Issuu on Google+

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 880.

^akovec, PETAK, 20. srpnja 2012.

Cijena 7 kuna

SJAJAN REZULTAT AKOVEKE KARATISTICE

Maša Martinovi svjetska studentska prvakinja str. 34

LJUBAV

UDRUGA “PRIJATELJI” IL I AKOVEKI AZ

PREMA ŽIVOTINJAMA ILI NOVCU Policija istražuje poslovanje, žiroraun blokiran, sumnja se u nezakonito trošenje donacija, “prodavanje“ pasa, isplate na crno … str. 2-3 SPREMA LI DRŽAVA i Jelenu odstrjel na jesen

HOE li se i u akovcu napokon otvoriti neka nova tvornica

Bilo kakva najava HEP-a o novim HE u Meimurju nije dobrodošla str. 8-9

U rujnu e se znati je li steaj gotova stvar str. 6

Švicarska i austrijska tvrtka pokazale interes za investiranje str. 4

OSVJEŽIVAI ZRAKA kao droga

Kod nas se mogu ak legalno nabaviti, a uinak slian “travi”

str. 8

DRAVU SU UNIŠTILI, MURU NE DAMO

Donji Kraljevec Kolodvorska 80A, Tel. 040/ 655 444 PJ Donja Dubrava Koprivnička 27, 040/ 688 200; 099/ 317 3164 PJ Podturen Športska bb, 040/ 847 159; 098/ 256 163 PJ Rasinja Kolodvorska bb, 048/ 837-274 ; 098/ 256 162

str. 11 media


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Udruga i(li) biznis!? Kako kaže, a prenose mediji, Aleksandra Hampamer bila je na elu Nadzornog odbora udruge “Prijatelji“ od 2008. godine pa sve do nedavno, ali do ove godine nije kontrolirala poslovanje (iako je to zbog funkcije bila dužna initi, op. a.), kao što je i red u svakoj pa i puno “neozbiljnijoj“ udruzi od ove koja oito vrti godišnje stotine tisua kuna. No, to je uinila ove godine zbog pritužbi koje su dolazile s raznih strana, uglavnom na raun tadašnje predsjednice Ljiljane Zebi Drvar. Kad je sukob kulminirao njezinim iskljuenjem, Hampamer je podnijela kaznenu prijavu policiji. Što se tie poslovanja udruge, kako je ona prenijela medijima, može se zakljuiti da se u udruzi primao i trošio novac “svakako“. Tako se, primjerice zbrinjavanje psa u obiteljima navodno zbog troškova ipiranja i sl. po razliitim cijenama (od 250 kn na dalje) naplaivalo, tj. psi su se na neki nain “prodavali“, iako nam se ini da bi trebalo tako nešto biti besplatno, samo da se životinja konano udomi, bez obzira na troškove koje je imao azil. Da nije rije o udruzi kao svakoj drugoj, koja muku mui u radu s nekoliko desetaka tisua kuna, kako je podastrto javnosti, pokazuje to da su tijekom prošlih godina iz razliitih izvora na raun udruge, ali i u “kešu“, stizale i trošile se godišnje stotine tisua kuna. Posebice su velike donacije stizale iz Njemake. Koliko tono, nitko ne želi kazati, jer oito se o prihodima i rashodima do raskola u udruzi nije previše raspravljalo, ali oito se okretao veliki novac. Tko je sve i kako raspolagao novcem, tko je imao koristi od rada u udruzi, a tko je zaista bio volonter, oito e sada morati rašistiti policija. Uglavnom, vrlo neugodna situacija, posebice jer se radi o nemalim novanim sredstvima s kojima je raspolagala udruga, koja k tome stalno pokušava javnost senzibilizirati o potrebi još kvalitetnije brige cijele zajednice - za životinje. Briga za životinje danas je kod nekih u našem društvu, posebice onih previše senzibiliziranih, ponekad ak važnija od brige za ljude, iako smo, na žalost, još uvijek jako daleko od životnih standarda, ali i društvene odgovornosti lanova naše zajednice od zemalja zapadne Europe. Stoga nije udno da se lobiranjem u inozemstvu te ponekad ak previše agresivnim nastupom na domaem terenu pokušava za životinje isho-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

diti ak bolji status nego za ljude. I to ne bi bio problem, kad iza javno prezentiranih dobrih namjera ne bi stajala samo želja za prihvaanjem (nametanjem) u ovom sluaju europskih standarda, iako ih, na žalost, još uvijek ne možemo zadovoljiti u nekim danas puno važnijim životnim segmentima, nego vrlo esto i privatni interesi, kao što je to oito bio sluaj i u udruzi “Prijatelji“, uz koju je ve bila jedna kontroverza i krim-istraga zbog navodnog zakopavanja u sklopu Azila sumnjivog otpada. S obzirom na to da je dosadašnja i oito kontroverzna predsjednica te udruge Ljiljana Zebi Drvar proglašena za prošlu godinu najvolonterkom Meimurske županije, ponekad se zaista treba zapitati tko je istinski volonter u ovom društvu. Posebice jer se ponekad vrlo esto lijepe loše etikete kad je u pitanju nabavljanje i trošenje novca npr. u sportskim i drugim slinim amaterskim udrugama i organizacijama, primjerice, u našem selu u kojem su udruge gotovo jedini pokreta društvenih zbivanja, dok se istovremeno pod krinkom brige za neim društveno korisnim i medijski atraktivnim ponekad krije ak i istinski biznis. Upravo kako ne bi itavi volonterski pokret, koji je u Meimurju izuzetno razgranat, došao pod sumnju transparentnog rada nad svima onima koji su lanovi udruga, a posebice u vodstvu i nadzornim organima je da svoje zadatke obavljaju na iskren i pošten nain. Eventualne pak probleme najprije bi trebali oistiti pred svojim vratima, kako im zaista ne bi morali pokucati istražni organi, a eventualni prljavi veš prali u javnosti, s ime se šalje kriva poruka o tome kako tisue iskrenih volontera u našim udrugama zaista troši besplatno svoje slobodno vrijeme za društvenu dobrobit.

VIJEST(I) TJEDNA

Meimurski poduzetnici poslali poruku Vladi Na prošlotjednom sastanku meimurskih gospodarstvenika u Županijskoj gospodarskoj komori gospodarstvenici su upozorili na to da su javna poduzea podigla svoje cijene za 20 - 30 posto, što smanjuje konkurentnost gospodarstva. A slaba kuna jaa uvozni lobi. Gospodarstvenici su poruili: - Neka sada država aktivira sve svoje unutarnje rezerve i tako pet do šest milijardi kuna upuca u izvozno gospodarstvo. U protivnom e gospodarstvo morati poeti štrajkati. Detaljnije o cijeloj temi proitajte na str. 6.

(NE) SVIA NAM SE

Švicarska i austrijska tvrtka pokazale interes za investiranje Na podruju industrijske zone Martane akovec mogle bi se dogoditi dvije investicije, jedna sa 100, a druga s 300 radnih mjesta. Investitori su trenutano u razgovorima s Gradom akovcom i, ispune li se njihova oekivanja, odnosno ispuni li zona Martane sve one uvjete i potrebe koje investitori trebaju za otvaranje svojih investicija, zadržat e se na podruju akovca. Pogledali su i zone u Prelogu i Maloj Subotici. U akovcu su najprij e tražili mogunost zakupa ili kupnje nekih ve gotovih hala, ali i kupnju graevinskog zemljišta. Više na str. 4.

Prijeti li opasnost gradnje hidrocentrala na Muri? Nakon što je predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koraevi prigodom posjeta Meimurskoj županiji uz ostalo spomenuo da postoji mogunost reaktiviranja planova za hidrocentrale na Muri, reagirali su lanovi udruga koje se bave zaštitom prirode i kojima je stalo da Mura ostane kakva je. Zaštitar prirode Goran Šafarek, koprivnikim biolog, reagirao je priopenjem na izjavu predsjednika HEP-a Zlatka Kor a ev i a te izjavio da bismo gradnjom uništili Muru, izgubili riblji fond te Mur u kao prirodni proista voda. Više o ci- jeloj temi na str. 8 - 9.

NOVAC ZA PSE POSVAAO LANOVE PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN U prošlom smo broju pisali o raskolu meu lanovima udruge za zaštitu životinja “Prijatelji” i o tome da nepravilnosti u radu istražuju nadležni organi, a što je sve u igri, saznat e se prije ili kasnije. Situacija je u meuvremenu eskalirala otvorenim podjelama u kojima su izabrana dva vodstva udruge. U tijeku je takoer policijska istraga. Glavni cilj napada “odmetnute“ skupine iz udruge, koju predvodi Aleksandra Hampamer, jest bivša predsjednica Ljiljana Zebi Drvar. Hampamer je zbog sumnje u nezakonite radnje i poslovanje udruge podnijela kaznenu prijavu policiji. Sad ve bivša predsjednica udruge a sadašnja tajnica Ljiljana Zebi Drvar pak kaže da je rije o manjim troškovima za mlade volontere i volonterke iz Njemake koji su radili na azilu u akovcu, te tvrdi da je u bilježnici zapisivala svaku potrošenu kunu. Takoer tvrdi da je zapravo Hampamer vodila brigu o poslovanju udruge. Aleksandra Hampamer pak tvrdi da je prijavila nadležnim organima predsjednicu udruge nakon što više nije mogla pratiti poslovanje, koje je uz raun u banci išlo i preko blagajne. Zna se da je uz pomo malih sponzora sakupljeno oko 100.000 kuna u dvije godine. Povod prijava je i taj što je izbaena iz udruge, no, zbog pogrešaka u proceduri, ona je i dalje ostala lanicom udruge. U meuvremenu je u ponedjeljak 16. srpnja održana konferencija za novinare, na kojoj je sada ve bivša predsjednica udruge Ljiljana Zebi Drvar iznijela svoje vienje problema, koje donosimo u skraenom obliku.

“Ništa nisam znala!“ Konferenciji za novinare, koju je održalo dosadašnje vodstvo, bio je nazoan i gradonaenik Branko Šalamon, jer je udruga gradska. On uz ostalo kaže: - Ovdje sam kao promatra i ne želim se miješati u nesporazume meu lanovima udruge. Mogu samo rei da je udruga ‘Prijatelji’ do sada radila dobro, izgraeno je jedno od najboljih skloništa za životinje u Hrvatskoj. Ako ima nepravilnosti, treba ih otkloniti, naš je cilj da udruga i dalje radi dobro jer pomaže Gradu akovcu i Meimurskoj županiji u zbrinjavanju pasa.

ESKALACIJA meusobnih optu

POLICIJA I

Žiroraun b u nezakonit “prodavanje Ljiljana Zebi Drvar, tada predsjednica Udruge “Prijatelji”, iznijela je dosta široko svoje vienje najnovijih dogaanja, te izmeu ostalog rekla: - U ovom trenutku mogu vam dati informaciju da je u tijeku nadzor i kontrola od nadležnih institucija za cjelokupno poslovanje udruge, te da emo vam više informacija o tome dati nakon završetka nadzora jer, ukoliko i postoje nepravilnosti, ja kao predsjednica udruge s istima nisam bila upoznata. Proteklih mjeseci ga Aleksandre Hampamer i dopredsjednica Ljiljana Maljkovi tvrde da u radu udruge postoje nepravilnosti. Pozivam gore navedene osobe da mi objasne kao dosadašnjoj predsjednici udruge i kao osobi zašto, ukoliko su smatrale da u radu udruge postoje bilo kakve nepravilnosti, nisu prvenstveno Sumnja se za iste pitale da je bilo isplata hoodgovor ne osobe. norara radnicima volonUmje terima koji su radili u sklosto toga, a ništu za životinje na crno, a na tememeu raunima su i cigarete, lju svojih sumnji, a u jednom sluaju i jedan one su radecilitar alkoholnog pia, dile suprotno zadnju rije imaju no St at ut u sam Ud r u g e , s uistražni organi n j u protno ljudskosmatrala sti, klevetale Udruvrlo dragom i gu, lanove, volontere i poštenom osobom, samim time pokazale da Udruzi dala sam joj na povjerenje prije ne žele pomoi. Nakon što sam saznala za nekoliko godina voenje inantvrdnje ge Aleksandre Hampa- cijskih poslova udruge. Vodila mer i Ljiljane Maljkovi, odgovor- je brigu o našoj Internet i Faceno sam kao predsjednica zatra- book stranici, takoer je vodila i žila strunu pomo. Željeli smo evidenciju pasa. Zbog narušenih provjeriti knjigovodstvenu doku- meuljudskih odnosa nakon namentaciju sami, no do iste nismo stalih problema, kao predsjeduspjeli doi jer je naše dosadaš- nica Udruge ‘Prijatelji’ zamolila nje knjigovodstvo ‘Satus’ d.o.o. sam je da nam vrati svu potrebnu odbilo primiti ak i pozive, dok dokumentaciju, karticu za plaasu nam prije nekoliko dana javili nje, lozinke za Internet stranicu da su svu dokumentaciju predali i program za voenje evidencije gi Aleksandri Hapmamer. Kako pasa kako bi udruga mogla nesmetano obavljati svoju dužnost.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Roberta Radovi, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

20. srpnja 2012.

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


20. srpnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

žbi u vodstvu Udruge za zaštitu životinja “Prijatelji”

ISTRAŽUJE POSLOVANJE

3

HDZ-ovog vijenika Jakopca zanimali rezultati krim-obrade poslovanja u Djejem vrtiu akovec

blokiran, sumnja se to trošenje donacija, e” pasa, isplate na crno …!? DORH zatražio od policije dodatne izvide!

Ivana Zagoracz: - Ja sam nova predsjednica udruge ‘Prijatelji’

Održane su dvije skupštine Udruge “Prijatelji“, na kojoj su izabrana dva vodstva. Ono koje je ostalo vjerno dosadašnjoj predsjednici Ljiljani Zebi Drvar vodi Ivana Zagoracz, a drugu Aleksandra Hampašto nam dodatno mer

Ona je odbila dos t aviti traženo i do danas se nije odazvala. Ovom prilikom obavještavam javnost da smo dana 12. srpnja 2012. godine došli do saznanja da je u udrugu ukljueno oko 50 novih lanova od strane Aleksandre Hampamer i ge Ljiljane Maljkovi, a koje nam je službenica Meimurske županije predoila neslužbeno na uvid. Smatramo da se time vrši manipulacija s lanovima zbog nadglasavanja prilikom glasovanja na narednim skupštinama. Službena dokumentacija i obavijest o ulanjenim novim lanovima do danas nije dostavljena u udrugu te zbog toga nismo iste mogli pozvati na skupštinu. Takoer bi se sada osvrnula na probleme koji su nastali s dosadašnjim lanovima, volonterima i radnicima koji su se baš zbog narušenih meuljudskih odnosa povukli iz rada Udruge,

otežava odr žavanje azila, tako da sada cijeli azil u ovom trenutku održava svega dvoje ljudi. Ne možemo do žirorauna je jer blokiran, a pomalo ve nedostaje i hrane za azil, iznosi Ljiljana Zebi Drvar. Meutim, upueniji u poslovanje udruge ove tvrdnje dosadašnje predsjednice ipak ne uzimaju “za ozbiljno“, jer kažu da je upravo ona odluivala o svemu kad su u pitanju financije. Pitali smo i glasnogovornika PU meimurske Krunoslava Gosaria kakva je situacija u vezi s Udrugom “Prijatelji“ kad je u pitanju njihovo postupanje i on nam je kratko kazao da policija radi na cijelom sluaju, te da su u tijeku predistražne radnje. Što e policijska istraga pokazati, ostaje za vidjeti.

Aleksandra Hampamer: - Ja sam nova predsjednica udruge ‘Prijatelji’

lanstvo se rascijepilo na dva dijela, izabrane dvije predsjednice U meuvremenu je došlo i do rascjepa meu lanovima Udruge “Prijatelji”, jedni podržavaju staro vodstvo, a drugi novo. U nedjelju 15. srpnja održana je u skloništu izborna skupština Udruge “Prijatelji”, na kojoj je za novu predsjednicu udruge izabrana Ivana Zagoracz, mlada volonterka i nedavno izabrana tajnica udruge. Za dopredsjednika udruge izabran je Branko Jambrovi, a za tajnicu udruge dosadašnja predsjednica Ljiljana Zebi Drvar. Izabrana su i nova tijela udruge, Sud asti i Upravni odbor, te donesene promjene Statuta. Bilo je nazono dvadesetak lanova udruge.

Druga izvanredna izborna Skupština Udruge “Prijatelji” održana je 18. srpnja u zgradi politikih stranaka u akovcu. Bilo je prisutno 45 osoba, od ega 38 verificiranih lanova. Gotovo jednoglasno donesene su odluke o novom Statutu i novim lanovima izabranima u tijela Udruge. Najvažnija novina novog Statuta je izbor pet lanova u Upravni odbor umjesto dosadašnja tri lana. Za predsjednicu Udruge izabrana je Aleksandra Hampamer. U Upravni odbor izabrane su: Aleksandra Hampamer, Ljiljana Maljkovi, zamjenica predsjednice, Klaudija Perho, zamjenica predsjednice, Vlatka Erceg, lanica Upravnog odbora, Martina Blažini, lanica Upravnog odbora.

U Nadzorni odbor izabrani su Mirna Boji, Karolina Zrna i Kristina Božievi, a u Sud asti: Jadranka Gržin, Šte anija Deban i Višnja Borovi, dok je tajnica Ljiljana Jaklin. Rascjep meu lanstvom i dvije skupštine, kao i dvije predsjednice ne mogu biti dobro rješenje, pa e sve na ocjenu Uredu Državne uprave Meimurske županije, a ne bi bilo dobro da neslaganje meu lanstvom vodstvima Udruge plate životinje, jer se onda gubi smisao postojanja Udruge. U ovom trenutku, dok ovo pišemo, o 240 pasa i maaka brine vodstvo kojemu je na elu Ivana Zagoracz, koja je na strani dosadašnje predsjednice Drvar Zebi.

Željko Jakopec, oporbeni vijenik HDZ-a u akovekom Gradskom vijeu, na aktualni sat sjednice donio je izvješe DORH-a, u kojem stoji napisano da je DORH zatražio dodatnu kriminalistiku obradu vezano uz rezultate poslovanja u Djejem vrtiu akovec. Postavio je pitanje gradonaelniku Šalamonu (ali i predsjedniku Upravnog vijea Stjepanu Kovau) zna(ju) li kakvi su rezultati izvida kriminalistike obrade u vrtiu. Rije je uzeo gradonaelnik Šalamon, koji je kazao da zna da je obrada u tijeku, ali da treba priekati izvješe, sve dugo bilo bi miješanje u rad druge institucije. Materijal o izvješu Mladena Bajia, glavnoga državnog odvjetnika, Željko Jakopec podijelio je vijenicima i novinarima. Državno odvjetništvo je za Djeji vrti akovec povodom dostavljenoga revizorskog izvješa zatražilo dopunu izvida, odnosno kriminalistiku obradu. Ona se ve i ranije provodila temeljem zaprimljene anonimne prijave. Prema izvješu o rezultatu do sad provedenih izvida u odnosu na neke od nezakonitosti utvreno je postojanje osnovane sumnje na poinjenje kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i zlouporabe položaja i ovlasti. Nakon dov ršet k a izvida nadležno Državno odvjetništvo provest e dokazne radnje potrebne za odluivanje o podizanju optužnice, stoji u Bajievu izvješu za Djeji vrti akovec. (BMO)


4

Aktualno

AKOVANIN Sven Šipoš iz Bruxellesa preporuuje

Javite se za prevoditelja u EU! Sven Šupoš iz akovca prije više od godinu dana, u trenutku kad još nije bilo sasvim izvjesno da e biti završeni pregovori za pristupanje Hrvatske EU, otišao je u Bruxelles za prevoditelja lingvista. Sada temeljem svojih iskustava iz prve ruke poziva i preporuuje poslove prevoditelja svima onima koji za to imaju uvjete i volje te šalje linkove na kojima možete nai natjeaje za taj posao. Pa, ako ste zainteresirani, proitajte njegovu poruku: Javljam vam se ovim putem u sluaju da niste ve i sami naletjeli na relevantne in ormacije vezane uz natjeaje za zapošljavanje u institucijama EU, za koje su prijave trenutno u tijeku. Nadam se da su se naši mediji potrudili kvalitetno prenijeti in ormacije i da su in ormacije došle do onih koje bi mogle zanimati. Ipak, zlu ne trebalo, odluio sam sastaviti sam ovaj mail da ipak netko ne ostane zakinut. Ako ste barem malo zainteresirani za ove natjeaje i ispunjavate uvjete, svakako preporuujem da se prijavite. Ako ne, slobodno proslijedite mail onima koje bi ovo moglo zanimati. Dakle, natjeaji su trenutno raspisani za prevoditelje, kon erencijske prevoditelje i pravnike lingviste, a tekstove natjeaja s detaljno objašnjenim svim uvjetima i pravilima možete pronai na sljedeem linku (klik na broj stranice uz pojedini natjeaj): http:// eur-lex.europa.eu/JOHtml.d o?uri=OJ:C:2012:180A:SOM: EN:HTML kratko, uvjet za prevoditelje je završen bilo koji akultet u trajanju od najmanje tri go-

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

dine te poznavanje (uz hrvatski) dva službena jezika EU. Uvjet za pravnike lingviste je završen pravni akultet te poznavanje (uz hrvatski) dva od sljedeih pet službenih jezika EU: EN, FR, DE, IT, ES, s time da jedan od dva mora biti EN, odnosno FR, ovisno o kanalu za koji se prijavljuje. Uvjeti za kon erencijske prevoditelje malo su složeniji i teško ih je sažeti u jednu reenicu, ali su detaljno pojašnjeni u tekstu natjeaja. Natjeaj je otvoren do 24. srpnja (utorak) u podne po belgijskom vremenu (isto kao i hrvatsko), prijaviti se možete na sljedeem linku: http://europa.eu/epso/index_en.htm. Upozoravam, sama procedura prijave dosta je opsežna, treba dosta podataka popuniti (po mojoj slobodnoj procjeni treba vam minimalno dva sata za prijavu) i nikako je ne ostavljajte za zadnji dan! Uz to, na webu možete nai i prilino koristan in o webcast na kojem je svaka od tema (table o contents s lijeve strane) popraena videoprezentacijom u trajanju od nekoliko minuta: http://www.eutraining.eu/ croatian_in ormation_webcast. Nadam se da e vam ove in ormacije biti od koristi ili znate nekoga kome bi mogle biti. Imate li bilo kakvih pitanja nakon što prouite ovdje navedene materijale, slobodno se javite, pokušat u pomoi koliko mogu, poruuje Šipoš, a mi prenosimo upute svima onima koji možda ne mogu kod nas pronai posao ili pak su spremni da pronau novi i, što je najvažnije, bolje plaeni životni izazov. ®

HOE li se i u akovcu napokon otvoriti neka nova tvornica

Jedna švicarska i austrijska tvrtka pokazale interes za investiranje PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Na podruju industrijske zone Martane akovec mogle bi se (napokon) dogoditi dvije investicije, jedna sa 100, a druga s 300 radnih mjesta. Investitori su trenutano u razgovorima s Gradom akovcom i, ispune li se njihova oekivanja, odnosno ispuni li zona Martane sve one uvjete i potrebe koje investitori trebaju za otvaranje svojih investicija, zadržat e se na podruju akovca. Radi se o tvrtkama “CWS boco International” i “Wollsdor koža”. U kontakt s Gradom akovcom došli su preko REDEA-e. Najdalje se u razgovorima otišlo s tvrtkom “CWS boco International” sa sjedištem u Švicarskoj. Meutim, nije tajna da su, osim u akovcu, industrijske zone pogledali i drugdje, u Varaždinskoj i Koprivniko - križevakoj županiji. Pogledali su zone u Prelogu i Maloj Subotici. U akovcu su najprije tražili mogunost zakupa ili kupnje nekih ve gotovih hala, ali i kupnju graevinskog zemljišta. Obišli su hale MT-a, Betexa, Astree iz Ivanovca. Ponueno im je i zemljište u zoni Martane, koju su razgledali na terenu. Imaju potrebu za izgradnjom objekta veliine 5.500 etvornih metara pa su ih zanimali tehniki uvjeti i u kojem vremenskom roku bi akovcu trebalo da opremi zonu kompletnom komunalnom in rastrukturom, te procedure oko dobivanja prostorne dokumentacije, natjeaja za prodaju zemljišta. O tome smo razgovarali sa Zoranom Vidoviem, zamjenikom gradonaelnika, koji je razgovarao s potencijalnim investitorima, a svakako mu je prednost bila i aktivno vladanje njemakim jezikom, pri

Trenutano je Grad u zonu Martane uputio bager koji isti zemljište, kako bi zona dobila prepoznatljive konture emu je bez jezinih barijera razgovarao s njima.

U Martanama se priprema teren gospodarske zone za potencijalne investitore U prilog zoni Martane u akovcu ide blizina proistaa otpadnih voda, djelomino izgraena komunalna in rastruktura: voda i kanalizacija, blizina zaobilaznice i pristup autocesti, kao i nova cesta koja ne zalazi u urbano podruje Grada za njihov prometni koridor. Tako ni utjecaj buke koju bi stvarala vozila ne bi bio prevelik s obzirom na obližnje kue. Tvrtka “CWS boco Intenational” sa sjedištem u Švicarskoj bavi se higijenom sanitarnih prostora, pranjem tekstila i radnom odjeom. Ima uslužne servise u 17 zemalja i njemake certifikate za kvalitetu. - Nakon što su se upoznali sa zonom Martane na terenu, zatražili su od Grada akovca podatke o kapacitetima komunalne in rastrukture, a Grad je od njih zatražio pismo namjere s njihovim potrebama, jer se prema zakonskim okvirima i odlukama Gradskog vijea može razgovarati o odre-

enim benefitima za komunalni doprinos i naknadi za prikljuenje na komunalnu in rastrukturu. Prošli tjedan održan je i sastanak u Meimurskim vodama prvenstveno zbog toga zadovoljavaju li postojei kapaciteti njihove potrebe, posebice zbog zaštite okoliša i kemijskog sastava sredstava koja se koriste u procesu proizvodnje. Strogo se mora poštivati pravilnik o otpadnim vodama. Pošto tvrtka posluje na podruju EU, vjerujemo da se radi o sredstvima koja mogu biti prihvaena na proista u akovcu, kazao je Vidovi. - U dogledno vrijeme oekujemo daljnje kontakte, kako bismo mogli pokrenuti postupak raspisivanja natjeaja za prodaju zemljišta i nakon toga pokrenuti sve aktivnosti za izgradnju proizvodnih kapaciteta kako bi se prema njihovim željama ve u rujnu idue godine pokrenula proizvodnja u akovcu, rekao je Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca. Druga tvrtka zainteresirana za pokretanje proizvodnje u akovcu je i tvrtka “Wollsdor koža”, koja je proizvoa kože za autoindustriju, zrakoplovnu industriju, namještaj, brodove, vlakove, uz najviše ekološke standarde u proišavanju otpadnih voda. I prema njima su upueni svi

Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika, razgovarao je s potencijalnim investitorima, a svakako mu je prednost bila i aktivno vladanje njemakim jezikom tehniki podaci vezani uz komunalnu in rastrukturu. Oekuju se daljnji kontakti. Oni su izrazili želju za zapošljavanjem 300 djelatnika. Grad akovec i strune službe sve e poduzeti da doe do realizacije tih projekata. Da bi im izašao u susret, udovoljeno je da se povea izgraenost parcela u zoni Martane s 40 na 60 posto izgraenosti. Woll sdor je zainteresiran za parcelu veliine 8.000 metara etvornih, a CWS za 11.000 etvornih metara zemljišta. Trenutano je Grad u zonu Martane uputio bager koji isti zemljište od naraslog grmlja i trave kako bi zona za budue ulagae dobila prepoznatljive konture.

POGLED ODOZDO

Kakav kaos! I gospodarstvenici bi štrajkali! M

eimurski gospodarstvenici na prošlotjednom skupu u Komori bili su, malo je rei, ogoreni stanjem u državi. Napose nerealnim zahtjevima javnog sektora, koji sebino traži svoje, ne gledajui stvarno stanje gospodarstva. No, kaosu koji je nastao u državi nisu kumovali ni oni koji stvaraju i izvoze, kreiraju radna mjesta, pune proraun, kao ni oni koji rade u javnom sektoru: uitelji, lijenici, policajci i brojni drugi koji su se sada našli u situaciji da se ne mogu pomiriti s rezanjem steenih prava. Kaos su stvorili stvarni gospodari Hrvatske, koji su je raskrmili, doveli u financijski kolaps. A sadašnja vlast, zateena neredom u državi, ne zna ega

bi se prihvatila. Odakle uvesti red. No, ako je uvoenje reda poelo uz pomo podobnih, a ne sposobnih ekipa, stvari se nee pomaknuti s mrtve toke. Privrednici viu: Isisat ete nam svu akumulaciju, svi emo propasti. rište: I mi emo štrajkati! Govore to poslovni ljudi koji su obino racionalni, hladni i kojima su emocije takve vrste strane. Koji inae razmišljaju glavom, a ne srcem, ali kada stvari dogore do nokta toliko boli da je nemogue biti mrtav - hladan. Boli tim više što vidiš možda i tri koraka unaprijed posljedice kaosa koji se katastrofino približava, a ne možeš ništa uiniti. Koliko god ukazuješ, govoriš kao da vihor koji na-

V

ilazi pokazuješ gluhom i slijepom. Je li uope mogua komunikacija izmeu onih koji stvaraju i onih koji troše? ospodarstvenici govore da je potrebno uvesti niz mjera i za poticanje, a ne samo isisavanje akumulacije. Financijska disciplina je bila potrebna, ali rezultat te financijske discipline je i 80 tisua zaposlenih u državi koji rade, a ne primaju plau, jer država ne dopušta njihovu isplatu bez plaenih poreza i doprinosa. Poslodavci umjesto za plae radnicima prvo moraju napuniti proraun, a za radnike, ako ostane. ržava se mora zapitati koliko je poreznom presijom i parafiskalnim nametima i sama doprinijela tom

G

D

stanju, a koliko neracionalnim trošenjem? Radniku je svejedno da li ne prima plau zato što puni proraun pa država ne dopušta isplatu bez doprinosa ili zato što je država dopustila poslodavcu da drži radnika kojemu ne isplauje plau. U oba sluaja radnik je bez prihoda, a mora plaati režije i ne može živ u grob. itamo Vladu s Liniem kao eksponentom financijske discipline što emo s radnicima koji ne svojom krivnjom ne dobivaju plae. I oni su graani koji još tako osakaeni uplauju u državni proraun PDV nakon svake kupnje. Imaju li oni graanska prava? Oni pune proraun da bi korisnici prorauna dobili plae.

P

I

z stanja krajnje raspuštenosti i nediscipliniranosti idemo u drugu krajnost, ali pri emu država vodi rauna samo o zaštiti svojih financija, bez imalo suosjeajnosti za graane i tvrtke. Osim za one na državnom proraunu. Ako je tako, ajmo svi na državne jasle i stanje podržavljenja. Premda iz prošlosti znamo da su i tada na državnim jaslama bili jednaki i jednakiji. Da su pravo na posao i stan imali svi, ali su samo jednima dodijeljeni društveni stanovi i poslovi, a drugi su uz pomo susjeda i prijatelja gradili kue i odlazili trbuhom za kruhom u inozemstvo, da bi deviznim doznakama pomagali domovinu koja im nije omoguila

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

papirnato pravo na stan i posao. ada je sve to isto, ali na drugaiji nain. Podobnici su opet jednakiji, dobivaju poslove i zaposlenja vezana uz državu i stanove po prigodnim i pogodnim uvjetima. Podobnost je u ovoj zemlji neiskorjenjiva kao krumpirove zlatice i ambrozija.

S


u Meimurju

 GDQD

20. srpnja 2012.

Aktualno Ak ktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

Davor Soka iz Preloga novi direktor akoveke Elektre Od 1. srpnja ove godine u direktorsku fotelju HEP ODS d.o.o. – Elektra akovec sjeo je mr. sc. Davor Soka iz Preloga. Na tom mjestu zamijenio je dosadašnjeg direktora Damira Srpaka. Soka je pred neko vrijeme glavni kandidat za novog di-

“SLUAJ VODOVOD” u Križovcu

Mjesni odbor Križovec prihvatio odluku gradonaelnika Dobrania VMO Križovec održao je izvanrednu sjednicu na kojoj je razmotrena odluka središanskog gradonaelnika Josipa Dobrania o redukciji vode iz mjesnog vodovoda u Križovcu. Mjesni odbor prihvatio je odluku gradonaelnika i poziva graane da poštuju odluku te koriste vodu u vremenu kako je oznaeno u odluci. Vodu iz mjesnog vodovoda graani mogu koristiti utorkom, etvrtkom, subotom i nedjeljom od 22 sata naveer do 6 sati ujutro. Mještani Križovca nisu najzadovoljniji ovakvom odlukom, koja im otežava korištenje jeftinije vode iz vodovoda koji postoji 40-ak godina. Ali s druge strane Grad ovakvom odlukom od mještana traži da poinju koristiti javni vodovod. Kao što smo ve pisali, zakon nalaže da se tamo gdje postoji vodovodna mreža graani moraju prikljuiti na vodovod. Grad Mursko Središe, na ijem se podruju Križovec nalazi, mora zatvoriti mjesni vodovod koji sada mještani koriste za opskrbu vodom. Lokalni vodovod u tom mjestu izgraen je u vrijeme kada su još bili aktivni ugljenokopi, zbog toga što su mještani zbog ugljenokopa izgubili vodu iz bunara, pa su si izgradili mjesni vodovod iz kojega svih ovih godina koriste vodu za svoja domainstva i uporno odbijaju prijei na korištenje vode iz javne vodovodne mreže. Nemogue je ostaviti bez pitke vode 15-ak mještana koji su u kategoriji socijalnih sluajeva, a koji su do 30. lipnja imali rok za predaju zahtjeva za oslobaanje takse Gradu. Nemogue im se bilo prikljuiti preko noi. No zahtjev je predalo njih osam, a šest ni to, premda imaju pravo. Taksa iznosi 1.976 kuna. Meutim, to je ipak manji dio troška za prikljuenje na vodovod. Prikljuak ukupno košta i do 7.000 kuna, ovisno o udaljenosti od šahta. Postavlja se pitanje tko e platiti tu razliku, kazao nam je prije dvadesetak dana gradonaelnik M. Središa Dobrani, koji pokušava uiniti gotovo nemogue: ispoštovati volju i jedne i druge strane. Inae, do kraja lipnja prikljuke iz javne vodovodne mreže u Križovcu imalo je 145 domainstava od ukupno 204. Sve bi bilo u redu da su domainstva koristila javni vodovod, meutim, tek 20 posto prikljuenih troši vodu iz javne vodovodne mreže, kazao nam je Josip Zorec, direktor Meimurskih voda. To pak ovom poduzeu stvara ogromne troškove koje prelijeva na ostale potrošae u Meimurju. Naime, voda koja se ne troši u cijevima ne može stajati, ve se mora znatno eše ispuštati iz sistema nego tamo gdje se troši, kako bi bila bakteriološki ispravna i kako ne bi došlo do epidemije i zaraze. Dok se u drugim mjestima voda iz sustava ispušta jednom mjeseno ili jednom u dva mjeseca, u Križovcu se po deset kubika vode na svakom hidrantu ispušta jednom tjedno, poruio je Zorec. Kako je zatvaranje mjesnoga lokalnog vodovoda u ingerenciji Grada M. Središe, gradonaelnik je morao poduzeti odreene radnje kako bi se poeo koristiti javni vodovod umjesto lokalnoga. (BMO i SM)

rektora ŽUC-a, da bi na kraju odustao od te funkcije. Oito je procjena da može napredovati u matinoj tvrtki bila dobra. U Elektri akovec Soka radi od 1994. godine obavljajui razliite poslove, kao što su pripreme rada za in-

vesticije i usluge, projektiranje niskonaponskih mreža, voenje investicija, nabava ... Dvije i pol godine vodio je Službu za razvoj i investicije, a 2009. godine bio je u Zagrebu na dužnosti pomonika lana Uprave HEP-a za mrežne djelatnosti. Nakon

toga vratio se u Elektru akovec na mjesto Rukovoditelja ureda direktora. O tome koji su izazovi Elektre akovec u nadolazeem razdoblju donosimo u razgovoru u jednom od naših sljedeih brojeva. (alf)

AKOVEKI HDZ nudi graanima sebe kao alternativu na sljedeim izborima

Stranaki i izvanstranaki strunjaci rade na strategiji razvoja akovca

P

o završetku unutarstranakih izbora u HDZ-u unut ar akovekoga gradskog odbora HDZ-a oformljeni su odbori iji su lanovi i vanjski suradnici strunjaci iz razliitih podruja, koji e zajedno s lanovima HDZ-a raditi na izradi strateškog plana razvoja, jer to nedostaje Gradu akovcu, kazala je Sunana Glavak, predsjednica gradskog odbora HDZ-a i saborska zastupnica. - Pripremit emo etverogodišnji plan razvoja grada sukladno inancijskom mogunostima. Premda je nemogue tono razaznati koliko iznose dubioze, dugovi i zaduženja Grada akovca, iz ovoga što znamo napravit emo najbolje što možemo za ono što je potrebno graanima akovca u naredne etiri godine. Za jesen je Sunana Glavak najavila anketu koja e ii u sva kuanstva u gradu akovcu, gdje e se graani sami moi izjasniti što je nužno u akovcu, je li to revitalizacija gradske tržnice, jednosmjenska nastava, osim, naravno, oživljavanja gospodarstva, što se nije dogodilo u proteklih nekoliko mandata. Namjera nam je oživjeti grad u gospodarskom smislu, vratiti mu obilježje urbanog. Trebamo stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta, pri emu kriza ne može biti izgovor. To ne znai da bi se trebali uhljebljivati partijski

podobnici u gradska poduzea. To za nas nije otvaranje radnih mjesta. Grad treba stabilizirati inancijski i izvesti ga iz dubioza, racionalizirati troškove gradske uprave koja ja nabujala i treba proi kroz ovu maglu koju stvaraju u Gradu niz godina. Uinit emo sve da vratimo optimizam, ne želimo više upuivati samo kritike. Želimo da graani znaju da ima politika opcija koja u Gradu želi nešto promijeniti i mislimo da se Grad ne može voditi zastarjelo, zbog ega e se u taj projekt uz HDZ ukljuiti i brojni nestranaki ljudi i 30-ak novih lanova koji e se predstavljati tijekom jeseni i zime te suvereno progovarati o temama za koje su zaduženi, zakljuila je Sunana Glavak.

Proraun je u minusu, na plae i kamate troši se previše Gradski vijenik akovca Željko Jakopec kazao je da bi želio da do svih graana doe informacija o stanju prorauna i inancija Grada akovca. Proraun u minusu iznosi 11,2 milijuna kuna. Na plae se troši 14,39 milijuna kuna, a ukupni prihodi na polugodištu iznosili su oko 41 milijuna kuna. To znai da se 34 posto prorauna troši na rashode za zaposlene, konstatirao je Jakopec. - Istodobno prihodi prorauna stalno padaju i u odnosu na 2010. za 18 posto, a u odnosu na 2011. godinu 11 posto. U prvih šest mjeseci samo na kamate na kredite i kamate

za kašnjenje u plaanju potrošeno je oko 500.000 kuna. To znai da e do kraja godine Grad samo za kamate potrošiti milijun kuna. Jakopec je kazao da e brzo trebati rebalans prorauna, jer se realno do kraja godine oekuje ostvarenje prorauna do visine od 90 milijuna kuna. Tako e se minus po raunu od 10 milijuna kuna na kraju godine opet pretvoriti u kredit. Podsjetio je graane akovca da su zaduženi 42 milijuna kuna. Otplata jednog kredita traje do 2020. godine, a drugoga do 2024. godine, s mjesenim anuitetima od 235 tisua kuna. Samo na kredite Grad godišnje troši preko 2,8 milijuna kuna. Uz to Grad akovec je izdao i jamstva preko 64 milijuna kuna. Od toga Meimurskim vodama na oko 40 milijuna kuna i Ekomu na 15 milijuna kuna. Ovo samo govori o injenici kuda Grad ide u nedostatku vizije i znanja, kaže Jakopec. - Da bi to sve pokrpali, gradonaelnik predlaže prodaju zemljišta. Nikakve druge ideje nema niti se o iemu drugome razgovara. Uporno traži ideje od oporbe da sjednemo i da mu mi riješimo taj problem. Mi kostur vizije imamo i graanima možemo ponuditi kako emo to u sljedeem mandatu riješiti, kazao je Jakopec. Ustvrdio je takoer da je akovec prestigao ne samo Varaždin, nego kako vrijeme odmie i Prelog, te završno dodao: - Nadam se da e graani biti razumni i da e birati drugu politiku opciju na sljedeim lokalnim izborima. (BMO)

AKOVEKI SDP o kandidatu za gradonaelnika tek u jesen

Razgovaraju sa svima, ali im Laburisti sve zanimljiviji Nakon dugo, dugo vremena konferenciju za novinare održao je akoveki SDP, na kojoj su govorili Veselin Biševac, predsjednik gradske organizacije, i njegovi potpredsjednici Branko Šalamon i Stjepan Kova. Kako je u pozivu za konferenciju bila naznaena tema lokalnih izbora, novinari su na konferenciju išli u išekivanju da e na konferenciji uti nešto o imenima za gradonaelnika akovca. Meutim, ništa od toga, službeno su bili zakopani do grla. Biševac je kazao da sve ono što se u javnosti pria o potencijalnim kandidatima pojedinci priaju u svoje osobno ime. Prema statutu, svi se mogu kandidirati, ali kad se unutar stranke obavi izbor prema javnosti e ii s jednim imenom, i to tek kasnije u jesen, u listopadu ili studenom. Sve drugo smatraju preranim. Jednako tako Veselin Biševac je kazao da e

Veselin Biševac, predsjednik akovekog SDP-a, i njegovi potpredsjednici Branko Šalamon i Stjepan Kova akoveka organizacija SDP-a predložiti svog kandidata za župana županijskoj organizaciji SDP-a, budui da je akoveka organizacija najjaa unutra

županijske organizacije. Kako sadašnji župan Ivica Perho pripada akovekoj organizaciji, ova poruka imala je i malo skrivenog sadržaja. Je li bila upuena

sadašnjem županu da je mogue i drugaije rješenje ili pak pretendentima na njegovo mjesto iz drugih organizacija da bez podrške akovekog SDP-a nitko nee moi proi. akoveki SDP formirao je i tim za razgovore s ostalim strankama o moguim koalicijama za predstojee parlamentarne izbore. Preliminarne razgovore obavili su s HNS-om. Veselin Biševac je naglasio da se ne moraju koalicije s više razine preslikati na niže razine, jer na nižim razinama koalicije stvaraju ljudi, a ne stranke. Pitali smo jesu li im sve zanimljiviji Laburisti, s obzirom na katastrofalno nizak rejting HNS-a, a sve uestalije pojavljivanje predstavnika Laburista na sjednicama Gradskog vijea i županijske Skupštine. Veselin Biševac decidirano je rekao da su im Laburisti zanimljivi, premda e razgovarati i s drugim stankama: tradicionalnim partnerima HSS-om, HSUom, ali i MDS-om. (BMO)


6

Gospodarstvo

SPREMA LI DRŽAVA i Jelenu odstrjel na jesen

U rujnu e se znati je li steaj gotova stvar Da su tekstilci i obuari imali toliko pogodnosti kao brodogradnja, gdje bi im bio kraj, ovako su desetljeima bili izvoznici, donosioci deviznih doznaka i uvari socijalnog mira jer su zapošljavali žensku mahom slabo kvalificiranu radnu snagu. Bez ikakvih iole ozbiljnih stimulacija sada kada se iscrpe sve unutarnje rezerve odbaeni su i predvieni za steaj, što kod nas u pravilu znai likvidaciju tvrtki. Naši proizvoai bez pomoi države teško su se mogli nositi s konkurencijom s istoka, optereeni visokim ulaznim troškovima energenata, visokih poreznih davanja, tako jedna za drugom propadaju nekadašnje tvrtke iz te branše. Nakon poduzea iz sustava nekadašnjeg MT-a, odnosno Modeksa, Angela, Modne industrije kon ekcije iz akovca, država je najavom steaja pokucala i na vrata Jelena. Darko Pintari, direktor Jelena, potvrdio je da je država, odnosno Porezna pokrenula prethodni postupak za utvrivanje prethodnih uvjeta za pokretanje steaja u Jelenu, o emu je najprije doznao od medija, a potom od pokretaa postupka, nemalo iznenaen takvim pristupom.

Izvozno orijentirani i još uvijek gotovo dvjesto zaposlenih Meutim, unato svim teškoama i nepovoljnim uvjetima, u kojima godinama posluje ova tvrtka, zapošljava još uvijek 186 radnika i 70 posto proizvodnje izvozi na strano tržište. Do sada su se održavali balansirajui, s jedne strane dugujui državi za poreze i doprinose, a s druge strane uz pomo bankarskih kredita, sve u pokušaju da ouvaju radna mjesta. Ali teško je dobiti utakmicu u tim uvjetima i s bankarskim kamatama koje se multipliciraju.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.

REZULTATI POSLOVANJA meimurskog gospodarstva bolji od državnog zahvaljujui preraivaima, ali kako dugo

MEIMURSKI PODUZETNICI PORUILI VLADI Država mora “upucati“ pet - šest milijardi izvozno orijentiranom gospodarstvu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Darko Pintari, direktor Jelena Rasprava na trgovakom sudu zakazana je za 13. rujna ove godine i, ne uspije li nagodba s vjerovnicima, ponajprije s državom, Jelen e ii u steaj, a 186 radnika na burzu. Država s jedne strane govori o nagodbama i ouvanju radnih mjesta u proizvodnji u firmama koje su izvozno orijentirane, a s druge strane nemilice otvara steajeve. Obuarska i tekstilna industrija bile su uvari socijalnog mira i rezervoar za zapošljavanje slabo kvalificirane radne ženske radne snage. Ako ove radnice završe na burzi, gdje e moi nai nova radna mjesta i prihode za preživljavanje? Darko Pintari je o otvaranju predsteaja doznao iz medija, pa se postavlja pitanje hoe li to biti i ubudue praksa države da na taj nain otvara (pred)steajeve. I hoe li, osim zatvaranja tvrtki i radnih mjesta, išta poduzeti na otvaranju radnih mjesta i podizanju konkurentnosti onih tvrtki koje izvoze i imaju tržišta. Gdje je zapravo zadnja crta obrane, koliko ljudi smije završiti na burzi ili te crte nema, ve je i to prepušteno stihiji, pa što bude bit e? Neslužbeno doznajemo da su ovakva pisma kao direktor Jelena dobile još neke uprave meimurskih tvrtki, no bez službenih potvrda. Špekulirati pak s otvaranjem steajeva preozbiljna je stvar. (BMO)

Trendovi u meimurskom gospodarstvu u odnosu na Republiku Hrvatsku i dalje su pozitivni, kazao je Rajko Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore, na prošlotjednom sastanku meimurskih gospodarstvenika svih struka na sastanku u Županijskoj gospodarskoj komori. Pozitivni nositelj rezultata poslovanja je preraivaka industrija, jer ona investira, zapošljava i jedino u preraivakoj industriji bilježi se rast plaa. Na kraju prošle godine gotovo su svi pokazatelji poslovanja bili pozitivni, uz rast plaa od nekih 1,8 posto, što se podudaralo s rastom troškova života, uz poveane investicije, poveanu zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti na kraju prošle godine. Što se tie trendova poslovanja gospodarstva u prvim mjesecima ove godine, istaknuo je da je saldo poslovanja za prva tri mjeseca ove godine ve na 50 posto prošlogodišnjeg salda. Takoer su u porastu investicije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. ak je i pozitivan vanjskotrgovinski saldo vei nego lani. To opet pokazuje da preraivaka industrija i dalje nosi cijeli rezultat poslovanja Meimurske županije. Ona je prisiljena zbog siromaštva domaeg tržišta potražiti poslove u izvozu i nalaziti ih, premda neki od njih posluju i negativno, kao tekstilna industrija, ak i dio kožarske industrije, ali ne i obua. Izvoz znai osiguranja naplate, za razliku od poslovanja na domaem tržištu.

Država treba više pomoi onima koji proizvode i izvozno su orijentirani Negativni trendovi prisutni su kod graevinara. Oni su prošlu godinu završili u minusu i otpustili najviše ljudi, 580. Istodobno je preraivaka industrija na novo zaposlila 850 ljudi. Ne okrenu li se neke investicije od strane države, to e našu županiju s izraženim graevinskim sektorom dosta oštetiti. Preraivaka industrija ima nešto vee plae od prosjeka, ne previše, ali pet posto više. Da bi preraivaka industrija mogla prihvatiti priljev viškova iz drugih grana, potrebno je poeti stimulirati preraivaku industriju, a ne tjerati je u steaj. Oni koji imaju tržište treba im dati da dou do daha, a oni koji dobro unkcioniraju i izvoze treba ih još više stimulirati, tako da još više mogu ulagati i zapošljavati nove ljude. U Hrvatskoj gospodarski rast mora biti napokon na realnim osnovama: na novim radnim mjestima, novim investicijama. Rast koji smo bilježili prije etiri - pet godina bio je umjetno stvoren samo na unutarnjoj potrošnji, gdje su se svi zaduživali i trošili, i to, na žalost, kupujui uvozne robe, i zato

nam vanjskotrgovinski saldo tako loše izgleda.

uro Horvat: U državi kaos, tvrtke moraju otpisivati dugove, a državi smo sve platili - Unato pozitivnim pokazateljima, predstoje veliki problemi u gospodarstvu, kazao je uro Horvat iz Tehnixa. - U državi vlada kaos. Oni koji bi željeli raditi ne mogu, oni koji vladaju ne znaju. To što smo mi metalci uspješni premalo je za oporavak. Država uzima akumulaciju iz privrede, a uz to smo prisiljeni svaku godinu otpisivati od milijun do tri milijuna kuna, koje ne možemo naplatiti. Mi svoje opraštamo, a državi smo sve platili. Slina iskustva potvrdili su i drugi gospodarstvenici. Gospodarstvenici su upozorili na to da su javna poduzea podigla svoje cijene za 20 - 30 posto, što smanjuje konkurentnost gospodarstva. A slaba kuna jaa uvozni lobi. Tvrde da u politici nema pomaka s mrtve toke. Vani su kamate za investicije od 0,7 do najviše 2,5 posto, a kod nas HBOR ima kamate od 4 posto. Privatni sektor iscijeen je

iskoristio sve svoje unutarnje rezerve, posebice graevinari koji su, unato etverogodišnjoj krizi, još na nogama. Gospodarstvenici su poruili: - Neka sada država aktivira sve svoje unutarnje rezerve i tako pet do šest milijardi kuna upuca u izvozno gospodarstvo. U protivnom e gospodarstvo morati poeti štrajkati. Jasno i glasno su poruili da pet sindikalista iz javnog sektora ne može krojiti sudbinu Hrvatske. Inae, prehrambenoj industriji dolaskom turista obino je poeo rasti i promet. Meutim, sada su hotelijerske kue sve više u stranim rukama, pa i na stolove turista dolazi strana a ne domaa hrana. U proizvodnji hrane u samo dva desetljea došli smo od samodostatnosti do velikog uvoznika hrane, a domaa poljoprivreda nije samo proizvoa hrane, ve i uvar okoliša i održivog razvoja, reeno je na sastanku u Komori. Meutim, takoer je injenica da se zbog slabe organiziranosti u otkupu i ponudi, primjerice, svježih povrtlarskih proizvoda, ali i drugih, potencijalni kupci, poput hotelskih kua, esto moraju zbog neorganiziranosti malih okrenuti velikim dobavljaima.

JOŠ JEDNA INOVACIJA iz Radionice željeznikih vozila akovec

Stari teretni vagon preuredili u vagon za prijevoz kontejnera PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Radionica željeznikih vozila akovec u ponedjeljak 16. srpnja primila je rješenje Ministarstva pomorstva, prometa i in rastrukture, kojim se odobrava upotreba 4-osovinskoga teretnog vagona za prijevoz kontejnera. I ovaj put radi se o još jednom inovativnom rješenju proizašlom iz RŽV-a. Ovaj put našli su rješenje kako 300-tinjak zatvorenih teretnih vagona koji stoje i ekaju pretvoriti u nešto korisno. Stvorili su prototip 4-osovinskoga teretnog vagona za prijevoz kontejnera. Rekonstrukciji iz teretnog vagona u vagon za prijevoz kontejnera pristupilo se tako da su uklonili kompletnu nadogradnju sanduka vagona i pod vagona, pjeskarili ostatak donjeg postolja vagona, izveli kompletnu demontažu konice vagona, proveli reviziju okretnih postolja te popravili odbojnu i vlanu opremu. Time je nastalo novo vozilo za prijevoz

kontejnera kakvim danas putuje sve više tereta, posebice iz morskih luka do krajnjih odredišta. U ime Ministarstva pomorstva, prometa i in rastrukture rješenje kojim je odobrena upotreba 4-osovinskoga teretnog vagona za prijevoz kontejnera serijske oznake Sgs-z direktoru RŽV-a Draženu Vidoviu uruio je Jasmin Krizmani, pomonik ministra pomorstva, prometa i in rastrukture. Sveanosti je prisustvovala i Uprava HŽ Holdinga, predvoena mr. sc. Reneom Valiem, predsjednikom Uprave, te Uprava HŽ Carga, na elu s Ivanom Leškoviem, predsjednikom Uprave, kao i meimurski župan Ivica Perho, njegov zamjenik Matija Posavec i Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca. Dražen Vidovi, direktor RŽV-a akovec, kazao je da su u roku od pet mjeseci uspjeli napraviti novi proizvod i dokazali da mogu krenuti u serijsku proizvodnju. Prijevoz kontejnerima je

budunost, posebice u svjetlu povezivanja s lukom Rijeka: upravo voeni tom mišlju došli smo na ideju i ponudili projekt izrade vagona za prijevoz kontejnera, a to ne bi bilo mogue bez povjerena i podrške HŽ Carga, u ijem je vlasništvu RŽV, a odlina suradnja uspostavljena je i s Ministarstvom. No ni nakon ovog projekta ideje u RŽV-u nisu presušile. Ima još ideja kako vagone koji stoje prenamijeniti za novu svrhu.

Uspješni RŽV akovec spajaju s neuspješnom Radionicom Bjelovar? Dražen Vidov i, direk tor RŽV-a akovec, trebao bi doi na elo objedinjenog sustava RŽV-a akovec i Radionice u Bjelovaru, najavio je Ivan Leškovi, predsjednik Uprave HŽ Cargo. Namjera je da se napravi ekonomski održivi sustav. - Sve bi trebalo biti definirano do 1. listopada, kazao je Leškovi. Meutim, neslužbeno obilazei pogone RŽV-a, mogli smo uti da je radionica u Bjelovaru dobro opremljena, ak bolje od ove u akovcu, ali s lošom meuljudskom klimom,

lošom organizacijom i financijskim dubiozama. Dražen Vidovi sve bi to trebao dovesti na bolju organizacijsku razinu. Nadamo se da e mu to uspjeti i da se akoveki RŽV nee utopiti u moru bjelovarskih problema. U budunosti objedinjene radionice iz akovca i Bjelovara trebale bi, kao što smo to pisali u prošlom broju Meimurskih novina, ii u prodaju. No, kada bi ta prodaja išla i po kojem modelu, ništa više nismo saznali ni od elnih ljudi HŽ Holdinga i HŽ Carga, osim onoga što smo

ve pisali. Model prodaje još nije definiran. Radniko dioniarstvo nije iskljueno, jer u tom pravcu idu i smjernice Vlade tamo gdje e to biti mogue i gdje e biti interesa. No, cijelu situaciju u ovom sluaju kompliciraju i zamršeni imovinsko - pravni odnosi, pa je mogue da u privatizaciju idu djelatnosti, sve ono što ovdje postoji kao znanje u službi željeznike djelatnosti, a to je remont željeznikih vozila, kazao je Ivan Leškovi, predsjednik Uprave HŽ Cargo.

Dražen Vidovi, direktor RŽV-a akovec, trebao bi doi na elo objedinjenog sustava RŽV-a akovec i Radionice u Bjelovaru, najavio je Ivan Leškovi, predsjednik Uprave HŽ Cargo


20. srpnja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GASTRO PATROLA Meimurskih novina

7

Pod pokroviteljstvom:

Restoran hotela “Kralj” Donji Kraljevec

Lijep restoran, ali nedostaje 299 bodova mu “ugostiteljska duša“ Solidno pripremljeno jelo, iako je i tu nedostajalo “još nešto“. Ipak, za razliku od konobara, kuharskoj ekipi možemo dati plus i ocjenu solidno. Ono što je takoer zapelo za oko našim ugostiteljskim strunjacima u patroli ide pak na dušu voditelja restorana. Naime, meni je nepravilno sastavljen. Konkretno onaj koji ga je izraivao trebao bi ga hitno promijeniti i rasporediti jela u jelovniku od predjela, preko glavnih jela (jelo kue) do onih jednostavnijih dakle koja idu kao prilozi i slino. Isto vrijedi i za cjenik pia. O vinu je reeno u poetku napisa i patrola je do kraja ostala kod ocjene da nije nikako na nivou restorana, te da su sastav vinske

Rijetko koji restoran u Meimurju je tako lijepo ureen kao što je to hotel “Kralj” u Donjem Kraljevcu. Meutim, odmah na poetku neugodno iznenaenje. Konobar totalno nezainteresiran za nas kao goste. Dosta dugo smo

sve ostalo duboko nas je razoaralo. Preporuka vina konobara bila je takoer na slinom nivou kao i uzimanje narudžbe jela. Popril prilino nezainte interesirana, isti istini za volju, stor, radni pro or i nij imao ni nije v  i sanitarn jea i što previše preod po poruiti. Naime, propisna obara n p ponovno nas je obua ko doekao restoran koji nema ka kao i, na žalost, ekali na konobara da uope vinsku kartu, uzme narudžbu. Iako je bio veina onih koje smo posjepropisno odjeven i obuen, tili u našem kraju, poznatom upravo po vinskoj kapljici. U p ponudi ovog restorana, ka nam je reeno, tek kako je jedna vrsta vina meslab doek  imurskih vinara. I kad gostiju, nestru sm isto probali, ostali na smo sm razoarani. Usluga smo preporuka menij a i je, je na žalost, i kasnije bivino ispod

nivoa

BODOVANJE (od 1 do 10 svakoga lana žirija po svakom od 15 zadanih kriterija) - ukupno:

- doek i smještaj gosju - osoblje - odjea i obua - radni prostor - sanitarni vor - preporuka konobara uz jelovnik  izgled jela - okus jela - nain posluživanja - jelovnik (zastupljenost reg. i nac. kuhinje) - vinska karta (zastupljenost me. vina) - izbor vina u vinskoj kar POSLUŽIVANJE GLAVNOG JELA I DESERTA: - strunost - diskretnost - ljubaznost - vrijeme - UKUPNO:

18 23 25 25 17 22 20 19 18 17 16 17 19 21 22 299 bodova (od moguih 450)

la u slinom tonu. Po prvi put nam se takoer dogodilo tijekom naših patrola, nakon što smo probali, morali odustati od daljnje konzumacije vina. Pokušali smo se prebaciti na pivo, meutim, konobara nije bilo u vidokrugu, a nije se oglasio ni na naš poziv. Nije nas uope “doživljavao“. Tek je došao na kraju, naplatio posluženo i nestao, tako da lanovi patrole nisu imali kome rei ni dovienja, premda ih je na dolasku srdano pozdravila djelatnica na recepciji. Barem smo osjetili djeli ljubaznosti, bez koje nema istinske ugostiteljsko turistike “prie“.

Konobaru minus, kuharskoj ekipi plus S obzirom na to kako je poelo, bili smo skeptini kako e sve na kraju završiti, ali ipak hrana nije razoarala, za razliku od posluge. Naša narudžba stigla je relativno brzo. Zapeena teletina, sojini medaljoni i sezonska salata meni je koji je konzumirala naša patrola.

karte i preporuka vina nestruno napravljeni i predstavljeni. Ono što ostaje pozitivno je zaista lijep

prostor, ugodan, ist, osvijetljen i aranžiran. Isto vrijedi i za radni prostor i sanitarni vor. Restoran hotela “Kralj” stoga bi trebao više pažnje posvetiti posluzi, posluzi takoer bi trebalo poraditi na ponudi vina, kako ne bi ista ostala samo na jednom vinu. Naravno, vinska karta za takav reprezentativan ugostiteljski prostor trebala bi se podrazumijevati. Dakle, da rezimiramo. Nezainteresiranost konobara kod doeka i posluživanja gostiju te vino i vinska karta - ispod restoranskog nivoa donijeli su ovom restoranu slabašne ocjene. Posebice bode u oi konobarska nezainteresiranost, jer puno toga, kad su u gosti u pitanju i njihov povratak na istom mjesto, upravo zavisi od toga kakav je dojam ostav i lo o s o blje. Tek solidno pripremljeno jelo nije moglo izvui s t v a r. P r e p or u k a patrole je da ovom modernom i lijepo ureenom restoranu treba više ugostiteljsko - turistike “duše“, koja mu izgleda, barem kad smo ga mi posjetili - kronino nedostaje.

Sljedei restoran Lovac, Prelog U broju 882., koji izlazi 3. kolovoza, donosimo bodovanje i priu iz restorana “Lovac” Prelog. Tajna gastro patrola u ovom projektu obišla je 12 meimurskih restorana koji su odabrani nasumce, ali po naelu zastupljenosti svih dijelova Meimurja. Bodovanje je obuhvatilo sljedee restorane: Hotel Park akovec, Prepelica Otok, Mamica Pušine, Auto Stop akovec, Toplice Sveti Martin – restoran Vukovec, Hotel Kralj D. Kraljevec, Terbotz Železna Gora, Lovaki dvori akovec, Lovac Prelog, Cimper M. Središe, Stari krov D. Kraljevec i Mala hiža Makovec. Svaka dva tjedna sve do kraja rujna predstavljat emo ocjenjivanje jednog od restorana po objavljenom redoslijedu, a zatim slijedi završna sveanost i rezime cijelog projekta.

Kako bi se izbjegle bilo kakve kalkulacije, nakon završetka obilaska restorana sastavljen je zapisnik žirija i uz pojedinane ocjene ocjenjivanja svakog lana zapeaen, te deponiran, a bit e dostupan na pregled, kao i sve bilješke – nakon objave svih rezultata. Želja nam je da se cijeli projekt nastavi “pregledom“ drugih restorana sljedee godine.

TRENUTANI POREDAK 1. Dvorac Terbotz - 404, 2. Mamica Pušine - 394, 3.Auto Stop akovec - 386, 4. Restoran Vukovec Toplica Sveti Martin - 374, 5. Prepelica Prelog - 376, 6. Restoran Hotela Park akovec - 329, 7. Hotel Kralj Donji Kraljevec 299 bodova

Gastro patrola Glavni cilj cil ovog projekta je da ponajbolji ponajbo meimurski gastro strun strunjaci daju ocjenu i nezavisno i mišljenje o tome što su “zatekli“ u posjeenom restoranu. Meutim, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posjeenim restoranima, da se potakne njihova meusobna kompetitivnost u težnji prema što veoj izvrsnosti itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijedi u Meimurju profilira zbog zadovoljstva gastro doživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra kod nas dolaze gosti i turisti ne samo zbog isto turistikog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan duže. Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili strunjacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi, struni uitelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugostiteljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, pro esor koji je osposobio stotine konobara i ugostiteljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi, ugledna pro esorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari, novinar Meimurskih novina, koji dvadesetak godina prati zbivanja u ugostiteljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator. Takoer se nadamo da e drugi restorani, voeni ovim primjerom, pokušati još više poraditi na izvrsnosti, da e se još više pokrenuti meimurska gastronomska scena. Uostalom, ovaj projekt vjerojatno e imati i svoj nastavak, a “tajna gastro patrola“ biti konstantni cilj zapoetog projekta. To je ujedno i odgovor na pitanje nekih ugostitelja zašto ovom prilikom nismo bili i kod njih.

Gastro patrola u sastavu Mesari, Stunkovi i Bajsi obišla je 12 meimurskih restorana i ocijenila ih pojedinano po svakom od 15 kriterija


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRNA KRONIKA

MURA se u srijedu povu

OSVJEŽIVAI ZRAKA kao droga

Kod nas se mogu ak legalno nabaviti, a uinak slian poput “trave” Glasnogovornik Policijske uprave meimurske Krunoslav Gosari upozorava na pojavu novih vrsta droga koje diljem zemlje, pa tako i u našem kraju, konzumira sve više mladih, a problem je i što za sad nisu svrstane na popis ilegalnih supstanci. Drugim rijeima, dostupne su u pojedinim trgovinama, jeftine, a izrazito štetne. Ne radi se o novoj pojavi, meutim, sve je prisutnija. Samo prošle godine, istie Gosari, na listu ilegalnih droga u Hrvatskoj uvršteno je trideset preparata koji su do tada bili legalni, no stalno se pojavljuju nova sredstva pa zakon kaska.

- Gotovo svakodnevno se pojavljuju nova sredstva koja nisu na listi kontroliranih droga, no zbog svojega kemijskog sastava imaju i jae djelovanje od ilegalnih droga. Trgovaki nazivi preparata koji se prodaju kao osvježivai zraka jesu Atomix i Galaxy. U zemljama Europske unije ve su zabranjeni. Kod nas još ne. Konzumiraju se ušmrkavanjem ili pušenjem, a njihovo djelovanje slino je onome marihuane ili još i jae zbog velike koncentracije psihotropnih tvari. Cijena im je od 100 do 150 kuna. Policija apelira na roditelje da obrate pažnju na ono što njihova djeca kupuju.

AFERA MJENJANICA u Štrigovi

Karina Zamuda bit e kazneno prijavljena zbog prijevare PIŠE: VELIMIR KELKEDI Karina Zamuda i dalje je na slobodi, no protiv nje e, prema neslužbenim informacijama, ipak biti podneseno nekoliko prijava zbog sumnje u poinjenje kaznenog djela prijevare. Radi se o posljednjim sluajevima, dok je, kako doznajemo, vlasnica mjenjanice iz Štrigove ve znala da novac koji su joj povjerili klijenti nee moi vratiti. Ostalima pak preostaje tek mogunost podnošenja privatnih tužbi. Kriminalistika obrada je inae još u tijeku, a rezultati bi trebali biti poznati i javnosti obznanjeni kroz tjedan dana, doznajemo od izvora bliskih istrazi. Podsjetimo, velika i-

nancijska afera buknula je prije dva tjedna dok je više graana gornjeg Meimurja, koji su štrigovskoj mjenjanici Karina povjerili svoj novac uz obeane visoke kamate, na dan isplate naišlo na zatvorena vrata – uz poruku da je vlasnica na bolovanju. Bila je u inozemstvu, kupila kartu za Kanadu, ali onda se ipak vratila kui. Na graninom prijelazu Bani prijavila se policijskim djelatnicima, s njom je obavljen obavijesni razgovor te se obvezala na suradnju s policijom i Državnim odvjetništvom. Svota koja se spominje u više od 20 prijava klijenata protiv nje premašuje 1,5 milijuna kuna. Gdje je završio taj novac, za sad nije poznato.

UKRATKO Vikend rekorder “napuhao” 2,25 promila Policijska uprava meimurska obznanila je rezultate akcije “Alkohol”, provedene protekli vikend u suradnji s policijskim upravama varaždinskom i krapinsko - zagorskom. Utvreno je ukupno 37 prekršaja, od kojih se 15 odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola. Iz prometa je iskljueno 15 vozaa. Rekorder je bio 46-godišnji voza osobnog automobila iz Krištanovca, kojem je u organizmu izmjereno 2,25 promila.

Iz škole u Kuršancu ukradena “tehnika” Tijekom noi sa 16. na 17. srpnja u Glavnoj ulici u Kuršancu nepozna poinitelj provalio je u osnovnu školu, iz koje je ukrao glazbenu liniju, DVD, prijenosno raunalo i diktafon. Materijalna šteta procjenjuje se na više sua kuna.

Uhvaeni na djelu Prošli etvrtak oko podneva u Ulici Josipa Broza u Ivanovcu maloljetnik i 37-godišnjak iz Piškorovca iskorisli su nepažnju 80-godišnjeg vlasnika te su se kroz otvorena vrata ušuljali u obiteljsku kuu, gdje su ispreturali stvari, ali ništa nisu otuili. No, dok su iskakali kroz prozor, primijeo ih je susjed, te je

zadržao maloljetnika do dolaska policijskih službenika, dok je 37-godišnjak naknadno pronaen. Prov 37-godišnjeg poinitelja podnijet e se kaznena prijava Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu, a prov maloljetnika Opinskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu.

Pojaana otkrivaka djelatnost policije Policija je izvijestila da je otkrila poinitelja koji je u razdoblju od 29. lipnja do 2. srpnja iz Županijske bolnice akovec ukrao prijenosno raunalo. Rije je o 34-godišnjaku iz Male Suboce. Uz spomenuto, tere ga se i za krau iz obiteljske kue u Glavnoj ulici u Maloj Suboci te iz kue u Ulici Ivana Gorana Kovaia, gdje je takoer otuio raunalo. Dovršenim kriminaliskim istraživanjem utvreno pak je da je 38-godišnjak iz Novog Sela Rok, jekom 11. i 12. travnja, s 13 grobova na akovekom groblju ukrao karike od mesinga, vazu i svijenjak. “Dolijali” su i 19-godišnjak te njegov godinu dana stariji partner iz Piškorovca, koji su poinili tešku krau iz obiteljske kue u Križovcu. 19-godišnjakinja iz Kotoribe pak je iz obiteljske kue u Prvomajskoj ulici u spomenutom mjestu ukrala nakit. Niz za sad završava s maloljetnikom iz Kotoribe koji je u akovekoj ulici u Prelogu ukrao bicikl. Poinitelji e bi prijavljeni Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu.

20. srpnja 2012.

Spretnost i brzina najvažniji su u veini natjecateljskih igara

Da bi se ostvario uspjeh, u nekim je igrama potrebno veliko zajedništvo ekipe

IGRE vatrogasne mladeži održane po 14. put u Žiškovcu

Sudjelovalo pedeset šest meimurskih te nekoliko slovenskih ekipa Dobrovoljno vatrogasno društvo Žiškovec protekli je vikend bilo domain 14. igara vatrogasne mladeži, koje su okupile ukupno 56 ekipa iz 5 hrvatskih županija, te goste iz susjedne Slovenije. Igre su jedinstvene na razini države jer obuhvaaju osam disciplina, od skakanja u vrei, pikada, vježbe s brentaom do štafete. - Osim provjere vatrogasnih vještina, prilika je to i za druženje mladih, kroz koje se uvršuju stara i stvaraju nova prijateljstava, razvijanje tjelesne spremnosti, te jaanje svijesti o ljudskoj solidarnosti meu lanovima vatrogasne mladeži, kazao je predsjednik DVD-a Žiškovec Radovan Zadravec, koji je uz Željka Besedia jedan od autora pravila igara u kojima se mladi vatrogasci natjeu. Iako su rezultati na ovakvim natjecanjima najmanje važni, ipak spomenimo da je u kategoriji djeca žene, dobna skupina od 6 do 12 godina, prvo mjesto pripalo DVD-u Šandorovec, dru-

DVD Žiškovec je s dva osvojena druga i jednim treim mjestom bio jedan od uspješnijih na ovogodišnjim Igrama vatrogasne mladeži go ekipi Žiškovcu, a tree prvoj ekipi DVD-a Krištanovec. U istoj kategoriji – djeca muški najbolja je bila ekipa DVD-a Mali Mihaljevec, druga Pribislavca, a trea DVD-a Sveta Marija 2. U kategoriji od 12 do 16 godina, mladež žene, prvo mjesto pripalo je DVD-u Šandorovec, drugo ekipi Žiškovca

2, a tree DVD- Sveti Križ 1. Kod mladeži – muški prva je bila ekipa DVD-a Mihovljan, druga DVD-a Krištanovec 1, a trea domaina Žiškovca. Najbolji su nagraeni medaljama i peharima. Najmlai sudionik natjecanja bio je šestogodišnji David Trupkovi.

NATJECANJE navalnim vozilima

Vatrogasci iz Donjeg Kraljevca najbolji u Donjoj Dubravi Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava organiziralo je u sklopu Dana opine u nedjelju 8. srpnja po sedmi put natjecanje s navalnim vatrogasnim vozilima. To je jedinstveno natjecanje u Hrvatskoj, a cilj mu je provjera ispravnosti vatrogasnih vozila te brzina i uvježbanost njihovih posada. Na natjecanju je sudjelovalo 12 ekipa iz Meimurske i Varaždinske županije, a svaka ekipa brojila je sedam lanova. Pobjednik natjecanja postala je druga ekipa DVD-a Donji Kraljevec, koja je svoj zadatak obavila u vremenu od 88,5 sekundi. Na drugo mjesto plasirali su se vatrogasci Murskog Središa s vremenom 97,7 sekundi, dok su tree mjesto osvojili lanovi DVD-a Donja Dubrava uz postignuto vrijeme 99,2 sekunde. Najbolji su od strane organizatora nagraeni peharima i zahvalnicama, dok su ostale ekipe dobile zahvalnice: Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija, ukovec, Prelog Donji Mihaljevec, Mali Bukovec, Donji Kraljevec I i Nedeljanec – Prekno, koji zadatak nisu izvršili. Glavni sudac natjecanja bio je Mihajlo Pongrac, a pomagali su mu Mladen Kanižaj i uro Hrašanec. Vatrogasci su ponovno pokazali iznimnu brzinu i spretnost u spajanju cijevi i rušenju meta uz svladavanje prepreka.

Ponovno je pobjedu slavio DVD D. Kraljevec

Poplav pomak Vodostaj Mure kod Svetog Martina na Muri i Žabnika u utorak oko podneva silno je porastao te se Mura razlila iz svog korita i na trenutak priprijetila kao 2005. godine, kada je poplavila velik dio podruja od Svetog Martina na Muri do Podturna. Ipak, oko 16 sati malo se primirila i poela spuštati svoj tijek, ali samo kod mosta, dok je nizvodno nosila sve pred sobom, osobito na svojoj desnoj strani.

DRAVU SU

MURU NE

PIŠE: Š JOSIP ŠIMUNKO Š Foto: ZLATKO VRZAN

N

akon što je preds je d n i k Upr ave HEP-a Zlatko Koraevi prigodom posjeta Meimurskoj županiji uz ostalo spomenuo da postoji mogunost reaktiviranja planova za hidrocentrale na Muri, reagirali su lanovi udruga koje se bave zaštitom prirode i kojima je stalo da Mura ostane kakva je. Predsjednik uprave HEP-a tada je spomenuo da se razmatra i smanjenje podruja pod NATUROM 2000. Ekološka mreža NATURA je visoki standard zaštite staništa i prirode, koji su prihvatile europske države. Direktiva o pticama i Direktiva o staništima predstavljaju srž EU zakonodavstva u zaštiti prirode. Ta dva propisa zajedno postavljaju ambiciozni visoki standard ouvanja prirode za sve države lanice EU (trenutano 27 država). NATURA 2000 poiva na drugim postavkama, cilj upravljanja je održati ili poboljšati povoljno stanje ouvanosti ciljnih vrsta i staništa odreenog podruja.

Kako pomiriti zaštitare prirode i energetiare?

Vatrogasci iz D. Vidovca u akciji

Zlatko Koraevi je naveo da je pitanje gradnje hidrocentrala jedno od goruih pitanja razvoja energetike, te kaže da je Slovenija ve izgradila sve što se moglo. Drugim rijeima: ili želite elektrinu energiju ili želite mrak? Takvo drastino postavljanje pitanja znai da se u Vladi ozbiljno razmišlja o planovima izgradnje hidrocentrala najprije nizvodno na Dravi, a potom na Muri, a indikativno je i to što su u tijeku pregovori s maarskom stranom jer i ona mora na zahvate dati suglasnost.


20. srpnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ukla, nakon što je zaprijetila i djelomino poplavila zaštieni pojas uz svoj tok kod Svetog Martina na Muri i Žabnika

vila Mlinarski put, a mlin i skela knuti, bio zatvoren i granini prijelaz Osim što je poplavljena i za promet zatvorena cesta prema graninom prijelazu Sveti Martin Hotiza, Mura je poplavila Mlinarski put kod naselja Žabnik, te obje skele pomaknula s priveza, pa su ih morali uvršivati komunalni radnici. Stari mlin kod Žabnika izdignut je na razinu obale, a voda je poplavila podruje na kojem se nalazi Mlinarska kua te put koji od Ribikog doma vodi do Mlina na Muri i dalje prema mostu na Muri. Što i koliko je

U UNIŠTILI,

E DAMO

BILO KAKVA NAJAVA HEP-a o novim HE u Meimurju nije dobrodošla

ZA SAD NE PRIJETI OPASNOST GRADNJE, ALI NIKAD SE NE ZNA

Javnost i “zeleni” žestoko protiv bilo kakvih planova Najvažnije je pitanje na koje se traži odgovor kako pomiriti suprotna stajališta zaštitara prirode i izgradnje novih hidroelektrana na Muri i Dravi. Jest da nam je energija potrebna, no pitanje je treba li zbog toga žrtvovati i Muru, uglavnom na podruju Meimurja. Pitanje izgradnje hidrocentrala na Muri bilo je aktualno prije dvadesetak godina, no danas možda postoje i drugaija rješenja za dobivanje elektrine energije, u punom su zamahu alternativni izvori kao što su vjetar - Sve zemlje kojima se energetska strategija zasniva na hidroenergiji prošle su godine zbog dugotrajne suše morale uvoziti vrlo skupu struju. Klimatski modeli predviaju sve manje kiše i snijega, i to bujino rasporeeno, što je neprikladno za proizvodnju elektrine energije. Regionalna energetska autonomija, energetska uinkovitost i istinski obnovljivi izvori energije (vjetra, sunca, geotermalna, bioplin …) dugorono nemaju alternativu ako Hrvatska želi postati napredna zemlja, sauvati okoliš, razvijati visoke tehnologije, turizam i održivu ekološku poljoprivredu. Dok

ega ošteeno, znat e se nakon što se Mura potpuno povue u svoje korito, što se trenutno dogaa, ali vrlo sporo, tako da su prometnice oko Mure zatvorene za svako prometovanje. Jedino sredstvo s kojim se prometuje jesu drvene murske ladje kojima upravljaju iskusni svetomartinski ribii. Do zakljuenja ovog broja Meimurskih novina nije ukinuta obrana od poplave na rijeci Muri, koju su proglasile Hrvatske vode. (S. Mesari)

Rafting na Muri jedan je od novih meimurskih turistikih proizvoda koji se tek treba razviti, a kojeg ne može biti ako se izgrade hidrocentrale

Obnovljivi izvori kao u zemljama EU umjesto nuklearki, termoelektrana i hidroelektrana zemlje u okruženju ulažu u nju, solarna energija u Hrvatskoj se doživljava kao skupa tehnologija, neekološka te neisplativa za bilo kakva ulaganja. To je naivno gledanje, jer se gleda samo trenutno stanje, a ne dugorono. Zar emo ekati da cijela Europa razvije tehnologiju? Kad e svi e imati tehnologiju osim nas? Ovo je vrijeme u kojem visoko razvijene zemlje poput Njemake i dalje izvoze energiju, premda se odrekla nuklearne energije i pritom joj raste bruto nacionalni

dohodak, u toj zemlji proizvodi se više elektrine energije iz solarne energije nego iz velikih hidrocentrala; vrijeme u kojem zemlje poput Danske imaju potpuni parlamentarni konsenzus oko prelaska na energetski sustav sa 100 posto obnovljivih izvora energije; vrijeme kada Kina bilježi stalan i ogroman gospodarski rast, a sljedee e godine udvostruiti proizvodnju struje iz solarne energije … Ako se s njima ne želimo usporeivati, jer su navodno nedostižno bogatiji od Hrvatske,

možemo se usporeivati s gradišanskim okrugom Güssing koji pokriva 71 posto svoje energije iz obnovljivih izvora energije, a prije samo 15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije. Nemojmo podlegnuti marketinškoj službi HEP-a, irme koja rijeke pretvara u mrtve kanale i akumulacije, a novonastale štete pokušavaju sanirati našim novcem, kaže Goran Šafarek. Ovih dana stiže i vijest da je rezervat Mura – Drava, odnosno Dunava pod zaštitom UNESCO-a,

pa e zasigurno još teže doi do dozvola za intervencije na rijekama. Kad je rije o meimurskoj javnosti, ona je zasigurno protiv izgradnje hidrocentrala na Muri jer su graani ve na svojoj koži osjetili što to znai na primjeru Drave i tu e se teško nai zagovornik gradnje hidrocentrala na Muri. Pitanje je kako e reagirati vlast u našem kraju u narednim godinama, ako se pojaaju pritisci u tom smjeru. Zeleni su aktivisti u našem kraju protiv izgradnje hidrocentrala na Muri iz mnogo razloga, te se uglavnom slažu sa Šafarekom, koji je iznio najvažnije razloge.

i sunce, koji su kod nas nedovoljno iskorišteni. Zaštitar prirode Goran Šafarek, koprivnikim biolog, reagirao je priopenjem na izjavu predsjednika HEP-a Zlatka Koraevia te iznio argumente protiv izgradnje hidrocentrala na Muri, u kojemu je sažeo glavne argumente protiv.

Zar emo izgubiti prirodnu obranu od poplava i prirodni proista voda? On uz ostalo kaže: - Vratimo se našoj ljepotici Muri. Zar da i mi za nekoliko godina po izgradnji osnivamo tim za uklanjanje štetnih posljedica? Uništimo jednu od rijetkih preživjelih nizinskih rijeka u Europi? Zar da trpimo nove poremeaje u podzemnim vodama i sušenje šuma i polja, poremeaje u lokalnoj klimi, eroziji i sprijeenom pronosu sedimenta? Zar emo plaati skupocjeno uklanjanje štetnog mulja prepunog toksina na dnu akumulacije? Zar emo plaati skupocjenu sanaciju nizvodnog korita, kao što se to desilo u starom koritu Drave iza HE akovec, koju su prilikom toga Hrvatske vode opustošile, pretvorivši je u smrdljive bazene stajae vode s neprirodnim kamenim pragovima? Zar emo i dalje gubiti riblji fond? Izgubiti jedinstvene ptice? Da, HEP se ‘ponosi’ pticama na akumulacijama, ali to su vrlo uobiajene vrste, poput liski i labudova, dok gubimo najrjee ptice u Europi, poput male igre. Zar emo izgubiti i prirodnu obranu od poplava (kroz poplavnu nizinu, sa šumama, rukavcima i mrtvicama koje skladište ogromne koliine visokih voda)? Zar emo izgubiti prirodni proista voda, ta ista poplavna koja izuzetno efektivno procjeuje vodu u podzemlje iz kojeg potom dobivamo pitku vodu – a pitka voda je strateški resurs Republike Hrvatske? Trenutno se priprema nekoliko IPA fondova za razvoj turizma i održivog razvoja Drave, s projektima od nekoliko milijuna eura. Sve bi to bilo ugroženo izgradnjom hidroelektrane na Muri.


10

Kroz Međimurje

OPINA Donji Kraljevec prijavila tri projekta Ministarstvu regionalnog razvoja

OPINSKO VIJEE Mala Subotica

Za sad ništa o referenduma izdvajanju Šte

Prioritet sanacija Djejeg vrtia “Ftiek” Donaelnik opine Donji Kraljevec Kristijan Baranaši prijavio je tri projekta za realizaciju Ministarstvu regionalnog razvoja. Prvi prioritet je sanacija i ureenje Djejeg vrtia “Ftiek” u Donjem Kraljevcu. Druga dva prioriteta nastavak su ureenja Društvenog doma u Donjem Kraljevcu i Društvenog doma Hodošan. Za svaki od navedenih projekata može se dobiti najviše milijun kuna. Rezultati natjeaja trebali bi biti poznati za otprilike mjesec dana. Djeji vrti “Ftiek” je na prvom mjestu prioriteta zbog potrebe promjene podova i sanacije nekih dijelova. Zapravo, bilo je predvieno proširenje vrtia i dogradnja, što bi stajalo oko 5 milijuna kuna, no za sada Opina nema dovoljno sredstava. (JŠ) DANI Donjeg Kraljevca

Izložbe i nogometni turnir Središnja proslava Dana Donjeg Kraljevca održat e se u subotu 21. srpnja sveanošu u crkvi Svete Marije Magdalene s poetkom u 18 sati, te glazbenim programom. U župnom dvoru u Donjem Kraljevcu bit e postavljena izložba “Donji Kraljevec nekad i sad”, ujedno etnoizložba, izložba runih radova te izložba starih fotograija. Takoe r se održava i tradicionalni nogometni turnir ulica na stadionu “Fundacije”. (JŠ)

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

PROJEKTIRA SE spojna cesta izmeu staroga graninog prijelaza Gorian i autoceste

Stari GP Gorian više nee biti “slijepo crijevo” na granici Hrvatske i Maarske!? Naelnik opine Mario Mohari proslijedio je ovih dana dopis pomoniku ministra pomorstva prometa i veza Jasminu Krizmaniu na temu što skorijeg povezivanja i izgradnje spojne ceste na autocestu Gorian – Zagreb iz smjera Maarske sa starim graninim prijelazom Gorian, kojim ga obavještava da opina Gorian eka projektnu dokumentaciju i što bržu realizaciju za spoj autoceste i staroga graninog prijelaza, te traži njegovu pomo da se taj projekt što brže uvrsti na dnevni red Hrvatskih autocesta. Oekuje se da bi ove godine bio dovršena projektna dokumentacija, a ako bi se sve provelo i odvijalo na najbolji mogui nain, ve idue godine mogla bi spojna cesta biti realizirana, tvrdi Mohari. Kako je rije o vezi spojne ceste na autocestu, o svemu se trebaju pitati Hrvatske autoceste, a ne Hrvatske ceste. U Hrvatskim

autocestama pak za sada ne znaju previše ili se ne žele izjasniti o cijelom projektu, te su nas na naš upit uputili da pitamo u - Hrvatskim cestama, jer kažu da je rije o dijelu autoceste izvan naplatnih kuica Gorian, no poznato im je da je rije o spoju od nekih 300 metara dužine. Oito još do kraja nije jasno o ijoj se nadležnosti radi, no to bi se ubrzo trebalo riješiti. O spajanju staroga graninog prijelaza i autoceste govori se bezuspješno ve nekoliko godina, od kada je nova autocesta puštena u promet, a u meuvremenu stari granini prijelaz Gorian sa svom infrastrukturom propada jer je kapacitiran za znatno vei broj prijelaza.

Odmorište za turiste Jedina prava mogunost revitalizacije je da postane dijelom odmorišne autoceste, a to je mogue izgradnjom spojne ceste na autocestu dužine od oko 300 metara. Nema sumnje da su

projektanti propustili projektirati spojnu cestu onda kad je trebalo. Možda e do realizacije ovaj put i doi. Naelnik opine Gorian Mario Mohari još je prije dvije godine o potrebi izgradnje spojne ceste autoceste i staroga graninog prijelaza sluajno upoznao sadašnjeg ministra Sinišu Hajdaša Donia, te mu jednom prigodom i pokazao o emu je tono rije i što to znai za opinu Gorian u vrijeme kad on još nije bio ministar, te je upoznat s problemom. Prema izraunima cestara, okvirni trošak izgradnje spojne ceste bio bi oko 15 milijuna kuna, tako je barem bilo prije tri godine, kad je to pitanje bilo bezuspješno aktualizirano. Ovaj put, po svemu sudei, ipak postoji mogunost da usprkos kriznim vremenima doe do realizacije spojne ceste, što bi bio dobitak ne samo za opinu Gorian. (J. Šimunko)

U

radnim materijalima za 32. sjednicu Opinskog vijea Mala Subotica, održanu u utorak, uz ostale toke dnevnog reda našao se i prijedlog odluke o referendumu na kojem bi se mještani Štefanca izjašnjavali o izdvajanju tog naselja iz sastava opine Mala Subotica i pripajanju Gradu akovcu. Inicijativa za to, podsjetimo, postoji još od 2007. godine, a ponovno je aktualizirana nedavno, nakon formiranja novog sastava Vijea Mjesnog odbora Štefanec. No, o spomenutom prijedlogu na kraju se nije raspravljalo ni glasovalo. Naime, dok su materijali ve bili poslani vijenicima, u Opinu je stigao dopis Ministarstva uprave, u kojem se izmeu ostalog navodi da Opinsko vijee ne može donijeti odluku o raspisivanju referenduma, ve je to u nadležnosti hrvatske Vlade. - Opina se u prethodnom razdoblju konzultirala s Uredom Državne uprave i Udrugom gradova i opina, kao i Ministarstvom. Postoje razliita tumaenja, zakoni su nedoreeni, odnosno kontradiktorni, posebice Zakon o jedinicama lokalne samouprave i Zakon o referendumu. Meutim, ipak je mjerodavno mišljenje Ministarstva, pojasnio je proelnik Jedinstvenoga upravnog odjela opine Franjo Jankovi. Referenduma, odnosno službeno pribavljanja mišljenja mještana tako nee

biti do daljnjega. Naelnik Vladimir Domjani rekao je kako Vijeu Mjesnog odbora Štefanec sad preostaje da kontaktira s Ministarstvom uprave o daljnjim potezima. Ono im možda prizna i anketu iz 2007. godine, kad je 78,6 posto mještana izrazilo želju za pripajanjem Gradu akovcu. Smatraju da opina Mala Subotica premalo ulaže u njihovo naselje. HNS-ovac napao naelnika U sklopu aktualnog sata sjednice došlo je do krae polemike izmeu HNS-ovog vijenika Vladimira Horvata i naelnika opine Vladimira Domjania (Nezavisna lista). Vijenik je konstatirao kako se na podruju opine “malo radi”, odnosno da su u posljednje tri godine od

OPINA DEKANOVEC

TURIŠE

I ovu godinu izvrsni uenici nagraeni ljetovanjem

Ureen okoliš spomenika na naro heroju Marku Kovau

Opina Dekanovec ve šestu godinu za redom nagrauje izvrsnost uenika koji su tijekom školske godine ostvarili znaajne rezultate kako u nastavi, tako i izvannastavnim, odnosno izvanškolskim aktivnostima. Na prijedlog Nastavnikog vijea, ove su godine najboljim uenicama proglašene Petra Krnjak i Doroteja Mesarek iz Dekanovca. Nagraene su sedmodnevnim ljetovanjem u kampu “Eklata” u Zaostrogu na Makarskoj rivijeri, a opinski elnici na skromnoj

Opinski elnici s izvrsnim uenicama

sveanosti uruili su im i novane nagrade od po 500 kuna. Opinski elnici ujedno napominju kako boravak u spomenutom kampu ne predstavlja samo ljetovanje, ve je zamišljen kao spoj odmora i edukacije, sporta i rekreacije, prijateljstva i zabave. Dok polaznici ljetuju i bezbrižno uživaju u plavetnilu Jadrana, imaju mogunost i nešto nauiti, birajui jedan od edukativnih programa, poput škole jezika ili sportskog kampa. (V. Kelkedi)

U mnogim meimurskim sredinama djelatnici zaposleni na javnim radovima ureuju javne površine i okoliše objekata i spomenika. Tako je i u Turšu, naselju u sastavu opine Domašinec. Ovih je dana ureen okoliš spomenika narodnom heroju iz II. svjetskog rata Marku Kovau. Na ureenju okoliša radili su radnici na javnim radovima Danijel Kalanjoš, Dejan Kalanjoš i Dragutin Sabadi. Radove je vodio Branko Mezga iz Domašinca. (vk)


20. srpnja 2012.

od o efanca

DONJA DUBRAVA Sveana sjednica Opinskog vijea povodom Dana opine

Najviše angažirani od svih meimurskih opina u EU projektima PIŠE: ALEN FUŠ

U Je li ve zapoela izborna kampanja, upitao je naelnik Domjani HNS-ovca Horvata nakon neargumentiranih napada države dobili znatno manje novca nego mnoge druge meimurske jedinice lokalne samouprave. Za to je optužio izvršnu vlast jer, kako tvrdi, nije dovoljno lobirala. Domjani je ponajprije uzvratio kako je zateen i iznenaen, a zatim pobrojao neke od investicija u svojem mandatu. Spomenuo je 1,500.000 kuna pomoi države za Zonu poduzetništva u Maloj Subotici, dodatnih 1,100.000 za ureenje raskrižja na ulasku u Zonu, više od 2 milijuna kuna za ureenje Doma kulture. Gradi se i vatrogasni dom u Svetom Križu, pješako - biciklistike staze, rekonstruira mrtvanica, istaknuo je. Horvat pak je ostao kod svog stava pa ga je naelnik potom upitao je li poela predizborna kampanja. - Nije, ali je blizu, replicirao je Horvat. 

narodnom arodnom

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

z blagdan Svete Margarete, opina Donja Dubrava obilježila je nizom vjerskih, kulturnih, sportskih i zabavnih dogaaja Dane opine. U petak 13. srpnja u prostorijama Doma kulture “Zalan” održana je sveana sjednica Opinskog vijea, kojoj je prethodilo sveano misno slavlje u tamošnjoj župnoj crkvi. Sjednicu je vodio predsjednik OV-a Željko Kova, dok se naelnik Marijan Varga osvrnuo na proteklo jednogodišnje razdoblje. Izmeu ostalog, iskazao je zadovoljstvo što je opina nakon nekoliko godina riješila pitanje programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i dvadeset jednu godinu star problem tzv.

zamjembenih ugovora. Posebno je ponosan što je opina Donja Dubrava sudjelovala u projektima EU, putem kojih je mjesto dobio novoureeni Informativni centar, a vrti “Klinec” je nositelj certiikata EU. Ovu godinu kandidirano je osam projekata u sklopu IPA natjeaja prekogranine suradnje Hrvatska – Maarska, meu kojima je Biciklistika staza “Nikola Zrinski” i izrada projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav. Od planova treba spomenuti plinoikaciju do domova Meimurske lastavice i ribia, koja bi se trebala izgraditi u suradnji s Meimurje plinom i ŽUC-om. Bila je ovo prilika da se mještanima urue opinska priznanja.

Dodijeljena opinska priznanja Opinsku Plaketu primili su Motomehanika Miser kao

dugogodišnji uspješni poduzetnik te Šteica Kova i Katarina Frani za svoj višegodišnji uspješan i zapažen rad u mjesnim udrugama. Zahvalnice su uruene vatrogascu Vladimiru Žiniu za dugogodišnji rad u društvu, Mladenu Hunjadiju za ureivanje opinskih Internet stranica, Tihomiru Vitkoviu za trenerski rad s pionirima NK Dubravan, Josipu Sabolu za višegodišnji rad i promociju ekološke proizvodnje i Vladimiru mrlecu za ulaganje i razvoj gospodarstva. elnici opine nagradili su i jedanaest uenika OŠ Donja Dubrava koji su svih osam razreda prošli s odlinim uspjehom i dvije studentice, Ivonu Mari i Mateu Dolenec, koje su provele uspješan humanitarni projekt. Na sjednici je bilo puno gostiju. Tu su bili naelnici mnogih meimurskih opina, naelnici prijateljskih na-

selja iz Republike Maarske, direktori javnih poduzea i predstavnici udruga. Ispred Meimurske županije Dane opine estitao je zamjenik župana Matija Posavec. Naglasio je da je Donja Dubrava mjesto koje prihvaa izazove sukladno potencijalima koje ima. U ime donjomeimurskih lokalnih samouprava obratio se naelnik opine

Sveta Marija Dean Hunjadi. U veernjim satima proslavi se prikljuio prvi potpredsjednik Vlade Radimir ai. Njemu je Andrej Matotek kao predsjedniku stranke darovao sliku kao zahvalu što je Hrvatska narodna stranka organizirala humanitarnu akciju kojom su mu pomogli u njegovom lijeenju protiv leukemije.

PRELOG

Napreduje rekonstrukcija zgrade u Glavnoj 33 U tijeku je rekonstrukcija zgrade u Glavnoj 33 u Prelogu, u kojoj je ranije bila smještena gradska uprava. Objekt ukupne površine 759 etvornih metara e, kao što je javnosti ve poznato, biti prenamijenjen u Kulturni centar. U prizemlje e se smjestiti knjižnica i itaonica, na katu galerijski, a u potkrovlju multimedijski prostor. Vrijednost radova koje izvodi akoveki Team d.d. je 4,366.444, što ukljuuje i PDV. Od spomenutog iznosa, 1,926.068 kuna osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva, 700.000 kuna izdvaja Ministarstvo kulture, dok e preostali iznos platiti Grad. Nadzor provodi Meimurje-investa d.o.o. iz akovca za iznos od 60.000 kuna. Projektno - tehniku dokumentaciju po cijeni od 58.125 kuna izradila je tvrtka “Ve-dom projekt” d.o.o. iz Preloga, odnosno arhitekt Nenad Nenadovi. Investicija bi trebala biti završena do sredine studenoga 2012. godine. Grad Prelog paralelno priprema i natjeaj za nabavku opreme za Kulturni centar, u koju se planira uložiti 750.000 kuna.

Taj iznos oekuju od Ministarstva kulture. Podsjetimo da e u Kulturnom centru biti

smještena i vrijedna zbirka od 900 umjetnika, koje je Gradu darovao zagrebaki kanonik

i sveuilišni profesor rodom iz Cirkovljana prof. dr. Matija Berljak. (vk)


12

Kroz Međimurje

MACINEC

Vrijedni mještani uredili okoliš Vijee Mjesnog odbora Macinec, lanice Društva žena Macinec, kao i ostali vrijedni mještani ujedinili su svoje snage te zajednikim naporima uredili okoliš oko društvenog doma u Macincu. Dvadesetak mještana Macinca odvojilo je svoje slobodno vrijeme te se u petak 29. lipnja odazvalo na radnu akciju kojom su pokazali koliko im je stalo do istog i urednog mjesta za život. Nekadašnje ruglo pretvorili su u oku ugodan okoliš tako što su odstranili staru ogradu, porušili i poistili drvee i grmlje, postavili nove rubnike te dovezli zemlju na koju su posijali travu te posadili drvee i ukrasno grmlje. Sredstva za ovaj projekt osigurala je opina Nedeliše

preko Plana zelenog djelovanja za 2012. godinu, a projekt je proveden pod voditeljstvom tajnice Vijea Mjesnog odbora Marine Slokan i nadzorom Ivana Krištoia. Ovu hvale vrijednu akciju poduprla je i tvrtka “Centrometal” d.o.o. Macinec, a svojim posjetom doprinio je i naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat. Mještani Macinca pokazali su kako složne ruke mogu uljepšati okoliš te se pritom i dobro zabaviti. Nakon obavljenog posla veselo druženje nastavili su uz peene kobasice i osvježavajua pia. David Oreški i Marijan Pergar priskrbili su vino marljivim radnicima, a Damir Oreški svim je sudionicima sponzorirao prikladne majice. (aš)

Ureene stepenice na strmoj stazici, nabavljene putem donacije Timskim radom djelatnika zaposlenih u Opini Šenkovec preko programa javnih radova u samo tri dana niknule su nove drvene stepenice i rukohvat na dosadašnjoj strmoj i neureenoj stazici. Uz stazu je postavljena i drvena klupica za odmor. Mještanima se tako pružila prilika da od vrtia, zgrade Opine i Knjižnice i itaonice Šenkovec idilinom stazicom koja se savršeno uklapa u postojei šumski ambijent, preko novih stepenica, skrate put do SCa “Gorica”, odnosno do igrališta NK Šenkovec. Nabavu dasaka za stepenice organizirao je voditelj Programa mladih 2012. Tihomir Beni, takoer zaposlen u Opini Šenkovec, preko programa jav-

nih radova. Daske su preuzete u Radionici željeznikih vozila, zahvaljujui Draženu Hozjanu, koji je dogovorio preuzimanje dasaka, platio naknadu te ih donirao Programu mladih. U poetku je predvieno sudjelovanje mladih iz opine Šenkovec u izradi drvenih stepenica no, kako Zakon koji nalaže prethodno osposobljavanje za rukovanje razliitim alatima s poveanim opasnostima nije dopuštao njihovo sudjelovanje, odlueno je da poslove izrade odradi ekipa javnih radova. Poslove ureenja okoliša, sadnje biljaka i postavu koševa za otpatke, informativnih panoa i kuica za ptice naknadno e odraditi mladi organizirani u grupe.

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINSKO VIJEE Nedeliše

Potaknuto pitanje komercijalizacije pitke vode iz nedelišanskog vodocrpilišta — Za bolje punjenje prorauna razmišlja se i o komercijalizaciji pitke vode, reeno je na Opinskom vijeu u Nedelišu

PIŠE: VELIMIR KELKEDI Opinsko vijee Nedeliše jednoglasno je usvojilo ve drugi rebalans kojim se proraun najvee meimurske opine poveava, i to s 22,741.000 na 23,026.500 kuna, odnosno za 285.500 kuna. Naelnik Mladen Horvat pojasnio je kako do novog poveanja dolazi jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost osigurao novac za realizaciju projekta energetske uinkovitosti na sustavu javne rasvjete opine Nedeliše. No, istodobno Opina u proraunu za spomenutu investiciju mora osigurati 785.500 kuna za suinanciranje. Kako je nedavnim izmjenama prorauna osigurano pola milijuna kuna, potrebno je planirati dodatnih 285.500 kuna, zbog ega se išlo u drugo poveanje u nepuna dva mjeseca. Naelnik je ponovno napomenuo da realizacija projekata, za koje se oekuju potpore, nee poeti sve dok ne budu osigurana sredstva, potpisani ugovori i donesene konane odluke. Ako to izostane, proraun e se novim izmjenama smanjiti. Na sjednici je jednoglasno prihvaena i odluka o etvrtim izmjenama odluke o komunalnom doprinosu na podruju opine Nedeliše. Kako bi se izikim i pravnim osobama koje grade na podruju opine olakšala gradnja i smanjili troškovi, odluka je promijenjena u dijelu koji se odnosi na obrono plaanje komunalnog doprinosa u 12 rata, tako da se više nee obraunavati kamata u visini

eskontne stope. Obraun kamata u visini eskontne stope nadalje e se primjenjivati na obronu otplatu dužu od 12 mjeseci, i to na nain da se kamate obraunavaju samo na rate otplate koje slijede nakon dvanaest mjeseci. S aktualnog sata ponajprije izdvajamo zanimljivo pitanje, odnosno prijedlog potpredsjednika Vijea Ivana Marciuša koji je, podsjetivši na vodocrpilište koje se nalazi u Nedelišu i poveanje potrošnje vode uslijed klimatskih promjena, pitao razmišlja li se o ureenju punionice vode u boce, ime bi se omoguili novi prihodi od spomenutoga znaajnog prirodnog resursa. Naelnik Horvat rekao je kako se o punionici razmišlja i razgovara, no vlasnik vodocrpilišta je tvrtka “Meimurske vode”. Opina ima suvlasniki udio od petnaestak posto. - Mo-

žemo potaknuti ozbiljnije razgovore na tu temu, ali je prije svega potrebna studija isplativosti, ispitivanje tržišta, dok odluku na kraju moraju donijeti svi osnivai tvrtke, odnosno njihovi predstavnici u Skupštini tvrtke po prijedlogu Uprave, zakljuio je Horvat.

Opina za izgradnju nove školske zgrade Nezavisna vijenica Dijana Posavec zatražila je da joj se u pisanom obliku odgovori postoje li projekcije troškova održavanja i režija buduega Sportsko - rekreacijskog centra Trate u Nedelišu te je upitala je li donesena odluka o tome hoe li Osnovna škola Nedeliše biti rekonstruirana i dograena ili e se graditi nova školska zgrada. Naelnik je odgovorio je kako odluku o tome hoe li se ii u rekonstrukciju i do-

ŠTRIGOVSKE noi u Štrigovi

SVETI MARTIN na Muri

Danas zapoinju trodnevna dogaanja, u nedjelju stari zanati Opina Štrigova i njezina Turistika zajednica sainile su program Štrigovskih noi 2012., kulturne, zabavne i sportske priredbe, kojima e ovo biti 25. izdanje. Program zapoinje danas u petak 20. srpnja proslavom Dana opine. Od 20 sati u predvorju Osnovne škole Štrigova održava se sveana sjednica Opinskog vijea s podjelom opinskih priznanja. Potom

slijedi prigodan kulturni program u izvedbi KUD-a “Sveti Jeronim”, da bi prvi dan završio u središtu Štrigove narodnim veseljem, tombolom i nastupom trija Stridon. Drugi dan, u subotu 21. srpnja, sve je u znaku Otvorenih vrata bajkovite Štrigove. Od 11 sati je turnir u odbojci na pijesku, u 13 zapoinje natjecanje u boanju, te od 13.30 otvoreno ekipno prvenstvo

gradnju postojee školske zgrade ili u izgradnju nove moraju donijeti osnivai, odnosno Meimurska županija i nadležno Ministarstvo. Naglasio je kako za dogradnju postojee školske zgrade postoji sva dokumentacija zakljuno s graevinskom dozvolom. Što se tie mogunosti izgradnje nove školske zgrade, Opina je za to pripremila zemljište te je spremna suinancirati gradnju 10 posto vrijednosti investicije, dok bi Meimurska županija trebala osigurati 35 posto, a nadležno Ministarstvo 55 posto sredstava. Istie kako se Opina izjasnila da je spremna za obje solucije, no boljim smatra izgradnju novog objekta jer bi se tada otvorila mogunost preuzimanja postojee zgrade, ime bi se dobio prijeko potreban prostor za rad Opine, kao i drugih zainteresiranih.

Štrigove u šahu, koje nastavak ima u nedjelju ujutro od 9 sati u restoranu “Stridon”. Od 16 sati slijedi bajkovita šetnja štrigovskim krajem u organizaciji lovaca i vatrogasaca. Uživanje nudi ulica suvenira, runih radova, ekohrane i ulinih sviraa. Ništa lijepo u Štrigovi ne može biti bez štrigovskih sortnih vina, a ono svoj bajkoviti ples u punim ašama

zapoinje u 20 sati uz cjeloveernji zabavno - glazbeni program s grupom Walter Neugebauer&Cadilac i predgrupom Genova te velikom tombolom. Trei dan Štrigovskih noi zapoinje u 11 sati Magdalenskim proštenjem i svetom misom u župnoj crkvi. Nakon proštenjarskog objeda, sveanosti sele na štrigovske ulice, gdje od 14 sati zapoinje tradicionalna

povorka i prikaz starih zanata uz nastup grupe Tempo. Štrigovske noi 2012. završit e u nedjelju 22. srpnja seoskim igrama, narodnim veseljem i zabavnim dogaanjima. Organizatori pozivaju graane naše županije i regije da najljepši vikend u godini provedu na Štrigovskim noima. (S. Mesari)

Velika s Zapoela je velika sanacija župne crkve u Svetom Martinu na Muri, koja obuhvaa sanaciju od vlage, postavljanje drenaže, ureenje okoliša te postavljanje oplonika (tlakovaca). Vrijednostinvesticijebezprojektne dokumentacije iznosi oko 200 tisua kuna, a u financiranju sudjeluju Ministarstvo kulture


20. srpnja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZLATKO ZADRAVEC svaku srijedu prodaje na akovekom sajmu, a o tome je napisao i pjesmu

Uvijek uz šljunanu stazicu, meu starom kramom ili barem o veini onoga što mu se dogodilo dok je svake srijede do podne na prodaju nudio Ako je netko obilježje ako- ono što je od zaborava sauvao, dobio, prepravio i nekome vekog sajma, onda je to za milostinju proZlatko Zadravec iz dao, ili pak akovca, koji Prodavai stare u prtljazi godinama doma prodaje krame su ljudi kojima odnio, staru se dani rasipaju poput pijeda sakraska izmeu prstiju, ljudi koji su eka mu i razliitih zanimanja i uglavnom noosoih je neka njima neznana sila ili v u b a situacija dovela da rade ono što srij e jekoju možda i nikada ne bi da su mogli du. birati. I nisu prevaranti, kaže mnoZadravec za sebe i kolege Zapigi znakoji, kao i on, prodaju šem je ju i postaru kramu puno toga, znaju, koju premda ne pitaju kakve e znam hoe li netko biti cijene kukuruza, pšenice ili jema, a nekada ikada to proitati, ali neka se ga se pitalo i za cijene odojaka. nae. Tko zna, možda neki Zlatko je nenametljiva i novi prodavaa stare krame, mirna osoba, koja mnoge stva- ali ipak malo tvreg srca od ri primijeti, zapiše u glavu ili na mojeg, koji nee starine koje papir i tako pomogne drugima su zapravo svjedoci dogaaja da znaju ili da se sjete kako, što i vremena prodavati kao mii kada je bilo aktualno, koga vi- lostinju. Želio bih da doe to še nema ili tko se novi pojavio vrijeme, da pravi antikvarijati za nekoliko sitnih kuna ne zana sajmišnom prostru. - Svaku srijedu rano ujutro, vrše kao kolekcija bezdušnih ako ne prvi, onda meu prvi- bogatuna. ma, dolazim na sajam, na svoje prodajno mjesto uz šljunanu stazicu što dijeli travnjak na dvadesetak zelenih ploa. Tu u nizu sebi slinih ljudi i roba posložim staru kramu i ekam kupce, kojih je sve manje, ali sve su radoznaliji, pa me pitaju za ove i one savjete, te samo ponekad nešto i kupe, govori Zadravec u trenutku dok potencijalne mušterije, koje ponekad naziva i spodobama, razgledavaju njegovu izloženu robu. Nitko ga ne pita kako je na sajam zimi po snijegu i ledu ili Skrušena lica mase, ljeti po tropskoj vruini dopraznih pogleda slovce dovukao svoju urednu i s plitkim tragovima stopala ispravnu ali staru kramu. Zato uigranih u sitno kamenje puno toga i zapisuje. na kraju grada, u kasno ljeto s Daju milostinju za prvim mirisima jeseni, vrijedne starine dok izvježbano - Obilaze mene i moje izloekamo milostinju žene predmete mladi i stari u profinjenom odabiru ljudi, ljudi svakojakih zvanja i starina zanimanja, razliitih pogleda svekolikog puka. i lica i kada odaberu ono što PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Graevina je u dobrom stanju i eka dobrog kupca ili investitora

ZGRADA Majur u Štrukovcu i dalje ega investitora i kupca

Grad i VMO žele restoran ili galeriju mni smo izai ususret, odnosno priznati mu odreeni postotak ulaganja i slino. Žitelje Štrukovca i suJedini uvjet sjednih naselja, ali i koji poprolaznika, zanima Grad M. Srest avzbog ega prazan diše kao vlasnik ljastoji Majur, odzgrade i zemljišta spremo nosno bivša j e stara škola man je izai u susret kupcu ili da i grofovski investitoru, meutim, želimo i se dvorac. tražimo da Majur bude vrhunski u Naime, restoran, umjetnika galerija prije nekoili nešto slino, kaže Dražen liko godina MaMinistarstvo Srpak, gradonaelnik juru kulture uložilo je Murskog Središa ot vor i znaajna sredstva restoran, u sanaciju graevine, neu rei vrkoja je tako spašena od hunski, ali svakako propadanja, odnosno urušavanja. Prolaze godine, a na Majuru nema ne ‘birtija’, ili likovna galerija, nikakvih aktivnosti, govore mje- izložbeni salom ili nešto slino štani, a mi to isto pitamo Dražena što ide uz ovakvu, treba priznati, Srpaka, zamjenika gradonaelni- povijesnu i lijepu graevinu, naglašava Srpak, dodajui da inteka Murskog Središa. - Kako nema dogaanja, ima, resent samo treba doi u Gradsku i te kako ima, pa svako malo ne- upravu, iskazati ozbiljno zanimastanu žljebovi, okovi i drugi me- nje te e se sve staviti na papir i talni dijelovi koje odnose revni ‘akcija’ može poeti odmah. lopovi svih boja, pomalo u šali, a Prepreka su velika više u zbilji, kaže Srpak, i potom ulaganja nastavlja. - Grad Mursko Središe viIvan Vrši, predsjednik VMOše od svega želi riješiti pitanje i a Štrukovec i dobar poznavatelj problem Majura, ali sam ne mo- povijesti i sadašnjosti “stare škože u njega ulagati. Stoga smo, da le”, odnosno Majura, slino kao i tako kažem, ‘pustili glas’ da smo Srpak i Grad Mursko Središe silga spremni prodati ili dati u na- no želi da zgrada ne stoji prazna jam. Kupcu ili investitoru spre- te da se konano nešto uini. PIŠE: STJEPAN MESARI

- Meutim, ljudi koji se raspituju o Majuru, kao potencijalni kupci ili investitori, dolaze vodei se vanjskim izgledom graevine, koji je solidan, i misle da nije potrebno puno uložiti da bi se otvorio ugostiteljski obrt. No, kada ih uvedemo unutra, brzo im nestane zanimanje, jer unutrašnjost nije ureena. Prostorije jesu uredne, ali nema poda nego je samo nasipana batuda (kamenje) i ureeni su stropovi. Sve ostalo treba napraviti, a to puno košta, bez obzira želi li se otvoriti restoran, galerija, stalni umjetniki postav, paviljon ili tihi obrt. Ukratko, iskustvo iz razgovora sa zainteresiranim, a jedan vrlo ozbiljan je ovdje bio prošli tjedan, govore da se ljudi plaše velikih ulaganja, a ja velim da bez ulaganja i rizika nema uspjeha. Siguran sam da otvaranje dobrog restorana, umjetnike galerije i slinog sadržaja ovdje mora uspjeti. Tu prolaze stranci, domai turisti koji bi sigurno zastali zbog dobrog jela ili vina, a i mi domai želimo nešto više od obine krme. I, što nije nevažno, i Grad i Mjesni odbor spremni su pomoi svakom kupcu ili investitoru, kaže Vrši, naglašavajui da Majur ima povijest, priu, ima osnove, samo treba poduzetnike hrabrosti.

sanacija župne crkve sa 65 posto, dok preostali iznos plaajužupaSvetiMartinnaMuri i Opina Sveti Martin na Muri. Istovremeno se obavljaju pripreme za fasadu, jer su Opina i poduzee “ING. KLAN” projekt kandidirali za IPARD sredstva, a hoe li novac biti i odobren, znat e se poetkom idue godine. (sm)

Grad je spreman pomoi kupcu ili investitoru, s ciljem da Majur bude u funkciji i donosi kakvu takvu zaradu

Vlasnik je Grad Zgrada stare škole ili Majura u Štrukovcu dugo je bila u vlasništvu Osnovne škole Selnica, ali je Rudolf Klennert u vrijeme obnašanja gradonaelnike dužnosti pokrenuo postupak stavljanja Majura i sportskih terena oko zgrade u gradsko vlasništvo, te je situacija vrlo ista i pitanje ishoenja svih dozvola i suglasnosti može protei bez teškoa. Znaajna sredstva u sanaciju Majura uložilo je Ministarstvo kulture, koje je pri tom inzistiralo da se svaka revitalizacija ili promjene na zgradi usuglase s Ministarstvom. Interes Grada je od Klennerta do Dobrania da zgrada bude u funkciji, da ne propada te donosi kakvu - takvu dobit. (sm)

Druga srijeda

ih zanima prelaze sa mnom u borbu za cijenu. Nije im dobro ovo ili ono, kažu nije originalno, pitaj Boga koliko je staro, bezvrijedno ... Pitam ih zašto onda uope kupuju kad im ništa ne valja, kad je staro i neispravno i doznajem da zapravo žele platiti malo, a ja trebam novac i onda uzmem milostinju u odnosu na ono što stvarno vrijedi odreena slika, naprava, aparat i slino, kaže Zadravec, pjesnika duša koja ljude i dogaaje s akovekog sajma pretae u stihove koje e možda jednog dana i objaviti, kako bi nadolazee generacije, kada Zadravca više ne bude meu svojom starom kramom, kupivši kod nekog drugog ili novog prodavaa starina i knjižicu s njegovim zapisanim stihovima o svemu

Sve se tu vrti uokrug s izokrenutim pravilima a ja ne tražim puno i sve rjee me to grize jer se divim udesima prirode kad mi prilaze minijaturne kopije svojih roditelja držei za ruke a razgoliena tijela tumaraju okupana blagim znojem preko livade. Opojni mirisi peenih kobasica uspješno draže nosnice i dozivlju gladni svijet pod otvoreni šator u debeli hlad da hladnim pivom nakon dobre porcije zakljue dan. (Zlatko Zadravec)


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Tikve i mladi grah najprodavaniji Samo što su malo popustile ljetne žege, poveao se promet na akovekom placu i sajmu treu srpanjsku srijedu. Prodavai su iznijeli na štandove sve što se moglo, a i kupci su pohrlili kupiti nešto za svakodnevne potrebe, ali i za pripremiti nešto za zimnicu. U prvom redu to je mladi (presni) grah, koji e domaice staviti u zamrzivae ili ih pospremiti u lašice kao salatu zajedno s mladim lukom i ešnjakom, a zatim i sve vrste tikvi koje e naribati i zamrznuti za zimsku pogau s tikvom i makom ili pak za spremanje umaka

A

GRO AXA

Dunjkovec, J.J. Strossmayera 1 mpaa@hi.t-com.hr

ili sonog variva. Traženi je mladi krumpir, zatim sve vrste voa, najviše marelice, nektarine i lubenice. I peenjari su prodali nešto više kotleta, a posebno su dobro išle svinjske koljenice ili bunceki. Gemišti i piva na litre, ali i rakijica hladna i mirisna. Sve u svemu, jedna lijepa srijeda, za poželjeti da se eše ponovi. (S. Mesari)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mladi grah 25 kn/kg - mladi grah ljuska 10- 15 kn/kg - razne kve 8 do 15 kn/kom - mlado zelje 7 kn/kg - lubenica 20 kn/kom - marelice 15 kn/kg - nektarine 14 kn/kg - kruške 8 kn/kg - sabljica 10 kn/kom - ljiljan 12 kn/kom

POSLOVNICE Dunjkovec: 040/829-237 Nedelišće: 040/823-072 Pušćine: 040/895-603

Poljoprovrednici, u našim poljoprivrednim ljekarnama nudimo: Sredstva za zaštitu bilja, sjemensku robu, mineralna i organska gnojiva, stočnu hranu, opremu za poljoprivredna domaćinstva...

LIKRA - novo u ponudi PREMIKSI LIKRA izbor profesionalaca! - krave e - svinje je - perad d

najpovoljnije cijene!

Kupinovo vino ovogodišnje berbe bit e najbolje od lipnja do prosinca idue godine. To znai da emo od 1. srpnja 2013. godine EU pogostiti vrhunskim kupinovim vinom. Bolji ulazak Hrvatske u EU ne može se zamisliti, kaže Sanja Hadela, voditeljica marketinga u OPG-u Hadela iz Grkavešaka

ZAPOELA ovogodišnja berba kupina u Meimurju - nikada bolja i kvalitetnija kupina

Europu emo doekati s vrhunskim kupinovim vinom PIŠE: STJEPAN MESARI Lani je berba kupine zapoela tono na sSvetu Mariju Magdalenu, 22. srpnja, dok je ljetos berba zapoela nešto ranije, i to na Gospu Karmelsku, 16. srpnja, dakle, tjedan dana ranije. - Razlog nešto ranijoj berbi je iznimno lijepo i toplo vrijeme, pa su plodovi dobili puninu sokova i šeera, što znai da su optimalno zreli za berbu kupine, koju emo preraditi u vino, upoznaje nas Sanja Hadela u njihovom kupinjaku u Grkavešaku. Dodaje kako se kupina ne pobere odjednom, nego se berba odvija u nekoliko faza, pa kampanja traje i šest - sedam tjedana. - Mi prodajemo vrlo male koliine konzumne kupine,

nego gotovo sve preraujemo u vino, džem i rakiju. Uzgajamo sortu Thornfree, najpoznatiju ameriku kupinu, koja daje izuzetno kvalitetne plodove, odlino je prihvaena na tržištu, a preraena u vino je vrhunska kapljica, gotovo nezamislive kvalitete i bajkovitosti okusa. Jedva ekamo ulazak Hrvatske u EU kako bi na zapadno tržište, odnosno turistima iz ostalih europskih zemalja mogli ponuditi naše vino, za koje smatram da je najbolje, govori Sanja, dok sa sestrom Tanjom priprema kupinik za dolazak beraa koji e runo pobrati nekoliko tona crnih sonih plodova.

Konzumna kupina traženija nego ikada Osim OPG-a Hadela, u briježnom svetomartinskom kraju kupinom se bavi niz godina OPG Šafari u Gornjem Koncovaku, prvi i najvei proizvoa

kupine u Meimurju, koji skoro polovinu proizvodnje kupine plasira na tržnice i trgovake centre kao konzumnu kupinu. - Zapoeli su ovogodišnju berbu kupina, koja je ve na prvi pogled izuzetno lijepog izgleda. Okus pak je bajkovit, gotovo neopisiv, jer crna zrela kupina topi se u ustima i vrlo je slatka. - Osim što je lijepa, rodna i slatka, ovogodišnja kupina je sto posto ekološki uzgojena, pa e kvaliteta sigurno biti vrhunska, kaže Zdravko Šafari, obrazlažui da su vremenski uvjeti utjecali na tretiranje u kupiniku. - Drugu godinu uzastopno izbjegavamo kemijsko tretiranje trave i korova. Jednako je i sa štetnicima, koji zbog gotovo idealnih vremenskih prilika nisu imali mogunosti razmnožavati se niti su se zadržali u kupiniku. Evo, sada krajem srpnja meu kupi-

nama je sve isto, plodovi su lijepi i berba ide vrlo dobro, zadovoljno istie Šafari, koji je ve dio pobranih malina stavio u proces proizvodnje vina, a dio plasirao u Dalmaciju i Zagreb, veli da su Dalmatinci poludjeli za kupinama i traže stalno još. Usporedo s berbom konzumne, obavlja se i berba kupine za proizvodnju vina. Šafarievo kupinovo vino meu najpoznatijim je na hrvatskom tržištu, ukrašeno brojnim medaljama, odlikovanjima i priznanjima, što se oekuje i od ovogodišnjeg vina. - Ove godine je interes trgovaca i potrošaa za kupinom jako dobar i jednostavno nismo u mogunosti zadovoljiti potražnju, pa smo dio dosadašnjih kupaca napustili, odnosno preporuili smo im druge kupinare. Cijena je relativno dobra, jer za kilogram dobivamo od 12 do 15 kuna, ovisno o kvaliteti, odnosno veliini ploda, govori Šafari. I Šafarievi, kao i Hadele, drže sortu tom free, iji plodovi ne zriju istovremeno, pa stoga berba traje mjesec i pol dana. Jedni i drugi naglašavaju kako je vrlo važno biti dobar uzgajiva, dobar preraiva i korektan prodava. Oni sve to posjeduju i stoga nemaju problem s plasmanom svojih kupina i kupinovog vina, za razliku od mnogih konkurenata koji teško uspijevaju opstati na sve zahtjevnijem tržištu.


20. srpnja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT I ljeti se voli vrt.

HYPERICUM Kako je lijep ovaj Svijet! Ovdje potok, ondje cvijet. Hypericum je vrlo dobar izbor ako trebate nezahtjevnu biljku koja e oživiti prostor žarkim žutim cvjetovima od sredine ljeta do prvih mrazova. Cvjetovi su plosnati s nakupinom prašnika u sredini, a u nekih sorti slijede ih upadljivi crni ili crveni plodovi. Veina liša ostaje preko zime. Uobiajan izbor je H.calycinum – potpuno pouzdan i nezahtjevan niskorastui grm koji e uspijevati skoro svugdje, ispod drveta i na suhim brežuljcima. Brzo se širi,potiskuje korove i stvara masu cvjetova slinih žabnjaku. Glavni je problem u te vrste brzi rast i zato vrijedi potražiti druge vrste pljuskavice. Svi cvatu prilino slino,

ali visine variraju od nekoliko centimetara do 2 m i više. Neke sorte su manje otporne od obine ili vrtne H.calycinum, ali ih vrijedi uzgajati. H.calycinum naraste oko 50 cm i široko se razraste, što je vrlo korisno, ali može postati korov ako se rast ne nadzire. Ako želite 60-90 cm visok Hypericum koji se ne širi tako jako, imate ih nekoliko na izbor. Cvjetovi H. Moserianum Tricolor su mali, ali listovi imaju uoljivu mješavinu zelene, krem i ružiaste. H. Androsaemum je šareni grm veliine 90 x 30 cm – žuti cvjetovi , crne bobice i crveno liše u jesen. H.prolificum je uspravan grm zapažen po bogatoj cvatnji. U visini od 1-1,2 m su H. orrestii s velikim cvjetovi-

ma i bronanim plodovima te popularni H. inodorum Elstead s malim zvjezdolikim cvjetovima i privlanim crvenim plodovima. H. kouytchense je još jedna sa crvenim bobicama kao i H. Gold Penny. Visoko rastue pljuskavice su možda najbolje. H. Hidcote je visok 2 m, nosi obilje zlatnih cvjetova od srpnja do listopada. Još bolji je H. Rowallane, ali je prilino osjetljiva biljka i treba zaklonjeno mjesto. Nasuprot tome su pljuskavice za kamenjare kojima dominira 12cm visok H.polyphyllum. Sorta Citri-

num je niža i ima limun žute cvjetove. H.coris (30 cm) je biljka poput vrijeska sa zvjezdolikim cvijetovima, a H. Reptans ima crvene pupoljke koji se otvaraju u zlatne cvjetove. Svako vrtno tlo koje ne zadržava vodu bit e dobro – Hypericum uspijeva na suncu ili djelominoj sjeni. U ožujku orežite H.calycinum gotovo do tla. Visoke sorte trebaju manje orezivanja – odstranite gornju treinu grana svakog proljea. Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za

male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Du-

brava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Pretilost pasa i maaka Suživot kunih ljubimaca i ljudi traje ve tisue godina i oni postaju sve ovisniji o svojim vlasnicima. Danas se psi i make ne moraju posebno truditi, boriti za hranu kao prije, ve im je ona lako dostupna. Vlasnike životinja veseli vidjeti kada njihov ljubimac hlapljivo i puno jede i ne oskudijeva u hrani, ako ga moleivo gleda dobit e i nešto dodatno sa stola za vrijeme ruka ili pak poslije kakvu slasticu. Vlasnici misle da tim svojim postupcima samo jaaju odnos sa ljubimcem i ne smeta im ako je „pesek ili makica“ malo popunjena i slina „medeku“, ve im je to potvrda da se dobro brinu o njemu i da je ljubimac zdrav i veseo. Hrana je energija i kada životinja jede više nego što treba, organizam višak energije ne potroši ve dolazi do prekomjernog nakupljanja masnoa u organizmu što dovodi do pretilosti (debljine). Velik je broj uzroka koji dovodi do pretilosti i oni su obino višeslojni. Stalna dostupnost hrane u zdjelici, dosada, smanjena tjelesna aktivnost, seksualni status (sterilizirane i kastrirane životinje trebaju manje hrane zbog sporijeg metabolizma), genetska predispozicija, neke hormonalne bolesti

i neki lijekovi kao što su glukokortikoidi naješi su uzroci unosa viška hrane. Pretilost u pasa i maaka u stalnom je porastu (zadnje istraživanje 45% u razvijenim zemljama) i ozbiljno je treba razmatrati kao kroninu bolest. Masno tkivo nije samo pasivno odlagalište viška energije ve je složen organ koji proizvodi razne tvari koje imaju utjecaj na metabolizam, upalne procese, krvni tlak, srce, tumorozne procese i dr., odnosno može biti predispozicija za mnoge ozbiljne bolesti. Prevelika težina nadalje optereuje lokomotorni sustav (zglobove, kosti, tetive) pa se takve životinje u pravilu i manje kreu što još više stvara predispoziciju za debljanje. Anestezija i operativni zahvat takoer su puno riziniji. Reproduktivna sposobnost je uvelike smanjena a i eši je otežan porod. Budui da se mast deponira ispod kože eši su i dermatološki problemi. Vruina i sparina posebna je opasnost za takve životinje. Pretili psi i make dva puta eše ugibaju u srednjoj dobi u usporedbi s ne pretilim i ne dožive duboku starost. Gdje je razlika izmeu normalne težine i pretilosti?

Prekomjerna težina od 10% može se oznaiti kao poetna pretilost, a od 20% i više kao vidljiva. Prekomjernu težinu od 35% vrlo je teško vratiti na normalu jer je u takvom tijelu ve došlo do metabolikih i hormonalnih promjena pa životinja i sa malim unosom hrane ne mršavi. Ujedno debeli potkožni sloj masnog tkiva djeluje kao izolator te je za održavanje normalnih unkcija u organizmu potrebna puno manja energija koju unosimo hranom. Meutim ovdje dolazimo do pitanja što je idealna težina za pojedinog ljubimca budui da normalne težine i unutar jedne pasmine variraju ovisno o grai, spolu, dobi. Subjektivni kriterij kojim se u praksi služimo je procjena potkožne koliine masti iznad lukova rebara i slabinske kralježnice. Gledajui sa strane i odozgo kod pretilih životinja gubi se granica izmeu prsnog koša i abdomena. Gledajui prednje i stražnje noge vidimo nerazmjer u debljini izmeu šapa i došaplja te gornjih dijelova nogu i trupa u pretilih životinja. Postoje i tablice težina za razliite pasmine životinja. Objektivno potkožno masno

tkivo može se mjeriti i ultrazvukom te rendgenom. Kod lijeenja pretilosti postoje razni programi hranjenja kod kojih se neki baziraju na smanjenju koliine hrane, a time i energije, drugi na smanjenju kalorijske vrijednosti u hrani ili pak trei na potpunom oduzimanju hrane uz dodatak vode i minerala što je dosta nehumano. U praksi naješe primjenjujemo redukcijsku dijetu koja traje nekoliko mjeseci, a koja sadrži 60% potrebne koliine za održavanje one težine koju želimo postii. Postoje i lijekovi, odnosno dodaci prehrani koji djeluju na manjak apetita ili pak ubrzavaju metabolizam. I na kraju hrana za kune ljubimce trebala bi biti kvalitetna i zdrava te osiguravati potrebnu energiju kako bi se životinja održala zdravom i u kondiciji, u skladu s njenim nainom života i dobi. mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.

TITAN DUO PACK 1ha 520,00 kn


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.

BELICA

Zlatna misa preasnog Ivana Kozjaka Preasni Ivan Kozjak, dugogodišnji župnik u Svetom Jurju na Bregu, u nedjelju 15. srpnja služio je svoju zlatnu misu i proslavio 50 godina sveenike službe. Sveana sveta misa služena je u župnoj crkvi u Belici, rodnom mjestu slavljenika, a nazoio joj je velik broj vjernika iz Belice i Svetog Jurja na Bregu. Preasni Kozjak za sveenika je zareen 29. lipnja 1962. godine, u Svetom Jurju na Bregu službovao je od 1972. do 2009. godine, a sada

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec

stanuje u Sveenikom domu u Varaždinu. Preasni Kozjak svojim je primjernim radom i zalaganjem župu Sveti Juraj na Bregu uinio jednom od najboljih u Biskupiji kada se radi o materijalnim a još više duhovno - vjernikim vrjednotama. U svitanje zaslužene mirovine, nemarom ljudskog rada 4. lipnja 2008. godine srušena je svetojurjevska župna crkva, što je preasnog Kozjaka duboko potreslo i ostavilo traga na njegovom zdravlju. (sm)

ŽUPA Sv. Petra I Pavla app. Makovec Klaunovi Bolnice bezbolnice ponovno razveselili male pacijente Varaždinski biskup mons. Josip U ove vrue ljetne dane djelatnici Gradskog društva Crvenog križa akovec nisu zaboravili najmlae bolesnike koji borave na Djejem odjelu Županijske bolnice akovec. Tako su ponovno bolesne mališane razveselili klaunovi Krešo i Aneta. Svojim jednostavnim pristupom i odlinim nastupom oduševili su djecu, koja su se rado odazvala i bila njihovi pomagai. Svakom djetetu poklonili su balon u obliku cvijeta, make, psia, ma i gitare. Ovom prigodom Gradsko društvo Crvenog križa akovec poklonilo je Djejem odjelu pelene za djecu. Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa akovec inae je u prvom po-

Mrzljak blagoslovio nove orgulje

lugodištu 2012. organiziralo dvadeset i dvije akcije dobrovoljnog darivanja krvi, u kojima su prikupljene 1.626 doze krvi.

Odbijeno je 210 dobrovoljnih darivatelja krvi zbog zdravstvenih i drugih razloga, a 85 osoba krv je dalo po prvi put.

NATJEAJ za volonterski rad

Želite volontirati? Maribor - europska prijestolnica kulture vas oekuje! Volonterski ured Meimurja poziva sve koji se žele ukljuiti u volontersku djelatnost neka se prijave na objavljeni natjeaj za meunarodnu volontersku aktivnost. U sklopu projekta “City volunteers”, koji je u okviru IPA Operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013., jednom volonteru iz Meimurske ili Varaždinske županije bit e omogueno tri mjeseca volontiranja (troškovi puta, smještaja i hrane podmireni) u Mariboru na organizaciji Maribor - Europska prijestolnica kulture 2012. Volonterski

rad zapoinje 1. listopada i trajat e sve do kraja godine. Rad na projektu “Maribor 2012. – europska prijestolnica kulture” omoguit e volonteru stjecanje novih znanja i iskustva koja e kasnije moi koristiti u programima u svojem regionalnom podruju. Prijaviti se mogu volonteri iz Hrvatske, i to iz Varaždinske i Meimurske županije. Prijava mora sadržavati motivacijsko pismo i životopis s opisanim iskustvom na podruju volonterstva. Prednost pri odabiru imat e kandidati koji dobro vladaju vještinom ra-

da u Ofice paketima te mogu komunicirati na slovenskom i engleskom jeziku. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 31. kolovoza na e-adresu nevenka.alja.gerl@ ilantropija.org, a rezultati odabira bit e poznati najkasnije do 10. rujna. Kandidati e biti pravovremeno informirani o rezultatu odabira elektronskom poštom. Sve dodatne informacije, osim na navedenoj e-adresi, mogu se zatražiti i od kontakt osobe Nevenke Alje Gerl (mob: +386 31 786 028). (rr)

Za vrijeme sveanoga euharistijskog slavlja, koje je predvodio na sam dan svetkovine Sv. Petra i Pavla app., varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak blagoslovio je nove orgulje u župnoj crkvi u Makovcu, iji su zaštitnici upravo apostoli Petar i Pavao. Rije je o orguljama sa sedamnaest registra, dva manuala i pedalom, koje je 1973. u Klagenfurtu izradio orguljar Rudolf Novak. Prije nego su dopremljene i instalirane u župnoj crkvi u Makovcu, u zvuku ovog instrumenta mogli su uživati vjernici u crkvi Am Schuttel u Beu, na Prateru. Tamo je za njih saznao i velikim dijelom omoguio da završe u Makovcu vl. Franjo Radek, koji je na sveenikoj službi u Austriji. Orgulje su u crkvi Sv. Petra i Pavla postavili orguljari, braa Franjo i Petar Moric, uz idejni projekt arhitekta Aleksandra Bašia. Postolje za orgulje, koje su teške dvije tone, postavila je i darovala tvrtka “Primabiro”, a u radovima su sudjelovale i tvrtka “Intermegrad” i stolarija “Jasen”. Treba spomenuti da su nabavu i postavljanje orgulja pomogli i župni suradnici, posebno Ivan Radek, Vladimir Jambor, Ivan Jambroši i Josip Hodi, te sami

Iako su izraene 1973. godine, zahvaljujui odlinoj restauraciji, orgulje u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla app. u Makovcu izgledaju kao nove

župljani, koji proteklih godina sudjeluju svojim darovima u dogradnji i ureenju župne crkve. Na poetku misnog slavlja biskupa, sveenike i okupljene vjernike pozdravio je domai župnik vl. Josip Blažon, koji je zahvalio svima koji su pomogli nabavu novih crkvenih orgulja, onima koji su sudjelovali u njihovom postavljanju, te svima koji su pridonijeli sveanosti blagoslova i proslavi župnoga blagdana. Uz biskupa je misu slavilo i desetak sveenika akovekog dekanata, te dvojica poniklih u Makovcu, fra dr. Ivan Damiš i vl. Hrvoje Damiš. U svojoj je propovijedi mons. Mrzljak naglasio kako vjera ne

Orgulje je blagoslovio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak

smije biti samo tradicija u životu vjernika, nego mora biti prisutna u njihovu svakodnevnom životu. Svakako je loše ako nam vjera postane samo neki ukras ili etiketa koju stavljamo na sebe, jer trebamo biti svjesni da bi se vjera trebala odražavati u svim podrujima našeg života. Blagoslivljajui pak nove orgulje, biskup Mrzljak zazvao je Božji blagoslov na sve župljane i darovatelje, kao i one koji e se orguljama koristiti i kojima e one služiti. Pozvao je nazone da im nove orgulje pridonose još sveanijem slavljenju svetih misa, kako bi se svi zajedno ujedinili u duhovnoj melodiji zahvalnosti Bogu i dobrote meu ljudima. Tijekom mise liturgijsko pjevanje uveliao je župni zbor, ije je izvoenje na novim orguljama pratio mr. Višeslav Jaklin, orguljaš varaždinske katedrale, koji je nakon mise kraim koncertom predstavio mogunosti instrumenta u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla app. u Makovcu. (so, tv)


AKOVEC AKOVEC

13. srpnja - 3. kolovoza Izložbeni salon Muzeja Meimurja akovec 2. Salon fotografije akovec 2012. Ljeto u Gradu Zrinskih i Porcijunkulovo Nastavljaju se bogati i raznoliki programi ACT ACT AKOVEC AKOVEC

RAZGOVOR RAZGOVOR ss povodom povodom

Krešimir Krešimir Konevski Konevski -- frontmen frontmen grupe grupe Zadruga Zadruga

Izložba fotografija “Moj kvadrat” Umjetnika intervencija “Mjesto predaha” 6. Slobodni festival PRELOG PRELOG

Vrhunski nastup ansambla “Lado” DANI DANI DONJEG DONJEG RALJEVCA RALJEVCA

Središnja proslava 21. srpnja


2

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

PETAK, 20. srpnja, 20 sati Prelog, Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca

Izložba Likovne udruge Donjeg Meimurja povodom “Jakoplja” lanovi Likovne udruge Donjeg Meimurja predstavit e povodom “Jakoplja” svoje radove u prostoru Pastoralnog centa bl. Alojzije Stepinca u Prelogu. Sveanost otvorenja

NAŠA PREPORUKA CHARTERA VELIKA ŠPANJOLSKA TURA 29.07.10 danaod 5.950 kn KRSTARENJE MEDITERANOM & VALENCIA 29.07.10 danaod 5.990 kn ANDALUZIJA 27.09.6 danaod 4.990 kn

NAŠA PREPORUKA PUTOVANJA PARIZ 01.08.5 danaod 3.795 kn ZEMLJE BENELUXA I FLORIADE 21.07.6 dana3.650 kn PARIZ I ZABAVNI PARKOVI 31.07.6 dana2.490 kn

LAST MINUTE 21.07. Beneluks 29.07. Valencia avio 12.08. Oxford 12.08. Bavarska tura

AKTUALNO 21.07. Beneluks i Floriade 23.07. Malta 28.07. Gardaland 2d 29.07. Krstarenje Valencia 30.07. Malta 31.07. Pariz 01.08. Pariz 5 dana 06.08. Malta 08.08. Rusija 09.08. Jordan i Izrael 10.08. Baltičke zemlje 10.08. Dubai & Seychelles 10.08. Dubai 11.08. Gardaland 2d 11.08. Pariz 5 dana

NAŠA PREPORUKA MEDITERANA TUNIS iz Zagreba, TURSKA iz Graza i Ljubljane GRČKA iz Graza i Ljubljane,... zatražite ponude u poslovnici!

BOOM ETVRTAK - 20% POPUSTA JELSA - ADRIATIQ HOTEL HVAR 3* i BIOGRAD MED.SELO SAN.ANTONIO 3* Rezervirajte smještaj četvrtkom i ostvarite popust od 20% (minimum 4 noćenja)

PRODAJEMO I ULAZNICE ZA KONCERTE: RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08. IL DIVO u ZG 17.09., TERRANEO u Šibeniku, ŠPANCIRFEST u Varaždinu... ulaznice za sportska događanja RUKOMET, košarka... i još mnogo toga...www.kompas.hr Više informacija u našoj poslovnici u Čakovcu! POSJETITE NAS I PUTUJTE S KOMPASOM!

9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

www.kompas.hr

U

cilju popularizacije dobre fotograije, prošlu je godinu u akovcu pokrenut Salon fotograije koji je imao nacionalni karakter. Ovu je godinu Salon prerastao u meunarodnu manifestaciju pod FIAP pokroviteljstvom. Sveano otvorenje 2. Salona fotograije uprilieno je u petak 13. srpnja u izložbenom salonu Muzeja Meimurja akovec, uz nazonost profesionalnih fotografa, nagraenih i pohvaljenih autora, štovatelja dobre fotograije i svih onih koji prepoznaju vrijednost kreativnoga fotografskog izriaja. Predsjednik Salona fotograije akovec Petar Kova tom je prigodom kazao: - Ove godine Salon je privukao autore iz cijelog svijeta: Novi Zeland, Australija, Argentina, Indija, Bangladeš, cijela Europa, Rusija ... Izuzetno smo zadovoljni odazivom. Na natjeaj se prijavilo 348 autora iz 44 zemlje s blizu 4.000 fotograija. Trolani žiri u sastavu Nicos Karanikis (Cipar), Jacky Martin (Francuska) i Wolfgang Wiesen (Njemaka), lanovi FIAP-a s višegodišnjim iskustvom imali su težak zadatak, u dva dana izabrati najbolje radove. U selekciju salona ušlo je 800 radova. Salon je primao kolekcije na Slobodnu tem” te na teme “Portret”, “Arhitektura” i “Pokret”. Fiziki nismo u mogunosti izložiti svih 800 radova, pa emo pokušati organizirati projekciju svih radova na LED displayu Centra za kulturu akovec. Hrvatski autori koji su predstavljeni na salonu jesu: Toni Brnovi, Željko Car, Davor Doleni, Roberto Pavi (pohvala), Neda Raki, Zvonko Radianin, Slavko Radman (pohvala), Petar Sabol, Vlasta Štalekar, Zvonimir Tanocki, Lucija Trupkovi, Valentina Vukadinovi (pohvala) i Zdenko Vukeli (pohvala). Nagraeni su hrvatski autori Zvonko Radianin s kolekcijom na slobodnu temu “On the Top”, koji je osvojio

izložbe najavljena je za 20 sati. Preloški likovnjaci time e nastaviti niz izlaganja radova nakon uobiajenih tradicionalnih izložbi povodom Sajma cvijea te Dana kruha i zahvale. Aktiv-

PETAK, 20. srpnja, 22 sata Centar za kulturu akovec,

nosti Udruge uskoro se nastavljaju organizacijom 15. likovne stvaraonice za djecu i mlade, koja e se održati u etvrtak 26. srpnja u prostoru pizzerie “Ro-sa” u Prelogu, s poetkom u 16 sati, a potom i 2. kolovoza u istom prostoru, takoer s poetkom rada u 16 sati.

MAMUT - filmski sp Francuska crna komedija starog kova, pria o životnoj renesansi jednog penzionera koji se razoarao u svoju okolinu. Serge Pilardosse zvan Mamut (Gerard Depardieu) je sumorni i šutljivi zaposlenik klaonice. Upravo je navršio šezdeset godina i kolege organiziraju proslavu u povodu njegovog

OTVOREN 2. Salon fotografije akovec 2012.

Nije važno gledati, v - Raduje me što se akovec upisao u kartu gradova koji rade salone. U svijetu ih ima mnogo, ali malo ih je u Hrvatskoj. Zato je svaka nova izložba fotograija dobrodošla. Organizacija svakog salona je teška i u inancijskom i u organizacijskom smislu. Svia mi se pristup i ozbiljnost organizaciji ekipe akovekog Salona i ja sam im pomogao koliko sam mogao. Ovakve izložbe znaajne su za domae autore koji mogu procijeniti gdje se nalaze u o d -

Obrazovni sustav je nedostatan, premalo se vremena posveuje likovnoj umjetnosti i premalo je programa gdje mladi mogu doi u dodir s kreativnim promišljanjem. Djeci treba dati fotoaparate u ruke. Treba ih potaknuti i ukljuiti u rad fotografskih radionica Petar Kova, predsjednik Salona fotografije akovec, i Ivica Nikolac, predsjednik Hrvatskog fotosaveza

broncu, te Toni Brnovi, kojem je takoer dodijeljena bronca u tematici portreta za rad “Kenzo Look”. Salon je proglasio otvorenim Ivica Nikolac, aktualni predsjednik Hrvatskog fotosaveza, izvrstan poznavatelj fotografske umjetnosti. Bogato izlagako

iskustvo (desetak samostalnih izložbi, više od pedeset skupnih izložbi, voenje fotografskih radionica i teajeva) te meunarodna aktivnost u kojoj bilježi žiriranje i selektiranje izložbi tek su dio jamstva zahvalnog sugovornika za pozicioniranje ovogodišnjeg salona u akovcu:

nosu n a s v je t ske trendove, tehnike, motive. Bit e izvrsno ako Grad akovec i Meimurska županija prepoznaju vrijednost ovakvih dogaaja. • Kako procjenjujete kvalitetu hrvatske fotograije upravo u odnosu na aktualne svjetske dosege? — Fotograija u Hrvatskoj razvija se na nekoliko razina. Dio

ACT akovec

Izložba fotografija “Moj kva U mnoštvu aktivnosti, koje inicira udruga ACT akovec, zabilježen je i postav izložbe fotograija pod nazivom “Moj kvadrat”. Izložba se mogla razgledati od 3. do 10. srpnja u medijskoj dvorani ACT akovec. Predstavljeni autori polaznici su radionice fotograija, koja je bila održana u organizaciji ACT-a. Oni su tijekom rada radionice stekli znanja iz domene analogne i digitalne fotograije, osnova digitalne fotograije (svjetlo i ekspozicija, okvir, objektiv, kompozicija slike, svjetlo i boje, pristup fotografskom motivu). Od listopada prošle pa do lipnja ove godine

kroz organiziranu edukaciju ukljueno je više od tridesetak stalnih i povremenih polaznika. Voditelj radionica Milivoj Mimi Kuhar o fotograiji kao mediju s kojim se svakodnevno susreemo promišlja: - Današnja produkcija fotograija nemjerljivo je intenzivnija nego što je to bilo kad je ta fotograija bila u celuloidno/papirnoj formi. Digitalna fotograija donijela je nevienu ekspanziju medija i dogodilo se ono o emu smo sanjali još do nedavno:


20. srpnja 2012.

SUBOTA, 21 srpnja, 18 sati Donji Kraljevec, crkva Sv. Marije Magdalene

Tribina “Petkom u 22”

skii spoj nostalgije i zajedljive satire odlaska u mirovinu. Raditi je poeo još kao šesnaestogodišnjak; nikad nije bio bez posla niti je ikad bio na bolovanju. No, u razgovoru u mirovinskom otkriva da je, tijekom njegovoga burnog života, ni manje ni više nego šest poslodavaca “zabora-

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vilo” prijaviti plau koju su mu isplaivali. Da bi mogao dobiti mirovinu, morat e podnijeti potrebne dokaze o zaposlenju. Izdvojite u petak naveer 92 minute za ovu ilmsku dramu koja e vam prezentirati ini spoj nostalgije i zajedljive satire.

Dani Donjeg Kraljevca - središnja proslava u subotu 21. srpnja Udruga “Pjesma” opine Donji Kraljevec, Mjesni odbor i crkveni odbor Donji Kraljevec ovu godinu zajedniki organiziraju Dane Donjeg Kraljevca – Magdalenje. Od 6. srpnja održava se tradicionalni no-

gometni turnir ulica na stadionu “Fundacije”, odnosno sportskom centru. Središnja proslava održat e se u subotu 21. srpnja sveanošu u crkvi Svete Marije Magdalene s poetkom u 18

sati, te glazbenim programom. U župnom dvoru u Donjem Kraljevcu bit e postavljena izložba “Donji Kraljevec nekad i sad”, ujedno etnoizložba, izložba runih radova te izložba starih fotograija. (JŠ)

važno je vidjeti ... fotografa samostalno izlaže u poznatim svjetskim galerijama. ‘Photodays’ u Rovinju okuplja najbolje hrvatske autore i daje osobit, drugaiji prikaz radova. Imate autore koji prilino rijetko izlažu i koji rade samo na poziv. Imamo jake autore, ali nam nedostaje više salona, više prilika za izlaganje i više izložbenih prostora. Hrvatska je, fotografski gledano, vrlo rano zakoraila u svijet fotograije i uvijek smo bili u svjetskom vrhu što se tie praenja trendova. Podsjetimo se samo da je još daleke 1886. godine Peter Salcher u Rijeci prvi put u povijesti fotograirao metak u letu. • Koje osobine treba zadovoljavati fotograija da bi se ocijenila ‘dobrom’? Je li mogue opadanje kvalitete fotograija s obzirom na pojavu svima cjenovno dostupnih kvalitetnih digitalnih fotoaparata? — Još u vrijeme i na prostoru stare Jugoslavije vodila se rasprava postoji li amaterska fotograija u odnosu na profesionalnu. Najbolji odgovor bi bio: ne postoji ni amaterska ni laika. Postoji samo dobra fotograija. Ponekad se do dobre fotograije može doi sluajno, jednim bljeskom. I zbog toga fotograija nee nikad nestati, kao što nikad nee nestati ni klasina forma knjige. Danas, kad se milijuni ljudi bavi fotograijom, još uvijek postoje za-

ANSAMBL “LADO”

Brojna publika pozdravila nastup u Prelogu ljubljenici koji rade tehnikom ‘camera obscura’ i vole izražaj analognim fotoaparatima. Bitan je onaj koji stoji iza fotoaparata, da parafraziram: nije važno gledati, važno je vidjeti. • Mnogo radite na edukaciji mladih ... — Kod nas se premalo radi s mladima, oni su naš potencijal i budunost hrvatske fotograije. Bitno je mlade ljude nauiti kako da prepoznaju ono što je vrijedno u fotograiji. Još je, na žalost, pokojni povjesniar umjetnosti, prof. dr. Radovan Ivanevi, u srednjoškolskim udžbenicima dao naglasak na dilemu oko toga kako vrjednovati umjetnost. Koliko vremena treba gledati fotograiju ili neko umjetniko djelo da bi spoznali njegovu vrijednost. To su momenti gdje Hrvatska za sad, na žalost, zaostaje. Obrazovni sustav je nedostatan, premalo se vremena posveuje likovnoj umjetnosti i premalo je programa gdje

mladi mogu doi u dodir s kreativnim promišljanjem. Djeci treba dati fotoaparate u ruke. Treba ih potaknuti i ukljuiti u rad fotografskih radionica. Za kraj rei u vam samo jedan primjer: kad su svjetski fotograi i strunjaci u Rovinju na jednoj izložbi pregledali radove autora od 9 do 18 godina, ne znajui prvotno da se radi o djejim radovima, bili su iznenaeni svježinom i kvalitetom radova. To je naša budunost. Mlade generacije koje dolaze nisu ‘za baciti’. Samo im treba posvetiti više pažnje i dati im poticaj za kreativan rad. Svi koji volite i cijenite dobru fotograiju nemojte propustiti razgledati postav 2. Salona fotograija akovec 2012. do 3. kolovoza u Starom gradu u prostoru izložbenog salona Muzeja Meimurja akovec. Oekuje vas bogat kolaž motiva, boja i dobrih fotografskih tema. (rr)

adrat” fotograija i fotograiranje je postalo dostupno velikom broju ljudi. Uz pomo ‘mreže svih mreža’, fotograija postaje medij kojim se bave svi uzrasti i taj medij može prenijeti informaciju u djeliu sekunde na sve strane svijeta. Danas smo u medijskom Eldoradu. “Moj kvadrat” okupio je radove 11 autora polaznika radionice (Sarajko Baksa, Danijel Blažeka, Ljiljana Bujan, Ivana Kiri, Dragutin Kliek, Ivanica Lepir, Ivan Lepoglavec, Ivan Ma-

li, Dražen Poljani, Zoran Reif i Martina Strahija), koji su svi pokazali velik interes za medij, a nekima od njih e fotograija postati i životna preokupacija. Autori su za vlastito predstavljanje do-

bili ogranien prostor kvadrata dimenzija 760x760 mm, i prema procjeni voditelja fotografskih radionica svi su u tome u potpunosti i uspjeli. (rr)

U subotu 14. srpnja na Trgu slobode Prelog ambasador folklora tradicije i baštine “Lado” svojim je nastupom obogatio ljetne ve-

eri Grada Preloga. Lado je vrhunski plesni ansambl, ali i izvanredni folklorni zbor, s 37 vrhunskih umjetnika koji istodobno plešu i pjevaju na

najvišoj umjetnikoj razini i 15 virtuoznih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicionalnih i klasinih instrumenata.(foto: S. Narana)

U ORGANIZACIJI ACT-a

Umjetnika intervencija “Breathing Space / Mjesto predaha” “Zastanite i predahnite u ovoj svakodnevnici punoj stresa”, poruuju mladi kreativci umjetnikom intervencijom pod nazivom “Breathing Space / Mjesto predaha”. Prolazite li Trgom Republike Grada akovca, zaustavite se na nekoliko minuta ispred infopanoa (LED displaya) postavljenog na zgradi Centra za kulturu i pogledajte kratki umjetniki eksperimentalni ilm o akovcu. Umjetnika intervencija, koju su osmislili umjetnici Heidi Phillips i Kruno Jošt, zapoela je u subotu naveer 14. srpnja, a prikazivanje e se nastaviti tako da e se postojei ilmski kolaž od devet ilmova svaki mjesec proširiti s novim odabranim ilmovima. Umjetnici ve samim naslovom intervencije aludiraju na predah u svakodnevnici punoj stresa - “Mjesto predaha” poziva da se zastane na desetak minuta i ulovi dah uživajui u zbirci kratkih eksperimentalnih ilmova. Ovaj je umjetniki rad nastavak suradnje Phillips i Jošta na videoradovima za javne prostore i

trgove, kojem su se prikljuili umjetnici iz Kanade i Hrvatske. U projektu sudjeluju Clint Enns ilmom “Ten Skies”, Aaron Zeghers ilmom “Don’t Look Back”, Rhayne Vermette ilmom “Tricks are for Kiddo”, Ian Campbell ilmom “Lenoil”, Tomislav Buza ilmom “How he was killed and eaten in an hour”, Heidi Phillips ilmom “Forsaken” i Kruno Jošt ilmom “Memory Glitch”. Projekt se nastavlja prikazivanjem odabranih ilmova na javnim površinama i LCD ekranima u Meksiku, Japanu, Kanadi i Sloveniji.

Umjetnika intervencija “Breathing Space / Mjesto predaha” dio je projekta “Transdisciplinarnost i nove medijske kulture u razvoju prekograninog podruja” (NEW MEDIA CROSS-BORDER) u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. – 2013. Projekt djelomino inanciraju Europska unija, Ministarstvo kulture i Ured za udruge. Dogaaj organizira projektni tim “New media cross-border” (ACT iz akovca, V.U.K. iz Varaždina, Kibla iz Maribora i ONEJ iz Murske Sobote). (rr)


4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 20. srpnja, 21 sat PODROOM akovec

20. srpnja 2012.

NEDJELJA, 22. srpnja, 20 sati Prelog, crkva Svetog Jakoba

Zov dobre svirke Zodiac benda!

U Prelogu koncert AD GLO

Poveznica uz Zodiac bend uvijek su njihove zanimljive i dinamine svirke na trgovima, pubovima, klubovima i slinim mjestima okupljanja mladih. Bend u repertoaru ima za svakog po nešto: pop, rock, blues, funky, soul, “zabavna” ... Bend je osnovan

Povodom Svetog Jakoba, zaštitnika župe i Grada, Prelog e biti domain trodnevne manifestacije pod nazivom “Priloki blagdani”. Sveanost blagdana zapoet e koncertom AD GLORIAM BRASS u nedjelju 22. srpnja u crkvi Svetog Jakoba s poetkom u 20 sati. AD

1993. godine. Od tada pa sve do danas aktivno svira i zabavlja sve one željne dobre svirke i zabave kako kod kue, tako i u inozemstvu. Dobra zabava oekuje se i ovaj petak, 20. srpnja, u Podroomu akovec. Dobrodošli ste svi. Svirka zapoinje u 21 sat.

MURSKO SREDIŠE - Slobodni festival 6

Inovativni oblici razmjene znanja i informacija Umjetnici, aktivisti, hakeri i istraživai okupirali su Mursko Središe i Turistiki kompleks “Cimper” od 4. do 8. srpnja, s ciljem slobodne razmjene znanja i informacija. Organizator Slobodnog festivala 6, Autonomni centar akovec, posljednjih nekoliko godina osmišljava aktivnosti festivala kroz interaktivne radionice gdje se gubi formalni odnos predava - publika. Jedna od tema ovogodišnjih radionica bila je upravo rasprava kako napraviti kvalitetnu radionicu - Workshopology (workshopologija, radioniarstvo), koju je moderirao mladi znanstvenik, geoiziar Bojan Markievi. Kruno Jošt, voditelj Festivala, dao nam je svoje vienje ovogodišnjih dogaaja na Festivalu. - Radionice su bile pune i došlo je mnogo sudionika iz cijelog svijeta. Posebno nas raduje što je stigao vei broj osoba iz Slovenije, s kojima radimo dosta projekata prekogranine suradnje. Festival ima svoju šestogodišnju tradiciju. Organiziramo ga jednom godišnje i svaki put je drugaiji. Prošle su godine umjetnici znanstvenici izlagali svoje ideje, potom su se formirale grupe koje su razraivale te ideje. Ove godine smo po prvi put Festival organizirali u Murskom Središu i kompleks ‘Cimper’ nam se pokazao izuzetno pogodnim za organizaciju zbog pozicije i njegove turistiko - sportske ponude. Volimo raditi po manjim mjestima, gdje ljudima prenosimo nove oblike konzumiranja kulture. Želimo konzumentski nain pretvoriti u participativni, odnosno dati priliku svima da sami sukreiraju kulturu.

Sudionici Festivala i budui projekti Ovogodišnji Festival okupio je niz moderatora koji su održali nadasve kreativna radionika druženja. Eva Aguila i Brock Fansler, portlandski duo u kolektivu Experimental Half Hour, održali su radionicu produkcije umjetnikih studijskih emisija. Sudionici su u snimanju i montaži koristili zeleni zaslon te razliite efekte, kombinirajui digitalne i analogne ureaje. Chris Gallareta, rodom iz Perua, vodio je radionicu snimanja zvukova iz prirode i snimanja elektromagnetskih frekvencija, što kasnije koristi u stvaranju

Kruno Jošt, voditelj Festivala glazbe. Brojna slovenska ekipa prezentirala je mogunosti primjene “uradi sam” elektronikih ureaja, a posebno je bila zanimljiva radionica izrade ureaja nazvanog “teremidi”, koji je inspiriran legendarnim instrumentom tereminom. Karl Heinz Jeron održao je radionicu izrade oscilatora od jeftinih dijelova, demistiicirajui tako elektroniku i dovodei je na razinu kreativnosti i igre. Voditelj Festivala kazao nam je tko sve može doi i prijaviti se za moderiranje: - Ljudi koji se pozivaju veinom su iz mreža koje se ve time bave po svijetu. Imamo otvoreni poziv, ali takoer i upuujemo pozivnice ljudima koji provode nama zanimljive radionice i bave se pitanjima vaninstitucionalne edukacije. Što znai da nemamo princip klasinog predavaa i 200 studenata koji slušaju predavanje i ništa ne govore, osim ako ih predava nešto ne pita. Mi razvijamo metodu prema kojoj predava odmah dobiva povratnu informaciju uz aktivno ueše sudionika predavanja. Radionice tako postaju sjecište kulture, znanosti i aktivizma. Osim ve spomenutih, održane su radionice Kriptovalute, Fotograija i promocija sloboda, Slobodni od kemikalija u kuanstvu, Izrada orgonita. U glazbeno

- vizualnom dijelu nastupili su Theremidi Orchestra, Chris Gallareta, Kruno Jošt, Robert Radamant i Ana Pear. Sva ovogodišnja pozitivna iskustva organizator e iskoristiti i za Slobodni Festival 7: - Sljedeu godinu želimo odraditi još vei Festival, ponovno u Murskom Središu. Planiramo organizirati dogaaje pod šatorima kupolama - svaka radionica održavala bi se pod jednom kupolom. Takoer planiramo pokrenuti radionice za manju djecu i tako u radioniarstvo privui obitelji. Programi e biti prilagoeni posebno za djecu, a posebno za roditelje nešto slino kao što smo ove godine imali na predavanju o mogunostima išenja ekološkim sredstvima. Do kraja godine, nevezano uz Festival, planiramo još najvjerojatnije u galeriji ‘Scheier’ organizirati ACT fest, gdje emo kroz jedno ili dvodnevno druženje prezentirati performanse, novomedijske mogunosti i audiovizualne tehnologije, uz par umjetnikih intervencija. Kad u gradu vidite da se nešto udno dogaa, to je to. Slobodni festival 6 dio je projekta “Transdisciplinarnost i nove medijske kulture u razvoju prekograninog podruja” (New Media Cross-Border) u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. Projekt djelomino inanciraju Europska unija, Ministarstvo kulture i Ured za udruge, a sa slinim izvorima inanciranja planira se i ubudue. Bogatstvo i raznolikost ovogodišnjeg festivala uz velik odaziv i interes sudionika zasigurno su jamstvo organizacije još kvalitetnijih programa buduih okupljanja umjetnika, znanstvenika i istraživaa. (rr)

UM FEST održan u ukovcu

Promocija alternativnog rocka ukoveka Udruga mladih organizirala je UM fest. Ovaj glazbeni dogaaj koncipiran je kao festival kulturno - glazbene promocije alternativnih glazbenih pravaca, ime se mladima pruža kvalitetan i zanimljiv sadržaj. Nastupilo je pet bendo-

va: Brkovi, Kom3dija, Zebrax, Kein Engel i Fingerfuck band. U idilinoj seoskoj atmosferi, na open – air pozornici u ukovcu, bendovi su izazvali oduševljenje mnogobrojne publike, koja je pristigla iz raznih dijelova Lijepe naše. Skupilo se petsto-

tinjak obožavatelja takve vrste glazbe. Ovo je bio veliki festival za tako malo mjesto s obzirom na to da sama Udruga postoji tek dvije godine. Organizatori zahvaljuju sponzorima i pokrovitelju - Gradu Prelogu.

R RAZGOVOM S POVODO

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN Dok bil sam mlad, Mala ii, Krava mi je vu detelju vušla, Dvaput po dva, Živim u malome selu ... sve su to pjesme koje u izvedbi legendarnih zadrugara i majstora zagorskog humora Krešimira Konevskog ne gube na svojoj aktualnosti i kultnom statusu. Uoi koncerta Zadruge, u sklopu programa “Ljeto u gradu Zrinskih”, Konevski je uz “domau re i kaj” spremno promišljao o vlastitim životnim preokupacijama, svirkama, poecima benda: - Negdje nekog datuma u 4. mjesecu ‘90. godine spontano smo se našli sadašnji gitarist i ja; nekaj smo sklepali stvari pri klijeti na akustinoj gitari, bezveze. ista zafrkancija. Našli smo se opet za tjedan dana i vidli da imamo zajednike ideje, da nam to dobro ide, da nam se poklapaju razmišljanja ... i tak, došle su druge ideje. Nismo imali ni penez ni posla, imali smo vrijeme i ideje. Sad je obrnuto, valjda... (smijeh) * U Meimurju je pojam zadruge slika koja sve više nestaje: stari štacun, zadruga; dva – tri lika ispred nje, s pivicom u ruci. Naziv benda je na tragu te slike, ili? - Je, otprilike to bi bilo tak. Zadruga je sinonim za prijateljska okupljanja. No, morem to ja sad ilozoirati, to nije bilo tak smišljeno kak to sad zvui. Tak nam je sinulo. Mada sam ja delal u poljoprivrednoj zadrugi, pa su mnogi mislili da sam ja po tome zvlekel ime. No bilo je nekak tak kak ste rekli. Ne znam ko je bubnul ... to je bilo zgodno ime koje nije bilo rabljeno u tu svrhu, a simbolizira i zajedništvo nas samih. * Zadruga danas? U 20 godina izdali ste 4 albuma. Niste odviše prisutni u medijima, ne radite nove stvari, a opet i bez velike promocije vaši koncerti uvijek privlae brojnu publiku. - Mi ne delamo uope na tome da bi se trudili biti medijski prisutni, ne delamo nove stvari, osim pojedinano i interno nekih sitnica. Više nismo kak smo bili prije. Nemamo tu inspiraciju, imamo drugu vrstu života; godine idu, ovjek se pone baviti s drugim stvarima, kaj je neminovno z ljetama, ne. Publika dolazi jer nas u meuvremenu nitko nije pokril. Nije bilo X bendova koji bi radili taj žanr, ni izriaj na nain koji smo mi prezentirali. Ove ideje koje smo mi imali sve je to koketiralo s nekim pankom, a opet teme su bile tu naše sjeverozapadne ili barem hrvatske. Sve kaj nas je muilo prezentirali smo kajkavskim jezikom jer smo mi kajkavci od roenja. Nemremo se furati na nekaj drugo kad nam je kajkavski materinji jezik.

Mi dojdemo na svirku i igramo • Današnji postav benda uz vas kao frontmena i vokala ine

GLORIAM BRASS sainjavaju visoko obrazovni akademski muziari, šestorica limenih puhaa koji su lanovi Opere HNK-a i Zagrebake ilharmonije: Stjepan Filipi (trublja), Marin Zoki (trublja), Tomislav Paver (trublja), Sran Pei (rog), Mario Šincek (trombon)

KREŠIMIR KONEVSKI, frontmen grupe

Zadruga je sin prijateljstvo i k Kaj to znai odrasti? Ak to znai da se ovjek nep treba kritiki promišljati o tome gdje se nalazi. Pu time jer to onda uzrokuje druge frustracije. Život j sagoreti u razoarenju još i Nikola Herceg (bas gitara), Krunoslav Dobrievi (gitara) i Ivica Dujak (bubnjevi). Svojevremeno je s vama svirao i Tihomir Ladiši, kojeg e mnogi prepoznati prije svega kao vrsnog novinara. — Tihomir bi i više sviral da je imal više vremena. Al’ je tolko bil angažiran na drugim Imam više poslovima i van Hrvatpoznanika u sadašske da smo teško monjoj vlasti jer su mi ti ljudi gli z njim raunati. bliži po nainu razmišljanja i Sviral je i na našoj openito po svojoj otvorenosti. 20. godišnjici koju smo organizirali. Ali to ne znai da nemam kritiki Kak on nije tolko stav prema svima koji nam kroje uhodan u bend, sudbinu. E sad ... nisam zadovotrebal bi puno ljan sa svime kaj se dogaa. Defiprobati, a mi pronitivno su se mogli bolje snajti, be nemamo, nisu bolje pripremiti i bolje organinam presudne. Mi zirati. A kaj to nije tak – to dojdemo na svirku i ma igramo. je openito naša hrnas • Ovdašnji Vaši obovatska boljka puno ni žavatelji skrenuli su pozoru Zagorju nost na to da se jedna pjesma, odkud jesmo. Možprema njihovim rijeima, vaša da nas ak ima više tu pri vama u najbolja blues stvar, izvodi rijet- Meimurju. (smijeh) ko ili gotovo nikad. Radi se o pjeZlikavci i Zloesta smi ‘Nekak mi je lepše biti sam’. Ima poseban razlog za to? djeca: Zašto nije —- Ta je pesma vezana uz aranjednostavno u žman koji ukljuuje ženski pjevaki Hrvatskoj raditi zbor i ona nemre zvuati tak kak je ovakve projekte? snimljena. Taj zbor ima veliku vri• Mnogi se sjeaju hrvatske jednost za aranžman te pjesme. A kak mi nemremo vlei 15 cura sa satirike animirane serije koja sobom na rock svirke samo zbog se emitirala na HRT-u dvije gojedne pjesme, to onda na koncertu dine, od 2004. do 2006., i koja je zvui drugaije. Ali, izvodimo tu na neki nain bila naša inaica stvar. Gotovo uvijek. Možda je ne- South Parka. U toj ste seriji suko bil na koncertu gdje smo imali djelovali prije svega u kreativskraenu gažu, pa je nismo stigli nom oblikovanju sadržaja, ali i u posudbi glasa jednom od likova, odigrati ... • Zagorje i Meimurje veže Joži Mateku. Postoji li mogunost taj naš dragi ‘kaj’. A opet nema da se taj projekt revitalizira, s obvas odviše na koncertima u na- zirom na to da takvog programa na našim prostorima ozbiljno šem kraju? —Tojepitanjekojebitrebalopo- nedostaje? — Ekipa se rastepla, tak da je staviti imaginarnim organizatorima ili interesu publike za nas. Ali ne- malo vjerojatno da emo se opet


20. srpnja 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PORCIJUNKULOVO 2012. akovec, 1. do 5. kolovoza

ORIAM BRASS

Poznati izvoai u glazbenom programu

i Ivica Geek (tuba). Uz mnogobrojne samostalne koncerte i nastupe, ovaj je ansambl suraivao s eminentnim hrvatskim umjetnicima i zborovima te sudjelovao u nizu emisija snimljenih za Hrvatsku radioteleviziju, a neke izvedbe zabilježene su i na dva CD-a.

“Porcijunkulovo” je tradicionalna kulturno – turistika manifestacija koja e se ove godine održati ve 48. godinu za redom u terminu od 1. do 5 kolo-

stup: TBF-a, Have a Nice Day – Jon Bon Jovi cover bend, Crvene jabuke, klape Campanel, Žige i Bandista i hrvatskih glazbenih legendi.

NASTAVLJAJU SE bogati i raznoliki programi

e Zadruga

nonim za kajkavski rock potrebno uozbilji ... ma, svaki ovjek cijeli život uno me stvari živcira, ali nastojim se ne baviti s je tak kratak da ga treba živeti u kompletu, a ne

okupiti. Projekat je kompleksan i zahtjevan i nije ga lako napraviti. Kak su rekli tada ljudi iz struke, mi smo tada radili više minuta crtanog ilma nego kaj je to godinama napravila hrvatska produkcija. Takvi projekti nisu jeftini, jer treba dati sadržaj, ton i sliku. A to traži puno ideje i rada, i za veinu medija to je preskupo. Lako je napraviti South Park (mislim lako, nije lako), ali oni su na svjetskom tržištu. A kaj bumo mi to delali da 4 i pol milijuna ljudi i gdje se Katolika crkva usprotivi emisiji u kojoj smo ukazali na nedostatke u njihovim vlastitim redovima. Oni su to pokušali zataškati i bili su protiv nas koji smo razglasili odreene nepravilnosti. Tak je jedna crtana serija podijelila javnost u dva tabora: za i protiv crkve. Peticiju za crkvu potpisivali su ljudi koji nisu vidli ni jednu našu seriju. To govori o tome kakvo je naše društvo. • Radio 101 i emisije Zloeste djece obilježile su studentske dane i mnogih Meimuraca. U to vrijeme, prije dvadeset i nešto godina, te su emisije bile i svojevrstan bunt na ondašnju situciju u državi. Sudjelovali ste i u kreiranju tih radijskih emisija. — Bil sam prisutan u predfazi, kad sam služil vojsku s jednim od osnivaa Zloeste djece i tad smo ve snimali sline stvari. Kasnije sam imal svoju emisiju u Krapini u malo drukijoj formi (5 vijenika mjesne zajdnice), a radil sam u Zaboku slinu emisiju kao monolog. Nema nas puno koji imamo tu humoristino - satirinu formu na radiju. Zato sam i kasnije suraival u mnoštvu radijskih emisija Zloeste djece. • Ambicije i planovi za budunost? — Imam ih tolko da ne znam kaj bu se od toga realiziralo. A kaj se tie benda, esto me pitaju za novi

voza. Glazbeno-koncertni program i ove godine bit e u stilu „za svakoga ponešto“ od urbane glazbe i rocka do zabavnih melodija. Tako se najavljuje na-

album. Ako bumo došli to toga da nam sine dobra ideja koju vrijedi objaviti i ak bumo za to imali vremena i volje, bumo napravili. Ak ne – ne bumo. Želim se što duže baviti glazbom i uživati u tom hobiju koji si ne more priuštiti bilo tko. Na svu sreu, ja morem i zbog toga sam silno sretan. Razgovarajui s frontmenom grupe Zadruga, dobiva se dojam kako je on još uvijek jedno veliko “zloesto”, odnosno, bolje reeno, znatiželjno dijete prepuno kreativnih ideja. Na pitanje hoe li ikada odrasti, spremno odgovara: - Kaj to znai odrasti? Ak to znai da se ovjek nepotrebno uozbilji ... ma, svaki ovjek cijeli život treba kritiki promišljati o tome gdje se nalazi. Puno me stvari živcira, ali nastojim se ne baviti s time jer to onda uzrokuje druge frustracije. Život je tak kratak da ga treba živeti u kompletu, a ne sagoreti u razoarenju. Jer onda ovjek živi u vlastitoj nevolji koju si je sam uzrokoval. Ne treba srljati glavom kroz zid. Ak su neka vrata zaprta, ovek se treba okrenuti za 180 stupnjeva i vjerujem da bu u tom polukrugu našel jedna otprta vrata. I kroz njih onda treba krenuti. Treba stati na zemlju i uživati u onom kaj se može. Ako ovek dela, ne mora se plašiti uživanja. Ak pak ide iznad svojih mogunosti, ili ak su mu stvari pale s neba, ili su krajene, onda se bu brzo razoaral. Ja se nemam kaj razoarati. Zato bu u akovcu dobar koncert s puno energije. I tako je i bilo, uz mnoštvo publike, koja zna vrjednovati i cijeniti “kaj” u domaoj pjesmi i izriaju. Zadrugari su uvijek dobrodošli u našem kraju, med Murom i Dravom. Ako ste propustili akoveki koncert, preporuujemo vam odlazak u Varaždin u srijedu 29. kolovoza. Veseli Zadrugari gostovat e na Špancirfestu.

Problem je kod nas da, ako govoriš ono kaj misliš, onda ispadaš iz sheme • Vaš životopis bilježi svestranost i raznolikost podruja koje vas osim glazbe interesira. Izmeu ostalog tu je i aktivno ueše u polikom životu. Kakav je Vaš stav prema aktualnoj vlas u Hrvatskoj? — Trenutno nemam konkretnu politiku poziciju. Na prošlim lokalnim izborima imal sam nezavisnu listu koja je dobila 15% potpore biraa, a na podruju Zaboka, gdje živim, nitko do sad to nije imal. To mi je bilo drago jer su ljudi meni i ostalim kandidama s liste dali povjerenje. Inae, nemam opsesiju bi na polikoj poziciji. Aktualna vlast? Ja sam nacional orijenran ljeviar, ali to je takve kategorije koje u polici pri nama nema; ne znam zakaj. Bitna mi je nacionalna orijentacija. A kod nas ili si ‘nacional ljeviar’ ili ‘desniar naciownal’. Imam više poznanika u sadašnjoj vlas jer su mi  ljudi bliži po nainu razmišljanja i openito po svojoj otvorenosti. Ali to ne znai da nemam kriki stav prema svima koji nam kroje sudbinu. E sad ... nisam zadovoljan sa svime kaj se dogaa. Denivno su se mogli bolje snaj, bolje pripremi i bolje organizira. A kaj to nije tak – to je openito naša hrvatska boljka. • Svojedobno ste bili i savjetnik za turizam bivšem županu Krapinsko - zagorske županije, a današnjem ministru pomorstva, prometa i infrastrukture dr. sc. Siniši Hajdašu Doniu. — Je, delali smo na promociji Zagorja koje nekak ima lošu percepciju u javnos. Vrijednos našeg kraja, kao što su zagorski puran, štrukli, vino koje više nije zagorski kiseliš ... sve to pod sloganom ‘Bajka na dlanu’, usmjereno je na stvaranje nove slike Zagorja kao mjesta gdje se može lijepo živje. • Nailazite na prepreke pri realizaciji markenških i polikih kampanja? — Žalos me kad vidim kako neki ljudi kvalitetno i samoinicijavno rade, a ne podržavaju ih odgovarajue instucije, pa onda ispadnu ‘smetala’. U sve to treba više ukljui javnost, a posebno u polike procese. Danas se sve svodi na one koji se bore za vlast i na inovnike koji tu vlast opslužuju. A mi koji smo dio zainteresirane javnos i spremni rei ono kaj mislimo ispadamo iz šeme. Ne upotrjebljava se dovoljno ni struna ni zainteresirana javnost da bi se poboljšala situacija svih nas.

Ljetovanje ... U Gradu Zrinskih! Što izdvojiti iz dogaanja koja su zapoela u akovcu još krajem mjeseca lipnja? Ludens teatar, Soul Fingers, Svadbas, Zadruga, October light ...? Stari grad ugostio je eminentna imena naše glazbene scene i kratkoga hrvatskog ilma, kazališne umjetnike i svjetske fotografe. Ljetovati u Gradu Zrinskih bilo je dinamino, svježe i mladenako. Upravo o tom dijelu kulturnog sadržaja našeg grada porazgovarali smo s jednim od “krivaca” proteklih dogaanja. Slobodan Veinovi, proelnik za društvene djelatnosti Grada akovca, dao nam je sažetak i vienje prvog dijela ovogodišnjeg Ljeta:

- Ove godine je Ljeto u gradu Zrinskih zapravo podijeljeno u tri dijela. Prva dva, koja provodi Grad akovec, organizirale su Dvije lije i Kulturna udruga ‘Pokret plus’, koji je eto završio Tjednom mladih, odnosno programima nazvanim ‘Tjedan za mlade’, jer je nekako godinama bilo naglašavano kako nema dovoljno sadržaja za mlade. Porcijunkulovo e biti posljedni dio Ljeta u Gradu Zrinskih. Programi su bili vrlo dobro posjeeni. Imali smo više koncerata i koncepcijski je bila vidna

razlika u odnosu na protekle dvije godine. Sredstava je bilo manje nego u ‘zlatnim vremenima’, ali smo ipak uspjeli odvojiti više novca nego protekle godine, što se i vidjelo u gostovanju jaih imena iz glazbenog svijeta. Imali smo tematske dane, kazališne predstave, izložbu fotograija, projekciju ilmova i koncerte. Zapoelo se triptihom Jelene Radan, pa sve do završnog koncerta Eda Maajke. Pojedini programi nisu bili prenatrpani publikom npr. kad je bilo inale Europskog prvenstva u nogometu, ali se generalno tražilo mjesto više, posebice na kazališnim predstavama. Projekcije ilmova održane su u prostoru Male scene ‘Vinko Lisjak’ u CZK-u, gdje je bilo 50-ak ljudi, što je za kratki hrvatski ilm zapravo velik broj gledatelja. Na ostalim programima bilo je više stotina posjetitelja, prema procjeni i do tisuu ljudi na jaim koncertima kao što su Jinx, Edo Maajka. Poetak kolovoza i Grad akovec veže još jedna manifestacija – Porcijunkulovo, tako da se zapravo “ljetovanje u našem gradu” uskoro nastavlja: - Da, sada idemo u inaliziranje Porcijunkulova, koje predstavlja kulminaciju javnih zbivanja u našem gradu i provodi ga Turistika zajednica grada akovca. Bit e postavljene tri bine: bina za mlade, retro bina i glavna bina. Program je osmišljen tako da e biti za svakoga ponešto. Ugostitelji e takoer organizirati dio sadržaja i dati kvalitetnu potporu

zbivanjima, pa e grad s tisuama ljudi na gradskim ulicama vjerujem dobro funkcionirati i još se više pozicionirati na turistikoj karti Hrvatske ili barem njenoga sjeverozapadnog dijela. Stanare centra grada molim da imaju razumijevanja i da se u konanici pridruže programima, ako su u akovcu. Kao što je ve i proelnik Veinovi naglasio, znaajnu potporu danima Porcijukulova dat e i ugostitelji. Robert Modlic iz kluba “Podroom” izdvojio je nekoliko glazbenih poslastica koje su u pripremi za te dane: - Zapoet emo u srijedu 1. kolovoza uz gostovanje koktel majstora koji dolaze iz cijele Hrvatske. Potom redom slijede ambijentalna glazba uz nastup DJ-a, rockabilly smjer i gostovanje jednoga švicarskog benda, a tom prigodom organizirat emo i nekoliko Harley Davidson motora, koji e biti u pripravnosti za test vožnju svima koji su za to osposobljeni. Za inale pripremamo St. Louis bend iz Beograda, a završni koncert imat e Sandi Cenov. Iz Turistikog ureda grada akovca najavljuje se takoer bogat program uz koncerte brojnih estradnih izvoaa: Crvena jabuka, TBF, Klapa Kampanel, Žiga i bandisti i dr. Kuhat e se velika meimurska juha, bit e ponovno streliarski turnir i oldtimer susreti, a po prvi put organizirat e se i radionice za djecu pod mentorstvom Lidije Bajuk. Nastavak ljetovanja u našem gradu zasigurno nee biti dosadno. (rr)


6

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Plagiraj me nježno (I. ) U današnjoj sveopoj hiperprodukciji, postmodernistiko stajalište da je sve ve izmišljeno uzima svoj puni zamah, pogotovo kad je o glazbi rije. Ipak, veliki umovi glazbenog miljea, poput Erica Hütza iz rusko amerikog gypsy-punk benda Gogol Bordello, imaju svoj stav o tome: “Tvrdnja da je sve ve napravljeno zvui kao intelektualna greška!”. Pa e tako svakom iole svjesnom umjetniku i konzumentu umjetnosti 21. stoljea biti jasno da svijet obiluje postojeim (nazovimo to) “materijalom” - primjerice, snimljene melodije, ritmovi, aranžmanska rješenja, tekstovi – koji je otvoren za daljnje korištenje i inspiraciju, za stvaranje “beskrajnih umjetnikih mogunosti i kombinacija koje proširuju obzore”, te za “sirovu radost i energiju preživljavanja”. U slikarstvu je ovo postalo jasno pojavom pop-arta, kad je umjetnost poela reciklirati poznate sadržaje, stvarajui sasvim nove, originalne kombinacije. U glazbi je situacija malo drugaija. Reciklaža postoji, dakako, ali se autori moraju svojski potruditi da bi ona prošla nezapaženo, kao da se radi o nekom umjetnikom grijehu. (Dovraga, esto puta se i proziva glazbenike zbog plagiranja koje to zapravo nije, ali o tome malo kasnije.) Radi se, naime, o zakonskom grijehu, a posrijedi je jedan od najbesmislenijih zakona u povijesti ovjeanstva. Zašto je zakon o autorskim pravima, tj. onaj njegov dio koji govori o plagiranju, besmislen? Zato što možete, eksperimenta radi, uzeti bilo koju pjesmu i uz dovoljno truda, preslušavanja ili znanja pronai u svijetu barem dvije - tri pjesme u kojima postoje slini ili

identini dijelovi glazbe ili teksta s pjesmom koju ste uzeli za primjer. Meutim, da ne biste pomislili kako branim poziciju plagijatora i da ak tvrdim da plagijatorstvo ne postoji (to je više zakonska nego ilozofska dilema), razluit u dvije vrste takozvanog plagijata – prva vrsta je sluajna, tj. nenamjerna i spada pod kategoriju autorovih ili slušateljevih utjecaja. Što se autora tie, svatko ima svoje glazbene utjecaje koji ga oduševljavaju, inspiriraju i u pravilu nesvjesno se dogaa da se pojavi akord, aranžmansko rješenje, nain pjevanja itd. koji izravno vue utjecaj od neke druge pjesme, drugog autora itd. To autoru ne možemo zamjeriti, premda se esto dogaa upravo suprotno! Što se slušateljevih utjecaja tie – kad ujete neku pjesmu, ona e vas podsjetiti na neku drugu pjesmu. Pretjerano je tvrditi da je autor pjesme ukrao nešto što ste vi primijetili kao slinost. Druga vrsta plagijata, o kojemu e ovdje uglavnom biti rijei, jest “pravi” plagijat, odnosno kraa autorskog djela (iliti intelektualnog vlasništva). Svjesno i namjerno uzeta i preraena cijela pjesma ili njezin dio, te potpisana kao vlastito autorsko djelo.

br. 880

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dr. Rick Strassman – “DMT – duhovna molekula” Revolucionarno istraživanje jednog lijenika o biologiji stanja na rubu smrti i mistinih iskustava o kojem Bruce Greyson govori (Journal of Near-Death Studies): - Sjajno putovanje kroz eksperimentiranje s psihodelinim drogama i provokativno vienje novog modela rada mozga i uma. Strassmanovo istraživanje upuuje na iziološke osnove duha i njegove interakcije s ljudskim tijelom; dobiveni podaci sugeriraju da nam kemija našeg mozga dopušta pristup u druga kraljevstva egzistencije upravo u trenutku kad ih najviše trebamo; njegova pria jednako navodi kako opasnosti, tako i obeanja ulaska u taj vrli novi svijet. Dr. Rick Strassman je od 1990. do 1995. na Sveuilištu New Mexico vodio kliniko istraživanje

odobreno od amerike Državne uprave za suzbijanje droga, u kojem je dao injekcije DMT-a, jedne od najmonijih droga meu psihodelicima, šezdesetorici dobrovoljaca. Njegov detaljan izvještaj o tim seansama iznimno je

zanimljiva i obuhvatna istraga o prirodi ljudskog uma i terapijskim mogunostima psihodelika. DMT, kemijski spoj izdvojen iz biljaka koji se stvara i u ljudskom mozgu, redovito je dovodio do mistinih iskustava i onih na rubu smrti. Mnogi su dobrovoljci izvijestili o uvjerljivim susretima s inteligentnim biima, posebno s “izvanzemaljcima”. Gotovo svi su izjavili da su ta iskustva meu najsnažnijim doživljajima u njihovom životu. Strassmanovo istraživanje povezuje DMT s epiizom, žlijezdom koja se u glavi nalazi na mjestu koje se u indijskoj tradiciji smatra pozicijom sedme akre, a René Descartes ju je smatrao sjedištem duše. DMT - duhovna molekula iznosi uvjerljivu pretpostavku da DMT, koji se prirodno

stvara u epiizi, omoguuje kretanje duše unutar i izvan tijela, kao i da je integralan initelj iskustva roenja, odnosno smrti, jednako kao i najdubljih stanja meditacije, pa ak i seksualne transcedencije. Ako se koristi mudro, DMT može potaknuti razdoblje znaajnog napretka u znanstvenom istraživanju veine mistinih podruja ljudskog uma i duše.

Beletristika: 1. Enzo Betizza: Izgubljena knjiga 2. Louis De Bernieres: Ptice bez krila 3. Conn Iggulden: Imperator: Smrt kraljeva

Publicistika: 1. Dr. med. Rick Strassman: Dmt Duhovna Molekula 2. Irena Brali i suradnici: Kako zdravo odrastati 3. Pascal Bruckner: Paradoks ljubavi

ALBUM TJEDNA

Atmospheric - “Priaj mi” Novi album elektro-pop grupe Atmospheric dobio je jednostavno ime “Priaj mi”, kako se zove i posljednja skladba na albumu. “Priaj mi” e slušatelju ispriati lijepu pop priu. Atmospheric slavi deset godina postojanja i odlino je za tu prigodu bilo izdati novi album koji e okruniti njihovu kreativnu glazbenu dekadu. U odnosu na prijašnje radove, bend se nije previše promijenio, pa kroz ovih 13 skladbi i dalje suvereno vlada pop zvukom koji su provukli kroz rešeto elektronskih dodataka i ponegdje malo eksperimentalnijeg do ambijentalnog prizvuka. Kao i na prošlom albumu, tako i na “Priaj mi” postoje autorske pjesme (njih 11) i one “posuene”, ali, za razliku od “Bubblesa”, ovdje je sve više obojano vrlo radiofoninim melodijama, zbog ega je sam album još više približen publici. Kada nadodamo spomenute dvi-

je posuene skladbe autora, poput Rundeka i Morosina, potpuno je jasno na što se ciljalo ovim albumom. Ve u samom startu albuma s pjesmama poput “Samo da nismo u gradu”, “Nina” ili “Kesten” Atmospheric pokazuje da ne želi biti samo još jedno prolazno ime na hrvatskoj sceni, ve da su u stanju napraviti nešto. To nešto se ipak izgubi u ponovno vrlo dugakom albumu, pa prelijepe pop pjesme esto ostanu zagubljene u kvantitetu albuma. Dobro je što se album malo skratio u odnosu na prošli, koji je imao

15 skladbi, ali na ovom se bez problema moglo bez pjesme poput “Dopusti da ...”. Potpuno je jasno da se kod nas najlakše uspijeva pop zvukom i upornošu. Vrijeme radi za Atmospheric, posebno ako nastave izdavati albume poput “Priaj mi”, koji obiluje pjesmama koje samo ekaju da se sužive sa slušateljima. Težak je uspon, ali, ako im se dogodi hit, tada e im biti lagano jer imaju podosta kvalitetnih pjesama za sobom. Ipak, kvaliteta je esto sakrivena u koliini koja zna

podosta zamarati krajnjeg korisnika kada se trudi preslušati cijeli album, pa je možda lakše uloviti koju pjesmu na radiju, nego preslušati “Priaj mi”. Uz malo više sree i fokusiranosti, vjerujem da su Atmospheric sposobni napraviti pravu stvar jer svojim elektro-pop rješenjima opravdavaju “mjesto roenja”, na kojem piše Rijeka. (Siniša Miklauži, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Samo da nismo u gradu 2. Ruke za mene 3. Nina 4. Kesten 5. Krhotina 6. Pruga 7. Dopusti da... 8. Uspomena 9. Možeš 10. Iznajmljena ljubav 11. Sve u nama 12. U život moj 13. Priaj mi

MOZAIK KNJIGA

Susan Hill - “Žena u crnom” Odvjetniki pripravnik Arthur Kipps poslan je na pogreb gospoe Alice Drablow, jedine stanovnice neobine kue na osami, nesvjestan traginih tajni skrivenih iza zatvorenih prozora. Mrana kua na kraju nasipa ovijena je maglom i tajnama. Strašan osjeaj nelagode koji ga je obuzeo kada je na

pogrebu gospoe Drablow opazio tajnovitu, u crno odjevenu mladu ženu postao je još dublji kada je Arthur shvatio da je njezino lice vrlo neobino. Tajna e postati još vea kad Arthur uvidi da ni mještani o njoj ne žele govoriti. Njezino neobino lice, tajnovitost i osjeaj jeze koji izaziva cijelu situaciju ini

još udnovatijom. Arthur e željeti otkriti identitet te žene, a pri tome e razotkriti i njezine namjere. Od tog trenutka nastaje oajnika utrka s vremenom … Dobitnica knjige Susan Elizabeth Phillips - “Aneoska ljubav”: Marija Bosnar iz Šenkovca.


20. srpnja 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... VITEZ TAME: POVRATAK

UDESNI SPIDERMAN

akcija, drama Režija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Joseph Gordon-Levitt, Gary Oldman

akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici) Režija: Marc Webb Uloge: Andrew Garfield, Irr an Khan, Denis Leary, C. Thomas Howell, Julianne Nicholson, Emma Stone udesni Spiderman je prava filmska poslastica! Snimljen u najmodernijoj 3D tehnologiji (u dvorani CZK-a akovec nije u 3D tehnici), pod redateljskom palicom Marca Webba (500 dana ljubavi), ovaj filmski uradak predstavlja ponovno filmsko raanje

Sudbinu omiljenog borca za pravdu zna samo jedan ovjek, izvanredni redatelj Christopher Nolan, koji je ovaj put Batmana stavio pod veliki psihiki i fiziki pritisak. Bruce Wayne je stariji, nakon osam godina izbivanja ni njegova fizika sprema nije onakva na kakvu smo navikli, a negativac

jednog od najvoljenijih stripovskih superjunaka. Spidermana, odnosno Petera Parkera glumi Andrew Garfield (Društvena mreža), a film prati njegove srednjoškolske dane i vrijeme kad je tek stekao supermoi kojima e spašavati svijet od zlih negativaca…

Petak, 20.7.

19.00 UDESNI SPIDERMAN akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici)

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

Preporuka turistikih destinacija Vrhunac putovanja i godišnjih odmora uvijek se nekako veže uz ljetne mjesece, srpanj i kolovoz. Ukoliko još uvijek nemate inspiraciju i niste odluili u kom smjeru krenuti i otputovati, zavirite na portal www.moja-putovanja. com, koji e vam zasigurno pomoi u v a šoj odluc i . Port al e vas iznenaditi mnoštvom korisnih in ormacija o mogunostima smještaja, ponudama organiziranih putovanja i preporukama turistikih destinacija ili glazbenih koncerata i estivala. Takoer možete proitati nadasve zanimljive putopise suradnika portala

koji putuju diljem svijeta. Za portal “moja-putovanja.com” pišu i objavljuju putopise Hrvoje Ivani, Snježana Frketi, Hrvoje Juri, Siniša Glogoški, Leo Lemeši, a takoer možete virtualno putovati kroz Hrvatsku kojom e vas provesti vodi j e d n e plav uše, odnosno Nevena Rendeli. O v a j portal za sva osjetila zasigurno e i kod vas probuditi ili još više naglasiti želju za putovanjem. Stoga ne ekajte! Napravite prvi korak in ormiranjem na ovom portalu. Jer, i najduže putovanje zapoinje prvim korakom.

22.00 MAMUT drama, crna komedija

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Subota, 21.7.

Ime i prezime: ______________________

18.30 i 21.00 UDESNI SPIDERMAN akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici)

18.30 i 21.00 UDESNI SPIDERMAN akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici)

2. ORAO

THE TRIP Nositelji glavnih uloga Steve Coogan i Rob Brydon odlaze na desetodnevnu turneju po restoranima u sjevernoj Engleskoj, u svojst vu promatraa i ocjenjivaa izgleda, okusa i mirisa poslužene hrane u ugostiteljskim objektima. Komedija prepuna dina-

Ponedjeljak, 23.7.

1. MAMURLUK 2

18.30 i 21.00 UDESNI SPIDERMAN

3. PRAVI ELIK 4. AUTI 2

akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici)

5. PUT RATA 6. CRNI SATI mike i neoekivanih obrata doživljava vrhunac kad njih dvojica završe u hotelskoj sobi s jednim branim krevetom.

7. SHERLOCK HOLMES 2

Utorak 24.7.

8. GRANICA

18.30 i 21.00 UDESNI SPIDERMAN

9. GOSPODIN NITKO 10. PUT BEZ POVRATKA 5

WEB PREPORUKA

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Nedjelja, 22.7.

DVD, BLUE RAY IZLOG NEW YEAR’S EVE

(tri besplatne posudbe) Film “The Eagle” je: a) povijesni spektakl b) glazbeni c) crtani Dobitnik iz prošlog broja: Mislav Sanjkovi, akovec

________ _____________________________

nikada nije bio brutalniji … No, ipak Batman izlazi iz svoje jazbine i bori se za svoj grad, jer zloinci su oštriji no ikad … Banei Catwoman poigrat e se s njegovim umom i iskušati sve njegove granice… Ovo je borba za najjae! Preporuuje se starijima od 13 godina. Film traje 165 minuta.

Zvjezdanu ekipu ove romantine komedije ine Jessica Biel, Jon Bon Jovi, dvostruki oskarovac Robert De Niro, Josh Duhamel, Zac E ron, Hector Meyers, Lea Michele, SaElizondo, Katherine He- rah Jessica Parker, Micheigl, Ashton Kutcher, Seth lle P ei er, Til Schweiger...

NAGRADNO PITANJE

akcija, avantura, triler (nije u 3D tehnici)

INTERNET I RAUNALA

IT outsourcing IT outsourcing je relativno novi termin kod nas, a oznaava iznajmljivanje cjelokupnih usluga planiranja, postavljanja i održavanja in ormatikih i telekomunikacijskih sustava od strane vanjske tvrtke specijalizirane za taj posao. U današnje vrijeme, gotovo sve tvrtke i njihovo poslovanje ovise o raunalima i raunalnim mrežama. Nažalost, radi se o tehnološki složenim sustavima i est je problem kvalitetno planiranje i održavanje istih. Zasebni odjeli koji se brinu iskljuivo o IT (in ormatika i telekomunikacije) imaju smisla jedino za vee tvrtke s velikim brojem raunala gdje se unutar IT odjela nalaze strunjaci zaduženi iskljuivo za svoje podruje. Kod manjih tvrtki uobiajena je praksa zadužiti nekog od djelatnika da, uz svoj osnovni posao, vodi rauna i o in ormatici.

Iako je u veini sluajeva ovo dobro rješenje - osnovni problemi s upotrebom raunala i novih tehnologija mogu se riješiti uz osnovna znanja in ormatike, uvijek postoji potreba za dodatnom pomoi izvana koja je vezana uz kompliciranije probleme i savjetovanja. Traženje usluga vanjskih suradnika iskljuivo kada je to potrebno, možda, i nije najbolje rješenje budui da se se prilikom rukovanja in ormatikom opremom dobije i uvid u poslovanje tvrtke. Iz navedenog proizlazi kako taj posao nije preporuljivo povjeriti prvom na kojeg naete, naroito ako se radi o povjerljivim podacima. Takoer, kod hitnog sluaja, vjerovatno, nema puno vremena za odabir specijalizirane tvrtke te krivi odabir može, u konanici, dovesti do veih troškova nego što je potrebno.

Srijeda, 25.7. www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

IT tvrtke koje se bave outsourcingom mogu ponuditi puno bolju uslugu - uz osnovno savjetovanje vezano uz optimizaciju poslovanja kroz in ormatike tehnologije, vode rauna i o opremi, periodino ju provjeravaju po dogovoru te izvode esto zanemarivane poslove backup-a podataka i sigurnosne provjere. Iako na prvi pogled ovo može izgledati kao dodatni trošak za tvrtku koja ove usluge koristi, u konanici, zbog brže i strunije usluge te optimizacije poslovnih procesa može donijeti dodatne uštede i ubrzanje poslovanja što tvrtku ini konkurentnijom na tržištu. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

nema filmskog programa

etvrtak, 26.7.

18.00 i 21.00 VITEZ TAME akcija, drama DOM KULTURE PRELOG

subota, 21.07., i nedjelja, 22.07.

20.00 SNJEGULJICA I LOVAC akcija, antastika, pustolovni

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.

Lifestyle PARFEM ZA NJEGA

Mirisna ljetna igra za svaki dan - Play Sport! Olimpijske ljetne igre u Londonu samo što nisu poele. Svjetski par emski kreatori pripremili su pravovremeno itav niz par ema i par emskih nota za muški dio populacije upravo sa sportskim naglaskom. Dior je predstavio Homme Sport 2012., Hugo Boss Bottled Sport, Issey Miyake L’Eau d’Issey Pour Homme Sport, Chanel Alllure Homme Sport Eau Extreme, Dolce&Gabbana The One Sport i Kenzo Homme Sport. Tom nizu prikljuio se još jedan svjetski brend, Givenchy, koji je za sve modno osviještene muškarce prezentirao par em Play Sport. Za promociju i kampanju ovoga nadasve osvježavajueg i dinaminog mirisa odabran je popularan ameriki pjeva Justin Timberlake. Play Sport dostupan je kao eau de toilette sprej u pakiranju od 50 i 100 ml, zatim kao deodorant sprey koji osigurava svježinu do ak 1 0 sati te kao gel za kupanje i tuširanje od 200 ml. Najpoželjniji dress cod koji se preporuuje muškarcima uz ovaj miris je ležerna sportska odjea. Ovogodiš-

nja Givenchy Play Sport sportska i osvježena verzija nastala je na temelju postojee popularne klasine inaice ovog par ema, “Play” i “Play or her” iz Givenchyjeve mirisne radionice. Izrazito muževnog karaktera, Play Sport je par em prožet notama drveta amyrisa, pomiješanim s aromama umbira, mente i listovima limunova drveta. Uz navedene arome, osobitost mu daje crni papar. Svi koji su ve isprobali izvorni Play miris zasigurno e bez previše razmišljanja i nedoumice u svoju osobnu kunu kolekciju mirisa za ljeto uvrstiti i ovu Play Sport kombinaciju svježine i elegancije.

INTERIJERI

Tangerina Tango – boja godine! Svjetski autoritet za kolore “Institut za boje Pantone” preporuio je boju 2012. godine: Tangerine Tango 17-1463. Boja je ve po svom nazivu plesna i vedra. Miriše na klementine, mandarine i narane. Živahna je i vesela, egzotina i zrai ugodnom energijom i toplinom. Ukoliko ve niste svoj interijer nadopunili ili osvježili ovom intenzivno naranastom nijansom, pravo je vrijeme da uinite to. Dizajneri su posljed-

njih godina posegnuli za naranastom bojom i primjenjuju je pri ureenju i dizajniranju obiteljskih i poslovnih interijera, kuanskih aparata, dekora, rasvjete... Tangerina Tango posebno je privukla pozornost i produkt dizajnera koji je sve eše primjenjuju na mnogim trendovskim proizvodima. Stoga vam nee biti problem pronai detalj kojim ete osvježiti vaš dom, poslovni prostor ili neki drugi interijer.

“Bejzbol stil” najpoželjniji modni motiv muške mode ovo ljeto Modni izriaj amerike serije “Miami Beach” i havajske košulje koje je popularizirao glavni glumac Don Jonson ne zaboravljaju se tako lako. I eto, nakon niza godina od svjetske popularnosti te hit televizijske serije havajski uzorak ponovo dolazi kao glavni modni detalj ljeta. I to ljepši nego ikad, pa ak i ako je vien na muškim košuljama. Stoga neka muška populacija ne oklijeva i neka za dane odmora slobodno odabere i pokoji komad košulje zvane “havajka”. Muška moda za ovo ljeto preporuuje osim trenda egzotinih graf ika i tople prirodne nijanse, kao što su boje devine d la ke . Bijela

elegantno ili sportski, ovisno o nainu na koji nosi bijelu košulju. Moda se izgleda ove sezone okrenula muškosti, ali uz tipino muške boje modni kreatori preporuke su proširili i na naranastu te plavu boju. Inspiracija modne scene je i bejzbol stil koji je svoj potpis prenio na muške cipele, torbe i novanike. Gruba koža i veliki šavovi postali su najtraženiji motiv muškog asesoara. Sve to zajedno u paketu izgleda zanimljivo, provokativno i nadasve muževno. “Bejzbol stil” prihvatile su i pripadnice ženskog roda, pomalo robusno, ali još uvijek dovoljno ženstveno.

košulja takoer je uvijek strastven odjevni predmet u kojem s va k i muškarac izgleda

Vrisak boja traperica

Klasian kroj i boje traperica doživljeli su ve ovo proljee pravi vrisak. Proljetno šarenilo boja nastavlja se i u ljetnim danima. Pitate li se što je je apsolutni hit ovo ljeto, neete nimalo progriješiti nosei traperice u što živahnijim nijasama boja. Modni diktat pokriva sve ukuse. Moderne su traperice uskog i djeakog kroja, niskog struka, ravne, ali i trapez modeli. Što

se tie odabira boja, neete progriješiti odaberete li “vrištee” nijanse žute, zelene, naranaste, tirkizne ili zelene. Ovo ljeto na trapericama se nose i šareni printevi, a posebno cvjetni uzorci. Klasian plavi traper uvijek je praktian. Moderan je u svim nijansama, a za ljeto odaberite ponešto svjetlije tonove. “Poderane” traperice manje su aktual-

ne ovo ljeto, ali ako ih poželite prošetati - samo naprijed. Moderni krojevi su ponešto krai, do ili iznad gležnja, a duže traperice nose se zavrnute. Naravno, za ljeto se u ponudi uvijek nalaze i izazovni modeli kratkih traper hlaa. Koji god model i nijansu odabrali, osjeat ete se ugodno, jer traper u modnom izriaju i praktinosti odijevanja živi vjeno!


20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

Odahnuli smo ... ili nismo? ATP turnir u Umagu doekao je konano hrvatskog pobjednika nakon 22 godine. Marin ili pobijedio je u inalu Marcela Granollersa. Potvreno je - Blanka Vlaši nee na Olimpijadu u London. Ne znamo koliko su te sportske vijesti utjecale na odjevne kombinacije šetaa akoveke gradske jezgre. Ali bilježimo na licima prolaznika kako su protekli dani ipak donijeli pravo olakšanje nakon trotjednih visokih temperatura, sparine i vruine. Posegnuli smo za uvijek praktinim sportskim odjevnim komadima, kao što su vjene traperice, pa ak i za pokojom jaknom ili vestom. Malo temperaturnog predaha donijet e nam i nadolazei vikend. Meteorolozi predviaju nestabilno vrijeme, stoga imajte u pripravnosti i kišobran. Odahnuli smo ... ili nismo? Eurozona je još uvijek nestabilna, na jadranskom priobalju je sve više požara, sve manje je zaposlenih koji e dobiti regres za godišnji odmor, a nezaposlenih je svakim danom sve više ...

ESPRESSO by

Srce je logo za ljubav P

rva asocijacija na neki svjetski ili meunarodni dan kod veine ljudi jesu datumi obilježavanja Dana planeta Zemlje, Svjetskog dana voda, Meunarodnog dana štednje, Dana borbe protiv AIDS-a ili gotovo svima u cijelom svijetu znanog Meunarodnog dana žena. Što nužno ne mora znaiti da su upravo ekolozi, bankari, zdravstvena struka ili borci za prava žena ponajviše investirali u promociju “svojih” dana. Manje je vjerojatno poznavanje tonog datuma Svjetskog dana knjige i autorskog prava, Meunarodnog dana glazbe, Dana

djetetovih prava ili Meunarodnog dana zadruga. Gotovo da nema više dana u kalendarskoj godini koji ne nosi znamen nekog “svjetskog i meunarodnog dana”. Ako sluajno i ima koja praznina u kalendaru, sigurno je da e i taj dan uskoro dobiti svoj predznak. Nema nieg lošeg u nastojanju da se što vei broj stanovnika svijeta udruži u želji rješavanja nekog njima prioritetnog problema ili štovanja odreenih povijesnih injenica i osoba. ekako nezamjetno na našim prostorima, osim nekoliko medijskih natpisa i

N

kratkih vijesti te manjih marketinških kampanja, prolazi jedan sasvim “obian” datum: 6. srpnja. Vjerojatno niste do sada uli i niste znali da se upravo 6. srpnja obilježava Meunarodni dan poljupca. Internetski portali tvrde da je prije 20 godina u Velikoj Britaniji prvi put obilježen taj dan kao “Dan poljupca”, a kasnije ga je prihvatio cijeli svijet. Ideja s kojom se krenulo u isticanje ovog dana bila je namjera potaknuti ljude da se prisjete ugode i osjeaja koje donose ve od prvog dana roenja majinski poljupci, potom prijateljski, pa

sve do onih koji potiu seksualnu želju ili izraz meusobnog poštivanja. oljubac i njegova simbolika uzajamnog sjedinjenja od davnina je prisutan i esto ima duhovno znaenje. Povijest takoer bilježi i cjelivanje nogu kraljeva koji su uživali status svetaca. I dan - danas mnoge svjetske religije održavaju obiaj cjelivanja relikvija svetaca u znak štovanja njihovih vjernika. I sam in “rukoljuba” kojim se zapravo odaje poštovanje nastao je iz feudalnog obiaja kada su vazali bili dužni cjelivati ruku svoga gospodara. Poljubac je tako godinama evoluirao u mnogobrojne varijacije i oblike gotovo u svim kulturama svijeta. Tako emo

P

danas lako raspoznati estitarski, društveni, eskimski, maijaški (donovski) ili francuski poljubac. Bonton razmjene poljubaca takoer je razliit. Primjerice, poljubac u obraz u Rusiji se razmjenjuje tri puta, u Americi jedanput, a mi Hrvati prakticiramo pri pozdravu dva poljupca u obraz. Kod stanovnika Skandinavije rijetko ete u javnosti vidjeti takvu razmjenu nježnosti, ali što se geografski spuštamo južnije, javna razmjena strasti uestalija je i slobodnija. jubljenje, osim romantiarske simbolike, ima i svoje blagotvorno znaenje na organizam. Još u djetinjstvu smo to spoznali. Snjeguljica je oživjela od prineva poljupca!

L

Poljupci troše kalorije, opuštaju nas i rješavaju stresa te uvršuju samopouzdanje. Iskreni poljubac dolazi iz srca. Francuska poslovica tvrdi: “Poljubac ništa ne znai kad je srce nijemo”. Stoga nije neobino i neobjašnjivo zašto je upravo oblik srca postao univerzalni svjetski logo i zaštitni znak za ljubav, u svim njezinim oblicima. I ne brinite što je prošao Meunarodni dan poljupca. Svaki dan daje vam priliku da poljubite djecu, partnera, prijatelja, roditelje i sve one osobe koje su vam doista bitne i drage. Možda jedna od naljepših i svima poznatih zapovijedi naina kulture življenja upravo glasi: “Ljubite jedni druge”.


10

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Depresija u djetinjstvu Poslijeporoajna (postpartalna) depresija Trudnoa je vrijeme velikih emocionalnih promjena esto uz povean stres i tjeskobu. Obino se u trudnoi pojavljuju depresivni simptomi i to u obliku poremeaja spavanja i apetita te manjak energije a ako se oni pojave treba voditi o njima brigu jer mogu biti poslije velike posljedice po majku i plod. Meutim, depresivne smetnje mogu se javiti i nakon poroda.. Važno je znati da poremeaj raspoloženja u trudnoi je jako inidikativan da e doi poslije poroda do depresije. Postpartalna depresija je zapravo relativno est poremeaj koji se isto tako dobro može lijeiti kao i druge vrste depresija. Postpartalna depresija je stanje koje pogaa etvrtinu majki koje dožive postpartalnu tugu (“Baby blues”). Simptomi postpartalne tuge su emocionalna labilnost, esto plakanje, tjeskoba, promjene raspoloženja, zabrinutost, poremeaji apetita i nesanica. Postpartalna (poslijeporoajna) depresija se može javiti odmah nakon poroda ili nekoliko mjeseci nakon poroda. Ona je karakterizirana s osnovnim depresivnim raspoloženjem, razdražljivošu, psihomotornim nemirom, smetnjama

koncentracije, anksioznošu, poremeajima spavanja (rano buenje) i apetita, osjeajem krivnje, fobinim smetnjama, paninim atakama, suicidalnim promišljavanjima. esto se javljaju opsesivne misli u smislu da se na nese djetetu nekakvo zlo. Postapartalna depresija se ne mora nužno javiti nakon roenja prvog djeteta, meutim ako se pojavi, vjerojatnost da e se pojaviti nakon slijedeeg poroaja je 50-80%, ali tada je ona obino blaže izražena. Važno je postpartalnu depresiju lijeiti jer ukoliko se ne lijei ona može trajati mjesecima. Postpartalna depresija se lijei antidepresivima i psihoterapijom. Prije lijeenja antidepresivima treba majku upozoriti da se lijek izluuje u majinom mlijeku te ako majka doji mogu se oekivati nepoželjna djelovanja lijeka na dijete. Zbog toga se ženama koje primaju antidepresive savjetuje da ne doje djecu. Ako se žene odlue na dojenje onda se mogu dati SSRI (luvoksamin i, sertralin koji imaju najmanju koncentraciju u majinom mlijeku). Na kraju treba istai da majci treba podrška i razumijevanje partnera i obitelji te pomo rodilji u skrbi za dijete.

Strunjaci za mentalno zdravlje kažu da svaka nova generacija u svijetu u odnosu na svoje roditelje živi u veoj opasnosti od toga da e je u nekoj fazi života zahvatiti prava depresija, poremeaj koji nije tek obina tuga ili potištenost, ve beživotnost koja paralizira, oaj i beznadnost sve do potpune praznine. Prve epizode depresije u suvremenom svijetu javljaju se u sve ranijoj životnoj dobi. Depresija u djetinjstvu u prošlim je vremenima bila praktiki nepoznata (možda neprepoznata?), a danas se javlja ve kod djece predškolske dobi. Kod svake nove generacije poetak neijeg prvog susreta sa depresijom u prosjeku se dogaa u sve ranijoj životnoj dobi. Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da ak i blagi oblici depresije u djeteta mogu rezultirati težim oblicima u kasnijem životu. To je nova i zabrinjavajua spoznaja, jer je ranije vladao stav da depresije u djetinjstvu nemaju dugoroan uinak. Strunjaci se slažu da je depresija u djetinjstvu problem koji se mora rješavati. Ne treba je samo lijeiti, nego je treba i sprjeavati, djelovati mjerama koje e smanjiti njenu uestalost. Potreba za prevencijom depresije ne odnosi se na povremene djeje periode potištenosti i razoaranja zbog sitnih neuspjeha i poraza koje prati emocionalna bol, jer su to životna iskustva koja svatko treba proi i dobro su emocionalno cjepivo. Djecu ne treba anestezirati od životnih optereenja, ona su potrebna za razvoj kompetentne osobe.

Naglašavam to zbog onih roditelja koji previše štite djecu od razli it ih životnih izazova i frustracija i tako ih pasiviziraju i ine neotpornima na probleme, što je štet no z a ment a lno zdravlje. Djeca sa dijagnozom depresije takva nisu zato što tuguju za kunim ljubimcem ili zato što teško ue matematiku, njihovi su problemi daleko složeniji i muniji. Neke amerike epidemiološke studije kažu da je kod djeaka i djevojica u dobi izmeu deset i trinaest godina stopa ozbiljnih sluajeva depresije tijekom godine ak 8%, a u pubertetu se ta stopa kod djevojica udvostruuje, dok se kod djeaka znaajnije ne mijenja. Amerika praenja ove problematike pokazuju da je meu djecom ija je depresija bila dovoljno intenzivna da su upueni na bolniko lijeenje, njih tri etvrtine u kasnijem životu doživljavalo teške oblike depresije. Zabrinjavajui su nalazi prema kojima su kod djece gdje je blaga depresija zapoela ve u dobi od pet godina smetnje trajale ak oko etiri godine, što je dugotrajna ometenost u svakodnevnom životnom i školskom okruženju. Kad ta djeca dou u adolescentsku i odraslu dob kod njih se simptomi depresije ili manino-depresivnog poremeaja pojavljuju u prosjeku svake tree godine. Možda u našoj zemlji stanje nije tako loše, ali mi kliniari viamo zadnjih godina sve više depresivne djece koja trebaju psihijatrijsku pomo. Važno je znati i to da se psihoterapijskim radom u ovoj populaciji postižu jako dobri rezultati.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

Alkohol i promet i/ili kako veer iz snova prelazi u nonu moru? Nain 1: Bilo je doista dobro društvo, svi su se zabavljali, a pošto „nema zabave bez alkohola“, i vi ste popili. Po vama malo, ili ne više nego drugi iz društva. Nakon „fajronta“ sjeli ste u auto i krenuli razvoziti prijatelje doma, a svi na vrhuncu raspoloženja. Kad tamo, netko vam maše da stanete ! U autu svi „pod gasom“, a samo vi morate „puhati“. I nije da se hvalite, ali uspjeli ste i napuhati, puno više od dozvoljenih 0.5 promila !?! Dovienja vozaka.... Nain 2: Poetak slian ili isti kao u prvoj situaciji. Jedino, u nastavku, nije vas zaustavila policija nego je cesta nekako udno zavijugala, a za taj stup u koji ste udarili, okladili bi se da nije prije tu stajao. Nakon što ste u njega udarili, odbacio vas je na automobil koji je dolazio iz suprotnog pravca. I najednom, nitko više nije raspoložen, svi se drže za glavu i viu na vas. Dolazi policija... Nain 3: Provod je bio dobar, popilo se kao i obino i na kraju ste sjeli u auto i krenuli doma. Stop. Probudili ste se u nekoj bijeloj nepoznatoj sobi, iznad vas zabrinuta lica, a najgore je od svega, što se niega više ne sjeate. Prikazani su neki od naješih scenarija koji se esto, a pogotovo esto u ljetnjim mjesecima, odigravaju u našem okruženju zbog prekomjernog konzumiranja alkohola i kombinacije alkohola i prometa. Zašto je alkohol tako esto pisac ovakvih scenarija? Ve i kod malih koliina alkohola u krvi voza ima teškoe u vožnji, ali ih naješe nije svjestan jer mu alkohol daje lažni osjeaj sigurnosti pa precjenjuje svoje, zbog alkohola zapravo smanjene sposobnosti. Alkohol usporava relekse i zbog toga se produ-

žava vrijeme reag iranja. N p r. o s o b i koja ima 0.8 promila alkohola u krvi treba oko 0,5 s više vremena za reakciju nego potpuno trijeznoj osobi, što znai da e, dok vozi brzinom 70 km/h, ako mu pred auto netko izleti, zakoiti pola sekunde kasnije, a za to vrijeme e prijei dodatnih 10 m puta i nee moi izbjei nesreu. Pod utjecajem alkohola teže je procijeniti udaljenost, predmeti izgledaju udaljenije nego što su u stvarnosti. Teže se podnose nona zasljepljenja svjetlima ostalih sudionika u prometu. Alkohol smanjuje vidno polje, osoba vidi kao da je u tunelu. Resorpcija alkohola u organizmu je jako brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena. Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom ašom piva jetri treba najmanje 1 sat ! Za dvije aše piva potrebna su 3 sata. Za tri aše piva potrebna su 4 sata. Za etiri aše piva potrebno je 6 sati. Za pet aša piva potrebno je 8 sati ! Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su este nesree jer voza motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao, pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesreu nekom svojom krivom procjenom . Odgovorno ponašanje ukljuuje prilikom zajednikog izlaska dogovor tko iz društva tu veer nee piti, kako bi mogao društvo sigurno, u trijeznom stanju, vratiti kuama. Umjesto „Kad piješ, nemoj voziti“, dobro je rei: „Kad voziš, nemoj piti alkohol.“


20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FINO MI JE

MLIJENI PUDINZI SA ŠLAGOM Ovog ljeta Vindija predstavlja svoje nove proizvode namijenjene potrošaima svih naraštaja upoznatih s kvalitetom Vindijinih poslastica. Novi mlijeni pudinzi sa šlagom objedinjeni potpuno novim brendom Fino mi je dolaze u dva izvrsna okusa. To su vanilija i okolada, omiljeni okusi ovih mlijenih deserta. Fino mi je mlijeni pudinzi sa šlagom dobiveni su od svježeg mlijeka 'z bregov i vrhnja, Vindijinih proizvoda poznatih po svojoj kvaliteti.

Pripadnici najnovijeg Vindijina mlijenog brenda pakirani su u praktina zbirna pakiranja. Tako je svaki od dvaju finih okusa pudinga sa šlagom dostupan u obiteljskom izdanju s etiri otmjeno dizajnirane prozirne ašice po 125 grama koje uvaju vrhunsku kvalitetu samog proizvoda. Svi oni koji su do sad uživali u Vindijinim mlijenim poslasticama oduševit e se izvrsnim okusom novih pudinga kojima dodatak šlaga daje posebnu draž.

FINO MI JE PUDINZI SA ŠLAGOM – DESERTI SA STILOM

11


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.

Automobilizam SEAT TOLEDO

ŠKODA CITIGO

Nova generacija dinamine i elegantne limuzine Dolazi novi Toledo. Dinamina i elegantna limuzina novog modernog SEAT dizajna, pokretana vrlo uinkovitim TSI i TDI motorima, iznimno praktina i izvrsne izrade, pridržava se recepta za uspjeh koji se pokazao popularan kod njezinih prethodnika. SEAT je proizveo više od 860,000 jedinica prve dvije generacije Toleda - uspjeh na bazi kombinacije atraktivnog dizajna i praktinih karakteristika. Nova generacija nastavlja tu formulu: s velikom ponudom prostora, velikim stupnjem leksibilnosti, izvanrednom uinkovitošu i izvrsnom vrijednosti za novac, novi Toledo

privlai kupce koji traže praktinu i priuštivu limuzinu vrhunske kvalitete za cijelu obitelj - bez odricanja od elegantnog dizajna i dinaminog užitka u vožnji. Dužinom od 4.48 metara novi Toledo je etiri centimetra duži od svog prethodnika

iz 2004. Za razliku od Toleda II, koji je opremljen konvencionalnim poklopcem prtljažnika, najnovija verzija modela dolazi s velikim stražnjim vratima s velikim kutom otvaranja. Dug meuosovinski razmak od 2,602 milimetara (80 milimetara duži od Toleda II) daje

velikodušan osjeaj prostora i nudi dovoljno prostora za noge za sve putnike. Na vrhu ponude nalaze se vrlo uinkoviti TSI motori s unutrašnjim izgaranjem s obujmom od 1.2 i 1.4, a 1.6 commonrail TDI jedinica sa 7-stupanjskim mjenjaem s dvostrukom spojkom DSG dostupna je u kombinaciji s najsnažnijim benzinskim varijantama. Benzinski motori generiraju izmeu 55 kW (75 KS) i 90 kW (122 KS); Ecomotive verzija može se pohvaliti CO2 emisijama od samo 116 g/km. Tijekom 2013., SEAT e ponudu Toledo dizela nadopuniti sa 66 kW (90 KS) TDI varijantom.

Najpoželjniji pratioc u g U gradskom prometu ŠKODA Citigo oduševit e svojim samosvjesnim dizajnom. Poevši od prednjeg dijela s rešetkom hladnjaka i precizno oblikovanim prednjim svjetlima koja savršeno istiu novi ŠKODA amblem. Kompaktan, okretan i ekonomian. To je moderan gradski automobil koji namjerno nema suvišnih detalja, ve nudi savršeno osmišljenu tehniku opremu koja olakšava život u brzoj velegradskoj džungli. Sve zapoinje s prijenosnim Infotainment sustavom Move & Fun u koji se izmeu ostalog ubrajaju navigacijski sustav i ureaj za reprodukciju glazbe. Svi ponekad imamo problema s parkiranjem.

S dužinom od 3,56 m Citigo ima savršen odgovor za mukotrpnu potragu za parkirnim mjestom. Malen, ali prostran je moto nove gradske jurilice iz ŠKODE. Citigo ne pruža samo izvrsnu ponudu prostora u unutrašnjosti, nego ima i najvei prtljažni prostor u svojoj klasi.

ošlo d e j Ljeto n!... u Jele

ijama ... c k a s ... ustima i pop WFMJLBQPOVEBrQPWPMKOFDJKFOF

Brzi servis 30min = 355kn

za vozila starija od 5 godina

ulje filter rad

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030


20. srpnja 2012.

AMC Meimurje akovec, Ĺ portska 8,

c u gradu

13

www.mnovine.hr ne.hr • redakcija@mnovine.hr redakc j • 040 312 333

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. Ford Focus 1.6 Trend Sport, 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 2. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeÄ‘a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 3. Fiat Grande Punto 1.2 , 2006., srebrna, servo, ABS, klima, daljinsko centralno zakljuÄ?avanje, el. podizaÄ?i stakla 4. Renault Vel Satis 3.0 V6 dCi, 2003., crna, automatic, ESP, automatska klima, el. paket, tempomat, alu felge, koĹža, navigacija, xenon 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

A J I C AK

Profesionalni proizvodi za pranje unutraĹĄnjosti motora i sustava dovoda goriva, te vrhunski aditivi za motorna ulja i sredstva za smanjenje crnih ispuĹĄnih plinova kod dizel motora

KOMPLET ZA UNUTARNJE KOMPLET ZA UNUTARNJE PRANJE BENZINSKOG MOTORA PRANJE DIZELSKOG MOTORA 476,25 kn 238,13 kn 530,63 kn 265,32 kn - SMANJUJE POTROĹ NJU GORIVA - POBOLJĹ AVA EKO-TEST - PRODULJUJE VIJEK TRAJANJA MOTORA

SNIŽENO 50%

Autocentar BratuĹĄa d.o.o. PreloĹĄka 38, ÄŒakovec Telefon: 364-244

TJEDNI TOP 5 OTOK KRK - BAĹ KA HOTEL CORINTHIA 3* 7 polupansiona - kolovoz već od 3.349 kn PETRÄŒANE HOTEL PINIJA 4* 7 polupansiona 21.7.-28.7. već od 3.060 kn BIOGRAD HOTEL BOLERO 3* 7 polupansiona 14.7.-18.8. već od 2.525 kn KOMIĹ˝A OTOK VIS HOTEL BIĹ EVO 2*+ 7 polupansiona 15.7.,22.7.,29.7.,5.8. već od 1.580 kn GRÄŒKA KOS HOTEL NIRIIDES 3* 7 polupasniona 22.7.-29.7. već od 3.740 kn

Prodaje sljedeća rabljena vozila: t'JBU1VOUP 2005.g., 60000 km, reg. 10/2012, cijena 36000 kn t)ZVOEBJ&MBOUSBDSEJ 2005.g., 98000 km, reg. 6/2013, cijena 42000 kn t)ZVOEBJ&MBOUSBTQPSU 2003g., 254000 km, reg. 7/2012, cijena 25000 kn t)ZVOEBJ4POBUBDSEJ 2006.g., 111000 km, reg. 8/2012, cijena 74800 kn t.B[EBJ 1999.g., 76000 km, reg. 4/2013, cijena 22000 kn t/JTTBO2BTIRBJDWU 2009. g., 42000 km, reg. 5/2013, cijena 126000 kn t/JTTBO95SBJMEDJ4QPSU 2004.g., 112000 km, reg. 6/2013, cijena 87000 kn tÀLPEB'BCJBTFEBODMBTTJD 2001.g., 109000 km, reg. 6/2013, cijena 24000 kn t78(PMG7'4* 2004.g., 105000 km, reg. 7/2012, cijena 56000 kn t)POEB4)TLVUFS 2007.g., 2860 km, reg. 3/2013, cijena 16000 kn

INSULA - TuristiÄ?ka agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555

NOVO! Poslovnica ÄŒakovec: tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park")

PreloĹĄka 92, AKOVEC, 040 365 303, www.alfacar.hr

www.insulatour.com info@insulatour.com

MEIMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastiÄ?nu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

   63.900 kn

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA

kako bi vam se izvrĹĄila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Citigo ;  63.900 kn Fabia Simply

;  ,+## kn

Octavia 0 

69.900 kn

10.000 kn

Yeti Fresh

Superb Business

122.600 kn

20.000 kn

; 

0 

<5=5>?

 

         

   2 za       !"## $ "#%  "#& !' (  )   *  +, !"## $ "#,  "%, !' (     +  "

!"## $ "",  "-- !' (  .  +  &# !"##$ "#  "&, !' (  /0  &  "#" !"## $ "*  *%+ !

134 00 5( 0  

 0 " 678 9 $-  10  0   ( (        ( :  / 0  0 

VaĹĄ ovlaĹĄteni @3?  

 AB)    #### =  C ##! % ,& && DDD B:

Sprijeit ete nesreu i Şivot uiniti bezbriŞnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA LIPANJ 2012. GODINE KUÄ&#x2020;ANSTVO: Za razdoblje od 01.06.2012. do 30.06.2012. 2,840000 kn/m3 uveÄ&#x2021;ano za PDV, odnosno 0,306672 kn/kWh uveÄ&#x2021;ano za PDV + TS2 16,50 kn uveÄ&#x2021;ano za PDV PODUZETNIĹ TVO: Za razdoblje od 01.06.2012. do 30.06.2012.4,10 kn/m3 uveÄ&#x2021;ano za PDV, odnosno 0,442731 kn/kWh uveÄ&#x2021;ano za PDV + TS2 16,50 kn uveÄ&#x2021;ano za PDV PODUZETNIĹ TVO (PROIZVODNJA): Za razdoblje od 01.06.2012. do 30.06.2012.2,81 kn/m3 uveÄ&#x2021;ano za PDV, odnosno 0,303433 kn/kWh uveÄ&#x2021;ano za PDV + TS2 16,50 kn uveÄ&#x2021;ano za PDV PODUZETNIĹ TVO (PROIZVODNJA â&#x20AC;&#x201C; godiĹĄnja potroĹĄnja veÄ&#x2021;a od 10 GWh odnosno 1.000.000 m3): Za razdoblje od 01.06.2012. do 30.06.2012.2,78 kn/m3 uveÄ&#x2021;ano za PDV, odnosno 0,300194 kn/kWh uveÄ&#x2021;ano za PDV + TS2 60,00 kn uveÄ&#x2021;ano za PDV


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2012.


20. srpnja 2012.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PLAĆENI OGLAS

MAXtv Sat Najbolji i ekskluzivni TV sadržaj dostupan svugdje bez ugovorne obveze ili na 6 mjeseci uz 50% popusta! Postanite korisnikom MAXtv Sat usluge te gledajte najbolji i ekskluzivni TV sadržaj s obiljem programa za svakog člana obitelji putem satelita bilo gdje u Hrvatskoj već od 66,59 kn/mj.!

Uz nagradnu igru do doma iz snova! Osvojite 40.000 kuna!

Odaberite Osnovni ili Osnovni Extra paket i uzmite: MAXtv Sat bez ugovorne obveze po cijeni od 971,16 kn jednokratno i uz mjesečnu naknadu za programski paket već od 66,59 kn/mj. ili MAXtv Sat uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca te uz popust od 50% na mjesečnu naknadu u prvih 6 mjeseci i jedan besplatni programski paket prema vašem izboru: Sportski Plus paket - uključuje 7 vrhunskih sportskih kanala s ekskluzivnim nogometnim sadržajem, prijenosima i najvažnijim utakmicama najboljeg hrvatskog nogometa iz MAXtv Prve lige, europske lige “petice“, a od jeseni i Lige prvaka te Europske lige.

HBO paket - uključuje programe HBO i HBO Comedy koji donose pregršt najvećih filmskih hitova, popularnih serija, komedija i koncerata te program Cinemax s najboljim svjetskim filmovima titlovanim na hrvatski među kojima je čak 50% premijera.

Svim korisnicima Hrvatski Telekom će u najkraćem roku omogućiti potrebnu opremu kako bi uživali u praćenju najboljeg i ekskluzivnog TV sadržaja dostupnog svugdje. Zahtjev za aktivaciju MAXtv Sat usluge možete predati na svim T prodajnim mjestima ili pozivom na 0800 9000.

Postanite korisnikom MAXtv Sat usluge do 31.08.2012., sudjelujte u nagradnoj igri “Uz MAXtv Sat do doma iz snova”, osvojite 40.000 kuna na potrošačkoj kartici i uredite svoj dom uz MAXtv Sat i opremu iz snova. Više na hrvatskitelekom.hr


Poznati i slavni BORA ORBA svratio na pie u naš grad i poruio:

akovec je bio ‘najrokerskiji’ grad bivše Jugoslavije lanovi jednog od najveih bendova iz bivše Juge, Riblje orbe, pojavili su se u nedjelju u Hrvatskoj, svrativši na pie u akovec nakon koncerta koji su održali u Sloveniji. orba u našem kraju i dan - danas ima mnogo fanova, posebice onih koji su prije tridesetak godina odrasli na hitovi poput: Ostani ubre do kraja, Dva dinara druže, Kad padne no, Nemoj sreo, nemoj danas, Pravila, pravila i mnoge druge. - Oduvijek sam tvrdio da je akovec u ex Jugi bio ‘najrokerskiji’ grad i uvijek rado navratim baš ovdje, kazao je Bora svojim meimurskim fanovima, koji su ga u velikom broju pratili i na subotnjem koncertu u Ljutomeru, a u ponedjeljak istu izjavu prenose i neki hrvatski mediji, koji citiraju portal MojZagreb.info.

- Stvari se mijenjaju na bolje i to je razlog zašto pripremamo povratniki koncert, i to ne na mala vrata kroz manje gradove, ve kroz velika, u Zagrebu. Za sada ne mogu deinirati datum, ali u prvoj polovini sljedee godine sigurno. Jedan od razloga je i veliki broj Hrvata koji pohode naše koncerte u Sloveniji, iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i mnogih drugih gradova. Baš iz Splita na sve naše koncerte dolazi brani par koji su na rukama istetovirali ime naše grupe. Pozdravio sam nedavno nastup Prljavog kazališta u Beogradu i nadam se da e i nama uzvratiti isto. Bez obzira na razliita politika opredjeljenja, vjerujem da rock’n’roll, kao i muzika uope, mora biti iznad svjetonazora, poruuje Bora orba putem MojZagreb.info.

Inae, zbog podosta javnih ratnohuškakih akcija prema Hrvatskoj, Bora orevi u hrvatskoj javnosti proglašen je u svakom smislu, pa tako i glazbenom, kao persona non grata. Meutim, fascinacija starim hitovima Riblje orbe, posebice nakon što su prošla ratna vremena, ne da se izbrisati ni medijskim bojkotom, ni dekretom. Najtraženiji beogradski sastav svih vremena inae je bio iznimno popularan u akovcu, gdje je u 80-ima održao nekoliko velikih koncerata, koji su oito i Bori samome ostali u vjenom sjeanju, jer su imali izgleda neku posebnu energiju koja je ostala za sva vremena. Na žalost, akovec se u kulturološkom smislu, posebice u posljednjih deset godina, podosta promijenio, ali “u krivom

smjeru”, posebice kad je u pitanju glazba iz, primjerice, Srbije, jer je rock kod mnogih, posebice mladih, zamijenio šundovski turbofolk. - Ne želim u Hrvatsku na mala vrata, hou se vratiti na velika, poruio je takoer Bora na kraju, kazavši da bi to svakako trebao biti koncert u Zagrebu i još nekoliko hrvatskih gradova, pa tako i u akovcu.

Pivo oduševilo prvi put, nadamo se ne i zadnji put u Prelogu Hladno pivo se nakon velikih dvorana ovo ljeto preselilo na putujuu turneju diljem Hrvatske, Slovenije i drugih susjednih zemalja u sklopu turneje “Kud Pivo, tud i ja“. Iako poprilino umorni od puta, lanovi benda u nedjelju su se najprije u Prelogu dobro odmorili, a onda u kasnoveernjoj svirci, kojom se rock vratio u Park mladosti, koja je potrajala više od dva sata, podsjetili na veinu svojih najveih starih i novih hitova publiku svih generacija, od onih najmlaih tinejdžera do rockera koji su odrasli s njihovim pjesmama još iz punkerskog razdoblja. Izmeu poetne socijalno nabrijane, koja poprilino vjerno opisuje aktualnu hrvatsku stvarnost, “Kaže stari”, i završne himnine “ljubavne“ “Planete” (obje s pretposljednjega sjajnog albuma “Knjiga žalbe“), Pivo je odsviralo najvee hitove s posljednjeg albuma “Svijet glamoura“, koji je odlian temelj za preispitivanje mnogih tema i dilema iz podruja estradizacije itavoga našeg sustava vrijednosti, lažnog glamura koji mnogima život znai, i onih bez te sree, koji tavore na rubu ekonomskog kolapsa (Ezoterija, Svijet glamoura, Kirbaj i kotlovina …), kao i naravno uglavnom sve ono što je Pivo napravilo u posljednjih dvadesetak godina od punker-

skog razdoblja do rockerskog mainstreama. Uglavnom, super svirka kojoj je nedostajalo tek nekoliko stotina više fanova, posebice mladih iz donjeg kraja izmeu 18 i 30 godina života, koji, na žalost, u ovim teškim vremenima sve teže prepoznaju istinske glazbene vrijednosti i olako se prepuštaju “pjesmama“ koje su ispod svakoga glazbenog ukusa, odnosno tekstova koji šalju totalno pogrešne poruke o životu u svakom smislu. (D. Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

FORMULA 13 Disconnected KEANE I Gotsta Get Paid ZZ TOP Spectrum (Calvin Harris Mix) FLORENCE + THE MACHINE Cruising California THE OFFSPRING Queen Of California JOHN MAYER Summer Paradise SIMPLE PLAN feat. SEAN PAUL Move In The Right Direction GOSSIP She’s So Mean MATCHBOX TWENTY Moonshine KATIE MELUA Endless Summer OCEANA I’ll Be Waiting ADELE 50 Ways To Say Goodbye TRAIN Did I Let You Know RED HOT CHILI PEPPERS This Love WILL.I.AM feat. EVA SIMONS Black Heart STOOSHE Call My Name CHERYL Lights ELLIE GOULDING Scream USHER Wide Awake KATY PERRY

Top 10 [strane] ROMANO & SAPIENZA Tacata /Ft Rodriguez/ GUSTAVO LIMA Balada Boa (En Vivo) TOP LISTA DOMAIH FLORIDA Whistle WILL I AM This Is Love ( EVA SIMONS) SHAKIRA Addicted To You KATY PERRY Wide Awake RUDIMENTAL Feel The Love /Ft JOHN NEWMAN/ SAM SPARRO Happiness COLDPLAY Princess Of China /Ft Rihanna/ MAROON 5 Payphone /Ft WIZ KHALIFA/ NELLY FURTADO Big Hoops (Bigger The Be er) USHER Scream KYLIE Timebomb D’BANJ Oliver Twist

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 33




9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

KARATE

MEIMURSKI OLIMPIJAC Filip Ude sveano ispraen iz Nedeliša na put za London

Olimpijsko zlato oduvijek je moj san PIŠE: SINIŠA OBADI

U

srijedu je ispred Nacionalnoga gimnastikog centru “Aton“ u Nedelišu prireen ispraaj u London meimurskog olimpijca Filipa Udea i njegovih trenera Igora Kriajimskog i Marija Vukoje, koji e biti i jedan od sudaca na predstojeim OI. Trener Igor Kriajimski naglasio je da je Filip spreman, no kako bi se došlo do uspjeha potrebno je i malo sree, a i podrška navijaa, za koju vjeruje da sigurno nee izostati.

Kroz špalir postrojenih mažoretkinja na svoj put u London iz Nedeliša su krenuli Filip Ude, Igor Kriajimski i Mario Vukoja

Potpisan sponzorski ugovor o nastavku suradnje s Vajdom

Mario Vukoja i Vladimir Mesari potpisali su još jedan ugovor o sponzorstvu, odnosno nastavku odline suradnje GK-a “Marijan Zadravc Macan“ i akoveke MI “Vajda“

Uoi same sveanosti ispraaja gimnastiari su potpisali produženje ugovora o sponzorstvu na još jedan cijeli olimpijski ciklus s predstavnicima akoveke mesne industrije Vajda, za koju je Vukoja kazao: - Oni su jedni od rijetkih koji su uz gimnastiare bili od samoga poetka, kada još nije bilo takvih dobrih rezultata, ali su prepoznali našu energiju, pa je suradnja iz godine u godinu bila sve kvalitetnija. Direktor Vajde Vladimir Mesari pak je istaknuo kako njegova tvrtka i u vrijeme recesije

prepoznaje prave vrijednosti. Danas svi imaju nekakve izgovore za krizu, situacija je kompleksna i teška, no u sluaju gimnastikog kluba ‘Marijan Zadravec Macan’ treba rei da za prave stvari nikada ne smije biti kriza. Ponosni smo na našu suradnju s cijelom ekipom, što je i poruka cjelokupnom gospodarstvu, ali i svima u javnom životu, da ako je nešto dobro organizirano, uz kvalitetan rad, to ima šanse za uspjeh, kao što je danas uspješan i ovaj klub na elu sa svojom perjanicom Filipom Udeom.

Filip Ude pak je s obzirom na oekivanja javnosti kazao: Lagao bih kad bih rekao da nisam pod pritiskom, svi u Londonu oekuju medalju. S jedne strane mi takvo razmišljanje i godi, no opet, osvojiti olimpijsku medalju nije isto što i otii u trgovinu kupiti kruh i mlijeko. Sve one koji misle da je to lako pozivam da provedu jedan dan sa mnom i ne moraju ništa raditi osim osam sati gledati trening. Vjerujem da bi na kraju dana imali sasvim drugaije mišljenje o tome kakav je put do olimpijade i medalje. Filip istie da je na pripremama u Rusiji napravljeno sve što je bilo u njihovoj mogunosti. - Bolje se i ak jae osjeam nego je to bilo uoi puta u Pe-

king prije etiri godine. Prije odlaska Filip je još kazao: Mogu obeati samo jedno, da u dati sto posto od sebe da vježbu napravim najbolje što mogu. Uvijek sam ponavljao da mi je olimpijsko zlato san. Ako mi se taj san nee ispuniti u Londonu, bit e nadam se i druge prilike u Rio de Janeiru na sljedeim olimpijskim igrama. Uz zvukove limene glazbe, mažoretkinje i Zrinsku gardu, postrojene njima u ast, Filipa i ekipu na put za London, osim brojnih obožavatelja, svojim su rijeima podrške ispratili i meimurski župan Ivica Perho, zatim Mato Kljai, predsjednik ZSUISMŽ-a, gradonaelnik akovca Branko Šalamon te naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat.

Ude uoi odlaska u London svoje vjerne navijae nije ostavio praznih ruku, podijelivši im prigodne poklone

SJAJAN REZULTAT akoveke karatistice u Bratislavi

Maša Martinovi svjetska studentska prvakinja u teškoj kategoriji

Maša Martinovi, akoveka karatistica s privremenim mjestom sportsko - studentskog boravišta u Zagrebu, na Svjetskom studentskom prvenstvu u karateu, koje je održano u slovakoj Bratislavi, osvojila je naslov svjetske studentske prvakinje u teškoj kategoriji iznad 68 kg. To je novi sjajan rezultat ponajbolje meimurske sportašice, koja je ove godine na EP u karateu, koje je održano na Tenerifima, bila najzaslužnija za osvajanje srebrne ekipne medalje. Maša je u Bratislavi stigla s etiri pobjede do naslova najbolje i zlatne medalje u svojoj kategoriji. Do finala je slavila tri uvjerljive pobjede, da bi u uzbudljivom finalu svladala Japanku Uekusu Ayumi s 5:3. Naime, japanska karatistica vodila je u meu 3:1. Maša je ostala koncentrirana i bor-

bena do kraja mea i napravila udesan preokret. S etiri uzastopna poena stigla je do pobjede od 5:3 i naslova najbolje. S ovom medaljom mlada akovanka potvrdila je svoj veliki talent i kvalitetu s kojom je trenutano meu najboljima, ali i borbeno najatraktivnijim karatisticama svijeta. Na SP-u u Bratislavi nastupili su karatisti i karatistice iz 43 zemlje. Uspješna studentica armacije na zagrebakom akultetu, nakon što je bila lanica dva meimurska kluba: Globus i Nedeliše, zbog studija, ali i boljih uvjeta, kao vrhunska sportašica prve kategorije preselila je u Zagreb. Odline rezultate postizala je ve u kimonima meimurskih klubova, da bi sada kao lanica zagrebake Hercegovine eksplodirala sjajnom ormom i rezultatima. (dz)




20. lipnja 2012. U ETVRTAK kasno naveer završio Memorijal Vladimira Skoka

Caffe bar Frumento i Econ igrali u finalu seniora Dok završavamo ovaj broj novina, bili su poznati inalisti 32. Memorijala ing. Vladimira Skoka u malom nogometu. Danas, petak, ili koji drugi dan dok itate ovaj tekst bit e poznato sve (izvješe možete proitati na našem portalu: www.mnovine.biz), budui da je turnir završio juer (etvrtak). Inae, kod pionira sigurno su se u inale plasirale ekipe Varteks 99 OPG Srpak i LPT. U veteranskoj i seniorskoj konkurenciji uzbudljivi dvoboji donijeli su odlian nogomet. Iskopi Radikovi predvoeni Koišem i Jagiem išupali su pobjedu protiv Auto centra Jesenovi, a Caffe bar Forum iz Preloga s ludbreškim štihom u ekipi (Vaunec, Vukina, Hereni, Pokos …) u inale je ušao pobjedom nad ekipom Iskusnih jahaa. Kod seniora dvije prave drame. Caffe bar Frumento sastavljen od malonogometnih majstora iz Novog Marofa na sedmerce je odnio pobjedu protiv od-

line ekipe Euroklime iz Goriana, a favorizirana ekipa Svježih jaja Vuk nije uspjela slomiti vrstu družinu Econa sastavljenu od igraa mahom iz Podturna i Sivice.

Pahuljice i Zrinski slavili u odbojci na pijesku U srijedu je završio turnir u odbojci na pijesku. Dvadesetak ekipa u muškoj i ženskoj konkurenciji tjedan dana žestoko se borilo za naslov prvaka. Na kraju slavile su u ženskoj konkurenciji djevojke imena Zrinski, pobijedivši u inalu Štiklice. Štiklice su po nagradu i došle u štiklicama i napunile ih pijeskom. Kod muških u inalu iznenaenje. Favorizirane Hre morale su priznati premo ekipi Pahuljica. Uz maštovita imena ekipa gledali smo u sedam dana i dobru odbojku na pijesku. Fotoreportaža s oba turnira u sljedeem broju. (dz)

U Prekopi odigran malonogometni turnir

Archea Team najbolji

Pobjednika ekipa - Archea Team

U Prekopi je održan malonogometni turnir na kojem je sudjelovalo pet ekipa. Najbolji su nakon zanimljivog razigravanja bili nogometaši Archea Teama. Kao gost na ovogodišnjem turniru sudjelovala je i ekipa Dekra urevac. Kao

jednu zanimljivost s ovog turnira zasigurno možemo istaknuti i potpisivanje ugovora o suradnji izmeu NK Plavi 1975 i Meimurskih novina kao vid promocije ovoga gornjomeimurskoga nogometnog kluba.

NOGOMET

III. HNL - sjever

Ipak liga sa 16 klubova Na prošlotjednom sastanku u Koprivnici, na kojem su uz predstavnike meužupanijskoga nogometnog odbora, odnosno pet nogometnih saveza sjeverne regije, sudjelovali i elnici Hrvatskoga nogometnog saveza, odlueno je da nee biti proširenja 3. HNL - sjever. Podsjetimo, odluka Komisije za natjecanja o proširenju Lige s 16 na 18 klubova izazvala je veliko nezadovoljstvo meu treeligašima, a 10 od njih 16 poslalo je u HNS potpisane izjave o tome da se nee natjecati ukoliko liga bude proširena. Davor Šuker te Damir Vrbanovi, predsjednik i izvršni predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, tako juer nisu uspjeli omekšati stav treeligaša o proširenju lige. To znai i da novoosnovani Nogometni klub Varaždin - Škola nogometa Varaždin na svoj nogometni put mora krenuti od županijske lige. Od koje,

NK Graniar Kotoriba

Zoran Kastel preuzeo trenersku palicu

Na sastanku u Koprivnici odlueno da je e III. HNL - sjever u novoj sezoni ipak brojiti 16 klubova odluit e Županijski nogometni savez Varaždin, koji je inae nedavno održao vlastitu sjednicu Skupštine, na kojoj je reeno kako se proširenje 3. HNL - sjever tražilo kako bi se Varaždin tamo mogao natjecati. Uz to, upravo na sjednici u utorak je “novi“ Varaž-

din primljen u lanstvo ŽNS Varaždina. - Željeli smo pomoi, ali ne možemo silovati pravila. Sav se naježim kad vidim u kakvoj je Varaždin situaciji. Sigurno se pokojni Anelko Herjavec okree u grobu, kazao je nakon sastanka Davor Šuker. (so)

Meimurski treeligaš NK Graniar iz Kotoribe ima novog trenera, potvrdio je sportski direktor kluba Robert ižmešija. Seniorski sastav e u novoj natjecateljskoj sezoni voditi Zoran Kastel iz Varaždina, nekada standardni i dugogodišnji igra NK Varteks iz Varaždina. Po prestanku igrake karijere tamo je radio s mlaim uzrasnim kategorijama, a posljednju godinu dana radio je kao trener u Ivancu. On je na klupi Graniara zamijenio dosadašnjeg trenera Branka Lipia. Pripreme za novu sezonu u treoj ligi, koja e brojiti 16 klubova, Graniar zapoele su u subotu 14. srpnja.

ŽNK “Katarina Zrinski“ akovec

Velike ambicije ve na samom poetku Vodei ljudi novoosnovanoga ženskog nogometnog kluba “Katarina Zrinski“ iz akovca protekli su tjedan na konferenciji za novinare iznijeli svoje planove i želje vezane uz predstojee prvenstvo, ali i samu klupsku budunost. Tako smo od predsjednika kluba Dragutina Katalenia saznali da je održan Plenum klubova II. Ženske nogometne lige sjever u kojoj e se natjecati deset klubova. Prvenstvo poinje 2. rujna, a akovanke su u 1. kolu domain ekipi Istre iz Žminja. Utakmica bi se trebala odigrati kao predigra treeligaškom nastupu NK Meimurja. Zahvaljujui upravo odgovornim ljudima akovekog treeligaša, nogometašice Katarine Zrinski njihove e prostorije koristiti za rješavanje svojih administracijskih poslova, dok e susrete igrati, a ujedno i trenirati, na terenima SRC-a “Mladost“. U planu je, kazao je još Kataleni, i sportska suradnja s Nogometnom školom Meimurje - akovec, te organizacija jednoga velikog turnira u akovcu, kao i suradnja, odnosno dogovor s elnim ljudima

- Cilj je što prije ui u prvu ligu

Pobjeda u prvom nastupu

Na posebnoj konferenciji za novinare elništvo kluba predstavilo je želje i ambicije kluba u nadolazeoj sezoni HNS-a oko odigravanja utakmica ženske nogometne reprezentacije u akovcu. Sve je krenulo idilino, no ve na prvom koraku došlo je i do, kako kaže predsjednik akovekih nogometašica, malog nesporazuma kada je u pitanju sada ve bivši glavni menadžer kluba Dean Pani. On je, naime, podnio neopozivu ostavku, zbog, kako je reeno, oko koncepcije rada i suradnje kluba i Nogometne škole. Trenerski dio u klubu e odraivati Miljenko Doveer i sportska direktorica Ines Petrievi. - Pripreme za novu sezonu, kazao je Doveer, poinju 30. srpnja. - Trenirat e se etiri puta tjedno, uz nekoliko pripremnih susreta. Da

bi se moglo nastupiti u I. ligi, koja nam je cilj ve nakon prve sezone, potrebno je u klubu formirati i kadetsku ekipu. - Stoga je, kazala pak je potpredsjednica kluba Sunana Glavak, što prije okupiti vei broj mladih nogometašica. Osnovni cilj i prva akcija tako e biti suradnja s osnovnim i srednjim školama, na ije e adrese poetkom nove školske godine biti upuen poziv djevojkama da se prikljue radu ŽNK-u “Katarina Zrinski“. Sve informacije o tome kako postati lan kluba ostale djevojke mogu pronai na Facebook stranici ŽNK-a “Katarina Zrinski“, napravljenoj upravo u svrhu što bolje informiranosti zainteresiranih.

Nogometašice Katarine Zrinski odigrale su svoju prvu utakmicu i odmah ostvarile pobjedu. Na igralištu NK Sokola u Vratišincu odigrana je revijalna utakmica u kojoj im je protivnik bila ženska ekipa “Modna industrija konfekcije“ akovec. Pred stotinjak gledatelja slavile su akoveke nogometašice s uvjerljivih 10:1. Za “Katarinu Zrinski“ su nastupile: Sanja Šolti, Barbara Peri, Damjana Antolin, Patricija Horvat, Edita Ružman, Ivana Hren, Dina Vugrinec, Anita Lajtman, Morena Martinjak. Pet golova je postigla Damjana Antolin, dok su po jedan zabile Morena Martinjak, Ivana Hren, Dina Vugrinec, Edita Ružman. Trenerski par Ines Petrievi i Miljenko Dovear ovim nastupom svoje ekipe mogu biti i više nego zadovoljni. Susret je kao glavni sudac vodio Božidar Kolari.

TOPLICE SVETI MARTIN postaju sve više sportska oaza poznatih klubova

Desetak nogometnih klubova u mjesec dana pripremalo se u Meimurju Neki zbog dubine novanika, drugi zbog blizine, trei zbog odlinih uvjeta, bez obzira na cijenu, neki su od putokaza elnika nogometnih klubova pri izboru mjesta za pripreme. Hrvatski klubovi za ljetne pripreme zbog aktualne inancijske situacije više ne putuju previše. Stoga su Toplice Sveti Martin sve idealnija kombinacija za dolazak. Pokazalo je to i ovo ljeto. Slaven - Belupo, Zagreb, Cibalija samo su neki od klubova koji su svratili do gornjeg Meimurja.

Poljski prvak Slask Wroclaw bio je najeminentniji klub koji se ovo ljeto pripremao u Toplicama Sveti Martin

Meutim, sve je više inozemnih klubova koji dolaze u naš kraj. Stigao je ruski prvoligaš iz

tisue kilometara udaljenog Sibira – FC Sibir, kao i ukrajinski Sevastopol, te najzvunije ime

prvak Poljske Slask Wroclaw, koji se za kvaliikacije za Ligu prvaka pripremao u Meimurju. Da su dobro trenirali, govori i rezultat iz Podgorice, gdje su igrali s Budunosti i dobili utakmicu u gostima s 2:0. Vrhunski hotel, restorani, teretana, bazeni, igrališta u sklopu NK Polet Sveti Martin na Muri, ali i neki drugi tereni u okolici poslužili su za treniranje i odigravanje niza pripremnih utakmica, ne samo klubova koji su bili u Meimurju, nego i u okolici.

Da su uvjeti u Meimurju odlini, sugerira da oni koji jedanput dou svraaju opet. Klima za pripreme u ovo doba godine i visoke temperature sasvim su ok, posebice to vrijedi za no, kada treba dobro odmoriti. Novi menadžment hotela oito se dobro potrudio da Toplice Sveti Martin budu ovo ljeto “krcate“ ne samo kupaima, ve i gostima - sportašima. Nešto niža cijena priprema u Hrvatskoj nego drugdje, kao i ljubazno osoblje koje je na raspolaganju bili pak su vjerojatno kljuni za izbor tih odredišta. Zbog toga naši

klubovi koji se bore s proraunom nisu morali u inozemstvo, nego su sve što trebaju dobili u Toplicama Sveti Martin. U Toplicama su svjesni da još više treba poraditi na uvjetima za trening, jer onda e zasigurno kapaciteti prijama ekipa, primjerice, od poetka lipnja do kraja srpnja biti još vei. Osim nogometaša, dobre uvjete za pripreme sve više koriste i drugi sportaši, tako da se slobodno može zakljuiti da Toplice Sveti Martin postaju prava oaza za sportske pripreme u Hrvatskoj.




20. srpnja 2012.

SPORTSKI RIBOLOV MEIMURSKI PREDSTAVNICI odlini na 59. završnici državnog kupa u Podturnu i Svetom Martinu na Muri

Preloški ribii bronani u seniorskoj i zlatni u juniorskoj konkurenciji, pobjedu odnijele i juniorke iz Svete Marije Protek li v ikend je u organizaciji Saveza športsko - ribolovnih društava Meimurske županije na ribolovnim stazama u Podturnu i Svetom Martinu na Muri održana trodnevna završnica 59. državnog kupa. Hrvatska je podijeljena na osam zona po kojima se ribolovci iz više županija natjeu, odnosno kroz kvaliikacije ostvaruju rezultate koji ih onda dovode do ovakve završnice, kazao nam je tajnik Meimurskoga ribolovnog saveza Darko Oreški. Na završnici kupa, na kojoj je sudjelovalo devetnaest ekipa u muškoj te jedanaest u ženskoj seniorskoj konkurenciji, zatim trinaest ekipa juniora i jedanaest ekipa juniorki, meimurski predstavnici ostvarili su odline rezultate. Tako je seniorska ekipa Glavatice Pfeifer Prelog zauzela sjajno tree mjesto u seniorskoj konkurenciji. Bronani su bili Miljenko Perko, Boris Klari i Alan Perko, sportski ribii Glavatice Pfeifer Prelog, a pojedinano se bronanom medaljom okitio i Alan Perko. Klen iz Svete Marije je u sastavu Igor Mihalac, Darko Kolari i Mihael Pongrac osvojio sedmo mjesto. Kod seniorki ekipa Klena Sveta Marija u sastavu Elizabeta Sklepi, Ivanka Škoda i Tihana Buni je bila sedma, kao i Ivanka Škoda pojedinano.

Izvrsni meimurski juniori pokorili konkurenciju Kod juniorki je slavila ekipa Klena iz Svete Marije u sastavi Mirela Mutak, Paula Pongrac i Tena Orehovec. Mura Mursko Središe je bila peta u sastavu Ana Maria Maari, Valentina Dolenec i Iva Jagec, dok je pojedinano najbolja bila Paula Pongrac iz Klena osvojivši drugo mjesto. Kod juniora najbolja je bila ekipa Glavatica Pfeifer Prelog u sastavu Natalija Žganec, Alen Lehkec i Roberto Jankovi. Iako je Natalija juniorka, pokazala je dekima kako se “vadi

riba” i odlino odradila posao, ime je u pojedinanom plasmanu bila druga. Natalija je ove godine ve nastupala za ekipu Glavatica Pfeifer Prelog i ostvarila najbolje rezultate meu dekima, dok je prošle godine u svojoj kategoriji bila i prvakinja države. Momad Klena iz Svete Marije u sastavu Dražen Slaviek, Filip Švenda i Dario Lepen bila je sedma.

U Meimurju uskoro i Svjetsko prvenstvo!? Sama priprema ovogodišnje staze, u koju spadaju profesionalno odraeni poslovi košnje trave i lopoa, trajala je otprilike tri tjedna, kazao je Oreški. No, ona osnovna priprema od organizacije i prikupljanja inancija traje ak i mjesec dana. Staza tako mora zadovoljavati osnovne kriterije koji su propisani meunarodnim pravilnicima, što znai da, na primjer, jedna staza za seniore od dvadesetak ekipa mora biti u dužini od gotovo jednog kilometra. Ravnopravni uvjeti moraju biti za svakog natjecatelja. S obzirom na to da je Savez športsko - ribolovnih društava Meimurske županije i ove kao i ranijih godina, kada je kod nas ve održana i završnica kadeta, odradio odlian posao, Meimurju se smiješi i organizacija Svjetskoga ribolovnog prvenstva za seniore. Za to je, naime, potrebna staza dužine od tri do etiri kilometara. Tu uvjete zadovoljava kanal kod HE Dubrava. - S time, kazao je Oreški, ali i jednim promotivnim ilmom o ljepotama i mogunostima meimurskih voda, upoznata je kompletna tehnika ekipa meunarodne ribolovne federacije. Prema njihovim reakcijama i povratnim informacijama, možemo devedeset devet posto zakljuiti da smo jedni od glavnih kandidata za dobivanje domainstva Svjetskog prvenstva. (so)

PLIVANJE

Nelly Lisjak i Deni Jurian meu deset najboljih plivaa u Hrvatskoj Na Prvenstvu Hrvatske u plivanju, koje je održano u Rijeci od 12. do 15. srpnja, nastupilo je 455 plivaa i plivaica koji su tijekom ljetnog dijela sezone uspjeli isplivati limite i osigurati plasman na PH. Nastupila su ukupno 33 kluba iz Hrvatske. PK je na natjecanju nastupio s 9 plivaa (Luka Cigler, Deni Jurian, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi, Vanja Bogdanovi, Luka Dodlek, Lovro Tkalec, Nelly Lisjak i Kaja Sabol) s trenerom Goranom Kolariem, prof., Milenom Bogdanovi i Teom Hatlak, koja je bila sudac na natjecanju. Natjecanje je održano u kategoriji kadeta, mlaih juniora, juniora

i seniora. U jutarnjem dijelu plivale su se kvaliikacije, dok su se popodne plivala inala. Prema listi uspješnosti klu-

bova na Prvenstvu Hrvatske (zbroj malih bodova - apsolutna kategorija) akoveki plivaki klub plasiran je na

odlino 11. mjesto u muškoj konkurenciji te 19. mjesto u ženskoj konkurenciji od ukupno 33 kluba koja su ostvarila plasman na PH. Najzapaženiji rezultat postigli su Deni Jurian i Nelly Lisjak plasmanom u A Finale (10 najboljih plivaa u Hrvatskoj) u disciplini 200 m leptir. Osim ta dva A inala, izborena je još 10 B Finala i 5 C Finala. Kaja Sabol (2002.) u kategoriji kadeta bila je najmlaa plivaica na natjecanju, plivala je s ak dvije godine starijim plivaicama i ostvarila zapažene rezultate: 16. mjesto u disciplini 200 m leno i 19. mjesto u disciplini 100 m leno.

STRELIARSTVO

Boris Ferlin osvojio “Zlatnu strijelu” Preloga u standardnom luku U organizaciji streliarskg kluba Prelog, u nedjelju je na nogometnom igralištu u Otoku održan 18. po redu streliarski turnir “Zlatna strijela Preloga“. Sudjelovalo je 65 natjecatelja iz 20 klubova iz Slovenije i Hrvatske. Domaina, SK Prelog, predstavljali su Draško Mihinja, koji je u golom luku zauzeo 7. mjesto, a u stilu složeni luk Ivan Horvat je bio 13. Iz streliarskog kluba “Katarina Zrinski“ iz akovca nastupilo je 15 streliara. U stilu standardni luk kadet Jan Siroi osvojio je zlatnu medalju. Meu seniorima svoj prvi nastup

na turniru imao je Boris Ferlin, koji je izvrsno pucao te na kraju osvojio srebrnu medalju, dok je Jurica Zrna zauzeo 4. mjesto. U stilu olimpijskog luka meu djeacima do 12 godina Luka Križai osvojio je zlatnu medalju, dok je meu djeacima do 14 godina Izak Feher osvojio srebro. U konkurenciji kadetkinja Marija Rojko je bila druga, a Regina Novak trea, kao i Karlo Grudi u kategoriji kadeta. U kategoriji juniorki Vanda Kipke je osvojila srebrnu medalju. Meu seniorima najbolji je bio Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, a izvrsnim

pucanjem na ovom turniru Karlo Cilar osvojio je srebrnu medalju, dok je Božidar Vuruši zauzeo 4. mjesto. Na svom prvom turniru Mladen Kodba zauzeo je 6. mjesto, a Lovro Gradišer 7. mjesto. Nakon otpucanog turnira po etiri najbolja streliara iz svakog stila ušli su u raspucavanje na jaje za Zlatnu strelu Preloga. Iz streliarskog kliba “Katarina Zrinski“ u olimpijskom luku u raspucavanje su ušli Krešimir Štrukelj kao prvi i Mihael Štebih kao etvrti. Taj raspored je znaio da odmah pucaju jedan protiv drugog, a iako su svaki

po dva puta pogodili jaje to ovaj put nije bilo dovoljno za osvajanje zlatne strijele. Za apsolutno iznenaenje turnira pobrinuo se Boris Ferlin koji je u konkurenciji standardnog luka odmah s prvom strijelom pogodio jaje, a kako su ostali njegovi konkurenti u svim pokušajima ostali neprecizni, Boris je osvojio zlatnu strijelu. Tako i ove godine iz “Katarine Zrinski“ imamo osvajaa zlatne strijele. Sljedei turnir u organizaciji SK “Katarina Zrinski“ na rasporedu je 27. srpnja. Rije je o tradicionalnom turniru “Vitez grada akovca”.

SPORTSKI KAMPOVI

Bronca za osvojeno tree mjesto pripala je još jednoj domaoj ekipi - seniorima Glavatice Pfeifer iz Preloga

Juniori Glavatice Pfeifer iz Preloga u sastavu Natalija Žganec, Alen Lehkec i Roberto Jankovi osvojili su ovogodišnji državni kup u sportskom ribolovu, a Natalija Žganec i odlino drugo mjesto u pojedinanoj konkurenciji

Ulov za prvo mjesto ostvarile su i juniorke Klena iz Svete Marije u sastavu Mirela Mutak, Paula Pongrac i Tena Orehovec

Uspješno završen Drugi ljetni biciklistiki kamp BK-a “Mura Avantura” Nakon prošlogodišnjeg uspješno organiziranog djejeg kampa biciklistiki klub Mura Avantura ponovno se prihvatio zahtjevne organizacije okupljanja i edukacije mladih biciklista. Voditelj kampa i ove godine bio je profesor tjelesne i zdravstvene kulture Branimir Štimec, koji je ujedno i nositelj svjetske trenerske biciklistike licence. Predsjednik kluba Željko Rob te lanovi Jurica Kukovec i Vladimir Hunjak bili su zaduženi za tehniku realizaciju kampa. Drugi ljetni biciklistiki kamp održavao se u terminu od 2. do 14. srpnja radnim danom od 17 do 19 sati na sportskim terenima kompleksa Toplica Sveti Martin. Polaznici su za uspomenu na kamp primili majicu, dok e im diplome za sudjelovanje biti sveano uruene u sklopu programa Halicanum Bike Vikenda, 4. kolovoza u 18

sati u Svetom Martinu na Muri. Ovogodišnji polaznici kampa (sveukupno 23 uesnika) bili su Jan Belovi, Josipa Kataleni, Ella Kukovec, Roko Milosavljevi, Vinko Bel, Dino Vuk, Aleks Šinko, Žan Cimerman, Matija Trstenjak, Marco Krauthaker, Ida Trstenjak, Anja Rob, Anastazija Kamerlin, Borna Belovi, Ante Žibek, Stjepan Hunjak, Timotej Kocen, Abel Šprajc, Petar Tomši, Antonio Miši, Filip Tomši, Marcel Rob i Jan Rebernik. Svi polaznici prošlogodišnjeg kampa sudjelovali su i u drugom kampu, što govori o zanimljivosti sadržaja kampa za djecu. Najmlai sudionik kampa ima svega 4 godine, a najstariji 15 godina. Kamp bilježi takoer i visoke postotke dolazaka sudionika, što je zasigurno rezultat odgovarajueg termina održavanja kampa, a i sama struna

realizacija kampa koja je sve sudionike nakon inicijalnog mjerenja podijelila u tri homogenizirane skupine. Osnovna skupina imala je 8 sudionika, napredna 6, a natjecateljska 9 sudionika. Kao posebno iznenaenje osmog dana kampa organizator je mladim polaznicima kampa u posjet doveo hrvatskog olimpijca u cestovnom biciklizmu Radoslava Roginu. Rogina je prvi Varaždinac koji je izborio normu za Olimpijske igre u Londonu 2012. i ovo mu

je ve drugi nastup na Olimpijskim igrama. Biciklistiki klub Mura Avantura pokazao je kako se sustavnim radom, kroz dvije godine može doi do omasovljenja biciklizma (sa 6 na 23 sudionika). Takvom uspješnom tendencijom klub e kroz par godina zasigurno imati veliku biciklistiku bazu u nižim kategorijama iz koje e se kasnije proilirati novi vozai, koji e nastupati na najveim svjetskim biciklistikim utrkama. (rr)


20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Vindijina berba medalja u Radgoni • Varaždinska prehrambena industrija ponovo je ostvarila zapažen uspjeh na ocjenjivanju održanom uoi sajma u Gornjoj Radgoni • Proizvodi iz bogatog Vindijina asortimana ukupno su osvojili etrdeset priznanja, od kojih je ak pet šampionskih Na ocjenjivanju održanom uoi jubilarnog pedesetog prehrambeno – poljoprivrednog

sajma u slovenskoj Gornjoj Radgoni, koji e se održati od 25. do 30. kolovoza, Vindija je briljirala sa pregršt nagrada za svoje visoko kvalitetne proizvode. Titulu šampiona dobila su ak tri Vindijina sira – to su Caprodur i Ovidur, cijenjeni tvrdi sirevi od kozjeg i ovjeg mlijeka, a najviše priznanje dobio je i Grabancijaš, meki kravlji sir u salamuri.

Šampionsku kvalitetu potvrdilo je i ‘z bregov kozje mlijeko, a najbolje ocijenjenim proizvodima iz Vindijina mlijenog asortimana pridružio se i funkcionalni sok Vindi Vital narana – mrkva – limun. Uz titule šampiona, Vindijini mlijeni proizvodi osvojili su ak petnaest velikih zlatnih, dvije zlatne te jednu srebrnu medalju. Velika zlatna medalje pripala je i proizvodu iz Vindijina asortimana bezalkoholnih pia i napitaka - Vindi Vital soku od rajice. Osim ova dva najviša priznanja osvježujui Vindijini sokovi dobili su i dvije zlatne, etiri srebrne te jednu bronanu medalju. Odlian uspjeh ostvarili su i proizvodi iz Vindijina mesnog asortimana. Devet medalja osvojile su preraevine zaštiene uglednim gastronomskim markama Cekin i Vindon, dok su namirnice od svježega pureeg i pileeg mesa dobile etiri medalje – tri srebrne i jednu zlatnu.

Informacije 37


38

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA OREHOVICA Klasa: 944-01/12-01/2 Urbroj: 2109/22-12-01-2 Orehovica, 16. srpnja 2012.

Na temelju lanka 391. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09) i Odluke raspisivanju javnog natjeaja za prodaju zemljišta u Strahonincu, Klasa: 021-05/12-76, Urbroj: 2109-23-05/12-76, od 18.07.2012. godine, koju je donijelo Opinsko vijee Opine Strahoninec, Opinska naelnica Opine Strahoninec, raspisuje

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA SELNICA OPINSKI NA ELNIK

Na temelju lanka 2. i 3. Odluke Opinskog vijea Opine Orehovica o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Meimurske županije 22/11) te lanka 34. Statuta Opine Orehovica (Službeni glasnik Meimurske županije 11/09 i 10/10), Opinski naelnik Opine Orehovica raspisuje

Temeljem lanka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora («Narodne novine», broj 125/11) i Odluke o davanju u zakup poslovnih prostora («Službeni glasnik Meimurske županije», broj 5/12) i lanka 45. Statuta Opine Selnica («Službeni glasnik Meimurske županije» broj 10/09, 11/10) te Odluke Opinskog naelnika Opine Selnica od 17.07.2012. godine, Opinski naelnik Opine Selnica, dana 18.07.2012. godine raspisuje:

NATJEAJ za prodaju gradilišta u Romskom naselju u Orehovici I. PREDMET NATJE AJA: k.o. Orehovica:

NATJEAJ za davanje u zakup poslovnog prostora Opine Selnica

Kat. Br. esca br. ZK esca br. 1. 3266/3 74/A/151/4/3

Br. zk. uloška 1048

Površina m2 hv 404 112,33

Poetna cijena kn/m2 kn/hv Ukupno 19,44 70,00 7.853,76

2. 3. 4. 5.

1048 1048 1048 1048 1048 1048 1048 1048 1048 1642 1642

342 417 431 448 212 1 53 189 628 628 13

19,44 19,44 19,44 19,44

70,00 70,00 70,00 70,00

6.648,48 8.106,48 8.378,64 8.709,12

I. Raspisuje se natjeaj za davanje u zakup na odreeno vrijeme u trajanju od 5 godina poslovnog prostora u vlasništvu Opine Selnica koji se nalazi u prostorijama stare škole Selnica, Trg. Sv. Marka 2, 40314 Selnica i to:

19,44 70,00

70,00 70,00

4.140,72

- POSLOVNI PROSTOR, ukupne površine 57,34 m2.

19,44 70,00 19,44

70,00 70,00 70,00

4.704,48 12.208,32

19,44

70,00

12.461,04

1. Poetna cijena zakupnine iznosi 24,42 kn/m2 mjeseno+PDV. U cijenu nije ukljuena potrošnja vode, struje, grijanja i drugih režijskih i komunalnih davanja. Prostor se daje u zakup u stanju u kojem se nalazi u trenutku zakljuenja ugovora o zakupu. 2. Namjena je obavljanje iskljuivo trgovake djelatnos. 3. Natjeca se mogu zike osobe koje su državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem registriranim na podruju Republike Hrvatske. Natjecatelji moraju bi registrirani za obavljanje djelatnos koja odgovara namjeni poslovnog prostora. 4. Pravo sudjelovanja na natjeaju imaju zike osobe koje su državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj. Na natjeaju ne mogu sudjelova osobe koje imaju neizmirena dugovanja prema zakupodavcu iz ranijih ili važeih ugovornih odnosa. 5. Natjecatelji mogu podnije svoje ponude sa numeriranom dokumentacijom u roku 8 dana od dana objave ovog natjeaja, u zatvorenim omotnicama na adresu: Opina Selnica – Povjerenstvo za provedbu natjeaja za davanje poslovnog prostora u zakup, Jelaiev trg 4, 40314 Selnica s naznakom «ZA NATJEAJ - NE OTVARATI» preporueno poštanskom pošiljkom ili osobno u Jedinstveni upravni odjel Opine Selnica. 6. Ponuda mora sadržava ponueni mjeseni iznos zakupnine. Uz ponudu je potrebno priloži: - Original ili preslik dokaza: 1. Za zike osobe – ime i prezime, prebivalište ili boravište, dokaze o državljanstvu, Izjavu o nepostojanju duga prema Opini Selnica; 2. Za obrtnike – obrtnicu, BON 2, Potvrdu porezne uprave o stanju poreznog duga ne stariju od 7 dana, Izjavu o nepostojanju duga prema Opini Selnica; 3. Dokaz (odobrenje, rješenje, upis) o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnos koja je odreena kao namjena poslovnog prostora; 4. Dokaz kojim osobe iz l. 58. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji («Narodne novine» broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07) imaju pravo zakljuenja ugovora pod uvjema najpovoljnije ponude iz natjeaja, dokazuju svoj status; 5. Izjavu ponuditelja da preuzima poslovni prostor u vienom stanju te da ga je dužan uredi i prives ugovorenoj namjeni o vlastom trošku. 7. Opinski naelnik Opine Selnica zadržava pravo da po provedenom natjeaju ne izabere najpovoljnijeg ponuaa. 8. Povjerenstvo za provedbu natjeaja za davanje u zakup poslovnih prostora Opine Selnica obvezuje se na pripremu i provedbu postupaka natjeaja za zakup poslovnih prostora Opine Selnica, temeljem Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora («Narodne novine», broj 125/11) i Odluke o davanju u zakup poslovnih prostora Opine Selnica («Službeni glasnik MŽ-e», br. 5/2012). 9. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda koja uz iskljuivo ispunjenje svih uvjeta natjeaja sa priloženom traženom dokumentacijom, sadrži i najviši iznos zakupnine. 10. Javno otvaranje ponuda izvrši e Povjerenstvo za provedbu natjeaja za zakup poslovnih prostora Opine Selnica dana 30.07.2012. u 15,00 sa. Otvaranju ponuda mogu bi nazoni ponuditelji ili ovlašteni predstavnici ponuditelja. 11. O ishodu natjeaja natjecatelji e bi obaviješteni u roku 8 dana od dana utvrenja najpovoljnijeg ponuditelja za navedeni poslovni prostor. 12. Poslovni prostor se daje u zakup u stanju u kojem je vien, a rekonstrukciju i adaptaciju, koja se izvodi u cilju poboljšanja funkcionalnos, uz prethodnu suglasnost Opine Selnica, snosi korisnik bez prava na povrat uloženih sredstava. 13. Dodatne informacije u svezi objavljenog natjeaja mogu se dobi u opinskoj upravi na broj telefona: 040/861-344.

6. 7. 8. 9.

3266/4 3266/6 3266/7 3266/9 3266/10 3265/8 3266/11 3265/7 3265/5 3261/1 3262/7

74/A/151/4/4 74/A/151/4/6 74/A/151/4/7 74/A/151/4/9 74/A/151/4/10 74/A/151/4/19 74/A/151/4/11 74/A/151/4/12 74/A/151/4/14 74/A/151/1/8 74/A/151/1/7

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

95,09 115,94 119,83 124,56 58,94 0,28 14,74 52,55 174,61 174,61 3,61

esce navedene pod rednim brojevima 6., 7. i 9. ine jednu cjelinu i jedino se tako mogu prodava. Uvid u kopiju katastarskog plana mogue je obavi na Oglasnoj ploi Opine Orehovica te na www.orehovica.hr. Na zahtjev, zainteresirani mogu dobi i primjerak kopije plana u Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Orehovica. II. UVJETI NATJE AJA Javna licitacija održa e se 30.07.2012. godine (ponedjeljak) u 11.00 sa, Cvjetna ulica u Romskom naselju u Orehovici kod kunog broja 31, Orehovica. Pravo sudjelovanja u natjeaju imaju sve pravne i fizike osobe, te strane osobe ukoliko ispunjavanju zakonom predviene uvjete za stjecanje prava vlasništva, koje su voditelju licitacije predoile dokaz o upla jamevine. Ponuda se vrši po naelu vieno – kupljeno što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. Ponude se podnose za svaku escu posebno. Ponuditelj je dužan upla jamevinu u iznosu od 2.000,00 kn po parceli. Jamevina se uplauje na žiro-raun Opine Orehovica broj: 2392007-1860500004, otvoren kod Meimurske banke d.d., poziv na broj 7757-OIB, model 68, ili voditelju nadmetanja prije poetka nadmetanja. Nakon utvrene poetne cijene, natjecatelji ne mogu stavlja manju ponudu od 1,00 kn po m2 od poetne cijene. Nekretnina e se proda onom natjecatelju koji je ponudio najvišu cijenu po m2. Najuspješnijinatjecateljstupauposjedkupljenenekretninepremadogovoruprilikom zakljuivanja Ugovora o kupoprodaji. Ukoliko prodaja ne uspije na prvoj javnoj licitaciji svaka daljnja licitacija održava e se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu s poetkom u 12.00 sa, do konane prodaje. Osobe zainteresirane za sudjelovanje na javnoj licitaciji dužne su najkasnije 4 dana prije održavanja licitacije pisanim putem iskaza svoj interes za sudjelovanje na licitaciji te upla jamevinu od 2.000,00 kn za pojedinu escu. Dokaz o upla jamevine potrebno je dostavi uz obavijest o interesu za sudjelovanje na licitaciji. III. UVJETI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Najpovoljnijom ponudom smatra e se iznos najviše ponuene cijene za nekretninu koja je predmet natjeaja, a ne može bi niža od poetne cijene nekretnine utvrene od strane Opinskog vijea Opine Orehovica (Odluka o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Meimurske županije 22/11)). IV. POVRAT JAM EVINE Ponuditeljima koji ne uspiju u nadmetanju vrat e se uplaena jamevina u roku od 15 dana od dana primitka odluke o najpovoljnijoj ponudi, ukoliko je jamevina uplaena na opinski žiro raun. U sluaju da je jamevina uplaena voditelju nadmetanja neposredno prije same licitacije, ista se vraa odmah po završetku nadmetanja. Ponuditelj ija je ponuda utvrena kao najpovoljnija, u sluaju odustanka od kupnje nekretnine gubi pravo na povrat jamevine. V. SKLAPANJE UGOVORA O KUPOPRODAJI Sa ponuditeljem ija je ponuda prihvaena kao najpovoljnija sklopit e se ugovor o prodaji predmetne nekretnine u roku od 8 dana od provoenja javne licitacije. Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 15 dana upla na žiro raun Opine Orehovica ukupan iznos posgnute cijene umanjen za iznos uplaene jamevine. Porez na promet nekretnina, troškove prenamjene zemljišta te troškove oko uknjižbe prava vlasništva snosi kupac. VI. PONIŠTENJE NATJE AJA Vlasnik zadržava pravo poništenja natjeaja, a nije obvezan prihva ni jednu prisglu ponudu u kojem sluaju ne odgovara za eventualnu štetu ponuditelja. VII. DODATNE INFORMACIJE Zainteresirani ponuditelji mogu dobiti dodatne informacije u svezi nadmetanja na telefon 040/635-275 te mail opcina-orehovica@ck.t-com.hr , kao i dogovori razgledanje nekretnina. Opinski naelnik Opine Orehovica Franjo Bukal

OPINA SELNICA

JAVNI NATJEAJ za prodaju zemljišta u vlasništvu Opine Strahoninec 1.PREDMET PRODAJE je zemljište upisano u z.k.ul.br.3484 k.o. Strahoninec s brojevima esca: Red. Gruntovna Oznaka br. esca br. zemljišta

hva (hv)

Katastarska Poetna prodajna esca br. cijena za 1 m2 (kn)

1.

27/2

vrt

25

27/2

149,60

2.

27/4

vrt

118

27/2

149,60

2. POETNA CIJENA Zainteresirani ponuditelji za zemljište iz toke 1. dužni su u ponudi ponudi najmanje poetnu cijenu. 3. UVJETI ZA KUPNJUZEMLJIŠTA Pravo na kupnju zemljišta imaju svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u RH. 4. NAMJENA ZEMJIŠTA Zemljišne esce se nalaze u zoni centralnih sadržaja i namijenjene su za izgradnju sakralnih objekata. 5. KRITERIJ ZA ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ponuda ponuditelja koja ispunjava uvjete iz ovog natjeaja te koji ponudi najvišu cijenu. 6. OBAVEZNI SADRŽAJ PONUDE: 1. Ime i prezime te adresa ponuditelja (ako je zika osoba), naziv i sjedište ponuditelja (ukoliko je pravna osoba) 2. Preslika osobne iskaznice (zike osobe), rješenje o upisu u sudski ili trgovaki registar (pravne osobe), evidencija pravnih osoba Katolike Crkve u RH (vjerske instucije) 3. Iznos ponuene kupoprodajne cijene u kunama za 1 m2 površine zemljišta te ukupna ponuena cijena za navedenu površinu. 7. UVJETI PLAANJA Najpovoljniji ponuditelj (kupac) dužan je u cijelos upla ponuenu vrijednost na žiro-raun Opine Strahoninec na dan zakljuivanja ugovora o kupoprodaji. 8. ROK I ADRESA ZA DOSTAVU PONUDE: Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu sa traženom dokumentacijom u zatvorenoj omotnici na adresu: OPINA STRAHONINEC, Dravska 1, Strahoninec, 40000 akovec ili osobno u Jedinstveni upravni odjel Opine Strahoninec zakljuno do 30.07.2012. godine do 12:00 sa, s naznakom: «Ponuda za kupnju zemljišta - ne otvaraj». Ponude pristigle nakon naznaenog roka neotvorene se vraaju ponuditelju. Na poleini omotnice ponuditelj je dužan naves svoju adresu. Ukoliko do navedenog roka ne prisgne ni jedna prihvatljiva ponuda, rok za dostavu ponuda prema ism uvjema produljuje se do konanog odabira najpovoljnijeg ponuditelja i to do zadnjeg petka u mjesecu, zakljuno do 11. mjeseca 2012. godine. 9. ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE, SKLAPANJE UGOVORA, UVJETI PRIJENOSA PRAVA VLASNIŠTVA I PONIŠTENJE NATJEAJA Odluku o prodaji zemljišta najpovoljnijem ponuditelju donije e opinska naelnica, najkasnije u roku od 8 dana od isteka roka za dostavu ponuda. Odabrani ponuditelj dužan je najkasnije 8 dana od dana primitka odluke o najpovoljnijem ponuditelju sklopi ugovor o kupoprodaji te na dan sklapanja ugovora upla cjelokupnu kupoprodajnu vrijednost. Porez na promet nekretnina, troškove zakljuivanja ugovora i ostale troškove vezane za prijenos vlasništva plaa kupac. Prodavatelj zadržava pravo bez navoenja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odnosno poniš natjeaj. Sve informacije u vezi predmetnog natjeaja mogu se dobi na telefon 040/333 088 radnim danom od 07:00 do 15:00 sa. Klasa 021-05/12-05-33 Urbroj:2109-23/12-05-33 Strahoninec,19.07.2012. OPINSKA NA ELNICA Sanja Krišto


20. srpnja 2012.

Informacije 39

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA (Hrvatski zavod za zapoťljavanje) BAKSA GRADNJA d.o.o. Gardinovec 73, traŞi 10 MONTERA SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, mjesto rada Njemaka, obavezno radno iskustvo najmanje 5g. na ism poslovima; 1 ARHITEKTA, GRA . TEHNIARA za izmjere na gradiliťtima, izrade situacija, voenja gra. dnevnika, reŞijskih knjiga, odlazak na sastanke, te ostale administravne poslove, potrebno radno iskustvo, jako dobro poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poznavanje osnovnih programa na raunalu, komunikavnost, vozaki ispit B kat., mjesto rada Njemaka. Dostavi pismene zamolbe na e-mail:baksa.gradnja@gmail.comilinafax: 040 843 127 ili donije osobno na gornju adresu do 31.07. LEPOGLAVEC d.o.o. Gorian, traŞi 1 m/Ş TEHNOLOGA ZA PROISTAE OTPADNIH VODA na odreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., najava na tel. 040 601 700, e-mail: o ce@lepoglavec.hr do 27.07. INFONET d.o.o. akovec, D. Cesaria 12, traŞi 1 m/Ş TRADERA NA ME UNARODNOM TRŽIŠTU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje: VSS, trgovanje na meunarodnom deviznom trŞiťtu, znanje engl. jezika, znanje rada na PC, sposobnost brzog uenja, staloŞenost, brzina u rjeťavanjuposlovnihprocesa,poťtenodnos prema poslu i okolini, mogunost pokretanja vlastog posla, javi se na 098 206 933, do 20.07.; 1 VŠS, VSS INFORMATIARA na neodreeno vrijeme, uvjeti: znanje engl. jezika, WEB dizajn i programiranje; 1 VŠS, VSSEKONOMISTUUODJELUMARKETINGA na neodreeno vrijeme, uvje: akvnoznanje engl. jezika, napredno poznavanje rada na raunalu. Dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: tonda8810@ gmail.com , do 21.07. U.O. ZDENKA akovec, I. Gundulia bb, traŞi 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, mogunost smjeťtaja, javi se na 040 337 407, do 29.07. PERPETUUM MOBILE d.o.o. Prelog, traŞi 1 PRODAVAA/ICU INFORMATIKE OPREME na odreeno vrijeme, SSS, potrebno

napredno poznavanje informake, javite se na e-mail: perpetuum.mobile@ck.t-com. hr do 25.07. GRAWE HRVATSKA d,d. akovec, Morandinija 4, traĹži 5 m/Ĺž ZASTUPNIKA OSIGURANJA na neodreeno vrijeme, uvjeti: min. SSS, znanje rada na raunalu, vozaki ispit B kat., poĹželjno radno iskustvo 3g., poĹželjno poloĹžen struni ispit za zastupnika osiguranja, mogu se javi i kandida koji ne ispunjavaju uvjet staĹža i koji ne posjeduju vlas automobil. Javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 31.08., viĹĄe info na mob 099 241 3799 NMP - PRODUKT d.o.o., AKOVEC, Dr.I. Novaka 46, traĹži 2 m/Ĺž SSS VODITELJA SMJENE - strojarski tehniar, organizacijske sposobnos rada u metalskoj proizvodnji, komunikavnost, probni rad 3mj., vozaki ispit B kat., radno iskustvo 2g., javi se osobno na gornju adresu ili dostaviti pismenu zamolbu, do 20.07. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi Blagus,D.Pustakovec,traĹži3m/ĹžPERADARSKARADNIKAnaodreenovrijeme,javise na 098 282 147, do 09.08. Midi d.o.o. Ivanovec, Kalnika odvojak 7, traĹži 5 BRAVARA i 5 ZAVARIVAA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu do 24.07. MIRA MAR PROMET d.o.o. PORE, Kvajera 1, traĹži 1 VĹ S FIZIOTERAPEUTA na odreeno vrijeme s mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1g., mjesto rada Toplice Sv. Marn, javi se na info@miramarprom.hr do 09.08. BRATI d.o.o. Sve KriĹž, A. Ĺ enoe 51, traĹži 1 KV, PKV TESARA na odreeno vrijeme, javi se na 091 5328 716, do 31.07. Caebarâ&#x20AC;&#x153;PRESSCORNERâ&#x20AC;?akovec,Gajeva 1a, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, nepuno radno vrijeme, javi se na 095 862 7006, do 23.07. Cae bar AXY akovec, Stjepana Radia 24, traĹži 1 DJELATNIKA/ICU ZA RAD U KAFIU

na odreeno vrijeme, javi se na 091 510 6901, do 20.07. CASA LATINA SHOP AKOVEC, K.Tomislava 22, traĹži 2 konobara/ice â&#x20AC;&#x201C; barmen na odreeno vrijeme, zamolbe i Ĺživotopise dostaviti na e-mail: info@casalatinashop.com do 31.07. PEKARA CVEK d.o.o. PUĹ INE, traĹži 1 SSS, VĹ S samostalnog knjigovou na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 3g., javi se na e-mail: silvestar@cvek.hr do 31.07. Objekt jednostavnih brzih usluga â&#x20AC;&#x153;ALAYA 2â&#x20AC;? M.SREDIĹ E,Frankopanska9, traĹži1KUHARA - PIZZA MAJSTORA (m/Ĺž) na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja - na pol radnog vremena, javi se na 095 849 1568, do 20.07. GRILCAFFEâ&#x20AC;&#x153;STARAVAGAâ&#x20AC;?AKOVEC,traĹži2 konobara/ice na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poĹželjno poznavanje rada u posluĹživanju hrane, najava na tel. 040 311 207, do 31.07. EUROTIM METALI d.o.o. GORIAN, traĹži 1 m/Ĺž cnc programera na stroju za rezanje plazmom na odreeno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 095 5295 394, natjeaj otvoren do 20.07. VINOGRADARSKA ZADRUGA Ĺ TRIGOVANKA, Malinska, traĹži 2 KV KONOBARA/ ICE na odreeno vrijeme, mjesto rada Krk Malinska, javiti se na 099 222 1338, do 30.07. Strojobravarski obrt MIVA, Pribislavec, A.Starevia 1, traĹži 1 BRAVARA, 1 ZAVARIVAA (mig, mag) na neodreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javiti se na osobno na gornju adresu ili mob. 091 3101 735, do 17.08. SAMANTA d.o.o. HodoĹĄan, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 681 2411, do 12.08. Cae bar KOZJAK, NedeliĹĄe, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, javi se na 098 913 8465, do 15.08.

KSM d.o.o. Palinovec, traĹži 1 VOZAA/ICU TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM â&#x20AC;&#x201C; za prijevoz po Rusiji na odreeno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, voĹžnja Rusijom, javi se na mob. 099 6655 331, do 21.07. Trg. i ugost. obrt â&#x20AC;&#x153;Nâ&#x20AC;? Ĺ andorovec, V.Nazora bb, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javi se na 091 253 9138, do 24.07.

Radna mjesta VaraŞdin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťivaa ili zavrťen teaj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja pismene zamolbeosobnoilipoťtomnagornjuadresu do 31.7. Ugost. obrt bistro i pizzeria MISTER X vl. SnjeŞana Kefelja, Toplika 180, G. Kneginec, traŞi 1KV,SSSKUHARA/ICUnaneodreeno,iskustvo nije vaŞno, mob: 095 911 5102, do 31.7.

Trgovaki obrt MARIJA vl. Marija Turťak, VaraŞdin, traŞi 2 m/Ş REZAA ŽELJEZA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, ali potrebno radno iskustvo na m poslovima, radi se na terenu (trenutno Zadar) uz osiguran smjeťtaj, hranu i prijevoz, kontakt na mobitel: 092 1256 726, do 31.7. EcoMission d.o.o. za ekologiju, zaťtu i konzalng, V. Nazora 12, VaraŞdin, traŞi 1 m/Ş SAMOSTALNOG ISPITIVAA - STRUNJAKA ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA neodreeno vrijeme, uvje: VŠS/VSS, dipl. inŞ. elektrotehnike, struni ispit, strunjak zaťte na radu, ispivanje stabilnih sustava za dojavu i gaťenje poŞara, andragoťka znanja, engleski, njemaki jezik, informaka znanja, B kat. Osobni dolazak ili pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: na igor@ecomission.hr , kontakt na tel: 042 210 074 ili 099 733 7778, do 05.08. ATOM d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Leťtakovec 7, Leťtakovec, traŞi 1 m/Ş KV VOZAA TERETNOG MOTORNOG VOZILA iznad 7,5 tona u domaem i meunarodnom transportu na odreeno vrijeme, uvje: KV, iskustvonijevaŞno,CiEkat.,engleski,njema-

ki jezik, kontakt na mob: 098 395 061, 098 193 6015 do 30.07. VINDIJAd.d.VaraĹždinprehrambenaindustrija, Meimurska 6, 42 000 VaraĹždin, mjesto rada VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž ORGANIZATORA UNOSA PODATAKA - unos i obrada dokumentacije, aĹžuriranje podataka, izrada analiza i izvjeĹĄtaja na odreeno vrijeme, uvje: VSS, univ. bacc ili mr. informakog ili ekon. smjera,iskustvonijevaĹžno,Bkat.,informakaznanja, poznavanjeengleskog i njemakog jezika.pismenazamolbananavedenuadresu ili e-mailom: posao@vindija.hr do 26.7. ZLATNO ZRNO d.o.o., N. Tesle 63, Trnovec, mjestoradaTrnovec,traĹži1KVPEKARA/ICU s radnim iskustvom od 3mj. na odreeno vrijeme. najava na tel: 042 684 012 do 31.7. DPS usluĹžni obrt vl. Filip Kramari, Zagreb, mjestorada:VaraĹždin,VaraĹždinskaĹžupanija, traĹži 10 m/Ĺž PRODAJNIH SAVJETNIKA - TERENSKIH KOMERCIJALISTA - izravna prodaja, promidĹžba, sklapanje ugovora u ime H1 telekoma, uvje: SSS, iskustvo nije vaĹžno, mogunost koriĹĄtenja vlastog vozila. Prijavuposlae-mailom:dps.vanjav@gmail.com ili kontakt na mob: 091 494 9930, do 1.8.

IZ MATINOG UREDA

ROENI DORIAN ORĹ OĹ , sin Daliborke i Josipa; MATEJ VARGA, sin Aleksandre i Igora; NIKO Ĺ IMUNKOVI, sin Amande i Alena; Ĺ IMUN Ĺ UPLIKA, sin Vedrane i Ivana; KARLO HORVAT, sin Jagode i BoĹžidara; ERIC VOJKOVI, sin esike i Dejana; HANA TKALEC, ki Marijane i Roberta; LEO MAREC, sin Ivanke i Danijela; DORIS ULAMA, ki Valentine i Drage; NADJA KOVA, ki Veronike i Ivana; FILIP TRSTENJAK, sin Martine i Danijela; ROSANA ORĹ OĹ , ki Marije i MiĹĄe; LORA DRVENKAR, ki Dubravke i Danijela; MATEJ BRANOVI, sin Nine i Marka; DORA KOVAEVI, ki Ane i Filipa; LARA SRPAK, ki Suzane i Nenada; VILIM Ĺ EGOVI, sin Josipe i MiĹĄe; DOMINIK ANAKI, sin Anite i Dalibora; DAVID PERAS, sin Nikoline i Petra; BORNA LEVAI, sin Ljiljane i Mire; MARTIN VUENIK, sin Vladimire i Vlatka (akovec)

VJENANI Marion Wildegger i Rouven Martin Bitz, Tanja Silaj i Jerko Treska, Kornelija Gorianec i Ivica Baksa, Željka Ciglari i Damir Heric, Renata Grudi i Marijo Srpak (akovec); Valentina Levai i Marko eh (Dekanovec); Ivana Dolenec i Mario Matulin (Kotoriba); Monika Kos i Miljenko Bistrovi (Nedeliťe); Matea Horvat i Miljenko BlaŞini (Prelog).

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA ŠENKOVEC

Ĺ enkovec, 17.07.2012. Na temelju lanaka 5., 6. i 7., a u skladu s lankom 36. Statuta Opine Ĺ enkovec, raspisujem

JAVNI POZIV Prijedloga za dodjelu javnih priznanja Opine Ĺ enkovec povodom Dana opine 27. kolovoza 2012. Javna priznanja dodjeljuju se udrugama odnosno graanima Opine Ĺ enkovec za iznimna dosgnua i doprinos u razvoju Opine, a koji su posebno zasluĹžni za gospodarski, druĹĄtveni, sportski ili kulturni razvoj Opine. Prijedlog mora sadrĹžava: 1. Popis udruga odnosno graana predloĹženih za priznanje uz kratak opis zasluga odnosno dosgnua i doprinosa 2. Prijedlog javnog priznanja (poasni graanin Opine, povelja Opine i priznanje Opine Ĺ enkovec) Rok za dostavu ponude je 03.08.2012. godine, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Opine Ĺ enkovecâ&#x20AC;&#x153;. Pismene prijedloge u zatvorenoj omotnici dostavi na adresu: Opina Ĺ enkovec J. Bedekovia 11 Ĺ enkovec 40 000 akovec NAELNIK Vladimir Novak mag.mus.

UMRLI Terezija HiŞman ro. Fodor r. 1920., Stjepan Stanko r. 1928., Karolina Horvat ro. Makar r. 1923., Marija Bistrovi ro. Žerjav r. 1946., Stjepan Novak r. 1934., Ivan Grgan r. 1948., Franciska Matoť ro. Radmani r. 1925., Zlatko Valeni r. 1941., Valent Varga r. 1945., Ivka Puťkadija ro. Emerťi r. 1931., Maria Šarotar ro. Filipics r. 1920., Petar Mihali r. 1941., Agneza Obadi ro. Varga r. 1934., Dragutin Saer r. 1948., Stjepan Mustak r. 1943., Antonino Lesar r. 1954., Davor Palfi r. 1960., Franciska Vlaťi ro. Radikovi r. 1931. (akovec); Luka Novak r. 1933., Marko eh r. 1925., Antun Hrupi r. 1925. (Dekanovec); Jelena Matoť ro. Trojko r. 1921., Andrija Brljak r. 1919. (Kotoriba); Magdalena Turk ro. Varga r. 1930., Viktor Herak r. 1933. (M. Srediťe); Zlatko Borko r. 1961. (Nedeliťe); Josip Hranjec r. 1939., Stjepan Bukovina r. 1935., Agneza Mikec ro. Pavlekovi r. 1934., Milka Habuť ro. Vadlja r. 1931., Josip KoŞnjak r. 1956. (Prelog); Zvonimir Pavlovi r. 1942. (Štrigova)

MARODI domaa tjestenina vl.Stjepan Marodi Travnika 3, 40000 akovec tel. 040/364-344 fax.040/364-345 raspisuje

NATJEAJ za radno mjesto - djelatnica u proizvodnji tjestenine viĹĄe izvrĹĄitelja uvje: SSS organiziranost, eksibilnost, mski rad vlas prijevoz ( B kategorija ) - mjesto rada: NedeliĹĄe Javi se osobno, sa zamolbom i Ĺživotopisom, na adresu NEDELIĹ E, Gospodarska 5 (privredna zona prema Dunjkovcu) radnim danom od 7-15h. Natjeaj je otvoren 15 dana od objave u novinama.


40

Oglasnik

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM skuter piaggio Zip 50, 2008., kao nov, povoljno i Fiat Mareu 1.9 TD100 ELX karavan 1998.g., reg. do sijenja, održavan u ovlaštenom servisu. mob 091/637-0046 PRODAJEM C3, najnoviji model, 10.g., reg. do 06/13., 38tkm, bordo, full oprema, garažiran, 1.vl., serv. knj., novo, 7.600 eur, mob 099/510-7326 PRODAJEM MAZDU 626 dizel 2.0 DITD 1998.g., klima, abs, centr. zaklj., siguran i pouzdan auto, troši 5 lit/100km, 2950 eur, tel. 092/304 29 15 PRODAJEM VW GOLF II GTD 1985. god., ispravan, metalik sivi, zimske gume, reg. do 3/2013.g., 5.500 kn, mob. 099/414-5002 PRODAJEM PEUGEOT 407 1.6 hdi, 1.vl., servisna, 96tkm, cijena 75.000 kn, mob. 098/600-037 MAZDA 323 sedan 2.0 DITD 2001.g, u odlinom stanju, redovito servisirana, srebrna, klima, airbag, abs, el. podizai, el. i grijani retrovizori, tonirana stakla, podešavanje volana, alu felge i novije gume Vredestein Sportrac 3, 189 tkm, 5.999 eur, stoji na rmu nema prijenosa, K, VŽ, mob. 099/390-4590 PRODAJEM 4 NOVE LJETNE AUTOGUME Michelin Energy Saver dim. 195 x 65 R15, sa elinim felgama 6Jx15 H2, 5 rupa, razmak 112 mm. Povoljno. Tel: 040-868 533, Mob. 098-944 5452 PRODAJEM KACIGU za motor BM T500 srebrno-plavu, ABS, novu, vel. L, tri venlacije, klik kopanje, lagana. Svaki dan poslije podne, tel. 040/858-001 PRODA JEM REN. MEGANE coupe 1996.g., plavi, u izvrsnom stanju, mob. 098/9205-620 PRODAJEM ELINE FELGE ZA AUDI A4, 5 rupa, 15 cola, cijena 100 kn/kom. tel. 040/861-208 PRODAJE SE FIAT BRAVA 1998. god. Tel. 095/906-7784 VW PASSAT 1.6D 1991.g., neregistriran, 1.vl., cijena 800 eur. mob. 099/673-6520 PRODAJEM OPEL ASTRA GTC 2009.g., registr., 1.vl., 86tkm, te manju samohodnu kosilicu, traktorsku prikolicu i gajbu na hidraulik. mob. 091/557-5056 PRODAJE SE FIAT BRAVA 1998. god. registriran, Tel. 099/244-1424 FIAT PANDA 900 1993.g., registriran, odlino stanje, crvene boje, povoljno. mob. 098/136-1712 KUPUJEM AU TO M OBIL dizel o d 20 05.-20 07.g., ponude na mob. 091/516-4439 CHOPER Q INGQ I Q M250 14kW, 2006.g., reg. do 9/2012., 5200km, mogunost kredita. mob. 098/242-283 ili 091/8801-255 PRODAJE SE OLDTIMER opel rekord 1955.g., u dobrom stanju, mob. 091/4544-084 SEAT LEON 2.0TDI 2007.g., ful oprema, crni, 2.vl., reg. do 1./2013., 77tkm, cijena 11.300 eur. mob. 098/1363-033 MERCEDES E320 benz 2004.g., reg. do 5./2013., vrlo povoljno. mob. 098/555-226 PRODAJEM SKUTER Craker 50cm, star godinu dana, 450km, cijena 4.500 kn. tel. 853-310 REN. MEGANE 1.9TD 1996.g., reg. do 12/2012., ouvan, mala potrošnja, oprema, cijena 1.550 eur. mob. 098/352-162

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZETOR - može i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODAJE SE PRIKOLICA za stajski gnoj SIP-ORION 25, stalno garažirana, korištena dvije sezone, oprana minivašom i podmazana, super stanje, kao nova. tel 098 316 865 ili 040 899 138 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM DVIJE KIPER PRIKOLICE 1-osovinsku i 2-osovinsku, te prikolicu za gnoj Fahr 4T i rotoler 2.5m šir. Howard. Tel: 098/170-53-11

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO – vrlo je ino, tel. 897-188 POKLANJAM KONJSKI GNOJ, odstajani. Kontakt 098 299 330 PRODAJE SE ZOB ovogodišnja, slama i sijeno u balama, cijena po dogovoru, mogua dostava. mob. 098/9574-200 PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sauvan, te automatska kuka za Ursus i donja poteznica za IMT za bera ili jednoosovinku. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE dvoredna sijaica za kukuruz, 2-redna sadilica za krumpir s kompl. priborom za drapanje i ogrinjanje, te jedan plug. Zva ujutro ili naveer na tel. 347-187

MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 STUDENTICA druge godine defektologije s iskustvom rada u vru i završenim odgojem, traži posao uvanja djece do jeseni. Info: 098/915-2596 TRAŽIM POSAO uvanja djece, okolica k. Tel. 343-056, 099/852-7270 TRAŽIM POSAO uvanja kua, stanova i poslovnog prostora za vrijeme svadbe ili godišnjeg odmora. mob. 098/134-7421

PRODAJEM OBITELJSKU KUU na Vojnim vrtovima u akovcu (6 soba, 2 kupaone, podrum, tavan, dvorište). Odmah useljivo. Info: 364 166, 364 024 KUPUJE SE MANJE ZEMLJIŠTE/VIKENDICA s pogledom na K/VŽ evtl. SLO, oko Dragoslavca/Pleškovca/Vuenca okolica. mob. 099/390-4590 NEDELIŠE - prodaje se dvojna kua visoka prizemnica od 98m2, zasebni objekt, sa svim prikljucima, centr. plin, okunica 750m2, podrum ispod kue, sve ograeno, mirna ulica, blizu škola, vr, trgovina i ostalo. Mogua nadogradnja kata ili proširenje. CIJENA 62.000 EUR.(mog. dogovora oko cijene). Molimo samo ozbiljne ponude!!! 099/796-9541 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gorianca 2, svi prikljuci, cijena: 835.000 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODAJE SE KUA od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Suboci, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KUA u D. Kraljevcu s velikom okunicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vra, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob. 091/796-9072 PRODAJE SE KUA u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, mob. 098/946-6750 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u s tro gom centr u  akovc a. mo b: 091/559-8656 PRODAJEM LIJEPU KUU U akovcu, u ZAVNOH-a ulici na dobroj lokaciji, blizu Centra. Cijena 195.000 eura. Upita na mob. 098/134-7494 PRODAJE SE ZIDANA GARAŽA u k, J. Slogara (ispred zgrade br. 6), mob. 091/554-9323 PRODAJE SE POLOVICA KUE u akovcu, vlasništvo 1/1, poseban ulaz (plus garaža i dvije pomone prostorije). Upita na broj 363-018 PRODAJE SE STAN u Prelogu, 60m2, cijena po dogovoru. Tel. 099/8462-920 PRODA JEM JEDNOSOBAN namješteni stan u Istarskoj ul., K. tel. 099/325-4267 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, roh-bau, ugraena pvc stolarija, vl. 1/1, cijena 299 eur/m2, spuštena cijena, mob. 098/749-131 KUU u Pribislavcu prodajem ili mijenjam za stan u k ili Vž, mob. 099/292-5560 PRODAJE SE KUA u k, prizemnica od 100m2 s okunicom od 1000m2, cijena po dogovoru. mob. 099/7888-435 GRUNT s gospo. zgradama i svim prikljucima u Dekanovcu, mog. stanovanja za dvije obitelji, zva nakon 14 sa na tel. 098/160-2857 PRODAJEM VIKENDICU s vinogradom u Frkanovcu na atrakvnoj lokaciji, cijena 19.000 eur. mob. 098/832-691 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN u k od 34m2, mob. 091/2462-412 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 58m2 u centru grada k, prizemno, hitno. mob. 099/401-6458 PRODAJEM po povoljnoj cijeni dvije sjenokoše: jedna u Macincu od 400hv i druga u reanu od 1000 hv. Mogue zamjene! Upita u Macincu, gosp. Majsen Drago PRODAJEM KUU visoku prizemnicu s garažom i okunicom u centru VŽ, mob. 091/517-3243 PRODAJE SE STARIJA KUA u akovcu – Pustakovec, Radnika 3, povoljno. mob. 098/1760-264

PRODAJEM KUU visoku prizemnicu od 90m2, velika okunica, obnovljena, akovec-Martane. mob. 098/160-2269

USLUGE

POZNANSTVA UREDAN GOSPODIN antialkoholiar, želi upozna gospou do 53g., slobodnu ili s obavezom za pojedine susrete. Diskrecija. SMS – 095/8599-783

NEKRETNINE – PRODAJA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I TAPECIRANJE NAMJEŠTAJA - obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Tel. 098 704 257 IZVODIMO SOBOSLIKARSKO FASADERSKE RADOVE, toplinske fasade - kamena vuna i sropor. Brzo i kvalitetno! HM KOLOR d.o.o., mob. 099/565-6072 GRAEVINARSTVO SNIM-GRAD d.o.o. IZVODI: novogradnje - kue, adaptacije i dogradnje, krovišta, fasade, žbuke, keramika i ostali graevinski radovi. Tel: 098 267 447 ili 042 683 225 ZAVARIVANJE ALUMINIJA, INOXA I ELIKA. Mob. 098-700-172, Slamek Var-BOŠKO INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE - sve informacije na broj : 091 528 66 71 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA ZA SREDNJU ŠKOLU - pružam pomo u uenju i vježbanju zadataka. Termin i cijena po dogovoru. Mob: 098 546 069 BIOENERGETI AR LIJE I razliite vrste boles po principu nagrade terapeutu. mob. 095/8788-752

POSAO SOHO bar akovec Kralja Tomislava 2 091/ 548-6670

TRAŽIMO KONOBARA ILI KONOBARICU - radno iskustvo obavezno

Restoran Mamica Pušine akoveka 47 091/576-3986

TRAŽIMO KONOBARA ILI KONOBARICU - radno iskustvo i poznavanje jednog stranog jezika obavezno PREH. TIM ZAGREB prima više osoba iz akoveke županije na mjesto trenera. Info: Tel.0922454121, zamolbe sla na: posaobezgranica@hotmail.com GOSPO A (41g) traži posao išenja ureda, kancelarija, stanova, kua i sl., u k i bližoj okolici, honorarno, plaanje po satu. MOB: 099/7969-541 TRAŽIM POSAO košnje trave, ureivanja okoliša, cijepanje drva i gra. radove (farbanje fasada) i zidarske poslove, mob. 099/404-7517 ŽENSKA OSOBA traži posao išenja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000

GRADILIŠTE NA VOJNIM VRTOVIMA 2.100m2, cijena 80.000 eur. Mogu dogovor. Tel. 861-059 ili 091/989-6891 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuencu (Lopancu), 2000m2 dio komunalnih i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), cijena 1450 eur/m2, mob. 098/297-222 PRODAJE SE KUA U BLIZINI CENTRA GRADA! PRILIKA ZA KUPNJU - CIJENA POVOLJNA! KTB NEKRETNINE, 098/210-570 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN na jugu, blizina škole, pošte i crkve. Upita na 040/363-116 ili 095/9040-929 PRODAJEM GRADILIŠTE u Nedelišu, R. Konara (nova ulica). tel. 821-136 PRODAJEM VIKEND VONJAK - gradilište sa lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, spuštena cijena, mob. 098/652-292. PRODAJE SE KUA NA JUGU AKOVCA! SUPER CIJENA! KTB NEKRETNINE, 098/210-570. KUA SA POSLOVNIM OBJEKTOM i još jednim gradilištem u Pušinama, zam punioci i cigla M30. Cijena prema dogovoru. Tel. 098/981-0335 ili 099/788-9818 NEN A M JE Š T ENU KUU u sr e di štu sela dajem na korištenje tel: 092/2696-213 PRODAJE SE KUA u Zasadbregu za 37.000 eura. Hitno - spuštena cijena! mob 098/960-2744 PRODAJEM KUU KATNICU u M. Središu sa dva stana od 80 m2, 2 garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi prikljuci gradski, okunica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 58.000 eur. mob 095/863-1441

IZNAJMLJIVANJE U CENTRU AKOVCA IZNAD T. C. JANA: IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE ETAŽIRANI, VRHUNSKO UREENI, VIŠENAMJENSKI, STAMBENO-POSLOVNI PROSTOR. UPITATI NA TELEFON 042/215-777; 098/982-1570 ili e-mail: blanka@k-b.hr

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291 STAN U ZAGREBU IZNAJMLJUJEM studentima s podruja Meimurja, neposredna blizina strojarskog i filozofskog fakulteta. Info na telefon 091/1372-756.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

Solarni fotonaponski sustavi Paket SOLKMAL - mono panel Sol 40W - regulator 10A - pretvarač 150W/300W - akumulator 50Ah POTROŠAČI: rasvjeta, radio

1.510,99 kn

Paket SOLKSRE24 - mono panel Sol 30W x 2 - regulator 10A - pretvarač 500W/1000W - akumulator stacionarni 55Ah x 2 kom POTROŠAČI: rasvjeta, radio, TV, mini hladnjak

3.008,36 kn info@kerman.hr

www.kerman.hr Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Tarifa REVOLUCIJA mjesečno 150 kn. Neograničeni razgovori + SMS prema svim fiksnim i mobilnim operaterima + 500 MB internet prometa.

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU

od 799 kn

GARMIN od 699 kn IZNAJMLJUJE SE apartman u gradu Pagu, plaanje na rate karticama svih banaka. tel: 098/502-400

DIGITALNI PRIJEMNICI PS 2 s čipom

SAT HD 199 kn 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396


20. srpnja 2012.

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 ŽENSKOJ OSOBI IZNAJMLJUJEM sobu i kuhinju s korištenjem kupaonice u kui s dvorištem i vrtom u centru akovca. tel. 098 241 848 IZNAJMLJUJEMO jednosobni namješteni stan u kui u M. Središu zaposlenim osobama, poseban ulaz, cijena 800 kn. mob. 00386/70-687-842 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugostiteljski lokal na odlinoj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mlaoj ženskoj osobi/studenci. mob 095 518 1881. IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN namješteni stan u Istarskoj ul., K. tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i 1.5 SOBNI STAN u prizemlju kue s posebnim ulazom u akovcu studentima i samcima, mob. 091/384-3359 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za dvije osobe (100m od faksa). tel: 098/922-7676 NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, idealno za radnike (rme), sportaše (klubove), samce i sl., blizina grada, veliko dvorište, svi prikljuci, mog. dužeg i kraeg najma do 9 osoba, te iznajmljujemo parkirna mjesta za vaše kamp-kuice, prikolice, kombi i manja vozila, na duži ili krai rok, u ograenom prostoru. mob. 098/171-4456 IZNAJMLJUJE SE skladišni prostor s kancelarijama (može i samo skladištenje), natkriven ulaz; stan sa 5 soba studenma, kompl. ureen, s velikom terasom (može do 8 osoba), 1km od centra; te poslovni prostor od 84m2 u k (mog. otkupa), kompl. ureen, za sve namjene. Info: 091-14-11-721 TRAŽI SE KUA U NAJAM u Prelogu! Ponude na tel. 648 044 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u širem centru k, samcima ili studenma, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska, najamnina 899 kn. tel 095/8080 116. IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za dvije osobe (100m od faksa), mob. 098/922-7676 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan u mirnoj ulici, u centru k, sva brojila i ulaz odvojeni. Useljivo od 01.09. Tel. 095/808-6050 ili 091/559-4009 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN pogodan za dvije studence. Nazva na 098/203-408 IZNAJMLJUJE SE KOMPLETNO OPREMLJEN CAFFE BAR u Maloj Suboci, mob: 098 2939 17

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom u privatnoj kui, blizina centra k, ženskoj osobi. mob. 098/241-848 IZNAJMLJUJEM namješteni dvosobni stan od 65m2 s dvorištem, K n ezove c , o d vojena brojila i ulaz, pogodno za obitelj. mob. 091/5000-707 IZNAJML JUJEM KUU u Savskoj Vesi, mog. posl. i stamb. prostora, velika okunica, mog. obraivanja zemljišta 400hv. mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE STAN dvjema studenticama, vrlo povoljno, blizina Veleuilišta, cijena 650kn po osobi + režije (voda, struja, internet). mob. 099/4180-109 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u centru k, novo ureen s novim instalacijama, hitno i povoljno. Info: 091/7868-5340 IZNAJML JUJE SE STAN od 47m2 nenamješteni, namještena garsonijera od 26m2 i nenamještena garsonijera blizu Pedagoške. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u Zagrebu-Ravnice, povoljno, za dvije studence. mob. 098/426-021

ŽIVOTINJE

Pilići starosti tjedan dana

akcija samo 4 kn

BIJELI i BRZA GRAHORAS TI DOSTAV VA ,

,

PRODAJU SE MLADE NIMFE I TIGRICE. Tel. 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 NJEMAKI OVARI, štenci, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, odlinih nagraivanih roditelja – prodajem. Tel. 363-445, mob. 098/465-490 MUŽJAK MA ARSKE VIŽLE, kratkodlaki šampion, star 2g., traži ženku za parenje. mob. 098/500-681 NJEMAKI BOKSERI – štenci tigrasti i tigrasto-crni, s rodovnicom i vet. knjižicom. info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJU SE PILII – živi ili oišeni. mob. 098/352-162 LABRADORE štence s rodovnikom, cijepljene i ipirane, prodajem za 1000 kn. mob: 091/3822-459 PRODAJEM ŠTENCE PEKINEZERA stare 8 tjedana, cijena 300,00 kn. mob. 098/1857-497.

DIVLJE ZEEVE IZ KAVEZNOG UZGOJA za dalji rasplod, prodajem po 600 kuna. Imam CD-literaturu o uzgoju, šaljem je poštom - pouzeem. Zagreb, 098-908-4675.

RAZNO PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokultivator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plastina, mob. 095/513-7763 SMRŠAVITE, SMRŠAVITE, SMRŠAVITE! Postanite vitki i ostanite vitki pomou Bio Slim tretmana. Molim poziv bez sms-a na 098/1347-031 PRODAJU SE OIŠENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 P R O DA J U S E D VA K R E V E TA dim. 200x90, ouvani, mob. 098/176-0060 NAJBOLJA BIOTERAPEUTKINJA garanrano otklanja kostobolju i križobolju. Molim poziv bez sms-a na broj: 098/1347-031 PRODAJEM IPHONE 4GS clon 32g dual sim , radi istovremeno na dvije karce, za 750 kn. mob. 098 920 5620 PRODAJEM STOLARSKI BANZEK za 3.000 kn, tel. 858-362 PRODAJU SE DVA NOVA MADRACA dim. 190x90, mob. 098/163-6488 PRODAJEM teniski reket marke Prince (250 kn); 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120 (90 kn/kom); kompjuter Dell HD 149 GB, lcd monitor, kamera Logitech na poklon (1.000 kn), mob: 091/541-8810 PRODAJE SE: brani krevet 200x160, niski stakleni stoli, kuh. stol, plinska pe, dva 2-krilna ormara, TV Schneider 70cm, te rustikalni komplet trosjed, dvosjed, fotelja i masivna komoda – sve jako ušuvano. mob. 098/134-2005 Prodajem GIRARDENGO djeji muški bicikl 24’’ za 200 kn i ROLLERBLADE agressive role vel. 42 za 800 kn, mob. 098/390-404 PRODAJE SE FOTELJA tamnija, razvlai se u ležaj, sauvana, cijena 200kn. tel. 098/390-692 POVOLJNO SE PRODAJU halogeneratori, malo korišteni, za kunu uporabu ili posao, koris se za trajno uklanjanje svih dišnih, alergijskih i kožnih boles djece i odraslih, se 4 ormara + 2 stola za kancelariju, masivni namještaj, ušuvan, korišten samo godinu dana u ordinaciji, mob. 091-1411-721 DAJEM U NAJAM graevinsku brzomontažnu fasadnu skelu za sve vrste radova na kui. info: 091/559-4332 PRODAJEM teniski reket marke Prince (250 kn); 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120 (90 kn/kom); kompjuter Dell HD 149 GB, lcd monitor, kamera Logitech na poklon (1.000 kn), te primamo na deponiju uz mogunost nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810 PRODAJEM novu djeju sjedalicu za bicikl i aparat za kavu, vrlo povoljno. mob. 099/404-7517 PRODAJE SE BIJELO VINO te stari crijep u odlinom stanju (okolica Lepoglave). Mogue su zamjene za kukuruz, drva... mob 098 806 331. PRODAJEM CRVENO VINO odlino za bambuse, može se proba, cijena samo 6 kn/lit. mob: 098 467 942. PRODA JEMO STAKL A Z A STOLOVE svih dimenzija, boja i oblika. tel 040/863-407, 098/710-353. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JEM MALI CRNI MOBITEL Motorolu C 115, starije proizvodnje, ispravan, radi na simpu, za samo 50kn, mob 099/7969-541

PRODAJEM psihu s velikim ogledalom, modra boja, kao nova (500kn), te masivnu tapeciranu fotelju, malo korištena, kao nova (400kn). mob. 098/9862-668 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit. za 200 kuna, sa ribicama i biljem. Zagreb, 098-908-4675. PRODA JEM pedale za elek trin u g i t a r u B O S S M E TA L Z O N E MT2 i BOSS OCTAVE OC-2. Mob: 098/1347-995 PRODAJEM elektrinu gitaru ESP LTD 400 VIPER, cijena po dogovoru. Može zamjena za jeftiniju tehniku ili neku drugu robu uz doplatu. Info: 099/4010-142 ili mail: tanja1804@ net.hr PRODA JEM nove sportske hlae i majice marke Levis i Adidas, raznih boja i veliina i nove muške bijele patike Fila vel. 45. Mob: 098/9920-390 PRODAJEM PREKRASNE UMJETNIKE SLIKE - unikatna izrada runim radom u tehnici mozaik-intarzije. Ukras za Vaš dom ili poslovni prostor, poklon najdražima. Mob: 098/9920-390 PRODAJE SE bijelo kvalitetno vino šipon, laški rizling, vea ili manja koliina, cijena po dogovoru. mob. 098/913-9451 PRODAJEM GRA EVINSKO ŽELJEZO promjera 20 i 30, okruglo, duž. 9m, cijena 3kn/kg, te domaa patke bijele, oišene, po 45kn/kg. mob. 091/5577-815 PRODAJU SE DJ. KOLICA (više kom) po cijeni od 100-300 kn te krevet s madracem dim. 190x90 za 300kn. mob. 091/985-1780 PRODAJEM HOBLIPANK (stolarski radni stol), tel. 395-936 PRODA JEM vanbrodske motore Thomos 4.5 s kvailom i 3.5, te gumeni amac sa vrstim dnom. mob. 098/527-983 PRODAJEM NOVE KNJIGE za niže razr. OŠ, te rabljenu ouvanu dj. mušku odjeu i obuu od 10-13g., tel. 343-071 PRODAJEM KVALITETNO BIJELO VINO, rizling, šipon, chardonay, hitno i vrlo povoljno, sve ostale informacije na mob. 098/164-1346 PRODAJU SE BOCE kisik i plin za autogeno zavarivanje s mano metrima, cijena povoljna, mob. 098/162-4255 PRODAJEM klubski stoli 130x60 crno -bijeli, manju ledenicu od 145lit. i vuneni tepih 300x250. mob. 098/160-2269

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org, e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

Petra je vesela kujica smee naranaste dlake koja je lutala oko pogona akoveke Kalcedonije. Roena je negdje u veljai 2011. godine i jako je umiljata, željna igre, druženja i tranja. Cijepljena je i ipirana

Otis je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe smee boje sa bijelim arapicama na nogama, oarava na prvi pogleda. Još kad podigne te svoje velike uši, ne možete a da ga ne zamijetite. Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljak. Roen je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

Kiwi je preslatki mješanac beaglea. Izuzetno dobroudan pas koji se voli puno igrati, ali i lajati kao svi beaglovi. Voli društvo drugih pasa i dobar je s ljudima. Roen je u veljai 2011. godine, cijepljen je i ipiran. Potrebno mu je veliko dvorište za istravanje i budui da je vrlo društven potrebno mu je puno druženja i igranja.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

880


PETAK 20. srpnja 2012.

TV pregled

07:00 07:45 08:10 08:35

od 20.7.2012. do 26.7.2012.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Gubitnik FILM

PETAK, HRT 1, 23:25

U ovom trileru, Val Kilmer glumi Franka koji je izgubio pamenje nakon što je pogoen u malom pusnjskom gradu u Novom Meksiku. Dok pokušava otkri svoj pravi identet, Frank otkriva plan za ubojstvo predsjednika. Sam Sheperd glumi gradskog prevrtljivog šerifa, a Neve Campbell ženu koja tvrdi da je Frankova zarunica... U pusnji u blizini gradia Black Point u Novom Meksiku pronaen je mlad i zgodan ovjek bez svijes. U bolnici se ispostavi da ima amneziju...

Nema zemlje za starce FILM

SUBOTA, RTL, 23:45

Stvaralaka kriza, koja je kod brae Joela i Ethana Coena trajala dvije godine, napokon je gotova. Ne samo da su napravili (režija i scenarij) ‘Nema zemlje za starce’ koji je ve osvojio dva Zlatna globusa (najbolji sporedni glumac i scenarij), nego sa osam naominacija imaju šanse trijumfirati na dodjeli Oskara. Osim toga, u pripremi imaju još hrpu filmova.

asni ljudi FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

Film “asni ljudi” okupio je respektabilnu filmsku ekipu ispred i iza kamera. Prema scenariju Scotta Marshalla Smitha Tillman je uprizorio život i karijeru jednog od junaka afroamerike borbe za ravnopravnost u drugoj polovici 20. stoljea. Uz Goodinga najvažnije uloge podijelili su R. De Niro (Kum II, Razjareni bik), Leslie W. Sunday i C. Theron (udovište, Dobar posao u Italiji). U ostalim su ulogama D. Keith (Oficir i džentlmen), A. Ellis (Ray) i dobitnik Emmyja H. Holbrook (mini-serija Lincoln).

Sponzoruša FILM

PONEDJELJAK, HRT 1, 21:40

Irenejemladaženakojavoliživotnavisokojnozitestogauvijeklovibogatemuškarce.Slaveisvoj roendan na francuskoj rivijeri sa svojim bogatim sponzorom, jedne veeri upoznaje mladia u baru, neznajui da je on ustvari siromašni barmen. Mislei kako je bogat, pristaje otii provesti no s njim u kraljevskom apartmanu. Saznavši za njenu nevjeru, njen stariji deko je ostavlja te ona se upušta u vezu s barmenom, ali i dalje vodi život na visokoj nozi...

X-men 2 FILM

UTORAK, HRT 1, 21:00

Oni su slijedei u nizu u evolucijskom lancu. Svaki od njih roen je s jedinstvenom genetskom mutacijom, koja se u pubertetu manifestirala kroz izvanredne moi. U svijetu sve punijem mržnjom i predrasudama, oni spadaju medu znanstvene nastranosti, udake prirode, odmetnike kojih se boje i koje preziru oni koji ne mogu prihvatiti njihove posebnosti.

06:12 Najava programa 06:17 Trenutak spoznaje 06:47 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:02 Divlji Plamen 4, serija (5/13) 09:47 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:10 Mjesto pod suncem - osta ili oi 5, dokumentarna serija (46/55) 11:01 Planinski gorila: Posljednja bitka srebrnoleeg kralja, dokumentarna serija (52’) (2/3) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:17 TV kalendar 12:30 Mo sudbine, telenovela (39/102) 13:20 Ubojstvo meu prijateljima, ameriki

lm (84’) 14:45 Fotogra ja u Hrvatskoj 15:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 15:09 Vrijeme sutra 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija 40’22 (154/180) 16:00 Gorski lijenik 4, serija (5/15) 16:45 TV kalendar 17:00 Vijes 17:20 HAK - Promet info 17:25 Hrvatska uživo 17:55 Sa Sale om do Beskraja: Crno-bijeli poeci, dokumentarna serija (1/8) 18:30 Dr. Oz, talk show (18) 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:57 Sport 20:01 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Mihovil Španja 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:07 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:08 Odabrao elo H.: Planet Dinosaur, dokumentarna serija (50’) (3/3) 21:00 Ciklus hrvatskog lma: Carevo novo ruho (63’) 22:15 Dnevnik 3 22:35 Sport 22:38 Vrijeme sutra 22:40 News 22:45 Vijes iz kulture 23:00 Seks i grad 2, humorisna serija (18) (24/30) 23:25 Filmski maraton: Gubitnik, ameriki lm (12) (100’) 01:05 Filmski maraton - ciklus hrvatskog lma: Carevo novo ruho (63’) 02:10 CSI: Las Vegas 11, serija (12) (21/22) (R) 02:55 Dharma i Greg 4, humorisna serija (17/24) (R) 03:15 Skica za portret 03:39 City folk 2012: Amsterdam (4/9) (R) 04:04 Moreška na svetoga Todora, dokumentarni lm (R) 04:30 Mo boja, dokumentarna serija (6/7) (R) 04:55 Idemo u Ameriku s Goranom Miliem (11/11) 05:40 Divlji Plamen 4, serija (5/13)

Mo sudbine, telenovela (38/102) Teletubbies, animirana serija (133/330) Na kraju ulice: Slikovnica Fantasni prijatelji 3, serija za djecu (13/13) 09:00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (23/26) 09:25 Ne daj se, Floki! - serija za djecu (5/5) 10:00 Gradi Wakkaville, crtana serija (14/26) 10:25 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (5/10) 11:25 Gorski lijenik 4, serija (4/15) 12:10 Edgemont 2, serija za mlade (9/13) 12:35 Obina klinka, serija za mlade (13/52) 13:00 Dharma i Greg 4, humorisna serija (17/24) 13:20 Briljanteen (41’40”) (R) 14:00 Tajne velikog Mekonga: Nesigurne sudbine, dokumentarna serija (5/5) 14:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (9/70) 15:15 Zalagaonica, dokumentarna serija (10/70) 15:40 Mo boja, dokumentarna serija (6/7) (R) 16:05 Kratki susre (R) 16:30 Moreška na svetoga Todora, dokumentarni

lm (R) 17:00 Idemo u Ameriku s Goranom Miliem (11/11) 17:50 Ljubav u zaleu, telenovela (31/175) 18:35 Hrvatske olimpijske medalje: Atlanta 1996.: Vaterpolo, polu nale: Hrvatska - Italija, snimka (78’47”) 19:55 Veeras 20:00 Dražesni pupoljci svibanjski 2, serija (6/7) 21:00 Otvorenje 37. Osorskih glazbenih veeri, prijenos 22:20 Zloinci u odijelima 1,serija (15/15) 23:05 CSI: Las Vegas 11, serija (12) (21/22) 23:50 Muke 3A, humorisna serija (3/7) 00:20 Bitange i princeze 2, humorisna serija (12 (21/25) 00:55 Retrovizor: Ubi me dosada 1, humorisna serija (2/8) 01:25 Retrovizor: Žica 1, serija (18) (1/13) 02:25 Retrovizor: Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (3/20) 03:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:40 Noni glazbeni program: Iz glazbene radionice Bože Potonika, snimka koncerta iz Studija Bajsi

FILM

SRIJEDA, RTL, 20:50

11.00 11.15 12.20 12.45 13.00 13.50 14.50 15.45 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05

00.40 02.25 03.25 04.00

05:45 06:15

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:10

Odabrao elo H.: Planet Dinosaur 3/3

Hrvatske olimpijske medalje: Atlanta 1996. SPORT

Hrvatske olimpijske medalje: Sydney 2000.

Petak 20.7., HRT 2, 18:35

SPORT

BBC-jeva dokumentarna serija oživljava udovišta neobinija i strašnija od bilo ega vienoga na filmu. udovišta za koja znanstvenici do prije nekoliko godina nisu uope znali... Serija zapoinje epizodom Novi divovi - istraživanjem južnih kontinenata, gdje su živjeli neki od najspektakularnijih dinosaurâ. Premda pripadaju meu najslavnije teškaše u svijetu dinosaura, ta su udovišta tek nedavno otkrivena.

Subota 21.7., HRT 2, 118:15

ZVJEZDANI KUTAK Z

Kevin Spacey Srijeda,RTL, 20:50 sati

Spacey je roen kao Kevin Spacey Fowler u South Orangeu, New Jersey u obitelji Thomasa Geoffreyja Fowlera, tehniara, i Kathleen Spacey, tajnice; ima starije sestru i brata, Randyja. Njegov otac, koji je, prema Fox Newsu, navodno bio lan Amerike nacistike stranke, esto je bio nezaposlen, zbog ega se obitelj esto selila, a na kraju se 1963. skrasila u Južnoj Kaliforniji. Spacey je pohaao vojnu akademiju Northridge nakon što je zapalio sestrinu kuicu na drvetu, ali je izbaen nakon što je bacio gumu na drugog uenika. Nakon toga se upisao srednju školu Chatsworth u Chatsworthu, Kalifornija. U dvanaestom razredu, nastupio je u školskoj produkciji mjuzikla Moje pjesme, moji snovi, glumei kapetana Georga von Trappa. U srednjoj školi je preuzeo majino djevojako prezime, “Spacey”, kao umjetniko prezime. U nekoliko navoda je pogrešno sugerirano da je uzeo prezime u poast Spenceru Tracyju, kombinirajui Tracyjevo ime i prezime. Spacey se nekoliko godina pokušavao probiti kao stand-up komiar, a onda se upisao u glumaku školu Julliard u New Yorku, gdje je izmeu 1979. i 1981. studirao dramu. Kevin Spacey, glumac koji je odradio cijeli spektar razliitih likova, od ubojice do brižnog oca, svakako je jedan od najboljih iz svoje genaracije. Osim filmskih ostvarenja, poznat je i po televizijskim i kazališnim ulogama, a njegovo je umijee nagraeno Oscarom i Tonyjem. Kao klinac bio je pravi nestaško. Jednom je srušio i rasturio sestrinu kuicu na drvetu, kakvu puno malih Amerikanaca obožava, pa su ga njegovi roditelji prijavili u vojnu školu u kojoj mu se nije baš svidjelo. Na njegovu radost, obitelj se morala preseliti zbog posla, pa je mali Spacey dobio priliku da promijeni školu te odlazi u drugu, Chatsworth, koju je pohaao zajedno s Val Kilmerom. Tu se ukljuuje u kazališnu skupinu i biva vrlo aktivan, pa mu zbog uspjeha i talenta savjetuju da ode na Juilliard, koji napušta dvije godine kasnije kako bi se posvetio glumakoj karijeri.

SERIJA RTL

19.05

Veera za 5

SERIJA NOVA TV

14:00

Walker - teksaški rendžer

EMISIJA RTL

18.05

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Stras Orijenta

8:30

07.05 08.00 08.45 09.10 09.35 09.50 10.30 10.45 11.10 11.35 11.50 12.50 13.45 14.35 14.50 15.15 15.40 16.25 16.50

18.35 06.00 06.35 07.25 07.40 07.55 08.55 09.55 10.10

22.40 06:55 Najava programa

01:20 03:15 03:40 04:40 05:30 06:00

18.15

20.50

Los Angeles 50-ih godina prošlog stoljea. Tri potpuno razliita policajca tragaju za istinom, svaki na svoj nain. Ed Exley (Guy Pearce), zlatni deko policije spreman je na sve kako bi napredovao, osim na vlastitu prodaju.Bud White (Russell Crowe) spreman je zaobii pravila zbog pravde, ali rijetko uspijeva kontrolirati svoju nasilnu stranu.

23:40

17.15

20.00

LA povjerljivo

18:05 19:15 20:05 21:55

06:40 07:00 07:15 08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00 15:50 17:00 17:25

RTL Danas, informavna emisija (R) Najljepše bajke svijeta, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, crtani lm (R) Ezel, dramska serija (S01E57/66) Ezel, dramska serija (S01E58/66) TV prodaja Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E48/82) (R) TV prodaja Vatreno nebo, telenovela (S01E159/165) Exkluziv Tabloid, magazin (R) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S07E24/65) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E04/23) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E05/23) Ezel, dramska serija (S01E59/66) RTL 5 do 5, Informavna emisija Ezel, dramska serija (S01E60/66) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (S07E25/65) Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E49/82) Put do zrelos 2 - TV premijera, igrani

lm, komedija (12) Kamen oko vrata, igrani lm, akcijska komedija (12) Trezor, igrani lm, akcijski (12) Astro show, show, emisija uživo RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

I tako to..., serija 29/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 10/14 Super Loonacs, crtana serija 9/13 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 194-195/199 Zauvijek susjedi, serija 73/75/180 Vijes Nove TV IN magazin

19.00 19.25 19.50 20.15 20.40 21.00 21.25 21.50 22.15 22.40 23.00 00.30 00.50 01.15 02.45

05:45 06:15

15:50 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 00:10 00:12

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R), informavna emisija MALI OGLASI ORLANDO KIDS, crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA, jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI, informavna emisija VEKERICA, jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2, kontakt emisija EUROPSKI DNEVNIK, TV magazin PRIVREDNI HR (R), emisija o gospodarstvu 24 SATA VIJESTI, informavni program KAJKAVCI (R), mozaika emisija TAJNE USPJEHA (R), dokumentarni serijal MALI OGLASI JUNACI HRVATSKE SLOBODE (R), dokumentarni serijal MALI OGLASI VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI, informavna emisija VEKERICA (R), jutarnji program VTV-a TV PRODAJA GLAZBENI IN, zabavna emisija VTV DNEVNIK, informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 24 SATA VIJESTI, informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA, TV razglednica VTV VIJESTI, informavna emisija ZASTUPNIKI KLUB, gost Mario Habek (SDP) DOKUTEKA KULTURNI MAGAZIN, emisija o kulturi FILMSKE NAJAVE VTV DNEVNIK, informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI, TV kalendar MALI OGLASI SUMNJE, kriminaliska serija (5/6) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Divlji boravak, zabavni Klon, telenovela (S01E144/184) Punom parom, kulinarski izazov (S01E12/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E13/90) TV prodaja Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S01E34/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E35/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) Divlji boravak, zabavni Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) Klon, telenovela (S01E145/184) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E36/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E37/220) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S06E20/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S06E21/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E14/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E15/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E09/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E10/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S06E22/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E01/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E16/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E17/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E11/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E12/24) (R) Velika gužva u Bronxu, igrani lm, akcijska komedija Malcolm u sredini, humorisna serija (S06E22/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E01/22) Brzina bijega, igrani lm, triler (12) (R) Kraj programa

01:20

I tako to..., serija 29/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 10/14 Super Loonacs, crtana serija 9/13 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 194-195/199 Zauvijek susjedi, serija 73/75/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 288/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 89-90/150 Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm (12)* Smrtonosni kontakt: Pja gripa, igrani

lm (12)* Egzorcizam Emily Rose, igrani lm (15)*

03:15 03:40 04:40 05:30 06:00

Magazin MMA Lige (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:45 15:15 15:50 16:00

Djeja TV Hrana i vino G.E.T.Report Juer, danas, sutra, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija Dijane uljak VIJESTI DANA Hrana i vino Poluge razvoja Ljeto u gradu Zrinskih, zabavna emisija Juer, danas, sutra Veliko platno Vijes dana Zloin, igrani lm (15) Erotski program (18) Videostranice

06:40 07:00 07:15 08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:55 23:40

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:15 14:45 14:50

Kad liše pada, serija 288/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 89-90/150 Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm (12)* Smrtonosni kontakt: Pja gripa, igrani

lm (12)* Egzorcizam Emily Rose, igrani lm (15)* Magazin MMA Lige (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

19:00 19:30 20:00 20:20 21:20 21:30 22:00 22:30 00:10 01:10


SUBOTA 21. srpnja 2012.

06:27 Najava programa 06:32 Drugo mišljenje: Trudnoa 07:02 O bakinu, galjardu, boškarinu - emisija puke i predajne kulture 29‘54 07:32 TV kalendar 07:42 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Ran Bravo, ameriki lm (93‘) 09:40 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:09 Kuni ljubimci 10:45 Narodna medicina: Bolesna duša ne može islijei bolesno jelo, dokumentarna serija (6/8) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:17 TV kalendar 12:30 Mo sudbine, telenovela (40/102) 13:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:45 Prizma, mulnacionalni magazin 14:30 The Yearling, ameriki lm 16:05 Prirodni svijet 5, dokumentarna serija (3/12) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Euromagazin: Zapadni Sibir - pruga bez kraja, dokumentarni lm 17:49 Reporteri: Romski trgovci djecom 59‘24“ 18:50 Globalno sijelo (R) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:03 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Fantela i Mareni 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:10 Auschwitz - Nacis i „konano rješenje“, dokumentarna serija (48‘) (1/6) 21:00 Tvrtka, ameriki lm (149‘) 23:35 Dnevnik 3 23:50 Sport 23:53 Vrijeme sutra 23:55 News 00:00 Vijes iz kulture 00:15 Filmski maraton: Dobro ušmani mrtvaci, bosansko-hercegovako-talijanskofrancusko-slovenski lm (12) (91‘) 01:55 Filmski maraton: Na rubu raja (Auf der anderen Seite), njemako-turskotalijanski lm (12)(116‘) (R) 03:50 Skica za portret 04:00 Jelovnici izgubljenog vremena 04:20 Globalno sijelo (R) 04:45 Boje turizma (R) 05:30 Traumatologija (R) 05:55 Euromagazin: Zapadni Sibir - pruga bez kraja, dokumentarni lm (R)

17:00 17:10 18:10 19:15 20:05 22:00 00:10 01:55 03:20 04:45 05:35

06.35 07.00 07.25 07.45 08.00 08.30 09.00 09.30 09.45 10.15 10.45 11.20

13.10 05.45 06.20 07.40 08.55 09.25 09.40 11.10 11.25 12.25 13.25 13.40 15.35 17.30 18.30 19.10

23.45 Najava programa Mo sudbine, telenovela (39/102) Majstori svirai: Zvjezdice (2/3) Pipi Duga arapa, crtana serija (1/26) Maharal - tajna talismana, serija za

16:40

11.55 12.10

20.00 21.45

06:40 06:45 07:30 08:00 08:25

NEDJELJA 22. srpnja 2012.

mlade (3/5) (R) 08:50 Mala TV 09:20 Kuni svemirci, crtana serija (19/26) 09:45 Sportske igre mladih (3/12) 10:00 Zdravo maleni - kronika 52. MDF Šibenik 10:30 Bakina arobna narukvica, ameriki lm za djecu (95’) (R) 12:05 Sveana priredba 46. meunarodne smotre folklora Zagreb, snimka 13:05 Filmska maneja: arobni prsten udne Doris, ameriki lm (92’) 14:40 Odabrao elo H.: Planet Dinosaur, dokumentarna serija (3/4) 15:30 Meu nama: Teorija urota 16:00 Ružiona 16:30 Na rubu znanos: David Icke - pozadina zbivanja (2.) 17:25 Boje turizma 18:15 Hrvatske olimpijske medalje: Sydney 2000.: Dizanje utega: Nikolaj Pešalov, snimka (45’44”) 19:00 Simultanka Garija Kasparova u Splitu, prijenos 19:55 Veeras 20:00 Dražesni pupoljci svibanjski 2, serija (7/7) 20:50 Otvorenje Fesvala igranog lma u Puli, prijenos 22:00 Zaštnica svjedoka 2, serija (1/15) 22:45 CSI: Las Vegas 11, serija (12) (22/22) 23:35 Muke 3A, humorisna serija (4/7) 00:10 Bitange i princeze 2, humorisna serija (12 (22/25) 00:45 Tajna služba, serija (12) (1/6) 02:15 Ljetni koncert ispred Schonbrunna: Beka

lharmonija pod ravnanjem Gustava Dudamela (1/2) 03:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:21 Noni glazbeni program: Svirci moji 2 (3/8)

01.55 02.55 03.30 04.15 05.00

RTL Danas, informavna emisija (R) Najljepše bajke svijeta, animirani lm PopPixie, crtani lm Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija TV prodaja Columbo, kriminaliska serija (S06E04/04) TV prodaja Poroci Miamija, kriminaliska serija (S03E03/24) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S03E04/24) TV prodaja Pobjedniki m, igrani lm, drama (R) Savršena slika, igrani lm, komedija Discovery: Preživje divljinu - Arki krug, dokumentarna serija RTL Danas, informavna emisija Galileo, zabavna/obrazovna emisija (S01E26/74) (R) Siguran plan, igrani lm, triler Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstveno-fantasni (12) (R) Nema zemlje za starce, igrani lm, kriminaliska drama (15) Astro show, show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Discovery: Bez cenzure, avanturiska dokumentarna serija (S01E01/09) Discovery: Bez cenzure, avanturiska dokumentarna serija (S01E09/09) Kraj programa

14.10 14.25 15.10 15.55 16.40 17.30 18.15 19.05 20.00 21.20 23.30 00.30 01.15 02.05 02.50

05:35 7:00 06:00 07:20 07:35 08:35 FILM RTL

20:00

Siguran plan “Foolproof” je privatni klub kojeg su osnovali Kevin, Samantha i Robu kojem smišljaju i pomno razraujunajkompliciranijeinajzahtjevnijezadatke te izvršavaju nezamislive pothvate. Sve se mijenja kadaLeo,opakibritanskikriminalac,ueunjihove živote. Leo otkriva da mu je klub konkurencija i odlui ukrasti njihov savršen plan pljake dijamanata... Kevin, Samantha i Rob osnovali su svoj privatniklub“Foolproof”ukojemsmišljajuipomno razraujunajkompliciranijeinajzahtjevnijezadatke te izvršavaju nezamislive pothvate.

SERIJA RTL 2

19.10

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:45

Naša mala klinika

INFO RTL

RTL Danas

10:40 11:10 13:10 15:00

18:30

07:45 10:00 10:15 11:15 11:55 12:25 12:40 14:10 14:25 15:15 15:30 16:20 17:50 18:20 20:00 22:10

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00

16:40

Moderna uda

SERIJA RTL

09:00 09:25 09:50 10:15

Bijele udovice, zabavna emisija R TV Izlog Dodir s neba, serija 16/22 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija R Lego Ninjago, crtana serija R Super Loonacs, crtana serija R Pokemoni, crtana serija R Pokemoni, crtana serija 11/24 Klub otpisanih , serija 1/24 Hitna Miami, serija 6-7/13 Opasan dogovor, igrani lm Klika, igrani lm

11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:15 14:30 14:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 22:00 22:25 22:30 22:40 23:50 23:52

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi VU SRCU TE NOSIM iz arhive VTV, emisija o narodnim obiajima (R) 1X2 kontakt emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija EUROMAXX TV magazin (R) 24 SATA VIJESTI informavni program KUTIONICA djeja emisija EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA EMISIJA VTV-A ZAJEDNO mozaina emisija TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program VTV DNEVNIK informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica KONCERT VTV DNEVNIK informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalenadar MALI OGLASI IGRANI FILM (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:40 01:10 02:10 03:40 04:05

Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Vijes Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R - nastavak Periferija City, serija R Dnevnik Nove TV Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm Mamac, igrani lm, (12)* Spremne za ubojstvo, igrani lm, (12)* Tekkon Kinkreet, igrani lm (15)* Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S03E71/95) Veera za 5, lifestyle emisija (S03E72/95) Veera za 5, lifestyle emisija (S03E73/95) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S03E74/95) Veera za 5, lifestyle emisija (S03E75/95) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S02E09/10) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S01E04/10) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) TV prodaja Kuanice, humorna dramska serija (S04E08/17) Kuanice, humorna dramska serija (S04E09/17) Kuanice, humorna dramska serija (S04E10/17) Moderna uda, dokumentarni (S01E07/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E15/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E13/62) Paklena kuhinja, reality show (S01E17/34) Columbo, kriminaliska serija (S05E06/06) Osveta šmokljana 4, igrani lm, komedija Velika gužva u Bronxu, igrani lm, akcijska komedija Moderna uda, dokumentarni (S01E07/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E15/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E13/62) Kraj programa

Hrabra družina i šifra Marka Pola, crtani lm Naša mala klinika - specijal, serija 30/30 Naša mala klinika, serija 1-3/31 TV izlog Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R Harvey Toons, crtana serija 68-69/78 Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija R TV izlog Divino novo ruho, serija 11-12/13 TV izlog U dvoje je bolje, serija 11-12/22 TV izlog Puna kua, serija 3-4/24 Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija 35/40 Divino novo ruho, serija R Supertalent, show Smrtonosni kontakt: Pja gripa, igrani lm (12)* R Flash Gordon, serija 11-12/22 Ezo TV, tarot show (18)* Smallville, serija 16-17/22 Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija R Kraj programa

06:12 06:17 06:27 07:00 07:35

Najava programa TV kalendar Duhovni izazovi, meureligijski magazin Normalan život, emisija o obitelji Zlatna kinoteka: Posljednji poklik, ameriki lm (116’) 09:30 TV kalendar 09:40 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:20 Umorstva u Midsomeru 13, serija (3/8) (R) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mary Higgins Clark: Sretan dan, ameriki lm (90’) 16:45 TV kalendar 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:55 Vrtlarica (R) 18:25 Lijepom našom: Vukovar (1) (55’) 19:20 Loto 6/45 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:03 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Samir Bara 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:10 U registraturi, TV serija (8/9) 21:00 Jozef, hrvatski lm (12) 22:35 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme sutra 22:55 News 23:00 Vijes iz kulture 23:10 Kronika fesvala igranog lma u Puli (1/7) 23:25 Dr. Oz 1b, talk show (12) (15) 00:15 Nedjeljom u dva 01:15 Mary Higgins Clark: Sretan dan, ameriki

lm (90’) 02:45 Umorstva u Midsomeru 13, serija (3/8) (R) 04:15 Skica za portret 04:25 Prizma, mulnacionalni magazin 05:10 Lijepom našom

06:50 Najava programa 06:55 Ljetni koncert ispred Schonbrunna: Beka lharmonija pod ravnanjem Gustava Dudamela (1/2) (R) 08:05 Prijatelji 3 (7/15)(55’35”) (R) 09:00 Vesele trojke, crtana serija (42/52) 09:25 Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija (15/48) 09:50 Merlin 3, serija za djecu i mlade (9/13)

18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 21:45 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Djeja TV FORMULA1,VN NJEMAKE, kvali kacije TV prodaja Ritam tjedna Zagrljaj ljepote Dom2 Meimurske škole (r) G.E.T.Report Poluge razvoja (r) Juer, danas, sutra Lifestyle 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana TV prodaja Hrana i vino Planet Croaa KUD Hrženica Juer, danas, sutra KAM, (r) Veliko platno (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

06.30 07.05 08.25 09.35 10.05 10.20 12.15 12.30 13.30 13.45 14.45 16.40 18.30 19.10 20.00 22.20 23.15 00.10 01.00 02.00 02.35

04.05

SERIJA HRT1

U registraturi je hrvatska mini-serija koju je godine 1974. na temelju istoimenog romana Ante Kovaia snimila Radiotelevizija Zagreb i originalno prikazala u okviru programa JRT-a. Radnja pra sudbinu Ivice Kimanovia, naivnog seoskog djeteta koji dolazi u grad kako bi se obrazovao, ali susree samo licemjerje i izopanost, ija e i sama bi žrtva. Scenarij i režiju je potpisao Joakim Maruši, a ulogu Ivice Kimanovia je tumaio Rade Šerbedžija.

06:45 07:00 07:15 8:10 08:35

08:08 08:10 08:35 08:45 10:45 11:15 11:30 6:30

RTL Danas

EMISIJA RTL 2

19:05

Paklena kuhinja

12:00 12:15 12:45 13:15 13:35 13:50 17:00 18:10 19:05 19:35 20:00 20:30

SERIJA RTL 2

20:00

SWAT

SERIJA DOMA TV

Jamie Oliver

RTL Danas, informavna emisija (R) Najljepše bajke svijeta, animirani

lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija TV prodaja Columbo, kriminaliska serija (S07E01/04) TV prodaja Poroci Miamija, kriminaliska serija (S03E05/24) TV prodaja Poroci Miamija, kriminaliska serija (S03E06/24) Pobjedniki m, igrani lm, drama (R) Siguran plan, igrani lm, triler RTL Danas, informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E27/74) (R) asni ljudi, igrani lm, drama CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E14/24) (12) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E15/24) (12) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E16/24) (12) Astro show, show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Discovery: Bez cenzure, avanturiska dokumentarna serija (S01E01/09) Discovery: Bez cenzure, avanturiska dokumentarna serija (S01E09/09) Kraj programa

21:10

U registraturi

17:50

09:00 09:25 09:50 10:15 11:40 14:00 16:00 17:00 17:10 18:05 19:15 20:05 21:00 23:30 01:25 03:00 04:45 05:35

06.00 09.20 09.35 10.25 10.40 11.40 12.40 12.55 13.55 14.10

03.20

INFO RTL

(bivša akoveka televizija) 08:00 10:55 12:20 12:30 13:30 14:15 14:45 15:45 16:15 16:50 17:00 18:00

10:40 Biblija (ne kod. na sat.) 10:50 Portret Crkve i mjesta (ne kod. na sat.) 11:00 Kostanje: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 12:05 Filmska maneja: Tomov pononi vrt, ameriki lm (103’) 13:55 Secrets, ameriki lm (89’) 15:30 Olimpijci, dokumentarna serija (26’) (12/12) 16:00 Graditelj brodova, dokumentarni lm (20’15”) 16:20 Veer popularne klapske pisme Kaštela 2012., snimka 17:25 Šerif u New Yorku 1, serija (2/3) 18:35 Hrvatske olimpijske medalje: Atena 2004.: Rukomet, polu nale: Hrvatska - Maarska, snimka (78’40”) 19:55 Veeras 20:00 Konjanici, ameriki lm (116’) 22:00 Filmski bouque: Vampiri, amerikojapanski lm (12) (108’) 23:50 Glazbeni specijal 00:15 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:13 Noni glazbeni program: Darko Rundek i Haustor, snimka koncerta iz Tvornice 2002. (2.dio) 04:10 Noni glazbeni program: Garaža Emina Arapovi 04:38 Noni glazbeni program: Psihomodo pop, snimka koncerta iz Studentskog centra 2004. 05:59 Noni glazbeni program: Rekonstrukcija - Jelena Rozga 06:25 Noni glazbeni program: Glazbeni specijal - Leonard Cohen Specijal

21:30 22:15 22:45 22:55 23:35 00:35 00:37

Klub otpisanih , serija R TV Izlog Dodir s neba, serija 17/22 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija R Lego Ninjago, crtana serija 10/13

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi ZAJEDNO mozaina emisija (R) MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) TV PRODAJA FILMSKE NAJAVE (R) ZAGORSKE VIJESTI (R) VJERA I NADA vjerski program (R) MALI OGLASI EMISIJA VTV-A KUTIONICA djeja emisija U DOBROM DRUŠTVU iz arhive VTV, zabavna emisija 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK informavna emisija POLUGE RAZVOJA emisija o gospodarstvu (R) OTISCI VREMENA dokumentarna emisija MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK informavna emisija MALI OGLASI GLAZBENI IN zabavna emisija (R) SERIJSKI PROGRAM ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

14.55 15.40 16.25 17.00 17.35 19.05 20.00 20.25 20.50 21.40 23.10 00.05 01.05 02.05

05:40 06:25 07:15 08:45 09:00 11:10 12:00 12:15 12:45 13:30 14:15 14:30 15:20 15:35 17:50 18:20 19:10 20:00 21:40 23:15 00:45 01:15 02:15 03:00

Super Loonacs, crtana serija R Pokemoni, crtana serija R Pokemoni, crtana serija 12/24 Bijele udovice, zabavna emisija Došli su u Corduru, igrani lm Posao stoljea, igrani lm Avanture Brisca Countyja, igrani lm Vijes Nove TV Avanture Brisca Countyja, igrani lm - nastavak Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Dnevnik Nove TV Periferija City, serija 5/24 Nestale, igrani lm (12)* Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm, R Savršena nevjesta, realiy show 2/12 Prijatelj Joey, igrani lm Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (S1E28-35/220) TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S1E36-37/220) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) TV prodaja Kuanice, humorna dramska serija (S04E11/17) Kuanice, humorna dramska serija (S04E12/17) Kuanice, humorna dramska serija (S04E13/17) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S02E10/10) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S01E05/10) (R) Columbo, kriminaliska serija (S05E06/06) (R) Paklena kuhinja, reality show (S01E18/34) Murjaci uživo, reality show (S01E17) Murjaci uživo, reality show (S01E18) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (S01E12/14) Osveta šmokljana 4, igrani lm, komedija Paklena kuhinja, reality show (S01E18/34) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) Kraj programa

Znate li plesa?,show 4/25 U dvoje je bolje, serija R Naša mala klinika, serija 4-5/31 TV izlog Supertalent, show R Harvey Toons, crtana serija R TV izlog Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija R Divino novo ruho, serija 13/13 Sestra Hawthorne, serija 1/10 TV izlog Puna kua, serija 5-6/24 TV izlog Naša mala klinika, serija R 3/32 Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija 36/40 Divino novo ruho, serija R Sestra Hawthorne, serija R Smallville, serija R Flash Gordon, serija R Opasan dogovor, igrani lm R Jamie Oliver: Sve za 30 minuta , serija R Ezo TV, tarot show (18)* Znate li plesa?, glazbeni kviz R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 Djeja TV 12:00 Podravina i Prigorje (r) 13:10 FORMULA 1, VN NJEMAKE, uvodna emisija 13:50 FORMULA 1, utrka 15:50 FORMULA 1, analiza 16:20 Hrana i vino 17:20 Tjedna kronika 17:50 TV prodaja 18:00 24 sata, vijes 18:30 Auto – moto nauca 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio - show 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

1


PONEDJELJAK 23. srpnja 2012.

06:12 Najava programa 06:17 Mir i dobro 06:47 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:02 Divlji Plamen 4, serija (6/13) 09:47 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mjesto pod suncem - osta ili oi 5, dokumentarna serija (47/55) 11:05 Planinski gorila: Sigurni u našim rukama, dokumentarna serija (51’) (3/3) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:14 TV kalendar 12:30 Mo sudbine, telenovela (41/102) 13:15 Vinegar Hill, ameriki lm (93’) 15:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 15:09 Vrijeme sutra 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (155/180) 16:05 Gorski lijenik 4, serija (6/15) 16:50 TV kalendar 17:00 Vijes 17:20 HAK - Promet info 17:25 Hrvatska uživo 17:50 Sa Sale om do Beskraja: Prve boje, dokumentarna serija (2/8) 18:25 Dr. Oz, talk show (19) 19:07 Navrh jezika 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:03 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Braa Sinkovi, Marn i Šain 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 U krupnom planu 21:40 Ciklus europskog lma: Sponzoruša, francuski lm (12) (102’) 23:25 Dnevnik 3 23:45 Sport 23:48 Vrijeme sutra 23:50 News 23:55 Vijes iz kulture 00:05 Kronika fesvala igranog lma u Puli (2/7) 00:15 Igrani lm (strani) 01:50 Dr. Oz 1b, talk show (12) (16) 02:35 Zaštnica svjedoka 2, serija (1/15) (R) 03:15 CSI: Miami 9, serija (12) (1/22) (R) 03:55 reprizni program 04:25 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (6/10) (R) 05:25 Divlji Plamen 4, serija (6/13)

10:00 Gradi Wakkaville, crtana serija (15/26) 10:20 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (6/10) 11:20 Gorski lijenik 4, serija (5/15) 12:05 Edgemont 2, serija za mlade (10/13) 12:30 Obina klinka, serija za mlade (14/52) 12:55 PP 13:00 Odlazak hrvatskih sportaša na OI u London 13:40 Sa Sale om do Beskraja: Crno - bijeli poeci (1/8) 14:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (1/4) 15:05 Zalagaonica, dokumentarna serija (11/70) 15:25 Dokumentarni lm za mlade 15:50 Idemo na put s Goranom Miliem: Kanada (1/10) 16:40 PP 16:45 Ljubav u zaleu, telenovela (32/175) 17:30 Hrvatske olimpijske medalje: Atena 2004.: Rukomet, nale: Hrvatska Njemaka, snimka (96’20”) 19:05 Veeras 19:06 PP 19:10 Dražesni pupoljci svibanjski 3, serija (1/6) 20:00 Dražesni pupoljci svibanjski 3, serija (2/6) 20:50 Zaštnica svjedoka 2, serija (2/15) 21:35 CSI: Miami 9, serija (12) (1/22) 22:20 Muke 3A, humorisna serija (5/7) 22:50 Bitange i princeze 2, humorisna serija (12 (23/25) 23:25 Šaptaica duhovima 5, serija (12/22) 00:10 Retrovizor: Ubi me dosada 1, humorisna serija (3/8) 00:40 Retrovizor: Žica 1, serija (18) (2/13) 01:35 Retrovizor: Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (4/20) 02:20 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:22 Noni glazbeni program: MiK - Melodije Istre i Kvarnera, snimka koncerta iz Novalje 2012.

06.35 07.15 07.40 07.55 08.05 09.05 10.00 10.15 11.05 11.20 12.25 12.50 13.05 13.55 14.55 15.50 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 20.00 20.50

06:50 06:55 07:40 08:05 08:35 09:00

Najava programa Mo sudbine, telenovela (40/102) Teletubbies, animirana serija (134/330) Na kraju ulice Amika, serija za djecu (1/26) H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (24/26) 09:25 Lažeš, Melita!, serija za djecu (1/5) 09:55 PP

21.45 22.35 23.30 23.45 00.35 01.20 02.20 03.10 03.45

05:45 06:15 EMISIJA NOVA TV

17:25

IN magazin Popularna Ana Stuni pridružit e se voditeljima IN magazina te emo je uz Miju Kovai i Ivu Perkušia od 19. ožujka gleda u poslijepodnevnom formatu u 18.25 sa. ‘Veselim se IN magazinu i samostalnom voenju lifestyle formata, a sigurna sam da je Nikolina izvrstan izbor za Red Carpet i s Danielom e ini nepogrešiv duo’ – izjavila je Ana Stuni.

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

23:30

RTL Vijes

SERIJA RTL 2

SERIJA DOMA TV

19:05

I tako to..., serija 30/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 11/14 Super Loonacs, crtana serija 10/13 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 196-197/199

Zauvijek susjedi, serija 76/79/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 289/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 91-92/150 Veernje vijes 15 minuta, igrani lm (12)* Nestale, igrani lm (12)* R Zaboravljene duše, serija (12)* 5/17 Seinfeld, serija 170/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

06.55

Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S02E10/10) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S01E05/10) (R) TV prodaja Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S01E36/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E37/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) Divlji boravak, zabavni Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E16/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E17/90) Klon, telenovela (S01E146/184) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E38/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E39/220) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S06E22/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E01/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E16/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E17/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E11/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E12/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E02/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E03/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E18/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E19/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E13/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E14/24) (R) Sahara, igrani lm, avanturiski Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E02/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E03/22) Kraj programa

07.55 08.20 08.45 09.20 09.55 10.10 10.30 10.45 11.10 11.35 11.50 12.50 13.45 14.35 14.50 15.15 15.40 16.25 16.50 17.15 18.15 18.35 19.00 19.25 19.50 20.15 20.40 21.00 21.25 21.50 22.15 22.40 23.00 01.00 01.05 01.20

21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 23:40 00:10 00:12

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA VTV VIJESTI informavna emisija 1X2 kontakt emisija EMISIJA VTV-A DOM 2 emisija o ureenju doma 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK informavna emisija KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) MALI OGLASI EMISIJA VTV-A VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija TV PRODAJA PUTOMANIA putopisni serijal VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VIJESTI VTV-A informavna emisija KOKTEL mozaina emisija U DOBROM DRUŠTVU iz arhive VTV, zabavna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) MALI OGLASI MOJA ISTRA dokumentarna emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:09 06:14 06:44 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 08:55

Najava programa Trea dob, emisija za umirovljenike TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:02 Divlji Plamen 4, serija (7/13) 09:47 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mjesto pod suncem - osta ili oi 5, dokumentarna serija (48/55) 11:05 Kad živonje napadaju, dokumentarna serija (49’) (1/3) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:17 TV kalendar 12:33 Mo sudbine, telenovela (42/102) 13:20 Svadbeno ludilo, ameriki lm (85’) 15:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 15:09 Vrijeme sutra 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (156/180) 16:05 Gorski lijenik 4, serija (7/15) 16:50 TV kalendar 17:00 Vijes 17:20 HAK - Promet info 17:25 Hrvatska uživo 17:50 Sa Sale om do Beskraja: Tajne Jadrana, dokumentarna serija (3/8) 18:25 Dr. Oz, talk show (20) 19:07 Navrh jezika 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:03 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Sestre Zaninovi 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Boje turizma 21:00 X-Men 2, ameriki lm (128’) 23:15 Dnevnik 3 23:35 Sport 23:38 Vrijeme sutra 23:40 News 23:45 Vijes iz kulture 23:55 Kronika fesvala igranog lma u Puli (3/7) 00:05 Seks i grad 2, humorisna serija (18) (25/30) 00:35 To je moj život, ameriki lm (90’) 02:05 Zaštnica svjedoka 2, serija (2/15) (R) 02:45 CSI: Miami 9, serija (12) (2/22) (R) 03:25 Skica za portret 03:40 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (7/10) (R) 04:40 Idemo na put s Goranom Miliem: Aljaska (2/10) 05:25 Divlji Plamen 4, serija (7/13)

Gorski lijenik 4, serija (6/15) Edgemont 2, serija za mlade (11/13) Obina klinka, serija za mlade (15/52) Dharma i Greg 4, humorisna serija (18/24) 13:25 Hrvatska kronika BiH 13:40 Sa Sale om do Beskraja: Plave boje, dokumentarna serija (2/8) 14:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (2/4) 15:05 Zalagaonica, dokumentarna serija (12/70) 15:25 Zalagaonica, dokumentarna serija (13/70) 15:50 Glazba, glazba... 16:05 Rekonstrukcija: Neki to vole vrue 16:35 Split: More 17:05 Idemo na put s Goranom Miliem: Kanada (2/10) 17:55 Ljubav u zaleu, telenovela (33/175) 18:40 Hrvatske olimpijske medalje - Atena 2004.: Plivanje - Duje Draganja 18:50 Hrvatske olimpijske medalje - Sidney 2000.: Veslanje - osmerac, Atena 2004 - braa Skelin 19:10 Hrvatske olimpijske medalje - Atena 2004: Tenis Ljubii/Ani 19:55 Veeras 20:00 Dražesni pupoljci svibanjski 3, serija (3/6) 20:50 Zaštnica svjedoka 2, serija (3/15) 21:35 CSI: Miami 9, serija (12) (2/22) 22:20 Muke 3A, humorisna serija (6/7) 22:50 Bitange i princeze 2, humorisna serija (12 (24/25) 23:25 Ružiona 23:55 Šaptaica duhovima 5, serija (13/22) 00:40 Retrovizor: Ubi me dosada 1, humorisna serija (4/8) 01:10 Retrovizor: Žica 1, serija (18) (3/13) 02:05 Retrovizor: Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (5/20) 02:50 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:45 Noni glazbeni program: Garaža Radio Luksemburg 06:08 Noni glazbeni program: Ružiona 06:35 Noni glazbeni program: Glazba, glazba... rock (R)

00:10 01:05 01:55 02:40 03:25

Dona Barbara, serija R Oluja u raju, serija R Puna kua, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Labirint stras, serija R TV izlog Asi, serija R Dona Barbara, serija 171/190 Flash vijes Dona Barbara, serija - nastavak TV izlog Dona Barbara, serija 172/190 TV izlog Oluja u raju, serija 179-180/185 Labirint stras, serija 43-44/80 Asi, serija 49/120 Naša mala klinika, serija 6/32 Puna kua, serija 7-8/24 Prijatelji, serija 23-24/24 Sheena: Kraljica džungle, serija 4/13 Živa meta, serija (12)* 2/12 Ezo TV, tarot show (18)* Prijatelji, serija R Sheena: Kraljica džungle, serija R Živa meta, serija (12)* R Kraj programa

10.50 11.05 12.15 12.35 12.50 13.40

16.15 16.55 17.10 18.05 18.30 19.05 20.00 20.50 21.45

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:45 15:15 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:45 22:00 22:25 23:00 23:15 00:45 01:45

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija Dijane uljak VIJESTI DANA Hrana i vino Iz arhive (100% meimursko) Juer, danas, sutra Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA G.E.T. Report Tv prodaja Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

01.25 02.25 03.10 03.45 SERIJA NOVA TV

INFO RTL

TV kue imaju pravo promjene programa

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

18:05

Exkluziv

SERIJA RTL 2

22:15

Dva i pol muškarca

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

RTL Danas, informavna emisija (R) PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Ezel, dramska serija (S01E61/66) Ezel, dramska serija (S01E62/66) TV prodaja Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E49/82) (R) TV prodaja Vatreno nebo, telenovela (S01E160/165) Exkluziv Tabloid, magazin (R) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S07E40/65) (R) Bibin svijet, humorisna serija (S01E09/11) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E06/23) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E07/23) Bibin svijet, humorisna serija (S01E10/11) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E28/74) (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (S07E41/65) Šklama do vrha, humorna dramska serija (S01E05/07) Hawaii Five-0, kriminaliska serija (S01E16/24) Hawaii Five-0, kriminaliska serija (S01E17/24) Odstrel, akcijska serija (S01E04/13) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E14/24) (12) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E15/24) (12) Astro show, show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E16/24) (12) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

18:05

Ferhunde se, slijedei tragove svojih sumnja, nalazi sa Serhatom i za nju se djelii prie koja otkriva istinu poinju sastavljati. Ferhunde koju mui grižnja savjes zbog situacije u koju je zapao Ali Riza napokon e dobi priliku da od njega zatraži oprost. Ali Riza s velikom boli shvaa da svatko u obitelji zatvara oi pred Ševketovom nedužnošu. Ferhunde oživljava njegove nade koje je ugasio Oguz sprijeivši da isna izae na vidjelo.

20:00

07.05 08.00 08.45 09.10 09.35 09.50 10.30 10.45 11.10 11.35 11.50 12.50 13.45 14.35 14.50

16.50 06.40 07.20 07.35 07.50 08.45 09.45 10.00

15.15

Kad liše pada

15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 22:20 23:55 02:00 02:50 03:35 04:35 05:25 05:45

15.15

14.20

06:50 Najava programa 06:55 Mo sudbine, telenovela (41/102) 07:40 Teletubbies, animirana serija (135/330) 08:05 Na kraju ulice 08:35 Amika, serija za djecu (2/26) 09:00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (25/26) 09:25 Lažeš, Melita!, serija za djecu (2/5) 10:00 Gradi Wakkaville, crtana serija (16/26) 10:25 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (7/10)

08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00

15.40 16.25

00.35

06:20 07:40 09:10 10:00 10:15 11:00 12:30 12:45 13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:35 15:50 17:30

23:25 06:58 07:00 07:15 07:30 08:30 08:45 09:00 10:40 10:55 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 14:30 14:45 15:30 15:45 16:00 17:40 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00

11:25 12:10 12:35 13:00

22.35 23.30 23.45

19:05 20:00 20:50 21:40 22:30

17:15

Ne daj se, Nina!

Asi

06:40 07:00 07:15 08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00

RTL Danas, informavna emisija (R) Najljepše bajke svijeta, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Ezel, dramska serija (S01E49/66) Ezel, dramska serija (S01E50/66) TV prodaja Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E44/82) (R) TV prodaja Vatreno nebo, telenovela (S01E155/165) Exkluziv Vikend, zvjezdani magazin (R) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S07E20/65) (R) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S05E16/22) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S05E17/22) Ezel, dramska serija (S01E51/66) RTL 5 do 5, Informavna emisija Ezel, dramska serija (S01E52/66) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (S07E21/65) Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E45/82) Hawaii Five-0, kriminaliska serija (S01E14/24) Hawaii Five-0, kriminaliska serija (S01E15/24) Odstrel, akcijska serija (S01E03/13) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E11/24) (12) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E12/24) (12) Astro show, show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (S03E13/24) (12) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

UTORAK 24. srpnja 2012. 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 22:20 00:30 02:50 03:40 04:00 04:55 05:45

05:45 06:15 06:40 07:00 07:15

I tako to..., serija 31/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 12/14 Super Loonacs, crtana serija 11/13 TV izlog Kad liše pada, serija R

17.15 18.15 18.35 19.00 19.25 19.50 20.15 20.40 21.00 21.25 21.50 22.15 22.40 23.00 00.50 01.10 01.35 03.35

06:20 07:40 09:10 10:00 10:15 11:00 12:30 12:45 13:40

00:10 01:05 01:55 02:40 03:25

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:45 15:15 15:50 16:00 18:30 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju Juer, danas, sutra, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija Dijane uljak TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino KAM Dom2 Lifestyle (r) VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

14:00 14:01 14:35 14:50 15:35 15:50 17:30

20:50 21:40 22:30 23:25

14:30 14:45 15:45 16:00 17:40 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 23:40 23:42

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA VIJESTI VTV-A informavna emisija 1X2 kontakt emisija EMISIJA VTV-A VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija 24 SATA VIJESTI informavni program EUROMAXX TV magazin FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA MEIMURJA snimka predstave (R) MALI OGLASI KOKTEL mozaina emisija (R) EMISIJA VTV-A VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VIJESTI VTV-A informavna emisija VU SRCU TE NOSIM iz arhive VTV, emisija o narodnim obiajima GLEDAJ DALJE talk show ZASTUPNIKI KLUB (R) VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) MALI OGLASI EUROBOX magazin ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Divlji boravak, zabavni Klon, telenovela (S01E146/184) Punom parom, kulinarski izazov (S01E16/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E17/90) TV prodaja Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S01E38/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E39/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) Divlji boravak, zabavni Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E18/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E19/90) Klon, telenovela (S01E147/184) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E40/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E41/220) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E02/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E03/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E18/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E19/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E13/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E14/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E04/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E05/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E20/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E21/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E15/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E16/24) (R) Vodei ljubav, igrani lm, drama (12) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E04/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E05/22) Sahara, igrani lm, avanturiski Kraj programa

Dona Barbara, serija R Oluja u raju, serija R Puna kua, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Labirint stras, serija R TV izlog Asi, serija R Dona Barbara, serija 173/190 Flash vijes Dona Barbara, serija R - nastavak TV izlog Dona Barbara, serija 174/190 TV izlog Oluja u raju, serija 181-182/185 Labirint stras, serija 45-46/80 Asi, serija 50/120 Naša mala klinika, serija 7/32 Puna kua, serija 9-10/24 Prijatelji, serija 1-2/24 Sheena: Kraljica džungle, serija 5/13 Živa meta, serija (12)* 3/12 Ezo TV, tarot show (18)* Prijatelji, serija R 1/24 Sheena: Kraljica džungle, serija R Živa meta, serija (12)* R Kraj programa

19:05 20:00

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:40 10:55 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00

TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 198-199/199 Zauvijek susjedi, serija 80/85/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 290/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 93-94/150 Veernje vijes Muljatori, igrani lm (12)* Dubina, igrani lm (15)* Zaboravljene duše, serija (12)* 6/17 Seinfeld, serija 171-172/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)


SRIJEDA 25. srpnja 2012.

06:12 06:17 06:47 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 08:55

Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:02 Divlji Plamen 4, serija (8/13) 09:47 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mjesto pod suncem - osta ili oi 5, dokumentarna serija (49/55) 11:05 Kad živonje napadaju, dokumentarna serija (49’) (2/3) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:14 TV kalendar 12:30 Mo sudbine, telenovela (43/102) 13:15 The Baron & The Kid, ameriki lm (95’) 15:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 15:09 Vrijeme sutra 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (157/180) 16:05 Gorski lijenik 4, serija (8/15) 16:50 TV kalendar 17:00 Vijes 17:20 HAK - Promet info 17:25 Hrvatska uživo 17:50 Sa Sale om do Beskraja: TV studio u naprtnjai, dokumentarna serija (4/8) 18:24 Dr. Oz, talk show (21) 19:06 Navrh jezika 19:10 20pet, kviz 19:20 Loto 7/39 19:26 Najave + PP 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:03 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Zoran Primorac 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Veliki brodolomi Jadrana: Tajna elinog diva - Szent Istvan, dokumentarna serija (39’59”) (2/6) 21:00 Djevojke s Beverly Hillsa, ameriki

lm (94’) 22:40 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:03 Vrijeme sutra 23:05 News 23:10 Vijes iz kulture 23:20 Kronika fesvala igranog lma u Puli (4/7) 23:30 Seks i grad 2, humorisna serija (18) (26/30) 00:00 Slomljeni zagrljaji, španjolski lm (12) (123’) 02:05 Vrijeme je za jazz: 10 godina HGM Jazz orkestra Zagreb, veer za Boška (2. dio) (74’15”) (R) 03:20 CSI: Miami 9, serija (12) (3/22) (R) 04:00 Skica za portret 04:20 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (8/10) (R) 05:20 Divlji Plamen 4, serija (8/13)

09:00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (26/26) 09:25 Lažeš, Melita!, serija za djecu (3/5) 10:00 Gradi Wakkaville, crtana serija (17/26) 10:20 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (8/10) 11:20 Gorski lijenik 4, serija (7/15) 12:05 Edgemont 2, serija za mlade (12/13) 12:30 Obina klinka, serija za mlade (16/52) 12:55 Dharma i Greg 4, humorisna serija (19/24) 13:20 Moje rodno mjesto 13:40 Sa Sale om do Beskraja: Tajne Jadrana, dokumentarna serija (3/8) 14:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (3/4) 15:05 Zalagaonica, dokumentarna serija (14/70) 15:25 Zalagaonica, dokumentarna serija (15/70) 15:50 Glazba, glazba... 16:00 Euromagazin 16:30 City folk 2012: Istanbul (5/9) 17:00 Idemo na put s Goranom Miliem: Kanada (3/10) 17:50 Ljubav u zaleu, telenovela (34/175) 18:35 Hrvatske olimpijske medalje: Peking 2008.: Atleka: Skok u vis, Blanka Vlaši - snimka (42’51”) 19:20 Glazba, glazba... 19:35 Veeras 19:40 Dražesni pupoljci svibanjski 3, serija (4/6) 20:40 Nogomet Liga prvaka - 2. pretkolo: Dinamo - Ludogorets, prijenos 22:40 CSI: Miami 9, serija (12) (3/22) 23:25 Muke 3A, humorisna serija (7/7) 23:55 Bitange i princeze 2, humorisna serija (12) (25/25) 00:30 Šaptaica duhovima 5, serija (14/22) 01:15 Retrovizor: Ubi me dosada 1, humorisna serija (5/8) 01:40 Retrovizor: Žica 1, serija (18) (4/13) 02:35 Retrovizor: Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (6/20) 03:20 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:48 Noni glazbeni program: Portret umjetnika - Ruža Pospiš Baldani 06:40 Noni glazbeni program: Glazba, glazba... (R)

06.25 07.05 07.20 07.35 08.45 09.50 10.05 10.55 11.10 12.15 12.35 12.50 13.45 14.20 15.15 16.15

18.15 18.30 19.05 20.00 20.50 23.20 01.45 02.00 02.45 03.45 04.35 05.10

EMISIJA HRT 1

Koristei svoju popularnost kao vrhunski zdravstveni strunjak u Oprah showu, dr. Mehmet Oz pokrenuo je 2009. THE DR. OZ SHOW koji je ubrzo postao jedan od najgledanijh televizijskih talk showa. Show nudi aktualne i zanimljive informacije, kao i inspiravne prie u vedrom i zabavnom tonu, a sve iz jedinstvene perspekve dr. Oza. Uz pomo vodeih strunjaka na svojim podrujima dr. Oz pomaže gledateljima pružajui im informacije od toga kako smršavje, hrani se i osta mladolik, do veza, seksa i svladavanja sukoba i stresa.

SERIJA NOVA TV

2:55

Seinfeld

INFO RTL

05:45 06:15 06:40 07:00 07:15

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:40 10:55 11:00 12:00 12:30

18:30

RTL danas

SERIJA RTL 2

19:00

Teorija velikog praska

13:00 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 17:40 17:55 18:00 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:15 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10

SERIJA DOMA TV

Oluja u raju

RTL Danas, informavna emisija (R) PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, crtani lm Ezel, dramska serija (S01E65/66) Ezel, dramska serija (S01E66/66) TV prodaja Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E51/82) (R) TV prodaja Vatreno nebo, telenovela (S01E162/165) Exkluziv Tabloid, magazin (R) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S07E42/65) Bibin svijet, humorisna serija (S01E11/11) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E10/23) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E11/23) Bibin svijet, humorisna serija (S02E13) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E30/74) (R) Upoznaj Hrvatsku - specijalna emisija HTZ-a, informavna emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (S07E43/65) Šklama do vrha, humorna dramska serija (S01E07/07) L.A. Povjerljivo, igrani lm, kriminaliska drama Iskonski strah, igrani lm, triler (12) RTL Vijes, informavna emisija Zakon i red, kriminaliska serija (S15E03) Astro show, show, emisija uživo (18) Zakon i red, kriminaliska serija (S15E04) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

18:24

Dr. Oz

7:40

15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 22:20 00:10 02:05 02:55 03:40 04:40 05:30 05:45

07.05 08.00 08.45 09.10 09.35 09.50 10.30 10.45 11.10 11.35 11.50 12.50 13.45 14.35 14.50 15.15

18.00 Najava programa Mo sudbine, telenovela (42/102) Teletubbies, animirana serija (136/330) Na kraju ulice Amika, serija za djecu (3/26)

08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00

15.40 16.25

16.55 17.10

06:50 06:55 07:40 08:05 08:35

ETVRTAK 26. srpnja 2012.

23:55 23:57

I tako to..., serija 32/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 13/14 Super Loonacs, crtana serija 12/13 TV izlog Kad liše pada, serija R

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA VIJESTI VTV-A informavna emisija 1X2 kontakt emisija VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA MEIMURJA snimka predstava 24 SATA VIJESTI informavni program ZAJEDNO mozaina emisija (R) ZASTUPNIKI KLUB (R) MALI OGLASI EMISIJA VTV-A VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA VIJESTI VTV-A informavna emisija ZAGORSKE VIJESTI VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informavna emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EMISIJA VTV-A VICOVIZIJA iz arhive VTV, zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavno-edukavna emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16.50 17.15 18.15 18.35 19.00 19.25 19.50 20.15 20.40 21.00 21.25 21.50 22.15 22.40 23.00 00.30 00.50 01.15 03.05

TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 1-2/199 Zauvijek susjedi, serija 90-91/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 291/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 95-96/150 Veernje vijes Opasne ini, igrani lm (12)* Oglas donosni smrt, igrani lm (15)* Zaboravljene duše, serija (12)* 7/17 Seinfeld, serija 173-174/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Divlji boravak, zabavni Klon, telenovela (S01E147/184) Punom parom, kulinarski izazov (S01E18/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E19/90) TV prodaja Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S01E40/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E41/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) Divlji boravak, zabavni Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E20/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E21/90) Klon, telenovela (S01E148/184) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E42/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E43/220) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E04/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E05/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E20/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E21/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E15/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E16/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E06/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E07/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E22/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E23/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E17/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E18/24) (R) Obitelj iz predgraa, igrani lm, humorna drama (12) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E06/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E07/22) Vodei ljubav, igrani lm, drama (12) Kraj programa

06:05 Najava programa 06:10 Rije i život: Kako nastaje ljudski život?, religijska emisija (35’13”) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:02 Divlji Plamen 4, serija (9/13) 09:47 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mjesto pod suncem - osta ili oi 5, dokumentarna serija (50/55) 11:05 Kad živonje napadaju, dokumentarna serija (49’) (3/3) 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 12:12 Vrijeme 12:17 TV kalendar 12:33 Mo sudbine, telenovela (44/102) 13:20 Annie’s Point, ameriki lm (84’) 15:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 15:09 Vrijeme sutra 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (158/180) 16:05 Gorski lijenik 4, serija (9/15) 16:50 TV kalendar 17:00 Vijes 17:20 HAK - Promet info 17:25 Hrvatska uživo 17:50 Sa Sale om do Beskraja: Beskrajem svijeta, dokumentarna serija (5/8) 18:25 Dr. Oz, talk show (22) 19:07 Navrh jezika 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Portre najboljih hrvatskih olimpijaca i paraolimpijaca: Ivano Bali 20:02 Veeras 20:03 Vrijeme 20:06 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:07 Kratki susre 20:32 Do Tarara i Maora, dokumentarni lm (28’53”) 21:02 Barbarska kraljevna, ameriki lm (93’) 22:40 Otvoreno 23:30 Dnevnik 3 23:50 Sport 23:53 Vrijeme sutra 23:55 News 00:00 Vijes iz kulture 00:10 Kronika fesvala igranog lma u Puli (5/7) 00:20 Seks i grad 2, humorisna serija (18) (27/30) 00:50 Tajanstvena pizza, ameriki lm (100’) 02:30 Zaštnica svjedoka 2, serija (3/15) (R) 03:10 CSI: Miami 9, serija (12) (4/22) (R) 03:50 Skica za portret 03:55 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (9/10) (R) 04:55 Kratki susre (R) 05:25 Divlji Plamen 4, serija (9/13)

09:00 H2O Uz malo vode! 3, serija za mlade (1/26) 09:25 Lažeš, Melita!, serija za djecu (4/5) 10:00 Gradi Wakkaville, crtana serija (18/26) 10:25 Najbolje iz povijes HTV-a: Kuda idu divlje svinje, dramska serija (9/10) 11:25 Gorski lijenik 4, serija (8/15) 12:10 Edgemont 2, serija za mlade (13/13) 12:35 Obina klinka, serija za mlade (17/52) 13:00 Dharma i Greg 4, humorisna serija (20/24) 13:20 Glazba, glazba... 13:35 Sa Sale om do Beskraja: TV studio u naprtnjai, dokumentarna serija (4/8) 14:05 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (61’) (4/4) 15:05 Zalagaonica, dokumentarna serija (16/70) 15:30 Zalagaonica, dokumentarna serija (17/70) 15:55 Traumatologija 16:20 Drugi format 17:05 Idemo na put s Goranom Miliem: Kanada (4/10) 17:55 Ljubav u zaleu, telenovela (35/175) 18:40 Hrvatske olimpijske medalje - Peking 2008.: Gimnaska - Filip Ude 19:00 Hrvatske olimpijske medalje - Peking 2008.: Streljaštvo - Snježana Peji 19:25 Hrvatske olimpijske medalje - Peking 2008.: Taekwondo - Zubi, Šari 19:55 Veeras 20:00 Dražesni pupoljci svibanjski 3, serija (5/6) 20:50 Zaštnica svjedoka 2, serija (4/15) 21:35 CSI: Miami 9, serija (12) (4/22) 22:20 Muke 3B: Krv nije voda, humorisna serija (1/1) 22:50 Bitange i princeze 3 - specijal, humorisna seirja (12) 23:25 Šaptaica duhovima 5, serija (15/22) 00:10 Retrovizor: Ubi me dosada 1, humorisna serija (6/8) 00:35 Retrovizor: Žica 1, serija (18) (5/13) 01:35 Retrovizor: Zvjezdana vrata: Svemir 1, serija (7/20) 02:20 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:32 Noni glazbeni program: Vrijeme je za jazz Boško Petrovi i prijatelji 06:39 Noni glazbeni program: Glazba, glazba... jazz (R) 06:50 Nogomet Liga prvaka - 2. pretkolo (uzvrat): Sconto - Hajduk, prijenos

Najava programa Mo sudbine, telenovela (43/102) Teletubbies, animirana serija (137/330) Na kraju ulice Amika, serija za djecu (4/26)

23:25 00:10 01:05 01:55 02:40 03:25

Dona Barbara, serija R Oluja u raju, serija R Puna kua, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Labirint stras, serija R TV izlog Asi, serija R Dona Barbara, serija175/190 Flash vijes Dona Barbara, serija R - nastavak TV izlog Dona Barbara, serija176/190 TV izlog Oluja u raju, serija 183-184/185 Labirint stras, serija 47-48/80 Asi, serija 51/120 Naša mala klinika, serija 8/32 Puna kua, serija 11-12/24 Prijatelji, serija 3-4/24 Sheena: Kraljica džungle, serija 6/13 Živa meta, serija (12)* 4/12 Ezo TV, tarot show (18)* Prijatelji, serija R Sheena: Kraljica džungle, serija R Živa meta, serija (12)* R 4/12 Kraj programa

10.45 11.00 12.00 12.15 12.25 12.40 13.35 14.10 15.10

18.05 18.30 19.05 20.00 20.50 00.25 00.40

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:45 15:15 15:50 16:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Veliko platno (r) Juer, danas, sutra, vies Videostranice Djeja TV Hrana i vino Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija Dijane uljak 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Iz arhive: meimurske škole 21:00 Juer, danas, sutra 21:10 Vrijeme je za gospodarstvo 21:40 Zagrljaj ljepote (r) 22:20 Vijes dana 22:50 TV prodaja 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

05:45 06:15 FILM HRT 1

21:02

Barbarska kraljevna “Barbarska kraljevna” dopadljiv je i dobro režiran lm utemeljen na isnitom sluaju Ka’iulani, mlade havajske princeze koja je, usprkos teškim okolnosma i osobnim problemima, uspjela dokaza vrijednost vlasta naroda i njezine kraljevske loze. Iako je tragino preminula u ranim dvadesema, ta je djevojka ve u svoje doba postala simbolom hrabros i požrtvovnos u službi svoje zemlje, površno prihvaane kao nazadne kolonije.

SERIJA RTL

7:25

Ezel

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:40

Malcolm u sredini

06:40 07:00 07:15 08:15 08:30 10:15 12:05 13:15 14:00

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:40 10:55 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 14:30 14:45 15:30 15:45 16:00 17:40 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 00:10 00:12

SERIJA DOMA TV

Asi

12:45

07.05 08.00 08.45

Divlji boravak, zabavni Klon, telenovela (S01E148/184) Punom parom, kulinarski izazov (S01E20/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E21/90) TV prodaja Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S01E42/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E43/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) Divlji boravak, zabavni Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E22/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E23/90) Klon, telenovela (S01E149/184) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E44/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S01E45/220) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E34/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E06/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E07/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E22/23) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S03E23/23) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E17/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E18/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E08/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E09/22) Teorija velikog praska, humorisna serija (S04E01/24) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (S04E02/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E19/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S01E20/24) (R) Ne ujem zlo, igrani lm, triler (12) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E08/22) Malcolm u sredini, humorisna serija (S07E09/22) Obitelj iz predgraa, igrani lm, humorna drama (12) Kraj programa

09.10 09.35 09.50 10.30 10.45 11.10 11.35 11.50 12.50 13.45 14.35 14.50 15.15 15.40 16.25

17.15 06.15 06.50 07.10 07.25 08.25 09.35 09.50

03.00 04.00 04.35 06:20 07:40 09:10 10:00 10:15 11:00 12:30 12:45 13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:35 15:50 17:30 19:05 20:00 20:50 21:40 22:30

Zauvijek susjedi, serija 92-93/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 292/320 Dnevnik Nove TV Stras Orijenta, serija 97-98/150 Veernje vijes Plava laguna, igrani lm (12)* Magazin MMA Lige (12)* 15/25 Opasne ini, igrani lm (12)* R Glupost nije zapreka, serija 8/8 Glupost nije zapreka, serija 1/8 Zaboravljene duše, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

16.50

16.05 16.55 17.10 06:50 06:55 07:40 08:05 08:35

15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 22:20 00:10 00:40 02:25 02:50 03:10 03:55 04:55 05:45

RTL Danas, informavna emisija (R) PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, crtani lm Ezel, dramska serija (S02E01/76) Ezel, dramska serija (S02E02/76) TV prodaja Kismet - okovi sudbine, dramska serija (S01E52/82) (R) TV prodaja Vatreno nebo, telenovela (S01E163/165) Upoznaj Hrvatsku - specijalna emisija HTZ-a, infromavna emisija Exkluziv Tabloid, magazin (R) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S07E43/65) Bibin svijet, humorisna serija (S02E13) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E12/23) Poroci Miamija, kriminaliska serija (S02E13/23) Bibin svijet, humorisna serija (S02E15) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E31/74) (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (S07E44/65) Šklama do vrha, humorna dramska serija (S02E01/13) Udar, mini serija, znanstveno-fantasna RTL Vijes, informavna emisija L.A. Povjerljivo, igrani lm, kriminaliska drama (12) Astro show, show, emisija uživo RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

I tako to..., serija 33/38 Neustrašivi Scooby-doo, crtana serija 14/14 Super Loonacs, crtana serija 13/13 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Stras Orijenta, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Walker, teksaški rendžer, serija 3-4/199

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA VIJESTI VTV-A informavna emisija 1X2 kontakt emisija EMISIJA VTV-A DOM 2 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK informavna emisija MALI OGLASI (R) MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija TV PRODAJA PUTOMANIA putopisni serijal VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VIJESTI VTV-A informavna emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EMISIJA VTV-A EUROBOX magazin VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI MOJ PUT iz arhive VTV dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.15 18.35 19.00 19.25 19.50 20.15 20.40 21.00 21.25 21.50 22.15 22.40 23.00 00.35 00.55 01.20 02.50

06:20 07:40 09:10 10:00 10:15 11:00 12:30 12:45 13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:35 15:50 16:40 17:30 19:05 20:00 20:50 21:40 22:30 23:25 00:10 01:05 01:55 02:40 03:25

Dona Barbara, serija R Oluja u raju, serija R Puna kua, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Labirint stras, serija R TV izlog Asi, serija R Dona Barbara, serija 177/190 Flash vijes Dona Barbara, serija R - nastavak TV izlog Dona Barbara, serija 178/190 TV izlog Oluja u raju, serija 185/185 Isnska ljubav, serija 1/95 Labirint stras, serija 49-50/80 Asi, serija 52/120 Naša mala klinika, serija 9/32 Puna kua, serija 13-14/24 Prijatelji, serija 5-6/24 Sheena: Kraljica džungle, serija 7/13 Živa meta, serija (12)* 5/12 Ezo TV, tarot show (18)* Prijatelji, serija R Sheena: Kraljica džungle, serija R Živa meta, serija (12)* R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:45 15:15 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:10 22:15 22:40 23:15 00:45 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T. Report Juer, danas, sutra, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija Dijane uljak Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Juer, danas, sutra,vijes Sanjin kreavni kutak Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) Videostranice

(bivša akoveka televizija)


46

Kuharica

Kuharica

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Andreja Šmitran

MEIMURSKI LONEC

Tikvina pogaa z orehima Mira Fodor iz Sivice nije pro esionalna kuharica, meutim, njezina ukusna jela, osim lanova obitelji, imali su prigodu kušati svi koji su dolazili na društvena dogaanja, gdje ona redovito pomaže ili vodi kuhinju, kao i na mnogim kunim zabavama, od prvih priesti, preko firmi, do svatova. Ono po emu se njezina jela prepoznaju je korištenje sastojaka koji se nalaze u njezinom okruženju, kao i sezonski artikli, odnosno poljoprivredni proizvodi. Ovog trenutka svuda oko nas, pa tako i kod Mire, nalaze se razne tikve i tikvice, koje ona vješto koristi za spremanje jela, nadomjestaka jelima te kao nadjev u pogaama. itateljima Meimurskih novina predlaže vlastiti recept za tikvinu pogau z orehima. Kušali smo i priznajemo da je pogaa izvrsna, kada znamo da je korišteno vrlo malo sastojaka, a puno više runog rada, onda nam je još ukusnija. Prhkost pokorice na pogai je neopisiva, topljiva je u ustima, a okus tikve i oraha stvaraju ugodu bajkovitosti domae vrhunske kuhinje. Uz ovu pogau Mira preporuuje popiti ašu žutog muškata ili graševine kasne berbe.

IZ PENICE akovekih mlinova

Krumpir salata

Sastojci

20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Priprema Oprani krumpir sku- 1/2 kg krumpira hati u slanoj vodi. - 2 glavice crvenog Krumpir ohladiti, oguluka liti i narezati na ploške te ako je potrebno, do- buino ulje soliti. Krumpir i luk preliti buinim uljem, promi- sol ješati te dodati ocat i - vinski ocat papar.Izmiješati salatu. Poslužiti uz ribu ili jelo - papar po želji.

Sastojci Tijesto: - 25 dag brašna - 1 dcl ulja - topla voda Nadjev: - naribana tikva - 25 dag oraha - 3 velike žlice šeera Priprema Vodu potrebnu kod izrade tijesta zagrijati sve dok voda ne postane mlaka. U 25 dag bijeloga glatkog brašna dodamo otprilike 1 dcl ulja te postupno dodajemo mlaku vodu. Sastojke rukom umijesiti u meko tijesto. Zatim je potrebno nauljiti podlogu (stolnu dasku) te “ispljuskati” tijesto da ono postane elastino. Takvo tijesto pokriti krpom te ga ostaviti da odstoji 2 do 3 sata (tijesto ne smije dobiti koricu). Potom drvenim valjkom tijesto malo razvaljati, premazati ga uljem i ostaviti da odstoji dok se ne pripremi nadjev.

Mlada tikva se nareže, izvade se koštice, oguli korica te se nariba. Naribanu tikvu posoliti te je ostaviti da odstoji 2 sata. Nakon toga tikva se dobro ocijedi, doda se 25 dag oraha i šeera te miješa dok se ne dobije kruta masa. Tijesto se rukom razvue do kraja te se premaže složenim nadjevom. Pogau je potrebno lagano premazati uljem prije peenja. Da bi pogaa bila mekana, nakon što se ispee pokriti je folijom i ostaviti da odstoji par minuta. Pošeeriti je te poslužiti toplu.

RECEPT PLUS R

VINO TJEDNA

Punjena paprika

Pušipel obitelji Novak Pušipel kasne berbe 2011. obitelji Danice i Borisa Novaka iz Banfija vrhunsko je slatko vino, koje sadrži 11,4 alkohola i pije se rashlaeno na 10 Celzijevih stupnjeva. Iznimne je arome, savršenog okusa i zlatno - zelenkaste boje, ugodno svim osjetilima. Poslužuje se uz deserte u prikladnim ašama oblika cvijeta tulipana na visokom stalku. (sm)

Priprema Svježim paprikama odrežite kapice i izdubite ih. Paprike operite i ocijedite. Mljeveno meso pomiješajte pa dodajte luk, nasjeckani ešnjak, peršin, crvenu papriku u prahu, papar, sol, 1 žlicu Vegete i rižu. Mesnu smjesu dobro izmiješajte i njome nadjenite pripremljene paprike. Paprike popecite na zagrijanom ulju sa svih strana, dodajte sok od rajica, list celera, preostalu Vegetu i kuhajte na laganoj vatri oko 50 minuta. Potkraj kuhanja umiješajte Gussnel razmuen u malo vode. Po potrebi dodajte još malo soka od rajica i vode.

Sastojci (4 osobe): - 8 svježih paprika – srednje veliine - 350 g mljevene teletine - 350 g mljevene svinjetine - 1 žlica nasjeckanog luka - 3 ešnja ešnjaka - 1 žlica nasjeckanog peršina - 1 žliica crvene paprike u prahu - ½ žliice papra u prahu - sol - 2 žlice Vegete - 100 g riže - 4 žlice ulja - 800 ml soka od rajice - 1 list celera - 1-2 žliice Gussnel Dolcela - 300 ml vode


20. srpnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Zahlaenje i kiša

U petak e biti samo malo manje vrue jer bi do nas ve mogla procuriti manja koliina vlažnijeg i svježijeg zraka s podruja Alpa. I oblaka bi moglo biti više pa e postojati šansa i za kratkotrajne pljuskove praene grmljavinom, osobito krajem dana. Zapuhat e lagani sjeveroistoni i istoni vjetar pa bi temperatura mogla biti izmeu 27 i 30°C, dakle ipak malo niža nego u etvrtak. Približavanje ciklone uzrokovat e i nepovoljnu biometeorološku situaciju pa su kod meteoropata i kroninih bolesnika mogue tegobe.

Subota ve donosi konkretniju promjenu vremena. Vjetar sa sjeveroistoka bit e sve jai i donosit e sve hladniji zrak. Oblaci e se skupljati ve od jutra, ali ini se da bi kiša stigla u popodnevnim i veernjim satima. Dakle, prvi dio subote možda još proe dobro. Temperatura e se kretati izmeu 20 i 25 Celzijevih stupnjeva. Tijekom nedjelje možemo oekivati puno oblaka, povremenu kišu ili pljuskove i prilino svježe vrijeme. Uz sjeverne vjetrove temperatura e se kretati

od 19 do 23°C. Mogua su i kraa sunana razdoblja. Glavnina promjene vremena mogua je poetkom sljedeeg tjedna. Ciklona koja e se nalaziti iznad Hrvatske podržavat e vrlo nestabilno i svježe vrijeme. U ponedjeljak pretežno oblano i svježe, povremeno uz mogunost za kišu i pljuskove, osobito poslijepodne i naveer. Uz sjeverni vjetar temperatura e se kretati oko

Vremenska prognoza i razbibriga 47 20 Celzijevih stupnjeva, dakle bit e prilino svježe u odnosu na zadnjih mjesec dana. Mjestimice može pasti i kvalitetna, obilnija kiša iako je još uvijek teško precizirati koliko bi se ta promjena oitovala južno od Alpa. Najviše kiše prognostiki modeli predviaju za utorak. I sredinom tjedna još bi ostalo promjenjivo i svježe. Povremeno može biti kiše ili pljuskova, ali bit e i sve više sunanih razdoblja. Jutra svježa, a dani e biti ugodni. U etvrtak e i suhog vremena biti puno više, a temperatura bi se mogla popeti i malo iznad 25 stupnjeva, no neka velika vruina nije na vidiku u sljedeih sedam dana. Važno je napomenuti da e se ova promjena vremena osjetiti i na Jadranu, ali ne u tolikoj mjeri kao u unutrašnjosti Hrvatske. U nedjelju e se bura sa sjevernog dijela Jadrana proširiti prema jugu, a poetak tjedna cijelom e Jadranu donijeti promjenjivo i nestabilno vrijeme uz buru i sjeverne vjetrove. Naravno, bura e rashladiti i zrak i more. Mjestimice su i na Jadranu mogui obilniji pljuskovi, ali tamo e ipak biti više sunca nego na kopnu. Temperatura e biti uglavnom od 23 do 28°C. Dakle, ako možete odgoditi odlazak na more (pogotovo na sjeverni dio), odgodite ga za neke ljepše dane. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.7.)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Na poslovnom planu bit e raznih mogunos. S jedne stane, uvršivat ete ono što ste ve posgli, a s druge, nadreeni e postavljati iznenadne zahtjeve koji e vas možda zbunjiva. Ovog tjedna imat ete potrebu pozabavi se s nekim malim istraživanjem poslovnih odnosa. Povuenost, uživanje u inmi vlastog doma ili iskušenje tajne ljubavne veze - sve to bi se moglo nai na dnevnom redu ovih dana.

BIK (21.4.-20.5.) Ojaat e potreba za povlaenjem. Ne radi se o nezadovoljstvu, nego naprov - nakon što ste nešto postigli, dolaze dani kad ete moi radi iz sjene. Neki e smireno uživa u plodovima svog rada. Njegovat ete opušten pristup bez priska da se nešto mora. U danima vikenda uživat ete u neobaveznim druženjima. Oni koji su u stabilnim vezama, još više e gradi prijateljsku stranu odnosa. Samci e potraži ljubav preko bliskih prijatelja.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) U nekim temama nai ete zlatnu ravnotežu i kvalitetnije ete suraiva s drugima. Pojavit e se ulagai kojim e se svidje ono što radite, pa ete nastoja pronai zajedniki jezik. Mogua je i pozivna suradnja s inozemstvom. U ljubavi vam se otvaraju svi putevi. Najviše ete se bavi erokom i pokušat ete ispravi greške iz prošlos. Parner e vas razumije i volje, ali pripazite. Ponekad nee moi pra vaš tempo.

RAK (22.6.-22.7.) U tjednu koji slijedi osjeat ete pravo zadovoljstvo i sreu kad se radi o odnosima s ljudima. Dobro ete suraiva s kolegama. Nemojte ništa požuriva, neka sve tee polako i prirodno. Što se e zarade i nancija, na tom polju sve ete prima emovno. Istraživai i umjetnici imat e neobine ideje koje e još treba oblikovati i razdraditi. U ljubavi vas oekuje mnogo strasti i iznenadnih situacija. Oekuje vas i neoekivano putovanje u inozemstvo.

LAV (23.7.-23.8.) Uspješno ete se koris šarmom na poslu, ali ete istovremeno bi profesionalni i dosljedni. Svi dugoroni poslovi imaju pozivan predznak i bez imalo nedoumica krenite u njihovu realizaciju. Neki od vas e postaviti temelje za nešto što su dugo ekali. Pred vama je takoer i bogat ljubavni tjedan u kom ete ima brojne prilike pokaza svoje ljubavno umijee. Svi koji su u vezi isnski e uživati, a samci e biti uspješni u zavoenju.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Predvamajetjedanukommožete zablistati u svakom poslu gdje se oekuje i traži komunikativnost, smisao za rad s ljudima, inteligencija i lijepo izražavanje. Sve e vam to polaziti od ruke, a vi ete u isto vrijeme uživati u onom što radite. Emotivnost, šarm, ali i odgovornost - sve su to osobine koje ovih dana mogu na najbolji nain isplivati van. Uspijevat ete spojiti ugodno s korisnim, zabavu i ozbiljnost, svoje želje i parnterove potrebe. Mnogo toga doi se na svoje pravo mjesto.

VAGA (24.9.-23.10.) Prvi dio nadolazeeg tjedna obilježit e odreeni nemiri povezani s vašim nadreenim ili njihovim zahtjevima. Vaša e vam intuicija pomoi u prevladavanju svih nastalih zapreka. Drugi dio tjedna djelujte iz sjene. Ve duže vrijeme borite se s tajnom ljubavi. Ovih dana spoznat ete kako vas to sve više veseli i kako priželjkujete pozivnu konanicu i rasplet. Samci e ima prigodu upozna novu simpaju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) U iduim danima doi e do izražaja neka vaša posebnost, nešto što samo vi znate originalno i na jedinstven nain prezenra. To e vam imponira, a vjerojatno ete bi i pohvaljeni. Sve ostale akvnos i zadatke odraivat ete bez problema jer ete ima dovoljno snage i znanja za sve. U odlinoj ste formi, pa e tako izgleda cijeli ovaj tjedan. Pronaite vremena za prijatelje i društvo. Oni koji su u vezama bit e snažno povezani, ali ni samci nee pa.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Nastavitetemijenjatistvari,ali pri tome pazite da nekoga ne povrijedite i da ne priate previše. Mogli bi se dovesti u situaciju gdje trebate nešto objašnjavati, a u tom sluaju moglo bi doi do neoekivanih komplikacija.Tijekom ovog tjedna vaša najdraža osoba bit e emotivnija malo više nego inae. Potrudite se biti pažljivi i ne inzistirajte na brzim rješenjima. Veza se razvija dobro, ali ipak ovih dana e u meusobnoj komunikaciji biti potrebno malo više strpljenja i razumijevanja.

JARAC (22.12.-20.1.) Dok e pojedini pripadnici ovog znaka krenuti na zasluženi godišnji odmor, drugi dio e muku muiti s novonastalim zahtjevima i promjenama na poslu. Sve e se uspjeti pravovremeno riješiti uz savjete kolega i timski rad. U ljubavi bavit ete se osobnim mogunostima i pokušavati sami usmjeriti svoju vezu tamo kamo treba. Nemojte pogriješiti, ve strpljivo idite korak po korak dopuštajui partneru da i on sudjeluje u svim odlukama. Prije spavanja prošetajte.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Svi oni koji ove ljetne dane ipak koriste i za osobno napredovanje ili ue, ovaj bi tjedan mogli sva svoja nova znanja i vještine iskoristiti na najbolji mogui nain. Pokazat ete svoj talent za koji niste ni znali da ga imate. U karijeri e vam se otvarati mnoga vrata. Vjerujte u svoje ideje. U ljubavi ete se truditi biti što ljubazniji, što e suprotna strana primijetiti i znati vam uzvratiti na najbolji mogui nain. Dani su idealni za sreivanje obiteljske situacije ili završetak nedovršenih kuanskih poslova.

RIBE (20.2.-20.3.) U poslovnoj domeni svi putevi su vam otvoreni. Nema nikakvih prepreka osim možda vas samih i vaših visokih kriterija. Stjetite se ideje spontanosti i mogunosti kako se mnoge stvari mogu rješavati u hodu. Imate dovoljno znanja i mudrosti za realizaciju svih planova. U danima vikenda svojom prevrtljivošu mogli biste povrijediti voljenu osobu. Budite pažljivi. Nastavak tjedna donosi poboljašanje odnosa. Samci su aktivni u udvaranjima. Mnogi e uživati na putovanjima.

VIC tjedna

Gol

Dolazi Perica kui s utakmice i sav veseo urla: - Jupiii, tata, dao sam dva gola! - Bravo, sine! A koji je bio konani rezultat? - 1:1!


FILIP UDE I TRENERI OTPUTOVALI U LONDON NA OLIMPIJADU

ODLINI MEIMURSKI SPORTSKI RIBII NA ZAVRŠNICI KUPA

TOPLICE SVETI MARTIN POSTAJU OAZA VRHUNSKIH SPORTAŠA

Zlato na konju je san, finale realnost

Meimurcima dva ekipna zlata i bronca

Desetak klubova na pripremama ovo ljeto

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Tre negda delati i vu posteli 

e duže dale vse vejpot ujemo kak so oni šteri so do lani bili na vlasti uda krali, ali vam morem rei gda so i hajdik toga delali. Delali so ceste, moste, vijadukte, autoceste, tunele (nešterne so farbali i po deset pot) i kaj nebom dale nabrajal jer bodete rekli gda za jiv navijam. A ve kak so došli ovi novi, ve se nikaj ne dela, niši ne krade, a penez ga ne. Gde so penezi ak smo vsi pošteni? A ljude smo ogulili, oem rei, ljudima smo pobrali peneze prek pedevea i podražili smo benzina, plina strujo… To vam mene gvinta! akoreko prek noi je namaneral naš vodei meimorski narodnjak i dožupan Matija Posavec i postal je lan Precedništva stranjke. Mortik se on tomo nadjal, mortik se ve duže vreme šepetujilo o tomo, ali moram vam priznati gda so se o tomo nikaj nej spominali ovi pre

T

akoskoj grackoj vuri. Kak bilo gda bilo Matija je hajdig visoko dogural i, kaj se politike dotikavle, prestigel je i župana Iveka. Ivek je mel željo, štera mo se nej spunila, a Matija se, kak smo ve rekli, stiha dosmickal vu sam vrh stranjke. I to na domaemo tereno vu Svetomo Martino. Kak bi labodoritaši rekli, iskoristil je vse prednosti štere donaša domai teren. A vu Svetomo Martino je to topla voda, friški zrak, meso z tiblice, dobra kapljica… Ali to je vse nej dosti ak je igra, kak god on dober bil, nej vu punoj formi kaj more vu svakomo cajto dati vse od sebe. Brzas je Matija bil prepravleni jerbo je mam uspel im so ga zebrali kaj bo igral. azdi vu Meimorskaj vodaj so meli svojo Skupštino pak smo zazvedili kaj se tam teško posluje. Dobiek je vse menši. I to na vodi. Istinabog gda mi lju-

G

di dostik vode spijemo i skorom vse i platimo. No, makar je to tak, ipak so gazdi zmenšali plao direktoro Jožeko (mojemo imejako) Zoreco jerbo se dela premalo novih prikljukov kak na vodo tak i na kanalizacijo. Nej znati je li je gospon Zorec kriv za vse one vu Vanovco ili pak Križovco, šteri neejo piti jegovo vodo? Zbogradi toga so ga vudrili po žepo, a to kaj je postavil novo cisterno vu Svetomo Urbano i kaj je tam potrošeno uda vej vode nek lani i kaj je i vino uda bolše, za to ga je niši nej pofalil. Kak smo mi Meimorci škrti gda treba nekoga pofaliti! Ili pak jalni? ejrajši bi se preselil vu Nedeliše jerbo nedelski gospodarstveniki i obrtniki plaajo nejmenše kamate na zajme, a to vam je, bormeš, denes nej mala stvar. Najte me krivo razmeti, ali nebrem veruvati gda se je

N

to dospomenulo mimo politike. Pak kak bi Splicka banka, ruom, vu Nedeliše odišla? Neši jim je moral pota pokazati. saka ast dekima i pucama na štrigoskom hataro kaj se dotikavle vina. Najme kaj, vina so jim vsako leto vse bolša i bolša i po temo jiv bije dober glas, kak vu Lepoj našoj, tak i dale do kraja sveta. No, ravnatel štrigoske škole i opinski naelnik, gospon Rebernik, furt prepoveda kak se sam od vina nebre živeti, žali se i prosi svoje može i žene nek, bar tu i tam, napravijo i nešterno dete jerbo se mo bode škola spraznila. Pak za koga se naprajla tua fajna škola, a i šporcka dvorana polek je – to vas i ja pitam, dragi moji Štrigovanci i preštimane Štrigovanke? Neje dostik kaj delate vu goricaj, kleti, lagvaj, tre nekaj delati i vu posteli. erjanski gracki naelnik i mještani Križovca nikak se

V

S

nebrejo dospomenuti štero vodo bi Križovari pili. Najme kaj, verjem gda znate kak vu Križovco imajo dva vodovode, jednoga staroga selskoga i ovoga drugoga grackoga, oem rei, Zorecovoga, ali furt pijejo svojo domao vodo makar je nej zdrava kak bi morala biti. Velijo, ak so tulikša leta preživeli z svojom vodom unda bodo i dale. Ali z tem se ne slaže gracki naelnik Dobrani, pak je uvel par – nepar i to tak kaj vu parne dneve tee Zorecova voda, a vu neparne morejo piti ono svojo domao. Najgerek sam što bode duže zdržal? ak je to lejpo gda so vsi zadovoljni. To se vam je ovo leto pripetilo z pšenicom. Verjem gda ste uli kak je ovo leto pšenica istam kredno rodila makar je jedno vreme nej bilo deža. Ali to je još nej vse, tre rei kak je odreena otkupna cena 1.35 kuna po kili, pak vam ve seljaki imajo kaj pelati vu Paromlin, a peneze dobijo za dva dni. To vam je to zakaj so vsi zadovoljni. Fala dragomo Božeko kaj sam i to doživel, a vse ove traktore po vulicaj okoli

K

Melina si bodemo nekak (kak i vsako leto) zamagadili. ebrem veruvati gda so se i „Prijateli“ (to mislim na one šteri se brigajo za niije pese) poeli sfaditi, a tulikša so si leta bili zdobra. Kak se pripoveda posvadili so zbogradi penez. Kak i vseposud, tak so i tu penezi svajo donesli makar so jiv nigdar nej dostik meli. Dok svaja traje peseki sam usijo vu kuicaj, komijo i akajo. aše žene se furt bunijo kak jiv mi zapravljamo, oem rei, damo jim kaj pre hiži držijo tri vogle i delajo vse one posle štere niši drugi nee, a dok so peneze vu pitanjo unda jiv krej natiramo. Kak i vsaka medalja, tak i ova ima svojo drugo strano. Najme kaj, ve se i vu Štrigovi pokazalo gda so žene nej za to na ovomo sveto kaj bi gospodarile z penezi jerbo poglednite sam gospo Karino Zamuda, kuliko so joj ljudi penez dali kaj bode pazila na jiv i gospodarila žnjimi, a ona je vse zahuzala i to niši ne zna kam i z kim. I unda bodo se naše žene udile kaj jiv držimo dale od bukse?

N

N

Jeste li i vi meu sretnicima koji su dobili regres za godišnji odmor? Regres kao materijalno pravo zaposlenih koje se isplauje za korištenje godišnjeg odmora nekada je bio “normalna stvar” za koju se nije vezalo mnogo nedoumica niti postavljalo puno pitanja, osim onih o visini same isplate.

Ana Mihalic, Pribislavec Trenutno nisam zaposlena, pa ni nisam u poziciji oekivati isplatu regresa. Prije sam bila privatnica i nisam imala zaposlene djelatnike, ali, da jesam, kao poslodavac sigurno bih osigurala sredstva za regres. Svaki zaposlenik zavrijedio je imati pravo na godišnji odmor i regres. Plae su male, posebno ovdje kod nas u Meimurju, i ljudima bi trebalo isplatiti taj novani dodatak.

Stjepan Srpak, Zasadbreg Invalid sam, u mirovini, pa nemam pravo na isplatu regresa. Ali u moje aktivno vrijeme zaposlenosti isplata regresa bila je uobiajena i redovna stvar. Vlada griješi smanjivanjem materijalnih prava državnim i javnim službama, a privatni poslodavci takoer bi trebali isplaivati regres i božinicu. Rezanje mehanizama zaštite i prava radnicima nikada nije rezultiralo napretkom i razvojem.

Bila su to “zlatna vremena”, rekli bi mnogi, danas esto ve umirovljeni djelatnici. Prema aktualnim istraživanjima, u Hrvatskoj je ove godine regres isplaen tek etvrtini zaposlenih u prosjenom iznosu od 2.500 kuna, i to naješe u

Lidija Cigeljevi Vukovi, akovec - Nisam ove godine dobila regres. To je nekako postalo uobiajeno kod veine zaposlenih ove godine. Ne radim u državnoj službi u kojoj se, koliko znam, veini zaposlenika isplauje regres za godišnji odmor, ali i božinica. Prošle godine mi je isplaena božinica i takav dodatni prihod u kuanstvu svakako uvijek dobro doe da se poboljša kuni budžet.

Andreja Novak, Kuršanec Vjerojatno spadam meu rijetke sretnike koji su ove godine dobili regres. Naš poslodavac pridaje veliku pozornost zaposlenicima i uvjetima rada. ak smo imali i organiziran odlazak na more, a osigurane su i božinice.Što se tie isplata u državnim i javnim službama, tu bi trebalo uvesti reda i još jae ih ‘pritisnuti’ jer se u nekim službama neopravdano dijelilo za dnevnice i sline potpore.

velikim tvrtkama i državnim institucijama. Kakav je odnos prema isplati regresa u Meimurju, provjerili smo u našoj anketi. (rr,zv)

Franjo Nedeljko, Krištanovec - Obrtnik sam i nemam zaposlene, pa nemam potrebu isplaivati regres. Vlada griješi što se umanjuju materijalna prava radnika. Radnici su ti koji nose gospodarstvo. Trebalo bi više raditi na tome da se poboljšaju kompletno uvjeti rada, a ne da se radnik zakida i smanjuje mu se plaa. Ako netko radi, onda taj rad treba i vrjednovati.

Goran Žganec, Savska Ves Zaposlen sam, ali do sad nisam još dobio regres. Na godišnji odmor ove godine ne idem, ali bi mi svakako inancijski dodatak dobro došao, jer u se na jesen oženiti. Budua supruga radi u školi i vrlo dobro znam kakva je situacija s isplatama, odnosno neisplatama regresa. Radnicima treba dati dodatne novane potpore jer oni to svojim radom svakako zaslužuju.

mi prodiremo dublje


Međimurske novine