s prilogom (okruglice od krumpira) i salatom.

opisivim, u emu se osjea majstorstvo kuhara Nikole, koji pokazuje izrazitu kreativnost i strpljivost u pripremanju svakog jela, a poglavito ovakvog, koje spada u sam vrh kulinarstva. Salata od svježega bijelog zelja i endivije, zainjena meimurskim košinim tikvinim uljem i jabunim octom, te domai kruh samo su biser na sjajnoj gastronomskoj kruni posloženoj na bijelom porculanskom tanjuru. U slast i puno uspjeha u pripremanju ovog jela, kao i lijepe, ugodne i gastronomskim delicijama ispunjene božino-novogodišnje blagdane želi Nikola i kompletna ekipa Pilke iz akovca! Uz ovo jelo Nikola i ekipa predlažu popiti mladi traminac.

Dinstano kiselo zelje sa slaninom Sastojci: - 50 dag kiselog zelja - ribanog - 10 dag špeka - 1 velika glavica luka - 2-3 ešnja ešnjaka - 1 dl bijelog vina - 1 žlica Vegete - papar po želji - 2 žlice ulja - lovorov list Priprema Narežite na sitnije luk i špek,

pa dinstajte na malo ulja i podlijte s malo vode. Nakon 10-ak minuta umiješajte kiselo zelje i opet dolijte vode. ešnjak nasjeckajte, pa ga zajedno s Vegetom, lovorovim listom i paprom dodajte kiselom zelju i izmiješajte. Pokrijte i dinstajte tako nekih 30-ak minuta dok zelje ne omekša. Povremeno podlijevajte vodom i pri kraju ulijte malo bijelog vina.

VINO TJEDNA

Traminac iz Agromeimurja Suho bijelo vino iz akovekog Agromeimurja – Podrum Štrigova, traminac berbe 2011. godine. Vino sadrži 12,8 posto alkohola, blage je zlatno-zelenkaste boje, svježeg okusa i ugodne arome. Pije se rashlaeno na 12 do 14 Celzijevih stupnjeva, a odlino se sljubljuje s gratiniranim juneim i svinjskim medaljonima, slatkovodnim ribama, sušenom vratinom i pršutom. Može se poslužiti uz deserte, te kao aperitiv.


6. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

HLADNO I SUHO

VREMENSKA SLIKA: U meteorologiji se godišnja doba raunaju malo drukije. Naime, kalendarski poetak zime je 21. prosinca. Meutim, meteorološka zima poela je 1. prosinca. U meteorologiji godišnja doba poinju prvog dana u mjesecu. Jesen je poela prvog rujna pa smo tri jesenska mjeseca odradili. Jesen je bila toplija od prosjeka, pogotovo mjesec studeni koji nikako nije opravdao svoje ime. Primjerice, u jedanae-

stom mjesecu nismo imali nijedan dan s negativnom temperaturom zraka sve do zadnjeg tjedna. Ipak, njegov zadnji tjedan donio je zahla-

enje i snijeg, a prosinac e ipak opravdati titulu prvog pravog zimskog mjeseca. Krajem studenog u Hrvatsku nam je stigao i prvi snijeg, a

jedino je na sjeverozapadu prošlo bez snježnog pokrivaa. Možemo još spomenuti i to da je studeni prošao kišnije i malo toplije od prosjeka. Po-

etak prosinca ipak je donio hladnije, ali suho vrijeme. I sljedeih sedam dana bit e u znaku zimskih temperatura, ali suhog vremena. Treba raunati na jutarnje mrazeve. VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom petka postoji mogunost za oborine, ali malo i slabo i to uglavnom na istoku Hrvatske. Izgleda da bi temperatura zraka trebala biti dovoljno niska da u sluaju oborina to bude slaba susnježica ili slab snijeg. Najvea vjerojatnost za kratkotrajni nalet oborina je u petak popodne i krajem dana. Ovdje kod nas bi trebalo ostati suho i djelomino sunano. Zapuhat e povremeno umjeren sjeverozapadni vjetar, a dnevna temperatura e zbog vjetra vjerojatno malo porasti u odnosu na etvrtak. Za vikend nas eka suho i stabilno vrijeme. Šansa za maglu je mala jer e još povremeno biti vjetra. Jutra hladna s mrazom i temperaturom od -5 do -2°C, a najviša dnevna bit e oko 5 pozitivnih Celzijevih stupnjeva. Utjecaj stabilne anticiklone nastavit e se i poetkom sljedeeg tjedna. Polako e opet rasti mogunost za maglu i nisku naoblaku. Kako tjedan odmie tako e sunca vjerojatno biti sve manje. Jutra ostaju hladna s mrazom, a dnevna temperatura ovisit e o trajanju magle i koliini sunca. I tijekom srijede i etvrtka e vrijeme biti suho i stabilno. Pitanje je koliko e u takvim okolnostima biti sunca. Naime, to su uvjeti kad obino

imamo puno magle ili niskih oblaka. Tada je u gorju i na Jadranu vedro i ugodno toplo, a mi u nizinama unutrašnjosti uglavnom boravimo u sivilu i hladnoi. Sunana razdoblja najvjerojatnija su sredinom dana kad je temperatura najviša, a sunce najjae. Jutra e biti hladna s jakim mrazom, a dnevna temperatura e ovisiti o koliini sunca i bit e izmeu 0 i 4 Celzijevih stupnjeva. Biometeorološka situacija e biti povoljna pa meteoropati nee imati poteškoa sa zdravljem i raspoloženjem. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izraena 5.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. prosinca 1726. god. na podruju Pakraca poeo snijeg koji je neprestano padao sljedeih 11 dana 6. – 9. prosinca 1952. god. zbog smoga u Londonu 4000 mrtvih 12. prosinca 1967. god. orkanska bura na Jadranu

VICOTEKA

Kaže Mujo Hasi: - Joj, ponovno mi se ide u Australiju! - A kad si ti to bio u Australiji? - Ma nisam, nego mi se i juer išlo! ---------------------------------------------------------Mujo i Haso došli vaditi osobnu iskaznicu u policiju. Kako su oba bila nepismena, rekli su im da se potpišu kažiprstom. Mujo se potpiše kažiprstom, a Haso dade palac. - Bolan, to nije kažiprst, kažu mu u policiji. - Ali ja se zovem razliito od Hase!, odgovori Mujo. ---------------------------------------------------------Razgovaraju dvije bakterije: - Izgledaš mi malo blijedo. Jesi li dobro? - Ma, izgleda da me je ulovio nekakav antibiotik! ---------------------------------------------------------Razgovaraju Mujo i Haso: - Kupio sam onoj mojoj rastrošnoj Fati knjigu ‘Umjetnost štednje’. - I? Ima li kakvih rezultata? - Da. Više ne pijem i ne pušim.


ODBOJKA

KOŠARKA

NOGOMET

Marina Kaštel previsoka prepreka za Centrometal u kupu

akovec proigrao u meimurskom derbiju

NŠ Prelog okupio na turniru pedesetak ekipa

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vse je teži teži denes biti politiar V

e sam vam minuli tjeden, preštimani itateli, pisal o temo kak je doverašji prvi partijac Meimorja, Ivek Perhoov, ostal brez vsih funkcija, tak da se more znova faliti kak je ve istam sloboden ovek. Dok se je to pripetilo Ivek je zgledal istam zadovolen, zbajal je svojim partijskim pajdašima kaj mo je bilo na srco i odišel je dimo. No, to je sam tak zgledal na videc, jerbo duh mo je bil istam vredo, ali je telo ne zdržalo, tak daje i on, posle gradonaelnika Štefa, završil v bolnici i to na operaciji slepoga reva. Kak zgledi slepo revo je bila Ivekova nejslabeša karika i istam je vredo kaj se toga rešil. Isto nevoljo je mel i mladi doktor Tomica Novinšak, hadezeov kandidat za akoskoga gradonaelnika. Znate kak se veli: vse ono kaj te ne vništi te zjaa, tak da bodo se ve Ivek i Tomica mogli ojaani znova baviti z

politikom i to brez nejslabeše karike. Kaj se dotikavle betežnikov, esdepe protiv hadezea vodi 2:1, kaj znai da je ipak leži biti v opoziciji. županiskaj partiskaj izboraj je ne zadovolen niti akoski gradonaelnik Štef Kovaov, šteri se je isto kandideral i za županiskoga precednika partije. Na izborno sesijo so došli precednik stranke, Zoki Milanovi, tajnik Igor Dragovan i minister Siniša Hajdaš Doni. Kuliko sam mel za uti, to so vse Štefovi pajdaši, a posebno minister, ali dok so se brojili glasi Štef je dobil meje (Štefovi pajdaši so ne zdigli roke) i Mladen Novak je postal precednik. Kak vidimo ne vredi ve niti ona starinska: Što ima kuma, vujca i strica do precednika se dosmica. Dobro veli soseda Franca da so ve nekša istam drugaeša vremena, štera niti ona ne razme makar ima ve 86 let. minulo nedelo smo mogli zbirati je li smo za ili protiv. I zebrali smo. Jedni so bili za, a drugi protiv. Glasi so prebrojeni i ve jif je bilo za. A

Z

V

K

rek je li, na vse zadje, nebodemo meli i VŽ tablice na našaj meimorskaj autaj? Pred našaj novozebranaj politiaraj je velika i teška zadaa. Županijski veniki so svoje rekli, ali to je ne dosti, treba se za to boriti i izboriti, jerbo ak bodemo kak mlana voda brzas bodemo odišli po riti k meši. I mi i naša županija. ako sam najgerek kak, itak, kanijo posložiti te regije vu Lepoj Našoj? Kuliko sam mel za uti, trelo bi biti šest vekših regiji. Dok so to uli naši pajdaši z Istre oni so mam zafremali svojo županijo kak posebno regijo. im je to došlo na stol našemo saborniko i laburisti, Drageco Lesaro, on je nej dal kaj bodemo mi hujši od Istrijanov, pak je zapisal naše Meimorje kak osmo regijo. Tri dni posle so se javili Baranjci da i oni oejo svojo regijo. To vam je ve deveta. Ne moram vam govoriti da je gradonaelnik Bandi prijavil svojega grada Zagreba kak deseto i nejvekšo regijo. Naši južni sosedi Dalmoši malo duže to štoderajo, a prvi so se javili Dubrovani, jerbo so oni još negda bili repu-

J

Jeste li oistili izmice? Sveti Nikola je stigao!

Tatjana Januši, Belica - Kao što smo se u djetinjstvu veselili tradicionalnom obiaju sv. Nikole, tako se i danas tome radujemo, makar smo odrasli i znamo kako darovi stižu u te izmice. Potrudit u se da i za ovo Nikolinje izmica bude spremna i zasigurno e nešto biti u njoj. Tradiciju treba njegovati i uvati.

Nebojša Žnidari, akovec - Sigurno bude u izmi nekaj. Kad smo bili djeca, mi smo si morali zaslužiti da u izmama nekaj najdemo. Danas je to možda više navika i sva djeca veinom nešto dobiju u izmice. Pa i odrasli nau nekakav prigodan poklon. Tradiciju Nikolinja treba uvati.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

blika, tak da jim sikak morajo dati regijo. I ve smo došli do dvanaest. No, verjem da je to još ne vse. I zato sam najgerek kaj bode, itak, zišlo z te naše regionalizacije? Što se vse još ne bode našel, tak gda bodemo, na vse zadje, pak završili na dvajsti. amilija Fabi z Kotoribe, japa Ivek i mama Mirjana imajo devet dece. To je za vsako pohvalo i jif, brzas, ne moramo pitati kak so glasali v nedelo na referendumo. I to je još ne vse: hitili so televizijo vum z hiže jerbo kvari i deco i mlade, a i ljude. I zato najbrž i imajo devet dece kaj so ne gubili vreme pred televizorom nek so deco delali. Vsaka ast, tak se to dela. Malo je tak spametnih i tak kuražnih. Familiji Fabi skidam kapo do poda! oel je Advent, vreme akanja Božia. V obedvemaj akoskaj cirkvaj so vsako jutro v šesti vuri rane meše, zornice, a vsako soboto ili pak nedelo se vužiže po jedna svea na adventskomo venco. akoski turistiki težaki so nam i za ove dneve preprajli dostik vsega toga. Of tjeden

F

P

bode v akovec došel Deda Mraz i to z koijom. Denes, v petek, naveer bode pred cirkvom poakal svetoga Mikloša dok of dojde od veernje meše i celo no ga bode vozil kaj mo pomore podeliti dare za dobro deco i šibe za nas hmajugae. Deda Mraz bode hercuval vse dok se ne vužge štrta svea na venco, a unda bo mo došel v pomo Ded Božinjak, tak da bodo oni skupa na koiji doakali maloga Isuseka. Jako sam najgerek kak bode to vse završilo i jeli ne bode prevelika stiska vu toj našoj akoskoj varoši? eimorska burza dela bode of petek, za Mikloševo, delila darove vsim svojim težakima, po spisko. Vekše šibe bodo dobili oni šteri duže štemplajo.

M Z

ADNJA VEST: Zbogradi vsakodnevnoga šinfanja i delanja norca žnje, irilica si nekaj grunta gda bode ostajla Lejpo Našo i odišla dimo. Brzas smo pak pretirali!

Zoran Hrženjak, akovec Kad smo bili djeca, u izmama smo za Sv. Nikolu dobili kolae, jabuke i bombone. A sad... evo kak nam je Vlada napunila izmice. Prepune su nezaposlenih, zdravstvo i prosvjeta su na koljenima, mladi ljudi odlaze raditi u inozemstvo. Vlada bi prije svega za Sv. Nikolu trebala dobiti šibu. S obzirom na takvu situaciju u zemlji, mislim da e izmice ove godine s darovima biti skromne.

Marija Perko, akovec - Sjeam se Nikolinja iz doba djetinjstva. Nama je mama u izmice stavljala kolaie i bombonie. A danas mi bake malo više stavljamo u te izmice, jer je drugaije doba. Ali, sve je to simbolino u vidu slatkiša, mandarina i slino.

POD VUROM

Kao i svake godine, i ove je stigao blagdan Sv. Nikole. Djeca, ali i odrasli, spremili su i “zglancali” svoje izmice i cipelice te ih stavili na prozore da im sveti Nikola donese dar. Dakako, ako su bili dobri i marljivi te su taj dar i zavrijedili. A možda je stigla i šiba?! Kako je to bilo danas ili možda u danima djetinjstva, prisjetili su se sudionici naše ankete “Pod vurom” u središtu akovca. Tradicionalno, za izmice se veinom spremaju slatkiši, narane, mandarine i drugo voe. (rr, zv)

zakaj? Za to kaj se ženidba preseli iz Zakona v Ustav. Tak bi to trebalo biti. Ali mi Meimorci smo ostali vsaki na svojoj strani. Oni ZA so si skopali kanala i naprajli šanca na desnoj strani Trnave, a oni PROTIV na levoj. I ve se spominamo prek nišana. Jedni se drugih sramijo, a oni drugi ove prve zovejo pederima. I jedno i drugo je grdo i nikak nebrem razmeti zakaj je to tak. Jako sam najgerek gda nas bode Trnava znova spajala, a ne razdvajala. Otkak smo se 1919. leta otrgli od Maarov nigdar smo se ne tak posvadili kak ovo nedelo! aj bode z Lejpe Naše? Jedni prepovedajo da se bodo županije vgasnule, drugi velijo gda bodo ostale, ali bodo zrivane v pet ili pak šest regiji. Naši županijski veniki nedajo našo županijo, ali kaj nam to vredi da se pomalem vse seli prek Drave vu Varaždin. Odišla nam je carina, sod, porezna uprava, pošta, a nekaj se šepetuji da bodemo ostali i brez policajov, cestarov, bolnice, a i brez vode. Vse to bodemo mi meli sam bodo znami gospodarili Zagorci. Jako sam najge-

Jasminka Ramušak, akovec - Zglancane izmice ekaju Nikolinje. Uvijek smo s radošu ekali sv. Nikolu, koji je donio neki poklon. Obino su to bile mandarine i okoladice. Skromno, ali smo se tome uvijek veselili. Takva tradicija se održava i danas s djecom. Ostali smo na slatkišima, ali nae se tu i šiba, za svaki sluaj!


Međimurske novine 951