Page 1

Broj 949.

^akovec, PETAK, 22. studenoga 2013.

Cijena 7 kuna

EKSPLOZIJA u dvorištu obiteljske kue u Ulici Mate Lovraka u akovcu

str. 2-3

Stradalom vrtlaru iz Ivanovca lijenici uspjeli spasiti oko

BRANKO LUSTIG IG G Oskarovac “ispravio” napise nekih hrvatskih medija

Upozorio sam na pojavu fašizma u Maarskoj, a ne u Meimurju

str. 3

Godina XVII.

TURISTIKI SMJEŠTAJ U MEIMURJU

ZAVRŠENA naša Gastropatrola

Restoran “Kristal” Obitelj Bleš ima “Restoran godine”!

Biramo najljepše MARTINA NOVAK Jurovaka jaslice i božine izPronašla 1600 ukrase iz kune eura i vratila radinosti vlasniku

-20% NA SVE ADVENTE

str.str.45 45

str. 16

str. 48-49

ADVENTSKA AKCIJA MEIMURSKIH NOVINA U PUNOM JEKU

str. 17

ORSOKAKU

Tresu se brda, hoe li se roditi kriminal ili miš? POSEBAN PRILOG

ISTRAGA U

str. 2-3

GRADSKA PODUZEA “akom” i “Stanorad” na rešetu državnih organa


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Trla baba lan Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

U

dvadesetak godina hrvatske su vlasti uspjele dovesti do ruba propasti veinu hrvatskih industrijskih grana naslijeenih iz 'crnog socijalizma'. No, razvili su novu cvatuu industriju politike, koja je proizvela brojnu i mahom nesposobnu politiku klasu, napisala je prof. dr. Mirjana Kasapovi, analiziravši svojedobno za Veernji list tko sve u Hrvatskoj živi od politike. Za oko 10.000 ljudi politika je glavni ili važni izvor prihoda, zbrojila je M. Kasapovi prema vrlo konzervativnim proraunima, upozoravajui kako nije rije samo o prevelikom broju saborskih zastupnika, nego i politiarima na regionalnim i lokalnim razinama. Idue godine tako emo u samo jednom danu birati 429 naelnika opina i 127 gradonaelnika. ad se politiarima pribroje svi oni profesionalci u udrugama civilnog društva, svi oni lažni penzioneri koji bi mogli bez problema još uvijek raditi, a sada im je dosadno, brojni ''volonteri“ koji oito imaju višak slobodnog vremena ili novca pa smišljaju ''graanske akcije i inicijative“, masa frustriranih (ne) zaposlenih, uz sve one nadobudne ''novinare“ koji imaju ''24-satno radno vrijeme“, na portalima i forumima, svi zajedno uhvate se svakodnevno bjesomuno raspravljati o nebitnim temama. U vrijeme gospodarske krize i neimaštine potiu beskorisne rasprave, tj. verbalne, a onda i sve druge sukobe, mržnju i ostale izljeve ljudskih frustracija na temu ''irilice, braka, pozdrava Joea Šimunia…'', svaki dan se pronae nešto slino, pa onda izgleda da živimo u zemlji u kojoj sve postaje važnije od toga kako emo, kada i na koji nain poeti rješavati nagomilane probleme. ije udno da sve više mladih, oni koji zaista žele nešto uiniti od svog života, bježi u inozemstvo, u druge države koje nude, za razliku od naše, ako ništa drugo, onda minimalne plae bez obzira radili s fakultetom kao konobar ili istaica, ali s kojima se može iznajmiti stan, platiti režije, jesti svaki dan, družiti se s možda

K

N

nekim novim susjedima za vikend, imati ''normalan brak“, a ne onaj koji je svakodnevno na rubu propasti, jer umjesto da se živi i pokušava uživati u životu, po cijele dane besposliari, surfa po forumima i ''Fejsu“ i bjesomuno tipkaju replike, tj. Bogu kradu dani. eme koje nude ideološke podjele, koje nude rasprave tipa ''trla baba lan“, u trenucima kada ''socijaldemokrati“ bez milosti provode neoliberalne reforme, dok s druge strane njihov protivniki lider, koji je donedavno bio uz bok predsjedniku koji je bio ''ljeviarskiji'' od Josipovia, danas se predstavlja kao najvei hrvatski konzervativac. Umjesto da kod vladajuih vidimo poteze koji donose bolji život, a kod oporbe ideju kako e zemlju izvesti iz krize, ako i kada osvoje vlast, jer su ovi prvi neuspješni - ništa od toga. Važnije od svega postale su iscrpljujue rasprave koje izazivaju stare - nove ideološke podjele. One imaju cilj koji je jedino važan politiarima. Kako se zadržati ili doi na vlast. edni i drugi imaju svoje pijune koji oito imaju jedini zadatak da na osnovu podjela ostvare svoje politike ciljeve. I nije mi jasno kako svi oni koji možda uope nisu njihovi stranaki i politiki istomišljenici puše taj napuhnuti politiki balon koji je tako jako napet da ne bi bilo udno kad bi eksplodirao i eskalirao nedemokratskim rješenjima. ivimo u zemlji u kojem se ov ih dana zadovoljno smješkaju samo profesionalni politiari kojima je jedini cilj zadržati ili osvojiti vlast i sklopiti ''par dobrih poslova“ kako bi osigurali život i karijeru, naravno, uz pokušaj da se ne završi u Remetincu.

T

J

Ž

VIJEST(I) TJEDNA

Izvoa radova bira lagune ili bioplinsku energanu akovec s prigradskim naseljima i okolnim opinama Nedeliše, Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu od sredine naredne godine postat e gradilište megalomanskih razmjera. Poetkom ljeta kreu dva velika infrastrukturna projekta vezana uz izgradnju kanalizacije i proširenje proistaa, o emu smo priali s Mariom Medvedom, zamjenikom gradonaelnika akovca. - Oba e sustava kanalizacije završiti na proistau u akovcu, zbog ega je potrebno njegovo proširenje. Jedan projekt je izvoenje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena, vrijedne 8 milijuna eura, inancirane iz EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Drugi projekt je daleko vei, iznosi 37 milijuna eura, a odnosi se na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže te rekonstrukciju kolektora na podruju akovca i spomenutih opina, pod radnim nazivom ‘aglomeracija akovec’. Taj veliki, 37 milijuna eura teški projekt, u iznosu od 73 posto inanciran je iz fondova EU, 10 posto suinanciraju Hrvatske vode, 10 posto resorno Ministarstvo (poljoprivrede) i svega 7 posto jedinice lokalne samouprave koje su ukljuene u projekt. Tema na str. 10.

(NE) SVIA NAM SE

Poštena konobarica iz Selnice pronašla i vratila gostu 1600 eura Ivan Potonjak mislio je da više nikada nee vidjeti novanik u kojem je bio pozamašan iznos eura, ali onda se ipak pokazalo da poštenih ljudi i dalje ne nedostaje tu oko nas. Poetak prie ili dogaaja je caffe bar “Route 66” u Selnici, kamo je prošli vikend svratio Ivan Potonjak iz Zebanca, a u njemu kao konobarica radi Martina Novak iz Jurovaka. - Kada sam kod kue raspakirao stvari, primijetio sam kako u džepu nema mog novanika, u kojem su se nalazili svi moji osobn i dokumenti te nešto više od 1600 eura, koje sam podigao u Njemakoj. Ušao sam u prepuni kai i prišao konobarici, upitavši je potiho je li možda vidjela nekakav novanik. - ‘Kako se vi zovete’, upitala me konobarica, i kada sam joj rekao da se zovem Ivan Potonjak i da sam iz Zebanca, konobarica, kojoj ni ime nisam znao, rekla je kako je novanik kod nje, te mi ga je predala. Priu o poštenju donosimo na str. 17.

Novo razbojstvo, ovaj put u trgovini Drski je razbojnik u ponedjeljak oko 18.40 sati u Ulici Valenta Morandinija u akovcu poinio kazneno djelo razbojništva. Nakon što je ušao u trgovinu, uz prijetnju nožem od prodavaice je zatražio da mu otvori kasu, a kada je ona to uinila, iz kase je ukrao novac. Poinitelja su prilikom nedjela uoili graani koji su ga pokušali zadržati, ali se on otrgnuo i pobjegao. Prodavaica je doživjela šok, no, sreom, nije ozlijeena. Cijeli sluaj donosimo na str. 8.

22. studenoga 2013.

EKSPLOZIJA usred akovca podmetnute eksplozivne naprave u Ulici Mat

Vrtlar iz Ivanovca, koje oko, uspješno operiran Nesretni je 37-godišnjak teško nastradao u eksploziji za sada nepoznate naprave, dok je ureivao okunicu akoveke obitelji u kojoj živi kerka Alojzija Soboanca – Anamarija. Kao što je poznato, na njezinu sestru prije pet godina izvršen je atentat koji je, sreom, bio neuspješan, dok je ocu pod automobil podmetnuta lažna bomba U etvrtak 14. studenoga oko 16.35 sati u Ulici Mate Lovraka u akovcu 37-godišnjak iz Ivanovca vršio je hortikulturne radove na okunici, vlasništvo 45-godišnjaka. Dok je ureivao špalir živice, došlo je do eksplozije nepoznatog sredstva, uslijed ega je 37-godišnjak ozlijeen, te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je zadržan na daljnjem lijeenju, izvijestila je PU meimurska. Radnik je inae obavljao obiteljske radove u obiteljskoj kui u kojoj živi jedna od keri poznatoga meimurskog gospodarstvenika Alojzija Soboanca, koji zajedno s kerkama Anamarijom i Nikolinom vodi tvrtke "Meimurjeplet", "Pana" i "Pana stolarija". Kao što je poznato, prije više od pet godina Nikolina i njezin otac Alojzije Soboanec bili su na udaru nepoznatih atenatora u dva navrata. Prije pet godina dva atentatora pucala na N. Babi, A. Soboancu podmetnuta lažna bomba Podsjetimo da se tada 2008. godine na ulicama akovca odi-

grao pravi akcijski triler, ali nije bilo u pitanju snimanje ilma, ve stvarnost koja je imala sretni epilog. Na ker gospodarstvenika Alojza Soboanca Nikolinu Babi, koja je takoer krenula putem oca u poduzetnike vode i ušla u voenje Meimurjepleta i Pane, pucala je nepoznata osoba dok je vozila svoj BMW prema kui u Ulici Mate Lovraka u akovcu. Metak iz pištolja prošao je prvo kroz staklo na njenoj strani vozila. Nikolina Babi imala je sreu pa je zrno samo razbilo staklo, okrznulo desni rukav njene trenirke i prošlo kroz donji dio suvozaevih vrata. Žena se uplašila, ali nije izgubila kontrolu, nastavila je vožnju, gdje ju je 20-ak metara dalje saekao drugi, koji je ispalio dva hica prema njenom BMW-u 320, pogodivši jednim metkom lijevi prednji blatobran. Nikolina Babi pritom nije ozlijeena, a u autu je bio i njen trogodišnji sin, kojemu se takoer ništa nije dogodilo. Takoer u neznatnom vremenskom razmaku od ovog dogaaja na podvozju svog auto-

mobila Alojzija Soboanec, otac Nikoline i Anamarije, zamijetio je napravu koja podsjea na eksploziv. Sve što je od policije nakon ovih dogaaja plasirano javnosti jest da naprava naena na njegovom automobilu nije imala eksplozivno punjenje. Poinitelji nedjela do danas nisu otkriveni. U izjavi za medije A. Soboanec i N. Babi tvrdili su da napadi nemaju nikakve veze s poslovanjem njihovih tvrtki te da su svoje sumnje na mogue poinitelje (koji nisu iz njihovoga poslovnog okruženja) iznijeli policiji, nadajui se da e (i) to pomoi kriminalistima u istrazi. Ova dva sluaja nikad do kraja nisu riješena. Sada je eksplozivna naprava otkrivena u dvorištu kue u kojoj živi druga Soboancova kerka – Anamarija. Je li pria o prijetnjama i moguim atentatima nastavljena?

Koliko dugo je eksplozivna naprava u dvorištu gdje živi Anamarija "uala u zasjedi“?

GRADSKA PODUZEA “akom” i “Stanorad” na situ i rešetu državnih org

Tresla se brda, rodio se PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Što se dogaa, odnosno što se dogaalo u gradskim poduzeima ‘’akom’’ i ‘’Stanorad’’ da njihovo poslovanje ešljaju pravosudni organi. Predmet ešljanja poslovanja akoma je nalaz državne revizije iz 2011. godine, koje je u postupak nakon državnih revizora uzelo i Državno odvjetništvo. Još ne tako davno nije postojao automatizam ili možda ni prava politika volja da neurednosti u poslovanju koje utvrdi revizija proešlja i Državno odvjetništvo, kako bi se utvrdilo ima li elemenata kaznenog djela ili se radi samo o prekršajima u poslovanju. Meutim, društvena i politika klima mijenja se i kod nas, tako unatrag sedam - osam godina, da se nakon nepovoljnih nalaza državne revizije u proešljavanje poslovanja ukljuuje i Državno odvjetništvo po svojevrsnom automatizmu. Poslovanje drugoga gradskog poduzea ‘’Stanorad’’ je druga pria, esto su neuredni izvještaji o poslovanju stizali na Gradsko vijee te bili tema propitkivanja i gradskih vijenika. Grad akovec kao stopostotni vlasnik gradskog poduzea ‘’Stanorad’’ naložio je i unutarnju reviziju poslovanja tog poduzea, kako bi se utvrdilo stanje u njemu, a uz to pojavile su se i informacije o kaznenoj prijavi i ulasku krimpolicije u to poduzee.

Gradonaelnik za smjenu ako se optužbe dokažu

Andrej Gregorec, direktor Stanorada, ve je zaradio kaznenu prijavu PU meimurske

Snježana Tkalec - Avirovi, direktorica akoma, uvjerena je da nee biti razloga za kaznene prijave, eventualno prekršajne, jer je rije o tome da je “život jedno, a regule javne nabave drugo“

Policija potvrdila izvide u akomu i Stanoradu - U vezi s vašim upitom, obavještavamo vas da su službenici Policijske uprave meimurske, temeljem zahtjeva opinskoga državnog odvjetnika u akovcu i izvješa Državnog ureda za reviziju, Podruni ured akovec, proveli kriminalistiko istraživanje u Gradskom poduzeu ‘Stanorad’ d.o.o. Kriminalistikim istraživanjem utvrena je osnovana sumnja da su spomenuto trgovako društvo i njegova odgovorna osoba poinili kaznena djela ‘zlouporabe ovlasti u gospodarskom

poslovanju’ i ‘povrede obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga’, zbog ega je protiv njih podnesena kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu. Glede vašeg upita koji se odnosi na GKP ‘akom’, možemo vas obavijestiti da se temeljem zahtjeva opinskoga državnog odvjetnika u akovcu u tom poduzeu provode odreeni policijski izvidi povodom izvješa državne revizije, dao je odgovor glasnogovornik PU meimurske Zdravko Kolari na upit Meimurskih novina.


22. studenoga 2013. te Lovraka

emu je stradalo n u Varaždinu

O samoj napravi koja je ozlijedila radnika policija još uvijek ne daje detaljne informacije. Neki neslužbeni izvori govore da je rije o runoj granati “kašikari“, no to je vrlo upitno i eka se završetak kriminalistikog istraživanja O samoj napravi koja je ozlijedila radnika policija još uvijek ne daje detaljne informacije. Neki neslužbeni izvori govore da je rije o runoj granati "kašikari“, no to je vrlo upitno i eka se završetak kriminalistikog istraživanja. Nije poznato ni koliko dugo je eksplozivna naprava uala "u zasjedi“, no prava je srea što njezinom aktivacijom nije došlo do ozbiljnijih posljedica po radnika, a mogli su stradati i sluajni prolaznici ili djeca. Dok se dogodila sama eksplozija, nikoga nije bilo kod kue, jer, kako neslužbeno saznajemo, svi su bili u inozemstvu. Takoer policija za sad ne želi ništa spekulirati i davati u javnost bilo kakve dodatne informacije, pa niti govoriti da je rije o povezanim priama,

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tj. da cijelom sluaju oitih prijetnji obitelji Soboanec koje su se dogodile 2008. godine nije kraj, odnosno da su one nakon pet godina sada nastavljene. Istraga je uglavnom još u tijeku, a za sad je policija prijavila nepoznatog initelja DORH-u. - Rad na utvrivanju svih okolnosti eksplozije se nastavlja, a Policijska uprava meimurska e protiv nepoznatog poinitelja opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznenu prijavu radi kaznenog djela "dovoenje u opasnost života i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom“. Kontaktirali smo Alojzija Soboanca u vezi s ovim sluajem, ali nam je kazao da trenutano ne može davati nikakve izjave. ®

Van životne opasnosti Stradali 37-godišnjak je unato pretrpljenim težim ozljedama van životne opasnosti. Ivanovanin je ve dan nakon pretrpljenih ozljeda bio pokretan, ali ima teško ošteenje oka, saznali smo iz akoveke bolnice. Nekoliko dana nakon eksplozije pacijent je premješten na oni odjel varaždinske ope bolnice zbog toga što je bila potrebna operacija koja se u akovcu nije mogla obaviti. Tijekom eksplozije “nepoznate naprave“ nesretnom je radniku u oko prodro komad metala koji je na nekoliko mjesta oštetio mrežnicu i oko. Dr. med. Zlatko Šlezak naglašava kako je pacijent bio odlino zbrinut u akovekoj bolnici, u kojoj se za njega brinuo Dragutin Turk, dr. med., spec.oftalmologije, te da je na vrijeme prebaen u Varaždin na oni odjel, jer je kod takvih teških tjelesnih ozljeda jako važno na vrijeme obaviti operativni zahvat, što se dulje eka, vjerojatnost za komplikacije tijekom operacije se samo poveava. Operacija se nije mogla obaviti u akovekoj bolnici, jer za nju nije bilo tehnikih mogunosti. - Pacijent je prebaen k nama još u ponedjeljak, i u utorak 19. studenoga

uspješno smo obavili operativni zahvat koji je zbog svoje težine trajao oko tri i pol sata. Muškarcu je sauvana prirodna lea, a trenutno u oku ima silikonsko ulje zbog kojeg pacijenta nakon 4 - 6 mjeseci eka još jedna operacija da bi se ono izvadilo. Pacijenta sam još prije operacije upozorio da postoji mogunost da emo morati izvaditi prirodnu leu i staviti mu umjetnu. Sreom, uspjeli smo je sauvati, ispriao nam je dr. Šlezak, voditelj odjela za one bolesti u Opoj bolnici Varaždin. Na naše pitanje hoe li ozlijeeni muškarac imati trajnih posljedica s vidom, lijenik nam je odgovorio kako je o tome rano govoriti. - Reakcije pacijenata su vrlo individualne te je teško rei kako e tko reagirati na pojedinu ozljedu. Silikonsko ulje koje je trenutno u oku pacijenta zna uzrokovati nastanak mrene. Ipak, zbog odlinog tijeka operacije, ne bude li kasnije upalnih reakcija ili drugih komplikacija, oekujem da e oko pacijenta imati zadovoljavajuu vidnu funkciju. Teško je rei hoe li ona biti djelomina ili potpuna, rekao je dr. Šlezak, naglasivši kako e pacijent ve u petak ili subotu biti pušten kui na oporavak.

3

OSKAROVAC u akovcu opovrgnuo senzacionalistike napise

Lustig upozorio na pojavu fašizma u istonoj Europi, a ne u Meimurju Gostovanje Lustiga u programu "Edukacijsko jutro" u Zadru, odnosno što su tim povodom prenijeli pojedini mediji, podiglo je medijsku prašinu, odnosno zakovitlalo forumsku raspravu na Internetu, posebice Meimuraca. Što se zapravo dogodilo? Prema napisima odreenih medija, Lustig je navodno etiketirao Meimurje kao podruje koje potie fašistika razmišljanja prema romskoj nacionalnoj manjini. Lustig je prilikom prošlotjednog gostovanja u akovcu pojasnio kako su mediji pogrešno prenijeli njegove rijei: - Svojevremeno nisam mislio na Meimurje kad sam rekao ono o fašizmu, ve sam govorio o susjednim zemljama, gdje se sve više zapaža pojava jaanja desniarskih ideologija. Mi ne možemo zatvarati

oi i rei da ne znamo da se u Maarskoj stvaraju ogranci fašistike organizacije 'Jobbik'. I to ne samo u Maarskoj, ve u Slovakoj, Rumunjskoj, pa i istonom dijelu Njemake. Ja znam da vi u Meimurju poduzimate sve da se romske manjine ne osjeaju potlaeno te da se Romi u Meimurju osjeaju ravnopravnim graanima ove zemlje. Meutim, za mnogo stvari treba vremena i strpljenja. Ne može se za dvadeset godina demokracije sve urediti. Pogledajte što se dešava u Americi. Imaju demokraciju 250 godina, pa još uvijek ima rasnih netrpeljivosti i nasilja. Za sve treba vremena, strpljenja, obrazovanja i otvorenog dijaloga. Samo tako emo urediti tolerantno društvo, za sve, poruio je poznati hrvatski oskarovac u akovcu. (rr)

Župan Posavec i oskarovac Lustig u šetnji centrom akovca

gana

kriminal ili miš? Gradonaelnika akovca Stjepan Kovaa pitali smo kakva je situacija u ova dva gradska poduzea, kojima je Grad akovec jedini vlasnik. - Što se tie oba poduzea, ja još nisam dobio na stol ništa, kazao nam je u utorak na konferenciji za novinare gradonaelnik Kova da je protiv nekoga u jednom od ta dva poduzea pokrenut postupak. - Neka nadležne državne institucije odrade svoj posao. Kad dobijem crno na bijelo da je protiv nekoga pokrenut postupak, reagirat u, kazao je Kova. - Nakon što su me zvali

novinari vezano uz Stanorad, nazvao sam policiju, gdje mi je reeno da je kriminalistika obrada u tijeku. Ali još nemam saznanja niti sam ih dobio iz razgovora s naelnikom policije da je istraga završena i da je nešto pokrenuto. U etvrtak na sjednici Gradskog vijea kazao je da je taj dan dobio papire iz Državnog odvjetništva, iz kojih se vidi za što se terete Stanorad i Gregorec. - Mi smo i sami dali nalog unutarnjoj reviziji da se napravi revizija poslovanja, koje je radila naša revizorica Marijana Pal, kazao je Kova. Dodao je: - Tra-

Vijenik Denis Šari (HL)

Traži trenutnu suspenziju uprave Stanorada Denis Šari iz Hrvatskih laburista na aktualnom satu Gradskog vijea u etvrtak zatražio je od gradonaelnika da se odredi prema, kako je kazao, kriminalu u Stanoradu. Kazao je da bi momentalna suspenzija kompletnog rukovodstva te gradske tvrtke bila konkretno rješenje koje se samo po sebi namee, po onoj ‘’gdje ima dima ima i vatre’’, a da je ovo deinitivno požar. Postavio je pitanje: - S obzirom na to da su ovdje ponovno opljakani graani stanari koji su uplaivali sredstva priuve, te da je u pitanju nekoliko stotina tisua kuna po svakom stambenom ulazu, tko e njima nadoknaditi štetu i izgubljeni novac? Gradonaelnik Stjepan Kova odgovorio je da je u etvrtak

dobio na stol iz Državnog odvjetništva papir za kazneni postupak koji tek sada poziva svjedoke. Ponovio je da ne bi komentirao sluaj dok državne institucije ne odrade svoj posao. - Ne miješam se u njihov posao. No, dodao je da ono što je po lancima proitao, za što se tereti direktora Stanorada, ne radi se o štetama za graane, nego ga se tereti da je oštetio državu. Radi se o porezu na prodaju stanova, što je krivo knjiženo, i da je zbog toga ošteena država, a ne graani. Ne miješajte kruške i jabuke. Kao što sam rekao i na konferenciji za novinare, mi smo za red, rad i poštenje i mi emo se toga držati. Ako se optužbe dokažu tonima, ja u prvi reagirati i otvoreno kažem da u smijeniti direktora, poruio je Kova.

U akomu na provjeri postupci javne nabave Kontaktirali smo i Snježanu Tkalec - Avirovi, direktoricu akoma, ‘’o emu se radi“ kad su u pitanju policijski izvidi u tvrki ‘’akom’’ i ona nam je potanko ispriala da se u sluaju uvjetnog ili nepovoljnog nalaza državne revizije u novije vrijeme angažiraju svi državni organi u ešljanje poslovanja. Iza sebe temeljem toga imali su porezni nadzor koji nije našao nikakvih prekršaja u poslovanju. Ministarstvo gospodarstva, Uprava, uz javnu nabavu proešljalo je poslovanje sa stajališta javne nabave po tri osnove: na javnu nabavu plina, javnu nabavu bravarskih radova i javnu nabavu na odlagalištu vezano uz naknadne radove. Potanžio sam da se napravi unutarnja revizija poslovanja Stanorada zbog mene, da vidimo kako emo dalje. Znam da u Stanoradu postoje odreeni problemi. Osobno nisam zadovoljan radom Stanorada, to mogu rei i to emo sigurno mijenjati do kraja godine. Kalkulacije o tome je li on (direktor Andrej Gregorec) u našoj milosti ili nemilosti ili zaštiti, ne bih sada komentirao. Ako netko radi kvalitetno i pošteno, ne vidim razlog da bismo nekoga mijenjali. Moja odluka e biti takva kakav e biti nalaz revizije. Želim prvenstveno da se u ovaj grad uvedu red, transparentnost i poštenje. Mi smo svi ovdje da služimo graanima. Graani,

ko nam je objasnila što je za reviziju bilo sporno i za što su angažirani i druga kontrolna državna tijela, ije nalaze ne možemo prejudicirati, ali direktorica akoma smatra da u njima nema elemenata kaznenog djela, može biti prekršaja, ali sve zbog toga što je život jedno, a regule javne nabave drugo. Uz sve to, u ešljanje poslovanja ukljuila se i policija. - Nije nam ugodno što nas ešljaju državni organi, ali nam je drago da funkcionira pravna država. Oito da nitko nikome više ne vjeruje, pa je pooštren rad svih državnih organa u sprjeavanju možebitnih nepravilnosti, kazala je direktorica akoma Snježana Tkalec - Avirovi. s obzirom na to da se ovdje raspolaže njihovim novcem, imaju pravo znati kako se raspolaže njime i zato sve treba biti transparentno. Ako postoje kakve nepravilnosti, prvi u na to reagirati, istaknuo je Kova. Prisjetimo se da je nakon nepovoljnih nalaza državne revizije na rešetu istražnih organa bilo i poslovanje Djejeg vrtia akovec, kao ustanove u vlasništvu Grada. No nakon proešljavanja poslovanja protiv odgovorne osobe nije pokrenut nikakav kazneni postupak, ali je na prvom natjeaju za ravnateljicu ustanove izabrana nova ravnateljica Djejeg vrtia akovec, bez velike pompe za ovu gradsku ustanovu.

CIJEPLJENJE u svim ambulantama primarne zaštite u Meimurju

Zapoelo cijepljenje protiv gripe S hladnim danima i dolaskom zimskih mjeseci stiže nam i sezona gripe, a poinju i mjere zaštite protiv te opasne bolesti, koja može izazvati brojne komplikacije koje se teško lijee, a mogu je i fatalan ishod. HZZO je ove godine nabavio 295.000 doza cjepiva protiv gripe, Meimurskoj županiji dostavljeno je ukupno 9.605 doza cjepiva. Tko sve ima pravo na besplatno cjepivo? Osobe koje spadaju u rizine skupine imaju pravo na besplatno cijepljenje. - To su kronini bolesnici: kronini srani, pluni, bubrežni bolesnici, dijabetiari, transplantirani, osobe s patološkom pretilošu, trudnice i dr., koji su pod konstantnim lijenikim nadzorom i kod kojih zbog zdravstvenog stanja postoji poveani rizik od komplikacija gripe. Takoer to su osobe starije od 65 godina, ispriala nam je Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije. Pravo na besplatno cjepivo imaju i svi zaposleni u zdravstvu i njezi bolesnika. - Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije dobio je ukupno 9.600 doza

redovnog cjepiva, te pet doza Vaxigripa, koji je namijenjen iskljuivo djeci koja spadaju u rizine skupine, ispriala nam je Payerl - Pal, dr. med. Zašto se cijepiti iako niste u rizinoj skupini? Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije, osim rizinim skupinama, cijepljenje protiv gripe preporuuje i svim ostalima jer je to, kako kaže, vrlo uinkovit, siguran i pouzdan nain za sprjeavanje bolesti. - Gripa je vrlo ozbiljna bolest koja može imati ozbiljne komplikacije. Te se komplikacije teško lijee i u nekim sluajevima mogu završiti i fatalno, rekla nam je Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije. Svi koji ne spadaju u rizine skupine, a ipak se žele cjepivom zaštititi od gripe, mogu ga nabaviti u ljekarnama i cijepiti se kod svoga izabranog lijenika. U Zavodu za javno zdravstvo kazali su kako je cjepivo distribuirano po ambulantama diljem Meimurja prema potrebama svakog lijenika primarne zdravstvene zaštite, kod kojih e se cijepljenje i provoditi. (az)


Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VUKOVAR 2013. - Meimurci dostojno odali poast žrtvi grada heroja i njegovih branitelja

Sjeanje na Vukovar kao nacionalni simbol slobode Poast braniteljima Vukovara brojni su graani našeg kraja odali paljenjem svijea na raskršima i duž prometnica, te kod spomenika braniteljima u naseljima. Vukovar je posjetilo izaslanstvo Meimurske županije i gradova i opina, te brojni pojedinci iz našeg kraja, koji su se u u taj grad zaputili samoinicijativno, kao i udruge proizašle iz Domovinskog rata. ini se da svake godine odavanje poasti Gradu Vukovaru i njegovim braniteljima poprima sve vei znaaj kako vrijeme prolazi, sve je

više svijea na raskršima i sve više svijea na prozorima kua i ulica. Ove je godine poast braniteljima u Vukovaru bila nešto drugaija. Državni vrh nije se uspio ukljuiti u kolonu sjeanja, iako je odao poast vukovarskim braniteljima. Razlozi su sigurno politiki, no manje važni, jer je sjeanje na heroje Vukovara ve postalo nacionalni simbol slobode i otpora svakoj tiraniji i gotovo pa openarodni blagdan sjeanja. Upravo to unutarnje jedinstvo graana važnije je od svakoga politikog ili

Petnaest meimurskih života za obranu Vukovara U obrani grada Vukovara i ostalih gradova u zapadnoj Slavoniji - Vinkovaca, Tovarnika, Borovog Naselja - sudjelovalo je preko dvjesto aktivnih i priuvnih policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, koja je funkcionirala u okviru Policijske uprave varaždinske. Policajci su bili i prva djelatna snaga u obrani Vukovara iz našeg kraja, ratne postrojbe formirane su tek nakon osloboenja Meimurja, u rujnu 1991. godine. U obranu grada Vukovara 11. rujna 1991. godine upueno je 58 policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, tzv. “zadnja vukovarska grupa”, koja je najteže stradala. Padom grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine zatoena su bila 24 policijska službenika iz Meimurja, 16 ih se vratilo iz proboja, a 8 policijskih službenika konvojem Crvenog križa. U obrani grada Vukovara i zapadne Slavonije ranjeno je 26 policijskih službenika. U borbama za Vukovar i u okolnim naseljima poginulo je 10 policijskih službenika Policijske stanice akovec, a jedan se i dalje vodi kao nestali. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginulo je troje policajaca, a jedan se vodi kao nestali. Na bojištima

Vukovara poginuli su: ŠAJNOVI JOSIP, poginuo 25. rujna 1991. u Borovu Naselju, VINKO MLADEN, poginuo 2. listopada 1991. u Vukovaru, ROJKO VLADIMIR, poginuo 28. listopada 1991. u Vukovaru, LEHKEC DAMIR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, LEHKEC DRAGUTIN, poginuo 14. studenoga 1991. u Vukovaru, MUTVAR ANTUN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, TIŠLJARI DARKO, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, FRIŠI DRAGUTIN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, ŠTEFULJ DRAŽEN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, i JALŠOVEC LJUBOMIR, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginuli su meimurski policajci: HIŽMAN IVAN, poginuo 19. studenoga 1991. u Vukovaru, KOŠIR BOŽIDAR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, i PONGRAC ŽELJKO, poginuo 9. studenoga 1991. u Karadžievu. Vode se i danas kao nestali: OREŠKI IVAN, nestao padom Vukovara, te ŠTAMPAR VLADO, nestao u Karadžievu, djelatnik PU varaždinske. PU meimurska svake se godine s ponosom i zahvalnošu sjea svojih poginulih i nestalih meimurskih policajaca iz Policijske stanice akovec i PU varaždinske.

Dan sjeanja na žrtvu Vukovara organizirao je HDZ Grada akovca

stranakog postupanja kad je rije o Vukovaru, simbolu stradanja, ali i herojstva u Domovinskom ratu, neki bi rekli hrvatskom Slaljingradu. Povijesna paralela i simbolika visina i vizura zapravo

nije sluajno izabrana. Brežuljak Mamajev kurgan u ruskom je gradu simbol kako se brani domovina, u Vukovaru je pak vodotoranj vizualni spomenik stradanja u Domovinskom ratu.

Rije Vukovara daleko se uje, stoga nije nimalo udno što su ovogodišnji dogaaji u Vukovaru našli mjesto i u Bruxellesu. No pustimo politici da kaže svoje kako god zna i umije. Kad je rije o Vu-

IZASLANSTVO Meimurske županije u Vukovaru

Da se nikad ne zaboravi Župan Matija Posavec istaknuo je da je posebno ponosan na sve Meimurce koji su se borili za Vukovar U ponedjeljak 18. studenoga u Vukovaru, na obilježavanju 22. obljetnice pada ovoga herojskog grada, izaslanstvo Meimurske županije polaganjem vijenaca i paljenjem svijea odalo je poast poginulim i nestalim Meimurcima, ali i svima onima koji su tijekom devedesetodnevne opsade grada poginuli ili muki

ubijeni. Izaslanstvo, u kojem su bili župan Meimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana MŽ-a Zoran Vidovi i predsjednik Skupštine Meimurske županije Mladen Novak, zajedno s lanovima udruga proisteklih iz Domovinskog rata Meimurske županije, predstavnicima Policijske uprave meimurske i

Hrvatske vojske, te brojnih naših sugraana, položilo je vijence i upalilo svijee podno spomenploa na Trpinjskoj cesti i kod ruševine zgrade bivšeg Borovo commerca u Vukovaru. Spomen-ploe su zajedno postavile Meimurska i Varaždinska županija za trajno sjeanje na djelatnike tadašnje

ržava ne želi doznati zadnja. Zato sada revno šalje svoje kontrolne organe u istrage i izvide u javna poduzea, odmah nakon revizora. Nikada nismo uli toliko zaklinjanja u rad državnih institucija kao u posljednje vrijeme. Danas su oi onih koji imaju kakve sumnje ili koji su optuženi ili samo osumnjieni za možebitne neasne radnje toliko uprte u državne institucije kao u Boga. Reenica “Neka institucije odrade svoj posao” uje se kao litanija. Ako gledate Sultana, tamo likovi jedni drugima konstatacije potvruju s rijeju: Amen. To naše amen je “Neka institucije odrade svoj posao”! Amen. Odraivanje institucija je sada pokrie za sve. U ureenim društvima ne treba zazivati institucije da rade svoj posao, jer one u ureenim društvima svoj posao rade. Tamo ne može biti vijest da državne institucije rade svoj posao. Tamo je to dnevna rutina, koja

ne puni naslovnice novina. To da institucije rade svoj posao kod nas se doživljava kao znak da se nekome koga se obrauje pripremaju galge i, ako se to ne dogodi, jer su institucije zakljuile da za to nema elemenata, njih se automatski optužuje da nisu odradile svoj posao. Kod nas još nema izgraene svijesti da su institucije tu da zaštite javni novac i da je njihova prvenstvena uloga kontrola i provjera je li se poslovalo po slovu zakona, kako javni novac ne bi završio na pogrešnoj adresi. Dakle preventivno. Uzalud se odlazi u kontrole i ešljanja kad se zlo ve dogodilo, kad su javni novac ve pofrkan, da bi se utvrdilo nastalo stanje. oš nismo na tom stupnju društvene svijesti da nas nadzorni i kontrolni organi štite od nas samih kako bi nas odvraali od napasti zlouporabe ovlasti i položaja, kako bi nas odvraali od prekršaja, ne daj

J

Svijee obasjale Vukovarsku ulicu u akovcu U akovcu Dan sjeanja na žrtvu Vukovara tradicionalno organizira Hrvatska demokratska zajednica Grada akovca, paljenjem svijea u Vukovarskoj ulici. Nakon što je u protekli ponedjeljak 18. studenoga u crkvi Sv. Nikole biskupa u akovcu održana sveta misa za sve žrtve Vukovara, uslijedio je mimohod graana i lanova HDZ-a uz potporu Zrinske garde. Paljenjem svijea odana je ponajprije poast kod spomenobilježja meimurskim poginulim braniteljima, koje se nalazi na proelju akoveke Knjižnice “Nikola Zrinski”, a potom je sveana povorka krenula prema rotoru pri hotelu “Park” i Vukovarskoj ulici. Paljenju svijea u spomen poginulim braniteljima Domovinskog rata pridružili su se i brojni graani akovca. (rr)

kovaru, graani i domoljubi su svoje odavno rekli, tako i u Meimurju. (J. Šimunko) Policijske uprave varaždinske, koji su se borili i poginuli 1991. godine u Vukovaru. Župan Meimurske županije Matija Posavec tom je prilikom rekao da je Vukovar posebno mjesto, te da je izuzetno ponosan na sve Meimurce koji su branili grad. - Iako su mnogi od njih svoje kosti ostavili u slavonskoj ravnici, u svima nama i dalje žive. Na stradanja koje su Vukovarci prošli nitko ne može i ne smije ostati ravnodušan, a svi mi moramo djelovati na nain da se ovakav zloin više nikada i nigdje ne ponovi, rekao je župan Posavec.

Odavanje poasti meimurske delegacije u Borovo commercu

Uzalud kontrole i ešljanja kad se zlo ve dogodi N D

22. studenoga 2013.

Bože kaznenih djela, i kako bi nam na vrijeme ukazivali na propuste i sprjeavali skretanje u pogrešne ulice. ako se gradi ureeno društvo. Ako nadzorni i kontrolni organi, od držane revizije, policije, Državnog odvjetništva, porezne i drugih kontrolnih mehanizama, koje na raspolaganju ima neko društvo, ulazi u kontrolu kad je koliina poinjenog grijeha tako velika da vapi u nebo i kad je vidljiva i iz svemira, tada je to samo znak da, kako kaže jedna druga loskula, pravna država ne funkcionira. eutim, mi smo još veoma nerazvijeno društvo, zbog ega iz jedne krajnosti ulazimo u drugu. od nas se praktiki oekuje da se svaka kaznena prijava bude osuujua po onom ‘’gdje ima dima, ima i vatre’’. Unaprijed se prejudicira krivica, a posebno se teško razlikuje prekršaj od kaznenog djela.

T

M K

M

nogi još naivno vjeruju da se poslovanje irmi vodi s buntima novanica koje stoje u ormaru i iz kojih direktori kad im se prohtije vade pokoji bunt i odnose ga u kuferu kui. Kao da još uvijek živimo u vrijeme velike pljake vlaka. siromašnom i zapuštenom društvu, kao što je naše, onima koji su na dnu društva svi oni koji su iznad njih jesu lopovi i varalice i teško je ljude uvjeriti u bilo što suprotno. ovjeku s dna društvene ljestvice uvijek su drugi pokrali egzistenciju i budunost. ad razina zaposlenosti u radno aktivnoj populaciji jedva prelazi 50 posto, kao što je to kod nas, tada je u društvu strahovito izražena potreba za traženjem krivca i žrtvenih jaraca. Ljudi su naprosto gladni krivaca koji e visjeti na galgama, da bi osjetili kratkotrajnu zadovoljštinu za svoje probleme.

U K

o, ma kako to cinino zvualo, ni drvored tih galgi ne bi spasio ovu zemlju, ne ponemo li stvaralaki proces. da se sav novac koji je stvarno ispario u svim aferama vrati u proraun, ako ne ponemo razvojni ciklus, ako ne ponemo raditi i ponašati se drugaije, nee nam se ništa pozitivno dogoditi. protivnom, možemo se dijeliti na lijeve i desne, napredne i nazadne, ovakve i onakve, svaati do besvijesti i do istrjebljenja meusobno, oni gore s onima dolje. To nas nee dovesti nikamo. Možda nam je u društvenom sazrijevanju potrebna i ta faza, samo da shvatimo da nas to nikamo ne vodi i da se moramo, htjeli - ne htjeli, okrenuti odgovornosti prema sebi i prema drugima, da moramo poštovati pravila, biti odgovorni i solidarni. va ova pohlepa kojoj smo bili svjedoci prošlih godina opustošila je proizvodnju, radna mjesta. Proizvodila je samo sirotinju koju, za razliku od proizvodnje u pravom smislu, nemamo kamo izvesti. Krug se zatvorio,

POGLED ODOZDO

I

U

S

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sirotinja koja je proizvedena sada je postala socijalna bomba, koju je potrebno pod hitno detonirati. Tko e sada i kako izvaditi upalja? Morat e to uiniti politika koja je mirno promatrala one koji su tu socijalnu bombu stvarali.


22. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARKO JURI, strunjak za izravna ulaganja, gostovao u Meimurju: Ulagae treba birati, a ne samo blagonaklono prihvaati

Treba tražiti one ulagae koji omoguuju da ljudi više zarauju! Nije više dovoljno samo imati poslovnu zonu u opini od deset hektara, nego treba znati što se može s raspoloživom radnom snagom i koje sektore privui kako bi ovjek iz te opine imao veu plau Poslovne zone po opinama u koje smo ulupali puno javnog novca ne bi se smjele puniti sluajno, od strane onih ulagaa koji sami dou potražiti prostor za svoju investiciju, zato jer oni dou iz potrebe za širenjem svojih kapaciteta. U takvim sluajevima redovito se radi o investicijama koje traže jeftiniju radnu snagu. Naprotiv, opine i gradovi trebaju se okrenuti proaktivnoj politici traženja investitora s onim investicijama koje e ljudima na lokalnoj razini omoguiti da više zarauju, bila je kljuna poruka Marka Juria, strunjaka za izravna ulaganja, na skupu za elnike županije, gradove, opine i sve one institucije koje daju podršku izravnim ulaganjima u utorak na Županiji. - Dobili smo zadatak izraditi analizu potencijala mogunosti Županije i marketinškog praenja željenih ulaganja, kazao je Juri. - Na terenu smo vidjeli izrazito visoku razinu spremnosti u opinama (i gradovima) za pomo ulagaima pri realizaciji njihovih ulaganja. Zanimljivo da pri tome nisu uoene nikakve prepreke za ulaganja na lokalnoj razini. Koliko god smo se trudili tražiti ih, nismo nailazili na prepreke na lokalnoj razini, naglasio je Juri. I dok smo mi na lokalnoj razini vrlo susretljivi prema lokalnim investitorima i kada dou inimo sve da im olakšamo investiranje, nama samima u pristupu ulagaima nedostaje proaktivni pristup, zbog ega nam se dogaa da ulagai u naše poslovne zone ne dolaze ciljano, ve da samo rado prihvaamo one koji dolaze sami. No treba znati da investitori koji nisu dovedeni ciljano ne djeluju u cilju razvoja županije, nego dolaze zbog manjka resursa i kapaciteta lokalnih jedinica. U praksi to izgleda ovako: tko doe, dobro doe, rado im se pomaže pri dolasku i ulagai su time izuzetno zadovoljni. Meutim, budui da mi ne biramo, nego nas drugi biraju, esto nam dolaze industrije koje su usmjerena na nižu cijenu radne snage. Budui da raspolažemo s izuzetno kvalitetnom radnom snagom, poruka Marka Juria, strunjaka za izravna ulaganja, je da Županija mora privui puno kvalitetnija ulaganja i industrije s veim plaama i veim ukupnim efektom na razvoj gospodarstva, koji bi bio znaaj-

Marko Juri, strunjak za izravna ulaganja iz tvrtke “ARATA BIZ”, koja je radila marketinšku strategiju za privlaenje stranih ulaganja

Metalopreraivaka industrija, koja danas spašava meimursko gospodarstvo, preferira se i kad su u pitanju nova izravna ulaganja i otvaranja radnih mjesta

Predstavljanje marketinške strategije za ulaganja U utorak 5. studenoga 2013. godine u Velikoj vijenici Meimurske županije, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Meimurje REDEA i Meimurske županije, održano je predstavljanje marketinške strategije za privlaenje stranih ulaganja. Ta prigoda iskorištena je za organizaciju prve radionice za edukaciju lokalnih strunjaka o procesu privlaenja ulaganja i pravilnoj komunikaciji s potencijalnim ulagaima. Radionica je bila namijenjena naelnicima i njihovim zamjenicima, a predavai su bili autori Marketinške strategije, iskusni strunjaci iz podruja promicanja ulaganja i upravljanja odnosima s ulagaima. Radionica, kao i izrada strategije, niji od onoga prosjenog. Zato je raena ova analiza situacije, koja e ukazati koji su to potencijali koji se mogu realizirati na razini lokalne samouprave, na razini županije, kako bi uz ograniene resurse kadrovske i inancijske postigli željenu razinu, bolja radna mjesta i bolje plae, održivi razvoj. U pronalaženje novih investicija treba ii ciljano k tono odreenim investitorima s konkretnim ponudama, što bi u odreenoj sredini bilo dobro za njih, a što za lokalnu sredinu.

Prioritet dolazak IT-a, metalopreraivake i tekstilne industrije Na pitanje koje su to industrijske grane koje bi trebalo preferirati, kazao je da se radi o tekstilnoj i metalopreraivakoj industriji, kao i IT sektoru, koji e jako ovisiti i o daljnjem razvoju obrazovanja, ali i o suradnji županije s drugim županijama. Mnoge županije samostalno nemaju dostatne kapacitete, ve moraju nastupati zajedno s drugim županijama prema vanjskim tržištima. Za postizanje što boljeg efekta u privlaenju željenih kvali-

inancirana je iz projekta “INVESTrategy”, koji ima za opi cilj poveati priljev izravnih stranih ulaganja u pogranino podruje hrvatskih županija: Meimurske, Varaždinske i Koprivniko - križevake županije te maarske županije Zala. Takoer, ciljevi projekta jesu jaanje kapaciteta lokalnih eksperata za privlaenje izravnih stranih ulaganja, deiniranje odgovarajuih i uinkovitih alata za promociju investicijskih potencijala pograninog podruja te jaanje kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave za komunikaciju s potencijalnim investitorima. Projekt je suinanciran iz IPA prekograninog programa Maarska - Hrvatska. (BMO)

Jako Horvat, voditelj odjela za razvoj iz REDEA-e tetnijih investicija, treba i malo više adrenalina i agresivnosti od strane lokalnih elnika, ali i zajednike suradnje na razini cijele županije. U tom deiniranju konkretnih ponuda Županije, treba se okrenuti prema svojim razvojnim agencijama, u Meimurskoj županiji je to REDEA. Regionalne agencije su ve prošle certiikaciju za privlaenje ulagaa. No i razvojne agencije imaju ogranienja i one se u privlaenju ulagaa trebaju usmjeriti na suradnju s agencijom za investicije i konkurentnost na nacionalnoj razini, kakobi se besplatno pro-

moviralo ono što imamo. Pri tome je važno biti aktivan, vrlo jasno postaviti ciljeve, aktivnosti i korake koje treba poduzeti. Dakle, vertikala je jasno postavljena: na nacionalnoj razini za privlaenje investicija imamo agenciju za investicije i konkurentnost, a na regionalnoj razini regionalne agencije, što je u Meimurju REDEA. Jedinice lokalne samouprave samo su dužne dati dobrodošlicu ulagau kada doe i preferencije prema višim institucijama kako bi se oni mogli na ispravan nain dalje postaviti, kazao je Juri. Zanimalo nas je postoje li na nacionalnoj razini neki ilteri koji bi usmjeravali željene industrije i proizvodnje koje bi donosile radnicima vee plae, a opinama vee prihode od poreza na dohodak? - Na nacionalnoj razini ne prepoznajem identiikaciju takvih konkretnih sektora, istina, sad se razvijaju klasteri odreenih industrija, iz kojih se može vidjeti neki smjer prema industrijama koje se žele više poticati u budunosti, ali ne postoji dokument ili odluka iz koje bi svima bilo jasno što se želi. Nacionalna razina trebala bi davati gabarite, okvir, ali ne bi smjeli izjednaavati Rijeku, Meimurje i Vukovar. Mogunosti i potencijali tih regija jesu potpuno drugaiji i aktivnosti za privlaenje su drugaije. Nacionalna razina mora dati okvir, vrlo konkretnu i brzu suradnju i odreene parametre te ciljeve, ali na županijama i regijama je da unutar tih gabarita odrede svoje. Jako Horvat iz REDEA-e kazao je da oni imaju jako dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave. Pri tome im je najvažnija suradnja na podruju praenja u poslovnim zonama. Nacionalna agencija za investicije i konkurentnost sve upite i sve potencijalne ulagae i interesente za Hrvatsku usmjerava prema županijama. Oni znaju kad imaju potencijalnog ulagaa da e, ako ga pošalju u Meimursku županiju, posjet tim lokacijama biti uspješan, da e sve informacije biti dostupne i da su tu lokacije gdje se u kratkom roku može zapoeti s implementacijom. REDEA surauje sa svim opinama, a one dostavljaju i ažuriraju podatke o svojim zonama. Ta suradnja daje plod jer smo ve imali puno posjeta lokacijama s investitorima po opinama, gdje smo bilo doekani dobro, kazao je Jako Horvat. Na pitanje eka li REDEA samo investitore ili i preko svojih veza pokušava dobiti nove, Jako Horvat je odgovorio da do sada nisu imali budžet za proaktivno privlaenje investitora. - Prvi korak k tome je struno utemeljena strategija za privlaenje ulaganja, kao i najava da e dio aktivnosti za proaktivno privlaenje investitora biti uvršteno u sljedei proraun Županije, tako da tada imati priliku i proaktivno ii prema investitorima, kazao je Jako Horvat.

5

SAVJETI STRUNJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh. Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

MATERIJALI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU (II) Prošli put predstavili smo stiropor, odnosno EPS-ekspandirani polistiren i njegove inaice (XPS-ekstrudirani polistiren, polistiren s dodatkom graitatzv. sivi stiropor, elastiicirani polistiren, kombi plou...), koje se koriste za razne namjene. Stiropor je, zahvaljujui svojoj niskoj cijeni i jednostavnosti ugradnje pri oblaganju fasada, postao skoro najpoznatiji toplinski izolator. Ovaj put predstavljamo još neke materijale, njihove karakteristike i primjenu u graditeljstvu.

2.MINERALNA (STAKLENA I KAMENA VUNA) Ovi materijali vrlo su slini jer im je sirovina od koje nastaju slina: dobivaju se taljenjem minerala na visokoj temperaturi i posebnom tehnologijom ekspandiraju u vrlo tanke vunaste šupljikave niti, koje se uz dodatak veznog sredstva povezuju u ploe ili ilc. Jednu od najstarijih tvornica ovog materijala imamo u blizini, u Novom Marofu, pa je kamena vuna poznata po starom imenu tvornice ‘Tervol’, iako je ona ve duže u sastavu koncerna ‘Knauf’. Naješe je staklena vuna žute boje, a kamena zelenkasto-smea.U novije doba, u trendu ekoloških materijala, proizvodi se uz korištenje neutralnih, ekoloških veziva. Karakteristike mineralne vune jesu: - negoriva je i zrazito paropropusna, može biti u raznim gustoama, od vrlo lagane do tvrde i teške, otporna je na starenje, insekte i mikroorganizme - dolazi u obliku ploa, ilca, užadi, u rastresitom obliku, može se kaširati folijama. Primjena: vrlo kvalitetan i široko upotrjebljiv izolacijski materijal, za izolaciju potkrovlja, tavana, podova, za ravne krovove, za fasade ETICS sustava umjesto stiropora (pogotovo ako se traži otpornost na požar) te za oblaganje ventiliranih fasada. Jedina joj je mana što upija vodu pa se mora do ugradnje i nakon ugradnje zaštititi od vlaženja jer bi inae izgubila svoja izolacijska svojstva.Inae su mineralna vuna i stiropor vrlo slini po toplinskim karakteristikama.

3. POLIURETAN Poliuretan se u graevinarstvu koristi za izolaciju krovova, fasada, a u obliku tekue poliuretanske pjene koja ekspandira na zraku koristi se kod ugradnje stolarije. Sam materijal je prije

stvrdnjavanja u tekuem, pjenastom stanju pa je pogodan za lijevanje u kalupe. Zbog toga se poliuretanom oblažu limene ploe u tzv. Izolacijskim panelima. Paneli se koriste kao krovni pokrovi i za limene, naješe aluminijske, fasade. Mnoge nove industrijske hale i šoping centri izvedeni su od ovih krovnih i fasadnih panela koji se proizvode u raznim oblicima i bojama. U novije vrijeme pojavile su se ploe za oblaganje fasada koje se lijepe na zid, slino kao i stiropor ili kamena vuna. Po svojim toplinskim karakteristikama poliuretan je najbolji od svih materijala za toplinsku izolaciju, što znai da se mogu koristiti nešto manje debljine za istu vrijedost izolacije, samo što je znatno skuplji i slabo je vatrootporan.

4. OSTALI MATERIJALI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU Osim ovih materijala koji su najviše u primjeni, na tržištu ima i drugih materijala. To su na primjer: pluto, celuloza, perlit (koristio se puno u obliku granula prije nekih 25, 30 godina za takozvane toplinske žbuke i lagane glazure), trstika, slama, ovja vuna, lanena slama... Svi oni imaju daleko slabija toplinska svojstva pa su potrebne pu no vee debljine. Primjena i nain korištenja ovise o lokalnim prilikama i mogunosti dobave sirovine. U ovaj popis nisam stavila drvo, iako mnogi misle da je drvo toplinski izolator. U usporedbi s ‘pravim’ materijalima za toplinsku izolaciju, i drvo kao i opeka (bez obzira što postoje i toplinsko-izolacijske opeke s poboljšanim svojstvima), neusporedivo su lošiji. Isto se odnosi i na blokove od porobetona(poznat po nazivu Ytong) koji, da bi se postigla odreena izolativnost, moraju biti velike debljine. Da zakljuimo: na tržištu postoji velik broj vrlo razliitih materijala koji se razlikuju po svojim svojstvima, oblicima i namjeni. Za odabir materijala potrebna je kvalitetna analiza i znanje te proraun koji uzima u obzir ne samo svojstvo toplinske izolacije, nego itav sastav konstrukcije sa svim slojevima i njezinu ulogu u zgradi te detalji izvedbe i spojeva koji su uvijek kritini. Kod toga treba zadovoljiti i složene difuzne procese kretanja vodene pare kroz konstrukciju, kako ne bi imali vrlo štetnu mogunost kondenzacije vodene pare unutar konstrukcije.

IZOLACIJA POTKROVLJA I TAVANA KAMENOM/STAKLENOM VUNOM


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAJAM “MESAP JESEN” prošao u znaku slabe posjeenosti PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Meimurje je uvijek slovilo za sredinu okrenutu obrtništvu i malom poduzetništvu, za kraj u kojemu ljudi nisu lijeni zasukati rukave, te smo dio Hrvatske koji zna stvoriti novu vrijednost. Meimurska županija jedna je od sredina koja ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, a sve to omoguuje i razvoj sajamskih manifestacija i njihovo proiliranje, naznaio je uz ostalo župan Matija Posavec, otvarajui ovogodišnji sajam “MESAP JESEN”. Vitomir Kiri, v. d. direktora sajma, zahvalio je izlagaima koji su popunili dvoranu MESAP-a. Sajam se ostvaruje kao sajam ekoloških poljoprivrednih proizvoda, s novostima iz energetske djelatnosti i obnovljivih izvora energije, što je usko povezano s modernom gradnjom. Naelnik opine Nedeliše Darko Dania naglasio je da se sajmu pruža sva potrebna podrška i pomo, a sam sajam doprinosi opini Nedeliše svojim zbivanjima. U subotu su najposjeeniji štandovi bili onaj Agromeimurja zbog sadnica, Vajde zbog suhomesnatih proizvoda, mnogi su dolazili i na štand Cetrometala zbog obnovljivih izvora energije, a strunjaci na štand Meimurje plina, koji je predstavio vanjski bojler za grijanje kue, odnosno objekata. Najviše je falilo posjetitelja, što znai da bi ubudue trebalo razmisliti o namjenskom pozivanju onih izlagaa koji mogu provui publiku, te koji imaju što rei hrvatskoj javnosti. Tako su u subotu u isto vrijeme svi trgovaki centri u akovcu bili puni automobila, a u Galeriju se nije moglo ni ui, da bi sajam u Nedelišu zjapio poluprazan. Kao primjer navodimo: da su u Nedeliše namjenski bili pozvani proizvoai hrvatskoga elektrinog automobila, jedan

22. studenoga 2013.

JURIJ BORKO, župan Središa ob Dravi

Što da se radi posjetiteljima kojih nema? Razvoj specijaliziranog sajma više nije mogu bez atraktivnosti, jer e nedostatak posjetitelja polako nagrizati sajamsku manifestaciju. Zbog toga je u interesu organizatora da ponude kartu više proizvoaima koji mogu ponuditi atraktivnost

Sada kada je nestala granica sve je puno jednostavnije Na sajmu “MESAP JESEN” kao gost je boravio i Jurij Borko, župan opine, odnosno po našemu naelnik opine Središe ob Dravi iz Slovenije. Kako je ove godine bilo mnogo više izlagaa iz Slovenije nego inae, zapitali smo ga hoe li to postati pravilo. On kaže: - Prva dobra stvar koja je postignuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju je otvaranje granica, tako da je sad sve puno jednostavnije. Prije je to bila znaajna prepreka. Zbog toga oekujem da e sve više slovenskih poduzetnika svake godine biti prisutno na sajmu u Nedelišu, a vrijedi i obratno, sve e više hrvatskih poduzetnika biti na sajmu u Gornjoj Radgoni. To je neminovnost. Ovo što se dogaa danas samo su prve laste toga novog smjera, mnogo e poduzetnika uz najsjeverniju granicu Hrvatske i Slovenije ubudue suraivati na ra-

Jurij Borko: - Ovo su prve laste, suraivat emo i puno više, bit e sve više slovenskih izlagaa u Nedelišu, a vrijedi i obratno

znim projektima, pa stoga oekujem da e sajam u Nedelišu postati nezaobilazan. Ponavljam, ovo što je danas samo su prve laste. Kad je rije o suradnji s opinom Nedeliše, mi ve dulje vrijeme suraujemo na zajednikim programima koje predlažemo za inanciranje europskim fondovima.

Otvaranje sajma bilo je najživlji dio dvodnevnog dogaanja

ili obojica, to bi sigurno dobrano ispunilo dvoranu. Oito je da pitanje atraktivnosti postaje sve važnije, a na to se pitanje teško može odgovoriti samo domaim snagama. Pozivanje proizvoaa elektrinog automobila bi, osim toga, zainteresiralo i mnoge poslovne ljude iz našeg kraja da se pojave radi mogue suradnje, te posebno mlade.

Sklopljeno dosta poslova, nedostajali samo posjetitelji

Dvodnevni sajam “MESAP JESEN 2013.” završen je u nedjelju naveer, a ono po emu e ga izvjestitelji upamtiti je dobra organizacija i slaba posjeenost ljudi. Osim na otvorenju, posjetitelja je bilo puno manje nego prethodnih godina, poglavito prijepodne i predveer. Odnosi se to i na neke od izlagaa, koji su izložbeni prostor ostavili praznim ili jednostavno nisu ni došli. Prema slobodnoj procjeni, tisuu, najviše dvije tisue, posjetitelja u dva je dana razgle-

dalo dosta skromne izložbene prostore. Dojam i brojnost posjetitelja popravljena je skupom lovaca koji su u nedjelju kuhali lovaki gulaš. Dakle, najvee razoarenje jesu posjetitelji, za koje je sve bilo besplatno, od ulaza i parkirališta do degustacija, ali oito im je važnije bilo napuniti okolne trgovake centre sa stranom robom, dok na izvornu hrvatsku i meimursku nisu došli usmjeriti pogled. Direktor sajma Vitomir Kiri vidi nešto drugaije situ-

aciju od novinara i posjetitelja koji su došli pogledati sajam i takoer bili razoarani malim brojem posjetitelja i ne baš reprezentativnim nastupima veeg broja izlagaa, od ega treba izuzeti udruge i turistike zajednice. - Sedmi sajam u potpunosti je opravdao naša oekivanja. Izlagalo je preko sedamdeset izlagaa i sajam je bio dobro posjeen. Najbitnijim smatram ugovaranje poslova izmeu izlagaa i poslovnih ljudi, na sajmu je prodano do-

sta proizvoda. Slovenci su bili posebno zadovoljni jer su ugovorili dobre poslove s plastenicima, aluminijskim ogradama i prodajom suhomesnatih proizvoda. Prezadovoljni su izlagai Nikšikog piva i tvrtke ‘Centrometal’ te drugi, posebo je lijepo bilo na štandovima Murskog Središa, Preloga i Svetog Jurja na Bregu. Lovci su u kuhanju gulaša dali poseban štih cijelom dogaaju, naglašava Kiri, dodajui kako su svi izlagai uložili maksimalan trud i ljubaznost.

U subotu su najposjeeniji štandovi bili onaj Agromeimurja zbog sadnica, Vajde zbog suhomesnatih proizvoda, mnogi su dolazili i na štand Cetrometala zbog obnovljivih izvora energije, a strunjaci na štand Meimurje plina, koji je predstavio vanjski bojler za grijanje kue, odnosno objekata

GOTOVO DVJESTO POLAZNIKA prošlo edukacije o pripremi i provedbi projekata te razvojnih inicijativa

Imamo sve više strunjaka koji znaju pisati EU projekte Kao regionalni koordinator, REDEA je ve drugu godinu za redom provela ciklus edukacija u sklopu Potprograma V. “Jaanje ljudskih potencijala na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini za uinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“, koji je pokrenulo Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova Europske unije, s ciljem jaanja ljudskih potencijala za pripremu i provedbu projekata i razvojnih inicijativa u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i razvojnim agencijama. U razdoblju od poetka srpnja do sredine studenoga ove godine provedeno je

sveukupno sedam edukacijskih aktivnosti koje su obuhvaale openito pripremu i provedbu projekata inanciranih iz EU fondova, zatim speciinu komunikaciju, informiranje i vidljivost u kontekstu EU fondova, programe Unije, javnu nabavu u kontekstu korištenja EU sredstava, izradu studija

predizvodljivosti i izvodljivosti, Naturu 2000. Interes za edukacije bio je veoma velik te je sveukupno na edukacijama sudjelovalo dvjestotinjak polaznika iz jedinica lokalne samouprave, javnih institucija, privatnih poduzea i udruga. Neke od višednevnih edukacija (Priprema projekata pri-

hvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije i Provedba projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije) sadržavale su teorijski dio i individualni praktini dio, na kojima su polaznici mogli veoma detaljno raspraviti o projektima koje žele prijaviti u nadolazeem razdoblju

ili o moguim problemima s kojima se susreu ukoliko trenutno provode projekte EU. S obzirom na to da su ljudski potencijali odgovarajuih znanja i vještina preduvjet uspješnih projekata, za oekivati je da e se sline edukacije provesti i sljedeu godinu u istom razdoblju, takoer iz Potprograma V.


22. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE u listopadu sugeriraju da su glavni problem dugo nezaposleni

Skoro polovina nezaposlenih na burzi dulje od godinu dana Skoro polovina nezaposlenih, njih 44 posto, odnosno 3,383 osobe, na Zavodu za zapošljavanje prijavljene su dulje od 12 mjeseci. Da problem bude vei, u odnosu na lani njihov udio je povean za 7,3 posto. Krajem listopada u evidenciji Podrunog ureda akovec evidentirano je 7.690 nezaposlenih osoba – 92 osobe manje nego prethodni mjesec i 59 osoba više nego u listopadu 2012. godine.

Korisnici novane naknade

Novanu naknadu u listopadu 2013. godine koristile su 1.954 nezaposlene osobe ili 25,4% od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (4,4%), kao i listopad 2012. godine 17,4%. Korisnicima je na ime novane naknade bilo isplaeno 2,832.900,58 kuna.

Promat rano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 53,2% (4.094) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,8% ili 3.596 nezaposlenih osoba. Meu nezaposlenima, mladi u dobi do 24 godine ine 23,2 posto, odnosno ima ih 1.781 u ukupnom broju nezaposlenih. Udio

osoba srednje dobi je 51,5%, odnosno 3.960, dok je udio starijih od 50 godina 25,3% ili 1.949 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, promatrajui sve tri dobne skupine, nije došlo do promjena u udjelima. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u tra-

Poticano zapošljavanje U okviru aktivne politike zapošljavanja, tijekom 2013. godine do listopada, prema potpisanim ugovorima o sufinanciranju, kroz zapošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere ukljueno je 1.378 osoba. Najviše osoba ukljueno je u javne radove – 562 osobe, a zatim slijedi: struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (335), potpore za zapošljavanje (292), potpore za samozapošljavanje (157), obrazovanje (20) i potpore za ouvanje radnih mjesta

(12). Putem EU projekata u obrazovanje je ukljueno 20 osoba. Prema Nacionalnom programu za Rome, tijekom 2013. godine do listopada ukljuena su 122 pripadnika romske nacionalne manjine, od ega 103 u javne radove, 15 Roma ukljueno je u obrazovanje, dok su 2 osobe zaposlene na 24 mjeseca uz sufinanciranje, 1 osoba se samozaposlila, a 1 osoba ukljuena je u struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

janju do tri godine i školom za KV i VKV radnike. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu 2013. godine u Meimurskoj županiji bio je registriran 38.561 aktivni osiguranik, što je 17 osoba manje nego u rujnu 2012. godine. Koristei se navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u rujnu 2013. godine bila je 16,8 posto, dok je u rujnu 2012. godine stopa bila 16,4 posto. U listopadu 2013. godine priljev u ne-

zaposlenost bio je manji od odljeva iz nezaposlenosti, odnosno u evidenciju je ušlo 789 osoba, dok je evidenciju napustila 881 osoba. Zbog zaposlenja, evidenciju je napustilo 567 osoba, što je porast zapošljavanja u odnosu na prethodni mjesec i u odnosu na listopad prošle godine za oko 10 posto. Zaposlenje je pronašlo nešto više žena nego muškaraca, i to u preraivakoj industriji (195), obrazovanju (71), trgovini (65) i graevinarstvu (53). (BMO)

Poslodavci tražili više radnika nego lani Tijekom listopada poslodavci su putem Podrunog ureda tražili 501 radnika, što je poveanje u odnosu na prethodni mjesec (14,4%) i listopad 2012. godine (43,1%). Potrebe su uglavnom iskazane u preraivakoj industriji, obrazovanju

i graevinarstvu te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Tražili su se radnici za rad kod obrtnika, inženjeri, tehniari i srodna zanimanja, uslužna i trgovaka zanimanja, strunjaci i znanstvenici te jednostavna zanimanja.

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora

Tko su dobitnici Zlatne plakete Na sjednici Gospodarskog vijea Županijske komore akovec, održanoj 15. studenoga, jednoglasno je donesena odluka Gospodarskog vijea o dodjeli priznanja ‘’Zlatna plaketa’’ za poslovnu 2012. godinu, priopeno je medijima iz Županijske gospodarske komore. U kategoriji velikih trgovakih društva dobitnik je Eko Meimurje iz Šenkovca. U kategoriji srednjih trgovakih društava dobitnik je tvrtka ‘’TE-PRO’’ iz Vrhovljana. U kategoriji malih trgovakih društava dobitnik je JB-modelarija Blažeka iz ehovca. Posebno priznanje dodijelit e se i tvrtki ‘’akoveki mlinovi’’ za 120 godina postojanja i kontinuiranog rada ovog poduzea. (BMO)

7


8

Crna kronika

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: VANJA HAEK

Pijan se zaletio u stup – suvoza teško ozlijeen Teška prometna nesrea dogodila se prošlu nedjelju oko 8.10 sati u Ulici Vladimira Nazora u Nedelišu. Voza osobnog automobila akovekih registracijskih oznaka, 21-godišnjak iz Nedeliša, nije se kretao obilježenom prometnom trakom uz desni rub kolnika. Zbog toga je vozilom sišao izvan kolnika, gdje je udario u metalni stupi poduzea iz akovca, a potom u živu ogradu i betonski stup dvorišne ograde muškarca iz Nedeliša. Voza i 18-godišnji putnik iz Donje Dubrave prevezeni su vozilom Zavoda za hitnu medicinu u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je voza lakše ozlijeen, a putnik teško, te je zadržan na lijeenju. Mladi voza je u trenutku nesree u organizmu imao 1,48 promila alkohola, a za upravljaem je bio prije stjecanja prava za samostalnim upravljanjem motornim vozilom. Protiv vozaa osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Poastio se žesticom i novcem Tijekom noi s 15. na 16. studenoga u Prelogu, u Glavnoj ulici, nepoznati je poinitelj provalio u ugostiteljski objekt poduzea iz Goriana, gdje je ukrao novac i bocu alkoholnog pia. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ošteena sunana elektrana U razdoblju od 8. do 18. studenoga u Kotoribi, u Industrijskoj zoni, nepoznati je poinitelj na sunanoj elektrani poduzea iz akovca razbio nekoliko desetaka

solarnih kolektora. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisua kuna. Bila to nekome zabava ili kazneno djelo ošteenja tue stari napravljeno iz obijesti, ostaje polici da istraži, no šteta je, dakako, višestruka jer elektrana u ovim trenucima ne može proizvoditi elektrinu energiju, pa su i u tom pogledu evidentni znaajni gubici.

Iz kafia ukraden novac Od ponoi do 6.50 sati u srijedu je u Selnici, u Frankopanskoj ulici, nepoznati poinitelj provalio u ugostiteljski objekt i ukrao novac. Vlasnik je ošteen za nekoliko tisua kuna. Policija traga za poiniteljem. S druge strane, dovršenim kriminalistikim istraživanjem sumnja se da je tešku krau iz skladišta ugostiteljskog objekta privatnog poduzea iz akovca tijekom noi s 18. na 19. veljae ove godine u Domašincu, u Ulici Katarine Zrinski, poinio 20-godišnjak iz Piškorovca. Podsjetimo, kradljivac je provalio u skladište i ukrao razne smrznute proizvode i bezalkoholna pia.

Sportaši ostali bez hrane i pia Tijekom noi s 18. na 19. studenoga u Donjem Vidovcu, u Ulici Rade Konara, nepoznati poinitelj provalio je u prostorije sportske udruge, odakle je ukrao prehrambene proizvode i bezalkoholna pia. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna.

Ostao bez etverocikla Za nekoliko desetaka tisua kuna ošteen je vlasnik vikendice u Dragoslavcu. U noi s 14. na 15. studenoga policiji nepoznati poinitelj provalio je u vikend kuu, odakle je ukrao kljueve etverocikla. Potom je provalio u štagalj, iz kojeg je otuio vrijedan etverocikl, trimer, motornu pilu i bušilicu.

Ovaj petak policijska akcija “Brzina s graanima” Danas (petak, 22. studenoga) u vremenu od 10 do 17 sati policijski službenici Policijske uprave meimurske provest e operativnu akciju “Brzina s graanima“. Akcija e se usmjeriti na suzbijanje prekršaja prekoraenja dopuštene brzine i grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu). Akcija e se provesti u

suradnji s graanima, na mjestima koje su dojavili graani putem e-maila ili telefona. Policija poziva sve graane koji su dojavili mjesta nadzora brzine, kao i sve one koji se žele uvjeriti u brzinu kretanja vozaa na tokama koje smatraju kritinima, da se na mjestima provoenja nadzora brzine slobodno prikljue policijskim službenicima.

RAZBOJSTVO u akovcu

Nožem prijetio prodavaici i ukrao novac

Nestali Gabrijel Novak pronaen mrtav U jezeru Hidroelektrane akovec u ponedjeljak oko 15.30 sati, u blizini Novog Sela na Dravi, pronaeno je mr t vo tijelo nepoznate osobe. Pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec mrtvo tijelo su izvadili iz vode, a mrtvozornikim pregledom tijela nisu pronaeni tragovi nasilja koji bi upuivali na kazneno djelo. Vjerojatno se radi o sluaju u kojem je utopljeniku pokušao pomoi jedan graanin, ali nije uspio. Pregledom odjee pronaena je osobna iskaznica i utvreno je da je utopljenik Gabrijel Novak iz Novog Sela na Dravi, za kojeg je supruga u utorak 5. studenoga ove godine Policijskoj upravi meimurskoj prijavila nestanak. O dogaaju e se podnijeti posebno izvješe županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Na meti je bila trgovina akovekog METSS-a, a poinitelja su zamalo svladali prisebni graani

Drski razbojnik je u ponedjeljak oko 18.40 sati u Ulici Valenta Morandinija u akovcu poinio kazneno djelo razbojništva. Nakon što je ušao u trgovinu, uz prijetnju nožem od prodavaice je zatražio da mu otvori kasu, a kada je ona to uinila, iz kase je ukrao novac. Poinitelja su prilikom nedjela

Policija preventivno i edukativno u Arcusu i Brasilu Veeras (petak, 22. studenoga) od 21 sat do 22 sata u ugostiteljskom objektu “Arcus“ u akovcu, te u vremenu od 23 do 24 sata u ugostiteljskom objektu “Brasil“ u Savskoj Vesi, policijski službenici Policijske uprave meimurske provest e preventivnu akciju “Zajedno do vee sigurnosti u prometu“. Akcija e se provoditi na nain da e se u spomenutim ugostiteljskim objektima na videozidu prikazivati prezentacija “Zajedno do vee sigurnosti u prometu“, u kojoj su istaknuti naješi uzronici prometnih nesrea na podruju Meimurske županije, a gosti e se moi i podvrgnuti alkotestu.

uoili graani koji su ga pokušali zadržati, ali se on otrgnuo i pobjegao. Prodavaica je doživjela šok, no, sreom, nije ozlijeena. Poinitelj je opisan kao muška osoba starosti od 30 do 40 godina, visine oko 175 cm, srednje tjelesne grae, izrazito crvenog lica, obuen u zelenu jaknu, plave traper hlae i crne

cipele, na glavi je nosio plavu vunenu kapu, a na rukama crne rukavice. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. Za poiniteljem policija intenzivno traga i zahvaljuju hrabrim graanima koji su pokušali zaustaviti poinitelja, iako u tome nisu uspjeli.

Dani tehnike ispravnosti vozila – besplatna kontrola Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske, Hrvatskim autoklubom i stanicama za tehniki pregled vozila, u vremenu od 25. studenoga do 30. studenoga organizira akciju “Dani tehnike ispravnosti vozila”. Akcija je preventivno - represivnog karaktera, a cilj joj je potaknuti vozae da preventivno kontroliraju ispravnost vlastitog vozila kako bi sigurno sudjelovali u prometu, odnosno izbjegli prometne nesree uvjetovane tehnikom neispravnošu vozila. Težište je akcije na pružanju savjetodavne i tehnike pomoi strunih osoba s ciljem uklanjanja eventualno utvrenih nedostataka na vozilu. Vlasnici vozila u radno vrijeme stanica za tehniki pregled vozila mogu sami dovesti svoje vozilo radi besplatne kontrole tehnike ispravnosti

vozila, a policijski e službenici pojaanim nadzorom vozila u prometu vidno dotrajala vozila zaustavljati i ukoliko se posumnja u ispravnost vozai e se uputiti na obavljanje tehnikog pregleda. Besplatna kontrola tehnike ispravnosti vozila

obavljat e se tijekom cijelog radnog dana, meutim, naplaivat e se vozaima koji dou na redovni tehniki pregled, preventivni ili neko drugo službeno ispitivanje. Vozilo na kojem se pronae neispravnost u pravilu e bez posebnog sankcioniranja biti ponovno pušteno u promet, ali e se

vlasniku skrenuti pozornost da ukloni uoene nedostatke. U sluaju da vozilo nije tehniki pregledano ili registrirano, policijski službenici postupit e po odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno te prekršaje e sankcionirati. R adno v r ijeme stanica za tehniki pregled vozila je sljedee: u akovcu - Stanice za tehnike preglede vozila akovec i Posavec preglede radnim danom obavljaju od 7 do 20 sati, a subotom od 7 do 14. Identino radno vrijeme je i Stanice za tehniki pregled u Prelogu. U Donjoj Dubravi radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 7 do 14 sati, utorkom i etvrtkom od 12 do 19, a sve druge i etvrte subote u mjesecu od 7 do 12 sati. Isto radno vrijeme ima i Stanica za tehniki pregled Mursko Središe, s time da su radne prva i trea subota u mjesecu.


22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

EUROPA FINANCIRA, ali i diktira kako e se zbrinjavati otpadni mulj na proširenom proistau na ulazu u akovec

Izvoa radova bira lagune ili bioplinsku energanu GRAD AKOVEC I OPINA ŠENKOVEC

Zajedno sufinanciraju pješako - biciklistike staze Stjepan Kova, gradonaelnik akovca, i Saša Horvat, naelnik opine Šenkovec, u srijedu su potpisali sporazum o projektu izgradnje pješako - biciklistike staze dužine 3900 metara koja prolazi i podrujem akovca i podrujem Šenkovca, a financiraju je zajedno s Hrvatskim cestama. - Ovo je realizacija predizbornog obeanja koje smo i jedni i drugi najavljivali, kazao je Kova. - Pješako - biciklistika staza prolazit e kroz naselja Šenkovec, Makovec i Slemenice. Staze su projektirane obostrano i izvan naselja su u razini s postojeim kolnikom širine 1,6 metara, a unutar naselja uzdignute i odvojene rubnjakom od kolnika i širine 1,8 metara. Radovi su vrijedni 4,8 milijuna kuna plus PDV, pri emu Hrvatske ceste sufinanciraju radove s 55 posto, a ostatak Grad akovec i opina Šenkovec, ovisno o dužini staze koja prolazi kroz njihovo podruje. Radi se o izgradnji pješako - biciklistike staze

uz najprometniju državnu prometnicu, kojom prolazi 15 tisua vozila dnevno. Opini Šenkovec jako puno znai ta pješako - biciklistika staza, jer se škola nalazi uz tu prometnicu, a izgradnjom staze osigurat e se sigurnije kretanje djece do škole. Da nije bilo ove vlasti u Gradu akovcu, koja je ‘kampirala’ u Zagrebu i vršila pritisak kako bi taj projekt prošao, danas ne bi bili pred potpisivanjem ovog ugovora, kazao je naelnik opine Šenkovec Saša Horvat. Ovi radovi imaju i svoj nastavak, izradu pješako - biciklistike staze kroz Žiškovec, ali nakon što se završe radovi na izgradnji kanalizacije uz državnu prometnicu. Šenkovec i akovec planiraju još jedan zajedniki projekt - izgradnju pješako - biciklistike staze od bolnice prema Šenkovcu, prometnicom koja se sve više koristi kao alternativni, brzi pravac za izlaz iz grada prema Šenkovcu. (BMO)

GRAD AKOVEC

Na putu iz negativnog poslovanja

Proraun za iduu godinu prihvaen je veinom glasova PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI - Prošle godine u proraunu je prenesen minus od 9,8 milijuna kuna. Trenutno stanje rauna je 6,6, znai da smo ove godine do sada poslovali s preko 3 milijuna kuna. Vjerujem da imamo naznake, razgovarali smo i sa Srednjom školom akovec s pravom javnosti (Baptistika škola), koja e se graditi, za otkup zemljišta. O tom otkupu zemljišta ve se dugo razgovara, ali sada imaju investitora za otkup zemljišta i osigurana sredstva na raunu, kazao je gradonaelnik Kova. Radi se o zemljištu veliine 12.631 etvorni metar, a poetna vrijednost zemljišta je 618.000 eura. Drugi investitor, CSW Boco, firma koja želi graditi industrijsku praonicu, takoer je spremna platiti komunalni doprinos i naknadu radi zapoinjanja gradnje i, ako se te najave ostvare, kako je planirano, Grad akovec e svoje poslovanje završiti s pozitivnom nulom.

Sredstva za odlagalište Totovec napuhavaju proraun - Proraun Grada akovca idue godine planira se na iznos od 143 milijuna kuna, dok su projekcije prorauna za 2015. i 2016. godinu za 20 do 25 milijuna kuna manje, kazao je Stjepan Kova, gradonaelnik akovca. - Proraun za 2014. godinu je vei jer su u njemu planirana sredstva za oporabilište (odlagalište) akoma iz Fonda za zaštitu okoliša. To su sredstva koja su bila planirana ove godine, no nisu stigla, ali, prema dogovoru koji su postigli elni ljudi akovca i Fonda, tih 25 milijuna kuna stiže idue godine, zbog ega je i proraun za iduu godinu

planiran u veem iznosu nego u 2015. i 2016. godini. Bez tih sredstava proraun akovca se kree oko 120 milijuna kuna. Prije izrade prorauna održan je sastanak s predsjednicima mjesnih odbora, s kojima su utvreni prioriteti svakoga mjesnog odbora. Gradonaelnik Kova istie da su proraunska sredstva podjednako rasporeena u sva prigradska naselja prema broju stanovnika i ovisno o tome koliko se u koji mjesni odbor do sada ulagalo, te da je ova vlast odluila i u naredne etiri godine jednakomjerno razvijati sva naselja. Od veih investicija, prioritete ima Centar za odgoj i obrazovanje, pri emu od ministarstava oekujemo tri do pet milijuna kuna, ovisno kako e koje ministarstvo sudjelovati u tome. Od kapitalnih investicija, tu je još i dvorana OŠ Ivanovec, koju emo defintivno zapoeti graditi, pa makar vlastitim sredstvima, jer smo to obeali graanima Ivanovca, kazao je gradonaelnik Kova. Proraun je u predloženom obliku prihvaen veinom glasova na sjednici Gradskog vijea, održanoj u etvrtak 21. studenoga.

Investitori - ipak se kree? Gradonaelnik Kova kazao je da u prosincu odlaze u Korušku i Štajersku u Austriju na razgovore s potencijalnim investitorima koje tamo poznaje. Jednako tako pregovara se i s jednom njemakom firmom koja bi tu željela zapoeti proizvodnju, sve u cilju otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja. Najbitnije nam je kako ljudima osigurati egzistenciju i na tome emo ove etiri godine maksimalno raditi, naglasio je novinarima prije sjednice, a inormacije o aktivnostima oko privlaenja investitora ponovio i vijenicima.

akovec s prigradskim naseljima i okolnim opinama Nedeliše, Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu od sredine naredne godine postat e gradilište megalomanskih razmjera. Poetkom ljeta kreu dva velika inrastrukturna projekta vezana uz izgradnju kanalizacije i proširenje proistaa, o emu smo priali s Mariom Medvedom, zamjenikom gradonaelnika akovca. - Oba e sustava kanalizacije završiti na proistau u akovcu, zbog ega je potrebno njegovo proširenje. Jedan projekt je izvoenje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena, vrijedne 8 milijuna eura, financirane iz EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Drugi projekt je daleko vei, iznosi 37 milijuna eura, a odnosi se na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže te rekonstrukciju kolektora na podruju akovca i spomenutih opina, pod radnim nazivom ‘aglomeracija akovec’. Taj veliki, 37 milijuna eura teški projekt, u iznosu od 73 posto financiran je iz ondova EU, 10 posto sufinanciraju Hrvatske vode, 10 posto resorno Ministarstvo (poljoprivrede) i svega 7 posto jedinice lokalne samouprave koje su ukljuene u projekt. Projekt je ve poprilino odmaknuo. Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa za taj projekt je pri kraju. Odabrana je i konzultantska kua, Ekomlaz iz Nove Gradiške, s partnerom LS Konzalt iz Slovenije. Te dvije konzultantske tvrtke zapoinju s pripremom (tendera) natjeajne dokumentacije za odabir izvoaa. Aglomeracija akovca podijeljena je na 19 manjih projekata, od kojih je 15 direktno vezano uz podruje Grada akovca, dok su 4 vezana uz ostale jedinice lokalne samouprave.

Najosjetljivije pitanje: modernizacija proistaa - U sklopu projekta ide se i u proširenje postojeeg proistaa na jugu akovca, izmeu naselja akovec i Ivanovec. U sklopu projekta ide se na proišavanje vode s drugog na trei stupanj. To znai da e se u treem stupnju dodatno iz vode odvajati osor i dušik iz otpadnih voda. Naravno, izgradnjom ostalih dijelova kanalizacijske mreže koje dolaze na proista iz Dravskog bazena, koji e biti izgraen, i dodatnih naselja, iz aglomeracije akovec poveat e se koliina otpadnog mulja kao nusprodukta na proistau otpada u akovcu. Rješavanje poveanih koliina otpadnog mulja je najosjetljivije pitanje cijelog projekta aglomeracije. Pri modernizaciji proistaa idejnim projektom predviene su tzv. lagune kao jetinije rješenje. Zapravo se radi o otvorenim boksovima u kojima se uz pomo movarnih biljaka stvara aerobna stabilizacija mulja. Otpadni mulj u boksovima mora odstajati 5 do 7 godina da bi se stabilizirao i kasnije se mogao koristiti neškodljivo za gnojivo. Meutim, kako bi se boksovi za stabilizaciju otpadnog mulja uz proista nalazili na izlazu iz akovca i u blizini Ivanovca, postavlja se pitanje ne samo neugodnih mirisa koji e se širiti iz boksova, ve i najezde komaraca koje e umjetna movara zasigurno privlaiti. Možda je ovakav postupak prikladan za neke lokacije koje su izvan naselja, ali potpuno neprikladne za lokacije praktiki u naseljenu mjestu. Osim toga, budu li boksovi prihvaeni, i u izvedbenom projektu bit e veliine koju zauzima današnji proista, nešto manje do dva hektara. U natjeajnoj dokumentaciji u suradnji s Jaspersima (kontrolnim tijelom) Europske komisije za raspisivanje natjeaja, potvrdili su da to tako može ii.

Pri modernizaciji proistaa idejnim projektom predviene su tzv. lagune kao jeftinije rješenje, koje je naišlo na otpor graana Natjeaj po žutoj knjizi EK-a raspisuje se tako da onaj tko dobije izvoenje radova prvo mora napraviti izvedbeni projekt, ishoditi graevinsku dozvolu i izvesti radove. Tu postoji mogunost da potencijalni izvoa sam odabere tehnologiju zbrinjavanja otpadnog mulja. Tu se postavlja pitanje je li bolje ozemljavanje u boksovima ili zbrinjavanje mulja uz pomo bioplinske energane. Bioplinska postrojenja su širom EU trenutno zadnji ‘krik’ tehnologije zbrinjavanja biootpada, što mislim da bi bilo dobro da se i kod uzme u obzir, kazao je Mario Medved, zamjenik gradonaelnika. - Time ne samo da bi zbrinuli otpadni mulj, nego bi ponovno uz pomo mulja proizveli toplinsku i elektrinu energiju. Slovenci su jako puno takvih bioenergana izgradili uz pomo sufinanciranja iz europskih ondova Unije. No pritom su malo pretjerali u megalomanskim projektima, tako da im biootpad pokriva svega 60 posto kapaciteta bioenergana, zbog ega su pokupovali kukuruzišta u gornjem Meimurju kako bi popunili kapacitete i opravdali ekonomsku isplativost svojih bioenergana. Nama ne treba megalomanska bioenergana, nego takve veliine da zbrinjava otpadni mulj i proizvodi struju, slikovito reeno, dovoljnu za napajanje dijela grada. Inae struja proizvedena u bioenerganama ulazi u redoviti elektroenergetski sustav. No, na žalost, boksovi, odnosno lagune kao rješenje zbrinjavanja otpadnog mulja, nisu iskljueni, jer su predvieni idejnim projektom, premda, kao što smo ranije rekli, odluku o tome na koji nain e se zbrinjavati otpadni mulj donosi izvoa radova u ijoj je nadležnosti izrada izvedbenih projekata i odabir tehnologije zbrinjavanja otpada. Na žalost, akovec i okolne opine koje sa sedam posto sudjeluju u sufinanciranju projekta ne mogu odluivati o odabiru tehnologije, jer glavnina sredstva, 73 posto, dolazi iz EU ondova. Ali naša ideja i naša želja je da se ide u

išu i suvremeniju tehnologiju, a to je bioplinska energana, kazao je Medved. - Da je taj proista dislociran nekoliko kilometara od grada, a ne na samom ulazu u grad, možda bi tzv. lagune bile prihvatljivo rješenje, ovako emo morati biti jako, jako pažljivi da se odabere tehnologija koja e najmanje štetiti graanima, kazao je Medved, koji i sam živi u kvartu koji u ljetnim mjesecima pati od mirisa koji dopiru s proistaa. - Od bioplinske tehnologije bilo bi i koristi jer bi proišavala mulj i proizvodila struju. Osim toga, za razliku od boksova, gdje se otpadni mulj nalazi na otvorenim prostorima, u tehnologiji zbrinjavanja u bioplinskoj energani stalno se nalazi u zatvorenim prostorima. Zato su i kontaktirani Jaspersi - kontrolna tijela Europske komisije, da se može nuditi alternativna tehnologija, a ne samo ona koju je ponudio idejni projekt, kazao je Medved. Budui da su glavni sufinancijer ovih radova europski ondovi, svi radovi idu na meunarodne natjeaje i nemogue je protektirati domae firme za izvoenje radova. S druge strane, domae firme imaju sve potrebne resurse za izvoenje radova i s te osnove trebale bi u pravilu biti najpovoljnije.

Mario Medved, zamjenik gradonaelnika: - Bioplinska su postrojenja širom EU trenutno zadnji ‘krik’ tehnologije zbrinjavanja biootpada, koja uz to proizvode toplinsku i elektrinu energiju, što mislim da bi bilo dobro da se i kod nas uzme u obzir

Sanacija kanalizacije bez iskapanja Jedan od petnaest (pod)projekata u sklopu aglomeracije akovec je sanacija kanalizacije na jugu akovca bez iskapanja, tzv. tehnologijom re-lining. Sanacija se, pojednostavljeno reeno, izvodi tako da se pristup kanalizaciji koju je potrebno sanirati otkopa na jednom mjestu i u kanalizacijsku cijev se ugura nešto poput “arape” ili duguljastog balona i uz pomo toplog zrakom upuhuje u cijevi i hvata za stijenke kanalizacijske cijevi. Hvatanjem za stijenke cijevi rješava problem propuštanja na spojevima, boljku kanalizacije na jugu akovca. “arapa” koja e se pomou toplog zraka ugurati u kanalizacijske cijevi e se uhvatiti za stijenke cijevi

i na njima stvrdnuti. Nakon što se “arapa” ugura u cijevi, ulazi robot koji reže otvore na mjestima gdje dolaze prikljuci. Vrlo zanimljiva tehnologija ija je primjena kod nas nova, a tamo odakle dolazi, iz razvijenijeg dijela EU, u primjeni je ve kojih sedam do osam godina. Primjenom ove tehnologija izbjegavaju se prokopi prometnica na svakih nekoliko desetaka metara. Poznato je koliko iskopi živciraju sve sudionike u prometu, ali i zahtijevaju sanaciju prometnica po završetku radova. Ovako bi se radovi u zemlji odvijali bez nadzemnih iskapanja. Na ovaj nain sanirat e se pet kilometara kanalizacijske mreže na jugu akovca.


22. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPINA Sveti Martin na Muri bilježi desetorostruko poveanje prometa vozila

Zbog poveanog prometa, gradi se benzinska pumpa Opina Sveti Martin na Muri, i to sva njezina naselja, svakodnevno se susree s novim problemom, a to je sve vei broj automobila, kamiona i autobusa koji prolaze kroz njezina naselja. Strahovit porast prometa u opini tumae otvorenjem Hrvatske prema EU te snažnim jaanjem turizma i aktivnosti u Poduzetnikoj zoni. U jednom obinom danu u 24 sata kroz naselje Sveti Martin na Muri prošlo je 5.140 vozila, što je unazad deset godina poveanje za deset puta. Brojenje vozila bilo je potrebno kako bi se utvrdilo postoji li ekonomska opravdanost za izgradnju benzinske postaje kod rotora. Osim prometnih gužvi, opinske elnike mui što razvojem, a može se rei i bujanjem gospodarstva, nestaje autohtonost krajolika. - Lijepo je i dobro što se Gospodarska zona razvija i širi, što se grade drugi objekti, što se moderniziraju prometnice, ali mene mui što gubimo identitet, gubimo okoliš koji je prepoznatljivost podruja naše opine, zbog

STRANAKA AKTIVNOST HSS opine Sveti Juraj na Bregu

Anelko Kovai i dalje predsjednik, prorijedili lanstvo u stranci

Novo predsjedništvo HSS-a Sv. Juraj na Bregu

Crkva Svetog Martina biskupa uskoro u središtu novoureenog trga

kojeg su upravo investitori i drugi došli k nama. Moramo ubudue uiniti sve kako nam ne bi nestala ne samo ista, nego zdrava i lijepa priroda po kojoj smo prepoznati kao destinacija izvrsnosti. Želim, i u tom smjeru u se zalagati, da Sveti Martin na Muri bude okružen povrtnjacima, da ne raste samo kukuruz iza kojeg se naziru proizvodne hale,

nego da ovdje raste i paprika i paradajz i zelje i sve ostalo što spada u vrt, naglasio je na sveanoj sjednici Opinskog vijea opinski naelnik Franjo Makovec. S njime se slažu svi vijenici i graani, svjesni da je industrijalizacijom završeno jedno razdoblje koje je donijelo ekonomsku sigurnost, a da od sada treba brinuti o

vinogradima, poljima, vrtovima, šumama, pašnjacima i poljima. - Na redu je turizam koji e donositi zaradu, širiti ljepotu i nee štetiti našoj prepoznatljivosti, zelenom i plavom krajobrazu, kaže Makovec, dodajui kako želi poticati obiteljski turizam te Trg svetog Martina urediti kao dnevnu sobu, urednu, a ipak domau i starinsku.

Nakon održane izborne godišnje skupštine opinske organizacije Hrvatske seljake stranke opine Sveti Juraj na Bregu, na kojoj je za predsjednika izabran Anelko Kovai, dosadašnji predsjednik, u ponedjeljak je održana konstituirajua sjednica na kojoj je oformljeno novo predsjedništvo. Osim Kovaia, lanovi su predsjedništva Kristijan Horvat (zamjenik), Ivanka Koruni, tajnica, Josip Kova, blagajnik, te Željko Medved, Zlatko Novak, Stjepan Perko, Josip Kovai i Dražnka Klobuari. Za skupštinu HSS-a Meimurske županije izabrani su Anelko Kovai, Ivanka Koruni i Kristijan Horvat. Na konstituirajuoj sjednici je

reeno kako HSS broji pedeset lanova, jedini ima ogranke u svim naseljima te ima dva lana u Opinskom vijeu Sveti Juraj na Bregu. - Do ove skupštine imali smo evidentirano dvjesto lanova, meutim, mnogo njih nije bilo aktivno i to nam je više štetilo nego koristilo. Sada smo obavili ‘istku’, odnosno prorijedili smo, te je tako ostalo pedeset aktivnih lanova s kojima želimo HSS-u vratiti stari sjaj. Nikoga od nekadašnjih lanova ne otpisujemo i svatko može obnoviti lanstvo, ali mora nakon toga mora biti aktivan, naglašava Anelko Kovai, predsjednik HSS-a opine Sveti Juraj na Bregu, dodajui kako stranci pristupaju mnogi mladi ljudi. (S. Mesari)

OPINSKO VIJEE SELNICA

Nove izmjere nakon javne rasprave Na etvrtoj sjednici Opinskog vijea Selnica, održanoj u petak, najžustrija rasprava voena je oko geodetskih mjerenja za katastarske opine Selnica i Zebanec. Bivši opinski elnici tvrdili su esto puta da su djelatnici Geodetskog zavoda Split posao na terenu završili, no u stvarnosti to nije tako. Graani su nezadovoljni kako su izmjere obavljene i što im rješenja nisu dostavljena te nisu potpuna. Pojedini vijenici ak traže kaznenu odgovornost bivšega opinskog naelnika, jer posao oko izmjere nije obavio do kraja. Uglavnom, ostalo je puno nepoznanica, pa e najvjerojatnije izmjere na provjeru, odnosno rezultati nisu na razini oekivanih. - Ja kao naelnik opine dogovorio sam s Državnom geodetskom upravom i Po-

Studenti potpisali ugovore o stipendijama U subotu u prostorima Opine Selnica potpisani su ugovori o stipendiranju izmeu Opine i sedam studenata, odnosno njihovih roditelja. Ovo su prvi stipendisti u povijesti opine Selnica koji e mjeseno dobivati po 300 kuna. Novac za stipendije Opina pribavlja na osnovu odricanja svog dijela plae opinskog naelnika Ervina Vievia, što je bilo njegovo predizborno obeanje, a

drunim uredom za katastar u akovcu da se tamo gdje treba obave nove izmjere. Cijena izmjera ostaje ista, s time da maksimalni iznos za

sada se ostvaruje. Studenti e dobiti stipendije ve za 10., 11. i 12. mjesec ove godine, što su na potpisivanju radosno prihvatili, jer prema natjeaju stipendije bi primali od sijenja 2014. godine. Korisnici prvih opinskih stipendija jesu: Mihaela Koila, Mateja Tuksar, Manuela Peri, Krstina Murkovi, Klara Zadravec i Izabela Oleti (sve iz Selnice) te Lucija Horvat iz Zebanec Sela.

naplatu bude 6.000 kuna po vlasniku. No, nezamislivo je kako je upravo Državna geodetska uprava napravila veliki pro-

pust i nije kontrolirala što se dogaa kod izmjera u Selnici i sada su zgroženi injenicom da nije potpisan ni jedan ugovor s mještanima. Nije im jasno kako se novac mogao trošiti nenamjenski. Do sada su graani uplatili preko 40 posto potraživanja i zato se posao mora završiti. S Opinskim sudom u akovcu dogovorio sam sve u vezi s javnim izlaganjem, koje treba poeti 1. sijenja 2014. godine, vijenicima je pojasnio naelnik Ervin Vievi, koji je u vrijeme kada je bio opinski vijenik esto puta ukazivao na nepravilnosti od strane svojeg prethodnika. Sigurno je da e geodetske izmjere biti tema godine u narednoj 2014. u Selnici. (S. Mesari)

GRAD MURSKO Središe

Pripreme za zimsku službu Na Kolegiju gradonaelnika Dražena Srpaka bilo je rijei o potrebi organiziranja zimske službe te je odobreno nekoliko novanih potpora. Zamjenik gradonaelnika Grada Mursko Središe Zvonko Vrtari sa suradnicima zadužen je za pripreme funkcioniranja zimske službe na

itavom gradskom podruju. Održan je razgovor s koncesionarom, na kojem je tono odreen nain organiziranja i praenja vremenskih (zimskih) uvjeta te obavljanje zimske službe sukladno važeem ugovoru. Isto tako pred zimu se kontrolira ispravnost javne rasvjete, kako bi se neisprav-

ne žarulje zamijenile novima. Kada je rije o komunalnoj politici, odnosno aktivnostima, u Gradskoj upravi kažu kako svi dužnici za komunalnu naknadu koji su dogovorili obronu otplatu uredno podmiruju svoje obveze, što doprinosi punjenju prorauna, a samim time i kvalitetnijem

obavljanju komunalnih poslova. Centru za obrazovanje dodijeljena je potpora od 300 kuna, udruzi “Kalinka” 500 kuna, HKD-u “Pomurje” 100 eura, od Katruže e se kupiti 50 božinih estitki, 5 kuna po komadu, i tako se ukljuiti u njezine humanitarne aktivnosti. (sm)

U DONJOJ DUBRAVI održana izborna konvencija SDP-a

Umjesto Željka Kovaa, stranku preuzela Mihaela Martini U Donjoj Dubravi održana je izborna konvencija tamošnje opinske organizacije SDP-a. Na unutarstranakim izborima SDP-a, koji su održani 20. listopada, za predsjednicu stranke jednoglasno je izabrana Mihaela Martini, koja je na toj funkciji zamijenila Željka Kovaa. Na konvenciji je za potpredsjednika izabran Ivan o, dok e poslove taj-

nice obavljati Anita Fabi. U Opinski odbor stranke, uz predsjednicu, potpredsjednika i tajnicu, ušli su Željko Kova i Vlado Dolenec, dok je Anita Fabi i kandidatkinja za Županijski odbor SDP-a. Najavljuju kako e mještanima uskoro predstaviti plan rada, koji e donijeti promjene u politikom životu tog mjesta. (alf)

Za sada ništa od turistikog vlaka prema Sloveniji Za sada nee biti ništa od uspostave turistikog vlaka koji bi prometovao izmeu Murskog Središa i Lendave, što je aktualizirano nakon sanacije željeznikog mosta i ureenja pruge u Murskom Središu, a davna je želja mnogih Središanaca. Vrlo je izgledna bila želja da prvi turistiki vlak prema Lendavi krene u adventu, da doe kao božini vlak, meutim, od toga, barem za sada, nee biti ništa. - Hrvatske željeznice i Grad Mursko Središe sve su uinili

da se ostvari ovaj prvenstveno turistiki projekt, a s vremenom i gospodarski, no za nešto takvo nisu spremni susjedi Slovenci, kaže središanski gradonaelnik Dražen Srpak. Naime, Slovenske željeznice na kolodvoru u Lendavi nemaju potrebno prometno osoblje te se stoga trenutno linija ne može uvesti, ali e lendavski župan Anton Balažek kod Slovenskih željeznica nastojati ishoditi mogunost zaposjednutosti lendavskog kolodvora. (sm)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKA tajnica godine dolazi iz Preloga

Vesna Bajkovec, tajnica u Upravi Grada, proglašena najboljom Hrvatska poslovna tajnica - HPT, nacionalna strukovna udruga, od 1996. godine proglašava pet najboljih hrvatskih tajnika godine - godišnja nagrada "EA" - u kategorijama: mala, srednja i velika tvrtka, proraunska i neproitna organizacija. Dodjela godišnje nagrade "EA 2013.", osamnaeste po redu, najboljim hrvatskim tajnicima održava se u subotu 23. studenoga 2013. u 20 sati u hotelu "Esplanade Zagreb" u Zagrebu – Smaragdna dvora-

na, a meu pet ravnopravnih dobitnika je Vesna Bajkovec, tajnica Grada Preloga, uz: Antoniju Jandrei, Marijanu Kova, Anelu Monas i Katarinu Runjak. HPT je neproitna strukovna udruga koja okuplja više od tisuu lanova, a projekt dodjele godišnje nagrade "EA" najboljim hrvatskim tajnicima ostvaruju svih ovih godina iskljuivo uz pomo donacija/sponzorstva. Ovo je prvi i izvorni takav projekt u Hrvatskoj. Ciljevi i zadaci HPT-a

Otvoreni stupci

i projekta "EA" jesu promicanje, razvitak i unaprjeenje suvremenih potreba uredskog poslovanja, utvrivanje strukovnih standarda, ulanjivanje i povezivanje s drugim odgovarajuim organizacijama i institucijama, zaštita lanstva, poticanje strunih i društvenih aktivnosti lanova, poveanje profesionalne razine i uspješnosti na poslu te zaštita zdravlja na radnom mjestu. Udruga je inicijator studija za menadžment uredskog poslovanja koji postoji

na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "B. A. Kreli" u Zaprešiu. Vesna Bajkovec roena je u Zagrebu, no svoj životni put nastavlja u Prelogu. U akovcu završava Ekonomsku školu. Veliko radno iskustvo od 33 godine poinje obogaivati na raunovodstvenim poslovima u tadašnjoj Mjesnoj zajednici Prelog, kasnije Opini Prelog, a danas u Upravi Grada Preloga. Od 1992. godine uspješno obavlja poslove administrativne referentice, a što ukljuuje i poslove administrativne tajnice gradonaelnika Grada Preloga. Tijekom svih godina rada i uspješnog obavljanja raznih poslovnih zadataka, najviše je veseli prenošenje bogatog znanja i iskustva mladim kolega-

ma, koji je iznimno poštuju. Na njih je posebno ponosna kada usvojeno znanje svakodnevno primjenjuju te na taj nain doprinosi njihovom profesionalnom razvoju i osamostaljenju. Uz svakodnevni posao, prisustvom na strunim seminarima i usvajanjem strune literature kontinuirano usavršava vlastito znanje i iskustvo. Odlikuje ju pozitivnost, izuzetna komunikativnost, organiziranost u svim uvjetima i lakoa obavljanja cjelokupnih poslova nužnih za kvalitetno funkcioniranje Uprave Grada Preloga. Majka je dviju odraslih keri, Maje i Josipe, kojima se izrazito ponosi. Slobodno vrijeme krati itanjem, uzgajanjem prekrasnog cvijea i uživa u vožnji biciklom.

22. studenoga 2013.

Vesna Bajkovec od 1992. godine uspješno obavlja poslove administrativne referentice, a što ukljuuje i poslove administrativne tajnice gradonaelnika Grada Preloga

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

PETICIJA za referendum protiv kompostane uspješno provedena u Gorianu

FRANJO CIMERMAN, akovec

Opina mora raspisati referendum Skandalozno

ponašanje HZMO-a

Zahtjev potpisalo 833 mještana ili 34,7 posto birakog tijela Povodom završetka akcije graanske inicijative “Za isti Gorian”, koju su provodili volonteri i aktivisti u vremenu od 24. listopada do 7. studenoga 2013. godine, slobodni smo izvijestiti Vas o rezultatima peticije. Na listi za izjašnjavanje (peticiji) bilo je pitanje: Jeste li protiv izgradnje kompostane i ostalih popratnih sadržaja u Gorianu oznaene u detaljnom planu ureenja poljoprivredno - gospodarske zone istono od Goriana na graevinskoj estici komunalno servisnih djelatnosti (oznaka k-3) opine Gorian? Peticiju su potpisala 833 (osamsto trideset tri) graana Goriana, što iznosi 34,7 posto ukupnoga birakog tijela opine Gorian. U skladu s lankom 25., stavak 5. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, stekli su se svi uvjeti za pokretanje postupaka za raspisivanje referenduma. Organizacijski odbor je po završenoj peticiji, sreivanju dokumentacije, dana 12. studenoga 2013. godine potpise uputio Opinskom vijeu Gorian, koje je dužno u roku od 8 dana od zaprimanja dostavljene dokumentacije (odluku o osnivanju graanske inicijative “Za isti Gorian”, prijave MUP-u, PP-u Prelog, o mjestima prikupljanja potpisa, Zapisnika organizacijskog odbora graanske inicijative o provedbi izjašnjavanja biraa, popisne liste gdje se 833 glasaa opine Gorian izjasnilo za raspisivanje referenduma, te oglasa u medijima o vremenu i mjestima izjašnjavanja) uputiti prijedlog za raspisivanje referenduma središnjem tijelu državne uprave (Ministarstvu uprave), koje e u roku od 60 dana od dostave utvrditi sve relevantne imbenike prema odredbama zakona te odluku o utvrenom dostaviti predstavnikom tijelu - Opini Gorian. Ako Ministarstvo uprave utvrdi ispravnost popisnih lista biraa i ispravnost referendumskog pitanja sukladno odredbama zakona, tada je Opina Gorian dužna u roku od 30 dana raspisati referendum.

Organizacijski odbor “Za isti Gorian” zahvaljuje sumještima na iskazanom povjerenju, te pored egzaktnih pokazatelja konstatira da je izjašnjavanje biraa opine Gorian proteklo u demokratskom, dostojanstvenom ozraju. Takoer istie samoinicijativnost posebice mladih ljudi, te veliku veinu mještana koja nije bila upoznata s odlukama Opinskog vijea o izgradnji kompostane i prateih sadržaja. Veina mještana smatra da, kada se jednom za tu stvar ishode dozvole, svi oni popratni sadržaji e se vrlo brzo nai u Gorianu, što samo potvruje temeljni tekst graanske inicijative “Za isti Gorian”. Isto tako napominjemo da emo promptno reagirati na sve radnje i postupke u vezi s kompostanom, napisima u tiskanim medijima, ali kada reagira demokratski izabrana vlast u Gorianu, a ne zainteresirana strana koja nije iz Goriana, stoji u priopenju Organizacijskog odbora “Za isti Gorian”.

Bitne strateške odluke na referendumu Graanska inicijativa uputila je zahvalu mještanima na odazivu za popisivanje peticije protiv izgradnje kompostane, u kojoj stoji: - Zaista smo prepuni zadovoljstva što je prvi put na ovim prostorima zaživjela inicijativa graana koju bi aktualna vlast trebala prepoznati prije potpisivanja. Nismo ništa novo izmislili, vi ste ti koji ste nam dali inicijativu. Kakav Gorian želimo? - Gorian koji nije na kraju svijeta (bez kanalizacije, dvorane...).

- Gorian koji ne odumire (svako malo mlade obitelji sele u Prelog ili akovec). - Izvršnu vlast koja e živjeti s mještanima i u dobru i u zlu, a ne ih stalno obmanjivati. - Gorian s vjerodostojnim politiarima (cesta Gorian - Kraljevec). U predizbornoj kampanji kanditat za naelnika govorio je da cestu radi i inancira Opina, a kad su ga mještani nakon nekog vremena upitali zašto cesta nije završena, odgovorio je da je to u ingerenciji ŽUC-a. - Gorian gdje e se moi provoditi zakoni (pokušaj zabrane govora na Danu sjeanja za žrtvu Vukovara, “udaljavanja” neistomišljenika cca 5 km). - Zakonodavnu vlast koja e biti dosljedna ( za referendum na državnom nivou DA, a za opinski NE). - Gorian koji e imati sve što suvremene sredine, koje su proraunski manje, davno imaju. - Gorian koji nee biti pod “protektoratom” veih sredina. Aktualnu vlast u Gorianu može biti stid što nisu kadri odgovoriti na samoorganiziranje graana, i radnje koje su bile poduzimane s ciljem da mještani odlue žele li kompostanu i ostale popratne sadržaje u svom mjestu. Naelnika uope nema u Gorianu, donaelnik te predsjednik Vijea možda ni ne znaju na koji nain odgovoriti na volju graana (uope ih to nije briga ili jednostavno moraju misliti kako im nalaže opinski naelnik). Najlakše je da se putem opinskih Internet stranica te novina obrati strana koja ima najviše interesa u izgradnji kompostane

Potpisivanje peticije u Gorianu

i ostalim sadržajima. Svi znamo da je to GKP Pre-kom. Pa gdje mi to živimo? Možda je ova reenica koja sada slijedi trebala biti demanti te zainteresirane strane u vašem cijenjenom listu od 15. studenoga 2013. godine od rukovodstva PREKOM-a. Razmišljali smo da li da se odazovemo na te komentare irelevantnog subjekta opine Gorian, ali bit emo toliko korektni, u ime mještana Goriana koji su nam dali povjerenje s 833 potpisa, što iznosi 34,7% ukupnoga glasakog tijela opine Gorian. Neemo ulaziti u bit stvari, ali emo “autorima” prezentacije odgovoriti da prezentacija kompostane pred 45 ljudi u mjesecu kolovozu govori o tome koliko su mještani Goriana bili obaviješteni o planiranim buduim “investicijama“ u opini Gorian. Bitne strateške odluke za mjesto ne donose se 2/3 odlukom u Opinskom vijeu, nego tu odluku moraju donijeti mještani Goriana. Ne uvažava se volja 1/3 vijenika o izjašnjavanju mještana. Odluka e stoga biti donesena referendumom i njegovo ostvarivanje nam je sada jedini cilj. Sa svoje strane smo poduzeli sve potrebno i uope ne sumnjamo u uspješnost referenduma. Nama je veoma poznata materija o održivom razvoju Lijepe naše, samim tim i gospodarenje otpadom. I znamo što se gdje skuplja i radi (proitabilni reciklažni otpad u Prelogu) i znamo da u Gorianu moramo imati reciklažno dvorište. Stoga nam nije namjera destabilizirati odnose u donjomeimurskim naseljima, posebice s Gradom Prelogom, ali mislimo da je zaista više dosta autokratizma, a i u nekim segmentima totalitarnog ponašanja. A to što se to i jednima i drugima ne svia, neka više budu uz onoga koga zastupaju – narod, ili e možda poduzimati neke druge radnje i postupke...? Strahovlade te kultovi linosti jesu stvar prošlih vremena. (Inicijativa “Za isti Gorian“)

Prvog studenoga ove godine na listi poreznih dužnika objavljen je moj dug doprinosa MO-a, i to u iznosu - kakav je presudom Visokoga upravnog suda RH poništen prije desetak mjeseci. Nakon nekoliko dana mrcvarenja papirima, moj dug je izbrisan s liste. HZMO, Podr u na služba Varaždin, teretila me 2000. godine dugom doprinosa za koji prve tri godine sporenja nije predoila podatke o njegovom porijeklu, a poslije toga je svojim aktima etiri puta mijenjala njegovo porijeklo, visinu i strukturu, manipulirajui izraunima i podacima, od prilike do prilike, na nain ulinih prevaranata. Upravni sud RH poništio je rješenje HZMO-a, prvi put ve 2006. godine, nakon ponovljenog postupka to je uinio i Visoki upravni sud RH prije desetak mjeseci, a Drugostupanjsko tijelo Porezne uprave donijelo je 2010. i ponovno ove godine rješenja kojima se prihvaa moj zahtjev za povrat poreza i doprinosa plaenih bez pravnog osnova. Pa ipak, ni unato takvom raspletu spora i mojim višekratnim upozorenjima HZMO-u da se referenti toga birokratskog reda ne smiju stavljati iznad sudskih odluka, varaždinski Zavod nije dostavio Poreznoj ispostavi akovec nalog za ispravak stanja, a Ispostava ne smije na svoju ruku ispravljati stanje. Takav odnos HZMO-a, Podrune službe Varaždin, prema presudama Uprav nog i Visokog upravnog suda RH, pre-

ma izriitom uputstvu Središnjeg ureda i rješenjima Drugostupanjskog tijela Porezne uprave, prema nedvosmislenim odredbama Zakona o upravnim sporovima i, napokon, prema temeljnim naelima upravnog postupka, ne može se nazvati drugaije nego skandaloznim. Zbog takvog ponašanja varaždinskog Zavoda podnio sam još prije etiri mjeseca kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv dviju odgovornih osoba Zavoda, no oito je (možda upravo zato) da birokratske strukture Zavoda bezobzirno gaze zakonitost i sva naela u upravnom postupanju kada moraju vratiti novana sredstva obvezniku (225.000 kn s kamatama od 2000. g.) i kada za to netko mora biti kriv! Porezna ispostava akovec mi, uslijed evidentnih zbivanja u ovom postupku, poštujui OPZ i propise iz upravnog postupka, nije blokirala poslovni raun. Meutim, u opisanim uvjetima jedan poslodavac naprosto ne može normalno poslovati. Zbog toga veinski dio djelatnosti i obavljam putem trgovakog društva “Knjigovodstvo Cimerman” koje nema slinih poteškoa. Iz navedenog se namee zakljuak da ove javne objave nisu samo - “borba protiv budunosti”, nego speciinom birokratskom koridoru služe i kao ucjena, a nakon toga i odmazda nad onima koji se pred njezinim terorom ne povijaju. Skandalozno! (Franjo Cimerman, akovec)


22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 13


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

PRVA i za sad jedina plantaža pitomog kestena posaena u Meimurju

Maruni kao izazov, a imaju i osigurano domae te strano tržište Mihael Frani iz Peklenice prije desetak je dana završio sadnju pedeset stabljika krupno plodnog kestena, u narodu nazvanog i poznatog kao marun. Ovo je prva i za sada jedina plantaža pitomog kestena u Meimurju PIŠE: STJEPAN MESARI

- Je li ili nije plantaža, s obzirom na pedeset sadnica i pola hektara zemljišta, može se nagaati, ali sigurno je kako je ovo prva i za sada jedina parcela zasaena krupno plodnim pitomim kestenom, koji ljudi zovu maron ili marun, na podruju Meimurja, kaže mladi i poduzetni Mihael Frani iz Peklenice. Površina na kojoj je poetkom studenoga Mihael zasadio pedeset sadnica krupno plodnog pitomog kestena zaista slii na plantažu, a predvieni prinosi govore da takve koliine nije mogue proizvesti na neureenom zemljištu. Naime, na površini od pola hektara oekuje se prinos od oko 2.200 kilograma, a ovog trenutka kesten se prodaje po 20 kuna za kilogram. Frani kaže kako se na sadnju kestena odluio iz znatiželje i izazova, ali i zbog toga što okolicu svoje obiteljske kue želi ukrasiti sadnicama drugaijima neko je to obiaj u Meimurju. - Dakle, ne empresi, borovi, bršljani i slino, nego upravo kesteni koje u Meimurju za sada uglavnom vidimo u šumama te u dvorištima, ali po jedno do dva stabla. Izazov je ovo za koji

Mihael Frani na prvoj meimurskoj plantaži pitomog kestena

sam se pripremio i siguran sam da e, ako sve bude prema planovima, ovo mojoj obitelji donijeti i financijsku

dobit, pojašnjava razloge Frani, koji uz ovu parcelu s kestenima kani zasaditi i aroniju, sve zanimljiviju vo-

Sadnica stara etiri godine ve ima prve plodove, no u puni rod dolazi nakon šeste godine rasta

arsku kulturu u kraju izmeu Mure i Drave.

Podneblje odgovara, no zima bi mogla štetiti Meimurje, a poglavito naselja uz rijeku Muru, meu kojima je i Peklenica, poznato je po promjenjivoj i hladnoj klimi. - Sadnice sam nabavio u Rovinju i savjete dobio od priznatih strunjaka za pitomi kesten Željka Prgometa i Ive Prgomet, koji su ispitali sve okolnosti i rekli kako ovom kestenu podneblje u Meimurju i kod mene u Peklenici odgovara. Ono ega se plašim je velika zima, poglavito sada kada su sadnice još mlade i osjetljive i, spusti li se temperatura zraka na 25 Celzijevih stupnjeva ispod ništice, moglo bi biti problema i šteta. Kad stabljika ojaa i privikne

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kiša sve pokvarila Dosadna kiša i prohladno vrijeme kod kue su ostavili poljoprivrednike, prodavae i kupce koji se srijedom okupljaju na akovekom placu i sajmu. Tek nekoliko promrzlih prodavaa pokušalo je za

kupnju animirati pokisle prolaznike na obje destinacije, ali dosta bezuspješno. U ponudi su bile razne salate, mrkva, jabuke, obua, odjea te razni alati, kao i svega dva kamiona s drvima za ogrjev. Tu i tamo

bilo je adventskih vijenaca i suhih cvjetnih aranžmana. Sir i drugi mlijeni proizvodi ponueni su u skromnim koliinama i brzo su prodani stalnim kupcima. (S. Mesari, Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - endivija 14 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kiselo zelje 16 kn/kg - orasi 80 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - kruške 9 kn/kg - suhe šljive 40 kn/kg - grože 25 kn/kg - turoš 10 kn/kom - vrhnje 25 kn/l

Savjet za sadnju: Ne smije se ogoliti korijen Za sadnju se preporuuje nabaviti kesten iz rasadnika koji je ve pripremljen za sadnju s popratnom dokumentacijom. Ima ljudi koji u šumi išupaju kesten koji žele posaditi na okunici, no rijetko koji se “primi”, a potom i osuši. Problem je u tome što ljudi

se na okolinu, opasnosti od zime nee biti, jer cvatnja je u svibnju, do jeseni i berbe nema hladnoe, a vruina nee biti nikakav problem. Zbog zime sam i nabavio sadnice stare etiri godine, premda su skuplje, ali e biti otpornije na hladnou. Ako ova zima ne bude prehladna, od idue jeseni emo ubirati prve plodove, a svake idue sve više i više. Naši kesteni e biti isti ekološki proizvod jer kesten ne treba posebna tretiranja,

nakon što biljku izvade iz zemlje s korijena otresu zemlju. To je pogrešno, kobno za biljku i vlasnika. Ako se stabljika vadi iz zemlje, onda je treba uzeti s puno zemlje i tako premjestiti na željeno mjesto. Nikako se korijen ne smije ogoljeti od zemlje.

tako da je poput onoga koji izraste u šumi. Za tržište ne brinem jer ono je kako hrvatsko, tako i slovensko, austrijsko i maarsko, ‘pohlepno’ za kestenom koji sve više ima obilježja egzotinosti, zadovoljan što se odluio za ovu kulturu govori Mihael Frani, koji je upoznat s tehnologijom uzgoja kestena, kao i s injenicom da pitomi kesten zbog raznih bolesti i nebrige šumara nestaje iz meimurskih šuma.


22. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drvea!

JAVOR MLIJE

U hrvatskim kontinentalnim parkovima rod javora vrstama je najzastupljeniji rod. Vrlo este vrste u nasadima su javor mlije (Acer platanoides) , gorski javor (Acer pseudoplatanus), javor negundovac ili pajavac (Acer negundo) i srebrnolisni javor (Acer saccharinum), dok su znatno rjei klen ili poljski javor (Acer campestre), žestilj (Acer tataricum), kineski javor (Acer tataricum sub. Ginnala) i dlanostolisni javor (Acer palmatum). O negundovcu smo raspravljali prošli tjedan. Sad emo o mlijeu a onda na red dolaze ostali. Mlije u hrvatskome imenu ove vrste opisuje svojstvo da iz peteljki otrgnutih listova izlazi bijeli, mlijeni sok, dok se platanoides u latinskome imenu odnosi na slinost listova s onima kod platane. Prirodno je rasprostranjen u južnoj, srednjoj i dijelu sjeverne Europe, dok je u za-

padnoj Europi rjei. Raste takoer u Maloj Aziji, na Kavkazu i Krimu otkud mu se areal širi u središnju Aziju. Mlije je autohtona vrsta u Hrvatskoj, a svoj optimum nalazi u podruju bukovih šuma, iako se može nai i u šumama hrasta kitnjaka i obinoga graba ukoliko su tla dublja, vlažnija i hranjivija. Javor mlije dobro podnosi oneišeni zrak, što je uz brz rast, lijepo oblikovane guste krošnje, bujnu ranu cvatnju i lijepe jesen-

ske boje razlog da je omiljena parkovna biljka. Ljeti ga esto napadnu lisne uši koje izluuju kapljice slatkoga soka. One mogu biti neugodna pojava kad kaplju na klupe, automobile i ostale predmete tvorei tanak ljepljiv sloj. S obzirom na to da je javor mlije omiljena parkovna vrsta, uzgojeno je više od 90 kultivara. Najpoznatiji su hortikulturni kultivari A. platanoides ‘Crimson King’ i A. platanoides ‘Royal Red’, vrlo slini kultivari s tamnopurpurnim lišem. A. platanoides ‘Schwedleri’ ima mlade listove bakrenocrvene, a kasnije su mu listovi tamnozeleni i sjajni. A. platanoides ‘Globosum’ drvo je niska rasta i izrazito kuglaste krošnje. A. platanoides ‘Columnare’

ima usku stupastu krošnju, a Acer platanoides ‘Drumondii’ je prekrasan kultivar ije je liše obrubljeno bijelim rubom. Javor mlije odlikuje se brzim rastom u mladosti, što ga ini pogodnim za sadnju u drvorede. Odrasla stabla dosežu visinu od 25-30m, imaju gustu, jajastu krošnju i ravno deblo sa sivosmeom korom koja je isprva glatka, a s vremenom postaje mrežasto ispucala. Listovi su 5-16cm, dugi i 8-25 cm široki, smješteni na dugakim, esto crvenkastim peteljkama. Ujesen listovi poprime lijepe žute, naranaste ili crvene tonove. Zelenkastožuti cvijetovi združeni u štitaste gronje javljaju se u proljee neposredno prije listanja, a oprašuju ih kukci. S obzirom na to da stvaraju obilje nektara, mlije je vrijedonosna biljka. Cvjetovi su naješe razdvojenih spolova, ali se mogu javiti i dvospolni cvjetovi. Iz plodnica se razvijaju vrlo prepoznatljivi okriljeni plodovi, perutke ili samare, koji se rasprostranjuju vjetrom. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

BOLEST AUJESZKOGA (lažna bjesnoa) Odabrao sam ovu temu, jer mi se ini korisnim napisati nešto o bolesti o kojoj e se puno priati na proljee 2014.godine,kada e se poeti provoditi Nacionalni program nadziranja bolesti Aujeszkog tj. vaenje kr vi na svim gospodarstvima koja uzgajaju svinje, što je preduvjet za mogunost izvoza i u ostale zemlje lanice EU. Zainteresirani posjednici koji u što kraem razdoblju žele ostvariti pravo stavljanja živih svinja u promet EU, mogu podnijeti zahtjev za kontrolu na bolest Aujeszkog kako bi se stada mogla proglasiti slobodnima i slobodno izvoziti. Zahtjev se podnosi Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. B ole s t A uje s z k o g je akutna zarazna bo-

lest domaih i divljih ž ivot inja . O it uje se groznicom,opim poremeajima koji su karakteristini za encefalomijelitis, a u

veine životinja jakim svrbežom i motorikim smetnjama koje završavaju paralizom pred uginue. Iznimno se bolest pojavljuje i kod ovjeka. Bolest se masovno pojavljuje samo kod svinja,u odojaka i odbijene prasadi uzrokuje veliki pomor. Uzronik je virus koji je

lokaliziran u dišnim organima i širi se kapljinom infekcijom. Hladno i vlažno godišnje doba smanjuje rezistenciju svinja i izaziva

aktivaciju latentnih infekcija. K l i n i  k i nalaz:Inkubacija traje 3-10 dana. Prasad do 10 dana oboli sa znakovima septikemije i ugiba u vrlo velikom postotku,u tovljenika se uz paralizu nae upala larinksa i edem glotisa pa svinje otežano dišu i sjede poput psa. Temperatura se može popeti i do 41*C.

Krmae esto pobace ili prase avitalnu prasad. Dijagnoza:mogue je postaviti laboratorijskom pretragama imunolurescentnom tehnikom, serološkim pretragama te izolacijom virusa na staninoj kulturi. U svinja treba od ove zaraze razluiti svinjsku kugu,zaraznu uzetost svinja, listeriozu, razna otrovanja te listeriozu. U svih životinjskih vrsta treba iskljuiti bjesnou. Proilaksa:Bolesne životinje treba izolirati i obavit dezinfekciju prostorije,zabraniti kontakt goveda i ovaca sa svinjama,u intenzivnim uzgojima uništavati insekte ektoparazite, glodavce,a psima i makama treba zabraniti ulaz u svinjogojstva. Prasad se može zaštiti davanjem seruma odmah nakon poroda, a poslije 12 dana nužno ih je aktivno imunizirati, krmae se cijepe u prvoj treini gravidnosti. Mihael Kacun dr.med. vet.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

SVEANI završetak Gastropatrole Meimurskih novina 2013. u restoranu pobjedniku

Restoranu “Kristal” urueno priznanje “Restoran godine” PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gastro patrola – Bajkoviti okusi 2013. u ponedjeljak 18. studenoga 2013. imala je svoj najljepši dio, dodjelu priznanja “Restoran godine 2013.” i druženje njezinih aktera. Svi njezini akteri bili su sretni što je jedan zaista vrijedan projekt priveden kraju i što se o njemu govori s poštovanjem sa svih strana. Bilo je i odreenih primjedbi, ali uvijek je to tako kada su u pitanju ocjene, od vrtia, preko škole, sportskih natjecanja, ocjenjivanja vina, sira, tikvinog ulja, do restorana. Uvijek ima zadovoljnih, manje zadovoljnih i nezadovoljnih, što je na kraju krajeva i normalno kod ljudi. Cilj je ostvaren kvalitetno odraenim poslom lanova Gastropatrole, te kao i prošle godine imamo tek jednog nezadovoljnika, što je ipak sitnica na preostalih devet vlasnika restorana koje smo prvo odabrali, a potom i ocijenili. Stoga su elni ljudi Turistike zajednice Meimurske županije, tvrtke “Media novine” i lanovi komisije, profesorica i enologinja Vesna Stunkovi, mentor i majstor kulinarstva Josip Bajsi i novinar Stjepan Mesari, bili zadovoljni i ponosni na uinjeno tijekom ljeta i jeseni, pratei i obilazei meimurske restorane.

I na sveanosti se vidjelo zašto je Kristal pobjednik

Direktor Media novina Tomislav Novak naglasio je kako su osnovna svrha i cilj Patrole doprinijeti kvaliteti ugostiteljske i turistike ponude u Meimurju

Kristalu, ali i meimurskom ugostiteljstvu, koje je sve bolje, zahvaljujui i Gastropatroli. Ustvrdio je takoer kako je lanjska Gastropatrola imala vidljive rezultate na terenu, jer je nekoliko restorana priznalo kako se nakon našeg ocjenjivanja stanje popravilo i sada su kvalitetniji nego prije i ujedno su nas pozvali da ih ponovno ocijenimo. Direktor Novak pak je naglasio kako su osnovna svrha i cilj Patrole doprinijeti kvaliteti ugostiteljske i turistike ponude u Meimurju. Sveanosti su bili prisutni vlasnici restorana koji su ocjenjivani, vlasnik lanjskog pobjednika restorana “Lovaki dvori” Marijan Martinjaš,

Priznanje za najbolji restoran u 2013. dodijeljeno je restoranu “KRISTAL” akovec, ijim su ga vlasnicima, Branku i Janji Bleš, uruili Sandra Herman, zamjenica meimurskog župana i dopredsjednica Turistike zajednice Meimurske županije, te Tomislav Novak, direktor tvrtke “Media novine”, izdava tjednika “Meimurske novine”. U ime lanova Gastropatrole govorio je Josip Bajsi, koji je izrekao dobre rijei o

direktorica Turistikog ureda grada akovca Ivana Maltar, tajnik TZ-a Meimurske županije Rudi Grula te predstavnici medija.

U ime Kristala vlasnik Branko Bleš zahvalio je na priznanju te dodao kako mu je ono poticaj za još kvalitetniji rad njegovog restorana, koji

DAK KONANI PORE 013. Gastropatrole 2

383 boda vec KRISTAL, ako 362 boda c ve RUSTICA, ako evec 360 bodova alj KNEJA, Mali Mih 344 boda c BAROK, akove 343 boda c ne iši ROYAL, Vrat 316 bodova g elo PANORAMA, Pr ediše 289 bodova o Sr ILONKA, Mursk 272 boda liše MARTIN, Nede 268 bodova c ve do Vi GOLF, Donji 251 bod a CUVEE, Štrigov

Branko i Janja Bleš primaju zasluženo priznanje za “Restoran godine 2013.”

je izabran kao najbolji meu deset ponajboljih u našoj županiji. Sveani stol za kojim su sjedili uzvanici, paleta raznih predjela, glavnih jela i slastica

Zaposlenici Kristala i uzvanici sveanosti

Sveta Kata, sneg na vrata I

za mene je tjedan u kojem sam kao lan Gastropatrole sudjelovao na proglašenju najboljega meimurskog restorana u 2013. godini, održanom u pobjednikom restoranu "Kristal" u akovcu. ijep je bilo u društvu renomiranih meimurskih ugostitelja, zamjenice župana Sandre Herman, turistikih djelatnika Rudija Grule i Ivane Maltar, kolega iz komisije, Josipa Bajsia i Vesne Stunkovi,

L

Stjepan Mesari, Vesna Stunkovi i Josip Bajsi, lanovi Gastropatrole 2013.

zaposlenika Media novina i novinara. spunjen sam zadovoljstvom jer sam bio dio projekta kojemu je cilj doprinijeti kvaliteti meimurskog ugostiteljstva kao vrlo važne karike u ukupnoj turistikoj ponudi naše županije. Obitelj Bleš i osoblje Kristala još jednom su pokazali zbog ega su najbolji meu odabranima u 2013. godini, a vlasnici restorana koji su nazoili sveanosti pokazali su

I

kako nisu jalni Kristalu te kako priznaju naš projekt. radnom tjednu koji e uskoro biti iza nas radovao sam se pobjedi hrvatskih nogometaša protiv Islanda i sjetio se stradanja Vukovara. reda mnom je tjedan koji mi prvi dan donosi obljetnicu majine smrti i roendan mlaeg sina, a petkom zapoinje i tjedan znaajnih svetaca Katolike crkve, uz koje su vezane razne puke izreke i obiaji,

U P

vrlo zanimljivi u vrijeme mog djetinjstva i mladosti. Danas, u petak, je blagdan Svete Cecilije, zaštitnice glazbenika, pjesnika i slijepih, koju radosno slave crkveni orguljaši i pjevaki zborovi. Nekada je puno žena koje sam poznavao nosilo ime Cecilija, za koju su nam priali kao o ženi koja je bila lijepa i voljela glazbu, i nije mi bilo jasno zbog ega su Cecilije zvali Cila ili Cilika. red nama je i blagdan Svete Katarine, koji su nekada

P

te pia, a posebice profesionalan odnos osoblja, svima su pokazali zbog ega je Kristal šampion 2013. u našem izboru za “Restoran godine”.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA zvali Katalenje, a koje se velikim proštenjem slavilo u Gornjem Mihaljevcu, nekada zvanom Veliki Mihalovec. Najpoznatija izreka bila je: Sveta Kata, sneg na vrata. To je znailo da poinje snježna zima i gotovo uvijek je tako bilo. Zadnja je nedjelja prije adventa ili došaša, koje zapoinje 1. prosinca. Radujem se adventskim obiajima i vijencima na stolu, pa se za to posebno duhovno pripremam, a znam da sveti Andraš svakog vinara pita: Je l' ga još v lagvu imaš?

PIŠE: STJEPAN MESARI


22. studenoga 2013.

E PO[TENJ NA DJELU

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTINA NOVAK iz Jurovaka svojim je postupkom usreila Ivana Potonjaka iz Zebanca

PronaĹĄla i vlasniku vratila novanik s 1600 eura Ivan Potonjak mislio je da viĹĄe nikada nee vidjeti novanik u kojem je bio pozamaĹĄan iznos eura, ali onda se ipak pokazalo da poĹĄtenih ljudi i dalje ne nedostaje tu oko nas PIĹ E: STJEPAN MESARI

Poetak prie ili dogaaja je cae bar "Route 66" u Selnici, kamo je proĹĄli vikend svratio Ivan Potonjak iz Zebanca, a u njemu kao konobarica radi Martina Novak iz Jurovaka. Ĺ to se stvarno dogaalo taj dan i ĹĄto je razlog naĹĄeg pisanja, ispriao nam je Potonjak, kojeg smo zatekli u dvoriĹĄtu njegove obiteljske kue u Zebancu. - S prijateljem Stjepanom iz Ĺ trukovca doputovao sam iz Njemake, gdje sam godinama radio i kamo joĹĄ uvijek odlazim obaviti ĹĄto je potrebno oko stana i po zasluĹženu mirovinu. Svratili smo u Route 66 na kavu, gdje sam kolegi dao neĹĄto eura kao naknadu za prijevoz. Platio sam i ĹĄto smo popili te smo potom krenuli svojim kuama. Kada sam kod kue raspakirao stvari, primijetio sam kako u dĹžepu nema mog novanika u kojem su se nalazili svi moji osobni dokumenti te neĹĄto viĹĄe od 1600 eura, koje sam podigao u Njemakoj kako bih platio asaltiranje dvoriĹĄta ovdje u Zebancu. Uhvatila me panika zbog novca, ali joĹĄ viĹĄe zbog osobnih isprava, kao i pitanje gdje sam zagubio ili ostavio novanik.

Odmah sam otiĹĄao u Ĺ trukovec k prijatelju koji me dovezao iz Njemake, pregledali smo automobil kojim smo doputovali, ali novanika nije bilo, u dahu je ispriao Potonjak, ne skrivajui kako bi odmah najradije rekao kako je doĹĄao do novanika. Mi pak smo Ĺželjeli doznati detalje, jer smo o dogaaju neĹĄto znali, istina, tek povrĹĄno, ali svakako nas je zaintrigriralo. - Ako nije kod prijatelja, moĹžda je ostao u kafiu, pomislih, i uputih se u Route 66 u Selnicu, razmiĹĄljajui usput ako sam ga i ostavio tamo

ZANIMLJIVO znanstveno natjecanje za srednjoĹĄkolce

Glasujte za najbolju “lananu reakcijuâ€? hrvatskih uenika Obrazovni portal “Chemgeneration.comâ€? pokrenuo je srednjoĹĄkolce iz svih dijelova Hrvatske da se ukljue u jedno od najzanimljivijih znanstvenih natjecanja u zemlji - ‘’Lanana reakcija’’. Od 1. listopada uenici su osmiĹĄljavali kako sastaviti jedinstveni ureaj pokretan serijama fizikalnih i kemijskih reakcija, a sve s ciljem boljeg upoznavanja s prirodnim znanostima, odnosno vaĹžnostima koje one imaju u svakodnevnom Ĺživotu. Nakon mjesec i pol dana marljivog rada, svoje su ureaje prijavila 22 tima iz 18 ĹĄkola (tri su ĹĄkole na kraju odustale). Ukupno je sudjelovalo 160 uenika i 24 proesora iz 14 hrvatskih gradova: Bjelovara, akovca, Daruvara, Donjeg Miholjca, urevca, Karlovca, Novske, Oroslavja, Osijeka, Pule, Rijeke, Svetog

Ivana Zelina, VaraĹždina i Zagreba. U natjecanju sudjeluje i Gimnazija Josipa Slavenskog iz akovca. Osim Hrvatske, natjecanje se u ovom trenutku odvija u Bugarskoj, Maarskoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovakoj, a na proljee je ve odrĹžano u eĹĄkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Odluku o pobjedniku donijet e struni Ĺžiri sastavljen od partnera projekta, nakon ega e se zavrĹĄni dogaaj predstavljanja najbolje ‘’lanane reakcije“ odrĹžati 10. prosinca na pobjednikoj ĹĄkoli. Ĺ kole se u meuvremenu natjeu za naklonost publike (druga nagrada), ije glasovanje - i pregled svih pristiglih ureaja - traje od 18. studenoga do 1. prosinca na internetskoj stranici: http://www.chemgeneration.com/hr/chainreaction/ voting/.

teĹĄko da u ga pronai skoro sat i pol nakon odlaska. UĹĄao sam u prepuni kafi i priĹĄao konobarici, upitavĹĄi je potiho je li moĹžda vidjela nekakav novanik.

Uinila sam ono ĹĄto je za mene normalno - 'Kako se vi zovete', upitala me konobarica, i kada sam joj rekao da se zovem Ivan Potonjak i da sam iz Zebanca, konobarica, kojoj ni ime nisam znao, rekla je kako je novanik kod nje, te mi ga je predala. - U novaniku je sve bilo na svom mjestu, a ja sam bio sretan kao malo dijete, jer zaista su mi vrlo vaĹžni bili osobni dokumenti, a naravno i novac koji sam teĹĄko zasluĹžio radei u Njemakoj. No joĹĄ sam sretniji bio ĹĄto se naĹĄla takva osoba koja mi je sauvala novanik. Za ne povjerovati je da u ovo vrijeme postoje takvi ljudi kao ĹĄto je Martina - mlada, po-

ĹĄtena i skromna. Naime, ponudio sam joj nagradu, a ona nije htjela niĹĄta uzeti, rekavĹĄi kako je vaĹžno da se sve dobro zavrĹĄilo, sa suzama radosnicama u oima ispriao nam je Potonjak svoju, kako je rekao, moĹžda i najljepĹĄu priu Ĺživota, u kojoj je u prvom planu poĹĄtenje djevojke Martine. Nju pak smo pronaĹĄli na radnom mjestu u kafiu ''Route 66'' u Selnici da nam iz svojeg kuta ispria ovu priu o poĹĄtenju koje ipak joĹĄ uvijek stanuje tu oko nas. - Najradije ne bih niĹĄta govorila o sebi. U ovom trenutku postupila sam onako kako smatram da je normalno. Kad sam ugledala novanik, prvo sam se zapitala iji bi mogao biti, a kad sam pogledala u osobnu iskaznicu, stavila sam novanik u ladicu, ekajui vlasnika da doe po njega. Ako ne bi on doĹĄao, ja bih ga sljedei dan obavijestila. ovjek je doĹĄao, ja sam mu dala novanik, vidjela sam da je presretan, pa sam se i ja ugodno osjeala. Na kraj pameti mi nije da uzmem neĹĄto ĹĄto mi ne pripada i smatram da bi takvi svi trebali biti, rekla nam je Martina, junakinja ove prie, za koju Potonjak kaĹže da je osoba kakvu bi svatko Ĺželio imati za svoje dijete. Ova pria ili dogaaj potvruje da svi mladi nisu pokvareni, kako to mnogi danas govore ili Ĺžele prikazati. Vjerujemo da ima dobre mladeĹži, a Martina je svojim primjerom to i dokazala.

GLOBALNO I LOKALNO

Junaci iz medijske torbe PiĹĄe: Josip Ĺ imunko josip.simunko@mnovine.hr M asovni mediji od dvadesetog stoljea teroriziraju naĹĄu svakodnevnicu nizom svekolikih sadrĹžaja, no imaju i znaajan utjecaj na svijest graana. Danas su mediji, kaĹžu, etvrta sila u svijetu. No i preesto su manipulativni, i to onda kad to najmanje oekujemo. Tako akcijski junaci i tajni agenti iskau u serijama ili filmovima kao iz torbe, toliko ih je da viĹĄe ni ne znamo kako se koji zove, no sigurno znamo iz koje zemlje dolaze jer je to pitanje i nama vaĹžno. vih mjeseci i dana hrvatsku javnost u mnogome zaokuplja turska serija “Sulejman velianstveniâ€? te muĹĄka i Ĺženska dogaanja na turskom dvoru. Serija je odlino napravljena, s izvrsnim povijesnim kostimima i nizom lijepih likova. Iz povijesne vizure serija je samo djelomice istinita, s dobrim prikazom spletki, ubojstava i borbe za vlast u dinastiji. o ono ĹĄto naĹĄi graani vide nisu ubojstva, spletke, ratovi, ve lijepi kostimi i nepoznati turski obiaji i za nas egzotini svijet koji nam na taj medijski nain postaje bliski. Gotovo pa bi zaĹželjeli da i mi imamo takve kostime i obiaje, a neki nadobudni muĹĄkarci i harem, koliko se uje po kafiima. Drugim rijeima, turska serija zasluĹžna je za zbliĹžavanje naroda viĹĄe nego svi politiki ugovori i sporazumi. ve bi to bilo gotovo na razini zabave da sve skupa nema i ozbiljnije posljedice. Pitanje postavljaju i oni kod od kojih se to ne bi oekivalo: zaĹĄto nemamo naĹĄe serijske junake, zar Zrinski ne zasluĹžuju seriju? Ve i mala analiza daje im za pravo. aime, uvijek su velike serije i veliki filmski junaci znak dominacije pojedinih kultura, od britanskog Robina Hooda i agenta 007, rancuskih muĹĄketira pa sve do amerikog Supermena, kineskog kung-ua i sad turskog Sulejmana. I ne treba ii tako daleko, makar je danas druĹĄtveni okvir itav svijet. jeamo se vremena kad su i kod nas dominirale srpske serije i filmovi, i ne zbog toga

O

N

S

N

S

ĹĄto bi nam to netko nametao, bilo je, dakako, i toga, no to nije bilo presudno, ve zato ĹĄto nismo imali naĹĄe serije i dobre filmove. a Ĺžalost, i danas je tako. Nemamo svoje televizijske junake serija, a ono ĹĄto imamo premalo je: Velo i Malo misto, Dudeka i Regicu, U registraturi, odnosno odlazak sa sela u grad, poneke partizanske i novije filmove i tako dalje. Sve u svemu - premalo. bog svega toga bi jedna dobro kostimirana serija o dvoru i dinastiji Nikole Zrinskog u akovcu i bojevima s Turcima bila odlian nain da se suprotstavimo tuim kulturnim utjecajima i pokaĹžemo da i mi konja za medijsku trku imamo. amo tko e je snimiti i reĹžirati, tko e napisati zanimljiv scenarij? To nikako ne mogu biti ideoloĹĄki istunci, jer od toga onda niĹĄta. Ovime javno predlaĹžemo da se takva serija snimi, a da, na primjer, meimurski Ĺžupan bude onaj koji e posloĹžiti sve kockice i gurati da se to realizira, isto zbog toga jer je dovoljno mlad da to jednom i doĹživi na HTV-u. Pa makar i uz pomo sredstava europskih ondova i ako treba, zajedno s Maarima. ilo bi, naime, tragikomino za hrvatsku medijsku kulturu ili nekulturu, kako je god zvali, da takvu seriju snimi neka televizija u stranom vlasniĹĄtvu koja e prepoznati onodobne potencijale, sukobe i napetosti habsburĹĄkog, turskog, maarskog i i hrvatskog dvora, a to se doista moĹže dogoditi.

N

Z S

B

NERGETSKI E GRADI SE PRVA VIĹ ESTAMBENA ZGRADA RAZRED A U odnosu na klasiÄ?nu gradnju postoje mnoge prednosti: NA STAROM SAJMIĹ TU U ÄŒAKOVCU

rVĂ˜UFEBFOFSHJKF USPĂ˜LPWJHSJKBOKBTNBOKVKVTF

rCPMKBNJLSPLMJNBSBEJSFLVQFSBDJKF[SBLB J[NKFOB[SBLBWFOUJMJSBOKFNUBLPEBTF[JNJ[BESĂ&#x;BWBUPQMJOB BMKFUJIMBEOPljB

rQPTFCOB[WVNJOBJ[PMBDJKBJ[NFüVTUBOPWB zbog energetskog razreda A rNBOKBLPNVOBMOBOBLOBEB CVEVljJQPSF[OBOFLSFUOJOF

rTMVĂ&#x;CFOJFOFSHFUTLJDFSUJĂąLBUJTUBNCFOF[HSBEF manja kamata na kredite u rEJ[BMP bankama (tzv. "zelena linija")

Ĺ˝IVITE KVALITETNIJE I ZDRAVIJE, i pritom Ä?uvajte svoj kućni budĹžet smanjenjem reĹžijskih troĹĄkova stana.

Sve informacije o kupnji na: 040/396-584, 098/242-330, 099/3242-330.

stanovi od 28 do 100 2 m

,61*5&45"/;"#6%6Ćˆ/045/"0%-*Ɖ/0+ -0,"$*+*6Ɖ",07$610'"/5"45*Ɖ/0 /*4,0+$*+&/*1.200 eura/m2, samo do 15. prosinca

[HSBEBQSJ[BWSĂ?FULVtTUBOPWJVTFMKJWJEPNKFTFDBtKPĂ?JNBTUBOPWB[BQSPEBKV


18

Mozaik

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SIMPOZIJ POVODOM pedeset godina postojanja i rada mikrobiološkog laboratorija u akovcu

MJESEC SUZBIJANJA ovisnikih ponašanja mladih

Mlade izmeu trinaest i petnaest godina konstantno upozoravati o štetnosti alkohola i droge U Meimurskoj županiji alkoholizam je peti po redu uzrok smrti. Akcije koje e se provoditi bit e usmjerene na uenike sedmih i osmih razreda te uenike prvog razreda srednjih škola

Voditeljica simpozija bila je Marina Payerl - Pal, dr. med., rukovoditeljica mikrobiološkog laboratorija

Otpornost na antibiotike veliki problem današnjice Mikrobiološki laboratorij u akovcu u ovoj je godini obilježio pedeset godina rada i postojanja. To je bio povod okupljanju priznatih strunjaka iz podruja mikrobiologije, koji su u akovcu prezentirali odabrane teme iz razliitih podruja mikrobiologije. Teme simpozija bile su: rezistencija na antibiotike kao pošast današnje medicine, kretanje potrošnje antibiotika u Meimurskoj županiji, novi horizonti u molekularnoj dijagnostici, znaaj mikrobiološke dijagnostike i terapijski pristup u lijeenju kroninih rana, meningokok i invanzivna meningokokna bolest, infekcije mokranog sustava i druge strune teme iz podruja mikrobiologije. Teme seminara izlagale su doc. dr. sc. prim. Suzana Bukovski, dr. med., prim. Vera

Katalini Jankovi, dr. med., Marina Payerl - Pal, dr. med., mr. sc. Edita Suši, dr. med., prof. dr. sc. Jasenka Šubi Škrlin, dr. med., prof. dr. sc. Arjana Tambi Andraševi, dr. med., Vesna Vrši Krištoi, dr. med., Dubravka Vukovi, dr. med., Marijana Zadravec, dr. med. Simpozij je održan u prostoru Tehnološko - inovacijskog ccntra “Meimurje”, a organizatori simpozija bili su Hrvatsko društvo za kliniku mikrobiologiju Hrvatskoga lijenikog zbora, HLZ Podružnica akovec i Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Voditeljica simpozija bila je Marina Payerl - Pal, dr. med., rukovoditeljica mikrobiološkog laboratorija u akovcu i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije. (BMO)

UMIJEE ŽIVLJENJA

Predavanje o tome kako dohvatiti sreu Sve što u životu želimo je zapravo da budemo sretni. Meutim, srea nam stalno izmie, kao da je uvijek jedan korak ispred nas. Oekujemo da emo biti sretni kada se napokon idealno poslože vanjske okolnosti, ali tajna je u tome kako biti sretan bez obzira na vanjske okolnosti. Da bismo to stvarno spoznali i živjeli, potrebno je osloboditi se emocionalnog i psihikog stresa, koji je zbog visokih zahtjeva poslovnog i privatnog života prisutan kod veine ljudi. Nedostatak

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

energije i samopouzdanja redoviti su simptomi stresa i da bismo ga se uspješno oslobodili potrebno je povisiti razinu energije, pri emu disanje i dah imaju kljunu ulogu. Kako se osloboditi otrova iz tijela i energizirati pomou uinkovitih tehnika disanja i jednostavnih vježbi, možete saznati na predavanju koje e se održati u akovcu u petak 29. studenoga u 18 sati u dvorani udruge ACT, Dr. Ivana Novaka 28 (Stari hrast). Ulaz je slobodan. (Mirjana Augusti)

PIŠE: Roberta Radovi Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenoga do 15. prosinca. Aktivnosti koje e se provoditi u Meimurskoj županiji narednih trideset dana, ali i cijelu predstojeu godinu, najavile su na konferenciji za medije predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i zamjenica župana Meimurske županje Sandra Herman, te lanice povjerenstva: dr. med. Dijana Uvodi uri i Andreja Zadravec Baranaši. Prema rijeima predsjednice županijskog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga i zamjenice župana Meimurske županije Sandre Herman, sve institucije koje se u svom radu susreu s ovom problematikom ukljuene su u rad Povjerenstva, od policije, preko Zavoda za javno zdravstvo, pa do osnovnih i srednjih škola, te svojim aktivnostima nastoje prevenirati i educirati najosjetljivije, a to su djeca i mladi. Navedene aktivnosti poduzimaju se kako bi se podigla razina svijesti javnosti o ovom problemu te kako bi se zajednikim naporima pridonijelo ostvarivanju zajed-

- Zajednikim djelovanjem može se uinkovito djelovati protiv svih ovisnosti, istaknule su dr. med. Dijana Uvodi uri, Sandra Herman i Andreja Zadravec Baranaši

nikog cilja uinkovite borbe protiv svih oblika ovisnosti.

Mlade upoznati sa štetnim posljedicama droga - Prva asocijacija ovisnosti naješe je korištenje ilegalnih sredstava ovisnosti, ali pri tome ne treba zaboraviti na alkohol i cigarete koji su temelj drugih ovisnikih ponašanja, naglasila je dr. med. Dijana Uvodi uri. - Naime, u svjetskim razmjerima alkoholizam je uzrok 2,500.000 smrtnih sluajeva godišnje. U Meimurskoj županiji alkoholizam je peti po redu uzrok smrti. Akcije koje e se provoditi bit e usmjerene na uenike sedmih i osmih razre-

da te uenike prvog razreda srednjih škola. Uvodi uri takoer je naglasila kako se u Meimurju zna što trebamo initi, imamo planove rada, no u programe se svi trebamo ukljuiti, te upoznati mlade sa svim štetnim posljedicama ilegalnih, ali i legalnih droga, poput alkohola ili cigareta. Županijska koordinatorica školskih preventivnih programa Andreja Zadravec Baranaši istaknula je kako je obveza svih škola na poetku školske godine izraditi školski preventivni program prema svojim speciinostima škole. U Mjesecu borbe ovisnosti ove e se godine organizirati akcija "Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisnikih

ponašanja mladih", koju e provoditi osnovne i srednje škole u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Meimurske županije, za što e škole od Županije i jedinica lokalne samouprave dobiti odreena inancijska sredstva. Takoer, kako bi se osvježili podaci, tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti provest e se istraživanje o dostupnosti i kontaktu s opojnim sredstvima kod naših uenika. Tako dobiveni podaci koristit e se za izradu novih strategija i programa suzbijanja ovisnosti. Zadravec Baranaši takoer je najavila i završni susret akcije koji e se održati 11. prosinca u Osnovnoj školi Belica.

DJEJI VRTI AKOVEC sudionik Programa za cjeloživotno uenje

Ugostili partnere iz Norveške, Poljske, Slovake i eške Djeji vrti akovec sudionik je Programa za cjeloživotno uenje, potprograma “Comenius”, u okviru kojeg sudjeluje u školskom multilateralnom partnerstvu s još etiri zemlje - Norveškom, Poljskom, Slovakom i eš-

kom. U razdoblju od 14. do 17. studenoga 2013. godine Djeji vrti akovec bio je domain susreta svih sudionika projekta. Polaznici vrtia podrunog objekta “Cipelica” u Vukovarskoj ulici u akovcu priredili su tim povodom

Sveani program u vrtiu “Cipelica”

Sudionici programa na izletu kod Starog mlina

manju sveanost, a sudionici programa obišli su i neke turistike destinacije u Mei-

murju, izmeu ostalog i Stari mlin na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


“Livi” iz Irske donio etiri zlata i dvije bronce Cheerleadersice “Livi” vratile su se iz Irske kao višestruke pobjednice cheerleading natjecanja pod nazivom “21st century Cheerleading and Dance International“. Natjecanje je održano u poznatom irskom gradu Galwayu, u kojem se 9. i 10. studenoga okupilo više od 500 cheerleadera iz cijelog svijeta. akoveke navijaice donijele su kui etiri zlata i dvije bronce. estitamo!

IZLOŽBE ACT:

Prostor u službi graana asna sestra Božena Gaguli: S putova kojima me šalješ, gospodine Ivan Šebestijan: 38. Hrvatski salon inovacija RADIO 1

Laureat Dana elektronikih medija 2013. NAJAVLJUJEMO

11. Meimurski festival zabavne glazbe l b Koncert

Klape i tambure zajedno


2

Kultura

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 28. studenoga, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Uz manifestaciju “Tjedan Izraela” Roman R. Garyja remekdjelo je literature, koje pronalazi svoju misiju i u dramskoj formi, u živom kontaktu publike s likovima na sceni. Moglo bi se rei da je to pria o ljepoti i emocijama koje zaboravljamo, tragedija nadmašena toplinom ljudskih odnosa. Gospoa Roza, bivša prostitutka, Židovka koja je preživjela Auschwitz, iako

i sama živi u siromaštvu, poslije rata pomaže djevojkama koje se bave prostitucijom, prihvaajui njihovu djecu. Ne primjeujui uope da radi nešto posebno, gospoa Roza završava svoj život srcem ispunjenim ljubavlju za djecu koju je odgojila, a posebno za malog muslimana Momu, u kojeg upire svoj posljednji pogled i snagu

želei da on postane dobar i astan ovjek. Roman “Život je pred tobom” donio je Romeinu Garyju drugog Gonkura, najprestižnije francusko priznanje za književnost. U kazališnoj predstavi “Gospoa Roza”, koju je režirao Stefan Sabli, u trajanju od 75 minuta, igraju Jelisaveta Sabli i Miloš Klanšek.

DOM KULTURE PRELOG

Održani Priloki amaterski kazališni susreti U MALOJ SUBOTICI održana 13. Smotra djejega folklornog stvaralaštva

Djeji folkloraši uvaju kulturnu baštinu Foto: Zlatko Vrzan Kulturno - umjetnika udruga “Zvon” župne zajednice Mala Subotica i ovu je godinu bila uspješan organizator i domain 13. smotre djejega folklornog stvaralaštva, održane u sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Gorianca. Dvodnevni program Smotre okupio je dvadeset i jednu skupinu. Tri gostujue

iz Ivankova, iz Satnice akovake i Svete Nedelje (Zagreb), jednu vrtiku skupinu te 17 skupina iz Meimurja. Smotra je održana u danima vikenda, 9. i 10. studenoga, a programu je nazoila brojna publika koja se ponovno uvjerila kako nema bojazni za kulturnu baštinu, jer je na najbolji mogui nain uvaju djeji folkloraši. (rr)

U nedjelju su u Domu kulture u Prelogu održani Priloki amaterski kazališni susreti. Domain je bila Priloka amaterska scena, a sudjelovalo jo preko stotinu glumaca iz više sjevernih županija: iz Svetog ura, Cestice, Tuhelja, reana, Lepoglave, Hercegovca i Preloga. Glumake družine predstavile su svoja ostvarenja, a na pozornici su se našle i teme Interneta i mobitela, no najviše teme iz ruralnog života. Bilo je i novijih

Božidar Glavina: - Bilo je zabavno vidjeti što drugi rade

Nastup glumaca Priloke amaterske scene

suvremenih tema koje zanimaju mlade, tako predstava Priloke amaterske scene. U ime organizatora, Božidar Glavina zahvalio je svima na dolasku, posebno jer je u nedjelju padala jaka kiša, uz loše vrijeme. Zajedniko druženje sudionika održano je potom u restoranu “Prepelica” u Otoku. Sudionike je pozdravio i Ivan Gradeak - Joc u ime Turistike zajednice Grada Preloga. (JŠ)

Djevojica sa žigicama na moderan nain

ŽENSKA vokalna skupina “Grlice”

Koncert u župnoj crkvi Svetog Martina Povodom Dana opine i blagdana Svetog Martina biskupa, ženska vokalna skupina “Grlice” u svetomartinskoj župnoj crkvi održala je koncert duhovnih, meimurskih i svjetovnih popijevki i napjeva. Nastupom, glasom i stasom Grlice su oduševile posjetitelje, te je više puta crkvom odjekivao pljesak razdragane publike. Bogatstvu koncerta svoj doprinos dali su i mladi glazbenici Ivan Mikuli, Patrik Zamuda i Tamburaški sastava Kontranas. Moderator koncerta bio je prof. Dražen Crnec, predsjednik KUU-a Sveti Martin, a dirigent je bio Branko Jalšovec, legenda i utemeljitelj skupine. Ovaj koncert uslijedio je tri mjeseca nakon što su Grlice u novom ruhu i izdanju održale velianstven koncert u Spa@Sport Resortu u Toplicama Sveti Martin. (S. Mesari, N. Sedmak)


22. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 24. studenoga, 16 sati HEMUŠEVEC, Dom kulture

UTORAK, 26. studenoga, 18 sati AKOVEC, Galerija “Scheier”

Kazališna predstava “Deki”

Likovna aktivnost djece Udruga odgajatelja “Krijesnice” ve punih pet godina brine o profesionalnom razvoju odgojitelja Meimurske županije. Kroz razliite vidove usavršavanja, tako posredno utjee na kvalitetu života djece rane i predškolske dobi. Tijekom protekle godine Udruga

Priloka amaterska scena “P.A.S.” ovu e nedjelju gostovati u Domu kulture u Hemuševcu. Ljubiteljima kazališnih dasaka predstavit e se predstavom “Deki”, a program zapoinje u 16 sati.

je organizirala struni likovni aktiv s temom “Likovna aktivnost djece kao poticaj razvoju kreativnosti”, pod vodstvom Paule Zuzel. Djeji radovi nastali za vrijeme trajanja ovog aktiva prezentirat e se široj javnosti na izložbi koja e biti otvorena do 15. prosinca 2013.

ACTfest 2013. u znaku teme “Prostor u službi graana”

Neiskorišteni prostori zjape prazni. Kako ih oživjeti? Piše: Roberta Radovi Što su sve sudionici fotografske radionice i okruglog stola zamislili za prostor stare vojarne, Staroga grada i Perivoja Zrinskih te drvenih skladišta preko željeznike postaje u akovcu, moglo se saznati u sklopu programa “ACTfest 2013.”. Tema ovogodišnjeg festivala bila je “Prostor u službi graana”. Nakon mapiranja grada akovca, održan je okrugli stol na temu “Kako iskoristiti postojee i/ili neiskorištene prostore za novu kulturnu, društvenu i turistiku ponudu grada akovca”. Rezultat mapiranja i okruglog stola predstavljen je na izložbi koja se do 20. studenoga mogla razgledati u prostoru multimedijske dvorane udruge “ACT” u

Otvorenju izložbe nazoile su i asne sestre Franjevakog samostana i župe Sv. Nikola biskupa u akovcu

HUMANITARNA IZLOŽBA

Sedma samostalna izložba asne sestre Božene Postojei prostori propadaju. Kako ih iskoristiti? akovcu. Izložbu su otvorili Milivoj Kuhar - Mimi i Ana Mikuli, koja je okupljenoj publici ukratko predstavila ideje i prijedloge mladih o moguoj prenamjeni postojeih prostora. Sudionici ACTfesta u fokus svog promišljanja stavili su ponajprije Stari grad i Perivoj

Ana Mikuli i Milivoj Kuhar - Mimi predstavili su aktivnosti ovogodišnjeg ACTfesta

Zrinskih. Te lokacije i prostore smatraju nedovoljno iskorištenima, a ponajviše se zamjera nedostatak sadržaja i loše upravljanje parkom (rušenje stabala bez sadnje novih), izjednaavanje Muzeja Meimurja sa Starim gradom i sl. Prijedlozi su usmjereni na organiziranje književnih veeri kod fontane, kina na otvorenom, oživljavanje tunela Staroga grada kroz cestu povijesti u tunelu, s izložbom fotograija, povijesnim izlošcima ili performansima, oznaavanje “stare akacije”, ekograiti po zidovima koji odvajaju MT kompleks od parka i sl. Mladi nisu zaobišli ni lokaciju prostora u stražnjem dijelu stare vojarne. Taj prostor žele iskoristiti kao mjesto za organiziranje koncerata, festivala

na otvorenome te da se od tog prostora naprave lokacije koje e imati dinamike sadržaje. Prenamjena drvenih skladišta preko željeznike postaje takoer je bila jedna od tema za moguu prenamjenu. Predstavljene ideje bile su usmjerene k organizaciji izložbenih prostora, meunarodnih kulturnih dogaanja, individualnih soba za umjetnike, skovtere i sl. Ideje su zanimljive i kvalitetne. Ostaje otvoreno pitanje mogunosti njihove realizacije, inanciranja i spremnosti lokalne zajednice da u suradnji s odreenim institucijama, udrugama graana i drugim zainteresiranim osobama pridaje znaaj prezentiranim idejama i aktualnim problemima neiskorištenih prostora našega grada.

Tvrtka “Brid extra” domain je izložbe likovnih radova “...s putova kojima me šalješ, gospodine...” asne sestre Božene Gaguli, koja je roena u Donjoj Tramošnici (BIH), a na službi je u Franjevekom samostanu i župi Sv. Nikole biskupa u akovcu. Dogaaj i izložbu predstavili su krajem proteklog tjedna direktor tvrtke uro Bel i Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih i ilmskih djelatnosti Centra za kulturu akovec. U salonu namještaja “Brid”, na II. katu robne kue “Meimurka”, predstavljeno je ukupno 49 radova asne sestre Božene, kojoj je ovo sedma samostalna izložba. Izložba ima humanitarni karakter i sva sredstva prikupljena prodajom slika

asna sestra Božena Gaguli izlaže u prostoru salona tvrtke “Brid extra” namijenjena su obnovi Donje Tramošnice, odakle je autorica rodom. (rr)

Inspiracija dolazi od sakralnih, ali i svjetovnih motiva

SLIKAR IVAN ŠEBESTIJAN na INOVA-i u Zagrebu

Spoj realistinih detalja krajolika i filozofskih poruka Na INOVA-i u Zagrebu, kao svojevrsna potpora našim izlagaima, sudjelovao je i slikar Ivan Šebestijan iz Kotoribe, koji danas živi u Šenkovcu, s desetak svojih radova, kojima je ukrašen štand meimurskih inovatora. Ivan Šebestijan slika imaginarne krajolike, mahom ulja na platnu, a uvršten je i u Enciklope-

diju hrvatske umjetnosti. Do danas je ostvario itav niz ciklusa slika koji tematiziraju pojedine dijelove prirode i života u prirodi, tako Mlinovi na Muri, More, Zelene sjene, Vode Meimurja, Geometrija vode, Meimurski labudovi, Labui cvjetovi, Konji, Lopoi te Estuarij. Meu najbolje pojedinane slike spadaju Mei-

murka, nastala 1982., Že za životom, 1984., Perivoj Zrinskih, 1985., Mir i nemir mora, 1987. godine, Usidrena zima, 1987., Krajolik, 1988., akovec, 1992. godine, i druge. Ivan Šebestijan samozatajan je slikar s izuzetnim lirskim umjetnikim nervom za duhovnost, na što se odnosi kako izbor motiva, tako i

Ivan Šebestijan u drušvu inovatora iz Quatara

njegova tehnika izrade slike. Njegove slike toliko su prozrane, kao da prizivaju duh samog boga prirode. Spoj su realistinih detalja i krajolika te fantastinih prizora, no slike imaju i skrivene ilozofske poruke. Na prigodnoj izložbi u Zagrebu izloženi su pojedini radovi iz više ciklusa. (J.Š.)

Nedjelja, 24. studenoga • Centar za kulturu Čakovec • 20 sati

11. Međimurski festival zabavne glazbe 22 izvođača - zvučna imena hrvatske estrade Igor Baksa • Mirko Švenda – Žiga • Globus • Igor Brešan • Dora Bačić • Jurica Pađen & Aerodrom • Zdravko Škender • Marina Tomašević • Vladimir Košir Tonka • Josip Sanjković Mitrica • Angello • Jerko Fabić • Supermarket • Jutarnja zvijezda • Marna&Marko • Mladen Burnać • Boris Babarović • Mila Elegović • Nano Prša • Nenad Kumrić Čarli itd. Pratnja fesvalskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera. Ulaznice na blagajni Centra za kulturu.


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

22. studenoga 2013. PETAK, 22. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And

PETAK, 22. studenoga, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

David Gazarov i Lasse Lindgren Drugi dan 19. Jazz Faira u akovcu gostuju dva velika imena: klavirist David Gazarov iz Azerbajžana i truba Lasse Lindgren iz Švedske. David Gazarov trenutno živi u Münchenu, gdje postiže reputaciju izuzetnog protagonista münchenskog jazza i održava koncerte u ekskluzivnom hotelu “Bayerischer Hof”. Godine 1999. svojim je radom zaslužio nagradu “Bavarian State Prize for Young Musicians”. Od 2004. posvetio

se više klasinoj glazbi, no ne zanemarujui jazz izraz. Producirao je mnoge albume i suraivao s mnogim glazbenicima. Švedski truba i mulinstrumentalist Lasse Lindgren u europskim je jazz krugovima sinonim za veliku sviraku energiju, zavidno umijee vladanja instrumentom, sjajnog bandleadera koji sa svakim svojim projektom i najrezerviraniju publiku diže na noge! Prije nekoliko je godina sa svojim kole-

gama glazbenicima iz Švedske okupljenima u Lasse Lindgren Big Constellaon snimio album “Spirits”, s originalnim aranžmanima i skladbama Maynarda Fergusona, na kojem na svoj neponovljivi i karakterisni nain odaje poast jednom od najveih trubaa u povijes jazza koji je svojim širokim glazbenim pogledom esto zaokupljao pozornost širih glazbenih krugova. Sve su to jamstva za još jednu odlinu jazz veer.

JEDNOM U UHU, ZAUVIJEK U SRCU - 2O GODINA RADIJA 1

LAUREAT DANA ELEKTRONIKIH MEDIJA 2013. - RADIO 1 “LIVI” ODUŠEVIO U IRSKOJ

akoveke navijaice osvojile etiri zlata i dvije bronce Cheerleadersice “Livi” vratile su se iz Irske kao višestruke pobjednice cheerleading natjecanja pod nazivom “21st century Cheerleading and Dance International“. Natjecanje je održano u poznatom irskom gradu Galwayu, u kojem se 9. i 10. studenoga okupilo više od 500 cheerleadera iz cijelog svijeta. Na ovo prestižno natjecanje stigle su brojne ekipe iz Europe i Amerike: ACE High Cheer, Team Phoenix, Galway City Cougars, Galaxy, Dublin Thunder Cheer, Scorcheers, Airborne, Silverstar, Wolfers, North County Twisters, Strike Force, Tornadele… Po prvi put uživo imale su priliku vidjeti jedan od najboljih sastava Amerike: EAST CELEBRITY ELITE i natjecati se pred oima svjetski poznatih sudaca, to su: Ray Jasper (najbolji koreograf 2012. i jedan od glavnih koreografa u nizu cheerleading ilmova pod nazivom BRING IT ON), Rachel Pearson (trener Aviator Allstar i Rockstar Cheer), Tim Peffers (licencirani sudac), Roz Hart (ACDS trener i sudac). Iako je konkurencija bila jako velika, cure su pokazale da se naporni treninzi uvijek isplate. Pripreme za ovo natjecanje trajale su dva mjeseca, a glavni koreograf bila je trenerica Diana Lesar. Sudjelovali su na natjecanju u 6 razliitih kategorija. U kategoriji “junior group stunt level 3” najboljima su se pokazale Hana Žbulj, Ana Marija Radoševi, Isa-

bela Kovai, Dora Cerovec i Ana Crikveni, osvojivši zlato. Zlato su osvojile i Nika Bister, Sara Vadas, Nensi Žugec, Ema Beluži, Eva urin u kategoriji “group stunt junior level 4”. Seniorska kategorija uvijek je najteža na svim natjecanjima, ali i najinteresantnija za publiku. U seniorskoj kategoriji “senior group stunt level 3” Antea Lilek, Lea Novakovi, Lorena Novakovi, Ema Klara Vidovi i Rahela Šafari osvojile su broncu, dok su u kategoriji “senior group stunt level 5” Katarina Sklepi, Sindy Bubek, Elena Boži, Magda Piljuši i ina Žvorc osvojile zlato. U kategoriji “senior individual”, Sindy Bubek osvojila je tree mjesto. Pobjeda u kategoriji “senior allgirl group level 4” takoer je završila u rukama Livija (Katja Martinovi, Sindy Bubek, ina Žvorc, Magda Piljuši, Elena Boži, Katarina Sklepi, Antea Lilek, Lea Novakovi, Lorena Novakovi, Ema Klara Vidovi, Rahela Šafari, Nika Bister, Sara Vadas, Nensi Žugec, Ema Beluži, Eva urin). Tako su se akoveke navijaice vratile kui s etiri osvojena zlata i dvije bronce. Uz dobru publiku, navijaice su najviše oduševile pohvale Raya Jaspera za odlian nastup i koreograiju. Sredinom prosinca oekuje ih još jedno veliko natjecanje, koje e se održati u Tropical Island Resortu u Berlinu, na kojem e se natjecati s kadetskim sastavom.

Humanitarna akcija “Radio gorice” proglašena je Najboljom akcijom za 2012./2013. godinu U godini kada R ADIO 1 obilježava vrijedan jubilej - 20 godina rada i postojanja, ovih dana na adresu slavljenika stiglo je prestižno priznanje krovne Hrvatske udruge radija i novina (Hurin). Odlukom ocjenjivakog suda Hrvatske udruge radija i novina, RADIO 1 dobitnik je nagrade “Zlatni miš” - za najbolju Internet stranicu, a projekt Radija 1 “Radio gorice” proglašen je Najboljom akcijom za 2012./2013. godinu, stoji u službenoj obavijesti svim lanicama, potpisanoj od strane glavnog tajnika Hurina, Željka Matania. Nagrade i priznanja svim dobitnicima bit e urueni na prigodnoj sveanosti na ovogodišnjim Danima elektronikih medija, koji se održavaju 28. - 30. studenoga u Opatiji. Ova dva godišnja priznanja Hurina najviši su stupanj kvalitete godišnje produkcije, odnosno realizacije pojedinog medija od strane same struke, a s injenicom da je Radio 1 kao jedini medij ove godine dobio najvee nagrade u dvije kategorije, s punim pravom može nositi status laureata. Kad se k tome doda i prigodno priznanje koje e takoer Radiju 1 biti dodijeljeno za 20 godina rada, sportskim rjenikom, Radio 1

je apsolutni pobjednik ovogodišnjih Dana elektronikih medija, to jest samo je potvrdio visoku profesionalnu vrijednost u realizaciji programskih sadržaja koji su prihvaeni kod slušatelja ne samo u Meimurju, ve i nadaleko šire.

RADIO GORICE Akcija “Radio gorice” pokrenuta je 1998. godine i do danas je, bez prekida, realizirana ukupno 16 puta. Akcija je, prije svega, humanitarnog karaktera, pa je prve tri godine cjelokupni prihod doniran za potrebe Osnovne škole Štrigova, a od formiranja Meimurske zaklade solidarnosti “Katruža” 2001. godine, sva prikupljena sredstva uplauju se na njezin raun. Osim humanitarne dimenzije projekta, njegova je izvorna želja bila promocija meimurskog vinogorja, vinogradara i vina, a po formiranju Katruže i njezina popularizacija meu žiteljima Meimurske županije. Sama akcija provodi se jednom godišnje, tijekom sezone berbe groža. Realizira se u dva vikenda, s time da je prvi vikend organizirana prigodna prodaja zakladnih suvenira Katruže na središnjem trgu u akovcu, dok sljedei vikend ide najvažniji dio akcije: karavana koja obilazi

meimursko vinogorje. Uz ekipu Radija 1, karavanu ine i predstavnici Katruže, zatim glazbenici (limena glazba, tamburaški sastav, estradne zvijezde), kao i svi ostali koji žele sudjelovati i pomoi svojim doprinosom. Tijekom cjelodnevnog boravka u vinogorju obie se 30 - 40 vinograda manjih i srednjih vinogradara, koji, u pravilu, doniraju grože ili mošt, a primaju se i novane donacije. Na svakoj lokaciji izvodi se i krai zabavni program, realizira se izravno javljanje u program Radija 1, a svaki domain dobiva zahvalnicu Katruže, kao i poklone organizatora i pokrovitelja akcije. Uz to, u prihod akcije ulaze i novane

Miljenko Ovar prepoznatljiv je glas Radija 1, a elnici meimurske županije uvijek se rado odazivaju humanitarnim akcijama u organizaciji ove radiopostaje

RADIO 1 portal

RADIO 1 dobitnik je nagrade “Zlatni miš” - za najbolju Internet stranicu

Internet portal Radija 1 zapoeo je s radom 1998. godine, kada je pokrenut i live streaming, sve na adresi www.radio1.hr. U proteklih 15 godina stranica je nekoliko puta mijenjala dizajn i sadržaje, a posljednji je put redizajnirana poetkom ove godine. Podijeljena je u nekoliko grupa sadr-

donacije pojedinih tvrtki koje se, povremeno, pojavljuju kao pokrovitelji. Prosjeno se svakom akcijom prikupi desetak tisua kuna. Uzme li se u obzir da je Katruža u svom dosadašnjem djelovanju podijelila nešto više od 3 milijuna kuna za kupnju lijekova, nabavku medicinskih pomagala i slino, iznos od cca 150.000 kuna, koliko je ostvareno u do sad realiziranim akcijama “Radio gorice”, nije zanemariv. Ove godine akcija je provedena 21. i 28. rujna, te se u dva navrata obišlo vinogorje. U drugom dijelu akciji se pridružilo i kompletno županijsko elništvo, kao i bivši predsjednik RH Stjepan Mesi.

žaja, pa tako donosi najaktualnije vijes od lokalne, preko nacionalne, do meunarodne razine. Takoer donosi i najsvježije informacije iz svijeta estrade, kao i najave svih aktualnih dogaanja. Omoguava uvid u neke od naših emisija, te pruža mogunost preslušavanja najbolje plasi-

ranih pjesama s top lista. Sadrži i veliku galeriju fotograja, kako s akcija u našoj organizaciji, tako i drugih zanimljivih dogaanja u našoj sredini, zemlji i svijetu. Uz live audiostreaming, može se istaknuti i live videostreaming iz studija Radija 1 na Trgu Republike u akovcu, tako da, osim preslušavanja programa diljem svijeta, slušatelji sada mogu i gleda sve što se dešava u studiju.


22. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA, 27. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Music Club

Zodiac band (Bajaga tribute band)

Srijeda u znaku smijeha Nakon što smo u medijima svakodnevno bombardirani lošim prognozama, bilo da su one vremenske ili društvene, lijepo je zamisli jednu veer izdvojenu kako bi se maknuli od takvih pria. Pa evo prilike! Stand up comedy veer koja diže raspoloženje, komiari koji nasmijavaju do suza, same rijei nisu dovoljne da opišu doživljaj uživo. Upravo iz tog razloga pozivamo sve da 27. studenoga doete i budete nasmijani, na pozor-

Hladni i kišni dani postali su naša svakodnevnica, onih toplih teško se i sjeamo, svi koji bi htjeli da dani budu malo ugodniji i naravno topliji imaju se priliku u petak zagrija uz odlinu domau glazbu. Uvijek dobrodošla ekipa glazbenika koja zna što je dobra zabava je Zodiac band. U petak 22. studenoga svi ljubitelji dobrih feš i glazbe moi e se zabavi i zaplesa u ugodnom ambijentu i pregršt je ine cuge. Sviramo Bajagu, a zabavljamo se do ranih jutarnjih sa!

NAJAVLJUJEMO koncert klape Cambi, klape Sv. Juraj - HRM, klape RIŠPET, Najboljih hrvatskih tamburaša, Bosutskih beara - Mejaša; Arena Varaždin, 6. prosinca, 20 sati

Klape i tambure zajedno za Nikolinje! Kada se spoji najbolje od Dalmacije i najbolje od Slavonije, fešta ne može biti loša! Nakon niza klapskih hitova, koji su obilježili zadnje godine, poele su ponovno stizati i sjajne tamburaške uspješnice. Klape su nas maksimalno razmazile sa silnom koliinom odlinih pjesama i pojavilo se puno novih uspješnih klapa koje osvajaju publiku i van granica Hrvatske. Pojavila se istovremeno i nova generacija tamburaških sastava koji su takoer snimili niz sjajnih uspješnica koje e ostati za sva vremena. Najava novog trenda bila je sjajna suradnja klape Cambi i Bosutskih beara, ija se pjesma “Sad kada došla si“ i nakon tri godine

Klapa Cambi

jednako svira kao i 2010., kada je objavljena. Suradnja klapa i tamburaša nakon toga postala je sve eša.

Ne smijemo ni zaboraviti mega hit “Ruža crvena“, koji je izvorno bila tamburaška pjesma koja je pravu popularnost dobila obradom klape Sv. Juraj - HRM. Možemo biti sretni što su se istovremeno dogodile nove sjajne pjesme na jugu i sjeveru Hrvatske. Dalmacija obožava tamburaške pjesme, a Slavonija klapske pjesme! Ovaj idealan spoj ete moi uti u petak 6. prosinca u Varaždinu.

Veer uz najvee hitove

Mejaši

Varaždinci i njihovi gosti takoer su u ožujku prošle godine pokazali koliko vole klape, te je koncert

Dalmacija obožava tamburaške pjesme, a Slavonija klapske pjesme! I svi uživaju u dobroj glazbi pet najboljih klapa i njihovih gostiju bio rasporodan nekoliko dana unaprijed. Zato je sada pravi trenutak da ih posjete klape Cambi, Sv. Juraj - HRM, Rišpet i tamburaši Mejaši, Bosutski beari te Najbolji hrvatski tamburaši. Ne sumnjamo da e svi posjetitelji tu veer zajedno s izvoaima pjevati njihove najvee hitove - Cambi

11. MEIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE - nedjelja, 24. studenoga, 20 sati

Tko e osvojiti Grand prix festivala? Ugoaj zabavne glazbe domaeg štiha oekuje sve posjetitelje ovu nedjelju na jedanaestom izdanju Meimurskog festivala zabavne glazbe, koje e se održati u Centru za kulturu u akovcu. Utrka za Grand prix festivala i naklonost publike zapoela je glasovanjem preko web stranice festivala. Prema podacima od

19. studenoga, najviše glasova prikupili su Anita Kralj s pjesmom “Ni trnja brez greha”, Globus band s hitom “Kad te poljubim” i Mirko Švenda Žiga s temom “Prosjak”. Na festivalu e ukupno nastupiti 22 inalista, sve redom poznata imena hrvatske estrade, a u nedjelju e se saznati i imena najboljih. Festival sve

više osim zabavno - kulturnog znaaja dobiva i na turistikoj prepoznatljivosti Meimurja. Tako e sudionici festivala uoi inalne veeri imati priliku upoznati vinsku cestu Meimurja, uz dobrodošlicu Seoskog turizma obitelji Turk iz Vuetinca te kušanje najboljih vina i drugih poslastica Meimurja. Festivalsku ve-

er prenosit e deset lokalnih televizijskih postaja, a svi oni koji nee moi biti prisutni u dvorani Centra za kulturu ili pred malim ekranima moi e festival pratiti i na Drugom programu Hrvatskog radija “Glazbeni megahertz”, urednika Roberta Krupe, koja e emitirati dogaanja s festivala direktno iz akovca. (rr)

nici e nas nasmijava Aleks Cura Šari i Goran Vugrinec. Simpani, duhovi, proelavi s puno iskustva i talenta za ono što rade najbolje, da oduševe i do suza nasmiju publiku. Ulaznica je dvadesetak kuna, a svi koji se pojave zaslužili su pie dobrodošlice, zato se pridružite veseloj ekipi, doite i uvaljani u udobne fotelje uz pie uživajte u društvu, ali i smijehu kojeg nikad dosta.

Pravovremeno nabavite ulaznice! S obzirom na veliki interes za klapske i tamburaške fešte posljednjih godina, nemojte propustiti nabaviti ulaznice pravovremeno! Za tribine je cijena ulaznice 80 kn, parter 90 kn, a VIP parter 150 kn. Prodajna mjesta: Varaždin (caffe bar Timeout, Arena Va-

e zasigurno izvesti pobjedniku pjesmu ovogodišnje šansone “Oprosti mi jube“, zatim “Ne more mi bit, “Kriva karta“, Rišpet e otpjevati svoj duet s Mišom Kovaem, kojim su se predstavili publici - “Sunce mi od tebe dolazi“, “aa“, pobjedniku pjesmu ovogodišnjeg splitskog festivala, te pjesmu “Kad je pošla a“, po kojoj je nazvan njihov novi album koji uskoro izlazi. Klapa Sv. Juraj - HRM, miljenica varaždinske publike, izvest e pjesme sa svojega zadnjeg albuma “Kraljica mora” - “Bura“, “Uvijek u te voljeti“, “Mia bella bionda“ itd. Najbolje

raždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti), akovec (caffe bar Arcus), Prelog (caffe bar Forum), Palovec (Domino bar), Mursko Središe (Pizzeria Vuri), Icanec (Kavana Ivana), Novi Marof (caffe bar Prestige), Ludbreg (caffe bar Jana), sustava eventim.hr.

e od sebe dati i mladi Mejaši, koji su u kratko vrijeme osvojili Hrvatsku svojim hitom “Zorica“, koja broji više od etiri milijuna pregleda, Bosutski beari e otpjevati svoj duet s Cambijem “Sad kada došla si“, koji je jedan od naješih odabira mladenaca za prvi ples. I na kraju Najbolji hrvatski tamburaši s “Vrancem“ i “Ne dirajte mi ravnicu“. U najavi je i koncert za sljedeu godinu, koji e se održati u istoj Areni na Dan žena, 8. ožujka - ovaj put u drugaijoj postavi - Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Šuit i klapa Maslina!

Bojan Jambroši pobijedio je na 10. jubilarnom MEF-u

NAJAVLJUJEMO


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

Knjige MOZAIK KNJIGA

Jean Plaidy - “Istina o Lukreciji Borgiji” U dobi od tek osamnaest godina, Lukreciju Borgiju, zamamnu papinu ker, život je ve ošinuo sramotom i traginim gubitkom. U dekadentnom rimskom društvu 15. stoljea nasilje je uobiajena pojava, a od zloglasne obitelji Borgia sablazan nikada nije daleko. Nakon surovoga umorstva brata Giovannija, Lukrecija shvaa da mora izgraditi vlastiti život ako se kani istrgnuti iz korumpiranoga svijeta s kojim je povezana njezina obitelj. Nada se srei sa suprugom Alonsom, no njezin je brat Cesare vrsto odluio zadržati je u svojoj blizini. Doskora e se nai rastrgana izmeu duboke

ljubavi prema branom drugu i odanosti prema Cesareu, ovjeku koji je ve jednom pokazao svoju surovost i nee oklijevati da to opet uini.

Fannie Flagg “Još te sanjam” Upoznajte Maggie Fortenberry. Njezin život djeluje savršeno - lijepa je, šarmantna i uspješna, baš kao što bi ovjek oekivao od nekadašnje Miss Alabame. Ali zapravo, Maggie je nesretna da nesretnija ne može biti. Do sad je ve trebala živjeti u otmjenoj kui sa suprugom koji je obožava i djecom. Umjesto toga, ona za život zarauje prodajui taj san drugima - iako je odnedavno njezinom poslu s nekretninama krenulo od zla na gore. Zato Maggie smišlja savršen plan da to sve okona. I tad se poinju dogaati neobine stvari. Katapultirana u jedno neoekivano otkrie za drugim, Maggie shvaa vrijednu lekciju o prirodi prijateljstva, izazovima moderna života i opasnostima nemoguih snova. Ujedno spoznaje da

svi, živi i mrtvi, imaju barem jednu malu tajnu... “Avantura zlatne djevojke koja je u svemu jednako ekscentrina kako zvui... postoji nešto dirljivo u hrabrim, od života umornim junakinjama Flaggove, zbog ega cijelim putem navijamo za njih!” - Independent

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

Anouk Markovits - “Zabranjena sam” Roman “Zabranjena sam” dijelom je temeljen na autobiografiji autorice. Autorica Anouk Markovits odrasla je u ekstremno zatvorenoj hasidskoj židovskoj zajednici satmara te je u svojoj devetnaestoj godini zbog dogovorenog braka odluila napustiti obitelj i zajednicu u kojoj je odrasla. Roman zapoinje s godinom 1939. u Transilvaniji, gdje petogodišnji djeak Jose svjedoi ubojstvu svoje obitelji, poinjenom od strane rumunjske ašistike organizacije Željezne garde. Pet godina kasnije Jose spašava mladu djevojku Milu te njih dvoje zajedno potraže utoište u satmarskoj zajednici, na ijem je elu Zalman Stern. Mila odrasta zajedno sa Zal-

BELETRISTIKA Anouk Markovits: Zabranjena sam Carol Birch: Jamrachova Menažerija Jim Thompson: Ubojica u meni

PUBLICISTIKA Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno Gina Ford: Sretna Beba Leo Babauta: Manje je više

KNJIŽARA LJEVAK

Olga Tokarczuk - “Tjeraj svoj plug preko mrtvakih kostiju” Olga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i naješe prevoenih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestižnih nagrada, meu inima i književne nagrade “Nike 2008.” za roman “Bieguni”. Glavna junakinja te istodobno pripovjedaica romana “Tjeraj svoj plug preko mrtvakih kostiju” je Janina Duszejko – umirovljena uiteljica i zaštitnica životi-

nja, koja se u prošlosti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na podruju K odzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predajui u tamošnjoj osnovnoj školi i uvajui kue susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka opinjena astrologijom, a sa svojim nekadašnjim uenikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz njegovu

poeziju ona “traži“ odgovore na pitanja vlastite životne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava ije su žrtve lanovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag koji odaje policiji. No u njezinu teoriju nitko ne želi povjerovati. Policajci je smatraju bezazlenom udakinjom koja se zagubila u svojoj ljubavi prema astrologiji. Okolnosti slje-

deega ubojstva ipak ine da sve više osoba poinje slušati Janinu Duszejko pozornije.

William Trevor - “Daleko od Irske” Bilo da piše o irskom seoskom miljeu ili o visoko urbaniziranom londonskom životu, u središtu Trevorove proze redovno se nalaze obini, tzv. mali ljudi i svakodnevne, gotovo banalne, situacije. Trevor je opsjednut stvarnosnim priama “iz života“, uobiajenim

Ruth Dugdall “Žena prije mene” Emma Hatcher ima sve: ljepotu, supruga koji je voli i zdravog sina. Ali to e imati samo dok joj se ne dogodi užasna tragedija za koju e biti osumnjiena jedna druga žena, žena koja nema ništa: ni ljepotu ni supruga, žena koja je nedavno izgubila i tek roeno dijete. Ta žena zove se Rose i zbog zloina koji nikad nije priznala morat e provesti pet godina iza rešetaka. Rose dijeli samo nekoliko tjedana od slobode, a službenica Cate, zadužena za njezinu uvjetnu kaznu, mora odluiti je li se Rose pokajala za djetetovu smrt ili bi, ipak, u sluaju otpusta mogla predstavljati prijetnju društvu. Cate je uvuena u sluaj i poinje sumnjati u vlastitu prosudbu. Gdje je granica izmeu ljubavi i opsesije, je li pravda uope dostižna i, ako je to mogue, kojim sredstvima? Roman Ruth Dugdall “Žena prije mene” postao je odmah po svom objavljivanju veliki hit. Oduševljeno ga je prihvatila i

manovom keri Atarom. Zbog uspona komunizma u ondašnjoj središnjoj Europi, obitelj seli u Francusku, u Pariz. Smjestivši se u Parizu, Zalman svoje dvije

keri odgaja u ortodoksnom satmarskom duhu, kao da ne žive u prijestolnici napredne rancuske države, iskljuujui ih iz svakog aspekta (vele)gradskog života i uskraujui im mnoge blagodati urbanoga modernog života toga doba. U takvom okruženju Mila e se sve više uvršivati u svojoj vjeri, dok e Atara otkriti bogatstvo književnosti i knjiga koje nee moi ignorirati i sve više e htjeti izai iz zatvorenoga vjerskog svijeta, za koji sve više osjea kako joj je nametnut te poinje sanjati o slobodnom modernom životu... Hoe li Atara imati snage ostaviti iza sebe stoljetnu tradiciju i obitelj, kao što je to u stvarnom životu uinila autorica? I ako hoe, koju e cijenu platiti?

obiteljskim i osobnim modernim emocionalne dramama. Trevor piše o situacijama i dogaajima koji se stalno i posvuda dogaaju, o sukobi nevinosti i iskustva, ljudskoj patnji i tragedijama. Ishodi Trevorovih pria zato su ponekad sasvim predvidljivi, ali zato ništa

manje potresni. Tipine odlike Trevorovog stila ukljuuju suptilnost u opservaciji detalja, psihološku iznijansiranost likova, vješto voenje dijaloga, jedva primjetnu nijansu autorske ironije. Danas je William Trevor, po mnogima, najvei živui pisac kratkih pria.

Kazuo Ishiguro - “Bez utjehe”

publika i kritika, a ubrzo je osvojio i dvije ugledne nagrade koje se dodjeljuju najboljim kriminalistikim ostvarenjima: nagradu Luke Bitmead i nagradu Udruženja pisaca kriminalistikih romana za najbolji prvi roman. Napisala je i roman “The Sacrificial Man”, koji je takoer izazvao veliku pozornost. Živi u gradu Felixtoweu sa suprugom i dvoje djece.

Romanom 2Bez utjehe” Kazuo Ishiguro približio se Srednjoj Europi. Glavni junak romana, slavni pijanist Ryder, posjeuje bezimeni, ali tipian srednjoeuropski velegrad, u kojem susree itav spektar neobinih i bizarnih likova. koji ga uvlae u seriju intriga, prijetnji i dogaaja koji nadmašuju njegovu sposobnost shvaanja. Ryder polako spoznaje da je sa svakim od tih likova nekako povezan i da se njegovi postupci gotovo atalno odražavaju na sudbine likova koje susree. Ryder je tipino ishigurovski nepouzdani pripovjeda, njegove su reminiscencije eliptine i ragmentarne, on sam se sakriva iza hladne proraunate maske proesionalnog umjetnika, koji se svojevoljno otuio i izdvojio

od stvarnosti i bilo kakvoga emocionalnog angažmana. Na simbolikoj razini, rije je o romanu o Srednjoj Europi kao misteriju identiteta – poput Nabokova, Kafke, Thomasa Mana, i Ishiguro vidi Srednju Europu kao koloplet snova, nonih mora i apsurda. Za hrvatskog, ujedno i srednjoeuropskog, itatelja ovaj je roman važno iskustvo jer istovremeno nudi pogled izvana i iskustvo iznutra, jer su se u Ishigurou kao piscu višestruko prelomili razliiti identiteti. Stoga Ishiguro Srednju Europu prepoznaje kao blisku literarnu temu vlastitom iskustvu i svoga glavnog junaka, dezorijentiranog umjetnika, gura u prepoznatljivi ambijent mranih ili slabo osvijetljenih ulica, tijesnih salona ili prostra-

nih šuma. Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboliku paradigmu našeg vremena, u kojoj je njegov glavni osuen na amneziju, pa se njegov posjet srednjoeuropskom gradu pretapa s bizarnim snovima i nonim morama. Njegovi napori da se domogne koncertne dvorane prepoznatljivo su kafkijanski, no to nije kraj prie jer Ishiguro, poput svojih velikih literarnih uzora, prepoznaje srednjoeuropske teme kao umjetniki relevantne i neprolazne. Važne stranice ove knjige posveene su nesnošljivosti glavnog junaka koji je monstruozno rastavljen od ljudskih emocija; njegova književna sudbina posljedica je tipine umjetnike samozaokupljenosti, pa ak i sebinosti, kao i opasne

vjere da carstvo umjetnosti može biti brana od kaotina svakodnevnog života. Tako je ovdje rije o osobitom romanu o svijetu likova koji su potpuno nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, baš kao što je to i roman u traginom svijetu koji je izgubio svijest o vlastitoj svrsi i smislu.


22. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... IGRE GLADI: PLAMEN

SNJEŽNO KRALJEVSTVO

znanstveno - fantastina avantura Režija: Francis Lawrence Uloge: Jennifer Lawrence, Josh Hutcherson, Liam Hemsworth

animirana obiteljska avantura Režija: Chris Buck, Jennifer Lee Uloge: Kristen Bell, Josh Gad, Idina Menzel

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 22.11.

20.00 JAZZ FAIR DAVID GAZAROV LASSE LINDGREEN BIG CONSTELLATION

subota, 23.11.

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN znanstveno - fantastina avantura

nedjelja, 24.11.

20.00 MEIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE Drugi nastavak trilogije snimane prema istoimenom svjetskom bestseleru “Igre gladi: Plamen” donosi priu o Katniss Everdeen koja se vraa kui sa svojim vjernim prijateljem Peetom Mellarkom nakon što je osvojila 74. Igre gladi. No pobjeda ima i svoju cijenu, stoga

moraju ponovno napustiti obitelj i prijatelje te se vratiti na put opasne borbe do smrti. Ovaj put nemilosrdno natjecanje dok samo jedan ne preživi moglo bi promijeniti zemlju Panem zauvijek. Znanstveno - fantastina avantura traje 146 minuta.

Inspiriran bajkom “Snježna kraljica” H. C. Andersena, Disney vas odvodi u avanturu Snježnim kraljevstvom uz neustrašivu optimisticu Annu koja, uz pomo gorštaka Kristoffera i nespretnog snjegovia Olafa, prkosi ledenim opasnostima

dok traga za sestrom Elsom, ije su ledene magine moi ovile kraljevstvo u vjenu zimu. Uz mistina bia, neoekivane prevrate i prijateljstva, Disney donosi još jednu poslasticu za cijelu obitelj. Animirana obiteljska avantura traje 90 minuta.

ponedjeljak, 25.11.

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN znanstveno - fantastina avantura

utorak, 26.11.

DVD, BLUE RAY IZLOG A SADA, BOOM

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN

PREMIUM RUSH

znanstveno - fantastina avantura

Izbjegavanje jureih automobila, suludih taksista i osam milijuna nervoznih pješaka svakodnevni je posao za Wileeja (Joseph Gordon-Levitt), najboljeg meu njujorškim hitrim i agresivnim dostavljaima na biciklu. Samo posebna vrsta ljudi može voziti iksae, superlagane, jednobrzinske bicikle bez konica iji su vozai jednako vješti biciklisti koliko i suicidalni luaci koji riskiraju da postanu mrlje na ploniku svaki put kad se ukljue u promet.

U ovoj komediji Scott Voss (Kevin James) 42-godišnji je apatini profesor biologije u propaloj srednjoj školi koji se na fakultetu bavio hrvanjem. Kada rezovi u proraunu zaprijete ukidanju glazbenog odgoja i otpuštanju njegova profesora (Henry Winkler), Scott pone prikupljati novac u slobodno vrijeme kao borac mješovitih borilakih vještina.

srijeda, 27.11. nema ilmskog programa

etvrtak, 28.11.

20.00 Tribina  GOSPOA ROZA Tjedan židovske kulture

subota, 23.11.

ALBUM TJEDNA

17.00 Prije ponoi

Emiliana Torrini - “Tookah” Pet godina diskografske pauze nije potaklo tridesetšestogodišnju Emilianu Torrini da zaboravi gdje je bila i kakvu je muziku radila, pa je “Tookah” savršeno skrojen nasljednik uspješnog “Me and Armini”. U tih pet godina Torrini je otišla koji korak dalje, ne toliko u smislu forme, nego u smislu umjetnike dubine. Torrini se igra elektro-folk zvukovljem, povremeno izmišlja nove rijei (‘’Tookah’’ kao najbolji primjer), ali ne i toplu vodu. I ovaj put je Emiliani na ispomoi bio Dan Carey, i ovaj put je to donijelo dobitnu kombinaciju koja se zove akustini folk podboltan synthovima i elektronikom te s malo jazza. Baštine se elektronski ritmovi, ali kako je ovih dana u popularnoj muzici sve relativno, tako je gotovo nevjerojatno kako ti instrumenti, odnosno matrice, zvue svježe, ‘’živo’’ i izražajno. Ovaj se album opetovano sluša, varira u nijansiranju emocija i traje onoliko dugo koliko mu treba da ispria priu. S vremena na vrijeme Emiliana pršti od veselja,

Mac, a povremeno na glas nevine djevojke koja više voli izradu vjenia nego muvanje s potencijalnim simpatijama i opet e bez problema iz jedne krajnosti prijei u drugu. Zakljuna, disonantna “When Fever Breaks” ima podrhtavajue udaraljke od “Jungle Druma”, ali drugaiji kontekst. “I will kill you”, prošape ona na kraju pjesme, a slušatelj se pita otkad je ta mlada nevina djevojka dobila tako izopaene ideje. Eto, kad ovjeka puca inspiracija, onda mu ništa nije teško, a Emiliana u svakom segmentu albuma zvui nadahnuto. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

drama

19.00 Gravitacija 3D triler

nedjelja, 24.11.

17.00 Prije ponoi drama

19.00 Gravitacija 3D triler

DOM KULTURE HEMUŠEVEC

16.00 KAZALIŠNA PREDSTAVA “DEKI“ Priloka amaterska scena

Popis pjesama

povremeno kontemplira, a elektro pop dragulj “Speed of Dark” vrvi od nepatvorene senzualnosti o kojoj Rihanna, Beyonce i ostale

visokoproilne tete mogu samo sanjati. Vokalno e Emiliana podsjetiti na Stevie Nicks iz grupe Fleetwood

1. Tookah 2. Caterpillar 3. Autumn Sun 4. Home 5. Elizabet 6. Animal Games 7. Speed of Dark 8. Blood Red 9. When Fever Breaks

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.


TURISTIKO - SMJEŠTAJNI KAPACITETI U MEIMURJU

PONUDA SMJEŠTAJA turistima u Meimurskoj županiji

POSEBAN PRILOINGA MEIMURSKIH NOV

Samo konkurentnost može podii broj noenja Kako još više poveati prošlogodišnju rekordnu brojku od 89.360 noenja u meimurskim smještajnim kapacitetima, jedan je od prioriteta u razvoju meimurskog turizma i naše ukupne turistike ponude. Iako su smještajni kapaciteti u Meimurskoj županiji jedan od znaajnih problema u našem turizmu, s druge strane imamo kuriozitet da naši najvei turistiki aduti, kad je u pitanju smještaj domaih i stranih gostiju, a to su hotel “Goler” Toplice Sveti Martin, njihovo apartmansko naselje, kao i hotel ‘’Park’’ akovec, nemaju kvalitetnu i može se rei oekivanu popunjenost kako bi mogli poslovati još bolje, iako neprijeporno oni ponajviše doprinose dosegnutim brojkama kada su noenja u pitanju u našoj županiji.

Cijene (pre)visoke Ako usporeujemo druge turistike destinacije u našoj zemlji, a posebice u bližoj okoli-

Danas se moderni turizam više ne zasniva na “hotelskom turizmu“, ve prvenstveno na uzbudljivosti doživljaja i užitka koji može pružiti odreena destinacija, tj. Meimurje kao kraj. Na tome se kod nas za sad (pre)malo radi

ci u inozemstvu, primjerice, u Sloveniji i Maarskoj, onda se kada je u pitanju obino noenje putnika namjernika, ali i turistikih aranžmana u našoj

županiji, kao nekonkurentna situacija namee pitanje cijene. Primjerice, sobu za noenje (znai smještaj za dvije osobe + doruak) za manje od

200, 300 kn, kod nas je teško pronai. Cijene koje se kreu za tako nešto od 400 kn na više nisu konkurentne u tom segmentu privlaenja novih gos-

tiju. Isto vrijedi i za agencijske aranžmane. Jer najvei broj noenja u našoj županiji izravno je povezan s turistikom ponudom. U tom segmentu, na žalost, takoer još uvijek nema dovoljne sinergije izmeu onih koji bi trebali biti zainteresirani subjekti u razvoju meimurskog turizma, ali i proesionalnog pristupa, u osmišljavanju ponude koja bi dovela nekoliko stotina tisua turista godišnje. Naime, danas se moderni turizam više ne zasniva na “hotelskom turizmu“, ve prvenstveno na uzbudljivosti doživljaja i užitka koji može pružiti odreena destinacija (Meimurje kao kraj), odnosno ono što touroperator ili turistika agencija zajedno sa zainteresiranima može ponuditi u aranžmanu za vikend, tjedni ili višetjedni boravak. Smještajna jedinica i njezina kvaliteta u svemu tome naravno da nisu nevažan imbenik, ali više nisu presudan za ono što turist oekuje kada putuje na odmor.

Prepoznatljivost destinacije Na žalost, neke dosadašnje inicijative prijašnjih godina, kao što je bila ona 2009. - 2011. god-

SANDRA HERMAN, zamjenica meimurskog župana i zamjenica predsjednika Turistike zajednice Meimurske županije

Aktivno na projektima koji e rezultirati porastom broja turista Piše: Stjepan Mesari Razgovarali smo sa Sandrom Herman, aktualnom zamjenicom meimurskog župana, dopredsjednicom Turistike zajednice Meimurske županije o aktualnostima u vezi s našim prilogom u ovom broju, a tie se problematike smještajnih kapaciteta, ali i turizma openito u Meimurju. - Meimurski turizma možemo podijeliti na onaj prije 2000. godine, koji je u Meimurju bio izletniki, i ovaj nakon 2000. godine, koji je definitivno turistiki. Zašto sam to tako podijelila? Izgradnjom Spa@Sport Resorta ili samo Toplica, kako se to onda zvalo u Toplicama Sveti Martin, zapoeo je snažniji razvoj turizma koji je za sobom pokrenuo i mnoge druge djelatnosti. Toplice su bile poticaj mnogima da se ukljue u turizam, pa je tako to vrlo dobro prepoznala Meimurska vinska cesta, zatim Cesta tradicije, a potom i maniestacije kao što su Urbanovo, Porcijunkolovo, Advent u Gradu Zrinskih i mnoge druge priredbe i dogaanje u opinama i naseljima. Posebno naglašavam ulogu i znaaj Vinske ceste koja je naš živi

Svaki takav turist treba ostvariti najmanje tri noenja, onda e - to biti to

- Želim snažnu i prepoznatljivu turistiku županiju, kaže Sandra Herman, zamjenica meimurskog župana

proizvod, koja privlai najviše turista i s koje se skoro svi restorani i ugostiteljski objekti opskrbljuju vinom, te koja privlai i okuplja najviše gostiju i turista, naglasila je u uvodu u razgovor zamjenica župana, dodajui kako tome najviše doprinose meimurska vrsna i vrhunska vina, kojima nedostaje “pria“ koja bi rezultirala njihovom još veom prodajom.

Turisti biciklisti žele potrošiti - Cikloturizam ili sportsko rekreacijski biciklizam okuplja turiste snažne platežne moi

i oni ve sada donose zaradu našem turizmu, ali to je nedovoljno. Zajedno s Razvojnom agencijom REDEA i Turistikom zajednicom Meimurske županije radimo na projektima koji trebaju rezultirati noenjima cikloturista u Meimurju, a ne da se oni kod nas samo vozikaju i odvezu. Svaki takav turist treba ostvariti najmanje tri noenja, onda e to biti to. Naglašavam, ovi turisti imaju novac, samo ga trebamo uzeti, kroz ponudu. kad smo u Europskoj uniji nema ni najmanjih zapreka da snažno ne zgrabimo

njihove turiste, a tu smo poeli initi prve korake. Ažuriramo projekt za Vinsku cestu, oormili smo Struni savjet i novu kategorizaciju toaka na Vinskoj cesti. Vinska cesta mora postati žila kucavica naše turistike ponude, za nju se posvuda pita i govori i ona je i bit e vrlo važan subjekt u kompletnoj turistikoj ponudi naše županije, naglašava zamjenica župana.

Mladi su željni znanja i odlino se uklapaju - Evo, na nedavni natjeaj javilo se 25 mladih s kvalitetnim projektima koji se uglavnom odnose na ureenje smještajnih kapaciteta na Vinskoj cesti. Za to je Županija dala 200 tisua kuna potpore, a ve idue godine to e biti 400 tisua kuna. Smještajne kapacitete uredit i otvorit e vinari Alojz Tomši u Železnoj Gori, Alojz

Novak u Svetom Urbanu i Josip Turk u Vuetincu. Upravo oni e imati važnu ulogu kod primanja grupa gostiju koje žele sudjelovati u berbi groža, kupina ili nekim drugim lijepim poslovima, kaže Herman, uvjerena kako dobrom organizacijom primanja turista i povezivanjem s turistiko - ugostiteljskih destinacijama možemo u našoj županiji doživjeti ne procvat nego eksploziju turizma.

Turistike agencije i menadžment za povezivanje s drugima - Ve od sljedee godine idemo u velike i nove stvari, a u cilju objedinjavanja podataka i povezivanja naše ponude sa susjednim županijama i državama. A to se ne može raditi volonterski, niti od sada do sada, nego stalno, snažno i struno. Tu trebamo imati jaki menadžment i turistike agencije, koje nee kao sada meimurske ljude odvoditi u druge sredine i države, nego e strance dovoditi k nama.

1

ine preko klastera “Sve se tu najde med Murom i Dravom“, koji je pokušao objediniti i predstaviti ukupnu turistiku ponudu našeg kraja, nisu saživjele, jer su se uglavnom temeljile na entuzijazmu. Meutim, taj pokušaj prvenstveno promocije Meimurske županije kao turistike destinacije pokazao je ipak nešto, ono što je naša najvea boljka. Meimurje kao destinaciju još uvijek nedovoljno poznaju i esto miješaju i u samoj našoj zemlji s ostalim krajevima kontinentalne Hrvatske. Oito nismo dovoljno poznati i prepoznatljivi za naše turiste, a kamoli pak za strane. Ove godine je slina inicijativa obnovljena na razini Gospodarske komore, ali za sad osim “ormiranja komisija“ još uvijek nema konkretnih poteza. Meutim, vremena za ekanje nema, jer pred nama su veliki izazovi. Podizanje broja noenja u tom razdoblju npr. najprije do brojke od 100.000 ve za godinu - dvije, odnosno optimistino poveanje te brojke za dvostruko ili trostruko u razdoblju koje je i EU dala kao svoju odrednicu daljnjeg djelovanja (2014.-2020.), zasigurno bi trebao biti jedan od javno odreenih ciljeva gospodarske politike Meimurske županije. (dz)

Želimo imati goste iz dalekih zemalja koji dolaze u Hrvatsku na dva - tri tjedna i za njih je, na primjer, Zagorje premalo, pak ih oni u dogovoru s nama mogu poslati u Meimurje, a mi njih dalje u Podravinu ili Maarsku. Ja to nazivam povezivanje u regiji i to nam mora privui i dovesti strane goste i turiste koji imaju novac, a mi im trebamo pružiti nešto kvalitetno za što e oni dati taj svoj novac, koji e svakako negdje potrošiti i zašto to ne bi bilo u Meimurju. U izradi je popis smještajnih kapaciteta s tonim adresama i opisom ponude i drugim inormacijama. Potom emo prirediti svojevrsni meunarodni kongres na kojemu emo takav kalendar predstaviti domaim i EU turistikim operaterima, kako bismo privukli što više stranaca, koje imamo gdje primiti, ine pogostiti i što im pokazati. Ovog trenutka mi imamo ak 70 posto domaih turista, a ostalo su stranci. Lijepo je da dolaze domai, ali želimo isto toliko stranaca, optimistina je zamjenica župana, koja vjeruje kako Meimurje sigurno postaje najpoželjnija kontinentalna turistika destinacija u Hrvatskoj i regiji kojoj pripada. Kaže kako sve u turizmu treba biti dobro povezano, da zaživi projekt od njive do stola, od štale do stola, od trsa do stola, od voke do stola, od rijeke do stola. Sve zdravo i domae, pripremljeno na meimurski tradicijski nain.


Poseban prilog

22

REDEA

Analitika smještajnih kapaciteta u Međimurskoj županiji Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA je u okviru projekta Grow Mobile, s ciljem uspostave baze podataka kao temelja za desnacijski menadžment sustav, u proteklih šest mjeseci obišla veći dio turisčkih potencijala Međimurske županije, uključujući i smještajne kapacitete. Podaci koji su prikupljeni na terenu izuzetno su zanimljivi te pružaju prilično detaljan i potpuno novi uvid u turisčku ponudu Međimurja.

Smještaj u brojkama Prema podacima prikupljenim na terenu, trenutno u Međimurju uslugu različih vrsta smještaja pruža 31 ponuditelj i to: 5 hotela, 3 pansiona, 6 apartmana + jedno apartmansko naselje, 12 soba za iznajmljivanje, 2 kuće za odmor, te 2 hostela. Prema prikupljenim podacima, ukupni trenutno funkcionalni kapacitet smještaja u Međimurju je 1461 krevet + 360 pomoćnih kreveta, od čega očekivano najviše (605 + 83) u hotelima, a najmanje u kućama za odmor (10). Najveći broj pružatelja usluga smještaja registriran je kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Dubinski uvid u stanje zanimljivosti Gledajući kategorije kvalitete, čak 65% smještajnih kapaciteta u kategoriji je tri zvjezdice, a 13% otpada na čeri zvjezdice što je ujedno i najviša kategorija smještaja koja se nudi u Međimurju, čime smo u rangu prosjeka Hrvatske. Više od polovice objekata nudi i neku vrstu ugosteljske usluge, bilo da se uz sami objekt nalazi i restoran i/ili caffe bar, bilo da se radi o usluzi posluživanja doručka. Iako stasčki podaci za 2012. godinu ukazuju da u strukturi gosju koji dolaze u Međimurje još uvijek sa 66% prevladavaju domaći gos, u svim smještajnim kapacitema omogućena je i komunikacija na stranim jezicima. U doba kada je tehnologija implemenrana u sve segmente života te je podjednako važna kako za pružatelje usluga tako i za turiste, 22% pružatelja usluga smještaja u Međimurju ne nudi/nema pristup

Hotel Park Čakovec raspolaže sa 106 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne), kapaciteta 22 ležajeva. Sobe su funkcionalno uređene: vlastita kupaonica, kabelski TV prijemnik, telefon i besplatni bežični internet. Od ostalih sadržaja hotel raspolaže sa: restoranom kapaciteta 300 osoba dvoranama /5/ za sastanke 100 osoba, dvoranama od 10-35 osoba, caffe barom, besplatno parkiralištem kapaciteta 80 automobila i 4 autobusa. Osim klasične usluge smještaja i ugostiteljstva, hotel PARK Čakovec nudi mogućnost organiziranja: kongresa i stručnih skupova,seminara,promocija ,sajmova, raznih svečanosti/svadbene, maturalne, jubileji, baketi, jela po narudžbi, cateringa

Sobe Royal smještene su na samo 5 minuta od centra grada Čakovca. U neposrednoj blizini nalaze se Gradski bazeni Čakovec, banka i mjenjačnica, ljekarna, pekara te casino s pogledom na stari perivoj Zrinskih te tvrđavu Stari grad. Udaljeni smo 15 km od poznatih i najljepših toplica u Hrvatskoj SPA & SPORT RESORT Sveti Martin koji je na Vinskoj cesti Međimurja. Lokacija Kolodvorska 13. nalazi se preko puta glavnog željezničkog kolodvora Čakovec te je ujedno dobra povezanost u svim pravcima kako Hrvatske tako i šire regije. Zbog tog razloga SOBE ROYAL*** su idealni smještaj mnogim tranzitnim gostima parovima, poslovnim ljudima te sportskim grupama.U jedinstvenoj i toploj atmosferi sve naše smještajne jedinice potpuno su opremljene SAT-TV, klimom, mini barom,telefonom, besplatnim WI-FI internetom te parkirnim mjestima za goste.

Internetu, a samo 77% ih ima vlaste internetske stranice. Također, čak 48% smještaja nema mogućnost plaćanja kreditnim karcama. Zabrinjavajuće je i što 6% smještajnih kapaciteta nije navelo elektroničku poštu kao mogućnost komunikacije/rezervacije. Osim putem vlash internetskih stranica, manji broj njih se promovira i putem društvenih mreža. Osim toga, kao glavne alate promocije uglavnom koriste jednostavne letke i posjetnice. Novi trendovi ukazuju da potrošači/turis u modernom okruženju pri traženju inspiracije i lokacije za slijedeće putovanje koriste Internet, odnosno Internet pretraživače kao glavni izvor informacija te preferiraju on-line komunikaciju i rezervaciju, a trend korištenja mobilnih tehnologija se nastavlja i jekom samog putovanja i dijeljenja iskustva o putovanju. Imajući u vidu te trendove i ranije navedene brojke tu postoji još puno prostora za poboljšanja.

Zaključak Prema podacima Turisčke zajednice Međimurske županije i Državnog zavoda za stasku broj turista u županiji, u posljednjih desetak godina ima stalni uzlazni trend. Pozivan trend je prisutan i kod dužine boravka u destinaciji, mada ona u globalu još uvijek iznosi 2 dana, što je znatno manje od prosjeka Hrvatske (5 dana). Te trendove pra i porast broja kreveta kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju. Sama kvaliteta smještaja je dobra, iako nedostaje smještaj u kategoriji kampa, a evidentan je i nedostatak kvalitetnog smještaja u gradu Čakovcu. Detaljna usmjerenja da će i Markenška strategija razvoja turizma sa čijom će izradom REDEA u suradnji s TZMŽ krenu početkom iduće godine. Napomena: podaci koji se spominju dobiveni su analizom upitnika prikupljenih na terenu, a ne analizom dostupnih stasčkih podataka (osim u djelu gdje se staska spominje kao izvor).

Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec T: +385 40 311 255 F: +385 40 311 244 E: recepcija@ ck.t-com.hr W: www.hotel-park.info

Bespovratna sredstva za ulaganja u turizam Krajem mjeseca biti će otvoren javni poziv Europskog fonda za regionalni razvoj za prijavu projekata sa ciljem jačanja kvalitete turističkih proizvoda kroz poboljšanje kvalitete turističke ponude, povećanje popunjenosti kroz cijelu godinu te povećanje zaposlenosti.

Projekt mogu prijaviti svi poduzetnici, pravne ili izičke osobe, subjekti malog gospodarstva koji imaju sjedište na području RH, koji su pozitivno poslovali u 2012. godini, koji imaju podmirene obveze prema državi i zaposlenicima, koji Što se financira nisu koristili IPARD program ili drugu vrstu državne potpore projektima? za isti projekt, te su registrirani To je prvi natječaj iz Strukpo NKD u jednom od prihvatljiturnih fondova nakon ulaska Robert Ravenšćak vih sektora industrija i usluge Hrvatske u EU, a usmjeren je poslovni savjetnik ili turizmu. povećanju konkurentnosti www.eufondovi.hr Ukupan raspoloživi budžet malih i srednjih poduzeća. robert@eufondovi.hr za inanciranje iznosi 30 miliPrijaviti se mogu projekti kojuna EUR, a pojedinačni iznos jima se ulaže u: • izgradnju ili rekonstrukciju turističkih bespovratnih sredstava po projektu iznosi 500.000-3.500.000 EUR, tj do 60% ukupne vrismještajnih objekata (hotel i aparthotel sa 3 i više zvjezdica, hotel baština, pansion stan- jednosti investicije. Najniža ukupna vrijednost projektnog prijedloga mora biti 1 milijun EUR. dard i comfort ) • izgradnju ili rekonstrukciju pripa- Ulaganja koja demonstriraju energetsku učindajućih pomoćnih objekata namijenje- kovitost i/ili korištenje obnovljivih izvora enernih pružanju dodatnih usluga (sastanci, gije te su planirana sukladno načelima zaštite kongresi, konferencije i izložbe, slobodno prirode i okoliša biti će dodatno boodovana. vrijeme i rekreacija, sport i zdravlje, medicinske, spa, wellness usluge), a sve u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata • modernizaciju, izgradnju i dogradnju smještajnih kapaciteta u svrhu povećanja popunjenosti i konkurentnosti objekata • poboljšanje i proširenje prateće komplementarne infrastrukture • postizanje standarda EU u zaštiti okoliša

„Rooms Aurora“,smješten je u samom centru grada Čakovca, kulturnog i gospodarskog središta Međimurja. Svojim izgledom uklapa se u okruženje najljepšeg djela grada, prekrasnog, raskošnog parka koji se proteže oko dvorca plemića Zrinskih. Zato, želite li odmoriti dušu dugim šetnjama po prekrasnom zelenilu parka, dovoljno je da samo izađete . U sklopu objekta imate mogućnosti uživati u solariju, sportskoj rekreaciji ili se prepustiti vještim rukama masera i frizera. Želite li pak pobjeći od svakodnevnih briga i popiti odličnu kavu , u sklopu se nalazi i Lounge bar „Room“. U našem objektu s tri zvjezdice sve smještajne jedinice uređene su prema potrebnim standardima. Želite li svoje poslovne partnere ugodno smjestiti, ovo je pravo mjesto za Vas. U mirnom dijelu grada, u neposrednoj blizini samog centra, nalazi se privatni smještaj “Naš i Vaš dom- Villa Matulina”. Raspolažemo dvoposteljnim sobama prve kategorije. Gosti imaju na raspolaganju i kuhinju sa blagovaonom. Svaki gost ima pristup bežičnom internetu. Predbilježbe primamo mailom ;matulina@matulina.com ili telefonom: 098/182-9123, 040/390-031

Kolodvorska 13, Čakovec T: +385 40 384 196 F: +385 40 384 196 E: royal.vratisinec@gmail.com W: www.soberoyal.com.hr

Koliko se financira i tko može prijaviti projekt?

Hostel Stela nalazi se na lokaciji A. Schulteissa 19 , te pruža jeftin smještaj grupama i pojedincima. Samom blizinom centra grada svi korisnici laganom šetnjom dolaze do željenih lokacija. Raspolažemo sa 15 ležajeva, mini

Projekti sa visokim stupnjem pripremljenosti imaju prednost Zahvaljujuću članstvu Hrvatske u EU, sredstva u ovom natječaju deseterostruko su viša nego prije. U periodu 2014-2020 takvih će natječaja biti još, ali svi će tražiti ozbiljnost kod prijave i visok stupanj pripremljenosti. Ukoliko imate spremne projekte, svakako preporučujemo da se prijavite. Za sve ostale informacije slobodno nam se javite.

F.Punčeca 2, Čakovec T: +385 40 310 700 F:+385 40 310 701 E: suzanakolaric@hotmail.com, aurora.rooms@gmail.com W: roomsaurora.freshcreator.com

A. Cesarca 25, Čakovec T: +385 40 390 031, +385 98 18 29 123 E: matulina@matulina.com W: www.matulina.com kuhinjom, te dovoljnim brojem parkirnih mjesta.Jeftinim smještajem spremni smo svima pružiti solidnu uslugu.

Aleksandra Schulteissa 19, Čakovec T: +385 95 900 66 75


Poseban prilog

33

HOSTEL ATON U NEDELIŠĆU

Raj za športaše, ali i čitave obitelji

Hostel Aton dio je ponude nacionalnog gimnastičk gimnastičkog centra Aton u Nedelišću. dvokreSastoji se od trinaest tr vetnih i tri jednok jednokrevetne sobe s mogućnošću polupansiona i panpolup siona. Iako je hostel, kad ka uđete u sobu, oduševiti će vas dobar dob i ugodan ambijent, a da sobe ima imaju koji kvadrat više, ne bi ih se pos posramio ni jedan hotel. U svakoj sob sobi je kupaonica i in tuš, priključak na internet, telefon. Isto tako sve su sobe klimatizirane. Cijena noćenja s doručkom je već od dor 200 kuna. Smještaj nije predviđen, kako se obično misli samo za sportaše, već je namijenjen svima koji trebaju i žele odmor, od pojedinaca, obitelji, organiziranih grupa... Ono što nudi ovaj hostel za razliku od drugih su raznoliki popratni sadržaju. S obzirom da je hostel Aton dio nacionalnog gimnastičkog centra možete iskoristiti mogućnost rekreacije u sportskom dijelu objekta. Na raspolaganju je gimnastička dvorana koja je jedinstvena u Hrvatskoj s ugrađenom vrhunskom opremom u skladu sa standardima Međunarodne gimnastičke federacije, jedinstvena u radijusu od 500 kilometara, jer ovakav kompleks ne postoji ni u nama susjednim zemljama. Dvorana je tu o kojoj vježbaju i naši proslavljenu sportaši Filip Ude i Tijana Tkalčec. Nudi se i velika sportska multifunkcionalna dvorana, dimenzije 56 puta 38 metara, s čak 1.400 sjedećih mjesta, idealna za održavanje mnogih sportskih sadržaja od gimnastičkih natjecanja, rukometa, košarke, odbojke, badmintona, malog nogometa do kul-

turno-umjetničkih i gospodarskih manifestacija. Tu je i soba za balet i aero programe, koja se po potrebi može prenamijeniti u dvoranu za seminare i konferencije. U ponudi su i regeneracijski sadržaji koji su potrebni sportašima u tijeku napornih priprema. Vježbati možete u itness centru Aton, koji je opremljen suvremenim kompjuteriziranim izo toničnim spravama postavljenim u klimatiziranom prostoru, a na raspolaganju je po želji i stalni stručni nadzor. Ako pak se želite opustiti Aton nudi vrhunski wellness centar a na raspolaganju su sauna, jacuzi i solarij. U itness centru možete dogovoriti osnovni, rehabilitacijski program, ili individualni programe među kojima izdvajamo program za mršavljenje, program za povećanje snage i mišićne mase, program za povećanje kondicije i izdržljivosti, program za starije od 50 godina, program za sportaše i program za skijaše. Izdvojili su i program cardio pilatesa i zumbe. Uz sve navedeno u Atonu organiziraju proslave dječjih rođendana uz animatora, rođendana, krstitki, pričesti, svetih potvrda, svadbi, team bildinga, seminara, stručnih skupova i ostalih druženja za skupine do 50 ljudi. Osim u Atonu smještaj vam nude i u apartmanima na Jadranu u mjestu Ribarica podno Velebita, te u mjestu Vrsi Mulo kod Zadra. Više informacija rado će vam dati u sjedištu irme u Nedelišću, na adresi Josipa Marčeca bb, telefone 040/373-456 ili posjetite njihovu web stranicu www.sgc-aton.hr. (S. Zorković)

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE Prepelica Otok U ponudi imamo osam dvokrevetnih i jednu jednokrevetnu sobu Nudimo: noćenje, doručak, polupansion, puni pansion

Noćenje u dvokrevetnoj oj so sobi: obi: 260,00 kn

nojj sobi: nojsobi: sobbi: Noćenje u jednokrevetnoj Doručak po osobi:

260,00 kn

20,00 kn

sobbi: sobi: Pansionski obrok po osobi: 40,00 kn Boravišna pristojba 5,00 kn po osobi Sve ostale informacije možete dobiti na telefon 040/645-630 ili 098/393-001, ili na portalu www.restoran-prepelica.com

SOBE

CAFFE BAR

SVETI KRIŽ

Čakovečka 1A info.inn@ck.t-com.hr tel: 040/631-361 fax: 040/361-312

PANSION MAMICA PUŠĆINE U Pušćinama, uz glavnu prometnicu koja spaja Čakovec i Varaždin, 2008. g. otvoren je pansion Mamica. Mjesto je to idealno za obiteljska ali i poslovna druženja. U neposrednoj blizini pansiona Mamica nalaze se sve tri biciklisčke staze općine Nedelišće., Ukoliko dolazite iz pravca Varaždina, Mamica je nezaobilazno mjesto na putu prema vinskoj ces. Ako pak volite netaknutu prirodu i pitoreskni krajolik Drave, do prekrasne šljunčane plaže na Dravi udaljeni su tek pet minuta vožnje biciklom, koji kod njih možete iznajmi. Za sve one kojima je potreban komforan smještaj, nude dvanaest dvokrevetnih soba, opremljenih klimom, satelitskom televizijom, barom, a imaju i Wi-fi. Soba za osobe s invaliditetom i tzv. “pet friendly” obogaćuju ponudu pansiona Mamica. Tu su i dodatni sadržaji infracrvena sauna, trim kabinet, masaže, rent a bike... Zatreba li vam fax, printer ili fotokopirka nije problem, jer i njih nude na korištenje.

Sve dane osim ponedjeljka u ponudi su poslovni doručci od 8 do 11 sa po cijeni od 45 kuna. Obiteljske ručkove ili večere za razne prigode, koji se sastoje od 4 slijeda jela nude od 135 kuna. Počaste se vikendom mamičinim obedom u vremenu od 12 do 16 sa. Meni nudi čak tri slijeda po cijeni od 95 kuna. Bliži nam se najluđa noć, osigurajte nezaboravan doček nove godine, all inclusive po cijeni 345 kuna, a popijete li čašicu viška, prenoći možete u nekoj od soba. Sve dodatne informacije možete dobiti na www.mamica.com.hr, a svoje mjesto rezervira na mamica@mamica.com.hr (SZ)


Poseban prilog

44

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U MEĐIMURJU SV. MARTIN NA MURI MURSKO SREDIŠĆE

TOPLICE SVETI MARTIN 9 7 5 1 6 2 1

ŠTRIGOVA

2

3 2

1

SELNICA

ŽELEZNA GORA PODTUREN

VUČETINEC 1

LOPATINEC 3

ČAKOVEC 4 NEDELIŠĆE 1

1 PUŠĆINE

10 8 7 2 9 11 5 5

GORNJI KURŠANEC

DONJI KRALJEVEC 4

KOTORIBA

6

12

SVETI KRIŽ 8

PODBREST 4 1

OTOK

3

PRELOG 2 3 DONJI VIDOVEC

3

HOTELI

APARTMANI

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE

1. SPA GOLFER HOTEL**** Spa & Sport Resort Sveti Martin t: 040/315-000

1. Apartmansko naselje “Regina” Grkaveščak bb, Spa&Golf Resort Sveti Martin t: 040/371-107

1. GRIN *** - pizzeria M. Kovača 29, Podbrest t: 040/620-431

2. HOTEL PRELOG *** Sajmišna 1, Prelog t: 040/379-721

2. Apartmani Rea *** Sveti Martin na Muri, Brezovec 46 m: 098/317-192

2. MONIKA *** - kavana Železna Gora 118 t: 040/851-304

3. HOTEL PANORAMA *** Matije Gupca 102, Prelog t: 040/648-090 4. HOTEL KRALJ *** Donji Kraljevec t: 040/650-170 5. HOTEL PARK** Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec t: 040/311-255

HOSTELI 1. ATON, nacionalni gimnastički sportski centar J. Marčeca bb, Nedelišće t: 040/821-990 info@scg-aton.hr 2. STELA A. Schulteisa 19, Čakovec m: 091/882-9352 m: 095/816-2661 3. TURISTIČKI KOMPLEKS CIMPER Rudarska 1 , Mursko Središće t: 040/543-753 t: 091/364-3696

3. APARTMAN MEĐIMURSKI DVORI *** Vladimira Nazora 22, Lopatinec t: 040 856 333, m: 098 241 800

3. LOVAC *** - kavana Glavna 45, Prelog t: 040/646-370

4. Apartman “Štefanija” *** Nedelišće,Marčec Josipa 28 (preko puta SCG Aton) t: 040/821-838

4. PPEPELICA*** Otok 2, Prelog t: 040/645-630

5. APP ‘’JARAM’’ Gradiščak m: 095/901 0071

5. STARI KROV *** restoran, Kolodvorska 52, Donji Kraljevec t: 040/655-600

6. APP ‘’LAPAŽ’’ Toplice Sveti Martin Sportska 18 40 313 Sveti Martin na Muri t: 040/868 136; m: 099/219 9404 nenad@apartmani-lapaz.com

6. TONI *** K. Tomislava 41, 40 320 Donji Kraljevec t: 040/655-677

7. APARTMANI ‘’BUBEK’’ 3*** Vikend pri Bubeki -apartman Toplice Sv.Martin t: 040/312-923, m: 099/518 24 84 8. Studio apartman Mades Vinka Žganca 63, Čakovec t: +385 40 363 747 9. Apartman Atlantida Toplice Sv. Martin m: 091/ 5010014

7. VILLA MATULINA*** A. Cesarca 25, Čakovec m: 098/1829 123 8. INN *** benzinska postaja Petrol Čakovečka 1a, Sveti Križ t: 040/631-361 9. ROOMS AURORA*** F.Punčeca 2, Čakovec t: 040/310-700

KUĆE ZA ODMOR

10. ROYAL *** Kolodvorska 13, Čakovec t: 040/384-196

1. Kuća za odmor ‘’STARA HIŽA’’ Vinogradska cesta 24a, Selnica m: 091/591 8889

11. CENTAR POSAVEC, ČAKOVEC Neumannova 4 t: 040/328-362, 040/328-363, 040/328-333

2. PANSION ILONKA*** M. Gupca 17, Mursko Središće t: 040/543-076

SEOSKI TUIRIZAM

3. HOTEL GOLF *** Glavna bb, Donji Vidovec t: 040/615-245

1. Seoski turizam Turk *** Vučetinec 107b, t: 040/855-154 m: 098/241-926

12. BUMBAR *** Dravska 23, Gornji Kuršanec m: 091 511 00 99 m: 092 262 72 78

PANSIONI 1. PANSION MAMICA*** Čakovečka 47, Pušćine t: 040/373-434

Uredila: Snježana Zorković


22. studenoga 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I kišobran kao modni dodatak Modna jesensko - zimska sezona može biti uzbudljiva. Ne vjerujete? Preporuke svjetskih modnih dizajnera usmjerene su na trendove koji donose retro stil, vojni izgled, kožu, krzna, romantine ipke, ali i ist minimalizam oštrih linija. Zvui pustolovno i uzbudljivo. U svemu tome može biti ine topline mekih tkanina, koje e nas ugrijati. Dobrodošao

je i nakit svih oblika i boja. Kao modni dodatak ovih dana e biti zapažen i pokoji šešir, a eše - kišobran. Stvorite svoj osobni stil i samouvjereno proite akovekom špicom. Svaka vaša iskriavost, originalnost i vedar duh koji ete unijeti u odijevanje nee proi nezapaženo. Jer, kreativnost je oduvijek imala i imat e svoju vrijednost i cijenu.

ESPRESSO by

Imamo priliku. Ne znamo je iskoristiti. Zašto? U

jednom tjednu dva su velika dogaaja koja se mogu etiketirati kao iznimna prilika za promociju našeg Meimurja, kulturne baštine, ali i suvremenih glazbenih dostignua. Prije svega tu je dolazak Hrvatske televizije koja je juer (etvrtak, 21. studenoga) okupirala svojom tehnikom sportsku dvoranu Graditeljske škole povodom snimanja glazbeno - scenskog spektakla HTV-a “Lijepom našom”. Snimljene su dvije emisije

koje e se prikazati tijekom prve polovine prosinca. Emisija je to koja se rado gleda (posebice starija populacija) ne samo u našim domovima i diljem Hrvatske, ve je prate i mnogi hrvatski iseljenici na svim geografskim širinama i dužinama. Stoga bi kao takva trebala i predstavljati i pokazati “šlag i vrhnje” svega onoga što Meimurje trenutno ima. ast i priliku predstaviti Meimurje u najboljem svjetlu imali su KUD “Kaštel” Pribislavec, KUD

“Orehovica”, KUD “Mihovljan”, KUD “Donji Vidovec”, ŽVS “Stridone” Štrigova, VS “Grlice”, Tamburaški sastav “KUD-a “Belica” te Ksenija Kramar, Ivica Dobrani, Ivica Jurgec, Zvonimir Dravec, Ivan Mezga, Gusti Draksar i Bandisti, Blanka Tkali i Lidija Bajuk. Je li neko znaajno meimursko ime izostalo, procijenite sami. Na snimanju je bilo i ponešto gostiju iz ostatke Hrvatske, pa emo cjelokupni uradak HTV-ovaca imali uskoro pri-

liku vidjeti na malim ekranima. oš se pravo nee stišati note s ovoga glazbenog dogaaja, a ve e domaeg štimunga i glazbe željna publika imati novu priliku za još jednu sjajnu veer. Meimurski festival zabavne glazbe koji e ove godine razigrati stari - novi prostor festivala, u Centru za kulturu. Izredat e se dvadeset i dvoje izvoaa, u reklamnoj najavi kaže se “zvuna imena” hrvatske estrade. Odlino! Neka se i za

J

ovaj festival uje na što više radiopostaja i na što više televizijskih kanala. Jer promocije našeg kraja i domae rijei nikad dosta. Ali oko promatraa ovih zbivanja ne može ostati zatvoreno prema vizualnoj promociji oba dogaaja. lakati kojim se najavljuju ovi dogaaji ne odišu nimalo meimurskim štihom. A znamo da je upravo plakat kao sredstvo masovnog komuniciranja speciian medij te da njegov dizajn može bitno pomoi dogaaju ili proizvodu koji se njime reklamira u ostvarenju njegova svekolikog znaaja i potencijala. Šteta je što nije u punom sjaju i kapacitetu iskorištena dana nam prilika predstaviti se svijetu i kroz originalan, svjež, moderan plakat. Ne možemo rei da nam nedostaje ideja

P

ili pojedinaca i tvrtki koje to ne mogu zbrinuti. Samo u akovcu djeluje nekoliko profesionalnih tvrtki koje znaju “svoj posao” i mogle bi zasigurno na kvalitetniji nain zbrinuti vizualnu promociju navedenih dogaaja. I ne samo to. Izostala je i kvalitetna distribucija promotivnih materijala. Naime, u akovcu ovih dana nije bilo mogue zapaziti više plakata za MEF. etko e rei kako ima objava na elektronikim i tiskanim medijima, kako portali pišu o tome. Sve je to tono, ali kod ovakvih dogaaja ne smije se zanemariti ni podcijeniti ni vizualni izgled promotivnih materijala. Jer moramo i možemo izgledati kvalitetnije. Mi i naše Meimurje to zaslužujemo.

N


14

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Alkoholna ljubomora PITANJE: Moj suprug ima 38 godina. Godinama konzumira alkoholna pia i pokazuje znakove ljubomore. Meutim, od kada je poeo svakodnevno piti vee koliine alkohola, postao je nepodnošljivo ljubomoran. Govori mi da imam ljubavnike, što jasno nije istina, stalno me optužuje, galami i napada me. Postoji li mogunost da ga razuvjerim? ODGOVOR: Kod alkoholiara ljubomora je vrlo esta pojava. Ljubomora se javlja u kasnijim fazama alkoholizma i to gotovo iskljuivo u muškaraca alkoholiara. Uglavnom kada se nalazi u pijanom stanju pokazuje znakove ljubomore prema supruzi. Alkoholiar uz izrazitu agresiju, postaje muitelj svoje žene i obitelji. Suprugu napada najapsurdnijim ljubomornim idejama, neracionalno je sumnjii za nevjeru i branu prevaru. Alkoholiar postaje ljubomoran na svakog muškarca koji dolazi u kontakt s njegovom suprugom. Meutim, kada je u trijeznom stanju negira svoje optužbe. U poetku alkohol poveava seksualnu potenciju, ali kasnije ju smanjuje uz ouvan libido. Ta razlika izmeu potencije i libida kod alkoholiara izaziva pojavu paranoidne manifestacije. Tu

spoznaju seksualne nemoi on teško prihvaa i zato se služi, ali nesvjesno, mehanizmom projekcije te optužuje suprugu da ga vara. Pored ideja ljubomore, mogu se pojaviti i druge ideje paranoidnog karaktera pa se u takvim sluajevima esto govori i o paranoji alkoholiara. Lijeenje treba provesti i to im prije u bolnici jer postoji opasnost za okolinu. Glavni preduvjet je potpuna apstinencija od alkohola. Lijeenje zahtijeva davanje antipsihotika esto tijekom duljeg vremena. Ne treba zaboraviti ni injenicu da alkoholna ljubomora može biti predmet sudsko-medicinskog vještaenja, koje treba provesti veoma oprezno, jer postoji mogunost disimulacije, tj. pojava da bolesnik pred vještakom nastoji zatajiti svoje bolesne ideje.

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

Prekinimo s pesimizmom!

Alkoholizam - problem u svijetu i kod nas

Proživjeli smo kraj tisuljea stvaranjem države i promjenom društvenog poretka, a novo tisuljee umjesto poleta i pozitivne energije zapoeli smo vrlo nervozno i pesimistino. Ako je u samom ratu i neposredno nakon njega zaiskrila neka nada i vjera u bolje društvo i sigurnija vremena, ona se do današnjih dana sasvim istopila. Slušajui i gledajui ljude oko sebe stjeem dojam da je nerealno biti optimist. Stvarnost života dobro je nahranila naš pesimizam, pa smo sada u razdoblju kada se teško oduprijeti društvenom pritisku da zvuimo i djelujemo negativno i pesimistino. Svaka iskra pozitivnog dogaaja i optimistikog vjerovanja promatra se ignorantski, s nevjericom ili ironijom, kao da dobre i poticajne situacije, osobe i dogaaji izazivaju nepovjerenje, ogorenost ili zavist. Nauili smo živjeti pesimistino, obeshrabreno, nepovjerljivo, i kap po kap svoje rezignacije prenosimo na našu djecu... Klica pesimizma može se razviti u depresiju širokih razmjera i zato je na nama prekinuti taj krug. Svi intuitivno znamo da tako ne želimo živjeti, a racionalno znamo bezbroj dobrih razloga zašto tako nije vrijedno živjeti. Valja se, zbog svega toga, trgnuti i izroniti iz dubokog vira koji nas je uvukao. Na dnu smo , vir nas hoe izbaciti van, ali kao da smo zaboravili da

Studeni je mjesec u kojem se tradicionalno puno govori i piše o alkoholu. Zapone pripremama i najavama za „Martinje“, a nakon toga se još neko vrijeme provlae lanci o „slavnim rekorderima“ uhvaenim kako upravljaju motornim vozilom pod utjecajem alkohola, sa ili bez veih posljedica, iako s tim brojem promila u krvi, najvei broj ljudi ne bi mogao ni stajati na nogama. Osim vožnje u pijanom stanju, spominje se još puno drugih problema vezanih uz pretjeranu uporabu alkoholnih pia. Alkoholizam je est i kod nas i u svijetu, to je još uvijek daleko najraširenija bolest ovisnosti. Štetna uporaba alkohola jedan je od vodeih svjetskih zdravstvenih problema koji rezultira s 2.5 milijuna smrti u svijetu godišnje (Global status report on alcohol and health, WHO, 2011.) Takoer, prema istom izvoru, 4% ukupne smrtnosti se može pripisati štetnoj uporabi alkohola, koja je rizini faktor za preko 60 razliitih vrsta bolesti i ozljeda i trei rizini imbenik za ukupni morbiditet i onesposobljenost u svijetu, a drugi u Europi. U svijetu se godišnje konzumira 6,13 litara istog alkohola po glavi stanovnika, a od toga se 1.76 litara smatra neregistriranom potrošnjom. S 15,6 litara potrošnje alkohola po glavi stanovnika, Hrvatska je na osmom mjestu od 48 europskih zemalja.Od toga je 12,6 l legalna, a 2,5 l neregistrirana potrošnja. (EU prosjek je 12,2 l/ per capita). Smatra se da 9% muškaraca i 2% žena u dobi od 15.-64. godine (ukupno oko 5,5%) imaju ozbiljnih zdravstvenih problema zbog pretjerane upotrebe alkohola, a oko 5% odraslih muškaraca i 1% žena u Europi su ovisni o alkoholu. Kako i u ostalim dijelovima Hrvatske, tako je i u Meimurskoj županiji alkoholizam jedan od vodeih javnozdravstvenih problema. Svaki peti bolesnik lijeen zbog duševnih poremeaja, lijeen je zbog alkoholizma. Alkoholizam i alkoholna ciroza jetre peti su po redu vodei uzrok

mi sami moramo zaplivati ka površini. Pesimizam je pomalo uroen, pomalo potjee od stvarnosti, ali isto tako pesimizam se ui i razmjenjuje u ljudskoj interakciji. Pesimizam je teorija o stvarnosti, a teorije su, kao što znamo, uvijek donekle tone. Onim drugim dijelom su netone i potiu nas na razmišljanje, razvoj novih teorija. Pesimizam nije puka poza, on je sila koja negativno djeluje na pojedinca ili zajednicu u kojoj je rasprostranjen. Pesimizam kao životni stav vrlo je štetan. Pesimistini ljudi prolaze lošije od optimistinih, i to na tri naina. Prvo, eše obolijevaju od depresije, a to je najteža bolest našega vijeka, što još uvijek nismo spremni priznati. Drugo, u školi, na poslu i svakodnevnom životu pesimisti postižu manje nego što bi mogli prema svojim sposobnostima. Tree, njihovo tjelesno zdravlje je lošije nego kod optimista. Pesimistina teorija svijeta skupo nas košta, pa predlažem jednostavno rješenje: promijenimo teoriju. Nauimo biti optimistini!

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

smrti u Meimurskoj županiji. Prekomjerna uporaba alkohola esto je direktno povezana s namjernim i nenamjernim ozljeivanjem. Prema nekim procjenama oko 30% nenamjernih ozljeda (prometne nesree, utapanja, trovanja, posljedice padova) i 12% namjernih ozljeivanja (samoubojstva, nasilje) mogu se povezati sa štetnom, prekomjernom uporabom alkohola. Zlouporaba alkohola jedan je od rizinih imbenika suicidalnog ponašanja odraslih, ali i djece i adolescenata, meu kojima je navika pijenja alkohola sve izraženija. Onima koji upadnu u zdravstvene, inancijske i druge probleme zbog alkohola, slaba je utjeha da nisu usamljeni u svom problemu. Ne treba im to biti ni opravdanje za nastavak ponašanja koje ih gura u ovisnost, ali je ponekad teško bez prave podrške prekinuti ustaljene navike i promijeniti život pa predlažemo da se javite u Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Meimurske županije, gdje ete dobiti svu potrebnu podršku i pomo. Za dolazak u Savjetovalište nije potrebna uputnica, što znaajno skrauje i olakšava put osobi koja odlui potražiti pomo. Mogue je doi osobno u Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije, a radi što lakše dostupnosti, otvorena je i posebna telefonska linija i oglašen poseban telefonski broj: 099 222 1 888 na koji se možete javiti i anonimno. Uz mogunost direktnog osobnog kontakta, korisnicima su na raspolaganju i naini komunikacije primjereniji mladima i onima koji se tako osjeaju: online kontakt preko web stranice ZZJZ i Facebooka.


22. studenoga 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Echinacea – PUT AJA

„Indijanska tratinčica“ koja jača imunitet

Amerika prerija prije dolaska bijelog ovjeka pjevala je zahvalnu simfoniju Prirodi sa svakim godišnjim dobom oslikavajui krajolik bogatstvom boja poput impresionistikih slikarskih platna. Dok su se u travi prerije skrivale ptice koje bi pjevale pozdrav suncu, a krda bizona bezbrižno pasla njima omiljenu travu, starosjedioci su u biljkama pronalazili saveznice za život i zdravlje. Jedna od takvih biljaka je ona nježnih ljubiastih latica i stožastih cvjetova koji mame pele na pašu, zeljasta trajnica grubih dlakavih listova koja se i do 140 centimetara izdiže iz trave kako bi se njeni cvjetovi poklonili suncu, biljka botanikog naziva Echinaceae herba. Svoje ime dobila je po grkoj rijei echino što oznaava ježinca jer sredina stožastog cvijeta ije se latice povijaju prema dolje izgledom podsjea na tu malu morsku životinjicu. Indijanci su echinaceu smatrali svetom biljkom. Njihovih etrnaestak plemena koristili su je kao jedini lijek pri ugrizu zmija i ubodu insekata, a služila im je i kao lijek pri upalama desni, lijeenju artritisa, reume, zaušnjaka, ospica, greva crijeva, kao oblog kod opeklina, otklanjanja gnojnih rana te raznih ekcema i ozljeda kože. Bilo je potrebno neko vrijeme kako bi echinaceu prihvatio bijeli ovjek. U vrtove Europe donesena je u 18. stoljeu. Tek nakon graanskog rata u SAD-u poela se intenzivnije koristiti te je uvrštena u lijeniku prak-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

su 1887. godine. Meutim, znanstvena istraživanja korisnosti echinaceje na ljudsko zdravlje poela su tek 30-tih godina 20. stoljea u Njemakoj. Botanika je razvrstala echinaceu u ak 9 razliitih vrsta s 40 genetskih razliitosti. Ima ih onih sa bijelim i žutim cvjetovima, ali najpoznatija je ona ljubiasta. U medicinske svrhe koriste se tri vrste, E. purpurea, E. agunstifolija i E. pallida, a razlog tome je što svaka od njih ima pojedini dio koji je ljekovitiji u službi medicine, korijen, list ili cvijet. Znanost i u ovom našem modernom 21. stoljeu ne prestaje s istraživanjima ljekovitosti echinaceje i njenog utjecaja na zdravlje. Na tržištu se nalaze brojni preparati koji se mogu kupiti u ljekarnama, od kapsula, preko tinktura, sirupa i kapi, a svjedoci toga smo u silnim

promidžbenim porukama koje iskau s televizijskog ekrana ili asopisa, posebno u ovo kasno jesensko i zimsko doba kada pozivaju na jaanje imuniteta i obranu od prehlada. Aktivne tvari sadržane u echinaceji jaaju obrambeni sustav i ubrzavaju množenje bijelih krvnih zrnaca, limfocita i makrofagara. Osim toga ova visoka „tratinica“ stimulira produkciju interferona koji je važan imbenik imuniteta kod virusnih infekcija. Neka znanstvena i klinika istraživanja pokazala su da echinacea poveava imunitet za samo tri do pet dana korištenja za 50 do 120 posto, skrauje i ublažava simptome gripe i prehlade, a u ranoj fazi ak spreava njihov razvoj. Neke studije pokazale su uinkovitost echinaceje kod Chronove bolesti i infekcija usne šupljine, a ak stimulira rad jetre i bubrega, važnih organa za izbacivanje štetnih tvari iz organizma. Pokazala se i uinkovita pri vanjskoj uporabi na koži jer pospješuje brže zacjeljivanje rana, ireva, opekotina, upala kožnih žlijezda, uboda i ugriza insekata, a kod mladih ublažava probleme s aknama. Novija istraživanja pokazuju uinkovitost kod uništavanja tumornih stanica pa se esto koristi kod

lijekova protiv raka, no ipak studije o tome još uvijek nisu u potpunosti potvrene. Kao i kod svega u životu tako i kod lijeenja biljkama treba pridati i pažnju i oprez. Echinaceju nikako ne bi smjeli koristiti oboljeli od autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, nekih oblika upale štitnjae - Hashimoto tireoiditis te slinih bolesti u kojima imunološki sustav agresivno napada vlastito tkivo jer stimulacija echinacejom može pogoršati takvu bolest. Isto tako ne bi je smjeli koristiti oboljeli od HIV-a i AIDS-a jer paradoksalno može ubrzati razmnožavanje tog virusa. Echinaceja nije preporuljiva ni kod bolesti poput tuberkuloze i reumatoidnog artritisa. Ukoliko koristite neke od propisanih lijekova prije nego se odluite za korištenje echinaceje valja se posavjetovati sa svojim lijenikom ili ljekarnikom. Bilo kako bilo, unato potrebnom oprezu echinaceju svakako valja unijeti u svoj dom, a najlakše korištenje ove ljekovite biljke je u obliku aja kojim emo od sebe otjerati svaku zimsku boljku imena gripa i prehlada. aj pripremamo tako da 2 žliice echinaceje prelijemo s 2 dcl kipue vode, pustimo da odstoji poklopljeno 10 do 15 minuta, procijedimo i pijemo tri šalice aja dnevno. Stoga ne želite li se ove zimske sezone na novo družiti s gripom i prehladom svakako nas posjetite u okoaju i pobrinite se za svoju kunu dozu imuniteta ajem od „svete Indijanske tratinice“ iz Amerike prerije.

Vitamin D – antirahitini Vitamin D nije jedinstven, postoji nekoliko kemijskih varijanata, sline grae, ali obavljaju iste funkcije. Taj vitamin nije potreban ljudima koji se izlažu ultraljubiastim sunevim zrakama. Osnovne funkcije vitamina D jesu : 1. potie i omoguuje rast kostiju, utjee na rast, 2. potie

apsorpciju kalcija i fosfora u tankom crijevu, 3. poveava tubularnu reaposorpciju fosfora, 4. sprjeava razvoj rahitisa, 5. povisuje razinu citrata u krvi, 6. održava i aktivira alkalnu fosfatazu u kostima i 7. održava razinu kalcija i fosfora u serumu. Deicit vitamina D dovodi do rahitisa u djece i

omladine, a do osteomalacije u odraslih. Kliniki razlikujemo rahitis A), koji je posljedica nedovoljnog unošenja vitamina hranom, ili B) nedovoljnog izlaganja suncu. Oblik A) se manifestira rahitinom krunicom, etvrtastom glavom, deformacijama kralježnice, savinuima potkoljenice u obliku

O ili X nogu, suženjem zdjelice, a u novoroenadi i male djece omekšanjem zatiljne kosti (kraniotabes). U mnogih bolesnika zbog hipotonije trbušnih mišia trbuh je velik. Mnogo se znoje i razdražljivi su. Hipervitaminoza D posljedica je prevelikog doziranja tog vitamina. Simptomi

Piše dr. Branko Vri

su munina, anoreksija i proljev. Mogu se pojaviti i mišina slabost, poliurija i bolovi u zglobovima. Vitamin D se prirodno nalazi u jetri

i koži životinja. Komercijalno se dobiva obino ekstrakcijom ulja iz ribljih jetara. Normalne potrebe vitamina D su razliite u djece i odraslih. Djeci je potrebno oko 10 mikrograma dnevno, odraslima od 5 do 10 mikrograma. esto se doza odreuje u IU - jedna doza IU vitamina D odgovara koliini od 0,025 mikrograma kristaliziranog vitamina D.


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Medvjedi isprobali novi Citroën Grand C4 Picasso Hokejaši KHL Medvešak imali su ast meu prvima isprobati novi Citroën Grand C4 Picasso, obiteljski monovolumen sa sedam sjedala lansiran u studenom. Sedam Medvjeda smjestilo se u prostranu kabinu sedmerosjeda ime su dokazali da je Grand C4 Picasso idealno rješenje za velike obitelji na kraim i du-

žim putovanjima. Moderna i komforna putnika kabina denivno je velika prednost za njihove svakodnevne potrebe s brojnom opremom koju su nakrcali u prtljažnik. Službeno vozilo Medvjeda je Citroën, a uskoro e im se, uz Citroën DS3 Cabrio, C-Elysée i C4 Picasso, pridružiti novi Citroën Grand C4 Picasso.

Novi PEUGEOT Dizajneri i inženjeri marke Peugeot stvorili su smion, intuitivan i suvremen hatchback istog i uglaenog dizajna. Budui da je napravljen na usavršenoj platformi EMP2, novi Peugeot 308 ima kompaktne dimenzije (4,25 m) i znatno manju masu u odnosu na prethodnika (za 140 kg). Po doživljaju u vožnji mu nema ravnog, a rekordno malom emisijom CO2 svrstao se na elo svojeg tržišnog segmenta (od 82 g/km i 3,1 l/100 km). Novi Peugeot 308 pripada strateškom segmentu C, koji iniUglaen izgled, inovativna unutrašnjost nadahnuta treinu prodaje u Europi. Rije jei-Cockpitom te rekordno male emisije CO2 za emocije bez o dinaminom i bespoštednom premca odlike su nove 308-ice tržištu na kojem je hatchback i dalje najomiljeniji karoserijski oblik (udio od 43%), daleko ispred SUV-a/CUV-a (Sports Utility Vehicle/Crossover Utility Vehicle) s 26% i MPV-ova (MultiPurpose Vehicles) s 16%. chbackove u segmentu. rekordno malom potrošnjom i notežene proporcije. iste linije Kako bi pridobio nove kupOd samog poetka u novi e emisijom (CO2 samo 82 g/km, koje prate konstrukciju stvace, novi Peugeot 308 tržišno je se Peugeot 308 ugraivati ben- potrošnja 3,1 l/km) i šestero- raju snažan izgled i savršenu pozicioniran kao odlina i druk- zinski i dizelski motori najnovije stupanjski automatski mjenjai ravnotežu izmeu elegancije, ija alternativa, a njegovo je kon- generacije: usavršeni trocilin- nove generacije. BlueHDi naziv sportskog duha i visoke kvalistruiranje bilo usredotoeno na darski benzinski motor, familija je za dizelske motore Marke koji tete. Sprijeda, velika, središnje etiri kljune teme: uinkovitost, motora THP (proglašen meu- ispunjavaju normu Euro 6. Spa- postavljena maska uokvirena dizajn, doživljaj u vožnji i kvali- narodnim motorom 2013.) i jajui SCR (selektivnu katalitiku kromom naglašava luksuznu teta. Peugeot 308 u Hrvatskoj dizelski motori e-HDi. Raspon redukciju) i FAP (iltar estica) s eleganciju novog modela. LED je lansiran po poetnoj cijeni od snage benzinskih motora je od aditivom radi ogranienja dizel- prednja svjetla (full LED) serijski 116.025 kn s PDV-om. 82 do 155 KS, a emisija CO2 kre- skih emisija u skladu s normom se ugrauju na višim razinama S duljinom od 4,25 m, novi e od 114 g/km. Dizelski motori Euro 6, tehnologija BlueHDi opremljenosti – prvi put u svijePeugeot 308 je najkompaktniji imaju raspon snage od 92 do 115 omoguuje 90-postotno smanje- tu. Od poklopca motora protežu hatchback u klasi. Usto je niži – KS i emisiju CO2 od 95 g/km. Od nje dušikovih oksida, smanjenje se linije koje savršeno pristaju visina mu je 1,46 m - i širi, 1,8 m. proljea 2014. uz novi e se Peu- emisije CO2 i potrošnje goriva jasnom karakteru novog modela Prednji i stražnji prevjesi su sma- geot 308 nuditi nove tehnologi- te gotovo potpuno uklanjanje Peugeot 308. U glatko zaobljen njeni zahvaljujui novoj platfor- je, meu kojima i trocilindarski estica (99,9 %). vanjski retrovizor ugraen je mi EMP2, koja omoguuje da se benzinski turbomotor (1,2-liOtmjen i dinamian, novi LED pokaziva smjera, potvrda kotai smjeste bliže „kutovima”. treni e-THP), inaice BlueHDi s Peugeot 308 ima dobro urav- da istoa i kvaliteta idu ruku Takve dimenzije automobilu dapod ruku. Proili prozora nagoju odrješit i dinamian stav koji vješuju prostranu kabinu. Uonagovješuje prostranu unutraškvireni kromom na višim pakenjost. Obujam prtljažnika od 470 tima opreme, podižu automobil litara, od ega odijeljeni pretinci na luksuznu razinu. Stražnja ispod tepiha imaju 35 litara, tasvjetla uvršuju predodžbu o koer je najvei u klasi. Zbog nitehnološki naprednom, dinaskoga utovarnog praga i širokog minom automobilu. Izgledom otvora, pristupaan je pravokutprate zakrivljeni motiv, a svjeni prostor lako natovariti. tlee diode iscrtavaju tri lavlje Novom modelu Peugeot 308 kandže marke Peugeot. pogoduje dizajn izvrsnog aeroNovi Peugeot 308 nudi inodinaminog oblika. Cx od 0,28 i vativnu unutrašnjost: Peugeot svrstava ga meu najbolje hati-Cockpit. Sastoji se od etiri www.renault.hr

NEKE ŽELJE BI VAM TEŠKO ISPUNIO I SAM DJED MRAZ, NE RAZ, RA ALI RENAULT MOŽE! TO JE PRILIK KA. TO JE RENA AULT LT.

ISKOR RIST STITE TE DODATNE A PO OPUST S E NA SVE ST VE RENAULT L MO ODE DELE LEE

Akcija traje do 31. prosinca 2013., vrijedi za fizičke osobe pri kupnji osobnih vozila i isključuje sve druge akcije. Prosječna potrošnja: 3,5 - 7,4 l/100 km. Emisija CO2: 90-174 g/km. *Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produženo jamstvo za 3., 4. i 5. godinu ili 100 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault Financiranje. Više informacija na www.renault.hr

Renault preporučuje

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, akovec, Tel: 040 493 030


22. studenoga 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

308 povezana dijela: kompaktnog upravljaa za jake dinamine osjeaje u vožnji, instrumentne ploe u visini oiju kako bi voza mogao lako oitavati informacije a da ne skida pogled s ceste, povišene središnje konzole i velikog, 9,7'' dodirnog ekrana za intuitivnu vožnju. Vodoravna konzola i gornji dio instrumentne ploe smještaju ga na vrhunsku razinu. Svojim glatkim, dinaminim i strukturiranim linijama nudi dubinsku preglednost. U cijelosti izolirana, instrumentna ploa proteže se do vjetrobrana u neprekidnoj liniji. Gotovo potpuna odsutnost gumba zajedno s primjenom ekskluzivnih materijala, rezultirala je istoom kakve na tržištu danas nema. Veliki, 9,7'' dodirni ekran (standardan od drugog paketa opreme), okružen ventilacijskim otvorima, ugraen je u visokokvalitetnu kromiranu ahuru. Gumb za glasnou je istog, tehnološkog dizajna i uokviren je bijelim svjetlom, kao da je rije o Hi-Fi ureaju. Pokraj njega, iza duge, uske kromirane letvice ugraen je CD-ureaj. Kromirani ukrasi uljepšavaju komande na središnjoj konzoli i prednjim vratima. Ve od prvog pogleda, svi su ti ekskluzivni dijelovi, poput opcionalnih Denonovih zvunika, oblikovani tako da se savršeno uklapaju. Instrumentna ploa smještena je visoko, iznad umjesto iza kompaktnog upravljaa. Uska je i savršeno uklopljena, a proteže se gotovo do dodirnog ekrana. Dojam da je rije o pilotskoj kabini pojaavaju orijentacija svih elemenata prema vozau i visoka središnja konzola, obilježje svojstveno automobilima višeg segmenta.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Novi raspored dijelova i manja visina novog modela Peugeot 308 omoguili su spuštanje težišta za 20 mm. Stabilnost je poboljšana i pogoduje aerodinamikim svojstvima. Platforma EMP2 donosi novi ovjes (pseudo MacPherson sprijeda i polukruti most straga) smanjene mase. Krug okretanja smanjen je za 30 cm (10,4 m izmeu rubnika), pa je lakoa manevriranja bez premca. Straga, inovativan položaj amortizera, koji se križa s ramenom, poboljšava njegov rad, pogodujui udobnosti i upravljanju. Cijela ta inovativna koncepcija - smanjena masa, skraeni prevjesi, spušteno težište, elektrini servo, kompaktan upravlja, gume i konice visokih performansi, zajedno s poznatom strunošu marke Peugeot na podruju udobnosti i upravljanja, daje novom modelu PEUGEOT 308 ponašanje u vožnji koje je mjerilo u klasi. Rezultat je kombinacija okretnosti, udobnosti i odli-

nog prianjanja. Kako bi vožnja bila još udobnija i sigurnija, novi Peugeot 308 opremljen je mnogobrojnim pomonim sustavima. Novi Peugeot 308 olienje je procesa unapreenja game, koji je Marka poela prije nekoliko godina. Speciikacija motivirana imperativom visoke kvalitete izražena je na svim razinama: izgled, izbor materijala, spojevi dijelova, zvuna izolacija i trajnost. Novi Peugeot 308 uspješno je prošao mnogobrojna ispitivanja kvalitete, meu kojima su bila i: 2,5 milijuna prijeenih kilometara prije lansiranja, 2.500 sati ispitivanja na vibracijskim i klimatskim ispitnim stolovima, 250.000 ciklusa ispitivanja klimatizacijskog ureaja, 4,3 milijuna pritisaka na dodirni ekran bez kvara. Novi Peugeot 308 proizvodi tvornica u Sochauxu. Sve pogonske sklopove dobavljaju francuski pogoni u Trémeryju i Douvrinu.

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Trea generacija najuspješnijeg SAV-a na svijetu dostupna je od sada u BMW prodajnim salonima. Model X5, utemeljitelj segmenta SAV vozila (Sports Acvity Vehicle) i globalni tržišni lider u svojoj klasi, postavio je iznova nove standarde u monom dizajnu, luksuznoj i nenadmašnoj prostranos, sveobuhvatnoj svestranos i uinkovitom zadovoljstvu u vožnji. Od trenutka predstavljanja na tržištu, ovaj moni BMW-ov SAV bit e raspoloživ sa šestcilindrinim turbodizelskim motorom u modelu 30d, osamcilindrinim turbobenzinskim motorom u modelu 50i i šestcilindrinim turbodizelskim motorom s tri turbo punjaa u modelu X5 M50d. Ulazni model s dizelskim motorom je xDrive 30d (258KS) i dostupan je od 615.672 kn, dok ponuda modela s benzinskim motorom trenutno poinje

Predstavljen novi BMW X5 - The boss is back

s xDrive50i (450KS). Njegova cijena poinje od 860.711 kn. U cijenu navedenih vozila ukljueni su PDV i posebni porez. Ve od prosinca u

ponudi e bi i modeli X5 35i , X5 40d te X5 25d s xDrive pogonom ili, po prvi puta u ovom segmentu, samo s pogonom na stražnje kotae.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

Neke od važnih karakteristika baterija Kapacitet Kapacitet baterije definira koliinu spremljene elektrine energije dok je baterija nova. Svim punjivim baterijama starenjem i upotrebom kapacitet pada. Upotrebno vrijeme im se može poveati, odnosno kapacitet zadržati, ako ih kroz duže periode nekorištenja držimo na hladnom (ali nikako ih ne smijemo smrznuti).

Kad usporeujemo kapacitete razliitih baterija moramo raunati koliinu spremljene energije po kilogramu baterije. Olovni akumulator e sasvim sigurno imati vei kapacitet od baterija za digitalni otograski aparat, no kad bi ga napravili u istoj veliini kao što je baterija u aparatu ne bi imao dovoljno energije za snimiti niti jednu otografiju. Kapacitet

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% L d LLenser Led Klarus Camelion...

svjetiljke j j ve od 10 kn ve

popusta

baterija se izražava u Ah amper-satima. Iako to nije direktan pokazatelj koliko je energije u bateriji jednostavnije je za svakodnevnu upotrebu jer nam govori koliko e dugo baterija trajati. Ako baterija ima kapacitet 1 Ah ona može davati struju od jednog ampera kroz vremenski period od jednog sata. U stvarnosti kapacitet ovisi o struji koju crpimo iz baterije. Ako je potrošnja jako velika trajanje e biti krae. Baterija od 10 Ah može davati 2 A kroz period od 5 sati, ali ako iz nje trošimo 5 A nee izdržati 2 sata ispraznit e sse znatno prije. Jedinica za elektrinu energiju je Wh (u kuane sstvima gdje je potrošnja vea to je kWh). Kod n ovakvog naina mjerenja o jjednostavno je odrediti koliko e energije trebati k u bateriji za neko trošilo. Ako imamo žarulju od 50 W, baterija koja ima specificiranu koliinu energije od 500 Wh trajati e 10 sati uz korištenje takve žarulje.

Unutrašnji otpor Uska 1, akovec, 396-606

Unutrašnji otpor baterije odreuje koliko od te energije baterija mo-

že odjednom isporuiti. Ako je unutrašnji otpor mali baterija može vrlo brzo isprazniti svu svoju energiju. Ako je unutrašnji otpor veliki, kvalitetna baterija i dalje može dati dosta energije ali uz veliki gubitak napona. Baterije s velikim unutrašnjim otporom (najvei je kod cink baterija, kod alkalnih je manji) dobre su za trošila koja ne zahtijevaju puno struje: baterijske svjetiljke, zidni sat, daljinski upravlja, radio, kazetoon, CD reproduktor. Baterije s manjim unutrašnjim otporom (akumulatorske baterije) treba koristiti kod trošila koja zahtijevaju veliku struju u kratkom vremenu: digitalni otograski aparati, pokretanje automobilskih motora, runih alata, jakih svjetiljki i slino. Dobar primjer je i otograska bljeskalica, koja e se brže puniti ako u nju stavimo baterije s manjim unutrašnjim otporom.

Samopražnjenje Sve baterije se spontano prazne stajanjem, a naroito punjive. To je ujedno i razlog zašto klasine baterije kupujemo tako da su

spremne za upotrebu dok punjive baterije uglavnom kupujemo prazne. Pražnjenje je najbrže kad je baterija svježe napunjena, a takoer raste i s poveanjem temperature i starenjem baterije i estom upotrebom. Stoga tijekom ljeta nemojte ostavljati svoje rezervne NiMh baterije u pregrijanim automobilima. U pravilu se baterije, k o d kojih je samopr ažnjenje 30 % u 24 sata ili kojima je kapacitet pao na 70% više ne koriste. Po pitanju samopražnjenja najbolji su olovni akumulatori koji se prazne samo 5% mjeseno i litij-ionske baterije koje se isprazne oko 5% u prvih 24 sata, a nakon toga 2 - 5% mjeseno. Zato je mogue kupiti novo prijenosno raunalo s napunjenom baterijom ili napunjen

olovni akumulator. Baterijama na bazi olova i litija uslijed upotrebe ne raste samopražnjenje, samo im se smanjuje kapacitet. Unazad par godina pojavile su se i Ni-Mh baterije s malom strujom samopražnjenja,

oko 15% u t ok u godine, a poz n at e s u pod razliitim nazivima: Enelop, Always Ready, Ready to use... Najveu ponudu standardnih i specijalnih baterija i akumulatora, kao i tehniki savjet možete dobiti u A/D ELECTRONIC.


22. studenoga 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 22.11.

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Juer, danas, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Juer, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 22.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i škleci u Koprivnici – drugi dio 21:45 Sutrašnjica danas 22:15 Shi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 23.11. 08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 14:30 15:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Djeja TV Auto – moto nauca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Veliko platno Zagrljaj ljepote G.E.T.Report

Obzori Glas manjina Juer, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP desnacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Juer, danas, sutra Planet Croaa Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 24.11.

08:00 Djeja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP desnacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 25.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

UTORAK, 26.11.

NEDJELJA, 24.11.

PONEDJELJAK, 25.11.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Prie iz svijeta 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Kuonica (R) 16:15 Popevke i škleci u Koprivnici – drugi dio (R) 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 18:40 VTV Dnevnik

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Obloec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 Mali oglasi 16:30 Popevke i škleci u Koprivnici – drugi dio (R) 18:00 Pod povealom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Veer uz lm: Moja obitelj (12)

06:13 Najava programa 06:15 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 06:45 Popevke i škleci u Koprivnici – drugi dio (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Juer, dans, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 20:35 Obzori (r) 21:00 Juer, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA, 23.11.

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

UTORAK, 26.11. 07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Planet Croaa (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 27.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Obzori (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 27.11.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:08 Dokuteka (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupniki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod povealom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 28.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Juer, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski programž (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 28.11.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod povealom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice


JEDINI VELIKI BREGIN KONCERT U HRVATSKOJ OVE GODINE

Goran Bregovi napokon u Areni VaraĹždin! Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode napokon stiĹže u VaraĹždin, gdje e u subotu 30. studenoga odrĹžati veliki koncert u Areni VaraĹždin! IĹĄekivani koncert balkanskoga glazbenog karizmatika i jednog od najtraĹženijih autora i glazbenika s naĹĄih prostora na europskoj glazbenoj sceni pripremao se u VaraĹždinu joĹĄ od poetka godine, a kako e to biti jedini veliki Bregin koncert u Hrvatskoj u ovoj godini, oekuje se pristizanje fanova iz svih krajeva Hrvatske. Goran Bregovi, nekadaĹĄnji frontman Bijelog dugmeta, zasigurno najpopularnijeg i jednog od

najutjecajnijih rock sastava svih vremena na prostoru bivĹĄe Jugoslavije, devedesetih je brendirao balkansku glazbu kao svjetski world music trend, a od 1998. godine osnovao je Orkestar za svadbe i sprovode s kojim nastupa u elitnim koncertnim dvoranama po cijelom svijetu, izvodei tradicionalnu narodnu glazbu s Balkana, vlastite skladbe utemeljene na balkanskom i romskom melosu, kao i obrade starih pjesama Bijelog dugmeta. U VaraĹždin Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode stiĹže iz Moskve, jer e vei dio studenoga provesti

na velikoj ruskoj turneji kojoj je prethodila njegova turneja po Meksiku, na kojoj je promovirao svoj aktualni album “Champagne for the Gypsies�. Ulaznice za koncert Gorana Bregovia i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode u pretprodaji se mogu kupiti po cijeni od 100 kuna za parter (stajanje) i 110 kuna za mjesta na tribinama, a pretprodaja se odvija u sustavu Eventi-

ma, te na sljedeim prodajnim mjestima: VaraĹždin (bistro “Time outâ€?, suvenirnica VaraĹždinskih vijesti, trgovina “Brankaâ€?), akovec (Radio 1, caffe bar “Arcusâ€?), Palovec (Domino bar) i Koprivnica (Ĺ areni duan).

KLAPE I TAMBURE ZAJEDNO OSVAJAJU ARENU VARAĹ˝DIN 06.12.2013. ! - Cambi (K. Kambelovac) – Sv. Juraj HRM – RiĹĄpet – - Bosutski beari - Najbolji hrvatski tamburaĹĄi – MejaĹĄi Kada se spoji najbolje od Dalmacije i najbolje od Slavonije feĹĄta ne moĹže biti loĹĄa! Nakon niza klapskih hitova koji su obiljeĹžili zadnje godine poele su ponovno stizati i sjajne tamburaĹĄke uspjeĹĄnice. Klape su nas maksimalno razmazile sa silnom koliinom odlinih pjesama i pojavilo se puno novih uspjeĹĄnih klapa koje osvajaju publiku i van granica Hrvatske. Pojavila se istovremeno i nova generacija tamburaĹĄkih sastava koji su takoer snimili niz sjajnih uspjeĹĄnica koje e ostati za sva vremena. Najava novog trenda bila je sjajna suradnja klape „Cambi“ i „Bosutskih beara“ ija je

FORMULA 13

pje s m a “Sad kada doĹĄla si“ i nakon tri godine jednako svira kao i 2010. god. kada je objavljena. Suradnja klapa i tamburaĹĄa je nakon toga postala sve eĹĄa. Ne smijemo ni zaboraviti mega hit „RuĹža crvena“ koja je izvorno bila tamburaĹĄka pjesma koja je pravu popularnost dobila obradom klape Sv. Juraj-HRM. MoĹžemo biti sretni ĹĄto su se istovremeno dogodile nove sjajne pjesme na jugu i sjeveru Hrvatske. Dalmacija oboĹžava

tamburaĹĄke pjesme, a Slavonija klapske pjesme !

Ovaj idealan spoj ete moi uti 06.12.2013. u VaraĹždinu!

1 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 2 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 3 Unconditionally KATY PERRY 4 Cheating JOHN NEWMAN 5 One For The Road ARCTIC MONKEYS 6 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 7 Hey Brother AVICII 8 Timber PITBULL ft. KESHA 9 First Time Caller WHITE LIES 10 I Hope You Find It CHER 11 Sirens PEARL JAM 12 Reflektor ARCADE FIRE 13 The Last Time TAYLOR SWIFT ft. GARY LIGHTBODY 14 Do What U Want LADY GAGA ft. R, KELLY 15 All Night ICONA POP

Top Hit List 1 TONY CETINSKI Zar malo to je TOP LISTA-DOMAIH 2 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 3 SEVERINA - Hurem 4 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 5 PARNI VALJAK - Tanki Şivci 6 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 7 PSIHOMODO POP - Donna 8 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 9 MARKO TOLJA - Sada kasno je 10 JELENA ROZGA - Cirkus 11 MEJAŠI - Bolji nego ikad 12 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 13 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 14 SLAVONIA BAND - Prokleto je 15 BUENJE - Ispod tvog kaputa

VaraĹždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠNAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


sport@mnovine.hr

U akovcu obilježena 100. godišnjica roenja teniskog velikana Franje Puneca U etvrtak je u prostorijama TK-a “Franjo Punec” u akovcu održana prigodna sveanost povodom stote godišnjice roenja akovekoga teniskog velikana Franje Puneca. Naime, malo je gradova koji se mogu pohvaliti da su iznjedrili jednog od ponajboljih tenisaa i sportaša Hrvatske svih vremena. Franjo Punec bio je jedan od onih koji su dospjeli u sam vrh svjetskih sportskih dogaanja. Punec se rodio u akovcu 21.11.1913. Jedan dogaaj izmijenio mu je život. Obnovljen je teniski klub SK i svaki dan lanovi kluba igrali su tenis. Poeo je skupljati im lopte i praviti linije na igralištu. Budno je pratio njihove pokrete i im je ostao sam ponavljao udarce. Napravio je i jedan reket, bilo je to 1928. godine, kad je imao petnaest godina.

Za reprezantaciju akovca zaigrao i “obini pobira lopti” Franjo Punec esto je znao rei što ga je navelo da se prihvati reketa i što ga je u tenisu vuklo naprijed: - Jedne nedjelje veina lanova kluba otišla je na izlet, a na teniskom terenu ostala su samo trojica i tako sam ja zaigrao u dublu. Pobijedili smo. Kasnije sam dobio polovni reket i papue, postao lan kluba, a od predsjednika dobio jedne hlae. No, bile su prevelike, pa se sjeam da sam ih morao jednom rukom pridržavati, dok sam drugom držao reket i igrao. Nedugo nakon toga organiziran je turnir i ja sam osvojio prvo mjesto, a onda je ugovoren susret akovca i Celja. To je otpalo jer su se neki lanovi bunili da nema smisla da u reprezentaciji akovca igra i jedan pobira lopti... I dalje sam s velikom voljom igrao, a došao je i put u Zagreb. Bio je hladan februarski dan 1930. kad sam držei u ruci zavežljaj stigao u Zagreb, na igralište ATK. Izgubili smo s 1:8, ali sam ja jedini dobio utakmicu svladavši engleskog konzula koji je igrao za zagrebaki klub. Nekoliko zagrebakih teniskih

entuzijasta, prije svih Antun Dembi, htjelo je da ostanem u Zagrebu, priao je Punec, ali me otac nije želio pustiti, pa sam i dalje ostao u akovcu. Pod brigom i okriljem obitelji Dembi i Jerka Franetovia, kasnije Geze Legensteina i kasnije Koželuha, svaki dan sam sve više napredova i snalazio se u mahanju reketom. Ne vjerujem da bih otišao iz akovca da jednog dana moj otac kad je prolazio kraj igrališta, nije uo ‘Bravo, Punec’. Netko je tako viknuo nakon što sam dobio set u jednoj utakmici. Kad je otac uo i od mog uitelja ‘sjajan je vaš sin’, pitao me kod kue želim li još uvijek u Zagreb. - Još kak, tata. - Pa kad je tak, a ti idi ...

Odlaskom u Zagreb zapoela jedna nezaboravna i uspješna karijera Nakon odlaska u Zagreb, Punecovi uspjesi nižu se jedan za drugim vrtoglavom brzinom. Na prvenstvu Jugoslavije 1931. godine Punec osvaja 10. mjesto, a ve 1932. trei je igra u zemlji. Na drugo mjesto dolazi 1933. godine, a onda nekoliko godina uzastopce osvaja državna prvenstva: 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939. i 1940. godine. Tih godina dominiraju teniskim terenima teniski mušketiri (Josip Palada, Franjo Schaffer, Franjo Kukuljevi), kako su ih tada od milja zvali, na elu

u dugim bijelim hlaama i s tri džempera na sebi. Tvrdio je da je trening tek onda dobar, ako su sva tri džempera natopljena znojem – credo njegova treninga. Znao bi staviti, da razonodi gledatelje treninga, na svaki ugao prostora za serviranje rupie i snažnom ih servom gotovo uvijek pogodio i zbrisao s terena.

Nakon Pariškog finala Punec zauvijek napustio Jugoslaviju

s Franjom Punecom. Njihovi uspjesi pribavili su im epitet ambasadora našeg sporta. Igraju gotovo na svim terenima europskih zemalja, a prokrstarili su u nekoliko navrata gotovo sve kontinente. Domai i svjetski tisak pomno je pratio meeve teniskih mušketira, a njihove uspjehe (s naglaskom na Punecove dosege) najbolje e nam ilustrirati naslovi pojedinih napisa: Punec prvak Indije; Punec prvak Monte Carla; Jugoslavija pobijedila Maarsku 3:2 – sjajna i energina pobjeda Franje

Puneca; Punec prvak Venecije; Staub lako pobijedio Paladu, Gabrovitza u 4 seta potukao Punec; Punec je osvojio prvenstvo Skandinavije u singlu, a s Paladom i u dublu; Za deset mjeseci naš prvak Punec obišao 4 kontinenta; Punec i Palada napravili su veliku propagandu našem sportu u Finskoj; Naši mušketiri pregazili engleske tenisae – rezultat 5:0; Punec se plasirao u poluinale Wimbledonskog turnira; Prvak Pariza 1937. je Franjo Punec; Punec je pobijedio Boussia; 3:2 – bolji od Francuza u Davis Cupu; Punec pobijedio Menzela; Uspjeh Puneca u Milanu; Dva jugoslavenska meunarodna prvaka (Franjo Punec, Hela Kova, op. a.); Najbolji slavenski igra tenisa – Franjo Punec; Punec i Palada budue svjetske teniske veliine... i tako u nedogled.

Pod Punecovim vodstvom etiri finala Davis Cupa Punec je 26 puta igrao za Davis Cup reprezentaciju tadašnje države, uvijek u po-

mno ispeglanim dugim bijelim hlaama. Tri puta je, upravo zahvaljujui Punecovim igrama, Davis Cup reprezentacija ušla u inale toga u ono vrijeme najznaajnijeg i najveeg teniskog turnira. Zahvaljujui Punecu, Jugoslavija je 1939. pobjednik europske zone. Rat, naravno, prekida održavanje teniskih prvenstava. Jugoslavija se raspala. Meimurje je pod maarskom okupacijom. A Punec?! Punec živi u akovcu. Da osigura kakvu - takvu egzistenciju, otvara u strogom centru grada (danas ulica Kralja Tomislava 3) parfumeriju “Tosca”. Maarski teniski forumi u više su navrata salijetali Puneca i nagovarali ga da nastupi za maarsku tenisku selekciju. Naroito je velik pritisak vršen na njega uoi susreta maarske i talijanske reprezentacije. Punec glatko odbija sve te laskave i povoljne ponude, bez obzira što je bio svjestan da prekida svoju briljantnu tenisku karijeru. Za vrijeme tih ratnih godina, Punec redovito trenira s partnerima koji mu nisu dorasli. Naravno,

Prva titula u singlu za Emu Mikuli u profesionalnoj teniskoj karijeri Sjajnu formu s australske turneje akoveka tenisaica Ema Mikuli pretoila je u osvojeni prvi profesionalni turnir u pojedinanoj konkurenciji nakon povratka u Hrvatsku. Na Bolu na Brau ostvarila je impresivni niz od pet pobjeda u dva seta i osvojila Futures turnir vrijedan 10.000 $. U inalu je bila bolja od inae favorizirane (!?) ehinje Gabrijele Pantuckove,

lagano u dva seta sa 6:2, 6:3. Tako je treem inalnom pokušaju osvojila svoj prvi profesionalni turnir. Prije toga osvojila je dva ITF turnira u paru. S novih 12 bodova koje je osvojila na Bolu sljedei ponedjeljak 25. studenoga, kada se pribroje onima koje je do sad prikupila, ui e u Top-500 najboljih igraica svijeta (sada je na 539. mjestu WTA liste).

Inae, ovo je prvi u tri Futuresa koji se u nizu igraju na Bolu, tako da e Ema Mikuli, kao i druga nadarena akoveka tenisaica Iva Mekovec, ostati ovdje još neko vrijeme i hvatati nove bodove za poboljšanje plasmana na WTA listi. Mikuli je, s obzirom na formu, kao i na prijavljene igraice, u dobroj prilici za novom velikom berbom WTA bodova.

Nakon Drugoga svjetskog rata nemogue je zaobii poluinalni susret za Davis Cup na stadionu Rolan Garrosa u Parizu, poetkom srpnja 1946. godine. Reprezentacija Francuske predvoena je prvim reketom Francuske i prvim poslijeratnim pobjednikom Wimbledona Yvom Petraom. Francuski tisak dao je tom dogaaju izuzetan publicitet i samouvjereno prognozirao da e trikolori sasvim sigurno pobijediti. Francuska je povela s 2:0. Nakon rezultata 2:2, sva je pozornost usredotoena na odluujui me Petra – Punec. Uslijedio je me za pamenje. Me pun dinamike i obrata. Me u pet iscrpljujuih setova. Punecova virtuozna igra u pet setova okrunjena je pobjedom. Jugoslavija je pobijedila Francusku s 3:2 i etvrti put ušla u inale Davis Cupa. Time je trijumfalni pohod Franje Puneca teniskim terenima svijeta završen. Odlazi iz zemlje u koju se nee nikada više vratiti. Skrasio se najprije u Egiptu, a onda odlazi u Južnoafriku Uniju, koju je izabrao za mjesto stalnog boravka. Živi u Johannesbourgu od 1952. godine. Umro je u bolnici u Johannesbourgu od relativno bezazlene operacije slezene u ranim jutarnjim satima 5. sijenja 1985. godine. Teniski klub u spomen na ovog velikana od 1991. godine nosi njegovo ime.




22. studenoga 2013.

III. HNL - SJEVER

Meimurje uvjerljivo protiv Nedeliša Kolo prije kraja jesenskog dijela prvenstva, od meimurskih treeligaša po tri su boda osvojli Meimurje, Graniar i Polet. Na dosadašnjim susretima izmeu Meimurja i Nedeliša esto se igralo na “nož” i na kojima se odluivalo tko je glavni u kraju, no na subotnjem susretu sve je bilo riješeno vrlo brzo, jer su gosti i na ovoj utakmici imali problema s realizacijom, a domaa ih je momad vrlo brzo “naela”. Nakon poetne revije promašaja, domai su poveli fantastinim pogotkom Daniela Vukovia u 25. minuti, a šest minuta kasnije Roberto Skoliber postigao gol i 2:0. U nastavku susreta još dva domaa pogotka potvrdila su uvjerljivu pobjedu. U 52. minuti Skoliber je postigao svoj drugi, a za Meimurje trei, dok u 60. minuti Gordan Golik zabija za konanih 4:0.

Rudaru crveni karton, Virovitici bodovi Utakmica s jednim pogotkom, i to onim u mreži Rudara, odigrana je u Virovitici, gdje je istoimeni domain pobijedio nogometaše iz Murskog Središa. Nakon prvog poluvremena, koje je završilo bez pogodaka, u nastavku je u 49. minuti Ante Mikuli bio strijelac za pobjedu domae momadi, a Rudar je u 89. minuti ostao s igraem

VIROVITICA-RUDAR 1:0 Virovitica - igralište Virovitice. Gledatelja: 250. Sudac: Krasni (Križevci). Strijelac: Nikoli (49). Rudar: Rajf, Šprajc, Vuri, Vuruši, Novak, Zadravec, Rožman (79. Smolkovi), Županec (44. Radikovi), Kneževi, N. Šolti, M. Šolti. Trener Josip Filipan

MLADOST (Ž) - MLADOST (P) 5:0 Ždralovi - igralište Brdo. Gledatelja 150. Sudac: Jalžabeti. Strijelci: 1:0 Starevi (20), 2:0 Sui (33), 3:0 Plei (60), 4:0 Ostrman (71), 5:0 Sablji (87). Mladost/P: Bendelja, Balent (82. Sraka), Habuš, Erdelji, Lonar, Gelo, Vlah (69. Kavran), Hladnik (46. Vuk), Mihoci, Caban, Jambrovi. Trener Damir Patafta

GRANIAR – AKOVEC 4:2 Kotoriba - sportski park. Gledatelja 120. Sudac: Horvat. Strijelci: 1:0 Kos (1), 1:1 Korenika (34), 2:1 Cecelja (42), 3:1 Gorupi (50), 3:2 Balent (64), 4:2 Beliga (77). Graniar: Jambres, Gorupi (82. Stojkov), Beliga, Mikulan, Cecelja (46. Matotek), Lonar, Kos, Na, Andri, Latin, Mlakar. Trener Ladislav Furijan akovec: rnko, Oreškovi, Dibena, Godfroid, Bedi (69. Bubnjar), Hadži, A. Korenika, Balent, Trivanovi (79. Matijaš), Božikovi, S. Korenika

manje na terenu nakon što je Igor Smolkovi zaradio izravni crveni karton.

U susretu dviju Mladosti, bolja ona iz Ždralova U Ždralovima su se susrele dvije Mladosti, domaa i ona preloška. Gosti iz Preloga nisu imali previše šansi za povoljniji rezultat, a domai su poveli u 20. minuti pogotkom Ivana Starevia, dok je na 2:0 u 33. minuti povisio Mile Sui. Domaini su u drugom poluvremenu podigli ritam igre, što im je rezultiralo i treim pogotkom za ve tada uvjerljivo vodstvo, strijelac je bio u 60. minuti Tomislav Plei. Do kraja susreta golove su još postigli Željko Ostrman i Ivan Sablji za konanih 5:0.

U odlinom susretu Graniara i akovca, bodovi ipak ostali u Kotoribi Jednu od boljih utakmica ove jeseni odigrao je akovec, koji se u Kotoribu nije došao samo tako predati. Iako su ve u 4. minuti nakon pogotka Vilima Kosa gubili 1:0, akovani nisu klonuli duhom. U 34. minuti akoveki nogometaši preko Stjepana Korenike izjednauju rezultat, no do kraja prvog dijela Nikola Cecelja zabija za novo

I. HNL žene - 9. kolo

Trnava se iz Rijeke vratila bez tri boda, ali s tri primljena gola Na rijekoj kantridi svoj su susret odigrale domaa Rijeka i Trnava iz Goriana. Trnavice su svoju mrežu (u igri u kojoj nije bilo pretjerane nogometne ljepote ni na jednoj strani) sauvale 35. minu, kada je jedna lopta Mareve odsjela u mreži Trnave. S polovice Jack Pota, Turkanovi je precizno uposlila Vrbani koja ulazi u šesnaesterac Trnave i lijepo poslužuje Mar, koja se sama našla pred gostujuom vratarkom i nepogrešivo plasirala loptu u mrežu. Iduih desetak minuta ništa se nije mijenjalo, osim što je u posljednjim minutama poluvremena Grabar odlino izmakla obrani Jack Pota, no brzopleti udarac, na žalost, završio je izvan domaeg okvira. U drugom poluvremenu nešto življa igra koja je rezulrala s dva pogotka. U 55. minu Morožin je lijepo iskorisla asistenciju borbene Marti i iz poluokreta s otprilike 14 metara poslala loptu u gol. Trnava nakon toga preko Mihaele Horvat ne koristi dva zicera, a ni preka nije bila od pomoi nogometašicama iz Goriana. Pola sata nakon toga takoer gol za domau ekipu posže Valušek udar-

TABLICA

MEIMURJE – NEDELIŠE 4:0 akovec - SRC Mladost. Gledatelja: 400. Sudac: Stojevi (D. Lipovani). Strijelci: 1:0 Vukovi (26), 2:0 Skoliber (31), 3:0 Skoliber (52), 4:0 Golik (60). Meimurje: Šafari, Pintari, Dodlek, Kuzmi, Petak, Menzil (12. Vuk), Vukovi (74. Hrustek), Golik, Puclin, Kokot, Skoliber. Trener Damir Biškup Nedeliše: Košir, N. Pintari, Vojnovi, Posavec, Marec, Mihalic (34. Kostelac), Novak (60. Gavranovi), Golubi (76. T. Pintari), Cindri, Meimurac, Jari. Trener Dražen Novak

POLET – PODRAVAC 4:0 Sv. Martin na Muri - igralište Poleta. Gledatelja 200. Sudac: Gomeri. Strijelci: 1:0 Radikovi (29), 2:0 Cvetkovi (33), 3:0 Turk (34), 4:0 K. Gorianec (85). Polet: urkin, Novak, Soboan, Turk, Hren, Škvorc (80. Vinko), K. Gorianec, Cvetkovi (84. Vrši), A. Gorianec (64. Jelen), Barat, Radikovi. Trener Dražen Škvorc

vodstvo domaih. Graniar u 51. minuti golom Dalibora Gorupia poveava svoje vodstvo na 3:1, a na pogodak razlike smanjuje Karlo Balent. Mirnu završnicu Kotoripana osigurao je Borko Beliga pogotkom za 4:2 u 77. minuti, a gosti su u 89. minuti zbog drugoga žutog kartona ostali bez Kristijana Bubnjara.

1 Croaa (G)

14 9 4 1 +18 31

2 Podravina

14 9 3 2 +29 30

3 Meimurje

14 9 3 2 +25 30

4 Bjelovar

14 7 6 1 +25 27

5 Mladost Ždralovi

14 7 4 3 +30 25

6 Koprivnica

14 7 4 3 +22 25

7 Virovica

14 7 3 4

0 24

8 Podravac

14 6 1 7

-5 19

9 Polet Sve Marn 14 4 5 5

-4 17

10 Rudar M. Središe 14 4 5 5

-4 17

11 Slana

14 5 1 8

-9 16

12 Varaždin (-1)

14 4 4 6

0 15

13 Graniar

14 4 2 8

-9 14

14 Nedeliše

14 3 2 9 -21 11

15 Mladost Prelog (-1) 14 2 1 11 -26 6 16 akovec

14 0 2 12 -71 2

Polet do bodova protiv Podravca lakše od oekivanog Uvjerljivu domau pobjedu ostvario je i Polet protiv Podravca. Iako su gosti imali blagu poetnu terensku inicijativu, susret je riješen praktino nekoliko završnih minuta prvog poluvremen. Od 29. do 34. minute domaa je momad golovima Nenada Radikovia, Valentina Cvetkovia i Marija Turka stekla prednost od 3:0. U 85. minuti je samo toku na i stavio Karlo Gorianec za nova tri boda momadi iz Sv. Martina na Muri.

MEIMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova cem s vrha šesnaesterca. Po desnom boku dobar posao u solo minijaturi napravila je Cicijelj, ušla u šesnaesterac, poslala povratnu loptu prema Valušek, koja je znala za razliku od napadaica Trnave kako završi posao. U subotu (sutra) u 13.30 sa u susretu 10. kola Prve hrvatske nogometne lige za žene Trnava je domain Dinamu iz Maksimira. Trnava je 7. s 4 boda, dok je Dinamo 4. s 12 bodova. U utakmici 3. kola Dinamo je pobijedio 4:3 sretno i spretno golom iz kaznenog udarca u posljednjim sekundama. Kako je ovo posljednja utakmica u ovoj sezoni, i

RIJEKA TRNAVA 3:0 Rijeka, pomono igralište Kantrida, Gledatelja: 50, Suci: Perkovi, 1.pomoni: Kezele, 2. pomoni Skender Delegat: Jurinjak Golove su postigle: 1:0 Marti (‘35), 2:0 Morožin (‘55), 3:0 Valušek (‘85) Žuti kartoni: Juko (Rijeka Jack Pot) Trnava: Domjan(g), Herman, Horvat, Videc, Zeli, Požgaj(c), Vugrinec, Vrani,Grabar, Njari, Trstenjak (Markan, Smrk, Horvat)

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

igra se pred domaom publikom, nogometašice Trnave sigurno e da sve od sebe da godinu zakljue pobjedom i s nova tri prvenstvena boda. (gh,so)

24. Memorijalna malonogometna liga “Josip Francki - Joja”

Prijave traju do 26. studenoga Pozivaju se sve zainteresirane ekipe malog nogometa da se prijave za 24. memorijalnu malonogometnu ligu ‘‘Josip Francki - Joja’’, koja e se igra u sportskoj dvorani Ekonomske i Trgovake škole u akovcu. Prijave se primaju do

utorka 26. studenoga kod Ljubice Vrbani na brojeve 312-520 i 091/579-3364. Dogovor za poetak i izvlaenje skupina i parova za 1. kolo je u utorak 26.11. u 19 sa u prostorijama sportske dvorane ETŠ-a. Prvo kolo poinje u nedjelju

1. prosinca. Pravo nastupa imaju svi igrai koji su navršili 33 godine, tj. roeni 1980. i stariji. Ekipe mogu prijavi 15 igraa, što e za veteranske ekipe bi ujedno pripremna za proljetni dio prvenstva. Voditelj lige je Željko Štefanac.

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV




22. studenoga 2013.

14. kolo I. ŽNL MNS NAPRIJED - SPARTAK 2-1 (0-1) CIRKOVLJAN. Igraliťte: Zdenci. Suci: Nino Škrobar, Damir Fodor, Ivan Žganec. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Lackovi (22), 1-1 Glavina (58-11m), 2-1 Horvat P (66) NAPRIJED: onkať, Horvat F., HiŞman J, Šimunkovi, Novak, Kemec, HiŞman F, Marnec, Horvat (90. Beli), Glavina, FurundŞija (90. Žvorc), trener: Zlatko Vugrinec SPARTAK: Tizaj, Lackovi, Štear (62. Zadravec), Suťec, Lovreni, Janec, RuŞman (86. Kontrec), Lackovi, Juras, Škvorc, Živkovi, trener: uro Koloni Žu kartoni: Horvat, Šimunkovi (Naprijed); Živkovi, Lackovi (Spartak) Crveni: HiŞman F (Naprijed); Škvorc (Spartak)

SLOBODA - ŠENKOVEC 4-1 (2-0) SLAKOVEC. Igraliťte: NK Sloboda. Suci: Maja Horvat, Ivica KriŞai, Dragun Novak. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Srnec (30), 2-0 Katanec (37), 2-1 Kukovec (63), 3-1 Goricaj (64), 4-1 Vrbanec (90) SLOBODA: Kolar, Buhanec (61. Fuko), Fegeť (83. HadŞi), Novak, Cvetkovi, Katanec, Srnec, Goricaj, Hergo (86. Krnjak), Pintari (75. Vrbanec), Petek G (57. Petek D), trener: Stjepan Petek ŠENKOVEC: Pokriva, Polak, Cmrenjak (46. Leskovec), Erdelja, Koren, Ban, Vabec (87. Domunkoť), Kukovec, Korent, Rodinger, Gyo (83. Zemlji), trener: Ivan Zobec Žu kartoni: HadŞi (Sloboda); Erdelja, Ban, Leskovec, Koren (Šenkovec)

OMLADINAC - CENTROMETAL 3-2 (1-2) NOVO SELO ROK. Igraliťte: NK Omladinac. Suci: Zdravko Topliťnjak, Marih Horvat, Ivica Horvat. Delegat: Dragun Vuk Strijelci: 0-1 Novak (11), 1-1 Dragovi (24), 1-2 Novak (33), 2-2 Varga (61), 3-2 Pani (68-ag) OMLADINAC: KriŞai, Lesjak, Reich, Lukman M, Toplek, Oreťanin, Kriťto (46. Jurinec od 84. Vugrinec), Dragovi, Škrilac, Varga, Lukman Z., trener: Miljenko Doveer CENTROMETAL: Petkovi, Vince, Gunc, Doveer, Buhanec, Pani, Vibovec, Borko (57. Rodrigue), Novak, Bratkovi, Baan (80. Dumani), trener: Marko Zavrtnik Žu kartoni: Lukman Z, Dragovi, Toplek, Lukman M, Jurinec (Omladinac); Vibovec, Gunc, Doveer (Centrometal) Crveni: Novak, Vibovec (Centrometal)

SOKOL - UKOVEC 77 1-3 (0-1) VRATIŠINEC. Igraliťte: NK Sokol. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Toni FaŞon. Delegat: Dragun Borko Strijelci: 0-1 Belovi (4), 0-2 Kranjec (54), 0-3 Vukina (63), 1-3 Lebar (79) SOKOL: Šimuni, Korpar, Lebar, Vincek (80. Major), BoŞi (73. Dunjko), Simun (75. Ruklja), Mikolaj L., Mikolaj M (82. Hertari), Lisjak, Munar, Horvat, trener: Leonardo Horvat UKOVEC: Lehki, Mesari, Vukovi, Kaniťki, Mihoci (72. Anderlin), Frani, Belovi, Mavriek (61. Pozderec), Vukina (90. Slaviek), Gaa (46. Kranjec), Bradari, trener: Antun Juki Žu kartoni: Brdari (ukovec)

DINAMO - MLADOST (P) 0-3 (0-3) PALOVEC. Igraliťte: NK Dinamo. Suci: Igor KriŞari, Borut KriŞari, Davor Šupljika. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Vadlja (9), 0-2 Mlinarec (11), 0-3 Vadlja (34) DINAMO: Vibovec, Šmit, Janec, Hali, Dodlek (59. Kralji), Marec (52. Novak), Vutek, Štampar (32. Šegovi), KriŞai, Na L (74. Jurec), Na D (55. Kocijan), trener: Zoran Kralji MLADOST: Marec (82. Saka), Fileť, Baksa (59. Jaluťi), Cirkveni, KriŞai, Kovai, MoŞek, Pasler (59. Talan), Mlinarec (66. Podgorelec), Hali (74. Tkalec), Vadlja, trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Marec, Janec (Dinamo)

I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

Mladost iz Ivanovca na korak do naslova jesenskog prvaka Gosti iz DomaĹĄinca dobro su domaoj Mladosti parirali u prvih 45 minuta igre, no Dinamovce je za domae vodstvo sa dva zgoditka u 53. i 58. minuti naeo Ivan Fuko. Pet minuta kasnije ve je 3-0, a strijelac Filip Murkovi. Jurica Bihar uspio je u 68. minuti samo ublaĹžiti gostujui poraz Dinama u Ivanovcu. etiri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa.

ukovcu 77 u VratiĹĄincu do sva tri boda Ve u 4. minuti su gosti ranim zgoditkom Mihaela Belovia Sokolu najavili po ĹĄto su doĹĄli. Tu minimalnu prednost drĹžali su sve do 54. minute kada je na 2-0 za ukovec 77 povisio Mario Kranjec kojeg je gostujui trener Antun Juki od poetka drugog poluvremena uveo u igru. Na 3-0 povisuje DraĹžen Vukina u 63. minuti. Sokol je tek u 79. minuti uspio ublaĹžiti poraz na 3-1, mada su jedni i drugi imali dosta prigoda za postii joĹĄ po koji zgoditak. Samo jedan i to gostujui opomenuti igra tri minute prije kraja utakmice dovoljno govori da se igralo fer i korektno.

Rutinska domaa pobjeda Slobode Gosti iz Ĺ enkovca su se dobrih pola sata igre dobro drĹžali i uspjeli parirati domainima. No, nakon toga u samo sedam minuta od 30. do 37. primaju dva zgoditka. Prvo je nakon udarca iz kuta lijepo pogodio nebranjeni dio gostujue mreĹže Denis Srnec, a potom iz slobodnog udarca pravom ÂŤbombomÂť Tomislav Katanec rasparao mreĹžu. Ĺ enkovec ipak u drugom poluvremenu u 63. minuti nakon udarca iz kuta glavom Darija Kukovca smanjuje na 2-1. Samo minutu kasnije dvojbu, ako je ona uope i postojala, oko pobjednika rijeĹĄio je kapetan momadi Milivoj Goricaj lijepim udarcem iz igre sa nekih dvadesetak metara inae vrlo dobrog vratara Ĺ enkovca Mihajela Pokrivaa. Boris Vrbanec uĹĄao je u igru u 75. minuti i u 90. pogodio za konanih 4-1 za domae. Sloboda je imala jednog opomenutog igraa, a gosti etvoricu.

Mladost u Palovcu pitanje pobjednika rijeĹĄila za pola sata Susjedi iz Palinovca na brzinu su domaine rijeĹĄili sa tri zgoditka. Sve je poelo u 9. minuti zgoditkom Darija Vadlje. Dvije minute kasnije na 2-0 je povisio Tomica Mlinarec, a konanih 3-0 za Mladost djelo je dvostrukog strijelca gostiju Darija Vadlje. U drugom dijelu domai Dinamo je uspio uspostaviti ravnoteĹžu na terenu, ali gledatelji njih oko 150 viĹĄe zgoditka vidjeli nisu. Dvojica opomenutih igraa i to iz redova domae momadi.

Slogi pobjeda u PuĹĄinama Kad se ve ekao posljednji zviĹžduk suca utakmice Bubeka za odlazak na odmor Sloga je zgodit-

MLADOST - DINAMO (D) 3-1 (0-0) IVANOVEC. Igraliťte: Park Mlados. Suci: Željko Turk, Bruno Brljak, Tomislav urila. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Fuko (53), 2-0 Fuko (58), 3-0 Murkovi (63), 3-1 Bihar (68) MLADOST: Novak E, Kriťto, Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat (86. Gal), Murkovi, Novak J., Gugi, Fuko, Frani (80. Klinec), trener: Branko JanŞek DINAMO: Mlinarec (71. Bobianec), Silaj, Domini (60. Furdi), Obadi, Krznar, Lovrek (85. Baranaťi), Debelec, Bunc, Jakťi, Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini Žu kartoni: Frani, Bujan, Murkovi, Kamenar (Mladost); Lovrek, Silaj (Dinamo)

PUŠINE - SLOGA 2-3 (0-1) PUŠINE. Igraliťte: NK Puťine. Suci: Dario Bubek, Jadran Kukovec, Ivica Felker. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Corderio (45), 1-1 Levani (56), 1-2 Kosalec (64), 1-3 Basta (80), 2-3 Mikulec (90) PUŠINE: Mohari, Florijani, Martan (83. Fekonja), Zanjko, Celinger, Namjesnik, Skupnjak, Mikulec, Moťmondor (46. Balog), Fegeť (57. Magdaleni), Levani, trener: Dejan Car SLOGA: Peri, Malovi (83. Glad), Dokleja, Obadi, Sean, Basta (88. Zoka), Hernande, Corderio, Jambroťi, Vugrinec (55. Kosalec), Zoka, trener: Dino Vrbanec Žu kartoni: Florijani, Celinger, Skupnjak (Puťine), Vugrinec, Hernandez, Peri (Sloga)

BSK - PODTUREN 2-3 (0-0) BELICA. Igraliťte: NK BSK. Suci: DraŞen Jurec, Tihomir Kralji, BoŞidar Jurai. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Strniťak (52), 1-1 Telebuh (59), 1-2 Okreťa (62), 1-3 Ka (69), 2-3 Hajdarovi (74) BSK: Sternad, Makar (70. Taradi), Antolaťi, Hajdarovi, Šari, Škvorc (46. Strniťak), Baťek, Paler, Makar, Trstenjak (83. Haek), Mlinari, trener: Vladimir Pavlekovi PODTUREN: Kolar, Sklepi, Berdin, Mravljek, Sermek (53. Telebuh), Mui, Ka (79. Golubi), Lepen (37. Škvorc), Kolari (87. Horvat), Balenovi, Okreťa (85. Radovan), trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Baťek, Šari, Makar (BSK); Sklepi, Škvorc (Podturen)

TABLICA

Kazne i suspenzije ak je dvadeset pet meimurskih nogometnih ligaĹĄa (stanje 20. studenoga) suspendirano uoi posljednjeg jesenskog kola. U I. MNL “vodea“ je akoveka Sloga s 10.116,50 kuna, slijede Ĺ ENKOVEC 7.413,00, SPARTAK Mala Subotica 7.310,00 , MLADOST Ivanovec 6.362,00 , BSK Belica 5.161,00, DINAMO DomaĹĄinec 4.275,00, OMLADINAC NSR 4.255,00, UKOVEC 77 3.800,00, PODTUREN 1.400,00 kuna. U II. MNL istok prevodnik pak je POLET Pribislavec s 5.956,00, slijede OMLADINAC DrĹž.Str. 4.072,50, BORAC TuriĹĄe 3.555,00, GALEB Oporovec 3.068,50, VIDOVAN Donji Vidovec 3.033,00, DRAVA Donji Mihaljevec 2.910,00, SK ehovec 2.423,50, CROATIA Orehovica 1.842,50, DUBRAVAN D. Dubrava 1.000,00 kuna. U zapadnoj skupini III. lige, najviĹĄe duguje ZEBANEC 4.261,50 kuna, zatim DRAVA KurĹĄanec 3.780,00, SLOBODA Mihovljan 3.376,00, PLAVI Peklenica 3.229,00, STRAHONINEC 2.773,50 kn, JEDINSTVO NSD 2.215,00, BRATSTVO Savska Ves 500,00. Kada pak su u pitanju kazne za proteklo kolo, NK Dubrava Sivica se kaĹžnjava u iznosu od 500 kuna zbog iskljuenja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Svetoj Mariji. Kod iskljuenih igraa u 1. Ĺ˝NL najgore je proĹĄao igra Spartka Danijel Ĺ kvorc s kaznom od tri utakmice, a po prijavi delegata igra Centrometala Nenad Vibovec odmarat e dvije utakmice. U 2. Ĺ˝NL istok kaznu od tri utakmice dobio je igra Budunos Podbrest Mario Klobuari, na zapadu e Mario Carevi iz Drave KurĹĄanec prisilno odmara eri susreta.

Mladost iz Ivanovca (plavi dresovi) na korak je do jesenskog naslova

Najava 15. kola Mladost iz Ivanovca ide u Ĺ enkovec barem po bod i jesenski naslov. ukovec 77 e kod kue imati donje meimurski derbi sa Naprijedom i sigurno mu nee biti lako. Najzanimljivije bi ipak trebalo biti u Palinovcu kamo dolazi Sloboda iz Slakovca. U toj e utakmici jedni i drugi traĹžiti pobjedom prikljuak vodeem dvojcu. Domaa Mladost je u maloj prednosti jer je u odigranih 14. kola doĹživjela samo jedan poraz i to od ukovca 77 na vlastitom terenu. MoĹže li i Sloboda slino uiniti kao i ukovec 77 vidjet e se ve u nedjelju. U akovcu Sloga doekuje BSK sa kojim ne bi trebala imati velikih briga oko pobjede. U DomaĹĄincu gostuje Omladinac. Domai su ve Ĺželjni pobjede i sigurno bi im prije odlaska na zimski odmor dobro legla. Centrometal nikako da proigra u seriji. Posljednje PuĹĄine pravi su suparnik za lijeenje svih jesenskih rana. Vjeiti opinski derbi igra se u Maloj Subotici. I jedni i drugi su tu negdje, pa je rezultat neizvjestan. U Podturnu domain protiv Sokola Ĺželi nastavak niza od dvije pobjede za neĹĄto mirniji zimski san, ali ni Sokol nee drijemati na utakmici. Parovi i suci posljednjeg kola: Spartak - Dinamo (P) (Hajdinjak, Kedmenec, urila ), ukovec 77 - Naprijed (Horvat, Bacinger, Brljak), Podturen - Sokol (I.KriĹžari.B.KriĹžari, Sukanec), Sloga ()- BSK (Kolari, Fodor, Tuksar), Centrometal - PuĹĄine (subota, Turk, Buhin, Lozi), Dinamo (D)- Omladinac (NSR) (Sdrnec, iĹžmeĹĄija, T.Kralji), Ĺ enkovec- Mladost (I) (Juras, FegeĹĄ, Jakovljev), Mladost (Pal)- Sloboda (S) (Horvat, Novak, Felker).

kom Jenera Augusta Cordeira povela 1-0. U drugom dijelu PuĹĄine u 56. minuti poravnavaju rezultat na 1-1 zgoditkom Karla Levania. Osam minuta kasnije Sloga ponovno vodi, a strijelac je bio SaĹĄa Kosalec. Nakon toga u 73. minuti domai su imali prigodu iz kaznenog udarca poravnati, ali nisu uspjeli. Kazna za promaĹĄaj stigla je u 80. minuti kada su gosti zgoditkom Andre Silva Batiste poveali svoje vodstvo na 3-1. Robert Mikulec je u 90. minuti samo ublaĹžio domai poraz PuĹĄina na 3-2. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

Naprijed do pobjede u drugom poluvremenu Brzo su gosti iz Male Subotice u 17. minuti ostali bez Danijela Škvorca koji je iskljuen kada je domaeg napadaa sprijeio u izglednoj prigodi za postii zgoditak. No, to Spartaku nije smetalo pa je pet minutas pet minuta kasnije zgoditkom Edija Lackovia poveo. Tu minimalnu prednost uvali su do 58. minute kada je za domae dosuen jedenaesterac nakon kontakta domaeg napadaa i gostujueg vratara u kaznenom prostoru kazneni udarac. Gosti su se malo bunili kod suca utakmice Škrobara, ali je loptu na bijelu toku namjestio domai kapetan Željko Glavina i pogodio za 1-1. U 64. minuti Naprijed ostaje bez Fabijana HiŞmana koji je namjerno nogom po nozi u igri bez mogunosti igranja lopte udario napadaa Spartaka i zaradio opravdano iskljuenje. Kada su snage brojano bile poravnate u 66. minuti Petar Horvat svojim zgoditkom Naprijedu donosi pobjedu od 2-1. Uz iskljuene po dvojica su igraa u svakoj momadi bila opomenuta.

Uzbudljivo u Novom Selu Rok Gosti iz Macinca poveli su u 11. minuti zgoditkom Leona Novaka. Domai Omladinac ima u 23. minuti kazneni udarac kojeg ne uspijevaju realizirati,

1. MLADOST (I)

14 11

1

2 32 – 17 34

2. UKOVEC 77

14 10

1

3 30 – 14 31

3. SLOBODA (S)

14

9

2

3 36 – 17 29

4. MLADOST (Pal.)

14

8

5

1 31 – 14 29

5. SLOGA ( )

14

7

4

3 28 – 19 25

6. NAPRIJED

14

7

4

3 21 – 14 25

7. DINAMO (D)

14

7

2

5 24 – 23 23

8. CENTROMETAL

14

5

5

4 26 – 21 20

9. SPARTAK

14

5

3

6 22 – 23 18

10. DINAMO (P)

14

5

2

7 24 – 23 17

11. Ĺ ENKOVEC

14

4

3

7 22 – 35 15

12. OMLADINAC (NSR)

14

3

3

8 17 – 33 12

13. SOKOL

14

3

2

9 19 – 32 11

14. PODTUREN

14

3

1 10 15 – 26 10

15. BSK

14

2

3

16. PUĹ INE

14

2

1 11 23 – 48 7

9 17 – 28 9

DISCIPLINSKI KUTAK CENTROMETAL – Leon Novak (2592) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Nenad Vibovec (2561) po l. 53/a. DP HNS 2 (dvije) utakmice – po prijavi delegata NAPRIJED – Fabijan HiŞman (4244) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice SPARTAK – Danijel Škvorc (5178) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: SPARTAK – Nebojťa Živkovi (2075) UKOVEC 77 – Siniťa Bradari (6944) PUŠINE – Tomislav Florijani (1572), Tomica Celinger (360), Mario Skupnjak (7433) DINAMO (P) – Filip Janec (2757) CENTROMETAL – Nenad Vibovec (2561) BSK – Nenad Baťek (660), Petar Šari (4633), Ivan Makar (632) PODTUREN – Vjekoslav Škvorc (55) MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702) OMLADINAC (NSR) – Rajko Dragovi (1008), Mihael Toplek (682), Marko Lukman (5337), Mihael Jurinec (6248) NAPRIJED – Ivan Šimunkovi (2199)

OPOMENUTI IGRAI SLOBODA (S) – Goran HadŞi (1403) CENTROMETAL – Nenad Vibovec (2561), Darko Gunc (606), Denis Doveer (2556) PUŠINE – Mario Skupnjak (7433), Tomica Celinger (360), Tomislav Florijani (1572) MLADOST (I) – Dalibor Frani (5079), Marko Bujan (108), Filip Murkovi (983), Željko Kamenar (1702) NAPRIJED – Petar Horvat (1959), Ivan Šimunkovi (2199) BSK – Nenad Baťek (660), Petar Šari (4633), Ivan Makar (632) DINAMO (D) – Neven Lovrek (4117), Nikola Silaj (52) ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772), Neno Ban (2476), Fabian Leskovec (5094), Dino Koren (1489) SLOGA () – Ivica Vugrinec (2807), Mauricio Curiel Hernandez (10072), Ivica Peri (7321) PODTUREN – Viktor Sklepi (2592), Vjekoslav Škvorc (55) OMLADINAC (NSR) – Zoran Lukman (53), Mihael Jurinec (6248), Rajko Dragovi (1008), Mihael Toplek (682), Marko Lukman (5337) UKOVEC 77 – Siniťa Bradari (6944) SPARTAK – Nebojťa Živkovi (2075), Edi Lackovi (290) DINAMO (P) – Nino Marec (287), Filip Janec (2757)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 10 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 8 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), Edi Lackovi (Spartak), Ivan Fuko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.) 7 zgoditaka – Sanno Debelec, Stjepan Krznar (Dinamo D), Saťa Fuko (Šenkovec), Nenad Vibovec (Centrometal), Boris Vrbanec (Sloboda S), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mario Kranjec (ukovec 77) 6 zgoditaka – Denis Hali, Nikola Talan (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec), Željko Martinec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), DraŞen Vukina (ukovec 77)

ali je Rajko Dragovi u 24.minuti ipak poravnao na 1-1. Novo gostujue vodstvo uslijedilo je u 33. minuti drugim zgoditkom Leona Novaka koji je nakon toga u 57. minuti bio i tragiar jer je iskljuen zbog druge opomene. Prvu je zaradio u 46. minuti zbog prigovora na odluku suca utakmice TopliĹĄnjaka, a drugu zbog pljeskanja na jednu odluku pomonog suca Ivice Horvata u svezi zalea kada je neopravdano zaustavio goste. Brojano jai domai u 61. minuti zgoditkom Brune Varga poravnavaju na 2-2. Zgoditak odluke za pobjedu Omladinca od 3-2 postigli su gosti, a autogol je u 68. minuti postigao Zvonimir Pani. U borbenoj igri domai su bili spretniji i pobijedili. Imali su jedni i drugi joĹĄ prigoda, ali je izostala realizacija. Po delegatu utakmice Dragutinu Vuku sudac utakmice TopliĹĄnjak sudio je sa greĹĄkama ĹĄto se tie samog dosuivanja prekrĹĄaja, a i kretanje i postavljanje na terenu mu nije bilo baĹĄ neĹĄto naroito. Po zavrĹĄetku utakmice igra Centrometala Nenad Vibovec vrijeao je sluĹžbene osobe i zaposlenike MNS, pa je od strane delegata prijavljen u zapisnik. Kad smo kod opomena domai su imali petoricu, a gosti trojicu.

U Belici derbi zaelja pripao gostima iz Podturna Nakon prvog poluvremena mreĹže su mirovale, iako su gosti imali pet-ĹĄest lijepih prigoda za postii zgoditak, ali je realizacija zakazala. U drugom dijelu ak pet zgoditaka su vidjeli gledatelji. Domai BSK poveo je u 52. minuti zgoditkom Nevena StrniĹĄaka. U samo deset minuta od 59. do 69. Podturen postiĹže tri zgoditka i dolazi do vodstva. Zgoditke su redom postizali Antun Telebuh, Ivica OkreĹĄa i Benjamin Kati. Nikola Hajdarovi je u 74. minuti gostujue vodstvo smanjio na 3-2 i zavrĹĄnicu utakmice uinio zanimljivijom. No, gosti su na kraju sasvim zasluĹženo doĹĄli do druge za redom pobjede. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa.


 14. kolo II. ŽL MNS - istok STRAHONINEC - JEDINSTVO (GM) 0-2 (0-1) STRAHONINEC. Igraliťte: Bujan Stjepan-Spi. Suci: Franjo Hergo, Zoran Novak, Matej Mesari. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Borko (31), 0-2 Mikulan (83) STRAHONINEC: BoŞak, Fuko (85. Lehkec), Viťnjari, Kolar (56. Zadravec), Jaluťi, Vrbanec (46. Marec), Kopjar (63. Zobec), Drabi, Vuruťi, Zlatarek, Žnidari (46. Kovai), trener: Dragun Vabec JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (82. Krumpi M), Novak M, Vuk, Plantak, Kocen, Mikulan, Horvat, Golub, Borko (56. Novak D), Trnjak (90. Ladi), trener: Roman Trnjak Žu kartoni: Kopjar (Strahoninec); Vuk (Jedinstvo)

GRANIAR - TRNAVA 0-1 (0-0) NOVAKOVEC. Igraliťte: NK Graniar. Suci: Darko Filipi, DraŞen Sukanec, Siniťa Lukai. Delegat: Nikola Toplek Strijelac: 0-1 Jakťi Simon (81) GRANIAR: Magdaleni, Krznar, BoŞi K., BlaŞon, Munar, Lisjak, Drvoderi D., Drvoderi A (76. Turk), BoŞi, Novak, Lovrek (61. Mihaljkovi), trener: Zoran Graťi TRNAVA: Dolenec, Jakťi I., Gudlin (72. Pintar), Repalust (38. Markuťi), Špoljar, Farkať, Jakťi A (78. BlaŞek), Jakťi S (90. Markan), Magdaleni, Baksa, Markan, trener: Petar Medvar Žu kartoni: BoŞi R (Graniar); Gudlin, BlaŞek (Trnava) Crveni: Drvoderi (Graniar)

BUDUNOST - HODOŠAN 2-3 (0-2) PODBREST. Igraliťte: NK Budunost. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, DraŞen Horvat. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Strahija (9), 0-2 Puri (28), 0-3 Kova (50-11m), 1-3 Dodlek (77), 2-3 Dodlek (81) BUDUNOST: Pancer, Palai (84. Hali), Novak, Ciglar, Lonari, Klobuari, Halil, Marnec, Dodlek, Bukal, Gajnik (46. Maek), trener: Ivan Gajnik HODOŠAN: Rebernik, Novak, Erdelji (55. Habuť), Marec (63. Sinkovi), Narana, Vlah, Blagus (70. Vadlja), Puri (75. Koiť), Kolari (55. Vugrinec), Kova, Strahija, trener: Goran Strahija Žu kartoni: Maek, Hali (Budunost); Blagus, Vugrinec (Hodoťan) Crveni: Klobuari (Budunost)

CROATIA - GALEB 1-0 (1-0) OREHOVICA. Igraliťte: NK Croaa. Suci: Darijan Zadravec, Branko Martan, Boťko Martan. Delegat: Josip Lesjak Strijelac: 1-0 Ivanuťi (17) CROATIA: Patarec, avlek, Kolar (82. Domini), Varga, Bali, Šafari, Ivanuťi (59. Puťkadija), Krmar, RuŞi, Hunjadi, urila (14. HanŞekovi), trener: Vladimir Bartoli GALEB: Pantaler, Ribi, Balent, Turk, BlaŞini, Soka, Pigac (62. Frani), Balent (62. Hertlendi), Mesari, Granar, Fleten, trener: Damir Pigac Žu karton: Fleten (Galeb)

MLADOST - DUBRAVA 4-3 (2-2) SVETA MARIJA. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Patrik Kolari, Renato Vuk, Valenno Kantoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Drk (1), 1-1 Markovi (13), 2-1 Hoťnjak (22-11m), 2-2 Vidovi (45), 2-3 Gorianec (46), 3-3 Markovi (73), 4-3 Papak (79) MLADOST: Gaťpari, Hobor (57. Papak), mrlec, Pavlic, Šulj, Hoťnjak, BlaŞini (52. Kranjec), Matulin, Orehovec, Markovi (88. Kvakan), Štrok (90. Gaťpari), trener: BoŞidar Kedmenec DUBRAVA: uranec, Gorianec, Tkalec, Murkovi, Bobianec M, Kerovec, Horvat, Bobianec S., Drk, Bobianec M., Vidovi, trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Orehovec, Markovi (Mladost); Bobianec M (Dubrava) Crveni: Žganec Stevica, predstavnik kluba Dubrava

BORAC PMP - DRAVA 2-2 (1-2) TURIŠE. IGraliťte: Sportski Park. Suci: Damir Mesari, Danijel Koila, Josip Jurinec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Lonari (7), 1-1 Igrec J (14), 1-2 Orehovec (28), 2-2 KriŞai (89) BORAC: Cika, Kocijan, Srťan, Klari, Zrna, Gavez, Baksa (80. Baranaťi), Hunec, Drvoderi (32. KriŞai), Lonari, Ruťanec, trener: Ivan Zrna DRAVA: Koiť, Ivaci, Igrec, Mihalac J (46. Mihoci od 64. Bartoli M), Gorupi, Kos, Orehovec, Klari, Igrec F., Igrec J., Igrec D, trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Koiť, Klari (Drava)

22. studenoga 2013. II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

Omladinac “uvalioâ€? Kraljevanu 38 sedam komada Novim porazom na gostovanju deki iz Donjeg Kraljevca su sami sebi zakomplicirali sam vrh ljestvice ove lige. Lijepo su krenuli gos u utakmicu i u 9. minu poveli nakon kaznenog udarca kojeg je realizirao Silvestar Cvek. No, do poluvremena Omladinac je ve sgao do vodstva od 3-1 zgodicima, dva puta Tomislava Debelca i jednom Jurice Tizaja. Poetkom drugog poluvremena u 47. minu Kraljevan 38 smanjuje na 3-2 zgoditkom Filipa PiĹĄpeka. Gos su u posljednjih pola sata igre potpuno pali i primili joĹĄ eri zgoditka za visoki poraz od 7-2. Pobjedom u Novakovcu Trnava na bod do vodeeg. Zgoditak odluke posgao je Simon JakĹĄi devet minuta prije kraja utakmice. U pravoj prvenstvenoj utakmici dosta prigoda pred jednim i drugim vrama. Gos iz Goriana su jednu svoju i realizirali te sgli do gostujue pobjede. Graniar je od 60. minute igrao bez iskljuenog Dominika Drvoderia koji je opsovao suca utakmice Filipia. Ĺ˝ivo je bilo po zavrĹĄetku utakmice kad je bilo i meusobnog naguravanja, ali po delegatu Topleku udaranja nikakvih nije bilo. Polet poraĹžen u Donjoj Dubravi. Imali su gos iz Pribislavca nakon poraza lidera Kraljevana 38 pobjedom nad Dubravanom prigodu zasjes na prvo mjesto, ali su prvu me loptu ispusli. LoĹĄe po goste poelo je u 10. minu kada im je iskljuen vratar Tomislav VaĹĄ jer je izvan kaznenog prostora sruĹĄio domaeg napadaa u izglednoj prigodi za posi zgoditak. Domai su brojanu prednost iskorisli tek u 66. minu kada je i posgnut zgoditak odluke, a posgao ga je Ivan Hajdinjak koji je samo pet minuta ranije uĹĄao u igru. Imao je Dubravan u 90. minu prigodu iz kaznenog udarca potvrdi svoju odlu-

ku, ali je ostalo minimalnih 1-0. U Svetoj Mariji Dubrava dva puta vodila i na kraju izgubila. Ve u 1. minu su gos iz Sivice zgoditkom Alena Drka poveli. Vedran Markovi je u 13. minu poravnao na 1-1, a vodstvo domainu u 22. minu iz kaznenog udarca donio Josip Hoťnjak. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena sa klupe Dubrave udaljen je predstavnik kluba Stevica Žganec zbog vrijeanja suca utakmice Patrika Kolaria. Kad se ve ekao odlazak na odmor Alen Vidovi je poravnao na 2-2. Odmah u prvoj minuti nastavka utakmice Dubrava zbogitkom Brune Gorianca po drugi puta vodi. Mlados je bilo dovoljno ťest minuta od 73. do 79. da zgodicima, drugim na utakmici Vedrana Markovia i prvim Filipa Papka, preokrene rezultat i doe do pobjede od 4-3. Croaji domaa pobjeda nad Galebom. Jedini tri boda vrijedan zgoditak za domae u 17. minu je posgao Ivan Ivanuťi. Domainu se rano u 14. minu ozlijedio Damir urila pa je morao bi zamijenjen. Gos iz Oporovca mogu Şali za porazom jer su prema prikazanoj igri zasluŞili barem bod, ako ne i viťe. Hodoťan iz Podbresta kui pjevajui. Ve su nakon prvih 45 minuta gos imali vodstvo od 2-0 zgodicima Zorana Strahije i Tomice Puria. Poetkom drugog poluvremena u 50. minu Hodoťan ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-0 realizira Kreťo Kova. Uz visoko vodstvo gosju domai imaju novu nevolju u 65. minu kada im je iskljuen Mario Klobuari koji je grubo odgurnuo gostujueg igraa. No, to kao da im nije previťe smetalo jer sa dva zgoditka Brune Dodleka u 77. i 81. minu smanjuju na 3-2. Hodoťan je

DUBRAVAN - POLET 1-0 (0-0)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA BUDU NOST (P) GRANI AR (N) OMLADINAC (DS) DUBRAV AN DUBRAVA HODOĹ AN GALEB

SK VIDOV AN BORAC PMP DRAVA (DM)

14 10 14 9 14 9 14 8 14 7 14 6 14 6 14 6 14 5 14 5 14 5 14 4 14 3 14 3 14 3 14 2

1 3 2 3 2 4 2 1 4 2 1 2 4 4 3 4

3 2 3 3 5 4 6 7 5 7 8 8 7 7 8 8

45 – 24 30 – 15 35 – 23 31 – 25 25 – 22 28 – 20 29 – 22 41 – 38 24 – 30 29 – 38 35 – 34 24 – 37 21 – 29 19 – 35 24 – 36 23 – 35

31 30 29 27 23 22 20 19 19 17 16 14 13 13 12 10

D.DUBRAVA. IGraliťte: Krbulja. Suci: Bojan Juras, Saťa Mihali, Antun Koruni. Delegat: Vlado Soka Strijelac: 1-0 Hajdinjak (66) DUBRAVAN: Fabi, Šte, Jadan Damjan, Jadan Dominik, Jakupak (90. Hajdinjak), Lukťa, BalaŞinec, Meimurec (61. Hajdinjak), Pongrac (46. Lovrek), Nes (80. Žini), Pahek (96. iŞmeťija), trener: TIhomir Nes POLET: Vať, Kriťto, Baťek, Vibovec, Posavec, Magdaleni, Ujlaki (10. Lukman), Lisjak, Gajnik, Pal, Vukovi (61. Bai od 86. Kriťto), trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Lukťa, Šte, BalaŞinec, Jadan Damjan (Dubravan); Gajnik (Polet) Crveni: Vať (Polet)

VIDOVAN - SK 2-2 (1-1) DONJI VIDOVEC. Igraliťte: NK Vidovan. Suci: Željko Novak, Erik Žerdin, Mario Horvat. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Škoda (25), 1-1 Grabant (32), 2-1 Škoda (61), 2-2 Mihaljac (85) VIDOVAN: Lukťa, Herman Mihael, Horvat (87. Herman Maja), Hujs, Matulin, Varga, Friťi, Lukťa, Nemet, Kvakan, Škoda, trener: Ivan Vidovi SK: Grabant D, BoŞek, Smrk, Baťnec, Lonari, Viťnji N (55. Mihaljac), Viťnji R., Begovi, Grabant Z., Lisjak (73. Kos), Vidovi, trener: Marko Vidovi Žu kartoni: Hujs (Vidovan); Viťnji, Vidovi (SK)

Parovi i suci posljednjeg , 15. jesenskog kola: Galeb- Omladinac(DS) (Posedi, Novak,Hruťoci), Drava(DM) – Croaa (Radek,Pintari, Vlahek), Dubrava- Borac (PMP) (J.Kukovec,Novak,Kovai), SK-Mladost (SM) (D.Aldi, F.Aldi,A.Kukovec), Polet (P)- Vidovan (Hergoti, FaŞon, Smr), Trnava-Dubravan (KriŞai, Hrustek, Novak), subota: Hodoťan- Graniar (Škrobar, Žganec, Kolari), Kraljevan 38- Budunost (P) (Bubek, Puklavec, Mesari)

14. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD VENERA PMP - MURA (H) 1-2 (1-1) SV. JURAJ NA BREGU. Igraliťte: NK Venera. Suci: Robert Radek, Željko Kovai, Željko Hajdarovi Strijelci: 0-1 Novak (11), 1-1 Marodi (27), 1-2 Telebuh (89) VENERA: Srnec, Gorianec (64. Škvorc), Pintari, Marodi, Kerman, Ceilinger, Ciglari, Pozder, Škvorc, Doveer, Gregorini (78. Peras), trener: Vladimir Bartoli MURA: Tkalec, Baťnec (68. urin), Lipovi, Novak, Jurovi, Braniťa, Horvat, Stojko, Telebuh, Breznik (63. Šardi), Varga, trener: DraŞen Novak Žu kartoni: Ciglari, Marodi, Horvat (Venera); Baťnec, Horvat (Mura)

MEIMUREC - HAJDUK-VINDIJA 1-0 (0-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte: Hraťica. Suci: Marijan Dumani, DraŞen Šajnovi, Ante Begovi. Delegat: Stjepan Perko Strijelac: 1-0 Treska D (89) MEIMUREC: Prekupec, Ivanuťa D, Horvat, Fuek, Bajzek, Rok, Bali, Buratovi (75. Kozina), Kregar (82. Primorac), Treska S., Treska D (90. Ivanuťa M), trener: Željko Novak HAJDUK: Jurovi, Žganec, Kovai, Maari M., Jurovi, Mikulaj, Debelec M., Vrbanec, Debelec G., HrŞenjak L., Maari J. (72. Jambroťi), trener: Darko Rob Žu kartoni: Fuek, Ivanuťa D., Branilovi (Meimurec); Maari M., HrŞenjak, Jurovi T., Jurovi D (Hajduk)

JEDINSTVO - BRATSTVO (J) 2-1 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igraliťte: NK Jedinstvo. Suci: Damir Aldi, Mario Pintari, Filip Aldi. Delegat: Stjepan KriŞari Strijelci: 0-1 Vinko (42), 1-1 Novak (63), 2-1 Jambroťi (67) JEDINSTVO: Habek, Jaluťi, Filipovi (67. orevi), Tkalec, Jambroťi, Reťetar (46. Vabec), Štajerec, Piska, Novak (73. Škvorc), Popovi, Kapeť (90. Leťnjak), trener: Mladen Reťetar BRATSTVO: Peri, Petermanec, Koraj, Saka (79. Kovai), Vinko K, Baumgartner, Vinko M., Levai, Gorianec, Jambrovi, Na, trener: Boris orevi Žu kartoni: Reťetar, Novak, Filipovi, Levec (Jedinstvo); Saka (Bratstvo)

ZEBANEC - DRAVA (K) 3-1 (0-0) ZEBANEC. Igraliťte: NK Zebanec. Suci: Jasmin Lozi, Denis Fic, Elvir Baťek. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Puri (51), 1-1 Dombaj (55), 2-1 Kodba (65), 3-1 Šafari (75-11m) ZEBANEC: Kocijan, Kodba (67. Hoťpel), Kojter, Tkalec (80. Bani), Živko, Vrani (67. Sabol), Puri (72. Žuni), Grabar, Horvat, Šafari (62. Šavniar), Rudniki, trener: Neven Horvat DRAVA: Ivkovi, Zanjko Marin, PostruŞin (70. Zanjko Mihael), Zanjko D., Bajkovec, Carevi M., Dombaj, Vuk, Medved, Carevi B., Jaluťi, Zanjko Mihael, trener: Krisjan Varga Žuti kartoni: Grabar, Tkalec, Žuni, Šavniar (Zebanec); Dombaj, Bajkovec, Carevi, Zanjko D., Vuk (Drava) Crveni: Carevi M (Drava)

M.MIHALJEVEC - PLAVI (GM) 1-4 (1-0) M.MIHALJEVEC. Igraliťte: M.Mihaljevec. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mladen Puklavec. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Posavec (14), 1-1 Drk (48), 1-2 Žganec (58), 1-3 Škvorc (73-11m), 1-4 Žganec (81) MM: Magdaleni, Rodinger, Vrťi, Besjani, Šol, Trupkovi, Varga, Mesari, Puťar, Hamer, Posavec (79. Babi), trener: Marko Tadi PLAVI: Kuzma, Ratajec (64. Antokovi), Škvorc, Turk (82. Srnec), Trupkovi, Škvorc, Žganec, Drk, Zadravec, Cilar (46. Novak), Mikuli (84. Vugrinec), trener: Robert Glavina Žu kartoni: Magdaleni, Posavec, Rodinger (MM); Ratajec (Plavi) Crveni: Besjani, Trupkovi (MM)

SLOBODA - BRATSTVO (SV) 3-0 (2-0) MIHOVLJAN. Igraliťte: Ciglena. Suci: Branko Bacinger, Marko urek, Mladen eke. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Culjak (3-11m), 2-0 Posavec (28), 3-0 Tremski (68) SLOBODA: Horvat, Novak (86. Bubek), Tisaj (80. ŽeleŞnjak), Srnec, alopa, Bel, Tremski, Lukman, Posavec (88. Kolari), Culjak (66. Sovar), Mui, trener: Damir Vrbanec BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat N (46. HanŞekovi), Novak (70. Riko), Bedi (25. Kocijan), Vlahov, Cerovec, Horvat S. (74. Horvat F), Vidovi (86. Bacinger), Vuruťi, trener: Daniel Novak Žu kartoni: Srnec, alopa (Sloboda); Horvat S (Bratstvo) Crveni: Lajtman (Bratstvo)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC MURA BRATSTVO (SV) M. MIHALJEVEC HAJDUK (Ĺ ) TRNOVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP

14 12 14 10 14 9 14 8 14 8 14 6 14 7 14 5 14 5 14 5 14 4 14 4 14 4 14 3 14 3 14 3

1 1 48 – 15 1 3 49 – 21 2 3 37 – 23 3 3 32 – 25 0 6 22 – 24 3 5 26 – 22 0 7 24 – 22 5 4 29 – 26 3 6 26 – 25 2 7 21 – 30 4 6 20 – 29 2 8 24 – 25 2 8 23 – 32 2 9 13 – 32 1 10 12 – 32 1 10 14 – 37

37 31 29 27 24 21 21 20 18 17 16 14 14 11 10 10

OPOMENUTI IGRAI VIDOVAN – Dalibor Hujs (2232) DRAVA (DM) – Danijel Koiť (2928), Dominik Klari (4552) DUBRAVAN – Danijel Lukťa (2299), Emil Šte (4924), Lovro BalaŞinec (9383), Damjan Jadan (4208) GALEB – Marko Fleten (469) HODOŠAN – Dario Blagus (3121), Hrvoje Vugrinec (6751) MLADOST (SM) – Denis Orehovec (6128), Vedran Markovi (1291) POLET (P) – Krunoslav Gajnik (656) BUDUNOST (P) – Josip Maek (5275), Tihomir Hali (1655) OMLADINAC (DS) – Mario Taradi (4074), Denis Korpar (4134) GRANIAR (N) – Robert BoŞi (954) SK – Nikola Viťnji (3086), Marko Vidovi (3280) DUBRAVA – Maja Bobianec (3654) TRNAVA – Leonard Gudlin (3221), Filip BlaŞek (5062)

DISCIPLINSKI KUTAK BUDUNOST (P) – Mario Klobuari (5088) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice GRANIAR (N) – Dominik Drvoderi (707) po l. 53/a. DP HNS 2 (dvije) utakmice POLET (P) – Tomislav Vať (3383) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: TRNAVA – Filip BlaŞek (5062) DUBRAVAN – Damjan Jadan (4208) SK – Nikola Viťnji (3086) POLET (P) – Krunoslav Gajnik (656) MLADOST (SM) – Denis Orehovec (6128), Vedran Markovi (1291) DRAVA (DM) – Danijel Koiť (2928)

ipak uspio do kraja tu svoju minimalnu prednost i zadrĹža. SK-i bod u Donjem Vidovcu. Do njega su doĹĄli pet minuta prije kraja utakmice. Vidovan je dva puta vodio i na kraju se morao pomiri sa bodom. Ve u prvom poluvremenu nakon 1-1 je mirisalo ne nerijeĹĄen ishod. Hrvoje Ĺ koda je domae u 25. minu doveo u vodstvo, a poravnao na 1-1 Zvonimir Grabant. Drugim zgoditkom na utakmici u 61. minu Hrvoje Ĺ koda ponovno domaine dovodi u prednost. Bod je gosma iz ehovca osigurao u 85. minu Marko Mihaljac koji je u igru uĹĄao tek u drugom poluvremenu. Zanimljivo trojica su igraa bila opomenuta i svi zbog prigovora na odluke sudacaDrava minutu prije kraja utakmice ispusla pobjedu u TuriĹĄu. Dario Lonari je u 7. minu domai Borac PMP doveo u vodstvo. Sedam minuta kasnije na 1-1 poravnao je Josip Igrec. Goran Orehovec u 28. minu Dravu dovodi u vodstvo od 2-1. Sven KriĹžai uspio je u 89. minu domaine spasi od poraza svojim zgoditkom poravnao je na konanih 2-2.

OPOMENUTI IGRAI

Kolo prije kraja Meimurcu jesenski naslov prvaka Momad iz Dunjkovca-Pretenca ima ĹĄest bodova prednos pred prvim prateljem na ljestvici. Do domae pobjede doĹĄli su minutu prije kraja utakmice zgoditkom najboljeg strijelca lige Darijana Treske. Imali su domaini prigodu ranije doi do zgoditka u 79. minu, ali je kazneni udarac loĹĄe izveo Bojan Kregar kad je promaĹĄio gostujua vrata. Hajduk se dobro drĹžao cijelu utakmicu, ali naĹžalost po njih nije i izdrĹžao do kraja utakmice. Bratstvo u Novom Selu na Dravi propuslo doi do pobjede. Imali su deki iz Jurovca vodstvo od 1-0 iz 42. minute kada je strijelac bio Miran Vinko i prigodu u 62. minu iz igre povisi svoje vodstvo, ali je prigoda oĹĄla u nepovrat. Nakon toga domae Jedinstvo u samo eri minute od 63. do 67. zgodicima Samuela Novaka i Dejana JambroĹĄia dolazi do pobjede od 2-1. Slobodi glatka domaa pobjeda. Krenuli su domai sa dva kaznena udarca. Prvi je u 3. minu realizirao Krisjan Culjak, a drugi u 25. minu is igra loĹĄe pucao i promaĹĄio gostujua vrata. Kod tog drugog kaznenog udarca sudac utakmice Branko Bacinger iskljuio je Bratstvu vratara Hrvoja Lajtmana jer je domaeg napadaa sruĹĄio u prigodi za posi zgoditak. Domai su ipak tri minute kasnije posgli drugi zgoditak, a poĹĄlo je to za nogom Karlu Posavcu. U 68. minu i trea lopta zavrĹĄila je u mreĹži gosju iz Savske Vesi, a pospremio ju je Denis Tremski.Plavi do pobjede u Malom Mihaljevcu sgli u drugom poluvremenu. Domainu iskljuena

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodoťan), Jurica Tizaj (Omladinac DS) 14 zgoditaka – Miťo Pal (Polet P) 12 zgoditaka – Siniťa Baksa (Kraljevan 38), Simon Jakťi (Trnava) 11 zgoditaka – Ivica Munar (Graniar N) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubravan), Miroslav Pigac (Galeb), Josip Igrec (Drava DM) 9 zgoditaka – Danijel Lovrek (Graniar N), Filip Piťpek (Kraljevan 38), Tomislav Debelec (Omladinac DS), Kreťo Kova (Hodoťan) 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budunost P) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gorianec (Dubrava), Dario Lonari (Borac PMP) 6 zgoditaka – Goran Strahija (Hodoťan), Denis Poljanec (Croaa), Nikola Bukal (Budunost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Nikola Štrok (Drava DM), Tomislav Granar (Galeb), Josip Hoťnjak (Mladost SM)

dvojica igraa. Milan Posavec bio je strijelac za domae u 14. minu. Bio je to i jedini zgoditak u prvom poluvremenu. U drugom poluvremenu gos iz Peklenice posŞu ak eri zgoditka i upisuju pobjedu od 4-1. Na 1-1 u 48. minu poravnao je Nikola Drk. Deset minuta kasnije strijelac je bio Mario Žganec. U 73. minu Plavi imaju opravdano dosuen kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-1 realizira kapetan momadi Jurica Škvorc. Svojim drugim zgoditkom u 81. minu Mario Žganec postavlja konanih 4-1 za Plave. Delegat Bacinger bať nije zadovoljan suenjem Dine Horvata. Kod domaina je u samo dvije minute 70. i 72. zbog druge opomene iskljuio dvojicu igraa. Prvo Dina Besjania, a potom Nenada Trupkovia. Kad je u 65. minu dosudio jedan krivi prekrťaj za goste za njega je sve krenulo nizbrdo. Pobjeda Jedinstva u Strahonincu. Lijepo su gos iz Gornjeg Mihaljevca podarili svoje domaine sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu i odnijeli kui tri boda. U prvom dijelu za goste je strijelac bio Marin Borko i to u 31. minu, a u drugom dijelu sedam minuta prije kraja utakmice sedmica Jedinstva Damir Mikulan za konanih 2-0. Mura do pobjede u Svetom Jurju na bregu minutu prije kraja utakmice. Poveli su gos iz Hlapiine dosta brzo u 11. minu zgoditkom Marija Novaka. Marko Marodi je u 27. minu poravnao na 1-1. U borbenoj i ravnopravnoj igri na vrlo teťkom (mekanom) terenu gos su u 89. minu eurogolom Ivice Telebuha sgli do pobjede od 2-1. Napredak se osladio gostujuom pobjedom u Trnovcu. Domaini su dobili prvo poluvrijeme 1-0 zgoditkom Nikole Petria u 33. minu. Imali su domai uz posgnu zgoditak i nekoliko lijepih prigoda da joť koji put zatresu mreŞu gosju, ali su napadai bili neeka-

TRNOVEC - NAPREDAK (GK) 1-2 (1-0) TRNOVEC. Igraliťte: NK Trnovec. Suci: BoŞidar Kolari, Dario Veli, Dino Veli. Delegat: Dragun Hozjak Strijelci: 1-0 Petri (33), 1-1 Drk (60), 1-2 Lastavec (81) TRNOVEC: Koťak, Novak, Periťi, Flac (55. Govedi), Planinc (66. Herceg), Bacinger (81. Tomaťi), Petri, Miko, Jurman (87. Kos), Liber, Novak, trener: Krisjan Kiri NAPREDAK: Žagar, Škvorc (46. Matoťa), Novak, Jambroťi, Drvoderi, Lepen, Bistrovi, Antolovi, Drk, Lastavec (89. Varga), Vidra, trener: Ivan Šardi Crveni karton: Antolovi (Napredak)

Parovi i suci posljednjeg 15. jesenskog kola: Drava(K)- Jedinstvo (NSD) (urek,Grgi,Koprivec), subota: Bratstvo (SV)- Zebanec (Mihoci, Lehki, Mihoci), subota: Hajduk (Š)-Sloboda (M) (Filipi, Koila, Štrek), Mura-Meimurec (Herman, L.Kralji, Mihali), Napredak-Venera PMP (Novak, RuŞi,Vidovi), Plavi (Pek) – Trnovec (Klari, Žerdin, Vlah), Jedinstvo (GM) –Mali Mihaljevec (Jurai, Lukai, Zobec), Bratstvo (J) - Strahoninec (Zadravec, Šupljika, Bali).

BRATSTVO (J) – Denis Saka (5716) JEDINSTVO (GM) – Marko Vuk (3422) DRAVA (K) – Nenad Vuk (4827), Deni Zanjko (6627), Tomislav Bajkovec (1396), Tomislav Dombaj (2649), Bojan Carevi (2647) HAJDUK VINDIJA – Mihael Maari (2883), Lovro HrŞenjak (3029), Tomislav Jurovi (2899), Davor Jurovi (4045) STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594) MALI MIHALJEVEC – Ivan Magdaleni (603), Milan Posavec (2343), Florijan Rodinger (3019) SLOBODA (M) – Darko Srnec (2336), Goran alopa (2427) MURA – Ivica Baťnec (3451), Tomislav Horvat (297) MEIMUREC – Saťa Fuek (2479), Dejan Ivanuťa (51), Rok Branilovi (415) JEDINSTVO (NSD) – Davor Reťetar (365), Samuel Novak (3364), Nenad Filipovi (2409), Vjeran Levec (1704) BRATSTVO (SV) – Slobodan Horvat (2481) VENERA PMP – Krisjan Ciglari (4351), Marko Marodi (2406), Ivan Horvat (3881) PLAVI – Patrick Ratajec (4592) ZEBANEC – Maja Grabar (4559), Marko Tkalec (4154), Filip Žuni (5172), Ivan Šavniar (3750)

DISCIPLINSKI KUTAK BRATSTVO (SV) – Hrvoje Lajtman (1318) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica NAPREDAK – Matejas Antolovi (3663) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (K) – Mario Carevi (2648) po l. 58. DP HNS-a 4 (eri) utakmice MALI MIHALJEVEC – Dino Besjani (2345) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Nenad Trupkovi (2340) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: VENERA PMP – Ivan Horvat (3881) JEDINSTVO (NSD) – Vjeran Levec (1764) MURA – Ivica Baťnec (3451) DRAVA (K) – Tomislav Bajkovec (1396), Deni Zanjko (6627), Nenad Vuk (4827) ZEBANEC – Marko Tkalec (4154), Ivan Šavniar (3750) MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (2343), Florijan Rodinger (3019) HAJDUK (Š) – Mihael Maari (2883), Lovro HrŞenjak (3029), Tomislav Jurovi (2899) MEIMUREC – Dejan Ivanuťa (51)

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Darijan Treska (Meimurec) 13 zgoditaka – Denis Vuruťi (Strahoninec), Miťel Popovi (Jedinstvo NSD) 12 zgoditaka – Davor Mui (Sloboda M) 11 zgoditaka – Bojan Kregar (Meimurec) 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 9 zgoditaka – DraŞen Kapeť (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec) 6 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek, Saťa Treska (Meimurec), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV), Jurica Škvorc (Plavi Pek.)

sni. U drugom poluvremenu deki iz Gornjeg Kraljevca sve domae promaĹĄaje kaĹžnjavaju. Dragun Drk je u 60. minu poravnao na 1-1, a pobjedu u 81. minuti donio Jadranko Lastavec. Napredak je ĹĄest minuta prije kraja utakmice ostao bez zbog dvije opomene iskljuenog Matejasa JambroĹĄia. Zebanec bolji od Drave. Nakon prvih 45 minuta miroljubivo i bez zgoditaka, a u drugom poluvremenu eri zgoditka, iskljuenje i ak devet opomenutih igraa. Razmahao se kartonima sudac utakmice Lozi. Zebanec je poveo u 51. minu zgoditkom Denisa Puria. Drava je eri minute kasnije zgoditkom Tomislava Dombaja poravnala na 1-1, a dvije minute kasnije ostala bez kapetana momadi Marija Carevia koji je u prekidu igre glavom u glavu udario domaeg igraa i naravno bio iskljuen. Kad smo kod kartona domai su ih dobili eri, a gos pet. Bojan Kodba u 65. minu ponovno domaine dovodi u vodstvo. U 75. minu opravdano za domae dosuen kazneni udarac kojeg je za konanih 3-1 realizirao Tomislav Ĺ afari.




22. studenoga 2013.

Neobina prijateljska utakmica završila neoekivanom pobjedom nogometnih “amatera” iz Lapa U Štefancu je odigran jedan pomalo neobian, ali zanimljiv nogometni susret u kojem je na jednoj strani bio domai Jadran, inae županijski nogometni treeligaš, a na drugoj pak do sada u svijetu nogometa nepoznati ANK LAP (Amaterski nogometni klub). I dok su domaini tek završili prvi dio natjecateljske sezone, dio igraa iz protivnike ekipe po prvi je put zaigrao na velikom nogometnom igralištu. Ekipa Lapovih amatera , pojaana s nekoliko nogometnih

“profesionalaca”, pokazala je svu raskoš svojeg do sada potisnutog velikonogometnog talenta i s dva pogotka Saše Hliša (koji je susret odigrao srano i borbeno kao u svojim najsjanijim igrakim danima) te jednim Petra Korbelja pobijedila indisponiranog i šokiranog domaina. Nakon, ove povijesne pobjede ekipi Lapa porasle su ambicije i s nestrpljenjem ekaju ogled s nekim od “jaih” županijskih nogometnih ligaša. Iz ANK LAP stigla je i poruka da unato nji-

hovoj želji i nogometnom znanju ovaj susret ne bi bio mogu bez sponzora PSK kladionice, koja je donirala 30 dresova za igru i caffe bara Lap jug, koji je ujedno generalni sponzor, tako da su svi “tekui” problemi uspješno riješeni. Za ANK LAP u ovom njihovom prvom povijesnom susretu igrali su Bedi, Kolari, Friši, Lui, Silaj, Ludas, Žbulj, Golik, Orehovec, Balog, Radek, Korbelj, Koroš, Perši, Jurasi, Hliš, Vabec i Varga. Recimo na kraju i to da ANK LAP zahvaljuje navijaima i NK Jadranu na gostoprimstvu te posebno treneru Bruni Matoteku, koji im je izašao u susret i u vrlo kratkom roku pripremio ih za veliku pobjedu.

NK TORPEDO Križovec

Tvrtka “Quadro” poklonila vrijednu opremu Poznata i priznata tvrtka Damira i Kristine Frani, koja proizvodi betonsku galanteriju i obavlja prijevoz betona, Quadro iz Križovca, obradovala je vodstvo i nogometaše Nogometnog klub Torpedo iz Križovca. Za svakog igraa i struni stožer NK Torpeda Quadro je poklonio trenirku, komplet dresova, radnu trenirku i sportsku torbu. Quadro je dugogodišnji sponzor kluba koji se natjee u 3. županijskoj ligi – skupina istok, a ovaj poklon treba biti poticaj za bolje igre i što skoriji plasman u viši stupanj natjecanja, što Križovec zaslužuje i treba. elnici i nogometaši zahvalni su Damiru i Kristini, kao i svim djelatnicima Quadra na ovoj iznimno

NK Torpedo u novoj opremi, za nove i bolje rezultate

lijepoj gesti, kakvih je malo u ovo krizno vrijeme, kada klubovi jedva spajaju kraj s kra-

jem. Isto tako obeavaju kako e se zalagati za bolji nogomet i bolje rezultate u sljedeim se-

zonama, sada u ljepšoj i kvalitetnijoj opremi. (S. Mesari)

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija

Akcija Sava -30% popusta Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12




22. studenoga 2013. KOĹ ARKA

JUDO KADETSKA LIGA KSMĹ˝

A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda akovca! U KoĹĄarkaĹĄkom klubu akovec odluili su ipak neĹĄto konkretno uiniti nakon katastrofalnoga starta u sezonu. Kako to ve u sportu biva, cijenu je plao dosadaĹĄnji trener Milan BoĹĄnjak, a novi je trener njegov dojueraĹĄnji pomoni trener - prof. Bruno Kovai. Za vatreno krĹĄtenje nije moglo bolje - u akovcu je gostovao kriĹževaki Radnik koji je sgao bez svoja dva najbolja igraa (Hrandek, Jericha). Dodatnu pomo akovcu pruĹžio je trener Radnika Ante Tomas koji je u svakom poluvremenu “odabraoâ€? po jednoga igraa akovca da bude - sam (?!), tj. da ga nitko ne uva. Radnikovac koji bi trebao igra obranu na tome koĹĄarkaĹĄu akovca je uredno uao u reketu i uvao - reket! Dakle, u prvom je poluvremenu slobodan igra bio Vrus (zabio 23 koĹĄa!), a u drugom Pus (u kratkom roku zabio 13 koĹĄeva). Da ne bi ispalo da je Radnik pobijedio sam sebe, treba nadoda da je akovec mnogo rastraniji, igrai Ĺželjniji igre, ĹĄto je direktna posljedica promjene na klupi.

Meimurje je gostovalo na uvijek neugodnom gostovanju u Ivancu, domai su ak i vodili dobar dio prvog poluvremena, no u treem quarteru gos rade break i odlaze na za Ivani-

A 2 LIGA - ŽENE

C LIGA KSMĹ˝

Pobjeda Radosti!

Globetka rutinski

Nakon poraza od Solina u proťlome kolu, u ovom se oekivala domaa pobjeda nad Otocem. Pobjeda je i ostvarena prvenstveno zahvaljujui velikom srcu i borbenos domaih igraica, ali i dobrim napadom na gostujuu postavljenu zonu. Prednjaile su najmlaa Baťek sa 17 posgnuh koťeva, te kapetanica Dejana Balog s 14 koťeva. Koťarka se igra zbog koťeva, no ťteta ťto se ne vodi statistika, jer uinak Tkalec i Živkovi u skokovima i osvojenim loptama plijeni paŞnju. Naroito kada se igra prov mnogo viťe gostujue ekipe, te njihove najiskusnije i najkvalitetnije igraice Stilinovi, borbenost domaih igraica ipak odnosi pobjedu. Vrijedi joť istaknu organizaciju igre domae momadi iskusne Radikovi, te vrijedan uinak svih ostalih igraica koje su izlazile na parket. U sljedeem kolu naťe igraice gostuju u Zagrebu kod Dubrave.

Bjelovar - Gra ar 97:114 Podravac - Koprivnica 97:54 Vindija - Petar Zrinski 98:97

akovec - Radnik 88:69 (25:14, 24:21, 20:19, 19:15) AKOVEC: Doveer 6, Pusti 13, Ranteť 9, Valkaj 2, Kranjec 11, Vrus 23, Drk 8, Žvorc 1, Bulat 2, Keresteť 2, Kolovrat 11. Trener Kovai B.

Rudar Cimper - Mladost ( ) 65:78(19:28, 19:16, 11:20, 16:14) RUDAR CIMPER: Varga 6, Peri 4, Radikovi 22, Bedi 11, Vinko 6, Dodlek 16. Trener Damjanovi B.

Ivanica - Meimurje 70:85(19:19, 21:16, 10:22, 20:28) ME IMURJE: Jeleni 5, GaĹĄpari 4, Novak 20, Lepen 4, Paan 10, Glumac 4, Krajai 21, Jambrovi 17. Trener Novak S.

TABLICA 1. Graar 2. Podravac 3. Vindija 4. MEIMURJE 5. Mladost() 6. Bjelovar 7. Petar Zrinski 8. Koprivnica 9. Ivanica 10. Radnik 11. AKOVEC 12. RUDAR CIMPER

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 5 5 5 4 3 3 2 1 1 1 0

0 1 1 1 2 3 3 4 5 5 5 6

12/+202 11/+104 11/+80 11/+77 10/+65 9/+42 9/-20 8/-31 7/-67 7/-96 7/-97 6/-259

Kotoriba jedina bez poraza! Jednu sjajnu generaciju odgaja vrijedni koĹĄarkaĹĄki strunjak Rudi Balog u Kotoribi. Nakon ĹĄto je na koĹĄarkaĹĄke noge postavio klub i sjajne koĹĄarkaĹĄe razvio u Donjoj Dubravi, ovaj samozatajni koĹĄarkaĹĄki znalac is posao nastavlja u susjednom mjestu. U ligi 16-godiĹĄnjaka mladi koĹĄarkaĹĄi Kotoribe uvjerljivo su na prvom mjestu bez poraza, a slijede Meimurje i Vindija s po jednim porazom. (bh)

Vindija - Gra ar 94:34 Lepoglava - Kotoriba 75:97 KOTORIBA:Zvoťec25,Žini2,Andrlon N.19, Valpati 12, Fuť 31, Andrlon M. 8

TABLICA 1. Meimurje Globetka 2. Mladost Ivanovec 3. Dubravan 4. NedeliĹĄe 5. Lepoglava 6. Prelog 7. Graar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

5 5 4 4 5 5 4 4 4

5 4 3 3 2 2 1 0 0

0 1 1 1 3 3 3 4 4

10/+115 9/+29 7/+21 7/+17 7/+1 7/-21 5/-36 4/-52 4/-74

Gra ar - Rudar Cimper 47:55 RUDAR CIMPER: Grubi 14, Soboan 15, Rihtarec 7, Peras 3, Antolovi 16

Meimurje - D. Kraljevec 69:45 ME IMURJE: oki 2, Žini 11, Bogdani 4, Beriťa 4, Kovai 14, Vojkovi 16, Koqi 5, BlaŞeka 11, Bedi 2. DONJI KRALJEVEC: Setnik 4, Srpak 10, Šupljika 10, Švenda 4, Ivanovi 2, Sinkovi 15

Meimurje - Podravac, subota 23. studeni u 17.30 sati, IOĹ akovec

C LIGA KSMĹ˝ Mladost Ivanovec - NedeliĹĄe, nedjelja 24. studeni u 17.30, II OĹ akovec Prelog - Kotoriba, subota 23. studeni u 17 sati, OĹ  Prelog D. Kraljevec - Dubravan, subota 23. studeni u 18 sati, OĹ  D. Kraljevec

JUNIORSKA LIGA Dubravan - Prelog 80:62 (21:11, 18:9, 24:20, 17:22)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 7, Baljak 10, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 12, Balent 7, RuĹži 14, Ĺ venda D. 9, Ĺ tean 7. Trener Mesari M. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Levai 22, Franji 7, Golubi A. 15, Zaspan 8, VuruĹĄi 20, Benik 4, Golubi N. 7, Radek 2. Trener Ĺ koda D.

DUBRAVAN: Varga 25, Rai 10, BlaĹžeka 14, Ĺ tefi 16, Balog 7, Ribi 6, Igrec 2. Trener Meimurec B. PRELOG: BlaĹžona 4, Novosel 8, Jankovi 6, Ciglar 11, Ĺ ari 13, Jeleni 10, PoredoĹĄ 9, Zrna 1.

NedeliĹĄe - Lepoglava 72:57 (10:10, 19:12, 19:15, 24:20)

ŽKK RADOST: Tkalec 4, Hlebec 4, Balog 14, Baťek 17, Jeleni 1, Radikovi 4, Taradi 2, Živkovi 4, Hali 2. Trener Levai Ž

NEDELIĹ E: Gospoi 28, Golik 5, Posavec 2, MarciuĹĄ 2, Ganzer 4, Ĺ egovi I. 20, Ĺ egovi J. 2, Posedi 4, JaluĹĄi 5. Trener Hajdinjak M.

dĹžudaĹĄa, posebno su se iskazali osvajai bronanih medalja Niko Hoblaj, Borna Ĺ imuni i Luka Dokleja, dok su ostali pokazali veliku borbenost i Ĺželju za napredovanjem u natjecateljskom dijelu dĹžuda. Judo klub “Zrinskiâ€? akovec i dalje upisuje nove lanove u dĹžudo ĹĄkolu, a treninzi se odrĹžavaju u dvorani Policijske uprave meimurske u akovcu u terminima: svaki ponedjeljak i petak s poetkom u 19 sa.

RUDAR CIMPER: Soboan 17, Rihtarec 4, Klujber 4, Antolovi 25, Nerer 10 AKOVEC:Barlovi4,ugalj8,Hrustanovi 25, Kokolek 2, Barani 2, Miholek 9, Kranjec 16, Bogdan 1. Donji Kraljevec - Lepoglava 56:77 DONJIKRALJEVEC:Lepen2,Setnik6,Ĺ upljika 10, Meimurec 13, Sinkovi 13, Ĺ venda 12

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI

D. Kraljevec - Meimurje Globetka 72:94 (15:27, 18:30, 17:19, 22:18)

ŽKK Radost - Otoac 56:41

Judo klub “Zrinskiâ€? akovec nastupio je na 13. Meunarodnom memorijalnom turniru “ZLATKO PAPAC“ 2013. u Zagrebu. Najmlai dĹžudaĹĄi osvojili su prve medalje na svojem prvom sluĹžbenom natjecanju za klub. Naime, Judo klub je novoosnovani klub koji je sa svojim radom zapoeo 2012. godine i nakon prve godine djelovanja s prvom generacijom dĹžudaĹĄa krenuo je na natjecanja. Iz Judo kluba “Zrinskiâ€? akovec od dvanaest dĹžudaĹĄica i

Rudar Cimper - akovec 60:67 cu previsoku razliku. Na kraju mirnih 15 koĹĄeva viĹĄka za Meimurje. Rudar Cimper je kod kue odlino odigrao prov urevake Mlados, no nije bilo dovoljno za pobjedu. Prigodu za prve bodove igrai Rudara imat e ve ovaj vikend na gostovanju u KriĹževcima kod Radnika. KoĹĄarkaĹĄi akovca u sljedeem kolu gostuju u Ludbregu kod Graara, dok Meimurje igra derbi prov Podravca u subotu u dvorani Prve osnovne ĹĄkole u akovcu. (bh)

A 2 LIGA SJEVER Lider najniĹže lige Meimurje Globetka, haklersko-rekreativno druĹĄtvo ove sezone, ne zna za poraz. Na gostovanju u Donjem Kraljevcu, kod jedne vrlo mlade, visoke i trkaki potentne momadi, ipak je presudilo znanje “starih kosjuâ€?. Utakmica je bila rezultatski rijeĹĄena ve u prvom poluvremenu. (bh)

Judo klub “Zrinski� akovec osvojio prve medalje

Kotoriba - Mladost Ivanovec 68:93 (15:15, 12:29, 17:27, 24:22) KOTORIBA: Borovi 2, HabuĹĄ 3, ZvoĹĄec A.14, FuĹĄ 6, ZvoĹĄec F. 24, Ujlaki 2, Munka 15, Selianec 2. Trener Ujlaki R. MLADOST IVANOVEC: Terek M. 25, Vugrinec 7, Drk 25, Terek D. 22, Mlinari 4, Poekaj 2, Bjelobrk 8.

Meimurje - Grafiar, utorak 26. studeni u 20.45 sati, IOĹ akovec Rudar Cimper - Dubravan, srijeda 27. studeni u 19.30, M. SrediĹĄe D. Kraljevec - Meimurje, nedjelja 24. studeni u 11 sati, D. Kraljevec

LIGA MLAIH KADETA D. Kraljevec - Nedeliťe, subota 23. studeni u 11 sati, D. Kraljevec Meimurje - Vindija, subota 23. studeni u 15.30, IOŠakovec akovec - ŽKK Radost, etvrtak 28. studeni u 19.45, VUŠ akovec Prelog - Dubravan, subota 23. studeni u 15 sati, OŠ Prelog akovec II - Rudar Cimper, srijeda 27. studeni u 19.45, VUŠ akovec

S VINDINOM U DISNEYLAND • U petak, 15. studenoga, zapoela je Vindijina velika nagradna igra: “DISNEYLAND PARIZ I VINDINO: NEZABORAVNO I FINO“ Sakupi etiri logotipa VINDINO s poklopaca bilo kojeg okusa i osvoji super nagrade! Prva nagrada je put u Disneyland Pariz za cijelu obitelj! Tu su i ostale vrijedne nagrade: Nintendo Wii Sports Pack, Sony Playstation 3 te Vindino poklon-paketi. Mlijeni i sirni deserti Vindino sadrĹžavaju bjelan-

evine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kostiju kod djece, a osim toga jako su fini! Sada uĹživanje moĹže biti joĹĄ vee, uz nagradnu igru koja traje do 31. prosinca 2013., a donosi nagrade koje e vaĹĄim maliĹĄanima uljepĹĄati nadolazee blagdane! Samo stavite etiri poklopca s logotipom Vindino u omotnicu, napiĹĄite svoje osobne podatke i poĹĄaljite s naznakom „Za nagradnu igru Vindino“ na adresu: Vindija d.d., Meimurska 6, 42000 VaraĹždin. Kad narastem, hou biti velik‌ a Vindino hou sad!




22. studenoga 2013. GOLF

KARATE

Meunarodni Kup Osijeka U nedjeljua 17.studenoga u dvorani “Gradski vrtâ€? odrĹžan je meunarodni Kup Osijeka u karateu. Na natjecanju je sudjelovalo 370 karatista iz 40 klubova iz BiH , Srbije i Hrvatske. Ekipu karate kluba Globus, sastavljenu od naĹĄih najmlaih lanova, inilo je ĹĄest natjecatelja. Alan Patako je u konkurenciji uenika u katama u svom treem nastupu uspio otii do samog kraja i osvojiti zlatnu medalju. Debitant na natjecanju bio je Noa Jambrovi, koji je u tri mea izborio dvije uvjerljive pobjede i osvojio 2. mjesto u konkurenciji mlaih uenika u katama. Stela Horvat u konkurenciji mlaih uenica u katama nakon dvije uvjerljive pobjede u finalu gubi od domae predstavnice i osvaja 2. mjesto. U katama je joĹĄ nastupio i Filip Balent, ali je ovaj put naĹžalost ostao bez medalje. U borbama smo nastupili s etiri predstavnika pojedinano i ekipom uenika. Osvojili smo srebro (Stela Horvat - ml. uenice; Filip Balent - uenici), broncu (Lovro Balent - uenici) i ekipno smo takoer bili trei. Za ekipu uenika u borbama nastupili su:

Filip i Lovro Balent te Lovro FarkaĹĄ. Ukupno smo jako zadovoljni s osvojenih 7 medalja naĹĄih najmlaih karatista, rekli su u Globusu. NajuspjeĹĄnija lanica kluba na ovom natjecanju bila je Stela Horvat s dva osvojena srebra (kate i borbe pojedinano), iako moram pohvaliti i ostatak ekipe iz Ĺ enkovca jer su svi osvojili medalje u pojedinanim kategorijama (Filip i Lovro Balent i Noa Jambrovi), istaknuo je trener, pro . Tihomir Grgi. Osim u Osijeku, mladi karatisti Globusa nastupili su i u Poreu. Ukupno su osvojili 5 medalja: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojio je: Josip Sluki (ml. uenici borbe -36 kg) , 3. mjesto i bronanu medalju osvojili su: Elena KekeĹĄ (ml. kadetkinje borbe -45 kg), Kristian Toplianec (ml. uenici kate), Kristian Toplianec (ml. uenici borbe -32 kg) i Josip Sluki (ml. uenici kate). Na natjecanju su joĹĄ nastupili Teo KekeĹĄ i Nikola Toplianec, no ovaj put uz neĹĄto manje sportske sree. Mlade karatiste Globusa na natjecanju su vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki.

Meimurci u Poreu U subotu 16.studenoga u Poreu je odrĹžan karate turnir pod nazivom “Kup Istreâ€?, u organizaciji karate klub Finida iz Porea. Na turniru je nastupilo 530 natjecatelja iz Austrije, Bosne i Hercegovine, eĹĄke, Italije, Njemake, Slovenije i Hrvatske. Predstavnici karate kluba MEIMURJE bili su Lucija lesjak i Leon MarciuĹĄ. Lucija je imala ukupno tri borbe. Nakon uvjerljive prve

pobjede, u polunalu je jesno od nje bila bolja predstavnica Slovenije. Lucija je dobila joĹĄ jednu priliku za osvajanje medalje i u repasaĹžnoj borbi osvojila broncu. Leon je po povratku sa Svjetskog prvenstva imao kratak period za oporavak, ali je i na ovom turniru pokazao da je u odlinoj formi. Nakon dvije pobjede, poraz je doĹživio u nalu i tako osvojio srebro.

STRELIARSTVO

Sedam medalja za akoveke streliare u Novom Marofu ProĹĄli vikend u Novom Marou odrĹžan je prvi ovosezonski dvoranski turnir u organizaciji streliarskog kluba “Grebengradski Gtreliari“, na kojem je nastupilo oko 150 streliara iz Slovenije i Hrvatske. Iz streliarskog kluba “Katarina Zrinski“ nastupilo je 14 natjecatelja, koji su osvojili sedam medalja. U stilu golog luka meu djeacima do 12 godina srebrnu medalju osvojio je Jan Miljan, u istom stilu Mija Mance u kategoriji kadetkinja osvojila je zlatnu medalju, a u kategoriji juniorki Vanda Kipke takoer osvaja zlatnu medalju. U stilu dugi luk Goran Cmreak pucao je neĹĄto ispod oekivanog i na kraju zauzeo peto mjesto. U stilu olimpijskog luka meu djevojicama do 14 godina Janja Petrovi osvojila je bronanu medalju, meu kadetkinjama

Regina Novak osvojila je srebrnu medalju, dok su meu kadetima Jan Siroi i Vinko Kova zauzeli peto i sedmo mjesto. Meu seniorima u olimpijskom stilu imali smo etiri natjecatelja u raspucavanju, ali jedino je Ĺ trukelj KreĹĄimir uspio proi sve do kraja i osvojiti zlatnu medalju, dok su ostali ispali u etvrtfinalu. Dobro je pucao Boris Ferlin, koji je na kraju uz dodatno raspucavanje s jednom strijelom na Ĺžalost izgubio od Rae iz Zagreba, kasnijeg finalista, te na kraju zauzeo peto mjesto, Mladen Kodba zauzeo je ĹĄesto mjesto, a BoĹžidar VuruĹĄi sedmo mjesto. U stilu standardnog luka meu seniorima nakon napetih borbi u raspucavanju Tihomir Miljan je osvojio zlatnu medalju, dok je Stijepan Oehler zauzeo etvrto mjesto.

Golf klub Sveti Martin - Meimurje i sljedeu godinu prvoligaĹĄ Na terenima Golf & Country kluba Zagreb u Blatu odigrano je etvrto i peto kolo klupskog prvenstva Hrvatske u golfu. ZavrĹĄna kola lige igrana su po novim pravilima, tako da su prve eri ekipe razigravale za prvaka, a posljednjeplasirane ekipe razigravale su za opstanak. U razigravanju za prvaka, u odluujuem dvoboju ekipa GK Split I pobijedila je ekipu GK Zagreb 1995 s 2:1.Prije zavrĹĄnih kola, ekipa Golf kluba Sv.Marn - Meimurje nalazila se na desetom mjestu tablice prve lige, i po novim pravilima razigravala za opstanak. U prvom meu, nakon velike neiz-

Dio meimurske ekipe na natjecanju u Zagrebu

vjesnos do zadnjih polja i nerijeĹĄenog rezultata 1,5:1,5, kapetan ekipe GK Split II bio je bolji u doigravanju i donio pobjedu svojoj ekipi.Puno vaĹžniji bio je susret drugog dana s ekipom GK Ban Jelai II, jer pobjednik je ostajao u prvoj ligi, a poraĹženi je selio u drugu ligu. Nakon izjednaene i neizvjesne borbe, pobjeda je pripala naĹĄoj ekipi ukupnim rezultatom 2,5:0,5, a me je osigurano natjecanje u prvoj ligi s ponajboljim hrvatskim golferima i u sljedeoj sezoni. Za ekipu GK Sv.Marn - Meimurje u etvrtom kolu nastupili su Ivica Horvat, Nenad Bali i Mladen Dokleja, a odluujuu pobjedu u petom kolu donijeli su Sreko Novak, Goran Makovec i Krisjan Antolovi.


46

Rekreacija

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vesna Mimica posjetila Woman Art kako sam izgledala prije 10 godina i kako izgledam sada, ponosna sam i zahvalna samoj sebi što imam tijelo koje je u puno boljoj formi i koje izgleda puno zdravije. Zašto stalno spominjem to “zdravije”? Meni je na prvom mjestu zdravlje i na svoje tijelo ne gledam više tako kako sam gledala prije, ne gledam u ogledalo da vidim strši li mi salo sa strane kad obuem traperice, ve pogledam jesu li moji mišii dobro utegnuti (iako imam ja još puno posla oko toga) i ono najvažnije: jesu li dovoljno jaki da poprave moju posturu. Ja ne želim biti seksi, ja želim biti zdrava i da vježbajui što duže izgledam mlado i it. Kako starimo, tako se skrauje naša mobilnost, stabilnost i leksibilnost, pa doemo do toga da nam je teško proi deset stepenica, a da pritom ne pušemo kao slon ili da si ne možemo svezati tenisicu, a da ne sjednemo itd. Kako gledam na sebe, tako gledam i na svoje vježbae, pa se trudim biti inovativna, dati više i motivi-

Dragi moji, za ovaj meni, poseban broj pripremila sam vam vježbe za noge i stražnjicu pa predlažem da vježbate sa mnom. Vježbe sam kreirala pomno, tako da aktiviramo što više mišia. Noge i stražnjica spadaju u kritine zone pa sam sigurna da ete uživati vježbajui. S obzirom na to da ja imam tu ast pisati tekstove o zdravom nainu života, o prehrani i vježbama, odluila sam se predstaviti i napisati nešto o sebi i ljudima koji me okružuju. Moje ime sad ve znate, zovem se Ivana, i ja sam jedna najobinija osoba koja voli svoj posao, da, dobro, više bih rekla da ga obožavam i ne doživljavam ga kao stvaran posao. Od poetka kada sam krenula s vježbanjem to je bilo zbog vanjskog izgleda, no ubrzo sam shvatila da zapravo vanjski izgleda nije dokaz da sam zdrava, da imam zdrave zglobove i kosti. Usko povezana s anatomijom (maser po struci), poela sam povezivati stvari. Danas, kada pogledam

1

2

3

4

6

5

7

rati ih na dalje. Moj se trud i te kako isplatio. Prije par dana javim se na mobitel i, što mislite, s druge strane Vesna Mimica! Pionirka gimnastike i aerobika, prva žena koja je snimala vježbe za širu javnost, žena s kojom sam svako jutro prije škole vježbala i potajno se nadala da u i ja jednog dana voditi treninge i možda biti na televiziji. Nisam stigla sakriti uzbuenje, a Vesna me ve traži da odradim trening za nju, tako je i bilo. Odlian provod s jednom od

najboljih trenerica u Hrvatskoj, ne mogu vam opisati osjeaje koji su me preplavili, trema, strahopoštovanje i totalna blokada. Presretna sam i jako ponosna na sve koji su mi pomogli da se moji snovi ostvare, a to su moja obitelj, moji roditelji, sestra, šogor, muž, Luka Vugra i svi moji vježbai bez kojih zaista toga svega ne bi bilo. Ukrala sam malo prostora za sebe jer ipak oni to zaslužuju! Hvala svima, vaša trenerica Ivana Posavec!

VJEŽBA BROJ 1

VJEŽBA BROJ 4

VJEŽBA BROJ 7

Pripremite jednu nogu, krenite u iskorak prema naprijed koljenom k tlu na izdah, udahom se vraate. Dlanovi su na struku, a lea držite ravna. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira mišie nogu i stražnjice.

Stojite u centru, krenite bono u iskorak naizmjenino jednom i drugom nogom. Koljeno spuste do tla. Lea držite ravna, dlanovi na struku i brada paralelna s podom. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 10 ponavljanja sa svakom nogom. Smisao vježbe je da akvira mišie vanjske strane bedara i stražnjice.

Postavite jednu nogu na drugu iznad koljena. Dlanovi su spojeni, a ramena daleko od ušiju. Spuste se u duboki uanj sa smanjenom bazom oslonca. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira stražnjicu i noge.

VJEŽBA BROJ 2

VJEŽBA BROJ 5

U ovoj vježbi krenite jednom nogom prema iza i spuste koljeno k tlu na izdah, udahom se vraate. Dlanovi su i dalje na struku, a lea ravna. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira mišie stražnjice i nogu.

Stanite u široki raskorani stav, dlanovi su još uvijek na struku, lea ravna i brada paralelna s podom. Krenite izdahom bono u stranu, stražnjicom prema podu. Naizmjence jednom i drugom nogom. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira mišie noge i bone trbušne.

VJEŽBA BROJ 3 Dlanovi su na struku, a lea ravna i brada paralelna s podom. Križajte noge prema iza i koljeno spuste do tla. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira mišie stražnjice i nogu.

VJEŽBA BROJ 6 Stanite u širinu kukova, lea držite ravna, ruke i brada su paralelno s podom. Krenite u uanj, ali pritom pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira stražnjicu i noge.

VJEŽBA BROJ 8 Postavite se u push up poziciju, dlanovi su ispod ramena, stražnjica i trbuh ssnu. Krenite jednom nogom bono, koljenom prema laktu. Naizmjenino radite jednom pa drugom nogom, a pogled u koljeno. Napravite vježbu u 10 ponavljanja. Smisao vježbe je da akvira core.

VJEŽBA BROJ 9 Oslonite se na dlanove, stražnjicu držite iznad tla i tijelom napravite dijagonalu. Udahnite i na izdah krenite jednom nogom prema stropu. Radite naizmjenino jednom pa drugom nogom. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira ruke, stražnjicu i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

8

9

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji


22. studenoga 2013.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

6. GODIĹ NJICA G ICCA LESNINE LE U SAMO IS K O R IS TI TE P R IL IK petak

subota

nedjelja

22

23

24

POPUST VIĹ E OD:

990,00 50% kn

GRATIS HALOGENA RASVJETA

studeni

studeni

studeni

2.000,00

VARAĹ˝DIN, ÄŒAKOVEC

1I/J2ENE

NEVJEROJATNO!

C

Regal SNOW, dimenzije: 200x185x45cm, boja: bijela, halogena rasvjeta gratis. (11070100/01) *POPUSTI SE NE ODNOSE NA ARTIKLE KOJI SU TRENUTNO NA AKCIJI, ODNOSI SE SAMO NA GOTOVINSKO PLAĆANJE I VRIJEDI SAMO ZA NOVE UGOVORE, NE MOŽE SE SPAJATI SA DRUGIM AKCIJAMA I POPUSTIMA

499,00

25,00

POPUST VIĹ E OD:

199,00 60% kn

3.800,00

POPUST:

9,90 60% kn

POPUST VIĹ E OD:

1.799,00 50% kn

NAJJEFTINIJE! MEGA POPUST Stropna svjetiljka, krom, staklo, 1x70 W R75, 32x32 cm (33250577/02)

Jastuk ukrasni, dim: 40x40 cm, viĹĄe boja u ponudi (07550016/01)

1I/J2ENE C

-60

%

A AN ST NE PU E P O N AČ E OZ E PI H E T AV C P ČU

    LUNA II     !" # $ % #& '  *+-& (06530007/02)

199,00

POPUST VIĹ E OD:

1.200,00

79,90 55% kn

220,00

280,00

POPUST VIĹ E OD:

169,00 35% kn

POPUST VIĹ E OD:

149,00 30% kn

POPUST VIĹ E OD:

499,00 55% kn

SUPER CIJENA!

XXXL PRILIKA Uredska stolica TC3-03BT-004,

   FORMAT 1, dim: 55x55x42 cm. Boja: bijela, sonoma.

(23810138/03)

(05860041/01/03)

Poplun SOFTY, punjenje 100% silikoniziranim poliesterskim vlaknima, presvlaka od 100% ; < ; %" # (87300091/01) 200x200 cm (87300035) 399,00 kn popust 70% 119,00 kn

Krevet LARISSA, dimenzije: 140 x 200 cm. Boja: crna. (00810002/02)

Posjetite naĹĄu novu web stranicu www.xxxlesnina.hr

NAJJEFTINIJE! I113J

Prodajni centar Ä&#x152;AKOVEC - samo namjeĹĄtaj, Globetka b.b., radno vrijeme: pon.:-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00 Prodajni centar VARAĹ˝DIN, Gospodarska b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00, ned. 24.11.2013.: od 09:00-20:00 SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SENZACIONALNE CIJENE * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA

SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SENZACIONALNE CIJENE * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA

SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SENZACIONALNE CIJENE * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA

VARAŽDIN S POPUSTIMA VVARA VA AR PO POOPPUS UUSTTTIIMA


48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i božine ukrase iz kune radinosti

Još bogatiji nagradn Budimpešta, Bratisla Artioka je nekome omiljeno povre za spravljanje ukusnih jela, a drugima uz to može biti i inspiracija za runi rad. Upravo takve ukrase za jelke, adventske vjenie ili dekoraciju za blagdanski božini stol izrauje Katica Ljubek iz akovca, u ijem se domu ve na prvi pogled uoava i prepoznaje ljubav prema runom radu i kreativnom stvaralaštvu. Ljubav prema izradi ukrasnih i uporabnih predmeta rodila se ve u djetinjstvu: - Rodom sam iz Palovca, gdje sam ve kao djevojica izraivala igrake i lutke od razliitih plodova prirode. Potom sam 1965. godine otišla raditi u Njemaku, pa nije bilo toliko vremena za runi rad. Sada živim u akovcu i, otkako sam u mirovini, veeri naješe provodim uz hobi aktivnosti. Sada za zimu pletem šalove, a ve mjesec i više dana izraujem ukrase za Boži, tzv. artioka tehnikom. Na kuglice od stiropora pribadaama spajam ve unaprijed izrezane ukrasne trakice, kako bih dobila ukras u obliku te biljke. Za jednu kuglicu mi treba nekoliko sati, ovisno o veliini kuglice. Sve ideje pro-

UKRASI KATICE LJUBEK iz akovca

Povre i cvijee kao inspiracija

Katica Ljubek ideje za ukrase pronalazi u biljnom svijetu

Za izradu jedne ukrasne “artioke” potrebno je najmanje dva sata

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

ČAKOVEC

IGRAČKE POSUĐE BOŽIĆNE DEKORACIJE

0 2 -

%

Elegantna plavo - bijela kombinacija ukrasa za jelku

Ukrasni buket od runo raenih “hortenzija”

izlaze iz moje mašte, pa sam tako i za drugi ukras pronašla inspiraciju u cvijeu koje imam u vrtu, a to su hortenzije. Druženje s runim radom me opušta, smiruje me i nalazim veselje u tome. Svima bih preporuila da pronau svoj slian hobi. Sve što napravim poklanjam od srca prijateljima, familiji ili susjedima kao poklon za Boži, roendan ili druge svearske prilike. (rr)

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

NA SVE ADVENTE DO 30. 11. 2013.

Runi rad spada meu najcjenjenije poklone


22. studenoga 2013.

Nagradni natjeÄ?aj 49

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

ni fond:

ava, Be

Trgovaki centri puni su ukrasa za najljepĹĄi blagdan u godini, BoĹži. U njima moĹžete nai sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do boĹžinih aranĹžmana. Ali kako god oni bili bljeĹĄtavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaĹĄ dom unije onu toplinu koju donesu uresi izraeni kod kue. NajljepĹĄe su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozivnih emocija. Ako ste ih izraivali sami, tada se prisjeate svakog trenutka i svakog detalja kako su nastajale. Ako ste

takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. Ima kreativnih ljudi koji i ukrase za bor izrauju sami: od kuglica, anelia i zvonia od konca ili drugih materijala ili uz pomo kreavnih tehnika. Meimurske novine odluile su sljedeih nekoliko tjedana stranicu svojih novina pokloni vama i vaĹĄim idejama. PokaĹžite nam jaslice ili boĹžine ukrase koje

ste izradili sami. Javite se. Nazovite nas na 323-600 ili 323-601 ili kontakrajte na e-mail: advent@mnovine.hr. VaĹĄe radove i prie kako su nastajale jaslice ili boĹžini ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagraujemo putovanjima prije BoĹžia. Nagrade su: trodnevno putovanje za dvije osobe u BudimpeĹĄtu: 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagrauje putnika agencija â&#x20AC;&#x153;Kompasâ&#x20AC;?, dvodnevno putovanje za dvije osobe u Braslavu i Be 21. i 22. prosinca u aranĹžma-

UKRASI LJILJANE ŽGANEC iz Hodoťana

Originalnost svake izraene rukotvorine

Poljoprivredna tehniarska vrtlarica Ljiljana Žganec iz Hodoťana ve nekoliko godina izrauje adventske ukrase i ukrase, poput koťarica s cvijeem uz Uskrs, za svoje prijatelje i rodbinu. Zbog bolesti je u mirovini, no ljubav i znanje su ostali, tako da nerijetko oduťevljava rodbinu i prijatelje svojim rukotvorinama. Svaki njezin ukras je drugaiji te

nu agencije â&#x20AC;&#x153;Jakopi - travelâ&#x20AC;?. Dvije osobe nagraujemo putovanjem na boĹžini sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije â&#x20AC;&#x153;Amazon putovanjaâ&#x20AC;?. Trgovaki centar â&#x20AC;&#x153;Janaâ&#x20AC;? u vlasniĹĄtvu tvrtke â&#x20AC;&#x153;KB Srainecâ&#x20AC;? daruje poklon bon od 1000 kuna u trgovakom centru â&#x20AC;&#x153;Janaâ&#x20AC;?, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu â&#x20AC;&#x153;Sve iz kune radinostiâ&#x20AC;?. Najzanimljivije uratke birat e Ĺžiri i itatelji.

Kralja Tomislava 14, Ä&#x152;akovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAĹ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Ä&#x152;akovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ Ä&#x152;AKOVCA!! BUDIMPEĹ TA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEÄ&#x152; ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.

Ljiljana Žganec sa svojim ukrasima

donosi sklad boja i omjera, gotovo na nain zlatnog reza u umjetnosti. Zajedniki dio ukrasa je i heklani tableti, za svaki ukras pletivo je drugaijih dimenzija i oka, te odreenih boja. Ljubav za izradu ukrasa, Ljiljana kaĹže, du-

guje baki i majci, koje je kao mala gledala kako izrauju ukrase. Dio ukrasa snimili smo u zadnji tren, samo nekoliko sati prije dolaska prijatelja i rodbine, a drugi e dio sin koji pohaa Gimnaziju odnijeti u ĹĄkolu. To e se za vrijeme boĹžino - novogodiĹĄnjeg sajma prodati te na taj nain pomoi nekom ueniku slabijega imovnog stanja. Izrada svakoga pojedinog ukrasa traje tjedan do dva tjedna, ovisno o veliini samog ukrasa i motivu koji treba isplesti heklanjem. Prijatelji su ve zapazili njezin talent, te je nagovaraju da priredi izloĹžbu, ĹĄto e, kaĹže Ljiljana, moĹžda uiniti idue godine, ove godine viĹĄe nema ni jedan rad, pa su ostale samo ove slike. (J. Ĺ imunko)

Jednodnevna adventska putovanja Advent u BeÄ?u 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana : 220,00 kn

Advent u BudimpeĹĄti 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predboĹžiÄ&#x2021;ni shopping 30.11. â&#x20AC;˘ 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 120,00 kn

Advent u PeÄ?uhu 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 260,00 kn

Jednodnevni doÄ?eci Nove godine DoÄ?ek Nove godine u BudimpeĹĄti 31.12.2013. Cijena aranĹžmana: 230,00 kn

DoÄ?ek Nove godine u Veneciji 31.12.2013. Cijena aranĹžmana: 320,00 kn Polasci iz Ä&#x152;akovca i VaraĹždina

Amazon putovanja Mace hrvatske 6, 40000 Ä&#x152;akovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr


50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem lanka 31. Statuta, Odluke opinskog vijea o spendiranju i Odluke naelnika Opine Šenkovec raspisuje se:

Natjeaj za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj godini 2013./2014. Kriterij za dodjelu spendija: • prebivalište na podruju Opine Šenkovec • socijalni status • uspjeh u uenju • ne spendiraju se studen 1. godine studija

Na temelju odluke Uprave - Direktora GKP «akom» d.o.o. akovec, Mihovljanska bb, od 21.11.2013., kao organizatora tržnice u Gradu akovcu, objavljuje se sljedee

J A V N O N A D M E T A NJ E za prikupljanje ponuda za zakup prodajnog prostora na Tržnici akovec za razdoblje od 01.01.2014.-31.12.2016. godine 1. Predmet nadmetanja: - davanje u zakup prodajnog prostora na Tržnici akovec, kako slijedi: 1. Vanjske klupe (table) – klupe (table) na tržnici oznaene na planu tržnice crvenom bojom - namjena – prodaja voa, povra i cvijea - poetna visina zakupa za korištenje iznosi: - 300,00 kn sa PDV-om mjeseno po metru dužnom za ljetni period (od 01.03. do 30.11.), - 200,00 kn sa PDV-om mjeseno po metru dužnom za zimski period (od 01.12. do 28-29.02.) 2. Unutarnje klupe (table) – klupe (table) na tržnici oznaene na planu tržnice zelenom bojom - namjena – prodaja voa, povra i cvijea - poetna visina zakupa za korištenje iznosi: - 200,00 kn sa PDV-om mjeseno po metru dužnom za ljetni period (od 01.03. do 30.11.), - 140,00 kn sa PDV-om mjeseno po metru dužnom za zimski period (od 01.12. do 28-29.02.) 2. Dokumentacija za nadmetanje može se podii neposredno kod tajnice Direktora GKP «akom» d.o.o., Mihovljanska bb, akovec ili kod poslovoe tržnice, Uska bb, akovec, svakim radnim danom u vremenu od 07:00-14:00 sa, uz predoenje uplatnice o upla jamstva za ozbiljnost ponude u iznosu od 100,00 kn. Jamstvo se može upla na žiro raun GKP „akom“ d.o.o. broj HR12 2340 0091 1160 0916 6, koji se vodi u Privrednoj banci d.d., pozivom na broj 02OIB ili na blagajnama GKP „akom“ d.o.o. 3. Rok za dostavu ponuda je 05.12.2013. do 11,00 sa. Ponude se dostavljaju na adresu: GKP «AKOM» d.o.o. Mihovljanska bb 40000 akovec uz naznaku „ponuda za tržnicu – ne otvaraj“. 4. Javno otvaranje ponuda e se održa dana 05.12.2013. u 11,00 sa, u prostorijama GKP „akom“ d.o.o. , akovec, Mihovljanska bb, akovec. Za Organizatora tržnice GKP «AKOM» d.o.o Direktor Snježana Tkalec Avirovi, mag. iur.

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ I VARAŽ 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traži konobara/icu; 2 šankista/šankiscu; pomoni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje: potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Meimurska hiža, javiti se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, posla na email: konoba.maslina@gmail.com do 15.11. 2. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traži 2 vozaa/ vozaica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@jakopic-travel.hr do 16.11. 3. Dobrani transpor, M. Središe, Poljska 25c, traži kv voza/vozaica e kat. za meunarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11.

Dokumen potrebni za dodjelu spendija: • zamolba s kratkim životopisom • fotokopija osobne iskaznice • potvrda o upisu godine studija • potvrda o redovnom upisu na fakultet s godinom studija, brojem ECTSbodova, prosjenom ocjenom studiranja i prijepisom ocjena svih godina studija • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu spendiju * • izjava o suživotu sa lanovima zajednikog domainstva * • za sve lanove zajednikog domainstva koji su u radnom odnosu potvrda poslodavca o prosjeku plae za zadnja 6. mjeseci • potvrda fakulteta ili škole o školovanju lana zajednikog domainstva, ako takvog ima • za nezaposlene punoljetne lanove zajednikog domainstva koji se ne školuju potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 6. mjeseca • za umirovljenike lanove zajednikog domainstva potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine • za obrtnike porezno rješenje o razrezu poreza za prethodnu godinu • za vlasnike poduzea (pravnih osoba) prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasnikom udjelu • za djecu rastavljenih roditelja fotokopija rješenja o rastavi i izjava o redovitos plaanja alimentacije* * sve izjave objavljenje su na internetskim stranicama Opine Šenkovec Zahtjevi se podnose u roku od 15 dana od dana objave natjeaja na adresu: Opina Šenkovec, J. Bedekovia 11, 40 000 akovec, s naznakom «za natjeaj - spendije».

22. studenoga 2013.

4. Fil j.do.o. Oporovec, traži konobar/konobarica u caffe baru na odreeno vrijeme, mjesto rada Cae bar Galeb, javi se na mob. 098 507 6946, do 22.11.

5. Toroid-energija d.o.o. Nedeliše, traži inženjer/inženjerka elektrotehnike - SOR za struno osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11. 6. Cae bar MK, Gorian, Vrtna bb, traži konobar/ konobarica u cae baru na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11. 7. Posavec d.o.o. Nedeliše, traži instalater/instalaterka grijanja i vode na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 426 500, do 21.11. 8. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traži frizer/frizerka na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javiti se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

9. Ugosteljski obrt RAJ, Kuršanec, traži pizza pekar/pekarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 095 199 1305, do 23.11.

adresu ili na: www.msa.com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12.

10. Patris dizajn j.d.o.o. M.Suboca, traži konobar/ konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11.

14. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@mamica.com.hr do 30.11.

11. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traži frizer/frizerka na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 9353 666, do 25.11. 12. Impuls d.o.o. akovec, Ž. Fašizma 3, traži 5 šivaa/šivaice teške konfekcije na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili tel. 040 390 990, ga Kelenc, do 28.11. 13. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubika ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni posao, posla prijavu na gornju

GRAD AKOVEC

akovec, Kralja Tomislava 15, Na temelju Odluke Gradskog vijea Grada akovca od dana 21.studenoga 2013. objavljuje

JAVNI NATJEAJ ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA na podruju Globetke, Vukovarska bb u akovcu usmenom javnom dražbom I/ Predmet prodaje 1. Dana 02.12.2013.godine, ponedjeljak, s poetkom u 12,30 sa održa e se usmena javna dražba za prodaju graevinskog zemljišta na licu mjesta, Vukovarska ulica bb, u neposrednoj blizini Srednje škole akovec Jakova Gotovca 2, akovec, Bapske crkve s Pastoralnim centrom, akovec, Jakova Gotovca 2, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br. 5223, k.o. akovec, -est.br.228/1/2/A/1/176/1, oranica Globetka, površine 3 j 973 hv (ident. s kbr.906, k.o. iste, površine 20.986 m2) i to južni dio te esce u površini cca 11.000,00 m2, -est.br.228/1/2/A/1/170/1, oranica Globetka, površine 197 hv (ident. s kbr.912, k.o. iste, površine 708 m2) i to cijela esca, i zk.ul.br. 5182, k.o. akovec, -est.br.228/1/2/A/1/179/1/1, oranica, površine 347 hv, (ident. s kbr.903/1, k.o. iste površine 1250 m2) i to južni dio te esce u površini od cca 923 m2, ukupno cca 12.631 m2. po poetnoj cijeni od 48,93 €/m2, u protuvrijednos kuna prema srednjem teaju HNB na dan zakljuenja usmenog javnog nadmetanja. Osim kupoprodajne cijene, kupac snosi troškove procjene vrijednos zemljišta i objave natjeaja u lokalnom tjedniku. Rok plaanja ukupne kupoprodajne cijene i troškova postupka je 8 (slovima:osam) dana od dana zakljuenja javne dražbe. 2. Tona površina zna e se nakon što se izvrši parcelacija zemljišta. Kupac stupa u posjed zemljišta odmah nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene. Kupoprodaja i preuzimanje dijelova zemljišta, odnosno cijele esce vrši se prema raspoloživim grakim skicama, idejnim rješenjima i postojeem zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, bez posebnog iskolenja i utvrivanja novih granica – mea; kupac o svom trošku vrši cijepanje zemljišta nakon ishoenja dozvola za gradnju, formiranje nove graevne esce s odreenom površinom, položajem i oblikom, utvrivanje mea i iskolenje, a nakon što se izvrši cijepanje, utvrde tone površine i izvrši provedba u gruntovnici i katastru, saini e se okonani obraun i eventualna doplata više kupljenog odnosno povrat novca za manje kupljenu površinu zemljišta uz prijenos vlasništva zemljišta u zemljišnim knjigama na kupca. Predvidivi rok završetka posla je jekom 2014. godine. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po naelu „vieno – kupljeno“, što iskljuuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. S Kupcem e se sklopi Predugovor kojim e se uredi meusobni odnosi. II/ Ostali uvje javne prodaje zemljišta 1. Ustanovljeno je pravo prvokupa za korist Srednje škole akovec Jakova Gotovca 2, 40000 akovec, Bapske crkve s Pastoralnim centrom, akovec, Jakova Gotovca 2, kao vlasnika neposredno susjedne nekretnine na kbr.905, k.o. akovec. 2. Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno uplale jamevinu u iznosu od 30 % od poetne kupoprodajne cijene (iznos od 185.410,45 € u protuvrijednos kuna prema srednjem teaju HNB na dan plaanja), u korist prorauna Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake – jamevina za kupnju zemljišta i originalni dokaz o plaanju predali voditelju dražbe. Uplata jamevine mora bi vidljiva na raunu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe, do 11 sa. Drugi dokazi uplate, naini ili naknadne uplate nee se uvažava, ni e se moi pristupi javnoj dražbi. Postupak e se proves i u sluaju prijave samo jednog ponuaa. Uplatom jamevine i pristupom javnoj dražbi kupac prihvaa da nekretnine nemaju nedostataka. 3. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljišta i troškove postupka u cijelos pla na nain i u rokovima odreenim odredbom toke I.1., u provnom gubi jamevinu i pravo na kupnju. Jamevina se kupcu uraunava u cijenu zemljišta, a onome koji potpiše Zapisnik s Zakljukom o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jamevina se ne vraa, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku ne pla ukupnu kupovninu Grad akovec e utvrdi gubitak prava kupnje, prodaju oglasi nevažeom i odredi novu prodaju, a iz položene jamevine namirit e se šteta i svi troškovi. Ponuaima ija ponuda nije prihvaena, koji nisu uspjeli na dražbovanju, koji su odustali od dražbe, koji nisu dražbovali, ili se natjeaj poniš, vrat e se jamevina bez kamata u roku od 15 dana nakon održane i zakljuene javne dražbe. 4. Kupac je dužan pla naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, (NN 39/13), kao i sve druge troškove u vezi kupoprodaje predmetnog zemljišta. 5. Pravila javnog nadmetanja i plaanja, kao i posljedice neurednog plaanja te druge odredbe sadržava e Zapisnik o provoenju javnog nadmetanja s Zakljukom o prodaji nekretnina. 6. Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natjeaja; takoer nije obvezan prihva nijednu ponudu, i ima pravo poniš natjeaj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuaima. 7. Ovaj oglas e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. Informacije, podaci i dokumentacija o zemljištu dostupni u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, II kat, soba 204, tel 040 314 924, svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 sa. Nakon uplate jamevine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe nee se uvažava. Gradonaelnik Grada akovca

15.Ariond.o.o.akovec,traži10montera/monterki dizala na odreeno vrijeme, posla email: darko. perenc@arion-it.hr do 24.11. 16. Cae bar BH, Hodošan, B. Radia bb, traži konobar/konobarica u caffe baru na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11. 17. Cae bar Galeb, Oporovec, traži konobar/konobarica u cae baru na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11. 18. Reni d.o.o. Sveta Marija,Trg bana Josipa Jelaia 27,tražifrizer/frizerkananeodreenovrijeme,javi se na mob. 098 1804 882, do 24.11. 19. Automehaniar Zvonimir Kralj, M. Središe, A. Šenoe 14, traži m/ž automehaniar na odreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11. 20. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referenca u putnikoj agenciji na odreeno vrijeme, radno vrijeme na 20 sa tjedno, posla email: goran@atlas-tours.hr do 01.12. 21. Royal Trade d.o.o. Vrašinec, Prena 1, traži kuhar/kuharica na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11. 22. Inpiro d.o.o. D. Kraljevec, traži 3D/2D konstruktor/konstruktorica na neodreeno vrijeme, javi se na email: ivan.hajdinjak@inpirio.com do 30.11. 23. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/konobarica na odreeno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na

IZ MATINOG UREDA

ROENI GITA ŽEŽELJ, KI ARIJANE I TOMISLAVA; MATEO ŠESTAN, SIN MIRJANE I ZORANA; ROKO SRNEC, SIN KATJE I MARIJA; LUCIJA IVKOVI, KI ANITE I HRVOJA; MATIJA ZRINŠAK, SIN VALENTINE I DEJANA; DINA JURIŠI, KI ŽELJKE I TUNJA; LOVRO SOKA, SIN NATAŠE I ANTUNA; JAN LEPEN, SIN LIDIJE I AN ELKA; RAJAN MAREC, SIN MARINE I IVANA; DINO HORVAT, SIN DANIJELE I MARKA; PETAR POKRIVA, SIN MARIJE I SINIŠE; SAMUEL BOGDAN, SIN KATARINE I ZLATKA; JOSIPA VINKOVI, KI NATAŠE I BOŽIDARA; MANUELA LOGOŽAR, KI IZABELE I SVENA; DORIJAN ORŠUŠ, SIN FATIME I JOSIPA; MICHELANGELO MAREC, SIN ANDREJE I SANDIJA-LEA; NICOLE JALŠOVEC, KI VALENTINE I MARIJANA; NIKOLA ŠKVORC, SIN MARJETE I WALTER A; EMA BRUMEN, KI MARTINE I MILJENKA; FRANKA ŠIMUNI, KI JASMINE I MIHAELA; FRANO KRALJI, SIN MELITE I TIHOMIRA; IZABELA BABI, KI JASMINKE I KRISTIJANA; TIBOR OVAR, SIN NIKOLINE I KRISTIJANA; VITO NOVAK, SIN LANE I MARIJA; MIA MUI, KI NATAŠE I MARIJA; MELANI BALOG, KI SMILJANE I VALENTA (akovec)

VJENANI IVANKA KARLOVEC I ROBERT KOVAI (akovec); EMINA ZANJKO I MIHAEL FEGEŠ, MAJA LESAR I IVAN ADRIAN KOVA (Nedeliše); VALENTINA KUDEC I DANIJEL TUREK, ELIZABETA SLAVIEK I VLADIMIR KOVA (Prelog)

UMRLI FRANJO ŽNIDARI R. 1938., NADA KLOBUARI RO . HORVATI R. 1940., TEREZIJA KOVA RO . BERGOVEC R. 1927., ŽELJKO ŠIMUNI R. 1955. (akovec); ŠTEFANIJA BLAGUS R. OREHOVEC R. 1961. (Kotoriba); IVAN SRAKA R. 1956. (M. Subotica); PETAR PETEK R. 1926., TEREZIJA RUDAŠ R. DAN R. 1930. (M. Središe); IVAN SERC RO . 1917., LOVRO MAR ETKO RO . 1923. (Prelog); KATARINA RAJH R. TROJAK RO ENA 1928., ANA KRIŽAN R. ŽGANEC RO ENA 1936. (Štrigova)


22. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

ŽDINSKOJ ŽUPANIJI mob.091 2502 144, do 15.12. 24. Complex-inst j.do.o. Pribislavec, traŞi 3 montera/monterkegrijanja,3vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/izolaterka na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11. 25. Hegemon d.o.o. Pretenec, traŞi pizza kuhar/ kuharica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394, do 15.11. 26. Rusca d.o.o. akovec, traŞi kuhar/kuharica i pomoni kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11. 27. Alu-art d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traŞi 3 bravara/bravarice na izradi i montaŞi aluminijske stolarije i montaŞi pvc stolarije na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., natjeaj je otvoren do 20.11. 28. Kvinta d.o.o. akovec, traŞi konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada Podroom

SJEANJE Drink and Music Club, osobni dolazak: Kralja Tomislava 31, akovec, do 30.11. 29. Dolenec instalaterski obrt akovec, traĹži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 554 9323, do 30.11. 30.PoljoprivrednogospodarstvoDominiIvan,M. Suboca, traĹži 2 radnik/radnica za klanje i ĹĄurenje pataka na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143, 098 242 571, do 25.11. 31. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traĹži armira/armiraica; tesar/tesarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099 4222 575, do 30.11.

098 242 485, do 26.11. 34. Milenijumzdravlje j.d.o.o. akovec, traĹži agent/agenca direktne prodaje, javi se na mob. 095 197 6644, do 22.11. OD HRVATSKI ZAV VANJE ZA ZAPOĹ LJA : 396-819 VEC KO A A 0 ISPOSTAV LOG: 646-74 ISPOSTAVA PRE SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 0 543-20

32. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traĹži 2 konobara/ konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Cae bar San Marco, info: 097 788 9981

35. Djeji vr Grlica, Ĺ enkovec, M. Tita 34, traĹži odgojitelj/odgojiteljica na odreeno vrijeme, obavezni struni ispit, osobni dolazak sa zamolbom, do 22.11.

33. Cae bar Zavrtje, Miklavec, traĹži 2 konobara/ konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob.

36. Hamer d.o.o. akovec, traĹži pekar/pekarica kruhaipecivaivoza/vozaicacisternesmlijekomi

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK KLASA: 021-05/13-01/209 URBROJ: 2109/2-01-13-06 akovec, 22. studeni 2013. Na temelju lanka 6. Zakona o kulturnim vijeima (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 48/04, 44/09 i 68/13), lanka 27. Statuta Grada akovca (Sl. gl. Grada akovca 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 â&#x20AC;&#x201C; pro. tekst) te lanka 5. Odluke o osnivanju kulturnih vijea Grada akovca, Gradonaelnik Grada akovca objavljuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE LANOVA KULTURNOG VIJEA GRADA AKOVCA I. Kulturno vijee Grada akovca osniva se radi predlaganja ciljeva kulturne polike i mjera za njezino provoenje, sudjelovanja u predlaganju godiĹĄnjih programa javnih potreba u kulturi te ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donoĹĄenje odluka vaĹžnih za kulturu i umjetnost, a nadleĹžno je za podruja: - glazbu i glazbeno â&#x20AC;&#x201C; scenske umjetnos - dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnos - knjiĹžnu, nakladniku i knjiĹžniarsku djelatnost - vizualne umjetnos - kulturno â&#x20AC;&#x201C; umjetniki amaterizam - inovavne umjetnike i kulturne prakse - meunarodnu kulturnu suradnju, - nanciranje meunarodnih projekata. II. Za lanove Kulturnog vijea mogu bi kandidirani kulturni djelatnici i umjetnici te drugi strunjaci koji svojim dosadaĹĄnjim dosgnuima kao i poznavanjem problema vezanih uz utvrivanje i provedbu kulturne polike mogu pridonije ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vijee osnovano. lan Kulturnog vijea ne moĹže sudjelova u raspravi i izuzet je od odluivanja Vijea o pitanju koje se odnosi na umjetniki ili kulturno projekt u kojem sudjeluje on ili s njim povezane osobe (srodnik po krvi u ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, brani ili izvanbrani drug) ili se odnosi na kulturni ili umjetniki projekt koji je predloĹžila pravna osoba u kojoj lan Vijea ili s njim povezane osobe imaju vlasniki ili osnivaki udio ili sudjeluju u njezinom upravljanju. III. Kulturno vijee ima 5 lanova koje na prijedlog gradonaelnika imenuje Gradsko vijee Grada akovca, na mandat od eri godine. IV. Pozivaju se ustanove i udruge s podruja Grada akovca koje u svom djelovanju imaju programe u naprijed navedenim podrujima iz nadleĹžnos Kulturnog vijea, da podnesu svoje prijedloge za lanove Kulturnog vijea Grada akovca. V. Prijedlozi s obrazloĹženjem, u skladu s Odlukom o osnivanju Kulturnog vijea Grada akovca (SluĹžbeni glasnik Grada akovca 7/13) podnose se u roku od 15 dana od objavljivanja ovog poziva na adresu: GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA DRUĹ TVENE DJELATNOSTI KRALJA TOMISLAVA 15 40 000 AKOVEC S naznakom â&#x20AC;&#x17E;PRIJEDLOG ZA KULTURNO VIJEEâ&#x20AC;&#x153; Ovaj javni poziv objavljen je na WEB stranicama Grada akovca: www. cakovec.hr. GRADONA ELNIK Stjepan Kova

na

kombija na odreeno vrijeme, javi se Danijeli 091 3967 000, do 22.11.

MARIJU MESARI ro. Deban

37. Super hrana j.d.o.o. akovec, traĹži 2 kuhara/ kuharice-za roĹĄlj i fast-food na odreeno vrijeme, javi se na mob.091 574 1431, do 20.11.

iz Merhatovca 22.11.2001. â&#x20AC;&#x201C; 22.11.2013.

38. Udruga za boljitak Roma, Gorian, traĹži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedinani javni rad, javi se na mob. 098 504 559, do 10.12.

Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji

39. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traĹži samostalni knjigovoa/knjigovotkinja i slastiar/slastiarka-pomoni radnik u proiz. kolaa na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008, do 07.12.

TUŽNO SJEANJE

40. Autoprijevoznik Petric Tomislav, Gorian, Radnika5,traĹživoza/vozaicaCkat.zameunarodni transport na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 161 4446, do 22.11.

na voljenu suprugu

MARIJU MESARI ro. Deban iz Merhatovca 22.11.2001. â&#x20AC;&#x201C; 22.11.2013.

Temelju lanka l. 32. Statuta Opine Sveta Marija (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Meimurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;? br. 5/13.) naelnica opine Sveta Marija dana 20.11.2013.g. donosi

Sjeanje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tuĹžno je, Ĺživot bez tebe teĹžak je, ali ljubav prema tebi vjena je. S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe Zauvijek tvoj suprug Ivan

ZAKLJUAK o raspisivanju Natjeaja za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2013./14. Opi uvje i kriteriji za dodjelu spendija: Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti dodiplomskih i diplomskih studija: - da su drĹžavljani Republike Hrvatske s prebivaliĹĄtem na podruju opine Sveta Marija, - da imaju status redovnog studenta, a nemaju odobrenu spendiju po drugoj osnovi, - da nisu studen prve godine dodiplomskih i diplomskih studija - da nisu stariji od 27 godina. Odabir kandidata za dodjelu spendija obavlja se po kriteriju: socijalno stanje

SJEANJE na naĹĄu dragu mamu i baku

KATARINU VLAĹ I iz Orehovice 23.11.2008. - 23.11.2013. Godine prolaze, ali ti si uvijek s nama u naĹĄim srcima, mislima i molitvama.

Tijelo kojem se podnose prijave: Opina Sveta Marija, Povjerenstvo za dodjelu spendija, Trg bana Jelaia 1, 40326 Sveta Marija Rok u kojem se podnose prijave za natjeaj: 10.12.2013. g. Dokumentacija koju je potrebno priloĹži: Zamolbe za dodjelu spendije podnose se na propisanom obrascu koji izdaje Jedinstveni upravni odjel opine Sveta Marija (ili na www.svetamarija. hr), uz koji se prilaĹže: 1. Ĺživotopis, 2. uvjerenje o prebivaliĹĄtu (izdaje MUP), 3. preslika domovnice i osobne iskaznice podnositelja zahtjeva, 4. izjavu o lanovima zajednikog kuanstva, 5. preslika osobnih iskaznica lanova zajednikog kuanstva, 6. kopija rjeĹĄenja porezne uprave o razrezanom porezu na prihod svih lanova zajednikog kuanstva za prethodnu kalendarsku godinu po svim osnovama, 7. potvrda o prosjeku plaa i drugih prihoda za sve lanove zajednikog kuanstva za posljednje tromjeseje ili potvrda o nezaposlenos (za tuzemstvo i inozemstvo), odnosno zadnji izvadak mirovine za umirovljenike. 8. uvjerenje o redovitom upisu na fakultet tekue studentske godine, 9. izjava podnositelja zamolbe da ne prima spendiju po drugoj osnovi, 10. potvrda fakulteta ili srednje ĹĄkole o redovnom ĹĄkolovanju uĹžeg lana obitelji (ako ih ima), 11. za roditelje koji su hrvatski vojni invalidi odgovarajuu potvrdu o statusu HRVI, 12. eventualne potvrde za oteĹžavajue okolnos materijalnog poloĹžaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnos podnositelja zamolbe. Dokumentacija koja se prilaĹže ne smije bi starija od 30 dana od dana raspisivanja natjeaja, osim domovnice. Broj i visina spendija koje e se dodijeli: Dodijeli e se 6 spendija za akademsku godinu 2013./14. i to: a) za studij u mjesma udaljenima do 50 km u iznosu od 300 kn mjeseno, b) za studij u mjesma udaljenima viĹĄe od 50 km u iznosu od 500 kn mjeseno. Ostali podaci: Pravovremene i potpune prijave boduju se primjenom kriterija utvrenih Pravilnikom o spendiranju redovnih studenata. Po zavrĹĄenom bodovanju sastavlja se bodovna lista prvenstva za studente. Bodovna lista objavljuje se na oglasnoj ploi opine Sveta Marija i VMO Donji Mihaljevec te internet stranici opine Sveta Marija www.svetamarija.hr . Studen imaju pravo prigovora na utvrenu bodovnu listu u roku od 8 dana od dana objave iste. KLASA: 604-01/13-01 URBROJ: 2109/24-13-1 Sveta Marija, 20. 11. 2013.

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

FRANJU TARADIJA 27.11.1991. - 27.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM hrvatskom branitelju

ŽELJKU UNUŠU 28.11.1995. - 28.11.2013. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Meimurske Şupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU MARINIU 28.11.1991. - 28.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

KUPON broj

949

Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

Naelnica opine Sveta Marija: urica Slamek

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec


52

Oglasnik

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄivae da ubudue u rubrikama â&#x20AC;&#x153;Uslugeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Iznajmljivanje apartmanaâ&#x20AC;? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je duĹžan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄivae za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob. 091 970 1929 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJE SE ĹĄuma Gornji Omek 1059m2 (PuĹĄine), oranica Veliki Ĺ tuk 2418m2 i 2340m2 (NedeliĹĄe), Veliki Ĺ tuk 1274m2 (Strahoninec), te kupujem Ĺžuti kukuruz u zrnu od 2012.g. Tel: 822-362, 099-516 67 80

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJE SE STARI KUKURUZ, okreta sijena i prikolicu 1-osovinku. info: 098/545-961

MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uĹĄuvan, povoljno. mob. 091/505-2724

PRODAJE SE prikolica za rastepanje stajskog gnoja, tanjuraa 16 diska, plug 12 cola (visoki), sijeno u balama i prednji utovariva za traktor. info: 091/517-5821

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 P R O DA J E M E L I N E f e l g e 14â&#x20AC;? za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., NedeliĹĄe. Tel: 091/111-62-77 PRODA JEM skuter Peu geot 50cm 2007.g. i mercedes A klasa 2001.g,. mob. 099 7916 853. VOLVO C70 1998.g., full oprema, 230KS, atesran plin, registr. godinu dana - prodajem ili mijenjam za manje. Cijena 4.100eura. Mob: 091/371 6837 PRODA JEM BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., sauvan, vlasnik 10g. info: 098/190-3753 PRODAJEM FIAT TIPO 1.7D, registr. do 4/2014., 130tkm, u ispravnom stanju, 1.vl., ugraena kuka. tel. 040/390-247 KUPUJEM MANJI AUTO AUTOMATIK starosti do 7g., od prvog vlasnika, marka vozila nije bitna, mob. 099/756-0087

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadajue prikljuke, moŞe i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 KUPUJEM traktorske prikljuke cisternu: plugove, rotodrljae, paukove za sijeno - moŞe neispravno. Ponude na mob. 091 739 69 65 PRODAJU SE RABLJENI POLJOPRIVREDNI STROJEVI: prikolica Kikinda 4T (6.500kn), prikolica dvoosovinska 2T (2.500kn), dvoredna sijaica za kukuruz (1.200kn), dvoredna sadilica za krumpir (3.500kn), sjetvosprema 2m (3.500kn), luťara i elevator za kukuruz (2.000kn), Ivanovec, mob. 098 355 207 SADNICE ŽIVE OGRADE Thuja Smaragd, Plavi paempres, Buxus, Hibiscus i drugo ukrasno bilje. POVOLJNO! tel, 098 960 77 78

PRODA JEM TR AK TOR Deutz 1977.g., s kabinom, 1.vl., sauvan, bavu od 200lit (200kn); kadu od 150lit. (150kn) i gveĹždru Mio Standard Osijek (300kn). mob. 098/190-3753

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA ML ADI traĹži slobodnu cu ru od 30 - 40g za vezu, samo ozbiljne i iskrene cure. mob. 095/8974-533

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA

PRODAJE SE SJEMENSKI KRUMPIR sorte â&#x20AC;&#x153;BELAROSAâ&#x20AC;? 2 SR, mob. 098 1616 759

OBITELJSKI DOM PRUŽA SKRB i njegu 24 sata. Patrik d.o.o. Pretenec 96, info: 098/974-5950

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

akovec, R. BoĹĄkovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

TRAŽIM POSAO GERONTO DOMAICA - savjesna, diskretna, marljiva, pomagala bi Vaťim starim i nemonim lanovima obitelji, volim rad sa starijim osobama, po struci njegovateljica s radnim iskustvom. Prednost akovec i okolica. kontakt: 097/67-66-057

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ureen, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO UVANJA DJECE bilo koje dobi, u K, moŞe i vikendom, sa iskustvom. mob. 091/59-62-707 TR A ŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 TR A ŽIM SUR ADNIKE Z A PO SAO internet marketinga. mob. 097/7821-438

KREDITI

PRODAJEM NOVI namjeĹĄteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lovakih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559

PRODAJEM VINOGRAD s vikendicom, veliki vrt, brajde i vonjak, ili dajem u najam vinograd i ostalo osim vikendice. Ban 271, tel. 00386 2 4712 892 ili 00386 41 318 232

AKOVEC, prodajem gradiliĹĄte kod bolnice, novootvorena ulica. info: 091/2424-143

PRODAJE SE KUA od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA kua u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDIC A â&#x20AC;&#x153;posavski tipâ&#x20AC;?, pogled  akovec (6km), 1 31 m 2 /1 0 3 m 2 + g a r a Ĺž a i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, okunica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

USLUGE

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septikih jama. Struno i povoljno. â&#x20AC;&#x153;Tinoâ&#x20AC;?, 098/931-7570

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaĹža), urbana vila, novo, s garaĹžom, Mihovljan ispod Ĺ afrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu povrĹĄine 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 6539. PRODAJE SE KUA U G. HRAĹ ANU. Info. 098 297 210 PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogunost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980 5511 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN u  akovcu, Mar tane 24,50 m2, Novogradnja, 995 EUR/ m2, odmah useljivo. Kontakt: 098/366-266 PRODAJE SE KUA U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju kuu u gornjem dijelu Meimurja. tel. 091/559-8656 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 1706m2 u gra. zoni u NedeliĹĄu-GlavaĹĄe. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KUE, nazva na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VEU VIKENDICU ILI MANJU KUU od 80-100m2 s okunicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vonjak u Gornjem Meimurju. PoloĹžaj na sunanom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM NAMJEĹ TEN STAN u akovcu, sajmiĹĄte, ukupne povr ĹĄine 59, 5 m2. Kont ak t 098/366-266

PRODAJE SE KUA u centru K, gornja etaĹža s potkrovljem, te cca 720m2 pripadajueg dvoriĹĄta, svi prikljuci, pogodno za ordinaciju, ured.. mob. 098/315-119 PRODAJE SE 3-SOBNI renovirani stan od 72m2 sa svim prikljucima u centru K, Vukovarska. mob. 095/507-2782 PRODAJU SE NOVOIZGRAENI STANOVI od 55, 70 i 90m2, uredna dokumentacija, odmah useljivi, cijena 1.100 eur/m2. mob. 098/163-4992 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska. mob. 091/931-9044 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 58m2 u k, prizemlje. mob. 099/6560-710 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Strahonincu u novootvorenoj ulici, 17.5x43m, sa mog. gradnje kue na tom zemljiĹĄtu prema Ĺželji kupca. info: 098/749-131 POVOLJNO PRODAJEM STARU KUU za ruĹĄenje, stari cigel i ostalo. mob. 095/5522-749

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;PICTURAâ&#x20AC;? I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEĹ TENI STAN u Murskom SrediĹĄu. mob. 091 5495 873 IZNA JML JUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s koriĹĄtenjem zajednike kuhinje i kupaone, 150 m od Me. veleuiliĹĄta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mogunost koriĹĄtenja interneta, zajednike perilice rublja, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116

ME IMURSKE NOVINE IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI, namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovia). Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50. ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan iskljuivo studencama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odlina lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj kui u centru akovca, Ĺženskoj osobi. mob. 091/561-2052 U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili veu komfornu vikendicu u Gornjem Meimurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. V. Nazora u akovcu. info: 099/6390-759 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI POLUNAMJEĹ TENI STAN (etaĹža kue), poseban ulaz, brojila,dvoriĹĄte kod Plodina u akovcu. info 091/59 77 119 ili 040/386-024. IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN namjeĹĄteni stan, knauf izolacija, pvc stolarija, studenma ili zaposlenim samcima, na duĹže vrijeme, blizina Me. VeleuiliĹĄta. mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJU SE NENAMJEĹ TENI stanovi 2-sobni, 1-sobni i garsonijera, na duĹže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KUA u PleĹĄkovcu, info; 091/100-2213


22. studenoga 2013.

IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI namješteni stan u centru akovca. mob. 098/161-7975 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu. mob. 098/195-7448 AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namješteni stan u centru k. ifno: 091/2424-143 TRAŽIM ZA SUŽIVOT/PODSTANARE mlai bani par (može s djetetom), poštene, skromne, nepušae. mob. 091/560-1858

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEMO kompjuter Samsung sa printerom, telefon/faks Panasonic, dizalicu-elevator do 12m (malo korišteno). Info: 098/974-5950 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM djeji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

živi i očišćeni očišćen ni ,

,

PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI njemakog ovara, mob. 095/522-9335 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODA JU SE PAPIGE TIGRIC E I N I M FE . Te l: 8 2 9 -2 3 0, 098/944-3339 PRODAJE SE MUŠKO ŠTENE PEKINEZERA staro 3mj., povoljno, dobro odgojen. tel. 343-205 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODA JU SE domae patke i zeevi, živi ili oišeni. Tel: 099/269-2090 PRODAJEM DIVL JE ZEEVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 kn, te opširnu literaturu o uzgoju za 150kn (šaljem poštom), mob 098-908-4675, ZG PRODAJU SE MLADI DOMAI KOKOTI teški oko 3 kg, cijena 80,00 kn u Ivanovcu, tel : 098 355 207 PRODAJEM PAPIGE nimfe, rozele, penante, tigrice, rozekolise, rižarice, fazane platinaste, zlatne i srebrne. 040/641-187 ili 098/912-3938

RAZNO PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokulvator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 POVOL JNO PRODA JEM NO VU ZR ANU PUŠKU amerike proizvodnje i jaeg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749

PRODAJE SE PIANINO Schlögl, tri pedale, lijepi izgled, mat orahov furnir, malo sviran. Kontakt: 098 319 952

PRODAJEM gradilište u Strahonincu, veu koliinu oišenih oraha, krevet za 400kn i role br. 30 za 50kn. info: 098/9548-767 PRODAJEMO korišteni ali ušuvani štednjak (90cm) sa dvije ploe na struju i 4 na plin, sa prostorom za bocu ili zemni (1.500kn), manju prešu za grože na vijak (1.400 kn) i hrastovu bavu cca 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJEM LEDENICU od 80lit. Quadro, sa 3 ladice, korištena godinu dana i TV Quadro 55cm, vrlo povoljno. mob. 095/8349-048

PRODAJE SE kau, dvije fotelje, tabure i kutija za posteljinu, cijena 400 kn. info: 040/390-639, akovec

PRODAJE SE PLINSKA PE Maja 12 (200kn), greda 14x14x434 (10 0kn), 10x12x270 (50kn) i štaflin 5x8x255 (20kn). tel. 040/364-465

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski šmer za gitaru. Mob: 099/4010-142.

PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423

PRODAJEM profesionalni alat za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob. 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM dionice mesne industrije Vajda, kožnu garnituru za 1.100 kn; KLAVIR ouvani malo sviran, spavau sobu i cafe aparat. mob. 091 970 1929. PRODA JE SE DVOSJED I FOTEL JA,hitno i vrlo povoljno za 250,0 0kn. Nazvati na 098/849-030 PRODAJEM mušku jaknu Addidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM zranu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog drveta, runi rad. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

POVOL JNO PRODA JEM NO VU ZRANU PUŠKU amerike proizvodnje i jaeg kalibra cal. 5.5 sa dokumenma. Info: 095/5522-749

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nauena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i oišena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Dolly - prekrasna sivo tigrasta maca s ekima žute boje po jelu, stara oko 3 mjeseca, cijepljena prvi put prov zaraznih, oišena od nametnika, umiljata i jako jako jako mazna. Dobra si je s drugim macama. Nauena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

je predivan mješanac okoladne boje i zelenih oiju, vrlo mlad, zaigran, željan velikog dvorišta i tranja. Slaže se s drugim psima, dobar s ljudima. Kontakt: 091-8988-004.

su mješanke njemakog ovara stare oko 4 mjeseca, izuzetno aktivne i vesele kujice. Traže veliko dvorište za tranju i igru i obitelj s dovoljno vremena da se bavi njima. Kontakt: 098-241-060.

James je mladi pas pronaen na ulici s metalnom ogrlicom oko vrata pa pretpostavljamo da je bio neiji. Poznajete li ga ili ga želite udomiti nazovite 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

Klato

Sana i Lana

Zoltan - muški mai od oko 2,5 mjeseca, jako umiljat i zaigran, jedini ostao od svojih sekica koje su udomljene. Nauen na pijesak, druge mace, cijepljen i oišen od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Hannes je malecki mješanac terijera, idealan za život u stanu uz redovite šetnje. Star je oko 2,5 mjeseca, zaigran, dobre naravi, pravi mali veseljak. Kontakt: 098-241-060.

Moira - mama maca ostavljena s 4 malena maia na ces, prekrasnih boja, napominjemo da su žute cure rijetkost zbog geneke! Udomite je i imat ete posebnu macu :) Nauena na pijesak, umiljata, mazna, oišena od nametnika, cijepljena prov zaraznih, uskoro sterilizirana. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

949


54

Kuharica

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

MEIMURSKA KUHARICA

Telei odrezak “Barun Trenk” Spektakl gastronomije na proglašenju najboljega meimurskog restorana u pobjednikom Kristalu u akovcu iskoristili smo za pribavljanje recepta za naše itatelje, koji preporuujemo za spremanje u vlastitoj kuhinji. Majstor kulinarstva Goran Novak pripremio je i preporuio telei odrezak “Barun Trenk”, jelo zasnovano na tradiciji slavonske plemenitaške kuhinje sa slavonskim kulenom i domaim sastojcima. Kombinacija je to glavnog jela i priloga, što daje bajkovit okus i lijepu sliku na sveanom bijelom tanjuru. Goran je ovo jelo spremio od najkvalitetnijeg mesa s vrlo ma-

lo zaina i s velikim strpljenjem. Prema pravilu: ništa na brzinu, nego strpljivo, kako bi svi sastojci dali svoj udio, a djelo dobilo cijenu u ukupnom dojmu. Prilozi, kroketi od blitve, povre na maslacu i jemena kaša, oplemenjuju bogatstvo jela uz koje se poslužuje salata od sezonskog povra, zainjena jabunim octom i meimurskim košinim tikvinim uljem. ašica vrhunskog vina, rizlinga ili silvanca, zaokružuje uživanje u teleem odresku, savršenstvu gastronomije ovog trenutka. Stoga ovaj put nema recepta plus, kako bi glavno jelo i prilozi dobili zasluženo mjesto u novinama.

Sastojci za odrezak: - telei but, kulen, kuhano jaje - ajvar, sol Priprema Svježi telei but narezati na šnicle (odreske), potui kuhinjskim batiem, lagano posoliti i premazati ajvarom. Na ajvar posložiti 2 - 3 šnite kulena te kuhano jaje. Tako napunjen odrezak složiti u oblik loptice (kuglice) i zamotati u aluminijsku foliju. Staviti u tepsiju i pei 20 minuta na temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva. Izvaditi i prerezati na dvije jednake polovice i posložiti na tanjur.

IZ PENICE akovekih mlinova

Kkroketi od blitve: Zamijesiti tradicionalno krumpirovo tijesto (krumpir, brašno, sol i ulje) i razvaljati ga u mlince. Na jedan mlinac posložiti kuhanu i sitno sjeckanu blitvu te sve skupa preklopiti drugim mlincom. Narezati na kockice i popržiti u tavici ili fritezi, te staviti na tanjur pokraj odreska. Jemena kaša: Kuhanu jemenu kašu pomiješati sa svježom na kockice narezanom paprikom i prodinstati na masti sa sitno nasjeckanim lukom. Dodati malo mljevene crvene paprike i zaine po vlastitom ukusu. Posložiti na tanjur uz odrezak i krokete. Povre na maslacu: Kuhanu cvjetau i brokulu ohladiti te narezati na kockice. Lagano popržiti na vruem maslacu, uz povremeno miješanje. Kada je blago zapeeno, staviti na tanjur s glavnim jelom.

Krumpir salata SASTOJCI 1/2 kg krumpira 2 glavice crvenog luka buino ulje akovekih mlinova sol ocat papar

PRIPREMA: Oprani krumpir skuhajte u slanoj vodi, zatim ga ohladite, ogulite i narežite na ploške te ako je potrebno, dosolite. Krumpiru dodajte narezani luk, ocat i papar te sve zajedno prelijte buinim uljem. Salatu izmiješajte i poslužite uz ribu ili jelo po želji.

VINO TJEDNA

Sauvignon Borisa Novaka Kvalitetno suho vino, berbe 2009. godine, jedno od najboljih u Novakovoj vinoteci. Sadrži 13,7 posto alkohola, odlikuje se sortnom aromom, gotovo zlatnom bojom i vrhunskim okusom. Pije se rashlaeno na temperaturi 10 do

12 Celzijevih stupnjeva, u sveanoj aši na stalku i s proširenom pliticom. Odlino se sljubljuje s peenim mesima, tjesteninama, slasticama od kestena i oraha, te tvrdim polumasnim sirevima.


22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

OD PONEDJELJKA HLADNIJE

VREMENSKA SLIKA: Na samom poetku prošlog tjedna imali smo iznad Hrvatske olujnu ciklonu koju je Crometeo tim nazvao Teodor. Ta ciklona donijela je orkansku buru podno Velebita i u Rijeci te olujni sjeverni vjetar u središnjoj Hrvatskoj. Na zagrebakom podruju i na Medvednici olujni je vjetar srušio preko 5 tisua stabala! Palo je jako puno kiše, na podruju Meimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije ak preko 100 litara po kvadratnom metru pa je došlo i do izlijevanja manjih rijeka i poplava. Sreom, u nastavku tjedna polako se smirilo,

još je malo rominjala kišica, ali se voda uglavnom povukla. Za vikend smo imali i malo sunca. Cijeli tjedan temperatura zraka bila je iznad prosjeka za sredinu mjeseca studenog. Nova snažna ciklona

stigla je oko utorka uz dosta kiša, na Jadrani u orkansko jugo. U Italiji je bilo i ljudskih žrtava. A sada malo društvenih vijesti. Nakon što je u lipnju probijen led i organiziran prvi regionalni Meteo susret

u Varaždinu, tijekom subote organizirano je drugo varaždinsko okupljanje Crometeovaca. Okupilo se deset sudionika. Osim petorice domaina, stigao je i zagrebaki trio te lanovi iz Koprivnice i Me-

imurja. Nakon veere u jednom restoranu, sudionici su krenuli prema Starom gradu Varaždinu, gdje su se zajedniki otografirali. Nakon toga se krenulo do samog centra Varaždina. Sudionici istiu da su zadovoljni prekrasnim druženjem te novim poznanstvima. Najavili su proljetno okupljanje, a kao mogue lokacije naveli su Ivanšicu, Kalnik ili Bilogoru. I do kraja tjedna emo biti u sivilu i povremenoj kiši. Mogua je magla, povremeno e padati kiša, a s njom polako i temperatura. Poetkom tjedna temperatura zraka mogla bi poprimiti prave zimske vrijednosti. Još nije sigurno hoe li biti snijega, a koji dan za njega postoji mogunost saznajte u opširnijoj prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak glavnom oblano i tmurno. Povremeno se oekuje kiša. Mogua je i magla pa uz kišu i skliske kolnike upozoravamo i na smanjenu vidljivost. Palite svjetla i vozite oprezno! Temperatura zraka nee doživjeti bitnu promjenu pa e i dalje biti malo iznad prosjeka za drugi dio studenog – mjeseca koji je ime dobio po hladnoi. Uglavnom bi i jutarnje i dnevne vrijednosti bile izmeu 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. U subotu i nedjelju nastavak tmurnog, oblanog i mokrog vremena. Opet e biti više kiše, osobito se ini u subotu i u noi na nedjelju kad može biti i obilna. Zapuhat e sjeverni i sjeveroistoni vjetar pa e se temperatura zraka tijekom vikenda lagano snižavati. U višem gorju se tijekom vikenda oekuje snijeg, ali u nizinama bi to još uvijek bila kiša.

Utjecaj prostrane ciklone mogao bi se nastaviti i poetkom sljedeeg tjedna. Temperatura zraka polako e se snižavati pa e u gorju biti snijega, a ne može se sasvim iskljuiti da malo susnježice ili mokrog snijega bude ponegdje i u nižem podruju. No, oborina e biti sve manje pa e tijekom ponedjeljka biti sve više suhog vremena. Polako bi se trebalo i razvedriti pa su mogua i kraa sunana razdoblja. Uz sjeverni vjetar e biti sve hladnije pa e jutarnje temperature sredinom tjedna pasti malo ispod nule, a dnevne e biti koji stupanj iznad nule. ini se da bi vlažan zrak došao oko utorka pa je mogu slab snijeg. Teško je govoriti o koliinama, vjerojatno e to biti malo, ali dovoljno da nas polako uvede u pravi zimski ugoaj. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel. 0800-1234. (prognoza izraena 21.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. studenog 1739. god. na podruju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. poela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca

VICOTEKA

Policajac: - Gospoo, znate li da ste vozili više od dozvoljene brzine?’ 83-godišnja gospoa mirno odgovori: - Da, znam, ali ja moram brzo voziti prije nego što zaboravim kamo idem. ---------------------------------------------------------Doe Perica k majci i pita: - Mama, lete li aneli? - Lete, dušo. - Sino sam uo kako tata našu novu kunu pomonicu zove anelom. Kad e ona poletjeti? - Ve sutra, dušo. ---------------------------------------------------------Mujo i Fata, deko i cura, idu ulicom držei se za ruke. Fata mu kaže: - Hodamo ve trideset godina. Mislim da je krajnje vrijeme da ponemo razmišljati o braku. - Draga Fato, pa tko e nas htjeti ovakve stare?


TENIS

III. HNL - SJEVER

Obilježena 100. godišnjica roenja teniskog velikana Franje Puneca

Na rasporedu posljednje jesensko kolo, Meimurje na korak do naslova

KOŠARKAŠKA A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda akovca

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I moški imajo svojega dneva V

saka rit jempot dojde, oem rei, predi ili potlik, na šekret. Tak je bilo i z ritjom Nadana Vidoševia. Verjem da se zmislite, neje to bilo tak zdavnja, da je gospon Vidoševi štel biti precednik Lejpe naše. I morem vam rei da so ga žene i zebrale. Vsa je srea kaj smo mi moži nej vse svoje žene pustili glase davat jerbo bi on, na vse zadje, postal i precednik. Dok je ne prešel na izboraj, a bil je nejlepši od vsih kandidatov šteri so se nudili, jega je to tak streilo kaj je poel umjetnike slike skupljati, oem rei, na kup metati v svojo repnico, štero je zazidal polek brežne vikendice. Dobro je govoril na sodo Ivo Sanaderov, nejlepši premijer od 1993. pak do denes, da ga jega i vekših i jakših igraov kaj se umjetnikih sliki dotikavle kak je on. Neje mo se, ruon, mogel za ime zmisliti, ali je sliko nosil v buksi, no sodec ga je za to ne nikaj pital. Isto tak je Ivo ne nikaj

govoril za rune vure. Kuliko vidimo Vidoševia so vure ne gvintale, ali so mali polarni medeki bili jegova slabost. Kaj ne bi i vi mislili, kak i drugi v Hrvaškoj, šteri nemajo priliko itati moja premišlavanja, da je Nadan muoil medeka, nej on ga je pravzapraf zel vum z vode kaj se je ne zmrzel. Vidim da me jako udno gledite, pak vam moram sprepovedati kak je on došel do toga polarnoga medeka. Putuvali so mali polarni medek i jegov japa z Islanda v Ameriko. Jeno vreme oni plavajo, a unda mali medek zapita japo: - Japa kaj smo mi? - Mi smo polarni medeki. - lepo mo je japa otpovedal. Pak so oni jedno vreme plavali i mali medek je pital isto. Japa mo je isto odgovoril, sam malo glasneše. Posle dve vure mali medek znova pita japo: - Japa, a kak ti znaš da smo mi polarni medeki? - Gledi sinek, tvoj japica je bil polarni medek, tvoja mamica, ja, tvoj japa sam polarni medek, tvoja mamika isto tak i kaj ti je unda udno da si i ti polarni medek! Razmeš? - Razmem, japa, razmem, ali zakaj pak mi je unda zima kak

N

I

vaškoga Zmaja, Zrinska garda, nedelski opinari, deca iz Zagreba z svojimi profesori, a došli so i Maari, kak vsako leto. No, neje pak bilo nikoga od akoske gracke vlasti, kak vsako leto, a akovec je Grad Zrinskih. Ne moram vam rei gda je nej bilo niti jednoga navuitela, a niti profesora povjesti, jerbo oni nemajo kaj delati v Kuršanco. Kak bodo deca došla da jivi navuiteli ne hodajo? e bodete veruvali, ali i to postoji. 19. studenšaka je Meunarodni den muškarcov, tak bar v kalendaro piše, ali ne v vsima, ali niši ne fešta. Dobro je znati, da ne bo pak neši rekel da se nikaj ne dela na ravnopravnosti spolova. oktori ve ne štrajkajo, tak se bar pripoveda, jerbo jim je minister odredil radno obavezo, ali, kuliko sam mel za uti, jemlejo sam one nejbole betežne. Došel sam vam na hitno, nekaj me je tlak muoil, ali nesam zgledal preve maroden, pak so me poslali dimo. Vu vuhima mi je bobnjalo i zvonilo, rleni sam bil kak papriš (rekli so mi da najbrž pijem), a i

N D

Je li MEF prepoznatljiv kao meimurski kulturni proizvod?

Suzana Graši, akovec - Što se tie Meimurskog festivala zabavne glazbe, ne pratim ga previše. Ustvari, kako kad. Volim zabavnu glazbu pa pjesme s tog Festivala ponekad ujemo i na našim lokalnim radiopostajama. Možda bi se za MEF trebalo uti i tijekom cijele godine, a ne samo u mjesecu kada se on održava.

Franjo Zemlji, akovec - Pratim MEF. Ponekad i odem na festivalsku veer. Za ovu nedjelju ne znam. Interesantan je to program, zakaj ne otii. Vidjet u kako e biti sa slobodnim vremenom. To je isto kao i u Varaždinu ‘Štikleci i popevke’. Jako se prati i posjeuje.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

momica mi se po glavi motala. Unda sam se zmislil: - Imam i dopunsko - rekel sam na šaltero, a z žepa sam zvlekel plavoga kuvertlina. - Pak kaj ste ne to mam rekli? - i otklenoli so mi vrata. imnica se negda spravljala, pak se i denes spravlja. I denes se reže zelje i mee v kado kaj bodemo mogli jesti kiselo zelje z boncekom, suhaj rebrecaj, lokotaj ili pak urkaj. Vse je to skorom isto kak je i negda bilo sam se denes zelje nabija, a negda se gazilo. Stareši se dobro zmislijo kak je to bilo, pak nam i denes, z veseljom, prepovedajo o temo. Negda so zelje gazile mlade snehe i bila je to jedina prilika kaj so se mogle videti bose i gole ženske noge. Istina Božek, negda so ne bile podbrite nek onak lejpo kosmate kak jif je dragi Božek dal i dok so tockale to zelje z haljam v rokaj, negda so jif zdigle malo više, pak so i gake blesiknule. Ak so jif mele, a ako ne unda so se mustai malo vum naluknuli. Unda ga ne bilo interneta, kak denes, kaj se gole ženske noge ili pak gole ritice, kaj nam

Z

sliko obraal, morejo videti vsaki den. a meši vu akoskoj starešoj cirkvi za poginule branitele vu Vukovaro i Škabrnji, kak i za vse poginule branitele v Domovinskom rato je bilo nekaj vej od 600 ljudi. Nekaj si gruntam: a gde so bili drugi kaj so ne došli molit i zafalit tem ljudima, pak so oni poginuli za vse nas, a ne sam za ovih 600 700 bogobojeih ljudi.

N

V N

ESTI IZ 2042. LETA:

egdašjemo ministro prometa i zadarskomo grackomo naelniko, Božidaro Kalmeti, je sod, na vse zadje, ipak presudil za grehe štere je negda napravil. Najme kaj, v zadjoj kištici policijskoga stola našli so prijavo da je 2009. leta prekorail brzino na autobano od Svetoga Roka do Zadra. Pelal se je prek 200 km na vuro, a kak se tak teški grehi nebrejo i nesmejo pozabiti, sod mo je odrezal kazno, zraunal kamate i zel vozako dozvolo. enzioner Kalmeta je najavil žalbo zbog prevelike brzine i premale penzije.

P

Josip Sanjkovi - Mitrica, Novakovec -MEF apsolutno može biti kulturni proizvod Meimurja. Ja sam nastupao prije jedno sedam, osam godina. A nakon duže pauze nastupam ovu godinu. Festivalu nedostaje jaa reklama. Evo, da nisam jedan od izvoaa, možda ne bih ni znao da se održava ovu nedjelju. U gradu nema plakata.

Ivanka Baranaši, akovec -Voljela bih da se za taj naš Festival malo više uje i zna. Fale reklame za njega. Nisam u gradu vidjela ni jedan plakat. Bilo bi dobro da i mi u Meimurju, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, više znamo i ujemo za naš Festival zabavne glazbe.

POD VUROM

Tradicija organiziranja Meimurskog festivala zabavne glazbe (skraeno: MEF) duga je jedanaest godina. Je li za to vrijeme Festival postigao zasluženu prepoznatljivost u Meimurju, ali i diljem Lijepe naše, zapitali smo naše sugraane u anketi “Pod vurom”. MEF se prati, ali se veina ispitanika slaže kako bi energinija promocija Festivala doprinijela njegovom veem znaaju i kao posebnom meimurskom kulturnom proizvodu. (rr, zv)

peso? Toga polarnoga medeka je naš Nadan dal k sebi dopelati kaj mo ne bode dale zima v morjo. -Dober ovek, kaj bi si žnjim rane vezal - rekel je medekov japa. eje leko biti politiar, makar sam lokalni. Poglednite, gospon doktor, Tomica Novinšak je bil sam kandidat za gradonaelnika, pak mo je spokalo slepo revo i vsa je srea kaj se z slepim revom nebre akati i tak je bil na operaciji makar so doktori, jegovi pajdaši, štrajkali. V isto vreme nam je i zebrani gradonaelnik, Štef Kova završil v bolnici i to z nekšim virusom. Neje to bil nekši jako jaki virus jerbo ga je dobil od dece, ali nam je gradonaelnik zgubil imuniteta otkak je zgubil županiske partijske izbore. Za politiko tre meti dobroga želoca, a i kajkakši virusi dohajajo dok se ovek nejmeje nadja. ovo leto smo obilježili obljetnico kak je Mikloš Zrinski akoski nastradal od divje svije v Gornjemo Kuršanco. Vsi so bili tam: župan z svojimi zamjeniki, akoska Matica Hrvacka, Braa Hr-

Zorica Višnji, Štefanec - Slušam najave MEF-a na Radiju 1. Nisam još do sada bila ni na jednoj festivalskoj veeri, a ni ne planiram ovu nedjelju, jer imam doma obaveze. Ali za taj bi se Festival trebalo više uti. Treba meimursku rije i dobar meimurski ‘kaj’ reklamirati ne samo tu doma, kod nas, nego i van Meimurja.

Međimurske novine 949  

Mnovine949i

Advertisement