2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
UREDNI KI osvrt
IZ TJEDNA u tjedan
Lažni puritanizam žestoko pokucao na vrata hrvatskog društva "S cena u kojoj dva glavna lika vode ljubav je modificirana jer netko misli da prizor u kojemu muškarac pruža ženi zadovoljstvo oralnim seksom gledateljima ini nelagodu, ali scene u kojima netko nekome raznese glavu nikada se ne cenzuriraju", ljutito objašnjava ameri ka glumica Evan Rachel Wood situaciju koja se dogodila nakon što je nekakva ameri ka ''agencija za udore e'' odlu ila da te scene ne smije biti u njezinom najnovijem filmu. To se doga a u društvu koje želi posramiti i poniziti ženu jer uživa u seksu, osobito kada u istoj sceni muškarac nije seksualno zadovoljen. Teško mi je povjerovati da bi scena bila cenzurirana da je situacija obrnuta, tj. da žena muškarcu pruža oralno zadovoljstvo, ili da je ženski lik silovan", nastavlja glumica, te zaklju uje: "Vrijeme je da ljudi odrastu. Prihvatite da su žene seksualna bi a. Shvatite da neki muškarci vole zadovoljavati žene. Prihvatite injenicu da žene nisu tu samo da budu j.... i kažu hvala. Dopušteno nam je i da uživamo u seksu. Vrijeme je da se žene zauzmu za sebe!''. ri a koja dolazi iz SAD-a vrlo je tipi na za kvazipuritansko ameri ko društvo, u kojemu bogataški sloj može legalno plja kati državu, prakti ki uništiti malog ovjeka i srednji sloj na na in da elita diktira uvjete politici, koja joj osigurava nesmetano boga enje, dok istovremeno osiromašuje sve druge, te društvu name e tradiciju i tradicionalne institucije i vrijednosti (obitelj, religija, nacionalna privrženost itd.), koje e na taj na in biti prakti ki nesposobno da se prihvati društveni razvoj i modernitet. ekoliko minulih tjedana i mjeseci u Hrvatskoj kroz djelovanje raznoraznih inicijativa i udruga, ali i pojedinaca i pokreta pristiglih upravo iz SAD-a, iza kojih stoje do sad marginalne stranke i Crkva, a priklju uje im se sada i javno HDZ, odre eni tip ameri kog konzervatizma name e se hrvatskom društvu. Me utim, sve je vidljivije da se iza toga krije ipak nešto sasvim drugo. Žele se nametnuti vrijednosti i norme ponašanja kako bi se privukla na njihovu stranu kriti na masa koja e ih što prije dovesti na vlast. No ono na što moraju ra unati je ipak injenica da su ameri ki lobiji žestoko protiv ekstremizma, poput neonacizma, pa takva politika ne može ra unati na me unarodnu podršku. omunjare“, kako aktualnu hrvatsku vlast potiho ''od milja“ zovu ljudi
"
P
N
''K
Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr
''konzervativnog“ svjetonazora, došle su na vlast, po njima, samo zahvaljuju i tome što je razotkriven politi ki lopovluk bivših, a ne zbog stvarne podrške gra ana. Par godina vladanja onih politi kih elita koje zapravo nikad nisu željele Hrvatsku za te i takve je puno, pa i previše. Treba zato što prije izabrati vlast koja e biti ''prava Hrvatska“. Jer na vlasti u Hrvatskoj valjda po tima i takvima trebaju biti samo oni koji su svojim ''hrvatstvom“ odabrani da imaju pravo da se na brzinu obogate i da (samo) njihova djeca ''uživaju u životu“. Takav scenarij odigravao se do 2011. godine. akon što je razotkrivena plja ka bivših politi kih elita, danas kada HDZ-u ne raste popularnost, bez obzira na kadrovske promjene, potrebna je mobilizacija ''konzervativne'' Hrvatske, a to u uvjetima krize i nesposobnosti aktualno vladaju ih uop e nije problem. Ako uspiju svojim raznoraznim subverzivnim desni arskim akcijama nametnuti ve ini u društvu da pogne glavu i uzmakne pred onima kojima je jedino važno vikati: ''Za Dom spremni“, ''moliti krunicu“ i ''ra ati djecu“, ostaje samo ormalnost - preuzeti vlast. no od ega se ježim je injenica da e onima “malima“, njihovim bira ima i glasa ima, to biti sasvim dovoljno. Nikad ne e i ne žele otvoriti tabue, koji imaju dvostruka mjerila kad je konzervatizam u pitanju. Jer konzervatizam, kad su oni pitanju, vrijedi za obi an puk, dok za njihovu elitu vrijede sasvim druga, posve liberalna pravila ponašanja. glavnom, ta lažna puritanska elita svugdje živi svakako, samo ne po udorednim zakonima, zato se bojim da bi u slu aju njihovog dolaska na vlast nestalo i ono malo nade koja je ostala svima nama koji vjerujemo u Hrvatsku kao zemlju ravnopravnih šansi. er, u njihovom svijetu, barem kao što sugerira trenutna situacija, bogatiji moraju biti samo još bogatiji, a siromašniji su osu eni da budu još siromašniji.
N
O
U
J
VIJEST(I) TJEDNA Dobri ljudi pomažu obitelji Višnji ublažiti teške posljedice Preko 250 tisu a kuna štete pretrpjela je obitelj Višnji iz ehovca u požaru koji je oko jedan sat iza pono i u utorak, 26. studenoga, buknuo na krovištu njihove obiteljske ku e. Pretpostavlja se kako je uzrok požara kvar na dimnjaku, od kojeg je krenuo požar, koji je potom zahvatio drvenu konstrukciju na krovištu te se potom proširio i po drugim dijelovima ku e. Da se u ku i nešto neobi no doga a, primijetila je Višnji eva najmla a k erka Dunja, koja je potom probudila sve lanove obitelji, a zatim su pozvani vatrogasci. U kratkom vremenskom razdoblju na mjesto doga aja stigli su gasitelji DVD-a ehovec i JVP-a Grada akovca, koji su požar lokalizirali te obitelji pomogli u iznošenju stvari iz ku e, u emu su im se pridružili mještani ehovca. Reportaža na str. 8.
(NE) SVI A NAM SE
Najbolja tajnica Hrvatske Vesna Bajkovec iz Preloga Ve pune trideset i tri godine Vesna Bajkovec iz Preloga radi na tajni kim poslovima, najprije u mjesnoj zajednici Prelog, a zadnjih dvadesetak godina u Gradu Prelogu, gdje je tajnica gradona elnika. I njezini roditelji, kojih više nema, bili su vezani za Prelog u podru ju obrazovanja kao predava i i nastavnici. Tajnica Vesna Bajkovec završila je Ekonomsku školu, te se posvetila tajni kim poslovima, za drugo, kaže, nema vremena. Ovih dana nacionalna udruga “Hrvatska poslovna tajnica” proglasila ju je najboljom tajnicom u Hrvatskoj u jednoj od kategorija na sve anosti u hotelu “Esplanade” u Zagrebu, naime, bira se u pet ravnopravnih kategor ija. To je i bio povod z a razgovor. Opširnije na str. 12.
Svoju djecu šaljem živjeti drugdje Na samu Svetu Katarinu (25. studenoga), koja je donijela prve snježne pahuljice, obišli smo nekoliko od desetak aktivnih klizišta na podru ju op ine Štrigova, a zaustavili se na imanju Anice Turk u Grabrovniku, na imanju koje izgleda kao da ga je poharala pretpovijesna nepogoda. Sam pogled na imanje i ono što ga okružuje govori kako je ovdje grozno zastati, a kamoli živjeti i raditi. Tu pod brijegom, niz koji stalno klizi zemlja i prijeti njezinoj obitelji, poglavito obiteljskoj ku i i gospodarskim zgradama iz ijeg dvorišta je do sada odvezeno stotine kubika zemlje i raznog drve a, razgovarali smo s Anicom Turk, koja nas je do ekala s osmijehom na licu i, vidjevši kako smo iznena eni njezinim vedrim pogledom, rekla je kako više ne zna bi li se smijala ili plakala, jer u ovakvim okolnostima ovjek gubi svaki smisao za realnost stanja u kakvom se godinama nalazi. Potresna pri a na str. 10.
29. studenoga 2013.
ZBOG OPASNOSTI OD GUBITKA ŽUPANIJE, Skupština donijela Deklara
Me imurje gubi st Varaždin nam pos Predloženim nacrtom prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, gradovi iz Me imurske županije ne bi imali status urbanog podru ja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podru ja za gradove Me imurske županije postao bi Grad Varaždin PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI
Me imurska županija ima nevjerojatnu sudbinu da nakon odre enih razdoblja mora ponovno i iznova dokazivati prvo na svoju samostalnost i opstojnost. Prije manje od sto godina, 1919. godine, Me imurje je moralo dokazivati svoju opstojnost i samostalnost da bi ušlo u sastav matice zemlje, kako ne bi ostalo u ma arskoj državi: dvostruko zakinuto kao nacionalna manjina u stranoj državi, bez prava na samostojnost i vlastiti jezik. U bivšoj državi gurali su nas u Zajednicu op ina, gdje smo gurnuti na marginu, morali dokazivati da imamo pravo na vlastiti regionalni razvoj. Upravo zahvaljuju i visokom stupnju regionalne samosvijesti kao bivša jedinstvena op ina akovec, koja je zaokruživala cijelo Me imurje na principu ravnomjernog razvoja, najbrže smo se razvijali u dosadašnjoj povijesti. Marginaliziranost od strane države kompenzirali smo uvo enjem samodoprinosa kojim smo podizali društveni standard i gradili in rastrukturu, od bolnice, dje jih vrti a, škola, ambulanti, as altiranja cesta, uvo enja struje, vode, plina. Stvaranjem samostalne Hrvatske opet su nam htjeli oduzeti autonomnost, ak i nametanjem VŽ tablica na naša vozila. Bilo je to previše za me imurski ponos, do tada tihi i trpe i ljudi možda prvi put u novijoj povijesti pokrenuli su peticiju protiv i uspjeli. Me imurci u sebi nose sje anje na bolnu prošlost kada se matica, pa i vlastita država, ma ehinski odnosila prema Me imurju, više smo upla ivali u prora un nego nam se vra alo. Stariji pamte jednu azu u razvoju Jugoslavije kada se po direktivi nije ulagalo u razvoj gospodarstva uz granicu u vrijeme zategnutih odnosa s Varšavskim paktom, nego se akumulacija ovdašnjeg gospodarstva prelijevala preko Drave, zbog geostrateških razloga: Hrvatske do Drave. Sve te bolne uspomene ostale su zapisane u mentalnom kodu Me imuraca. Zbog toga i nova rasprava oko podjele Hrvatske vra a sje anja na ponovni pokušaj marginalizacije Me imurja i osje aja da emo ponovno biti zakinuti ormiranjem novog centra izvan Me imurja. Potencijalna podjela Hrvatske bazira se na pet do šest regija, pri emu se ne uvažava specifi nost Me imurja, ve nas se pod svaku cijenu želi ugurati u Sjeverozapadnu regiju, a Varaždinu daje status glavnog grada. Uz to, na mala vrata institucije iz Me imurske županije gube status regionalnih centara i pretvaraju se u ispostave i podru ne jedinice nižeg ranga, a sjedište regional-
nih centara postaje Varaždin. Nije stoga udno da je u etvrtak 28. studenoga Skupština Me imurske županije ponovno morala donijeti povijesnu odluku kojom nastoji zaštiti opstojnost Me imurske županije donošenjem Deklaracije o Me imurskoj županiji, na inicijativu MDS-a. Oko donošenja Deklaracije bile su jedinstvene sve politi ke stranke u Skupštini i svi vije nici. Opstojnost Me imurske županije je ona to ka oko koje nema prijepora i oko ega su svi politi ki imbenici u Me imurju jedinstveni i složni.
Dva amandmana Laburista Hrvatski laburisti podnijeli su dva dodatna amandmana na Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije i oba su prihva ena kao sastavni dio Deklaracije. Prvi se odnosi na unošenje 9. sije nja 1919. godine u tekst Deklaracije zato jer se taj dan obilježava kao Spomendan na doga aj kada je u akovcu održana Narodna skupština. Na toj Skupštini 1919. godine prisustvovalo je 10.000 ljudi i tada je jednoglasno donesena Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države. U spomen na taj doga aj Hrvatski sabor je 23. rujna 2005. godine dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH proglasio spomendanom. Zbog povijesnog i politi kog zna enja ovog doga aja za Me imurje, a koji ukazuje na injenicu da se Me imurje daleko prije nekih drugih hrvatskih krajeva izborilo za svoju samostalnost te da je unato povijesnim zbivanjima ostalo jedno od naj iš ih nacionalnih krajeva, smatramo nužnim da se isti uvrsti u deklaraciju, obrazložili su amandman Laburisti.
Jednako tako prihva en je i drugi njihov amandman da se Skupština Me imurske županije snažno protivi prijedlozima Hrvatskog saveza Slavonije i Baranje i Istarskoga demokratskog sabora da se u aktualnim promjenama Ustava RH potvrdi podjela Hrvatske na pet, odnosno šest regija, a u kojima se predlaže da Me imurje bude dio Sjeverozapadne regije.
Što stoji u Deklaraciji Ponukani nedavnim najavama o izmjeni politike upravljanja regionalnim razvojem na na in da se u pravni sustav Republike Hrvatske uvedu novi modeli upravnog ustroja i aktivno se uklju uju i u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Skupština Me imurske županije kao predstavni ko tijelo izabrano voljom gra ana Me imurske županije na demokratskim izborima, temeljem lanaka 11., 21. i 70. Statuta Me imurske županije, na sjednici održanoj 28. prosinca 2013. godine, donosi Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije, kojom iznosi svoje mišljenje, inicijative i prijedloge nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, sve u cilju da Me imurska županija o uva svoj politi ki subjektivitet, a lokalna i podru na (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj o uva svoju samostalnost, koja je garantirana Ustavom RH. Skupština Me imurske županije zalaže se za provo enje politike regionalnog razvoja u skladu s autonomijom jedinica lokalne i regionalne samouprave, zajam enom pravnim poretkom Republike Hrvatske. Za Me imursku županiju je u potpunosti neprihvatljiv
ZDRAVKO HOLCINGER, vije nik HDZ-a
Ostavit e županiju bez ingerencija! No, da bojazni za opstojnost Me imurske županije ipak ima, pokazala je rasprava Zdravka Holcingera, vije nika HDZ-a, na Skupštini, koji je ukazao na jednu drugu pojavu. On je istaknuo da se županije i možda ne e ukidati, nego da e se ukidati njezine ingerencije, pa e županijama ostati ingerencija nekadašnjih mjesnih zajednica i bit e svedena na protokol. - Na mala vrata regionalni centri raznih ustanova sele u Va-
raždin i mora nas biti briga da se na mala vrata ne uvede nova regionalizacija, koja e kasnije biti samo potvr ena i administrativnim ustrojem, kazao je Holcinger. Darko Horvat, njegov strana ki kolega, kazao je da je potrebno hitno zaustaviti preseljenja regionalnih sjedišta iz akovca u Varaždin, a sve u unkciji budu eg sprje avanja regionalizacije na taj na in. U protivnom e naši ljudi morati po sve više usluga odlaziti u Varaždin.