__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

^akovec, PETAK, 15. studenoga 2013.

Cijena 7 kuna

MEIMURSKI autobusni prijevoznici digli se protiv “haraa” Hrvatske gospodarske komore

udesan put

BIVŠI IVŠI PROTUKANDIDATI, gradonaelnik akovca Stjepan Kova i dr. završilili u bolnici r. Tomislav Novinšak, istovremeno stovremeno završil olnici

Kako to da je jedino Žganec dao ponudu? DRAŠKOVEC pred izgradnjom geotermalne centrale

str. 2-3

str. 6

Donje Meimurje dobiva priliku za jeftino grijanje

str. 2-3

meimurskog novca u kasu HGK-a

MURSKO SREDIŠE Javna nabava uzburkala duhove

str. 12-13

Broj 948.

Kovaa napao virus, Novinšaka slijepo crijevo

str. 5 media

Godina XVII.

Troje najbržih itatelja dobiva ulaznicu za MEF

str. 48-49

ADVENTSKA ADVENTS TS TSKA SKA AKCIJA AK MEIMURSKIH NOVINA

DRUŽENJE uz pie u Svetom Križu završilo tragedijom u Podbrestu

str. 8

Skupa su pili, a Biramo i zatim je autom nagraujemo najljepše ukrase iz pregazio prijatelja kune radinosti! -20% NA SVE ADVENTE

45 str.str. 14 media


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Do kad e biti ''Drž'te lopova!'' samo predstava za javnost Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

R

askrinkan je još jedan državni dužnosnik koji je, po svemu sudei, bahato živio na grbai poreznih obveznika. Pao je ženama “lep k'o greh“ – vjeni predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoševi, zbog kojeg su navodno svojedobno, posebice dok je bio još mlai i još zgodniji, službenice u nekim našim županijskim i državnim uredima uoi njegovog dolaska išle na rizuru, valjda da ih zamijeti ili pak što im se ve motalo po glavi kad je stizao On - atalni muškarac. Tako e Sanaderu u Remetincu društvo praviti još jedan moan ovjek hrvatske politike. eutim, ono što brine je situacija u kojoj se u hrvatskoj politici i dalje ne vidi svjetlo u tunelu, tonije reeno, bez obzira na poštenost u koju se kune aktualna vlast na elu sa SDP-om, ona i dalje ostavlja dojam da je bahata i neosjetljiva kad je u pitanju obian graanin. ako je uhienjem Sanadera i Vidoševia poslana poruka da “institucije rade svoje posao“, da se kroz sudski postupak kazne svi oni odgovorni za ovakva i slina (ne)djela, no još uvijek nemam osjeaj da je ova vlast nešto posve drugo od onih ranije, posebice kad gledam, primjerice, kako se u nedjelju smije svima nama u ekran Marina Lovri Merzel. Upravo tako se smijao i Vidoševi na istom mjestu, olako prelazio preko svoje bahatosti, da bi sada u rukama djelatnika PNUSKOK-a, kada su ga vodili “pod mišicu“, bio sve samo ne bahat. elio bih vjerovati da sve ove “predstave“ nisu samo instrument u rukama politike, u cilju smjene nepodobnog, kako bi se postavio podobni kandidat, uz obrazloženje da “ne ide drugaije“. Posebice ako e njegov nasljednik nastaviti djelovati istim tim dobro uhodanim sustavom isisavanja novca poreznih obveznika, koji su oito bili ozakonjeni i išli tako daleko da je HGK bio “država u državi“ i više od 200 milijuna godišnjih prihoda ostvario “gdje je mogao“, pa ak i tamo gdje je logino da prihodi pripadnu lokalnoj samoupravi, a ne da se na još jednoj razini – centraliziraju. ne samo da je u Zagrebu bila “kasa“, što je samo jedan dio problema naše države, koja nikako da se decentralizira, ve se godinama isisana lova iz cijele zemlje trošila prvenstveno na iznadprosjene plae gotovo tisuu zaposlenih, na održavanje ili pak unajmljivanje imovine, na umjetnine, putovanja, (re)prezentacije, (ne)poznate sajmove, putovanja…Oito je ostalo još dovoljno love da se “opere“ i podijeli onima koji su najbliže vatri. Koliko se dijelilo, sada se najbolje vidi. I ne samo to, nego neki su dobivali toliko da su zauzvrat bez problema “besplatno“ mogli organizirati

M

I

Ž

I

akcije poput “Kupujmo hrvatsko“. Istražitelji su tek ušli u HGK, pa tek treba vidjeti gdje se sve trošilo, tj. “radilo“ samo prividno, kao što je sluaj kod izvlaenja ovih 35 milijuna kuna. sim otkrivanja svekolike istine o tome kako je radio HGK svih ovih godina, valjda je konano došlo vrijeme da se promijene zakoni koji su omoguavali financiranja ovakve, kao i drugih slinih institucija koje su oito isisavale novac koji je mogao biti puno kvalitetnije iskorišten, samo da je, primjerice, ostao lokalnoj samoupravi koja ima minorne izvorne prihode ako se usporedi s onima koje je ova ubirala. er nije dobro ako se nee ništa promijeniti. Ništa se nee promijeniti samo time što ministar Jovanovi i dalje vie “drž'te lopova“, a ne okrene se oko sebe i ne vidi da je problem što SDP-ova županica ne zna kako je došla do diplome ili pak nabavlja Audi 6 koji košta stotine tisua kuna u krizi kojoj se ne vidi kraj. pravo na takvo ponašanje upozorila je SDP-ovka Kolari, kad je kritizirala ponašanje premijera Milanovia i na njegovu bahatost koja je takoer konstantno na djelu, pa je zbog toga pokrenut protiv nje postupak izbacivanja iz stranke. alosno je kad neki novopeeni vodei SDP-ovci, koji su se ulanili u stranku posljednjih godina, ne vide ono što se dogaa otkako su na vlasti oko njih, te kritike takvog ponašanja žele okaraktirizirati kao neprijateljske napade, jer se “oni ne mogu izjednaavati s HDZ-om“. o nije izjednaavanje, ve model ponašanja koji je vrlo slian onome ranije i zbog toga postaju sve nevjerodostojniji, usprkos svima aerama koje su “kosturi iz ormara“ HDZ-a poput: Sanadera, Vidoševia, HGK-a, HAC-a, HOO-a, Mamia, štrajka lijenika, irilice, reerenduma “U ime obitelji“ itd. raanima je dosta parazitiranja politike i politiara, odnosno zamagljivanja nesposobnosti. Oni žele prvenstveno bolje živjeti, a to se nee dogoditi ako se nešto dubinski ne promijeni kada su hrvatska politika i njezin nain razmišljanja i upravljanja državom u pitanju.

O

J

U

Ž

T

G

VIJEST(I) TJEDNA Ako nee biti Obrtnike komore, to e biti kraj obrtništva!? Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Meimurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost obrtnicima se nee moi pružiti ništa. Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavije jaje, smatra Rešetar. - U akovcu bi od toga ostalo 14, 15 kuna, a ta sredstva nisu dovoljna ni da se skupe svi obrtnici, uzme li se u obzir da je godišnje potrebno poslati ak 20 do 25 tisua poziva obrtnicima da ih se skupi po razliitim sekcijama vezano uz razliitu problematiku. Ministar Maras upuuje nas da radimo profitabilno ili neka plaamo agencije. Mi jako dobro znamo da su agencije kao odvjetniki uredi - im otvorimo vrata, to košta 500 ili 1.000 kuna. Koji e obrtnik moi platiti taj novac. Ako se zakon prihvati u predloženom obliku, to je kraj obrtništva. O cijeloj temi na str. 4 - 5.

(NE) SVIA NAM SE

Besplatni pristup Internetu za studente i nastavnike u akovcu Grad akovec postao je prvi grad u Hrvatskoj koji putem bežine mreže nudi usluge eduroama i na taj nain izlazi u susret studentima, uenicima i široj akademskoj zajednici te im omoguuje pristup Internetu na osam lokacija u akovcu. Na inicijativu Meimurskog veleuilišta, koje je i samo davat elj eduroam usluge, Sveuilišni raunarski centar (Srce) pružio je Gradu akovcu potrebnu tehniku potporu. Grad akovec time se uvrstio uz bok europskih gradova, koji su u suradnji sa svojim akademskim i obrazovnim zajednicama ve uspostavili istu uslugu. Mr. sc. Miroslav Milinovi, pomonik ravnatelja Srca, voditelj projekta eduroama, pohvalio je akovec da je ovu uslugu uveo prije jednog Bea, koji još razmišlja o tome. Detaljnije na str. 4.

Nakon pijanke usmrtio prijatelja automobilom i završio u zatvoru U subotu 9. studenoga poslije 20 sati dogodila se teška prometna nesrea na cesti izmeu Svetog Križa i Podbresta. U nesrei je odmah na licu mjesta jedna osoba izgubila život, a druga je zbog zadobivenih ozljeda prevezana u Županijsku bolnicu akovec. Što se dogodilo? Na dvojicu pješaka, oboje iz Podbresta, u blizini Svetog Križa automobilom austrijskih registarskih oznaka naletio je muškarac (‘53. godište), takoer iz Podbrest a. Na mjestu nesree nije se z ad r ž ao, ve je produljio dalje. Došavši u Podbrest, poinio je još jednu nesreu, sreom, sa sa- m o materijalnom štetom (srušio je prometni znak), no ni to ga nije zaustavilo, ve je produljio dalje i odvezao se kui, priopila je PU meimurska povodom traginog dogaaja. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu 60-godišnjaku iz Podbresta odredila je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, priopio je glasnogovornik Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu, Darko Gali. Više na str. 8.

15. studenoga 2013.

OTKRIVAMO

UHIENJE p jednu od broj

Vidoševieva Kom ozakonjeni “hara Ohrabreni situacijom u kojoj oito “sve maske padaju”, opširnim dopisom našoj redakciji obratili su se meimurski autobusni prijevoznici, koji su javnosti otkrili kako je HGK svih ovih godina imao zakonsku mogunost da masno naplauje naknade koje su sline koncesijama za odobravanje linijskoga autobusnog prometa u županijama PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Uhienje predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševia, zbog sumnje u izvlaenje milijunskih iznosa iz te institucije u privatni džep, oito je ohrabrilo naše izvore iz meimurskih autobusnih prijevoznika da ispriaju o jednom od naina kako je ta institucija zakonski (oito su u pitanju odluke Vlade i Sabora donesene iz prijašnjih vremena) “isisavala” i centralizirala novac u Hrvatskoj. Rije je ukratko o tome da HGK ima svih ovih godina zakonsku mogunost da ubire novac od naknade koje su sline koncesijama za odobravanje linijskoga autobusnog prometa u županijama. Umjesto da to godinama bude prihod lokalne samouprave, novac je ubirao HGK. Tek ulaskom Hrvatske ove godine u EU i primjenom njihove pravne steevine, Županija dobiva mogunost raspisivanja natjeaja za koncesije linija javnog prijevoza. HGK i dalje zahtijeva da se poštuje njihov model, što je, naravno, ovih dana dovelo do “vruih linija“ na relaciji: župan Posavec – direktorica Krnjak, ali i sablažnjenja meimurskih prijevoznika koji ne žele plaati ono što više ne moraju. Prema zakonskim propisima i postojeem pravilniku, autobusni prijevoznici moraju u HGK, odnosno Županijsku komoru akovec dostaviti svake godine podatke za postupak usklaivanja voznih redova. Pravo dostave voznih redova imaju tvrtke iz cijele Hrvatske. No ove godine donesen je novi zakon prema kojemu postoji mogunost da Županija za potrebe javnog prijevoza može raspisati koncesiju, što znai da je postupak usklaivanja pri HGK-u onda suvišan. Županijska komora 5. studenoga primila dopis Mei-

murske županije iz Ureda župana Matije Posavca, u kojem se kaže da e Meimurska županija koristiti mogunost novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, lanak 35., da e sama Županija putem koncesije izdavati takve dozvole, što onda iskljuuje postupak HGK-a i on postaje nepotrebnim. Župan Matija Posavec u zakljuku dokumenta poziva Županijsku komoru akovec da revidira svoju odluku o provoenju redovnog usklaivanja.

“Usklaivanje” plaali više od 100.000 kuna? Iznervirani svime onime što se dogaa, ali i ohrabreni situacijom u kojoj oito “sve maske padaju“, opširnim dopisom našoj redakciji obratili su se meimurski autobusni prijevoznici, koji su obavijest o usklaivanju primili 11. studenoga. U svojem priopenju oni ukazuju na to da su troškovi usklaivanja putem HGK-a oko 130.000 kuna, dok su uvjereni da bi koncesija iznosila znatno manje novca i izmeu ostalog taj novac ostaje u proraunu Meimurske županije. Takoer oni tvrde kako je nevjerojatno da su usklaivanje do sad morali platiti i oni koji kasnije nisu dobili dozvole za obavljanje javnoga linijskog prijevoza. Njihov dopis donosimo u cijelosti, jer on mnogo toga pojašnjava. - Pitanje prijevoza putnika u javnom prometu na podruju Meimurske županije još uvijek nije riješeno. Naime, nakon steaja meimurskog prijevoznika ‘Autobusni prijevoz tours’ d.o.o., veinu svih postojeih linija na podruju naše županije dobio je u listopadu 2010. godine prijevoznik ‘Preseki grupa’ d.o.o. iz Krapine. Meutim, taj je prijevoznik ve nakon godinu dana naprasno i jednostrano prekinuo obavljati javni linijski prijevoz putnika,

zbog ega je Meimurska županija bila prisiljena oduzeti prijevoznike dozvole Preseki grupi i dodijeliti ih kao privremene zajednici meimurskih autobusnih prijevoznika udruženih u ortakluk pod nazivom ‘M – Grupa’. Kako su meimurski prijevoznici u meuvremenu zakljuili ugovore i o prijevozu uenika osnovnih škola s podruja Meimurske županije, može se zakljuiti da isti obavljaju cjelokupan prijevoz - kako javni linijski, tako i poseban prijevoz uenika osnovnih škola. Poetkom srpnja 2013. godine na snagu je stupio novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, koji je, izmeu ostalog, predvidio mogunost da županije samostalno, putem davanja koncesija, uvedu sustav javnoga linijskog prijevoza putnika na svojem podruju na nain kako same županije smatraju da im je potreban. Do tada je zakon predviao kao jedini nain uvoenja novih ili izmjenu postojeih autobusnih linija putem tzv. ‘postupka usklaivanja voznih redova’, koje je svake godine provodila nadležna županijska Hrvatska gospodarska komora, naravno, naplaujui pritom od prijevoznika izdašne nepovratne naknade, iako je odgovornost za opstojnost sustava ležala na županijama, a ne na županijskim komorama. Budui da sustav koncesije iskljuuje dosadašnji sustav usklaivanja linija od stranke HGK-a, za oekivati je da županije zaponu s koncesijskim postupcima, kako bi stekle mogunost samostalno kontrolirati sustav javnoga linijskog prijevoza put-

Meimurski autobusni prijevoznici oštro protiv usklaivanja voznih redova u HGK-u, jer Županija uvodi koncesije

DVA BIVŠA protukandidata za akovekog gradonaelnika istodobno za

Stjepan Kova zbog virusa, a Gradonaelnik akovca Stjepan Kova etiri je dana proveo u Županijskoj bolnici akovec, što je izazvalo veliko zanimanje graana što se dešava s njegovim zdravljem. U etvrtak se pojavio (unato tome što je još na bolovanju) na Kolegiju gradonaelnika i nakon toga na konerenciji za novinare povodom besplatnog bežinog Interneta za studente. Na pitanje “Kako zdravlje, gradonaelnie?”, spremno

je ispriao sve o svom zdravstvenom stanju. - Hvala na pitanju, zdravlje je dobro. Ovih dana se malo kalkuliralo o mojem zdravlju, moram rei da mi je dijete iz vrtia donijelo neki virus pa, s obzirom na to da je sve troje djece preboljelo virus, nakalemio se i na mene, tim više pridodaju li se tome i naporni dani na poslu, pogodila me bolest, pa sam si uzeo sedam dana odmora. Sad sam dobro, zdrav sam, tu

sam. Sve pretrage sam obavio, svi organi su mi zdravi. Doktori su mi kazali da sam zdrav k’o dren. Budui da je gradonaelnik u bolnicu došao i s glavoboljom, lijenici su veoma temeljito obavili sve pretrage kako bi iskljuili i eventualni meningitis ukoliko je gradonaelnika u nekoj prilici ugrizao zaraženi krpelj. No, sreom, to nije bilo u pitanju. Uz to, gradonaelnik je ispriao da


15. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

predsjednika HGK-a potaknulo je meimurske autobusne prijevoznike da progovore kako je ubirao jnih naknada koje su odlazile u Zagreb, umjesto da ostanu u Meimurju

mora godinama ubirala ” za autobusne linije

Meimurski prijevoznici HGK-u više ne žele plaati “usklaivanje”, jer Županija od sljedee godine uvodi koncesiju za linijski autobusni promet nika autobusima na svojem podruju.

Dovodi li Županijska komora prijevoznike u zabludu? - Prema dopisu koji smo zaprimili 11. studenoga 2013. od HGK-a ŽK-a akovec, Meimurska županija zapoela je s radnjama potrebnima radi uspostave sustava koncesije i u javnom autobusnom linijskom prijevozu putnika. Meimurska županija je poetkom ovog mjeseca u dva navrata obavijestila sve mogue zainteresirane strane, pa i HGK ŽK akovec, o namjeri uvoenja sustava koncesije za obavljanje navedene djelatnosti. Meutim, navedena Komora, iju djelatnost provodi novoimenovana direktorica Dijana Krnjak – inae po zanimanju diplomirana inženjerka agronomije, oigledno se oglušuje o obavijest Meimurske županije i ustraje u namjeri provoenja paralelnog postupka usklaivanja županijskih autobusnih linija i za 2014. godinu. Tako je HGK ŽK akovec poetkom ovog mjeseca imenovao novi Radni odbor te uputio svim prijevoznicima pozive za usklaivanje voznih redova za 2014. godinu, ime bi se osigurao novi priljev izdašnih naknada za usklaivanje voznih redova. Naime, HGK ŽK akovec je za postupak usklaivanja linija za 2013. godinu naplatio od svih zainteresiranih prijevoznika više od 130.000 kn nepovratnih troš-

kova, pa je za vjerovati da u 2014. godini oekuju barem jednaki, ako ne i vei, priljev sredstava. Meutim, postavlja se pitanje dovodi li time HGK ŽK akovec svjesno prijevoznike u zabludu, budui da je Meimurska županija otpoela sa svojim postupkom davanja prijevoznike koncesije, koja po zakonu iskljuuje postupke koje provodi Županijska gospodarska komora? Meimurski prijevoznici su o tom pitanju zatražili oitovanje od nadležnog Ministarstva i Meimurske županije, ali i od nadležnih tijela Županijske gospodarske komore, osobito Povjerenstva za usklaivanje voznih redova, kojemu je na elu prethodno navedena Dijana Krnjak, a koje bi se po tom pitanju trebalo oitovati u najkraem roku. Meutim, sjednica tog Povjerenstva još uvijek nije ni zakazana, iako krajnji rok prijevoznicima za predaju novih voznih redova za 2014. godinu i za plaanje tzv. nepovratne naknada za usklaivanje županijskih linija kod HGK-a istie 30. studenoga 2013. godine. Meimurska županija se dopisom upuenim HGK-u ŽK-u akovec o tom pitanju jasno oitovala te izjavila da ne kani izdati dozvole prijevoznicima koji e se usklaivati sa svojim voznim redovima, budui da e uvesti sustav koncesije. Stoga se postavlja pitanje je li u pitanju ouvanje prihoda Hrvatske gospodarske komore koja prestankom uskla-

ivanja gubi i pravo na naplatu naknade, stoji u pomalo zloestom priopenju prijevoznika, u kojem se napominje da je Dijana Krnjak po profesiji agronom, što bi onda valjda trebalo deducirati da se ne razumije u javni prijevoz.

Dijana Krnjak: Iskazana je namjera, ali nije donesena odluka Razgovarali smo s direktoricom Županijske komore Dijanom Krnjak na tu temu. Ona kaže: - Usklaivanje voznih redova prijevoznika nisam ja izmislila. O tome postoji zakon i pravilnik, a to je Komora radila zadnjih godina.

Direktorica Županijske komore Dijana Krnjak: - Županija je tek iskazala namjeru, treba odluka, a dotle moram postupati po zakonu

avršila u bolnici

a Novinšak slijepog crijeva

Tomislav Novinšak, akoveki kirurg, imao je priliku iskusiti kako je to biti pacijent

Gradonaelnika Kovaa vlastita djeca zarazila su virusom, zbog kojeg je završio u bolnici

je stjecajem okolnosti u isto vrijeme kad je on završio u bolnice zbog zdravstvenih teškoa operacije slijepog crijeva završio i dr. Tomislav Novinšak, njegov protukandidat za gradonaelnika iz predizborne kampanje, koji mu se javio u bolnici, takoer kao pacijent, a ne kao lijenik koji radi u Županijskoj bolnici akovec. Ne kaže se uzalud “svako zlo za neko dobro”, tako je i etverodnevni boravak

Meimurska županija, odnosno župan Matija Posavec, svojim je dopisom iskazala namjeru da to pitanje riješi putem koncesija, pa da onda nije potrebno usklaivanje. Meutim, Meimurska županija još nije donijela o tome odluku, na što ima pravo po novom zakonu, lanak 35. Kako takva odluka još nije donesena, moram postupiti po zakonskim propisima i pokrenuti postupak usklaivanja voznih redova. Zapravo, prijevoznici moraju poznavati zakonske propise i znaju da u studenom trebaju dostaviti vozne redove, bez ili s dopisom koji smo poslali, tako je i do sada. Ako Meimurska županija donese odluku o koncesiji, onda usklaivanje voznih redova putem Komore nee biti potrebno, no ona još takvu odluku nije donijela, a zakon se mora poštovati. Sami pak prijevoznici mogu postupiti prema svojem nahoenju, tu postoji nekoliko opcija. Treba znati da je za sada usklaivanje voznih redova javna ovlast HGK-a regulirana zakonom i pravilnikom, a ako ne poštujem zakon, bit u u prekršaju. Oekujem da Meimurska županija to pitanje što skorije riješi, no potrebna je odluka, a vrijeme ide, rekla nam je Dijana Krnjak. Takoer kaže da prijevoznici prema Pravilniku i lanku 6. plaaju 200 kuna za postojeu liniju, a 400 kuna za novu liniju te da ne zna od kuda im navedeni iznos od 130.000 kuna. Dio tih sredstava koja uplauju prijevoznici dobiva i Županija. Ukratko, svjedoci smo da se pitanje autobusnog prijevoza zakompliciralo zadnjih godina, kad su opine i županije zapoele suinancirati prijevoz. Bilo je tu mnogo mutne vode i nezadovoljstva zbog nepravilnosti, a s osnovnim ciljem da se od jedinica lokalne samouprave iskami i zadnja kuna za prijevoz, dok su cijene prijevoza i zbog veih cijena nafte stalno rasle. Na kraju je sve postalo previše komplicirano i antropino. Hoe li koncesije biti bolji nain nadzora prijevoznika, ostaje da se vidi.

gradonaelnika Stjepana Kovaa u bolnici imalo i pozitivnih strana, osim što su ga detaljno pregledali i utvrdili da su mu svi organi zdravi, on je, suoen sa sporim pretjecanjem vremena u bolnici, shvatio i što bolnici nedostaje, a to je i nedostatak Interneta, koji bi mnogim bolesnicima skratio bolniku dosadu. Tako je odluio da e Grad akovec u skoro vrijeme osigurati WiFi - bežini pristup Internetu u bolnici za sve bolesnike, što e pak puno znaiti onima koji su osueni na dugotrajniji boravak u bolnici. (BMO)

3

DAN sjeanja, 18. studenoga: preko dvjesto meimurskih policajaca sudjelovalo u obrani Vukovara

U obrani Vukovara poginulo ili nestalo petnaest policajaca iz Meimurja

Obiaj paljenja svijea na raskršima znak je sjeanja na vukovarske žrtve. U novije vrijeme graani pale svijee i na svojim prozorima U ponedjeljak emo obilježiti još jedan 18. studenoga, Dan pada Vukovara, ali i herojske obrane grada na Dunavu. Kolona sjeanja svake godine odaje poast poginulim vukovarskim braniteljima, koji su sudjelovali u obrani tog Grada heroja. U akovcu i drugim mjestima Meimurja bit e u znak sjeanja zapaljene svijee uz prometnice i na prozorima. U obrani grada Vukovara i ostalih gradova u zapadnoj Slavoniji - Vinkovaca, Tovarnika, Borovog Naselja - sudjelovalo je preko 200 aktivnih i priuvnih policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, koja je funkcionirala u okviru Policijske uprave varaždinske. Policajci su bili i prva djelatna snaga u obrani Vukovara iz našeg kraja, ratne postrojbe formirane su tek nakon osloboenja Meimurja u rujnu 1991. godine. U obranu grada Vukovara 11. rujna 1991. godine upueno je 58 policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, tzv. “zadnja vukovarska grupa”, koja je najteže stradala. Padom grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine, zatoena su bila 24 policijska službenika iz Meimurja, 11 ih se vratilo iz proboja, a 8 policijskih službenika konvojem Crvenog križa. U obrani grada Vukovara i zapadne Slavonije ranjeno je 26 policijskih službenika. U borbama za Vukovar i u okolnim naseljima poginulo je 10 policijskih službenika Policijske stanice akovec, a jedan se i dalje vodi kao nestali. PU meimurska svake se godine s ponosom i zahvalnošu sjea svojih poginulih i nestalih meimurskih policajaca iz Policijske stanice akovec. Na bojištima Vukovara poginuli su: ŠAJNOVI JO-

SIP, poginuo 25. rujna 1991. u Borovu Naselju, VINKO MLADEN, poginuo 2. listopada 1991. u Vukovaru, ROJKO VLADIMIR, poginuo 28. listopada 1991. u Vukovaru, LEHKEC DAMIR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, LEHKEC DRAGUTIN, poginuo 14. studenoga 1991. u Vukovaru, MUTVAR ANTUN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, TIŠLJARI DARKO, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, FRIŠI DRAGUTIN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, ŠTEFULJ DRAŽEN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru i JALŠOVEC LJUBOMIR, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginuli su meimurski policajci: HIŽMAN IVAN, poginuo 19. studenoga 1991. u Vukovaru, KOŠIR BOŽIDAR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru i PONGRAC ŽELJKO, poginuo 9. studenoga 1991. u Karadžievu. Vode se i danas kao nestali: OREŠKI IVAN, nestao padom Vukovara, te ŠTAMPAR VLADO, nestao u Karadžievu, djelatnik PU varaždinske. U obrani istone Slavonije u jesen 1991. godine sudjelovali su i pripadnici Tigrova i drugih ratnih postrojbi u kojima je bilo i Meimuraca. Iz našeg kraja upuen je na istono bojište Baranjsko meimurski bataljun, te još jedan vod branitelja koji se nazivaju Slavonskim vodom. Ukupan broj branitelja koji su sudjelovali u borbama u istonoj Slavoniji iz našeg kraja je stoga daleko vei od 200, koliko je bilo samo meimurskih policajaca. Najvee žrtve u obrani opkoljenog Vukovara, ali i najvei doprinos u borbama za slobodu zemlje, tada je dala policija, posebno iz Varaždina i akovca. (JŠ)


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVEC PRVI grad u Hrvatskoj koji studentima nudi eduroam putem bežine mreže

Besplatni pristup Internetu za studente i nastavnike na osam lokacija Grad akovec postao je prvi grad u Hrvatskoj koji putem bežine mreže nudi usluge eduroama i na taj nain izlazi u susret studentima, uenicima i široj akademskoj zajednici te im omoguuje pristup Internetu na osam lokacija u akovcu. Na inicijativu Meimurskog veleuilišta, koje je i samo davatelj eduroam usluge, Sveuilišni raunarski centar (Srce) pružio je Gradu akovcu potrebnu tehniku potporu. Grad akovec time se uvrstio uz bok europskih gradova koji su u suradnji sa svojim akademskim i obrazovnim zajednicama ve uspostavili istu uslugu. Mr. sc. Miroslav Milinovi, pomonik ravnatelja Srca, voditelj projekta eduroama, pohvalio je akovec da je ovu uslugu uveo prije jednog Bea, koji još razmišlja o tome. - Usluga eduroama je usluga roaminga namijenjena akademskoj zajednici: studentima i nastavnicima. Omoguuje pojedincu da koristi svoj elektroniki identitet, akademski identitet, prijavi i koristi bežinu mrežu u bilo kojoj zemlji u svijetu. Ovaj as je ta usluga dostupna u 60-ak zemalja u svijetu. U Europi 44 zemlje imaju 8.500 pristupnih toaka. Ovaj as u akovcu postoji osam pristupnih toaka mjesta gdje se može pristupiti Internetu bežinim putem. To znai da e svaki uenik, nastavnik, student Meimurskog veleuilišta bilo kuda iz Hrvatske moi u akovcu besplatno pristupiti Internetu, kazao je mr. sc. Miroslav Milinovi, pomonik ravnatelja Srca.

15. studenoga 2013.

OBRTNICI INFORMIRALI saborske zastupnike što ne valja u prijedlogu Za

Meimurski ob od tvrtki, ne m Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Meimurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost, obrtnicima se nee moi pružiti ništa. Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavije jaje, poruuje

akovec brži od Bea Dodao je: - U tom smislu želim pohvaliti inicijativu Meimurskog veleuilišta koje je zaslužno za tu ideju, jer je inicijativa došla od njih, a s druge strane želim pohvaliti Grad akovec, jer je on doista prvi grad u Hrvatskoj koji je prepoznao znaaj i odluio podržati svoju akademsku i istraživaku zajednicu. Milievi je kazao: - Možemo vam rei da ste ve sada imali goste iz slovenske akademske zajednice koji su koristili bežinu mrežu u akovcu i koji su zadovoljni uslugom u akovcu. Ovo je oblik suradnje kakav se u Europi oekuje. Grad akovec nije prvi u Europi koji je to napravio, ali jedan od gradova koji to još uvijek planira je, primjerice, Be, pa ste brži od Bea, pohvalio je akovec mr. sc. Miroslav Milinovi, pomonik ravnatelja Srca. Dekanica Meimurskog veleuilišta u akovcu, pro. dr. sc. Nevenka Breslauer, kazala je da je inicijativa doista došla od njih, s obzirom na to da na Veleuilištu imaju smjer raunarstva i studente putnike koji po završetku predavanja ekaju prijevoz, pa im je bio problem spojiti

se na Internet kako bi izradili svoje domae uratke. Zbog toga je Željko Hrebak, koji je na Veleuilištu sistem administrator, dao ideju da se proba izraditi eduroam za podruje vojarne, ali je na sastanku u Srcu u Zagrebu proizašlo da bi bilo praktinije da se ta usluga proširi i na grad. Nakon toga uslijedio je i razgovor s gradonaelnikom Kovaom, gdje se iznašao i zajedniki interes i dobar projekt za cjelokupnu zajednicu, kazala je dekanica Breslauer. Treba rei da uslugu mogu koristiti i studenti Uiteljskog akulteta. Gradonaelnik akovca Stjepan Kova podsjetio je da je akovec ve ranije uveo besplatni Internet na podruju užeg centra grada i proširio ga na Jug grada. Istodobno se po gradu instaliraju inokiosci koji do sada nisu bili baš u unkciji. Trenutno se na njih instalira novi sotver, tako da e svaki turist ili graanin moi na njima pogledati korisne inormacije o gradu. U unkciju se stavljaju i tri panoramske kamere koje su dobivene zajedno s velikim panoom na Centru za kulturu. A gradonaelnik je najavio je i besplatni bežini Internet u Bolnici. (BMO)

PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Prije usvajanja Zakona o obrtu, na inicijativu Obrtnike komore, u vijenicu Meimurske županije pozvani su saborski zastupnici iz III. izborne jedinice, kako bi uli glas obrtnika na temu koja se njih najviše tie. Najviše prijepora izaziva prijedlog o izdvajanju za komorski doprinos. Najprije se predlagalo da on bude dobrovoljan, a sada da iznos doprinosa bude jedinstven za cijelu Hrvatsku. Do sada se u razliitim podrunim komorama doprinos koji je obvezni plaao ili po postotku na prihode ili kao komorski paušal jednak za sve obrtnike, neovisno o veliini poslovanja. Obrtnici u Meimurskoj županiji do sada su plaali komorski paušal u ukupnom iznosu od 72 kune, koji se dijelio na tri dijela. Iznos od 30 kuna išao je Udruženju obrtnika Meimurske županije, Obrtnikoj komori Meimurske županije pripao je iznos od 24 kune, a i Obrtnikoj komori na razini države 18 kuna. Ministarstvo obrta sad predlaže jedinstveni iznos

komorskog doprinosa od 44 kune, što dovodi u pitanje opstojnost komorskog sustava. Ministar Maras predlaže komercijalizaciju usluga, što obrtnicima na kratki rok može izgledati privlano, uz smanjenje cijena komorskog doprinosa, ali e obrtnici na duži rok dobiti zapravo skuplje usluge, jer e se u tom predloženom sustavu svaki savjet ili usluga koja je sada bila pokrivena iz lanstva morati plaati.

Ako nee biti Komore, to e biti kraj obrtništva!? Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Meimurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost obrtnicima se nee moi pružiti ništa. Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavije jaje, smatra Rešetar. - U akovcu bi od toga ostalo 14, 15 kuna, a ta sredstva nisu dovoljna ni da se skupe svi obrtnici, uzme li se u obzir da je godišnje potrebno poslati ak 20 do 25 tisua poziva obrtnicima da ih se skupi po razliitim sekcijama vezano uz razliitu problematiku.

Ministar Maras upuuje nas da radimo profitabilno ili neka plaamo agencije. Mi jako dobro znamo da su agencije kao odvjetniki uredi - im otvorimo vrata, to košta 500 ili 1.000 kuna. Koji e obrtnik moi platiti taj novac. Ako se zakon prihvati u predloženom obliku, to je kraj obrtništva. Obrtnici imaju mogunost preoblikovati svoje poslovanje u d.o.o. ili jednostavna dionika društva, meutim, koliko ima koristi od jednostavnih dionikih društava, kazao je Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika. O prijedlogu Zakona, ali i stanju u hrvatskom obrtništvu, govorio je i predsjednik Hrvatske obrtnike komore Dragutin Ranogajec. - Zakonom o obrtu trebaju se osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja svih gospodarskih subjekata u državi, bez obzira na njihov oblik organiziranja, što uostalom garantira i Ustav. Posebno ravnopravnost u uvjetima strunosti, ime se štite sami potrošai, privatna imovina, ali i život i zdravlje graana i odgovornost u poslovanju. Najvei problem je u lanku dva, to su nejednaki uvjeti

POGLED

ISPLATILA SE UPORNOST Ivana Lukmana iz akovca

Pješaci dobili pješaki prijelaz Ivan Lukman pokušao je preko novina i u direktnom kontaktu s nadležnima u Gradskoj upravi osigurati veu sigurnost pješaka na izuzetno prometnoj Svetojelenskoj cesti u akovcu. Naime, uz tu prometnicu nalazi se sporedni pješaki ulaz i izlaz iz bolnikog kruga. Meutim, izlaz nije osiguran pješakim prijelazom, tako nemali broj puta pješaci pretravaju cestu kako bi na sporedni ulaz ušli u bolnicu. Lukman je pokušao problem riješiti kod Dražena Baria, a potom i kod Veselina Biševca. No, kako se sporedni izlaz iz bolnice nalazi preko puta jednog lokala, to je dovodilo do nesporazuma izmeu Ivana Lukmana i elnika iz akoveke Uprave zbog toga što je Veselin Biševac smatrao da on zapravo tim zahtjevom protežira lokal preko puta ulaza u bolnicu, ispriao nam je Lukman. No, Ivan Lukman smatra da Biševac nije našao za shodno sagledati problem s aspekta sigurnosti graana, koji su 3,5 godina

Malima je i sto kun P

Pješaci su dobili “zebru” za sigurniji prijelaz ceste prema bolnici prelazili opasnu prometnicu. lju i razumijevanje za probleme Lukmanova upornost natjerala malog ovjeka u svakodnevnije Biševca da ga uputi na Ivana ci, zakljuio je Lukman. Zanimljivo da je bolnica do Zrnu, predsjednika Gradskog kotara Istok, a Ivan Zrna ga je nedavno imala još jedan spouputio na Šteaniju Damjanovi, redni ulaz/izlaz, i to s parkirapredsjednicu Gradskog kotara lišne strane iz bolnice prema Zapad, u iju nadležnost spada Mobenzu. No on je zatvoren, premda je direktno s parkirataj dio Grada. Šteanija Damjanovi izašla lišta vodio u bolniki krug. Jednako tako Ivan Lukman je odmah na lice mjesta, zakljuila da je prijelaz prijeko potre- se ve duže zalaže i za ureenje ban i evo ga ovih dana u unk- nogostupa u Ulici Franje Puneciji. Trebala su samo dva tjedna ca zbog vee sigurnost pješaka od izlaza Šteanije Damjanovi u toj stambenoj ulici, pa se i u na teren do iscrtavanja zebre. ovom sluaju možda njegova - Ona ima što nadležnima u upornost isplati u korist vee Gradskoj upravi nedostaje: vo- sigurnosti u prometu. (BMO)

ercepcija politiara i graana o tome što je problem i što bi trebalo rješavati veoma se razlikuje. Graane zanima rješavanje njihovih životnih problema, a politiari se najradije bave velikim investicijama, po mogunosti graevinskim, jer one im pružaju nesluene mogunosti za podizanje spomenika sebi samima, a onima zloestijima i priliku za dodatnu zaradu. raane pak mue puno prizemnije stvari, izlijevanje oborinskih voda u njihova dvorišta i vrtove. Poplavljena zimnica. Rupe na cestama. Neureeni nogostupi. Zebra za sigurniji prijelaz preko ceste. Mrana ulica u kojoj ne gori javna ra-

G

svjeta, a njihova se sitna djeica njome u kasni sumrak vraaju iz škole. raani strahuju i od sve bahatijih lopova koji otimaju iz obiteljskih kua zadnji spremljeni novac za crne dane, zlato ili satove dobivene za roendan, krstitke, Svetu potvrdu ili obljetnicu braka. Kriza raa sve više lopova koji iz oaja ili obijesti, po uzoru na one koji kradu na veliko, pljakaju po primitivnoj metodi po kuama. I nitko im ne može stati na kraj. Država gleda kroz prste krai do odreenog iznosa. Nee sudove zatrpavati iznosima od tisuu - dvije kuna, a nekim je graanima to bilo cijelo bogatstvo, zadnja rezerva

G

za crne dane, da im se nae ukoliko se dogodi nešto nepredvieno. Pokvari se kuanski aparat ili dotrajali auto. Netko se razboli ili djetetu zatreba nešto nepredvieno za školu. Ili, ukoliko nenadano ostanu bez posla, da im ne ištekaju struju, plin ili vodu. li, eto, ono što je velikima malo, malima je veliko. Malima je pojedinih dana i sto kuna veliko kao kua, dok se drugi razbacuju tuim milijunima kao da su u pitanju lipe. ojedinim se naelnicima teško uvui u kožu graana i zamisliti kako je to kad ti oborinske vode prijete zimnici i ulaze u podrum, jer se politiki ne bi radi ni-

A P


15. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

akona o obrtu

brtnici, za razliku mogu bez Komore lanstvo obavezno, uz primjerenu visinu doprinosa Ivan Rešetar, predsjednik: Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost, obrtnicima se nee moi pružiti ništa

za obrtnike i trgovaka društva. Jednako tako djedovina obrtnika nije zaštiena (obrtnici za razliku od vlasnika trgovakih društava odgovaraju svom svojom imovinom), bez obzira što tko mislio o tome, kazao je Ranogajac. Nadalje, problem je i u sporednim zanimanjima i kunoj radinosti jer, ako svi mogu raditi sve, ajmo onda zatvoriti i trgovaka društva i obrte, kazao je Ranogajec. Osvrnuo se i na komorski doprinos. - Nakon što smo i sami smanjili komorski doprinos i prepolovili ga, ministar je to svojom odlukom još smanjio na 44 kune, što nije dovoljno ni za hladan pogon 137 poslovnih subjekata. Naravno da tražimo vei rok prilagodbe i preko amandmana da nam se do-

Novina koju je predvidio prijedlog Zakona, a koja je izazvala najviše prijepora u javnosti, jest ona o dobrovoljnom lanstvu o Obrtnikoj komori. Prema prihvaenim zakljucima, ona nije dobra. Naime, traži se da lanstvo u Obrtnikoj komori bude obavezno, uz primjerenu visinu komorskog doprinosa i uz obvezu njezine reorganizacije. Prijelazno razdoblje za reorganizaciju i novi nain inanciranja ne može biti krae od godinu dana. Uz to je zakljueno da novi Zakon vraa obrazovanje za obrtnika zanimanja iskljuivo pod okrilje države, odnosno Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, što je potpuno u suprotnosti sa smjernicama razvoja strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji. Odustaje se i od naukovanja, unato injenici da se upravo ono pokazuje kao nain obrazovanja koje utjee na veu zapošljivost mladih, što nije dobro. Navedeni zakljuci šalju se predlagau Zakona. U dogovoru s Obrtnikom komorom Meimurske županije, popisat e se svi iskalni i paraiskalni nameti koje imaju naše jedinice lokalne samouprave, a koje otežavaju poslovanje obrtnicima i onemoguavaju razvoj i ulaganja. (BMO)

Zakljuci sa sastanka u Županiji upueni su predlagau Zakona

zvoli podignuti komorski doprinos, dok se ne reorganiziramo i ne ponemo zaraivati na tržištu, što za sada kao neproitna organizacija nismo smjeli.

Obrti se i dalje sve više zatvaraju - Da je situacija u obrtništvu teška, govori i podatak da se u veini meimurskih opina i gradova obrti zatvaraju, kontinuirano od 2004. godine. Prije osam godina u Meimurju smo imali 1.914 obrta, a krajem 2012. godine imamo 1.452 obrta, kazao je i župan Matija Posavec. - Blagi porast obrta bilježi se u opinama poput Belice, Donjeg Vidovca, Gornjeg Mihaljevca, Podturna i Vratišinca. Meutim, to nije razlog da budemo zadovoljni, ve je to razlog da budemo na istoj liniji s Obrtnikom komorom Meimurske županije i Hrvatskom obrtnikom komorom, zbog ega smo sazvali sastanak sa saborskim zastupnicima i obrtnicima u Županiji, vjerujui da emo nai rješenja, kazao je župan. Dodao je: - Bez obzira na stanje u županijskoj blagajni, Meimurska županija e i dalje u skladu sa svojim mogunostima pomagati obrtnicima, prvenstveno u nastupu na raznim sajmovima, jer je to najbolji nain za njihovu promociju.

ODOZDO

na veliko kao kua kome zamjerili pa važu kako problem zaobii, a ne ui u njegovo rješavanje. Politiari važu drugaijom mjerom nego obini graani. Njima je važniji uteg onaj tko je uz njega. Tko bi mu mogao biti od koristi. Tko je podložniji njegovu utjecaju od onoga tko je svoj i protiv svega, pa se samo buni i kontraši. Takve je lakše odrezati. na taj nain je sazdan naš politiki sustav od najniže do najviše razine. Sazdan od mlitavih ljudi koji onda grade mlitav sustav, mlitavo gospodarstvo. Tako da se na kljunim mjestima rijetko mogu nai ljudi koji razmišljaju svojom glavom, koji vuku prema naprijed, nego ljudi koji najviše energije troše na

A

to da ugode onima koji su ih kao podobne na elna mjesta postavili. A takvi žmire na stranputice, na neznanje, nestrunost i na devijacije. Rezultat je impotentno društvo u gospodarskom, politikom i svakom drugom smislu, jer kako drugaije možemo nazvati društvo koje ne daje nikakav plodonosni rezultat nego tom grubom rijei - impotentno. esposlica stvara oajne, obijesne i frustrirane ljude koji nemaju što raditi, a takvi se ne žele ugledati u one koji se mue i pošteno rade, ve u onu stršeu manjinu koja grabi sve pred sobom. ne marljive i poštene, koji kao mitske kornjae drže svijet na svojim leima

B

O

da se ne raspadne, nitko ne primjeuje. Svi ih doživljavaju kao samo po sebi razumljive. A nitko ih zapravo ne vidi. Kao da se podrazumijeva da su oni sivi, nevidljivi, moralni stup društva koji kao ljepilo drži zajednicu na okupu. Bez njih bi svijet bio kaotino mjesto u kojem bi vladali samo grabež i otimaina. o postavlja se pitanje dokle takvo stanje može trajati. Ima li tome kraja? Ima li taj nevidljivi moralni dio društva svoju granicu trpljenja, strpljenja i volje da drži svijet na svojim leima. I najtvre kamenje se s vremenom istroši, a gdje nee ljudska krhkost!!! ostavlja se pitanje je li klupko afera koje se po-

N

P

5

STRANAKI ŽIVOT

Laburisti strahuju za autonomiju Meimurja Ne možemo podržati zakon koji pod krinkom decentralizacije uvodi još jau prikrivenu centralizaciju, poruili su Hrvatski laburisti Rajko Bulat, predsjednik podružnice Meimurske županije, i Petra Kovai, potpredsjednica Skupštine Meimurske županije, reagirajui na izmjene Zakona o regionalnom razvoju. - Iako Zakon još nije na snazi, regionalizacija je poela, a najjasniji primjer jest naša županijska bolnica pod sanacijom, koja e na kraju, bojimo se, rezultirati ukidanjem pojedinih odjela i njihovim stacioniranjem u veim jedinicama podrune regionalne samouprave. U planskim podrujima, koja novi Zakon predvia, nositelj razvojne strategije bila bi jedinica regionalne samouprave, odnosno grad

s najveim brojem stanovnika. U planskom podruju Sjeverozapadne Hrvatska koje bi obuhvaalo Meimursku, Varaždinsku, Krapinsko - zagorsku i Koprivniko - križevaku županiju to bi bila Varaždinska županija i Grad Varaždin. Za takvu strategiju u Meimurskoj županiji bilo je prilike, poevši od samog akovca. Naime, da je aktualna vlast koja vlada akovcom više od desetljea o tome pravovremeno razmišljala, ne bi došlo do izdvajanja pojedinih naselja, ime je oslabljena pozicija Grada da bude potencijalno nositeljem jednoga takvog podruja. Ne želimo pristati na to da Meimurska županija bude sastavnim dijelom bilo kakve formalne regije, mi ne želimo da Meimurska županija bude neiji pripadak, poruuju Laburisti. (BMO)

HDSS traži propisivanje najviše cijene službenih automobila Predsjednik HDSS-a Ivan Martan reagirao je na sluaj nabavke skupocjenih automobila te traži ogranienje cijene za nabavke. Ivan Martan kaže: - Najnovijim dogaajima vezanima uz nabavku skupocjenih automobila u opinama, gradovima i županijama, dogodio se udar na siromaštvo. Prvi put se graani s pravom protive i nezadovoljni su što Vlada RH ne pridaje dovoljno pažnje tom problemu, a ni jedan politiar za sad nije odgovarao za takvo ponašanje. U ovom teškom razdoblju nitko ne odgovara na pitanje je li u redu da se politiari voze u skupim auto-

mobilima i zašto ne bi bili u skladu s platežnim mogunostima hrvatskih graana. Zašto se dopušta da zaposlenici u državnim poduzeima i agencijama neracionalno troše novac na preskupe vozne parkove? HDSS smatra da je sazrelo vrijeme za donošenje zakona ili uredbe koja bi ograniila bahatost na raun siromašnih graana. - Tražimo da se propiše najvea cijena koja se može platiti za službeni automobil. Takoer tražimo da se javno objavi tko ima pravo na službeni automobil i zašto se vozila koriste u privatne svrhe, napominje Ivan Martan. (jš)

HSP “Dr. Ante Starevi” nezadovoljan županijskom vlašu

Rastrošni i socijalno neosjetljivi Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

elo odmatati, pri emu jedan akter afere spašavajui svoju “guzicu” otkriva drugoga, u konanici dovesti do jednog mirnijeg razdoblja poštivanja pozitivnih vrijednosti u društvu? Hoemo li kad lavina afera stigne do dna brda, za koje ne znamo gdje mu je dno, konano shvatiti da, kad drugaije ne ide, treba igrati pošteno, po pravilima. Pošteno, jer sve su druge opcije ve potrošene.

Hrvatska stranka prava "Dr. Ante Starevi" Meimurske županije nezadovoljna je radom novoizabrane županijske vlasti, istaknuo je u ime stranke njezin predsjednik Goran Rohaek na konferenciji za medije, održanoj proteklu subotu 9. studenoga, kojoj su nazoili još i Franjo Banec, Ivica Baksa te Nevenko Trbojevi. Stranka novoizabranoj vlasti ponajviše zamjera izrazitu rastrošnost i socijalnu neosjetljivost. Županu Matiji Posavcu zamjera se nedosljedna provedba najavljenih projekata tijekom izborne kampanje, a županijskoj i gradskoj vlasti HSP "Dr. Ante Starevi" daje negativnu ocjenu i za

provoenje mjere štednje. Stranka je nezadovoljna i vladajuim strukturama na državnoj razini: - Na stranu se stavljaju nezaposlenost, gospodarska stagnacija i velika zaduženost, a u prvi plan se stavljaju teme kao što su irilica, Lex Perkovi i homoseksualni brakovi, te time kao da se zaboravlja da graanima treba prije svega gospodarski prosperitet. HSP "Dr. Ante Starevi" Meimurske županije takoer je najavio organizirano hodoaše 16. studenoga u Vukovar, s ciljem davanja poasti poginulim braniteljima Domovinskog rata te da se dade potpora inicijativi kako bi se jednom zauvijek reklo “ne” irilici. (rr)


Gospodarstvo

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

PREDSTAVLJEN projekt “AAT Geothermae Draškovec“ – izgradnja geotermalne centrale

Donje Meimurje dobiva jeftiniju alternativu grijanja kua od plina!? - Pilot projekt geotermalne elektrane i zatvorenoga ekološkog kruga kandidiran je za EU fondove i financiranje putem Europske investicijske banke, te je ve prošao sedam provjera i ušao u uži izbor PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Novi investitori u projekt Draškovec predstavili su u petak u Prelogu projekt pod nazivom “AAT Geothermae“, koji donosi niz bitnih novosti u odnosu na raniji projekt. Dopunjeni projekt bazira se na korištenju plina iz podzemne tople vode za proizvodnju elektrine energije geotermalnom elektranom na plin metan, te proširenje korištenja podzemne tople vode putem najmodernije tehnologije za grijanje kua i za potrebe toplica i razvoj ljeilišnog turizma. Projekt su u multimedijskoj dvorani muzeja “Hortus Croatiae” u Prelogu predstavili Bodo von During i dr. Steen Hasselwander iz Švicarske te lokalni koordinator projekta Peter Vesenjak, uz nazonost gradonaelnika Preloga Ljubomira Kolareka te suradnika u projektu i zainteresiranih graana. Prema onome što je reeno, rije je o jednom od najveih projekata ikad predstavljenih u Meimurju i s jako velikim mogunostima.

Švicarski projekt Predstavljajui projekt, Bodo von During naglasio je da je rije o pilot projektu prvom te vrste u svijetu, s novom generacijom geotermalne elektrane i zatvorenim krugom. Projekt je kandidiran i za sredstva iz ondova Europske unije za projekt “pametni grad” i Europske investicijske banke EIB, te je ve prošao sedam krugova ocjene i ušao u uži izbor za financiranje. Separatorima metana plin se odvaja iz podzemne vode i koristi za pokretanje geotermalne elektrane, u jednom kubnom metru vode ima oko tri kubna metra plina, a potom se nakon izgaranja plin CO2 pod pritiskom vraa natrag u vodu te potom u podzemlje. U konanici postojat e nekoliko ulaznih

i nekoliko izlaznih bušotina za toplu vodu, a predviena snaga elektrane je oko 6 ili nešto više megavata, te oko 20 do 30 megavata zagrijane tople vode. Radovi na ispitivanju postojee bušotine i slojeva te instalacija elektrane snage 500 kilovata kreu ovih dana od 3. prosinca, a ve u ožujku idue godine bušit e se nove bušotine. Svaki par bušotina dodavat e 1,2 megavata snazi elektrane. Uz predstavnike investitora, CloZEd Loop Energy AG, sa sjedištem u Luzernu u Švicarskoj, preko tvrtke “AAT Geotheramae“, a to su razvojni elektroinžnjer Bodo von During i sttratreški menadžer Steen Hasselwander, na projektu surauju lokalni koordinatori projekta Peter Vesenjak i Bojan Rizman, zatim Eco center Langenbruck iz Švicarske, Urbia akovec i razvojni projektant Bojan Perho, Rudarski akultet iz Zagreba, dok e izvoai bušenja biti tvrtka “Crosco“ ili “Geotherm Lendava“. Kako je napomenuo Bodo von During, projekt je jedan od najsuvremenjih ekoloških projekata u svijetu, jer je rije o smanjivanju CO2 utiskivanjem u zemlju, bez ikakvih vidljivih šteta po okoliš.

Grijanje za graane jeftinije od 40 do 50 posto Ono najvažnije je, meutim, potencijal tople vode iz

Bodo von During: - Projekt ‘AAT Geothermae’ je vrhunski tehnološki i ekološki projekt, oekujem da e graani vrlo brzo shvatiti koristi jer e grijanje biti jeftinije. Zalihe tople podzemne vode bit e dovoljne za najmanje 800 godina

podzemlja. Rije je o ogromnim koliinama tople vode za meimurske prilike, 20 do 30 megavata snage iz tople vode, no slini projekti ve postoje u svijetu. Ta koliina tople vode mogla bi grijati i do 20.000 kua, odnosno stanova, a to praktiki znai gotovo cijelo donje Meimurje. Samo oko deset posto tople vode snage dva megavata koristilo bi se za potrebne toplica, odnosno ljeilišno - turistike potencijale, jer više ne bi bilo potrebno, a ostalo za grijanje kua. Bodo von During naglasio je da bi grijanje kua naelno trebalo biti znatno jetinije podzemnom vodom nego na drugaije naine, plinom i drugim energentima. Na izravno pitanje novinara koliko bi grijanje bilo jetinije, on je napomenuo da to ovisi o izraunima, koji još u ovoj azi nisu detaljni, no da je uobiajena cijena grijanja toplom vodom iz podzemlja oko 4 do 5 eurocenti po kilowatsatu snage, a, primje-

Predstavljanju projekta nazoili su strunjaci i poslovni ljudi te mnogi znatiželjnici

Dr. Steffen Hasselwander, strateški menadžer: - Ovo je zapravo mali projekt kad je rije o Europi, mogue je vrlo brzo izgraditi desetak slinih postrojenja

rice, plinom 8 do 9 eurocenti. To drugim rijeima znai da bi grijanje kua toplom vodom iz Draškovca moglo biti oko 40 do 50 posto jetinije, ovisno o troškovima izgradnje toplovoda. Zbog izgradnje toplovoda za bliža naselja Draškovec, ukovec, Oporovec, Hemuševec i Cirkovljan, investitori namjeravaju suraivati i s Meimurskim vodama, jer se toplovodi žele postaviti paralelno s kanalizacijom za ta naselja kako bi bili jetiniji. U kasnijoj azi toplovodi bi se proširili i na Prelog, a to je dosta komplicirano zbog ve postojeih instalacija.

Popisi zainteresiranih kuanstava Topla voda iz Draškovca na dubini od oko 1850 metara ima temperaturu od 105 stupnjeva Celzijevih. Toplovodima bi se topla voda transportirala na odredišta, gdje bi njena temperatura iznosila oko 30, 40 stupnjeva Celzijevih. Potom bi se temperatura podizala novim tipom dizalica topline, visokotemperaturnim toplinskim pumpama, i to na oko 80 stupnjeva. Jedna nadzemna dizalica topline izgledom nalik na mali kontejner ili kutiju bila bi dovoljna za grijanje dvadeset ili trideset kua. Na taj bi nain kuanstva mogla koristiti toplu vodu za grijanje kua bez ikakvih veih izmjena sadašnjih radija-

Lokalni koordinator Peter Vesenjak: - Oekujem brzu realizaciju projekta

torskih sustava, samo dovoenjem i odvoenjem tople vode. Mogue je da se istim sustavom ljeti kue i hlade, no za što bi bilo najbolje uvesti etiri cijevi, dvije za grijanje i dvije za hlaenje, a mogue je sve riješiti i sa samo dvije cijevi. Ovih dana tvrtka “AAT Geothermae“ namjerava napraviti popis zainteresiranih graana i tvrtki iz spomenutih naselja koji se žele grijati toplom vodom iz Draškovca,

Gradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek: - Pomagali smo do sada i pomoi emo ubrzanjem svih potrebnih dozvola da projekt što prije zaživi

uz obeanje da e prvi koji se prikljue na sustav dobiti i više pogodnosti. Popis e biti neobavezan i poslužit e samo za orijentaciju, a cilj je da se iskaže preliminarni interes. Prema naznakama, prva aza projekta ljeilišno - turistikog kompleksa u Draškovcu zapoela bi sredinom idue godine, no to je u petak bilo u drugom planu.

Planovi za desetak slinih sustava u ovom dijelu Hrvatske Ako se ostvare razvojni planovi investitora, projekt bi mogao zaživjeti veoma brzo, za oko dvije godine, barem u prvoj azi. Bodo von Durig napomenuo je da podzemlje Meimurja i ovog dijela Hrvatske krije dovoljno tople energije za oko 800 godina eksploatacije tople vode, i to ukoliko se ništa ne bi vraalo natrag, a to nije sluaj. Strateški menadžer Steen Hasselwander napomenuo je da je zapravo rije o projektu male snage kad se uzme u obzir Europa, no da postoji potencijal da se u Hrvatskoj vrlo brzo nakon Draškovca izgradi još desetak slinih sustava s podzemnim iskorištavanjem tople vode. Europa upravo prepozanje takve male lokalne projekte i u njih ulaže. Približna cijena projekta “AAT Geotheramae Draškovec“ procjenjuje se na oko 25

milijuna eura, jer je rije o nekoliko bušotina i elektrani te toplovodima. No sama cijena nije spomenuta prigodom izlaganja jer je rije o poslovnoj tajni. U razgovoru sa strunjacima Rudarskoga geološkog akulteta iz Zagreba, koji su nazoili prezentaciji, saznali smo je cijena jedne bušotine ovog tipa oko dva milijuna eura. Za grijanje geotermalnom vodom potrebne su izlazna i ulazna bušotina, odnosno najmanje dvije, a ako se pokaže da je tehnologija zatvorenog kruga bez mane, opine i gradovi u Meimurju možda e u budunosti investirati u toplu vodu. Naime, svaka raunica prolazi ako se zna da se takvim sustavom može grijati 800 ili više godina, za Meimurje je to svojevrsni perpetuum mobile na raun podzemlja i tople vode.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Uvijek su inovatori spašavali svijet M

nogi graani ovih se dana pitaju zbog ega plaaju namet za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora u prosjeku od stotinjak kuna godišnje po kuanstvu, ako taj novac odlazi onima koji ve imaju. Rije je o skrivenom socijalnom buntu, ali i nemoi da se stvari promijene. Graani se naprosto ne slažu da oni i dalje nemaju, a da financiraju one koji imaju, bez obzira na vrijednosti novih tehnologija. e samo to. Mnogi su graani svjesni da su nove tehnologije privlane i željeli bi ih

N

iskušati i imati ih na krovovima, no nedostaju im sredstva, tako da sve ostaje samo na lijepim željama koje nee biti ostvarene. Najmanja cijena ulaznice za proizvodnju solarne elektrine energije danas je oko 160.000 kuna sa svim papirima za snagu od 10 kilovata. ma li naina da se to promijeni? Najnovije vijesti iz solarnog sektora u svijetu govore o tome da je dostignuta cijena od 0,7 eura po vatu vršne snage, odnosno oko 700 eura za kilovat snage. Prema predvianjima strunjaka i bankara, tako

I

City banke, do 2020. godine cijene otonaponskih panela e pasti na 0,25 eura po vatu vršne snage, te e biti dva do tri puta niže nego danas. Drugim rijeima, potrebnu elektrinu energiju uskoro bi mogli sami proizvoditi na svojim krovovima, no ima i drugih rješenja. ako tvrtka “V3Solar“, jedna od predvodnica u industriji solarnih panela, donosi novi dizajn koji je ak dvadeset puta uinkovitiji nego dosadašnji. mjesto panela po krovovima, njihov ureaj nalik na stožac koji se okree uz najmo-

T

U

derniju elektroniku proizvodi dvadeset puta više elektrine energije nego ista površina panela na ravnom krovu. ko bi takav ili slian ureaj ušao u svakodnevnu uporabu, to konkretno znai da bi za godišnju proizvodnju od oko 20.000 kilowatsata za grijanje kue i elektrinu energiju, za što treba otonaponski sustav površine krova od najmanje 130 kvadrata, bio dovoljan ureaj konusnog oblika od svega desetak kvadrata. ako bi jedini problem mogao postati ne kako proizvesti

A

T

dovoljno energije za potrebe kue ili stana, ve skladištenje te energije. No i tu se naziru razna rješenja koja se ve industrijski usavršavaju, jer je svima jasno da e prvi koji riješe problem jetinog skladištenja energije postati bogati i biti zaslužni za budui korak u razvoju ljudskog društva. mi to napokon shvaamo, no dugo nam je trebalo. Nedavni sastanak naših inovatora s direktorom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koja zapoinje financirati inovatorske ideje, konano je uvrstio

I

inovatore u žive ljude, a ne samo udake. a potezu su inovatori svih vrsta, kako u svijetu, tako i kod nas. Uostalom, uvijek su inovatori spašavali svijet, pa je tako i danas.

N


15. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“ZRINSKI” NA 36. INTERLIBERU U ZAGREBU

I u krizi bilježe samo uspjehe - Svako vrijeme nosi svoje izazove. ak i onda kad su oni bili najvei, tiskara u akovcu bilježila je samo uspjehe. Dugogodišnje iskustvo i tradicija, brz i kvalitetan rad te suvremena tehnologija to su razlozi zbog kojih su se brojni poslovni partneri i prijatelji proteklih 50 godina s povjerenjem oslanjali na tiskarske usluge Zrinskog. Stalnim ulaganjem u moderne grafike strojeve i ureaje, kao i u obrazovanje i usavršavanje ljudi koji na njima rade, stvorene su pretpostavke da se takva suradnja, svim aktualnim nedaama usprkos, i dalje nastavi na obostrano zadovoljstvo. Svaki posjet za nas predstavlja potvrdu povjerenja

u našu postojanost i kvalitetu. Za uzvrat nudimo sve ono što u poslovnom svijetu znai tradicija, rekao nam je Vladimir Hali, dugogodišnji direktor Zrinskog d.d. Jedna od najboljih hrvatskih tiskara, a ujedno i nakladnik, i ove se godine predstavila na meunarodnom sajmu knjiga i uila “Interliber”. Mjesto je to gdje se predstavlja poslovni svijet izdavakog i edukativnog stvaralaštva s najveom ponudom knjiga i uila na jednom mjestu. ZRINSKI d.d. akovec grafiku i nakladniku djelatnost obavlja više od 65 godina i jedna je od najveih tiskarskih kua u Hrvatskoj. Paletom svojih proizvoda zadovoljava najsloženije zahtjeve svojih

kupaca, a naroito u pogledu tiska vrijednosnih papira, poštansk ih marak a, knjiga i monografija u kvalitetnom višebojnom tisku i uvezu, kataloga, kalendara, papirne galanterije, merkantila i drugih proizvoda prema narudžbi kupca. Proizvodnja višebojnih komercijalnih tiskovina vrhunske kvalitete izrauje se primjenom najsuvremenije tehnologije proizvodnje

7

i organizacije svih poslovnih procesa kao preduvjeta prilagodljivosti, sigurnosti, pouzdanosti i konkurentnosti tvrtke. Za svoje su posjetitelje na sajmu pripremili dobre sajamske cijene njihovih strunih knjiga, kuharica, djeje literature, kalendara, reklamnih vreica, bilježnica, blokia, Leksikona prirodnih metoda lijeenja... Zlatko Horvat, direktor prodaje u Zrinskom, posebno je istaknuo tiskanje novoga Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na koji su posebno ponosni, tim više što su korice napravljene u tzv. blindrucku (reljnom tisku), što je novost u ponudi tiskare “Zrinski”. Više inormacija o tvrtki “Zrinski” možete dobiti u akovcu na adresi Dr. Ivana Novaka 13, tel. 040/372-222, ili na www.zrinski.hr. (S. Zorkovi, oto: T. Novak)

Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit e se u sklopu Interlibera u 6. paviljonu Zagrebakoga velesajma u subotu 16. studenoga u 11 sati. Knjigu e predstaviti glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozi, recenzenti dr. sc. Ante Bežen, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Ivan Zorii te urednica i autorica dr. sc. Lana Hudeek.

IMA LI SMISLA rad Gospodarsko - socijalnog vijea?

Politika radije sukobljava, nego sluša PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Kome služi i je li potrebno Gospodarsko - socijalno vijee, pitanje je s kojim se suoavaju i sami lanovi tog Vijea. Gospodarsko - socijalno vijee ve godinama djeluje na županijskoj i nacionalnoj razini. Ono je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika politike, gospodarstvenika i sindikata. Njegova zadaa je socijalni dijalog i upoznavanje s gospodarskim problemima, stanjem zaposlenosti i socijalnim problemima u društvu. Gospodarsko - socijalno vijee u Meimurskoj županiji ozbiljno je shvatilo svoju zadau, redovito se sastajalo i raspravljalo o brojnim problemima u našoj županiji. Bilo je dijaloga od strane sva tri partnera, meutim, mnoge problem nije mogue razriješiti na lokalnoj ili regionalnoj razini, budui da je Hrvatska visoko centralizirana država, pa mnogi zakljuci doneseni na Gospodarsko - socijalnom vijeu Meimurske županije ne daju jai odjek na višim razinama kamo su upueni. Ivan Senar, kao predstavnik poslodavaca, zadnje dvije godine obnašao je dužnost predsjednika GSV-a. Po principu rotacije, na sjednici održanoj u utorak tu je duž-

nost predsjednika predao Stjepanu Cirkoviu, iz redova sindikata. Socijalni dijalog je, dakako, potreban, ali mu se teško utire put u našem društvu. O tome je rezimirajui svoje iskustvo kao lan GSV-a govorio Ivan Senar, dosadašnji predsjednik. - Socijalni dijalog trebao bi biti temelj civiliziranog i demokratskog društva. No nije to tako lako u svakodnevnim situacijama kroz koje prolaze graanstvo i gospodarstvo, kazao je Senar. - injenica je da smo (GSV) bili jako slabo slušani. Najvea negativa je dolazila s državnog, ne toliko sa županijskog nivoa. Imali smo dosta problema i s onima najmanjima, lokalnom samoupravom, od kojih još neki od njih nisu shvatili da živimo u demokratskom društvu, u kojemu bez socijalnog dijaloga nema opstanka. To je razlog ovakvoj situaciji u državi. Gospodarsko - socijalno vijee je savjetodavno tijelo i pitanje je kako postii da se glas ovog tijela daleko jae uje. Ivan Senar smatra da bi trebalo bi prije svega shvatiti da se sve ne vrti oko politike, nego zbilje, od ega politika živi. - Možda me se prilikom jedne izjave krivo shvatilo,

Ivan Senar, dosadašnji predsjednik GSV-a, iz redova poslodavaca: - Socijalni dijalog je potreban, bez toga nema napretka

kad sam rekao da politiari žive od nas, kazao je Senar, no pritom sam mislio da ovise od našeg novca koji stavljamo u proraun. Mi dobro znamo da živimo od njihovih odluka i to je problem što je tako, a što se nas ne sluša. Na pitanje što bi trebalo poduzeti za bolji život i položaj gospodarstva, opet je istaknuo da je potreban socijalni dijalog, te da ono što gospodarstvenici govore treba upotrijebiti u praksi. Bez toga sigurno nee biti napretka. Mi Meimurci trebali bi se okrenuti sami sebi, ako smo ve lagano zapostavljeni od državnog nivoa. Nisu li i poslodavci na neki nain zakazali u prethodnom desetljeu, kada su prepustili da se sukobljavaju politika i radništvo, a poslodavci su ostali po strani, ne želei se

Stjepan Cirkovi, novi predsjednik GSV-a, iz redova sindikata

ukljuivati u socijalni dijalog, pitali smo Ivana Senara. - Ne bih rekao da se poslodavci nisu htjeli ukljuivati u socijalni dijalog, nego je nekako uvijek našem državnom aparatu uspijevalo posvaati onu stranu koje je bila u njihovom interesu. Pa su se tako malo svaali sa sindikatima, zatim su poslodavce proglasile za lijenine koji ne žele ulagati. To je najlakše kad vi ne znate što treba uraditi. Ja bih doista onako zloesto mogao rei da struktura nema kadar koji zna riješiti ovaj problem. Ja ne govorim o najvišem nivou, nego o onom izvršnom iza najvišeg koji koi. Mi poslodavci smo i te kako za dijalog, ali tko nas sluša? Svaki dan smo stavljeni u sve teži položaj za obavljanje naših djelatnosti. Mi smo tisuu puta upozoravali o nelikvidnosti, problemu javne nabave, o skupom državnom aparatu, meutim, isto tako smo govo-

rili ako se nee smanjiti broj birokracije u državnom aparatu da e doi do smanjenja zaposlenih u javnom sektoru. Na kraju e se dogoditi da e nestati radnih mjesta i na jednom i na drugom kraju. Da se nas slušalo, do ovoga ne bi došlo, kazao je Senar. Meimurski župan Matija Posavec na sjednici Gospodarsko - socijalnog vijea nakon izvješa o gospodarskim kretanjima za prošlu godinu komentirao je da imamo Hrvatsku koja stvara i Hrvatsku koja troši. Dodao je da oni koji se oslanjaju na izvoz sada su u situaciji da poveavaju svoju proizvodnju i šire se, te da županijska vlast radi na privlaenju novih investicija. Dodao je da mu je želja da se potakne i obnovi tekstilna industrija, za koju je u županiji bilo etiri do pet ozbiljnih ponuaa za oživljavanje proizvodnje na prostoru MT-a, ali je kao prepreku naveo steajne postupke, kao da im nije cilj pokretanje proizvodnje. O slaboj situaciji u tekstilu govorio je i Davor Saboli iz ateksa, koji je kazao da su dva puta rezali plae da ne bi otpuštali radnike. Njegovo je mišljenje da se želje da dou investitori koji e donijeti vee plae nee dogoditi, jer investitori traže najpovoljnije uvjete, tamo gdje je jetinija radna snaga.

U SUBOTU poinje MESAP JESEN

Nikad vei interes izlagaa Sutra, u subotu, u 11 sati župan Meimurske županije Matija Posavec otvorit e MESAP JESEN u Nedelišu. Prijave za sajam prestale su se primati još poetkom tjedna, jer je dvorana ispunjena. Ove godine nešto je manje hrvatskih izlagaa, a više slovenskih. Kako je poznato, ulaz je besplatan, a posjetitelji mogu oekivati niz degustacija suhomesnatih proizvoda, sireva, ekoloških proizvoda, a u nedjelju oko podneva i degustaciju lovakog gulaša. Lovci e se natjecati u pripremi lovakog gulaša, a poseban žiri e ocijeniti najbolje. (JŠ)


8

Crna kronika

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAGIAN epilog prometne nesree koja se u subotu naveer dogodila u Podbrestu

Automobilom naletio na prijatelja i bratia, jednog usmrtio, drugog teško ozlijedio Poginuo je, na žalost, Josip Sraka, svima znani kao Tarapi, dok je Slavko Habijan završio u bolnici. Na njih je automobilom naletio Josip Šket. Sva trojica su iz Podbresta, prijatelji i rodbina. Habijan i Šket su bratii, dok je Josip njihov prijatelj, ispriao nam je sugovornik iz Svetog Križa, koji ih je dobro poznavao U subotu 9. studenoga poslije 20 sati dogodila se teška prometna nesrea na cesti izmeu Svetog Križa i Podbresta. U nesrei je odmah na licu mjesta jedna osoba izgubila život, a druga je zbog zadobivenih ozljeda prevezana u Županijsku bolnicu akovec. Što se dogodilo? Na dvojicu pješaka, oboje iz Podbresta, u blizini Svetog Križa automobilom austrijskih registarskih oznaka naletio je muškarac (‘53. godište), takoer iz Podbresta. Na mjestu nesree nije se zadržao, ve je produljio dalje. Došavši u Podbrest, poinio je još jednu nesreu, sreom, sa samo materijalnom štetom (srušio je prometni znak), no ni to ga nije zaustavilo, ve je produljio dalje i odvezao se kui, priopila je PU meimurska povodom traginog dogaaja. Policijski službenici, prema ošteenjima na automobilu i opisu, ubrzo su pronašli poinitelja. Kako doznajmo, sva trojica muškaraca inae su bila meusobno bliska. Prije nesretnog dogaaja zajedno su se družili i pili u jednom lokalu u Svetom Križu. Dvojica su pješke krenula kui, a poinitelj nakon njih automobilom. - Poginuo je, na žalost, Josip Sraka, svima znani kao

Tarapi, dok je Slavko Habijan završio u bolnici. Na njih je autom naletio Josip Šket. Sva trojica su prijatelji i rodbina. Habijan i Šket su bratii, dok je Josip njihov prijatelj. Družili su se u subotu od podneva u kafiu u Svetom Križu. To je bilo gotovo svaki vikend dok je Šket koji radi u Austriji bio doma, pa se godinama ova ekipa okupljala, družila i popila, kazao nam je jedan sugovornik iz Svetog Križa, koji ih je esto viao, kao i te nesretne subote u cae baru “As”. Dodao je da se nisu razišli baš u dobrom raspoloženju, jer su se nešto porjekali, što nije udno s obzirom na to da su cijelo poslijepodne u višesatnom druženju “padale runde“. Habijan i Sraka napustili su Šketa i otišli kui pješice, koji je nakon toga popio “još jedno“ i krenuo autom takoer kui, da bi se ubrzo dogodio tragian dogaaj. PU meimurska u ponedjeljak je objavila službeno sve detalje prometne nesree s teškim posljedicama, koja se dogodila dva dana ranije. - Voza osobnog automobila austrijskih nacionalnih oznaka, 60-godišnjak iz Podbresta, upravljajui pod utjecajem alkohola u koliini od 2,72 g/kg, vozilo nije držao

NASTAVLJA se serija drskih kraa u gornjem Meimurju

Dok su ukuani spavali, lopov “ordinirao” po kui SELNICA - Do provale je došlo u periodu od ponoi do 5.30 sati u utorak 12. studenoga. Tada je nepoznati poinitelj provalio u obiteljsku kuu, gdje je ispremetao stvari i ukrao mobitele, domai i strani novac. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisua kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu. Kako neslužbeno saznajemo, kraa se dogodila dok su ukuani spavali, a da je lopov bio tih i neprimjetan, govori injenica da su mobi-

teli ukradeni praktiki kraj kreveta gdje su spavali ukuani. Pria ide dalje i govori da dotini lopov koristi sprej za omamljivanje. Inae, na ovom podruju zadnjih dana dogodilo se nekoliko uzastopnih kraa, a s obzirom na to da se izgleda radi o istom lopovu ili više njih, koji ne prežu od toga da kradu ak i kada kue nisu prazne, kruže glasine da se on ili više njih “igra(ju) s policijom“, jer su se navodno neke od kraa dogodile u trenucima kad su policijske patrole bile nedaleko od mjesta gdje se dogaala kraa.

Susjed poginuloga u nedjelju prijepodne, kao i druga rodbina i prijatelji, zapalio je svijee na mjestu traginog dogaaja u Podbrestu

na potrebnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika. Zbog toga je u blagom zavoju vozilom naletio na pješake, 57 i 60-godišnjaka iz Podbresta, koji su se kolnikom kretali u istom smjeru, bez da su bili oznaeni nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajuom materijom. Uslijed udara, 57godišnji pješak odbaen je na kolnik, dok je 60-godišnjak uslijed okrznua odbaen na travnatu površinu. U 20.15 sati na mjesto prometne nesree izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu, te je utvreno da je 57-godišnjak iz Podbresta od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu

prometne nesree, dok je 60godišnjak prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je teško ozlijeen, te je zadržan na lijeenju. Nakon prometne nesree voza osobnog automobila udaljio se s mjesta prometne nesree, te je oko 20.05 sati u Podbrestu, na raskrižju ulica Vladmira Nazora i Stjepana Vojvode, vozilom udario u prometni znak i opet bez zaustavljanja nastavio vožnju do svoje kue. U 21.30 sati pronaen je na adresi stanovanja, gdje je uhien i doveden u prostorije Policijske uprave meimurske, te mu je izdana naredba o odreivanju mjere opreza pri-

ISTRAŽILI SMO

vremenog oduzimanja strane vozake dozvole. Oevid je na mjestu prometne nesree obavila zamjenica Županijskoga državnog odvjetnika u Varaždinu. U nedjelju 10. studenoga u 21 sat voza osobnog automobila predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave meimurske, te je u ponedjeljak u prijepodnevnim satima doveden na ispitivanje županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu. Protiv 60-godišnjeg vozaa osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu. ®

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu 60-godišnjaku iz Podbresta, koji je skrivio prometnu nesreu u kojoj je jedan muškarac poginuo, a drugi je ozlijeen, odredila je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, saznajemo od glasnogovornika Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu, Darka Galia. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu u prethodnom je postupku protiv hrvatskog državljanina (1953.) provelo oevid na mjestu nesree zbog postojanja osnova sumnje da je poinio kazneno djelo izazivanja prometne nesree u cestovnom prometu iz l. 227. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo nepružanja pomoi iz l. 123. st. 2. KZ-a. (11. 11. 2013.). Osumnjienik je uhien te je ispitan u Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu, a na prijedlog državnog odvjetnika sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila je istražni zatvor protiv osumnjienika zbog opasnosti od bijega. ®

STATISTIKA o kraama u Meimurju puno bolja nego prošle godine, ali...

Dojam da je kraa sve više, dok policijske brojke sugeriraju obrnuto!? Svaki tjedan u Meimurskim novinama i svaki dan na portalu Meimurskih novina – www.mnovine.hr izvještavamo i pišemo o kraama i razbojstvima koja se dogaaju diljem Meimurja. Iz tih izvještaja stjee se dojam kako su lopovluci sve uestaliji. Upravo smo se stoga obratili PU meimurskoj da nam dostavi statistike za prvih deset mjeseci ove godine, kao i podatke o kraama i razbojstvima za isto razdoblje lani. Usprkos opem dojmu, podaci pokazuju jasan trend smanjenja broja kaznenih djela, uz istovremeno poveanje njihove razriješenosti, dok u njihovoj strukturi nema bitne razlike s obzirom na objekte napada i predmete otuenja, kao ni s obzirom na dob poinitelja.

Teških je kraa ak za petinu manje nego lani

U ovoj kui u Selnici lopov je “ordinirao” ak i u spavaoj sobi dok su ukuani spavali

Istražna sutkinja odredila mjesec dana istražnog zatvora

Kad je u pitanju kazneno djelo ''teška kraa", u razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2012. godina evidentirano je 658 kaznenih djela, od ega je razriješeno 33%. U istom razdoblju ove godine evidentirano je 524 kaznenih djela, od ega je razriješeno 42 posto. Tako je postotak

teških kraa u roku godinu dana smanjen za 20 posto, a rješavanje takvih sluajeva poveano za 9 posto. Kaznenih djela ''kraa'' tijekom prvih deset mjeseci 2012. godine evidentirano je 400, a u istom periodu tekue godine 312. U periodu od godinu dana to je smanjenje navedene vrste kaznenog djela od 22 posto. U razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2012. godina razriješeno je 23% evidentiranih kraa, a u istom periodu 2013. PU meimurska uspjela je razriješiti godine 46% kaznenih djela krae.

Porastao broj razbojstava Podaci su malo drugaiji kad je upitanju oduzimanje tue imovine korištenjem prinude, tj. nasiljem ili ozbiljnom prijetnjom nasilja protiv osoba od koje se imovina oduzima, tj. policijskim rijenikom ''razbojništvo''. U prvih deset mjeseci 2012. godine PU meimurska je evidentirala 14 razbojstava i imala je uspješnu stopu njihovog rješavanja od ak 64 posto. U 2013. dogodilo se 16 kaznenih djela navedene vrste, od ega je policija riješila 50 posto sluajeva. Dakle, kad je u pitanju kazneno djelo

''razbojništvo'', u godinu dana njihov se postotak u Meimurskoj godini poveao za 14 posto, dok je postotak razrješenja smanjen za 14 posto. Kad je u pitanju kazneno djelo "razbojnika kraa“, u razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2012. godine evidentirana su 2 kaznena djela i oba su razriješena. Dok je u razdoblju od 1. sijenja do 31. listopada 2013. godina evidentirano 1 kazneno djelo (u odnosu na 2012. godinu smanjenje za 50 posto), koje nije razriješeno. Pojašnjenje za laike: razlika izmeu razbojništva i razbojnike krae je zapravo u trenutku primjene prisile. Prilikom razbojstva koristi se nasilje ili prijetnja nasiljem da bi se ''imovina'' oduzela. Kod razbojnike krae nasilje ili prijetnja nasiljem koristi se nakon što je ''imovina'' ve oduzeta, a s ciljem da bi je poinitelj zadržao. Iz podataka koje nam je dostavila PU meimurska vidljivo je kako su naši inspektori i policajci sve bolji u suzbijanju teških kraa, te da sve uspješnije rješavaju evidentirane sluajeve, usprkos dojmu koji se svakodnevno stjee itajui crnu kroniku. (A. Zbiljski)


15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9


10

Kroz Međimurje

AKOVEC domain velikoj vatrogasnoj priredbi sljedee godine

Ugošuju najbolje mlade hrvatske vatrogasce Meimurska županija i akovec bit e domaini Državnog natjecanja vatrogasne mladeži, koje e se održati 28. lipnja 2014. na SRC-u "Mladost" u akovcu. Odluka je donesena jednoglasno na Operativno - tehnikom strožeru Hrvatske vatrogasne zajednice 7. studenoga. Dva dana radije održana je u akovcu održana prva sjednica Koordinacije vatrogasnih zajednica sjeverozapadne Hrvatske, nakon ustrojavanja Vatrogasne zajednice po novom Statutu, kojim je na podruju Republike Hrvatske ustroje-

no pet koordinacija vatrogasnih zajednica. Koordinaciju sjeverozapadne Hrvatske ine Vatrogasne zajednice Koprivniko - križevake, Krapinsko - zagorske, Meimurske i Varaždinske županije, a njome predsjeda Mario Medved, predsjednik meimurske vatrogasne zajednice. U sastav koordinacije ulaze predsjednici, zapovjednici i tajnici VZŽ-a. Osim lanova Koordinacije, sjednici su nazoili i predsjednik HVZ-a Ante Sanader, naelnik HVZ-a Željko Popovi te meimurski župan Matija Posavec.

SVE vei broj djece ima probleme s govorom

Od idue godine donjomeimurski vrtii dobivaju zajednikog logopeda Logopedi rade s osobama koje imaju poremeaj jezino - govorno - glasovne komunikacije. Njihovom tretmanu podvrgnute su osobe s poremeajima izgovora glasova, poremeajima u tenosti govora, nedovoljno razvijenim govorom te specifinim teškoama itanja, pisanja i raunanja, odnosno disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom. Najvei dio navedenih poremeaja nastaje u najranijem djetinjstvu, pa je od iznimne važnosti pružanje logopedske pomoi upravo u tom periodu. Zbog toga je znaajno da strunu pomo logopeda mogu dobiti upravo djeca predškolske populacije, odnosno djeca koja polaze djeji vrti. Zato je poremeaj u komunikaciji, bez obzira o kojoj se vrsti radi, najvažnije pravovremeno otkriti i što prije intervenirati. Suvremeni nain života, transormacija obitelji, zagaena okolina, boravak na raunalima i stres ne djeluju povoljno ni na razvoj jezika ni govora, pa se sve više iskazuje potreba za logopedima u raznim ustanovama. Tako su i u Djejem vrtiu "Klinec" Donja Dubrava prepoznali potrebu svoje djece, ali i djece iz susjednih vrtia. Na inicijativu ravnateljice DV-a "Klinec" Dubravke Horvat,

pokrenuta je ideja da se za donjomeimurske vrtie pokuša osigurati logoped jer sve više djece u tom kraju ima problema s govorom. Kako sve ne bi ostalo samo na inicijativi, u Donjem Vidovcu održan je zajedniki sastanak naelnika opina Kotoriba (Ljubomir Grgec), Donja Dubrava (Dražen Miser), Sveta Marija ( urica Slamek) i Donji Vidovec (Josip Grivec), gradonaelnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka i zamjenice meimurskog župana Sandre Herman. Ravnateljica Horvat pojasnila im je zašto vrtiima treba logoped. - Sve više djece ima problem s govorom. Mnogi roditelji na govorne vježbe s djecom odlaze u druge sredine, što im predstavlja veliki trošak. Jedan zajedniki logoped za svih pet vrtia bio bi veliki korak i velika pomo roditeljima, istaknula je Horvat. S ovom idejom složili su se svi prisutni te je dogovoreno da se krene u raspisivanje natjeaja za logopeda koji bi trebao poeti s radom od 1. sijenja 2014. godine. Njegov bi rad sufinancirali Meimurska županija i spomenute opine i grad, a naelno je dogovoreno da bi logoped radio svaki dan u drugom vrtiu, što e ovisiti o potrebama pojedine predškolske ustanove. (A.Fuš)

GORIAN

Knjižnica preselila u nove prostore Opinska knjižnica Gorian, koja je bila smještena na katu opinske zgrade, u sasvim neadekvatnom prostoru, ovih je dana preselila novu modernu knjižnicu u prizemlje prostorija opinske zgrade. Opinska knjižnica raspolaže s ondom od 5.500 knjiga. Novi prostor knjižnice oprema se i novom inormatikom opremom za korisnike i lanove knjižnice. Na raspolaganju e imati tri raunala, djeji

kutak i tablet raunalo. Cjelokupna investicija vrijedna je 250.000 kuna, od ega se Ministarstvo kulture ukljuilo sa 170.000 kuna. Dovršetkom preseljenja knjižnice, nova knjižnica ima ukupno više od 200 metara kvadratnih korisnog prostora, te je jedna od ljepših opinskih knjižnica u Meimurju. Novoureenu knjižnicu vode knjižniarke Jadranka Ivanovi i Sanja Glavak. (J)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

DIREKTOR PRE-KOM-a Siniša Radikovi odgovara inicijativi “Za isti Gorian”

Iznose se laži i neistine - Pozivam sva domainstva, udruge i ostale koje zanima bilo koji detalj vezan uz izgradnju kompostane da se jave na e-mail: sinisa.radikovic@pre-kom.hr ili meni osobno, i na sva svoja pitanja dobit e toan i istinit odgovor Na objede inicijative “Za isti Gorian“ odgovorio je u priopenju za javnost direktor preloškog Pre-koma Siniša Radikovi, koji opovrgava brojne pojedinosti koje su iznijeli nakon što su javno oglasili poetak skupljanja potpisa za reerendum protiv kompostane u Gorianu. Radikovi u svojem priopenju piše: “Izgradnju kompostane podržao je bespovratnim sredstvima Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost, sto posto financira projektiranje kompostane, a samu izgradnju s osamdeset posto bespovratnih sredstava. Kompostana e biti u stopostotnom vlasništvu Opine Gorian. Kompostana e biti izgraena tako da udovoljava svim zakonskim zahtjevima, a u to su ukljueni svi ekološki zahtjevi. U kompostani se planira zaposliti troje radnika s podruja opine Gorian. U kompostanu e se moi dovesti samo biorazgradivi otpad (biljni otpad). Domainstva s podruja opine plaat e manju cijenu sakupljanja otpada, dok e Opina dobivati naknadu za korištenje kompostane. Pozivam sva domainstva, udruge i ostale koje zanima bilo koji detalj vezan uz izgradnju kompostane da se jave na e-mail: sinisa.radikovic@pre-kom.hr ili meni osobno i na sva svoja pitanja dobit e toan i istinit odgovor. A sada o lažima inicijative ‘Za isti Gorian’: 1. U tekstu se spominju spremnici za privremeno sakupljanje otpada animalnog

Siniša Radikovi, direktor PRE-KOM-a: Spominju se spremnici za privremenu sakupljanje otpada animalnog porijekla … spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda … Time se žele plašiti domainstva

porijekla … spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda … a to je tekst iz prostornog plana. Time se želi plašiti domainstva da e kompostana imati gore navedene objekte, no kompostana e imati samo: plato za manipulaciju granja i biootpada, te prostor za kompostiranje s nadstrešnicom. Kompostana e imati vagu, dvorišne putove te prostor za radnike. U kompostanu se ne smije, a i nee, dovoziti animalni otpad. 2. U tekstu se navodi da e se smee dovoziti od tko zna kojih podruja … a sutra možda i iz Maarske. Opet se iznose insinuacije o dovozu smea iz Maarske i tko zna od kuda, i sada se sav komunalni otpad odvozi na deponiju Totovec, a nakon poetka rada regionalnog centra odvozit e se u

Piškornicu. Na kompostanu u Gorian dovozit e se samo biorazgradivi otpad samo s podruja opina Gorian, D. Kraljevec, Sv. Marija, D. Vidiovec, D. Dubrava, Kotoriba i Grad Prelog. 3. U tekstu se navodi da ne postoji studija o izvedivosti vodozaštienog podruja naše Amazone, rijeke Mure, pa i Trnave. Nikakva studija utjecaja na okoliš za ovakvu kompostanu nije potrebna (1500 tona godišnje). Studija utjecaja na okoliš potrebna je za kompostane od 10.000 tona godišnje. Za primjer, pet puta vea kompostana nalazi se u Zagrebu unutar naseljenog djela Grada (blizina Maksimira). Kompostana u Gorianu zadovoljit e sve ekološke standarde i imat e vodonepropusnu podlogu, a vode e se sakupljati u vo-

donepropusni bazen iz kojeg e se koristiti za zalijevanje komposta. 4. U tekstu se spominje smrad, i ne samo smrad, koji bi se širio, otjerao bi i ovako malobrojnu, pogotovu mlau, populaciju iz Goriana. Kompostana se nalazi više od 500 metara van naselja, u trenucima okretanja komposta mogu se osjetiti mirisi biljnog otpada, no oni se mogu osjetiti najviše do 50 metara od kompostane. 5. U tekstu se spominje neprestana buka dovoženja smea teškim kamionima. Istina je da e dnevno u kompostanu dolaziti 1 do 2 kamiona, i pokoji graanin koji e možda sam dovesti svoj biootpad. Na kraju bih istaknuo da PRE-KOM i sve jedinice lokalne samouprave donjeg Meimurja žele poštivati Zakon o održivom gospodarenju otpadom i ostalu prateu regulativu. Projekt izgradnje kompostane želi preuzeti Grad Prelog, ali i druge opine donjeg Meimurja, no naelnik opine Gorian, gosp. Mario Mohari, prepoznao je vrijednost ovoga gospodarskog projekta i preuzeo inicijativu, sudjelovao u ishoenju potrebnih dozvola i financijskih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša (1,85 milijuna kuna) za izgradnju kompostane. Molim inicijativu ‘Za isti Gorian’ da ne iznose laži i ne zastrašuju graane Goriana, ve da se ukljue aktivno u održivo gospodarenje otpadom kao neke druge udruge za zaštitu okoliša“, stoji u odgovoru Siniše Radikovia.

NATURA 2000 stupila na snagu u Hrvatskoj

Mogunost financiranja ekoprojekata iz EU fondova Uredba o Ekološkoj mreži (NN124/13) stupila je na snagu 17. listopada 2013. godine. U tijeku su brojne edukacije na temu proglašene Ekološke mreže koja obuhvaa Natura 2000 podruja. Djelatnici Javne ustanove za zaštitu prirode Meimurske županije sudjelovali su na cjelodnevnom seminaru na temu “Izazovi i mogunosti upravljanja Natura 2000 mrežom u Hrvatskoj“.

U organizaciji REDEA-e je u Tehnološko - inovacijskom centru u akovcu u petak 8. studenoga održano predavanje na temu “Natura 2000 i EU ondovi” za jedinice lokalne samouprave i udruge. Kako znaajan udio teritorija Meimurske županije ulazi u podruje Ekološke mreže, na seminaru je bilo rijei o specifinostima zaštienih podruja i znaaju Ekološke mreže, zbog plani-

ranja zahvata u zaštienim podrujima. Predstavljen je i pregled moguih izvora financiranja iz EU ondova za projekte koji se provode na podrujima NATURA 2000. Edukaciju su vodili lokalni strunjaci iz podruja zaštite okoliša i regionalnog razvoja: Siniša Golub i Mihaela Mesari iz Javne ustanove “Meimurska priroda“, te Sandra Golubi iz Meimurske županije i Darko Ivani iz

tvrtke “Superna”. Opinska vodstva za sada nisu previše upoznata s mogunostima i potencijalima dobivanja sredstava iz EU ondova na temu zaštite prirode i turizma. Zbog toga bi takvih seminara i upoznavanja s temama i mogunostima zaštite i financiranja trebalo biti znatno više, pogotovo nakon što je dio uz Dravu i Muru u ekološkoj mreži NATURA 2000. (JŠ)


15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 11

LANOVI ŠRD-a “Šaran” Palinovec završili ureenje ribikog doma

Ribiki dom predan na korištenje lanovima i mještanima Instalirana je i trajno gorea pe, pa nee biti hladno ni zimi za razliita druženja lanovi Ribikog društva “Šaran” Palinovec u subotu su proslavili završetak ureenja i prekrivanja ribikog doma te i na taj nain proslavili trideset godina djelovanja, a to što je proslava bila uoi Martinja nije smetalo. Uz prekrivanje doma, ureen je sanitarni dio te skladište. ŠRD “Šaran” Palinovec okuplja tridesetak ribolovaca i zaljubljenika u prirodu, isto toliko podupirajuih lanova koji nisu aktivni ribolovci, ve pomažu udruzi u njenim aktivnostima. Uz ureenje ribikog doma, jedna od najvažnijih zadaa je održavanje lijepog jezera, odnosno ribike grabe, koja je znatnih dimenzija. Usprkos kiši, okupilo se tridesetak ribia i gostiju. Predsjednik društva Ivo anadi istaknuo je, uz zahvalnost donatorima, da se objekt ribikog doma, koji se nalazi na gmaj-

Radionica je privukla tridesetak mještana

U DONJOJ DUBRAVI vode brigu o osobama s invaliditetom

Za kvalitetnije ukljuivanje invalida u svakodnevne aktivnosti

Kuhari Josip Tomašek i Marko anadi

ni uz ureeno jezero u središtu Palinovca, daje na korištenje, skupove i druženja svim žiteljima Palinovca i, naravno, ribiima. U ribikom domu instalirana je i trajno gorea pe, pa nee biti hladno ni zimi za razliita druženja. Na okupu su se našli mnogi prijatelji, uz ostale Blažen Sabol iz Palinovca, vlasnik autoškole “Prilok”, osniva udruge Mato Ivoš, koji je zadnjih godina na privremenom ribikom radu u Vodicama, bivši naelnik opine Zlatko Horvat, bivši saborski zastupnik Vladimir Ivkovi, naelnik opine Donji Kraljevec Miljenko Hor-

Predsjednik ŠRD-a “Šaran” Ivo anadi kratko se osvrnuo na proteklu godinu i najvažnije akcije

Dio lanova društva u dobrom raspoloženju

vat i drugi. Gostima i donatorima ponuena je ukusna riblja juha, odnosno “iš paprikaš”, koju su pripremili lanovi društva Marko anadi i Josip Tomašek, a druženje je potrajalo do kasnih sati, uz mlado vino. (J)

U Informacijskom centru Doma kulture "Zalan" u Donjoj Dubravi održana je radionica pod nazivom "Društveni kapital zajednice", koju su organizirali Regionalna zaklada za lokalni razvoj "Zamah", Udruga slijepih Meimurske županije, Udruga gluhih i nagluhih Meimurske županije te Opina Donja Dubrava. Pred tridesetak prisutnih o mogunostima ukljuivanja u društveni, kulturni, sportski život te ukljuivanje u rad lokalne zajednice govorili su Maja Sabol Žganec i Darko Ciglar od strane Regionalne zaklade "Zamah", Tatjana Mesari iz Udruge slijepih MŽ-a te Vinko Klari ispred Udruge gluhih i nagluhih MŽ-a. Naelnik opine Dražen Miser iznio je podatak da u Donjoj Dubravi Udruga slijepih ima 7 lanova, a Udruga gluhih i nagluhih

24. U postotku to znai 1,6%, što je relativno mali postotak u odnosu na županijski postotak, koji iznosi 10,3% osoba s invaliditetom. Opina svake godine inancira djecu s teškoama u razvoju za boravak u vrtiu u stopostotnom iznosu. Trenutno Opina inancira jedno dijete, a prošle je godine u pitanju bilo dvoje djece. Gotovo sve važnije javne ustanove u mjestu imaju osiguran pristup graevinama za osobe s invaliditetom (pošta, banka, apoteka, trgovina, ambulanta…). Pristup ostalim objektima rješava se kontinuirano prilikom rekonstrukcija graevina. Kod zapošljavanja svake godine putem javnih radova zaposle se osobe s poteškoama u razvoju. Isto tako Opina suinancira (dotacijama) rad udruga koje imaju lanove osobe s invaliditetom. (alf) Voditelji radionice


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

POPLAVA U VRATIŠINCU nakon samo jednoga malo kišovitijeg dana

ŠETNICA u Murskom Središu uskoro e postati ne samo mjesto za šetn

Plivaju, a žive daleko od rijeke

Beach bar n

Najgore je kod Vere Antolovi, koja nas je pozvala da se uvjerimo u situaciju. Do našeg dolaska iza 13 sati ona je barem dvadeset puta ukljuila pumpu za ispumpavanje vode koju ima u podrumu, jer joj se voda kao potok slijevala u podrum gdje uva krumpir i zimnicu Po drugi put ove godine pozvani smo u Vratišinec, u predio Maro, zbog istog problema. Za velikih oborina, kakve su ove godine bile u proljee, oko Uskrsa, i ovaj tjedan, nekoliko dvorišta u Vratišincu u predjelu zvanom Maro doslovno pliva u vodi. Najgore je kod Vere Antolovi koja nas je pozvala da se uvjerimo u situaciju. Do našeg dolaska iza 13 sati ona je barem dvadeset puta ukljuila pumpu za ispumpavanje vode koju ima u podrumu, jer joj se voda kao potok slijevala u podrum gdje uva krumpir i zimnicu. - Da ne ispumapavam podrum, ve bi mi voda

Za navedeni objekt nije potrebna graevinska dozvola PIŠE: STJEPAN MESARI

Olga Drvoderi, Vera Antolovi i Martina Balaži kažu da im ne preostaje drugo nego da pomo potraže kod župana

Svaki jai pljusak sve oborinske vode slije u Verino dvorište i ona okolna

izlazila na vrata u dvorište, žali se Vera. - A na dvorištu voda e mi namoiti drva za ogrjev.

“Bazen do bazena”

Vera Antolovi zimnicu štiti neprestanim ispumpavanjem podruma

SVETI Martin na Muri

S direktorom Hrvatskih voda o ureenju nasipa U ponedjeljak je u opini Sveti Martin na Muri boravio glavni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši, sa suradnicima, koji je razgovarao s opinskim naelnikom Franjom Makovcom i njegovom zamjenicom Petrom Novinšak te predsjednikom Opinskog vijea Draženom Crnecom, meimurskim županom Matijom Posavcom i predstavnicima Hrvatskih voda u Meimurju i Varaždinu Ivanom Cerovcom, Ivicom Mustaem i Stjepanom Topolnjakom. Razgovaralo se o Retenciji Toplice Sveti Martin, o ureenju nasipa kod Seoskog turizma Gorianec te o vodnoj naknadi, aglomeraciji i drugim pitanjima u vezi s vodama. Pliši je obišao retenciju i podruje uz Muru, te najavio mogunost ureenja nasipa kod Mure i drugih poslova, sufinanciranjem od strane EU ondova i Ministarstva regionalnog razvoja. (sm)

Na dvorištu iz crijeva za ispumpavanje vode iz njezina podruma voda curi u silnom mlazu. Kokice na dvorištu više ne znaju kamo bi se sklonile od vode koja zauzima sve vei dio dvorišta. itavo jezero oborinskih voda koje se slijevaju iz okoline razlijevaju se ne samo u vrt i dvorište Vere Antolovi, ve i na susjedne parcele. Ušli smo i u dvorište Olge Drvoderi - slika ista. Ogromni bazen vode

ve prodire s vrta u dvorište i prema kui. Ništa nije bolje ni kod Martine Balaži i Zvonka Davida. U travnju ove godine pozvali su u pomo naelnika Zdravka Mlinaria, s problemom je upoznat, ali problem nije riješio. - Jedna proslava manje u Vratišincu i nama bi se pomoglo, kazali su nam. Sve što traže je da se prokopa kanal ili na bilo koji nain omogui otjecanje vode s njihovih parcela. Problem se vue godinama, gube strpljenje, trpe štetu. Kažu da im ne preostaje ništa drugo nego da pomo pokušaju nai kod župana. (BMO)

Na šetni

lanovi Kolegija gradonaelnika Murskog Središa prihvatili su idejno rješenje za izradu ugostiteljskog objekta na šetnici uz rijeku Muru, koju je inae još 2005. godine predvidio arhitekt Lorand Klemeni, projektant cijele šetnice. Predvieno je da e se u tom objektu obavljati ugostiteljske usluge, a temeljem idejnog rješenja je trgovako društvo “DEA” od Upravnog odjela za prostorno ureenje i gradnju Meimurske županije, prema suglasnosti Grada Mursko Središe, danoj na Kolegiju održanom 16. srpnja 2013. godine po raspisanom javnom pozivu, pribavilo potvrdu da za navedeni objekt nije potrebna graevinska dozvola. Bit e to tzv. beach bar, kao što je to regulirano zakonskim odredbama o vrsti ugostiteljskog objekta.

Za putniku liniju prema Lendavi n Hrvatske željeznice obavijestile su Grad Mursko Središe da za sad nema uvjeta za uspostavljanje putnikog prometa izmeu Murskog Središa i Lendave subotom. Kao što smo pisali u jednom od prošlih broje-

va, u tijeku je rekonstrukcija željeznikih tranica od akovca do Murskog Središa, dok je obnovljen i željezniki most preko Mure. Što se tie turistike linije subotom, kao i mogueg uspostavljanja put-

nikog prometa prema Sloveniji, HŽ je izvijestio da je problem u željeznicama susjedne zemlje. Naime, kolodvor u Lendavi je nezaposjednut, tj. nema potrebno prometno osoblje, i zbog toga se spomenuta

DRŽIMUREC

Snažan vjetar išupao orah, koji se srušio na susjedovu staju Snažno olujno nevrijeme praeno kišom razvilo se nad Hrvatskom u noi na ponedjeljak. Žestoki naleti vjetra upali su stabla i zatvorili prometnice diljem zemlje. Jak vjetar s kišom pogodio je i meimurski kraj. Opet je zaprijetila Trnava koja je nabujala u cijelom svom toku, bilo je problema s oborinskim vodama, a bilo je i drugih pomalo nevjerojatnih dogaaja, poput onoga u Držimurcu. Orah koji je pola stoljea svojim ukusnim plodovima punio fine kolae u obitelji Novosel iz Držimurca juer je popustio pod naletima vjetra.

Marijan Novosel e tako još dugo pamtiti ovo nevrijeme. Naime, orah star oko 50 godina, koji je posadio Marijanov djed Melko, nije izdržao pod silinom juerašnjeg nevremena i srušio se na staju susjeda Josipa. Na sreu, nitko nije stradao, nastala je samo materijalna šteta. Na teren su izašli i pripadnici JVP-a akovec i DVD-a Držimurec - Strelec te pomogli u otklanjanju oraha. Na pravom mjestu u pravo vrijeme našao se i naš otoreporter Zlatko Vrzan, koji je sve zabilježio svojim objektivom. (az, zv)

GRADONAELNIK Dražen Srpak opovrgava glasine koje kruže, a odnos

Žganevoj tvrtki kon radove, jer se jedina Gradski oci Srpak (HDZ) i Cmreak (HDS) tvrde kako je sve bilo zakonski uinjeno kod odabiranja tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec” elnici Grada Mursko Središe, predsjednik Vijea Miljenko Cmreak, gradonaelnik Dražen Srpak, njegov zamjenik Zvonko Vrtari i tajnik Miljenko Šteani u etvrtak su održali konerenciju za novinare na kojoj su govorili o aktualnostima u Gradu. Pres-konerencija je sazvana oito prvenstveno zbog javnog pogovora koji kruži Gradom - o moguem pogodovanju jednoj tvrtki prilikom sklapanja koncesijskog ugovora o obavljanju komunalnih radova na podruju Grada. Srpak (HDZ) i Cmreak (HDS) tvrde kako je sve bilo zakonski uinjeno kod odabira tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec”, vlasnika

Branka Žganca, za koncesionara za komunalne radove. Kazali su kako se na raspisani javni natjeaj javila samo prije navedena tvrtka, koja je ispunjavala propisane uvjete, i stoga je Gradskom vijeu upuen prijedlog za odabir prije navedenog koncesionara. Gradom kruže prie da to nije tako (govorka se kako je stiglo više ponuda, ali s tako ozbiljnim stvarima poput toga da bi se tako nešto ignoriralo, kad je javna nabava u pitanju, zasigurno se vodstvo grada ne bi samo tako “igralo”), pa su Srpak i Cmreak osjetili potrebu da još jednom ponove priu za zadnje sjednice Gradskog vijea, gdje je veinom glasova prihvaen prijedlog o odabiru novog starog koncesionara.

Stigli na naplatu “kosturi iz ormara” Dražena Bregleca Tajnik Šteani i naelnik Srpak progovorili su o pravomonosti sudske presude, prema kojoj Grad Mursko Središe tvrtki “Zagorje tehnobeton” iz Varaždina treba platiti 245 tisua kuna na ime dugovanja iz vremena gradonaelnika Dražena Bregleca, a vezano uz izgradnju sportske dvorane. Isto tako reeno je kako postoji još jedan sudski spor vezan uz vrijeme kada je gradonaelnik bio Dražen Breglec, a odnosi se na dugovanje za izgradnju plinske mreže. Rije je o iznosu od oko 170 tisua kuna plus za-


15. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBLJETNICA velike tragedije - najvee rudarske nesree u našem kraju

nju, ve i izlazak

na rijeci Muri cu e se uskoro moi izai na kavu ili pie

Predstavnici Grada Mursko Središe odali su poast stradalima

Desetorica poginulih rudara nikada nee biti zaboravljena Duboko pod zemljom, što uslijed gušenja dimom i plinom, što zbog fizikih tjelesnih ozljeda, živote je izgubilo deset rudara, od kojih je jedan do dan-danas ostao u dubini odavno zatrpane jame “Maj 3”

nema uvjeta linija još ne može uvesti. Donesena je odluka da se lendavskom županu proslijedi ovaj odgovor, te s njegove strane pokuša intervenirati kod Slovenskih željeznica za promjenu ove situacije.

Poziv na dogovor umjesto ovrhe Kolegij gradonaelnika odluio je takoer kako e svi dužnici komunalne naknade i ostalih obveza prema Gradu biti kontaktirani od strane gradskih službenika prije pokretanja ovršnog postupka. Isto tako bit e pozvani na razgovor u vezi s moguim plaanjem dugovanja

na obroke. Onima koji se nee odazvati pozivu te dogovoriti nain plaanja u obrocima bit e poslana rješenja o ovrsi dugovanja. Graani, njih 1.012, svojem Gradu duguju oko 1,1 milijun kuna. Do sada se na obrono plaanje odluilo 112 dužnika, koji duguju oko 300 tisua kuna.

se se na mogue pogodovanje jednoj tvrtki

ncesija za komunalne prijavila na natjeaj

Srpak i Cmreak osjetili su potrebu da još jednom ponove priu sa zadnje sjednice Gradskog vijea, gdje je veinom glasova prihvaen prijedlog o odabiru novog - starog koncesionara

tezne kamate i odvjetniki troškovi. Sve ovo e, prema Srpakovim rijeima, narušiti projekciju gradskog prorauna, jer e se Grad morati kod poslovne banke zadužiti za iznos koji treba platiti Varaždincima. Novinarima su gradski oci pokušali objasniti kako je sve zakonski uinjeno kod odabira tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec”,

prema im to ne vjeruju ni svi vijenici ni graani. Naime, u Gradu kažu kako se na natjeaj javila samo ova tvrtka, no kruže prie da to nije tako. L or a nd K lemen i , glavni projektant ureenja Gradske luice, govorio je o izgradnji Beach bara u Gradskoj luici te o potrebi išenja mulja i održavanju šetnice. Naime, do proljea

bi u Gradskoj luici treba biti izgraen Beach bar, kojim e se obogatiti sadržaji i ponuda na obali Mure za domae i strane šetae i goste. Gradonaelnik Srpak govorio je takoer o problemima vezanima uz preseljenje HT-ova antenskog stupa iz središta grada, rekavši kako je stanje na poetku, dakle, stup do daljnjega ostaje kod pošte.

U noi 8. studenoga 1961. godine, prije 52 godine, na rudarskoj jami “Maj 3”, koja se nalazila izmeu naselja Hlapiine i Murskog Središa, dogodila se teška rudarska nesrea u kojoj je život izgubilo 10 rudara. Tragedija se dogodila duboko ispod zemlje, gdje je došlo do zapaljenja drvene grae i gušenja rudara, od kojih je devet mrtvih izvaeno iz jame, dok je jedan, Ivan Novak iz Praporana, zauvijek ostao pod naslagama graevnog materijala, ugljena, vode i zemlje. Povodom obljetnice tragedije, koja je u ono vrijeme u crno zavila cijelo Meimurje, prošli su petaku kod spomen-obilježja zapaljene svijee te položeni vijenac. U ime Grada to su uinili predsjednik Gradskog vijea Miljenko Cmreak, gradonaelnik Dražen Srpak i njegov zamjenik Zvonko Vrtari, a svijee su zapalili i predstavnici središanskih umirovljenika, Rudarskog zbora, kao i rodbina poginulih rudara. Gradonaelnik Dražen Srpak rekao je kako e Grad Mursko Središe uvati sjeanje na poginule rudare, a žive nastojati okupiti barem prigodom Dana rudara, na Svetu Barbaru, 4. prosinca. Po prvi put na okupljanju nije bio središanski župnik, kao ni predstavnici poduzea TEAM, poduzea koje je puno uinilo na obilježavanju mjesta nesree, te u susretima negdašnjih rudara, danas staraca, kojih je možda pedesetak.

Elizabetu obišli na obljetnicu tragine pogibije njezinog sina i oca etvero djece. - Sjeam se kako smo se dan ranije dogovorili za kolinje, pa si je suprug zamijenio smjenu i otišao raditi nonu. Ujutro ga nije bilo kui, nego su nam kasnije ljudi iz Meimurskih ugljenokopa došli rei da je poginuo, pod teretom ugljena koji se na njega srušio. Rekli su i kako mu je pomonik iz Brezovca pokušao pomoi, meutim, nije uspio, i Štef je umro na mjestu, od posljedica teških rana. Naime, moj Štef je bio kopa i stalno je u smjeni i jami radio sa susjedom Toplekom, koji je jako teško podnio smrt i dan-danas govori kako bi Štef bio živ da si nije zamijenio smjenu. Ali Bog je valjda tako htio i ja nikada nikoga nisam krivila za suprugovu smrt niti sam tražila kakav novac. Znam samo da mi je bilo u poetku grozno jer sam ostala s djecom bez novca, ali zahvaljujui dobrim ljudima uspjela sam djecu podii na noge i danas su svi svoji ljudi, a ja s mirovinom od 2.100 kuna, koja mi je pripala po pokojniku, živim skromno, ali sretna sam što imam dobru djecu. Kasnije je jama ‘Maj 3’ zatvorena, ja nikada tamo nisam išla, niti me nitko nikada nije pozivao na bilo kakve obljetnice ili rudarske skupove. Lijepo je što ste se vi sjetili toga i pohodili me, to mi pu-

Elizabeta Kodba, supruga rudara Stjepana, koji je u jami “Maj 3” poginuo 1963. godine

no znai, jer u ovih 50 godina kako sam bez muža nisam imala prilike s nekim o ovome priati, jer nisam željela pred ljudima ispasti da se žalim, da nekoga krivim, ponosno nam je rekla danas 80-godišnja Elizabeta, koja nou kad je sama prebire po prošlosti teških dana kada je na selniko groblje zajedno s malom djecom na vjeni poinak otpratila svoga Štefa. Puna je razumijevanja i suosjeanja patnje sa ženama poginulih rudara u nesrei 1961. godine, poglavito s udovicom Ivana Novaka iz Praporana, koja nije imala prilike svoga muža dostojno sahraniti, jer tijelo mu je ostalo u dubini rudarske jame, na koju danas podsjeaju spomen-ploa i grmljem obrasla halda. O obljetnici stradanja zapaljene su svijee, položen vijenac i naklon onih koji dou na mjesto najvee rudarske tragedije u našem kraju. (Stjepan Mesari)

U istoj jami prije pedeset godina poginuo Stjepan Kodba iz Selnice Nekako u isto vrijeme dvije godine kasnije na istoj jami “Maj 3” život je izgubio 31-godišnji Sjepan Kodba iz Selnice, iju smo suprugu

Rodbina poginulih rudara zapalila je svijee


14

Kroz Međimurje

OPINA Selnica želi prepoznatljiv grb

Crveni lav na grbu i zastavi jer je vezan uz svetog Marka Opina Selnica želi imati konani izgled opinskog grba, te se o tome vodila rasprava na posljednjoj sjednici Opinskog vijea, a na tome i dalje rade i opinske službe. Naime, postoje dva prijedloga ili dvije verzije izgleda grba, a vijenici su se odluili da se nastavi s izradom grba s crvenim lavom, koji je bio prihvaen 2005. godine od strane ondašnjega Opinskog vijea. Grb s crvenim lavom prihvaen je i

u Državnom arhivu, za razliku od drugoga predloženog grba - s plavim lavom, koji nije prihvatilo Ministarstvo uprave. Lav povezuje svetog Marka evanelista, koji je zaštitnik selnike crkve, župe i opine, te vijenici smatraju kako lav obavezno treba biti u opinskom grbu te da se poslovi oko grba trebaju nastaviti do konanog izgleda i promocije te stavljanje na službena opinska obilježja. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JE LI OTVORENA Pandorina kutija?

15. studenoga 2013.

OPINA ŠENKOVEC i njezin naelnik pokrenuli inicijativu za promjenu zakonskih okvira o izdvajanju za vatrogastvo

Javna vatrogasna postrojba previše košta Opinu Naelnik Horvat kazao je da nije dobro da se jedna takva ozbiljna stvar i organizacija temelje na obmanama, jer je prilikom parafiranja Sporazuma reeno da e kao osnivai JVP-a imati manje, a ne vee troškove

ŠTRIGOVA

Dani hrvatske kulture u Francuskoj Danas, u petak 15. studenoga, u Društvenom domu u Štrigovi s poetkom u 19 sati bit e repriziran program 16. dana kulture Hrvatske u Francuskoj. Bit e to izvedba programa kojim su u Francuskoj od 10. do 20. listopada na 16. danima hrvatske kulture u Francuskoj sudjelovale kul-

turno - umjetnike udruge iz Meimurske županije. U programu nastupaju KUU “Zvon” iz Male Subotice, Ženska vokalna skupina “Stridone” iz Štrigove, Zrinska garda akovec i mezzosopranistica Nikolina Virgej. Isti ovaj program bit e izveden i u Maloj Subotici u nedjelju 24. studenoga od 15 sati. (sm)

OŠ PODTUREN izradila projekt “RO-KO Kota”

Pomo u obrazovanju uenika Roma Osnovna škola Podturen izradila je i predstavila projekt “RO-KO Kota”, kojem su autorice ravnateljica škole Marijana Cerovec i pedagoginja Martina Jalšovec. Projekt je namijenjen obrazovanju nacionalnim manjinama, u ovom primjeru Romima, polaznicima OŠ Podturen.

Projekt je financiran iz IPA programa, LOT 2 i ukupno je vrijedan 147.098,27 eura, a nepovratni udio Europske unije iznosi 92,68 posto. Ostatak od 7 posto financiran je od školskih djelatnika, ravnateljice, pedagoginje, knjižniarke, istaice i komunalnog redara. (sm)

NEDELIŠE Smart Vision centar

Organiziraju radionice vježbi disanja Ashtanga Yoga dinamian je stil joge u kojem se izvodi specifian slijed vježbi. Usklaenost pokreta, disanja i pogleda ima za cilj dovesti tijelo, um i duh u jedinstvenu cjelinu. Rezultat vježbanja Ashtanga Yoge je poboljšana cirkulacija, lagano i vrsto tijelo i

miran um. Ashtanga Yogu poduavat e jedan od prvih certificiranih voditelja kod nas, Toni Gulišija. Najave za ovu radionicu, koja se održava od 22. do 24. studenoga, obavezne su najkasnije dva dana prije poetka u Smart Vision centru u Nedelišu. (t)

Za pristupanje Sporazumu o osnivanju JVP-a akovec, ali sufinanciranje je problem koji e se pokušati riješiti u Zagrebu PIŠE: SINIŠA OBADI Na etvrtoj ovogodišnjoj sjednici Opinsko vijee Šenkovec donijelo je odluku o istupanju opine Šenkovec iz Sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec, kasnije je to ipak prihvaeno, ali u izmijenjenom obliku. Opinski naelnik Saša Horvat tom je prigodom kazao da su naelnici meimurskih opina, potpisnici toga istog Sporazuma, prilikom njegova parafiranja zapravo bili obmanuti. Naime, njima je reeno, istie Horvat, da e se osnivanjem postrojbe smanjiti troškovi te da e imati bolju i kvalitetniju uslugu. No, to se nije dogodilo. Prije je glavarina koja se plaala iznosila 6 kuna po stanovniku plus intervencija. Danas je s decentraliziranim sredstvima isplaeno 125.000 kuna, što je znaajno više. Posebice bode u oi nova visina glavarine, koja iznosi 15 kuna po stanovniku. injenica je kako je JVP najbolje osposobljen za intervenciju kod požara i toga treba biti svjestan, no druga strana medalje je ta da financiranje postrojbe na ovakav nain nije bilo dogovoreno. - Smatram, kazao je još naelnik Horvat, da nije dobro da se jedna takva ozbiljna stvar i organizacija temelje na obmanama, pa moramo vidjeti kako dalje po ovom pitanju. Sada šaljemo deset puta više novca nego prije i trebamo svi skupa razmisliti o tomu hoemo li nastaviti dalje po ovom modusu ili imamo nekakvu alternativu. Unato svemu navedenom, Horvat je ipak predložio vijenicima da opina Šenkovec ostane unutar Sporazuma i da e u narednom vremenu pokušati nai najbolje rješenje za opinu, no oni to nisu uvažili i s dvanaest glasova za i

jednim protiv izglasovali su odluku o napuštanju Sporazuma o osnivanju JVP-a akavec.

JVP akovec za potpisivanje novog ugovora ponudio nove cijene usluga U meuvremenu je na Opinsku adresu stigla i obavijest osnivaa JVP akovec kojom se poziva Opinu da se oituje žele li i dalje biti kao jedan od osnivaa postrojbe ili e usluge plaati prema novom Sporazumu. Ukoliko se, reeno je tom prigodom u Opini Šenkovec odlue da i da-

lje ostanu osnivai JVP akovec, uz sredstva za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti JVP prema odluci Vlade, kao i svaki drugi osniva dužni su prema svojem vlasnikom udjelu uplaivati i dodatna sredstva iz vlastitog prorauna kao i do sada. Ako pak se Šenkovec odlui za istupanje iz Sporazuma o osnivanju JVP akovec te potpisivanje novog Sporazuma o obavljanju vatrogasne djelatnosti, glavarina e iznositi 15 kuna po stanovniku plus troškovi nastali na samoj intervenciji. Prema sadašnjem nainu obrauna godišnje zaduženje za opinu

Inicijativa za promjenu naina i visine financiranja vatrogastva Naelnik Horvat izvijestio je da je na njegovu inicijativu održan sastanak opinskih naelnika koji imaju problem kao i opina Šenkovec, te da zbog objektivnih razloga ne mogu imati matinu vatrogasnu postrojbu osim JVP-a akovec, a smatraju da je dio financijskoga kolaa koji plaaju previsok. Na tom sastanku se tako došlo do zakljuka da e se ormirati komisija sastavljena od naelnika opina bez obzira u kojoj se oni politikoj stranci nalaze, te e pokušati preko saborskih zastupnika pokrenuti pitanje vezano uz promjenu financiranja cjelokupnog vatrogastva. To, naravno, onda ukljuuje i promjenu obaveze financiranja dobrovoljnih vatrogasnih društava na podruju opina, koja sada iznosi pet posto ukupnoga opinskog prorauna, što je takoer po Horvatovom mišljenju

pomalo i apsurdno, jer recimo godišnji izdatak za plae svih opinskih namještenika u Šenkovcu je šest posto toga istog prorauna. Stoga je Horvat predložio opinskim vijenicima da ove godine ipak ponovno potpišu novi ugovor s JVP-om akovec, bez obzira što e to Opinu u situaciji bez požara financijski stajati više, s time da e se preko ve spomenutih saborskih zastupnika, ali i Udruge opina RH (gdje 270 opina ima isti problem), pokrenuti promjene. Razgovor e biti voen i uz financijske postotke kojima Opina participira u sufinanciranju JVP-a akovec, jer, smatra Horvat, nije u redu da Opina svoj dio plaa prema iznosu izvornog prorauna, a kao protuteža prilikom plaanja glavarine u sluaju neprihvaanja sporazuma o lanstvu u JVP-u je broj stanovnika opine. (so)

Šenkovec iznosi 83.700 kn, dok bi prema obraunu 15 kuna po stanovniku (prema popisu iz 2011. 2.898 stanovnika) iznosilo 43.470 kuna plus troškovi nastali na intervenciji (koji su po procjeni negdje izmeu 10 i 15 tisua kuna po intervenciji) što je na kraju prema prosjenom broju godišnjih intervencija na podruju opine ipak vei financijski izdatak. S obzirom na to da dobrovoljna vatrogasna društva s podruja opine, a to su Knezovec i Šenkovec ne zadovoljavaju u potpunosti Pravilnik o zaštiti od požara opinski su vijenici na prijedlog naelnika Horvata ponovo dignuli ruke , ovaj put za novo pristupanje Sporazumu o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec, iako pod istim financijskim uvjetima kao i ranije ali sada potpuno otvorenih karata i bez „fige u džepu“. Sadašnja situacija je puno poštenija nego ona u kojoj smo bili prije, ali je i jasna poruka da ovakav nain financiranja mora doživjeti reviziju, prvenstveno od strane države i zakonskih regulativa koju ista donosi. Mi moramo brinuti za naše mještane, njihovu sigurnost i zaštitu, a s obzirom da naši DVD-i nisu u ovom trenutku u mogunosti ponuditi takvu zaštitu kao JVP akovec ova nova odluka o pristupanju je i poruka da se moramo sjesti svi osnivai i pokrenuti pitanje organizacije, ustroja i obveza JL(R)S-a prema vatrogasnim organizacijama (JVP-ima i DVD-ima). Poruka opina je poslana, a nadam se da e je registrirati i oni kojima je upuena,zakljuio je Horvat. S decentraliziranim sredstvima za protupožarnu zaštitu isplaeno je 125.000 kuna, što je znaajno više nego ranije

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Martina iz Jurovaka pokazala da je poštenje iznad svega K

ao prijatelj vinara i vina, bio sam na nekoliko Martinja i priznajem da je posvuda bilo lijepo i veselo. Ponosan sam na sve vei broj naših ljudi koji u ovakvim prilikama iskazuju sve veu kulturu pijenja, koji cijene vino i tako se prema njemu i ponašaju, s mjerom i poštovanjem. I ovaj put su me oduševili u Svetom Martinu na Muri, gdje su se ljudi veselili i pili, a nije bilo ni najmanjeg incidenta, što govori da je vino

svakome prijatelj, a ne obrnuto. Ne znam tono je li bilo puno prometnih prekršaja koje su poinili pijani vozai, ali koliko znam nije, barem ne onoliko koliko bi se oekivalo u ovakvim prilikama, kada je vino na svakom koraku. Bravo za sve slavljenike Martinja od Štrigove do Kotoribe,od Murskog Središa do Nedeliša. ijah siguran kako u cijelu kolumnu posvetiti Martinju, kako u Martinju izrei naj-

B

vee i najsnažnije bravo, ali onda se pojavila Martina, mlada konobarica iz Jurovaka. Ona zaslužuje najvee bravo, bravo i divljenje za postupak koji je uinila. Martina je pronaeni novanik vratila vlasniku iz Zebanca, pri tome ne uzevši ni kune, koje joj je sretan vlasnik ponudio. Pokazala je Martina što je poštenje i probudila u meni vjeru kako još uvijek ima mladih i poštenih ljudi u nepoštenom i nemilosrdnom svije-

tu, gdje se kao glavne vrednote istiu bogaenje na nije važno iji raun, pohlepa i nemoral. U takvom svijetu Martina se uzdigla do zvijezda, do zvijezda koje sjaju svjetlom poštenja, nade i vjere. Koliko bi roditelja poželjelo Martinu za kerku, koliki bi poslodavci Martinu htjeli za radnicu, koliki bi uenici Martinu htjeli za uiteljicu, koliko bi mladia Martinu željelo za suprugu, i tako dalje i dalje. Veliko bravo za Marti-

nu iz Jurovaka. Martina, nisi samo Potonjaku uljepšala život, to si uinila i svima nama koji vjerujemo u poštenje, koji pošteno radimo i živimo i kao i tebi nije nam uvijek lako, ali smo kao i ti sada sretni, jer znamo da poštenje vrijedi više od svih eura i kuna, svega zlata i srebra, od svih obeanja ovih ili onih likova. Sada si ti glavni, ali najsvjetliji lik, lik poštenja i neka tako ostane zauvijek. Za sretan svijet!

PIŠE: STJEPAN MESARI


15. studenoga 2013.

rehrana p i a d e ivr poljopr

zvori i i v i j l v obno ije energ

lje e t i t e j s po Ulaz za splatan! je be www.Mesap.hr

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Grafičko oblikov oblikovanje: Alias.hr

lna komunaška oprema i ekolo

gije o l o k e Sajamve prehrane i zdra

16. i 17. studeni


16

Poljodjelstvo

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJVEI meunarodni agronomski skup na temu ‘’Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadniarstvo’’ održan je u Meimurju

Stalan pad u proizvodnji vonog i lozno-sadnog materijala Ulazak Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko rasadniarstvo doekalo je na koljenima. Tendencija se nastavlja, a razlog takvom stanju je sporo rješavanje zahtjeva i duga procedura za dobivanje IPARD i drugih sredstava Pod pokroviteljstvom hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i u organizaciji Hrvatskoga agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara, u Toplicama Sveti Martin prošli je tjedan održan 6. meunarodni kongres na temu ‘’Oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadniarstvo’’, koji je okupio rekordan broj predavaa iz Hrvatske i drugih zemalja. Prema rijeima dr. sc. Josipa Haramije, predsjednika organizacijskog odbora ovog skupa, razlog ovako velikog interesa je ozbiljnost situacije u kojoj su se našli hrvatski oplemenjivai, sjemenari i rasadniari nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. - Cilj kongresa je razmjena iskustava i stjecanje iskustava te novih znanja s podruja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadniarstva, neophodno za opstanak i razvoj sektora u uvjetima otvorenog

europskog tržišta i izuzetno jake konkurencije dobro organiziranih sustava. Za hrvatsku agrarnu struku i nakon ulaska u Europsku uniju potrebna su iskustva u sektoru sjemenarstva ostalih lanica Europske unije dobre sjemenarske tradicije, naglašava Haramija. Kada je rije o sjemenarstvu u Hrvatskoj, reeno je kako je u zadnjih 20 - 30 godina ugašeno više oplemenjivakih programa, a za njima je ubrzo nestalo i sjemenarstvo znaajnog broja kultura.

Posjet agronoma hladnjai PZ-a akovec

Naglašeno je kako je prošlo vrijeme samo klasinog oplemenjivanja i u razvoju novih sorti sve se više koriste suvremene biotehnološke metode koje su

Haramija i Tomši na kraju su nazdravili uspjehu kongresa, ijem su radu dali ogroman doprinos

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Najbolje išlo zelje za kiseljenje Vrlo malo prodavaa i još manje kupaca bilo je drugu srijedu u studenom na akovekom placu i sajmu. Razlog tome sigurno je prohladan i kišovit dan te vjerojatno prazni novanici kupaca koji su se istrošili za Sve svete i Martinje. U tako skromnom trgovanju donekle dobro se prodavalo bijelo zelje za kiseljenje, i to u vreama (na veliko), posebno ono koje su nudili meimurski uzgajivai. Relativno dobro prodavane su jabuke u vreama te krumpir, luk i mrkva. Na sajmu se solidno prodavala i kupovala zimska odjea i obua, dok se na placu dobro prodavala kisela repa i kiselo zelje. Lijepe i svježe bukovae imale su novu – višu cijenu, dok su šampinjoni zadržali staru cijenu. Malo je bilo cvjeara, a i oni koji su se pojavili s dosta slabim izborom cvijea malo su prodali. Ovaj put peenjari nisu imali uobiajeni

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kisela repa - bijelo zelje - krumpir - luk - mrkva - bukovae - šampinjoni - mušmule - smokve - grah - trijebljeni orasi - turoš

16 kn/kg 30 kn/vrea 2 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 30 kn/kg 22 kn/kg 20 kn/kg 40 kn/kg 25 kn/kg 80 kn/kg 10 kn/kom

promet, a gosti koji su dolazili tražili su mlado vino i peenog bunceka. Prodavai drva prodali su malo ponuenih koliina, ali

su zaprimili narudžbe za kraj mjeseca, kada e vjerojatno naruitelji imati više novca nego ovih dana. (S.Mesari.Z. Vrzan)

kod nas tek u eksperimentalnoj fazi.

Rasadniarstvo na koljenima Rasadniarstvo je bilo najzanimljivija tema o kojoj su govorili brojni agronomi, meu kojima i meimurski agronomi mr. sc.Tomislav Tomši i dipl. ing. Sanja Hrašanec, koji su naglasili kako je u Meimurju, kao i Hrvatskoj, rasadniarstvo u krizi zbog ope situacije u hrvatskoj poljoprivredi, ali i zbog toga što mnogi voari i vinogradari sadni materijal kupuju drugdje. U Meimurskoj županiji

postoje tri rasadnika vonih sadnica i tri rasadnika loznih cijepova. Predavai su naglasili kako je hrvatsko rasadniarstvo doekalo ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju na koljenima. Razlog tomu je teško, nesigurno i stihijsko stanje stanje u hrvatskom agraru, kao i neizvozna orijentacija hrvatskog rasadniarstva. Jednako tako neinformiranost vinogradara i vinara s kvotama u podizanju vinograda i proizvodnji vina nakon našeg ulaska u EU dovela je do pada u sadnji novih vinograda, a uzrono i potražnje za loznim cijepovima. - Nepostojanje strategije razvoja voarstva, nestandardizirana proizvodnja, neatraktivan sortiment, nepostojanje visokih kategorija i kvalitetnih matinjaka, nemogunost korištenja pretpristupnih fondova te visoke cijene usluga HCPHS-a, koje su ponekad i višestruko više nego u okruženju, ine hrvatsko rasadniarstvo nekonkurentim na tržištu, ustvrdili su agronomi.

Nove sorte i tehnologija za opstanak krumpiraša Na temu ‘’Nove sorte krumpira na hrvatskom tržištu’’ zanimljivo predavanje

Rasadnik Sveta Marija proizvodi visokokvalitetni voćni i lozni sadni materijal u skladu sa propisima i standardima rasadničarske proizvodnje. Proizvodni program obuhvaća širok sortiment sljedećih voćnih vrsta: jabuka, kruška, dunja, mušmula, marelica, šljiva, trešnja, višnja, breskva, nektarina, lijeska, orah. U rasadniku proizvodimo sadnice ruža stablašica koje nudimo za uljepšavanje vrtova, okućnica i javnih površina.

održao je meimurski agronom Mladen Matjai. - Sve vei zahtjevi u proizvodnji, preradi i trgovini krumpira zahtijevaju stalnu prilagodbu i optimalizaciju uzgoja novih sorti i zato su nove sorte primarni cilj istraživanja i razvoja. Primjena novih sorti krumpira i najsuvremenije tehnologije u uzgoju osnova su opstanka i potencijalnog poveanja proizvodnje krumpira u Hrvatskoj. Osnovne karakteristike novih sorti jesu visok prinos, otpornost prema bolestima, otpornost prema nematodama, velika dormantnost gomolja, ujednaenost gomolja, privlaan izgled gomolja, plitka okica, glatka i vrsta pokožica te boja pokožice i mesa, naglasio je Matjai, dodavši kako takve karakteristika u EU imaju Europlantove sorte. Na ovom skupu predstavljen je Klešec, nova hrvatska autohtona sorta vinove loze, koja je rezultat dugogodišnje uzgoja i poglavito strune analize i obrade plemki matinog nasada. Najvei skup agronoma u Hrvatskoj na kraju je ocijenjen visokom ocjenom zbog kvalitetnih predavanja i prezentacija koje e zasigurno pridonijeti osnaživanju agronomske struke, a možda i potaknuti hrvatsko resorno Ministarstvo da više pozornosti posveti poljoprivredi, koja je na najnižoj poziciji od hrvatske samostalnosti.

Ponuda sadnog materijala sezona 2013./2014.

Uz vlastiti sadni materijal u ponudi imamo kontejnirane sadnice sljedećih vrsta: aronija, borovnica, brusnica, kaki, kivi, citrusi, ogrozd, ribiz, smokva, nar, goji, drijen, boysen, tayberry, malina, jagoda, patuljasta trešnja, cjepljeni orah, ruže stablašice

mob. 098/9047-675

pitomog kestena, stupolike jabuke NOVO U PONUDI!!! sadnice tzv. balerine, nashi kruške, kumkvat, klementine


15. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen stigla Dunjo moja?

Javor pajavac - negundovac Rod javora obuhvaa oko 120 vrsta rasprostranjenih u umjerenim podrujima sjeverne hemisfere, pa sve do planina tropskih podruja. Današnja naša tema je Acer negundo. Što znai negundo u botanikome imenu vrste nije jasno. Mogue je da dolazi od sanskrtske, odnosno hindijske rijei nirgundi, koja je ime za jednu vrstu konopljike ( Vitex negundo ), listom nalik na ovu vrst javora. Tome u prilog govori injenica da se to ime u francuskome jeziku susree ve 1602. i oznaava neki egzotini javor, a negundovac u Europu stiže tek 1688. To je lijep primjer koji pokazuje da imena mogu imati svoju vlastitu povijest tokom koje mijenjaju oznanike. Negundovac je jedna od sjevernoamerikih drvenastih vrsta s najveim arealom. Rasprostranjen je u cijeloj istonoj polovici SAD, od Velikih jezera do Floride. U Arizoni i Kaliforniji ima još dva odvoje-

na dijela areala. Naješe raste na obalama donjih tokova rijeka. U Europu je unesen 1688, a danas se smatra invazivnom vrstom zbog moguega spontanog širenja u nizinske poplavne šume.S obzirom na prirodna staništa dobro podnosi poplave i visoku podzemnu vodu, no podnosi i sušu. Nije osobito izbirljiv na vrstu tla, dobro podnosi oneišeni zrak, iako ga ispušni plinovi mogu oštetiti, no brzo potjera nove izbojke. Vrlo dobro podnosi niske zimske temperature. Sva ta svojstva uinila su ga rado saenim parkovnim stablom. Starija stabla su zbog krhkih grana

osjetljiva na vjetrolome i snjegolome o emu valja voditi rauna u gradskim nasadima.Iako krošnja i listovi nemaju osobitu ukrasnu vrijednost, uzgojeni su mnogobrojni kultivari s bijelo, ružiasto ili žuto pjegavim ili obrubljenim listovima npr. A.negundo “Auratum” sa zlatnožutim listovima, A.negundo “Aureo-marginatum” sa žutobijelo obrubljenim listovima i vrlo esto saeni A.negundo “Variegatum” sa široko i nepravilno bijelo obrubljenim listovima koji su u mladosti blago ružiasti. Negundovac je listopadno drvo, brzorastue i kratkoživue

stablo koje obino doseže starost od 60-ak godina, najviše do 100 godina. U visinu može narasti do 20 m, a debljina debla može biti do 1,2 m. Krošnja je rijetka i prozrana, široko okruglasta. esto se razvija više usporednih debala, a ona mogu biti nepravilna, vorasta i iskrivljena. Prekriva ih sivkasta do smekasta kora koja dugo ostaje glatka, tek se kod starijih stabala raspuca. Listovi su dugi 15-37 cm i perasto su sastavljeni što je rijetkost kod javora, tako da nalikuju listovima jasena otkuda i ime jasenoliki javor. Listove ini 5, rjee 3 ili 7 jajastih lisaka dugih 5-13 cm i širokih 4-10 cm. Liske su šiljaste, nepravilno i grubo pilaste, vršna liska je najvea, katkada na vlastitoj stapci ili trokrpa. Listovi u jesen izrazito požute, što tu vrstu ini vrlo dekorativnom. Biljke su dvodomne, dakle razvijaju samo muške ili samo ženske cvjetove i to prije listanja. Cvjetovi su sitni, bez vjenia, združeni u visee grozdaste cvatove i oprašuju se vjetrom, što je takoer iznima meu javorima. Plodii su perutke s 2,5-5 cm dugim krilcima. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Krvna slika domaih životinja Krv je speciino tekue tkivo koje posredno ili neposredno “komunicira” sa svim stanicama i organima u organizmu. Uloga krvi je višestruka. Spomenut emo najvažnije; transporta, zaštitna i regulatorna. Vezano uz njene uloge u organizmu, dakle sve promjene u organima odraziti e se na promjene u krvi. Promjene u organima ne mor aju s e odmah kliniki manifestirati, ali sa krvnim pretragama i kvalitativno i kvantitativno možemo odrediti odst upanja od normale. U veterinarskoj medicini pretrage krvi imaju višestruko znaenje. Svaki vlasnik kunog ljubimca želi da mu je pas ili maka dobrog zdravlja i dugog života, dok u stoarskoj proizvodnji cilj je imati zdravo stado odnosno gospodarsku korist. Pretrage krvi svrstane su u nekoliko kategorija; ope pretrage radi provjere opeg zdravstveno stanja životinje, specijalistike pre-

trage ciljane po organima i pretrage proizvodnih sposobnosti svrstane po vrsti, pasmini i spolu životinje. U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljujue rezultate. Tu se prvenstveno misli na soi-

sticirane aparate, brze “testkitove”, dijagnostike trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji nain dobivamo tonije dijagnoze bolesti. Spomenut emo samo neke najvažnije dijagnostike pretrage. U maloj praksi (naješe - psi, make i ostali kuni ljubimci) najznaajnija di-

jagnostika pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u ope stanje organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leuko-

cita u krvi - diferencijalna krvna slika. Upravo je odreivanje ukupnog i diferencijalnog broja leukocita jedna od naješih i rutinskih laboratorijskih metoda za dijagnostiku bolesti, praenja toka bolesti i lijeenja te za davanje prognoze. Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnošu rei da li se kod životinje radi o bakte-

rijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava odreujemo biokemijske parametre u krvi (serumu, plazmi ) životinja. Spomenula sam ve ranije da možemo raditi opi zdravstveni proil životinje kao uvid u funkcioniranje svih organa ili ako se sumnja na poremeaje pojedinih organa onda se rade ciljane pretrage npr. poremeaj rada bubrega, jetre, gušterae, srca i dr.). Zakljuiti možemo da u današnje vrijeme proizvodnje visokoproduktivnih životinja genetski usmjerene na veliku proizvodnju jaja, mlijeka, mesa, sve se teže prilagoavaju na zahtjeve gospodarskih potraživanja. Dakle, cilj je gospodarska korist. Za takvim velikim zahtjevima esto je životinjama narušeno zdravlje i upravo zbog toga su hematološke i biokemijske analize krvi sve više prihvaene metode u klinikoj dijagnostici. K senija Markovi, dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


18

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

OPINA SVETI Martin na Muri proslavila svoj 20. roendan

Od male sredine do Europske destinacije izvrsnosti - Uvijek smo znali što želimo, kamo idemo i, što je najvažnije, znali smo što možemo, pa nije bilo izleta u nepoznato, što bi nas unazadilo. Od obinih naselja opina je osvojila Zlatni cvijet Europe i postala Europska destinacija izvrsnosti u koju mnogi dolaze, naglašava Franjo Makovec, opinski naelnik PIŠE: STJEPAN MESARI

Brojnim dogaanjima Opina Sveti Martin na Muri proslavila je svoj Dan opine i blagdan Svetog Martina biskupa, nebeskog zaštitnika opine i župe. Premda su Dan opine i Sveti Martin biskup kalendarski dolazili u ponedjeljak, 11. studenoga, zbog neradnih dana i sveanosti trenutka, dogaanja vezana uz Dan opine održana su u subotu i nedjelju, dok je u ponedjeljak bilo martinjsko prošteje sa središnjom sveanom misom koju je s desetak sveenika predvodio veleasni Nikola Samodol, župnik u Nedelišu. Središnji društveno - politiki dogaaj bila je sveana sjednica Opinskog vijea,

koja je održana u predvorju Osnovne škole, a koju je otvorio mr. sc. Dražen Crnec, predsjednik Opinskog vijea, prvo pozdravivši ugledne uzvanike, prijatelje i opinske vijenike. - Evo na 20. roendan naše opine mogu rei kako unato teškim vremenima živimo i radimo s puno optimizma, jer se novim sastavom Opinskog vijea i ulaskom Hrvatske u lanstvo EU otvaraju novi momenti na svim razinama. U Vijeu postoji sinergija starijih i iskusnijih vijenika i nas mlaih, mogu rei obrazovanijih i poletnijih, što rezultira daljnjim napretkom razvoja naše lijepe opine, rekao je Crnec, i potom za govornicu pozvao opinskog naelnika Franju Makovca, kojeg je oznaio stožernom osobom, koja zna

Gosti i uzvanici na sveanoj sjednici Opinskog vijea

Dobitnici javnih priznanja i opinski elnici

raditi sa svima i uvijek za dobro svih.

stva. Voarstvo i vinarstvo idu dobro, a povrarstvom nisam zadovoljan i tu stvari treba promijeniti. Oduvijek sam želi da zemljište oko nas bude jedan veliki povrtnjak, a ne samo kuruza kao sada, rekao je Makovec. te posebno naglasio: - Sve se ove promjene moraju obaviti tako da ne strada idila koja nas krasi. Sve ovo možemo uz racionalnost, štedljivost, viziju te politiki mir, politiko uvažavanje svih koji smo ukljueni u Vijeu

Racionalnost, štedljivost i vizija naša su budunost - Nisam ja osoba od nekog pisanja i velikih rijei, nemam ništa napisano, pa u ukratko podsjetiti na ono što je uinjeno u proteklom razdoblju. Mi smo od malih sredina, jer sva naselja ine našu opinu i zaslužna su za njezine uspjehe, postali Europska destinacija izvrsnosti i dobitnici smo Zlatnog cvijeta Europe. Kao opina s oko tri tisue stanovnika, svrstani smo meu gradove s nekoliko stotina tisua stanovnika u obitelj od preko milijun Europljana. Mnogi žele ovdje ulagati u gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i sport. Žele ovdje i živjeti, biti s nama, što se vidjelo i proteklih dana kada nas je pohodilo preko dvije tisue gostiju i turista, naglasio je Makovec, i potom nabrojio projekte koji su ostvareni u nekoliko posljednjih godina. - Najveim uspjehom smatram konano dovršenje projekta geodetskih izmjera Katastarske opine Gradišak, zatim su tu Gospodar-

Makovec poziva na politiko uvažavanje i politiki mir

ska zona, Spa@Sport Resort u Toplicama Sveti Martin, rekonstrukcija niskonaponske elektrine mreže u svim naseljima, modernizacija prometnice te snažan iskorak u turizmu. Sljedei projekti jesu izgradnja proistaa otpadnih voda, što nam je važno i zbog Gospodarske zone, zatim sportska dvorana, izgradnja benzinske postaje, Centra za kulturu, urediti Trg svetog Martina koji mora postati ‘dnevna soba’ za svakog ovjeka, dovršenje turistikih objekata uz Mlinarski put, a poglavito puno trebamo uiniti na unaprjeenju povrar-

Strahonincu prvo mjesto na martinskoj gulašijadi U Svetom Martinu na Muri održano je kulinarsko natjecanje u spremanju martinskog gulaša, u kojemu je sudjelovalo dvadesetak ekipa iz Hrvatske i Slovenije. Prvo mjesto i nagradu Aero kluba

Meimurje dobila je ekipa Strahoninca. Drugo mjesto osvojila je ekipa Biciklistikog kluba “Mura Avantura”, tree mjesto pripalo je ekipi “IPA Meimurje”, etvrto Turistikom

Ekipa Svetog Martina na Muri koja je kuhala bogra kao u Lendavi

društvu “Dolina” iz Slovenije i peto mjesto ekipi DVD-a Sveti Martin na Muri. Ekipe od 2. do 5. mjesta dobile su nagrade Spa@Sport Resorta iz Toplica Sveti Martin, a Turistika zajednica i

i Upravi, što je i do sada bilo naše bogatstvo, istaknuo je Makovec. Od svih gostiju najsrdanije je pozdravljen župan Matija Posavec, koji je u svom govoru rekao kako opina Sveti Martin na Muri treba biti lokomotiva za cijelo meimursko gospodarstvo i kao takva imat e podršku Opine i države. Posavec je oduševljen Martinjem te je rekao kako ono poput Urbanova u Meimurju treba postati turistiki brend. Obeao je župan i skori poetak izgradnje sportske dvorane, ije suinanciranje može biti iz EU strukturnih izvora ili iz javno - privatnog partnerstva. “Lijepu našu” te nekoliko pjesama izvela je Ženska vokalna skupina “Grlice” pod ravnanjem Branka Jalšovca, a nakon podjele opinskih priznanja za sve sudionike sveane sjednice Opinskog vijea prireeno je druženje uz domjenak.

Opina svima su dodijelile zahvalnice. Izvan konkurencije predstavila se ekipa Svetog Martina na Muri, koja je sudjelovala i bila nagraena na Bografestu u Lendavi, skuhavši i ovaj put ukusni bogra.

Pobjednika ekipa Strahoninca i opinski elnici

Srebrna odlija dobila su ukusna vina OPG-a Gorianec

Ocijenjena svetomartinska vina - tri zlatna priznanja Udruga voara, vinogradara i povrara opine Sveti Martin na Muri organizirala je i provela ocjenjivanje vina – Martinje 2013. za vinogradare s podruja svetomartinske opine. Na ocjenjivanje je svoja vina poslalo 28 vinara, koji su dostavili 8 sorti mladog vina, kojima je komisija dodijelila 3 zlata, 15 srebra, 9 bronci i 1 priznanje. Vina su ocjenjivali mr. sc. Tomislav Tomši, dipl. ing. Marijan ižmešija (predsjednik) i

dipl. ing. Krunoslav Colar, a diplome su vlasnicima nagraenih vina dodijelili Mladen Dobrani, predsjednik društva, i Marijan ižmešija, koji je rekao kako su vina svetomartinskih vinara iz godine u godinu sve bolja, a posebno se to odnosi na ova koja su dobila zlatna priznanja. Dobitnici zlatnih priznanja jesu Radenko Haži iz Jurovaka, Anelko Tomši iz Gradišaka i Branko Hren iz Gradišaka.

Zlatni pobjednici, supružnici Haži, i lanovi komisije


15. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTINJE u Meimurju okupilo tisue ljubitelja dobre kapljice i bajkovitih jela

Prešel je, prešel sveti Martin, ali ne i fešte od mošta - Poeli smo krštenje mošta u mlado vino prošli petak, nastavljamo danas, i tako e biti sve do zadnjeg dana ovog mjeseca. Nikad nije bilo toliko fešti, pak biškupi jednostavno ne stignu sve obaviti, a bilo nas je preko sto iz Meimurja, Podravine i Zagorja, kaže Slavek, jedan od najtraženijih ceremonijalnih biškupa PIŠU: STJEPAN MESARI, ALEN FUŠ FOTO: ZLATKO VRZAN Od Štrigove, preko Svetog Matina na Muri, Muskog Središa, do Makovca, Nedeliša, Male Subotice, Palovca i Donjeg Vidovca održavalo se prošli vikend Martinje, svetkovina mošta i mladog vina, na radost nekoliko tisua ljudi koji su željeli biti sudionici ovoga lijepog, tradicijskog i radosnog dogaaja. Svaki vinogradar i podrumar, bio veliki ili mali, svaki krmar, klub, udruga, grad, opina i obitelji htjeli su Martinje obilježiti krštenjem svojeg mošta u vino. A bez biškupa to nije to, pak su mnogi od njih bili prebukirani i jedva preživjeli dan, znajui kako sutra sve moraju ponoviti u neijoj drugoj klijeti, podrumu, vikendici, na zabavi. Ako je suditi po onome što smo vidjeli i uli, stotinjak biškupa posao je odradilo tako dobro da su ih gazde “zakaparile i za k leto”. A Martinje je poelo u Štrigovi u Podrumu Agromeimurja, i to u popodnevnim satima, gdje su se okupili bivši i sadašnji elnici Agromeimurja te njihovi brojni prijatelji i zaposlenici, koji su biškupa Ivicu Pozdera doekali uz najbolja vina.

žu, nekada to nije politiki bilo dobro, a sve do dolaska novog direktora Saše Novakovia nitko se nije usudio stvoriti feštu svetog Martina. Saša je pozvao biškupa i ljude pod ogromne lagve pune mošta, koji je u vino pretvorio biškup Ivica, poželjevši da vina Agromeimurja ponovno budu najbolja, a nakon tih rijei podrumom je odzvonilo: “Usliši nas” i krenulo je. Mošt se slijevao u žedna grla, potom je uslijedio odojak, pak birana arhivska vina koja je briljantno predstavio vinski kum Adrijan Horvat. Biškupu Ivici žurilo se

Prvi put nakon pedeset godina Martinje u podrumu Agromeimurja na drugu feštu, no u podrumu Agromeimurja dugo u no odzvanjale su aše s mladim vinom i željama neka ovo potraje “se do dana beloga”.

Humanitarno Martinje za Nikolinu U središtu Murskog Središa organizirano je humanitarno, ali veselo Martinje. Biškup Vlado (ne

Od tajkunske milostinje oslobodi nas...

Prvi put u pedeset godina podruma Uzbuenje svih bilo je veliko, jer ovo je bilo prvo Martinje u Podrumu koji je sazidan prije tono pedeset godina. Kako ka-

Svean doek biškupa i pomonika u Fortuni Mala Subotica

Koši) s ekipom posvetio je mošt u mlado vino, žene su ispekle kolae, Slavekovi tamburaši i Nano Prša zapalili su publiku, a u kutiju su padale kune za bolesnu Melaniju Horvat iz Križovca. Martinje se slavilo u Makovcu u organizaciji mladog, ali dobrog NK Vuetinca, bilo je vina, jela, pjesme, plesa, ali i tombole s dobrim nagradama, pak se “martinovalo” do jutra. Zanimljivo Martinje održano je u Donjem Vidovcu, na istoku Meimurja, gdje nema vinograda, ali ima mošta i vina. Biškup Dražen i kum Peci gospodski i struno mošt su prekrstili u mlado vino, koje je potom poteklo niz žedna grla lanova Moto nautikog kluba, KUD-a, Vidovskih zlatara i stotina razdraganih ljudi. Veselo je bilo i u Maloj Subotici, gdje je u restoranu Fortuna mošta krstil „ ura z Meimurja“, dok je u ponedjeljak u Domino baru Palovec ve tradicionalno „martinjski dan“ s delicijama i mladim vinom priredio „gazda Pero“. Tradicionalno dobro i radosno Martinje održano je u Nedelišu i Štrigovi, kao i u brojnim klijetima i podrumima na Meimurskoj vinskoj cesti.

Spektakl u Svetom Martinu na Muri

Najvea i najljepša svetkovina mošta i mladog vina održana je u Svetom Martinu na Muri od petka do ponedjeljka, danju i nou krstio se mošt u mlado vino, a potom je tisue litara zlatnih kapljica samo klizilo niz grla tisua

posjetitelja. Martinani nisu imali biškupa, nego samo župnika koji je blagoslovio mlado vino. Vele da je i tako dobro, a biškupi su puno posla imali na Vencu, v Toplicama Sveti Martin, pri Kapeli, pri Goriancu, pri Hažiu i na još sto i sedamdeset mjesta. Bilo je gulaša, bograa, peenih guski, peenih kestena, pjesme, plesa, glazbe, radosnih usklika koji su dosezali do ushienja, što je bio znak da je Martinje zakon za vino. Martinje je oduševilo meimurskog župana Matiju Posavca, koji je rekao kako Martinje poput Urbanova treba postati meimurski turistiki brend. - Svi su Matiji zapljeskali kao da je biškup. Na spomenutim sveanostima smo uspjeli biti, a na barem dvadesetak na koja smo pozvani nismo uspjeli doi. Doi emo iduu godinu, a ovu još idemo k akovekim fratrima, gdje e u srijedu 20. studenoga od 18,30 sati zapoeti sveta misa, a potom je na redu mlado vino. “Prešel je, prešel sveti Martin, on ga je krstil, ja bum ga pil. Došel bu, došel sveti Andraš, on bude pital je li ga imaš.” A mladog vina ima u izobilju, treba ga samo piti, radosno i razumno.

Medijske zvijezde vole mošt ali i dobro pojesti

Maratonci ekaju izvješe tko je skuhao najbolji gulaš

TRADICIONALNA fešta u Murskom Središu

Drageci i prijatelji proslavili blagdan svog zaštitnika Svoga nebeskog i vjenog zaštitnika, svetog Karla Boromejskog, u subotu su radosno i sveano proslavili Dragutini i Drageci iz Murskog Središa, kao i njihovi prijatelji iz Pomurja, Zaprešia te okolice, koji su došli sa Srekom Bogdanom, hrvatskom nogometnom

legendom. Bilo je to petnaesto druženje Dragutina i Drageca koje su inicirali doajen hrvatskog novinarstva Dragutin Ovar i Dragutin Mlinari Siniša, središanski poduzetnik i gospodin europskog ugleda, u ijim se prostorijama druženje održalo. Na ovom druženju svi

se meusobno oslovljavaju Dragecima. Stolovi su bili prepuni dobrog jela i vina, a srca radosna, puna emocija prema prijateljima, od kojih se mnogi susreu jednom godišnje upravo na druženju Drageca u Murskom Središu. Blagdan Svetog Karla Boromejskoj, biskupa

Oni su izdržali do kraja slavlja...

Ovar i Mlinari - inicijatori okupljanja Drageca u Murskom Središu

Sreko Bogdan donio je vino iz zaprešikih gorica

i kardinala roenog 1538. godine u Aronu, u kalendaru se nalazi 4. studenoga. Karlo je bio nadbiskup i kardinal, koji je odigrao veliku ulogu u katolikoj obnovi u vrijeme reformacije, te je zbog tih zasluga, ali i zasluga u lijeenju ku-

ge, 1610. godine proglašen svetim. Zanimljivo je kako se njegovo ime u našem kraju izgovara i kao Dragutin, Dragec, Drago, Karol, Kari, Dragan, te ženska imena Dragica, Draga, Karolina, Karla i slino. (S. Mesari)


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PEDESET GODINA postojanja i rada mikrobiološkog laboratorija u akovcu

Laboratorij koji je (pre)dugo bio u podrumu PIŠE: E: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: TO: ZLATKO VRZAN I ARHIVA

Mikrobiološki laboratorij ove je godine proslavio 50 godina postojanja, što je bila prilika da se zajedno s rukovoditeljicom mikrobiologije i ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo, Marinom Payerl - Pal, spec. med. mikrobiologije i parasitologije, prisjetimo najvažnijih trenutaka u njegovu razvoju. Laboratorij danas radi u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije u ugodnim i suvremenim prostorima, dobro opremljen i kadrovski ekipiran. No dugo je trebalo da iz doslovno podrumskih prostorija preseli u svijetle i suvremene prostore.

Temelji laboratorija Mikrobiološki laboratorij u akovcu osnovan je u treem mjesecu 1963. godine. Njegov osniva bio je prim. Franjo Hlebec, spec. mikrobiologije i spec. epidemiologije, koji je u trenutku osnivanja Laboratorija bio specijalist epidemiolog, ali je u tom asu krenuo na novu specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije i parasitologije. Laboratorij je bio smješten u Feštetievu dvorcu u podrumskim prostorijama ispod ljekarne i sastojao se samo od tri prostorije i tri zaposlenika. Osim dr. Hlebeca, uz njega je radila medicinska sestra Marcelina Doboši, te spremaica Lizika. Laboratorij je u tim poecima radio na nain da je vikendima, kada je dolazio u akovec, primarijus Hlebec radio u laboratoriju, a preko tjedna, kada je bio u Zagrebu, na specijalizaciji. Tijekom godina polako se poveavao broj kadrova, tako da i Dragica Jelai kao pripravnica za vrijeme srednjoškolskog školovanja poinje raditi u laboratoriju. Ona je zapravo bila prva školovana laboratorijska tehniarka koja se po završetku srednje škole zapošljava u mikrobiološkom laboratoriju i u njemu ostaje do mirovine. Od nje je sadašnja šeica mikrobiologije i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo dr. Marina Payerl - Pal i najviše saznala o radu mikrobiološkog odjela od njegova osnutka i cijeli period do kada i ona nije poela raditi u njemu. Dragica Jelai bila je puna hvale za osnivaa la-

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Djelatnici mikrobiološkog laboratorija danas boratorija, primarijusa Hlebeca, i kao strune osobe i kao ovjeka koji je nesebino oko sebe širio znanje i u svakom pogledu bio pozitivan ovjek. Prema osobnom saznanju i od drugih, primarijus Hlebec je bio preblaga i pretiha osoba, koja je odlino odraivala svoj struni rad, ali nije bila ažurna u smislu da se prihvate njegovi prijedlozi oko rješavanja adekvatnog prostora, kaže danas njegova nasljednica Marina Payerl - Pal. Zapravo, uspio je da se laboratorij iz prostora Feštetia premjesti u drugi podrum, na mjesto gdje se sada nalazi dio klinikog laboratorija i, kako se to zvalo, radiološki kabinet. Na žalost, nije se mogao nikuda vinuti iz podruma, ostao je cijeli svoj radni vijek u podrumskim prostorijama, koje same po sebi ne moraju biti negativne, ali su bile ograniavajue zbog prostora, kaže dr. Payerl - Pal. Još u njegovo doba prostori za rad laboratorija bili su preskueni,

jer se laboratorij koji je prilikom osnivanja imao tri zaposlenika s vremenom poveavao i brojio preko deset zaposlenika, a prostor je ostajao iksan. Bilo je, doduše, nešto više prostora u novom podrumu nego u Feštetiu, ali apsolutno nedovoljno. No, s druge strane, primarijus Franjo Hlebec postavio je temelje kompletnoj mikrobiologiji, što znai bakteriologiji, koja je najvei segment rada, parasitologiji, serologiji, mikobakteriologiji - tuberkulozi. Jedino se nije mogao baviti virusima, jer naprosto nije bilo nikakvih uvjeta za to. Ono što se tie humane mikrobiologije, on je doista razgranao i napravio temelje za sve segmente mikrobiologije. Najvei njegov problem uz prostor bili su kadrovi, i to lijeniki, zbog iznimno slaba, gotovo nikakva, interesa za tu struku i specijalizaciju, rekla je dr. Payerl - Pal. Jedini lijenik koji je pokazao interes za tu struku bio je Martin Lepen, koji je zapoeo sa specijalizacijom, meutim, zbog bolesti je nikada nije završio. Nije postao specijalist, iako je radio u laboratoriju do svog umirovljenja na etiri sata.

Zapošljavanje visoko obrazovanih

Marina Payerl - Pal, spec. med. mikrobiologije i parasitologije, rukovoditeljica mikrobiologije i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo

U razdoblju sedamdesetih i osmadesetih godina u mikrobiološki laboratorij dolaze diplomirani biolog, diplomirana veterinarka. Znai zapošljavaju se visoko obrazovane osobe, ali ne lijenici. Nakon doktora Lepena, prva lijenica koja je došla u laboratorij bila je doktorica Zdenka Perši iz Našica, koja se javila i dobila specijalizaciju,

meutim, tijekom specijalizacije ostala je u Zagrebu i nikada se više nije vratila. Iz toga proizlazi da je primarijus Hlebec uspostavio i postavio cijelu mikrobiologiju, napravio ekipu, ali se u cijelom razdoblju koliko je vodio mikrobiologiju muio s kroninim nedostatkom kadrova. - Moj dolazak doekao je s velikom radošu, prisjea se današnja rukovoditeljica mikrobiologije. U to vrijeme ve je bio veoma nagrižen bolešu. Radio je formalno etiri sata, a zapravo onoliko koliko je trebalo da se posao završi. Nikada ga nisam vidjela da gleda na sat i odlazi s posla nakon etiri sata rada, jer je posla bilo puno više, a nikoga nije bilo tko bi njemuu taj posao odraivao, tako da je bio do kraja privržen i odan poslu. Ja sam dobila specijalizaciju 1990. godine i nakon par mjeseci kako sam dobila pravo raditi u svom matinom laboratoriju otišla sam u Zagreb na specijalizaciju, prisjea se dr Marina Payerl - Pal. - Uvijek naglašavam da me pozitivno ispratio sa željom da što više nauim i da sve što mislim da bi se moglo unaprijediti da su mi ruke otvorene, što me uvijek gane kad se toga sjetim, kazala je dr. Payerl - Pal. Dolazi ratno razdoblje, a 21. kolovoza 1991. iznenada i umire primarijus Hlebec, koji je bio bolestan. Laboratorij ostaje bez svog voditelja. Ja sama bila na specijalizaciji, a voenje preuzima Gizela Videc, veterinarka. To su možda najteže dvije godine u razdoblju laboratorija do 1993. godine, do

mog povratka poetkom lipnja. U tim godinama trebalo je održati rad, preživjeti, a u svim tim uvjetima oskudice i psihoze, bez šefa službe i lijenika mikrobiologa. Doista je to bilo posebno teško razdoblje, kaže dr. Payerl - Pal. - Nakon što sam se vratila sa specijalizacije, poinje jedno novo razdoblje u smislu modernizacije struke prema nekim novim naelima koja sam ja savladala i stekla tijekom svoje specijalizacije, a to je da pokušam im više razviti kliniku mikrobiologiju, što znai približiti lijenika mikrobiologa svim bolesnicima i kolegama koji se bave razliitim poslovima unutar medicine. Lijenik mikrobiolog izlazi iz svog laboratorija. Jedan dio posla je laboratorijski, ali drugi dio su konzultacije, struna mišljenja i sudjelovanje u dijagnostikom procesu u odluci oko odabira lijeenja antibioticima i razliite edukacije drugih proila zdravstvenih radnika. Posebno bih istaknula angažman po pitanju bolnikih infekcija, koje su danas nezaobilazni segment svake zdravstvene ustanove. Danas se o bolnikim infekcijama ne govori samo uz bolnicu, nego za zdravstvenu skrb, bez obzira radi li se o domu zdravlja, kunoj njezi, domu umirovljenika koji ima stacionar. To su sve mjesta gdje se može govoriti o bolnikim infekcijama vezanima uz zdravstvenu skrb. Moj veliki dio strunog angažmana kao rukovoditeljice laboratorija je upravo po pitanju bolnikih infekcija unutar Županijske bolnice akovec. Drugi dio je posveenost anitbioticima. Smatram da su to iznimno vrijedni lijekovi koji su promijenili svjetsku povijest bolesti, smrtnosti i openito pokazatelje kvalitete zdravlja u svijetu, nakon njihova otkria i

15. studenoga 2013. izgubimo zadnju liniju obrane pred bakterijama. Ako nemamo antibiotik, neemo moi dalje razvijati medicinu, transplantaciju ni produžavati život malignim, teško oboljelim ljudima, jer svima njima se ili komplicira zahvat ili bolest sa superinfekcijama s razliitim bakterijama. Ako nemamo antibiotik, mi njih, na žalost, gubimo. Moj dio voenja mikrobiologije zasnivao se na razvoju struke i kadrova.

etiri tima - U periodu od 1993. godine od danas imamo etiri tima koji ine lijenik specijalist, inženjer i dva tehniara. Prošle godine nam je jedna specijalistica otišla, ali smo na njezino mjesto dobili specijalizanticu koja je ve krenula na specijalizaciju u Zagreb. Nastavili smo razvoj svih ovih dijelova mikrobiologije koje je moj pokojni šef Hlebec ustanovio i uspostavio, s time da radimo i virosološku analizu, a proširili smo i serološku dijagnostiku. Osuvremenili smo se u smislu aparature i u tome ne oskudijevamo. Mnoge pretrage su ubrzane, jer su skraeni procesi obrade uzoraka. Dobili smo i mogunost dvostrukih provjera, a vrhunac naše pretrage je molekularna dijagnostika, tako da od ove godine imamo mogunost utvrivanja patogena i uz pomo molekularne dijagnostike. Kruna cijelog rada je akreditacija. Zapoeli smo s akreditacijom laboratorija 2010. godine, a eto 2013. smo dobili potvrdu da smo akreditirani laboratorij po hrvatskoj normi HR 15189, po emu su drugi laboratorij u Hrvatskoj, uz zadarski, koji je akreditiran. Kroz akreditaciju se izražava naša želja da radimo

Prim. Franjo Hlebec, osniva mikrobiološkog laboratorija primjene od 1941. godine. Iako se danas, ne tako puno godina od otkria, susreemo s ponovno velikim izazovom, a to je nemo pred bakterijama koje su postale otporne na sve antibiotike koje danas imamo u primjeni. Zbog toga je jako važno pravilno primjenjivati antibiotike i educirati sve dobne skupine, ali i lijeniki kadar i zdravstveno osoblje. Anitbiotike svi mogu propisivati, a dokazano je da se esto primjenjuju nekritiki, da nije provjereno ne radi li se o virusnoj zarazi. Antibiotik ne djeluje na viruse, a dalekosežne su posljedice na iziološku loru samog pacijenta. Antibiotik ne djeluje samo na pojedinca, nego i na okolinu. Bakterije su uvijek korak ispred ovjeka i zato moramo mudro koristiti ono oružje s kojim sada raspolažemo, da ne

kvalitetno, tono, pouzdano i brzo, sve u korist pacijenata. Oekujem da se to prepozna i od strane zdravstvene administracije. Danas mikrobiologija nema vremena za dugotrajne izolacije i identiikacije. Radimo i prijepodne i poslijepodne, od 7 ujutro do 21 naveer. Time smo željeli omoguiti pacijentima i koji popodne odlaze lijeniku da donesu uzorke ili podignu nalaz. Kontinuirano smo u vezi sa svim lijenicima primarne koji rade popodne, da ne govorimo koliko je to važno za bolnike pacijente. Radimo i svaku subotu od 15 sati, a ostalo neradno vrijeme mikrobilozi su u pripravnosti, dostupni za sve hitne sluajeve koji se hospitaliziraju, bilo da su u pitanju meningitisi, sepse ili koje drugo teško kliniko stanje, da se ne eka.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


IZLOŽBE

Jeste li i vi dio LICA? Ne stišava se interes za sudjelovanjem u projektu “LICA” autora Davora Žerjava. Održan je i etvrti termin fotografiranja, a projekt ide dalje. Fotografiranje e se održavati i sljedeu godinu. Stoga, osmijeh na lice i spremni ste za LICA.

Stanko Trstenjak 45. obljetnica Likovne galerije MM-a Antun Toni Blažinovi - Glazbena mjera trokuta NAJAVLJUJEMO

19. Jazz Fair Meimurski festival zabavne glazbe SEVERINA I VRUI PLESAI

“Idu macani!”, vrištala je ženska publika RAZGOVOR S POVODOM

Struni suradnici projekta “Stoljee filma” u akovcu


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14 PUT /

Kultura

PETAK, 15. studenoga, 19 sati AKOVEC, Multimedijalna dvorana ACT

15. studenoga 2013.

PETAK, 22. studenoga, 16 sati AKOVEC, restoran “Pilka”

Izložba “Prostor u službi graana” Hrvatski kajk Nakon održanih fotografskih radionica mapiranja Grada akovca i okruglog stola na temu “Kako iskoristiti postojee i/ili neiskorištene prostore za novu kulturnu, društvenu i turistiku ponudu grada akovca”, zadnja aktivnost ACTfesta 2013., koji udruga Autonomni centar - ACT iz akovca održava po 6. put, jest sveano otvaranje izložbe fotograija i predstavljanje ideja nastalih na okruglom stolu. Otvorenje izložbe je u petak 15. studenoga 2013. u 19 sati u multimedijskoj dvorani udruge ACT (Dr. Ivana Novaka 38, zgrada Starog hrasta, 1. kat). Izložba e se moi razgledati svaki dan od 8 do 15 sati do 20. studenoga 2013. Donator ACTfesta je Ministarstvo kulture.

EUROPSKA PUTOVANJA LONDON 20.11., 5 dana, od 3.790 kn ISTANBUL 21.11., 4 dana, 2.595 kn RIM zrakoplovom 21.11., 4 dana, 2.395 kn BUDIMPEŠTA 22.11., 3 dana, 645 kn PARIZ 27.11., 5 dana, od 3.595 kn ADVENT U BEČU 29.11., 3 dana, 1.045 kn

CHARTER PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn LISABON 28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn PORTUGALSKA TURA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn BARCELONA 28.12., 5 dana, od 3.490 kn BARCELONA I MADRID 28.12., 5 dana, od 4.095 kn

DALEKA PUTOVANJA BOŽIĆ U IZRAELU 22.12., 8 dana, od 7.790 kn NOVA GODINA U DUBAIJU 27.12. , 7 dana, od 5.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn KENIJA – SAFARI I ODMOR NA DIANI BEACHU 03.01., 10 dana, od 14.990 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

WELLNESS TERME JEZERČICA (Terme Jezerčica 3*) do 28.11., 2 pol, od 405 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

ODMOR OPATIJA (GH Adriatic I 3*/4*) do 27.12., 2 pol, od 500 kn ZADAR (Funimation Borik 4*) do 30.12., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (Neptun 4*) do 28.12., 1 nd, od 395 kn

BOŽI I NOVA GODINA HR LOVRAN (Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11. PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*) 29.12.-1.1., 2 pol + 1 pp, od 2260 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla (Htl Rogla) od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella (Htl El Paso) 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn AUSTRIJA, Katschberg (Htl Cristallo) od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

www.kompas.hr 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

ETNOIZLOŽBA Stanka Trstenjaka

Ljudi se sve više zanimaju za starine Poznati etnolog, sakuplja starina i vrsni kuhar autohtonih jela, Stanko Trstenjak iz Marofa, u galeriji Opine Sveti Martin na Muri postavio je etnoizložbu s preko stotinu starinskih predmeta, koje je prikupio i ouvao u proteklih etrdesetak godina. Na izložbi najveu pozornost posjetitelja pobudila je starinska odjea, od djeje, preko mladenake, do one koju su nosili stariji ljudi, bilo kao svagdašnju, bilo kao sveanu. - Primjetno je da se ljudi sve više zanimaju za starine, posebice za odjeu i obuu, te posteljinu. Sve je više mladih koje zanima u što su se oblaili njihovi pradjedovi i prabake, oevi i majke, kao i uglednici. Ima i onih koji bi željeli da im prodam neke od predmeta, osobito košulje, prsluke, hlae, odijela, izme ili gojzerice, no moja odluka je da ništa neu prodati. Puno sam

Stanko Trstenjak pokazuje u kakvu je odjeu obueno velikaško dijete spremno za krštenje prije osamdeset godina

vremena i novca potrošio kako bih stvorio zbirku od oko tisuu raznih predmeta i zapisa te nema smisla sada to rasprodavati. Ipak je to veliko blago, ne samo marofsko i martinsko, nego i meimursko i

nacionalno, rekao je Stanko Trstenjak na izložbi koju je u dva dana obišlo nekoliko stotina posjetitelja, od djece, preko mladeži, starijih ljudi, do uitelja i profesora umjetnosti. (S. Mesari)

HKD “Pomurje” Lendava

Primljeni u Zajednicu HKUU-a Meimurske županije Hr vat sko k ult ur no društvo “Pomurje” iz Lendave primljeno je u Zajednicu hrvatskih kulturno - umjetnikih udruga Meimurske županije. Odluku o primanju donijela je skupština Zajednice HKUU-a Meimurske županije, s obrazloženjem kako HKD “Pomurje” svojim djelovanjem u Sloveniji i svijetu dostojno i kvalitetno prezentira hrvatsku kulturnu baštinu. Predsjednik HKD-a “Pomurje” anino Kutnjak kaže kako su u društvu izuzetno zadovoljni i ponosni što su postali lanovi zajednice u državi iz koje oni ili njihovi roditelji potjeu, te da e biti uvari i prezentirati hrvatske, kulturne, povijesne i gastronomske baštine. (sm)

PROJEKT “LICA” Davora Žerjava

Sve više fotografiranih lica akovanci i nadalje iskazuju veliko zanimanje za sudjelovanjem u umjetnikom i nekomercijalnom projektu autora Davora Žerjava. Tako je u subotu 9. studenoga u prostoru Tehnološko - inovacijskog centra “Meimurje” u akovcu održan etvrti termin fotograiranja. Javno snimanje portreta u sklopu projekta “LICA”, podsjetimo, zapoelo je krajem svibnja ove godine, a provodi se uz potporu Fotokluba akovec i u suradnji s TICM-om. Kako je kazao Žerjav, do sada je fotograirano više od 160 lica, a projekt e se nastaviti i sljedeu godinu. Informacije o buduim terminima fotograiranja te nainu prijave mogu se dobiti na Internet adresi Fotokluba akovec www.fotoklubcakovec.hr. Po završetku projekta organizirat e se izložba 2014./2015. (rr)


15. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 19. studenoga, 20.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

kavski kolendar 2014. Matica hrvatska, ogranak akovec, poziva sve zainteresirane na sveano predstavljanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2014., koje e se održati u petak 22. studenoga u 16 sati u restoranu “Pilka” akovec. Prigodno e prof. Vladimir Kapun govoriti o temi Godišnjaka - 225. obljetnici meimurskih župa. Uzvanicima e se obratiti i Matija Posavec, župan Meimurske županije. Na sveanom predstavljanju Filmska družina OŠ Ivanovec prikazat e nagraeni multimedijski uradak “Kranjecovi”.

U utorak drama “Nedjelja” Centar za kulturu akovec i Hrvatski ilmski savez predstavljaju ilmove ciklusa “ŽENA U GRADU, GRAD NA FILMU”. Posljednji im ciklusa bit e drama redatelja Lordana Zafranovia “Nedjelja” iz 1961. godine. U ilmu igraju Goran Markovi, Dragomir umi, Martin Crvelin, Gordan Piuljan, Nada Abrus i Relja Baši. Drama u trajanju od 79 minuta donosi priu jedne nedjelje u Splitu. Nakon jutarnjega seksualnog odnosa s djevojkom, mladi se pridružuje trojici svojih prijatelja i oni itav dana lutaj od jedne do druge gradske toke, od jedne do druge (pomaknute) situacije, sve dok naposljetku ne otmu gradski autobus i sukobe se s policajcom koji je pokušao intervenirati.

45. OBLJETNICA Likovne galerije MM-a

Kruna cjelogodišnjih programa: izložba i katalog Piše: Roberta Radovi

Kustosica Likovne galerije Muzeja Meimurja akovec Erika Na Jerkovi autorica je kataloga “Zbirke likovnih umjetnika Meimurja”, koji je tiskan povodom 45. obljetnice Likovne galerije Muzeja Meimurja akovec, koja se obilježavala tijekom cijele godine. Uoi završne izložbe, sa zadovoljstvom je istaknula znaaj postojanje ove Galerije: - Prije 45 godina nismo imali ono što imamo danas, a možda bi se trebali zapitati što bi se dogodilo da nam netko zatvori Galeriju. Bismo li bili spremni pristati na takvo nešto. U tom smislu naši su se umjetnici odazvali proslavi našeg jubileja i darovali nam 18 novih

Antun Toni Blažinovi i “Instrument - kruga”

GLAZBENA MJERA TROKUTA - Antun Toni Blažinovi

Stjepan Jerkovi darovao je rad pod nazivom “Svi pijuni tebe gledaju”

grame predstavljanja naših umjetnika zaokružili ovom izložbom na kraju godine.

Umjetnici darovali osamnaest djela et rdeset i peta obljetnica pr voga stalnog postava Likovne galerije obilježavala se tijekom cijele godine nizom izložbi domaih autora. Projekt je nazvan

radova, na emu im od srca zahvaljujemo. Time su poveali muzejski fundus i njihova djela e biti uvana za neke budue generacije, a samim time e naša Galerija i dalje rasti i širiti svoju djelatnost. Osobno sam sretna što sam realizirala sve što je bilo planirano vezano uz proslavu jubileja, a to je izmeu ostalog i tisak kataloga ‘Zbirke likovnih umjetnika Meimurja’, koji je podržalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Sretna sam i što smo sve ovogodišnje pro-

“45 godina zajedno Likovna galerija MM-a i umjetnici Meimurja”. Prireeno je 15 samostalnih izložbi, a izlagali su Ivan Haramija - Hans, Vesna Osojniki, Ljubomir Levai, Krešimir Hlebec, Josip Rochus Pongrac, Mihael Štebih, Željko Lesar, Boris Leiner, Danijela Piuljan, Dario Štoki, Bojan Miljani, Kristina Horvat Blažinovi, Stjepan Jerkovi, Robert

Prezentacija i filmski dokumentarni zapis svih održanih izložbi

“Prozori”, ocakljena terakota, poklon je Roberta Wranne

Wrana i Veljko Posavec. Završna sveanost projekta

održana je protekli petak, 8. studenoga, sveanošu otvorenja postava novodarovanih djela koja su autori izlagai poklonili Muzeju, pa je tako fundus Galerije obogaen s 18 umjetnina u razliitim tehnikama. Na izložbi se može pogledati i ilmski dokumentarni zapis održanih izložbi. Postav se može razgledati do kraja godine u radnom vremenu Likovne galerije.

Kako spojiti matematiku i glazbu? akovekoj publici svoj istraživaki i umjetniki rad pod nazivom “Glazbena mjera trokuta” predstavlja Antun Toni Blažinovi. Autor je ideju dobio tijekom spavanja: - Tako sam se ja jedno jutro probudio i sjetio se svog sna, u kojem sam mogao proitati i odsvirati skladbu u glazbenoj mjeri proitanoj iz dimenzija pravokutnog trokuta. Jedan dio izložbe je kronološki, sa svim bitnim momentima i materijalima vezanima uz “Glazbenu mjeru trokuta”, a drugi dio su Blažinovieva nova saznanja te analiza s vremenskim odmakom u odnosu na dane kada su projekti bili promovirani. Blažinovi naroito istie “iziku” notu trajanja korijena iz 2, koju je dobio pomou

“Instrument - kruga” kao vrlo bitan moment u geometrizaciji glazbe, glazbenih mjera i notnih zapisa - nasuprot sadašnjoj aritmetizaciji. Dio izložbe jesu i promišljanja starogrkih ilozofa, pa do suvremenika, kroz koja autor pokušava nai odgovore na svoja matematiko - glazbena promišljanja. Izložba je postavljena u prostoru galerije “Scheier” povodom 10 godina od prve objave skladbe u glazbenoj mjeri baziranoj na geometriji, pa do na raunalu snimljene “Glazbene mjere trokuta - Trianglemetre”, na koju se kasnije nastavila “Nota korijena broja”. Postav se može doživjeti i razgledati do nedjelje 24. studenoga. (rr)

Ideja za glazbu iz dimenzija trokuta proizašla je iz sna

Nedjelja, 24. studenoga • Centar za kulturu Čakovec • 20 sati

11. Međimurski festival zabavne glazbe 22 izvođača - zvučna imena hrvatske estrade Igor Baksa • Mirko Švenda – Žiga • Globus • Igor Brešan • Dora Bačić • Jurica Pađen & Aerodrom • Zdravko Škender • Marina Tomašević • Vladimir Košir Tonka • Josip Sanjković Mitrica • Angello • Jerko Fabić • Supermarket • Jutarnja zvijezda • Marna&Marko • Mladen Burnać • Boris Babarović • Mila Elegović • Nano Prša • Nenad Kumrić Čarli itd. Pratnja fesvalskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera. Ulaznice na blagajni Centra za kulturu.


4

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

NEDJELJA, 17. studenoga, 17 sati PRELOG, Dom kulture

PETAK, 15. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Koncert ansambla “Ad gloriam brass”

ROUTE 66 (Rolling Stones trib

U Domu kulture e se u nedjelju 17. studenoga održati koncert ansambla “Ad gloriam brass”, s poetkom u 17 sa. Ad gloriam brass je sastav šestorice limenih puhaa sastavljen od lanova orkestra Opere HNK-a u Zagrebu, Simfonijskog orkestra HRT-a i Zagrebake lharmonije. Osnovan je 1993. i od tada djeluje u ponešto izmijenjenom sastavu. Njihov repertoar ine djela europskih i hrvatskih majstora renesanse i baroka (F. Sponga, V. Jeli, H. Purcell, G. F. Händel, J. S. Bach), te djela suvremenih hrvatskih autora, od kojih su neka posebno napisana za ovaj ansambl (A. Klobuar, S. Dedi, Z. Jurani, M. Mile, A. Igrec...).

Ovaj petak u Podroomu se priprema velika Rolling Stones fešta, a sviraju zagrebaki Stones tribute band Route 66, koji uvijek pripreme dobru veselicu pa se nadamo da e tako bi i ovaj put. Route 66, rock ‘n’ roll bend, prisutan je na zagrebakoj klupskoj sceni od 2003. godine. Tijekom godina redovih koncerata i nastupa pro lirali su se kao izvoai koncerata posveenih Rolling Stonesima, postavši najrelevantniji Rolling Stones tribute band.

Set lista ukljuuje sve najvee hitove Rolling Stonesa, od poetka 1960-ih do današnjih dana. Diskografski su zastupljeni na trostrukom CD-u “BlueSax! Live! 2009./2010.” u izdanju Croatia Recordsa. Route 66 na svakom svom koncertu, osim odline svirke, pruža i atrakvan scenski nastup, što uz ogromne koliine njihove pozivne energije, zafrkancije i dobrih vibracija stvara jedinstveni rock ‘n’ roll show. It’s only rock ‘n’ roll!

STRUNI SURADNICI PROJEKTA “STOLJEE FILMA” U AKOVCU

Kako doživjeti stotu? Uz fil Piše: Roberta Radovi

Mnog i a kov a nc i i akovanke još se sjeaju kako je u prostorima bivše tvrtke “Tapetar” djelovalo kino. Upravo je na tom mjestu 6. travnja 1913. godine zapoela kontinuirana kinoprikazivaka djelatnost u našem gradu. Proslava stote obljetnice zapoela je postavljanjem spomen-ploe na mjesto gdje se nalazio prvi stalni kinematograf u vlasništvu Maksimilijana Heinricha (u ulici Ruera Boškovia). Potom je u Centru za kulturu u Izložbenom salonu u etvrtak 7. studenoga otvorena dokumentacijska izložba. Struni suradnici projekta “Stoljee ilma” u akovcu tom su prigodom predstavili dio otkria. Istraživanje prvog dijela ilmske povijesti provodio je dr. sc. Branimir Bunjac, povjesniar: - Za prvo akoveko kino zaslužan je eh Aleksandar Lika, koji je sa svojim putujuim kinematografom vlakom došao u akovec i bio je nešto poput cirkuske atrakcije. Otvorenje kina za ono doba i Severina - atraktivnija nego ikad

je boksa Marijan Beneš, koji je bio toliko popularan da je kino pucalo po šavovima od velikog broja posjetitelja.

Titanic u akovcu imao više od 14.000 posjetitelja

Struni suradnici Helga Lajtman, Jasminka Bijeli Ljubi, Borivoj Radoji, Andreja Talan, Branimir Bunjac, Marina Oskoruš i Petar Krelja, koji je izložbu proglasio otvorenom

prilike bilo je izniman dogaaj i u svjetskim relacijama. U to doba veina ljudi još i ne zna što je to kino. Ovo je kino po svim standardima ondašnjeg vremena bilo iznimno: 350 sjedala, dobra aparatura, uredno, ne vibrira slika, ton je odlian. Igrane su tri predstave tijekom dana i sve su tri bile pune. Cijena tadašnje ulaznice bila je jednaka cijeni za kilogram mesa. Što je najzanimljivije, repertoar je bio svjetski, pa se u akovcu prikazuje prvi blockbuster ‘Quo

Vadis’, koji se istovremeno prikazivao u New Yorku. To je bila takva vijest i senzacija da o tome nisu pisale samo novine u Meimurju, ve je to vijest koja je odjeknula i izvan granica Meimurja. Prostora za istraživanje ovog razdoblja još uvijek ima, jer još dosta podataka ima u arhivima Maarske.

akovec je privlaio oskarovce i boksae Borivoj Radoji, dipl. Politolog, istraživao je podruje

ilmskih premijera do 1981. godine i temu crne kronike u kinu “Dom”: - Nevjerojatno je da je akovec uspio privui velike autore kao što su Mimica, Papi, Hadži, Vrdoljak ili glumce kao što su Boris Dvornik, Mia Uremovi, odnosno kremu jugoslavenske kinematograije. Vidljivo je da je to bila zasluga Vinka Lisjaka. Došli su dobitnici Oscara, autor ‘Surogata’ Dušan Vukoti. Kad se prikazivao ilm o boksu, gostovao

Organiziranjem brojnih priredbi i tribina, stvarala se educirana ilmska publika, što su posebice istaknule suradnice projekta, povjesniarka Andreja Talan i kulturologinja Helga Lajtman, koja je dodatno naglasila kako je samo unutar tribine “akovec etvrtkom” organizirano više od 50 sveanih premijera. U 90-im godinama naša publika prati ilmove paralelno s amerikim premijerama, a posjeenost kinu je izuzetna. Titanic je odgledalo više od 14.000 posjetitelja. Škola animiranog ilma takoer je sa svojih 38 godina postojanja znatno pridonijela ilmskoj brendiranju i razvoju ilmske kulture u akovcu, što je naglasila Jasminka Bijeli Ljubi:

Spomen-ploa prvom akovekom kinu

- Na izložbi smo ŠAF predstavili kroz prikaz rada s djecom polaznicima naše škole, te drugi dio koji se odnosi na Internacionalnu ilmsku radionicu. ŠAF je danas akoveki brend koji je još uvijek više poznatiji u svijetu i na festivalima širom svijeta negoli tu doma u Meimurju. Marina Oskoruš najavila je kako e se projekt nastaviti realizacijom i izdavanjem knjige “Stoljee ilma u akovcu”, te zahvalila ilmskoj publici na svim ovim godinama vjernosti. U manifestaciju proslave bili su ukljueni i uenici Graditeljske škole akovec Tara Lisjak i Anamarija Grkavac, koji su osmislili pozivnice, plakate i letke.

SEVERINA I VRUI PLESAI

“Idu macani!”, vrištala je ženska pu pub Severina je u suglasju s vruim slovenskim plesaicama i plesaima, koji su posebice izazivali vrisak brojnijeg dijela ženske publike, "zapalila“ dvoranu varaždinske Arene. Prekrasna scensko - koreografska bajka veinom u crno - bijelim kontrasma oduševila je sve, a rasplesani fanovi pjevali su u glas sa Severinom puna dva i pol sata na koncertu koji je održan prošli petak. Severina, koja je pokazala svoj senzualni, emovan, ali i snažno - energian karakter, poklonila je Varaždincima, ali i brojnim Meimurcima, kolaž od tridesetak pjesama s posljednjeg albuma, ali i izbor starijih hitova. Koncert

je zapoeo hitom ''Italiana'', potom je uslijedila "Uzbuna", pa se itava pjevno - plesna bajka strastveno razvijala sve do hitova kao što su "Hurem" i "Brad Pi". S osobim emocijama Severina je izvela pjesme "Grad bez ljudi" i "Ostavljena"; koje su joj suzama zacaklile oi. Oduševljena publika pamt e ovo druženje po osobito visokoj razini produkcije i scenskog nastupa, što zasigurno predstavlja nove standarde koncertne razglednice ne samo u Hrvatskoj, ve i šire. Koncert je dio turneje "Dobrodošao u klub", koja e završi koncertom u Splitu 6. prosinca. (rr,zv)

Scenografija koja je pratila pjesmu “Grad bez ljudi” mnoge je ostavila bez daha


15. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA, 20. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

bute band)

The Immigrants bend iz Maarske Immigrants je indie-rock bend iz maarskog Peuja. Bend ine: Badri Adorio (bass gitara, vokal), Szapi Szabolcs (gitara, pratei vokal) i Karoly Balazs (bubnjevi, pratei vokal). Bend je oformljen 2011. godine i brzo se probio na maarsku glazbenu scenu ulaskom u finale najpoznatijega maarskog talent showa 2012. godine. Nakon turneje po Maarskoj, u Beogradu snimaju svoj prvi album pod imenom “Best of Immigrants”. Album je objavljen u nezavisnoj produkciji 21.

lm!

RAZGOVOR S POVODOM

da dou vidje kako njihov nastup izgleda uživo u jednoj prisnoj i pravoj klupskoj atmosferi. A to da meu našim domaim snagama ne nedostaje mladih talenranih ljudi koji svojim trudom i radom ostavljaju trag u našoj sredini, ne moramo posebno pria. To mi svi jako dobro znamo. Nadamo se da e doi i njihovo vrijeme, a do onda kao predgrupu Maarima predstavljamo mladi domai alternavni rock bend pod imenom Media Stres.

NAJAVLJUJEMO

19. JAZZ FAIR, 21&22. studenoga

Ženski jazz kvartet otvara festival Piše: Roberta Radovi

Grae dovoljno i za dramatian film! akoveka obitelj Lisjak s ponosm je sudjelovala u dogaaju, na što se osvrnuo Robert Lisjak: - Drago mi je što se ‘iskopalo’ mnogo materijala. Drago mi je da je moj tata isto mnogo toga skupljao, pa smo za imali dosta stvari za izložbu iz njegove arhive. Petar Krelja podsjeo je kako u temeljnoj knjizi povijes hrvatskog lma Ive Škrabala nema ni jednog stavka o lmu u akovcu, a ovdje ima toliko zanimljivog materijala da bi se

sijenja 2013., ocijenjen je pozivnim krikama te je grupi omoguio da sudjeluju na najveim maarskim fesvalima. Ovo su ukratko dosgnua benda koji postoji tek jednu i po godinu i ija je prosjena starost lanova 18,3 godina! Naravno, oni ni blizu nisu zadovoljni posgnum sve dok ne ponu puni stadione, ne objave više singlova od Beatlesa i ne prodaju više ploa od Michaela Jacksona. Ambiciozna ekipa kojoj želimo puno sree u daljnjim posgnuima, a naše goste pozivamo

mogla napravi ne samo knjiga, nego i jedan dramatian film. Filmski kritiar Dražen Ilini oduševljen je što u našem kraju ima toliko entuzijasta koji se bave lmom: - Izložba je odlina. Drago mi je vidjeti da akovec ima toliko filmske publike koja voli lm. Dovoljno je samo lemino pogleda ove plakate i isjeke iz novine. To nije suhi arhivski materijal, ve je to život koji je bio na ovim ulicama prije 30, 50 ili 100 godina.

Festival jazz glazbe “Jazz Fair” u svom 19. izdanju i dvodnevnom programu u etvrtak i petak, 21. i 22. studenoga, donosi nadasve atraktivan program, koji nam je predstavio Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu: - Ova je godina specifina po nekoliko stvari. 19. Jazz Fair ugostit e glazbenika iz 19. zemlje od onih koje su do sada nastupale na ovom estivalu. To je David Gazarov iz Azerbajdžana, koji trenutno živi u Münchenu. Prošle je godine proglašen najboljim jazz pijanistom Njemake i izuzetan je klasiar. Posebnost je takoer i nastup ženskog jazz kvarteta s kojim poinjemo estival. Choco-

late Disaster je ženski bend koji ine etiri djevojke, iz Austrije, Njemake i Hrvatske. Klaviristica Anna Doblhoer, kontrabasistica Leonore Hollau, saksoonistica Anna Keller i Lada Obradovi iz Siska, koja svira bubnjeve. Lada

trenutno studira bubnjeve u Grazu, a bila je i uenica našeg sugraanina Roberta Jambrušia - Džebija, tako da je ve i svirala barem jednom s Big bandom akovec prije šest - sedam godina. Nakon njih nastupa Jazz Continuo, da-

JEDANAESTI MEF U CENTRU ZA KULTURU, nedjelja, 24. studenoga

kle, glazbenici koji su nastupali s Boškom Petroviem. ine ga Primož Graši, jedan od najboljih gitarista u Europi, Neven Frangeš, klavirist, koji je dobitnik tri Porina u kategoriji jazza. Frangeš je takoer uz Boška Petrovia i Ružu Pospiš Baldani bio dobitnik Vjesnikove nagrade za glazbu još kada se ta nagrada dodjeljivala ne samo za klasinu glazbu, nego i za jazz i pop glazbu. Uz njih, tu je i Mario Mavrin na basu. Dakle, to je jedna provjerena trojka. Drugi dan otvara ve spomenuti David Gazarov, a završavamo vrhunskom atrakcijom. Truba iz Švedske Lasse Lindgren, koji e ovaj put nastupiti s Big bendom i svirati iskljuivo glazbu Maynarda Fergusona. Dakle, poslastica za sve jazzere.

NAJAVLJUJEMO

Interes izvoaa sve vei. Samo jedan osvaja Grand prix! Dražen Ilini: - Izložba nije suhi arhivski materijal. To je život akovca tijekom proteklih stotinu godina

publika ublika "Naša" hrvatska Hurem zablistala je u punom sjaju

Slovenski plesai i plesaice zagolicali su mnogima maštu

Sve je spremno za jedanaesto izdanje Meimurskog estivala zabavne glazbe, koje e se održati u dvorani Centra za kulturu akovec u nedjelju 24. studenoga u 20 sati, istaknuli su lanovi Organizacijskog odbora na predstavljanju ovogodišnjih programskih sadržaja estivala. Tom je prigodom izvršni direktor MEF-a Rajko Doboši naglasio kako ovaj estival i u uvjetima gospodarske krize i nedostatku dostatnih novanih sredstava te nedovoljne potpore lokalne zajednice ipak ve godinama uspijeva opstati i razvijati se: - Malo je estivala zabavne glazbe koji ve dugi niz godina opstaju kao MEF. Osim Splitskog, Požeškog i Zagrebakog estivala, jedino još naš MEF ima višegodišnju tradiciju i sve više postaje prepoznatljiv kao brend kontinentalnog estivala zabavne glazbe. Sandra Herman, zamjenica župana, tom je prigodom naglasila kako je tendencija budueg organiziranja ovog estivala njegovo povezivanje s ostalim turistikim sadržajima Meimurske županije, kako bi se ono još više promoviralo u kulturnom, zabavnom i turistikom smislu. Uz Sandru Herman i Rajka Dobošia, predstavljanju estivala nazoili su još i drugi lanovi Organizacijskog odbora: Josip Turk, Davor Domini i Robert Guterman, koji su izmeu ostalog najavili i raskošnu scenu na pozorni-

Drugi program Hrvatskog radija direktno iz akovca Organizacijski odbor želi brendirati MEF i kao turistiku vrijednost Meimurja ci. Glazbeni estivalski spektakl zabavne glazbe u akovcu, koji spada u tri vodea na hrvatskom prostoru, ove e godine voditi tandem Mateja Gošiej i Miljenko Ovar. U šou programu nastupit e vokalna grupa “Zrinski“. Televizijski prijenos preuzima deset udruženih lokalnih televizijskih kua diljem Hrvatske. Glazbenike e pratiti orkestar pod ravnanjem pro. Damira Rodigera, a redom e na estivalu nastupiti dvadeset i dvoje izvoaa koje su odabrali selektori estivala Josip Turk i Davor Domini: Martina&Marc’o, Anita Kralj, Supermarket, Bumerang, Jutarnja zvijezda, Vladimir Koriš - Tonka, Nenad Kumri

- arli&band, Dora Bai, Nano Prša, Boris Babarovi, Josip Sanjkovi - Mitrica, Angello, Igor Baksa, Igor Brešan, Globus band, Mladen Burna, Jerko Fabi, Zdravko Škender, Marina Tomaševi, Jurica Paen, Mila Elegovi i Mirko Švenda - Žiga. Najbolje izvoae i skladbe, kojih je ove godine bilo prijavljeno najviše u povijesti estivala, odabrat e žiri koji e voditi uka ai. Ulaznice su 50 kuna i u prodaji su na blagajni Centra za kulturu ili se mogu rezervirati na tel. 040 311-488. Organizacijski odbor MEF-a pozvao je sve ljubitelje zabavne glazbe da dou uživati u dobroj glazbi i raspoloženju.

Za najbrže itatelje tri ulaznice! Troje naših najbržih itatelja može doi do ulaznica za MEF. Tri ulaznice ekaju itatelje koji prvi

s izdanjem Meimurskih novina (broj 948) od petka 15. studenoga sgnu u naš markenški odjel.

Mnoga poznata imena estrade uz domae snage natjeu se za jedanaesti Grand prix fesvala, a ukupno e bi podijeljeno deset fesvalskih nagrada. Uz tradicionalni izlet vinskom cestom i zaustavljanje kod obiteljskog seoskog turizma Turk, sudionicima festvala bit e podjeljeni i pokloni Turiske zajednice Grada akovca, a uz ve pozna a er party, organizatori vjeruju da e domai i strani gos, kao i svake godine, ponijeti svojim kuama najljepše uske boravka u našem gradu i Meimurju. Zanimljivo je napomenu da e se popularna glazbena emisija Drugog programa Hrvatskog radija “Glazbeni megahertz”, urednika Roberta Krupe, emira u nedjelju 24. studenoga direktno iz akovca. Zanimljivo je i spomenu kako je u prvih sedam dana putem internetskog glasovanja na web stranicama festivala, koje završava 20. studenoga, prikupljeno preko 35.000 glasova.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Knjige MOZAIK KNJIGA Dobitnica iz broja 946 Meimurskih novina je Monika Jalšovec iz Štrukovca. Dobitnik iz broja 947 je Robert Belovi iz Hlapiine. Nagradnu knjigu molimo podii u redakciji Meimurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Eva Stachniak “Zimski dvorac” Pria o beskrupuloznom usponu na tron ruske carice Katarine Velike iz pera Eve Stachniak! Barbara je mlada djevojka koja dolazi na ruski dvor kako bi služila carici Elizabeti, no mnoga njezina znanja pomoi e joj postati uenicom ruskog kancelara. On e je poduiti razliitim korisnim vještinama – od otvaranja brava na naizgled zakljuanim vratima do ljubavnog umijea – a više od svega kako šutjeti, gledati i slušati. Uskoro, Barbara e postati Varvara, ali i mnogo više od toga – postat e uhodom carice Elizabete – njezinim okom i uhom. Nedugo potom na ruski dvor dolazi naivna i ranjiva pruska princeza kako bi se po želji carice Elizabete udala za Petra, njezina neaka i nasljednika. Iako joj je dužnost nalagala uhoditi je, Varvara e postati njezinom vjernom prijateljicom koja e uiniti sve kako bi joj olakšala snalaženje meu prijetvornom i potkupljivom dvorskom svitom.

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

Katherine Jenkins - “Pouke redovnika za kojega sam se udala” Pouke redovnika za kojega sam se udala uzbudljiva je životna pria žene koja s dvadeset šest godina iznenada odluuje krenuti u smjeru promjene. Odlazi u Koreju pouavati engleski jezik, nimalo svjesna životnog zaokreta koji je tamo eka. Upoznaje egzotinu, ali i šokantnu stranu života u Koreji. No najvee iznenaenje je zabranjena ljubav koja joj se dogodila s budistikim redovnikom. Ta ih je ljubav oboje stavila pred brojna i nesvakidašnja iskušenja.

Katherine Jenkins: Pouke redovnika za kojega sam se udala Oliver Bottini: Po nalogu oeva Margaret Mazzantini: Napokon roen

PUBLICISTIKA Dr. Tanya Byron i Sacha Baveystock: “Zloesta djeca” – naši mali aneli Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno D. S. Allan i J. B. Delair: Kataklizma

KNJIŽARA LJEVAK

Drago Hedl - “Donjodravska obala” No, jesu li Katarinine ambicije znatno vee nego što je itko mogao pretpostaviti? I hoe li prezati pred bilo ime kako bi ih ostvarila? Prepuna zanimljivih detalja o životu na ruskom dvoru, ukljuujui modu, hranu i opise interijera, ova arobna pria o strasti, izdaji i osveti pruža nam mogunost da kroz kljuanicu zavirimo u burno povijesno razdoblje te otkrijemo tajne iz privatnog života glasovite carice Katarine Velike.

Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako oekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave poetkom pedesetih godina dvadesetog stoljea. U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog anela, živjet e ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevnice. Željnih

najobinijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama. Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neoekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neoekivane uloge, poevši od djeaka Dade kroz ije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih indi-

vidualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, koji još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oicira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinoga pogonskog goriva svake nadolazee ideologije iza ugla. Preesto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budunost.

Sergej Dovlatov - “Koveg”

Grupa autora “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” Ako ste ikad ak i samo petljali s lopaticom u ruci, sigurno imate u glavi viziju vrta iz snova. No kako pretvoriti svoj kutak zelenila u savršeni raj? Evo rješenja! Bestseler “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” iz vašeg e vrta izvui samo ono najbolje i transformirati ga u mjesto kojem e se vaši susjedi diviti, a vi uživati u njegovoj ljepoti i raskoši. Jeste li znali da od korova možete nainiti hranjivi tonik koji e pospješiti rast vaših biljaka? Ili da bi bubamara mogla biti vaš najbolji saveznik u borbi protiv nametnika? A znate li kako posaditi vlastite lješnjake ili uzgojiti najljepše ruže? Mi vam otkrivamo sve tajne i trikove vrtlarskog zanata! Saznajte kako oblikovati vrt o kojem ve dugo sanjate, odagnati štetnike s omiljenog cvijea, povra i voa ili, pak, na-

Na što smo sve spremni zbog ljubavi? Koji je pravi put do mudrosti i osobnog ispunjenja? Je li mogue pomiriti duhovnost i zabranjenu ljubav? Odgovore potražite u ovoj intrigantnoj i nadahnjujuoj knjizi koju ete poželjeti proitati i više puta. Katherine Jenkins je uiteljica engleskog jezika, autorica i popularna blogerica s više od tisuu posjeta na blogu tjedno. Napisala je 365 pouka o ljubavi, jogi, meditaciji, strpljenju, strahu, stresu i slinim temama.

BELETRISTIKA

Finske arape, kožnate vozake rukavice, odijelo s dvostrukim proredom, ja-

kna od umjetnog krzna, kožnati oicirski opasa, to su bile stvari koje je Sergej Dovlatov u kovegu ponio u emigraciju. Mnogo godina poslije taj je koveg otkrio pišev sin i tako je gotovo sluajno postao tema i sadržaj ove knjige, a usput i neka ironina verzija žanra pria za laku no. Dovlatov opisuje kako su te praktiki bezvrijedne stvari bile zapravo sve što je stekao za trideset šest godina života u domovini, no svejedno baš ti

smiješni i odavno nepotrebni predmeti izazivaju u njemu val gotovo prustovskih uspomena, koje su, kako sam autor veli, vjerojatno bile skrivene u naboru tih ubogih krpa i tako postale otponac za prie. U Kovegu Sergej Dovlatov vodi nas u sovjetsku Rusiju šezdesetih godina 20. stoljea, i u svakom poglavlju prepriava jedan sasvim poseban dio svog života. A ovaj pisac se zaista naživio razliitih života u SSSR-u: od no-

vinara i vojnika do umjetnika, reketara, pa ak i KGB-ovca... Dovlatov nije ogoren i ljutit poput drugih emigrantskih pisaca, barem ne na tipian nain: on je pisac proinjenoga crnog humora i dovitljivih minimalistikih opservacija; njegova je nostalgija pomalo komina, kao što je i njegova ironija prožeta ljudskošu. Dovlatov je poštovao i volio Tolstoja, Dostojevskog, Puškina i Gogolja, no njegov jedini pravi uzor bio je ehov.

Clarice Lispector - “Zvjezdani trenutak” initi vlastiti kompost. Tu je i 20 superpoticaja koji e zajameno uroditi plodom, ekološki naini sadnje te mudra rješenja za ureivanje kako bi svaki kutak vašega vrtnog prostora zablistao u punom sjaju. Jedno je sigurno – bilo da ste iskusni vrtlar ili tek radite prve vrtlarske korake, uz savjete iz naše revolucionarne knjige lako ete pretvoriti svoj vrt iz obinog u rajski!

U romanu “Zv jezdani trenutak” pripovijeda se o Macabéi, prostodušnoj djevojci iz gradia Maceióa na sjeveroistoku Brazila (istoga onog u koji je 1922. iz Ukrajine stigla obitelj Lispector), koja u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro. Ime je dobila jer joj se majka zavjetovala Našoj Gospi od Dobre Smrti da e joj dati to ime ako preživi nakon poroda i ono je bez sumnje aluzija na Makabejce. Ne prihvativši poganske bogove Olimpa, Makabejci su odbili uklopiti se u novu civilizaciju koja im se nametala. U svojoj prosto-

dušnosti Macabéa se takoer odbijala uklopiti u moderno kapitalistiko društvo (jer je bila “nesposobna za život“), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savršeni predstavnik. Uz priu o Macabéi, u romanu se isprepliu još dvije linije, jedna narativna, u kojoj pripovjeda Rodrigo S. M. pripovijeda o samom sebi, postajui i sam likom i gotovo se nadmeui u važnosti s Macabéom, i jedna metanarativna, u kojoj se isti taj pripovjeda neprestano osvre na proces pisanja, problematizirajui mogunost objektivnog pri-

kazivanja stvarnosti. (...) Ali Macabéa je bila toliko nesvjesna same sebe da i nije znala da ima sudbinu. Za razliku od nekih drugih Clariceinih protagonistica, nije se propitivala, jer “tko se propituje, nepotpun je“, “nije imala svijest o samoj sebi i nije se ni na što žalila, ak je mislila da je sretna“. Macabéa tako utjelovljuje svojevrsnu Clariceinu utopiju mogunosti istog postojanja utemeljenog na osjetima i neukaljanog razumom, u njoj je ostalo sauvano nešto prirodno i iskonsko, nešto što prethodi civilizaciji. (...) No, umjesto sree u ljubavi

i raskošnog života, “sudbina je za nju odabrala mranu uliicu i slivnik“.


15. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... KAPETAN PHILLIPS

OBLANO S UFTAMA 2, 3D

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

triler/biografska akcijska avantura Redatelj: Paul Greengrass Uloge: Tom Hanks, Catherine Keener, Max Martini, Chris Mulkey, John Magaro

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Redatelj: Cody Cameron i Kris Pearn Uloge/glasovi: Filip Jurii, Janko Rakoš, Mia Krajcar, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Jasna Pali Picukari

16.30 OBLANO S UFTAMA 2, 3D

petak, 15.11.

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

subota, 16.11.

16.30 OBLANO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

Kapetan Phillips je ilm snimljen prema istinitom dogaaju iz 2009. godine, kada je grupa somalskih pirata otela ameriki teretni brod “Maersk Alabama”. Kroz jedinstvene lee redatelja Paula Greengrassa, radi se istovremeno o napetom trileru i kompleksnom portretu bezbrojnih posljedica svjetske globalizacije. Radnja ilma fokusirana je na odnos izmeu kapetana broda

Alabama Richarda Phillipsa (dvostruki oskarovac Tom Hanks) i somalskog voe pirata Musea (Barkhad Abdi), koji ga otima. Phillips i Muse nau se u nezaustavljivom vrtlogu kada Muse i njegova banda napadnu Phillipsov nenaoružan brod; duboko na puini, 145 milja od somalske obale, njih dvojica e se nai u nemilosti sila koje se nalaze izvan njihove kontrole...

Nakon katastrofalne oluje hranom u prvom ilmu, Flint i njegovi prijatelji prisiljeni su napustiti svoj grad. Flint prihvaa poziv svoga idola Chestera V da se pridruži kompaniji “The Live Crop”, koja je dobila zadatak išenja otoka i u kojoj najbolji izumitelji na svijetu kreiraju tehnologiju za boljitak ovjeanstva.

Kada Flint otkrije da njegova mašina i dalje radi i sada kreira mutantske “hrano-zvijeri”, poput živih kiselih krastavaca, gladnih tacodila, škampopanza i jabuastih pitona, on i njegovi prijatelji moraju se vratiti kako bi spasili svijet. Ovaj se ilm u trajanju od 95 minuta preporuuje starijima od 6 godina.

nedjelja, 17.11.

16.00 OBLANO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.00 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

DVD, BLUE RAY IZLOG BITKA ZA PACIFIK

ponedjeljak, 18.11.

OVJEK OD ELIKA

Izvanzemljska prijetnja svijetu došla je iz dubina Paciika, iz rasjekline izmeu dviju tektonskih ploa, iz portala izmeu dimenzija. Da bi se obranili od udovišta, elnici velikih sila su se ujedinili i stvorili vlastita udovišta - roen je program Jäger koji e nakon prvotnih uspjeha doi na rub propasti, zajedno s cijelim svijetom. Meutim, grupa vrhunskih pilota se ne predaje i ima samo jedan zadatak - otkazati apokalipsu!

Još kao djeak Clark shvaa kako posjeduje izvanredne sposobnosti, te da nije s našeg planeta. Kao mladi, odluuje otkriti odakle je stigao i zašto je poslan na Zemlju. Junak u njemu morat e se pojaviti kako bi spasio svijet od uništenja i postao simbolom nade za cijelo ovjeanstvo.

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 2D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

utorak, 19.11.

16.30 OBLANO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D

ALBUM TJEDNA

Villagers:{Awayland} Kad se mladom irskom kantautoru Conoru J. O’Brienu raspao bivši sastav The Immediate, on je postupio kako se ve postupa kad doe do kraja jednoj dugoj vezi – napio se. Sljedee jutro, mamurne i bolne glave koja je pulsirala u ritmu srca, s onim zjenicama prošaranim krvavim žilicama, sjeo je s gitarom u rukama i napisao prvu pjesmu novog mu benda Villagers, koja se našla na njihovom debi albumu “Becoming A Jackal”. Izmeu dva sastava, dakle, nije gubio vrijeme. Album je bio nominiran za nagradu “Mercury” i glazbena pria se nastavila. Novi album Villagersa “{Awayland}” nova je etapa u karijeri ovog sastava. O’Brien, muškarac djeakog lica, glazbenik tihog, osjeajnog i krhkog glasa, s lirikom koja esto prelazi iz melankolije u euforiju, alfa i omega je benda Villagers. Pop muzika s debi albuma zapela je za uši nekim velikim glazbenim zvijerima, te je bend poeo nastupati kao predgrupa Neilu Youngu, Tracy Chapman i bendu Elbow, da nabrojimo samo neke. Na novom albumu stvari su zaoštrenije, orkestracije bogatije. Stih Ryana Adamsa,

16.30 OBLANO S UFTAMA 2, 2D

“Kad si mlad postaneš tužan”, pada na pamet dok se slušaju O’Brienovi melankolini zapisi. Bendovi poput The Bright Eyesa i Sparklehorsea takoer su u bliskom rodbinskom srodstvu s Villagersima. Album zapoinje pjesmom “My Lighthouse”, u kojoj se O’Brienov vibrato konstantno uzdiže, priajui priu u stilu ranog Cohena, praen akustinom gitarom. “Earthly Pleasures” meditira na temu prolaznosti vremena, i što ta prolaznost donosi i odnosi. Slušatelja napada ritam mašina i orkestralni žiani instrumenti – u njoj bend poinje nastupati u svoj svojoj snazi. U “The Waves” na valovima loureedovskog gitaristikog feedbacka juri se u susret sudaru s obalom; u “The Bell” riff elektine gitare reže kao na najpoznatijim snimkama The Shadowsa. U pjesmi “Nothing Arrived” opjevane su pesimistike granice O’Brienovoga poetskog svijeta vidljive u stihovima “ekao sam nešto i nešto je umrlo/ pa sam ekao ništa i ništa je došlo”. U jednoj knjizi Nicka Hornbya nekoliko suicidalnih sluajeva se okupi u sobi i slušaju glazbu Nicka

Drakea. Ne poštujui glazbu, društvo se ubrzo zapria i žamor poinje prekrivati pjevaa, dok ih jedna od okupljenih ne upozori: “Budite tiho, zar ne vidite koliko on pati dok pjeva”. Naslovna pjesma albuma, instrumentalna “{Awayland}”, s “ingerpicking” akustinom gitarom i orkestrom u pozadini, podsjea na takve Drakeove uratke i na njegovo prebiranje po instrumentu. Ostatak albuma se odmotava u slinom stilu prepunom melodijskih zaokreta, a njegov kraj obilježava sintisajzer, O’Brienova nova igraka. “Vidio sam da imam pjesme koje se mogu povezati s elektronikim teksturama

akcijska avantura

sintisajzera – bilo je poput slagalice!”, izjavio je. Završna “Rhytm Composer” izravna je posveta tom instrumentu. Uvriježeno je mišljenje da je lagano snimiti dobar prvi album, ali je mnogo teže tako kvalitetan rad održati na drugom. S “{Awayland}” Villagers su zadovoljili kvalitativne ljestvice postavljene s “Becoming A Jackal”. etrdeset i pet minuta albuma traje jedanaest novih pjesama Villagersa. Trajanje je to jednoga školskog sata. Nema se na tom satu mnogo novog za nauiti. Dobro poznate teme ponovno su ispriane na pop nain koji je zavodljiv i intrigantan. I to je sasvim dovoljno. (Nikola Burul, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. My Lighthouse 2. Earthly Pleasure 3. The Waves 4. Judgment Call 5. Nothing Arrived 6. The Bell 7. {Awayland} 8. Passing A Message 9. Grateful Song 10. In A Newfound Land You Are Free 11. Rhythm Composer

20.30 20 30 NEDJELJA drama

etvrtak, 21.11.

20.00 Tribina  – JAZZ FAIR CHOCOLATE DISASTER i JAZZ CONTINUO

DOM KULTURE PRELOG subota, 16.11.

17.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA, 3D akcija, obiteljski

19.00 LEGENDE U LAS VEGASU komedija

nedjelja, 17.11.

19.00 LEGENDE U LAS VEGASU komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Lifestyle Hranom protiv kolesterola Kolesterol, ta masna tvar u vašoj krvi, razlog je zbog kojeg vaše arterije postaju mjesta odlaganja biološkog smea nazvanog ploica ili plak, koje sužava krvna žile i smanjuje razdaljinu izmeu vas i sranih bolesti. Neki dijelovi kolesterola opasni su za arterije, dok su drugi za njih korisni. Odgovaraja hrana može detoksicirati (neutralizirati) štetan kolesterol tako da ne može štetiti arterijama. Vrsta hrane koju jedete može zadati presudni udarac opasnom dijelu kolesterola i, štoviše, prema novim otkriima, promijeniti njegovu narav tako da više ne bude u tolikoj mjeri smrtonosan. Ovaj radikalno novi nain kontrole kolesterola, koji se sastoji u njegovoj razgradnji, prema novom istraživanju, obeava vrlo uikovito usporavanje napredovanja ateroskleroze za 50 do 70 posto i ak pomaganje u uklanjanju postojeih arterijskih zaepljenja smanjivanjem nakupina plaka na arterijskim stijenkama. Važno je hraniti se tako da snižavate onu vrstu kolesterola koji se zove LDL te služi kao sirovina za zaeplji-

Piše dr. Branko Vri

vanje arterija. Suprotno tome, dobar kolesterol HDL pretvara štetan LDL i prebacuje ga u jetru, gdje se uništava. Ako u krvi imate više HDL-a i manje LDL-a, to su vaše arterije sigurnije. Odreene vrste hrane pomažu u postizanju takvog odnosa uništavanjem štetnog LDL-a i stvaranjem korisnog HDL-a. U borbi protiv toga hrana može biti mono oružje. Sve više dokaza pokazuje da se toksina transformacija LDL-a može zaustaviti konzumiranjem hrane koja obiluje zaštitnim antioksidansima. To znai da možete djelovati na sam nastanak ateroskleroze u svakom razdoblju života, zaustavljajui lanac dogaaja koji dovodi do zaepljivanja arterija, sranih i moždanih udara.

LJUBAVNI ŽIVOT

Kako se ne smijete ponašati u novoj vezi? U posljednjih nekoliko godina ženska je populacija putem knjiga, ali i drugih medija, “bombardirana“ jeftinim ljubavnim i erotskim romanima koji naješe daju krivu sliku kakva bi jedna normalna veza izmeu muškarca i žene trebala bi. Naime, u toj poplavi loših romana, koji se naješe protežu u bezbrojne nastavke, dominira jedan alfa mužjak, savršen izgledom, vrlo esto neke mrane i sumnjive povijesti, ženskar koji se na prvi pogled zaljubljuje u nadasve sramežljivu, neiskusnu glavnu protagoniscu, koja nije svjesna svoje ljepote, esto djevicu koja je ve podosta zagazila u 20-e godine života ili, ako nije djevica, onda isto ima iza sebe kosture u ormaru. I, naravno, svi njezini insnk govore joj od poetka da on, to olienje alfa mužjaka zbog kojega svaki put pada u nesvijest ili gori od seksualnog uzbuenja, kad je pogleda, dodirne, kaže njeno ime, nije dobar za nju, no ona si ne može pomoi. Taj nagon i živonjska privlanost jednostavno su jai od nje! Takoer, vrlo esto ti “mužjaci“ u knjigama, osim udnih seksualnih sklonosti, imaju karaktere sociopata, nasilnika sklonih perverzijama, bolesno su ljubomorni, te imaju neobjašnjive tendencije voajerizma i špijuniranja, do mjere da znaju djevojin svaki korak. Uglavnom, u m romanima esto smo svjedoci nenormalnih, ak i zlostavljakih ljubavnih pria, koje se predstavljaju kao najvee romanse i ljubavne prie, u kojima žena esto mijenja svoj

sesivan je i bolesno ljubomoran, prigovara na svako vaše druženje s prijateljima i obitelji, nema vas pola sata i on vam ve šalje poruke gdje ste, što radite, s kim ste i kada se vraate… To nije normalno ponašanje muškarca i odmah morate prekinu takve istupe ljubomore ozbiljnim razgovorom ili pak bježite od njega koliko vas noge nose. Ljubomora i posesivnost nisu izražavanje ljubavi, nego njegovih problema sa samopouzdanjem i povjerenjem u vas.

4. Nemojte glumiti ono što niste

karakter, ponašanje, sl odijevanja, cijeli životni sl, zbog ljubavi svojega života. Najednom voli sve što on voli, njezin život i sve podreeno je samo njemu. Na žalost, iako te knjige do odreene mjere mogu bi zanimljive za razonodu, one ženama, posebno mlaima, koje nemaju do kraja izgraen karakter i imaju problem s manjkom samopouzdanja, daju sasvim krivu percepciju kako se trebaju ponaša prilikom zapoinjanja nove veze. Da bismo pokušali ispravi tu grešku, evo nekih smjernica od kojih nikako ne smijete odstupa, kako u vezi ne biste izgubili sebe.

1. Nemojte se praviti “glupom” Ako ne voli inteligentne žene, koje imaju svoje “ja“ i svoje mišljenje, tada nemate što radi s njim. Pravi se glupom i intelektualno inferiornom samo kako biste podigle njihov ego de nivno

je najgluplja stvar koju možete uini. Potražite osobu koja e vam biti intelektualni izazov i koja e zna cijeni ono što jeste.

2. Nemojte mijenjati stil odijevanja Imate sportski ili ležerni sl odijevanja, pece nosite samo za posebne prigode, no njemu se više sviaju djevojke u visokim petama i minicama… Ako vas pokušava promijeni i nametnu svoj ukus u odijevanju, to je jedna od najglupljih stvari na koje možete prista. Nitko ne kaže da se ne trebate lijepo obui za izlaske s dragim, ali neka to lijepo bude u domeni onoga što se vama najviše svia i u emu se osjeate najugodnije.

3. Nemojte zanemariti prijatelje i obitelj Želi vas samo za sebe, baš poput spomenuh muškarina u knjigama, po-

On voli nogomet, vi ga mrzite, on voli pivo, vi ne volite, on voli kuhana jaja, vi kajganu… I mogli bismo tako u nedogled za bilo koje podruje života. Iako nije na odmet s vremena na vrijeme proba nove stvari i prilagodi se zbog osobe koja vam se svia ili koju volite, s druge strane, može bi sasvim kontraprodukvno kada se prilagoavate dragom, samo kako biste mu se više svidjeli. Naime, velike su šanse da e vas jednom pozva da odete s njim na nogometnu utakmicu, posjete Oktoberfest ili pak vam donije kuhana jaja u krevet… I što ete onda?

5. Nemojte mu dopuštati da vas podcjenjuje Ako ste do sada preživjeli bez njega i njegove pomoi, možete i dalje. Bez obzira na to što ste žena, ne znai da ste nesposobni ili da vas neprestano mora spašava iz odreenih situacija kao damu u nevolji. Lijepo je ima nekoga tko e vam bi potpora, ali i ne nekoga tko e vam govori da sve što ste radili do sada ništa ne vrijedi i da on zna bolje. Kada ste u vezi, osoba vas mora upotpuni, uini vas boljom i sretnijom, a ne svaki dan zagorava život sa svojim ispadima koji nemaju veze s normalnim ponašanjem i zdravim razumom.

TRGOVAKI CENTAR “JANA” AKOVEC

Svakog tjedna - akcija jedna U ove predblagdanske dane sigurno razmišljate o tome što bi kome poklonili. Poklon bi trebao biti lijep, poseban, lijepo omotan i dekoriran, a uz to ipak imati dobru cijenu. Vrlo zahtjevno, no ne i nemogue. Preporuujemo da posjetite trgovaki centar “Jana”, smješten u samom centru akovca. Jer upravo sada u Jani je svakog tjedna - akcija jedna. I tako do Božia. Jana akovec je ve punih 11 godina nezaobilazno mjesto u kupovini igraaka, poklona, božinih dekoracija i božinih artikala. Pred predstojee blagdane u svakom tjednu na popustu e biti odreena grupa proizvoda. Treba samo pratiti u našim novinama ili na webu ili pak ih svaki tjedan posjetiti i vidjeti što se taj tjedan nudi. Jer na ve ionako povoljne cijene sada možete dobiti i 20 posto popusta za sve vrste plaanja. Trgovaki centar “Jana” u vlasništvu je mnogima poznatog uvoznika i veleprodaje

king Dinosaurs, SpiderMan, Furby, Monopoly, La la loopsy, My Little pony, Nerf, Burago, Chasin cheeky - hasbro, Nikko cars... Na preko petsto kvadrata u trgovakom centru “Jana” možete izabrati izmeu širokog asortimana posua i kunih potrepština, koji su dodatno proširili europskim proizvoaima posua, od ega posebno mjesto u ponudi zauzimaju inox garniture raznih sastava i dizajna vrhunske kvalitete, stotinjak vrsta tava, od ega izdvajamo tavice s granitnim premazom koje su potpuno nove na tržištu te inox tavu s duplim keramikim premazom. “KB” iz Srainca, tvrtke koja je ve mnogo godina specijalizirani uvoznik posua, igraaka, prigodnih poklona, robe sezonskog karaktera (prigodnih poklona za Boži, Uskrs, maškare, Valentinovo...). Posebno mjesto u ponudi imaju originalni poklon artikli iz vlastite proizvodnje,

šaljivi pokloni te pokloni za roendane, imendane, vjenanja... Približava nam se vrijeme darivanja, pogotovo važno djeci, pa su i ove godine u Jani pripremili odlian izbor licenciranih igraaka Lego, Bratzillaz, Playdoll, Mickey i Minnie Maus, Winnie Pooh, Hello Kitty, Monsterice, Wal-

Trebate li modlice za kolae od silikona ili telona, noževe od keramike, staklene zdjele, poslužavnike, svijenjake, pa sve do božinog nakita, žaruljica i borova, u Jani ete sve pronai. Nude niz originalnih poklona, aranžiranih poklona za sve spolove i uzraste, stolnih i stojeih lampi, kristala, unikatne keramike, porculana razliitih vrsta i kvaliteta, pa svatko može izabrati prema svojem ukusu i prilici za koju poklanja. Tako ete u Jani zaista nai artikle za darivanje u rasponu cijena ve od 10 kn pa na dalje, aranžirane, originalne, posebne, za svakog lana kojeg želimo darivati. Dakle, doite u Janu i zasigurno ete nai nešto za sebe. (SZ)


15. studenoga 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Boja ili papriice... Pri spomenu crvene i crne boje, mnogi e se odmah prisjetiti srednjoškolske lektire i djela Henryja Bella Stendalla “Crveno i crno” i glavnog junaka Žilijena Sorela. Roman je nastao na istinitom dogaaju objavljenom u novinama tog doba i progovara o nemoguoj ljubavi, ali i nedokuivoj srei. U modnom pak je svijetu izrazito mogua ljubav izmeu crvenih i crnih odjevnih predmeta. Kaputi,

suknje, cipele u crvenoj nijansama, sve se to može iznimno uspješno kombinirati s crnom odjeom i obuom, što se moglo zapaziti i proteklih dana na akovekim šetnicama. U odabiru crvene ne treba se sramiti. U obzir dolaze najsvjetlije nijanse, pa sve do žarko crvenih kolora poput boje ili papriica, koje mogu biti vaše modne boje sezone. Uživajte u crveno - crnim modnim koktelima!

ESPRESSO by

Laže li mokar miš k’o pas? P

as je jedina životinja koja ne mora raditi da bi se održala kraj ovjeka i u njegovoj blizini. Patke, guske i kokice moraju nositi jaja, krave moraju davati mlijeko, a ptice u krletkama... one moraju cvrkutati i pjevati. Pas zarauje za svoj život uz ovjeka tako što mu poklanja svoje prijateljstvo, ljubav i vjernost. I doista, uzreicu “Vjeran kao pas” uli smo ili pak sami izrekli stotinu puta. I mnogo smo puta slušali o nevjerojatnim priama koje samo dokazuju tu krasnu pseu osobinu - vjernost, koja se kod ljudi preesto izgubi. Psi esto spašavaju svoje

gospodare iz vodenih bujica, pronalaze unesreene, sjajni su vodii slijepim osobama. Oni su naši najbolji prijatelji. I stoga je zapravo udno što se u slengu ponekad uje izreka: “Lažeš k’o pas”. Je li to kakav pojam iz prošlosti ili... Kako to pas laže i kome laže? Neki kažu da ta izreka vue engleske korijene iz krilatice “Lie Like a Dog” i da je frazem “laže k’o pas” zapravo proizašao iz engleskog kao igra rijei. Jasno je kad upotrijebimo izraz “Umoran k’o pas”. Vidjeli smo i sami esto umornog psa koji se u vrtu u nekoj debeloj hladovini izležava i odmora. Ali, “laže k’o

pas”... zašto bi nam pas lagao, a toliko nas (ljude) voli? li imamo još jednu frazeološku zanimljivost: “Mokar k’o miš”! Jeste li vidjeli mokrog miša? Od ega je taj miš mokar? A naješe se drži suhih tavana. Poetkom ovog tjedna u gradu je bilo mnogo ljudi, mokrih k’o miševa, jer im je vjetar samljeo i u dva poteza uništio kišobrane. Bili smo kolektivno uhvaeni u zamku zvanu “mokar k’o miš”. Kad smo ve kod miševa, zašto ne navesti i dva vica u kojima glavnu ulogu igra ova sitna životinja koje se zapravo mnogi i boje. Znate li što kaže miš

A

kada vidi šišmiša? Gle, aneo uvar! He, he... nasmijte se sada. Ako ste ovo znali, onda sigurno ne znate za ovaj: Zašto slon nikako ne želi kupiti raunalo? Boji se miša! atakli smo na udicu mamac, ovaj put u obliku miša i psa, ali ne znamo hoe li to odgovarati ukusu ribe. Možda ste u ovotjednom ispijanju kavice s nama željeli proitati nešto provokativnije, nešto o vama? Jer naješe, ako nismo zabavljeni pametnijim poslom, veina nas provodi 90 posto slobodnog vremena razmišljajui o sebi. Da, da... naješe se bavimo sami sa sobom. I

N

naješe imamo (pre)visoko mišljenje o sebi. Naime, svaki ovjek, ukljuujui i onoga kojeg svakodnevno promatramo u ogledalu, iznimno voli sebe i vlastitu pamet. Nitko ne voli nareenja ni savjete. Zadovoljni smo kad naše odluke okolina cijeni i poštuje. Dakle, cijeni i našu pamet, odnosno nas. Ima nas bistrih, više ili manje. Jednom je netko rekao da ako je netko bistriji od drugih ljudi onda je to zbog toga što se rodio s neznatno veom dozom joda u štitnjai. Razlog, priznajemo li to sebi ili ne, koji nikako ne može biti dovoljan za zlobno uživanje u “gluposti drugih”.

A na te smo gluposti i možda pomislili na poetku promišljajui o frazama “laže k’o pas” ili “mokar k’o miš”. Koga briga za to u situaciji kad dnevno u Hrvatskoj ostaje 700 ljudi bez stalnih novanih prihoda i posla? Ljudi koje svakodevno sreemo na ulicama sve više izgledaju kao islužene krpe. Sve manje se smiju, a sve više su duhom žalosne i pesimistine prazne vree, bez vjere u bolju budunost. Matematiko - gravitacijkska formula je jednostavna: prazna vrea ne može stajati. Dva nas vica o mišu ne mogu oraspoložiti na duže vrijeme. Ekonomija se ne može dugo, a ponajmanje stalno varati i lagati. Može li mokar miš lagati kao pas?


10

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Je li uzrok prometna nesrea? PITANJE: Prije tri godine imao sam prometnu nesreu i zadobio sam trzajnu ozljedu vratne kralježnice. U poetku nisam imao poteškoe, ali prije tri tjedna prilikom obavljanja posla kod kue naglo sam okrenuo glavu i iznenada sam osjetio vrtoglavicu, glavobolju u potiljku, muninu, zujanje u ušima. Tog dana nisam ništa mogao raditi, samo sam ležao. Drugi dan mi je bilo bolje, a nakon par dana više nisam imao tegobe. Ne znam što mi je raditi, kakve pretrage trebam uiniti i mogu li se ove smetnje povezati s prometnom nesreom? ODGOVOR: Tegobe koje opisujete mogu se povezati s ranijom trzajnom ozljedom vratne kralježnice. Trzajna ozljeda vratne kralježnice (eng. Whiplash injury) je vrlo esta i naješe se dogaa u prometnim nesreama, a nastaje kao posljedica naglog trzaja glave. Simptomi se rjee javljaju odmah, naješe poslije nekoliko dana, a mogu i kasnije. Za pretpostaviti je da je došlo do dege-

nerativnih promjena na kralježnici. Naime, kroz vratnu kralježnicu prolaze vertebralne arterije i uslijed tih degenerativnih promjena došlo je do pritiska na vertebralne arterije, što opet ometa cirkulaciju, a ije posljedice su smetnje koje ste vi osjeali. Mišljenja sam da trebate uiniti rentgen vratne kralježnice – standardne, kose i funkcijske snimke te transkranijski doppler (TCD) vertebro-baziralnog sliva. S uinjenim pretragama javite se specijalistu neurologu. Ako se smatra da osnovne pretrage nisu dovoljne, odnosno ne daju dovoljno informacija, preporua se nekoliko dodatnih (magnetska rezonancija, kompjutorizirana tomograija i po potrebi savjetovanje s drugim specijalistima).

Problem personalizacije (ili: tko je kriv?) Kad psiholozi govore o problemu krivnje, onda je to povezano s našim unutarnjim tumaenjem krivnje, (ne)ovisno o pravnim ili širim etikim postavkama te problematike. Struni termin personalizacija krivnje bavi se tumaenjem tko je nešto skrivio . Kad se dogodi nešto loše, možemo kriviti sami sebe pa tada govorimo o internoj personalizaciji. Ako za nešto krivimo druge ljude i okolnosti onda je to eksterna personalizacija krivnje. Sve to može, ali ne mora imati veze s objektivnom krivnjom i odgovornošu za loše dogaaje. Samopoštovanje ovisi o tome koga krivite. Osobe s niskim samopoštovanjem navikle su krivicu za neuspjehe pripisivati sebi, one osjeaju krivnju i sram. Osobe koje okrivljuju druge ljude ili okolnosti zadovoljnije su sobom kad ih zadesi nešto loše, osjeaju manje krivnje i srama, eše se ljute i usmjeravaju svoje nezadovoljstvo na okolinu, uz ouvano samopoštovanje. Ipak, voditi rauna samo o samopoštovanju i nauiti se u drugima tražiti krivce nije baš najmudrije što možemo uiniti da bismo se ispravno nosili sa problemima u životu. Obmanjivati se na taj nain u mnogim situacijama nije produktivno. injenica je da smo za mnoge stvari zaista sami odgovorni i za mnoge pogreške sami snosimo krivicu, pa je nedopustivo svaliti odgovornost na nekog ili na nešto drugo. Od malih nogu djecu treba uiti da shvate svoju odgovornost kada su skrivila vlastite probleme ili nekome nainila štetu i tražiti da se suoe sa posljedicama. To još više vrijedi za nas odrasle, jer mi smo djeci primjer. Socijalno-psihološka analiza aktualnog stanja u našem društvu vjerojatno bi prilino protuslovila takvom naelu,

jer smo neprestano svjedoci nedostatka samokritinosti, spremnosti za preuzimanje odgovornosti i popravljanje loših posljedica od strane osoba iz javnog i politikog života. Svakodnevno ih privode i optužuju za razna krivina djela, od bivšeg premijera, pa do mnogih drugih kljunih osoba u ovome društvu, ali oni sami nisu spremni preuzeti krivicu i snositi posljedice. To nas kao graane beskrajno ljuti i oekujemo pravedne sudske postupke koji e ih natjerati da odsluže primjerene kazne. Psihologija krivnje i kazne zapravo je puno jednostavnija od pravnih znanosti i struke. I u obiteljskom i osobnom životu, pa tako i u javnom i društvenom životu, osnovna su naela vrlo jednostavna i jasna, postoje kriteriji ispravnog ponašanja i djelovanja. Izuzetno je važno slijediti ih i provoditi kako bi život ouvao sigurnost i vjerodostojnost. Lakše je pratiti procese na individualnoj nego na društvenoj razini, ali u osnovi se radi o istom. Kad je problem nastao našom pogreškom ili nemarom trebamo preuzeti odgovornost, nastojati popraviti svoje ponašanje i sanirati posljedice, moramo odraditi primjerenu kaznu, nema tu nieg novog pod kapom nebeskom. Tako odgajamo djecu, tako su nas uili roditelji, zar u ovome društvu to više ne vrijedi?!

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Jutro poslije… Nakon opijanja, do potpunog otriježnjenja, javlja se mamurluk. Ako bismo željeli iznosi de niciju, rekli bismo da je mamurluk iskustvo niza neugodnih zioloških i psihikih stanja nakon konzumiranja alkoholnih pia. Tegobe se javljaju zbog procesa povratka živanog sustava i cjelokupnog organizma u normalno stanje. Tipini simptomi mamurluka mogu ukljuiva glavobolju, muninu do potrebe za povraanjem (pa i povraanje), vrtoglavicu, probavne smetnje, poremeaj apeta, pospanost, teškou koncentriranja pažnje, znojenje, itd. Sve to može traja ak i 24 sata nakon konzumacije alkohola. Simptomi se nee javi jekom ispijanja alkohola, ve par sa nakon prestanka unosa alkohola, nakon što opojan uinak alkohola pone popuštati, a to je naješe ujutro, nakon noi opijanja. Mamurluk ostavlja znaajan trag i sa psihike strane, jer alkohol nastavlja djelovati i na mozak još izvjesno vrijeme nakon pijenja. Subjekvno, u takvom ziki lošem stanju kao što je ranije opisano, osoba se suoava sa sobom kao nekim tko je dozvolio da nad njim nešto drugo, nešto izvanjsko uspostavi kontrolu. To rezulra mrzovoljom i biljegom loše slike o sebi. Mamurluk donosi i tjeskobu, nemir, razdražljivost, anksioznost, paranoju, osjeaj dezorijentacije. Neki pojedinci to stanje opisuju na slikovit nain: doživljavaju se kao “olupine”. Uzroci mamurluka, jasna stvar, vezani su uz prekomjerno konzumiranje alkohola, no radi se zapravo o znaajnim promjenama u metabolizmu tvari u organizmu, o uincima širenja krvnih žila, dehidraciji, manjku sna, o pothranjenos, unosu i raznih kemikalija koje se nalaze u piima. Uzrok munine i bolova u želucu jest štetno djelovanje alkohola na sluznicu želuca. Težina mamurluka ovisi o raznim imbenicima - o koliini alkohola koji se popio, o vrs alkohola, brzini ispijanja. Zatim, na dubinu mamurluka utjee i koliina hrane koja se konzumirala prije pijenja (pijenje na prazan želudac rezulra težim simptomima). Utjeu i tjelesna masa osobe, njezino zdravstveno stanje, korištenje drugih lijekova (kombinacija alkohola i nekih lijekova može bi opasna), dob ( doživljaj mamurluka pogoršava se s dobi) i spol (za istu koliinu pia žene su sklonije mamurluku od muškaraca). Utjeu i neke akvnos jekom pijenja, npr. pušenje (cigarete pridodaju simptome mamurluku)....

Mamurluk spreava osobu da idui dan normalno funkcionira. Možemo govori o cijelom nizu rizika mamurluka, krenuvši od zdravstvenih posljedica pijenja alkohola u svim segmenma zdravlja, sve do socioekonomskih posljedica. Na radnom mjestu evidentno je izostajanje s posla, ili pak ako se ne izostaje, tada je prisutna potpuna radna neuinkovitost. U akademskim okolnosma -loša posgnua. Mamurluk takoer ugrožava svakodnevne aktivnosti koje postaju potencijalno opasne, kao što su vožnja automobila, ili rad na strojevima, ili u kuanstvu. Možda je hrabro rei, ali ipak mamurluk ima i jednu prednost: pruža prirodnu destimulaciju daljnjem pijenju. No to je samo kod nekih pojedinaca. Kod osoba koje su u dubokoj fazi ovisnos o alkoholu, ve nekoliko sati nakon što proe mamurluk ponovo posežu za novom dozom alkohola - zato što se javljaju znaci apsnencijske krize. Postoje razne spekulacije o preveniranju mamurluka ili o lijeenju kad ve doe do njega. No injenica je da ne postoji uvjerljiv “lijek” za taj problem. Recimo, voda može pomoi u ublažavanju simptoma koji je vezan uz dehidraciju, ali nadoknada tekuine ne smanjuje prisutnost alkohola ni ozbiljnost mamurluka. esto se misli da e kava otrijezni osobu, no nema povezanosti izmeu kofeina i smanjenja mamurluka. Takoer rašireno je mišljenje da e pomoi sauna ili kupka, što je takoer pogrešno: to može bi i opasno, jer pretopli životni uvjeti u kombinaciji s alkoholom mogu ometa rad srca. U narodu se spominje aroka kao namirnica koja “lijei” mamurluk, no nema podloge za tu pretpostavku. Ni šeeri (fruktoza, med...) ne spreavaju znakove i simptome uzrokovane alkoholnim mamurlukom, kao ni esto spominjani vitamin iz skupine B iako mu se pripisuju moi smanjenja simptoma mamurluka. Zapravo, postoji jedan jednostavan nain, a to je apsnencija, tj. nepijenje. To je najuinkoviji nain izbjegavanja simptoma mamurluka izazvanog alkoholom.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)


Ginkgo – 15. studenoga 2013. PUT AJA

živi fosil s Istoka u službi boljeg pamćenja

Zlaani lepezasti listovi šušte na jesenskom vjetru dok se u njegovim krošnjama bude vile koje se pomno spremaju motriti na novi dan u parku. Drvo koje naraste do 80 metara visine i dobro uspijeva na vlažnom i pjeskovitom tlu u polu sjeni ali i na puno sunca sve je eši stanovnik modernih parkova nakon što je neko vrijeme krasilo samo arboretume oko dvoraca plemia strastvenih botaniara, drvo koje su zapadnjaci upoznali preko puta svile dospjelo iz Kine poznato je kao Ginkgo. Ginkgo biloba poznat je još i pod imenima Yinhsing, viline vlasi, Kew drvo pa ak i fosilno drvo što najviše objašnjava njegovo podrijetlo. Ovo listopadno drvo stvaran je živi fosil na našoj planeti bilo je poznato još i dinosaurusima prije 200 milijuna godina. Znanstvenik iz Kine Zhou Zhiyan i botaniar iz SAD-a Peter Crane prouavanjem kamenih fosila liša iz doba dok su našom planetom lutali gorostasi gmazovi i listova kakve danas poznajemo utvrdili su autentinost i shvatili da je ginkgo zapravo jedan od rijetkih živih fosila na Zemlji. Postojbina ovog ljekovitog drveta su Kina i Japan, a ak mu je potrebno 40 godina kako bi procvjetalo i dalo mali okruglasti plod ija sjemenka podsjea na onu u marelice po emu je i dobilo svoje ime od kineskih rijei GinKiyo, a oznaa-

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

va pojam srebrne marelice. Vrijednost ove biljke krasi i injenica da je otporno na sva zagaenja pa i na ona nuklearna jer je dokazano da je ovo drvo preživjelo i zraenja atomskih bombardiranja u Japanu na kraju II. svjetskog rata.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

Postoji razlika u alternativnoj medicini Istoka i Zapada. Dok na Istoku veinom u ljekovite svrhe koriste sjeme ginkga na Zapadu se naješe koristi list koji se sastoji od dva dijela – „biloba“ pa je i esta uporaba ove ljekovite biljke pod nazivom gynkgo biloba. Posljednjih godina svjedoci smo sve eših promidžbenih poruka farmaceutske industrije s tabletama na bazi gynkga. Radi se o preparatima iji je

osnovni sastojak ekstrakt lista gynkga što je tipino za Zapad, a danas su ovi preparati najprodavaniji u Njemakoj i Francuskoj. List ginkgo bilobe koristan je u lijeenju brojnih medicinskih stanja, a najviše pri poremeaju s pamenjem, a koristi se ve tisuljeima u narodnoj medicini u obliku ekstrakta, tinkture ili aja. Ginkgo ima vrlo veliku antioksidativnu vrijednost jer je pun lavonoida i terpentina. Smatra se prirodnim lijekom pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji, lijeenju astme, bolesti bronhija i plua, poboljšava pamenje jer poboljšava moždanu cirkulaciju na osnovi aktivnih izvora koji imaju antioksidativno djelovanje i poput prirodnog „istaa“ smanjuje koliinu štetnih slobodnih radikala, supstancija odgovornih za starenje stanica mozga i živanog sustava. Kod konzumiranja ginkga treba biti oprezan. Svakako ga ne smiju koristiti osobe koje boluju od epilepsije jer u tom sluaju epileptini napadaju mogu biti jai i uestaliji. Osim toga nije preporuljiv osobama podložnima krvarenju, problemima s trombozom te ukoliko imate probleme sa srcem ili pak ako koristite lijekove protiv depresije i tjeskobe jer umanjuje uinkovitost djelovanja takvih lijekova. Naješa uporaba gynkgo bilobe je u obliku aja koji spravljamo tako da 2 ajne žliice prelijemo s 2 dcl prokuhane vode, ostavimo poklopljeno dvadesetak minuta te procijedimo i konzumiramo. Preporuljivo je piti dvije šalice aja dnevno najviše mjesec dana, a potom napraviti pauze od najmanje mjesec dana. Jesenski dani su ujedno i priprema za hladnu zimu koja donosi probleme dišnih puteva, a k tome ako ste u posljednje vrijeme malo više zaboravljivi, najbolji lijek je šetnja parkom punim palete jarkih boja zlata i rubina i mali odmor od šetnje u okoaju, akovekoj stanici puta aja.


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

15. studenoga 2013.

Hyundai ix35 ‘Plati pola odmah, a pola za godinu dana, bez kamata’

Volvo XC90 još uvijek jedan od najsigurnijih automobila na tržištu

Volvo je predstavljanjem modela XC90 2000. godine sigurnost SUV vozila podigao na novu razinu. Sada, više od deset godina kasnije, ameriki institut za sigurnost na cestama (IIHS), ocijenio je vremešni švedski SUV jednim od najsigurnijih automobila na tržištu dodijelivši mu prestižnu 2014 Top Saety Pick+ nagradu. Top Saety Pick+ nagrada rezultat je dobrih postignua u novom testu prednjeg udarca s malim preklapanjem, testa koji simulira situaciju u kojoj se prednjim lijevim dijelom automobila udara u drugo vozilo ili statini objekt kao što je, primjerice stup, a što se pokazalo

kao vrlo ozbiljna situacija. U IIHS testu, tek 25 posto prednjeg dijela vozila s vozaeve strane udara u fiksnu prepreku pri brzini od 64 km/h. Dok veina vozila moraju pretrpjeti znaajne strukturalne promjene kako bi osvojili dobre ocjene u testu s malim preklapanjem, Volvo XC90 je zadržao isti osnovni strukturalni dizajn, od prve pojave 2002. godine. Volvo XC90 je trei Volvov model koji je osvojio Top Saety Pick+ nagradu, otkad je IIHS proširio svoje testiranje novim testom s malim preklapanjem u 2012. godini. Prije njega u novom sigurnosnom testu briljirali su modeli Volvo S60 i XC60.

Hyundai auto Zagreb je u suradnji s Unicredit Leasing Croaa d.o.o. pokrenuo akciju ’50:50 – Pla pola odmah, a pola za godinu dana, bez kamata’, za model ix35. Akcija se odnosi na financiranje vozila putem nancijskog leasinga na 12 mjeseci. Prije isporuke vozila kupac plaa 50% vrijednos vozila, te 1,50% naknade zakljuenja

ugovora o leasingu , a preostalih 50% vrijednosti kupac plaa po isteku prve godine, uz mogunost re nanciranja. Kamatna stopa za klijente je 0%. Tako, primjerice, za model ix35 1.6 GDi iStart , ija cijena je 144.990 kn, prva rata koja se plaa odmah iznosi 72.495 kn, a druga rata koja se plaa nakon godinu dana iznosi

72.495 kn, uz mogunost re nanciranja. Navedena akcija vrijedi iskljuivo za model Hyundai ix35. Ovaj popularni SUV odnedavno je dostupan u redizajniranom izdanju. Dostupna su tri motora, benzinski 1.6 GDI snage 135 KS, te dizelski 1.7 CRDi snage 115 KS i 2.0 CRDi sa 184 KS i pogonom na sva

eri kotaa. Kupci mogu izabrati izmeu etiri paketa opreme, iStart, iLike, iThink i iLove. Hyundai ix35 je zadržao i svoju cjenovnu konkurentnost i dostupan je po atrakvnoj cijeni ve od 144.990 kn. Akcija ’50:50- Pla pola odmah a pola za godinu dana, bez kamata’ vrijedi do 15.prosinca 2013.

Ford Fiesta je najprodavaniji Fiat 500L povoljniji 10.000 kn mali europski automobil Ford Fiesta je bio najprodavaniji mali automobil u rujnu, kao i za prvih devet mjeseci 2013., prema posljednjim podacima JATO Dynamicsa. Ford je prodao 33.561 Fiestu u Europi tijekom rujna, a 222.184 u Europi tijekom prvih devet mjeseci ove godine, ime je Fiesta ukupno drugi najprodavaniji automobil za mjesec rujan i za prvih devet mjeseci u 2013. Fiesta je takoer nedavno identificirana kao najprodavaniji gradski automobil na globalnoj razini, s 356.434 registrirana vozila u prvoj polovici 2013., prema Fordovoj analizi Polkovih podataka o registraciji vozila na globalnoj razini.

Fiestin asortiman ukljuuje sedam pogonskih opcija koje nude manje od 100 g/km CO2 i ukljuuje 1,0-litreni EcoBoost, 'Meunarodni motor godine' i za 2012. i za 2013. Ford sada nudi 1.0-litrenu EcoBoost inaicu sa 100 KS

uz Fordov napredni, šesterobrzinski PowerShit automatski mjenja s dvostrukom spojkom – po prvi put Ford je kombinirao dvije tehnologije – uz CO2 emisiju od 114 g/ km i 4.9 l/100 km potrošnjom goriva.

Fiat je putem ovlaštene mreže trgovaca pokrenuo akciju „staro za novo“ u kojoj nudi novitet Fiat 500 L sa JTD motorom i bogatim paketom opreme Easy uz uštedu do 10.000 kuna kupcima koji dovezu bilo koji od modela Fiat u zamjenu. Akcija vrijedi u cijeloj ovlaštenoj mreži, a veliki postojei vozni park Punta, ali i ostalih modela Fiat na Hr tržištu, jami da e odaziv biti velik. Po redovnom cjeniku Fiat 500 L JTD Easy, košta 128.500 kuna a u serijskoj opremi ima: klima ureaj, ABS, zranih jastuka, radio CD MP3, kožni upravlja, sjedalo vozaa podesivo po visini... Posebna pogodnost za vlasnike Fiatovih modela sta-

rije godište je ponuda malo rabljenih Punta 2012. godište, sa prosjekom od 25.000 prijeenih km, po vrlo atraktivnoj cijeni ve od 54.900 kuna. Za

oekivati da e odreeni broj klijenata zamijeniti rabljeno za manje rabljeno vozilo, koje je još godinu dana pod jamstvom. Akcija vrijedi do kraja godine.


15. studenoga 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Toyota hibrid nema alternative

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija Globalna liderska pozicija Toyote u razvoju hibrida postaje aktualna tema i u Hrvatskoj, te je pravi trenutak za intenzivnu popularizaciju ove iznimno uinkovite tehnologije. Tijekom studenog, mjeseca hibrida, pozivamo sve znatiželjne i zainteresirane, da se upute u Toyota salone na testne vožnje hibrida, te da narue željeno vozilo, jer za sve ugovore potpisane do 31.12.2013, dajemo 'Hibridni bonus u iznosu od 10.000 kn'. (Hibridni bonus ukalkuliran u cijene koje jamimo do kraja godine. Cijene hibridnih vozila). Danas je Toyotina paleta hibrida toliko raznolika da mnogi ljubitelji jedinstvene, tihe, štedljive i iste vožnje mogu pronai nešto za sebe. Suprotno predrasudama, servisiranje hibridnih vozila ne košta ništa više od cijene servisa klasinog benzinskog motora, štoviše, dugorono je održavanje i povoljnije jer se kod hibridnog vozila manje troše konice zbog

regenerativnog koenja, spojka kvaila - ne postoji, alternator - ne postoji, starter - ne postoji. Studije troškova pokazuju kako su realne uštede vlasništva hibridnog vozila 20% u odnosu na konkurentni dizel. Prilikom osiguravanja vozila, obavezno osiguranje se plaa samo za snagu benzinskog motora, te se ne naplauje na snagu hibridne baterije. Tako je osiguranje hibrida oko 15% povoljnije u odnosu na slina benzinska vozila. Toyota hibridi su atraktivnog dizajna, visoke tehnologije, izvrsne opremljenosti, uz 5 godina jamstva, za cijenu kojom konkuriraju konvencionalnom pogonu. Istovremeno su njihovi rezultati Yaris hibrid Auris hibrid Auris Touring Sports, hibrid karavan Prius Prius + monovolumen, 7 sjed. Prius Plug-in

Akcija Sava -30% popusta

Prosjena potrošnja u gradskom/ kombinirnaom režimu vožnje hibrida iznosi: Prius Plug-in

2,1/2,1

Yaris hibrid

3,1/3,5

Auris hibrid

3,7/3,8

Prius

3,8/3,9

Prius+

3,9/4,1

Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

u ouvanju okoliša po emisiji CO2 i buke, najniži u klasama, a užitak u vožnji neopisiv. Kao dodatnu podršku kampanji, za bolje razumijevanje ove jedinstvene tehnologije, razvijena je novu hibridnu stranicu: www. toyotahibrid.hr posveena iskljuivo Toyota hibridnim vozilima. (100 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks)

od 109.900 kn od 151.800 kn od 161.600 kn od 194.922 kn od 231.900 kn od 289.900 kn

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Tehnologija Umjesto nas, odluke e donositi raunala Nova Gartnerova studija ukazuje na nove tehnologije koje mijenjaju svijet i mijenjaju poslovne procese. Gartnerovi analitiari kažu kako nas sve zajedno eka “Internet stvari”. Sve nas oekuje budunost u kojoj emo izravno komunicirati sa strojevima. Primjerice, ovjek e razgovarati izravno s taksijem, a stambena e zgrada sama nazivati službe održavanja u sluaju kvara na instalacijama. Primjeri novog vala poslovanja jesu i tvrtke Square, Bitcoin ili Kickstarter, koje su iz temelja promijenile nain rada financijskih institucija i kapitalnih ulaganja. Treu razinu promjena – prilagoavanje novoj brzini poslovanja – Gartner naziva “poslovni moment”. Svaka tvrtka e, tvrdi Gartnerov LeeHong, postati tehnološka kompanija s tri obvezatne tehnologije: Internet stvari, 3D printanje te automatizirana prosudba.

Trodimenzionalni e ispis napraviti revoluciju u posve raznovrsnim podrujima poput mode, nekretnina te vojne industrije. Njime se preskau uobiajene i dugotrajne aze uobiajene u masovnoj proizvodnji, koja sada postaje posve personalizirana. Internet e stvari pak dovesti desetke milijardi novih “lanova” na web, a svi e od njih komunicirati i generirati podatke u stvarnom vremenu. Ljudska sposobnost rasuivanja i donošenja odluka za ovaj je poslovni model jednostavno – prespora. Umjesto nas, odluke e u digitalnom svijetu donositi raunala. Pojavljuje se i nova branša zaposlenika: voditelj odjela digitalizacije. Trenutno ih ima tek svaka deseta tvrtka, a Gartnerovi ih analitiari vide kao privremeno namještenje u tranziciji s analognoga na digitalno poslovanje.

WEB PREPORUKA

Put pod noge! Udruga za promicanje kontinentalnog turizma “Put pod noge” pokrenula je internetski portal za promociju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, ija je osnovna ideja promocija prirodnih ljepota, kulturno - povijesnih znamenitosti i turistike ponude kontinentalnog dijela Lijepe naše. Iako gradimo reputaciju turistike zemlje, kontinentalni je dio naše domovine još uvijek nedovoljno predstavljen. Cijeli je projekt baziran iskljuivo na osobnom iskustvu, terenski se obilaze sve zanimljive i skrivene lokacije, proesionalno se otografiraju, a

kroz razgovor s ljudima na terenu upoznaje se njihov predan rad i trud. U pola godine je prijeeno 3.000 kilometara te obraeno stotinjak lokalitete i, na žalost, preslabo poznatih dragulja turistike ponude kontinentalne Hrvatske - gastronomska ponuda te tradicionalne delicije i obiteljske vinarije. Kroz portal putpodnoge. hr upoznajte Hrvatsku - kamo na izlet ili kako provesti vikend uz tradicionalna jela, gastronomske užitke, predivnu prirodu, seoski turizam iz snova, sport i rekreaciju, a potom odaberite destinaciju i... put pod noge.

TABLETI od 399 kn

popusta Uska 1, akovec, 396-606

Veliki izbor tablet raunala


15. studenoga 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 15.11.

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Juer, danas, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Juer, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 15.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 13:30 Zlatna dolina 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i Pilatom za svaki dan (R) 20:00 Fenomen Bruno Groning 21:45 Sela u Željeznoj županiji 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 16.11. 08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 14:30 15:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:00 02:00

Djeja TV Auto – moto nauca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Oko umjetnos (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report

Obzori Veliko platno Juer, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP desnacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Juer, danas, sutra Planet Croaa Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 16.11.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:45 09:52 10:00 12:20 12:30 13:00 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:20 17:10 17:25 17:40 18:10

18:40

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Pressica Iz prošlos Mali oglasi Okrutna ljubav Mali oglasi Zajedno (R) 24 sata vijes Global 3000 (R) TV prodaja Tajne uspjeha Manjinski mozaik (R) TV prodaja Kuonica (R) Glazbeni izazov (R) Putem EU fondova (R) TV prodaja TV Obloec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe VTV Dnevnik

Iz prošlos 24 sata Mali oglasi TV razglednica Popevke i škleci u Koprivnici – prvi dio 21:30 Zajedno 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 17.11.

PONEDJELJAK, 18.11.

UTORAK, 19.11. Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Juer, dans, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akoveki kutak 20:35 Obzori 21:00 Juer, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

NEDJELJA, 17.11.

PONEDJELJAK, 18.11.

UTORAK, 19.11.

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 16:30 Popevke i škleci u Koprivnici – prvi dio (R) 18:00 Pod povealom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Kulturni magazin (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP desnacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Veer uz lm: Gideon 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Planet Croaa (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Bašna (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV Prodaja 11:00 Zabranjena ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 Popevke i škleci u Koprivnici – prvi dio (R) 13:45 Manjinski mozaik (r) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 20.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino akoveki kutak (r) Obzori (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 20.11.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupniki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod povealom 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 21.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Juer, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 21.11.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Yoga i pilates za svaki dan 07:30 Pressica 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod povealom (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice


U ORGANIZACIJI CAFFE BARA “MILLENIUM” u Nedelišu 7. prosinca

Koncert ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovia Thompsona Turneja ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovia Thompsona stiže u Nedeliše u organizaciji caffe bara “Millenium” iz akovca. Zasigurno najvee pjevako i umjetniko ime u Hrvatskoj, Thompson, održat e spektakularni koncert u dvorani MESAP-a u Nedelišu u subotu 7. prosinca 2013. godine. Poetak koncerta najavljen za u 21 sat i traje do ponoi, a zatim slijedi “a er party” u istom prostoru. Za nezaboravnu feštu do ranih jutarnjih sa pobrinut e se TS “Kumovi” i DJ Kiki. Uz glazbeni spektakl organizator se pobrinuo i za veliku tekuu i gastro ponudu. Dogaaj koji se ne propušta Marko Perkovi Thompson novom turnejom predstavljaa svoj sedmi studijski album ‘’Ora et labora’’, koji je objavljen 10. travnja 2013. godine. Producent

Pravovremeno osigurajte ulaznice

albuma je Tiho Orli. Pjeva kaže kako se tematski nije odmakao od prethodnih pjesama, te da opet pjeva o onome što ga najviše zaokuplja: poliko, društveno i socijalno stanje u Hrvatskoj, kao i duhovne i povijesne teme koje ga beskrajno nadahnjuju. Thompson istie kako je posebno ponosan na pjesmu “Bosna”, kojom

skree pozornost na ono što se dogaa s hrvatskim narodom koji tamo živi.

Zbog velikog interesa, unaprijed osigurajte svoje mjesto na ovom neponovljivom dogaaju i kupite kartu u pretprodaji po cijeni od samo 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu: caffe bar “Millenium” akovec, ca e bar “Eden” Prelog, pizzerija “Venera” Pleškovec, pizzerija “Modena” Domašinec, ca e bar “Bela” Gardinovec, caffe bar “Jama” Mursko Središe, pizzerija “Majo” Kotoriba, ca e bar “LOOP” Koprivnica i caffe bar “Old city pub” Varaždin.

FORMULA 13 1 I Hope You Find It CHER 2 First Time Caller WHITE LIES 3 Sirens PEARL JAM 4 Reflektor ARCADE FIRE 5 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 6 Of The Night BASTILLE 7 The Last Time TAYLOR SWIFT ft. GARY BARLOW 8 Let Me Go GARY BARLOW 9 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 10 Shot At The Night THE KILLERS 11 What Doesn’t Kill You JAKE BUGG 12 Unconditionaly KATY PERRY 13 Higher Than The Sun KEANE 14 Do What U Want LADY GAGA feat. R. KELLY 15 Cheating JOHN NEWMAN

Top Hit List 1 TONY CETINSKI malo to je TOP LISTA- Zar DOMAIH 2 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 3 PARNI VALJAK - Tanki živci 4 SEVERINA - Hurem 5 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 6 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 7 PSIHOMODO POP - Donna 8 MEJAŠI - Bolji nego ikad 9 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 10 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 11 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 12 SLAVONIA BAND - Prokleto je 13 VANNA - 1000 milja 14 COLONIA - Anele 15 MARKO TOLJA - Sada kasno je

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37


sport@mnovine.hr

TENIS

ODLINA australska turneja Eme Mikuli

akoveka tenisaica bilježi ranking i najbolje rezultate u karijeri Na rang listi najboljih svjetskih tenisaica objavljenoj 11. studenoga, akoveka igraica Ema Mikuli bilježi ranking karijere. Skoila je s 638. pozicije na 539. mjesto WTA liste. Istovremeno je ušla meu najboljih 500 tenisaica svijeta u paru. S 585. pozicije napredovala je na 472. mjesto. Još dvije meimurske tenisaice nalaze se na listi najboljih svjetskih igraica. Iako igra tek povremeno, Ivana Lisjak, koja živi inae u SAD-u, najbolje je plasirana naša igraica i nalazi se na 380. mjestu liste najboljih tenisaica svijeta, dok je Iva Mekovec, koja se vratila nakon bolesti, ove jeseni takoer sve bolja i sada je na 591. mjestu WTA liste. Mikuli je najvei uspjeh karijere zabilježila drugi tjedan na turniru u australskom Bendigu, challengeru vrijednom 50.000 $. Svladala je prvu nositeljicu turnira i ostvarila

Nakon australskog Bendiga, zabilježila je dva najbolja rankinga karijere – 539. mjesto u singlu i 472. u paru na listi najboljih tenisaica svijeta

U Australiji je zabilježila najveu pobjedu u karijeri, svladavši u Bendigu Irenu Falconi, 146. tenisaicu svijeta

najveu pobjedu karijeri, te dogurala do etvrtfinala. No krenimo redom. U prvom kolu deklasirala je Australku I. Holland (636) rezultatom 6:3 6:1, a zatim u 2. kolu 1. nositeljicu i 146. igraicu svijeta, Amerikanku Irinu Falconi s 2:1 u setovima: 4:6, 6:4, 6:3.

Ema i Iva ovaj tjedan u etvrtfinalu u Bolu na Brau U Bolu na Brau igra se ITF turnir “Zlatni rat Cup”, nagradnog onga 10.000 USD. U 2. kolu Ema Mikuli se lako obraunala sa Slovenkom iz kvalifikacija Natalijom Šipek 6:0, 6:2. Protivnica u etvrtfinalu e joj biti Silvia Njiri. Druga akovanka, Iva Mekovec, igrala je s ehinjom Magdalenom Pentuckovom. Iva je dobila prvi set 6:3. U drugom je kod 3:3

osvojila tri gema za redom za pobjedu 6:3. U etvrtfinalu je eka teški susret s prvom nositeljicom Barborom Krejcikovom. Ema i Iva bile su uspješne u parovima u kojima su bile bolje od kombinacije Petia Arshinkova (Bug) / Daria Glushich (Rus) 6:0, 6:1. U etvrtfinalu akoveke tenisaice igraju protiv prvih nositeljica, ehinje Barbore Krejcikove i Nizozemke Demi Schuurs.

Tako blizu, a tako daleko polufinalu bila je u etvrtfinalu. Protiv Francuskinje ruskog porijekla Irine Pavlovi, Ema Mikuli sjajno je odigrala prvi set (6:2), ali na kraju nije uspjela stii do senzacionalnog uspjeha karijere. Francuskinja koja se kree oko 200. mjesta WTA listi bila je vrša od akoveke tenisaice u naredna dva seta i na kraju s dva puta po 6:3, 6:3 zaustavila sjajnu Emu u pohodu na polufinale. Asevi koji nisu uobiajeni u ženskom tenisu obilježili su ovaj me, kao i niz drugih neobranjenih servisa. Mikuli je na kraju servirala rekordni broj aseva u karijeri, ak 10, ali nije bilo dovoljno za ulazak u polufinale, jer je još bolja bila njezina protivnica u tom segmentu igre. Naime, Pavlovi je nakon ak dva izgubljena servisa u prvom setu u preostala dva ostala bez izgubljenog gema na svoj servis. Imala je mlada akovanka prilika, ak 8 break lopti u meu, ali je iskoristila samo dvije. Meutim, bez obzira na poraz, Ema je

GIMNASTIKA sjajno odigrala ovaj challenger na kojem je osvojila hrpu bodova i napravila pomak na WTA listi. Sjajna je bila i u paru. S Australkom Nicolle Collie, partnericom s kojom je prvi put zaigrala u karijeri, svladala je 1. nositeljice turnira: Tajlananku Noppawan Lertcheewakarn i Ruskinju australskog porijekla Arinu Rodionovu s 2:1 u setovima: 6:2, 3:6 i 10:8. Naime, ranking Mikuli i Collie kretao se u tom trenutku oko 600. mjesta na WTA listi, dok su njihove suparnice meu 150 najboljih tenisaica svijeta u parovima. Nakon toga ostvarile su još jednu pobjedu i ušle u polufinale, ali dalje nije išlo. Meutim, ovaj je rezultat Mikuli donio veliki pomak na rang ljestvici najboljih igraica svijeta u igri u paru.

RAZVOJNI programi za mlae dobne skupine

“Punec” drugi na rang listi Hr vat sk i tenisk i savez od ove godine na osnovu Razvojnog programa za mlae dobne skupine vrjednovat e aktivnosti klubova u radu s najmlaima. Na osnovu više kriterija sainjena je rang lista klubova, a na ovogodišnjoj listi Teniski klub “Franjo Punec” akovec zauzima drugo mjesto. Poredak: I Team Zagreb, Franjo Punec, Dubrovnik, Split, Varteks, Koprivnica, Zadar...

Odlini rezultati meimurskih gimnastiara na Prvenstvu Hrvatske u Ogulinu Ogulinski “Sokol“ bio je domain 22. Pojedinanog prvenstva Hrvatske, te 13. Završnice kupa Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnasci. U odsutnos Filipa Udea, koji je imao nastup u Modeni u Italiji, glavnu ulogu u muškoj sportskoj gimnasci uspješno su preuzeli kade, mlai juniori i juniori Gimnaskog kluba “Marijan Zadravec – Macan“ iz akovca. U kategoriji kadeta 13. Završnice kupa Hrvatske Luka Sedmak osvojio je 2. mjesto, a David uran 3. mjesto. Završnica 22. Pojedinanog prvenstva Hrvatske (vrhunski “A“ program) donijela je sljedee rezultate. U svojem prvom nastupu u “A“ programu kadet Antonio Vuk osvojio je 1. mjesto na preskoku, 2. mjesto na parteru, dok mu je postolje na konju s hvataljkama izmaklo zbog greške, te je završio na 4. mjestu. Mlai junior Damir Hajdarovi, takoer njegov prvi nastup u „A“ programu, nastupio je na parteru (6. mjesto) i preskoku (5. mjesto). Najstariji predstavnik, junior Leon - Leonardo Ruži, osvojio je dvije bronce, i to na vježbi s karikama i u višeboju. Sa šest medalja u muškoj konkurenciji nakon natjecanja bio je i prezadovoljan njihov trener Damir Fotak, te je najavio još bolje rezultate za sljedeu godinu. Na natjecanju su sudili Mario Vukoja (vrhovni sudac natjecanja) te Damir Fotak i Domagoj Domini. Kod žena, u odsutnos ozlijeenih Tijane Tkalec (sudila natjecanje) i Sabine Hegeduš, Stella Petran, koja je takoer nastupila s ozljedom skonog zgloba, te e zbog te ozljede preskoi dva reprezentavna nastupa do kraja godine, nije uspjela obraniti naslov državne prvakinje u višeboju. Osvojila je drugo mjesto, isto kao i na tlu te preskoku, dok je na gredi bila trea. Naslov prvakinje države Stella je osvojila u vježbi na dvovisinskim ruama. Ukupno je osvojila 5 medalja. Nastupili su još mlaa kadetkinja Ruži Lea, kojoj je medalja izmakla za dlaku, te Patrik Hajdarovi, Janja Debelec i Lucija Pokriva u kategoriji

kadeta, kadetkinja, juniori Balaž Aleksandar i Lovro ud, te Kovai Karla, Zadravec Marija i Domini Hana u kategoriji seniorki. Na ovom državnom prvenstvu nastupilo je više od 400-ak gimnasara i gimnasarki iz 25 klubova Hrvatske, što samo potvruje da se u klubovima diljem Lijepe naše sve kvalitetnije radi. Jako smo zadovoljni nastupima našeg pomladka, ali moram spomenuti da zbog velikog interesa djece za gimnasku u klubu vlada prava opsada, tako da smo ove godine neke elitne termine dali novim grupama i selekcijama, a pravi rezulta dolaze sljedee godine.

Vrijeme je da se “glave deneju skupa” Iako je nancijska situacija teška, gimnasari se nadaju da e isplate donacija iz prorauna bi redovite, kako bi što kvalitetnije mogli planira i na kraju realizira svoje planove i programe. Projekt Rio ide u programskom smislu bez problema, ali pitanje je do kad emo kao klub moi to pra sami, pita se Mario Vukoja, sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec - Macan”. Naime, više od 70% sredstva osiguravamo sami, obaveze s tolikim brojem djece (400-ak lanova trenira u klubu) sve su vee i vee. Ukoliko želimo da se Filip plasira na svoje tree Olimpijske igre i da Meimurje prvi put u povjes ima žensku predstavnicu na Olimpijskim igrama, potrebno je puno više od lijepih želja. Potrebno je puno, jako puno sa teških i napornih treninga, puno natjecanja, vitaminizacija, zdravstvena skrb, plae trenera, sustavni rad sa selekcijama, da ni jedan program ne trpi, a to sve ima svoju cijenu. Ovo nije krika, ve poziv da, kako se to po domae, kaže “denemo glave skup“, podržimo dobre projekte svugdje u Meimurju, jer vrijeme ne da ide, ve le. Znanja i kvalitete imamo, svi naši projekti do sada su uspješno realizirani, no u ovako teškoj situaciji dugo nismo bili, rekao je Mario Vukoja.

Filip Ude specijalni gost showa u Italiji EKIPNO PRVENSTVO TSM za dame

Igraicama Preloga prvo mjesto Teniski savez Meimurja drugu godinu za redom organizirao je Momadsko prvenstvo županije za dame. Na prvenstvu su nastupile tri ekipe: TK Prelog, TK Pri-

bislavec i TK “Franjo Punec” akovec. Prvenstvo se igralo dvokružno, a nakon šest odigranih kola prvo mjesto zasluženo je osvojila ekipa TK-a Prelog.

Srebrni hrvatski olimpijac Filip Ude bio je prošli vikend na “turneji” u Italiji. Naime, kao posebni gost nastupio je u talijanskom gradu Modeni. Organizatori nisu otkrili previše detalja, a obeali su zanimljivo gimnastiko natjecanje i nekoliko poslasca s velikim imenima. Uoi odlaska u Italiju, Ude je kazao: - Ne znam ni ja puno detalja. Znam da su me pozvali da doem, a uvijek je lijepo kad te žele vidje na takvim

revijama. Nastupit u na konju s hvataljkama.Idui tjedan eka pak ga još jedan revijalni nastup, natjecanje parova u Brnu. - Ve sam nekoliko puta tamo nastupio. Ne znam tko e mi ovaj put bi partnerica, vjerojatno neka od eških reprezentavki. Nemamo više puno natjecanja kroz godinu, stoga svako, pa i revijalno dobro doe za tesranje. U Brnu u nastupiti na konju s hvataljkama, prei i preskoku, kazao je Filip Ude.




15. studenoga 2013. ATLETIKA

Martin Srša izborio nastup na Europskom prvenstvu Sportsko - navijaka ekipa Atletskog kluba “Meimurje”

MEIMURSKI ATLETIARI na 18. Ljubljanskom maratonu

Meimurci sve uspješniji na trkakim maratonima Piše: Roberta Radovi Najvei trkaki dogaaj u Sloveniji, 18. Ljubljanski maraton, održan je protekle nedjelje 27. listopada uz rekordan broj sudionika, sveukupno 19.335 trkaica i trkaa. Iz našeg kraja stigao je autobus s tridesetak lanova Atletskog kluba “Meimurje”, koji su aktivno sudjelovali u maratonu, te dvadesetak sranih navijaa. Najbolji maratonac bio je Mulugeta Wami iz Etiopije, koji je stazu od 42 kilometra pretrao u vremenu od 2:10:26. U ženskoj konkurenciji u utrci maratona pobijedila je Caroline Chepkwony iz Kenije s vremenom 2:27:27. Slovenci su se i ove godine pokazali kao sjajni organizatori cjelokupne manifestacije, koju je pratilo ugodno vrijeme za trkae i brojne navijae koji su diljem staze srano bodrili natjecatelje. Adrenalin na startu dodatno je poveavala glazbena pratnja skupine “Strojmaschine” iz Laškog, koja svira iskljuivo na glazbala koja sami izrauju. Najbolji meimurski maratonci na stazi od 42.195 metara bili su Hrvoje Bari, koji je na cilj stigao 126., te je s postignutim vremenom od 3;11:10 u svojoj kategoriji bio dvadeset i prvi. Za AKM “Meimurje“ maraton su istrali još i Robert MiIller, Dražen Janžek, Ivica Šteiar i Goran Alempijevi. Svoj prvi maraton, nakon otranih osam polumaratona, zabilježila je i Božica Horvat u vremenu od 3;53:54 te je u svojoj kategori-

ji bila 16. Druga meimurska maratonka bila je Smiljana Janžek s vemenom 4;19:07 i tim je rezultatom u svojoj kategoriji na cilj stigla 17.

Supružnici Janžek istrali su svoj prvi “bosonogi” maraton Bosonogo tranje, odnosno tranje u minimalistikoj obui u Meimurju promoviraju supružnici Smiljana i Dražen Janžek iz Nedeliša. Nakon što su ovo proljee na “Vienna City Marathon” istrali 42 km, sada su u Ljubljani oboje istrali svoj prvi “bosonogi” maraton. Po prvi put na polumaratonskoj utrci sudjelovali su Valerija Vlah i Željko Horvat, inae lanovi planinarskog kluba “Extrem”, koji su takoer uspješno istrali stazu u dužini od 21.0975 metara. Najbolji plasirani meimurski atletiar u polumaratonskoj utrci bio je Damir Šimuni s vemenom 1;35:5. Osim njega, polumaraton su istrali još i Marko Šajn, Tomislav Megla, Krešimir Horvat, Mario Dobša, Luka Damjanovi, Mario Sever, Ivan Januši, Željko Horvat, Božo Srpak, Danijel Šteiar, Marko Maruši i Dragan Nedelkovski. Najbolja meimurska maratonka bila je Ivana Antolkovi, koja je s postignutim vremenom 1;45:01 u svojoj kategoriji bila trideset i druga. Osim nje, polumaraton je istralo još petero trkaica, i to: Ana Pavec – Kregar 1, Tina Tkalec, Tatjana Novak, Lidija Levai i Valerija Vlah.

Plasmanom na tree mjesto u utrci juniora, Martin Srša po trei put u zadnje tri godine izborio je mjesto u juniorskom sastavu hrvatske reprezentacije koja e nastupiti na Europskom prvenstvu u krosu 8. prosinca u Beogradu. Iako je Martin trka na 800 i 1500 m, zbog svoje odline pripremljenosti, uspješno tri i dulje distance, i stalno je u vrhu hrvatskog kros

tranja, pa e u Beogradu ve trei put trati u konkurenciji najboljih juniora Europe. Predvoeni našim najboljim dugoprugašem Dinom Bošnjakom, koji e se u Beogradu boriti za medalju u pojedinanoj konkurenciji, naši najbolji juniori imaju se pravo nadati i solidnom ekipnom plasmanu u konkurenciji s vrlo jakim juniorskim europskim reprezentacijama.

Odlinim nastupom Srša je osigurao nastup na EP-u u Beogradu

Pojedinano PH u krosu

Meimurju dva srebra i bronca Pojedinano prvenstvo Hrvatske u krosu za sve kategorije, koje je održano u Polai kraj Zadra, bilo je posljednje državno prvenstvo u organizaciji Hrvatskoga atletskog saveza za 2013. godinu. Natjecanje je održano u prekrasnom “retro” ambijentu hipodroma u Polai, na travnatoj podlozi s dosta neravnina, što je uz jak vjetar bio dodatna otežavajua okolnost trkaima. Budui da se u Meimurju atletiari, osim tehnikih i trkaih disciplina na atletskoj stazi, ozbiljno bave srednje i dugoprugaškim tranjem, u Polai je nastupilo i osamnaest najspremnijih trkaica i trkaa iz atletskih klubova AK Meimurje i AK Nedeliše. Naši natjecatelji hrabro su se borili u svim utrkama u kojima su nastupali, a ovaj put kui su se uspješniji vratili lanovi Meimurja, jer su u konkurenciji 28 klubova te oko 170 natjecatelja osvojili tri medalje i nekoliko vri-

Karla Duji i Lovro Žbulj osvojili su dva srebra za AK Meimurje jednih plasmana. U utrci na 1000 m za kadetkinje u neizvjesnoj završnici do samoga kraja drugo mjesto osvojila je Karla Duji, atletiarka koja osim ovoga vrijednog ostvarenja zaslužuje sve pohvale i zbog svoje svestranosti, jer je u ovoj godini ve osvajala medalje na državnim prvenstvima u vi-

šeboju te u utrci štafeta. Drugo srebro za AK Meimurje osvojio je Lovro Žbulj, koji je u utrci limaa na 800 m osvojio drugo mjesto, a treu medalju, i to bronanog sjaja, osvojio je u utrci juniora na 6000 m prema oekivanju Martin Srša. U borbi za medalje sudjelovalo je još troje lanova AK-a Meimur-

je, ali im to, na žalost, nije uspjelo. Tako je na 1000 m za kadetkinje broncu u zadnjim metrima ispustila Nina Dobša te zauzela peto mjesto, Filip Turk je peto mjesto osvojio na 1500 m za kadete, a David Verli je bio šesti na 1000 m za mlae kadete. Za Meimurje još su nastupili i Bruno Babi kao 8. na 4000 m za mlae juniore, Tajana Židov je bila 8. na 2000 m za ml. juniorke, a u seniorskoj utrci Aleksandar Žbulj i Ivan Januši utrku na 9000 m završili su na 8. i 9. mjestu. Za AK Nedeliše najuspješniji plasman ostvarila je na 800 m za ml. kadetkinje Lea Branilovi, koja je zauzela 8. mjesto, u istoj utrci Sanja Gregorini je bila 10., a Rea Maek 30. Gabrijel Stojanovi je bio 10. na 4000 m za ml. juniore, na 1500 m za kadete Luka Živko je osvojio 12., a Luka i Marko Marciuš 19. i 20. mjesto. Kristina Šafari je nastupila na 1000 m za kadetkinje zauzevši 15. mjesto.

Kros liga Globetka 2013. - last round

Na rasporedu posljednje ovogodišnje kolo Pred nama je posljednje, osmo ovogodišnje kolo Kros lige Globetka, a kako smo predvidjeli na samom poetku godine, ono e se održati u subotu 16. studenoga s poetkom u 14 sati. Treba spomenuti da je u odnosu na 2012. godinu, kada je održano 6. kolo i kad je nastupilo ukupno 104 trkaa, u

2013. godini u Globetki “registrirano” uoi zadnjeg kola ak 150 sudionika koji su trali Globetkom. Što se tie prosjeka, u 2012. je prosjeno sudjelovalo po jednom kolu 59 trkaica i trkaa, dok je u 2013. godini prosjek uoi zadnjeg kola 70 sudionika. Broj trkaa poveao se i uvoenjem krae staze od 3,6

km, koja se u 2013. godini održava promotivno, a koja e u 2014. imati slina “pravila igre” kao i dulja staza od 7,8 km. Nakon same utrke, u subotu e se nakon obrade rezultata sa zadnjeg kola obaviti i proglašenja najuspješnijih na 7,8 km u ukupnom poretku te po kategorijama,

a poetak ove sveanosti planira se za 15.30 sati u prostorima streljane SRC-a ‘’Mladost’’. Trenutno u ukupnom poretku kod muškaraca vodi Martin Srša, dok kod žena prvo mjesto drži Božica Horvat. U privitku se nalazi ukupan poredak utrke na 7,8 km uoi zadnjeg kola.

KARATE

Na Svjetskom kadetskom i juniorskom prvenstvu u Španjolskoj nastupilo i dvoje meimurskih karatista

Leon Marciuš i Lucija Ružaj na Svjetskom su prvenstvu u Španjolskoj branili boje Hrvatske

Prošli je vikend u Španjolskoj Guadalajari održano Svjetsko prvenstvo za kadete i juniore na kojem su nastupili natjecatelji iz 112 država svijeta. Boje Hrvatske branilo je i dvoje karatista iz meimurskih klubova: Lucija Ružaj iz KK-a Globus i Leon Marciuš iz KK-a Meimurje. Lucija je u teškoj kategoriji kadetkinja nakon poraz u prvom meu dobila priliku da se bori za broncu, no, na žalost, nije uspjela u tome. Leon Marciuš pak je nakon

pobjede nad predstavnicima Latvije, Engleske i Grke stigao do borbe za inale. No, tu ga je zaustavio predstavnik Alžira. Nakon toga Leon, kao ni ranije Lucija, nije iskoristio priliku da osvoji broncu. Ovaj put bolji od njega bio je natjecatelj iz Njemake, aktualni prvak Europe u toj kategoriji. Leon se na kraju plasirao na takoer odlino peto mjesto i zajedno s Lucijom dokazao da meimurski karate ima svijetlu budunost.




15. studenoga 2013.

III. HNL - SJEVER

Meimurje propustilo priliku da se približi jesenskom naslovu, akovec izgubio susret bez borbe 13. kolo III. HNL bilo je vrlo zanimljivo, iako nepotpuno. Meimurje je propustilo priliku da se izdvoji na vrhu, no porazom u Slatini sve je propalo. akovec je izgubio utakmicu bez borbe, Polet iz Svetog Martina na Muri onu domau protiv Virovitice, a od preostala dva meimurska susreta pobjede su ubilježili Nedeliše i Mladost iz Preloga. Meimurje je u Slatini prema svim oekivanjima trebalo potvrditi vodeu poziciju na tablici, no nakon etiri uzastopna poraza domaa je momad priredila iznenaenje kola. Pogodak odluke pao je u posljednjim minutama utakmice, a strijelac za veliko slavlje domaina bio je Danijel Ciglar u 86. minuti. Prilikom proslave pogotka uz Ciglara su ak još trojica njegovih suigraa zaradila žute kartone, te e zbog ukupno šest kartona klub morati platiti kaznu, ali tri vrlo važna boda im nitko nee oduzeti. Spomenimo i to da je iskljueni igra

SLATINA - MEIMURJE 1:0 Slatina - igralište Slatine. Gledatelja: 100. Sutkinja Veljai (Koprivnica). Strijelac: Ciglar (87). Meimurje: Šafari, Pintari, Novko, Dodlek, Petak, Menzil, Vukovi, Golik, Skoliber (51. Baksa), Vabec (55. Vuk), Kokot. Trener Damir Biškup

MLADOST (P) - RUDAR 2:1 Draškovec - igralište Draškovca. Glerdatelja: 100. Sudac Vugrinec (Sveti ur). Strijelci: 0:1 B. Vuruši (67), 1:1 Sabol (74), 2:1 Habuš (80). Mladost (P): Kranjec, Habuš, Erdelji, Lonari, Gelo, Vlah, Hladnik, Sabol, Mihoci (86. Kavran), Caban, Jambrovi (77. Hali). Trener Tomica Šestan Rudar: Rajf, S. Vuruši, Jezernik, Vuri, B. Vuruši, D. Šolti (75. Kneževi), F. Novak, Rožman (85. alopa), N. Šolti, D. Novak, M. Šolti. Trener Josip Filipan

Meimurja Karlo Baksa kažnjen s dvije utakmice zabrane igranja.

Virovitica pokvarila Poletovo slavlje uoi Martinja Gostujua je momad u Sv. Martinu na Muri kod Poleta upisala ak treu uzastopnu pobjedu od 3:1 i time vjerujemo pokvarila dobro raspoloženje domaih igraa i navijaa uoi Martinja, blagdana zaštitnika njihovog mjesta. Poletovci su se dobro držali prvih etrdeset pet minuta, no gosti su u drugom poluvremenu ipak zasluženo stigli do nova tri boda. U vodstvo ih je doveo Matej Horvat u 56. minuti, a 2:0 postavio je Vanja Dežmari u 61. minuti. Samo pet minuta kasnije Horvat je zbog drugog žutog kartona iskljuen i domain pogotkom Andreja Gorianca u 79. minuti smanjuje na 2:1. Ipak, za pobjedu Virovitice od dva pogotka razlike strijelac je bio Goran Sereneš u 84. minuti.

akovec susret 13. kola protiv Podravine “preskoio”, obeana i konferencija za novinare, no... Uoi utakmice akovca s Podravinom, iz akovekog je kluba na adresu povjerenika za natjecanje poslana obavijest o odgodi susreta. Iz akovekog je kluba reeno i to da e bi održana konferencija za novinare, no, s obzirom na to da je danas ve petak, i do kraja tjedna preostao je tek jedan dan, teško je rei kada e to tono “jekom ovog tjedna javnost o svemu bi obaviještena”. Pismo koje je sglo na adresu povjerenika za natjecanje III. HNL Sjever prenosimo u cijelos: “Obavještavamo Vas da, nažalost, gore navedenu utakmicu koja se trebala odigra 9. studenoga u akovcu u ovom trenutku nismo u mogunos organizirati zbog iznimno teške financijske situacije u Klubu. Ve od samog poetka ove sezone bilo je vidljivo da smo u problemima koji su prije svega uzrokovani kasnim saznanjem uoi samog poetka prvenstva da smo i dalje lan III. HNL - Sjever, a sve zbog nepošvanja pravilnika HNS-a u tek završenoj natjecateljskoj godini te odnosa dvaju

klubova na stadionu SRC-a ‘Mladost’ akovec oko nastupa mladih kategorija - juniora i kadeta, odnosno nastupa najkvalitetnijih juniora i eventualno kadeta za NK akovec, kao što je to bilo planirano prilikom osnivanja zajednike Nogometne škole. Naime, ve smo tada razmišljali o prestanku natjecanja sa seniorskom momadi, ali smo se

odluili za nastavak zbog tri potencijalna, što strana, što domaa partnera za preuzimanje voenja i financiranja Kluba. Tijekom cijele dosadašnje jesenje sezone bili smo u išekivanju dolaska partnera koji su bili zainteresirani za preuzimanje Kluba. Pokušavali smo sve kako bismo izdržali i sauvali Klub, da bar jesenski dio prvenstva privedemo kraju i me osiguramo dva - tri mjeseca zimske pauze za poslagivanje Kluba, meum, bez i jednog sponzora, s tek eri - pet mala donatora, u ovom rangu natjecanja dalje više ne ide. U narednom tjednu vidjet emo što i kako dalje, te emo Vas o svemu najhitnije obavijes, kao i javnost organiziranjem konferencije za novinare. Nadamo se da emo se iz ove situacije izvui i nastavi natjecanje ve sljedee kolo, u provnom ne preostaje nam ništa drugo nego prekinu natjecanje sa seniorskom momadi, a sve to u vrijeme kada bi naš Klub trebao proslavi 105 godina igranja nogometa u akovcu”, piše u priopenju koje potpisuje Dušan Mikolaj.

Meimurje i Nedeliše suspendirani U posljednjem broju glasnika 3. HNL Sjever (od 12. studenoga) objavljena je informacija da su zbog neispunjenja nancijskih obveza prema službenim osobama, Središtu sjever i HNS-u suspendirani nogometni klubovi akovec, Meimurje, Nedeliše i Varaždin. Protiv NK akovec je pokrenut disciplinski postupak zbog neopravdanog nenastupanja na prvenstvenoj nogometnoj utakmici 13. kola, kada su kod kue trebali igra s Podravinom. Rok za oitovanje je tri dana od objave u Službenom nogometnom glasniku Središta, odnosno od danas. Posljednja dva prvenstvena kola igrat e se od 13.30 sa . U subotu u predposljednjem kolu igraju Meimurje - Nedeliše, Polet Sve Marn na Muri - Podravac, Virovica - Rudar, Mladost Ždralovi - Mladost Prelog te u nedjelju Graniar Kotoriba - akovec. Zbog iskljuenja igra Meimurja Karlo Baksa kažnjen je s dvije utakmice zabrane igranja. Zbog tri žuta kartona pravo nastupa još nemaju Elvis Sabol, Mladost Prelog, Robert Jezernik, Rudar Mursko Središe, i Neven Bujani, Nedeliše.

POLET-VIROVITICA 1:3 Sv. Martin na Muri - igralište NK Polet. Gledatelja 150. Sudac: Hruškar. Strijelci: 0:1 Horvat (56), 0:2 Dežmari (61), 1:2 A. Gorianec (79), 1:3 Sereneš (84). Polet: urkin, Soboan, Turk, Hren, Horvat (28. Zadravec), Radikovi, Cvetkovi (78. Jelen), A. Gorianec, Barat , K. Gorianec, Škvorc (78. Vinko). Trener Dražen Škvorc

NEDELIŠE- GRANIAR 3:1 Nedeliše - stadion Trate. Gledatelja 200. Sudac: Petrovi. Strijelci: 0:1 Kos (6), 1:1 N. Pintari (11), 2:1 Meumurac (56), 3:1 Kostelac (76). Nedeliše: Košir, T. Pintari (46. osi), N. Pintari, Vojnovi, Bujani, Marec, Mihalic, Novak (66. Kostelac), Cindri, Meumurac, Jari (82. Smrti). Trener Dražen Novak Graniar: Jambres, Gorupi (78. Dar. Na), Beliga, Mikulan, Cecelja, Lonar, Mlakar, Kos, Dan. Na (85. Rebrek), Andri, Latin. Trener Ladislav Furjan

TABLICA 1 Croaa (G)

13 8 4 1 +16 28

2 Podravina

13 8 3 2 +27 27

3 Meimurje

13 8 3 2 +21 27

4 Bjelovar

13 7 5 1 +25 26

5 Koprivnica

13 7 3 3 +22 24

6 Mladost Ždralovi

13 6 4 3 +25 22

7 Virovica

13 6 3 4

-1 21

8 Podravac

13 6 1 6

-1 19

9 Rudar M. Središe 13 4 5 4

-3 17

10 Slana

13 5 1 7

-7 16

11 Varaždin (-1)

13 4 4 5 +2 15

12 Polet Sve Marn 13 3 5 5

-8 14

13 Graniar

13 3 2 8 -11 11

14 Nedeliše

13 3 2 8 -17 11

15 Mladost Prelog (-1) 13 2 1 10 -21 6 16 akovec

13 0 2 11 -69 2

Nedeliše na Tratama protiv Graniara upisalo drugu domau pobjedu Nedeliše se i dalje mui, no protiv Graniara su uspjeli upisati drugu domau pobjedu ove sezone. Gosti su vrlo rano stigli do vodstva. Ve u 6. minuti Vilim Kos je nakon velike greške domae obrane zabio za 0:1. No, samo pet minuta kasnije Nino Pintari je strijelac za izjednaenje. Drugo poluvrijeme odigrano je po jakoj kiši i u takvim su se uvjetima bolje snašli nogometaši Nedeliša. Za vodstvo domaih zgoditak je postigao Goran Meumurac u 56. minuti, dok je pobjedu potvrdio Ivan Kostelac u 76. minuti svojim prvijencem za momad Nedeliša.

Mladost protiv Rudara “iskopala” drugu ovosezonsku pobjedu U susretu odigranom u Draškovcu, Mladost iz Preloga je bila bolja od gostiju iz Murskog Središa. Nakon prvih 45 minuta nije bilo pogodaka, no u nastavku su se momadi raspucale. Rudar je poveo u 68. minuti pogotkom Borisa Vurušia, a Preložani su ve u 74. minuti izjednaili na 1:1 preko Elvisa Sabola. U 81. minuti je Ivan Habuš svojim pogotkom domaoj momadi donio tri boda i tek drugu ovosezonsku pobjedu.

HRVATSKI NOGOMETNI KUP – juniori

Kadeti i juniori Meimurja uspješni u kupu U pretkolu Hrvatskoga nogometnog kupa pobjede su zabilježili kadeti i juniori Meimurja. Kadeti su gostovali kod ekipe eralije Voin i tamo su pobijedili 3:0. Juniori su doekali Zdenku 91 iz Velikih Zdenaca, koju su uvjerljivo pobijedili 7:2. U susretu koji pak je odigran juer u Ivanovcu, domaa Mladost izgubila je 3:0 od momadi Bjelovara. Prvo poluvrijeme proteklo

je u inicijativi gostiju, ali je i Mladost uspjela složiti dvije dobre prigode. Na žalost domae ekipe, koncentracija im je pala pri samom kraju na kraju prvoga dijela, kada su primili dva identina (i prejeftina) gola, i to nakon ubaaja iz kornera i udarca glavom. U nastavku susreta gosti su još jednim golom potvrdili prolazak dalje konanom pobjedom od 3:0.

Zanimljivo je spomenuti da je ovaj susret juniorskog pretkola Hrvatskoga nogometnog kupas vodila sudaka trojka ni manje ni više nego iz Osijeka, ime su zasigurno domaini u Ivanovcu bili posebno “zadovoljni”, naravno, ne zbog suenja na koje nemaju prigovor, kao ni na gostujuu pobjedu, ve na iznos sudake takse i dnevnica koju su morali podmiriti.

I.HNL - žene

Težak poraz Trnave

Detalj susreta Mladosti i Bjelovara

Prema oekivanju, uoi samog susreta domaa je ekipa pretrpjela poraz od vodeih Osjeanki. Ve prvih etrdeset pet minuta završilo je u korist gostujue ekipe s 5:0, da bi u drugom poluvremenu zabile još devet pogodaka. Ekipa Trnave ovaj susret mora što prije zaboraviti i okrenuti se onome što im nosi sljedee deveto kolo, a to je utakmica protiv treeplasirane Rijeke.

TRNAVA-OSIJEK 0:14 Gorian - igralište Gaj. Gledatelja: 50. Sudac: Ivana Martini,pomonice Lidija Kralji i Sanja Krasi. Strijelci: Jošak 5, Andrli 3, Loyna 3, Šalek 2, Nevrkla 1. Trnava: Domjan, Herman, M. Horvat, Smrk, Videc, Zeli (74. I. Horvat), Požgaj, Vugrinec (46. Marka), Grabar, Njari, Trstenjak. Trenerica Tatjana Mesari

Ostali rezultati 8. kola: Rijeka JP Pregrada odgoeno, Agram - Split 1:2, Marjan - Dinamo Maksimir 0:3.




15. studenoga 2013.

13. kolo I. ŽNL MNS SPARTAK - SOKOL 3-2 (1-2) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiše. Suci: Tomislav Herman, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Lisjak (10), 1-1 Ružman (35), 1-2 Vincek (43), 2-2 Lackovi E (83), 3-2 Lackovi E (90-11m) SPARTAK: Tizaj, Janec (75. Kontrec), Lackovi S., Lovreni, Zadravec (81. Škvorc), Ružman (90. Sušec), Fažon, Lackovi E., Šte ar, Juras, Živkovi, trener: uro Koloni SOKOL: Šimuni, Korpar, Lebar, Puh (86. Boži), Vincek, Simun, Mikolaj L., Mikolaj M., Lisjak, Munar, Horvat, trener: Leonardo Novak Žuti kartoni: Fažon (Spartak); Mikolaj M, Puh, Mikolaj L. (Sokol)

I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

Centrometal prekinuo niz od 11 pobjeda Mladosti iz Ivanovca

UKOVEC 77 - BSK 2-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Igor Križari, Borut Križari, Ivica Horvat. Delegat: Dragun Hozjak Strijelci: 1-0 Kaniški (63), 2-0 Belovi (90) UKOVEC: Lehki, Mesari, Vukovi, Kaniški (90. Poljak), Mihoci, Frani, Belovi, Mavriek (57. Gaa), Kranjec (79. Lipi), Bradari, Mesari (84. Juki), trener: Antun Juki BSK: Sternad, Grabovec, Antolaši (77. Makar), Strnišak, Šari, Škvorc, Bašek, Paler, Makar, Trstenjak (70. Hajdarovi), Mlinari, trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Bradari, Mesari, Gaa (ukovec); Paler, Škvorc (BSK)

SLOGA - OMLADINAC (NSR) 3-1 (2-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Tomislav urila. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Sean (39), 2-0 Sean (41), 3-0 Vugrinec (66), 3-1 Varga (80) SLOGA: Peri, Malovi I, Dokleja, Novak, Basta (82. Kosalec), Hernandez, Corderio, Jambroši, Vugrinec (90. Zoka), Malovi T., Sean, trener: Dino Vrbanec OMLADINAC: Križai, Lesjak (69. Vugrinec), Reich, Lukman, Toplek, Orešanin, Krišto  (78. Lesjak), Dragovi, Škrilec, Varga, Jurinec, trener: Miljenko Doveer Žu kartoni: Novak, Dokleja (SLoga); Reich, Jurinec (Omladinac)

NAPRIJED - DINAMO (P) 2-0 (0-0) CIRKOVLJAN. Igralište: NK Naprijed. Suci: Dražen Jurec, Ivica Felker, Boris Jakovljev. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Glavina (52), 2-0 Furundžija (70) NAPRIJED: onkaš, Horvat F, Šimunkovi, Hižman J, Novak, Kemec, Hižman F, Marnec, Horvat P., Glavina, Furundžija (90. Beli), trener: Zlatko Vugrinec DINAMO: Vibovec, Šmit (83. Na), Janec, Hali (90. Kralji), Mihalec (90. Jurec), Dodlek (86. Kocijan), Marec, Vutek, Štampar, Križai, Na, trener: Nino Kralji Žu kartoni: Glavina, Furundžija, Hižman (Naprijed); Križai, Mihalec, Hali (Dinamo)

DINAMO - SLOBODA (S) 1-2 (1-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Josip Kedmenec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Petek (2), 1-1 Krznar (43-11m), 1-2 Srnec (52) DINAMO: Mlinarec, Domini, Obadi, Mihalec, Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši, Trstenjak, Bihar (54. Jakši), trener: Ivan Domini SLOBODA: Kolar, Buhanec, Branilovi, Novak, Cvetkovi, Katanec, Srnec, Goricaj (90. Fegeš), Hergo (63. Hadži), Pintari (78. Fuko), Petek G (46. Petek D), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Mihalec, Domini, Obadi (Dinamo); Buhanec (Sloboda)

ŠENKOVEC - MLADOST (P) 1-2 (0-0) ŠENKOVEC. Igralište: ŠRC Gorica. Suci: Nino Škrobar, Branko Bacinger, Lidija Kralji. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Talan (72), 1-1 Kovaevi (80), 1-2 Hali (89) ŠENKOVEC: Pokriva, Polak, Radikovi, Erdelja, Vabec, Ban, Fuko, Kukovec, Korent (89. Kanski), Gyo (62. Rodinger), Kovaevi, trener: Ivan Zobec MLADOST: Marec, Fileš (62. Tkalec), Baksa (90. Kolari), Cirkveni, Križai, Kovai (87. Podgorelec), Možek, Pasler, Mlinarec (62. Vadlja), Hali, Talan (90. Valen), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Vabec, Korent, Kovaevi, Fuko (Šenkovec); Baksa (Mladost) Crveni: Kovaevi (Šenkovec)

PODTUREN - PUŠINE 4-1 (2-1) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Ivica Križai, Damir Fodor, Zoran Novak. Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1-0 Ka (16), 2-0 Balenovi (25), 2-1 Mošmondor (45), 3-1 Ka (56), 4-1 Kolari (76) PODTUREN: Kolar, Sklepi, Berdin (84. Radovan), Mravljek, Sermek (58. Škvorc), Mui (84. Horvat), Ka (58. Telebuh), Lepen, Kolari, Balenovi, Okreša (78. Golubi), trener: Ivan Hamunajec PUŠINE: Mohari, Florijani, Martan (78. Pintari), Zanjko, Celinger, Namjesnik, Skupnjak (78. Magdaleni), Mikulec, Mošmondor (86. Fekonja), Levani, Balog (37. Kocijan od 54. Vujasinovi), trener: Dejan Car Žu kartoni: Sermek, Škvorc, Lepen (Podturen); Skupnjak, Martan, Magdaleni (Pušine)

13 10

1

2 29 – 16 31

2. UKOVEC 77

13

9

1

3 27 – 13 28

3. SLOBODA (S)

13

8

2

3 32 – 16 26

4. MLADOST (Pal.)

13

7

5

1 28 – 14 26

5. DINAMO (D)

13

7

2

4 23 – 20 23

6. SLOGA ( )

13

6

4

3 25 – 17 22

7. NAPRIJED

13

6

4

3 19 – 13 22

8. CENTROMETAL

13

5

5

3 24 – 18 20

9. SPARTAK

13

5

3

5 21 – 21 18

10. DINAMO (P)

13

5

2

6 24 – 20 17

11. ŠENKOVEC

13

4

3

6 21 – 31 15

12. SOKOL

13

3

2

8 18 – 29 11

13. BSK

13

2

3

8 15 – 25 9

14. OMLADINAC (NSR)

13

2

3

8 14 – 31 9

15. PODTUREN

13

2

1 10 12 – 24 7

16. PUŠ INE

13

2

1 10 21 – 45 7

DISCIPLINSKI KUTAK ŠENKOVEC – Davor Kovaevi (4861) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice

CENTROMETAL - MLADOST (I) 1-0 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Srnec, Damir Klari, Petar Ruži. Delegat: Dragun Vuk Strijelac: 1-0 Novak (15) CENTROMETAL: Petkovi, Novak (87. Logožar), Doveer, Gunc, Majsen, Bratkovi, Pani, Baan (65. Dumani), Vibovec (90. Molnar), Buhanec, Vince (90. Slokan), trener: Marko Zavrtnik MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat (80. Barlovi), Murkovi, Miki, Novak J., Gugi, Fuko (46. Krišto ), Frani, trener: Branko Janžek Žu kartoni: Majsen (Centrometal); Miki (Mladost)

TABLICA 1. MLADOST (I)

U subotikoj “kaljuži” sva tri boda ipak su ostala domainu Sve su domai riješili u prvom poluvremenu kada su bili bolja momad i uz postignuti zgoditak imali su još tri lijepe prigode za postii zgoditak, ali je izostala realizacija. Pobjedu domaem Centrometalu donio je svojim zgoditkom Leon Novak u 15. minuti. Gosti iz Ivanovca u drugom dijelu nešto bolji, ali zgoditak nisu uspjeli postii. Po prohladnom i povremeno kišnom vremenu utakmicu je pratilo oko 120 gledatelja, a Dario Srnec sudio je dobro. Svaka je momad imala po jednog opomenutog igraa.

ukovcu 77 rutinska domaa pobjeda Dobro su se gosti iz Belice držali sve do 63. minute kada je Nikola Kaniški domae doveo u vodstvo od 1-0. Domau pobjedu od 2-0 je u 90. minuti samo potvrdio svojim zgoditkom Mihael Belovi. Ovom pobjedom domaini su ponovno na samo tri boda do vodee Mladosti. BSK korektan i ak ne toliko loš u igri, ali su domai stvorili puno više prigoda koje nisu uspjeli realizirati. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa.

Sloboda do tri boda i u Domašincu Izuzetno težak teren za igru koji je dobro bio natopljen vodom bolje je iskoristila Sloboda. Ve u 2. minuti gosti iz Slakovca poveli su zgoditkom Gorana Peteka. Domai Dinamo uspio je poravnati dvije minute prije kraja prvog poluvremena nakon opravdano dosuenog kaznenog udarca kojeg je realizirao Stjepan Krznar. Odmah poetkom drugog dijela u 52. minuti novo vodstvo Slobode zgoditkom Denisa Srneca koje se više nije ispuštalo do kraja utakmice. U uzbudljivoj završnici svaka je momad mogla postii još po koji zgoditak. U 84. minuti domaini smatraju da su ošteeni za ne dosueni kazneni udarac od strane suca utakmice Bojana Jurasa, što je i delegat Krha u svom izvješu jasno konstatirao. Napada Dinama bio je povuen za dres u gostujuem kaznenom prostoru, no sudac se nije oglasio ve je dozvolio nastavak igre. U toj situaciji Marko Obadi dobio je opomenu zbog prigovora, a inae ih je bilo ukupno etiri. Tri kod domaina i jedna kod gostiju.

Mladost do pobjede u Šenkovcu stigla minutu do kraja susreta Dugo su mreže mirovale. Tek u 72. minuti promrzli gledatelji njih oko 120 vidjelo je prvi zgoditak i to u domaoj mreži, a strijelac je bio Nikola Talan. Šenkovec je osam minuta kasnije poravnao zgoditkom Davora Kovaevia koji je od radosti što je postigao zgoditak skinuo dres i zaradio opomenu. No, to i nije tako strašno da nije minutu kasnije grubim startom s lea na gostujueg igraa nogom po nozi zaradio iskljuenje. Brojanu prednost gosti iz Palinovca iskoristili su u 89. minuti kada im je pobjedu od 2-1 svojim zgoditkom donio Denis Hali. Vrlo dobar sudac Škrobar opomenuo je etiri domaa i jednog gostujueg igraa.

Najava 14. kola

Pada li odluka o jesenskom prvaku!? Pretposljednje kolo nam možda donese i jesenskog prvaka. U Ivanovcu vodeoj Mladosti dolazi neugodni Dinamo iz Domašinca koji je u prošlom kolu kod kue poražen i pokušat e tražiti utjehu u pobjedi nad liderom. ukovec 77 ide na gostovanje u Vratišinec koji kako jesenski dio ide kraju igra sve bolje. Mogu li dobiti goste, vidjet e se u nedjelju. U Slakovec u subotu dolazi Šenkovec koji je u negativnom rezultatskom nizu. Može li ga prekinuti u subotu? Teško. Mladost iz Palinovca ima drugo za redom gostovanje. Prvo su u Šenkovcu uspješno riješili. Drugo u Palovcu zbog susjedstva e biti nešto teže, ali ne i «nemogua misija». Sloga olakšana domaom pobjedom ide u Pušine koje e «gristi». Naprijed je drugi put za redom domain. Nakon Dinama iz Palovca u Cirkovljan dolaze njihovi susjedi iz Male Subotice. BSK u nedjelju nema veliki izbor - mora pobijediti, a gosti su im momad Podturna koja želi nastaviti zapoeti niz neporaženosti. Centrometal nakon što je kod kue dobio vodeu Mladost ide na subotnje gostovanje u Novo Selo Rok Omladincu kojem ide «zadnji zug» za bijeg iz opasne zone. Parovi i suci 14 . kola : Dinamo (P)- Mladost (Pal) (I. Križari, B. Križari, Šupljika), Sloboda (S) – Šenkovec igra se 16. u subotu (Horvat, Križai, Novak), Mladost(I)- Dinamo (D) (Turk, Brljak,urila), Omladinac(NSR)Centrometal (Toplišnjak, M. Horvat,I. Horvat), Pušine – Sloga () (Bubek,Kukovec, Felker), BSK - Podturen (Jurec, T.Kraji, Jurai), Sokol - ukovec77 (Srnec,Hrustek,Fažon) i Naprijed - Spartak (Škrobar,Škrobar, Fodor, Žganec. gat Križari pohvalio je vrlo dobro suenje kompletne sudake trojke Marina Horvata, Fegeša i urile. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

Naprijed do pobjede nad Dinamom (P) golovima u drugom poluvremenu Gosti iz Palovca dobro su se držali, ali samo u prvom poluvremenu kada je bilo 0-0. Sve im je naopako krenulo u 52. minuti kada su primili prvi zgoditak koji je postigao Željko Glavina. U 70. minuti konanih 2-0 za Naprijed postavlja svojim zgoditkom Ivan Furundžija kojeg je domai trener Zlatko Vugrinec u 90. minuti zamijenio s Tomislavom Beliem. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

Sloga do tri vrijedna domaa boda stigla preko Omladinca

U Maloj Subotici utakmica na Spartakovom “bazenu” odluena penalom u 90. minuti

Nakon nešto dužeg posta i u akovcu slavlje. Domaini su ve u prvom poluvremenu gostima iz Novog Sela Rok postigli dva zgoditka i tako stigli do lijepe prednosti. Oba je zgoditka u razmaku od dvije minute 39. i 41. postigao Mario Sean. Ivica Vugrinec je domau dobru igru u 66. minuti okrunio novim zgoditkom za vodstvom Sloge od 3-0. Uspio je Omladinac u 80. minuti zgoditkom Brune Varga ublažiti gostujui poraz na 3-1. U obostrano solidnoj igri domai su ipak za nijansu bili bolji i sasvim zasluženo pobijedili. Dele-

Gosti iz Vratišinca dva su puta imali vodstvo, a domai Spartak dva puta ga je stizao i na kraju u 90. minuti iz kaznenog udarca stigao do pobjede. Sokol je poveo u 10. minuti golom Tomislava Lisjaka. Antun Ružman uspio je poravnati na 1-1 u 35. minuti. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Sokol ponovno vodi, a strijelac je bio Aleksandar Vincek. Vrlo težak teren za igru kojeg je djelomino pokrivala voda. Edi Lackovi je u 83. minuti poravnao na 2-2. Tada na scenu stupa vrlo slabi sudac Tomislav

Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: SPARTAK – Josip Fažon (2139) UKOVEC 77 – Milan Mesari (1337) ŠENKOVEC – Saša Fuko (227) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87) CENTROMETAL – Davor Majsen (2560) SOKOL – Saša Puh (2315) DINAMO (P) – Krisjan Mihalec (611) MLADOST (I) – Marko Miki (6375) NOVANA KAZNA NK PUŠINE se kažnjavaju po l. 68. DP HNS-a novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog pljuvanja suca od strane gledatelja na utakmici u Podturnu.

OPOMENUTI IGRAI SLOBODA (S) – Ivan Buhanec (1722) CENTROMETAL – Davor Majsen (2560) PUŠINE – Mario Skupnjak (7433), Dario Martan (400), Dario Magdaleni (7278) MLADOST (I) – Marko Miki (6375) SOKOL – Marko Mikolaj (2331), Saša Puh (2315), Luka Mikolaj (2330) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Ivan Furundžija (2930), Fabijan Hižman (4244) BSK – Vedran Paler (300), Bojan Škvorc (631) MLADOST (Pal.) – Tomica Baksa (103) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87), Benjamin Domini (681), Marko Obadi (1774) ŠENKOVEC – Davor Vabec (2146), Dejan Korent (5127), Davor Kovaevi (4861), Saša Fuko (227) SLOGA () – Nenad Novak (4742), Marko Dokleja (1758) PODTUREN – Mario Sermek (4906), Josip Lepen (280), Vjekoslav Škvorc (55) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Mihael Jurinec (6248) UKOVEC 77 – Siniša Bradari (6944), Milan Mesari (1337), Tomislav Gaa (10135) SPARTAK – Josip Fažon (2139) DINAMO (P) – Ivan Križai (4616), Krisjan Mihalec (611), Hrvoje Hali (2092)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 10 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 8 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P) 7 zgoditaka – Sanno Debelec, Stjepan Krznar (Dinamo D), Saša Fuko (Šenkovec), Nenad Vibovec (Centrometal), Edi Lackovi (Spartak) 6 zgoditaka – Mario Kranjec (ukovec 77), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dario Vadlja, Tomica Mlinarec, Denis Hali, Nikola Talan (Mladost Pal.), Ivan Fuko (Mladost I), Dejan Korent (Šenkovec), Željko Marnec (Naprijed) 5 zgoditaka – Robert Štefulj (Pušine), Antun Ružman, Josip Fažon (Spartak), Dražen Vukina (ukovec 77), Nino Marec, Antonio Dodlek (Dinamo P), Filip Murkovi (Mladost I)

Herman koji u 90. minuti ne dosuuje prekršaj na gostujuem obrambenom igrau nakon kojeg sudi za domae kazneni udarac. Edi Lackovi «poklon bon» pretvara u pobjedu od 3-2. Jedan domai, a tri gostujua opomenuta igraa. Po završetku utakmice bilo je povike prema sucima od strane gostujuih navijaa. Predstavnik Sokola Dražen Mikolaj ušao je u sudaku prostoriju, ali je «izguran» iz nje od strane rukovoditelja osiguranja Marija Milijania.

Nakon dužeg vremena domae slavlje i u Podturnu Ve su njihovi navijai gotovo zaboravili kada su domai protiv Spartaka upisali jedinu pobjedu. Nova i to vrlo važna jer odluuje o ostanku u ligi upisana je ove nedjelje protiv izravnog konkurenta momadi Pušina. Dobro su domai rasporedili pucake snage. U svakom su poluvremenu postigli po dva zgoditka, a gosti svoj jedini u 45. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Nikola Mošmondor. Benjamin Kati u svakom je poluvremenu postigao po jedan zgoditak, a uz njega u prvom dijelu Mihovil Balenovi i u drugom za konanih 4-1 Mihael Kolari. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi. Delegat utakmice i kontrolor suenja na II HNL Mijo Horvat pohvalio je «drugoligaškog» mahaa Damira Fodora zbog dvije situacije. Prva se dogodila u 45. minuti kada je sucu utakmice Križaiu pomogao kod dosuivanja kaznenog udarca za goste i druga kad je u 76. minuti lijepo iz drugog plana pustio domaeg napadaa Kolaria koji je postigao zgoditak, mada su se gostujui navijai u toj situaciji bunili da je bilo zalee i bili nekulturni vrijeanjem i pljuvanjem! pomonog suca. ak je i domaa redarska služba morala reagirati da se ne bi dogodio i teži incident. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi.


 13. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - KRALJEVAN 38 3-4 (1-2) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Željko Novak, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Goran Strahija Strijelci: 0-1 Baksa (22), 0-2 Baksa (32), 1-2 Koiš (42), 2-2 Strahija Z (42), 2-3 Baksa (61), 3-3 Kova (88-11m), 3-4 Cvek V (90) HODOŠAN: Vuk, Habuš, Vadlja (46. Vugrinec), Sinkovi, Novak, Puri, Kova, Kolari, Koiš, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija KRALJEVAN: Ruži, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Špoljar, Tisaj, Slaviek (90. Blažeka), Baksa, Pišpek, Lipi (57. Cvek V), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Kolari (Hodošan); Špoljar, Vlah, Štefok, Cvek S., Ruži (Kraljevan)

SK - DUBRAVAN 4-0 (3-0) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Vladimir Blaži. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Begovi (20), 2-0 Bašnec (29), 3-0 Horvat (38), 4-0 Lisjak (60) SK: Grabant, Božek, Smrk, Bašnec, Horvat, Višnji N (83. Kos M), Višnji R., Begovi (83. Kos D), Grabant (75. Jalšovec), Lisjak, Vidovi, trener: Marko Vidovi DUBRAVAN: Meimurec, Šte , Horvat, Jadan Dominik, Jakupak, Lukša (80. Žini), Balažinec (68. Jadan Damijan), Hajdinjak (69. Meimurec), ižmešija (46. Pongrac), Brljak, Pahek (73. Lovrek), trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Horvat (SK)

POLET - GRANIAR 4-1 (2-0) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši. Suci: Maja Horvat, Franjo Hergo, Mladen Puklavec. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Pal (14), 2-0 Bašek (39), 3-0 Pal (72-11m), 4-0 Bašek (75), 4-1 Blažon (90-11m) POLET: Vaš (87. Lukman), Krišto , Ujlaki (75. Bai), Vibovec, Posavec, Bašek, Magdaleni, Lisjak, Gajnik, Pal , Halabarec (54. Jurian), trener: Franjo Mihalkovi GRANIAR: Tratnjak, Šopar (46. Turk), Boži K (75. Buhin), Blažon, Mihaljkovi, Lisjak, Drvoderi D., Drvoderi A (70. Krznar), Boži R., Novak, Lovrek, trener: Zoran Graši Žu kartoni: Ujlaki, Krišto  (Polet); Drvoderi D., Mihaljkovi (Graniar)

CROATIA - OMLADINAC (DS) 2-1 (1-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croaa. Suci: Marijan Dumani, Siniša Lukai, Marna Koprivec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Cirkveni (38-ag), 1-1 Rošani (58), 2-1 Krmar (77) CROATIA: Patarec, avlek, Kolar, Varga (65. Hanžekovi), Bali, Šafari, Ivanuši, Krmar, Ruži, Jeleni, urila (86. Domini) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Rošani, Domjani, Patafta, Debelec, Taradi, Cirkveni, Ruži (86. Toplek) Žu kartoni: Krmar, Varga, Ivanuši, avlek (Croaa); Rošani (Omladinac)

DUBRAVA - VIDOVAN 3-2 (2-0) SIVICA. Suci: Zdravko Toplišnjak, Marko urek, Nino Grgi. Strijelci: 1-0 Vidovi (4), 2-0 Bobianec S (11-11m), 2-1 Nemet Dino (47), 2-2 Nemet Dino (54), 3-2 Vidovi (78) DUBRAVA: uranec, Gorian, Tkalec (61. Mui), Murkovi, Bobianec Maja, Bobianec Mihael, Horvat, Bobianec S., Drk (46. Kerovec), Varga, Vidovi (86. Palir), trener: Vladimir Sabol VIDOVAN: Šubaša, Horvat (83. Petri), Škoda, Hujs, Matulin, Varga, Friši N., Friši D (72. Lukša), Ujlaki (47. Herman Mihael), Kvakan, Nemet Dino, trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Mui, Varga (Dubrava); Horvat (Vidovan)

GALEB - BORAC PMP 5-2 (2-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dario Bubek, Dragan Hrustek, Mario Begovi. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Lonari (10), 1-1 Granar (14-11m), 2-1 Pigac (22), 2-2 Lonari (30), 3-2 Granar (64-11m), 4-2 Granar (65), 5-2 Pigac (69) GALEB: Pantaler, Ribi, Turk (63. Balent N), Soka, Hertelendi (46. Slaviek), Pigac, Balent D., Mesari (89. Granar D), Granar T (85. Blažini), Balent R, Fleten (89. Beli), trener: Ivan Soka BORAC: Cika, Kocijan, Križai (60. Zrna), Sršan, Janec, Klari (79. Drvoderi), Brumen, Baksa, Hunec, Lonari (77. Baranaši), Rušanec, trener: Ivan Jambroši Žu kartoni: Granar, Balent (Galeb); Cika, Brumen (Borac)

15. studenoga 2013. II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Kraljevan 38 do gostujue pobjede u sudakoj nadoknadi Susjedi iz Donjeg Kraljevca su u Hodošanu za nešto više od pola sata igre imali vodstvo od 2-0 zgodicima Siniše Baksa. Tri minute prije odlaska na odmor domai su smanjili na 2-1 zgoditkom Dejana Koiša. U 45. minu imaju kazneni udarac kada je u gostujuem kaznenom prostoru srušen Zoran Strahija. Svi su vidjeli što se dogodilo osim suca utakmice Željka Novaka koji se nije zviždaljkom oglasio. Samo što je poelo drugo poluvrijeme «nepravdu» iz prvog dijela popravljaju domai u 46. minu poravnanjem na 2-2, a strijelac je bio Zoran Strahija. Svojim treim zgoditkom u 61. minu Siniša Baksa ponovno goste dovodi u prednost. Dvije minute prije kraja utakmice sudac utakmice Novak nije imao izbora kad je pokazao na bijelu toku jer je vratar Kraljevana 38 Nikola Ruži u svom kaznenom prostoru srušio Zorana Strahiju. Siguran sa 11 metara za 3-3 bio je Krešo Kova. Igrala se sudaka nadoknada od tri minute, a u drugoj minu nadoknade nakon udarca iz kuta u velikoj gužvi pred vrama Hodošana Vjekoslav Cvek uspio je loptu ugura u mrežu i gosma donije pobjedu od 4-3. Jedan domai, a ak petorica gostujuih opomenuh igraa. Gos iz Novakovca imali su inicijavu prvi dvadeset minuta drugog poluvremena i to je bilo sve. Mišo Pal prvi je naeo gostujuu mrežu u 14. minu. Šest minuta prije odlaska na odmor Dario Bašek domae vodstvo povisuje na 2-0. U 72. minu Polet ima kazneni udarac koje realizira Mišo Pal i ve je 3-0. Nakon Pal ja i Bašek se tri minute kasnije po drugi puta upisuje u strijelci za sada ve visokih 4-0. Kad se ve oekivao kraj utakmice u 90. minu i gos imaju kazneni udarac kojeg je realizirao za konanih 4-1 Tomica Blažon. Po dvojica opomenuh igraa u svakoj momadi.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) TRNAVA MLADOST (SM) BUDU NOST (P) GRANI AR (N) CROATIA DUBRAVA OMLADINAC (DS) DUBRAV AN GALEB HODOŠAN SK VIDOV AN BORAC PMP DRAVA (DM)

13 10 13 9 13 8 13 7 13 6 13 6 13 6 13 5 13 5 13 4 13 4 13 4 13 3 13 3 13 3 13 2

1 2 3 3 4 2 2 2 1 4 2 1 3 3 2 3

2 2 2 3 3 5 5 6 7 5 7 8 7 7 8 8

43 – 17 35 – 22 29 – 15 27 – 22 26 – 17 29 – 21 24 – 22 26 – 34 34 – 36 23 – 30 24 – 36 32 – 32 19 – 27 17 – 33 22 – 34 21 – 33

31 29 27 24 22 20 20 17 16 16 14 13 12 12 11 9

Trnavi domai bodovi. Nisu dugo deki iz Podbresta izdržali u Gorianu. Za nešto više od dvadeset minuta igre domai su ve ošli na «dva razlike», a strijelci su bili Dejan Repalust i Simon Jakši. Simon Jakši je domae vodstvo svojim drugim zgoditkom u 64. minu povisio na 3-0. Dvije minute prije kraja utakmice Budunost je zgoditkom Danijela Novaka ublažila poraz na 3-1. Susjedski derbi u Donjem Mihaljevcu pripao gosma iz Svete Marije. Zgoditak odluke u 68. minu posgao je za gostujuu Mladost Davor Štrok. U vrlo nervoznoj igri bez gotovo pravih prigoda jednu su gos iskorisli i pobijedili. Lijep se broj i gledatelja okupio na igralištu «prek Druma» njih oko 200. Kod zgoditka gostujui navijai zapalili su nekoliko bengalki, ali ih nisu bacali u teren za igru. Tri minute prije kraja domaa Drava ostala je bez Emila Herca koji je grubim startom s lea na gostujueg igraa zaradio iskljuenje. Jedan je domai igra bio opomenu, a gostujua dvojica. U Orehovici slavili domaini. Kako domaa Croaja jekom prvog poluvremena nije uspjela posi zgoditak u 38. minu su im u tome pomogli gos iz Držimurec-Strelca. Naime, autogol je posgao Bojan Cirkveni. Zanimljivo za njega on ipak više voli tres suparnike mreže. Njegov «grijeh» u 58. minu popravlja Mladen Rošani poravnanjem rezultata na 1-1. Domai kapetan momadi Marijan Krmar donio je domainu radost u 77. minu svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1. U Sivici Dubrava umalo ispusla dobiveno. Imali su domaini vodstvo od 2-0 nakon prvog poluvremena zgodicima ve u 4. minu Alena Vidovia i 11. minu iz kaznenog udarca Stevice Bobianca. Vidovan se poetkom drugog dijela sa dva zgoditka Dine Nemeta u 47. i 54. minu vraa u igru poravnanjem rezultata na 2-2. No, domai su ipak u samoj završnici utakmice u 78. minu drugim zgoditkom Alena Vidovia sgli do pobjede od 3-2Glatka pobjeda SK-e. Naleo je Dubravan na pucaki raspoložene «ovske» deke. Ve su u prvom poluvremenu posgli tri zgoditka i to redom Aldin Begovi, Dejan Bašnec i Ivan Horvat. Konanih 4-0 u 60. minu postavio je svojim zgoditkom Darian Lisjak. U drugom dijelu gos iz Donje Dubrave igraju nešto bolje, ali još uvijek nedovoljno za nešto blaži poraz od ovoga. Galeb pecom ispao Borac PMP. ak su gos iz Turiša prvi u 10. minu zgoditkom Darija Lonaria poveli. Ubrzo u 14. minu poravnao je iz kaznenog udarca Tomislav Granar. Galeb dolazi u vodstvo u 22. minu zgoditkom Miroslava Pigaca. Drugim svojim zgoditkom u 30. minu Dario Lonari poravnava na 2-2. Tim se rezultatom ošlo na odmor. Što se e zgoditaka u drugom poluvremenu domai posžu još tri i dolaze do pobjede od 5-2. Is su strijelci za domae bili koji su i u prvom dijelu poszali zgoditke. Kad se sve to zbroji tri je zgoditka posgao Tomislav Granar od toga dva iz kaznenih udaraca, a dva je posgao Miroslav Pigac, ali iz igre. Parovi i suci 13. kola: Omladinac (DS)-Kraljevan 38 (Hajdinjak, Tuksar, Bali), Budunost(P)- Hodošan (Posedi, Novak, Horvat), Graniar(N)Trnava (Filipi,Sukanec, Lukai), Dubravan- Polet(P) (Juras,Mihali, Koruni), Vidovan- SK (Novak, Žerdin,Horvat), Mladost (SM)- Dubrava (Kolari, Vuk,Kantoci), Borac PMP- Drava (DM) (Mesari, Koila, Jurinec), Croaa- Galeb (Zadravec, Martan, Martan).

16 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 15 zgoditaka - Jurica Tizaj (Omladinac DS) 14 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 12 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljevan 38) 11 zgoditaka – Ivica Munar (Graniar N), Simon Jakši (Trnava) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubravan), Miroslav Pigac (Galeb) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Danijel Lovrek (Graniar N) 8 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljevan 38), Krešo Kova (Hodošan) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Alen Vidovi (Dubrava) 6 zgoditaka – Bruno Gorianec (Dubrava), Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croaa), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budunost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Tomislav Debelec (Omladinac DS), Nikola Štrok (Drava DM), Dario Lonari (Borac PMP), Tomislav Granar (Galeb) 5 zgoditaka – Tihomir Novosel (Budunost P), Rajko Gavez (Borac PMP), Josip Hošnjak, Nikola Blažini (Mladost SM), Niko Pahek (Dubravan), Dino Nemet (Vidovan)

OPOMENUTI IGRAI VIDOVAN – Zoran Horvat (2046), Dino Nemet (2251) DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548) BORAC PMP – Sandro Cika (4089), Nikola Brumen (3034) GALEB – Tomislav Granar (3145), Renato Balent (3146) HODOŠAN – Tihomir Kolari (1743) MLADOST (SM) – Davor Štrok (6122), Dino Horvat (8681) CROATIA – Marijan Krmar (6338), Dino Varga (3400), Ivan Ivanuši (5491), Siniša avlek (2934) POLET (P) – Luka Ujlaki (5084), Marko Krišto  (665) BUDUNOST (P) – Danijel Ciglar (2800), Denis Višnji (1620) KRALJEVAN 38 – Dino Špoljar (4807), Petar Vlah (335), Stanko Štefok (38), Silvestar Cvek (45), Nikola Ruži (6552) OMLADINAC (DS) – Mladen Rošani (1901) GRANIAR (N) – Dominik Drvoderi (707), Bojan Mihaljkovi (3419) SK – Ivan Horvat (1544) DUBRAVA – Velimir Mui (3643), Patrik Varga (3655)

DISCIPLINSKI KUTAK DRAVA (DM) – Emil Herc (2939) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: BUDUNOST (P) – Denis Višnji (1620) GALEB – Renato Balent (3146) SK – Ivan Horvat (1544) DUBRAVA – Velimir Mui (3643), Patrik Varga (3655) MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681)

DRAVA - MLADOST (SM) 0-1 (0-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Zoran Hajdinjak, Davor Šupljika, Toni Fažon. Delegat: Maja Poredoš Strijelac: 0-1 Štrok (68) DRAVA: Koiš, Ivaci (78. Bartoli), Igrec (74. Kos), Mihalac, Gorupi, Klari (66. Igrec), Orehovec, Igrec D., Igrec J., Štrok, Herc, trener: Ivan Bartolli MLADOST: Kranjec, mrlec, Hošnjak, Horvat, Posavec, Šulj (79. Hobor), Blažini, Matulin, Orehovec (76. Papak), Markovi, Štrok (90. Pavlic), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Ivaci (Drava); Horvat, Štrok (Mladost) Crveni: Herc (Drava)

TRNAVA - BUDUNOST (P) 3-1 (2-0) GORIAN. IGralište: Gaj. Suci: Božidar Jurai, Željko Kovai, Ivan Žganec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Repalust (10), 2-0 Jakši S (23), 3-0 Jakši S (64), 3-1 Novak (88) TRNAVA: Dolenec, Jakši I., Gudlin, Repalust, Špoljar (67. Markan D), Markuši, Jakši A., Jakši S. (65. Blažek), Magdaleni, Malek, Markan N., trener: Petar Medvar BUDUNOST: Pancer, Palai (76. Lonari), Novak, Višnji, Ciglar, Klobuari, Hali T, Marnec, Dodlek (46. Hali G), Bukal, Gajnik (46. Maek), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Ciglar, Višnji (Budunost)

13. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD HAJDUK VINDIJA - VENERA PMP 1-3 (1-1) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Dominik Mihoci, Stjepan Novak, Mario Sukanec. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Ciglari (3), 1-1 Hrženjak (32), 1-2 Ciglari (52), 1-3 Doveer (69) HAJDUK: Jurovi, Žganec, Hrženjak D (65. Mesari), Kovai, Maari M, Jurovi, Mikulaj (65. Jambroši), Debelec M., Vrbanec, Debelec G. (72. Šardi), Hrženjak L (65. Periši), trener: Darko Rob VENERA: Srnec, Gorianec, Pintari, Celinger, Kerman (48. Škvorc M), Marodi, Ciglari (72. Peras), Pozder, Škvorc R., Gregorini (85. uran), Doveer (88. Perho), trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Jambroši (Hajduk); Škvorc M (Venera)

BRATSTVO - MEIMUREC 3-4 (2-2) SAVSKA VES. Igralište. NK Bratstvo. Suci: Mario Buhin, Antun Koruni, Josip Jurinec. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Novak (3), 1-1 Kregar (14), 1-2 Bali (29), 2-2 Vuruši (32), 2-3 Treska S (65), 2-4 Treska D (80), 3-4 Vidovi (82) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Fuko (46. Bedi), Novak, Vuruši, Vlah, Riko (70. Kocijan), Horvat S (86. Horvat N), Vidovi M, Cerovec (75. Vidovi S), trener: Danijel Novak ME IMUREC: Prekupec, Besjani, Kozina (13. Hrušoci), Fuek (81. Horvat), Bajzek, Branilovi, Bali, Ivanuša (46. Buratovi), Kregar, Treska S., Treska D., trener: Željko Novak Žu kartoni: Vlah, Fuko, Cerovec (Bratstvo); Besjani (Meimurec)

DRAVA - SLOBODA 2-3 (0-2) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Vjeran Tuksar, Saša Mihali, Franjo Horvat. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Lukman (19), 0-2 Mui (39), 1-2 Vuk (57), 1-3 Mui (64), 2-3 Medved (86) DRAVA: Ivkovi, Zanjko M., Bezek, Zanjko D., Bajkovec, Postružin, Dombaj, Vuk, Medved, Gorianec, Marnevi, trener: Krisjan Varga SLOBODA: Horvat, Belše, Srnec, alopa, Bel, Tremski (83. Novak), Lukman, Sovar (86. Železnjak), Culjak, Mui, Tisaj (72. Bubek), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Postružin, Marnevi, Vuk, Gorianec, Bajkovec (Drava); Belše, Tremski (Sloboda)

NAPREDAK - M.MIHALJEVEC 1-1 (0-1) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Erik Žerdin, Mario Pintari, Marko Smr. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Pušar (39), 1-1 Lepen (76-11m) NAPREDAK: Žagar, Lepen, Novak, Matoša (46. Žganec), Drvoderi, Jambroši, Škvorc (46. Antolovi), Tkalec, Drk, Lastavec, Vidra, trener: Ivan Šardi MM: Magdaleni, Posavec (56. Vrši), Rodinger, Besjani (80. anadi), Šol, Trupkovi, Varga, Mesari P., Mesari B., Kovai, Pušar, trener: Marko Tadi Žu kartoni: Drvoderi (Napredak); Kovai (MM)

JEDINSTVO - BRATSTVO (J) 2-0 (2-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Darko Filipi, Damir Mesari, Mladen eke. Delegat: Dragun Borko Strijelci: 1-0 Borko (4), 2-0 Horvat (10) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Novak M., Vuk, Plantak, Fujs, Mikulan (43. Novak D), Horvat, Golub, Borko (84. Krumpi M), Ladi (25. Trnjak), trener: Roman Trnjak BRATSTVO: Jeleni, Levai, Jambrovi (88. Kovai), Trstenjak, Rihtarec (18. Vinko), Antoli, Vinko, Levai, Gorianec (73. Petermanec), Jurovi (73. Baumgartner), Na, trener: Boris orevi Žu kartoni: Ladi, Mikulan, Ter, Borko, Novak (Jedinstvo); Antoli, Levai (Bratstvo) Crveni: Fujs (Jedinstvo); Trstenjak (Bratstvo)

ZEBANEC - JEDINSTVO (NSD) 1-4 (0-3) ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Robert Radek, Dragun Novak, Danijel Koila. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Jambroši (6), 0-2 Popovi (10), 0-3 Popovi (28), 1-3 Rudniki (71), 1-4 Kapeš (80) ZEBANEC: Kocijan, Kodba (86. Bani), Hošpel (86. Žuni), Tkalec, Vrani, Živko, Grabar, Puri (39. Šavniar), Horvat, Šafari (89. Koila), Rudniki, trener: Neven Horvat JEDINSTVO: Habek, Jaluši, Filipovi, Tkalec (88. Plevnjak), Jambroši, Rešetar (71. Vabec), Fras, Piska, Novak, Popovi (75. orevi), Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Jambroši, Fras (Jedinstvo)

MURA - TRNOVEC 1-2 (0-0) HLAPIINA. Igralište. SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Patrik Kolari, Jasmin Lozi, Antun Kukovec. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Tomaši (65), 0-2 Košak (84), 1-2 Jurovi (90-11m) MURA: Novak, Breznik (87. Krnjak), Novak, Jurovi, urin, Stojko, Vinko M., Varga, Stojko, Horvat (70. Jeki), Telebuh, trener: Dražen Novak TRNOVEC: Košak, Novak (46. Kiri), Periši, Flac, Planinc, Tomaši, Bacinger, Petri, Miko, Potonik, Liber, trener: Krisjan Kiri Žu kartoni: Stojko, Jurovi (Mura); Potonik, Flac (Trnovec) Crveni: Vinko (Mura)

U Savskoj Vesi dobra utakmica i slab sudac, kolo obilježeno s više sluaja nesportskog ponašanja

Bratstvo je ve u 3. minu povelo i to nakon što je dosuen kazneni udarac. Daniel Novak puca is, a vratar Meimurca Ivan Prekupec njegov udarac brani, ali i odbija loptu do samog izvoaa kaznenog udarca koji iz drugog pokušaja posže zgoditak. U 8. minu nad igraem Meimurca Linom Kozina domai je igra napravio ružan start pa je is morao napus igru, ali domaeg igraa sudac Buhin nije opomenuo. Do izjednaenja rezultata na 1-1 dolazi u 14. minu zgoditkom Bojana Kregara. Gos prvi puta vode u 29. minu, a strijelac je bio Nenad Bali. Samo tri minute kasnije ve je 2-2, a domai strijelac je Goran Vuruši. Nažalost utakmicu je obilježio slab sudac Mario Buhin koji nije u 60. minu kod rezultata 2-2 dosudio kazneni udarac za domae Bratstvo. U drugom su dijelu gos iz Dunjkovca-Prenca zaigrali puno idošli su do zaslužene pobjede. Zgodicima Saše Treska i Darijana Treske u 80. minu imaju vodstvo od 4-2 koje je dvije minute kasnije smanjio na konanih 4-3 za Meimurec Mario Vidovi. Jedinstvo se vralo pobjedom u Zebancu. Nakon dva domaa poraza izgleda da deki iz Novog Sela na Dravi bolje igraju u gosma. Dobru gostujuu igru ponovili su u Zebancu kada su za samo pola sata igre imali visoko vodstvo od 3-0 zgodicima Dejana Jambrošia i dva puta Mišela Popovia. Tek u 71. minu su domai uspjeli svlada vratara Jedinstva Nikolu Habeka, a pošlo je to za nogom Dinu Rudnikom. Deset minuta prije kraja utakmice Dražen Kapeš postavlja konanih 4-1 za goste. Slobodi pobjeda u Kuršancu. Nakon prvog poluvremena ve su gos iz Mihovljana zgodicima Denija Lukmana i Davora Muia imali vodstvo od 2-0. Drava je uspjela u 57. minu smanji na 2-1 zgoditkom Nenada Vuka. Svojim drugim zgoditkom u 64. minu Davor Mui povisuju vodstvo gosju na 3-1. U 77. minu po delegatu utakmice Ivanu Mezgi sudac utakmice Vjeran Tuksar propuso je iskljui igraa Drave Nikolu Gorianca koji je gostujueg igraa udario rukom u trbuh. Sudac se zadovoljio samo opomenom uz konstataciju da je bilo odguravanja. eri minute prije kraja utakmice Davor Medved je ublažio domai poraz Drave na 3-2. Uzbudljivo u Peklenici uz podjelu bodova. Dva su puta gos iz Strahoninca imali vodstvo, a domai su minutu prije kraja utakmice

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI STRAHONINEC JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) M. MIHALJEVEC MURA HAJDUK (Š) TRNOVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) VENERA PMP NAPREDAK ZEBANEC

13 11 13 9 13 8 13 7 13 6 13 7 13 5 13 5 13 6 13 5 13 4 13 4 13 4 13 3 13 2 13 2

1 1 1 3 2 3 3 3 3 4 0 6 5 3 3 5 0 7 2 6 4 5 2 7 2 7 1 9 2 9 1 10

47 – 15 47 – 20 34 – 23 28 – 24 26 – 20 20 – 24 29 – 23 25 – 21 22 – 21 21 – 29 19 – 27 23 – 23 22 – 29 13 – 35 11 – 31 9 – 31

34 28 26 24 21 21 20 18 18 17 16 14 14 10 8 7

poveli da bi ipak Strahoninec na kraju u sudakoj nadoknadi poravnao rezultat na konanih 3-3. Po delegatu utakmice Nikoli Topleku sporna se situacija dogodila odmah na poetku utakmice u 14. minu kada je domai igra Darko Trstenjak u svom kaznenom prostoru nakon jednog skoka na loptu glavom, promašio istu i lopta ga pogodila u ruku, a sudac utakmice Jadran Kukovec opravdano dosudio kazneni udarac, a po delegatu neopravdano iskljuio domaeg igraa. U 67. minuti kazneni udarac za domae i velika gužva u kojoj su iskljueni domai Tomica Nerer i gostujui Jurica Žerjav. «Zakuhao» je Žerjav koji je nogom nagazio Nerera koji je ležao na travi, a ovaj se pridigao i grubo rukama u lice odgurnuo Žerjava. Naravno obojica su «nagraena» iskljuenjem. Kad se sve to malo smirilo za 2-2 kazneni udarac je realizirao Ivan Zadravec. Plavi u 89. minu zgoditkom Siniše Škvorca dolaze u vodstvo od 3-2. Jurica Jaluši na kraju je u sudakoj nadoknadi Strahonincu donio bod. Jedinstvo bolje od Bratstva. Na brzinu su domai sve riješili, U poetnih deset minuta utakmice zgodicima Marina Borka i Maje Horvata dolaze do vodstva od 2-0 koje do kraja utakmice ne ispuštaju. Minutu prije kraja prvog poluvremena dvojica iskljuenih igraa. Domai Mario Fujs zbog odguravanja rukama u predjelu prsiju i vrata igraa Bratstva i gostujui Goran Trstenjak zbog namjernog udaranja igraa Jedinstva nogom po nozi u prekidu igre.U Gornjem Kraljevcu bez pobjednika. Gos iz Malog Mihaljevca su poveli šest minuta prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Sandija Pušara. Vrue je bilo poetkom drugog poluvremena u 47. minu kada je sudac utakmice Žerdin za goste dosudio kazneni udarac, a domai igrai ga opkolili i tražili da im objasni «što je to on ipak dosudio». I ne samo igrai nego i domai predstavnik kluba koji je ujedno i licencirani trener Ivan Šardi koji pak je utrao u teren za igru do suca. Gos su izveli kazneni udarac, ali je domai vratar Davor Žagar obranio taj udarac pa je ostalo 1-0 za goste. Doekali su i domai kazneni udarac u 76. minu kojeg je za konanih 1-1 realizirao Damir Lepen-Jurak. Domai poraz doživjela je Mura. Cijelo drugo poluvrijeme igrali su sa igraem manje pa im je i to predstavljalo mali hendikep. Iskljuen im je Marko Vinko jer je gostujueg igraa kada ovaj nije bio u posjedu lopte nogom udario u predjelu potkoljenice. Dugo zgoditka nije bilo. Sve do 65. minute kada je Trnovec poveo zgoditkom Tomislava Tomašia. Šest minuta prije kraja utakmice Danijel Košak povisuje gostujue vodstvo na 2-0. Mura ima u 90. minu kazneni udarac kojeg za ublažavanje domaeg poraza na 2-1 realizira Marko Jurovi. Veneri PMP pobjeda u Štrukovcu. Da domaem Hajduku nee bi lako vidjelo se ve u 3. minu kada su gos zgoditkom Krisjana Ciglaria poveli. Do poluvremena domai su zgoditkom Dominika Hrženjaka uspjeli poravna rezultat. Goste ponovno u vodstvo u 52. minu svojim drugim zgoditkom na utakmici dovodi Krisjan Ciglari. Pobjedu od 3-1 Veneri PMP je u 69. minu osigurao Siniša Doveer. U drugom dijelu domai Hajduk je imao više loptu u posjedu, ali su gos iz kontri stvarali prigode. Bolji razvoj igre ometala je kiša koja je padala i klizav teren. Po jedan opomenu igra u svakoj momadi.

PLAVI - STRAHONINEC 3-3 (1-1) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Jadran Kukovec, Nenad Štrek, Robert Kolari. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Drabi (15-11m), 1-1 Žganec (27), 1-2 Vuruši (50), 2-2 Zadravec (67-11m), 3-2 Škvorc (89), 3-3 Jaluši (90) PLAVI: Kuzma, Škvorc, Trupkovi, Žganec, Drk, Nerer, Zadravec, Ratajec (82. Srnec), Cilar (30. Novak), Trstenjak, Antokovi, trener: Robert Glavina STRAHONINEC: Božak, Višnjari (46. Zadravec), Kolar (86. Kuqi), Jaluši, Vrbanec (30. Kopjar), Zlatarek, Drabi (77. Lehkec), Vuruši, Žerjav, Kovai (67. Marec), Fuko, trener: Dragun Vabec Žu kartoni: Drabi, Žerjav, Jaluši, Kolar (Strahoninec) Crveni: Trstenjak, Nerer (Plavi); Žerjav (Strahoninec)

OPOMENUTI IGRAI BRATSTVO (J) – Darijan Antoli (1240), Denis Levai (3526) JEDINSTVO (GM) – Damir Mikulan (3435), Mihael Ladi (107), Mihael Ter (3893), Marin Borko (3423), Denis Novak (5287) DRAVA (K) – Nenad Vuk (4827), Nikola Gorianec (1962), Tomislav Bajkovec (1396), Mario Marnevi (7943), Goran Postružin (2667) HAJDUK VINDIJA – Dario Jambroši (284) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Jurica Jaluši (1020), Jurica Žerjav (1456), Renato Kolar (4531) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kovai (5225) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Patrik Belše (2812) MURA – Nikola Stojko (5506), Marko Jurovi (3452) ME IMUREC – Nino Besjani (2362) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330), Zoran Fras (1335) NAPREDAK – Dalibor Drvoderi (3629) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314), Krešimir Fuko (1320), Ivica Cerovec (152) VENERA PMP – Maja Škvorc (9663) TRNOVEC – Luka Potonik (4898), Matej Flac (2597)

DISCIPLINSKI KUTAK JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice MURA – Marko Vinko (3457) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) po l. 58. DP HNS-a 4 (eri) utakmice PLAVI – Darko Trstenjak (740) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Tomica Nerer (775) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456) po l. 58. DP HNS-a 4 (eri) utakmice Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: BRATSTVO (J) – Denis Levai (3526) JEDINSTVO (NSD) – Zoran Fras (1335) MURA – Nikola Stojko (5506) DRAVA (K) – Mario Marnevi (7943), Nikola Gorianec (1962) JEDINSTVO (GM) – Mihael Ladi (107) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kovai (5225) SLOBODA (M) – Patrik Belše (2812) NOVANA KAZNA NK NAPREDAK Gornji Kraljevec se kažnjava po l. 68. DP HNS-a novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog ulaska predstavnika kluba u teren za igru za vrijeme utakmice u Gornjem Kraljevcu. KAZNE Zbog dogaaja po završetku utakmice Mali Mihaljevec – Mura u prostoriji za pisanje zapisnika kažnjavaju se službeni predstavnik Mure Branko Breznik i sudac utakmice Damir Aldi jednom utakmicom zabrane obavljanja funkcije u nogometu.

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Darijan Treska (Meimurec) 13 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 12 zgoditaka – Davor Mui (Sloboda M) 11 zgoditaka – Bojan Kregar (Meimurec) 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 9 zgoditaka – Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 6 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek, Saša Treska (Meimurec), Nikola Petri (Trnovec), Ivica Telebuh (Mura), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV)

Parovi i suci 13.kola : Jedinstvo(NSD)- Bratstvo(J) (D.Aldi, Pintari, F.Aldi), Strahoninec- Jedinstvo (GM) ( Hergo,Novak,Mesari), Mali Mihaljevec- Plavi (Pek) (Horvat,Horvat, Hajdarovi), Trnovec-Napredak (Kolari,Veli,Veli), VeneraPMP – Mura (Radek, Kovai, Puklavec), Me imurec- Hajduk (Š) (Dumani, Šajnovi, Begovi), Sloboda(M)- Bratstvo(SV) (Bacinger, urek, eke), Zebanec-Drava (K) (Lozi, Blaži, Bašek).




15. studenoga 2013. STOLNI TENIS

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

HRVATSKA ŽENSKA - SUPERLIGA

Meimurje kiksalo kod kue! Sjajna Kineskinja To Hodošan vodi prema gornjem domu

U petom kolu najsjevernije druge lige akoveko Meimurje doživjelo je prvi poraz, pomalo neoekivano. Ne stoji da je provnik slab, igralo se prov vrbovekoga Petra Zrinskoga koji ima najjau centarsku liniju u ligi predvoenu 211 cm visokim Ljoljiem, no oekivalo se da pred domaim navijaima do tada neporaženo Meimurje ipak svlada gosta koji na kontu ima ve dva poraza iz eri kola. No, problem smo dobro detekrali - premo u skoku, te posebno u poenranju trojice visokih gostujuih igraa doveli su do konstantne prednos Petra Zrinskoga jekom cijele utakmice. Prednost je iznosila od 5-10 koševa razlike, ali je bila dovoljna za pobjedu, ovaj puta Meimurje nije pronašlo izlaz iz “crne rupe”. akovec je odigrao solidno tek etvrtinu i pol na gostovanju u Bjelovaru,sve je ostalo za brzi zaborav. Svoju prvu pobjedu i nain kako

TABLICA

1. Gra ar

5

5 0 10/+185

2. Vindija

5

4 1 9/+79

3. ME IMURJE

5

4 1 9/+62

4. Podravac

5

4 1 9/+61

5. Bjelovar

5

3 2 8/+59

6. Mladost( )

5

3 2 8/+52

7. Petar Zrinski

5

3 2 8/-19

8. Koprivnica

5

2 3 7/+12

9. Ivanica

5

1 4 6/-52

10. Radnik

5

1 4 6/-77

11. AKOVEC

5

0 5 5/-116

12. RUDAR CIMPER

5

0 5 5/-246

doi do nje košarkaši akovca morat e potraži u nedjelju kada im u goste prisže križevaki Radnik, momad koja je u dosadašnjih 5 kola samo jednom pobijedila. Rudar Cimper nastavlja s porazima velikom razlikom, ovaj puta na gostovanju u Varaždinu bilo je minus 45,

Mladost( ) - Radnik 82:62 Gra ar - Podravac 99:89

Koprivnica - Ivanica 73:59 Me imurje - Petar Zrinski 84:91 (14:19, 24:22, 20:24, 26:26) ME IMURJE: Gašpari 3, Lepen 6, Novak 24, Krajai 26, Jambrovi 14, Paan 2, Megla 9. Trener Novak S.

Vindija - Rudar Cimper 95:50 (20:10, 29:9, 14:14, 32:17) RUDAR CIMPER: Peri 7, Radikovi 5, Bedi 18, Novak 4, Dodlek 10, Soboan 6. Trener Damjanovi B.

Bjelovar - akovec 99:61 (24:21, 23:14, 30:14, 22:12) AKOVEC: Pusti 5, Ranteš 15, Kranjec 7, Drk 6, Momilovi 2, Kolovrat 26. Trener Bošnjak M.

a košarkašima iz Murskoga Središa slijedi utakmica prov za njih prejake Mlados iz urevca. (bh)

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prvi poraz Dubravana!

Grafiar i Meimurje neporaženi!

Na gostovanju kod Mladosti Ivanovec “deki z dobrave” upisali su svoj prvi poraz aktualne sezone, Meimurje Globetka nastavlja trijumfalni niz, a Kotoriba negavni niz. U donjomeimurskom derbiju Prelog malo bolji od Donjeg Kraljevca, koji e još prieka na svoju prvu pobjedu. (bh)

Me imurje Globetka - Gra ar II 87:61 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Vugrinec 16, Ostoja 12, Golubi A. 6, Levai 17, Franji 6, Zaspan 14, Golubi N. 2, Vuruši 9, Benik 2. Trener Šopar S.

Lepoglava - Kotoriba 86:64 KOTORIBA: Zvošec A. 13, Zvošec F. 10, Ujlaki N. 5, Ujlaki R. 2, Borovi 6, Habuš 10, Fuš 7. Trener Ujlaki R.

Mladost Ivanovec - Dubravan 72:66 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 8, Vugrinec 5, Drk 19, Kresinger 5, Terek D. 25, Mihoci 6, Bjelobrk 4. Trener Vehtersbah M.

Prelog - Donji Kraljevec 75:67 PRELOG: Jeleni 12, Ciglar M. 3, Blažona 4, Novosel 5, Poljak 9, Jankovi 5, Zrna 6, Poredoš 31. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Švenda T.12, Baljak 2, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 21, Ruži 14, Švenda D. 10. Trener Mesari M.

TABLICA 1. Meimurje Globetka 4 4 0 8/+93

Meimurje je u derbiju kola nadmašilo svoga gradskoga rivala akovec sa ak 41 koš razlike u utakmici u kojoj su jednostavno pretrali svoje suparnike. Indikativno je da su juniori akovca ve nakon desetak minuta ovoga dvoboja jedva stajali na nogama!? No, zato su si poraženi u ovom neravnopravnom dvoboju našli oduška u utakmicama protiv Rudar Cimpera i Preloga koje su dobili velikom razlikom. Nakon poraza u Ivancu juniori Donjeg Kraljevca pobijedili su u Murskom Središu, te kod kue Dubravana i stabilno drže sredinu tablice. (bh) akovec - Me imurje 64:105 AKOVEC: Bulat 2, Doveer 9, Momilovi 12, Ranteš 14, Keresteš 2, Vrus 20, Kranjec 4, Varga 1. Trener Bošnjak M. ME IMURJE: Svaty 7, Gašpari 25, Jambrovi 36, Paan 16, Glumac 19, Vojkovi 2. Trener Novak S. Ivanica - Donji Kraljevec 59:47 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 6, Mesari 17, Ivanovi 16, Ruži 8. Trener Ruži

2. Mladost Ivanovec

4 3 1 7/+4

3. Lepoglava

4 2 2 6/+16

4. Prelog

4 2 2 9/+61

Gra ar - Prelog 116:42 PRELOG: Podvezanec 6, Filipi 6, Žvorc 2, Vargek 14, Soka 12, Žvorc 2.

5. Dubravan

3 2 1 5/+3

6. Nedeliše

3 2 1 5/+2

7. Gra ar II

4 1 3 5/-36

8. Donji Kraljevec

3 0 3 3/-30

9. Kotoriba

3 0 3 3/-49

LIGA DJEAKA

Ovaj vikend prvi turniri! Za Ligu djeaka (smiju igra djeca roena 2002. i mlai) ove godine se prijavilo ukupno 10 momadi. One e turnirskim nainom razigravati svaki puta na drugom mjestu. Prvi turniri na rasporedu su ve ovoga vikenda kada u akovcu na Prvoj osnovnoj školi s poetkom od 12 sa igraju Meimurje - Nedeliše, a nakon njih prva i druga ekipa akovca. U Prelogu nastupaju uz domaina još i ŽKK Radost i ludbreški Grafiar, a u Donjoj Dubravi svoje e utakmice razigravati Kotoriba, Donji Kraljevec i Dubravan. (bh)

Rudar Cimper - Donji Kraljevec 37:50 RUDAR CIMPER: Peri 12, Soboan 3, Antolovi 2, Bilas 2, Novak 18. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Švenda 3, Mesari 27, Ivanovi 9, Ruži 9. Prelog - akovec 41:85 PRELOG: Podravec 4, Filipi 3, Hoblaj 11, Vargek 4, Žvorc 4, Soka 15. Trener Poljak AKOVEC: Ranteš 14, Momilovi 16, Doveer 14, Anderlin 8, Bulat 7, Keresteš 15, Varga 11. Trener Bošnjak M. akovec - Rudar Cimper 92:49 AKOVEC:Doveer10,Momilovi 7, Ranteš 26, Keresteš 10, Vrus 30, Kranjec 2, Miholek 7. RUDAR CIMPER: Peri 28, Soboan 7, Antolovi 3, Bilas 2, Novak 11, Klojber 1. Donji Kraljevec - Dubravan 62:47 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Šupljika 5, Švenda 5, Mesari 14, Ivanovi 24, Ruži 8, Setnik 4 DUBRAVAN: Klipi Ka 9, Klipi Kr 8, Karloci 1, Blažeka 18, Kuzmi 2, Balog 9. Trener Varga D.

TABLICA 1. Gra ar

6 6 0 12/+196

2. akovec

7 5 2 12/+151

3. Meimurje

5 5 0 10/+358

4. Dubravan

7 3 4 10/-14

5. D. Kraljevec

7 3 4 10/-126

6. Ivanica

6 3 3 9/-31

7. Rudar Cimper

7 1 6 8/-213

8. Prelog

7 0 7 7/-321

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Radnik, nedjelja 17. studeni u 17 sa, II OŠ akovec

akovec - Meimurje, etvrtak 21. studeni u 20.50 sa, I OŠ akovec

C LIGA KSMŽ

LIGA DJEAKA

D. Kraljevec - Me. Globetka, subota 16. studeni u 18 sa, D. Kraljevec Dubravan - Prelog, subota 16. studeni u 19 sa, D. Dubrava Kotoriba - Mladost Ivanovec, subota 16. studeni u 16 sa, Kotoriba Nedeliše - Lepoglava, nedjelja 17. studeni u 17 sa, Nedeliše

Prva osnovna škola u subotu 16. studenoga s poetkom u 12 sa nastupaju Meimurje, Nedeliše, akovec I, akovec II Prelog u subotu 16. studenoga s poetkom u 13.30 sa nastupaju Prelog, ŽKK Radost i Gra ar Donja Dubrava u nedjelju 17. studenoga s poetkom u 9 sa nastupaju Dubravan, Kotoriba i Donji Kraljevec

KADETSKA LIGA D. Kraljevec - Lepoglava, subota 16. studeni u 10 sa, D. Kraljevec

Paola Markati donijela je odluujui etvrti poen za pobjedu protiv Varaždinki Stolnotenisaice Hodošana, koje su iznenada ove godine dobile priliku da igraju najbolju hrvatsku žensku stolnotenisku – Superligu, kako odmie prvenstvo, igraju sve bolje. Kinesko pojaanje To uz domae igraice Markati i Švarc tako su u zaostalom susretu 6. kola, koji je odigran u Hodošanu ovaj utorak, savladale rivalkinje Varaždin s 4:2 i poravnale se bodovno s njima na tablici. Na tablici nakon sedam odigranih kola Hodošan je tako izbio na 6. mjesto s 9 bodova, koliko ima petoplasira-

ni Varaždin, ali i osjeki Vodovod i Pula koje su na 7. i 8. mjestu. Bila je to trea pobjeda u posljednja etiri susreta Hodošana, koji se tako „probudio“ nakon uvodna tri poraza, od kojih su barem dva mogla biti pretvorena i u pobjedu. TABLICA 1. HASTK MLADOST Zagreb 7

7 : 0 28 : 5

2. STK DR.ASL Zagreb

7

6:1

3. STK TIS Zagreb

7

4 : 3 20 : 19 11

14

4. STK BJELOVAR

6

4 : 2 18 : 15 10

27 : 10 13

5. STK VARAŽDIN

5

6. STK HODOŠAN

7

2 : 5 19 : 23 9

7. STK VODOVOD Osijek

7

2 : 5 15 : 23 9

4 : 1 17 : 11 9

8. ŽSTK PULA

7

2 : 5 13 : 24 9

9. STK MLADOST Petrinja

6

2 : 4 14 : 22 8

10. STK CRIKVENICA

7

0 : 7 9 : 28

7

Protiv Varaždina opet je blistala Kineskinja To koja je dobila oba pojedinana mea, te par s Markati. Pobjedu je u šestom meu veeri donijela Paola Markati koja je u neizvjesnom petom setu i odluujuem petom setu na razliku 12:10 dobila Varaždinku Brodar. Prije toga su Varaždinke vodile 1:2, ali je Hodošan s tri uzastopne pobjede preokrenuo susret u svoju korist. (dz, foto: zv) HODOŠAN – VARAŽDIN 4:2 (To – Brodar 3:0, Švarc – Petek 1:3, Markati – Poljak 0:3, Markati/To – Petek/Poljak 3:2, To – Petek 3:0, Markati – Brodar 3:2).

RUKOMET I. HRL

Prelog izgubio u rukometnom trileru pod Kotorom Da je lopta okrugla, pokazalo je gostovanje meimurskih rukometaša u Crikvenici, gdje se igralo gol za gol i srea je ovaj put bila na stani domaih rukometaša. U prvom poluvremenu ravnopravna utakmica, no nakon 15. minute nekoliko nepotrebnih tehnikih pogrešaka preloških rukometaša iskorisli su domaini i ošli na eri gola razlike. Ipak do kraja poluvremena Prelog se vrao u igru na -2. U drugom djelu rukometaš Preloga ak su i poveli, no izgleda da je u nastavku ponestalo snage i koncentra-

CRIKVENICA-PRELOG 32-31

TABLICA 1. KTC

7 5 0 2 6

10

2. IVANI

7 4 0 3 30 8

3. PRELOG

6 4 0 2 29 8

4. OSIJEK

6 4 0 2 11 8

5. CRIKVENICA

7 4 0 3 -2

8

6. H. DRAGOVOLJAC 6 3 1 2 -5

7

7. KOZALA

6 3 0 3 10 6

8. DUGO SELO

6 3 0 3 6

6

9. ŽUPANJA

6 3 0 3 -4

6

10. ZADAR

7 3 0 4 -9

6

11. SPLIT

5 2 0 3 -3

4

12. MATULJI

6 1 1 4 -18 3

13. BIOGRAD

7 1 0 6 -51 2

Crikvenica - gradska sportska dvorana. Gledatelja: 180. Suci: Cupek - Kožuhar. Prelog: Lonari, Logožar, V. Beli 6, Mati, Balog 1, Bergovec 1, Najman, Martinevi, Bratkovi 5, Horvati 1, Krajner 10, Malek 3, Hali, Janoši 1, M. Beli 3. Trener Dubravko Hozjak

cije, promašili su sedmerac i nekoliko kontranapada, što domaini ponovo koriste i na kraju slave s minimalnih 32-31. No iz RK Preloga poruuju da su ovu triler utakmicu arhivirali i da okreu novi list jer ve ih sutra na domaem Parketu eka susret protiv vodee momadi lige, KTC-a.

2. LIGA SJEVER - žene

Rukometašice “Zrinskog” i dalje na pobjednikoj stazi Iako siu nastupile u okrnjenom sastavu, mlade akoveke rukometašice ostvarile su još jednu vrijednu prvenstvenu pobjedu.Ovaj su put bile bolje od ekipe urevca.Od samog su poetka nametnule svoj ritam igre, što im je donijelo vodstvo od 17 do 13 na kraju prvog dijela. Do pred sam kraj susreta prednost je narasla i na osam pogodaka razlike , da bi na kraju završilo +5. U sljedeem kolu, koje je na rasporedu ve sutra u

UR EVAC - ZRINSKI 29:34

TABLICA 1. ZRINSKI

5 5 0 0 51 10

2. BJELOVAR

5 4 0 1 45 8

3. PITOMAA

5 4 0 1 30 8

4. PODRAVKA-LINO

5 4 0 1 11 8

5. ÐAKOVO

5 3 0 2 21 6

6. DARDA

5 2 0 3 0

4

7. TVIN-TRGOCENTAR 5 1 0 4 -22 2 8. ÐURÐEVAC

5 1 0 4 -24 2

9. IVANEC

5 1 0 4 -67 2

10. BROD

5 0 0 5 -45 0

urevac - sportska dvorana. Gledatelja: 150.Suci:CariMraz(obojicaizVaraždina). Zrinski: Domini, Ivai, P. Posaavec 12, L. Posavec, Vrbani 2, Glad 4, Šari, Benik, S. Posaveec 10, Zadravec 4, Bali 2,Ladi, Resman, Androi, Kova. Trener Željko Golik

dvorani Graditeljske škole, Zrinski je domain Ivancu. Ostali rezulta 5. kola: Trvin Trgocentar - akovo 20:24, Ivanec - Podravka Lino 23:44, Pitomaa - Brod 45:18, Darda - Bjelovar 30:34.




RAZGOVOR

S POVODOM PIŠE: Roberta Radovi Što je neije životno iskustvo i znanje šire, to ima vei broj toaka koje može povezati i doi do rješenja s istinskim shvaanjem odreenog problema. Jedna od takvih osoba je i akovanin Damir Markuš, koji profesionalna i životna iskustva intenzivno i dinamino stjee na nekoliko “bojnih polja”. Kineziolog, znanstvenik, trener, sportaš, autor raunalnih programa, sportski sudac..., popis društvu korisnih aktivnosti i inicijativa iznimno je dugaak. Mnogi vozai automobila prepoznat e u njegovom imenu svog instruktora i predavaa iz autoškole gdje je radio, a druge e ga pak generacije prepoznati kao svog nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture. U razgovor smo krenuli od školskih dana: — Osnovnu školu i Gimnaziju završio sam u akovcu. Nakon što sam diplomirao na Fakultetu za iziku kulturu Sveuilišta u Zagrebu, radio sam u Srednjoškolskom centru u akovcu, Centru za odgoj i obrazovanje akovec, a trenutano sam zaposlen u Tehnikoj školi akovec i Gospodarskoj školi akovec. Prije dvije godine obranio sam doktorski rad na poslijediplomskom doktorskom studiju kineziologije Kineziološkog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, gdje sam trenutano i vanjski suradnik na nekoliko predmeta te glavni predava za predmet ‘Kineziološka metodika u srednjem školstvu‘.

Autor jedinstvenih raunalnih programa — S e d a m g o d i n a r ad a utrošeno je u izradu dva autorska raunalna programa koji pomažu u radu uiteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture. Programi ‘Kineziološka kultura – Osnovna škola‘ i ‘Kineziološka kultura – Srednja škola‘ jedinstveni su ne samo u Hrvatskoj, ve i u Europi, a dobili su i pozitivno mišljenje i preporuku od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Agencije za odgoj i obrazovanje RH. U strunom dijelu programi su raeni u suradnji s prof. dr. sc. Borisom Neljakom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, a za programerski dio bio je zadužen kole-

15. studenoga 2013. DAMIR MARKUŠ doktorirao je na Kineziološkom fakulutetu u Zagrebu, a autor je dva raunalna programa koji pomažu u radu uiteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture

Mlade je danas potrebno više poticati na kretanje, posebice srednjoškolce ga i prijatelj mr. sc. Bruno Trstenjak, koji trenutano radi na Veleuilištu u akovcu. Programima se koriste uitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture u stotinjak škola u Hrvatskoj, a u Meimurju programe za sada koristi desetak škola, npr. osnovne škole u Maloj Subotici, Selnici i Prelogu, zatim Gimnazija u akovcu i druge, da ih sada sve ne nabrajam. A koliko je danas drugaije raditi s djecom u školi negoli je to bilo na poecima profesionalne karijere, i zašto su u tome bitni i ovi programi? Markuš kaže: — Djeca su se promijenila, motoriki i funkcionalno su sve manje sposobna, a s druge strane sve su zahtjevnija. Uiteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture sve je teže planirati i programirati nastavu, a u tome im pomažu ovi raunalni programi. Mlade je danas potrebno sve više poticati na kretanje, posebice srednjoškolce. Potrebno je sadržaje uiniti što atraktivnijima, a metode rada prilagoditi današnjim uenicima. To, naravno, nije lako, naroito ako su materijalni uvjeti rada slabiji.

Predmet istraživanja u doktorskom radu - Istraživanje je bilo vrlo kompleksno i teško ga je sažeti u nekoliko reenica. Naglasak je bio na pokušaju deiniranja odreenog modela predvianja životnih stilova pomou stavova. Naziv doktorskog rada je ‘Razvoj

Organizacija školskog krosa unutar nastavnog programa modela za predvianje životnog stila srednjoškolaca na osnovu stavova prema kineziološkim aktivnostima‘, a u istraživanje je bilo ukljueno preko 1.500 uenika treih i etvrtih razreda srednjih škola Meimurja. Istraživali su se razliiti životni stilovi, meutim, naglasak je ipak bio na zdravom životnom stilu i tjelesno aktivnom životnom stilu srednjoškolaca. Pokazalo se kako su se unutar modela stavovi prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, stavovi prema zdravom nainu života i stavovi prema sportu pokazali kao dobri prediktori zdravog i tjelesno aktivnog naina života i srednjoškolaca. Istraživanje je zahtijevalo obradu izrazito velikog broja podataka. Za svakog pojedinca upitnik je imao 392 pitanja, a analiziralo se ukupno devet životnih stilova, te je za sam izraun trebalo unijeti

- Djeca su se promijenila motoriki i funkcionalno su sve manje sposobna, a s druge strane su sve više zahtjevna i potrebne su drugaije metode unutar nastavnih sadržaja 579845 brojki...(smijeh) Rad je bio zanimljiv i po tome što je za analizu upotrijebljena metodologija koja se na Kineziološkom fakultetu do sada još nije koristila. To je razlog što tu metodologiju sada predajem buduim doktorima znanosti na doktorskom studiju Kineziološkog fakulteta. Markuš iza sebe ima 13 znanstvenih i 22 struna rada te jedan sveuilišni prirunik. A tek su mu 54 godine. Bio je predsjednik Društva kineziologa Meimurja i tajnik Saveza školskih sportskih

2005. godine Markuš je postao veteranskim prvakom Hrvatske u badmintonu društava naše županije. Šest godina je vodio obuku neplivaa svih osnovnih škola Meimurske županije, koja se odvijala u Varaždinskim Toplicama. Prisjea se dana kada je igrao košarku i nogomet, te je bio košarkaški sudac republikog ranga. Osniva je Košarkaškog kluba Macinec. A onda dolazi na red još jedna sportska ljubav – badminton. • Zaslužni ste za ulazak badmintona u nastavni program. — Tako je. Kao povjerenik Hrvatskoga badmintonskog saveza uspio sam postii to da je badminton ušao u nastavni plan i program osnovnih škola i vjerojatno da mene nije bilo to još ni danas ne bi bilo ostvareno. Osim toga, uspio sam postii i to da je badminton uvršten u službena natjecanja za uenike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Za razvoj badmintona

Uz sport, glazba je druga ljubav. Markuš svira kontrabas u Tamburaškom orkestru “Stjepan Bujan Stipi” i u Tamburaškom sastavu “Kontrabas“

na nivou države to je od izuzetnog znaaja. U pripremi je i knjiga na temu badmintona koju radim u suradnji s kolegicom Lidijom Petrinovi. To e biti struna knjiga vezana uz tehniku i metodiku uenja badmintona, a bit e namijenjena uiteljima, nastavnicima i trenerima, odnosno svima koji rade s djecom.

Uz sport, ima se vremena i za glazbu Uz sportske dogaaje, uvijek je neizostavan još jedan detalj: glazba. A Damir Markuš nije zakazao ni u tom “detalju”. Prije 24 godine osnovao je Tamburaški sastav ‘‘Kontrabas“, s kojim svira još i dan danas: — Sa svojim prijateljima iz Kontrabasa nastupam i sviram po raznim dogaanjima i veselicama. Imamo novi CD s vlastitim pjesmama i obradama evergreena. Sviram i u Županijskom tamburaškom orkestru ‘Stjepan Bujan Stipi‘ akovec, s kojim sam nastupao na mnogim državnim smotrama, a s kojih se orkestar naješe vraao s osvojenim zlatom. Tako smo prije nešto više od mjesec dana uspješno nastupili i na državnoj smotri tamburaških orkestara koja je održana u Dugom Selu. Sve me te aktivnosti, uz moju suprugu i dvoje djece, potiu na još više interesa i projekata koje uspješno želim ostvariti u svom buduem profesionalnom i privatnom životu.


15. studenoga 2013.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trening za cijelo tijelo Pozdrav svim vježbaima i onima koji e to tek postati, ovaj tjedan od vas oekujem puno, do sada ste napredovali i stekli snagu u mišiima pa idemo korak dalje. Vježbe koje sam za vas pripremila aktivirat e cijelo tijelo. Preporuujem da se prije treninga dobro zagrijete i da nakon treninga napravite istezanje, a tijekom samog treninga pijete vodu obinu ili mineralnu. S obzirom na to da sam u svakom broju pisala nešto o treningu koji sam zadala, a ništa o tome koliko je zdravo vježbati, zašto vježbamo i kako vježbati, sada u se posvetiti upravo tim pitanjima. Zašto vježbamo? Mnogi od vas bi na to pitanje odgovorili vrlo jednostavno: zato što želim izgubiti kilograme i potkožno masno tkivo, no s takvim razmišljanjem ne stižemo daleko, naješe izgubimo volju jer se rezultati, na žalost, ne vide u kratkom

roku. Koliko vam je vremena trebalo da svoje tijelo dovedete do tog stanja u kojem se sada nalazi, isto toliko vremena dajte svojem tijelu da se vrati. To je jedan dug i požrtvovan period. Ono što je bitno napomenuti je to da vježbanjem ne gubimo kilograme, ve centimetre, ak dobivamo kilograme jer nam se tijelo pone mijenjati, jaamo mišie, a gubimo potkožno masno tkivo, pa nam vaga pokazuje više, jer ako se sjeate pisala sam o tome da se kilogram sala i kilogram mišia razlikuju u gustoi, pa to znai da kada biste stavili dva kilograma mišia i dva kilograma masnoe jedno pokraj drugog, masnoa zauzima više mjesta nego miši. No vježbanje nije samo za lijepo oblikovano tijelo, ve i za zdrav um i dušu. Zloesta lijenost i Sulejman! Stigla je jesen i dani su sve krai, pa su i televizijske

2

kue osmislile zanimljiv program tako da što duže tijekom veeri ostanete pred ispraznim serijama koje se nižu jedna za drugom. No pitanje glasi: je li to zdravo i dobro za vas? Kako se osjeate nakon što ste proveli par sati pred televizorom? Jeste li i vi jedna od osoba koja u svom repertoaru famoznih reenica ima “poinjem vježbati od sutra“, no, na žalost, to sutra nikako da doe pa se od jednih te istih osoba takva poruka vrti iz mjeseca u mjesec. Nikako da shvatim zašto od sutra, a ne od danas, sad odmah! Pa ako ste se ve odluili za vježbanje i zdravlje stavili na prvo mjesto, onda krenite, iako nikad nije kasno poeti i ako zaista krenete od toga famoznog sutra - svaka ast, ali priznajte koliko vas je reklo od sutra i još nije poelo?! Mislim da znam odgovor. Sulejman za vas u svojoj ponudi

ima bolnu kralježnicu, umor mišia, pretilost, celulit i još mnogo toga, a ja vam nudim zdravo i lijepo oblikovano tijelo bez bolova u kostima i zglobovima, jak imunitet i puno pozitivne energije. Vi ste svom tijelu gospodar, pa odaberite izmeu te dvije opcije. Ja sam odavno odabrala i nisam požalila ni dana utrošenog na vježbanje. Dapae, ako ne vježbam dva ili tri dana, osjeam se kao

da nisam popila vode, žedna za vježbanjem. Kada krenete vježbati bitno je da se motivirate, kupite nove tenisice, tajice ili trenirku, nagradite se i

n a tjerajte na vježbanje i vidjet ete:

uskoro neete moi izdržati ni tjedan dana bez treninga. Iako vam se sada to ini kao lijepa bajka, zaista je tako, moje dugogodišnje iskustvo to potvruje. Za kraj vas podsjeam da tekstove i vježbe iz prijašnjih brojeva možete nai i na Internet portalu Meimurske novine. Sretno u ostvarenju ciljeva želi vaša trenerica Ivana Posavec!

1 5

3

4 6

7

8

1. Lezite na lea, ruke postavite uz tijelo i vrsto ssnite u ma, prekrižite stopala, a noge gledaju u strop. Udahnite i na izdah ssnute stražnjice i trbuha krenite diza noge i donji dio lea prema stropu kao na slici. Dižete se do lopaca koje su zalijepljene na mattu, a pogled u strop. Napravite 12 dizanja. Smisao vježbe je da akvira stražnjicu i trbušne mišie. 2. Još uvijek ste na leima, noge su opružene prema stropu, ruke daleko iza glave i na izdah krenite kao na slici, raširite noge i rukama preko njih. Pogled usmjerite svaki put za dlanovima. Ramena daleko od ušiju, izmeu brade i prsa ostavite mjesta za jednu jabuku. Napravite vježbu u 12 ponavljanja. Smisao vježbe je da akviramo trbušne mišie koji drže donji dio kralježnice. 3. Kada ste spustili noge na pod, tada jednu ruku postavite uz jelo, a drugu ispružite daleko iza glave. Duboko udahnite i na izdah krenite suprotnom rukom i suprotnom nogom kao na slici, pa spustite. Napravite 12 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akviramo bone trbušne mišie.

4. Sjednite bono na stražnjicu, oslonite se na jednu podlakticu, a drugu ruku postavite na struk. Ramena držite daleko od ušiju i na izdah krenite paralelno s obje noge prema stropu. Držite noge zalijepljene i napravite vježbu u 12 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da akvira bone trbušne mišie. 5. Postavite se bono, oslonite na jednu potkoljenicu i dignite stražnjicu gore. Donja ruka je na podu, a druga na struku, a gornja noga iznad matta, nije ju potrebno visoko dizati, dovoljno je malo od matta. Gornjom nogom izvodite male kikeve u pod/u strop. Napravite 20 kikeva na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira bone trbušne mišie, vanjski dio bedara i stražnjicu. 6. Postavite bono stopalo na stopalo, oslonite se na jednu podlakticu, a drugu ruku izvadite visoko u strop. Stražnjicu dignite gore iznad maa i zadržite ovu poziciju 30 sekundi. Ako ste imali ili imate bilo kakvih problema s koljenom, tada skvrite noge pa se oslonite na potkoljenice ili jednostavno preskoite ovu vježbu i napravite neku drugu. Smisao vježbe je da akviramo mišie cora. 7. Sjednite na stražnjicu, skvrite obje noge, a ruke po-

stavite iza stražnjice i dignite stražnjicu iznad matta. Udahnite i na izdah krenite spaja suprotnu nogu i suprotnu ruku, naizmjenino jednom pa drugom stranom. Napravite 12 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da akviramo mišie stražnjice, bedrene mišie i ruke. 8. Postavite se u piramidu, jednu nogu izvadite prema stropu, gledajte prema pupku i lea držite ravna. Gurajte prsni koš prema podu. Nogom koja je visoko prema stropu krenite radi male kikeve u strop/u pod, to radite cijelom dužinom noge. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da akvira ruke, noge i ramena, a usput e-

te istegnu stražnju stranu teva nogu. 9. Lezite na lea, noge su skvrene i stopala paralelno s kukovima. Ruke su uz jelo i dlanovi vrsto ssnu u matt. Pogled usmjerite prema stropu i zdjelicu dignite gore iznad matta. vrsto ssnite stražnjicu i trbuh. Dok duboko dišete, napravite 20 malih kikeva u pod/u strop. Smisao vježbe da aktiviramo ruke, lea i stražnjicu. 10. Sve je isto kao i u vježbi prije, samo što jednu nogu ispružite prema stropu i ponovite 10 kikeva zdjelicom u pod/u strop na svaku nogu sa smanjenom bazom oslonca. Smisao vježbe je da aktiviramo ruke, lea i stražnjicu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

9

10


46

Putopis

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bazilika Navještenja

MOJA “sveta” izraelska avantura

Mozaik iz Hrvatske Majka Božja Bistrika

P

osjet Izraelu razliit je od posjeta bilo kojoj drugoj zemlji. Prekrasni biblijski lokaliteti, divan krajolik i spoznaja da ste u zemlji kojom je hodao Isus. Postoji izreka: Ako želiš provod, idi u Tel Aviv, ako želiš radi, idi u Haifu, ako želiš moliti, idi u Jeruzalem. Sve to vidjeli smo i mi na našem putovanju, koje je poelo pregledom na aerodromu. Putnike koji putuju u Svetu Zemlju na zagrebakom aerodromu posebno intervjuiraju Izraelci pitanjima pa: kamo ideš, tko te pakirao, koliko ostaješ, poznaješ li nekoga u Jeruzalemu, sve do pregleda prtljage, koji se ipak ne dogaa svim putnicima. Slijedio je trosatni let iz Zagreba do zrane luke Ben Gurion u Tel Avivu, gradu na Sredozemnom moru, izraslom na obalama staroga lukog grada Ja e. Izrael je zemlja u kojoj ti prvo upada u oi vojska koje ima posvuda. Govori se hebrejskim, arapskim i engleskim jezikom. Vojni rok za žene je dvije, a za muškarce tri godine. Uobiajena je svakodnevnica da u gradu, restoranima, duanima sreete mladie i djevojke u uniformama i mitraljezima na leima. I nakon odsluženja nisu slobodni, ve u stanju pripravnos kako bi uvijek bili spremni služi svome narodu. Kontrole su stalne, bilo na aerodromu, bilo na ulazu u autobusni kolodvor, zapravo na svim ulazima u javne prostore stoji osiguranje koje e provjeriti nosiš li oružje. Kontrole su brze i nenametljive. Turizam u Jeruzalemu nije najvažniji. Na prvom su mjestu visoka tehnologija i proizvodnja dijamanata. Kako nemaju prirodnih resursa, važno je iznalaženje alternativnih rješenja, izuma. Haifa, kao poslovni grad, ima najveu prodavaonicu i radionicu dijamanata. Što se tie poljoprivrede, ništa se ne uvozi, osim pšenice. Ogromni je dio davanja koji Izrael uzima od poreza - za sigurnost i vojsku.

Nazaret, Galilejsko jezero, Brdo Blaženstva, Kafarnaum, Tabgha Vozei se od Sredozemnog mora prema Genezaretskom jezeru, kroz plantaže naranaa, limuna i limunika, dolazimo do Nazareta. Grad je to na 400 m nadmorske visine, s najveom zajednicom izraelskih Arapa u Izraelu. Oko 35 posto kršana koji ispovijedaju katoliku ili pravoslavnu vjeru i 65 posto muslimana. Sestrinski grad Natzerat Illit nastanjen je veinom Židovima. Novi zavjet spominje Nazaret kao mjesto Isusovog djenjstva, pa

je danas jedno od važnih kršanskih svešta. Iako nije sjedište biskupije, Nazaret danas ima i biskupa, koji je generalni vikar jeruzalemskoga lanskog patrijarha, a stoluje u ovom Marijinom gradu. Smješteni smo bili u hotelu “Sveti Grabrijel”, s ije se terase pruža predivan pogled na stari grad Nazaret, za kršane posebno važan zbog jedne obitelji koja je u njemu živjela – Marije, Josipa i Isusa. Ostaci Gospine kue nalaze se u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, koja svojom veliinom pokušava doara znaaj i snagu dogaaja koji se na tom mjestu zbio. Lijepi je osjeaj kad na prostoru oko crkve Navještenja vidite velike mozaike koje su darovali pojedini narodi, a tu je i hrvatski mozaik Majke Božje Bistrike, gdje u dnu piše “Majko Božja, moli za hrvatski narod”. Velika, prekrasna i oaravajua Bazilika. Dvadesetak kilometara od Nazareta nalazi se Tiberijas, grad na Galilejskom jezeru, koje Tiberijanci od milja zovu morem. Grad je turiski centar i više je u skladu s Tel Avivom. Mondeno je to središte na obali jezera s mnogim ka ima i mjesma za odmor. U Tiberijasu svakako treba proba ribu sv. Petra. Nedaleko od Tiberijasa nalazi se Kafarnaum, poznat kao drugi Isusov grad. Prije Kafarnauma je Tabhga, sveto mjesto gdje je Isus uinio udo umnoživši kruh i tako nahranivši sve gladne ljude. Posjet crkvi Petrova prvenstva na obali jezera zaista je nešto posebno, jednostavno imate osjeaj da vidite svetog Petra kako plovi Galilejskim jezerom zajedno s ostalim apostolima i Isusom. Još je jedno mjesto posebno, a to je Brdo Blaženstva, iznimno lijepo ureeno, puno šine i posebnos.

Zemlja kontras uspješno spojil Mjesto Isusova roenja

izolaciji, i dalje veliki priliv turista i hodoasnika omoguuje stanovnicima kakav - takav izvor primanja. Crkva roenja Isusova, zapravo cijeli kompleks, u vlasništvu je triju kršanskih zajednica, i to grke, armenske i katolike. Pria kaže da je ova crkva pošteena rušenja u vrijeme Perzijanaca samo zato što su Perzijanci s uenjem promatrali perzijske kraljeve/mudrace koji su bili oslikani na zidovima crkve i iz poštovanja prema svojim precima poštedjeli su crkvu. U bazilici se stepenicama spuštamo do Špilje Isusova roenja, maleni i uski prostor prepun hodoasnika koji neprestano prolaze. Na podu je zlatna zvijezda kojom je obilježeno mjesto roenja Isusa. Poklonivši se pred ovim svem

mjestom, dodirnuvši zvijezdu s mislima na svoje najbliže, na svoje želje, na ljude koji su nam važni u životu, na one koji nas ne vole i tako s molitvom na usnama odlazimo do pastirskih polja gdje su aneli pastirima nagovijesli Isusovo roenje. Crkvica Pasra na maloj uzvisini vodi nas u slike Božia i dogaaje koji su se zbili ovdje još prije 2000 godina.

Jeruzalem – grad u kojem je vrijeme stalo Za Jeruzalem, za razliku od Tel Aviva koji živi u sadašnjos, možemo rei da je vrijeme stalo negdje na pola puta izmeu Kristovog roenja i današnjeg vremena. Jeruzalem je unutar zidina podijeljen na židovsku, kršansku i muslimansku etvrt. U

njega se može ui kroz sedam vrata: Damašanska, Nova vrata, Smetlišna vrata, Herodova vrata, Jafska vrata, Vrata sv. Stjepana ili Lavlja vrata, Sionska vrata, dok su osma Zlatna vrata, uz sam prostor gdje je nekad stajao židovski hram. Bezbrojne uske uliice i znamenitos na svakom su koraku. Svakom je hodoasniku glavna postaja u Svetoj Zemlji - Jeruzalem. U njemu je Isus proveo posljednje dane svoga zemaljskog života. Ovdje je zapoeo svoju muku u Getsemanskom vrtu i nakon osude s križem krenuo na Kalvariju gdje je bio raspet. Tu je i prazan grob koji privlai gotovo 2000 godina neizmjerno mnoštvo ljudi. Tako smo i mi krenuli Križnim putem ulicama Jeruzalema kojima je nekad hodao Isus Krist. Ova pobožnost ostavlja nezaboravnu uspomenu prolaska ulicama. Put je to koji je u Jeruzalemu oznaen Via Dolorosa (Ulica boli). Neke su postaje u malim kapelama, neke na ulicama koje su okružene duanima. I tako su redom razmještene postaje Križnog puta jeruzalemskim ulicama. To je put plaa, tuge i žalos, put sveane svetos. Križni put završava u crkvi Svetoga Groba. Za veinu nas ovo je bilo iznenaenje jer smo stvorili predodžbu da je mjesto Isusova raspea bilo na nekoj uzvisini koja dominira cijelim Jeruzalemom. Meum, grad se širio i sada obuhvaa i ovo mjesto koje je nekad bilo van zidina. Da biste vidjeli Isusov grob, morate eka u velikim redovima, gužva je neizmjerna, ali usprkos njoj vlada neopisivi duhovni mir koji preplavi svakog ovjeka. Razlii ljudi, živo teški, laki, svatko donese neko svoje breme. Ljudi ne govore, znaju da On sve zna. Nošen svetošu, svatko pus suzu. Brige, boli, strepnje… Ne možete se oduprije i suze same poteku. Brojne uliice na Putu križa prepune su duana koje gotovo sve drže muslimani koji su vješ trgovci. Cjenkanje je poželjno, jer su im cijene stvarno visoke pa ih možete prilino spus i ipak nešto kupi.

Bazilika Svetog Groba

Karmel, Haifa, Cezareja Haifa je lijepi grad na Sredozemnom moru i najvea izraelska luka. U njemu se nalaze fenomenalni visei vrtovi Baha’i, pod zaštom UNESCO-a. Iznad Haife nalazi se brdo Karmel ili crkva Majke Božje Karmelske / Škapularske, pa se tu esto kupuje škapular s Gospinom slikom kao znak da nas Gospa uva. U Cezareju vodi put iz rimskog doba, okruženom ureenim vrtovima i starim razrušenim zidinama neusporediv je kada se sjetite da ste samo nekoliko sati ranije bili u Nazaretu, mjestu toliko znaajnom po vjeri. Od rimskog vremena je i rimski akvadukt na obali Sredozemnog mora.

Betlehem

Majka Božja Škapularska

15. studenoga 2013.

Betlehem, grad Isusovog roenja, danas se nalazi pod palesnskom upravom te turiste i posjetelje pred samim ulazom u ovaj grad doekuje ogroman zid okružen bodljikavom žicom s kontrolnim punktom. Pripremamo putovnice, ali ih ne pregledavaju nego nas mirno puštaju. Zid je dug oko 700 km, na veini mjesta je visoko postavljena žica koja odvaja podruje palesnske samouprave od ostatka Izraela. Usprkos svojevrsnoj

Maslinska gora

KULINARSKI specijaliteti

Falafel, shawerma… Kad ste u Izraelu, svakako morate proba i njihove specijalitete. Falafel su kuglice od boba ili slanutka, raznih biljaka i zaina. Danas ga se smatra nacionalnim jelom, no oduvijek se jeo na cijelom Bliskom istoku. Shawerma je pilena, marinirana i peena u pogai. To su jela koja u Izraelu možete pojes u bilo kojem gradu ili na bilo kojem mjestu. Kolai su im jako slatki, tako da oni koji nisu ljubitelji jako slatkog ne bi nikako uživali u slatkoj hrani izraelske kuhinje.

Kako se ne preporuuje piti tekuu vodu, posvuda ima sokova iscijeenih od naranaa, nara ili limuna. Tu su i sve hvaljenija vina, vrlo ukusno voe i povre te raznovrsna kuhinja. Treba zna i to da je Izraelcima prvima uspjelo uzgoji rajice i povre usred pusnje, a danas svoj sustav navodnjavanja prodaju širom zemaljske kugle. Voda je veliki problem, ali se iskoris svaka kap. Tehnikom navodnjavanja kap po kap dovode vodu na najnepristupanija podruja.

Na vrhu Maslinske gore, uz koju se vezuju dva važna dogaaja u Isusovu životu, mjesto je gdje je Isus nauio apostole molitvu “Oe naš”. Danas je tu crkva Pater noster, u kojoj je ova molitva ispisana na šezdesetak stranih jezika, pa i na hrvatskom. Na Maslinskoj gori je i crkva Muke, podignuta na mjestu Getsemani, a pred ijim je oltarom i sveta stjena gdje se Isus znojio krvavim znojem. U blizini se nalazi vrt s maslinama za koji se vjeruje da su iz Isusovog vremena. Vidi se da su masline vrlo stare, a analiza je pokazala “sline genetske pro le”, što znai da je postojalo jedno originalno materinsko stablo, kako tvrde strunjaci.

Judejska pustinja Jordan, Mrtvo more Nakon Jeruzalema, idui zapadnom obalom kroz dolinu Mr-


15. studenoga 2013.

Putopis 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTOPIS iz Zem

sta koja je la sveto i moderno lje svetosti

PIŠE: NENA ŠARDI

Jeruzalem, grad molitve

vanje omoguuje rast voa poput banana, datulja, narana, limuna i avokada. Naselja su im veinom na uzvisinama, jer se u dolinama uzgajaju razliite kulture.

Zid plaa Prije Zapadnog zida ili Zida plaa prolazimo kontrolnu provjeru. Židovi okupljeni pred Zidom u skupinama mole pred svitkom Tore. Zid plaa univerzalni je medij za docaj s Bogom svih svjetskih religija, gdje s jedne strane zida mole muškarci, a s druge žene. Prema vjerovanju, poruke sa željama napisane na papiriu i utaknute meu pukone Zida e se i ostvari, pa

Život uz stalne sigurnosne kontrole

tvog mora i rijeke Jordan, pruža se pogled na pusnjski okoliš. Prilaz plaži obiluje ležaljkama i suncobranima, jer se zapravo nalazimo usred pusnje. Puno ljudi maže se ljekovim blatom te izgledaju kao crnci, ali tu je tuš. Osjeaj kupanja u Mrtvom moru je neobian, more je gusto, uljasto i neprozirno zbog velike koncentracije soli i minerala. Zaista ne možete potonu nego samo pluta, a možete i tako plutajui ita novine. Cijlo to podruje nalazi se 400 m ispod razine mora. Kako je gustoa soli 26 posto, nema života i kupanje u moru svodi se na plutanje. S druge strane Mrtvog mora nalazi se grad Jerihon, usred pustinje, ali to nije razlog da ne bude pokriven i zelenilom. Plodna zemlja uz stalno navodnja-

tako turisti pred Zid dolaze spremni, s listom papira i olovkom, te zapisuju svoje želje. Odlaskom na plato ispred Zida vidi se Zlatna kupola, mjesto s kojega je prema islamskoj predaji Muhamed uzišao na nebo. Ovaj prostor zna bi zatvoren za turiste zbog straha od moguih napada.

Za kraj Izrael je rijeima gotovo nemogue opisati. Neopisiv je doživljaj svetos. Sveanost života je hoda stopama Isusa Krista, obilazi mjesta koja se spominju u Bibliji, svojim oima gleda, a svojim srcem doživje još uvijek ouvane tragove.

Judejska pustinja – monastir

SITNICE iz obinog života

Turizam je izuzet od plaanja poreza Zapadni zid ili Zid plaa

Zid koji razdvaja Izrael i Palestinu

Kue grade od betona, ali ih po zakonu moraju obloži kamenom - dobar izolator. Srednja plaa je 2000 dolara i to je dovoljno za normalan život i kupnju stana na kredit. Stanovi nisu manji od 100 kvadrata, a koštaju oko 1,600.000 šekela ili 320 sua eura. Zanimljivo da je Izraelcima je inije ljetova u inozemstvu negoli platiti aranžman u vlastoj zemlji. Prosjeni ortodoksni Židov ima 6,7 djece, dok 75% ostalih ima 2,7 ili veinom troje djece. Svjetovni i ortodoksni Židovi se ne miješaju.

Arapi koji žive u Izraelu imaju prosjeno 6,3 djece. Otvoriti biznis u Izraelu nije teško. Svatko tko smatra da ima ideju može otvori biznis. Država e elaborira ideju i da 500 šekela za kurs za voenje rme. Nezaposlenost je 6,2 posto. Postoje radne dozvole za Palesnce koji su je inija radna snaga. Turizam je izuzet od plaanja poreza pa tako hoteli ne plaaju porez, osim za hranu. Prošle godine održane su demonstracije zbog teškoa živo-

ta. Škole su “besplatne”. Izraelski fakulte su jako dobro rangirani. Veliki postotak stanovništva Izraela je fakultetski obrazovan. Za godinu se plaa 11.000 šekela, poslije demonstracija prva godina se ne plaa. Nakon 18. godine svi idu u vojsku. Nakon vojske putuju, a tek nakon toga idu studira. Brakovi se sklapaju veinom od 30. do 35. godine života. Zdravstvo nije korumpirano. Besplatno je i svake godine država objavi pokrivenost zdravstvene košare koje zdravstvo pokriva. Lije-

nici nisu korumpirani. Nikad se ne nude ni bombonijere lijenicima. Sudovi nisu korumpirani. Petkom poslijepodne ulice su u Jeruzalemu bile gotovo prazne. U sumrak dana poinje židovski Šabat. Subotom se ne radi jer je Šabat i vlada ope mrtvilo. Ne radi gradski prijevoz pa ak se ni ne kuha, ve se jede hrana spremljena prije Šabata. U Izraelu je standard visok, a samim me i cijene: sok košta od 5 do 7 dolara, a šalica espressa 3 dolara.


48

Nagradni natječaj

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i božine ukras

Glavna božini s BARBARA POSAVEC – RAJKA iz Nedeliša

Rajkini aneli

MEIMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGAAJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA

Rajka Posavec sa svojim radovima Barbaru Posavec iz Nedeliša rijetko tko poznaje kao Barbaru, ve je svi zovu Rajka. Rajka je u mirovini, a ove duge jesenske veeri krati i izraivanjem božinih i novogodišnjih ukrasa iz lušine, ali i drugih materijala koje može nai u svom dvorištu, šumi... Tako iz vrijednih ruku simpatine naše sugovornice izlaze raznovrsne lijepe figurice: aneli,

snjegovii, ptice, šeširi, nosiljke za buteljke, srca, raznovrsni ukrasi za bor. Ideju je donijela svekrva Katarina Posavec, koja je ve godinama aktivna lanica Udruge žena u Nedelišu. U Udruzi žena svake se godine izrauje mnoštvo prigodnih poklona prilagoenih pojedinim blagdanima, kojima se njihove lanice prezentiraju na raznim sajmovima i druženjima. Nekad su plele cekare, a sad sve više daju mašti maha, jer se od lušine može izraditi svašta: od torbi za laptop, ak i odjevnih predmeta, cvijea do božinih ukrasa. - Tako sam i ja poela, ispriala nam je Rajka: Svekrva mi je pokazala kako one to rade od lušine, a kad jednom zaponeš ideje se rode dok radiš. I uvijek ima još nešto što bih mogla napraviti. Poticaj i ideju dala mi je i unuka Emili, koja je trebala pomo za božini sajam u Osnovnoj školi Nedeliše. Trebalo je napraviti nešto drugaije, originalno, što se može ponuditi na božinom sajmu u školi i tako privui kupce na sajmu, te sakupiti što više novca za svoj razred. Tako smo došle na ideju da izradimo zimske minijature: priicu od lušine, pobojamo granice iz vrta i od njih napravimo drvce i ogradu, od vate i lušine složimo snjegovi, a za podlogu donesemo mahovinu iz šume i zalijepimo na komad dašice... I ispala je prava zimska idila. Emili je bila jako ponosna na našu ideju. Nedavno sam bila na sajmu u Ormožu. Tamo sam vidjela itave jaslice izraene od lušine. Nešto zaista prekrasno. Imam još dosta vremena. Pokušat u i ja za ovaj Boži nešto slino napraviti našoj obitelji pod bor. (S. Zorkovi)

Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

ČAKOVEC

IGRAČKE POSUĐE BOŽIĆNE DEKORACIJE

Lušine daju nesluene mogunosti izrade ukrasnih predmeta

- 20

% Aneli su nezaobilazni dio božinog ozraja

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

NA SVE ADVENTE DO 30. 11. 2013.

Zimska minijatura: inventivni blagdanski aranžman


15. studenoga 2013.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se iz kune radinosti

a nagrada:

sajam u Beu

Trgovaki centri puni su ukrasa za najljepši blagdan u godini, Boži. U njima možete nai sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do božinih aranžmana. Ali kako god oni bili blještavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaš dom unijeti onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod kue. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozitivnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisjeate svakog trenutka i svakog detalja

kako su nastajale. Ako ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. Ima kreavnih ljudi koji i ukrase za bor izra uju sami: od kuglica, an elia i zvonie od konca ili drugih materijala ili uz pomo kreavnihh tehnika. Me imurske novine od-o luile su sljedeih nekoliko tjedana stranicu svojih novi-na pokloni vama i vašim ide-jama. Pokažite nam jaslice ilii božine ukrase koje ste izradilii sami. Javite se. Nazovite naa

323-600 ili 323-601 ili na mail: advent@mnovine.hr. Vaše radove i prie kako su nastajale jaslice ili božini ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagra ujemo pred Boži. Glavna g j izlet na božini sanagrada je jam u Be 21. prosinca.

DAVID HRŽENJAK iz Štrukovca

Prve jaslice izradio kao srednjoškolac Dav id Hr ženjak iz Štrukovca po zanimanju je stolar i stoga je na neki nain prirodno što je jaslice za vlastiti dom odluio izraditi sam. To su ujedno bile prve jaslice koje je izradio još kao srednjoškolac, nakon što su uselili u novoizgraenu kuu. Pomislio je kako bi bilo lijepo da pod borom za Boži imaju male jaslice na radost svoje mnogobrojne brae. Njegove jaslice bile su toliko privlane drugima da je morao nastaviti gradnju jaslica i za domove svojih prijatelja, kumova, susjeda, pa ak i u dobrotvorne svrhe za Caritas. Kako se njegove jaslice - štalica u kojoj se rodio Isus nalaze u mnogim domovima, za ovu prigodu pokazao nam je jaslice koje su završile u obitelji Bernarde Jurasovi iz Šturkovca. Poklonio ih je

David Hrženjak iz Štrukovca s jaslicama - štalicom, koje je izradio za obitelj Jurasovi

prilikom useljenja u novu kuu da vesele njihovu djecu: Jana, Meri i Bornu. - Nema ljepše nagrade i osjeaja nego vidjeti sjaj u oima djece kad ugledaju jaslice koje im donesem, kazao je David. Figurice izrauje tako da su svake posebne na svoj nain, ovisno o figuricama koje svaka obitelj dodaje u jaslice. David Hrženjak jaslice izrauje od ostataka drva, a za izradu ovih koje je poklonio obitelji Jurasovi izraivao je u slobodno vrijeme kroz mjesec dana. Ideja kako izraditi raznovrsne jaslice ima na pretek, ali je problem u nedostatku slobodnog vremena. Ali kad zapone izradu jaslica - štalice, ideje same dolaze. Tko zna kakve e još izraditi do ovog Božia i kome e on donijeti radost roenja Isusova. Zbog toga se ukljuite i vi u ovu akciju i pokažite nam kako vi donosite radost blgadana u svoj ili dom svojih bližnjih. (N.Š., BMO)

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel! Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

Jednodnevna adventska putovanja Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predbožićni shopping 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn

Advent u Pečuhu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

Amazon putovanja Svake jaslice su drugaije, ovisno o figuricama koje se stave u njih

Mace hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Borna Jurasovi


50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ I VARA 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traži konobara/icu;2šankista/šankiscu;pomoni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje:potrebnoradnoiskustvo,mjesto rada Zagreb, Meimurska hiža, javi se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, poslati na email: konoba.maslina@ gmail.com do 15.11. 2. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traži 2 vozaa/vozaica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@ jakopic-travel.hr do 16.11. 3. Dobrani transporti, M. Središe, Poljska 25c, traži kv voza/vozaica e kat. za meunarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11. 4. Fil j.do.o. Oporovec, traži konobar/ konobarica u ca e baru na odreeno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Galeb,

javiti se na mob. 098 507 6946, do 22.11. 5. Toroid-energija d.o.o. Nedeliše, traži inženjer/inženjerka elektrotehnike - SOR za struno osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11. 6. Ca e bar MK, Gorian, Vrtna bb, traži konobar/konobarica u caffe baru na odreeno vrijeme, javi senamob.098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11. 7. Posavec d.o.o. Nedeliše, traži instalater/instalaterka grijanja i vode na odreeno vrijeme, javi senamob.098 426 500, do 21.11. 8. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traži frizer/frizerka na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javi se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

9. Ugosteljski obrt RAJ, Kuršanec, traži pizza pekar/pekarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 095 199 1305, do 23.11. 10. Patris dizajn j.d.o.o. M.Suboca, traži konobar/konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11. 11. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traži frizer/frizerka na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 9353 666, do 25.11. 12. Impuls d.o.o. akovec, Ž. Fašizma 3, traži 5 šivaa/šivaice teške konfekcije na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo1g.,osobnidolazaknaadresuili tel. 040 390 990, ga Kelenc, do 28.11. 13. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubika ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni

posao, posla prijavu na gornju adresu ili na: www.msa.com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12. 14. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@mamica.com.hr do 30.11. 15. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/monterki dizala na odreeno vrijeme, posla email: darko.perenc@ arion-it.hr do 24.11. 16.Ca ebarBH,Hodošan,B.Radiabb, traži konobar/konobarica u ca e baru naneodreenovrijeme,osobnidolazak na adresu ili se javi na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11. 17. Caffe bar Galeb, Oporovec, traži konobar/konobarica u caffe baru na

odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11. 18. Reni d.o.o. Sveta Marija,Trg bana Josipa Jelaia 27, traži frizer/frizerka na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 1804 882, do 24.11. 19. Automehaniar Zvonimir Kralj, M. Središe, A. Šenoe 14, traži m/ž automehaniar na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11. 20. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referenca u putnikoj agenciji na odreeno vrijeme, radno vrijeme na 20 sa tjedno, posla email: goran@atlas-tours.hr do 01.12. 21.RoyalTraded.o.o.Vrašinec,Prena 1, traži kuhar/kuharica na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11. 22.Inpirod.o.o.D.Kraljevec,traži3D/2D konstruktor/konstruktoricananeodreeno vrijeme, javi se na email: ivan. hajdinjak@inpirio.com do 30.11. 23. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javiti se na mob.091 2502 144, do 15.12. 24.Complex-instj.do.o.Pribislavec,traži 3montera/monterkegrijanja,3vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/ izolaterka naodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11. 25. Hegemon d.o.o. Pretetinec, traži pizza kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394, do 15.11. 26. Rusca d.o.o. akovec, traži kuhar/ kuharica i pomoni kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11. 27. Alu-art d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., natjeaj je otvoren do 20.11. 28. Kvinta d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and MusicClub,osobnidolazak:KraljaTomislava 31, akovec, do 30.11.

36. Hamer d.o.o. akovec, traži pekar/ pekarica kruha i peciva i voza/vozaica cisterne s mlijekom i kombija na odreeno vrijeme, javi seDanijeli091 3967 000, do 22.11. 37. Super hrana j.d.o.o. akovec, traži 2 kuhara/kuharice-za rošlj i fast-food na odreeno vrijeme, javiti se na mob.091 574 1431, do 20.11. 38. Udruga za boljitak Roma, Gorian, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedinani javni rad, javiti se na mob. 098 504 559, do 10.12. 39. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovoa/ knjigovotkinja i slasar/slasarkapomoni radnik u proiz. kolaa na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 456 0008, do 07.12. 40. Autoprijevoznik Petric Tomislav, Gorian, Radnika 5, traži voza/vozaica C kat. za meunarodni transport na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 161 4446, do 22.11. Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odreeno/neodreeno, uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za voenje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogunost korištenja vlastog vozila. Osobni dolazak: BRAE RADIA 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail. com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11. 2. Ugostiteljski obrt RUŽA BRNJI, Mjesto rada: NEDELJANEC, traži KO-

IMENDANI I BLAGDANI petak, 15. studenoga – Albert Veliki subota, 16. studenoga Margareta, Agneza nedjelja, 17. studenoga Elizabeta Ugarska

29.Dolenecinstalaterskiobrtakovec, traži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 554 9323, do 30.11.

ponedjeljak, 18. studenoga – Posv. Baz. u Rimu

30. Poljoprivredno gospodarstvo Domini Ivan, M. Suboca, traži 2 radnik/ radnica za klanje i šurenje pataka na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143, 098 242 571, do 25.11.

srijeda, 20. studenoga Feliks, Sreko

31. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traži armira/armiraica; tesar/tesarica na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099 4222 575, do 30.11. 32. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar San Marco, info: 097 788 9981 33. Ca e bar Zavrtje, Miklavec, traži 2 konobara/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485, do 26.11. 34. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži agent/agenca direktne prodaje, javi se na mob. 095 197 6644, do 22.11. 35. Djeji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži odgojitelj/odgojiteljica na odreeno vrijeme, obavezni struni ispit, osobni dolazak sa zamolbom, do 22.11.

utorak, 19. studenoga Faust, Matilda

etvrtak, 21. studenoga Gospa od zdravlja

DUHOVNI VELIKAN

Gospa od zdravlja, 21. studenoga Blagdan je vezan uz dogaaj iz 1630. godine na podruju ondašnje Mletake Republike, gdje je izbila velika kuga, koja je samo u gradu Veneciji uzela 80 tisua života. Mletaki senat obratio se Gospi za pomo, te je 21. studenoga 1631. godine uinio zavjet da e, ako kuga prestane, Gospi podii crkvu. Kuga je zaustavljena, a zavjet je ispunjen izgradnjom velebne crkve “Madona de saulete” u samoj Veneciji 1687. godine. (sm)


15. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

AŽDINSKOJ ŽUPANIJI NOBARA/ICU U CAFE BARU MANUELAnaodreenovrijeme,uvje:OŠ,KV, iskustvo nije vaŞno. Kontakt: mobitel: 092 2013 211. Prijave do 20.11.

TUŽNO SJEANJE 4. PEKARA VARAŽDINKA PJETER PERDEDAJ I SINOVI, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi KV PEKARA/ICU s radnim iskustvom od godinu dana na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, Osobni dolazak na adresu KRALJAP.KREŠIMIRAIV/9,42000VARAŽDIN sa zamolbom i Şivotopisom od 8-12 sa do 19.11.

3. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o., k.d.; Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA; traŞi m/Ş TERENSKOG KOMERCIJALISTU za prodaja oglasnog prostora u poslovnim EXPORT-IMPORT imenicima RH ŽUTE STRANICE - inter- 5. RIAd.o.o. za trgovinu net po Şupanijama, i usluge, Mjesto posao se radi rada: KU AN direktnim MAROF, traŞi kontaktom s KOMERCIJALIST/ odgovornim KOMERCIJALIosobama u STICA - komergospodarskim cijalni poslovi subjektima (fir- graevinski me, obrti), bitni materijal, fauvjeti za radno VOD sade na odremjesto terenskog HRVATSKI ZA E VANJ eno vrijeme komercijaliste: ZA ZAPOŠLJA 396-819 C: KOVE uz mog. na komunikativnost, ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL neodreemarljivost, organiISPOSTAVA PR EDIŠE: 543SR . M VA ISPOSTA no, uvjeti: ziranost, odgovor200 S S S/ VŠ S, nost, razina obrapoznavanje bazovanja: najmanje srednja struna sprem a rem jednog stranog jezika (engleski/ na viťe, mogua sva zvanja. Pismena njemaki), iskustvo: 3g., Kategorija B, zamolba poťtom na adresu:Republike informakaznanja:MSOce,prijavu Austrije 1/3, 10000 Zagreb ili e-mai- posla e-mailom na: direktor@ria.hr lom na: m@m.hr ili na fax: 01 487 do 30.11. 2471; viťe informacija o poduzeu na 6. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proiwww.m.hr ili www.zutestranice.hr. zvodnju koŞe i trgovinu, Mjesto rada: Prijave do 30.11.

TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi ŠIVA/ŠIVAICA - ťivanje koŞnih navlaka za automobilska sjedala i koŞnih dijelova za unutraťnjost vozila na odreeno (povean opseg posla), uvje: znanje ťivanja ili KV tekslnog ili obuarskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVEKI ili emailom: posao@boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 692, do 30.11. 7. CROATIA-TRADE EXPORT-IMPORT, TRGOVINA d.o.o., Mjesto rada: VaraŞdin-ZapadnaEuropa,traŞiVOZA/VOZAICA - PRIKOLIAR/ PRIKOLIARKA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU na odreenovrijeme,uvje:KVvoza/ica teretnih vozila, iskustvo: 2g., Kontakt: mobitel: 091 3101 432, do 30.11. 8. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, TraŞi se viťe osoba (50) za podruje VaraŞdina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traŞi ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon,TV-H1TELEKOMnaodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, poŞeljno iskustvo u prodaji, komunikavneosobe.Životopisposla e-mailom na e-mail: bona.concilio@ gmail.com ili osobni dolazak na adresu

BRAE RADIA 20, VARAŽDIN radnim danom od 9-16 sa. Kontakt mobitel: 095 7906381 9. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za poetak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvjeti: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za voenje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogunost koriťtenja vlastog vozila. osobni dolazak: BRAE RADIA 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail. com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12.

Tvoje svijea je dogorjela, a veliko hvala svima koji je upale tebi u spomen i tako te pamte. Dok bude svijea i plama i dragih ljudi.

GAKI VLADIMIR 16.11.2002. – 16.11.2013. Supruga, sinovi i sestre s obiteljima

POSLJEDNJE ZBOGOM

POSAVEC MIJI zvanim MiĹĄka Kolarov Poivaj u vjenom domu blaĹženih Brat Drago s obitelji

IZ MATINOG UREDA

IN MEMORIAM

ROENI

poginulom hrvatskom branitelju

LEON MIKOLAJ, SIN JELENE I TOMISLAVA; LUCIJA MAR ETKO, KI SANJE I ROBERTA; MATKO BOMOŠTAR, SIN LIDIJE I IVANA; TONKA DŽANKO, KI MIRJANE I HRVOJA; FRANKA RUŽI, KI DRAŽENKE I MARIA; NOA ŠKVORC, SIN SANDRE I MARKA; HELENA I MAGDALENA TRESKA, KERI RENATE I DARKA; MELANIE SRPAK, KI IVANE I ALEKSANDRA; JAN MATJAŠI, SIN EVE I DENISA; VITA PREMUŠ, KI NIKOLINE I MIHAELA; AMELI KOVAI, KI MIHAELE I MARIA; FLORIJAN ANTOLAŠI, SIN ANDRIJANE I DARIA (akovec)

DRAGUTINU FRIĹ IU 20.11.1991. - 20.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU ŠTEFULJU 20.11.1991. - 20.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Şupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ANTUNU MUTVARU 20.11.1991. - 20.11.2013.

VJENANI VESNA RADEK I SAŠA NEMEC, MILJENKA ŽIDOV I IVAN LEHKEC, NIVES MANDI I GORAN HAJDINJAK, VALENTINA ZADRAVEC I MARKO ŽIVKO (akovec); ANTUN HAJDAROVI R. 1949. (Dekanovec); GORAN ŠAVORA I IVANA TOPOLOVEC, MILAN IGNAC I MIRA ORŠOŠ (M. Subotica); MIHAELA PANDUR I MARKO MIHALJAC (Prelog)

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MARIJANU ZADRAVCU 16.11.1991. - 16.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

UMRLI LJUDMILA MAKOTER, R. DODONOVA, RO . 1956., PETAR Ĺ OLTI, RO . 1941., VERONIK A VURUĹ I, R. KLANFAR, RO . 1933., MARIJA FEKEĹ , R. SVALINA, RO . 1967., ANA ZANJKO, R. TURK, RO . 1940., MARIJA BORKO, R. SUDEC, RO . 1924., STJEPAN MAJNI, RO . 1941., ANA GAVEZ, R. KOPJAR, RO . 1922., VERONIKA RO AK, R. ZADRAVEC, RO . 1931., IVAN PINTARI, RO . 1954., JELENA PALER, R. HORVATI, RO . 1934., MATILDA PETEK, RO . 1924., VINKO POKRIVA, RO . 1940. (akovec); LADISLAV JANKOVI R. 1941. (Kotoriba); VIKTOR Ĺ KROBAR R. 1959., FRANCIĹ KA RODI R. 1923. (M. Subotica); MIJO POSAVEC R. 1930. (NedeliĹĄe); AUGUSTIN KRAMAR RO .1940., JOSIP KEMEC RO . 1930., AUGUSTIN VUKOVI RO . 1936. (Prelog)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DARKU TIĹ LJARIU 20.11.1991. - 20.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU BOŽEKU 20.11.1994. - 20.11.2013. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Şupanije

KUPON broj

948

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec


52

Oglasnik

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglašivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA VW CADDY 1,9 TDI dizel 55KW 2006. god., registr. do 6/2014., 217tkm, mehaniki mjenja, info: 099 7453 407, Koprivnica PRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob. 091 970 1929 VOLVO C70 1998. g., full oprema, 230 KS, registriran godinu dana, atestiran plin. Cijena 3.800 eura. Mob: 091/371 6837 GUME 205/55 R16 Sava S3+ , potpuno nove, 4 komada, 549 kn/kom. mob. 097/7216-265 PRODA JEM mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i ouvani oldtimer Rog “Touring” iz 1969. god. Mogunost zamjene za laptop ili kompjuter. Mob. 098/539-169. MIJENJAM GOLF II 1991.g. z a sku te r. Up i t ati na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako ušuvan, povoljno. mob. 091/505-2724 PRODAJEM $ ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PEUGEOT 206 XR 1.1 2001.g., 148tkm, registr. do 10/2014., cijena 19.500 kn. tel 098 597 603. PRODAJEM AUDI A6 1998.g., u vrlo dobrom stanju, garažiran, redovito servisiran, mob. 091/5370-343

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vl., autom. kuku za mali Ursus, gveždru Mio St an dar d 3 0 0 K W, b a  v u od 200lit. (200kn), kadu od 120lit., sve od agacije. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE CISTERNA metalna orig. MIP metal D. Zelina, od 200 lit., vremenska automatika Sauter CH, uljni plamenik 35KW rabljeni s vratima za TWT, pe Stadler, info: 863-139 ili 098/905-1062

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septikih jama. Struno i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 EDUCIR ANA GERONTO DOMAIC A, savjesna i diskretna, pomaže Vašim s t ar im i nemo  nim  la novima obitelji. Prednost  akovec i okolic a. Kon takt:091/9287012

KREDITI

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadajue prikljuke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

MLADI traži slobodnu curu od 30-40g., nepušaicu, za vezu, samo iskrene i slobodne cure. tel. 095/8974-533

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju kuu u gornjem dijelu Meimurja. tel. 091/559-8656

PRIVATNI PODUZETNIK traži ženu do 42g. starosti za ozbiljnu vezu, mob. 092/178-7386

NEKRETNINE – PRODAJA

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i n e p o vo lj n a z a d u že nj a . Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:0 0 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRO DA J EM Z EM L J I Š T E o d 1706m2 u gra. zoni u NedelišuGlavaše. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KUE, nazva na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VEU VIKENDICU ILI MANJU KUU od 80-100m2 s okunicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vonjak u Gornjem Meimurju. Položaj na sunanom brijegu. GSM: 098 241 848

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJE SE RENOVIRANI DVOSOBAN STAN OD 57,44 m2 NA PRVOM KATU, BLIZINA CENTRA AKOVCA,ODLI NA LOKACIJA, ZA 61.000 EUR-a, CIJENA NIJE FIKSNA! PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJEM GRADILIŠTE u Martanama za gradnju kue u nizu. Info: 091/2608-951 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEML JIŠTE ukupne površne 1 hektar u komadu. Kontakt: 098/366-266; E-mail: homir@ construct.hr

AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica, mob. 091/242-4143

KUPUJEM MANJU STARIJU KUU sa dvorištem, nije bitna lokacija, do 25 000 eur. Na 097 755-1300

PRODAJE SE KUA U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE KUA U MALOJ SUBOTICI, svi prikljuci sa velikom okunicom. info na: 099/1901-881

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovecJug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE STARIJA KU A U BLIZINI CENTRA AKOVCA ZA 80.000 EUR-a! PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

REN. T WINGO 1.2 2011.g., 32tkm, klima, el. paket, kao nov, bijele boje, cijena 7000 eur. nema prijenosa. mob. 091/408-5017, VŽ

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530

USLUGE

BMW 324 dizel kockica 1980.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10 g., info: 098/190-3753

PRODAJE SE RENAULT 5 Campus, povoljno. tel. 360-596

POZNANSTVA

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA kua u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski tip”, pogled  akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, okunica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODA JE SE KUA U MURSKOM SREDIŠU, povoljno, odmah useljiva, veliko dvorište, garaže. Mob: 098/98-24-245

ME IMURSKE NOVINE

PRODAJE SE GRADILIŠTE U ŽIŠKOVCU povr. 1600 m2 , uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.

IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/donji dio kue s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098/938-7532

PRODAJE SE APARTMAN U CRIKVENICI od 41m2, u stambenoj zgradi, prizemno, etažiran, blizu centra, cijena 57.000 eur, mob 098/186-2192

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI dvosoban stan u Murskom Središu od 15.11.2013.god., mob. 091/5495-873

PRODAJE SE RENOVIRANI MANJI DVOSOBAN STAN OD 38 m2, NA DRUGOM KATU,BLIZINA CENTRA AKOVCA,ODLI NA LOKACIJA, ZA 32.500 EUR-a, PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajednike kuhinje i kupaone, 150 m od Me. veleuilišta, idealno za studente. Odvojena brojila za struju i vodu. Mogunost korištenja interneta, zajednike perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE U LUDBREGU, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogunost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJE SE ŠUMA Omek 1059 m2 (Pušina), oranice Veliki Štuk od 2418 m2 (Nedeliše), Veliki Štuk od 1274m2 (Strahoninec). Traži se u najam, obiteljska kua za stanovanje sa svim prikljucima. Tel: 822-362, 099-516-6780 PRODAJE SE GRADILIŠTE U MIHOVLJANU, Ulica M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada K, 58m2, prizemlje. mob. 099/6560-710 PRODAJEM VEU KUU u Lopatincu od 100m2, svi prikljuci, centr. grijanje, podrum, šupa, garaža, ograeni vrt i vonjak, legalizirano. info: 098/908-2302

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN od 60m2 na jugu akovca (Travnik) na duži rok. Stan se sastoji od kuhinje s blagavaonom, male špajze, dnevnog boravka, kupaonice s wc-om, spavae i djeje sobe (ili radna soba) + šupa, centralno etažno grijanje, klima. Info na 098/426-707

IZNA JML JUJE SE TROSOBNI NAMJEŠTENI stan u centru akovca (ulica P. Preradovia). Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel.095/808 60 50 IZNA JML JUJE SE RESTOR A N u S av s ko j Ve s i , i n f o 091-1411-721 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odlina lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj kui u centru akovca, ženskoj osobi. mob. 091/561-2052 U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili veu komfornu vikendicu u Gornjem Meimurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83


15. studenoga 2013.

IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u k, Travnik 10. info na tel. 095/909-5532 IZNAJMLJUJE SE KUA i stolarska radionica u Pleškovcu (struja, voda, plin), može svako posebno. mob. 091/100-2213 IZNAJMLJUJE SE namješteni 2-sobni stan u k, centar grada, mob. 098/161-7975 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2 u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 15 sati na tel. 091/933-8468 IZNA JML JUJEM DVOSOBAN namješteni stan studentima ili samcima, blizina Me. veleuilišta, K, slobodan od 1.12. Info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE STAN. Info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, 2.5-sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni stan u centru K. mob. 091/242-4143 IZNAJMLJUJE SE OBITELJSKA KUA u G. Kraljevcu (Remisi). Info: 822-059

ŽIVOTINJE

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

živi i očišćeni očišćen ni ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829 -230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSII mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODA JU SE domae patke i zeevi, živi ili oišeni. Tel: 099/269-2090 P R O D A J E M D V I J E K R AV E crni hols tein i tele. mob. 099/579-4120 PRODA JE SE VIŠE komada odojaka, mogua dostava. tel. 821-073 ili 095/899-7012

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda; ouvani klavir (malo sviran); spavaa soba; caffe aparat i kožna garnitura za 1.100 kuna. mob. 091 970 1929. PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34, te novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i el. štimer za gitaru. Mob: 099/40-10-142. PRODA JEM ZRANU PUŠKU COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30 -35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODA JEM UMJE TNIKE SLIKE i stolove, ukras za Vaš dom ili poslovni prostor, poklon najdražima. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM plinski bojler Junkers 24 kw za centralno s manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezer voar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM djeji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i b ebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362

POVOLJNO PRODAJEM NOVU ZRANU PUŠKU amerike proizvodnje i jaeg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749 PRODA JEM dj. kreveti s madracem i dj. kolica, te staru kuhinju. Povoljno. Info: 091/2608-951 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crije pa. mob: 091/541- 8810, 095/801-3853 PRO DA J EM g r a d i l i š te u Strahonincu, veu koliinu oraha, krevet za 400kn i role br. 30 za 50kn. info: 098/9548-767 PRODAJE SE PERILICA SU A Candy, malo korištena, povoljno, te brani krevet 200x220 s madracem. mob. 097/729-1132 PRODAJEM IMPREGNIRANE DRVENE STUPOVE promjera 9-11cm, dužine 320cm i crnu protugradnu mrežu šir. 280cm, duž. 150m. info: 091/2303-962 PRODAJEM ŠTEDNJAK Gorenje (2struja + 2plin), povoljno. tel. 868-436

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Eno - muško mae od 5 mjeseci, cijepljen, oišen od nametnika, potpuno zdrav, zaigran, jako umiljat i mazan, obožava dijeli puse, nauen na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Winston je ostavljen na cesti zajedno sa svojom sekom Angel. Predivne dvije dušice sada traže novi dom, novu obitelj u kojoj e biti ravnopravni lan. Udomljavaju se iskljuivo u kuu s pristupom unutra... lanac, boks ne dolazi u obzir. Kontakt: 091-8988-004.

Emil Lora - maca od 8 mjeseci, cijepljena, oišena od nametnika, sterilizirana, nauena na pijesak, jako umiljata i priljiva. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je baen na smetlište, a jedva je star mjesec dana. Predivno i drago štene bit e srednjeg rasta i traži svoje nove ljude. Kontakt: 098-241-060.

Romi

Kimi - mae od 2 mjeseca, crne sjajne dlake, jako zaigrana i umiljata, nauena na pijesak, cijepljena i oišena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je takoer izbaena na smetlištu kao smee. Ležala je kraj svoje brae koja su uginula, a ona je imala sreu pa je pronaena i preživjela. Kakav e život imati odsada ovisi samo o vama... udomite malu Romi. Kontakt: 091-8988-004.

Bieber je predivan deki star oko mjesec dana željan igranja, ljubavi i pažnje. Bit e srednjeg rasta. Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Zynga - tigrasta pufnasta maka od 2 mjeseca, vesele naravi, zaigrana i mazna. Nauena na pijesak, cijepljena i oišena od nametnika.

Crni maii traže dom! Kontakt: 098 23 95 38.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

948


54

Kuharica

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

MEIMURSKA KUHARICA Sastojci za jedan obrok: - 20 dag pajih prsa, 20 dag crvenog zelja, papar, sol - 2 dag šeera, džem od brusnice, 1 narana, crno vino - Grand marinier liker, melasa šeer, ili papriice

Paja prsa na crvenom zelju Prva dama kulinarstva i šefica kuhinje restorana “Martin” u hotelu SPA Goler u Toplicama Sveti Martin, Božica Hanc Rendari, za ovo postmartinsko vrijeme, kada želimo da nam organizam otpoine, pripremila je antastian recept u ijem joj je pripremanju pomogao Josip Ban, nova nada i uzdanica meimurskog kuharstva. Dvojac iz vodeeg hotela u regiji pripremio je paja prsa na crvenom zelju, s ljutim umakom od narane. Iza ovoga izazovnog naziva nalazi se vrhunsko jelo, bajkovitog ukusa, izazovnog izgleda i finoe. Domaa patka ili raca, kako kažu Božica i Josip, na ovako pripremljen nain odlikuje se mekoom mesa

koju tijekom konzumiranja prati lagani miris roštilja, okus divljega crnog vina i brusnice te baršunatost dinstanoga crvenog zelja. Vrhunski liker Grand marinier, naranin sok i ili papriice zaokružuju priu na tanjuru koji izgleda vrlo jednostavno, a u stvarnosti je bogatstvo ukusa i mirisa. Ovako ukusnom, bajkovitom i bogatom glavnom jelu nije potreban nikakav prilog, kao ni zelena salata. Domai kruh spravljen od pšeninog i kukuruznog brašna sasvim je dostatan da upije sokove mesa i zaina. Konobarica Marija preporuila je popiti ašu Jakopievoga zelenog silvanca, što je bio snažan usklinik na vrhunsku ocjenu romantike na bijelom porculanskom tanjuru.

Priprema Paja prsa lagano osolimo i popaprimo te peemo na roštilju. Kako bi sol što dublje ušla u meso, malo prerežemo kožicu. U posebnoj posudi dinstamo crveno zelje, dodajui šeer, crno vino i dok zelje omekša u njega stavimo džem od brusnice (može i med). Karameliziramo melasa šeer (smei), dodamo Grand marinier liker, sok od narane i ili papriice. Meso narežemo na kotletie i posložimo na dinstano zelje, te ukrasimo zapeenim i zašeerenim jabukama.

RECEPT PLUS R IZ PENICE akovekih mlinova

Raskošan kesten pire Sastojci: - kesten pire, sol, šeer, liker A Amareto - šumsko voe, šlag, jaje, masl slac, brašno

Dizana kukuružnjaa s orasima SASTOJCI: 1 kg kukuruznog brašna akovekih mlinova 1 l mlijeka 5 dag kvasca 2 jaja 25 dag šeera malo soli 5 - 10 dag maslaca 2 dl kiselog vrhnja 35 dag mljevenih oraha

PRIPREMA U malo mlijeka i šeera ostavite kvasac da uzae na toplom. U mlijeko umiješajte 1 jaje, sol, 10 dag šeera, uzašli kvasac i kukuruzno brašno. Lagano promiješajte i ostavite tijesto na toplom da se malo digne. U namašten lim ulijte polovicu tijesta, posipajte orasima zašeerenima preostalim šeerom, i prekrijte preostalim tijestom. Pecite lagano do pola, i prelijte rastopljenim maslacem, premažite jednim jajetom i sve zalijte vrhnjem. Pecite dok ne porumeni.

Priprema Od brašna, maslaca, jaja, soli i šeera zamijesiti tijesto. Tijest sto nanijeti na papir za peenje u o obliku kvadrata. Staviti u peni-

cu i pei na visokoj temperaturi par minuta. Izvaditi iz penice i staviti u ašu da se ohladi i poprimi željeni oblik. U kesten pire (gotov kupljen u trgovini) stavimo šeer, liker i maslac, te promiješamo i složimo u ašu uz dodavanje šlaga, te na vrh vrue šumsko voe. Recept plus djelo je Božice Hanc Rendari.

VINO TJEDNA

Jakopiev silvanac zeleni Kvalitetno polusuho bijelo vino obitelji Jakopi iz Železne Gore, berbe 2011., sadrži 14,5 posto alkohola. Vino se odlikuje svijetlozelenkastom bojom, sortnim okusom i respektabilnim alkoholom, te unato treoj godini zavidnom svježinom, što treba zahvaliti alkoholu te brižnom njegovanju u bavi. Pije se ohlaeno na 10 Celzijevih stupnjeva u aši na stalku s proširenom pliticom. Odlino se sljubljuje s bijelim i crvenim peenim mesima, jelima s roštilja, vrhunskim sirevima te biranim slasticama.


15. studenoga 2013. PROGNOZA VREMENA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

ZA SLJEDEIH 7 DANA

TIPINO JESENSKI

Sve do vikenda vrijeme je još bilo toplo i ugodno. A zatim je stigla jaa promjena koja je donijela puno kiše. Donosimo vam buran meteorološki izvještaj od ponedjeljka ujutro: Ciklona Teodor u ponedjeljak ujutro pokazuje svu svoju snagu. Centar ciklone se premjestio nad Ligursko more, a sa sjeverozapada nad našim podrujem jaa ogranak snažne anticiklone. Golema razlika u tlaku zraka izmeu ta dva sustava uzrokuje vje-

trovito vrijeme u veem dijelu zemlje, a na sjevernom Jadranu i unutrašnjosti zemlje najvjetrovitiji je dan u dosadašnjem dijelu godine. Iako je

ve do sada zabilježena najjaa bura u dosadašnjem tijeku godine, iz minute u minutu bura na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana stalno jaa!

Na Jadranu na sjevernom i dijelu srednjeg dijela puše jaka do olujna bura s orkanskim udarima. Na nekim dijelovima podvelebitskog primorja

bura je dosegla orkanski prosjek, a u zadnjem satu bilježe se iznimno opasni udari preko 200km/h! U Splitu su zabilježeni udari juga od 72km/h. Vrlo vjetrovito je i u unutrašnjosti zemlje. U kopnenom podruju vjetar je puhao do 100 km/h i donio ogromne štete u Zagrebu i oko Jastrebarskog. Na krkom mostu zabilježen je udar bure od nevjerojatnih 238 km/h! Snijeg je pao na Sljemenu, Zavižanu, Platku, Pargu, vrhu Uke i višim predjelima Gorskog kotara, a zabijelio se i Klek iznad Ogulina. U sljedeim danima uglavnom nas eka tmurno i svježe vrijeme. Sjeverni vjetar donijet e dosta hladnoe s povremenom kišom. U danima vikenda možda ipak ugledamo i sunce, a nova kiša je mogua prema sredini sljedeeg tjedna. U petak i dalje tmurno, vlažno i prohladno. Povremeno je mogua slaba kiša, a u višim planinskim predjelima možda malo susnježice i snijega. U nizinama samo kiša. Puhat e slab do umjeren sjeveroistoni vjetar pa e temperatura zraka i dalje biti uglavnom izmeu 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

Vikend obeava bar malo ugodnije vrijeme. Naime, nee biti kiše. To je prva dobra vijest. Druga dobra vijest je to da bismo možda mogli vidjeti i malo sunca. Šansa za više sunca postojat e uglavnom u brdovitom podruju, ali i u nizinama e biti sunanih razdoblja. U sluaju sunanih razdoblja dnevna temperatura e malo porasti, a ako noi budu vedre bit e malo hladnije u jutarnjim satima uz mogu slab mraz. Mogua je i magla. Tako e vjerojatno poeti i novi radni tjedan. U ponedjeljak ugodno, suho i relativno toplo uz maglovito jutro. Danju lagana južina. A onda bi krajem utorka i u srijedu moglo opet biti i nešto kiše. Ne vidi se neko jae zahlaenje, uglavnom i dalje malo iznad prosjeka za drugu polovicu mjeseca studenog. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel. 0800-1234. (prognoza izraena 14.11.)

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 16. studenog 1963. god. jaka toplina – u Zagrebu 25°C, Karlovcu 26,4°C 20. studenog 1927. god. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm)

VICOTEKA

Negdje na moru dva lava pobjegla iz cirkusa i hodaju plažom. Jedan lav kaže: - Ja stvarno ne razumijem ove ljude. Špica je sezone, a na plaži nema žive duše! ---------------------------------------------------------Dolazi mlaa žena u butik: - Kupila bih mužu jednu lijepu kravatu, neku koja e istaknuti njegove oi. Prodavaica: - Svaka kravata lako muškarcu istakne oi - samo je treba dobro zategnuti. ---------------------------------------------------------Plavuša šalje pismo, a službenik je upozorava: - Gospoice, nalijepili ste previše poštanskih maraka na ovo pismo! - O, Bože! Nadam se da nee otii predaleko. ---------------------------------------------------------Usred noi budi Fata Muju: - Mujo, Mujo, probudi se brzo, nisi popio tabletu za spavanje!


III. HNL Sjever

TENIS

GIMNASTIKA

Meimurje propustilo priliku da se približi jesenskom naslovu

Odlina australska turneja Eme Mikuli

Zapaženi rezultati meimurskih gimnastiara na PH u Ogulinu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kaj je to z našaj školaj???! P

recednica Narodnjakov oliti HNS-a, Vesna Pusi je jasno i glasno rekla da se ve ne kani kandiderati za precednico stranke. Neje rekla da ostavlja politiko na milost i nemilost mladim lavovima nek se ona bode obrnula evropskoj politiki, oem rei, brigala se bode kaj bo Lejpa naša im nekaj znaila v Evropi, a domao politiko bo prepustila mlajšima, šteri imajo vej volje i želje boriti se z domaim vjetrenjaama.. To je još ne vse, rekla je bi štela kaj bi te novi šef stranke mel okoli etrdeset let, malo vej ili pak malo meje. Baš si nekaj gruntam da je velika šteta kaj te novi stranaki izbori dohajajo tak letno, pak naš nejmlajši župan, Matek Posavec, nema leta kaj bi bil i nejmlajši šef stranke, no, ali tu je naša zamjenica župana, Sandra Herman, štera ima vse kvalitete, a i brzas bi i gospi Vesni pasalo kaj bi štafetna palica šefa stranke bila v ženskaj rokaj. Kuliko vi-

dimo i tu konja za trko imamo. Ak sam dobro razmel gospo Vesna oni stareši od šezdeset let ne dohajajo u obzir. Gospa precednica je rekla svoje, a ve je na redo "narodno"birako telo. zadje vreme vse so oi vuprte v Sisako-Moslavako županijo, oem rei, v jivo županico Marino Lovri Merzel. Najme kaj, ona vu ova teška i recesijska vremena kupuvle novoga auta i to ne bilo kakšega nego Audija 6, šteri košta porezne obveznika prek štiristo jezer. Oni kesnijo za nami jerbo smo mi v Meimorskoj županiji, pred 6-7 let kupuvali (i kupili) rnoga auta (ne Audija nek BMW-a) kaj se je ondašnji župan (isto Posavec) mogel pelati z drugim autima u državnoj povorki, a kaj ne bode strel kak bogeki. Mi smo na vreme rešili svojega auta, a ve imamo istam druge probleme, štere nebremo tak letno rešiti, ali se borimo. aj je to z našaj školaj???! Nejpredi je, i to još lani, školski minister Željko Jovanovi zmenil ravnateljico v

V

K

skupa zasukati rukave jerbo sam tak moremo deco v red dotirati. Župan se nek pobriga za ravnatelje, tajnike i školske inanc-ministre, a uitelji, nastavniki, profesori i vsi mi ostali se moramo pobrigati za deco, ak jif oemo postajti na zdrave noge i ljde žjif naprajti. oja žena vam je, pred par dni, preslavila etrdeset let kak se oženila, a ja dvajsti jerbo sam pol cajta ne bil doma. Za to veliko obljetnico je odišla deset dni na morje. Vidla je da sam zmoeni i nervozen, pak me ostajla doma kaj si malo poinem i k sebi dojdem. I vsima nam je bilo dobro, ona ima rada more (ili pak mornare), a meni pak je nejlepše doma ili pak tu negdi blizo goric. Nejsmo minulo vreme pofratili nek smo zazvedili komo kaj paše. No, reite mi, prosim vas lejpo, neje nejlepše kaj vsaki fti leti vu svoje jato? ulejman Velianstveni i dale vedri i oblai Lejpom našom. Kuliko sam mel za uti, iše se novi Mikloš Zrinski, šteri bi to trebal spreiti i šteri bi bil spreman dati celoga sebe za

M

S

Josip Mikulan, akovec - Grijati se mora. Žena je bolje ‘zmržjena’ pa se za grijanje ne smije šparati. (smijeh) Kad sam u akovcu, grijemo se na plin, a kad idemo gore u Dragoslavec, onda koristimo drva. Kažu da ova zima nee biti kao prošla, koja je bila duga i snježna, pa emo valjda imati i manje troškove za grijanje sljedeih mjeseci.

POD VUROM

Kako emo se grijati ovu zimu? Veina energenata je poskupjela, pa e tako i ovu zimu znatan iznos kunog budžeta graani morati izdvajati za troškove grijanja. Prema nekim istraživanja, veina se hrvatskih graana grije na plin (58%), struju (21%), drva (18%) te na lož ulje (3%). Kako e se Meimurci grijati ovu zimu i može li se nešto i na koji nain uštedjeti pri odabiru grijanja, saznali smo u anketi “Pod vurom”. Zagrijavanje prostora na drva i u Meimurju je sve aktualnije, zbog tradicije, ali i zbog manjega novanog izdatka, slaže se veina ispitanika. (rr, zv)

Ekonomskoj školi, pred mesec dni je odišla ravnateljica Gospodarske škole, a ravnateljska fotelja v Graditeljskoj školi se ravnateljo Zorano Pazmano nuše po što zna šteripot. Nej znati je li sam mi v Meimorjo imamo probleme z školaj, oem rei, ravnateljaj ili smo pak nejmeje jeden korak naprej pred drugima. Dok smo v red tirali sredje škole gruntali smo gda je v pukim školama vse v redo. Ve najempot je i pukoškolski zmazani veš poel dohajati vum. Klopka se poela odmotavati v školi Strahoninec, a župan je mam naredil kaj mo na stol donesejo iste raune i vse druge škole štere so pod jegovom komandom. Z jedne strane oemo dotirati v red one šteri gospodarijo z školaj, a z druge strane se moramo pobrigati i za one šteri delajo z decom. Ve sam, zadnjipot napisal, kak nam deca jako letno ponejo pušiti (ve sam zazvedil da ne pušijo sam po parkaj nek i v školskaj šekretaj i to ne sam deki nek i puce), a pijaa se rastae na vse strane, a na vse zadje je tu i droga. Moramo vsi

Petra Jambrovi - Posavec, Prelog - Sad se trenutno grijemo na drva. Ali imamo i plin, koji više koristimo ljeti. Zbog malog djeteta, sad praktino grijemo cijeli dan. Prije, kad smo bili u stanu, trošili smo mjeseno oko 500, 600 kn, a sad smo se u kui pripremili za zimu i kupili dovoljno drva.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

N

V -

Gordan Vrbanec je, na vse zadje, ipak zebrani za akoskoga gradonaelnika na ponovljenaj izboraj i to na listi "Za nejlepši i nejbolši akovec" i tak je ispravlena nepravda

štera mo je napravlena pred nekaj meje od tridesti let gda ga je akosko birako telo štelo zebrati, ali je jegova ondašnja partija za to ne mela sluha.

-

Dalmoš, Igor Štimac je znova zebrani za izbornika naših hrvaških labodoritašov. Na tom mesto je zamenil irija Blaževia, šteri je preslavil svoj 107. roendan, skupa s zlatnom kolajnom osvojenom na Sveckomo prvenstvo na Islando i odišel v jezeropot zasluženo penzijo.Govora mo je održal prijatel Zdravko Mami, šteri se ostavil labodoritanja i ve pet let vodi zagrebeki karitas.

-

Hajduk je osvojil prvenstvo Lejpe naše posle skorom etrdeset let. To mo je uspelo jerbo je Labodoritaški savez oduzel Dinami 12 bodi, štere je osvojil dok je igral Samir pod dopingom. Najme kaj, puhal je posle utakmice v Splito i našli so mo prek jeden promil meimurske graševine v krvi i celi sanduk pod posteljom v hotelo.

Dragutin Fabijan, Ivanovec Odavno koristim samo drva, to je naša meimurska tradicija. Ali i zbog inancija se sve više ljudi grije na drva. Mislim da je to sada najjeftinije, jer su cijene ostalih energenata poskupile. Za metar drva, bukve, treba izdvojiti od 250 do 270 kuna. Planiram da u ovu zimu potrošiti oko 20 metara drva.

Josip Fegeš, akovec - Za grijanje koristimo kombinaciju plin - drva. Zbog inancija. Zato se i sve više ljudi vraa tradicionalnom nainu grijanja na drva. Plin je poskupio, kao i struja, i zato su drva sve zanimljivija za grijanje kod veine obitelji.

mi prodiremo dublje Međimurje

slobodo Lejpe naše. To je još ne vse. I Sulejman se odluil za obnovo svojega harema, sprobal je ve vse tak gda i on oe nekše nove i mlajše, makar je on vsaki den vse stareši i stareši. Kuliko sam uspel zazvediti pre akoski gracki vuri, raspisal bode natjeaja kaj se mo ne bi štera dosmickala v harem prek veze. Nejsam uspel zazvediti je li bodo puce z Burze dela prve na testeranjo? aš negdašnji labodoritaš, a ve magister kineziologije v prislaskoj školi,Željko Domjani, se dosmickal do šporckoga inšpektora v Meimorskoj državnoj upravi. Došel je stiha i to unda dok ga se je ne niši nadjal. Nej znati je li ima strica ili pak je igral z kviskijom? Gde ga je i pred kim zdigel kaj se tak visoko dosmickal - to te ja pitam? ESTI IZ 2042. LETA:

Franjo Bujani, Pribislavec - Doma prostore zagrijavamo na drva. Potrošnja ovisi o tome kakva e biti zima. Možda e nam trebati oko 10 metara, ako bude blaga zima, kao što se najavljuje. Bude li velika hladnoa, onda emo morati još malo nabaviti. Vidjet emo. Ali, u svakom sluaju, grijanje na drva je najisplativije.

Profile for Međimurske novine - www.mnovine.hr

Međimurske novine 948  

Mnovine948i

Međimurske novine 948  

Mnovine948i

Profile for mnovine
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded