15. studenoga 2013.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
“ZRINSKI” NA 36. INTERLIBERU U ZAGREBU
I u krizi bilježe samo uspjehe - Svako vrijeme nosi svoje izazove. ak i onda kad su oni bili najve i, tiskara u akovcu bilježila je samo uspjehe. Dugogodišnje iskustvo i tradicija, brz i kvalitetan rad te suvremena tehnologija to su razlozi zbog kojih su se brojni poslovni partneri i prijatelji proteklih 50 godina s povjerenjem oslanjali na tiskarske usluge Zrinskog. Stalnim ulaganjem u moderne grafi ke strojeve i ure aje, kao i u obrazovanje i usavršavanje ljudi koji na njima rade, stvorene su pretpostavke da se takva suradnja, svim aktualnim neda ama usprkos, i dalje nastavi na obostrano zadovoljstvo. Svaki posjet za nas predstavlja potvrdu povjerenja
u našu postojanost i kvalitetu. Za uzvrat nudimo sve ono što u poslovnom svijetu zna i tradicija, rekao nam je Vladimir Hali , dugogodišnji direktor Zrinskog d.d. Jedna od najboljih hrvatskih tiskara, a ujedno i nakladnik, i ove se godine predstavila na me unarodnom sajmu knjiga i u ila “Interliber”. Mjesto je to gdje se predstavlja poslovni svijet izdava kog i edukativnog stvaralaštva s najve om ponudom knjiga i u ila na jednom mjestu. ZRINSKI d.d. akovec grafi ku i nakladni ku djelatnost obavlja više od 65 godina i jedna je od najve ih tiskarskih ku a u Hrvatskoj. Paletom svojih proizvoda zadovoljava najsloženije zahtjeve svojih
kupaca, a naro ito u pogledu tiska vrijednosnih papira, poštansk ih marak a, knjiga i monografija u kvalitetnom višebojnom tisku i uvezu, kataloga, kalendara, papirne galanterije, merkantila i drugih proizvoda prema narudžbi kupca. Proizvodnja višebojnih komercijalnih tiskovina vrhunske kvalitete izra uje se primjenom najsuvremenije tehnologije proizvodnje
7
i organizacije svih poslovnih procesa kao preduvjeta prilagodljivosti, sigurnosti, pouzdanosti i konkurentnosti tvrtke. Za svoje su posjetitelje na sajmu pripremili dobre sajamske cijene njihovih stru nih knjiga, kuharica, dje je literature, kalendara, reklamnih vre ica, bilježnica, bloki a, Leksikona prirodnih metoda lije enja... Zlatko Horvat, direktor prodaje u Zrinskom, posebno je istaknuo tiskanje novoga Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na koji su posebno ponosni, tim više što su korice napravljene u tzv. blindrucku (relj nom tisku), što je novost u ponudi tiskare “Zrinski”. Više in ormacija o tvrtki “Zrinski” možete dobiti u akovcu na adresi Dr. Ivana Novaka 13, tel. 040/372-222, ili na www.zrinski.hr. (S. Zorkovi , oto: T. Novak)
Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit e se u sklopu Interlibera u 6. paviljonu Zagreba koga velesajma u subotu 16. studenoga u 11 sati. Knjigu e predstaviti glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozi , recenzenti dr. sc. Ante Bežen, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Ivan Zori i te urednica i autorica dr. sc. Lana Hude ek.
IMA LI SMISLA rad Gospodarsko - socijalnog vije a?
Politika radije sukobljava, nego sluša PIŠE: Božena Malekoci - Oleti
Kome služi i je li potrebno Gospodarsko - socijalno vije e, pitanje je s kojim se suo avaju i sami lanovi tog Vije a. Gospodarsko - socijalno vije e ve godinama djeluje na županijskoj i nacionalnoj razini. Ono je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika politike, gospodarstvenika i sindikata. Njegova zada a je socijalni dijalog i upoznavanje s gospodarskim problemima, stanjem zaposlenosti i socijalnim problemima u društvu. Gospodarsko - socijalno vije e u Me imurskoj županiji ozbiljno je shvatilo svoju zada u, redovito se sastajalo i raspravljalo o brojnim problemima u našoj županiji. Bilo je dijaloga od strane sva tri partnera, me utim, mnoge problem nije mogu e razriješiti na lokalnoj ili regionalnoj razini, budu i da je Hrvatska visoko centralizirana država, pa mnogi zaklju ci doneseni na Gospodarsko - socijalnom vije u Me imurske županije ne daju ja i odjek na višim razinama kamo su upu eni. Ivan Sen ar, kao predstavnik poslodavaca, zadnje dvije godine obnašao je dužnost predsjednika GSV-a. Po principu rotacije, na sjednici održanoj u utorak tu je duž-
nost predsjednika predao Stjepanu Cirkovi u, iz redova sindikata. Socijalni dijalog je, dakako, potreban, ali mu se teško utire put u našem društvu. O tome je rezimiraju i svoje iskustvo kao lan GSV-a govorio Ivan Sen ar, dosadašnji predsjednik. - Socijalni dijalog trebao bi biti temelj civiliziranog i demokratskog društva. No nije to tako lako u svakodnevnim situacijama kroz koje prolaze gra anstvo i gospodarstvo, kazao je Sen ar. - injenica je da smo (GSV) bili jako slabo slušani. Najve a negativa je dolazila s državnog, ne toliko sa županijskog nivoa. Imali smo dosta problema i s onima najmanjima, lokalnom samoupravom, od kojih još neki od njih nisu shvatili da živimo u demokratskom društvu, u kojemu bez socijalnog dijaloga nema opstanka. To je razlog ovakvoj situaciji u državi. Gospodarsko - socijalno vije e je savjetodavno tijelo i pitanje je kako posti i da se glas ovog tijela daleko ja e uje. Ivan Sen ar smatra da bi trebalo bi prije svega shvatiti da se sve ne vrti oko politike, nego zbilje, od ega politika živi. - Možda me se prilikom jedne izjave krivo shvatilo,
Ivan Sen ar, dosadašnji predsjednik GSV-a, iz redova poslodavaca: - Socijalni dijalog je potreban, bez toga nema napretka
kad sam rekao da politi ari žive od nas, kazao je Sen ar, no pritom sam mislio da ovise od našeg novca koji stavljamo u prora un. Mi dobro znamo da živimo od njihovih odluka i to je problem što je tako, a što se nas ne sluša. Na pitanje što bi trebalo poduzeti za bolji život i položaj gospodarstva, opet je istaknuo da je potreban socijalni dijalog, te da ono što gospodarstvenici govore treba upotrijebiti u praksi. Bez toga sigurno ne e biti napretka. Mi Me imurci trebali bi se okrenuti sami sebi, ako smo ve lagano zapostavljeni od državnog nivoa. Nisu li i poslodavci na neki na in zakazali u prethodnom desetlje u, kada su prepustili da se sukobljavaju politika i radništvo, a poslodavci su ostali po strani, ne žele i se
Stjepan Cirkovi , novi predsjednik GSV-a, iz redova sindikata
uklju ivati u socijalni dijalog, pitali smo Ivana Sen ara. - Ne bih rekao da se poslodavci nisu htjeli uklju ivati u socijalni dijalog, nego je nekako uvijek našem državnom aparatu uspijevalo posva ati onu stranu koje je bila u njihovom interesu. Pa su se tako malo sva ali sa sindikatima, zatim su poslodavce proglasile za lijen ine koji ne žele ulagati. To je najlakše kad vi ne znate što treba uraditi. Ja bih doista onako zlo esto mogao re i da struktura nema kadar koji zna riješiti ovaj problem. Ja ne govorim o najvišem nivou, nego o onom izvršnom iza najvišeg koji ko i. Mi poslodavci smo i te kako za dijalog, ali tko nas sluša? Svaki dan smo stavljeni u sve teži položaj za obavljanje naših djelatnosti. Mi smo tisu u puta upozoravali o nelikvidnosti, problemu javne nabave, o skupom državnom aparatu, me utim, isto tako smo govo-
rili ako se ne e smanjiti broj birokracije u državnom aparatu da e do i do smanjenja zaposlenih u javnom sektoru. Na kraju e se dogoditi da e nestati radnih mjesta i na jednom i na drugom kraju. Da se nas slušalo, do ovoga ne bi došlo, kazao je Sen ar. Me imurski župan Matija Posavec na sjednici Gospodarsko - socijalnog vije a nakon izvješ a o gospodarskim kretanjima za prošlu godinu komentirao je da imamo Hrvatsku koja stvara i Hrvatsku koja troši. Dodao je da oni koji se oslanjaju na izvoz sada su u situaciji da pove avaju svoju proizvodnju i šire se, te da županijska vlast radi na privla enju novih investicija. Dodao je da mu je želja da se potakne i obnovi tekstilna industrija, za koju je u županiji bilo etiri do pet ozbiljnih ponu a a za oživljavanje proizvodnje na prostoru MT -a, ali je kao prepreku naveo ste ajne postupke, kao da im nije cilj pokretanje proizvodnje. O slaboj situaciji u tekstilu govorio je i Davor Saboli iz ateksa, koji je kazao da su dva puta rezali pla e da ne bi otpuštali radnike. Njegovo je mišljenje da se želje da do u investitori koji e donijeti ve e pla e ne e dogoditi, jer investitori traže najpovoljnije uvjete, tamo gdje je je tinija radna snaga.
U SUBOTU po inje MESAP JESEN
Nikad ve i interes izlaga a Sutra, u subotu, u 11 sati župan Me imurske županije Matija Posavec otvorit e MESAP JESEN u Nedeliš u. Prijave za sajam prestale su se primati još po etkom tjedna, jer je dvorana ispunjena. Ove godine nešto je manje hrvatskih izlaga a, a više slovenskih. Kako je poznato, ulaz je besplatan, a posjetitelji mogu o ekivati niz degustacija suhomesnatih proizvoda, sireva, ekoloških proizvoda, a u nedjelju oko podneva i degustaciju lova kog gulaša. Lovci e se natjecati u pripremi lova kog gulaša, a poseban žiri e ocijeniti najbolje. (JŠ)