10
20. srpnja 2012.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Depresija u djetinjstvu Poslijeporo ajna (postpartalna) depresija Trudno a je vrijeme velikih emocionalnih promjena esto uz pove an stres i tjeskobu. Obi no se u trudno i pojavljuju depresivni simptomi i to u obliku poreme aja spavanja i apetita te manjak energije a ako se oni pojave treba voditi o njima brigu jer mogu biti poslije velike posljedice po majku i plod. Me utim, depresivne smetnje mogu se javiti i nakon poroda.. Važno je znati da poreme aj raspoloženja u trudno i je jako inidikativan da e do i poslije poroda do depresije. Postpartalna depresija je zapravo relativno est poreme aj koji se isto tako dobro može lije iti kao i druge vrste depresija. Postpartalna depresija je stanje koje poga a etvrtinu majki koje dožive postpartalnu tugu (“Baby blues”). Simptomi postpartalne tuge su emocionalna labilnost, esto plakanje, tjeskoba, promjene raspoloženja, zabrinutost, poreme aji apetita i nesanica. Postpartalna (poslijeporo ajna) depresija se može javiti odmah nakon poroda ili nekoliko mjeseci nakon poroda. Ona je karakterizirana s osnovnim depresivnim raspoloženjem, razdražljivoš u, psihomotornim nemirom, smetnjama
koncentracije, anksioznoš u, poreme ajima spavanja (rano bu enje) i apetita, osje ajem krivnje, fobi nim smetnjama, pani nim atakama, suicidalnim promišljavanjima. esto se javljaju opsesivne misli u smislu da se na nese djetetu nekakvo zlo. Postapartalna depresija se ne mora nužno javiti nakon ro enja prvog djeteta, me utim ako se pojavi, vjerojatnost da e se pojaviti nakon slijede eg poro aja je 50-80%, ali tada je ona obi no blaže izražena. Važno je postpartalnu depresiju lije iti jer ukoliko se ne lije i ona može trajati mjesecima. Postpartalna depresija se lije i antidepresivima i psihoterapijom. Prije lije enja antidepresivima treba majku upozoriti da se lijek izlu uje u maj inom mlijeku te ako majka doji mogu se o ekivati nepoželjna djelovanja lijeka na dijete. Zbog toga se ženama koje primaju antidepresive savjetuje da ne doje djecu. Ako se žene odlu e na dojenje onda se mogu dati SSRI ( luvoksamin i, sertralin koji imaju najmanju koncentraciju u maj inom mlijeku). Na kraju treba ista i da majci treba podrška i razumijevanje partnera i obitelji te pomo rodilji u skrbi za dijete.
Stru njaci za mentalno zdravlje kažu da svaka nova generacija u svijetu u odnosu na svoje roditelje živi u ve oj opasnosti od toga da e je u nekoj fazi života zahvatiti prava depresija, poreme aj koji nije tek obi na tuga ili potištenost, ve beživotnost koja paralizira, o aj i beznadnost sve do potpune praznine. Prve epizode depresije u suvremenom svijetu javljaju se u sve ranijoj životnoj dobi. Depresija u djetinjstvu u prošlim je vremenima bila prakti ki nepoznata (možda neprepoznata?), a danas se javlja ve kod djece predškolske dobi. Kod svake nove generacije po etak ne ijeg prvog susreta sa depresijom u prosjeku se doga a u sve ranijoj životnoj dobi. Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da ak i blagi oblici depresije u djeteta mogu rezultirati težim oblicima u kasnijem životu. To je nova i zabrinjavaju a spoznaja, jer je ranije vladao stav da depresije u djetinjstvu nemaju dugoro an u inak. Stru njaci se slažu da je depresija u djetinjstvu problem koji se mora rješavati. Ne treba je samo lije iti, nego je treba i sprje avati, djelovati mjerama koje e smanjiti njenu u estalost. Potreba za prevencijom depresije ne odnosi se na povremene dje je periode potištenosti i razo aranja zbog sitnih neuspjeha i poraza koje prati emocionalna bol, jer su to životna iskustva koja svatko treba pro i i dobro su emocionalno cjepivo. Djecu ne treba anestezirati od životnih optere enja, ona su potrebna za razvoj kompetentne osobe.
Naglašavam to zbog onih roditelja koji previše štite djecu od razli it ih životnih izazova i frustracija i tako ih pasiviziraju i ine neotpornima na probleme, što je štet no z a ment a lno zdravlje. Djeca sa dijagnozom depresije takva nisu zato što tuguju za ku nim ljubimcem ili zato što teško u e matematiku, njihovi su problemi daleko složeniji i mu niji. Neke ameri ke epidemiološke studije kažu da je kod dje aka i djevoj ica u dobi izme u deset i trinaest godina stopa ozbiljnih slu ajeva depresije tijekom godine ak 8%, a u pubertetu se ta stopa kod djevoj ica udvostru uje, dok se kod dje aka zna ajnije ne mijenja. Ameri ka pra enja ove problematike pokazuju da je me u djecom ija je depresija bila dovoljno intenzivna da su upu eni na bolni ko lije enje, njih tri etvrtine u kasnijem životu doživljavalo teške oblike depresije. Zabrinjavaju i su nalazi prema kojima su kod djece gdje je blaga depresija zapo ela ve u dobi od pet godina smetnje trajale ak oko etiri godine, što je dugotrajna ometenost u svakodnevnom životnom i školskom okruženju. Kad ta djeca do u u adolescentsku i odraslu dob kod njih se simptomi depresije ili mani no-depresivnog poreme aja pojavljuju u prosjeku svake tre e godine. Možda u našoj zemlji stanje nije tako loše, ali mi klini ari vi amo zadnjih godina sve više depresivne djece koja trebaju psihijatrijsku pomo . Važno je znati i to da se psihoterapijskim radom u ovoj populaciji postižu jako dobri rezultati.
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine
Alkohol i promet i/ili kako ve er iz snova prelazi u no nu moru? Na in 1: Bilo je doista dobro društvo, svi su se zabavljali, a pošto „nema zabave bez alkohola“, i vi ste popili. Po vama malo, ili ne više nego drugi iz društva. Nakon „fajronta“ sjeli ste u auto i krenuli razvoziti prijatelje doma, a svi na vrhuncu raspoloženja. Kad tamo, netko vam maše da stanete ! U autu svi „pod gasom“, a samo vi morate „puhati“. I nije da se hvalite, ali uspjeli ste i napuhati, puno više od dozvoljenih 0.5 promila !?! Dovi enja voza ka.... Na in 2: Po etak sli an ili isti kao u prvoj situaciji. Jedino, u nastavku, nije vas zaustavila policija nego je cesta nekako udno zavijugala, a za taj stup u koji ste udarili, okladili bi se da nije prije tu stajao. Nakon što ste u njega udarili, odbacio vas je na automobil koji je dolazio iz suprotnog pravca. I najednom, nitko više nije raspoložen, svi se drže za glavu i vi u na vas. Dolazi policija... Na in 3: Provod je bio dobar, popilo se kao i obi no i na kraju ste sjeli u auto i krenuli doma. Stop. Probudili ste se u nekoj bijeloj nepoznatoj sobi, iznad vas zabrinuta lica, a najgore je od svega, što se ni ega više ne sje ate. Prikazani su neki od naj eš ih scenarija koji se esto, a pogotovo esto u ljetnjim mjesecima, odigravaju u našem okruženju zbog prekomjernog konzumiranja alkohola i kombinacije alkohola i prometa. Zašto je alkohol tako esto pisac ovakvih scenarija? Ve i kod malih koli ina alkohola u krvi voza ima teško e u vožnji, ali ih naj eš e nije svjestan jer mu alkohol daje lažni osje aj sigurnosti pa precjenjuje svoje, zbog alkohola zapravo smanjene sposobnosti. Alkohol usporava re lekse i zbog toga se produ-
žava vrijeme reag iranja. N p r. o s o b i koja ima 0.8 promila alkohola u krvi treba oko 0,5 s više vremena za reakciju nego potpuno trijeznoj osobi, što zna i da e, dok vozi brzinom 70 km/h, ako mu pred auto netko izleti, zako iti pola sekunde kasnije, a za to vrijeme e prije i dodatnih 10 m puta i ne e mo i izbje i nesre u. Pod utjecajem alkohola teže je procijeniti udaljenost, predmeti izgledaju udaljenije nego što su u stvarnosti. Teže se podnose no na zasljepljenja svjetlima ostalih sudionika u prometu. Alkohol smanjuje vidno polje, osoba vidi kao da je u tunelu. Resorpcija alkohola u organizmu je jako brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena. Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom ašom piva jetri treba najmanje 1 sat ! Za dvije aše piva potrebna su 3 sata. Za tri aše piva potrebna su 4 sata. Za etiri aše piva potrebno je 6 sati. Za pet aša piva potrebno je 8 sati ! Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su este nesre e jer voza motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao, pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesre u nekom svojom krivom procjenom . Odgovorno ponašanje uklju uje prilikom zajedni kog izlaska dogovor tko iz društva tu ve er ne e piti, kako bi mogao društvo sigurno, u trijeznom stanju, vratiti ku ama. Umjesto „Kad piješ, nemoj voziti“, dobro je re i: „Kad voziš, nemoj piti alkohol.“