Međimurske novine 949

Broj 949.

^akovec, PETAK, 22. studenoga 2013.

Cijena 7 kuna

EKSPLOZIJA u dvorištu obiteljske ku e u Ulici Mate Lovraka u akovcu

str. 2-3

Stradalom vrtlaru iz Ivanovca lije nici uspjeli spasiti oko

BRANKO LUSTIG IG G Oskarovac “ispravio” napise nekih hrvatskih medija

Upozorio sam na pojavu fašizma u Ma arskoj, a ne u Me imurju

str. 3

Godina XVII.

TURISTI KI SMJEŠTAJ U ME IMURJU

ZAVRŠENA naša Gastropatrola

Restoran “Kristal” Obitelj Bleš ima “Restoran godine”!

Biramo najljepše MARTINA NOVAK Jurov aka jaslice i boži ne izPronašla 1600 ukrase iz ku ne eura i vratila radinosti vlasniku

-20% NA SVE ADVENTE

str.str.45 45

str. 16

str. 48-49

ADVENTSKA AKCIJA ME IMURSKIH NOVINA U PUNOM JEKU

str. 17

ORSOKAKU

Tresu se brda, ho e li se roditi kriminal ili miš? POSEBAN PRILOG

ISTRAGA U

str. 2-3

GRADSKA PODUZE A “ akom” i “Stanorad” na rešetu državnih organa

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Trla baba lan Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

dvadesetak godina hrvatske su vlasti uspjele dovesti do ruba propasti ve inu hrvatskih industrijskih grana naslije enih iz 'crnog socijalizma'. No, razvili su novu cvatu u industriju politike, koja je proizvela brojnu i mahom nesposobnu politi ku klasu, napisala je prof. dr. Mirjana Kasapovi , analiziravši svojedobno za Ve ernji list tko sve u Hrvatskoj živi od politike. Za oko 10.000 ljudi politika je glavni ili važni izvor prihoda, zbrojila je M. Kasapovi prema vrlo konzervativnim prora unima, upozoravaju i kako nije rije samo o prevelikom broju saborskih zastupnika, nego i politi arima na regionalnim i lokalnim razinama. Idu e godine tako emo u samo jednom danu birati 429 na elnika op ina i 127 gradona elnika. ad se politi arima pribroje svi oni profesionalci u udrugama civilnog društva, svi oni lažni penzioneri koji bi mogli bez problema još uvijek raditi, a sada im je dosadno, brojni ''volonteri“ koji o ito imaju višak slobodnog vremena ili novca pa smišljaju ''gra anske akcije i inicijative“, masa frustriranih (ne) zaposlenih, uz sve one nadobudne ''novinare“ koji imaju ''24-satno radno vrijeme“, na portalima i forumima, svi zajedno uhvate se svakodnevno bjesomu no raspravljati o nebitnim temama. U vrijeme gospodarske krize i neimaštine poti u beskorisne rasprave, tj. verbalne, a onda i sve druge sukobe, mržnju i ostale izljeve ljudskih frustracija na temu '' irilice, braka, pozdrava Joea Šimuni a…'', svaki dan se prona e nešto sli no, pa onda izgleda da živimo u zemlji u kojoj sve postaje važnije od toga kako emo, kada i na koji na in po eti rješavati nagomilane probleme. ije udno da sve više mladih, oni koji zaista žele nešto u initi od svog života, bježi u inozemstvo, u druge države koje nude, za razliku od naše, ako ništa drugo, onda minimalne pla e bez obzira radili s fakultetom kao konobar ili ista ica, ali s kojima se može iznajmiti stan, platiti režije, jesti svaki dan, družiti se s možda

nekim novim susjedima za vikend, imati ''normalan brak“, a ne onaj koji je svakodnevno na rubu propasti, jer umjesto da se živi i pokušava uživati u životu, po cijele dane besposli ari, surfa po forumima i ''Fejsu“ i bjesomu no tipkaju replike, tj. Bogu kradu dani. eme koje nude ideološke podjele, koje nude rasprave tipa ''trla baba lan“, u trenucima kada ''socijaldemokrati“ bez milosti provode neoliberalne reforme, dok s druge strane njihov protivni ki lider, koji je donedavno bio uz bok predsjedniku koji je bio ''ljevi arskiji'' od Josipovi a, danas se predstavlja kao najve i hrvatski konzervativac. Umjesto da kod vladaju ih vidimo poteze koji donose bolji život, a kod oporbe ideju kako e zemlju izvesti iz krize, ako i kada osvoje vlast, jer su ovi prvi neuspješni - ništa od toga. Važnije od svega postale su iscrpljuju e rasprave koje izazivaju stare - nove ideološke podjele. One imaju cilj koji je jedino važan politi arima. Kako se zadržati ili do i na vlast. edni i drugi imaju svoje pijune koji o ito imaju jedini zadatak da na osnovu podjela ostvare svoje politi ke ciljeve. I nije mi jasno kako svi oni koji možda uop e nisu njihovi strana ki i politi ki istomišljenici puše taj napuhnuti politi ki balon koji je tako jako napet da ne bi bilo udno kad bi eksplodirao i eskalirao nedemokratskim rješenjima. ivimo u zemlji u kojem se ov ih dana zadovoljno smješkaju samo profesionalni politi ari kojima je jedini cilj zadržati ili osvojiti vlast i sklopiti ''par dobrih poslova“ kako bi osigurali život i karijeru, naravno, uz pokušaj da se ne završi u Remetincu.

VIJEST(I) TJEDNA

Izvo a radova bira lagune ili bioplinsku energanu akovec s prigradskim naseljima i okolnim op inama Nedeliš e, Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu od sredine naredne godine postat e gradilište megalomanskih razmjera. Po etkom ljeta kre u dva velika infrastrukturna projekta vezana uz izgradnju kanalizacije i proširenje pro ista a, o emu smo pri ali s Mariom Medvedom, zamjenikom gradona elnika akovca. - Oba e sustava kanalizacije završiti na pro ista u u akovcu, zbog ega je potrebno njegovo proširenje. Jedan projekt je izvo enje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena, vrijedne 8 milijuna eura, inancirane iz EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Drugi projekt je daleko ve i, iznosi 37 milijuna eura, a odnosi se na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže te rekonstrukciju kolektora na podru ju akovca i spomenutih op ina, pod radnim nazivom ‘aglomeracija akovec’. Taj veliki, 37 milijuna eura teški projekt, u iznosu od 73 posto inanciran je iz fondova EU, 10 posto su inanciraju Hrvatske vode, 10 posto resorno Ministarstvo (poljoprivrede) i svega 7 posto jedinice lokalne samouprave koje su uklju ene u projekt. Tema na str. 10.

(NE) SVI A NAM SE

Poštena konobarica iz Selnice pronašla i vratila gostu 1600 eura Ivan Poto njak mislio je da više nikada ne e vidjeti nov anik u kojem je bio pozamašan iznos eura, ali onda se ipak pokazalo da poštenih ljudi i dalje ne nedostaje tu oko nas. Po etak pri e ili doga aja je caffe bar “Route 66” u Selnici, kamo je prošli vikend svratio Ivan Poto njak iz Zebanca, a u njemu kao konobarica radi Martina Novak iz Jurov aka. - Kada sam kod ku e raspakirao stvari, primijetio sam kako u džepu nema mog nov anika, u kojem su se nalazili svi moji osobn i dokumenti te nešto više od 1600 eura, koje sam podigao u Njema koj. Ušao sam u prepuni ka i i prišao konobarici, upitavši je potiho je li možda vidjela nekakav nov anik. - ‘Kako se vi zovete’, upitala me konobarica, i kada sam joj rekao da se zovem Ivan Poto njak i da sam iz Zebanca, konobarica, kojoj ni ime nisam znao, rekla je kako je nov anik kod nje, te mi ga je predala. Pri u o poštenju donosimo na str. 17.

Novo razbojstvo, ovaj put u trgovini Drski je razbojnik u ponedjeljak oko 18.40 sati u Ulici Valenta Morandinija u akovcu po inio kazneno djelo razbojništva. Nakon što je ušao u trgovinu, uz prijetnju nožem od prodava ice je zatražio da mu otvori kasu, a kada je ona to u inila, iz kase je ukrao novac. Po initelja su prilikom nedjela uo ili gra ani koji su ga pokušali zadržati, ali se on otrgnuo i pobjegao. Prodava ica je doživjela šok, no, sre om, nije ozlije ena. Cijeli slu aj donosimo na str. 8.

22. studenoga 2013.

EKSPLOZIJA usred akovca podmetnute eksplozivne naprave u Ulici Mat

Vrtlar iz Ivanovca, koje oko, uspješno operiran Nesretni je 37-godišnjak teško nastradao u eksploziji za sada nepoznate naprave, dok je ure ivao oku nicu akove ke obitelji u kojoj živi k erka Alojzija Sobo anca – Anamarija. Kao što je poznato, na njezinu sestru prije pet godina izvršen je atentat koji je, sre om, bio neuspješan, dok je ocu pod automobil podmetnuta lažna bomba U etvrtak 14. studenoga oko 16.35 sati u Ulici Mate Lovraka u akovcu 37-godišnjak iz Ivanovca vršio je hortikulturne radove na oku nici, vlasništvo 45-godišnjaka. Dok je ure ivao špalir živice, došlo je do eksplozije nepoznatog sredstva, uslijed ega je 37-godišnjak ozlije en, te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je zadržan na daljnjem lije enju, izvijestila je PU me imurska. Radnik je ina e obavljao obiteljske radove u obiteljskoj ku i u kojoj živi jedna od k eri poznatoga me imurskog gospodarstvenika Alojzija Sobo anca, koji zajedno s k erkama Anamarijom i Nikolinom vodi tvrtke "Me imurjeplet", "Pana" i "Pana stolarija". Kao što je poznato, prije više od pet godina Nikolina i njezin otac Alojzije Sobo anec bili su na udaru nepoznatih atenatora u dva navrata. Prije pet godina dva atentatora pucala na N. Babi , A. Sobo ancu podmetnuta lažna bomba Podsjetimo da se tada 2008. godine na ulicama akovca odi-

grao pravi akcijski triler, ali nije bilo u pitanju snimanje ilma, ve stvarnost koja je imala sretni epilog. Na k er gospodarstvenika Alojza Sobo anca Nikolinu Babi , koja je tako er krenula putem oca u poduzetni ke vode i ušla u vo enje Me imurjepleta i Pane, pucala je nepoznata osoba dok je vozila svoj BMW prema ku i u Ulici Mate Lovraka u akovcu. Metak iz pištolja prošao je prvo kroz staklo na njenoj strani vozila. Nikolina Babi imala je sre u pa je zrno samo razbilo staklo, okrznulo desni rukav njene trenirke i prošlo kroz donji dio suvoza evih vrata. Žena se uplašila, ali nije izgubila kontrolu, nastavila je vožnju, gdje ju je 20-ak metara dalje sa ekao drugi, koji je ispalio dva hica prema njenom BMW-u 320, pogodivši jednim metkom lijevi prednji blatobran. Nikolina Babi pritom nije ozlije ena, a u autu je bio i njen trogodišnji sin, kojemu se tako er ništa nije dogodilo. Tako er u neznatnom vremenskom razmaku od ovog doga aja na podvozju svog auto-

mobila Alojzija Sobo anec, otac Nikoline i Anamarije, zamijetio je napravu koja podsje a na eksploziv. Sve što je od policije nakon ovih doga aja plasirano javnosti jest da naprava na ena na njegovom automobilu nije imala eksplozivno punjenje. Po initelji nedjela do danas nisu otkriveni. U izjavi za medije A. Sobo anec i N. Babi tvrdili su da napadi nemaju nikakve veze s poslovanjem njihovih tvrtki te da su svoje sumnje na mogu e po initelje (koji nisu iz njihovoga poslovnog okruženja) iznijeli policiji, nadaju i se da e (i) to pomo i kriminalistima u istrazi. Ova dva slu aja nikad do kraja nisu riješena. Sada je eksplozivna naprava otkrivena u dvorištu ku e u kojoj živi druga Sobo ancova k erka – Anamarija. Je li pri a o prijetnjama i mogu im atentatima nastavljena?

Koliko dugo je eksplozivna naprava u dvorištu gdje živi Anamarija " u ala u zasjedi“?

GRADSKA PODUZE A “ akom” i “Stanorad” na situ i rešetu državnih org

Tresla se brda, rodio se PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Što se doga a, odnosno što se doga alo u gradskim poduze ima ‘’ akom’’ i ‘’Stanorad’’ da njihovo poslovanje ešljaju pravosudni organi. Predmet ešljanja poslovanja akoma je nalaz državne revizije iz 2011. godine, koje je u postupak nakon državnih revizora uzelo i Državno odvjetništvo. Još ne tako davno nije postojao automatizam ili možda ni prava politi ka volja da neurednosti u poslovanju koje utvrdi revizija pro ešlja i Državno odvjetništvo, kako bi se utvrdilo ima li elemenata kaznenog djela ili se radi samo o prekršajima u poslovanju. Me utim, društvena i politi ka klima mijenja se i kod nas, tako unatrag sedam - osam godina, da se nakon nepovoljnih nalaza državne revizije u pro ešljavanje poslovanja uklju uje i Državno odvjetništvo po svojevrsnom automatizmu. Poslovanje drugoga gradskog poduze a ‘’Stanorad’’ je druga pri a, esto su neuredni izvještaji o poslovanju stizali na Gradsko vije e te bili tema propitkivanja i gradskih vije nika. Grad akovec kao stopostotni vlasnik gradskog poduze a ‘’Stanorad’’ naložio je i unutarnju reviziju poslovanja tog poduze a, kako bi se utvrdilo stanje u njemu, a uz to pojavile su se i informacije o kaznenoj prijavi i ulasku krimpolicije u to poduze e.

Gradona elnik za smjenu ako se optužbe dokažu

Andrej Gregorec, direktor Stanorada, ve je zaradio kaznenu prijavu PU me imurske

Snježana Tkal ec - Avirovi , direktorica akoma, uvjerena je da ne e biti razloga za kaznene prijave, eventualno prekršajne, jer je rije o tome da je “život jedno, a regule javne nabave drugo“

Policija potvrdila izvide u akomu i Stanoradu - U vezi s vašim upitom, obavještavamo vas da su službenici Policijske uprave me imurske, temeljem zahtjeva op inskoga državnog odvjetnika u akovcu i izvješ a Državnog ureda za reviziju, Podru ni ured akovec, proveli kriminalisti ko istraživanje u Gradskom poduze u ‘Stanorad’ d.o.o. Kriminalisti kim istraživanjem utvr ena je osnovana sumnja da su spomenuto trgova ko društvo i njegova odgovorna osoba po inili kaznena djela ‘zlouporabe ovlasti u gospodarskom

poslovanju’ i ‘povrede obveze vo enja trgova kih i poslovnih knjiga’, zbog ega je protiv njih podnesena kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Glede vašeg upita koji se odnosi na GKP ‘ akom’, možemo vas obavijestiti da se temeljem zahtjeva op inskoga državnog odvjetnika u akovcu u tom poduze u provode odre eni policijski izvidi povodom izvješ a državne revizije, dao je odgovor glasnogovornik PU me imurske Zdravko Kolari na upit Me imurskih novina.

22. studenoga 2013. te Lovraka

emu je stradalo n u Varaždinu

O samoj napravi koja je ozlijedila radnika policija još uvijek ne daje detaljne informacije. Neki neslužbeni izvori govore da je rije o ru noj granati “kašikari“, no to je vrlo upitno i eka se završetak kriminalisti kog istraživanja O samoj napravi koja je ozlijedila radnika policija još uvijek ne daje detaljne informacije. Neki neslužbeni izvori govore da je rije o ru noj granati "kašikari“, no to je vrlo upitno i eka se završetak kriminalisti kog istraživanja. Nije poznato ni koliko dugo je eksplozivna naprava u ala "u zasjedi“, no prava je sre a što njezinom aktivacijom nije došlo do ozbiljnijih posljedica po radnika, a mogli su stradati i slu ajni prolaznici ili djeca. Dok se dogodila sama eksplozija, nikoga nije bilo kod ku e, jer, kako neslužbeno saznajemo, svi su bili u inozemstvu. Tako er policija za sad ne želi ništa spekulirati i davati u javnost bilo kakve dodatne informacije, pa niti govoriti da je rije o povezanim pri ama,

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tj. da cijelom slu aju o itih prijetnji obitelji Sobo anec koje su se dogodile 2008. godine nije kraj, odnosno da su one nakon pet godina sada nastavljene. Istraga je uglavnom još u tijeku, a za sad je policija prijavila nepoznatog initelja DORH-u. - Rad na utvr ivanju svih okolnosti eksplozije se nastavlja, a Policijska uprava me imurska e protiv nepoznatog po initelja op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznenu prijavu radi kaznenog djela "dovo enje u opasnost života i imovine op eopasnom radnjom ili sredstvom“. Kontaktirali smo Alojzija Sobo anca u vezi s ovim slu ajem, ali nam je kazao da trenuta no ne može davati nikakve izjave. ®

Van životne opasnosti Stradali 37-godišnjak je unato pretrpljenim težim ozljedama van životne opasnosti. Ivanov anin je ve dan nakon pretrpljenih ozljeda bio pokretan, ali ima teško ošte enje oka, saznali smo iz akove ke bolnice. Nekoliko dana nakon eksplozije pacijent je premješten na o ni odjel varaždinske op e bolnice zbog toga što je bila potrebna operacija koja se u akovcu nije mogla obaviti. Tijekom eksplozije “nepoznate naprave“ nesretnom je radniku u oko prodro komad metala koji je na nekoliko mjesta oštetio mrežnicu i oko. Dr. med. Zlatko Šlezak naglašava kako je pacijent bio odli no zbrinut u akove koj bolnici, u kojoj se za njega brinuo Dragutin Turk, dr. med., spec.oftalmologije, te da je na vrijeme preba en u Varaždin na o ni odjel, jer je kod takvih teških tjelesnih ozljeda jako važno na vrijeme obaviti operativni zahvat, što se dulje eka, vjerojatnost za komplikacije tijekom operacije se samo pove ava. Operacija se nije mogla obaviti u akove koj bolnici, jer za nju nije bilo tehni kih mogu nosti. - Pacijent je preba en k nama još u ponedjeljak, i u utorak 19. studenoga

uspješno smo obavili operativni zahvat koji je zbog svoje težine trajao oko tri i pol sata. Muškarcu je sa uvana prirodna le a, a trenutno u oku ima silikonsko ulje zbog kojeg pacijenta nakon 4 - 6 mjeseci eka još jedna operacija da bi se ono izvadilo. Pacijenta sam još prije operacije upozorio da postoji mogu nost da emo morati izvaditi prirodnu le u i staviti mu umjetnu. Sre om, uspjeli smo je sa uvati, ispri ao nam je dr. Šlezak, voditelj odjela za o ne bolesti u Op oj bolnici Varaždin. Na naše pitanje ho e li ozlije eni muškarac imati trajnih posljedica s vidom, lije nik nam je odgovorio kako je o tome rano govoriti. - Reakcije pacijenata su vrlo individualne te je teško re i kako e tko reagirati na pojedinu ozljedu. Silikonsko ulje koje je trenutno u oku pacijenta zna uzrokovati nastanak mrene. Ipak, zbog odli nog tijeka operacije, ne bude li kasnije upalnih reakcija ili drugih komplikacija, o ekujem da e oko pacijenta imati zadovoljavaju u vidnu funkciju. Teško je re i ho e li ona biti djelomi na ili potpuna, rekao je dr. Šlezak, naglasivši kako e pacijent ve u petak ili subotu biti pušten ku i na oporavak.

OSKAROVAC u akovcu opovrgnuo senzacionalisti ke napise

Lustig upozorio na pojavu fašizma u isto noj Europi, a ne u Me imurju Gostovanje Lustiga u programu "Edukacijsko jutro" u Zadru, odnosno što su tim povodom prenijeli pojedini mediji, podiglo je medijsku prašinu, odnosno zakovitlalo forumsku raspravu na Internetu, posebice Me imuraca. Što se zapravo dogodilo? Prema napisima odre enih medija, Lustig je navodno etiketirao Me imurje kao podru je koje poti e fašisti ka razmišljanja prema romskoj nacionalnoj manjini. Lustig je prilikom prošlotjednog gostovanja u akovcu pojasnio kako su mediji pogrešno prenijeli njegove rije i: - Svojevremeno nisam mislio na Me imurje kad sam rekao ono o fašizmu, ve sam govorio o susjednim zemljama, gdje se sve više zapaža pojava ja anja desni arskih ideologija. Mi ne možemo zatvarati

o i i re i da ne znamo da se u Ma arskoj stvaraju ogranci fašisti ke organizacije 'Jobbik'. I to ne samo u Ma arskoj, ve u Slova koj, Rumunjskoj, pa i isto nom dijelu Njema ke. Ja znam da vi u Me imurju poduzimate sve da se romske manjine ne osje aju potla eno te da se Romi u Me imurju osje aju ravnopravnim gra anima ove zemlje. Me utim, za mnogo stvari treba vremena i strpljenja. Ne može se za dvadeset godina demokracije sve urediti. Pogledajte što se dešava u Americi. Imaju demokraciju 250 godina, pa još uvijek ima rasnih netrpeljivosti i nasilja. Za sve treba vremena, strpljenja, obrazovanja i otvorenog dijaloga. Samo tako emo urediti tolerantno društvo, za sve, poru io je poznati hrvatski oskarovac u akovcu. (rr)

Župan Posavec i oskarovac Lustig u šetnji centrom akovca

gana

kriminal ili miš? Gradona elnika akovca Stjepan Kova a pitali smo kakva je situacija u ova dva gradska poduze a, kojima je Grad akovec jedini vlasnik. - Što se ti e oba poduze a, ja još nisam dobio na stol ništa, kazao nam je u utorak na konferenciji za novinare gradona elnik Kova da je protiv nekoga u jednom od ta dva poduze a pokrenut postupak. - Neka nadležne državne institucije odrade svoj posao. Kad dobijem crno na bijelo da je protiv nekoga pokrenut postupak, reagirat u, kazao je Kova . - Nakon što su me zvali

novinari vezano uz Stanorad, nazvao sam policiju, gdje mi je re eno da je kriminalisti ka obrada u tijeku. Ali još nemam saznanja niti sam ih dobio iz razgovora s na elnikom policije da je istraga završena i da je nešto pokrenuto. U etvrtak na sjednici Gradskog vije a kazao je da je taj dan dobio papire iz Državnog odvjetništva, iz kojih se vidi za što se terete Stanorad i Gregorec. - Mi smo i sami dali nalog unutarnjoj reviziji da se napravi revizija poslovanja, koje je radila naša revizorica Marijana Pal, kazao je Kova . Dodao je: - Tra-

Vije nik Denis Šari (HL)

Traži trenutnu suspenziju uprave Stanorada Denis Šari iz Hrvatskih laburista na aktualnom satu Gradskog vije a u etvrtak zatražio je od gradona elnika da se odredi prema, kako je kazao, kriminalu u Stanoradu. Kazao je da bi momentalna suspenzija kompletnog rukovodstva te gradske tvrtke bila konkretno rješenje koje se samo po sebi name e, po onoj ‘’gdje ima dima ima i vatre’’, a da je ovo de initivno požar. Postavio je pitanje: - S obzirom na to da su ovdje ponovno oplja kani gra ani stanari koji su upla ivali sredstva pri uve, te da je u pitanju nekoliko stotina tisu a kuna po svakom stambenom ulazu, tko e njima nadoknaditi štetu i izgubljeni novac? Gradona elnik Stjepan Kova odgovorio je da je u etvrtak

dobio na stol iz Državnog odvjetništva papir za kazneni postupak koji tek sada poziva svjedoke. Ponovio je da ne bi komentirao slu aj dok državne institucije ne odrade svoj posao. - Ne miješam se u njihov posao. No, dodao je da ono što je po lancima pro itao, za što se tereti direktora Stanorada, ne radi se o štetama za gra ane, nego ga se tereti da je oštetio državu. Radi se o porezu na prodaju stanova, što je krivo knjiženo, i da je zbog toga ošte ena država, a ne gra ani. Ne miješajte kruške i jabuke. Kao što sam rekao i na konferenciji za novinare, mi smo za red, rad i poštenje i mi emo se toga držati. Ako se optužbe dokažu to nima, ja u prvi reagirati i otvoreno kažem da u smijeniti direktora, poru io je Kova .

U akomu na provjeri postupci javne nabave Kontaktirali smo i Snježanu Tkal ec - Avirovi , direktoricu akoma, ‘’o emu se radi“ kad su u pitanju policijski izvidi u tvrki ‘’ akom’’ i ona nam je potanko ispri ala da se u slu aju uvjetnog ili nepovoljnog nalaza državne revizije u novije vrijeme angažiraju svi državni organi u ešljanje poslovanja. Iza sebe temeljem toga imali su porezni nadzor koji nije našao nikakvih prekršaja u poslovanju. Ministarstvo gospodarstva, Uprava, uz javnu nabavu pro ešljalo je poslovanje sa stajališta javne nabave po tri osnove: na javnu nabavu plina, javnu nabavu bravarskih radova i javnu nabavu na odlagalištu vezano uz naknadne radove. Potanžio sam da se napravi unutarnja revizija poslovanja Stanorada zbog mene, da vidimo kako emo dalje. Znam da u Stanoradu postoje odre eni problemi. Osobno nisam zadovoljan radom Stanorada, to mogu re i i to emo sigurno mijenjati do kraja godine. Kalkulacije o tome je li on (direktor Andrej Gregorec) u našoj milosti ili nemilosti ili zaštiti, ne bih sada komentirao. Ako netko radi kvalitetno i pošteno, ne vidim razlog da bismo nekoga mijenjali. Moja odluka e biti takva kakav e biti nalaz revizije. Želim prvenstveno da se u ovaj grad uvedu red, transparentnost i poštenje. Mi smo svi ovdje da služimo gra anima. Gra ani,

ko nam je objasnila što je za reviziju bilo sporno i za što su angažirani i druga kontrolna državna tijela, ije nalaze ne možemo prejudicirati, ali direktorica akoma smatra da u njima nema elemenata kaznenog djela, može biti prekršaja, ali sve zbog toga što je život jedno, a regule javne nabave drugo. Uz sve to, u ešljanje poslovanja uklju ila se i policija. - Nije nam ugodno što nas ešljaju državni organi, ali nam je drago da funkcionira pravna država. O ito da nitko nikome više ne vjeruje, pa je pooštren rad svih državnih organa u sprje avanju možebitnih nepravilnosti, kazala je direktorica akoma Snježana Tkal ec - Avirovi . s obzirom na to da se ovdje raspolaže njihovim novcem, imaju pravo znati kako se raspolaže njime i zato sve treba biti transparentno. Ako postoje kakve nepravilnosti, prvi u na to reagirati, istaknuo je Kova . Prisjetimo se da je nakon nepovoljnih nalaza državne revizije na rešetu istražnih organa bilo i poslovanje Dje jeg vrti a akovec, kao ustanove u vlasništvu Grada. No nakon pro ešljavanja poslovanja protiv odgovorne osobe nije pokrenut nikakav kazneni postupak, ali je na prvom natje aju za ravnateljicu ustanove izabrana nova ravnateljica Dje jeg vrti a akovec, bez velike pompe za ovu gradsku ustanovu.

CIJEPLJENJE u svim ambulantama primarne zaštite u Me imurju

Zapo elo cijepljenje protiv gripe S hladnim danima i dolaskom zimskih mjeseci stiže nam i sezona gripe, a po inju i mjere zaštite protiv te opasne bolesti, koja može izazvati brojne komplikacije koje se teško lije e, a mogu je i fatalan ishod. HZZO je ove godine nabavio 295.000 doza cjepiva protiv gripe, Me imurskoj županiji dostavljeno je ukupno 9.605 doza cjepiva. Tko sve ima pravo na besplatno cjepivo? Osobe koje spadaju u rizi ne skupine imaju pravo na besplatno cijepljenje. - To su kroni ni bolesnici: kroni ni sr ani, plu ni, bubrežni bolesnici, dijabeti ari, transplantirani, osobe s patološkom pretiloš u, trudnice i dr., koji su pod konstantnim lije ni kim nadzorom i kod kojih zbog zdravstvenog stanja postoji pove ani rizik od komplikacija gripe. Tako er to su osobe starije od 65 godina, ispri ala nam je Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Pravo na besplatno cjepivo imaju i svi zaposleni u zdravstvu i njezi bolesnika. - Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije dobio je ukupno 9.600 doza

redovnog cjepiva, te pet doza Vaxigripa, koji je namijenjen isklju ivo djeci koja spadaju u rizi ne skupine, ispri ala nam je Payerl - Pal, dr. med. Zašto se cijepiti iako niste u rizi noj skupini? Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, osim rizi nim skupinama, cijepljenje protiv gripe preporu uje i svim ostalima jer je to, kako kaže, vrlo u inkovit, siguran i pouzdan na in za sprje avanje bolesti. - Gripa je vrlo ozbiljna bolest koja može imati ozbiljne komplikacije. Te se komplikacije teško lije e i u nekim slu ajevima mogu završiti i fatalno, rekla nam je Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. Svi koji ne spadaju u rizi ne skupine, a ipak se žele cjepivom zaštititi od gripe, mogu ga nabaviti u ljekarnama i cijepiti se kod svoga izabranog lije nika. U Zavodu za javno zdravstvo kazali su kako je cjepivo distribuirano po ambulantama diljem Me imurja prema potrebama svakog lije nika primarne zdravstvene zaštite, kod kojih e se cijepljenje i provoditi. (az)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VUKOVAR 2013. - Me imurci dostojno odali po ast žrtvi grada heroja i njegovih branitelja

Sje anje na Vukovar kao nacionalni simbol slobode Po ast braniteljima Vukovara brojni su gra ani našeg kraja odali paljenjem svije a na raskrš ima i duž prometnica, te kod spomenika braniteljima u naseljima. Vukovar je posjetilo izaslanstvo Me imurske županije i gradova i op ina, te brojni pojedinci iz našeg kraja, koji su se u u taj grad zaputili samoinicijativno, kao i udruge proizašle iz Domovinskog rata. ini se da svake godine odavanje po asti Gradu Vukovaru i njegovim braniteljima poprima sve ve i zna aj kako vrijeme prolazi, sve je

više svije a na raskrš ima i sve više svije a na prozorima ku a i ulica. Ove je godine po ast braniteljima u Vukovaru bila nešto druga ija. Državni vrh nije se uspio uklju iti u kolonu sje anja, iako je odao po ast vukovarskim braniteljima. Razlozi su sigurno politi ki, no manje važni, jer je sje anje na heroje Vukovara ve postalo nacionalni simbol slobode i otpora svakoj tiraniji i gotovo pa op enarodni blagdan sje anja. Upravo to unutarnje jedinstvo gra ana važnije je od svakoga politi kog ili

Petnaest me imurskih života za obranu Vukovara U obrani grada Vukovara i ostalih gradova u zapadnoj Slavoniji - Vinkovaca, Tovarnika, Borovog Naselja - sudjelovalo je preko dvjesto aktivnih i pri uvnih policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, koja je funkcionirala u okviru Policijske uprave varaždinske. Policajci su bili i prva djelatna snaga u obrani Vukovara iz našeg kraja, ratne postrojbe formirane su tek nakon oslobo enja Me imurja, u rujnu 1991. godine. U obranu grada Vukovara 11. rujna 1991. godine upu eno je 58 policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, tzv. “zadnja vukovarska grupa”, koja je najteže stradala. Padom grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine zato ena su bila 24 policijska službenika iz Me imurja, 16 ih se vratilo iz proboja, a 8 policijskih službenika konvojem Crvenog križa. U obrani grada Vukovara i zapadne Slavonije ranjeno je 26 policijskih službenika. U borbama za Vukovar i u okolnim naseljima poginulo je 10 policijskih službenika Policijske stanice akovec, a jedan se i dalje vodi kao nestali. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginulo je troje policajaca, a jedan se vodi kao nestali. Na bojištima

Vukovara poginuli su: ŠAJNOVI JOSIP, poginuo 25. rujna 1991. u Borovu Naselju, VINKO MLADEN, poginuo 2. listopada 1991. u Vukovaru, ROJKO VLADIMIR, poginuo 28. listopada 1991. u Vukovaru, LEHKEC DAMIR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, LEHKEC DRAGUTIN, poginuo 14. studenoga 1991. u Vukovaru, MUTVAR ANTUN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, TIŠLJARI DARKO, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, FRIŠ I DRAGUTIN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, ŠTEFULJ DRAŽEN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, i JALŠOVEC LJUBOMIR, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginuli su me imurski policajci: HIŽMAN IVAN, poginuo 19. studenoga 1991. u Vukovaru, KOŠIR BOŽIDAR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, i PONGRAC ŽELJKO, poginuo 9. studenoga 1991. u Karadži evu. Vode se i danas kao nestali: OREŠKI IVAN, nestao padom Vukovara, te ŠTAMPAR VLADO, nestao u Karadži evu, djelatnik PU varaždinske. PU me imurska svake se godine s ponosom i zahvalnoš u sje a svojih poginulih i nestalih me imurskih policajaca iz Policijske stanice akovec i PU varaždinske.

Dan sje anja na žrtvu Vukovara organizirao je HDZ Grada akovca

strana kog postupanja kad je rije o Vukovaru, simbolu stradanja, ali i herojstva u Domovinskom ratu, neki bi rekli hrvatskom Slaljingradu. Povijesna paralela i simbolika visina i vizura zapravo

nije slu ajno izabrana. Brežuljak Mamajev kurgan u ruskom je gradu simbol kako se brani domovina, u Vukovaru je pak vodotoranj vizualni spomenik stradanja u Domovinskom ratu.

Rije Vukovara daleko se uje, stoga nije nimalo udno što su ovogodišnji doga aji u Vukovaru našli mjesto i u Bruxellesu. No pustimo politici da kaže svoje kako god zna i umije. Kad je rije o Vu-

IZASLANSTVO Me imurske županije u Vukovaru

Da se nikad ne zaboravi Župan Matija Posavec istaknuo je da je posebno ponosan na sve Me imurce koji su se borili za Vukovar U ponedjeljak 18. studenoga u Vukovaru, na obilježavanju 22. obljetnice pada ovoga herojskog grada, izaslanstvo Me imurske županije polaganjem vijenaca i paljenjem svije a odalo je po ast poginulim i nestalim Me imurcima, ali i svima onima koji su tijekom devedesetodnevne opsade grada poginuli ili mu ki

ubijeni. Izaslanstvo, u kojem su bili župan Me imurske županije Matija Posavec, zamjenik župana MŽ-a Zoran Vidovi i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, zajedno s lanovima udruga proisteklih iz Domovinskog rata Me imurske županije, predstavnicima Policijske uprave me imurske i

Hrvatske vojske, te brojnih naših sugra ana, položilo je vijence i upalilo svije e podno spomenplo a na Trpinjskoj cesti i kod ruševine zgrade bivšeg Borovo commerca u Vukovaru. Spomen-plo e su zajedno postavile Me imurska i Varaždinska županija za trajno sje anje na djelatnike tadašnje

ržava ne želi doznati zadnja. Zato sada revno šalje svoje kontrolne organe u istrage i izvide u javna poduze a, odmah nakon revizora. Nikada nismo uli toliko zaklinjanja u rad državnih institucija kao u posljednje vrijeme. Danas su o i onih koji imaju kakve sumnje ili koji su optuženi ili samo osumnji eni za možebitne ne asne radnje toliko uprte u državne institucije kao u Boga. Re enica “Neka institucije odrade svoj posao” uje se kao litanija. Ako gledate Sultana, tamo likovi jedni drugima konstatacije potvr uju s rije ju: Amen. To naše amen je “Neka institucije odrade svoj posao”! Amen. Odra ivanje institucija je sada pokri e za sve. U ure enim društvima ne treba zazivati institucije da rade svoj posao, jer one u ure enim društvima svoj posao rade. Tamo ne može biti vijest da državne institucije rade svoj posao. Tamo je to dnevna rutina, koja

ne puni naslovnice novina. To da institucije rade svoj posao kod nas se doživljava kao znak da se nekome koga se obra uje pripremaju galge i, ako se to ne dogodi, jer su institucije zaklju ile da za to nema elemenata, njih se automatski optužuje da nisu odradile svoj posao. Kod nas još nema izgra ene svijesti da su institucije tu da zaštite javni novac i da je njihova prvenstvena uloga kontrola i provjera je li se poslovalo po slovu zakona, kako javni novac ne bi završio na pogrešnoj adresi. Dakle preventivno. Uzalud se odlazi u kontrole i ešljanja kad se zlo ve dogodilo, kad su javni novac ve pofr kan, da bi se utvrdilo nastalo stanje. oš nismo na tom stupnju društvene svijesti da nas nadzorni i kontrolni organi štite od nas samih kako bi nas odvra ali od napasti zlouporabe ovlasti i položaja, kako bi nas odvra ali od prekršaja, ne daj

Svije e obasjale Vukovarsku ulicu u akovcu U akovcu Dan sje anja na žrtvu Vukovara tradicionalno organizira Hrvatska demokratska zajednica Grada akovca, paljenjem svije a u Vukovarskoj ulici. Nakon što je u protekli ponedjeljak 18. studenoga u crkvi Sv. Nikole biskupa u akovcu održana sveta misa za sve žrtve Vukovara, uslijedio je mimohod gra ana i lanova HDZ-a uz potporu Zrinske garde. Paljenjem svije a odana je ponajprije po ast kod spomenobilježja me imurskim poginulim braniteljima, koje se nalazi na pro elju akove ke Knjižnice “Nikola Zrinski”, a potom je sve ana povorka krenula prema rotoru pri hotelu “Park” i Vukovarskoj ulici. Paljenju svije a u spomen poginulim braniteljima Domovinskog rata pridružili su se i brojni gra ani akovca. (rr)

kovaru, gra ani i domoljubi su svoje odavno rekli, tako i u Me imurju. (J. Šimunko) Policijske uprave varaždinske, koji su se borili i poginuli 1991. godine u Vukovaru. Župan Me imurske županije Matija Posavec tom je prilikom rekao da je Vukovar posebno mjesto, te da je izuzetno ponosan na sve Me imurce koji su branili grad. - Iako su mnogi od njih svoje kosti ostavili u slavonskoj ravnici, u svima nama i dalje žive. Na stradanja koje su Vukovarci prošli nitko ne može i ne smije ostati ravnodušan, a svi mi moramo djelovati na na in da se ovakav zlo in više nikada i nigdje ne ponovi, rekao je župan Posavec.

Odavanje po asti me imurske delegacije u Borovo commercu

Uzalud kontrole i ešljanja kad se zlo ve dogodi N D

22. studenoga 2013.

Bože kaznenih djela, i kako bi nam na vrijeme ukazivali na propuste i sprje avali skretanje u pogrešne ulice. ako se gradi ure eno društvo. Ako nadzorni i kontrolni organi, od držane revizije, policije, Državnog odvjetništva, porezne i drugih kontrolnih mehanizama, koje na raspolaganju ima neko društvo, ulazi u kontrolu kad je koli ina po injenog grijeha tako velika da vapi u nebo i kad je vidljiva i iz svemira, tada je to samo znak da, kako kaže jedna druga loskula, pravna država ne funkcionira. e utim, mi smo još veoma nerazvijeno društvo, zbog ega iz jedne krajnosti ulazimo u drugu. od nas se prakti ki o ekuje da se svaka kaznena prijava bude osu uju a po onom ‘’gdje ima dima, ima i vatre’’. Unaprijed se prejudicira krivica, a posebno se teško razlikuje prekršaj od kaznenog djela.

M K

nogi još naivno vjeruju da se poslovanje irmi vodi s buntima nov anica koje stoje u ormaru i iz kojih direktori kad im se prohtije vade pokoji bunt i odnose ga u kuferu ku i. Kao da još uvijek živimo u vrijeme velike plja ke vlaka. siromašnom i zapuštenom društvu, kao što je naše, onima koji su na dnu društva svi oni koji su iznad njih jesu lopovi i varalice i teško je ljude uvjeriti u bilo što suprotno. ovjeku s dna društvene ljestvice uvijek su drugi pokrali egzistenciju i budu nost. ad razina zaposlenosti u radno aktivnoj populaciji jedva prelazi 50 posto, kao što je to kod nas, tada je u društvu strahovito izražena potreba za traženjem krivca i žrtvenih jaraca. Ljudi su naprosto gladni krivaca koji e visjeti na galgama, da bi osjetili kratkotrajnu zadovoljštinu za svoje probleme.

U K

o, ma kako to cini no zvu alo, ni drvored tih galgi ne bi spasio ovu zemlju, ne po nemo li stvarala ki proces. da se sav novac koji je stvarno ispario u svim aferama vrati u prora un, ako ne po nemo razvojni ciklus, ako ne po nemo raditi i ponašati se druga ije, ne e nam se ništa pozitivno dogoditi. protivnom, možemo se dijeliti na lijeve i desne, napredne i nazadne, ovakve i onakve, sva ati do besvijesti i do istrjebljenja me usobno, oni gore s onima dolje. To nas ne e dovesti nikamo. Možda nam je u društvenom sazrijevanju potrebna i ta faza, samo da shvatimo da nas to nikamo ne vodi i da se moramo, htjeli - ne htjeli, okrenuti odgovornosti prema sebi i prema drugima, da moramo poštovati pravila, biti odgovorni i solidarni. va ova pohlepa kojoj smo bili svjedoci prošlih godina opustošila je proizvodnju, radna mjesta. Proizvodila je samo sirotinju koju, za razliku od proizvodnje u pravom smislu, nemamo kamo izvesti. Krug se zatvorio,

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sirotinja koja je proizvedena sada je postala socijalna bomba, koju je potrebno pod hitno detonirati. Tko e sada i kako izvaditi upalja ? Morat e to u initi politika koja je mirno promatrala one koji su tu socijalnu bombu stvarali.

22. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARKO JUR I , stru njak za izravna ulaganja, gostovao u Me imurju: Ulaga e treba birati, a ne samo blagonaklono prihva ati

Treba tražiti one ulaga e koji omogu uju da ljudi više zara uju! Nije više dovoljno samo imati poslovnu zonu u op ini od deset hektara, nego treba znati što se može s raspoloživom radnom snagom i koje sektore privu i kako bi ovjek iz te op ine imao ve u pla u Poslovne zone po op inama u koje smo ulupali puno javnog novca ne bi se smjele puniti slu ajno, od strane onih ulaga a koji sami do u potražiti prostor za svoju investiciju, zato jer oni do u iz potrebe za širenjem svojih kapaciteta. U takvim slu ajevima redovito se radi o investicijama koje traže jeftiniju radnu snagu. Naprotiv, op ine i gradovi trebaju se okrenuti proaktivnoj politici traženja investitora s onim investicijama koje e ljudima na lokalnoj razini omogu iti da više zara uju, bila je klju na poruka Marka Jur i a, stru njaka za izravna ulaganja, na skupu za elnike županije, gradove, op ine i sve one institucije koje daju podršku izravnim ulaganjima u utorak na Županiji. - Dobili smo zadatak izraditi analizu potencijala mogu nosti Županije i marketinškog pra enja željenih ulaganja, kazao je Jur i . - Na terenu smo vidjeli izrazito visoku razinu spremnosti u op inama (i gradovima) za pomo ulaga ima pri realizaciji njihovih ulaganja. Zanimljivo da pri tome nisu uo ene nikakve prepreke za ulaganja na lokalnoj razini. Koliko god smo se trudili tražiti ih, nismo nailazili na prepreke na lokalnoj razini, naglasio je Jur i . I dok smo mi na lokalnoj razini vrlo susretljivi prema lokalnim investitorima i kada do u inimo sve da im olakšamo investiranje, nama samima u pristupu ulaga ima nedostaje proaktivni pristup, zbog ega nam se doga a da ulaga i u naše poslovne zone ne dolaze ciljano, ve da samo rado prihva amo one koji dolaze sami. No treba znati da investitori koji nisu dovedeni ciljano ne djeluju u cilju razvoja županije, nego dolaze zbog manjka resursa i kapaciteta lokalnih jedinica. U praksi to izgleda ovako: tko do e, dobro do e, rado im se pomaže pri dolasku i ulaga i su time izuzetno zadovoljni. Me utim, budu i da mi ne biramo, nego nas drugi biraju, esto nam dolaze industrije koje su usmjerena na nižu cijenu radne snage. Budu i da raspolažemo s izuzetno kvalitetnom radnom snagom, poruka Marka Jur i a, stru njaka za izravna ulaganja, je da Županija mora privu i puno kvalitetnija ulaganja i industrije s ve im pla ama i ve im ukupnim efektom na razvoj gospodarstva, koji bi bio zna aj-

Marko Jur i , stru njak za izravna ulaganja iz tvrtke “ARATA BIZ”, koja je radila marketinšku strategiju za privla enje stranih ulaganja

Metaloprera iva ka industrija, koja danas spašava me imursko gospodarstvo, preferira se i kad su u pitanju nova izravna ulaganja i otvaranja radnih mjesta

Predstavljanje marketinške strategije za ulaganja U utorak 5. studenoga 2013. godine u Velikoj vije nici Me imurske županije, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Me imurje REDEA i Me imurske županije, održano je predstavljanje marketinške strategije za privla enje stranih ulaganja. Ta prigoda iskorištena je za organizaciju prve radionice za edukaciju lokalnih stru njaka o procesu privla enja ulaganja i pravilnoj komunikaciji s potencijalnim ulaga ima. Radionica je bila namijenjena na elnicima i njihovim zamjenicima, a predava i su bili autori Marketinške strategije, iskusni stru njaci iz podru ja promicanja ulaganja i upravljanja odnosima s ulaga ima. Radionica, kao i izrada strategije, niji od onoga prosje nog. Zato je ra ena ova analiza situacije, koja e ukazati koji su to potencijali koji se mogu realizirati na razini lokalne samouprave, na razini županije, kako bi uz ograni ene resurse kadrovske i inancijske postigli željenu razinu, bolja radna mjesta i bolje pla e, održivi razvoj. U pronalaženje novih investicija treba i i ciljano k to no odre enim investitorima s konkretnim ponudama, što bi u odre enoj sredini bilo dobro za njih, a što za lokalnu sredinu.

Prioritet dolazak IT-a, metaloprera iva ke i tekstilne industrije Na pitanje koje su to industrijske grane koje bi trebalo preferirati, kazao je da se radi o tekstilnoj i metaloprera iva koj industriji, kao i IT sektoru, koji e jako ovisiti i o daljnjem razvoju obrazovanja, ali i o suradnji županije s drugim županijama. Mnoge županije samostalno nemaju dostatne kapacitete, ve moraju nastupati zajedno s drugim županijama prema vanjskim tržištima. Za postizanje što boljeg efekta u privla enju željenih kvali-

inancirana je iz projekta “INVESTrategy”, koji ima za op i cilj pove ati priljev izravnih stranih ulaganja u pograni no podru je hrvatskih županija: Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko - križeva ke županije te ma arske županije Zala. Tako er, ciljevi projekta jesu ja anje kapaciteta lokalnih eksperata za privla enje izravnih stranih ulaganja, de iniranje odgovaraju ih i u inkovitih alata za promociju investicijskih potencijala pograni nog podru ja te ja anje kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave za komunikaciju s potencijalnim investitorima. Projekt je su inanciran iz IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska. (BMO)

Jako Horvat, voditelj odjela za razvoj iz REDEA-e tetnijih investicija, treba i malo više adrenalina i agresivnosti od strane lokalnih elnika, ali i zajedni ke suradnje na razini cijele županije. U tom de iniranju konkretnih ponuda Županije, treba se okrenuti prema svojim razvojnim agencijama, u Me imurskoj županiji je to REDEA. Regionalne agencije su ve prošle certi ikaciju za privla enje ulaga a. No i razvojne agencije imaju ograni enja i one se u privla enju ulaga a trebaju usmjeriti na suradnju s agencijom za investicije i konkurentnost na nacionalnoj razini, kakobi se besplatno pro-

moviralo ono što imamo. Pri tome je važno biti aktivan, vrlo jasno postaviti ciljeve, aktivnosti i korake koje treba poduzeti. Dakle, vertikala je jasno postavljena: na nacionalnoj razini za privla enje investicija imamo agenciju za investicije i konkurentnost, a na regionalnoj razini regionalne agencije, što je u Me imurju REDEA. Jedinice lokalne samouprave samo su dužne dati dobrodošlicu ulaga u kada do e i preferencije prema višim institucijama kako bi se oni mogli na ispravan na in dalje postaviti, kazao je Jur i . Zanimalo nas je postoje li na nacionalnoj razini neki ilteri koji bi usmjeravali željene industrije i proizvodnje koje bi donosile radnicima ve e pla e, a op inama ve e prihode od poreza na dohodak? - Na nacionalnoj razini ne prepoznajem identi ikaciju takvih konkretnih sektora, istina, sad se razvijaju klasteri odre enih industrija, iz kojih se može vidjeti neki smjer prema industrijama koje se žele više poticati u budu nosti, ali ne postoji dokument ili odluka iz koje bi svima bilo jasno što se želi. Nacionalna razina trebala bi davati gabarite, okvir, ali ne bi smjeli izjedna avati Rijeku, Me imurje i Vukovar. Mogu nosti i potencijali tih regija jesu potpuno druga iji i aktivnosti za privla enje su druga ije. Nacionalna razina mora dati okvir, vrlo konkretnu i brzu suradnju i odre ene parametre te ciljeve, ali na županijama i regijama je da unutar tih gabarita odrede svoje. Jako Horvat iz REDEA-e kazao je da oni imaju jako dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave. Pri tome im je najvažnija suradnja na podru ju pra enja u poslovnim zonama. Nacionalna agencija za investicije i konkurentnost sve upite i sve potencijalne ulaga e i interesente za Hrvatsku usmjerava prema županijama. Oni znaju kad imaju potencijalnog ulaga a da e, ako ga pošalju u Me imursku županiju, posjet tim lokacijama biti uspješan, da e sve informacije biti dostupne i da su tu lokacije gdje se u kratkom roku može zapo eti s implementacijom. REDEA sura uje sa svim op inama, a one dostavljaju i ažuriraju podatke o svojim zonama. Ta suradnja daje plod jer smo ve imali puno posjeta lokacijama s investitorima po op inama, gdje smo bilo do ekani dobro, kazao je Jako Horvat. Na pitanje eka li REDEA samo investitore ili i preko svojih veza pokušava dobiti nove, Jako Horvat je odgovorio da do sada nisu imali budžet za proaktivno privla enje investitora. - Prvi korak k tome je stru no utemeljena strategija za privla enje ulaganja, kao i najava da e dio aktivnosti za proaktivno privla enje investitora biti uvršteno u sljede i prora un Županije, tako da tada imati priliku i proaktivno i i prema investitorima, kazao je Jako Horvat.

SAVJETI STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh. Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

MATERIJALI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU (II) Prošli put predstavili smo stiropor, odnosno EPS-ekspandirani polistiren i njegove ina ice (XPS-ekstrudirani polistiren, polistiren s dodatkom gra itatzv. sivi stiropor, elasti icirani polistiren, kombi plo u...), koje se koriste za razne namjene. Stiropor je, zahvaljuju i svojoj niskoj cijeni i jednostavnosti ugradnje pri oblaganju fasada, postao skoro najpoznatiji toplinski izolator. Ovaj put predstavljamo još neke materijale, njihove karakteristike i primjenu u graditeljstvu.

2.MINERALNA (STAKLENA I KAMENA VUNA) Ovi materijali vrlo su sli ni jer im je sirovina od koje nastaju sli na: dobivaju se taljenjem minerala na visokoj temperaturi i posebnom tehnologijom ekspandiraju u vrlo tanke vunaste šupljikave niti, koje se uz dodatak veznog sredstva povezuju u plo e ili ilc. Jednu od najstarijih tvornica ovog materijala imamo u blizini, u Novom Marofu, pa je kamena vuna poznata po starom imenu tvornice ‘Tervol’, iako je ona ve duže u sastavu koncerna ‘Knauf’. Naj eš e je staklena vuna žute boje, a kamena zelenkasto-sme a.U novije doba, u trendu ekoloških materijala, proizvodi se uz korištenje neutralnih, ekoloških veziva. Karakteristike mineralne vune jesu: - negoriva je i zrazito paropropusna, može biti u raznim gusto ama, od vrlo lagane do tvrde i teške, otporna je na starenje, insekte i mikroorganizme - dolazi u obliku plo a, ilca, užadi, u rastresitom obliku, može se kaširati folijama. Primjena: vrlo kvalitetan i široko upotrjebljiv izolacijski materijal, za izolaciju potkrovlja, tavana, podova, za ravne krovove, za fasade ETICS sustava umjesto stiropora (pogotovo ako se traži otpornost na požar) te za oblaganje ventiliranih fasada. Jedina joj je mana što upija vodu pa se mora do ugradnje i nakon ugradnje zaštititi od vlaženja jer bi ina e izgubila svoja izolacijska svojstva.Ina e su mineralna vuna i stiropor vrlo sli ni po toplinskim karakteristikama.

3. POLIURETAN Poliuretan se u gra evinarstvu koristi za izolaciju krovova, fasada, a u obliku teku e poliuretanske pjene koja ekspandira na zraku koristi se kod ugradnje stolarije. Sam materijal je prije

stvrdnjavanja u teku em, pjenastom stanju pa je pogodan za lijevanje u kalupe. Zbog toga se poliuretanom oblažu limene plo e u tzv. Izolacijskim panelima. Paneli se koriste kao krovni pokrovi i za limene, naj eš e aluminijske, fasade. Mnoge nove industrijske hale i šoping centri izvedeni su od ovih krovnih i fasadnih panela koji se proizvode u raznim oblicima i bojama. U novije vrijeme pojavile su se plo e za oblaganje fasada koje se lijepe na zid, sli no kao i stiropor ili kamena vuna. Po svojim toplinskim karakteristikama poliuretan je najbolji od svih materijala za toplinsku izolaciju, što zna i da se mogu koristiti nešto manje debljine za istu vrijedost izolacije, samo što je znatno skuplji i slabo je vatrootporan.

4. OSTALI MATERIJALI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU Osim ovih materijala koji su najviše u primjeni, na tržištu ima i drugih materijala. To su na primjer: pluto, celuloza, perlit (koristio se puno u obliku granula prije nekih 25, 30 godina za takozvane toplinske žbuke i lagane glazure), trstika, slama, ov ja vuna, lanena slama... Svi oni imaju daleko slabija toplinska svojstva pa su potrebne pu no ve e debljine. Primjena i na in korištenja ovise o lokalnim prilikama i mogu nosti dobave sirovine. U ovaj popis nisam stavila drvo, iako mnogi misle da je drvo toplinski izolator. U usporedbi s ‘pravim’ materijalima za toplinsku izolaciju, i drvo kao i opeka (bez obzira što postoje i toplinsko-izolacijske opeke s poboljšanim svojstvima), neusporedivo su lošiji. Isto se odnosi i na blokove od porobetona(poznat po nazivu Ytong) koji, da bi se postigla odre ena izolativnost, moraju biti velike debljine. Da zaklju imo: na tržištu postoji velik broj vrlo razli itih materijala koji se razlikuju po svojim svojstvima, oblicima i namjeni. Za odabir materijala potrebna je kvalitetna analiza i znanje te prora un koji uzima u obzir ne samo svojstvo toplinske izolacije, nego itav sastav konstrukcije sa svim slojevima i njezinu ulogu u zgradi te detalji izvedbe i spojeva koji su uvijek kriti ni. Kod toga treba zadovoljiti i složene difuzne procese kretanja vodene pare kroz konstrukciju, kako ne bi imali vrlo štetnu mogu nost kondenzacije vodene pare unutar konstrukcije.

IZOLACIJA POTKROVLJA I TAVANA KAMENOM/STAKLENOM VUNOM

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAJAM “MESAP JESEN” prošao u znaku slabe posje enosti PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Me imurje je uvijek slovilo za sredinu okrenutu obrtništvu i malom poduzetništvu, za kraj u kojemu ljudi nisu lijeni zasukati rukave, te smo dio Hrvatske koji zna stvoriti novu vrijednost. Me imurska županija jedna je od sredina koja ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, a sve to omogu uje i razvoj sajamskih manifestacija i njihovo pro iliranje, nazna io je uz ostalo župan Matija Posavec, otvaraju i ovogodišnji sajam “MESAP JESEN”. Vitomir Kiri , v. d. direktora sajma, zahvalio je izlaga ima koji su popunili dvoranu MESAP-a. Sajam se ostvaruje kao sajam ekoloških poljoprivrednih proizvoda, s novostima iz energetske djelatnosti i obnovljivih izvora energije, što je usko povezano s modernom gradnjom. Na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania naglasio je da se sajmu pruža sva potrebna podrška i pomo , a sam sajam doprinosi op ini Nedeliš e svojim zbivanjima. U subotu su najposje eniji štandovi bili onaj Agrome imurja zbog sadnica, Vajde zbog suhomesnatih proizvoda, mnogi su dolazili i na štand Cetrometala zbog obnovljivih izvora energije, a stru njaci na štand Me imurje plina, koji je predstavio vanjski bojler za grijanje ku e, odnosno objekata. Najviše je falilo posjetitelja, što zna i da bi ubudu e trebalo razmisliti o namjenskom pozivanju onih izlaga a koji mogu provu i publiku, te koji imaju što re i hrvatskoj javnosti. Tako su u subotu u isto vrijeme svi trgova ki centri u akovcu bili puni automobila, a u Galeriju se nije moglo ni u i, da bi sajam u Nedeliš u zjapio poluprazan. Kao primjer navodimo: da su u Nedeliš e namjenski bili pozvani proizvo a i hrvatskoga elektri nog automobila, jedan

22. studenoga 2013.

JURIJ BORKO, župan Središ a ob Dravi

Što da se radi posjetiteljima kojih nema? Razvoj specijaliziranog sajma više nije mogu bez atraktivnosti, jer e nedostatak posjetitelja polako nagrizati sajamsku manifestaciju. Zbog toga je u interesu organizatora da ponude kartu više proizvo a ima koji mogu ponuditi atraktivnost

Sada kada je nestala granica sve je puno jednostavnije Na sajmu “MESAP JESEN” kao gost je boravio i Jurij Borko, župan op ine, odnosno po našemu na elnik op ine Središ e ob Dravi iz Slovenije. Kako je ove godine bilo mnogo više izlaga a iz Slovenije nego ina e, zapitali smo ga ho e li to postati pravilo. On kaže: - Prva dobra stvar koja je postignuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju je otvaranje granica, tako da je sad sve puno jednostavnije. Prije je to bila zna ajna prepreka. Zbog toga o ekujem da e sve više slovenskih poduzetnika svake godine biti prisutno na sajmu u Nedeliš u, a vrijedi i obratno, sve e više hrvatskih poduzetnika biti na sajmu u Gornjoj Radgoni. To je neminovnost. Ovo što se doga a danas samo su prve laste toga novog smjera, mnogo e poduzetnika uz najsjeverniju granicu Hrvatske i Slovenije ubudu e sura ivati na ra-

Jurij Borko: - Ovo su prve laste, sura ivat emo i puno više, bit e sve više slovenskih izlaga a u Nedeliš u, a vrijedi i obratno

znim projektima, pa stoga o ekujem da e sajam u Nedeliš u postati nezaobilazan. Ponavljam, ovo što je danas samo su prve laste. Kad je rije o suradnji s op inom Nedeliš e, mi ve dulje vrijeme sura ujemo na zajedni kim programima koje predlažemo za inanciranje europskim fondovima.

Otvaranje sajma bilo je najživlji dio dvodnevnog doga anja

ili obojica, to bi sigurno dobrano ispunilo dvoranu. O ito je da pitanje atraktivnosti postaje sve važnije, a na to se pitanje teško može odgovoriti samo doma im snagama. Pozivanje proizvo a a elektri nog automobila bi, osim toga, zainteresiralo i mnoge poslovne ljude iz našeg kraja da se pojave radi mogu e suradnje, te posebno mlade.

Sklopljeno dosta poslova, nedostajali samo posjetitelji

Dvodnevni sajam “MESAP JESEN 2013.” završen je u nedjelju nave er, a ono po emu e ga izvjestitelji upamtiti je dobra organizacija i slaba posje enost ljudi. Osim na otvorenju, posjetitelja je bilo puno manje nego prethodnih godina, poglavito prijepodne i predve er. Odnosi se to i na neke od izlaga a, koji su izložbeni prostor ostavili praznim ili jednostavno nisu ni došli. Prema slobodnoj procjeni, tisu u, najviše dvije tisu e, posjetitelja u dva je dana razgle-

dalo dosta skromne izložbene prostore. Dojam i brojnost posjetitelja popravljena je skupom lovaca koji su u nedjelju kuhali lova ki gulaš. Dakle, najve e razo arenje jesu posjetitelji, za koje je sve bilo besplatno, od ulaza i parkirališta do degustacija, ali o ito im je važnije bilo napuniti okolne trgova ke centre sa stranom robom, dok na izvornu hrvatsku i me imursku nisu došli usmjeriti pogled. Direktor sajma Vitomir Kiri vidi nešto druga ije situ-

aciju od novinara i posjetitelja koji su došli pogledati sajam i tako er bili razo arani malim brojem posjetitelja i ne baš reprezentativnim nastupima ve eg broja izlaga a, od ega treba izuzeti udruge i turisti ke zajednice. - Sedmi sajam u potpunosti je opravdao naša o ekivanja. Izlagalo je preko sedamdeset izlaga a i sajam je bio dobro posje en. Najbitnijim smatram ugovaranje poslova izme u izlaga a i poslovnih ljudi, na sajmu je prodano do-

sta proizvoda. Slovenci su bili posebno zadovoljni jer su ugovorili dobre poslove s plastenicima, aluminijskim ogradama i prodajom suhomesnatih proizvoda. Prezadovoljni su izlaga i Nikši kog piva i tvrtke ‘Centrometal’ te drugi, posebo je lijepo bilo na štandovima Murskog Središ a, Preloga i Svetog Jurja na Bregu. Lovci su u kuhanju gulaša dali poseban štih cijelom doga aju, naglašava Kiri , dodaju i kako su svi izlaga i uložili maksimalan trud i ljubaznost.

U subotu su najposje eniji štandovi bili onaj Agrome imurja zbog sadnica, Vajde zbog suhomesnatih proizvoda, mnogi su dolazili i na štand Cetrometala zbog obnovljivih izvora energije, a stru njaci na štand Me imurje plina, koji je predstavio vanjski bojler za grijanje ku e, odnosno objekata

GOTOVO DVJESTO POLAZNIKA prošlo edukacije o pripremi i provedbi projekata te razvojnih inicijativa

Imamo sve više stru njaka koji znaju pisati EU projekte Kao regionalni koordinator, REDEA je ve drugu godinu za redom provela ciklus edukacija u sklopu Potprograma V. “Ja anje ljudskih potencijala na lokalnoj i podru noj (regionalnoj) razini za u inkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“, koji je pokrenulo Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova Europske unije, s ciljem ja anja ljudskih potencijala za pripremu i provedbu projekata i razvojnih inicijativa u jedinicama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i razvojnim agencijama. U razdoblju od po etka srpnja do sredine studenoga ove godine provedeno je

sveukupno sedam edukacijskih aktivnosti koje su obuhva ale op enito pripremu i provedbu projekata inanciranih iz EU fondova, zatim speci i nu komunikaciju, informiranje i vidljivost u kontekstu EU fondova, programe Unije, javnu nabavu u kontekstu korištenja EU sredstava, izradu studija

predizvodljivosti i izvodljivosti, Naturu 2000. Interes za edukacije bio je veoma velik te je sveukupno na edukacijama sudjelovalo dvjestotinjak polaznika iz jedinica lokalne samouprave, javnih institucija, privatnih poduze a i udruga. Neke od višednevnih edukacija (Priprema projekata pri-

hvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije i Provedba projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije) sadržavale su teorijski dio i individualni prakti ni dio, na kojima su polaznici mogli veoma detaljno raspraviti o projektima koje žele prijaviti u nadolaze em razdoblju

ili o mogu im problemima s kojima se susre u ukoliko trenutno provode projekte EU. S obzirom na to da su ljudski potencijali odgovaraju ih znanja i vještina preduvjet uspješnih projekata, za o ekivati je da e se sli ne edukacije provesti i sljede u godinu u istom razdoblju, tako er iz Potprograma V.

22. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE u listopadu sugeriraju da su glavni problem dugo nezaposleni

Skoro polovina nezaposlenih na burzi dulje od godinu dana Skoro polovina nezaposlenih, njih 44 posto, odnosno 3,383 osobe, na Zavodu za zapošljavanje prijavljene su dulje od 12 mjeseci. Da problem bude ve i, u odnosu na lani njihov udio je pove an za 7,3 posto. Krajem listopada u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 7.690 nezaposlenih osoba – 92 osobe manje nego prethodni mjesec i 59 osoba više nego u listopadu 2012. godine.

Korisnici nov ane naknade

Nov anu naknadu u listopadu 2013. godine koristile su 1.954 nezaposlene osobe ili 25,4% od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (4,4%), kao i listopad 2012. godine 17,4%. Korisnicima je na ime nov ane naknade bilo ispla eno 2,832.900,58 kuna.

Promat rano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 53,2% (4.094) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,8% ili 3.596 nezaposlenih osoba. Me u nezaposlenima, mladi u dobi do 24 godine ine 23,2 posto, odnosno ima ih 1.781 u ukupnom broju nezaposlenih. Udio

osoba srednje dobi je 51,5%, odnosno 3.960, dok je udio starijih od 50 godina 25,3% ili 1.949 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, promatraju i sve tri dobne skupine, nije došlo do promjena u udjelima. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u tra-

Poticano zapošljavanje U okviru aktivne politike zapošljavanja, tijekom 2013. godine do listopada, prema potpisanim ugovorima o sufinanciranju, kroz zapošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere uklju eno je 1.378 osoba. Najviše osoba uklju eno je u javne radove – 562 osobe, a zatim slijedi: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (335), potpore za zapošljavanje (292), potpore za samozapošljavanje (157), obrazovanje (20) i potpore za o uvanje radnih mjesta

(12). Putem EU projekata u obrazovanje je uklju eno 20 osoba. Prema Nacionalnom programu za Rome, tijekom 2013. godine do listopada uklju ena su 122 pripadnika romske nacionalne manjine, od ega 103 u javne radove, 15 Roma uklju eno je u obrazovanje, dok su 2 osobe zaposlene na 24 mjeseca uz sufinanciranje, 1 osoba se samozaposlila, a 1 osoba uklju ena je u stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

janju do tri godine i školom za KV i VKV radnike. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu 2013. godine u Me imurskoj županiji bio je registriran 38.561 aktivni osiguranik, što je 17 osoba manje nego u rujnu 2012. godine. Koriste i se navedenim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u rujnu 2013. godine bila je 16,8 posto, dok je u rujnu 2012. godine stopa bila 16,4 posto. U listopadu 2013. godine priljev u ne-

zaposlenost bio je manji od odljeva iz nezaposlenosti, odnosno u evidenciju je ušlo 789 osoba, dok je evidenciju napustila 881 osoba. Zbog zaposlenja, evidenciju je napustilo 567 osoba, što je porast zapošljavanja u odnosu na prethodni mjesec i u odnosu na listopad prošle godine za oko 10 posto. Zaposlenje je pronašlo nešto više žena nego muškaraca, i to u prera iva koj industriji (195), obrazovanju (71), trgovini (65) i gra evinarstvu (53). (BMO)

Poslodavci tražili više radnika nego lani Tijekom listopada poslodavci su putem Podru nog ureda tražili 501 radnika, što je pove anje u odnosu na prethodni mjesec (14,4%) i listopad 2012. godine (43,1%). Potrebe su uglavnom iskazane u prera iva koj industriji, obrazovanju

i gra evinarstvu te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Tražili su se radnici za rad kod obrtnika, inženjeri, tehni ari i srodna zanimanja, uslužna i trgova ka zanimanja, stru njaci i znanstvenici te jednostavna zanimanja.

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora

Tko su dobitnici Zlatne plakete Na sjednici Gospodarskog vije a Županijske komore akovec, održanoj 15. studenoga, jednoglasno je donesena odluka Gospodarskog vije a o dodjeli priznanja ‘’Zlatna plaketa’’ za poslovnu 2012. godinu, priop eno je medijima iz Županijske gospodarske komore. U kategoriji velikih trgova kih društva dobitnik je Eko Me imurje iz Šenkovca. U kategoriji srednjih trgova kih društava dobitnik je tvrtka ‘’TE-PRO’’ iz Vrhovljana. U kategoriji malih trgova kih društava dobitnik je JB-modelarija Blažeka iz ehovca. Posebno priznanje dodijelit e se i tvrtki ‘’ akove ki mlinovi’’ za 120 godina postojanja i kontinuiranog rada ovog poduze a. (BMO)

Crna kronika

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PIŠE: VANJA HA EK

Pijan se zaletio u stup – suvoza teško ozlije en Teška prometna nesre a dogodila se prošlu nedjelju oko 8.10 sati u Ulici Vladimira Nazora u Nedeliš u. Voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 21-godišnjak iz Nedeliš a, nije se kretao obilježenom prometnom trakom uz desni rub kolnika. Zbog toga je vozilom sišao izvan kolnika, gdje je udario u metalni stupi poduze a iz akovca, a potom u živu ogradu i betonski stup dvorišne ograde muškarca iz Nedeliš a. Voza i 18-godišnji putnik iz Donje Dubrave prevezeni su vozilom Zavoda za hitnu medicinu u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je voza lakše ozlije en, a putnik teško, te je zadržan na lije enju. Mladi voza je u trenutku nesre e u organizmu imao 1,48 promila alkohola, a za upravlja em je bio prije stjecanja prava za samostalnim upravljanjem motornim vozilom. Protiv voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Po astio se žesticom i novcem Tijekom no i s 15. na 16. studenoga u Prelogu, u Glavnoj ulici, nepoznati je po initelj provalio u ugostiteljski objekt poduze a iz Gori ana, gdje je ukrao novac i bocu alkoholnog pi a. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ošte ena sun ana elektrana U razdoblju od 8. do 18. studenoga u Kotoribi, u Industrijskoj zoni, nepoznati je po initelj na sun anoj elektrani poduze a iz akovca razbio nekoliko desetaka

solarnih kolektora. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. Bila to nekome zabava ili kazneno djelo ošte enja tu e stari napravljeno iz obijesti, ostaje polici da istraži, no šteta je, dakako, višestruka jer elektrana u ovim trenucima ne može proizvoditi elektri nu energiju, pa su i u tom pogledu evidentni zna ajni gubici.

Iz kafi a ukraden novac Od pono i do 6.50 sati u srijedu je u Selnici, u Frankopanskoj ulici, nepoznati po initelj provalio u ugostiteljski objekt i ukrao novac. Vlasnik je ošte en za nekoliko tisu a kuna. Policija traga za po initeljem. S druge strane, dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je tešku kra u iz skladišta ugostiteljskog objekta privatnog poduze a iz akovca tijekom no i s 18. na 19. velja e ove godine u Domašincu, u Ulici Katarine Zrinski, po inio 20-godišnjak iz Piškorovca. Podsjetimo, kradljivac je provalio u skladište i ukrao razne smrznute proizvode i bezalkoholna pi a.

Sportaši ostali bez hrane i pi a Tijekom no i s 18. na 19. studenoga u Donjem Vidovcu, u Ulici Rade Kon ara, nepoznati po initelj provalio je u prostorije sportske udruge, odakle je ukrao prehrambene proizvode i bezalkoholna pi a. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

Ostao bez etverocikla Za nekoliko desetaka tisu a kuna ošte en je vlasnik vikendice u Dragoslavcu. U no i s 14. na 15. studenoga policiji nepoznati po initelj provalio je u vikend ku u, odakle je ukrao klju eve etverocikla. Potom je provalio u štagalj, iz kojeg je otu io vrijedan etverocikl, trimer, motornu pilu i bušilicu.

Ovaj petak policijska akcija “Brzina s gra anima” Danas (petak, 22. studenoga) u vremenu od 10 do 17 sati policijski službenici Policijske uprave me imurske provest e operativnu akciju “Brzina s gra anima“. Akcija e se usmjeriti na suzbijanje prekršaja prekora enja dopuštene brzine i grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu). Akcija e se provesti u

suradnji s gra anima, na mjestima koje su dojavili gra ani putem e-maila ili telefona. Policija poziva sve gra ane koji su dojavili mjesta nadzora brzine, kao i sve one koji se žele uvjeriti u brzinu kretanja voza a na to kama koje smatraju kriti nima, da se na mjestima provo enja nadzora brzine slobodno priklju e policijskim službenicima.

RAZBOJSTVO u akovcu

Nožem prijetio prodava ici i ukrao novac

Nestali Gabrijel Novak prona en mrtav U jezeru Hidroelektrane akovec u ponedjeljak oko 15.30 sati, u blizini Novog Sela na Dravi, prona eno je mr t vo tijelo nepoznate osobe. Pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec mrtvo tijelo su izvadili iz vode, a mrtvozorni kim pregledom tijela nisu prona eni tragovi nasilja koji bi upu ivali na kazneno djelo. Vjerojatno se radi o slu aju u kojem je utopljeniku pokušao pomo i jedan gra anin, ali nije uspio. Pregledom odje e prona ena je osobna iskaznica i utvr eno je da je utopljenik Gabrijel Novak iz Novog Sela na Dravi, za kojeg je supruga u utorak 5. studenoga ove godine Policijskoj upravi me imurskoj prijavila nestanak. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Na meti je bila trgovina akove kog METSS-a, a po initelja su zamalo svladali prisebni gra ani

Drski razbojnik je u ponedjeljak oko 18.40 sati u Ulici Valenta Morandinija u akovcu po inio kazneno djelo razbojništva. Nakon što je ušao u trgovinu, uz prijetnju nožem od prodava ice je zatražio da mu otvori kasu, a kada je ona to u inila, iz kase je ukrao novac. Po initelja su prilikom nedjela

Policija preventivno i edukativno u Arcusu i Brasilu Ve eras (petak, 22. studenoga) od 21 sat do 22 sata u ugostiteljskom objektu “Arcus“ u akovcu, te u vremenu od 23 do 24 sata u ugostiteljskom objektu “Brasil“ u Savskoj Vesi, policijski službenici Policijske uprave me imurske provest e preventivnu akciju “Zajedno do ve e sigurnosti u prometu“. Akcija e se provoditi na na in da e se u spomenutim ugostiteljskim objektima na videozidu prikazivati prezentacija “Zajedno do ve e sigurnosti u prometu“, u kojoj su istaknuti naj eš i uzro nici prometnih nesre a na podru ju Me imurske županije, a gosti e se mo i i podvrgnuti alkotestu.

uo ili gra ani koji su ga pokušali zadržati, ali se on otrgnuo i pobjegao. Prodava ica je doživjela šok, no, sre om, nije ozlije ena. Po initelj je opisan kao muška osoba starosti od 30 do 40 godina, visine oko 175 cm, srednje tjelesne gra e, izrazito crvenog lica, obu en u zelenu jaknu, plave traper hla e i crne

cipele, na glavi je nosio plavu vunenu kapu, a na rukama crne rukavice. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Za po initeljem policija intenzivno traga i zahvaljuju hrabrim gra anima koji su pokušali zaustaviti po initelja, iako u tome nisu uspjeli.

Dani tehni ke ispravnosti vozila – besplatna kontrola Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Centrom za vozila Hrvatske, Hrvatskim autoklubom i stanicama za tehni ki pregled vozila, u vremenu od 25. studenoga do 30. studenoga organizira akciju “Dani tehni ke ispravnosti vozila”. Akcija je preventivno - represivnog karaktera, a cilj joj je potaknuti voza e da preventivno kontroliraju ispravnost vlastitog vozila kako bi sigurno sudjelovali u prometu, odnosno izbjegli prometne nesre e uvjetovane tehni kom neispravnoš u vozila. Težište je akcije na pružanju savjetodavne i tehni ke pomo i stru nih osoba s ciljem uklanjanja eventualno utvr enih nedostataka na vozilu. Vlasnici vozila u radno vrijeme stanica za tehni ki pregled vozila mogu sami dovesti svoje vozilo radi besplatne kontrole tehni ke ispravnosti

vozila, a policijski e službenici poja anim nadzorom vozila u prometu vidno dotrajala vozila zaustavljati i ukoliko se posumnja u ispravnost voza i e se uputiti na obavljanje tehni kog pregleda. Besplatna kontrola tehni ke ispravnosti vozila

obavljat e se tijekom cijelog radnog dana, me utim, napla ivat e se voza ima koji do u na redovni tehni ki pregled, preventivni ili neko drugo službeno ispitivanje. Vozilo na kojem se prona e neispravnost u pravilu e bez posebnog sankcioniranja biti ponovno pušteno u promet, ali e se

vlasniku skrenuti pozornost da ukloni uo ene nedostatke. U slu aju da vozilo nije tehni ki pregledano ili registrirano, policijski službenici postupit e po odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno te prekršaje e sankcionirati. R adno v r ijeme stanica za tehni ki pregled vozila je sljede e: u akovcu - Stanice za tehni ke preglede vozila akovec i Posavec preglede radnim danom obavljaju od 7 do 20 sati, a subotom od 7 do 14. Identi no radno vrijeme je i Stanice za tehni ki pregled u Prelogu. U Donjoj Dubravi radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 7 do 14 sati, utorkom i etvrtkom od 12 do 19, a sve druge i etvrte subote u mjesecu od 7 do 12 sati. Isto radno vrijeme ima i Stanica za tehni ki pregled Mursko Središ e, s time da su radne prva i tre a subota u mjesecu.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

EUROPA FINANCIRA, ali i diktira kako e se zbrinjavati otpadni mulj na proširenom pro ista u na ulazu u akovec

Izvo a radova bira lagune ili bioplinsku energanu GRAD AKOVEC I OP INA ŠENKOVEC

Zajedno sufinanciraju pješa ko - biciklisti ke staze Stjepan Kova , gradona elnik akovca, i Saša Horvat, na elnik op ine Šenkovec, u srijedu su potpisali sporazum o projektu izgradnje pješa ko - biciklisti ke staze dužine 3900 metara koja prolazi i podru jem akovca i podru jem Šenkovca, a financiraju je zajedno s Hrvatskim cestama. - Ovo je realizacija predizbornog obe anja koje smo i jedni i drugi najavljivali, kazao je Kova . - Pješa ko - biciklisti ka staza prolazit e kroz naselja Šenkovec, Ma kovec i Slemenice. Staze su projektirane obostrano i izvan naselja su u razini s postoje im kolnikom širine 1,6 metara, a unutar naselja uzdignute i odvojene rubnjakom od kolnika i širine 1,8 metara. Radovi su vrijedni 4,8 milijuna kuna plus PDV, pri emu Hrvatske ceste sufinanciraju radove s 55 posto, a ostatak Grad akovec i op ina Šenkovec, ovisno o dužini staze koja prolazi kroz njihovo podru je. Radi se o izgradnji pješa ko - biciklisti ke staze

uz najprometniju državnu prometnicu, kojom prolazi 15 tisu a vozila dnevno. Op ini Šenkovec jako puno zna i ta pješa ko - biciklisti ka staza, jer se škola nalazi uz tu prometnicu, a izgradnjom staze osigurat e se sigurnije kretanje djece do škole. Da nije bilo ove vlasti u Gradu akovcu, koja je ‘kampirala’ u Zagrebu i vršila pritisak kako bi taj projekt prošao, danas ne bi bili pred potpisivanjem ovog ugovora, kazao je na elnik op ine Šenkovec Saša Horvat. Ovi radovi imaju i svoj nastavak, izradu pješa ko - biciklisti ke staze kroz Žiškovec, ali nakon što se završe radovi na izgradnji kanalizacije uz državnu prometnicu. Šenkovec i akovec planiraju još jedan zajedni ki projekt - izgradnju pješa ko - biciklisti ke staze od bolnice prema Šenkovcu, prometnicom koja se sve više koristi kao alternativni, brzi pravac za izlaz iz grada prema Šenkovcu. (BMO)

GRAD AKOVEC

Na putu iz negativnog poslovanja

Prora un za idu u godinu prihva en je ve inom glasova PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI - Prošle godine u prora unu je prenesen minus od 9,8 milijuna kuna. Trenutno stanje ra una je 6,6, zna i da smo ove godine do sada poslovali s preko 3 milijuna kuna. Vjerujem da imamo naznake, razgovarali smo i sa Srednjom školom akovec s pravom javnosti (Baptisti ka škola), koja e se graditi, za otkup zemljišta. O tom otkupu zemljišta ve se dugo razgovara, ali sada imaju investitora za otkup zemljišta i osigurana sredstva na ra unu, kazao je gradona elnik Kova . Radi se o zemljištu veli ine 12.631 etvorni metar, a po etna vrijednost zemljišta je 618.000 eura. Drugi investitor, CSW Boco, firma koja želi graditi industrijsku praonicu, tako er je spremna platiti komunalni doprinos i naknadu radi zapo injanja gradnje i, ako se te najave ostvare, kako je planirano, Grad akovec e svoje poslovanje završiti s pozitivnom nulom.

Sredstva za odlagalište Totovec napuhavaju prora un - Prora un Grada akovca idu e godine planira se na iznos od 143 milijuna kuna, dok su projekcije prora una za 2015. i 2016. godinu za 20 do 25 milijuna kuna manje, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca. - Prora un za 2014. godinu je ve i jer su u njemu planirana sredstva za oporabilište (odlagalište) akoma iz Fonda za zaštitu okoliša. To su sredstva koja su bila planirana ove godine, no nisu stigla, ali, prema dogovoru koji su postigli elni ljudi akovca i Fonda, tih 25 milijuna kuna stiže idu e godine, zbog ega je i prora un za idu u godinu

planiran u ve em iznosu nego u 2015. i 2016. godini. Bez tih sredstava prora un akovca se kre e oko 120 milijuna kuna. Prije izrade prora una održan je sastanak s predsjednicima mjesnih odbora, s kojima su utvr eni prioriteti svakoga mjesnog odbora. Gradona elnik Kova isti e da su prora unska sredstva podjednako raspore ena u sva prigradska naselja prema broju stanovnika i ovisno o tome koliko se u koji mjesni odbor do sada ulagalo, te da je ova vlast odlu ila i u naredne etiri godine jednakomjerno razvijati sva naselja. Od ve ih investicija, prioritete ima Centar za odgoj i obrazovanje, pri emu od ministarstava o ekujemo tri do pet milijuna kuna, ovisno kako e koje ministarstvo sudjelovati u tome. Od kapitalnih investicija, tu je još i dvorana OŠ Ivanovec, koju emo defintivno zapo eti graditi, pa makar vlastitim sredstvima, jer smo to obe ali gra anima Ivanovca, kazao je gradona elnik Kova . Prora un je u predloženom obliku prihva en ve inom glasova na sjednici Gradskog vije a, održanoj u etvrtak 21. studenoga.

Investitori - ipak se kre e? Gradona elnik Kova kazao je da u prosincu odlaze u Korušku i Štajersku u Austriju na razgovore s potencijalnim investitorima koje tamo poznaje. Jednako tako pregovara se i s jednom njema kom firmom koja bi tu željela zapo eti proizvodnju, sve u cilju otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja. Najbitnije nam je kako ljudima osigurati egzistenciju i na tome emo ove etiri godine maksimalno raditi, naglasio je novinarima prije sjednice, a in ormacije o aktivnostima oko privla enja investitora ponovio i vije nicima.

akovec s prigradskim naseljima i okolnim op inama Nedeliš e, Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu od sredine naredne godine postat e gradilište megalomanskih razmjera. Po etkom ljeta kre u dva velika in rastrukturna projekta vezana uz izgradnju kanalizacije i proširenje pro ista a, o emu smo pri ali s Mariom Medvedom, zamjenikom gradona elnika akovca. - Oba e sustava kanalizacije završiti na pro ista u u akovcu, zbog ega je potrebno njegovo proširenje. Jedan projekt je izvo enje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena, vrijedne 8 milijuna eura, financirane iz EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Drugi projekt je daleko ve i, iznosi 37 milijuna eura, a odnosi se na rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže te rekonstrukciju kolektora na podru ju akovca i spomenutih op ina, pod radnim nazivom ‘aglomeracija akovec’. Taj veliki, 37 milijuna eura teški projekt, u iznosu od 73 posto financiran je iz ondova EU, 10 posto sufinanciraju Hrvatske vode, 10 posto resorno Ministarstvo (poljoprivrede) i svega 7 posto jedinice lokalne samouprave koje su uklju ene u projekt. Projekt je ve poprili no odmaknuo. Rješavanje imovinsko - pravnih odnosa za taj projekt je pri kraju. Odabrana je i konzultantska ku a, Ekomlaz iz Nove Gradiške, s partnerom LS Konzalt iz Slovenije. Te dvije konzultantske tvrtke zapo inju s pripremom (tendera) natje ajne dokumentacije za odabir izvo a a. Aglomeracija akovca podijeljena je na 19 manjih projekata, od kojih je 15 direktno vezano uz podru je Grada akovca, dok su 4 vezana uz ostale jedinice lokalne samouprave.

Najosjetljivije pitanje: modernizacija pro ista a - U sklopu projekta ide se i u proširenje postoje eg pro ista a na jugu akovca, izme u naselja akovec i Ivanovec. U sklopu projekta ide se na pro iš avanje vode s drugog na tre i stupanj. To zna i da e se u tre em stupnju dodatno iz vode odvajati os or i dušik iz otpadnih voda. Naravno, izgradnjom ostalih dijelova kanalizacijske mreže koje dolaze na pro ista iz Dravskog bazena, koji e biti izgra en, i dodatnih naselja, iz aglomeracije akovec pove at e se koli ina otpadnog mulja kao nusprodukta na pro ista u otpada u akovcu. Rješavanje pove anih koli ina otpadnog mulja je najosjetljivije pitanje cijelog projekta aglomeracije. Pri modernizaciji pro ista a idejnim projektom predvi ene su tzv. lagune kao je tinije rješenje. Zapravo se radi o otvorenim boksovima u kojima se uz pomo mo varnih biljaka stvara aerobna stabilizacija mulja. Otpadni mulj u boksovima mora odstajati 5 do 7 godina da bi se stabilizirao i kasnije se mogao koristiti neškodljivo za gnojivo. Me utim, kako bi se boksovi za stabilizaciju otpadnog mulja uz pro ista nalazili na izlazu iz akovca i u blizini Ivanovca, postavlja se pitanje ne samo neugodnih mirisa koji e se širiti iz boksova, ve i najezde komaraca koje e umjetna mo vara zasigurno privla iti. Možda je ovakav postupak prikladan za neke lokacije koje su izvan naselja, ali potpuno neprikladne za lokacije prakti ki u naseljenu mjestu. Osim toga, budu li boksovi prihva eni, i u izvedbenom projektu bit e veli ine koju zauzima današnji pro ista , nešto manje do dva hektara. U natje ajnoj dokumentaciji u suradnji s Jaspersima (kontrolnim tijelom) Europske komisije za raspisivanje natje aja, potvrdili su da to tako može i i.

Pri modernizaciji pro ista a idejnim projektom predvi ene su tzv. lagune kao jeftinije rješenje, koje je naišlo na otpor gra ana Natje aj po žutoj knjizi EK-a raspisuje se tako da onaj tko dobije izvo enje radova prvo mora napraviti izvedbeni projekt, ishoditi gra evinsku dozvolu i izvesti radove. Tu postoji mogu nost da potencijalni izvo a sam odabere tehnologiju zbrinjavanja otpadnog mulja. Tu se postavlja pitanje je li bolje ozemljavanje u boksovima ili zbrinjavanje mulja uz pomo bioplinske energane. Bioplinska postrojenja su širom EU trenutno zadnji ‘krik’ tehnologije zbrinjavanja biootpada, što mislim da bi bilo dobro da se i kod uzme u obzir, kazao je Mario Medved, zamjenik gradona elnika. - Time ne samo da bi zbrinuli otpadni mulj, nego bi ponovno uz pomo mulja proizveli toplinsku i elektri nu energiju. Slovenci su jako puno takvih bioenergana izgradili uz pomo sufinanciranja iz europskih ondova Unije. No pritom su malo pretjerali u megalomanskim projektima, tako da im biootpad pokriva svega 60 posto kapaciteta bioenergana, zbog ega su pokupovali kukuruzišta u gornjem Me imurju kako bi popunili kapacitete i opravdali ekonomsku isplativost svojih bioenergana. Nama ne treba megalomanska bioenergana, nego takve veli ine da zbrinjava otpadni mulj i proizvodi struju, slikovito re eno, dovoljnu za napajanje dijela grada. Ina e struja proizvedena u bioenerganama ulazi u redoviti elektroenergetski sustav. No, na žalost, boksovi, odnosno lagune kao rješenje zbrinjavanja otpadnog mulja, nisu isklju eni, jer su predvi eni idejnim projektom, premda, kao što smo ranije rekli, odluku o tome na koji na in e se zbrinjavati otpadni mulj donosi izvo a radova u ijoj je nadležnosti izrada izvedbenih projekata i odabir tehnologije zbrinjavanja otpada. Na žalost, akovec i okolne op ine koje sa sedam posto sudjeluju u sufinanciranju projekta ne mogu odlu ivati o odabiru tehnologije, jer glavnina sredstva, 73 posto, dolazi iz EU ondova. Ali naša ideja i naša želja je da se ide u

iš u i suvremeniju tehnologiju, a to je bioplinska energana, kazao je Medved. - Da je taj pro ista dislociran nekoliko kilometara od grada, a ne na samom ulazu u grad, možda bi tzv. lagune bile prihvatljivo rješenje, ovako emo morati biti jako, jako pažljivi da se odabere tehnologija koja e najmanje štetiti gra anima, kazao je Medved, koji i sam živi u kvartu koji u ljetnim mjesecima pati od mirisa koji dopiru s pro ista a. - Od bioplinske tehnologije bilo bi i koristi jer bi pro iš avala mulj i proizvodila struju. Osim toga, za razliku od boksova, gdje se otpadni mulj nalazi na otvorenim prostorima, u tehnologiji zbrinjavanja u bioplinskoj energani stalno se nalazi u zatvorenim prostorima. Zato su i kontaktirani Jaspersi - kontrolna tijela Europske komisije, da se može nuditi alternativna tehnologija, a ne samo ona koju je ponudio idejni projekt, kazao je Medved. Budu i da su glavni sufinancijer ovih radova europski ondovi, svi radovi idu na me unarodne natje aje i nemogu e je protektirati doma e firme za izvo enje radova. S druge strane, doma e firme imaju sve potrebne resurse za izvo enje radova i s te osnove trebale bi u pravilu biti najpovoljnije.

Mario Medved, zamjenik gradona elnika: - Bioplinska su postrojenja širom EU trenutno zadnji ‘krik’ tehnologije zbrinjavanja biootpada, koja uz to proizvode toplinsku i elektri nu energiju, što mislim da bi bilo dobro da se i kod nas uzme u obzir

Sanacija kanalizacije bez iskapanja Jedan od petnaest (pod)projekata u sklopu aglomeracije akovec je sanacija kanalizacije na jugu akovca bez iskapanja, tzv. tehnologijom re-lining. Sanacija se, pojednostavljeno re eno, izvodi tako da se pristup kanalizaciji koju je potrebno sanirati otkopa na jednom mjestu i u kanalizacijsku cijev se ugura nešto poput “ arape” ili duguljastog balona i uz pomo toplog zrakom upuhuje u cijevi i hvata za stijenke kanalizacijske cijevi. Hvatanjem za stijenke cijevi rješava problem propuštanja na spojevima, boljku kanalizacije na jugu akovca. “ arapa” koja e se pomo u toplog zraka ugurati u kanalizacijske cijevi e se uhvatiti za stijenke cijevi

i na njima stvrdnuti. Nakon što se “ arapa” ugura u cijevi, ulazi robot koji reže otvore na mjestima gdje dolaze priklju ci. Vrlo zanimljiva tehnologija ija je primjena kod nas nova, a tamo odakle dolazi, iz razvijenijeg dijela EU, u primjeni je ve kojih sedam do osam godina. Primjenom ove tehnologija izbjegavaju se prokopi prometnica na svakih nekoliko desetaka metara. Poznato je koliko iskopi živciraju sve sudionike u prometu, ali i zahtijevaju sanaciju prometnica po završetku radova. Ovako bi se radovi u zemlji odvijali bez nadzemnih iskapanja. Na ovaj na in sanirat e se pet kilometara kanalizacijske mreže na jugu akovca.

22. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA Sveti Martin na Muri bilježi desetorostruko pove anje prometa vozila

Zbog pove anog prometa, gradi se benzinska pumpa Op ina Sveti Martin na Muri, i to sva njezina naselja, svakodnevno se susre e s novim problemom, a to je sve ve i broj automobila, kamiona i autobusa koji prolaze kroz njezina naselja. Strahovit porast prometa u op ini tuma e otvorenjem Hrvatske prema EU te snažnim ja anjem turizma i aktivnosti u Poduzetni koj zoni. U jednom obi nom danu u 24 sata kroz naselje Sveti Martin na Muri prošlo je 5.140 vozila, što je unazad deset godina pove anje za deset puta. Brojenje vozila bilo je potrebno kako bi se utvrdilo postoji li ekonomska opravdanost za izgradnju benzinske postaje kod rotora. Osim prometnih gužvi, op inske elnike mu i što razvojem, a može se re i i bujanjem gospodarstva, nestaje autohtonost krajolika. - Lijepo je i dobro što se Gospodarska zona razvija i širi, što se grade drugi objekti, što se moderniziraju prometnice, ali mene mu i što gubimo identitet, gubimo okoliš koji je prepoznatljivost podru ja naše op ine, zbog

STRANA KA AKTIVNOST HSS op ine Sveti Juraj na Bregu

An elko Kova i i dalje predsjednik, prorijedili lanstvo u stranci

Novo predsjedništvo HSS-a Sv. Juraj na Bregu

Crkva Svetog Martina biskupa uskoro u središtu novoure enog trga

kojeg su upravo investitori i drugi došli k nama. Moramo ubudu e u initi sve kako nam ne bi nestala ne samo ista, nego zdrava i lijepa priroda po kojoj smo prepoznati kao destinacija izvrsnosti. Želim, i u tom smjeru u se zalagati, da Sveti Martin na Muri bude okružen povrtnjacima, da ne raste samo kukuruz iza kojeg se naziru proizvodne hale,

nego da ovdje raste i paprika i paradajz i zelje i sve ostalo što spada u vrt, naglasio je na sve anoj sjednici Op inskog vije a op inski na elnik Franjo Makovec. S njime se slažu svi vije nici i gra ani, svjesni da je industrijalizacijom završeno jedno razdoblje koje je donijelo ekonomsku sigurnost, a da od sada treba brinuti o

vinogradima, poljima, vrtovima, šumama, pašnjacima i poljima. - Na redu je turizam koji e donositi zaradu, širiti ljepotu i ne e štetiti našoj prepoznatljivosti, zelenom i plavom krajobrazu, kaže Makovec, dodaju i kako želi poticati obiteljski turizam te Trg svetog Martina urediti kao dnevnu sobu, urednu, a ipak doma u i starinsku.

Nakon održane izborne godišnje skupštine op inske organizacije Hrvatske selja ke stranke op ine Sveti Juraj na Bregu, na kojoj je za predsjednika izabran An elko Kova i , dosadašnji predsjednik, u ponedjeljak je održana konstituiraju a sjednica na kojoj je oformljeno novo predsjedništvo. Osim Kova i a, lanovi su predsjedništva Kristijan Horvat (zamjenik), Ivanka Koruni , tajnica, Josip Kova , blagajnik, te Željko Medved, Zlatko Novak, Stjepan Perko, Josip Kova i i Dražnka Klobu ari . Za skupštinu HSS-a Me imurske županije izabrani su An elko Kova i , Ivanka Koruni i Kristijan Horvat. Na konstituiraju oj sjednici je

re eno kako HSS broji pedeset lanova, jedini ima ogranke u svim naseljima te ima dva lana u Op inskom vije u Sveti Juraj na Bregu. - Do ove skupštine imali smo evidentirano dvjesto lanova, me utim, mnogo njih nije bilo aktivno i to nam je više štetilo nego koristilo. Sada smo obavili ‘ istku’, odnosno prorijedili smo, te je tako ostalo pedeset aktivnih lanova s kojima želimo HSS-u vratiti stari sjaj. Nikoga od nekadašnjih lanova ne otpisujemo i svatko može obnoviti lanstvo, ali mora nakon toga mora biti aktivan, naglašava An elko Kova i , predsjednik HSS-a op ine Sveti Juraj na Bregu, dodaju i kako stranci pristupaju mnogi mladi ljudi. (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E SELNICA

Nove izmjere nakon javne rasprave Na etvrtoj sjednici Op inskog vije a Selnica, održanoj u petak, najžustrija rasprava vo ena je oko geodetskih mjerenja za katastarske op ine Selnica i Zebanec. Bivši op inski elnici tvrdili su esto puta da su djelatnici Geodetskog zavoda Split posao na terenu završili, no u stvarnosti to nije tako. Gra ani su nezadovoljni kako su izmjere obavljene i što im rješenja nisu dostavljena te nisu potpuna. Pojedini vije nici ak traže kaznenu odgovornost bivšega op inskog na elnika, jer posao oko izmjere nije obavio do kraja. Uglavnom, ostalo je puno nepoznanica, pa e najvjerojatnije izmjere na provjeru, odnosno rezultati nisu na razini o ekivanih. - Ja kao na elnik op ine dogovorio sam s Državnom geodetskom upravom i Po-

Studenti potpisali ugovore o stipendijama U subotu u prostorima Op ine Selnica potpisani su ugovori o stipendiranju izme u Op ine i sedam studenata, odnosno njihovih roditelja. Ovo su prvi stipendisti u povijesti op ine Selnica koji e mjese no dobivati po 300 kuna. Novac za stipendije Op ina pribavlja na osnovu odricanja svog dijela pla e op inskog na elnika Ervina Vi evi a, što je bilo njegovo predizborno obe anje, a

dru nim uredom za katastar u akovcu da se tamo gdje treba obave nove izmjere. Cijena izmjera ostaje ista, s time da maksimalni iznos za

sada se ostvaruje. Studenti e dobiti stipendije ve za 10., 11. i 12. mjesec ove godine, što su na potpisivanju radosno prihvatili, jer prema natje aju stipendije bi primali od sije nja 2014. godine. Korisnici prvih op inskih stipendija jesu: Mihaela Ko ila, Mateja Tuksar, Manuela Per i , Krstina Murkovi , Klara Zadravec i Izabela Oleti (sve iz Selnice) te Lucija Horvat iz Zebanec Sela.

naplatu bude 6.000 kuna po vlasniku. No, nezamislivo je kako je upravo Državna geodetska uprava napravila veliki pro-

pust i nije kontrolirala što se doga a kod izmjera u Selnici i sada su zgroženi injenicom da nije potpisan ni jedan ugovor s mještanima. Nije im jasno kako se novac mogao trošiti nenamjenski. Do sada su gra ani uplatili preko 40 posto potraživanja i zato se posao mora završiti. S Op inskim sudom u akovcu dogovorio sam sve u vezi s javnim izlaganjem, koje treba po eti 1. sije nja 2014. godine, vije nicima je pojasnio na elnik Ervin Vi evi , koji je u vrijeme kada je bio op inski vije nik esto puta ukazivao na nepravilnosti od strane svojeg prethodnika. Sigurno je da e geodetske izmjere biti tema godine u narednoj 2014. u Selnici. (S. Mesari )

GRAD MURSKO Središ e

Pripreme za zimsku službu Na Kolegiju gradona elnika Dražena Srpaka bilo je rije i o potrebi organiziranja zimske službe te je odobreno nekoliko nov anih potpora. Zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e Zvonko Vrtari sa suradnicima zadužen je za pripreme funkcioniranja zimske službe na

itavom gradskom podru ju. Održan je razgovor s koncesionarom, na kojem je to no odre en na in organiziranja i pra enja vremenskih (zimskih) uvjeta te obavljanje zimske službe sukladno važe em ugovoru. Isto tako pred zimu se kontrolira ispravnost javne rasvjete, kako bi se neisprav-

ne žarulje zamijenile novima. Kada je rije o komunalnoj politici, odnosno aktivnostima, u Gradskoj upravi kažu kako svi dužnici za komunalnu naknadu koji su dogovorili obro nu otplatu uredno podmiruju svoje obveze, što doprinosi punjenju prora una, a samim time i kvalitetnijem

obavljanju komunalnih poslova. Centru za obrazovanje dodijeljena je potpora od 300 kuna, udruzi “Kalinka” 500 kuna, HKD-u “Pomurje” 100 eura, od Katruže e se kupiti 50 boži nih estitki, 5 kuna po komadu, i tako se uklju iti u njezine humanitarne aktivnosti. (sm)

U DONJOJ DUBRAVI održana izborna konvencija SDP-a

Umjesto Željka Kova a, stranku preuzela Mihaela Martin i U Donjoj Dubravi održana je izborna konvencija tamošnje op inske organizacije SDP-a. Na unutarstrana kim izborima SDP-a, koji su održani 20. listopada, za predsjednicu stranke jednoglasno je izabrana Mihaela Martin i , koja je na toj funkciji zamijenila Željka Kova a. Na konvenciji je za potpredsjednika izabran Ivan o , dok e poslove taj-

nice obavljati Anita Fabi . U Op inski odbor stranke, uz predsjednicu, potpredsjednika i tajnicu, ušli su Željko Kova i Vlado Dolenec, dok je Anita Fabi i kandidatkinja za Županijski odbor SDP-a. Najavljuju kako e mještanima uskoro predstaviti plan rada, koji e donijeti promjene u politi kom životu tog mjesta. (alf)

Za sada ništa od turisti kog vlaka prema Sloveniji Za sada ne e biti ništa od uspostave turisti kog vlaka koji bi prometovao izme u Murskog Središ a i Lendave, što je aktualizirano nakon sanacije željezni kog mosta i ure enja pruge u Murskom Središ u, a davna je želja mnogih Središ anaca. Vrlo je izgledna bila želja da prvi turisti ki vlak prema Lendavi krene u adventu, da do e kao boži ni vlak, me utim, od toga, barem za sada, ne e biti ništa. - Hrvatske željeznice i Grad Mursko Središ e sve su u inili

da se ostvari ovaj prvenstveno turisti ki projekt, a s vremenom i gospodarski, no za nešto takvo nisu spremni susjedi Slovenci, kaže središ anski gradona elnik Dražen Srpak. Naime, Slovenske željeznice na kolodvoru u Lendavi nemaju potrebno prometno osoblje te se stoga trenutno linija ne može uvesti, ali e lendavski župan Anton Balažek kod Slovenskih željeznica nastojati ishoditi mogu nost zaposjednutosti lendavskog kolodvora. (sm)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKA tajnica godine dolazi iz Preloga

Vesna Bajkovec, tajnica u Upravi Grada, proglašena najboljom Hrvatska poslovna tajnica - HPT, nacionalna strukovna udruga, od 1996. godine proglašava pet najboljih hrvatskih tajnika godine - godišnja nagrada "EA" - u kategorijama: mala, srednja i velika tvrtka, prora unska i nepro itna organizacija. Dodjela godišnje nagrade "EA 2013.", osamnaeste po redu, najboljim hrvatskim tajnicima održava se u subotu 23. studenoga 2013. u 20 sati u hotelu "Esplanade Zagreb" u Zagrebu – Smaragdna dvora-

na, a me u pet ravnopravnih dobitnika je Vesna Bajkovec, tajnica Grada Preloga, uz: Antoniju Jandre i , Marijanu Kova , An elu Monas i Katarinu Runjak. HPT je nepro itna strukovna udruga koja okuplja više od tisu u lanova, a projekt dodjele godišnje nagrade "EA" najboljim hrvatskim tajnicima ostvaruju svih ovih godina isklju ivo uz pomo donacija/sponzorstva. Ovo je prvi i izvorni takav projekt u Hrvatskoj. Ciljevi i zadaci HPT-a

Otvoreni stupci

i projekta "EA" jesu promicanje, razvitak i unaprje enje suvremenih potreba uredskog poslovanja, utvr ivanje strukovnih standarda, u lanjivanje i povezivanje s drugim odgovaraju im organizacijama i institucijama, zaštita lanstva, poticanje stru nih i društvenih aktivnosti lanova, pove anje profesionalne razine i uspješnosti na poslu te zaštita zdravlja na radnom mjestu. Udruga je inicijator studija za menadžment uredskog poslovanja koji postoji

na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje "B. A. Kr eli " u Zapreši u. Vesna Bajkovec ro ena je u Zagrebu, no svoj životni put nastavlja u Prelogu. U akovcu završava Ekonomsku školu. Veliko radno iskustvo od 33 godine po inje oboga ivati na ra unovodstvenim poslovima u tadašnjoj Mjesnoj zajednici Prelog, kasnije Op ini Prelog, a danas u Upravi Grada Preloga. Od 1992. godine uspješno obavlja poslove administrativne referentice, a što uklju uje i poslove administrativne tajnice gradona elnika Grada Preloga. Tijekom svih godina rada i uspješnog obavljanja raznih poslovnih zadataka, najviše je veseli prenošenje bogatog znanja i iskustva mladim kolega-

ma, koji je iznimno poštuju. Na njih je posebno ponosna kada usvojeno znanje svakodnevno primjenjuju te na taj na in doprinosi njihovom profesionalnom razvoju i osamostaljenju. Uz svakodnevni posao, prisustvom na stru nim seminarima i usvajanjem stru ne literature kontinuirano usavršava vlastito znanje i iskustvo. Odlikuje ju pozitivnost, izuzetna komunikativnost, organiziranost u svim uvjetima i lako a obavljanja cjelokupnih poslova nužnih za kvalitetno funkcioniranje Uprave Grada Preloga. Majka je dviju odraslih k eri, Maje i Josipe, kojima se izrazito ponosi. Slobodno vrijeme krati itanjem, uzgajanjem prekrasnog cvije a i uživa u vožnji biciklom.

22. studenoga 2013.

Vesna Bajkovec od 1992. godine uspješno obavlja poslove administrativne referentice, a što uklju uje i poslove administrativne tajnice gradona elnika Grada Preloga

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

PETICIJA za referendum protiv kompostane uspješno provedena u Gori anu

FRANJO CIMERMAN, akovec

Op ina mora raspisati referendum Skandalozno

ponašanje HZMO-a

Zahtjev potpisalo 833 mještana ili 34,7 posto bira kog tijela Povodom završetka akcije gra anske inicijative “Za isti Gori an”, koju su provodili volonteri i aktivisti u vremenu od 24. listopada do 7. studenoga 2013. godine, slobodni smo izvijestiti Vas o rezultatima peticije. Na listi za izjašnjavanje (peticiji) bilo je pitanje: Jeste li protiv izgradnje kompostane i ostalih popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u detaljnom planu ure enja poljoprivredno - gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evinskoj estici komunalno servisnih djelatnosti (oznaka k-3) op ine Gori an? Peticiju su potpisala 833 (osamsto trideset tri) gra ana Gori ana, što iznosi 34,7 posto ukupnoga bira kog tijela op ine Gori an. U skladu s lankom 25., stavak 5. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, stekli su se svi uvjeti za pokretanje postupaka za raspisivanje referenduma. Organizacijski odbor je po završenoj peticiji, sre ivanju dokumentacije, dana 12. studenoga 2013. godine potpise uputio Op inskom vije u Gori an, koje je dužno u roku od 8 dana od zaprimanja dostavljene dokumentacije (odluku o osnivanju gra anske inicijative “Za isti Gori an”, prijave MUP-u, PP-u Prelog, o mjestima prikupljanja potpisa, Zapisnika organizacijskog odbora gra anske inicijative o provedbi izjašnjavanja bira a, popisne liste gdje se 833 glasa a op ine Gori an izjasnilo za raspisivanje referenduma, te oglasa u medijima o vremenu i mjestima izjašnjavanja) uputiti prijedlog za raspisivanje referenduma središnjem tijelu državne uprave (Ministarstvu uprave), koje e u roku od 60 dana od dostave utvrditi sve relevantne imbenike prema odredbama zakona te odluku o utvr enom dostaviti predstavni kom tijelu - Op ini Gori an. Ako Ministarstvo uprave utvrdi ispravnost popisnih lista bira a i ispravnost referendumskog pitanja sukladno odredbama zakona, tada je Op ina Gori an dužna u roku od 30 dana raspisati referendum.

Organizacijski odbor “Za isti Gori an” zahvaljuje sumještima na iskazanom povjerenju, te pored egzaktnih pokazatelja konstatira da je izjašnjavanje bira a op ine Gori an proteklo u demokratskom, dostojanstvenom ozra ju. Tako er isti e samoinicijativnost posebice mladih ljudi, te veliku ve inu mještana koja nije bila upoznata s odlukama Op inskog vije a o izgradnji kompostane i prate ih sadržaja. Ve ina mještana smatra da, kada se jednom za tu stvar ishode dozvole, svi oni popratni sadržaji e se vrlo brzo na i u Gori anu, što samo potvr uje temeljni tekst gra anske inicijative “Za isti Gori an”. Isto tako napominjemo da emo promptno reagirati na sve radnje i postupke u vezi s kompostanom, napisima u tiskanim medijima, ali kada reagira demokratski izabrana vlast u Gori anu, a ne zainteresirana strana koja nije iz Gori ana, stoji u priop enju Organizacijskog odbora “Za isti Gori an”.

Bitne strateške odluke na referendumu Gra anska inicijativa uputila je zahvalu mještanima na odazivu za popisivanje peticije protiv izgradnje kompostane, u kojoj stoji: - Zaista smo prepuni zadovoljstva što je prvi put na ovim prostorima zaživjela inicijativa gra ana koju bi aktualna vlast trebala prepoznati prije potpisivanja. Nismo ništa novo izmislili, vi ste ti koji ste nam dali inicijativu. Kakav Gori an želimo? - Gori an koji nije na kraju svijeta (bez kanalizacije, dvorane...).

- Gori an koji ne odumire (svako malo mlade obitelji sele u Prelog ili akovec). - Izvršnu vlast koja e živjeti s mještanima i u dobru i u zlu, a ne ih stalno obmanjivati. - Gori an s vjerodostojnim politi arima (cesta Gori an - Kraljevec). U predizbornoj kampanji kanditat za na elnika govorio je da cestu radi i inancira Op ina, a kad su ga mještani nakon nekog vremena upitali zašto cesta nije završena, odgovorio je da je to u ingerenciji ŽUC-a. - Gori an gdje e se mo i provoditi zakoni (pokušaj zabrane govora na Danu sje anja za žrtvu Vukovara, “udaljavanja” neistomišljenika cca 5 km). - Zakonodavnu vlast koja e biti dosljedna ( za referendum na državnom nivou DA, a za op inski NE). - Gori an koji e imati sve što suvremene sredine, koje su prora unski manje, davno imaju. - Gori an koji ne e biti pod “protektoratom” ve ih sredina. Aktualnu vlast u Gori anu može biti stid što nisu kadri odgovoriti na samoorganiziranje gra ana, i radnje koje su bile poduzimane s ciljem da mještani odlu e žele li kompostanu i ostale popratne sadržaje u svom mjestu. Na elnika uop e nema u Gori anu, dona elnik te predsjednik Vije a možda ni ne znaju na koji na in odgovoriti na volju gra ana (uop e ih to nije briga ili jednostavno moraju misliti kako im nalaže op inski na elnik). Najlakše je da se putem op inskih Internet stranica te novina obrati strana koja ima najviše interesa u izgradnji kompostane

Potpisivanje peticije u Gori anu

i ostalim sadržajima. Svi znamo da je to GKP Pre-kom. Pa gdje mi to živimo? Možda je ova re enica koja sada slijedi trebala biti demanti te zainteresirane strane u vašem cijenjenom listu od 15. studenoga 2013. godine od rukovodstva PREKOM-a. Razmišljali smo da li da se odazovemo na te komentare irelevantnog subjekta op ine Gori an, ali bit emo toliko korektni, u ime mještana Gori ana koji su nam dali povjerenje s 833 potpisa, što iznosi 34,7% ukupnoga glasa kog tijela op ine Gori an. Ne emo ulaziti u bit stvari, ali emo “autorima” prezentacije odgovoriti da prezentacija kompostane pred 45 ljudi u mjesecu kolovozu govori o tome koliko su mještani Gori ana bili obaviješteni o planiranim budu im “investicijama“ u op ini Gori an. Bitne strateške odluke za mjesto ne donose se 2/3 odlukom u Op inskom vije u, nego tu odluku moraju donijeti mještani Gori ana. Ne uvažava se volja 1/3 vije nika o izjašnjavanju mještana. Odluka e stoga biti donesena referendumom i njegovo ostvarivanje nam je sada jedini cilj. Sa svoje strane smo poduzeli sve potrebno i uop e ne sumnjamo u uspješnost referenduma. Nama je veoma poznata materija o održivom razvoju Lijepe naše, samim tim i gospodarenje otpadom. I znamo što se gdje skuplja i radi (pro itabilni reciklažni otpad u Prelogu) i znamo da u Gori anu moramo imati reciklažno dvorište. Stoga nam nije namjera destabilizirati odnose u donjome imurskim naseljima, posebice s Gradom Prelogom, ali mislimo da je zaista više dosta autokratizma, a i u nekim segmentima totalitarnog ponašanja. A to što se to i jednima i drugima ne svi a, neka više budu uz onoga koga zastupaju – narod, ili e možda poduzimati neke druge radnje i postupke...? Strahovlade te kultovi li nosti jesu stvar prošlih vremena. (Inicijativa “Za isti Gori an“)

Prvog studenoga ove godine na listi poreznih dužnika objavljen je moj dug doprinosa MO-a, i to u iznosu - kakav je presudom Visokoga upravnog suda RH poništen prije desetak mjeseci. Nakon nekoliko dana mrcvarenja papirima, moj dug je izbrisan s liste. HZMO, Podr u na služba Varaždin, teretila me 2000. godine dugom doprinosa za koji prve tri godine sporenja nije predo ila podatke o njegovom porijeklu, a poslije toga je svojim aktima etiri puta mijenjala njegovo porijeklo, visinu i strukturu, manipuliraju i izra unima i podacima, od prilike do prilike, na na in uli nih prevaranata. Upravni sud RH poništio je rješenje HZMO-a, prvi put ve 2006. godine, nakon ponovljenog postupka to je u inio i Visoki upravni sud RH prije desetak mjeseci, a Drugostupanjsko tijelo Porezne uprave donijelo je 2010. i ponovno ove godine rješenja kojima se prihva a moj zahtjev za povrat poreza i doprinosa pla enih bez pravnog osnova. Pa ipak, ni unato takvom raspletu spora i mojim višekratnim upozorenjima HZMO-u da se referenti toga birokratskog reda ne smiju stavljati iznad sudskih odluka, varaždinski Zavod nije dostavio Poreznoj ispostavi akovec nalog za ispravak stanja, a Ispostava ne smije na svoju ruku ispravljati stanje. Takav odnos HZMO-a, Podru ne službe Varaždin, prema presudama Uprav nog i Visokog upravnog suda RH, pre-

ma izri itom uputstvu Središnjeg ureda i rješenjima Drugostupanjskog tijela Porezne uprave, prema nedvosmislenim odredbama Zakona o upravnim sporovima i, napokon, prema temeljnim na elima upravnog postupka, ne može se nazvati druga ije nego skandaloznim. Zbog takvog ponašanja varaždinskog Zavoda podnio sam još prije etiri mjeseca kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv dviju odgovornih osoba Zavoda, no o ito je (možda upravo zato) da birokratske strukture Zavoda bezobzirno gaze zakonitost i sva na ela u upravnom postupanju kada moraju vratiti nov ana sredstva obvezniku (225.000 kn s kamatama od 2000. g.) i kada za to netko mora biti kriv! Porezna ispostava akovec mi, uslijed evidentnih zbivanja u ovom postupku, poštuju i OPZ i propise iz upravnog postupka, nije blokirala poslovni ra un. Me utim, u opisanim uvjetima jedan poslodavac naprosto ne može normalno poslovati. Zbog toga ve inski dio djelatnosti i obavljam putem trgova kog društva “Knjigovodstvo Cimerman” koje nema sli nih poteško a. Iz navedenog se name e zaklju ak da ove javne objave nisu samo - “borba protiv budu nosti”, nego speci i nom birokratskom koridoru služe i kao ucjena, a nakon toga i odmazda nad onima koji se pred njezinim terorom ne povijaju. Skandalozno! (Franjo Cimerman, akovec)

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 13

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

PRVA i za sad jedina plantaža pitomog kestena posa ena u Me imurju

Maruni kao izazov, a imaju i osigurano doma e te strano tržište Mihael Fran i iz Peklenice prije desetak je dana završio sadnju pedeset stabljika krupno plodnog kestena, u narodu nazvanog i poznatog kao marun. Ovo je prva i za sada jedina plantaža pitomog kestena u Me imurju PIŠE: STJEPAN MESARI

- Je li ili nije plantaža, s obzirom na pedeset sadnica i pola hektara zemljišta, može se naga ati, ali sigurno je kako je ovo prva i za sada jedina parcela zasa ena krupno plodnim pitomim kestenom, koji ljudi zovu maron ili marun, na podru ju Me imurja, kaže mladi i poduzetni Mihael Fran i iz Peklenice. Površina na kojoj je po etkom studenoga Mihael zasadio pedeset sadnica krupno plodnog pitomog kestena zaista sli i na plantažu, a predvi eni prinosi govore da takve koli ine nije mogu e proizvesti na neure enom zemljištu. Naime, na površini od pola hektara o ekuje se prinos od oko 2.200 kilograma, a ovog trenutka kesten se prodaje po 20 kuna za kilogram. Fran i kaže kako se na sadnju kestena odlu io iz znatiželje i izazova, ali i zbog toga što okolicu svoje obiteljske ku e želi ukrasiti sadnicama druga ijima neko je to obi aj u Me imurju. - Dakle, ne empresi, borovi, bršljani i sli no, nego upravo kesteni koje u Me imurju za sada uglavnom vidimo u šumama te u dvorištima, ali po jedno do dva stabla. Izazov je ovo za koji

Mihael Fran i na prvoj me imurskoj plantaži pitomog kestena

sam se pripremio i siguran sam da e, ako sve bude prema planovima, ovo mojoj obitelji donijeti i financijsku

dobit, pojašnjava razloge Fran i , koji uz ovu parcelu s kestenima kani zasaditi i aroniju, sve zanimljiviju vo-

Sadnica stara etiri godine ve ima prve plodove, no u puni rod dolazi nakon šeste godine rasta

arsku kulturu u kraju izme u Mure i Drave.

Podneblje odgovara, no zima bi mogla štetiti Me imurje, a poglavito naselja uz rijeku Muru, me u kojima je i Peklenica, poznato je po promjenjivoj i hladnoj klimi. - Sadnice sam nabavio u Rovinju i savjete dobio od priznatih stru njaka za pitomi kesten Željka Prgometa i Ive Prgomet, koji su ispitali sve okolnosti i rekli kako ovom kestenu podneblje u Me imurju i kod mene u Peklenici odgovara. Ono ega se plašim je velika zima, poglavito sada kada su sadnice još mlade i osjetljive i, spusti li se temperatura zraka na 25 Celzijevih stupnjeva ispod ništice, moglo bi biti problema i šteta. Kad stabljika oja a i privikne

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kiša sve pokvarila Dosadna kiša i prohladno vrijeme kod ku e su ostavili poljoprivrednike, prodava e i kupce koji se srijedom okupljaju na akove kom placu i sajmu. Tek nekoliko promrzlih prodava a pokušalo je za

kupnju animirati pokisle prolaznike na obje destinacije, ali dosta bezuspješno. U ponudi su bile razne salate, mrkva, jabuke, obu a, odje a te razni alati, kao i svega dva kamiona s drvima za ogrjev. Tu i tamo

bilo je adventskih vijenaca i suhih cvjetnih aranžmana. Sir i drugi mlije ni proizvodi ponu eni su u skromnim koli inama i brzo su prodani stalnim kupcima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - endivija 14 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kiselo zelje 16 kn/kg - orasi 80 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - kruške 9 kn/kg - suhe šljive 40 kn/kg - grož e 25 kn/kg - turoš 10 kn/kom - vrhnje 25 kn/l

Savjet za sadnju: Ne smije se ogoliti korijen Za sadnju se preporu uje nabaviti kesten iz rasadnika koji je ve pripremljen za sadnju s popratnom dokumentacijom. Ima ljudi koji u šumi iš upaju kesten koji žele posaditi na oku nici, no rijetko koji se “primi”, a potom i osuši. Problem je u tome što ljudi

se na okolinu, opasnosti od zime ne e biti, jer cvatnja je u svibnju, do jeseni i berbe nema hladno e, a vru ina ne e biti nikakav problem. Zbog zime sam i nabavio sadnice stare etiri godine, premda su skuplje, ali e biti otpornije na hladno u. Ako ova zima ne bude prehladna, od idu e jeseni emo ubirati prve plodove, a svake idu e sve više i više. Naši kesteni e biti isti ekološki proizvod jer kesten ne treba posebna tretiranja,

nakon što biljku izvade iz zemlje s korijena otresu zemlju. To je pogrešno, kobno za biljku i vlasnika. Ako se stabljika vadi iz zemlje, onda je treba uzeti s puno zemlje i tako premjestiti na željeno mjesto. Nikako se korijen ne smije ogoljeti od zemlje.

tako da je poput onoga koji izraste u šumi. Za tržište ne brinem jer ono je kako hrvatsko, tako i slovensko, austrijsko i ma arsko, ‘pohlepno’ za kestenom koji sve više ima obilježja egzoti nosti, zadovoljan što se odlu io za ovu kulturu govori Mihael Fran i , koji je upoznat s tehnologijom uzgoja kestena, kao i s injenicom da pitomi kesten zbog raznih bolesti i nebrige šumara nestaje iz me imurskih šuma.

22. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drve a!

JAVOR MLIJE

U hrvatskim kontinentalnim parkovima rod javora vrstama je najzastupljeniji rod. Vrlo este vrste u nasadima su javor mlije (Acer platanoides) , gorski javor (Acer pseudoplatanus), javor negundovac ili pajavac (Acer negundo) i srebrnolisni javor (Acer saccharinum), dok su znatno rje i klen ili poljski javor (Acer campestre), žestilj (Acer tataricum), kineski javor (Acer tataricum sub. Ginnala) i dlanostolisni javor (Acer palmatum). O negundovcu smo raspravljali prošli tjedan. Sad emo o mlije u a onda na red dolaze ostali. Mlije u hrvatskome imenu ove vrste opisuje svojstvo da iz peteljki otrgnutih listova izlazi bijeli, mlije ni sok, dok se platanoides u latinskome imenu odnosi na sli nost listova s onima kod platane. Prirodno je rasprostranjen u južnoj, srednjoj i dijelu sjeverne Europe, dok je u za-

padnoj Europi rje i. Raste tako er u Maloj Aziji, na Kavkazu i Krimu otkud mu se areal širi u središnju Aziju. Mlije je autohtona vrsta u Hrvatskoj, a svoj optimum nalazi u podru ju bukovih šuma, iako se može na i i u šumama hrasta kitnjaka i obi noga graba ukoliko su tla dublja, vlažnija i hranjivija. Javor mlije dobro podnosi one iš eni zrak, što je uz brz rast, lijepo oblikovane guste krošnje, bujnu ranu cvatnju i lijepe jesen-

ske boje razlog da je omiljena parkovna biljka. Ljeti ga esto napadnu lisne uši koje izlu uju kapljice slatkoga soka. One mogu biti neugodna pojava kad kaplju na klupe, automobile i ostale predmete tvore i tanak ljepljiv sloj. S obzirom na to da je javor mlije omiljena parkovna vrsta, uzgojeno je više od 90 kultivara. Najpoznatiji su hortikulturni kultivari A. platanoides ‘Crimson King’ i A. platanoides ‘Royal Red’, vrlo sli ni kultivari s tamnopurpurnim liš em. A. platanoides ‘Schwedleri’ ima mlade listove bakrenocrvene, a kasnije su mu listovi tamnozeleni i sjajni. A. platanoides ‘Globosum’ drvo je niska rasta i izrazito kuglaste krošnje. A. platanoides ‘Columnare’

ima usku stupastu krošnju, a Acer platanoides ‘Drumondii’ je prekrasan kultivar ije je liš e obrubljeno bijelim rubom. Javor mlije odlikuje se brzim rastom u mladosti, što ga ini pogodnim za sadnju u drvorede. Odrasla stabla dosežu visinu od 25-30m, imaju gustu, jajastu krošnju i ravno deblo sa sivosme om korom koja je isprva glatka, a s vremenom postaje mrežasto ispucala. Listovi su 5-16cm, dugi i 8-25 cm široki, smješteni na duga kim, esto crvenkastim peteljkama. Ujesen listovi poprime lijepe žute, naran aste ili crvene tonove. Zelenkastožuti cvijetovi združeni u štitaste gronje javljaju se u prolje e neposredno prije listanja, a oprašuju ih kukci. S obzirom na to da stvaraju obilje nektara, mlije je vrijedonosna biljka. Cvjetovi su naj eš e razdvojenih spolova, ali se mogu javiti i dvospolni cvjetovi. Iz plodnica se razvijaju vrlo prepoznatljivi okriljeni plodovi, perutke ili samare, koji se rasprostranjuju vjetrom. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

BOLEST AUJESZKOGA (lažna bjesno a) Odabrao sam ovu temu, jer mi se ini korisnim napisati nešto o bolesti o kojoj e se puno pri ati na prolje e 2014.godine,kada e se po eti provoditi Nacionalni program nadziranja bolesti Aujeszkog tj. va enje kr vi na svim gospodarstvima koja uzgajaju svinje, što je preduvjet za mogu nost izvoza i u ostale zemlje lanice EU. Zainteresirani posjednici koji u što kra em razdoblju žele ostvariti pravo stavljanja živih svinja u promet EU, mogu podnijeti zahtjev za kontrolu na bolest Aujeszkog kako bi se stada mogla proglasiti slobodnima i slobodno izvoziti. Zahtjev se podnosi Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane. B ole s t A uje s z k o g je akutna zarazna bo-

lest doma ih i divljih ž ivot inja . O it uje se groznicom,op im poreme ajima koji su karakteristi ni za encefalomijelitis, a u

ve ine životinja jakim svrbežom i motori kim smetnjama koje završavaju paralizom pred uginu e. Iznimno se bolest pojavljuje i kod ovjeka. Bolest se masovno pojavljuje samo kod svinja,u odojaka i odbijene prasadi uzrokuje veliki pomor. Uzro nik je virus koji je

lokaliziran u dišnim organima i širi se kaplji nom infekcijom. Hladno i vlažno godišnje doba smanjuje rezistenciju svinja i izaziva

aktivaciju latentnih infekcija. K l i n i k i nalaz:Inkubacija traje 3-10 dana. Prasad do 10 dana oboli sa znakovima septikemije i ugiba u vrlo velikom postotku,u tovljenika se uz paralizu na e upala larinksa i edem glotisa pa svinje otežano dišu i sjede poput psa. Temperatura se može popeti i do 41*C.

Krma e esto pobace ili prase avitalnu prasad. Dijagnoza:mogu e je postaviti laboratorijskom pretragama imuno lurescentnom tehnikom, serološkim pretragama te izolacijom virusa na stani noj kulturi. U svinja treba od ove zaraze razlu iti svinjsku kugu,zaraznu uzetost svinja, listeriozu, razna otrovanja te listeriozu. U svih životinjskih vrsta treba isklju iti bjesno u. Pro ilaksa:Bolesne životinje treba izolirati i obavit dezinfekciju prostorije,zabraniti kontakt goveda i ovaca sa svinjama,u intenzivnim uzgojima uništavati insekte ektoparazite, glodavce,a psima i ma kama treba zabraniti ulaz u svinjogojstva. Prasad se može zaštiti davanjem seruma odmah nakon poroda, a poslije 12 dana nužno ih je aktivno imunizirati, krma e se cijepe u prvoj tre ini gravidnosti. Mihael Kacun dr.med. vet.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

SVE ANI završetak Gastropatrole Me imurskih novina 2013. u restoranu pobjedniku

Restoranu “Kristal” uru eno priznanje “Restoran godine” PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gastro patrola – Bajkoviti okusi 2013. u ponedjeljak 18. studenoga 2013. imala je svoj najljepši dio, dodjelu priznanja “Restoran godine 2013.” i druženje njezinih aktera. Svi njezini akteri bili su sretni što je jedan zaista vrijedan projekt priveden kraju i što se o njemu govori s poštovanjem sa svih strana. Bilo je i odre enih primjedbi, ali uvijek je to tako kada su u pitanju ocjene, od vrti a, preko škole, sportskih natjecanja, ocjenjivanja vina, sira, tikvinog ulja, do restorana. Uvijek ima zadovoljnih, manje zadovoljnih i nezadovoljnih, što je na kraju krajeva i normalno kod ljudi. Cilj je ostvaren kvalitetno odra enim poslom lanova Gastropatrole, te kao i prošle godine imamo tek jednog nezadovoljnika, što je ipak sitnica na preostalih devet vlasnika restorana koje smo prvo odabrali, a potom i ocijenili. Stoga su elni ljudi Turisti ke zajednice Me imurske županije, tvrtke “Media novine” i lanovi komisije, profesorica i enologinja Vesna Stunkovi , mentor i majstor kulinarstva Josip Bajsi i novinar Stjepan Mesari , bili zadovoljni i ponosni na u injeno tijekom ljeta i jeseni, prate i i obilaze i me imurske restorane.

I na sve anosti se vidjelo zašto je Kristal pobjednik

Direktor Media novina Tomislav Novak naglasio je kako su osnovna svrha i cilj Patrole doprinijeti kvaliteti ugostiteljske i turisti ke ponude u Me imurju

Kristalu, ali i me imurskom ugostiteljstvu, koje je sve bolje, zahvaljuju i i Gastropatroli. Ustvrdio je tako er kako je lanjska Gastropatrola imala vidljive rezultate na terenu, jer je nekoliko restorana priznalo kako se nakon našeg ocjenjivanja stanje popravilo i sada su kvalitetniji nego prije i ujedno su nas pozvali da ih ponovno ocijenimo. Direktor Novak pak je naglasio kako su osnovna svrha i cilj Patrole doprinijeti kvaliteti ugostiteljske i turisti ke ponude u Me imurju. Sve anosti su bili prisutni vlasnici restorana koji su ocjenjivani, vlasnik lanjskog pobjednika restorana “Lova ki dvori” Marijan Martinjaš,

Priznanje za najbolji restoran u 2013. dodijeljeno je restoranu “KRISTAL” akovec, ijim su ga vlasnicima, Branku i Janji Bleš , uru ili Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana i dopredsjednica Turisti ke zajednice Me imurske županije, te Tomislav Novak, direktor tvrtke “Media novine”, izdava tjednika “Me imurske novine”. U ime lanova Gastropatrole govorio je Josip Bajsi , koji je izrekao dobre rije i o

direktorica Turisti kog ureda grada akovca Ivana Maltar, tajnik TZ-a Me imurske županije Rudi Grula te predstavnici medija.

U ime Kristala vlasnik Branko Bleš zahvalio je na priznanju te dodao kako mu je ono poticaj za još kvalitetniji rad njegovog restorana, koji

DAK KONA NI PORE 013. Gastropatrole 2

383 boda vec KRISTAL, ako 362 boda c ve RUSTICA, ako evec 360 bodova alj KNEJA, Mali Mih 344 boda c BAROK, akove 343 boda c ne iši ROYAL, Vrat 316 bodova g elo PANORAMA, Pr ediš e 289 bodova o Sr ILONKA, Mursk 272 boda liš e MARTIN, Nede 268 bodova c ve do Vi GOLF, Donji 251 bod a CUVEE, Štrigov

Branko i Janja Bleš primaju zasluženo priznanje za “Restoran godine 2013.”

je izabran kao najbolji me u deset ponajboljih u našoj županiji. Sve ani stol za kojim su sjedili uzvanici, paleta raznih predjela, glavnih jela i slastica

Zaposlenici Kristala i uzvanici sve anosti

Sveta Kata, sneg na vrata I

za mene je tjedan u kojem sam kao lan Gastropatrole sudjelovao na proglašenju najboljega me imurskog restorana u 2013. godini, održanom u pobjedni kom restoranu "Kristal" u akovcu. ijep je bilo u društvu renomiranih me imurskih ugostitelja, zamjenice župana Sandre Herman, turisti kih djelatnika Rudija Grule i Ivane Maltar, kolega iz komisije, Josipa Bajsi a i Vesne Stunkovi ,

Stjepan Mesari , Vesna Stunkovi i Josip Bajsi , lanovi Gastropatrole 2013.

zaposlenika Media novina i novinara. spunjen sam zadovoljstvom jer sam bio dio projekta kojemu je cilj doprinijeti kvaliteti me imurskog ugostiteljstva kao vrlo važne karike u ukupnoj turisti koj ponudi naše županije. Obitelj Bleš i osoblje Kristala još jednom su pokazali zbog ega su najbolji me u odabranima u 2013. godini, a vlasnici restorana koji su nazo ili sve anosti pokazali su

kako nisu jalni Kristalu te kako priznaju naš projekt. radnom tjednu koji e uskoro biti iza nas radovao sam se pobjedi hrvatskih nogometaša protiv Islanda i sjetio se stradanja Vukovara. reda mnom je tjedan koji mi prvi dan donosi obljetnicu maj ine smrti i ro endan mla eg sina, a petkom zapo inje i tjedan zna ajnih svetaca Katoli ke crkve, uz koje su vezane razne pu ke izreke i obi aji,

U P

vrlo zanimljivi u vrijeme mog djetinjstva i mladosti. Danas, u petak, je blagdan Svete Cecilije, zaštitnice glazbenika, pjesnika i slijepih, koju radosno slave crkveni orguljaši i pjeva ki zborovi. Nekada je puno žena koje sam poznavao nosilo ime Cecilija, za koju su nam pri ali kao o ženi koja je bila lijepa i voljela glazbu, i nije mi bilo jasno zbog ega su Cecilije zvali Cila ili Cilika. red nama je i blagdan Svete Katarine, koji su nekada

te pi a, a posebice profesionalan odnos osoblja, svima su pokazali zbog ega je Kristal šampion 2013. u našem izboru za “Restoran godine”.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA zvali Katalenje, a koje se velikim proštenjem slavilo u Gornjem Mihaljevcu, nekada zvanom Veliki Mihalovec. Najpoznatija izreka bila je: Sveta Kata, sneg na vrata. To je zna ilo da po inje snježna zima i gotovo uvijek je tako bilo. Zadnja je nedjelja prije adventa ili došaš a, koje zapo inje 1. prosinca. Radujem se adventskim obi ajima i vijencima na stolu, pa se za to posebno duhovno pripremam, a znam da sveti Andraš svakog vinara pita: Je l' ga još v lagvu imaš?

PIŠE: STJEPAN MESARI

22. studenoga 2013.

E PO[TENJ NA DJELU

Kroz MeÄ&#x2018;imurje 17

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

MARTINA NOVAK iz Jurov aka svojim je postupkom usre ila Ivana Poto njaka iz Zebanca

PronaĹĄla i vlasniku vratila nov anik s 1600 eura Ivan Poto njak mislio je da viĹĄe nikada ne e vidjeti nov anik u kojem je bio pozamaĹĄan iznos eura, ali onda se ipak pokazalo da poĹĄtenih ljudi i dalje ne nedostaje tu oko nas PIĹ E: STJEPAN MESARI

Po etak pri e ili doga aja je ca e bar "Route 66" u Selnici, kamo je proĹĄli vikend svratio Ivan Poto njak iz Zebanca, a u njemu kao konobarica radi Martina Novak iz Jurov aka. Ĺ to se stvarno doga alo taj dan i ĹĄto je razlog naĹĄeg pisanja, ispri ao nam je Poto njak, kojeg smo zatekli u dvoriĹĄtu njegove obiteljske ku e u Zebancu. - S prijateljem Stjepanom iz Ĺ trukovca doputovao sam iz Njema ke, gdje sam godinama radio i kamo joĹĄ uvijek odlazim obaviti ĹĄto je potrebno oko stana i po zasluĹženu mirovinu. Svratili smo u Route 66 na kavu, gdje sam kolegi dao neĹĄto eura kao naknadu za prijevoz. Platio sam i ĹĄto smo popili te smo potom krenuli svojim ku ama. Kada sam kod ku e raspakirao stvari, primijetio sam kako u dĹžepu nema mog nov anika u kojem su se nalazili svi moji osobni dokumenti te neĹĄto viĹĄe od 1600 eura, koje sam podigao u Njema koj kako bih platio as altiranje dvoriĹĄta ovdje u Zebancu. Uhvatila me panika zbog novca, ali joĹĄ viĹĄe zbog osobnih isprava, kao i pitanje gdje sam zagubio ili ostavio nov anik.

Odmah sam otiĹĄao u Ĺ trukovec k prijatelju koji me dovezao iz Njema ke, pregledali smo automobil kojim smo doputovali, ali nov anika nije bilo, u dahu je ispri ao Poto njak, ne skrivaju i kako bi odmah najradije rekao kako je doĹĄao do nov anika. Mi pak smo Ĺželjeli doznati detalje, jer smo o doga aju neĹĄto znali, istina, tek povrĹĄno, ali svakako nas je zaintrigriralo. - Ako nije kod prijatelja, moĹžda je ostao u kafi u, pomislih, i uputih se u Route 66 u Selnicu, razmiĹĄljaju i usput ako sam ga i ostavio tamo

ZANIMLJIVO znanstveno natjecanje za srednjoĹĄkolce

Glasujte za najbolju â&#x20AC;&#x153;lan anu reakcijuâ&#x20AC;? hrvatskih u enika Obrazovni portal â&#x20AC;&#x153;Chemgeneration.comâ&#x20AC;? pokrenuo je srednjoĹĄkolce iz svih dijelova Hrvatske da se uklju e u jedno od najzanimljivijih znanstvenih natjecanja u zemlji - â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Lan ana reakcijaâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;. Od 1. listopada u enici su osmiĹĄljavali kako sastaviti jedinstveni ure aj pokretan serijama fizikalnih i kemijskih reakcija, a sve s ciljem boljeg upoznavanja s prirodnim znanostima, odnosno vaĹžnostima koje one imaju u svakodnevnom Ĺživotu. Nakon mjesec i pol dana marljivog rada, svoje su ure aje prijavila 22 tima iz 18 ĹĄkola (tri su ĹĄkole na kraju odustale). Ukupno je sudjelovalo 160 u enika i 24 pro esora iz 14 hrvatskih gradova: Bjelovara, akovca, Daruvara, Donjeg Miholjca, ur evca, Karlovca, Novske, Oroslavja, Osijeka, Pule, Rijeke, Svetog

Ivana Zelina, VaraĹždina i Zagreba. U natjecanju sudjeluje i Gimnazija Josipa Slavenskog iz akovca. Osim Hrvatske, natjecanje se u ovom trenutku odvija u Bugarskoj, Ma arskoj, Poljskoj, Sloveniji i Slova koj, a na prolje e je ve odrĹžano u eĹĄkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Odluku o pobjedniku donijet e stru ni Ĺžiri sastavljen od partnera projekta, nakon ega e se zavrĹĄni doga aj predstavljanja najbolje â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;lan ane reakcijeâ&#x20AC;&#x153; odrĹžati 10. prosinca na pobjedni koj ĹĄkoli. Ĺ kole se u me uvremenu natje u za naklonost publike (druga nagrada), ije glasovanje - i pregled svih pristiglih ure aja - traje od 18. studenoga do 1. prosinca na internetskoj stranici: http://www.chemgeneration.com/hr/chainreaction/ voting/.

teĹĄko da u ga prona i skoro sat i pol nakon odlaska. UĹĄao sam u prepuni kafi i priĹĄao konobarici, upitavĹĄi je potiho je li moĹžda vidjela nekakav nov anik.

U inila sam ono ĹĄto je za mene normalno - 'Kako se vi zovete', upitala me konobarica, i kada sam joj rekao da se zovem Ivan Poto njak i da sam iz Zebanca, konobarica, kojoj ni ime nisam znao, rekla je kako je nov anik kod nje, te mi ga je predala. - U nov aniku je sve bilo na svom mjestu, a ja sam bio sretan kao malo dijete, jer zaista su mi vrlo vaĹžni bili osobni dokumenti, a naravno i novac koji sam teĹĄko zasluĹžio rade i u Njema koj. No joĹĄ sam sretniji bio ĹĄto se naĹĄla takva osoba koja mi je sa uvala nov anik. Za ne povjerovati je da u ovo vrijeme postoje takvi ljudi kao ĹĄto je Martina - mlada, po-

ĹĄtena i skromna. Naime, ponudio sam joj nagradu, a ona nije htjela niĹĄta uzeti, rekavĹĄi kako je vaĹžno da se sve dobro zavrĹĄilo, sa suzama radosnicama u o ima ispri ao nam je Poto njak svoju, kako je rekao, moĹžda i najljepĹĄu pri u Ĺživota, u kojoj je u prvom planu poĹĄtenje djevojke Martine. Nju pak smo pronaĹĄli na radnom mjestu u kafi u ''Route 66'' u Selnici da nam iz svojeg kuta ispri a ovu pri u o poĹĄtenju koje ipak joĹĄ uvijek stanuje tu oko nas. - Najradije ne bih niĹĄta govorila o sebi. U ovom trenutku postupila sam onako kako smatram da je normalno. Kad sam ugledala nov anik, prvo sam se zapitala iji bi mogao biti, a kad sam pogledala u osobnu iskaznicu, stavila sam nov anik u ladicu, ekaju i vlasnika da do e po njega. Ako ne bi on doĹĄao, ja bih ga sljede i dan obavijestila. ovjek je doĹĄao, ja sam mu dala nov anik, vidjela sam da je presretan, pa sam se i ja ugodno osje ala. Na kraj pameti mi nije da uzmem neĹĄto ĹĄto mi ne pripada i smatram da bi takvi svi trebali biti, rekla nam je Martina, junakinja ove pri e, za koju Poto njak kaĹže da je osoba kakvu bi svatko Ĺželio imati za svoje dijete. Ova pri a ili doga aj potvr uje da svi mladi nisu pokvareni, kako to mnogi danas govore ili Ĺžele prikazati. Vjerujemo da ima dobre mladeĹži, a Martina je svojim primjerom to i dokazala.

GLOBALNO I LOKALNO

Junaci iz medijske torbe PiĹĄe: Josip Ĺ imunko josip.simunko@mnovine.hr M asovni mediji od dvadesetog stolje a teroriziraju naĹĄu svakodnevnicu nizom svekolikih sadrĹžaja, no imaju i zna ajan utjecaj na svijest gra ana. Danas su mediji, kaĹžu, etvrta sila u svijetu. No i pre esto su manipulativni, i to onda kad to najmanje o ekujemo. Tako akcijski junaci i tajni agenti iska u u serijama ili filmovima kao iz torbe, toliko ih je da viĹĄe ni ne znamo kako se koji zove, no sigurno znamo iz koje zemlje dolaze jer je to pitanje i nama vaĹžno. vih mjeseci i dana hrvatsku javnost u mnogome zaokuplja turska serija â&#x20AC;&#x153;Sulejman veli anstveniâ&#x20AC;? te muĹĄka i Ĺženska doga anja na turskom dvoru. Serija je odli no napravljena, s izvrsnim povijesnim kostimima i nizom lijepih likova. Iz povijesne vizure serija je samo djelomice istinita, s dobrim prikazom spletki, ubojstava i borbe za vlast u dinastiji. o ono ĹĄto naĹĄi gra ani vide nisu ubojstva, spletke, ratovi, ve lijepi kostimi i nepoznati turski obi aji i za nas egzoti ni svijet koji nam na taj medijski na in postaje bliski. Gotovo pa bi zaĹželjeli da i mi imamo takve kostime i obi aje, a neki nadobudni muĹĄkarci i harem, koliko se uje po kafi ima. Drugim rije ima, turska serija zasluĹžna je za zbliĹžavanje naroda viĹĄe nego svi politi ki ugovori i sporazumi. ve bi to bilo gotovo na razini zabave da sve skupa nema i ozbiljnije posljedice. Pitanje postavljaju i oni kod od kojih se to ne bi o ekivalo: zaĹĄto nemamo naĹĄe serijske junake, zar Zrinski ne zasluĹžuju seriju? Ve i mala analiza daje im za pravo. aime, uvijek su velike serije i veliki filmski junaci znak dominacije pojedinih kultura, od britanskog Robina Hooda i agenta 007, rancuskih muĹĄketira pa sve do ameri kog Supermena, kineskog kung- ua i sad turskog Sulejmana. I ne treba i i tako daleko, makar je danas druĹĄtveni okvir itav svijet. je amo se vremena kad su i kod nas dominirale srpske serije i filmovi, i ne zbog toga

ĹĄto bi nam to netko nametao, bilo je, dakako, i toga, no to nije bilo presudno, ve zato ĹĄto nismo imali naĹĄe serije i dobre filmove. a Ĺžalost, i danas je tako. Nemamo svoje televizijske junake serija, a ono ĹĄto imamo premalo je: Velo i Malo misto, Dudeka i Regicu, U registraturi, odnosno odlazak sa sela u grad, poneke partizanske i novije filmove i tako dalje. Sve u svemu - premalo. bog svega toga bi jedna dobro kostimirana serija o dvoru i dinastiji Nikole Zrinskog u akovcu i bojevima s Turcima bila odli an na in da se suprotstavimo tu im kulturnim utjecajima i pokaĹžemo da i mi konja za medijsku trku imamo. amo tko e je snimiti i reĹžirati, tko e napisati zanimljiv scenarij? To nikako ne mogu biti ideoloĹĄki istunci, jer od toga onda niĹĄta. Ovime javno predlaĹžemo da se takva serija snimi, a da, na primjer, me imurski Ĺžupan bude onaj koji e posloĹžiti sve kockice i gurati da se to realizira, isto zbog toga jer je dovoljno mlad da to jednom i doĹživi na HTV-u. Pa makar i uz pomo sredstava europskih ondova i ako treba, zajedno s Ma arima. ilo bi, naime, tragikomi no za hrvatsku medijsku kulturu ili nekulturu, kako je god zvali, da takvu seriju snimi neka televizija u stranom vlasniĹĄtvu koja e prepoznati onodobne potencijale, sukobe i napetosti habsburĹĄkog, turskog, ma arskog i i hrvatskog dvora, a to se doista moĹže dogoditi.

Z S

NERGETSKI E GRADI SE PRVA VIĹ ESTAMBENA ZGRADA RAZRED A U odnosu na klasiÄ?nu gradnju postoje mnoge prednosti: NA STAROM SAJMIĹ TU U Ä&#x152;AKOVCU

r VĂ&#x2DC;UFEB FOFSHJKF USPĂ&#x2DC;LPWJ HSJKBOKB TNBOKVKV TF

r CPMKB NJLSPLMJNB SBEJ SFLVQFSBDJKF [SBLB J[NKFOB [SBLB WFOUJMJSBOKFN UBLP EB TF [JNJ [BESĂ&#x;BWB UPQMJOB B MKFUJ IMBEOPÇ&#x2030;B

r QPTFCOB [WVÇ&#x160;OB J[PMBDJKB J[NFĂĽV TUBOPWB zbog energetskog razreda A r NBOKB LPNVOBMOB OBLOBEB CVEVÇ&#x2030;J QPSF[ OB OFLSFUOJOF

r TMVĂ&#x;CFOJ FOFSHFUTLJ DFSUJĂąLBUJ TUBNCFOF [HSBEF manja kamata na kredite u r EJ[BMP bankama (tzv. "zelena linija")

Ĺ˝IVITE KVALITETNIJE I ZDRAVIJE, i pritom Ä?uvajte svoj kuÄ&#x2021;ni budĹžet smanjenjem reĹžijskih troĹĄkova stana.

Sve informacije o kupnji na: 040/396-584, 098/242-330, 099/3242-330.

stanovi od 28 do 100 2 m

,61*5& 45"/ ;" #6%6Ć&#x2C6;/045 /" 0%-*Ć&#x2030;/0+ -0,"$*+* 6 Ć&#x2030;",07$6 10 '"/5"45*Ć&#x2030;/0 /*4,0+ $*+&/* 1.200 eura/m2, samo do 15. prosinca

[HSBEB QSJ [BWSĂ?FULV t TUBOPWJ VTFMKJWJ EP NKFTFDB t KPĂ? JNB TUBOPWB [B QSPEBKV

Mozaik

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SIMPOZIJ POVODOM pedeset godina postojanja i rada mikrobiološkog laboratorija u akovcu

MJESEC SUZBIJANJA ovisni kih ponašanja mladih

Mlade izme u trinaest i petnaest godina konstantno upozoravati o štetnosti alkohola i droge U Me imurskoj županiji alkoholizam je peti po redu uzrok smrti. Akcije koje e se provoditi bit e usmjerene na u enike sedmih i osmih razreda te u enike prvog razreda srednjih škola

Voditeljica simpozija bila je Marina Payerl - Pal, dr. med., rukovoditeljica mikrobiološkog laboratorija

Otpornost na antibiotike veliki problem današnjice Mikrobiološki laboratorij u akovcu u ovoj je godini obilježio pedeset godina rada i postojanja. To je bio povod okupljanju priznatih stru njaka iz podru ja mikrobiologije, koji su u akovcu prezentirali odabrane teme iz razli itih podru ja mikrobiologije. Teme simpozija bile su: rezistencija na antibiotike kao pošast današnje medicine, kretanje potrošnje antibiotika u Me imurskoj županiji, novi horizonti u molekularnoj dijagnostici, zna aj mikrobiološke dijagnostike i terapijski pristup u lije enju kroni nih rana, meningokok i invanzivna meningokokna bolest, infekcije mokra nog sustava i druge stru ne teme iz podru ja mikrobiologije. Teme seminara izlagale su doc. dr. sc. prim. Suzana Bukovski, dr. med., prim. Vera

Katalini Jankovi , dr. med., Marina Payerl - Pal, dr. med., mr. sc. Edita Suši , dr. med., prof. dr. sc. Jasenka Šubi Škrlin, dr. med., prof. dr. sc. Arjana Tambi Andraševi , dr. med., Vesna Vrši Krišto i , dr. med., Dubravka Vukovi , dr. med., Marijana Zadravec, dr. med. Simpozij je održan u prostoru Tehnološko - inovacijskog ccntra “Me imurje”, a organizatori simpozija bili su Hrvatsko društvo za klini ku mikrobiologiju Hrvatskoga lije ni kog zbora, HLZ Podružnica akovec i Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Voditeljica simpozija bila je Marina Payerl - Pal, dr. med., rukovoditeljica mikrobiološkog laboratorija u akovcu i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije. (BMO)

UMIJE E ŽIVLJENJA

Predavanje o tome kako dohvatiti sre u Sve što u životu želimo je zapravo da budemo sretni. Me utim, sre a nam stalno izmi e, kao da je uvijek jedan korak ispred nas. O ekujemo da emo biti sretni kada se napokon idealno poslože vanjske okolnosti, ali tajna je u tome kako biti sretan bez obzira na vanjske okolnosti. Da bismo to stvarno spoznali i živjeli, potrebno je osloboditi se emocionalnog i psihi kog stresa, koji je zbog visokih zahtjeva poslovnog i privatnog života prisutan kod ve ine ljudi. Nedostatak

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

energije i samopouzdanja redoviti su simptomi stresa i da bismo ga se uspješno oslobodili potrebno je povisiti razinu energije, pri emu disanje i dah imaju klju nu ulogu. Kako se osloboditi otrova iz tijela i energizirati pomo u u inkovitih tehnika disanja i jednostavnih vježbi, možete saznati na predavanju koje e se održati u akovcu u petak 29. studenoga u 18 sati u dvorani udruge ACT, Dr. Ivana Novaka 28 (Stari hrast). Ulaz je slobodan. (Mirjana Augusti )

PIŠE: Roberta Radovi Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenoga do 15. prosinca. Aktivnosti koje e se provoditi u Me imurskoj županiji narednih trideset dana, ali i cijelu predstoje u godinu, najavile su na konferenciji za medije predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i zamjenica župana Me imurske županje Sandra Herman, te lanice povjerenstva: dr. med. Dijana Uvodi uri i Andreja Zadravec Baranaši . Prema rije ima predsjednice županijskog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga i zamjenice župana Me imurske županije Sandre Herman, sve institucije koje se u svom radu susre u s ovom problematikom uklju ene su u rad Povjerenstva, od policije, preko Zavoda za javno zdravstvo, pa do osnovnih i srednjih škola, te svojim aktivnostima nastoje prevenirati i educirati najosjetljivije, a to su djeca i mladi. Navedene aktivnosti poduzimaju se kako bi se podigla razina svijesti javnosti o ovom problemu te kako bi se zajedni kim naporima pridonijelo ostvarivanju zajed-

- Zajedni kim djelovanjem može se u inkovito djelovati protiv svih ovisnosti, istaknule su dr. med. Dijana Uvodi uri , Sandra Herman i Andreja Zadravec Baranaši

ni kog cilja u inkovite borbe protiv svih oblika ovisnosti.

Mlade upoznati sa štetnim posljedicama droga - Prva asocijacija ovisnosti naj eš e je korištenje ilegalnih sredstava ovisnosti, ali pri tome ne treba zaboraviti na alkohol i cigarete koji su temelj drugih ovisni kih ponašanja, naglasila je dr. med. Dijana Uvodi uri . - Naime, u svjetskim razmjerima alkoholizam je uzrok 2,500.000 smrtnih slu ajeva godišnje. U Me imurskoj županiji alkoholizam je peti po redu uzrok smrti. Akcije koje e se provoditi bit e usmjerene na u enike sedmih i osmih razre-

da te u enike prvog razreda srednjih škola. Uvodi uri tako er je naglasila kako se u Me imurju zna što trebamo initi, imamo planove rada, no u programe se svi trebamo uklju iti, te upoznati mlade sa svim štetnim posljedicama ilegalnih, ali i legalnih droga, poput alkohola ili cigareta. Županijska koordinatorica školskih preventivnih programa Andreja Zadravec Baranaši istaknula je kako je obveza svih škola na po etku školske godine izraditi školski preventivni program prema svojim speci i nostima škole. U Mjesecu borbe ovisnosti ove e se godine organizirati akcija "Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisni kih

ponašanja mladih", koju e provoditi osnovne i srednje škole u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Me imurske županije, za što e škole od Županije i jedinica lokalne samouprave dobiti odre ena inancijska sredstva. Tako er, kako bi se osvježili podaci, tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti provest e se istraživanje o dostupnosti i kontaktu s opojnim sredstvima kod naših u enika. Tako dobiveni podaci koristit e se za izradu novih strategija i programa suzbijanja ovisnosti. Zadravec Baranaši tako er je najavila i završni susret akcije koji e se održati 11. prosinca u Osnovnoj školi Belica.

DJE JI VRTI AKOVEC sudionik Programa za cjeloživotno u enje

Ugostili partnere iz Norveške, Poljske, Slova ke i eške Dje ji vrti akovec sudionik je Programa za cjeloživotno u enje, potprograma “Comenius”, u okviru kojeg sudjeluje u školskom multilateralnom partnerstvu s još etiri zemlje - Norveškom, Poljskom, Slova kom i eš-

kom. U razdoblju od 14. do 17. studenoga 2013. godine Dje ji vrti akovec bio je doma in susreta svih sudionika projekta. Polaznici vrti a podru nog objekta “Cipelica” u Vukovarskoj ulici u akovcu priredili su tim povodom

Sve ani program u vrti u “Cipelica”

Sudionici programa na izletu kod Starog mlina

manju sve anost, a sudionici programa obišli su i neke turisti ke destinacije u Me i-

murju, izme u ostalog i Stari mlin na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

“Livi” iz Irske donio etiri zlata i dvije bronce Cheerleadersice “Livi” vratile su se iz Irske kao višestruke pobjednice cheerleading natjecanja pod nazivom “21st century Cheerleading and Dance International“. Natjecanje je održano u poznatom irskom gradu Galwayu, u kojem se 9. i 10. studenoga okupilo više od 500 cheerleadera iz cijelog svijeta. akove ke navija ice donijele su ku i etiri zlata i dvije bronce. estitamo!

IZLOŽBE ACT:

Prostor u službi gra ana asna sestra Božena Gaguli : S putova kojima me šalješ, gospodine Ivan Šebestijan: 38. Hrvatski salon inovacija RADIO 1

Laureat Dana elektroni kih medija 2013. NAJAVLJUJEMO

11. Me imurski festival zabavne glazbe l b Koncert

Klape i tambure zajedno

Kultura

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 28. studenoga, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Uz manifestaciju “Tjedan Izraela” Roman R. Garyja remekdjelo je literature, koje pronalazi svoju misiju i u dramskoj formi, u živom kontaktu publike s likovima na sceni. Moglo bi se re i da je to pri a o ljepoti i emocijama koje zaboravljamo, tragedija nadmašena toplinom ljudskih odnosa. Gospo a Roza, bivša prostitutka, Židovka koja je preživjela Auschwitz, iako

i sama živi u siromaštvu, poslije rata pomaže djevojkama koje se bave prostitucijom, prihva aju i njihovu djecu. Ne primje uju i uop e da radi nešto posebno, gospo a Roza završava svoj život srcem ispunjenim ljubavlju za djecu koju je odgojila, a posebno za malog muslimana Momu, u kojeg upire svoj posljednji pogled i snagu

žele i da on postane dobar i astan ovjek. Roman “Život je pred tobom” donio je Romeinu Garyju drugog Gonkura, najprestižnije francusko priznanje za književnost. U kazališnoj predstavi “Gospo a Roza”, koju je režirao Stefan Sabli , u trajanju od 75 minuta, igraju Jelisaveta Sabli i Miloš Klanš ek.

DOM KULTURE PRELOG

Održani Prilo ki amaterski kazališni susreti U MALOJ SUBOTICI održana 13. Smotra dje jega folklornog stvaralaštva

Dje ji folkloraši uvaju kulturnu baštinu Foto: Zlatko Vrzan Kulturno - umjetni ka udruga “Zvon” župne zajednice Mala Subotica i ovu je godinu bila uspješan organizator i doma in 13. smotre dje jega folklornog stvaralaštva, održane u sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Gori anca. Dvodnevni program Smotre okupio je dvadeset i jednu skupinu. Tri gostuju e

iz Ivankova, iz Satnice akova ke i Svete Nedelje (Zagreb), jednu vrti ku skupinu te 17 skupina iz Me imurja. Smotra je održana u danima vikenda, 9. i 10. studenoga, a programu je nazo ila brojna publika koja se ponovno uvjerila kako nema bojazni za kulturnu baštinu, jer je na najbolji mogu i na in uvaju dje ji folkloraši. (rr)

U nedjelju su u Domu kulture u Prelogu održani Prilo ki amaterski kazališni susreti. Doma in je bila Prilo ka amaterska scena, a sudjelovalo jo preko stotinu glumaca iz više sjevernih županija: iz Svetog ur a, Cestice, Tuhelja, re ana, Lepoglave, Hercegovca i Preloga. Gluma ke družine predstavile su svoja ostvarenja, a na pozornici su se našle i teme Interneta i mobitela, no najviše teme iz ruralnog života. Bilo je i novijih

Božidar Glavina: - Bilo je zabavno vidjeti što drugi rade

Nastup glumaca Prilo ke amaterske scene

suvremenih tema koje zanimaju mlade, tako predstava Prilo ke amaterske scene. U ime organizatora, Božidar Glavina zahvalio je svima na dolasku, posebno jer je u nedjelju padala jaka kiša, uz loše vrijeme. Zajedni ko druženje sudionika održano je potom u restoranu “Prepelica” u Otoku. Sudionike je pozdravio i Ivan Grade ak - Joc u ime Turisti ke zajednice Grada Preloga. (JŠ)

Djevoj ica sa žigicama na moderan na in

ŽENSKA vokalna skupina “Grlice”

Koncert u župnoj crkvi Svetog Martina Povodom Dana op ine i blagdana Svetog Martina biskupa, ženska vokalna skupina “Grlice” u svetomartinskoj župnoj crkvi održala je koncert duhovnih, me imurskih i svjetovnih popijevki i napjeva. Nastupom, glasom i stasom Grlice su oduševile posjetitelje, te je više puta crkvom odjekivao pljesak razdragane publike. Bogatstvu koncerta svoj doprinos dali su i mladi glazbenici Ivan Mikuli , Patrik Zamuda i Tamburaški sastava Kontranas. Moderator koncerta bio je prof. Dražen Crn ec, predsjednik KUU-a Sveti Martin, a dirigent je bio Branko Jalšovec, legenda i utemeljitelj skupine. Ovaj koncert uslijedio je tri mjeseca nakon što su Grlice u novom ruhu i izdanju održale veli anstven koncert u Spa@Sport Resortu u Toplicama Sveti Martin. (S. Mesari , N. Sedmak)

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 24. studenoga, 16 sati HEMUŠEVEC, Dom kulture

UTORAK, 26. studenoga, 18 sati AKOVEC, Galerija “Scheier”

Kazališna predstava “De ki”

Likovna aktivnost djece Udruga odgajatelja “Krijesnice” ve punih pet godina brine o profesionalnom razvoju odgojitelja Me imurske županije. Kroz razli ite vidove usavršavanja, tako posredno utje e na kvalitetu života djece rane i predškolske dobi. Tijekom protekle godine Udruga

Prilo ka amaterska scena “P.A.S.” ovu e nedjelju gostovati u Domu kulture u Hemuševcu. Ljubiteljima kazališnih dasaka predstavit e se predstavom “De ki”, a program zapo inje u 16 sati.

je organizirala stru ni likovni aktiv s temom “Likovna aktivnost djece kao poticaj razvoju kreativnosti”, pod vodstvom Paule Zuzel. Dje ji radovi nastali za vrijeme trajanja ovog aktiva prezentirat e se široj javnosti na izložbi koja e biti otvorena do 15. prosinca 2013.

ACTfest 2013. u znaku teme “Prostor u službi gra ana”

Neiskorišteni prostori zjape prazni. Kako ih oživjeti? Piše: Roberta Radovi Što su sve sudionici fotografske radionice i okruglog stola zamislili za prostor stare vojarne, Staroga grada i Perivoja Zrinskih te drvenih skladišta preko željezni ke postaje u akovcu, moglo se saznati u sklopu programa “ACTfest 2013.”. Tema ovogodišnjeg festivala bila je “Prostor u službi gra ana”. Nakon mapiranja grada akovca, održan je okrugli stol na temu “Kako iskoristiti postoje e i/ili neiskorištene prostore za novu kulturnu, društvenu i turisti ku ponudu grada akovca”. Rezultat mapiranja i okruglog stola predstavljen je na izložbi koja se do 20. studenoga mogla razgledati u prostoru multimedijske dvorane udruge “ACT” u

Otvorenju izložbe nazo ile su i asne sestre Franjeva kog samostana i župe Sv. Nikola biskupa u akovcu

HUMANITARNA IZLOŽBA

Sedma samostalna izložba asne sestre Božene Postoje i prostori propadaju. Kako ih iskoristiti? akovcu. Izložbu su otvorili Milivoj Kuhar - Mimi i Ana Mikuli , koja je okupljenoj publici ukratko predstavila ideje i prijedloge mladih o mogu oj prenamjeni postoje ih prostora. Sudionici ACTfesta u fokus svog promišljanja stavili su ponajprije Stari grad i Perivoj

Ana Mikuli i Milivoj Kuhar - Mimi predstavili su aktivnosti ovogodišnjeg ACTfesta

Zrinskih. Te lokacije i prostore smatraju nedovoljno iskorištenima, a ponajviše se zamjera nedostatak sadržaja i loše upravljanje parkom (rušenje stabala bez sadnje novih), izjedna avanje Muzeja Me imurja sa Starim gradom i sl. Prijedlozi su usmjereni na organiziranje književnih ve eri kod fontane, kina na otvorenom, oživljavanje tunela Staroga grada kroz cestu povijesti u tunelu, s izložbom fotogra ija, povijesnim izlošcima ili performansima, ozna avanje “stare akacije”, ekogra iti po zidovima koji odvajaju MT kompleks od parka i sl. Mladi nisu zaobišli ni lokaciju prostora u stražnjem dijelu stare vojarne. Taj prostor žele iskoristiti kao mjesto za organiziranje koncerata, festivala

na otvorenome te da se od tog prostora naprave lokacije koje e imati dinami ke sadržaje. Prenamjena drvenih skladišta preko željezni ke postaje tako er je bila jedna od tema za mogu u prenamjenu. Predstavljene ideje bile su usmjerene k organizaciji izložbenih prostora, me unarodnih kulturnih doga anja, individualnih soba za umjetnike, skovtere i sl. Ideje su zanimljive i kvalitetne. Ostaje otvoreno pitanje mogu nosti njihove realizacije, inanciranja i spremnosti lokalne zajednice da u suradnji s odre enim institucijama, udrugama gra ana i drugim zainteresiranim osobama pridaje zna aj prezentiranim idejama i aktualnim problemima neiskorištenih prostora našega grada.

Tvrtka “Brid extra” doma in je izložbe likovnih radova “...s putova kojima me šalješ, gospodine...” asne sestre Božene Gaguli , koja je ro ena u Donjoj Tramošnici (BIH), a na službi je u Franjeve kom samostanu i župi Sv. Nikole biskupa u akovcu. Doga aj i izložbu predstavili su krajem proteklog tjedna direktor tvrtke uro Bel i Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih i ilmskih djelatnosti Centra za kulturu akovec. U salonu namještaja “Brid”, na II. katu robne ku e “Me imurka”, predstavljeno je ukupno 49 radova asne sestre Božene, kojoj je ovo sedma samostalna izložba. Izložba ima humanitarni karakter i sva sredstva prikupljena prodajom slika

asna sestra Božena Gaguli izlaže u prostoru salona tvrtke “Brid extra” namijenjena su obnovi Donje Tramošnice, odakle je autorica rodom. (rr)

Inspiracija dolazi od sakralnih, ali i svjetovnih motiva

SLIKAR IVAN ŠEBESTIJAN na INOVA-i u Zagrebu

Spoj realisti nih detalja krajolika i filozofskih poruka Na INOVA-i u Zagrebu, kao svojevrsna potpora našim izlaga ima, sudjelovao je i slikar Ivan Šebestijan iz Kotoribe, koji danas živi u Šenkovcu, s desetak svojih radova, kojima je ukrašen štand me imurskih inovatora. Ivan Šebestijan slika imaginarne krajolike, mahom ulja na platnu, a uvršten je i u Enciklope-

diju hrvatske umjetnosti. Do danas je ostvario itav niz ciklusa slika koji tematiziraju pojedine dijelove prirode i života u prirodi, tako Mlinovi na Muri, More, Zelene sjene, Vode Me imurja, Geometrija vode, Me imurski labudovi, Labu i cvjetovi, Konji, Lopo i te Estuarij. Me u najbolje pojedina ne slike spadaju Me i-

murka, nastala 1982., Že za životom, 1984., Perivoj Zrinskih, 1985., Mir i nemir mora, 1987. godine, Usidrena zima, 1987., Krajolik, 1988., akovec, 1992. godine, i druge. Ivan Šebestijan samozatajan je slikar s izuzetnim lirskim umjetni kim nervom za duhovnost, na što se odnosi kako izbor motiva, tako i

Ivan Šebestijan u drušvu inovatora iz Quatara

njegova tehnika izrade slike. Njegove slike toliko su prozra ne, kao da prizivaju duh samog boga prirode. Spoj su realisti nih detalja i krajolika te fantasti nih prizora, no slike imaju i skrivene ilozofske poruke. Na prigodnoj izložbi u Zagrebu izloženi su pojedini radovi iz više ciklusa. (J.Š.)

Nedjelja, 24. studenoga • Centar za kulturu Čakovec • 20 sati

11. Međimurski festival zabavne glazbe 22 izvođača - zvučna imena hrvatske estrade Igor Baksa • Mirko Švenda – Žiga • Globus • Igor Brešan • Dora Bačić • Jurica Pađen & Aerodrom • Zdravko Škender • Marina Tomašević • Vladimir Košir Tonka • Josip Sanjković Mitrica • Angello • Jerko Fabić • Supermarket • Jutarnja zvijezda • Mar na&Marko • Mladen Burnać • Boris Babarović • Mila Elegović • Nano Prša • Nenad Kumrić Čarli itd. Pratnja fes valskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera. Ulaznice na blagajni Centra za kulturu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

22. studenoga 2013. PETAK, 22. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And

PETAK, 22. studenoga, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

David Gazarov i Lasse Lindgren Drugi dan 19. Jazz Faira u akovcu gostuju dva velika imena: klavirist David Gazarov iz Azerbajžana i truba Lasse Lindgren iz Švedske. David Gazarov trenutno živi u Münchenu, gdje postiže reputaciju izuzetnog protagonista münchenskog jazza i održava koncerte u ekskluzivnom hotelu “Bayerischer Hof”. Godine 1999. svojim je radom zaslužio nagradu “Bavarian State Prize for Young Musicians”. Od 2004. posvetio

se više klasi noj glazbi, no ne zanemaruju i jazz izraz. Producirao je mnoge albume i sura ivao s mnogim glazbenicima. Švedski truba i mul instrumentalist Lasse Lindgren u europskim je jazz krugovima sinonim za veliku svira ku energiju, zavidno umije e vladanja instrumentom, sjajnog bandleadera koji sa svakim svojim projektom i najrezerviraniju publiku diže na noge! Prije nekoliko je godina sa svojim kole-

gama glazbenicima iz Švedske okupljenima u Lasse Lindgren Big Constella on snimio album “Spirits”, s originalnim aranžmanima i skladbama Maynarda Fergusona, na kojem na svoj neponovljivi i karakteris ni na in odaje po ast jednom od najve ih truba a u povijes jazza koji je svojim širokim glazbenim pogledom esto zaokupljao pozornost širih glazbenih krugova. Sve su to jamstva za još jednu odli nu jazz ve er.

JEDNOM U UHU, ZAUVIJEK U SRCU - 2O GODINA RADIJA 1

LAUREAT DANA ELEKTRONI KIH MEDIJA 2013. - RADIO 1 “LIVI” ODUŠEVIO U IRSKOJ

akove ke navija ice osvojile etiri zlata i dvije bronce Cheerleadersice “Livi” vratile su se iz Irske kao višestruke pobjednice cheerleading natjecanja pod nazivom “21st century Cheerleading and Dance International“. Natjecanje je održano u poznatom irskom gradu Galwayu, u kojem se 9. i 10. studenoga okupilo više od 500 cheerleadera iz cijelog svijeta. Na ovo prestižno natjecanje stigle su brojne ekipe iz Europe i Amerike: ACE High Cheer, Team Phoenix, Galway City Cougars, Galaxy, Dublin Thunder Cheer, Scorcheers, Airborne, Silverstar, Wolfers, North County Twisters, Strike Force, Tornadele… Po prvi put uživo imale su priliku vidjeti jedan od najboljih sastava Amerike: EAST CELEBRITY ELITE i natjecati se pred o ima svjetski poznatih sudaca, to su: Ray Jasper (najbolji koreograf 2012. i jedan od glavnih koreografa u nizu cheerleading ilmova pod nazivom BRING IT ON), Rachel Pearson (trener Aviator Allstar i Rockstar Cheer), Tim Peffers (licencirani sudac), Roz Hart (ACDS trener i sudac). Iako je konkurencija bila jako velika, cure su pokazale da se naporni treninzi uvijek isplate. Pripreme za ovo natjecanje trajale su dva mjeseca, a glavni koreograf bila je trenerica Diana Lesar. Sudjelovali su na natjecanju u 6 razli itih kategorija. U kategoriji “junior group stunt level 3” najboljima su se pokazale Hana Žbulj, Ana Marija Radoševi , Isa-

bela Kova i , Dora Cerovec i Ana Crikven i , osvojivši zlato. Zlato su osvojile i Nika Bister, Sara Vadas, Nensi Žugec, Ema Beluži , Eva urin u kategoriji “group stunt junior level 4”. Seniorska kategorija uvijek je najteža na svim natjecanjima, ali i najinteresantnija za publiku. U seniorskoj kategoriji “senior group stunt level 3” Antea Lilek, Lea Novakovi , Lorena Novakovi , Ema Klara Vidovi i Rahela Šafari osvojile su broncu, dok su u kategoriji “senior group stunt level 5” Katarina Sklepi , Sindy Bubek, Elena Boži , Magda Piljuši i ina Žvorc osvojile zlato. U kategoriji “senior individual”, Sindy Bubek osvojila je tre e mjesto. Pobjeda u kategoriji “senior allgirl group level 4” tako er je završila u rukama Livija (Katja Martinovi , Sindy Bubek, ina Žvorc, Magda Piljuši , Elena Boži , Katarina Sklepi , Antea Lilek, Lea Novakovi , Lorena Novakovi , Ema Klara Vidovi , Rahela Šafari , Nika Bister, Sara Vadas, Nensi Žugec, Ema Beluži , Eva urin). Tako su se akove ke navija ice vratile ku i s etiri osvojena zlata i dvije bronce. Uz dobru publiku, navija ice su najviše oduševile pohvale Raya Jaspera za odli an nastup i koreogra iju. Sredinom prosinca o ekuje ih još jedno veliko natjecanje, koje e se održati u Tropical Island Resortu u Berlinu, na kojem e se natjecati s kadetskim sastavom.

Humanitarna akcija “Radio gorice” proglašena je Najboljom akcijom za 2012./2013. godinu U godini kada R ADIO 1 obilježava vrijedan jubilej - 20 godina rada i postojanja, ovih dana na adresu slavljenika stiglo je prestižno priznanje krovne Hrvatske udruge radija i novina (Hurin). Odlukom ocjenjiva kog suda Hrvatske udruge radija i novina, RADIO 1 dobitnik je nagrade “Zlatni miš” - za najbolju Internet stranicu, a projekt Radija 1 “Radio gorice” proglašen je Najboljom akcijom za 2012./2013. godinu, stoji u službenoj obavijesti svim lanicama, potpisanoj od strane glavnog tajnika Hurina, Željka Matani a. Nagrade i priznanja svim dobitnicima bit e uru eni na prigodnoj sve anosti na ovogodišnjim Danima elektroni kih medija, koji se održavaju 28. - 30. studenoga u Opatiji. Ova dva godišnja priznanja Hurina najviši su stupanj kvalitete godišnje produkcije, odnosno realizacije pojedinog medija od strane same struke, a s injenicom da je Radio 1 kao jedini medij ove godine dobio najve e nagrade u dvije kategorije, s punim pravom može nositi status laureata. Kad se k tome doda i prigodno priznanje koje e tako er Radiju 1 biti dodijeljeno za 20 godina rada, sportskim rje nikom, Radio 1

je apsolutni pobjednik ovogodišnjih Dana elektroni kih medija, to jest samo je potvrdio visoku profesionalnu vrijednost u realizaciji programskih sadržaja koji su prihva eni kod slušatelja ne samo u Me imurju, ve i nadaleko šire.

RADIO GORICE Akcija “Radio gorice” pokrenuta je 1998. godine i do danas je, bez prekida, realizirana ukupno 16 puta. Akcija je, prije svega, humanitarnog karaktera, pa je prve tri godine cjelokupni prihod doniran za potrebe Osnovne škole Štrigova, a od formiranja Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” 2001. godine, sva prikupljena sredstva upla uju se na njezin ra un. Osim humanitarne dimenzije projekta, njegova je izvorna želja bila promocija me imurskog vinogorja, vinogradara i vina, a po formiranju Katruže i njezina popularizacija me u žiteljima Me imurske županije. Sama akcija provodi se jednom godišnje, tijekom sezone berbe grož a. Realizira se u dva vikenda, s time da je prvi vikend organizirana prigodna prodaja zakladnih suvenira Katruže na središnjem trgu u akovcu, dok sljede i vikend ide najvažniji dio akcije: karavana koja obilazi

me imursko vinogorje. Uz ekipu Radija 1, karavanu ine i predstavnici Katruže, zatim glazbenici (limena glazba, tamburaški sastav, estradne zvijezde), kao i svi ostali koji žele sudjelovati i pomo i svojim doprinosom. Tijekom cjelodnevnog boravka u vinogorju obi e se 30 - 40 vinograda manjih i srednjih vinogradara, koji, u pravilu, doniraju grož e ili mošt, a primaju se i nov ane donacije. Na svakoj lokaciji izvodi se i kra i zabavni program, realizira se izravno javljanje u program Radija 1, a svaki doma in dobiva zahvalnicu Katruže, kao i poklone organizatora i pokrovitelja akcije. Uz to, u prihod akcije ulaze i nov ane

Miljenko Ov ar prepoznatljiv je glas Radija 1, a elnici me imurske županije uvijek se rado odazivaju humanitarnim akcijama u organizaciji ove radiopostaje

RADIO 1 portal

RADIO 1 dobitnik je nagrade “Zlatni miš” - za najbolju Internet stranicu

Internet portal Radija 1 zapo eo je s radom 1998. godine, kada je pokrenut i live streaming, sve na adresi www.radio1.hr. U proteklih 15 godina stranica je nekoliko puta mijenjala dizajn i sadržaje, a posljednji je put redizajnirana po etkom ove godine. Podijeljena je u nekoliko grupa sadr-

donacije pojedinih tvrtki koje se, povremeno, pojavljuju kao pokrovitelji. Prosje no se svakom akcijom prikupi desetak tisu a kuna. Uzme li se u obzir da je Katruža u svom dosadašnjem djelovanju podijelila nešto više od 3 milijuna kuna za kupnju lijekova, nabavku medicinskih pomagala i sli no, iznos od cca 150.000 kuna, koliko je ostvareno u do sad realiziranim akcijama “Radio gorice”, nije zanemariv. Ove godine akcija je provedena 21. i 28. rujna, te se u dva navrata obišlo vinogorje. U drugom dijelu akciji se pridružilo i kompletno županijsko elništvo, kao i bivši predsjednik RH Stjepan Mesi .

žaja, pa tako donosi najaktualnije vijes od lokalne, preko nacionalne, do me unarodne razine. Tako er donosi i najsvježije informacije iz svijeta estrade, kao i najave svih aktualnih doga anja. Omogu ava uvid u neke od naših emisija, te pruža mogu nost preslušavanja najbolje plasi-

ranih pjesama s top lista. Sadrži i veliku galeriju fotogra ja, kako s akcija u našoj organizaciji, tako i drugih zanimljivih doga anja u našoj sredini, zemlji i svijetu. Uz live audiostreaming, može se istaknuti i live videostreaming iz studija Radija 1 na Trgu Republike u akovcu, tako da, osim preslušavanja programa diljem svijeta, slušatelji sada mogu i gleda sve što se dešava u studiju.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA, 27. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Music Club

Zodiac band (Bajaga tribute band)

Srijeda u znaku smijeha Nakon što smo u medijima svakodnevno bombardirani lošim prognozama, bilo da su one vremenske ili društvene, lijepo je zamisli jednu ve er izdvojenu kako bi se maknuli od takvih pri a. Pa evo prilike! Stand up comedy ve er koja diže raspoloženje, komi ari koji nasmijavaju do suza, same rije i nisu dovoljne da opišu doživljaj uživo. Upravo iz tog razloga pozivamo sve da 27. studenoga do ete i budete nasmijani, na pozor-

Hladni i kišni dani postali su naša svakodnevnica, onih toplih teško se i sje amo, svi koji bi htjeli da dani budu malo ugodniji i naravno topliji imaju se priliku u petak zagrija uz odli nu doma u glazbu. Uvijek dobrodošla ekipa glazbenika koja zna što je dobra zabava je Zodiac band. U petak 22. studenoga svi ljubitelji dobrih feš i glazbe mo i e se zabavi i zaplesa u ugodnom ambijentu i pregršt je ine cuge. Sviramo Bajagu, a zabavljamo se do ranih jutarnjih sa !

NAJAVLJUJEMO koncert klape Cambi, klape Sv. Juraj - HRM, klape RIŠPET, Najboljih hrvatskih tamburaša, Bosutskih be ara - Mejaša; Arena Varaždin, 6. prosinca, 20 sati

Klape i tambure zajedno za Nikolinje! Kada se spoji najbolje od Dalmacije i najbolje od Slavonije, fešta ne može biti loša! Nakon niza klapskih hitova, koji su obilježili zadnje godine, po ele su ponovno stizati i sjajne tamburaške uspješnice. Klape su nas maksimalno razmazile sa silnom koli inom odli nih pjesama i pojavilo se puno novih uspješnih klapa koje osvajaju publiku i van granica Hrvatske. Pojavila se istovremeno i nova generacija tamburaških sastava koji su tako er snimili niz sjajnih uspješnica koje e ostati za sva vremena. Najava novog trenda bila je sjajna suradnja klape Cambi i Bosutskih be ara, ija se pjesma “Sad kada došla si“ i nakon tri godine

Klapa Cambi

jednako svira kao i 2010., kada je objavljena. Suradnja klapa i tamburaša nakon toga postala je sve eš a.

Ne smijemo ni zaboraviti mega hit “Ruža crvena“, koji je izvorno bila tamburaška pjesma koja je pravu popularnost dobila obradom klape Sv. Juraj - HRM. Možemo biti sretni što su se istovremeno dogodile nove sjajne pjesme na jugu i sjeveru Hrvatske. Dalmacija obožava tamburaške pjesme, a Slavonija klapske pjesme! Ovaj idealan spoj ete mo i uti u petak 6. prosinca u Varaždinu.

Ve er uz najve e hitove

Mejaši

Varaždinci i njihovi gosti tako er su u ožujku prošle godine pokazali koliko vole klape, te je koncert

Dalmacija obožava tamburaške pjesme, a Slavonija klapske pjesme! I svi uživaju u dobroj glazbi pet najboljih klapa i njihovih gostiju bio rasporodan nekoliko dana unaprijed. Zato je sada pravi trenutak da ih posjete klape Cambi, Sv. Juraj - HRM, Rišpet i tamburaši Mejaši, Bosutski be ari te Najbolji hrvatski tamburaši. Ne sumnjamo da e svi posjetitelji tu ve er zajedno s izvo a ima pjevati njihove najve e hitove - Cambi

11. ME IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE - nedjelja, 24. studenoga, 20 sati

Tko e osvojiti Grand prix festivala? Ugo aj zabavne glazbe doma eg štiha o ekuje sve posjetitelje ovu nedjelju na jedanaestom izdanju Me imurskog festivala zabavne glazbe, koje e se održati u Centru za kulturu u akovcu. Utrka za Grand prix festivala i naklonost publike zapo ela je glasovanjem preko web stranice festivala. Prema podacima od

19. studenoga, najviše glasova prikupili su Anita Kralj s pjesmom “Ni trnja brez greha”, Globus band s hitom “Kad te poljubim” i Mirko Švenda Žiga s temom “Prosjak”. Na festivalu e ukupno nastupiti 22 inalista, sve redom poznata imena hrvatske estrade, a u nedjelju e se saznati i imena najboljih. Festival sve

više osim zabavno - kulturnog zna aja dobiva i na turisti koj prepoznatljivosti Me imurja. Tako e sudionici festivala uo i inalne ve eri imati priliku upoznati vinsku cestu Me imurja, uz dobrodošlicu Seoskog turizma obitelji Turk iz Vu etinca te kušanje najboljih vina i drugih poslastica Me imurja. Festivalsku ve-

er prenosit e deset lokalnih televizijskih postaja, a svi oni koji ne e mo i biti prisutni u dvorani Centra za kulturu ili pred malim ekranima mo i e festival pratiti i na Drugom programu Hrvatskog radija “Glazbeni megahertz”, urednika Roberta Krupe, koja e emitirati doga anja s festivala direktno iz akovca. (rr)

nici e nas nasmijava Aleks Cura Šari i Goran Vugrinec. Simpa ni, duhovi , pro elavi s puno iskustva i talenta za ono što rade najbolje, da oduševe i do suza nasmiju publiku. Ulaznica je dvadesetak kuna, a svi koji se pojave zaslužili su pi e dobrodošlice, zato se pridružite veseloj ekipi, do ite i uvaljani u udobne fotelje uz pi e uživajte u društvu, ali i smijehu kojeg nikad dosta.

Pravovremeno nabavite ulaznice! S obzirom na veliki interes za klapske i tamburaške fešte posljednjih godina, nemojte propustiti nabaviti ulaznice pravovremeno! Za tribine je cijena ulaznice 80 kn, parter 90 kn, a VIP parter 150 kn. Prodajna mjesta: Varaždin (caffe bar Timeout, Arena Va-

e zasigurno izvesti pobjedni ku pjesmu ovogodišnje šansone “Oprosti mi jube“, zatim “Ne more mi bit, “Kriva karta“, Rišpet e otpjevati svoj duet s Mišom Kova em, kojim su se predstavili publici - “Sunce mi od tebe dolazi“, “ a a“, pobjedni ku pjesmu ovogodišnjeg splitskog festivala, te pjesmu “Kad je pošla a“, po kojoj je nazvan njihov novi album koji uskoro izlazi. Klapa Sv. Juraj - HRM, miljenica varaždinske publike, izvest e pjesme sa svojega zadnjeg albuma “Kraljica mora” - “Bura“, “Uvijek u te voljeti“, “Mia bella bionda“ itd. Najbolje

raždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti), akovec (caffe bar Arcus), Prelog (caffe bar Forum), Palovec (Domino bar), Mursko Središ e (Pizzeria Vuri), Icanec (Kavana Ivana), Novi Marof (caffe bar Prestige), Ludbreg (caffe bar Jana), sustava eventim.hr.

e od sebe dati i mladi Mejaši, koji su u kratko vrijeme osvojili Hrvatsku svojim hitom “Zorica“, koja broji više od etiri milijuna pregleda, Bosutski be ari e otpjevati svoj duet s Cambijem “Sad kada došla si“, koji je jedan od naj eš ih odabira mladenaca za prvi ples. I na kraju Najbolji hrvatski tamburaši s “Vrancem“ i “Ne dirajte mi ravnicu“. U najavi je i koncert za sljede u godinu, koji e se održati u istoj Areni na Dan žena, 8. ožujka - ovaj put u druga ijoj postavi - Tomislav Brali i klapa Intrade, klapa Šu it i klapa Maslina!

Bojan Jambroši pobijedio je na 10. jubilarnom MEF-u

NAJAVLJUJEMO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

Knjige MOZAIK KNJIGA

Jean Plaidy - “Istina o Lukreciji Borgiji” U dobi od tek osamnaest godina, Lukreciju Borgiju, zamamnu papinu k er, život je ve ošinuo sramotom i tragi nim gubitkom. U dekadentnom rimskom društvu 15. stolje a nasilje je uobi ajena pojava, a od zloglasne obitelji Borgia sablazan nikada nije daleko. Nakon surovoga umorstva brata Giovannija, Lukrecija shva a da mora izgraditi vlastiti život ako se kani istrgnuti iz korumpiranoga svijeta s kojim je povezana njezina obitelj. Nada se sre i sa suprugom Al onsom, no njezin je brat Cesare vrsto odlu io zadržati je u svojoj blizini. Doskora e se na i rastrgana izme u duboke

ljubavi prema bra nom drugu i odanosti prema Cesareu, ovjeku koji je ve jednom pokazao svoju surovost i ne e oklijevati da to opet u ini.

Fannie Flagg “Još te sanjam” Upoznajte Maggie Fortenberry. Njezin život djeluje savršeno - lijepa je, šarmantna i uspješna, baš kao što bi ovjek o ekivao od nekadašnje Miss Alabame. Ali zapravo, Maggie je nesretna da nesretnija ne može biti. Do sad je ve trebala živjeti u otmjenoj ku i sa suprugom koji je obožava i djecom. Umjesto toga, ona za život zara uje prodaju i taj san drugima - iako je odnedavno njezinom poslu s nekretninama krenulo od zla na gore. Zato Maggie smišlja savršen plan da to sve okon a. I tad se po inju doga ati neobi ne stvari. Katapultirana u jedno neo ekivano otkri e za drugim, Maggie shva a vrijednu lekciju o prirodi prijateljstva, izazovima moderna života i opasnostima nemogu ih snova. Ujedno spoznaje da

svi, živi i mrtvi, imaju barem jednu malu tajnu... “Avantura zlatne djevojke koja je u svemu jednako ekscentri na kako zvu i... postoji nešto dirljivo u hrabrim, od života umornim junakinjama Flaggove, zbog ega cijelim putem navijamo za njih!” - Independent

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Anouk Markovits - “Zabranjena sam” Roman “Zabranjena sam” dijelom je temeljen na autobiografiji autorice. Autorica Anouk Markovits odrasla je u ekstremno zatvorenoj hasidskoj židovskoj zajednici satmara te je u svojoj devetnaestoj godini zbog dogovorenog braka odlu ila napustiti obitelj i zajednicu u kojoj je odrasla. Roman zapo inje s godinom 1939. u Transilvaniji, gdje petogodišnji dje ak Jose svjedo i ubojstvu svoje obitelji, po injenom od strane rumunjske ašisti ke organizacije Željezne garde. Pet godina kasnije Jose spašava mladu djevojku Milu te njih dvoje zajedno potraže uto ište u satmarskoj zajednici, na ijem je elu Zalman Stern. Mila odrasta zajedno sa Zal-

BELETRISTIKA Anouk Markovits: Zabranjena sam Carol Birch: Jamrachova Menažerija Jim Thompson: Ubojica u meni

PUBLICISTIKA Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno Gina Ford: Sretna Beba Leo Babauta: Manje je više

KNJIŽARA LJEVAK

Olga Tokarczuk - “Tjeraj svoj plug preko mrtva kih kostiju” Olga Tokarczuk jedna je od najpopularnijih i naj eš e prevo enih poljskih spisateljica, dobitnica mnogih prestižnih nagrada, me u inima i književne nagrade “Nike 2008.” za roman “Bieguni”. Glavna junakinja te istodobno pripovjeda ica romana “Tjeraj svoj plug preko mrtva kih kostiju” je Janina Duszejko – umirovljena u iteljica i zaštitnica životi-

nja, koja se u prošlosti bavila i mostogradnjom u Siriji. Junakinja se nastanila u selu na podru ju K odzke kotline, gdje dopunjava mirovinu predaju i u tamošnjoj osnovnoj školi i uvaju i ku e susjeda koji zime provode u gradu. Janina je vegetarijanka op injena astrologijom, a sa svojim nekadašnjim u enikom prevodi poeziju Williama Blakea. Kroz njegovu

poeziju ona “traži“ odgovore na pitanja vlastite životne filozofije. Roman govori o seriji tajanstvenih ubojstava ije su žrtve lanovi lokalne zajednice. Janina Duszejko nailazi na stanoviti trag koji odaje policiji. No u njezinu teoriju nitko ne želi povjerovati. Policajci je smatraju bezazlenom udakinjom koja se zagubila u svojoj ljubavi prema astrologiji. Okolnosti slje-

de ega ubojstva ipak ine da sve više osoba po inje slušati Janinu Duszejko pozornije.

William Trevor - “Daleko od Irske” Bilo da piše o irskom seoskom miljeu ili o visoko urbaniziranom londonskom životu, u središtu Trevorove proze redovno se nalaze obi ni, tzv. mali ljudi i svakodnevne, gotovo banalne, situacije. Trevor je opsjednut stvarnosnim pri ama “iz života“, uobi ajenim

Ruth Dugdall “Žena prije mene” Emma Hatcher ima sve: ljepotu, supruga koji je voli i zdravog sina. Ali to e imati samo dok joj se ne dogodi užasna tragedija za koju e biti osumnji ena jedna druga žena, žena koja nema ništa: ni ljepotu ni supruga, žena koja je nedavno izgubila i tek ro eno dijete. Ta žena zove se Rose i zbog zlo ina koji nikad nije priznala morat e provesti pet godina iza rešetaka. Rose dijeli samo nekoliko tjedana od slobode, a službenica Cate, zadužena za njezinu uvjetnu kaznu, mora odlu iti je li se Rose pokajala za djetetovu smrt ili bi, ipak, u slu aju otpusta mogla predstavljati prijetnju društvu. Cate je uvu ena u slu aj i po inje sumnjati u vlastitu prosudbu. Gdje je granica izme u ljubavi i opsesije, je li pravda uop e dostižna i, ako je to mogu e, kojim sredstvima? Roman Ruth Dugdall “Žena prije mene” postao je odmah po svom objavljivanju veliki hit. Oduševljeno ga je prihvatila i

manovom k eri Atarom. Zbog uspona komunizma u ondašnjoj središnjoj Europi, obitelj seli u Francusku, u Pariz. Smjestivši se u Parizu, Zalman svoje dvije

k eri odgaja u ortodoksnom satmarskom duhu, kao da ne žive u prijestolnici napredne rancuske države, isklju uju i ih iz svakog aspekta (vele)gradskog života i uskra uju i im mnoge blagodati urbanoga modernog života toga doba. U takvom okruženju Mila e se sve više u vrš ivati u svojoj vjeri, dok e Atara otkriti bogatstvo književnosti i knjiga koje ne e mo i ignorirati i sve više e htjeti iza i iz zatvorenoga vjerskog svijeta, za koji sve više osje a kako joj je nametnut te po inje sanjati o slobodnom modernom životu... Ho e li Atara imati snage ostaviti iza sebe stoljetnu tradiciju i obitelj, kao što je to u stvarnom životu u inila autorica? I ako ho e, koju e cijenu platiti?

obiteljskim i osobnim modernim emocionalne dramama. Trevor piše o situacijama i doga ajima koji se stalno i posvuda doga aju, o sukobi nevinosti i iskustva, ljudskoj patnji i tragedijama. Ishodi Trevorovih pri a zato su ponekad sasvim predvidljivi, ali zato ništa

manje potresni. Tipi ne odlike Trevorovog stila uklju uju suptilnost u opservaciji detalja, psihološku iznijansiranost likova, vješto vo enje dijaloga, jedva primjetnu nijansu autorske ironije. Danas je William Trevor, po mnogima, najve i živu i pisac kratkih pri a.

Kazuo Ishiguro - “Bez utjehe”

publika i kritika, a ubrzo je osvojio i dvije ugledne nagrade koje se dodjeljuju najboljim kriminalisti kim ostvarenjima: nagradu Luke Bitmead i nagradu Udruženja pisaca kriminalisti kih romana za najbolji prvi roman. Napisala je i roman “The Sacrificial Man”, koji je tako er izazvao veliku pozornost. Živi u gradu Felixtoweu sa suprugom i dvoje djece.

Romanom 2Bez utjehe” Kazuo Ishiguro približio se Srednjoj Europi. Glavni junak romana, slavni pijanist Ryder, posje uje bezimeni, ali tipi an srednjoeuropski velegrad, u kojem susre e itav spektar neobi nih i bizarnih likova. koji ga uvla e u seriju intriga, prijetnji i doga aja koji nadmašuju njegovu sposobnost shva anja. Ryder polako spoznaje da je sa svakim od tih likova nekako povezan i da se njegovi postupci gotovo atalno odražavaju na sudbine likova koje susre e. Ryder je tipi no ishigurovski nepouzdani pripovjeda , njegove su reminiscencije elipti ne i ragmentarne, on sam se sakriva iza hladne prora unate maske pro esionalnog umjetnika, koji se svojevoljno otu io i izdvojio

od stvarnosti i bilo kakvoga emocionalnog angažmana. Na simboli koj razini, rije je o romanu o Srednjoj Europi kao misteriju identiteta – poput Nabokova, Kafke, Thomasa Mana, i Ishiguro vidi Srednju Europu kao koloplet snova, no nih mora i apsurda. Za hrvatskog, ujedno i srednjoeuropskog, itatelja ovaj je roman važno iskustvo jer istovremeno nudi pogled izvana i iskustvo iznutra, jer su se u Ishigurou kao piscu višestruko prelomili razli iti identiteti. Stoga Ishiguro Srednju Europu prepoznaje kao blisku literarnu temu vlastitom iskustvu i svoga glavnog junaka, dezorijentiranog umjetnika, gura u prepoznatljivi ambijent mra nih ili slabo osvijetljenih ulica, tijesnih salona ili prostra-

nih šuma. Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboli ku paradigmu našeg vremena, u kojoj je njegov glavni osu en na amneziju, pa se njegov posjet srednjoeuropskom gradu pretapa s bizarnim snovima i no nim morama. Njegovi napori da se domogne koncertne dvorane prepoznatljivo su kafkijanski, no to nije kraj pri e jer Ishiguro, poput svojih velikih literarnih uzora, prepoznaje srednjoeuropske teme kao umjetni ki relevantne i neprolazne. Važne stranice ove knjige posve ene su nesnošljivosti glavnog junaka koji je monstruozno rastavljen od ljudskih emocija; njegova književna sudbina posljedica je tipi ne umjetni ke samozaokupljenosti, pa ak i sebi nosti, kao i opasne

vjere da carstvo umjetnosti može biti brana od kaoti na svakodnevnog života. Tako je ovdje rije o osobitom romanu o svijetu likova koji su potpuno nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, baš kao što je to i roman u tragi nom svijetu koji je izgubio svijest o vlastitoj svrsi i smislu.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... IGRE GLADI: PLAMEN

SNJEŽNO KRALJEVSTVO

znanstveno - fantasti na avantura Režija: Francis Lawrence Uloge: Jennifer Lawrence, Josh Hutcherson, Liam Hemsworth

animirana obiteljska avantura Režija: Chris Buck, Jennifer Lee Uloge: Kristen Bell, Josh Gad, Idina Menzel

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 22.11.

20.00 JAZZ FAIR DAVID GAZAROV LASSE LINDGREEN BIG CONSTELLATION

subota, 23.11.

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN znanstveno - fantasti na avantura

nedjelja, 24.11.

20.00 ME IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE Drugi nastavak trilogije snimane prema istoimenom svjetskom bestseleru “Igre gladi: Plamen” donosi pri u o Katniss Everdeen koja se vra a ku i sa svojim vjernim prijateljem Peetom Mellarkom nakon što je osvojila 74. Igre gladi. No pobjeda ima i svoju cijenu, stoga

moraju ponovno napustiti obitelj i prijatelje te se vratiti na put opasne borbe do smrti. Ovaj put nemilosrdno natjecanje dok samo jedan ne preživi moglo bi promijeniti zemlju Panem zauvijek. Znanstveno - fantasti na avantura traje 146 minuta.

Inspiriran bajkom “Snježna kraljica” H. C. Andersena, Disney vas odvodi u avanturu Snježnim kraljevstvom uz neustrašivu optimisticu Annu koja, uz pomo gorštaka Kristoffera i nespretnog snjegovi a Olafa, prkosi ledenim opasnostima

dok traga za sestrom Elsom, ije su ledene magi ne mo i ovile kraljevstvo u vje nu zimu. Uz misti na bi a, neo ekivane prevrate i prijateljstva, Disney donosi još jednu poslasticu za cijelu obitelj. Animirana obiteljska avantura traje 90 minuta.

ponedjeljak, 25.11.

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN znanstveno - fantasti na avantura

utorak, 26.11.

DVD, BLUE RAY IZLOG A SADA, BOOM

17.30 i 20.00 IGRE GLADI: PLAMEN

PREMIUM RUSH

znanstveno - fantasti na avantura

Izbjegavanje jure ih automobila, suludih taksista i osam milijuna nervoznih pješaka svakodnevni je posao za Wileeja (Joseph Gordon-Levitt), najboljeg me u njujorškim hitrim i agresivnim dostavlja ima na biciklu. Samo posebna vrsta ljudi može voziti iksa e, superlagane, jednobrzinske bicikle bez ko nica iji su voza i jednako vješti biciklisti koliko i suicidalni lu aci koji riskiraju da postanu mrlje na plo niku svaki put kad se uklju e u promet.

U ovoj komediji Scott Voss (Kevin James) 42-godišnji je apati ni profesor biologije u propaloj srednjoj školi koji se na fakultetu bavio hrvanjem. Kada rezovi u prora unu zaprijete ukidanju glazbenog odgoja i otpuštanju njegova profesora (Henry Winkler), Scott po ne prikupljati novac u slobodno vrijeme kao borac mješovitih borila kih vještina.

srijeda, 27.11. nema ilmskog programa

etvrtak, 28.11.

20.00 Tribina GOSPO A ROZA Tjedan židovske kulture

subota, 23.11.

ALBUM TJEDNA

17.00 Prije pono i

Emiliana Torrini - “Tookah” Pet godina diskografske pauze nije potaklo tridesetšestogodišnju Emilianu Torrini da zaboravi gdje je bila i kakvu je muziku radila, pa je “Tookah” savršeno skrojen nasljednik uspješnog “Me and Armini”. U tih pet godina Torrini je otišla koji korak dalje, ne toliko u smislu forme, nego u smislu umjetni ke dubine. Torrini se igra elektro-folk zvukovljem, povremeno izmišlja nove rije i (‘’Tookah’’ kao najbolji primjer), ali ne i toplu vodu. I ovaj put je Emiliani na ispomo i bio Dan Carey, i ovaj put je to donijelo dobitnu kombinaciju koja se zove akusti ni folk podboltan synthovima i elektronikom te s malo jazza. Baštine se elektronski ritmovi, ali kako je ovih dana u popularnoj muzici sve relativno, tako je gotovo nevjerojatno kako ti instrumenti, odnosno matrice, zvu e svježe, ‘’živo’’ i izražajno. Ovaj se album opetovano sluša, varira u nijansiranju emocija i traje onoliko dugo koliko mu treba da ispri a pri u. S vremena na vrijeme Emiliana pršti od veselja,

Mac, a povremeno na glas nevine djevojke koja više voli izradu vjen i a nego muvanje s potencijalnim simpatijama i opet e bez problema iz jedne krajnosti prije i u drugu. Zaklju na, disonantna “When Fever Breaks” ima podrhtavaju e udaraljke od “Jungle Druma”, ali druga iji kontekst. “I will kill you”, prošap e ona na kraju pjesme, a slušatelj se pita otkad je ta mlada nevina djevojka dobila tako izopa ene ideje. Eto, kad ovjeka puca inspiracija, onda mu ništa nije teško, a Emiliana u svakom segmentu albuma zvu i nadahnuto. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

drama

19.00 Gravitacija 3D triler

nedjelja, 24.11.

17.00 Prije pono i drama

19.00 Gravitacija 3D triler

DOM KULTURE HEMUŠEVEC

16.00 KAZALIŠNA PREDSTAVA “DE KI“ Prilo ka amaterska scena

Popis pjesama

povremeno kontemplira, a elektro pop dragulj “Speed of Dark” vrvi od nepatvorene senzualnosti o kojoj Rihanna, Beyonce i ostale

visokopro ilne tete mogu samo sanjati. Vokalno e Emiliana podsjetiti na Stevie Nicks iz grupe Fleetwood

1. Tookah 2. Caterpillar 3. Autumn Sun 4. Home 5. Elizabet 6. Animal Games 7. Speed of Dark 8. Blood Red 9. When Fever Breaks

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

TURISTI KO - SMJEŠTAJNI KAPACITETI U ME IMURJU

PONUDA SMJEŠTAJA turistima u Me imurskoj županiji

POSEBAN PRILOINGA ME IMURSKIH NOV

Samo konkurentnost može podi i broj no enja Kako još više pove ati prošlogodišnju rekordnu brojku od 89.360 no enja u me imurskim smještajnim kapacitetima, jedan je od prioriteta u razvoju me imurskog turizma i naše ukupne turisti ke ponude. Iako su smještajni kapaciteti u Me imurskoj županiji jedan od zna ajnih problema u našem turizmu, s druge strane imamo kuriozitet da naši najve i turisti ki aduti, kad je u pitanju smještaj doma ih i stranih gostiju, a to su hotel “Gol er” Toplice Sveti Martin, njihovo apartmansko naselje, kao i hotel ‘’Park’’ akovec, nemaju kvalitetnu i može se re i o ekivanu popunjenost kako bi mogli poslovati još bolje, iako neprijeporno oni ponajviše doprinose dosegnutim brojkama kada su no enja u pitanju u našoj županiji.

Cijene (pre)visoke Ako uspore ujemo druge turisti ke destinacije u našoj zemlji, a posebice u bližoj okoli-

Danas se moderni turizam više ne zasniva na “hotelskom turizmu“, ve prvenstveno na uzbudljivosti doživljaja i užitka koji može pružiti odre ena destinacija, tj. Me imurje kao kraj. Na tome se kod nas za sad (pre)malo radi

ci u inozemstvu, primjerice, u Sloveniji i Ma arskoj, onda se kada je u pitanju obi no no enje putnika namjernika, ali i turisti kih aranžmana u našoj

županiji, kao nekonkurentna situacija name e pitanje cijene. Primjerice, sobu za no enje (zna i smještaj za dvije osobe + doru ak) za manje od

200, 300 kn, kod nas je teško prona i. Cijene koje se kre u za tako nešto od 400 kn na više nisu konkurentne u tom segmentu privla enja novih gos-

tiju. Isto vrijedi i za agencijske aranžmane. Jer najve i broj no enja u našoj županiji izravno je povezan s turisti kom ponudom. U tom segmentu, na žalost, tako er još uvijek nema dovoljne sinergije izme u onih koji bi trebali biti zainteresirani subjekti u razvoju me imurskog turizma, ali i pro esionalnog pristupa, u osmišljavanju ponude koja bi dovela nekoliko stotina tisu a turista godišnje. Naime, danas se moderni turizam više ne zasniva na “hotelskom turizmu“, ve prvenstveno na uzbudljivosti doživljaja i užitka koji može pružiti odre ena destinacija (Me imurje kao kraj), odnosno ono što touroperator ili turisti ka agencija zajedno sa zainteresiranima može ponuditi u aranžmanu za vikend, tjedni ili višetjedni boravak. Smještajna jedinica i njezina kvaliteta u svemu tome naravno da nisu nevažan imbenik, ali više nisu presudan za ono što turist o ekuje kada putuje na odmor.

Prepoznatljivost destinacije Na žalost, neke dosadašnje inicijative prijašnjih godina, kao što je bila ona 2009. - 2011. god-

SANDRA HERMAN, zamjenica me imurskog župana i zamjenica predsjednika Turisti ke zajednice Me imurske županije

Aktivno na projektima koji e rezultirati porastom broja turista Piše: Stjepan Mesari Razgovarali smo sa Sandrom Herman, aktualnom zamjenicom me imurskog župana, dopredsjednicom Turisti ke zajednice Me imurske županije o aktualnostima u vezi s našim prilogom u ovom broju, a ti e se problematike smještajnih kapaciteta, ali i turizma op enito u Me imurju. - Me imurski turizma možemo podijeliti na onaj prije 2000. godine, koji je u Me imurju bio izletni ki, i ovaj nakon 2000. godine, koji je definitivno turisti ki. Zašto sam to tako podijelila? Izgradnjom Spa@Sport Resorta ili samo Toplica, kako se to onda zvalo u Toplicama Sveti Martin, zapo eo je snažniji razvoj turizma koji je za sobom pokrenuo i mnoge druge djelatnosti. Toplice su bile poticaj mnogima da se uklju e u turizam, pa je tako to vrlo dobro prepoznala Me imurska vinska cesta, zatim Cesta tradicije, a potom i mani estacije kao što su Urbanovo, Porcijunkolovo, Advent u Gradu Zrinskih i mnoge druge priredbe i doga anje u op inama i naseljima. Posebno naglašavam ulogu i zna aj Vinske ceste koja je naš živi

Svaki takav turist treba ostvariti najmanje tri no enja, onda e - to biti to

- Želim snažnu i prepoznatljivu turisti ku županiju, kaže Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana

proizvod, koja privla i najviše turista i s koje se skoro svi restorani i ugostiteljski objekti opskrbljuju vinom, te koja privla i i okuplja najviše gostiju i turista, naglasila je u uvodu u razgovor zamjenica župana, dodaju i kako tome najviše doprinose me imurska vrsna i vrhunska vina, kojima nedostaje “pri a“ koja bi rezultirala njihovom još ve om prodajom.

Turisti biciklisti žele potrošiti - Cikloturizam ili sportsko rekreacijski biciklizam okuplja turiste snažne platežne mo i

i oni ve sada donose zaradu našem turizmu, ali to je nedovoljno. Zajedno s Razvojnom agencijom REDEA i Turisti kom zajednicom Me imurske županije radimo na projektima koji trebaju rezultirati no enjima cikloturista u Me imurju, a ne da se oni kod nas samo vozikaju i odvezu. Svaki takav turist treba ostvariti najmanje tri no enja, onda e to biti to. Naglašavam, ovi turisti imaju novac, samo ga trebamo uzeti, kroz ponudu. kad smo u Europskoj uniji nema ni najmanjih zapreka da snažno ne zgrabimo

njihove turiste, a tu smo po eli initi prve korake. Ažuriramo projekt za Vinsku cestu, o ormili smo Stru ni savjet i novu kategorizaciju to aka na Vinskoj cesti. Vinska cesta mora postati žila kucavica naše turisti ke ponude, za nju se posvuda pita i govori i ona je i bit e vrlo važan subjekt u kompletnoj turisti koj ponudi naše županije, naglašava zamjenica župana.

Mladi su željni znanja i odli no se uklapaju - Evo, na nedavni natje aj javilo se 25 mladih s kvalitetnim projektima koji se uglavnom odnose na ure enje smještajnih kapaciteta na Vinskoj cesti. Za to je Županija dala 200 tisu a kuna potpore, a ve idu e godine to e biti 400 tisu a kuna. Smještajne kapacitete uredit i otvorit e vinari Alojz Tomši u Železnoj Gori, Alojz

Novak u Svetom Urbanu i Josip Turk u Vu etincu. Upravo oni e imati važnu ulogu kod primanja grupa gostiju koje žele sudjelovati u berbi grož a, kupina ili nekim drugim lijepim poslovima, kaže Herman, uvjerena kako dobrom organizacijom primanja turista i povezivanjem s turisti ko - ugostiteljskih destinacijama možemo u našoj županiji doživjeti ne procvat nego eksploziju turizma.

Turisti ke agencije i menadžment za povezivanje s drugima - Ve od sljede e godine idemo u velike i nove stvari, a u cilju objedinjavanja podataka i povezivanja naše ponude sa susjednim županijama i državama. A to se ne može raditi volonterski, niti od sada do sada, nego stalno, snažno i stru no. Tu trebamo imati jaki menadžment i turisti ke agencije, koje ne e kao sada me imurske ljude odvoditi u druge sredine i države, nego e strance dovoditi k nama.

ine preko klastera “Sve se tu najde med Murom i Dravom“, koji je pokušao objediniti i predstaviti ukupnu turisti ku ponudu našeg kraja, nisu saživjele, jer su se uglavnom temeljile na entuzijazmu. Me utim, taj pokušaj prvenstveno promocije Me imurske županije kao turisti ke destinacije pokazao je ipak nešto, ono što je naša najve a boljka. Me imurje kao destinaciju još uvijek nedovoljno poznaju i esto miješaju i u samoj našoj zemlji s ostalim krajevima kontinentalne Hrvatske. O ito nismo dovoljno poznati i prepoznatljivi za naše turiste, a kamoli pak za strane. Ove godine je sli na inicijativa obnovljena na razini Gospodarske komore, ali za sad osim “ ormiranja komisija“ još uvijek nema konkretnih poteza. Me utim, vremena za ekanje nema, jer pred nama su veliki izazovi. Podizanje broja no enja u tom razdoblju npr. najprije do brojke od 100.000 ve za godinu - dvije, odnosno optimisti no pove anje te brojke za dvostruko ili trostruko u razdoblju koje je i EU dala kao svoju odrednicu daljnjeg djelovanja (2014.-2020.), zasigurno bi trebao biti jedan od javno odre enih ciljeva gospodarske politike Me imurske županije. (dz)

Želimo imati goste iz dalekih zemalja koji dolaze u Hrvatsku na dva - tri tjedna i za njih je, na primjer, Zagorje premalo, pak ih oni u dogovoru s nama mogu poslati u Me imurje, a mi njih dalje u Podravinu ili Ma arsku. Ja to nazivam povezivanje u regiji i to nam mora privu i i dovesti strane goste i turiste koji imaju novac, a mi im trebamo pružiti nešto kvalitetno za što e oni dati taj svoj novac, koji e svakako negdje potrošiti i zašto to ne bi bilo u Me imurju. U izradi je popis smještajnih kapaciteta s to nim adresama i opisom ponude i drugim in ormacijama. Potom emo prirediti svojevrsni me unarodni kongres na kojemu emo takav kalendar predstaviti doma im i EU turisti kim operaterima, kako bismo privukli što više stranaca, koje imamo gdje primiti, ine pogostiti i što im pokazati. Ovog trenutka mi imamo ak 70 posto doma ih turista, a ostalo su stranci. Lijepo je da dolaze doma i, ali želimo isto toliko stranaca, optimisti na je zamjenica župana, koja vjeruje kako Me imurje sigurno postaje najpoželjnija kontinentalna turisti ka destinacija u Hrvatskoj i regiji kojoj pripada. Kaže kako sve u turizmu treba biti dobro povezano, da zaživi projekt od njive do stola, od štale do stola, od trsa do stola, od vo ke do stola, od rijeke do stola. Sve zdravo i doma e, pripremljeno na me imurski tradicijski na in.

Poseban prilog

REDEA

Analitika smještajnih kapaciteta u Međimurskoj županiji Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA je u okviru projekta Grow Mobile, s ciljem uspostave baze podataka kao temelja za des nacijski menadžment sustav, u proteklih šest mjeseci obišla veći dio turis čkih potencijala Međimurske županije, uključujući i smještajne kapacitete. Podaci koji su prikupljeni na terenu izuzetno su zanimljivi te pružaju prilično detaljan i potpuno novi uvid u turis čku ponudu Međimurja.

Smještaj u brojkama Prema podacima prikupljenim na terenu, trenutno u Međimurju uslugu različi h vrsta smještaja pruža 31 ponuditelj i to: 5 hotela, 3 pansiona, 6 apartmana + jedno apartmansko naselje, 12 soba za iznajmljivanje, 2 kuće za odmor, te 2 hostela. Prema prikupljenim podacima, ukupni trenutno funkcionalni kapacitet smještaja u Međimurju je 1461 krevet + 360 pomoćnih kreveta, od čega očekivano najviše (605 + 83) u hotelima, a najmanje u kućama za odmor (10). Najveći broj pružatelja usluga smještaja registriran je kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Dubinski uvid u stanje zanimljivosti Gledajući kategorije kvalitete, čak 65% smještajnih kapaciteta u kategoriji je tri zvjezdice, a 13% otpada na če ri zvjezdice što je ujedno i najviša kategorija smještaja koja se nudi u Međimurju, čime smo u rangu prosjeka Hrvatske. Više od polovice objekata nudi i neku vrstu ugos teljske usluge, bilo da se uz sami objekt nalazi i restoran i/ili caﬀe bar, bilo da se radi o usluzi posluživanja doručka. Iako sta s čki podaci za 2012. godinu ukazuju da u strukturi gos ju koji dolaze u Međimurje još uvijek sa 66% prevladavaju domaći gos , u svim smještajnim kapacite ma omogućena je i komunikacija na stranim jezicima. U doba kada je tehnologija implemen rana u sve segmente života te je podjednako važna kako za pružatelje usluga tako i za turiste, 22% pružatelja usluga smještaja u Međimurju ne nudi/nema pristup

Hotel Park Čakovec raspolaže sa 106 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne), kapaciteta 22 ležajeva. Sobe su funkcionalno uređene: vlastita kupaonica, kabelski TV prijemnik, telefon i besplatni bežični internet. Od ostalih sadržaja hotel raspolaže sa: restoranom kapaciteta 300 osoba dvoranama /5/ za sastanke 100 osoba, dvoranama od 10-35 osoba, caffe barom, besplatno parkiralištem kapaciteta 80 automobila i 4 autobusa. Osim klasične usluge smještaja i ugostiteljstva, hotel PARK Čakovec nudi mogućnost organiziranja: kongresa i stručnih skupova,seminara,promocija ,sajmova, raznih svečanosti/svadbene, maturalne, jubileji, baketi, jela po narudžbi, cateringa

Sobe Royal smještene su na samo 5 minuta od centra grada Čakovca. U neposrednoj blizini nalaze se Gradski bazeni Čakovec, banka i mjenjačnica, ljekarna, pekara te casino s pogledom na stari perivoj Zrinskih te tvrđavu Stari grad. Udaljeni smo 15 km od poznatih i najljepših toplica u Hrvatskoj SPA & SPORT RESORT Sveti Martin koji je na Vinskoj cesti Međimurja. Lokacija Kolodvorska 13. nalazi se preko puta glavnog željezničkog kolodvora Čakovec te je ujedno dobra povezanost u svim pravcima kako Hrvatske tako i šire regije. Zbog tog razloga SOBE ROYAL*** su idealni smještaj mnogim tranzitnim gostima parovima, poslovnim ljudima te sportskim grupama.U jedinstvenoj i toploj atmosferi sve naše smještajne jedinice potpuno su opremljene SAT-TV, klimom, mini barom,telefonom, besplatnim WI-FI internetom te parkirnim mjestima za goste.

Internetu, a samo 77% ih ima vlas te internetske stranice. Također, čak 48% smještaja nema mogućnost plaćanja kreditnim kar cama. Zabrinjavajuće je i što 6% smještajnih kapaciteta nije navelo elektroničku poštu kao mogućnost komunikacije/rezervacije. Osim putem vlas h internetskih stranica, manji broj njih se promovira i putem društvenih mreža. Osim toga, kao glavne alate promocije uglavnom koriste jednostavne letke i posjetnice. Novi trendovi ukazuju da potrošači/turis u modernom okruženju pri traženju inspiracije i lokacije za slijedeće putovanje koriste Internet, odnosno Internet pretraživače kao glavni izvor informacija te preferiraju on-line komunikaciju i rezervaciju, a trend korištenja mobilnih tehnologija se nastavlja i jekom samog putovanja i dijeljenja iskustva o putovanju. Imajući u vidu te trendove i ranije navedene brojke tu postoji još puno prostora za poboljšanja.

Zaključak Prema podacima Turis čke zajednice Međimurske županije i Državnog zavoda za sta s ku broj turista u županiji, u posljednjih desetak godina ima stalni uzlazni trend. Pozi van trend je prisutan i kod dužine boravka u destinaciji, mada ona u globalu još uvijek iznosi 2 dana, što je znatno manje od prosjeka Hrvatske (5 dana). Te trendove pra i porast broja kreveta kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju. Sama kvaliteta smještaja je dobra, iako nedostaje smještaj u kategoriji kampa, a evidentan je i nedostatak kvalitetnog smještaja u gradu Čakovcu. Detaljna usmjerenja da će i Marke nška strategija razvoja turizma sa čijom će izradom REDEA u suradnji s TZMŽ krenu početkom iduće godine. Napomena: podaci koji se spominju dobiveni su analizom upitnika prikupljenih na terenu, a ne analizom dostupnih sta s čkih podataka (osim u djelu gdje se sta s ka spominje kao izvor).

Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec T: +385 40 311 255 F: +385 40 311 244 E: recepcija@ ck.t-com.hr W: www.hotel-park.info

Bespovratna sredstva za ulaganja u turizam Krajem mjeseca biti će otvoren javni poziv Europskog fonda za regionalni razvoj za prijavu projekata sa ciljem jačanja kvalitete turističkih proizvoda kroz poboljšanje kvalitete turističke ponude, povećanje popunjenosti kroz cijelu godinu te povećanje zaposlenosti.

Projekt mogu prijaviti svi poduzetnici, pravne ili izičke osobe, subjekti malog gospodarstva koji imaju sjedište na području RH, koji su pozitivno poslovali u 2012. godini, koji imaju podmirene obveze prema državi i zaposlenicima, koji Što se financira nisu koristili IPARD program ili drugu vrstu državne potpore projektima? za isti projekt, te su registrirani To je prvi natječaj iz Strukpo NKD u jednom od prihvatljiturnih fondova nakon ulaska Robert Ravenšćak vih sektora industrija i usluge Hrvatske u EU, a usmjeren je poslovni savjetnik ili turizmu. povećanju konkurentnosti www.eufondovi.hr Ukupan raspoloživi budžet malih i srednjih poduzeća. robert@eufondovi.hr za inanciranje iznosi 30 miliPrijaviti se mogu projekti kojuna EUR, a pojedinačni iznos jima se ulaže u: • izgradnju ili rekonstrukciju turističkih bespovratnih sredstava po projektu iznosi 500.000-3.500.000 EUR, tj do 60% ukupne vrismještajnih objekata (hotel i aparthotel sa 3 i više zvjezdica, hotel baština, pansion stan- jednosti investicije. Najniža ukupna vrijednost projektnog prijedloga mora biti 1 milijun EUR. dard i comfort ) • izgradnju ili rekonstrukciju pripa- Ulaganja koja demonstriraju energetsku učindajućih pomoćnih objekata namijenje- kovitost i/ili korištenje obnovljivih izvora enernih pružanju dodatnih usluga (sastanci, gije te su planirana sukladno načelima zaštite kongresi, konferencije i izložbe, slobodno prirode i okoliša biti će dodatno boodovana. vrijeme i rekreacija, sport i zdravlje, medicinske, spa, wellness usluge), a sve u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata • modernizaciju, izgradnju i dogradnju smještajnih kapaciteta u svrhu povećanja popunjenosti i konkurentnosti objekata • poboljšanje i proširenje prateće komplementarne infrastrukture • postizanje standarda EU u zaštiti okoliša

„Rooms Aurora“,smješten je u samom centru grada Čakovca, kulturnog i gospodarskog središta Međimurja. Svojim izgledom uklapa se u okruženje najljepšeg djela grada, prekrasnog, raskošnog parka koji se proteže oko dvorca plemića Zrinskih. Zato, želite li odmoriti dušu dugim šetnjama po prekrasnom zelenilu parka, dovoljno je da samo izađete . U sklopu objekta imate mogućnosti uživati u solariju, sportskoj rekreaciji ili se prepustiti vještim rukama masera i frizera. Želite li pak pobjeći od svakodnevnih briga i popiti odličnu kavu , u sklopu se nalazi i Lounge bar „Room“. U našem objektu s tri zvjezdice sve smještajne jedinice uređene su prema potrebnim standardima. Želite li svoje poslovne partnere ugodno smjestiti, ovo je pravo mjesto za Vas. U mirnom dijelu grada, u neposrednoj blizini samog centra, nalazi se privatni smještaj “Naš i Vaš dom- Villa Matulina”. Raspolažemo dvoposteljnim sobama prve kategorije. Gosti imaju na raspolaganju i kuhinju sa blagovaonom. Svaki gost ima pristup bežičnom internetu. Predbilježbe primamo mailom ;matulina@matulina.com ili telefonom: 098/182-9123, 040/390-031

Kolodvorska 13, Čakovec T: +385 40 384 196 F: +385 40 384 196 E: royal.vratisinec@gmail.com W: www.soberoyal.com.hr

Koliko se financira i tko može prijaviti projekt?

Hostel Stela nalazi se na lokaciji A. Schulteissa 19 , te pruža jeftin smještaj grupama i pojedincima. Samom blizinom centra grada svi korisnici laganom šetnjom dolaze do željenih lokacija. Raspolažemo sa 15 ležajeva, mini

Projekti sa visokim stupnjem pripremljenosti imaju prednost Zahvaljujuću članstvu Hrvatske u EU, sredstva u ovom natječaju deseterostruko su viša nego prije. U periodu 2014-2020 takvih će natječaja biti još, ali svi će tražiti ozbiljnost kod prijave i visok stupanj pripremljenosti. Ukoliko imate spremne projekte, svakako preporučujemo da se prijavite. Za sve ostale informacije slobodno nam se javite.

F.Punčeca 2, Čakovec T: +385 40 310 700 F:+385 40 310 701 E: suzanakolaric@hotmail.com, aurora.rooms@gmail.com W: roomsaurora.freshcreator.com

A. Cesarca 25, Čakovec T: +385 40 390 031, +385 98 18 29 123 E: matulina@matulina.com W: www.matulina.com kuhinjom, te dovoljnim brojem parkirnih mjesta.Jeftinim smještajem spremni smo svima pružiti solidnu uslugu.

Aleksandra Schulteissa 19, Čakovec T: +385 95 900 66 75

Poseban prilog

HOSTEL ATON U NEDELIŠĆU

Raj za športaše, ali i čitave obitelji

Hostel Aton dio je ponude nacionalnog gimnastičk gimnastičkog centra Aton u Nedelišću. dvokreSastoji se od trinaest tr vetnih i tri jednok jednokrevetne sobe s mogućnošću polupansiona i panpolup siona. Iako je hostel, kad ka uđete u sobu, oduševiti će vas dobar dob i ugodan ambijent, a da sobe ima imaju koji kvadrat više, ne bi ih se pos posramio ni jedan hotel. U svakoj sob sobi je kupaonica i in tuš, priključak na internet, telefon. Isto tako sve su sobe klimatizirane. Cijena noćenja s doručkom je već od dor 200 kuna. Smještaj nije predviđen, kako se obično misli samo za sportaše, već je namijenjen svima koji trebaju i žele odmor, od pojedinaca, obitelji, organiziranih grupa... Ono što nudi ovaj hostel za razliku od drugih su raznoliki popratni sadržaju. S obzirom da je hostel Aton dio nacionalnog gimnastičkog centra možete iskoristiti mogućnost rekreacije u sportskom dijelu objekta. Na raspolaganju je gimnastička dvorana koja je jedinstvena u Hrvatskoj s ugrađenom vrhunskom opremom u skladu sa standardima Međunarodne gimnastičke federacije, jedinstvena u radijusu od 500 kilometara, jer ovakav kompleks ne postoji ni u nama susjednim zemljama. Dvorana je tu o kojoj vježbaju i naši proslavljenu sportaši Filip Ude i Tijana Tkalčec. Nudi se i velika sportska multifunkcionalna dvorana, dimenzije 56 puta 38 metara, s čak 1.400 sjedećih mjesta, idealna za održavanje mnogih sportskih sadržaja od gimnastičkih natjecanja, rukometa, košarke, odbojke, badmintona, malog nogometa do kul-

turno-umjetničkih i gospodarskih manifestacija. Tu je i soba za balet i aero programe, koja se po potrebi može prenamijeniti u dvoranu za seminare i konferencije. U ponudi su i regeneracijski sadržaji koji su potrebni sportašima u tijeku napornih priprema. Vježbati možete u itness centru Aton, koji je opremljen suvremenim kompjuteriziranim izo toničnim spravama postavljenim u klimatiziranom prostoru, a na raspolaganju je po želji i stalni stručni nadzor. Ako pak se želite opustiti Aton nudi vrhunski wellness centar a na raspolaganju su sauna, jacuzi i solarij. U itness centru možete dogovoriti osnovni, rehabilitacijski program, ili individualni programe među kojima izdvajamo program za mršavljenje, program za povećanje snage i mišićne mase, program za povećanje kondicije i izdržljivosti, program za starije od 50 godina, program za sportaše i program za skijaše. Izdvojili su i program cardio pilatesa i zumbe. Uz sve navedeno u Atonu organiziraju proslave dječjih rođendana uz animatora, rođendana, krstitki, pričesti, svetih potvrda, svadbi, team bildinga, seminara, stručnih skupova i ostalih druženja za skupine do 50 ljudi. Osim u Atonu smještaj vam nude i u apartmanima na Jadranu u mjestu Ribarica podno Velebita, te u mjestu Vrsi Mulo kod Zadra. Više informacija rado će vam dati u sjedištu irme u Nedelišću, na adresi Josipa Marčeca bb, telefone 040/373-456 ili posjetite njihovu web stranicu www.sgc-aton.hr. (S. Zorković)

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE Prepelica Otok U ponudi imamo osam dvokrevetnih i jednu jednokrevetnu sobu Nudimo: noćenje, doručak, polupansion, puni pansion

Noćenje u dvokrevetnoj oj so sobi: obi: 260,00 kn

nojj sobi: nojsobi: sobbi: Noćenje u jednokrevetnoj Doručak po osobi:

260,00 kn

20,00 kn

sobbi: sobi: Pansionski obrok po osobi: 40,00 kn Boravišna pristojba 5,00 kn po osobi Sve ostale informacije možete dobiti na telefon 040/645-630 ili 098/393-001, ili na portalu www.restoran-prepelica.com

SOBE

CAFFE BAR

SVETI KRIŽ

Čakovečka 1A info.inn@ck.t-com.hr tel: 040/631-361 fax: 040/361-312

PANSION MAMICA PUŠĆINE U Pušćinama, uz glavnu prometnicu koja spaja Čakovec i Varaždin, 2008. g. otvoren je pansion Mamica. Mjesto je to idealno za obiteljska ali i poslovna druženja. U neposrednoj blizini pansiona Mamica nalaze se sve tri biciklis čke staze općine Nedelišće., Ukoliko dolazite iz pravca Varaždina, Mamica je nezaobilazno mjesto na putu prema vinskoj ces . Ako pak volite netaknutu prirodu i pitoreskni krajolik Drave, do prekrasne šljunčane plaže na Dravi udaljeni su tek pet minuta vožnje biciklom, koji kod njih možete iznajmi . Za sve one kojima je potreban komforan smještaj, nude dvanaest dvokrevetnih soba, opremljenih klimom, satelitskom televizijom, barom, a imaju i Wi-ﬁ. Soba za osobe s invaliditetom i tzv. “pet friendly” obogaćuju ponudu pansiona Mamica. Tu su i dodatni sadržaji infracrvena sauna, trim kabinet, masaže, rent a bike... Zatreba li vam fax, printer ili fotokopirka nije problem, jer i njih nude na korištenje.

Sve dane osim ponedjeljka u ponudi su poslovni doručci od 8 do 11 sa po cijeni od 45 kuna. Obiteljske ručkove ili večere za razne prigode, koji se sastoje od 4 slijeda jela nude od 135 kuna. Počas te se vikendom mamičinim obedom u vremenu od 12 do 16 sa . Meni nudi čak tri slijeda po cijeni od 95 kuna. Bliži nam se najluđa noć, osigurajte nezaboravan doček nove godine, all inclusive po cijeni 345 kuna, a popijete li čašicu viška, prenoći možete u nekoj od soba. Sve dodatne informacije možete dobiti na www.mamica.com.hr, a svoje mjesto rezervira na mamica@mamica.com.hr (SZ)

Poseban prilog

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U MEĐIMURJU SV. MARTIN NA MURI MURSKO SREDIŠĆE

TOPLICE SVETI MARTIN 9 7 5 1 6 2 1

ŠTRIGOVA

3 2

SELNICA

ŽELEZNA GORA PODTUREN

VUČETINEC 1

LOPATINEC 3

ČAKOVEC 4 NEDELIŠĆE 1

1 PUŠĆINE

10 8 7 2 9 11 5 5

GORNJI KURŠANEC

DONJI KRALJEVEC 4

KOTORIBA

SVETI KRIŽ 8

PODBREST 4 1

OTOK

PRELOG 2 3 DONJI VIDOVEC

HOTELI

APARTMANI

SOBE ZA IZNAJMLJIVANJE

1. SPA GOLFER HOTEL**** Spa & Sport Resort Sveti Martin t: 040/315-000

1. Apartmansko naselje “Regina” Grkaveščak bb, Spa&Golf Resort Sveti Martin t: 040/371-107

1. GRIN *** - pizzeria M. Kovača 29, Podbrest t: 040/620-431

2. HOTEL PRELOG *** Sajmišna 1, Prelog t: 040/379-721

2. Apartmani Rea *** Sveti Martin na Muri, Brezovec 46 m: 098/317-192

2. MONIKA *** - kavana Železna Gora 118 t: 040/851-304

3. HOTEL PANORAMA *** Matije Gupca 102, Prelog t: 040/648-090 4. HOTEL KRALJ *** Donji Kraljevec t: 040/650-170 5. HOTEL PARK** Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec t: 040/311-255

HOSTELI 1. ATON, nacionalni gimnastički sportski centar J. Marčeca bb, Nedelišće t: 040/821-990 info@scg-aton.hr 2. STELA A. Schulteisa 19, Čakovec m: 091/882-9352 m: 095/816-2661 3. TURISTIČKI KOMPLEKS CIMPER Rudarska 1 , Mursko Središće t: 040/543-753 t: 091/364-3696

3. APARTMAN MEĐIMURSKI DVORI *** Vladimira Nazora 22, Lopatinec t: 040 856 333, m: 098 241 800

3. LOVAC *** - kavana Glavna 45, Prelog t: 040/646-370

4. Apartman “Štefanija” *** Nedelišće,Marčec Josipa 28 (preko puta SCG Aton) t: 040/821-838

4. PPEPELICA*** Otok 2, Prelog t: 040/645-630

5. APP ‘’JARAM’’ Gradiščak m: 095/901 0071

5. STARI KROV *** restoran, Kolodvorska 52, Donji Kraljevec t: 040/655-600

6. APP ‘’LAPAŽ’’ Toplice Sveti Martin Sportska 18 40 313 Sveti Martin na Muri t: 040/868 136; m: 099/219 9404 nenad@apartmani-lapaz.com

6. TONI *** K. Tomislava 41, 40 320 Donji Kraljevec t: 040/655-677

7. APARTMANI ‘’BUBEK’’ 3*** Vikend pri Bubeki -apartman Toplice Sv.Martin t: 040/312-923, m: 099/518 24 84 8. Studio apartman Mades Vinka Žganca 63, Čakovec t: +385 40 363 747 9. Apartman Atlantida Toplice Sv. Martin m: 091/ 5010014

7. VILLA MATULINA*** A. Cesarca 25, Čakovec m: 098/1829 123 8. INN *** benzinska postaja Petrol Čakovečka 1a, Sveti Križ t: 040/631-361 9. ROOMS AURORA*** F.Punčeca 2, Čakovec t: 040/310-700

KUĆE ZA ODMOR

10. ROYAL *** Kolodvorska 13, Čakovec t: 040/384-196

1. Kuća za odmor ‘’STARA HIŽA’’ Vinogradska cesta 24a, Selnica m: 091/591 8889

11. CENTAR POSAVEC, ČAKOVEC Neumannova 4 t: 040/328-362, 040/328-363, 040/328-333

2. PANSION ILONKA*** M. Gupca 17, Mursko Središće t: 040/543-076

SEOSKI TUIRIZAM

3. HOTEL GOLF *** Glavna bb, Donji Vidovec t: 040/615-245

1. Seoski turizam Turk *** Vučetinec 107b, t: 040/855-154 m: 098/241-926

12. BUMBAR *** Dravska 23, Gornji Kuršanec m: 091 511 00 99 m: 092 262 72 78

PANSIONI 1. PANSION MAMICA*** Čakovečka 47, Pušćine t: 040/373-434

Uredila: Snježana Zorković

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

I kišobran kao modni dodatak Modna jesensko - zimska sezona može biti uzbudljiva. Ne vjerujete? Preporuke svjetskih modnih dizajnera usmjerene su na trendove koji donose retro stil, vojni izgled, kožu, krzna, romanti ne ipke, ali i ist minimalizam oštrih linija. Zvu i pustolovno i uzbudljivo. U svemu tome može biti ine topline mekih tkanina, koje e nas ugrijati. Dobrodošao

je i nakit svih oblika i boja. Kao modni dodatak ovih dana e biti zapažen i pokoji šešir, a eš e - kišobran. Stvorite svoj osobni stil i samouvjereno pro ite akove kom špicom. Svaka vaša iskri avost, originalnost i vedar duh koji ete unijeti u odijevanje ne e pro i nezapaženo. Jer, kreativnost je oduvijek imala i imat e svoju vrijednost i cijenu.

ESPRESSO by

Imamo priliku. Ne znamo je iskoristiti. Zašto? U

jednom tjednu dva su velika doga aja koja se mogu etiketirati kao iznimna prilika za promociju našeg Me imurja, kulturne baštine, ali i suvremenih glazbenih dostignu a. Prije svega tu je dolazak Hrvatske televizije koja je ju er ( etvrtak, 21. studenoga) okupirala svojom tehnikom sportsku dvoranu Graditeljske škole povodom snimanja glazbeno - scenskog spektakla HTV-a “Lijepom našom”. Snimljene su dvije emisije

koje e se prikazati tijekom prve polovine prosinca. Emisija je to koja se rado gleda (posebice starija populacija) ne samo u našim domovima i diljem Hrvatske, ve je prate i mnogi hrvatski iseljenici na svim geografskim širinama i dužinama. Stoga bi kao takva trebala i predstavljati i pokazati “šlag i vrhnje” svega onoga što Me imurje trenutno ima. ast i priliku predstaviti Me imurje u najboljem svjetlu imali su KUD “Kaštel” Pribislavec, KUD

“Orehovica”, KUD “Mihovljan”, KUD “Donji Vidovec”, ŽVS “Stridone” Štrigova, VS “Grlice”, Tamburaški sastav “KUD-a “Belica” te Ksenija Kramar, Ivica Dobrani , Ivica Jurgec, Zvonimir Dravec, Ivan Mezga, Gusti Draksar i Bandisti, Blanka Tkal i i Lidija Bajuk. Je li neko zna ajno me imursko ime izostalo, procijenite sami. Na snimanju je bilo i ponešto gostiju iz ostatke Hrvatske, pa emo cjelokupni uradak HTV-ovaca imali uskoro pri-

liku vidjeti na malim ekranima. oš se pravo ne e stišati note s ovoga glazbenog doga aja, a ve e doma eg štimunga i glazbe željna publika imati novu priliku za još jednu sjajnu ve er. Me imurski festival zabavne glazbe koji e ove godine razigrati stari - novi prostor festivala, u Centru za kulturu. Izredat e se dvadeset i dvoje izvo a a, u reklamnoj najavi kaže se “zvu na imena” hrvatske estrade. Odli no! Neka se i za

ovaj festival uje na što više radiopostaja i na što više televizijskih kanala. Jer promocije našeg kraja i doma e rije i nikad dosta. Ali oko promatra a ovih zbivanja ne može ostati zatvoreno prema vizualnoj promociji oba doga aja. lakati kojim se najavljuju ovi doga aji ne odišu nimalo me imurskim štihom. A znamo da je upravo plakat kao sredstvo masovnog komuniciranja speci i an medij te da njegov dizajn može bitno pomo i doga aju ili proizvodu koji se njime reklamira u ostvarenju njegova svekolikog zna aja i potencijala. Šteta je što nije u punom sjaju i kapacitetu iskorištena dana nam prilika predstaviti se svijetu i kroz originalan, svjež, moderan plakat. Ne možemo re i da nam nedostaje ideja

ili pojedinaca i tvrtki koje to ne mogu zbrinuti. Samo u akovcu djeluje nekoliko profesionalnih tvrtki koje znaju “svoj posao” i mogle bi zasigurno na kvalitetniji na in zbrinuti vizualnu promociju navedenih doga aja. I ne samo to. Izostala je i kvalitetna distribucija promotivnih materijala. Naime, u akovcu ovih dana nije bilo mogu e zapaziti više plakata za MEF. etko e re i kako ima objava na elektroni kim i tiskanim medijima, kako portali pišu o tome. Sve je to to no, ali kod ovakvih doga aja ne smije se zanemariti ni podcijeniti ni vizualni izgled promotivnih materijala. Jer moramo i možemo izgledati kvalitetnije. Mi i naše Me imurje to zaslužujemo.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Alkoholna ljubomora PITANJE: Moj suprug ima 38 godina. Godinama konzumira alkoholna pi a i pokazuje znakove ljubomore. Me utim, od kada je po eo svakodnevno piti ve e koli ine alkohola, postao je nepodnošljivo ljubomoran. Govori mi da imam ljubavnike, što jasno nije istina, stalno me optužuje, galami i napada me. Postoji li mogu nost da ga razuvjerim? ODGOVOR: Kod alkoholi ara ljubomora je vrlo esta pojava. Ljubomora se javlja u kasnijim fazama alkoholizma i to gotovo isklju ivo u muškaraca alkoholi ara. Uglavnom kada se nalazi u pijanom stanju pokazuje znakove ljubomore prema supruzi. Alkoholi ar uz izrazitu agresiju, postaje mu itelj svoje žene i obitelji. Suprugu napada najapsurdnijim ljubomornim idejama, neracionalno je sumnji i za nevjeru i bra nu prevaru. Alkoholi ar postaje ljubomoran na svakog muškarca koji dolazi u kontakt s njegovom suprugom. Me utim, kada je u trijeznom stanju negira svoje optužbe. U po etku alkohol pove ava seksualnu potenciju, ali kasnije ju smanjuje uz o uvan libido. Ta razlika izme u potencije i libida kod alkoholi ara izaziva pojavu paranoidne manifestacije. Tu

spoznaju seksualne nemo i on teško prihva a i zato se služi, ali nesvjesno, mehanizmom projekcije te optužuje suprugu da ga vara. Pored ideja ljubomore, mogu se pojaviti i druge ideje paranoidnog karaktera pa se u takvim slu ajevima esto govori i o paranoji alkoholi ara. Lije enje treba provesti i to im prije u bolnici jer postoji opasnost za okolinu. Glavni preduvjet je potpuna apstinencija od alkohola. Lije enje zahtijeva davanje antipsihotika esto tijekom duljeg vremena. Ne treba zaboraviti ni injenicu da alkoholna ljubomora može biti predmet sudsko-medicinskog vješta enja, koje treba provesti veoma oprezno, jer postoji mogu nost disimulacije, tj. pojava da bolesnik pred vještakom nastoji zatajiti svoje bolesne ideje.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Prekinimo s pesimizmom!

Alkoholizam - problem u svijetu i kod nas

Proživjeli smo kraj tisu lje a stvaranjem države i promjenom društvenog poretka, a novo tisu lje e umjesto poleta i pozitivne energije zapo eli smo vrlo nervozno i pesimisti no. Ako je u samom ratu i neposredno nakon njega zaiskrila neka nada i vjera u bolje društvo i sigurnija vremena, ona se do današnjih dana sasvim istopila. Slušaju i i gledaju i ljude oko sebe stje em dojam da je nerealno biti optimist. Stvarnost života dobro je nahranila naš pesimizam, pa smo sada u razdoblju kada se teško oduprijeti društvenom pritisku da zvu imo i djelujemo negativno i pesimisti no. Svaka iskra pozitivnog doga aja i optimisti kog vjerovanja promatra se ignorantski, s nevjericom ili ironijom, kao da dobre i poticajne situacije, osobe i doga aji izazivaju nepovjerenje, ogor enost ili zavist. Nau ili smo živjeti pesimisti no, obeshrabreno, nepovjerljivo, i kap po kap svoje rezignacije prenosimo na našu djecu... Klica pesimizma može se razviti u depresiju širokih razmjera i zato je na nama prekinuti taj krug. Svi intuitivno znamo da tako ne želimo živjeti, a racionalno znamo bezbroj dobrih razloga zašto tako nije vrijedno živjeti. Valja se, zbog svega toga, trgnuti i izroniti iz dubokog vira koji nas je uvukao. Na dnu smo , vir nas ho e izbaciti van, ali kao da smo zaboravili da

Studeni je mjesec u kojem se tradicionalno puno govori i piše o alkoholu. Zapo ne pripremama i najavama za „Martinje“, a nakon toga se još neko vrijeme provla e lanci o „slavnim rekorderima“ uhva enim kako upravljaju motornim vozilom pod utjecajem alkohola, sa ili bez ve ih posljedica, iako s tim brojem promila u krvi, najve i broj ljudi ne bi mogao ni stajati na nogama. Osim vožnje u pijanom stanju, spominje se još puno drugih problema vezanih uz pretjeranu uporabu alkoholnih pi a. Alkoholizam je est i kod nas i u svijetu, to je još uvijek daleko najraširenija bolest ovisnosti. Štetna uporaba alkohola jedan je od vode ih svjetskih zdravstvenih problema koji rezultira s 2.5 milijuna smrti u svijetu godišnje (Global status report on alcohol and health, WHO, 2011.) Tako er, prema istom izvoru, 4% ukupne smrtnosti se može pripisati štetnoj uporabi alkohola, koja je rizi ni faktor za preko 60 razli itih vrsta bolesti i ozljeda i tre i rizi ni imbenik za ukupni morbiditet i onesposobljenost u svijetu, a drugi u Europi. U svijetu se godišnje konzumira 6,13 litara istog alkohola po glavi stanovnika, a od toga se 1.76 litara smatra neregistriranom potrošnjom. S 15,6 litara potrošnje alkohola po glavi stanovnika, Hrvatska je na osmom mjestu od 48 europskih zemalja.Od toga je 12,6 l legalna, a 2,5 l neregistrirana potrošnja. (EU prosjek je 12,2 l/ per capita). Smatra se da 9% muškaraca i 2% žena u dobi od 15.-64. godine (ukupno oko 5,5%) imaju ozbiljnih zdravstvenih problema zbog pretjerane upotrebe alkohola, a oko 5% odraslih muškaraca i 1% žena u Europi su ovisni o alkoholu. Kako i u ostalim dijelovima Hrvatske, tako je i u Me imurskoj županiji alkoholizam jedan od vode ih javnozdravstvenih problema. Svaki peti bolesnik lije en zbog duševnih poreme aja, lije en je zbog alkoholizma. Alkoholizam i alkoholna ciroza jetre peti su po redu vode i uzrok

mi sami moramo zaplivati ka površini. Pesimizam je pomalo uro en, pomalo potje e od stvarnosti, ali isto tako pesimizam se u i i razmjenjuje u ljudskoj interakciji. Pesimizam je teorija o stvarnosti, a teorije su, kao što znamo, uvijek donekle to ne. Onim drugim dijelom su neto ne i poti u nas na razmišljanje, razvoj novih teorija. Pesimizam nije puka poza, on je sila koja negativno djeluje na pojedinca ili zajednicu u kojoj je rasprostranjen. Pesimizam kao životni stav vrlo je štetan. Pesimisti ni ljudi prolaze lošije od optimisti nih, i to na tri na ina. Prvo, eš e obolijevaju od depresije, a to je najteža bolest našega vijeka, što još uvijek nismo spremni priznati. Drugo, u školi, na poslu i svakodnevnom životu pesimisti postižu manje nego što bi mogli prema svojim sposobnostima. Tre e, njihovo tjelesno zdravlje je lošije nego kod optimista. Pesimisti na teorija svijeta skupo nas košta, pa predlažem jednostavno rješenje: promijenimo teoriju. Nau imo biti optimisti ni!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

smrti u Me imurskoj županiji. Prekomjerna uporaba alkohola esto je direktno povezana s namjernim i nenamjernim ozlje ivanjem. Prema nekim procjenama oko 30% nenamjernih ozljeda (prometne nesre e, utapanja, trovanja, posljedice padova) i 12% namjernih ozlje ivanja (samoubojstva, nasilje) mogu se povezati sa štetnom, prekomjernom uporabom alkohola. Zlouporaba alkohola jedan je od rizi nih imbenika suicidalnog ponašanja odraslih, ali i djece i adolescenata, me u kojima je navika pijenja alkohola sve izraženija. Onima koji upadnu u zdravstvene, inancijske i druge probleme zbog alkohola, slaba je utjeha da nisu usamljeni u svom problemu. Ne treba im to biti ni opravdanje za nastavak ponašanja koje ih gura u ovisnost, ali je ponekad teško bez prave podrške prekinuti ustaljene navike i promijeniti život pa predlažemo da se javite u Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije, gdje ete dobiti svu potrebnu podršku i pomo . Za dolazak u Savjetovalište nije potrebna uputnica, što zna ajno skra uje i olakšava put osobi koja odlu i potražiti pomo . Mogu e je do i osobno u Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, a radi što lakše dostupnosti, otvorena je i posebna telefonska linija i oglašen poseban telefonski broj: 099 222 1 888 na koji se možete javiti i anonimno. Uz mogu nost direktnog osobnog kontakta, korisnicima su na raspolaganju i na ini komunikacije primjereniji mladima i onima koji se tako osje aju: online kontakt preko web stranice ZZJZ i Facebooka.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Echinacea – PUT AJA

„Indijanska tratinčica“ koja jača imunitet

Ameri ka prerija prije dolaska bijelog ovjeka pjevala je zahvalnu simfoniju Prirodi sa svakim godišnjim dobom oslikavaju i krajolik bogatstvom boja poput impresionisti kih slikarskih platna. Dok su se u travi prerije skrivale ptice koje bi pjevale pozdrav suncu, a krda bizona bezbrižno pasla njima omiljenu travu, starosjedioci su u biljkama pronalazili saveznice za život i zdravlje. Jedna od takvih biljaka je ona nježnih ljubi astih latica i stožastih cvjetova koji mame p ele na pašu, zeljasta trajnica grubih dlakavih listova koja se i do 140 centimetara izdiže iz trave kako bi se njeni cvjetovi poklonili suncu, biljka botani kog naziva Echinaceae herba. Svoje ime dobila je po gr koj rije i echino što ozna ava ježinca jer sredina stožastog cvijeta ije se latice povijaju prema dolje izgledom podsje a na tu malu morsku životinjicu. Indijanci su echinaceu smatrali svetom biljkom. Njihovih etrnaestak plemena koristili su je kao jedini lijek pri ugrizu zmija i ubodu insekata, a služila im je i kao lijek pri upalama desni, lije enju artritisa, reume, zaušnjaka, ospica, gr eva crijeva, kao oblog kod opeklina, otklanjanja gnojnih rana te raznih ekcema i ozljeda kože. Bilo je potrebno neko vrijeme kako bi echinaceu prihvatio bijeli ovjek. U vrtove Europe donesena je u 18. stolje u. Tek nakon gra anskog rata u SAD-u po ela se intenzivnije koristiti te je uvrštena u lije ni ku prak-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

su 1887. godine. Me utim, znanstvena istraživanja korisnosti echinaceje na ljudsko zdravlje po ela su tek 30-tih godina 20. stolje a u Njema koj. Botanika je razvrstala echinaceu u ak 9 razli itih vrsta s 40 genetskih razli itosti. Ima ih onih sa bijelim i žutim cvjetovima, ali najpoznatija je ona ljubi asta. U medicinske svrhe koriste se tri vrste, E. purpurea, E. agunstifolija i E. pallida, a razlog tome je što svaka od njih ima pojedini dio koji je ljekovitiji u službi medicine, korijen, list ili cvijet. Znanost i u ovom našem modernom 21. stolje u ne prestaje s istraživanjima ljekovitosti echinaceje i njenog utjecaja na zdravlje. Na tržištu se nalaze brojni preparati koji se mogu kupiti u ljekarnama, od kapsula, preko tinktura, sirupa i kapi, a svjedoci toga smo u silnim

promidžbenim porukama koje iska u s televizijskog ekrana ili asopisa, posebno u ovo kasno jesensko i zimsko doba kada pozivaju na ja anje imuniteta i obranu od prehlada. Aktivne tvari sadržane u echinaceji ja aju obrambeni sustav i ubrzavaju množenje bijelih krvnih zrnaca, limfocita i makrofagara. Osim toga ova visoka „tratin ica“ stimulira produkciju interferona koji je važan imbenik imuniteta kod virusnih infekcija. Neka znanstvena i klini ka istraživanja pokazala su da echinacea pove ava imunitet za samo tri do pet dana korištenja za 50 do 120 posto, skra uje i ublažava simptome gripe i prehlade, a u ranoj fazi ak spre ava njihov razvoj. Neke studije pokazale su u inkovitost echinaceje kod Chronove bolesti i infekcija usne šupljine, a ak stimulira rad jetre i bubrega, važnih organa za izbacivanje štetnih tvari iz organizma. Pokazala se i u inkovita pri vanjskoj uporabi na koži jer pospješuje brže zacjeljivanje rana, ireva, opekotina, upala kožnih žlijezda, uboda i ugriza insekata, a kod mladih ublažava probleme s aknama. Novija istraživanja pokazuju u inkovitost kod uništavanja tumornih stanica pa se esto koristi kod

lijekova protiv raka, no ipak studije o tome još uvijek nisu u potpunosti potvr ene. Kao i kod svega u životu tako i kod lije enja biljkama treba pridati i pažnju i oprez. Echinaceju nikako ne bi smjeli koristiti oboljeli od autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, nekih oblika upale štitnja e - Hashimoto tireoiditis te sli nih bolesti u kojima imunološki sustav agresivno napada vlastito tkivo jer stimulacija echinacejom može pogoršati takvu bolest. Isto tako ne bi je smjeli koristiti oboljeli od HIV-a i AIDS-a jer paradoksalno može ubrzati razmnožavanje tog virusa. Echinaceja nije preporu ljiva ni kod bolesti poput tuberkuloze i reumatoidnog artritisa. Ukoliko koristite neke od propisanih lijekova prije nego se odlu ite za korištenje echinaceje valja se posavjetovati sa svojim lije nikom ili ljekarnikom. Bilo kako bilo, unato potrebnom oprezu echinaceju svakako valja unijeti u svoj dom, a najlakše korištenje ove ljekovite biljke je u obliku aja kojim emo od sebe otjerati svaku zimsku boljku imena gripa i prehlada. aj pripremamo tako da 2 žli ice echinaceje prelijemo s 2 dcl kipu e vode, pustimo da odstoji poklopljeno 10 do 15 minuta, procijedimo i pijemo tri šalice aja dnevno. Stoga ne želite li se ove zimske sezone na novo družiti s gripom i prehladom svakako nas posjetite u oko aju i pobrinite se za svoju ku nu dozu imuniteta ajem od „svete Indijanske tratin ice“ iz Ameri ke prerije.

Vitamin D – antirahiti ni Vitamin D nije jedinstven, postoji nekoliko kemijskih varijanata, sli ne gra e, ali obavljaju iste funkcije. Taj vitamin nije potreban ljudima koji se izlažu ultraljubi astim sun evim zrakama. Osnovne funkcije vitamina D jesu : 1. poti e i omogu uje rast kostiju, utje e na rast, 2. poti e

apsorpciju kalcija i fosfora u tankom crijevu, 3. pove ava tubularnu reaposorpciju fosfora, 4. sprje ava razvoj rahitisa, 5. povisuje razinu citrata u krvi, 6. održava i aktivira alkalnu fosfatazu u kostima i 7. održava razinu kalcija i fosfora u serumu. De icit vitamina D dovodi do rahitisa u djece i

omladine, a do osteomalacije u odraslih. Klini ki razlikujemo rahitis A), koji je posljedica nedovoljnog unošenja vitamina hranom, ili B) nedovoljnog izlaganja suncu. Oblik A) se manifestira rahiti nom krunicom, etvrtastom glavom, deformacijama kralježnice, savinu ima potkoljenice u obliku

O ili X nogu, suženjem zdjelice, a u novoro en adi i male djece omekšanjem zatiljne kosti (kraniotabes). U mnogih bolesnika zbog hipotonije trbušnih miši a trbuh je velik. Mnogo se znoje i razdražljivi su. Hipervitaminoza D posljedica je prevelikog doziranja tog vitamina. Simptomi

Piše dr. Branko Vr i

su mu nina, anoreksija i proljev. Mogu se pojaviti i miši na slabost, poliurija i bolovi u zglobovima. Vitamin D se prirodno nalazi u jetri

i koži životinja. Komercijalno se dobiva obi no ekstrakcijom ulja iz ribljih jetara. Normalne potrebe vitamina D su razli ite u djece i odraslih. Djeci je potrebno oko 10 mikrograma dnevno, odraslima od 5 do 10 mikrograma. esto se doza odre uje u IU - jedna doza IU vitamina D odgovara koli ini od 0,025 mikrograma kristaliziranog vitamina D.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Medvjedi isprobali novi Citroën Grand C4 Picasso Hokejaši KHL Medveš ak imali su ast me u prvima isprobati novi Citroën Grand C4 Picasso, obiteljski monovolumen sa sedam sjedala lansiran u studenom. Sedam Medvjeda smjestilo se u prostranu kabinu sedmerosjeda ime su dokazali da je Grand C4 Picasso idealno rješenje za velike obitelji na kra im i du-

žim putovanjima. Moderna i komforna putni ka kabina de ni vno je velika prednost za njihove svakodnevne potrebe s brojnom opremom koju su nakrcali u prtljažnik. Službeno vozilo Medvjeda je Citroën, a uskoro e im se, uz Citroën DS3 Cabrio, C-Elysée i C4 Picasso, pridružiti novi Citroën Grand C4 Picasso.

Novi PEUGEOT Dizajneri i inženjeri marke Peugeot stvorili su smion, intuitivan i suvremen hatchback istog i ugla enog dizajna. Budu i da je napravljen na usavršenoj platformi EMP2, novi Peugeot 308 ima kompaktne dimenzije (4,25 m) i znatno manju masu u odnosu na prethodnika (za 140 kg). Po doživljaju u vožnji mu nema ravnog, a rekordno malom emisijom CO2 svrstao se na elo svojeg tržišnog segmenta (od 82 g/km i 3,1 l/100 km). Novi Peugeot 308 pripada strateškom segmentu C, koji iniUgla en izgled, inovativna unutrašnjost nadahnuta tre inu prodaje u Europi. Rije jei-Cockpitom te rekordno male emisije CO2 za emocije bez o dinami nom i bespoštednom premca odlike su nove 308-ice tržištu na kojem je hatchback i dalje najomiljeniji karoserijski oblik (udio od 43%), daleko ispred SUV-a/CUV-a (Sports Utility Vehicle/Crossover Utility Vehicle) s 26% i MPV-ova (MultiPurpose Vehicles) s 16%. chbackove u segmentu. rekordno malom potrošnjom i notežene proporcije. iste linije Kako bi pridobio nove kupOd samog po etka u novi e emisijom (CO2 samo 82 g/km, koje prate konstrukciju stvace, novi Peugeot 308 tržišno je se Peugeot 308 ugra ivati ben- potrošnja 3,1 l/km) i šestero- raju snažan izgled i savršenu pozicioniran kao odli na i druk- zinski i dizelski motori najnovije stupanjski automatski mjenja i ravnotežu izme u elegancije, ija alternativa, a njegovo je kon- generacije: usavršeni trocilin- nove generacije. BlueHDi naziv sportskog duha i visoke kvalistruiranje bilo usredoto eno na darski benzinski motor, familija je za dizelske motore Marke koji tete. Sprijeda, velika, središnje etiri klju ne teme: u inkovitost, motora THP (proglašen me u- ispunjavaju normu Euro 6. Spa- postavljena maska uokvirena dizajn, doživljaj u vožnji i kvali- narodnim motorom 2013.) i jaju i SCR (selektivnu kataliti ku kromom naglašava luksuznu teta. Peugeot 308 u Hrvatskoj dizelski motori e-HDi. Raspon redukciju) i FAP ( iltar estica) s eleganciju novog modela. LED je lansiran po po etnoj cijeni od snage benzinskih motora je od aditivom radi ograni enja dizel- prednja svjetla (full LED) serijski 116.025 kn s PDV-om. 82 do 155 KS, a emisija CO2 kre- skih emisija u skladu s normom se ugra uju na višim razinama S duljinom od 4,25 m, novi e od 114 g/km. Dizelski motori Euro 6, tehnologija BlueHDi opremljenosti – prvi put u svijePeugeot 308 je najkompaktniji imaju raspon snage od 92 do 115 omogu uje 90-postotno smanje- tu. Od poklopca motora protežu hatchback u klasi. Usto je niži – KS i emisiju CO2 od 95 g/km. Od nje dušikovih oksida, smanjenje se linije koje savršeno pristaju visina mu je 1,46 m - i širi, 1,8 m. prolje a 2014. uz novi e se Peu- emisije CO2 i potrošnje goriva jasnom karakteru novog modela Prednji i stražnji prevjesi su sma- geot 308 nuditi nove tehnologi- te gotovo potpuno uklanjanje Peugeot 308. U glatko zaobljen njeni zahvaljuju i novoj platfor- je, me u kojima i trocilindarski estica (99,9 %). vanjski retrovizor ugra en je mi EMP2, koja omogu uje da se benzinski turbomotor (1,2-liOtmjen i dinami an, novi LED pokaziva smjera, potvrda kota i smjeste bliže „kutovima”. treni e-THP), ina ice BlueHDi s Peugeot 308 ima dobro urav- da isto a i kvaliteta idu ruku Takve dimenzije automobilu dapod ruku. Pro ili prozora nagoju odrješit i dinami an stav koji vješ uju prostranu kabinu. Uonagovješ uje prostranu unutraškvireni kromom na višim pakenjost. Obujam prtljažnika od 470 tima opreme, podižu automobil litara, od ega odijeljeni pretinci na luksuznu razinu. Stražnja ispod tepiha imaju 35 litara, tasvjetla u vrš uju predodžbu o ko er je najve i u klasi. Zbog nitehnološki naprednom, dinaskoga utovarnog praga i širokog mi nom automobilu. Izgledom otvora, pristupa an je pravokutprate zakrivljeni motiv, a svjeni prostor lako natovariti. tle e diode iscrtavaju tri lavlje Novom modelu Peugeot 308 kandže marke Peugeot. pogoduje dizajn izvrsnog aeroNovi Peugeot 308 nudi inodinami nog oblika. Cx od 0,28 i vativnu unutrašnjost: Peugeot svrstava ga me u najbolje hati-Cockpit. Sastoji se od etiri www.renault.hr

NEKE ŽELJE BI VAM TEŠKO ISPUNIO I SAM DJED MRAZ, NE RAZ, RA ALI RENAULT MOŽE! TO JE PRILIK KA. TO JE RENA AULT LT.

ISKOR RIST STITE TE DODATNE A PO OPUST S E NA SVE ST VE RENAULT L MO ODE DELE LEE

Akcija traje do 31. prosinca 2013., vrijedi za ﬁzičke osobe pri kupnji osobnih vozila i isključuje sve druge akcije. Prosječna potrošnja: 3,5 - 7,4 l/100 km. Emisija CO2: 90-174 g/km. *Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produženo jamstvo za 3., 4. i 5. godinu ili 100 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault Financiranje. Više informacija na www.renault.hr

Renault preporučuje

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, akovec, Tel: 040 493 030

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

308 povezana dijela: kompaktnog upravlja a za jake dinami ne osje aje u vožnji, instrumentne plo e u visini o iju kako bi voza mogao lako o itavati informacije a da ne skida pogled s ceste, povišene središnje konzole i velikog, 9,7'' dodirnog ekrana za intuitivnu vožnju. Vodoravna konzola i gornji dio instrumentne plo e smještaju ga na vrhunsku razinu. Svojim glatkim, dinami nim i strukturiranim linijama nudi dubinsku preglednost. U cijelosti izolirana, instrumentna plo a proteže se do vjetrobrana u neprekidnoj liniji. Gotovo potpuna odsutnost gumba zajedno s primjenom ekskluzivnih materijala, rezultirala je isto om kakve na tržištu danas nema. Veliki, 9,7'' dodirni ekran (standardan od drugog paketa opreme), okružen ventilacijskim otvorima, ugra en je u visokokvalitetnu kromiranu ahuru. Gumb za glasno u je istog, tehnološkog dizajna i uokviren je bijelim svjetlom, kao da je rije o Hi-Fi ure aju. Pokraj njega, iza duge, uske kromirane letvice ugra en je CD-ure aj. Kromirani ukrasi uljepšavaju komande na središnjoj konzoli i prednjim vratima. Ve od prvog pogleda, svi su ti ekskluzivni dijelovi, poput opcionalnih Denonovih zvu nika, oblikovani tako da se savršeno uklapaju. Instrumentna plo a smještena je visoko, iznad umjesto iza kompaktnog upravlja a. Uska je i savršeno uklopljena, a proteže se gotovo do dodirnog ekrana. Dojam da je rije o pilotskoj kabini poja avaju orijentacija svih elemenata prema voza u i visoka središnja konzola, obilježje svojstveno automobilima višeg segmenta.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Novi raspored dijelova i manja visina novog modela Peugeot 308 omogu ili su spuštanje težišta za 20 mm. Stabilnost je poboljšana i pogoduje aerodinami kim svojstvima. Platforma EMP2 donosi novi ovjes (pseudo MacPherson sprijeda i polukruti most straga) smanjene mase. Krug okretanja smanjen je za 30 cm (10,4 m izme u rubnika), pa je lako a manevriranja bez premca. Straga, inovativan položaj amortizera, koji se križa s ramenom, poboljšava njegov rad, pogoduju i udobnosti i upravljanju. Cijela ta inovativna koncepcija - smanjena masa, skra eni prevjesi, spušteno težište, elektri ni servo, kompaktan upravlja , gume i ko nice visokih performansi, zajedno s poznatom stru noš u marke Peugeot na podru ju udobnosti i upravljanja, daje novom modelu PEUGEOT 308 ponašanje u vožnji koje je mjerilo u klasi. Rezultat je kombinacija okretnosti, udobnosti i odli -

nog prianjanja. Kako bi vožnja bila još udobnija i sigurnija, novi Peugeot 308 opremljen je mnogobrojnim pomo nim sustavima. Novi Peugeot 308 oli enje je procesa unapre enja game, koji je Marka po ela prije nekoliko godina. Speci ikacija motivirana imperativom visoke kvalitete izražena je na svim razinama: izgled, izbor materijala, spojevi dijelova, zvu na izolacija i trajnost. Novi Peugeot 308 uspješno je prošao mnogobrojna ispitivanja kvalitete, me u kojima su bila i: 2,5 milijuna prije enih kilometara prije lansiranja, 2.500 sati ispitivanja na vibracijskim i klimatskim ispitnim stolovima, 250.000 ciklusa ispitivanja klimatizacijskog ure aja, 4,3 milijuna pritisaka na dodirni ekran bez kvara. Novi Peugeot 308 proizvodi tvornica u Sochauxu. Sve pogonske sklopove dobavljaju francuski pogoni u Trémeryju i Douvrinu.

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Tre a generacija najuspješnijeg SAV-a na svijetu dostupna je od sada u BMW prodajnim salonima. Model X5, utemeljitelj segmenta SAV vozila (Sports Ac vity Vehicle) i globalni tržišni lider u svojoj klasi, postavio je iznova nove standarde u mo nom dizajnu, luksuznoj i nenadmašnoj prostranos , sveobuhvatnoj svestranos i u inkovitom zadovoljstvu u vožnji. Od trenutka predstavljanja na tržištu, ovaj mo ni BMW-ov SAV bit e raspoloživ sa šestcilindri nim turbodizelskim motorom u modelu 30d, osamcilindri nim turbobenzinskim motorom u modelu 50i i šestcilindri nim turbodizelskim motorom s tri turbo punja a u modelu X5 M50d. Ulazni model s dizelskim motorom je xDrive 30d (258KS) i dostupan je od 615.672 kn, dok ponuda modela s benzinskim motorom trenutno po inje

Predstavljen novi BMW X5 - The boss is back

s xDrive50i (450KS). Njegova cijena po inje od 860.711 kn. U cijenu navedenih vozila uklju eni su PDV i posebni porez. Ve od prosinca u

ponudi e bi i modeli X5 35i , X5 40d te X5 25d s xDrive pogonom ili, po prvi puta u ovom segmentu, samo s pogonom na stražnje kota e.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

Neke od važnih karakteristika baterija Kapacitet Kapacitet baterije definira koli inu spremljene elektri ne energije dok je baterija nova. Svim punjivim baterijama starenjem i upotrebom kapacitet pada. Upotrebno vrijeme im se može pove ati, odnosno kapacitet zadržati, ako ih kroz duže periode nekorištenja držimo na hladnom (ali nikako ih ne smijemo smrznuti).

Kad uspore ujemo kapacitete razli itih baterija moramo ra unati koli inu spremljene energije po kilogramu baterije. Olovni akumulator e sasvim sigurno imati ve i kapacitet od baterija za digitalni otogra ski aparat, no kad bi ga napravili u istoj veli ini kao što je baterija u aparatu ne bi imao dovoljno energije za snimiti niti jednu otografiju. Kapacitet

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% L d LLenser Led Klarus Camelion...

svjetiljke j j ve od 10 kn ve

popusta

baterija se izražava u Ah amper-satima. Iako to nije direktan pokazatelj koliko je energije u bateriji jednostavnije je za svakodnevnu upotrebu jer nam govori koliko e dugo baterija trajati. Ako baterija ima kapacitet 1 Ah ona može davati struju od jednog ampera kroz vremenski period od jednog sata. U stvarnosti kapacitet ovisi o struji koju crpimo iz baterije. Ako je potrošnja jako velika trajanje e biti kra e. Baterija od 10 Ah može davati 2 A kroz period od 5 sati, ali ako iz nje trošimo 5 A ne e izdržati 2 sata ispraznit e sse znatno prije. Jedinica za elektri nu energiju je Wh (u ku ane sstvima gdje je potrošnja ve a to je kWh). Kod n ovakvog na ina mjerenja o jjednostavno je odrediti koliko e energije trebati k u bateriji za neko trošilo. Ako imamo žarulju od 50 W, baterija koja ima specificiranu koli inu energije od 500 Wh trajati e 10 sati uz korištenje takve žarulje.

Unutrašnji otpor Uska 1, akovec, 396-606

Unutrašnji otpor baterije odre uje koliko od te energije baterija mo-

že odjednom isporu iti. Ako je unutrašnji otpor mali baterija može vrlo brzo isprazniti svu svoju energiju. Ako je unutrašnji otpor veliki, kvalitetna baterija i dalje može dati dosta energije ali uz veliki gubitak napona. Baterije s velikim unutrašnjim otporom (najve i je kod cink baterija, kod alkalnih je manji) dobre su za trošila koja ne zahtijevaju puno struje: baterijske svjetiljke, zidni sat, daljinski upravlja , radio, kazeto on, CD reproduktor. Baterije s manjim unutrašnjim otporom (akumulatorske baterije) treba koristiti kod trošila koja zahtijevaju veliku struju u kratkom vremenu: digitalni otogra ski aparati, pokretanje automobilskih motora, ru nih alata, jakih svjetiljki i sli no. Dobar primjer je i otogra ska bljeskalica, koja e se brže puniti ako u nju stavimo baterije s manjim unutrašnjim otporom.

Samopražnjenje Sve baterije se spontano prazne stajanjem, a naro ito punjive. To je ujedno i razlog zašto klasi ne baterije kupujemo tako da su

spremne za upotrebu dok punjive baterije uglavnom kupujemo prazne. Pražnjenje je najbrže kad je baterija svježe napunjena, a tako er raste i s pove anjem temperature i starenjem baterije i estom upotrebom. Stoga tijekom ljeta nemojte ostavljati svoje rezervne NiMh baterije u pregrijanim automobilima. U pravilu se baterije, k o d kojih je samopr ažnjenje 30 % u 24 sata ili kojima je kapacitet pao na 70% više ne koriste. Po pitanju samopražnjenja najbolji su olovni akumulatori koji se prazne samo 5% mjese no i litij-ionske baterije koje se isprazne oko 5% u prvih 24 sata, a nakon toga 2 - 5% mjese no. Zato je mogu e kupiti novo prijenosno ra unalo s napunjenom baterijom ili napunjen

olovni akumulator. Baterijama na bazi olova i litija uslijed upotrebe ne raste samopražnjenje, samo im se smanjuje kapacitet. Unazad par godina pojavile su se i Ni-Mh baterije s malom strujom samopražnjenja,

oko 15% u t ok u godine, a poz n at e s u pod razli itim nazivima: Enelop, Always Ready, Ready to use... Najve u ponudu standardnih i specijalnih baterija i akumulatora, kao i tehni ki savjet možete dobiti u A/D ELECTRONIC.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 22.11.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 22.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci u Koprivnici – drugi dio 21:45 Sutrašnjica danas 22:15 Shi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 23.11. 08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 14:30 15:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Dje ja TV Auto – moto nau ca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Veliko platno Zagrljaj ljepote G.E.T.Report

Obzori Glas manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 24.11.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 25.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

UTORAK, 26.11.

NEDJELJA, 24.11.

PONEDJELJAK, 25.11.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Pri e iz svijeta 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci u Koprivnici – drugi dio (R) 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 Mali oglasi 16:30 Popevke i š kleci u Koprivnici – drugi dio (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Ve er uz lm: Moja obitelj (12)

06:13 Najava programa 06:15 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 06:45 Popevke i š kleci u Koprivnici – drugi dio (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 20:35 Obzori (r) 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA, 23.11.

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

UTORAK, 26.11. 07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 27.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 27.11.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:08 Dokuteka (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 28.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski programž (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 28.11.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

JEDINI VELIKI BREGIN KONCERT U HRVATSKOJ OVE GODINE

Goran Bregovi napokon u Areni VaraĹždin! Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode napokon stiĹže u VaraĹždin, gdje e u subotu 30. studenoga odrĹžati veliki koncert u Areni VaraĹždin! IĹĄ ekivani koncert balkanskoga glazbenog karizmatika i jednog od najtraĹženijih autora i glazbenika s naĹĄih prostora na europskoj glazbenoj sceni pripremao se u VaraĹždinu joĹĄ od po etka godine, a kako e to biti jedini veliki Bregin koncert u Hrvatskoj u ovoj godini, o ekuje se pristizanje fanova iz svih krajeva Hrvatske. Goran Bregovi , nekadaĹĄnji frontman Bijelog dugmeta, zasigurno najpopularnijeg i jednog od

najutjecajnijih rock sastava svih vremena na prostoru bivĹĄe Jugoslavije, devedesetih je brendirao balkansku glazbu kao svjetski world music trend, a od 1998. godine osnovao je Orkestar za svadbe i sprovode s kojim nastupa u elitnim koncertnim dvoranama po cijelom svijetu, izvode i tradicionalnu narodnu glazbu s Balkana, vlastite skladbe utemeljene na balkanskom i romskom melosu, kao i obrade starih pjesama Bijelog dugmeta. U VaraĹždin Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode stiĹže iz Moskve, jer e ve i dio studenoga provesti

na velikoj ruskoj turneji kojoj je prethodila njegova turneja po Meksiku, na kojoj je promovirao svoj aktualni album â&#x20AC;&#x153;Champagne for the Gypsiesâ&#x20AC;?. Ulaznice za koncert Gorana Bregovi a i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode u pretprodaji se mogu kupiti po cijeni od 100 kuna za parter (stajanje) i 110 kuna za mjesta na tribinama, a pretprodaja se odvija u sustavu Eventi-

ma, te na sljede im prodajnim mjestima: VaraĹždin (bistro â&#x20AC;&#x153;Time outâ&#x20AC;?, suvenirnica VaraĹždinskih vijesti, trgovina â&#x20AC;&#x153;Brankaâ&#x20AC;?), akovec (Radio 1, caffe bar â&#x20AC;&#x153;Arcusâ&#x20AC;?), Palovec (Domino bar) i Koprivnica (Ĺ areni du an).

KLAPE I TAMBURE ZAJEDNO OSVAJAJU ARENU VARAĹ˝DIN 06.12.2013. ! - Cambi (K. Kambelovac) â&#x20AC;&#x201C; Sv. Juraj HRM â&#x20AC;&#x201C; RiĹĄpet â&#x20AC;&#x201C; - Bosutski be ari - Najbolji hrvatski tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x201C; MejaĹĄi Kada se spoji najbolje od Dalmacije i najbolje od Slavonije feĹĄta ne moĹže biti loĹĄa! Nakon niza klapskih hitova koji su obiljeĹžili zadnje godine po ele su ponovno stizati i sjajne tamburaĹĄke uspjeĹĄnice. Klape su nas maksimalno razmazile sa silnom koli inom odli nih pjesama i pojavilo se puno novih uspjeĹĄnih klapa koje osvajaju publiku i van granica Hrvatske. Pojavila se istovremeno i nova generacija tamburaĹĄkih sastava koji su tako er snimili niz sjajnih uspjeĹĄnica koje e ostati za sva vremena. Najava novog trenda bila je sjajna suradnja klape â&#x20AC;&#x17E;Cambiâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Bosutskih be araâ&#x20AC;&#x153; ija je

FORMULA 13

pje s m a â&#x20AC;&#x153;Sad kada doĹĄla siâ&#x20AC;&#x153; i nakon tri godine jednako svira kao i 2010. god. kada je objavljena. Suradnja klapa i tamburaĹĄa je nakon toga postala sve eĹĄ a. Ne smijemo ni zaboraviti mega hit â&#x20AC;&#x17E;RuĹža crvenaâ&#x20AC;&#x153; koja je izvorno bila tamburaĹĄka pjesma koja je pravu popularnost dobila obradom klape Sv. Juraj-HRM. MoĹžemo biti sretni ĹĄto su se istovremeno dogodile nove sjajne pjesme na jugu i sjeveru Hrvatske. Dalmacija oboĹžava

tamburaĹĄke pjesme, a Slavonija klapske pjesme !

Ovaj idealan spoj ete mo i uti 06.12.2013. u VaraĹždinu!

1 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 2 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 3 Unconditionally KATY PERRY 4 Cheating JOHN NEWMAN 5 One For The Road ARCTIC MONKEYS 6 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 7 Hey Brother AVICII 8 Timber PITBULL ft. KESHA 9 First Time Caller WHITE LIES 10 I Hope You Find It CHER 11 Sirens PEARL JAM 12 Reflektor ARCADE FIRE 13 The Last Time TAYLOR SWIFT ft. GARY LIGHTBODY 14 Do What U Want LADY GAGA ft. R, KELLY 15 All Night ICONA POP

Top Hit List 1 TONY CETINSKI Zar malo to je TOP LISTA-DOMA IH 2 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 3 SEVERINA - Hurem 4 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 5 PARNI VALJAK - Tanki Ĺživci 6 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 7 PSIHOMODO POP - Donna 8 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 9 MARKO TOLJA - Sada kasno je 10 JELENA ROZGA - Cirkus 11 MEJAĹ I - Bolji nego ikad 12 Ĺ˝ELJKO BEBEK - Gdje sam bio 13 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 14 SLAVONIA BAND - Prokleto je 15 BU ENJE - Ispod tvog kaputa

VaraĹždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAĹ NAJBOLJI RADIO VARAĹ˝DIN www.radio-varazdin.hr

sport@mnovine.hr

U akovcu obilježena 100. godišnjica ro enja teniskog velikana Franje Pun eca U etvrtak je u prostorijama TK-a “Franjo Pun ec” u akovcu održana prigodna sve anost povodom stote godišnjice ro enja akove koga teniskog velikana Franje Pun eca. Naime, malo je gradova koji se mogu pohvaliti da su iznjedrili jednog od ponajboljih tenisa a i sportaša Hrvatske svih vremena. Franjo Pun ec bio je jedan od onih koji su dospjeli u sam vrh svjetskih sportskih doga anja. Pun ec se rodio u akovcu 21.11.1913. Jedan doga aj izmijenio mu je život. Obnovljen je teniski klub SK i svaki dan lanovi kluba igrali su tenis. Po eo je skupljati im lopte i praviti linije na igralištu. Budno je pratio njihove pokrete i im je ostao sam ponavljao udarce. Napravio je i jedan reket, bilo je to 1928. godine, kad je imao petnaest godina.

Za reprezantaciju akovca zaigrao i “obi ni pobira lopti” Franjo Pun ec esto je znao re i što ga je navelo da se prihvati reketa i što ga je u tenisu vuklo naprijed: - Jedne nedjelje ve ina lanova kluba otišla je na izlet, a na teniskom terenu ostala su samo trojica i tako sam ja zaigrao u dublu. Pobijedili smo. Kasnije sam dobio polovni reket i papu e, postao lan kluba, a od predsjednika dobio jedne hla e. No, bile su prevelike, pa se sje am da sam ih morao jednom rukom pridržavati, dok sam drugom držao reket i igrao. Nedugo nakon toga organiziran je turnir i ja sam osvojio prvo mjesto, a onda je ugovoren susret akovca i Celja. To je otpalo jer su se neki lanovi bunili da nema smisla da u reprezentaciji akovca igra i jedan pobira lopti... I dalje sam s velikom voljom igrao, a došao je i put u Zagreb. Bio je hladan februarski dan 1930. kad sam drže i u ruci zavežljaj stigao u Zagreb, na igralište ATK. Izgubili smo s 1:8, ali sam ja jedini dobio utakmicu svladavši engleskog konzula koji je igrao za zagreba ki klub. Nekoliko zagreba kih teniskih

entuzijasta, prije svih Antun Dembi , htjelo je da ostanem u Zagrebu, pri ao je Pun ec, ali me otac nije želio pustiti, pa sam i dalje ostao u akovcu. Pod brigom i okriljem obitelji Dembi i Jerka Franetovi a, kasnije Geze Legensteina i kasnije Koželuha, svaki dan sam sve više napredova i snalazio se u mahanju reketom. Ne vjerujem da bih otišao iz akovca da jednog dana moj otac kad je prolazio kraj igrališta, nije uo ‘Bravo, Pun ec’. Netko je tako viknuo nakon što sam dobio set u jednoj utakmici. Kad je otac uo i od mog u itelja ‘sjajan je vaš sin’, pitao me kod ku e želim li još uvijek u Zagreb. - Još kak, tata. - Pa kad je tak, a ti idi ...

Odlaskom u Zagreb zapo ela jedna nezaboravna i uspješna karijera Nakon odlaska u Zagreb, Pun ecovi uspjesi nižu se jedan za drugim vrtoglavom brzinom. Na prvenstvu Jugoslavije 1931. godine Pun ec osvaja 10. mjesto, a ve 1932. tre i je igra u zemlji. Na drugo mjesto dolazi 1933. godine, a onda nekoliko godina uzastopce osvaja državna prvenstva: 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939. i 1940. godine. Tih godina dominiraju teniskim terenima teniski mušketiri (Josip Palada, Franjo Schaffer, Franjo Kukuljevi ), kako su ih tada od milja zvali, na elu

u dugim bijelim hla ama i s tri džempera na sebi. Tvrdio je da je trening tek onda dobar, ako su sva tri džempera natopljena znojem – credo njegova treninga. Znao bi staviti, da razonodi gledatelje treninga, na svaki ugao prostora za serviranje rup i e i snažnom ih servom gotovo uvijek pogodio i zbrisao s terena.

Nakon Pariškog finala Pun ec zauvijek napustio Jugoslaviju

s Franjom Pun ecom. Njihovi uspjesi pribavili su im epitet ambasadora našeg sporta. Igraju gotovo na svim terenima europskih zemalja, a prokrstarili su u nekoliko navrata gotovo sve kontinente. Doma i i svjetski tisak pomno je pratio me eve teniskih mušketira, a njihove uspjehe (s naglaskom na Pun ecove dosege) najbolje e nam ilustrirati naslovi pojedinih napisa: Pun ec prvak Indije; Pun ec prvak Monte Carla; Jugoslavija pobijedila Ma arsku 3:2 – sjajna i energi na pobjeda Franje

Pun eca; Pun ec prvak Venecije; Staub lako pobijedio Paladu, Gabrovitza u 4 seta potukao Pun ec; Pun ec je osvojio prvenstvo Skandinavije u singlu, a s Paladom i u dublu; Za deset mjeseci naš prvak Pun ec obišao 4 kontinenta; Pun ec i Palada napravili su veliku propagandu našem sportu u Finskoj; Naši mušketiri pregazili engleske tenisa e – rezultat 5:0; Pun ec se plasirao u polu inale Wimbledonskog turnira; Prvak Pariza 1937. je Franjo Pun ec; Pun ec je pobijedio Boussia; 3:2 – bolji od Francuza u Davis Cupu; Pun ec pobijedio Menzela; Uspjeh Pun eca u Milanu; Dva jugoslavenska me unarodna prvaka (Franjo Pun ec, Hela Kova , op. a.); Najbolji slavenski igra tenisa – Franjo Pun ec; Pun ec i Palada budu e svjetske teniske veli ine... i tako u nedogled.

Pod Pun ecovim vodstvom etiri finala Davis Cupa Pun ec je 26 puta igrao za Davis Cup reprezentaciju tadašnje države, uvijek u po-

mno ispeglanim dugim bijelim hla ama. Tri puta je, upravo zahvaljuju i Pun ecovim igrama, Davis Cup reprezentacija ušla u inale toga u ono vrijeme najzna ajnijeg i najve eg teniskog turnira. Zahvaljuju i Pun ecu, Jugoslavija je 1939. pobjednik europske zone. Rat, naravno, prekida održavanje teniskih prvenstava. Jugoslavija se raspala. Me imurje je pod ma arskom okupacijom. A Pun ec?! Pun ec živi u akovcu. Da osigura kakvu - takvu egzistenciju, otvara u strogom centru grada (danas ulica Kralja Tomislava 3) parfumeriju “Tosca”. Ma arski teniski forumi u više su navrata salijetali Pun eca i nagovarali ga da nastupi za ma arsku tenisku selekciju. Naro ito je velik pritisak vršen na njega uo i susreta ma arske i talijanske reprezentacije. Pun ec glatko odbija sve te laskave i povoljne ponude, bez obzira što je bio svjestan da prekida svoju briljantnu tenisku karijeru. Za vrijeme tih ratnih godina, Pun ec redovito trenira s partnerima koji mu nisu dorasli. Naravno,

Prva titula u singlu za Emu Mikul i u profesionalnoj teniskoj karijeri Sjajnu formu s australske turneje akove ka tenisa ica Ema Mikul i preto ila je u osvojeni prvi profesionalni turnir u pojedina noj konkurenciji nakon povratka u Hrvatsku. Na Bolu na Bra u ostvarila je impresivni niz od pet pobjeda u dva seta i osvojila Futures turnir vrijedan 10.000 $. U inalu je bila bolja od ina e favorizirane (!?) ehinje Gabrijele Pantuckove,

lagano u dva seta sa 6:2, 6:3. Tako je tre em inalnom pokušaju osvojila svoj prvi profesionalni turnir. Prije toga osvojila je dva ITF turnira u paru. S novih 12 bodova koje je osvojila na Bolu sljede i ponedjeljak 25. studenoga, kada se pribroje onima koje je do sad prikupila, u i e u Top-500 najboljih igra ica svijeta (sada je na 539. mjestu WTA liste).

Ina e, ovo je prvi u tri Futuresa koji se u nizu igraju na Bolu, tako da e Ema Mikul i , kao i druga nadarena akove ka tenisa ica Iva Mekovec, ostati ovdje još neko vrijeme i hvatati nove bodove za poboljšanje plasmana na WTA listi. Mikul i je, s obzirom na formu, kao i na prijavljene igra ice, u dobroj prilici za novom velikom berbom WTA bodova.

Nakon Drugoga svjetskog rata nemogu e je zaobi i polu inalni susret za Davis Cup na stadionu Rolan Garrosa u Parizu, po etkom srpnja 1946. godine. Reprezentacija Francuske predvo ena je prvim reketom Francuske i prvim poslijeratnim pobjednikom Wimbledona Yvom Petraom. Francuski tisak dao je tom doga aju izuzetan publicitet i samouvjereno prognozirao da e trikolori sasvim sigurno pobijediti. Francuska je povela s 2:0. Nakon rezultata 2:2, sva je pozornost usredoto ena na odlu uju i me Petra – Pun ec. Uslijedio je me za pam enje. Me pun dinamike i obrata. Me u pet iscrpljuju ih setova. Pun ecova virtuozna igra u pet setova okrunjena je pobjedom. Jugoslavija je pobijedila Francusku s 3:2 i etvrti put ušla u inale Davis Cupa. Time je trijumfalni pohod Franje Pun eca teniskim terenima svijeta završen. Odlazi iz zemlje u koju se ne e nikada više vratiti. Skrasio se najprije u Egiptu, a onda odlazi u Južnoafri ku Uniju, koju je izabrao za mjesto stalnog boravka. Živi u Johannesbourgu od 1952. godine. Umro je u bolnici u Johannesbourgu od relativno bezazlene operacije slezene u ranim jutarnjim satima 5. sije nja 1985. godine. Teniski klub u spomen na ovog velikana od 1991. godine nosi njegovo ime.

22. studenoga 2013.

III. HNL - SJEVER

Me imurje uvjerljivo protiv Nedeliš a Kolo prije kraja jesenskog dijela prvenstva, od me imurskih tre eligaša po tri su boda osvojli Me imurje, Grani ar i Polet. Na dosadašnjim susretima izme u Me imurja i Nedeliš a esto se igralo na “nož” i na kojima se odlu ivalo tko je glavni u kraju, no na subotnjem susretu sve je bilo riješeno vrlo brzo, jer su gosti i na ovoj utakmici imali problema s realizacijom, a doma a ih je mom ad vrlo brzo “na ela”. Nakon po etne revije promašaja, doma i su poveli fantasti nim pogotkom Daniela Vukovi a u 25. minuti, a šest minuta kasnije Roberto Skoliber postigao gol i 2:0. U nastavku susreta još dva doma a pogotka potvrdila su uvjerljivu pobjedu. U 52. minuti Skoliber je postigao svoj drugi, a za Me imurje tre i, dok u 60. minuti Gordan Golik zabija za kona nih 4:0.

Rudaru crveni karton, Virovitici bodovi Utakmica s jednim pogotkom, i to onim u mreži Rudara, odigrana je u Virovitici, gdje je istoimeni doma in pobijedio nogometaše iz Murskog Središ a. Nakon prvog poluvremena, koje je završilo bez pogodaka, u nastavku je u 49. minuti Ante Mikuli bio strijelac za pobjedu doma e mom adi, a Rudar je u 89. minuti ostao s igra em

VIROVITICA-RUDAR 1:0 Virovitica - igralište Virovitice. Gledatelja: 250. Sudac: Krasni (Križevci). Strijelac: Nikoli (49). Rudar: Rajf, Šprajc, Vuri, Vuruši , Novak, Zadravec, Rožman (79. Smolkovi ), Županec (44. Radikovi ), Kneževi , N. Šolti , M. Šolti . Trener Josip Filipan

MLADOST (Ž) - MLADOST (P) 5:0 Ždralovi - igralište Brdo. Gledatelja 150. Sudac: Jalžabeti . Strijelci: 1:0 Star evi (20), 2:0 Su i (33), 3:0 Plei (60), 4:0 Ostrman (71), 5:0 Sablji (87). Mladost/P: Bendelja, Balent (82. Sraka), Habuš, Erdelji, Lon ar, Gelo, Vlah (69. Kavran), Hladnik (46. Vuk), Mihoci, Caban, Jambrovi . Trener Damir Patafta

GRANI AR – AKOVEC 4:2 Kotoriba - sportski park. Gledatelja 120. Sudac: Horvat. Strijelci: 1:0 Kos (1), 1:1 Korenika (34), 2:1 Cecelja (42), 3:1 Gorupi (50), 3:2 Balent (64), 4:2 Beliga (77). Grani ar: Jambres, Gorupi (82. Stojkov), Beliga, Mikulan, Cecelja (46. Matotek), Lon ar, Kos, Na , Andri , Latin, Mlakar. Trener Ladislav Furijan akovec: rnko, Oreškovi , Dibena, Godfroid, Bedi (69. Bubnjar), Hadži , A. Korenika, Balent, Trivanovi (79. Matijaš), Boži kovi , S. Korenika

manje na terenu nakon što je Igor Smolkovi zaradio izravni crveni karton.

U susretu dviju Mladosti, bolja ona iz Ždralova U Ždralovima su se susrele dvije Mladosti, doma a i ona preloška. Gosti iz Preloga nisu imali previše šansi za povoljniji rezultat, a doma i su poveli u 20. minuti pogotkom Ivana Star evi a, dok je na 2:0 u 33. minuti povisio Mile Su i . Doma ini su u drugom poluvremenu podigli ritam igre, što im je rezultiralo i tre im pogotkom za ve tada uvjerljivo vodstvo, strijelac je bio u 60. minuti Tomislav Plei . Do kraja susreta golove su još postigli Željko Ostrman i Ivan Sablji za kona nih 5:0.

U odli nom susretu Grani ara i akovca, bodovi ipak ostali u Kotoribi Jednu od boljih utakmica ove jeseni odigrao je akovec, koji se u Kotoribu nije došao samo tako predati. Iako su ve u 4. minuti nakon pogotka Vilima Kosa gubili 1:0, akov ani nisu klonuli duhom. U 34. minuti akove ki nogometaši preko Stjepana Korenike izjedna uju rezultat, no do kraja prvog dijela Nikola Cecelja zabija za novo

I. HNL žene - 9. kolo

Trnava se iz Rijeke vratila bez tri boda, ali s tri primljena gola Na rije koj kantridi svoj su susret odigrale doma a Rijeka i Trnava iz Gori ana. Trnav ice su svoju mrežu (u igri u kojoj nije bilo pretjerane nogometne ljepote ni na jednoj strani) sa uvale 35. minu , kada je jedna lopta Mar eve odsjela u mreži Trnave. S polovice Jack Pota, Turkanovi je precizno uposlila Vrbani koja ulazi u šesnaesterac Trnave i lijepo poslužuje Mar , koja se sama našla pred gostuju om vratarkom i nepogrešivo plasirala loptu u mrežu. Idu ih desetak minuta ništa se nije mijenjalo, osim što je u posljednjim minutama poluvremena Grabar odli no izmakla obrani Jack Pota, no brzopleti udarac, na žalost, završio je izvan doma eg okvira. U drugom poluvremenu nešto življa igra koja je rezul rala s dva pogotka. U 55. minu Morožin je lijepo iskoris la asistenciju borbene Marti i iz poluokreta s otprilike 14 metara poslala loptu u gol. Trnava nakon toga preko Mihaele Horvat ne koristi dva zicera, a ni pre ka nije bila od pomo i nogometašicama iz Gori ana. Pola sata nakon toga tako er gol za doma u ekipu pos že Valušek udar-

TABLICA

ME IMURJE – NEDELIŠ E 4:0 akovec - SRC Mladost. Gledatelja: 400. Sudac: Stoj evi (D. Lipov ani). Strijelci: 1:0 Vukovi (26), 2:0 Skoliber (31), 3:0 Skoliber (52), 4:0 Golik (60). Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Petak, Menzil (12. Vuk), Vukovi (74. Hrustek), Golik, Puclin, Kokot, Skoliber. Trener Damir Biškup Nedeliš e: Košir, N. Pintari , Vojnovi , Posavec, Mar ec, Mihalic (34. Kostelac), Novak (60. Gavranovi ), Golubi (76. T. Pintari ), Cindri , Me imurac, Jari . Trener Dražen Novak

POLET – PODRAVAC 4:0 Sv. Martin na Muri - igralište Poleta. Gledatelja 200. Sudac: Gomer i . Strijelci: 1:0 Radikovi (29), 2:0 Cvetkovi (33), 3:0 Turk (34), 4:0 K. Gori anec (85). Polet: urkin, Novak, Sobo an, Turk, Hren, Škvorc (80. Vinko), K. Gori anec, Cvetkovi (84. Vrši ), A. Gori anec (64. Jelen), Barat, Radikovi . Trener Dražen Škvorc

vodstvo doma ih. Grani ar u 51. minuti golom Dalibora Gorupi a pove ava svoje vodstvo na 3:1, a na pogodak razlike smanjuje Karlo Balent. Mirnu završnicu Kotorip ana osigurao je Borko Beliga pogotkom za 4:2 u 77. minuti, a gosti su u 89. minuti zbog drugoga žutog kartona ostali bez Kristijana Bubnjara.

1 Croa a (G)

14 9 4 1 +18 31

2 Podravina

14 9 3 2 +29 30

3 Me imurje

14 9 3 2 +25 30

4 Bjelovar

14 7 6 1 +25 27

5 Mladost Ždralovi

14 7 4 3 +30 25

6 Koprivnica

14 7 4 3 +22 25

7 Virovi ca

14 7 3 4

0 24

8 Podravac

14 6 1 7

-5 19

9 Polet Sve Mar n 14 4 5 5

-4 17

10 Rudar M. Središ e 14 4 5 5

-4 17

11 Sla na

14 5 1 8

-9 16

12 Varaždin (-1)

14 4 4 6

0 15

13 Grani ar

14 4 2 8

-9 14

14 Nedeliš e

14 3 2 9 -21 11

15 Mladost Prelog (-1) 14 2 1 11 -26 6 16 akovec

14 0 2 12 -71 2

Polet do bodova protiv Podravca lakše od o ekivanog Uvjerljivu doma u pobjedu ostvario je i Polet protiv Podravca. Iako su gosti imali blagu po etnu terensku inicijativu, susret je riješen prakti no nekoliko završnih minuta prvog poluvremen. Od 29. do 34. minute doma a je mom ad golovima Nenada Radikovi a, Valentina Cvetkovi a i Marija Turka stekla prednost od 3:0. U 85. minuti je samo to ku na i stavio Karlo Gori anec za nova tri boda mom adi iz Sv. Martina na Muri.

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova cem s vrha šesnaesterca. Po desnom boku dobar posao u solo minijaturi napravila je Cicijelj, ušla u šesnaesterac, poslala povratnu loptu prema Valušek, koja je znala za razliku od napada ica Trnave kako završi posao. U subotu (sutra) u 13.30 sa u susretu 10. kola Prve hrvatske nogometne lige za žene Trnava je doma in Dinamu iz Maksimira. Trnava je 7. s 4 boda, dok je Dinamo 4. s 12 bodova. U utakmici 3. kola Dinamo je pobijedio 4:3 sretno i spretno golom iz kaznenog udarca u posljednjim sekundama. Kako je ovo posljednja utakmica u ovoj sezoni, i

RIJEKA TRNAVA 3:0 Rijeka, pomo no igralište Kantrida, Gledatelja: 50, Suci: Perkovi , 1.pomo ni: Kezele, 2. pomo ni Skender Delegat: Jurinjak Golove su postigle: 1:0 Marti (‘35), 2:0 Morožin (‘55), 3:0 Valušek (‘85) Žuti kartoni: Juko (Rijeka Jack Pot) Trnava: Domjan(g), Herman, Horvat, Videc, Zeli , Požgaj(c), Vugrinec, Vran i ,Grabar, Njari, Trstenjak (Markan, Smrk, Horvat)

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

igra se pred doma om publikom, nogometašice Trnave sigurno e da sve od sebe da godinu zaklju e pobjedom i s nova tri prvenstvena boda. (gh,so)

24. Memorijalna malonogometna liga “Josip Francki - Joja”

Prijave traju do 26. studenoga Pozivaju se sve zainteresirane ekipe malog nogometa da se prijave za 24. memorijalnu malonogometnu ligu ‘‘Josip Francki - Joja’’, koja e se igra u sportskoj dvorani Ekonomske i Trgova ke škole u akovcu. Prijave se primaju do

utorka 26. studenoga kod Ljubice Vrban i na brojeve 312-520 i 091/579-3364. Dogovor za po etak i izvla enje skupina i parova za 1. kolo je u utorak 26.11. u 19 sa u prostorijama sportske dvorane ETŠ-a. Prvo kolo po inje u nedjelju

1. prosinca. Pravo nastupa imaju svi igra i koji su navršili 33 godine, tj. ro eni 1980. i stariji. Ekipe mogu prijavi 15 igra a, što e za veteranske ekipe bi ujedno pripremna za proljetni dio prvenstva. Voditelj lige je Željko Štefanac.

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

22. studenoga 2013.

14. kolo I. Ĺ˝NL MNS NAPRIJED - SPARTAK 2-1 (0-1) CIRKOVLJAN. IgraliĹĄte: Zdenci. Suci: Nino Ĺ krobar, Damir Fodor, Ivan Ĺ˝ganec. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Lackovi (22), 1-1 Glavina (58-11m), 2-1 Horvat P (66) NAPRIJED: onkaĹĄ, Horvat F., HiĹžman J, Ĺ imunkovi , Novak, Kemec, HiĹžman F, Mar nec, Horvat (90. Beli ), Glavina, FurundĹžija (90. Ĺ˝vorc), trener: Zlatko Vugrinec SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Ĺ te ar (62. Zadravec), SuĹĄec, Lovren i , Jan ec, RuĹžman (86. Kontrec), Lackovi , Juras, Ĺ kvorc, Ĺ˝ivkovi , trener: uro Koloni Ĺ˝u kartoni: Horvat, Ĺ imunkovi (Naprijed); Ĺ˝ivkovi , Lackovi (Spartak) Crveni: HiĹžman F (Naprijed); Ĺ kvorc (Spartak)

SLOBODA - Ĺ ENKOVEC 4-1 (2-0) SLAKOVEC. IgraliĹĄte: NK Sloboda. Suci: Ma ja Horvat, Ivica KriĹžai , Dragu n Novak. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Srnec (30), 2-0 Katanec (37), 2-1 Kukovec (63), 3-1 Goricaj (64), 4-1 Vrbanec (90) SLOBODA: Kolar, Buhanec (61. Fu ko), FegeĹĄ (83. HadĹži ), Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Hergo (86. Krnjak), Pintari (75. Vrbanec), Petek G (57. Petek D), trener: Stjepan Petek Ĺ ENKOVEC: Pokriva , Polak, Cmre njak (46. Leskovec), Erdelja, Koren, Ban, Vabec (87. DomunkoĹĄ), Kukovec, Korent, Rodinger, Gyo (83. Zemlji ), trener: Ivan Zobec Ĺ˝u kartoni: HadĹži (Sloboda); Erdelja, Ban, Leskovec, Koren (Ĺ enkovec)

OMLADINAC - CENTROMETAL 3-2 (1-2) NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte: NK Omladinac. Suci: Zdravko TopliĹĄnjak, Marih Horvat, Ivica Horvat. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Novak (11), 1-1 Dragovi (24), 1-2 Novak (33), 2-2 Varga (61), 3-2 Pani (68-ag) OMLADINAC: KriĹžai , Lesjak, Reich, Lukman M, Toplek, OreĹĄ anin, KriĹĄto (46. Jurinec od 84. Vugrinec), Dragovi , Ĺ krilac, Varga, Lukman Z., trener: Miljenko Dove er CENTROMETAL: Petkovi , Vince , Gunc, Dove er, Buhanec, Pani , Vibovec, Borko (57. Rodrigue), Novak, Bratkovi , Ba an (80. Duman i ), trener: Marko Zavrtnik Ĺ˝u kartoni: Lukman Z, Dragovi , Toplek, Lukman M, Jurinec (Omladinac); Vibovec, Gunc, Dove er (Centrometal) Crveni: Novak, Vibovec (Centrometal)

SOKOL - UKOVEC 77 1-3 (0-1) VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte: NK Sokol. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Toni FaĹžon. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 0-1 Belovi (4), 0-2 Kranjec (54), 0-3 Vukina (63), 1-3 Lebar (79) SOKOL: Ĺ imuni , Korpar, Lebar, Vincek (80. Major), BoĹži (73. Dunjko), Simun (75. Ruklja ), Mikolaj L., Mikolaj M (82. Hertari ), Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Horvat UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , KaniĹĄki, Mihoci (72. Anderlin), Fran i , Belovi , Mavri ek (61. Pozderec), Vukina (90. Slavi ek), Ga a (46. Kranjec), Bradari , trener: Antun Juki Ĺ˝u kartoni: Brdari ( ukovec)

DINAMO - MLADOST (P) 0-3 (0-3) PALOVEC. IgraliĹĄte: NK Dinamo. Suci: Igor KriĹžari , Borut KriĹžari , Davor Ĺ upljika. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Vadlja (9), 0-2 Mlinarec (11), 0-3 Vadlja (34) DINAMO: Vibovec, Ĺ mit, Jan ec, Hali , Dodlek (59. Kralji ), Mar ec (52. Novak), Vutek, Ĺ tampar (32. Ĺ egovi ), KriĹžai , Na L (74. Jur ec), Na D (55. Kocijan), trener: Zoran Kralji MLADOST: Mar ec (82. Saka ), FileĹĄ, Baksa (59. JaluĹĄi ), Cirkven i , KriĹžai , Kova i , MoĹžek, Pasler (59. Talan), Mlinarec (66. Podgorelec), Hali (74. Tkalec), Vadlja, trener: Josip Ĺ egovi Ĺ˝u kartoni: Mar ec, Jan ec (Dinamo)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Mladost iz Ivanovca na korak do naslova jesenskog prvaka Gosti iz DomaĹĄinca dobro su doma oj Mladosti parirali u prvih 45 minuta igre, no Dinamovce je za doma e vodstvo sa dva zgoditka u 53. i 58. minuti na eo Ivan Fu ko. Pet minuta kasnije ve je 3-0, a strijelac Filip Murkovi . Jurica Bihar uspio je u 68. minuti samo ublaĹžiti gostuju i poraz Dinama u Ivanovcu. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

ukovcu 77 u VratiĹĄincu do sva tri boda Ve u 4. minuti su gosti ranim zgoditkom Mihaela Belovi a Sokolu najavili po ĹĄto su doĹĄli. Tu minimalnu prednost drĹžali su sve do 54. minute kada je na 2-0 za ukovec 77 povisio Mario Kranjec kojeg je gostuju i trener Antun Juki od po etka drugog poluvremena uveo u igru. Na 3-0 povisuje DraĹžen Vukina u 63. minuti. Sokol je tek u 79. minuti uspio ublaĹžiti poraz na 3-1, mada su jedni i drugi imali dosta prigoda za posti i joĹĄ po koji zgoditak. Samo jedan i to gostuju i opomenuti igra tri minute prije kraja utakmice dovoljno govori da se igralo fer i korektno.

Rutinska doma a pobjeda Slobode Gosti iz Ĺ enkovca su se dobrih pola sata igre dobro drĹžali i uspjeli parirati doma inima. No, nakon toga u samo sedam minuta od 30. do 37. primaju dva zgoditka. Prvo je nakon udarca iz kuta lijepo pogodio nebranjeni dio gostuju e mreĹže Denis Srnec, a potom iz slobodnog udarca pravom ÂŤbombomÂť Tomislav Katanec rasparao mreĹžu. Ĺ enkovec ipak u drugom poluvremenu u 63. minuti nakon udarca iz kuta glavom Darija Kukovca smanjuje na 2-1. Samo minutu kasnije dvojbu, ako je ona uop e i postojala, oko pobjednika rijeĹĄio je kapetan mom adi Milivoj Goricaj lijepim udarcem iz igre sa nekih dvadesetak metara ina e vrlo dobrog vratara Ĺ enkovca Mihajela Pokriva a. Boris Vrbanec uĹĄao je u igru u 75. minuti i u 90. pogodio za kona nih 4-1 za doma e. Sloboda je imala jednog opomenutog igra a, a gosti etvoricu.

Mladost u Palovcu pitanje pobjednika rijeĹĄila za pola sata Susjedi iz Palinovca na brzinu su doma ine rijeĹĄili sa tri zgoditka. Sve je po elo u 9. minuti zgoditkom Darija Vadlje. Dvije minute kasnije na 2-0 je povisio Tomica Mlinarec, a kona nih 3-0 za Mladost djelo je dvostrukog strijelca gostiju Darija Vadlje. U drugom dijelu doma i Dinamo je uspio uspostaviti ravnoteĹžu na terenu, ali gledatelji njih oko 150 viĹĄe zgoditka vidjeli nisu. Dvojica opomenutih igra a i to iz redova doma e mom adi.

Slogi pobjeda u PuĹĄ inama Kad se ve ekao posljednji zviĹžduk suca utakmice Bubeka za odlazak na odmor Sloga je zgodit-

MLADOST - DINAMO (D) 3-1 (0-0) IVANOVEC. IgraliĹĄte: Park Mlados . Suci: Ĺ˝eljko Turk, Bruno Brljak, Tomislav urila. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Fu ko (53), 2-0 Fu ko (58), 3-0 Murkovi (63), 3-1 Bihar (68) MLADOST: Novak E, KriĹĄto , Bujan, Ĺ˝vorc, Kamenar, Horvat (86. Gal), Murkovi , Novak J., Gugi , Fu ko, Fran i (80. Klinec), trener: Branko JanĹžek DINAMO: Mlinarec (71. Bobi anec), Silaj, Domini (60. Furdi), Obadi , Krznar, Lovrek (85. BaranaĹĄi ), Debelec, Bunc, JakĹĄi , Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini Ĺ˝u kartoni: Fran i , Bujan, Murkovi , Kamenar (Mladost); Lovrek, Silaj (Dinamo)

PUĹ INE - SLOGA 2-3 (0-1) PUĹ INE. IgraliĹĄte: NK PuĹĄ ine. Suci: Dario Bubek, Jadran Kukovec, Ivica Felker. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Corderio (45), 1-1 Levani (56), 1-2 Kosalec (64), 1-3 Ba sta (80), 2-3 Mikulec (90) PUĹ INE: Mohari , Florijani , Martan (83. Fekonja), Zanjko, Celinger, Namjesnik, Skupnjak, Mikulec, MoĹĄmondor (46. Balog), FegeĹĄ (57. Magdaleni ), Levani , trener: Dejan Car SLOGA: Per i , Malovi (83. Glad), Dokleja, Obadi , Se an, Ba sta (88. Zoka), Hernande, Corderio, JambroĹĄi , Vugrinec (55. Kosalec), Zoka, trener: Dino Vrbanec Ĺ˝u kartoni: Florijani , Celinger, Skupnjak (PuĹĄ ine), Vugrinec, Hernandez, Per i (Sloga)

BSK - PODTUREN 2-3 (0-0) BELICA. IgraliĹĄte: NK BSK. Suci: DraĹžen Jur ec, Tihomir Kralji , BoĹžidar Jura i . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 StrniĹĄ ak (52), 1-1 Telebuh (59), 1-2 OkreĹĄa (62), 1-3 Ka (69), 2-3 Hajdarovi (74) BSK: Sternad, Makar (70. Taradi), AntolaĹĄi , Hajdarovi , Ĺ ari , Ĺ kvorc (46. StrniĹĄ ak), BaĹĄek, Paler, Makar, Trstenjak (83. Ha ek), Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi PODTUREN: Kolar, Sklepi , Berdin, Mravljek, Sermek (53. Telebuh), Mu i , Ka (79. Golubi ), Lepen (37. Ĺ kvorc), Kolari (87. Horvat), Balenovi , OkreĹĄa (85. Radovan), trener: Ivan Hamunajec Ĺ˝u kartoni: BaĹĄek, Ĺ ari , Makar (BSK); Sklepi , Ĺ kvorc (Podturen)

TABLICA

Kazne i suspenzije ak je dvadeset pet me imurskih nogometnih ligaĹĄa (stanje 20. studenoga) suspendirano uo i posljednjeg jesenskog kola. U I. MNL â&#x20AC;&#x153;vode aâ&#x20AC;&#x153; je akove ka Sloga s 10.116,50 kuna, slijede Ĺ ENKOVEC 7.413,00, SPARTAK Mala Subotica 7.310,00 , MLADOST Ivanovec 6.362,00 , BSK Belica 5.161,00, DINAMO DomaĹĄinec 4.275,00, OMLADINAC NSR 4.255,00, UKOVEC 77 3.800,00, PODTUREN 1.400,00 kuna. U II. MNL istok prevodnik pak je POLET Pribislavec s 5.956,00, slijede OMLADINAC DrĹž.Str. 4.072,50, BORAC Tur iĹĄ e 3.555,00, GALEB Oporovec 3.068,50, VIDOV AN Donji Vidovec 3.033,00, DRAVA Donji Mihaljevec 2.910,00, SK ehovec 2.423,50, CROATIA Orehovica 1.842,50, DUBRAV AN D. Dubrava 1.000,00 kuna. U zapadnoj skupini III. lige, najviĹĄe duguje ZEBANEC 4.261,50 kuna, zatim DRAVA KurĹĄanec 3.780,00, SLOBODA Mihovljan 3.376,00, PLAVI Peklenica 3.229,00, STRAHONINEC 2.773,50 kn, JEDINSTVO NSD 2.215,00, BRATSTVO Savska Ves 500,00. Kada pak su u pitanju kazne za proteklo kolo, NK Dubrava Sivica se kaĹžnjava u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Svetoj Mariji. Kod isklju enih igra a u 1. Ĺ˝NL najgore je proĹĄao igra Spartka Danijel Ĺ kvorc s kaznom od tri utakmice, a po prijavi delegata igra Centrometala Nenad Vibovec odmarat e dvije utakmice. U 2. Ĺ˝NL istok kaznu od tri utakmice dobio je igra Budu nos Podbrest Mario Klobu ari , na zapadu e Mario Carevi iz Drave KurĹĄanec prisilno odmara e ri susreta.

Mladost iz Ivanovca (plavi dresovi) na korak je do jesenskog naslova

Najava 15. kola Mladost iz Ivanovca ide u Ĺ enkovec barem po bod i jesenski naslov. ukovec 77 e kod ku e imati donje me imurski derbi sa Naprijedom i sigurno mu ne e biti lako. Najzanimljivije bi ipak trebalo biti u Palinovcu kamo dolazi Sloboda iz Slakovca. U toj e utakmici jedni i drugi traĹžiti pobjedom priklju ak vode em dvojcu. Doma a Mladost je u maloj prednosti jer je u odigranih 14. kola doĹživjela samo jedan poraz i to od ukovca 77 na vlastitom terenu. MoĹže li i Sloboda sli no u initi kao i ukovec 77 vidjet e se ve u nedjelju. U akovcu Sloga do ekuje BSK sa kojim ne bi trebala imati velikih briga oko pobjede. U DomaĹĄincu gostuje Omladinac. Doma i su ve Ĺželjni pobjede i sigurno bi im prije odlaska na zimski odmor dobro legla. Centrometal nikako da proigra u seriji. Posljednje PuĹĄ ine pravi su suparnik za lije enje svih jesenskih rana. Vje iti op inski derbi igra se u Maloj Subotici. I jedni i drugi su tu negdje, pa je rezultat neizvjestan. U Podturnu doma in protiv Sokola Ĺželi nastavak niza od dvije pobjede za neĹĄto mirniji zimski san, ali ni Sokol ne e drijemati na utakmici. Parovi i suci posljednjeg kola: Spartak - Dinamo (P) (Hajdinjak, Kedmenec, urila ), ukovec 77 - Naprijed (Horvat, Bacinger, Brljak), Podturen - Sokol (I.KriĹžari .B.KriĹžari , Sukanec), Sloga ( )- BSK (Kolari , Fodor, Tuksar), Centrometal - PuĹĄ ine (subota, Turk, Buhin, Lozi ), Dinamo (D)- Omladinac (NSR) (Sdrnec, iĹžmeĹĄija, T.Kralji ), Ĺ enkovec- Mladost (I) (Juras, FegeĹĄ, Jakovljev), Mladost (Pal)- Sloboda (S) (Horvat, Novak, Felker).

kom Jenera Augusta Cordeira povela 1-0. U drugom dijelu PuĹĄ ine u 56. minuti poravnavaju rezultat na 1-1 zgoditkom Karla Levani a. Osam minuta kasnije Sloga ponovno vodi, a strijelac je bio SaĹĄa Kosalec. Nakon toga u 73. minuti doma i su imali prigodu iz kaznenog udarca poravnati, ali nisu uspjeli. Kazna za promaĹĄaj stigla je u 80. minuti kada su gosti zgoditkom Andre Silva Batiste pove ali svoje vodstvo na 3-1. Robert Mikulec je u 90. minuti samo ublaĹžio doma i poraz PuĹĄ ina na 3-2. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Naprijed do pobjede u drugom poluvremenu Brzo su gosti iz Male Subotice u 17. minuti ostali bez Danijela Ĺ kvorca koji je isklju en kada je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. No, to Spartaku nije smetalo pa je pet minutas pet minuta kasnije zgoditkom Edija Lackovi a poveo. Tu minimalnu prednost uvali su do 58. minute kada je za doma e dosu en jedenaesterac nakon kontakta doma eg napada a i gostuju eg vratara u kaznenom prostoru kazneni udarac. Gosti su se malo bunili kod suca utakmice Ĺ krobara, ali je loptu na bijelu to ku namjestio doma i kapetan Ĺ˝eljko Glavina i pogodio za 1-1. U 64. minuti Naprijed ostaje bez Fabijana HiĹžmana koji je namjerno nogom po nozi u igri bez mogu nosti igranja lopte udario napada a Spartaka i zaradio opravdano isklju enje. Kada su snage broj ano bile poravnate u 66. minuti Petar Horvat svojim zgoditkom Naprijedu donosi pobjedu od 2-1. Uz isklju ene po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

Uzbudljivo u Novom Selu Rok Gosti iz Macinca poveli su u 11. minuti zgoditkom Leona Novaka. Doma i Omladinac ima u 23. minuti kazneni udarac kojeg ne uspijevaju realizirati,

1. MLADOST (I)

14 11

2 32 â&#x20AC;&#x201C; 17 34

2. UKOVEC 77

14 10

3 30 â&#x20AC;&#x201C; 14 31

3. SLOBODA (S)

3 36 â&#x20AC;&#x201C; 17 29

4. MLADOST (Pal.)

1 31 â&#x20AC;&#x201C; 14 29

5. SLOGA ( )

3 28 â&#x20AC;&#x201C; 19 25

6. NAPRIJED

3 21 â&#x20AC;&#x201C; 14 25

7. DINAMO (D)

5 24 â&#x20AC;&#x201C; 23 23

8. CENTROMETAL

4 26 â&#x20AC;&#x201C; 21 20

9. SPARTAK

6 22 â&#x20AC;&#x201C; 23 18

10. DINAMO (P)

7 24 â&#x20AC;&#x201C; 23 17

11. Ĺ ENKOVEC

7 22 â&#x20AC;&#x201C; 35 15

12. OMLADINAC (NSR)

8 17 â&#x20AC;&#x201C; 33 12

13. SOKOL

9 19 â&#x20AC;&#x201C; 32 11

14. PODTUREN

1 10 15 â&#x20AC;&#x201C; 26 10

15. BSK

16. PUĹ INE

1 11 23 â&#x20AC;&#x201C; 48 7

9 17 â&#x20AC;&#x201C; 28 9

DISCIPLINSKI KUTAK CENTROMETAL â&#x20AC;&#x201C; Leon Novak (2592) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Nenad Vibovec (2561) po l. 53/a. DP HNS 2 (dvije) utakmice â&#x20AC;&#x201C; po prijavi delegata NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; Fabijan HiĹžman (4244) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; Danijel Ĺ kvorc (5178) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; NebojĹĄa Ĺ˝ivkovi (2075) UKOVEC 77 â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Bradari (6944) PUĹ INE â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Florijani (1572), Tomica Celinger (360), Mario Skupnjak (7433) DINAMO (P) â&#x20AC;&#x201C; Filip Jan ec (2757) CENTROMETAL â&#x20AC;&#x201C; Nenad Vibovec (2561) BSK â&#x20AC;&#x201C; Nenad BaĹĄek (660), Petar Ĺ ari (4633), Ivan Makar (632) PODTUREN â&#x20AC;&#x201C; Vjekoslav Ĺ kvorc (55) MLADOST (I) â&#x20AC;&#x201C; Ĺ˝eljko Kamenar (1702) OMLADINAC (NSR) â&#x20AC;&#x201C; Rajko Dragovi (1008), Mihael Toplek (682), Marko Lukman (5337), Mihael Jurinec (6248) NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; Ivan Ĺ imunkovi (2199)

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) â&#x20AC;&#x201C; Goran HadĹži (1403) CENTROMETAL â&#x20AC;&#x201C; Nenad Vibovec (2561), Darko Gunc (606), Denis Dove er (2556) PUĹ INE â&#x20AC;&#x201C; Mario Skupnjak (7433), Tomica Celinger (360), Tomislav Florijani (1572) MLADOST (I) â&#x20AC;&#x201C; Dalibor Fran i (5079), Marko Bujan (108), Filip Murkovi (983), Ĺ˝eljko Kamenar (1702) NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; Petar Horvat (1959), Ivan Ĺ imunkovi (2199) BSK â&#x20AC;&#x201C; Nenad BaĹĄek (660), Petar Ĺ ari (4633), Ivan Makar (632) DINAMO (D) â&#x20AC;&#x201C; Neven Lovrek (4117), Nikola Silaj (52) Ĺ ENKOVEC â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Erdelja (772), Neno Ban (2476), Fabian Leskovec (5094), Dino Koren (1489) SLOGA ( ) â&#x20AC;&#x201C; Ivica Vugrinec (2807), Mauricio Curiel Hernandez (10072), Ivica Per i (7321) PODTUREN â&#x20AC;&#x201C; Viktor Sklepi (2592), Vjekoslav Ĺ kvorc (55) OMLADINAC (NSR) â&#x20AC;&#x201C; Zoran Lukman (53), Mihael Jurinec (6248), Rajko Dragovi (1008), Mihael Toplek (682), Marko Lukman (5337) UKOVEC 77 â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Bradari (6944) SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; NebojĹĄa Ĺ˝ivkovi (2075), Edi Lackovi (290) DINAMO (P) â&#x20AC;&#x201C; Nino Mar ec (287), Filip Jan ec (2757)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Patrik Hergo (Sloboda S) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Jurica Novak (Mladost I) 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Damjan Novak (Dinamo P), Edi Lackovi (Spartak), Ivan Fu ko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.) 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; San no Debelec, Stjepan Krznar (Dinamo D), SaĹĄa Fu ko (Ĺ enkovec), Nenad Vibovec (Centrometal), Boris Vrbanec (Sloboda S), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mario Kranjec ( ukovec 77) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Dejan Korent (Ĺ enkovec), Ĺ˝eljko Martinec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), DraĹžen Vukina ( ukovec 77)

ali je Rajko Dragovi u 24.minuti ipak poravnao na 1-1. Novo gostuju e vodstvo uslijedilo je u 33. minuti drugim zgoditkom Leona Novaka koji je nakon toga u 57. minuti bio i tragi ar jer je isklju en zbog druge opomene. Prvu je zaradio u 46. minuti zbog prigovora na odluku suca utakmice TopliĹĄnjaka, a drugu zbog pljeskanja na jednu odluku pomo nog suca Ivice Horvata u svezi zale a kada je neopravdano zaustavio goste. Broj ano ja i doma i u 61. minuti zgoditkom Brune Varga poravnavaju na 2-2. Zgoditak odluke za pobjedu Omladinca od 3-2 postigli su gosti, a autogol je u 68. minuti postigao Zvonimir Pani . U borbenoj igri doma i su bili spretniji i pobijedili. Imali su jedni i drugi joĹĄ prigoda, ali je izostala realizacija. Po delegatu utakmice Dragutinu Vuku sudac utakmice TopliĹĄnjak sudio je sa greĹĄkama ĹĄto se ti e samog dosu ivanja prekrĹĄaja, a i kretanje i postavljanje na terenu mu nije bilo baĹĄ neĹĄto naro ito. Po zavrĹĄetku utakmice igra Centrometala Nenad Vibovec vrije ao je sluĹžbene osobe i zaposlenike MNS, pa je od strane delegata prijavljen u zapisnik. Kad smo kod opomena doma i su imali petoricu, a gosti trojicu.

U Belici derbi za elja pripao gostima iz Podturna Nakon prvog poluvremena mreĹže su mirovale, iako su gosti imali pet-ĹĄest lijepih prigoda za posti i zgoditak, ali je realizacija zakazala. U drugom dijelu ak pet zgoditaka su vidjeli gledatelji. Doma i BSK poveo je u 52. minuti zgoditkom Nevena StrniĹĄ aka. U samo deset minuta od 59. do 69. Podturen postiĹže tri zgoditka i dolazi do vodstva. Zgoditke su redom postizali Antun Telebuh, Ivica OkreĹĄa i Benjamin Kati . Nikola Hajdarovi je u 74. minuti gostuju e vodstvo smanjio na 3-2 i zavrĹĄnicu utakmice u inio zanimljivijom. No, gosti su na kraju sasvim zasluĹženo doĹĄli do druge za redom pobjede. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

14. kolo II. Ĺ˝L MNS - istok STRAHONINEC - JEDINSTVO (GM) 0-2 (0-1) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Franjo Hergo , Zoran Novak, Matej Mesari . Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Borko (31), 0-2 Mikulan (83) STRAHONINEC: BoĹžak, Fu ko (85. Lehkec), ViĹĄnjari , Kolar (56. Zadravec), JaluĹĄi , Vrbanec (46. Mar ec), Kopjar (63. Zobec), Drabi , VuruĹĄi , Zlatarek, Ĺ˝nidari (46. Kova i ), trener: Dragu n Vabec JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (82. Krumpi M), Novak M, Vuk, Plantak, Kocen, Mikulan, Horvat, Golub, Borko (56. Novak D), Tr njak (90. Ladi ), trener: Roman Tr njak Ĺ˝u kartoni: Kopjar (Strahoninec); Vuk (Jedinstvo)

GRANI AR - TRNAVA 0-1 (0-0) NOVAKOVEC. IgraliĹĄte: NK Grani ar. Suci: Darko Filip i , DraĹžen Sukanec, SiniĹĄa Luka i . Delegat: Nikola Toplek Strijelac: 0-1 JakĹĄi Simon (81) GRANI AR: Magdaleni , Krznar, BoĹži K., BlaĹžon, Mun ar, Lisjak, Drvoderi D., Drvoderi A (76. Turk), BoĹži , Novak, Lovrek (61. Mihaljkovi ), trener: Zoran GraĹĄi TRNAVA: Dolenec, JakĹĄi I., Gudlin (72. Pintar), Repalust (38. MarkuĹĄi ), Ĺ poljar, FarkaĹĄ, JakĹĄi A (78. BlaĹžek), JakĹĄi S (90. Markan), Magdaleni , Baksa, Markan, trener: Petar Medvar Ĺ˝u kartoni: BoĹži R (Grani ar); Gudlin, BlaĹžek (Trnava) Crveni: Drvoderi (Grani ar)

BUDU NOST - HODOĹ AN 2-3 (0-2) PODBREST. IgraliĹĄte: NK Budu nost. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, DraĹžen Horvat. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Strahija (9), 0-2 Puri (28), 0-3 Kova (50-11m), 1-3 Dodlek (77), 2-3 Dodlek (81) BUDU NOST: Pancer, Pala i (84. Hali ), Novak, Ciglar, Lon ari , Klobu ari , Halil , Mar nec, Dodlek, Bukal, Gajnik (46. Ma ek), trener: Ivan Gajnik HODOĹ AN: Rebernik, Novak, Erdelji (55. HabuĹĄ), Mar ec (63. Sinkovi ), Naran a, Vlah, Blagus (70. Vadlja), Puri (75. Ko iĹĄ), Kolari (55. Vugrinec), Kova , Strahija, trener: Goran Strahija Ĺ˝u kartoni: Ma ek, Hali (Budu nost); Blagus, Vugrinec (HodoĹĄan) Crveni: Klobu ari (Budu nost)

CROATIA - GALEB 1-0 (1-0) OREHOVICA. IgraliĹĄte: NK Croa a. Suci: Darijan Zadravec, Branko Martan, BoĹĄko Martan. Delegat: Josip Lesjak Strijelac: 1-0 IvanuĹĄi (17) CROATIA: Patar ec, avlek, Kolar (82. Domini ), Varga, Bali, Ĺ afari , IvanuĹĄi (59. PuĹĄkadija), Kr mar, RuĹži , Hunjadi, urila (14. HanĹžekovi ), trener: Vladimir Bartoli GALEB: Pantaler, Ribi , Balent, Turk, BlaĹžini , Soka , Pigac (62. Fran i ), Balent (62. Hertlendi), Mesari , Grana r, Fleten, trener: Damir Pigac Ĺ˝u karton: Fleten (Galeb)

MLADOST - DUBRAVA 4-3 (2-2) SVETA MARIJA. IgraliĹĄte: NK Mladost. Suci: Patrik Kolari , Renato Vuk, Valen no Kantoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Drk (1), 1-1 Markovi (13), 2-1 HoĹĄnjak (22-11m), 2-2 Vidovi (45), 2-3 Gori anec (46), 3-3 Markovi (73), 4-3 Papak (79) MLADOST: GaĹĄpari , Hobor (57. Papak), mrlec, Pavlic, Ĺ ulj, HoĹĄnjak, BlaĹžin i (52. Kranjec), Matulin, Orehovec, Markovi (88. Kvakan), Ĺ trok (90. GaĹĄpari ), trener: BoĹžidar Kedmenec DUBRAVA: uranec, Gori anec, Tkalec, Murkovi , Bobi anec M, Kerovec, Horvat, Bobi anec S., Drk, Bobi anec M., Vidovi , trener: Vladimir Sabol Ĺ˝u kartoni: Orehovec, Markovi (Mladost); Bobi anec M (Dubrava) Crveni: Ĺ˝ganec Stevica, predstavnik kluba Dubrava

BORAC PMP - DRAVA 2-2 (1-2) TUR IĹ E. IGraliĹĄte: Sportski Park. Suci: Damir Mesari , Danijel Ko ila, Josip Jurinec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Lon ari (7), 1-1 Igrec J (14), 1-2 Orehovec (28), 2-2 KriĹžai (89) BORAC: Cika , Kocijan, SrĹĄan, Klari , Zrna, Gavez, Baksa (80. BaranaĹĄi ), Hu nec, Drvoderi (32. KriĹžai ), Lon ari , RuĹĄanec, trener: Ivan Zrna DRAVA: Ko iĹĄ, Ivaci, Igrec, Mihalac J (46. Mihoci od 64. Bartoli M), Gorupi , Kos, Orehovec, Klari , Igrec F., Igrec J., Igrec D, trener: Ivan Bartoli Ĺ˝u kartoni: Ko iĹĄ, Klari (Drava)

22. studenoga 2013. II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ISTOK

Omladinac â&#x20AC;&#x153;uvalioâ&#x20AC;? Kraljev anu 38 sedam komada Novim porazom na gostovanju de ki iz Donjeg Kraljevca su sami sebi zakomplicirali sam vrh ljestvice ove lige. Lijepo su krenuli gos u utakmicu i u 9. minu poveli nakon kaznenog udarca kojeg je realizirao Silvestar Cvek. No, do poluvremena Omladinac je ve s gao do vodstva od 3-1 zgodicima, dva puta Tomislava Debelca i jednom Jurice Tizaja. Po etkom drugog poluvremena u 47. minu Kraljev an 38 smanjuje na 3-2 zgoditkom Filipa PiĹĄpeka. Gos su u posljednjih pola sata igre potpuno pali i primili joĹĄ e ri zgoditka za visoki poraz od 7-2. Pobjedom u Novakovcu Trnava na bod do vode eg. Zgoditak odluke pos gao je Simon JakĹĄi devet minuta prije kraja utakmice. U pravoj prvenstvenoj utakmici dosta prigoda pred jednim i drugim vra ma. Gos iz Gori ana su jednu svoju i realizirali te s gli do gostuju e pobjede. Grani ar je od 60. minute igrao bez isklju enog Dominika Drvoderi a koji je opsovao suca utakmice Filip i a. Ĺ˝ivo je bilo po zavrĹĄetku utakmice kad je bilo i me usobnog naguravanja, ali po delegatu Topleku udaranja nikakvih nije bilo. Polet poraĹžen u Donjoj Dubravi. Imali su gos iz Pribislavca nakon poraza lidera Kraljev ana 38 pobjedom nad Dubrav anom prigodu zasjes na prvo mjesto, ali su prvu me loptu ispus li. LoĹĄe po goste po elo je u 10. minu kada im je isklju en vratar Tomislav VaĹĄ jer je izvan kaznenog prostora sruĹĄio doma eg napada a u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Doma i su broj anu prednost iskoris li tek u 66. minu kada je i pos gnut zgoditak odluke, a pos gao ga je Ivan Hajdinjak koji je samo pet minuta ranije uĹĄao u igru. Imao je Dubrav an u 90. minu prigodu iz kaznenog udarca potvrdi svoju odlu-

ku, ali je ostalo minimalnih 1-0. U Svetoj Mariji Dubrava dva puta vodila i na kraju izgubila. Ve u 1. minu su gos iz Sivice zgoditkom Alena Drka poveli. Vedran Markovi je u 13. minu poravnao na 1-1, a vodstvo doma inu u 22. minu iz kaznenog udarca donio Josip HoĹĄnjak. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena sa klupe Dubrave udaljen je predstavnik kluba Stevica Ĺ˝ganec zbog vrije anja suca utakmice Patrika Kolari a. Kad se ve ekao odlazak na odmor Alen Vidovi je poravnao na 2-2. Odmah u prvoj minuti nastavka utakmice Dubrava zbogitkom Brune Gori anca po drugi puta vodi. Mlados je bilo dovoljno ĹĄest minuta od 73. do 79. da zgodicima, drugim na utakmici Vedrana Markovi a i prvim Filipa Papka, preokrene rezultat i do e do pobjede od 4-3. Croa ji doma a pobjeda nad Galebom. Jedini tri boda vrijedan zgoditak za doma e u 17. minu je pos gao Ivan IvanuĹĄi . Doma inu se rano u 14. minu ozlijedio Damir urila pa je morao bi zamijenjen. Gos iz Oporovca mogu Ĺžali za porazom jer su prema prikazanoj igri zasluĹžili barem bod, ako ne i viĹĄe. HodoĹĄan iz Podbresta ku i pjevaju i. Ve su nakon prvih 45 minuta gos imali vodstvo od 2-0 zgodicima Zorana Strahije i Tomice Puri a. Po etkom drugog poluvremena u 50. minu HodoĹĄan ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-0 realizira KreĹĄo Kova . Uz visoko vodstvo gos ju doma i imaju novu nevolju u 65. minu kada im je isklju en Mario Klobu ari koji je grubo odgurnuo gostuju eg igra a. No, to kao da im nije previĹĄe smetalo jer sa dva zgoditka Brune Dodleka u 77. i 81. minu smanjuju na 3-2. HodoĹĄan je

DUBRAV AN - POLET 1-0 (0-0)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA BUDU NOST (P) GRANI AR (N) OMLADINAC (DS) DUBRAV AN DUBRAVA HODOĹ AN GALEB

SK VIDOV AN BORAC PMP DRAVA (DM)

14 10 14 9 14 9 14 8 14 7 14 6 14 6 14 6 14 5 14 5 14 5 14 4 14 3 14 3 14 3 14 2

1 3 2 3 2 4 2 1 4 2 1 2 4 4 3 4

3 2 3 3 5 4 6 7 5 7 8 8 7 7 8 8

45 â&#x20AC;&#x201C; 24 30 â&#x20AC;&#x201C; 15 35 â&#x20AC;&#x201C; 23 31 â&#x20AC;&#x201C; 25 25 â&#x20AC;&#x201C; 22 28 â&#x20AC;&#x201C; 20 29 â&#x20AC;&#x201C; 22 41 â&#x20AC;&#x201C; 38 24 â&#x20AC;&#x201C; 30 29 â&#x20AC;&#x201C; 38 35 â&#x20AC;&#x201C; 34 24 â&#x20AC;&#x201C; 37 21 â&#x20AC;&#x201C; 29 19 â&#x20AC;&#x201C; 35 24 â&#x20AC;&#x201C; 36 23 â&#x20AC;&#x201C; 35

31 30 29 27 23 22 20 19 19 17 16 14 13 13 12 10

D.DUBRAVA. IGraliĹĄte: Krbulja. Suci: Bojan Juras, SaĹĄa Mihali , Antun Koruni . Delegat: Vlado Soka Strijelac: 1-0 Hajdinjak (66) DUBRAV AN: Fabi , Ĺ te , Jadan Damjan, Jadan Dominik, Jakupak (90. Hajdinjak), LukĹĄa, BalaĹžinec, Me imurec (61. Hajdinjak), Pongrac (46. Lovrek), Nes (80. Ĺ˝ini ), Pahek (96. iĹžmeĹĄija), trener: TIhomir Nes POLET: VaĹĄ, KriĹĄto , BaĹĄek, Vibovec, Posavec, Magdaleni , Ujlaki (10. Lukman), Lisjak, Gajnik, Pal , Vukovi (61. Ba i od 86. KriĹĄto ), trener: Franjo Mihalkovi Ĺ˝u kartoni: LukĹĄa, Ĺ te , BalaĹžinec, Jadan Damjan (Dubrav an); Gajnik (Polet) Crveni: VaĹĄ (Polet)

VIDOV AN - SK 2-2 (1-1) DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte: NK Vidov an. Suci: Ĺ˝eljko Novak, Erik Ĺ˝erdin, Mario Horvat. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Ĺ koda (25), 1-1 Grabant (32), 2-1 Ĺ koda (61), 2-2 Mihaljac (85) VIDOV AN: LukĹĄa, Herman Mihael, Horvat (87. Herman Ma ja), Hujs, Matulin, Varga, FriĹĄ i , LukĹĄa, Nemet, Kvakan, Ĺ koda, trener: Ivan Vidovi SK: Grabant D, BoĹžek, Smrk, BaĹĄnec, Lon ari , ViĹĄnji N (55. Mihaljac), ViĹĄnji R., Begovi , Grabant Z., Lisjak (73. Kos), Vidovi , trener: Marko Vidovi Ĺ˝u kartoni: Hujs (Vidov an); ViĹĄnji , Vidovi ( SK)

Parovi i suci posljednjeg , 15. jesenskog kola: Galeb- Omladinac(DS) (Posedi, Novak,HruĹĄoci), Drava(DM) â&#x20AC;&#x201C; Croa a (Radek,Pintari , Vlahek), Dubrava- Borac (PMP) (J.Kukovec,Novak,Kova i ), SK-Mladost (SM) (D.Aldi , F.Aldi ,A.Kukovec), Polet (P)- Vidov an (Hergoti , FaĹžon, Smr ), Trnava-Dubrav an (KriĹžai , Hrustek, Novak), subota: HodoĹĄan- Grani ar (Ĺ krobar, Ĺ˝ganec, Kolari ), Kraljev an 38- Budu nost (P) (Bubek, Puklavec, Mesari )

14. kolo II. Ĺ˝NL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA â&#x20AC;&#x201C; ZAPAD VENERA PMP - MURA (H) 1-2 (1-1) SV. JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte: NK Venera. Suci: Robert Radek, Ĺ˝eljko Kova i , Ĺ˝eljko Hajdarovi Strijelci: 0-1 Novak (11), 1-1 Marodi (27), 1-2 Telebuh (89) VENERA: Srnec, Gori anec (64. Ĺ kvorc), Pintari , Marodi, Kerman, Ceilinger, Ciglari , Pozder, Ĺ kvorc, Dove er, Gregorin i (78. Peras), trener: Vladimir Bartoli MURA: Tkalec, BaĹĄnec (68. urin), Lipovi , Novak, Jurovi , BraniĹĄa, Horvat, Stojko, Telebuh, Breznik (63. Ĺ ardi), Varga, trener: DraĹžen Novak Ĺ˝u kartoni: Ciglari , Marodi , Horvat (Venera); BaĹĄnec, Horvat (Mura)

ME IMUREC - HAJDUK-VINDIJA 1-0 (0-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte: HraĹĄ ica. Suci: Marijan Duman i , DraĹžen Ĺ ajnovi , Ante Begovi . Delegat: Stjepan Perko Strijelac: 1-0 Treska D (89) ME IMUREC: Prekupec, IvanuĹĄa D, Horvat, Fu ek, Bajzek, Rok, Bali , Buratovi (75. Kozina), Kregar (82. Primorac), Treska S., Treska D (90. IvanuĹĄa M), trener: Ĺ˝eljko Novak HAJDUK: Jurovi , Ĺ˝ganec, Kova i , Ma ari M., Jurovi , Mikulaj, Debelec M., Vrbanec, Debelec G., HrĹženjak L., Ma ari J. (72. JambroĹĄi ), trener: Darko Rob Ĺ˝u kartoni: Fu ek, IvanuĹĄa D., Branilovi (Me imurec); Ma ari M., HrĹženjak, Jurovi T., Jurovi D (Hajduk)

JEDINSTVO - BRATSTVO (J) 2-1 (0-1) NOVO SELO NA DRAVI. IgraliĹĄte: NK Jedinstvo. Suci: Damir Aldi , Mario Pintari , Filip Aldi . Delegat: Stjepan KriĹžari Strijelci: 0-1 Vinko (42), 1-1 Novak (63), 2-1 JambroĹĄi (67) JEDINSTVO: Habek, JaluĹĄi , Filipovi (67. or evi ), Tkal ec, JambroĹĄi , ReĹĄetar (46. Vabec), Ĺ tajerec, Piska , Novak (73. Ĺ kvorc), Popovi , KapeĹĄ (90. LeĹĄnjak), trener: Mladen ReĹĄetar BRATSTVO: Per i , Petermanec, Koraj, Saka (79. Kova i ), Vinko K, Baumgartner, Vinko M., Leva i , Gori anec, Jambrovi , Na , trener: Boris or evi Ĺ˝u kartoni: ReĹĄetar, Novak, Filipovi , Levec (Jedinstvo); Saka (Bratstvo)

ZEBANEC - DRAVA (K) 3-1 (0-0) ZEBANEC. IgraliĹĄte: NK Zebanec. Suci: Jasmin Lozi , Denis Fic, Elvir BaĹĄek. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Puri (51), 1-1 Dombaj (55), 2-1 Kodba (65), 3-1 Ĺ afari (75-11m) ZEBANEC: Kocijan, Kodba (67. HoĹĄpel), Kojter, Tkal ec (80. Bani ), Ĺ˝ivko, Vran i (67. Sabol), Puri (72. Ĺ˝uni ), Grabar, Horvat, Ĺ afari (62. Ĺ avni ar), Rudni ki, trener: Neven Horvat DRAVA: Ivkovi , Zanjko Marin, PostruĹžin (70. Zanjko Mihael), Zanjko D., Bajkovec, Carevi M., Dombaj, Vuk, Medved, Carevi B., JaluĹĄi , Zanjko Mihael, trener: Kris jan Varga Ĺ˝uti kartoni: Grabar, Tkal ec, Ĺ˝uni , Ĺ avni ar (Zebanec); Dombaj, Bajkovec, Carevi , Zanjko D., Vuk (Drava) Crveni: Carevi M (Drava)

M.MIHALJEVEC - PLAVI (GM) 1-4 (1-0) M.MIHALJEVEC. IgraliĹĄte: M.Mihaljevec. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mladen Puklavec. Delegat: Ĺ˝eljko Bacinger Strijelci: 1-0 Posavec (14), 1-1 Drk (48), 1-2 Ĺ˝ganec (58), 1-3 Ĺ kvorc (73-11m), 1-4 Ĺ˝ganec (81) MM: Magdaleni , Rodinger, VrĹĄi , Bes jani , Ĺ ol , Trupkovi , Varga, Mesari , PuĹĄar, Hamer, Posavec (79. Babi ), trener: Marko Tadi PLAVI: Kuzma, Ratajec (64. Antokovi ), Ĺ kvorc, Turk (82. Srnec), Trupkovi , Ĺ kvorc, Ĺ˝ganec, Drk, Zadravec, Cilar (46. Novak), Mikuli (84. Vugrinec), trener: Robert Glavina Ĺ˝u kartoni: Magdaleni , Posavec, Rodinger (MM); Ratajec (Plavi) Crveni: Bes jani , Trupkovi (MM)

SLOBODA - BRATSTVO (SV) 3-0 (2-0) MIHOVLJAN. IgraliĹĄte: Ciglena. Suci: Branko Bacinger, Marko ur ek, Mladen eke. Delegat: Ĺ˝eljko Podgorelec Strijelci: 1-0 Culjak (3-11m), 2-0 Posavec (28), 3-0 Tremski (68) SLOBODA: Horvat, Novak (86. Bubek), Tisaj (80. Ĺ˝eleĹžnjak), Srnec, alopa, Bel, Tremski, Lukman, Posavec (88. Kolari ), Culjak (66. Sovar), Mu i , trener: Damir Vrbanec BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Horvat N (46. HanĹžekovi ), Novak (70. Ri ko), Bedi (25. Kocijan), Vlahov, Cerovec, Horvat S. (74. Horvat F), Vidovi (86. Bacinger), VuruĹĄi , trener: Daniel Novak Ĺ˝u kartoni: Srnec, alopa (Sloboda); Horvat S (Bratstvo) Crveni: Lajtman (Bratstvo)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC MURA BRATSTVO (SV) M. MIHALJEVEC HAJDUK (Ĺ ) TRNOVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) NAPREDAK ZEBANEC VENERA PMP

14 12 14 10 14 9 14 8 14 8 14 6 14 7 14 5 14 5 14 5 14 4 14 4 14 4 14 3 14 3 14 3

1 1 48 â&#x20AC;&#x201C; 15 1 3 49 â&#x20AC;&#x201C; 21 2 3 37 â&#x20AC;&#x201C; 23 3 3 32 â&#x20AC;&#x201C; 25 0 6 22 â&#x20AC;&#x201C; 24 3 5 26 â&#x20AC;&#x201C; 22 0 7 24 â&#x20AC;&#x201C; 22 5 4 29 â&#x20AC;&#x201C; 26 3 6 26 â&#x20AC;&#x201C; 25 2 7 21 â&#x20AC;&#x201C; 30 4 6 20 â&#x20AC;&#x201C; 29 2 8 24 â&#x20AC;&#x201C; 25 2 8 23 â&#x20AC;&#x201C; 32 2 9 13 â&#x20AC;&#x201C; 32 1 10 12 â&#x20AC;&#x201C; 32 1 10 14 â&#x20AC;&#x201C; 37

37 31 29 27 24 21 21 20 18 17 16 14 14 11 10 10

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; Dalibor Hujs (2232) DRAVA (DM) â&#x20AC;&#x201C; Danijel Ko iĹĄ (2928), Dominik Klari (4552) DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; Danijel LukĹĄa (2299), Emil Ĺ te (4924), Lovro BalaĹžinec (9383), Damjan Jadan (4208) GALEB â&#x20AC;&#x201C; Marko Fleten (469) HODOĹ AN â&#x20AC;&#x201C; Dario Blagus (3121), Hrvoje Vugrinec (6751) MLADOST (SM) â&#x20AC;&#x201C; Denis Orehovec (6128), Vedran Markovi (1291) POLET (P) â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Gajnik (656) BUDU NOST (P) â&#x20AC;&#x201C; Josip Ma ek (5275), Tihomir Hali (1655) OMLADINAC (DS) â&#x20AC;&#x201C; Mario Taradi (4074), Denis Korpar (4134) GRANI AR (N) â&#x20AC;&#x201C; Robert BoĹži (954) SK â&#x20AC;&#x201C; Nikola ViĹĄnji (3086), Marko Vidovi (3280) DUBRAVA â&#x20AC;&#x201C; Ma ja Bobi anec (3654) TRNAVA â&#x20AC;&#x201C; Leonard Gudlin (3221), Filip BlaĹžek (5062)

DISCIPLINSKI KUTAK BUDU NOST (P) â&#x20AC;&#x201C; Mario Klobu ari (5088) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice GRANI AR (N) â&#x20AC;&#x201C; Dominik Drvoderi (707) po l. 53/a. DP HNS 2 (dvije) utakmice POLET (P) â&#x20AC;&#x201C; Tomislav VaĹĄ (3383) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNAVA â&#x20AC;&#x201C; Filip BlaĹžek (5062) DUBRAV AN â&#x20AC;&#x201C; Damjan Jadan (4208) SK â&#x20AC;&#x201C; Nikola ViĹĄnji (3086) POLET (P) â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Gajnik (656) MLADOST (SM) â&#x20AC;&#x201C; Denis Orehovec (6128), Vedran Markovi (1291) DRAVA (DM) â&#x20AC;&#x201C; Danijel Ko iĹĄ (2928)

ipak uspio do kraja tu svoju minimalnu prednost i zadrĹža . SK-i bod u Donjem Vidovcu. Do njega su doĹĄli pet minuta prije kraja utakmice. Vidov an je dva puta vodio i na kraju se morao pomiri sa bodom. Ve u prvom poluvremenu nakon 1-1 je mirisalo ne nerijeĹĄen ishod. Hrvoje Ĺ koda je doma e u 25. minu doveo u vodstvo, a poravnao na 1-1 Zvonimir Grabant. Drugim zgoditkom na utakmici u 61. minu Hrvoje Ĺ koda ponovno doma ine dovodi u prednost. Bod je gos ma iz ehovca osigurao u 85. minu Marko Mihaljac koji je u igru uĹĄao tek u drugom poluvremenu. Zanimljivo trojica su igra a bila opomenuta i svi zbog prigovora na odluke sudacaDrava minutu prije kraja utakmice ispus la pobjedu u Tur iĹĄ u. Dario Lon ari je u 7. minu doma i Borac PMP doveo u vodstvo. Sedam minuta kasnije na 1-1 poravnao je Josip Igrec. Goran Orehovec u 28. minu Dravu dovodi u vodstvo od 2-1. Sven KriĹžai uspio je u 89. minu doma ine spasi od poraza svojim zgoditkom poravnao je na kona nih 2-2.

OPOMENUTI IGRA I

Kolo prije kraja Me imurcu jesenski naslov prvaka Mom ad iz Dunjkovca-Prete nca ima ĹĄest bodova prednos pred prvim pra teljem na ljestvici. Do doma e pobjede doĹĄli su minutu prije kraja utakmice zgoditkom najboljeg strijelca lige Darijana Treske. Imali su doma ini prigodu ranije do i do zgoditka u 79. minu , ali je kazneni udarac loĹĄe izveo Bojan Kregar kad je promaĹĄio gostuju a vrata. Hajduk se dobro drĹžao cijelu utakmicu, ali naĹžalost po njih nije i izdrĹžao do kraja utakmice. Bratstvo u Novom Selu na Dravi propus lo do i do pobjede. Imali su de ki iz Jurovca vodstvo od 1-0 iz 42. minute kada je strijelac bio Miran Vinko i prigodu u 62. minu iz igre povisi svoje vodstvo, ali je prigoda o ĹĄla u nepovrat. Nakon toga doma e Jedinstvo u samo e ri minute od 63. do 67. zgodicima Samuela Novaka i Dejana JambroĹĄi a dolazi do pobjede od 2-1. Slobodi glatka doma a pobjeda. Krenuli su doma i sa dva kaznena udarca. Prvi je u 3. minu realizirao Kris jan Culjak, a drugi u 25. minu is igra loĹĄe pucao i promaĹĄio gostuju a vrata. Kod tog drugog kaznenog udarca sudac utakmice Branko Bacinger isklju io je Bratstvu vratara Hrvoja Lajtmana jer je doma eg napada a sruĹĄio u prigodi za pos i zgoditak. Doma i su ipak tri minute kasnije pos gli drugi zgoditak, a poĹĄlo je to za nogom Karlu Posavcu. U 68. minu i tre a lopta zavrĹĄila je u mreĹži gos ju iz Savske Vesi, a pospremio ju je Denis Tremski.Plavi do pobjede u Malom Mihaljevcu s gli u drugom poluvremenu. Doma inu isklju ena

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Zoran Strahija (HodoĹĄan), Jurica Tizaj (Omladinac DS) 14 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; MiĹĄo Pal (Polet P) 12 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; SiniĹĄa Baksa (Kraljev an 38), Simon JakĹĄi (Trnava) 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Ivica Mun ar (Grani ar N) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb), Josip Igrec (Drava DM) 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Danijel Lovrek (Grani ar N), Filip PiĹĄpek (Kraljev an 38), Tomislav Debelec (Omladinac DS), KreĹĄo Kova (HodoĹĄan) 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P) 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gori anec (Dubrava), Dario Lon ari (Borac PMP) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Goran Strahija (HodoĹĄan), Denis Poljanec (Croa a), Nikola Bukal (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Nikola Ĺ trok (Drava DM), Tomislav Grana r (Galeb), Josip HoĹĄnjak (Mladost SM)

dvojica igra a. Milan Posavec bio je strijelac za doma e u 14. minu . Bio je to i jedini zgoditak u prvom poluvremenu. U drugom poluvremenu gos iz Peklenice pos Ĺžu ak e ri zgoditka i upisuju pobjedu od 4-1. Na 1-1 u 48. minu poravnao je Nikola Drk. Deset minuta kasnije strijelac je bio Mario Ĺ˝ganec. U 73. minu Plavi imaju opravdano dosu en kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-1 realizira kapetan mom adi Jurica Ĺ kvorc. Svojim drugim zgoditkom u 81. minu Mario Ĺ˝ganec postavlja kona nih 4-1 za Plave. Delegat Bacinger baĹĄ nije zadovoljan su enjem Dine Horvata. Kod doma ina je u samo dvije minute 70. i 72. zbog druge opomene isklju io dvojicu igra a. Prvo Dina Bes jani a, a potom Nenada Trupkovi a. Kad je u 65. minu dosudio jedan krivi prekrĹĄaj za goste za njega je sve krenulo nizbrdo. Pobjeda Jedinstva u Strahonincu. Lijepo su gos iz Gornjeg Mihaljevca podarili svoje doma ine sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu i odnijeli ku i tri boda. U prvom dijelu za goste je strijelac bio Marin Borko i to u 31. minu , a u drugom dijelu sedam minuta prije kraja utakmice ÂŤsedmicaÂť Jedinstva Damir Mikulan za kona nih 2-0. Mura do pobjede u Svetom Jurju na bregu minutu prije kraja utakmice. Poveli su gos iz Hlapi ine dosta brzo u 11. minu zgoditkom Marija Novaka. Marko Marodi je u 27. minu poravnao na 1-1. U borbenoj i ravnopravnoj igri na vrlo teĹĄkom (mekanom) terenu gos su u 89. minu eurogolom Ivice Telebuha s gli do pobjede od 2-1. Napredak se osladio gostuju om pobjedom u Trnovcu. Doma ini su dobili prvo poluvrijeme 1-0 zgoditkom Nikole Petri a u 33. minu . Imali su doma i uz pos gnu zgoditak i nekoliko lijepih prigoda da joĹĄ koji put zatresu mreĹžu gos ju, ali su napada i bili nee ka-

TRNOVEC - NAPREDAK (GK) 1-2 (1-0) TRNOVEC. IgraliĹĄte: NK Trnovec. Suci: BoĹžidar Kolari , Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Petri (33), 1-1 Drk (60), 1-2 Lastavec (81) TRNOVEC: KoĹĄak, Novak, PeriĹĄi , Flac (55. Govedi ), Planinc (66. Herceg), Bacinger (81. TomaĹĄi ), Petri , Miko, Jurman (87. Kos), Liber, Novak, trener: Kris jan Kiri NAPREDAK: Ĺ˝agar, Ĺ kvorc (46. MatoĹĄa), Novak, JambroĹĄi , Drvoderi , Lepen, Bistrovi , Antolovi , Drk, Lastavec (89. Varga), Vidra, trener: Ivan Ĺ ardi Crveni karton: Antolovi (Napredak)

Parovi i suci posljednjeg 15. jesenskog kola: Drava(K)- Jedinstvo (NSD) ( ur ek,Grgi ,Koprivec), subota: Bratstvo (SV)- Zebanec (Mihoci, Lehki, Mihoci), subota: Hajduk (Ĺ )-Sloboda (M) (Filip i , Ko ila, Ĺ trek), Mura-Me imurec (Herman, L.Kralji , Mihali ), Napredak-Venera PMP (Novak, RuĹži ,Vidovi ), Plavi (Pek) â&#x20AC;&#x201C; Trnovec (Klari , Ĺ˝erdin, Vlah), Jedinstvo (GM) â&#x20AC;&#x201C;Mali Mihaljevec (Jura i , Luka i , Zobec), Bratstvo (J) - Strahoninec (Zadravec, Ĺ upljika, Bali ).

BRATSTVO (J) â&#x20AC;&#x201C; Denis Saka (5716) JEDINSTVO (GM) â&#x20AC;&#x201C; Marko Vuk (3422) DRAVA (K) â&#x20AC;&#x201C; Nenad Vuk (4827), Deni Zanjko (6627), Tomislav Bajkovec (1396), Tomislav Dombaj (2649), Bojan Carevi (2647) HAJDUK VINDIJA â&#x20AC;&#x201C; Mihael Ma ari (2883), Lovro HrĹženjak (3029), Tomislav Jurovi (2899), Davor Jurovi (4045) STRAHONINEC â&#x20AC;&#x201C; Nino Kopjar (5594) MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; Ivan Magdaleni (603), Milan Posavec (2343), Florijan Rodinger (3019) SLOBODA (M) â&#x20AC;&#x201C; Darko Srnec (2336), Goran alopa (2427) MURA â&#x20AC;&#x201C; Ivica BaĹĄnec (3451), Tomislav Horvat (297) ME IMUREC â&#x20AC;&#x201C; SaĹĄa Fu ek (2479), Dejan IvanuĹĄa (51), Rok Branilovi (415) JEDINSTVO (NSD) â&#x20AC;&#x201C; Davor ReĹĄetar (365), Samuel Novak (3364), Nenad Filipovi (2409), Vjeran Levec (1704) BRATSTVO (SV) â&#x20AC;&#x201C; Slobodan Horvat (2481) VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; Kris jan Ciglari (4351), Marko Marodi (2406), Ivan Horvat (3881) PLAVI â&#x20AC;&#x201C; Patrick Ratajec (4592) ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Ma ja Grabar (4559), Marko Tkal ec (4154), Filip Ĺ˝uni (5172), Ivan Ĺ avni ar (3750)

DISCIPLINSKI KUTAK BRATSTVO (SV) â&#x20AC;&#x201C; Hrvoje Lajtman (1318) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica NAPREDAK â&#x20AC;&#x201C; Matejas Antolovi (3663) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (K) â&#x20AC;&#x201C; Mario Carevi (2648) po l. 58. DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; Dino Bes jani (2345) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Nenad Trupkovi (2340) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; Ivan Horvat (3881) JEDINSTVO (NSD) â&#x20AC;&#x201C; Vjeran Levec (1764) MURA â&#x20AC;&#x201C; Ivica BaĹĄnec (3451) DRAVA (K) â&#x20AC;&#x201C; Tomislav Bajkovec (1396), Deni Zanjko (6627), Nenad Vuk (4827) ZEBANEC â&#x20AC;&#x201C; Marko Tkal ec (4154), Ivan Ĺ avni ar (3750) MALI MIHALJEVEC â&#x20AC;&#x201C; Milan Posavec (2343), Florijan Rodinger (3019) HAJDUK (Ĺ ) â&#x20AC;&#x201C; Mihael Ma ari (2883), Lovro HrĹženjak (3029), Tomislav Jurovi (2899) ME IMUREC â&#x20AC;&#x201C; Dejan IvanuĹĄa (51)

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Darijan Treska (Me imurec) 13 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Denis VuruĹĄi (Strahoninec), MiĹĄel Popovi (Jedinstvo NSD) 12 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Davor Mu i (Sloboda M) 11 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bojan Kregar (Me imurec) 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Daniel Novak (Bratstvo SV), Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; DraĹžen KapeĹĄ (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek, SaĹĄa Treska (Me imurec), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV), Jurica Ĺ kvorc (Plavi Pek.)

sni. U drugom poluvremenu de ki iz Gornjeg Kraljevca sve doma e promaĹĄaje kaĹžnjavaju. Dragu n Drk je u 60. minu poravnao na 1-1, a pobjedu u 81. minuti donio Jadranko Lastavec. Napredak je ĹĄest minuta prije kraja utakmice ostao bez zbog dvije opomene isklju enog Matejasa JambroĹĄi a. Zebanec bolji od Drave. Nakon prvih 45 minuta miroljubivo i bez zgoditaka, a u drugom poluvremenu e ri zgoditka, isklju enje i ak devet opomenutih igra a. Razmahao se kartonima sudac utakmice Lozi . Zebanec je poveo u 51. minu zgoditkom Denisa Puri a. Drava je e ri minute kasnije zgoditkom Tomislava Dombaja poravnala na 1-1, a dvije minute kasnije ostala bez kapetana mom adi Marija Carevi a koji je u prekidu igre glavom u glavu udario doma eg igra a i naravno bio isklju en. Kad smo kod kartona doma i su ih dobili e ri, a gos pet. Bojan Kodba u 65. minu ponovno doma ine dovodi u vodstvo. U 75. minu opravdano za doma e dosu en kazneni udarac kojeg je za kona nih 3-1 realizirao Tomislav Ĺ afari .

22. studenoga 2013.

Neobi na prijateljska utakmica završila neo ekivanom pobjedom nogometnih “amatera” iz Lapa U Štefancu je odigran jedan pomalo neobi an, ali zanimljiv nogometni susret u kojem je na jednoj strani bio doma i Jadran, ina e županijski nogometni tre eligaš, a na drugoj pak do sada u svijetu nogometa nepoznati ANK LAP (Amaterski nogometni klub). I dok su doma ini tek završili prvi dio natjecateljske sezone, dio igra a iz protivni ke ekipe po prvi je put zaigrao na velikom nogometnom igralištu. Ekipa Lapovih amatera , poja ana s nekoliko nogometnih

“profesionalaca”, pokazala je svu raskoš svojeg do sada potisnutog velikonogometnog talenta i s dva pogotka Saše Hliš a (koji je susret odigrao sr ano i borbeno kao u svojim najsjanijim igra kim danima) te jednim Petra Korbelja pobijedila indisponiranog i šokiranog doma ina. Nakon, ove povijesne pobjede ekipi Lapa porasle su ambicije i s nestrpljenjem ekaju ogled s nekim od “ja ih” županijskih nogometnih ligaša. Iz ANK LAP stigla je i poruka da unato nji-

hovoj želji i nogometnom znanju ovaj susret ne bi bio mogu bez sponzora PSK kladionice, koja je donirala 30 dresova za igru i caffe bara Lap jug, koji je ujedno generalni sponzor, tako da su svi “teku i” problemi uspješno riješeni. Za ANK LAP u ovom njihovom prvom povijesnom susretu igrali su Bedi , Kolari , Friš i , Lu i , Silaj, Ludas, Žbulj, Golik, Orehovec, Balog, Radek, Korbelj, Koroš, Perši , Jurasi , Hliš , Vabec i Varga. Recimo na kraju i to da ANK LAP zahvaljuje navija ima i NK Jadranu na gostoprimstvu te posebno treneru Bruni Matoteku, koji im je izašao u susret i u vrlo kratkom roku pripremio ih za veliku pobjedu.

NK TORPEDO Križovec

Tvrtka “Quadro” poklonila vrijednu opremu Poznata i priznata tvrtka Damira i Kristine Fran i , koja proizvodi betonsku galanteriju i obavlja prijevoz betona, Quadro iz Križovca, obradovala je vodstvo i nogometaše Nogometnog klub Torpedo iz Križovca. Za svakog igra a i stru ni stožer NK Torpeda Quadro je poklonio trenirku, komplet dresova, radnu trenirku i sportsku torbu. Quadro je dugogodišnji sponzor kluba koji se natje e u 3. županijskoj ligi – skupina istok, a ovaj poklon treba biti poticaj za bolje igre i što skoriji plasman u viši stupanj natjecanja, što Križovec zaslužuje i treba. elnici i nogometaši zahvalni su Damiru i Kristini, kao i svim djelatnicima Quadra na ovoj iznimno

NK Torpedo u novoj opremi, za nove i bolje rezultate

lijepoj gesti, kakvih je malo u ovo krizno vrijeme, kada klubovi jedva spajaju kraj s kra-

jem. Isto tako obe avaju kako e se zalagati za bolji nogomet i bolje rezultate u sljede im se-

zonama, sada u ljepšoj i kvalitetnijoj opremi. (S. Mesari )

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija

Akcija Sava -30% popusta Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12

22. studenoga 2013. KOĹ ARKA

JUDO KADETSKA LIGA KSMĹ˝

A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda akovca! U KoĹĄarkaĹĄkom klubu akovec odlu ili su ipak neĹĄto konkretno u initi nakon katastrofalnoga starta u sezonu. Kako to ve u sportu biva, cijenu je pla o dosadaĹĄnji trener Milan BoĹĄnjak, a novi je trener njegov doju eraĹĄnji pomo ni trener - prof. Bruno Kova i . Za vatreno krĹĄtenje nije moglo bolje - u akovcu je gostovao kriĹževa ki Radnik koji je s gao bez svoja dva najbolja igra a (Hrandek, Jericha). Dodatnu pomo akovcu pruĹžio je trener Radnika Ante Tomas koji je u svakom poluvremenu â&#x20AC;&#x153;odabraoâ&#x20AC;? po jednoga igra a akovca da bude - sam (?!), tj. da ga nitko ne uva. Radnikovac koji bi trebao igra obranu na tome koĹĄarkaĹĄu akovca je uredno u ao u reketu i uvao - reket! Dakle, u prvom je poluvremenu slobodan igra bio Vrus (zabio 23 koĹĄa!), a u drugom Pus (u kratkom roku zabio 13 koĹĄeva). Da ne bi ispalo da je Radnik pobijedio sam sebe, treba nadoda da je akovec mnogo rastr aniji, igra i Ĺželjniji igre, ĹĄto je direktna posljedica promjene na klupi.

Me imurje je gostovalo na uvijek neugodnom gostovanju u Ivancu, doma i su ak i vodili dobar dio prvog poluvremena, no u tre em quarteru gos rade break i odlaze na za Ivan i-

A 2 LIGA - Ĺ˝ENE

C LIGA KSMĹ˝

Pobjeda Radosti!

Globetka rutinski

Nakon poraza od Solina u proĹĄlome kolu, u ovom se o ekivala doma a pobjeda nad Oto cem. Pobjeda je i ostvarena prvenstveno zahvaljuju i velikom srcu i borbenos doma ih igra ica, ali i dobrim napadom na gostuju u postavljenu zonu. Prednja ile su najmla a BaĹĄek sa 17 pos gnu h koĹĄeva, te kapetanica Dejana Balog s 14 koĹĄeva. KoĹĄarka se igra zbog koĹĄeva, no ĹĄteta ĹĄto se ne vodi statistika, jer u inak Tkalec i Ĺ˝ivkovi u skokovima i osvojenim loptama plijeni paĹžnju. Naro ito kada se igra pro v mnogo viĹĄe gostuju e ekipe, te njihove najiskusnije i najkvalitetnije igra ice Stilinovi , borbenost doma ih igra ica ipak odnosi pobjedu. Vrijedi joĹĄ istaknu organizaciju igre doma e mom adi iskusne Radikovi , te vrijedan u inak svih ostalih igra ica koje su izlazile na parket. U sljede em kolu naĹĄe igra ice gostuju u Zagrebu kod Dubrave.

Bjelovar - Gra ar 97:114 Podravac - Koprivnica 97:54 Vindija - Petar Zrinski 98:97

akovec - Radnik 88:69 (25:14, 24:21, 20:19, 19:15) AKOVEC: Dove er 6, Pusti 13, RanteĹĄ 9, Valkaj 2, Kranj ec 11, Vrus 23, Drk 8, Ĺ˝vorc 1, Bulat 2, KeresteĹĄ 2, Kolovrat 11. Trener Kova i B.

Rudar Cimper - Mladost ( ) 65:78(19:28, 19:16, 11:20, 16:14) RUDAR CIMPER: Varga 6, Per i 4, Radikovi 22, Bedi 11, Vinko 6, Dodlek 16. Trener Damjanovi B.

Ivan ica - Me imurje 70:85(19:19, 21:16, 10:22, 20:28) ME IMURJE: Jeleni 5, GaĹĄpari 4, Novak 20, Lepen 4, Pa an 10, Glumac 4, Kraja i 21, Jambrovi 17. Trener Novak S.

TABLICA 1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. ME IMURJE 5. Mladost( ) 6. Bjelovar 7. Petar Zrinski 8. Koprivnica 9. Ivan ica 10. Radnik 11. AKOVEC 12. RUDAR CIMPER

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 5 5 5 4 3 3 2 1 1 1 0

0 1 1 1 2 3 3 4 5 5 5 6

12/+202 11/+104 11/+80 11/+77 10/+65 9/+42 9/-20 8/-31 7/-67 7/-96 7/-97 6/-259

Kotoriba jedina bez poraza! Jednu sjajnu generaciju odgaja vrijedni koĹĄarkaĹĄki stru njak Rudi Balog u Kotoribi. Nakon ĹĄto je na koĹĄarkaĹĄke noge postavio klub i sjajne koĹĄarkaĹĄe razvio u Donjoj Dubravi, ovaj samozatajni koĹĄarkaĹĄki znalac is posao nastavlja u susjednom mjestu. U ligi 16-godiĹĄnjaka mladi koĹĄarkaĹĄi Kotoribe uvjerljivo su na prvom mjestu bez poraza, a slijede Me imurje i Vindija s po jednim porazom. (bh)

Vindija - Gra ar 94:34 Lepoglava - Kotoriba 75:97 KOTORIBA:ZvoĹĄec25,Ĺ˝ini 2,Andrlon N.19, Valpati 12, FuĹĄ 31, Andrlon M. 8

TABLICA 1. Me imurje Globetka 2. Mladost Ivanovec 3. Dubrav an 4. NedeliĹĄ e 5. Lepoglava 6. Prelog 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

5 5 4 4 5 5 4 4 4

5 4 3 3 2 2 1 0 0

0 1 1 1 3 3 3 4 4

10/+115 9/+29 7/+21 7/+17 7/+1 7/-21 5/-36 4/-52 4/-74

Gra ar - Rudar Cimper 47:55 RUDAR CIMPER: Grubi 14, Sobo an 15, Rihtarec 7, Peras 3, Antolovi 16

Me imurje - D. Kraljevec 69:45 ME IMURJE: oki 2, Ĺ˝ini 11, Bogdani 4, BeriĹĄa 4, Kova i 14, Vojkovi 16, Koqi 5, BlaĹžeka 11, Bedi 2. DONJI KRALJEVEC: Setnik 4, Srpak 10, Ĺ upljika 10, Ĺ venda 4, Ivanovi 2, Sinkovi 15

Me imurje - Podravac, subota 23. studeni u 17.30 sati, IOĹ akovec

C LIGA KSMĹ˝ Mladost Ivanovec - NedeliĹĄ e, nedjelja 24. studeni u 17.30, II OĹ akovec Prelog - Kotoriba, subota 23. studeni u 17 sati, OĹ Prelog D. Kraljevec - Dubrav an, subota 23. studeni u 18 sati, OĹ D. Kraljevec

JUNIORSKA LIGA Dubrav an - Prelog 80:62 (21:11, 18:9, 24:20, 17:22)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 7, Baljak 10, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 12, Balent 7, RuĹži 14, Ĺ venda D. 9, Ĺ te an 7. Trener Mesari M. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Leva i 22, Franji 7, Golubi A. 15, Zaspan 8, VuruĹĄi 20, Ben ik 4, Golubi N. 7, Radek 2. Trener Ĺ koda D.

DUBRAV AN: Varga 25, Rai 10, BlaĹžeka 14, Ĺ tefi 16, Balog 7, Ribi 6, Igrec 2. Trener Me imurec B. PRELOG: BlaĹžona 4, Novosel 8, Jankovi 6, Ciglar 11, Ĺ ari 13, Jeleni 10, PoredoĹĄ 9, Zrna 1.

NedeliĹĄ e - Lepoglava 72:57 (10:10, 19:12, 19:15, 24:20)

Ĺ˝KK RADOST: Tkalec 4, Hlebec 4, Balog 14, BaĹĄek 17, Jeleni 1, Radikovi 4, Taradi 2, Ĺ˝ivkovi 4, Hali 2. Trener Leva i Ĺ˝

NEDELIĹ E: Gospo i 28, Golik 5, Posavec 2, MarciuĹĄ 2, Ganzer 4, Ĺ egovi I. 20, Ĺ egovi J. 2, Posedi 4, JaluĹĄi 5. Trener Hajdinjak M.

dĹžudaĹĄa, posebno su se iskazali osvaja i bron anih medalja Niko Hoblaj, Borna Ĺ imuni i Luka Dokleja, dok su ostali pokazali veliku borbenost i Ĺželju za napredovanjem u natjecateljskom dijelu dĹžuda. Judo klub â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;? akovec i dalje upisuje nove lanove u dĹžudo ĹĄkolu, a treninzi se odrĹžavaju u dvorani Policijske uprave me imurske u akovcu u terminima: svaki ponedjeljak i petak s po etkom u 19 sa .

RUDAR CIMPER: Sobo an 17, Rihtarec 4, Klujber 4, Antolovi 25, Nerer 10 AKOVEC:Barlovi 4, ugalj8,Hrustanovi 25, Kokolek 2, Barani 2, Mihol ek 9, Kranj ec 16, Bogdan 1. Donji Kraljevec - Lepoglava 56:77 DONJIKRALJEVEC:Lepen2,Setnik6,Ĺ upljika 10, Me imurec 13, Sinkovi 13, Ĺ venda 12

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI

D. Kraljevec - Me imurje Globetka 72:94 (15:27, 18:30, 17:19, 22:18)

Ĺ˝KK Radost - Oto ac 56:41

Judo klub â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;? akovec nastupio je na 13. Me unarodnom memorijalnom turniru â&#x20AC;&#x153;ZLATKO PAPACâ&#x20AC;&#x153; 2013. u Zagrebu. Najmla i dĹžudaĹĄi osvojili su prve medalje na svojem prvom sluĹžbenom natjecanju za klub. Naime, Judo klub je novoosnovani klub koji je sa svojim radom zapo eo 2012. godine i nakon prve godine djelovanja s prvom generacijom dĹžudaĹĄa krenuo je na natjecanja. Iz Judo kluba â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;? akovec od dvanaest dĹžudaĹĄica i

Rudar Cimper - akovec 60:67 cu previsoku razliku. Na kraju mirnih 15 koĹĄeva viĹĄka za Me imurje. Rudar Cimper je kod ku e odli no odigrao pro v ur eva ke Mlados , no nije bilo dovoljno za pobjedu. Prigodu za prve bodove igra i Rudara imat e ve ovaj vikend na gostovanju u KriĹževcima kod Radnika. KoĹĄarkaĹĄi akovca u sljede em kolu gostuju u Ludbregu kod Gra ara, dok Me imurje igra derbi pro v Podravca u subotu u dvorani Prve osnovne ĹĄkole u akovcu. (bh)

A 2 LIGA SJEVER Lider najniĹže lige Me imurje Globetka, haklersko-rekreativno druĹĄtvo ove sezone, ne zna za poraz. Na gostovanju u Donjem Kraljevcu, kod jedne vrlo mlade, visoke i trka ki potentne mom adi, ipak je presudilo znanje â&#x20AC;&#x153;starih kos juâ&#x20AC;?. Utakmica je bila rezultatski rijeĹĄena ve u prvom poluvremenu. (bh)

Judo klub â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;? akovec osvojio prve medalje

Kotoriba - Mladost Ivanovec 68:93 (15:15, 12:29, 17:27, 24:22) KOTORIBA: Borovi 2, HabuĹĄ 3, ZvoĹĄec A.14, FuĹĄ 6, ZvoĹĄec F. 24, Ujlaki 2, Munka 15, Seli anec 2. Trener Ujlaki R. MLADOST IVANOVEC: Terek M. 25, Vugrinec 7, Drk 25, Terek D. 22, Mlinari 4, Po ekaj 2, Bjelobrk 8.

Me imurje - Grafi ar, utorak 26. studeni u 20.45 sati, IOĹ akovec Rudar Cimper - Dubrav an, srijeda 27. studeni u 19.30, M. SrediĹĄ e D. Kraljevec - Me imurje, nedjelja 24. studeni u 11 sati, D. Kraljevec

LIGA MLA IH KADETA D. Kraljevec - NedeliĹĄ e, subota 23. studeni u 11 sati, D. Kraljevec Me imurje - Vindija, subota 23. studeni u 15.30, IOĹ akovec akovec - Ĺ˝KK Radost, etvrtak 28. studeni u 19.45, VUĹ akovec Prelog - Dubrav an, subota 23. studeni u 15 sati, OĹ Prelog akovec II - Rudar Cimper, srijeda 27. studeni u 19.45, VUĹ akovec

S VINDINOM U DISNEYLAND â&#x20AC;˘ U petak, 15. studenoga, zapo ela je Vindijina velika nagradna igra: â&#x20AC;&#x153;DISNEYLAND PARIZ I VINDINO: NEZABORAVNO I FINOâ&#x20AC;&#x153; Sakupi etiri logotipa VINDINO s poklopaca bilo kojeg okusa i osvoji super nagrade! Prva nagrada je put u Disneyland Pariz za cijelu obitelj! Tu su i ostale vrijedne nagrade: Nintendo Wii Sports Pack, Sony Playstation 3 te Vindino poklon-paketi. Mlije ni i sirni deserti Vindino sadrĹžavaju bjelan-

evine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kostiju kod djece, a osim toga jako su fini! Sada uĹživanje moĹže biti joĹĄ ve e, uz nagradnu igru koja traje do 31. prosinca 2013., a donosi nagrade koje e vaĹĄim maliĹĄanima uljepĹĄati nadolaze e blagdane! Samo stavite etiri poklopca s logotipom Vindino u omotnicu, napiĹĄite svoje osobne podatke i poĹĄaljite s naznakom â&#x20AC;&#x17E;Za nagradnu igru Vindinoâ&#x20AC;&#x153; na adresu: Vindija d.d., Me imurska 6, 42000 VaraĹždin. Kad narastem, ho u biti velikâ&#x20AC;Ś a Vindino ho u sad!

22. studenoga 2013. GOLF

KARATE

Me unarodni Kup Osijeka U nedjeljua 17.studenoga u dvorani â&#x20AC;&#x153;Gradski vrtâ&#x20AC;? odrĹžan je me unarodni Kup Osijeka u karateu. Na natjecanju je sudjelovalo 370 karatista iz 40 klubova iz BiH , Srbije i Hrvatske. Ekipu karate kluba Globus, sastavljenu od naĹĄih najmla ih lanova, inilo je ĹĄest natjecatelja. Alan Pata ko je u konkurenciji u enika u katama u svom tre em nastupu uspio oti i do samog kraja i osvojiti zlatnu medalju. Debitant na natjecanju bio je Noa Jambrovi , koji je u tri me a izborio dvije uvjerljive pobjede i osvojio 2. mjesto u konkurenciji mla ih u enika u katama. Stela Horvat u konkurenciji mla ih u enica u katama nakon dvije uvjerljive pobjede u finalu gubi od doma e predstavnice i osvaja 2. mjesto. U katama je joĹĄ nastupio i Filip Balent, ali je ovaj put naĹžalost ostao bez medalje. U borbama smo nastupili s etiri predstavnika pojedina no i ekipom u enika. Osvojili smo srebro (Stela Horvat - ml. u enice; Filip Balent - u enici), broncu (Lovro Balent - u enici) i ekipno smo tako er bili tre i. Za ekipu u enika u borbama nastupili su:

Filip i Lovro Balent te Lovro FarkaĹĄ. Ukupno smo jako zadovoljni s osvojenih 7 medalja naĹĄih najmla ih karatista, rekli su u Globusu. NajuspjeĹĄnija lanica kluba na ovom natjecanju bila je Stela Horvat s dva osvojena srebra (kate i borbe pojedina no), iako moram pohvaliti i ostatak ekipe iz Ĺ enkovca jer su svi osvojili medalje u pojedina nim kategorijama (Filip i Lovro Balent i Noa Jambrovi ), istaknuo je trener, pro . Tihomir Grgi . Osim u Osijeku, mladi karatisti Globusa nastupili su i u Pore u. Ukupno su osvojili 5 medalja: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojio je: Josip Sluki (ml. u enici borbe -36 kg) , 3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Elena Ke keĹĄ (ml. kadetkinje borbe -45 kg), Kristian Topli anec (ml. u enici kate), Kristian Topli anec (ml. u enici borbe -32 kg) i Josip Sluki (ml. u enici kate). Na natjecanju su joĹĄ nastupili Teo Ke keĹĄ i Nikola Topli anec, no ovaj put uz neĹĄto manje sportske sre e. Mlade karatiste Globusa na natjecanju su vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Me imurci u Pore u U subotu 16.studenoga u Pore u je odrĹžan karate turnir pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Kup Istreâ&#x20AC;?, u organizaciji karate klub Finida iz Pore a. Na turniru je nastupilo 530 natjecatelja iz Austrije, Bosne i Hercegovine, eĹĄke, Italije, Njema ke, Slovenije i Hrvatske. Predstavnici karate kluba ME IMURJE bili su Lucija lesjak i Leon MarciuĹĄ. Lucija je imala ukupno tri borbe. Nakon uvjerljive prve

pobjede, u polu nalu je jesno od nje bila bolja predstavnica Slovenije. Lucija je dobila joĹĄ jednu priliku za osvajanje medalje i u repasaĹžnoj borbi osvojila broncu. Leon je po povratku sa Svjetskog prvenstva imao kratak period za oporavak, ali je i na ovom turniru pokazao da je u odli noj formi. Nakon dvije pobjede, poraz je doĹživio u nalu i tako osvojio srebro.

STRELI ARSTVO

Sedam medalja za akove ke streli are u Novom Marofu ProĹĄli vikend u Novom Maro u odrĹžan je prvi ovosezonski dvoranski turnir u organizaciji streli arskog kluba â&#x20AC;&#x153;Grebengradski Gtreli ariâ&#x20AC;&#x153;, na kojem je nastupilo oko 150 streli ara iz Slovenije i Hrvatske. Iz streli arskog kluba â&#x20AC;&#x153;Katarina Zrinskiâ&#x20AC;&#x153; nastupilo je 14 natjecatelja, koji su osvojili sedam medalja. U stilu golog luka me u dje acima do 12 godina srebrnu medalju osvojio je Jan Miljan, u istom stilu Mija Mance u kategoriji kadetkinja osvojila je zlatnu medalju, a u kategoriji juniorki Vanda Kipke tako er osvaja zlatnu medalju. U stilu dugi luk Goran Cmre ak pucao je neĹĄto ispod o ekivanog i na kraju zauzeo peto mjesto. U stilu olimpijskog luka me u djevoj icama do 14 godina Janja Petrovi osvojila je bron anu medalju, me u kadetkinjama

Regina Novak osvojila je srebrnu medalju, dok su me u kadetima Jan Siro i i Vinko Kova zauzeli peto i sedmo mjesto. Me u seniorima u olimpijskom stilu imali smo etiri natjecatelja u raspucavanju, ali jedino je Ĺ trukelj KreĹĄimir uspio pro i sve do kraja i osvojiti zlatnu medalju, dok su ostali ispali u etvrtfinalu. Dobro je pucao Boris Ferlin, koji je na kraju uz dodatno raspucavanje s jednom strijelom na Ĺžalost izgubio od Ra e iz Zagreba, kasnijeg finalista, te na kraju zauzeo peto mjesto, Mladen Kodba zauzeo je ĹĄesto mjesto, a BoĹžidar VuruĹĄi sedmo mjesto. U stilu standardnog luka me u seniorima nakon napetih borbi u raspucavanju Tihomir Miljan je osvojio zlatnu medalju, dok je Stijepan Oehler zauzeo etvrto mjesto.

Golf klub Sveti Martin - Me imurje i sljede u godinu prvoligaĹĄ Na terenima Golf & Country kluba Zagreb u Blatu odigrano je etvrto i peto kolo klupskog prvenstva Hrvatske u golfu. ZavrĹĄna kola lige igrana su po novim pravilima, tako da su prve e ri ekipe razigravale za prvaka, a posljednjeplasirane ekipe razigravale su za opstanak. U razigravanju za prvaka, u odlu uju em dvoboju ekipa GK Split I pobijedila je ekipu GK Zagreb 1995 s 2:1.Prije zavrĹĄnih kola, ekipa Golf kluba Sv.Mar n - Me imurje nalazila se na desetom mjestu tablice prve lige, i po novim pravilima razigravala za opstanak. U prvom me u, nakon velike neiz-

Dio me imurske ekipe na natjecanju u Zagrebu

vjesnos do zadnjih polja i nerijeĹĄenog rezultata 1,5:1,5, kapetan ekipe GK Split II bio je bolji u doigravanju i donio pobjedu svojoj ekipi.Puno vaĹžniji bio je susret drugog dana s ekipom GK Ban Jela i II, jer pobjednik je ostajao u prvoj ligi, a poraĹženi je selio u drugu ligu. Nakon izjedna ene i neizvjesne borbe, pobjeda je pripala naĹĄoj ekipi ukupnim rezultatom 2,5:0,5, a me je osigurano natjecanje u prvoj ligi s ponajboljim hrvatskim golferima i u sljede oj sezoni. Za ekipu GK Sv.Mar n - Me imurje u etvrtom kolu nastupili su Ivica Horvat, Nenad Bali i Mladen Dokleja, a odlu uju u pobjedu u petom kolu donijeli su Sre ko Novak, Goran Makovec i Kris jan Antolovi .

Rekreacija

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vesna Mimica posjetila Woman Art kako sam izgledala prije 10 godina i kako izgledam sada, ponosna sam i zahvalna samoj sebi što imam tijelo koje je u puno boljoj formi i koje izgleda puno zdravije. Zašto stalno spominjem to “zdravije”? Meni je na prvom mjestu zdravlje i na svoje tijelo ne gledam više tako kako sam gledala prije, ne gledam u ogledalo da vidim strši li mi salo sa strane kad obu em traperice, ve pogledam jesu li moji miši i dobro utegnuti (iako imam ja još puno posla oko toga) i ono najvažnije: jesu li dovoljno jaki da poprave moju posturu. Ja ne želim biti seksi, ja želim biti zdrava i da vježbaju i što duže izgledam mlado i it. Kako starimo, tako se skra uje naša mobilnost, stabilnost i leksibilnost, pa do emo do toga da nam je teško pro i deset stepenica, a da pritom ne pušemo kao slon ili da si ne možemo svezati tenisicu, a da ne sjednemo itd. Kako gledam na sebe, tako gledam i na svoje vježba e, pa se trudim biti inovativna, dati više i motivi-

Dragi moji, za ovaj meni, poseban broj pripremila sam vam vježbe za noge i stražnjicu pa predlažem da vježbate sa mnom. Vježbe sam kreirala pomno, tako da aktiviramo što više miši a. Noge i stražnjica spadaju u kriti ne zone pa sam sigurna da ete uživati vježbaju i. S obzirom na to da ja imam tu ast pisati tekstove o zdravom na inu života, o prehrani i vježbama, odlu ila sam se predstaviti i napisati nešto o sebi i ljudima koji me okružuju. Moje ime sad ve znate, zovem se Ivana, i ja sam jedna najobi nija osoba koja voli svoj posao, da, dobro, više bih rekla da ga obožavam i ne doživljavam ga kao stvaran posao. Od po etka kada sam krenula s vježbanjem to je bilo zbog vanjskog izgleda, no ubrzo sam shvatila da zapravo vanjski izgleda nije dokaz da sam zdrava, da imam zdrave zglobove i kosti. Usko povezana s anatomijom (maser po struci), po ela sam povezivati stvari. Danas, kada pogledam

rati ih na dalje. Moj se trud i te kako isplatio. Prije par dana javim se na mobitel i, što mislite, s druge strane Vesna Mimica! Pionirka gimnastike i aerobika, prva žena koja je snimala vježbe za širu javnost, žena s kojom sam svako jutro prije škole vježbala i potajno se nadala da u i ja jednog dana voditi treninge i možda biti na televiziji. Nisam stigla sakriti uzbu enje, a Vesna me ve traži da odradim trening za nju, tako je i bilo. Odli an provod s jednom od

najboljih trenerica u Hrvatskoj, ne mogu vam opisati osje aje koji su me preplavili, trema, strahopoštovanje i totalna blokada. Presretna sam i jako ponosna na sve koji su mi pomogli da se moji snovi ostvare, a to su moja obitelj, moji roditelji, sestra, šogor, muž, Luka Vugra i svi moji vježba i bez kojih zaista toga svega ne bi bilo. Ukrala sam malo prostora za sebe jer ipak oni to zaslužuju! Hvala svima, vaša trenerica Ivana Posavec!

VJEŽBA BROJ 1

VJEŽBA BROJ 4

VJEŽBA BROJ 7

Pripremite jednu nogu, krenite u iskorak prema naprijed koljenom k tlu na izdah, udahom se vra ate. Dlanovi su na struku, a le a držite ravna. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira miši e nogu i stražnjice.

Stojite u centru, krenite bo no u iskorak naizmjeni no jednom i drugom nogom. Koljeno spus te do tla. Le a držite ravna, dlanovi na struku i brada paralelna s podom. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 10 ponavljanja sa svakom nogom. Smisao vježbe je da ak vira miši e vanjske strane bedara i stražnjice.

Postavite jednu nogu na drugu iznad koljena. Dlanovi su spojeni, a ramena daleko od ušiju. Spus te se u duboki u anj sa smanjenom bazom oslonca. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira stražnjicu i noge.

VJEŽBA BROJ 2

VJEŽBA BROJ 5

U ovoj vježbi krenite jednom nogom prema iza i spus te koljeno k tlu na izdah, udahom se vra ate. Dlanovi su i dalje na struku, a le a ravna. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira miši e stražnjice i nogu.

Stanite u široki raskora ni stav, dlanovi su još uvijek na struku, le a ravna i brada paralelna s podom. Krenite izdahom bo no u stranu, stražnjicom prema podu. Naizmjence jednom i drugom nogom. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira miši e noge i bo ne trbušne.

VJEŽBA BROJ 3 Dlanovi su na struku, a le a ravna i brada paralelna s podom. Križajte noge prema iza i koljeno spus te do tla. Pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira miši e stražnjice i nogu.

VJEŽBA BROJ 6 Stanite u širinu kukova, le a držite ravna, ruke i brada su paralelno s podom. Krenite u u anj, ali pritom pazite da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira stražnjicu i noge.

VJEŽBA BROJ 8 Postavite se u push up poziciju, dlanovi su ispod ramena, stražnjica i trbuh s snu . Krenite jednom nogom bo no, koljenom prema laktu. Naizmjeni no radite jednom pa drugom nogom, a pogled u koljeno. Napravite vježbu u 10 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak vira core.

VJEŽBA BROJ 9 Oslonite se na dlanove, stražnjicu držite iznad tla i tijelom napravite dijagonalu. Udahnite i na izdah krenite jednom nogom prema stropu. Radite naizmjeni no jednom pa drugom nogom. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira ruke, stražnjicu i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

22. studenoga 2013.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

6. GODIĹ NJICA G ICCA LESNINE LE U SAMO IS K O R IS TI TE P R IL IK petak

subota

nedjelja

POPUST VIĹ E OD:

990,00 50% kn

GRATIS HALOGENA RASVJETA

studeni

2.000,00

VARAĹ˝DIN, Ä&#x152;AKOVEC

1I/J2ENE

NEVJEROJATNO!

Regal SNOW, dimenzije: 200x185x45cm, boja: bijela, halogena rasvjeta gratis. (11070100/01) *POPUSTI SE NE ODNOSE NA ARTIKLE KOJI SU TRENUTNO NA AKCIJI, ODNOSI SE SAMO NA GOTOVINSKO PLAÄ&#x2020;ANJE I VRIJEDI SAMO ZA NOVE UGOVORE, NE MOĹ˝E SE SPAJATI SA DRUGIM AKCIJAMA I POPUSTIMA

499,00

25,00

POPUST VIĹ E OD:

199,00 60% kn

3.800,00

POPUST:

9,90 60% kn

POPUST VIĹ E OD:

1.799,00 50% kn

NAJJEFTINIJE! MEGA POPUST Stropna svjetiljka, krom, staklo, 1x70 W R75, 32x32 cm (33250577/02)

Jastuk ukrasni, dim: 40x40 cm, viĹĄe boja u ponudi (07550016/01)

1I/J2ENE C

-60

A AN ST NE PU E P O N AÄ&#x152; E OZ E PI H E T AV C P Ä&#x152;U

LUNA II !" # $ % # & ' * + - & (06530007/02)

199,00

POPUST VIĹ E OD:

1.200,00

79,90 55% kn

220,00

280,00

POPUST VIĹ E OD:

169,00 35% kn

POPUST VIĹ E OD:

149,00 30% kn

POPUST VIĹ E OD:

499,00 55% kn

SUPER CIJENA!

XXXL PRILIKA Uredska stolica TC3-03BT-004,

FORMAT 1, dim: 55x55x42 cm. Boja: bijela, sonoma.

(23810138/03)

(05860041/01/03)

Poplun SOFTY, punjenje 100% silikoniziranim poliesterskim vlaknima, presvlaka od 100% ; < ; %" # (87300091/01) 200x200 cm (87300035) 399,00 kn popust 70% 119,00 kn

Krevet LARISSA, dimenzije: 140 x 200 cm. Boja: crna. (00810002/02)

Posjetite naĹĄu novu web stranicu www.xxxlesnina.hr

NAJJEFTINIJE! I113J

Prodajni centar Ä&#x152;AKOVEC - samo namjeĹĄtaj, Globetka b.b., radno vrijeme: pon.:-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00 Prodajni centar VARAĹ˝DIN, Gospodarska b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00, ned. 24.11.2013.: od 09:00-20:00 SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SENZACIONALNE CIJENE * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA

SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SENZACIONALNE CIJENE * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA * SLAVITE S NAMA S POPUSTIMA * SUPER PONUDA NA SVIM ODJELIMA

VARAĹ˝DIN S POPUSTIMA VVARA VA AR PO POOPPUS UUSTTTIIMA

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. studenoga 2013.

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i boži ne ukrase iz ku ne radinosti

Još bogatiji nagradn Budimpešta, Bratisla Arti oka je nekome omiljeno povr e za spravljanje ukusnih jela, a drugima uz to može biti i inspiracija za ru ni rad. Upravo takve ukrase za jelke, adventske vjen i e ili dekoraciju za blagdanski boži ni stol izra uje Katica Ljubek iz akovca, u ijem se domu ve na prvi pogled uo ava i prepoznaje ljubav prema ru nom radu i kreativnom stvaralaštvu. Ljubav prema izradi ukrasnih i uporabnih predmeta rodila se ve u djetinjstvu: - Rodom sam iz Palovca, gdje sam ve kao djevoj ica izra ivala igra ke i lutke od razli itih plodova prirode. Potom sam 1965. godine otišla raditi u Njema ku, pa nije bilo toliko vremena za ru ni rad. Sada živim u akovcu i, otkako sam u mirovini, ve eri naj eš e provodim uz hobi aktivnosti. Sada za zimu pletem šalove, a ve mjesec i više dana izra ujem ukrase za Boži , tzv. arti oka tehnikom. Na kuglice od stiropora pribada ama spajam ve unaprijed izrezane ukrasne trakice, kako bih dobila ukras u obliku te biljke. Za jednu kuglicu mi treba nekoliko sati, ovisno o veli ini kuglice. Sve ideje pro-

UKRASI KATICE LJUBEK iz akovca

Povr e i cvije e kao inspiracija

Katica Ljubek ideje za ukrase pronalazi u biljnom svijetu

Za izradu jedne ukrasne “arti oke” potrebno je najmanje dva sata

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

ČAKOVEC

IGRAČKE POSUĐE BOŽIĆNE DEKORACIJE

0 2 -

Elegantna plavo - bijela kombinacija ukrasa za jelku

Ukrasni buket od ru no ra enih “hortenzija”

izlaze iz moje mašte, pa sam tako i za drugi ukras pronašla inspiraciju u cvije u koje imam u vrtu, a to su hortenzije. Druženje s ru nim radom me opušta, smiruje me i nalazim veselje u tome. Svima bih preporu ila da prona u svoj sli an hobi. Sve što napravim poklanjam od srca prijateljima, familiji ili susjedima kao poklon za Boži , ro endan ili druge sve arske prilike. (rr)

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

NA SVE ADVENTE DO 30. 11. 2013.

Ru ni rad spada me u najcjenjenije poklone

22. studenoga 2013.

Nagradni natjeÄ?aj 49

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

ni fond:

ava, Be

Trgova ki centri puni su ukrasa za najljepĹĄi blagdan u godini, BoĹži . U njima moĹžete na i sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do boĹži nih aranĹžmana. Ali kako god oni bili bljeĹĄtavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaĹĄ dom unije onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod ku e. NajljepĹĄe su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozi vnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisje ate svakog trenutka i svakog detalja kako su nastajale. Ako ste

takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. Ima kreativnih ljudi koji i ukrase za bor izra uju sami: od kuglica, an el i a i zvon i a od konca ili drugih materijala ili uz pomo krea vnih tehnika. Me imurske novine odlu ile su sljede ih nekoliko tjedana stranicu svojih novina pokloni vama i vaĹĄim idejama. PokaĹžite nam jaslice ili boĹži ne ukrase koje

ste izradili sami. Javite se. Nazovite nas na 323-600 ili 323-601 ili kontak rajte na e-mail: advent@mnovine.hr. VaĹĄe radove i pri e kako su nastajale jaslice ili boĹži ni ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagra ujemo putovanjima prije BoĹži a. Nagrade su: trodnevno putovanje za dvije osobe u BudimpeĹĄtu: 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagra uje putni ka agencija â&#x20AC;&#x153;Kompasâ&#x20AC;?, dvodnevno putovanje za dvije osobe u Bra slavu i Be 21. i 22. prosinca u aranĹžma-

UKRASI LJILJANE Ĺ˝GANEC iz HodoĹĄana

Originalnost svake izra ene rukotvorine

Poljoprivredna tehni arska vrtlarica Ljiljana Ĺ˝ganec iz HodoĹĄana ve nekoliko godina izra uje adventske ukrase i ukrase, poput koĹĄarica s cvije em uz Uskrs, za svoje prijatelje i rodbinu. Zbog bolesti je u mirovini, no ljubav i znanje su ostali, tako da nerijetko oduĹĄevljava rodbinu i prijatelje svojim rukotvorinama. Svaki njezin ukras je druga iji te

nu agencije â&#x20AC;&#x153;Jakopi - travelâ&#x20AC;?. Dvije osobe nagra ujemo putovanjem na boĹži ni sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije â&#x20AC;&#x153;Amazon putovanjaâ&#x20AC;?. Trgova ki centar â&#x20AC;&#x153;Janaâ&#x20AC;? u vlasniĹĄtvu tvrtke â&#x20AC;&#x153;KB Sra inecâ&#x20AC;? daruje poklon bon od 1000 kuna u trgova kom centru â&#x20AC;&#x153;Janaâ&#x20AC;?, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu â&#x20AC;&#x153;Sve iz ku ne radinostiâ&#x20AC;?. Najzanimljivije uratke birat e Ĺžiri i itatelji.

Kralja Tomislava 14, Ä&#x152;akovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAĹ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Ä&#x152;akovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ Ä&#x152;AKOVCA!! BUDIMPEĹ TA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEÄ&#x152; ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.

Ljiljana Ĺ˝ganec sa svojim ukrasima

donosi sklad boja i omjera, gotovo na na in zlatnog reza u umjetnosti. Zajedni ki dio ukrasa je i heklani tableti , za svaki ukras pletivo je druga ijih dimenzija i oka, te odre enih boja. Ljubav za izradu ukrasa, Ljiljana kaĹže, du-

guje baki i majci, koje je kao mala gledala kako izra uju ukrase. Dio ukrasa snimili smo u zadnji tren, samo nekoliko sati prije dolaska prijatelja i rodbine, a drugi e dio sin koji poha a Gimnaziju odnijeti u ĹĄkolu. To e se za vrijeme boĹži no - novogodiĹĄnjeg sajma prodati te na taj na in pomo i nekom u eniku slabijega imovnog stanja. Izrada svakoga pojedinog ukrasa traje tjedan do dva tjedna, ovisno o veli ini samog ukrasa i motivu koji treba isplesti heklanjem. Prijatelji su ve zapazili njezin talent, te je nagovaraju da priredi izloĹžbu, ĹĄto e, kaĹže Ljiljana, moĹžda u initi idu e godine, ove godine viĹĄe nema ni jedan rad, pa su ostale samo ove slike. (J. Ĺ imunko)

Jednodnevna adventska putovanja Advent u BeÄ?u 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana : 220,00 kn

Advent u BudimpeĹĄti 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predboĹžiÄ&#x2021;ni shopping 30.11. â&#x20AC;˘ 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 120,00 kn

Advent u PeÄ?uhu 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. â&#x20AC;˘ 14.12. â&#x20AC;˘ 21.12.2013. Cijena aranĹžmana: 260,00 kn

Jednodnevni doÄ?eci Nove godine DoÄ?ek Nove godine u BudimpeĹĄti 31.12.2013. Cijena aranĹžmana: 230,00 kn

DoÄ?ek Nove godine u Veneciji 31.12.2013. Cijena aranĹžmana: 320,00 kn Polasci iz Ä&#x152;akovca i VaraĹždina

Amazon putovanja Ma ce hrvatske 6, 40000 Ä&#x152;akovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem lanka 31. Statuta, Odluke op inskog vije a o s pendiranju i Odluke na elnika Op ine Šenkovec raspisuje se:

Natje aj za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj godini 2013./2014. Kriterij za dodjelu s pendija: • prebivalište na podru ju Op ine Šenkovec • socijalni status • uspjeh u u enju • ne s pendiraju se studen 1. godine studija

Na temelju odluke Uprave - Direktora GKP « akom» d.o.o. akovec, Mihovljanska bb, od 21.11.2013., kao organizatora tržnice u Gradu akovcu, objavljuje se sljede e

J A V N O N A D M E T A NJ E za prikupljanje ponuda za zakup prodajnog prostora na Tržnici akovec za razdoblje od 01.01.2014.-31.12.2016. godine 1. Predmet nadmetanja: - davanje u zakup prodajnog prostora na Tržnici akovec, kako slijedi: 1. Vanjske klupe (table) – klupe (table) na tržnici ozna ene na planu tržnice crvenom bojom - namjena – prodaja vo a, povr a i cvije a - po etna visina zakupa za korištenje iznosi: - 300,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za ljetni period (od 01.03. do 30.11.), - 200,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za zimski period (od 01.12. do 28-29.02.) 2. Unutarnje klupe (table) – klupe (table) na tržnici ozna ene na planu tržnice zelenom bojom - namjena – prodaja vo a, povr a i cvije a - po etna visina zakupa za korištenje iznosi: - 200,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za ljetni period (od 01.03. do 30.11.), - 140,00 kn sa PDV-om mjese no po metru dužnom za zimski period (od 01.12. do 28-29.02.) 2. Dokumentacija za nadmetanje može se podi i neposredno kod tajnice Direktora GKP « akom» d.o.o., Mihovljanska bb, akovec ili kod poslovo e tržnice, Uska bb, akovec, svakim radnim danom u vremenu od 07:00-14:00 sa , uz predo enje uplatnice o upla jamstva za ozbiljnost ponude u iznosu od 100,00 kn. Jamstvo se može upla na žiro ra un GKP „ akom“ d.o.o. broj HR12 2340 0091 1160 0916 6, koji se vodi u Privrednoj banci d.d., pozivom na broj 02OIB ili na blagajnama GKP „ akom“ d.o.o. 3. Rok za dostavu ponuda je 05.12.2013. do 11,00 sa . Ponude se dostavljaju na adresu: GKP « AKOM» d.o.o. Mihovljanska bb 40000 akovec uz naznaku „ponuda za tržnicu – ne otvaraj“. 4. Javno otvaranje ponuda e se održa dana 05.12.2013. u 11,00 sa , u prostorijama GKP „ akom“ d.o.o. , akovec, Mihovljanska bb, akovec. Za Organizatora tržnice GKP « AKOM» d.o.o Direktor Snježana Tkal ec Avirovi , mag. iur.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽ 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traži konobara/icu; 2 šankista/šankis cu; pomo ni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiža, javiti se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, posla na email: konoba.maslina@gmail.com do 15.11. 2. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traži 2 voza a/ voza ica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@jakopic-travel.hr do 16.11. 3. Dobrani transpor , M. Središ e, Poljska 25c, traži kv voza /voza ica e kat. za me unarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11.

Dokumen potrebni za dodjelu s pendija: • zamolba s kratkim životopisom • fotokopija osobne iskaznice • potvrda o upisu godine studija • potvrda o redovnom upisu na fakultet s godinom studija, brojem ECTSbodova, prosje nom ocjenom studiranja i prijepisom ocjena svih godina studija • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju * • izjava o suživotu sa lanovima zajedni kog doma instva * • za sve lanove zajedni kog doma instva koji su u radnom odnosu potvrda poslodavca o prosjeku pla e za zadnja 6. mjeseci • potvrda fakulteta ili škole o školovanju lana zajedni kog doma instva, ako takvog ima • za nezaposlene punoljetne lanove zajedni kog doma instva koji se ne školuju potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 6. mjeseca • za umirovljenike lanove zajedni kog doma instva potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine • za obrtnike porezno rješenje o razrezu poreza za prethodnu godinu • za vlasnike poduze a (pravnih osoba) prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasni kom udjelu • za djecu rastavljenih roditelja fotokopija rješenja o rastavi i izjava o redovitos pla anja alimentacije* * sve izjave objavljenje su na internetskim stranicama Op ine Šenkovec Zahtjevi se podnose u roku od 15 dana od dana objave natje aja na adresu: Op ina Šenkovec, J. Bedekovi a 11, 40 000 akovec, s naznakom «za natje aj - s pendije».

22. studenoga 2013.

4. Fil j.do.o. Oporovec, traži konobar/konobarica u caffe baru na odre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Galeb, javi se na mob. 098 507 6946, do 22.11.

5. Toroid-energija d.o.o. Nedeliš e, traži inženjer/inženjerka elektrotehnike - SOR za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11. 6. Ca e bar MK, Gori an, Vrtna bb, traži konobar/ konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11. 7. Posavec d.o.o. Nedeliš e, traži instalater/instalaterka grijanja i vode na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 500, do 21.11. 8. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traži frizer/frizerka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javiti se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

9. Ugos teljski obrt RAJ, Kuršanec, traži pizza pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 199 1305, do 23.11.

adresu ili na: www.msa.com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12.

10. Patris dizajn j.d.o.o. M.Subo ca, traži konobar/ konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11.

14. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@mamica.com.hr do 30.11.

11. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9353 666, do 25.11. 12. Impuls d.o.o. akovec, Ž. Fašizma 3, traži 5 šiva a/šiva ice teške konfekcije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili tel. 040 390 990, g a Kelenc, do 28.11. 13. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubi ka ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni posao, posla prijavu na gornju

GRAD AKOVEC

akovec, Kralja Tomislava 15, Na temelju Odluke Gradskog vije a Grada akovca od dana 21.studenoga 2013. objavljuje

JAVNI NATJE AJ ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA na podru ju Globetke, Vukovarska bb u akovcu usmenom javnom dražbom I/ Predmet prodaje 1. Dana 02.12.2013.godine, ponedjeljak, s po etkom u 12,30 sa održa e se usmena javna dražba za prodaju gra evinskog zemljišta na licu mjesta, Vukovarska ulica bb, u neposrednoj blizini Srednje škole akovec Jakova Gotovca 2, akovec, Bap s ke crkve s Pastoralnim centrom, akovec, Jakova Gotovca 2, i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br. 5223, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/176/1, oranica Globetka, površine 3 j 973 hv (ident. s k br.906, k.o. iste, površine 20.986 m2) i to južni dio te es ce u površini cca 11.000,00 m2, - est.br.228/1/2/A/1/170/1, oranica Globetka, površine 197 hv (ident. s k br.912, k.o. iste, površine 708 m2) i to cijela es ca, i zk.ul.br. 5182, k.o. akovec, - est.br.228/1/2/A/1/179/1/1, oranica, površine 347 hv, (ident. s k br.903/1, k.o. iste površine 1250 m2) i to južni dio te es ce u površini od cca 923 m2, ukupno cca 12.631 m2. po po etnoj cijeni od 48,93 €/m2, u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan zaklju enja usmenog javnog nadmetanja. Osim kupoprodajne cijene, kupac snosi troškove procjene vrijednos zemljišta i objave natje aja u lokalnom tjedniku. Rok pla anja ukupne kupoprodajne cijene i troškova postupka je 8 (slovima:osam) dana od dana zaklju enja javne dražbe. 2. To na površina zna e se nakon što se izvrši parcelacija zemljišta. Kupac stupa u posjed zemljišta odmah nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene. Kupoprodaja i preuzimanje dijelova zemljišta, odnosno cijele es ce vrši se prema raspoloživim gra kim skicama, idejnim rješenjima i postoje em zemljišnoknjižnom i katastarskom stanju na dan održavanja javne dražbe, bez posebnog iskol enja i utvr ivanja novih granica – me a; kupac o svom trošku vrši cijepanje zemljišta nakon isho enja dozvola za gradnju, formiranje nove gra evne es ce s odre enom površinom, položajem i oblikom, utvr ivanje me a i iskol enje, a nakon što se izvrši cijepanje, utvrde to ne površine i izvrši provedba u gruntovnici i katastru, sa ini e se okon ani obra un i eventualna doplata više kupljenog odnosno povrat novca za manje kupljenu površinu zemljišta uz prijenos vlasništva zemljišta u zemljišnim knjigama na kupca. Predvidivi rok završetka posla je jekom 2014. godine. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. S Kupcem e se sklopi Predugovor kojim e se uredi me usobni odnosi. II/ Ostali uvje javne prodaje zemljišta 1. Ustanovljeno je pravo prvokupa za korist Srednje škole akovec Jakova Gotovca 2, 40000 akovec, Bap s ke crkve s Pastoralnim centrom, akovec, Jakova Gotovca 2, kao vlasnika neposredno susjedne nekretnine na k br.905, k.o. akovec. 2. Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 30 % od po etne kupoprodajne cijene (iznos od 185.410,45 € u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan pla anja), u korist prora una Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7757-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta i originalni dokaz o pla anju predali voditelju dražbe. Uplata jam evine mora bi vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe, do 11 sa . Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Postupak e se proves i u slu aju prijave samo jednog ponu a a. Uplatom jam evine i pristupom javnoj dražbi kupac prihva a da nekretnine nemaju nedostataka. 3. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljišta i troškove postupka u cijelos pla na na in i u rokovima odre enim odredbom to ke I.1., u pro vnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Jam evina se kupcu ura unava u cijenu zemljišta, a onome koji potpiše Zapisnik s Zaklju kom o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku ne pla ukupnu kupovninu Grad akovec e utvrdi gubitak prava kupnje, prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, a iz položene jam evine namirit e se šteta i svi troškovi. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, koji nisu uspjeli na dražbovanju, koji su odustali od dražbe, koji nisu dražbovali, ili se natje aj poniš , vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon održane i zaklju ene javne dražbe. 4. Kupac je dužan pla naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, (NN 39/13), kao i sve druge troškove u vezi kupoprodaje predmetnog zemljišta. 5. Pravila javnog nadmetanja i pla anja, kao i posljedice neurednog pla anja te druge odredbe sadržava e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja s Zaklju kom o prodaji nekretnina. 6. Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja; tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu, i ima pravo poniš natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima. 7. Ovaj oglas e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. Informacije, podaci i dokumentacija o zemljištu dostupni u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, II kat, soba 204, tel 040 314 924, svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 sa . Nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e se uvažava . Gradona elnik Grada akovca

15.Ariond.o.o. akovec,traži10montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, posla email: darko. perenc@arion-it.hr do 24.11. 16. Ca e bar BH, Hodošan, B. Radi a bb, traži konobar/konobarica u caffe baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11. 17. Ca e bar Galeb, Oporovec, traži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11. 18. Reni d.o.o. Sveta Marija,Trg bana Josipa Jela i a 27,tražifrizer/frizerkananeodre enovrijeme,javi se na mob. 098 1804 882, do 24.11. 19. Automehani ar Zvonimir Kralj, M. Središ e, A. Šenoe 14, traži m/ž automehani ar na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11. 20. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referen ca u putni koj agenciji na odre eno vrijeme, radno vrijeme na 20 sa tjedno, posla email: goran@atlas-tours.hr do 01.12. 21. Royal Trade d.o.o. Vra šinec, Pre na 1, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11. 22. Inpiro d.o.o. D. Kraljevec, traži 3D/2D konstruktor/konstruktorica na neodre eno vrijeme, javi se na email: ivan.hajdinjak@inpirio.com do 30.11. 23. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI GITA ŽEŽELJ, K I ARIJANE I TOMISLAVA; MATEO ŠESTAN, SIN MIRJANE I ZORANA; ROKO SRNEC, SIN KATJE I MARIJA; LUCIJA IVKOVI , K I ANITE I HRVOJA; MATIJA ZRINŠ AK, SIN VALENTINE I DEJANA; DINA JURIŠI , K I ŽELJKE I TUNJA; LOVRO SOKA , SIN NATAŠE I ANTUNA; JAN LEPEN, SIN LIDIJE I AN ELKA; RAJAN MAR EC, SIN MARINE I IVANA; DINO HORVAT, SIN DANIJELE I MARKA; PETAR POKRIVA , SIN MARIJE I SINIŠE; SAMUEL BOGDAN, SIN KATARINE I ZLATKA; JOSIPA VINKOVI , K I NATAŠE I BOŽIDARA; MANUELA LOGOŽAR, K I IZABELE I SVENA; DORIJAN ORŠUŠ, SIN FATIME I JOSIPA; MICHELANGELO MAR EC, SIN ANDREJE I SANDIJA-LEA; NICOLE JALŠOVEC, K I VALENTINE I MARIJANA; NIKOLA ŠKVORC, SIN MARJETE I WALTER A; EMA BRUMEN, K I MARTINE I MILJENKA; FRANKA ŠIMUNI , K I JASMINE I MIHAELA; FRANO KRALJI , SIN MELITE I TIHOMIRA; IZABELA BABI , K I JASMINKE I KRISTIJANA; TIBOR OV AR, SIN NIKOLINE I KRISTIJANA; VITO NOVAK, SIN LANE I MARIJA; MIA MU I , K I NATAŠE I MARIJA; MELANI BALOG, K I SMILJANE I VALENTA ( akovec)

VJEN ANI IVANKA KARLOV EC I ROBERT KOVA I ( akovec); EMINA ZANJKO I MIHAEL FEGEŠ, MAJA LESAR I IVAN ADRIAN KOVA (Nedeliš e); VALENTINA KUDEC I DANIJEL TUREK, ELIZABETA SLAVI EK I VLADIMIR KOVA (Prelog)

UMRLI FRANJO ŽNIDARI R. 1938., NADA KLOBU ARI RO . HORVATI R. 1940., TEREZIJA KOVA RO . BERGOVEC R. 1927., ŽELJKO ŠIMUNI R. 1955. ( akovec); ŠTEFANIJA BLAGUS R. OREHOVEC R. 1961. (Kotoriba); IVAN SRAKA R. 1956. (M. Subotica); PETAR PETEK R. 1926., TEREZIJA RUDAŠ R. DAN R. 1930. (M. Središ e); IVAN SERC RO . 1917., LOVRO MAR ETKO RO . 1923. (Prelog); KATARINA RAJH R. TROJAK RO ENA 1928., ANA KRIŽAN R. ŽGANEC RO ENA 1936. (Štrigova)

22. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Ĺ˝DINSKOJ Ĺ˝UPANIJI mob.091 2502 144, do 15.12. 24. Complex-inst j.do.o. Pribislavec, traĹži 3 montera/monterkegrijanja,3vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/izolaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11. 25. Hegemon d.o.o. Prete nec, traĹži pizza kuhar/ kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394, do 15.11. 26. Rus ca d.o.o. akovec, traĹži kuhar/kuharica i pomo ni kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11. 27. Alu-art d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traĹži 3 bravara/bravarice na izradi i montaĹži aluminijske stolarije i montaĹži pvc stolarije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., natje aj je otvoren do 20.11. 28. Kvinta d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Podroom

SJE ANJE Drink and Music Club, osobni dolazak: Kralja Tomislava 31, akovec, do 30.11. 29. Dolenec instalaterski obrt akovec, traĹži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 554 9323, do 30.11. 30.PoljoprivrednogospodarstvoDomini Ivan,M. Subo ca, traĹži 2 radnik/radnica za klanje i ĹĄurenje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143, 098 242 571, do 25.11. 31. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traĹži armira /armira ica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4222 575, do 30.11.

098 242 485, do 26.11. 34. Milenijumzdravlje j.d.o.o. akovec, traĹži agent/agen ca direktne prodaje, javi se na mob. 095 197 6644, do 22.11. OD HRVATSKI ZAV VANJE ZA ZAPOĹ LJA : 396-819 VEC KO A A 0 ISPOSTAV LOG: 646-74 ISPOSTAVA PRE SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 0 543-20

32. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traĹži 2 konobara/ konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar San Marco, info: 097 788 9981

35. Dje ji vr Grlica, Ĺ enkovec, M. Tita 34, traĹži odgojitelj/odgojiteljica na odre eno vrijeme, obavezni stru ni ispit, osobni dolazak sa zamolbom, do 22.11.

33. Ca e bar Zavrtje, Miklavec, traĹži 2 konobara/ konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob.

36. Hamer d.o.o. akovec, traĹži pekar/pekarica kruhaipecivaivoza /voza icacisternesmlijekomi

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK KLASA: 021-05/13-01/209 URBROJ: 2109/2-01-13-06 akovec, 22. studeni 2013. Na temelju lanka 6. Zakona o kulturnim vije ima (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 48/04, 44/09 i 68/13), lanka 27. Statuta Grada akovca (Sl. gl. Grada akovca 9/09, 2/13, 3/13 i 3/13 â&#x20AC;&#x201C; pro . tekst) te lanka 5. Odluke o osnivanju kulturnih vije a Grada akovca, Gradona elnik Grada akovca objavljuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE LANOVA KULTURNOG VIJE A GRADA AKOVCA I. Kulturno vije e Grada akovca osniva se radi predlaganja ciljeva kulturne poli ke i mjera za njezino provo enje, sudjelovanja u predlaganju godiĹĄnjih programa javnih potreba u kulturi te ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donoĹĄenje odluka vaĹžnih za kulturu i umjetnost, a nadleĹžno je za podru ja: - glazbu i glazbeno â&#x20AC;&#x201C; scenske umjetnos - dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnos - knjiĹžnu, nakladni ku i knjiĹžni arsku djelatnost - vizualne umjetnos - kulturno â&#x20AC;&#x201C; umjetni ki amaterizam - inova vne umjetni ke i kulturne prakse - me unarodnu kulturnu suradnju, - nanciranje me unarodnih projekata. II. Za lanove Kulturnog vije a mogu bi kandidirani kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stru njaci koji svojim dosadaĹĄnjim dos gnu ima kao i poznavanjem problema vezanih uz utvr ivanje i provedbu kulturne poli ke mogu pridonije ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Vije e osnovano. lan Kulturnog vije a ne moĹže sudjelova u raspravi i izuzet je od odlu ivanja Vije a o pitanju koje se odnosi na umjetni ki ili kulturno projekt u kojem sudjeluje on ili s njim povezane osobe (srodnik po krvi u ravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, bra ni ili izvanbra ni drug) ili se odnosi na kulturni ili umjetni ki projekt koji je predloĹžila pravna osoba u kojoj lan Vije a ili s njim povezane osobe imaju vlasni ki ili osniva ki udio ili sudjeluju u njezinom upravljanju. III. Kulturno vije e ima 5 lanova koje na prijedlog gradona elnika imenuje Gradsko vije e Grada akovca, na mandat od e ri godine. IV. Pozivaju se ustanove i udruge s podru ja Grada akovca koje u svom djelovanju imaju programe u naprijed navedenim podru jima iz nadleĹžnos Kulturnog vije a, da podnesu svoje prijedloge za lanove Kulturnog vije a Grada akovca. V. Prijedlozi s obrazloĹženjem, u skladu s Odlukom o osnivanju Kulturnog vije a Grada akovca (SluĹžbeni glasnik Grada akovca 7/13) podnose se u roku od 15 dana od objavljivanja ovog poziva na adresu: GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA DRUĹ TVENE DJELATNOSTI KRALJA TOMISLAVA 15 40 000 AKOVEC S naznakom â&#x20AC;&#x17E;PRIJEDLOG ZA KULTURNO VIJE Eâ&#x20AC;&#x153; Ovaj javni poziv objavljen je na WEB stranicama Grada akovca: www. cakovec.hr. GRADONA ELNIK Stjepan Kova

kombija na odre eno vrijeme, javi se Danijeli 091 3967 000, do 22.11.

MARIJU MESARI ro . Deban

37. Super hrana j.d.o.o. akovec, traĹži 2 kuhara/ kuharice-za roĹĄ lj i fast-food na odre eno vrijeme, javi se na mob.091 574 1431, do 20.11.

iz Merhatovca 22.11.2001. â&#x20AC;&#x201C; 22.11.2013.

38. Udruga za boljitak Roma, Gori an, traĹži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedina ni javni rad, javi se na mob. 098 504 559, do 10.12.

Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji

39. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traĹži samostalni knjigovo a/knjigovotkinja i slasti ar/slasti arka-pomo ni radnik u proiz. kola a na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008, do 07.12.

TUĹ˝NO SJE ANJE

40. Autoprijevoznik Petric Tomislav, Gori an, Radni ka5,traĹživoza /voza icaCkat.zame unarodni transport na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 161 4446, do 22.11.

na voljenu suprugu

MARIJU MESARI ro . Deban iz Merhatovca 22.11.2001. â&#x20AC;&#x201C; 22.11.2013.

Temelju lanka l. 32. Statuta Op ine Sveta Marija (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;? br. 5/13.) na elnica op ine Sveta Marija dana 20.11.2013.g. donosi

Sje anje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tuĹžno je, Ĺživot bez tebe teĹžak je, ali ljubav prema tebi vje na je. S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe Zauvijek tvoj suprug Ivan

ZAKLJU AK o raspisivanju Natje aja za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2013./14. Op i uvje i kriteriji za dodjelu s pendija: Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti dodiplomskih i diplomskih studija: - da su drĹžavljani Republike Hrvatske s prebivaliĹĄtem na podru ju op ine Sveta Marija, - da imaju status redovnog studenta, a nemaju odobrenu s pendiju po drugoj osnovi, - da nisu studen prve godine dodiplomskih i diplomskih studija - da nisu stariji od 27 godina. Odabir kandidata za dodjelu s pendija obavlja se po kriteriju: socijalno stanje

SJE ANJE na naĹĄu dragu mamu i baku

KATARINU VLAĹ I iz Orehovice 23.11.2008. - 23.11.2013. Godine prolaze, ali ti si uvijek s nama u naĹĄim srcima, mislima i molitvama.

Tijelo kojem se podnose prijave: Op ina Sveta Marija, Povjerenstvo za dodjelu s pendija, Trg bana Jela i a 1, 40326 Sveta Marija Rok u kojem se podnose prijave za natje aj: 10.12.2013. g. Dokumentacija koju je potrebno priloĹži : Zamolbe za dodjelu s pendije podnose se na propisanom obrascu koji izdaje Jedinstveni upravni odjel op ine Sveta Marija (ili na www.svetamarija. hr), uz koji se prilaĹže: 1. Ĺživotopis, 2. uvjerenje o prebivaliĹĄtu (izdaje MUP), 3. preslika domovnice i osobne iskaznice podnositelja zahtjeva, 4. izjavu o lanovima zajedni kog ku anstva, 5. preslika osobnih iskaznica lanova zajedni kog ku anstva, 6. kopija rjeĹĄenja porezne uprave o razrezanom porezu na prihod svih lanova zajedni kog ku anstva za prethodnu kalendarsku godinu po svim osnovama, 7. potvrda o prosjeku pla a i drugih prihoda za sve lanove zajedni kog ku anstva za posljednje tromjese je ili potvrda o nezaposlenos (za tuzemstvo i inozemstvo), odnosno zadnji izvadak mirovine za umirovljenike. 8. uvjerenje o redovitom upisu na fakultet teku e studentske godine, 9. izjava podnositelja zamolbe da ne prima s pendiju po drugoj osnovi, 10. potvrda fakulteta ili srednje ĹĄkole o redovnom ĹĄkolovanju uĹžeg lana obitelji (ako ih ima), 11. za roditelje koji su hrvatski vojni invalidi odgovaraju u potvrdu o statusu HRVI, 12. eventualne potvrde za oteĹžavaju e okolnos materijalnog poloĹžaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnos podnositelja zamolbe. Dokumentacija koja se prilaĹže ne smije bi starija od 30 dana od dana raspisivanja natje aja, osim domovnice. Broj i visina s pendija koje e se dodijeli : Dodijeli e se 6 s pendija za akademsku godinu 2013./14. i to: a) za studij u mjes ma udaljenima do 50 km u iznosu od 300 kn mjese no, b) za studij u mjes ma udaljenima viĹĄe od 50 km u iznosu od 500 kn mjese no. Ostali podaci: Pravovremene i potpune prijave boduju se primjenom kriterija utvr enih Pravilnikom o s pendiranju redovnih studenata. Po zavrĹĄenom bodovanju sastavlja se bodovna lista prvenstva za studente. Bodovna lista objavljuje se na oglasnoj plo i op ine Sveta Marija i VMO Donji Mihaljevec te internet stranici op ine Sveta Marija www.svetamarija.hr . Studen imaju pravo prigovora na utvr enu bodovnu listu u roku od 8 dana od dana objave iste. KLASA: 604-01/13-01 URBROJ: 2109/24-13-1 Sveta Marija, 20. 11. 2013.

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

FRANJU TARADIJA 27.11.1991. - 27.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM hrvatskom branitelju

Ĺ˝ELJKU UN UĹ U 28.11.1995. - 28.11.2013. Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BRANKU MARIN I U 28.11.1991. - 28.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

KUPON broj

949

Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

Na elnica op ine Sveta Marija: ur ica Slamek

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec

Oglasnik

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

VAĹ˝NA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama â&#x20AC;&#x153;Uslugeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Iznajmljivanje apartmanaâ&#x20AC;? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob. 091 970 1929 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJE SE ĹĄuma Gornji Omek 1059m2 (PuĹĄ ine), oranica Veliki Ĺ tuk 2418m2 i 2340m2 (NedeliĹĄ e), Veliki Ĺ tuk 1274m2 (Strahoninec), te kupujem Ĺžuti kukuruz u zrnu od 2012.g. Tel: 822-362, 099-516 67 80

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJE SE STARI KUKURUZ, okreta sijena i prikolicu 1-osovinku. info: 098/545-961

MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uĹĄ uvan, povoljno. mob. 091/505-2724

PRODAJE SE prikolica za rastepanje stajskog gnoja, tanjura a 16 diska, plug 12 cola (visoki), sijeno u balama i prednji utovariva za traktor. info: 091/517-5821

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 P R O DA J E M E L I N E f e l g e 14â&#x20AC;? za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., NedeliĹĄ e. Tel: 091/111-62-77 PRODA JEM skuter Peu geot 50cm 2007.g. i mercedes A klasa 2001.g,. mob. 099 7916 853. VOLVO C70 1998.g., full oprema, 230KS, ates ran plin, registr. godinu dana - prodajem ili mijenjam za manje. Cijena 4.100eura. Mob: 091/371 6837 PRODA JEM BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., sa uvan, vlasnik 10g. info: 098/190-3753 PRODAJEM FIAT TIPO 1.7D, registr. do 4/2014., 130tkm, u ispravnom stanju, 1.vl., ugra ena kuka. tel. 040/390-247 KUPUJEM MANJI AUTO AUTOMATIK starosti do 7g., od prvog vlasnika, marka vozila nije bitna, mob. 099/756-0087

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, moĹže i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 KUPUJEM traktorske priklju ke cisternu: plugove, rotodrlja e, paukove za sijeno - moĹže neispravno. Ponude na mob. 091 739 69 65 PRODAJU SE RABLJENI POLJOPRIVREDNI STROJEVI: prikolica Kikinda 4T (6.500kn), prikolica dvoosovinska 2T (2.500kn), dvoredna sija ica za kukuruz (1.200kn), dvoredna sadilica za krumpir (3.500kn), sjetvosprema 2m (3.500kn), luĹĄ ara i elevator za kukuruz (2.000kn), Ivanovec, mob. 098 355 207 SADNICE Ĺ˝IVE OGRADE Thuja Smaragd, Plavi pa empres, Buxus, Hibiscus i drugo ukrasno bilje. POVOLJNO! tel, 098 960 77 78

PRODA JEM TR AK TOR Deutz 1977.g., s kabinom, 1.vl., sa uvan, ba vu od 200lit (200kn); kadu od 150lit. (150kn) i gveĹždru Mio Standard Osijek (300kn). mob. 098/190-3753

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA ML ADI traĹži slobodnu cu ru od 30 - 40g za vezu, samo ozbiljne i iskrene cure. mob. 095/8974-533

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA

PRODAJE SE SJEMENSKI KRUMPIR sorte â&#x20AC;&#x153;BELAROSAâ&#x20AC;? 2 SR, mob. 098 1616 759

OBITELJSKI DOM PRUĹ˝A SKRB i njegu 24 sata. Patrik d.o.o. Prete nec 96, info: 098/974-5950

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

TRAĹ˝IM POSAO GERONTO DOMA ICA - savjesna, diskretna, marljiva, pomagala bi VaĹĄim starim i nemo nim lanovima obitelji, volim rad sa starijim osobama, po struci njegovateljica s radnim iskustvom. Prednost akovec i okolica. kontakt: 097/67-66-057

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

TRAĹ˝IM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ĹĄkolu. Mob: 098 546 069 TRAĹ˝IM POSAO UVANJA DJECE bilo koje dobi, u K, moĹže i vikendom, sa iskustvom. mob. 091/59-62-707 TR A Ĺ˝IM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 TR A Ĺ˝IM SUR ADNIKE Z A PO SAO internet marketinga. mob. 097/7821-438

KREDITI

PRODAJEM NOVI namjeĹĄteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559

PRODAJEM VINOGRAD s vikendicom, veliki vrt, brajde i vo njak, ili dajem u najam vinograd i ostalo osim vikendice. Ban 271, tel. 00386 2 4712 892 ili 00386 41 318 232

AKOVEC, prodajem gradiliĹĄte kod bolnice, novootvorena ulica. info: 091/2424-143

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDIC A â&#x20AC;&#x153;posavski tipâ&#x20AC;?, pogled akovec (6km), 1 31 m 2 /1 0 3 m 2 + g a r a Ĺž a i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

USLUGE

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. â&#x20AC;&#x153;Tinoâ&#x20AC;?, 098/931-7570

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaĹža), urbana vila, novo, s garaĹžom, Mihovljan ispod Ĺ afrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu povrĹĄine 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 6539. PRODAJE SE KU A U G. HRAĹ ANU. Info. 098 297 210 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980 5511 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN u akovcu, Mar tane 24,50 m2, Novogradnja, 995 EUR/ m2, odmah useljivo. Kontakt: 098/366-266 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 1706m2 u gra . zoni u NedeliĹĄ u-Glava ĹĄ e. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM NAMJEĹ TEN STAN u akovcu, sajmiĹĄte, ukupne povr ĹĄine 59, 5 m2. Kont ak t 098/366-266

PRODAJE SE KU A u centru K, gornja etaĹža s potkrovljem, te cca 720m2 pripadaju eg dvoriĹĄta, svi priklju ci, pogodno za ordinaciju, ured.. mob. 098/315-119 PRODAJE SE 3-SOBNI renovirani stan od 72m2 sa svim priklju cima u centru K, Vukovarska. mob. 095/507-2782 PRODAJU SE NOVOIZGRA ENI STANOVI od 55, 70 i 90m2, uredna dokumentacija, odmah useljivi, cijena 1.100 eur/m2. mob. 098/163-4992 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska. mob. 091/931-9044 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 58m2 u k, prizemlje. mob. 099/6560-710 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Strahonincu u novootvorenoj ulici, 17.5x43m, sa mog. gradnje ku e na tom zemljiĹĄtu prema Ĺželji kupca. info: 098/749-131 POVOLJNO PRODAJEM STARU KU U za ruĹĄenje, stari cigel i ostalo. mob. 095/5522-749

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;PICTURAâ&#x20AC;? I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEĹ TENI STAN u Murskom SrediĹĄ u. mob. 091 5495 873 IZNA JML JUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s koriĹĄtenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu iliĹĄta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost koriĹĄtenja interneta, zajedni ke perilice rublja, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116

ME IMURSKE NOVINE IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI, namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a). Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50. ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, Ĺženskoj osobi. mob. 091/561-2052 U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili ve u komfornu vikendicu u Gornjem Me imurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. V. Nazora u akovcu. info: 099/6390-759 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI POLUNAMJEĹ TENI STAN (etaĹža ku e), poseban ulaz, brojila,dvoriĹĄte kod Plodina u akovcu. info 091/59 77 119 ili 040/386-024. IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN namjeĹĄteni stan, knauf izolacija, pvc stolarija, studen ma ili zaposlenim samcima, na duĹže vrijeme, blizina Me . Veleu iliĹĄta. mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJU SE NENAMJEĹ TENI stanovi 2-sobni, 1-sobni i garsonijera, na duĹže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KU A u PleĹĄkovcu, info; 091/100-2213

22. studenoga 2013.

IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI namješteni stan u centru akovca. mob. 098/161-7975 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu. mob. 098/195-7448 AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namješteni stan u centru k. ifno: 091/2424-143 TRAŽIM ZA SUŽIVOT/PODSTANARE mla i ba ni par (može s djetetom), poštene, skromne, nepuša e. mob. 091/560-1858

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEMO kompjuter Samsung sa printerom, telefon/faks Panasonic, dizalicu-elevator do 12m (malo korišteno). Info: 098/974-5950 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

živi i očišćeni očišćen ni ,

PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI njema kog ov ara, mob. 095/522-9335 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODA JU SE PAPIGE TIGRIC E I N I M FE . Te l: 8 2 9 -2 3 0, 098/944-3339 PRODAJE SE MUŠKO ŠTENE PEKINEZERA staro 3mj., povoljno, dobro odgojen. tel. 343-205 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODA JU SE doma e patke i ze evi, živi ili o iš eni. Tel: 099/269-2090 PRODAJEM DIVL JE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 kn, te opširnu literaturu o uzgoju za 150kn (šaljem poštom), mob 098-908-4675, ZG PRODAJU SE MLADI DOMA I KOKOTI teški oko 3 kg, cijena 80,00 kn u Ivanovcu, tel : 098 355 207 PRODAJEM PAPIGE nimfe, rozele, penante, tigrice, rozekolise, rižarice, fazane platinaste, zlatne i srebrne. 040/641-187 ili 098/912-3938

RAZNO PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 POVOL JNO PRODA JEM NO VU ZR A NU PUŠKU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749

PRODAJE SE PIANINO Schlögl, tri pedale, lijepi izgled, mat orahov furnir, malo sviran. Kontakt: 098 319 952

PRODAJEM gradilište u Strahonincu, ve u koli inu o iš enih oraha, krevet za 400kn i role br. 30 za 50kn. info: 098/9548-767 PRODAJEMO korišteni ali uš uvani štednjak (90cm) sa dvije plo e na struju i 4 na plin, sa prostorom za bocu ili zemni (1.500kn), manju prešu za grož e na vijak (1.400 kn) i hrastovu ba vu cca 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJEM LEDENICU od 80lit. Quadro, sa 3 ladice, korištena godinu dana i TV Quadro 55cm, vrlo povoljno. mob. 095/8349-048

PRODAJE SE kau , dvije fotelje, tabure i kutija za posteljinu, cijena 400 kn. info: 040/390-639, akovec

PRODAJE SE PLINSKA PE Maja 12 (200kn), greda 14x14x434 (10 0kn), 10x12x270 (50kn) i štaflin 5x8x255 (20kn). tel. 040/364-465

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski š mer za gitaru. Mob: 099/4010-142.

PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423

PRODAJEM profesionalni alat za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob. 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM dionice mesne industrije Vajda, kožnu garnituru za 1.100 kn; KLAVIR o uvani malo sviran, spava u sobu i cafe aparat. mob. 091 970 1929. PRODA JE SE DVOSJED I FOTEL JA,hitno i vrlo povoljno za 250,0 0kn. Nazvati na 098/849-030 PRODAJEM mušku jaknu Addidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog drveta, ru ni rad. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno sa manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

POVOL JNO PRODA JEM NO VU ZRA NU PUŠKU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumen ma. Info: 095/5522-749

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nau ena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Dolly - prekrasna sivo tigrasta maca s ekima žute boje po jelu, stara oko 3 mjeseca, cijepljena prvi put pro v zaraznih, o iš ena od nametnika, umiljata i jako jako jako mazna. Dobra si je s drugim macama. Nau ena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

je predivan mješanac okoladne boje i zelenih o iju, vrlo mlad, zaigran, željan velikog dvorišta i tr anja. Slaže se s drugim psima, dobar s ljudima. Kontakt: 091-8988-004.

su mješanke njema kog ov ara stare oko 4 mjeseca, izuzetno aktivne i vesele kujice. Traže veliko dvorište za tr anju i igru i obitelj s dovoljno vremena da se bavi njima. Kontakt: 098-241-060.

James je mladi pas prona en na ulici s metalnom ogrlicom oko vrata pa pretpostavljamo da je bio ne iji. Poznajete li ga ili ga želite udomiti nazovite 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

Klato

Sana i Lana

Zoltan - muški ma i od oko 2,5 mjeseca, jako umiljat i zaigran, jedini ostao od svojih sekica koje su udomljene. Nau en na pijesak, druge mace, cijepljen i o iš en od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Hannes je malecki mješanac terijera, idealan za život u stanu uz redovite šetnje. Star je oko 2,5 mjeseca, zaigran, dobre naravi, pravi mali veseljak. Kontakt: 098-241-060.

Moira - mama maca ostavljena s 4 malena ma i a na ces , prekrasnih boja, napominjemo da su žute cure rijetkost zbog gene ke! Udomite je i imat ete posebnu macu :) Nau ena na pijesak, umiljata, mazna, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih, uskoro sterilizirana. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

949

Kuharica

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA

Tele i odrezak “Barun Trenk” Spektakl gastronomije na proglašenju najboljega me imurskog restorana u pobjedni kom Kristalu u akovcu iskoristili smo za pribavljanje recepta za naše itatelje, koji preporu ujemo za spremanje u vlastitoj kuhinji. Majstor kulinarstva Goran Novak pripremio je i preporu io tele i odrezak “Barun Trenk”, jelo zasnovano na tradiciji slavonske plemenitaške kuhinje sa slavonskim kulenom i doma im sastojcima. Kombinacija je to glavnog jela i priloga, što daje bajkovit okus i lijepu sliku na sve anom bijelom tanjuru. Goran je ovo jelo spremio od najkvalitetnijeg mesa s vrlo ma-

lo za ina i s velikim strpljenjem. Prema pravilu: ništa na brzinu, nego strpljivo, kako bi svi sastojci dali svoj udio, a djelo dobilo cijenu u ukupnom dojmu. Prilozi, kroketi od blitve, povr e na maslacu i je mena kaša, oplemenjuju bogatstvo jela uz koje se poslužuje salata od sezonskog povr a, za injena jabu nim octom i me imurskim koš i nim tikvinim uljem. ašica vrhunskog vina, rizlinga ili silvanca, zaokružuje uživanje u tele em odresku, savršenstvu gastronomije ovog trenutka. Stoga ovaj put nema recepta plus, kako bi glavno jelo i prilozi dobili zasluženo mjesto u novinama.

Sastojci za odrezak: - tele i but, kulen, kuhano jaje - ajvar, sol Priprema Svježi tele i but narezati na šnicle (odreske), potu i kuhinjskim bati em, lagano posoliti i premazati ajvarom. Na ajvar posložiti 2 - 3 šnite kulena te kuhano jaje. Tako napunjen odrezak složiti u oblik loptice (kuglice) i zamotati u aluminijsku foliju. Staviti u tepsiju i pe i 20 minuta na temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva. Izvaditi i prerezati na dvije jednake polovice i posložiti na tanjur.

IZ PE NICE akove kih mlinova

Kkroketi od blitve: Zamijesiti tradicionalno krumpirovo tijesto (krumpir, brašno, sol i ulje) i razvaljati ga u mlince. Na jedan mlinac posložiti kuhanu i sitno sjeckanu blitvu te sve skupa preklopiti drugim mlincom. Narezati na kockice i popržiti u tavici ili fritezi, te staviti na tanjur pokraj odreska. Je mena kaša: Kuhanu je menu kašu pomiješati sa svježom na kockice narezanom paprikom i prodinstati na masti sa sitno nasjeckanim lukom. Dodati malo mljevene crvene paprike i za ine po vlastitom ukusu. Posložiti na tanjur uz odrezak i krokete. Povr e na maslacu: Kuhanu cvjeta u i brokulu ohladiti te narezati na kockice. Lagano popržiti na vru em maslacu, uz povremeno miješanje. Kada je blago zape eno, staviti na tanjur s glavnim jelom.

Krumpir salata SASTOJCI 1/2 kg krumpira 2 glavice crvenog luka bu ino ulje akove kih mlinova sol ocat papar

PRIPREMA: Oprani krumpir skuhajte u slanoj vodi, zatim ga ohladite, ogulite i narežite na ploške te ako je potrebno, dosolite. Krumpiru dodajte narezani luk, ocat i papar te sve zajedno prelijte bu inim uljem. Salatu izmiješajte i poslužite uz ribu ili jelo po želji.

VINO TJEDNA

Sauvignon Borisa Novaka Kvalitetno suho vino, berbe 2009. godine, jedno od najboljih u Novakovoj vinoteci. Sadrži 13,7 posto alkohola, odlikuje se sortnom aromom, gotovo zlatnom bojom i vrhunskim okusom. Pije se rashla eno na temperaturi 10 do

12 Celzijevih stupnjeva, u sve anoj aši na stalku i s proširenom pliticom. Odli no se sljubljuje s pe enim mesima, tjesteninama, slasticama od kestena i oraha, te tvrdim polumasnim sirevima.

22. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD PONEDJELJKA HLADNIJE

VREMENSKA SLIKA: Na samom po etku prošlog tjedna imali smo iznad Hrvatske olujnu ciklonu koju je Crometeo tim nazvao Teodor. Ta ciklona donijela je orkansku buru podno Velebita i u Rijeci te olujni sjeverni vjetar u središnjoj Hrvatskoj. Na zagreba kom podru ju i na Medvednici olujni je vjetar srušio preko 5 tisu a stabala! Palo je jako puno kiše, na podru ju Me imurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije ak preko 100 litara po kvadratnom metru pa je došlo i do izlijevanja manjih rijeka i poplava. Sre om, u nastavku tjedna polako se smirilo,

još je malo rominjala kišica, ali se voda uglavnom povukla. Za vikend smo imali i malo sunca. Cijeli tjedan temperatura zraka bila je iznad prosjeka za sredinu mjeseca studenog. Nova snažna ciklona

stigla je oko utorka uz dosta kiša, na Jadrani u orkansko jugo. U Italiji je bilo i ljudskih žrtava. A sada malo društvenih vijesti. Nakon što je u lipnju probijen led i organiziran prvi regionalni Meteo susret

u Varaždinu, tijekom subote organizirano je drugo varaždinsko okupljanje Crometeovaca. Okupilo se deset sudionika. Osim petorice doma ina, stigao je i zagreba ki trio te lanovi iz Koprivnice i Me-

imurja. Nakon ve ere u jednom restoranu, sudionici su krenuli prema Starom gradu Varaždinu, gdje su se zajedni ki otografirali. Nakon toga se krenulo do samog centra Varaždina. Sudionici isti u da su zadovoljni prekrasnim druženjem te novim poznanstvima. Najavili su proljetno okupljanje, a kao mogu e lokacije naveli su Ivanš icu, Kalnik ili Bilogoru. I do kraja tjedna emo biti u sivilu i povremenoj kiši. Mogu a je magla, povremeno e padati kiša, a s njom polako i temperatura. Po etkom tjedna temperatura zraka mogla bi poprimiti prave zimske vrijednosti. Još nije sigurno ho e li biti snijega, a koji dan za njega postoji mogu nost saznajte u opširnijoj prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak glavnom obla no i tmurno. Povremeno se o ekuje kiša. Mogu a je i magla pa uz kišu i skliske kolnike upozoravamo i na smanjenu vidljivost. Palite svjetla i vozite oprezno! Temperatura zraka ne e doživjeti bitnu promjenu pa e i dalje biti malo iznad prosjeka za drugi dio studenog – mjeseca koji je ime dobio po hladno i. Uglavnom bi i jutarnje i dnevne vrijednosti bile izme u 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. U subotu i nedjelju nastavak tmurnog, obla nog i mokrog vremena. Opet e biti više kiše, osobito se ini u subotu i u no i na nedjelju kad može biti i obilna. Zapuhat e sjeverni i sjeveroisto ni vjetar pa e se temperatura zraka tijekom vikenda lagano snižavati. U višem gorju se tijekom vikenda o ekuje snijeg, ali u nizinama bi to još uvijek bila kiša.

Utjecaj prostrane ciklone mogao bi se nastaviti i po etkom sljede eg tjedna. Temperatura zraka polako e se snižavati pa e u gorju biti snijega, a ne može se sasvim isklju iti da malo susnježice ili mokrog snijega bude ponegdje i u nižem podru ju. No, oborina e biti sve manje pa e tijekom ponedjeljka biti sve više suhog vremena. Polako bi se trebalo i razvedriti pa su mogu a i kra a sun ana razdoblja. Uz sjeverni vjetar e biti sve hladnije pa e jutarnje temperature sredinom tjedna pasti malo ispod nule, a dnevne e biti koji stupanj iznad nule. ini se da bi vlažan zrak došao oko utorka pa je mogu slab snijeg. Teško je govoriti o koli inama, vjerojatno e to biti malo, ali dovoljno da nas polako uvede u pravi zimski ugo aj. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 21.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. studenog 1739. god. na podru ju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. po ela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca

VICOTEKA

Policajac: - Gospo o, znate li da ste vozili više od dozvoljene brzine?’ 83-godišnja gospo a mirno odgovori: - Da, znam, ali ja moram brzo voziti prije nego što zaboravim kamo idem. ---------------------------------------------------------Do e Perica k majci i pita: - Mama, lete li an eli? - Lete, dušo. - Sino sam uo kako tata našu novu ku nu pomo nicu zove an elom. Kad e ona poletjeti? - Ve sutra, dušo. ---------------------------------------------------------Mujo i Fata, de ko i cura, idu ulicom drže i se za ruke. Fata mu kaže: - Hodamo ve trideset godina. Mislim da je krajnje vrijeme da po nemo razmišljati o braku. - Draga Fato, pa tko e nas htjeti ovakve stare?

TENIS

III. HNL - SJEVER

Obilježena 100. godišnjica ro enja teniskog velikana Franje Pun eca

Na rasporedu posljednje jesensko kolo, Me imurje na korak do naslova

KOŠARKAŠKA A 2 LIGA SJEVER

Prva pobjeda akovca

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I moški imajo svojega dneva V

saka rit jempot dojde, o em re i, predi ili potlik, na šekret. Tak je bilo i z ritjom Nadana Vidoševi a. Verjem da se zmislite, neje to bilo tak zdavnja, da je gospon Vidoševi štel biti precednik Lejpe naše. I morem vam re i da so ga žene i zebrale. Vsa je sre a kaj smo mi moži nej vse svoje žene pustili glase davat jerbo bi on, na vse zadje, postal i precednik. Dok je ne prešel na izboraj, a bil je nejlepši od vsih kandidatov šteri so se nudili, jega je to tak stre ilo kaj je po el umjetni ke slike skupljati, o em re i, na kup metati v svojo repnico, štero je zazidal polek brežne vikendice. Dobro je govoril na sodo Ivo Sanaderov, nejlepši premijer od 1993. pak do denes, da ga jega i vekših i jakših igra ov kaj se umjetni kih sliki dotikavle kak je on. Neje mo se, ruon, mogel za ime zmisliti, ali je sliko nosil v buksi, no sodec ga je za to ne nikaj pital. Isto tak je Ivo ne nikaj

govoril za ru ne vure. Kuliko vidimo Vidoševi a so vure ne gvintale, ali so mali polarni medeki bili jegova slabost. Kaj ne bi i vi mislili, kak i drugi v Hrvaškoj, šteri nemajo priliko itati moja premišlavanja, da je Nadan muo il medeka, nej on ga je pravzapraf zel vum z vode kaj se je ne zmrzel. Vidim da me jako udno gledite, pak vam moram sprepovedati kak je on došel do toga polarnoga medeka. Putuvali so mali polarni medek i jegov japa z Islanda v Ameriko. Jeno vreme oni plavajo, a unda mali medek zapita japo: - Japa kaj smo mi? - Mi smo polarni medeki. - lepo mo je japa otpovedal. Pak so oni jedno vreme plavali i mali medek je pital isto. Japa mo je isto odgovoril, sam malo glasneše. Posle dve vure mali medek znova pita japo: - Japa, a kak ti znaš da smo mi polarni medeki? - Gledi sinek, tvoj japica je bil polarni medek, tvoja mamica, ja, tvoj japa sam polarni medek, tvoja mamika isto tak i kaj ti je unda udno da si i ti polarni medek! Razmeš? - Razmem, japa, razmem, ali zakaj pak mi je unda zima kak

vaškoga Zmaja, Zrinska garda, nedelski op inari, deca iz Zagreba z svojimi profesori, a došli so i Ma ari, kak vsako leto. No, neje pak bilo nikoga od akoske gracke vlasti, kak vsako leto, a akovec je Grad Zrinskih. Ne moram vam re i gda je nej bilo niti jednoga navu itela, a niti profesora povjesti, jerbo oni nemajo kaj delati v Kuršanco. Kak bodo deca došla da jivi navu iteli ne hodajo? e bodete veruvali, ali i to postoji. 19. studenš aka je Me unarodni den muškarcov, tak bar v kalendaro piše, ali ne v vsima, ali niš i ne fešta. Dobro je znati, da ne bo pak neš i rekel da se nikaj ne dela na ravnopravnosti spolova. oktori ve ne štrajkajo, tak se bar pripoveda, jerbo jim je minister odredil radno obavezo, ali, kuliko sam mel za uti, jemlejo sam one nejbole betežne. Došel sam vam na hitno, nekaj me je tlak muo il, ali nesam zgledal preve maroden, pak so me poslali dimo. Vu vuhima mi je bobnjalo i zvonilo, rleni sam bil kak papriš (rekli so mi da najbrž pijem), a i

N D

Je li MEF prepoznatljiv kao me imurski kulturni proizvod?

Suzana Graši , akovec - Što se ti e Me imurskog festivala zabavne glazbe, ne pratim ga previše. Ustvari, kako kad. Volim zabavnu glazbu pa pjesme s tog Festivala ponekad ujemo i na našim lokalnim radiopostajama. Možda bi se za MEF trebalo uti i tijekom cijele godine, a ne samo u mjesecu kada se on održava.

Franjo Zemlji , akovec - Pratim MEF. Ponekad i odem na festivalsku ve er. Za ovu nedjelju ne znam. Interesantan je to program, zakaj ne oti i. Vidjet u kako e biti sa slobodnim vremenom. To je isto kao i u Varaždinu ‘Štikleci i popevke’. Jako se prati i posje uje.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

momica mi se po glavi motala. Unda sam se zmislil: - Imam i dopunsko - rekel sam na šaltero, a z žepa sam zvlekel plavoga kuvertlina. - Pak kaj ste ne to mam rekli? - i otklenoli so mi vrata. imnica se negda spravljala, pak se i denes spravlja. I denes se reže zelje i me e v kado kaj bodemo mogli jesti kiselo zelje z boncekom, suhaj rebrecaj, lokotaj ili pak urkaj. Vse je to skorom isto kak je i negda bilo sam se denes zelje nabija, a negda se gazilo. Stareši se dobro zmislijo kak je to bilo, pak nam i denes, z veseljom, prepovedajo o temo. Negda so zelje gazile mlade snehe i bila je to jedina prilika kaj so se mogle videti bose i gole ženske noge. Istina Božek, negda so ne bile podbrite nek onak lejpo kosmate kak jif je dragi Božek dal i dok so tockale to zelje z haljam v rokaj, negda so jif zdigle malo više, pak so i ga ke blesiknule. Ak so jif mele, a ako ne unda so se musta i malo vum naluknuli. Unda ga ne bilo interneta, kak denes, kaj se gole ženske noge ili pak gole ritice, kaj nam

sliko obra al, morejo videti vsaki den. a meši vu akoskoj starešoj cirkvi za poginule branitele vu Vukovaro i Škabrnji, kak i za vse poginule branitele v Domovinskom rato je bilo nekaj vej od 600 ljudi. Nekaj si gruntam: a gde so bili drugi kaj so ne došli molit i zafalit tem ljudima, pak so oni poginuli za vse nas, a ne sam za ovih 600 700 bogoboje ih ljudi.

V N

ESTI IZ 2042. LETA:

egdašjemo ministro prometa i zadarskomo grackomo na elniko, Božidaro Kalmeti, je sod, na vse zadje, ipak presudil za grehe štere je negda napravil. Najme kaj, v zadjoj kištici policijskoga stola našli so prijavo da je 2009. leta prekora il brzino na autobano od Svetoga Roka do Zadra. Pelal se je prek 200 km na vuro, a kak se tak teški grehi nebrejo i nesmejo pozabiti, sod mo je odrezal kazno, zra unal kamate i zel voza ko dozvolo. enzioner Kalmeta je najavil žalbo zbog prevelike brzine i premale penzije.

Josip Sanjkovi - Mitrica, Novakovec -MEF apsolutno može biti kulturni proizvod Me imurja. Ja sam nastupao prije jedno sedam, osam godina. A nakon duže pauze nastupam ovu godinu. Festivalu nedostaje ja a reklama. Evo, da nisam jedan od izvo a a, možda ne bih ni znao da se održava ovu nedjelju. U gradu nema plakata.

Ivanka Baranaši , akovec -Voljela bih da se za taj naš Festival malo više uje i zna. Fale reklame za njega. Nisam u gradu vidjela ni jedan plakat. Bilo bi dobro da i mi u Me imurju, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske, više znamo i ujemo za naš Festival zabavne glazbe.

POD VUROM

Tradicija organiziranja Me imurskog festivala zabavne glazbe (skra eno: MEF) duga je jedanaest godina. Je li za to vrijeme Festival postigao zasluženu prepoznatljivost u Me imurju, ali i diljem Lijepe naše, zapitali smo naše sugra ane u anketi “Pod vurom”. MEF se prati, ali se ve ina ispitanika slaže kako bi energi nija promocija Festivala doprinijela njegovom ve em zna aju i kao posebnom me imurskom kulturnom proizvodu. (rr, zv)

peso? Toga polarnoga medeka je naš Nadan dal k sebi dopelati kaj mo ne bode dale zima v morjo. -Dober ovek, kaj bi si žnjim rane vezal - rekel je medekov japa. eje le ko biti politi ar, makar sam lokalni. Poglednite, gospon doktor, Tomica Novinš ak je bil sam kandidat za gradona elnika, pak mo je spokalo slepo revo i vsa je sre a kaj se z slepim revom nebre akati i tak je bil na operaciji makar so doktori, jegovi pajdaši, štrajkali. V isto vreme nam je i zebrani gradona elnik, Štef Kova završil v bolnici i to z nekšim virusom. Neje to bil nekši jako jaki virus jerbo ga je dobil od dece, ali nam je gradona elnik zgubil imuniteta otkak je zgubil županiske partijske izbore. Za politiko tre meti dobroga želoca, a i kajkakši virusi dohajajo dok se ovek nejmeje nadja. ovo leto smo obilježili obljetnico kak je Mikloš Zrinski akoski nastradal od divje svije v Gornjemo Kuršanco. Vsi so bili tam: župan z svojimi zamjeniki, akoska Matica Hrvacka, Bra a Hr-

Zorica Višnji , Štefanec - Slušam najave MEF-a na Radiju 1. Nisam još do sada bila ni na jednoj festivalskoj ve eri, a ni ne planiram ovu nedjelju, jer imam doma obaveze. Ali za taj bi se Festival trebalo više uti. Treba me imursku rije i dobar me imurski ‘kaj’ reklamirati ne samo tu doma, kod nas, nego i van Me imurja.