Page 1

Godina XVII.

Broj 939.

^akovec, PETAK, 13. rujna 2013.

Cijena 7 kuna

U ZAUSTAVLJANJE i sprjeavanje daljnje eskalacije kriminaliteta u Meimurju ukljuena i posebna jedinica MUP-a

POLOVINA REFORMA zdravstva

Najjeftinijih str. 4 lijekova nema u svim ljekarnama KOMARCI više nisu bezopasni

ZORAN PAZMAN, ravnatelj Graditeljske škole

Župan Posavec stvara pritisak za moju smjenu

str. 8

ANDREJA ANTUNOVI iz Nedeliša

str. 16

str. 2-3

Zašto su KOBRE došle napraviti red u Meimurju?

Prva Meimurka zaražena groznicom Zapadnog Nila str. 3

Od bazge Berba groža napravila Obrazovanje odraslih unosan posao

Posebni prilog

Kako se dobro pripremiti za berbu

Tema:

Ostanite fit u borbi za radna mjesta

UMETAK

Dom nudi smještaj za 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba

Dijete na Internetu Vodi za djecu i roditelje

PO NO VN O!

Zaposlenje za pedeset osoba raznih struka

str. 7

NOVI DOM ZA STARIJE I NEMONE osobe u akovcu pred otvorenjem

MJESEC M JE ESE DANA BESPLATNE STRUJE za kućanstva kuća k i male poduzetnike.

Potpišite ugovor do 31. listopada 2013. Potpiššite u bezz troškova troš promjene ǩ be bez ugo ugovorne obveze ǩ be pro infrastrukture ǩ bez promjene

Bilo kada možete ponovno promijeniti opskrbljivača, a ušteda će vam ostati!

WWW.JEFTINASTRUJA.HR 0800 2558

GEN-I Zagreb d.o.o., Radnička cesta 47, 10000 Zagreb

str. 15 media


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Medijski lin i(li) istjerivanje novinarske pravde N

arušena sigurnost graana drskim ponašanjem nesavjesnog dijela romske nacionalne manjine oito je zazvonila na uzbunu u policiji koja mora štititi red i mir, kao što sam zazvao i u našem prošlom broju. I zaista od ovog tjedna krenula je intezivna policijska kontrola i ešljanje terena tijekom cijelog dana u Meimurskoj županiji, kako bi se stalo na kraj onima koji kraama upropaštavaju ogroman trud poljoprivrednika ili pak u nonim satima krijumare ukradenu robu, odnosno konstantno krše pravila u prometu, poput vožnje automobila bez vozake dozvole i slino. sim što je naša policija dobila dodatnu opremu s kojom je krenula na teren, stigla je i mobilna jedinica “Kobri“ MUP-a RH koja ne djeluje samo represivno po pitanju prometa, ve se bavi i spreavanjem i otkrivanjem puno ozbiljnijih kriminalnim djelatnostima, poput krijumarenja robe i slino. Jedinica ima posebna vozila s prikrivenom signalizacijom i oznakama, ali u trenutku stupanja u kontakt s poiniteljima prekršaja i kaznenih djela i oznake i signalizacija i te kako su vidljivi, što su uoili graani koji su nam javili o postupanju ove jedinice tijekom proteklog tjedna u našem kraju. omentari itatelja ove akcije, koju smo dijelom najavili i na našem portalu, a sada tematski obraujemo i na stupcima pored, sugeriraju da je to trebalo uiniti i prije. Meutim, treba rei da oito za tako sveobuhvatnu akciju još nisu bili, kako je popularno izraziti se politikom rjenikom, “sazrijeli uvjeti“. Uglavnom, bilo je krajnje vrijeme da se krene u akciju i to se sada oito dogaa. Bolje ikad nego nikad. aravno, nadamo se da e policijsku akciju pratiti i druge mjere poput onih s (pre) prodajom sekundarnih sirovina, jer su poinitelji ostajali bez socijalne pomoi. Naravno da bi sustav u kojem se inancijski kažnjavaju, primjerice, oduzimanje socijalne pomoi, odnosno drugih socijalnih prava, poinitelji kaznenih djela, kao i drugih nedjela zasigurno ih dodatno “stimulirali“ da više ne krenu samo tako lako u krae i slino. Sigurnost bi zasigurno vrlo brzo došla na višu razinu, a policija ne bi imala tako puno posla. tjednu smo kad takoer naslove pune ravnatelji meimurskih srednjih škola, ali ne zbog lijepih, ve ružnih stvari. S obzirom na senzacionalistike naslove, nadamo se da nije u pitanju politiko - medijski lin potkrijepljen policijskim prijavama. Takav “vjetar u lea“ nije dobar, pa ni potreban, posebice ne novim,

O

K

N

U

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

U ZAUSTAVLJANJE i daljnje sprjeavanje kriminaliteta, u kojem prednjae Meimurju ukljuena i posebna jedinica MUP-a

Kaznena prijava protiv Zorana Pazmana

Specijalna jedinica M stigla u pomo PU me

Ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman osumnjien je za pronevjeru novca, priopila je policija. U javnosti se špekulira da je školu oštetio za više stotina tisua kuna, no konkretne iznose policija ne navodi, kao ni DORH. Jer još nije ni podignulo optužnicu, ve dalje provodi istražne radnje, pa tako Pazman nije optuženik ve osumnjienik! - Preporueno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam spreman snositi posljedice ako se utvrdi da sam zaista za nešto kriv i nije mi se teško vratiti u nastavu. No, želim znati za što sam stvarno osumnjien. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete. Oito se ne poštuju pravila i pravne norme. Sve je to obijesno, kaže Pazman. Cijela

tema na str. 8.

(NE) SVIA NAM SE mladim politikim snagama i strukturama, jer se ne bi željeli vratiti u vremena kada se nekoga treba “odstrijeliti“ na taj nain, jer je kao nedodirljiv. Zasigurno postoje puno legitimniji mehanizmi za promjenu onih koji ne rade dobro, odnosno, ako ne rade posao u zakonskim okvirima. eutim, lin, posebice onaj medijski, uvijek dobro zvui u javnosti, posebice kad je rije o kampanji medija protiv javnih službenika. Za rije lin piše prema Rjeniku stranih rijei da je nastala u 17. stoljeu po imenu amerikog farmera Johna Lyncha, kojem su sugraani dali pravo da najstrože kažnjava prijestupnike, osobito robove, crnce. Lin je, dakle, samovoljni sud, mlaenje, umorstvo, sud gomile, zvjerska likvidacija bez istrage i presude. edijski lin na koji se žali ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman dogodio se jer je “osuen“ na ostavku bez da je optužen, odnosno da su njemu i javnosti predoeni “grijesi“ za koji se tereti, jer oito isti najprije moraju proi provjeru DORH-a i jesu li zaista takve prihode da zahtijevaju optužnicu. Isto vrijedi i za sluaj Gospodarske škole u akovcu, gdje se nešto “petljalo“ oko upisa u 1. razred. ilj opravdava sredstvo, prevedeno kad su tiskovine u pitanju, senzacionalizam bez pokria uvijek je dobrodošao za podizanje novinskih tiraža, posebice u ovo vrijeme krize kada je teško prodati nešto što je dobro. Meutim, ne treba medijski lin brkati s novinarskim istjerivanjem pravde. esto se dogaa da se upravo na medijski lin pozivaju oni koji su i te kako zgriješili i imaju želju da pod svaku cijenu sprijee novinare u njihovu poslu, koji, primjerice, podrazumijeva otkrivanje negativnosti, propitkivanje što je i gdje je zapravo istina i tko je i je li zaista odgovoran. Upravo je to nain na koji mi radimo i obavljamo ovaj odgovorni javni posao, bez obzira na druge, pa nas onda nerijetko sve trpaju u isti koš, i bez obzira na težinu vremena u kojem živimo i radimo.

M

M

C

Znanje koje ste stekli u školi brzo zastarijeva i, želite li biti u toku, morate ga obnavljati Možda ste polaskom u srednju školu donijeli pogrešnu odluku, tako da ste završili srednju školu koja vas je umjesto na posao odvela na Zavod na zapošljavanje. No, ne morate oajavati, jer se imate priliku prekvaliicirati i stei znanja koja e vam omoguiti lakše zapošljavanje. Znanja koja ste stekli ranije mogu vam kasnije biti dragocjena u nekom buduem poslu. Naime, danas se više ne može sa sigurnošu predvidjeti koja e zanimanja biti potrebna na tržištu rada za pet ili više godina. Jedino što se sa sigurnošu može rei jest to da neprestano moramo biti spremni na promjene i stjecanje dodatnih znanja. Poseban prilog na str. 52 - 54.

Pojedini komarci više nisu bezopasni U dvije hrvatske županije, u Zagrebakoj, ali, na žalost, i u Meimurskoj, otkriven je virus groznice Zapadnog Nila. Stigla je nova bolest koju prenose inae kod nas “dosadni“ komarci, odnosno tono odreene vrste komaraca. Sreom, oboljela u našoj županiji u meuvremenu je ozdravila, reeno nam je. Dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije, koja nam je potvrdila ovaj sluaj zaraze, kazala je takoer da su pravodobno dane upute i lijenicima obiteljske medicine i cijeloj struci da se posebno obrati pozornost na pacijente s klinikom slikom, koja bi mogla upuivati na bolest izazvanu virusom Zapadnog Nila, kako bi se ta bolest pravodobno prepoznala. Opširnije na str. 3.

Meimurska policija postrožila je takoer dodatno nadzor i na meimurskim poljima, a izmeu ostalog policija u pojaanim ophodnjama poljskim i drugim putovima koristi IC dalekozore i termovizijske kamere, rekao nam je glasnogovornik PU meimurske Zdravko Kolari PIŠU: VANJA HAEK, ANTONIA ZBILJSKI Voda je izgleda zaista došla "do grla“, a oito su to shvatili i u Zagrebu, u ministarstvima i Vladi RH. Više graana javilo nam je o bliskom susretu s policijskim presretaima tipa BMW-a i mercedesa koji ovih dana patroliraju meimurskim cestama. Kako PU meimurska ima samo jedan presreta tipa mercedes, postalo je odmah jasno da se dogaa nešto više od pojaane policijske aktivnosti na cestama. Policijski izvori šute i ne može se tono saznati o emu se radi. Meutim, oito je u tijeku velika i koordinirana policijska akcija u našem kraju, a PU meimurska je, po svemu sudei, dobila ovih dana "pojaanje“ u specijalnoj jedinici MUP-a, tzv. Kobrama, koje posjeduje upravo takve automobile koji su vieni da odrauju posao u našem kraju. Eskalacija drskog i bahatog ponašanja kako na meimurskim cestama, tako i u "pustošenju“ povrtlarskih kultura na poljoprivrednim zemljištima, u emu prednjae nesavjesni dijelovi romske zajednice u Meimurju, prevršili su svaku mjeru i izgleda da je stiglo "zeleno svjetlo“ i od vrha državnog aparata za akciju kojom se situacija želi staviti pod kontrolu, te da bi se trenutno zaustavilo kriminalno ponašanje koje je na djelu. Naravno da veinsko stanovništvo pozdravlja ovu akciju, komentari su da je ona trebala uslijediti i ranije. Na žalost, i obini graani ponovno trpe, jer "Kobre“ kada su na cesti, a to je gotovo svaki dan od jutra do mraka, naravno da sprjeavaju svako neprimjereno ponašanje vozaa i drugih sudionika u prometu. Stoga pljušte kazne i za nesavjesne vozae. Inae, osnovna zadaa najmlaeg roda policije, "Kobri“, jest prevencija kriminaliteta na cestama, no, kako se može uti ovih dana i tijekom odraivanja posla u Meimurju, sudjeluju i u drugim operacijama sprjeavanja kriminaliteta, te na taj nain pružaju potporu snagama pojedinih PU diljem zemlje kada je to neophodno potrebno, a to je oito sada sluaj u Meimurskoj županiji.

Policija postrožila nadzor i na poljima Meimurska policija postrožila je nadzor i na meimurskim poljima, a izmeu ostalog policija u pojaanim ophodnjama poljskim i drugim putovima koristi IC dalekozore i termovizijske kamere, rekao je za naš portal i novine glasnogovornik PU meimurske Zdravko Kolari. Od poetka lipnja pa do danas zabilježeno je ukupno 37 kraa, što onih s nanesenom materijalnom štetom ispod cenzusa od 2.000 kuna, što onih koji dosežu materijalnu štetu od nekoliko desetaka i stotina tisua kuna. Krumpir, mrkva i luk najtraženija su roba ovih dana na tržištu povrtlarskih kultura. U Europi je ove godine razdoblje poplava zamijenilo sušno razdoblje, pa su cijene tih namirnica na rekordnim razinama. Masovne krae povra na meimurskim njivama natjerale su i policiju na akciju. Meimurski plavci svakodnevno patroliraju oranicama, u lov na kradljivce odlaze i nou i pri tome koriste IC dalekozore i termovizijske kamere. No, cijela PU meimurska nema

dovoljno policajaca da sprijei sve krae. Glasnogovornik PU meimurske Zdravko Kolari potvrdio nam je takoer da su naši policajci od poetka tjedna opremljeni s još više spomenute opreme, ali i kako su se povezali s lokalnim vlastima, ukljuili komunalne redare, te su pozvali u pomo kolege iz susjednih policijskih uprava. Ve to samo po sebi dovoljno govori o ozbiljnosti situacije. Iz policije tvrde kako do samo neznatnog broja kraa dolazi zbog osobnih potreba te kako je veina namijenjena ili stvaranju zaliha ili preprodaji. Zbog toga se sumnja na organizirani kriminal. I dok poljoprivrednici u hrvatskim medijima tvrde kako se najviše kraa dogaa oko romskih naselja ije stanovnike i krive za lopovluk, policija još nije uhitila organizatore ovoga neasnog posla. Meutim, s pojaanjima koja su stigla oito više nema popuštanja i stavljanja "stvari pod tepih“. Kako se veina ukradene robe izvozi iz Meimurja, jer je svrha krae plijen preprodati,

“Kobre” su sp Kojim se djelokrugom policijskog posla “Kobre“ zapravo bave, te do kuda sežu granice njihovih ovlasti? Istog dana kada je osnovana mobilna jedinica prometne policije u ožujku 2007. godine, tadašnji ravnatelj Marijan Benko naglasioje kako e uz nadzor prometa “Kobre” suzbijati i svaki drugi oblik kriminala. Benko je tada ustvrdio kako su pripadnici “Kobri”, koji funkcioniraju uglavnom u “trojkama”, obueni ak i za takve vrste operacija, te da je Kusani bio sto posto spreman. Osnovna zadaa najmlaeg roda hrvatske policije prevencija je kriminaliteta na cestama,

Vozni park Kobri MUP-a RH zaista je impr mercedesa koji ordiniraju i u Me

što ukljuuje i razbojništva na benzinskim postajama, razbojnike prepade uz ceste, kao i suzbijanje krijumarenja. No, najspeciiniji posao “Kobri” jest sprjeavanje najtežih prekršaja na cestama,


13. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

e nesavjesni dijelovi romske nacionalne manjine, u

3

VIRUS ZAPADNOG NILA ljetos stigao i u Meimurje i upozorava na novu ljetnu pošast koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme

MUP-a “Kobre” KOMARCI VIŠE NISU BEZOPASNI Meimurka koja je prva iskusila eimurskoj

PU meimurska posebno e se angažirati oko izlaza iz županije kako bi sprijeila "izvoz". U tome e im pomoi i kolege iz Varaždinske županije, poseb-

no "pri straži“ oko Dravskog mosta. Naravno, ovih dana u tome pomažu i "Kobre“. Iz policije tvrde kako naredni kišni dani nee ii na ruku lopovima, ali da e i njima otežati posao. Ipak, nadaju se da e pojaanim angažmanom te uz pomo kolega iz drugih županija, kao i lokalnih vlasti uspješno stati na kraj bandama koje kradu povre s meimurskih oranica. Nije poznato do kada e ova akcija trajati, ali, s obzirom na to da su "Kobre“ tu, treba oekivati da e i ovaj vikend biti u znaku policijske represije, kako na cestama, tako i posvuda drugdje, posebice na kritinim mjestima, tj. u blizini romskih naselja.

U svojem radu policija je dobila dodatnu opremu koju koristi u aktualnoj akciji

bolest sreom je ozdravila PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Meimurka kojoj je prvoj potvren virus Zapadnog Nila koji prenose tigrasti komarci ve je ozdravila, dobili smo informaciju nakon što je u srijedu objavljeno i službeno da je jedanaest osoba s tom dijagnozom lijeeno ili se još uvijek lijei u Hrvatskoj, tonije, u Gradu Zagrebu i Meimurskoj županiji. U Zavodu za javno zdravstvo Meimurske županije nisu nam mogli zbog lijenike etike rei o kojoj je tono osobi rije, koliko joj je godina i otkuda dolazi. Potvreno nam je samo da je žena iz Meimurske županije bila lijeena u Županijskoj bolnici zbog groznice sline simptomima meningonecefalitisa. Vjerojatno je bio u pitanju mjesec kolovoz, odnosno da je u pitanju žena starije životne dobi. Epilog ovog sluaja ipak je povoljan, jer je žena otpuštena iz bolnice i sada je njezino zdravstveno stanje, kad je u pitanju izljeenje od virusa Zapadnog Nila - dobro.

Potvrda zaraze virusom stigla iz Zagreba u Županijsku bolnicu akovec

Pojaane su policijske ophodnje na svim kritinim mjestima u poljima

posobne za sve

resivan. Uglavnom se sastoji od BMW-a i imurju – od jutra do kasno u no

sulude jurnjave s primjesom alkohola, ali, s druge strane, kako je reeno tada u Ravnateljstvu policije, pripadnici tog odjela izabrani su prema vrlo visokim kriterijima, te je normalno da sudjeluju i u ak-

cijama diljem zemlje. Kada bi se moralo usporeivati, nain postupanja kojim se služe “Kobre” najsliniji je pripadnicima interventne policije, poznatima po strogoi i nemilosrdnosti. Kako smo ve spomenuli, “Kobre” su osnovane 2007. godine, a mjesec dana prije toga MUP je izabrao 50 kandidata koji su krenuli na obuku. Mobilna jedinica radi na podruju cijele Hrvatske, a koristi se mercedesima, BMW-ima” i škodama snažnih motora, te je takoer opremljena komunikacijskim sustavom Tetra, koji nije mogue prisluškivati. U jedinici su pripadnici svih rodova policije.

Naime, upravo ta bolest je nešto kasnije utvrena kod te osobe. Da bi se utvrdilo o emu se tono radilo, serum iz kojeg se utvruje uzronik bolesti poslan je u Zagreb na obradu, gdje je potvreno da je oboljela od groznice Zapadnog Nila izazvane virusom koji prenose tigrasti komarci. Do zaraze dolazi tako što komarac koji je najprije piknuo neku životinju koja je zaražena prenese bolest na ovjeka. Bolest ne prelazi s ovjeka na ovjeka. Meimurka koja je ljetos zaražena virusom Zapadnog Nila je dobro i nema posljedica. No, preboljeti groznicu nije nimalo ugodno. Sreom da su vruine kakve su vladale ljetos iza nas, tako da ove godine više nema opasnosti od komaraca. Dr. Marina Payerl - Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije, koja nam je potvrdila ovaj sluaj zaraze, kazala je da su stajališta zdravstvene struke pravodobno dane upute i lijenicima obiteljske medicine i cijeloj struci da se posebno obrati pozornost na pacijente s klinikom slikom koja bi mogla upuivati na bolest izazvanu virusom Zapadnog Nila, ka-

Do zaraze dolazi tako što komarac koji je najprije piknuo neku životinju koja je zaražena prenese bolest na ovjeka. Bolest ne prelazi s ovjeka na ovjeka ko bi se ta bolest pravodobno prepoznala. Da bi se utvrdilo kretanje te bolesti na našem podruju iz seruma koji nisu oznaeni, a na raspolaganju su mikrobiološkoj službi, poslani su na analizu u Zagreb, kako bi se utvrdila prisutnost ovog virusa na našem podruju. Naime, nisu svi koji su zaraženi virusom Zapadnog Nila morali osjetiti i njegove posljedice, ve su je neki preboljeli u hodu, ali je to ipak ostalo zapisano u njihovoj krvi. Iz neoznaenih anonimnih seruma tako je mogue utvrditi prisutnost ovog virusa na našem podruju.

padnog Nila shvaao ozbiljno. Sada kada se infekcija pojavila o najvažnijim naglascima s te tribine izvijestio nas je dr. sc. Predrag Koila, koji je bio na toj tribini i koji je ve lani u travnju na županijskoj Skupštini upozoravao na probleme ukoliko se ne prie sustavnom tretiranju komaraca. Nitko ga nije uzeo za ozbiljno. No, tako je to kod nas, ništa nije ozbiljno dok se zlo ne dogodi. Infekcija virusom Zapadnog Nila je zoonoza, bolest koja je zajednika i ljudima i životinjama kralježnjacima, a Opasnost o infekciji u ovom su sluaju prijenosnici virusom Zapadnog te virusne bolesti više vrsta Tigrasti komarac, Nila treba shvatiti komaraca. Veterinari i epidenova vrsta komarca ozbiljno miolozi, kaže dr. sc. Hajsig, gokoji se pojavio i u U organizaciji Hrvatsko- dinama prate ovu problematiMeimurju, prenosi ga mikrobiološkog društva, ku. Konj je vrlo osjetljiva životizarazu nja i esto je Upr ave z a indikator da Ljeto koje je iz nas bilo je veter inarje virus priViše vrsta koznatno toplije nego ranijih go- stvo i Minisutan na nedina i pogodno za širenje tigra- starstva pomaraca, meu kom terenu. stih komaraca koji prenose ovu ljoprivrede, kojima i tigrasti, Simptomi zarazu. Sluaj Meimurke koja u k o prijenosnici su kod konja su je preboljela speciini za bolesti izazvane groznicu izaencefalitis, zvanu virusom virusom Zapaddok se kod Zapadnog Nila nog Nila oboljelog oje upozorenje da vjeka može je potrebno pujaviti virono ozbiljnije prii za, povišena temperatura uništavanju kosa sitnim osipom po tijelu, maraca. Zavod za ali postoji i soj virusa koji javno zdravstvo može prouzrokovati neusvake godine radi roinvazivnu kliniku sliku plan mjera koje je koja je teška i neki put sa potrebno provesmrtnim ishodom. sti kao podlogu za Sve su vrste ptica pouništavanje komatencijalni nositelji virusa, raca lokalnoj samood obinog vrapca do upravi. Tretiranje ptica grabežljivaca i ptikomaraca trebale ca selica koje virus mobi provesti županije, gu prenijeti po cijelom opine i gradovi. U lovozu je u hotelu svijetu, napomenuvši kako je praksi to radi akovec, a provodi Bioinstitut. Dru- “Park” u akovcu održana osnovni nain prijenosa viruge opine i gradovi kako koje javna tribina pod nazivom “In- sa Zapadnog Nila ugriz zaragodine, a bolest ne bira. Premda fekcija virusom Zapadnog Nila ženog komarca koji se zarazio su ljudi s kroninim bolestima i u ljudi i životinja”. Na tribini su virusom prilikom sisanja krvi oslabljenog imuniteta lakše žr- govorili eminentni strunjaci zaraženih ptica ili zaraženih tve ove bolesti, ipak ona se može iz podruja javnog zdravstva sisavaca (npr. konja). Virus Zapadnog Nila je do dogoditi svakome, ali posljedice i veterinarstva. Nakon što je lani u osjekoj sad izoliran u 111 vrsta ptica ne moraju biti vidljive odmah. Teško je razlikovati tigrastog bolnici zbog zaraze virusom i nekoliko sisavaca, kao i kod od obinog komarca, a njegov Zapadnog Nila hospitalizi- 43 vrste komaraca, a naješe r a no p e t kod roda Culex (ali i kod Aedes ubod ili trag osoba te s aegypti, Aedes albopictus, n a kon t og a o b z i r o m Anophelesa i drugih). Veina nije drugaiji Samo ubod jedna pojavu sluajeva infekcije virusom nego kad vas ne vrste - tigrapoveanja Zapadnog Nila dogaa se tijeubode obian stog komarca broja ko- kom vruih ljetnih mjeseci, od komarac. može izazvati vimaraca, cilj svibnja do listopada. Ono što Sezona uboda komaraca tribine bio možemo uirusnu groznicu je da stru- ove godine ide kraju, ali s obziniti je zaštititi njaci daju rom na ovu novonastalu situase od komainformaci- ciju kada je u pitanju prevencija raca nanošenjem sredstava na kožu koje je o tome kako se širi virus, tko u borbi protiv najezde komaraodbijaju komarce, pokriva- ga prenosi, kakvi su simptomi ca, oito e trebati biti još vea njem tijela odjeom dugih ru- bolesti i sl. Nitko tada još nije i kvalitetnija dogodine, kako kava i nogavica. Ljeti je to jako ni znao da je virus ve bio i u se ne bi virus Zapadnog Nila teško primijeniti kad nam je našoj županiji, niti je opasno- sljedee godine pojavio u više sti od infekcije virusom Za- sluajeva nego je to bilo ljetos. vrue, ali nema druge. No, trebamo voditi rauna da u kui i oko kue imamo što manje prikladnih mjesta za stvaranje legla komaraca. Omiljena mjesta su im stare gume, stari lavori i posude po dvorištu, gdje se mogu skupljati ostaci stare vode, vaze u kojima dugo stoji voda. Tako da su groblja posebna ležišta komaraca, gdje cvijee u vazi s vodom stoji danima. Najbolja zaštita od komaraca je prevencija u najveoj mogui mjeri, budui da je komarce u potpunosti nemogue iskorijeniti.


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

LIJENICI OBITELJSKE medicine od 1. rujna propisuju lijekove, odreuju bolovanja i šalju specijalistima

Više posla obiteljskim lijenicima, a pacijentima manje odlazaka specijalistima i jeftiniji lijekovi esto se pacijenti boje da najjeftiniji lijek nije dovoljno uinkovit. Dr. Biserka Gorianec je naglasila da ne stoji da je najjeftiniji lijek s medicinskog stajališta i najslabije potentan. Lijekovi odreene kemijske strukture, od kojih je jedan original, a drugi su generik, trebali bi biti istog razreda uinkovitosti i mogu se zamijeniti jedan s drugim PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Od 1. rujna ove godine i pacijente i lijenike primarne zdravstvene zaštite doekala je još jedna novina u nizu vezana uz reforma zdravstva. Lijenici obiteljske medicine od 1. rujna jesu ti koji odreuju lijekove, s terapijom koju je propisao specijalist se mogu, ali i ne moraju složiti. Dužni su propisivati najjeftinije lijekove, bave se kroninim bolesnicima, ali i utvruju radnu sposobnost. Što ta najnovija reforma zdravstva donosi lijenicima obiteljske medicine, a što pacijentima s prvim danima primjene novih mjera u reformi zdravstva, razgovarali smo s lijenicima u ambulanti u Murskom Središu. - Najnovija reforma lijenicima donosi drastino poveanje posla, a pacijentima manje odlazaka specijalistima, u najkraim crtama je sublimirao suštinu reforme dr. Slobodan Olui iz ambulante u Murskom Središu. - Specijalisti više nee smjeti pacijente naruivati na redovne kontrole, nego e te kontrole odreivati lijenici obiteljske medicine. No nisu sve ambulante jednako opremeljene niti sve ambulante imaju EKG, ultrazvuk. Ne mogu govoriti za sve lijenike, ali pretpostavlajma da ni svi lijenici obiteljske medicine nisu jednako educirani oko

dijagnostikih pretraga kao specijalisti. emu bi služila specijalizacija ako smo mi jednaki specijalistima, razmišlja dr. Olui. Vrijeme e pokazati kako e to funkcionirati. Dr. Biserka Goranec kazala je da u upuivanju k specijalisti ili u bolnicu po novom modelu ne vidi nikakav problem. Kazala je: - Malo je drugaiji tehniki nain ispisivanja uputnica na koje se moramo naviknuti, a do sada smo se ve navikli na niz promjena. Nismo, doduše, sudjelovali u izradi programa niti nas se išta pitalo, ali nain na koji pacijente šaljemo k specijalistu nije uope problem za lijenika obiteljske medicine. Lijenik, ako pošteno radi svoj posao, pacijenta pogleda, obradi i uputi na pretrage da bi došao do dijagnoze ili šalje u bolnicu na nekakvu konzultaciju ili pomo pri ordiniranju terapije, to je nešto što smo mi trebali raditi i do sada. Ono u emu vidi problem je puno vei pritisak na lijenike obiteljske medicine i od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje i od strane pacijenata. - U dosadašnjoj praksi specijalisti su upuivali pacijente na redovite kontrole i davali im datume. Pacijenti su se toga strogo držali i lijenici obiteljske medicine su s tim imali problem. Mnogo puta na zajednikim sastancima sa specijalistima upozoravali smo ih: ‘Nemojte pisati kontrola za tri mjese-

HRVATSKI ZAVOD za mirovinsko osiguranje organizira savjetodavne dane za austrijske osiguranike

U akovcu savjetovanje 19. rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Austriji tradicionalno održavaju razgovore - savjetodavne dane s osiguranicima radi rješavanja pojedinanih problema vezanih uz provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Hrvatski osiguranici koji su zaposleni i osigurani kod nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Austriji na tim razgovorima

moi e dobiti detaljne obavijesti o ostvarivanju svojih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u toj državi. Razgovori e se održati 18. rujna u Varaždinu u prostorijama HZMO-a, Podrune službe u Varaždinu, Kolodvorska 20 c, s poetkom u 9 sati, te 19. rujna u akovcu u prostorijama HZMO-a, Podrunog ureda u akovcu, I. Mažurania 3, s poetkom u 9 sati. Razgovori - savjetodavni dani e se takoer održati i 24. rujna u Beu i 25. rujna u Klagenfurtu. (BMO)

Pacijente sada na kontrole specijalistima šalju njihovi obiteljski lijenici, moraju im propisivati najjeftinije lijekove i odreivati bolovanje

Reforma poela, ali svi najjeftiniji lijekovi koje lijenici moraju propisati nisu na tržištu Prvi dani reforme zdravstva u domeni propisivanja najjeitnijih lijekova mnogim pacijentima su donijeli šetanje od lijenika obiteljske medicine do ljekarne i natrag, jer svih jeftinih lijekova koje moraju propisivati lijenici u ljekarnama nema, jer ih nema na tržištu. - Evo sluaja koji nam je opisao pacijent koji je iskusio prve dane reforme s lijekovima na svojim leima. Do 1. rujna trošio je jedan lijek protiv povišenih masnoa. U skladu s preporukama njegova mu je lijenica nakon 1. rujca...’, jer kad mi vidimo da je pacijent dobro nema potrebe da pacijent ide specijalistu svaka tri mjeseca, kazala je dr. Gorianec. - Lijenik obiteljske medicine, ukoliko vodi lijeenje kroninog bolesnika, npr. dijabetiara ili hipertoniara, gleda parametre po kojima se kontrolira odreena kronina bolest i nema potrebe da pacijent ide specijalistu svaka tri mjeseca, ako je stabilan i ako su nalazi dobri. U sluaju pogoršanja stanja i nadalje emo pacijenta upuivati specijalistu. I po mojemu je to ak bolje nego je bilo do sada, kazala je dr. Gorianec. Druga je stvar što e pacijenti lijenike obiteljske medicine pritiskati zbog bolovanja, koje sada više nitko ne preporuuje ni ne skida, jer nema ni komisija ni preporuke specijalista, zbog ega e lijenici obiteljske medicine imati veliki presing. Zbog situacije u društvu ljudi su i inae agresivniji i skloni stvarati pritisak na bolovanje. Zbog toga e se lijenici obiteljske medicine strahovito psihiki iscrpljivati i izgorjevati na poslu.

Hoe li najjeftiniji lijek biti i najdjelotvorniji? Obiteljski lijenici sada propisuju najjeftiniji lijek na trži-

na propisala drugi, najjeiniji lijek koji, uzgred budi reeno, proizvodi domaa farmaceutska kua. No u ljekarni su ga vratili ponovno k njegovoj lijenici, jer propisanog lijeka još nema ni na tržištu. Bit e ga za mjesec dana. U ljekarni mu nisu mogli izdati sljedei dostupni najjeiniji lijek, jer im to ne omoguava informatika podrška. Sjeate se, svi recepti iz ambulante idu u ljekarnu kompjutorski, onako kako dozvoljava program. Morao se ponovno vratiti svojoj lijenici, ona štu. Kad specijalist preporui odreeni lijek, na obiteljskim lijenicima je da odlue hoe li ga ili nee propisati. Preporuka je ministra da lijenici obiteljske medicine propisuju najjeftiniji lijek iste uinkovitosti koji postoji na tržištu. - Budui da nas prate, kontroliraju, kažnjavaju po potrošnji lijekova, trudit emo se birati najjeftinije lijekove i u tom kontekstu emo biti u sukobu s pacijentima jer oni žele svoje lijekove, svoje kutije crvene ili plave, svoje nazive lijekova. Dr. Gorianec je kazala da je u praksi i do sada s pacijentima imala problema. U praksi je lako mogue da lijenik mora propisati lijek koji u ljekarni iz odreenog razloga nema. Dr. Slobodan Olui je naveo sluaj da su njegova pacijenta dva puta vraali iz ljekarne jer nije bilo jednog lijeka, pa onda nije bilo idueg lijeka. Nakon toga je zvao farmaceutsku kuu da bi pitao što je s tim lijekom koji bi morao propisivati jer je najjeitniji na tržištu, da bi mu iz te faramaceutske kue iji bi lijek trebao propisivati rekli da e tek za mjesec dana biti na tržištu. Ako se pacijentu propisuje skuplji lijek, u tom sluaju lijenik se mora oitovati zašto ga propisuje, a razlog mora biti

mu je morala ispisati recept za drugi dostupan lijek. S druge strane pak ni lijenik koji propisuju lijek, ovisno o informatikoj podrški kakvu ima, ne vidi što je od preporuenih lijekova dostupno na tržištu. Tu vrstu problema koji su zatekli pacijente poetkom rujna u kabinetu, gdje su krojili reformu, nisu predvidjeli. Možda su reformu radili samo zdravi za bolesne. Ubudue bi bilo dobro da prvo simuliraju životne situacije i po njima kroje reformske korake.

Dr. Slobodan Olui: - Vee probleme vidim u voenju kroz lijeenje psihijatrijskih pacijenata, koji su navikli na svoje lijekove i koji vrlo burno reagiraju kad im se mijenja terapija

Dr. Biserka Goranec kazala je da u upuivanju k specijalistu ili u bolnicu po novom modelu ne vidi nikakav problem

medicinski (ukoliko ga pacijent ne podnosi dobro ili je na njega alergian). Mnoge pacijente zanima mogu li onda skuplji lijek dobi-

ti uz nadoplatu. Lijenici jedino na zahtjev pacijenta mogu ispisati obini crni recept na koji on onda kupuje lijek (u punoj cijeni). No nakon našeg razgovora s lijenicima javnosti se obratio ravnatelj HZZO-a koji je najavio mogunost nadoplate skupljeg lijeka, kao i podešavanje cijelog sustava tijekom ovog i idueg mjeseca. Kao i mnoge reforme do sada, i ova se rješava u hodu. Žrtve su i pacijenti i lijenici za ono što je zamišljeno i nedovoljno razraeno prije provedbe u neijem kabinetu. esto se pacijenti boje da najjeftiniji lijek nije dovoljno uinkovit. Dr. Biserka Gorianec je naglasila da ne stoji da je najjeftiniji lijek s medicinskog stajališta i najslabije potentan. Lijekovi odreene kemijske strukture, od kojih je jedan original, a drugi generik, trebali bi biti istog razreda uinkovitosti i mogu se zamijeniti jedan s drugim. Ali ona razumije da je to ljudima teško prihvatljivo, ako su godinama uzimali jednu vrstu lijeka i ako osjeaju sigurnost uz tu svoju tabletu, a sada su dobivaju tabletu drugog naziva. - To mi je ljudski i sa stajališta pacijenta razumljivo, kaže dr. Gorianec. Meutim, takav je naputak Ministarstva i lijenici ga se moraju pridržavati i propisivati najjeftinije lijekove. Dr. Slobodan Olui problem vidi u kontaktu novih ovlasti koje padaju na obiteljske lijenike, vee probleme u voenju kroz lijeenja psihijatrijskih pacijenata, koji su navikli na svoje lijekove i koji vrlo burno reagiraju kad im se mijenja terapija samo tako. Psihijatrijskom pacijentu ti ne možeš samo tako objasniti zašto mu se samo tako mijenjaju lijekovi. Ako psihijatar više ne može predložiti bolovanje, ja baš nisam siguran koliko e lijenici obiteljske medicine biti sposobni psihijatrijske pacijente voditi na bolovanju i odgovarati za sve posljedice. Obiteljski lijenici bi teoretski trebali puno, puno više znati nego su do sada bili educirani, kad je, primjerice, psihijatar vodio pacijenta kroz depresiju, bolovanje i kad je procjenjivao njegovu radnu (ne)sposobnost. Psihijatrijski pacijenti su prilino speciini. Možemo mi kontrolirati dijabetiare, tlak, ali za psihijatrijskog bolesnika treba imati jako dobru procjenu hoe li on biti suicidalan ili ne, a lijenici obiteljske medicine e u svakom sluaju biti odgovorni, ukazao je i na tu dimenziju problema, na koju bi takoer trebalo sagledati u okviru ispravljanja uoenih problema u okviru ove reforme zdravstva.


13. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPANIJSKI POVJERENIK SSSH postaje tehnološki višak u sindikatu

Franjo Veble izgubio lanstvo u Meimurju i ostaje bez posla Svojedobno su u ovim krajevima imali petnaestak tisua lanova, a danas ih je oko šest tisua

Franjo Veble: - Vijest o mojem otkazu nije istinita, niti je želim komentirati. Neu je ni potvrditi ni demantirati jer još nikakvo rješenje nisam dobio od svoje sindikalne središnjice

Regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata hrvatske (SSSH) Franjo Veble navodno je dobio otkaz. Vijest da je Veble dobio otkaz (za sad) nije istinita. Meutim, uskoro bi se mogao odigrati upravo taj scenarij, jer je upoznat da je na sindikalnom spisku tehnološkog viška koji sadrži i njegovo ime. Upitali smo ga za komentar, no rekao je kako konkretno ne može ništa rei. Ipak, na naše inzistiranje odluio nam je diplomatski odgovoriti na pitanje oko trenutane situacije. - Vijest o mojemu otkazu nije istinita, niti je želim komentirati. Neu je ni potvrditi ni demantirati jer još nikakvo rješenje nisam dobio

sia… Možda je pozadina "upitnosti“ njegove vjerodostojnosti i djelovanja i u politikoj mesnici. Ili pak o nedovoljnoj aktivnosti zbog kojeg je SSSH u našem kraju oito izgubio veliki broj lanova. O tome se nije želio oitovati. Veble kaže da ima saznanja kako je na spisku za tehnološki višak. To znai da može dobiti poslovno uvjetovani otkaz, pri emu mu pripadaju otpremnina i ostala prava iz Zakona o radu. Ukoliko e mu ta prava biti osporena? Može tražiti zaštitu drugog sindikata! SSSH je do nedavno imao oko 150 ljudi na platnoj listi, a sada je ta brojka pala na njih etrdesetak. (vh)

od svoje sindikalne središnjice. Odluku predsjedništva SSSH ne mogu prejudicirati i ne pada mi na pamet komentirati razne prie koje nemaju temelj, rekao nam je Veble. Istina je da zbog smanjenja lanstva SSSH radi na umanjenju troškova. Svojedobno su u ovim krajevima imali petnaestak tisua lanova, a danas ih je oko šest tisua, ako ne i puno manje. Velike irme u kojima je bilo više tisua radnika završile su u steaju. Franjo Veble poznat je po izravnome prozivanju nemarnih poslodavaca koji su djelatnicima ukidali temeljna prava po Zakonu o radu. Žestoko je prozivao bivši GK Meimurje, Ingru, Union, bivšeg predsjednika Stjepana Me-

OD 1. SRPNJA, ulaskom Hrvatske u EU, radne knjižice otišle su u povijest, a zamijenila ih je elektronika evidencija zaposlenih

Ne bacajte radne knjige, trebat e vam za dokazivanje staža Od 1. srpnja, ulaskom Hrvatske u EU, radne knjižice su otišle su u povijest, a zamijenila ih je elektronika evidencija zaposlenih. Mnogima su ve poslodavci vratili stare knjižice, a da ih ipak valja sauvati, poruuju iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. - Stara, papirnata radna knjižica i dalje je javna isprava kojom se dokazuje radni status do 30. lipnja 2013. Svakako treba upozoriti graane da ne bacaju radnu knjižicu i da je ne

uništavaju, ve sauvaju kako bi u konanici, u nekoj budunosti, temeljem nje mogli ostvariti neko pravo, pojašnjava glasnogovornik HZMO-a Filip Dujmovi. Kao zamjena za radnu knjižicu od 1. srpnja uvedena je elektronika evidencija. Zavod na taj nain osigurava razmjenu podataka o radnopravnom statusu i o istom izdaje potvrde. Podaci su dostupni preko stranica Zavoda www.mirovinsko.hr uz korisniko ime i lozinku koje je mogue dobiti

osobno u svim podrunim službama i uredima HZMO-a uz predoenje osobne iskaznice. To je važno, jer na taj nain korisnik ima pristup vlastitim podacima, a takoer može sam napraviti potvrdu o ranijem i aktualnom radnom statusu. Radne knjižice, dakle, valja spremiti na sigurno te u Zavodu izvaditi korisniko ime i lozinku. Nakon 24 sata od izdavanja, preko službenih stranica može se ui u evidenciju i vidjeti svoje podatke. (BMO)

5

SKUPŠTINA Meimurje plina

Izabrana tri nova lana NO-a koja nisu u sukobu interesa U Meimurje plinu održana je skupština društva radi izbora lanova Nadzornog odbora zbog okolnosti koje su se dogodile tijekom lokalnih izbora. Skupštinom je predsjedavao Stjepan Kova, gradonaelnik akovca. Pojedini kandidati koji su bili kandidirani za lanove Nadzornog odbora na prijašnjoj Skupštini ušli su u izvršnu vlast i zbog sukoba interesa ne mogu biti lanovi Nadzornog odbora Meimurje plina. Tako su na prošlotjednoj Skupštini izabrana tri nova lana Nadzornog odbora: Ivan Barlek, koji u Nadzornom odboru

predstavlja opine Nedeliše, Sveti Juraj na Bregu i Strahoninec, zatim Tomica Strahija koji zastupa opine Gorian, Donji Kraljevec, Malu Suboticu i Orehovicu te Tibor Rodiger koji zastupa Grad akovec. (BMO)

U SUBOTU 14. RUJNA na Trgu Republike u akovcu

Akcije “Kupujmo hrvatsko” i “Vrijedne ruke” U još jednoj tradicionalnoj promotivnoj akciji Hrvatske gospodarske komore “Kupujmo hrvatsko“ i “Vrijedne ruke“ oko 30 izlagaa iz Meimurske županije i 130 izlagaa iz ostalih krajeva Hrvatske predstavit e svoje proizvode u akovcu u subotu, dana 14. rujna 2013. godine, na Trgu Republike od 10 do 14 sati. Akcija “Kupujmo hrvatsko“ 2013. zapoela je sredinom travnja u Zagrebu, a završna ovogodišnja akcija održat e se na sjeveru Hrvatske, u središtu akovca. Promocija hrvatskih proizvoda kroz akciju “Kupujmo hrvatsko” zapoela je još 1997. godine kao ideja da se prepoznaju, oznae i izdvoje kvalitetni hrvatski proizvodi te im se od tada dodjeljuju znakovi “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta”. Ova manifestacija zapoela je u sklopu projekta vizualnog oznaavanja proizvoda, a do danas je dobila razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim znaenjem. Njezin najširi cilj je nacionalna homogenizacija strateških gospodarskih interesa zemlje i podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijednostima. U sklopu akcije “Vrijedne ruke“ Komora nastoji promovi-

rati i sve one tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-e te pojedince koji svojim radom, znanjem i umijeem pridonose razvoju razliitosti hrvatskoga gospodarstva, a istodobno ostvaruju dobrobit za sebe i svoju obitelj. Akcije “Kupujmo hrvatsko” i “Vrijedne ruke“ prepoznate su i prihvaene kod svih naših graana. Tome u prilog govore brojne ankete raene na reprezentativnom uzorku, od kojih je posljednja pokazala kako je ak 96,5% graana ulo za akciju, a 92% ih podupire kupovinu hrvatskih proizvoda. Na jednak nain akciju su prepoznali i poduprli naši vrijedni proizvoai koji se svake godine u sve veem broju odazivaju i sudjeluju u njoj, poruuju iz Hrvatske gospodarske komore. (BMO)

POGLED ODOZDO

Reagiramo kad se zlo dogodi M

ora se dogoditi da se netko teško razboli da shvatimo kako je komarce potrebno uništavati. Vikati na sva zvona da je reforma poela, a da najjeftinijih lijekova koji su bit najnovije reforme nema u ljekarnama. Nikad ne reagiramo prije nego se zlo dogodi. U ovoj zemlji nitko nikoga ne uje kad upozorava unaprijed, nego kad bude krvi, izrodi se kakva nesrea, bolest, štrajk, nezadovoljstvo. Tek tada se kod nas prilazi rješavanju problema. Kao da imamo neki nacionalni genetski defekt da ne možemo unaprijed planirati, predvidjeti posljedice ili probleme, nego živimo od danas do sutra, od jednog do drugog dogaaja, pa kako nas koje zlo lupi po glavi tako ga rješavamo. U kolovozu ove godine u hotelu “Park” održavala se tribina na kojoj su bili eminentni strunjaci s podruja medicine i veterine kako bi upozo-

rili relevantne imbenike na opasnosti od virusa zapadnog nila koji prenose komarci. Ali koji bi naš naelnik ozbiljno shvatio opasnost za graane od komaraca, izuzev Grada akovca, koji je i ove godine prišao uništavanju komaraca kako bi zaštitio svoje graane. Premda komarci ne znaju gdje su administrativne granice akovca, a gdje poinju druge opine. Dr. sc. Predrag Koila u travnju prošle godine upozoravao je da se poduzme uništavanje komaraca, prije nego se zlo dogodi, ali doekan je s podsmijehom. Kao da ne prilii županijskom vijeniku baviti se komarcima. To je, da tako kažemo, iz hrvatske politike perspektive tipini sluaj. Od politiara do administracije na državnim razinama nitko se ne bavi malim ljudskim temama. Samo što male ljudske teme ne postoje. Postoje samo problemi koje treba rješavati

da bi ljudi lakše živjeli i ugodnije se osjeali u svojoj zemlji. vako smo stalno izloženi nekim promjenama, koje nas zbog polovine pripremljenosti, nedoraenosti, aljkavosti i prakse da e se stvari rješavati u hodu ubijaju u pojam. vo, od 1. rujna uvedena je još jedna reforma zdravstva. Lijenici ope prakse dobili su niz novih ovlasti: propisivati najjeftinije lijekove, ne glede na to što je preporuio specijalist. Oni su ti koji odreuju vašu radnu sposobnost kada ste za bolovanje, a kada ga trebate prekinuti. Oni vas prema vašem zdravstvenom stanju upuuju specijalistima i nema više da vam specijalist odreuje datume kontrole. Sve te mjere trebale bi donijeti uštede u zdravstvu i racionalnije korištenje usluga. Ali te dobre namjere kod nas se uvijek spopiknu u praksi na prvom koraku. Kod nas se

O E

planiranje nikada ne provede temeljito niti se do kraja simulira situacija koju donosi reforma. Pa zato i imamo situacije da lijenici moraju propisivati najjeftinije lijekove, samo što ih nema na tržištu. Netko u kabinetu nije koordinirao sa svim imbenicima u praksi i zapitao se što e biti s pacijentom koji e drugog, treeg, desetog ili sedamnaestog rujna doi u ljekarnu i tamo nee nai lijek koji mu je prema uputama ministra propisao lijenik? I zašto ga nee biti? Kome je to u interesu? Zar bi svaki takav pacijent koji ne nae traženi lijek trebao nazvati ministra da mu oita bukvicu jer nije posložio sve u lancu da reforma funkcionira besprijekorno. Ne, nego e pacijenta vratiti iz ljekarne jer kompjutor ne dopušta izdavanje drugog po cijeni najjeftinijeg, ali dostupnog lijeka. Lijenik e ponovno trošiti vrijeme na pacijenta kojeg je ve riješio

da bi mu ponovno propisao recept. Pacijent mora ponovno do ljekarne da bi dobio lijek. Nitko od onih koji su u kabinetu slagali reformu nije se stavio u kožu pacijenta i barem virtualno prošao taj put pacijenta od lijenika do ljekarne preko skladišta farmaceutskih kua, njihovih linija proizvodnje, skladišta veledrogerija i malih ljekarni u koje zalaze pacijenti ljekarni kako bi se upoznao sa stanjem može li pacijent na kraju krajeva dobiti taj lijek koji bi trebao donijeti toliko željenu uštedu u zdravstvu. Neka pacijent šeta, to mu je korisno za zdravlje. Tko njega šiša, njega nitko ne doživljava, kao ni one komarce s poetka prie, tako dugo dok se zlo ne dogodi. Kad se zlo dogodi, svi e imati debelo spremljene alibije zašto nešto nisu uinili, zašto to nije bila njihova odgovornosti, zašto je to netko drugi trebao uiniti. Odgovornost u ovoj zemlji nitko, ama baš nitko nee prihvatiti. Mi smo odgojeni na mentalitetu: svi smo mi krivi, i kad se nalazi u toj toploj hrpi dreka da smo svi krivi podjed-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nako, s jedne strane imamo osjeaj grižnje savjesti što smo napravili grijeh propusta, a s druge strane u toj sveopoj krivici teško je prstom pokazati baš na našu osobnu krivicu. Ona je isprepletena i zamršena s krivicama drugih i tko e sad klupko rasplesti i stvari poredati kako bi sve te krivice jedna po jedna po jedna izašle na vidjelo i postale jasne. Ali želimo li mi napokon poeti živjeti kao ureena zemlja u kojoj ljudi tono znaju koja su im prava, koje obveze i što mogu oekivati kod uvoenja bilo koje promjene?


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

KONANO dobre vijesti za poljoprivrednike – od 2014. godine puno više novca nego iz dosadašnjih EU fondova

REDEA Tri dana posveena stjecanju vještina za pokretanje vlastitog posla

Meimurska dizajnerica buduim poduzetnicima predstavila svoje iskustvo U nedostatku prilika za zapošljavanje, jedna od mogunosti je orijentiranje na vlastitu inovativnost, kreativnost i upornost te propitivanje poduzetnikog duha, pri emu se pojedinci nau pred inicijalnom odlukom o tome ulaziti li u pothvat pokretanja posla ili ipak odustati. Oni koji se približe odluci o tome da postanu poduzetnici postavljaju si pitanje kako svoju ideju komercijalizirati i s kojim e se sve izazovima usput susretati. Ne postoji jedinstven recept koji se može primijeniti na svaku ideju, ve postoje brojne tehnike i alati koje svaki poduzetnik mora prilagoditi znaajkama svoje ciljne skupine i konkretnom okruženju. Na polaznicima je da steena znanja i vještine iskoriste na najuinkovitiji nain u skladu sa zahtjevima tržišta. Praktinu primjenjivost predstavljenih principa poduprla je goša predavaica, meimurska modna dizajnerica Ana Golubi Brozovi, svojim iskustvom u razvoju vlastite marke ženskih torbica BAGGIZ. Upravo je to bio motiv za organizaciju edukacije pod nazivom “Kako pokrenuti vlastiti posao?“, koju su od 3. do 5. rujna održali strunjaci iz Znanstveno - tehnologijskog parka Sveuilišta u Rijeci i REDEA-e. Za nekoga bez prethodnog znanja o poduzetništvu i poslovnom upravljanju ova je tema vrlo složena i zahtjevna. Prvi je dan bio posveen inicijalnim koracima koje treba poduzeti kako bi se ideja pretvorila u poduzetniki pothvat, a koji kreu od sagledavanja vlastitih motiva, znanja i vještina. Predstavljeni su pravni oblici registriranja poduzetnike djelatnosti, zatim hodogram i postupci pri registriranju, kao i institucije koje pri tome mogu pružiti podršku. Drugi dan edukacije polaznicima je prikazan proces izrade poslovnog plana, zatim temeljna inancijska izvješa i nain prezentacije poslovnog plana potencijalnim ulagaima. Tema posljednjeg dana bio je marketing za poduzetnike poetnike, kada su polaznici upoznati s osnovnim marketinškim pojmovima i trendovima te sastavnicama marketinškog plana, a dobili su odgovore na pitanja o tome koji alati su najuinkovitiji kod pokretanja poslovanja i lansiranja proizvoda. Ova je edukacija bila organizirana u okviru projekta “EU Compass 2 – Zajednikim snagama za zajedniku uspješnu EU regiju”, inanciranog sredstvima iz programa IPA Prekogranina suradnja Maarska - Hrvatska, na kojem je Regionalna razvojna agencija Meimurje REDEA partner. (BMO)

Stiže prvih 342 milijuna eura, tko e ih uzeti? Kristijan Mavrek, vlasnik tvrtke “Kaja Conzalting” iz akovca, koja je do sada ostvarila 71 projekt u poljoprivredi, od ega 15 u Belici: - Stižu ogromna sredstva u poljoprivredu, a ve svi skupa, pa i država, kasnimo s pripremama natjeaja. Moramo požuriti ako ta ogromna sredstva želimo iskoristiti PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Zadnji natjeaji iz pretpristupnih fondova SAPARD i noviji IPARD privode se kraju, zapravo su za veinu mjera za koja su se davala sredstva ve završeni, do kraja listopada završit e i zadnji natjeaj. No, kako je od 1. srpnja Hrvatska u Europskoj uniji, od poetka idue 2014. godine moi e dobivati sredstva iz takozvanih strukturnih fondova, koji su znatno izdašniji. Rije je ponajprije o dva fonda vezana za zelenu i plavu poljoprivredu, to su EAFRD – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i EMFF – Europski pomorski i ribarski fond. Što se nauilo iz IPARD I SAPARD iskustva? Ponajprije to da naše Ministarstvo poljoprivrede nije imalo mogunosti pratiti kapitalne projekte iz SAPARD fondova koji su donosili 50 posto gratis sredstava, pa je iskorišteno manje od 50 posto sredstava koja je nudila Europska unija, što znai da je postignut samo dobar uspjeh. S IPARD fondom e biti nešto bolje, a toni rezultati oekuju se u tek krajem 2016. godine, kad se sve zbroji. Najvea korist od korištenja pretpristupnih fondova bila je ta što se ipak nauilo koristiti europske fondove u nešto veoj mjeri, što e sada dobro doi.

Kako do 684 milijuna eura investicija u poljoprivredu svake godine? Daleko najuspješnija tvrtka za privlaenje sredstava iz fondova u Hrvatskoj do sada je bila akoveka “Kaja Consalting” Kristijana Mavreka, koji je na ovogodišnjem Festivalu krumpira u subotu u Belici održao predavanje na tu temu. Ta je tvrtka do sada izradila 71 projekt, od ega su 23 projekta ve završena, a investitori su dobili ukupno 40 milijuna kuna. ak 15 projekata ostvareno je u opini Belica. Kristijan Mavrek je uz ostalo rekao: - Ulaskom u EU, iz strukturnih fondova za poljoprivredu imamo mogunost povui 342 milijuna eura godišnje, što znai da bi trebalo ukupno 684 milijuna eura investicija u poljoprivredu. Ozbiljno se pitam možemo li mi imati toliko investicija u Hrvatskoj. Ako to neemo moi, sredstva e ostati neiskorištena.

Ministarstvo poljoprivrede kasni s operativnim programom - Najprije nam je potreban operativni program na razini države,

Kristijan Mavrek, “Kaja Conzalting”: - U Meimurju su potencijalni investitori mnogo bolje pripremljeni za projekte nego drugdje, ovdje svi znaju što je to graevinska i lokacijska dozvola i drugo

što mora izraditi Ministarstvo poljoprivrede, te taj program zatim uskladiti s programom EU. Sad se eka da se to napravi, a bojim se da se sve nee stii do kraja godine, tako da prve natjeaje za sredstva oekujem sredinom 2014. godine, a ne na poetku godine. No, svaki

nam je sat važan. Trebali bi svi skupa u Hrvatskoj prema mojoj raunici ostvariti oko 700 projekata godišnje, ako se uzmu u obzir sadašnje veliine projekata, ne znam je li to mogue. Program iz poljoprivrednog fonda podijeljen je u 16 mjera, a ima bitnih novosti. Ulaganjima u materijalnu imovinu prije se mogao kupiti samo traktor, a sad se može kupiti i kamion, ali i poljoprivredno zemljište u vrijednosti do 10 posto investicije. No, kljuna je novost da radovi mogu poeti odmah po prijavi projekta, što donosi veliku uštedu u vremenu. Postoje i ogranienja, do sada je program mogao težiti 900.000 eura, a sad se potpora diže na 1,5 milijuna eura, što znai investiciju od 3 milijuna eura. U ovom trenutku pritišemo nadležne službe u Ministarstvu da dogovore da se mogu graditi vee hladnjae te da se limit za koliinu zemljišta povea s maksimalnih 30 hektara za povrare, odnosno 50 hektara za voare. U mjerama ruralnog razvoja svaka opina može dobiti 3 puta po 5 milijuna eura, no treba odmah poeti s pripremama projekata, ve se kasni. Dakako, mora imati i svoj dio sredstava. Kontrola utrošenih sredstava trajat e pet godina od završetka programa, a to znai da e svake godine netko doi u kontrolu, a ako tko nenamjenski potroši sredstva, vratit e ih odmah.

Velike novosti poljoprivrednog fonda EAFRD Kad je rije o strukturnim fondovima za poljoprivredu EAFRD i srodnog EMFF za ribarstvo, sve se znatno ubrzava i nema više tako dugih ekanja. Naime, svaki investitor moi e zapoeti s projektom od trenutka prijave projekta i ne treba više ekati. Osim toga, iz strukturnih poljoprivrednih fondova oekuje se barem deset puta sredstava. Upravo, zbog ogranienja IPARD fondova iz mjere 101, maksimalni kapacitet farmi, ili pak maksimalni kapaciteti proizvodnje povra od 30 hektara, mnogi se nisu javljali. Zadnjim mjerama IPARD programa bilo je mogue nabaviti i traktore, doduše, manjih snaga. Ulaskom u EU i korištenjem strukturnih fondova mnogo se stvari mijenja na bolje. Domaoj poljoprivredi na raspolaganju e biti ak 342 milijuna eura svake godine do 2020. godine. Ta sredstva, meutim, nee moi dobivati velike poljoprivredne tvrtke s više do 250 zaposlenih i velikim koliinama zemlje, jer su te mjere skrojene za razvoj malih i srednjih poljoprivrednih tvrtki i gospodarstava.

Marija Hrgarek, strunjakinja za ekološke studije za projekte, Kristijan Mavrek, voditelj projekata, i Milorad Šubi, šef regionalne Poljoprivredne savjetodavne službe, na Festivalu krumpira u Belici

Završen IPARD, zadnji natjeaj u tijeku Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo ruralnog razvoja zajedniki su priopili da je završen IPARD program u Hrvatskoj. U priopenju se uz ostalo kaže: - Izvještavamo potencijalne korisnike i LAG-ove da e za petnaestak dana, tonije, 16. rujna 2013. godine, biti raspisan IPARD natjeaj za Mjeru 202 ‘Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja’ (LEADER mjera). Isti e biti otvoren do 18. listopada

2013. godine.Ujedno, obavještavamo ostale potencijalne IPARD korisnike kako nakon ovog natjeaja, do kraja 2013. godine, NEE BITI raspisivanja novih natjeaja za tu ili druge IPARD mjere. Time završava višegodišnji IPARD program u okviru kojeg je, nakon 18 provedenih natjeaja, zaprimljeno 1.142 projekta s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,1 milijarde kuna.Nastavno na IPARD program, slijedom ulaska Hrvatske

u Europsku uniju, Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na kreiranju mjera koje e se uvrstiti u Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. kao temelj za korištenje Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te drugih fondova i programa u predstojeem razdoblju. Program ruralnog razvoja pružat e mnogo više mogunosti od IPARD programa za ulaganja u razvoj ruralnih podruja.


13. rujna 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

PRED OTVORENJEM novoizgraeni Dom za starije i nemone osobe u akovcu privatnog investitora, koji nudi smještaj za 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba

Otvorenjem Doma nai e zaposlenje pedeset zaposlenika raznih struka S

ve smo starija populacija, a nain života unatrag nekoliko desetljea toliko se promijenio da sve više starijih osoba traži organiziranu brigu i njegu u ustanovama, izvan svojih obitelji, pogotovo kada je rije o nepokretnim osobama koje zahtijevaju cjelodnevnu skrb i njegu. Pritisak za smještaj u domove je velik. Na smještaj u dom je potrebno ekati i dulje vremena. Uskoro bi se taj problem mogao znatno ublažiti jer u akovcu svoja vrata otvara novi Dom za starije i nemone osobe, koji e moi primiti na brigu i smještaj 82 pokretne i 96 nepokretnih osoba. Osniva Doma je Mihalj Novinšak, a njegovu izgradnju i opremanje financiralo je poduzee PROMMING d.o.o., iji je on vlasnik. Novi dom se nalazi u akovcu, u Mihovljanskoj ulici 46 c (stambeno naselje). To je impozantna graevina koja izvana i iznutra odaje dojam da e se ovdje pružati vrhunska usluga. Ravnateljica Doma za starije i nemone osobe je Kristina Furdi, dipl. socijalna radnica i apsolventica postdiplomskog studija Ekonomije, smjer Menadžmenta. Otvorenje Doma s nestrpljenjem se oekuje kako od buduih korisnika, tako i od onih koji vape za željenim zaposlenjem na novootvorenim radnim mjestima. Ovdje e biti potreba za zaposlenjem radnika razliitih struka: medicinske sestre, njegovateljice, osobe za rad u praonici i na glaanju rublja, kuhari, servirke, administrativno osoblje, istaice... Unutar Doma smještena je ambulanta ugovorne primarne zdravstvene zaštite, te zub-

Uskoro otvorenje novog Doma

na ordinacija. Korisnici Doma e imati mogunost da svoje zdravstvene kartone prenesu lijenicima koji e ovdje raditi. U objektu je smještena i kapelica za potrebe vjernika. Postoji rizerski salon, zatim welness i fitness prostor prilagoen starosnoj dobi korisnika. Mihalj Novinšak vlasnik je ve jednog Doma za starije i

nemone u Štrigovi, koji putem zakupa vodi druga osoba.

Dom u mirnom stambenom naselju Na ovoj adresi gdje je sada niknuo Dom Promming d.o.o. je svojevremeno imao svoje poslovno - proizvodne prostore. Kako se radi o stambenoj zoni, postojala su i negodo-

Mihalj Novinšak, vlasnik Doma

vanja stanara okolnih zgrada zbog buke koja je povremeno dolazila iz pogona. Prije jedanaest godina, na zadovoljstvo vlasnika Promminga i susjeda, poduzee je preselilo na novu lokaciju u akovcu, Dr. Ivana Novaka 48, što je za vlasnika znailo dvostruki dobitak. Poduzee je nakon preseljenja iz skuenih prostora doživjelo svoj nagli uspon. I danas u ovim teškim vremenima ulažu se znatna sredstva u tehnologiju, što rezultira ostvarenom proizvodnjom i prometom robe. Dom za starije i nemone smješten je u blizini samog centra grada, a opet u mirnom stambenom naselju. Prilikom izgradnje objekta vodila se briga o ouvanju i zaštiti okoliša. Tako e se cijeli objekt grijati na pe na biomasu. Kako je ve spomenuto, Dom je spreman prihvatiti 178 korisnika, i to 82 pokretne i 96 nepokretnih oso-

ba. Ovisno o stanju samostalnosti u podmirivanju potreba za kretanjem, oblaenjem, hranjenjem, održavanjem osobne higijene i drugim potrebama, korisnicima se nudi stambeni dio i odjel pojaane njege. Stambeni dio zgrade ini 18 jednokrevetnih soba i 29 dvokrevetnih soba. Odjel pojaane brige i njege ine 2 jednokrevetne, 26 trokrevetnih i 4 etverokrevetne sobe. U stambenom dijelu postoji odreeni broj jednokrevetnih i dvokrevetnih soba s balkonom. Tu su i 3 sobe za brane supružnike. Prema potrebi i željama korisnika, postoji mogunost preinake postojeih soba. Korisnicima e se pružati usluga prehrane prema utvrenim normativima za starije osobe. Vodit e se briga o zdravlju, njezi i održavanju osobne higijene. Vršit e se usluge socijalnog rada, pranje i glaanje

Kristina Furdi, ravnateljica Doma za starije i nemone osobe, socijalna je radnica i apsolventica postdiplomskog studija Ekonomije, smjer Menadžmenta

rublja, održavati prostor i obavljati druge usluge za dobrobit buduih korisnika. Na odjelu pojaane njege bit e smješteni pokretni, nepokretni i inkontinentni korisnici i ostale osobe sa specifinim potrebama. Takvim osobama pružat e se pomo pri odijevanju i svlaenju, pomo pri hranjenju, pri obavljanju osobne higijene i fizioloških potreba. Tu još spada fizikalna terapija, održavanje higijene kreveta, briga o osobnim stvarima, pratnja prilikom odlaska lijeniku. Korisnicima e biti ponueni razni sadržaji: sportsko - rekreativne aktivnosti i programi, savjetovališta u koja e biti ukljuen neuropsihijatar, fizioterapeut i socijalni radnik. Pružat e se korisicima radno - kreativni i kulturno zabavni programi: kreativno - likovne radionice, plesne radionice, posjete kinu, kazalištima i muzejima, razni izleti, vjerski život te druge akcije i maniestacije. Prema svemu navedenom i onome što e se pružati korisnicima ovaj Dom e biti razvrstan u višu kategoriju. Vlasnik Doma Mihalj Novinšak te ravnateljica Kristina Furdi nude svojim buduim korisnicima dobrodošlicu punu poštovanja. Želja je da se unutar Doma stvori atmosera i toplina mirnog i ugodnog okruženja u kojem e svi korisnici biti kvalitetno zbrinuti, zadovoljni i sretni. Svi zainteresirani mogurazgledati Dom za starije i nemone osobe u razdoblju od 18. do 20. rujna u terminu od 9 do 12 sati. Kontakt osoba je ravnateljica Doma Kristina Furdi, mob. 099/3930-500. (BMO, Z. V.)


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

SLUAJ KAZNENE PRIJAVE ravnatelja Graditeljske škole, koji se vue unatrag nekoliko godina, nastavljen ovih dana kaznenom prijavom koju je policija uputila DORH-u - Preporueno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam spreman snositi posljedice i nije mi se teško vratiti u nastavu. No, želim znati za što sam stvarno osumnjien. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete

Zoran Pazman: Župan Matija Posavec dobio je vjetar u lea kako bi sve završilo mojom smjenom PIŠE: VANJA HAEK

Policijska uprava meimurska je temeljem zahtjeva opinskoga državnog odvjetnika u akovcu i nakon nalaza državne revizije u Graditeljskoj školi u akovcu provela kriminalistiko istraživanje. - Utvrena je sumnja da je 62-godišnjak iz akovca od 1. prosinca 2009. godine do 31. prosinca 2012. godine poinio pet kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. Protiv njega je zbog poinjenja kaznenih djela Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu podnesena kaznena prijava, kazao je glasnogovornik Policijske uprave meimurske Zdravko Kolari u vezi s ovim sluajem, ne navodei, naravno, o kojoj je osobi konkretno rije.

Pazman još nije optužen, za sad ima status osumnjienika No, kao što je poznato, osumnjieni je ravnatelj Zoran

Pazman. Sumnja se da je Graditeljsku školu oštetio za više stotina tisua kuna, no konkretne iznose policija ne navodi, kao ni Odvjetništvo. Jer još nije ni podignulo optužnicu, ve dalje provodi istražne radnje, pa tako Pazman nije optuženik, ve osumnjienik! Sluaj je takoer izvaen iz naftalina, jer smo o utvrenim nepravilnostima ve u nekoliko navrata pisali. Navodno se radi o putnim nalozima i isplatama honorara, pri emu je i sam ravnatelj dobivao naknadu za održavanje nastave, iako je to protupropisno. - Istina je, istraga je obavljena. Nakon što sam 2012. godine izabran za ravnatelja, tadašnji župan Ivan Perho tražio je reviziju postupka i prijavio me prosvjetnoj inspekciji. U meuvremenu je policija u travnju, svibnju i lipnju provodila istražne radnje u školi, no ja nemam uvid o tome za što se sumnjiim niti pak smatram da sam se neza-

konito okoristio kroz dužnost ravnatelja. Naime, sve se vrti oko nalaza iz 2010., na kojemu je inzistirao Perho. No, nakon ovogodišnjih izbora novi župan Matija Posavec kao da je dobio vjetar u jedra tako dugo dok se sve ne završi mojom smjenom. Nedavno je bio nakratko u školi kako bi se uvjerio u intenzitet radova koji su obavljani, no ni sekunde nije pokazao interes da porazgovara sa mnom. Tu sam shvatio da nešto ne štima, kaže ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman. Pazman je potvrdio da je kriminalistika obrada odraena kasno na proljee, te da je prije desetak dana još jednom "jedan policijski inspektor“ svratio do njega. Nakon toga "u tišini“, kao što je to obiaj kad policija obrauje neke vienije osobe, a nije odreen pritvor, podignuta je kaznena prijava za pet kaznenih djela koja je proslijeena DORH-u koji e odluiti hoe li na osnovu istih

podignuti i optužnicu koja se upuuje na sud. Ravnatelj škole je takoer pojedine medijske naslove i napise minulih dana o ovoj temi ocijenio senzacionalistikim i sadistikim. Tvrdi da oduvijek radi u interesu škole.

Župan Posavec traži ostavku ravnatelja Pazman komunikaciju i poteze vlasti ocjenjuje obijesnim U srijedu naveer zasjedao je Školski odbor Graditeljske škole kojim predsjedava Zdravko Jankovi. On nije želio podrobnije komentirati sluaj, samo je potvrdio da je sluaj ravnatelja bio tema te da je županijska proelnica za školstvo Sonja Toši - Grla na sjednici prenijela županovu poruku da oekuje Pazmanovu ostavku. I nakon sjednice smo kontaktirali ravnatelja. - Preporueno mi je da dadem ostavku i vratim se u nastavu. Nije sporno da sam

spreman snositi posljedice ako se utvrdi da sam zaista za nešto kriv i nije mi se teško vratiti u nastavu. No, želim znati za što sam stvarno osumnjien. Smatram neprimjerenim da župan sa mnom komunicira putem medija i postavlja uvjete. Oito se ne poštuju pravila i pravne norme. Sve je to obijesno, kaže Pazman. Sarkastino, ali istinito – kako se mijenjaju župani, tako je Pazman na naslovnicama. Meutim, da ne ponavljamo sve ono što se ponovno piše ovih dana, a odnosi se na revizije i inspekcijske nalaze koji se ovih dana u nedostatku bilo kakvih službenih informacija izronili iz "novinskih arhiva“, oito je bilo nepravilnosti u poslovanju škole i nije jasno zašto to nije do sad akceptirano. Nejasno je takoer zašto prošle godine nije izabran neki drugi ravnatelj Graditeljske škole. Prije samo godinu dana

CRNA KRONIKA

PIŠE: VANJA HAEK

Teško ozlijeen u padu s motocikla

Nedozvoljena trgovina duhanom U Koprivnikoj ulici u Donjoj Dubravi policajci su u srijedu ujutro zatekli 48-godišnjaka iz Ivanca i 45-godišnjaka iz Kloštra Podravskog kako u osobni automobil zagrebakih registracijskih oznaka kojim se služio 48-godišnjak stavljaju dvije vee vree s duhanom. Pretragom vozila temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu potvreno je da se u vreama nalazilo nekoliko desetaka kilograma duhana, a dovršenim kriminalistikim istraživanjem utvreno je da je 45-godišnjak duhan prodao 48-godišnjaku za nekoliko tisua kuna. S obzirom na to da je duhan roba iji je promet ogranien, protiv njih e se opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine.

Zoran Pazman dobio je novi mandat, bez obziran na loš revizijski i inspekcijski nalaz koji se tie upravo onoga što je tek sad obradila policija i podnijela kaznenu prijavu. Ispada da se nekoga može smijeniti tek nakon policijskih prijava i medijskog lina, kao da smo došli u neka vremena koja su iza nas. Ako netko dobro ne radi posao, onda se trebaju aktivirati demokratski mehanizmi koji e iznjedriti promjene. Ovako ostaje gorak okus pritisaka pomou kojih se nekoga treba maknuti s njegove pozicije. U nekoliko navrata pokušali smo dobiti županijsku "ministricu“ za školstvo Toši - Grla, kako bi nam odgovorila na neka otvorena pitanja - no bezuspješno. Bila je navodno dan poslije sjednice Školskog odbora na sastanku u policiji. Je li bio vezan uz aktualnu temu kaznene prijave, nismo uspjeli doznati.

Autobusom na zebri udario pješakinju Na raskrižju ulica Bana Josipa Jelaia i Vjekoslava Špinia u srijedu oko 15.15 sati dogodila se prometna nesrea u kojoj je voza autobusa akovekih registracijskih oznaka, 47-godišnjak iz Delova, skretao u sporednu ulicu. Nije propustio 53-godišnju pješakinju iz akovca koja se kretala biciklistiko pješakom stazom i prelazila kolnik Špinieve ulice preko obilježenoga pješa-

kog prijelaza. Autobusom je udario u bicikl koji je pješakinja gurala, a ona je oborena na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu ozlijeena pješakinja je prevezena Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je teško ozlijeena te je zadržana na lijeenju. 47-godišnji voza bit e kazneno prijavljen opinskom državnom odvjetniku u akovcu. (foto: Z. Vrzan)

U petak 6. rujna oko 19.40 sati u Nedelišu, u akovekoj ulici, dogodila se prometna nesrea u kojoj voza motocikla akovekih registracijskih oznaka, 56-godišnjak iz akovca, brzinu kretanja nije prilagodio vidljivosti i gustoi prometa. Zbog toga je u koenju izgubio nadzor nad upravljanjem motociklom, te se prevrnuo i pao na kolnik. Vozilom Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije ozlijeeni voza prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je teško ozlijeen pa je zadržan na lijeenju. O dogaaju e se podnijeti posebno izvješe opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Marija Mijor pronaena mrtva u Dravi u Podravini Još 7. kolovoza u rijeci Dravi na podruju opine Novo Virje pronaeno je mrtvo tijelo nepoznate osobe. U utorak je DNK analizom potvreno da se radi o Mariji Mor iz Do-

nje Dubrave, iji je nestanak prijavljen 3. kolovoza ove godine. Obavljenim pregledom i obdukcijom mrtvog tijela nisu utvreni tragovi nasilja. Okolnosti tragedije su nepoznate. O dogaaju e se županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu dostaviti posebno izvješe.

Policija prodaje bicikle nepoznatih vlasnika U subotu 14. rujna s poetkom u 9 sati u Policijskoj upravi meimurskoj, u ulici Jakova Gotovca u akovcu, održat e se prodaja naenih bicikla nepoznatih vlasnika. Prodaja e se odvijati javnim nadmetanjem, a bicikli se mogu razgledati isti dan od 8 do 9 sati. Iskustvo govori da se bicikli mogu kupiti po povoljnim cijenama, a ima i sluajeva da graani pronau i svoj vlastiti bicikl koji im je ranije ukraden.

Hrabra žena oduprijela se drskom kradljivcu U nedjelju 8. rujna oko 11.28 sati u akovcu, u Ulici dr. Ivana

Novaka, nepoznati poinitelj na biciklu se mimoilazio s pješakinjom i djetetom i pokušao joj s ramena strgnuti torbicu. U tome nije uspio jer ju je vlasnica vrsto držala, uslijed ega je poinitelj izgubio ravnotežu i pao s bicikla, a ona je pobjegla. Poinitelj je muška osoba starosti oko 20 godina, obuen je u žutu majicu kratkih rukava, kratke hlae tamne boje i smee natikae, a koristio se muškim biciklom.

Uhvaen kradljivac tehnike, posua i odjee Dovršenim kriminalistikim istraživanjem utvreno je da je 32-godišnjak iz Kotoribe, u razdoblju od 18. do 27. kolovoza, u Kotoribi, u Dugoj ulici, poinio tešku krau iz obiteljske kue. Ukrao je mobitel, DVD player, digitalni i satelitski resiver, glaalo, djeji sat te više komada keramikog posua i odjevnih predmeta, a iz nezakljuanog štaglja PVC stolice. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. Kradljivac je kazneno prijavljen nadležnom Državnom odvjetništvu.


13. rujna 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

IZGRADNJA solarnih elektrinih centrala se isplati, što dokazuje primjer iz Donjeg Kraljevca

Gradnju solarne centrale ubrzalo to što je supruga ostala bez posla - Ukupno sam za izgradnju solarne elektrine centrale potrošio 23.000 eura, odnosno tono 177.000 kuna, i jako puno živaca dok sam nabavio sve papire, kaže Vladimir Vidovi, zaljubljenik u prirodu i ekološku proizvodnju, uz napomenu da je gradnju ubrzalo to što mu je supruga ostala bez posla Proizvodnja elektrine energije uz pomo sunca sve je prisutnija u našem kraju, a Meimurje se može pohvaliti da ima i prvog proizvoaa putem solarnih panela u Hrvatskoj, to je, kako je poznato, Rok Vinceti iz akovca. U meuvremenu je stasalo više tvrtki koje montiraju solarne elektrine centrale, najvea je akoveka “Solektra”, koju su osnovala dva mlada domaa strunjaka i kojoj dobro ide, te više desetaka solarnih elektrinih centrala, dijelom na krovovima kua, a dijelom i samostalne na tlu. Ipak, za sada se samo rijetki, ili oni koji imaju nešto slobodnog novca, odluuju za gradnju i inanciranje solarne elektrine centrale, usprkos poticajima, država plaa više kilovata proizvedene putem solara zbog razvoja te vrste industrije. U meuvremenu je došlo do svjetskog preslagivanja, zbog prevelike proizvodnje solarnih panela i prevelikih zalogaja pojedinih država, koje su davale velike poticaje pa ih je to skupo stajalo, došlo je do velike konkurencije meu proizvoaima te pada cijena, najviše zbog kineskih proizvoaa. To ove godine rezultira nizom gašenja i preuzimanja svjetskih tvrtki te krizom zbog nemogunosti plasmana. Najviše stradaju mali proizvoai solarnih panela. Tako je prije samo dvije godine hrvatska tvrtka “Solaris” bila predvodnik na domaem tržištu u proizvodnji solarnih panela i 90 posto izvoza te pola milijarde kuna prihoda, da bi danas ta tvrtka bila pred zatvaranjem. Drugim rijeima, opet smo u Hrvatskoj djelomice zakasnili ukljuiti se u glavnu svjetsku liniju proizvoaa solarne opreme. Navodno je dio linija prodan varaždinskoj tvrtki “Solvis”, koja je tako izgleda preostala kao jedini proizvoa fotonaponskih panela u Hrvatskoj. To je važno stoga što država daje dodatne po-

Vladimir Vidovi: - Put do solarne centrale bio je dug i trnovit, no danas razmišljam o proširenju jer sam izraunao da mi se to isplati

ticaje onima koji ugrauju domau opremu.

Primjer solarne centrale “Vidovi” Posebno je zanimljiv primjer zaljubljenika u ekološku proizvodnju i prirodu Vladimira Vidovia iz Donjeg Kraljevca, Murska 34, po struci elektriara, koji je uspio izgraditi solarnu fotoaponsku centralu snage do 10 kW bez pomoi strunjaka, osim gdje je to neophodno trebalo. Kako bi izgradio solarnu elektrinu centralu, najprije je tome prilagodio gradnju pomonih prostora za potrebe gospodarstva, s time da je izgradio kosi krov prema jugu s nagibom od 30 stupnjeva, što je idealan položaj za solarnu elektranu. Na taj je kosi krov namjeravao instalirati elektrinu centralu, no nije bilo sve tako jednostavno. Zapoeo je gradnju u veljai 2011. godine, no odmah je došlo do prvog zastoja, Opina Donji Kraljevec imala je regulu prema kojoj je za solarne centrale bilo mogue izdvojiti samo 40 kvadrata na krovu. Zbog toga je ekao da se izmijeni zakon, kako bi mogao dobiti lokacijsku do-

zvolu. Objekt je ipak izgradio bez obzira hoe li na njemu biti elektrina centrala ili ne, a kao pomoni objekt za svoje gospodarstvo. U studenom 2012. godine napokon je od agencije HROTE dobio rješenje da može poeti gradnju elektrine centrale, nakon što je priložio prethodnu energetsku suglasnost i druge potrebne papire te sve ono što se tražilo, glavni projekt i drugo. No, onda je pao dubok snijeg, pa je tek u veljai 2012. godine solarna elektrana puštena u probni rad, a od 10. ožujka ove godine u redovni rad. Do danas je solarna elektrana “Vidovi” proizvela preko 8000 kW elektrine energije, a rekord je bio u srpnju kad je proizvedeno 1845 kW. Oekuje se da e elektrana godišnje proizvoditi do 11.000 kW, a do sada je pokazala veoma dobre tehnike rezultate. Dakako, u zimskim mjesecima proizvodnja je manja. Ugradio je (ne sam, ve uz pomo ovlaštene tvrtke) solarne fotonaponske elije od polikristalnog silicija domae tvrtke “Solvis” te dobiva, zajedno s poticajima za

domai ugraeni proizvod, 2,98 kuna za kW proizvedene energije. Elektrina solarna centrala godišnje e tako “zaraditi” preko 30.000 kuna u narednih 14 godina, na koliko glasi ugovor. - Ukupno sam za izgradnju solarne elektrine centrale potrošio 23.000 eura, odnosno to no 177.000 kuna, i jako puno živaca dok sam nabavio sve papire. Ovdje ne raunam cijenu gradnje pomonog objekta, ve samo troškove izgradnje solarne centrale na krovu, zajedno sa svim plaanjima više tvrtki koje su sudjelovale u tome i troškovima izgradnje te potrebna plaanja Elektri akovec. No zadovoljan sam, izraunao sam da mi se to još uvijek isplati, tako da danas razmišljam o proširenju, kaže Vladimir Vidovi, te napominje da se za investiciju odluio zbog toga što mu je supruga ostala bez posla na graninom prijelazu Gorian zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za novac se, kaže, snašao, a nešto su pomogli i roditelji. Vladimir Vidovi posjeduje i certiikat za ekološku proizvodnju, a njegovo gospodarstvo proizvodi orahe, šljive i drugo. Želio je pod ekološku proizvodnju staviti i kokoši hrvatice, no to za sada nije mogue. Razlog je taj što nitko ne proizvodi ekološki kukuruz za hranu kokošima, a on sam ne može i to. (J. Šimunko)

SAVJETI

STRUNJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh. Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Povijest grijanja Prošli tjedan zapoeli smo razmatrati sveprisutnu i aktualnu temu: kako i ime grijati stanove i kue, koje su mogunosti i mogue alternative i što se u nekim realnim okvirima može uiniti da se kratkorono ili dugorono ostvare uštede i smanje troškovi na energentima prvenstveno za grijanje. Istu temu nastavljamo i dalje jer je ovo podruje tako široko da se ne može ukratko obrazložiti, pogotovo širokom krugu ljudi koji nema dovoljno tehnikih znanja. Za poetak malo povijesti, tek da se podsjetimo kakav smo razvoj sistema grijanja imali u zadnjih cca 40 - 45 g. Nadam se da e se mnogi stariji sjetiti ovih slika iz (ne tako davne) prošlosti, a mlaima bi ovo trebalo pomoi da se jasnije pozicioniraju u vremenu i prostoru u kojem žive. Našu djecu, one za koje volimo rei da "na njima svijet ostaje“, na žalost, ovakve teme ne zanimaju, a sumnjam i da uope itaju novine... oni se školuju (navodno za budunost), a izmeu toga uhvaeni su u mrežu bezvrijedne ili virtualne zabave, dokonog života i lažne stvarnosti, a mi ih, u najboljoj namjeri naravno, uvamo od svih pa i od ovakvih briga, što je sigurno pogrešno, ali to nije tema...

Povratak unatrag Vratimo se malo unatrag. Slika koju nosim iz ranog djetinjstva iz svoje stare II. osnovne škole akovec (kasnije Pedagoška akademija, danas Uiteljski fakultet): U razred ulazi podvornik s kantom ugljena i loži kaljevu pe u uglu. Mi uenici sjedimo uz prozore u kaputima, smrzavamo se, prozori su ujutro zaleeni, led stvara zanimljive šare koje stružemo prstima, ali sve nam je to bilo normalno... To možda zvui kao prizor iz Bajke o snježnoj kraljici H. C. Andersena, ali nije to bilo baš tako davno, a toliko se toga promijenilo do danas. Upravo su ove naše generacije bile svjedokom nevienog napretka tehnologije i porasta standarda života, doživjevši vjerojatno vrhunac civilizacije s kojeg se zadnjih nekoliko godina oito strmoglavljujemo. Ali u veini kua i stanova do poetka 70-ih grijali smo se lokalno, na drva i ugljen naješe u kuhinji, u kuama su to bili štednjaci, a u sobama je bilo hladno ili su se samo

povremeno ložile (kod imunijih koji su imali zidane pei i u sobama). Svaka stambena zgrada imala je itavu šumu dimnjaka, a u podrumu spremišta za drva i ugljen. U jesen, ispred svake od njih, hrpe drva i ugljena koji se bacao u podrum.Postojao je "pilar“ ili "piljar“ - ovjek koji je dolazio sa svojim pokretnim strojem - pilom i pilio vee klade na komade. Svatko je imao doma sjekiru, cijepanje drva i nošenje iz podruma te iznošenje pepela bio je normalni svakodnevni radni zadatak za djecu.

Uvoenje lož ulja i plina Zamjena krutih goriva s lož uljem zbiva se približno sredinom 70-ih i nije dugo potrajala, jer ga postepeno zamjenjuje gradski plin. Ove pei su bile jednostavnije za uporabu, upravljalo se jednostavno kad nam je bilo potrebno, spremnik u pei je dulje trajao. Lož ulje u kanistrima se punilo na benzinskim stanicama (bile su povremeno i nestašice, pa se stajalo u repovima), nalijevalo se i prolijevalo, a miris je bio neugodan. Mnogi su zatim postavili male plinske pei, a drugi zadržali kaljeve pei koje su i danas jedna od najboljih alternativa zbog svojstva da dugo zadržavaju toplinu nakon prestanka loženja, samo što se danas pojavljuju u redizajniranoj i poboljšanoj varijanti. Krajem 70-ih pa nadalje proširuje se plinska mreža diljem Meimurja. Jeftin i po mnogo emu, ini se, savršen nain grijanja i pripreme tople vode. Nema spremnika, plin jednostavno "tee“, tople vode na pretek, radijatori u svim prostorijama osiguravaju ravnomjernu temperaturu. Plin je omoguio nevienu "demokraciju“ i visoki komfor grijanja - bio je dostupan gotovo svima. I zadržao se do danas kao gotovo idealan nain grijanja. Nova naselja velikih blokova stambenih zgrada i soliteri koji su utrli put urbanizaciji Globetke imali su prvotno zajednike plinske kotlovnice, ali su ubrzo zamijenjene etažnim bojlerima da bi se preciznije mogli kontrolirati troškovi. Zajednikih kotlovnica nema više nigdje u Meimurju i po tome smo jedinstveni, a možemo se pohvaliti - i napredni. Nastavak o povijesti grijanja u Meimurju u sljedeem broju.


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

KOLEGIJ GRADONAELNIKA i opinskih naelnika prvi put održan izvan akovca

Lokalna samouprava još aktivnije u smanjenje broja nezaposlenih - Najviše se govorilo o zapošljavanju kroz javne radove, kroz samozapošljavanje i o strunom osposobljavanju kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa, te o sufinanciranju boravka u vrtiima djece iz udomiteljskih obitelji PIŠE: STJEPAN MESARI

Pod predsjedanjem svojeg predsjednika Franje Makovca, Kolegij gradonaelnika

i opinskih naelnika Meimurske županije u etvrtak je u kongresnoj dvorani opine Sveti Martin na Muri održao svoju redovitu sjednicu, na

kojoj se raspravljalo o aktualnostima u našoj županiji. Ovo je bio prvi Kolegij izvan Grada akovca i, prema rijeima Franje Makovca

Radno predsjedništvo Kolegija koji prvi put nije održan u akovcu

Ugodno i radno u Svetom Martinu na Muri

U ETVRTAK 19. rujna u akovcu

Slavi se Spomendan osloboenja Meimurja od tzv. JNA U  et v r t a k 19. r ujna 2013. godine održat e se obilježavanje Spomendana osloboenja Meimurja 1991. Pozivaju se sv i graani, posebice hrvatski branitelji, da svojim prisustvom uveliaju obilježavanje ovog za Meimurje izuzetno znaajnog datuma. Program e se održati prema sljedeem rasporedu: 9 sati sveta misa povodom Spomendana poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima (crkva Sv. Nikole Biskupa akovec); 10 sati postavljanje vijenca ispred Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima (Perivoj Zrinskih akovec); 10.05 paljenje svijea podno Spomen zida poginulim i nestalim hrvatskih braniteljima (Knjižnica "Nikola Zrinski" akovec); 10.15 razgledavanje izložbe Meimurje u Domovinskom ratu (Centar za kulturu akovec); 11.30 otvaranje spomen - ploe na objektu bivše karaule u Gorianu (Granini prijelaz Gorian); 17.30 sveana akademija povodom 22. obljetnice osloboenja Meimurja od JNA (Centar za kulturu akovec) - na Akademiju dolazi predsjednik RH dr. Ivo Josipovi.

i župana Matije Posavca, ovo bi trebala postati praksa, kojoj je cilj bolje upoznavanje svake od opina i gradova. Najveu pozornost i raspravu nazonih pobudio je Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja, koji predvia velik broj mogunosti za nezaposlene putem javnih radova i samozapošljavanja, o emu je govorila Marina Kodba iz HZZ-a, Podruni ured akovec.

- Javni radovi su ono privremeno rješenje za nezaposlene, u koje je ukljueno 500 ljudi i potreba još uvijek ima. Druga mogunost je struno osposobljavanje za rad bez radnog odnosa, za što se dobiva naknada od 1.600 kuna plus putni troškovi. Od 1. srpnja imamo i mini javne radove, dajemo veliku potporu samozapošljavanju, poglavito mladim ljudima. Pozivam gradonaelnike, naelnike

i poslodavce da dou u naš ured u akovcu, kako bismo u dogovoru riješili barem dio problema vezanih uz nezaposlenost, rekla je Kodba. Ljubomir Kolarek iz Preloga zatražio je za dva do tri mjeseca produženje radova na javnim radovima, dok je Vladimir Domjani iz Male Subotice ukazao na velike troškove koje opine imaju zbog polaganja ispita iz zaštite na radu i drugoga.

SVEANO obilježena 447. godišnjica pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog

Meimurje se ponosi Zrinskima i njihovim herojstvom Sedmog rujna 1566. godine, prilikom proboja iz sigetske tvrave, zajedno sa suborcima poginuo je Nikola Zrinski. Tim povodom ispred Mauzoleja obitelji Zrinskih u Šenkovcu, u organizaciji Zrinske garde akovec, održan je prigodni program. Okupljenima su se obratili predsjednik Zrinske garde akovec, zamjenik naelnika opine Šenkovec Vladimir Novak i župan Meimurske županije Matija Posavec. U prigodnom govoru prisjetio se uloge sigetske bitke za hrvatsku i europsku povijest, te naglasio znaaj svih Zrinskih za nacionalnu povijest. - Ne treba, naravno, posebno govoriti što za Meimurje znae Zrinski. Nikola Zrinski Sigetski predstavlja simbol naše želje i stoljetne borbe za slobodu i samostalnost. ini mi se da cijela povijest obitelji Zrinski, od njihove herojske

smo pored županije prirodnih ljepota, vrijednih ljudi, vina, bogate povijesti ujedno i županija Zrinskih, rekao je Posavec. Ispred šenkoveke kapele Sv. Helene položeni su i vijenci. I ove godine obilježavanju obljetnice smrti nazoili su i gosti iz maarskog Szigetvara. U prigodnom programu nastupili su uenici OŠ "Petar Zrinski" iz Šenkovca.

I u Szigetvaru odana poast

obrane srednje Europe, preko kulture i gospodarskog razvoja, zalaganja za hrvatsku samostalnost, pa sve do njihovog silaska s politike

scene u vrtlogu politike veih i jaih sila, ustvari je kratko ispisana povijest Hrvatske. Upravo zato mi Meimurci stalno moramo isticati da

I ove godine izaslanstvo iz Meimurja uvelialo je obilježavanje pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog. Ono se svakog poetka rujna dvodnevnom manifestacijom održava u maarskom gradu Szigetvaru. U ime Meimurske županije i Grada akovca vijenac su u Parku tursko - maarskog prijateljstva položili zamjenik župana Meimurske županije Zoran Vidovi i proelnik UO-a za komunalno gospodarstvo Grada akovca Dražen Bari. Osim njih, u Szigetvaru su tradicionalno bili i predstavnici Zrinske garde akovec, Družbe “Braa hrvatskog zmaja”, Zmajski stol akovec, kao i brojni Meimurci štovatelji Zrinskih.

Zrinska garda sudjelovala je u dvodnevnom programu koji se u ovom maarskom gradiu održava svake godine na datum pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog. Naime, prije 447 godina, 7. rujna 1566. godine prilikom pokušaja proboja iz sigetske tvrave koju su opsjedali Turci pogiba Nikola Zrinski. Njegova herojska smrt protekom vremena uzdignuta je na razinu mita, a on sam meu najvee hrvatske i maarske povijesne linosti. Iako su Turci osvojili Siget, njihovo napredovanje je zaustavljeno, jer dva dana ranije umire bolesni sultan Sulejman Velianstveni koji je predvodio osmanlijsku vojsku.


13. rujna 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPOEO remont dionice pruge akovec - Mursko Središe

Povremeno e putnike umjesto vlaka prevoziti autobusi U sklopu investicijskog ciklusa HŽ Infrastrukture te osuvremenjivanja pružne mreže, 11. rujna poinju radovi na remontu dionice akovec - Mursko Središe – državna granica u duljini od 6 km. Ti radovi obuhvaaju kompletnu zamjenu kolosijene rešetke (pragovi, tranice) te rešetanje zastorne prizme. Zadnji remont izveden je 1970. godine. Nakon zahvata

maksimalna brzina vlakova na toj dionici bit e 60 km/h, dok je sada zbog dotrajalosti pruge brzina veim dijelom dionice ograniena na 20 km/h. Vrijednost radova koju izvode Pružne graevine d.o.o. iz Zagreba je 16 milijuna kuna. Radovi bi trebali biti završeni do 1. prosinca 2013., odnosno do stupanja na snagu novoga voznog reda. U sklopu radova sanirat e se i etiri željezni-

ko - cestovna prijelaza. Na prijelazima Vratišinec, Brodec i Brezje bit e izvedena asfaltna podloga, a na prijelazu Gornji Kraljevec bit e stavljeno drveno popoe. Razina osiguranja prijelaza ostaje ista. Za trajanja radova putnici e izmeu akovca i Murskog Središa umjesto vlakovima povremeno biti prevoženi autobusima. Više informacija možete dobiti na kolodvori-

Kod Vratišinca je ve sanirana željeznika stanica, dok slijede radovi na sanaciji asfaltne podloge preko prijelaza

KOTORIBA u znaku Dana opine i dvadesete godišnjice opine

Trodnevna dogaanja poinju u petak 13. i završavaju u nedjelju 15. rujna PIŠE: ALEN FUŠ

Mještani opine Kotoriba za vikend slave Dane opine uz blagdan Uznesenja svetog Križa – Jesensko Križevo. Trodnevni program zapoinje u petak 13. rujna, kada e se s poetkom u 19 sati u Domu kulture održati sveana sjednica Opinskog vijea. Od 20 sati ispod šatora kod škole organizira se rock veer uz svirku nadaleko poznatog Zodiac benda. Na prostoru kod škole u subotu od 14 u organizaciji DVD-a Kotoriba zapo-

inju Opinske igre bez granica i kuhanje gulaša, koji e pripremati ekipe mjesnih udruga. Od 16 sati slijedi zabava uz tamburaški sastav Frikovi. Nedjeljni program zapoinje u 11 sati sveanim misnim slavljem u župnoj crkvi, nastavlja se od 14 sati mimohodom sudionika programa od centra do šatora uz pratnju Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Za 15 sati najavljen je kolažni program u kojem e nastupiti Mažoretkinje Kotoribe i KUD Kotoriba, KUD Maruševec, a tom

e se prigodom podijeliti prigodne nagrade za najljepše ureeni balkon, prozor i dvorište u akciji "Kotoriba – meimurski cvjetnjak“. Ljubitelji nogometa doi e na svoje od 16.30 sati kada Graniar igra prvenstvu utakmicu protiv ekipe iz Virovitice. Zabava i druženje nastavlja se ispod šatora uz grupu Max pet i goste Adama Konia, Vida Baloga i Dreleta.

Poznati ovogodišnji dobitnici priznanja opine Kotoriba

Opinsko vijee Kotoriba na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo odluku o ovogodišnjim dobitnicima opinskih priznanja. Tako e zahvalnicu primiti Darko Matoš za predan rad u UDVDR-u – ogranak Kotoriba, opinske medalje dobit e Alojz Horvat za dugogodišnji uspješan rad u ŠRD-u "Som", Udruga "Žužika" za 15 godina uspješnog rada i tvrtka "Mura – metal" za doprinos gospodarskom razvoja. Vijenici su odluili i o posebnim priznanjima koja e se

dodijeliti zaslužnim pojedincima povodom 20 godina djelovanja opine. Posebna priznanja primit e Ladislav Fuš za svoj doprinos prilikom osnivanja opine te svi dosadašnji opinski naelnici: Vinko Ujlaki, Zoran Radmani, Blaženka Zvošec i Ljubomir Grgec. Opinska i posebna priznanja dobitnicima e biti uruena uz Dane opine, tonije, na sveanoj sjednici Opinskog vijea koja e se u petak 13. rujna održati u Domu kulture s poetkom u 19 sati.

Proslava zapoela sportsko - rekreativnim natjecanjima Ulinim malonogometnim turnirom i natjecanjem u gaanju zranom puškom uz obljetnicu predaje kotoripske karaule u subotu 7. rujna zapoelo je ovogodišnje obilježavanje Dana opine Kotoribe. Domain sportskih susreta na igralištu kod stare škole bio je MNK Klub 75, a pokrovitelj Opina Kotoriba. U gaanju zranom puškom natjecalo se 8 ekipa. Prvo mjesto osvojili su lanovi UDVDR-a – ogranak Kotoriba (Josip Horvat, Drago Rajher, Miljenko Fuš i Stanislav Trstenjak) s 572 kruga. Druga je bila ekipa Ruera Boškovia s 354 kruga, a tree mjesto pripalo je ekipi Bereka s 299 krugova. U pojedinanoj konkurenciji najbolji je bio Drago Rajher sa 154, dok su se iza njega plasirali Josip Horvat (153) i Miljenko Fuš (135).

Kotoripski dragovoljci bili su najbolji u streljaštvu

Pobjednik ulinog turnira bila je ekipa Ulice Nikole i Katarine Zrinski

Njima je opinski naelnik Ljubomir Grgec uruio kao nagrade uruio medalje. Mali nogomet igralo je pet ekipa kotoripskih ulica. Nakon odigravanja utakmica po sistemu svaki sa svakim, pobjednik turnira postala je ekipa Nikole i Katarine Zrinski. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Ruera Boškovia 1, trea je bila Školska ulica, etvr-

ta Ruera Boškovia 2, dok je peto mjesto osvojila Ulica kralja Tomislava. Tri najbolje ekipe od strane naelnika Grgeca dobile su na poklon majice. Sve utakmice sudio je dvojac Stjepan Geri i Mario Paveli. Grgec je svim sudionicima susreta zahvalio na sudjelovanju i pozvao da svi zajedno 13., 14. i 15. rujna proslave Dane opine.

ma te na internetskoj stranici http://www.hzinfra.hr/radovi-na-pruzi02. Uprava HŽ Infrastrukture ispriava se putnicima zbog eventualnih poteškoa koje e imati na putovanjima zbog posebne regulacije prometa tijekom remonta te moli sve korisnike željeznikih usluga za razumijevanje jer radovi se izvode da biste putovali udobnije, brže i sigurnije.

NAJZANIMLJIVIJI dio Opinskog vijea Orehovica – aktualni sat

Za nesavjesne graane strože primjene komunalnih mjera U sklopu aktualnog sata Opinskog vijea Orehovica u žiži interesa bile su komunalne teme, a posebno zanimljiva rasprava razvila se nakon što je Marko Ignac pitao je kad e se konano dovršiti sanacija deponije u romskom naselju. Opinski naelnik je odgovorio kako se radi o jako poznatoj temi za sve vijenike i o stadiju njenog rješavanja. Opina Orehovica poduzela je sve potrebne i mogue radnje da osigura cca 1,405.000 kn za sanaciju, budui da prihodi Opine ne dozvoljavaju da Opina sama inancira ili pak suinancira navedenu investiciju. Naime, Fond može inancirati 60%, a Opina bi morala osigurati 40% - 562.000 kn. - Obratili smo se svim institucijama, meutim, odgovor unatrag godinu i pol dana nismo dobili. S problematikom je upoznat i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, kao i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, no bez rezultata. Ve mjesec dana Opina eka dostavu termina sastanka s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Samo prošle godine Opina je morala sanirati divlja odlagališta uz derivacijski kanal temeljem naloga inspektora zaštite okoliša. Takoer, do 22. rujna moramo sanirati i deponiju graevinskog otpada, takoer nalogom inspektora zaštite okoliša koji je izdan temeljem anonimne prijave, kazao je naelnik bukal. Branko Sušec pitao je kamo e se moi voziti taj otpad nakon zatva-

ranja deponija. Bukal je odgovorio da ovu vrstu otpada prima deponija akoma u Totovcu te deponija ZAO Miši u Ivanovcu, po njihovim cijenama koje su kudikamo više od one koju su graani plaali za odvoz na ovu deponiju. Najavio je da e se krenuti u strože kontrole, budui da ljudi i dalje bezobzirno krše odredbe o komunalnom redu: ne iste nogostupe zimi, preoravaju poljske putove, odbacuju otpad u okoliš... Najvjerojatnije e se zaposliti komunalni redar koji e se svakako isplatiti zbog provoenja nadzora i naplate kazni za prekršitelje. Marko Hunjadi pitao pak je u kojoj je fazi rješavanje problematike uzurpacije opinskog zemljišta u ulici A. G. Matoša u Orehovici, odnosno jesu li ljudi koji su bespravno proširili svoje vrtove otkupili ono što su koristili. Naelnik Franjo Bukal odgovorio je da je prva faza bila provoenje ankete meu tim ljudima, pri emu su se isti izjasnili (njih oko 70%) da žele otkupiti zemljište. Nakon što je obavljena parcelacija te je Opinsko vijee donijelo odluku o otkupnoj cijeni od 100 kn/hv, skoro su svi odustali. Otkupljena su samo dva zemljišta, i to jedno od strane osobe koja je proširila vrt i jedno od strane susjeda. S obzirom na to da je aktualna prodaja gradilišta u zoni Križopotje, mogue je da se neotkupljeni dijelovi prodaju novim vlasnicima parcela u buduem nastavku Frankopanske ulice. (so)


12

Kroz Međimurje

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTUALNI SAT Gradskog vijea Mursko Središe prošao u znaku velikog broja pitanja svih vijenika

VMO HLAPIINA

Skuplja voda iz mjesnog vodovoda Vijee Mjesnog odbora Hlapiine odluilo je povisiti cijenu paušalnog iznosa plaanja korištenja mjesnog vodovoda. S dosadašnjih 96 kuna iznos se povisuje na 110 kuna po domainstvu za dva mjeseca. VMO Hlapina obrazlaže kako do poveanja dolazi nakon dvije godine te zbog troškova održavanja sustava. VMO e onima koji redovito ne plaaju naknadu poslati opomene i zamoliti ih da podmire svoje obveze. Isto tako VMO e od sada ovlaštenoj ustanovi tri puta godišnje slati na ispitivanje vode iz mjesnog vodovoda, a do sada se to inilo jedanput do dvaput godišnje. Naselje Hlapiina ima i javni vodovod, koji koristi manji broj žitelja, navodno zbog više cijene od mjesnog vodovoda. Odbornici su donijeli i odluku o donaciji 5.000 kuna NK Muri iz Hlapiine, koje bi se trebale isplatiti iz gradskog prorauna, te odluku o šljunanju puta “Uremovi” i ureenju okoliša kod crkve. (S. Mesari)

VMO KRIŽOVEC

Kafi u Društvenom domu Vijee Mjesnog odbora Križovec na svojoj 23. sjednici odluilo je da se dio prostorija Društvenog doma daje u najam za otvorenje kafia, s obzirom na to da ovog trenutka u Križovcu nema nikakvoga ugostiteljskog lokala. Mjesni odbor e za potrebe skele kupiti drvenu grau (osline), kako bi se zamijenili dotrajali elementi te ona osnažila za prijevoz ne samo putnika, nego i robe. Na groblju e se postaviti nove vodne pipe, popraviti bojler u prostorijama mrtvanice te popraviti dotrajali dijelovi na zgradi mrtvanice. (sm)

I vladajui ukazivali na probleme i tražili odgovore “svog” gradonaelnika PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Nakon ljetne stanke u radu Gradskog vijea, prvo jesensko zasjedanje Gradskog vijea Mursko Središe vrvilo je pitanjima vijenika vezanim uz život na podruju Grada i pripadajuim naseljima. Jurica Mesari (HDS) je u ime koalicije stranaka (HDZ, HDS, HSLS, HNS) pitao gradonaelnika tri pitanja. Prvo koliko se daleko odmaknulo s obnovom derutne parkirne površine u strogom centru Murskog Središa, ispred stare željezare, a koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Gradonaelnik Srpak kazao je da e razgovarati s vlasnikom parkirališta da se to riješi. Mesari je takoer u ime vijenika vladajue koalicije predložio gradonaelniku da se nae rješenje za organizirani autobusni prijevoz izmeu gradskih naselja: Hlapiine, Štrukovca, Murskog Središa, Peklenice, Križovca kojim bi se mještanima omoguilo putovanje u gradsko središte radi opskrbe, odlaska doktoru, u ljekarnu, banku, Zavod za zapošljavanje. Sve to potaknulo bi živost u Gradu. - Nisam siguran koliko bi taj meugradski prijevoz bio komercijalno isplativ, kazao je gradonaelnik Srpak, ali nije odbacio inicijativu. Tree pitanje, takoer prijedlog, odnosilo se na postavljanje metalnih stupia na rubne dijelove pješakih površina u strogom centu Grada, zbog sve ešeg i bezobzirnijeg parkiranja na tim površinama, a što stvara kolaps u Gradu i dovodi u opasnost i vozae i pješake. Gradonaelnik Srpak je odgovorio da je razgovarao s Hrvatskim cestama, prije etiri godine kupljeni su i stupii, ali problem je što Hrvatske ceste traže postavljanje stupia 70 centimetara od ruba ceste, što ne rješava problem, jer opet ostavlja vozaima prostor za parkiranje. Gradonaelnik Srpak kazao je da je još vei problem tendencija rasta teretnog prometa kroz Mursko Središe. S ulaskom u EU teretni promet porastao je za 74 posto. Kazao je da je uputio pismo i županu i Ministarstvu za hitno iznalaženje rješavanje, jer e u protivnom tako jak promet uništiti prometnicu, poveati zagaenje i ugroziti sigurnost ljudi.

Jurica Mesari (HDS)

Miladin Mati (SDP)

Dokle se stiglo u pripremi projekata za EU Miladin Mati (SDP) pitao je gradonaelnika dokle je stigao Grad u pripremi projekta za EU, osim šetnice, s obzirom na to da pojedine opine i gradovi imaju spremne projekte i oekuju novac iz EU ondova. Gradonaelnik Srpak kazao je da se oekuje nastavak financiranja šetnice iz EU projekta za mlin na Muri, planinarskog doma za Bundek, rudarskog okna, ali e najvei i najskuplji projekt biti aglomeracija, odnosno kanalizacija podruja Mursko Središe, koje obuhvaa i Selnicu i Vrtišinec, ali bez naselja Hlapiina, koje e ii u sustav Svetog Martina na Muri i Križovca, koje e ui u sustav kanalizacije Podturna. - To je naš ‘stogodišnji projekt’ kazao je Srpak, vrijedan oko 30 milijuna eura. Projekt bi trebao biti dovršen do 2018. ili najkasnije

do 2020. godine. Meutim, kako EU financira izgradnju samo ekalne kanalizacije, Grad Mursko Središe paralelno treba raditi na odvoenju oborinskih voda. Uz to je potrebno sve nerazvrstane ceste prenijeti na Grad, budui da je za EU projekte potrebno imati iste i jasne vlasnike odnose. Projekt kinodvorane je apliciran prema Ministarstvu kulture, premda probleme stvara suvlasnik zgrade koji ne želi potpisati suglasnost kako bi se riješilo pitanje graevinske dozvole. Srpak je naveo i niz pješako - biciklistikih staza kroz naselja Peklenicu, Križovec, Hlapiinu te projektiranje Selske ulice i rekonstrukciju prostora oko bivšeg kolodvora, kako bi se sve što bude mogue apliciralo prema ondovima. Mario Nerer (SDP) nadovezao se na govor svog kolege vijenika i kazao gradonaelniku Srpaku da je u ranijem mandatu bio zamjenik gradonaelnika i da je imao utjecaj da se neki projekti spreme ranijih godina. Srpak je odgovorio da je projekt kanalizacije ranije propao zbog nekih proceduralnih pogrešaka sa slovenske strane. Lendava je bila partner u projektu Meimurskim vodama, a kako on nije bio zamjenik gradonaelnika Lendave ve Murskog Središa, kako je mogao utjecati?

Traži se kontrola sanacije prometnica Roberta Barat (SDP) apelirala je da komunalni redari kontroliraju kvalitetu izvedenih sanacija na g radsk im prometnicama u ingerenciji ŽUC-a. Izrazila je nezadovoljstvo izvedenom sanacijom u ulici Marka Kovaa, i to na spojevima koji nisu dobro napravljeni. Premda Grad nema ingerenciju nad kontrolom izvedenih radova na županijskim prometnicama, pogledat

e o emu se radi, kazao je Srpak. Robertu Barat zanimalo je koliko je gradilišta prodano u Brezju s obzirom na pisma namjere koja su pristigla u Grad. Gradonaelnik Srpak kazao je da je do sada do pruge prodano 6 parcela, s time da su sva pisma namjere realizirana, postoji interes i za parcele preko pruge, tako se priprema prodaja još osam parcela.

Prokop kanala oborinskih voda To m i s l a v Korbelj (HL) pitao je kada e biti prokopan kanal za oborinske vode u ulici Kralja Zvonimira u Murskom Središu. - Stiže jesen i kiše, da opet ne bi bilo problema s poplavljivanjem po-

druma, upozorio je Korbelj. Gradonaelnik Srpak kazao je da se izvoenje radova otegnulo zbog godišnjih odmora od strane izvoaa radova, ali da bi radovi trebali zapoeti idui tjedan.

Ima li projekata za Štrukovec? Mihael Maari (MDS) pitao je ima li Grad kakve projekte za Štrukovec. Gradonaelnik Srpak je odgovorio da e se za poetak asaltirati jedna od dvije ulica u najgorem stanju, tzv. Gornja. Društvenom

domu potrebna je asada, ali i jai angažman Vijea Mjesnog odbora te osmišljavanje i odvijanje sadržaja u Domu. Što se tie šturkovskog majura, Grad bi ga vrlo rado dao u korištenje, ali nema interes za njegovo korištenje.

Na pomolu rješenje za vaenje krvi?

Mario Nerer (SDP)

Skladište metala pri groblju Ivan Gorianec (HDS) dao je na aktualnom satu gradonaelniku preporuku da se na neki nain pokuša ukloniti nagomilano skladište starog

Dražen Srpak, gradonaelnik

željeza (u vlasništvu privatnog poduzetnika na privatnoj parceli) preko puta groblja, koje kvari vizuru toga dostojanstvenog mjesta.

Ivana Maltari (HNS) pitala je gradonaelnika dokle su stigli razgovori oko ponovnog vaenja krvi u ambulanti u Murskom Središu. Gradonaelnik Srpak kazao je da ima naelni pristanak ravnatelja Bolnice, Doma zdravlja i razumijevanje šefice laboratorija. Naime, mogue je rješenje da se u prostor nekadašnjeg laboratorija u ambulanti u Murskom Središu uredi vaaonica krvi svaki dan barem dva sata. Dva laboranta iz Murskog Središa sada na posao odlaze u akovec, pa

bi mogli ujutro vaditi krv u Murskom Središu i potom transportirati krv u laboratorij u akovec. I inae se krv koju sada vade medicinske sestre obiteljskih lijenika transportira u laboratorij u akovec. Meutim, one ne smiju vaditi krv maloj djeci, ve samo laboranti. Gradonaelnik Srpak kazao je da je Grad spreman uložiti i u ureenje prostora vaaonice krvi, pa ak ako je potrebno i snositi putne troškove za laboranta, kako bi graani dobili primjereniju uslugu.


13. rujna 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPINSKO vijee Štrigova proteklo u znaku rješavanja komunalnih aktualnosti

OPINSKO vijee Gornji Mihaljevec

360.000 kuna državne pomoi Vijenici se za zaštitu kua na klizištima odrekli naknada Na svojoj drugoj sjednici Opinskog vijea Štrigova reeno je kako su u tijeku poslovi oko kandidiranja projekta ureenja ceste Sveti Urban - Železna Gora prema EU fondovima. Isto tako reeno je kako štete od elementarne nepogode klizišta i odron zemljišta iznose 1,640.320 kuna, a dobivene su 500.402 kune, od ega je 360.000 kuna namijenjeno za zaštitu kua na klizištima, a 140.402 kune podijeljene su 59 krajnje ošteenim osobama. Do sada je sanirano više klizišta, a na drugima su u tijeku radovi. Opinski naelnik Stanislav Rebernik vijenike

Od države za pomo u saniranju klizišta dobivene su 500.402 kune, od ega je 360.000 kuna namijenjeno za zaštitu kua na klizištima, a 140.402 kune podijeljene su 59 krajnje ošteenim osobama

je izvijestio da je za izbore potrošena 101 tisua kuna

Vijenici su raspravljali i o komunalnoj infrastrukturi, uvijek aktualnom pitanju u Štrigovi

te da je opina za modernizaciju ceste Bani - Jalšovec platila asfaltiranje u iznosu od 198.113 kuna, dok su mještani platili sve ostale radove i troškove. Vijenik Ivan Kolmani predložio je izgradnju odgovarajue trafostanice u Vrbovici, dijelu naselja Sveti Urban, jer smatra kako rekonstrukcija niskonaponske mreže u tom dijelu opine i naselja nee doprinijeti kvaliteti i snazi struje u domainstvima i

radionicama. Vijenicima je predstavljen zajedniki projekt opina Štrigove i slovenskog Ormoža, regulacija potoka Šantavec, koji e se od hrvatske strane rješavati s Hrvatskim vodama. Jednoglasno su vijenici Mladena Novaka (HNS) izabrali za potpredsjednika Opinskog vijea, imenovali su odbore Opinskog vijea te ukinuli odredbu o plaanju naknade za prikljuenje na komunalne vodne graevine. (S. Mesari)

OPINA Sveti Juraj na Bregu

Za dovršenje sportske dvorane i uionica još 3,5 milijuna kuna Izgraeni su troškovnici za nastavak radova na dogradnji Osnovne škole Ivana Gorana Kovaia u Pleškovcu i izgradnji školske sportske dvorane uz školu, a u tijeku je izrada konane situacije. Priprema se postupak javne nabave u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna, koliko bi prema procjenama stajalo potpuno dovršenje obiju graevina.

Novac osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, a radovi bi trebali biti nastavljeni krajem rujna, odnosno poetkom listopada, i okonani za pedesetak radnih dana. Kada je rije o Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovaia u Pleškovcu, novost je da je dosadašnja dugogodišnja i vrlo uspješna ravnateljica Jelena Haek otišla u mirovinu,

a na njezino mjesto došao je Mladen Beuk, te da je na Podrunoj školi u Zasadbregu postavljeno novo krovište. U Zasadbregu e uskoro biti izgraena autobusna ugibališta, za što se upravo izrauju projekti, kao i za kanalizaciju Zasadbreg - Žiškovec - Slemenice. U Malom Mihaljevcu nastavlja se izgradnja kanalizacije.

U naselju Dragoslavec izgraen je vodospremnik, uz Županijsku cestu 2011 ureen je pojas te je iskopana jarak za odvodnju oborinskih voda. Od Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda stiglo je 16.432 kune, koje e se iskoristiti za sanaciju klizišta. Opina je naruila izradu izmjena Prostornog plana, u postupku je izmjena Prostornog plana opine, kao i legalizacija objekata u opinskom vlasništvu. (S. Mesari)

Na svojoj treoj sjednici, održanoj u utorak, Opinsko vijee Gornji Mihaljevec usvojilo je izvršenje opinskog prorauna za prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Prihodi su ostvareni u iznosu od 942.380 kuna, što je svega 27 posto od planiranih 2,667.000 kuna godišnjeg prorauna u 2013. godini. Najzanimljivija i pohvalna je odluka Vijea da se svi vijenici do kraja ove godine odriu naknada za sudjelovanje u radu Vijea. Predsjednik Opinskog vijea Josip Petkovi pak se svojih naknada odrie za dvije godine. Tako vijenici s puno razumijevanja žele pomoi opini u što normalnijem funkcioniranju, s obzirom na to da su prihodi skromni zbog opeg stanja u gospodarstvu, a izostale su i kapitalne potpore. Opinski naelnik Goran Lovrec vjeruje kako e se stanje ipak popraviti te da e na kraju godine rezul-

tati poslovanja i proraun biti korektniji. Uštede se oekuju i u “vlastitoj kui”, jer je Vijee umanjilo koeicijent za obraun plae za djelatnicu Upravnog odjela, te on iznosi 1:60 u odnosu na prosjek plae u Hrvatskoj. Na aktualnom satu vijenik Robert Kos iz Dragoslavec Sela zamolio je Vijee i naelnika da pomognu u ureenju Društvenog doma u Dragoslavec Selu. I naelnik i svi vijenici rekli su kako je rije o vrlo dobrom VMO-u i da zaslužuje pomo u ostvarenju svojih programa, a ureenje doma je na prvom mjestu. im se ukaže i najmanja mogunost, Opina e priskoiti u pomo kako bi se dom koji je jedino mjesto okupljanja mještana i vijenika što prije dovršio. Na “aktualcu” je ukazano na pse lutalice te na odreene probleme s lokalnim prometnicama pred skorašnju berbu groža, kukuruza i voa. (S. Mesari)

SVETI Martin na Muri

Zadovoljavajue punjenje prorauna Opinsko vijee Sveti Martin na Muri prihvatilo je polugodišnji obraun prorauna za 2013. godinu i punjenje prorauna ocijenilo zadovoljavajuim s obzirom na stanje u gospodarstvu. Opinski naelnik Franjo Makovec rekao je kako e se sigurno proraun u drugom polugodištu kvalitetnije popuniti te da e proraunska godina biti na razini prethodnih. Prihodi su ostvareni u iznosu od 1,689.037 kuna ili s 45 posto od 3,767.600 planiranih kuna za cijelu go-

dinu. Rashodi su ostvareni u iznosu od 1,794.155 kuna ili s 52,24 posto. Vijee se pozitivno izjasnilo o prijedlogu nekoliko mještana vlasnika parcela da im se uini izvlaštenje estica zbog odreenih propusta kod katastarske izmjere u katastarskoj opini Gradišak. Uinjene su izmjene i dopune Plana zaštite i ugroženosti od požara, te je obavljena analiza davanja koncesije i procjena vrijednosti koncesije za obavljajnje poslova održavanja groblja i prijevoza pokojnika na podruju opine. (sm)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA lijepih stvari vidjeh i doživjeh. A sve ovo dogodilo se u jutarnjim urama, kada ipak veina ljudi spava ili ostaje u kuama uz kavu ili neku jutarnju sapunicu na TV ekranima. vim napisom želim rei kako je jutro, barem meni, najljepši dio dana i smatram da ovjek koji jutrom rano ne ustaje i ne izae izvan kue ne zna što je ljepota dana i života. Jer jutrom se trava kosi, krave pasu i hrane, kokoši drbaju po gruntu, mlijeko se skuplja, doruak sprema. onano, po jutro se i dan poznaje. Još ako su to bukovska, prekoska ili mihalovska jutra, doživljaj svitanja dana je radosniji, premda je jutro lijepo u svakom dijelu kraja med dvemi vodami u cijeloj Hrvatskoj, a meni neka ne bude zamjereno što su mi meu bregovima najljepša. Poglavito sada u jesen

Meimurska lijepa jutra s okusom peenih jaja i mirisom šljivovice O M

inulih jutara i dana u više sam navrata prošao bregovima, vinogradima i vonjacima od Murskog Središa, preko Bukovca i Prekope, do Dragoslavca i Gornjeg Mihaljevca i, naravno, cijeloga štrigovskog kraja. usreo sam mnoge ljude s kojima se dulje vrijeme nisam vidio i svaki susret ispunio me radošu i vraanjem u neke lijepe i sretnije dane, kada se na ovim prostorima živjelo drugaije, teže, ali sretnije. Stoga radosti susreta i druženja nije bilo kraja i posvuda sam ostao dulje nego sam kanio i planirao. Dulje, mnogo, mnogo dulje.

S

U

Bukovcu sam dugo razgovarao s ovjekom kojeg su “nepoznati poinitelji” (kako to otrcano zvui, ali tako ih je policija oznaila) prije nekoliko godina bacili u 52 metra duboki zdenac. itam Martina Stojka, koji je nekim velikim gotovo nezamislivim udom preživio “slobodan pad” u dubinu zdenca u kojem je voda toliko hladna da se u njoj ledi pivo u gajbi spuštenoj na hlaenje za ljetnih vruina, tko je za sve to kriv. eli dobroudni Martin, kojeg sam dodirnuo kako bi se uvjerio da je stvarno to on, jer

P

V

ni dan - danas ne mogu vjerovati da je mogao ostati živ i pri normalnoj pameti, kako nitko za njegovu nesreu nije proglašen krivim. od obitelji Vuruši bilo mi je prelijepo jer sam razgovarao s ljudima koji su morali otii u svijet, gdje su poslovno uspjeli, a ušteevinu donose u Hrvatsku, u svoj Bukovec, gdje su podigli dvorac i lijepi vinograd. Konradom Koruniem susret je bio više od srdanog, a tako i s mnogim drugim ljudima u najljepšem dijelu Meimurja. U Prekopi ugledah

K S

kosca kako brusi kosu, a potom kosi rosnu travu koju na selu nazivamo otava. a ovom putovanju naišao sam na prizore kojih je sve manje, pa tako u Dragoslavcu naioh na jato kokoši kako predvoene ponosnim kokotom prelaze cestu, u Gornjem Mihaljevcu, odnosno Bogdanovcu krave su pasle rosnu travu, a u Dragoslavec Selu pas i maak plesali su kolo podno velike kruške. U Dragoslavec Bregu žena zavidnih dimenzija na prirunim kolicima vozila je mlijeko na sabirnu stanicu i veselo pjevušila. I još mnogih

N

K

PIŠE: STJEPAN MESARI kada grože zrije, kukuruz se savija pod težinom klipova, a jabuke i kruške se zlate. A iz stare bukovske hiže dopiru bajkoviti mirisi peenih jaja sa špekom i lanjske šljivovice koju treba popiti kako bi bilo mjesta za ovogodišnju.


14

Bjelovarski sajam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

U GUDOVCU održan 21. Meunarodni bjelovarski sajam

Meimurska županija i njezini predstavnici partnerstvo sajma digli na još višu razinu Na 21. meunarodnom bjelovarskom sajmu, kao županija partner, bila je Meimurska županija, predstavljajui se uglednim izlagakim prostorom koji je zraio toplinom dobrodošlice, toplinom, vedrinom te mirisom vina i hrane hrvatskog sjevera. U okolnim prostorima bilo je i tridesetak izlagaa iz Meimurja. Na županijskom štandu predstavljeni su i turistiki aduti najsjevernije hrvatske županije. Ukupno se predstavilo više od 400 izlagaa. Predstavili su se proi z vo  a  i me  i mu r sk i h tradicionalnih i ekoloških prehrambenih proizvoda, vinari, proizvoai vonih rakija, tradicijskih suvenira… Tamburaški sastav Kumovi i Ksenija Kramar iz Belice pobrinuli su se za dobar ugoaj. Posebna atrakcija bio je cooking show proslavljenog masterchefa Marka Palija. On je posjetiteljima sajma predstavio meimursku tradicijsku kuhinju u modernom izdanju. Marko Pali pripremio je kako za uvažene goste, tako i sve posjetitelje probrana jela od sastojaka poput: gela od paradajza, žlinjaka od skute i kozjeg sira, keks od ešnjaka, umak od bosiljka i cvijet dra-

europska obitelj. Sajam u Gudovcu regionalni je lider i ima sve vei znaaj. Manifestacija treba biti uporište zajednikim projektima i gospodarskome razvitku, naglasio je Bajs. - Upravo suradnja izmeu regija i zajedniki nastup prema Zagrebu i Bruxellesu

goljuba, koji je jestiv i nije služio kao dekoracija, ve su ga oba župana probala, vjerujui provjerenome kuharskome strunjaku.

Regijska sinergija put prema uspjehu - Naš prostor odiše toplinom, vedrinom, mirisom

vina i hrane. Možemo se pohvaliti da je Meimurje kraj koji može poslužiti kao primjer drugima. U Meimurju žive marljivi, radišni i vrijedni ljudi koji ve odavno imaju u svom mentalitetu duboko u korijenima europske vrijednosti. Suradnja europskih regija i meužupanijska suradnja veliki su potencijal, rekao je najmlai hrvatski župan Matija Posavec. Njegov kolega i domain Damir Bajs, bivši ministar turizma, istie da se “sajam izrodio kao meužupanijska manifestacija”. - Prije 21 godinu upravo prva potpora došla je iz Meimurke županje. Speciino je da opet prva potpora od ulaska Hrvatske u EU kao partnera dolazi iz Meimurja, u duhu organizacije koju podupire

mogu rezultirati novim i veim projektima, rekao je župan Posavec. Dogovorena je daljnja suradnja dviju županija, kako bi zajedniki gajile regijsku suradnju koja je temelj “plodnog tla“ europske budunosti. Uzvratni posjet oekuje se uskoro. (vh)

MAG – COMMERCE ŠENKOVEC

Od rješenja do održavanja

Tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. kao ve dugogodišnji izlaga na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu i ovog jesenskog sajma takoer je bila prisutna sa svojim asortimanom robe. Kao jedan od vodei distributera kompresora za zrak i generatora za proizvodnju elektrine energije u Hrvatskoj, tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. Izlagala je pumpe za vodu, s kojima su prisutni ve 5-6 godina na tržištu. Od ove godine novost su 3” potopne pumpe po izrazito povoljnim cijenama, a vrlo dobre kvalitete. Takoer, tu su ve standardno u ponudi centrifugalne, drenažne i muljne pumpe za domainstava ili

industriju, te iz asortimana viliara; runi paletni ili elektro viliari (nisko ili visokopodizni) proizvodnje EU, te garancijama i do 5 godina (model PREMIUM). Od ostalog asortimana robe; pneumatike, spojnog materijala prikljuaka i spojki, zranih pištolja za lakiranje svih tipova i vrsta, te opreme za iste, pneumatske cijevi i sl., tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. poznata i priznata kao kvalitetan partner koji navedenu robu ima uvijek dostupnu na skladištu po povoljnim cijenama. Prisutna na tržištu od 1991. godine, tvrtka MAGCOMMERCE d.o.o. dokazala

je da je podrška rezervnim dijelovima i uslugom servisa iznimno važna komponenta poslovanja, jer je upravo takva dugogodišnja tradicija nagraena povjerenjem kupaca. Tvrtka MAG-COMMERCE d.o.o. nije obian duan koji prodaje samo proizvod, ve je tvrtka koja nudi rješenje, te pruža kompletnu uslugu dobave, ugradnje i montaže te kasnijeg održavanja. Osigurajte se kvalitetom... MAG-COMMERCE d.o.o. Više informacija možete dobiti u Šenkovcu na adresi Maršala Tita 6, na telefon (040) 343 700 i 343 667, ili posjetite njihovu web stranicu www. mag-commerce.com


13. rujna 2013.

Bjelovarski sajam 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRSNICA ŽIHER BRESNICA

BISTER D.O.O. DOMAŠINEC

Koncentrat životne energije

Pravo domae meimursko tikvino košino ulje nadaleko je poznato, pa je tako svoje kupce pronašlo i na sajmu u Bjelovaru. Ivica Bister, vlasnik tvrtke, nam je rekao: - Držimo se starog naina

prešanja sjemenki bundeve da bi dobili i zadržali vrhunsku kvalitetu ulja. Naše ulje proizvedeno je prirodnim postupkom, a najvažnije je da ne sadrži nikakve dodatke kao npr. konzervanse ili boje.

Preko sto godina iskustva

Ulje veinom prodajemo na domaem tržištu, ali i van granica Lijepe naše. esto kažu da je buino ulje koncentrat životne energije jer sadrži nezasiene masne kiseline, obilje minerala (osobito kalija i cinka), visoki postotak karotina i vitamina A, E i B, licitin ( kao prevencija ateroskleroze), osora ( koji smanjuje kolesterol u krvi), pomaže pri problemima s prostatom i poveava potenciju. Osim što proizvode vlastito ulje, vrše i uslugu prešanja. Više inormacija možete dobiti u Domašincu, na adresi Vladimira Nazora 25, na teleon 040/633-321 ili na njihovoj web stranici www. bister.hr (SZ)

Trsnica Žiher nalazi se 13 kilometara udaljena od Ormuža u pravcu Ptuja. Kao obiteljsko poduzee imaju tradiciju dužu od 100 godina, a u ovom obliku posluju od 1999. pod vodstvom Stanislava Žihra. Moderna tehnologija, vlastiti uzgoj loznih podloga i cijepova omoguavaju im visoko kvalitetne certificirane lozne sa sadnice razliitih vrsta. Ponuditi vam mogu dvadesetak razl zliitih bijelih vinskih sorti, osam crnih v vinskih sorti, šestnaest stolnih sorti i p petnaestak bio sorti. U tako širokoj pale proizvoda, bilo da ste vinogradar ili leti sa trebate nekoliko loznih cijepova za samo d doma (a koje ne treba posebno špricati, n nego se mogu jesti i s trsa), obratite im se s povjerenjem, na adresi Trsnica Žiher, B Bresnica 22, na tel.: 00386-2-719-22-43 il gsm 00386-41-836-480. Više inorili m macija možete dobiti i na web stranici w www.trsnica-ziher.com ili e-mail sandi. zi ziher@siol.net (SZ)

KERAMIKA FAJGL ZASADBREG

ELEKTRO NOVAK GORNJI HRAŠAN

Obrt s tradicijom

Proizvodnja rashladnih ureaja

Imate ideju? Želite pokloniti nešto posebno? Nešto što e se još dugo pamtiti? Keramika Fajgl je obrt s dugodišnjom tradicijom u izradireklamne, uporabne, ukrasne i unikatne keramike i suvenira, pa tako i pravo mjesto za vas i Vaše ideje. Ili možda nemate ideju, a želite nešto posebno. I tu Vam mogu pomoi. Ukoliko ste banka ili nekakva novarska institucija, izradit e vam kasicu po vašoj želji. Prema rijeima vlasnice obrta Sandre Fajgl - Herman, doznali smo da rade za mnoge suvenirnice, turistike zajednice i galerije. Posebanu pažnju polažu i proizvodnji nadgrobnih lampiona. Gospoa Sandra

nam je rekla: - Keramika je, slobodni smo to izrei, naš život. 24 sata mislimo,kreiramo, radimo ili sanjamo o njoj, o neemu novom, boljem, još ljepšem i tako ve 25 godina. Naime prije ve toliko godina

krenuli smo na put kojem, nadamo se, nema kraja. Posjetite njihovu web stranicu www.keramikaajgl.com, ili ih nazovite na 040/865-357, Zasadbreg 130a. (SZ)

Tvrtka Elektro Novak iz Gornjeg Hrašana ve duže vrijeme bavi se proizvodnjom rashladne opreme za vinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu. Na sajmu smo popriali s vlasnikom tvrtke Željkom Novakom, koji nam je rekao: U našoj proizvodnji izraujemo male tankove s vlastitim rashladnim ureajem zapremine od 30 do 1100 litara za ermentaciju i uvanje vina, rashladne ureaje i sustave za kontroliranu ermentaciju mošta te ostalu opremu za uvanje i hladnu stabilizaciju vina. Izraujemo rashladne ureaje za degoržiranje pjenušaca te drvene rashladne vitrine kojima možete uljepšati interijer vinoteke, restorana ili nekog drugog mjesta na kojem uvate vino. Vitrine mogu biti izraene po mjeri, u

boji drveta po želji i opremljene led rasvjetom. Za sve ostale inormacije možete im se obratiti na tel.: 040/ 858-200, ili u Gornjem Hrašanu, na adresi akoveka 36. (SZ)

ISM VAGE-BUKOVI

VINARIJA KERMAN

10-godišnja tradicija

Vina sa stoljetnom tradicijom

N Bj Na Bjelovarskom l k sajmu j izlagao il je j i obrt bt ISM VAGE-BUKOVI , koji ove godine slavi deset godina postojanja. Osnovna djelatnost obrta je proizvodnja, prodaja, servis i ovjera (baždarenje) svih vrsta vaga te prodaja i servis salamoreznica. Specijalizirani su za servis i ovjeru svih vrsta vaga, trgovakih, laboratorijskih, industrijskih, mosnih, kranskih, vage na betonskim i asaltnim bazama te mnogih drugih. Naravno, vage kod njih možete i kupiti. Njihov struni tim otklonit e svaki kvar u najkraem moguem roku, pomoi besplatnim savjetom i odgovoriti na sva vaša pitanja. Novost u ponudi su izrada i montaža komarnika – zaštita od insekata i uzgajivaki paketi hrane za pse po povoljnim cijenama. Možete ih nai u akovcu na adresi Josipa Bedekovia 8, ili inormacije dobiti na teleone 040/660-562 i 098/195-7407 ili posjetiti njihovu web stranicu www. vagebukovic.hr (SZ)

NOVO!!! FISKALNE VAGE

Vinogradarska se tradiVino Kerman precija u obitelji ob nosila s koljena na koljeno nizom generacija. Na jednoj staroj bavi davnog pretka Franje Kermana upisana je 1909. godina, što predstavlja prvi pisani trag o obiteljskoj vinariji. Godine 1992. Zvonko Kerman zapoinje ponovo jaati svoju vezu s obiteljskim korijenima te se poinje intenzivno baviti vinogradarstvom. Ispoetka samo kao hobi, no ubrzo se ljubav prema vinovoj lozi pretvara u ozbiljan posao, a mjesto na kojem je obitelj provodila samo trenutke odmora sada se širi na 5 hektara pokrivenih vinogradima u Svetom Urbanu te na Martinovskom vrhu u prekrasnom brdovitom dijelu zelenog Meimurja.

Okolna priroda, prekrasan vidik, tišina i mirisi loze koja okružuje vinski podrum Kerman dodatno upotpunjuju jedinstveni ugoaj kušanja kvalitetnih sorti vina. Kvalitetu Kermanovih vina prepoznali su mnogi, a trud i ljubav prema vinu nagraeni

su brojnim medaljama i priznanjima na izložbama vina diljem Hrvatske. Više inormacija možete dobit i na teleon 040/823-023, ili na adresi Varaždinska 12 u Nedelišu, te na njihovom portalu www. vino-kerman.hr (SZ)


16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. rujna 2013.

ANDREJA ANTUNOVI iz Nedeliša poduzetniki duh primijenila je preradom bazge, te otkrila njezina ljekovita, ali i gurmanska svojstva

Samostanski liker za još snažniji proboj na tržištu PIŠE: STJEPAN MESARI

Nekadašnja bankarska službenica Andreja Antunovi iz Nedeliša, nakon što je otišla iz banke, posao i zadovoljstvo pronašla je u prirodi prema kojoj ljubav gaji iz ranog djetinjstva, a posao i prihode u skupljanju i preradi bazge. Danas je jedina stvarateljica sokova i marmelade u Meimurju koja svoje proizvode prodaje na sajmovima,

u trgovinama i ugostiteljskim objektima. Zašto baš bazga, pitamo Andreju u njezinom domu u Nedelišu, gdje sprema sok od bazginih bobica. - Jednostavno bazga raste svuda oko nas i zaintrigirala me cvijetom i plodovima, te sam tako poela s njezinom obradom i pripremanjem proizvoda od njezinog cvijeta i bobica. Osim što lijepo cvijeta i širi intenzivan miris, bazga

Bazga spada u najstarije i najljekovitije biljke u Europi. Postoji 30-ak vrsta bazge, koja cvate u proljee, a u jesen daje bobice iz kojih se može napraviti mnogo vrsta napitaka i namaza

Sok iz bobica bazge izvanrednih je svojstava i prelijepe purpurne boje

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kraljevstvo paprike babure i roge Druga rujanska srijeda na akovekom placu i sajmu definitivno je bila u znaku paprike, babure, crvene roge i nešto manje paradajzaste. Ponuda je jako dobra, a prodana je u velikim koliinama i kilogramima. Razlog tome je dobra kakvoa, ali i vrlo pristupane cijene, poglavito ako se kupovala u vreama. Ako je paprika kraljica, onda je šljiva definitivno princeza jer i ona je našla svoje kupce koji e je osušiti ili pretvoriti u pekmez. Narudžbe su se uzimale za bistricu koja e završiti kao rakija. Solidna je ponuda paradajza, krastavaca, luka, krumpira, žitarica, drva za ogrjev, stare krame, te razne

odjee i obue. Kod peenjara je ponovno živo i veselo, jer velike su vruine prestale i sada je pod šatorom uz kobasice i gemište ugodno. (S. Mesari, Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 4 do 6 kn/kg - feferoni 10 kn/kg - luk 5 kn/kg - krumpir 2 kn/kg - breskve 8 kn/kg - šljive 10 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - zelje 5 kn/kg - grože 4 kn/kg - kvice 3 kn/kom

ima širok spektar ljekovitih svojstava, a to ljudi traže i žele. Vrlo brzo sam se sprijateljila s bazgom, stvorila sokove i namaze i krenula na tržište, zapoinje priu o svom putu u poduzetnike vode posredstvom, kako bi mnogi rekli, bazge koja raste posvuda.

Bazga mora biti zdrava i ista - Istina, bazge ima posvuda oko nas, no nije sva za ubiranje, odnosno uporabu, ve ona treba biti zdrava i ista. Dakle, ne dolazi u obzir bazga koja raste uz prometnice ili njive i vinograde koji se tretiraju raznim kemijskim zaštitnim sredstvima, naglašava Andreja, i toi mi sok od bazge koji je osvojio velik broj konzumenata. U nastavku kaže: - Zapravo rije je o sirupu od bazge iz kojeg se dodatkom vode dobije ukusan sok, koji mnogi vole pomiješati s ajem, vinom ili nekim drugim piem. Sirup je zapakiran u plastinu ambalažu, vrlo prikladnu i izdržljivu, a sadržaj je dostatan za pola litre soka. Osim što okrjepljuje, sirup, odnosno sok od bazge je i ljekovit te pomaže kod astme, alergije, gripe, prehlade, dijabetesa, ireva, kod probavnih tegoba, vodenih bolesti, naglašava ova poduzetna Nedelišanka. - Da bi se dobio zdravi i vrhunski sirup, potrebno je ubrati mlade i zdrave cvjetove, a treba znati kako su i

listovi poput cvjetova upotrjebljivi u pripremanju sokova, džemova, likera, ali i ajeva, otkriva Andreja, te dodaje kako je uvijek važno ubrati zdrave i mlade izboje, listove i cvjetove.

Vrijeme crnih ili zrelih bobica Rujan je mjesec kada dozrijevaju bazgine bobice i ovog trenutka Andreja ih ubire skoro po cijele dane, a potom od

njih stvara ukusne sokove i marmelade. - Kao što vinogradari sada ubiru grože, a voari jabuke, tako ja ubirem bobice bazge, koje sušim i pretvaram u sokove i namaze. Crne bobice bazge pune su antioksidanata i sadrže supstance koje uništavaju enzime gripe da nam ne prodiru u stanice, odnosno tijelo, kaže Andreja, i dodaje: - Treba ubirati samo svježe i zdrave bobice, koje se operu,

Sušene bobice bazge koriste se i kao dodaci hrani

a potom ih osušiti i iscijediti u sokovniku. Dobije se sirup kojem se potom dodaje šeer i limunska kiselina. Tako dobro zaslaen sirup ili sok se pasterizira i ostavi nekoliko tjedana da odstoji, nakon ega se konzumira. Zrele bobice bazge mogu se i jesti, ali najviše 14 bobica tijekom dana, nikako više jer pretjerano konzumiranje može izazvati neugodne pojave, ak i trovanje organizma, napominje Andreja, i najavljuje skorašnje otvaranje “samostanskog aperitiva”, jedinstvenog napitka od bobica bazge, votke, cimeta, limuna, vanilije i smeeg šeera. Liker je inae napravljen na tradicijskom zapisu i obogaen Andrejinim dodacima koji ga ine arodizijskim i okrjepljujuim. Liker u posebnoj staklenci zrije izmeu 6 i 8 tjedana, nakon ega se s užitkom konzumira. Kada bude za uporabu, napisat emo recept po kojem je pripreman. Ovaj napis, osim što predstavlja ovu mladu poduzetnicu koja i dalje razvija svoju poduzetniku ideju, ima cilj druge ljude potaknuti na ubiranje cvjetova i bobica bazge te njezino spremanje u sokove, likere, sirupe i ajeve. Oni pak poduzetniki hrabriji, a nezaposleni su, mogli bi izraditi neki slian poduzetniki plan temeljen na branju bazge, te tako sami sebi pokušati osigurati prihode, odnosno ui u program samozapošljavanja.


13. rujna 2013.

Jesen stiže Dunjo moja! Krute ograde ili zatvorene zi-

Živice III U ovo bogato predjesenje vrijeme mi smo razmotali priu o živicama kao vrtnim i ‘inim’ ogradama. Evo ve trei tjedan raspredamo o tome gdje i kakve živice saditi. Tko živi u vjetrovitom podruju zna kako može biti teško stvoriti vlastitu vrtnu mikroklimu koja e odgovarati biljkama i životinjama. Ve i nedostatak zaklona za biljke osjetljive na mraz može opravdati oblikovanje živice za zaštitu od vjetra. Naješe štete od zime na vrijednim drvenastim biljkama poput ruža ili trajno zelenih grmova poput rododendrona i lovorvišnje štete su od isušivanja izazvane hladnim vjetrovima s istoka koji isušuju zemlju. Živica za zaštitu od vjetra otvara posve nove perspektive vlasnicima zemljišta koje ugrožavaju hladni vjetrovi.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dane konstrukcije imaju velik nedostatak jer posve blokiraju vjetar. Stoga na stražnjoj strani zida nastaju vrtložni vjetrovi koji na biljkama uzrokuju štete od isušivanja. Djelovanje tog vrtloga može se dobro prepoznati na polegnutim, kosim biljkama, koje su esto izravno iza zida. Propusne živice za zaštitu od vjetra, npr. crvenolisne bukve ili graba, djeluju poput iltra za vjetar: oduzimaju vjetru snagu, ali ga puštaju da proe. Doduše, tu zadau živica za zaštitu od vjetra može ispuniti samo ako stoji pod pravim kutom prema glavnom

smjeru vjetra. Formalne živice ne služe samo za ograivanje zemljišta ve mogu poslužiti i za podjelu prostora u vrtu. Kao niski okviri takoer su iznimno pogodne za uvoenje reda i u malom vrtu. Zgodne mini bordure od šimšira koji ostaje malen unose svojim ornamentalnim obilježjem nagovještaj baroka u privatno zelenilo. Pritom su i najmanje živice više od iste estetike jer one baš kao i velike preuzimaju mnoge ekološki važne funkcije. Za oblikovanje okvira prije svega je pogodan šimšir, uobiajen za mini živice. Osim toga pogodne su sorte Pachysandra, Cotone-

aster i Euonymus fortunei. Kod grmova i polugrmova posebnu ulogu mirisnih i cvjetnih okvira imaju primjerice macina trava i lavanda. Obje se sorte šire u nebeskoplave površine koje pružaju mnogo veselja i zahtrjevaju malo rada. I za ureenje vrta ispred kue zbog nedostatka prostora u uži izbor ulaze samo niske varijante živice. Ali one tada trebaju biti guste i trnovite da sprijee ulaz nepoželjnih posjetitelja. Za to se dokazala crvenolisna niska žutika (Berberis thunbergii ‘Atropurpurea Nana’) Ta e žilava, neuništiva biljka ak izdržati ako kosilica nenamjerno skrene s pravog puta, a posljedice takve male „afere“ ponovo e zarasti za nekoliko tjedana. Posljedice ljudskih životnih pogrešaka, na žalost, ne prolaze tako brzo. Vole Vas u Vrtnom centru Iva!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Meso hrvatskih farmi Neposredno pred ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) promovira marketinške projekte koje provodi u cilju zašite i daljnjeg razvoja domae poljoprivredne proizvodnje. Unazad dvije godine, HPA provodi marketinške projekte dobrovoljnog oznaavanja svježeg s v i njskog mesa putem Znakova Meso hrvatskih farmi i Svinjsko meso dokazano podrijetlo, a zadnju godinu i projekt dobrovoljnog oznaavanja svježe junetine Znakom Meso hrvatskih farmi. To znai da se u ponudi na tržištu nalaze oznaeni proizvodi od svježeg svinjskog mesa koji su proizvedeni od svinja koje su roene, utovljene i zaklane u Republici Hrvatskoj, te od svinja

roenih u drugoj zemlji, a koje su utovljene na hrvatskim farmama minimalno 60 dana i zaklane u Republici Hrvatskoj, ali i proizvodi od junadi koje su roene u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, utovljene u Republici Hrvatskoj minimalno 210 dana te zaklanih

u Republici Hrvatskoj. Kod oznaavanja svježeg svinjskog mesa – korištenje ovog Znaka dozvoljava se za oznaavanje svježeg svinjskog mesa od svinja roenih, utovljenih i zaklanih u Republici Hrvatskoj te svinja roenih u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji ali utovljenih

minimalno 60 dana u Republici Hrvatskoj i zaklanih u Republici Hrvatskoj. Kod oznaavanja svježe junetine – korištenje ovog Znaka dozvoljava se za oznaavanje svježe junetine od životinja koje su roene u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji, utovljene minimalno 210 dana u Republici Hrvatskoj te zaklane u Republici Hrvatskoj. Ukoliko je životinja r o en a u nekoj dr ugoj zemlji, a utovljena minimalno 210 dana u Republici Hrvatskoj, korisnik se obavezuje pored Znaka navesti i tekstualnu oznaku Tovljeno najmanje 210 dana u Hrvatskoj. Ciljevi uvoenja ovih Znakova na tržištu u Hrvatskoj jesu informiranje potrošaa o podrijetlu svinjskog i juneeg mesa koje se sustavno kontro-

lira ali i potpomaganje daljnjeg razvoja svinjogojske i govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Proces oznaavanja svježeg svinjskog i juneeg mesa zapoinje na nain da zainteresirani subjekt u poslovanju s hranom podnosi zahtjev u HPA za odobrenje korištenja Znaka, zajedno sa svim potrebnim dokumentima kao i listom proizvoda na kojima e koristiti Znak. HPA na temelju dokaza o upisu u Upisnik odobrenih objekata za klanje, rasijecanje i preradu mesa, podataka kojima se oznaava proizvod te mjera koje klaonice i ostali subjekti u sustavu oznaavanja poduzimaju glede jamenja tonosti podataka, donosi odluku o prihvaanju ili odbijanju zahtjeva za korištenje Znaka. Upravo je iz tog razloga i HPA odluila slijediti uspješan primjer zemalja EU s ciljem zaštite domae poljoprivredne proizvodnje te na taj nain omoguiti potrošaima da kupuju kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u RH. mr.sc. Bojan Božovi dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Meimurskih novina - 2. sezona

13. rujna 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN “Barok” u akovcu

Ukusno i fino jelo, konobar se trebao malo više “baviti” s nama Ve sam naziv restorana kod gosta i posjetitelja izaziva veliko zanimanje, jer se oekuje ugodan i zanimljiv ambijent, hrana iz razdoblja baroka u 18. stoljeu, nakon ega dolazi klasicizam. Tako je i našu Gastropatrolu zaintrigirao naziv i, premda smo mnogo puta bili u ovom restoranu, ušli smo znatiželjno, jer znamo kako vlasnici esto puta prireuju ugodna gastronomska iznenaenja. I zaista unutrašnjost restorana “Barok” je u pravom smislu barokna, s malo naginjanja na renesansu koja je u povijesti prethodila baroku. Razigranost prostorija i interijer daju gostu dojam kako se nalazi u prošlosti od prije dvjestotinjak godina. Zaista ugodan ambijent. Meutim, susret s konobarom nije bio barokni, rekli bismo više “klasini“, jer problematina konobarska usluga bila je gotovo pa konstanta ovogodišnje naše Gastropatrole. Konobar je inae bio ljubazan, komunikativan i simpatian, meutim, nekako mu je “teško“ bilo malo više biti uz nas goste i stol, nego se zadržavao kod šanka i dolazio samo n a

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe OCJENE b u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odjea i obua Radni prostor (ist, uredan, osvijetljen, prozraan) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – strunost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost meimurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

preporuiti vlasniku restorana da se konobar zamijeni nekim drugim, nego da ga se potakne da se malo oslobodi i bude više uz goste. Naime, ljubaznost i srdanost bile su na nivou kroz cijelo vrijeme našeg boravka u restoranu, koji je inae bio ugodan i zanimljiv. I z u z e tno širok a i raznovrsna jelo, ponuda jela Narueno stvorila nam , svježe i kvalitetno uženo je odreene sl o p , o ukusn o rz “poteškoe“ vrlo b kod našeg izbora, no uz pomo Posluživanje os konobara rednje s dosta grešaka, izabrali smo ono pogotovo kod što nas je preporuke vina prema opi-

pozive. To za naše strunjake nije bilo dovoljno, jer gost dok eka narueno jelo i pie želi saznati i nešto više o restoranu i njegovoj ponudi.

Ukusno i fino jelo Ni u primislima Gastropatroli nije ako možemo nešto

344 boda

su najviše osvojilo. Odabrali smo medaljone na meimurski, njoke od krumpira u gorgonzoli, lungi di Bosco, a za Vesnu vegetarijansku grku salatu. Medaljoni su bili zaista dobro spremljeni, kao i lungi di Bosco. Vesna pak je bila najzadovoljnija i pohvalila grku salatu.

Što se tie samih ocjena ponuenoga i isprobanoga, bogatstvo jelovnika ipak nam se ini preveliko, jer svaki restoran bi trebao biti prepoznatljiv po dvadesetak jela, od što svježijih namirnica. Takoer, “dekoracija“ jela na tanjuru nije bila najsretnija, tako da je to razlog što nisu

padale kad su jelo i jelovnik u pitanju iste desetke, ve osmice i devetke.

Oekivali smo kvalitetnije posluživanje vina U Baroku su ipak uglavnom zadovoljena sva naša osjetila, jer hrana je bila na

PONUDA VINA

Od sjevera do juga Premda vinska karta nije po Bajsievom i Vesninom ukusu, jer redoslijed nije pravilan, ponuda vina je vrlo dobra. Barok nudi dva vina kao vina kue: Novakovo i Belovievo, dok butelja ima i od drugih najboljih meimurskih vinara. Od vina s hrvatskog sjeve-

ra prema jugu nailazimo na vina iz zelinskog i jastrebarskog kraja, te primorskog, istarskog i dalmatinskog juga. Solidna je ponuda vina iz Južne Amerike, Portugala, Španjolske i drugih zemalja. U Baroku nije teško pronai vino po vlastitom okusu i ukusu. POKROVITELJJ GASTROPATROLE

nivou, ambijent ugodan i zanimljiv, jedinstven u našem kraju, a vina izvrsna. Smatramo kako vino u Baroku ipak ne uživa do kraja status kakav treba i zaslužuje, što smo zakljuili u trenutku naruivanja vina, zatim i kod posluživanja. Zamjerka je naših strunjaka i to što u vinskoj karti vina nisu posložena kako to pravila zahtijevaju. Inae, u ponudi su vina gotovo svih meimurskih vinara, od Borisa Novaka, preko Lovreca, Belovia, Štampara, Kojtera do Cmrenjaka, Kocijana i drugih, što je zaista plus kad je u pitanju meimurski štih ovoga akovekog restorana. S obzirom na tip lokala, urednost, istou i vrhunsku ponudu jela, Barok preporuujemo gostima koji žele blagovati u posebnom, baroknom ambijentu, uživati u vrhunskom jelu, kvalitetnim vinima, ne samo iz Meimurja, nego i drugih krajeva Hrvatske i svijeta. A ko kojim sluajem konobar bude zaokupljen drugim poslom, slobodno razgledajte prostorije u prizemlju i na katu i vidjet ete stvari kojih drugdje nema. A kada doete sljedei put, zasigurno ete naii na neku novost jer vlasnik Dražen Fodor ini stalne promjene na bolje, što je jako dobro i pohvalno, dok ambijent ostaje uvijek isti, barokni.

26 30 30 24 23 25 30 30 26 26 24 25 25 344

Gastropatrola Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji meimurski gastrostrunjaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posjeenom restoranu. Meum, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posjeenim restoranima, da se potakne njihova meusobna kompevnost u težnji prema što veoj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Meimurju profilira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turiskog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili strunjacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi, struni uitelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugosteljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio stone konobara i ugosteljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi, ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari, novinar Meimurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugosteljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator. Takoer se nadamo da e drugi restorani, voeni ovim primjerom, pokušati još više poradi na izvrsnos, te da e se još više pokrenu meimurska gastronomska scena.


13. rujna 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOBITNA kombinacija jela kuhara Ljubomira Matulina iz Donjeg Vidovca na natjecanju u Rumunjskoj

Jetreni ravioli, Pig with fig i Tuna trio oduševili meunarodni žiri Jetreni ravioli, Pig with fig i Tuna trio bili su dobitna kombinacija donjovidovskog masterchea Ljubomira Matulina na natjecanju u Rumunjskoj, gdje je kao hrvatski predstavnik osvojio s prije navedenim jelima tri srebrne medalje. Meimurje tako sve više postaje poznato po vrhunskim kuharima koji diljem zemlje i svijeta ostvaruju odline rezultate pripremajui jela “za prste polizati“. Jedan od njih je i Ljubo Matulin iz Donjeg Vidovca, koji je svima poznat po sudjelovanju u prvom hrvatskom Mastercheu 2011. godine, gdje je sa svojim kulinarskim znanjem i vještinama izborio plasman meu najboljih deset, tonije, show je napustio kao osmoplasirani. Zasigurno mu je Masterche bio odskona daska, a

Piše: Roberta Radovi

Z

adatak na devetom po redu tradicionalnom druženju planinara, prepoznatljivom pod nazivom ‘’Planinarski kotli’’, bio je kuhanje gulaša. Kuharske amaterske ekipe iz Varaždina, Zagorja i Meimurja “nabrusile su noževe, zglancale kuhae” i pojurile u smjeru Filievog doma na Ravnoj gori, gdje je proteklu nedjelju održano ogledavanje u kuharskim vještinama. Komisija u sastavu Dragutin Drabi (predsjednik komisije) te lanovi Zdenka Zorkovi i dr. Damir Zajec nije imala nimalo lak zadatak. U obilju okusa, boja i mirisa trebalo je proglasiti najbolje. A tko je bio najspretniji i najumješniji, saznalo se nakon trosatnog kuhanja najgulaša. Ove godine sve kao da je bilo u znaku broja devet. Pobjednik u konkurenciji desetak prijavljenih ekipa 9. Planinarskog kotlia je 9-godišnji Damjan Gašparac iz Varaždina. Uz pomo i suradnju s ocem, on je, iako je bio najmlai sudionik natjecanja, sasvim zasluženo osvojio prvo mjesto. Kao nagradu u vidu planinarske literature Damjan je kui odnio i prigodan poklon

Damjan Gašparac (9 godina) u suradnji s ocem zavrijedio je 1. mjesto

njegove neodoljive gastronomske delicije prepoznali su mnogi vrhunski strunja-

ci, pa rezultate koje postiže rezultat su njegovoga predanog rada.

Inae, meunarodni kuharski kup održan je u rumunjskom mjestu Cluj-Napoca pod nazivom “Polus coup Cluj-Napoca”. U jakoj i kvalitetnoj konkurenciji 140 timova poznatih kuhara iz Njemake, Italije, Albanije, Rumunjske, Bugarske, Turske, Srbije, Azerbejdžana i Južne Koreje bio je i tim iz Hrvatske, koji su inili kuhar Ljubo Matulin iz Donjeg Vidovca i sudac Ivan Buzoli iz Hvara. Na tom prestižnom natjecanju Ljubo se okitio s tri srebrne medalje, i to u kategorijama peradi, svinjetine i ribe. Jela koja je pripremio oduševila su zahtjevan žiri. estitamo donjovidovskom mastercheu na ovim odlinim jelima i rezultatima u Rumunjskoj. (al)

U jakoj i kvalitetnoj konkurenciji 140 timova poznatih kuhara iz Njemake, Italije, Albanije, Rumunjske, Bugarske, Turske, Srbije, Azerbejdžana i Južne Koreje sve traženiji donjovidovski majstor kuhanja osvojio je tri srebra

DEVETOGODIŠNJI DAMJAN GAŠPARAC iz Varaždina

Najmlai, a najuspješniji u pripremanju planinarskog kotlia!

Ivana Maltar, direktorica Tutistikog ureda Grada akovca (druga lijevo), takoer je dala potporu akovekim planinarima

- veliku kuharsku kuhau koja je zamalo bila vea od njega.

Jubilarni deseti Planinarski kotli još raskošniji Drugo mjesto pripalo je planinarskom dvojcu koji je kuhao za PD “Dugi vrh“. Jadranka oklica i Pero Tišljar vrh Ravne gore zamirisali su gulašem od svinjskog mesa. “Šumski gulaš“ vesele družine “Amaro“ osvojio je tree mjesto, a kao tajne sastojke svog jela izdvojili su, osim mesa i povra, pivo i crno vino. I Meimurje je imalo svoje predstavnike, lanove Planinarskog kluba “Extrem“ iz akovca. Lidija Jurec i Zvonimir Jembrih za ravnogorski planinarski gulaš pripremili

su recepturu za vegeterijanski gulaš koji je mirisom i okusom privukao mnogobrojna poznata imena iz svijeta pla-

Kreativnost u pripremanju hrane nema granica

ninarstva, kao što su Zlatko Smerke, Dubravko Šincek, Nikola Šebrek, a “extremnu“ deliciju degustirala je i Ivana

Najvrsnije kuhae u spremanju planinarskog gulaša

Maltar, predsjednica Turistikog ureda Grada akovca. Sadržaji iz planinarskih kotlia su kao okrjepa do-

brodošli i za sudionike teaja za vodie Hrvatskoga planinarskog saveza A standarda (Vodie društvenih izleta), koji su taj vikend na Ravnoj gori imali završnu edukaciju. Izmeu ostalog, polaznici teaja su i lanovi meimurskih planinarskih društva Bundek, Meimurje i Prelog. Naposljetku, uz dobro jelo, nije izostala ni pokoja kapljica vina, pa je druženje završilo u ugodnoj, veseloj i rasplesanoj atmoseri. U ime organizatora Marijan Fabeta iz PD-a “Ravna gora“ za jubilarni 10. Planinarski kotli najavljuje bogatije nagrade i još vei broj sudionika koji su, kako je kazao, ove godine pomalo izostali i zbog poetka aktualnih berbi groža.

Legenda hrvatskog planinarstva Zlatko Smerke u društvu s meimurskim timom


20

Mozaik

Martin Vinko s 85 godina najstariji je sudionik susreta, a njegov IMT je prvi proizveden u bivšoj državi

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bojan Štampar, ponajbolji hrvatski vinar, sa svojim muzikašem vozi MAN iz 1956. godine

Eicher iz 1964. godine u vlasništvu Ivana Šoštaria iz Hlapiine

U SELNICI I BUKOVCU održan 7. susret oldtimer traktora Hrvatske i regije

Traktori su vrijedni kao i njihovi vlasnici selu, a sada bi moglo i s turizmom. Naime, Ignac Šardi je pokazao kako se bez velikog administriranja, programiranja i nagovaranja može prirediti lijep i zanimljiv dogaaj koji je ove godine pogledalo 400-tinjak ljudi, od kojih je 200 na cilju kod Gumaa razgledalo izloške, razgovaralo s Kraljicom susreta, uživalo u specijalitetima domae kuhinje i odlinoj glazbi i pjesmi Oldtimer benda. (Stjepan Mesari)

U organizaciji Oldtimer kluba “Meimurje” i Muzeja oldtimera “Šardi” iz Selnice, u subotu je održan 7. susret oldtimer traktora, tradicionalno druženje vlasnika starih traktora te panoramska vožnja starim traktorima selnikim krajolikom. Kod Poslovnog centra “Šardi” u Selnici, gdje je bio poetak ove lijepe priredbe, okupilo se 26 vlasnika starih traktora iz Meimurja i regije, koji su za ovu prigodu svoje ljubimce, fergusone, steyere, greife, MAN-e, porscheje i druge svjetske marke posebno lijepo pri-

Svi sudionici susreta oldtimer traktora

Mladen Tuksar iz Krištanovca za upravljaem 36 godina starog zetora

Steyer iz 1958. godine u vlasništvu Marijana Stojka iz Bukovca

premili i uredili, što je bio užitak za brojne posjetitelje samog okupljanja na startu te na samom cilju u Bukovcu na imanju Sršan Guma, gdje je održana veselica na kojoj su podijeljena priznanja svim sudionicima, te je izabrana kraljica 7. susreta oldtimer traktora. Jednoglasno su oldtimeristi za kraljicu izabrali Željku Ferek, studenticu ekonomike

iz Donjeg Makojiša, koja je u panoramskoj vožnji sudjelovala s traktorom greif, starim 62 godine, koji je bio najljepše ureeni traktor na ovom susretu.

Za sljedei susret najavljene novosti u programu Ignac Šardi, utemeljitelj ovih susreta, sve je sudionike pozvao na susret

Ignac Šardi, “alfa i omega” ove priredbe, ponosno sjedi na deutzu iz 1951. godine, starijim od njega

u 2014. godini te najavio novosti u programu, što se i oekuje jer ovakva priredba zaslužuje da je upozna šira javnost te da privue što vei broj prijatelja starih traktora, ali i da upozna selniko vinogorje, vonjake i pašnjake na kojima još uvijek ima krava, konja, svinja i peradi, što je u uskoj povezanosti s traktorima, životom na

Prva kraljica susreta je Željka Ferak iz Donjeg Makojiša

Fendt iz 1961. godine, u vlasništvu Franje Bistrovia iz Frkanovca, najsnažniji je traktor


13. rujna 2013.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTOPIS iz Austrije

Župljani Draškovca u posjetu grofovima Althan groica bili obueni u njihovu tradicionalnu nošnju. U veoma ljubaznom razgovoru i druženju u perivoju oko oba dvorca obitelji Althan, poželjeli smo se i slikati ispred dvorca. Grof nam je pokazao i jedan dio gospodarstva i gospodarskih zgrada. Požalio se na nevolju koja ih je zadesila, jer ovo proljee bila je i velika poplava Dunava, pa im je bilo i poplavljeno preko 1.000 ha zemlje. Oprostili smo se veoma srdano s grofovskom obitelji Althan i krenuli put Badena. Obeali su nam, ako bude mogue, da nas posjete u Draškovcu i za Rokovo 2014. Althani smatraju Zwentendorf svojim domom te se svake godine oko Velike Gospe sastaju i dolaze iz cijelog svijeta na druženje. PIŠE: Matija Voni, župnik draškoveke župe

Mat ija Voni, župnik draškoveke župe, donosi putopisnu priu s ovoljetnog putovanja župljana Draškovca u Austriju, za koje je vladao izniman interes. Kako kaže, razlog takve zainteresiranosti je bio, izmeu ostalog, i posjet grofu Michaelu Alexandru von Althanu, te nastavlja: - Grofovska obitelj Althan bila je u prošlosti najmonija aristokratska obitelj u carstvu odmah iza samoga cara. Zauzimali su veoma visoke i odgovorne dužnosti i poasti u carstvu. U jednom trenutku povijesti obitelj Althan je bila i gospodar Meimurja. Nakon prošlogodišnjeg posjeta grofa i groice Althan našem Draškovcu i nakon poziva da ih posjetimo u ovoj godini realizirali smo to naše putovanje. Krenuli smo u etiri sata put Austrije. Nakon manjih prometnih poteškoa ipak smo došli do prvog našeg odredišta, a to je Gradišansko mjesto Trausdorf (Trajštof). Župnikovi prijatelji, obitelj Cvitkovich (Cvitkovi), poslužili su nas laganim

dorukom. U Trausdorfu je u prošlosti živjelo samo hrvatsko stanovništvo, ali sada se taj broj smanjio pa ih u selu živi oko 800 stanovnika, a oko 900 je Austrijanaca. Put nas je doveo do mjesta Murstetten. U Murstettenu su nas doekali župnik Josef Resch i grof Alexandar te groica Maria von Althan. U veoma prijateljskom i ugodnom ozraju pogledali smo prekrsanu župnu crkvu Preobraženja Kristova. Crkva je i zadužbina obitelji Althan, a i mjesto poivališta posmrtnih ostataka te plemenitaške obitelji.

Grof i grofica Althan doekali su nas u tradicionalnoj nošnji - Poslije razgledavanja crkve, poželjeli smo vidjeti i mauzolej obitelji Althan koji se nalazi malo poviše samog sela. Mauzolej se ureuje i restaurira. Naša želja je bila zajednika slika s grofovskom obitelji Althan i župnikom. Imali smo posebno lijepu priliku vidjeti mnogo starih traktora na tzv. Oktoberfestu u Murstettenu. Put nas je odveo u župu Wurmla. Župnik Resch upravlja s dvije župe, i to s Wurmlom i Murstettenom koje zajedno broje oko

2.000 vjernika. Nakon svih tih utisaka došlo je vrijeme ruka. Ruali smo u jednom seoskom gospodarstvu u Miclheldorfu. Nahranjeni dobrom hranom, uputili smo se put Zwentendorfa. Doekali su nas grof Alexandar i groica Maria. Ono što treba istaknuti je i to da su i grof i

Neraskidivo prijateljstvo draškoveke župe i grofovske obitelji - Baden je poznato turistiko mjesto s više od 50 hotela, poznato i po svome najveem Casinu u Europi. Zaustavili smo se pred hotelom ‘Sacher’ i razgledali izvana sam hotel i

JESTE LI PROVJERILI

SVOJ VID?

kuu obiteljin Sacher, gdje je ispeena ve nadaleko poznata torta sacher. Iznad hotela vidjeli smo i ruševine nekadašnjeg grada - tvrave iz 12 stoljea.Vidjeli smo i prvi beki vodovod na kojem se održava festival piva, i to na 14 km dugom štandu nude se razne vrste piva i proizvoda. Nismo uspjeli vidjeti Rosarium u kojemu se nalazi preko 30.000 stabljika ruža, preko 860 razliitih vrsta. Zadnjih godina uzgajiva ruža upotrjebljavaju samo biološka sredstva u borbi protiv štetoina. Svake godine u lipnju održavaju se dani ruža ‘Rosentage’. Zbog kratkoe vremena nismo uspjeli vidjeti veliki i poznati samostan Cistercita u Heligenkreuzu, kao i još mnogo toga, ali nadamo se nekom drugom prilikom. Zahvaljujemo g. uri i gi Katici Slaviek koji su nam bili od velike pomoi u ovom našem putovanju. Ve je no bila kada smo se našli u Trausdorfu (Trajštofu) i uz kratko druženje uz ‘špricer’ kod obitelji Cvitkovi krenuli smo put Draškovca. Umorni od puta, ali ispunjeni prekrsnim utiscima i veoma zadovoljni vratili smo se u svakodnevnicu, ali u mislima e nam ostati ovi prekrasni doživljaji i druženja. ‘Lijepo je imati posvuda prijatelje!’, rekao je naš župnik, a grof Alexandar je dodao: ‘Da, gospodine župnie, a vi zaista puno inite na tome povezivanju. Zahvalan sam Vam na ovome prijateljstvu’. Neka ova reenica bude kao prekrasna slika i poziv za uvršivanje prijateljstva.

10%A

POPUST za sve školarce i studente do 01.10.

Briljant optika i satovi, ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. l f 040 390 644 Briljant ekspres, ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877 Ordinacija za oftalmologiju dr. Spomenka Muha - najava pregleda na tel: 040 391 240


22

Mozaik

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NE MOGU MI(je)NJAT BOJU NEBA - humanitarna akcija za pomo djeci s posebnim potrebama

Malonogometni turnir zvijezda 22. rujna u varaždinskoj Areni PIŠE: Roberta Radovi

Nastavak projekta “Ne mogu mi(je)njat boju neba”, koji je osmišljen s ciljem da se osnuje i sagradi Regionalni centar za djecu s posebnim potrebama, uslijedit e krajem rujna. Malonogometni turnir zvijezda održat e se u nedjelju 22. rujna u varaždinskoj Areni s poetkom u 17 sati. Kako doznajemo iz razgovora s Tamarom Peras, organizatoricom akcije i volonterkom Udruge, timove e predstavljati poznati hrvatski glazbenici (Toni Cetinski, Boris Novkovi, Gustai, Hladno pivo), glumci (Duško Modri, Ivica Pucar, Ozren Opai), sportaši (rukometni reprezentativac Zlatko Horvat, vaterpolski reprezentativac Dubravko Šimenc, nogometaš Dario Šimi) i medijski djelatnici (HRT, RTL, Nova TV). Akciju medijski podržava HRT.

Prihod u korist izgradnje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama Sav prihod od ulaznica koje e se prodavati po simbolinoj cijeni od 10 kuna ide u humanitarne svrhe, za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama. Zaštitni znak i vizualni identitet akcije oblikovao je Saša Bel iz akovca. Za posjetitelje e biti organizirana i nagradna igra, gdje e moi osvojiti besplatan

Vjeran Žganec Rogulja, Neno Belan i Tamara Peras tek su dio velikog tima ljudi dobre volje koji imaju samo jedan cilj: pomoi potrebitima

vikend u Toplicama Spa & Sport Resort Sveti Martin, a partner projekta, kua “Auto Zubak”, dobitniku e za vikend dati na raspolaganje vozilo s punim rezervoarom. Partneri projekta jesu još i Udruga za sindrom Down Meimurske županije, Varaždinska i Meimurska županija, Grad Varaždin, Hrvatska radiotelevizija - HRT, Rukometni klub Zagreb Croatia osiguranje, HNK Varaždin, Hrvatska glazbena unija, Auto Zubak i Bernarda d.o.o. Pušine.

U najavi i veliki humanitarni koncert na HTV-u 19. listopada Nakon Malonogometnog turnira zvijezda uslijedit e još niz akcija s ciljem prikupljanja 750.000 kuna za izgradnju prvoga Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama koji se namjerava otvoriti u Meimurju, a bit e namijenjen djeci Meimurske, Varaždinske i Koprivniko - križevake županije. U sklopu centra planira

se izgradnja otvorenog i zatvorenog jahališta, senzorike sobe i prostora za izvoenje raznih rehabilitacijskih postupaka. Projekt je takoer uvršten u Humanitarni projekt Hrvatske radiotelevizije “Uz nas niste sami”. Tako e se 19. listopada organizirati veliki humanitarni koncert, gdje e u call centru pozive graana primati mnogo-

brojne hrvatske estradne zvijezde, sportaši, glumci i druge javne osobe. Podsjetimo se kako je ve i krajem prošle godine ostvarena uspješna akcija snimanja humanitarnog kalendara “Velike i male zvijezde” za pomo djeci sa sindromom Down, u koju su se ukljuile takoer mnoge osobe iz javnog života, od Gibonnija, sestara

CRVENI KRIŽ - Gradsko društvo akovec

Husar, Pere Kvrgia i Lele Margiti, Leone Paraminski, Zorana Šprajca, Zorana Vakule i dr. Osim Tamare Peras, ovaj projekt je inicirao i dao svekoliku potporu u realizaciji i poznati meimurski fotograf Vjeran Žganec Rogulja. Cijeli projekt prati pjesma “Boja neba” u izvedbi Nene Belana, za koju je tekst i glazbu napisao Matko Ši-

mac, a produkciju i aranžaman potpisuje Eduard Botri. Tamara Peras u ime organiziratora naposljetku poruuje svima: - Želimo napraviti zajedniko mjesto onih koji imaju i onih koji traže: pomo, potporu i ljubav. Jer, ondje gdje zdrav prilazi bolesnom, jak slabom, moan nemonom, ondje nastaje bolji i pravedniji svijet.

PREVENTIVA ZA PRVAŠIE

Ljetovanje za 25 djece O ponašanju u prometu ui se od djeje dobi

DESETI ROENDAN UDRUGE “ZORA”

Kreatori promjena - novi projekt Krajem ovog mjeseca Udruga “Zora” e proslaviti svoj deseti roendan. Povodom toga e se u etvrtak 26. rujna u dvorani “Scheier” u akovcu prezentirati 10godišnji rad Udruge te e se najaviti i kampanja ‘’Kreatori promjena’’. Na proslavu roendana pozvani su doi

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

svi korisnici, donatori, lanovi, simpatizeri, volonteri i svi ljudi dobre volje. Udruga pri tome zahvaljuje svima na dosadašnjoj suradnji: - Hvala vam što pratite naš rad i što, zajedno s nama, vjerujete da su promjene mogue i što aktivno sudjelujete u njihovom stvaranju. (rr)

Gradsko društvo Crvenog križa akovec, unato krizi i svim problemima koje ona donosi, i ovo je ljeto izdvojilo inancijska sredstva za besplatno osmodnevno ljetovanje djece. Na ljetovanje je upueno dvadeset i petero djece iz naše županije, iz trinaest meimurskih osnovnih škola. Ljetovanje je organizirano na Rabu, u odmaralištu društva “Naša djeca” Varaždin. Sadržaj organiziranog ljetovanja obuhvaao je razliite aktivnosti koje su se provodile od ustajanja do spavanja. Osim svakodnevnog kupanja, škole plivanja za neplivae i

zabavnih veeri, na kojima su mogli pokazati sve svoje skrivene talente, uenicima je ponuena i radionica uenja sviranja gitare uz strunu pomo uitelja gitare. Uenici su upoznali biljni i životinjski svijet otoka Raba, povijest i kulturno - povijesne spomenike grada Raba, te su sudjelovali u kvizu. Sedmero najuspješnijih sudionika kviza dobilo je i prigodne nagrade koje e ih još dugo podsjeati na ljetovanje. Djeca su uživala, upoznala nove prijatelje i poželjela još jedno ovakvo ljetovanje – idue godine. (BMO)

Povodom poetka školske godine i programa “Poštujte naše znakove”, koji tradicionalno provodi Policijska uprava meimurska, za sve uenike Podrune škole Dunjkovec održano je predavanje kako se sigurno ponašati u prometu. Predavanje su održali djelatnici policije, koji su djeci govorili o važnosti pozornog i odgovornog kretanja u prometu. U ime Meimurske županije okupljenoj djeci obratila se zamjenica župa-

na Meimurske županije Sandra Herman, koje je djecu pozvala da pažljivo slušaju i pitaju sve što ih zanima, jer su svi oni sudionici u prometu, a poznavanjem i poštivanjem prometnih propisa izbjegavaju se nesree. Akciju u suradnji s meimurskim osnovnim školama i policijom provodi Hrvatski autoklub. Nakon predavanja djeca su dobila prigodne poklone, poput bojanki i slikovnica, koje imaju i edukativni karakter. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


DEKANOVEC

ENA PONGRAC GLAZBENI I GLUMAKI TALENT! Mlada mezzosopranistica Ena Pongrac iz akovca nekoliko je sati prije najavljenog poetka programa, zbog problema s glasovjem, htjela otkazati koncert, ali sve je na kraju završilo uspješno. Predvieni program diplomskog koncerta skraen je za tri izvedbe, ali publika nije bila nimalo zakinuta za užitak. Naprotiv! Emocije i izvedbe svih tema mnogima su izazvale od ponosa, veselja te uživanja u kvaliteti i bojama glasa suze radosnice. Teško je izdvojiti što je više oduševilo publiku, izvedba teme Franza Schuberta ‘’Gretchen am Spinnrade’’, duet s Tamarom Korunek u temi Lea Delibesa “Lakme – The Flower duett”, ili Enina izvedba “Ich lade gern mir Gäste ein”, gdje su došli do izražaja njezina vrckavost i glumaki talent.

Glazbena veer posveena Florijanu Andrašecu KUD Žiškovec

Na Vinkovakim jesenima DONJA DUBRAVA

Puhaki orkestar proslavio peti roendan VUETINEC

Tisuu posjetitelja na Forestlandu AKOVEC

Novi singl i videospot benda Genova


2

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PONEDJELJAK - PETAK, 16. - 20. rujna, 17 - 18 sati AKOVEC, Centar za kulturu

RUJAN, 11. - 22. rujna AKOVEC, Muzej Meimurja akovec

Roeni ste glumac? Upišite Školu glume! Dobro došli – dovienja: video Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” tijekom ljetnih praznika organizirao je dramske radionice za djecu od 6 do 12 godina, kroz koje je prošlo stotinjak djece. Ljetne dramske radionice bile su uvertira za poetak svojevrsne Škole glume. Do sada je Dramski studio “Dada” okupljao samo starije osnovnoškolce i srednjoškolce, a od ove jeseni u planu su dramske i lutkarske grupe za niže

i više razrede osnovne škole, dramske grupe za srednjoškolce i dramske grupe za seniore (studenti i odrasli, stariji od 30 godina). Upisi u dramske grupe za djecu i mlade od 6 do 18 godina te za studente i odrasle bit e od 16. do 20. rujna od 17 do 18 sati u Centru za kulturu akovec. Radionice poinju 1. listopada 2013. i trajat e do 13. lipnja 2014. (jednom tjedno po dva sata). Mjesena cije-

na po ueniku bit e 100 kn, a grupe e se sastajati jednom tjedno po dva sata. Dramska grupa za srednjoškolce i starije osnovnoškolce (7. i 8. razred) bit e besplatne. Voditelji grupa sustavno e raditi na dramskom odgoju djece, mladih i odraslih kroz cijelu školsku godinu te dva puta godišnje imati prezentaciju (predstava ili skupna igra) svog rada. Voditelji grupa bit e Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja.

Kristine Horvat Blažinovi Umjetnica Kristina Horvat Blažinovi predstavlja recentnu interaktivnu videoinstalaciju ‘’Dobro došli – dovienja’’ u galerijskom prostoru Muzeja Meimurja akovec od 11. do 22. rujna. Zbog specifinosti rada, izložba e biti otvorena radnim danom od 10 do 12 sati te od 16 do 18 sati, a u subotu od 10 do 12 sati. Ulaz je slobodan. Autorica je roena 1970. godine u akovcu. Do kraja srednje škole pohaa Školu animiranog filma

PUHAKI ORKESTAR opine Donja Dubrava proslavio peti roendan

Roendanska torta za odraena 72 nastupa KAZALIŠNA DRUŽINA “PINKLEC”

Ljetni festivali i jesenska meunarodna gostovanja Ovo je ljeto Kazališna družina ‘’Pinklec’’ dobila ast u Šibeniku na 53. Meunarodnom estivalu djeteta predstavljati akovec s dvije kazališne predstave. U proesionalnoj produkciji nastupila je s predstavom “A tko si ti?”, a u dramsko - pedagoškoj produkciji s predstavom “Vjetropljus” Dramskog studija “Dada”. Takoer, ve tradicionalno drugu godinu za redom Pinkleci su pozvani na Kotarest u Delnice, gdje su odigrali dvije predstave: “Snjeguljica mora umrijeti” i “A tko si ti?”. Pohod na ljetne estivale zaokružili su ‘’Poletnim lutkovnim pristanom’’ u Mariboru, gdje su odigrali predstvu “A tko si ti?”. Festivali na kojima e Pinkleci gostovati do kra-

ja godine jesu PIF, ZKL u Zagrebu, gdje e 12. rujna odigrati predstavu “Kuni duhovi ili nevidljivi recept za sreu”. Potom poetkom desetog mjeseca Pinkleci odlaze u Tursku, gdje e gostovati u Istanbulu od 3. do 9. listopada na meunarodnom estivalu ‘’SMALL LETTERS BIG DREAMS’’ s izvedbom djeje lutkarske predstave “Ptiica”. Na ovogodišnjem ASSITEJ-u u akovcu predstavit e dvije predstave, i to “Snjeguljica mora umrijeti” i “Kuni duhovi ili nevidljivi recept za sreu”. A krajem listopada nastupit e još u Sisku, dok e studeni biti obilježen izvedbama predstave “A tko si ti?” u Rijeci na 18. Reviji lutkarskih kazališta i u Washingtonu na EURO KIDS estivalu. (rr)

DONJI KRALJEVEC

Godišnja priredba i revija mažoretkinja Mažoretkinje i Twirling klub Donji Kraljevec organizirali su godišnju priredbu u mažoret plesu i twirlingu te reviju mažoretkinja Donjim Kraljevcom. Nakon paradnog mimohoda od Osnovne škole do središta mjesta, u Donjem Kraljevcu je održana priredba na kojoj su nastupile mažoretkinje iz više mjesta naše županije. Mažoretkinje je pratio Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec.

Uz domae mažoretkinje iz opine Donji Kraljevec, sudjelovale su i mažoretkinje Goriana, Kotoribe i Ludbrega sa svojim novo uvježbanim koreografijama, koje su izvodile uz pljesak publike u dvorani. Zvijezda programa bio je Tihomir Bendelja, višestruki europski i svjetski prvak u twirlingu i trener Donjeg Kraljevca, a za publiku je organizirana i tombola s vrijednim nagradama. (J)

Prije nešto više od pet godina, tonije, 9. srpnja 2008. godine, centrom Donje Dubrave odzvanjali su zvuci prve probe novooormljenoga Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Petu obljetnicu osnutka glazbenici, vodstvo, roditelji te prijatelji orkestra nedavno su proslavili u Ribikom domu SRD-a “Štuka”. Presjek dogaanja u prvih pet godina rada iznio je predsjednik orkestra Vedran Klari. U tom razdoblju imali su 72 nastupa. Kroz orkestar je prošlo

67 glazbenika, a na današnji dan u orkestru ih svira 43, na 30 instrumenata koji su u vlasništvu orkestra te nekoliko privatnih. Veliku potporu radu puhaa dalo je ak 188 sponzora. Veliko iznenaenje puhaima priredili su lanovi tamošnjeg DVD-a koji su im, kao zahvalu što sviraju na njihovim maniestacijama, poklonili roendansku tortu. Mnogi su pomogli oko roendanskog slavlja, no posebno treba istaknuti Marka Karlocija, ija dva unuka sviraju u orkestru, koji im je donirao te osobno pripremio 1005 ribica koje je upecao na Dravi tijekom ribolovne sezone. Roendan su orkestru prigodnim poklonima estitali i naelnik opine Dražen Miser te njegov prethodnik Marijan Varga. lanovi i vodstvo orkestra zahvaljuju sponzorima koji su pomogli proslavu pete godišnjice rada. (A.Fuš)

KUD ŽIŠKOVEC na Vinkovakim jesenima

Djejim igrama i vedrim plesovima zadivili publiku Djeja vokalna skupina KUD-a Žiškovec nastupila je na 48. Vinkovakim jesenima, jednoj od najveih kulturno umjetnikih i zabavnih priredbi u ovom dijelu Europe. Mladi Žiškovani, koji su u Vinkovcima predstavljali Meimursku županiju, na estivalskoj pozornici pred brojnom publikom izveli su splet djejih igara i plesova te zadivili sve koji su se našli na priredbi. Tijekom boravka u Vinkovcima sklopljena su brojna poznanstva i prijateljstva te su dogovoreni novi susreti u Slavoniji i Žiškovcu. Svoje domaine iz KUD-a “Nijemci”, kod kojih su bili smješteni, pozvali su

Nastup na glavnoj pozornici

kao goste na jednu od priredbi koje se održavaju u Žiškovcu. Mladi iz KUD-a Žiškovec, kao i njihovi mentori i roditelji, posjetili su hrvatski herojski Grad Vukovar i razgledali nje-

Sa svojim domainima iz KUD-a “Nijemci”

gove znamenitosti. Putovanje i sudjelovanje KUD-a Žiškovec na Vinkovakim jesenima pomogli su Grad akovec i obitelj Pokriva, kojima društvo od srca zahvaljuje. Na priredbi je

sudjelovalo 66 djejih olklornih skupina iz cijele Hrvatske, koje su u mimohodu prodefilirale vinkovakim ulicama i trgovima. (S. Mesari)

Nakon nastupa osvježenje dobro doe


13. rujna 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK - NEDJELJA, 19. - 22. rujna LEPOGLAVA,povijesne lokacije grada

oinstalacija (ŠAF) akovec. Diplomirala je slikarstvo, a zatim magistrirala video na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Radi kao docentica na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu, te na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu. Sveuilišni poslijediplomski doktorski studij slikarstva na ALU Zagreb upisuje 2011. godine. Njeni radovi obuhvaaju slike, trodimenzionalne objekte, multimedijalne instalacije, raunalne graike, fotograiju, video, animirani ilm i performans. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika i aktualna predsjednica HDLU-a Meimurja.

I svetomarska ipka na meunarodnom festivalu u Lepoglavi! Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovia, od 19. do 22. rujna održavat e se u Lepoglavi 17. meunarodni festival ipke posveen ipkarstvu i djeci. Posjetitelji e kroz festivalske dane u povijesnim lepoglavskim prostorima moi razgledati niz zanimljivih izložbi, sudjelovati u radionicama, predavanjima, uživati u

koncertima. I nakon zatvaranja Festivala dio festivalskih izložbi moi e se razgledati do kraja mjeseca rujna. U središte pozornosti ovogodišnjeg Festivala stavljene su stare i nove europske ipkarske tradicije. Izložba suvremenoga europskog ipkarstva s odabranim radovima vrsnih umjetnica, a u izboru dviju

vrsnih strunjakinja, Marianne Stang (Njemaka) i Lydie Mertens (Belgija), prvorazredan je dogaaj ovoga festivala. Prvi put na festivalu sudjeluje i Bobowa, Centrum Kultury i Promocji Gminy, iz Poljske, sa svojim poznatim ipkama. Ponovno e biti prisutne ipkarice iz razliitih udruga s raznolikim ipkarskim tradicijama i tehnikama iz Lepoglave, Paga, Svete Marije, Hvara, Splita, iz Sikirevaca u Slavoniji te iz Trga kraj Ozlja.

U Dekanovcu održana glazbena veer posveena Florijanu Andrašecu

Uspjeh glazbene veeri iznad svih oekivanja Piše: Josip Šimunko U Dekanovcu je u nedjelju održana izuzetno uspješna glazbena veer Florijana Andrašeca, u organizaciji Limene glazbe Dekanovec, uz pokrovitelje: Opinu Dekanovec i Meimursku županiju te Zajednicu HKUU-a Meimurske županije. Nije rije o obinoj glazbenoj priredbi kakvih u Meimurju ima podosta, ve o kulturnom dogaaju koji je ekan desetljeima. Godinama se samo govorilo o nedvojbenoj ulozi Florijana Andrašeca u uvanju narodne glazbene baštine našeg kraja, te o tome da su mnoge danas narodne pjesme zapravo njegove. Kako je poznato, Florijan Andrašec je bio svestran, on je puki pjesnik, skladatelj, glazbenik i prvi kapelnik nekadašnje Limene glazbe Dekanovec, koreograf, kipar, zborovoa i crkveni orguljaš. No, trebalo je ekati više desetljea da se glazbena veer njemu u ast i ostvari. Umro je 9. srpnja 1962. godine, ostavivši dubok trag u Dekanovcu, ali i meimurskoj narodnoj glazbi. Njegov doprinos glazbi do danas nije valoriziran, zapravo može se rei da su drugi uzimali njegove zasluge. Organizatori su zamislili glazbenu veer u kojoj su izvoene pjesme Florijana Andrašeca, a cijelu umjetniku stranu tog projekta ostvario je svojim za ovu prigodu sastavljenim Meimurskim simfonijskim orkestrom “Florijan Andrašec” od glazbenika iz Dekanovca i Belice, s puhaima, tamburašima, violinistima, odnosno gudaima prof. Danijel Požgaj, uz klavirista Tomislava Perasa i udaraljkaša Filipa Krznara. Velika je zasluga prof. Danijela Požgaja, koji je i sam izuzetan skladatelj koji gradi svoje kompozicije na meimurskoj narodnoj baštini, što nam je

Gusti Dragsar i “Šest let mi je minulo” donio izvornog Andrašeca koliko je to god bilo uope mogue. Orkestar i pjevai vratili su nas za stoljee unatrag, ali na koji osobit nain! Svaka pjesma bila je toliko emotivno nabijena da su se i pojedini pjevai prilikom izvoena rasplakali, ne mogavši sakriti suze, tako Gusti Draksar i drugi. No, ono što na glazbenoj veeri zaslužuje epitet da je možda prekretna u shvaanju meimurske pjesme jesu aranžmani voditelja orkestra Danijela Požgaja, koji je ostavio izvornog Andrašeca, a danas ve kao dio meimurske narodne glazbe, beskompromisno slijedei “spori” ritam i pentatoniku autora, no dajui melodijama novim i svježim aranžmanima posve drugaiji moderni znaaj kakav danas poštujemo, a usuujemo se rei pomalo na tragu velikoga

Nastup Ksenije Kramar

Na okruglom stolu nakon koncerta najviše estitki primio je prof. Danijel Požgaj za modernu obradu i aranžmane pjesama Florijana Andrašeca, koji je uspio beskompromisno sauvati i donijeti oblik kako se pjevalo prije stotinjak godina. Orkestar i pjevai vratili su za stoljee unatrag vrijeme, ali na koji osobit nain! Svaka pjesma bila je toliko emotivno nabijena da su se i pojedini pjevai prilikom izvoena rasplakali, ne mogavši sakriti suze, tako Gusti Draksar i drugi

Mladi Igor Baksa izvodi pjesmu “Mura, Mura” meimurskog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog. No, obrada skladbi toliko je nova da se može govoriti o prof. Danijelu Požgaju kao najveem skladatelju kojeg Meimurje danas ima. Drugim rijeima, Meimurski sinfonijski orkestar ‘’Florijan Andrašrec’’ e u narednim godinama biti instrument svega onoga što nam ima na meimurske teme glazbeno izrei prof. Danijel Požgaj. Ovo o emu govorimo došlo do izriaja u pjesmama Florijana Andrašeca “Oj ti siva megla” u izvoenju pjevaice Ksenije Kramar te posebno pjesmi “Mura, Mura” u izvoenju mladog Igora Bakse. Sama je veer zapoela recitalom “Šest let mi je minulo” u izvoenju Marijana Belia i Gustija Draksara, koji je rasplakao Draksara zbog mnogobrojnih glazbenih veza s Andrašecom i uspomena na njih, ali je rasplakao i mnoge u publici. Treba rei da je dvorana u Dekanovcu bila premala, publika je dijelom cijelo vrijeme stajala, a mnogi su ekali izvan dvorane. Mladi Josip Mezga otpjevao je pjesmu Florijana Andrašeca “Da sam išel v noi dimo” na svoj mladenaki nain, a najpoznatije stihove pripjeva ove ve narodne pjesme “zvezdice su mi igrale, kaj sam tožen nesu znale” sigurno zna gotovo svaki Meimurec.

Pjesmu “Zakaj si grlica smrt želiš” otpjevali su u duetu Šteica Kolari i Stjepan Krha, a Gordana Lach iz Varaždina u emotivnom tonu pjesmu “Meimurski zdenci”. Možda jedina “veselija” pjesma cijelog koncerta bila je pjesma “Dekle, dekle” koju je odlino otpjevao Josip Sanjkovi Mitrica, a koja e se zbog veselog tona dopasti i mlaoj publici. Pjevaica Božena Taradi otpjevala je ve pomalo zaboravljenu pjesmu Florijana Andrašeca “Oj vulica”, pravu meimursku popevku sporog ritma, no time ništa manje lijepu. Mladi Marin Juriša iz Podravine srano je pak otpjevao Andrašecovu “Da su deki s vizite dohajali”. Željko Grahovec završio je odlinom izvedbom koncert Andrašecovom pjesmom “Vu pšenici bele ruže cveteju”, na koju se i pleše. Gosti programa bili su tamburaški sastav “Štimung” iz Koprivnice te Ženska vokalna skupina “Golubice” iz Dekanovca s pjesmama Florijana Andrašeca te pjeva i kipar Stjepan Krnjak iz Dekanovca koji je samostalno, bez glazbene pratnje, izveo svoju pjesmu posveenu Florijanu Andrašecu. Na kraju koncerta predsjednik Limene glazbe Belica Antun Peras podijelio je u ime organizatora priznanja s likom Andrašeca, a primili su iz dožupanica Sandra Herman u ime Meimurske županije, koja je estitala izvoaima na izvedbi, Dejan Buva u ime Zajednice HKUU-a Meimurske županije, koji je naglasio da se samo izvoenjem naše baštine ona može prenijeti na mlade, te Ivanu Hajdaroviu, naelniku opine Dekanovec. Treba rei da je program veeri uživo prenosio Radio “Studio M” iz Donjeg Kraljevca, uz odlinu voditeljicu Mirjanu Švenda.

Pjevaka skupina “Golubice” iz Dekanovca (s jednim “golubom”)

Josip Sanjkovi Mitrica izvodi veselu pjesmu “Dekle, dekle”

Željko Grahovec u svojem elementu

OKRUGLI STOL o Florijanu Andrašecu

Zahvala svim izvoaima, ideja o znaaju Andrašeca dobiva svoj oblik U sklopu veeri održan je i okrugli stol koji je otvorio naelnik Ivan Hajdarovi. Izreeno je mnogo lijepih rijei o samom koncertu, a donosimo naglaske. On je zahvalio svim izvoaima koji su nastupili, naime, ni jedna izvoa nije bio plaen, ve je to bio njihov doprinos priredbi. Rekao je i ponovio da je Florijan Andrašec bio veliki glazbenik i ovjek, a zahvaljujui i njemu danas svaka kua u Dekanovcu ima ili glazbenika ili pjevaa. Dožupanica Sandra Herman naglasila je da je dugo planirana ideja konano dobila svoj oblik, a ima jako puno prostora za napredak i stvaranje svojevrsnoga meimurskog brenda, te je pohvalila glazbeni pristup Danijela Požgaja. Predsjednik Limene glazbe Dekanovec Antun Peras naglasio je da su pripreme za priredbu bile duge i trajale nekoliko godina, te da su pjevai došli i iz Podravine i Hrvatskog zagorja, a ne samo iz Meimurja. Ovo je prvi koncert, u narednim godinama oekuje se razvoj cijelog “projekta Andrašec”. Prof. Danijel Požgaj, dirigent orkestra, rekao je da je ideja o simfonijskom orkestru postojala jako dugo, a ovo je bila jedinstvena prilika da se to ostvari. Idue godine planirano je orkestar upotpuni cimbalama. On je uz ostalo rekao: - Meimurske pjesme su jako komplicirane, svaka ima više verzija, ne znaš koja je zapravo prava. Zbog toga sam najviše koristio Andrašecovu pjesmaricu. Danas se ve drugaije pjeva. Stjepan Taradi Utek pohvalio je Danijela Požgaja rekavši: - Ovo nije mala stvar, bilo je prekrasno, a Meimurje je dobilo jednoga vrhunskog skladatelja i dirigenta, uz estitke glazbenicima koji su pokazali kako treba izves pjesme stare stonu godina. Stjepan Krnjak, autor spomenika Andrašecu, zahvalio je na podršci koju je svih ovih godina dala

Opina Dekanovec. Saborska zastupnica Sunana Glavak estala je naelniku Ivanu Hajdaroviu i Danijelu Požgaju koji je, kako je rekla, napravio glazbeni pomak i pravi korak u ouvanju narodne bašne kraja. Dejan Buva istaknuo je da je koncertom i glazbenom veeri posgnut cilj, ostvareno je ono o emu se dugo samo govorilo, a sad treba nai naine da se glazbena bašna prenese na mlade, kako bi se sauvala od zaborava. Povjesniar Branimir Bunjac rekao je da je usprkos dosadašnjim istraživaima Andrašeca ve pronašao i neke nove injenice. Kako se sam predstavio, nezakoni nasljednik djela Andrašeca Franjo Boži koji živi na Krku naglasio je da je on kao uenik Andrašeca, Žganca, Miroslava Vuka, dr. Zvonimira Bartolia i drugih uio od njih kako bi što više saznao o Andrašecu te o svojem trošku objavljivao knjige da ga se ne zaboravi. On ima i gotovo cjelokupnu ostavštinu Andrašeca i rukopise te zapise koje nitko nema, a idue godine izai e knjiga s oko 200 napjeva koje je Andrašec otpjevao etnomuzikologu dr. Vinku Žgancu. On je ispriao i kako je, na žalost, znatan dio rukopisa izgubljen, naime, odvezen je na gmajnu nakon smr Andrašeca. Marijan Beli je naglasio da su kao pocaj mladoj generaciji nužni glazbeni zapisi na modernim medijima, sama pisana rije nije dovoljna da bi se ouvala bašna. Okruglom stolu bila je nazona i obitelj Sklepi iz Dekanovca, Florijan Andrašec bio je i pradjed i djed. lanovi obitelji zahvalili su na svemu što je uinjeno da se ne zaboravi njegovo ime. U zakljuku skupa naelnik opine Ivan Hajdarovi je rekao da e se o svemu izreenom poves rauna, kako bi idue godine sve bilo još bolje, uz veliku zahvalu izvoaima. (JŠ)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK - UTORAK, 12. - 17. rujna AKOVEC, Centar za kulturu

PETAK - SUBOTA, 13. - 14. rujna VARAŽDIN, Kino ‘’Galerija’’, Kapucinski trg

Mala Pula donosi najbolje kratke europske filmove Ovogodišnji filmski program Pule nastavlja svoj život u kinodvoranama diljem Hrvatske, s ciljem da što više filmske publike vidi nove filmove. Domain “Maloj Puli” bit e i Grad akovec od etvrtka 12. rujna pa sve do utorka 17. rujna, tijekom kojeg e filmofili moi pogledati 30-ak najboljih kratkih

13. rujna 2013.

Iz Meimurja za Trash Film Festivala niti jedan film!

europskih filmova te film ceste “Jacki” u trajanju od 96 minuta i humornu dramu “Zlatne godine” u trajanju od 118 minuta. Sve Projekcije zapoinju u 20 sati u Centru za kulturu akovec, osim filma ‘’Jacki’’, koji e se prikazati u 16 sati. Program sufinancira Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) Zagreb.

Ukupno 23 od 37 filmova prijavljenih za Trash Film Festival, koji e se 13. i 14. rujna održati u Varaždinu, natjecat e se za jednu od pet Zlatnih motorki u kategoriji horor, SF, akcijskog i borilakog filma te za nagradu publike. Osim

ONA JE RIJEKA Novi singl i videospot benda Genova

Rijeka kao simbol nade i ljubavi Nakon što je protekli tjedan, u petak 6. rujna, u Podroom Drink&Music Clubu u akovcu premijerno prikazan videospot za pjesmu i singl ‘’Ona je rijeka’’, poklonici ovog sve popularnijega akovekog banda mogli su spot premijerno vidjeti i poetkom ovog tjedna na CMC Televiziji. ‘’Ona je rijeka’’ je pjevna glazbena tema koju e anovi benda Genova vrlo brzo prihvatiti kao novi hit. Novi videouradak na vedar i kreativan nain predstavlja i prirodne vrijednosti Meimurja jer se u njemu prepoznaju kadrovi starog mlina u Sv. Martinu na Muri, krajolici Dravskoga akumulacijskog jezera u Kuršancu, labirinti u Badlianu. Režiju i montažu spota potpisuje Marko Dimi, a kameru akovanin Žan Novosel. Genova o temi ‘’Ona je rijeka” kaže:

- Ova pjesma govori o tome kako malo razumijemo. Mislim, da se razumijemo, pjesma govori koliko se mi

ljudi premalo meusobno razumijemo. Poglavito mi ‘muški ljudi’ s onim ‘ženskim ljudima’. Mi s Marsa - s njima

s Venere. I baš zato preesto ono što ne razumijemo usporeujemo s neim drugim – što takoer ne razumi-

jemo. S rijekom, jer rijeke su nepredvidive, udesne, silne, tajanstvene, nemirne, a opet tako meke... S nebom, jer se uvijek pitamo ima li možda još nešto, nešto tamo iza... S lastavicom kojoj su, u svojoj tradiciji, slavenski narodi uvijek dodjeljivali žensku simboliku... Ili je, možda, ‘ona’ ipak ovdje samo simbolika za nešto više... nešto što nam

U VUETINCU FORESTLAND 2013.

Tisuu posjetitelja plesalo do ranih jutarnjih sati Petak 30. kolovoza 2013. mnogi e pamtiti po prvom open air partyju po uzoru na najvee svjetske festivale elektronske glazbe u samom srcu Meimurja, tonije, u Vuencu, koji je okružen prirodnim ljepotama i zelenilom, što stvara pozivne emocije na svakom tko posje ovaj mali, ali veoma lijepi krajolik. Tisuu i više posjetelja plesalo je do ranih jutarnjih sati uz ak osam domaih DJ-a (Nikica, Minich, Stanko, Cobra, Mario, Sasha Mikac, Z`Spin & Nixou), koji su dali svoj maksimum i zabavili sve prisutne uz pratnju vrhunske produkcije zvuka i rasvjete.

Organizatori Forestlanda 2013. jesu Udruga mladih Vuenec i širi krug mladeži dobre volje, koji su uz zahvalnu i rasplesanu publiku pokrenuli novu

svima ispire suze s lica, nešto što nam svima daje nadu i ono najvažnije – ljubav! Nakon premijere videospota u Podroomu Genova je održala koncert predstavljajui i svoje druge autorske teme, kao što su ‘’Biti ništa’’, ‘’Otporan na metke’’, ‘’Baš sam lud’’ i obrade popularnih pop i rock hitova. (Roberta Radovi)

party tradiciju u Meimurju, koja ni jednog posjetitelja nije ostavila ravnodušnim. Udruga mladih Vuetinec zahvalna je svima koji su dio sebe ugradili na bilo koji nain te podržali projekt. Pozivna energija, spoj dobre ekipe, glazbe, zaaranog krajolika samo su neki od sinonima za dobru zabavu na Forestland fesvalu u Vuencu. Sve to, pa i mnogo više, oekuje se u Vuencu i dogodine, na koji su pozvani svi osje zaarani duh Forestlanda. Organizatori poruuju: - Welcome to Forestland 2014.!


13. rujna 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 13. rujna AKOVEC, Podroom Drink and Music Club

m

iz Hrvatske, koja ima tri ilma u konkurenciji, najvei broj prijavljenih ilmova pristigao je iz Španjolske, njih deset. Srpski “trasheri” zastupljeni su s tri ilma, Slovenija s dva, a po jedan ilm dolazi iz Njemake, Poljske, Engleske, Škotske i SAD-a. Slobodan Runjak iz Udruge ‘’Trash’’ na konferenciji za medije istaknuo je kako je zadovoljan kvalitetom i kvantitetom prijavljenih ilmova, uz primjedbu da su razoarani što iz Meimurja nije pristigao ni jedan ilm, budui da je, kako je rekao, “Meimurje poznato kao ‘kolijevka’ trash kulture”. Ove je godine tema

Koncert rijeka ‘’Tri kralja”

Festivala znanstvena fantastika. Nezaobilazni dio Trash Film Festivala jesu i koncerti. Prvi dan Festivala, u petak, rezerviran je za varaždinske bendove, dok e koncert u subotu održati Red Hot Chili Peppers Tribute band iz Brazila. Projekcije ilmova bit e u centru grada u Kinu “Galerija”, dok e se veina popratnog programa održavati na novoureenom Kapucinskom trgu. Poetak projekcije ilmova je u petak 13. rujna u 13.30 sati, a proglašenje najboljih je u subotu u veernjim satima. O najboljim ilmovima ove e godine odluivati Sergej Trifunovi, Almir Šahinovi i Bernarda Toli.

Što se dobije kada se spoje dva ponajbolja rijeka metal vokala i gitaristikog virtuoza iz Cavtatske? Jednostavno - Tri kralja. Mihael Prosen (Father), Karlo Horvat (Kryn) i Marko Radoševi (Cavtatska 13a) udružili su snage kako bi poznatim svjetskim uspješnicama dali jedno no-

AKOVANKA ENA PONGRAC, mezzosopran - održala diplomski koncert prepun emocija

RAZGOVOR

Želim raditi, biti na sceni, pjevati i putovati! S POVODOM

PIŠE: ROBERTA RADOVI

K

’o šipak pun koštica vrvjela je zgrada “Scheier” u akovcu protekli petak 6. rujna. Prostor dvorane “Zrinski” jednostavno je bio premalen za prihvat iznimno velikog broja poklonika glazbe, koji su došli zapljeskati i uti diplomski koncert Ene Pongrac. Ova 22-godišnjakinja stekla je ovo ljeto diplomu mezzosopranistice u klasi prof. Agate Kania - Knobloch, nakon etverogodišnjeg studiranja solo pjevanja u Grazu na Kunstuniversitätu. Koncert je održan uz klavirsku pratnju Nadije Varga Modri. Goša koncerta bila je još jedna mlada talentirana akovanka, sopranistica Tamara Korunek, koja takoer nastavlja glazbeno školovanje u inozemstvu, odnosno na Universität für

Moji roditelji ispoetka nisu bili oduševljeni idejom da studiram glazbu jer, kak’ su rekli, od glazbe kruha nema, pa sam se pripremala za ekonomski fakultet. Meutim, profesorica Hreljanovi iz Varaždinske glazbene škole ipak me nagovorila da odem na prijamni ispit na Kunstuniversität u Grazu, gdje sam bila i primljena. Tak’ je moja ekonomija propala!

dine pjevala ponajviše upravo u zborovima. - Pohaala sam i satove klavira kod Nada Varge, prof., a takoer i privatne satove solo pjevanja kod Darje Hreljanovi, prof. Moji roditelji ispoetka nisu bili oduševljeni idejom da studiram glazbu jer, kak’ su rekli, od glazbe kruha nema, pa sam se pripremala za ekonomski fakultet. Meutim, profesorica Hreljanovi iz Varaždinske glazbene škole ipak me nagovorila da odem na prijamni ispit na Kunstuniversität u Grazu, gdje sam bila i primljena. Tak’ je moja ekonomija propala. (smijeh) U Eninoj obitelji nitko nije izravno bio profesionalno vezan uz glazbu, ali:

vo ruho! Dvije akustine gitare i prepoznatljivi vokali je sve što je potrebno ovim momcima da od hitova bendova poput Foo Fightersa, Incubusa, Red Hot Chilli Peppersaa, Nirvane, Manu Chaoa, Pink Floyda, R.E.M-a... izvedu vlastite verzije, u atmosferi koja nikog nee ostaviti ravnodušnim.

- Moja baka je uvijek slušala operu, i to posebice uz emisiju op ‘Opera nedeljom’ na HRT3, pa se ‘Op kroz igru s bakom operna glazba kro polako uvlaila pod moju kožu i po nekako se sve to podsvjesno rane alo. Deda je pak sviral gitaru, ali a onako, za svoju dušu. on

Školovanje u inozemstvu Nakon studija u Grazu, Ena nastavlja glazbeno usavršavanje u Berlinu, gdje takoer želi biti uspješna: - Tijekom školovanja u Grazu puno toga sam nauila, od teorije, preko zajednike suradnje i naina rada s klaviristima, o držanju na sceni. U mojoj generaciji pjevaa bila sam jedina iz Hrvatske. U lipnju je održan diplomski koncert i tu sam do sada imala najveu tremu od svih nastupa jer pred tobom su svi profesori, svi znaju što pjevaš, kaj fulaš, kaj govoriš i kak se ponašaš na pozornici. Ali bilo je na kraju super, prošla sam s odlinim. Sada se pripremam za Berlin, jer sam položila prijamni ispit za Master Ooper na Universität der Künste Berlin, u klasi prof. Elisabeth Werres. U Berlinu želim još više nauiti i napredovati. Želim raditi, biti na sceni, pjevati, putovati.

akovanka Nadia Varga Modri bila je sjajna klavirska pratnja Musik und darstellende Kunst u Beu.

Glazbeni, ali i glumaki talent

Goša koncerta Tamara Korunek sjajno se uklopila u izvedbe dueta

Ena je gotovo nekoliko sati prije najavljenog poetka programa, zbog problema s glasovjem, htjela otkazati koncert, ali sve je na kraju završilo uspješno. Predvieni program diplomskog koncerta skraen je za tri izvedbe, ali publika nije bila nimalo zakinuta za užitak. Naprotiv! Emocije i izvedbe

Posljednje pripreme prije nastupa

Imamo novu Ružu Pospiš Baldani?! Kao uenica Gimnazije Ena Pongrac paralelno je bila i lanica zbora i vokalne grupe “Josip Štolcer Slavenski”, pod vodstvom dirigentice Senke Bašek Šamec, prof., koja je takoer bila i više nego impresionirana koncertom. - Nakon dugo vremena ula sam jedan pjevaki koncert kompletno toliko snažan, toliko emotivan, toliko dobro koncipiran da to može izvesti samo izniman talenat na kojem svih tema mnogima su izazvale od ponosa, veselja te uživanja u kvaliteti i bojama glasa suze radosnice. Teško je izdvojiti što je više oduševilo publiku, izvedba teme Franza Schuberta ‘’Gretchen am Spinnrade’’, duet s Tamarom Korunek u temi Lea Delibesa “Lakme – The Flower duett”, ili Enina izvedba “Ich la-

se puno i marljivo radi. Ena je odraslo dijete, mlada pjevaica i mlada žena i mislim da je pred njom izvanredna karijera. I onda još dok je gledam i slušam kao prekrasan duet s mladom takoer talentiranom Tamarom Korunek, srce mi se ispunjava ponosom. Sve moje bivše zborašice kao da su moja nova djeca. Iskreno se veselim njihovim uspjesima. Možda emo u Eni imati novu Ružu Pospiš Baldani! de gern mir Gäste ein”, gdje je došla do izražaja njezina vrckavost i glumaki talent. Prije samog poetka koncerta zavirili smo u garderobu, gdje je bilo u tijeku popravljanje frizura pred izlazak na scenu. Ena nam je kazala kako je pjevati zapoela sa 6 godina u crkvenom zboru te je sve do svoje 16. go-

Cvijee za tri meimurske glazbene “rožice”

Pljesak i ovacije publike tijekom i nakon završetka koncerta


6

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 939

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica iz broja 938 Meimurskih novina je Maja alopek iz Ivanovca. NAGRADNA KNJIGA

Umni izazovi Djeja zbirka sjajnih zadataka “Dr. Genijalac” donosi zabavne logike i umne igre koje e ti omoguiti da poboljšaš pamenje, razviješ oštroumnost i istreniraš sabranost. Uz pomo priložene elektronike olovke moi eš odmah otkriti koji su ispravni odgovori. A kako bi doznao je li pojedini odgovor toan, samo upri olovkom o crne toke. Ako ti se upali zelena lampica, znai da si u pravu. Bravo! A u sluaju da ti se pojavi crveno svjetlo, naprosto pokušaj ponovno i pronai rješenje! Ova e knjiga nahraniti tvoje sive stanice “hranom” za mozgove pravih genijalaca! Uz nju ti baš nikada nee biti dosadno, a i druženje

Kao djevojica od etiri godine Daphne Sheldrick pomogla je othraniti jedno siroe antilope i ve je tada znala što bi željela raditi u životu. U to vrijeme u Keniji je živjelo etiri milijuna ljudi. Danas je Kenija na prekretnici s brzo rastuom populacijom od etrdeset milijuna ljudi, a odnosi sa zajednicom divljih životinja napetiji su nego ikada prije. Ova knjiga je pria o ženi koja se itav život borila za ouvanje divljih životinja Kenije za budue naraštaje. To je pria o životinjama poput slonice Eleanor, koja je bila meu prvim životinjama koje je Daphne

s obitelji i najdražim prijateljima postat e zabavnije. Testirajte tko je najvei genijalac u društvu! I ne zaboravi, uz knjigu je priložena cool elektronika olovka koja zna sve tone odgovore!

1. Daphne Sheldrick: Afrika ljubavna pria 2. Federico Moccia: Želim te 3. Joydeep Roy - Bhattacharya: Straža

PUBLICISTIKA 1. Gina Ford: Sretna beba 2. Tatjana Divjak: Male ideje za sretniji život 3. Dr. Pamela Haag: Brak

Wildlife Trust”, koja djeluje na temelju njegovih postignua i mudrosti. Ovo je pria koja e vam izmamiti suze na oi, ali i osmijeh na lice, i nadahnuti vas na pothvate o kojima možda nikad niste razmišljali da biste ih mogli poduzeti.

nosnom i mladom Heaven Travis. Hardy je ve uinio previše stvari s kojima se baš i ne ponosi, ali, kako se pokušava riješiti svoje prostake prošlosti, ne može si priuštiti da se zaljubi u svoju protivnicu – bez obzira na to koliko je lijepa. Heaven takoer nastoji odoljeti Hardyju, ali nee to ii baš tako lako. Slomljenog srca nakon propale veze odluila je zauvijek prekrižiti muški rod. Ili barem dok ne shvati da ne može odoljeti nježnom plavookom vragu. Meutim, kada se stare rane ponu otvarati, Hardy je možda jedini koji je može spasiti.

Virginia Morell - “Unutarnji svijet životinja” Nakon višegodišnjeg istraživanja životinjske kognicije i emocija, tijekom kojega je pratila rad brojnih znanstvenika diljem svijeta, novinarka i spisateljica Virginia Morell donosi temeljit uvid u srca i umove životinja. Stav da životinje ne misle i ne osjeaju još je vrlo raširen, ali Morell nam dokazuje suprotno. Ona ne

bi spasila tui život, svojom strijelom ubija nepoznatog ovjeka. Njezino ubojstvo pokree rat, a njezina ljepota i pria o izgubljenom blagu St. Biela uzrokom je intrige koja princezu Gabrielle odvodi u tvravu tajanstvenog gorštaka, poglavara Colma McHugha. Muškarca uz kojeg se, unato njegovoj gorštakoj asti, ni Gabriellino srce ni tijelo nee osjeati sigurnim.

nagaa, ve se drži rezultata najnovijih istraživanja, istovremeno iskazujui ljubav i suosjeanje za životinje o kojima piše. Njeni dirljivi, ali i vrlo zabavni eseji govore o životinjama koje su svjesne sebe, koje donose odluke, suosjeaju i svaaju se, sklapaju saveze i prijateljstva, pomažu drugima u nevolji, tuguju, prisje-

aju se prošlosti i planiraju budunost. Upoznajemo zaljubljene dupine, spretne vrane, škakljive štakore, mudre slonove, papige svaalice i mnoga druga bia s kojima dijelimo ovaj svijet. Životinje imaju nevjerojatne umove, a zahvaljujui ovoj knjizi sada imaju i glas. Poslušajte što vam imaju rei.

Alberto Villoldo - “Sanjati odvažno” Bez obzira na to jesmo li toga svjesni ili nismo, svi sanjanjem stvaramo svoj svijet. Pritom se ne upuštamo u dobro poznati in spavanja, nego sanjamo otvorenih oiju. Ako nismo svjesni da mo stvaranja dijelimo s univerzumom, ta mo nam izmie i naš san postaje mora. Poinjemo se osjeati kao žrtve nepoznatog i zastrašujueg svijeta na koji ne možemo utjecati, a dogaaji naizgled upravljaju nama i drže nas u zamci. Jedini na-

Julie Garwood “Glazbe sjene” Princeza Gabrielle od St. Biela ki je jednog od najutjecajnijih britanskih baruna, a njezina je ljepota poznata i izvan granica Britanije. Kralj Ivan dogovorio je njezino vjenanje sa škotskim poglavarom Monroeom, kako bi osigurao mir u Visoju. Škotska je za Gabrielle tajnovita zemlja puna divlje ljepote koja je odmah osvoji. Putujui na vlastito vjenanje, uspijeva vidjeti visoravan kojom kralj Ivan, kao njezinim mirazom, želi osigurati savezništvo grubih i divljih Škota, ali i sprjeava ubojstvo. Ipak, dogovoreno vjenanje nee se dogoditi. Sudbina princeze Gabrielle krene u novom i uzbudljivom smjeru u trenutku kada, da

Sheldrick othranila i koja je u odrasloj dobi postala voa

vlastitog krda sainjenog od siroadi slonova. To je i pria o borbi protiv krivolova, o borbi protiv masovnog odstrjela slonova i neumornom lobiranju Daphne Sheldrick za zabranu trgovine slonovaom. Konano, to je sjetna pripovijed o njezinom pokojnom suprugu Davidu Sheldricku koji je upravljao Nacionalnim parkom Tsavo 1950-ih i 1960-ih godina. On se bavio pionirskim radom kojim je pokazao da su slonovi inteligentna i društvena bia. Njegovo naslijee i dalje živi u obliku dobrotvorne organizacije “David Sheldrick

BELETRISTIKA

KNJIŽARA LJEVAK

Lisa Kleypas “Vrag plavih oiju”

Hardy Cates bogataš je koji je sam stekao sve što ima, a zanima ga samo jedno: osveta suparnikoj obitelji Travis. Kad nepozvan doe na vjenanje jednog od njihovih lanova, nee mu biti ni na kraj pameti da e se u mranom kutu ljubiti s lanicom mrske mu obitelji, za-

Daphne Sheldrick “Afrika ljubavna pria”

in da toj strašnoj stvarnosti stanemo nakraj jest uvidjeti da je i ta stvarnost san - a potom shvatiti da posjedujemo sposobnost pisanja bolje prie, na ijem e ostvarenju univerzum suraivati s nama. Priroda svemira takva je da vaša vizija sebe i svijeta, kakva god bila, postaje stvarnost. im uvidite mo koju posjedujete, poinjete koristiti mišie hrabrosti i tada možete hrabro sanjati, otpustiti svoja ograniavajua vjerovanja i

Marcus Chown - “Trebali bismo razgovarati o Kelvinu” Marcus Chown, nagraivani astroiziar i hvaljeni autor na podruju popularne znanosti, pokazuje kako nam svakodnevni svijet otkriva duboke istine o krajnjoj prirodi stvarnosti. Odraz vašeg lica na prozoru pokazuje vam da

svemirom na najdubljoj razini upravlja sluaj. Smetnje zbog lošeg prijama signala na televizijskom ekranu govore nam da je svemir nastao u “velikom prasku”. Štoviše, vaše samo postojanje pokazuje da ovo možda nije jedini svemir, nego tek

jedan meu bezbroj drugih svemira… Najbolji komentar knjige izišao je u asopisu New Scientist: “Idealna knjiga za osobu željnu uvoda u suvremenu iziku koji je nee zastrašiti, ali i za naprednog tinejdžera koji ne prestaje pitati ‘zašto’”.

probiti se kroz svoje strahove. Možete poeti osmišljavati uistinu izvoran san koji klija u vašoj duši te donosi plodove u vašemu životu. Dr. Alberto Villoldo, autor brojnih bestselera, psiholog i medicinski antropolog više od dvadeset i pet godina, prouava duhovnu praksu podruja Amazone i Anda. Danas predvodi društvo “The Four Winds”, u sklopu kojeg pouava energetsku medicinu i vraanje odvojenih dijelova duše.


13. rujna 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU

ONE DIRECTION: THIS IS US

animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik režija: Chris Renaud, Pierre Cofin uloge/glasovi: Rene Bitorajac, Hana Hegeduši, Goran Pirš – Piro

dokumentarno - glazbeni spektakl režija: Morgan Spurlock uloge: Niall Horan, Zayn Malik, Liam Payne, Harry Styles, Louis Tomlinson

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 13.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU, 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 ZLATNE GODINE MALA PULA eška humorna drama

subota, 14.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Pripremite se za Malce i njihovo ludilo! Novi nastavak animiranog hita studija “Universal”, sinkroniziran na hrvatski. Fantastini Rene Bitorajac još jednom kao Gru! Ovaj

put odlazi na tajni zadatak u borbu protiv novog superzlikovca. Spremni? Animirana krimikomedija u trajanju od 98 minuta preporuuje se starijima od 6 godina.

Redatelj Morgan Spurlock predstavlja film “ONE DIRECTION: THIS IS US”, istovremeno dokumentarni prikaz i koncertni spektakl u kojem ete saznati sve o podrijetlu petorice lanova ovoga superpopularnog glazbenog benda – od njihovih sa-

mih poetaka i organizacije sa Simonom Cowellom nakon njihovog nastupa na britanskom X-Factoru, meusobnog upoznavanja obitelji, istraživanja vlastitih snova pa sve do megalomanskog uspona do samog vrha glazbene estrade.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA

dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI EUROPSKI FILMOVI a, 6’

nedjelja, 15.9.

16.00 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D

DVD, BLUE RAY IZLOG X-MEN: PRVA GENERACIJA

Jim Carrey i šest pingvina. Urnebesna kombinacija. Život poslovnog ovjeka Toma Poppera iz temelja se mijenja u trenutku kad naslijedi šest pingvina i mora se brinuti o njima. Posao nije nimalo lak jer pingvini i nisu baš uobiajeni kuni ljubimci, kao ni njihovi životni uvjeti i potrebe. Kako bi udovoljio novim prijateljima, Popper e svoj stan pretvoriti u zimsko mjesto iz snova, stavljajui svoj proesionalni život sa strane.

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

Prije nego što su Charles Xavier i Erik Lensherr postali Proessor X i Magneto, obojica su bila mladii koji su se upoznavali sa svojim moima po prvi put. Prije nego su postali smrtni neprijatelji, bili su najbliži prijatelji, radei zajedno s ostalim mutantima (nekim poznatim, nekim novim) kako bi zaustavili najveu prijetnju s kojom se svijet ikada suoio. “X-Men: First Class” ispriat e nam njihovu zajedniku priu o tome kako su u isti trenutak spasili svijet i postali neprijatelji...

dokumentarno - glazbeni spektakl

20.00 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI EUROPSKI FILMOVI

ponedjeljak, 16.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D

ALBUM TJEDNA

dokumentarno - glazbeni spektakl

Scale the Summit - “Migration” Ima svakojakog metala, a ona dva koji poinju na slovo “P” esto znaju udaviti obinog i nestrpljivog slušatelja. Post-metal je umoran, atmoserian, dugaak i spor, a prog-metal je pak ispipavanje granica sposobnosti neijih ruku, nogu i prstiju koja nerijetko završi u neemu što zlobnici esto nazivaju – izdrkavanje. Scale The Summit sigurno pripadaju u ovaj drugi žanr, ali velikom sreom – bez navedenog opisa. im sam uo "Whales" s prošlog albuma, znao sam da je to bend koji u sebi odjednom krije i jednostavnost i originalnost. Pazite sad ovo – instrumentalni prog-metal koji nije naporan. Halo, još jednom – instrumentalni! I kada ujete "Odyssey", odmah vam je jasno da instrumentalni prog-metal zbilja ne mora biti davljenje i nekakve udne neslušljive stvari bez reda i veze. Naravno da pomaže injenica da jazzistiki bas (6-žiani, a ponekad možda i retless) boja to u ugodnu sliku, a genijalni um mladog gita-

rista Chrisa Letchorda od toga stvara ono što su sami nazvali – adventure metal. Iako sumnjam da su ozbiljno htjeli smisliti žanr samo za sebe, nekako mu paše. Stvari od pet, šest minuta pobjegle su od uobiajenih zamki, pa esto znamo uti neku simpatinu space jazz melodijicu, a Scale The Summit uspjeli su me i nauiti nešto o samom sebi – kod ovakvih virtuoznih bendova radije ujem trenutak kad se opuste i odsviraju nešto jednostavno i mono, nego kada uspiju složiti dio još teži i još zahtjevniji od ostalih.

Baš zato mi zahtjevna zajednika dionica na "Narrow Salient" djeluje kao nešto reda radi, dok dušu gaaju s odlinim riovima i žestinom na "The Olive Tree" i "Oracle". Njima uz bok ide i najagresivnija pjesma albuma – "The Dark Horse". E da, onako usput – budui da nemaju rijei, pjesme su nazivali tek kada su ih snimili i zajedniki preslušavali. Budui da mi se rastrojena duša ionako ve godinama bori s vokalima u prog-metal bendovima, bilo je i za oekivati da e upravo

Popis pjesama 1. Hangover 2. Goodbye 3. Dirty Old Mind 4. Follow You 5. Girl In Leather 6. Edge O The Blade 7. Purgatory 8. Wipe My Tears 9. Riders 10. Stevie, Annie And Me

instrumentalni bend uspjeti staviti melem na ranu. No, ima i takvih ve nebrojeno, a tek mlada garda u Scale the Summit uspjela je posložiti nešto što je ni krivo ni dužno pogodilo tih nekoliko nedefiniranih internih kriterija. Iako definicijom nekakav metal bend, žestok i agresivan album ispao je ugodan, jako bezopasan i bezbrižan. Ako se tako nešto uope može rei, a da netko to automatski ne prekriži pod dojmom da je jako pop ili mainstream. Ni najmanje! Dream Theater ima svojih instrumentalnih trenutaka, ali i 20-ak godina debelu ostavštinu. Tu je ušao jedan moderni Between the Buried and Me, ili Animals As Leaders i podario ovim Amerikancima kombinaciju s kojom e sigurno zauzdati hordu anova kojima je u istraživanju prog svijeta trebalo nešto novo, ali i nešto što ne mora nužno biti nakaradno i napadno. (Domagoj 'Domination' Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI HRVATSKI FILMOVI

utorak, 17.9.

16.45 GRU NA SUPERTAJNOM ZADATKU 3D animirana krimikomedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.45 ONE DIRECTION: THIS IS US 3D dokumentarno - glazbeni spektakl

20.45 MALA PULA – NAJBOLJI KRATKI HRVATSKI FILMOVI

DOM KULTURE PRELOG 14. (subota) i 15. (nedjelja) rujna

20. 00 Despicable me 2 animirani film

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


8

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle našajte se onako kako oekujete da se i vaš partner ponaša. Iz veze ete dobiti samo onoliko koliko uložite u nju.

LJUBAV I SEKS

PARFEM ZA NJEGA Azzaro Chrome - “Summer Edition”

Mediteran kao inspiracija Muški miris kue Azzaro Chrome - Summer Edition inspiriran je Mediteranom. Osmišljen je i kao svjež i blagorodan miris za muškarce, mješavina vode i neba. Ovaj svježi i drvenasti miris predstavlja kompleksnost i istinske osjeaje. Kako bi proslavio ljeto, muževni Chrome nudi svježinu obogaenu tipinim mediteranskim notama kao što su talijanski limun, španjolski empres i markokanski cedar. Staklena boica ima geometrijske pravilne linije i predstavlja platno za krajolik u plaviastim nijansama. Parfem je dio citrusne drvene vodene obitelji i dostupan je u koliini od 100 ml EDT.

Sedam pravila kako ojaati vezu ili brak

Uložite sedamdeset posto truda Stalno slušamo o tome kako ljudi trebaju preuzeti svoj teret, no u vezama to ne mora uvijek biti podijeljeno 50:50. Inicijativa samo jedne osobe može promijeniti tijek veze ili braka. Možda to znai da mu ne “kvocate” kad odlui otii na pivo s prijateljima ili da ne nasjednete i date se uvui u svau kada mu je loš dan. To može i znaiti da ete vi sami otii porazgovarati s branim psihologom, ako on smatra da to nije dobra ideja, pa ete pokušati primijeniti ono što ste nauili u razgovoru sa strunjakom. Budite vi ti koji ete se više potruditi nekoliko puta, i vaš e vam partner vjerojatno uzvratiti istom mjerom.

Klju uspješne veze d  l nije u jednoj veeri ili kupovanju cvijea. Klju je u napuštanju tradicionalnih mudrosti i, povremeno, u prevladavanju vlastitih instinkata. Parovi koji se oslanjaju na desetljeima stare savjete o braku i vezi esto sami sebe izlažu frustracijama i na kraju sami upropaštavaju vezu. Veze i brakovi trebali bi biti luidni i dinamini jer danas živimo u takvom svijetu. Slijedi sedam naina kako prekršiti pravila i ojaati vezu ili brak.

Budite sebini u krevetu

Prekrižite ideju o bezuvjetnoj ljubavi Prava ljubav ne poznaje granice, zar ne? To zvui veoma romantino, ali nije realistino. Bezuvjetna ljubav postoji jedino prema vlastitom djetetu, u vezama – to je samo bajka koju žene ue od najranije mladosti iz crtia i ilmova. Meutim, ta teorija ne drži vodu u odraslim odnosima jer postavlja veoma niski standard za vezu. Ni jedan partner ne smije misliti da se smije ponašati i raditi

što god poželi jer e mu uvijek biti oprošteno. Naravno, to ne znai da biste trebali odustati i dii ruke svaki puta kada zaškripi u vezi ili naiete na neki problem (što je u današnje vrijeme naješi problem raspada veza i brakova), meutim, uspješni parovi ne uzimaju jedno drugog zdravo za gotovo – oni se drže meu-

sobnih pravila i dogovora i poštuju te granice. Isto tako, bez postavljanja granica u vezi – vi sebe ustvari samo “trenirate” kako previdjeti važne znakove upozorenja – neodgovorno inancijsko ponašanje, emocionalno zlostavljanje, seksualno zanemarivanje – koji mogu oštetiti i, s vremenom, uništiti vezu.

Ne vjerujte u maštariju o “onom pravom” Kad nastupe problemi u vezi (a to se dogaa kod svih prije ili kasnije), lako je pitati se: “Jesam li se udala za pravu osobu?”... No, uspješni brakovi ne dogaaju se kada pronaete “pravu” osobu, ve onda kada volite i stalno radite na vezi u

kojoj se nalazite. Šanse da ete upoznati osobu koja vam sto posto odgovara i kod koje vam ništa ne smeta jednake su nuli. Uvijek e tu biti nešto što vam pomalo (ili malo više) smeta, i zato je važno imati realistina oekivanja i puno razumijevanja. Ljubav nije misterija i pronalaženje ljubavi nije pitanje sree. Ako želite pravu osobu, i sami budite prava osoba. Po-

Seksualno zadovoljni parovi fokusirani su na vlastito zadovoljstvo, a ne na zadovoljstvo partnera, pokazalo je istraživanje provedeno na Politehnikom sveuilištu Kwantlen u Britanskoj Kolumbiji. Zato ga zamolite da vam priušti oralni seks kad to poželite, sami si pomognite rukom za vrijeme seksa, i sve to inite bez brige o tome kako izgledate ili mirišete “tamo dolje”. Njemu nee smetati, brojna istraživanja su pokazala da muškarci imaju puno pozitivniji stav prema ženskim genitalijama negoli same žene. Žena nikad ne bi trebala biti sramežljiva po pitanju zadovoljenja vlastitih izikih potreba. Nemojte ekati da vas on pone nagovarati na seks ili da vam se “zalomi”. Sami se pobrinite za to.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Slijedi jedan od boljih poslovnih perioda, u kojemu možete mnogo postii, a posebice ako se radi o projekma koje ostvarujete sa strancima. Zbog mnogo poslovnih obveza, emotivni život vam je u drugom planu. Ali, ako ste slobodni, pronaite slobodno vrijeme jer e se dogodi nekoliko izvrsnih prilika za upoznavanje vrlo zanimljivih potencijalnih partnera. Veza koju ete ostvari mogla bi bi vrlo kvalitetna i dugorona. Pripazite se moguih ozljeda na radu. VAGA (24.9.-23.10.)

Nove ideje donijet e vam i nove, unosne poslovne ponude. Ako treba i pomalo riskirati, riskirajte. Isplatit e vam se. Mogui su i neoekivani novani dobici i pomo od osobe koja dolazi iz inozemstva. U emotivnim odnosima u vama e se probudi želja za obnovom starog prijateljstva ili inmne veze. Ako ste pak slobodni, upozna ete osobu koja se bavi privatnim poslom ili pak radi u predstavništvu neke inozemne rme. Željet e ui s vama u vezu. Nemojte se dvoumi i prihvate ponudu. Dobro ste raspoloženi i zdravi.

BIK (21.4.-20.5.)

Svi napori i vrijeme koje ulažete u poslovne projekte višestruko e se isplatiti. Znate vrlo dobro što želite i svi poslovni zadaci koje ste zapoeli bit e financijski vrlo isplativi. U ljubavnom životu mogue su ljubomorne scene. Ovo se osobito odnosi na mlae pripadnike ovog znaka, i to muškarce. Žene e bi romannije i sklone da se emovno vežu za partnera koji im možda previše ni ne odgovara. Pripazite na kvalitetu i koliinu namirnica koje konzumirate.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kreativnost i dobra organizacija za sve one koji trenutno rade nekoliko paralelnih poslova klju su uspjeha. Ne samo u ovom periodu, ve i u iduih nekoliko tjedana. Najbolji izvor prihoda bit e djelatnos vezane uz trgovinu. Mogli biste stei dobar poslovni ugled. Dobici su mogui i u radu sa strancima. Na vidiku su nova i zanimljiva poznanstva te romanna druženja s osobom iz susjednog grada. Mogui su manji želuani problemi.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Postoji mogunost uveanja prihoda preko suradnje s inozemnim tvrtkama, posebice s njemakoga govornog podruja. Ipak, pripazite pri potpisivanju ugovora. Netko bi mogao izii pred vas s nerealnim zahtjevima. U razgovorima nemojte pristupa agresivno ve autoritavno. U danima vikenda družite se s obitelji. Ako ste samac, trebat ete uloži više truda oko partnera koji vam na neki odreeni nain izmie. Oni koji su u dužoj vezi ili braku mogu oekivati manje svae na temu novca. Zdravije se hranite.

S dolaskom jesenjih dana sve više e doi do izražaja vaša pojaana ambicija za ostvarivanjem novih unosnih poslova. Vjerojatno e doi i do razgovora o novom moguem projektu i poslu za koji e vam bi potrebno izvrsno poznavanje stranih jezika. Mlai pripadnici vašeg znaka doi e u priliku upozna iznimno zanimljivoga ljubavnog partnera. Stoga u danima vikenda ne sjedite kod kue, ve izaite s društvom van. Ako ste u braku, tjedan e bi obilježen skladnim odnosima. Sa zdravljem je sve u redu.

RAK (22.6.-22.7.)

Vaša tvrdoglavnost može doi do izražaja u poslovnoj suradnji. Sredinom tjedna primit ete ponudu koju ste ekali duže vrijeme. Nov posao, nova prilika za zaradu ili novo radno mjesto. Iskoristite ove povoljne prilike i izaberite ono što vam najviše odgovara. U prvom planu e vam bi obitelj. Eventualna veza s osobom pod znakom jarca mogla bi bi vrlo komplicirana. Više vremena posvetite tjelovježbi i kretanju. JARAC (22.12.-20.1.)

Nekoliko poslovnih partnera ponudit e vam suradnju u poslu koji e vam se ispla i koji e vam donije znaajan prihod. Iako ste umorni, pronaite dovoljno vremena za potpuni angažman u tom projektu. Iako privatan život držite u tajnos, ako ste slobodni, pokušat ete privui pozornost osoba do kojih vam je stalo. Mogue je, ako ste slobodni, da ete ima više potencijalnih udvaraa. Stoga budite maštoviji pri udvaranju. Mogua je manja ozljeda pri sportskim akvnosma.

LAV (23.7.-23.8.)

Nemojte propus priliku koja se odnosi na suradnju s jednim lavom, djevicom ili rakom. Razgovori koji ete vodi ovaj tjedan bit e uvod u nove i znatno vee poslovne projekte. U nancijskom pogledu oekuju vas znatno vei dobici. Jedno lijepo prijateljstvo može preras u kvalitetnu ljubavnu vezu. Ali nemojte bi nestrpljivi i nemojte forsira dogaaje. S vremenom e sve doi na svoje mjesto. Pripazite prigodom kretanja na prometnicama. Mogue su ozljede. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Astrološki položaj zvijezda ovih e dana vrlo inspirativno djelovati na vas. Bit ete u poziciji zapoeti posao s kolegama koji su isto kao i vi kreavni. Takoer ete imati više samopouzdanja, a posebice nakon saznanja da ste u periodu u kojem možete ostvari uveanje prihoda. Nekome ste veoma dragi i ta e osoba pokušati na svaki nain privui vašu pozornost. Dobro otvorite oi i uši. Dane vikenda iskoriste za odmor i relaksaciju.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Do kraja mjeseca možete dobiti neoekivane poslovne ponude od nekoga na koga niste raunali ili ste ak zaboravili. Vaša ekasnost na poslu nee bi upitna, ali pitanje je hoe li vas vaš poslovni m moi pra. Trenutni raspored zvijezda u ljubavnom životu e vam donije obilje mogunos, stras i romanke. Iskoriste punim jedrima ove povoljne prilike. Više spavajte, smanjite unos kofeina i alkohola. RIBE (20.2.-20.3.)

Oekuju vas novi poslovni izazovi koji e poticati vašu ambiciju u svakom pogledu. Izgledne su i nove mogunosti na profesionalnom planu, ali u sportu i u nekim drugim natjecateljskim aktivnostima. Bit ete i više nego zadovoljni posgnum rezultama. U ljubavnom životu doživjet ete vrlo uzbudljiv susret, najvjerojatnije negdje na javnom mjestu. Ukoliko vam je stalo do neke osobe, dobro promislite i razradite takku. Manje glavobolje riješit ete boravkom na svježem zraku.


9

Da Vam berba

bude lijepa

POSEBAN PRILOG

MEIMURSKIH NOVINA UREDILA: Nevenka Šardi

DAN VINOGRADA NOGRADA u Železnoj Gori kod vinara Tomšia donio najave n o neizvjesnoj ovogodišnjoj berbi groža

Vrui srpanj i kišni kolovoz grožu stvaraju probleme, berai u vinograde tek krajem mjeseca PIŠE: STJEPAN MESARI

aimanjuVinogradarstva i vinarstva Tomši u Železnoj Gori prvog utorka u rujnu održan je tradicionalni Dan vinograda, na kojem se okupilo stotinjak vinogradara i vinara iz Meimurja, Podravine, Moslavine i Prekmurja. O stanju u vinogradima pred skorašnju berbu govorili su mr. sc. Milorad Šubi, rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe sjeverozapadne Hrvatske, i dipl. ing. Marijan ižmešija, rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Meimurskoj županiji.

N

Vinogradari sa zabrinutošu razgledavaju trsove i grože, berba je još daleko

Šubi je, pratei kretanje bolesti u vinogradima te kontrolom i mjerenjima vremenskih promjena i padavina, ustvrdio kako situacija nije ni malo blistava, te da se oekuje neizvjesna i vjerojatno puno slabija berba od prošlogodišnje. ižmešija je obavio mjerenja šeera i kiselina u grožima na više lokacija, koje pokazuju kako su šeeri još uvijek vrlo niski, a kiseline visoke, pa stoga još nije vrijeme za berbu groža. Vinogradari su rekli kako e prve ozbiljnije berbe groža krenuti krajem rujna i poetkom listopada, što je za

Meteorološki gledano, ova je godina za vinograde vrlo nepovoljna. Procesi kasne etrnaest dana, emu su doprinijeli vrui srpanj i kišovit kolovoz. Berba groža kasni i bog zna kakva e ona biti rekao je okupljenim vinogradarima mr. sc. Milorad Šubi iz hrvatske Savjetodavne poljoprivredne službe oko dva tjedna kasnije nego prošle godine.

Nije bilo grožanog moljca, ali bilo je grinja - Ovu godinu gotovo i nije bilo grožanog moljca,

što znai da dobro obavljamo tretiranja protiv njega. Meutim, grinja je bilo previše, unato tome što smo ih suzbijali u tri navrata, i još ih uvijek ima u vinogradima. Posebno se osnažila šiškarica, vr-


10 2

Da Vam berba bude lijepa

sta grinje koja napada sve sorte groža. Srpanj bez kiše i kolovoz s kišom, kao i vrlo visoke temperature utjecali su na stanje groža koje nije ni malo sjajno. - Visoke temperature uzroile su toplinski stres, šeeri i kiseline nisu onakvi kakve želimo. Na šiponima koji nisu tretirani štete od pepelnice su ponegdje i do sto posto. Od 1997. godine ovo je najlošija godina i bogzna kakva e berba biti, naglasio je magistar Šubi. Osim što je predoio rezultate mjerenja šeera i kiselina u grožu iz kojih je vidljivo kako se šeeri kreu

od 41 do 76 Oechsla, a kiseline od 13,8 do 5,8 grama na litru, inženjer ižmešija je vinogradare upozorio kako su dužni u Agenciji za plaanje ishoditi dokument potreban kod prometa groža, mošta i vina. Isto tako rekao je kako su obvezni berbu predikata prijaviti Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi. Unato ne baš optimistikim najavama nove berbe, okupljeni vinogradari, strunjaci, organizatori skupa Hortus Croatiae i HZPS te domain Alojz Tomši ostatak vremena proveli su u ugodnom druženju uz domae delicije i vrsna Tomšieva vina.

Poseban prilog

Rekordan broj vinogradara na skupu

Domain Alojz Tomši s agronomima koji su održali predavanja

POLJOPRIVREDNA LJEKARNA AgroMARTIN u Vrhovljanu Tel. 040/866-336 Fax: 040/867-321 Mob 098/242-336 all-var@ck.t-com.hr www.allvar.hr

Mjesto dobre kupovine i korisnih strunih savjeta Od 1993. godine u Vrhovljanu djeluje obiteljska tvrtka AgroMARTIN, iji vlasnik je Martin Srša, poduzetan, sposoban i struan agronom koji sa suprugom i sa strunim i educiranim zaposlenicima pruža brojne savjete i prodaje robu namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. U vrlo kratkom vremenu AgroMARTIN je postao vodei subjekt u trgovini i pružanju savjeta i drugih usluga u ovom dijelu županije i regije. Njihovi kupci i korisnici savjeta i usluga su prvenstveno voari i ratari koji obrauju najvee poljopri-

INOX POSUDE tQMJWBKVİJQPLMPQBD t[BUWPSFOFQPTVEF tWJOJmLBUPSJ tQPTVEF[BVMKF

tQPTVEF[BNFE tJOPYPQSFNB[BWJOBSTUWP tEPMJUBSB tQSPJ[WPEOKBJQSPEBKB

Peklenica, dr. A. Starčevića 40, 40315 Mursko Središće

vredne površine, a potom slijede vinogradari, stoari, peradari, povrtlari ali i hobisti te vlasnici kunih ljubimaca. Sve što je navezano uz zaštitu bilja kao i mineralna gnojiva, sadnu i sjemensku robu, oprema za vinarstvo, voarstvo od trimera, kosilica, prskalica i atomizera preko folija, mreža za baliranje, vrea za krumpir do hobi alata, sitne mehanizacije i stone hrane i mnogo svega drugoga u AgroMARTINU se može kupiti po vrlo povoljnim uvjetima i cijenama. Ukratko ponuda je na europskoj razini, a možda i najvea vrijednost AgroMARTINA su struni savjeti koje daju i koji su poglavi-

- Prednost pred konkurencijom su struni savjeti, ljubaznost osoblja i veliki izbor artikala visoke kakvoe i povoljnih cijena. AgroMARTIN je jednostavno mjesto ugodne kupovinegdje je kupac uvijek na dobtku

AgroMARTIN d.o.o., Vrhovljan, akoveka bb 40313, Sve Marn na Muri tel/fax 040/868-397

to dobro došli tako zvannim vikend vinogradarima i voarima. Ovog trenutka u prodavaonici drže sve što je potrebno kod berbe groža i jabuka, od raznih posuda, baava i puta, preko sumpora do pipa i pilki, kao i preša i drobilica groža. Ukratko, sve što je potrebno ovih dana u vinogradima, podrumima i vonjacima može se kupiti u AgroMartinu uz strune savjete i po uvjetima kakvih u okolici nema. Euroska kunja, je kupnja u AgroMARTINU u Vrhovljanu, pokraj Svetog Martina na Muri, prijestolnici sjevernog i europskog Meimurja. (sm)


Poseban prilog

Da Vam berba bude lijepa

3 11

BAVARIJA POZVEK Dunjkovec

Umjetnost stvaranja opreme za podrume Skoro pola stoljea Stjepan Pozvek iz Dunjkovca živi s drvom hrasta, agacije, jasena, kruške, trešnje i duda, iz kojeg vrijednim majstorskim rukama stvara opremu za podrumarstvo i vinarstvo. Bave su najpoznatiji proizvod ove ugledne tvrtke koja je do pred nekoliko godina djelovala kao obrtnika radionica u kojoj se izradilo stotine i stotine baava svih veliina i oblika, ali i drugih predmeta koji su potrebni na domainstvima, prvenstveno su to tiblice u kojima dozrijeva i uva se meso sa slaninama. Izrada baava i druge opreme u radionicama Pozvekovih u u Dunjkovcu, zapravo je umjetnost stvaranja opreme za podrumarstvo, a takva vrijednost kao što su mošt i vino zaista su potrebni osim vještine i umjetni-

kog stvaranja od oblikovanja preko izrade do slanja baava kupcima. A Pozvekove bave kupce imaju po svuda u Hrvatskoj, ali i u Europi, koja nakon ulaska Hrvatske u lanstvo europske unije pokazuje ogroman interes za Pozvekove bave, što se najbolje oitovala na nedavnom Poljoprivrednom sajmu u Gornjoj Radgoni, gdje su vinogradari

i vinari njihov štand oblijetali kao pele oko zrelog groža i meda. U Pozvekovoj radionici izrauju se okrugle hrastvove bave od 10 do 5000 litara, a u dogovoru s kupcem izrauju i bave veih zapremnina. Ovalne bave hit su na tržištu a Pozvekovi ih izrauju od hrastovine u svim veliinama s inox vratima i pipama za isti i totalni ispust.

Bave spremne za tržište

- Pozvekovi u izradu baava ugrauju znanje, iskustvo i ljubav i tako stvaraju opremu za podrumarenje koja je više od proizvoda, ona je prava umjetnost, jer osim što je potreba ona je i ukras svakog podruma U ponudi su drveni vinifikatori kapaciteta od 1000 do 10 000 litara za vinifikaciju crnog i bijelog groža, te ermentaciju i uvanje vina inox prikljucima, vrelcem i termo blokom za hlaenje vina. Barrrique program posebno je zanimljiv, a izrauju ga u veliinama ili zapremninama od 225, 300 i 550 litara od slavonske hrastovine (hrasta kitnjaka), najpoznatije u svijetu. Barrique bave izrauju od

Oblikovanje bave iz hrastovine za ino tržište

kalanih dogi (dužica) koje su skuplje kao i od piljenih koje su jetinije. Paljenost bavi je u 3 kategorije, slaba, srednja i jaka. Osim baava Pozvek izrauje šankove u obliku bave, te zidne ormarie za aše u obliku bave, te razne garniture. U sve je ugraena ljubav prema drvetu, osjeaj za vino i znanje steeno dugogodišnjim radom majstora Stjepana i njegovih zaposlenika. Bavarija ili bolje reeno stva-

raonica baava Pozvek nalazi se u Dunjkovcu u ulici Ivana Gorana Kovaia broj 2. Podrobnije inormacije mogu se dobiti na teleon i ax: 00385 40 829 232 i 829 541, kao i na mobilni broj 091 282 92 32. Mogue ih je potražiti na e-mail: pozvek-225@net.hr, a još više toga vidjeti i doznati na web adresi:www.bacvarija-pozvek.hr. Od berbe groža do pretakanja vina s vama je Pozvek baavarija. (sm)

Takvi proizvodi bez problema pronalaze tržište od Slavonije do Mediterana, a odnedavno i Njemake kao i drugih zemalja. Bavarija Srnec ponos je i povijest Nedeliša kao i ci-

jelog Meimurja, a obiteljska tradicija i sloga su vrednote o kojima zapadno europski kupci razgovaraju, poštuju ih i kod kupnje baava o njima vode rauna. (sm)

BAVARIJA SRNEC iz Nedeliša

Stoljetna tradicija jamstvo kvalitete Uskoro e Bavarija Srnec iz Nedeliša obiliježiti i proslaviti 100 godina izrade i proizvodnje bavi i drugih naprava potrebnih kod podrumarenja i vinarstva. Matija Srnec zapoeo se baviti poslom koji su nastavili sinovi i unuci, a danas je potpuno jasno kako e tradicija biti nastavljena jer se za bavariju zanimaju najmlai lanovi obitelji koji su još puko školci. Minulih dvadesetak godina obrtom je upravljao Dragutin Srnec koji je pronašao i nova tržišta na koja se danas njihove bave plasiraju bez problema, što više pojam su kvalitete, a J.Š.Slavenskog 5 40305 Nedeliše tel. 040/821-602 mob: 099/517-16-17 e-mail: info@bacvarijasrnec.hr bacvarijasrnec@gmail.com web: www.bacvarijasrnec.hr

sada posao vodi njegov sin Siniša koji proširuje asortiman ali ostaje vjeran tradiciji i kvaliteti koju obitelj njeguje skoro sto godina. Siniša je izgradio novu radionicu, modernizirao proizvodnju i tako dospio u sam vrh kvalitete za kojom vapi cijela regija. Tradicija, kvaliteta i trajnost proizvoda odlike su Bavarije Srnec o emu su prepoznati u domovini i Europi.

Drvo iz kojeg se izrauju bave prirodno se suši 24-30 mjeseci pod utjecajem svih klimatskih promjena: kiša, sunce, vjetar, snijeg. Drvo mora biti isto bez kvrga i kvržica, zbog savijanja i kvalitete dužica. Dužice se moraju zagrijavati zbog savijanja i daljnje obrade drveta. Na vatri se obrauju sve vrste i veliine bavi, od najmanjih 10 litara do 1000 litara pa i veih.

Proizvodi Bavarije Srnec • bave za vino, ocat i rakiju – ovalnih i okruglih oblika • barrique bave • ukrasne bave • drvene kace • blice

Zapremnine: • od 15 litara do 5000 litara, mogunost i veih barrique bave od slavonskog hrasta 225 lit. i 500 lit.


12 4

Poseban prilog

Da Vam berba bude lijepa

19,90kn

KANTA +   +   

TOP

ENA J I C  

%

149,00 kn

KACA $%      

399,00 kn

U PONUDI    

 

  /%

39,90kn

  

& U PONUDI RAZNE '())*(

0,60kn

VINOBRAN %+

5,99kn

VINSKI KVASAC %+

14,00kn

     PLUTO BR 2

        

       

           ,  , 

109,90kkn

0 259,00 kkn

    SUMPOVIN      ! " #    

     

%-.&   +

SVE ZA MOJ DOM



Rudolfa Steinera 2 

18,20kn

KRISTALNA SODA  #"  

13,90kn

19,99kn

3,90kn

         


13. rujna 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jesen uope nije sramežljiva Stiže. Na velika vrata kroz maglovita jutra, krae dane i sve niže temperature. Ona, kraljica godišnjih doba - jesen. Kod nekih osoba izaziva potištenost, tugu, neraspoloženje. Jer, kako kažu opadanje liša ih asocira na prolaznost života, nebo je preesto prekriveno tmurnim oblacima, a i vlaga se esto "uvlai pod kosti". Drugi pak uživaju u bojama

i obilju darova prirode koje donosi jesen. Šume oblae ugodne bakrene, žute i zlatne boje. Sve miriše na jabuke, grože i kruške. I akoveki špiceri prilagoavaju se, polako, ali sigurno tom jesenskom mekom i baršunastom ugoaju jeseni. Sve više se zapažaju tople marame, ugodni kaputi, jakne...I boje neka budu upravo takve, u koloritu nadolazee jeseni.

ESPRESSO by

Blagotvorni pouak magareeg mlijeka i prie J

esenski krai i hladniji dani ko stvoreni su da se veer provede uz lijepu književnost ili pokoju priu koje mogu biti i nadasve poune. Nerijetko se u njima pojavljuju i životinjski likovi kao glavni glumci i simboli pojedinih ljudskih karakteristika. Vuk je uvijek zloest, janje umiljato, lav mudar, a lisica lukava. A siroti magarac?! On je naješe sinonim za glupost. Ali s obzirom na sve veu potražnju magareeg mlijeka koje zbog svoje blagotvornosti dosiže cijenu za jedan dcl ak 20 kuna,

magaraca bi se uskoro mogao riješiti tog svoj “priljepka” za glupost. Postoji i jedna pouna pria koja kroz koju se zapravo može vidjeti tko i kako može pogrešno, glupo ili nerazumno razmišljati. ažetak prie glasi. Živio jednom davno brani par koji je imao dvanaestogodišnjeg sina i magarca. Ova se obitelj odluila na pradavni oblik turizma: malo putovati i pri tome upoznati svijet. Krenuše na put, njih troje, i magarac. Tako dooše u prvo selo, a ljudi ko ljudi. Odmah ponu komentirati

S

ovu neobinu trojku: - Ma vidite vi ovog neodgojenog djeaka. Sjedi na magarcu dok njegovi stari roditelji vuku magaraca.” uvši to, majka odmah predloži mužu zamjenu mjesta, jer nije željela da svijet tako loše govori o njezinom sinu. už je skinuo dijete s magarca i sam sjeo na njega. Kad su došli u drugo selo, ljudi su odmah poeli mrmljati: - Sram nek bude ovog ovjeka kad dozvoljava da mu žena i dijete vuku magarca, dok on sjedi.” Nakon toga naša povorka odlui da

M

e žena sjesti na magarca, a muž i sin e držati uzde. ošli su tako u tree selo. I ovi seljani su graknuli: - Jadan ovjek! Cijeli dan je radio, a žena mu je sjela na magarca. I jadan sin! Tko zna što ga sve eka s takvom majkom.” Nakon toga naša obitelj odlui u punom sastavu sjesti na magarca i nastave putovati svi troje jašui na magarcu. Kad su došli do sljedeeg sela ponovo su uli komentare kako e jadnom magarcu puknuti lea zbog prevelike težine tereta koji nosi. I tada oni svi troje siu

D

s magarca i odluiše hodati pored njega. Kad su prolazili kroz sljedee selo, nisu mogli vjerovati što su njihove uši ule i silne komentare ljudi koji su se grohotom smijali: - Pogledatje ove tri budale. Hodaju, a imaju magarca koji bi ih mogao nositi!” to zakljuiti nakon ove “magaree” prie? Ma što god mi inili, uvijek e biti nekog tko e nas kritizirati i priati negativno o nama ili našem ponašanju. Teško je uvijek i svima ugoditi, a teško je i pronai

Š

osobu kojoj eš biti dobar takav kakav jesi i kojoj eš se svidjeti upravo takav kakav jesi. Ako te ne voli i poštuje takvog kakav jesi, onda to i nije prava ljubav. Stoga treba živjeti onako kako vjeruješ da je dobro i raditi što ti srce kaže. Pjevaj, smij se, pleši, ljubi i uživaj u svakom trenutku svog života. I pri tome nikad ne zaboravi misao Dostojevskog: - Ako na svom putu do cilja budeš zastajkivao da kamenom gaaš svakog psa koji ne tebe zalaje, nikad neeš stii do cilja.”


14

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Povratne glavobolje Povratne g lavobolje ili kako ih još nazivamo „rebound“ glavobolje su dost a este. Uzok pojavljivanja ovih glavobolja je esto i prekomjerno uzimanje analgetika (sredstva protiv bolova). One su trei, naješi uzrok glavobolja odmah iza tenzijskih i migrenskih glavobolja. eše se pojavljuju kod pušaa, kod ljudi koji pate od nesanice, kod onih koji uzimaju vee koliine kave ili kod onih koji imaju slabije socio-ekonomsko stanje. Povratne glavobolje nastaju kod osoba koje boluju od kroniiciranih oblika tenzijske glavobolje i migrene, kada se glavobolje javljaju više od 15 puta mjeseno. Bolesnici zbog toga uzimaju svakodnevno analgetike iz bojazni da im se glavobolja ponovno ne pojavi. Ukoliko uzimaju svakodnevno analgetike u vremenskom intervalu više od 3 mjeseca onda, unato uzimanju analgetika, glavobolja se nee smanjiti, nego naprotiv pojaati. Problem je time vei jer ovi bolesnici se kod uzimanja analgetika ne konzultiraju niti sa svojim obiteljskim lijenikom niti sa specijalistom neurologom. Prilikom prekida uzimanja analgetika kod nekih bolesnika dolazi do pogoršanja glavobolja uz

pojavu raznih apstinencijskih simptoma kao što su munine, nagon na pov ra anje pa i povraanje, lupanje srca, poteškoe kod disanja, nemir, napetost, smetnje spavanja. Kod nekih bolesnika može se javiti povremena glavobolja onakvoga oblika kakva je bila prije uzimanja veih koliina analgetika, ali isto tako imamo i takvih vrsta bolesnika kojima prestankom uzimanja analgetika dolazi do prestanka glavobolja. Što se tie prognoze na lijeniki savjet veina bolesnika prestane uzimati analgetike i osjeaju se bolje, dok manji broj bolesnika ponovno poinje prekomjerno uzimati analgetike. Meutim pravilo je da kod glavobolja u vrijeme bolova najbolje je uzeti odgovarajui analgetik kada se pojave bolovi dakle u poetku i to najviše dva puta tjedno. Svi bolesnici koji boluju od povratne glavobolje imaju znatno smanjenu kvalitetu života, zbog ega je potrebno da se kod lijeenja ove vrste glavobolje ukljue osim obiteljskog lijenika, neurolog i psihijatar radi toga jer ti bolesnici esto imaju anksioznodepresivne poremeaje pa trebaju psihoterapijski tretman.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Uvjerenje da na nešto imam pravo Opsjednutost pravom da nam nešto pr ipada može biti uzrokom pretjeranog razmišljanja, smatra amerika psihologinja S. N. Hoeksema. Kako je svijet danas tek jedno globalno selo to se uvjerenje da na nešto imamo pravo rasprostrlo po itavoj planeti i jedna je od tekovina modernog naina života. Danas je najnormalnije misliti: «Zaslužujem ono što želim». Takva je misao u ranijim stoljeima bila najintimniji sadržaj neijih stremljenja u životu, a smatralo se neskromnim i u veini sluajeva neprihvatljivim javno inzistiranje na vlastitim željama i interesima. Danas svatko misli da ima pravo na posao iz snova, gomilu novca, dobar auto, da ne nabrajam sve te materijalne blagodati, ali isto tako veina misli da ima pravo da ga drugi ljudi slušaju i poštuju njegovo mišljenje, pravo na sretnu vezu, pravo da se veinu vremena osjea dobro i zadovoljno u životu. Tako ljudi nisu mislili u prošlosti. Znali su da je živjeti teško i mukotrpno, prihvaali su uspone i padove. Kad su današnjem ovjeku iznevjerena oekivanja o vlastitoj dobrobiti, a to se neminovno dogaa, poraz se teško prihvaa kao sastavni dio života, što on zapravo jest. Prepuštamo se pretjeranom razmišljanju i analiziranju svojih ili tuih grešaka zbog kojih nismo dobili ono što mislimo da zaslužujemo. Možda su nam drugi nešto uskratili ili onemoguili, a oni to nemaju pravo. «Nitko mi nema pravo nauditi» jedan je od slogana našeg vremena, a on se u prirodnom i u društvenom poretku zapravo ne može ostvariti. Svakom se od

nas dogodi da nam net ko nanese štetu i nepravdu. A onda je tu ideja: ako mi netko naudi, mora biti kažnjen, po mog unosti javno, da svatko vidi da sam u pravu. Naravno da postoje pravne institucije i ukupna socijalna organiziranost kojom se od nereda i kriminala štiti i pojedinac i društvo, ali ovdje se radi o sasvim drukijem unutarnjem problemu pojedinca koji istjeruje neku svoju istinu i pravdu. Danas na svim razinama imamo eskalaciju okrivljavanja, sukoba i istjerivanja medijske ili zakonske satisfakcije za nekakvu štetu koju netko misli da ima pravo nadoknaditi. Mislimo da zaslužujemo pravdu, uspjeh i sreu. Borimo se da nam uvijek bude dobro, ne prihvaamo da to nije mogue. Tako zapadamo u stanje nezadovoljstva sobom i životom koji nas ne mazi dovoljno, a mi to zaslužujemo, patimo zbog svakojakih problema zato jer ih vidimo kao problem. Naravno, iz neke druge perspektive mnogi su naši problemi zapravo vrlo upitni. Sve prie o pravima i kvaliteti življenja uvijek su djelomino tone, o tome možemo beskrajno dugo prekomjerno razmišljati. Problem na koji ovdje ukazujem je u tome da smo pretjeranim razvijanjem osjeaja prava na nešto usredotoeni na pomisao da nismo dobili ono što zaslužujemo i traženje naknade za propušteno, ime ponekad ostajemo duboko zarobljeni i opsjednuti. Na taj smo nain zaleeni u nekoj toki života. Život treba ii naprijed, treba tražiti uspješne ishode u budunosti, a ne robovati nepravdama iz prošlosti.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Piju, a neupadljivi Alkoholizam je bolest ovisnosti koju, ukratko, možemo opisati kao dugotrajno, nekontrolirano pijenje a lkoholnih pia praeno problemima. Problemi podrazumijevaju zdravstvene posljedice (tjelesne, psihike) i socijalne posljedice (obiteljske, profesionalne, u društvu, u zajednici). Poetak pijenja esto je bezazlen, na primjer može biti vezan uz ritualno pijenje u obitelji, ili za eksperimentiranje alkoholom u grupi vršnjaka, pijenje na raznim proslavama, ili u stresnim situacijama. U toj fazi pijenje je neupadljivo za okolinu i ima oblik socijalno prihvatljivog. Radi se o povremenom pijenju, sa željom “da se tog dana olakša svakidašnja napetost”, “ da se proveseli”…. Alkohol u poetnom pijenju i u malim koliinama donosi subjektivno stanje olakšanja, opuštanja ili veselja. Osoba s vremenom osjeti povezanost izmeu pijenja i takvog subjektivnog stanja, te stvara poseban stav o pijenju. Tu se uspostavlja prva karika psihike ovisnosti (“Pijem da bih se dobro osjeao / osjeala”.). Pa tako povremeno pijenje neprimjetno prijee u sve uestalije. Osobu se tada još uvijek procjenjuje samo kao “nekog tko voli popiti”. Prema svijetu takva osoba naješe odaje dojam prpošne, zabavne i možda nekonvencionalne osobe. I godinama može sasvim dobro funkcionirati - i radno, i obiteljski, i društveno. Okolina ih ne zapaža kao alkoholiare na nain osobe koja životari, ve su oni dio zdravog svijeta koji se voli zabaviti. Njih okolina ne percipira kao pijance. A i same osobe koje piju, za sebe drže da nisu alkoholiari zato što nemaju ispade u ponašanju, ne propadaju socijalno i nemaju izgled propalice. Dakle, ono što tu zavarava jest uobiajena predodžba veine ljudi o tipinom alkoholiaru - izgled propalice, beskunika, prljavog, koji tetura. Zbog takvih predrasuda, osoba koja ne potpada pod stereotip alkoholiara, smatra sebe neovisnikom. Niti okolina ne smatra da se trebaju lijeiti. No mnogi koji piju su sasvim neupadljivi jer rade, podižu obitelj, pristojno se ponašaju…a itekako su skloni virenju u

ašicu. Iako je njihovo pijenje prekomjerno, donekle ulazi u okvire socijalnih normi koje itekako blagonaklono gledaju na pijenje alkohola. Naša kultura ak i zagovara pijenje, pa je neobino kad netko ne pije. U društvu postoji pozitivan odnos prema pijenju, toleriranje povremenog opijanja. To proizvodi velik broj pilaca, a iz kruga povremenih pilaca regrutiraju se ovisnici. Naime, ovisnost se razvija šuljajuim korakom. Maska zdravlja i uspješnog življenja polako pada. Proturjeje zbog s jedne strane ve razvijene ovisnosti, a s druge strane prikazivanja sebe zdravim, iziskuje stalna “prekapanja”, što ne može biti vjeno. I tako osoba poinje poprimati prve odlike ovisnosti: stalna želja za pijenjem, tendencija za poveanjem doze... Svaki jai životni stres dovodi do destabilizacije koju razrješava alkoholom. Pijenje se kao navika uvršuje. Pojedinac ne prepoznaje još uvijek svoju ovisnost. Sebi postavlja test, da u odreenoj prilici ne pije, ili popije manje nego inae, kako bi sebe ili druge uvjerio da se ne radi o ovisnosti. Naravno, ovo je zamka, jer se radi o saznanju da e sljedei put piti bez ogranienja. Socijalno neupadljivi konzumenti alkohola naješe e se opravdavati da umjereno piju. No ak i umjereno konzumiranje nosi neke rizike. I mala koliina alkohola dovoljna je da pomuti rasuivanje i koncentraciju. Alkohol remeti san. Alkohol je izuzetno opasan u kombinaciji s razliitim lijekovima, a kod pijenja ljudi su skloni zaboraviti da uzimaju neki lijek. Ako je veer obilježena alkoholnim piima, kako e osoba funkcionirati idui dan? Mamurluk prigušuje svaku motivaciju i volju. Nemojmo se zavaravati, neupadno pijenje nije bezopasno. Takozvano društveno pijenje nije lišeno problema. Osoba koja nije pila u mogunosti je da se posveti svojim svakodnevnim aktivnostima bez ikakvih problema; u suprotnom, snaga tijela je umanjena, i organizam kad razgrauje alkohol - on se bori… Stoga prepoznajmo problem na vrijeme, nikad nije prerano da se intervenira, a vrlo lako može biti prekasno.


13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prva tematska izložba povodom 65 roendana Citroena 2CV (1948. -2013.) popularnog Spaeka otvorila se 1.rujna u Muzeju automobila Ferdinand Budicki i traje do 1. studenog. Kroz šest izloženih Spaeka prikazat emo fenomen jednog od najutjecajnijih automobila u povijesti autoindustrije. Na izložbi e biti izložen najstariji Spaek u Hrvatskoj koji datira iz 1958. godine, najmlai proizvedeni model iz 1990. godine, Spaek iz 1964. godine s kontra vratima, Charleston dizajn, off road izvedba i jedna kuna preinaka tzv. „home made“ verzija. Uz Citroene posjetitelji e moi razgledati 250 fotograija nastalih u periodu od 1939. -1990. godine koje e obuhvatiti razne svjetove ko-

je je stvorio ovaj „kišobran na kotaima“ kako su ga zvali u njegovim poecima, a to su: originalne press fotograije koje su se koristile u promociji i marketingu, fotograije francuske tvornice Levallois, fotograije jugoslavenske tvornice Cimos, fotograije YU-AS (Ami-Spaek) kluba 1965. -1990. fotograije s Prvog svjetskog susreta Citroena u Poreu 1973. godine, fotograije sa susreta u Krapinskim toplicama 1971. godine, fotograije 2CV avantura Pariz – Kabul 1970. godine, Pariz – Perzepolis 1971. godine, Afrika raid 1973. godine i 2CV Cross natjecanja te fotograije Citroen kluba Croatia. Spomenute fotograije i dokumentarni ilmovi prikazivat e se ujedno i na 2 Led panela, dok e u muzejskoj kino dvora-

13. rujna 2013.

Život kako ga piše Spaek – 65 godina ljubavi ni svakodnevno biti prikazivan sinhronizirani dokumentarni ilm o povijesti Spaek u trajanju od 50 minuta. U sklopu izložbe bit e izložena literatura, memorabilije, modeli u raznim mjerilima, artefakti i igrake na temu Spaeka. Svaku subotu u 11:00 sati posjetitelji mogu sudjelovati na jednosatnim predavanjima vezanim uz razne teme 2CV svijeta, mehaniarskom kutku u muzejskoj radionici, a nakon svega i provozati se u Spaekima kako bi upotpunili vlastiti doživljaj ovog „valovitog kokošinjca na kotaima“. U sklopu izložbe 5. listopada u 11:00 h Citroen klub Croatia organizirat e svoj 19. tradicionalni susret kada e kolona Citroena prolaziti centrom Zagreba.

Honda Civic za samo 1.341 kn mjeseno Honda je pokrenula novu prodajnu akciju za model Civic koji se ove jeseni može dobiti po fantastinim uvjetima kupnje. Naime, uz beskompromisnu kvalitetu i pouzdanost modela Civic, Honda je u suradnji s leasing kuom odluila obradovati sve kupce navedenog modela. Tako se Civic 1.4 Comfort može dobiti po ultimativnoj mjesenoj rati od samo 1.341 kn. Rije je o modelu koji je serijski

bogato opremljen: automatski klima ureaj s ilterom peludi, elektrini podizai svih stakala, servo upravlja podesiv po visini i dubini, Inteligentni Multi informacijski ekran (i-MID), indikator preporuke promjene brzina (SIL), LED dnevna svjetla, radio CD, MP3 s RDS-om, sustav elektronskog nadzora stabilnosti vozila – VSA, zrani jastuk za vozaa i suvozaa, zrane zavjese za prednja i stražnja bona stakla..

Isto tako, u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za Vas napraviti besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila bilo koje marke i godišta. Prilikom otkupa vašeg vozila i kupnje nove Honde Civic za isti e se iznos umanjiti cijena vašeg novog Civica. Navedena prodajna akcija traje do 31.listopada 2013. ili do isteka zaliha.

Hyundai – posebna jesenska ponuda Najatrak tivniji dio ponude je posebna edicija modela i30 – ograniena koliina vozila i30 sa 3 i 5 vrata, te 1.4 DOHC i 1.4 CRDi motorom, izvrsno opremljena po vrlo povoljnoj cijeni. Edicija posjeduje slijedeu dodatnu opremu: ISG sustav (Start/Stop), 6 zranih jastuka, dvozonski automatski klima ureaj, 15“aluminijske naplatke, Continental gume, bluetooth sustav za telefoniranje, lex steering wheel (sustav podešavanja rada upravljaa), središnji naslon za ruke, USB+AUX ulazi, prednje krovno svjetlo+spremnik za naoale. Cijena i30 edicije je ve od 105.990 kn. Sa svojim standardnim paketima opreme, model i30 dostupan je ve od 91.990 kn. Od mjeseca rujna najprodavaniji SUV na hrvatskom tržištu, ix35 , dolazi u svom redizajniranom izdanju, s tehnološkim poboljšanjima i boljim voznim osobinama. Dostupan je sa tri motora, (benzinskim 1.6 GDI snage 135 KS, te dizelskim 1.7 CRDi snage 115 KS i 2.0 CRDi sa 184 KS i pogonom na sva etiri kotaa), te etiri paketa opreme (iStart. iLike, iThink i iLove). Novi ix35 je zadržao svoju dosadašnju cjenovnu konkurentnost i dostupan je po atraktivnoj cijeni ve od 144.990 kn. U ovoj posebnoj jesenskoj ponudi gradski model i20 dostupan je po cijeni ve od 69.990 kn, a obiteljska Elantra dostupna je po cijeni ve od 109.990 kn.


13. rujna 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

Nissan Patrol oborio Guinnessov svjetski rekord Nissan Patrol Challenge imao je veliki finale: nezaustavljivi „heroj svih terena” postavio je novi svjetski rekord. U nazonosti Njegove Ekscelencije dr. Ganema Al-Hadžirija, generalnog direktora meunarodne zrane luke Sharjah, Nissan Patrol postao je vlasnikom Guinnessova svjetskog rekorda za „serijsko vozilo koje je vuklo najteži teret”, oznaivši tako još jedan povijesni dogaaj u slavnoj baštini. Na dogaaju održanom u zranoj luci Sharjah u Dubaiju nepreinaeni serijski Nissan Patrol vukao je teretni avion mase od 170,9 tona, ukljuujui masu aviona, gorivo i teret, više od 50 metara, nadmašivši dosadašnji rekord za petnaest tona. Napad na rekord održan je uz pomo zrane luke Sharjah i pod pokroviteljstvom Njegove Ekscelencije šeika Abdula Bin Muhameda Al Tanija, generalnog direktora civilnog zrakoplovstva Sharjaha.

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5


18

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Sprej za vodootpornost Srani udar za poetnike gotovo svih proizvoda

WEB PREPORUKA

Proizvod nazvan “NeverWet” temelji se na silikonu. Karakteristika ovog materijala je da odbija gotovo sve vrste tekuina i ulja, pa ima uinak izrazito kvalitetnoga vodootpornog materijala. Istraživanja ukazuju na to kako materijali koji su presvueni slojem NeverWeta zadržavaju svojstvo vodootpornosti pod snažnim pritiscima, u raznolikim vremenskim uvjetima

Korisni savjeti kako poboljšati svoje zdravlje, korisni savjeti o zdravlju vašega krvožilnog sustava, stranice raznih sveuilišta koje nude savjete o kardiovaskularnom zdravlju, lista korisnih zdravstvenih institucija u Hrvatskoj te još mnogo drugih preporuka može se nai na jednom mjestu: Internet adresi www.mojesrce.com,

koja je posveena zdravlju, preventivi i zaštiti kardiovaskularnog sustava. Prosurfajte i saznat ete kako prepoznati simptome sranog udara, koji su znakoci upozorenja, kada je potrebno otii na preventivni pregled i sl. Obilje informacija koje vam mogu biti dobrodošle, kako biste pravovremeno mogli pomoi sebi i drugima.

MEIMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - KOLOVOZ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

i dulje vremensko razdoblje. Pojedini predmeti premazani NeverWetom ostaju suhi i nakon što su godinu dana proverli, primjerice, pod morem. Takoer, iPhone poprskan NeverWetom možete držati potopljen u posudi s vodom punih pola sata, a on e i dalje bez problema raditi. ini se da bi se novi materijal mogao primjenjivati kao zaštitno sredstvo na cijelom nizu razliitih objekata

– od cipela i tkanina, preko elektrine opreme, do sanitarnih i bolnikih ureaja i površina. Tako bi ovaj na-

nomaterijal u spreju mogao nai funkcionalnu primjenu zaštite u mnogim granama djelatnosti.

TONERI I TINTE Veliki izbor originalnih i zamjenskih i i za sve vrste pisaa i  tonera i tinti

popusta Uska 1, akovec, 396-606


13. rujna 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

8:00 Djeja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Izbor najuzornije žene Koprivnikokriževake županije (r) 15:50 Juer, danas, sutra 16:00 Djeja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Veliko platno 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:45 Auto – moto nauca (r) 11:50 Aneoska kuhinja 12:35 Vrijeme je za gospodarstvo (r) 13:05 Dom 2 14:00 Zaljubljene živonje, doukemtarni lm 15:40 G.E.T.Report 16:15 Glas manjina 16:50 Juer, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP desnacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Juer, danas, sutra 21:00 Planet Croaa 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Iz VTV arhive: Igrajte nam mužikaši (R) 12:00 Dom 2 (R) 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 15:00 Kult zona: Špancirfest (R) 15:50 Mali oglasi 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Che – posljednji sa 21:10 Putem EU fondova 21:30 Eurobox (R) 22:00 Kajkavci (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Orlando kids 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Orlando kids 11:00 Mali oglasi 11:10 Iz VTV arhive: VIP 12:10 Moja Istra 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Gala veer plesa (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Druga strana (R) 16:20 Sveani koncert Obrtnikog glazbenog društva 17:35 Mali oglasi 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Iz VTV arhive: VIcovizija

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

20:30 VTV Dnevnik (R) 20:55 Iz prošlos 21:05 Veer uz lm: Opušteni grad (12) 22:45 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 18:00 24 sata 18:30 Ktolika duhovna obnova 19:40 TOP desnacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:03 Najava programa 08:05 Iz prošlos 08:15 VTV Dnevnik (R) 08:40 Mali oglasi 08:45 Orlando kids

10:45 TV prodaja 11:00 Velike tajne malog vrta (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 Moja Istra 13:45 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:45 S koncertnih pozornica 17:00 Dokumentarni program 18:00 Filmske najave (R) 18:30 Glazbeni in (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 TV Obloec (R) 20:30 Iz naših središta (R) 21:00 Mužikaši i pajdaši 21:45 KAM 2012: Kanalizacija 21:20 Mali oglasi 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 16.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Lifestyle Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Sportske igre mladih (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Planet Croaa (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 16.09.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:30 Orlando kids 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 S koncertnih pozornica (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Glazbeni in (R) 14:15 TV Obloec (R) 14:45 Mali oglasi 15:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 15:30 Mali oglasi 15:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

UTORAK, 17.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:45 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca Videostranice Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Juer, dans, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino akoveki kutak Iz opine Šenkovec Juer, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 17.09.

06:43 06:45 07:10 07:20 07.30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Koktel (R) TV prodaja Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Mužikaši i pajdaši (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kult zona, Varaždinske barokne veeri, 1. emisija 21:40 Putem EU fondova 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SRIJEDA, 18.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice Hrana i vino akoveki kutak (r) Iz opine Šenkovec (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Oko um jetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 18.09.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Okrutna ljubav (R) 12:00 Mali oglasi 12:07 Iz prošlos 12:15 Kult zona, Varaždinske barokne veeri, 1. emisija (R) 12:45 TV razglednic 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupniki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program (R) 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00

22:00 22:30 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Izbor najuzornije seoske žene Koprivniko – križevake županije Vijes dana Vrijeme je za gospodarstvo (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Iz prošlos 08:45 TV prodaja 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 Emisija VTV Televizije (R) 14:30 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Kult zona, Varaždinske barokne veeri, 2. emisija 21:00 Glazbeni izazov 21:50 Budunost danas 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice


LJUBAV, PRIJATELJSTVO I OSVETA u novom serijalu RTL televizije koji starta od 16. rujna

Odaziv publike u akovcu nije bio eforino velik. Sapunice se gledaju ‘’poskriveki’’ doma ili?

Atraktivna makedonska glumica Jelena Jovanovu u akovcu promovirala seriju “Tajne” piše: Roberta Radovi

Žitelji akovca, Gospia, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Virovitice i Knina mogli su proteklu subotu 7. rujna na središnjim trgovima svojih gradova odgledati premijeru prve epizode nove dramske serije ''Tajne'' RTL televizije. U akovcu se epizoda na velikom platnu gledala na Trgu Republike ispred Centra za kulturu, uz gostovanje glavne glumice serije, Makedonke Jelene Jovanov, i Aleksandra Cvjetkovia. Osim njih dvoje, u seriji glume još i Filip Jurii, Ksenija Paji, Jasna Biluši i Mladen utura. Program u akovcu vodila je Antonija Stupar Jurkin, voditeljica RTL televizije. Sve posjetitelje nonoga otvorenog kina doekale su kokice, promotivni bloki i olovka kojom se nakon

Glumci oduševljeni akovcem

Antonija Stupar Jurkin, voditeljica RTL televizije, glumaki par Jelena Jovanov i Aleksandar Cvjetkovi odgledane epizode ispunjavao upitnik.

Pozivnicu za casting Jeleni osigurala uloga u filmu Angeline Jolie U Tajnama Jelena glumi lik Marine Frani, za koji je izvrsno savladala hrvatski jezik jer, kako

Cijela serija vrti se oko blaga zakopanog 1943. godine Premijerna epizoda naela je neke tajne koje su se poele otkrivati, odnosno burnih odnosa dviju obitelji kroz tri generacije. U pozadini svih pria u koje su upletene obitelji Frani i Šeper nalazi se blago koje je 1943. zakopano u šumi u blizini kurije. Ono je uzrok svih zala koja su se nadvila nad likove serije koja postavlja pitanje – može li ljubav dvoje mladih ljudi nadvladati prošlost optereenu sukobima i njihove živote usmjeriti u vedru budunost. Odgovor donosi dramska serija ‘’Tajne’’, ije emitiranje zapoinje u ponedjeljak 16. rujna na RTL televiziji. Iako odaziv meimurske publike na zajedniko gledanje ‘’sapunice’’ nije bio euforino velik, zasigurno e velik dio gledatelja malih ekrana ‘’poskriveki’’ uživati u arima zgodne makedonske glumice, kojoj, kako se šuška u glumakim kuloarima, nije odolio ni glavni glumac serije Filip Jurii.

kaže, cijela joj ekipa u tome daje potporu: - Nije lako igrati na jeziku koji nije tvoj jer se zna ponekad ubiti prirodnost. Trudim se na sve mogue naine što više mobilizirati i fokusirati te uraditi posao najbolje što mogu. A i svi mi pomažu. Mislim da mi dobro ide. Seriju smo zapoeli snimati u lipnju, a kad završimo znat u i hrvatski, obeajem. Jelena Jovanov inae ve pet godina radi u Makedonskom narodnom kazalištu i do sada je odigrala mnoge kazališne predstave s preko 25 uloga te je do sada glumila u etiri ilma. A kako je dobila ulogu u novoj RTL-ovoj telenoveli, uz osmijeh kaže: - Zahvaljui redateljskom prvijencu Angeline Jolie ‘U zemlji krvi i meda’ u kojem sam glumila lik nesretne Esme, produkcijska kua ‘Fremantle Media’ pozvala me na casting i probno snimanje. Nisam se nadala, ali, eto, dobila sam ulogu. Drago mi je da mi se otvorila ova prilika. Radim prvi put u ovom formatu, što mi je iznimno iskustvo, mnogo uim i dajem sve od sebe.

Jelena Jovanov prvi je put posjetila akovec, koji joj se jako svidio: - Bilo mi je divno prošetati vašim gradom. Sladak grad, jako ist i uredan. Kad u imati slobodan vikend, doi u sigurno opet u Meimurje. Aleksandru Cvjetkoviu ovo nije bio prvi dolazak u naš grad, ali je naglasio kako uvijek ponese fantastine dojmove: - Imate grad samo za poželjeti živjeti u njemu. ispred stare kurije okružene vinogradima, gdje se serija i snima. U projekcijiprve epizode graanima su se pridružili i lanovi Gradskog poglavarstva Slobodan Veinovi, proelnik za kulturu, i gradonaelnik Stjepan Kova. Na kraju veeri glumci su dijelili autograme, kojima su se ponajviše veselila djeca i teen generacija.

FORMULA 13 1 Proud Mary JOHN FOGERTY FT. JENNIFER HUDSON 2 Love Me Again JOHN NEWMAN 3 Everything Has Changed TAYLOR SWIFT & ED SHEERAN 4 Home Again ELTON JOHN 5 Till Your Well Runs Dry ERIC CLAPTON 6 Do I Wanna Know ARCTIC MONKEYS 7 Love Illumination FRANZ FERDINAND 8 Another Love TOM ODELL 9 True Love P!NK FT. LILY ROSE COOPER 10 I Got You JACK JOHNSON 11 We Can’t Stop MILEY CYRUS 12 #Beautiful MARIAH CAREY FT. MIGUEL 13 Liquid Lunch CARO EMERALD

Massimo izvodi naslovnu pjesmu serije Zanimljivo je spomenuti kako je ''Vrijeme'', naslovnu pjesmu serije koju izvodi Massimo, okupljena publika, njih stotinjak, imala takoer prigodu uti. Spot za pjesmu je snimljen u Nespešu,

Top Hit List 1. VATRA - BiloDOMAIH je dobro dok TOP LISTA je trajalo 2. MASSIMO - Suze nam stale na pu 3. TONY CETINSKI - Jednom u životu 4. BEGINI & Ivan Zak - Obriši suze 5. CRVENA JABUKA - Imam neke fore 6. NINA BADRI - ežnja 7. DETOUR - Srce veliko 8. D LEGENDE - Hej  9. OPA OPASNOST - Nenapisana stranica 10. ŽANAMARI - Kao da nema sutra

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 43




23. kolovoza 2013.

sport@mnovine.hr

SPEEDWAY

ODBOJKA PRIPREMNA UTAKMICA

Milenium spreman za OdbojkaĹĄi Centrometala krenuli speedway Europsko prvenstvo s pripremama za novu sezonu

Speedway stadion “Mileniumâ€? priprema se za ovogodiĹĄnju najveu utrku koja se odrĹžava sutra, 14. rujna, i na kojoj emo imati priliku vidjeti sjajna imena iz svijeta speedwaya u borbi za titulu prvaka Europe. Jurica Pavlic nastupio je u dva finala osvojivĹĄi 14. mjesto u Gdansku te 11. mjesto u Togliattiju u Rusiji. Trenutno je na jedanaestom mjestu, ali do kraja prvenstva joĹĄ su dvije utrke, gdje e zasigurno nadoknaditi izgubljene bodove. Trenutno je u poretku vodei Rus Emil Sayutdinov, koji je pobijedio na oba finala, osvojivĹĄi ukupno 27 bodova. Iza njega Nicki Pedersen s 24 boda te tree mjesto zauzima Tai Wofinden s 23 boda. Tomasz Gollob prati ih u stopu, te su tu joĹĄ velika imena speedway svijeta: Martin Vaculik, Hans Andersen, Maciej Janowski, Freddie Lindgren, Artem i Grigorij Laguta, Roman Povazhny, AleĹĄ Dryml. Prva rezerva je Lukasz Sowka, voza iz kluba Marma Rzeszow, kolega Ju-

rice Pavlica, a druga rezerva Renato Cvetko. Sistem utrke veoma je zanimljiv. Tako nakon 20 voĹžnji najbolja dvojica izravno ulaze u finale, dok se vozai rangirani od treeg do ĹĄestog mjesta susreu u 21. voĹžnji “Last chance“, iz koje najbolja dvojica ulaze u 22. voĹžnju – finale. Jurica Pavlic je trenutno na jedanaestom mjestu, ali zadnja dva finala voze se na njegovim domaim stazama, u Poljskoj gdje vozi za klub “Marma Rzeszow“, ĹĄto mu daje velike ĹĄanse popraviti rezultat. Pavlic je titulu europskog prvaka osvojio 2007. godine, kada se vozila

jedna finalna utrka u austrijskom Wiener Neustadtu. Ulaznice su u pretprodaji u sustavu Eventima po cijeni od 60 do 500 kuna, stadion se u subotu otvara u 16 sati, dok je sluĹžbeni trening u 11 sati otvoren za sve posjetitelje.

Startna lista za utrku Europskog prvenstva SluĹžbeni Ĺždrijeb obavila je Europska motociklistika ederacija te pod brojem jedan vozi trenutno vodei u prvenstvu, Emil Sayutdinov. Za njega je ovo najbolja sezona do sad jer se s Taijem Wofindenom bori za titulu prvaka svijeta u GP-u, a Tai je trenutno treeplasirani u ovom natjecanju. Prva voĹžnja nam donosi okrĹĄaj Tomasza Golloba i Kryzsztoa Kasprzaka, Grand Prix vozaa i reprezentativaca Poljske. Jurica nastupa s brojem 14, ĹĄto mu donosi dvije plave pozicije tijekom utrke, a u prvoj voĹžnji susrest e se s Lagutom, Ulamekom i Lindgrenom, koji nam je poznat ĹĄto joĹĄ uvijek drĹži rekord staze na Mileniumu iz Grand Prixa 2010. godine.

U pr voj pripremnoj utakmici odbojkaĹĄi Centrometala pobijedili su nove prvoligaĹĄe iz susjednog VaraĹždina u utakmici koja je unaprijed ugovorena u etiri seta. Prva dva seta obje momadi igrale su u najjaim postavama. Centrometal je krenuo u postavi tehniar Gotal, primai KurteĹĄ i Posavec, korektor Vincek, libero Petran, te srednjaci ikovi i mladi Novak. Kasnije su joĹĄ

uĹĄli Vabec, David, Vuk, Pua, Kopaevi i Kocijan. Prvi set donio je izjednaenu igru. Tek oko 18. poena Meimurci rade prednost od nekoliko poena koje koriste za konanih 25:21. Poetkom drugog seta poetnih 8:1 za Centrometal. Ostatak seta VaraĹždinci love i smanjuju prednost, u jednom trenu su doĹĄli na svega poen zaostatka. Ipak opet zavrĹĄava 25:21. U treem setu prve promjene u ekipama donose ogromnu

prednost Centrometala, na kraju je 25:9. U zadnjem setu ĹĄansu za igru su dobili i preostali igrai. Neizvjestan set sad ide na stranu gostiju s 25:23. Trener Kiri je izjavio: - Nama je ovo bila prva utakmica, za razliku od VaraĹždina koji je ranije poeo s pripremama. JoĹĄ se vidi umor na naĹĄim igraima. No vidi se da imamo kvalitetnu ekipu i da moĹžemo opet oekivati dobru sezonu.

KOĹ ARKA POVODOM 50 GODINA igranja koĹĄarke u akovcu – koĹĄarkaĹĄka poslastica pod imenom “SVE NAĹ E GODINEâ€?

U srijedu dolazi Cibona! Povodom 50 godina igranja koĹĄarke u akovcu, a ujedno i na 41. roendan KK-a Meimurje, nova Uprava kluba na elu s Rokom Soriem (umjesto dosadaĹĄnjeg ora GaeĹĄe) organizirat e jedno lijepo dogaanje pod radnim nazivom - Sve

naĹĄe godine! FeĹĄta e zapoeti u srijedu 18. rujna od 10.30 sati u Graditeljskoj dvorani u akovcu utakmicama najmlaih uzrasta, a od 18 sati slijedi srediĹĄnji dogaaj svih dogaanja - utakmica seniorskih momadi Meimurja i Cibone. Tekmu e

KOŠARKAŠKI SAVEZ MEIMURSKE ŽUPANIJE

Kree sezona! Ve ovaj vikend matini KoĹĄarkaĹĄki savez pokree natjecanja iz svoje ingerencije. Kup KreĹĄimira osia tradicionalno je prvo natjecanje koje se igra na prostoru izmeu Mure i Drave, pa e tako u pretkolu u NedeliĹĄu snage odmjeriti C ligaĹĄ NedeliĹĄe i A 2 ligaĹĄ Rudar Cimper, dok u nedjelju dvorana u Prelogu otvara svoja vrata

domaim koĹĄarkaĹĄima i KK-u akovec u okviru prvog kola Kupa. U srijedu 18. rujna igra se donjomeimurski derbi izmeu Kotoribe i Donjega Kraljevca. Svoga protivnika iz pretkola eka KK Dubravan, a Meimurje Globetka i Meimurje joĹĄ ne znaju termin svoje utakmice do zakljuenja ovog broja Meimurskih novina. (bh)

upotpuniti razne plesne toke, te igra za gledatelje. OdrĹžat e se i sveana sjednica u dvorani Srednje ĹĄkole akovec, Jakova Gotovca 2, s poetkom od 16 sati, na kojoj e se dijeliti priznanja i zahvalnice. (bh)

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI KUP KreĹĄimir osi NedeliĹĄe - Rudar Cimper, subota 14. rujna u 18.30 sati, Aton Prelog - akovec, nedjelja 15. rujna u 20 sati, Prelog Kotoriba - D. Kraljevec, srijeda 18. rujna u 20.30 sati, Kotoriba




13. rujna 2013. III. HNL Sjever - 4. kolo

TABLICA

Meimurje jedino do bodova od meimurskih predstavnika

1 Koprivnica

Meimurje je igralo derbi kola na gostovanju kod Mladosti iz Ždralova. Na uvijek neugodnom terenu protiv momadi koja brani naslov prvaka lige nije bilo nimalo lako prema oekivanjima, ali ostvarena je pobjeda i tri boda, što je vrlo važno u nastojanju da se ne izgubi korak s vodeom Koprivnicom koja ima sve pobjede. Meimurje je stiglo do sva tri boda golom u nastavku susreta, kada je zabio Dodlek koji inae igra odlino na poetku nove sezone. Domain je bio bolji u prvom dijelu, ali sreom nije uspio zabiti iz nekoliko izglednih situacija, dok je Meimurje puno bolje odigralo u drugih 45 minuta, što je rezultiralo zasluženim vodstvom i na kraju pobjedom. Poslije pobjede u Ždralovima trener Meimurja Biškup ve je mislima bio okrenut sljedeem kolu: - Nakon susreta sa Ždralovima oekuje nas još jedan pravi derbi. Prošle godine Podravina je pobijedila u akovcu, a mi u Ludbregu. eka nas pravi spektakl za koji emo biti maksimalno spremni. Treninzima se vratio i Skoliber, igrai su maksimalno motivirani i želimo nastaviti niz neporaženosti. Respektiramo ekipu Podravine, no mi smo domaini i više nemamo pravo na kiks, kazao je trener akovekog treeligaša Meimurja.

Nedeliše opet razoaralo kod kue Povratkom na vlastiti stadion u Nedelišu i u promijenjenim okolnostima (puno slabija ekipa nego u prethodnim sezonama), domai koji su teško ispuštali bodove u dosadašnjim sezonama u

VARAŽDIN – POLET 3:0 Varaždin - stadion NK Varaždin. Gledatelja 300. Sudac: Hruškar. Strijelci: 1:0 Vuk (59, 11m), 2:0 Matejaš (86), 3:0 Rog (88). Polet: urkin, Gorianec, Karlovec, Sabol, Hren, Horvat, Škvorc (46. Turk), Cvetkovi (70. Novak), Gorianec, Barat, Radikovi (63. Jelen). Trener: Krešimir Šenji.

MLADOST (P) – KOPRIVNICA 0:6 Draškovec - gledatelja 200. Sudac: Sablji. Strijelci: 1:0 Horvanovi (43), 0:2 Tucakovi (54), 0:3 Tucakovi (59, 11m), 0:4 Skrivanich (67), 0:5 Taka (72), 0:6 Skrivanich (81). Mladost/P: Kranjec, Habuš, Erdelji (46. Miši), Lonari, Hali, Balent, Vuk, Hladnik, Sabol, Caban, Jambrovi (77. Hreš).

MLADOST (Ž)- MEIMURJE 0:1 Ždralovi - igralište Mlados. Gledatelja: 200. Sudac: Komerši (Otromanec). Strijelac Dodlek (58). Meimurje: Šafari, Pintari, Dodlek (85. Novko), Kuzmi, Vabec (46. Vuk), Vukovi (55. Baksa), Menzil, Vruina, Golik, Kokot, Petak. Trener Damir Biškup.

NEDELIŠE- BJELOVAR 1:4 Nedeliše - stadion Trate. Gledatelja 300. Sudac: Pajtak. Strijelci: 0:1 Ljubi (21), 0:2 Pavec (58), 0:3 Krupešak (59), 1:3 Meumurac (63), 1:4 Krupešak (87). Nedeliše: Košir, Pintari, ukec (46. Gavranovi), Levai, Posavec, Marec (70.v Pintari), Mihalic, Novak, Bujani, Meimurec, Jari

AKOVEC- PODRAVAC 0:6 akovec - SRC Mladost. Gledatelja 40. Sudac: Vugrinec (Sv. ur). Strijelci: 0:1 Hrženjak (10), 0:2 Karan (59), 0:3 Njega (63), 0:4 Njega (66), 0:5 Hrženjak (86), 0:6 Hrženjak (90). akovec: K. Cingulin, Oreškovi, Sunteši, Hadži, Balent, Božikovi, Bažuli, Trivanovi, Carlos Ferreira, Moreira (69. Majaš ), N. Cingulin.

Dunjkovec - Pretetincu sada predstavljaju ekipu protiv koje se može slaviti na gostovanju. Stadionski uvjeti oito puno bolje odgovaraju klubovima poput Bjelovara koji su naviknuti igrati upravo na takvim terenima, što im je ovaj put u Nedelišu donijelo visoku pobjedu od ak 4:1. Jedini domai strijelac bio je Goran Meimurac. Domai su imali priliku izvui i puno bolji rezultat, ali promašivali su kod 0:1 i 0:2, a gosti su sve promašaje ovaj put kaznili i pretvorili na kraju u visoku pobjedu.

akovec i dalje “topovska hrana“ U nedjeljnom prijepodnevnom terminu akovec je ugostio momad Podravca iz Virja i upisao još jedan uvjerljiv poraz. Nakon prvih 45 minuta domai su mogli biti zadovoljni rezultatom jer su gosti imali samo 0:1 iz 10. minute kad je strijelac bio Hrvoje Hrženjak. U nastavku se igra domaih ipak

2. HRVATSKA LIGA - ŽENE

Startna pobjeda akoveke nogometašice sezonu su otvorile teško ostvarenom, ali potpuno zasluženom pobjedom. Osim protiv domae ekipe, vei dio susreta morale su se “boriti“ i protiv izrazito domainskog suenja. No, unato svemu, stigle su do tri boda i to golovima odline Frani. Sljedeu utakmicu, u kojoj se naravno nadaju novom trobodu, akoveke nogometašice igraju sutra (subota) u Mihovljanu na igralištu NK Slobode, a u goste im dolazi ekipa Lepoglave. Rezultati : Agram – Pregrada 4-4, Trnava – Rijeka Jack pot 0-1, Marjan – Split 0-5, Osijek – Dinamo Maksimir odgoeno.

raspala, Jurica Karan u 60. minuti zabija za 0:2, a u sljedeih pet minuta Tomislav Njega postiže dva pogotka za 0:4. Zatim je u 69. minuti domai Karlo Balent iskljuen, a Hrženjak je u posljednjih pet minuta dovršio svoj hat-trick za visokih 0:6.

Varteks prvu pobjedu ostvario protiv Poleta S velikom željom povratka u viši rang Varaždinci su prvu pobjedu iskrojili tek u etvrtoj utakmici, kad je na stadion Varteksa stigao Polet iz Svetog Martina na Muri. Gosti su se jako dobro držali sve do 59. minute, kad je Gordan Vuk iz kaznenog udarca zabio za vodstvo Varaždina. Do samoga kraja domain je držao minimalnu prednost, da bi Matija Matejaš i Marko Rog u 86. i 88. minuti postigli pogotke za 3:0. No, moglo je biti i drukije da je u Cvetkovi u 2. minuti, kada je izašao sam pred vratra domae momadi, zabio.

4 4

0

2 Croaa Grabrovnica 4 3

1

0 +15 10

3 Podravina

1

0 +13 10

4 3

0 +20 12

4 Bjelovar

4 3

1

0 +10 10

5 Meimurje

4 3

1

0

+5 10

6 Mladost Ždralovi

4 2

1

1

+6

7

7 Polet Sve Marn

4 2

1

1

+3

7

8 Podravac

4 2

0

2

+3

6

9 Varaždin

4 1

1

2

0

4

10 Rudar M. Središe

4 1

1

2

-5

4

11 Slana

4 1

1

2

-5

4

12 Virovica

4 1

1

2

-7

4

13 Graniar

4 1

0

3

-3

3

14 Nedeliše

4 0

0

4

-12 0

15 akovec

4 0

0

4

-29 0

16 Mladost Prelog (-1) 4 0

0

4

-14 -1

Graniar bez pogotka u Lubregu, Koprivnica razmontirala Mladost Podravina je u Ludbregu bez veih problema ostvarila pobjedu nad Graniarom iz Kotoribe, iji su ponajbolji igrai u ljetnom roku prešli baš u redove Ludbrežana. Domai su poveli u 25. minuti pogotkom Miljenka Mumleka, a konanih 2:0 postavio je Denis Bochl u 74. minuti za nastavak neporaženosti u ovoj sezoni. Koprivnica je u Draškovcu razmontirala prelošku Mladost s visokih 5:0. Preložani su se dobro držali samo u prvom dijelu kada su imali minimalan zaostatak, ali u nastavku su teško poraženi. RUDAR – CROATIA 1:2 M. Središe - igralište Šoderka. Gledatelja: 350. Sudac: Pavli (Varaždin). Strijelci: 0:1 Pavlovi (1), 0:2 Juri (56), 1:2 F. Novak (67). Rudar: Rajf, Šprajc, Vuri (58. Rožman), Vuruši, Županec, D. Šol, F. Novak, Zadravec, N. Šol, D. Novak, M. Šol. Trener Anton Srša.

PODRAVINA – GRANIAR 2:0 Ludbreg - igralište Ludbreg. Gledatelja: 200. Sudac: Plevnik (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Mumlek (25), 2:0 Bochl (74). Graniar: Jambes, Gorupi, Beliga, Mikulan (66. Mlakar), Cecelja (83. Stojkov), Lonar, Hertelendi (75. Matotek), Kos, Na, Tilošanec, Kuan.

I. HNL ŽENE

Trnavanke još uvijek bez bodova Tako blizu, a tako daleko. Upravo to bi moglo oslikati ono što se dogodilo na susretu izmeu domae Trnave i gostujue ekipe Rijeka Jack pot iz Istre. U jednoj borbenoj utakmici samo je srea odluila o tomu na koju e stranu bodovi. Puno prigoda na obje strane, no spretnije su ovaj put bile goše i golom Valusek kojoj je svojom intervencijom malo “pomogla“ i domaa golmanica. Iako

ISTRA ŽMINJ - KATARINA ZRIN. 1:2

TRNAVA - RIJEKA JACK POT 0:1

Pula - igralište s umjetnom travom. Gledatelja oko 100. Sudac: Bezelj (Pula). Strijelci: 1:0 Bali (26), 1:1 Frani (62), 1:2 Frani (84). Katarina Zrinski: Šol, Ružman, Brežni, Vugrinec (od 60. Baka), Lajtman, Miri, Posedi, Frani, Marks, Antolin, Peri. Trener: Kuek

Gorian - igralište Gaj. Gledatelja 150. Sutkinje: Ivana Marni, Lidija Kralji, Krisna Kostelac. Strijelac Valusek (57).ŽNK TRNAVA: Kiva, Markan, Horvat, Videc, Levai (50. Zeli), Vugrinec, Vrani, Grabar, Trstenjak, Njari, Požgaj. Trenerica Tatjana Mesari.

TABLICA 1. SPLIT

2 2 0 0 13 – 0 6

2. RIJEKA JACK POT

2 2 0 0

9–1 6

3. OSIJEK

1 1 0 0

9–0 3

4. DINAMO MAKSIMIR 1 1 0 0

4–1 3

5. AGRAM

2 0 1 1 4 – 12 1

6. PREGRADA

2 0 0 2 5 – 12 0

7. MARJAN

2 0 0 2

8. TRNAVA

2 0 0 2 0 – 10 0

1–9 0

U sljedeem kolu sastaju se: Dinamo Maksimir – Trnava, Split – Osijek, Pregrada – Marijan, Rijeka JP – Agram. Utakmice se igraju 15.09.2013.. (nedjelja)

su do kraja susreta igraice Tatjane Mesari pokušavale izjednaiti, rezultat se na njihovu žalost nije promijenio.




13. rujna 2013.

4.kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL - SPARTAK 4-1 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Igor Križari, Borut Križari, Siniša Lukai. Delegat: Petar Krha. Strijelci: 1-0 Dumani (38-11m), 2-0 Vibovec (46), 3-0 Borko (56), 3-1 Lackovi E. (61-11m), 4-1 Dumani (90) CENTROMETAL: Petkovi, Borko, Novak, Doveer (73. Pani), Gunc, Majsen, Bratkovi, Buhanec, Dumani, Rodrigue (87. Vince), Vibovec, trener: Marko Zavrtnik SPARTAK: Tizaj, Lackovi S., Jankovi, Rogina, Lovreni, Šegovi, Fažon, Lackovi E., Juras (79. Kontrec), Zadravec (54. Škvorc), Živkovi Žu kartoni: Doveer, Petkovi, Vince (Centrometal); Zadravec, Lackovi E., Juras, Škvorc, Fažon, Lovreni (Spartak)

MLADOST - OMLADINAC (NSR) 2-1 (1-1) IVANOVEC. Suci: Bojan Juras, Zoran Novak, Tomislav urila. Delegat: Maja Poredoš. Strijelci: 0-1 Škrilac (19), 1-1 Fuko (23), 2-1 Murkovi (78) MLADOST: Patafta, Krištofi, Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat, Levai (68. Barlovi), Miki, Novak J., Murkovi, Fuko (89. Silaj), trener: Branko Janžek OMLADINAC: Žvorc, Vugrinec (88. Žganec), Reich, Orešanin, Toplek, Lesjak, Jurinec, Vidai, Škrilac, Varga, Drk (68. Vodopija), trener: Miljenko Doveer Žu kartoni: Bujan, Kamenar, Krišto (MLadost); Drk, Lesjak (Omladinac)

ŠENKOVEC - SOKOL 3-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: Šenkovec. Suci: Nino Škrobar, Dražen Sukanec, Saša Mihali. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Leško (36), 1-1 Korpar (80), 2-1 Kanski (87), 3-1 Korent (90) ŠENKOVEC: Pokriva, Kanski, Polak (90. Zemlji), Erdelja, Ban, Fuko, Kukovec (13. Leskovec), Korent (90. Domunkoš), Leško (76. Koren), Gyo (65. Radikovi), Novak, trener: Ivan Zobec SOKOL: Posavec, Korpar, Lebar, Puh, Major (67. Hertari), Farkaš, Boži, Mikolaj, Lisjak, Munar, Horvat, trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Leško, Novak (Šenkovec); Mikolaj (Sokol)

DINAMO - NAPRIJED 2-1 (1-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Ivica Križai, Davor Šupljika, Ivica Felker. Delegat: Dragun Hozjak Strijelci: 1-0 Debelec (11), 1-1 Glavina (19), 2-1 Krznar (62-11m) DINAMO: Mlinarec, Silaj (76. Furdi), Obadi (86. Baranaši D), Mihalec, Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši, Trstenjak, Bihar, trener: Ivan Domini NAPRIJED: onkaš, Hižman F (72. Trstenjak), Režek, Kemec (78. Žvorc), Novak, Hižman J., Šimunkovi, Marnec, Horvat, Glavina, Horvat F., trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Mihalec, Krznar, Lovrek (Dinamo); onkaš, Hižman F, Horvat, Hižman J., Kemec (Naprijed)

SLOBODA - PUŠINE 3-1 (2-1) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Maja Horvat, Tihomir Kralji, Toni Fažon. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Hižman (10), 1-1 Martan (35), 2-1 Vrbanec (37), 3-1 Fegeš (82) SLOBODA: Kolar, Hižman (59. Buhanec), Petek (37. Hadži), Novak, Cvetkovi, Katanec, Srnec, Goricaj (53. Pintari), Hergoti (59. Petek), Branilovi, Vrbanec (65. Fegeš), trener: Stjepan Petek PUŠINE: Beneta, Mikulec (73. Magdaleni), Lesar, Štefulj, Turkovi, Celinger, Fekonja (80. Pintari), Skupnjak, Levani, Martan I., Martan D., trener: Željko Vukši Žu kartoni: Katanec (Sloboda); Skupnjak, Mikulec, Celinger, Martan (Pušine) Crveni karton: Hadži (Sloboda)

SLOGA - UKOVEC 77 0-4 (0-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Igor Križari, Ivica Felker, Jadran Kukovec. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Kranjec (34), 0-2 Mesari (68), 0-3 Anderlin (83), 0-4 Kranjec (84) SLOGA: orevi, Malovi, Dokleja (46. Kosalec), Obadi, Sean, Šari, Ružman, Glad (74. Novak), Jambroši, Zoka, Vrbanec (46. Vugrinec), trener: Dino Vrbanec UKOVEC: Lehki, Mesari D, Vukovi, Kaniški (88. Poljak), Mihoci (88. Slaviek), Frani, Mavriek, Vukina, Kranjec (85. Lipi), Teki (73. Anderlin), Mesari M., trener: Antun Juki Žu kartoni: Glad, Novak (Sloga); Frani (ukovec)

MLADOST - BSK 1-1 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Damir Fodor, Željko Kovai. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Hali (36), 1-1 Mlinari (71) MLADOST: Marec, Talan, Fileš (80. Možek), Cirkveni, Kovai, Jaluši (87. Podgorelec), Možek, Pasler, Mlinarec, Vadlja (81. Tkalec), Hali, trener: Josip Šegovi BSK: Strnad, Grbavac, Antalaši, Mihalic, Hajdarovi (90. Makar D), Šari, Škvorc (43. Trstenjak od 87. Maek), Bašek, Paler, Makar I., Mlinari (78. Taradi), trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Jaluši, Cirkveni (Mladost); Grbavac, Bašek, Makar I., Paler (BSK)

DINAMO - PODTUREN 2-2 (2-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Dražen Jurec, Lidija Kralji, Dragan Hrustek. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Novak D (13), 1-1 Sermek (18), 2-1 Novak D (38-11m), 2-2 Kolari (68) DINAMO: Vibovec, Šmit, Janec, Mihalec, Jankovi (46. Dodlek), Marec, Vutek, Štampar, Križai, Na, Novak (60. Hali), trener: Zoran Kralji PODTUREN: Kolar D, Sklepi V. (53. Radovan), Kolar A (46. Horvat), Radovan, Balenovi, Mravljek, Sermek, Kolari (83. Ka), Sklepi (46. Telebuh), Lepen, Mui, trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Dodlek, Štampar (DInamo); Radovan, Kolar A (Podturen)

I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

Dinamu domaa pobjeda Dinamo spretno i sretno stigao do domae pobjede. Gosti iz Cirkovljana bili su u polju prema prikazanoj igri puno bolja momad, ali su Kokotov vez u Domašincu na kraju napustili pognute glave. Pred tristotinjak gledatelja vrlo teška utakmica za suenje, uz dosta prekršaja i ak osam opomenutih igraa. Tri domaa, a pet gostujuih.

Šenkovec tek u finišu utakmice osigurao tri domaa boda Domai su poveli u 36. minuti zgoditkom Dejana Leška, a tko e kome ako nee svoj svome. Dugo je taj rezultat stajao na “semaforu” sve do 80. minute, kada Sokol uspijeva zgoditkom Matije Korpara poravnati rezultat na 1-1. Kada je ve izgledalo da e bod otii u Vratišinec u posljednje tri minute utakmice 87. i 90. domai zgodicima Roberta Kanskog i Dejana Korenta dolaze do pobjede od 3-1. Dva domaa opomenuta igraa, a jedan gostujui.

Slobodi domai bodovi i s igraem manje Ve u 10. minuti domai su zgoditkom Marija Hižmana poveli. Gosti iz Pušina uspjeli su u 35. minuti zgoditkom Igora Martana poravnati na 1-1. Dvije minute kasnije novo domae vodstvo zgoditkom Borisa Vrbanca. U 61. minuti Sloboda je ostala bez Gorana Hadžia koji je grubo obim rukama odgurnuo igraa Pušina i naravno od suca utakmice Matije Horvata zaradio iskljuenje. Brojano jai gosti su pokušavali nešto uiniti, ali nije išlo. Dapae, domai su s igraem manje u 82. minuti zgoditkom Kristijana Fegeša potvrdili domau pobjedu od 3-1. U vrlo nervoznoj utakmici domai su imali samo jednog opomenutog igraa, a gosti ak etvoricu.

ukovcu 77 visoka pobjeda u akovcu Loše je domaa Sloga prošla u nedjeljno prijepodne. Prvo poluvrijeme su se nekako još držali kad su gosti zgoditkom Marija Kranjeca u 34. minuti došli do vodstva. Pravi domai potop uslijedio je od 68. minute, kada do kraja utakmice primaju još tri zgoditka za visoki poraz od 4-0. Domai gotovo da nisu imali pravu prigodu, pa je vratar ukovca 77 Darko Lehki mogao lagano “drijemati”.

BSK s bodom iz Palinovca

OPOMENUTI IGRAI SLOBODA (S) – Tomislav Katanec (35) DINAMO (P) – Marko Štampar (2788), Antonio Dodlek (2762) BSK – Ivan Makar (632), Vladimir Grbavac (4852), Nenad Bašek (660), Vedran Paler (300) CENTROMETAL – Casimir Rodrigue (5447), Denis Doveer (2556), Samir Petkovi (5724), Bojan Vince (4768) PUŠINE – Mario Skupnjak (7433), Robert Mikulec (9294), Tomica Celinger (360), Dario Martan (400) MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342), David Cirkveni (4100), Denis Hali (76) SPARTAK – Dejan Lovreni (75), Edi Lackovi (290), Marin Zadravec (7492), Marinko Juras (242), Danijel Škvorc (5178), Josip Fažon (2139) UKOVEC 77 – Krunoslav Frani (368) SOKOL – Luka Mikolaj (2330) ŠENKOVEC – Dejan Leško (2300), Maja Novak (2509) NAPRIJED – Davor onkaš (468), Fabijan Hižman (4244), Petar Horvat (1959), Josip Hižman (2208), Maja Kemec (2192) PODTUREN – Zvonimir Radovan (972), Aleksandar Kolar (949) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339), Ivan Drk (5448) SLOGA () – Deni Glad (1242), Nenad Novak (4742) MLADOST (I) – Marko Bujan (108), Željko Kamenar (1702), Goran Krišto (4660) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87), Stjepan Krznar (11), Neven Lovrek (4117)

DISCIPLINSKI KUTAK SLOBODA (S) – Goran Hadži (1403) po l. 58. DP HNS 4 (eri) utakmice Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) SPARTAK – Edi Lackovi (290) PUŠINE – Dario Martan (400)

TABLICA

Najava 5. kola

Još jedna zanimljiva nedjelja pred meimurskim prvoligašima Dinamo iz Domašinca ide na novo teško gostovanje u Malu Suboticu. Spartakovim navijaima je pet kola “posta” bez pobjede vjerojatno ve dosta. Ni Šenkovec nee biti na “španciru” u Cirkovljanu. BSK isto ve žarko želi prvu pobjedu, je li slakovska Sloboda ta kojoj e uzeti “skalp”, pitanje je. Dvojac s nula bodova Omladinac i Pušine kod kue doekuju Dinamo iz Palovca, odnosno Mladost iz Ivanovca. Druga Mladost ona iz Palinovca e u goste u Vratišinec. U Podturnu e se igrati utakmica za bijeg s donjeg dijela ljestvice. Najzanimljive bi trebalo biti u nedjeljno prijepodne, kada u ukovec dolazi Centrometal. Parovi i suci sljedeeg kola: Omladinac (NSR)- Dinamo (P) (suci: Toplišnjak ,Fegeš, Horvat), Pušine – Mladost (I) (suci: Turk,Novak, Lukai), BSK- Sloboda(S) (suci: Kolari,B.Križari,Novak), Sokol- Mladost (P) (suci: I. Križari, Jakovljev,Hrustek), Naprijed – Šenkovec (suci:Bacinger,L. Kralji, Felker), Spartak- Dinamo (D) (suci: Hajdinjak , Fodor, Brljak) ukovec 77Centrometal, igra se u 10.30, (suci: Horvat, Buhin, Ruži), Podturen- Sloga() (suci: Aldi, Žganec Lozi)

Ve u 17. minuti gosti iz Belice tražili su od suca utakmice Marina Horvata kazneni udarac nakon po njima igranja lopte rukom domaeg obrambenog igraa u svom kaznenom prostoru. Suci nisu smatrali da je bilo namjernog igranja, a sucu Horvatu pomogao je i njegov pomonik Željko Kovai sugestijom da se igra nastavi. Denis Hali u 36. minuti domau Mladost dovodi u vodstvo. U 60. minuti domai traže kazneni udarac po njima zbog guranja od strane obrambenog igraa BSK-a domaeg napadaa u svom kaznenom prostoru. I ovdje su suci ocijenili da nije bilo prekršaja, pa samim time i kaznenog udarca. I delegat Željko Bacinger im daje u oba dva sluaja za pravo u svom izvješu. Radost gostujuih navijaa uslijedila je u 71. minuti, kada je na konanih 1-1 poravnao Andrej Mlinari. Tri domaa, a etiri gostujua opomenuta igraa.

Centrometal slomio Spartak u drugom dijelu Igrali su gosti iz Male Subotice solidno prvo poluvrijeme. Imali nekoliko izglednih prigoda, ali su domai pred kraj prvog dijela u 38. minuti iz kaznenog udarca koji je realizirao Marijan Dumani poveli s 1-0. Samo što je poelo drugo poluvrijeme, u 46. minuti

1. DINAMO (D)

4

4

0

0

12 – 6 12

2. ŠENKOVEC

4

3

1

0

12 – 4 10

3. SLOBODA (S)

4

3

0

1

13 – 4

9

4. UKOVEC 77

4

3

0

1

8–4

9

5. MLADOST (Pal.)

4

2

2

0

14 – 4

8

6. CENTROMETAL

4

2

2

0

9–5

8

7. DINAMO (P)

4

2

1

1

8–6

7

8. MLADOST (I)

4

2

1

1

6 – 10 7

9. NAPRIJED

4

1

2

1

5–4

5

10. SLOGA ()

4

1

2

1

5–4

5

11. PODTUREN

4

1

1

2

5–7

4

12. BSK

4

0

2

2

3–5

2

13. SPARTAK

4

0

1

3

1–7

1

14. SOKOL

4

0

1

3

4 – 12 1

15. PUŠINE

4

0

0

4

8 – 19 0

16. OMLADINAC (NSR)

4

0

0

4

2 – 14 0

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 5 zgoditka – Sanno Debelec (Dinamo D) 4 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Dario Vadlja (Mladost Pal.), Boris Vrbanec (Sloboda S), Denis Hali (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec), Marijan Dumani (Centrometal) 3 zgoditka – Saša Fuko (Šenkovec), Nino Marec (Dinamo P), Ivan Fuko (Mladost I) 2 zgoditka – Robert Kanski (Šenkovec), Vanja Šari (Sloga ), Gregor Bunc, Luka Jakši (Dinamo D), Luka Mikolaj (Sokol), Robert Štefulj, Igor Martan (Pušine), Damjan Novak (Dinamo P), Mihael Kolari (Podturen), Mario Hižman (Sloboda S), Mario Kranjec, Milan Mesari (ukovec 77), Nenad Vibovec (Centrometal)

Nenad Vibovec povisuje domae vodstvo na 2-0. Deset minuta kasnije utakmica je praktiki riješena jer je Marko Borko postigao trei domai zgoditak. Spartak je nakon pune 331 minute uspio postii prvi zgoditak u ovom prvenstvu. Pošlo je to za nogom Ediju Lackoviu iz kaznenog udarca. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Marijan Dumani je u 90. minuti samo potvrdio domau pobjedu Centrometala od 4-1. Obje momadi prezentirale su vrstu igru, a na trenutke i preoštru pa je sudac utakmice Igor Križari ak desetoricu igraa opomenuo.

Teško izborena domaa pobjeda Mladosti Na samom poetku u 9. minuti gostima je poništen zgoditak zbog prekršaja na domaem vrataru Luki Patafta. Gosti baš nisu bili zadovoljni tom odlukom suca utakmice Bojana Jurasa. Omladinac je prvi u 19. minuti zgoditkom “friškog” pojaanja Nenada Škrilca poveo s 1-0. Ivan Fuko uspio je do poluvremena u 23. minuti poravnati na 1-1. Filip Murkovi je svojim zgoditkom u 78. minuti odluio pobjednika u Ivanovcu i tako domainu donio minimalnu, ali važnu pobjedu od 2-1. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa.

Meksikanac i Brazilac pojaali akoveku Slogu Hrvatska je sve privlanija igraima iz cijelog svijeta, pa tako ni Meimurje nije iznimka. Bez obzira što nemamo profesionalni nogometni klub, u meimurskim klubovima igraju i stranci. “Transfer ljeta“ ipak je napravila akoveka Sloga. Izdvajamo dvije prinove koje su došle u Slogu akovec. Radi se o igraima Henrique Ferreira Carlos iz NK akovec i Mauricio Curiel Hernandez iz meksikog kluba Centenarios.

Iz NK Sloge stiže pojašnjenje da su stranci angažirani zbog okolnosti koje su se poklopile, jer je od Brazilca Henriqea menadžer trener igra Andre Silva, dok je Meksikanac Hernandez posebno zanimljiv igra jer je bio na probama u Cibaliji i slovenskom Zavru, navodno je i zadovoljio, ali nije mogao biti registriran zbog ogranienja broja stranaca. Oba igraa e igrati za Slogu u oekivanju transfera.




13. rujna 2013.

4. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - BORAC 6-1 (1-0) HODOŠAN. Igralište: Stadio NK Hodošan. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Mladen eke. Delegat: Dragun Vuk Strijelci: 1-0 Strahija Z (6), 2-0 Strahija Z (48), 3-0 Strahija G. (52-11m), 3-1 Janec (59), 4-1 Strahija G (81-11m), 5-1 Strahija Z (85), 6-1 Strahija Z (89) HODOŠAN: Rebertnik, Habuš, Sinkovi, Vlah, Narana, Puri (54. Biber), Blagus, Strahija G (84. Ribi), Vugrinec (61. Papak F), Kova, Strahija Z., trener: Goran Strahija BORAC: Cika, Puri (78. Baranaši), Križai, Sršan, Janec, Zrna, Gavez, Baksa, Ponec, Koevar, Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Strahija G (Hodošan); Zrna, Ponec, Sršan, Rušanec (Borac) Crveni karton: Cika (Borac)

SK - DRAVA (DM) 3-2 (2-1) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Radovan Posedi, Danijel Koila, Marinko Hrušoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Grabant (10), 2-0 Lisjak (15), 2-1 Štrok (24), 3-1 Vidovi (57), 3-2 Mihoci (61) SK: Grabant, Božek, Horvat, Lonari, Bašnec, Višnji, Smrk, Begovi (90. Glavina), Lisjak (46. Kos D), Vidovi, Grabant (68. Kos M), trener: Marko Vidovi DRAVA: Mikulan, Herc, Ivaci (60. Igrec Z), Gorupi, Mihalac, Kos (60. Mihoci), Igrec F (60. Klari), Igrec D., Igrec J., Orehovec, Štrok, trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Vidovi (SK); Mihalac (Drava)

KRALJEVAN 38 - MLADOST (SM) 4-0 (2-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Božidar Klari, Ivica Horvat, Morano Vlah. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Pišpek (30), 2-0 Cvek S (39-11m), 3-0 Baksa (76), 4-0 Baksa (89) KRALJEVAN: Lacko, Pigac (78. Šamarija), Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaši, Tisaj (88. ekunec), Slaviek (46. Cvek V), Baksa, Pišpek (78. Blažeka), Lipi (58. Špoljar), trener: Stefan Srpak MLADOST: Musta, Kvakan, Orehovec (66. Šulj), Posavec, Papak, Blažini, Hošnjak (74. Štrok), mrlek, Markovi, Matulin, Hobor (86. Pavlic), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Cvek S (Kraljevan); Papak J (Mladost)

II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

BUDUNOST - VIDOVAN 4-0 (3-0)

Kraljevan 38 s etiri “laka komada” ispratio Mladost Na prvi se zgoditak ekalo dobrih pola sata kada je mrežu gostiju iz Svete Marije naeo Filip Pišpek. Devet minuta kasnije domai imaju kazneni udarac koji za 2-0 realizira Silvestar Cvek. U drugom dijelu skoro pred sam kraj susreta s dva zgoditka Siniše Bakse u 76. i 89. minuti Kraljevan 38 dolazi do visoke pobjede od 4-0. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi. Budunost je sve riješila još u prvom poluvremenu kada su zgodicima Tihomira Halia, Tihomira Novosela i Brune Dodleka stigli do vodstva od 3-0. Dvije minute prije kraja utakmice Gianluca Hali samo je potvrdio uvjerljivu pobjedu Budunosti od 4-0 nad Vidovanom.Trnava u drugom poluvremenu s tri zgoditka stigla do tri boda. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo i gosti iz Orehovice su se dobro držali. Domai su svoj prvi zgoditak postigli u 48. minuti, a djelo je to Davida Farkaša. Na novi domai zgoditak ekalo se novih pola sata, kada Simon Jakši povisuje na 2-0. Seriju domaih zgoditaka za pobjedu od 3-0 zakljuio je Filip Blažek u 90. minuti. Igralo se fer i korektno pa je samo jedan igra, i to domai, bio opomenut. Dubravi bod iz Držimurec - Strelca. Pobjeda Galeba u Pribislavcu. Polet je nakon poraza u Orehovici i kod kue poražen pa se može rei da je u seriji poraza. Još k tome

nisu ni u ta dva kola uspjeli postii zgoditak. David Turk je bio taj koji je gostima iz Oporovca donio minimalnu, ali zasluženu pobjedu od 1-0. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi. SK bolji od Drave. Zvonimir Grabant je u 10. minuti domae doveo u vodstvo. Pet minuta kasnije zgoditkom Darijan Lisjaka ve je 2-0. Drava se uspijeva malo konsolidirati i u 24. minuti smanjuju zgoditkom Nikole Štroka na 2-1. Trener - igra Marko Vidovi vodstvo SK-a povisuje na 3-1 u 57. minuti. On je bio i jedini opomenuti igra na utakmici zbog preoštrog starta. David Igrec smanjio je u 61. minuti na 3-2. U Novakovcu bez pobjednika. Graniar je prvi poveo u 12. minuti zgoditkom Ivice Munara. Ve u 24. minuti s klupe Dubravana udaljen je predstavnik kluba Dominik Brljak zbog uestalog prigovaranja na odluke suca utakmice Darija Bubeka. Gosti iz Donje Dubrave imali su opravdanog razloga za prigovaranje u 41. minuti, kada Bubek po delegatu utakmice Zvonku Novakoviu nije dosudio oiti kazneni udarac za Dubravan. Ipak sedam minuta prije kraja utakmice Dubravan preko Nike Paheka uspijeva poravnati na konanih 1-1. Hodošan šesticom ispratio Borac PMP. Zanimljivo svih šest domaih zgoditaka su postigli braa Strahija, Zoran etiri, a Goran dva. Na

LISTA STRIJELACA

TABLICA GRANIAR - DUBRAVAN 1-1 (1-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Dario Bubek, Valenno Kantoci, Dario Kos. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Munar (12), 1-1 Pahek (83) GRANIAR: Tratnjak, Krznar, Boži K, Blažon, Munar (90. Buhin), Turk, Drvoderi D., Drvoderi A., Boži R., Novak, Lovrek (74. Šopar), trener: Zoran Graši DUBRAVAN: Fabi, Meimurec, Horvat, Jadan Damjan, Matotek, Jadan Dominik, Lukša, Brljak, Pahek, ižmešija, Balažinec, trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Drvoderi (Graniar); Jadan Dominik, Matotek, Meimurec (Dubravan) Crveni karton: Dominik Brljak, predstavnik kluba Dubravan

POLET - GALEB 0-1 (0-1) PRIBISLAVEC. IGralište: Petar Perši. Suci: Branko Bacinger, Mario Pintari, Filip Hrustek. Delegat: Mijo Horvat Strijelac: 0-1 Turk POLET: Vaš, Posavec, Krišto, Lesjak, Magdaleni, Bašek, Vibovec, Vukovi, Lisjak, Gajnik, Pal, trener: Franjo Mihalkovi GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Pigac, Frani, Balent, Mesari, Granar, Repalust, Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac Žu kartoni. Vukovi, Krišto, Posavec (Polet); Granar, Mesari, Hertelendi (Galeb)

4. kolo II. ŽNL MNS - zapad BRATSTVO - MEIMUREC 2-1 (1-1) JUROVEC. Igralište: SRC Peri Mladen Bokši. Suci: Slavko Novak, Dragun Novak, Josip Jurinec. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Treska (4), 1-1 Vinko M (24), 2-1 Kirec (62) BRATSTVO: Peri, Levai (90. Petermanec), Jambrovi, Vinko K., Antoli, Kirec, Rihtarec (74. Trstenjak), Levai, Vinko M (83. Baumgartner), Jurovi, Na (90. Saka), trener: Boris orevi ME IMUREC: Prekupec, Kozina (75. Ivanuša), Branilovi, Fuek (65. Primorac), Horvat, Bali, Bajzek, Kregar, Treska S (68. Thes), Treska D., trener: uro Koruni Žu kartoni: Jurovi, Jambrovi, Kirec, Rihtarec (Bratstvo); Treska, Horvat (Meimurec)

JEDINSTVO - HAJDUK-VINDIJA 9-1 (5-1) N. SELO NA DRAVI. Igralište: Gmajna. Suci: Rudolf ižmešija, Bruno Brljak, Milivoj Bali. Delegat: Borko Dragun. Strijelci: 1-0 Piska (10), 2-0 Novak (22), 3-0 Novak (30-11m), 3-1 Maari (38), 4-1 Piska (40), 5-1 Škvorc (44), 6-1 Koiš (67), 7-1 Popovi (74), 8-1 Koiš (80), 9-1 Koiš (85) JEDINSTVO: Habek (80. Vuruši), Jaluši, Škvorc, Tkalec (46. Plevnjak), Jambrovi, Štajerec, Fras (46. Pla ak), Piska, Novak Samuel, Popovi (75. Novak Simon), Koiš, trener: Mladen Rešetar HAJDUK: Rasol, Žganec, Hrženjak D, Jambroši (46. Hrženjak L), Maari, Mesari, Mikulaj (80. Hoblaj), Debelec M., Periši (46. Šardi), Debelec G (61. Hrženjak K), Maari (74. Strah), trener: Darko Rob

M.MIHALJEVEC - TRNOVEC 1-0 (0-0) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Damir Aldi, Filip Aldi, Antun Kukovec. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelac: 1-0 Mesari B (50) MM: Magdaleni, anadi, Trupkovi, Šol, Mesari P., Vrši (19. Mesari B), Zadravec (19. Pušar od 66. Perho), Kovai, Besjani, Varga, Posavec, trener: Bruno Mesari TRNOVEC: Košak, Novak, Kovai, Planinc, Bacinger, Miko, Jurman (65. Periši), Govedi, Liber, Kos, trener: Krisjan Kiri Žu kartoni: Bes jani, Perho, Trupkovi, Kovai (MM); Govedi (Trnovec) Crveni karton: Posavec (MM)

JEDINSTVO - SLOBODA (M) 0-2 (0-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Marijan Dumani, Boris Jakovljev, Antun Koruni. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-1 Mui (48), 0-2 Tisaj (59) JEDINSTVO: Ter, Kocen, Novak, Vuk, Plantak, Fujs (58. Ladi), Mikulan (80. Miljani), Horvat, Golub, Krumpi M (46. Krumpi S), Novak SLOBODA: Horvat, Belše, Tisaj (78. Bel), Srnec, alopa, Novak, Tremski, Lukman (87. Želežnjak), Mui (70. Bubek), Culjak (83. Murkovi), Sovar (8. Posavec), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Golub, Horvat, Novak, Ladi (Jedinstvo); alopek, Željeznak, Tremski (Sloboda)

PLAVI - ZEBANEC 2-0 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Tomislav Herman, Vlado Blaži, Renato Vuk. Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Nerer (8), 2-0 Škvorc (36-11m) PLAVI: Kuzma, Cerovec, Gorianec (19. Novak), Trupkovi, Škvorc, Drk, Vugrinec (65. Antokovi), Nerer, Zadravec, Govedi (60. Ratajec), Cilar, trener: Robert Glavina ZEBANEC: Kocijan, Horvat D, Žuni (74. Horvat N), Grabar, Puri (82. Bani), Kralj (79. Mlinari), Žuni, Tkalec, Kodba, Lackovi, Kojter (56. Debelec), trener: Neven Horvat Žu kartoni: Nerer (Plavi); Tkalec (Zebanec)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEVAN 38 BUDUNOST (P) TRNAVA CROATIA OMLADINAC (DS) GALEB POLET (P) SK DUBRAVA MLADOST (SM) DUBRAVAN BORAC PMP HODOŠAN DRAVA (DM) VIDOVAN GRANIAR (N)

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 0

0 0 2 1 1 1 0 2 1 1 1 1 0 0 0 1

0 19 – 4 0 14 – 2 0 8–4 1 8–5 1 13 – 13 1 6–8 2 7 – 10 1 10 – 10 2 10 – 9 2 8 – 12 2 5–9 2 8 – 13 3 10 – 9 3 10 – 13 3 5 – 14 3 4 – 10

12 12 8 7 7 7 6 5 4 4 4 4 3 3 3 1

6 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljevan 38) 5 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Bruno Gorianec (Dubrava), Bruno Dodlek (Budunost P), Siniša Baksa (Kraljevan 38), Zoran Strahija (Hodošan) 4 zgoditka – Nikola Bukal (Budunost P), Josip Igrec (Drava DM), Sandro Janec (Borac PMP), Goran Strahija (Hodošan), Tomislav Debelec (Omladinac DS) 3 zgoditka – Rajko Gavez (Borac PMP), Mišo Pal (Polet P), Luka Lipi (Kraljevan 38), Miroslav Pigac (Galeb), Simon Jakši (Trnava), Ivica Munar (Graniar N), Niko Pahek (Dubravan), Nikola Štrok (Drava DM) 2 zgoditka – Roberto Višnji, Aldin Begovi, Zvonimir Grabant (SK), Marko Valen (Omladinac DS), Goran Orehovec (Drava DM), Miroslav Šafari (Croaa), Nikola Blažini, Denis Orehovec (Mladost SM), Hrvoje Slaviek (Kraljevan 38), Tihomir Novosel (Budunost P), David Farkaš, Petar Blažek (Trnava)

DISCIPLINSKI KUTAK BORAC PMP – Sandro Cika (4089) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DRAVA (DM) – Damir Mihalac (2924) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: GALEB – Tomislav Granar (3145) BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Siniša Rušanec (3049) NK DUBRAVAN Donja Dubrava se po l. 53/a DP HNS-a kažnjava novanom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog iskljuenja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Novakovcu dana 08.09.2013.

PODBREST. IGralište: NK Budunost. Suci: Dražen Šajnovi, Denis Fic, Želimir Getrovich. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Hali T (15), 2-0 Novosel (37), 3-0 Dodlek (43), 4-0 Hali G (88) BUDUNOST: Pancer, Palai, Novak (65. Lonari), Ciglar, Domini, Hali T (75. Hali G), Lastavec (57. Gajnik), Marnec (46. Klobuari), Dodlek, Bukal, Novosel (85. Klobuari), trener: Ivan Gajnik VIDOVAN: Šalamun (46. Kranjec), Varga, Lukša, Hujs, Matulin, Horvat, Ujlaki (60. Nemet Danijel), Škoda (57. Friši), Kvakan, Nemet Dino (57. Herman), Friši D (60. Friši N), trener: Sreko Gabaj Žu kartoni: Lastavec (Budunost); Nemet Dino (Vidovan)

OMLADINAC - DUBRAVA 2-2 (1-1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Lana Vidovi. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Drk (12), 1-1 Debelec (38), 2-1 Debelec (50), 2-2 Tkalec (80) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Novak, Domjani, Valen (70. Toplek), Debelec, Sabolec, Taradi, Ruži, trener: Stjepan Makar DUBRAVA: uranec, Gorianec, Paler, Horvat, Bobianec, Kerovec, Sabol, Drk, Mui (72. Maari), Varga (40. Palir), Tkalec, trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Domjani (Omladinac); Mui, Sabol, Paler (Dubrava)

OPOMENUTI IGRAI KRALJEVAN 38 – Silvestar Cvek (45) VIDOVAN – Dino Nemet (2251) BUDUNOST (P) – Damir Lastavec (278) POLET (P) – Marko Krišto (665), Davor Vukovi (653), Saša Posavec (5085) DUBRAVAN – Dominik Jadan (1817), Damir Matotek (2010), Dalibor Meimurec (1857) TRNAVA – Renato Pintar (5071) DUBRAVA – Tino Sabol (4785), Velimir Mui (3643), Matija Paler (3638) BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Siniša Rušanec (3049), Marko Hunec (4522), Ivan Zrna (1928) SK – Marko Vidovi (3280) GALEB – Tomislav Granatir (3145), David Mesari (3252), Danijel Hertelendi (2008) GRANIAR (N) – Dominik Drvoderi (707) HODOŠAN – Goran Strahija (3107) MLADOST (SM) – Jurica Papak (1299) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094)

poluvremenu je bilo “samo” 1-0 za Hodošan, i to nakon poklona gostujueg vratara. U drugom poluvremenu gledatelji njih oko 150 vidjelo je još šest zgoditaka. Sandro Janec je uspio za goste iz Turiša u 59. minuti postii barem poasni zgoditak. Jedan domai, a ak etvorica gostujuih opomenutih igraa. Parovi i suci sljedeeg kola: DubravanOmladinac (DS) (suci: Herman, T.Kralji, Vlahek), Vidovan- Graniar (N) (Horvat, F.Aldi, Zobec), Mladost (SM) – Budunost (P) (suci: Radek, Martan,Horvat), Borac PMP – Kraljevan 38 (Mihoci , Šajnovi, Lehki), Croatia- Hodošan (suci: Posedi, Novak, Smrti), Galeb- Trnava (Juras, Mihali, Hrušoci), Drava(DM)- Polet (P) (Filipi, D.Sukanec,M.Sukanec), Dubrava – SK (suci: Tuksar, Bujani, Jurinec).

II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD

Sloboda uspješna na teškom gostovanju u Gornjem Mihaljevcu Ni u Gornjem Mihaljevcu nisu naišli na “minu”. Jedinstvo je i drugu važnu utakmicu izgubilo. Ovaj put kod kue. Prvi dio gledatelji zgoditak nisu vidjeli. Davor Mui prvi je u 48. minuti naeo mrežu domaeg vratara Mihaela Tera. Ivan Tisaj uspio je u 59. minuti vodstvo gostiju iz Mihovljana povisiti na kraju konanih 2-0. Nakon pobjede u Savskoj Vesi težak su poraz doživjeli igrai Hajduka na drugom za redom gostovanju ovaj put u Novom Selu na Dravi. Ve je nakon prvog poluvremena mirisalo na katastrofu kada su domai vodili sa 5-1. Josip Maari je postigao taj jedini gostujui zgoditak u 38. minuti. Dražen Kapeš bio je trostruki strijelac, po dva su zgoditka postigli Bruno Piska i Samuel Novak, a po jedan Marko Škvorc i Mišel Popovi. U takvoj golijadi opomenutih igraa nije bilo. Derbi u Jurovcu pripao domainu. Meimurec je ve u 4. minuti zgoditkom Darijana Treske poveo. Bratstvo je do poravnanja stiglo u 24. minuti, a strijelac je bio Miran Vinko. Dominik Kirec je u 62. minuti riješio pitanje pobjednika i domaima donio tri vrijedna boda. etiri domaa i dva gostujua opomenuta igraa. Strahoninec do domae pobjede u drugom poluvremenu. Denis Vuruši je zapoeo u 7. minuti domau seriju zgoditaka, ali je istu i završio u 87. minuti. Siniša Doveer uspio je u 24. minuti poravnati na 1-1 i tako barem prvi dio Veneru držati u egalu. Jurica Jaluši po drugi puta dovodi domaine u vodstvo u 50. minuti. Nikola Vrbanec povisuje na 3-1 u 73. minuti. Tri minute kasnije kad ve nisu mogli zgoditak postii gosti iz Svetog Jurja na Bregu uinio je to domai igra Renato Kolar za smanjenje rezultat na 3-2. Ve smo spomenuli Denisa Vurušia i njegov drugi zgoditak za konanih 4-2. Dva domaa, a jedan gostujui opomenuti igra.Plavi uspješni domaini. Ve u 8. minuti su poveli zgoditkom Tomice Nerera. Plavi

OPOMENUTI IGRAI BRATSTVO (J) – Luka Jurovi (323), Luka Jambrovi (3811), Dominik Kirec (4719), Luka Rihtarec (908) TRNOVEC – Nikola Govedi (9705) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301), Maja Horvat (3892), Mario Novak (5291), Mihael Ladi (107) SLOBODA (M) – Goran alopa (2427), Vedran Želežnjak (1150), Denis Tremski (1142) PLAVI – Tomica Nerer (775) BRATSTVO (SV) – Denis Srnec (1410), Filip Kocijan (1355) DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647), Deni Zanjko (6627) ME IMUREC – Saša Treska (88), Josip Horvat (703) STRAHONINEC – Denis Marec (5938), Nino Kopjar (5594) MURA – Ivica Bašnec (3451) NAPREDAK – Filip Bedi (4182), Damir Jurak-Lepen (74), Dalibor Drvoderi (3629), Mišel Bistrovi (5314), Dalibor Žagar (2293) ZEBANEC – Marko Tkalec (4154) MALI MIHALJEVEC – Dino Besjani (2345), Dino Perho (2355), Nenad Trupkovi (2340), Vedran Kovai (5225) VENERA PMP – Marko Kovai (3895)

TABLICA

NAPREDAK - DRAVA (K) 2-0 (1-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Mario Buhin, Mladen Puklavec, Alen Pancer. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Bistrovi (34), 2-0 Varga (88) NAPREDAK: Žagar, Bedi, Matoša, Tkalec, isar, Jambroši, Varga, Maari (58. Tkalec), Lepen-Jurak, Bistrovi, Žagar (82. Hunec), trener: Darko Vincek DRAVA: Ivkovi, Zanjko Marin, Šol, Zanjko D (71. Zanjko Z), Bajkovec, Zanjko Mihael, Dombaj, Carevi, Medved, Gorianec, Škvorc, trener: Krisjan Varga Žu kartoni: Bedi, Lepen-Jurak, Drvoderi, Bistrovi, Žagar (Napredak); Zanjko D., Carevi (Drava)

MURA - BRATSTVO (SV) 0-1 (0-0)

1. SLOBODA (M)

4

4

0

0

14 – 3 12

2. JEDINSTVO (NSD)

4

3

1

0

17 – 5 10

3. BRATSTVO (J)

4

3

0

1

12 – 5

4. ME IMUREC

4

2

1

1

12 – 5

7

5. STRAHONINEC

4

2

1

1

8–6

7

6. PLAVI

4

2

1

1

8 – 11

7

7. BRATSTVO (SV)

4

2

0

2

7–7

6

8. JEDINSTVO (GM)

4

2

0

2

6–7

6

9. M. MIHALJEVEC

4

2

0

2

4–5

6 6

9

10. ZEBANEC

4

2

0

2

5–7

11. DRAVA (K)

4

1

1

2

4–6

4

12. HAJDUK (Š)

4

1

1

2

7 – 15

4

13. MURA

4

1

0

3

3–5

3

14. TRNOVEC

4

1

0

3

5–9

3

15. NAPREDAK

4

1

0

3

4–9

3

16. VENERA PMP

4

0

0

4

3 – 14

0

u 36. minuti imaju kazneni udarac kojeg za konanih 2-0 realizira Jurica Škvorc. Uz dva postignuta zgoditka u prvom poluvremenu i dvojica su igraa bila opomenuta u tom periodu. Po jedan u svakoj momadi.Bratstvo domae izgubljene bodove vratilo u Hlapiini. Dugo se utakmica lomila tko e postii zgoditak. Gosti iz Savske Vesi bili su spretniji i sedam minuta prije kraja utakmice preko Daniela Novaka došli do zgoditka i pobjede od 1-0. Ljuti su malo na suca utakmice Roberta Radeka što po njihovom mišljenju nije u 77. minuti dosudio za njih kazneni udarac.Minimalna domaa pobjeda Malog Mihaljevca. Zgoditak odluke u 50. minuti za nova tri boda postigao je Bruno Mesari. Prvi bodovi Napretka. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu domai su stigli do prve jesenske pobjede. U trenutke preoštroj i nervoznoj igri sudac utakmice Mario Buhin podijelio je ak sedam opomena. I u gledateljstvu je bilo živo. Naroito kod domaih koji su dobro izvrijeali suca utakmice Buhina, a posebno krajem prvog poluvremena i po njegovom završetku prilikom ulaska u svlaionice. Da li su imali i razloga u svom izvješu delegat utakmice Antun Vlahek ne navodi.

HLAPIINA. Igralište: NK Mura. Suci: Robert Radek, Ivica Jalšovec, Božidar Jurai. Delegat: Vlado Soka Strijelac: 0-1 Novak (83) MURA: Tkalec, Lipovi, Novak, Jurovi, Braniša, Strojko, Vinko (70. Horvat), Jeki, Telebuh, Varga, Breznik (46. Strojko), trener: Dražen Novak BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Hižman, Novak (84. Horvat F), Horvat S., Vlahov, Horvat N (90. Bedi), Kocijan (72. Vidovi S), Vidovi M (89. Graf), Vuruši (36. Riko), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Bašnec (Mura); Srnec, Kocijan (Bratstvo)

STRAHONINEC - VENERA PMP 4-2 (1-1) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-Spi. Suci: Franjo Hergo, Željko Novak, Ivan Vlahek. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Vuruši (7), 1-1 Pintari (24), 2-1 Jaluši (50), 3-1 Vrbanec (73), 3-2 Kolar (76-ag), 4-2 Vuruši (87) STRAHONINEC: Božak, Radek, Fuko (46. Lehkec), Zobec (35. VIšnjari), Jaluši, Vrbanec, Kopjar (65. Kovai), Drabi (75. Kolar), Vuruši (88. Zadravec), Marec, Žerjav, trener: Dragun Vabec VENERA: Srnec, Gorianec (66. uran), alopek (75. Perho), Kovai, Celinger, Marodi, Peras 83. urin), Ciglari, Škvorc (75. Mesari), Doveer, Pintari, trener: Ivan David Žu kartoni: Kopjar, Marec (Strahoninec); Kovai (Venera)

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 5 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J), Bojan Kregar (Meimurec), Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 4 zgoditka – Denis Vuruši (Strahoninec), Darijan Treska (Meimurec) 3 zgoditka – Krisjan Culjak, Davor Mui (Sloboda M), Josip Maari (Hajduk Š), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Bruno Piska (Jedinstvo NSD) 2 zgoditka – Nikola Vlahov, Daniel Novak (Bratstvo SV), Robert Kralj (Zebanec), Nikola Gorianec (Drava K), David Gorianec (Bratstvo J), Bojan Bacinger (Trnovec), Nino Kopjar (Strahoninec), Saša Sovar, Denis Tremski, Patrik Belše (Sloboda M), Jurica Škvorc (Plavi Pek.)

DISCIPLINSKI KUTAK MALI MIHALJEVEC – Milan Posavec (5225) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594), Denis Marec (5938)

Parovi i suci 5.kola: Trnovec – Jedinstvo (NSD) (Novak, Puklavec, Mesari), Venera PMP – Mali Mihaljevec (suci: Dumani, Bali, Pintari), Meimurec- Strahoninec (suci: Škrobar, urila, Koila), Sloboda (M)- Bratstvo (J) ( suci:Jurec, Fažon, Vuk), Zebanec- Jedinstvo (GM) (Kukovec, Zadravec, Kantoci), Drava(K)- Plavi (P) (suci: Žerdin,Vlah, Vidovi), subota 14.09.- Bratstvo (SV) – Napredak (suci:Srnec, Kovai, Hajdarovi), Hajduk(Š) – Mura (suci: Horvat, Blaži, Filipaši).




13. rujna 2013.

4. kolo III. ŽNL MNS - istok BUDUNOST - RADNIKI 3-2 (3-1) MIKLAVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Damir Klari, Luka Tizaj, Mario Sukanec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 FaŞon (19), 1-1 Paler (27), 2-1 Drk (40), 3-1 FaŞon (42), 3-2 Pal (87) BUDUNOST: Varga, Babi (82. David), Novak, Lisjak (87. Jurťi), Zadravec, Berdin, Antolovi M (90. Antolovi L), FaŞon (80. Berdin M), Berdin V., Okreťa, Drk, trener: Boris Radikovi RADNIKI: Horvat Mihael, Habuť, Novak (20. Horvat D), Kocijan, Horvat S., Paler (73. Vlaťi), Gelo, Pal, FaŞon (63. Tomaťek), Mavrin, Horvat Maja, trener: Ivan KriŞai Žu kartoni: Paler, Kocijan (Radniki)

TORPEDO - EKO 1-3 (0-0) KRIŽOVEC. IGraliťte: Trate. Suci: Jasmin Lozi, Robert Novak, Mario Horvat. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Ivanuťi (60), 1-1 Šol (64), 1-2 Rudniki (77), 1-3 Rudniki (90) TORPEDO: Herceg, David, Jambroťi, Novak (39. Jezernik od 65. Mesari), Vugrinec, Pintari, Tuksar, Jambroťi, Šol, Strojko, eki, trener: Leonard Sanjkovi EKO: Juras, Opaak, Viťnji, Pavlic, Balog, Gorianec (70. Novak), Bermanec, Ivanuťi, Lastavec, Rudniki, Donoťa (54. Bogdanovi), trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Pintari, Jambroťi (Torpedo); Opaak, Pavlic, Rudniki, Lastavec, Juras, Ivanuťi (Eko) Crveni karton: eki (Torpedo)

OTOK - JADRAN 3-0 (1-0) OTOK. Igraliťte: NK Otok. Suci: Marko urek, Nino Grgi, Maja Filipi. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Šimec (37), 2-0 Koiť (57), 3-0 Novak (77) OTOK: Vlah, Kalťan (85. Klari), Novak J (46. Gorupi), Jankulija, BlaŞini M, Karabojev, Novak Z., Malek (72. Pata a), BlaŞini D (73. BoŞek), Šimec, Koiť (78. Grabant), trener: Ivica Kalťan JADRAN: Habijan (83. Kameni), Štampar, Janec, Kapelari, Zagorec, Lonari, Halabarec (46. Antonovi), Novak, Makar, Jankovi (63. Zadravec), Mlinari, trener: Bruno Matotek Žu kartoni: BlaŞini M, Malek, BlaŞini D. (Otok); Makar, Lonari (Jadran)

MLADOST - BORAC 2-2 (1-0) DEKANOVEC. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Dominik Filipaťi, Ivan Sermek, DraŞen Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Zrna (23), 1-1 Pintari (62), 1-2 Branilovi (75), 2-2 Kovai (90) MLADOST: Ciceli J, Majeri (67. BlaŞon), Lesinger (85. Andraťec), eh, Levai, Ciceli A., Kovai, Jalťi, Hajdarovi Ž., Zrna, Hajdarovi M., trener: Renato Ciceli BORAC: Harmicar J, Farkať, Kolari, Vadlja, Mesari, Baksa, Pintari, Mavrin, Branilovi, Ivkovi, Harmicar P., trener: Mario Mesari Žu kartoni: Hajdarovi M., Levai, Hajdarovi N. (Mladost); Ivkovi (Borac)

TRNAVA - CROATIA 3-0 (0-0) GORIAN. Igraliťte: NK Trnava. Suci: Darko Filipi, Branko Martan, Boťko Martan. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Farkať (48), 2-0 Jakťi S (78), 3-0 BlaŞek (90) TRNAVA: Vojvoda, Jakťi I., Gudlin (62. Malek), Farkať, Špoljar (85. Varoťanec), Pintar (73. Jakťi A), Baksa (60. BlaŞek), Jakťi S., Magdaleni, Markan, Repalust, trener: Petar Medvar CROATIA: Patarec, avlek (70. Plevnjak), Kosi, Kolar, Varga, Bali, Šafari, urila (64. HanŞekovi), Krmar, RuŞi, Jeleni, trener: Vladimir Bartoli Žu karton: Pintar (Trnava)

DRAŠKOVEC - ROMSKA VATRA 14-1 (8-0) DRAŠKOVEC. Igraliťte: NK Draťkovec. Sudac: Erik Žerdin Strijelci: 1-0 Vujasinovi (14), 2-0 Kocijan (15), 3-0 Mlinari (18-11m), 4-0 Mlinari (24), 5-0 Matjai (31), 6-0 Vujasinovi (35), 7-0 Vujasinovi (38), 8-0 Vujasinovi (41), 8-1 Orťoť Denis (49), 9-1 Kavran (51), 10-1 Slaviek G (63), 11-1 Lonari (64), 12-1 Mlinari (67), 13-1 Lonari (84), 14-1 Mlinari (87) DRAŠKOVEC: Taradi, Židov (46. Lonari), Matjai Danijel, Turk, Mlinari, Kavran, Matjai David (46. Slaviek L), Vujasinovi, Slaviek G., Kocijan, Koiť, trener: Dario Kova R.VATRA: Orťoť E., Orťoť B., Kalanjoť, Horvat D, Orťuť ., Horvat S., Ignac Lj., Orťoť I., Orťoť I., Orťuť M., Orťoť D. Žu karton: Orťoť Denis (RV)

4. kolo III. ŽNL MNS - zapad ZASADBREG - POBJEDA (GH) 4-0 (1-0) ZASADBREG. Igraliťte: NK Zasadbreg. Suci: Darijan Zadravec, Nenad Štrok, Stjepan Novak. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Koroťi (8-11m), 2-0 Rodinger Florijan (55), 3-0 Šajnovi (73), 4-0 Medved (90) ZASADBREG: Novak, Šajnovi (88. Medved), Hatlak (76. Perho), Galovi, Rodinger Filip, Rodinger Florijan, Šela (87. Belťe), Šimunkovi, Horvat Dominik (32. Horvat Dino), Koroťi, Lukman, trener: DraŞen Novak POBJEDA: Mikulan, Kocijan (84. Gavez), Tkalec (52. Florijani T), Kova, Golub, Borko (62. HanŞekovi), Herceg (46. Florijani D), Ladi (46. Balog), Bistrovi, Vabec, Kresinger, trener: Alen Herceg Žu kartoni: Herceg, Kocijan, Golub (Pobjeda)

OMLADINAC - BRATSTVO (P) 2-2 (2-2) MAKOVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Dario Veli, Dino Veli, Edvin Zobec. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Novak B (30), 1-1 Januťi (34), 2-1 Lukman (36), 2-2 Balog (37) OMLADINAC: Murk, Posavec (46. Vrbanec), Januťi, Povodnja, Lukman, alopa, Rudniki, Dragovi, Šafari, Vrbanec, Mikac, trener: Branko Zebec BRATSTVO: Jambrovi, ekunec, Kovai D, Škvorc (62. Kelneri Mihael), Potonik, Trupkovi (85. Kovai F), abradi, Novak M., Novak B., Kelner (90. Miljani), Balog (90. Bajs), trener: Bojan Novak Žu kartoni: Povodnja (Omladinac); Kovai, Kelner (Bratstvo)

DINAMO - HAJDUK (B) 1-5 (1-0) ŽIŠKOVEC. IGraliťte: NK Dinamo. Suci: Patrik Kolari, Elvir Baťek, Marko Ser. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 1-0 Šparavec (37), 1-1 Šego (64), 1-2 Cirkveni (66), 1-3 Cirkveni (71), 1-4 Domini (80), 1-5 Senar (88) DINAMO: Horvat, Hunjadi, Thes, Murk, Radek, Kovaec (79. Hutinec), Balog, Buhin, Bistrovi (79. Novak), Kovai, Šparavec, Jug, trener: Tomislav Šari HAJDUK: Horvat I (18. Tkalec), Domini, Marciuť, Gregorini Z (46. Cirkveni), Gregorini N., Perko, Horvat M., Senar, Krnjak (46. Šego), Novak S (82. Ciglari), Cirkveni B., Tkalec, trener: Mario Zaspan Žu karton: Šparavec (Dinamo) Crveni karton: Thes (Dinamo)

SLOGA - PARAG 15-1 (9-0) ŠTRIGOVA. IGraliťte: NK SLoga. Sudac: Vjeran Tuksar Strijelci: 1-0 Šoťtari (8), 2-0 Mlinari (9), 3-0 Šoťtari (10), 4-0 Šoťtari (22), 5-0 Senar (25), 6-0 Šoťtari (25), 7-0 Novak (37), 8-0 Šoťtari (39), 9-0 Šoťtari (40), 10-0 Mlinari (53), 10-1 Orťoť Z (58), 11-1 Mlinari (63), 12-1 Senar (72), 13-1 Senar (79), 14-1 Mlinari (80), 15-1 Šoťtari SLOGA: Rojko, Bogdan (32. Kamerlin), ŽiŞek (46. Raus), Nemec, Smolkovi, GOrianec, Šoťtari, Senar, Mlinari PARAG: Balog S., Orťoť Z., Orťuť V., Orťuť M., Ignac S., Orťuť D., Šei (46. Orťoť D), Orťuť S., Ignac M., Balog S., Orťuť A (46. Horvat)

MLADOST - VUETINEC 2-1 (1-0) SELNICA. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Damir Mesari, Željko Hajdarovi, Casimir Rodrigue. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Hoťpel (8), 2-0 Stojko (56), 2-1 Novak (63) MLADOST: Rajf, Vrani (72. Bogdan), Hren, Vinko, Žerjaf, Stojko, Radikovi, Levai, Šavniar (83. Tuksar), Hoťpel, Murkovi, trener: Marijan Mohari VUETINEC: Kocijan, Ambruť T., Vabec L, Ambruť I., Vabec I., Karninik (70. Peri), Petrievi David (56. Krnjak), Ambruť E., Reťetar (53. Škvorc), Levec (85. Petrievi Dejan), Novak, trener: Slavko orevi Žuti kartoni: Stojko, Šavniar, Radikovi, Vinko (Mladost); Vinko, Ambruť I., Vabec (Vuenec) Crveni kartoni: VInko (Mladost); Ambruť I (Vuenec)

D.KONCOVAK - PLAVI 4-0 (1-0) D.KONCOVAK. Igraliťte: NK D. Koncovak. Suci: Petar RuŞi, Marna Koprivec, Mihovil Balenovi. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Vukovi (21), 2-0 Vukovi (55), 3-0 Horvat (59), 4-0 Smodiť (90) D.KONCOVAK: Novak, Koraj (70. Saka), Horvat, Smodiť (12. Vukovi), Sklepi, Brezniar, Smodiť, Sklepi, Stanjko, Flac, Turk, trener: Tine Špilak PLAVI: Janez, Koroťec, Vinkovi, Francki, BoŞi, Gre , Kova (80. Ole F), Bistrovi (83. Ole T), Vukovi, Škvorc (61. Škvorc M), Fic (64. Škvorc N), trener: Jerko Petran Žu karton: Turk (DK)

III. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 5. KOLO

U derbiju u Miklavcu, Budunost bolja od Radnikog Ve nakon prvog poluvremena domai su imali vodstvo od 3-1. Mihael FaŞon sa svoja dva zgoditka prvim u 19. i drugim u 42. minu najzasluŞniji je za pobjedu Budunos. U 40. minu Budunost je u vodstvo doveo Dragun Drk. Radniki je u 27. minu uspio zgoditkom Mije Palera poravna na 1-1 i to je bilo sve od gosju iz Gardinovca ťto se e prvog poluvremena. Tri minute prije kraja utakmice ipak Krisjan Pal uspijeva ublaŞi poraz na 3-2. Dvojica opomenuh igraa i to iz redova gostujue momadi.Lakťi trenig Draťkovca u petak. Gost im je bila momad Romske vatre koja je ve u prvom poluvremenu primila osam komada. U drugom joť ťest i to je ukupno 14. ak su deki iz Piťkorovca sloŞili domainu jednu lijepu akciju i u 49. minu preko Denisa Orťoťa posgli barem poasni zgoditak. Kod Draťkovca po eri su puta mreŞu Emila Orťuťa tresli Marko Mlinari i Tin Vujasinovi. Dva je puta strijelac bio Petar Lonari, a po jednom Milan Kocijan, Goran Slaviek, Ivan Kavran i David Matjai. Jedan opomenu igra i to iz gostujue momadi zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Erika Žerdina. Glatka domaa pobjeda Otoka. Jadran se dobro drŞao sve do 37. minute kada domai zgoditkom kapetana momadi Velimira Šimeca dolaze do vodstva. U drugom dijelu joť dva zgoditka u mreŞi Tomislava Habjana. Prvo je strijelac u 57. minu bio Dejan Koiť, a potom u 77. minu Zoran Novak za konanih 3-0. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa.Eko sa pobjedom iz KriŞovca. Nakon prvog ravnopravnog dijela zgoditaka nije bilo. No, domai Torpedo ostao je u razmaku od eri minute od 33. do 37. bez Danijela eki koji je iskljuen zbog dvije opomene. Ve kod prve opomene kada se koťkao sa igraem Eka Dinom Rudnikim je visio na granici iskljuenja. ak su dobrih sat vremena gledatelji ekali na prvi zgoditak. Poveli su gos iz Svetog KriŞa zgoditkom Ivana Ivanuťia. Samo je eri minute trajala radost gosju kada su domai zgoditkom Damjana Šola poravnali na 1-1. Dino Rudniki sa dva zgoditka u 77. i 90. minu, naravno i brojano jai donosi Eku pobjedu od 3-1. Sudac utakmice Jasmin Lozi ak je osmoricu igraa opomenuo. Agresivniji su bili gos koji su imali ťestoricu opomenuh, a domai samo trojicu.Podjela bodova u Dekanovcu. BliŞi osvajanju tri boda bili su gos iz Donjeg Hraťana jer su domaini do boda uspjeli si zgoditkom Dejana Kovaia u 90. minu. Mladost je dobro kranula u utakmicu i u 23. minu zgoditkom Nikole Zrne povela. Tom minimalnom prednoťu oťlo se na odmor. Domai su prvi dio bili bolja momad. U drugom dijelu pak gos iako su od 58. minute igrali sa deset igrai. Ozlijedio im se Paul Vadlja, a kako ni jednog priuvnog igraa nisu imali igru su morali nastavi sa igraem manje. No, to im nije smetalao previťe jer Borac u razmaku od 62. do 75. minute preokree rezultat u svoju korist. Prvo je Maja Pintari poravnao na 1-1, a u vodstvo goste doveo Leon Branilovi. Domai do boda dolaze u ve ranije spomenutoj situaciji u 90. minu. Tri domaa, a jedan gostujui opomenu igra.

TABLICA

BORAC PMP - TRNAVA 1-3 (1-1)

1. BUDUNOST (M)

4

4

0

0

16 – 6

12

2. TRNJE

3

3

0

0

18 – 4

9

3. DRAĹ KOVEC

4

3

0

1

21 – 9

9

4. OTOK

3

3

0

0

10 – 3

9

5. RADNIKI

4

2

0

2

24 – 8

6

6. EKO

4

2

0

2 15 – 10

6

BSK - JADRAN 4-0 (3-0)

7. MLADOST (D)

4

1

1

2

6 – 14

4

8. TORPEDO

3

1

0

2

8 – 10

3

9. BORAC (DH)

BELICA. IGraliťte: NK BSK. Sudac: Željko Kovai Strijelci: 1-0 Sirc (16), 2-0 Makar (32), 3-0 Mesari (36), 4-0 Horvat (66) BSK: Bobianec, Novak K., Horvat T, Ma, Mesari A., Horvat M., Mesari, Trstenjak (25. Makar), Sirc, Pintari, Meimurec JADRAN: Kovaec, Juras, Podvezanec, Hras, Kljuari, Pavlekovi, Janec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari, Mihalic

4

0

1

3

4 – 14

1

10. JADRAN

4

0

0

4

4 – 12

0

11. ROMSKA VATRA

3

0

0

3

2 – 38

0

OPOMENUTI IGRAI TORPEDO – Antonio Pintari (3287), Emil Jambroťi (4501) JADRAN – Tomas Makar (2714), Dejan Lonari (2093) BORAC (DH) – Neven Ivkovi (3129) EKO – Marko Opaak (2079), Karlo Pavlic (3593), Dino Rudniki (4147), Jadranko Lastavec (2131), Tomislav Juras (2084), Ivan Ivanuťi (5491) MLADOST (D) – Marko Hajdarovi (1918), Željko Hajdarovi (1895), Slaan Levai (715) ROMSKA VATRA – Denis Orťoť (7921) RADNIKI – Mijo Paler (843), Miroslav Kocijan (374) OTOK – Miljenko BlaŞini (2858), Nikola Malek (2865), Denis BlaŞini (3091)

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Dino Rudniki (Eko) 6 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Mihael FaŞon (Budunost M) 5 zgoditaka – Mijo Paler (Radniki), Tin Vujasinovi (Draťkovec) 4 zgoditaka – Josip Tomaťek (Radniki), Ivan Kolari (Trnje), Dragun Drk (Budunost M), Milan Kocijan, Marko Mlinari (Draťkovec), Velimir Šimec (Otok) 3 zgoditka – Maja Horvat, Krisjan Pal (Radniki), Vinko Berdin (Budunost M), Dragan Tuksar (Torpedo), Sanno Jankovi (Jadran), Goran Slaviek (Draťkovec)

TORPEDO – Danijel eki (3284) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

Parovi i suci 5. kola: Eko – Otok igra se u 10.30 (suci: Klari, Balenovi, Tizaj), Borac (DH) – Torpedo (suci: M. Begovi, A. Begovi, Mesari), Radniki – Mladost (D) (suci: Kolari, Rodrigue, Filipi), Romska vatra- Budunost (M) (sudac: BoŞidar Jurai), Trnje – Draťkovec (suci:iŞmeťija, Štrek, Koprivec).

Donji Koncovak Plavima 1975 zabio etiri, Hajduk bolji od Dinama

DISCIPLINSKI KUTAK MLADOST (S) – Robert Vinko (4273) po l. 86 DP HNS-a 5 (pet) utakmica VUETINEC – Ilija Ambruť (100) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DINAMO (Ž) – Ivan Thes (184) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: MLADOST (S) – Robert Vinko (4273) POBJEDA – Alen Herceg (6923)

burno. Domai su u 75. minu ostali bez Roberta Vinka koji je na rasnoj ? osnovi vrijeao pomonog suca Casimira Rodrigue. Da gos ne bi ostali duŞni domainu i oni su tri minute prije kraja utakmice ostali bez Ilije Ambruťa koji je iskljuen zbog druge opomene. Obje je dobio zbog preoťtrog starta. Uz dva iskljuenja i sedam je igraa dobilo opomene. Domaa eri, a trojica gostujuih.Bratstvu bod u Makovcu. ak su gos iz Preseke i poveli u 30. minu zgoditkom Bojana Novaka. Omladinac u samo dvije minute 34. i 36. uspijeva zgodicima Marka Januťia i Marka Lukmana preokrenu vodstvo u svoju korist. No, ni se nije sťalo veselje domaih navijaa, a u 37. minu ve je 2-2. Izjednaujui zgoditak za Bratstvo je posgao Dario Balog. Što se e zgoditaka to je bilo sve. Tri minute prije kraja utakmice iz jedne kontre Bratstvo je pogodilo vratnicu tako da je Omladinac bio blizu da ostane i bez tog jednog boda. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. Hajduku visoka pobjeda u Žiťkovcu. Domai Dinamo poveo je u 37. minu zgoditkom Svena Šparavca i to minimalno vodstvo uspio odrŞa do kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu domai su pali, a gos iz Brezja posgli ak pet zgoditaka. Dva je posgao Bojan Cirkveni, a po jedan Marinko Šego, Denis Domini i Hrvoje Senar. Nevolja za domae bila je i ta ťto su od 70. minute igrali bez iskljuenog zbog dvije opomene Ivana Thesa. Samo jedan opomenu igra i to iz redova domaina. Parovi i suci 5.kola, igra se u nedjelju 12.09. u 17 sati : Hajduk(B)- Donji Koncovak (suci: Belovi, Kos , Veli), Bratstvo (P)- Dinamo (Ž) (suci: urek, Grgi, Di. Veli), Pobjeda – Omladinac (M) (suci: Hergoti, eke, Hrustek), Vuetinec- Zasadbreg (suci: Kolari, Tizaj, Pancer), Parag- Mladost (S) (sudac:Davor Šupljika), Plavi1975- Sloga (Š) (suci: Bubek,Novak,Fic).

OPOMENUTI IGRAI

POBJEDA – Alen Herceg (6923), Mihael Kocijan (4002), Dario Golub (160) DONJI KONCOVAK – Leonardo Turk (4058) DINAMO (Ž) – Sven Šparavec (4158) MLADOST (S) – Robert Vinko (4273), Gabriel Radikovi (7121), Ivan Šavniar (3750), Nikola Stojko (3749) OMLADINAC (M) – Dragan Povodnja (1130) BRATSTVO (P) – Marin Kelner (5289), Dominik Kovai (3190) VUETINEC – David Petrievi (64), Edvin Ambruť (111), Ivan Vabec (3886)

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – David Šoťtari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncovak) 8 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 7 zgoditaka – Marko Koroťi (Zasadbreg 77) 6 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncovak) 5 zgoditaka – Rajko Dragovi (Omladinac M) 4 zgoditka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda), Marko Januťi (Omladinac M) 3 zgoditka – Deni Kova (Pobjeda), Goran Kriťto, Matej Senar (Sloga Š), Tomislav Šafari (Omladinac M), Vedran Novak (Vuenec), Bojan Cirkveni (Hajduk B), Samo Smodiť (Donji Koncovak)

TURIĹ E. IgraliĹĄte: NK Borac. Sudac: BoĹžidar Jurai Strijelci: 1-0 Tot (22), 1-1 Sabol (34), 1-2 Blagus A (70), 1-3 Blagus R (74) BORAC: Vlah, Tot, Juras, Katani, Lackovi, Furdi, Drvoderi, Levai, Jesenovi, Pintar, Dolenec TRNAVA: Vadlja, Bistrovi, Ĺ avora, Far, Zorko, Gudlin, Blagus R., Domini, Vugrinec, Malek Blagus A.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

VIDOVAN BSK HODOĹ AN RADNIKI BUDUNOST (P) MLADOST (Pr.) PODTUREN TRNAVA SPARTAK BORAC PMP POLET (P) KRALJEVAN 38 JADRAN

D. KONCOVAK ZASADBREG 77 SLOGA (Ĺ ) MLADOST (S) POBJEDA OMLADINAC (M) HAJDUK (B) VUETINEC PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ĺ˝) PARAG

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

4 4 3 3 2 1 1 1 1 0 0 0

5 5 3 3 3 3 2 2 1 1 1 0 0

0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0

0 23 – 2 15 0 15 – 3 15 1 23 – 14 10 2 16 – 9 9 1 15 – 8 9 1 13 – 13 9 2 11 – 9 6 3 6 – 10 6 2 9–9 4 3 5 – 13 3 4 9 – 19 3 5 6 – 22 0 5 4 – 24 0

U 7. kolu koje se igra 16.09.2013. (ponedjeljak) s poetkom u 16,30 sa sastaju se: Vidovan – Mladost (Pr.), BSK – Spartak, Radniki – Budunost (P), Borac PMP – Jadran, Podturen – Kraljevan 38, Polet (P) – Trnava. Hodoťan je slobodan.

VETERANI – ZAPAD – 5. KOLO VRATIŠINEC. IGraliťte: NK SOkol. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Žnidari (11), 0-2 Fegeť (33), 1-2 Leťko (39), 1-3 Fegeť (70), 1-4 Žnidari (85) SOKOL: Petak, Zadravec, Munar, Ratajec, Leťko, Kovai, uranec, Jambreťi, Tarandek, Novak, Mavrek NEDELIŠE: Borko, Pongrac, Knez, uek, Kovai, Vizinger M., Maek, Vizinger D., Žnidari, Branilovi, Dokleja

ŠENKOVEC - AKOVEC 2-4 (1-1) ŠENKOVEC. Igraliťte: Gorica. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 1-0 Polak (30), 1-1 Bogdan (31), 1-2 Damjan (52), 1-3 Damjan (65), 1-4 Šenji (71), 2-4 Farkať (75) ŠENKOVEC: Palanuť, Baranaťi, Polak (46. Posavec), Toplek, Tkalec, Ratajec, Puťar (46. Kranjec), Saboli, Novak, Horvat (46. Mikac), Farkať AKOVEC: Tropťa, Vukoja, Sanjkovi, Srpak, Bogdan (46. Žganec), Koleni, Hamonajec (46. Damjan), Gaal, Saer (46. Hamonajec), Šenji, RaguŞ

STRAHONINEC - OMLADINAC (M) 3-4 (2-2) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Ĺ portski park. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 0-1 Hranjec (8), 1-1 Zorkovi (25), 1-2 Kukovec (28), 2-2 Zorkovi (42), 2-3 Hranjec (47), 2-4 Vukovi (58), 3-4 Zorkovi (68) STRAHONINEC: Bujan, Kolar, HadĹži, Makovec, Pulji, Senar, Topolnjak, Sanjin, Bali, Pintari, Zorkovi OMLADINAC: Kovai, Zadravec, Fai, Vukovi, Kutnjak, Radek, Kukkovec, Dodlek, BlaĹžon, Bister, Hranjec

SLOBODA - SLOBODA 4-2 (4-2) SLAKOVEC. Igraliťte: NK Sloboda. Sudac: Danijel Koila Strijelci: 0-1 Mesari (2), 0-2 ŽiŞek (9), 1-2 Hea (12), 2-2 Koruni (21), 3-2 Okreťa (29), 4-2 Koruni K (40) SLOBODA: Vibovec, Tomťi, PlatuŞi, Kiri, Senar, Ivanuťa, Koruni K., Koruni D., Hea, Okreťa, Kriťto SLOBODA: Kovaec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari, Hren, Plevnjak, Mezga, Mesari, DoleŞaj, ŽiŞek

POBJEDA - OMLADINAC (NSR) 0-3 (0-0) G.HRAĹ AN. IgraliĹĄte: NK Pobjeda. Sudac: Dragun Novak Strijelci: 0-1 JambroĹĄi (63), 0-2 Vlahek (72), 0-3 JambroĹĄi (78) POBJEDA: MarciuĹĄ D, Treska, Kova (46. MarciuĹĄ M), Trbovi, Zamuda (46. Ivani), Furdi, Zobovi, Topolnjak, Germek, Cvetkovi, Mlinari OMLADINAC: TomaĹĄi, Skoliber, JambroĹĄi, Bel, Jaklin, JanuĹĄi (22. Vrbanec), Vlahek, Vinko, Molnar, Jurinec, Ilekovi

SLOGA - HAJDUK 8-1 (6-0) AKOVEC. Igraliťte: NK Sloga. Sudac: Željko Novak Strijelci: 1-0 Novak (8), 2-0 Štear (17), 3-0 Bubek (21), 4-0 Štear (30-11m), 5-0 Štear (32), 6-0 Štear (39), 7-0 Srnec (56), 7-1 Posedi (71), 8-1 Štear (76) SLOGA: Grkavac, Belec, Colev, Srnec M, Bubek, Levai, Srnec D., Novak, Štear, Soboan, Šari HAJDUK: Kralji, Sutnjak, Posedi, Grabrovi, Šprajc, Horvat, Slunjski, Škrobar, Radikovi, Kozar, PreloŞnjak

MLADOST - BRATSTVO 6-1 (2-0) IVANOVEC. Igraliťte: Park mlados. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Lajtman (23), 2-0 Lajtman (30), 3-0 Fuko (49), 3-1 BoŞi J (55-11m), 4-1 Domini (59-11m), 5-1 Fuko (75), 6-1 Lajtman (87) MLADOST: RuŞi, Klinec, KriŞari, Jambrovi (46. Kralji), Varga (55. Kozjak), Domini, Tkalec, Pojer, Lajtman, Baťek (59. Medlobi), Kriťto BRATSTVO: Šolti, BoŞi J., Tomaťi, BoŞi T., Pavlinek, Zeli, Žilavec, BoŞi P., Posavec, Mesari, Balent

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

5 5 5 5 4 4 4 5 4 4 5 5 5

SOKOL - NEDELIĹ E 1-4 (1-2)

DISCIPLINSKI KUTAK

III. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD

Iako su domaini u 21. minu zgoditkom Nikole Vukovia poveli i to im je bio jedini zgoditak u prvom poluvremenu u drugom su dijelu uspjeli posi joĹĄ tri zgoditka za domau pobjedu od 4-0. Drugi zgoditak u 55. minu takoer je djelo Nikole Vukovia. eri minute kasnije na 3-0 povisuje Miroslav Horvat. Kad se ve oekivao posljednji zviĹžduk suca utakmice Petra RuĹžia Samo SmodiĹĄ postavlja konani rezultat. U fer i korektnoj igri samo jedan opomenu igra i to domai.Zasadbregu 77 pripao derbi i to glatko. Domai su do vodstva doĹĄli u 8. minu zgoditkom Marka KoroĹĄia iz kaznenog udarca. PokuĹĄavala je Pobjeda u drugom dijelu neĹĄto uini, ali su domai oito bili prejaki za njih. JoĹĄ im u drugom dijelu posgli tri zgoditka, pa su sa 4-0 mogli mirno kui u Gornji HraĹĄan. Strijelci u drugom dijelu za domae bili su redom Florijan Rodinger, Igor Ĺ ajnovi i Ivan Medved. Opomenute igrae imali su samo gos i to trojicu.Sloga se raspucala prov Paraga. Ve su u prvom poluvremenu deki iz Paraga primili devet komada. U drugom dijelu ekalo ih je joĹĄ ĹĄest. ak su uspjeli i oni posi jedan zgoditak i to u 58. minu, a posgao ga je Zlatko OrĹĄoĹĄ. Kod Sloge ak sedam zgoditaka posgao je David Ĺ oĹĄtari, eri Nino Mlinari, tri Matej Senar i jedan Dejan Novak. Sudac utakmice Vjeran Tuksar nije imao teĹžak zadatak koji je obavio bez ijednog opomenutog igraa. Mladost bolja od Vuenca. Gabriel HoĹĄpel prvi za zabio za domae ve u 8. minu. Nikola Stojka posĹže drugi domai zgoditak u 56. minu. Vuenec je uspio u 63. minu zgoditkom Vedrana Novaka smanji vodstvo Mlados na 2-1, ali za neĹĄto viĹĄe nije bilo snage. Nakon tog zgoditka bilo je

GARDINOVEC - KRALJEVAN 38 6-0 (5-0) GARDINOVEC. IGraliĹĄte: NK Radniki. Sudac: Ivan Vlahke Strijelci: 1-0 OreĹĄki (14), 2-0 OreĹĄki (17), 3-0 Novak D (25), 4-0 Novak J (39), 5-0 OreĹĄki (43), 6-0 Hajdarovi (69) GARDINOVEC: Paler, Potonjak, Baksa, Novak D., Bacinger, Vodopija, Horvat, OreĹĄki, Medved, Novak J. (46. Hajdarovi), Carovi KRALJEVAN: Strahija, Cvek, Cerovec, Vlah, Perca, Radmanovi, Srpak, Tisaj, Glad, Makar, Iskra

TABLICA 0 0 1 0 1 2 1 1 1 1 0 0

0 0 0 1 1 1 2 2 2 3 4 4

27 – 1 19 – 4 31 – 5 6–4 9–9 17 – 7 10 – 10 7–9 8 – 12 4 – 19 3 – 31 1 – 31

12 12 10 9 7 5 4 4 4 1 0 0

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

SLOGA () SLOBODA (S) OMLADINAC (NSR) SOKOL OMLADINAC (M) STRAHONINEC MLADOST (I) NEDELIĹ E POBJEDA Ĺ ENKOVEC AKOVEC SLOBODA (M) BRATSTVO (SV) HAJDUK (B)

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 4 4 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 0

0 1 0 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 1 2 2 1 2 3 3 3 3 4 4 5

23 – 7 21 – 9 20 – 3 25 – 12 12 – 10 18 – 16 15 – 16 16 – 9 13 – 13 10 – 13 13 – 18 11 – 19 8 – 33 7 – 34

15 13 12 9 9 8 7 6 6 6 6 3 3 0

U 7. kolu koje se igra 16.09.2013. (ponedjeljak) s poetkom u 16,30 sa sastaju se: Pobjeda – Hajduk (B), Sokol – Sloga (), Šenkovec – Omladinac (NSR), Mladost (I) – Nedeliťe, Strahoninec – akovec, Sloboda (S) – Bratstvo (SV), Sloboda (M) – Omladinac (M).




13. rujna 2013. GIMNASTIKA

TENIS IN MEMORIAM – Marin Šuica, mladi tenisa akovekog TK-a “Franjo Punec“ prerano nas je napustio 9. rujna 2010. godine

Filip Ude u Maarskoj osvojio broncu na parteru Iako je prije natjecanja Filipu parter trebao poslužiti za zagrijavanje, odnosno “pražnjenje” u kvalifikacijama ui konja s hvataljkama, s odvježbanim startom od 15.9 i u kvalifikacijama i u finalu kui se vratio s medaljom. U finalu je ocijenjen s 14.050 bodova, što je bilo dovoljno za plasman iza zlatnog Nizozemca Casimira Schmidta (15.250) i Ukrajinca Jevgenija Judenkova (14.500).

U vježbi na konju s hvataljkama Filip je bio 23. Ude nije uspio bez pada odvježbati svoju udarnu spravu – konj s hvataljkama. Uvježbavanje novog elementa s kojim je podignuo ocjenu kojom može ui

u konkurenciju i borbu za naslov svjetskog prvaka – Busnari još uvijek traje. U Maarskoj ga je odradio tek u drugom pokušaju, nakon što je u prvom pao sa sprave. Naravno, nakon pada nije mogao ui u finale, u koje su na ovom natjecanju ulazila samo po šestorica natjecatelja. Meutim, vrlo solidno je napravio vježbu na tlu i u konkurenciji koja nije bila prejaka, kao šesti u kvalifikacijama, plasirao se za nedjeljno finale. Gimnastiari su inae u završnim pripremama za SP u gimnastici koje se od 30. rujna do 6. listopada održava u belgijskom Antwerpenu, a prije toga za Udea slijedi još jedna provjera vježbe na konju s hvataljkama na Svjetskom kupu u Osijeku.

SPORTSKI KAMPOVI

Marin Horvat, voditelj kampova, Bojan Ruži, predsjednik Zajednice sportskih udruga akovec, i Anto Dragi, prof.

SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN

Najvei interes djece za plivanje, tenis i rolanje Tijekom proteklih ljetnih školskih praznika u sklopu akcije “Svaki tjedan - sport jedan“ u akovcu je organizirano 18 sportskih kampova u deset (od ukupno jedanaest tjedana ljetnih školskih praznika). Sudjelovalo je 425 polaznika, a kako je svako dijete sudjelovalo prosjeno u 3 sportska kampa, ukupno je zabilježeno 1300 sudjelovanja djece u sportskim aktivnostima. Podaci su to koje su u ime organizatora sportskih kampova akovca 2013. godine na konerenciji za medije koja je održana u etvrtak 12. rujna istaknuli Marin Horvat, voditelj kampova, Bojan Ruži, predsjednik Zajednice sportskih udruga akovec, i Anto Dragi, pro. Program je pokrenut 2005. godine s ciljem da se djeci tijekom ljetnih školskih praznika omogui kontinuirano bavljenje sportskim aktivnostima. Vrijednost ovih kampova je i u tome što se u njih veinom ukljuuju djeca koja se inae ne bave redovno sportom,

istaknuo je Marin Horvat. Najvei interes djeca su pokazala za plivanje, tenis, rolanje, rukomet, gimnastiku, karate, košarku i streliarstvo. Kako je naglasio Anto Dragi, pro., za pojedine sportove je interes bio iznimno velik, tako da nije bilo mogue organizirati sudelovanje svih prijavljenih, pa su se djeca preusmjeravala u druge aktivnosti. Dragi takoer najavljuje i mogue sline aktivnosti i tijekom nove školske godine, upravo za djecu koja se inae ne bave sportom, a dolaze na ovakve kampove. U rad kampova ukljueni su i studenti i apsolventi Kineziološkog akulteta te im se time omoguuje stjecanje prakse. Za sve sudionike kampova bili su osigurani napitci, te poklon majica. Programom su, kako je na završetku konerencije istaknuto, zadovoljni sudionici, njihovi roditelji i ostali graani, a takoer je i Grad akovec prepoznao važnost i kvalitetu ovog programa, koji osim pokroviteljstva i financijski pokriva sve troškove. (rr)

Prerano je otišao deko koji je puno obeavao Hrvatska slavi ovaj tjedan najvei uspjeh hrvatskoga juniorskog tenisa. Nikad se nije dogodilo da su dva mlada hrvatska tenisaa isti dan zaigrala u juniorskom finalu Grand Slama i osvojila ga. Uspjelo je to Anji Konjuh i Borni oriu koji su u nedjelju osvojili US Open – posljednji Grand Slam turnir sezone. U danima najveeg uspjeha hrvatskoga juniorskog tenisa, teško je prihvatiti da je prije samo tri godine zauvijek ugašen jedan mladi život, 15-godišnjega talentiranog tenisaa Marina Šuice, za kojeg su najvei strunjaci predviali da bi trebao biti tamo gdje su bili u nedjelju 8. rujna Anja i Borna. Upravo je Borna ori bio prije tri godine jedan od najveih suparnika Marina Šuice na teniskim terenima. Sudbina je htjela da Marina više nema meu nama i da 9. rujna 2010. godine nakon teške prometne nesree u Maarskoj zauvijek prestane kucati srce mladoga akovekog tenisaa. Meutim, kad se nesretno izgubi jedan tako mladi život, kad se prerano oprostimo od tako talentiranog deka, onda sjeanje ne izblijedi nikad! Evo što su Meimurske novine pisale prilikom tužnog oproštaja od Marina Šuice 2010. godine: Želio je postati hrvatski Federer... “Sudbina je oito tako htjela. Uoi velike turneje nastupa na ITF turnirima do 18 godina (zbog teniskog napretka više nije imalo smisla igrati s vršnja-

cima do 16 godina starosti, ve sa starijim juniorima), na kojima se skupljaju bodovi za juniorsku listu najboljih tenisaa svijeta, posjetili smo jedan trening na domaem terenu njegovoga matinog kluba TK-a “Franjo Punec” akovec i napravili intervju s Marinom Šuicom i njegovim ocem Nikolom. Spletom okolnosti u kolovozu nismo najavili novu, nadolazeu zvijezdu hrvatskog tenisa, smatrali smo “ima vremena”, niz sjajnih rezultata tek se zahuktavao. Tri polufinala u nizu u društvu puno starijih deki na ITF turnirima U-18, pobjeda samo što nije stigla,

pa bi tada tako nešto novinski “baš sjelo na pravo mjesto”. Na žalost, u meuvremenu se odigrao tragini scenarij. Marin Šuica bio je hrvatski reprezentativac u svim kategorijama u kojima je mogao nastupati. Pobjednik je brojnih meunarodnih turnira do 14 i 16 godina. Ozbiljnije se tenisom poeo baviti posljednje tri i pol godine. Do prije mjesec i pol dana o njemu se trenerski brinuo Neven Brodar, dok je posljednja dva mjeseca s njim radio Saša Tuksar. Ono što nam je ostalo kako na tonu, tako još više u sjeanju kad smo razgovarali s Marinom,

zasigurno je bila njegova staloženost i skromnost. Važna stvar za svakog tenisaa. Usprkos velikoj perspektivi i sjajnim rezultatima, zahvaljujui kojima je trenutano bio europski br. 1 na listi za Masters tenisaa ispod 16 godina, bio je “vrsto na zemlji”, bio je svjestan da pravi posao ako želi postati proesionalni tenisa tek predstoji. Kad smo ga pitali koji mu je udarac najbolji, koji su mu najvei aduti, kazao je da toga još uvijek nema, da ima prostora za napredovanje u svakom udarcu, da mora još više poraditi na teniskoj taktici i, ono što je najvažnije, mora puno raditi, jer talent je samo 10 posto, a 90 posto je rad ... Kazao nam je tom prilikom takoer da je u tenis ušao s pet godina, a da nije ni znao, ali da ga je zavolio tako jako da želi napredovati do vrhunskoga proesionalnog tenisaa, jednoga dana možda postati ono što je danas njegov uzor - Roger Federer. Da je zaista bio vjerojatno na poetku neega velikog i da to uope nije nekakva lažna patetika u ovom teškom trenutku, govori i interes za njega najjaih svjetskih menadžera koji su željeli potpisati ugovor o dugoronoj suradnji. Odluka je pala da to bude talijanski menadžer Ugo Colombini, koji je u svjetsku tenisku orbitu plasirao jednog od ponajboljih svjetskih tenisaa Juana Martina Del Potra. U brojnim razgovorima s poznatim akovekim teniskim trenerom Nikolom Horvatom, još prije koju godinu - dvije, kad smo ga pitali o meimurskim teniskim potencijalima, uvijek je za Marina govorio da bi od svih najprije mogao postati teniski proesionalac.“ (dz)

ATLETIKA 23. BAVACS - Balkanske atletske igre za veterane

Meimurcima petnaest medalja i tri hrvatska rekorda 23. Balkanske atletske igre za veterane održane su u Zagrebu na atletskim borilištima stadiona Mladosti uz Savu, a na njima je u konkurenciji 700 natjecatelja iz 13 balkanskih država vrlo uspješno nastupilo osmero predstavnika iz Meimurja. Naši su veterani osvojili ukupno 15 odlija, od ega 3 zlatne, 4 srebrne i 8 bronanih medalja, a uz to meimurska veteranska atletika pridonijela je i obaranju triju hrvatskih rekorda. Najuspješniji Meimurec s dvije zlatne medalje na ovom je natjecanju bio Aleksandar Žbulj, inae najsvestraniji naš atletiar i glavni trener u AK-u Meimurje, koji je u kategoriji M40 osvojio prva mjesta i zlatne medalje u skoku s motkom i u utrci na 400 m prepone. Još jednu medalju Žbulj je osvojio u utrci na 1500 m i tako završio svoje nastupe na Balkanijadi s tri osvojena

Odlian nastup zabilježili su meimurski atletski veterani na 23. BAVACS-u odlija. Treu zlatnu medalju za AK Meimurje osvojio je Zvonko Horvati u kategoriji M50 i to u “balkanskoj” štaeti u kojoj se tri 800-400-200 i 100m, a Zvonko je svoj doprinos u osvajanju zlatne medalje i postizanju novog hrvatskog rekorda od 3:50,30 dao u drugoj izmjeni u kojoj se tri 400 m. U pojedinanim nastupima Horvati je najuspješniji bio na 400 m, gdje je osvojio

drugo mjesto i srebrnu medalju. S tri medalje odlian nastup na BAVACS-u ostvario je Nenad Novak, koji je osvojio drugo mjesto u troskoku, i dva trea mjesta u utrkama na 100 i 200 m. Iako nije osvojio medalju, Novak je u “balkanskoj” štaeti u kojoj je trao izmjenu 200 m postao novi hrvatski rekorder u kategoriji M35, istravši s kolegama iz reprezentacije vrijeme 3:46,36.

U kategoriji M55 tree mjesto i bronanu medalju na 10000 m osvojio je Stjepan Koraj, a rezultatski vrijednije ostvarenje postigao je u utrci na 800 m jer je s rezultatom 2:27,07 oborio i hrvatski rekord za tu kategoriju. Najiskusniji natjecatelj iz redova AK-a Meimurje kada su pitanju veteranska natjecanja Branko Todorovi i ovom je prilikom pokazao svoju kvalitetu osvojivši dvije bronane medalje, u bacanju gire težine 11,34 kg i bacanju kugle težine 6 kg. Debitant u veteranskoj reprezentaciji i lan AK-a Meimurje Franjo Duji svoje e nastupe na BAVACS-u posebno pamtiti, jer je ve na svom prvom nastupu na velikim natjecanjima osvojio dvije bronane medalje, i to u utrkama na 400 i 800 m. Najmlai lan AK-a Meimurje Damir Šimuni u Zagrebu je na atletska borilišta izlazio ak etiri puta, a najuspješniji je bio u utrci na 10000 m, u kojoj je u kategoriji M35 osvojio 2. mjesto i srebrnu medalju. AK Nedeliše je u Zagrebu takoer imao svoju predstavnicu, Sanju Marciuš, koja je nastupila u bacanju kugle i koplja u kategoriji W45. Sanja je uspješnija bila u bacanju kugle, gdje je osvojila 2. mjesto i srebrnu medalju.(MD)




13. rujna 2013. BICIKLIZAM

Više od 300 biciklista na biciklijadi “Stazama opine Nedeliše” Biciklijada “Stazama opine Nedeliše“ privukla je više od 300 biciklista i u potpunosti ispunila oekivanja organizatora. U suradnji s Biciklistikim klubom Letina osmišljene su dvije staze u duljini od 15 km i 33 km koje su prolazile najljepšim krajolicima opine - šumskim predjelima, kraj akumulacijskog jezera i ribnjaka, a mogue je bilo i kratko zaustavljanje i razgledavanje kovanice u Gornjem Hrašanu. Punkt s osvježenjem je za obje staze bio u reanu na ribnjaku, a na kraju rute je bio organiziran ruak u Restoranu “Martin“ u Nedelišu. Organizatori su bili iznenaeni odlinim odazivom, pa se tako skupilo tono 345 biciklista svih uzrasta s podruja cijele opine, ali i puno šire. Biciklijada je postala odmah mali turistiki proizvod jer su biciklirali rekreativci i profesionalci iz cijelog Meimurja, pa i iz susjednih županija (40 posto biciklista bilo je izvan opine, a nekoliko ih je došlo ak i Zagreba, Varaždina, Pitomae…). Prilikom evidentiranja sudionika biciklijade, kao i kod podjele pia na punktovima, TZO Nedeliše imala je pomo lanova Savjeta mladih opine

Nedeliše. Biciklijada je popraena od strane prometne policije PU meimurske, a isto tako su na startu policijski službenici postavili promotivni štand s mogunošu evidentiranja bicikala.

Pripreme za jesenske opinske manifestacije Turistika zajednica opine Nedeliše kree s pripremama za jesen-

ske manifestacije “Dani zahvalnosti“, koja e se održati u nešto kasnijem terminu 19. listopada, a odmah zatim slijedi Martinje 9. studenoga, na kojem e biti izvueni dobitnici nagradne igre “Putovnica sretnih 13“, koja je osmišljena u sklopu promocije biciklizma na podruju opine Nedeliše. (vh)

KARATE

Uspjela biciklijada u organizaciji akovekog kafia “Baza” U organizaciji caffe bara “Baza” iz akovca, u nedjelju 1. rujna održana je trea po redu biciklijada s ciljem promicanja rekreativnog sporta. Ovaj dogaaj svake godine broji sve vei broj sudionika, kojih je ove godine bilo preko osamdeset. Kao i prijašnjih godina, zaljubljenici u biciklizam u jutarnjim su satima krenuli prema Murskom Središu te preko Svetog Martina na Muri nastavili prema Štrigovi i Baniju, gdje su ponovno obišli podrume vinarije obitelji Kuni. Nakon okrjepe i kratke stanke sudionici biciklijade “Baza tour“ kroz Železnu Goru krenuli su natrag prema akovcu. Iako ove godine vremenski uvjeti nisu bili idealni, to nije omelo brojne bicikliste u uspješnom svladavanju rute ukupne dužine

60 kilometara. Nakon prve biciklijade prije dvije godine, želja organizatora bila je da ovaj tip rekreativnog druženja postane tradicija, u emu su oito i uspjeli, emu u prilog govori i broj sudionika koji je svake godine sve vei.

Meimurska biciklistika tura kree 22. rujna Nakon odlino organizirane Velike nagrade Grada akovca, koja je održana 2. lipnja pod okriljem Hrvatskoga biciklistikog saveza, akoveki biciklistiki klub “Puls” organizira još jednu utrku, ovaj put rekreativnog karaktera. Naime, u nedjelju 22. rujna ove godine, u suradnji s Ekocentrom iz Šenkovca, biciklistiki entuzijasti iz BK-a Puls organiziraju manifestaciju pod nazivom “Ekocentar Meimurska tura 2013.“, na koju pozivaju sve rekreativce, sportaše, bicikliste i sve ljude dobre volje. Utrka je zamišljena kao jesensko biciklistiko druženje, upravo na zadnji dan europskog tjedna kretanja, s namjerom da se biciklizam u Meimurju i okolici popularizira i kao sport i kao nain zdravog provoenja slobodnog vremena. Predprijave su mogue na www.bk-puls. hr ili osobno u biciklistikoj trgovini Bike

Mladi meimurski karatisti Lucija Ružaj i Leon Marciuš izborili plasman na SP u Španjolskoj

Point Radoti (startnina iznosi 30 kn, a svi prijavljeni dobit e topli obrok i majicu), a bit e mogue i na sam dan utrke, uz startninu od 40 kn. Mjesto okupljanja na dan utrke je u akovcu ispred Centra za kulturu od 8 do 9.30 sati, kada e se u laganoj vožnji u grupi krenuti do Ekocentra u Šenkovcu, odakle e krenuti sama utrka. Dužina pruge koja e se voziti je 14,5 kilometara, a prolazi kroz Šenkovec, Lopatinec, Mohokos, Prekopu i Železnu Goru, s konanim ciljem na seoskom turizmu “Veselko“ u Vugrišincu, gdje e svi sudionici dobiti topli obrok, a prva tri plasirana u nekoliko kategorija i posebne nagrade. Pokrenite se i iskoristite preostalo lijepo vrijeme prije kišovite jeseni i hladne zime i pridružite se biciklistima na prvoj rekreativnoj utrci “Ekocentar Meimurska tura 2013.“.

Tin Pavlic trei u Lenartu U Lenartu je u nedjelju održana kup utrka za kategorije biciklista od poetnika do juniora. Utrka se boduje za kup Alpe Adria i nalazi se u rangu kvalitetnijih cestovnih kup utrka. Lenart kup vozi se na bodove, odnosno sakupljaju se bodovi u svakom drugom krugu u kojem je sprint. Upravo zbog tih estih sprinteva kup utrka je izuzetno teška i naporna za bicikliste. Konkurencija je bila izuzetno jaka, a sudjelovali su klubovi i biciklisti iz Slovenije, Hrvatske i Austrije. Na utrci su sudjelovala i dva predstavnika BK-a PULS, u kategorijama poetnici A i juniori. Poetnici A su vozili 14 krugova sa 7 šrinteva. Tin Pavlic bio je na odlinom 3. mjestu te je osvojio pehar i simbolinu novanu nagradu. Juniorska utrka je najteža, vozilo se 18 krugova s 9 sprinteva. Dino Pavlic je unato kvaru na biciklu utrku završio s grupom.

STRELIARSTVO MEIMURCI odlini na fita turniru u Konjšini

etiri medalje za streliare “Katarine Zrinski” Prošle nedjelje streliarski klub “Grofovi Konjski“ iz Konjšine bio je domain meunarodnoga streliarskog turnira na kojem je nastupilo devedesetak streliara iz BiH, Slovenije i Hvatske. Iz SK-a “Katarina Zrinski“ pucalo je 11 natjecatelja i osvojili su etiri medalje. U stilu goli luk meu najmlaima do 12 godina Jan Miljan pucao je jako dobro i osvojio zlatnu medalju. U stilu dugi luk meu seniorima

srebrnu medalju osvojio je Goran Cmreak, a etvrto mesto zauzeo je Valentino Novak. U stilu standardnog luka Tihomir Miljan pokazao je ostalim seniorima kako se puca i osvojio zlatnu medalju. U stilu olimpijskog luka meu kadetkinjama Regina Novak je ovaj put bila nešto slabije raspoložena te je zauzela peto mjesto. Meu kadetima Jan Siroi zauzeo je etvrto mjesto, a odmah do njega na petom

mjestu bio je Vinko Kova. Meu seniorima zlatnu medalju lagano je osvojio Krešimir Štrukelj, dok je Mihael Štebih zauzeo etvrto mjesto, Božidar Vuruši zauzeo je peto, a Lovro Gradišer sedmo mjesto. Ovaj vikend u Sisku se održava Prvenstvo Hrvatske u vanjskom metnom kolu, što e ujedno biti i posljednji turnir na vanjskim terenima, za koji se akoveki streliari nadaju dobrim rezultatima.

U subotu 7. rujna 2013. u sportskoj dvorani “Vinko Bek“ u Zagrebu održan je izborni turnir Hrvatskog karate saveza za odlazak na kadetsko i juniorsko Svjetsko prvenstvo, koje e se održati od 7. do 11. studenoga ove godine u Guadalajari, Španjolska. Na turniru su nastupili i predstavnici meimurskih karate klubova, a plasman na SP u Španjolskoj izborili su Leon Marciuš iz Karate kluba Meimurje, te Lucija Ružaj iz Karate kluba Globus akovec. Leon Marciuš je u etvrtinalu i poluinalu pobijedio predstavnike karate klubova Slavonski Brod i Zamet Rijeka, a u inalu s uvjerljivih 8-0 predstavnika Karate kluba Hercegovina. Lucija Ružaj je nakon slobodnog prvog kola i uvjerljivih pobjeda u etvrtinalu protiv predstavnice Karate kluba Brotnjo te u poluinalu protiv predstavnice Karate kluba Volosko u neizvjesnoj inalnoj borbi pobijedila predstavnicu domaina iz Karate kluba Student Zagreb. Ovim odlinim rezultatom naša

županija jedina ima dva predstavnika na Svjetskom prvenstvu, što je velik uspjeh meimurskog karatea. Ovim putem estitamo Luciji i Leonu i njihovim trenerima na velikom uspjehu koji su ostvarili za meimurski karate sport i želimo im puno sree u pripremama i nastupu na Svjetskom prvenstvu.


13. rujna 2013.

Rekreacija 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rat protiv celulita vježbama u dvoje Prošli tjedan u našem gradu gostovao je vrhunski plesa i koreograf Gyom, profesor plesa iz Francuske, koji je svim svojim polaznicama pokazao odlinu i it formu. S obzirom na to da nemamo priliku esto susretati ljude poput njega, napravila sam vježbe u dvoje u kojima je Gyom moj partner. Moja meta ovaj put je celulit. Vježbanje u dvoje je ujedno i zabava pa vjerujem da ete zaboraviti na bol u mišiima tijekom vježbanja. Najvei ženski neprijatelj skuplja se oko bedara i stražnjice. Celulit nije salo, nego nakupine vlaknastoga potkožnog tkiva, zaostale tekuine i toksinih tvari. Samo klasinom dijetom neete postii ništa, ak se u nekim sluajevima može

uiniti još vidljivijim. Da biste postigli željeni rezultat, morate se osloboditi viška tekuine i nakupljenih toksina. Kod prehrane pazite da hrana nije presoljena i da ne sadrži konzervanse koji sprjeavaju normalno luenje tekuina iz organizma. Smanjite koliine ugljikohidrata, preporuujem vam smeu rižu, te tjestenine i kruh od integralnog brašna. Takoer smanjite unos alkohola, suhomesnatih proizvoda i što manje pržite na ulju. Jedite povre, variva, zobene pahuljice, piletinu, puretinu, ribe, voe i pijte puno vode. Da bi borba s celulitom uspjela, krenite s vježbanjem, pješaite više, krenite na posao biciklom i što manje pokušajte sjediti, a što više se kretati. Kako starimo,

tako dobivamo sve više celulita i sve nam ga se teže riješiti, esto je tu kriva i genetika, ali dokazano je da ako pazimo na prehranu i ako vježbamo redovito možemo vidno smanjiti te ružne nakupine na bedrima i stražnjici. Vježbanjem potiete razgradnju masnih naslaga, poboljšavate cirkulaciju i tijelo istite od otrova. Kardiovaskularne vježbe (plivanje, tranje, brzo hodanje...) potiu znojenje koje pomaže detoksikaciju kože i sagorijevanje masnoa. Takoer postoje i anaerobne vježbe za smanjenje celulita (unjevi, iskoraci...). Ovaj put sam kreirala vježbe koje e vam pomoi da se riješite “naranine kore“ u što kraem roku. Vježbajte u dvoje s vašim

Post av ite se u poziciju jedan prema drugome, primite se za laktove i postavite desnu nogu iza sebe pod 45 stupnjeva kao na slici. Pogled usmjerite prema partneru, lea ravna i ramena daleko od ušiju. Duboko udahnite i kroz izdah malim kikevima/trzajevima cijelom dužinom noge u strop/u pod. Napravite 10 ponavljanja na desnu i 10 na lijevu nogu . Smisao vježbe je da aktivira stražnjicu i stražnju stranu nogu.

1

4

Još uvijek stojite jedan prema dugom, raširite laktove bono u stranu, a dlanove okrenite prema licu. Cijelom dužinom i težinom tijela oslonite se jedan prema drugome i krenite raditi sklekove u stojeoj poziciji. Udahom se vraate, a izdahom se paralelno spuštate jedan prema drugome. Napravite 15 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktivira mišie ruku, prsa, gornjeg dijela tijela i da ojaa core, jer kad ste u toj poziciji zahtijeva puno veu stabilizaciju tijela.

2

partnerom, a ako vaš partner ne želi vježbati s vama, pozovite mamu, sestru ili prijateljicu, sigurna sam da nee imati ništa protiv. Isto

tako sve te vježbe možete izvoditi i sami, ruke stavite na bokove i slijedite ostale informacije, osim vježbe broj 4, koju radite na podu,

vaš partner je tada pod. Moja preporuka je da svaki dan poveavate broj ponavljanja, ali dajte malo više od onog što mislite da je vama maksimalno, natjerajte se. Ako ste sauvali prošli broj novina, tada odvježbajte vježbe za trbuh i spojite ih s vježbama u paru, tako ete dobiti jedan odlian trening za cijelo tijelo. Ako imate puno volje i energije, preporuujem vam dodatnu aktivnost, a to je tranje ili brzo hodanje. Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i držim ige da upravo vi pobijedite u ratu protiv celulita. Sretno!

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

GRATIS SAT PO VLASTITOM IZBORU

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

Još uvijek ste okrenuti jedan prema drugome, držite lea ravna i postavite dlan u dlan kao na slici, oslonite se na jednu nogu, a drugom bono cijelom dužinom noge mali kikevi/trzajevi u strop (ako je vaš partner krenuo desnom, onda vi krenite lijevom nogom). Držite gornji dio tijela miran, nemojte se ljuljati, i neka vam radi samo noga. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da aktivira vanjski dio bedara i boni abdomen.

3

Raširite ruke prema bonim zidovima, spojite dlanove, držite lea ravna i pogled usmjerite jedan prema drugome. Udahnite i na izdah krenite u klasian iskorak naprijed, savijte oba koljena i spustite se niže ka tlu, pa se vratite gore, nakon toga krenite prema iza. Kad vi idete naprijed, vaš partner ide iza, pa obrnuto. Napravite na svaku nogu 10 naprijed, 10 iza. Smisao vježbe je da aktivira stražnjicu, bedra i listove.

5

Spustite se u “push up“ poziciju. vrsto stisnite stražnjicu i trbuh jer vas upravo oni drže ravno gore. Dlanove iksirajte ispod ramena, stopala u širini kukova (nemojte gurati stražnjicu prema stropu, budite u ravnini i nemojte dozvoliti da vam zdjelica propadne u pod jer tako štetite lumbalnom dijelu kralježnice). Udahnite i tada na izdah naizmjence podignite jednu po jednu ruku i dlan položite na partnerovo rame, spustite i krenite isto s drugom rukom. Napravite 10 ponavljanja svakom rukom. Smisao vježbe je da aktivira više mišinih skupina odjednom.


52

Cjeloživotno obrazovanje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Obnavljajte znanje da ne zastarite! Možda ste polaskom u srednju školu donijeli pogrešnu odluku, tako da ste završili srednju školu koja vas je umjesto na posao odvela na Zavod na zapošljavanje. No, ne morate oajavati, jer se imate priliku prekvalificirati i stei znanja koja e vam omoguiti lakše zapošljavanje. Znanja koja ste stekli ranije mogu vam kasnije biti dragocjena u nekom buduem poslu. Naime, danas se više ne može sa sigurnošu predvidjeti koje e zanimanja biti potrebna na tržištu rada za pet ili više godina. Jedino što se sa sigurnošu može rei jest to da neprestano moramo biti spremni na promjene

i stjecanje dodatnih znanja. S obzirom na dugi radni vijek koji je pred nama, mnogo puta u životu morat emo biti spremni na novo uenje uenje. Danas je sasvim normalno da školovanje ne prestaje onog trenutka kada ste maturirali ili stekli visokoškolsku diplomu. Znanje koje ste stekli u školi brzo zastarijeva i želite li biti u toku morate ga obnavljati. S druge strane, danas je takoer uobiajeno tijekom radnog vijeka promijeniti i nekoliko zanimanja. Danas se više ne radi u jednoj firmi od poetka do kraja radnog vijeka pa je dobro znati u kojim obrazovnim ustanovama na podruju Me-

13. rujna 2013. UREDILA: Nevenka Šardi

imurja možete stei nove kvalifikacije, završiti osposobljavanje. Danas obrazovni sustav omoguavavertikalnuprohodnostobrazovanja Toznai ava vertikalnu prohodnost obrazovanja. To znai, ako ste u prvi mah i završili trogodišnje strukovno obrazovanje, možete se nakon toga stepenicama popeti i do visokoškolskog obrazovanja, tako da u drugom koraku završite etverogodišnje obrazovanje, a potom krenete ako tako u odreenom trenutku odluite i na akultet. Mogunost nastavka školovanja, prekvalifikacija ili dodatnog osposobljavanja u Meimurju pružaju vam pojedine srednje škole, ali i otvorena uilišta. (BMO)

Meimursko veleuilište u akovcu provodilo je i provodi obrazovanje odraslih kroz programe obrazovanja odraslih ili cjeloživotno uenje Programi i seminari

Trajanje

Akredirani / upis u radnu knjižicu / od koje instucije

SEMINAR ZA TURISTIKE VODIE

130

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / MINISTARSTVO TURIZMA

SEMINAR ZA VODITELJE POSLOVNICA

50

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / MINISTARSTVO TURIZMA

KOORDINATOR/ICA UREDA

150

AKREDITIRANI / UPIS U RADNU KNJIŽICU / AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

CISCO AKADEMIJA

240

AKREDITIRANI / ME UNARODNI CERTIFIKAT / CISCO AKADEMIJA ZAGREB

MIKROTIK TRENING SEMINARI

30

AKREDITIRANI / ME UNARODNI CERTIFIKAT / MIKROTIK, LITVA

CIKLOVODII

150

AKREDITIRANI (ishoenje u toku) / HRVATSKI BICIKLISTIKI SAVEZ

TEHNIKA ŠKOLA pruža mogunost nastavka školovanja i osposobljavanja za:

Zanimanja u metalopreraivakoj industriji i raunalstvu Prema nama dostupnim podacima u Meimurskoj županiji, jako su tražena zanimanja za koja se obrazuju polaznici naše škole – to su zanimanja u metalopreraivakoj industriji i raunalstvu. U našoj ponudi trenutno postoji etverogodišnji program strojarski tehniar, u koji se mogu prekvalificirati svi koji su polazili trogodišnja zanimanja, a posebno zanimanja u sektoru strojarstva: tokar, strojobravar, bravar, automehaniar i slino. Uz taj program prekvalifikacije postoji mogunost osposobljavanja za rukovatelja na CNC strojevima – za polaznike koji su primarno završili neko od zanimanja izvan sektora strojarstva. Trajanje osposobljavanja je minimalno 120 sati. Programi se u potpunosti izvode u prostorima Tehnike škole akovec, Športska 5. Oba navedena programa upisuju se u radnu knjižicu. Prekvalifikaciju za zanimanje strojarski tehniar izvode u potpunosti proeso-

ri strukovnih i opeobrazovnih predmeta iz matine škole, koji svoju kvalitetu svakodnevno dokazuju redovnim radom s uenicima Tehnike škole akovec. Nastava se održava u veernjim satima, u specijaliziranim laboratorijima strojarstva i raunalstva, prilagoena i polaznicima koji su trenutno zaposleni. Duljina trajanja ovisi prvenstveno u stupnju dosadašnjeg obrazovanja polaznika prekvalifikacije, a samim time i broj razlikovnih predmeta koje polaznici moraju položiti. Osposobljavanje za rukovatelja na CNC strojevima u potpunosti je pokriveno strunim nastavnicima. Nastavu izvode 4

proesora struke iz Tehnike škole akovec u specijaliziranim prostorima škole uz korištenje raunalne opreme, 4 CNC tokarilice i glodalice, te jedan obradni centar. Prema dosadašnjim iskustvima, vei dio polaznika prekvalifikacija i osposobljavanja imao je priliku konkretno dokazati svoje znanje i strunost steenu tijekom svog nastavka obrazovanja. Uz to, najvei dio polaznika poslan je na osposobljavanje, a u nešto manjem broju na prekvalificiranje iz postojeih poduzea, koja su nerijetko u potpunosti i podmirivala troškove obrazovanja. (N.Š)

tel. referada 040/396-999; 396-990 fax. 396-980 mail: veleuciliste@mev.hr www.mev.hr


13. rujna 2013.

Cjeloživotno obrazovanje 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUKO OTVORENO UILIŠTE “NOVAK“ MALA SUBOTICA

Izuzetno prilagoeno obrazovanju odraslih za potrebe tržišta Osniva Pukog otvorenog uilišta “NOVAK” je poduzee START d.o.o. Mala Subotica, koje uz osposobljavanje kandidata u autoškoli i prodaji vozila MAZDA u programima srednješkolskog obrazovanja odraslih djeluje od 1995. godine. Na temelju Zakona o srednješkolskom obrazovanju iz 2001. g. poduzee START d.o.o. osnovalo je Puko otvoreno uilište “NOVAK”. Poduzee START d.o.o. osigurava marketinške i prostorne uvjete za rad Uilišta. Ravnatelj Uilišta je Zvonimir Pavec mag.ing.prom. Uilište je od osnivanja do danas proširilo svoje programe srednješkolskog obrazovanja u skladu s kadrovskim i materijalnotehnikim uvjetima, a da bi pružali kvalitetnu nastavu raspolažu s kvalitetnim timom profesora i strunih suradnika u svim programima. Posebna pogodnost Pukog otvorenog uilišta Novak za polaznike je da imaju mogunost svladavanja programa putem dopisno-konzultativno

Zvonimir Pavec, ravnatelj Uilišta

nastave, što polaznicima omoguava lakše obrazovanje uz rad, rekao je Zvonimir Pavec, ravnatelj Uilišta. Puko otvoreno uilište Novak ima odobrenje za izvoenje nastave za stjecanje srednje strune spreme i prekvaliikacije iz razliitih sektora; prometa i logistike, poljoprivrede, prehrane i veterine, graditeljstva i geodezije, te strojarstva, brodogradnje i metalurgije. Od prometnih zanimanja ovdje se stjeu znanja i vještine za tehniare cestovnog prometa, vozae motornog vozila

i usavršavanje za instruktore vožnje za sve kategorije. Iz poljoprivrednog spektra zanimanja tu je obrazovanje za poljoprivredne tehniare-opi smjer, poljoprivredne gospodarstvenike, ratare, voare, vinare, vinogradare i stoare. Iz graevinskog spektra zanimanja za arhitektonske tehniare, graevinske tehniare, zidare, tesare, krovopokrivae, armirae, montere suhe gradnje, soboslikare-liioce, fasadere. Ukupno, ak 21 program za srednju strunu spremu i prekvaliikaciju. U Uilištu se obavljaju programi osposobljavanja za rukovatelje radnim strojevima (buldožeri i grederi, viliari, autodizalice, bageri, rovokopai, toranjska dizalica, motorna pila...), te program osposobljavanja vozaa vozila za prijevoz i rukovanje opasnim tvarimaADR koji godišnje polazi preko 150 polaznika. Novo u Uilištu su programi osposobljavanja za rukovatelje runo upravljanim mehaniziranim alatima i strojevima za obradu metala, te program za stjecanje poetnih kvaliikacija i periodike izobrazbe vozaa za

kategorije C1, C, CE, D i DE koji je i najinteresantniji program ulaskom RH u EU. Program periodike izobrazbe vozaa za kategorije C1, C, CE, D i DE profesionalni vozai su dužni polagati svakih 5 godina. Upisi za razne programe obrazovanja su svakodnevni, a obrazovne grupe se formiraju prema potrebama kako bi nastava za polaznike bila što kvalitetnija. O kvaliteti ovog Uilišta govori i podatak da je zapošljivost polaznika nakon završetka obrazovanja u ovom Uilištu vrlo velika. Za svaki predmet polaznici dobivaju struno nastavno pismo. U Pukom otvorenom uilištu Novak stalno vode brigu o novim trendovima i

potrebama u obrazovanju, tako su pokrenuli i postupak dobivanja odobrenja za obrazovanje korisnika pesticida za profesionalne korisnike i trgovce u trajanju od 15 sati. Budui da je europskim normama postroženo baratanje pesticidima, oni koji prodaju ili rasipaju pesticide za to moraju imati odreene certiikate kako se u prirodu ne bi bacale nepotrebne, nego tono propisane koliine pesticida. Radi što boljeg uvida što je potrebno tržištu rada i kakva su znanja i vještine potrebne poduzeima vezana uz edukaciju radnika surauju s nizom trgovakih društava, kao što su Eko Meimurje, Midi, urkin, Tkalec trans, Zaing, Linea cod

Dubravka Sklepi, administratorica u uredu za prijam polaznika

EKONOMSKA I TRGOVAKA ŠKOLA AKOVEC

Pruža mogunost nastavka obrazovanja nakon strukovnih škola Jednom završena trogodišnja srednja škola ne znai nužno i završetak obrazovanja za cijeli život. Ekonomska i trgovaka škola akovec pruža mogunost da se školovanje nastavi i nakon trogodišnjeg obrazovanja nastavkom za programe iz etverogodišnjeg obrazovanja. Time se osigurava vertikalna prohodnost obrazovanja, polaganje državne mature te potom mogunost nastavka obrazovanja i na visokoškolskim ustanovama, unato tome što je prva stepenica u srednjoškolskom obrazovanju bilo trogodišnje strukovno obrazovanje. Uenicima koji završe trogodišnje zanimanje, a odlue nastaviti obrazovanje

za etverogodišnje zanimanje, školovanje traje još dvije godine. U tom vremenu potrebno je položiti svu razliku predmeta i nove predmete. Potrebno je naglasiti da uenik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine, a želio bi nastaviti obrazovanje u etverogodišnjem zanimanju, ako se na to odlui u roku od godinu dana od dana završetka strukovnog programa može nastaviti školovanje u statusu redovitog uenika. Ostvarivanje prava uvjetuje se polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a nain i rokove polaganja ispita utvruje Nastavniko vijee. Do sada je odaziv na taj vid nastavka obrazovanja bio velik. Nimalo neobino, jer mnogo djece po završetku osnovnog

Bosiljka Vinkovi, v.d. ravnateljica Ekonomske i trgovake škole akovec obrazovanja nije u mogunosti upisati etverogodišnje obrazovanje. Ponekad je to zbog ocjena ili nedovoljne motivacije za stjecanje veeg stupnja obrazovanja. Mnogima se želja za stjecanjem više stupnja obra-

zovanja iskristalizira krajem srednjoškolskog obrazovanja. Zato takvim mladim ljudima treba pružiti šansu da ostvare svoje pune potencijale i nakon stjecanja trogodišnjeg obrazovanja, što pokazuje i dosadašnji

velik odaziv na nastavak obrazovanja. Ovisno o interesu, za uenike koji nastavljaju etverogodišnje obrazovanje može se oformiti novi razredni odjel ili pak se kandidati za nastavak obrazovanja mogu integrirati u jedan od postojeih razreda. Natjeaj za nastavak školovanja bio je na webu, kandidati za ovu godinu ve su poslali zamolbe, koje je razmotrilo Nastavniko vijee. Oformljena je komisija koja je utvrdila razlikovne i dopunske ispite, a Ministarstvo i Županija odobrili su formiranje jednoga razrednog odjeljenja. Ekonomska i trgovaka škola akovec daje novu priliku za etverogodišnje obrazovanje i onima koji su znatno ranije završili trogodišnje obrazovanje kroz program obrazovanja

itd., te sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Nije stoga sluajno da kvalitetu rada ovog Uilišta prepoznaju i polaznici izvan Meimurske županije, iz susjednih županija: Varaždinske, Koprivniko-križevake, Grada Zagreba. Nije rijetkost da se u ovo Uilište upisuju i gimnazijalci kako bi stekli strukovno obrazovanje, ali i pripadnici romske nacionalne manjine, kako bi poveali svoju zapošljivost. Puko otvoreno uilište Novak ukljuuje se u akciju Tjedna cjeloživotnog uenja svake godine. Veina nastave odvija se u Podružnici Uilišta u akovcu, Zelena 1, ali i u Maloj Subotici u sjedištu Uilišta. Ured za prijem polaznika radi ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 9 do 16 sati, etvrtkom i petkom od 9 do 19 sati, a subotom od 9 do 13 sati. Možete ih kontaktirati na tel. 312-113 ili 099/214-1890 ili pak se informirati na njihovom portalu: www.mazda-start. hr, e-mail: uciliste.novak@ mazda-start.hr

odraslih. Ono se plaa, a polaznici nastavu polaze prilagoeno njihovom vremenu, kao veernju školu. Obrazovati se mogu za zanimanja: ekonomist, komercijalist, upravni referent, hotelijersko - turistiki tehniar ili prodava. Ovisno o broju uenika, nastava se organizira konzultativno, ili kao popodnevna nastava. Za obrazovanje odraslih natjeaj e izai u drugoj polovici mjeseca rujna. Po prvi put u 92-godišnjoj tradiciji Ekonomske i trgovake škole akovec pokrenut je program ekonomske gimnazije, koja nudi struno i šire ope znanje. Kako Meimurska županija zaostaje za državnim prosjekom u broju gimnazijski obrazovanih uenika, uvoenje novih, eksperimentalnih programa trebalo bi promijeniti taj podatak. Budui da je cjeloživotno obrazovanje danas izuzetno važno, a istraživanja pokazuju da klasino ope školovanje daje najbolje temelje, više gimnazijskih programa dugorono diže razinu i raznovrsnost obrazovanja u Meimurju.


54

Cjeloživotno obrazovanje PUKO OTVORENO UILIŠTE AKOVEC

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTAR ZA CJELOŽIVOTNO UENJE akovec, Kralja Tomislava 52 tel.: 040/395-236, 396-717, tel./fax.396-716 e-mail: info@pou-cakovec.hr, web: www.pou-cakovec.hr www.facebook.com/puckootvorenouciliste.cakovec

60

GODINA TRADICIJE U OBRAZOVANJU

VRŠI UPISE U SLJEDEE PROGRAME OBRAZOVANJA ŠKOLOVANJE ZA STJECANJE NIŽE STRUNE SPREME • BOLNIAR - TRAŽENO U EUROPSKOJ UNIJI (AUSTRIJA, NJEMAKA)

PROGRAMI USAVRŠAVANJA • MENADŽER ZA IZRADBU I PROVEDBU EU-OVIH PROJEKATA • AUTO-CAD SPECIJALIST • MONTER SOLARNIH FOTONAPONSKIH SUSTAVA – NOVO!!! PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA • Njegovatelj/ica starijih osoba • samostalni knjigovoa • Maser • Djeji/a njegovatelj/ica • Pomonik u nastavi s uenicima s poteškoama – NOVO!!! • Dadilja – NOVO!!! • Peradar i proizvoa jaja – NOVO !!! • Mljekar-sirar – NOVO !!! Poetak predavanja krajem 9. mjeseca. • Pediker/ka • Ugraditelj noktiju • Pomoni konobar • Rukovatelj/ica motornom pilom • Ljeva – NOVO !!! • Dimnjaar – NOVO !!! • Zavariva MIG-MAG postupkom • Bravar • Limar • Rukovatelj traktorom s prikljunim strojevima – NOVO !!! • Proizvoa tradicionalnih mesnih proizvoda – NOVO !!! • Rukovatelj kombajnom – NOVO !!! • Proizvoa buinog ulja – NOVO!!! • Uzgajatelj voa, povra i cvijea u zatvorenom i otvorenom prostoru – NOVO!!! • Proizvoa vonih rakija • Operator na raunalu • Gerontodomain/ica – NOVO!!! • Vizažist • Suradnik za izradbu i provedbu EU-ovih projekata

POETAK PREDAVANJA PO POPUNJENJU GRUPE

MATURANTI !!! UPIŠITE PRIPREME ZA POLAGANJE

DRŽAVNE MATURE Svi polaznici dosadašnjih priprema uspješno su položili državnu maturu.

MATEMATIKA

HRVATSKI JEZIK

OSNOVNA RAZINA 45 sa VIŠA RAZINA

ENGLESKI JEZIK NJEMAKI JEZIK

OSNOVNA RAZINA 45 sa OSNOVNA RAZINA 45 sa

60 sa VIŠA RAZINA

45 sa VIŠA RAZINA

Poetak predavanja u listopadu!!! INFORMACIJE I UPISI: PONEDJELJAK – PETAK: 8 – 14 040/395-236, 396-717, 396-716 info@pou-cakovec.hr

45 sa


13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 55

I N D A R G A N AvJina NATJurE skih no

iji vrt je najljepši?

Meim

Najljepša cvjetna cvjet tn pria iz Vašeg Vaše e dvorišta

GLASOVANJE POINJE! Glasujte putem kupona ili preko naše web stranice www.mnovine.hr ZAVRŠEN NAGRADNI NATJEAJ MEIMURSKIH NOVINA

Najljepša cvjetna pria iz Vašeg dvorišta Evo nas na kraju našeg natjeaja koji je i nas same iznenadio ljepotom meimurskih vrtova i okunica te domišljatošu njihovih vlasnika. Prijave za natjeaj poele su 5. srpnja, završile 27. kolovoza, a u to vrijeme pristiglo nam je 20 prekrasnih vrtova iz cijelog Meimurja, koje smo objavljivali na ovim stranicama. Naši novinari obišli su vrtove: Barbare Rihtarec iz Selnice, Monike Bistrovi iz Strahoninca, Blaženke Peras iz Plešivice, Ane Cimerman iz Trnovca, Ivice Dodleka iz Miklavca, Dragice Palfi iz Pribislavca, Dušanke Rebrek iz Kotoribe, Josipa Kocijana iz Male Subotice, Ane Krmar iz Palovca, Kristine Mesariiz Pribislavca, Ljubice Dragovi iz Savske Vesi, Marine Hoblaj iz Murskog Središa, Kristine Mesari iz

Pribislavca, Pribislavca Danice Novak iz Praporana, Marije Novak iz Turiša, Silvije Podgorelec iz Strahoninca, Slavice Nedjeljko iz Krištanovca, Dubravke Držai iz Gornjeg Kuršanca i Vesne Mlinarec iz ehovca. Vrt Mirele Petkovi iz Slavonskog Broda, na žalost, nismo posjetili, ve smo objavili otografije koje smo dobili. Svima koji ste se prijavili, svima koji ste prijavili vrtove i time obogatili naš natjeaj najljepše zahvaljujemo i nadamo se tako dobrom ili još boljem odazivu sljedee godine, kada emo s natjeajem zapoeti puno ranije. Sada poinje glasovanje koje e trajati do srijede 18. rujna, do ponoi. Glasovati je mogue na dva naina. Prvi nain je vrlo jednostavan, samo izrežete donji kupon i pošaljete ga ili

donesete u našu redakciju (na adresi Kralja Tomislava 2, akovec), najkasnije u srijedu. Drugi nain je još jednostavniji, glasujete za svog kandidata preko naše web stranice www. mnovine.hr odabirom svojeg kandidata u posebnoj galeriji vrtova iz natjeaja koju smo za to pripremili. Glasovi s kupona i naše web stranice e se zbrojiti, a najljepši vrtovi dobivaju vrijedne nagrade.

Vrijedne nagrade za najljepši vrt Naši sponzori pripremili su za pobjednike natjeaja vrijedne nagrade: prva nagrada, koju je osigurala tvrtka “Motoreni” iz Nedeliša, je trimer Husquarna, vrijednosti od 3.250 kuna. Druga nagrada poklon bon Eko Centra Šenkovec za kupnju

opreme za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru u vrijednosti od 1.500 kuna. Treu nagradu osigurala je tvrtka “AgroHoblaj” iz Murskog Središa – zemlju za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje Floreopor s dostavom, u vrijednosti od 1.000 kuna. Tijekom trajanja natjeaja prikljuila nam se i Mozaik knjiga iz Zagreba, koja poklanja svoj bestseler “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” za najkreativniji detalj u vrtu, koji e izabrati naša redakcija. No, i glasai e dobiti nagrade. Troje glasaa, koji e se

odabrati sluajnim odabirom, dobit e po dvije vree zemlje za cvijee tvrtke “Agro-Hoblaj” iz Murskog Središa. ekamo vaše glasove, a u vrtovima se

vidimo ponovno sljedee godine. Veseli i zdravi bili, vaš vrt lijepo uredili... (Snježana Zorkovi)

GLASAKI KUPON ZA NAJLJEPŠI VRT ime i prezime

adresa telefon

e-mail

VRT ZA KOJI GLASUJETE: ime i prezime

tel: 040 323 600


56

Nagradni natječaj

Vrt Barbare Rihtarec

Vrt Ane Cimerman

Vrt Dušanke Rebrek

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Selnica

Trnovec

Kotoriba

Vrt Kristine Mesari

Vrt Monike Bistrovi

Vrt Ivice Dodleka

Vrt Josipa Kocijana

Vrt Ljubice Dragovi Pribislavec

Vrt Nine Pintari

Trnovec

Vrt Danice Novak

Strahoninec

Miklavec

Mala Subotica

Savska Ves

Praporan

Vrt Blaženke Peras

Vrt Dragice Palfi

Vrt Ane Krmar

Vrt Marine Hoblaj

Vrt Marije Novak

13. rujna 2013.

Plešivica

Pribislavec

Palovec

Mursko Središe

Turiše


13. rujna 2013.

Stolisnik – moći željeznog

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nagradni natječaj 57

PUT AJA

mača u livadnoj travi Vrt Silvije Podgorelec

Vrt Slavice Nedeljko

Vrt Mirele Petkovi

Strahoninec

Krištanovec

Slavonski Brod

Na lenti vremena od uvijek cijenjena biljka koja se u Europi nastanila „seobom“ s Kavkaza i Male Azije melem je za junake rane i upale. Satkana od tisua majušnih zelenkastih listia i nježnih bjelkastih cvjetia poput ipke istkane zveckanjem batia krasi dvorišta i livade. Starogrka legenda kaže da je nastala od željezne prašine Ahilejeva maa. Ma ovog mitskog junaka i hrabrog ratnika imao je mo iscjeljivanja, ali i ubijanja. Ahilej je, prema legendi, u trojanskom ratu svojim maem izlijeio mnoge ratnike, a meu njima i Herkulesovog sina Telefusa te mu je spasio život. Stolisnik, botanikog naziva Achilea millefolium – tisue listova, stoga ponosno nosi Ahilejevo ime. Biljka naraste izmeu 20 i 40 cm visine. Stabljika je okrugla i ispunjena, gola ili ponekad dlakava. Listovi su perasto razdijeljeni u brojne sitne listie stoga ne udi njegovo službeno ime iz naslova stolisnik. Na vrhovima stabljika formiraju se cvatovi s brojnim malim cvjetovima, koji su naješe bijeli, ali mogu biti i ružiasti ili žuti. Tisuljeima se stolisnik koristio kao lijek za rane na bojnom polju. Hajduci, hrabri junaci koji su branili prodore Osmanlija na Zapad, istucani stolisnik prosijavali su kroz tzv. svileno sito u najiniji prah i stavljali ga na rane kao melem. Zato i ne zauuju u narodu uvriježeni nazivi za stolisnik kao što su vojnika trava, trava za posjekotine, drvosjeina trava, tesarska trava ili trava od krvavog nosa. Svi ovi nazivi upuuju na to da se stolisnik koristi kod lijeenja posjekotina, zaustavljanje krvarenja i spreavanja upala. Stolisnik je naš najpoznatiji i naješe upotrebljavan gorki aromatik, kao narodni lijek i alternativna medicina. Sadrži aktivne

Vrt Dubravke Držai

Vrt Vesne Mlinarec

Gornji Kuršanec

ehovec

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

Potpuno bezopasno ulje i za najosjetljiviju kožu sastoji moi stolisnikovih tisua istia i cvjetia, a azulen kao dragocjeni sastojak sprijeit e bilo koju upalu kože. Zanimljivo je da se ovo isto ulje koristi i kod ira na želucu uzimanjem jedne ajne žliice ulja ujutro i naveer prije jela. Ulje od stolisnika jedan je od najboljih lijekova i kod upala hemoroida. Za primjenu kod hemoroida ulje stolisnika potrebno je staviti preko noi u hladnjak. Naveer uljem natopljeni manji komadi istog lanelskog platna preko noi stavljamo na hemoroide.

Postupak spremanja ulja od stolisnika:

tvari poput eterinog ulja, kamazulena, tanina, smola, inulina, mineralnih tvari i vitamina A. Istraživanjima je utvreno da ahilen ima i hemostatika svojstva (zaustavlja krvarenje), a tanini i eterino ulje spreavaju gnojenje rana i pomažu bržem zacjeljivanju istih te ublažavaju bol. Najjednostavniju primjenu stolisnik nalazi kao svježi sok iscijeen na ranu. Meutim, isto takvo svojstvo ima aj koji zaustavlja krvarenje, ublažava menstrualne tegobe, posebice u klimakteriju, te smiruje upale bilo kojeg organa. Osim sirovog soka i aja primjenu stolisnika nalazimo i u obliku tinkture, masti i ulja. Prepoznate li neke od svojih boljki u nastavku svakako isprobajte i recept koji donosimo. aj od Stolisnika protiv smetnji u bubrezima i jetri, želu-

Nagrada za najkreativniji detalj u vrtu Ako ste ikad ak i samo petljali s lopacom u ruci, sigurno imate u glavi viziju vrta iz snova. No kako pretvoriti svoj kutak zelenila u savršeni raj? Evo rješenja! Naš bestseler 1000 NEPROCJENJIVIH VRTLARSKIH SAVJETA iz vašeg e vrta izvui samo ono najbolje i transformira ga u mjesto kojem e se vaši susjedi divi, a vi uživa u njegovoj ljepo i raskoši. Jeste li znali da od korova možete nainiti hranjivi tonik koji e pospješi rast vaših biljaka? Ili da bi bubamara mogla bi vaš najbolji saveznik u borbi prov nametnika? A znate li kako posaditi vlastite lješnjake ili uzgoji najljepše ruže? Mi vam otkrivamo sve tajne i trikove vrtlarskog zanata! Saznajte kako oblikova vrt o kojem ve dugo sanjate, oda-

Stolisnikovo ulje za sunanje, protiv ira na želucu i upale hemoroida

anog i crijevnog katara, ira na želucu i gastritisa. Pripremamo ga tako da 2 male žliice sušenog cvijeta i lista prelijemo s dva decilitra vrele vode, poklopimo i ostavimo da odstoji 10 minuta. Odraslima se preporua piti šalicu aja ujutro i šalicu aja naveer prije spavanja, dok je djeci dovoljna jedna mala šalica dnevno. Kod pijenja aja od stolisnika nisu zabilježene nikakve nuspojave niti nakon uzimanja dužeg od mjesec dana stoga ne treba raditi pauzu u konzumiranju kao kod nekih drugih ajeva. Tinktura od stolisnika ima istu primjenu kao i aj. Sprema se u omjeru 1:9, tj. na 1 dio stolisnika (list i cvijet) dodaje se 9 dijelova rakije te treba odstajati najmanje dva tjedna nakon ega se pripravak procijedi i pije se jedna mala žliica tinkture, pomiješana u malo vode, prije jela.

List stolisnika beremo sa stabljike kad se pojave prvi još neotvoreni cvjetovi. Beremo ih oko podneva i spremamo u pletenu košaricu ili platnenu vreu, te ih je potrebno što prije osušiti na zraku i sjenovitom mjestu. U litru kvalitetnog ulja, najbolje maslinovog, staviti 100 grama sitno zdrobljenog lista stolisnika. Bocu zatvoriti pergament papirom, umotati je u istu krpu i staviti u lonac s hladnom vodom, na ije smo dno stavili presavinutu kuhinjsku krpu. Kuha se oko 3 sata tako da cijelo vrijeme voda blago kipi. Kad se voda u loncu ohladi, izvadite bocu i kroz isto, suho platno procijedite ulje i razdijelite ga u suhe manje boice te zaepite plutenim epom. Boice umotane u tamni papir nosite sa sobom na sunanje. Koža na tijelu e jednakomjerno i lijepo potamniti, a izbjei ete i svaku upalu i crvenilo kože. Možda je za namjenu sunanja u ovom trenutku prošlo vrijeme s obzirom da jesen polako otvara svoja vrata, ali za boljke s irom na želucu i hemoroidima nije potrebno kalkulirati. Unesite u svoj dom pripravke od stolisnika i prirodom otjerajte svoje zdravstvene probleme.

Nagrade za najljepše okunice:

1.

Motoreni Nedeliše - trimer Husquarna u vrijednosti od 3.250 kn

2.

gna štetnike s omiljenog cvijea, povra i voa ili, pak, naini vlas kompost. Tu je i 20 superpocaja koji e zajameno urodi plodom, ekološki naini sadnje te mudra rješenja za ureivanje kako bi svaki kutak vašeg vrtnog prostora zablistao u punom sjaju. Jedno je sigurno – bilo da ste iskusni vrtlar ili tek radite prve vrtlarske korake, uz savjete iz naše revolucionarne knjige lako ete pretvori svoj vrt iz obinog u rajski!

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središe - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kn

3.

Nagrade za glasae: 3 x dvije vree zemlje za cvijee, tvrtke Agro-Hoblaj o


58

Informacije Dom za starije i nemone osobe Novinšak (u osnivanju) Mihovljanska 46c, akovec raspisuje:

NATJEAJ ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA NA ODREENO VRIJEME za sljedea radna mjesta: 1. Radno mjesto: Viša medicinska sestra - 1 izvršitelj Uvje: Struni uvjet: VŠS medicinska sestra opeg usmjerenja Posebni uvje: položen struni ispit, licenca najmanje 3 godine radnog iskustva u struci poznavanje rada na raunalu Probni rad: 3 mjeseca 2. Radno mjesto: Medicinska sestra/tehniar – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: SSS medicinska sestra opeg usmjerenja Posebni uvje: položen struni ispit, licenca najmanje jedna godina radnog iskustva u struci poznavanje rada na raunalu Probni rad: 3 mjeseca 3. Radno mjesto: Fizioterapeut/kinja – 1 izvršitelj Uvje: Struni uvjet: SSS zioterapeut Posebni uvje: položen struni ispit, licenca najmanje jedna godina radnog iskustva u struci poznavanje rada na raunalu Probni rad: 3 mjeseca 4. Radno mjesto: Njegovatelj/ica – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: osnovna škola, PKV Posebni uvje: završen teaj za njegu najmanje jedna godina radnog iskustva u struci Probni rad: 3 mjeseca 5. Radno mjesto: Glavni kuhar/ica – 1 izvršitelj Uvje: Struni uvjet: SSS ili KV kuhar Posebni uvje: najmanje tri godine radnog iskustva u struci poznavanje rada na raunalu Probni rad: 3 mjeseca 6. Radno mjesto: Kuhar/ica – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: SSS ili KV kuhar Posebni uvje: najmanje jedna godina radnog iskustva u struci Probni rad: 3 mjeseca 7. Radno mjesto: Pomoni kuhar/ica – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje: završeno osposobljavanje za pomonog kuhara najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 8. Radno mjesto: Servir/ka – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje: završeno osposobljavanje za pomonog kuhara najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 9. Radno mjesto: Pralja/glaara – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje: poznavanje šivanja najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca 10. Radno mjesto: ista/ica – više izvršitelja Uvje: Struni uvjet: osnovna škola, NKV Posebni uvje: najmanje jedna godina radnog iskustva Probni rad: 3 mjeseca Uz životopis potrebno je priloži dokaze o: 1. strunoj spremi (za sve toke) 2. uvjerenja o položenom strunom ispitu (toke 1.- 3.) 3. radnom stažu (elektroniki zapis/ radna knjižica) (za sve toke) Napomena: Akvno znanje njemakog jezika (za sve toke) Vozaki ispit B kategorije (za sve toke) Pismene ponude podnose se u roku od osam (8) dana od dana objave ovog natjeaja, neposredno ili poštom na adresu: Dom za starije i nemone osobe Novinšak (u osnivanju), Mihovljanska 46c, 40000 akovec, sa naznakom: ,,Za natjeaj“. Nepotpune i nepravodobne molbe nee se razmatra.

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE 1.BP90d.o.o. Mursko Središe,Frankopanska 7, traži 3 konobara/ice na odreeno vrijeme. Javi se na mob. 098/284-299 do 30.09. 2. Ca e bar Fontana Donji Kraljevec traži konobara/icu na neodreeno. Javi se na mob: 098/935-21-24 do 15.09. 3.Ruscad.o.o. akovectražikonobara/icuza rad u restoranu na neodreeno vrijeme. Javi se na 040/311-207 do 14.09. 4. MI-NI d.o.o. Cirkovljan traži 2 konobara/ ice na odreeno. Javi se na mob: 098/9162910 do 30.09. 5. K.MEGAPOLIS d.o.o. Prelog traži m/ž cvjeara na odreeno vrijeme. Potrebno radno iskustvo 2 god. Javi se na mob: 098/920-3039 do 19.09. 6. RESTORAN PREPELICA, Otok 2, traži 2 pomona radnika/ce u kuhinji na odreeno, zamjena za godišnji odmor. Javi se na mob: 098/393-001 do 14.09. 7. Meimurski pilii Blagus, D. Pustakovec, traži djelatnika/icu u klaonici peradi sa C kat. na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 282 147, do 30.09. 8. SIGMAR d.o.o. Prelog, traži dipl.ing. strojarstva m/ž na odreeno vrijeme. Potrebno radno iskustvo 5 g. Javi se na mob: 095/9157572 ili na email: krunom09@gmail.com do 20.09.

9. Abart - autolimarski obrt, D. Mihaljevec, akoveka 35, traži autolakirer/autolakirerka na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 660 500, do 15.09. 10. Autobusni prijevoznik Mirko Horvat, akovec,traživozaa/icuautobusanaodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 824 419, do 15.09. 11. UO Barok akovec, traži kuhar/kuharica, pomoni kuhar/ kuharica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 238 2175, do 15.09. 12. Kraljevske slasce d.o.o. D. Kraljevec, traži pekar/pekarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob.091 527 2179 ili email:tota.maja@gmail. com do 30.09.

se na mob. 098 211 880, do 15.09.

ket.md@mail.com do 30.09.

16. Rusca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 15.09.

22. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži graevinski tehniar/tehniarka za instalacije; 3 limar/ limarica izolater/izolaterka; 3 vodoinstalatera/ vodoinstalterki; 3 instalatera/instalaterki girjanja i klimazacije - na odreeno vrijeme, potrebno je radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 210 166 do 15.09.

17. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., B.J. Jelaia 44, Makovec, traži instalater/instalaterka centralnog grijanja na odreeno vrijeme, javiti se na mob: 095 512 3469 ili osobno na adresu ili na email: martimont@net.hr do 29.09.

OD HRVATSKI ZAV NJE ZA ZAPOŠLJAVA 396-819 OVEC: ISPOSTAVA AK LOG: 646-740 ISPOSTAVA PRE SREDIŠE: ISPOSTAVA M. 543-200

18. Stolarija Jurkovi, V. Žganca 18, Pribislavec, traži pk-kv stolar/stolarica na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu

do 18.09.

13. Patent projekt d.o.o. akovec, J.B. Jelaia 22, traži 2 bravara/bravarice u metalskoj proizvodnji na odreeno vrijeme, mjesto rada D. Kraljevec, posla zamolbu na gornju adresu

19. Sabio d.o.o. Sve Juraj u trnju, traži 2 konobar/ konobarica na neodreeno vrijeme, mjesto rada Caffe bar ŠUC, javiti se na mob. 095 391 6869, do 15.09.

14. Ivica Saar d.o.o., akovec,T. Ujevia 55, traži vozaa/icu kamiona s prikolicom C kat. za meun. transport na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 242 041, do 15.09.

20. Milenijum-zdravlje, Pribislavec, traži 2 telefonista/telefonistice za rad u cool centru na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 6644, do 20.09.

15. Toplek shop Pribislavec, B. Radia 84, traži 2 soboslikara/soboslikarice; monter/monterka suhe gradnje - na odreeno vrijeme, javi

21. Euromarket MD d.o.o. akovec, Žrtava fašizma 4, traži 4 zavarivaa/zavarivaice za rad na elinim konstrukcijama, mjesto rada Njemaka, javi se na tel. 040 391 050 ili na email: euromar-

23. Soboslikarsko-liilaki obrt vl. A. Peter, Sveta Marija, traži 3 soboslikara/soboslikarki na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 762 037, do 17.09. 24. Autoset Turek d.o.o., Cirkovljan, Gornja 51, traži terenski komercijalist/komercijalisca na odreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 099 4111 933, do 30.09. 25. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, traži m/ž radnika u proizvodnji lampaša na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 519 7737, do 20.09. 26. Kaspar papir d.o.o., Prelog, Hrupine 9, traži m/ž poslovoa u preradi papira na odreeno vrijeme, javi se osobno na adresu do 15.09. 27. Trans-kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska bb, traži radnik/radnica na održavanju transportnih vozila i strojeva na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 05.10. 28. Izgradnja d.o.o. Domašinec, traži voditelj/ voditeljica gradilišta na odreeno vrijeme, radno mjesto Njemaka, javi se na tel. 040

GRAD AKOVEC, akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Odluke Gradskog vijea Grada akovca od 27.svibnja 2010. i Zakljuka Gradonaelnika od dana 09.09.2013., objavljuje

JAVNI NATJEAJ za prodaju stana javnim prikupljanjem pisanih ponuda I. Predmet prodaje je stan u zgradi u akovcu, u ulici Valenta Morandinija 13/15, u zgradi sagraenoj na kbr.2293/2, k.o. iste, ident. s grunt.est. br.38/2, upisane u zk.ul.br.25, k.o. iste, stan u vanknjižnom vlasništvu Grada akovca u 1/1 dijela, stvarno utvrene ukupne površine od 67,28 m2. Poetna cijena iznosi 36.000,00-€ (slovima:tridesetšes sua eura). Cijela nekretnina je upisan kao zk jelo I, Društveno vlasništvo u 1/1 dijela i zk II Društveno vlasništvo pod upravom Skupšne Opine akovec u 1/1 dijela. Kupac o svom trošku sreuje vlasništvo stana, a u postupku brisanja bivšeg društvenog vlasništva sa stana i cijele nekretnine Grad akovec, kao pravni slijednik bivše Opine akovec, e na zahtjev ovlaštenika dava potrebna oitovanja i izjave radi uknjižbe prava vlasništva kako stana tako i cijele nekretnine na ovlaštenika/e, što Kupac prihvaa uplatom jamevine i podnošenjem ponude na raspisani javni natjeaj. Veinski vlasnik ili povezane osobe u vezi vlasništva zgrade ima/ju pravo prvokupa pod uvjetom da je/su sudjelovao/li u natjeaju i da prihva/e najveu ponuenu cijenu. II. Ukupna kupoprodajna cijena predstavlja kunsku protuvrijednost eura prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan uplate i kupac je plaa odjednom, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka obavijes o konanos Zakljuka o izboru najpovoljnijeg ponuaa. Na temelju istog teaja obraunavaju se i sva ostala plaanja. Osim kupoprodajne cijene, troškova procjene vrijednos stana i troškova objave ovog natjeaja u lokalnom tjedniku kupac je dužan platiti i porez na promet nekretnina i sve druge obveze vezane za sklapanje i provedbu kupoprodajnog ugovora. III. Pravo sudjelovanja u natjeaju imaju sve zike i pravne osobe koje prema propisima Republike Hrvatske mogu bi stjecatelji nekretnina. IV. Stan se prodaje, kupuje i preuzima u zateenom stanju, prema zemljišnoknjižnom, katastarskom kao i stvarnom stanju na dan objave javnog natjeaja. U cijeni je sadržana samo vrijednost stana koji se kupuje po naelu „vieno – kupljeno“, što iskljuuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke. Zgrada je starije gradnje i dotrajalih zajednikih dijelova i ureaja tako da joj je potrebna kompletna obnova. Kupac, novi vlasnik stana, uz dužnost održavanja svoga stana kao posebnog dijela dužan je sudjelova u sunanciranju sanacije podruma, krovišta, fasade i ostalih dijelova i ureaja zgrade razmjerno svom suvlasnikom dijelu (l.80., 89. i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). V. Sudionici Natjeaja dužni su upla jamevinu u iznosu od 10 % poetne vrijednos cijene stana, a uplauje se u korist proraun Grada akovca broj HR1423400091806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jamevina za kupnju stana. VI. Pisane ponude za kupnju stana podnose se na adresu: Grad akovec, Ulica Kralja Tomislava 15, 40000 akovec, u roku od 15 dana osobno ili preporueno, raunajui od prvog sljedeeg dana nakon objave u lokalnom tjedniku, u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Javni natjeaj za prodaju stana – ne otvaraj“. Nepotpune i nepravodobne ponude nee se uzima u obzir. Otvaranje ponuda bit e javno dana 04.10.2013. godine u 12 sa i obavit e se u prostorijama Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, a mogu pristupiti ponuai ili opunomoenici uz predoenje ovjerene punomoi. Rok valjanos ponude: najmanje 60 dana od dana proteka roka za podnošenje ponuda. VII. Ponuda mora sadržava: 1. oznaku stana za koji se podnosi ponuda 2. ponueni iznos kupoprodajne cijene izraženu u eurima 3. dokaz o uplaenoj jamevini 4. ovjerenu presliku osobne iskaznice ili putovnice za zike osobe, a za

pravne osobe izvornik ili ovjerenu presliku rješenja o upisu u sudski ili drugi odgovarajui registar za pravne osobe 5. presliku karce tekueg rauna ili broja žiro-rauna na koji se može vra jamevina 6. Isprave/dokumen kao dokaz kojim se utvruje pravo prvokupa i idenkaciju esca za cijelu nekretninu 7. potvrde nadležnih Upravnih odjela Grada akovca da ponua ništa ne duguje Gradu akovcu po osnovu najamnine, zakupnine, komunalne naknade, korištenja drugih gradskih nekretnina odnosno po bilo kojoj drugoj osnovi 8. podatke o ponuditelju, (OIB, prebivalište, broj telefona i dr.) VIII. Najpovoljnija ponuda je ponuda s najvišom ponuenom cijenom iznad poetne, a u sluaju dvije iste provest e se otvoreno nadmetanje izmeu ponuaa. Natjeaj se provodi i u sluaju samo jedne ponude. Povjerenstvo koje provodi natjeaj može bez navoenja razloga predloži da Gradonaelnik ne prihva ni jednu ponudu. Pošto stan nema najmoprimca pravo prvokupa se daje veinskom vlasniku ili povezanim osobama u vezi vlasništva zgrade. IX. Natjecatelj koji ima pravo prvokupa bi e obaviješten o cijeni najpovoljnije ponude u roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda, uz poziv da se u daljnjem roku od 8 dana izjasni o tome prihvaa li najvišu ponuenu cijenu, te uz izjavu o prihvaanju ponude dostavi dokaze o mogunos i sigurnos plaanja ukupnog kupoprodajnog iznosa umanjenog za iznos uplaene jamevine. Ako se u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaanju ponude, Povjerenstvo predlaže kao najpovoljnijeg ponuaa osobu koja je ponudila najvišu cijenu. X. Zakljuak Gradonaelnika o najpovoljnijem ponuau dostavlja se svim ponuaima s uputom da mogu uloži prigovor u roku od 8 dana od dana primitka Zakljuka. XI. Izabranom ponuau uplaena jamevina se uraunava u konani iznos cijene iz kupoprodajnog ugovora, dok se ostalim sudionicima Natjeaja jamevina vraa u roku od 8 dana od dana konanos Zakljuka o izboru najpovoljnijeg ponuaa, u nominalnom iznosu bez kamata. XII. Ako ponua ija je ponuda najpovoljnija odustane od natjeaja ili sklapanja kupoprodajnog ugovora, gubi pravo na povrat jamevine, a stan se može proda sljedeem najpovoljnijem ponuau. XIII. Ugovor o kupoprodaji stana sklapa se u roku od 30 dana od konanos Zakljuka o izboru najpovoljnijeg ponuaa, uz plaanje ukupne kupoprodajne cijene prema toki II. Iznimno, u sluaju da se Ugovor sklopi i bez plaanja ukupne cijene u roku odreenom javnim natjeajem, a ona ne bude plaena ni u roku odreenom Ugovorom, Ugovor o kupoprodaji stana se raskida, a uplaena jamevina se ne vraa. XIV. Primopredaja stana se vrši nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene. Kupac stana kojemu Grad akovec nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji stana ne može stan preda u posjed zato što ga samovlasno koris trea osoba koja ga nije voljna preda Gradu akovcu u posjed, nema pravo na bilo kakvu naknadu štete od Grada akovca i odrie se svakog takvog zahtjeva. XV. Prodavatelj pridržava pravo bez navoenja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odbi sve prisgle ponude odnosno poniš natjeaj. XVI. Osobe zainteresirane za kupnju stana mogu razgleda stan do isteka roka za podnošenje ponuda. XVII. Javni natjeaj e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca. Stan se može razgledati prema dogovoru uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jamevine, dužni su dodatne obavijes i raspoloživu dokumentaciju preuze u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sa, jer se nakon uplate jamevine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe nee uvažava. Gradonaelnik Grada akovca


13. rujna 2013.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

U MEIMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 863 633 ili na email adresu: zovcar@izgradnjadomasinec.hr, do 30.09. 29. Smart d.o.o. akovec, K. Zvonimira 5, traži monter/monterkanamještajanaodreenovrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: info@smart-interijeri.com do 15.09. 30. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži cnc reza/rezaica; 2 bravara/ bravaricesaznanjemitanjanacrtai1god.iskustva; 2 glodaa7glodaice-tokar - na odreeno vrijeme. Osobni dolazak na adresu do 26.09. 31. Poseidon d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, mjesto rada Therapia, javi se na mob. 091 241 3388, do 05.10. 32. Media-so d.o.o. akovec, traži senior software developer android i IOS aplikacija m/ž na odreeno vrijeme, javi se na email: dario. safaric@media-so .info do 12.09. 33. Junior d.o.o. akovec, traži pomonog radnika/radnicu u proizvodnji peciva; prodava/prodavaica pekarskih proizvoda - odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933, do 20.09.

SJEANJE

34. K23 j.d.o.o. M. Središe, traži konobara/ icu na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 095 8121 221 ili na email: krisjan.kovacic@ ck.t-com.hr do 15.09.

39. Tessa d.o.o. akovec, traži konobara/icu; 2 armiraa/armiraice - na neodreeno vrijeme, mjesto radaCa ebarBlaskpearl,akovec,javi se na mob. 099 4700 101, do 30.09.

vrijeme, uvje: srednja struna sprema bez obzira na zvanje, poželjno iskustvo. Životopis posla na e-mail adresu draskoviczlatko@gmail.com do 17.9.

na supruga, oca i djeda

35. Nit d.o.o. Pušine, traži konobara/icu na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 091 5486670 ili tel. 040 373 434 ili na email:nit@ ck.htnet.hr do 17.09.

40. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži 2 tekslna radnika/radnice u proiz. kupaih kosma na odreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 384 285, do 27.09.

16.9.2003. – 16.9.2013.

36. Tenisit Stridona d.o.o. Varaždin, traži radnika/icu za rad na utovarivau na odreeno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na mob 095 801 3853

41. Mamica d.o.o. Pušine, traži konobara/icu na odreenovrijeme,mjestoradajeuSohobaruakovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.09.

8. BIP-TIM d.o.o. za ugosteljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARICA / KONOBAR U CAFFE BARU "KYOTO BAR" na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, iskustvo: nije važno. Kontakt: mobitel: 099 7030 261, do 23.9.

37. Mega metal d.o.o. Nedeliše, Varaždinska 45, traži 2 bravar/bravarica ; 1 cnc operater na plazmi i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odreeno vrijeme, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: megametal@ck.t-com.hr do 10.10.

42. Županijska bolnica akovec, I.G. Kovaia 1e, traži m/ž magistra farmacije na neodreeno vrijeme. više inf. na www.hzz.hr. Posla pismenu zamolbu na adresu do 19.09.

38. Okno d,o.o. Pušine, akoveka 107a, traži bravara/icu na izradi i montaži pvc stolarije na neodreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@okno-hr.com do 24.09.

Dom za starije i nemone osobe Novinšak (u osnivanju) Mihovljanska 46c, akovec

IZNAJMLJUJE POSLOVNE PROSTORE: - za djelatnost primarne zdravstvene zašte (lijenika ordinacija) u prostoru Doma površine 37,44 m² uz korištenje zajednikih prostorija ekaone i sanitarnog vora ukupne površine od 48,63 m². - za frizerski salon u prostoru Doma površine 27,93 m² uz korištenje zajednikih prostorija ekaone i sanitarnog vora ukupne površine od 48,63 m². Ponude sla na gore navedenu adresu u roku od osam (8) dana od objave oglasa. Na temelju prikupljenih ponuda, odabrat e se najpovoljniji ponua.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: 350-01/13-02/17 URBROJ: 2109/1-09/4-13-2 Prelog, 10. rujna 2013. godine Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju, Meimurske županije na temelju odredbi lanaka 110. i 111. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09. i 55/11.), lanka 95. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09) i zamolbe za pravnom pomoi Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru eksploataciju graevnog pijeska i šljunka na proširenom EP POREDJE na podruju Grada Preloga, a koji postupak se vodi pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga ureenja zahtjeva tvrtke EUROBETON d.d. iz Preloga, K. Mesaria 38

POZIVA vlasnike, suvlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na podruju grada Preloga, koje se nalaze unutar granica obuhvata predmetnog zahvata eksploatacija graevnog pijeska i šljunka na proširenom eksploatacijskom polju POREDJE na podruju grada Preloga da izvrše uvid u Idejni projekt planiranog zahvata broj TD 03/12 od rujna 2012., izraen po tvrtki ARHITEKT BIRO KOGL d.o.o. Varaždin, Jalkoveka 1, projektan Marina Kogl, dipl.ing.arh. i Zdenko Jurini, dipl.ing.rud. Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši osobe s dokazom da su stranke u postupku (pri emu prilikom uvida prilažu osobnu iskaznicu, te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini) ili opunomoenik stranke s dokazom da zastupa stranku (pri emu prilaže ovjerenu punomo te izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list iz kojih je vidljivo da je osoba vlasnik nekretnine ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini). dana 23. rujna 2013. godine u vremenu od 10 do 13 sa u prostorijama Upravnog odjela za prostorno ureenje, gradnji i zaštu okoliša Meimurske županije, Prelog, Glavna 35, drugi kat. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola može se izda i ako se stranka ili njezin opunomoenik ne odazovu ovom pozivu.

43. AC Jesenovi d.o.o. akovec, Zrinsko-Frankopanska bb, traži servisni savjetnik/savjetnica u autosalonu,mjestoradaakovec;prodavaa/icu pekarskih proizvoda, mjesto rada Koprivnica - na neodreenovrijeme,osobnidolazaknaadresusa zamolbom do 23.09. 44. Budi in d.o.o., traži 2 kv frizera/frizerki na odreeno vrijeme, mjesto rada Ku and Frizerski salon Feniks, javi se na mob. 091 241 2220, do 01.10. 45. Ugosteljstvo Mirjana j.d.o.o., Hodošan, B. Radia bb, traži konobara/icu na neodreeno vrijeme, najava na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823, do 10.09. 46. M Vadlja j.d.o.o., Gorian, Trnavska 40, traži konobara/icu na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: mvadlja97@gmail. com do 06.10.

Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1.BonaConsilioj.d.o.o.zatelekomunikacijeiusluge,tražisevišeosoba(50)naodreenovrijemeza podruje Varaždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine. ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA za obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM. uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, obavezno iskustvo u prodaji, komunikavne osobe. Životopis posla na e-mail: bona.concilio@gmail.com ili doi osobno na adresu Brae Radia 20, Varaždin, radnim danom od 9-16 sa. mob: 095 790 6381, do 30.9. 2. TRANSPORTI KRETI vl. Damir Kre, Varaždin, traži jednog m/ž VOZAA TEGLJAA SA POLUPRIKOLICOM U DOMAEM PRIJEVOZU na neodreeno vrijeme, uvje: obavezno KV voza, kategorija C, E, iskustvo 1 godinu, potrebno obavezno iskustvo na šleperu. mob: 098 160 2020 do 19.09. 3. Restoran Zlatne Gorice, Varaždin Breg; traži ŠEF/ŠEFICA KUHINJE ZLATNE GORICE na odreeno vrijeme, uvje: KV kuhar, radno iskustvo 2g, položen majstorski ispit za kuhara(-icu), organizacijske sposobnos potrebne za obavljanje posla šefa(-ice) kuhinje, vladanje HACCP standardima, vladanje vješnama rasporeda rada, poznavanje tradicionalne zaviajne kuhinje. Poslodavac osigurava smulavna osobna primanja. Kontakt osoba Dražen Jambriško, mob 091 6690 906 ili doi osobno na adresu restorana, petkom izmeu 8 i 10 sa. 4. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o. Varaždin, traži m/ž MASERA - FIZIOTERAPEUTA za masaže i programe vježbanja obzirom na deformitete ili povrede na odreeno, nepuno radno vrijeme (20 sa tjedno), uvje: SSS, VŠS - završeno min. srednjoškolsko etverogodišnje obrazovanje (zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podruja 'kinezitapinga' ili znanja o osteopajama (nije uvjet), vozaka dozvola B kat., poželjna mogunost korištenja vlastog vozila, poznavanje osnova rada na raunalu (word, excel, internet), služenje engl. ili njem. jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata.kontakte-mailom:andrijacenic@gmail. com do 29.9. 5. ZEN TIM d.o.o. za usluge, Varaždin, traži m/ž OPERATERA - TELEFONISTA na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno, komunikavne osobe, kontakt: mobitel: 095 355 5546 (Radmila), do 16.9. 6. OBITELJSKI DOM vl. MARINA ŽIHER, Mjesto rada: GORNJI KNEGINEC, traži MEDICINSKU SESTRU/ MEDICINSKOG TEHNIARA na neodreeno vrijeme, uvje: medicinska sestra/medicinski tehniar, potreban položen struni ispit; državni struni ispit za medicinsku sestru, iskustvo 1 godinu, poželjno iskustvo rada u obiteljskom domu. Kontakt: 091 517 2657, do 30.9. 7. EUROINF j.d.o.o. za informake djelatnos, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARICA / KONOBAR U CAFFE BARU "ALIBI" na odreeno

ZVONIMIRA BOGDANA

9. NEŠTO LIJEPO j.d.o.o. za ugosteljstvo i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži SAMOSTALNI LIMAR/SAMOSTALNALIMARICA-krovnalimarija, postavljanje INOX dimnjaka (varenje) na odreeno vrijeme, uvje: kvalikacija, iskustvo 3 g. i samostalnost u radu, posjedovanje B kateg., psihozikasposobnostzaradnavisini.mobitel:091 250 2144, kontakt osoba ura Tomi, 23.9. 10. NEŠTO LIJEPO j.d.o.o. za ugosteljstvo i usluge, Mjesto rada: dnevno-noni lokal "Morgans", Gornji Kuršanec, akoveka 73 (objekt kod mosta), traži KONOBARICA / KONOBAR U DNEVNO - NONOM LOKALU na odreeno vrijeme, uvje: završena srednja škola (zvanje nebitno), iskustvo na poslovima u ugosteljstvu 3 mj. Kontakt mob: 091 250 2144, kontakt osoba ura Tomi, do 23.9. 11. OBUA VIKO d.o.o. za trgovinu i proizvodnju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži REFERENT/ REFERENTICA U KOMERCIJALI - ispivanje tržišta, prodaja, nabava - za struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uvje: VŠS, VSS ekonomski fakultet, engleski, njemaki jezik, informaka znanja, osobe kojeispunjavaju uvjete za mjeru. Prijavu na natjeaj sa životopisom posla na e-mail obuca-viko@viko.hr do 17.9.

IZ MATINOG UREDA

Jako nam nedostaješ. Supruga Božena i djeca Andreja i Darko s obiteljima

DUHOVNI VELIKAN

IMENDANI I BLAGDANI

Ivan Zlatousti, 13. rujna

petak, 13. rujna – Ivan Zlatousti, Zlatko subota, 14. rujna – Uzvišenje svetog Križa nedjelja, 15. rujna – Dolores, Tugomila ponedjeljak, 16. rujna – Kornelije, Ciprijan utorak, 17. rujna – Rane svetog Franje srijeda, 18. rujna – Josip, Sanja, Irena etvrtak, 19. rujna – Suzana, Emilija

Svetac je Katolike i Pravoslavne crkve i jedan od 33 crkvena nauitelja. Ni jedan crkveni pisac kao Ivan Zlatousti ili Ivan Antiohijski nije tako temeljito i s toliko osjeaja tumaio Sveto pismo. Njegova glagoljivost je bila uzrokom žestokih protivljenja njemu samome, pak je pretrpio progonstvo, zbog kojega je i umro. Sveeniki život u službi vjernika usred tisuu napasti svijeta bio je za njega najbolji nain služenja Bogu. (sm)

ROENI KARLO I ŽAN STRBAD, SINOVI IVANKE I NENADA; IAN RADEK, SIN ANJE I NIKOLE; SAMUEL ŠOŠTARI, SIN NIKOLINE I JOSIPA; REA GENOV, KI ANDREJE I GORNA; STJEPAN MIKEC, SIN KRISTINKE I ŽELJKA; LEA MARTA SEREC, KI ANDREJE I MARIJA; ROMEO MIKULAN, SIN SANDRE I MARIA; NIKO TOTA, SIN SIMONE I ZLATKA; LANA STRAHIJA, KI DIJANE I MATIJE; DINA KUZMI, KI SANJE I BOJANA; VITA VARGA, KI NIKOLINE I ANDREASA; TOMA PERI, SIN MARINE I DEJANA; ILAN PINTARI, SIN VLATKE I NIKOLE; LEA HORVAT, KI ŠTEFICA I NEDELJKA; GRETA JANKOVI, KI MIE I DANIJELA; FRAN HORVAT, SIN JASMINKE I KARLA; NIKA GREGUREC, KI HELENE I IVICE; KLARA PERHO, KI IVANE I GORANA; LORENA FILŠ, KI NADICE I DEJANA; TADEJ KATANEC, SIN UR ICE I ROBERTA; LENA CIGLARI, KI MONIKE I DEJANA (akovec)

VJENANI RENATA NOVAK I MATIJA POTONJAK, SANDRA KRALJ I DENIS KOS, GORDANA HUDIN I DARIO MASTEN (akovec); MIHAELA BLAŽON I KRISTIJAN NOVAK (Dekanovec); NIKOLINA CENKO I MARIO VRBANEC (Kotoriba); BOJANA PERHO I IVAN JURI, LEA BRATJANŠAK I MARKO NOVAK, ANDREA DRK I MIHAEL KUSTEC (M. Središe); GORDANA KOVAI I MILIVOJ PRIHER, NATALIJA VARGA I IVICA MIRI (Prelog); SANJA BREZOVAKI I NIKOLA SOBOAN (Štrigova)

UMRLI ANGELA LONGINO, R. PLAVEC, RO . 1929., JELENA PREPELI, R. AMBRUŠ, RO . 1944., STJEPAN URKIN, RO . 1949., IVAN ŠAFARI, RO . 1928., LUCIJA HERMAN, R. OBADI, RO . 1928., JOSIP MALEK, RO . 1923., AMALIJA ANTONOVI, R. ŠTAINGLIN, RO . 1930., JOSIP FARKAŠ, RO . 1942. (akovec); IVAN STRAHIJA R. 1941., MARIJA TRSTENJAK R. OŠTARIAŠ R. 1925. (Dekanovec); VERONIKA NOVAK R. VRBANEC 1925. (M. Subotica); STJEPAN VIDOVI R. 1951. (Kotoriba); KATARINA TROJNAR R. BAJS R. 1936. (Nedeliše); MILKA BOGDANI R. GOBAC RO . 1924., MARIJA SANJKOVI R. PER AS RO . 1942., MLADEN TISAJ RO . 1968. (Prelog); MARIJA SEVER R. KNAPI R. 1937. (Štrigova)

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13 i 54/13), Odluke o cestama na podruju velikih gradova koje prestaju bi razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, Klasa:932-01/12-02/182, Urbroj:541-03-1-12-28 od 24.listopada 2013. godine, Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na podruju Grada akovca, objavljuje

JAVNI POZIV kojim Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na podruju Grada akovca, naselja Štefanec, i to: -Ulica Nikole Tesle, na kbr.461/1, k.o. Štefanec, -Ulica Brae Radia, na kbr.461/2, 652, 1211, 1215, 1217/1 i 1216, sve k.o. Štefanec, -Ulica Maje Gupca, na kbr.1262/1, 1262/2, 1263/1 i 1241, sve k.o. Štefanec, i -Ulica Vladimira Nazora, kbr.186, 439, 440, 443, 454 i 461/9, sve k.o. Štefanec, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno granie s zemljištem na kojem je izvedena cesta, o zapoinjanju postupka evidenranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izrauje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici Grada akovca zapoet e s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgraene ceste dana 16.09.2013.godine uz strunu pomo ovlaštenog inženjera geodezije Sandre Mihajlovi (Geo 1027), predstavnika tvrtke Geo-M d.o.o. iz akovca, koji se brinu da lomne toke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje granii sa zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obavi uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja dana 19.09.2013.godine od 14-17 sa u prostorijama Mjesnog odbora Štefanec, na adresi Nikole Tesle 1A. Gradonaelnik Grad akovec

KUPON broj

939

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


60

Oglasnik

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglašivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA

SADNICE za živicu- Thuja smaragd, Plavi paempres, Buxus, Hibiscus, oblikovano bilje-spirale, kugle na štapu, topiary. POVOLJNO. mob 098 960 77 78

GOSPO A (42g) traži posao išenja poslovnih prostora, kancelarija kaa, restoranai sl., u k, Nedelišu i bliža okolica, mob: 099 7969 541

PRODAJEM 2-osovinsku prikolicu KIPER, duple gume ITAS, nosivost 12T s papirima - povoljno. Tel: 682 180 ili 098 170 5311

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

PRODAJEM skuter Peugeot 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g. tel. 040 384-562 ili 099 791 6853

PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE RENAULT MEGANE Coupe 1.6e 1996.god, reg do 10/2013, uredno servisiran, sa ugraenim plinom. k, mob: 098/491-636

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJU SE GUME: dvije zimske Sava Eskimo S3 175/70r13, vožene jednu zimu (400 kn); 4 zimske gume Fulda Kristal 175/70r14 (800 kn); dvije zimske gume Mischelin Alpine 185/60r14 (300kn), info: 098 491 636 FORD ESCORT GHIA 1.4i 1992.g., sa euro kukom, neregistriran ali u voznom stanju, cijena 2.400 kn, hitno. mob. 098 9 400 452 FIAT-PUNTO 1.2, klima, registriran 1g., MALA potrošnja! Cijena 19.800 kn. Info: 098 241 375 PRODA JE SE DAEWOO L ANOS 1.4 SE registr. godinu dana, sve u ispravnom i dobrom stanju, mob. 098/556-423 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 RENAULT MEGANE grandtour sport 1.6 16V 01/08, reg. do 01/14., prvi vlasnik, 85tkm, servisna knjiga, u izvrsnom stanju. Puno dodatne serijske opreme. cijena 7.300 EUR. Tel: 098/494- 008.

PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel. 333-581 PRODAJEM 1-rednu vadilicu krumpira, malu, na tresenje i prikolicu platon gumenjak, tel. 853-310

PRODA JE SE TR AK TOR Stayer 8130 turbo 1990.g., prikolica za rastepanje gnoja, tanjurae 20 diska, plug 2-brazdni visoki i kombajn Zmaj 132 žitni. mob. 091/517-5821 PRODAJEM HRASTOVE BAVE više komada, kotao za peenje rakije, te lakirani hrastov stol i klupu. mob. 095/534-8789

ELINE FELGE za Peugeot 14 cola, 4komada. mob. 091/543-6889

PRODAJE SE VINO miješano, rizling, šardone i šipon za 8kn/l. info na tel: 099 7033 752 PRODAJE SE bijelo grože cijep, rizling i šipon. Cijena 3 kn/kg. tel 098 803 346

FIAT UNO 1.0 re, 33KW, 1998.g., 5vr., met alik, o dli  an, mob. 098/136-1712

MOŠT OD BIJELOG GROŽ A, kvalitetni, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

PRODAJEM reno laguna metalik i škodu fabiu 2000.g., metalik, 1.vl., tel. 337-558 ili 098/997-3689

USLUGE

PRODAJEM metalni kukuružnjak sa drvenim letvama 6x2,80x0,80 m i lijepu vitrinu i ormar iz 1920 g kreve i slike gras. mob 095 534 8789 PRODAJEM traktor Steuer 28 ks, kola s gumenim kotaima i ekiar za šrot motor 5,5 kw. tel 040 821 024

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

VINO I GROŽE

MOŠT I GROŽ E SORTE RIZLING berba i dostava osigurano - vea koliina. Upitati na broj 098 745 484.

KUPUJEM traktor i prikljuke za bavljenje poljoprivredom može i u lošijem stanju, info: 091 739 6965

KREDITI

PRODAJE SE OKRETA SIJENA i kukuruz u zrnu. mob. 098/545-961

REN. MEGANE 1.5dci 2005.g., metalik, serv. knjižica, garažiran, u izvrsnom stanju, cijena 4.500 eur. mob. 098/793-069

POLJOPRIVREDA

TRAŽIM POSAO KOŠNJA TRAVE, rušenje drvea, ureenje okunice i ostalo. mob. 095/8500-849

PRODAJE SE KRUMPIR sitni, vrea od 30kg/15kn, a konzumni vrea od 30kg/75kn. mob. 098/9536-132

PRODAJEMO GROŽ E cijep miješano u Vukanovcu, cijena 3kn/kg. mob: 092 121 5462.

PRODAJEM AUDI A4 avant 2.0 TDI, 2008. god., 88 000 km. Informacije na mob. 099 732 9395

TRAŽIM POSAO BRANJA GROŽ A ili bilo kakav drugi posao. mob. 099/312-4106

PRO DA JEM m e t alni kukur u žnjak s drvenim letvama dim. 095/534-8789

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atesran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

VW POLO 1.2 tip 4/02., 65KS, 67tkm, 1.vl., ispravan, reg. do 4/2014., cijena prema dogovoru. mob. 099/5122-457

TRAŽIM POSAO uvanja djeteta jaslike ili vrtike dobi, može i išenje, glaanje ili kuhanje. mob. 091/327-0262

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

POZNANSTVA DEKO (37) iz Slovenije (Ljutomer) traži ozbiljnu djevojku za vezu. Više info na tel. ili sms 00386 70 665 005 SLOBODAN MUŠK AR AC tr aži slobodnu, razvedenu ili udovicu do 60g., za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435 STARIJI INTELEKTUALAC u mirovini traži isto takvu žensku osobu u akovcu za zajedniki život, prednost vozaka dozvola B kat. Mob. 098/890-307 T R A Ž I M Ž EN S KU Z A D RUŽ ENJE - udanu ili rastavljenu, mob. 095/879-6782

NEKRETNINE – PRODAJA

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO;poljoprivreda ili bilo što drugo. mob. 097/7821-438

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ureen, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93. PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lovakih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE STAN u k, 50m2 za 35.000 eura! 098/354-213, zvati poslije 14 sa MAKOVEC - prodaje se useljiva kua s okunicom i gospodarskim zgradama, vonjak i vrt, prikljuci: voda, plin, struja, kanalizacija. Info: 098/978-8078 ili 040/363-903 Nedeliše: prodaje se manja kua - dvojna od 98m2, sve zasebno, svi prikljuci, centralno na plin, podrum,t avan- koji mogue preuredi, nadogradi u dodatni stambeni prostor, okunica 800m2, vrt, mirna ulica s malo prometa, blizina svih sadržaja. Cijena 61.000eur. Molim samo ozbiljne ponude na 099 796 9541

PRODAJE SE KUA U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KUA od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA kua u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, okunica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723. PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju kuu u gornjem dijelu Meimurja. tel. 091/559-8656 KUA u akovcu 140 m2, okunica 600 m2, blizina centra, papiri uredni, POVOLJNO. Tel. 098 241 848

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559

PRODAJE SE KUA, visoka prizemnica na akovekom Jugu s ureenom okunicom. Vrlo povoljno. Tel: 098 9432 795.

PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD povr. 3500m2 u Vukanovcu, sa svim inventarom, papiri uredni, cijena po dogovoru. mob: 095 900 65 39.

PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra. zoni u Nedelišu-Glavaše. mob. 091/561-2052

PRODAJE SE ORANICA Jarašice 1300hv kraj Nedeliša i oranica Štuk 340vh blizu Strahoninca i traži se obiteljska kua za stanovanje. Tel: 099-5166-780 PRODAJA ILI NAJAM STANOVA od 44-55m2 u stamb.-posl. objektu u Šenkovcu. Kontakt broj: 098 181 3087 ili 343 566 PRODAJE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 43.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE kua u Nedelišu, visoka prizemnica s velikom okunicom. Tel: 098/516-530 PRODAJE SE nova kua u Nedelišu, super ureena, duple garaže s dvorištem od 680m2. Tel: 098/516-530

PRODAJEM KUU u Lopancu od 1000 m2, svi prikljuci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ograeni vonjak, vrt, vel. 1306 hv, legalizirano. mob. 098/908-2302 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 62m2 s garažom, u D. Dubravi, Trg republike 16a, cijena po dogovoru. tel. 040/688-820

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE KUA u k, dvije spavae sobe, kuhinja, blagovaona, kupaonica i mala sobica, dnevni boravak s balkonom - sveukupno 100m2 i okunica 1000m2. mob. 099/7888-435 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE od 1300hv i jedno oko 400hv, pogodno za gradnju, u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODAJEM 3-sobni renovirani stan od 72m2 u k, Vukovarska ul., vrlo povoljno. mob. 095/507-5782 PRODAJEM GRUNT od 2880 m2 s manjom kuom, 10km od K i 6km do Toplica Sv. Marn, cijena 43.000 eur. mob. 095/859-5067 PRODAJE SE KUA u Koncovaku 68, vel. 70 m2, dvorište,malo šume i malo vinograda. tel 01/3484-564 ili 099/2129-116. PRODAJEM VEE IMANJE u gornjem dijelu Meimurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela (mog. podjele u više gra. parcela). Hitno!!! mob. 099 752 8800

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 68 m2 neto + terasa 34m2 u Ante Starevia 16 (iznad picerije “Porto”) Kontakt: davorin.beck@ gmail.com IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajednike kuhinje i kupaone, 150m od Me. veleuilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu. Mog. korištenja interneta, zajednike perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno. Tel. 095 8080 116

PRODAJEM ILI MIJENJAM dvojnu kuu u Strahonincu sa okunicom za stan u akovcu, te prodajem gradilište od 740m2 za gradnju nove kue. mob. 098/749-131

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studencama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

MIJENJAM 3-sobni stan od 72m2 u k za kuu u k uz doplatu. mob. 095/507-5782

IZNAJMLJUJEM STAN U KUI u Murskom Središu, nenamješteno, plaanje samo režija, za najam usluga održavanja okunice. Info: 00386/70-687-842

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2, te novi štednjak na kruta goriva. mob. 099/6560-710 PRODAJEM STAN u k od 40m2, info: 098/535-719

AKOVEC - blizina centra grada i škola: iznajmljujem studenticama 2 sobe s kuhinjom u kui s centralnim grijanjem, tel. 091 603 28 83


13. rujna 2013.

HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNA JML JUJE samostojea obiteljska kua u M. Subotici od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te prikljucima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina škole i vrtia, autobusne i željeznike stanice. Kontakt mob. 098 971 33 23 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNA JML JUJEM 2-sobni s tan studenticama ili studentima u kui u K, poseban ulaz. info: 099/677-4304

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGUNOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM nove muške hlae bermude (90 kn); duge hlae LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 (290 kn); crne traperice vel. 32 i 34 (240 kn) Mob: 099/4010-142

PRODAJE SE MRAMORNA GROBNICA u akovcu, vrlo povoljno. mob. 091/753-6577

IZNA JML JUJE SE POSL. PRO STOR u k, A. Starevia, vlas  parking u dvorištu, pogodno za sve uslužne djelatnosti, mob. 098/9166-492

PRODA JEM STOLOVE za dnevni boravak i slike, unikat, runi rad, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90

DOSTA VA

,

,

MOLILA BI sve dobre ljude ako netko ima psa pudlicu da mi pokloni jer moja je uginula a nemam mogunosti da si kupim. Jako volim tu vrstu psa a treba mi i radi bolesti pa ako postoje dragi i dobri ljudi i ako su u mogunosti da mi poklone jako bi bila zahvalna i puno bi mi pomogli u mojoj bolesti. Dušanka Hrasti, Ivanovec Grabanica 20, akovec. mob. 092/186-4928. Zahvaljujem unaprijed! PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI SHI-TZUA stari 7 tjedana, mob. 098-591-261 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSII mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 NJEMAKI OVAR - ženka stara 17 mj., s rodovnicom, odlinih nagraivanih roditelja, prodajem. mob. 098/465-490

PRODAJE SE STARI CRIJEP po 1kn/ kom, želj. kukuružnjak 5x3x90 za 2.50 0kn (može u zamjenu za svinju ili vee odojke), mob. 099/7550-771 PRO DA J EM C RI J EP s t a r i n s k i 800kom, prešu od 250lit., nove bave od 400 i 200 lit., zam mašinu za mljevenje jabuka i groža sa elektromotorom, i grože sovinjoj oko 1400kg. Sve po dogovoru. Info: 098/1868-111

PRODAJEM ZRANU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE GROBNO MJESTO s okvirom za dvije osobe, u centru ak. groblja. mob. 092/173-5945

PRODAJEM POJAALO za el. gitaru MARSHALL 401 DSL 40w JCM 2000 COMBO lampaš, novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 (490kn); stalak za gitaru (40 kn); el. štimer za gitaru (140 kn). Mob: 099/4010-142.

IZNAJMLJUJU SE STANOVI (45m2) i garsonijera u k - sve nenamješteno. tel. 384-515 ili 098/545-526

IZNAJMLJUJEM 2-sobni STAN u AKOVCU (na JUGU) od 54 m2, namješten. Cijena 1500,00 kn+režije, info: 091 1522 581

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM klavir odlian i ouvani, i ca e aparat u pola cijene. info 040 384 562 ili 099 7916 853 PRODAJEM bojler Junkers 24 kw, plinski, za centralno s manjom greškom, povoljno i sef visoke sigurnos, šifra klju, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 GRAMOFONSKE PLOE i originalne CD-e, cijele kolekcije pop-rock muzike, domae i strane kupujem, mob. 098-486-285, Robert PRODAJE SE šuma kod Makovca (450hv), el. ekiar i ružar, komplet za kolinje s velikim stolom i drvenim koritom, dva madraca Hespo, sanduk za krevetninu, ormar, stol i stolice, plinska pe, štednjak struja, štednjak plinski, frižider, kau, 3 fotelje, stoli, vitrina. Info 040/363-903 P R O DA J U S E r a d i j a t o r i d i m . 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokulvator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 KUPUJE SE VEA KOLIINA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM djeji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM elektrini udarni odvija-zavija marke Faus prihvat 1/2, kilo klju-moment klju max sila zatezanja 49kg, pigericu za armirae - mogunost zamjena. mob. 099/6544-944

PRODAJE SE EL. GITARA s pojaalom Yamaha (skoro nova), za poetnika, je ino. info: 098/944-2981

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lora, stara oko 8 mjeseci, cijepljena, oišena od nametnika i sterilizirana, nauena na pijesak, slaže se s drugim macama i psima, jako je umiljata i mazna. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju,CNC mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Prekrasni maii ostavljeni su ispred jedne kue u akovcu. Hitno im se traži dom. isti su, zdravi i silno umiljati. Kontakt: 098-1705-389.

Kongo je mladi mješanac malamuta i ovara, vrlo dobre naravi, poslušan i silno željan velikog dvorišta za tranje. Za njega zovite na 091-8988-004.

PRODAJEM ŠIVAU MAŠINU Singer i autoradio Blaupunkt. tel. 312-231 PRODAJEM dvije plinske pei, dva velika regala, dva pocinana dimnjaka za plin - sve sauvano, te novu sjedeu garnituru 2+1 i skupocjeni stol sa 8 stolica, zapakirani. Info: 095/859-5067

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Ena je grica stara oko 4 mjeseca, jako je bolesna i trenutno je na lijeenju kod veterinara. Nakon što izae na kunu njegu nemamo kamo s njom jer nemamo smještaj. Molimo vas za smještaj, hrana, pijesak i vet su osigurani. Uvjet: samo ljudi koji imaju cijepljene make ili uope nemaju make jer je Ena imala panleokupeniju i još uvijek je zarazna. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

Lotha je crno bijela upavica, ni je suviše hrabra ni suviše preplašena, ali voli se mazi, nauena je na pijesak i bila bi idealna kuna maca kojoj redovno treba ešljanje zbog duge dlake. Oišena je od nametnika i bit e cijepljena prov zaraznih boles. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@ gmail.com.

Ronny je malecki psi upave dlake koja se jako malo linja. Umiljat, slaže se s drugim psima, voli djecu i eka na vas. Kontakt: 099-3800-640.

Kiky je mješanac pekinezera star oko godinu dana. Silno voli ljude i djecu, malecki je rastom, idealan za stan. Kontakt: 098-241-060.

Liv je opaka mala šeca, hrabra i znaželjna, nauena je na pijesak, oišena je od nametnika i bit e cijepljena prov zaraznih boles. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 614 5976 ili udrugasklonistedobrote@gmail.com.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

939


62

Kuharica

Kuharica

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježi purei ileti, šunka - tvrdi sir, krumpir, Vegeta - slatko i kiselo vrhnje za kuhanje - papar, Vegeta, sol, ulje, temeljac

MEIMURSKA KUHARICA

Purei file punjen sirom i šunkom Artjom Juvstifejev mladi je kuhar roen u Rusiji, a pune etiri godine radi kao kuhar u Meimurskim dvorima Lopatinec, gdje je od nedavno zamjenik šeice kuhinje. Premda Rus, Artjom voli Hr vatsku, a pog lav it o me  i mu r sk u kuhinju, voli kombinirat i razliite v rste mesa i sastojke, pa tako nastaju bajkovita jela, a za naše itatelje daje recept za purei ile punjen sirom i šunkom. Mi smo ga kušali i bili zadovoljni, zapravo i više nego zadovoljni, poglavito prilogom koji opisujemo, a

13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Svježu puretinu narezati na odreske te ih malo istui kuhinjskim batom. Na odreske staviti na listove narezanu šunku te štapie tvrdog sira i zarolati. Tako zarolane odreske staviti u vruu tavu i na vrelom ulju zapei s obje strane, uz povremeno podlijevanje vodom ili temeljcom. Pei 15-ak minuta i ostaviti u tavi. Potom pripremiti prilog od krumpira. Kuhani krumpir narezati na ploške, dodati sol, papar i Vegetu i promiješati. Krumpiru dodati kiselo i slatko vrhnje za kuhanje te sitno nasjeckani ešnjak, lagano promiješati i dinstati nekoliko minuta, a potom poslužiti s pureim ileom.

rije je o krumpiru. Purei ile punjen vrsnim sirom i k v a l it e t nom š u n kom , iz vana lagano zapeen, vrlo je ukusno jelo, dosta se jednostavno priprema, a punu bajkovitost dobiva prilogom krumpira s vrhnjem te crvenim kupusom s k i mom , b a l z a m i n i m octom (kominom) i crnim tikvinim uljem. Umjesto k r umpira, dobro pa še i hajdinska kaša. Kuhar Artjom i ekipa Meimurskih dvora uz ovo jelo preporuuju chardonay ili silvanac zeleni, po mogunosti kasne berbe.

RECEPT PLUS R IZ PENICE akovekih mlinova

Kola od sira Sastojci: 250 g margarina 250 g šeera 4 žumanjka 2 žlice ruma naribana korica limuna 125 g krupice 1 prašak za pecivo 1 vreica praška za puding od vanilije 750 g svježeg nemasnog sira 4 bjelanjka 1 prstohvat soli papir za peenje

Krem juha od batata U lonac stavimo povrtni temeljac, dodamo oguljeni, oprani m na kockice narezani batat, koriin jen umbira i luk. Posolimo, a kad je zavrije, kuhamo na laganoj vatri, za dok povre ne omekša. Izvadimo d korijen umbira, dodamo kopar k papar, te naribamo malo mušip katnog orašia. Sve zajedno izk miksamo štapnim mikserom. Na m kraju dodamo vrhnje za kuhanje k ili pak mileram. il

Posipamo sitno nasjeckanim peršinom. Sastojci: - 500 g batata - 600 ml povrtnog temeljca - luk - korijen od umbira - pola žliice kopra - vrhnje za kuhanje - malo muškatnog orašia - sol, papar

Priprema: Kalup za tortu promjera 24 cm obložite papirom za peenje. Zagrijte penicu na 175 C. Margarin pjenasto izradite elektrinom miješalicom. Dodajte šeer,žumanjke, rum i limunovu koricu. Sve sastojke izmiješajte u svijetlu kremastu smjesu. Krupicu pomiješajte s praškom za pecivo i praškom za puding. Umiješajte u tijesto, zatim pažljivo dodajte svježi sir. Bjelanjke sa solju istucite u vrsti snijeg te malo po malo umiješajte u tijesto. Tijesto stavite u kalup i poravnajte. Pei do zlatnožute boje(oko 1sat).

VINO TJEDNA

Cmrenjakov silvanac zeleni Vrhunsko vino obitelji Cmrenjak iz Svetog Urbana, dobitnik bronanog odlija 2011. (International wine challenge 2011.), visokih odlika i 12,6 posto alkohola, koji nije nametljiv kao kod drugih slinih vina. Ugodne zelenkasto žute boje, postojanog tijela i blage vone arome. Pije se rashlaeno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, uz bijelo meso i vrhunske tvrde sireve. (sm)


13. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

METEOROLOŠKI KALENDAR

S LJETOM JE GOTOVO

Zadnjih nekoliko dana imali smo puno oblaka i povremenu kišu. Vinogradarima i poljoprivrednicima ovakva situacija nije bila po volji, ali ništa nismo mogli protiv toga. Radilo se o višednevnoj cikloni koja se nalazila nad nama i uporno nam slala kišne oblake. Malo povoljnije vrijeme ponovno bi moglo biti od petka. Još bi u petak bilo dosta oblaka, ali kiše e biti manje i rjee. Oekujemo tijekom dana i sunana razdoblja. Zato e i temperatura porasti barem za stupanj-dva. Doduše, jutro e biti malo svježije, a mogua je i magla pa sudionici u prometu moraju obratiti pažnju i na to. Ako i bude kiše to bi moglo biti

u obliku kratkotrajnog popodnevnog pljuska, a možda nas u Meimurju ak i zaobie ako budemo imali sree. Popodnevna temperatura oko 19 Celzijevih stupnjeva. Za subotu izgleda puno ljepše. Vjerojatno emo imati više sunanih razdoblja, a ujutro je vjerojatna i magla. Jutro e biti prohladno, osobito ako no bude vedra. Dnevna temperatura e biti primjerena rujnu, oko 22 pa možda uz puno sunca i do 24 Celzijeva stupnja. Iskoristite lijepi vikend za boravak na otvorenom i vanjske poslove poput berbi jer e vrijeme biti idealno za takve aktivnosti. U nedjelju ve oblanije, ali i dalje relativno

toplo i ugodno za boravak na otvorenom. S porastom naoblake nije iskljueno ni malo kiše, uglavnom prema kraju dana. Temperatura zraka bit e slina onoj u subotu. U ponedjeljak dosta oblaka, a tu i tamo može pasti malo kiše. Dakle, ne oekuje se kompletno kišni dan nego samo ponegdje može biti slabe kiše ili kraeg pljuska. Mogua su i kraa sunana razdoblja. Još

uvijek relativno toplo uz laganu južinu. Novo pogoršanje vremena stiže nam u noi na utorak i tijekom utorka uz kišu, vjetar i zahlaenje. Mogua je obilnija kiša, možda i preko 15 ili 20 litara po metru kvadratnom. Osjetno e zahladiti pa uz oblake, kišu i sjeverni vjetar treba raunati na dnevnu temperaturu samo oko 10 Celzijevih stupnjeva! Praktiki za jaknu! U najvišem hrvatskom gorju možda ak zaleprša i malo snijega. Meutim, ini se samo na jedan dan pa bi u srijedu opet moglo biti bolje vrijeme. Jutro e biti hladno uz moguu maglu, a po nekim kotlinama ak nije iskljuena ni pojava slabog mraza, ali samo ako no bude vedra. Danju malo toplije. Novo pogoršanje vremena oekuje se u drugoj polovici sljedeeg tjedna. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/

14. rujna 1967. god. u Rijeci palo 188 mm oborine 15. rujna 1987. god. vrlo toplo razdoblje, u Mostaru ak 41°C 16. rujna – Svjetski dan zaštite ozonskog omotaa min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel. 0800-1234. (prognoza izraena 12.9.)

17. rujna 1977. god. pao najraniji snijeg na vrhu Medvednice 18. rujna 1977. god. u Pargu u Gorskom kotaru 16 cm snijega na tlu, na Medvednici 6 cm

PELUDNAPROGNOZAZAGRAD AKOVECIOKOLICU Petak 13.9. Subota 14.9. Nedjelja 15.9. Ponedjeljak 16.9. Utorak 17.9. Srijeda 18.9. etvrtak 19.9. NEMAPELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVEE

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alerginih osoba Simptomi se javljaju kod svih alerginih osoba

U narednih sedam dana, prema vremenskim prognozama, oekuje nas sunano i toplije vrijeme s padalinama najavljenim za sredinu idueg tjedna. Kretanja peludi u zraku meimurskog podruja prate vremensku prognozu stoga se oekuje uglavnom visoka koncentracija alergene peludi u veem dijelu tjedna. Koncentracija peludi e se privremeno sniziti oko utorka zbog ispiranja zrnaca iz zraka padalinama. Korovna biljka s naj-

agresivnijom alergenom peludi, ambrozija, dominira u trenutnoj peludnoj situaciji. Generalno gledano ambrozija je na vrhuncu cvatnje te se, ovisno o vremenskim prilikama, oekuje pad ukupne koncentracije njene peludi u zraku krajem rujna, iako e se pelud i dalje otpuštati iz cvjetova sve do prvog mraza. Osim peludi ambrozije trenutno je u zraku prisutna alergena pelud lobode, trpuca i koprive zastupljena u niskim koncentracijama.

VICOTEKA

Policajac: - Gospoo, znate li da ste vozili više od dozvoljene brzine? 83-godišnja gospoa mirno odgovori: - Da, znam, ali ja moram brzo voziti prije nego što zaboravim kamo idem. ------------------------------------------------Priaju dva prijatelja: - Kako se završila tvoja svaa sa ženom? - Dopuzala je na koljenima do mene! - I što je rekla? - Izlazi ispod kreveta da ti ja ne bih došla tamo! ------------------------------------------------Išli miš i slon u kino, no miš nije kupio kartu, pa kaže on slonu: - Ajde, budi dobar pa daj meni svoju kartu, a ti eš se ve nekako provui... ------------------------------------------------Deko šalje djevojci SMS: - Molim korisnika da se uda za mene. Dobiva odgovor: - Poštovani korisnie, na Vašem raunu nemate dovoljno kredita za ovu opciju! ------------------------------------------------Kaže Perica tati: - Tata, na vratima je neki ovjek. Traži dobrovoljni prilog za bazen. - Dobro, daj mu ašu vode.


GIMNASTIKA

III. HNL SJEVER

KARATE

Filip Ude još uvijek ne može bez pada savladati novu vježbu

U 4. kolu od naših prvenstvene bodove osvojilo tek Meimurje

Mladi karatisti Lucija Ružaj i Leon Marciuš na SP u Španjolskoj

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Župan mora preglasiti elementarno nepogodo i uvesti radno obavezo M

alo, malo pak nas minister Slavek Liniov iznenadi i globleše nam porine roko v naša ve skorom prazne žepe. Tak je napravil minuli tjeden da je poveal trošarine na benzin i nafto. Neje niti z okom trepnul, a neje mo niti las pala z glave dok nam je objašnjaval kak je trošarine moral zdii jerbo so bile nejmenše v Evropi. Nebrem to nikak razmeti, pak neši mora meti nejvišeše, a neši pak nejmenše. Vsaka vlada slaže trošarine kakše ljudi morejo platiti, oem rei, kuliko penez imajo. Slavek jako dobro zna da so plae naših težakov nejmenše v Evropi, pak je nikaj ne poduzel kaj bi jiv zdigel, nek je zdigel trošarine tak da nam bode, od ve, još meje penez ostajalo za živleje. Slavek, Slavek ti si, kak zgledi, ve zdavnja zabil kak je to živeti od težake plae? eljaki z doljnjega Kraljevca so ve po osmi pot organizerali Sema sadovja. Pokazali so nam kaj vse raste po Meimorjo, v Lepoj našoj, i pre našim sosedima. Kanili so se najti i ministrom Jakovinom kaj se dospomenejo za ceno jabuki jerbo je minister ukinul subvencije, ali

S

je ne niti došel na spominek, tak da ve naši seljaki ne znajo poim bodo prodavali jabuke. Nej znati što je itak splašil ministra kaj je ne došel ili mo se je pak pokvaril GPS, pak je zalutal? Najbrž pak je ul kak se seljaki spominaju da je on nejhujši minister za poljoprivredo i seljake, pak je ne mel voljo dojti tem ljudima na oi. A što bi ga znal kaj ga je zabrenzalo kaj se je ne pojavil v Kraljevco? erjem da smo vsi gledali labodoritaško utakmico z Beograda de so igrali naši kockasti i Srbija. Vsi so bili najgerek je li bode vse završilo v redo i zato so naši kibici morali ostati doma i gledati tekmo prek televizije. To kaj so Srbi fukali dok se igrala Lepa naša, to smo znali i na to smo bili prepravleni, a to kaj so kurili naše zastave to je bilo nekaj novoga. Kak je još ne dostik cajta prešlo od rata, a i ove ploe na irilici u Vukovaro so naprajle to kaj smo si mi Hrvati ne baš zdobra z sosedima Srbima, pak je spiker na radio rekel kak igrajo etniki protiv ustaša, a sudi Švabo. Kak da je izvestil z fronta. No, vse je, na vse zadje, dostik mirno zišlo i na igrališto i med publikom, ak pozabimo kaj so zdelavali na poetko.

V

ak zgledi naši Meimorci šteri hodaju v sredješkole bodo ipak meli prevoza zabadav. To jim je zrihtal naš novi župan Matek Posavec. Najme kaj, župan je zmenšal plae sebi i svojemo zamjeniko i zamjenici, a isto tak i vsima šteri so na županiskaj jaslaj i uspel je dojti do kupeka penez šteri bo dosti za autobuse i cuge kaj bodo deco vozili v školo. Dok je to napravleno zazvedilo se da bodo naši aki jedini v Lepoj našoj kaj se bodo zabadav vozili v školo. Konano jempot i nas Meimorce falijo po neemo dobromo. aj rei, z jedne strane je dobro kaj se župan pobrigal kaj se bodo deca zabadav vozila v školo jerbo se tak pomaže roditeljaj kaj leži zinancerajo to besplatno školovanje, dok po drugoj strani bodo ve te isti aki duže sedeli po kaiaj i pili. Najte me krivo razmeti, ali prosim vas lepo dojdite v akovec dok deca ido dimo školi i bodete vidli da so terase v centro grada vse pune, a punijo jiv mladi školarci. Nebrem rei, lejpo je videti to mlado i lepo deco, ali sam štel pitati otkod jim penezi kaj tak dugo sedijo po kaiaj i pijejo. Z jedne strane nemajo za prevoz, a z druge strane imajo za pijao. Vsa srea kaj je Lini te kaie

K

iskalizeral, pak se nekaj penez vrne v državno kaso. Ali prevoznike plaa župan, a poreze pobira Lini, tak da peneze idu vum z jednoga žepa i dojdejo nutri v drugi žep. No, to so ne žepi na istomo rekleco. omalem se prepravlajo stranaki izbori v esdepejo i to po županijama. Kak so izbori vse bliže poelo se špekolerati što bode zamenil Iveka Perhoa. istam je nekak normalno da vsaki esdepeovac, a i oni okoli imajo svojega favorita. Prvo i nejglavneše je pitanje je li se bode Ivek znova kandideral? Ve so lokalni izbori za nami, pak so se i politike glave prehladile tak da se moremo mirneše spominati o vsemo, pak i o Iveko. On je, brzas mel dosta cajta kaj si vse nevole, štere mo je politika donesla, dobro pregrunta, napuni si baterije rez dugo toplo leto, tak da ga, najbrž, bodemo pak vidli v prvaj redaj za vreme vroe izborne jeseni. Ne bi ruon bilo dobro da ve hiti puško (itaj: politike ambicije) v kuruzo i sam tak odide v ropotarnico povjesti. Ve je ne na nikšoj politikoj funkciji i ve bi mel as baviti se sam z strankom. To se ne bi moglo rei niti za jednoga drugoga esdepeovce, šteri je isplival kak novi kandidat. Napriliko

P

Svi se vesele berbi groža

Josip Munar, Slemenice Imamo gorice i berba groža e biti drugi tjedan. Svi u obitelji se jako veselimo tome i to je oduvijek tako bilo. Za berbu su spremne bave i pute i sve ostalo što još treba. Nadam se da e berba biti dobra te da emo imati lijepo vrijeme. Možda e mošt imati nešto manje šeera nego prošle godine, ali vidjet emo. Bitno je da se lijepo družimo.

Zvonimir Kova, akovec Nemam vlastite gorice, ali sam brao kod kolege punih dvadeset godina. Bilo je uvijek veselo i sad mi je krivo kaj ve nema gorice. Uvijek su to bila lijepa druženja uz pjesmu i veselje. To je nekaj najljepše kaj može biti. Kod nas u Meimurju to je uvijek poseban narodni obiaj i dogaaj koji treba održavati.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

Štef Kova je akoski gradonaelnik i tu ima prekpreve posla za takšega mladoga politiara i gruntam si da bi mo još i stranka bila preve. Goranski Mario Mohhari ima svojega posla, kak koršmit, šteroga se ne odrekel, sabornik je i opinski naelnik. Dok to vse zbavi za stranko bi mo ostala sam nona smena. Nedelski Mladen Novak je precednik Županiske skupštine, a ima i svojega biznisa, tak da bi to teško bilo v redo držati. To so ovi esdepeovci štere je sedma sila dela v prvi red. V drugom redo bi bile puce, Dragica i Nadica (na jiv tre navek raunati), a i preostali deki. Nej znati kaj je z nejpopularnešim akoskim esdepeovcom Gordanom Vrbancom? Nej znati gde on sebe vidi? A tu so još naš sadašnji dominister Veselin Biševac i jegov bivši pajdaš Štef Korajov. Te ovojesenski izbori so nej sam važni za to što bode vodil esdepeovce štiri leti, nek tej bode i novozebrani kandideral za sabornika za dve leti. Tre malo i napre gledati jerbo ak se ve zakesni odišla bode Marica z kolai. orem vam rei da smo se mi Meimorci strašno zalenili. Najme kaj, ovo leto je v prve razrede puke škole zapisano 115

M

dece meje nek lani. Pak kak bodo se deca zapišuvala v škole, štere smo na leta lepo zazidali i opremili, ak smo prestali deco delati. Nebrem razmeti kak se te mladi ljudi vleejo krej od toga lepoga posla posle šteroga se deca rodijo. Da ga ne ovi naši zemljaki, šteri so malo bole rnokožni, Meimorje naše malo bi se zdošlo. A dok deca falijo vseposot so problemi: vrteci so nam vse prazneši i tete ostajajo brez posla, škole so nam vse prazneše, pak nam navuiteli i navuitelice ostajajo brez posla i na vse zadje bodemo došli na to kaj bodo i sredjaj školaj profesori zviška, a i za fakultete ga ne bode dosti dece. Kak bodemo unda mi županija znanja. Nek župan preglasi elementarno nepogodo i nek vse mlade (skupa žnjim i svojom zamjenicom) natira na posel. More on, prosim vas lepo, uvesti i radno obavezo. A kaj se eka - to te ja pitam? rugi tjeden se doktori i medicinske sestrice spravlajo na štrajk, pak vas lejpo prosim najte planerati kaj bi bili betežni. Zdravje je naše nejvekše bogactvo i moremo se, bar jedno vreme, z tem štimati!

D

Vladimir Vidovi, Savska Ves - Berbe su uvijek zanimljive. Idemo, radimo, pomažemo jedni drugima, beremo, kak’ se to veli, ‘sve u šesnaest’. Imam par svojih prijatelja kod kojih bere ekipa od pedeset ljudi. Bere se od jutra do zutra. Evo upravo smo danas dobili potvrdu da e se brati prvi vikend u desetom mjesecu.

Slavko Krivak, Štefanec - Volim ii na berbe groža jer na njima ljudi pomažu jednu drugima. Zato odlazim brati prijateljima i uvijek se lijepo družimo. Berbe su zapoele, pa u i ja krajem devetog i poetkom desetog mjeseca biti na berbama u meimurskim goricama. To je lijepa tradicija i narodni obiaj.

POD VUROM

S dolaskom jeseni zapoinje tradicionalni vinogradarski obiaj, berba groža. Tom tradicionalnom narodnom obiaju, koji od davnina okuplja obitelji i prijatelje, svi se vesele. Rijetko koji Meimurec barem jednom nije bio na berbi groža i pritom uživao. Berbe su ovih dana zapoele i manje - više sve je za njih spremno ili se odrauju posljednje pripreme. A meimurske berbe nikako ne mogu protei bez domaih kobasica, zdiganih kolaa ili pokojeg gemišta. Veselju i druženju doista nee biti kraja. (rr, zv)

K

Nevenka Na, Palovec - Doma pri mami imamo brajde i svake godine se skupi familija na berbi. Svi skupa se zajedno družimo i radimo u veseloj atmosferi. Uvijek bude i domaih kobasica, zdiganih kolaa i drugih domaih jela. Svi se uvijek veselimo berbi, pa e tako biti i ove godine.

Međimurske novine 939  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you